You are on page 1of 180

krOz tranzIcIjsku praVDu

VODI

u BOsnI I HercegOVInI

krOz tranzIcIjsku praVDu


2

VODI

u BOsnI I HercegOVInI

Razvojni program Ujedinjenih nacija u BiH VODI KROZ TRANZICIJSKU PRAVDU U BOSNI I HERCEGOVINI

Rukovoditeljica programa za pravdu i ljudska prava . . . . Alma DEDI Menader projekta za tranzicijsku pravdu . . . . . . . . . . . . . . . John P. FURNARI Recenzenti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Armin SIRO, pomonik rezidentne predstavnice za program . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Alma DEDI, rukovoditeljica programa za pravdu i ljudska prava Autor . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Dragan M. POPOVI, analitiar za tranzicijsku pravdu Urednici . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Prof . dr Zoran PAJI, Lejla HADIMEI, Goran BUBALO, Alma DEDI, Nela POROBI ISAKOVI

Stavovi izneseni u ovoj publikaciji ne predstavljaju nuno i stavove Razvojnog programa Ujedinjenih nacija (UNDP BiH) .

Predgovor
U postkonfliktnoj Bosni i Hercegovini (BiH), izazov suoavanja s prolou dotie se viestrukih dimenzija pravde i ljudskih prava: kako ratne zloince privesti pred lice pravde, kako zadovoljiti pravdu za rtve i preivjele, te kako ponovo povezati ratom razoreno drutvo i vratiti povjerenje meu narode . Okvir unutar kojeg se moe izvriti suoavanje ss prolou - tkzv . tranzicijska pravda - ukljuuje niz razliitih mehanizama koji su osmiljeni tako da se pomou njih prepoznaju i otklanjaju povrede prava u prolosti u vidu krivinog gonjenja, provoenja napora na utvrivanju istine, izgradnje spomen obiljeja te utvrde programi reparacija, ali takoer i da se sprijee budue povrede prava izgradnjom snanih demokratskih institucija i vrenjem provjera u procesu imenovanja vladinih dunosnika, ukoliko su takve provjere potrebne zbog njihovih aktivnosti za vrijeme prolog reima . Utemeljenjem kljunih institucija u BiH u 2005 . godini - kao to je Sud BiH, Tuiteljstvo BiH i Ministarstvo pravde BiH - vlada BiH je prvi put dobila stvarnu prigodu da povede lokalne vlasti i civilno drutvo u proces izgradnje kapaciteta tranzicijske pravde i otpoinjanja dijaloga o pitanjima rjeavanja posljedica ratne prolosti . U meuvremenu, ispitivanje javnog mnjenja koje je proveo UNDP pod nazivom Pravda i istina u BiH: Perspektive javnosti (2005) ponudilo je uvjerljive dokaze da bi veina graana BiH bila zainteresirana da sudjeluje u dijalogu o tome kako na najbolji nain pristupiti rjeavanju pitanja prolosti ako bi vlasti BiH pokrenule takav dijalog . Dakle, u listopadu 2007 . godine, Ministarstvo pravde i Ministarstvo ljudskih prava i izbjeglica pridruili su se UNDP-u u pokretanju projekta pod nazivom Pruanje potpore domaim kapacitetima u procesu tranzicijske pravde u BIH . Projekat je pripremljen u cilju proirenja znanja o tranzicijskoj pravdi u BiH, pruanja pomoi aktivnostima vlasti BiH u obuhvatu svih zajednica, te otpoinjanju razgovora unutar dravne i entitetskih vlada kao i izmeu ovih vlada i graana BiH o tome ta se jo treba uraditi po pitanju suoavanja sa prolou . Vlasti BiH i UNDP su utvrdili irok dijapazon vladinih i nevladinih imbenika za sudjelovanje u prvom domaem konsultativnom procesu o pitanjima tranzicijske pravde u BiH, pod vodstvom vlasti BiH, u svibnju i lipnju 2008 . godine . Uprkos osjetljivoj i emotivnoj prirodi prezentiranih tema, sudionici su izrazili veoma dobru volju i meusobno povjerenje, te su utvrdili konkretan broj preporuka o pitanjima tranzicijske pravde koje su obuhvaene u Izvjeu sa konsultacija o pitanjima tranzicijske pravde koji je dostupan u elektronskom dijelu ove publikacije . Konsultativni proces o pitanjima tranzicijske pravde je oigledno ostavio pozitivan utisak na vlasti BiH . Ubrzo nakon ovog dogaaja, vlasti BiH su djelovale tako da su prepoznale sutinsku ulogu mehanizama tranzicijske pravde unutar svoje ire Strategije reforme sektora pravosua u BiH - ime se zvanino BiH poziva da utvrdi sveobuhvatnu strategiju tranzicijske pravde . Mi sada radimo zajedno kako bismo pomogli da se utemelji radna skupina za tranzicijsku pravdu pri vladi BiH, koja bi bila zaduena za utvrivanje Strategije tranzicijske pravde za BiH utemeljene na problemima i preporukama sadranim u Izvjeu o konsultacijskom procesu o pitanjima tranzicijske pravde i buduim konsultacijama . U ovom kontekstu, mi smo u zajednikoj suradnji objavili ovaj Vodi o tranzicijskoj pravdi, to je prva knjiga ove vrste u BiH . Ovaj Vodi je prevashodno praktian vodi iji je cilj informirati i pruiti potporu rtvama rata u njihovom trraganju za pravdom i potivanjem individualnih ljudskih prava . Pored toga, Vodi se tampa u kritinom trenutku - u periodu kada je vlada BiH prihvatila svoju odgovornost da predvodi aktivnosti na utvrivanju Strategije tranzicijske pravde u BiH . U tom pogledu, Vodi se moe promatrati kao sredstvo za informiranje i usmjeravanje rada lanova vladine radne skupine za tranzicijsku pravdu - kao i lidera organizacija civilnog drutva - u njihovom partnerskom radu na izgradnji strategije tranzicijske pravde za BiH . Ovakva strategija stavlja rtve na prvo mjesto putem utvrivanja mehanizama koji e omoguiti da dravne i entitetske institucije u BiH usklade i unaprijede kvalitet i pravinost programa reparacija . Ovakva strategija e takoer nai odgovarajui balans izmeu retributivne i restorativne pravde u BiH, tako da se odgovornost za konflikt moe pripisati pojedincima, a dokumentirane injenice o konfliktu mogu zamijeniti mitove koji i dalje unose podjelu meu narode u BiH .

Poglavlje 1 Vodia o tranzicijskoj pravdi produbljuje znanje itaoca o teoriji tranzicijske pravde i uvodi stubove i mehanizme tranzicijske pravde u smislu u kojem su koriteni za suoavanje sa prolou u drugim postkonfliktnim zajednicama . Iako izraz tranzicijska pravda mnogima moda zvui kao neto strano, injenica je da je BiH koristila mehanizme tranzicijske pravde za rjeavanje mnogih postkonfliktnih pitanja od kritinog znaaja koja su se odnosila na masovna krenja ljudskih prava u prolosti . U poglavlju 2 se oprezno navode mnogi mehanizmi i aktivnosti tranzicijske pravde koje su BiH i lokalna tijela, kao i privatni graani, implementirali u cilju suoavanja sa prolou putem retributivne i restorativne pravde . Iako Vodi o tranzicijskoj pravdi ne daje svoj sud o bilo kojem od pokuaja BiH u rjeavanju krenja ljudskih prava, pronicljivi itatelji e sigurno nai mnogo prigoda da sa ovih stranica naue mnogo toga iz prolih aktivnosti po pitanjima tranzicijske pravde u BiH . Mogue je nai mnogo inspirativnih postignua, ali isto tako se mogu prepoznati nedostaci ili omake u ovom poslu - posebno kada se uzme u obzir kako nezavren posao u vezi sa prolou utie na svakodnevni ivot graana u BiH . U tom pogledu, mi vjerujemo da e Vodi o tranzicijskoj pravdi biti

inspiracija za nove zakonodavne inicijative koje vlasti u BiH i graani treba da naine u cilju okonanja puta u oblasti tranzicijske pravde u BiH . Posljednje poglavlje Vodia posveeno je sve veem broju organizacija civilnog drutva koje su svoj rad posvetile podruju tranzicijske pravde . Bez obzira da li prikupljaju dokumentaciju o ratnim deavanjima, pruaju potporu svjedocima u suenjima za ratne zloine ili su na usluzi preivjelima i povratnikoj populaciji, organizacije civilnog drutva igraju aktivnu, pojedinanu ulogu u trenutnim naporima BiH da se suoi sa pitanjem prolosti . Dok vlasti BiH razmatraju Strategiju tranzicijske pravde, poglavlje 3 slui kao indeks aktivnih organizacija civilnog drutva koje rade na pitanju tranzicijske pravde . Bilo bi dobro da vlasti BiH prihvate i usmjere energiju i iskustvo organizacija civilnog drutva u naporima utvrivanja i implementacije strategije tranzicijske pravde . Istovremeno - da parafraziramo jednu od kljunih preporuka iz Izvjea o tranzicijskoj pravdi - organizacije civilnog drutva moraju graditi koaliciju djelatnika na pitanjima tranzicijske pravde koji su voljni da budu partneri i da vre uticaj na nain na koji vlada BiH utvruje i provodi strategiju tranzicijske pravde .

Baria olak Ministar pravde Bosne i Hercegovine

Christine McNab Rezidentna predstavnica UNDP BiH

ZAHvALNoST
Tokom izrade Vodia kroz tranzicijsku pravdu u Bosni i Hercegovini, tim UNDP na projektu imao je podrku velikog broja strunjaka koji se bave razliitim aktivnostima u polju tranzicijske pravde . Oni dolaze iz javnih institucija svih nivoa vlasti u BiH, organizacija civilnog drutva iz BiH i regiona, kao i iz meunarodnih vladinih i nevladinih organizacija . Tim UNDP se svima zahvaljuje na doprinosu i vremenu koje su posvetili da bi se dolo do konanog izgleda ovog dokumenta . Naroito se zahvaljujemo sljedeim osobama koje su bile aktivno ukljuene u itav proces i davale nesebinu pomo u izradi Vodia: Javne institucije: Irisi evra iz Posebnog odjela za ratne zloina Tuilatva BiH, Jasmini Pjani iz Odjela krivine odbrane, Ernesi Mei iz Skuptine optine Tuzla, Esmini Avdibegovi iz Univerzitetsko-klinikog centra u Tuzli, Salihi uderija iz Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice Vijea ministara BiH, Esmi Pali iz Ministarstva rada i socijalne politike Vlade Federacije BiH, Niki Grubeiu iz Ministarstva pravde Vijea ministara BiH, Fadilu Banjanoviu delegatu Vijea naroda Narodne skuptine Republike Srpske, Midhatu Izmirliji sa Pravnog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, Gojku Gre iz Skuptine optine Trebinje, Radomiru Graoniu iz Ministarstva rada i borako invalidske zatite Vlade Republike Srpske, Dobrici Jonjiu iz Ministarstva rada i socijalne politike Vlade Federacije BiH, Marku Juriiu, Amoru Maoviu i Milanu Bogdaniu iz Instituta za nestale osobe i drugima . Organizacije i pojedinci iz civilnog drutva iz BiH i regiona: Aleksandri Leti iz Helsinkog odbora za ljudska prava Republike Srpske, Natai Kandi i Sandri Orlovi iz Fonda za humanitarno pravo (Beograd), Esmi Drkenda iz udruenja Seka Gorade, Borki Rudi iz Udruenja BH novinari, Duki Andri iz Medice Zenica, Mirsadu Tokai iz Istraivakodokumentacionog centra, Branku Todoroviu iz Helsinkog odbora za ljudska prava Republike Srpske, Vehidu ehiu iz Foruma graana Tuzle, Edinu Ramuliu iz Izvora, Muratu Tahiroviu iz Saveza logoraa BiH, Obradu Bubiu iz Saveza logoraa Republike Srpske, Aliji Muratoviu iz Steka, Eli Tauberu iz Jevrejske optine u Sarajevu i drugima . Meunarodne vladine organizacije: Refiku Hodiu iz Kancelarije Hakog tribunala u BiH, Maji Marjanovi i Slobodanu Tadiu iz UNDP BiH i drugima . Meunarodne nevladine organizacije: Bogdanu Ivanieviu iz Meunarodnog centra za tranzicijsku pravdu (ICTJ), Jonathanu Sissonu (Donatanu Sisonu) iz organizacije Swisspeace i drugima . Posebnu zahvalnost dugujemo lanovima ureivakog odbora, Lejli Hadimei, profesoru Zoranu Pajiu i Goranu Bubalu na njihovom velikom trudu u pravcu dizajniranja potpoglavlja u Poglavlju II, Reparacije i Institucionalne reforme, kao i Poglavlja III . Na kraju, zahvalnost dugujemo i vladama vicarske i panije koje su podrala nae napore u izradi Vodia kroz tranzicijsku pravdu u Bosni i Hercegovini . Tim UNDP na projektu

Uvod
Poetkom oktobra 2008 . godine Razvojna agencija Ujedinjenih nacija (UNDP) u Bosni i Hercegovini, kancelarija u Sarajevu, zapoela je sa izradom Vodia kroz tranzicijsku pravdu u Bosni i Hercegovini s ciljem da: 1. informira javnost BiH, institucije na svim nivoima vlasti, kao i pojedince i organizacije iz civilnog drutva1 o tranzicijskoj pravdi kao teoriji, njenim mehanizmima, kao i aktivnostima u ovoj oblasti koje su se sprovodile od zavretka oruanog sukoba do danas, te koje sve institucije vlasti i organizacije civilnog drutva provode ove aktivnosti; 2. bude korisno pomono sredstvo institucijama vlasti, pojedincima i organizacijama civilnog drutva, kao i iroj javnosti u kreiranju buduih strategija i programa, te realiziranju svakodnevnih aktivnosti u pravcu zadovoljenja potreba . Da bi ostvario taj cilj, autor je u periodu od poetka oktobra do kraja decembra 2008 . godine intervjuirao preko 70 predstavnika institucija svih nivoa vlasti i civilnog drutva, te koristio obimnu dokumentaciju poput razliitih zakona, strategija i izvjetaja institucija vlasti, analiza domaih i meunarodnih organizacija za ljudska prava, kao i meunarodnih vladinih organizacija, rezolucije Vijea sigurnosti i Generalne skuptine UN-a, arhivsku grau itd ., kako bi upotpunio podatke i dobio potrebne reference . Poglavlje I daje definiciju tranzicijske pravde, odreuje drutveni kontekst u kojem se koncept realizira, definira njegove ciljeve, dileme i rizike, te razjanjava uloge razliitih aktera u procesu, kao to su politike elite ili civilno drutvo . Poglavlje II prua informacije o aktivnostima institucija vlasti tj . meunarodne zajednice u u oblasti tranzicijske pravde, kao i praktine informacije i uputstva o pravima odreene kategorije stanovnitva tj . na koji nain se ona mogu ostvariti . Aktivnosti su nazvane zvaninim inicijativama, jer su ih ili pokretale ili realizirale institucije vlasti . Meutim, u ovom poglavlju je takoer pomenuto nekoliko nezvaninih inicijativa koje su inicirale organizacije i pojedinci iz civilnog drutva . Razlog zato su unijete u ovo poglavlje je njihova specifinost ili jedinstvenost, kao i injenica da su bile od odluujueg uticaja na tokove razvoja tranzicijske pravde u BiH i kreiranje javnog mnjenja.2 U poglavlju se nalaze informacije o njihovom nastanku i ciljevima koji su trebali biti ostvareni . Takoer, prikazane su kontroverze koje su ih pratile i definirani su problemi koji mogu uputiti na to kakve bi postupke trebalo preduzeti da bi se dolo do rjeenja .
Poglavlje III daje informacije o nezvaninim aktivnostima, tanije aktivnostima civilnog drutva, ime se omoguava informiranje javnosti i institucija, kako im odreene organizacije mogu pomoi u ostvarivanju prava tj . u dizajniranju i realiziranju strategija . Aktivnosti koje sprovode organizacije civilnog drutva u ovom polju su u mnogo emu pionirske, meutim definisani su i problemi u njihovom funkcionisanju .

Struktura vodia kroz tranzicijsku pravdu u Bosni i Hercegovini


Dokument sainjavaju tri poglavlja, kao i aneks (CD) .
1

Pod terminom civilno drutvo u kontekstu ovog dokumenta podrazumijevaju se sve one formalne i neformalne grupe tj. organizacije koje se tradicionalno smatraju zainteresiranim za promociju mehanizama tranzicijske pravde (krivina pravda, kazivanje istine, reparacije i institucionlane reforme). To su, prije svega, NVO-i za ljudska prava, vjerske grupe, udruenja nestalih i poginulih civilnih i vojnih rtava rata, udruenja logoraa, udruenja veterana, povratnici, strukovna udruenja novinara, udruenja mladih, predstavnici akademske i pravne zajednice, umjetnici, kao i pojedinci koji pronalaze svoj interes za bavljenje pitanjem tranzicijske pravde.

Takoer, u okviru ovog poglavlja data je i lista organizacija civilnog drutva (sa podacima) koje realiziraju ili su realizirale aktivnosti u oblasti tranzicijske pravde, bilo da su to radile ili rade kao strateko opredjeljenje organizacije, bilo da su te aktivnosti sprovodile ili sprovode kao kratkoroni projekat . Cilj je da se omogui vea dostupnost tih organizacija institucijama vlasti, kako bi se obezbjedila bolja saradnja izmeu njih, kao i da se raznim kategorijama stanovnitva otvori prostor za lake ostvarivanje njihovih prava .
2 Na primjer, aktivnosti Udruenja istina i pomirenje s ciljem pokuaja osnivanja Komisije za istinu i pomirenje.

Aneks (Cd) sadri izvjetaj sa konsultacija koje su u junu 2008 . godine u Fojnici zajedniki organizirali Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice i Ministarstvo pravde Vijea ministara BiH i UNDP . Na ovom skupu koji je po mnogo emu jedinstven, prvi put su se nakon zavretka rata od 1992 . do 1995 . godine na jednom mjestu nale organizacije i pojedinci iz civilnog drutva i predstavnici institucija svih nivoa vlasti (iz svih etnikih zajednica), gdje su otvoreno, ravnopravno i u konsensualnoj atmosferi razgovarali o goruim pitanjima tranzicijske pravde i definirali preporuke u pravcu koje bi aktivnosti trebalo uspostaviti da bi se ispunili ciljevi ovog koncepta, a graanima BiH omoguilo da se suoe s prolou i otvore vrata budunosti .

jo uvijek realiziraju u ovom polju, a sa ciljem da se jo jednom istakne nunost metode tranzicijske pravde u kontekstu BiH, kao i da se unaprijede postojee inicijative i iniciraju nove . Upravo cilj Vodia kroz tranzicijsku pravdu u Bosni i Hercegovini je: 1. Da prui informaciju organizacijama civilnog drutva koje aktivnosti provode institucije vlasti kako bi ih svojim korisnicima i, generalno, javnosti pribliile . 2. Da prui informaciju javnosti i rtvama, koje aktivnosti su se provodile i jo uvijek provode u ovoj oblasti . 3. Da institucijama vlasti, organizacijama civilnogdrutva i javnosti priblii pojam tranzicijske pravde, koji su njegovi izazovi, kontroverze, ciljevi itd . 4. Da graane BiH upozna sa njihovim pravima i na koji nain mogu da ih ostvare .

Tranzicijska pravda je metoda koja se primjenjuje u drutvima koja su optereena naslijeem tekog, masovnog i sistematskog krenja ljudskih prava i meunarodnog humanitarnog prava i predstavlja odgovor na ta krenja, kako bi se dolo do uspostavljanja vladavine prava, provele aktivnosti u pravcu ublaavanja posljedica zloina koji su poinjeni i stvorili uslovi za promoviranje mira i demokratije (pomirenja?), sa ciljem spreavanja ponavljanja prolosti.

vodi kroz tranzicijsku pravdu u Bosni i Hercegovini kao informativno/edukativan dokument


Nakon zavretka oruanog sukoba 1995 . godine do danas u BiH proveden je veliki broj aktivnosti u oblasti tranzicijske pravde . Njih je uglavnom inicirala meunarodna zajednica, mada su odreeni broj aktivnosti pokretale institucije svih nivoa vlasti, kao i civilno drutvo . Meutim, termin tranzicijska pravda u javnosti BiH nedovoljno je poznat, kao i njegova sutina . Samim tim ni pokretane inicijative nisu prepoznavane kao aktivnosti vezane za ovu oblast . Nedovoljno poznavanje metode, neinformisanost o pokrenutim inicijativama, te nepoznavanje njihovih ciljeva dovelo je do nepovjerenja koje je proizvelo manipulacije i razne interpretacije . Upravo iz tog razloga UNDP je smatrao za potrebnim da da neophodne informacije o tranzicijskoj pravdi, o njenim ciljevima, ali i rizicima koji se javljaju tokom implementacije . Takoer, UNDP eli da prui presjek aktivnosti koje su realizirane i koje se

vodi kroz tranzicijsku pravdu u Bosni i Hercegovini kao praktian dokument


Vodi kroz tranzicijsku pravdu kao informativno/ edukativno sredstvo daje osnov drugom cilju, a to je da dokument bude pomono sredstvo institucijama vlasti, civilnom drutvu i javnosti u kreiranju buduih strategija i programa, realiziranju svakodnevnih aktivnosti i zadovoljenju potreba . Nivo institucija vlasti. Inicijative koje su pokretale institucije vlasti nisu stavljane u kontekst tranzicijske pravde, niti je bilo dovoljnog poznavanja samog koncepta ili iskustva drugih zemalja koje su primjenjivale sline programe . Generalno nijedna inicijativa nije podrazumjevala ukljuivanje javnosti u pravcu njene izrade . Upravo se iz ovog razloga nije ni mogla dobiti podrka za te aktivnosti, a to je otvorilo prostor za manipulaciju . Takoer, institucije vlasti do sada generalno nisu bile otvorene za saradnju sa organizacijama civilnog drutva, osim u izuzetnim sluajevima, niti imaju saznanja o aktivnostima koje ove organizacije sprovode u oblasti tranzicijske pravde . Posmatrajui Vodi kroz tranzicijsku pravdu u Bosni i Hercegovini kao praktino sredstvo za institucije vlasti, UNDP eli da

1. informira institucije vlasti o konceptu tranzicijske pravde, kao i ukae ta je potrebno uraditi da bi se sainio jedan integrisan pristup u pravcu suoavanja bosansko-hercegovakog drutva sa svojom prolou . 2. ukae na otvorena pitanja i kontroverze u vezi sa inicijativama koje se trenutno realiziraju, kako bi one bile razjanjene, kao i na neophodnost ukljuivanja svih zainteresiranih kategorija stanovnitva putem konsultacija, kako bi se pokrenule nove inicijative ili unaprijedile postojee . 3. ukae na potrebu za uspostavljanjem neposrednog kontakta izmeu institucija vlasti i organizacija civilnog drutva, tj . ire javnosti, kao neophodnog aspekta u izgradnji povjerenja javnosti prema institucijama 4. ukae na potrebu za uspostavljanje partnerskog odnosa sa organizacijama civilnog drutva, kako bi se iskoristila strunost i rezultati ovih organizacija, naroito u onim oblastima u kojima institucije vlasti nemaju dovoljno kapaciteta .

implementaciju, tj . sa kojim se organizacijama moe uspostaviti strateka saradnja u pravcu dostizanja svih njihovih ciljeva . 3. prui informacije o aktivnostima institucija vlasti, kako bi, u skladu sa svojim ciljevima, zajedno sa svojim partnerima sistematski pratile rad institucija i ukazivale na probleme i kontroverze (na primjer, u zakonodavstvu) kako bi se one rijeile, te koje bi nove aktivnosti institucije trebalo da pokrenu; boljom informiranou o aktivnostima institucija, ove organizacije moi e efikasnije korisnike svojih programa da pouavaju o njihovim pravima, te na koji nain mogu da ih ostvare .

Nivo javnosti. to se tie najire javnosti, ona generalna nema informacije o tome ta je tranzicijska pravda, niti dovoljno informacija o pravima koja su propisana zakonima, kao i o aktivnostima organizacija civilnog drutva u itavoj oblasti i koje im organizacije mogu pomoi u ostvarivanju njihovih prava . Posmatrajui Vodi kroz tranzicijsku pravdu u Bosni i Hercegovini kao praktino sredstvo za najiru javnost, UNDP eli da

Nivo civilnog drutva. Iako su organizacije civilnog drutva u BiH prepoznate kao motorna snaga i pioniri u pravcu borbe za zatitu prava rtava, one aktivnosti u oblasti tranzicijske pravde ne provode strateki, niti imaju strateku saradnju sa organizacijama koje se bave slinim aktivnostima, ime izostaje sistematski pritisak na institucije vlasti u pravcu ostvarivanja njihovih ciljeva, ali i na odrivost projekata . Takoer, sa svoje strane, organizacije civilnog drutva do sada nisu bile dovoljno spremne da sarauju sa institucijama vlasti . Na kraju, generalno nedostaje znanje o tranzicijskoj pravdi koje bi im pomoglo da se pozicioniraju i strateki opredijele za ovu oblast . Posmatrajui Vodi kroz tranzicijsku pravdu u Bosni i Hercegovini kao praktino sredstvo za civilno drutvo, UNDP eli da 1. prui vie informacija o samom konceptu tranzicijske pravde, kako bi pomogao da se civilno drutvo strateki postavi u pravcu implementiranja ovih aktivnosti . 2. prui informacije o aktivnostima ostalih organizacija civilnog drutva, koje e im pomoi da sagledaju koje to aktivnosti unutar tranzicijske pravde mogu biti interesantne za
9

1. informira o tranzicijskoj pravdi kao o metodi; ukae ta je njen cilj; ta su rizici; koji su glavni mehanizmi; koje su njihove prednosti i mane; na koji nain provoenje odreenih mehanizama utie na sam drutveni kontekst u kojem se provode i druga pitanja . 2. Informira o zvaninim i nezvaninim inicijativama, njihovim ciljevima i svrsi, kao i o problemima u implementaciji, kako bi se sprijeile manipulacije i interpretacije . 3. informira na koji nain graani BiH mogu ostvarivati svoja prava, koje su institucije vlasti odgovorne, kojim meunarodnim tijelima se mogu obratiti, na koji nain tj . koje organizacije civilnog drutva mogu da im pomognu u ostvarivanju prava .

UNDP je svjestan da vjerovatno postoje i zvanine i nezvanine inicijative koje u ovom dokumentu nisu pomenute, te da se na listi organizacija civilnog drutva ne nalaze neke koje implementiraju ili su implementirale aktivnosti u oblasti tranzicijske

pravde . Takoer, UNDP pretpostavlja da moda neke pomenute inicijative nisu dovoljno razraene tj . da su zbog nedovoljno podataka generalizirane, a druge previe kritizirane . Meutim, autor, zajedno sa timom saradnika vjeruje da e ovaj

dokument posluiti svojoj svrsi i pomoi pokretanju novih inicijativa, zvaninih i nezvaninih, tj . unapreenju starih kako bi se prevazile posljedice zloina, ostvario potpuni osjeaj pravde i sprijeilo ponavljanje prolosti .

Javnost u BiH insistira na sudskom odgovoru na zloine koji su poinjeni tokom oruanog sukoba od 1992. do 1995. godine. Iz tog razloga, osnaivani su kapaciteti u pravcu procesuiranja predmeta ratnih zloina, tako da su 2003. i 2004. godine osnovani odjeli za ratne zloina Suda i Tuilatva BiH, a u decembru 2008. godine usvojena je Dravna strategija za rad na predmetima ratnih zloina. Meutim, postoje problemi koji se ne mogu rijeavati procesuiranjem predmeta ratnih zloina: u BiH postoje razliite interpretacije istine, te manipulacija brojem rtava, zato to jo uvjek nisu pokrenute zvanine aktivnosti u pravcu utvrivanja injenica o poinjenim zloinima; oko 13.000 osoba i dalje se vode kao nestali; ne postoji sveobuhvatni program reparacija; javnost nije zadovoljna kako je izvrena reforma u institucijama i druga pitanja. Zbog toga je potreban iri pristup tranzicijskoj pravdi, kroz integriranje sudskih i vansudskh mehanizama, kako je to istaknuto Strategijom za reformu sektora pravde u Bosni i Hercegovini koja je usvojena u junu 2008. godine, kao i Dravnom strategijom za rad na predmetima ratnih zloina. Upravo je i zakljuak ovog dokumenta da e se samo sveobuhvatnim pristupom problemu tranzicijske pravde, kroz integriranje sudskih i vansudskih mehanizama omoguiti da proces tranzicijske pravde bude uspjean, kako bi svi graani BiH dobili potpun osjeaj pravde.

10

POGLAVLJE I
Uvod u tranzicijsku pravdu
I Uvod II ISTorIjA TrANZICIjSke PrAvde III MeHANIZMI TrANZICIjSke PrAvde
11

I Uvod
Tranzicijska pravda je nova disciplina u teoriji i praksi zatite ljudskih prava . Njen nastanak i razvoj moe se pratiti od kraja II svjetskog rata kroz aktivnosti Meunarodnog vojnog tribunala u Nirnbergu i Meunarodnog vojnog tribunala za Daleki istok u Tokiju, dok punu ekspanziju doivljava tokom sedamdesetih i osamdesetih godina prolog vijeka u vezi sa politikim transformacijama u dravama June Evrope3 i June Amerike4 . Kao izraz tranzcijska pravda prvi put se javlja u literaturi o ljudskim pravima poetkom devedesetih godina 20 . vijeka . Meutim, od kada je poeo da se upotrebljava, izraz je unosio zabunu . Naime, u kontekstima gdje se ovaj koncept primjenjivao sticao se pogrean utisak i tumaenje da tranzicijska pravda podrazumijeva da se odnosi i na neki specijalan vid pravde . U stvari, radi se o itavom skupu aktivnosti koje se provode u drutvima u tranziciji, a koje generalno dovode do uspostavljanja pravde i vladavine prava . to se tie samog pojma tranzicijska, on u potpunosti upuuje na politiku transformaciju drave, na primjer od autoritarne, tj . postautoritarne do demokratske, odnosno od postkonfliktne do demokratske tj . odrivog mira (koja svakako podrazumijeva dostizanje pravde i vladavinu prava), te se sve aktivnosti koje se realizuju da bi se dolo do tog cilja nazivaju tranzicijskom pravdom . Ova disciplina svoju svrhu prvenstveno pronalazi u potrebi drutava da se suoe sa svojom kriminalnom prolou . Ta potreba, sa jedne strane, inicirana je aktivnou organizacija civilnog drutva koje su upuivale na odgovornost drave za krenja ljudskih prava i insistirale na uspostavljanju pravde za rtve, kao i obavezom drava po osnovu meunarodnog prava, sa druge . Naime, pravna doktrina upuuje na obaveze drave da preduzme sve mjere kako bi zatitila prava svojih graana . Ukoliko izvri propust, ima obavezu da preduzme sve potrebne mjere kako bi se saznale injenice o zloinima, kako bi se svi odgovorni procesuirali i kaznili, kako bi se ostvarilo materijalno i simbolino zadovoljenje rtava zbog injenja materijalne ili nematerijalne tete i kako bi se obezbijedile reforme kojima e se sprijeiti ponavljanje prolosti . Upravo iz ovoga proistjee sama sutina tranzicijske pravde, a to je da su rtve u fokusu procesa i da je cilj postizanje pravde za rtve, te da se do toga cilja moe doi samo primjenom razliitih sudskih i vansudskih mehanizama, a koji e na sveobuhvatan nain omoguiti drutvu da se suoi sa svojom prolou .

Odnos tranzicijske pravde i procesa suoavanja s prolou.5


Tokom vremena, nasuprot terminu tranzicijska pravda postavljen je pojam suoavanje s prolou. Ovaj koncept takoer pronalazi svoje korijene u godinama neposredno nakon II svjetskog rata. Centralna pitanja koja dijele ove dvije discipline su pitanje odgovornosti i ciljevi procesa. 1. Prema teoretiarima procesa suoavanja sa prolou, osnove tranzicijske pravde nalaze se u pravnoj doktrini koja insistira na pitanju individualne odgovornosti za nedjela koja su poinjena u prolosti, dok se suoavanje sa prolou bazira na mnogo irim politikim, socijalnim, kulturnim, ekonomskim ili pravnim odnosima, te u skladu s tim definie pitanje odgovornosti na iri nain, inicirajui, pored individualne, i diskusiju o kolektivnoj odgovornosti. to se tie pitanja ciljeva, kako se smatra, doktrina tranzicijske pravde zasniva se na skupu razliitih konkretnih instrumenata i koraka (sudskih i vansudskih), koji se uspostavljaju tokom perioda tranzicije, iji je cilj uspostavljanje vladavine prava, dok doktrina suoavanja sa prolou ima iri mandat i ne obuhvata samo tranzicijski period i konkretne mehanizme, ve je shvaena kao proces koji konstantno traje, koji se bazira na konstantnim raspravama i razvijanju koncepta o pravu na pravdu, istinu, zadovoljenje, mir i drugo, kako bi se dolo do pomirenja. U svakom sluaju, ove dvije discipline vrlo su sline jedna drugoj: teoretiari tranzicijske pravde takoer mogu rei da je cilj koncepta pomirenje, kao to teoretiari suoavanja s prolou mogu govoriti o konkretnim koracima u pravcu upostavljanja vladavine prava. Generalni ciljevi i jednog i drugog procesa su transformacija konflikta u mir, uspostava uslova za potpuni prekid krenja ljudskih prava, te ukljuivanje svih sektora drutva u ovaj proces, kako bi se uspostavilo pravedno drutvo.

3 4

Portugalija i Grka Argentina, ile itd.

Na teritoriji bive Jugoslavije doktrine tranzicijske pravde i suoavanja sa prolou generalno nisu dovoljno poznate. Naroito postoji zabuna oko shvaanja samog termina. Meutim, vjerovatno zbog velikog utjecaja Meunarodnog centra za tranzicijsku pravdu (ICTJ), ekspertske NVO koja irom svijeta pomae vladama i organizacijama civilnog drutva da iniciraju aktivnosti u ovoj oblasti, te zbog njihove ukljuenosti u gotovo sve aktivnosti u regionu, u institucijama koje se bave ovim pitanjima odomaio se termin tranzicijska pravda.

12

II ISTorIjA TrANZICIjSke PrAvde


Tranzicijska pravda kao disciplina izrasla je u drutvima sa naslijeem autoritarne vladavine, te njihovom tenjom za politikom transformacijom i tranzicijom u demokratsko drutvo . Jedna od kljunih komponenata u tom procesu bila su suenja zbog krenja ljudskih prava u prolosti, a koja su organizirana odmah nakon ruenja viegodinje vladavine vojnih hunti, kao to je to bilo u Grkoj 1975 . godine ili u Argentini 1983 . godine . Poetkom devedesetih godina 20 . vijeka tranzicijska pravda kao disciplina suoila se sa novim izazovima, kao to su masovna i sistematska krenja meunarodnog humanitarnog prava tokom oruanog sukoba . Na taj nain u fokus discipline, pored drutava koja su uspostavljala tranziciju iz postautoritarnog drutva u demokratiju, ula su i ona iji je cilj bio transformacija iz postkonfliktnog drutva do odrivog mira (demokratije) . Takav je bio sluaj sa dravama koje su nastale nakon raspada bive Jugoslavije, Liberijom, Sijerom Leone, Ruandom itd . Upravo ove dvije razliite tranzicije, kao i osnove koje su spomenute u uvodnom dijelu daju generalni okvir ili generalnu definiciju ta bi to mogla biti tranzicijska pravda: Tranzicijska pravda je metoda koja se primjenjuje u drutvima koja su optereena naslijeem tekog, masovnog i sistematskog krenja ljudskih prava i meunarodnog humanitarnog prava i predstavlja odgovor na ta krenja, kako bi se dolo do uspostavljanja vladavine prava, provele aktivnosti u pravcu ublaavanja posljedica zloina koji su poinjeni i stvorili uslovi za promoviranje mira i demokratije (pomirenja?), sa ciljem spreavanja ponavljanja prolosti. Meutim, bilo da se govori o tranziciji iz postautoritarnog drutva u demokratsko ili iz postkonfliktnog drutva do odrivog mira i demokratije, te transformacije dogaaju se u specifinim drutvenim, historijskim, kulturnim, demografskim, etnikim, ekonomskim i drugim kontekstima te su u skladu sa tim dizajnirana i jedinstvena rjeenja, manje ili vie uspjena, ali svakako unikatna .6 Iz tog razloga potpuno je pogreno insistirati na traenju univerzalnih
6 Predstava tranzicije od autoritarnog reima do demokratije i od postkonfliktnog drutva do odrivog mira (demokratije) je pojednostavljena slika cilja tranzicijske pravde. Demokratija ne mora biti cilj tranzicijske pravde, jer demokratija moe postojati i kada se deava sukob. Takoer, ne mora postojati konflikt, ali mogu postojati opresivne aktivnosti drave itd.

rjeenja jer ona ne postoje (mada postoje lekcije koje mogu biti nauene)!7 Meutim, iako ne postoje univerzalna rjeenja, postoje zajedniki imenitelji za sve te kontekste: to su drutva sa naslijeem tekog, masovnog i sistematskog krenja ljudskih prava, gdje je potreba za dostizanjem pravde dominantan osjeaj . Metoda tranzicijske pravde takoer se moe primjenjivati i u drutvima koja se irom svijeta prihvataju kao drave razvijene demokratije, sa tradicijom vladavine prava, a koje su u nekim periodima blie ili dalje prolosti krile prava odreenih kategorija stanovnitva. Takav je sluaj, na primjer, sa Kanadom, Australijom8 ili Sjedinjenim Dravama9.10

Glavna dilema tranzicijske pravde je na koji nain da se drutva suoe sa svojom kriminalnom prolou, tj . tekim naslijeem krenja ljudskih prava i ratnih zloina . Upravo na tu dilemu utjeu odreene realnosti, gdje je prva i osnovna pitanje odnosa snaga izmeu stare i nove politike elite .11

7 U nekim kontekstima, u okviru pristupa tranzicijske pravde, primjenjivane su tradicionalne metode drutvenog ivota. Na primjer, u sluaju Sijera Leone i Ugande, seoski vjerski rituali koriteni su kao sredstvo resocijalizacije bivih vojnika u zajednice, te za dostizanje pomirenja. Takoer, u Ruandi je uspostavljen tradicionalni sudski sistem Gaaa, iji je cilj procesuiranje predmeta ratnih zloina. 8

Krajem XIX vijeka vlade Kanade i Australije, u sklopu kolonijalne politike, formirale su specijalne kole kako bi izvrile asimilaciju indijanskog, tj. aboridinskog stanovnitva u bjelako drutvo. Tokom tog perioda djeca Indijanaca i Aboridina nasilno su odvoena od svojih porodica.

Krajem 1979. godine pripadnici Kju kluks klana i Amerike nacistike partije ubili su petoro, a ranili desetoro protestanata Afroamerikanaca u mjestu Grinsboro, zbog ega je formirano istrano tijelo koje se bavilo utvrivanjem injenica povodom toga zloina.
9 10 Fokus ovog dokumenta nee biti drave razvijene demokratije, nego ona drutva koja uspostavljaju tranziciju iz postautoritarnog, tj. postkonfliktnog drutva u demokratiju, tj. odrivi mir (demokratiju). 11

Kao to je istaknuto, svaka od ovih drava u kojima e se primjenjivati metoda tranzicijske pravde ima svoje specifinosti, tako da se moda neke od spomenutih generalizacija nee moi u potpunosti primijeniti na odreeni kontekst, a koji po mnogo emu moe biti jedinstven. Tu se konkretno moe uzeti primjer BiH: vrlo rijetko se deavalo da postoji nekoliko etnikih grupa koje su u konfliktu po principu svako sa svakim i gdje su ak postojale frakcije unutar odreene etnike zajednice, koje su se borile sa drugom vojskom unutar svoje grupe da bi se ostvarili odreeni ciljevi. Meutim, ove realnosti se mogu sresti kao generalni parametri u najveem broju drutava.

13

Neiskusna vlast, koja nema kontrolu nad institucijama. Nova demokratska vlast nema kontrolu nad drutvenim i politikim procesima, mada generalno moe postojati volja da se ponu rjeavati naslijeeni problemi . Generalno, da bi nove elite uopte dole na vlast, pored izbornog procesa potrebno je odravati pregovore sa predstavnicima starog reima, a naroito u periodu tranzicije . Vrlo esto tema tih pregovora jest garancija da stare elite nee biti krivino gonjene, na ta nove elite pristaju kako bi obezbijedile funkcionisanje nove demokratske vlasti . Naroito je upitna kontrola nad slubama bezbjednosti . Upravo one ostaju kao konstantna prijetnja svim naporima za reformom, jer se u njima na odluujuim pozicijama jo uvijek nalaze ljudi koji su odgovorni za masovna i sistematska krenja ljudskih prava i koji u svakom trenutku mogu ugroziti opstanak nove vlasti .12 Nefunkcionisanje pravosudnog sistema. Jedan od najkarakteristinijh problema unutar novog politikog sistema su nefunkcionalne institucije, a to se izmeu ostalih moe rei i za pravosudne organe . Konkretno, iz prethodnog perioda naslijeen je veliki broj nezavrenih sluajeva, koji nisu okonani bilo zbog nekompetentnosti pravosua, bilo zbog instruiranja da se neki predmeti ne rjeavaju, bilo zbog nefunkcionalnih zakona ili zbog straha sudija i tuilaca da donose presude koje e na odreeni nain doi u konflikt sa zvaninim stavovima . Nakon uspostavljana nove vlasti, pravosudni organi poee da primaju veliki broj zahtjeva za pokretanje krivinih, tj . parninih postupaka zbog krenja ljudskih prava u periodu represije . Nova demokratska vlast bie suoena sa desetinama, pa i stotinama hiljada rtava i veliki broj njih e pokrenuti ove sluajeve . Meutim, nijedan pravosudni sistem nema kapacitete da procesuira sve te predmete, a kamoli u razumnom roku . U tranzicijskim dravama ne postoje specijalizirane institucije koje bi se direktno bavile krivinim istragama povodom zloina koji su se dogodili u prolosti, a sudije i tuioci nemaju
12

iskustvo u procesuiranju takvih sluajeva . Pravosudni organi se suoavaju sa nemogunou provoenja istraga, jer, sa jedne strane, svjedoci i rtve ne ele da sarauju (ak i ako postoje adekvatno mjere zatite), jer nemaju povjerenje u institucije vlasti niti dostizanje pravde, dok je relevantna dokumentacija ili unitena ili nedostupna, jer su pripadnici starog reima jo uvijek na rukovodeim pozicijama u institucijama, ili u njima i dalje imaju autoritet, te su naredili ili njeno unitavanje ili njeno prikrivanje . Na kraju, na nefunkcionalnost pravosua moe utjecati i usvajanje odreenih novih zakona, poput Zakona o amnestiji, tj . produavanje primjene zakona naslijeenih iz prethodnog perioda kao rezultat pregovora izmeu starih i novih elita, a kojima bi se u potpunosti onemoguilo procesuiranje pripadnika prethodnog politikog, vojnog i policijskog reima . Naime, na ovaj korak su, zbog svoje slabosti, nove vlasti nekada primorane, da bi se osiguralo funkcionisanje drave . S tim u vezi moe se posmatrati primjer Argentine . Naime, nakon ruenja vojne hunte 1983 . godine pravosudne institucije drave uinile su hrabar i agresivan korak, te podigle optunice i osudile nekadanje najvie lidere vojne hunte . Meutim, ohrabrene uspjehom i generalnom podrkom javnosti, nove demokratske vlasti zapoele su sa aktivnostima u pravcu uspostavljanja odgovornosti oficira srednjeg i nieg ranga . Naalost, ta strategija nije bila podrana generalno u dijelu javnosti, a naroito ne meu oficirima koji su smatrali da nisu odgovorni, jer su bili dio komandnog lanca, te samo izvravali nareenja . Upravo je ta situacija dovela do toga da izvjesne frakcije unutar argentinske vojske podignu etiri gotovo simultana ustanka, to je primoralo vlasti da usvoji dva zakona (Ley de Punto Final i Ley de Obediencia Debida) kojima se garantuje prekid istraga i procesuiranja oficira (amnestija) .13 Neadekvatna zakonska regulativa. U zemljama tranzicije uglavnom se sree nefunkcionalno zakonodavstvo, koje ne otvara mogunost za uspostavljanjem odgovornosti nadreenih zbog poinjenih zloina, niti postoji adekvatni zakonski okvir kojim bi se osigurala psiho-fizika zatita svjedoka . Ovo je vrlo vano pitanje poto jedan broj svjedoka upravo zbog straha ne eli da sarauje sa pravosudnim organima, te uvjerenja
Iz The Encyclopedia of Genocide and Crimes Against Humanity (Macmillan Reference USA, 2004), vol. 1, pp. 63-65. h ttp://www.ictj.org/static/Americas/Argentina/macmillan.Argentina.eng.pdf
13

BiH je i u ovom smislu specifina. Na prvim izborima koji su se odrali nakon potpisivanja Dejtonskog sporazuma (sporazum je potpisan 14. decembra 1995. godine) 1996. godine nisu pobijedile neiskusne elite, ve stare, iskusne elite, koje su vodile rat. Samim tim nije ni postojala volja unutar vlasti da uopte pokrene reforme institucija, prvenstveno policije, vojske i pravosudnih organa, kao ni da procesuira poinioce ratnih zloina unutar svog naroda. Upravo zbog svih tih razloga meunarodna zajednica bila je jedina u mogunosti da pokrene inicijalne aktivnosti u pravcu suoavanja bosanskohercegovakog drutva sa svojom prolou.

14

da je odreeni broj poinilaca ratnih zloina jo uvijek na slobodi . Naroito povratnici oklijevaju da sarauju, prvo zbog okruenja veinskog (domicilnog) naroda ije su vojne jedinice krile prava i iji pripadnici ne bi gledali sa odobravanjem na njihovu saradnju sa pravosudnim organima, a onda i zbog same povratnike zajednice, koja je u strahu da bi svjedoenje povratnika ugrozilo ivot zajednice . Drave koje su izale iz diktature ili oruanog sukoba osiromaene, a da su upravo rtve egzistencijalno najugroeniji dijelovi stanovnitva . U takvim okolnostima deava se da jedan broj rtava upravo zbog teke materijalne situacije poinje da dobija pomo od porodica poinilaca ili njihovih prijatelja - pod uslovom da ne svjedoe . rtve taj novac prihvataju to zbog straha, to zbog egzistencijalne potrebe .14 Na kraju, potrebno je naglasiti da ne postoji adekvatna regulativa koja bi pokrenula reformu institucija, ili je usvajanje takvih zakona onemogueno autoritetom pripadnika starog reima, a to takoer utjee na nemogunost uspostavljanja povjerenja graana prema institucijama . rast privatnog i organiziranog kriminala. U svim tranzicijskim dravama biljei se veliki rast privatnog i organizovanog kriminala, naroito zato to nove elite nemaju mehanizme ili ne kontroliu mehanizme kojima bi sprijeile njihov rast . Meutim, porast kriminala esto moe biti povezan sa prethodnim reimom i uslovima koji su tada vladali . Nerijetko se deava da su, na primjer, pripadnici slubi bezbjednosti u prolosti kontrolisali protok robe i novca i to su nastavili da rade u novim okolnostima, sa istih pozicija . Sa druge strane, nove vlasti suoavaju se sa velikim brojem demobiliziranih, dobro treniranih vojnika koji su puteni u drutvo bez adekvatnih programa resocijalizacije . Iz tog razloga, ova kategorija stanovnitva, u situaciji opteg siromatva i nemogunosti zaposlenja, lako pronalazi put u kriminal, naroito zato to im je rat, a nekima i zloin dugo godina prije toga, bilo svakodnevno iskustvo . Sve te realnosti dovode do tri glavne posljedice ili garancije: Nedostatak pravde ili nepotpuna pravda. U tranzicijskim drutvima krivini sistem nije u stanju da se nosi sa svim pritiscima poto nije reformisan, ne postoji adekvatna zakonska

regulativa niti finansijski, tehniki i struni kapaciteti . Ti problemi su naroito vidljivi u podruju procesuiranja predmeta masovnog i sistematskog krenja ljudskih prava i ratnih zloina . Zloin je rijetkost, ali je u prethodnom periodu bio uspostavljen kao pravilo, to je prouzrokovalo veliki broj rtava . Ta krivina djela izvan su svakodnevnog iskustva sudija i tuilaca i ne postoje adekvatni mehanizmi kako bi se ona procesuirala i uspostavila odgovornost onih koji su inili zloine, iako moda postoji volja . Upravo svi spomenuti razlozi imaju posljedicu da je teko ostvariti apsolutnu pravdu kakvu rtve i javnost, tj . dio javnosti oekuju i na nain kako to oekuju (putem krivinog sistema) . krivini sistem ne moe biti jedini odgovor. Da bi se ostvario potpuniji osjeaj pravde, potrebno je potraiti odgovore u drugim mehanizmima, izvan pravosua, kao to su instrumenti za utvrivanje injenica o zloinima, programi reparacija putem kojih bi se umanjile negativne posljedice zlodjela, te aktivnosti u pravcu reforme institucija . realnost u pristupu. Na pravdi i suzbijanju nekanjivosti treba konstantno insistirati, ali svako nastojanje mora biti usklaeno i sa ostalim prioritetima u drutvu, kao to su konsolidacija mira i demokratije, ekonomski razvoj i vladavina prava, s ime je direktno povezano pitanje odnosa starih i novih politikih snaga . Preciznije, samo u situaciji kada postoji odriv mir i demokratija moe se doi do pravde; u suprotnom e se talas nasilja i zloina nastaviti . Mehanizmi tranzicijske pravde. Kao to je istaknuto, meunarodno pravo daje osnovu za uspostavljanje i primjenu metoda tranzicijske pravde . Izmeu ostalog, pravni okvir ovom principu dala je uvena presuda Meuamerikog suda za ljudska prava u sluaju Velsquez-Rodrguez (Velaskez Rodrigez) protiv Hondurasa .15 Znaaj presude je u tome to naglaava pet osnovnih obaveza drave kako bi se obezbijedila borba protiv nekanjivosti i zatita ljudskih prava .
Presuda je oglaena 1988. godine. Ona je do danas u znaajnoj mjeri citirana u odlukama raznih meunarodnih tijela kojima se podnose albe zbog krenja ljudskih prava, kao to su Evropski sud za ljudska prava ili Komitet UN protiv torture, tj. Komitet UN za ljudska prava. V elasquez Rodriguez Case, Judgment of July 29, 1988, Inter-Am. Ct.H.R. (Ser. C) No. 4 (1988). h ttp://www1.umn.edu/humanrts/iachr/b_11_12d.htm
15

14

Razgovor sa predsjednikom Saveza logoraa BiH, Muratom Tahiroviem.

15

1. Drava je u obavezi da preduzme sve neophodne mjere kako bi sprijeila krenja ljudskih prava . 2. Ukoliko se uini propust u zatiti ljudskih prava, drava je u obavezi da efikasno istrai sve navode o zloinima . 3. Drava je u obavezi da imenuje ko su rtve, a ko su poinioci . 4. Drava je u obavezi da procesuira sve one za koje postoji osnovana sumnja da su naredili ili lino poinili zloine, te da organizuje efikasan i fer sudski postupak . 5. Drava je u obavezi da izradi programe reparacija za rtave zbog patnji kroz koje su prole, kako bi se umanjile posljedice zloina i ostvario potpun osjeaj pravde . Upravo ovih pet obaveza drave predstavlja pravnu doktrinu tranzicijske pravde . Spomenute obaveze drave u praksi se realizuju putem etiri osnovna mehanizma tranzicijske pravde, a to su:16

krivina pravda. Cilj mehanizma je utvrivanje odgovornosti pojedinaca, prvenstveno onih najodgovornijih, za krenja ljudskih prava u prolosti i ratne zloine, a ime se dostie sudska pravda i utvruje forenzika/sudska istina . kazivanje istine. Cilj mehanizma je utvrivanje injenica o dogaajima u prolosti na osnovi glasa rtava, te personalizacija rtava kako bi se sprijeila manipulacija njihovim brojem, interpretacije i stvorilo historijsko pamenje zasnovano na istini . reparacije. Cilj mehanizma je materijalno i nematerijalno zadovoljenje rtava zbog nanoenja materijalne/nematerijalne tete, te njihova resocijalizacija, a to e biti ostvareno putem dravnih programa . Institucionalne reforme. Cilj mehanizma je vraanje povjerenja graana u institucije: institucije e od institucija represije postati institucijama sa integritetom, koje e sluiti graanima, kako bi se sprijeilo krenje ljudskih prava u budunosti . U fokusu su prvenstveno institucije sile, kao to su slube bezbjednosti, te pravosudne institucije . 17

Drutveni kontekst i ciljevi diktiraju na koji nain e se primijeniti koncept tranzicijske pravde. Meutim, u svakom sluaju postoje najmanje etiri generalna kriterija koja se direktno odnose na uspjenu implementaciju aktivnosti bilo kojeg od spomenutih mehanizama:  Nijednim mehanizmom ne mogu se samostalno dostii ciljevi tranzicijske pravde . Svi spomenuti mehanizmi imaju svoje prednosti i mane i nijedan sam po sebi nije dovoljan da se pomou njega u potpunosti izbriu posljedice zloina, niti da se postignu svi zacrtani ciljevi. Potrebno je uspostaviti integrisani pristup i obezbijediti da se aktivnosti simultano provode. Na primjer, ukoliko postoji samo jedan instrument, fokus e biti na njemu i on e trpjeti konstantan pritisak, bilo od javnosti, bilo od politikih elita, a to onemoguava da se zadati ciljevi ostvare.17 Kada bi postojalo vie institucija koje bi se bavile aktivnostima u oblasti tranzicijske pravde, sa jedne strane znaajno bi bio olakan njihov rad, tj. smanjio bi se pritisak javnosti, dok bi se, sa druge strane, postiglo vie rezultata. U pravcu primjene bilo kojeg od mehanizama potrebno je imati realistian pristup i utvrditi koliko se zaista bilo kojim od njih mogu postii zadani ciljevi. U svakom sluaju, koji god pristup da se primijeni, vano je ne ugroziti funkcionisanje drave, ta bi moglo dovesti do novog talasa krenja prava.

Ovi mehanizmi u najirem smislu predstavljaju osnovu tranzicijske pravde, ali svakako ne predstavljaju konanu listu. Na primjer, ICTJ uvodi memorijalizaciju kao novi mehanizam, a koji je do sada posmatran u sklopu kazivanja istina ili reparacija. Svakako, posebni mehanizmi mogu biti kreirani u odreenom drutvenom kontekstu. U ovom dokumentu zadran je tradicionalni pristup i naglaena su etiri osnovna mehanizma, a to je primjenjivo u kontekstu BiH.
16

17

U kontekstu BiH primjeri za ove tvrdnje mogu biti Odjel za ratne zloine Suda BiH i Institut za nestale osobe. Ove institucije trpe konstante pritiske iz redova sva tri konstitutivna naroda, kao i njihovih politikih elita: Sud procesuira samo osobe iz jednog naroda i umanjuje ili relativizira njegovu rtvu; Institut vri ekshumacije i identifikacije posmrtnih ostataka samo osoba iz odreenih etnikih zajednica.

16

 Politika volja. Da bi se bila koja od aktivnosti u vezi sa mehanizmima tranzicijske pravde realizovala, potrebna je politika volja. Naime, jedino institucije vlasti imaju autoritet i snagu da implementiraju ovakve inicijative. Takoer, jedino institucije vlasti mogu utjecati na javnost tako da se srue stereotipne predstave o drugima (medijska kampanja, promjena obrazovnog sistema, zakonodavstvo itd.).  Uloga organizacija civilnog drutva. Iako su institucije vlasti prvenstveno odgovorne za realizaciju ovih aktivnosti, poeljna je i potrebna aktivnost organizacija civilnog drutva kao motorna snaga u pravcu promjena. One mogu biti grupe za pritisak koje prepoznaju probleme i u odreenom broju sluajeva pronalaze i predlau rjeenja. Organizacije civilnog drutva sistematski prate aktivnosti institucija i ukazuju na njihove propuste. U svakom sluaju, institucije moraju prihvatiti ove organizacije kao partnera i iskoristiti njihove kapacitete, kako bi se obezbijedila uspjenost procesa. Jedine aktivnosti u pravcu dokumentiranja krenja ljudskih prava i ratnih zloina prije osnivanja nekog istranog tijela su one koje su provele organizacije civilnog drutva. Ta dokumentacija moe biti viestruko iskoritena. Konkretno, moe predstavljati osnovu za rad nekog budueg istranog tijela; moe pomoi u procesuiranju predmeta ratnih zloina jer se u njoj nalaze informacije o lokacijama zloina, kao i o rtvama, svjedocima te moguim poiniocima; dokumentacija organizacija civilnog drutva moe pomoi u aktivnostima reforme institucija poto daje podatke o pripadnicima javne administracije koji su krili prava itd.  iroke konsultacije unutar civilnog drutva i izmeu civilnog drutva i vlasti. Iskustvo je pokazalo da, i pored najbolje volje bilo meunarodne zajednice, bilo domaih vlasti da se realiziraju odreene aktivnosti iz oblasti tranzicijske pravde, one nee dobiti podrku graana ukoliko se zainteresovani dio javnosti ne ukljui direktno ili putem organizacija civilnog drutva u proces njihovog dizajniranja, provoenja i evaluacije.18 Meutim, u tranzicijskim kontekstima uglavnom se ne sree spremnost institucija vlasti da se uopte konsultiraju sa graanima, ve donose odluke u skladu sa svojim politikim programima i interesima. Iz tog razloga ak i da se konsultacije organizuju, ne postoji garancija da e se miljenje graana uzeti u razmatranje, a s im je direktno povezano i pitanje politike volje. Meutim, i pored ovih ogranienja, ukljuivanje javnosti i civilnog drutva u proces donoenja odluka jest element koji omoguava da se u najveoj mjeri ostvare ciljevi koji su postavljeni. Sva nastojanja u smislu dizajniranja i implementacije aktivnosti u oblasti tranzicijske pravde trebaju se zasnivati na realnim osnovama, te ukljuivanju svih spomenutih kontroverzi i ogranienja. Meutim, ono ta je mogue, ta se mora i ta je od fundamentalne vanosti da se postigne jesu sljedea dva cilja:  obeteenje rtava kako bi se uklonile posljedice zloina i  spreavanje injenja zloina u budunosti.

18

18 Zainteresovani dio javnosti jesu razliita udruenja rtava, NVO za ljudska prava, udruenja mladih, udruenja ena, udruenja veterana, pravna, akademska i vjerska zajednica, novinari itd.

17

III MeHANIZMI TrANZICIjSke PrAvde


1. krivina pravda
U skladu sa pravnom doktrinom tranzicijske pravde, koju je uspostavila presuda Velsquez-Rodrguez (Velaskez - Rodrigez) protiv Hondurasa, drava je obavezna istraiti zloin, imenovati ko su poinioci i rtve i organizovati efikasan i fer postupak sa ciljem 1. da uspostavi odgovornost poinilaca za uinjena krivina djela, prvenstveno onih najodgovornijih, kako bi se uspostavio princip kanjivosti za uinjenje krivinih djela; 2. da propie odgovarajue kazne u skladu sa odgovornou kako bi se sprijeilo ponavljanje krenja ljudskih prava i ratnih zloina u budunosti; 3. da utvrdi sudsku/forenziku istinu, ime se spreava negiranje da se zloin dogodio . Znaaj mehanizma krivine pravde moe se posmatrati na dva nivoa, individualnom i kolektivnom. S jedne strane, provoenjem sudskog postupka i kanjavanjem odgovornih rtvama se pokazuje da je pravda dostina, da krivci za njihovu patnju ne mogu proi nekanjeno, a ime im se vraa dostojanstvo koje im je zloinom oduzeto. Sa druge strane, suenja i kanjavanje pokazuju javnosti da drava funkcionira, da je odluna da sankcionira svako krenje prava, te da je injenje zloina drutveno neprihvatljivo ponaanje, ime se uspostavlja vladavina prava, povjerenje u institucije i spreava injenje zloina u budunosti. Suenja pred domaim i meunarodnim sudovima. Procesuiranje predmeta krenja ljudskih prava i ratnih zloina moe se odvijati na dravnom i na meunarodnom nivou . Sa stanovita tranzicijske pravde, najbolje je da se suenja odvijaju pred domaim institucijama kako bi domaa javnost uvidjela da institucije drave funkcioniraju, da se pred domaim institucijama moe ostvariti pravda, te da drava preuzima odgovornost zbog poinjenih djela .19
S/2004/616, paragraf 34 The rule of law and transitional justice in conflict and post-conflict societies, Report of the Secretary-General http://daccessdds.un.org/doc/UNDOC/GEN/ N04/395/29/PDF/N0439529.pdf?OpenElement
19

Provoenje sudskih postupaka pred domaim institucijama ima minimum jo etiri pozitivne strane: 1. Pravosudni organi mogu ostvariti neposredan kontant sa rtvama i svjedocima; 2. Sva relevantna dokumentacija im je dostupna (dokumentacija institucija, organizacija civilnog druptva i druga); 3. rtve mogu neposredno da prate na koji se nain provodi pravda . 4. Postupak pred domaim pravosudnim institucijama vodi se na lokalnom jeziku, tako da rtve i javnost mogu pratiti suenja na jeziku koji razumiju . Meutim, postoje ogranienja i rizici ukoliko se suenja organizuju na domaem nivou, naroito u tranzitivnom periodu . Kao to je istaknuto, pravosudne institucije nemaju dovoljno kapaciteta, bilo tehnikih, strunih ili finansijskih, nisu osnovane specijalizovane institucije koje bi se bavile procesuiranjem ovakvih sluajeva, ne postoji adekvatno zakonodavstvo, osobe koje su pokretale politike postupke i donosile politike presude i dalje su na vanim pozicijama u sudstvu i tuilatvu, a ne postoje adekvatne procedure putem kojih bi se izvrila reforma institucija, ili procedure postoje, ali se ne primjenjuju . Takoer, pravosudne institucije trpe konstantan politiki pritisak, bilo od predstavnika bive vlasti, koji u tim institucijama i dalje imaju autoritet, bilo od predstavnika nove vlasti, ali i od javnosti . Zbog tih okolnosti jedan se broj drava ogluuje o svoju obavezu da procesuira osobe koje su poinile krivina djela . Sa druge strane, praksa pokazuje da se odreeni broj optunica podie na osnovu nedovoljno dokaza, te da se vre neselektivna hapenja pod optubom da su krena prava u prolosti ili poinjeni zloini . Na taj nain je, uspostavljena nekanjivost za pripadnike jedne kategorije stanovnitva/etnike zajednice, jer su procesuirane iskljuivo osobe iz druge, a zbog ega suenja dobijaju karakter odmazde . Na ovaj nain direktno se ugroava sigurnost graana i mir, te onemoguava uspostava povjerenja u institucije .20 Zbog ovih razloga otvorena je mogunost za internalizacijom pravde, te uspostavljanjem sudova koji bi se na meunarodnom nivou bavili utvrivanjem
Takva je situacija bila primjetna u BiH neposredno nakon potpisivanja Dejtonskog sporazuma. Vie informacija u Poglavlju II, dio Krivina pravda.
20

18

odgovornosti osoba za poinjene zloine, kao to je to bio sluaj sa uspostavom meunarodnih krivinih tribunala za bivu Jugoslaviju i Ruandu .21 Osnivanjem ad hoc tribunala za bivu Jugoslaviju i Ruandu, te uvidom da je na meunarodnom planu mogue provoditi ovakva suenja, otvoren je put ka formiranju stalnog Meunarodnog krivinog suda22 . Ovaj sud uspostavlja nadlenost nad najozbiljnijim zloinima (koji mogu biti poinjeni od 1 . jula 2002 . godine), ije je sprijeavanje od interesa za itavu meunarodnu zajednicu . Sa druge strane, on je komplementaran domaim pravosudnim institucijama i u sluajevima kada su drave nevoljne ili nedovoljno spremne da preduzmu procesuiranje osoba koje su odgovorne za poinjenje zloina, Meunarodni krivini sud e uspostaviti nadlenost i nad drugim krivinim djelima .23 Suenja koja bi se vodila pred meunarodnim tijelima imala bi svoje prednosti i mane, te sve ono to moe biti pozitivno moe ujedno biti i negativno . Prednosti: govorei o ad hoc sudovima, oni se ne nalaze na terenu i izdvojeni su iz konteksta tako da ne trpe nikakve pritiske, ni od politikih elita ni od javnosti . Budui da se na njih ne moe vriti pritisak, jer su odvojeni od konteksta, a nisu pogoeni ni sukobom, oekuje se da zaposleni meunarodni tuioci i sudije budu apsolutno nepristrasni . S obzirom da su zloini koji su poinjeni na teritoriji bive Jugoslavije i Ruande sankcionisani meunarodnim pravom, smatra se da meunarodne sudije i tuioci imaju iskustva bavljenja tim temama, ili da su strunjaci u toj oblasti . Iz spomenutih razloga, kao i injenice da je bilo nemogue organizirati slina suenja u skladu sa standardima u dravama gdje su zloini poinjeni, donatori su bili vrlo zainteresirani da podravaju rad tih institucija . Mane: 1. sud je udaljen od konteksta za koji ima mandat, udaljen je od svjedoka, rtava i informacija; 2. rtve i javnost ne mogu efikasno pratiti njegov rad; 3. injenica da se ne moe kvalitetno posmatrati na koji nain meunarodne institucije ostvaruju pravdu otvara mogunost manipulacija jer politikim elitama, iz razliitih razloga, uglavnom ne odgovara funkcionisanje tih institucija;

4. nefunkcionalne medijske strategije u pravcu pribliavanja rada sudova zajednicama; 5. meunarodne pravosudne institucije veoma su skupe itd . osnivanje hibridnih/mjeovitih/internacionaliziranih sudova. Tokom vremena uinjen je pokuaj da se prevaziu negativne, a integriu pozitivne strane procesuiranja pred meunarodnim institucijama, tako da se dolo na ideju za stvaranjem treeg modela, dravnih institucija u kojima e zajedniki raditi meunarodne i domae sudije i tuioci, ime je stvoren koncept hibridnih sudova kao privremenih institucija do konanog transfera na dravne institucije . Sutina njihovog formiranja je da se prije povlaenja meunarodnih strunjaka izgrade profesionalne institucije koje e moi, u skladu sa meunarodnim standardima fer i pravinog suenja, procesuirati predmete krenja ljudskih prava i ratnih zloina . Da bi se to ostvarilo, potrebno je usavriti kapacitete institucija i u strunom i u tehnikom smislu . Ovakva

Hibridni sudovi: Zapoljavanjem meunarodnih sudija i tuilaca vri se transfer znanja na domae sudije i tuioce kako bi se podigao njihov kapacitet u strunom, ali i u profesionalnom smislu, te da bi se izgradile institucije od povjerenja. Na kraju, prisustvo meunarodnih strunjaka ini ovakve institucije privlanim za donatorsku zajednicu, jer je uvjerenje donatora da e zaista putem te interakcije doi do podizanja kapaciteta dravnih pravosudnih institucija, u koje e graani imati povjerenja, a to je sutinski cilj.

vrsta eksperimenta uspostavljena je u vie drava, na primjer u BiH, Kambodi, na Kosovu, u Istonom Timoru, Sijeri Leone, Libanu, i to je trenutno najprihvatljivije rjeenje za kvalitetno procesuiranje predmeta ratnih zloina i krenja ljudskih prava pred dravnim institucijama . U svakom sluaju, teko je rei da li su hibridni sudovi konani modeli . to se tie BiH (Sud BiH), ovaj eksperiment se do sada pokazao vrlo uspjenim .24

21

Vie informacija u Poglavlju II, dio Krivina pravda.

22 Meunarodni krivini sud osnovan je Rimskim statutom, koji je usvojen 17. jula 1998. godine. 23 Rimski statut Meunarodnog krivinog suda, paragrafi 1 i 17. http://untreaty.un.org/cod/icc/statute/romefra.htm

24 Sud BiH je jedan od primjera hibridne institucije. Neke domae i meunarodne NVO, kao to su Istraivako-dokumentacioni centar (IDC) iz Sarajeva ili Fond za humanitarno pravo (FHP) iz Beograda, tj. ICTJ ili Human Rights Watch, kao i meunarodne institucije poput OSCE-a, ocjenjuju dosadanji rad Odjela za ratne zloine Suda BiH vrlo pozitivnom ocjenom.

19

Bez obzira da li se suenja provode pred nacionalnim, hibridnim ili meunarodnim sudovima, postoji najmanje 7 stvari koje utjeu na njihov kvalitet i uope na postizanje svih ciljeva mehanizma krivine pravde. Da bi se provodilo procesuiranje predmeta krenja ljudskih prava i ratnih zloina, potrebno je:  postojanje politike volje;  postojanje jasne strategije u vezi s tim koji sluajevi imaju prioritet;  postojanje kapaciteta u strunom, tehnikom i finansijskom smislu;  ukljuiti rtve u itav proces;  primijeniti postojee zakone i usvojiti nove koji e omoguiti postizanje ciljeva mehanizma i obezbijediti ekonominost postupka;  dizajnirati medijsku strategiju ka graanima, kako bi oni dobili informacije o radu pravosudnih institucija;  uspostaviti komplementarnost sa ostalim mehanizmima tranzicijske pravde.

utvruje sudsku/forenziku istinu o navodima optunice, a na temelju svjedoenja i drugih dokaznih predmeta . Na kraju, dokumentiranjem injenica mogu se baviti i domae i meunarodne organizacije civilnog drutva i u nekim dravama mogu biti najznaajniji faktor i motor u postupku borbe protiv negiranja zloina .25 Svakako, najkarakteristiniji instrument u okviru ovog mehanizma koji se bavi utvrivanjem injenica o krenjima ljudskih prava je Komisija za istinu i pomirenje .

Postoje tri kljuna elementa koja su bitna za uspostavljanje bilo kojeg od istranih tijela iji bi mandat bio utvrivanje injenica o zloinima.  Neophodna je politika volja da se istrae navodi o zloinima. S tim u vezi drava treba omoguiti pristup svoj neophodnoj dokumentaciji i osigurati saradnju svih institucija.  Da bi se neko od tih tijela formiralo, potrebno je osigurati sve neophodne bezbjednosne uslove. To je naroito vano zbog toga to se nalazi tih tijela zasnivaju na glasu rtava, te se rtve trebaju osjeati slobodno da bi govorile o svom stradanju.  Mora postojati interes rtava i svjedoka, kao i itave javnosti da sarauju sa jednim ovakvim tijelom.

2. kazivanje istine
Drava treba provesti brzu i nepristrasnu istragu, putem koje e se utvrditi injenice o zloinima i identifikovati ko su rtve i poinioci sa ciljem da se napravi historijski zapis zasnovan na istini, sprijei poricanje da su se zloini dogodili i uspostavi drutvena solidarnost sa rtvama, kako bi se dostigao potpun osjeaj pravde i sprijeilo poinjenje zloina u budunosti . Takoer, saznavanje, solidarnost i spreavanje negiranja zloina otvara mogunost da rtve dobiju simbolinu satisfakciju, te da se stvori mogunost za ublaavanje posljedica zloina . U fokusu mehanizma su rtve i injenice koje e se uspostaviti njegovom primjenom prvenstveno se zasnivaju na glasu rtava . Postoje razliita istrana tijela koja se mogu baviti utvrivanjem injenica povodom zloina u prolosti . Njihovi osnivai mogu biti dravne vlade, parlamenti, ali i institucije vlasti na niim nivoima . Takoer, tokom provoenja krivinog postupka sam sud
20

2.1. komisije za istinu i pomirenje


Do danas je irom Planete formirano preko 40 ovakvih tijela . Sve one se razlikuju izmeu sebe i njihov izgled, formiranje i mandat uvjetovao je specifian kontekst u kojem su nastale .26 Svakako je najpoznatija, ali i najkontroverznija junoafrika Komisija za istinu i pomirenje . Kontroverze
25

Na primjer, u Argentini NVO SERPAJ zapoela je sa dokumentiranjem krenja ljudskih prava tokom perioda vojne diktature. to se tie regiona, potrebno je spomenuti napore NVO-a Fonda za humanitarno pravo u Srbiji (FHP) i Istraivako-dokumentacionog centra (IDC) u BiH u pravcu dokumentiranja ratnih zloina itd.

Potrebno je rei da komisije za istinu kao model ne moraju biti odgovarajue za sve kontekste. U svakom sluaju, odluku o njihovu osnivanju, izgledu, sastavu i mandatu trebaju zajedniki donijeti institucije vlasti i graani, putem konsultacija.
26

su upravo nastale zbog specifinog ovlatenja koje je imalo to tijelo, a to je pravo na garantiranje amnestije . Naime, amnestija bi bila garantirana samo onim poiniocima koji bi svojevoljno pristupili Komisiji i prihvatili da javno ispriaju punu istinu o tme kako su poinili zloin . Meutim, nakon tog iskustva junoafrike Komisije za istinu i pomirenje nikada vie nijedna komisija nije imala takvo ovlatenje . Njega je kreirao specifian kontekst u Junoafrikoj Republici .27 Dakle, ULOGA KOMISIJA ZA ISTINU I POMIRENJE NIJE GARANTIRANJE AMNESTIJE (mada to moe biti ukoliko se institucije i javnost sloe s tim, kao to je bio sluaj sa Komisijom za istinu i pomirenje u Junoafrikoj Republici)!!! 2.1.1. Znaaj komisije za istinu Utvrivanje injenica i istine. Postoje brojne diskusije o tome ta je zaista sutinski cilj ovakvih tijela . Meutim, svakako postoji konsenzus da je njihov osnovni zadatak da utvrde injenice, tj . istinu bez obzira da li se radi o istini koju svi znaju, pa je potrebna potvrda, ili je to istina koja je do tada bila nepoznata . U nekim sluajevima komisije su dole do takvih podataka da su izazvale veliko iznenaenje u javnosti . Na primjer, takva se situacija dogodila u Peruu, gdje je Komisija za istinu i pomirenje utvrdila da se tokom sukoba izmeu vladinih snage i gerilaca dogodilo mnogo vie zloina, te da je broj rtava dvostruko vei nego to se pretpostavljalo prije poetka njenog rada . Utvrivanje zvanine istine. Zbog spomenute obaveze drave da istrai sve navode o zloinima i imenuje ko su poinioci, a ko su rtve, znaajno je da komisija za istinu i pomirenje bude upravo nacionalna, domaa institucija, prvenstveno iz simbolinih razloga: njeni zakljuci pokazuju da drava prihvata odgovornost zbog mosovnih i sistematskih krenja ljudskih prava koja su se dogodila u prolosti i da je ta istina zvanina istina, ime se spreava negiranje zloina . Naravno, da bi ta zvanina istina bila prihvaena, potrebno je da se ispune neki od prethodnih zahtjeva, kao to je nezavisnost, transparentnost, da je osnovana, da je definisan njen mandat i izabrani lanovi putem konsultacija itd .
27

Doprinos u pravcu ostvarivanja sudske pravde (retributivna pravda). Komisija za istinu tokom ostvarivanja svog mandata skree panju da su se zloini dogodili na lokacijama koje do tog trenutka nisu bile poznate istranim i pravosudnim organima . Takoer, nalazi do kojih doe komisija mogu da osnae predmete koji se ve procesuiraju, kao i ve pokrenute istrage . Na kraju, komisija doprinosi otkrivanju obrasca zloina i ukazuje na odgovornost institucija, te na odgovornost nadreenih . Kreiranje pozitivnog javnog mnijenja. Jedna od najvanijih stvari koje komisija za istinu treba da postigne je da kreira pozitivno javno mnijenje, te svojim zakljucima inicira debate o zloinima koji su se dogodili u prolosti . Komisije postiu taj cilj tako to omoguavaju rtvama da se obrate javnosti i da javno iskau svoju sudbinu . Ta javna svjedoenja prikazivali su nacionalni elektronski mediji, tako da je omogueno svim graanima da uju koja stradanja su se dogodila . Na ovaj nain se oekuje da e se stvoriti solidarnost sa rtvama i prestati negiranje zloina . Upravo je to i sutina postojanja komisije - da javnosti omogui da zna, a najefikasniji nain da drutvo sazna istinu je putem glasa rtava . To je, u stvari, najvaniji doprinos komisija za istinu . Doprinos u pravcu reparacija. U izvjetaju koji e komisija objaviti mogu se nai preporuke u pravcu ostvarivanja prava na reparacije, koje mogu biti materijalne i simboline . esto se, pored preporuka, objavljuje i plan za njihovo ostvarivanje . Doprinos u pravcu institucionalnih reformi. U izvjetajima se mogu nai i preporuke u pravcu institucionalnih reformi i one esto pokrivaju oblast pravne i politike transformacije .

Da li se aktivnou komisija za istinu moe dostii pomirenje?


Rad komisije za istinu esto se povezuje sa procesom pomirenja. Velika veina ovakvih tijela u svom nazivu i ima taj termin. Meutim, on moe izazvati pogrena oekivanja, jer se pomirenje moda ne moe dostii aktivnou komisije za istinu. Svakako, rezultatima rada ovog tijela moe se postii pomirenje na individualnom nivou, meutim to ne znai da e drutvo u cjelini imati taj osjeaj. Prvenstveni razlog za to je to proces pomirenja uglavnom traje dugo, a rad komisije za istinu je samo jedan dio tog procesa.

Za program amnestije junoafrikoj Komisiji za istinu i pomirenje prijavilo oko 7.000 aplikanata, dok je njih oko 800 amnestirano. Ostali su predati na postupanje pravosudnim organima, jer je utvreno da nisu govorili istinu. ak i u Junoafrikoj Republici bilo je mnogo kritike zbog davanja takvog ovlaenja Komisiji, sa argumentacijom da je u suprotnosti sa ciljevima pravde. Meutim, prema tvrdnjama lanova Komisije, prvenstveno njenog predsjednika, biskupa Desmonda Tutua (Dezmond Tutu), garantiranje amenstije bio je vaan put u pravcu dostizanja restorativne pravde, kako bi se inicirala resocijalizacija poinilaca.

21

TA je koMISIjA ZA ISTINU?28
 Komisije za istinu su istrana, vansudska tijela iji je zadatak da istrae ono ta im je stavljeno u mandat.  Komisije za istinu su zvanina tijela. Njih ne mogu osnivati organizacije civilnog drutva (iako su one, kao to je spomenuto, motorna snaga u pravcu dokumentiranja krenja ljudskih prava i ratnih zloina), ve iskljuivo institucije vlasti, i to uglavnom vlade i parlamenti.  Komisije za istinu su tijela privremenog karaktera i ona se ne trebaju mijeati sa stalnim zvaninim tijelima koja formiraju drave i iji je zadatak da konstantno ispituju krenja ljudskih prava, kao to je to sluaj sa institucijom Ombudsmana.  Da bi uopte mogle da funkcioniu i da bi se njihovi zakljuci smatrali kredibilnim, komisije za istinu trebaju biti autonomne u radu .29 Nezavisnost komisije moe se obezbijediti i tako to e se zakonom ili osnivakim aktom koji je nastao na temelju zakona lanovima komisije, na primjer, osigurati imunitet.  Komisija za istinu je zvanino istrano tijelo, koje se bave istragom dogaaja u tano odreenom periodu u prolosti, a koji je definisan mandatom komisije. Komisije za istinu ne ispituju dogaaje koji su se desili u dalekoj prolosti (mada na tome mogu insistirati odreene grupe graana), niti se fokusiraju na uzrok sukoba, historijsku analizu i slino. Te istrage provode drugaija tijela, poput historijskih komisija, akademskih institucija i drugo.  Komisije za istinu nisu fokusirane na bilo koja krivina djela koja su se dogodila u prolosti, ve na sistematska i masovna krenja ljudskih prava i djela sankcionisana meunarodnim humanitarnim pravom .

Neka krivina djela direktno ili indirektno mogu biti povezana sa krenjem ljudskih prava i u tom smislu su interesantna za misiju komisije, kao to bi mogla biti korupcija. Meutim, ovakve institucije nisu istrana tijela koja istrauju druge oblike kriminala.  Komisije za istinu ne istrauju jedan specifini dogaaj ili zloin koji se desio u prolosti, ve seriju dogaaja i incidenata kako bi se utvrdio obrazac zloina. Na primjer, posmatrajui kontekst BiH, u ovoj dravi formirano je vie zvaninih istranih tijela. Jedno od njih je Komisija za istraivanje dogaaja u i oko Srebrenice od 10. do 19. jula 1995. godine (Komisija za Srebrenicu). Meutim, to se tijelo ne moe smatrati komisijom za istinu iako je formirano aktom Vlade RS i iako istrauje dogaaje u tano odreenom periodu u prolosti, a koji su sankcionisani meunarodnim humanitarnim pravom. Komisija za Srebrenicu bavila se iskljuivo jednim zloinom, a ne serijom dogaaja i incidenata i uspostavom obrasca zloina, te se iz tog razloga ne moe smatrati komisijom za istinu (to ni na koji nain ne umanjuje njene historijske rezultate)!  Komisije za istinu u svom fokusu imaju rtve i svoje istrage prvenstveno zasnivaju na glasu rtava, tanije na njihovim iskustvima, te na osnovu toga stvaraju historijsko pamenje (mada mogu koristiti i arhivsku grau). U najveem broju sluajeva sama komisija predstavlja platformu za javno obraanje rtava javnosti.30  Komisije za istinu na kraju svog rada objavljuju izvjetaj u kojem su izneseni nalazi o injenicama. U izvjetaju se takoer objavljuju i preporuke, uglavnom u pravcu reparacija i institucionalnih reformi, tanije ta je potrebno uraditi da bi se umanjile posljedice tete koja je nanesena rtvama, te preporuke u pravcu osiguranja da se slini zloini ne dogode u budunosti.

28 Zasnovano na predavanju Marka Freemana (Mark Frimen), direktora za meunarodne odnose ICTJ, koje je odrano u sklopu ljetne, koju su tokom juna 2005. godine na Paliu (Srbija) organizovale NVO Fonda za humanitarno pravo, Istraivako-dokumentacionog centra i Dokumenta (Zagreb). 29 Svakako, ne moe se rei da su sve komisije bile nezavisne u svom radu. Sa druge strane, postoji stereotipna predstava da institucije koje osniva i finansira drava ne mogu biti nezavisne od osnivaa. Meutim, to se ne moe uzeti kao iskljuiv argument da bi se potkrijepila sumnja u nezavisnost ovakvog jednog tijela. Naime, i sudovi i tuilatva su dravne institucije, pa se smatraju nezavisnim. 30

Naravno, komisije u toku svog rada mogu da intervjuiu i osobe koje nisu direktno rtve, ve svjedoci ili ak poinioci, kao to je bio sluaj sa Komisijom za istinu i pomirenje u Junoafrikoj Republici. Meutim, prvenstveni fokus svih komisija su rtve i njihovo objanjenje stradanja kroz koja su one prole, na osnovu kojih se donose zakljuci.

22

ogranienja. Meutim, postoji veliki broj faktora koji utjeu na to da komisija moda nee moi postignuti sve zacrtane ciljeve . Kao to je istaknuto, komisija za istinu je tijelo ogranienog trajanja, koje treba da dostavi svoje nalaze u odreenom razdoblju . Meutim, to razdoblje uglavnom nikada nije odgovarajue da bi se ostvario mandat toga tijela . Iako je obaveza drave da svima objelodani njihovu individualnu istinu, istinu o krenju prava tano odreene rtve, ono ta zapravo komisija za istinu radi je utvrivanje globalne istine . Ta injenica se ne mijenja iako e se omoguiti velikom broju rtava da javno govori o svom stradanju, poto e biti i onih kojima se nee pruiti ta prilika . Meutim, nee sve rtve biti u mogunosti da javno govore . Takoer, mandatom komisije nikada nee biti obuhvaeni svi zloini: mandat komisije zavisi i od konsultacija sa graanima, ali i od odnosa snaga . Iako drava ima obavezu da objelodani ko je poinilac, komisija za istinu ne mora imati ovlatenje da izae u javnost sa spiskom poinilaca . Tome se, na primjer, mogu usprotiviti pravosudne institucije, jer bi se potencijalno ugrozile krivine istrage i pokrenuti postupci .31 Sa druge strane, ukoliko se odreena osoba spominje kao mogui poinilac, sa stanovita ljudskih prava njoj bi trebalo biti omogueno da se izjasni o tim optubama . Na kraju, potrebno je istai da se tokom svog rada komisija za istinu moe sukobiti sa nekom od vanih institucija, kao to su slube bezbjednosti, ija se uloga treba ispitati, a koje mogu zapoeti kampanju protiv komisije, ime se moe onemoguiti da to tijelo postigne zacrtane ciljeve . I drugi razlozi .

prava, a to su kompenzacija, restitucija, rehabilitacija, razliiti oblici zadovoljenja i garancija neponavljanja . Meutim, ono to je vano naglasiti, a to u dobroj mjeri daje potrebna razjanjenja za nastavak teksta, jest da se u svim drutvima kao dominantan oblik reparacija javlja kompenzacija .

Prije izrade programa reparacija potrebno je odgovoriti na znaajan broj vanih, ak i kontroverznih pitanja. Preduslov je definirati pristup dizajniranju programa reparacija, tj. da li e se reparacijama pristupiti kao pravnom i moralnom, tj. politikom pitanju. Iz te prve dileme proistjeu sljedea pitanja, koja su od sutinske vanosti za definiranje programa reparacija. Ko su korisnici: da li su korisnici samo rtve? Koja je definicija rtve? Da li i ratni vojni invalidi (RVI) mogu biti rtve (jer su se borili da bi se ostvarili interesi drave)? Koja povreda ili nepravda treba da bude pokrivena programom reparacija? Jesu li to povrede koje su zasnovane na tjelesnim oteenjima ili se programima reparacija trebaju pokrivati i oni koji pate od ratne traume? Da li reparacije treba da obuhvataju i nainjenu materijalnu tetu? Ukoliko se, konkretno, govori o kompenzacijama kao obliku reparacija, vano je pitanje na koji nain e se napraviti odnos izmeu razliitih povreda, recimo tjelesnog oteenja ili gubitka lana porodice i druga pitanja? U idealnom svijetu najdjelotvorniji su oni programi reparacija koji su sveobuhvatni, koji obuhvataju sve kategorije stanovnitva i sve povrede i koji ocjenjuju potrebe svakog potencijalnog korisnika individualno .32 Meutim, realnost je takva da je vrlo teko administrirati individualni pristup procjenjivanja potrebe svake odreene rtve u sluajevima kada
32

3. reparacije
Provoenjem programa reparacija direktno se utjee na prevazilaenje posljedica zloina i na vraanje dostojanstva rtvama, koje im je oduzeto nanoenjem povreda . Da bi se dolo do toga cilja, drava je u obavezi da ustanovi, finansira i provodi programe reparacije, bilo zbog pravne bilo zbog moralne obaveze, jer je napravila propust u ispunjavanju svoje primarne obaveze, a to je da zatiti prava svim svojim graanima . Glavna dilema je na koji nain se pravo na reparacije moe uiniti smislenim i efektivnim da bi se postigli spomenuti ciljevi . Najefikasnije bi bilo ustanoviti jedan sveobuhvatni program reparacija koji e ukljuivati svih pet osnovnih oblika koje definie Rezolucija Generalne skuptine UN Osnovni principi i smjernice o pravu na pravni lijek i reparacije za rtve tekih krenja meunarodnih ljudskih prava i ozbiljnih povreda meunarodnog humanitarnog
31

Vie informacija pronai u Poglavlju II, dio Kazivanje istine.

Kao primjer mogu se uzeti logorai. Odreena osoba koja je preivjela torturu ima unutranje kapacitete da se izbori sa traumom. Sa druge strane, neko ko je proivio isti oblik muenja, ili manji, ili nije uopte muen, ve je izvor traume sama injenica da je bio protivpravno zatvoren i u konstantnom strahu od muenja ili smrti, nema unutranjih kapaciteta da izae na kraj sa traumom. I jedna i druga osoba mogu se smatrati rtvama, meutim, njihovo psiholoko stanje se u dobroj mjeri razlikuje. Tu se postavlja pitanje na koji nain drava treba pristupiti ovim osobama: da li, principijelno gledajui, drava treba i za jednu i za drugu osobu obezbijediti istu vrstu reparacija, jer je propustila obavezu da zatiti svoje graane, ili u program reparacija treba da ue samo ona osoba koja trpi posljedice zatvaranja, iako sutinski nad njom nije provedena tortura?

23

Pet osnovnih oblika reparacija. Rezoluciji Generalne skuptine UN-a, usvojenoj 16. decembra 2005. godine pod nazivom Osnovni principi i smjernice o pravu na pravni lijek i reparacije za rtve tekih krenja meunarodnih ljudskih prava i ozbiljnih povreda meunarodnog humanitarnog prava33 definisano je pet osnovnih oblika reparacija koji su se u razliitom obimu sretali u drutvima optereenim naslijeem tekog krenja ljudskih prava i ratnih zloina. To su:  kompenzacije - predstavljaju materijalno zadovoljenje rtava putem obezbjeivanja jednokratnih, mjesenih ili drugih naknada na osnovi zakona i podzakonskih akata, kao i putem pokretanja krivinih ili parninih postupaka zbog materijalne odnosno nematerijalne tete koja je poinjena u periodu krenja ljudskih prava;  restitucija - predstavlja povratak rtava u situaciju koja je postojala prije poetka krenja ljudskih prava: putanje na slobodu, osiguravanje graanskih prava i sloboda, povratak imovine, povratak u mjesta iz kojih su raseljene i drugo;  rehabilitacija - predstavlja pruanje psiholoke i druge podrke (medicinske) zbog preivljenih ratnih trauma ili fizikih povreda;  razliiti oblici zadovoljenja - predstavljaju simboline metode putem kojih e biti umanjene posljedice tete: rjeavanje sudbine nestalih i razni oblici simbolinih reparacija poput izvinjenja, podizanja memorijala, utvrivanje injenica o zloinima i slino;  garancija neponavljanja - predstavlja postupke osiguranja kojima e se garantovati da se u budunosti nee ponoviti krenja prava: demobilizacija, rasputanje paravojnih formacija, unitavanje oruja, civilna kontrola nad slubama bezbjednosti, reforma slubi bezbjednosti, r eforma pravosua itd.

ima nekoliko desetina ili ak nekoliko stotina hiljada rtava, jer bi to iziskivalo izvesni period vremena do donoenja rjeenja kakav program reparacija je adekvatan za odreenog korisnika, te do izvrenja rjeenja . Takoer, to je vie povreda pokriveno, time raste i broj korisnika, te je manje mogunosti za individualni pristup . Ovaj problem se dodatno uslonjava kada se uzme u razmatranje da su sredstva kojima raspolau drave u tranziciji vrlo limitirana i da su, takoer, potrebna za, na primjer, pokretanje aktivnosti i reformi u drugim oblastima znaajnim za funkcioniranje drave, kao to bi bila reforma zdravstvenog i obrazovnog sistema, borba protiv organiziranog kriminala i drugo . Realnost uvjetuje na koji e se nain pristupiti problemu reparacija . Generalno, najvei broj zemalja u tranziciji problemu reparacija prilazi primjenjujui kolektivni pristup, a koji je zasnovan na razliitim
A/RES/60/147 Basic Principles and Guidelines on the Right to a Remedy and Reparation for Victims of Gross Violations of International Human Rights Law and Serious Violations of International Humanitarian Law. http://www.undemocracy.com/ARES-60-147.pdf
33

kriterijima .34 Iskustvo pokazuje da drave zauzimaju pristup davanja prava na reparacije prvenstveno onima koji imaju najveu potrebu za njima, tj . onim kategorijama stanovnitva koje su politiki najosjetljivije .35 Na primjer, u ileu se inicijalni program reparacija odnosio samo na porodice ubijenih i nestalih, a to je bilo direktno u vezi sa mandatom ileanske Komisije za istinu i pomirenje (da ispita sudbinu ubijenih i nestalih) . Sa druge strane, desetine hiljada osoba u ileu bile su rtve torture i drugih oblika nehumanog ili poniavajueg postupanja, te su bile nezakonito kanjavane i zatvarane u logorima, ali one nisu bile pokrivene programom reparacija .
34 Na primjer, u sluaju BiH kriterij za kompenzacije je tjelesno oteenje (mada kompenzacije, po razliitim osnovama, mogu dobijati i druge kategorije stanovnitva, kao to su porodice ubijenih i nestalih civila i ratnih vojnih invalida, te druge kategorije stanovnitva). Vie informacija u Poglavlju II, dio Reparacije. 35 Vano je naglasiti da drave, prvenstveno one koje su izale iz konflikta kao to je BiH, naroito ele zadovoljiti prava borake populacije, tanije ratnih vojnih invalida, upravo zato da bi njihova uloga dobila drutveno priznanje, jer su se borili za dravni interes, a pritom stradali. Vie informacija u Poglavlju II, dio Reparacije.

24

U pokuaju da se rijee svi spomenuti problemi, tj . da nijedna kategorija stanovnitva ne bude diskriminirana i zapostavljena, u teoriji tranzicijske pravde postavljen je i trei pristup . Njegova sutina je u tome da se odredi izvjesna kompenzacija za sve pogoene kategorije stanovnitva, a da se, kako se drava bude ekonomski razvijala, ostvari individualni pristup svakoj osobi i izvri procjena potrebe . Meutim, ovaj model jo uvijek je u domenu teorije .

opravdanje, jer je, kao to je istaknuto, drava u obavezi da planira, finansira i provodi programe reparacije - zbog propusta koji je uinila .

Neophodno je ukljuiti problem roda. Naroito je vano da se u programe reparacija ukljui problem roda, upravo zbog velikog broja ena ija su prava krena, kao i zbog specifinosti tih zloina. Da bi se pristupilo izradi programa reparacija za ovu kategoriju stanovnitva, potrebno je zloine prema enama posmatrati kroz kulturoloki kontekst njihovog ivljenja (na primjer, da li se radi o patrijarhalnoj kulturi itd.).

Informiranje javnosti. Potrebno je izraditi strategije informiranja javnosti o programima reparacija kako bi se osiguralo da svi potencijalni korisnici imaju saznanja o svojim pravima. S tim u vezi, potrebno je ukinuti zakonom propisane rokove za prijavu, ukoliko postoje, da bi se ostvarilo pravo na reparacije.

Sve drave koje su izale iz postautoritarnog doba ili iz konflikta imaju limitirana sredstva, a veliki broj prioriteta. Meutim, to nikako ne znai da su one osloboene obaveze! Prvenstveno je potrebna spremnost drave da se suoi sa svojom obavezom i sa rtvama. S tim u vezi mogu se organizovati razliite aktivnosti koje direktno ne ugroavaju limitirane finansijske moi niti ugroavaju ostale prioritetne sfere zbog programa reparacija. Na primjer, kao neka vrsta kvazikompenzacije ili simbolinih reparacija sa materijalnim parametrom, rtve mogu biti osloboene plaanja rauna za struju ili telefon, mogu im se davati akcije javnih preduzea ili se mogu primijeniti drugi slini modeli. U idealnim sluajevima, drave u kreiranju godinjeg budeta mogu jednu budetsku liniju dodijeliti programu reparacija. Sa druge strane, drave mogu ustanoviti posebne kreditne institucije ili fondove s ciljem da se zarade sredstva za programe reparacija.

Finansiranje programa reparacija. Posljednji problem u pravcu realizacije programa reparacija je odgovor na pitanje na koji nain e se on finansirati . Bazino postoje tri izvora finansiranja: poinilac zloina, drava i meunarodna zajednica . rtva u toku krivinog postupka protiv osumnjienog, za kojeg postoji osnovana sumnja da joj je nainio materijalnu ili nematerijalnu tetu, ili nakon donoenja pravosnane presude protiv njega, ima mogunost da pokrenu tubu za naknadu tete . U stvarnosti se to nije pokazalo kao realna opcija, jer su u veini sluajeva poinioci nedovoljno ekonomski moni da bi mogli isplatiti kompenzaciju po odtetnom zahtjevu . Drugi izvor je drava, koja je svakako obavezna da obezbijedi sredstva poto je propustila da zatiti prava svojim graanima . to se tie treeg izvora, do sada nije zabiljeeno da su znaajna sredstva za programe reparacija dobijana iz fondova drugih drava ili meunarodnih fondacija . To ima svoje

Upravo zbog spomenutih ogranienja i realnosti da e moda odreeni broj rtava ostati izvan programa reparacija, a da ak ni one kategorije stanovnitva koje su programom reparacija obuhvaene nee u dovoljnoj mjeri biti zadovoljene, potrebno je imati integrisani pristup svih mehanizama tranzicijske pravde, a ime e se potencijalno omoguiti osjeaj zadovoljenja. Govorei iskljuivo o reparacijama, iako su kompenzacije njihov dominantan model, upravo zbog nemogunosti da se svi potencijalni korisnici ukljue u program, potrebno je aktivno primijeniti i ostale oblike reparacija, kao to bi bilo omoguavanje psiholoke i medicinske pomoi, ali i simboline oblike reparacije, poput izvinjenja dravnih zvaninika, utvrivanje injenica o zloinima i drugo s ciljem da se postigne efekat ovog mehanizma, a to je ublaavanje posljedica koje su prouzrokovane razliitim povredama, psihikim ili fizikim.

25

4. Institucionalne reforme
Cilj ovog mehanizma tranzicijske pravde najdirektnije se odnosi na spreavanje krenja ljudskih prava i injenja zloina u budunosti, te, generalno, i na uspostavljanje vladavine prava . Da bi se taj cilj dostigao, potrebno je provesti odreeni broj aktivnosti u pravcu reformisanja institucija, prvenstveno slubi bezbjednosti36 i pravosudnih institucija, kako bi se uspostavile institucije od integriteta koje e biti u slubi graana i u koje e graani imati povjerenja . Na kraju, potrebno je osnivati nove institucije i sainiti odgovarajue strategije, a na osnovu kojih e se izraditi potrebni zakoni kako bi se obezbijedila puna reforma institucija, ali i podrali ciljevi ostalih mehanizama tranzicijske pravde, kao to je uspostavljanje krivine odgovornosti osoba za krenja ljudskih prava u prolosti, ustanovljavanje injenica o zloinima i realizovali programi reparacija .37 Naime, nakon zavretka oruanog sukoba i uspostave mira, tj . nakon svrgavanja autoritarnog reima i uspostave demokratije, javni sektor je u krizi . On je nedovoljno funkcionalan, u njemu radi prevelik broj slubenika, ustrojen je na identian nain kao i tokom prethodnog reima, a pripadnici starih politikih elita ga i dalje kontroliu, te kao takav ne predstavlja servis graana . Jedan od prvih koraka u pravcu reforme institucija je profesionalizacija javne administracije . Ona se svodi na provjeravanje kapaciteta i integriteta zaposlenih u institucijama i onih koji e se u njima zapoljavati u budunosti . Pitanje kapaciteta odnosi se na provjeru potrebnih kvalifikacija (struna sprema, trening, iskustvo) i tehnike sposobnosti odreene osobe da ostvaruje aktivnosti u pravcu ispunjenja mandata institucije, te da li je zaposlena putem javnog konkursa ili nezakonito i drugo . Sa druge strane, pitanje integriteta odnosi se na to moe li odreena osoba ispuniti mandat prema standardima potovanja ljudskih prava i vladavine prava . Profesionalizacija javne administracije provodi se kroz procese ocjenjivanja i reimenovanja . to se tie prvog procesa, slubenici koji imaju namjetenja u javnim institucijama prolaze kroz proces ocjenjivanja integriteta i kapaciteta, tj . ocjenjuje se da li su podobni da i dalje
36

Da bi se krenulo u proces provjeravanje kapaciteta i integriteta zaposlenih u institucijama potrebno je izvriti odreene procjene, koje se mogu svrstati u tri osnovna koraka:  Ocijeniti obavlja li institucija svoj mandat i postoji li politika volja da se izvri reforma.  Utvrditi standarde na osnovu kojih e se izvriti reforma, tj. koliko je zaista potrebno slubanika da bi se ostvario mandat institucije, a to treba da bude bazirano na prvom koraku.  Kreirati proces reforme nakon utvrivanja standarda.

imaju zaposlenje u javnoj administraciji .38 to se tie drugog procesa, sve pozicije u odreenoj instituciji proglaavaju se otvorenim, tako da za njih treba da se prijave i svi njeni dojueranji uposlenici, kao i svi ostali koji to ele .39 U prvom sluaju, specijalno tijelo, uspostavljeno s ciljem da realizira ovaj zadatak, ima obavezu da ocijeni je li odreena osoba podobna za poziciju u javnoj administraciji . to se tie drugog sluaja, teret je na osobama koje su se prijavile i one treba da pokau kako su prikladne da budu na poziciji za koju su prijavljene . Upravo ova dva procesa korespondiraju sa dva osnovna pristupa mehanizmu institucionalnih reformi, a to je restrukturiranje institucija, tj . njihovo ponovno uspostavljanje .40 Procesi ocjenjivanja i reimenovanja provode se putem dvije metode, tzv . vettinga i lustracije, a koji se pokreu na inicijativu drave .41
U kontekstu BiH, ovakav proces sproveden je u policiji. ie informacija moe se pronai u Poglavlju II, dio Institucionalne reforme.
38 V

Na primjer, potrebno je izvriti demobilizaciju, ukinuti jedinice i paravojne formacije koje su vjerovatno bile ukljuene u krenje ljudskih prava i poinjenje zloina u prolosti, unititi oruje itd.

U kontekstu BiH, ovakav proces proveden je u pravosuu. ie informacija moe se pronai u Poglavlju II, dio Institucionalne reforme.
39 V

Rule of Law Tools for Post-Conflict States - Vetting: an Operational Framework, Office of the United Nations High Commissioner for Human Rights (OHCHR), 2006
40 41 U kontekstu bive Jugoslavije, gdje god da su se deavali sline aktivnosti, provoen je upravo program vettinga. Meutim, te aktivnosti uvijek su popularno nazivane lustracijom, prvo zbog nerazumijevanja razlike izmeu vettinga i lustracije, a drugo zato to trenutno ne postoji adekvatan prevod termina vetting na lokalne jezike, tako da se prevodi kao lustracija.

37 Istaknuto je da je jedan od kljunih problema sa kojima se suoavaju drutva u tranziciji nepostojanje odgovarajueg zakonodavnog okvira, kao ni specijalizovanih istranih i pravosudnih organa, ime se stvaraju uslovi za nekanjivost i nedostatak pravde. Upravo nekanjivost i nedostatak pravde otvaraju mogunost za nove sukobe i nastavak krenja prava.

26

ta je vettining, a ta je lustracija? Vetting predstavlja ispitivanje integriteta i kapaciteta odreene osobe da bi se provjerila njegova/njena podobnost kao individue za obavljanje funkcije u javnoj administraciji. Sa druge strane, lustracija je provjera koja se ne zasniva na ocjenjivanju integriteta jedne osobe, ve se ispituje njena povezanost sa odreenom politikom grupacijom ili institucijom za koje se vjeruje da su prouzrokovali krenja prava.42 Ovakav kolektivan pristup je, s jedne strane, u suprotnosti sa osnovama ljudskih prava da se ispituje individualna odgovornost svake osobe, ali i sa idejom reforme institucija. Konkretno, odreena osoba moe biti lustrirana samo zato to je povezana sa jednom politikom partijom ili institucijom, iako moda ne postoji nijedna informacija koja bi osumnjiila tu osobu da nema integritet, a povrh svega ima sve znanje koje je potrebno da bi se ispunio mandat institucije u kojoj radi. Sa druge strane, kolektivnim pristupom se ne moraju nuno otpustiti oni javni slubenici koji jesu krili prava, ali zbog ovakvog pristupa jednostavno nee proi kroz proces ocjenjivanja poto ili nisu bili u partiji ili nisu pripadali onim institucijama koje su u fokusu lustracije.43 Proces. Vetting je administrativni tj . disciplinski postupak kojim se ne uspostavlja krivina odgovornost osoba koje se provjeravaju, i to nije zamjena za sudski postupak . Na kraju toga procesa donosi se odreena odluka ili sankcija koja nije krivina, niti inkriminisana osoba odlazi u zatvor . U najdrastinijem smislu sankcija moe rezultirati uklanjanjem odreene osobe sa pozicije koju je do tada imala u nekoj instituciji . Program vettinga treba da se obavlja uz propisanu striktnu proceduru . Zaposlenima koji prolaze kroz proces provjere garantovae se fer sasluanje, koje moe biti javno; bie im zajameno pravo da se brane, sami ili uz pomo advokata; bie im omoguen pristup dokumentaciji kako bi mogli da prezentiraju svoje argumente i dokaze; u sluaju izricanja kazne, imae pravo na albu sudu ili nekom nezavisnom tijelu .
Jedan od najpoznatijih primjera provoenja lustracije dogodio se u ekoj, gdje su inkriminisane upravo one osobe koje su bile u vezi sa komunistikom partijom te odreenim institucijama, kao to je tajna policija.
42 43

Da li institucije mogu same sebe reformirati? Vano je naglasiti kako se u praksi pokazalo neefikasnim da se nakon uspostavljanja novog reima u institucijama formiraju samoregulatorna tijela, koja bi se bavila ispitivanjem integriteta ili kapaciteta uposlenika. Uvjerenje je da je u takvom politikom okruenju, gdje vladaju spomenute realnosti, teko zamislivo kako e institucije koje treba da budu reformirane same sebe reformirati. To se naroito odnosi na one organe koji su u fokusu mehanizama institucionalnih reformi, poput slubi bezbjednosti i pravosudnih organa. Iz tih razloga potrebno je formirati jednu specijalnu komisiju, koja bi bila fer, nepristrasna i legitimna za provoenje takvog procesa. Nju treba da ine osobe od integriteta, a koje ne bi bile povezane ni sa jednom od strana u sukobu i u koje bi graani imali povjerenja. Da bi se dolo do formiranja takvog tijela, definiranja mandata i odabira lanova, drava treba organizirati konsultacije sa civilnim drutvom.

Procedura vettinga sastoji se generalno iz tri glavne faze: 1. Faza registracije . Sve osobe koje ele dobiti certifikat i nastaviti raditi u odreenoj instituciji moraju se registrirati . To je vaan korak, jer se esto ne zna precizan podatak koliko je tano osoba zaposleno u odreenoj instituciji . Svi oni koji su se registrirali popunjavaju odreeni formular, gdje se trai navoenje odreenih informacija . Upravo su te informacije osnova za ocjenjivanje . 2. Faza procjene . Ovo je centralna faza, jer se tokom nje vri ocjenjivanje jesu li ispunjeni uslovi da odreena osoba moe nastaviti da bude javni slubenik . Tokom te faze jedan vei broj slubenika dobie privremeni certifkat do konane odluke, dok e jedan broj odmah izgubiti pozicije . 3. Faze certifikacije . Rezultat te faze je izdavanje certifikata za rad i donoenje konanih odluka koje osobe su dostojne za rad u javnim institucijama .

U tekstu e se dalje spominjati samo vetting.

27

rizici i rjeenja. Vetting nosi sa sobom dva rizika: 1. Ukoliko se prebrzo i agresivno ue u ovaj proces, a to bi dovelo do smjenjivanja kritinog broja iskusnih birokrata, postoji velika mogunost da se ugrozi funkcioniranje institucija, jer novi uposlenici nisu spremni ili nisu dovoljno iskusni da na sebe preuzmu odgovornost i teret njihovog funkcionisanja . 2. Nakon provoenja ovog procesa, ukoliko se ne pripreme odgovarajui programi resocijalizacija vetiranih osoba, te se puste bez kontrole u drutvo, one mogu doi u dodir sa organiziranim kriminalom ili zapoeti sa privatnim kriminalom . To se prvenstveno odnosi na vetirane osobe koje su radile u slubama bezbjednosti . Da bi se umanjio znaaj ovih rizika, potrebno je paralelno izgraivati dva posebna programa, a to je istraivanje ko bi mogli biti potencijalni zamjenici, kao i proces resocijalizacije vetiranih osoba . Nakon provoenja vettinga, zapoljavae se odreeni broj novih ljudi na stara radna mjesta, ili e se otvarati nove pozicije . S tim u vezi potrebno je odmah nakon

konkursa i zapoljavanja organizirati neophodnu edukaciju kako bi se podigao i kapacitet i integritet novih uposlenika . To je naroito vano zbog injenice da zemlje koje su izale iz autoritarnog ili konfliktnog drutva imaju problem sa pronalaenjem kvalifikovanih kadrova u svim oblastima drutva . to se tie programa resocijalizacije, oni mogu podrazumijevati razliite aktivnosti . Jedan od naina je davanje kredita za pokretanje privatnih inicijativa i drugo . Meutim, postoji velika vjerovatnoa da e se javnost, prvenstveno rtve, usprotiviti takvim programima sa argumentacijom da drava, zbog ogranienih sredstava, nije u mogunosti da izvri svoju obavezu u pravcu organiziranja programa reparacija, jer je propustila da zatiti prava svojih graana u prolosti, a ima sredstva da podri program resocijalizacije upravo onih ljudi koji su otvoreno ili preutno odobravali krenje njihovih prava . U svakom sluaju, donoenje naroito ovakvih kontroverznih odluka trebalo bi da ukljuuje i konsultacije . Upravo ukljuivanjem graana u taj proces javnost moe dobiti uvjerenje da sve aktivnosti idu u pravcu uspostavljanja odgovornih institucija, koje treba da slue u njihovom najboljem interesu i spreavanju ponavljanja zloina u budunosti .

28

POGLAVLJE II
Zvanine inicijative (aktivnosti institucija vlasti) u polju tranzicijske pravde
I II III Iv
29

krIvINA PrAvdA kAZIvANje ISTINe rePArACIje INSTITUCIoNALNe reForMe

I krIvINA PrAvdA
30

I krIvINA PrAvdA
1. Uvod
Procesuiranje predmeta ratnih zloina je mehanizam tranzicijske pravde putem kojeg se utvruje odgovornost pojedinaca za krenja ljudskih prava i meunarodnog humanitarnog prava, te utvruje forenzika/sudska istina kako bi se dostigla pravda za rtve i uspostavila kultura kanjavanja svih onih koji su prekrili zakon . Na ovaj nain pokuava se napraviti razlika izmeu drutveno prihvatljivog i drutveno neprihvatljivog ponaanja, sa ciljem da se na efikasan nain sprijei ponavljanje poinjenja zloina u budunosti i uspostavi vladavina prava . Suenja za ratne zloine u BiH poela su da se organiziraju neposredno nakon poetka oruanog sukoba, i to pred domaim institucijama koje su bile pod kontrolom tri konstitutivna naroda, kao i na meunarodnom nivou, pred Meunarodnim kaznenim sudom za bivu Jugoslaviju . Meutim, itav taj proces suoavao se sa ozbiljnim izazovima, naroito to se tie procesuiranja predmeta ratnih zloina pred domaim institucijama . Naime, ona su se odvijala pod velikim politikim pritiskom, same institucije nisu imale dovoljno kapaciteta za procesuiranje, a optuenici su bili pripadnici drugih etnikih zajednica, dok su pripadnici veinskog naroda bili izuzeti od gonjenja . Takva situacija nastavila se i neposredno nakon prekida ratnih dejstava i potpisivanja Dejtonskog sporazuma . Sa druge strane, MKSJ se suoavao sa nemogunou pristupa lokacijama zloina, rtvama i svjedocima, nesaradnjom vlada u regionu i generalnom nespremnou meunarodne zajednice da prui otvorenu podrku radu ovog suda, prvenstveno u prvom periodu njenog funkcioniranja . to se tie nesaradnje drava u regionu, takva situacija nastavila se sve dok meunarodna zajednica nije uslovila procese integracija i napredovanja drava u regionu saradnjom sa MKSJ .

entiteta nakon potpisivanja Dejtonskog sporazuma provodile neselektivna hapenja onih osoba za koje se sumnjalo da su poinili zloin i to vrlo esto na osnovu nepouzdanih dokaza, MKSJ je uspostavio kontrolu nad itavim procesom . U februaru 1996 . godine u okviru Tuilatva MKSJ uspostavljena je Jedinica za pravila puta, kojoj su sve pravosudne institucije iz BiH bile obavezne slati spise iz predmeta ratnih zloina na pregled . Sistem je funkcionirao tako da bez odobrenja ove Jedinice, institucije u BiH nisu mogle izvriti hapenje osumnjienih . Ova aktivnost izvrila je neposredan uticaj na podizanje kapaciteta domaih pravosudnih institucija . Meutim, na punu profesionalizaciju rada sudova i tuilatava u BiH od presudnog znaaja bila je izlazna strategija Hakog tribunala, kojom je otvoren put za osnivanje specijaliziranog Odjela za ratne zloine u okviru Suda BiH, a koji bi se direktno bavio procesuiranjem predmeta ratnih zloina . Na kraju, svakako su na proces podizanja kapaciteta domaih pravosudnih i istranih organa uticali i procesi certificiranja u policiji i reimenovanja u pravosuu .

Suenja za ratne zloine koji su se dogodili tokom oruanog sukoba u BiH odvijaju se pred  Meunarodnim kaznenim sudom za bivu Jugoslaviju (MKSJ)  16 sudova u BiH (Odjelom za ratne zloine Suda BiH, 10 kantonalnih i 5 okrunih sudova i Osnovni sudom Brko distrikta.  Vijeem za ratne zloine Okrunog suda u Beogradu (Srbija)  Sudovima treih zemalja u skladu sa principom univerzalne jurisdikcije

Cilj mehanizma krivina pravda je  Utvrivanje individualne odgovornosti;  Utvrivanje forenzike/sudske istine; kako bi se dostigla pravda za rtve i uspostavila kultura kanjavanja svih onih koji su prekrili zakon. Meutim, i dalje su primjetni veliki problemi u pravcu procesuiranja sluajeva ratnih zloina . Konkretno, jo uvijek nije poznato koliko tano ima poinilaca, ko su rtve, koja je njihova etnika pripadnost, ko moe biti potencijalni svjedok, koliko se istraga za ratne zloine trenutno vodi, tj . koliko ima podignutih optunica, kakva je sloenost tih sluajeva itd . Dalje, ne postoje funkcionalna rjeenja za psihofiziku zatitu svjedoka i rtava, prvenstveno na entitetskim nivoima . Pravosudne i policijske institucije na okrunom i na kantonalnom nivou, te na nivou Brko distrikta suoavaju se sa ozbiljnih problemima u smislu nedovoljnih kapaciteta, regionalna saradnja

Haki tribunal kao institucija imao je veliku ulogu u pravcu profesionalizacije rada domaih pravosudnih institucija . Zbog injenice da su vlasti
31

u pravcu procesuiranja predmeta ratnih zloina (prvenstveno se misli na BiH, Srbiju i Hrvatsku) nije na zadovoljavajuem nivou, najvie zbog zabrane ekstradicije svojih dravljana, koja je uspostavljena ili ustavima ili zakonima o krivinom postupku, institucije na svim nivoima vlasti suoavaju se sa finansijskim problemima i drugo . Sve ovo uticalo je na potrebu za usvajanjem Dravne strategije za rad na predmetima ratnih zloina u decembru 2008 . godine, koja je propisala korake u pravcu rjeavanja ovih problema, kako bi se postigao generalni cilj strategije da se najvanija suenja zavre za 7 godina, a svi sluajevi ratnih zloina za 15 . Inae, suenja za ratne zloine koji su se dogodili tokom oruanog sukoba u BiH odvijaju se na etiri nivoa: na meunarodnom, pred MKSJ i sudovima treih zemalja u skladu sa principima univerzalne jurisdikcije, na dravnom nivou, pred Odjelom za ratne zloine Suda BiH, na lokalnom nivou, pred 5 okrunih i 10 kantonalnih sudova, te Osnovnim sudom Brko distrikta, i na regionalnom nivou, prvenstveno pred Vijeem za ratne zloine Okrunog suda u Beogradu (Srbija) .44

gonjenje drava zbog agresije ili zloina protiv mira, ve je uspostavljao individualnu odgovornost pojedinaca .48 Inae, MKSJ je prvi meunarodni sud koji je nakon Meunarodnog vojnog tribunala u Nirnbergu (1945-1946) i Meunarodnog vojnog tribunala za daleki istok u Tokiju (1946-1948) utvrivao krivinu odgovornost osoba, tanije onih sa najviim stepenom odgovornosti, zbog poinjenih ratnih zloina i prvi sud koji je uspostavio UN . Jedan od razloga osnivanja MKSJ je izvjetaj Komisije eksperata, koja je uspostavljena da bi se ispitale informacije o zloinima koji su poinjeni u Hrvatskoj MKSJ je osnovan Rezolucijom 827 Vijea sigurnosti 25. maja 1993. godine. Cilj i nadlenost krivino gonjenje pojedinaca sa najviim stepenom odgovornosti zbog krenja  enevskih konvencija iz 1949. godine i  zakona i obiaja rata, i poinjenja  zloina genocida i  zloina protiv ovjenosti. poevi od 1. januara 1991. godine. Hako tuilatvo tereti optuene zbog dvije vrste odgovornosti  lino planiranje, podsticanje, nalaganje, izvrenje ili pomaganje i podravanje zloina;  odgovornost nadreenog komandna odgovornost. MKSJ nema nadlenost nad  politikim strankama,  vojnim i policijskim jedinicima,

2. rad Meunarodnog krivinog suda za bivu jugoslaviju (MkSj)


MKSJ je osnovan Rezolucijom 827 Vijea sigurnosti45 kao ad hoc tribunal, tj . privremeni sud, sa ciljem da krivino goni osobe koje su odgovorne za teka krenja meunarodnog humanitarnog prava na teritoriji bive Jugoslavije, poevi od 1 . januara 1991 . godine .46 Sa tim u vezi predvieno je da sud usvoji Statut kojim bi se regulirala nadlenost suda, organizaciona struktura, te krivini postupak . Kako je utvreno Statutom, MKSJ uspostavlja nadlenost za krivino gonjenje pojedinaca koji su poinili etiri kategorije krivinih djela: krenje enevskih konvencija iz 1949 . godine, krenje zakona i obiaja rata, genocid i zloin protiv ovjenosti .47 Dakle, ovaj sud nije imao nadlenost nad politikim strankama, vojnim i policijskim jedinicima, politikim entitetima, pravnim licima, niti je imao ovlatenja za krivino
Suenja koja se vode pred pravosudnim institucijama treih zemalja u skladu sa principom univerzalne jurisdikcije, te na regionalnom nivou, pred Vijeem za ratne zloine Okrunog suda u Beogradu, nee biti predmet ovog dokumenta.
44 45 46 h

 politikim entitetima,  pravnim licima,  gonjenje drava zbog agresije i  gonjenjem drava protiv zloina protiv mira

Rezolucija je donijeta 25. maja 1993. godine.

S/RES/827 (1993) (eng.) ttp://www.un.org/icty/legaldoc-e/basic/statut/S-RES-827_93. htm

Statut Meunarodnog krivinog suda za bivu Jugoslaviju, lanovi 2, 3, 4, 5. http://www.icty.org/x/file/Legal%20Library/ Statute/statute_feb08_bcs.pdf


47

48 Gonjenje drava zbog agresije ili zloina protiv mira je u nadlenosti Meunarodnog suda pravde.

32

i u Bosni i Hercegovini .49 Nakon podnoenja izvjetaja o dogaajima na terenu i injenicama o tekim krenjima enevskih konvencija i drugim povredama meunarodnog humanitarnog prava, Vijee sigurnosti odluilo je da osnuje sud kako bi najodgovorniji pojedinci bili procesuirani i kanjeni zbog poinjenih djela, sa ciljem zaustavljanja nasilja i osiguravanja mira i sigurnosti . Osnivanje ovog suda naroito je bilo znaajno jer domaa pravosua ili nisu bila spremna ili nisu eljela da provode istragu povodom navoda o zloinima, ime je uspostavljen princip nekanjivosti . Meutim, upravo je formiranjem MKSJ pronaen modus da se najodgovorniji za krenje meunarodnog humanitarnog prava nau pred licem pravde i da se kazne zbog poinjenih djela . Na ovaj nain otvorila se mogunost da rtve na individualnom nivou osjete da je pravda zadovoljena, dok bi se na kolektivnom nivou izvrila osuda drutveno neprihvatljivog ponaanja i dostigao graanski konsenzus da osobe koje ine zloine ne mogu proi nekanjeno . Govorei o individualnoj odgovornosti pojedinaca, tj . generalno, o mandatu MKSJ da procesuira osobe sa najviim stepenom odgovornosti zbog krenja meunarodnog humanitarnog prava, Hako tuilatvo tereti optuene za dvije vrste odgovornosti: 1. lino planiranje, podsticanje, nalaganje, izvrenje ili pomaganje i podravanje zloina;50 2. odgovornost nadreenog ili, popularnije, komandna odgovornost .51 Strategija zatvaranja Hakog tribunala objavljena je 2002 . godine . Na nju su se direktno nadovezale rezolucije Vijea sigurnosti 1503 i 1534 iz 2003 . i 2004 . godine, kojima je precizirana nadlenost MKSJ, te otvorena mogunost podizanja kapaciteta domaeg pravosua da procesuiraju osobe koje su odgovorne za poinjenje zloina u skladu sa meunarodnim standardima .
49

2.1. Proces rada MkSj


Inicijalni napori u pravcu dostizanja ciljeva MkSj. Od svog osnivanja MKSJ se suoavao sa velikim izazovima i problemima u radu, naroito na poetku funkcioniranja: oruani sukobi u Hrvatskoj i BiH su intenzivno trajali; zatitne snage UN-a u obje drave, UNPROFOR, nisu bile u mogunosti da uspostave autoritet i kontrolu na terenu; istraitelji MKSJ nisu imali pristup mjestima na kojima se, prema navodima, dogodio zloin, niti su imali pristup svjedocima; poinioci su bili izvan ruku pravde, a lokalne vlade nezainteresirane za saradnju i drugi razlozi . U tom periodu rad Hakog tribunala sveo se na organiziranje raspravnih sjednica na kojima se govorilo o statusu predmeta, dokazima, dostupnosti optuenih i svjedoka, saradnji sa lokalnim vlastima i drugim temama . Primarni izvor informacija na osnovu kojih su haki istraitelji gradili sluajeve bio je upravo izvjetaj Komisije eksperata .52 Pored ovog dokumenta, koriteni su izvori domaih i meunarodnih NVO-a, medijski izvjetaji, te izvjetaji raznih humanitarnih organizacija koje su djelovale na terenu . Istraitelji su svakako dolazili i do svjedoka i to su bili uglavnom oni koji su se nalazili u izbjeglikim centrima u inostranstvu, jer, to zbog rata, to zbog nesaradnje sa vladama u regionu, nisu bili u mogunosti da pristupe svjedocima na terenu .53 Kao to je istaknuto, mandat Hakog tribunala je da procesuira najodgovornije za krenja meunarodnog humanitarnog prava . Meutim, dostupne informacije, kao i informacije svjedoka, bile su, u stvari, informacije o tzv . bazi zloina, tako da na osnovu te dokumentacije nije bilo mogue ukazati na odgovornost komandnog kadra . tj . na odgovornost nadreenih . Iz tog razloga, da bi odgovorio na pritiske, MKSJ je poeo da podie optunice protiv poinilaca srednjeg i nieg ranga, tanije direktnih poinilaca . Meutim, pored odgovora na pritiske, MKSJ je u pokretanju ovakvih sluajeva pronaao interes u pravcu ostvarivanja svog pravog mandata . Naime, putem ovih predmeta dobio je priliku da sudski dokae da se zloin dogodio i da na osnovu
Komisija je naroito detaljno istraila zloine koji su poinjeni u optini Prijedor. Upravo zato to je izvjetaj Komisije predstavljao osnovu za rad istraitelja, u ovoj fazi funkcioniranja MKSJ najvie optunica podignuto je povodom zloina poinjenih u ovoj optini. Meutim, prva osuena osoba bila je Dragan Nikoli Jenki zbog zloina koji su poinjeni u logoru Suica kod Vlasenice.
52

Komisija je formirana Rezolucijom Vijea sigurnosti 780, 6. oktobra 1992. godine. S/RES/780, http://www.nato.int/Ifor/un/ u921006b.htm

50 Izmeu ostalih, ovdje se govori o doktrini tzv. udruenog zloinakog poduhvata, koja se koristi da bi se opisala situacija u kojoj se vie lica sa istom zajednikom namjerom uputaju u poinjavanje krivinog djela.

Osnova za uspostavljanje odgovornosti nadreenog bazirana je na uvjerenju da je odreena osoba znala, tj. postoje razlozi da se vjeruje da je znala, da e nie osobe u komandnom lancu same ili sa vie njih poiniti zloin ili su ve poinili zloin, a on, kao odgovorna osoba, (komandant) nije preduzeo mjere kako bi sprijeio ovakva djela, tj. preduzeo korake u pravcu kanjavanja poinilaca.
51

Na primjer, u istrazi u vezi sa zloinima koji su poinjeni u logoru elebii kod Konjica, istraitelji su prve svjedoke pronali u ikagu.
53

33

Istorijat rada MkSj


Rani period (1993. - 1997.) (1993. - 1995)  Istraitelji nemaju pristup lokacijama zloina, rtvama, svjedocima i poiniocima;  Istrage se zasnivaju na izvjetaju Komisije eksperata najvei broj optunica odnosi se na zloine poinjene u optini Prijedor;  Haki tribunal podie optunice protiv pojedinaca srednjeg i nieg ranga odgovornosti;  Nesaradnja vlada u regionu. (1995. - 1997.)  Nakon potpisivanja Dejtonskog sporazuma, istraiteljima je omoguen pristup na teren;  Nesaradnja vlada u regionu;  Nedovoljna saradnja meunarodne zajednice - IFOR ne hapsi optuene. Period zrelosti (1997. - 2002., 2004.)  Promjena stava meunarodne zajednice prema MKSJ - bez uspostavljanja krivine odgovornosti najodgovornijih nema mira i stabilnosti u BiH sluajeva protiv poinilaca nieg i srednjeg ranga pokua izgraditi sluajeve protiv najodgovornijih . Promjena pristupa. Tek uspostavom mira i potpisivanjem Dejtonskog sporazuma, Hakom tribunalu omoguen je pristup na teren . Meutim, problemi u funkcioniranju MKSJ su se nastavili . Oni su bili prvenstveno politike prirode . Konkretno, vlade u regionu i dalje su odbijale saradnju, te nisu hapsile osobe protiv kojih su podignute optunice, niti su MKSJ slale dokumentaciju koja je traena od njih . Na ruku ovakvom ponaanju ila je generalna rezerviranost i oklijevanje meunarodne zajednice da prui podrku ovom sudu . Naime, vladalo je uvjerenje da insistiranje na procesuiranju predmeta ratnih zloina u toj prvoj fazi implementiranja Dejtonskog sporazuma nije od
34

 Svjedoci iz meunarodne zajednice poeli da sarauju sa MKSJ  Svjedoci insajderi poeli da se prijavljuju MKSJ  Promjenjen pristup Tuilatva MKSJ - pristup zapeaenih optunica  Omogueno podizanje optunica protiv naodgovornijih.  SFOR koji zamjenjuje IFOR zapoinje sa hapenjima  Integracija zemalja u regionu uslovljena saradnjom sa MKSJ  U ljeto 2001. godine predsjednik Savezne Republike Jugoslavije Slobodan Miloevi izruen MKSJ  U ljeto 2008. godine uhapen bivi lider bosanskih Srba Radovan Karadi. Strategija zavretka rada MKSJ (2002.)  2002. godine proglaena Strategija zavretka rada MKSJ (istrage e biti okonane do kraja 2004. godine; svi provostepeni postupci do kraja 2008. godine; sve drugostepeni do kraja 2010. godine).  Usvajanje rezolucija Vijea sigurnost 1503 i 1534. (potrebno je osnaiti kapacitete pravosudnih institucija u regionu koje e procesuirati predmete ratnih zloina - osnivanje Odjela za ratne zloine Suda BiH) pomoi u pravcu izgradnje odrivog mira, povjerenja i pomirenja meu zajednicama koje su tek izale iz konflikta, kao i osiguravanja slobode kretanja i povratka svih raseljenih kao glavnih ciljeva ovog mirovnog ugovora . Iz tog razloga, multinacionalne snage, IFOR, iji su sastav inili prvenstveno vojnici iz drava lanica NATO-a, nisu bili spremne tragati za osumnjienima za ratne zloine, privoditi ih i predavati MKSJ . Meutim, u ljeto 1997 . godine politika klima se u potpunosti promijenila . Meunarodna zajednica je shvatila da se do pomenutih ciljeva Dejtonskog sporazuma ne moe doi bez uspostavljanja krivine odgovornosti onih koji su inili zloine, tj . da nee biti uspostavljeni sigurnost, sloboda kretanja i povratak, jer se upravo odgovorni za krenje meunarodnog humanitarnog prava tokom oruanog sukoba u BiH

nalaze u pravosudnim, policijskim i politikim strukturama entiteta . U tom periodu, multinacionalne stabilizacione snage SFOR, koje su zamijenile snage IFOR -a, zapoele su sa hapenjima onih za kojima je MKSJ tragao . Nova glavna tuiteljica Louise Arbour (Luiz Arbur) iskoristila je povoljnu politiku klimu i primijenila novu taktiku kako bi dola do to veeg broja optuenih . Naime, umjesto javnih optunica, usvojen je pristup tzv . tajnih, tj . zapeaenih optunica, koji je bio dopunjen dobrovoljnim predajama . Razlog za odustajanje od javnih optunica lei u injenici da su se optueni, nakon saznavanja da je protiv njih pokrenut postupak, poeli sakrivati, emu je pogodovala i nespremnost vlada u regionu da sarauju sa MKSJ . Takoer, svjedoci iz meunarodne zajednice bili su voljni da sarauju, dok se sve vei broj tzv . svjedoka insajdera prijavljivao da svjedoi, to je omoguilo da se izgrade sluajevi protiv najodgovornijih . Naroito je karakteristino za ovaj period da je meunarodna zajednica uslovila sve drave u regionu da nee moi nastaviti sa procesom integracija bez pokazivanja nedvosmislene spremnosti za saradnju sa MKSJ, a to se prvenstveno ogleda u hapenju svih optuenih . Ova taktika rezultirala je hapenjem predsjednika Savezne Republike Jugoslavije Slobodana Miloevia 2001 . godine, kao i dobrovoljnom predajom preko 20 optuenika tokom 2004 . i 2005 . godine . Naroito je znaajno pomenuti da je u ljeto 2008 . godine uhapen i bivi lider bosanskih Srba Radovan Karadi . Strategija zavretka rada MKSJ . Posljednja etapa razvoja Hakog tribunala pokrenuta je objavljivanjem njegove izlazne strategije . Naime, glavna tuiteljica,54 sekretar MKSJ55 i predsjednik MKSJ56 2002 . godine pripremili su izvjetaj koji je poslat generalnom sekretaru UN-a i Vijeu sigurnosti, u kojem predlau Strategiju okonanja rada Hakog tribunala .57 U skladu sa ovom odlukom predvieno je da e istrage biti okonane do kraja 2004 . godine, svi provostepeni postupci do kraja 2008 . godine, a da
54 U to vrijeme glavna tuiteljica Tuilatva MKSJ bila je Carla del Ponte (Karla del Ponte).

e sve pravosnane presude biti objavljene do kraja 2010 . godine . Na izlaznu strategiju MKSJ direktno su se nadovezale dvije rezolucije Vijea sigurnosti, 1503 od 28 . augusta 2003 . godine58 i 1534 od 26 . marta 2004 . godine59 . Ovim dokumentima naglaeno je da je osnaivanje pravosudnih organa u regionu u pravcu procesuiranja sluajeva ratnih zloina dio izlazne strategije Hakog tribunala, te da e se MKSJ fokusirati na osobe koje imaju najviu odgovornost za zloine koji su poinjeni, a da e se nacionalna pravosua fokusirati na osobe srednjeg i nieg ranga odgovornosti .60 Pored ovoga, usvojene su i neke interne mjere unutar MKSJ kako bi se dostigao cilj predvien izlaznom strategijom .61 Meutim, i pored svih tih mjera pokazalo se da je izlazna strategija MKSJ neodriva, poto je jo uvijek u toku jedan broj prvostepenih postupaka (sluaj Gotovina/Marka/ermak; sluaj orevi; sluaj eelj, sluaj Perii itd .), suenja u nekim predmetima nisu ni zapoeta (sluaj Stanii/Simatovi; sluaj Karadi), dok su dvojica optuenika jo uvijek izvan ruku pravde (Ratko Mladi i Goran Hadi), tako da se oekuje da e se rad MKSJ produiti bar za jo neko vrijeme poslije 2010 . godine . dostignua MkSj. Rad MKSJ nedovoljno je poznat bosanskohercegovakoj javnosti, to je otvorilo mogunost za brojne kontroverze . Uloga ovog suda postaje vidljivija tek nakon osnivanja kancelarija za vezu Hakog tribunala u regionu i generalnog stava meunarodne zajednice da je svaki vid integracije drava nastalih nakon raspada bive Jugoslavije (prvenstveno BiH, Hrvatske i Srbije) uslovljen saradnjom sa MKSJ . Meutim, iako je cilj uslovljavanja, kao i samog osnivanja suda, povezan sa obavezom drava i drutava da se suoe sa svojom prolou, MKSJ generalno nije prihvaen i posmatran kao institucija koja donosi pravdu . Na izgradnju ovakvih nepopularnih predstava o Hakom tribunalu odluujui uticaj imali su stavovi politikih elita iz regiona, a iz kojih je proistekla nespremnost vlada na bezuslovnu saradnju, te generalno ovakav stav javnosti .
S/RES/1503 (2003) ttp://daccessdds.un.org/doc/UNDOC/GEN/N03/481/70/PDF/ N0348170.pdf?OpenElement
58 h

U to vrijeme sekretar Sekretarijata MKSJ bio je Hans Holthuis (Hans Holcius).


55 56 57 h

S/RES/1534 (2004) ttp://daccessdds.un.org/doc/UNDOC/GEN/N04/286/29/PDF/ N0428629.pdf?OpenElement


59 h 60 61

U to vrijeme predsjednik MKSJ bio je Claude Jorda (Klod orda).

Vie informacija u nastavku teksta.

S/2002/678 ttp://daccessdds.un.org/doc/UNDOC/GEN/N02/434/47/IMG/ N0243447.pdf?OpenElement h ttp://www.undemocracy.com/S-2002-678.pdf

Na primjer, pretresna vijea dobila su ovlatenja da od tuilatava trae da poveu sluajeve, da se fokusiraju samo na odreene take optunice, da skrate listu svjedoka, da u veoj mjeri razmatraju pisane izjave svjedoka itd.

35

Prihvatanje rada MKSJ u regionu i dostignua  Nedovoljno povjerenje prema ovoj instituciji kod svih naroda BiH, naroito kod Srba;  Javnost u regionu uglavnom nema informacija o radu MKSJ. doprinijeo  Prekidanju kulture nekanjivosti i jaanju vladavine prava;  Dostizanju pravde za rtve putem procesuiranja najodgovornijih;  Stvaranju platforme za javno svjedoenje rtava (preko 3500 rtava dobilo je priliku da javno svjedoi pred MKSJ o svom stradanju).  Utvrivanju sudske istine;  Razvoju meunarodnog prava. to se tie BiH, konstitutivni narodi razliito su shvatali ulogu MKSJ . Konkretno, MKSJ je ostvario vii stepen povjerenja meu Bonjacima i Hrvatima, nego meu Srbima . Meutim, treba pomenuti da se vremenom stepen povjerenja Bonjaka i Hrvata takoer mijenjao . Vrlo esto su se uli ak i unisoni tonovi da je MKSJ institucija sa prefiksom anti62, koja je nastala da bi se sudilo jednom narodu, kao i da bi umanjivao ili relativizirao zloine poinjene protiv tog naroda . Naroito su takvi stavovi izraeni u srpskoj zajednici . U razliitim vremenskim periodima, razliite meunarodne organizacije istraivale su stavove javnog mnijenja povodom rada ove institucije . Konkretno, na osnovu istraivanja organizacije IDEA iz 2002 . godine dobijeni su podaci koji kau da 51% ispitanika u Federaciji BiH ima povjerenje u ovu instituciju, a u RS samo 4% .63 Sa druge strane, istraivanje koje je 2005 . godine proveo Razvojni program Ujedinjenih naroda (UNDP) u BiH pokazuje da Bonjaci i Hrvati jo uvijek imaju vei
62 63

stepen povjerenja u rad MKSJ nego Srbi, ali je on opao u poreenju sa istraivanjem koje je provela IDEA . Naime, na pitanje da li Haki tribunal dobro obavlja svoj posao i da li je opravdao svoje postojanje, potvrdno je odgovorilo 24% Bonjaka, 32% Hrvata i 18,8% Srba . Posebno je bio znaajan odgovor na pitanje ne obavlja svoj posao kako treba, ali je potreban . potvrdno je odgovorilo 46,4%, Bonjaka, 22,2% Hrvata i 29,8% Srba . Istovremeno treba naglasiti da su svi konstitutivni narodi u BiH jedinstveni u stavu da oni koji su poinili zloine treba da odgovaraju, bez obzira na etniku pripadnost . Takav odgovor dalo je 64,9% Bonjaka, 67,2% Hrvata i 63,8% Srba .64 Predstavnici udruenja rtava i NVO-a takoer su vrlo kritini prema radu MKSJ . Njihova kritinost prvenstveno se ogleda u pravcu strategije kanjavanja, jer su pretresna vijea za ista ili slina krivina djela propisivala razliite kazne . Sa tim u vezi naroito je bio negativan odnos prema primjeni Sporazuma o priznanju krivice . Konkretno, i pored toga to su Sporazumom nesporno utvrivane injenice naglaene u optunici, to su otkrivani novi dokazi koji su omoguili da se pokrenu istrage protiv individua sa viim stepenom odgovornosti, to su otkrivene lokacije masovnih grobnica, to je postignuta efikasnost rada suda i omogueno bre dolaenje do utvrivanja sudske istine i pravde, javnost generalno smatra da dosuivane kazne nisu bile odgovarajue poinjenim zloinima . Naime, uvjerenje je da pretresna vijea nisu dovoljno vodila rauna da kazne, nakon sklapanja Sporazuma, budu srazmjerne teini krivinog djela, patnji nanesenoj rtvama i stepenu odgovornosti poinioca, te da takve sankcije nemaju svrhu odvraanja od poinjenja zloina u budunosti i da imaju karakter amnestije .65 Ono ta je takoer bilo znaajno i za organizacije civilnog drutva, a naroito za udruenja rtava, je ponaanje optuenika nakon potvrdnog izjanjavanja o krivici po takama optunice . Naime, njihovo ponaanje nije ukazivalo da se oni zaista kaju zbog poinjenih djela koje su priznali, ve da su prihvatili odgovornost iz pragmatinih razloga, kako bi im se smanjila kazna .66 Kao jedan od ne64 Pravda i istina u BiH iz perspektive javnosti, Sistem ranog upozoravanja UNDP-a, specijalni izvjetaj za 2005. godinu. 65

Vie informacija u nastavku teksta.

Antibonjaka, antihrvatska, antisrpska.

to se tie Federacije BiH, IDEA nije posebno naznaila koji je stav Bonjaka, tj. Hrvata. Vie informacija u Mark Freeman: Bosnia and Herzegovina: Selected Developments in transitional Justice, October 2004. http://www.ictj.org/images/content/1/1/113.pdf

66 Prihvatanje krivice obino rezultira smanjenjem kazne koja bi bila propisana da se vodio uobiajeni sudski postupak. Svakako, odluka o smanjenju kazne je diskreciono pravo pretresnog vijea, to je zasnovano na spremnosti optuenika da prizna ono ta mu je optunicom stavljeno na teret. Vie informacija o Sporazumu o priznanju krivice u nastavku teksta.

36

gativnih primjera uzima se sklapanje Sporazuma o priznanju krivice sa Biljanom Plavi, nekadanjim lanom predsjednitva RS u vrijeme oruanog sukoba . Ova presuda je po svom karakteru historijska, jer je Biljana Plavii kao visokopozicionirani srpski politiar u BiH prihvatila da je kriva to su jedinice policije i vojske RS poinile zloine protiv Hrvata i Bonjaka, jer nita nije uinila da ih sprijei, a zbog ega je osuena na 11 godina zatvora . Meutim, ova presuda nije imala presudan odjek ni u srpskoj javnosti, ni u zajednicama rtava . Jedan od razloga krije se u kasnijem ponaanju Biljane Plavi, tj . njenom odbijanju da sarauje u sluajevim protiv bosanskih Srba, kao i zahtjevu za smanjenjem kazne . Upravo su ti postupci bacili sjenku na njeno izjanjenje o krivici, tj . da je iskreno prihvatila tezu o svojoj linoj odgovornosti, tj . odgovornosti institucija RS zbog poinjenih zloina . Naime, institut Sporazuma o priznanju krivice zadovoljava dva elementa pravde, retributivnu i restorativnu . Svrha retributivne pravde je kanjavanje zbog poinjenog krivinog djela i odvraanje od poinjenja zloina u budunosti . Sa druge strane, restorativna pravda se, najire, sastoji iz sljedea tri elementa, ijim bi se ispunjavanjem restorativni segment instituta Sporazuma o priznanju krivice smatrao validnim: 1) osuenik u potpunosti razumije i prihvata posljedice svojih djela i osjea odgovornost; 2) osuenik nedvosmisleno pokazuje spremnost da se ispravi teta koja je poinjena i 3) osuenik u potpunosti prihvata kaznu . Meutim, i pored ovih ozbiljnih kritika javnosti, nesporno je da su rezultati Hakog tribunala historijski i da se bez ove institucije ne bi moglo govoriti o utvrivanju odgovornosti osoba najvieg ranga za krenje meunarodnog humanitarnog prava, borbi protiv nekanjivosti i dostizanju pravde za rtve, jer je otpoetka bilo jasno da su domae pravosudne institucije nedovoljno spremne ili zbog politikih prilika nevoljne da pokrenu pitanje utvrivanja krivine odgovornosti protiv odgovornih za poinjenje zloina . Dakle, MKSJ je doprinio: Prekidanju kulture nekanjivosti i jaanju vladavine prava. Da nije bilo Hakog tribunala, ne bi bilo ni suenja za ratne zloine, niti podizanja kapaciteta, tj . osnivanja domaih institucija koje bi se bavile procesuiranjem predmeta ratnih zloina u skladu sa najviim standardima fer i pravinog suenja . dostizanju pravde za rtve putem procesuiranja najodgovornijih. MKSJ je podigao optunice protiv najodgovornijih predstavnika
37

politike, vojne i policijske vlasti, te pokazao da niko ne moe biti izvan ruku pravde . Naroito je znaajno to je pokazano da se ovako visokim zvaninicima moe suditi putem meunarodnih instrumenata . Stvaranju platforme za javno svjedoenje rtava. Preko 3500 rtava dobilo je priliku da javno svjedoi pred MKSJ o svom stradanju . S obzirom na to da je jedan od meunarodnih standarda fer i pravinog suenja transparentnost postupka, putem specijalnih emisija, nekada i direktnih prenosa na lokalnim medijima, te putem interneta, javnost u regionu imala je priliku javno uti kroz koje su patnje prolazili svjedoci rtve . Sva svjedoenja u Hakom tribunalu zabiljeena su audio-video tehnikama i dostupna putem arhive Hakog tribunala . Ta svjedoenja mogu se pratiti na jezicima na kojima su svjedoci svjedoili, ukljuujui i BHS . Na kraju, na web sajtu MKSJ mogu se nai transkripti svih svjedoenja koja nisu bila zatvorena za javnost . Naalost, ti transkripti su samo na engleskom ili na francuskom jeziku . Utvrivanju sudske istine. Pored toga to je prevenstvena uloga pravosudnih institucija da utvruju odgovornost pojedinaca za poinjene zloine, sud takoer utvruje forenziku/sudsku istinu . Sudska istina je neupitna i nepobitna ili, kako se to kae u terminologiji Hakog tribunala, injenice su utvrene van razumne sumnje . Ona je dala svoj doprinos stvaranju historijskog zapisa o dogaajima, sjeanju, borbi protiv negiranja i relativiziranja zloina . Jedna od najznaajnih presuda svakako je presuda u sluaju Krsti, kojom je van razumne sumnje utvreno da je zloin poinjen u Srebrenici u julu 1995 . godine, u stvari, zloin genocida . Na kraju, kao to je ve istaknuto, nain utvrivanja sudske istine pred MKSJ bio je i sklapanje sporazuma o priznanju krivnje . razvoju meunarodnog prava. MKSJ je pokazao da je i na meunarodnom nivou mogue suditi najodgovornijima za krenje meunarodnog humanitarnog prava . Takoer, iskustvima MKSJ stvorena je mogunost za osnivanje drugih meunarodnih krivinih sudova, kao to su Meunarodni krivini sud za Ruandu, Posebni sud za Sijera Leone i stalni Meunarodni krivini sud .

3. Procesuiranje predmeta ratnih zloina pred sudovima u BiH

 Strategija zavretka rada MKSJ predstavlja kljunu osnovu za razvoj domaih kapaciteta u BiH za procesuiranje predmeta ratnih zloina. Suenja u predmetima ratnih zloina pred bosanskohercegovakim sudovima odvijaju se od samog poetka oruanog sukoba u BiH . U periodu neposredno nakon potpisivanja Dejtonskog sporazuma ona su intenzivirana . Podignut je veliki broj optunica, od kojih neke nisu bile zasnovane na vrstim dokazima i koje su dovele do hapenja pod optubom da je poinjen ratni zloin . Ovo je generalno uticalo na osjeaj nesigurnosti meu graanima BiH i, u odreenom smislu, onemoguilo dostizanje dva prvenstvena cilja Dejtonskog sporazuma, a to su sloboda kretanja i povratak svih raseljenih, kako bi se dolo do izgradnje odrivog mira . Da bi se prekinulo sa praksom hapenja pod optubom da je poinjen ratni zloin na osnovu nedovoljno dokaza, izbjegla politizacija procesa i unaprijedila sloboda kretanja u BiH, uspostavljen je program Pravila puta na osnovu Rimskog sporazuma od 18 . februara 1996 . godine . U skladu sa ovim postupkom, pravosudni organi u BiH bili su obavezni da sve spise koji se odnose na predmete ratnih zloina, a u kojima je provedena istraga, dostave Tuilatvu MKSJ na procjenjivanje . Nijedna osoba nije mogla biti uhapena pod optubom da je poinila ratni zloin, a da Tuilatvo MSKJ nije prethodno primilo predmet i ustanovilo njegov status . Svi oni svrstani su u etiri kategorije: 1. postoji dovoljno dokaza da se ide u optuenje (predmeti iz kategorije A); 2. ne postoji dovoljno dokaza za podizanje optunice (predmeti iz kategorije B); 3. postoji potreba za vrenjem dodatne istrage (predmeti iz kategorije C); 4. ne postoji osnova za krivino gonjenje (predmeti iz kategorije D) . itav proces trajao je sve do oktobra 2004 . godine, kada je nadlenost za ocjenjivanje predmeta prenijeta na Tuilatvo BiH . Meutim, svakako je izlazna strategija Hakog tribunala predstavljala kljunu osnovu za razvoj domaih
38

kapaciteta za procesuiranja predmeta ratnih zloina . Takoer, broj i teina krivinih djela poinjenih tokom oruanog sukoba zahtijevali su specijalizirane institucije na dravnom nivou, koje bi imale nadlenost za ove sluajeve nakon zavretka rada Meunarodnog kaznenog suda za bivu Jugoslaviju . Ovakav stav podravalo je uvjerenje da zloini koji su poinjeni na teritoriji BiH spadaju u dravnu nadlenost, to predstavlja snaan argumenat o suverenosti svake drave .

3.1. Uspostava odjela za ratne zloine Suda BiH, odnosno Tuilatva BiH
Sud BiH osnovan je 2000 . godine, Zakonom o Sudu BiH .67 Usvajanje ovog zakona inicirao je Visoki predstavnik u skladu sa svojim ovlatenjima, da bi se osiguralo efikasno ostvarivanje nadlenosti drave Bosne i Hercegovine i potovanje ljudskih prava i vladavine zakona na njenoj teritoriji .68 U skladu sa Zakonom, Sud BiH je pravosudna institucija koja ima nadlenost u procesuiranju najteih krivinih djela koja su utvrena KZ BiH, a koja se, izmeu ostalog, odnose na organizirani kriminal, privredni kriminal, korupciju i ratni zloin .69 Tuilatvo BiH uspostavljeno je u oktobru 2003 . godine kao institucija sa posebnom nadlenou za postupanje pred Sudom BiH u krivinim djelima propisanim Zakonom o Sudu BiH .70

3.1.1. odjel za ratne zloine Suda BiH


Odluka za osnivanje Odjela za ratne zloine neposredno je povezana sa pomenutom izlaznom strategijom Hakog tribunala, a koja je potvrena rezolucijama Savjeta bezbjednosti broj 1503 i 1534 . Ovim rezolucijama naglaeno je da e se MKSJ fokusirati na gonjenje najodgovornijih za krenja meunarodnog humanitarnog prava, te da bi u skladu sa tim sve zemlje u regionu trebalo jo neposrednije da sarauju sa Hakim tribunalom, a da e se poiniocima srednjeg i nieg stepena odgovornosti suditi pred domaim pravosudnim institucijama, zbog ega je neophodno ojaati njihov kapacitet . U vezi sa podizanjem kapaciteta, Rezolucija 1503 naloila je OHR-u hitno osnivanje posebnog vijea za ratne
67 68 h

Vie informacija u Poglavlju II, dio Institucionalne reforme.

lan 1. Zakona o Sudu BiH. ttp://www.sudbih.gov.ba/files/docs/zakoni/ba/Zakon_o_ Sudu_BiH_-_precisceni,_nezvanicni_tekst.pdf lan 24. Zakona o Sudu BiH. Vie informacija u Poglavlju II, dio Institucionalne reforme.

69 70

Osnivanje Odjela za ratne zloine Suda BiH  Sud BiH osnovan je 2000. godine - nadlenost: procesuiranje najteih krivinih djela: organizirani kriminal, privredni kriminal, korupcija i ratni zloin  Odjel za ratne zloine osnovan je krajem 2003. godine kao dio Strategije zavretka rada MKSJ (Rezolucije 1503 i 1534)  Odjel za ratne zloine Suda BiH (i sam Sud BiH!) je internacionalizirana/hibridna/mjeovita ustanova u kojoj rade domae i meunarodne sudije.  Odjel za ratne zloine zapoeo je sa radom 5. marta 2005. Nadlenost  Odjel za ratne zloine Suda BiH nadlean je za procesuiranje vrlo osjetljivih sluajeva ratnih zloina.

zakljueno je da bi taj novoformirani odjel poeo da funkcionira kao internacionalizirana, tj . hibridna institucija, s tim to bi nakon pet godina prerastao u, u potpunosti domau instituciju, sa domaim sudijama i drugim osobljem .72 Tranzicija sa hibridne na domau ustanovu trebalo bi da se zavri do kraja 2009 . godine .73  10 kantonalnih, 5 okrunih sudova i Osnovni sud Brko distrikta nadleni su za procesuiranje osjetljivih sluajeva ratnih zloina

Samom osnivanju Odjela za ratne zloine prethodilo je donoenje paketa zakona koje je veim dijelom nametnuo OHR poetkom 2003 . godine, a koji su stupili na snagu 6 . januara 2006 . godine nakon to ih je usvojila Parlamentarna skuptina BiH . Ovim je realiziran nalog izraen u rezolucijama o formiranju jedne stalne institucije, koja e imati nadlenost za procesuiranje ratnih zloina sve dok joj takvi predmeti budu podnoeni na postupanje . Inae, sam Odjel za ratne zloine Suda BiH poeo je sa radom 9 . marta 2005 . godine Predstave javnosti o radu odjela za ratne zloine Suda BiH. Domai NVO-i i meunarodne institucije ocijenile su rad Odjela za ratne zloine Suda BiH vrlo pozitivnim . Odjel za ratne zloine Suda BiH zaista predstavlja jedno od najznaajnijih nastojanje BiH da se utvrdi krivina odgovornost svih onih za koje postoji osnovna sumnja da su poinili teka krenja meunarodnog humanitarnog prava od 1992 . do 1995 . godine . Jedan od glavnih pozitivnih aspekata rada ovog odjela je da se postupci odvijaju
Na poetku funkcioniranja Suda i Tuilatva BiH, meunarodne sudije i tuioce birao je Visoki predstavnik. Od jula 2006. godine Visoko sudsko i tuilako vijee u saradnji sa Uredom registrara, predsjednikom Suda BiH i glavnim tuiteljem BiH bira sve sudije i tuioce. Sve do 2008. godine sudska vijea i Apelaciono vijee sastojalo se od po dvoje meunarodnih sudija i jednog domaeg. Od 2008. godine situacija je promijenjena tako da su domae sudije u veini. Vie informacija u Bogdan Ivanievi: Odjel za ratne zloine u Bosni i Hercegovini: od hibridnog do domaeg suda, Meunarodni centar za tranzicijsku pravdu, 2008. h ttp://www.ictj.org/images/content/1/0/1091.pdf
72 73 Potrebno je istai da postoje rezerve prema ovom planu. Konkretno, novi glavni tuilac MKSJ Serge Brammertz (Ser Bramerc) u vie navrata je izrekao svoje neslaganje sa tranzicijom, istakavi da bi to vjerovatno ugrozilo rad Suda BiH. Slian stav iznijela je i predsjednica Suda BiH Meddida Kreso, kao i neki NVO-i. Inae, Ured registrara Suda BiH pokrenuo je projekat iji je cilj procjena rizika zbog procesa tranzicije. Vie informacija proitati u Bogdan Ivanievi: Odjel za ratne zloine u Bosni i Hercegovini: od hibridnog do domaeg suda, Meunarodni centar za tranzicijsku pravdu, 2008.

zloine u okviru Suda BiH, a kojem e se, u skladu sa strategijom okonanja rada MKSJ, prosljeivati na procesuiranje osobe nieg stepena odgovornosti . Ove preporuke iz Rezolucije neposredno su uticale na izmjene odreenih proceduralnih pravila, tako da je u Pravila postupka i dokaza MKSJ uvedeno novo pravilo, tzv . pravilo 11bis, kako bi se omoguilo ustupanje hakih predmeta Sudu BiH .71 Slijedei ove preporuke, OHR i MKSJ zakljuili su da bi jedno specijalno vijee Suda BiH bilo najpogodnija ustanova za procesuiranje sluajeve ratnih zloina i istovremeno bila neophodna komponenta strategije okonanja rada MKSJ . Takoer,
71

Pravilo 11bis, izmeu ostalog, u stavu A predvia: (A) Nakon to je optunica potvrena, a prije poetka suenja, bez obzira na to da li je optueni pod nadzorom Meunarodnog suda, predsjednik moe imenovati vijee sastavljeno od troje stalnih sudija izabranih iz sastava pretresnih vijea (dalje u tekstu: Vijee za prosljeivanje), koje e biti jedina i iskljuiva instanca za utvrivanje da li predmet treba proslijediti vlastima drave:
( (

i) na ijoj teritoriji je krivino djelo poinjeno; ili ii) u kojoj je optueni uhapen; ili

( iii)koja je nadlena za takav predmet, a voljna je i adekvatno pripremljena da ga preuzme. I

T/32/Rev.42, 4. novembar 2008. http://www.icty.org/x/file/ Legal%20Library/Rules_procedure_evidence/IT32_rev42_bcs.pdf

39

mnogo bre nego u Hakom tribunalu . Meutim, ovo nije kritika rada Hakog tribunala, ve injenica da su sluajevi koji se vode pred Sudom BiH manje kompleksni, poto je fokus na odgovornima srednjeg i nieg ranga, takorei direktnim poiniocima . Takoer, brzini voenja postupaka doprinijelo je to se ovo vijee Suda BiH koristilo iskustvom MKSJ: koritene su injenice koje je Haki tribunal utvrdio, prvenstveno one vezane za kontekst, dokazni predmeti, sudska praksa povodom pitanja u domenu materijalnog prava itd . Inae, veina predmeta koji su procesuirani pred ovim odjelom Suda BiH imala su kvalifikaciju zloina protiv ovjenosti, a glavni zloini navedeni u optunici bili su ubistva, zatvaranje, muenje, deportacije i progon .

javnost, a odreen broj svjedoka imao neopravdano visoke mjere zatite, ak i u sluajevima kada je svjedoci nisu ni traili .74 Ova situacija se svakako vrlo brzo promijenila . Meutim, centralna kritika upuena Odjelu za ratne zloine Suda BiH je to je njegov rad generalno ostao nedovoljno prepoznat u javnosti, naroito u zajednicama iz kojih dolaze poinioci . U Sudu BiH postoji specijalizirana sluba za odnose sa javnou, Odsjek za odnose s javnou (PIOS), meutim, on nema dovoljno dobru saradnju sa medijima . On ne organizira konferencije za tampu kako bi informirao javnost o sudskim postupcima, niti ima dovoljno kapaciteta da bi se aktivnije bavio informiranjem javnosti o radu Suda . Putem Mree NVO-a za podrku uinjen je dodatan napor da se rad Suda BiH uini dostupnim javnosti . Cilj je bio da se lokalnim zajednicama i svim graanima BiH, prvenstveno rtvama, priblii rad Suda i Tuilatva BiH, da se graani informiraju o zakonskim rjeenjima, o toku postupka, kaznenoj politici, o vanosti svjedoenja, o programu psihofizike zatite svjedoka, te da se sami graani zainteresiraju i aktiviraju u pravcu podrke suenjima za ratne zloine, tj . da se razvija njihova drutvena odgovornost, potreba i svijest da uspjenost procesa zavisi od njih samih . Meutim, ni ovaj projekat se nije pokazao dovoljno uspjenim .75 Centralne aktivnosti PIOS-a su organiziranje studijskih posjeta sudija i tuilaca iz drugih sudova, kao i studenata iz BiH i inostranstva, te objavljivanje saoptenja . Meutim, oni koji su prihvatili internet kao novo sredstvo komunikacije, jednostavnim pretraivanjem web portala Suda BiH mogu doi do svih neophodnih informacija (optunice, presude, raspored suenja i drugo), na bosanskom, hrvatskom i srpskom (BHS) i na engleskom jeziku . PIOS ovu internet stranicu redovno aurira . Sa druge strane i sam Sud BiH snosi odgovornost zato to je njegov rad neprepoznat u javnosti . tavie, Kodeks sudijske etike uspostavlja ogranienje za javno istupanje sudija: Sudija ne daje bilo kakav komentar u javnosti ili privatno, kako u vezi s predmetom u kojem postupa, tako i predmetom u kojem bi mogao postupati, a koji bi opravdano mogao izazvati sumnju u njegovu nepristrasnost .76 Iz tog razloga nejasno da li same sudije uopte imaju pravo da javno istupaju i obrazlau svoje presude .
Vie informacija proitati u Bogdan Ivanievi: Odjel za ratne zloine u Bosni i Hercegovini: od hibridnog do domaeg suda, Meunarodni centar za tranzicijsku pravdu, 2008.
74 75 Vie informacija o ovom projektu proitati u okviru Poglavlja III, Uloga civilnog drutva u procesu tranzicijske pravde. 76 h

Pozitivne strane rada Odjela za ratne zloine suda BiH  Domae i meunarodne NVO te meunarodne organizacije koje prate suenja pred Odjelom za ratne zloine Suda BiH ocjenjuju njegov rad vrlo pozitivnim;  Suenja su efikasna;  Pretresna vijea koriste dokumentaciju MKSJ;  Pretresna vijea pozivaju se na meunarodne konvencije i meunarodnu sudsku praksu. Mane  Nedovoljna saradnja sa medijima;  Javnost generalno nema informacije o radu Odjela, naroito zajednice iz kojih dolazi poinilac.

Prisustvo meunarodnih sudija i tuitelja kojima je omoguena razmjena iskustva, te konstantna obuka iz oblasti meunarodnog prava doprinijeli su da su se pretresna vijea esto pozivala na meunarodne konvencije i meunarodnu sudsku praksu, a to se generalno razlikuje od prakse sudova u ostalim dravama regiona pred kojima se procesuiraju predmeti ratnih zloina . Meutim, tokom svog rada ovaj odjel Suda BiH trpio je i kritike . Na primjer, na poetku funkcioniranja neki posmatrai suenja, poput OSCE-a, zamjerali su to je jedan broj sudskih sesija bio zatvoren za
40

Kodeks sudijske etike, lan 2.4 ttp://hjpc.ba/coe/?cid=2158,2,1

Meutim, potrebno je rei da i mediji snose svoj dio odgovornosti zbog nedovoljnog informisanja javnosti o radu Suda BiH . Naime, oni nisu previe zainteresirani za suenja, niti postoji tendencija da se suenja analiziraju . U sluaju da su zainteresirani da prate odreeni sluaj, mediji razliito informiraju javnost o istom predmetu, to u javnosti stvara konfuziju . Generalno, novinari nemaju potrebnu edukaciju o krenju meunarodnog humanitarnog prava ni o praksi sudova u ovoj oblasti da bi uopte mogli profesionalno informirati javnost o radu pravosudnih institucija . Jedina medijska agencija koja ima kapacitete i koja se sistematski bavi analizom i praenjem suenja za ratne zloine je agencija BIRN .77

i on se sastoji od est timova koji pokrivaju est regija BiH . efovi timova su domai tuioci: 1. Tim 1 pokriva regiju sjeverozapadne Bosne i dio Posavine; 2. Tim 2 pokriva regiju sredinje Bosne; 3. Tim 3 pokriva regiju istone Bosne (dolina Drine) i dio Posavine; 4. Tim 4 pokriva regiju Sarajeva i istone Bosne ukljuujui Fou; 5. Tim 5 pokriva regiju zapadne Hercegovine i dolinu Neretve; i 6. Specijalni tim 6 za podruje Srebrenice . Ovaj Odjel Tuilatva BiH formiran je u decembru 2004 . godine, nakon donoenja paketa zakona, koje je, kao to je to sluaj sa Sudom BiH, takoer nametnuo Visoki predstavnik . Donoenje ovih zakona bili su nuan korak da bi se predmeti MKSJ mogli procesuirati pred domaim pravosudnim institucijama, kao i da bi Tuilatvo BiH preuzelo ulogu Jedinice za pravila puta MKSJ . Posebni odjel za ratne zloine Tuilatva BiH takoer je zvanino poeo sa radom 9 . marta 2005 . godine . U sklopu svojih aktivnosti Kolegij tuilaca Tuilatva BiH donio je Pravilnik o pregledu predmeta ratnih zloina, iji sastavni dio je dokument naslovljen Orijentacioni kriteriji za ocjenjivanje osjetljivih predmeta Jedinice za pravila puta . Ovim je uinjen pokuaj da se odrede kriteriji koje e predmete, u skladu sa osjetljivou i sloenou, procesuirati Tuilatvo BiH, a koji e biti ustupljeni stvarno i mjesno nadlenim kantonalnim, tj . okrunim tuilatvima ili tuilatvu Brko distrikta . Primijenjen je slian pristup kao u procesu odluivanja koji e sluajevi biti procesuirani pred Hakim tribunalom, a koji e biti ustupljeni domaim pravosuima: osobe sa najviim stepenom odgovornosti procesuirae se pred MKSJ, a ostali pred domaim institucijama . U skladu sa tim, Odjel za ratne zloine Tuilatva BiH procesuiralo bi najodgovornije tzv . vrlo osjetljive sluajeve, dok bi entitetski pravosudni organi, tj . organi Brko distrikta, procesuirali poinioce sa niim stepenom odgovornosti, tj . osjetljive sluajeve . Logino je zakljuiti da e upravo najvei broj predmeta biti procesuiran na entitetskom nivou . Inae, jedno od najznaajnijih pitanja koje je trebalo da rijei Dravna strategije za rad na predmetima ratnih zloina je upravo ocjenjivanje

3.1.2. Posebni odjel za ratne zloine Tuilatva BiH


Uspostava Posebnog odjela za ratne zloine Tuilatva BiH  Tuilatvo BiH osnovano krajem 2003. godine sa nadlenou za postupanje pred Sudom BiH, u krivinim djelima propisanim Zakonom o Sudu BiH;  Posebni odjel za ratne zloine Tuilatva BiH osnovan je u decembru 2004. godine;  Posebni odjel za ratne zloineTuilatva BiH (i samo Tuilatvo BiH)je internacionalizovana/hibridna/mjeivita institucija u kojoj su zaposleni meunarodni i domai tuioci.  Posebni odjel za ratne zloine Tuilatva BiH ima 6 timova koji pokrivaju 6 regija BiH. Analogno Sudu BiH, Tuilatvo BiH u svom sastavu takoer ima posebni Odjel za ratne zloine . Odjel je nadlean za provoenje istrage u predmetima krivinih djela ratnih zloina iz jurisdikcije Suda BiH, a koji su poinjeni u periodu oruanog sukoba, od 1992 . do 1995 . godine, te za procesuiranje optuenih lica pred tim sudom .78 Kao to je reeno, Odjel za ratne zloine Tuilatva BiH je, takoer, mjeovitog karaktera, jer u njemu rade, pored domaih, i meunarodni tuioci79
77

Vidjeti stavove uesnika konsultacija koje su odrane u Fojnici u junu 2008. godine u aneksu ovog dokumenta (CD). Vie informacija u Poglavlju II, dio Institucionalne reforme.

78 79

Za razliku od Odjela za ratne zloina Suda BiH, sastav Odjela za ratne zloine Tuilatva BiH uvijek su u veini inili domai tuioci.

41

osjetljivosti sluajeva, tj . propisivanje kriterija za ocjenu osjetljivosti .80 Posebni odjel za ratne zloine Tuilatva BiH radi na etiri vrste predmeta . 1. Predmeti koje je Haki tribunal ustupio Sudu BiH u skladu sa Pravilom 11bis Pravilnika o postupku i dokazima . To su predmeti u kojima je MKSJ potvrdio optunicu, ali nije zapoeo sa suenjem .81 U vezi sa ovom kategorijom je i sljedea grupa predmeta: 2. Predmeti iz Tuilatva Hakog tribunala u kojima je Tribunal proveo istragu, ali nije podigao optunicu . 3. Predmeti koje je pregledavala Jedinica za Pravila puta MKSJ .82 4. Predmeti koji su zapoeti pred kantonalnim i okrunim tuilatvima i tuilatvom Brko distrikta nakon zavretka mandata Jedinice za pravila puta 2004 . godine, a koje je u skladu sa svojim nadlenostima utvrenim Pravilnikom o pregledu predmeta ratnih zloina, tj . Orijentacionim kriterijima za osjetljivost predmeta, Posebni odjel za ratne zloine Tuilatva ocijenio kao vrlo osjetljive i preuzeo ih na postupanje .83

uta knjiga Posebnog odjela za ratne zloine Tuilatva BiH - Novi nain - Novi poetak Odjel za ratne zloine Tuilatva BiH poetkom 2008. godine zapoeo je sa procesom mapiranja koje je trebalo da rezultira popisom zloina koji su poinjeni u BiH tokom oruanog sukoba, moguih poinilaca, te potencijalnih svjedoka. Nalazi su objavljeni u okviru studije koja se popularno naziva uta knjiga i koja je interni dokument Tuilatva BiH. Ova studija trebalo bi da predstavlja osnov koji e omoguiti lake upravljanje predmetima i postizanju efikasnosti, utvrivanju kriterija da bi se odredili prioriteti meu predmetima, odnosno koje e predmete u rad uzeti Tuilatvo BiH, a koji e se predmeti proslijediti na postupanje kantonalnim i okrunim tuilatvima, tj. tuilatvu Brko distrikta. Dokument je u najneposrednijoj vezi sa Dravnom strategijom za rad na predmetima ratnih zloina. Studija je dala historijski i hronoloki prikaz dogaaja. itav proces podijeljen je u tri faze:  Identifikacija mjesta u kojima su se zloini dogodili u odreenom vremenskom periodu (optina, region i slino),  Identifikacija ratnih zloina po optinama, koji se odnose na dokumentirane dogaaje tokom prve faze, ko su rtve, koliko je rtava, iz koje su etnike zajednice, ko su mogui poinioci, potencijalni svjedoci 84 itd.,  Priprema predmeta, prioritizacija i kategorizacija. Da bi se sainio ovaj dokument koriten je popis stanovnitva iz 1991. godine, kao i informacije kojima raspolau razne domae i meunarodne institucija i NVO-i. Na primjer, koritena je dokumentacija Hakog tribunala, Meunarodnog komiteta Crvenog krsta (MKCK), Meunarodne komisije za nestale (ICMP), Instituta za nestale, Instituta za istraivanje zloina protiv ovjenosti i meunarodnog prava, NVO-a, Istraivako dokumentacionog centra (IDC) itd.

80

Pitanje osjetljivosti je neposredno povezano i sa drugim kljunim pitanjima koje ova strategija pokuava da rijei, a to je problem nedovoljnog kapaciteta, tehnikih, finansijskih i strunih, istranih organa, kao i sudova na entitetskim i kantonalnim nivoima u pravcu procesuiranja sluajeva ratnih zloina (na primjer nemogunost primjene Zakona o zatiti svjedoka pod prijetnjom i ugroenih svjedoka, te Zakona o programu zatite svjedoka i drugo).

U poreenju sa sudovima u regionu, Sud BiH zaprimio je najvie ovih predmeta, tanije est optunica koje obuhvataju 10 optuenika. To su sluajevi Stankovi, Jankovi, Mejaki i ostali, Ljubii, Raevi i Todovi i sluaj Trbi. Vie informacija proitati u Bogdan Ivanievi: Odjel za ratne zloine u Bosni i Hercegovini: od hibridnog do domaeg suda, Meunarodni centar za tranzicijsku pravdu, 2008.
81

82 Konkretno, nakon pregleda predmeta iz kategorije A, Tuilatvo BiH je, u skladu sa Orijentacionim kriterijima za ocjenjiva- 84 Grupisanjem predmeta znaajno se doprinijelo i pitanju nje osjetljivosti predmeta Jedinice za Pravila puta, odluilo da psiholoke podrke i generalno fizike zatite svjedoka. Naime, preuzme na postupanje 202 postupka. Ostali predmeti iz ove deavalo se da jedan svjedok svjedoi nekoliko puta u razliitim kategorije prenijeti su na nie nivoe. procesima, a o pitanju istih okolnosti. Vrlo esto su svjedoci i 83 Inae, Dravna strategija za rad na predmetima ratnih same rtve, tako da je svako svjedoenje potencijalna traumatizloina utvrdila je da je sada Sud BiH nadlena institucija koja zacija ili retraumatizacija, s obzirom na to da je svjedok primoran da govori o traumatinom dogaaju. ocjenjuje osjetljivost predmeta.

42

3.2. dravna strategija za rad na predmetima ratnih zloina85


Da bi se pronaao nain kako da se na najefikasniji nain pristupi rjeavanju predmeta ratnih zloina, kao i svih problema od kojih zavisi njihovo procesuiranje, Ministarstvo pravde BiH je u septembru 2007 . godine osnovalo Radnu grupu za izradu Dravne strategije za rad na predmetima ratnih zloina . Inae, potreba za izradom ovakvog dokumenta propisana je pomenutom Strategijom za reformu sektora pravde BiH .

Centralizirana evidencija. Sva okruna i kantonalna tuilatva, te tuilatvo Brko distrikta, Tuilatvu BiH treba da dostave informacije o nezavrenim sluajevima ratnih zloina, kako bi se formirala centralna evidencija, i to 30 dana nakon usvajanja Strategije . Nakon uspostavljanja centralne evidencije, sva tuilatva bit e obavezna da Tuilatvo BiH kontinuirano informiraju u vezi sa predmetima ratnih zloina . Sa druge strane, svi okruni i kantonalni sudovi, te Osnovni sud Brko distrikta, Sudu BiH dostavit e informacije o potvrenim optunicama, izreenim prvostepenim i pravosnanim presudama u predmetima ratnih zloina, kako bi Sud BiH uspostavio centraliziranu evidenciju o presudama, i to ponovo 30 dana od dana stupanja Strategije na snagu . Potvrene optunice i presude odnose se na period od 1 . marta 2003 . godine, kada Sud BiH, tanije njegov Odjel za ratne zloine, uspostavlja stvarnu nadlenost nad predmetima ratnih zloina . Takoer, nakon uspostavljanja evidencije, sudovi u BiH e kontinuirano informirati Sud BiH o ovim informacijama, kako bi se baza podataka konstantno aurirala . Upravljanje predmetima. Jedan od kljunih ciljeva Strategije je utvrivanje mehanizama raspodjele predmeta ratnih zloina izmeu Suda BiH i kantonalnih i okrunih sudova, odnosno Osnovnog suda Brko distrikta . Naime, osnovni kriterij koji e uticati na to da li e se predmeti voditi pred Sudom BiH ili entitetskim sudovima, tj . Sudom Brko Distrikta, je njihova sloenost: najsloeniji predmeti vodie se pred Sudom BiH . Preciznije, Dravna strategija za rad na predmetima ratnih zloina definira dvije grupe predmeta: 1. predmeti koji su zaprimljeni u rad nakon usvajanja novog krivinog zakonodavstva 1 . marta 2003 . godine . U skladu sa krivinim zakonodavstvom, kao i sa nekim drugim zakonima, poput Zakona o Sudu BiH, ti predmeti su u iskljuivoj nadlenosti Suda BiH;86 2. predmeti koji su zaprimljeni u rad entitetskih sudova i suda Brko distrikta prije 1 . marta 2003 . godine .87 Strategija propisuje da Sud BiH ima nadlenost u pravcu ocjenjivanja sloenosti predmeta, te donoenja
86

 Dravna strategija za rad na predmetima ratnih zloina usvojena je u decembru 2008. godine.  Cilj strategije: zavravanje prioritetnih sluajeva za 7 godina; zavravanje svih sluajeva ratnih zloina za 15 godina.

Radna grupa izala je sa Nacrtom strategije nakon godinu dana rada, a Vijee ministara ju je usvojilo u decembru 2008 . godine . Sutina svih preporuka koji su naglaeni u Strategiji vode ka cilju da se svi prioritetni sluajevi zavre za 7 godina, a generalno, sluajevi ratnih zloina za 15 godina . Da bi se ovaj prvenstveni cilj Strategije dostigao, kao i svi ostali koji doprinose njegovom ostvarivanju, pored uspostavljanja potrebnog zakonskog okvira i zadobijanja politike saglasnosti, potrebna su i finansijska sredstva . Ovo pitanje je pokriveno Strategijom, ali nije detaljno razraeno . Meutim, sve institucije koje imaju ulogu u pravcu implementacije Strategije trebalo bi da daju svoje procjene finansijskih potreba . Takoer, tokom 2009 . godine Ministarstvo pravde BiH i Ministarstvo finansija i trezora BiH trebalo bi da izrade dva strateka dokumenta: 1) pregled i analizu materijalno- tehnike opremljenosti svih institucija koje se bave rjeavanjem ratnih zloina, kako bi se realizirale preporuke iz Strategije, 2) izrada petnaestogodinjeg finansijskog plana, od 2009 . - 2014 . godine, kako bi se osigurala sredstva za okonanje predmeta ratnih zloina .
Dravna strategija za rad na predmetima ratnih zloina ttp://www.mpr.gov.ba/userfiles/file/Projekti/Drzavna%20strategije%20za%20rad%20na%20predmetima%20RZ.pdf P ojam ratni zloini, koji je koriten u Strategiji, odnosi se na krivina djela koja su poinjena tokom oruanog sukoba u BiH, u periodu od 1992. do 1995. godine, a to je, takoer, propisano glavom XVII KZ BiH iz 2003. godine, Krivina djela protiv ovjenosti i vrijednosti zatienih meunarodnim pravom. h ttp://www.sudbih.gov.ba/files/docs/zakoni/ba/Criminal_ Code_of_BH_bos.pdf
85 h

Zakljuno sa 1.10. 2008. godine Tuilatvo BiH registriralo je 565 predmeta iz ove grupe.

87 Do 1.10.2008.godine bilo je 1070 ovakvih predmeta. Sud BiH preuzeo je 146.

43

odluke koji e se predmet voditi na kom nivou, da li pred Sudom BiH ili pred entitetskim sudovima, tj . Sudom Brko distrikta . Ocjenjivanje predmeta vri se na osnovu kriterija koje su propisali Sud i Tuilatvo BiH u saradnji sa Republikim tuilatvom RS, Tuilatvom Federacije BiH, Tuilatvom Brko distrikta, Vrhovnim sudovima RS i Federacije BiH, Apelacionim sudom Brko distrikta, te MKSJ . Ujednaavanje sudske prakse. Tokom 15 godina procesuiranja sluajeva ratnih zloina pred sudovima u BiH razvijena je razliita sudska praksa zbog primjene razliitih materijalnih propisa i tumaenja odredbi o vremenskom vaenju zakona .88 Iz ovih razloga ista ili slina krivina djela dobijala su drugaije pravne kvalifikacije, te su, u skladu sa tim, izricane razliite sankcije, a to je dovelo u pitanje pravnu sigurnost i jednakost graana pred zakonom . Strategija predvia izmjene lana 13 . Zakona o sudu BiH, koji se odnosi na krivinu nadlenost Suda BiH,89 a sa kojim e biti usaglaeni zakoni o sudovima entiteta i Brko distrikta . Sutina izmjene je da se organiziraju redovne zajednike sjednice vrhovnih sudova entiteta, Apelacionog suda Brko distrikta i Apelacionog vijea Suda BiH, na kojima bi se zauzimali zajedniki stavovi, sa ciljem ujednaavanja sudske prakse . Naravno, ovi zajedniki stavovi ne bi bili obavezujui zato to Sud BiH ni u kom vidu nije nadreen pravosudnim organima entiteta ili Brko distrikta, jer se oni, institucionalno gledano, nigdje ne dodiruju, meutim, imae ulogu smjernice u sluajevima gdje su zastupljene iste okolnosti i injenice .90 Generalno, pored ovih sjednica, Strategija preporuuje da sudovi entiteta i Brko distrikta slijede sudsku praksu Suda BiH u pravcu procesuiranja sluajeva ratnih zloina . Takoer, kada je god je to mogue treba da primjenjuju odredbe Zakona o ustupanju predmeta od strane MKSJ Tuilatvu BiH i koritenju dokaza pribavljenih od MKSJ u postupcima pred sudovima u BiH, a posebno odredbe kojima se omoguava prihvatanje dokaza koji su ustanovljeni pravosnanim presudama MKSJ . U vezi sa svim pomenutim, u pravcu praenja, potivanja i implementiranja sudske prakse Suda BiH, tj . MKSJ, entitetska tuilatva i tuilatva Brko distrikta tokom istraga treba da koriste analitiku i pravnu podrku MKSJ, tj . Tuilatva BiH . Sa druge strane, veliku ulogu u pravcu harmonizacije sudske prakse ima i sam Sud BiH . Naime, kao
88 89 90

to je istaknuto, Sud BiH, u skladu sa kriterijima za procjenu osjetljivosti, vri ocjenjivanje predmeta, te predmete manje osjetljivosti prenosi na postupanje entitetskim sudovima tj . sudu Brko distrikta .91 Meutim, ta odluka moe sadravati uputstvo da ovi sudovi u tim postupcima moraju primjenjivati materijalno pravo BiH . kapaciteti za procesuiranje. Trenutno samo Sud i Tuilatvo BiH raspolau kapacitetima u strunom, tehnikom i finansijskom smislu, dovoljan broj strunih saradnika, savjetnika, istraitelja itd . Isto se moe rei i za policijske organe na dravnom nivou, kao to je Dravna agencija za istrage i zatitu (SIPA), a koja u skladu sa Zakonom o Dravnoj agenciji za istrage i zatitu, istrauje krivina djela koja su u nadlenosti Suda i Tuilatva BiH, gdje, izmeu ostalih, spadaju i djela ratnih zloina .92 Sa druge strane, pravosudne institucije i policijski organi na entitetskom nivou nemaju dovoljno kapaciteta za istraivanje i procesuiranje sluajeva ratnih zloina . U entitetskim sudovima ne postoje odgovarajue sudnice, tuilatva nemaju prostorije za sasluanja, kao ni dovoljno prostora za zadravanje . Takoer, u ovim institucijama ne postoje ni uslovi u pravcu pruanja psiho-fizike zatite svjedocima, a koji su propisani Zakonom o zatiti svjedoka pod prijetnjom i ugroenih svjedoka i Zakonom o programu zatite svjedoka, niti postoje specijalne jedinice policije koje bi se bavile zatitom svjedoka . Sudije i tuioci sa ovih nivoa nisu proli specijalizirane edukacije iz oblasti domaeg i meunarodnog krivinog i humanitarnog prava niti su im takvi programi dostupni u mjeri u kojoj su dostupni sudijama i tuiocima iz Suda i Tuilatva BiH . Na kraju, na ovim nivoima uglavnom nema zaposlenih strunih saradnika koji bi se bavili pitanjem ratnih zloina i drugim problemima . Upravo, Strategijom je utvreno da e VSTV, zajedno sa nadlenim ministarstvima, sudovima i tuilatvima, te policijskim organima predloiti neophodna ulaganja u kapacitete pravosudnih i policijskih institucija, kako bi se ostvario cilj da se svi prioritetni sluajevi zavre za 7 godina, a generalno svi sluajevi ratnih zloina za 15 godina . regionalna saradnja. Strategija posebnu panju poklanja saradnji izmeu pravosudnih institucija u regionu, konkretno onih u BiH, Srbiji i Hrvatskoj . Ovo pitanje prvenstveno je vano zbog mogunosti ekstradicije svojih dravljana drugim dravama,
91 92 h

Vie informacija u nastavku teksta. Vie informacija u Poglavlju II, dio Institucionalne reforme. Ista referenca.

Rije je o predmetima iz prve grupe.

lan 3.1 Zakona o Dravnoj agenciji za istrage i zatitu. ttp://www.sipa.gov.ba/bo/regulativa.html

44

gdje bi eventualno bili procesuirani zbog injenja ratnih zloina . Nijedna od ovih drava ne dozvoljava ekstradiciju: to se tie Hrvatske ekstradiciju brani Ustav, a to se tie Srbije i BiH, Zakon o krivinom postupku .93 Meutim, injenica je da je jedan broj osumnjienih i optuenih stekao dravljanstva u zemljama susjedstva . Generalno, ni u politikom smislu, Srbija i Hrvatska nisu spremne izruiti svoje dravljane BiH, gdje bih ih ekao sudski proces, a BiH nije sprema ustupiti krivino gonjenje pravosudnim institucijama susjednih zemalja . Naime, politiari i predstavnici pravosua u BiH istiu teritorijalnu nadlenost u pogledu procesuiranja predmeta ratnih zloina, tj . smatraju da se sudski postupak treba odvijati tamo gdje su zloini poinjeni .94 Inae, Tuilatvo BiH je 2005 . godine potpisalo protokole o saradnji sa tuilatvima u regionu .95 Meutim, ta saradnja se prvenstveno svela na razmjenu neke materijalne dokumentacije, sasluanje svjedoka i razmjenu podataka o statusu postupaka .96 Strategija predvia aktivnosti u pravcu usvajanja prijedloga Zakona o meunarodnoj pravnoj pomoi u krivinim stvarima, kao i izrade prirunika na osnovu ovog zakona . Takoer, inicirae se sastanci sa predstavnicima tuilatava i sudova iz regiona i oni e se odnositi, izmeu ostalog, na mogunost ustupanja predmeta u svim fazama postupka, izruenje dravljana koji imaju dvojno dravljanstvo, tj . harmonizaciju ustavnih i zakonskih odredbi, a koji se odnose na problem ustupanja predmeta, ekstradiciju, pruanje meunarodne pravne pomoi, formiranje centralizirane baze podataka na regionalnom nivou kako bi
93

se vidjelo koji se postupci ratnih zloina vode pred kojim sudovima, zatitu svjedoka i njihovih porodica i program zatite svjedoka, saradnju sa MKSJ, pitanje zaostavtine Hake arhive i druga pitanja . Meutim, istaknuto je da se sve ove odluke mogu donijeti tek nakon unapreivanja regionalne saradnje, tanije uspostavljanjem bliskih odnosa prvenstveno sa Srbijom i Hrvatskoj, kako bi se dolo do potpisivanja bilateralnih i multilateralnih politikih dogovora, a koji su preduslov za ostvarivanje bilo koje od pomenutih aktivnosti .97 Zatita i podrka rtava i svjedoka. U dosadanjem toku procesuiranja sluajeva ratnih zloina pred pravosudnim institucijama u BiH svjedoenja su predstavljala najznaajnije sredstvo na osnovu kojih su zasnivane presude . U BiH oblast zatite i podrke svjedocima i rtvama ureuju dva zakona, kao domai instrumenti, a to su Zakon o zatiti svjedoka pod prijetnjom i ugroenih svjedoka i Zakon o programu zatite svjedoka BiH, te razni meunarodni dokumenti . Iako postoji pravni okvir, entitetske institucije nemaju kapacitete da implementiraju zakone . Konkretno, kantonalni i okruni sudovi nemaju adekvatne sudnice, tehnike uslove za svjedoenje zatienih svjedoka, kao to je mogunost svjedoenja video linkom, ili distorzija glasa; ne postoje specijalizirani odjeli koji bi pruali psiholoku podrku svjedocima, niti su uspostavljene specijalne policijske jedinice koje bi provodile fizike mjere zatite . Od svih pravosudnih institucija koje se bave procesuiranjem predmeta ratnih zloina jedino Sud BiH ima sve potrebne unutranje kapacitete . Takoer, u pravcu pruanja fizike zatite svjedocima, Sud BiH koristi kapacitete SIPA-e, kao dravne agencije iji je mandat istraivanje krivinih djela u nadlenosti Suda i Tuilatva BiH, te pruanje fizike zatite kroz Odjel za zatitu svjedoka . Sa druge strane, uprkos injenici da je sama SIPA zaduena da na dravnom nivou prua zatitu svjedocima koji e se pojavljivati u postupcima pred Sudom BiH, ni ova agencija nema adekvatne uslove za rad . Svakako, to je jedina policijska struktura u BiH koja ima specijalizirano odjeljene za zatitu svjedoka i koja je prilagoena poslovima zatite .
97 OSCE je 2004. godine pokrenuo konsultacije izmeu predstavnika tuilatava Hrvatske, BiH i Srbije u pravcu rjeavanja predmeta ratnih zloina i regionalne saradnje. itav ovaj proces nazvan je Palikim procesom prema mjestu u Srbiji gdje su ovi razgovori zapoeti. Meutim, i ova inicijativa ima ogranieni potencijal, jer su preduslovi za ostvarivanje pune regionalne saradnje upravo politiki dogovori. V ie informacija u Bogdan Ivanievi: Odjel za ratne zloine u Bosni i Hercegovini: od hibridnog do domaeg suda, Meunarodni centar za tranzicijsku pravdu, 2008.

lan 9. Ustava Republike Hrvatske; lan 540(1) ZKP Srbije. lan 415(1)(a). ZKP BiH

Vie informacija u Bogdan Ivanievi: Odjel za ratne zloine u Bosni i Hercegovini: od hibridnog do domaeg suda, Meunarodni centar za tranzicijsku pravdu, 2008.
94

Dravno odvjetnitvo Republike Hrvatske i Tuiteljstvo BiH 21. januara 2005. godine potpisali su Protokol o suglasnosti u ostvarivanju meusobne suradnje u borbi protiv svih oblika tekog kriminala; Republiko javno tuilatvo Republike Srbije i Tuilatvo BiH 1. jula 2005. godine potpisali su Memorandum o saglasnosti i unapreenju saradnje u borbi protiv svih oblika tekog kriminala. V ie informacija u Bogdan Ivanievi: Odjel za ratne zloine u Bosni i Hercegovini: od hibridnog do domaeg suda, Meunarodni centar za tranzicijsku pravdu, 2008.
95

Meutim, postoje i konkretniji vidovi saradnje, Srbija je poetkom 2008. godine izruila BiH Gojka Klikovia i Vasu Todorovia, koji su po nacionalnosti Srbi, ali nisu stekli dravljanstvo Republike Srbije. V ie informacija u Bogdan Ivanievi: Odjel za ratne zloine u Bosni i Hercegovini: od hibridnog do domaeg suda, Meunarodni centar za tranzicijsku pravdu, 2008.
96

45

Da bi se rijeili ovi problemi u pravcu podizanja tehnikih i strunih kapaciteta, kao i definiranja uloga svih aktera, te njihovih odgovornosti, potrebno je unaprijediti postojei zakonski okvir . To se prvenstveno odnosi na Zakon o programu zatite svjedoka, ije se izmjene i dopune oekuju u 2009 . godini . Sa tim u vezi Strategija naroito nalae unapreenje odnosa BiH sa susjednim dravama, kako bi se osigurao funkcionalan program zatite . Meutim, pored izmjene zakonskog okvira, te podizanja finansijskih, tehnikih i strunih kapaciteta, Strategija predvia i neke druge korake u pravcu pruanja psiho-fizike zatite svjedocima . Na primjer, okruni i kantonalni sudovi koji se bave proceusiranjem predmeta ratnih zloina treba da izrade Poslovnik o radu po ugledu na Sud BiH, a gdje bi se takoer pokrila i oblast primjene zakona o zatiti svjedoka . Takoer, sudovi i tuilatva treba da primjenjuju odredbe o spajanju postupaka, ukoliko postoji pravna i injenina osnova, a ime bi se omoguilo da se jedan svjedok ne poziva nekoliko puta da svjedoi o istim okolnostima u vie sluajeva, kao to je do sada bio sluaj . Na primjer, na ovaj nain bi se sprijeila njegova ponovna traumatizacija, tj . osjeanje fizike ugroenosti zbog svjedoenja . Takoer, moe se izbjegavati pozivanje svjedoka koji su svjedoili pred MKSJ koritenjem odredbi zakona o saradnji sa MKSJ ili da se trae novi svjedoci koji mogu dati izjavu o identinim okolnostima i druge mjere . Naroito je vano to Strategija prepoznaje vanost NVO-a u procesu pruanja podrke rtvama i svjedocima, s obzirom na to da su tokom godina rada razvile programe i metode u pravcu osnaivanja traumatiziranih osoba, prvenstveno ena rtava rata, ali i drugih kategorija kojima je podrka potrebna . Jedan broj korisnika programa NVO-a svjedoio je i pred MKSJ i pred domaim sudovima . Upravo davanjem podrke rtvama generalno i rtvama koje mogu biti potencijalni svjedoci ili su bili svjedoci, omogueno je da se sprijei, tj . umanji potencijalna retraumatizacija tokom svjedoenja ili zbog susreta sa optuenicima (poiniocima) . Kao i u prethodno pomenutim sluajevima, trenutno u BiH samo u sklopu Suda BiH postoji specijalizirani Odjel za podrku svjedocima . Meutim, ak i ovo odjeljenje Suda BiH, iako je, kako tvrde NVO-i, vrlo struno, nema dovoljno kapaciteta da se svjedocima posveti na adekvatan nain . Ta podrka svodi se na period neposredno pred svjedoenje, tokom boravka u sudu i neposredno nakon svjedoenja . Organizacije koje su imale iskustva sa pruanjem psiholoke podrke svjedocima, prvenstveno svjedocima rtvama, smatraju da je u prosjeku potrebno izmeu dva i est mjeseci za pripremu svjedoka, u zavisnosti od traumatiziranosti, kako bi se zadrala konzistentnost svjedoenja sa izjavom
46

koja je data tokom istrage .98 Do nekonzistentnosti dolazi upravo zbog psihike nespremnosti svjedoka da ponovo prolazi kroz traumatini dogaaj, tj . zbog nespremnosti da se suoi sa poiniocem .99 Takoer, u skladu sa Zakonom o zatiti svjedoka pod prijetnjom i ugroenih svjedoka, centri za socijalni rad su obavezni da pruaju psiholoku podrku svjedocima . Meutim, ove institucije obino nemaju dovoljno kapaciteta da bi ispunile zakonsku obavezu, ili zato to nemaju uposlenike, ili, ukoliko imaju, uposlenici nemaju adekvatno znanje i iskustvo za pruanje psiholoke podrke ovoj kategoriji stanovnitva .100 Neka tuilatva su taj problem prevazila angairanjem lokalnih NVO-a koji imaju znanje i kapacitet za pruanje terapeutske, psiholoke podrke traumatiziranim osobama .101 Upravo zbog pomenutih problema, Strategija poziva i upuuje na uspostavljanje saradnje izmeu pravosudnih institucija i NVO-a . Naime, preporuka je da se razvije mrea ovakvih organizacija na nivou cijele BiH, da odreene organizacije budu regionalni koordinatori i da se koriste kapaciteti NVO-a . itavom mreom bi koordinirao Odjel za podrku svjedocima Suda BiH i davao im strunu podrku . Na kraju, zajedno sa pitanjem organiziranja saradnje sa NVO-ima, Strategija takoer preporuuje podizanje kapaciteta centara za socijalni rad, kao i kapaciteta okrunih i kantonalnih sudova u smislu osnivanja odjela za pruanje podrke svjedocima, formiranja posebnih prostorija gdje bi svjedoci ekali svjedoenje, tj . gdje bi im se pruala podrka . Takoer, naroito je vano podizati kapacitet istraitelja i policijskih organa, koji e s ciljem realiziranja svojih dunosti dolaziti u kontakt sa rtvama i od njih uzimati izjave . Naime, rtve ratnih zloina su specifine . Takve rtve su izvan svakodnevnog iskustva policajaca ili istraitelja, te im je potrebno pristupiti na posebno paljiv nain, upravo zbog visokog stepena traumatiziranosti . Naroito je panju potrebno posvetiti rtvama seksualnog zlostavljanja i silovanja ili rtvama muenja, te je potrebno organizirati obuku u tom smislu .
98

Nerijetko se deavalo da svjedoci tokom svjedoenja izmijene svoj iskaz koji su dali u istrazi. Vie inforacija u Poglavlju III.

99 100

lan 6. Zakona o zatiti svjedoka pod prijetnjom i ugroenih svjedoka BiH. http://www.sudbih.gov.ba/files/docs/zakoni/ba/ ZAKON_O_ZASTITI_SVJEDOKA_POD_PRIJETNJOM_I_UGROZENIH_SVJEDOKA_-_precisceni,_nezvanicni_tekst.pdf
101 Konkretno, takav je primjer u Tuzli, gdje je uspostavljena saradnja izmeu tamonjeg Kantonalnog tuilatva, tanije Odjela za ratne zloine, Centra za socijalni rad i NVO-a Viva ene, koji za potrebe ovog tuilatva vri psiholoku pripremu svjedoka. Vie informacije u poglavlju III.

Kriteriji za ocjenjivanje krivinih djela


Teina krivinog djela: a. pravna kvalifikacija krivinog djela - genocid, zloin protiv ovjenosti (dokazivanje irokog i sistematinog napada), te ratni zloini protiv civilnog stanovnitva i ratnih zarobljenika uz ispunjenje drugih kriterija; b. masovna ubistva (ubistvo veeg broja lica, sistematsko ubijanje); c. tei oblici silovanja (viestruka ili sistematska silovanja, formiranje zatoenikih centara sa ciljem seksualnog ropstva); d. tei oblici muenja (uzeti u obzir intenzitet i stepen nanoenja fizikih i psihikih povreda, masovnost posljedica); e. tei oblici nezakonitog zatvaranja ili drugo teko oduzimanje fizike slobode (osnivanje, sprovoenje i dranje u logorima i zatoenikim centrima, uzeti u obzir masovnost ili posebno teke uslove zatvaranja); f. progon; g. prisilni nestanak (uzeti u obzir masovnost, okolnosti prisilnog nestanka i posljedice); h. tei oblici nanoenja patnje civilnom stanovnitvu (iznurivanje glau, granatiranje civilnih objekata, unitavanje religijskih i kulturno-historijskih spomenika); i. znaajan broj rtava (ili tee posljedice koje su nastupile za rtve - stepen fizike i psihike patnje);

j. posebno podmukao nain i sredstva koja su koritena za uinjenje krivinog djela; k. postojanje posebnih okolnosti. Svojstvo i uloga uinitelja: a. formacijska dunost (zapovjednik u vojnoj, policijskoj ili paravojnoj formaciji); b. rukovodea funkcija u upravljanju logorima i zatoenikim centrima; c. politika funkcija; d. nosilac pravosudne funkcije (sudija, tuilac, pravobranitelj, advokat); e. tei naini i stepeni uea u izvrenju krivinog djela (uestvovanje u planiranju ili nareivanju djela; nain izvrenja; namjerna i posebna posveenost uinjenju djela; uzeti u obzir stepen umiljaja). Ostale okolnosti: Uzeti u obzir: a. povezanost predmeta sa drugim predmetima, moguim uiniteljima; b. interes rtava i svjedoka (svjedoci kojima su odreene mjere zatite pred MKSJ i Sudom BiH - zatieni svjedoci, potreba za zatitom svjedoka, svjedoci obuhvaeni programom zatite, svjedoci-pokajnici); c. posljedice zloina na lokalnu zajednicu (izmijenjena demografska slika, povratak, mogue javne i drutvene rekacije, odnosno uznemirenost graana i posljedice na javni red u vezi sa uinjenjem ili procesuiranjem djela).102

4. Zakonodavstvo 4.1. krivino zakonodavstvo


Reforma krivinog zakonodavstva zapoela je u manjem obimu usvajanjem novog krivinog zakonodavstva u Federaciji BiH (1998 . godine), u RS (2000 . godine) i u Brko distriktu (2001 . godine) . Sveobuhvatni pristup ovoj reformi zauzet je tek 2002 . godine, kada su zapoete aktivnosti na usvajanju krivinih propisa na svim nivoima, i to prvenstveno uz zalaganje OHR-a . Naime, Visoki predstavnik je 2003 . godine nametnuo Zakon o krivinom postupku BiH,
47

sa kojim su naknadno usaglaeni ZKP-i entiteta . Istovremeno je nametnut i Krivini zakon BiH . Ovakav postupak bio je neophodan u uslovima opstrukcije domaih vlasti prema reformi prava uopte, ali i kao podrka za poetak rada novoosnovanog Suda Bosne i Hercegovine . Meutim, tokom godina procesuiranja sluajeva ratnih zloina zbog primjene razliitih materijalnih
Dravna strategija za rad na predmetima ratnih zloina, decembar 2008. http://www.mpr.gov.ba/userfiles/file/ Projekti/Drzavna%20strategije%20za%20rad%20na%20 predmetima%20RZ.pdf
102

propisa, zauzimanja razliitih pravnih stajalita pred entitetskim sudovima, tj . Sudom BiH, o vremenskom vaenju zakona razvila se razliita sudska praksa . Iz ovih razloga ista ili slina krivina djela dobijala su drugaije pravne kvalifikacije pred kantonalnim i okrunim sudovima i Sudom Brko distrikta, te pred Sudom BiH, te su, u skladu sa tim, izricane razliite sankcije . Ovakvi postupci doveli su u pitanje pravnu sigurnost i jednakost graana pred zakonom .

odnosno 20 godina zatvora . Sud BiH procesuira ratne zloine na osnovu zakonodavstva na nivou BiH, koje je usklaeno sa meunarodnim standardima, a sa argumentacijom da je primjena zakona usvojenog 2003 . godine na dogaaje koji su se dogodili 1992 . godine prihvatljiva i dozvoljena sa aspekta interesa pravde, humanitarnog prava i prakse MKSJ . U skladu sa KZ BiH, zaprijeene kazne zatvora za djela ratnih zloina kreu se od 10 - 45 godina . Usvojena Dravna strategija za rad na predmetima ratnih zloina razrauje modele kako bi se usaglasila sudska praksa u pravcu procesuiranja sluajeva ratnih zloina .105 Novine koje uspostavlja krivino zakonodavstvo BiH. Od objavljivanja i stupanja na snagu novog ZKP BiH 2003 . godine traju diskusije i javljaju se kontroverze u pogledu dva nova instituta u krivinom pravu Bosne i Hercegovine . One se odnose na ukidanje istranog sudije u krivinom postupku, te na izjanjenje o krivici (lan 229 . i 230 .) i posebno na pregovaranje o krivici (lan 231) . Neposredan povod za inkorporiranje ovih instituta, koji su karakteristini za tzv . anglo-saksonsko pravo, bio je dramatian porast organiziranog kriminala u BiH za vrijeme i neposredno poslije rata, kao i veliki zaostatak (back log) i odugovlaenje u rjeavanju sudskih predmeta . Ova realnost, kao i zahtjevi meunarodne zajednice, vodili su ka traganju za efikasnijim demokratskim metodama borbe protiv kriminala . Iako su primjedbe pravnike javnosti o naputanju kontinentalnih evropskih pravnih tradicija, u principu, imale svoje opravdanje, uskoro e se pokazati da i evropske zemlje tragaju za efikasnijim sredstvima u ovom domenu, koja idu ka uvoenju odreenih rjeenja iz amerikog krivino-pravnog sistema . To je, prije svega, inicijativa predsjednika Francuske od januara 2009 . godine za uklanjanje istranog sudije i davanje vie ovlatenja tuiocu tokom istranog postupka, te planirane reforme u Italiji . Ovo govori da je u reformi krivinog postupka u BiH anticipiran trend koji danas prihvataju i zemlje koje su vijekovima privrene evropskoj pravnoj tradiciji, ali se ne ustruavaju prihvatiti iskustva anglo-saksonskog sistema ukoliko se ona pokau djelotvornijim u borbi protiv kriminala . Ipak, presudan momenat za prihvatanje ovih novih rjeenja u ZKP BiH bila su pozitivna iskustva iz prakse Hakog tribunala .
105 Pogledati gornji dio teksta koji se odnosi na Dravnu strategiju za rad na predmetima ratnih zloina.

Razliita sudska praksa pred sudovima u BiH koji procesuiraju predmete ratnih zloina  Zbog primjene razliitih materijalnih propisa i zauzimanja razliitih pravnih stajalita o vremenskom vaenju zakona, razvila se razliita sudska praksa. To je dovelo do toga da su ista krivina djela dobijala razliite pravne kvalifikacije, na osnovu ega su izricana razliite sankcije.  Dravna strategija za rad na predmetima ratnih zloina dala je prijedloge na koji nain usaglasiti sudsku praksu u BiH (Vie informacija u Ujednaavanje sudske prakse).

Prvenstveni problem je u injenici da se u RS jo uvijek primjenjuje stari KZ bive SFRJ iz 1977 . godine kao materijalni propis, dok se u Sudu BiH primenjuje KZ BiH, koji je usvojen 2003 . godine .103 Jedan od razloga primjene KZ bive SFRJ je opti princip krivinog prava da se primjenjuje onaj zakon koji je vaio u trenutku poinjenja krivinog djela i koji je blai za uinioca .104 Po tako naslijeenom zakonodavstvu (KZ bive SFRJ), propisana je kazna zatvora od 5 do 15 godina, odnosno 20 godina ili smrtna kazna, za krivina djela ratnog zloina . Kako se smrtna kazna ne izrie u zemljama bive Jugoslavije ve dvadesetak godina, a po Evropskoj konvenciji je i zabranjena, tako je maksimalna kazna po starom zakonu 15,
103 KZ Federacije BiH i Brko distrikta propisuju sline kazne za najtea krivina djela, kao i KZ BiH. Konkretno, po KZ Federacije BiH (lan 38.), za najtee oblike krivinih djela mogu se izricati zatvorske kazne u trajanju od 20 do 40 godina, a po KZ Brko distrikta (lan 43.), od 20 do 45 godina zatvora.

Ovaj pristup zasniva se na naelu rimskog prava da se ne moe izrei kazna koja nije bila propisana zakonom kada je djelo izvreno (nulla poena sine lege i reformatio in peius) i u ovom konkretnom sluaju zaista se radi o zakonu koji je blai za uinioca. Meutim, biva SFRJ i BiH su razliite drave, a praksa ne poznaje sluajeve gdje bi zakon jedne drave mogao biti primijenjen na sudu druge drave.
104

48

Novine u krivinom zakonodavstvu BiH (uvoenje instituta karakteristinih za anglo-saksonsko pravo)  Ukidanje institucije istranog sudije tuilac sprovodi istragu;  Uvoenje sporazuma o priznanju krivice Sporazum o priznanju krivice. ZKP BiH106 uvodi institut sporazuma o priznanju krivice, a koji je ureen lanovima 229 . i 230 . ZKP BiH, izjanjenje o krivici, te lanom 231 ZKP BiH,pregovaranje o krivici . rtve i javnost u BiH generalno su upoznate sa ovim institutom, i to prvenstveno kroz aktivnosti Hakog tribunala, gdje se vie optuenih izjasnilo krivim po optubama da su tokom ratova u bivoj Jugoslaviji neposredno poinili konkretne zloine ili da su odgovorni za njih . U gotovo svim takvim sluajevima, utvrene su jasne injenice o poinjenim zloinima, istina o dogaajima je objelodanjena javnosti, dobijene su informacije o individualnim i kolektivnim grobnicama, ime je potpomognut proces rasvjetljavanja sudbine nestalih, u nekim sluajevima optueni koji su se izjasnili krivim unijeli su nove elemente u odreene dogaaje time to su svjedoili protiv svojih sauesnika, patnje rtava su priznate itd . Od prvog potvrdnog izjanjavanja o krivici pred MKSJ 1996 . godine, dvadesetak optuenih izjasnilo se krivim za odreene zloine .107 S obzirom na kontroverze u vezi s potvrdnim izjanjavanjem o krivici, treba istai njegove prednosti . Iz perspektive tuilatva, potvrdno izjanjavanje je, izmeu ostalog, sredstvo utede vremena i sredstava, to je naroito vano s obzirom na finansijska i vremenska ogranienjima s kojima se sud suoava . Konkretno, potvrdnim izjanjavanjem o krivici suenje postaje nepotrebno, te slijedi rasprava o kazni i samo izricanje kazne . U sklopu Sporazuma o izjanjavanju o krivici, obje strane u postupku mogu zatraiti konkretnu kaznu . Potvrdno izjanjavanje o krivici smatra se i dragocjenim sredstvom spora, jer moe ukljuivati svjedoenje optuenog protiv pojedinaca vieg ranga, ime se osigurava izricanje osuujuih presuda najvanijim poiniocima . Potvrdno izjanjavanje o krivici, isto tako, moe da potedi svjedoke nekada stresnog iskustva svjedoenja
Zakon o krivinom postupku BiH ttp://www.sudbih.gov.ba/files/docs/zakoni/ba/Zakon_o_krivicnom_postupku_BiH_-_preciscena,_nezvanicna_verzija.pdf
106 h 107

pred sudom . Na kraju, kao to je naglaeno, putem ovog instituta utvruju se navodi optunice, ali se otvara mogunost saznavanja injenica koje su do tada bile nepoznate (npr . otkrivanje individualnih i masovnih grobnica) . Meutim, u BiH se na Sporazum o priznanju krivice uglavnom gleda sa nepovjerenjem . Razlog tome su neke presude koje su izreene u Hakom tribunalu . Generalno, potvrdno izjanjavanje o krivici smatra se olakavajuom okolnou koja vodi ka smanjenju kazne koju bi osuena osoba inae dobila . U praksi priznanje krivice zaista i jeste vodilo smanjenju kazne . Ta odluka svakako je diskreciono pravo Pretresnog vijea, a koje treba da vodi rauna o tome da izreena kazna bude srazmjerna teini krivinog djela, patnji nanesenoj rtvama i stepenu odgovornosti poinioca . Ipak, javnost u BiH smatra da dosuene presude, konkretno u MKSJ, na osnovu Sporazuma o priznanju krivice nisu imale karakter kazne zbog poinjenog krivinog djela i nisu bile dovoljno stroge da bi imale funkciju odvraanja od mogueg poinjenja zloina u budunosti (restorativna pravda); sa druge strane, ponaanje osuenih nije nedvosmisleno pokazivalo da se oni kaju zbog poinjenog djela i da prihvataju odgovornost, niti je njihovo ponaanje nakon donoenja presude pokazivalo spremnost da uestvuju u aktivnostima koje bi pomogle uspostavljanju povjerenja i pomirenja (restorativna pravda) .108 Upravo iz ovih razloga, tuioci nisu bili spremni da primjenjuju Sporazum o priznanju krivice, jer javnost nije bila spremna za ovakve kompromise vezane za sluajeve ratnih zloina, te je prvi sporazum pred Sudom BiH sklopljen tek u februaru 2008 . godine . Bojazan Tuilatva BiH bila je opravdana, jer prvenstveno rtve nisu sa odobravanjem gledale na ovaj in . Inae, do sada je pred Sudom BiH sklopljeno etiri sporazuma o priznanju krivice .109
108 Uvjerenje je da su te kazne poprimile karakter amnestiranja i da su optuenici pristajali na potpisivanje Sporazuma jedino zbog linog interesa da bi krae ostali u zatvoru, zbog ega rtve i javnost smatraju da pravda nije zadovoljena. Takoer, producentska kua XY films iz Sarajeva 2004. godine producirala je dokumentarni film Slijepa pravda, putem kojeg je prikazano kako dio javnosti u BiH doivljava rad Hakog tribunala, izmeu ostalog, i primjenu Sporazuma o priznanju krivice pred ovim sudom. Sagovornici u filmu su predstavnici udruenja rtava, kao to su Edin Ramuli i Munira Subai, novinar Emir Suljagi, predsjednik IDC-a Mirsad Tokaa i drugi. Svi oni se slau da su presude koje su uslijedile nakon primjene Sporazuma o priznanju krivice poprimile karakter amnestiranja za poinjena djela, dok je zanemaren retributivni aspekt u smislu odvraanja od poinjenja slinih zloina u budunosti.

Sporazum o priznanju krivice primijenjen je, na primjer, u sluajevima Plavi, Erdemovi, Deronji, Nikoli, Obrenovi, Banovi i u drugim sluajevima.

Sluajevi Idhan Sipi, Veiz Bjeli, Duan Futar i Pako Ljubii. Vie informacija u Bogdan Ivanievi: Odjel za ratne zloine u Bosni i Hercegovini: od hibridnog do domaeg suda, Meunarodni centar za tranzicijsku pravdu, 2008.
109

49

Institut Sporazuma o priznanju krivice zadovoljava dva elementa pravde, retributivnu i restorativnu. Svrha retributivne pravde je kanjavanje zbog poinjenog krivinog djela i odvraanje od poinjenja zloina u budunosti. Sa druge strane, restorativna pravda se, najire, sastoji iz sljedea tri elementa, ijim bi

se ispunjavanjem restorativni segment instituta Sporazuma o priznanju krivice smatrao validnim: 1) osuenik u potpunosti razumije i prihvata posljedice svojih djela i osjea odgovornost; 2) osuenik nedvosmisleno pokazuje spremnost da se ispravi teta koja je poinjena i 3) osuenik u potpunosti prihvata kaznu.

Kontroverze o Sporazumu o priznanju krivice u zakonodavstvu BiH. lan 231 ZKP BiH (pregovaranje o krivici) predvia da tuilac moe predloiti manju kaznu, ispod zakonom odreenog minimuma, za krivino djelo koje se optuenom stavlja na teret, te da osumnjieni, tj. Optueni, ne mogu uloiti albu na predloenu kaznu, ime se djelimino ureuje aspekt retributivne pravde. Meutim, uopteno reeno, kontroverza je u restorativnom segmentu Sporazuma. Naime, injenica je da KZ BiH nije predvidio kontrolni mehanizam na osnovu kojeg bi se osiguralo da e se dogovoreno ispuniti, kao to bi mogla biti saradnja u istrazi u nekom drugom postupku ili mogunost svjedoenja.110

tavie, lanom 231 ZKP BiH predvieno je da e se najkasnije tri dana nakon to sud prihvati sporazum izrei pravosnana sankcija. Na osnovu ovoga moe se izvesti zakljuak da nakon izricanja pravosnane presude ne postoji nain da se osigura saradnja osuenika koji je sklopio Sporazum o priznanju krivice u nekom drugom postupku, ukoliko to on ne eli. Meutim, zakon je jasno predvidio da posljednju rije ovdje ima sudija, bez ije odluke sud ne moe prihvatiti Sporazum o priznanju krivice, kao ni prijedlog tuilaca i odbrane oko kazne zbog prihvatanja sporazuma, upravo zbog diskrecionog prava Pretresnog vijea da odredi kaznu, odnosno odbaci Sporazum u cjelini. Na ovaj nain se, u pravilu, onemoguava nekakva nagodba iza zatvorenih vrata izmeu tuioca i optuenog.

4.2. Zakoni koji ureuju oblast zatite svjedoka


U BiH postoji zakonski okvir kojim se ureuju mjere zatite svjedoka . To su dva zakona, Zakon o zatiti svjedoka pod prijetnjom i ugroenih svjedoka koji je usvojen na nivou BiH, entiteta i Brko distrikta i Zakon o programu zatite svjedoka, na nivou u BiH, kao domai instrumenti koji ureuju ovu oblast .

4.2.1. odjel za zatitu svjedoka SIPA


Sve mjere fizike zatite svjedoka provodi Odjel za zatitu svjedoka SIPA-e . Aktivnosti SIPA-e, u skladu sa Zakonom o zatiti svjedoka pod prijetnjom i ugroenih svjedoka, te Zakonom o programu zatite svjedoka, kao i u skladu sa Zakonom o Dravnoj agencije za istrage i zatitu, prvenstveno su upuene na zatitu svjedoka koji svjedoe pred Sudom BiH . Meutim, SIPA se ponekad ukljuuje u proces zatite svjedoka koji e svjedoiti pred niim sudovima, na zahtjev ovih sudova, a uz odobrenje Suda BiH . Opravdanje za ovaj pristup je to SIPA ima nadlenost na itavoj teritoriji BiH, kao i nedostatak adekvatnih mehanizma putem kojih bi se svjedocima pruila zatita na niim nivoima vlasti (nedostatak zakona, adekvatnih policijskih jedinica i drugo) . Zbog svoje specifinosti, ovaj ogranak SIPA-e je vrlo diskretan i njegovo sjedite nije javno .

110

Iako obaveza svjedoenja postoji, te sud ima ovlatenje da izda obavezujui nalog kako bi odreenu osobu primorao da svjedoi (pravilo subpoena), ini se da to nisu dovoljni ili funkcionalni mehanizmi da bi se osigurala saradnja. Konkretno, to je pokazala i praksa MKSJ u sluaju Biljane Plavi, koja je, iako je sklopila Sporazum, odbila da svjedoi u sluaju koji se vodio protiv Momila Krajinika.

50

Zakon o zatiti svjedoka pod prijetnjom i ugroenih svjedoka BiH. Ovaj zakon propisuje nii stepen zatite, koji ukljuuje mjere psiholoke podrke svjedoku, kao i zatite identiteta i privatnosti putem razliitih mjera: svjedoenje video linkom,  neotkrivanje identiteta svjedoka, svjedoenje bez prisustva optuenog, distorzija glasa i druge mjere.111  lan 3. Zakona definira ko su svjedoci pod prijetnjom i ugroeni svjedoci:  Svjedok pod prijetnjom je onaj svjedok ija je lina sigurnost ili sigurnost njegove porodice dovedena u opasnost zbog njegovog uea u postupku, kao rezultat prijetnji, zastraivanja ili slinih radnji koje su vezane za njegovo svjedoenje, ili svjedok koji smatra da postoji razumna osnova za bojazan da bi takva opasnost vjerovatno proistekla kao posljedica njegovog svjedoenja.  Ugroeni svjedok je onaj svjedok koji je ozbiljno fiziki ili psihiki traumatiziran okolnostima pod kojima je izvreno krivino

djelo ili koji pati od ozbiljnih psihikih poremeaja koji ga ine izuzetno osjetljivim, odnosno dijete i maloljetnik. Ukoliko postoji rizik od dodatne ili nove traumatizacije, tj. ukoliko svjedoenje nosi sigurnosni rizik za svjedoka i njegovu porodicu, svjedok se ne mora pojaviti pred sudom. Naime, sud moe donijeti odluku da se samo proita njegova izjava iz istrage.113 Meutim, ono ta je vano naglasiti, a to je naroito vano za rtve, svjedoke i rtve svjedoke, zbog standarda fer i pravinog suenja, kao i zbog njihove dominantne elje da postignu zadovoljenje putem provoenja krivinih postupaka (retributivna pravda), sud ne moe zasnivati presudu na ovakvim dokazima i procedurama koje nee omoguiti da odbrana optuenog postavi svoja pitanja, na primjer, direktno suoavajui svjedoka sa izjavom, niti e ovakve vrste dokaza biti odluujue za donoenje presude.114 Isti pristup vai i u sluaju sasluanja zatienog svjedoka. Dakle, ovakve proceduralne radnje su izuzetak, a garantiraju se u izuzetnim sluajevima kada zaista postoji sigurnosni rizik, tj. mogunost traumatizacije, a ne pravilo.

Zakon o programu zatite svjedoka. Primjenom Zakona o programu zatite svjedoka BiH ulazi se u program zatite.112 Kao to je istaknuto, ovaj zakon propisuje vii stepen zatite i te mjere podrazumijevaju fiziku zatitu, sigurne kue, relokaciju, promjenu identiteta i druge mjere. lanom 2. Zakona definira se u kojim se sluajevima omoguava primjena programa zatite:  Svjedoku se moe osigurati zatita uz njegov pristanak, a u skladu s ovim zakonom, ako se on ili lan porodice u smislu stava 1. lana 83. Zakona o krivinom postupku Bosne i Hercegovine suoava s prijetnjom opasnom po ivot, zdravlje ili slobodu zbog svoje namjere da svjedoi, te ako je podoban

za preduzimanje mjera za zatitu svjedoka. Svjedoku se takoer moe osigurati zatita u skladu s odredbama ovog zakona ako se opasnost uoi tek nakon okonanja krivinog postupka, te ako je opasnost posljedica injenice da je to lice svjedoilo u toku postupka.  Odreenom licu se, uz njegov pristanak, moe pruiti zatita i u skladu s ovim zakonom ako je to lice, u smislu stava 1. lana 83. ZKPBiH, lan porodice svjedoka, ili ako je to lice na neki drugi nain blisko svjedoku, te ako mu prijeti opasnost po ivot, zdravlje i slobodu zbog namjere svjedoka da svjedoi, te ako je podobno za preduzimanje mjera za zatitu svjedoka.

113

lanovi 6. - 16. Zakona o zatiti svjedoka pod prijetnjom i ugroenih svjedoka BiH.
111

lan 23. Zakona o zatiti svjedoka pod prijetnjom i ugroenih svjedoka BiH.

lan 11. Zakona o zatiti svjedoka pod prijetnjom i ugroenih svjedoka BiH.
112

Zakon o programu zatite svjedoka u BiH ttp://www.sudbih.gov.ba/files/docs/zakoni/ba/zakon_o_programu_zastite_svjedoka_29_04_-_bos.pdf


114 h

51

II kAZIvANje ISTINe
52

II kAZIvANje ISTINe
1. Uvod
Utvrivanje injenica o zloinima i tanog broja ubijenih i nestalih, odnosno personalizacija rtava, vaan je uslov za uspjenost procesa suoavanja sa prolou i borbu protiv manipulacija . Na ovaj nain omoguava se prekidanje zavjere utnje i poricanje da su se zloini dogodili, a to neposredno utie na mogunost priznanja i simbolino zadovoljenje rtava i, komplementarno sa rezultatima drugih mehanizama tranzicijske pravde, na dostizanje potpunog osjeaja pravde . Saznavanjem istine, prekidanjem poricanja i zavjere utnje, te priznanjem da su se zloini dogodili uspostavlja se neposredna osnova za izgradnju povjerenja meu ljudima, to ima preventivnu ulogu u pravcu zatite ljudskih prava i

Cilj mehanima kazivanje istine je  Utvrivanje injenica o zloinima;  Saznavanja tanog broja ubijenih i nestalih i personalizacija rtava;  Saznavanje oficijelne istine;  Prekid zavjere utanja i poricanje; kako bi se prevazile posljedice zloina, uspostavila osnova za izgradnju povjerenja i dostigao potpun osjeaj pravde.

insistirala su na pokretanju procesa utvrivanja injenica o poinjenim zloinima . Meutim, u to vrijeme jo uvijek nije sazrela ideja da bi se do istine moglo doi putem vansudskog mehanizma, ve su ta nastojanja dominantno bila povezana sa sudskim postupkom, tanije sa suenjima za ratne zloine i utvrivanjem sudske/forenzike istine . Paralelno sa tim nastojanjima, svoju aktivnost razvijale su i entitetske komisije za istraivanje sudbine nestalih, kao i razliite meunarodne organizacije, poput Meunarodne komisije za nestale (ICMP) ili Meunarodnog komiteta crvenog krsta (MKCK), dok su neki NVO-i poeli intenzivno, u okvirima svojih kapaciteta i mandata, da provode aktivnosti dokumentiranja ratnih zloina i stvaranja platforme za rtve da javno govore o svom stradanju . Prve organiziranije inicijative u pravcu formiranja istranog tijela kao vansudskog mehanizma koje bi se bavilo dokumentiranjem zloina poinjenih tokom oruanog sukoba u BiH te utvrivanjem istine, zasnovanom na glasu rtava, zapoete su krajem devedesetih angairanjem fondacije Ameriki institut za mir (USIP) . Ova fondacija pokrenula je i podrala dvije ovakve inicijative, koje su se na kraju pokazale neuspjenim . Paralelno sa njima, odvijali su se procesi uspostavljanja istranog tijela za utvrivanje injenica o dogaajima u i oko Srebrenice od 10 . do 19 . jula 1995 . godine, istranog tijela za utvrivanje dogaaja u Sarajevu tokom itavog perioda rata, te usvajanje Zakona o nestalim osobama, kojim je osnovan Institut za nestale osobe . Stav javnosti. Kao to je istaknuto, neke od ovih inicijativa pokazale su se neuspjenim, a rezultati rada tijela koja su funkcionirala i koja jo uvijek funkcioniraju generalno se smatraju nedovoljno uticajnim da bi se promijenio dominantan stav javnosti izraen razliitim interpretacijama istine . Razlozi su mnogostruki i kreu se od nedovoljne spremnosti politikih elita da pokrenu proces suoavanja sa prolou, do generalno rezerviranog stava javnosti, prvenstveno udruenja rtava, prema vansudskom mehanizmu iji bi mandat bio utvrivanje injenica o oruanom sukobu u BiH . Ipak, i pored toga, u BiH generalno raste interes za istinom, ak i, uz odreene ograde, za posebnim tijelom iji bi mandat bio utvrivanje injenica o oruanom sukobu . Konkretno UNDP u BiH 2005 . godine provela je istraivanje javnosti o temi pravda i istina u BiH . Po tadanjim rezultatima, povjerenje tijelu koje bi se bavilo utvrivanjem injenica (kao vansudski mehanizam) dalo je oko 3/5 graana, sa gotovo identinim procentom podrke po entitetima (54,6% graana FBiH smatra da je ovakvo tijelo neophodno, dok je ovaj stav izrazilo 56,2% ispitanika u RS) . Posmatrajui po nacionalnoj liniji, Srbi i Bonjaci daju gotovo istovjetnu podrku, dok neto niu daju Hrvati . Naime, 57,6%

spreavanja novih sukoba . Upravo su svi ovi problemi izraeni u kontekstu BiH . Naime, u BiH postoje najmanje tri interpretacije istine o oruanom sukobu, a to je istovremeno potvreno utnjom ili poricanjem da su institucije pod kontrolom jedne etnike zajednice poinile zloin nad drugom ili drugim etnikim zajednicama . Ta separatna vienja istine su oigledna u svim sferama drutva . Naroito je vano istai da su te i takve interpretacije ukljuene u zvanine obrazovne programe u institucijama pod kontrolom tri konstitutivna naroda i naroda u sukobu, Bonjaka, Hrvata i Srba . Na ovaj nain uspostavlja se osnova za daljnju izgradnju nepovjerenja prema Drugima i Drugaijima, te za potencijalnu konfliktnu budunost i nastavak krenja prava . Nakon potpisivanja Dejtonskog sporazuma, organizacije civilnog drutva, prvenstveno udruenja rtava,
53

Srba smatra da je ovakvo tijelo neophodno, dok ovakav stav dijeli 56,7% Bonjaka i 49% Hrvata .115 Meutim i ovo istraivanje pokazuje dominantu podrku suenjima za ratne zloine: 64,9% ispitanika daje podrku suenjima za ratne zloine, tj . 64,9% u FBiH i 64 u RS (64,9% Bonjaka, 67,2% Hrvata i 63,8% Srba) .

U BiH postoji velika potreba za saznavanjem oficijelne istine jer  Postoje minimu tri interpretacije istine;  Pravosudne institucije utvruju sudsku/ forenziku istinu, ali ne mogu zadovoljiti potrebe graana za istinom;  Jo uvjek se oko 13.000 osoba vode kao nestali; Slini zakljuci o potrebi za ustanovljenjem tijela koje bi se bavilo utvrivanjem injenica o oruanom sukobu u BiH donijeti su i na konsultacijama koje su organizirala ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH i Ministarstvo pravde BiH, zajedno sa UNDP-em u junu 2008 . godine u Fojnici . Na ovom skupu, koji je po mnogo emu jedinstven dogaaj u Bosni i Hercegovini, prvi put su se nakon zavretka rata od 1992 . do 1995 . godine na jednom mjestu nale organizacije i pojedinci iz civilnog drutva i predstavnici institucija svih nivoa vlasti (iz svih etnikih zajednica), gdje su otvoreno, ravnopravno i u konsensualnoj atmosferi razgovarali o goruim pitanjima tranzicijske pravde .116 Jedan od najvanijih zakljuaka i preporuka je da postoji potreba za uspostavljanjem istranog tijela, kao vansudskog mehanizma, a koje e se baviti utvrivanjem injenica o oruanom sukobu u BiH, te da pravosudne institucije ne mogu zadovoljiti potrebu graana BiH za istinom .117
to se tie sastava tog pretpostavljenog istranog tijela, da li e njegovi lanovi biti dravljani BiH ili stranci, 42,8% ispitanika smatra da je poeljno da lanovi budu dravljani BiH (39,4% ispitanika u FBiH, 46,4% u RS, tj. 38,2% Bonjaka, 36,9% Hrvata, 51,4% Srba), 10,5% ispitanika smatra da bi lanovi trebali biti samo stranci (8,9% ispitanika u FBiH, 13,2 u RS, tj. 10,3% Bonjaka, 9.5% Hrvata, 10.5 % Srba), dok 40% ispitanika smatra da bi to trebalo biti mjeovito tijelo koje e initi i dravljani BiH i stranci (43,5% u FBiH, 36,1% u RS, tj. 43,6% Bonjaka, 43,5% Hrvata i 33,3% Srba). Vie informacija u Pravda i istina u BiH iz perspektive javnosti, Sistem ranog upozoravanja UNDP, specijalni izvjetaj za 2005. godinu.
115

Meutim, iako je istaknuta potreba za postojanjem ovakvog istranog tijela, to i dalje automatski ne znai da e javnost u BiH biti u potpunosti spremna da prihvati njegov rad . Naime, graani su prvenstveno zainteresirani koji bi bio mandat institucije (da li bi se istrano tijelo bavilo historijskim uzrocima sukoba ili utvrivanjem injenica o zloinima u periodu od 1992 . do 1995 . godine i koji bi to zloini bili u pitanju, ili bi naglasak bio na odreenim lokacijama itd .), ko bi bio u njenom sastavu, kakva bi joj bila ovlatenja, kakav bi odnos imala prema pravosudnim institucijama i drugo . Do definiranja odgovora na ova pitanja dolazi se pregovaranjem, tj . postizanjem konsenzusa izmeu glavnih aktera . Samim tim javnost moe biti vrlo nezadovoljna donijetim rjeenjima, ime bi opala podrka radu ovakvom tijelu .118 U svakom sluaju, od najneposrednije vanosti je u ovom procesu primjenjivati transparentan pristup, a to e se postii, kao to je istaknuto, organiziranjem otvorenih konsultacija unutar civilnog drutva, tj . izmeu civilnog drutva i institucija vlasti, kako bi se postigao opti konsenzus u pravcu formiranja ili tijela na dravnom nivou, ili vie lokalnih istranih tijela .

2. Pokuaj osnivanja komisije za istinu i pomirenje u BiH


Kao to je istaknuto, USIP je od kraja devedesetih godina neposredno ukljuen u razvoj ideje o formiranju vansudskog menanizma koji bi se bavio utvrivanjem injenica o oruanom sukobu u BiH, sa fokusom na glas rtava . Sa tim u vezi, ova fondacija pokuala je da uvee sve aktere, prvenstveno iz civilnog drutva koji su se kroz svoje programe neposredno bavili dokumentiranjem ratnih zloina i utvrivanjem injenica, te stvaranjem platforme putem koje bi se rtve javno obraale javnosti i govorile o svom stradanju . Kao rezultat tih nastojanja pokrenute su dvije inicijative za ustanovljenje Komisije za istinu i pomirenje . Fokus prve bio je na umreavanju NVO-a u pravcu generalnog osvjeivanja i ukljuivanja javnosti u diskusiju u pogledu formiranja ovakvog tijela . Inicijativu je vodilo Udruenje graana Istina i pomirenje . Druga inicijativa bila je donekle modelirana, jer su razvijena dva paralelna procesa: aktiviranje i umreavanje NVO-a i ukljuivanje predstavnika parlamentarnih politikih stranaka koje su imale mandate u Parlamentarnoj skuptini BiH u diskusiju o mogunosti formiranja Komisije za istinu i pomirenje . Inicijativu je predvodio NVO Dejton projekat . Kruna obje inicijative bilo je sastavljanje Zakona o Komisiji za istinu i pomirenje . Meutim, o ovim
118 Detaljne informacije o izazovima u tranzicijskim drutvima proitati u Poglavlju I.

Vie informacija o konsultacijama u Fojnici proitati u aneksu (CD).


116 117 Vie informacija u Poglavlju I, u okviru mehanizma Kazivanje istine.

54

prijedlozima zakona nikada se nije raspravljalo u dravnom parlamentu i zakoni su ubrzo zaboravljeni . Takoer, javnost sutinski nikada nije prihvatila ovu ideju . U ivoj diskusiji koja se paralelno odvijala uglavnom su izraavani negativni stavovi, koji su produbljivali kontroverze o ovom vansudskom mehanizmu i one do danas generalno nisu promijenjene . Vano je istai da su domae pravosudne institucije, a naroito MKSJ, te udruenja rtava bile jedne od glasnijih kritiara ove ideje (prvenstveno prve inicijative), strahujui da bi mandat Komisije za istinu i pomirenje ugrozio njihovo funkcioniranje . Prva inicijativa za uspostavljanjem komisija za istinu i pomirenje (1997.). USIP je stupio u kontakt sa jednim brojem organizacija koje su u skladu sa svojom misijom i programskim ciljevima pokretale debate o potrebi za utvrivanjem injenica o oruanom sukobu, kakva je istina potrebna BiH, ko je moe rei, da li je potrebno formirati posebnu instituciju iji bi mandat bio uspostavljanje zvanine istine i tako dalje . Jedna od prvih organizacija sa kojom je ova fondacija stupila u kontakt bio je Forum graana Tuzle . USIP je zajedno sa Forumom i nekim drugim organizacijama sastavio dopis koji je poslat na veliki broj adresa u BiH, kao i u inostranstvu, sa ciljem informiranja i pokretanja javne debate o potrebi za uspostavljanjem jednog vansudskog mehanizma, institucije koja bi se bavila utvrivanjem injenica o zloinima iz devedesetih, sa fokusom na glas rtava . U vrlo kratkom vremenskom periodu inicijativu je podralo oko 200 organizacija civilnog drutva, institucija i pojedinaca iz BiH . Jedan od rezultata bio je objavljivanje velikog broja lanaka u bosanskohercegovakim dnevnicima i nedjeljnicima o ovoj inicijativi, a koje su objavljivali i podravaoci, ali i kritiari ideje . Sa druge strane, predstavnici organizacija koje je inicijalno kontaktirao USIP posjeivali su razliite skupove i konferencije u inostranstvu, gdje su se susretali sa nekadanjim uposlenicima komisija za istinu i pomirenje iz drugih drava, sa ekspertima koji su mogli da prue informacije o nainima organiziranja takvog vansudskog tijela, kao i sa predstavnicima institucija koje su u svom mandatu imale rjeavanja problema u BiH, poput MKSJ . Sve ove aktivnosti vodile su organiziranju velike meunarodne konferencije u Sarajevu 2000 . godine, a na kojoj su uestvovali, izmeu ostalih, jedan od vodeih eksperata u polju tranzicijske pravde Alex Boraine (Aleks Borejn), inae potpredsjednik Komisije za istinu i pomirenje Junoafrike Republike, kao i bivi glavni tuilac MKSJ Richard Goldstone(Riard Goldston) . Pored njih, sudjelovali su predstavnici preko 100 organizacija civilnog drutva iz BiH, kao i pojedinci iz civilnog drutva koji se bave pitanjem tranzicijske pravde . Na ovoj konferenciji iznijeta je ideja o potrebi za osnivanjem Komisije za istinu i pomirenje u BiH, a inicijativu do formiranja ovog tijela trebalo je da vodi Udruenje graana Istina i
55

pomirenje . Kljuni rezultat aktivnosti ovog udruenja bila je izrada Nacrta zakona o Komisiji za istinu i pomirenje, a koji je 2003 . godine poslat Parlamentarnoj skuptini BiH na raspravu i usvajanje . Meutim, ovaj zakonski prijedlog nikada nije uao u parlamentarnu proceduru, niti je o njemu raspravljano . druga inicijativa za uspostavljanjem komisije za istinu i pomirenje. Krajem 2005 . godine USIP je pokrenuo drugu inicijativu za formiranje Komisije za istinu i pomirenje, neposredno saraujui sa NVO-om Dejton projekat . Fondacija je ovom prilikom primijenila drugaiji pristup, tako to se nije iskljuivo bazirala na civilnom drutvu, ve je cilj bio da se paralelno sa aktiviranjem i umreavanjem civilnog drutva, radi i na aktiviranju parlamentarnih politikih stranaka, tj . na povezivanju politikih elita i organizacija civilnog drutva u pravcu dizajniranja procesa konsultacija koje bi dovele do formiranja ovog tijela . U vezi sa ovom novom inicijativom, vrlo je vano napomenuti da je jedan od osnivaa Dejton projekta bio Donald Hays (Don Hejs), nekadanji zamjenik OHR-a Paddy Ashdown (Pedija Edauna), a to je otvorilo vrata za pribliavanje politikoj eliti i njihovom ukljuivanju u itavu inicijativu . Naime, USIP je krajem 2005 . godine stupio u kontakt sa trojicom predsjedavajuih Predstavnikog doma Parlamentarne skuptine BiH Nikolom piriem, efikom Daferoviem i Martinom Raguem da izmeu poslanika osam parlamentarnih stranaka odaberu lanove radne grupe koji bi radili na izradi principa, a koji e dovesti do nacrta zakonskog prijedloga o uspostavljanju Komisije za istinu i pomirenje . Za lanove radne grupe izabrani su Besima Bori iz Socijaldemokratske partije BiH, Remzija Kadri iz Stranke za BiH, Alma olo iz Stranke demokratske akcije,119 Lidija Bradara iz Hrvatske demokratske zajednice, Mile Muti iz Socijalistike partije Republike Srpske, Vinko Radovanovi iz Partije demokratskog progresa120, Momilo Novakovi iz Srpske demokratske stranke i Neboja Radmanovi iz Saveza nezavisnih socijaldemokrata . Inae, itava ova diskusija vodila se u sklopu inicijative Dejton projekta za promjenu Ustava BiH, a to je bilo jedno od centralnih oblasti kojim se bavila organizacija . Ono to predstavnici Dejton projekta istiu kao veliku pozitivnost je da je rad radne grupe proticao u vrlo konstruktivnoj i konsensualnoj atmosferi, postojala je kultura dijaloga itd . Iz svih diskusija moglo se zakljuiti da su lanovi radne grupe imali autoritet i odrijeene ruke od svojih politikih lidera da otvoreno
119

Almu olo je na nekoliko sastanaka zamjenjivao Sadik Ahmetovi. Vinka Radovanovia je na jednom sastanku zamijenio Darko Gavrilovi.

120

razgovaraju, a to moe uputiti na generalni (ali oprezan) zakljuak da su tadanje elite bile relativno spremne da se ozbiljnije i efikasnije pozabave pitanjem suoavanja sa prolou . Meutim, na kraju se ispostavilo da ni ova inicijativa nije zavrena osnivanjem Komisije za istinu i pomirenje . Za razliku od rezultata Udruenja graana Istina i pomirenje, ova radna grupa nikada nije utvrdila konani zakonski prijedlog, mada je doraivala Nacrt zakona ovog udruenja: kada je radna grupa zavrila sa svojim radom u maju 2006 . godine, u Nacrtu zakona na kojem su radili ostala su brojna otvorena i nerijeena pitanja oko kojih nije postignut konsenzus . odnos civilnog drutva i pravosudnih institucija prema ovim inicijativama. Glavna zamjerka civilnog drutva u pravcu i jedne i druge inicijative odnosila se na netransparentnost procesa . Naime, iako je javnost informirana o ciljevima inicijativa, organizacije koje su bile partner USIP-a nikada nisu organizirale iroke konsultacije unutar civilnog drutva, tj . izmeu civilnog drutva i institucija vlasti, o sutinskim pitanjima koja se moraju rijeiti da bi se ovakva institucija uopte formirala, odnosno da bi se njeni zakljuci smatrali kredibilnim: ta je mandat institucije, ko e biti u njenom sastavu, koja su ovlatenja, koji je odnos prema pravosudnim organima i druga pitanja . Svakako, sastanci sa organizacijama i pojedincima iz civilnog drutva su organizirani irom BiH, meutim, generalni stav je da u itav taj proces nisu ukljuivane relevantne organizacije rtava i NVO-i za ljudska prava .121 to se tie konkretno druge inicijative, opti je utisak bio da parlamentarne politike stranke iza zatvorenih vrata, uz limitirano kontaktiranje nekih predstavnika civilnog drutva, pregovaraju o izgledu mogueg istranog tijela koje bi trebalo da utvrdi injenice o oruanom sukobu u BiH .

Pokuaj osnivanja Komisije za istinu i pomirenje u BiH  U BiH su pokrenute dvije inicijative za osnivanjem Komisije za istinu i pomirenje: jednu je pokrenulo Udruenje graana Istina i pomirenje, a drugu NVO Dejton projekat; Odnos civilnog drutva i pravosudnih institucija prema ovim inicijativama  Rezervisan: najglasniji protivnici bila su udruenja rtava i MKSJ; Razlozi civilnog drutva  Netransparentnost procesa;  Ogranieno ukljuivanje civilnog drutva u proces konsultacija;  Insistiranje na sudskoj pravdi i uvjerenje da e rad sudova biti ugroen;  Uvjerenje da e se aktivnou komisije izvriti relativizacija zloina;  Uvjerenje da e komisija imati ovlaenje da garantira amnestiju poiniocima; Razlozi pravosudnih institucija (MKSJ)  Uvjerenje da aktivnost Komisije za istinu i pomirenje moe ugroziti mandat MKSJ: preklapanje nadlenosti;  Uvjerenje da e Komisije za istinu imati ovlaenje garantiranja amnestije;  Ne postoji potreba za jo jednim tijelom koje e utvrivati istinu, jer MKSJ utvruje istinu van razumne sumnje;  Rezervisanost prema tradicionalnom ovlaenju komisija da predstavljaju platformu za javno obraanje rtava javnosti, jer se na taj nain mogu ugroziti istrage i postupci koji se trenutno vode, kao i bezbjednosti svjedoka, potencijalnih svjedoka i njihovih porodica;  MKSJ ve predstavlja platformu za javno obraanje rtava javnosti putemsvjedoenja, jer su sudske sesije javne; (kada se uvjerio da ni na koji nain nije ugroen njegov mandat, MKSJ je promjenio svoj stav prema mogunosti osnivanja ovakvog tijela) Sadanje stanje  U BiH i dalje postoji generalno nerazumjevanje ta je cilj komisija za istinu i pomirenje;

121

Konkretno, Dejton projekat je u okviru svog mandata organizirao veliki broj sastanaka sa predstavnicima civilnog drutva u itavoj BiH. Izmeu ostalih, odrani su vrlo posjeeni skupovi u Sarajevu, Banjoj Luci i Mostaru, a na kojima su uestvovali i organizacije i pojedinci iz civilnog drutva, poput NVO-a za ljudska prava, razliita udruenja rtava, kao i predstavnici institucija vlasti. Meutim, svakako je napravljen propust jer Dejton projekat nije uspio da aktivira civilno drutvo u jednu iroku koaliciju, kako bi se glas ovog dijela bosanskohercegovake javnosti organiziranije uo u institucijama vlasti, odnosno kako bi bio izvren pritisak na institucije vlasti da se aktivnije ukljue u rjeavanje goruih pitanja u BiH, te da civilno drutvo prihvate kao partnera. Meutim, ono ta se mora naglasiti kao uspjeh Dejton projekta, je prepoznavanje vanosti vjerskih zajednica u itavom ovom procesu, a koje su do tada bile iskljuene. Ova organizacija posebnu panju poklanjala je angairanju vjerskih lidera. Sa tim u vezi, Dejton projekat organizirao je meureligijske susrete u Salcburgu (Austrija), na kojima su uestvovali predstavnici svih konfesija u BiH.

56

Na kraju, od organizacija civilnog drutva najglasniji protivnici formiranja ovakvog tijela bila su udruenja rtava . Konkretno, rtve i danas prvenstveno insistiraju na sudskom mehanizmu, tj . na kanjavanju odgovornih, kao jedino prihvatljivom odgovoru na poinjene zloine . Meutim, animozitet prema ovom vansudskom mehanizmu pojaan je nerazumijevanjem njegovog znaaja i svrhe . Konkretno, pravljena je paralela izmeu Komisije za istinu i pomirenje u Junoafrikoj Republici sa potencijalnim formiranjem istovrsnog tijela u BiH . Problem je bio u kontroverznom ovlatenju junoafrike Komisije da garantira amnestiju osobama koje bi javno priznale zloin koji su poinile ili naredile, te pomogle u otkrivanju drugih .122 Zbog insistiranja na sudskom mehanizmu, rtve u BiH su smatrale da bi Komisija za istinu bila u stvari platforma za amnestiranje zloinaca, te nikako nisu mogle dati legitimitet ideji koja e voditi formiranju ovog vansudskog mehanizma . Slina strahovanja zbog mogunosti davanja ovog kontroverznog ovlatenja imao je i MKSJ . Takoer, MKSJ je imao problem i sa tradicionalnom ulogom komisija u gotovo svim dravama u kojima su organizirane, a to je da predstavljaju platformu za javno obraanje rtava javnosti . Haki tribunal imao je rezervu, jer je gajio uvjerenje da bi javno govorenje o zloinima potencijalno ugrozilo istrage, ili ve pokrenute postupke, jer bi se tokom tih svjedoenja pominjala imena i poinilaca i moguih svjedoka, tj . potencijalnih zatienih svjedoka, a to bi direktno potkopalo mandat i cilj ove institucije .123 Raspravljajui o potencijalnom ovlatenju Komisije da garantira amnestiju, potrebno je naglasiti da u to vrijeme (kao i danas) velika veina graana BiH nije bila upoznata s mandatom Komisije za istinu i pomirenje u Junoafrikoj Republici, niti uslovima pod kojima je garantirana amnestija, niti je ijedna od pomenutih inicijativa u BiH uopte ostavljala prostor da bi istovrsna bosanskohercegovaka Komisija mogla imati ovakvo ovlatenje! tavie, u oba zakonska prijedloga kategorino je istaknuto da Komisija za istinu i pomirenje u BiH nee imati ovlatenje da ikome
122 123

garantira amnestiju, pod bilo kojim uslovima .124 Razlog tome je upravo bila svijest da se ni na koji nain ne ugroze procesi u sluajevima ratnih zloina koji su ve poeli pred MKSJ, tj . pred entitetskim sudovima u BiH .125 MKSJ je vremenom promijenio svoj stav, te izrazio spremnost da ova institucija sarauje sa potencijalnom Komisijom za istinu i pomirenje u BiH i da je smatra komplementarnom .126 Meutim, samo pominjanje amnestije i nain na koji su ovom problemu prilazili oni koji su bili zainteresirani da diskutiraju o mogunosti upostavljanja ovakvog jednog tijela, u atmosferi generalnog nerazumijevanja znaaja i svrhe Komisije za istinu i pomirenje, direktno je ugrozilo i minimalnu mogunost da e se ovakvo tijelo uopte i formirati . Upravo u ovom problemu, koji je prouzrokovan raspravom o navodnom ovlatenju Komisije da garantira amnestiju, uvia se vanost transparentnosti procesa, tj . pokretanja irokih konsultacija sa svim segmentima drutva, jer javnost u BiH nije imala jasnu predstavu ta bi ta komisija radila i kako bi bio reguliran odnos izmeu Komisije i pravosudnih institucija .
Prijedlozi oba zakona nalaze se u arhivi UNDP-a BiH, kancelarija u Sarajevu.
124

Vie informacija u Poglavlju I.

Potrebno je naglasiti da je i sam MKSJ imao stav da upravo ova institucija utvruje istinu, te da istina koju bi utvrdilo neko drugo tijelo ne bi imala kredibilitet i legitimitet kao sudska istina. Kako se to kae u terminologiji Hakog tribunala, istina do koje se dolo sudskim procesom je utvrena van razumne sumnje. Haki tribunal imao je zamjerku i na tradicionalna ovlatenja Komisije za istinu da stvara platformu rtvama za javno obraanje javnosti. Naime, isticano je da ne postoji potreba za ovakvom aktivnou, jer je sam sud platforma za javno obraanje rtava javnosti, poto se rtve pojavljuju u statusu svjedoka, a sama suenja su javna.

Konkretno, lanovi Udruenja graana Istina i pomirenje bili su svjesni strahovanja MKSJ, kao i organizacija civilnog drutva, prvenstveno udruenja rtava. tavie, i prije nego to su te kritike dolazile do javnosti, voene su rasprave unutar udruenja koje inicijative je potrebno preduzeti kako se ne bi ugrozile aktivnosti nijedne od institucija koje bi radile na utvrivanju odgovornosti poinilaca i na utvrivanju injenica o poinjenim zloinima. Naroita je panja poklanjana aktivnostima MKSJ i domaih pravosudnih organa, kako ne bi dolazilo do preklapanja, ve do komplementarnosti. Na primjer, pregovaralo se da bi mandat komisije trebalo da obuhvati konkretno one rtve koje ne bi bile slobodne da daju izjave nekim drugim dravnim organima. Takoer, ive diskusije vodile su se oko tradicionalnog pristupa Komisije za istinu da se rtvama da prostor za javno obraanje javnosti. Neki lanovi udruenja smatrali su da moda ne bi bilo mudro ostavljati rtvama ovu mogunost, iako je to vano i zbog rtava i zbog javnosti, jer bi tokom svog obraanja moda pomenule neke osobe protiv kojih se vode istrage, ili protiv kojih bi bile pokrenute istrage, tj. potencijalne svjedoke ili zatiene svjedoke, a to bi ugrozilo sudski postupak. Predlagano je da se javnosti obraaju samo one rtve koje bi izrazile elju za tim, a u saglasnosti sa sudskim organima i tako dalje. Intervju sa predsjednikom Foruma graana Tuzle Vehidom ehiem i jednim od lanova Udruenja graana Istina i pomirenje.
125 126 Ove stavove javno je 2001. godine u Sarajevu izrazio tadanji predsjednik MKSJ Claude Jorda (Klod orda). Meutim, u svjetlu zabrinutosti koje je imao MKSJ, Jorda (orda) je preporuio da se Komisija fokusira na one zloine koje su poinile osobe nieg ranga u komandnoj strukturi, da izradi nacrt preporuka u pravcu reparacija, da se bavi historijskom analizom, te uspostavljanjem pamenja. Vie informacija u Mark Freeman: Bosnia and Herzegovina: Selected Developments in transitional Justice, October 2004.

57

Zakon o Komisiji za istinu i pomirenje


Zakonski prijedlog o formiranju Komisije za istinu i pomirenje izradilo je Udruenje graana Istina i pomirenje, dok je radna grupa parlamentaraca, koja je funkcionirala pod okriljem Dejton projekta, praktino na ve postojei tekst Zakona unosila odreene korekcije, radi razjanjavanja. Sljedee odredbe utvruje prvi (originalni) tekst zakona:  Komisija je vansudska institucija, kojoj je cilj utvrivanje injenica o poinjenim zloinima. Sjedite Komisije je u Sarajevu. Po potrebi Komisija bi otvarala regionalne kancelarije.  Komisija transparentno obavlja sve aktivnosti.127 Javnosti e se obraati putem saoptenja i redovnih konferencija za tampu.  Komisija je platforma putem koje e se rtve javno obraati javnosti i govoriti o svojoj sudbini. Ove izjave nee moi da koristi nijedna institucija, ukljuujui i sudske, u zemlji i inostranstvu, bez odobrenja rtava.  Sve institucije u BiH moraju da sarauju sa Komisijom. Arhive moraju da budu dostupne njenim lanovima. U sluaju potrebe, pristup podacima bie omoguen intervencijom meunarodne civilne administracije, IPTF-a, SFOR-a ili policije.  Rad Komisije kompatibilan je misiji Hakog tribunala i ni na koji nain nee opstruirati rad ove sudske institucije. Na zahtjev, Komisija e svoju dokumentaciju uiniti dostupnom MKSJ. Komisija nee provoditi istrage o stvarima iz jurisdikcije Hakog tribunala, niti e uspostavljati krivinu odgovornost. Komisija nee provoditi krivinu istragu za potrebe krivinog postupka.  KOMISIJA NEMA OVLATENJE DA BILO KOJOJ OSOBI GARANTIRA AMNESTIJU!  Rad Komisije ogranien je na dvije godine, kada e biti objavljen finalni izvjetaj.

U Izvjetaju e se nai preporuke i zakljuci, koji bi bili upueni javnosti i institucijama, ta je potrebno preduzeti kao odgovor na utvrena krenja prava. Komisija e definirati preporuke u pravcu pravnih, politikih i administrativnih mjera, kao i u pravcu simbolinih reparacija.  Vijee ministara BiH odgovorno je za implementiranje preporuka i zakljuaka koji e biti definirani finalnim izvjetajem. Preporuke i zakljuci trebaju biti realizirani u roku od 5 godina od dana objavljivanja finalnog izvjetaja.  Komisiju e sainjavati 7 lanova, po 2 iz konstitutivnih naroda, dok e jedan lan biti izabran iz redova ostalih. Sve odluke, zakljuke kao i zavrni izvjetaj Komisija e usvajati konsenzusom. U sluaju ako se DOKAE da je to nemogue, odluke e izuzetno biti donoene veinom. lanovi Komisije bie ljudi visokog moralnog integriteta, nezavisni od politike i osobe koje tokom oruanog sukoba nisu zauzimale nikakve vojne, policijske ili politike funkcije.  lanovi Komisije bie u potpunosti radno angairani u Komisiji i njihova materijalna naknada za rad bie u vrijednosti materijalnih naknada sudija Ustavnog suda BiH. 128  lanovi Komisije imaju imunitet od krivinog gonjenja.  Strunu pomo lanovima Komisije davae Savjetodavni odbor sastavljen od meunarodnih strunjaka.  Finasiranje Komisije bilo bi obezbijeeno iz budeta Vijea ministara BiH, primarno, kao i iz meunarodnih izvora.  Mandat Komisije je da rasvijetli prirodu, uzroke i obim krenja ljudskih prava u periodu od 19. novembra 1990. godine129 do potpisivanja Dejtonskog sporazuma, 14. decembra 1995. godine. Cilj Komisije je da se ostvarivanjem ovog mandata promovira osjeaj prijateljstva i pomirenja meu narodima BiH.

128 Jedan od razloga zato je razvijan animozitet prema Komisiji bile su predloene finansijske naknade lanovima ovog tijela. 129 Na ovaj dan odrani su prvi viestranaki parlamentarni izbori u BiH nakon 1945. godine.

127

Osim u izuetnim sluajevima, koji e biti rijetki.

58

 Komisija e ispitivati: posljedice koje su proizvele etniko nepovjerenje meu narodima BiH, a koje su dovele do ugroavanja ljudskih prava i ratnih zloina; na koji nain su faktori izvan BiH uticali na situaciju u BiH; politiku i moralnu odgovornost individua, organizacija i institucija u pravcu krenja ljudskih prava, ulogu medija, politikih partija, vjerskih zajednica, meunardnih NVO-a i drugo; djela grupa ljudi i pojedinaca koji su odbili da se ukljue u poinjenje zloina protiv komija ili su rizikovali svoj ivot da bi ih zatitili. Najprecizniji rezultat rada Komisije treba da bude utvrivanje tanog broja ubijenih i da personalizira rtve: ko su ubijeni, nestali, ranjeni, mueni, silovani, zatvarani bez razloga, prisilno raseljeni, koji je broj unitenih ili oteenih vjerskih objekata ili objekata kulture, koje su lokacije masovnih grobnica i drugo. Radna grupa koja je funkcionirala u okviru inicijative Dejton projekta radila je na izmjenama originalnog zakonskog prijedloga. Kao to je istaknuto, to sutinski nije bio novi prijedlog zakona, ve radni dokument koji je bio podloan izmjenama i gdje se trailo da svoje prijedloge daju ne samo lanovi radne grupe, ve i organizacije i pojedinci iz civilnog drutva ukljueni u ovaj proces. Sljedee take predstavljaju izmjene originalnog zakona:  Proiren je period koji e biti pokriven mandatom Komisije i on se protee od 19. novembra 1990. godine do kraja 1996. godine.  Precizirana je uloga Savjetodavnog odbora. Ovaj odbor lanovima Komisije daje tehniku i strunu podrku, te ih savjetuje kako da pristupe institucijama u pravcu informiranja o radu Komisije, moguoj saradnji i slino.

 Razjanjen je postupak izbora lanova Komisije. Ovo je najznaajnija izmjena. Sastav Komisije je jedno od sutinskih pitanja kojimseosiguravakredibilitetipovjerenjeurad Komisije. Originalni zakon uopte se nije bavio ovim pitanjem. Novi zakonski prijedlog daje vrlo detaljan opis selekcije kandidata. Naime, zakonom se osniva Odbor za nominaciju. Odbor e biti sastavljen od lanova koje imenuje Parlamentarna skuptina BiH, lanova koje imenuje meunarodna zajednica, kao i od predstavnika civilnog drutva.130 Odbor za nominaciju proveo bi iroke konsultacije i traio miljenje civilnog drutva i svih relevantnih aktera, kako bi se dolo do prijedloga za potencijalne lanove Komisije. Nakon zavrenog procesa konsultacija, Odbor bi svoj prijedlog dostavio Parlamentarnoj skuptini na diskusiju i usvajanje.  Napravljen je pokuaj da se definira pojam rtva. U skladu sa ovim prijedlogom zakona, pod rtvom se podrazumijevaju stradale (umrle i ubijene osobe), osobe koje su bile podvrgnute torturi, nehumanom postupanju, seksualnom zlostavljanju i silovanju, nelegalno zatvarane osobe, deportirane i prisilno premijetane osobe, kao i oni koji su jo uvijek vode kao nestali. Meutim, zakon ostavlja otvorenim da se i druge kategorije mogu nazvati rtvom.  Na kraju valja pomenuti da se u ovom novom Prijedlogu zakona pominju i stvari koje nisu predviene originalnim zakonskim prijedlogom, ali o kojima nije donijeta odluka. To je, konkretno, davanje ovlatenja Komisiji da izdaje obavezujui nalog onima koji su prethodno pozivani da svjedoe, a koji su to odbili (subpoena), tj. propisivanje odgovornosti onima koji su se ogluili o naredbu propisanu obavezujuim nalogom itd.

130 Meutim, Zakon nije utvrdio taan broj lanova Odbora za nominaciju. Konkretno, nije utvren taan broj lanova iz civilnog drutva. Zakonom je utvreno da e Parlamentarna skuptina BiH imenovati 3 lana, a meunarodna zajednica 4. Takoer, nije precizirano koje meunarodne organizacije odreuju lanove Odbora iz meunarodne zajednice.

59

3. komisija za istraivanje dogaaja u i oko Srebrenice od 10. do 19. jula 1995.


Komisija je formirana 15 . decembra 2003 . godine odlukom Vlade Republike Srpske kao privremeno radno tijelo koje bi trebalo da preduzme sve istrane radnje s ciljem utvrivanja istine o dogaajima u i oko Srebrenice u predmetnom periodu . Institucija je formirana na temelju odluke Doma za ljudska prava u sluaju Selimovi i drugi protiv Republike Srpske (sluaj Srebrenica)131 da vlada RS u najskorijem roku, a najkasnije do 7 . septembra 2003 . godine,132 objavi sve informacije133 koje se odnose na otkrivanje sudbine nestalih lanova podnosilaca prijava, da otkrije lokacije pojedinanih i masovnih grobnica, te da provede brzu, nepristrasnu i temeljnu istragu o dogaajima koji su doveli do krenja ljudskih prava, a radi izgradnje trajnog mira i uspostave povjerenja u BiH .134 Drugim dijelom odluke Vlada RS obavezana je da na raun Fondacije Srebrenica-Potoari uplati etiri miliona KM za kolektivnu dobrobit svih podnosilaca prijava i porodica rtava dogaaja u Srebrenici .135 Visoki predstavnik Paddy Ashdown (Pedi Edaun) je 23 . decembra 2003 . godine poslao pismo tadanjem premijeru Vlade RS Draganu Mikereviu i predsjedniku RS Draganu aviu, u kojem je izrazio bezrezervnu podrku implementiranju odluke
131 Predmet Selimovi i ostali protiv Republike Srpske (CH018365 iz 2003. godine) h ttp://www.hrc.ba/DATABASE/decisions/CH01-8365%20SREBRENICA%20Admissibility%20and%20Merits%20B.pdf K ako je to u paragrafu I odluke naglaeno, ovaj sluaj ini ukupno 49 prijava, a prijave su dio grupe od oko 1.800 slinih prijava koje su trenutno u postupku pred Domom - sve one se odnose na dogaaje u Srebrenici.

Komisiju za Srebrenicu osnovala je Vlada RS 15. decembra 2003. godine pod pritiskom OHR, a na osnovu odluke Doma za ljudska prava u sluaju Selimovi i ostali protiv Republike Srpske. Odluka Doma za ljudska prava:  Vlada RS treba da sprovede brzu i nepristrasnu istragu i objavi sve informacije koje se odnose na otkrivanje sudbine nestalih podnosilaca zahtjeva, te da otkrije lokacije masovnih grobnica;  Da na raun Fondacije Srebrenica Potoari uplati etiri miliona KM na ime kolektivnih reparacija. Mandat Komisije  istraivanje stratita i grobnica rtava i  utvrivanje identiteta rtava;  Komisija nije bila platforma za javno obraanje rtava javnosti Kontekst  Komisija preuzela kontekst i injenino stanje iz pravosnane presude u sluaju Krsti koji se vodio pred MKSJ. Sastav Komisije Komisija je imala 7 lanova. Predstavnici Vlade RS  Marko Arsovi (predsjednik, smjenjen odlukom OHR u aprilu 2004. godine);  Milan Bogdani (predsjednik od aprila 2004.);  Gojko Vukoti;  ore Stojakovi i  Milorad Ivoevi. Predstavnik meunarodne zajednice  Gordon Bacon (Gordon Bejkon) Predstavnik zajednice preivjelih  Smail eki

U skladu sa odlukama Ustavnog suda BiH ove vrste, tj. odlukama institucija koje su funkcionirale u okviru Ustavnog suda BiH, kao to su Dom za ljudska prava i Komisija za ljudska prava, Vijee ministara i vlade entiteta su obavezne da u roku od est mjeseci od dostavljanja odluke obavijeste Ustavni sud BiH, tj. Dom za ljudska prava ili Komisiju za ljudska prava, o preduzetim mjerama. V ie informacije u Poglavlju II, dijelovi Reparacije i Institucionalne reforme.
132 133 Izmeu ostalih, pored podnosioca prijave, Vlada RS informacije o sudbini nestalih treba da objelodani i MKCK-u, ICMP-u, Dravnoj komisiji za traenje nestalih osoba, Komisiji za nestale osobe Federacije BiH, MKSJ-u, OHR-u, Misiji OSCE u BiH i kancelariji Savjeta Evrope u BiH.

Paragraf 220, odluke, take 7 i 8. redmet Selimovi i ostali protiv Republike Srpske (CH01-8365 iz 2003. godine)
134 P 135

Ista referenca. Vie informacija u Poglavlju II, dio Reparacije.

60

Doma za ljudska prava i istakao da Komisija mora zavriti svoj rad za est mjeseci od osnivanja . Takoer, naloio je premijeru i predsjedniku da osiguraju sve uslove Komisiji za rad, neophodna materijalna sredstva i pristup svim dokumentima i relevatnim svjedocima .136 Mandat Komisije bio je iroko postavljen . Meutim, ubrzo se uvidjelo da zbog vremenske ogranienosti, kao i zbog poetnih problema u radu koji su prouzrokovali energino angairanje OHR-a u aprilu 2004 . godine, Komisija nee ispuniti svoju svrhu, te je mandat morao biti suen na dva specifina cilja: 1. istraivanje stratita i grobnica rtava i 2. utvrivanje identiteta rtava . Na kraju se ispostavilo da ni ova dva cilja nisu u potpunosti ispunjena, prvenstveno drugi: naime, u izvjetaju je naglaeno da utvreni broj stradalih do kojih je Komisija dola, 7 .779, nije konaan, te da Vlada RS treba da nastavi sa istraivanjem . Inae, sam izvjetaj objavljen je 11 . juna 2004 . godine, a dodatak izvjetaju 15 . oktobra 2004 . godine . Vano je istai da je Komisija u potpunosti preuzela kontekst i injenino stanje iz pravosnane presude u sluaju Krsti, koji se vodio u MKSJ, a kojom se general VRS Radoslav Krsti osuuje za pomaganje i podravanje genocida .137 Nalazi ove komisije su historijski . Kako se kae u zakljunom paragrafu uvoda izvjetaja, rad komisije istorijski je in i kao takav podlijee sudu istorije . Formiranje komisije i njen rad dokaz su zrelosti srpskog naroda i RS, suoavanja sa sobom, istorijom i Drugim . Meutim, nalazi Komisije nisu imali velikog odjeka u javnosti, naroito ne u Republici Srpskoj, gdje su se graani i pripadnici politikih elita javno protivili njenom radu, a srpski lanovi Komisije trpjeli velike pritiske .138 Meutim, nakon objavljivanja izvjetaja, predsjednik RS Dragan avi uinio je historijski korak u pravcu simbolinih reparacija javno se izvinivi rtvama i, generalno, Bonjacima zbog zloina koje su poinili pripadnici vojske i policije RS .

Rezultati rada Komisije za Srebrenicu  U predmetnom periodu ubijeno je 7.779 Bonjaka (nije konaan broj!) na nain koji predstavlja teko krenje meunarodnog humanitarnog prava, a prekrilac (MUP RS i VRS) je uinio mjere skrivanja;  Od 1849 nestalih osoba u vezi sa odlukom Doma za ljudska prava, ko misija je utvrdila da se radi o 1193 osobe. Od toga 1135 stradalo je u periodu od 10. do 19. jula 1995. godine, 51 osoba stradala je izvan tog perioda, sudbina tri osobe jo uvijek je nepoznata, dok su etiri osobe ive. Od ovog broja, 255 osoba ve je sahranjeno;  Otkrivene su 32 do tada nepoznate grobnice;  U potpunosti je rekonstruirana uloga MUP-a RS i VRS;  Komisija je sainila rekonstrukciju dogaaja u Srebrenici, a posebno sudbinu mjeovite kolone koja je pokuala da se probije;  Kreirana je baza podataka;  Prikupljena je dokumentacija koja do tog trenutka nije bila poznata javnosti;  Komisija je utvrdila spisak moguih poinilaca. 139 Takoer, vano je naglasiti da je jedna od preporuka Komisije za Srebrenicu isticanje potrebe da se slina istrana tijela osnuju i na drugim prostorima, kako bi se istraili zloini poinjeni u tim regionima . Podrku za osnivanjem istovrsnih komisija dao je i visoki predstavnik Paddy Ashdown (Pedi Edaun), istakavi da one mogu biti put za implementiranje preostalih odluka Doma za ljudska prava u pravcu rjeavanja sudbine nestalih: Nadam se da iskustvo Komisije za Srebrenicu moe ukazati na pravi put - ovo je model za budunost . Ne moete graditi budunost, a da
139

136 h

Dogaaji u i oko Srebrenice od 10. do 19. jula 1995, Izvjetaj. ttp://www.forumtz.com/bos/imgDoc/Srebrenica.pdf Ista referenca.

137 138

Razgovor sa Milanom Bogdaniem, jednim od lanova Kolegija direktora Instituta za nestale osobe i predsjednikom Komisije za Srebrenicu.

Dogaaji u i oko Srebrenice od 10. do 19. Jula 1995, Izvjetaj. Ovaj spisak nije postao dio izvjetaja, meutim, imena potencijalnih poinilaca poslata su Tuilatvu BiH na procesuiranje. Takoer, po nalogu OHR-a, Vlada RS uspostavila je radnu grupa sa ciljem utvrivanja da li se osobe sa te liste jo uvijek nalaze u institucijama RS.

61

ne raistite sa prolou .140 U svakom sluaju, ova preporuka, koja je proistekla iz rezultata rada Komisije za Srebrenicu, izmeu ostalog, imala je i uticaj na osnivanje Komisije za Sarajevo .141 Sastav i metod rada komisije. Na sjednici od 25 . decembra 2003 . godine Vlada RS imenovala je 7 lanova Komisije . To su bili Marko Arsovi (predsjednik), Milan Bogdani,142 Gojko Vukoti, ore Stojakovi i Milorad Ivoevi, kao predstavnici Vlade RS, Gordon Bacon (Gordon Bejkon), bivi direktor ICMP-a u Sarajevu, kasnije konsultant UNDP-a u Sarajevu, kao predstavnik meunarodne zajednice, i profesor Smail eki, direktor Instituta za istraivanje zloina protiv ovjenosti i meunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu, kao predstavnik zajednice preivjelih . Zbog problema u funkcioniranju Komisije, u aprilu 2004 . godine Visoki predstavnik smijenio je dotadanjeg predsjednika Marka Arsovia, koji nije dobio ni mjesto lana Komisije .143 Novi predsjednik postao je Milan Bogdani . U maju 2004 . godine na upranjeno mjesto u Komisiji Vlada RS imenovala je eljka Vujadinovia . Status posmatraa imali su MKSJ i OHR . Komisija je strukturirala svoj rad tako to je napravila tri tematske radne grupe, koje su se, nakon
140

odreenog perioda, okupljale u plenum . Na plenarnim sesijama usvajane su sinteze istraivanja i utvrivani planovi za sljedei period rada po grupama . Prva grupa, koju su inili Smail eki i ore Stojakovi, istraivala je ulogu policije; druga grupa, koju su inili Gojko Vukoti i Milorad Ivoevi, istraivala je ulogu vojske RS; treu grupu su inili Gordon Bejkon i Milan Bogdani i oni su radili na istraivanju lokacija masovnih grobnica . Sedmi lan, istoriar eljko Vukadinovi, bavio se historijskim kontekstom . Komisija nije imala mandat niti je bila platforma za glas rtava . Ona je svoje zakljuke zasnivala na dokumentaciji MUP-a RS i centara javne bezbjednosti RS, dokumentaciji Ministarstva odbrane RS i VRS, releventanoj dokumentaciji istovrsnih institucija iz Federacije BiH, kao i relevantnih meunarodnih organizacija, poput ICMP-a, MKCK-a, te udruenja rtava . Takoer, Komisija je sasluavala predstavnike institucija RS i Federacije BiH, svjedoke i rtve, tj . sve one koji su mogli da daju odreene informacije u pravcu postizanja ciljeva Komisije . Potrebno je naglasiti da ovo tijelo nije imalo karakter sudskog organa, ali je izvoenje injenica i analiza bilo zasnovano na sudskim procedurama, kako bi, koristei terminologiju Hakog tribunala, injenice bile utvrene van razumne sumnje .

Rad Komisije jo nije zavren, saoptenje za javnost OHR, 16. juna 2004. godine; http://www.ohr.int/ohr-dept/presso/pressr/ default.asp?content_id=32674

3.1. rezultati
Istraivanje lokacija masovnih grobnica. Do 2000 . godine MKSJ je provodio ekshumacije i u ovom periodu obraeno je 26 grobnica u vezi sa Srebrenicom . Nakon toga, sva ova dokumentacija proslijeena je Komisiji za nestale osobe Federacije BiH .144 Meutim, bilo je nemogue utvrditi da li se radi o primarnim, sekundarnim ili tercijarnim grobnicama . Uvidom u dokumentaciju MKCK-a i ICMP-a utvreno je da postoji veliki broj grobnica koje nisu pronaene, ali Komisija nije uspjela da doe do informacija o njima u institucijama RS . Sa druge strane, Komisija je otvorila posebnu telefonsku liniju, gdje su graani mogli da ostavljaju informacije o grobnicama i ostale podatke koji bi pomogli u dostizanju ciljeva . Meutim, i ovaj pokuaj generalno je bio neuspjean . Navedene probleme u radu Komisija je istakla u svom izvjetaju iz aprila 2004 . godine, a to je prouzrokovalo energinu reakciju OHR-a . Nakon ove intervencije, poele su pristizati informacije i omoguen je pristup dokumentaciji, na osnovu ega su identificirane 32 nove grobnice, tri primarne
Od 2000. do 2003. godine Komisija za nestale osobe Federacije BiH identificirala je 1332 lica, od kojih je 980 sahranjeno u Memorijalni centar Potoari. D ogaaji u i oko Srebrenice od 10. do 19. Jula 1995, Izvjetaj.
144

Razgovor sa Milanom Bogdaniem, jednim od lanova Kolegija direktora Instituta za nestale osobe i predsjednikom Komisije za Srebrenicu.
141 142

U tom trenutku predsjednik Kancelarije za traenje nestalih i zarobljenih RS

Komisija je bila u obavezi da Vladi RS podnosi mjesene i periodine izvjetaje o radu. Kada je podnijela prvi periodini izvjetaj u aprilu 2004. godine, uvidjelo se da se Komisija suoava sa ogromnim potekoama u radu, da nije ni blizu ostvarivanja svog cilja, a da se rok za zavretak mandata pribliavao. To je navelo Visokog predstavnika na preduzimanje energinih mjera. Naime, OHR je objavio saoptenje u kojem je istakao da je ovaj izvjetaj, u stvari, optuba uperena protiv institucija RS, koje su i pravno i moralno odgovorne da sarauju sa Komisijom, ali to ne rade. Visoki predstavnik je za odgovorne oznaio predsjednika Komisije Marka Arsovia, Dejana Miletia, oficira za vezu Republike Srpske sa MKSJ, i generala Cvjetka Savia, naelnika Generaltaba VRS, te je od premijera RS traio njihovu hitnu smjenu. Takoer, Visoki predstavnik je istakao da najvea odgovornost lei na Zoranu eriu, ministru unutranjih poslova, i Milovanu Stankoviu, ministru odbrane RS u pravcu dostupnosti dokumentacije policije i vojske RS. Na kraju, OHR je ponovo istakao da predsjednik Dragan avi i premijer Dragan Mikerevi moraju osigurati uspjenost rada Komisije. Visoki predstavnik najavio mjere iji je cilj podrka Komisiji za Srebrenicu, saoptenje za javnost OHR 16. aprila 2004. godine h ttp://w w w.ohr.int/ohr- dept/presso/pressr/default. asp?content_id=32313
143

62

i 29 sekundarnih i tercijarnih . Nakon identifikacije, MUP RS dobio je zadatak da osigura ove lokacije . Utvrivanje broja nestalih. Drugi zadatak Komisije bio je utvrivanje to preciznije liste nestalih u predmetnom periodu, a prvenstveno sudbine oko 1800 osoba koje su u vezi sa odlukom Doma za ljudska prava. Da bi se ostvario ovaj cilj, Komisija je razmatrala prijedlog jednog od lanova da se formira istraivaki tim koji e sistematski vriti popis nestalih i poginulih, kao i utvrivati okolnosti koje su dovele do toga, te da se dobijeni broj uporedi sa popisom stanovnitva iz 1991 . godine . Meutim, od ove ideje se odustalo zbog ogranienog roka rada Komisije, kao i zbog konstantnog pritiska udruenja rtava da Komisija izae sa podacima . Sa ciljem utvrivanja broja nestalih, Komisija je prvenstveno uspostavila odnose sa udruenjima rtava i porodicama rtava, te sa ICMP-om i MKCK-om . Od ovih organizacija i porodica dobijene su informacije i popisi nestalih . Istraga broja nestalih zapoela je sa spiskom za apelaciju, koja je podnijeta Domu za ljudska prava . Na kraju, Komisija je izvrila sintezu 36 lista, na kojima se nalazilo oko 150 .000 imena .145 Tokom istraivanja Komisija je donijela zakljuak da bi najtanija lista nestalih mogla biti lista ICMP-a upravo zbog injenice da su, radi procesa identifikacije, porodice nestalih dale krv uz izjavu o okolnostima nestanka .146 Na osnovu svih podataka, Komisija je utvrdila priblian broj od 7 .779 imena nestalih . Zbog okonanja svog mandata, Komisija se zaustavila na ovom broju, ali je istaknuto da lista nije konana, te da Vlada RS treba da nastavi sa istraivanjem . Inae, verifikacija ovog broja nestalih obavie se nakon uspostavljanja Centralne evidencije nestalih .147 to se tie rjeavanja sudbine 1849 osoba koje se odnose na odluku Doma za ljudska prava, utvreno je da se radi, u stvari, o 1193 osobe . Od toga, 1135 stradalo je u periodu od 10 . do 19 . jula 1995 . godine, 51 osoba stradala je izvan tog perioda, sudbina tri
145 Razgovor sa Milanom Bogdaniem, lanom Kolegija direktora Instituta za nestale osobe i predsjednikom Komisije za Srebrenicu. 146 Komisija je dola do zakljuka da lista MKCK-a ne bi mogla biti precizna. Broj nestalih po listi MKCK-a u vezi sa zloinom u Srebrenici je 6450. Smatralo se da ova lista nije potpuna zbog metodologije MKCK-a u pravcu otvaranja kartona nestalog, da samo najui lanovi porodice mogu dati takvu informaciju. Sa druge strane, ICMP uzima krv i od najbliih srodnika i od ire porodice, kako bi se izolovao profil DNK koji se koristi u postupku identifikacije. Vie informacija o radu MKCK-a i ICMP-a u nastavku teksta. D ogaaji u i oko Srebrenice od 10. do 19. jula 1995, Izvjetaj. 147

osobe jo uvijek je nepoznata, dok su etiri osobe ive . Od ovog broja, 255 osoba ve je sahranjeno .148

4. dravna komisija za ispitivanje istine o stradanjima Srba, Hrvata, Bonjaka, jevreja i ostalih u Sarajevu u periodu od 1992. godine do 1995. godine (komisija za Sarajevo)
Komisija za Sarajevo osnovana je odlukom Vijea ministara 25 . maja 2006 . godine . Inicijativu za njeno osnivanje pokrenula su udruenja rtava Srba iz Istonog Sarajeva jo 2003 . godine sa ciljem osnivanja radnog tijela koje bi se bavilo istraivanjem stradanja Srba u Sarajevu tokom oruanog sukoba . Razlog pokretanja ove inicijative bilo je uvjerenje rtava Srba da je zanemarena injenica da su tokom opsade Sarajeva pripadnici Armije BiH i policije Republike BiH poinili zloine prema Srbima, te da se iskljuivo potencira stradanje Bonjaka . Ovu inicijativu u Predstavnikom domu i Domu naroda Parlamentarne skuptine BiH preuzele su srpske stranke . Meutim, parlamentarne rasprave koje su poele intenzivno da se odvijaju promijenile su ovu inicijalnu ideju, te je utvreno da se stradanje Srba ne moe odvojiti od stradanja ostalih etnikih zajednica u Sarajevu . Parlamentarna skuptina BiH donijela je zakljuak i u skladu sa svojim ustavnim i zakonskim ovlatenjima poetkom 2004 . godine uputila zahtjev Vijeu ministara, da se osnuje istrano tijelo koje bi se bavilo utvrivanjem injenica o stradanju graana Sarajeva, bez obzira na njihovu nacionalnost . Meutim, dravna vlada generalno nije bila spremna da uini korak u pravcu osnivanja ovog tijela . Upravo ovo odugovlaenje dovelo je do politizacija koja je prouzrokovala da Srbi poslanici ponu da bojkotuju rad oba vijea Parlamentarne skuptine BiH .149 Zbog ovog pritiska te blokiranja rada domova dravnog parlamenta, Vijee ministara je 25 . maja 2006 . godine usvojilo prijedlog Parlamentarne skuptine i osnovalo Dravnu komisiju za ispitivanje istine o stradanjima Srba, Hrvata, Bonjaka, Jevreja i ostalih u Sarajevu u periodu od 1992 . godine do 1995 . godine . U skladu sa odlukom, Komisija je trebalo da ima deset lanova, po tri iz konstitutivnih naroda, dok je jedan
148

Dogaaji u i oko Srebrenice od 10. do 19. jula 1995, Izvjetaj.

Vie informacije u nastavku teksta.

149 Tranziciona pravda u postjugoslovenskim zemljama, Izvjetaj Fonda za humanitarno pravo (Beograd, Srbija), Istraivako dokumentacionog centra (Sarajevo, BiH) i Dokumente (Zagreb, Hrvatska), 2006. http://www.hlc-rdc.org/uploads/editor/Tranziciona-srp.pdf

63

Komisija za Sarajevo osnovana je odlukom Vijea ministara 25. maja 2006. godine. Mandat Komisije  Masovna i pojedinana ubistva, sa mjestima posmrtnih ostataka rtava;  Masovna i pojedinana zatoenja - logori i zatvori;  Silovanja i seksualna zlostavljanja;  Deportirana, protjerana i izbjegla lica;  Nestala lica;  rtve upotrebe nedozvoljenih metoda i sredstava ratovanja i civilne rtve rata u smislu enevskih konvencija i dodatnih protokola;  Zarobljena vojna lica i njihova sudbina, ubijena vojna lica van borbe i nestala vojna lica i njihova sudbina. lan trebalo da bude iz redova ostalih .150 Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH trebalo je da provede proces izbora kandidata kroz konsultacije sa nadlenim institucijama i organizacijama civilnog drutva, kao i da obezbijedi svu administrativno-tehniku podrku . Kako se to u odluci navodi, izabrani lanovi Komisije trebalo bi da budu ljudi od integriteta, sa visokim profesionalnim i moralnim ugledom, koji nisu krili meunarodno humanitarno pravo tokom rata . Komisija e konsenzusom usvojiti Poslovnik o radu Komisije, a kojim je naglaeno konsensualno donoenje odluka . U sluajevima kada odluku nije bilo mogue doneti konsenzusom, bilo je potrebno da minimalno dva lana iz svakog konstitutivnog naroda glasaju za kako bi odluka bila punovana . Takoer, Komisija je trebalo da zavri svoj rad u roku od godinu dana od dana osnivanja .151 Na kraju, cilj Komisije je bio
Odluka Vijea ministara o formiranju Dravne komisije za ispitivanje istine o stradanjima Srba, Hrvata, Bonjaka, Jevreja i ostalih u Sarajevu u periodu od 1992. godine do 1995. godine. 25. maj 2006. godine. Odluka se nalazi u arhivu UNDP-a BiH, kancelarija u Sarajevu.
150 151 Meutim, prvih mjeseci nakon uspostavljanja Komisije jedine njene aktivnosti bile su administrativno-tehnike prirode, u smislu odabira lanova, pronalaenja prostorija, tehnikog opremanja i slino, dok nije zapoeo rad na istragama. Jedini programski dokument koji je Komisija u ovom inicijalnom periodu izradila bio je Nauno-istraivaki projekat. Nauno-istraivakim projektom predloeno je da rad Komisije traje od februara 2007. godine do juna 2008. godine. Meutim, Vijee ministara nikada nije usvojilo projekat. Intervju sa lanom Kolegija direktora Instituta za nestale osobe Amorom Maoviem, jednim od lanova Komisije za Sarajevo.

da utvrivanjem injenica o dogaajima u Sarajevu ostvari stabilan mir i izgradi meusobno povjerenje u BiH . Meutim, ovo tijelo u sutini nikada stvarno nije poelo sa radom . Problemi u njegovom funkcioniranju javili su se odmah nakon formiranja, prvenstveno zbog neusaglaenog stava izmeu lanova Komisije oko njenog mandata, a to je dovelo do kontroverzi u javnosti .152 Naime, u skladu sa osnivakim dokumentom, mandat Komisije bio je da utvrdi: 1. Masovna i pojedinana ubistva, sa mjestima posmrtnih ostataka rtava 2. Masovna i pojedinana zatoenja logori i zatvori 3. Silovanja i seksualna zlostavljanja 4. Deportirana, protjerana i izbjegla lica 5. Nestala lica 6. rtve upotrebe nedozvoljenih metoda i sredstava ratovanja i civilne rtve rata u smislu enevskih konvencija i dodatnih protokola 7. Zarobljena vojna lica i njihova sudbina, ubijena vojna lica van borbe i nestala vojna lica i njihova sudbina .153 Naime, osnivakim aktom nije dovoljno preciziran mandat Komisije, tako da su njeni lanovi imali svoja tumaenja . Preciznije, problemi su nastali u procesu razjanjavanja take 6, tanije tumaenja mandata Komisije po osnovu krenja enevskih konvencija, a to bi podrazumijevalo da se pored istrage o stradalima, ubijenima i nestalima, zatoenim, seksualno zlostavljanim i silovanim itd . provede
152

Postojali su i drugi problemi. Konkretno, bonjaki dio javnosti bio je nezadovoljan imenovanjem generala Cvjetka Savia za lana Komisije. Kao to je istaknuto, u periodu funkcioniranja Komisije za Srebrenicu Savi je bio naelnik Glavnog taba Vojske Republike Srpske i visoki predstavnik Paddy Ashdown (Pedi Edaun) ga je oznaio odgovornim za problem u radu ovog tijela, te naloio premijeru Vlade RS Draganu Mikereviu da ga smijeni sa te pozicije. Sa druge strane, srpski dio javnosti bio je nezadovoljan imenovanjem dugogodinjeg direktora Komisije za nestala lica Federacije BiH Amora Maovia zbog sumnji u nepristrasnost. Vie informacija u Tranziciona pravda u postjugoslovenskim zemljama, Izvjetaj Fonda za humanitarno pravo (Beograd, Srbija), Istraivako dokumentacionog centra (Sarajevo, BiH) i Dokumente (Zagreb, Hrvatska), 2006.

153

Odluka Vijea ministara o formiranju Dravne komisije za ispitivanje istine o stradanjima Srba, Hrvata, Bonjaka, Jevreja i ostalih u Sarajevu u periodu od 1992. godine do 1995. godine, 25. maj 2006. godine.

64

i popis materijalne tete . Ovakav stav imali su lanovi Komisije iz redova Bonjaka i Hrvata, dok su se predstavnici Srba striktno zalagali da je mandat Komisije popis ljudskih rtava, te da se stradanje ljudi ne moe mijeati sa materijalnom tetom . Upravo je ova kontroverza dovela do nove politizacije . Naime, predstavnici Komisije iz redova srpske zajednice smatrali su da lanovi Komisije Bonjaci i Hrvati insistiraju na materijalnoj teti kako bi se relativiziralo stradanje graana, konkretno Srba, jer je poznata injenica da su jedinice VRS drale grad pod opsadom . Sa druge strane, Bonjaci i Hrvati branili su svoj stav zadatim mandatom, kao i okvirom koji daju enevske konvencije, a u iji domen spada i uinjena materijalna teta .154 Zbog ovog nerazumijevanja, Komisija je uputila zahtjev osnivau da dodatno razjasni mandat . Meutim, odgovor Vijea ministara ponovo nije bio jasan, poto je dao sugestiju Komisiji da je njen primarni zadatak ispitivanje ljudskih stradanja .155 Ovaj odgovor samo je utvrdio razlike meu lanovima Komisije: Bonjaci i Hrvati i dalje su smatrali da je mandat Komisije, pored ispitivanja ljudskih stradanja, i popis materijalne tete, dok su Srbi smatrali da ovo miljenje Vijea ministara u stvari upuuje da je mandat Komisije ispitivanje stradanja stanovnitva . Kontroverzu oko ove diskusije unutar tijela pojaava i izrada Nauno-istraivakog projekta, a koji je trebalo da razradi mandat i metodologiju rada, sa ciljem da zakljuci Komisije budu zasnovani na nepobitnim naunim osnovama .156 Sa tim u vezi, Komisija je angairala estoricu metodologa eksperata, po dvojicu iz svakog konstitutivnog naroda, a koji nisu bili njeni lanovi, da izrade Nauno-istraivaki projekat . Nakon zavretka rada, autori su projekat usvojili konsenzusom, kao i lanovi Komisije .157
Intervju sa lanom Kolegija direktora Instituta za nestale osobe Amorom Maoviem, jednim od lanova Komisije za Sarajevo; Takoer, vie informacija pronai u Tranziciona pravda u postjugoslovenskim zemljama, Izvjetaj Fonda za humanitarno pravo (Beograd, Srbija), Istraivako dokumentacionog centra (Sarajevo, BiH) i Dokumente (Zagreb, Hrvatska), 2006.
154

Istorijat - problemi u radu Komisije  Inicijativu za osnivanje pokrenula udruenja rtava Srba iz Istonog Sarajeva 2003. godine sa ciljem osnivanja radnog tijela koje bi se bavilo istraivanjem stradanja Srba u Sarajevu tokom oruanog sukoba;  Inicijativu u Parlamentarnoj skuptini BiH preuzele srpske stranke;  Parlament odluio da je nemogue odvojiti stradanje Srba od stradanja graana Sarajeva druge nacionalnosti;  Poetkom 2004. godine Parlamentarna skuptina uputila zahtjev Vijeu ministara za osnivanjem Komisije za Sarajevo;  Inicijalno protivljenje Vijea ministara za osnivanjem ovakve Komisije;  Poslanici Srbi naputaju Parlamentarnu skuptinu - blokiran rad dravnog parlamenta;  Vijee ministara 25. maja 2006. godine usvoja prijedlog Parlamentarne skuptine i osnovalo Dravnu komisiju za ispitivanje istine o stradanjima Srba, Hrvata, Bonjaka, Jevreja i ostalih u Sarajevu u periodu od 1992. godine do 1995. godine.  Komisija je trebalo da zavri svoj rad u roku od godinu dana od dana osnivanja;  Osnivaki akt nedovoljno precizno definie ta je mandat Komisije;  Neusaglaeni stavovi izmeu lanova Komisije oko njenog mandata - da li osim stradanja stanovnitva mandat komisije treba da bude i materijalna teta;  kontroverze u javnosti - politizacija;  Komisija nikada nije poela funkcionirati (samo je izraen Nauno-istraivaki projekat).

Obavijest Generalnog tajnitva Vijea ministara od 8.8.2006, broj 05-07-613/25-06. D okument se nalazi u arhivi UNDP-a Sarajevo.
155

Jedna od kritika rada Komisije za Srebrenicu bila je da njen rad nije bio metodoloki utemeljen, te da nije postojao naunoistraivaki projekat, kako bi zakljuci bili zasnovani na naunom metodu. Upravo iz tog razloga lanovi Komisije za Sarajevo imali su konsensualan stav da je za potrebe istraivanja potrebno izraditi nauno-istraivaki projekat.
156

Budet za realizaciju projekta bio je 3.319.380 KM. Intervju sa Amorom Maoviem, lanom Kolegija direktora Instituta za nestale osobe i lanom Komisije za Sarajevo.
157

65

Ono ta je vano naglasiti je da je izrada Naunoistraivakog projekta tekla paralelno sa raspravom oko razumijevanja mandata . Upravo je kontroverza u injenici da ono ta su metodolozi predloili kao nauno-istraivaki projekat, tj . kao mandat Komisije, a to su njeni lanovi konsensusom prihvatili i pored rasprave oko ovog pitanja, upravo istraga stradanja stanovnitva, kao i popis materijalne tete!

lanovima Komisije, spoljnjim saradnicima koji su pisali Nauno-istraivaki projekat, kupovalo kompjutere, plaalo zakup prostorija itd .160 Trenutno se ne zna koji je status Komisije: sutinski nikada nije ni poela da funkcionira, nije ni zvanino ukinuta, iako je po osnivakom aktu svoj rad trebalo da zavri u junu 2007 . godine, a prema Nauno-istraivakom projektu, u junu 2008 . godine .161

Sastav i izbor lanova Komisije Osnivakim aktom odreen je sastav Komisije i nain izbora njenih lanova  Komisija je trebala da ima 10 lanova po tri iz konstitutivnih naroda i jedan iz redova ostalih;  Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice trebalo je da provede proces izbora kandidata kroz konsultacije sa nadlenim institucijama i organizacijama civilnog drutva: lanovi Komisije trebalo bi da budu osobe od integriteta, sa visokim profesionalnim i moralnim ugledom, koji nisu krili meunarodno humanitarno pravo tokom rata; Stav javnosti prema nainu izbora lanova i lanovima  Nain izbora lanova komisije bio je netransparentan;  Javnost nije imala povjerenja u lanove komisije, jer ih smatrala etniki pristrasnim. Krajem 2006 . godine, tanije 22 . decembra 2006 . godine, Komisija je osnivau poslala izvjetaj o estomjesenom radu, kao i Nauno-istraivaki projekat . Meutim, tadanje Vijee ministara, nikada nije raspravljalo o ovom izvjetaju . To se isto dogodilo i sa novim sazivom dravne vlade, uspostavljenom u februaru 2007 . godine . Jedan od zvaninih razloga zato oba saziva Vijea ministara nisu uzeli u razmatranje ovaj estomjeseni izvjetaj je to su traili da im se dostavi i finansijski izvjetaj .158 Komisija je to odbila da uradi, ponovo donosei tu svoju odluku konsenzusom .159 Razlog odbijanja je to Komisija uopte nije imala kontrolu nad finansijama, ve dravno Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice . Naime, ovo ministarstvo je isplaivalo honorare
158

5. komisija za istinu i pomirenje Skuptine optine Bijeljina


Za razliku od Komisija za Srebrenicu i Komisije za Sarajevo, u sluaju formiranja istranog tijela povodom zloina koji su poinjeni na teritoriji optine Bijeljina, lokalna administracija javila se kao jedan od inicijatora ideje . Naime, ova inicijativa zasnovana je na izvjetaju meunarodnog medijatora za BiH Cristiana Schwarz-Shillinga (Kristijana varc-ilinga), kasnije visokog predstavnika u BiH, pod nazivom Konani zakljuci u Bijeljini, od 15 . septembra 2004 . godine .162 Meutim, do formiranja Komisije dolo je tek sredinom 2008 . godine . U svakom sluaju, i dalje postoje brojne kontroverze oko naina osnivanja ovog tijela, njegovog mandata te izbora lanova, s obzirom na injenicu da je ovaj proces tekao izvan oiju javnosti . Takoer, i rad Komisije za veinu graana optine predstavlja nepoznanicu . Sve ovo je u odreenoj koliziji sa preporukama meunarodnog medijatora:

 Komisija za Bijeljinu osnovana je 2008. godine. Inicijativa za osnivanjem Komisije zasnovana je na preporukama meunarodnog medijatora za BiH Cristiana Schwarz - Shillinga (Kristijana varc-ilinga) o Bijeljini od septembra 2004. godine. U preporukama se insistira na transparen tnosti procesa koje e biti zasnovane na konsultacijama.  Konsultacije povodom osnivanje ove Komisije i definisanja mandata nikada nisu odrane. Komisija treba da bude nepolitina i ima za cilj postizanje saglasnosti kroz konsultacije sa predstavnicima razliitih sfera drutva, prije nego se formiraju
160 161

Ista referenca. Ista referenca.

Razgovor sa Amorom Maoviem, lanom Kolegija direktora Instituta za nestale osobe i lanom Komisije za Sarajevo. Ista referenca.

162

159

Konani zakljuci u Bijeljini, Izvjetaj meunarodnog medijatora za BiH od 15. septembra 2004. godine. Dokument se nalazi u arhivi UNDP-a BiH, kancelarija u Sarajevu.

66

kontroverzni stavovi . U tom smislu vano je da predsjedavajui/a ove Komisije bude neutralna osoba koja uiva povjerenje svih strana . Uspjeh ove Komisije e biti signal prema meunarodnoj zajednici da Bijeljina ozbiljno pristupa prevazilaenju problema iz prolosti .163 Organizacije civilnog drutva u Bijeljini upoznate su sa funkcioniranjem Komisije i vrlo su kritine prema njenom radu . To se prvenstveno odnosi na udruenja rtava Bonjaka i Srba, kao i NVO-a za ljudska prava . Meutim, sa druge strane, Komisija ima podrku optine, prvenstveno naelnika, kao i nekih organizacija civilnog drutva, kao to je NVO Istina pravda i pomirenje iz Tuzle, sa kojom je potpisan protokol o saradnji . Predsjednik Komisije je Duko Tomi, advokat iz Bijeljine, inae osniva Djeije ambasade Meai . Tomi je u septembru 2007 . godine organizirao konferenciju sa temom stradanja djece u Bijeljini, gde je i lansirana ideja o Komisiji . Tom prilikom naglaeno je da bi njen mandat mogao obuhvatati nezakonito zatvaranje i torturu u logoru Batkovi, sluaj porodica Sarajli, Malagi i Sejmenovi,164 etniko ienje u optini Bijeljina i druge zloine . Poetkom 2009 . godine, potpisan je protokol o saradnji izmeu Komisije i organizacije Istina, pravda, pomirenje iz Tuzle, a kojim se proiruje njen mandat . Ovim dokumentom uspostavljena je saradnja u pravcu utvrivanja injenica o: 1. Sudbini Bonjaka i pripadnika drugih naroda na podruju optine Bijeljina tokom ratnog perioda 1992-1995, 2. Tuzlanska kolona - dogaaji na Branskoj malti od 15 . maja 1992 .165 Komisija je poetkom 2009 . godine dostavila svoj zavrni izvjetaj odbornicima Skuptine optine na raspravu i usvajanje, meutim, odbornici izvjetaj nisu usvojili .
Konani zakljuci u Bijeljini, Izvjetaj meunarodnog medijatora za BiH od 15. septembra 2004. godine. Dokument se nalazi u arhivi UNDP-a BiH, kancelarija u Sarajevu.
163 164 U selu Balatun, na obali Drine, ubijena su 22 lana ovih porodica, od kojih se njih sedam jo uvijek vode kao nestali. Duko Tomi, predsjednik Komisije, znatno je doprinio da se tijela 15 rtava pronau. Inae, ta tijela bila su pokopana u tzv. NN grobnicama u Srbiji.

kontroverze u radu komisije. Kao to je naglaeno, organizacije i pojedinci iz civilnog drutva iz regije, poput udruenja nestalih Udruenje porodica nestalih boraca i civila Semberije i Majevice, udruenje povratnika Povratak i odriv opstanak, te vodea organizacija za ljudska prava iz tog dijela BiH i jedna od vodeih u BiH, Helsinki odbor za ljudska prava RS, nemaju uvjerenje da ovakva Komisija ima kredibilitet i da moe utvrditi istinu o zloinima koji su poinjeni u optini Bijeljina . Naime, prvenstveno se kao problemi istiu ko sve javno podrava rad te Komisije, tj . koje su osobe direktno povezane sa ovim tijelom, da li je optina Bijeljina zaista spremna da podri njen rad, kao i predloeni sastav Komisije .

Kontroverze  Odnos javnosti prema Komisiji  Javnost uglavnom nije upoznata sa postojanjem i radom ove Komisije; Organizacije civilnog drutva iz Bijeljine vrlo su kritine prema njenom radu:  Nejasan mandat komisije  Netransparentan izbor njenih lanova;  Nisu organizirane konsultacije;  Etniki disbalans: od osam lanova, estoro su Srbi, a dvoje Bonjaka (inicijalni sastav)  Izmjene u sastavu Komisije sprovoene su netransparentno;  Nepoznanica ko je lan Komisije;  Nejasan stav Skuptine optine prema Komisiji.

Na pomenutoj konferenciji o stradanju djece u Bijeljini podrku radu ovom istranom tijelu pruile su osobe koje u javnosti BiH izazivaju kontroverze . Na primjer, meu uesnicima konferencije bila je osoba koje se navodno nalazi u mrei za podrku hakom optueniku Ratku Mladiu, a kojeg je visoki predstavnik Miroslav Lajcak (Miroslav Lajak) smijenio sa pozicije koju je imao u policiji RS upravo zbog tih navoda . Sljedei problem zbog kojeg organizacije i pojedinci iz civilnog drutva imaju rezerve prema radu ove Komisije je njen sastav . Naime, predloeno je da ona ima osam lanova . Od tih prvih predloenih lanova,

Protokol o saradnji izmeu Komisije za istinu i pomirenje Skuptine optine Bijeljina i NVO-a Istina, pravda, pomirenje iz Tuzle nalazi se u arhivi UNDP-a BiH, kancelarija u Sarajevu.
165

67

estoro je bilo Srba, a dvoje Bonjaka: Duan Stevanovi iz Borake organizacije RS, Smilja Mitrovi iz Udruenja porodica nestalih boraca i civila Semberije i Majevice, Blagoje Josipovi kao predstavnik NVO-a, Dragoslav Peri, advokat, Cvijetin Ristanovi, advokat, Jusuf Trbi, novinar i rtva, i Fatima Mustafi, rtva .166 Upravo zbog ovog nacionalnog dispariteta, kao i zbog injenice da su u Bijeljini rtve uglavnom bili Bonjaci, upitan je kredibilitet Komisije, da li je ona sposobna utvrditi injenice i istinu u skladu sa svojim mandatom, tj . da li e javnost, prvenstveno Bonjaci, prihvatiti njene nalaze . Pitanje kredibiliteta, sposobnosti i spremnosti Komisije da utvrdi istinu povezana je i sa procesom verifikacije predloenih kandidata u Skuptini optine Bijeljina . Naime, odbornici su od predloenih kandidata prihvatili samo Srbe, ali ne i predloene Bonjake .167 Poto se uvidjelo da lanstvo Bonjaka u Komisiji nee proi proceduru Skuptine optine, ad hoc postupkom za lana Komisije iz redova Bonjaka postavljen je novinar dnevnog lista Dnevni avaz Emir Musli . Meutim, on nikada sutinski nije prihvatio lanstvo .168 Takoer, ubrzo je zbog neslaganja sa predsjednikom Komisije lanstvo napustila i Smilja Mitrovi .169 Nakon ovih prvih problema u selekciji kandidata, sastav Komisije je jo nekoliko puta mijenjan . Na kraju treba istai da uopte nije jasno po kom osnovu i kriterijima su prve kandidirane osobe i sve druge osobe bile predloene za kandidate . Iskustvo u radu Komisije za Bijeljinu generalno upuuje da je potrebno primjenjivati mnogo transparentniji pristup u pravcu formiranja ovakvog istranog tijela, a to ukljuuje otvorene konsultacije unutar civilnog drutva i izmeu civilnog drutva i institucija vlasti kako bi se dolo do odabira kandidata za lanove Komisije, te do definiranja mandata .

ovog problema .170 Udruenja rtava su, sa svoje strane, konstantno vrila pritisak u pravcu objelodanjivanja sudbine njihovih najmilijih, te su zahtijevala da se regulira njihov status kao rtava . Iz tog razloga Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH 2003 . godine osnovalo je radnu grupu iji je zadatak bio da izradi Zakon o nestalim osobama . U radnoj grupi nali su se predstavnici entitetskih vlada i dravne vlade, entitetskih komisija za nestale, kao i predstavnici ICMP-a i MKCK-a . U procesu izrade nacrta zakona, radna grupa imala je redovne sastanke i sa udruenjima nestalih . Zakon o nestalim osobama usvojen je 2004 . godine .

 Nakon zavretka oruanog sukoba u BiH oko 30.000 osoba su se vodile kao nestale.  Do poetka funkcioniranja Instituta za nestale osobe, aktivnosti rijeavanja sudbine nestalih vodile su entitetske komisije za nestale, Kancelarija za traenje nestalih i zarobljenih Republike Srpske i Komisija za nestale osobe Federacije BiH, kao i Dravna komisija za traenje nestalih osoba.  Zakon o nestalim osobama usvojen je 2004. godine.  lanom 7 zakona predvieno je formiranje Instituta za nestale osobe.  Institut je osnovan Sporazumom o preuzimanju uloge suosnivaa za Institut za nestale osobe Bosne i Hercegovine, koji su potpisali Vijee ministara i ICMP 2005. godine  Entitetske komisije za nestale zvanino su ukinute 2006. godine.  Institut za nestale osobe poeo je da funkcionie 1. januara 2008. godine Njime je uinjen organiziran pokuaj da se ubrza proces traenja nestalih osoba i njihova identifikacija, da se utvrdi taan broj nestalih, te da se regulira status njihovih porodica i udruenja rtava, kao i naknada tete po osnovu nestale osobe . Institucije na svim nivoima vlasti u BiH obavezne su da prue sve potrebne informacije, kako bi se rijeila sudbina nestalih,171 i ovaj zakon je u prednosti
Predmet Selimovi i ostali protiv Republike Srpske (CH018365 iz 2003. godine)
170

6. rjeavanje sudbine nestalih


Nakon zavretka oruanog sukoba u BiH, oko 30 .000 osoba vodile su se kao nestale, dok su odgovorne osobe . i pored aktivnosti domaih pravosudnih institucija i MKSJ -a, ostale neidentificirane . 2001 . godine Predstavniki dom Parlamentarne skuptine BiH usvojio je Rezoluciju kojom izraava nezadovoljstvo zato to proces rasvjetljavanja sudbine nestalih tee vrlo sporo i sa tim u vezi traio da se Predsjednitvo BiH i Vijee ministara aktivnije ukljue u rjeavanje
166

Razgovor sa novinarom lista Dnevni avaz Emirom Muslijem. Ista referenca. Ista referenca.

167 168 169

Razgovor sa Smiljom Mitrovi, predsjednicom Udruenja porodica nestalih boraca i civila Semberije i Majevice.

lan 4. Zakona o nestalim osobama. U Primjena zakona o nestalim osobama BiH, Vodi za obitelji nestalih osoba, Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH, Sarajevo, 2006.
171

68

nad svim ostalim zakonima, te se ni na koji nain ne moe ograniiti njegova primjena .172 lanom 7 . Zakona o nestalim osobama predvieno je formiranje Instituta za nestale osobe .173 Sam Institut osnovan je Sporazumom o preuzimanju uloge suosnivaa za Institut za nestale osobe Bosne i Hercegovine, koji su potpisali Vijee ministara i ICMP 2005 . godine .174 Mandat Instituta, u skladu sa Zakonom i ovim sporazumom, je istraivanje pojedinanih i masovnih grobnica, ekshumacije ostataka i identifikacija i formiranje Centralne evidencije nestalih (CEN) . Sjedite Instituta je u Sarajevu, sa podrunim kancelarijama u Banjoj Luci, Mostaru, Tuzli i Istonom Sarajevu . Do osnivanja Instututa mandat u pravcu rasvjetljavanja sudbine nestalih osoba imale su entitetske komisije za nestale, Kancelarija za traenje nestalih i zarobljenih Republike Srpske i Komisija za nestale osobe Federacije BiH, kao i Dravna komisija za traenje nestalih osoba .175 Njihov mandat geografski se prostirao unutar granica entiteta . Ove institucije provodile su etniki pristup u pravcu rasvjetljavanja sudbine nestalih:176 Kancelarija za traenje nestalih i zarobljenih RS potraivala je Srbe, a Komisija za nestale osobe Federacije BiH i Dravna komisija za traenje nestalih Bonjake i Hrvate .177 Upravo jedan od razloga donoenja Zakona o nestalim osobama i osnivanja Instituta bio je da se na organiziraniji nain pristupi rjeavanju sudbine nestalih i da se nestali prestanu traiti i identificirati po nacionalnoj osnovi .

6.1. Stvaranje evidencije o nestalima


Zakon o nestalim osobama definira pojam nestale osobe: Nestala osoba je osoba o kojoj obitelj nema nikakvih vijesti i/ili je prijavljena na temelju pouzdanih informacija kao nestala osoba usljed oruanog sukoba koji se dogodio na teritoriji bive SFRJ . Ovaj zakon se odnosi na osobe nestale u razdoblju od 30 . aprila 1991 . do 14 . februara 1996 .178
172 173

Prije usvajanja Zakona, porodice su prema utvrenim kriterijima prijavljivale svoje nestale Meunarodnom komitetu Crvenog krsta . Nakon usvajanja Zakona, Institut za nestale osobe preuzima ulogu institucije kojoj se prijavljuje nestanak . Zakon uvodi veliku novinu u ovaj proces . Standardna procedura MKCK-a za otvaranje kartona nestalog je da nestanak mogu da prijave samo najblii krvni srodnici: otac, majka, brat i sestra . Zbog injenice da su nerijetko itave porodice stradale tokom oruanog sukoba, jedan odreen broj nestalih nije mogao biti prijavljen, jer osobe koje su imale informacije o nestanku nisu imale ovlatenje da prijave nestanak . Takoer, veliki broj ljudi je napustio BiH i nije prijavio nestanak svojih najmilijih, dok su neke osobe, u nadanju da e se nestali lan porodice pojaviti, odbijali da otvore karton, ali su u meuvremenu umirali, to je uticalo da lista MKCK-a ne bude dovoljno pouzdana . Krajem devedesetih godina MKCK je liberalizirao nain prijavljivanja, te je otvorio mogunost da i neki drugi srodnici majke i oca nestalog, strievi, ujaci, tetke, babe-nane i djedovi prijave nestanak . To je unaprijedilo proces i uinilo listu nestalih MKCK-a mnogo preciznijom . Meutim, u nekim sluajevima, zbog pomenutih okolnosti, ni to nije bilo dovoljno za utvrivanje tanog broja nestalih, jer su, recimo, zbog smrti svih blinjih, samo komije ili kumovi, tj . dalji srodnici, bili u mogunosti da prijave nestanak i tako dalje . Zakon je propisao da nestanak osobe moe prijaviti bilo koja osoba ili institucija, a koja ima minimum podataka o identitetu nestale osobe .179 Minimum podataka definiran je lanom 2 . i to su podaci o imenu i prezimenu osobe, ime jednog roditelja, mjesto i datum roenja, prepotpostavljeno mjesto nestanka, datum, odnosno godina nestanka, okolnosti nestanka i slino .180

lan 30. Zakona o nestalim osobama. Ista referenca.

Vie informacija o osnivanju Instituta potraiti u Poglavlju II, Institucionalne reforme. Ista referenca. Ista referenca. Ista referenca.
179 180 M

174 175 176 177

Nestanak osobe moe prijaviti bilo koja osoba ili institucija, a koja ima minimum podataka o identitetu nestale osobe. Minimum podataka podrazumijeva podatke o imenu i prezimenu osobe, imenu jednog roditelja, mjestu i datumu roenja, odnosno samo godini roenja, pretpostavljenom mjestu i datumu, odnosno godini nestanka i okolnostima nestanka. (lan 2(4) Zakona o nestalim osobama).

Komisije su tokom svog rada nailazile i na ostatke pripadnika etnikih zajednice za koje nisu imali mandat.
178

lan 8. Zakona o nestalim osobama. Ista referenca.

lan 2. Zakona o nestalim osobama u Primjena zakona o nestalim osobama BiH, Vodi za obitelji nestalih osoba, Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH, Sarajevo 2006.

lan 2(4) Zakona o nestalim osobama. Ista referenca. eutim, i pored novine koju je uveo Zakon, veina nestalih ve su prijavljeni kao nestali, bilo putem procedura MKCK-a, bilo tako to su dali krv ICMP-u u svrhu identifikacije.

69

Centralna evidencija nestalih. Sve aktivnosti Instituta, kao i odredbe Zakona o nestalim osobama koje se odnose na prava porodica po osnovu nestalog lana, propisanim u Poglavlju IV Zakona, kao to su osnivanje Fonda za nestale osobe i pravo na novanu pomo, te prava po osnovama zakona koji ureuju status civilnih rtava rata, bie podrane Centralnom evidencijom nestalih (CEN) .181 CEN funkcionira u okviru Instituta . Za izradu CEN-a Institut je preuzeo softver ICMP-a . Njegovo formiranje je u zavrnoj fazi . Inae, u bazi podataka bie sakupljene sve postojee evidencije nestalih osoba koje se nalaze u posjedu entitskih komisija za nestale, udruenja nestalih, NVO-a, baza ante mortem podataka MKCK-a, post mortem podaci i drugi podaci relevantni za rjeavanje sudbine nestalih, kao to su izvjetaji krim-tehniara sa ekshumacija, tj . krim-inspektora o okolnostima smrti, tj . nestanka, podaci suda i tuilatva (itd .) kako bi se napravila konana lista nestalih i izvrila identifikacija .

230 . i 231 . ZKP BiH182, doi do nespornih podataka o lokacijama masovnih ili pojedinanih grobnica, kao to je to pokazala praksa primjene ovog pravnog instituta pred Hakim tribunalom .183 Na kraju, Institut vjeruje da na terenu postoji jedan broj ljudi, oevidaca, insajdera, ak i poinilaca koji bi eljeli da daju informacije o moguim lokacijama grobnica . Upravo sa ovakvim osobama timovi istraitelja ove institucije imaju neposredan kontakt . Vrlo je znaajno napomenuti da Institut, kada doe do njih, ak i da su oni neposredni poinioci, nije u obavezi, zbog svog specifinog mandata, da o tome informira policiju ili Tuilatvo BiH!184 Isto je tako vano istai da uprkos prethodno reenom, ova institucija nema ovlatenje da ikome garantira imunitet od krivinog i drugog gonjenja . U praksi, Institut ovakvim osobama garantira da e, u sluaju pokretanja krivinih postupaka za ratne zloine protiv njih, svjedoiti da su bili spremni na saradnju i da su omoguili da se odreeni broj nestalih pronae i identificira .

6.3. Postupak ekshumacija


Ekshumacije su sudsko-istrane radnje . U skladu sa ZKP BiH, sve istrane radnje provodi tuilac . S obzirom na injenicu da je Tuilatvo BiH nadleno za provoenje istrage u predmetima krivinih djela iz jurisdikcije Suda BiH, te za procesuiranje optuenih lica pred tim sudom, gdje spadaju i sluajevi ratnih zloina, tuioci iz ovog tuilatva nadleni su za provoenje radnji u pravcu rasvjetljavanja sudbine nestalih, jer se ti sluajevi gotovo u potpunosti odnose na ratni zloin . Meutim, ekshumacije, pored tuioca, moe inicirati i Institut . Nakon saznavanja o postojanju masovnih ili pojedinanih grobnica, u skladu sa procedurom propisanom u ZKP BiH, Tuilatvo BiH obavjetava Sud BiH, a Sud BiH izdaje naredbu za provoenje ekshumacije . Meutim, zbog toga to Tuilatvo BiH nema dovoljan broj tuioca koji bi bili direktno prisutni na ekshumacijama, tj . na identifikacijama, Tuilatvo BiH u praksi sputa nadlenost

 Ante-mortem podaci su podaci o osobi dok je bila iva, njene karakteristike, kao to su mogue operacije, zlatni zubi, odjea u kojoj je posljednji put viena itd. Sve te podatke daju svjedoci i pripadnici porodica. To su, takoer, podaci koje prikupljaju krim-inspektori o okolnostima nestanka, izjave svjedoka i slino, kao i informacije tokom ekshumacija koje identificira krim-tehniar.  Post-mortem podaci su podaci do kojih se dolo putem obdukcije.

6.2. Istraivanje
Najvei problem sa kojim se Institut suoava od samog osnivanja je nedostatak informacija . Trenutno, ova institucija prvenstveno se oslanja na istrage koje provode SIPA, Obavjetajno-sigurnosna agencija (OSA), entitetske i kantonalne policije, te na istrage timova istraitelja Instituta na terenu . Takoer, Institut je veoma otvoren za saradnju sa organizacijama civilnog drutva i u svom radu oslanja se na njihovu dokumentaciju, kao i na dokumentaciju pravosudnih organa . Sa tim u vezi, ova institucija polae velike nade da e se putem primjene Sporazuma o priznanju krivice, ija je primjena propisana lanovima 229,

182

Vie informacija o ZKP BiH i Sporazumu o priznanju krivice u Poglavlju II, dio Krivina pravda.

Na primjer, u sluaju Erdemovi, koji se vodio pred MKSJ i koji je zakljuen primjenom Sporazuma o priznanju krivice, optueni Draen Erdemovi otkrio je lokaciju masovne grobnice na lokalitetu Pilice, u kojoj je bilo sahranjeno preko 1200 Srebreniana, a u ijoj egzekuciji je i sam uestvovao. h ttp://www.icty.org/x/cases/erdemovic/cis/bcs/cis_erdemovic_BCS.pdf
183 184

181

lan 21. Zakona o nestalim osobama. Ista referenca.

Razgovor sa lanom Kolegija direktora Instituta za nestale osobe Milanom Bogdaniem.

70

na okruna i kantonalna tuilatva .185 Ova saradnja ne odvija se uvjek na zadovoljavajui nain .186 Problem je u tome to se neka okruna i kantonalna tuilatva proglaavaju nenadlenim za ekshumacije, tj . identifikacije, zato to je za njih, u skladu sa ZKP BiH, nadleno Tuilatvo BiH . Argument protiv ovih tvrdnji je da entitetske pravosudne institucije insistiraju da se sluajevi ratnih zloina provode i na ovim nivoima (kao to se trenutno i provode), a to je potvreno Dravnom strategijom za rad na predmetima ratnih zloina, koja je usvojena u decembru 2008 . godine .187 Meutim, sa ovom argumentacijom se nastavlja .

 Ekshumacije su sudsko istrane radnje za koje je nadleno Tuilatvo BiH. Nakon saznavanja o postojanju masovnih ili pojedinanih grobnica, u skladu sa procedurom propisanom u ZKP BiH, Tuilatvo BiH obavjetava Sud BiH, a Sud BiH izdaje naredbu za provoenje ekshumacije.  Ekshumacijama, u skladu sa ZKP BiH, pored tuioca, prisustvuju i drugi profili, kao to su vjetak sudske medicine, krim-inspektor u svrhu uzimanja izjava od svjedoka o okolnostima nestanka, krim-tehniar radi utvrivanja injenica tokom eksumacija i biofiziki antropolozi, kao obavezan sastav. Po potrebi, tu mogu biti i demineri, kao i neki drugi profili (na primjer speleolozi, ronioci itd.), u zavi snosti od terena gdje se nalaze grobnice.

pravcu istraivanja sudbine nestalih iz drugog naroda, OHR i entitetske vlade postigle su dogovor o mjerama za traenje nestalih osoba .188 Ovim su uspostavljena Pravila za ekshumacije i uklanjanje nesahranjenih posmrtnih ostataka, a kojima je propisan Proces zajednikih ekshumacija . Sutina dogovora je da mjesno nadleni organi, u to vrijeme istrane sudije,189 ne provode ekshumacije, ve nadleni organi (istrane sudije) zainteresirane strane, tj . iz entiteta (naroda) koji potrauju tijela . Entitetske policije koje imaju jurisdikciju nad terenom gdje se nalazi lokacija grobnice obavezne su da osiguraju i mjesto i rad tima za ekshumacije . Upravo ovim sporazumom promoviran je etniki pristup u pravcu ekshumacija i identifikacija, a koji su ve provodile entitetske komisije za nestale . Na primjer, ukoliko se radilo o nestalim Srbima iz Sanskog Mosta, istrage i ekshumacije vrio bi istrani sudija iz Banje Luke, a ukoliko se radilo o nestalim Bonjacima iz Prijedora, ekshumacije bi vrio kantonalni istrani sudija iz Bihaa . Isti princip rada i danas je ostao na snazi, ali vie iz praktinih razloga, iako se situacija drastino promijenila . Konkretno, osnovani su Sud i Tuilatvo BiH koji su uspostavili nadlenost u predmetima ratnih zloina, te je usvojen i ZKP BiH, dok, posmatrajui individualni nivo, postoji povjerenje (ili ogranieno povjerenje) u nepristrasnost entitetskih pravosudnih institucija, koje, takoer, imaju nadenost u pravcu procesuiranja sluajeva ratnih zloina poinjenih na teritoriji pod njihovom jurisdikcijom .190 Naime, Institut za nestale osobe alje poseban dopis Tuilatvu BiH, sa obrazloenjem zato mjesno nenadleni organi (tuilatva) treba da nastave sa istragama: oni su u prethodnom periodu, a u skladu sa pomenutim dogovorima, provodili istragu u konkretnom sluaju, ekshumirana tijela nalaze se u institucijama pod njihovom jurisdikcijom itd .191

Kao to je istaknuto, ekshumacije moe da inicira i Institut za nestale osobe . Vrlo esto se Institut tokom provoenja ove aktivnosti rukovodi takozvanim Banjalukim, tj . Sarajevskim dogovorom iz 1996 . godine . Naime, zbog nepovjerenja da e istrani organi iz onog entiteta ije su institucije poinile zloin biti spremne da pokrenu istrage u
185 Pretpostavlja se da e tokom 2009. godine Tuilatvo BiH imati dovoljno kapaciteta da samostalno rukovodi aktivnostima ekshumacija i identifikacija. 186 To se provenstveno odnosi na saradnju izmeu Tuilatva BiH i okrunih tuilatva u RS, mada ima primjera nesaradnje i kantonalnih tuilatava. Intervju sa lanovima Kolegija direktora Instituta za nestale osobe Markom Juriiem, Amorom Maoviem i Milanom Bogdaniem.

6.4. Identifikacija
Identifikacija je, poput ekshumacije, takoer sudskoistrana radnja, te njome rukovodi tuilac .

188 Predmet Selimovi i ostali protiv Republike Srpske (CH018365 iz 2003. godine) 189 U to vrijeme, u skladu sa tada vaeim ZKP, istrage su vodile istrane sudije. 190 191

Vie informacija u Poglavlju II, dio Krivina pravda.

Vie informacija o ovoj strategiji u Poglavlju II, Krivina pravda.


187

Intervju sa lanovima Kolegija direktora Instituta za nestale osobe Markom Juriiem, Amorom Maoviem i Milanom Bogdaniem.

71

Proces identifikacije sastoji se iz tri faze:  izolovanje DNK profila iz kotane mase koja je pronaena u grobnicama i krvi porodica iji su lanovi nestali, te njihovo poreenje,  uporeivanje ante-mortem i post-mortem podataka i  potvrda porodice da se radio njihovom lanu. U procesu identifikacije, tanije u njegovoj prvoj fazi, ICMP ima kljunu ulogu.192 Naime, ICMP je odgovoran da izoluje profil DNK iz krvi koju su dale porodice nestalih, kao i iz kotanog sastava koji je pronaen u pojedinanim ili masovnim grobnicama, a na osnovu uzorka koji su pripremili patolozi Instituta.193 Najvjerniji kotani uzorak izvlai se iz zuba ili butne kosti (femura). to se tie krvi srodnika, najbolje je da je daju najblii srodnici, prvenstveno majka i otac, zato to bi se, u postupku poreenja uzoraka iz kotanog sastava i krvi dobili najprecizniji uzorci. Meutim,

krv se uzima i od brae i sestara te daljih srodnika. Posljednja faza rada ICMP-a je uporeivanje uzorka koji je izoliran iz krvi porodica i uzorka iz kotanog sastava. Po standardima, to tzv. Uporeivanje, tj. meiranje, trebalo bi da se poklapa 99,999999%. Meutim, samo poklapanje DNK nuno ne dovodi do uvjerenja da se zaista radi o odreenoj osobi, naroito zato to se ponekad deava da je ovaj procenat poklapanja DNK znatno nii. To se deava zato to uzorci propadaju ili postoje uzorci krvi samo od daljih srodnika, jer nema bliih, ili je uzorak krvi nedovoljan i slino. Iz tog razloga, potreban je i drugi korak, a to je provjeravanje baze ante-mortem i post-mortem podataka. Nakon okonanja ovih prvih dviju faza, identitet osobe je u sutini poznat. Meutim, potrebna je posljednja potvrda lana porodice da se zaista radi o odreenoj osobi, a to je finalna faza u procesu identifikacije. Tokom tog posljednjeg koraka obavezno je prisustvo postupajuih tuioca, krim-inspektora i krim-tehniara, vjetaka sudske medicine, te predstavnika Instituta za nestale i lanova porodica.

6.4.1. dosadanji rezultati identifikacija


Nakon zavrenog oruanog sukoba u BiH potraivano je oko 30 .000 tijela . Konkretno, Kancelarija za traenje nestalih i zarobljenih RS na kraju rata potraivala je oko 5 .180 osoba . Do zvaninog prelaza
ICMP je meunarodna organizacija koja je osnovana 1996. godine na samitu sedam ekonomski najsnanijih drava (G-7) u Lionu (Francuska), sa ciljem rjeavanja sudbina nestalih graana Srbije, Hrvatske, Crne Gore i BiH. Meutim, nakon zapoinjanja sukoba na Kosovu i u Makedoniji, ICMP je proirio svoje djelovanje i na njih. U vezi sa svojim mandatom ICMP provodi aktivnosti povezivanja vlada iz regiona, te njihovim institucijama koje se bave rjeavanjem problema nestalih, prua strunu i tehniku pomo. ICMP naroitu panju poklanja podizanju kapaciteta udruenja nestalih i njihovoj regionalnoj saradnji, kako bi se glas rtava organiziranije uo u svim vladama u regionu. Na kraju, Meunarodna komisija za nestale pokree javne debate kako bi dobila optu saglasnost i podrku javnosti za realiziranje svog mandata.
192

nadlenosti sa ove entitetske institucije na Institut za nestale 2006 . godine, Kancelarija je ekshumirala oko 3500 tijela, od kojih je 2900 identificirano .194 to se tie Dravne komisije za traenje nestalih i Komisije za nestale osobe Federacije BiH, one su nakon rata potraivale oko 27 .000 nestalih . Do svog ukidanja 2006 . godine ekshumirale su oko 20 .000 posmrtnih ostataka, to je, prema procjenama, oko 17 .000 tijela . Od tog broja identificirano je oko 12 .000 nestalih .195 Od 1 . januara 2008 . godine, kada je Institut za nestale osobe postao u potpunosti operacionalan, identificirano je oko 1000 nestalih . To su tijela koja su ekshumirana ranijih godina, aktivnostima Dravne komisije za traenje nestalih, Komisije za nestale osobe Federacije BiH kao i Kancelarije za traenje nestalih i zarobljenih RS . U periodu pune funkcionalnosti Instituta, ekshumirano je 445 cijelih tijela i 1400 ostataka . Trenutno se u mrtvanicima irom BiH nalazi preko 4 .000 neidentificiranih tijela .
Razgovor sa Milanom Bogdaniem, lanom Kolegija direktora Instituta za nestale osobe i direktorom Kancelarija za traenje nestalih i zarobljenih RS.
194 195 Razgovor sa Amorom Maoviem, predsjednikom Dravne komisije za traenje nestalih, jednim od direktora Komisije za nestale osobe Federacije BiH i lanom Kolegija direktora Instituta za nestale osobe; Razgovor za Markom Juriiem, jednim od direktora Komisije za nestale osobe Federacije BiH i lanom Kolegija direktora Instituta za nestale osobe.

Tokom provoenja svog mandata ICMP se susretao sa brojnim problemima. Konkretno, dok su, na primjer, porodice nestalih Bonjaka i Hrvata bile vrlo spremne da daju krv kako bi se izolirao profil DNK, porodice nestalih Srba oklijevali su da sarauju. Naime, oni su izraavali nepovjerenje u rad ove organizacije, zato to se uzorci nee uvati u RS, ve u Federaciji BiH, gdje se nalaze laboratorije ICMP. Neke srpske porodice ni do danas nisu dale krv, bilo zbog nepovjerenja, bilo zato to vie ne ive u BiH.
193

72

7. Institut za istraivanje zloina protiv ovjenosti i meunarodnog prava


Institut je osnovan 1992 . godine i on funkcionira kao pravno lice u sklopu Univerziteta u Sarajevu . Ovo je jedina nauna institucija u BiH kojoj je teite upravo istraivanje zloina protiv ovjenosti i meunarodnog humanitarnog prava . Preciznije, u skladu sa svojim mandatom, Institut se bavi dokumentiranjem ovih povreda na interdisciplinarni nain, pokrivajui historijske, pravne, socioloke, demografske, politoloke i druge aspekte, kako bi se na sveobuhvatan nain istraio zloin i njegove posljedice . Sa tim u vezi, Institut stvara evidenciju o poiniocima i rtvama, te o dokumentaciji na osnovu koje zasniva svoje zakljuke koji proistiu iz mandata, utvruje mjesto, vrijeme i okolnosti pod kojim je izvren zloin, formira evidenciju unitenih i oteenih spomenika kulture, te je u vezi sa tim utvrdio priblian iznos materijalne tete itd . Takoer, da bi javnost informirao o svojim nalazima, Institut objavljuje rezultate do kojih je doao i organizira okrugle stolove u vezi sa svojim nalazima . Na kraju, vano je istai da ova institucija provodi mjere zatite podataka putem arhivistike obrade dokumentacije i putem digitalizacije kroz razvoj baze podataka .

Aktivnosti. Institut u pravcu realizacije svojih ciljeva primjenjuje nauno-istraivake metode, sa uvjerenjem da se jedino na ovaj nain moe utvrditi istina o oruanom sukobu u BiH, te da naunoistraivaka saznanja daju trajni osnov za prevenciju poinjenja zloina . Kao to je istaknuto, Institut je u pravcu realizacija svojih programskih aktivnosti u neposrednoj saradnji sa velikim brojem institucija u BiH i inostranstvu . Naroito je vano naglasiti saradnju sa Komisijom UN-a za utvrivanje ratnih zloina u bivoj Jugoslaviji196 i MKSJ . Konkretno, direktor instituta Smail eki bio je svjedok ekspert u Hakom tribunalu u vie postupaka . Takoer, tuilatvo MKSJ je, izmeu ostalih, koristilo dokumentaciju i nalaze Instituta, prvenstveno one koje se tiu stradanja stanovnitva u Sarajevu, i to konkretno u predmetima Stanislav Gali i Slobodan Miloevi . Ova dokumentacija prihvaena je kao dokazni predmet . Naime, Institut je jo tokom rata obavio istraivanje o stradanju graana Sarajeva na podruju grada u opsadi . Tim istraivanjem utvreno da je oko 340 .000 stanovnika bilo u opsadi, te da je od aprila 1992. do decembra 1995. u dijelovima est sarajevskih optina-Stari Grad, Centar, Novo Sarajevo, Novi Grad, Ilida i Vogoa stradalo ukupno 18.888 osoba.197 Institut je svojom dokumentacijom dao doprinos u pravcu podizanja optunice BiH protiv Dravne zajednice Srbija i Crna Gora za genocid,198 kao i u izradi tzv . Narodne tube (Actio popularis) protiv generalnog sekretara UN-a Butrosa Butrosa Galija i specijalnog predstavnika generalnog sekretara UN-a za bivu Jugoslaviju Jasusija Akasija (Jasuija Akaija), kao i Narodne tube protiv Slobodana Miloevia 1995 . godine .199 Na kraju, vano je saoptiti da je direktor Instituta Smail eki bio angairan u u radu Komisije za Srebrenicu, kao i u radu Komisije za Sarajevo .
196 Vie informacija o radu ove Komisije u Poglavlju II, dio Krivina pravda. 197 ICTY, Predmet Miloevi (IT-02-54), Broj rtava u opsadi Sarajeva od aprila 1992. do decembra 1995; ICTY, Predmet Gali (IT-98-29), Gubici meu stanovnitvom tokom opsade Sarajeva od 10. septembra 1992. do 10. augusta 1995. h ttp://www.institut-genocid.ba/tekst.php?id=146 198

 Samo primjenom nauno-istraivake metode moe se utvrditi istina o oruanom sukobu. Nauno-istraivaka saznanja daju trajni osnov za prevenciju poinjenja zloina i ona se trebaju zasnivati na interdisciplinarnom pristupu, pokrivajui historijske, pravne, socioloke, demografske, politoloke i druge aspekte, kako bi se na sveobuhvatan nain istraio zloin i njegove posljedice.

U vezi sa mandatom, Institut sarauje sa svim relevantnim institucijama u BiH i inostranstvu, kao i sa domaim i meunarodnim NVO-ima, odnosno pojedincima koji mogu da pomognu u postizanju ciljeva . Ova institucija naroitu panju poklanja saradnji sa pravosudnim institucijama u pravcu pruanja podrke krivinim istragama i suenjima za ratne zloine . Takoer, Institut prua strunu pomo istraivaima iz BiH i inostranstva koji su zainteresirani za rad na istraivanju i analizi krenja meunarodnog humanitarnog prava tokom oruanog sukoba u BiH i sa tim u vezi razvija saradnju sa naunim i drugim ustanovama, sa ciljem da se stvori jedan broj relevantnih mladih istraivaa koji bi bili zainteresirani za ovu oblast . Sjedite Instituta je u Sarajevu .
73

Sluaj se vodio pred Meunarodnim sudom pravde od 1993. godine. Presuda u predmetu oglaena je 26. februara 2007. godine.

Ovi dokumenti poslati su, izmeu ostalih, Generalnoj skuptini UN-a, Vijeu sigurnosti UN-a, svim vladama i lanicima UN-a, MKSJ itd. Inae, Narodnom tubom protiv tadanjeg predsjednika Srbije Slobodana Miloevi, Institut je, izmeu ostalog, traio od tadanjeg glavnog tuioca MKSJ Richarda Goldstonea (Riarda Goldstona) da otvori krivinu istragu protiv Miloevia.
199

III rePArACIje
74

III rePArACIje
1. Uvod
U BiH jo uvijek nije izraena strategija koja bi na sveobuhvatan i sistematski nain pristupila reguliranju pitanja pojedinanih i kolektivnih materijalnih i nematerijalnih reparacija putem naknade (kompenzacije), restitucije, rehabilitacije, razliitih oblika satisfakcije i garancije da se takva djela nee ponoviti . Kako je istaknuto, svi ovi oblici reparacija definirani su u Rezoluciji Generalne skuptine UN-a iz 2006 . godine pod nazivom Osnovni prinicipi i smjernice o pravu na pravni lijek i reparacije za rtve tekih krenja meunarodnih ljudskih prava i ozbiljnih povreda meunarodnog humanitarnog prava .200 Dominantan oblik reparacija su kompenzacije koje se ostvaruju na osnovu entitetskih zakona o pravima civilnih rtava rata i ratnih vojnih invalida (RVI), te, u manjoj mjeri, putem postupaka za naknadu materijalne i nematerijalne tete pred sudovima u BiH, regionu, kao i pred Evropskim sudom za ljudska prava . Jedini dravni instrument u pogledu kompenzacija je Zakon o nestalim osobama . Meutim, ovaj zakon na identian nain, poput entitetskih zakona, regulira ovu oblast . Naime, oni ne daju sistemska rjeenja u pogledu kompenzacija, ve im prilaze na uzak nain, svodei ih na isplaivanje individualnih mjesenih naknada zbog tjelesnog oteenja, odnosno na isplaivanje po osnovu ubijene, umrle ili nestale osobe, te po osnovu seksualnog zlostavljanja i silovanja . Drugi, takoer vaan oblik reparacija u BiH je restitucija, koja se ogleda kroz razliite aktivnosti u pravcu implementacije Aneksa VII Dejtonskog sporazuma (Sporazum o povratku izbjeglica i raseljenih osoba) .

primjer, putem podizanja memorijala .201 Primijeeno je da se irom BiH podiu spomen obiljeja koja su posveena civilnim rtvama rata, RVI i veteranima . Meutim, ona su gotovo u potpunosti jednonacionalna . Jo uvijek su rijetki primjeri spomenika koji tretiraju rtvu na nadnacionalan nain ili spomenika koji bi bili posveeni rtvama iz vie etnikih zajednica .

Rezolucija Generalne skuptine UN-a Osnovni prinicipi i smjernice o pravu na pravni lijek i reparacije za rtve tekih krenja meunarodnih ljudskih prava i ozbiljnih povreda meunarodnog humanitarnog prava definirala je sljedeih 5 oblika reparacija:  kompenzacije - predstavljaju materijalno zadovoljenje rtava putem obezbjeivanja jednokratnih, mjesenih ili drugih naknada na osnovi zakona i podzakonskih akata, kao i putem pokretanja krivinih ili parninih postupaka zbog materijalne odnosno nematerijalne tete koja je poinjena u periodu krenja ljudskih prava;  restitucija - predstavlja povratak rtava u situaciju koja je postojala prije poetka krenja ljudskih prava: putanje na slobodu, osiguravanje graanskih prava i sloboda, povratak imovine, povratak u mjesta iz kojih su raseljene i drugo;  rehabilitacija - predstavlja pruanje psiholoke i druge podrke (medicinske) zbog preivljenih ratnih trauma ili fizikih povreda;  razliiti oblici zadovoljenja - predstavljaju simboline metode putem kojih e biti umanjene posljedice tete: rjeavanje sudbine nestalih i razni oblici simbolinih reparacija poput izvinjenja, podizanja memorijala, utvrivanje injenica o zloinima i slino;  garancija neponavljanja - predstavlja postupke osiguranja kojima e se garantirati da se u budunosti nee ponoviti krenja prava: demobilizacija, rasputanje paravojnih formacija, unitavanje oruja, civilna kontrola nad slubama bezbjednosti, reforma slubi bezbjednosti, reforma pravosua itd.

 Cilj mehanizma reparacija direktno utjee na prevazilaenje posljedica zloina i na vraanje dostojanstva rtvama, koje im je oduzeto nanoenjem povreda. Da bi se dolo do toga cilja, drava je u obavezi da ustanovi, finansira i provodi programe reparacije, bilo zbog pravne bilo zbog moralne obaveze, jer je napravila propust u ispunjavanju svoje primarne obaveze, a to je da zatiti prava svim svojim graanima.

Na kraju, trei oblik reparacija je realizirvanje aktivnosti s ciljem pruanja satisfakcije rtvama, na
200

Vie informacija pronai u Poglavlju I.

201 Ostali primjeri bi svakako mogli biti istraivanje sudbine nestalih itd.

75

2. restitucija - implementacija Aneksa vII dejtonskog sporazuma


 Aneks VII predvia povrat i rekonstrukciju imovine, tj. pravednu naknadu tete zbog unitene imovine i povratak (fiziki i odrivi povratak), te obavezuje sve institucije vlasti da stvore sve neophodne preduslove da bi se odredbe ovog aneksa ispunile.202 Tu se prvenstveno misli na omoguavanje slobode kretanja i sigurnost, rjeavanje pitanja nestalih, ukidanje diskriminatornog zakonodavstva (ratnog zakonodavstva) o pitanju povratka i povrata imovine, zabranu govora mrnje u medijima (naroito u pogledu povratnika), pokretanje postupaka protiv onih koji su krili odredbe meunarodnog humanitarnog prava203, te onih koji onemoguavaju povratak, provoenje deloacija i drugo.  Prema podacima Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine, od poetka rata do potpisivanja Dejtonskog sporazuma 2,2 miliona osoba prisilno je napustilo svoje domove.204 Isti izvor navodi da su zvanine statistike registrirale preko milion povratnika.205 Meutim, uprkos jasnoj definiciji Aneksa VII o povratku izbjeglih i raseljenih lica u svoje prijeratne domove, mnogi izvori navode da se ove statistike zapravo odnose na rekonstrukciju kua i povrat imovine, a ne na stvarni povratak, te da nije napravljena jasna razliku izmeu povratnika koji su samo uli u posjed imovine, bilo da je ona vraena ili rekonstruirana, i onih koji su ostali da ive u njoj.206  Trenutno je u bazi podataka Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH registrirano oko 50.000 porodica za povratak. Takoer, ovo Ministarstvo izalo je sa procjenom da bi jo oko 150.000 objekata trebalo da bude rekonstruirano. Dio tih objekata zahtijeva manju intervenciju, dok je neke kue potrebno graditi iz temelja.207 Kako bi se dobila jasnija slika koliko je sredstava potrebno za realiziranje ovog procesa, korisno je istai da je za rekonstrukciju jedne kue iz temelja potrebno izdvojiti oko 25.000 KM, u zavisnosti od veliine. Generalno, kada se govori o rekonstrukciji, uglavnom se govori o podizanju kue iz temelja. Godinje se za proces obnove i povratka na svim nivoima vlasti izdvoji tek oko 100 miliona KM i itav ovaj proces finansira se prvenstveno iz domaih sredstava. Princip koji podrava ovakav pristup lei u jednoj od pomenutih obaveza drave, a to je preduzimanje svih neophodnih mjera kako bi se sprijeilo krenje ljudskih prava. Ukoliko drava propusti da ispuni svoju obavezu, odgovorna je da ponudi programe reparacija.208

2.1. Istorijat 2.1.1. rrTF


Do formiranja Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice i prenoenja ovlatenja za implementaciju Aneksa VII na ovu instituciju, agencija RRTF pri OHR-u

koordinirala je proces povratka izbjeglica i raseljenih lica . Aktivnosti ove agencije odnosile su se na olakavanje procesa povratka putem inicijativa usmjerenih na osiguravanje stambenog prostora (povrat i rekonstrukcija) sa ciljem da svi imaju krov nad glavom209 i odrivih socio-ekonomskih uslova za povratnike (odrivi povratak), kao to je nediskriminirajui pristup radnim mjestima, obrazovanju, javnim komunalnim uslugama i zdravstvenoj zatiti, te zastupljenost u vladinim i pravosudnim organima .
Helsinki komitet za ljudska prava u BiH: Izvjetaj o stanju ljudskih prava u BiH za 2007. godinu, http://www.bh-hchr.org/ Izvjestaji/izvj2007.htm
206 207

202 203

Navedeni izvor, str. 20

Iako to u praksi nije uvijek bio sluaj, cilj Aneks VII svodi se na fiziki povratak kroz ostvarivanje prava na povrat imovine ili na rekonstrukciju ivenog prostora (obnova kua ili stanova) i na odrivi povratak (stvaranje ostalih uslova za dostojanstven i ekonomski odriv ivot).
204 205

Meutim, vjeruje se da je od tih 150.000 objekata najvei broj upravo onih koji bi trebalo da se podignu iz temelja. Vie informacija o odgovornosti drava pronai u Poglavlju I.

Aneks VI.

208 209

Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH, Uporedna analiza pristupa pravima izbjeglica i raseljenih osoba 2005, h ttp://www.mhrr.gov.ba/PDF/UporednaAnalizaBosanskiWEB. pdf str. 45

RRTF je koordinirao rekonstrukciju stambenog prostora i nadzirao implementaciju imovinskih zakona prema kojim su sve izbjeglice i raseljena lica imali pravo na povrat svojih prijeratnih domova.

76

Meutim, iako je implementacija Aneksa VII predstavljala prioritet za meunarodnu zajednicu, itav proces je do 1999 . godine tekao vrlo sporo . Kljuni razlog za to je nepostojanje sigurnosnih uslova, neizvrene reforme u policiji i pravosuu, nespremnost policije da istrai sluajeve ratnih zloina i sluajeve napada na povratnike, nespremnost pravosua da procesuira ovakve sluajeve, politike elite koje su vodile rat jo uvijek su bile na vlasti, diskriminatorni imovinski zakoni (na primjer zakoni o naputenoj imovini) nisu bili ukinuti, Visoki predstavnik nije imao Bonske ovlasti210, a domicilno stanovnitvo se protivilo povratku prijeratnih stanovnika . Zapoinjanjem procesa certifikacije u policiji, koji je trajao od 1999 . do 2002 . godine, kao i zapoinjanjem procesa reimenovanja sudija i tuioca, koji je trajao od 2002 . do 2004 . godine, a naroito usvajanjem Plana za provedbu imovinskih zakona (PLIP), stvorili su se uslovi za povratak .211 Organizacije koje su bile ukljuene u rad RRTF-a bile su: OHR, Visoki komesarijat UN-a za izbjeglice (UNHCR), Evropska komisija, Humanitarna kancelarija Evropske komisije (ECHO), vlade Njemake, Holandije i SAD-a, Svjetska banka, Policijska misija EU (EUPM), Organizacija za sigurnost i saradnju u Evropi (OSCE), Razvojna agencija Ujedinjenih nacija (UNDP), Meunarodna grupa za menadment (IMG), Meunarodna organizacija za migracije (IOM), Komisija za imovinske zahtjeve raseljenih lica i izbjeglica (CRPC) i SFOR .
Na Bonskoj konferenciji o implementiranju mira, odranoj u decembru 1997. godine, Vijee za implementaciju mira razmatralo je napredak u implementiranju Dejtonskog sporazuma i njegovih Aneksa. Ovom prilikom Vijee je pozdravilo namjeru Visokog predstavnika da iskoristi svoja krajnja ovlatenja u regiji u vezi sa interpretacijom Sporazuma o civilnoj implementaciji Dejtonskog sporazuma, a s ciljem olakanja ili razrjeenja tekoa putem donoenja obavezujuih odluka, kad on smatra za neophodno. To su bila sljedea pitanja: a) vrijeme, mjesto i predsjedavanje sastancima zajednikih institucija; b) privremene mjere koje stupaju na snagu kad strane nisu u mogunosti da se dogovore i koje ostaju vaee dok Predsjednitvo ili Vijee ministara ne usvoji odluku o tom pitanju u skladu sa Dejtonskim sporazumom; c) druge mjere pri osiguranju implementiranja Dejtonskog sporazuma u cijeloj Bosni i Hercegovini, kao i neometanog rada zajednikih institucija. Takve mjere mogu ukljuivati aktivnosti protiv osoba koje obavljaju javnu slubu ili funkcionera koji izostaju sa sastanaka iz neopravdanih razloga ili za koje Visoki predstavnik smatra da naruavaju pravne obaveze uspostavljene Dejtonskim sporazumom ili rokove za njihovo implementiranje. Vie informacija moe se nai na: B onska konferencija o implementaciji mira, 1997. godine h ttp://www.ohr.int/pic/default.asp?content_id=29660
210

2.1.2. PLIP
U skladu sa poglavljem 2 Aneksa VII Dejtonskog sporazuma formirana je Komisija za imovinske zahtjeve raseljenih lica i izbjeglica, kao kljuni organ za donoenje odluka o imovinskim pravima lica koja nisu u posjedu svoje imovine . Ova Komisija je ve 1997 . godine poela sa izdavanjem odluka neophodnim za povrat imovine . Meutim, ubrzo je postalo jasno da sama odluka CRCP-a nije garantirala i njeno izvrenje, odnosno povrat imovine, s obzirom da izvrenje odluka ovog tijela nije regulirano Aneksom VII . Generalno, prvi konkretni pomaci u pravcu realizacije Aneksa VII, kao i u pravcu realizacije odluka CRPC-a, dogodili su se tek 1998 . godine usljed pritiska meunarodne zajednice, a prvenstveno nakon to je Visoki predstavnik, kao to je reeno, u decembru 1997 . godine dobio tzv . Bonske ovlasti . Koristei nova ovlatenja, Visoki predstavnik je u periodu 1998-1999 . godine nametnuo usvajanje zakona, meu kojima je, pored imovinskih zakona, prvo u Federaciji BiH, a zatim i u RS-u, usvojen i Zakon o izvrenju odluka CRPC-a u oba entiteta (u oktobru 1999 . godine) . Ovi zakoni su regulirali povrat imovine na nain da su prijeratni vlasnici imovine sticali pravo na povrat, ime su, izmeu ostalog, ukinuti diskriminatorni ratni zakoni o naputenoj imovini . I pored toga, povrat imovine i povratak nisu tekli kako je bilo planirano zbog svih pomenutih razloga . Zato se javila potreba za definiranjem strategije, tj . planom koordinacije aktivnosti kljunih meunarodnih organizacija koje su se bavile pitanjem povratka: OHR, UNHCR, OSCE, UNMIBH i CRPC . Rezultat ovih napora je definiranje Plana za provedbu imovinskih zakona (PLIP), koji je stvoren da bi se osiguralo priznavanje i ostvarivanje imovinskih prava, te da se svi nerijeeni zahtjevi za povrat imovine rijee . Cilj PLIP-a je bila depolitizacija povrata imovine i procesa povratka, te da se graanska prava svih pojedinaca stave ispred politikih interesa . Da bi se podrao ovakav pristup, od neposredne vanosti je, kako je to naglaeno u planu, bila reforma policije i pravosua, ime bi se ostvarili sigurnosni uslovi za povratak i istraili i procesuirali svi sluajevi ometanja povratka, te provele deloacije osoba koje su bespravno ule u posjed tue imovine . Takoer, u okviru plana naroito je bilo vano i pitanje da li su policajci, sudije i tuioci u posjedu tue imovine, a to je proizvelo dalekosene posljedice, s obzirom na to da je uzurpacija imovine bila jedan od kriterija za donoenje odluka o tome da li e policajci dobiti certifikat za rad u policiji, odnosno da li e sudije ili tuioci biti reimenovani .212 Neposredno nakon usvajanja PLIP-a,
Vie informacija o procesu certifikacije policajaca i procesu reimenovanja u pravosuu vidjeti u Poglavlju II, dio Institucionalne reforme.
212

Informacije o procesu certificiranja policajaca i reimenovanja sudija i tuioca mogu se pronai u Poglavlju II, dio Institucionalne reforme.
211

77

usvojeni su svi imovinski zakoni kojima je u potpunosti regulirana ova oblast, a ime je omogueno da se imovina gotovo u potpunosti vrati nekadanjim vlasnicima . Ovi zakoni su i danas na snazi .

2.1.4. Prijenos ovlatenja na dravne organe vlasti


Pitanje implementacije Aneksa VII Dejtonskog sporazuma u potpunosti je prebaeno na dravne organe vlasti, a koordinacionu ulogu ima dravno Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice . Entitetska i kantonalna ministarstva koja se bave pitanjem povratka daju doprinos realizaciji ovog Aneksa . Takoer, neke lokalne administracije imaju svoja specijalna odjeljenja za povratak, dok se na terenu uglavnom sree situacija da je vie optinskih slubi zadueno za rjeavanje ovog problema . Kada je Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice preuzelo koordinaciju u pravcu implementacije Aneksa VII, plan utroka sredstava nije postojao, tako da su entitetska ministarstva svoja budetska sredstva ulagala u optine, to je dovodilo do preklapanja aktivnosti i sredstava . Ubrzo nakon formiranja Komisije za izbjeglice i raseljene osobe BiH, postignut je i Sporazum o udruivanju sredstava . S obzirom na to da se dravni budet usvaja svake godine i utroak sredstava namijenjenih za rekonstrukciju utvruje na godinjoj osnovi, finansijski i tehniki realizira se putem Fonda za povratak BiH, dok Komisija vodi cjelokupan proces povratka i donosi relevantne odluke o prioritetima utroka sredstava . Na primjer, zajednika sredstva Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice, entitetskih ministarstava za pitanja izbjeglih i raseljenih lica, te Brko distrikta za 2008 . godinu iznose 38 .800 .000 KM . Ove institucije su u aprilu 2008 . godine potpisale Sporazum o udruivanju i nainu realizacije sredstava i, u skladu sa njim, utroak sredstava podijeljen je u etiri prioritetne oblasti: 1) rekonstrukcija stambenih objekata;215 2) obnova ratom unitenih stambenih zgrada;216 3) zatvaranje kolektivnih centara i rjeavanje pitanja onih koji i dalje ive u njima217 i 4) odrivi povratak (ekonomska i socijalna pomo, infrastruktura, zapoljavanje itd .) .218 to se tie prve oblasti, u maju 2008 . godine donesena je odluka da e se u vezi sa rekonstrukcijom potivati etniki princip, tj . da e se po optinama sredstva alocirati procentualno po etnikom principu . Meunarodna zajednica je kritizirala odluku da se sredstva dodjeljuju po nacionalnom kljuu s obzirom na to da se ovakva politika u dosadanjim
215 216 217 218

2.1.3. Povrat imovine i rekonstrukcija


Nakon potpisivanja Dejtonskog sporazuma i formiranja CRPC-a, oni graani koji su u toku rata napustili svoju imovinu podnosili su zahtjev CRPC-u za povrat, a koji je po slubenoj dunosti od relevantnih ustanova traio dokaze i na osnovu toga utvrivao vlasnitvo i izdavao rjeenja za povrat imovine . Na osnovu rjeenja o izvrenju odluke CRPC-a, graani su traili da se provede postupak deloacija privremenih korisnika, te da uu u posjed svojih prijeratnih domova . Za stanove nad kojima su graani prije rata imali stanarsko pravo postojao je rok u kojem su morali podnijeti zahtjev za povrat, dok to sa privatnom imovinom nije bio sluaj . U skladu sa entitetskim Zakonima o privatizaciji dravnih stanova, bez obzira da li su naputali svoje domove ili ne, svi graani koji su prije rata imali stanarsko pravo nad svojim stanovima imali su pravo podnijeti zahtjev o otkupu stanova, pa su na osnovu ove procedure sticali vlasnitvo nad svojom imovinom i imali mogunost da upravljaju njom . Neki su ove stanove odmah po otkupu prodavali ili vrili zamjenu kako bi se vratili u mjesta u kojima su bili raseljeni, dok su neki u njima ostali da ive, to je, naravno, zavisilo od uslova ivota u prijeratnim prebivalitima .213 Rekonstrukciji imovine pristupano je sa humanitarnog aspekta, sa ciljem da svi graani imaju krov nad glavom . Meutim, pod rekonstrukcijom se nije smatralo da se odreenoj kui treba vratiti prvobitni izgled i kvadratura, ve da se napravi funkcionalni prostor prema odreenim standardima kako bi se to veem broju raseljenih osigurao krov nad glavom . Organizacija IMG, kao dio RRTF-a utvrdila je minimalne standarde za stanovanje: rekonstrukcija kue zavisila je od broja lanova porodice, tako da se u praksi rekonstrukcija vrila po principu 5-7 m2 po lanu domainstva .214

213

Kao to je ve naglaeno, sam ulazak u posjed prijeratne imovine (kao i rekonstrukcija) nije i jo uvijek ne predstavlja jedini faktor koji utie na odluku da li e se graanin vratiti u svoje prijeratno prebivalite, nego je neophodno raditi na inicijativama usmjerenim ka odrivom povratku.

Oko 21 milion KM Oko 8 miliona KM Oko 4 miliona KM Oko 5 miliona KM

Na primjer, ako je domainstvo brojalo 5 lanova, onda se rekonstruiralo samo 25 m2 kue, bez obzira na njenu prijeratnu kvadraturu.
214

78

aktivnostima pokazala neefikasnom . Meutim, ovaj pristup je zasada ostao na snazi . U meuvremenu su usvojene i odluke o utroku sredstava za ostale tri prioritetne oblasti . Naprimjer, usvojena je odluka o selekciji prioritetnih lokaliteta u kojima e se raditi na obnovi ratom unitenih stambenih zgrada, ukljuujui stambene zgrade u Mostaru, Sarajevu i drugim mjestima .

2.1.4.1. dravne institucije koje rade na implementaciji Aneksa vII


komisija za imovinske zahtjeve raseljenih osoba i izbjeglica. lan XVI Aneksa VII predvia da se pet godina nakon stupanja na snagu Dejtonskog sporazuma odgovornost za finansiranje i rad CRPC-a prenese na Vijee ministara BiH . CRPC je zvanino prestao sa radom 2003 . godine i njen pravni nasljednik bila je Komisija za imovinske zahtjeve raseljenih osoba i izbjeglica, sa istim mandatom .220 Ova nova komisija formirana je 2004 . godine, a njene nadlenosti regulirane su Sporazumom zakljuenim izmeu Vijea ministara BiH, vlada Federacije BiH i Republike Srpske o prijenosu nadlenosti i nastavku finansiranja i rada Komisije za imovinske zahtjeve raseljenih osoba i izbjeglica, a u skladu sa lanom XVI Aneksa VII Dejtonskog sporazuma . Institucije koje su formirane na osnovu Zakona o izbjeglicama iz BiH i raseljenim osobama u BiH. U skladu sa ovim zakonom formirani su Komisija za izbjeglice i raseljene osobe BiH221, kao i Fond za povratak . Nadlenosti Komisije ukljuuju: odobravanje projekata rekonstrukcije i povratka koje Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice prikupi i proslijedi Komisiji na razmatranje; odobravanje zajednikih projekata, koji e se realizirati kroz Fond za povratak; izdavanje ovlatenja za finansijsku realizaciju odobrenih projekata rekonstrukcije i povratka putem Fonda za povratak; nadzor nad finansijskom realizacijom odobrenih projekata rekonstrukcije i povratka, ukljuujui ouvanje sredstava Fonda za povratak; davanje smjernica prilikom izrade podzakonskih akata kojima se regulira rad i organizacija Fonda za povratak; te razmatranje kvartalnih i privremenih izvjetaja, koje direktor Fonda za povratak podnosi u pogledu upravljanja sredstvima i finansijske realizacije odobrenih projekata rekonstrukcije i povratka .222 Fond za povratak funkcionira kao samostalna upravna organizacija . Ova institucija raspolae sredstvima radi realizacije projekata povratka i rekonstrukcije, a koje svojom odlukom odobri Komisija . Ovaj Fond

 Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice izradilo je 2004. godine Uputstvo o provoenju procedura za odabir korisnika programa pomoi u obnovi stambenih jedinica u svrhu povratka, koje definira kriterije za odabir povratnika ije e se stambene jedinice rekonstruirati. Prema uputstvu, potrebno je zadovoljiti slijedee kriterije: da je korisnik pomoi izbjeglica iz BiH, raseljena osoba u BiH ili povratnik; da je iskazao namjeru za povratkom; da mu je utvren status vlasnitva ili stanarsko pravo nad stambenom jedinicom koja je predmet rekonstrukcije; da je na dan 30.04.1991. godine imao prebivalite u stambenoj jedinici koja je predmet rekonstrukcije; da se stambena jedinica koja je predmet rekonstrukcije smatra neuslovnom za stanovanje u skladu sa utvrenim standardima o minimumu stambenih uslova; da korisnik pomoi/nosilac domainstva i lanovi njegovog domainstva od 1991. godine nemaju na teritoriji BiH drugu stambenu jedinicu koja se smatra uslovnom za stanovanje, u skladu sa utvrenim standardima o minimumu stambenih uslova; te da korisnik pomoi nije primio pomo u rekonstrukciji, dovoljnu da zadovolji utvrene standarde u skladu sa utvrenim standardima o minimumu stambenih uslova. Isti dokument regulira i posebne kriterije koji Komisiji pomau da izvri odabir korisnika pomoi u rekonstrukciji na transparentan nain, potujui principe jednakopravnosti pristupu pomoi u rekonstrukciji.219 U vezi sa ovim Uputstvom vano je napomenuti da je 1999. godine Parlamentarna skuptina BiH donijela Zakon o izbjeglicama iz BiH i raseljenim licima u BiH, kojim se osnivaju Komisija za izbjeglice i raseljene osobe BiH i Fond za povratak BiH, a koji su nadleni za odabir, tj. za finansiranje projekata kojima se stvaraju uslovi za realizaciju i realiziraju zahtjevi iz Aneksa VII.

220 Ovu Komisiju ini 7 lanova, od kojih tri predlae Vijee ministara BiH, a vlade Federacije BiH i Republike Srpske predlau po dva lana. 221 Komisija se sastoji od devet lanova: po tri lana Komisije dolaze iz redova svakog od tri konstitutivna naroda. Predloene lanove imenuje Predsjednitvo BiH, a Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice prua Komisiji adekvatnu administrativnu i tehniku podrku. 222 Zakon o izbjeglicama iz BiH i raseljenim osobama u BiH (Slubeni glasnik BiH, br. 23/99, 21/03 i 33/03), lan 23 i 24.

219

Slubeni glasnik BiH broj 25/04

79

se popunjava iz primarnih i sekundarnih izvora . Primarna sredstva su sredstva iz budeta BiH, entiteta i Brko distrikta BiH, kao i iz kantonalnih i opinskih budeta . Sekundarni izvor predstavljaju finansijske i druge pomoi zemalja prihvata izbjeglica iz BiH, relevantnih meunarodnih organizacija, donacije i krediti meunarodnih finansijskih institucija osiguranih za ove namjene i donacije iz privatnog sektora .

2.2. revizija Strategije BiH za provedbu Aneksa vII


Centralna pitanja koja bi trebalo da budu rijeena Strategijom BiH za provedbu Aneksa VII su:  rekonstrukcija stambenih jedinica izbjeglica, raseljenih osoba i povratnika, zatvaranje kolektivnih centara i rjeavanje pitanja alternativnog smjetaja raseljenih osoba i povratnika i socijalnog stanovanja, sa posebnim akcentom na probleme raseljenih osoba i izbjeglica i stambenog zbrinjavanja ranjivih kategorija povratnika; finaliziranje procesa povrata imovine i stanarskih prava izbjeglica, raseljenih osoba i povratnika;  elektrifikacija povratnikih naselja i pojedinanih stambenih jedinica povratnika;  rekonstrukcija infrastrukture u mjestima od interesa za povratak izbjeglica, raseljenih osoba i povratnika; zdravstvena zatita raseljenih osoba i povratnika;  socijalna zatita raseljenih osoba i povratnika;  ostvarivanje prava na kolstvo raseljenih osoba i povratnika;  pravo na rad i upoljavanje raseljenih osoba i povratnika;  pitanje sigurnosti raseljenih osoba i povratnika, deminiranje podruja povratka i  pravo na naknadu tete raseljenim osobama, izbjeglicama i povratnicima.223

konane realizacije Aneksa VII . Poseban znaaj ovom dokumentu daje injenica da su Strategiju prihvatile resorne dravne i entitetske institucije, kao i meunarodna zajednica u BiH . Strategijom su utvreni strateki ciljevi, a to su: dovrenje procesa povratka izbjeglica iz BiH i raseljenih osoba u BiH; realiziranje povrata imovine i stanarskih prava; dovrenje procesa rekonstrukcije stambenih jedinica za potrebe povratka; te osiguranje uslova odrivog povratka i procesa reintegracije u BiH . Reforme i pravce stratekog djelovanja definirane Strategijom ine: pravne reforme i usklaivanje propisa, strukturalne i organizacijske reforme, osposobljavanje i stavljanje u funkciju jedinstvene baze podataka i ostvarivanje uslova za odrivi povratak, a sve s ciljem postizanja definiranih ciljeva na to transparentniji, efikasniji i ekonominiji nain .224 Meutim, ispostavilo se da neki graani ne uivaju nesmetan pristup svim pravima definiranim u Aneksu VII te je bilo neophodno revidirati Strategiju . Iz tog razloga Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice pristupilo je konsultacijama sa relevantnim domaim i meunarodnim akterima koji su radili na implementaciji Aneksa VII i pripremili Nacrt revidirane strategije, koji su u oktobru 2008 . godine uputili Vijeu ministara na usvajanje .225 Miljenja lanova radne grupa koja je u sklopu izrade revizije Strategije radila na pitanju prava na naknadu tete raseljenim osobama, izbjeglicama i povratnicima su se razilazila, pa je u oktobru 2008 . godine od OHR-a zatraeno pravno tumaenje termina naknade tete za ovu kategoriju .226 Visoki predstavnik je u svom odgovoru neposredno povezao naknadu tete sa terminom imovina i ukazao da je cilj Aneksa VII osigurati pravo raseljenih osoba i izbjeglica da se slobodno vrate na svoja ognjita, te istakao da ovo pravo mogu realizirati samo one osobe kojima je imovina oduzeta tokom rata u BiH . Na kraju, naglaeno je da se termin imovina, definiran Aneksom VII, odnosi na stambene objekte, bez obzira da li se radi o objektima u privatnom ili drutvenom vlasnitvu .
Nacrt revidirane strategije BiH za provedbu Aneksa VII Dejtonskog mirovnog sporazuma h ttp://www.mhrr.gov.ba/PDF/NacrtRevidiraneStrategije.pdf
224

Revidirana strategija za provedbu Aneksa VII Dejtonskog mirovnog sporazuma h ttp://www.mhrr.gov.ba/PDF/Izbjeglice/Revidirana%20Strategija%20BiH%20za%20provedbu%20Aneksa%20VII%20DMS.pdf


225 226

Strategija BiH za provedbu Aneksa VII Dejtonskog sporazuma sainjena je 2002 . godine i to je prvi zajedniki, okvirni dokument na nivou BiH kojim su definirani ciljevi i planirane akcije i reforme u pravcu
223

Ista referenca

Naime, lanom II Aneksa X Dejtonskog sporazuma reguliran je mandat visokog predstavnika, u kojem, izmeu ostalog, stoji da e OHR po potrebi davati opte smjernice u vezi sa aktivnostima svih aktera koji rade na implementaciji civilnih aspekata Dejtonskog sporazuma. Takoer, uloga OHR-a u tumaenju ove oblasti vidi se i kroz Bonske ovlasti.

80

Ovakvo tumaenje opravdano je injenicom da je okonanje implementacije Aneksa VII planirano za 2010 . godinu, te bi stoga bilo nerealno oekivati da bi se bilo kakav drugi plan kompenzacije u okviru implementacije Aneksa VII mogao do ovog roka ispuniti . Meutim, Visoki predstavnik je ovim putem ukazao na postojanje drugih kompenzacijskih mehanizama u okviru domaeg zakonodavstva i meunarodno priznatih instrumenata za zatitu ljudskih prava, te da ih ova Strategija ne stavlja van snage .227 U smislu naknade tete, neophodno je spomenuti i kategorije graana koji su 3. iz svojih sredstava rekonstruirali kue ili stanove, tj . 4. one osobe koje su sagradile kue ili kupile stanove, te nale zaposlenje u mjestima raseljenja, a ije kue jo uvijek nisu rekonstruirane tj . 5. one osobe koje jednostavno ne ele da se vrate, jer se ne osjeaju sigurno ili nemaju uslova za odriv povratak, a ije kue, takoer, jo uvijek nisu rekonstruirane . Meutim, iako ove kategorije stanovnitva imaju pravo na naknadu tete, tj . postoji obaveza da se njihova teta nadoknadi, one nee biti prioritet za dravu, s obzirom na to da jo uvijek nije zadovoljen humanitarni princip da sve osobe imaju krov nad glavom . Ispunjavanje njihovih prava bie ostavljeno za neko budue vrijeme .

povratnici nikada nisu ni uli . U Poitelju, konkretno, sve kue su obnovljene, dok je useljeno njih oko 40%228, u selu Marii kod Zvornika, od oko 100 novosagraenih kua, useljeno je njih 10 i tako dalje229 . Prema izjavama Fadila Banjanovia, irom BiH poznatog predvodnika povratka i trenutno poslanika u Vijeu naroda Narodne skuptine Republike Srpske, sa ovih kua lokalno stanovnitvo poelo je da uzima crijep sa krovova, skinuti su prozori i vrata itd . to se tie infrastrukture, neka povratnika sela ili dijelovi sela, konkretno u optinama Zvornik i Mostar, jo uvijek nemaju struju, ili su je tek nedavno dobili .230 Takoer, intenzitet povratka se veoma razlikuje . Konkretno, najmanji povratak zabiljeen je u istonoj Hercegovini, gdje se vratilo izmeu 500 i 600 raseljenih, a u samo Trebinje vratilo se tek oko 3% nekadanjih stanovnika .231 Najbolji povratak biljei se u okolini Zvornika, Bijeljine i u Bosanskoj Krajini, tanije u Prijedoru . Meutim, svi povratnici susreu se sa istim problemima, a to je prvenstveno nedostatak perspektive (radnih mjesta) . Iz tog razloga, najvei broj povratnika su stariji ljudi, dok se mladi ili ne vraaju, ili povremeno obilaze svoje roditelje . Razlozi za to su razliiti: snali su se u novim sredinama, zavrili su kole, zaposlili, doli do novih prijatelja, osjeaju se sigurnije itd . Primjeri povratka i problemi sa kojima se povratnici susreu. U mjestima koja su irom BiH poznata kao dobri primjeri povratka, punoj integraciji povratnika i domicilnog stanovnitva isprijeili su se drugi problemi . 1) Stolac je grad gdje se biljei povratak vei od 90% (povratnici su Bonjaci i Srbi) . Meutim i pored zakonodavstva Federacije BiH kojim se garantira etniki paritet u pravcu zapoljavanja u javnim institucijama, prvi koraci u vezi sa tim uinjeni su tek 2006 . godine . Kako to tvrde stolaki povratnici, rezultat ovog procesa i dalje nije zadovoljavaju .232 2) Selo Kozluk u optini Zvornik biljei takoer veliki povratak (povratnici su Bonjaci) . U tom mjestu uspjeno je izvrena integracija srpskog i bonjakog stanovnitva . To se ogleda i u injenici to oko 120 uenika Bonjaka zajedno sa Srbima pohaa nastavu u lokalnoj Osnovnoj koli Petar Koi . Meutim, u ovoj koli jo uvijek nisu zaposleni
228 Razgovor sa predstavnikom Udruenja graana Poitelj Devadom Ibruljem. 229

2.3. kako povratnici vide proces povratka


Opti je stav da je dosadanji rezultat povratka doivio ogranieni uspjeh . Povratnici smatraju da nije izabran u potpunosti odgovarajui pristup implementiranja Aneksa VII (povrat imovine i rekonstrukcija), da nije bilo dovoljno planiranja aktivnosti itd . Njihov stav je da je povratku, tj . rekonstrukciji, trebalo prii kroz izgradnju funkcionalnog stambenog prostora (soba i kupatilo), a da su sredstva trebala prvenstveno biti ulagana u razvoj infrastrukture i pokretanja ekonomije povratnikih regiona, kako bi povratnici imali gdje da rade i ime bi se otvorila mogunost za njihov ostanak i reintegraciju (odrivi povratak) . Zbog ovakvog pristupa, mnoge obnovljene kue ostale su neuseljene . U neke od njih potencijalni
Za vie informacija o drugim kompenzacijskim mehanizmima, vidjeti izjavu Vijea za implementaciju mira iz juna 1998. godine.
227

Razgovor sa Fadilom Banjanoviem.

230 Razgovor sa Fadilom Banjanoviem; Razgovor sa direktorkom NVO-a Altruist iz Mostara, Dubravkom Andri. 231 Intervju sa zamjenikom predsjednika Skuptine optine Trebinje Ervinom Pobriem. 232 Razgovor za predstavnicima organizacija Orhideja iz Stoca.

81

uitelji Bonjaci, iako nekoliko njih ivi u samom Kozluku . Oni rade u kolama u Federaciji BiH .233 3) Povratnici u Poitelj, Bonjaci i Srbi, suoavaju se sa problemom u komunikaciji sa optinom apljina . Naime, ovo staro gradsko jezgro nekada je bilo poznato turistiko mjesto, gdje je prihod u velikoj mjeri ubiran od turizma .

Meutim, nisu uinjeni dovoljni napori da bi se razvila turistika ponuda . Konkretno, Hotel Stari Grad, u kojem su prije rata turisti odsjedali, i pored insistiranja povratnika, jo uvijek nije obnovljen . Takoer, prije rata u Poitelju je funkcionirala poznata umjetnika kolonija . Trenutno, umjetnika kolonija nema sredstava, a u apljini235

eC - UNdP SUTrA
Projekat SUTRA je vrlo vana karika u procesu implementacije Aneksa VII. Pokrenut je 2004. godine i nakon definiranja nove dravne Strategije za implementaciju Aneksa VII, oekuje se da e programski principi i nain implementacije biti uvrteni u Strategiju , te e ovim inom biti ispunjeni planovi SUTRA programa. Takoer, SUTRA e, samim tim, institucionalnim rijeenjem prestati da funkcionie u dosadanjem obliku. Inae, sam Projekat SUTRA je projekat povratka i rekonstrukcije, sa posebnim naglaskom na izgradnju lokalnih kapaciteta (pomo lokalnoj administraciji kroz izgradnju kapaciteta u pravcu finansijsko-administrativnog poslovanja, obezbjeivanja tehnikih sredstava i slino) kao i aktiviranje lokalnih zajednica da pokreu zajednike inicijative i projekte koji su od vanosti za odrivost njihovog povratka i, generalno, na ostvarivanje uslova za ivot. Preciznije, krajnji cilj programa je integriranje povratnike i domicilne populacije kroz razvoj zajednica, kako bi se osigurala odrivost povratka. Uvoenjem programa SUTRA pomoglo se uspostavljanju kontrole u cjelokupan proces povratka. Meutim, kao to je sluaj sa itavom implementacijom Aneksa VII i pored insistiranja na odrivom povratku i dalje je najvie sredstava bilo usmjeravano na rekonstrukciju stambenih objekata, to je i SUTRA program neminovno prihvatio. Lokalna akciona grupa (LAG). U okviru realizacije projekta SUTRA, primjenjen je princip lokalnih akcionih grupa (LAG),234 tj. princip inicijative sa nieg na vii nivo (odozdo na gore), sa ciljem da se aktiviraju svi lokalni akteri, stvori partnerstvo izmeu njih, te da oni kroz otvorenu i javnu diskusiju

kroz projekte definiraju svoje zajednike potrebe. Ovaj princip direktno je namijenjen razvoju lokalnih zajednica a samim tim i odrivosti povratka. LAG ini lokalna vlast, civilno drutvo (NVO-i poput udruenja ena, invalida, povratnika, mladih, itd.) i biznis sektor (udruenja privrednika, kompanije i drugi). Princip funkcionira uspostavom partnerstva i modela implementacije projekata tako to optina raspie javni poziv za podnoenje projekata, a NVO-i obezbjeuju uee lokalnih zajednica putem organiziranja javnih konsultacija u pravcu kreiranja ideja i postizanja dogovora oko inicijativa od zajednikog interesa, te priprema projekat, a sam projekat biva podran od strane biznis sektora, koji u podrci projektu pronalazi svoj interes.235 Inae, u svakoj optini SUTRA programa uspostavljena je neformalna LAG. U okviru ovog koncepta, konkretno, realizirani su i projekti zapoljavanja povratnika, a to je zavisilo od analize i procjene koji je profil radnika potreban u odreenom regionu. Naime, nakon izvrene procjene, SUTRA bi sklopio ugovor sa kompanijom koja je trebala da zaposli povratnike. Projekat bi osigurao sredstva u vrijednosti od maksimum 100.000 KM za kupovinu maina na kojima bi radili povratnici. Istovremeno, kompanije bi se obavezivale da na tom radnom mjestu zadre povratnika minimum na period od godinu dana. Ovaj aranman bio je u interesu i kompanije i povratnika: kompanija bi dobila mainu kojom bi bila poveana produktivnost i konkurentnost na tritu, te osobu koja e biti obuena da rukuje mainom, dok bi povratnik, sa druge strane, osigurao egzistenciju sebi i svojoj porodici i ostao da ivi u svom domu. Nakon navrenih godinu dana, daljnju realizaciju ovog projekta, tanije odnos izmeu povratnika i kompanije, pratila bi nadlena sluba lokalne samouprave.

233 234

Razgovor sa Fadilom Banjanoviem. Naprimjer, ukoliko se zajednica saglasi da je potrebno izgraditi vodovod, odreene kompanije e finansirati projekat i dobiti koncesiju za ostvarivanje prihoda od plaanja rauna za vodu.
235

LAG kao inicijativa je povezana sa ruralnim razvojem, tanije poboljanjem kvaliteta ivota ruralnih sredina. to se tie BiH, u skladu sa tim konceptom, urbanim centrima smatraju se samo Banja Luka i Sarajevo, dok su sve druge oblasti ruralne.

82

je osnovana paralelna umjetnika kolonija, koju finansira optina apljina .236 Svakako, lista problema sa kojima se suoavaju povratnici, ukljuujui i pomenuta mjesta, nije iscrpljena . Izborni zakon - pitanje prebivalita. Povratnici naroito kritian stav izraavaju prema Izbornom zakonu237, tanije prema lanu 3 .3, koji, po njihovom miljenju, neadekvatno definira pojam prebivalita, a to ima viestruke posljedice: Prebivalite je, u smislu ovog zakona, mjesto boravka u kojem je dravljanin imao prebivalite prema posljednjem popisu stanovnitva provedenom na dravnom nivou, ili opina u kojoj je prijavio prebivalite u skladu sa zakonom . Naime, osoba koja je izgubila status izbjeglice i interno raseljenog lica moe glasati u optini, tanije na onom birakom mjestu gdje se registrirala da ima prebivalite: ili u mjestu gdje je ivjela prije poetka oruanog sukoba, ako se vratila, ili u mjestu gdje je raseljena i gdje je izvadila linu kartu . Veina raseljenih nije se vratila i vremenom je izgubila status raseljenih i izbjeglica jer su se stekli generalni uslovi za povratak u smislu sigurnosti i povratka imovine (rekonstrukcija) . Oni su uglavnom izvadili line karte u mjestima gdje su izbjegli, te su samim tim izgubili pravo da glasaju u optinama gdje su imali prebivalite po posljednjem popisu iz 1991 . godine .238 Ovakav pristup rjeavanju problema prebivalita za jedan dio javnosti odudara od glavnog cilja Dejtonskog sporazuma, a to je povratak raseljenih u mjesta ranijeg ivljenja . Nezavren proces povratka utjee na sastav optinskih vijea kao i na cjelokupnu etniku sliku: trenutan sastav optinskih vijea kao i etnika slika u optinama ne odgovara podacima iz posljednjeg popisa u BiH, koji je obavljen 1991 . godine . Generalno, u povratnikim sredinama opada i broj glasaa povratnika, kao i interes raseljenih da glasaju u mjestima iz kojih su izbjegli . Konkretno, od oko 3000 Bonjaka iz Trebinja sa pravom glasa, u postupku priprema za posljednje lokalne izbore, koji su odrani u oktobru 2008 . godine, njih 460 se registriralo da e glasati, a glasalo je tek neto preko 200 glasaa .239
Razgovor sa predstavnikom Udruenja graana Poitelj Devadom Ibruljem.
236

3. kompenzacije 3.1. reparacije na osnovu zakona


Dominantan oblik reparacija u BiH su kompenzacije na osnovu entitetskih zakona koji reguliraju prava civilnih rtava rata i ratnih vojnih invalida (RVI) . U Federaciji BiH to su Zakon o osnovama socijalne zatite,zatite civilnih rtava rata i zatite porodica sa djecom240, Zakon o pravima branilaca i lanova njihovih porodica241 i Zakon o pravima demobiliziranih branilaca i lanova njihovih porodica242, a u Republici Srpskoj Zakon o zatiti civilnih rtava rata Republike Srpske243 i Zakon o pravima boraca, vojnih invalida i porodica poginulih boraca odbrambenootadbinskog rata Republike Srpske .244 Nii nivoi vlasti, u RS optine, a u Federaciji BiH kantoni i optine, propisuju dopunska prava za ove dvije kategorije stanovnitva . to se tie Federacije BiH, neka od prava koja su propisana entitetskim zakonom iskljuivo su u nadlenosti kantona i umnogome zavise od finansijske moi kantona . Jedini zakon na dravnom nivou koji regulira pravo na kompenzacije civilnim rtvama rata je Zakon o nestalim osobama .245 Sutina svih ovih zakona je isplaivanje mjesenih naknada (kompenzacija) civilnim rtvama rata i RVI na osnovu tjelesnog oteenja zbog kojeg su ogranieno sposobni ili potpuno nesposobni za rad, odnosno porodicama poginulih ili nestalih civilnih rtava rata i veterana, te rtvama torture, seksualnog zlostavljanja i silovanja . Oba entiteta primijenila su
240 Ovaj zakon usvojen je 1999. godine, dok su posljednje izmjene i dopune usvojene 2006. godine. h ttp://fmrsp.gov.ba/s/images/stories/zakoni/zakon%20o%20 osnavama%20socijalne%20zastite%20sl%20novine%20 FBiH%2036-99.pdf

Ovaj zakon je usvojen 2004. godine. ttp://www.fmbi.gov.ba/bosanski/zakoni/zakoni/zakon_o_ pravima_branilaca_i_clanova_porodice.php


241 h

Ovaj zakon primjenjuje se od 01. januara 2007. Godine ttp://www.fmbi.gov.ba/bosanski/zakoni/zakoni/zakon_o_ posebnim_pravima_demobiliziranih_boraca.php


242 h 243 Ovaj zakon usvojen je 1993. godine (Slubeni glasnik RS, broj 25/93), dok su njegove izmjene i dopune usvajane u julu 2007. godine.

Izborni zakon BiH (zadnje izmjene i dopune ovog zakona donijete su 2007. godine) http://www.sudbih.gov.ba/files/docs/ zakoni/ba/izborni_zakon_23_01_-_bos.pdf
237

Sa izuzetkom optine Srebrenica, gdje se omoguava da raseljeni sami izaberu gdje ele glasati, da li u Srebrenici, tj. u optini gdje trenutno imaju prebivalite.
238 239 Intervju sa zamjenikom predsjednika Skuptine optine Trebinje Ervinom Pobriem.

Ovaj zakon stupio je na snagu 2004.godine ttp://www.narodnaskupstinars.net/cir/zakoni/zakon. php?id_zakona=240


244 h

Ovaj zakon je svojim odredbama obuhvatio prava porodica nestalih osoba. Meutim, problem se javlja u njegovoj primjeni, o emu e biti govora u posebnom poglavlju koji obrauje ovu temu, te u poglavljima o institucionalnoj reformi i kazivanju istine.
245

83

isti princip prilikom izrade nacrta zakona i reguliranja statusa i prava ovih kategorija stanovnitva i on se sutinski svodi na razliit odnos prema civilnim rtvama rata te RVI . Na primjer, u oba entiteta, osoba stie status RVI ukoliko se utvrdi da ima minimalno 20% invaliditeta246, a status civilne rtve rata ukoliko se utvrdi da osoba ima minimalno 60% tjelesnog oteenja, to je ujedno i svjetski standard za propisivanje ograniene sposobnosti za rad . Takoer, iste kategorije civilnih rtava rata i RVI primaju razliite mjesene naknade po osnovama tjelesnog oteenja . Naime, prava civilnih rtava rata, kao i iznos naknada koje iz njih proistiu, vezuju se za prava propisana zakonima koji reguliraju prava RVI . Osnovica za isplaivanje mjesenih naknada civilnim rtvama rata predstavlja iznos line invalidnine za RVI sa 100% tjelesnim oteenjem i kojima je potrebna tua njega i pomo (I kategorija), umanjena za 30% . U praksi to znai da civilna rtva rata kojoj se utvrdi ista kategorija invaliditeta kao RVI (u ovom sluaju I kategorija) prima 70% iznosa od gore navedene osnovice . Po istom principu usklauju se primanja za ostale nie kategorije civilnih rtava rata . Takoer, RVI ak mogu raunati na iri korpus prava u poreenju sa pravima civilnih rtava rata . Konkretno, civilne rtve rata u RS ne mogu raunati na dupli sta, boraki dodatak, jednokratnu pomo (jednom godinje) ili na stambeno zbrinjavanje, dok sva ta prava uivaju RVI . Sa druge strane, korpus prava koji se garantira civilnim rtvama rata u Federaciji BiH donekle je slian pravima RVI . To se prvenstveno odnosi na propisivanje prava na stambeno zbrinjavanje, koje se garantira i civilnim rtvama rata i RVI, za razliku od zakona RS . Meutim, civilne rtve rata u Federaciji BiH ne mogu raunati na povoljnije uvjete penzioniranja, subvencionirano plaanje naknada trokova koritenja graevinskog zemljita, prednost pri dodjeli kredita za podsticanje samozapoljavanja itd . Razlog ovakvog pristupa je priznanje svojim vojnim i policijskim jedinicama zbog uea u odbrambenootadbinskom (RS), odnosno odbrambenom (Federacija BiH-Bonjaci), tj . domovinskom ratu (Federacija BiH-Hrvati) . Ovakav princip je preuzet iz ranijeg zakonodavstva SFRJ u pravcu propisivanja prava pripadnicima antifaistikog pokreta tokom II svjetskog rata, da prava veterana i RVI imaju karakter beneficija . Sa druge strane, prava osoba sa statusom civilnih rtava rata svrstavaju se u kategoriju socijalnih potreba, poput prava tzv . neratnih invalida, te su entiteti u skladu sa tim propisali ona prava koja predstavljaju standard za kategoriju osoba sa invaliditetom . Oba entiteta, propisujui prava civilnim rtvama rata, prihvatila su ponovo isto polazite, a to je da je drava/
246 Tj. 40% u RS ukoliko je tjelesno oteenje nastalo zbog bolesti, a ne usljed dejstva ratnog materijala.

entiteti propustila da ispuni svoju osnovu obavezu, a to je da zatiti prava svih svojih graana . Usljed nejednakog tretiranja civilnih rtava rata i RVI, Ured Visokog komesara za ljudska prava Ujedinjenih nacija (OHCHR) je 2006 . godine uputio preporuke za BiH . Naime, OHCHR je istakao da bi relevantni organi vlasti u BiH trebalo da izvre sljedee izmjene u postojeem zakonodavstvu i njegovoj primjeni: 1. donijeti odgovarajui zakon na dravnom nivou, te potom uskladiti entitetske zakone iz ove oblasti; 2. osigurati da rtve torture dobiju status civilnih rtava rata; 3. izjednaiti iznos linih invalidnina u dva entiteta; 4. izjednaiti prava i iznos primanja RVI, civilnih rtava rata i svih drugih osoba sa invaliditetom; 5. zakonskim odredbama priznati status civilnih rtava rata svim rtvama seksualnog nasilja i silovanja iz vremena oruanog sukoba 1992 - 1995 ., te osigurati finansijska sredstva za adekvatne socijalne mjere za ovu kategoriju, ukljuujui zdravstveno osiguranje i smjetaj, kao i njihovo ukljuivanje u sve procese donoenja odluka . U skladu sa ovim preporukama, Federacija BiH je posljednjim izmjenama i dopunama Zakona o osnovama socijalne zatite, zatite civilnih rtava rata i zatite porodica sa djecom od septembra 2006 . godine proglasila rtve seksualnog nasilja i silovanja civilnim rtvama rata i za ovu kategoriju stanovnitva nije potrebno dokazivati bilo koji procenat fizikog oteenja, jer je sama injenica seksualnog zlostavljanja i silovanja dovoljna za dobijanje statusa .247 Takoer, istim izmjenama i dopunama zakona, rtvama torture i drugih oblika nehumanog ili poniavajueg postupanja, te osobama koje su nezakonito kanjavane i zatvarane u logorima omoguava se ostvarivanje prava na osnovu statusa civilne rtve rata, ukoliko se utvrdi minimalno 60% tjelesnog oteenja .248 U skladu sa preporuka OHCHR-a,
247 lan 6. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osnovama socijalne zatite, zatite civilnih rtava rata i zatite porodica sa djecom; http://fmrsp.gov.ba/s/images/stories/ zakoni/Zakon%20o%20izmjenama%20i%20dopunama%20 zakona%20o%20osnovama%20socijalne%20zastite%20sl%20 novine%20FBiH%2039-%202006.pdf 248

Ista referenca.

84

u izmjene i dopune Zakona unijeto je da e se relevantnom smatrati dokumentacija udruenja graana, NVO-a i drugih organizacija mimo institucija, a to implicitno znai da su rtve ukljuene u proces odluivanja .249 U praksi, relevantnom dokumentacijom za priznavanje statusa civilne rtve rata po osnovu seksualnog zlostavljanja i silovanja smatra se dokumentacija udruenja ena-rtva rata, a za priznavanje statusa po osnovi torture i drugih oblika nehumanog ili poniavajueg postupanja, te nezakonitog kanjavanja i zatvaranja u logorima, smatra se dokumentacija Saveza logoraa BiH i Hrvatske udruge logoraa domovinskog rata u BiH .250 Iako ove izmjene i dopune zakonskog okvira predstavljaju napredak u smislu priznavanja prava navedenim kategorijama, uoava se da status osoba sa preivljenom traumom (to bi se najjasnije oitovalo u sluaju logoraa i rtava seksualnog zlostavljanja i silovanja) nije jasan . Drugim rijeima, osobama koje spadaju u jednu i drugu kategoriju priznat je status civilne rtve rata zbog nehumanog postupanja, ali se postavlja pitanje do koje mjere je ovakav zakonski okvir odgovorio na pretrpljene traume koje su na nekim od ovih osoba ostavile trajne posljedice i koje se ne ogledaju iskljuivo na tjelesnim oteenjima .251 to se tie Republike Srpske, Zakon o zatiti civilnih rtava rata Republike Srpske oduvijek je podrazumijevao da rtve torture, seksualnog zlostavljanja i silovanja imaju status civilnih rtava rata . Meutim, zakon se na identian nain odnosi prema ovim dvjema kategorijama stanovnitva propisujui da je, generalno, za dobijanje statusa civilne rtve rata neophodno dokazivanje minimalnog procenta tjelesnog oteenja od 60%, a to se odnosi i na rtve seksualnog zlostavljanja i silovanja (mada ne u striktnoj formi) . Na kraju, za razliku od Federacije BiH, u praksi u RS dokumentacija udruenja rtava, kao to bi bila udruenja logoraa, tj . udruenja rtava seksualnog zlostavljanja ili silovanja, ne smatra se direktno relevantnom, ve se utvrivanje statusa svodi samo na aktivnost relevantne zvanine komisije koja izdaje uvjerenje o statusu .

3.1.1. Finansijska odrivost i slinosti i razlike entitetskih zakona koji reguliraju status civilnih rtava rata
S namjerom da BiH omogui pristup svojim finansijskim programima, Svjetska banka je 2002 . godine inicirala pregovore sa entitetskim vladama u pravcu reguliranja raspodjele budetskih sredstava na socijalna davanja . Tom prilikom insistirano je da se prava i beneficije RVI ogranie, kako bi se usaglasile sa pravima civilnih rtava rata . Tokom ovih pregovora, Svjetska banka je entitetskim vladama uputila sljedee preporuke: da se minimalni procenat tjelesnog oteenja u smislu ostvarivanja prava povea sa 20% na 50%, da entiteti ne propisuju prava koja ne mogu ostvariti kako ne bi rastao unutranji dug, te da se maksimalno 20% od ukupnog budeta, kao standard, dodjeljuje za socijalna davanja (gdje bi bila ukljuena i prava civilnih rtava rata i RVI) .252 Vlada RS je neke od preporuka Svjetske banke primijenila253 i ovi napori generalno su ocijenjeni uspjenim . S druge strane, Vlada Federacije BiH nije uspjela primijeniti preporuke Svjetske banke te su iz tog razloga pregovori okonani neuspjehom 2004 . godine i onemoguen je pristup predvienim finansijskim programima . Nakon zavretka rata, oba entiteta pristupila su isplaivanju mjesenih naknada po pravima predvienim ovim zakonima, dok su pitanje ekonomske konsolidacije ostavili za budui period . Meutim, usljed ovakvog pristupa, u oba entiteta dolo je do porasta unutranjeg duga, koji se vremenom sve vie poveavao, s obzirom na to da entitetske vlade nisu bile spremne smanjiti obim prava (prvenstveno prava RVI s obzirom na veliki pritisak udruenja veterana) . Zakon Federacije BiH je sveobuhvatniji i propisuje osnove socijalne zatite graana i njihovih porodica, osnivanje i rad ustanova socijalne zatite i invalidskih udruenja, osnove zatite porodica sa djecom i finasiranje, dok se zakon RS fokusira samo na pitanja civilnih rtava rata .
Jedna od centralnih tema bilo je definiranje invalidnine. Po stanovitima Svjetske banke, lina invalidnina je kompenzacija za tetu, a porodina invalidnina nadoknada za gubitak lana porodice koji je privreivao. Entiteti su prihvatili takav stav u pravcu reguliranja prava civilnih rtava rata, meutim, drugaiji su pristup zauzeli u pravcu reguliranja prava RVI: oni su se rtvovali u odbrambeno-otadbinskom ratu, odnosno u odbrambenom, tj. domovinskom ratu, tako da zasluuju priznanje koje bi trebalo da bude uneseno u zakonski okvir.
252 253 Naime, RS je donekle ispotovala preporuku Svjetske banke poveavajui minimalan procenat invaliditeta za priznavanje statusa vojne rtve rata; konkretno, ukoliko je oteenje prouzrokovano boleu, a ne ratnim materijalom, minimalan procenat tjelesnog oteenja za priznavanje statusa RVI je 40%.

249 250

Ista referenca.

U lanstvu Saveza logoraa BiH nalaze se dominantno Bonjaci, mada ima i Srba i Hrvata. Slino je i sa Savezom logoraa RS, koji u svom sastavu ima preovladujui broj Srba, tj. Hrvatskom udruga logoraa domovinskog rata u BiH, sa dominantnim sastavom Hrvata. Generalno, i jedno i drugo udruenje u svom lanstvu imaju i Bonjake. Vie o problemu PTSP-a u nastavku teksta.

251

85

Generalno, RS je u odnosu na Federaciju BiH bila restriktivnija u propisivanju prava . tavie, zbog finansijskih problema i rasta unutranjeg duga, Vlada RS je 2000 . godine zamrznula osnovicu za isplatu davanja i civilnim rtvama rata i RVI dok se ekonomija ne konsoliduje, to je, izmeu ostalog, omoguilo da Svjetska banka da pozitivnu ocjenu reformi RS u smislu navedenih preporuka . Nakon konsolidacije ekonomije, od 2004 . godine u RS se ispunjavaju sve obaveze isplata mjesenih davanja pa osnovu prava civilnih rtava rata i RVI, to ukazuje da su od tada zakoni koji reguliraju prava ovih kategorija stanovnitva postali finansijski odrivi .254 Ovim restriktivnim mjerama Vlada RS uspjela je da socijalna davanja svede na oko 30% ukupnog budeta . S druge strane, Federacija BiH nije ograniavala ve propisana prava ni RVI ni civilnim rtvama rata . tavie, zadrani su visoki mjeseni iznosi po pravima RVI, ak uz periodino proirivanje prava . U ovom smislu vrlo je vano istai da su u periodu neposredno nakon zavretka oruanog sukoba, mjesena davanja po osnovama prava za RVI i civilne rtve rata bila neuporedivo vea u Federaciji BiH nego u RS .255 Takoer, tendencija u Federaciji BiH bila je izjednaavanje prava RVI sa pravima civilnih rtava rata . Jedan od primjera je pravo na stambeno zbrinjavanje, koje se generalno smatra beneficijom i ekskluzivitetom RVI, a koje je Zakon o osnovama socijalne zatite, zatite civilnih rtava rata i zatite porodica sa djecom Federacije BiH propisao i za civilne rtve . Takav pristup doveo je da se oko 50% budetskih sredstava Federacije BiH izdvaja na socijalna davanja .256 Meutim, ono ta bi bilo vrlo vano naglasiti je injenica da je broj korisnika prava (RVI i civilne rtve rata) po zakonima Federacije BiH neuporedivo vei nego u RS . Federacija BiH rast osnovica usklauje, takoer, sa ukupnim trokovima ivota, i to jednom godinje . Meutim, prvo usklaivanje ove vrste u Federaciji BiH zapoelo je tek tokom pripreme budeta za 2008 . godinu . Entitetski zakoni razlikuju se i po kriterijima na osnovu kojih graani mogu podnijeti zahtjev za priznavanje statusa civilne rtve rata . Konkretno, zakon Federacije BiH omoguava da za dobivanje statusa mogu aplicirati svi graani BiH, dok zakon RS ova prava ograniava samo na dravljane RS .
254 255

Meutim, u sutini dejstvo zakona Federacije BiH je identino dejstvu zakona RS, a to e detaljnije biti objanjeno kasnije . Posttraumatski stresni poremeaj (PTSP) ni u jednom zakonu nije prepoznat kao osnova za priznavanje invaliditeta na osnovu kojeg bi se moglo procijeniti tjelesno oteenje . Meutim, ovi zakoni se razlikuju prema stepenu generalne otvorenosti prema mentalnim povredama . Konkretno, dok zakon RS ne ostavlja nikakav prostor za PTSP, zakon Federacije BiH pravi razliku izmeu civilnih rtava rata i osoba koje imaju status civilne rtve rata, ime otvara uzak osnov za zakonsko prihvatanje PTSP-a . Naime, civilne rtve rata, prema zakonu Federacije BiH, mogu biti sve osobe koje su pretrpjele povrede usljed zakonom predvienih okolnosti i one mogu imati ak i vii ili manji stepen psihikog oteenja, dok status civilne rtve rata mogu imati samo one osobe koje imaju minimalno 60% tjelesnog oteenja (ukljuujui porodice poginulih i nestalih osoba, te rtve seksualnog zlostavljanja i silovanja, a za koje se ne utvruje tjelesno oteenje) .257 Entitetski zakoni koji reguliraju status civilnih rtava rata propisuju prioritetno zapoljavanje za civilne rtve rata, kao i njihovu prekvalifikaciju i dokvalifikaciju, te u ovom segmentu otvaraju vrata za prihvatanje sveobuhvatnog cilja reparacija u smislu rehabilitacije i resocijalizacije putem zapoljavanja . Ovo pitanje zakoni delegiraju na razradu drugim zakonima, poput onih koji reguliraju pravo na rad ili invalidsko osiguranje . Meutim, ova oblast je u zakonodavstvu Federacije BiH jo uvjek nedovoljno razvijena, dok je u zakonodavstvu RS, nakon usvajanja Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji, osposobljavanju i zapoljavanju invalida, u potpunosti ureena . Na kraju, ovi zakoni se razlikuju u smislu ograniavanja roka za prijavu za ostvarivanje statusa civilne rtve rata . U Federaciji BiH nema vremenskog ogranienja za priznavanje statusa civilne rtve rata,258 dok je zakon RS prijavu za dobijanje statusa ograniio na pet godina od dana poetka primjene zakona, odnosno od dana kada je lice zadobilo povredu, odnosno od dana kada su zavrene okolnosti koje su prouzrokovale tjelesno oteenje na osnovu kojeg se priznaje status civilne rtve rata . Jedini izuzetak od ovog pravila je ukoliko povreda nastaje dejstvom zaostalih minsko-eksplozivnih sredstava . S obzirom na injenicu da mnogi zbog ogranienog roka za prijavu nisu uspjeli ostvariti ovo pravo, izmjenama i
257 lan 6. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osnovama socijalne zatite, zatite civilnih rtava rata i zatite porodica sa djecom. 258

U RS su se knjiila dugovanja sve do 2004. godine.

Na primjer, lina invalidnina za civilne rtve rata I kategorije u RS iznosi 351 KM, a u Federaciji BiH 514 KM. Ovo su iznosi koji su propisani zakonom. Meutim, oni su sada svakako drugaiji, tj. vii, upravo zbog usaglaavanja sa trokovima ivota.

256

Razgovor sa pomonikom ministra Ministarstva rada i socijalne politike Federacije BiH Dobricom Jonjiem.

Ista referenca.

86

dopunama Zakona iz jula 2007 . godine rok je produen na dodatnih est mjeseci, zakljuno sa 31 . decembrom 2007 . godine .259 otvorena pitanja. Iako je Svjetska banka generalno ocijenila pozitivno budetsku disciplinu Vlade RS, a bila kritina prema neuspjehu Vlade Federacije BiH zbog nemogunosti da primanja pa osnovu statusa civilnih rtava rata i RVI260 prilagodi ekonomskom rastu, bitno je ponovo naglasiti da je broj korisnika u Federaciji BiH neuporedivo vei u poreenju sa brojem korisnika u RS . Na ovaj broj svakako je uticala i injenica to su davanja po pravima definiranim u Zakonu o osnovama socijalne zatite, zatite civilnih rtava rata i zatite porodica sa djecom u Federaciji BiH mnogo via od onih koje propisuje Zakon o zatiti civilnih rtava rata RS . Meutim, na ovu diskrepancu u broju korisnika uticali su i neki drugi faktori . Konkretno, zbog generalne nemogunosti povratka do 2000 . tj . 2001 . godine, mnogi povratnici i potencijalni povratnici u RS (Bonjaci i Hrvati), kao i Srbi koji iz raznih razloga nisu bili u RS, pa su se vratili, nisu bili u mogunosti da ostvaruju pravo po osnovama Zakona o zatiti civilnih rtava rata RS, jer nisu podnijeli zahtjev do zakonom predvienog roka (jun 2001 . godine) . Naroito je vano rasvijetliti problem raseljenih . Sa tim u vezi potrebno je jasno naglasiti da, da bi se ostvarivalo pravo po zakonu RS, korisnik mora imati dravljanstvo RS . Sa druge strane, federalni zakon propisuje da se pravima po ovom zakonu mogu koristiti svi dravljani BiH . Meutim, praksa je pokazala da je dejstvo zakona Federacije BiH gotovo identino dejstvu zakona RS . Naime, jedan broj raseljenih poeo je da ostvaruje prava po Zakonu o osnovama socijalne zatite, zatite civilnih rtava rata i zatite porodica sa djecom Federacije BiH . Nakon povratka u RS i promjene prebivalita, gubili su prava po Federalnom zakonu, jer korisnik, da bi ostvarivao prava po ovom zakonu, mora imati prebivalite u Federaciji BiH (to je bila situacija prije usvajanja izmjena i dopuna Zakona iz septembra 2006 . godine) .261 Na ovaj nain, ti povratnici susre259 lan 36b. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zatiti civilnih rtava rata RS. h ttp://www.narodnaskupstinars.net/cir/zakoni/zakon. php?id_zakona=243

tali su se sa dvostrukim problemom: ogranienjem roka za prijavu u RS, te gubljenjem prava u Federaciji BiH ukoliko bi promijenili prebivalite . Sljedea kontroverza ogleda se u sljedeem . Kao to je istaknuto, zbog injenice da mnogi potencijalni korisnici zbog ogranienog roka za prijavu nisu uspjeli ostvariti pravo po osnovu Zakona o zatiti civilnih rtava rata RS, izmjenama i dopunama Zakona iz jula 2007 . godine rok je produen na dodatnih est mjeseci, zakljuno sa 31 . decembrom 2007 . godine . Meutim, u istom zakonu unijeta je i sljedea odredba: Lice koje je steklo odreeno pravo kao civilna rtva ili lan porodice civilne rtve rata po propisima Federacije BiH ili po propisima neke od drava u okruenju, nema pravo da podnese zahtjev za priznavanje prava po ovom zakonu .262 Tumaenja ove odredbe su razliita . Ona idu od uvjerenja da ova odredba znai da po zakonu RS pravo mogu ostvarivati samo one osobe koje su se iskljuivo i prvi put prijavile da ostvaruju pravo prema zakonu RS, a da pri tom nigdje i nikada nisu ostvarivale prava koja proizilaze iz istog statusa (pa i u Federaciji BiH), do blaeg uvjerenja da odreena osoba ne moe ostvarivati ista prava na dva mjesta, tj . da ukoliko eli da ostvaruje pravo po zakonu RS, onda ne smije da ostvaruje ista prava po zakonima drugih drava (ili Federacije BiH) . Meutim, ono ta je vano istai, u ovom dodatnom roku zahtjev su podnijele i osobe koje su ostvarivale prava u Federaciji BiH, prije povratka u RS, uprkos ovoj odredbi . U svakom sluaju, dejstvo ove odredbe na terenu nije poznato, poto jo uvijek nisu donesene odluke po zahtjevima koji su podneseni u dodatno propisanom roku, od 1 . jula 2007 . godine do 31 . decembra 2007 . godine . Na kraju, vrlo je bitno prokomentirati dogovor izmeu entitetskih vlada iz 2006 . godine, a to je otvorilo novu kontroverzu . Tim dogovorom je regulirano da svako nadleno ministarstvo prati svoje korisnike . To konkretno znai da oni koji su poeli ostvarivati pravo po zakonu Federacije BiH, nakon povratka u RS nastavljaju koristiti to svoje pravo kao da su u Federaciji BiH i obratno, povratnici iz RS u Federaciju BiH . U svjetlu ovog dogovora, bilo je potrebno izmijeniti zakone . Ovaj dogovor u Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o osnovama socijalne zatite, zatitecivilnih rtava rata i zatite porodica sa djecom Federacije BiH naao se u lanu 33(1): Civilnim rtvama rata i lanovima obitelji civilnih rtava rata sa privremenim boravitem na teritoriju Federacije, po povratku u svoja ranija mjesta prebivalita u Republici Srpskoj ili Brko distriktu Bosne i Hercegovine, osigurat e se prava koja su imali u mjestu
262 lan 36a.(5) Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zatiti civilnih rtava rata RS.

I RVI, ali ova kategorija stanovnitva u ovom segmentu nee biti u fokusu.
260 261

lan 57. Zakonu o osnovama socijalne zatite civilnih rtava rata i zatite porodica sa djecom. Razgovor sa pomonikom ministra Ministarstva rada i socijalne politike Federacije BiH Dobricom Jonjiem.

87

privremenog boravita . Tumaenje ovog lana zakona je dvojako: 1) Federacija BiH treba da prati sve one koji su se prijavili za ostvarivanje prava po Federalnom zakonu, a koji su se u RS vratili nakon usvajanja izmjena i dopuna Zakona u septembru 2006; 2) Federacija BiH treba da prati sve one koji su se prijavili za ostvarivanje prava po Federalnom zakonu, bez obzira da li su se u RS vratili 2001 ., 2003 . ili poslije usvajanja izmjena i dopuna Zakona u septembru 2006 . godine . U vezi sa ovim, u praksi se davanja po osnovu Zakona o osnovama socijalne zatite, zatite civilnih rtava rata i zatite porodica sa djecom isplauju samo onima koji su se u RS ili Brko distrikt vratili nakon usvajanja izmjena i dopuna Zakona iz septembra 2006 . Vano je istai da je tumaenje Resora borako-invalidske zatite i zatite civilnih rtava rata Ministarstva rada i borako-invalidske zatite RS takvo da je Federacija BiH odgovorna za isplaivanje davanja po osnovu Zakona o osnovama socijalne zatite, zatite civilnih rtava rata i zatite porodica sa djecom bez obzira kada se odreena osoba vratila u RS, naravno, ukoliko je poela ostvarivati pravo po ovom zakonu . S tim u vezi treba istai da Vlada RS upravo primjenjuje ovakav pristup u sluaju isplaivanja mjesenih naknada po osnovu Zakona o zatiti civilnih rtava rata RS onima koji su poeli da ostvaruju prava po ovom zakonu, nevezano za godinu povratka u Federaciju BiH .263 Meutim, poto je u RS za implementaciju, kao prvostepeni organ, nadlena lokalna samouprava, praktino tumaenje, kao to je reeno, vidjee se tek nakon donoenja odluke po zahtjevima koji su podneseni u dodatno propisanom roku, od 1 . jula 2007 . godine do 31 . decembra 2007 . godine, u skladu sa Zakonom o zatiti civilnih rtava rata RS .

i neka prava koja iziskuju znaajna budetska sredstva, kao to je stambeno zbrinjavanje, a koje se generalno smatra ekskluzivnim pravom RVI .265 Zakon razlikuje pojam civilna rtva rata od pojma osoba sa statusom civilne rtve rata . Upravo su osobe sa statusom civilne rtve rata uivaoci prava . Sredstva za ostvarivanje prava propisanih ovim zakonom izdvajaju se na taj nain to se iz budeta Federacije BiH obezbjeuje 70% sredstava, a iz budeta kantona 30%, a to je u skladu sa Ustavom Federacije BiH o podjeli nadlenosti izmeu Federacije BiH i kantona . Donoenje odluka o priznavanju statusa vri centar za socijalni rad optine u kojoj korisnik ima prebivalite, dok kantoni predstavljaju drugostepeni organ . U ovom procesu Federacija BiH ima koordinacijsku ulogu . Sve isplate po osnovu Zakona vre kantonalni organi uprave . Evidenciju o isplatama kao i o broju korisnika vodi nadlena optinska sluba, koja nadlenom kantonalnom organu uprave dostavlja mjeseni izvjetaj . Meutim, zbog neusaglaenosti baza podataka na nivou kantona sa evidencijom Sektora za zatitu lica sa invaliditetom i zatitu civilnih rtava rata Ministarstva rada i socijalne politike Federacije BiH, ovaj nadleni sektor zapoeo je sa procesom izrade jedinstvene baze podataka . Proces je u zavrnoj fazi . Sa ovom bazom podataka bie usaglaene evidencije na kantonalnim nivoima vlasti, kako bi se dobili precizni podaci o korisnicima prava . vanost izmjena i dopuna Zakona o osnovama socijalne zatite civilnih rtava rata i zatite porodica sa djecom iz septembra 2006. godine. Posljednje izmjene i dopune Zakona primjenjuju se od septembra 2006 . godine . One su unijele znaajne promjene: 1. osobe koje su do tada bile obespravljene da ostvaruju svoja prava, o emu je ve bilo govora u prethodnom dijelu teksta, sada stiu mogunost za ostvarivanje statusa civilne rtve rata (rtve seksualnog zlostavljanja i silovanja, osobe koje su bile bespravno zatvarane, rtve torture, tj . logorai i druge kategorije) . Meutim, vrlo je vano naglasiti da iako se, po ovom zakonu, status civilne rtve rata dobija na osnovu tjelesnog oteenja od minimum 60%, a to u ovom konkretnom sluaju vai za logorae, za rtve seksualnog zlostavljanja i silovanja ne trai se procjena tjelesnog oteenja za priznavanje statusa, ve potvrda organizacije ena-rtva rata, te se na osnovu toga ostvaruje status i prava iz tog statusa;
265

3.1.2. Zakon o osnovama socijalne zatite, zatite civilnih rtava rata i zatite porodica sa djecom Federacije BiH
Kao to je istaknuto, Zakon o osnovama socijalne zatite, zatite civilnih rtava rata i zatite porodica sa djecom obrauje vrlo iroku materiju, izmeu ostalog, i prava civilnih rtava .264 U poreenju sa zakonom RS, njegovim odredbama garantira se iri korpus prava ovoj kategoriji stanovnitva, ak
263 Razgovor sa Radomirom Graoniem, pomonikom ministra za borako-invalidsku zatitu i zatitu civilnih rtava rata, Ministarstvo rada i borako-invalidske zatite Vlade RS. 264 Ovaj zakon ureuje osnove socijalne zatite graana i njihovih porodica, propisuje prava koja se odnose na ovu oblast, definira korisnike prava, regulira osnivanje i rad ustanova socijalne zatite, osnove zatite porodica sa djecom, finansiranje i drugo.

U RS stambeno zbrinjavanje je iskljuivo pravo RVI.

88

2. ne postavlja se vremensko ogranienje za priznavanje statusa civilne rtve rata, te odreena osoba moe dobiti status zbog naknadnog oteenja, a koje je u vezi sa ratom; 3. pripadnicima oruanih snaga Autonomne pokrajine Zapadna Bosna, odnosno njihovim porodicama i civilima iz tog regiona, priznaje se status civilne rtve rata;266 4. u iznimnim sluajevima, kako bi im se omoguilo da ostvaruju odreena prava, osobama koje imaju tjelesno oteenje ispod 60% priznaje se status civilne rtve rata; 5. otvara se uzak osnov za zakonsko prihvatanje PTSP-a . 6. sva raseljena lica koja su ostvarivala prava u Federaciji BiH po osnovu Zakona o osnovama socijalne zatite, zatitecivilnih rtava rata i zatite porodica sa djecom i koja su nakon usvajanja izmjena i dopuna ovog zakona u septembru 2006 . godine odluila da se vrate u mjesta odakle su izbjegli, nastavila su da ostvaruju ta ista prava .267 razlika izmeu civilne rtve rata i osobe sa statusom civilne rtve rata (pitanje ratne traume). Zakon razlikuje pojam civilne rtve rata, tj . ko sve moe biti civilna rtva rata, od pojma osoba sa statusom civilne rtve rata, tj . onih koje, u stvari, ostvaruju prava u skladu sa ovim zakonom . Iako Zakon o osnovama socijalne zatite, zatite civilnih rtava rata i zatite porodica sa djecom Federacije BiH uvodi ratnu traumu, tanije mentalno oteenje do kojeg dovode okolnosti predviene Zakonom kao uzrok za svrstavanje osoba u kategoriju civilna rtva rata,
266 Zakon o pravima branilaca i lanova njihovih porodica i Zakon o pravima demobiliziranih branilaca i lanova njihovih porodica odrie pravo pripadnicima oruanih snaga Autonomne pokrajine Zapadna Bosna da ostvaruju prava prema ovom zakonu. Glavni razlog je taj to je status veterana i RVI u rangu beneficije (drutvenog priznanja) zbog uea u odbrambenom, tj. domovinskom ratu, a pripadnici ovih snaga borili su se protiv ideje koja je definirana pomenutim zakonima.

registrovanje ove povrede samo po sebi ne dovodi do ostvarivanja statusa civilne rtve rata . Meutim, ova kvalifikacija nije u konanici potpuno tana i umnogome zavisi od tumaenja . Zakon se o pitanju ratne traume u dobroj mjeri oslanja na Zakon o pravima branilaca i lanova njihovih porodica, a na osnovu kojeg je usvojen i Pravilnik o utvrivanju procenta vojnog invaliditeta . Za odreivanje stepena tjelesnog oteenja koji je nastao u skladu sa navedenim razlozima, Zakon o pravima branilaca i lanova njihovih porodica predvia ogranien rok, tanije da su se sve posljedice ovih aktivnosti manifestirale do 23 . decembra 1997 . godine, ukljuujui i ratnu traumu .268 S druge strane, Pravilnik u vie svojih lanova utvruje da registrirana trauma, tj . psihosomatski problemi, mogu omoguiti samo da se procenat invaliditeta povea za odreeni procenat, dok se oboljenja iji je uzrok nepoznat nee uzimati kao razlog za sticanje invaliditeta, i u tom smislu PTSP je najneposrednije pomenut .269 Pored toga, Zakon o pravima branilaca i lanova njihovih porodica u lanu 9 . istie da e se status RVI utvrditi samo u sluaju ukoliko postoji vidljiva rana, tanije jasno vidljivi tragovi na povrini tjela, ili ukoliko je detektirana povreda unutranjih organa raznim dijagnostikim metodama . To direktno upuuje da dobijanje statusa RVI, odnosno statusa civilnih rtava rata, s obzirom na to da se Zakon o osnovama socijalne zatite, zatite civilnih rtava rata i zatite porodica sa djecom, koji regulira ovu oblast, direktno naslanja na Zakon o pravima branilaca i lanova njihovih porodica, tj . na Pravilnik o utvrivanju procenta vojnog invaliditeta, iskljuivo zavisi od postojanja tjelesne povrede . Iz ovog razloga ne moe se jasno rei da li se ratna trauma ekskluzivno uzima da bi se odredio invaliditet i ukoliko je trauma registrirana do 23 . decembra 1997 . godine, tj . samo kao dodatak tjelesnom oteenju ili se uopte ne uzima u razmatranje . Meutim, bitno je istai da, prema predstavnicima Sektora za zatitu lica sa invaliditetom i zatitu civilnih rtava rata Ministarstva rada i socijalne politike Federacije BiH, korisnici prava po osnovama Zakona o osnovama socijalne zatite, zatite civilnih rtava rata i zatite porodica sa djecom su i osobe sa registriranim PTSP-om, gdje je PTSP priznat kao razlog za priznavanje invaliditeta .270

Kao to je istaknuto, do usvajanja izmjena i dopuna Zakona u septembru 2006. godine, to nije bilo mogue. Prava propisana ovim zakonom mogli su ostvarivati samo oni graani koji su imali prebivalite u Federaciji BiH, dok oni koji su izrazili elju za povratkom i otkazali prebivalite u Federaciji BiH, te se prijavili na novo prebivalite u RS (isto ono koje su imali po posljednjem popisu iz 1991. godine) gubili su pravo na ostvarivanje prava koje propisuje Zakon Federacije BiH.
267

268

lan 9. Zakona o pravima branilaca i lanova njihovih porodica. lan 10. Pravilnika o utvrivanju procenta vojnog invaliditeta

269

270 Razgovor sa pomonikom ministra Ministarstva rata i socijalne politike Federacije BiH Dobricom Jonjiem.

89

Ko su civilne rtve rata, tj. ko ima status civilne rtve rata prema Zakonu o osnovama socijalne zatite, zatite civilnih rtava rata i zatite porodica sa djecom Federacije BiH Zakon razlikuje pojam civilne rtve rata, tj. ko sve moe biti civilna rtva rata, od pojma osoba sa statusom civilne rtve rata, tj. onih koje, u stvari, ostvaruju prava u skladu sa ovim zakonom. Civilne rtve rata, prema Zakonu Federacije BiH, mogu biti sve osobe koje su pretrpjele povrede usljed zakonom predvienih okolnosti (borbena dejstva, ranjavanje, neposredna ratna opasnost, razliiti oblici torture itd) i one mogu imati ak i vii ili nii stepen mentalnog oteenja. Status civilne rtve rata mogu ostvariti samo one osobe kojima su pomenute okolnosti prouzrokovale minimalno 60% tjelesnog oteenja. Takoer, osobe sa statusom civilne rtve rata su lanovi porodica onih koji su usljed

navedenih okolnosti poginuli, umrli ili nestali, rtve seksualnog zlostavljanja i silovanja, logorai, kao i bivi pripadnici oruanih snaga Autonomne pokrajine Zapadna Bosna, ukoliko imaju minimalno 60% invaliditeta. Generalno, Zakon o osnovama socijalne zatite, zatite civilnih rtava rata i zatite porodica sa djecom priznaju status civilne rtve rata i osobama koje imaju procenat invaliditeta ispod 60% ili koje imaju znaajno narueno zdravlje, kako bi mogle da ostvare neka svoja prava, konkretno u pravcu prioritetnog zapoljavanja, dokvalifikacije i prekvalifikacije, u pravcu ostvarivanja prava na socijalno stanovanje, nabavku ortopedskog materijala, pruanje pravne i psiholoke pomoi, itd. Takoer, prava po ovom zakonu mogu ostvariti i one osobe koje su prvo imale status RVI, ali su u postupku revizije izgubile prava po osnovama zakona koji reguliu prava ratnih vojnih invalida.

3.1.2.1. koja prava osobe sa statusom civilne rtve rata mogu ostvarivati prema ovom Zakonu?
Civilne rtve rata, u skladu sa Zakonom o osnovama socijalne zatite, zatite civilnih rtava rata i zatite porodica sa djecom Federacije BiH Federacije BiH mogu ostvarivati sljedea prava: 1. mjesenu linu invalidninu; 2. dodatak za njegu i pomo od strane druge osobe; 3. ortopedski dodatak; 4. porodinu invalidninu, 5. pomo u trokovima lijeenja i nabavci ortopedskih pomagala, 6. osposobljavanje za rad (profesionalna rehabilitacija, prekvalifikacija i dokvalifikacija); 7. prioritetno zapoljavanje; 8. prioritetno stambeno zbrinjavanje; 9. psiholoku pomo i pravnu pomo .271 Prema stepenu invaliditeta i procjeni da li je osobi sa statusom civilne rtve rata potrebna tua njega i pomo, zakon vri podjelu na est kategorija .
Posebno je vano naglasiti da se prava pod 5,6,7,8,9 ostvaruju prema propisima o zdravstvenom osiguranju, zdravstvenoj zatiti, zatiti porodice s djecom i zapoljavanju.
271

1. invalidi sa 100% oteenja organizma kojima je za redovan ivot potrebna tua njega i pomo; 2. invalidi sa 100% oteenja organizma; 3. invalidi sa 90% oteenja organizma; 4. invalidi sa 80% oteenja organizma; 5. invalidi sa 70% oteenja organizma; 6. invalidi sa 60% oteenja organizma . U sluajevima kada civilna rtva rata uvidi odreene zdravstvene promjene nakon dvije godine od dobijanja rjeenja o procjeni invaliditeta, Zakon omoguava da se pokrene novi postupak za procjenu invaliditeta, kako bi se izvrila revizija . Pravo na linu invalidninu. Pravo na linu invalidninu ostvaruju one osobe koje dobiju status civilne rtve rata i koje imaju tjelesno oteenje od 60% do 100% . Iznosi invalidnina, poevi od este do prve kategorije, kreu se u rasponu od 92 KM za estu kategoriju, do 514 KM za prvu kategoriju .272 rtve seksualnog zlostavljanja i silovanja primaju
272

Ovi iznosi pomenuti su u Zakonu o osnovama socijalne zatite, zatite civilnih rtava rata i zatite porodica sa djecom kada je bio usvojen 1999. godine. Meutim, s obzirom na injenicu da se rast invalidnina u skladu sa Zakonom usklauje sa trokovima ivota, i to jednom godinje, prije usvajanja novog budeta, sadanji iznos svakako je drugaiji. Razlog navoenja vrijednosti invalidnine je prvenstveno da bi se vidjelo na koji nain Zakon tretira ene rtve rata, tanije rtve seksualnog zlostavljanja i silovanja.

90

Sticanje i gubitak statusa


Sticanje statusa. Zakonom se garantiraju prava za sve dravljane BiH za koje se ustanovi da su civilne rtve rata (pa ak i za neke strane dravljane), ali pod uslovom da ne ostvaruju prava po istom osnovu u drugom entitetu u kojem ive, te da im je mjesto privremenog ili trajnog prebivalita na podruju Federacije BiH.273 Status civilne rtve rata stie se na osnovu medicinske dokumentacije o lijeenju, koju izdaju nadlene institucije neposredno nakon nastanka tjelesnog oteenja. Izmjenama i dopunama Zakona iz septembra 2006. godine ukinuto je ovo vremensko ogranienje za dokumentaciju koja biljei tjelesno oteenje i lijeenje propisano zbog oteenja, samim tim i za priznavanje statusa civilne rtve rata. Dakle, osoba moe dobiti status civilne rtve rata zbog naknadnog oteenja, a koje je u vezi sa ratom, osim u sluaju pomenute kontroverze koja se odnosi na ratnu traumu. Nadlenost za donoenje nalaza o tjelesnom oteenju dobio je Institut za medicinsko vjetaenje zdravstvenog stanja 2007. godine, a na osnovu Zakona o osnivanju Instituta za medicinsko vjetaenje zdravstvenog stanja. Ovaj Institut, u skladu sa zakonom, obavlja medicinsko vjetaenje iz oblasti mirovinskog i invalidskog osiguranja, socijalne zatite, djeije i invalidske zatite, zatite civilnih rtava rata, te braniteljsko-invalidske zatite i odbrane.274 Ranije su ovaj mandat imale medicinske institucije koje su izdavale uvjerenja o oteenju. Nadleni centar za socijalni rad ili nadlena optinska sluba za upravu, iz optine u kojoj podnosilac zahtjeva ima prebivalite, je prvostepeni organ koji priznaje status civilne rtve rata, dok drugostepenu odluku donosi nadleni kantonalni organ uprave. Pored medicinske dokumentacije, za ostvarivanje statusa neophodan je odgovarajui dokaz od strane nadlene institucije o okolnostima koje su dovele do tjelesnog oteenja, kao to je zapisnik sa policijskog uviaja, uvjerenje civilne zatite i drugo.275

Kao to je istaknuto, Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o osnovama socijalne zatite, zatite civilnih rtava rata i zatite porodica sa djecom u svom lanu 23. predvia da se relevantnom dokumentacijom za ostvarivanje statusa civilne rtve rata moe smatrati i dokumentacija udruenja graana, NVO-a i tako dalje, koji se bave pruanjem pomoi osobama sa statusom civilne rtve rata. U praksi, za ostvarivanje statusa civilne rtve rata po osnovi bespravnog zatvaranja u zatvorima i logorima u kojima su zatvorenici, tj. logorai, bili izloeni torturi, relevantnom dokumentacijom smatrae se potvrda Saveza logoraa BiH, tj. Hrvatske udruge logoraa domovinskog rata u BiH, te dokumentacija MKCK-a; za sticanje statusa civilne rtve rata po osnovu seksualnog zlostavljanja i silovanja relevatnom dokumentacijom smatra se i uvjerenje NVO-a ena-rtva rata. Gubitak prava. Zakon propisuje uslove pod kojima korisnici prava propisanih Zakonom o osnovama socijalne zatite, zatite civilnih rtava rata i zatite porodica sa djecom mogu izgubiti status civilne rtve rata. To su oni protiv kojih postoji pravosnana presuda u postupcima za ratne zloine, kao i u postupcima zbog ugroavanja ustavnog poretka i sigurnosti Bosne i Hercegovine ili Federacije BiH. Osobama protiv kojih je pokrenut krivini postupak zbog navedenih krivinih djela ne isplauju se primanja do okonanja postupka. Pravo mogu izgubiti lanovi porodice, preciznije roditelji (ouh, maeha, usvojitelj), ako su porodicu na osnovu koje su ostvarivali svoje pravo napustili i osnovali drugu, ukoliko zanemaruju roditeljsku dunost ili su napustili djecu sa kojom su ostvarivali prava.276 Trei razlog za gubitak prava je ukoliko korisnik napusti BiH u trajanju duem od tri mjeseca.277 Vano je naglasiti da su svi korisnici duni u roku od 15 dana izvijestiti nadleni organ278 o svakoj promjeni od znaaja koja moe dovesti do gubitka prava ili smanjenja obima prava.

273 lan 57. Zakona o osnovama socijalne zatite, zatite civilnih rtava rata i zatite porodica sa djecom.

lan 8. Zakona o osnivanju Instituta za medicinsko vjetaenje zdravstvenog stanja; http://fmrsp.gov.ba/s/images/stories/zakoni/Zakon%20o%20osnivanju%20instituta%20za%20 medicinsko%20vjestacenje.pdf
274 275

Ta prava mogu se ponovo uspostaviti ukoliko se vrate u prvobitno stanje te nastave ispunjavati svoje roditeljske dunosti.
276 277 Nakon povratka u BiH, osoba koja je imala status civilne rtve rata moe ponovo da podnese zahtjev za ponovno sticanje statusa. 278

lan 23. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osnovama socijalne zatite, zatite civilnih rtava rata i zatite porodice sa djecom Federacije BiH

Centar za socijalni rad, optinski organ uprave.

91

maksimalan iznos od 514 KM, te se samim tim, prema primanjima, tretiraju kao civilne rtve rata prve kategorije . Pravo na dodatak za njegu i pomo od strane druge osobe. Ovo pravo ostvaruju osobe od I do IV kategorije, a koje su nesposobne za vrenje osnovnih ivotnih potreba bez pomoi druge osobe . Pravo na ortopedski dodatak. Ovo pravo ostvaruju one osobe od I do III kategorije kod kojih je nastalo oteenje, odnosno amputacija ekstremiteta, te oteenje oka i vida, kao posljedice svih pomenutih okolnosti koje su prouzrokovale da odreena osoba dobije status civilne rtve rata . Pravo na porodinu invalidninu. Porodina invalidnina utvruje se na osnovu broja lanova porodice .279 Ovo pravo ostvaruju lanovi porodica umrlih i nestalih osoba koje su imale status civilne rtve rata: 1) lanovi porodica onih civilnih rtava rata od I do IV kategorije koje su prije smrti ostvarivale pravo na dodatak za tuu njegu i pomo, 2) lanovi porodica onih civilnih rtava rata koje su izgubile ivot pod okolnostima priznatim propisima koji definiraju civilne rtve rata . Takoer, Zakon propisuje da pravo na porodinu invalidninu imaju i one porodice iji su lanovi preivjeli seksualno zlostavljanje i silovanje . lanovi porodica su roditelji (ukljuujui ouha i maehu), udovice i udovci280 i djeca (ukljuujui usvojenike i pastorad)281 . Izmjenama i dopunama Zakona o osnovama socijalne zatite, zatite civilnih rtava rata i zatite porodica sa djecom pravo na porodinu invalidninu priznato je i lanovima porodice nestale civilne rtve rata, dok se njihov lan ne proglasi umrlim, ali najdue do septembra 2008 . godine (u najboljem sluaju 2 godine) . Ukoliko ne prijave osobu za nestalu, porodice nestalog nee imati pravo na porodinu invalidninu . Meutim, ovo pravo nije usaglaeno sa Zakonom o nestalim osobama, tanije njegovim lanom 27 . i to iz dva razloga: 1) Zakon o nestalim osobama predvia da se nestala osoba koja je kao takva verificirana u Centralnoj evidenciji nestalih (CEN), tri godine nakon usvajanja Zakona slubeno proglasi umrlom, a to je
Porodina invalidnina se u okolnostima propisanim Zakonom moe mijenjati, tanije umanjiti. Umanjivanje se vri ukoliko lanovi porodica kojima je priznato pravo na porodinu invalidninu imaju prihode iz radnog odnosa, penzije itd, a iji ukupan iznos prelazi iznos prosjene neto plate ostvarene u Federaciji BiH u prethodnoj godini.
279 280

u suprotnosi sa rokom od dvije godine iz Zakona o osnovama socijalne zatite, zatite civilnih rtava rata i zatite porodica sa djecom . 2) CEN jo uvijek ne postoji, tako da sutinski ovaj rok od tri godine i ne moe da pone, iako je Zakon o nestalim osobama usvojen 2004 . godine . Stambeno zbrinjavanje. Zakon razradu i primjenu ovog prava delegira kantonima . Kantoni su odgovorni za definiranje kriterija za ostvarivaje ovog prava . Meutim, Entitetski zakon je kantonima, tanije, nadlenim kantonalnim ministarstvima koja pokrivaju ovu oblast, uputio preporuku da bi prioritet trebalo da imaju civilne rtve rata koje su svjedoci u sudskim postupcima .282 Profesionalna rehabilitacija i zapoljavanje. Iako je Zakonom o osnovama socijalne zatite, zatite civilnih rtava rata i zatite porodica sa djecom propisano i pravo na profesionalnu rehabilitaciju i zapoljavanje, ova oblast jo nije dovoljno razraena . Inae, predvieno je da se itav ovaj proces realizira na nivou kantona . Svakako, odreeni broj kompanija zapoljava osobe sa invaliditetom, ali se to ne radi na organiziran nain, te se oekuje da e se u neposrednoj budunosti ova oblast u potpunosti regulisati .

3.1.3. Zakon o zatiti civilnih rtava rata u republici Srpskoj


Ovaj zakon propisuje ogranieni korpus prava civilnim rtvama rata, u odnosu na prava koja se garantiraju za RVI . Takoer, iznosi novanih primanja civilnim rtvama rata po raznim osnovama manji su od onih propisanih za RVI . Na primjer, iznos novanih primanja I kategorije civilne rtve rata jednak je iznosu primanja IV kategorije RVI . Svakako je veliki korak nainjen u pravcu usvajanja i implementacije Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji, osposobljavanju i zapoljavanju invalida kojim se omoguava resocijalizacija tj . rehabilitacija (okupaciona terapija) civilnih rtava rata putem zapoljavanja .283
lan 8. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osnovama socijalne zatite, zatite civilnih rtava rata i zatite porodice sa djecom
282

Udovice u dobi od 55 godina, tj. udovci u dobi od 65 godina, ili mlai ukoliko nisu sposobni za rad.

Djeca do 15. godine, tj. dok im traje redovno kolovanje, a najdalje do 25 godina, kao i pod nekim drugim uslovima propisanih Zakonom.
281

Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji, osposobljavanju i zapoljavanju invalida (2004) h ttp://www.narodnaskupstinars.net/cir/zakoni/zakon. php?id_zakona=45 I zmjene i dopune ovog zakona usvojene su 2006. h ttp://www.narodnaskupstinars.net/cir/zakoni/zakon. php?id_zakona=193 i 2009. godine: h ttp://www.narodnaskupstinars.net/cir/zakoni/zakon. php?id_zakona=392
283

92

Meutim, Zakon o zatiti civilnih rtava rata uspostavlja est kljunih ogranienja: 1. Za prava koja garantira ovaj zakon mogu aplicirati samo dravljani Republike Srpske, i to oni koji su zadobili oteenje nakon 9 . januara 1992 . godine, odnosno oni dravljani SFRJ koji su zadobili povredu od 18 . avgusta 1990 . godine do 9 . januara 1992 . godine, pod uslovom da su stekli dravljanstvo RS-a i da imaju prebivalite na teritoriji Republike Srpske .284 2. Zakon o zatiti civilnih rtava rata RS propisuje ogranieni rok za podnoenje zahtjeva za priznanje statusa civilne rtve rata . U skladu sa njim, osoba koja je eljela ostvarivati prava po ovom zakonu trebalo je da se prijavi najdalje do juna 2001 . godine . Pomenuta odredba u praksi je imala vrlo problematino dejstvo, jer mnogi potencijalni korisnici nisu dobili pravo da ostvare status po ovom zakonu, prvenstveno izbjeglice i raseljeni Bonjaci i Hrvati, ali i jedan znaajan broj Srba, naroito logorai, koji su nakon oslobaanja iz logora napustili BiH, tako da nisu pribavili ni potrebnu medicinsku dokumentaciju, niti su ispotovali rok .285 Mnogi potencijalni korisnici nisu ni imali informaciju da postoji rok za prijavu, tako da nisu ni mogli ostvariti prava propisana ovim zakonom .286 Meutim, Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o zatiti civilnih rtava rata, koji je usvojen u julu 2007 . godine, propisan je dodatni rok od est mjeseci, a najkasnije do 31 . decembra 2007 . godine, za prijavu za sticanje statusa civilne rtve onih koji do tada nisu ostvarili svoje pravo . 3. Sa prethodnom takom neposredno je povezan lan 36a . Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zatiti civilnih rtava rata RS . Meutim, kao to je istaknuto, njegovo znaenje nije dovoljno jasno, niti je njegovo dejstvo utvreno na terenu . 4. Medicinska dokumentacija na osnovu koje se utvruje tjelesno oteenje mora datirati najkasnije godinu dana od dana nastanka
284 285

oteenja, odnosno od dana kada su prestale okolnosti koje su prouzrokovale oteenje . 5. PTSP po ovom zakonu nije priznat kao povreda ili uzrok fizike povrede, to dovodi do sljedeeg: 6. Prava po Zakonu o zatiti civilnih rtava rata u Republici Srpskoj mogu ostvarivati samo i iskljuivo oni koji dokau minimalno 60% tjelesnog oteenja . To direktno negativno utie na logorae i rtve seksualnog zlostavljanja i silovanja koje su ovim zakonom pomenute kao kategorije koje mogu ostvariti status civilne rtve rata, a upravo su oni podloni razvoju traume, zbog okolnosti kroz koje su proli . Takoer, te okolnosti ne moraju nuno proizvesti tjelesno oteenje . Potrebno je rei da se u sluaju seksualnog zlostavljanja i silovanja pomenuti kriterij tjelesnog oteenja ne uzima u striktnom smislu .

Ko su civilne rtve rata i prava civilnih rtava rata


lan 2. Zakona o zatiti civilnih rtava rata u Republici Srpskoj definira ko moe ostvarivati status civilne rtve rata. To su osobe kod kojih je nastalo tjelesno oteenje od minimum 60% usljed dejstva ratnog materijala tokom borbi, bombardiranja, preivljene torture u zatvorima i eksplozije zaostalih minsko-eksplozivnih sredstava. Civilnim rtvama rata smatraju se i lanovi porodica osoba koje su pod ovakvim okolnostima ubijene, umrle ili nestale. Takoer, Zakon garantira status civilne rtve rata rtvama seksualnog zlostavljanja i silovanja, kao i rtvama torture. Osim u sluaju priznanja prava po osnovu pogibije, smrti i nestanka, status civilne rtve rata moe se ostvariti samo ukoliko odreena osoba moe da dokae minimum 60% tjelesnog oteenja, ukljuujui i rtve seksualnog zlostavljanja i silovanja i logorae.

lan 1.

Razgovor sa Radomirom Graoniem, pomonikom ministra za borako-invalidsku zatitu i zatitu civilnih rtava rata, Ministarstvo rada i borako-invalidske zatite Vlade RS.
286

Ista referenca.

93

3.1.3.1. koja prava osobe sa statusom civilne rtve rata mogu ostvarivati prema ovom Zakonu?
Civilne rtve rata, u skladu sa Zakonom o zatiti civilnih rtava rata RS mogu ostvarivati sljedea prava: 1. civilnu invalidninu, odnosno porodinu invalidninu; 2. dodatak za njegu i pomo drugog lica; 3. dodatak za lana porodice nesposobnog za rad; 4. dodatnu novanu pomo; 5. dodatak za samohranost; 6. zdravstvenu zatitu; 7. profesionalnu rehabilitaciju . U skladu sa stepenom invaliditeta i potrebama odreuju se kategorije korisnika, kao i odgovarajua invalidnina . Zakon vri podjelu na est kategorija . I kategorija - osobe sa 100% oteenja organizma, a kojima je za osnovne ivotne potrebe neophodna njega i pomo drugog lica; II kategorija - osobe sa 100% oteenja organizma, a kojima za osnovne ivotne potrebe nije neophodna njega i pomo drugog lica; III kategorija - osobe sa 90% oteenje organizma; Iv kategorija - osobe sa 80% oteenja organizma v kategorija - osobe sa 70% oteenja organizma vI kategorija - osobe sa 60% oteenja organizma . Civilna invalidnina. Pravo na civilnu invalidninu ostvaruju one osobe koje dobiju status civilne rtve rata i koje imaju tjelesno oteenje od 60% do 100% . Iznos invalidnine kree se od 102,30 KM, za VI kategoriju, do 351 KM, za I kategoriju .287 Porodina invalidnina. Zakon propisuje da porodice civilnih rtava rata, te porodice poginulih, umrlih ili nestalih lica mogu ostvariti pravo na
Kao to je istaknuto, iznosi po ovom zakonu usklauju se sa rastom trokova ivota, tako da su danas ove vrijednosti drugaije. Pominjanje iznosa slui da bi se itaocu omoguilo da lake prati tekst.
287

porodinu invalidninu, kao i porodice umrlih lica kojima je prije smrti priznat status civilne rtve rata . lan 3 . Zakona propisuje koji lanovi porodice mogu ostarivati ovo pravo, a to su: brani drug, djeca roena u braku ili van braka, usvojenici, pastorad i roditelji . U prvom sluaju, iznos invalidnine je 40% od osnovice (351 KM iznos invalidnine za civilne rtve rata I kategorije) .288 U sluaju kada ima vie korisnika, onda se iznos naknade dijeli na jednake dijelove . S druge strane, lanovi porodice umrle osobe, a koja je prije smrti stekla status civilne rtve rata, imaju pravo na iznos 20% od osnovice . Pravo na dodatak za njegu i pomo drugog lica. Ovo pravo ostvaruju osobe I kategorije289 . Iznos je 80% od osnovice . Zakon predvia da civilna rtva rata koja ivi u domainstvu290 sa osobom koja je nesposobna za rad takoer ostvaruje ovo pravo i precizira koje su osobe nesposobne za rad . U tom sluaju iznos je 50% od osnovice .291 dodatna novana pomo. Uivaoci ovog prava mogu biti civilne rtve rata od I do V kategorije bez obzira da li su sposobne ili nesposobne za rad, te civilne rtve rata VI kategorije i lanovi porodica civilnih rtava rata koji su nesposobni za rad . Iznos dodatne novane pomoi je u vrijednosti 20% od invalidnine koju korisnik prima . Ova sredstva mogu se ostvariti ukoliko su ispotvani sljedei zakonom propisani uslovi: 1. Korisnici nisu u radnom odnosu, 2. Korisnici ne obavljaju privatnu djelatnost, 3. Korisnici nisu korisnici prava na penziju,

288

Vrijednost se, dakle, podudara sa iznosom line invalidnine IV kategorije civilne rtve rata.

Osobe sa 100% tjelesnog oteenja kojima je potrebna tua njega i pomo da bi vodile svakodnevni ivot.
289 290

U skladu sa ovim zakonom domainstvo je zajednica ivota lica koja zajedniki zarauju i troe zajednike prihode svih lanova porodice.

lan 13. Zakona: Nesposobnima se smatraju osobe koje su 1) potpuno nesposobne za rad u skladu sa propisima o invalidskom osiguranju 2) djeca do 15. godine, 3) djeca koja idu redovno u srednju kolu i smatrae se nesposobnim do kraja zavrene kole, 4) djeca koja su nesposobna za rad u skladu sa propisima o invalidskom osiguranju i to ukoliko je ta bolest nastupila prije 15. godine 5) mukarci stariji od 65 godina, 6) ene starije od 60 godina, 7) ene mlae od 60 godina ukoliko imaju dijete mlae od 7 godina, 8) tj. ukoliko imaju dijete koje je starije, ali je dijete nesposobno za rad 9) tj. ukoliko imaju vie djece mlae od 15 godina.
291

94

4. Ukoliko dio ukupnih prihoda domainstva koji otpadaju na lana domainstva ne prelazi 10% prosjene plate u Republici Srpskoj ostvarene u mjesecu za koji se vri isplata .292 dodatak na samohranost. Ovo pravo imaju civilne rtve rata kojima je priznato pravo na dodatnu pomo, ali koje nisu uivaoci penzije, niti imaju srodnike ili lanove porodice koji su po zakonu obavezni da ih izdravaju ili ih imaju, ali oni nisu u mogunosti da ih izdravaju .293 Dodatak na samohranost je u vrijednosti 50% od iznosa koji civilna rtva rata dobija na osnovu prava na dodatnu novanu pomo, a iznos dodatne novane pomoi je u vrijednosti 20% od invalidnine koju korisnik prima . Pravo na zdravstvenu zatitu. Ovo pravo obezbjeuje se u skladu sa Zakonom o zdravstvenom osiguranju . Zakon o zatiti civilnih rtava rata propisuje koje osobe mogu ostvarivati pravo u skladu sa ovim zakonom . To su direktne civilne rtve rata, lanovi njihovih porodica koji su nesposobne za rad, tj . lanovi porodica civilnih rtava rata - nosioci prava i ostali lanovi porodice civilnih rtava rata za koje su nosioci prava ostvarili pravo na dodatak za lana porodice nesposobnog za rad . Rjeenje o ovom pravu donosi nadlena optinska sluba za borako-invalidsku zatitu . Pravo na profesionalnu rehabilitaciju (zapoljavanje invalida). Ovu oblast Zakon o zatiti civilnih rtava rata u Republici Srpskoj ne ureuje posebno nego se poziva na propise o invalidskom osiguranju . Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji, osposobljavanju i zapoljavanju invalida (sa fizikim i psihikim smetnjama) usvojen je 2004 . godine i njime se ureuju prava, uslovi i postupak profesionalne rehabilitacije, osposobljavanja i zapoljavanja lica s invaliditetom, te osnivanje organizacija, preduzea i drugih institucija i njihova djelatnost, a koje se bave profesionalnom rehabilitacijom i zapoljavanjem invalida .294 Ovaj zakon ima slinosti sa italijanskim zakonom o kooperativama, institucijama

koje zapoljavaju invalide, u smislu rehabilitacije i njihove resocijalizacije . U skladu sa italijanskim modelom, te organizacije mogu biti trino orijentirane i boriti se samostalno za svoj prostor na tritu, ali i biti na odreeni nain finansirane od strane drave . Pravo na zapoljavanje u skladu sa Zakonom o profesionalnoj rehabilitaciji, osposobljavanju i zapoljavanju invalida imaju invalidi sa najmanje 40% invaliditeta, lica sa najmanje 70% tjelesnog oteenja i lica sa lakom i umjerenom mentalnom retardacijom . O pravu na profesionalnu rehabilitaciju odluuje u prvom stepenu nadleni optinski centar za socijalni rad, dok postupak za priznavanje prava pokree preduzee, organ, organizacija ili neko drugo pravno ili fiziko lice kod kojeg je invalid bio u radnom odnosu . Drugostepeni organ je Ministarstvo rada i borakoinvalidske zatite RS . Zakon propisuje zapoljavanje pod optim i posebnim uslovima .295 Zapoljavanje pod optim uslovima je zapoljavanje na otvorenom tritu rada, u skladu sa generalnim uslovima za zapoljavanje i to u institucijama koje nisu osnovane za zapoljavanje lica sa invaliditetom . Zapoljavanje pod posebnim uslovima je zapoljavanje u ustanovama koje su osnovane radi zapoljavanja invalida . U ovakvim institucijama 51% stalno zaposlenih moraju biti invalidi .296 Takva preduzea mogu osnivati institucije RS, lokalna samouprava, tj . bilo koje pravno lice i graani RS, te strana pravna i fizika lica pod uslovima propisanim u Zakonu o preduzeima i Zakonu o stranim ulaganjima . Ustanove koje se osnivaju s ciljem zapoljavanja invalida mogu biti zatitne radionice i radni centri . Takoer, zapoljavanje invalida moe poprimiti oblik samozapoljavanja, tj . zapoljavanja u samostalnoj djelatnosti i zapoljavanja u porodinom preduzeu . Sve ustanove, bez obzira da li zapoljavaju invalide pod optim ili posebnim uslovima, imaju olakice u smislu smanjenog poreza, olakanog uvoza, oslobaanja plaanja carine, novanog stimulansa koji e se isplaivati iz Fonda za profesionalnu rehabilitaciju i zapoljavanje invalida (institucije koja je osnovana ovim zakonom), te i neke druge pogodnosti propisane Zakonom .

292

Ukupni prihodi po ovom zakonu su novana sredstva koja su lanovi domainstva ostvarili u prethodnom mjesecu kroz platu, penziju i obavljanje neke privatne djelatnosti.

Uivaoci ovog prava su civilne rtve rata od I do V kategorije, bez obzira da li su sposobne ili nesposobne za rad, te civilne rtve rata VI kategorije i lanovi porodica civilnih rtava rata koji su nesposobni za rad. Pogledati dio koji govori o dodatnoj novanoj pomoi.
293 294

295 lan 11. Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji, osposobljavanju i zapoljavanju invalida 296 lan 27. Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji, osposobljavanju i zapoljavanju invalida

lan 1. zakona.

95

Za ostvarivanje prava po osnovu civilne rtve rata mogu biti potrebna sljedea dokumenta
 ovjerena kopija CIPS line karte;  prijava prebivalita;  kuna lista;  medicinska dokumentacija;  druga relevantna dokumentacija kojom je mogue dokazati okolnosti nastanka lica ili oteenja organizma (zlostavljanje, silovanje, odnosno liavanje slobode, stavljanjeu zatvor ili koncentracioni logor, internacija, prinudni rad ili u zbjegu od strane neprijatelja zadobijanjem rane, povrede, ozljede i kod kojeg je nastupilo oteenje organizma od najmanje 60% ili usljed ranjavanja ili povreda nastalih u vezi s ratnim operacijama, kao to su: bombardovanje, uline borbe, zalutali metak, minobacaka i topovska granata i sl., odnosno kada je lice zadobilo oteenje organizma od najmanje 60% usljed ranjavanja ili povreda nastalih od zaostalih vojnih materijala ili kao posljedica neprijateljskih diverzantskih akcija) ili predloiti druge dokaze o tim okolnostima, odnosno injenicama;  dokaz da u zajednikom domainstvu sa civilnom rtvom rata ivi lan/ovi porodice koji su nesposobni za rad: z rodni list za ene/lanove porodinog domainstva pod uslovom da su starije od 60 godina i za mukarce starije od 65 godina; z ako se radi o djeci do 15 godina potrebno je priloiti rodni list, a ako su djeca starija od 15 ali pohaaju redovno kolu potrebno je priloiti potvrdu iz kole;  ukoliko se radi o radno nesposobnom licu dokaz iz nadlene slube socijalne zatite;  dokaz da lice koje podnosi zahtjev za ostvarivanje prava civilne rtve rata ili lan porodice po propisima Republike Srpske nije steklo odreena prava kao civilna rtva rata po propisima Federacije BiH, ili neke od drava u okruenju.

Za ostvarivanje prava po osnovu lana ue porodice i roditelja civilne rtve rata mogu biti potrebna sljedea dokumenta
 ovjerena kopija CIPS line karte;  prijava prebivalita;  kuna lista;  dokaz, po mogunosti materijalni, da je civilna rtva rata ubijena, poginula, umrla ili nestala u toku rata pod okolnostima iz lana 2. Zakona. Ako se radi o nestalom licu, onda kao dokaz moe se priloiti bilo koji od navedenih dokumenata: z dokaz o podnoenju zahtjeva za traenje MKCK z potvrda o identifikaciji; z potvrda od Federalne komisije za traenje nestalih, odnosno RS Kancelarije za traenje zarobljenih i nestalih lica da se lice nalazi u evidenciji nestalih lica; z smrtni list i sl.; z u sluaju da stranka ne raspolae materijalnim dokazima, moe predloiti druge dokaze, npr. sasluanje svjedoka i sl.;  dokaz da su nosioci porodine invalidnine nesposobni za rad: z rodni list za ene/lanove porodinog domainstva pod uslovom da su starije od 60 godina i za mukarce starije od 65 godina; z ako se radi o djeci do 15 godina starosti potrebno je priloiti rodni list, a ako su djeca starija od 15 godina i redovno pohaaju kolu, potrebno je priloiti potvrdu iz kole; z ukoliko se radi o radno nesposobnom licu dokaz iz nadlene slube socijalne zatite;  dokaz da lice koje podnosi zahtjev za ostvarivanje prava civilne rtve rata ili lan porodice po propisima Republike Srpske, nije steklo odreena prava kao civilna rtva rata ili lan porodice civilne rtve rata po propisima Federacije BiH ili po propisima neke od drava u okruenju.

96

Postupak za ostvarivanje prava. Zakon o zatiti civilnih rtava rata u Republici Srpskoj ne precizira posebno koja je dokumentacija potrebna da bi se ostvario status civilne rtve rata . Sa tim u vezi, potencijalni korisnici trebaju se obratiti nadlenom organu uprave u optini u kojoj imaju prebivalite, tanije centru za socijalni rad, koji donosi odluku, u prvom stepenu, o pitanju ostvarivanja prava u skladu sa ovim zakonom .297 O albi odluuje Ministarstvo rada i borako-invalidske zatite Vlade Republike Srpske, kao drugostepeni organ . Ako se radi o licu koje ima tjelesno oteenje, aplikant treba da priloi odgovarajuu medicinsku dokumentaciju, a koja datira najkasnije godinu dana od oteenja, tj . najkasnije godinu dana od dana kada su prestale okolnosti koje su dovele do oteenja . Stepen invalideta utvruje ljekarska komisija koja je nadlena za pregled osoba koje su aplicirale za sticanje statusa RVI . Ljekarske komisije formiraju se u skladu sa prebivalitem aplikanta . to se tie ostvarivanja prava po osnovu pogibije, zahtjev se moe podnijeti pet godina od dana pogibije ili smrti . U sluaju pokretanja postupka za ostvarivanje prava po osnovu nestale osobe, zahtjev se moe podnijeti pet godina od dana nestanka, tj . pet godina od okolnosti koje su dovele do nestanka, ili u roku od jedne godine od dana ekshumacije i identifikacije nestalog lica .

Meutim, logorai smatraju da tjelesno oteenje nije odgovarajui kriterij za odreivanje njihovog statusa, jer su oni, zajedno sa rtvama seksualnog zlostavljanja i silovanja, prvenstveno bili izloeni okolnostima iz kojih je razvijena trauma, a koju nijedan zakon ne priznaje kao osnov za procjenu invaliditeta, tj . kao uzrok za nastajanje nekih drugih tjelesnih povreda . Pored insistiranja na priznavanju traume kao uzroka invaliditeta, neka udruenja logoraa, poput Saveza logoraa BiH, smatraju da se procenat invaliditeta treba vezati za period proveden u zatoenitvu .298 Takoer, ovo udruenje smatra da se problem logoraa moe rijeiti na sistematian nain podjelom obveznica kompanija koje jo uvijek nisu privatizirane . Postojao je pokuaj da se na nivou drave donese Zakon o civilnim rtvama rata i rtvama torture, u skladu sa kojim bi se kasnije izmijenili entitetski zakoni . Cilj rada na izradi ovog zakona bio je da odredi kategorije rtava koje bi ostvarivale prava po ovom zakonu, a prvenstveno da definira status i prava logoraa i rtava seksualnog zlostavljanja i silovanja, da utvrdi procedure i kriterije za utvrivanja statusa, te da propie prava . Radna grupa za izradu ovog zakona formirana je u februaru 2006 . godine . Njeni lanovi bili su predstavnici entitetskih ministarstava i Vijea ministara, kao i predstavnici udruenja logoraa iz Federacije BiH i RS, te predstavnice udruenja ena-rtva rata . Meutim, predstavnici vlade i NVO sektora iz RS u maju iste godine napustili su ovu radnu grupu . Nakon parlamentarnih izbora odranih u oktobru 2006 . godine, Vijee ministara eljelo je da formira novu radnu grupu koja bi imala slian sastav kao i prethodna . Meutim, udruenja iz RS nisu bila zainteresirana da se ukljue u itav proces, ak su insistirala da i predstavnici Vlade RS istupe iz radne grupe . Do danas nacrt ovog zakona nije sainjen .299 Na kraju, vano je istai da lanovi Hrvatske udruge logoraa domovinskog rata u BiH i civilne rtve rata i RVI i generalno civilne rtve rata i RVI (ukoliko imaju hrvatsko dravljanstvo), ne dijele sline probleme i na odreeni nain imaju povoljniji poloaj od Bonjaka i Srba, civilnih rtava rata i RVI . Naime, svi oni, sa jedne strane, primaju invalidnine i ostala davanja po zakonima Federacije BiH, dok sa druge strane, u skladu sa sporazumom izmeu Hrvatske
298 Status logoraa i, na primjer, 20% invaliditeta bi bio ostvaren nakon dokazivanja da je odreena osoba provela tri dana u zarobljenitvu. 299 Tranziciona pravda u postjugoslovenskim zemljama, Izvjetaj Fonda za humanitarno pravo (Beograd, Srbija), Istraivako dokumentacionog centra (Sarajevo, BiH) i Dokumente (Zagreb, Hrvatska), 2006. h ttp://www.hlc-rdc.org/uploads/editor/Tranziciona-srp.pdf

3.1.4. Aktivnosti logoraa


Udruenja logoraa, prvenstveno Savez logoraa BiH i Savez logoraa RS, nisu zadovoljni nainom kako je entitetskim zakonima rijeen njihov status, te insistiraju da se njihova prava reguliraju posebnim zakonom . Naime, oni mogu ostvarivati prava u skladu sa zakonima koji reguliraju prava civilnih rtava rata, ukoliko su bili civili kada su zatvoreni u logor, tj . u skladu sa zakonima koji reguliraju prava RVI, ukoliko su zatoeni kao vojna lica . U svakom sluaju, kako je ve istaknuto, oni moraju podnijeti relevantnu medicinsku dokumentaciju kako bi dokazali adekvatan procenat invaliditeta koji je potreban da bi se ostvario status civilne rtve rata, odnosno RVI . Meutim, u naroito nepovoljnom poloaju su logorai civili koji kao mogue civilne rtve rata mogu raunati na ui korpus prava u poreenju sa logoraima RVI . Takoer, za ostvarivanje statusa civilne rtve rata propisan je vei procenat invaliditeta, u odnosu na potreban procenat tjelesnog oteenja za priznavanje statusa RVI .
Izdanje ICMP, Vodi za civilne rtve rata, kako ostvariti prava na zatitu kao civilna rtva rata u Republici Srpskoj,Sarajevo 2007, daje informacije koji dokumenti bi mogli biti potrebni.
297

97

i BiH, iz Hrvatske primaju razliku izmeu naknade koju primaju u BiH i naknade koju bi dobijali da su u Hrvatskoj, gdje su invalidnine izuzetno visoke . Da bi se ostvarivalo ovo pravo, kao to je istaknuto, uslov je da korisnik ima hrvatsko dravljanstvo .

3.1.5. PTSP
Posttraumatski stresni poremeaj (PTSP), poznatiji kao vijetnamski sindrom, je psihika povreda izazvana jakim traumatskim dogaajem, dogaajem koji je van svakodnevnog ljudskog iskustva i koji kod ovjeka izaziva osjeaj okiranosti. Takvu vrstu stresa su u konktestu BiH mogla izazvati ratna deavanja ije su posljedice takve da prevazilaze sposobnost veine ljudi da se s njima suoe. PTSP se javlja kao odgoeni ili produeni odgovor na stresni dogaaj (otprilike deset godina nakon stresnog dogaaja). Tok bolesti odreen je intenzitetom i trajanjem traume, kao i psihosocijalnim stanjem osobe prije doivljavanja traume. Lijeenje se sastoji od psihoterapije, kojoj moe, ali ne mora, da se doda i farmakoterapija i socioterapija. Kako to tvrde strunjaci, ne postoji mogunost izljeenja, ve samo zaljeenja.300

to se tie ena i djece oboljelih veterana, strunjaci smatraju da su oni podloni sekundarnom traumatskom stresu . Konkretno, Centar za psihotraumu iz Rijeke (Hrvatska) u svom istraivanju istakao je da od 56 ena veterana koje su ispitivali samo njih tri nemaju sekundarni traumatski stres . Ovom sekundarnom traumatskom stresu naroito su izloene ene koje su dugo u braku sa oboljelima od PTSP-a .301 Sa razvojem sekundarnog PTSP-a u neposrednoj vezi je kontekst ivljenja meu traumatiziranim osobama u veim zajednicama, kao to su, na primjer, kolektivni centri, tj . kvartovi gdje su sagraeni stanovi za veterane i RVI . Konano, kao to je u prethodnom dijelu teksta ve istaknuto, problem nepriznavanja PTSP-a naroito je znaajan za rtve seksualnog zlostavljanja i silovanja, kao i za zatoenike logora, jer je njihovo iskustvo prvenstveno traumatsko, a tek onda sa karakteristikama tjelesnog oteenja . Kod logoraa, konkretno, traumu izaziva strah od smrti i muenja, ili trauma nastupa kao posljedica muenja . Meutim, jo je specifinija trauma koja se pojavljuje kod ena rtava seksualnog zlostavljanja i silovanja . U konktekstu razvijene patrijarhalne kulture, kakva je svakako sitaucija u BiH, sam in seksualnog zlostavljanja i silovanja proizvodi viedimenzionalne posljedice, prvenstveno zbog drutvene stigme . Konkretno, o ovoj temi se ne govori, jer je sramota za porodicu . ena je u strahu da govori o svom iskustvu zbog velikog osjeaja krivice, jer je osramotila porodicu, to dovodi do podvajanja linosti: ena se s jedne strane osjea kao rtva koja je poniena zbog tog ina, a s druge strane se osjea kao rtva koja se zbog tog ponienja osjea krivom jer je naudila porodici, to stvara jo veu traumu . Na ovaj nain se zatvara krug, jer je, u stvari, njoj, rtvi, nanesena nepravda i taj stav porodice stvara jo veu traumu . Kod jednog broja ena in silovanja doveo je do trudnoe i, nakon toga, do poroaja .302 Na kraju, upravo zbog jo uvijek prisutnih tradicionalnih odnosa izmeu mukaraca i ena u BiH, ene u dobroj mjeri ekonomski zavise od mukih lanova porodice, oeva, brae, mueva, ali i sinova . in izbacivanja iz porodice

Zakoni Federacije BiH i RS imaju vrlo slian stav o pitanju ratne traume i nijedan zakon je ne priznaje kao osnov za procjenu invaliditeta, tj . kao uzrok za nastajanje nekih drugih tjelesnih povreda: zakoni u RS ne ostavlja nikakav prostor da se registrirani PTSP uzme kao osnova za invaliditet, dok su zakoni u Federaciji BiH neto blai i ostavljaju suen prostor da PTSP, uslovno reeno, moe biti razlog da bi se izvrila procjena tjelesnog oteenja . Traumom su pogoeni svi segmenti drutva . Stereotipno se smatra da su veterani najpodloniji uticaju zbog vremena koje su proveli u direktnim ratnim dejstvima . S druge strane, na mnoge od njih uticala su i deavanja poslije rata, a koja su prouzrokovala razoaranost, jer su zakljuili da predstavljaju optereenje za drutvo zbog kojeg su se rtvovali, kao i za porodicu u kojoj ne nalaze podrku i koja ih smatra beskorisnim, jer veina njih nema posao niti na bilo koji nain doprinosi razvoju ekonomije domainstva (pa ak i putem zakona koji regulira status veterana i RVI) .

301

Steak, bilten Udruenja veterana rata 1992-1995. lijeenih od PTSP-a Steak Tuzla, str.5

300

Razgovor sa psihijatricom Esminom Avdibegovi iz Odjeljenja za psihijatriju Univerzitetsko-klinikog centra u Tuzli.

302 Mnogi NVO-i koji se bave pruanjem psiholoke podrke enama rtvama rata svojom praksom nailazili su na ovakve sluajeve, gdje su majke imale izuzetno emotivne izlive prema djeci, i u pravcu kanjavanja i u pravcu izliva njenosti. Te organizacije obavljale su razgovor sa djecom silovanih majki (djeca ne znaju da su zaeta zloinom) i dobijale odgovor da ih majke ne vole, te da ne shvataju zato se majke esto prema njima agresivno ponaaju. Razgovor sa Brankom Antitauber,predsjednicom Udruenja Snaga ene.

98

Zakon o osnovama socijalne zatite, zatite civilnih rtava rata i zatite porodica sa djecom Federacije BiH se u pravcu ocjenjivanja tjelesnog oteenja i dodjeljivanja statusa civilne rtve rata u dobroj mjeri oslanja na Zakon o pravima branilaca i lanova njihovih porodica. lan 9. Zakona o pravima demobiliziranih boraca i lanovima njihovih porodica glasi: Za odreivanje procenta invaliditeta uzimaju se u obzir i oteenja nastala usljed: upotrebe standardnih lijekova; operacija i drugih terapeutskih poduhvata radi lijeenja od rane, povrede i bolesti zadobijenih pod okolnostima predvienim ovim Zakonom i noenja ortopedskih pomagala; okolnosti pod kojima je kod ratnog vojnog invalida nastupilo oteenje organizma usljed PSIHOSOMATSKIH OTEENJA I POREMEAJA i manifestiralo se do 23.12.1997. godine; gubitka ili tekog oteenja parnog organa, ako je drugi parni organ izgubljen ili teko oteen usljed posljedica rane, povrede ili bolesti zadobijene pod okolnostima utvrenim ovim Zakonom. Dakle, ovim lanom Zakona odreuje se da se status RVI moe ostvariti ukoliko je do 23. decembra 1997. godine primijeeno tjelesno, odnosno mentalno oteenje. Vano je rei da lan 9. Zakona odudara od karaktera oboljenja, a to je da je PTSP izazvao bi drastine posljedice, jer bi je, zbog silovanja, tj . zbog sramote koju im je nanijela, odbacila i muevljeva porodica, kao i roditelji, a ona sama nema zaposlenje . Takoer, stres se kod ena moe javiti i izvan pristupa eni kao rtvi seksualnog zlostavljanja i silovanja, te direktno kroz gubitak lanova porodice, konkretno djece, tj . hranitelja (mukih lanova porodice), ime se gubi finansijski oslonac, to onemoguava ivot ene i njene djece .

odgoeni ili produeni odgovor na stresni dogaaj, a koji se poesto pojavljuje i desetak godina nakon inicijalnog stresnog dogaaja. Iako Zakon daje ogranienu mogunost da se pravo moe ostvariti i u sluaju PTSP-a, Pravilnik o utvrivanju procenta vojnog invaliditeta, koji je izraen na osnovu ovog zakona, onemoguava da se PTSP uzme kao osnov za procjenu invaliditeta i u lanu 10. kae: Endogena i druga uroena ili steena sklonost koja uslovljava oboljenja, ija je etimologija nepoznata ili jo nije sigurno utvrena, ne mogu se uzimati kao osnov za priznavanje vojnog invaliditeta. U stavu 3. ovog lana nabrajaju se oboljenja i tu su, izmeu ostalih, spomenuti izofrenija, manijako depresivne psihoze, te POSTTRAUMATSKI STRESNI POREMEAJI. Ipak, u lanu 2. Pravilnika naglaeno je da upravo ova oboljenja, ako su nastala pod okolnostima koje su pomenute u lanu 3. Zakona, a to je da je odreena osoba uestvovala u odbrani BiH, te da se zdravstveno stanje u tim okolnostima znatnije pogoralo, onda se smatra da su te okolnosti nepovoljno uticale na razvoj oboljenja, pa se izuzetno moe djelimino priznati vojni invaliditet. Dakle, PTSP, u skladu sa ovim Pravilnikom, moe doprinijeti poveanju tjelesnog oteenja, ali sam PTSP ne moe biti dovoljan razlog da se stekne status RVI.303 veterane lijeene od PTSP-a, organiziraju iroke kampanje kako bi se PTSP priznao kao povreda, te izbrisalo zakonsko ogranienje o prijavi povrede do 23 . decembra 1997 . godine . U ovom pravcu jedne od najaktivnijih organizacija su Steak iz Tuzle, te Seka iz Gorada . Ova udruenja ostvarila su iroku saradnju sa psihijatrima i psihoterapeutima kako bi graani BiH bili adekvatno informirani o ovoj povredi .304 Aktivnosti u RS-u u ovom pogledu su na mnogo niem nivou . Zakoni ne reguliu ovu oblast . Ne postoje udruenja koja se specifino bave ovom problematikom . Dodatno oteava i injenica da su naroito veterani VRS gurnuti na marginu drutva zbog poinjenih zloina, te se, generalno, ovom populacijom niko ne bavi . Predstavnici udruenja boraca i logoraa smatraju da zakoni ne uzimaju PTSP
303

Generalno, borba protiv ovog oboljenja se u velikoj mjeri vezuje za drutvenu stigmu i strah ljudi da se suoe sa problemom, tanije sa drutvom koje nema dovoljno razvijen senzibilan pristup ovoj kategoriji stanovnitva i koje bi im dalo etiketu mentalno oboljelog.

3.1.5.1 Aktivnosti u entitetima u pravcu irenja znanja o PTSP-u


Problem PTSP-a je naroito aktuelan u Federaciji BiH i to prvenstveno kroz aktivnosti udruenja veterana . Ova udruenja, prvenstveno ona koja okupljaju
99

Vrlo je vano napomenuti da strunjaci koji se bave ovom oblau smatraju da PTSP prouzrokuje razna oboljenja koja se mogu nazivati tjelesnom povredom, kao to su dijabetes, epilepsija, modani udar i druge.

Konkretno, lanovi organizacije Steak smatraju da se PTSP iri kao virus, sa mueva na ene, a naroito na djecu, kao najbolje receptore, te da je upravo ova povreda uzrok porasta nasilja u kolama.
304

u razmatranje zbog straha vlasti da e imati vei broj korisnika, to bi opteretilo budet .305 Meutim, odreene institucije, kao to je Ministarstvo zdravlja RS, veoma su zainteresirane za ovaj problem i tokom 2007 . godine, u saradnji sa Borakom organizacijom RS, organizirano je istraivanje kako bi se vidjelo stanje mentalnog zdravlja borake populacije u RS, te koje su to institucije, pojedinci i organizacije koje se bave podrkom oboljelih od PTSP-a . Istraivanje je pokazalo da oko 50% veteranske populacije u RS boluje od PTSP-a .306

3.1.6. Zakon o nestalim osobama


Zakon o nestalim osobama propisuje odreen korpus prava porodicama nestalih lica. Ona su pobrojana u Poglavlju IV Zakona pod nazivom Prava lanova obitelji nestale osobe. Kako to Zakon propisuje, ova prava nisu prenosiva i mogu se koristiti samo ukoliko se ne koriste slina prava garantirana drugim zakonima. Najznaajnije pravo je pravo na novanu potporu. Osnovica za obraun novane potpore je iznos od 25% prosjene plate u BiH za prethodna tri mjeseca. Osobe koje mogu uivati ovo pravo su djeca, bilo brana ili vanbrana, tj. usvojenici, vjenani i nevjenani brani drugovi, roditelji nestale osobe, ouh i maeha, brat i sestra. Koritenje ovog prava prestaje smru korisnika, koritenjem povoljnijeg prava, sklapanjem nove brane i vanbrane zajednice, zaposlenjem i zavretkom redovnog kolovanja. Takoer, prema odredbama istog zakona, izdravani lanovi porodice nestale osobe koji nemaju zdravstvenu zatitu ni po jednom drugom osnovu, mogu ostvarivati ovo pravo prema ovog zakonu. U smislu kolektivnih prava, Zakon predvia podrku u pravcu osnivanja udruenja nestalih, njihovog funkcioniranja i finansiranja. Zakon takoer pokriva osnovne trokove sahrane. U skladu sa ovim zakonom, porodice mogu traiti da se mjesto ukopa i iskopavanja obiljei.

Fond za nestale. Poglavlje IV Zakona predvia formiranje Fonda za pomo porodicama nestalih . Iako je Zakon o nestalim osobama usvojen jo 2004 . godine, Fond jo uvijek nije uspostavljen .307 Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH, kao institucija koja je prema istom zakonu imenovana da prati njegovo provoenje, pokrenulo je akciju radi donoenja vie podzakonskih akata, ukljuujui i odluke o osnivanju Fonda i Centralne evidencije nestalih (CEN) . U okviru ove inicijative formirana je radna grupa, koja se sastoji od predstavnika Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice, Kancelarije za traenje nestalih RS-a, Komisije za traenje nestalih FBiH, Brko distrikta, te ICMP-a i MKCK-a . Ministarstvo se obavezalo da e o nacrtima i prijedlozima kontinuirano obavjetavati predstavnike udruenja nestalih lica, uz mogunost njihovog uea u radu ove Radne grupe . S ciljem uspostavljanja Fonda za nestala lica kao najurgentnije obaveze u sklopu ove inicijative, Ministarstvo je, prepoznavi potrebu za prikupljanjem to tanijih podataka o potencijalnom broju korisnika ovog Fonda, pokrenulo akciju prikupljanja tih podataka putem anketnih listia za porodice nestalih lica . Meutim, ova inicijativa jo uvijek nije okonana . Prije nego to je usvojen Zakon o nestalim osobama bilo je potrebno u vanparninom postupku proglasiti nestalo lice mrtvim kako bi porodice nestalih dobile status civilne rtve rata i time ostvarile svoja prava po navedenim zakonima . Svakako je ova procedura nanosila porodicama veliku duevnu bol, ali je veina njih, s obzirom da je to bio jedini nain da prebrode esto teku materijalnu situaciju, ipak to uinila . Prema izjavi predstavnika MKCK-a, od usvajanja Zakona o nestalim osobama, to vie nije sluaj . Naime, prema odredbama Zakona, porodice nestalih e biti u mogunosti da ostvaruju prava na novanu pomo, a da pritom ne moraju proglasiti nestalu osobu umrlom . Ovu zakonsku odredbu e biti mogue primijeniti tek nakon formiranja CEN-a i Fonda za novanu pomo, iz kojeg bi se izdvajala sredstva za ovu namjenu . Meutim, zbog nepostojanja ni CEN-a ni Fonda, trenutno je nemogue implementirati ovu odredbu .
Problem je nain finansiranja i gdje e biti sjedite Fonda. U pregovorima koji su voeni izmeu entiteta, drave i predstavnika Distrikta Brko, predlagano je da e sredstva u Fond dolaziti po principu raspodjele sredstava prikupljenih putem PDV-a, da e kriterij biti broj rtava i nacionalnost, zatim kriterij mjesta gdje su rtve nestale, u kom entitetu itd. Razgovori su prvo zapoeli na nivou radnih grupa, nastavili su se na nivou entitetskih ministara finansija i sada su na nivou premijera entiteta. Postoje prijedlozi da Fond bude samostalna institucija izvan Instituta, sa sjeditem u Sarajevu, Banjoj Luci ili Brkom, meutim, kako stvari trenutno stoje, to je mnogo manji problem od naina finansiranja Fonda.
307

305

Razgovor sa predsjednikom Borake organizacije RS Pantelijom urguzom i sekretarom Saveza logoraa RS Obradom Bubiem. Razgovor sa predsjednikom Borake organizacije RS Pantelijom urguzom.

306

100

Naravno, bilo bi zanimljivo uraditi detaljniju analizu o svrsishodnosti ove zakonske odredbe i o tome kako ona funkcionira u praksi, s obzirom da je od kraja rata (ili ak od trenutka nestanka) do usvajanja Zakona o nestalim osobama prolo devet, odnosno vie godina, to znai da je veina porodica u ovom periodu ve prijavila nestanak svojih lanova i time bila podvrgnuta procedurama koje su bile na snazi prije usvajanja ovog zakona .

4. reparacije na osnovu sudskih odluka


Apelacije za krenja ljudskih prava graani BiH uglavnom su podnosili Domu za ljudska prava i Uredu ombudsmana, kao i samom Ustavnom sudu, dok je jedan broj tubi podnoen redovnim sudovima . Postupci za naknadu tete vode se i u susjednim dravama, Srbiji, Hrvatskoj i Crnoj Gori . Na kraju, nakon iskoritavanja svih pravnih lijekova u BiH, jedan broj graana BiH nezadovoljan odlukama institucija u BiH, ili zbog neizvrenja odluka, pokrenuo je postupke pred Evropskim sudom za ljudska prava . Generalno, predmeti na osnovu kojih se trai naknada tete uglavnom se odnose na stambena i imovinska pitanja, na diskriminaciju nacionalnih i vjerskih manjina i povratnika u uivanju razliitih prava, kao to su pravo na rad, na slobodu i sigurnost, slobodu kretanja, slobodu vjeroispovijesti, socijalnu sigurnost, pravo na penziju, na privatni i porodini ivot i na zatitu doma i imovine . Ostali vani predmeti odnose se na smrtnu kaznu, samovoljno pritvaranje, muenje i nehuman tretman, prisilni rad, prisilne nestanke, protjerivanje i izruenje, slobodu izraavanja, vjeroispovijesti i udruivanja, pravo na pravino suenje pred nezavisnim i nepristrasnim sudovima, pravo na obrazovanje, kao i na razliita ekonomska pitanja koja proistiu iz stare devizne tednje, privatizacije preduzea u drutvenom vlasnitvu itd . Meutim, kao to je istaknuto, reparacije na osnovu sudskih odluka (kompenzacije) zbog injenja materijalne, tj . nematerijalne tete, tokom oruanog sukoba u Bosni i Hercegovini nisu metod koji je dominantno primjenjivan . Tri su kljuna nivoa koji objanjavaju zbog ega graani BiH nisu pokrenuli vei broj tubi za naknadu tete: individualni, zakonodavni i institucionalni . 1. Individualni nivo - rtve generalno nemaju informaciju niti su poduene da putem sudskog mehanizma mogu da trae zadovoljenje, bilo pokretanje civilnih tubi protiv institucija drave/entiteta zbog injenja tete, bilo pokretanjem tubi protiv pojedinaca, a protiv kojih su pokrenuti krivini postupci . rtve ne znaju
101

kojim institucijama mogu da se obrate, tanije kojim sudovima treba da podnesu tubu, protiv koga treba da podnesu tubu, da li protiv drave ili entiteta, te, na kraju, koji su meunarodni mehanizmi za zatitu ljudskih prava . Jedan od problema je i osjeaj nesigurnosti rtve . U sluaju da zna kome treba da se obrati, koga treba tuiti, rtva oklijeva da pokrene tubu upravo zbog osjeaja nesigurnosti . U ovom kontekstu naroito je vano pomenuti povratnike . Generalno, uvjerenje javnosti je da su poinioci zloina jo uvijek na slobodi, ili ukoliko su u zatvoru, na slobodi su njihovi roaci i prijatelji koji im mogu nauditi, ili komije koje moda nisu direktno inile zloin, ali su podravale krenja prava .308 Na kraju, rtve od institucija entiteta/ drave iji su pripadnici krili njihova ljudska prava ne oekuju adekvatno zatitu . Postoji uvjerenje da ponekad rtva odustaje od pokretanja tubi zbog socio-ekonomskih uslova u kojem ivi ona i njena porodica . Naime, rtve su generalno ugroen dio stanovnitva, tako da im u nekim sluajevima poinioci krenja prava direktno prilaze i nude novac, kako bi ih odvratili od sudskog gonjenja .309 Na kraju, vano je istai da je teret dokazivanja na tuiocu, dakle na rtvi koja treba da iznese detaljne dokaze o krenjima prava . Problem u ovome je to rtve nemaju adekvatne pravne savjete, jer nedostaje adekvatna pravna regulativa, te rizikuju da im konaan ishod sudskog procesa ne donese nikakvo ili neadekvatno obeteenje, te ak rtve moraju da plate sudske trokove u sluaju gubitka spora . Ova argumentacija uvodi u sljedei nivo . 2. Zakonodavni nivo - zakonska regulativa koja bi ureivala ovu oblast, kao to su Zakoni o besplatnoj pravnoj pomo, generalno nije zadovoljavajua da bi pokrila sve potrebe graana BiH (adekvatna struna pomo, oslobaanje od plaanja sudskih trokova itd), a naroito socijalno ugroenih graana, u ovom kontekstu rtava i povratnika, kako bi se ove kategorije stanovnitva ohrabrile da svoje zadovoljenje trae na sudu . Takoer, vano je naglasiti da su oba entiteta donijela zakone kojima se onemoguava isplata naknada po presudama koje su donesene na osnovu tubi za naknadu materijalne/

308 Vidjeti stavove uesnika konsultacija koje su odrane u Fojnici u junu 2008. godine u aneksu ovog dokumenta (CD). 309 Intervju sa predsjednikom Saveza logoraa BiH Muratom Tahiroviem.

nematerijalne tete, ve se sva dugovanja knjie . U skladu sa ovim zakonima, entiteti e zapoeti sa isplatama nakon proteka nekoliko desetina godina . 3. Institucionalni nivo - Opte je uvjerenje da i pored postignutih nesumnjivih rezultata tokom procesa reimenovanja u pravosuu od 2002 . do 2004 . godine, javnost BiH ima ogranieno povjerenja u te institucije, te i dalje smatra da one rade pod pritiskom .

Imajui u vidu nedostatke u postojeim zakonima, da bitni zakoni za ovu oblast jo nisu usvojeni, mada postoje njihovi nacrti, da je pravosue pod pritiskom, te da je injenica da je veoma malo onih koji su svoja prava uspjeli ostvariti sudskim putem, generalno se moe zakljuiti da se zadovoljavanje pravde na osnovu tubi za naknadu tete, barem to se tie BiH, moe smatrati nepotpunim i nedovljno efikasnim .

Samo pokretanje postupka za naknadu tete ne znai da e se donijeti pozitivna presuda po tuioca, poto se moraju pruiti adekvatni materijalni dokazi koji e podrati tubene i procesne zahtjeve (teret dokazivanja je na tuiocu). Takoer, institucija, tj. pojedinac koji se tui, ima pravo na iznoenje svoje odbrane. Sud je limitiran tubenim zahtjevom i utvruje odgovornost prema ponuenim dokazima. Na kraju, sud odluuje jesu li ili nisu svi navodi dokazani, te u skladu sa tim dosuuje presudu/naknadu, bez obzira na uvjerenje rtve da je tubeni zahtjev ispravan i da su ponueni svi relevantni dokazi. Konano, da bi se itav

postupak proveo, potrebno je odreeno vrijeme. To naroito vai za meunarodne mehanizme, gdje sluajevi nakon podnoenja mogu trajati i vie godina. Zbog svih navedenih razloga, ak i u situacijama kada postoje adekvatni zakonski mehanizmi, sigurnosni uslovi, politika volja i potpuno funkcionalno i nezavisno pravosue, postizanje pravde sudskim putem je sporo i rtva ne moe biti sigurna da e sud potvrditi povredu. Iz tog razloga iskljuivo insistiranje na sudskom mehanizmu za zadovoljenje prava, bez postojanja drugih programa reparacija, moe se smatrati nepotpunim i nezadovoljavajuim.

4.1. Aktivnosti doma za ljudska prava i Ustavnog suda


Aneksom VI Dejtonskog sporazuma formiran je Dom za ljudska prava (Dom), koji je pored institucije ombudsmana imao za cilj rjeavanje albi u vezi sa krenjem osnovnih ljudskih prava garantiranih Evropskom konvencijom za ljudska prava (Evropska konvencija) .310 Krajem 2003 . godine Dom je prestao sa radom, a sve albe podnijete ovom sudu do kraja 2003 . godine preuzela je na rjeavanje Komisija za ljudska prava pri Ustavnom sudu BiH .311 Od 1 . januara 2004 . godine sve albe podnoene su direktno Ustavnom sudu BiH . Takoer, nakon gaenja Komisije za ljudska prava krajem 2006 . godine, Ustavni sud BiH preuzeo je odluivanje po albama koje Komisija nije uspjela da rijei tokom svog mandata . Sve ove albe bile su

vezane za krenja ljudskih prava po raznim osnovama, a u dosta njih radilo se o povredi prava na zabranu podvrgavanja nehumanom postupku iz lana II/3 .b) Ustava Bosne i Hercegovine i lana 3 . Evropske konvencije, kao i o povredi prava na privatan i porodini ivot iz lana II/3 .f ) Ustava Bosne i Hercegovine i lana 8 . Evropske konvencije . U praksi, jasno je da se radilo o rtvama rata koje su muene i ubijane, kao i o lanovima porodica nestalih osoba o ijoj sudbini se do dana podnoenja tube jo nita nije znalo . Najpoznatiji sluajevi koji su se nali pred Domom za ljudska prava su sluaj Avdo i Esma Pali protiv Republike Srpske, Selimovi i ostali protiv Republike Srpske (sluaj Srebrenica), odluke o prisilnim nestancima u Foi, Viegradu, Vlasenici, Rogatici i drugim mjestima itd .

Vie informacija o ovoj institucija pronai u odeljku Institucionalne reforme.


310 311

Komisija za ljudska prava formirana je takoer Aneksom VI Dejtonskog sporazuma.

102

Postupak apelacije pred Ustavnim sudom312


Kada se mogu obratiti Ustavnom sudu? U skladu sa lanom Ustava BiH VI.3.b Ustavni sud ima apelacionu nadlenost u pitanjima koja su sadrana u ovom Ustavu, kada ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini. Sud ima ulogu garanta zatite, pored ostalih, sljedeih ljudskih prava:313 a) Pravo na ivot; b) Pravo osobe da ne bude podvrgnuta muenju niti neovjenom ili poniavajuem tretmanu ili kazni; c) Pravo osobe da ne bude drana u ropstvu ili potinjenosti, ili na prisilnom ili obaveznom radu; d) Pravo na linu slobodu i sigurnost; e) Pravo na pravino sasluanje u graanskim i krivinim stvarima i druga prava u vezi sa krivinim postupkom; f) Pravo na privatni i porodini ivot, dom i prepisku; g) Slobodu misli, savjesti i vjere; h) Slobodu izraavanja; i) Slobodu mirnog okupljanja i slobodu udruivanja sa drugima; j) Pravo na brak i zasnivanje porodice; k) Pravo na imovinu; l) Pravo na obrazovanje; m) Pravo na slobodu kretanja i prebivalita. Ko moe podnijeti apelaciju? Na osnovu Ustava Bosne i Hercegovine, podnosilac zahtjeva moe biti fiziko ili pravno lice (tj. firma ili korporacija). Nije nuno da podnosilac apelacije bude dravljanin Bosne i Hercegovine. Kako podnijeti apelaciju? Apelacija se Sudu moe dostaviti direktno ili se moe poslati potom. Odgovarajui formular moe se dobiti u pisarnici Suda, kao i na web stranici Ustavnog

suda BiH.314 Sve informacije koje apelantima mogu pomoi u pravcu popunjavanja formulara mogu se dobiti u pisarnici Suda ili od pravnih savjetnika Suda. Apelanti se za pomo mogu obratiti i slanjem e-maila na adresu info@ustavnisud.ba. Kada se apelacija moe podnijeti? Apelacija treba biti podnesena Sudu u roku od 60 dana od dana primanja presude ili odluke. Neophodno je da podnosilac apelacije iscrpi sva pravna sredstva na raspolaganju prije obraanja Ustavnom sudu. To znai da ako jo uvijek imate mogunost da se obratite nekom drugom organu ili sudu na nivou drave ili entiteta, trebate to uraditi. Meutim, potrebno je da obraanje tom organu ili sudu bude efektivno. Ukoliko smatrate da pomo tog organa ili suda ne bi bila djelotvorna, za vas bi ipak moglo biti korisno da se obratite Ustavnom sudu, iako sve pravne opcije nisu iskoritene. Koje su ovlasti Suda? Ukoliko Sud ustanovi da je apelacija dopustiva, on moe postupati na dva naina. Prvo, Sud moe odluivati u meritumu sluaja i obavijestiti o svojoj odluci nadlene entitetske vlasti. U tom sluaju vlasti su obavezne da postupaju po odluci Ustavnog suda. Drugo, Sud moe proglasti osporenu presudu nevaeom i vratiti sluaj sudu koji je donio presudu na ponovni postupak. U tom sluaju nii sud je duan da donese novu odluku i da postupa u skladu sa odlukom Ustavnog suda o povredi ljudskih prava i osnovnih sloboda podnosioca apelacije. U sluaju da nii sud ne postupi u skladu sa odlukom Ustavnog suda, podnosilac apelacije moe podnijeti novu apelaciju, o kojoj onda Ustavni sud odluuje u meritumu. Kakav je postupak pred Sudom? Ukoliko Ustavni sud ocijeni da je apelacija dopustiva, on e zahtijevati od druge strane da dostavi svoj odgovor ili da podnese dokumente vezane za zahtjev. Nedostavljanje odgovora ne utie na tok postupka pred Sudom. Postupak se obavlja u pismenoj formi, ali Sud moe odrati javnu raspravu kada je potrebno raspraviti pitanje od znaaja za donoenje odluke. Podnosilac apelacije moe izloiti vlastiti predmet pred Sudom ili moe izabrati osobu koja e ga zastupati pred Sudom. U tom sluaju, podnosilac apelacije treba angairati advokata koji ce izoiti njegov sluaj. Zastupnik je duan predoiti punomo na osnovu koje zastupa apelanta.

312 313

http://www.ccbh.ba/bos/p_stream.php?kat=760
314 Formular za apelaciju dostupan je na: http://www.ccbh.ba/bos/p_stream.php?kat=760&pkat=762

lan II.3 Ustava BiH, Ljudska prava i osnovne slobode http://www.ccbh.ba/public/down/USTAV_BOSNE_I_HERCEGOVINE_bos.pdf

103

4.1.1. odluke
Dom za ljudska prava, Komisija za ljudska prava i Ustavni sud BiH donijeli su niz presuda u smislu navedenih prava . Generalno, odluke su sadravale dvije komponente: 1) da Vijee ministara BiH i vlade Federacije BiH i Republike Srpske putem svojih komisija nadlenih za traenje nestalih lica bez odgaanja apelantima dostave sve dostupne i raspoloive informacije o lanovima njihovih porodica nestalim u toku rata i 2) da isplate naknade apelantima zbog nestanka njihovih najmilijih, a zbog ega nijeli apelacije .315
315

Aktivnosti udruenja logoraa iz Federacije BiH i RS u pravcu ostvarivanja reparacija sudskim putem pred institucijama BiH
Savez logoraa BiH uputio je otvoreni poziv svim svojim lanovima da se jave lokalnim optinskim ograncima Saveza kako bi dobili detaljne informacije o pokretanju postupka za naknadu nematerijalne tete i preivljenu torturu u logorima u RS i Federaciji BiH. Te informacije takoer se mogu nai i na internet stranici Saveza. Da bi se pokrenula tuba, logorai treba da dostave sljedeu dokumentaciju:  Uvjerenje Saveza logoraa BiH;  Potvrda dravne komisije i drugih komisija za razmjenu raseljenih i nestalih lica;  Potvrda Crvenog kria/krsta;  medicinska dokumentacija. Zbog nemogunosti finansiranja, Savez trai pomo od svih aplikanata da uplate 50 KM na ime administrativnih trokova. Rezultat ove aktivnosti je pokretanje preko 16.000 tubi tokom 2007. i 2008. protiv entiteta (dominantno RS). Ove sluajeve vodi advokat Josip Sladi. Mimo aktivnosti Saveza logoraa BiH, mali broj logoraa samoinicijativno je pokrenuo tube. Sa druge strane, Savez logoraa RS podnio je 536 tubi protiv Federacije BiH. Kako tvrde predstavnici udruenja, radi se o po jednoj tubi za svaki od logora u kojima su bili zatoeni Srbi. Ukoliko ove reprezentativne tube budu imale pozitivan ishod, udruenje e ohrabriti i druge logorae da pokrenu tube. Cilj podizanja tubi i jednog i drugog udruenja je prvenstveno informiranje javnosti o postojanju logora, priznanja da su logorai rtve kako bi se konano regulirao status ove kategorije stanovnitva, te da se ukae na odgovornost entiteta za njihovo zatoenje. U nekim sluajevima presueno je da se na raun Instituta za nestale isplate sredstva u vrijednosti od 100 .000 KM (sluajevi Foa, Rogatica, Viegrad, Vlasenica itd .), kako bi se intenziviralo, tj . potpomoglo rjeavanje pitanje nestalih . Naroito je znaajna odluka Doma za ljudska prava po osnovu apelacije 49 rtava iz Srebrenice, koje su traile da se rasvijetli sudbina njihovih najmilijih (sluaj Selimovi i ostali

Mandat da nareuju kompenzaciju imali su Dom i Komisija za ljudska prava, dok se iz dosadanje prakse Ustavnog suda BiH vidi da ovaj Sud nije dodjeljivao pojedinane kompenzacije za apelante, ve je imao za cilj kroz svoje odluke osigurati efikasno funkcioniranje postojeih institucija i mehanizama namijenjenih za kompenzacije. Tako, na primjer, u odlukama Doma za ljudska prava obino stoji iznos kompenzacije koja se treba obezbijediti apelantima, dok u odlukama Ustavnog suda ovog tipa stoji generalna instrukcija nadlenim organima da osiguraju efikasno funkcioniranje postojeih institucija i mehanizama definiranih zakonom. Na primjer, ovako je Ustavni sud obrazloio pitanje kompenzacije u jednoj od svojih odluka vezanih za predmet nestalih lica: Ustavni sud konstatira da je Parlamentarna skuptina Bosne i Hercegovine usvojila Zakon o nestalim licima, koji je stupio na snagu 17. novembra 2004. godine. Ovim zakonom su, izmeu ostalog, utvreni principi za unapreenje procesa traenja i nain ostvarivanja socijalnih i drugih prava lanova porodica nestalih lica, te osnovan Institut za nestala lica Bosne i Hercegovine, kao institucija Bosne i Hercegovine na koju se prenose poslovi u vezi sa procesom traenja nestalih lica i izdavanja odgovarajuih isprava. Istim zakonom su osnovani i Fond za pomo porodicama nestalih lica u Bosni i Hercegovini, kao i Centralna evidencija nestalih lica u Bosni i Hercegovini. Ustavni sud smatra da je, pored utvrivanja krenja navedenih ustavnih prava apelanata, kao vida njihove satisfakcije, neophodno da nadlena vlast bez odgaanja osigura efikasno funkcioniranje navedenih instituta, fonda i centralne evidencije radi otklanjanja daljnjih posljedica krenja ustavnih prava apelanata i omoguavanja ostvarivanja drugih prava koja im prema zakonu pripadaju. Ovdje je potrebno naglasiti da je Ustavni sud utvrdio povrede l. 3. i 8. Evropske konvencije zbog toga to lanovi porodica nestalih lica nemaju nikakvih informacija o sudbini lanova svojih porodica, te naloio mjere za otklanjanje navedenih povreda ustavnih prava. to se tie pitanja kompenzacije koju su traili apelanti, Ustavni sud smatra da Zakon o nestalim licima predvia dovoljnu financijsku potporu za lanove porodica nestalih lica. Naime, lanovima 11, 12. i 13. navedenog zakona predvieni su pravo, kriteriji i iznos novane pomoi za lanove porodica nestalih lica, a lanom 16. predvien je postupak za ostvarivanje prava na novanu pomo, koji provodi Fond za pomo porodicama nestalih lica. Upravo s ciljem realizacije prava na financijsku pomo za porodice nestalih lica, koja je predviena Zakonom o nestalim licima, Ustavni sud je stranama iz lana 15. navedenog zakona naloio da hitno pokrenu i osposobe za efikasan rad institucije osnovane Zakonom o nestalim licima u koje se ubraja i Fond za pomo porodicama nestalih lica. Stoga, Ustavni sud smatra da e, nakon to odgovorne strane pokrenu institucije osnovane Zakonom o nestalim licima, lanovi porodica nestalih lica imati osiguranu financijsku potporu, tako da nije potrebno da Ustavni sud donosi i odluku povodom zahtjeva za pojedinane kompenzacije koje su iznijeli apelanti. (Predmet AP 36/06, paragraf 18).

104

protiv Republike Srpske) .316 Dom je u ovom sluaju, pored odluke o provoenju brze i nepristrasne istrage, naredio vlastima RS da na raun Fondacije Srebrenica-Potoari spomen obiljeje i mezarje uplati 4 miliona KM kao kolektivno obeteenje rtvama, kako je naglaeno u odluci za kolektivnu dobrobit svih podnosilaca prijava i porodica rtava dogaaja u Srebrenici, a kako bi se omoguilo podizanje spomen obiljeja .317 Takoer, na osnovu odluke u ovom predmetu, formirana je Komisija za istraivanje dogaaja u i oko Srebrenice od 10 . do 19 . jula 1995 .318

BiH, smatra se krivinom prijavom koja je osnov Tuilatvu za pokretanje istrage .320

4.2. Meunarodni instrumenti


Ukoliko rtve nisu u mogunosti ostvariti svoja prava na domaem nivou, one mogu koristiti mehanizme zatite ljudskih prava na meunarodnom nivou, kao ti su Evropski sud za ljudska prava, te Komitet za ljudska prava Ujedinjenih nacija i Komitet protiv torture Ujedinjenih nacija . Meutim, potrebno je istai da NIJEDNO OD OVIH TIJELA NEE PRIHVATITI PREDMET KOJI VE RAZMATRA ILI JE NEKADA VE RAZMATRALO NEKO DRUGO MEUNARODNO TIJELO!

4.1.2. Provoenje odluka tijela Ustavnog suda BiH


Ustavni sud BiH donio je niz presuda u smislu navedenih prava, meutim, i na ovoj instanci najvei problem predstavlja provoenje odluka . Kao to je istaknuto, odluke tijela Ustavnog suda i samog Ustavnog suda sadravale su dvije komponente 1) provoenje brze i nepristrasne istrage u pravcu saznavanja lokacije gdje je tijelo nestalog i saznavanje njegove sudbine i 2) kompenzacija za porodicu nestalog . Generalno, entiteti i drava uglavnom su ispunjavali ovu drugu naredbu, o isplaivanju naknada, dok je bilo problema sa objelodanjivanjem istine o sudbini nestalih . Jedan od izuzetaka je formiranje Komisija za istraivanje dogaaja u i oko Srebrenice od 10 . do 19 . jula 1995 ., meutim .319 Donoenjem ZKP i KZ BiH 2003 . godine uspostavljeni su mehanizmi koji su trebali osigurati efikasnije izvravanje odluka Ustavnog suda BiH . Tako lan 239 . KZ propisuje: Slubeno lice u institucijama Bosne i Hercegovine, u institucijama entiteta ili Distrikta Brko BiH koje odbije da izvri konanu i izvrnu odluku Ustavnog suda BiH, Suda BiH ili Doma za ljudska prava, ili spreava da se takva odluka izvri ili na drugi nain onemoguava njeno izvrenje, kaznie se kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina . U skladu s tim, Ustavni sud bi u sluaju neizvrenja odluke mogao donijeti rjeenje koje prosljeuje Tuilatvu BiH na postupanje . Ovo rjeenje, u skladu sa ZKP
Kako je to u paragrafu 1 Odluke naglaeno, ovih 49 rtava predstavlja dio od oko 1800 slinih prijava koje su trenutno u postupku pred Domom - sve one se odnose na dogaaje u Srebrenici. Predmet Selimovi i ostali protiv Republike Srpske (CH01-8365 iz 2003. godine) h ttp://www.hrc.ba/DATABASE/decisions/CH01-8365%20SREBRENICA%20Admissibility%20and%20Merits%20B.pdf
316 317 318 319

Tuba BiH protiv Savezne Republike Jugoslavije (SRJ) zbog genocida


BiH je 1993. godine podnijela tubu protiv SRJ zbog krenja Konvencije o sprijeavanju i kanjavanju genocida pred Meunarodnim sudom pravde u Hagu. Sud je svoju nadlenost potvrdio 1993. i 2004. godine. Strategija BiH bila je da dokae da je SRJ izvrila agresiju i poinila genocid, kako bi, nakon toga, traila reparacije kao zemlja-rtva agresije i genocida. Presuda u ovom sluaju donijeta je 26. februara 2007. godine. Sud je utvrdio da se zloin genocida dogodio u Srebrenici, ali da SRJ, u trenutku donoenja presude Republika Srbija, nije direktno odgovorna za njegovo poinjenje, ali da nita nije uinila kako bi sprijeila da se zloin dogodi. Takoer, Sud nije mogao sa sigurnou utvrditi da li bi genocid bio sprijeen da je SRJ reagovala u skladu sa svojim obavezama u pravcu sprijeavanja zloina. Iz tog razloga Sud smatra da kompenzacija nije odgovarajua forma reparacije za krenje obaveze sprijeavanja genocida. Meutim, Sud je istakao da Republika Srbija ima obavezu da sarauje sa MKSJ i da isporui sve one koji su optueni za genocid (gdje je najdirektnije pomenut Ratko Mladi).

Ista referenca. Vie informacija u odjeljku Kazivanje istine. Vie informacija u Poglavlju II, dio Kazivanje istine.

320 Konkretno, u skladu sa odlukama Ustavnog suda ove vrste, Vijee ministara i vlade entiteta su obavezne da u roku od est mjeseci od dostavljanja odluke obavijeste Ustavni sud BiH o preduzetim mjerama. U praksi, ovakve izvjetaje relevantne institucije uglavnom ne dostavljaju Ustavnom sudu. Sa druge strane, ni Ustavni sud rjeenja o neizvrenju ne donosi pravovremeno za sve predmete. Na kraju, Tuilatvo BiH, generalno govorei, nije zapoinjalo sa provoenjem istraga, tako da se odluke Ustavnog suda i dalje nedovoljno potuju.

105

Ostvarivanje prava rtava u susjednim dravama


Pored organa pravosua u BiH, neke porodice rtava, te logorai, svoja prava pokuali su ostvariti u susjednim dravama, Crnoj Gori, Srbiji i Hrvatskoj. Advokatska kancelarija Prelevi iz Podgorice od decembra 2004. godine poela je sa podnoenjem tubi za naknadu tete protiv Crne Gore zbog deportacije 202 Bonjaka koji su 1992. godine prvo pobjegli u Crnu Goru, a onda sa teritorije ove drave deportirani u BiH, na teritoriju pod kontrolom VRS, gdje su ubijeni.321 Iako je bilo velikih problema tokom procesuiranja ovih tubi322, u decembru 2008. godine donesena je odluka o poravnanju radi nadoknade tete nastale deportacijom. Vanost ovakve presude ogleda se u vie aspekata: pored simboline naknade koja ni u kojem sluaju ne moe nadomjestiti neiji ivot, za porodice rtava je od izuzetne vanosti to je drava Crna Gora preuzela odgovornost za njihovu tragediju, a to je na ovaj nain i postignuto. Meutim, iako se sluaj zavrio pozitivnim ishodom po rtve, upravo on upuuje na itavu teinu procesa za ostvarivanje naknade tete sudskim putem, s obzirom na veliki politiki znaaj i pritisak koji sudovi i tuilatva mogu da trpe tokom procesuiranja ovakvih sluajeva, kao to je to bilo konkretno u ovom sluaju.

NVO Fond za humanitarno pravo iz Beograda pokrenuo je pet tubi za naknadu tete pred I optinskim sudom u Beogradu u ime 21 lana Saveza logoraa BiH, uglavnom nekadanjih pripadnika jedinice Armije BiH iz epe, koji su bili zatoeni u logorima Mitrovo Polje i ljivovica u Srbiji. Ti sluajevi pokrenuti su tokom 2007. i 2008. godine. Prema miljenju predstavnika FHP-a, kao i Saveza logoraa BiH, postpuci se vode vrlo profesionalno. Jo nije donesena nijedna presuda u ovim postupcima. Advokati Josip Sladi i Ante Nobilo zastupaju Savez logoraa BiH u sluajevima za naknadu tete koji se vode pred sudovima u Sisku i Karlovcu, u Hrvatskoj. Sluajevi u Karlovcu pokrenuti su nakon donoenja pravosnane presude u krivinom postupku protiv Fikreta Abdia, nekadanjeg lidera Autonomne oblasti Zapadna Bosna. Ovaj postupak vodio se zbog zloina koje su snage Autonomne oblasti Zapadna Bosna, a koje je kontrolirao Fikret Abdi, poinili protiv civila Bonjaka i pripadnika Armije BiH, meu kojima su bili i logorai, zatoenici logora pod kontrolom ove vojske. Postupke pred ovim sudom vodi advokat Ante Nobilo. S obzirom na injenicu da su tokom oruanog sukoba u Hrvatskoj, na teritoriji pod kontrolom Srpske vojske Krajine (SVK), uspostavljeni logori za Bonjake iz BiH, a gdje su uvari bili i pripadnici SVK i oruanih snaga Autonomne oblasti Zapadna Bosna, Savez logoraa BiH je preko kancelarije advokata Josipa Sladia pokrenuo postupke za naknadu tete protiv drave Hrvatske.

4.3. Pravna pomo


Uzimajui u obzir injenicu da mnoge rtve ne mogu priutiti advokate koji e ih adekvatno zastupati na sudu, a i praksu u drugim zemljama u kojima se graanima omoguava pravo na besplatnu pravnu pomo, bosanskohercegovake vlasti su, uz pritisak NVO-a, prepoznale potrebu za donoenjem zakonskog okvira u ovoj oblasti .
321

Meutim, i pored vrlo agresivne medijske kampanje koju je provodio uticajni crnogorski dnevnik Vijesti, koji je na naslovnoj strani postavljao fotografije rtava, te javnog zalaganja tadanjeg dravnog tuioca Vesne Medenice da se pokrene krivina istraga zbog ovog zloina, crnogorsko pravosue i drava nisu bili spremni da se suoe sa ovim zloinom i ponu sa procesuiranjem. Ovo se, izmeu ostalog, ogleda u injenici da je prvo roite po ovim tubama zakazano tek u oktobru 2005. godine, iako je prva tuba podnesena ve u decembru 2004. godine.

Takoer, predstavnici NVO-a prepoznali su osnovne probleme do kojih bi u praksi moglo doi ukoliko relevantni organi vlasti ne reagiraju na koordiniran i efikasan nain u smislu reguliranja pitanja pravne pomoi na dravnom nivou . Naime, ukazano je na injenice da nedostatak upravljanja i nadzora odgovornosti ne ide u prilog graanima, kao ni pitanje nekoordiniranog finansiranja za ovu oblast, te nedostatak jasnih i objedinjenih standarda koji utiu na sam kvalitet pravne pomoi . Iz tog razloga, NVO-i zastupaju stav da je vano da se usvoji ovakav zakon na dravnom nivou, koji bi uspostavio standarde .323 Svi do sada usvojeni zakoni u RS, kantonima i Brko distriktu primijenili su princip osnivanja posebnih instituta koji bi se bavili pruanjem pravne pomoi, uz ogranieno i kontrolirano uee NVO-a . NVO-i se veoma protive ovakvom pristupu u definiranju zakona . Dalje, NVO-i smatraju da advokati koji e poeti da pruaju pravnu pomo nemaju iskustva u
323 Nacrt ovog zakona postoji na dravnom nivou, ali jo uvijek nije usvojen.

322 Do proljea 2008. godine donesene su prvostepene presude u 30 sluajeva, od kojih je sud u 28 sluajeva utvrdio odgovornost drave za priinjenu tetu. Prva presuda oglaena je u junu 2006. godine. alba na presudu podnesena je sredinom jula 2006. Do sredine 2008. godine nije donesena nijedna pravosnana presuda.

106

Zakoni o besplatnoj pravnoj pomoi


Na dravnom nivou postoji nacrt Zakona o besplatnoj pravnoj pomoi u graanskim stvarima, ali se na njegovo usvajanje jo uvijek eka. to se tie entiteta, u RS je usvojen Zakon o besplatnoj pravnoj pomoi krajem 2008. godine. U skladu sa ovim zakonom uspostavljen je Centar za pruanje besplatne pravne pomoi. Takoer, Zakonom se definira ko sve prua pravnu pomo: Centar za pruanje besplatne pravne pomoi, advokati registrirani u Advokatskoj komori RS, te zaposleni u NVO-ima koje se bave pruanjem pravne pomoi, a pod uslovima za zaposlene u Centru. Dakle, ovaj zakon ne priznaje NVO-e kao posebne institucije koje treba i mogu da budu zastupnici rtava. Stav Federacije BiH je da pitanje pravne pomoi treba biti regulirano kantonalnim zakonima, pa u ovom entitetu najvei problem predstavlja upravo taj segmentiran pristup pitanju pravne pomoi i nedovoljna koordinacija izmeu kantona. Na primjer, u Zeniko-dobojskom kantonu 2005. godine usvojen je Zakon o osnivanju Kantonalnog zavoda za pravnu pomo, kao neovisne kantonalne institucije. U skladu sa ovim zakonom, iste godine je usvojen i Pravilnik o nainu i uslovima pruanja pravne pomoi, u kojem se korisnici ovih usluga definiraju kao lica loeg imovinskog stanja. Slian je primjer u Hercegovako-neretvanskom kantonu, sa tamonjim Zakonom o Kantonalnom zavodu za pravnu pomo Hercegovako-neretvanskog kantona. U Brko distriktu 2007. godine usvojen je Zakon o kancelariji za pravnu pomo Brko distrikta, i ova kancelarija ima nadlenost da zastupa graane Distrikta slabog imovinskog stanja u svim postupcima, ukljuujui: krivine, parnine, vanparnine, izvrne, prekrajne, upravne i druge postupke propisane posebnim zakonima. ovoj oblasti i da se u radu prvenstveno vode komercijalnim razlozima . U situacijama kada se drava javlja kao naruilac usluga, advokati nee biti dovoljno motivirani za rad, jer institucije neredovno isplaaju honorare . Istiu, takoer, da graani imaju vie povjerenja u nezavisne institucije koje nisu pod kontrolom vlasti, kao to su upravo NVO-i, da su ove organizacije prepoznate kao zastupnici rtava i generalno svih

ugroenih, te da kroz godine svog rada imaju iskustva u ovoj oblasti . Iz tog razloga, NVO-i insistiraju da ih zakonodavac prihvati kao partnere i da zakonom osiguraju ulogu ovih organizacija kao posebnih institucija koje pruaju pravnu pomo .

5. Memorijali
Svako drutvo donosi odreene izbore o tome kako predstavljati historiju. Da li e to biti jedna potencijalno konfliktna historija, jedna unificirana historija, jedna historija koja e voditi ka nekoj sporazumnoj prii, ili jedna historija koja e dalje kreirati konflikte. To su izbori koje donosi drutvo kao takvo.324 Memorijali koji su ve sagraeni ili se trenutno grade u BiH podignuti su ili se jo uvijek podiu neselektivno i o ovom pitanju ne postoji koordiniran pristup na dravnom nivou . Postoji tendencija podizanja spomenika bez utvrivanja detaljnih injenica o tome ta se zaista dogodilo na odreenom mjestu ili u odreenoj regiji . Ti spomenici uglavnom su posveeni rtvama ili zaslunim graanima (herojima) jedne etnike zajednice . Najvei problem je kod podizanja spomenika kojima se slave podvizi pojedinaca (heroja), a koje pripadnici drugih naroda uglavnom odreuju kao poinioce krivinih djela, odnosno zloina . U BiH gotovo da nema spomenika koji su na univerzalan nain posveeni rtvama . Inae, podizanje spomenika u BiH politiko je pitanje i oni veim dijelom nose jasnu politiku poruku o tome ko je rtva, a ko poinilac; ko je agresor, a ko branilac . Ponegdje se spomenici posveeni rtvama ili veteranima jednog naroda postavljaju na mjestima koja su stratita drugog naroda . Generalno je uvjerenje da se na ovaj nain vrijeaju rtve i ponovo im se i poslije rata oduzima dostojanstvo . Odreeni lokaliteti na kojima se eli postaviti spomenik predstavljaju mjesta sjeanja vie naroda, a koji zbog svega to su proivjeli u toku rata smatraju da imaju vee pravo da na tom mjestu podignu spomenik . Primjer, konkretno, moe biti inicijativa za postavljanje krsta na Trebeviu iznad Sarajeva u spomen stradalim Srbima . Sa druge strane, presudom MKSJ sudski je utvrena odgovornost generala VRS Stanislava Galia za granatiranje, neselektivnu snajpersku vatru i opsadu Sarajeva, zbog ega je stradalo vie hiljada ljudi i zbog ega
324

Louis Bickford (Luis Bikford), ICTJ.

107

je pravosnano osuen na doivotnu kaznu zatvora . O ovoj inicijativi postoje brojne debate .325 Drugi primjer je podizanje krsta u Mostaru, kao sjeanje na rtve Hrvate koji su stradali u tom gradu . Sa druge strane, taj krst vrijea Bonjake, koji su takoer stradali u Mostaru . Ono to je primijeeno u BiH je da se spomenici rtvama ili vojnicima uglavnom postavljaju u krugovima kola i da gotovo svi ti spomenici imaju vjersko obiljeje i to iskljuivo religije veinskog naroda u tom mjestu . Ti spomenici uglavnom imaju i vrijednosno-emotivno odreenje ko je poinilac, a ko je rtva . Ono ta je problem sa takvim spomenicima je to u te kole vrlo esto idu i pripadnici-uenici drugog naroda, tanije onog naroda koji se porukom na spomeniku definira kao agresor i zloinac . U BiH vlada uvjerenje da se na ovakav nain jo vie produbljuje jaz izmeu naroda u BiH, tj . da se rtve zloupotrebljavaju kako bi se stvorile politike tenzije i da se na taj nain odstupa od jedinstvenog pristupa pomirenju u skladu sa citatom na poetku ovog dijela teksta .

nacionalni karakter, kao to su sarajevske rue . To je termin koji se koristi za opis rupa u asfaltu nastalih usljed granatiranja Sarajeva, a koje su graani eljeli pretvoriti u spomen-obiljeje s ciljem sjeanja na sve civile stradale u Sarajevu, i to tako to su ih poslije rata obojili crvenom bojom .

5.1. Memorijalni centar Potoari


Visoki predstavnik je 2000 . godine donio odluku o osnivanju spomen-obiljeja i mezarja Srebrenica-Potoari . Svrha ovog memorijala je, kako je to u svojoj odluci Visoki predstavnik definirao, da se stvori dostojanstveno mjesto za ukop osoba koje su preminule usljed dogaaja u Srebrenici . Naredne godine, OHR je donio odluku o osnivanju Fondacije Srebrenica-Potoari, spomen-obiljeje i mezarje sa ciljem njegove izgradnje i odravanja, te prikupljanja novanih sredstava u ovu svrhu . Ova Fondacije je od 2002 . godine poela dobijati znaajna sredstva koja su omoguavala da ova institucija ispuni svoj mandat . Naime, te godine, to se domaih institucija tie, sredstva su stigla iz Vlade Unsko-sanskog kantona, sarajevske Optine Centar, dok je Vijee ministara donijelo odluku da e svake godine, poevi od 2002 ., iz budeta izdvajati po 100 .000 KM za ovu Fondaciju . Znaajna sredstva dale su i neke strane vlade, poput vlada SAD-a, Holandije, Velike Britanije, Turske, eke i Hrvatske . Donosei odluku u pomenutom predmetu Selimovi i ostali protiv Republike Srpske (sluaj Srebrenica)326, Dom za ljudska prava donio je odluku da Republika Srpska treba na raun Fondacije uplatiti etiri miliona KM za kolektivnu dobrobit svih podnosilaca prijava i porodica rtava dogaaja u Srebrenici . Vano je jo istai specifinost ove odluke, koja se ogleda u injenici da je Dom, shvatajui da su podnosioci prijava lino pretrpjeli materijalnu i nematerijalnu tetu, ipak odluio da ne dosudi pojedinane iznose kompenzacije, jer e se naloeni iznos isplatiti za zajedniku dobrobit svih podnosilaca prijava . Dom, na kraju smatra, da ovakav vid kolektivne kompenzacije predstavlja najbolji vid odtete za utvrena krenja prava podnosilaca prijava, ali da bi, ipak, trebalo da bude potkrijepljen iskrenim javnim priznanjem i prihvatanjem odgovornosti za zloin . Meutim, sam Dom za ljudska prava smatra da ta javna izjava ne bi trebalo da bude dio naredbe, ve da bi Republika Srpska sama trebalo da uvidi potrebu za tim .
326 Predmet Selimovi i ostali protiv Republike Srpske (CH018365 iz 2003. godine)

Ko podie spomenike?
Lokalna samouprava ima generalnu nadlenost za izdavanje urbanistike dozvole da bi se na odreenom mjestu, u skladu sa urbanistikim planom, podigao spomenik, dok inicijativu za podizanje spomenika moe pokrenuti bilo ko. Najee su podizanje spomenika inicirala udruenja rtava i veterana, ali i razna udruenja graana i, generalno, institucije svih nivoa vlasti.

Meutim, jedan broj memorijala u BiH dobio je formu spomenika na kojima su uklesana samo imena sa datumom roenja i datumom pogibije rtve . Na nekim od njih stoji oznaka na osnovu koje se moe zakljuiti da li je rtva bila civil ili pripadnik vojne jedinice, poto se pored poginulih vojnika nalazi amblem vojske kojoj je pripadao . Na ovakvim spomenicima ne postoji nikakav vrijednosni sud, niti poruka, niti vjersko obiljeje, niti nacionalna pripadnost . Takvi spomenici uglavnom se sreu u Federaciji BiH . Takoer, u samom Sarajevu postoje i spomenici koji nadilaze

325 S jedne strane, vlasti RS smatraju da bi se na taj nain odala poast stradalim Srbima u Sarajevu, dok drugi smatraju da bi se ovakvim inom upravo vrijeali ostali stanovnici koji su pretrpjeli etvorogodinju opsadu Sarajeva, a meu kojima je bio i jedan broj Srba.

108

5.2. Posredovanje meunarodne zajednice u pogledu podizanja memorijala


Kompanija Mittal Steel, koja je kupila rudnik Omarska, pokrenula je inicijativu za podizanjem memorijalnog centra na mjestu gdje se tokom rata nalazio istoimeni logor .327 Sa tim u vezi, kompanija je angairala medijatore iz agencije Soul of Europe, kako bi sa lokalnim predstavnicma razliitih fokus grupa (mladi, NVO, udruenja rtava, lokalna administracija i drugi) pokrenuli konsultacije u pravcu postizanja opte saglasnosti o potrebi za podizanjem spomenika . Medijatori su doli u Prijedor u septembru 2006 . godine, gdje su se povezali prvenstveno sa mladim Prijedoranima koji su im pomagali u procesu . Fasilitacija je rezultirala organiziranjem meunarodne konferencije u Banjoj Luci, na kojoj su uestvovali predstavnici fokus grupa, kao i neki predstavnici optine Prijedor, iako je tadanji, a i sadanji naelnik, bio protiv ideje za podizanjem spomenika zbog mogunosti irenja meuetnikih tenzija u optini . Ova konferencija organizirana je u decembru 2006 . godine . Njome je zavren proces medijacije i odlueno je da se krene u implementaciju, da se odredi mjesto, idejno rjeenje i slino . Ipak, inicijativa nije dobila podrku javnosti . ak su i neka udruenja rtava, prvenstveno iz dijaspore, koja su naelno podrala ideju za podizanjem spomenika, poela javno da izraavaju neslaganje sa procesom fasilitacije, kao i sa moguim rjeenjima kako bi izgledao spomenik .328 Oni su se, izmeu ostalog, protivili da konferencija bude odrana u Banjoj Luci i smatrali su da je Prijedor adekvatniji, upravo kako bi graani Prijedora uli i shvatili ta se deavalo u Omarskoj . Takoer, smatrali su da se itav proces konsultacija nije odvijao na transparentan nain i da je prvo potrebno uspostaviti prinicipe . Kao to je istaknuto, ni sam naelnik optine nije podravao ovu ideju . Meutim, sa itavim procesom stalo se u februaru 2007 . godine jer je na adresu centrale Mittala za Evropu, u Roterdam, stigla peticija koju su pokrenuli
327 Prema tvrdnjama predstavnika kompanije, oni nisu imali informacije da je na tom mjestu bio logor, te da su to saznali tek od rtava iz dijaspore koji su ih kontaktirali i traili da se jedan dio rudnika pretvori u memorijalni centar. Inicijativi su takoer prethodili natpisi u dnevnom listu Guardian da se kompanija Mittal nalazi na groblju. 328

logorai iz dijaspore . Prema tvrdnjama nekih Bonjaka u Prijedoru, peticiju su pokrenuli oni koji nisu imali informacije o itavom procesu, te da su izmanipulirani od bonjakih udruenja u BiH . Pretpostavlja se da je Mittal stopirao sve aktivnosti zato to su protiv inicijative bile i dijelom rtve, kao i naelnik optine . Ipak, Mittal je pokuao da spoji saradnike Soul of Europe sa terena, kao i dijasporu u inicijativi za definiranjem zajednikog novog projekta . Meuim, nije dolo do dogovora, tako da je Mittal u potpunosti stopirao projekat, ali je i dalje otvoren za sve kampanje oko izgradnje spomenika, kada se za to stvore uslovi i konsenzus . U augustu 2008 . godine Udruenje Prijedoranki Izvor organiziralo je sastanak kako bi se ponovo pokrenula inicijativa za podizanje spomenika . Meutim, jo uvijek nema realizacije .

5.3. Inicijativa za podizanje spomenika povodom zloina na korianskim stijenama


Jedan od rijetkih primjera izgradnje spomenika u kojem uestvuju optinske vlasti iz oba entiteta je inicijativa za izgradnju spomenika na Korianskim stijenama, kao sjeanje na stradanje preko 200 Bonjaka iz logora Omarska . Ovu inicijativu pokrenula su udruenja rtava iz Prijedora . Oni su posjetili biveg naelnika otine Kneevo/Skender Vakuf i iznijeli mu svoju ideju, nakon ega je ovaj stupio u kontakt sa naelnikom optine Travnik u pokuaju da se ideja realizira .329 Dva naelnika optina sastala su se sa tadanjim lanom Predsjednitva BiH Sulejmanom Tihiem, a koji je i sam bio logora, kako bi se realizirala ideja podizanja spomenika . Meutim, ostalo se na tome . Problem je takoer bio i u insistiranju nekih udruenja rtava da se prvo pronau tijela, jer se jo uvijek vode kao nestali, a da se tek nakon toga podigne spomenik . Na posljednjim lokalnim izborima u oktobru 2008 . godine, optina Kneevo/Skender Vakuf dobila je novog naelnika . Sadanji naelnik optine otvoren je za saradnju sa udruenjima rtava i smatra da udruenja moraju doi do dogovora, a da e im optina uvijek izai u susret . Naelnik, takoer, smatra da je svima u interesu da se napravi spomenik, ali da sa tim u vezi treba biti paljiv i da je najbolje podii spomen-plou na kojem e biti ispisana imena rtava, a ne spomenik veih dimenzija, jer bi neko mogao da ga oskrnavi .
Razlog zato je uopte kontaktiran naelnik optine Travnik je zbog injenice da je mjesto gdje je spomenik trebao biti podignut prije rata bilo u sastavu optine Travnik, a sada u sastavu Kneeva/Skender Vakufa.
329

Jedan od prijedloga je bio da prostor bude organiziran kao mjesto gdje e se susretati religije, u ijem sreditu bi bila knjiga sa imenima rtava. Meutim, drugi sagovornici koji su najdirektnije bili ukljueni u proces fasilitacije tvrdili su da ovakvo rjeenje nikada nije ni predlagano.

109

5.4. Postavljanje spomen-ploe na mjestu logora keraterm kod Prijedora


Udruenje Prijedoranki Izvor iz Prijedora 26 . jula 2003 . godine, na dan zatvaranja logora 1992 . godine, postavilo je spomen-plou u znak sjeanja na stradanje Bonjaka logoraa . Mjesto gdje je bio logor sada je dio preduzea Vatrostalna A .D . Ovaj memorijal je naroito vaan zbog same poruke

koja je ispisana na spomen-ploi, a koja ne izraava nikakav vrednosni sud, to bi mogla biti preporuka na koji nain se moe pristupiti izgradnji spomenika na mjestima zloina i u drugim dijelovima BiH: Na ovom mjestu je u maju 1992 . godine uspostavljen logor smrti Keraterm, gdje je preko 3000 nevinih Prijedorana bilo zatoeno, mueno ili ubijeno . Do avgusta 1992 . godine u logoru Keraterm ubijeno je ili iz njega odvedeno u nepoznatom pravcu preko 300 nevinih ljudi .

Podnoenje apelacija Evropskom sudu za ljudska prava


Evropski sud za ljudska prava u Strazburu ima nadlenost da prima tube pojedinaca protiv drava za krenje prava zatienih Evropskom konvencijom. Jedan od kriterija za prihvatljivost tube je da navodna krenja prava moraju biti poinjena nakon to je Evropska konvencija stupila na snagu u dravi protiv koje se rtva ali (u sluaju BiH, to je juli 2002. godine), dok izuzetak predstavljaju kontinuirana krenja odreenih prava, kao to je sluaj sa nestalim osobama, odnosno lanovima njihovih porodica. Takoer, aplikacija mora biti podnesena u roku do 6 mjeseci od donoenja pravosnane presude na domaem sudu. Formular za podnoenje tube dostupan je na internet stranici Suda.330 Aplikant aplikaciju moe ispuniti sam ili uz pomo nekog NVO-a, te je, nakon toga, poslati potom na adresu Suda zajedno sa neophodnom dokumentacijom. Vano je naglasiti da apelaciju mogu podnijeti samo oni koji su iscrpili sve efektivne domae pravne lijekove, tj. u roku do est mjeseci od donoenja pravosnane presude. Nakon slanja, Sud e po redovnoj proceduri raspravljati o prihvatljivosti apelacije. U sluaju da je prihvati, Sud po slubenoj dunosti upuuje zahtjev dravi, koju je apelant tuio, da da odgovor na tubu, ime zvanino poinje postupak pred ovom institucijom. Od tog trenutka apelantu je neophodan pravni zastupnik. Ovaj zahtjev ima opravdanje u tome da je proces pred Sudom vrlo kompliciran, a opte pravilo je da zastupnici budu advokati.

Podnoenja apelacija Komitetu za ljudska prava UN i Komitetu protiv torture UN


Komitet za ljudska prava UN zaduen je za praenje Meunarodnog pakta o graanskim i politikim pravima UN-a, a Komitet protiv torture UN za praenje Konvencije protiv muenja. Pojedinci mogu podnijeti individualne albe za povredu ljudskih prava zagarantiranih ovim dokumentima, a do kojih je dolo nakon to su stupili na snagu u dravi na koju se pojedinac ali (BiH): naime, u sluaju Meunarodnog pakta nakon juna 1995. godine, a u sluaju Konvencije protiv muenja, nakon juna 2003. godine. Procedura podnoenja individualne albe pred oba tijela UN-a je slina proceduri pred Evropskim sudom. Nakon to je pojedinac iscrpio sve efektivne domae pravne lijekove, potrebno je da popuni formular dostupan na internet stranici ovih tijela i da ga zajedno sa neophodnom dokumentacijom preda Sekretarijatu Komiteta u enevi putem pote. U toku procedure pred tijelima UN-a nije potrebno da rtvu zastupa advokat, ali je moe zastupati druga osoba (rodbina ili nevladina organizacija), uz pismenu punomo rtve i obrazloenje zato se smatra da ta druga osoba treba zastupati rtvu. 331 to se tie kriterija za prihvatljivost albe, komiteti UN-a su fleksibilniji od Evropskog suda za ljudska prava. Konkretno, komitetima se moe uputiti apelacija i nakon est mjeseci od donoenja pravosnane presude.

Formular za podnoenje tube, kao i detaljna procedura, mogu se nai na bosanskom, hrvatskom i srpskom jeziku na internet stranici: http://www.echr.coe.int/NR/rdonlyres/3BB7E27D4BB8-4915-A887-C2FB8AE9F71E/0/BosnianPOPack.pdf
330

Primjerak ovog formulara, kao i spisak neophodne dokumentacije, mogu se nai na internet stranici: http://www.unhchr.ch/html/menu6/2/annex1.pdf
331

110

Iv INSTITUCIoNALNe reForMe
111

Iv INSTITUCIoNALNe reForMe
1. Uvod
U skladu sa pravnom doktrinom tranzicijske pravde, svaka drava ima obavezu da zatiti prava svojih graana . Ukoliko uini propust, potrebno je da preduzme sve neophodne mjere kako bi se posljedice zloina ublaile i sprijeilo njihovo ponavljanje u budunosti . U skladu sa tim ciljem, drava treba da provede brzu i nepristrasnu istragu, da odgovorne izvede pred lice pravde, obezbijedi programe reparacija i pokrene sve neophodne reforme . Tu se prvenstveno misli na reformu slubi bezbjednosti i reformu pravosudnih institucija, a koje imaju najvei uticaj i znaaj u pravcu spreavanja ponavljanja prolosti .

odgovarajue zakonske regulative, prvenstveno one koja e regulisati oblast krivinog zakonodavstva ili zatite svjedoka, ali i druge oblasti . U BiH se trenutno provode sve spomenute aktivnosti . to se tie reformi na dravnom nivou, one uglavnom nisu bile inicirane iz BiH, nego su bile propisane ili Dejtonskim sporazumom ili su predstavljale napore meunarodne zajednice, dok su domae politike elite, zajedno sa OHR-om, bile uglavnom implementatori ovih ideja .

2. osnivanje i funkcioniranje institucija 2.1 komisija za ljudska prava: dom za ljudska prava i ombudsman BiH
Dejtonski sporazum posvetio je nekoliko svojih aneksa zatiti prava i osnovnih sloboda ovjeka . U tom smislu posebno su relevantni Aneks III - Izbori, Aneks IV - Ustav Bosne i Hercegovine, Aneks VI - Prava ovjeka, Aneks VII - Izbjeglice i raseljene osobe i Aneks XI - Meunarodna policija (IPTF) . Institucionalni i proceduralni okviri detaljnije su razraeni i normirani Sporazumom o pravima ovjeka (Aneks VI), kao i Ustavom BiH (Aneks IV) . Aneks VI predvidio je uspostavljanje Komisije za ljudska prava (Komisija) . Radi terminoloke preciznosti potrebno je naglasiti da Komisija nije bila zamiljena kao funkcionalna institucija, nego su tim nazivom bila obuhvaena dva posebna organa specijalno ovlatena za primjenu meunarodnih instrumenata u domenu prava ovjeka, a posebno Evropske konvencije za zatitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (Evropska konvencija, ECHR) u Bosni i Hercegovini . Komisiju su, ustvari, sainjavali Dom za ljudska prava i Ombudsman za ljudska prava .

Da bi se sprijeilo poinjenje zloina u budunosti potrebno je izvriti reformu institucija, prvenstveno slubi bezbjednosti i pravosudnih organa. Generalno, ovaj cilj se moe ostvariti putem  provoenja procedure vettinga;  restruktuiranja ili ukidanjem postojeih institucija koje su krile ljudska prava u prolosti;  osnivanjem tj. funkcioniranjem novih institucija;  usvajanjem odgovarajueg zakonodavstva;

Jedna od najznaajnijih aktivnosti u vezi s tim je ocjenjivanje podobnosti za rad u javnim institucijama putem provoenja procesa vettinga onih koji su trenutno zaposleni, kao i onih koji e se tek zapoljavati . Meutim, sam vetting nije dovoljan da bi se ostvario spomenuti cilj, ve je neophodno paralelno provoditi druge aktivnosti . Ovdje se prvenstveno misli na ukidanje ili reformu naslijeenih institucija koje su u javnosti oznaene odgovornim za poinjenje zloina, tj . formiranje novih institucija, a koje e se u budunosti vladati prema najboljim standardima potivanja ljudskih prava . Naroito je znaajna reforma/osnivanje dravnih organa koji e uspostaviti nadlenost nad fundamentalnim pitanjima od znaaja za temelje i funkcionisanje same drave, a to je vaan argument njene suverenosti, kao to je, na primjer, pitanje ratnih zloina . Sa druge strane, da bi se postigli svi spomenuti ciljevi, tj . podrala reforma i formirale nove institucije, potrebno je usvajanje
112

2.1.1 dom za ljudska prava


Dom za ljudska prava (Dom) imao je meunarodni karakter, jer su sudije, savjetnici i struni saradnici, pored domaih, bili i inostrani strunjaci .332 Nadlenost Doma bila je da raspravlja i donosi odluke po predstavkama graana u vezi sa krenjem ljudskih prava garantovanih Evropskom konvencijom i drugim meunarodnim instrumentima koji su spomenuti u u Aneksu I Ustava Bosne i Hercegovine . Ova situacija zasnivala se na sasvim vanpravnom postupku inkorporisanja Evropske konvencije u pravni poredak
332

Dom je imao je 14 sudija: etvoro sudija imenovala je Federacija BiH, dvoje Republika Srpska, a osam meunarodnih sudija imenovalo je Vijee Evrope.

Bosne i Hercegovine . Naime, Ustav BiH (lan II .2) je proglasio da se prava i slobode iz Evropske konvencije neposredno primjenjuju, te da imaju prioritet nad svim ostalim zakonskim propisima u BiH . Kuriozitet ove odredbe je u injenici da je BiH u vrijeme potpisivanja Dejtonskog sporazuma u decembru 1995 . godine bila veoma daleko od pristupanja Vijeu Evrope i potpisivanja ECHR-a, a koje je ostvareno tek u proljee 2000 . godine . Ova situacija moe se objasniti tadanjim statusom drave koja se nala pod de facto protektoratom meunarodne zajednice, kao i ocjenom da su domai pravni lijekovi bili gotovo sasvim nedjelotvorni ili nepostojei, a pravosue pod jakim uticajem politikih/etnikih elita . Zbog ovih okolnosti, Dom je primjenjivao fleksibilan pristup prema kriterijima prihvatljivosti aplikacija koji su izriito navedeni u dodatku Aneksa 6 Dejtonskog sporazuma . Kriteriji prihvatljivosti aplikacija preuzeti su iz pravila i prakse Evropskog suda za ljudska prava . Najvaniji uslov za obraanje Sudu je da su u datom predmetu iscrpljeni svi domai DJELOTVORNI pravni lijekovi, tj . da je stranci po albi uruena pravosnana odluka, te da je aplikacija podnesena Domu u roku od 6 mjeseci od dana donoenja sudske odluke . Bitno je uoiti da se domai pravni lijekovi kvalifikuju kao djelotvorni, to bi podrazumijevalo pouzdan i efikasan sudski i upravni postupak u zemlji . Dom za ljudska prava je sasvim opravdano tumaio djelotvornost u kontekstu esto haotine realnosti domaeg pravosua i uprave, gdje su presude, odluke ili rjeenja esto bivala neizvrena ili se sa njihovim donoenjem odugovlailo . Ova institucija je tokom svog mandata primila oko 16 .000 aplikacija, a rijeila je oko 7 .000 . Mandat Doma prestao je 31 . decembra 2003 . godine, nakon ega je uslijedilo formiranje Komisije za ljudska prava pri Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine . Komisija nije imala ovlatenje da prima nove prijave, ve da preuzme odluivanje po sluajevima koji su ostali nerijeeni u toku mandata Doma za ljudska prava . Od 1 . januara 2004 . apelacije graana slate su Ustavnom sudu BiH . Komisija je do kraja svog mandata, 31 . decembra 2006 . godine, rijeila oko 8 .500 predmeta . Ostatak predmeta nastavio je razmatrati Ustavni sud BiH, u skladu sa svojim nadlenostima . Mandat i nadlenost. Kao to je naglaeno, Domu za ljudska prava povjerena je nadlenost da razmatra povrede ljudskih prava koje su garantovane Evropskom konvencijom i njenim protokolima, kao i bilo kojim od 15 instrumenata za zatitu prava ovjeka navedenim u dodatku Aneksu VI Dejtonskog sporazuma tj . u Aneksu I Ustava BiH, a kojima je ovdje data ista pravna snaga kao i Evropskoj konvenciji .
113

Instrumenti za zatitu prava ovjeka navedeni u Aneksu I Ustava BiH su:


 Konvencija o spreavanju i kanjavanju zloina genocida (1948)  enevske konvencije I-IV o zatiti rtava rata (1949) i Dopunski protokoli I-II (1977)  Evropska konvencija za zatitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (1950)  Konvencija koja se odnosi na status izbjeglica (1951) i Protokol (1966)  Konvencija o dravljanstvu udatih ena (1957)  Konvencija o smanjenju broja osoba bez dravljanstva (1961)  Meunarodna konvencija o uklanjanju svih oblika rasne diskriminacije (1965)  Meunarodni pakt o graanskim i politikim pravima (1966) i Opcioni protokoli (1966 i 1989)  Meunarodni pakt o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima (1966)  Konvencija o uklanjanju svih oblika diskriminacije u odnosu na ene (1979)  Konvencija protiv muenja i drugih surovih, nehumanih ili poniavajuih tretmana ili kanjavanja (1984)  Evropska konvencija o spreavanju muenja, nehumanog ili poniavajueg tretmana ili kanjavanja (1987)  Konvencija o pravima djeteta (1989)  Meunarodna konvencija o zatiti prava svih radnika-migranata i lanova njihovih porodica (1990)  Evropska povelja za regionalne jezike i jezike manjina (1992)  Okvirna Konvencija za zatitu nacionalnih manjina (1994)

Poseban prioritet dat je tvrdnjama o tekim i sistematskim povredama, kao i onima koje su zasnovane na diskriminaciji u pogledu spola, jezika, vjerske i politike pripadnosti, nacionalnog ili socijalnog porijekla, pripadnosti nacionaloj manjini, roenju itd . Dom je bio nadlean da razmatra takvu povredu ako je navedeno ili se inilo da ju je poinila drava BiH, Federacija BiH ili Republika Srpska, to podrazumijeva i slubene osobe ili organe ovih nivoa vlasti, te kantona, optina, odnosno bilo kojeg pojedinca koji djeluje po ovlatenju takve osobe ili organa . Neposredno pravo podnoenja aplikacije imala je bilo koja osoba ili grupa pojedinaca koji vjeruju da su rtve neke od strana potpisnica Sporazuma o ljudskim pravima (Aneks VI) .333 Pod stranama se u ovom sluaju podrazumijevaju institucije drave BiH, te institucije entiteta kao i Brko Distrikta . Apelaciju su mogli podnijeti sami aplikanti neposredno, ili su to u njihovo ime mogli uraditi njihovi pravni zastupnici, Ombudsman ili NVO i druge organizacije koje nastupaju u ime rtava ili osoba koje su umrle ili se vode kao nestale . Vremenska nadlenost Doma bila je ograniena . Dom je bio ovlaten da prima aplikacije povodom krenja prava koja su se desila ili ije posljedice su trajale nakon stupanja na snagu Dejtonskog sporazuma, 14 . decembra 1995 . godine . Pitanje trajanja posljedica je veoma delikatno . Dom je vrlo restriktivno pristupao tumaenju tzv . produene povrede nekog prava, ali je uvaavao zahtjeve za prijem aplikacije kada je bilo oigledno da se radi o posljedici akta diskriminacije ili nasilja . Sluajevi nestanka osobe za vrijeme rata o ijoj sudbini se nita nije znalo do 14 . decembra 1995 . godine, nemogunosti zaposjedanja vlastite imovine koja je oduzeta ili uzurpirana, prisilno udaljavanje sa radnog mjesta, najei su primjeri produene povrede ljudskih prava . Proces donoenja odluka (podnoenje aplikacija i odluivanje). Dom za ljudska prava funkcionisao je kao Evropski sud za ljudska prava in situ, tj . na teritoriji drave za koju je imao jurisdikciju, poto je slijedio procedure ovog suda .334 Odluke Doma bile su konane i obavezujue, to znai da su strane potpisnice Sporazuma o ljudskim pravima (Aneksa VI) tj . drava BiH, Republika Srpska, Federacija BiH i Brko Distrikt, bile u obavezi da ih izvre u cijelosti . To praktino znai da je nadlean organ (ministarstvo,
333

inspekcija, policija itd .) nekog od ova tri subjekta morao postupiti po slubenoj dunosti, a u skladu sa postupkom koji je propisan Zakonom za izvrenje sudskih odluka . Odluke Doma su, takoer, bile i neposredo izvrne, tj . za njihovu implementaciju nije bila potrebna verifikacija domaeg suda ili organa uprave, a to je inae praksa sa odlukama stranih sudskih i upravnih organa . To takoer pokazuje specifian poloaj Doma za ljudska prava, kao kvazimeunarodnog i nacionalnog organa istovremeno . Takoer i Visoki predstavnik meunarodne zajednice (OHR) u skladu sa svojim mandatom i metodama koordinacije navedenim u Aneksu X Dejtonskog sporazuma pratio je izvrenje odluka Doma za ljudska prava i po potrebi intervenisao kod domaih izvrnih organa u cilju njihovog izvrenja .335

2.1.2. ombudsman za ljudska prava


Ured ombudsmana uspostavljen je Aneksom VI Dejtonskog sporazuma (lanovi IV i V Aneksa) kao vansudska institucija u okviru Komisije za ljudska prava . Ombudsman spada u kategoriju inokosnih organa, gdje na elu Ureda uvijek stoji jedna linost koja je odgovorna za funkcionisanje cjelokupne institucije .336 Dejtonski sporazum predvia da ombudsmana u BiH imenuje predsjedavajui OSCE-a, nakon prethodnih konsultacija sa stranama koje su potpisale mirovni sporazum . Inicijalno je bilo predvieno da njegov mandat traje pet godina bez mogunosti obnavljanja postupka imenovanja OSCE-a . Naime, bilo je predvieno da se nakon tog poetnog perioda izvri transfer ovog ureda sa meunarodne na domau instituciju i da tada imenovanje ombudsmana vri Predsjednitvo BiH .337 Ova odredba je na kraju i omoguila produenje mandata i Ombudsmanu i Domu za ljudska prava (kao meunarodnim tijelima u BiH) do konanog transfera na domae institucije . Transfer Ureda ombudsmana obavljen je 2004 . godine donoenjem Zakona o Ombudsmanu Bosne i Hercegovine i imenovanjem tri domaa ombudsmana od strane Predsjednitva BiH .
Jedan od primjera je podrka odluci Doma za ljudska prava u predmetu Selimovi i ostali protiv Republike Srpske, na osnovu koje je formirana Komisija za istraivanje dogaaja u i oko Srebrenice od 10. do 19. jula 1995. V ie informacija pronai u Poglavlju II, Kazivanje istine.
335 336

Slian karakter ima i Ured visokog predstavnika.

Aplikacije Domu za ljudska prava uvijek su sadravale tvrdnju o povredi ljudskih prava jedne od strana potpisnica ovog Sporazuma.

Nakon gaenja Doma za ljudska prava, Komisija za ljudska prava primjenjivala je iste procedure kao i Dom za ljudska prava. Vie informacija o ovoj proceduri, koja je ustvari procedura Evropskog suda za ljudska prava, u Poglavlju II, dio Reparacije.
334

337 lan XIV (Transfer), Aneks VI: po proteku pet godina od stupanja na snagu ovog Sporazuma, odgovornosti za funkcionisanje Komisije e se prenijeti na institucije Bosne i Hercegovine, ukoliko strane sporazuma to prihvate. U ovom drugom sluaju Komisija e nastaviti na nain kako je predvieno u prethodnim odredbama ovog Sporazuma. v

114

Aneks VI utvrdio je osnovne elemente jurisdikcije ombudsmana i one su, u naelu, ostale iste i nakon transfera ove institucije . Prije svega, Ured ombudsmana je nezavisna ustanova u ije poslove se ne smije mijeati bilo koji pojedinac ili dravni i drugi organi . Ombudsman u Bosni i Hercegovini uspostavljen je na istim premisama na kojima takva institucija funkcionie u drutvima sa bogatom tradicijom vladavine prava i kulturom ljudskih prava . Instrumenti koji stoje na rasplaganju Ombudsmanu usmjereni su na podizanje javne svijesti o krenjima ljudskih prava i na odgovorna reagovanja nadlenih organa i javnosti na krenja i povrede osnovnih prava i sloboda . Iako su i Ured ombudsmana BiH i entitetski uredi, pogotovo Ombudsman Federacije BiH, radili sa velikim entuzijazmom i profesionalnom odanou, njihova upozorenja, ukazivanja na krenja ljudskih prava nisu uvijek nailazili na odgovarajui odjek . Transformacijom Ombudsmana BiH u domau instituciju, situacija se nije promijenila nabolje . Naprotiv, moe se rei da je prvi saziv te institucije u periodu od 2004 . do 2008 . bio odraz svih postojeih kontroverzi i politikih tenzija u drutvu . To je, ve samo po sebi, onemoguilo da domai Ombudsman zadobije elementarno povjerenje u javnosti . Utoliko se novi sastav Omudsmana BiH nalazi pred velikim izazovom da gradi ovo povjerenje, jer su, kako se vjeruje, izabrani ombudsmani koji imaju reputaciju nezavisnih linosti i dokazanih eksperata za ljudska prava u BiH .

Federacije BiH, dva lana Narodna skuptina Republike Srpske, dok preostala tri lana bira predsjednik Evropskog suda za ljudska prava nakon konsultacija sa Predsjednitvom BiH . Kvorum ini veina lanova Suda, a odluke se donose veinom glasova svih lanova .339 Neizvravanje odluka Ustavnog suda BiH. U praksi Ustavnog suda deavalo se da izvrenje odreene presude suda koja ima ire politike implikacije postane predmet politikih nagodbi i pregovora . To je bio sluaj sa poznatom odlukom o konstitutivnosti naroda u Bosni i Hercegovini koja je donijeta u julu 2000 . godine i jo uvijek nije u cijelosti implementirana . Odlukom je bilo naloeno entitetima da izmijene svoje ustave kako bi se obezbijedila ravnopravnost sva tri konstitutivna naroda na itavoj teritoriji BiH . Tek dvije godine nakon donoenja odluke, uz pritisak meunarodne zajednice, entiteti su unijeli amandmane u svoje ustave . Meutim, dosljedna primjena ove odluke je jo uvijek nepotpuna i izaziva politike kontroverze .340
339

lan VI Ustava BiH.

2.2. Ustavni sud BiH


Ustavni sud Bosne i Hercegovine ustanovljen je lanom VI Ustava BiH kao jedini sudski organ na dravnom nivou . Ova institucija u izvjesnoj mjeri trebala je da premosti prazninu koja je nastala uspostavljanjem dva odvojena pravna i sudska sistema u dva entiteta, te u Brko Distriktu . Ustavni sud BiH, naravno, nije bio zamjena za vrhovni sud drave, ali je njegova nadlenost svakako prevazilazila entitetske granice . Prije svega, zadatak Ustavnog suda bio je da titi Ustav Bosne i Hercegovine kao zajednike drave konstitutivnih naroda Bonjaka, Hrvata i Srba, kao i kategorije ostalih i graana BiH . U tom pogledu, Ustavni sud ima ekskluzivnu nadlenost da odluuje o bilo kojem sporu koji se javlja po ovom Ustavu izmeu dva entiteta ili izmeu Bosne i Hercegovine i jednog ili oba entiteta, te izmeu institucija Bosne i Hercegovine i tako dalje . Posebno je znaajna njegova apelaciona nadlenost po pitanjima koja se pojave na osnovu presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini .338 Inae, sam Ustavni sud Bosne i Hercegovine sastoji se od devet lanova: etiri lana bira Predstavniki dom
338

Vie informacija u Poglavlju II, dio Reparacije.

340 Istorijat ove odluke predstavlja ilustraciju posljedica nepotpune primjene Dejtonskog sporazuma. Etniki profilirani entiteti doveli su, izmeu ostalog, do izvesne politike degradacije one graane BiH koji su se nakon stupanja na snagu Dejtonskog sporazuma nali u tuem entitetu. S jedne strane, Ustav BiH je definisao Bosnu i Hercegovinu kao dravu tri ravnopravna naroda, a s druge, njihova politika i graanska prava reducirao je po osnovu prebivalita u jednom ili drugom entitetu. Nezadovoljstvo poloajem Bonjaka i Hrvata u vezi sa njihovim politikim i graanskim pravima i zastupljenou u javnom ivotu Republike Srpske, te na isti nain Srba u Federaciji BiH, rezultovalo je pokretanjem spora pred Ustavnim sudom BiH 2000. godine. Predmet spora bio je nesklad ustava oba entiteta sa Ustavom BiH u pogledu konstitutivnosti sva tri naroda na cijeloj teritoriji drave. Sud je presudio u korist aplikanta (tadanji predsjednik Predsjednitva BiH Alija Izetbegovi) i naloio vlastima entiteta da usvoje amandmane na svoje ustave kojima bi se obezbijedila konstitutivnost, ili jasnije reeno - puna ravnopravnost naroda na cijeloj dravnoj teritoriji u BiH. Odluka Suda bila je veoma podijeljena, odnosno usvojena je glasovima sudija iz Federacije BiH, uz glasove meunarodnih sudija, dok su sudije iz RS bile protiv. Odugovlaenje implementacije ove odluke prekinuo je OHR koji je entitetima nametnuo Sporazum o provedbi odluke Ustavnog suda BiH o konstitutivnosti naroda 27. marta 2002. godine. Time su prevaziene politike prepreke i otpori odgovarajuim amandmanima na entitetske ustave. Meutim, pretpostavka za punu implementaciju ustavnog principa konstitutivnosti je puna primjena Aneksa VII Dejtonskog sporazuma (Sporazum o izbjeglicama i raseljenim osobama) koji nalae da sve izbjeglice i raseljene osobe imaju pravo da se slobodno vrate u mjesta svog ranijeg prebivalita, te da imaju pravo na povratak imovine koja im je oduzeta za vrijeme neprijateljstava, poev od 1991. i pravo na kompenzaciju za imovinu koja im nije vraena - lan I.1. Meutim, zakljuak je gotovo svih organizacija i institucija koje prate implementaciju Dejtonskog sporazuma da Aneks VII nije ostvaren u predvienoj mjeri. Izostanak holistikog pristupa u primjeni Dejtonskog sporazuma je tako doveo u pitanje faktiku realizaciju Odluke Ustavnog suda o konstitutivnosti. Naime, Bosna i Hercegovina nije do sada ostvarila kritinu masu povratnika, to bi eventualno omoguilo nacionalnu ravnoteu na cijeloj teritoriji drave.

115

Donoenjem ZKP i KZ BiH 2003 . godine unijeti su mehanizmi u krivino zakonodavstvo koji bi trebali obezbijediti efikasnije izvravanje odluka Ustavnog suda .341

2.3. visoko sudsko i tuilako vijee


Jedinstveno Visoko sudsko i tuilako vijee (VSTV) Bosne i Hercegovine je nezavisan i samostalan organ ije djelovanje se zasniva na Zakonu o VSTV BiH koji je usvojen 2004 . godine . Ovaj zakon je na dravnom nivou obezbijedio jedinstven postupak imenovanja sudija i tuilaca u zemlji, a to je bilo zapoeto jo 2002 . godine aktivnostima Nezavisne pravosudne komisije (ICJ) . Njegovo osnivanje je rezultat dugogodinjih nastojanja meunarodne zajednice u BiH da se pravosue reformie u skladu sa principima nezavisnosti sudija i tuilaca, te da se uvrsti vladavina prava u radu pravosudnih organa .

Osnivanje jedne nezavisne i nepristrasne institucije kao to je VSTV je revolucionaran korak za Bosnu i Hercegovinu . Tradicija politiziranog pravosua (kao i javne uprave) u zemljama bive SFRJ ukorijenjena je u svijesti javnosti, to predstavlja prepreku izgradnji i irenju povjerenja u pravosue, odnosno dravne institucije uopte . to se tie konkretno BiH, zbog odluujue uloge politiko/etnikih struktura u imenovanju sudija i tuilaca nivo profesionalnog integriteta pravosua i povjerenje javnosti u vladavinu prava nije bio na odgovarajuem nivou . Na tim osnovama bilo je teko zamisliti konsolidaciju pravnog sistema i reformu sudstva bez radikalnih zahvata u zakonodavstvu i postupku imenovanja sudija i tuilaca . U tom pogledu uloga VSTV-a je od ogromnog znaaja i zasluuje podrku i pomo, kako dravnih vlasti tako i javnosti u Bosni i Hercegovini .

2.4. Sud i Tuilatvo BiH


Sud BiH. Sud BiH osnovan je 2000 . godine Zakonom o Sudu BiH . Usvajanje ovog zakona inicirao je Visoki predstavnik u skladu sa svojim ovlatenjima, da bi se osiguralo efikasno ostvarivanje nadlenosti drave Bosne i Hercegovine i potovanje ljudskih prava i vladavine zakona na njenoj teritoriji .343 Zakonom se Sudu BiH daje u nadlenost procesuiranje krivinih djela koja su utvrena KZ BiH i drugim srodnim zakonima na nivou entiteta i Brko Distrikta, ukoliko ta krivina djela ugroavaju suverenitet, teritorijalni integritet, politiku nezavisnost, nacionalnu sigurnost i meunarodni subjektivitet Bosne i Hercegovine, te mogu imati tetne posljedice na privredu i ekonomiju Bosne i Hercegovine .344 Krae reeno, ova institucija je pravosudni organ koji postupa u najteim krivinim predmetima, a koji se, izmeu ostalog, odnose na organizovani kriminal, privredni kriminal, korupciju i ratni zloin .345 Pored nadlenosti da sudi u prvom stepenu u spomenutim krivinim stvarima iz svoje nadlenosti, Sud BiH odluuje o albama na odluke donesene pred ovim sudom u prvom stepenu, o ponavljanju krivinog postupka, rjeava sukob nadlenosti u krivinim stvarima izmeu sudova entiteta, zatim entitetskih sudova i sudova Distrikta Brko i odluuje o pitanjima koja se tiu provoenja meunarodnih i meuentitetskih propisa . U sluaju kada je neka osoba optuena za vie krivinih djela gdje je za neka od njih nadlean Sud BiH, prioritet ima suenje pred ovim sudom .
343 344 345

Nadlenost VSTV-a veoma je iroko postavljena i razraena u lanu 17. Zakona o VSTV-u. Izmeu ostalog, Vijee:  Imenuje sudije, ukljuujui predsjednike sudova, sudije porotnike i dodatne sudije u sve sudove na dravnom, svim entitetskim nivoima, kao i u Distriktu Brko, sa izuzetkom ustavnih sudova entiteta;  Daje prijedloge organima nadlenim za izbor sudija ustavnih sudova oba entiteta;  Imenuje glavne tuioce, zamjenike glavnog tuioca i tuioce u sva tuilatva na svim nivoima, ukljuujui i Distrikt Brko;  Prima pritube protiv sudija i tuilaca, vodi disciplinske postupke i izrie disciplinske mjere;  Utvruje kriterije za ocjenjivanje rada sudija i tuilaca;  Utvruje broj sudija i tuilaca za pojedine sudove i tuilatva, nakon konsultacija sa zakonom odreenim organima.342

341 342

Vie informacija u Poglavlju II, dio Reparacije. lan 1. Zakona o Sudu BiH. lan 13. Zakona o Sudu BiH. lan 24. Zakona o Sudu BiH.

Zakon o Visokom sudskom I tuilakom vijeu Bosne i Hercegovine h ttp://www.hjpc.ba/docs/vstvdocs/pdf/ZakonVST VIntegralni%20tekst.pdf

116

Sastav Suda i Tuilatva BiH


U sastav Suda i Tuilatva imenuju se domae sudije i tuioci i izvjestan broj stranih, tzv. meunarodnih sudija i tuilaca. Ovakva praksa datira od poetka realizacije ideje o ovim institucijama.346 Ona je nala svoje opravdanje u nastojanju da se podigne profesionalni nivo kvalitetnog postupka, da se domae sudije i tuioci to prije osposobe za komplikovane procese, pogotovo u predmetima koji predstavljaju novinu u naoj pravnoj tradiciji, kao to su ratni zloini, te da se i Sudu i Tuilatvu BiH da a priori etiketa nepristrasnosti i objektivnosti u radu. U skladu sa strategijom tranzicije, broj stranih sudija u raspravnim vijeima se postepeno smanjuje s ciljem da nakon 2009. godine suenja u potpunosti vode domae sudije. Analogan proces se odvija i u Tuilatvu BiH. Sud BiH, takoer, ima nadlenost za donoenje praktinih uputstava za primjenu krivinog prava iz svoje nadlenosti u vezi sa djelima genocida, zloina protiv ovjenosti, ratnih zloina i krenja zakona i obiaja rata, te pojedinanom krivinom odgovornou vezanom za ova djela .

Tuilatvo BiH. Ustav BiH uspostavio je nadlenost tuilatva na entitetskom nivou, dok je Tuilatvo BiH uspostavljeno naknadno kao institucija sa posebnom nadlenou za postupanje pred Sudom BiH u krivinim djelima propisanim Zakonom o Sudu BiH . Tuilatvo Bosne i Hercegovine osnovano je u oktobru 2003 . godine, nakon to je Parlamentarna skuptina BiH usvojila Zakon o Tuilatvu BiH kojeg je prethodno, u avgustu 2002, proglasio OHR . Pored ve spomenute nadlenosti Tuilatva BiH u pravcu provoenja istrage za krivina djela za koja je nadlean Sud BiH, te za gonjenje poinitelja pred Sudom BiH, ova institucija nadlena je za primanje zahtjeva za meunarodnu pravnu pomo u krivinim stvarima u skladu sa zakonima, meunarodnim sporazumima i konvencijama, ukljuujui i zahtjeve za izruenje ili predaju traenih osoba od strane sudova ili organa na podruju BiH i drugih drava, odnosno meunarodnih sudova ili tribunala itd .

2.4.1. odjeljenja za ratne zloine Suda BiH, odnosno Tuilatva BiH


Uspostava specijalnih odjeljenja za ratne zloine u Sudu i Tuilatvu Bosne i Hercegovine je inicijalno koncipirana kao projekat meunarodne zajednice sa vizijom da se u odreenom trenutku ove institucije transformiu u institucije domaeg pravosua . Dugorona vizija projekta je uvjerenje da zloini koji su poinjeni na teritoriji BiH spadaju u dravnu nadlenost, to predstavlja snaan argumenat o suverenosti svake drave .347

Posebnost Suda i Tuilatva BiH


Treba imati u vidu veoma specifinu poziciju Suda BiH i Tuilatva BiH u pravnom sistemu i strukturi pravosua Bosne i Hercegovine. Iako se kolokvijalno kae da se radi o dravnom sudu, odnosno tuilatvu, ove institucije nisu ni u kom vidu nadreene pravosudnim organima entiteta ili Distrikta Brko. Naime, Dejtonski sporazum ustanovio je dvije odvojene piramide entitetskog pravosua sa vrhovnim sudovima entiteta, tako da se ta dva sistema, institucionalno gledano, gotovo nigdje ne dodiruju. U tom pogledu treba biti jasno da Sud BiH nije supstitut za vrhovni sud (isto vrijedi i za Tuilatvo BiH) u dravi, nego se radi o stalnom sudu/tuilatvu na dravnom nivou ija je nadlenost sasvim specifina i jasno odreena odgovarajuim zakonima, kako je prethodno navedeno.

2.4.2. Ured registrara Suda BiH


Ured registrara348 uspostavljen je 1 . decembra 2004 . na osnovu Sporazuma izmeu Visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu i Bosne i Hercegovine o uspostavi Ureda registrara Odsjeka I za ratne zloine i Odsjeka II za organizirani kriminal, privredni kriminal i korupciju Krivinog i Apelacionog odjeljenja Suda Bosne i Hercegovine, kao i Posebnog odjeljenja za ratne zloine te Posebnog odjeljenja za organizirani kriminal, privredni kriminal i korupciju Tuilatva Bosne i Hercegovine, kao poseban projekat sa meunarodnim vostvom . Cilj uspostavljanja ovog organa
347

Vie informacija u Poglavlju II, dio Krivina pravda.

346

Vie informacija u Poglavlju II, dio Krivina pravda.

348 Zvanian nazive Ureda je Ured registrara Suda BiH Odsjeka I za ratne zloine i Odsjeka II za organizirani kriminal, privredni kriminal i korupciju Krivinog i Apelacionog odjeljenja Suda Bosne i Hercegovine, kao i Posebnog odjeljenja za ratne zloine te Posebnog odjeljenja za organizirani kriminal, privredni kriminal i korupciju Tuilatva Bosne i Hercegovine.

117

Uloga Agencije za dravnu slubu


 Prua podrku institucijama prvenstveno u realizaciji njihove kadrovske politike, a koja se odnosi na zapoljavanje slubenika koji imaju visoku strunu spremu, kao i na njihovu obuku,  pomae institucijama u upravljanju i, na kraju  uspostavlja centralni registar osoblja u dravnim institucijama, a koji imaju visoku strunu spremu. Zakon o dravnoj slubi u institucijama BiH definira ko su dravni slubenici. To su349:  Rukovodei dravni slubenici: z sekretar i sekretar sa posebnim zadatkom; z pomonik ministra;  Ostali dravni slubenici: z ef unutranje organizacione jedinice; z struni savjetnik; z vii struni saradnik; z struni saradnik. Vano je naglasiti da se dejstvo Zakona ne odnosi na sljedee pozicije, poto njihovi nosioci nisu dravni slubenici u uem smislu i njihov status se ureuje drugim propisima:         lanovi Parlamentarne skuptine BiH, lanovi Predsjednitva Bosne i Hercegovine, Vijee ministara, ministri, zamjenici ministara, lanovi Stalnog komiteta za vojna pitanja, sudije Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, sudije Suda Bosne i Hercegovine, guverner i viceguverneri Centralne banke BiH, generalni revizor i zamjenici generalnog revizora Ureda za reviziju finansijskog poslovanja institucija Bosne i Hercegovine,  osobe zaposlene kao savjetnici lanova Parlamentarne skuptine, lanova, Predsjednitva, predsjedavajueg Vijea ministara, ministara i zamjenika ministara, guvernera i viceguvernera Centralne banke.350

entiteta i Brko Distrikta, te u diplomatskim i u konzularnim predstavnitvima BiH, kao i u najmanje tri dnevne novine koje se distribuiraju po cijeloj BiH.351 Zakon o dravnoj slubi u institucijama Bosne i Hercegovine propisuje tri faze u pravcu izbora kandidata:  javni ispit,  test opteg znanja i  intervju. Prve dvije faze su pisani testovi, dok je trea usmeni test na koji se pozivaju samo oni kandidati koji su na zadovoljavajui nain proli pisane testove. Takoer, Agencija utvruje sastav komisije za izbor kandidata. Te komisije ine najmanje pet lanova: troje eksperata koje imenuje Agencija i dvoje koji dolaze iz dravne institucije koja je izrazila potrebu za zapoljavanjem odreenog dravnog slubenika.352 Nakon zavrene tri faze izbora, Agencija pravi rang listu kandidata za odreenu poziciju u dravnoj upravi. Na pozicije u dravnoj slubi za iji izbor je angaovana Agencija mogu se zaposliti iskljuivo oni kandidati koji su na ovoj rang listi. Generalno, zakon propisuje da se zapoljava najbolje rangirani kandidat. Meutim, u praksi se deava da nadlean resorni ministar tj. Vijee ministara za pozicije koje su definisane kao rukovodei dravni slubenici tj. 1) sekretar i sekretar sa posebnim zadatkom i 2) pomonik ministra, pomonik direktora i glavni inspektor, odabira odgovarajueg kandidata, ponovo sa rang liste, ali koji ne mora nuno da bude najbolje rangiran. to se tie kategorije ostali dravni slubenici tj. 1) ef unutranje organizacione jedinice; 2) struni savjetnik; 3) vii struni saradnik i 4) struni saradnik, institucije su u obavezi da zaposle iskljuivo najbolje rangiranog kandidata sa rang liste Agencije. Otvoreno pitanje. Neke dravne ustanove nisu zadovoljne zakonskim rjeenjem da se Agenciji daju velika ovlatenja u pravcu izbora kandidata. Nezadovoljstvo se obrazlae argumentacijom da su jedino institucije mjerodavne da donesu odluku ko je najpodesnija linost za zapoljavanje na poziciju dravnog slubenika, tj. da su supervizori moguih dravnih slubenika najpozvaniji da odlue ko e raditi u njihovom timu. S tim u vezi, institucije naglaavaju da izabrani eksperti u komisije za izbor na osnovu odluke Agencije imaju mogunost da nadglasaju lanove ove komisije iz institucije u koju se dravni slubenik zapoljava.
351 352

Proces izbora kandidata. U pravcu obavljanja poslova oko izbora kandidata za poslove u dravnoj upravi, Agencija za dravnu slubu je u obavezi da minimum tri mjeseca prije krajnjeg roka za prijavu objavi konkurs u slubenim glasnicima drave,
349 350

lan 7. Zakona o dravnoj slubi u institucijama BiH. lan 4. Zakona o dravnoj slubi u institucijama BiH.

lan 21. Zakona o dravnoj slubi u institucijama BiH. lan 24. Zakona o dravnoj slubi u institucijama BiH.

118

je da se Sudu i Tuilatvu BiH prui sva neophodna administrativna, pravna i druga podrka kako bi se sudski procesi odvijali efikasno i profesionalno . Ove usluge ukljuivale su, takoer, i pruanje pomoi meunarodnim sudijama i tuiocima, te koordiniranje aktivnosti vezanih za pritvor, odbranu, te zatitu i podrku svjedocima zajedno sa ostalim odgovornim institucijama u BiH . U skladu sa osnivakim aktom, predvieno je da mandat Ureda registrara traje pet godina, do kada je potrebno izvriti njegovu tranziciju tj . integraciju domaeg osoblja Ureda u domae institucije, Sud i Tuilatvo BiH, te Ministarstvo pravde BiH, a to je predvieno Sporazumom od 26 . septembra 2006 . godine izmeu OHR-a i Predsjednitva BiH . Ovim Sporazumom uspostavljeno je Tranzicijsko vijee koje koordinira tranzicijom i njega ine predsjednik Suda BiH, glavni tuilac BiH, registrari Suda i Tuilatva BiH, predsjednik VSTV-a, ministar finansija i trezora i ministar pravde BiH te direktor Direkcije za Evropske integracije . Tranzicija je u toku i ona se provodi vrlo uspjeno . Inae, od marta 2006 . godine na mjestu registrara i zamjenika registrara Suda BiH su dravljani BiH .

ljaju spomenute agencije povjerene su Odboru za zapoljavanje .356

2.6. razvoj Instituta za nestale osobe


Institut za nestale osobe osnovan je 2004 . godine Sporazumom o preuzimanju uloge suosnivaa za Institut za nestale osobe Bosne i Hercegovine, a koji su potpisali Vijee ministara i Meunarodna komisija za nestale osobe (ICMP) . Neposredno prije potpisivanja ovog sporazuma donijet je Zakon o nestalim osobama koji svojim lanom 7 . predvia osnivanje Instituta . Nadlenost Instituta u skladu sa Sporazumom je istraivanje pojedinanih i masovnih grobnica, ekshumacije ostataka i identifikacija, te uspostavljanje tanog registra nestalih i identifikovanih na osnovu formiranja Centralne baze podataka nestalih (CEN) . Sjedite Instituta je u Sarajevu, sa podrunim uredima u Banjoj Luci, Mostaru, Tuzli i Istonom Sarajevu . Do osnivanja Instituta, nadlenost u pravcu rasvjetljavanja sudbine nestalih osoba imale su entitetske komisije za nestale osobe i Dravna komisija za traenje nestalih .

2.5. Agencija za dravnu slubu


U procesu konsolidacije institucija vlasti na svim nivoima u BiH pokazala se potreba da se imenovanje, napredovanje i ocjenjivanje rada dravnih slubenika podvede pod odreene jedinstvene kriterije, kako bi se obezbijedilo nepristrasno vrenje vlasti . Meunarodna zajednica je insistirala na uvoenju pojma civil servant, tj . dravnog slubenika koji bi radio po Ustavu, zakonu i drugim pozitivnim propisima, a ne po instrukcijama politikih/etnikih lidera . U skladu sa ovim nastojanjima Vijee ministara je u junu 2002 . godine uspostavilo Agenciju za dravnu slubu BiH, a na osnovu Zakona o dravnoj slubi u institucijama Bosne i Hercegovine .353 Sjedite Agencije za dravnu slubu je u Sarajevu . Inae, na nivou entiteta i u Brko Distriktu nalaze se agencije sa slinim nadlenostima . U Federaciji BiH to je Agencija za dravnu slubu Federacije BiH354, a u Republici Srpskoj Agencija za dravnu upravu RS355 . to se tie Brko Distrikta, poslove koje obavlan 62. Zakona o dravnoj slubi u institucijama Bosne i Hercegovine, Slubeni glasnik BiH, 12/02. h ttp://www.ads.gov.ba/zakoni/doc/zakon_o_ds_integralni_tekst.pdf
353 354

2.6.1. entitetske komisije za nestale


Hronoloki gledano, prvo je u junu 1996 . godine uspostavljena tzv . Dravna komisija za traenje nestalih Republike Srpske, odlukom Vlade RS . Meutim, pod uticajem OHR-a ona je ubrzo transformisana u Kancelariju za traenje nestalih RS . Problem je bio u izrazu dravna komisija, jer je upuivao na dravotvornost Republike Srpske . Federalna komisija za nestale osobe nastala je u julu 1997 . godine uredbom Vlade Federacije BiH .357 Obje komisije bile su sljedbenice ratnih komisija koje su se bavile razmjenom zarobljenika i poginulih civila i vojnika . Uredbama vlada entiteta ratne komsije postale su sastavni dio novoformiranih entitetskih komisija . Meutim, vano je rei da je u periodu implementacije Dejtonskog sporazuma i konstituisanja entitetskih i dravnih institucija, u martu 1996 . godine, formirana Dravna komisija za traenje nestalih, a koja je bila institucija pre-dejtonske drave Republike Bosne i
356 Ovaj odbor imenuje gradonaelnik Brko Distrikta putem javnog konkursa. Zakon o dravnoj slubi u organima uprave Brko Distrikta BiH, glava XIII.

Agencija za dravnu slubu Federacije BiH osnovana je Zakonom o dravnoj slubi FBiH 2003. godine, Slubene novine 29/03.

Agencija za dravnu upravu RS osnovana je uredbom Vlade RS 2002. godine, a u skladu sa Zakonom o administrativnoj slubi u upravi RS, Slubeni glasnik 16/02.
355

Federalna komisija za nestale osobe punu operativnost postie tek 2000. godine, kada sutinski prestaju sa radom Dravna komisija za traenje nestalih tj. odgovarajua komisija Herceg-Bosne.
357

119

Hercegovine . Meutim, ovu komisiju nije priznavala ni Vlada RS, kao ni tadanja Vlada Herceg-Bosne . Ipak, Dravna komisija, de jure postojala je sve do 2000 . godine i paralelno radila sa Federalnom komisijom za nestale osobe, prvenstveno na istraivanju sudbine nestalih Bonjaka, ali i Hrvata .358 Nadlenost komisija bila je rjeavanje sudbine nestalih, ali primjenjujui etniki pristup: u sluaju Kancelarije za traenje nestalih RS, potraivani su Srbi, a u sluaju Federalne komisije za nestale osobe i Dravne komisije za traenje nestalih, Bonjaci i Hrvati .359 Nadlenost komisija geografski se prostirala unutar granica entiteta . Federalna komisija odraavala je politiku/etniku dvokomponentnost entiteta Federacije BiH, tako da su na elu ove komisije bili Bonjak i Hrvat, kao predsjedavajui i dopredsjedavajui . Oni su se na tim pozicijama rotirali svaka tri mjeseca . Upravo je injenica etnikog pristupa u rasvjetljavanju sudbine nestalih uticala na donoenje Zakona o nestalima i osnivanja Instituta za nestale osobe, kako bi se na organizovaniji nain pristupilo rjeavanju sudbine nestalih i kako bi se nestali prestali traiti i identifikovati po nacionalnoj osnovi .

kao nestali, da je rastao pritisak udruenja i porodica nestalih za rjeavanje sudbine njihovih najmilijih putem javnih istupanja, ali i podnoenjem tubi Domu za ljudska prava i Ustavnom sudu BiH, sa jedne strane, te da je sa druge strane rastao interes meunarodne zajednice za rjeavanje pitanja nestalih, 2003 . godine dolazi do formiranja radne grupa za izradu Zakona o nestalim osobama . Ovaj zakon usvojen je 2004 . godine koji je svojim lanom 7 . propisao formiranje Instituta za nestale osobe . Nakon usvajanja Zakona uspostavljena je radna grupa u ijem su sastavu bili predstavnici entitetskih vlada, ICMP i predstavnici Vijea ministara . Ta radna grupa imala je zadatak da operacionalizuje lan 7 . Zakona o nestalima i da uspostavi Institut . Aktivnosti radne grupe dovele su do potpisivanja Sporazuma o preuzimanju uloge suosnivaa za Institut za nestale osobe Bosne i Hercegovine izmeu Vijea ministara i ICMP-a . Institut tako postaje institucija koja je osnovana na temelju meunarodnog ugovora i iji je suosniva meunarodna organizacija .360 Vanost ukljuivanja ICMP-a u itav proces ogleda se u injenici da je upravo ova organizacija pokrenula inicijativu za osnivanje ovakve institucije jo 2000 . godine, kao i zbog njene nadlenosti u pravcu identifikacije ekshumiranih tjelesnih ostataka nestalih (izdvajanje DNK profila iz kotane mase i krvi porodica, antropoloke aktivnosti itd .) . inom osnivanja Instituta za nestale osobe entitetske komisije trebale su prestati sa radom . Meutim, iako su entitetske vlade tokom 2006 . godine zvanino donijele odluke o ukidanju svojih komisija za traenje nestalih, Institut nije postao funkcionalan sve do 1 . januara 2008 . godine, prvenstveno zbog finansijskih problema i nespremnosti entitetskih vlasti da prenesu ovlatenja na Institut . Iz tog razloga, sve do pune operacionalnosti ove institucije 1 . januara 2008 . godine, entitetske komisije za traenje nestalih bavile su se istraivanjem, ekshumacijama i identifikacijama .

2.6.2. Institut za nestale osobe


ICMP je 2000 . godine u Kantonalnom sudu u Sarajevu registrovao Institut za nestale osobe koji je trebao da zamijeni entitetske komisije i prinicip traenja nestalih po nacionalnoj osnovi . Meutim, zbog opiranja entitetskih politikih elita da prenesu prerogative vlasti na dravne organe, nepovjerenja udruenja rtava, nedovoljno funkcionalne dravne vlasti i trenutne zaokupiranosti meunarodne zajednice pitanjem certifikacije policajaca, Institut nije mogao da postigne operativnost . Iz tog razloga ova inicijativa ostala je samo na nivou projekta ICMP-a . Meutim, zbog injenice da se nakon zavretka oruanog sukoba u BiH oko 30 .000 osoba vodilo
Osnivanjem Federalne komisije nije mogla biti ukinuta Dravna komisija, poto je donijeta aktom Vlade Federacije BiH. Naime, odluka Vlade Federacije BiH ne moe imati prvenstvo nad odlukom koju je donijela Republika Bosna i Hercegovina, a koja je preuzeta kao zakon u BiH, u skladu sa lanom 2. Aneksa II Ustava Bosne i Hercegovine. Svi zakoni, propisi i sudski poslovnici koji su na snazi na teritoriji Bosne i Hercegovine u trenutku kada Ustav stupi na snagu, ostae na snazi u onoj mjeri u kojoj nisu u suprotnosti sa Ustavom, dok drugaije ne odredi nadleni organ vlasti Bosne i Hercegovine.
358

2.6.2.1. organi upravljanja Instituta i zapoljavanje


Sporazum o preuzimanju uloge suosnivaa za Institut za nestale osobe Bosne i Hercegovine definie da su organi upravljanja Instituta - Kolegij direktora, Upravni odbor i Nadzorni odbor . Predstavnici ovih organa, kao i svi zaposleni biraju se putem javnog
360

Ove komisije su u toku svog rada na rasvjetljavanju sudbine nestalih nailazile i na ostatke stradalih iz naroda za iju ekshumaciju i identifikaciju nisu imale nadlenost.
359

Sporazum je publikovan u Slubenom glasniku BiH broj 13/05. u odjeljku Meunarodni ugovori. Ovaj meunarodni sporazum zasnovan je na lanu 7. Zakona o nestalima koji daje mogunost da suosniva Instituta bude i meunarodna organizacija.

120

konkursa . Tokom 2008 . godine popunjene su sve pozicije u organima upravljanja Instituta . Kolegij direktora i Nadzorni odbor imaju tri, dok Upravni odbor ima est lanova (tri lana Upravnog odbora bira Vijee ministara, a tri lana ICMP) . Mandat lanova ovih organa je etiri godine, osim mandata troje lanova Upravnog odbora koje imenuje ICMP i on traje dvije godine . Samo direktori Instituta imaju pravo na reizbor, dok lanovi Nadzornog tj . Upravnog odbora nemaju to pravo . Nain funkcionisanja organa upravljanja Instituta, kao i princip zapoljavanja zasnovan je na etnikom paritetu i konsenzusu . Zapoljavanje u Institutu vri se u skladu sa popisom iz 1991 . godine, tako da e u ovoj instituciji raditi 17 Bonjaka, 12 Srba i 7 Hrvata, kako je to predvieno lanom 5 .(c) Sporazuma . Inae, 1 . januara 2008 . na osnovu istog ovog lana preuzeti su zaposlenici entitetskih komisija za nestale, kao poetni sastav Instituta .

prebivalite i boravite graana BiH, linih karata, putnih isprava, vozakih dozvola, registracije motornih vozila i tako dalje, sa ciljem da se eliminie paralelizam u ovom dijelu dravne administracije . Meutim, raznim zakonima i odlukama koje je donosilo Vijee ministara irio se djelokrug rada Direkcije, to je neizbjeno dovelo do usvajanja Zakona o Agenciji za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka . Agencija je preuzela sve ove nadlenosti Direkcije . Ovim zakonom utvruje se nadlenost Agencije za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka BiH, organizacija i upravljanje .361 Sjedite Agencije je u Banjoj Luci . Generalno, nadlenost Agencije je koordiniranje i institucionalno regulisanje u oblasti razvoja identifikacionih dokumenata, praenje relevantnih meunarodnih standarda i razvoj u skladu sa tim standardima, kao i saradnja sa meunarodnim institucijama zaduenim za oblast identifikacionih dokumenata .362 Preciznije reeno, Agencija je nadlena za personalizaciju i tehniku obradu sljedeih identifikacionih dokumenata: 1. linih karata, 2. linih karata za strance, 3. vozakih dozvola, 4. putnih isprava, 5. dokumenata za registraciju vozila, 6. drugih identifikacionih dokumenata uz saglasnost nadlenih organa i posebnu odluku Vijea ministara . Takoer, Agencija vodi sljedeu evidenciju: 1. jedinstvenih matinih brojeva (JMB); 2. prebivalita i boravita dravljana BiH; 3. linih karata dravljana Bosne i Hercegovine; 4. graanskih, slubenih i diplomatskih pasoa; 5. vozakih dozvola; 6. registracije motornih vozila i dokumenata za registraciju; 7. linih karata za strane dravljane; 8. novanih kazni i prekrajnu evidenciju; 9. i druge evidencije za koje postoji saglasnost izvornih organa, a uz posebnu odluku Vijea ministara .
lan 1. Zakona o Agenciji za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka BiH. h ttp://cipsweb.iddeea.gov.ba/Zakoni/Bosanski/Zakon_o_ Agenciji.pdf
361 362 lan 8. Zakona o Agenciji za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka BiH.

2.6.2.2. Savjetodavni odbor


U skladu sa lanom 10 . Sporazuma Institut moe da osniva strune i druge organe . Jedan od takvih organa je i Savjetodavni odbor . Ovaj organ ini est lanova i njega ine predstavnici udruenja nestalih . Kao to je to sluaj sa organima upravljanja, i ovo tijelo funkcionie na osnovu entikog pariteta i konsenzusa: njega ine po dva predstavnika udruenja nestalih iz sva tri konstitutivna naroda . Mandat lanova je etiri godine i oni nisu podloni reizboru . Predstavnici ovog organa nisu izabrani putem javnog konkursa, ve je ICMP uputio javni poziv udruenjima da predloe kandidate u Savjetodavni odbor, nakon ega je Upravni odbor izvrio odabir .

2.7. Agencija za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka BiH (bivi CIPS projekat)
Zakon o Agenciji za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka Bosne i Hercegovine usvojen je 2008 . godine, ime je prestala da postoji Direkcija za implementaciju CIPS projekta i osnovana Agencija . Direkcija za implementaciju CIPS projekta formirana je odlukom Vijea ministara BiH aprila 2002 . godine kao privremena institucija . Njen osnovni zadatak bio je implementacija CIPS projekta koji je podrazumijevao izdavanje jedinstvenih dokumenata na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine, kao to su line karte, vozake dozvole ili putne isprave, te praenje evidencije vezano za jedinstveni matini broj graana,
121

U skladu sa zakonom, nadleni organi za odreivanje jedinstvenog matinog broja, za prijavu i odjavu prebivalita i boravita dravljana BiH, za izdavanje linih karata, vozakih dozvola i pasoa dravljanima BiH i drugo su: u Federaciji BiH ministarstva unutranjih poslova svih deset kantona, u Republici Srpskoj Ministarstvo unutranjih poslova RS, a u Brko Distriktu Javni registar Brko Distrikta . Nadleni organ za izdavanje pasoa za dravljane BiH koji imaju prebivalite van teritorije Bosne i Hercegovine, kao i izdavanje diplomatskih pasoa je Ministarstvo vanjskih poslova BiH, a nadleni organ za izdavanje slubenih pasoa Bosne i Hercegovine je Ministarstvo civilnih poslova BiH .

zajedno sa jednim predsjedavajuim trebali initi Vijee ministara BiH . Ustav BiH predvidio je u lanu V .4 da predsjedavajueg Vijea ministara imenuje Predsjednitvo BiH, uz saglasnost Parlamentarne skuptine BiH . Takoer, kako to definie isti lan, predsjedavajui e imenovati ministra vanjskih poslova, ministra vanjske trgovine i druge ministre po potrebi, a koji e preuzeti dunost po odobrenju Predstavnikog doma . Meutim, Ustav nije predvidio da e se ve kod prvog imenovanja javiti tenzije na meuentitetskom planu koje su rezultovale neprihvatanjem jednog predsjedavajueg, tj . predstavnika samo jednog entiteta na toj funkciji . Tada je napravljen kompromis da se imenuju dva kopredsjedavajua, jedan iz Federacije BiH i jedan iz RS, a to je dovelo do blokade ovog organa koja je trajala sve do 2002 . godine . Iz tog razloga te godine usvojen je Zakon o Vijeu ministara BiH koji je predvidio samo jednog predsjedavajueg i jednog zamjenika, s tim to su njihove funkcije stalne, tj . ne rotiraju se . Ovaj novi Zakon o Vijeu ministara znaajno je poveao broj ministarstava . Preciznije, lanom 5 . Zakona navodi se da Vijee ministara ine predsjedavajui i osam ministara, a to su ministri vanjskih poslova, vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, ministar finansija i trezora, ministar komunikacija i prometa, ministar civilnih poslova, ministar za ljudska prava i izbjeglice, ministar pravde i ministar sigurnosti . Godine 2003 . usvojen je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o Vijeu ministara i Zakona o ministarstvima kojim se utvruje da je lan Vijea ministara i ministar odbrane365 tj . da je Ministarstvo odbrane novo ministarstvo u sastavu Vijea ministara366, ime je utvren trenutni broj ministarstava (9) .367 Sve ovo govori da su u proteklih nekoliko godina mnogi entitetski prerogativi prenijeti na dravni nivo .
lan 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Vijeu ministara Bosne i Hercegovine. h ttp://www.vijeceministara.gov.ba/bosanski/zakon_o_di_ zakon_o_min.pdf lan 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o ministarstvima i drugim organima uprava Bosne i Hercegovine. h ttp://www.vijeceministara.gov.ba/bosanski/zakon_o_di_ zakon_o_min.pdf
365 366 lan 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o ministarstvima i drugim organima uprava Bosne i Hercegovine 367 Ministarstvo vanjskih poslova, Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, Ministarstvo komunikacija i prometa, Ministarstvo finansija i trezora, Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice, Ministarstvo pravde, Ministarstvo sigurnosti, Ministarstvo civilnih poslova i Ministarstvo odbrane.

2.8. osnivanje vijea ministara i ministarstava


Vijee ministara Bosne i Hercegovine uspostavljeno je neposredno Ustavom Bosne i Hercegovine (lan V .4) koji je ovom organu namijenio ulogu i funkciju vlade drave Bosne i Hercegovine u onim oblastima u kojima entiteti nisu imali iskljuivu nadlenost . Te oblasti taksativno su navedene u Ustavu BiH . Konkretno, lan III .1 Ustava BiH definie ih kao pitanja u nadlenosti institucija Bosne i Hercegovine i to su: 1. vanjska politika; 2. vanjsko-trgovinska politika; 3. carinska politika; 4. monetarna politika, kao to je predvieno lanom VII363; 5. finansiranje institucije i meunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine; 6. politika i regulisanje pitanja imigracije, izbjeglica i azila; 7. provoenje meunarodnih i meuentitetskih krivinopravnih propisa, ukljuujui i odnose sa Interpolom;

8. uspostavljanje i funkcionisanje zajednikih i meunarodnih komunikacijskih sredstava; 9. regulisanje meuentitetskog transporta; 10. kontrola vazdunog saobraaja . Na bazi ovih ingerencija, formirana su tri ministarstva: Ministarstvo vanjskih poslova, Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa i Ministarstvo civilnih poslova364, iji ministri su
363 364

lan VII Ustava BiH odnosi se na Centralnu banku BiH.

Civilni poslovi su, ustvari, bili supstitut za sve one nadlenosti institucija Bosne i Hercegovine koje se nisu mogle podvesti pod odgovornosti druga dva ministarstva.

122

2.8.1. Ministarstva368 2.8.1.1. Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice


Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH osnovano je 2000 . godine Zakonom o ministarstvima i drugim organima uprave Bosne i Hercegovine . Ovo je prvo ministarstvo kojem se nakon Dejtonskog sporazuma u nadlenost stavlja provoenje i nadzor nad implementacijom Aneksa VII Dejtonskog sporazuma tj . kreiranje i provoenje politike BiH u oblasti povratka izbjeglih i raseljenih osoba u BiH i zatitom ljudskih prava . Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice nadleno je za:369 1. praenje i provoenje meunarodnih k o n vencija i drugih dokumenata iz oblasti ljudskih prava i osnovnih sloboda; 2. promovisanje i zatita linih i kolektivnih ljudskih prava i sloboda; 3. koordinaciju i pripremu izvjetaja nadlenim domaim organima i institucijama i meunarodnim institucijama i organizacija o provoenju obaveza iz meunarodnih konvencija i meunarodnih dokumenata; 4. kreiranje i provoenje aktivnosti na ispunjavanju obaveza BiH u pogledu prijema u evroatlantske integracije, a posebno u vezi sa primjenom Evropske konvencije o ljudskim pravima i osnovnim slobodama i njenim protokolima; 5. praenje, izradu i distribuiranje informacija o standardima, ostvarenjima i aktivnostima u oblasti ljudskih prava; 6. saradnju sa vjerskim zajednicama; 7. saradnju sa nacionalnim manjinama i njihovim udruenjima;

11. provoenje Aneksa VII Opeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, kao i praenje i nadzor provoenja tog Aneksa; 12. kreiranje i provoenje politike BiH u oblasti povratka izbjeglica i raseljenih osoba u BiH, projekata rekonstrukcije i obezbjeenje drugih uslova za odriv povratak; 13. koordiniranje, usmjeravanje i nadzor u okviru Komisije za izbjeglice i raseljene osobe, aktivnosti entiteta i drugih institucija u BiH odgovornih za provoenje politike u ovoj oblasti; 14. sve ostale aktivnosti propisane Zakonom, i/ili koje se odnose na provoenje Aneksa VI i VII Opeg okvirnog sporazuma za mir u BiH; 15. sve podatke koje Ministarstvo ocijeni relevantnim u skladu sa svim vaeim standardima o zatiti podataka; 16. saradnju sa nevladinim sektorom po pitanjima iz nadlenosti ministarstva; 17. kreiranje politike useljavanja i azila u BiH; 18. kreiranje politike Bosne i Hercegovine prema iseljenitvu; 19. prikupljanje, sistematiziranje, publikovanje i distribuiranje svih podataka iz nadlenosti ministarstva .

2.8.1.2. Ministarstvo pravde


Ministarstvo pravde BiH osnovano je 2002 . godine Zakonom o ministarstvima i drugim organima uprave Bosne i Hercegovine i ono je nadleno za:370 1. administrativne funkcije vezano za pravosudne organe na dravnom nivou; 2. meunarodnu i meuentitetsku pravosudnu saradnju (meusobna pravna pomo i kontakti sa meunarodnim tribunalima); 3. izradu odgovarajuih zakona i propisa za ureenje pitanja iz alineje 1 . i 2 .; 4. obezbjeivanje da zakonodavstvo BiH i njegova provedba na svim nivoima budu u skladu sa obavezama BiH koje proizlaze iz meunarodnih sporazuma; 5. saradnju sa Ministarstvom vanjskih poslova i entitetima na izradi meunarodnih bilateralnih i multilateralnih sporazuma;
370

8. saradnju sa institucijama i organizacijama zaduenim za traenje nestalih osoba u BiH; 9. saradnju sa Crvenim krstom/kriom BiH i Meunarodnim komitetom Crvenog krsta/kria i humanitarnim organizacijama; 10. staranje o pitanjima azila i o pravima izbjeglica koje dolaze u BiH;
368

Pomenuta su ministarstva koja su najneposrednije povezana sa realizacijom aktivnosti u oblasti tranzicijske pravde. lan 12. Zakona o ministarstvima i drugim organima uprave Bosne i Hercegovine.

369

lan 13. Zakona o ministarstvima i drugim organima uprave Bosne i Hercegovine.

123

6. davanje smjernica i praenje pravnog obrazovanja, kako bi se obezbijedila meuentitetska harmonizacija u ovoj oblasti i postupanje u skladu sa najboljim standardima; 7. uopteno djelovanje kao centralno koordinirajui organ za obezbjeivanje usklaenosti zakonodavstva i standarda pravosudnog sistema meu entitetima, bilo obezbjeenjem uslova za raspravu ili koordiniranjem inicijativa;

u provoenju civilne zatite, koordiniranje djelovanja entitetskih slubi civilne zatite u BiH i usklaivanje njihovih planova za sluaj prirodne ili druge nesree koje zahvataju teritoriju BiH, i donoenje programa i planova zatite i spaavanja; 8. provoenje politike useljavanja i azila BiH i ureenje procedure vezano za kretanje i boravak stranaca u BiH . U sastavu Ministarstva sigurnosti kao posebne upravne organizacije funkcioniu Dravna granina sluba BiH, SIPA, te Ured za saradnju sa Interpolom .

8. ekstradiciju; 9. poslove upravne inspekcije nad izvravanjem zakona koji se odnose na dravne slubenike i zaposlene organa uprave, upravni postupak i posebne upravne postupke i uredsko poslovanje u organima uprave; 10. pitanja udruenja graana, voenje registara udruenja graana i nevladinih organizacija koje djeluju na teritoriji BiH; 11. druge poslove i zadatke koji nisu u nadlenosti drugih ministarstava BiH, a srodni su poslovima iz nadlenosti ovog ministarstva .

2.8.1.4. Ministarstvo civilnih poslova


Ministarstvo civilnih poslova osnovano je 2002 . godine Zakonom o ministarstvima i drugim organima uprave Bosne i Hercegovine i ono je nadleno za:372 1. poslove dravljanstva, upis i evidenciju graana, zatitu linih podataka, prijavljivanje prebivalita i boravita, line isprave, putne isprave i postupak evidencije registracije vozila; 2. deminiranje . Takoer, Ministarstvo je nadleno za obavljanje poslova i izvravanje zadataka koji su u nadlenosti Bosne i Hercegovine i koji se odnose na utvrivanje osnovnih principa koordiniranja aktivnosti, usklaivanja planova entitetskih organa vlasti definisanjem strategije na meunarodnom planu u podrujima: 1. zdravstva i socijalne zatite; 2. penzija; 3. nauke i obrazovanja; 4. rada i zapoljavanja; 5. kulture i sporta; 6. geodetskim, geolokim i meteorolokim poslovima . U sastavu ovog ministarstva kao posebne upravne organizacije funkcioniu Agencija za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka BiH koja je naslijedila Direkciju za implementaciju CIPS projekta i Komisija za deminiranje .
372

2.8.1.3. Ministarstvo sigurnosti


Ministarstvo sigurnosti osnovano je 2002 . godine Zakonom o ministarstvima i drugim organima uprave Bosne i Hercegovine i ono je nadleno za:371 1. zatitu meunarodnih granica, unutranjih graninih prijelaza i regulisanje prometa na graninim prijelazima BiH; 2. spreavanje i otkrivanje inilaca krivinih djela terorizma, trgovine drogom, krivotvorenja domae i strane valute i trgovine ljudima i drugih krivinih djela sa meunarodnim ili meuentitetskim elementom; 3. meunarodnu saradnju u svim oblastima iz nadlenosti ministarstva; 4. zatitu osoba i objekata; 5. prikupljanje i koritenje podataka od znaaja za bezbjednost BiH; 6. organizaciju i usaglaavanje aktivnosti entitetskih ministarstava unutranjih poslova i Brko Distrikta Bosne i Hercegovine u ostva-rivanju bezbjednosnih zadataka u interesu BiH; 7. provoenje meunarodnih obaveza i saradnju
lan 14. Zakona o ministarstvima i drugim organima uprave Bosne i Hercegovine.
371

lan 15. Zakona o ministarstvima i drugim organima uprave Bosne i Hercegovine.

124

2.8.1.5. Ministarstvo odbrane


Ministarstvo odbrane osnovano je 2003 . godine Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o ministarstvima i drugim organima uprave Bosne i Hercegovine i ono je nadleno za:373 1. stvaranje i odravanje odbrambenog kapaciteta, kako bi se osigurala zatita suvereniteta, teritorijalnog integriteta, politike nezavisnosti i meunarodnog subjektiviteta Bosne i Hercegovine, 2. nadzor nad svim aspektima Oruanih snaga Bosne i Hercegovine, 3. predstavljanje Bosne i Hercegovine u meunarodnim odnosima vezano za pitanja odbrane, 4. izradu, pregled i auriranje odbrambene politike Bosne i Hercegovine koju odobrava Predsjednitvo Bosne i Hercegovine, 5. izradu i odobravanje politika i propisa u pogledu organizacije, administracije, obuke, opremanja i upotrebe Oruanih snaga Bosne i Hercegovine, 6. osiguravanje da Bosna i Hercegovina potuje meunarodne obaveze vezano za pitanje odbrane, 7. aktiviranje jedinica rezervnog sastava i kategorija rezervista za sve operacije, izuzev planirane obuke, 8. razmjetaj ili upotrebu bilo kojeg dijela Oruanih snaga van Bosne i Hercegovine za sve operacije ili aktivnosti obuke, 9. izdavanje instrukcija naelniku Zajednikog taba Bosne i Hercegovine za upotrebu ili razmjetanje bilo koje jedinice Oruanih snaga unutar Bosne i Hercegovine za potrebe koje nisu obuka, 10. uspostavljanje postupaka za odobravanje vojne pomoi civilnim vlastima u sluaju prirodnih katastrofa i nesrea, po ovlatenju datom od Predsjednitva Bosne i Hercegovine, 11. ustanovljavanje postupaka koji osiguravaju transparentnost dunosti Ministarstva, 12. ostale nadlenosti definisane u Zakonu .
373

3. reforma institucija 3.1. reforma policije


Agencija IPTF, koja je osnovana Aneksom XI Dejtonskog sporazuma, imala je kljunu ulogu u pokretanju reforme policije . Glavne aktivnosti u vezi s tim bile su: izdavanje certifikata za obavljanje policijskog posla, obuka policajaca u vrenju profesionalnih dunosti i potivanju ljudskih prava te osnivanje novih institucija u MUP-ovima, a sa ciljem generalno profesionalizacije policijskog rada . Tokom ovog procesa 2002 . godine uspostavljena je institucija direktora policije u entitetima BiH koji bi bio profesionalac i ija bi dunost bila organizovanje policijskog posla u profesionalnom smislu, nasuprot funkciji ministra policije, to je politika funkcija . U organizacionom smislu, na nivou Federacije BiH postoji Federalno ministarstvo unutranjih poslova i svaki od 10 kantona ima svoje podruno istovrsno ministarstvo . U Repulici Srpskoj struktura policije je centralizovana i postoji samo jedno, entitetsko ministarstvo, Ministarstvo unutranjih poslova . Godine 2007 . nastavljeno je sa reformom, to je bio jedan od uslova za potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruivanju BiH Evropskoj uniji . U septembru iste godine donijeta je odluka da e se sve zakonodavne i budetske nadlenosti nalaziti na dravnom nivou, u okviru Ministarstva sigurnosti, a da e operativna komanda biti na lokalnom nivou, entitetskom i kantonalnom, kao i do sada . Takoer, u okviru Ministarstva sigurnosti BiH osnovat e se Direkcija za koordinaciju policije, a na ijem elu e biti direktor policije . Tokom godina, u okviru procesa reformi, dolo je do formiranja drugih policijskih institucija na dravnom nivou, poput Dravne agencije za istrage i zatitu (SIPA) i bezbjednosne agencije OSA . U policijske strukture BiH ulaze, takoer, i Granina policija BiH, te Centar za kriminalistiko-tehnika vjetaenja i Odjeljenje za standarde u obrazovanju . Meutim, u javnosti je dobro poznato da je reforma policije ve godinama veoma kontroverzno pitanje u odnosima izmeu politikih rukovodstava sva tri naroda u BiH, izmeu entiteta, te u odnosima meunarodne zajednice i BiH . S jedne strane, reforma policije je postigla izvjesne rezultate na institucionalnom planu, dok s druge, reformski napori nisu konzistentno i temeljito proveli zahtjev za punom profesionalizacijom policijskih snaga . Opti je utisak u javnosti da policija uiva ogranieno povjerenje . Postoje pritube graana na neefikasnost policije u zatiti javne bezbjednosti, kao i navodi da rtve ratnih zloina te povratnici i dan-danas susreu i

lan 15.a Zakona o izmjenama i dopuna Zakona o ministarstvima i drugim organima uprave Bosne i Hercegovine.

125

prepoznaju osobe koje su odgovorne za krenje njihovih prava .374 Oigledno je da reforma policije ostaje otvoreno pitanje u procesu demokratizacije Bosne i Hercegovine, kao i u itavom procesu suoavanja s prolou .

3.1.1. dravna agencija za istrage i zatitu (SIPA)


Dravna agencija za istrage i zatitu formirana je 2004 . godine kao policijski organ usvajanjem Zakona o Dravnoj agenciji za istrage i zatitu . Ona je sljedbenica bive Agencije za informacije i zatitu . SIPA funkcionie kao posebna upravna jedinica sa operativnom samostalnou u okviru Ministarstva sigurnosti Vijea ministara .375 Zakonom je posebno naglaeno da SIPA djeluje na profesionalnim osnovama i potpuno nezavisno od politikih i svih drugih uticaja .376 Osim spomenutog zakona, 2004 . godine usvojen je set drugih zakona koji su dodatno odredili i precizirali nadlenost i aktivnosti SIPA-e . To su Zakon o policijskim slubenicima, Zakon o spreavanju pranja novca, Zakon o zatiti svjedoka pod prijetnjom i ugroenih svjedoka, Zakon o programu zatite svjedoka u BiH i drugi .

sa domaim zakonima i meunarodnim pravom, te zatitom osoba na najviim dravnim pozicijama, poput lanova Predsjednitva BiH, predsjedavajueg i ministara Vijea ministara, predsjedavajuih Parlamentarne skuptine i Doma naroda Parlamentarne skuptine, predsjednika Suda BiH, glavnog tuioca Tuilatva BiH i stranih zvaninika i drugih lica u skladu sa odlukom Vijea ministara tj . direktora SIPA-e, a to je dodatno operacionalizovano nekim zakonima, poput Zakona o zatiti svjedoka pod prijetnjom i ugroenih svjedoka i Zakona o programu zatite svjedoka .377 SIPA provodi vetting proceduru, tanije provjeru podobnosti za obavljanje odreenih funkcija u administraciji na svim nivoima vlasti, kao i u policijskim organima drave i entiteta, po slubenoj dunosti i na osnovu zahtjeva institucija .378 Sjedite SIPA-e je u Sarajevu, dok se u Banjoj Luci i u Mostaru nalaze podruni uredi .

3.1.2. obavjetajno-sigurnosna agencija (oSA)


OSA je formirana 2004 . godine Zakonom o Obavjetajno-sigurnosnoj agenciji Bosne i Hercegovine . Osnivanjem OSA-a prestale su da postoje entitetske obavjetajno-sigurnosne institucije .379 Agencija ima nadlenost na itavoj teritoriji BiH i njeno sjedite je u Sarajevu .380 Zakon utvruje nadlenost Agencije i istie da je ona odgovorna za prikupljanje, analizovanje i distribuciju obavjetajnih podataka u cilju zatite sigurnosti, ukljuujui suverenitet, teritorijalni integritet i ustavni poredak Bosne i Hercegovine . Agencija obavlja svoj rad u skladu sa odredbama Ustava Bosne i Hercegovine, ukljuujui odredbe Evropske konvencije o zatiti ljudskih prava i osnovnih sloboda i njenih protokola, te meunarodne ugovore i sporazume koje je Bosna i Hercegovina potpisala ili im je pristupila .381 OSA ima status nezavisne organizacije382 iji rad koordinira predsjedavajui Vijea ministara .383 Meutim, Predsjednitvo BiH i Vijee ministara, generalno, takoer
377 lanovi 3, 15, 16 i lan 17. Zakona o Dravnoj agenciji za istrage i zatitu. 378

SIPA je formirana 2004. godine. Nadlenost  SIPA istrauje krivina djela koja su u nadlenosti Suda i Tuilatva BiH;  SIPA se bavi zatitom svjedoka koji e svjedoiti i koji svjedoe pred Sudom BiH, te zatitom osoba na najviim dravnim pozicijama, stranih zvaninika, te zatitom objekata;  SIPA provodi vetting proceduru; Nadlenost SIPA-e je da istrauje krivina djela koja su u nadlenosti Suda i Tuilatva BiH, poput djela ratnih zloina, organizovanog kriminala, terorizma, finansijskog kriminala i druga krivina djela . Takoer, Agencija se bavi i poslovima zatite objekata u skladu
374

Vie informacija u nastavku teksta.

Vie informacija pronai u izvjetaju sa odranih konsultacija izmeu organizacija civilnog drutva i institucija vlasti koje su zajedniki organizovali Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH i Ministarstvo pravde BiH i UNDP u junu 2008. godine u Fojnici. Izvjetaj se nalazi u aneksu ovog dokumenta (CD). lan 1.1. Zakona o o Dravnoj agenciji za istrage i zatitu. lan 2.2. Zakona o o Dravnoj agenciji za istrage i zatitu.

379 lan 2. Zakona o Obavjetajno-sigurnosnoj agenciji BiH. http://www.osa-oba.gov.ba/zakonhr.htm 380 381 382 383

lan 3. Zakona o Obavjetajno-sigurnosnoj agenciji BiH. lan 1. Zakona o Obavjetajno-sigurnosnoj agenciji BiH. lan 2. Zakona o Obavjetajno-sigurnosnoj agenciji BiH. lanovi 9. i 10. Zakona o Obavjetajno-sigurnosnoj agenciji BiH.

375 376

126

su ukljueni u koordinaciju i kontrolu rada Agencije .384 U pogledu civilne kontrole nad radom OSA-e, zakon naroito velika ovlatenja daje Sigurnosno-obavjetajnoj komisiji koju zajedniki formiraju Predstavniki dom i Dom naroda Parlamentarne skuptine BiH .385

Nakon usvajanja ovih zakona ukinuta su entitetska ministarstva odbrane i entitetske vojske, 2006 . godine, te je zapoeto sa integracijom jedinica u jedinstvene rodove Oruanih snaga BiH . Transfer vojne imovine sa nivoa entiteta na dravni nivo zavren je u martu 2008 . Meutim, jo uvijek nije izvreno smanjivanje broja pripadnika Oruanih snaga u skladu sa NATO standardima koji su osnova reforme Oruanih snaga .

OSA je formirana 2004. godine. Njenim osnivanjem ukinute su entitetske obavjetajno-sigurnosne agencije. Nadlenost  Prikupljanje, analiza i distribucija obavjetajnih podataka u cilju zatite sigurnosti, suvereniteta, teritorijalnog integriteta i ustavnog poretka Bosne i Hercegovine.

4. Zakonodavstvo 4. 1. krivino zakonodavstvo


Reforma krivinog zakonodavstva zapoela je u manjem obimu usvajanjem novog krivinog zakonodavstva u Federaciji BiH (1998 . godine), u RS (2000 . godine) i u Brko Distriktu (2001 . godine) . Sveobuhvatni pristup ovoj reformi zauzet je tek u 2002 . godini kada su zapoete aktivnosti na usvajanju krivinih propisa na svim nivoima i to uz prvenstveno zalaganje OHR-a . Naime, Visoki predstavnik je 2003 . godine nametnuo Zakon o krivinom postupku BiH, sa kojim su naknadno usaglaeni ZKP-i entiteta . Istovremeno je nametnut i Krivini zakon BiH . Ovakav postupak bio je neophodan u uslovima opstrukcije domaih vlasti prema reformi prava uopte, ali i kao podrka za poetak rada novoosnovanog Suda Bosne i Hercegovine .386

3.2. reforma sistema odbrane


Reforma sistema odbrane generalno je ocijenjena kao jedna od najuspjenijih u BiH, meutim, ona jo uvijek nije u potpunosti izvrena . Glavni rezultat reforme je uspostavljanje jedinstvene politike odbrane zemlje osnivanjem Ministarstva odbrane BiH na osnovu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o ministarstvima i drugim organima uprave Bosne i Hercegovine, te Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o Vijeu ministara BiH 2003 . godine i, na kraju, usvajanjem Zakona o odbrani BiH 2005 . godine kojim su osnovane jedinstvene Oruane snage BiH . Preciznije, Zakonom o odbrani regulie se jedinstveni odbrambeni sistem BiH, uspostavljaju se Oruane snage BiH kao profesionalna i jedina vojna sila drave i njihova uloga, te lanac komandovanja i uloga institucija u pravcu civilne kontrole i pune zatite suvereniteta i teritorijalnog integriteta BiH . Zakon posebno istie da Oruane snage BiH ine pripadnici svih konstitutivnih naroda kao i pripadnici naroda iz redova ostalih .

4.2. Zakoni koji ureuju oblast zatite svjedoka387


Zakon o zatiti svjedoka pod prijetnjom i ugroenih svjedoka388 i Zakon o programu zatite svjedoka u BiH389 ureuju oblast zatite svjedoka . Prvi zakon propisuju mjere psiholoke podrke svjedoku, kao i zatitu identiteta i privatnosti putem razliitih mjera: svjedoenje videolinkom, skrivanje identiteta svjedoka, svjedoenje bez prisustva optuenog, distorzija glasa i druge mjere . Sa druge strane, Zakon o programu zatite svjedoka u BiH propisuje mjere fiziko-bezbjednosne zatite, kao to su fizika zatita, sigurne kue, relokacija, promjena identiteta i drugo . Zakoni se primjenjuju prvenstveno na Sudu BiH, tj . na kantonalnim i okrunim sudovima, u zavisnosti od njihovih kapaciteta .390

Glavni rezultat reforme je uspostavljanje jedinstvene politike odbrane zemlje i osnivanje Oruanih snaga BiH, u koje su integrisane jedinice entitetskih vojski. Oruane snage BiH osnovane su Zakonom o odbrani koji je usvojen 2005. godine. Usvajanjem zakona prestala su da postoje entitetska ministarstva odbrane.

386 387 384

Vie informacija u Poglavlju II, dio Krivina pravda. Vie informacija u Poglavlju II, dio Krivina pravda. Zakon je usvojen 2003. godine. Zakon je usvojen 2004. godine. Vie informacija u Poglavlju II, dio Krivina pravda.

lanovi 7. i 8. Zakona o Obavjetajno-sigurnosnoj agenciji Bosne i Hercegovine. lanovi od 18. do 23. Zakona o Obavjetajno-sigurnosnoj agenciji Bosne i Hercegovine.

388 389

385

390

127

Ogranienost prava da svi graani BiH budu birani na sve dravne funkcije
Ustav BiH (lan II.1) obavezuje BiH i oba entiteta da moraju osigurati najvii nivo meunarodno priznatih ljudskih prava i osnovnih sloboda. Nema sumnje da se ova odredba odnosi i na Evropsku konvenciju, tim prije to Ustav u lanu II.2 propisuje da se prava i slobode predviene Evropskom konvencijom i njenim protokolima direktno primjenjuju u BiH, te da imaju prioritet u odnosu na ostale zakone. Pod ovim se svakako podrazumijeva lan 3. protokola 1. Evropske konvencije koji se odnosi na izbore u dravama potpisnicama Evropske konvencije: strane ugovornice se obavezuju da dre slobodne izbore... pod uslovima koji e osigurati slobodno izraavanje miljenja naroda u izboru zakonodavnih organa. Praksa Konvencije je pokazala da se pod zakonodavnim organima podrazumijevaju i izvrni organi, bilo da se oni biraju direktno ili posrednim putem (posrednim putem kada, na primjer, efa drave imenuje parlament). Meutim, kada se operativne odredbe Ustava o nainu izbora Doma naroda Parlamentarne skuptine BiH i Predsjednitva BiH uporede sa citiranim naelnim proklamacijama, vidi se da Ustav BiH suava opte birako pravo ukupnog birakog tijela u Bosni i Hercegovini. lan IV.1 Ustava utvruje da se Dom naroda sastoji od 15 delegata, od kojih su dvije treine iz Federacije (ukljuujui pet Hrvata i pet Bonjaka) i jedna treina iz Republike Srpske (pet Srba). a) Nominovane hrvatske, odnosno bonjake delegate iz Federacije biraju hrvatski odnosno bonjaki delegati u Domu naroda Federacije. Delegate iz Republike Srpske bira Narodna skuptina Republike Srpske. b) Devet lanova Doma naroda sainjava kvorum, pod uslovom da su prisutna najmanje tri bonjaka, tri hrvatska i tri srpska delegata. Jasno je iz ovog postupka za izbor i utvrivanje kvoruma da pripadnik manjine, a ni pojedinac koji ne pripada jednom od tri konstitutivna naroda, ne moe biti lan Doma naroda Parlamentarne skuptine BiH. Ova situacija je u koliziji i sa Evropskom konvencijom, ali i preambulom Ustava u kojoj se

proklamuje da Bonjaci, Hrvati i Srbi, kao konstitutivni narodi (u zajednici s ostalima), i graani Bosne i Hercegovine ovim utvruju Ustav Bosne i Hercegovine. Jo rjeitiji primjer za ovu kontradiktornost su odredbe Ustava koje govore o Predsjednitvu BiH. Sastav Predsjednitva utvruje lan V Ustava na slijedei nain: Predsjednitvo Bosne i Hercegovine se sastoji od tri lana: jednog Bonjaka i jednog Hrvata koji se svaki biraju neposredno sa teritorije Federacije i jednog Srbina koji se bira neposredno sa teritorije Republike Srpske. U stavu 1. ovog lana izbor lanova je propisan sljedeom odredbom: lanovi Predsjednitva biraju se neposredno u svakom entitetu (tako da svaki glasa glasa za popunjavanje jednog mjesta u Predsjednitvu) u skladu sa Izbornim zakonom kojeg donosi Parlamentarna skuptina.391 Dakle, Ustav BiH je pored svoenja pasivnog birakog prava iskljuivo na pripadnike konstitutivnih naroda (Bonjak, Hrvat, Srbin), oduzeo pravo glasa svim graanima da se, kao cjelovito birako tijelo, izjasne o svim kandidatima za lana Predsjednitva, bez obzira na nacionalnu odnosno entitetsku pripadnost i jednih i drugih. tavie, Ustav onemoguava kandidaturu, recimo, ne-Srbina iz Republike Srpske ili Srbina iz Federacije BiH, a istovremeno dozvoljava graanima da glasaju iskljuivo za kandidate iz entiteta u kojem imaju prebivalite. Aplikacija koja je povodom diskriminirajuih izbornih procedura podnijeta Ustavnom sudu BiH 2004. godine nije promijenila bilo ta, jer se Sud u svojoj odluci ograniio na ocjenu ustavnosti Izbornog zakona koja je inae neupitna.392 Pravo pitanje jeste u kojoj mjeri je ovakav Ustav u saglasnosti sa Evropskom konvencijom, ali Ustavni sud nema nadlenost da ocjenjuje sam Ustav i njegov legalitet. Njemu je namijenjena uloga uvara Ustava jer lan VI.3 glasi: Ustavni sud e braniti ovaj Ustav. injenica je da je ovaj pravni problem predmet komentara dejtonskog ustavnog ureenja BiH od njegovog samog stupanja na snagu i da e biti jedno od pitanja koje e se nai na dnevnom redu ustavnih promjena.
Izborni zakon BiH (Slubeni list BiH, broj 23/01), (amandmani, broj 07/02 i 20/02), ostao je u okvirima citiranih ustavnih odredaba, detaljnije ih razraujui u odreenim proceduralnim i pravno-tehnikim aspektima.
391 392

Odluka Ustavnog suda BiH u predmetu Sulejman Tihi (u5/04) od 27. 1. 2006.

128

4.3. Zakon o nestalim osobama393


Zakon o nestalim osobama usvojen je 2004 . godine sa ciljem da se ubrza proces traenja nestalih osoba, da se prestane sa rasvjetljavanjem sudbine nestalih po etnikom principu, te da se utvrdi taan broj nestalih i identifikovanih . Zakonom se definie ko je nestala osoba (nain prijavljivanja, verifikacija podataka, identifikacija, ko je lan porodice nestalih i drugo)394, propisuje osnivanje Instituta za nestale395, Centralne evidencije nestalih (CEN)396, Fonda za nestale osobe397, te ostvarivanje socijalnih i drugih prava lanova porodica nestalih398 . Ovaj zakon odnosi se na osobe koje su nestale u razdoblju od 30 . aprila 1991 . do 14 . februara 1996 . godine . Inae, ovo je prvi zakon takve vrste u svijetu .

godine . Proces koji je provoen u ovim dvjema strukturama imao je velike metodoloke razlike: vetting u policiji bio je upuen na ispitivanje odgovornosti policajaca u vrijeme kada su sistematski krena ljudska prava, sa akcentom na ukazivanje nepodobnosti da odreena osoba bude policajac . Teret dokazivanja imala je komisija koja je ispitivala podobnost . Sa druge strane, proces vettinga u pravosuu imao je karakteristike ponovnog zapoljavanja, reimenovanja, gdje su sva radna mjesta u pravosuu proglaena otvorenim i na njih su mogli da apliciraju i sudije i tuioci koji su ve zauzimali ta radna mjesta, kao i svi drugi koji do tada nisu imali funkcije u pravosuu . U okviru ovog procesa akcenat je stavljen na dokazivanje podobnosti za poziciju u pravosuu . Teret dokazivanja bio je na aplikantima . U BiH trenutno postoji vie zakona i institucija koje propisuju i provode mjere u vezi sa vettingom, a ne jedan zakon koji bi ureivao ovu oblast. Svi ti mehanizmi za osnovu imaju uzak standard koji je propisan Aneksom VI Dejtonskog sporazuma, tj. takom IX.1 Ustava BiH, a to je krenje meunarodnog humanitarnog prava: nijedna osoba koja je osuena u predmetu ratnih zloina ili protiv koje je podignuta optunica da je poinila ratni zloin, a koja se nije povinovala naredbi da se pojavi pred Tribunalom, ne moe se kandidirati za javnu funkciju. to se zakona tie, to su Izborni zakon, Zakon o dravnoj slubi u institucijama Bosne i Hercegovine, Zakon o Dravnoj agenciji za istrage i zatitu i Zakon o Visokom sudskom i tuilakom vijeu, a institucije kojima su ovi zakoni dali mandat da se bave procesom vettinga su Centralna izborna komisija, Agencija za dravnu upravu, SIPA i VSTV. Takoer i OHR ima nadlenost za provoenje vettinga, meutim Visoki predstavnik je ovo ovlatenje rijetko primjenjivao.

4.4. Izborni zakon BiH


Izborni zakon BiH usvojen je 2001, dok su posljednje izmjene i dopune Zakona donijete 2007 . godine . Njime se iscrpno utvruju principi koji vae za izbore na svim nivoima vlasti u BiH, kako je to navedeno u lanu 1 .1 ovog zakona . Takoer, Izborni zakon se u svojim lanovima 1 .6, 1 .7, 2 .9 i 2 .13 bavi pitanjem vettinga, tanije utvrivanjem principa koji su kandidati podobni da budu na izbornim listama, tj . da budu birani na pozicije u dravnoj administraciji, a na osnovu glasova biraa . Na kraju, Izborni zakon na specifian nain ureuje pitanje prebivalita i boravita, a to je od direktnog uticaja na pitanje povratka raseljenih i, generalno, na politike odnose unutar BiH .399

5. vetting 5.1. Uvod


Proces vettinga organizovano je izvren u sektoru policije i pravosua . Hronoloki, prvo je zapoeo vetting u policiji i trajao je od 1999 . do 2002 . godine, dok je u pravosuu zapoeo 2002, a zavrio se 2004 .
393

Vie informacija o Zakonu o nestalim osobama u Poglavlju II, dio Kazivanje istine. lan 2. Zakona o nestalim osobama. lan 7. Zakona o nestalim osobama. Poglavlje V Zakona o nestalim osobama. lanovi od 21. do 23. lan 15. Zakona o nestalim osobama.

Proces vettinga u policiji proveo je IPTF, dok je Meunarodna pravosudna komisija (IJC) tj . VSTV proveo proces reimenovanja u oblasti pravosua .

394 395 396 397

5.2. Certifikacija policajaca i reimenovanje sudija i tuilaca 5.2.1. Certifikacija policajaca


ANEKS-om XI Dejtonskog sporazuma osnovana je agencija IPTF u okviru Misije UN-a u BiH (UNMIBH) koja je dobila nadlenost za provoenje procesa certifikacije u policiji . Nakon zavretka oruanog sukoba,

398 Poglavlje IV Zakona Zakona o nestalim osobama. lanovi od 10. do 20. 399 lan 3.3 Izbornog zakona. Vie informacija u Poglavlju II, dio Reparacije.

129

Proces certifikacije u policiji. Proces certifikacije odvijao se u tri faze: faza registracije, privremeno odobrenje za rad i faza certifikacije. Na poetku procesa certifikacije registrovalo se oko 24.000 policajaca. Sama registracija podrazumijevala je pruanje informacije o kvalifikacijama za obavljanje posla, dunostima koje odreeni policajac obavlja u policiji kao i pruanje informacije o ulozi tokom oruanog sukoba. Privremena autorizacija data je onima koji su ispunjavali minimum kriterija za rad kao to su odgovarajua kolska sprema, trening za obavljanje specifinih dunosti u policiji, godite, dravljanstvo i slino.400 Trei korak u procesu je aktivnost certifikacije, tj. izdavanja stalnog odobrenja za rad u policiji. Policajci koji su dobili privremene dozvole prolazili su kroz proces provjere. U toku provjere, na primjer, konsultovan je i Haki tribunal, tako to je IPTF slao imena policajaca u MKSJ sa ciljem da se utvrdi da li se odreeni policajac spominje u dokumentaciji Suda kao poinilac ratnih zloina. Oni koji su proli provjeru, dobili su certifikat za rad. Centralni razlozi za decertifikaciju bili su uee u dogaajima od 1992. do 1995. godine, a koji su upuivali na krenje ljudskih prava ili uee u vrenju ratnih zloina, povrede imovinskih zakona (uzurpacija imovine), generalnih povreda zakona, kao i sakrivanje informacija o kvalifikacijama i tehnikim sposobnostima za rad. Rezultat vettinga je generalno smanjivanje broja policajaca (svega oko 16.000 dobilo je novi certifikat za rad), otvaranje mogunosti za zapoljavanje pripadnika drugih etnikih zajednica i razbijanje monoetnike policijske strukture. Takoer, proces certifikacije otvorio je mogunost za veu zastupljenost ena u policiji.

upravo zato to se na odluujuim pozicijama nalaze odgovorni za krenje ljudskih prava tokom oruanog sukoba . Uopteno govorei, itav policijski sistem u oba entiteta bio je pod velikim uticajem politikih/nacionalnih elita . To je uticalo na produbljivanje nepovjerenja graana, naroito raseljenih osoba, prema instituciji policije . Ovakva atmosfera dovela je do donoenja Rezolucije Savjeta bezbjednosti broj 1088, od 1996 . godine, kojom se Misiji UN-a u BiH stavlja u nadlenost istraivanje odgovornosti pripadnika policije za krenja ljudskih prava i generalno za zloupotrebe u prolosti . Na osnovu ove rezolucije uslijedili su sporazumi izmeu Misije UN-a u BiH i Federacije BiH i Republike Srpske (1996 . i 1998), da Misija UN-a zapone sa procesom certifikacije, tj . decertifikacije policijaca u entitetima .

5.2.1.1. karakteristike vettinga u policiji


Certifikacija policajaca odvijala se u uslovima konstantnog protivljenja politikih elita ovom procesu, kao i nedovoljno usklaenog zakonodavstva entiteta i kriterija Misije UN-a u BiH za provoenje certifikacije . Zbog urgentnosti postupka profesionalizacije policije i uklanjanja onih koji su se ogrijeili o zakon te bili nepodobni za obavljanje policijskog posla, nije proveden detaljan postupak provjere, niti su traeni detaljni dokazi da odreena osoba nije krila postavljene kriterije na osnovu kojih se vrila certifikacija . Iako su svi oni, iji je zahtjev za certifikaciju odbijen, mogli da trae obrazloenje u pisanoj formi, njima nije omoguen nijedan albeni mehanizam . Tanije reeno, pravo albe na odluku o gubljenju certifikata nije bilo predvieno, to je ocijenjeno kao ozbiljno krenje prava decertificiranih policajaca . To je prouzrokovalo ozbiljne kritike domae i meunarodne javnosti . Neki od decertificiranih policajaca ak su podnijeli apelacije Evropskom sudu za ljudska prava i organima UN-a . Na kraju, nikada nije uraena procjena uspjenosti vettinga, tj . da li je nakon procesa certifikacije u policiji profesionalizovan njen rad i da li su svi oni odgovorni za krenja ljudskih prava u prolosti zaista i izgubili pravo na rad u ovoj slubi . Proces ocjenjivanja onemoguila je i injenica da je Misija UN-a u BiH ubrzo nakon zavrenog procesa zatvorena, te da nije bilo predvieno da neka druga institucija nastavi sa procesom provjere, tim prije to je dokumentacija o provedenom vettingu imala karakter povjerljivosti i ostala nedostupnom .

prema procjenama IPTF-a, u oba entiteta radilo je oko 45 .000 policajaca, to je otprilike tri puta vei broj nego to je bila situacija u BiH prije rata . Meutim, i pored ogromnog broja policajaca, MUP nije bio u mogunosti da ispuni glavni cilj Dejtonskog sporazuma, a to je da obezbijedi nesmetani povratak stanovnitva i da povratnicima garantuje bezbjednost . Policija nije bila dovoljno efikasna u istraivanju incidenata prema povratnicima, kao ni u postupku istraivanja sluajeva ratnih zloina . Vjerovalo se da je policija neefikasna
17.000 policajaca dobilo je privremenu autorizaciju. idjeti u Vetting Public Employees in Post-conflict Settings, Operational Guidelines, UNDP, Bureau for Crisis Prevention and Recovery, New York, 2006.
400 V

5.2.2. Proces reimenovanja u pravosuu


Proces reimenovanja u pravosuu nadovezao se na proces certifikacije policajaca . Ovaj proces zapoela je i provodila Nezavisna pravosudna komisija (IJC) tj . VSTV koji je nastavio njen rad .

130

Proces reimenovanja u pravosuu. Od tri navedena zadatka Nezavisne pravosudne komisije, svakako je proces reimenovanja sudija i tuilaca bio najambiciozniji i najdelikatniji. Ovdje se, takoer, radilo o procesu vettinga, tj. da se sudije i tuioci podvrgnu provjeri njihovih profesionalnih referenci i moralnog kredibiliteta. Motiv za ovaj radikalan postupak bio je u injenici da su nosioci pravosudnih funkcija, na kojima je trebala da poiva reforma, dobar dio svoje karijere proveli u pravosuu jednopartijskog sistema bive SFRJ, zatim u etniki oienom sudstvu BiH u godinama pred rat (1990-1992), tokom rata (1992-1995) i u godinama neposredno poslije Dejtonskog sporazuma, odnosno prije nego to je meunarodna zajednica uspostavila svoj sistem praenja suenja. Takoer, nakon potpisivanja Dejtonskog sporazuma na entitetskom i kantonalnom nivou nisu provedeni ozbiljniji koraci u pravcu reforme pravosua, imovinska prava nisu bila zatiena, bilo je vrlo malo pokrenutih predmeta ratnih zloina, a oni koji su procesuirani nisu se vodili u skladu sa standardima fer i pravinog suenja, sluajevi napada na povratnike uglavnom nisu procesuirani, to je kod graana u BiH stvorilo uvjerenje o nekanjivosti takvih djela. Nezavisna pravosudna komisija je u skladu sa svojim nadlenostima razvila strategiju Uloga IjC. Na osnovu odluke Visokog predstavnika od 13 . marta 2001 . godine, formirana je Nezavisna pravosudna komisija . Ovaj specifini organ meunarodne zajednice, u kojem su radili meunarodni i domai strunjaci, imao je veoma irok mandat u procesu sveobuhvatne reforme pravosua . Tri osnovna zadatka IJC-a bila su: a) racionalizovati mreu sudova i tuilatava; b) postaviti temelje nezavisnim kolegijima koji bi u budunosti imenovali sve sudije i tuioce u zemlji i c) provesti postupak reimenovanja svih sudija i tuilaca, uz provjeru njihove profesionalne i etike podobnosti . Visoki predstavnik je Nezavisnoj pravosudnoj komisiji dao izuzetno velika ovlatenja, tako da je ona, na primjer, mogla intervenisati u postupcima pred sudom, zahtijevati prekid postupka, predloiti Visokom predstavniku da smijeni sa funkcije osobe koje opstruiraju sudsku reformu i djeluju u suprotnosti sa Dejtonskim mirovnim procesom, to ukljuuje i smjenjivanje sudija i tuilaca ili nametanje zakona koji su neophodni za unapreenje sudske reforme . Ova ovlatenja su, sa pozitivnim rezultatima reforme pravosua i donoenjem novih relevantnih zakona,
131

reimenovanja sudija i tuilaca, sa kriterijem dokazivanja podobnosti za obavljanje pravosudnih funkcija. Paralelno sa procesom reimenovanja, ova komisija je zapoela i sa procesom racionalizacije mrea sudova i tuilatava, a koja je bila od direktnog uticaja na proces vettinga u pravosuu. Naime, racionalizacija je bila zasnovana na tri osnovna kriterija: broj predmeta, obim populacije koja je pokrivena teritorijalnom djelatnou suda, te blizina prvog sljedeeg suda iste nadlenosti. Nakon zavrenog procesa usvojena je odluka da je broj od 953 radna mjesta za sudije i tuioce u BiH optimalan. Kao to je istaknuto, sve pozicije bile su otvorene kako za ponovno prijavljivanje aktuelnih sudija i tuilaca koje je proces reimenovanja zatekao na ovim funkcijama, tako i za aplikacije drugih kandidata koji ispunjavaju uslove. Tokom procesa za popunjavanje sudijskih i tuilakih mjesta irom zemlje, apliciralo je oko 2.000 kandidata, s tim to su se neki prijavili za vie pozicija alternativno, tako da je ukupan broj aplikacija bio oko 5.000. Svi kandidati bili su obavezni priloiti dokumentaciju o njihovom trenutnom imovinskom stanju, da li su prekrili imovinske zakone (uzurpacija imovine), kao i da daju informacije o ueu u ratu (da li su bili pripadnici vojske, policije, paravojnih jedinica i slino). postepeno gubila svoj smisao . Uspostavljanjem jedistvenog Visokog sudskog i tuilakog vijea (VSTV) mandat IJC-a bio je zavren i Komisija je formalno prestala sa radom 31 . decembra 2003 . godine .

5.2.2.1. rezultat procesa


Proces reimenovanja doveo je do trenutnog ukidanja oko 30% sudova i oko 1% tuilatava, dok je od 953 pozicije, popunjeno ukupno 878 . 30% aplikanata nisu dobili licencu za rad, a od 878 onih koji su dobili licencu, njih 18% je prvi put izabrano na pozicije sudije i tuioca .401 Iako je IJC tj . VSTV tokom ovog procesa elio da ohrabri pripadnike manjina da apliciraju na pozicije kako bi se uspostavila multietnika struktura pravosua, javio se tek neznatan broj pripadnika manjina, od kojih mnogi nisu imali potrebne kvalifikacije .

Vetting Public Employees in Post-conflict Settings, Operational Guidelines, UNDP, Bureau for Crisis Prevention and Recovery, New York, 2006.
401

5.2.3. odnos javnosti u BiH prema provedenim procesima certifikacije policajaca i reimenovanja u pravosuu
Krajnji cilj provoenja certifikacije u policiji i reimenovanja u pravosuu bila je reforma institucija policije, sudova i tuilatava, kako bi se stvorile profesionalne institucije koje e funkcionisati u najboljem interesu graana i u koje e graani imati povjerenja . Iako se generalno smatra da je uinjen veliki i dalekosean korak provoenjem ovih procesa, javnost uglavnom nije zadovoljna rezultatima . Ovakav stav naroito istiu organizacije i pojedinici iz civilnog druta koji se neposredno bave pitanjem suoavanja s prolou, kao to su NVO za ljudska prava402, udruenja rtava i udruenja povratnika403, novinari404 i tako dalje .405 Otvorena pitanja povodom vettinga. Graani BiH vrlo su zainteresovani za ovaj proces i smatraju da je osnov za provoenje vettinga koji je definiran Aneksom VI Dejtonskog sporazuma nedovoljan da bi se na pravi nain ocjenio integritet i kapacitet zaposlenih u javnoj administraciji. esto se uju zahtjevi da bi se vettinga trebao sprovesti i u politikim strankama, medijima, kolama itd. Meutim, opti je zakljuak da u BiH ne postoji dovoljna politika volja za provoenje ovog procesa. Takoer, kad god se javno govori o ovoj temi, uju se oprena miljenja o tome koji period neki novi vetting treba obuhvatiti: je li to samo period oruanog sukoba devedesetih, ili je potrebno taj period proiriti i na vrijeme kada je BiH bila dio bive SFRJ, a kada su takoer krena ljudska prava. Protivnici proirenja perioda izvan ratnih deavanja smatraju da se na ovaj nain eli razvodniti stvarni problem, a to je ispitivanje odgovornosti javnih slubenika za krenja ljudskih prava tokom oruanog sukoba devedesetih godina.

Nezadovoljstvo graana povodom procesa vettinga prouzrokovano injenicom da su, na primjer, neki policajci nakon provedene provjere dobili certifikate za rad, ali da su nakon toga optueni i osueni u sluajevima ratnih zloina (sluaj imi) . Sa druge strane, to se tie reimenovanja u pravosuu, javnost je izraavala nezadovoljstvo zato to pokretanje politikih/etnikih optunica i donoenja politikih/ etnikih presuda nije bio kriterij za diskvalifikaciju aplikanta na pozicije sudije i tuioca . Naroito je kao nezadovoljavajue istaknuto da se itav proces odvijao izvan oiju javnosti .

5.3. Institucije koje trenutno provode vetting 5.3.1. Uloga oHr-a


OHR ima nadlenost da prati i provodi implementaciju Dejtonskog sporazuma, te da tumai njegove odredbe ukoliko doe do sukoba institucija tj . razliitog pristupa u tumaenju njegovih odredbi . Zbog prepoznatih problema u provoenju svojih nadlenosti, Visoki predstavnik je 1998 . godine dobio tzv . Bonske ovlasti koje su mu omoguile da donosi i realizuje odreene odluke kako bi obezbijedio punu primjenu Dejtonskog sporazuma . Upravo se ove ovlasti odnose i na pravo OHR-a da provodi ad hoc vetting aktivnosti protiv onih koji se, prema miljenju Visokog predstavnika, opiru ili kre implementaciju Sporazuma . OHR se veoma rijetko odluivao da negativno reaguje na izbor pojedinaca na istaknute funkcije, nego je radije posezao za svojim ovlatenjima uklanjanja sa funkcije ve izabranih pojedinaca, kada bi se za to stekli razlozi . Najistaknutiji sluajevi, do sada, odnose se na uklanjanje sa funkcije dva lana Predsjednitva BiH u razliitim vremenskim periodima (2001 . Ante Jelavi - afera Hercegovaka banka; 2005 . Dragan ovi - presuda Suda BiH za finansijske malverzacije), dok je lan Predsjednitva Mirko arovi 2003 . podnio ostavku na zahtjev Visokog predstavnika, zbog umijeanosti u aferu Orao, tj . nedozvoljenu trgovinu orujem . U ovu kategoriju svakako spada i predsjednik Republike Srpske Nikola Poplaen kojeg je OHR uklonio sa funkcije 1999 . godine . Takoer je znaajno istai da je OHR nakon prezentovanja izvjetaja o Srebrenici u vie navrata vetirao nekoliko desetina policajaca RS koji se u izvjetaju spominju kao mogui poinioci zloina, kao i one pripadnike policije za koje je postojala sumnja da su u mrei za skrivanje hakih optuenika . Primjena Bonskih ovlasti od strane Visokog predstavnika je u svakom konkretnom sluaju izazivala podijeljene reakcije, kako u iroj javnosti tako i u politikim i nacionalnim elitama . Upeatljivo

402 Razgovor sa predsjednikom Istraivako-dokumentacionog centra Mirsadom Tokaom; Razgovor sa predsjednikom Helsinkog odbora za ljudska prava RS Brankom Todoroviem. 403 Razgovor sa predsjednikom Saveza logoraa BiH Muratom Tahiroviem; razgovor sa... Bubiem, sekretarom Saveza logoraa RS; razgovor sa potpredsjednikom Udruenja Prijedoranki Izvor, Edinom Ramuliem. 404 Razgovor sa Emirom Muslijem, dopisnikom dnevnika Dnevni avaz iz Bijeljine. 405 Vie informacija pronai u izvjetaju sa odranih konsultacija izmeu organizacija civilnog drutva i institucija vlasti koje su zajedniki organizovali Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH i Ministarstvo pravde BiH i UNDP u junu 2008. godine u Fojnici. Izvjetaj se nalazi u aneksu ovog dokumenta (CD).

132

je da ovakav instrument implementacije Dejtonskog sporazuma dovodi u pitanje pravo na albu koje je garantovano Evropskom konvencijom (lan 13) . Na kraju, ovaj fenomen vie govori o karakteru uloge meunarodne zajednice u BiH, koja se esto kvalifikuje kao de facto meunarodni protektorat nego o instrumentima koji joj stoje na raspolaganju .

5.3.2. Uloga Centralne izborne komisije


CiK u skladu sa lanom 2 .9 Izbornog zakona ovjerava uee politikih stranaka, koalicija i nezavisnih kandidata, kao i njihovih lista za uee na izborima, na svim nivoima vlasti . Takoer, CiK izdaje uvjerenje onima koji su dobili mandat od graana da budu birani na pozicije u dravnoj administraciji, a na osnovu glasova biraa . Na ovaj nain CiK uestvuje u procesu vettinga poto ispituje podobnost svih politikih stranaka, koalicija i nezavisnih kandidata kao i njihove izborne liste da li imaju uslove za kandidaturu na izborima tj . da li kandidati ispunjavaju kriterije da se nau na izbornim listama, u skladu sa lanovima 1 .6 i 1 .7 Izbornog zakona . Osnovu ovih lanova ini Aneks VI Dejtonskog sporazuma koji iz javne administracije diskvalifikuje sve one koji su u prolosti krili meunarodno humanitarno pravo . lan 1 .6: Nijedna osoba koja je na izdravanju kazne, a koju je izrekao Haki tribunal i nijedna osoba koja je pod optunicom ovog suda, i nije se povinovala naredbi da se pojavi pred sudom, ne moe da glasa, niti moe da se kandiduje ili da bude imenovana na bilo koju javnu funkciju na teritoriji Bosne i Hercegovine . Ovo pravilo se proiruje i na politike stranke: ukoliko se ovakve linosti nalaze na izbornim listama, stranke e se smatrati da ne ispunjavaju uslove uestvovanja na izborima . lan 1 .7 propisuje slinu mjeru, samo se odnosi na Sud BiH, kantonalne i okrune sudove i Sud Distrikta Brko, ali ne spominje mjeru u odnosu na politike stranke . Takoer, osobe u smislu lanova 1 .6 i 1 .7 Zakona ne mogu biti birane ni za lanove birakih odbora, kao ni za lanove optinskih izbornih komisija . U skladu sa zakonom, Centralna izborna komisija odgovorna je da izvri provjeru kandidata za ove pozicije . Sline nadlenosti, samo na lokalnom nivou, ima Optinska izborna komisija koja u skladu sa lanom 2 .13 Zakona osigurava da sve liste za Optinsko vijee i Skuptinu optine budu u skladu sa ovim zakonom, a to treba da odobri Centralna izborna komisija .
133

Proces provjere CIK. Svi kandidati sa lista trebaju popuniti fomular o svojoj podobnosti za kandidaturu. Jedno od pitanja na koje moraju dati odgovor je njihova uloga tokom oruanog sukoba u BiH, kao i pitanje vezano za sukob interesa. Ovaj formular podnosi se na provjeru CiK-u. to se tie provjere oko uea odreene osobe tokom oruanog sukoba, CiK ostvaruje neposrednu saradnju sa MKSJ. 406

5.3.3. Uloga Agencije za dravnu slubu


Proces provjere Agencije za dravnu slubu. Zakon direktno propisuje uslove koje odreena osoba treba da ispuni da bi postala dravni slubenik.407 Pored optih uslova, da mora biti dravljanin BiH, da ima VII stepen strune spreme, da bude stariji od 18 godina, da je sposoban za vrenje te dunosti, kandidat za poziciju u dravnoj slubi ne smije da bude obuhvaen odredbom lana IX.1 Ustava Bosne i Hercegovine i da se protiv kandidata ne vodi krivini postupak.408 Na kraju, Agencija ima nadlenost da obavi postupak revizije onih trenutno zaposlenih koji imaju pozicije dravnih slubenika.409 Postupak revizije je izvren i on je uraen na osnovu zahtjeva institucija. U sklopu ovog procesa svi provjeravani kandidati morali su da ispunjavaju opte uslove u skladu sa lanom 22. Zakona i da podnesu odgovarajuu dokumentaciju i potvrde, tako da nije moglo da se dogodi da pozicije dravnih slubenika zauzmu oni protiv kojih se vodi krivini postupak (kao i sluaj ratnih zloina). Glavni razlog zato su zaposleni gubili pozicije dravnog slubenika su nedostajue kvalifikacije za obavljanje odreenog posla (stepen obrazovanja).

406 Javnost u BiH generalno je nepovjerljiva prema procesu kandidature tj. ovjere mandata nakon izbora, zato to ovaj proces nije transparentan. Razlog tome je nepoznavanje procedura i sa kojim institucijama CiK neposredno sarauje kako bi dobio informacije o podobnosti odreenog kandidata sa izborne liste. Takoer, opte je uvjerenje da kandidati nisu iskreni u pruanju informacija Centralnoj izbornoj komisiji i da je pogreno njima ostavljati na volju ispunjavanje formulara. 407 408 409

lan 22. Zakona o dravnoj slubi u institucijama BiH. Navedeni lan Zakona. lan 64. Zakona o dravnoj slubi u institucijama BiH.

Jedan broj lanova Zakona o dravnoj slubi u institucijama Bosne i Hercegovine direktno se odnosi na proces ispitivanja odgovornosti javnih slubenika u prolosti, kao i na zapoljavanje odgovarajuih osoba u dravnoj slubi, putem procesa koji provodi Agencija za dravnu slubu . Cilj ovih odredbi Zakona je postizanje profesionalnosti ustanova i izgradnja povjerenja graana prema institucijama . Da bi se dolo do tog ideala, Zakon propisuje osnovne principe djelovanja institucija: zakonitost, transparentnost i javnost, odgovornost, efikasnost i ekonominost te profesionalna nepristrasnost .410

diskvalifikovani mogu biti samo oni protiv kojih postoji optunica za ratne zloine, tj . oni protiv kojih postoji pravnosnana presuda u sluajevima ratnih zloina, dok se injenica da se protiv odreene osobe vodi istraga ne predstavlja oteavajuu okolnost za postavljenje ili suspendovanje .412 Meutim, iako ta injenica ne povlai suspenziju, SIPA informie instituciju koja je traila provjeru i o toj injenici, kao i o svim ostalim injenicama do kojih je dola u toku procesa provjere .413 Takoer, SIPA provjerava podobnost javnih slubenika za obavljanje poslova zbog kojih su angaovani . Konkretno, nadlenost ove agencije odnosi se na policijske slubenike, dravne slubenike i zaposlenike u policijskim i drugim bezbjednosnim organima u BiH, a koji tokom svog rada treba da imaju pristup podacima sa oznakom povjerljivo, u skladu sa Zakonom o zatiti tajnih podataka414, dok OSA vri provjeru svih ostalih osoba, a koje treba da imaju dostupnost podacima sa oznakom povjerljivo, tajno i vrlo povjerljivo . Nakon provjere SIPA izdaje rjeenja da odreeni slubenik moe pristupiti odreenim podacima . Najaei razlog diskvalifikovanja odreene osobe sa pozicije je falsifikovanje diplome, sluajevi falsifikovanja potvrda o provoenju krivinog postupka pred sudom, kao i krenje imovinskih zakona . Izazovi. Pojedina zakonska rjeenja oteavaju SIPA-i da sprovode proces provjere na uspjeniji nain . To se prvenstveno odnosi na odredbe ZKP BiH od 401 . do 405 . koje se odnose na brisanje uslovnih osuda . Naime, u skladu sa ovim zakonom, najdalje godinu dana od prestanka dejstva osude, uslovni osuenici mogu da pokrenu postupak za brisanje osude iz baze podataka, ukoliko to sud ne uini sam po slubenoj dunosti . Konkretno, problem se javlja u injenici da lan 405 . ZKP BiH propisuje da u uvjerenju koje se izdaje po zahtjevu graanina, brisana osuda i posljedice osude ne smiju da se spominju, a to bi sutinski moglo da bude ozbiljna bezbjednosna smetnja na osnovu Zakona o tajnosti podataka, tanije njegovim lanom 59, u pravcu autorizacije za pristup podacima .415
To se, takoer, odnosi i na budue lanove Vijea ministara, a koji prije postavljenja moraju proi kroz provjeru SIPA-e.
412 413

5.3.4. Uloga vSTv-a


Kao to je istaknuto, jedna od nadlenosti VSTV-a je sistematsko praenje i ocjenjivanje rada sudija i tuioca .

Proces provjere VSTV. lanom 64. Zakona o VSTV-u osnovan je Ured disciplinskog tuioca koji vri dunost tuioca u vezi sa navodima koji se tiu povreda dunosti sudija ili tuilaca. Ured je odgovoran za procjenu pravne valjanosti pritubi, istraivanje navoda, te za pokretanje disciplinskih postupaka i zastupanje predmeta disciplinskih prekraja pred disciplinskim komisijama VSTV-a. Ured pokree istrage na vlastitu inicijativu ili po pritubi koju moe podnijeti svaka osoba ili organizacija uz prezentovanje relevantnih dokaza.

5.3.5. Uloga SIPA-e


SIPA se u okviru svojih zakonom definisanih nadlenosti bavi istraivanjem krivinih djela koja su u nadlenosti Suda i Tuilatva BiH .411 U vezi s tim SIPA vri istrage i u pravcu rasvjetljavanja sluajeva ratnih zloina . Ova aktivnost direktno je upuena na provoenje provjere da li su odreeni policijski ili civilni slubenici, bilo u policijskim slubama drave, entiteta i kantona tj . administraciji na svim nivoima vlasti povezani sa poinjenjem ratnih zloina . To se odnosi i na one policajce koji su proli kroz proceduru IPTFa . Sve provjere, kao i one koje se odnose na reviziju, vre se na osnovu zahtjeva institucija . Meutim, kao to je istaknuto Aneksom VI Dejtonskog sporazuma, a koji je prihvaen lanom IX .1 Ustava BiH, tj . lanovima 1 .6 i 1 .7 Izbornog zakona,
410 lan 3. Zakona o dravnoj slubi u institucijama Bosne i Hercegovine. 411

Jedino u sluaju SIPA-e i Granine policije injenica da je pokrenuta istraga zbog navodnog ratnog zloina povlai suspendovanje odreene osobe.

lan 33. Zakona o zatiti tajnih podataka. ttp://www.mup.vladars.net/zakoni_lt/bih/Zakon%20o%20 zastiti%20tajnih%20podataka_lat.pdf


414 h 415

lan 3.1. Zakona o dravnoj agenciji za istrage i zatitu.

Razgovor sa predstavnicima SIPA-e Miroslavom Pejinoviem i Nenadom Dragiiem.

134

Postupak provjere SIPA. Osoba koja se provjerava popunjava upitnik.416 Po dostavljanju podataka SIPA priprema akte prema institucijama. Na primjer, prvo se alje zahtjev Centru za ratne zloine u okviru SIPA-e da se izvri provjera u bazi podataka, da li je osoba povezana sa injenjem ratnog zloina. Takoer se vri provjera u Sudu BiH da li se vodi istraga u vezi s tim. Inae, u bazi podataka SIPA-e nalaze se identine informacije koje se nalaze u bazi podataka Tuilatva BiH, kao i podaci o predmetima na entitetskim (okrunim i kantonalnim) tuilatvima,

te svi predmeti koji su prema Pravilniku o ocjeni predmeta Tuilatva BiH proslijeeni lokalnim sudovima. Na kraju, u bazi podataka SIPA-e nalaze se i informacije koje je Tuilatvo BiH poslalo i drugim agencijama. Svake godine vri se dopuna ovih informacija. Zbog problema sa falsifikovanjem dokumenata, pored toga to SIPA zvanino trai informaciju od nadlenih institucija, pripadnici agencije odlaze u te institucije (na primjer, u kole, na fakultete, sudove itd), kako bi se na licu mjesta uvjerili da li je dokumentacija koju su dobili tana.

416

U javnosti se generalno sa nepovjerenjem gleda da li e odreena osoba iskreno popuniti upitnik, iako netani podaci dovode do krivine odgovornosti.

135

POGLAVLJE III
Uloga civilnog drutva u procesu tranzicijske pravde
I II III Iv v vI
136

Uvod krIvINA PrAvdA kAZIvANje ISTINe rePArACIje INSTITUCIoNALNe reForMe PoMIreNje

I Uvod
Organizacije civilnog drutva u BiH generalno su prepoznate kao organizacije koje se bore protiv negiranja zloina prezentiranjem injenica do kojih su dole realiziranjem svojih programskih aktivnosti, prvenstveno istraivanjem . Javnost u BiH saglasna je i u tvrdnji da bez njih proces dokumentiranja krenja ljudskih prava i ratnih zloina ne bi ni postojao . Organizacije civilnog drutva su ak i tokom oruanog sukoba, a i nakon njega, uspjele probiti entitetske barijere i povezivati sukobljenje etnike zajednice . One daju ogroman doprinos suenjima za ratne zloine omoguavanjem pristupa njihovoj dokumentaciji ili ohrabrivanjem svjedoka, a naroito rtava, da svjedoe . Organizacije civilnog drutva generalno su veoma aktivne s ciljem pruanja psiholoke podrke svim traumatiziranim osobama, a meu kojima se mogu nai i potencijalni svjedoci . Takoer, one provode veliki broj aktivnosti s ciljem ohrabrivanja raseljenih na povratak, sa posebnim akcentom na omoguavanje odrivog povratka . Neke od tih aktivnosti su pruanje psiholoke podrke raseljenima i povratnicima, kao i izbjeglim koji su smjeteni u kolektivnim centrima, aktivnosti iji je cilj integracija povratnikih i domicilnih zajednica, pokretanje samoodrivih biznis projekata itd . Odreeni broj organizacija kao vano pitanje u pravcu sveoptih reformi u svim sferama drutva naglaavaju potrebu za reformom obrazovanja i s tim u vezi pokreu razliite programe edukacije, u kojima se insistira na temama kao to su nenasilje, meuetnika i meureligijska komunikacija ili ruenje stereotipa, te insistiraju da se ovakve teme uvrste u zvanine kolske programe . Meutim, potrebno je istai da organizacije civilnog drutva aktivnosti u oblasti tranzicijske pravde ne provode strateki, kao svoje programsko opredjeljenje . Naime, veina realizira kratkorone projekte i fokusira se samo na odreene grupe stanovnitva u smislu statusa, roda i etnike pripadnosti . U BiH se samo jedna organizacija sistematski bavi pitanjem tranzicijske pravde i ona svojim aktivnostima pokriva itavu teritoriju BiH . To je NVO Istraivako dokumentacioni centar (IDC) iz Sarajeva . Na kraju, vano je istai da je opti ambijent u kojem se realiziraju projekti organizacija civilnog drutva u polju tranzicijske pravde nepovjerenje izmeu aktera politikih procesa u BiH, nedovoljna saradnja izmeu samih NVO-a, generalna politiziranost jednog djela organizacija civilnog drutva417 i neodrivost njihovih programa zbog ogranienih
417

Pionirske aktivnosti organizacija civilnog drutva BiH i doprinos u oblasti tranzicijske pravde
Doprinos suenjima za ratne zloine

 Organizacije civlinog drutva omoguavaju pristup njihovoj dokumentaciji.  Pruaju psiholoku podrku potencijalnim svjedocima.  Povezuju tuilatva sa potencijalnim svjedocima  Svjedoe kao svjedoci eksperti.  ire informacije o radu sudova u BiH, regionu i MKSJ.
Doprinos utvrivanju injenica o poinjenim zloinima

 Organizacije civilnog drutva dokumentiraju krenja ljudskih prava i ratne zloine - do danas, bez organizacija civilnog drutva ne bi bilo ni ovog procesa (izuzev Komisije za Srebrenicu i Instituta za nestale osobe).
Doprinos u pravcu reparacija

 Organizacije civilnog drutva pruaju psiholoku podrku rtvama, povratnicima, veteranima i drugima.  Organizuju aktivnosti u pravcu povratka  Pruaju pravnu pomo i zastupaju pred sudovima  Skrenule panju javnosti na problem roda u oblasti tranzicijske pravde, upravo zbog velikog broja ena rtava seksualnog zlostavljanja i silovanja.  Skrenule panju javnosti na problem posttraumatskog stresnog poremeaja (PTSP)
Doprinos u pravcu institucionalnih reformi

 Organizacije civilnog drutva organizuju razliite treninge predstavnika institucija i druge aktivnosti

Ovdje se prvenstveno misli na udruenja rtava i veterana.

137

finansijskih sredstava, tj . nezainteresiranosti donatora da podravaju ovakvu vrstu projekata . Sve to dodatno utie da je u BiH jo uvijek teko stvoriti ambijent u kojem e se pokrenuti debate o zloinima iz prolosti, a rtve osjeati dovoljno slobodno da javno govore o svom stradanju .
Problemi u funkcioniranju civilnog drutva u BiH. Civilno drutvo u BiH generalno je slabo razvijeno . NVO-i posmatraju istovrsne organizacije vie kao konkurente, nego kao partnere . Upravo zato izostaje sistematski pritisak na institucije drave, entiteta i kantona u pravcu promoviranja aktivnosti u oblasti tranzicijske pravde . Sa druge strane, vladine institucije ne pokazuju spremnost da otvorenije sarauju sa ovakvim organizacijama, uz odreene izuzetke, dok ni sami NVO-i sa svoje strane nisu izrazili spremnost za saradnjom sa institucijama vlasti .

Na kraju, NVO-i su jedini skrenuli panju javnosti u BiH na problem roda u oblasti tranzicijske pravde, upravo zbog velikog broja ena rtava seksualnog zlostavljanja i silovanja . Takoer, ove organizacije skrenule su panju javnosti na problem posttraumatskog stresnog poremeaja (PTSP), o kojem medicinski radnici u BiH nemaju mnogo informacija, niti postoje institucije koje bi se specifino bavile ovim problemom . Neki NVO-i imaju razvijene programe psiholoke podrke prvenstveno enama rtvama rata, pa onda djeci i veteranima . Oni su poeli osnivati dnevne centre, tzv . veteranske klubove i korisnika udruenja, u kojima provode razliite terapeutske metode i treninge o mentalnom zdravlju, ratnoj traumi, programu pomoi i samopomoi, raznim oblicima terapije itd .

Veina organizacija civilnog drutva ima probleme u nabavljanju finansijskih sredstava za provoenje svojih programskih aktivnosti, to direktno utie na nemogunost razvijanja njihovih programskih, tehnikih i strunih kapaciteta . Zbog toga se NVO-i uglavnom prilagoavaju programskim ciljevima donatora, to dodatno utie na nedovoljnu i nesistematsku aktivnost ovih organizacija u oblasti tranzicijske pravde . Donatori su uglavnom meunarodne fondacije koje generalno ne prepoznaju da ovakve aktivnosti zahtijevaju viegodinju ili viedecenijsku podrku i posveenost ili imaju blisku saradnju sa vladinim institucijama te nisu uvijek spremne podrati realiziranje projekata NVO-a, naroito u ovoj oblasti . Iako su ove organizacije godinama obrazovale struni kadar za obavljanje odreenih specifinih djelatnosti, prvenstveno zbog onemoguenog finansiranja izgubile su strunjake koje su godinama obrazovale .
Pionirska djelatnost Nvo-a. NVO-i su prvi poeli sa dokumentiranjem krenja ljudskih prava i ratnih zloina . Ove organizacije posjeduju dokumentaciju o moguim poiniocima, rtvama i svjedocima, a koja moe biti korisna s ciljem utvrivanja injenica o poinjenim zloinima, te kao podrka istragama, podizanju optunica i dokazivanju odgovornosti optuenih u predmetima ratnih zloina koji se vode pred domaim, regionalnim i meunarodnim sudovima . Takoer, dokumentacija NVO-a moe podrati rad institucija koje se bave ispitivanjem javnog djelovanja slubenika institucija (vetting i lustracija), tj . onih koji e se tek zapoljavati u razliitim institucijama vlasti .

 Tranzicijska pravda je strateko opredjeljenje malog broja organizacija civilnog drutva u BiH. Organizacije civilnog drutva obino provode pojedinane projekte u ovoj oblasti.  Ne postoji strateko partnerstvo izmeu organizacija koje implementiraju ovakve aktivnosti.  Fokus organizacija civilnog drutva uglavnom su odreene grupe stanovnitva u smislu statusa, roda i etnike pripadnosti.  Teritorija BiH nije ravnomjerno pokrivena aktivnou ovih organizacija.  Mediji i vjerske zajednice uglavnom nisu zainteresirane za tranzicijsku pravdu.

NVO-i ohrabruju rtve-svjedoke i svjedoke da svjedoe, te povezuju svjedoke sa pravosudnim institucijama i na taj nain osiguravaju podrku radu sudova i tuilatava u BiH, regionu i MKSJ .
138

geografska pokrivenost teritorije BiH aktivnostima Nvo-a. Gotovo svi NVO-i koji se bave pitanjima tranzicijske pravde koncentrirani su u veim gradskim centrima . Ukoliko se posmatra po entitetima, velika veina ovakvih organizacija nalazi se u Federaciji BiH . to se tie geografske pokrivenosti u smislu aktivnosti koje provode, ne raunajui aktivnosti razliitih udruenja rtava, najbolje je pokriven region centralnog Podrinja418 i sjeveroistok BiH419, oblast oko Mostara i Sarajeva, dok su donekle pokrivene optine Viegrad i Gorade . NVO-i koji su smjeteni u centralnoj BiH, sa izuzetkom nekih organizacija iz Zenice, Donjeg
418 419

Zvornik, Vlasenica, Milii, Bratunac, Srebrenica itd. Tuzla, Bijeljina, Brko itd.

Vakufa/Uskoplja i Maglaja 420, Bosanskoj Krajini421, Cazinskoj Krajini, Kantonu 10422, kao i generalno u itavoj Zapadnoj i Istonoj Hercegovini i gornjem toku Drine uglavnom se ne bave tranzicijskom pravdom . Inae, aktivnosti NVO-a prvenstveno su koncentrirane na region u okolini njihovih sjedita .
Uloga medija. Generalni stav javnosti u BiH je da su mediji pod kontrolom politikih/etnikih elita i da njihovi izvjetaji nisu profesionalni, ve se moe rei da su politiki/etniki pristrasni . Takoer, mediji u BiH uglavnom nisu zainteresirani za pitanja tranzicijske pravde . Ukoliko se bave ovom temom, to rade na senzacionalistiki nain, insistirajui na negativnim primjerima odnosa meu zajednicama . O pozitivnim primjerima, tanije primjerima saradnje izmeu pripadnika razliitih etnikih grupa koji su pomagali jedni drugima tokom rata, ili primjerima saradnje udruenja rtava iz razliitih zajednica, odnosno nekim drugim primjerima, uglavnom se ne izvjetava . Opti je stav da novinari generalno nisu dovoljno educirani o mehanizmima tranzicijske pravde i o meunarodnom humanitarnom pravu, kako bi se na profesionalan nain mogli baviti istraivakim novinarstvom u ovom polju .

Zbog svih ovih razloga neke organizacije civilnog drutva pokrenule su seriju treninga kako bi se profesionaliziralo izvjetavanje novinara . To su treninzi s ciljem osposobljavanja novinara da se bave istraivakim novinarstvom, treninzi o oblasti ljudskih prava, ali i treninzi koji se tiu informiranja novinara o novinarskoj etici .423
ostali dijelovi civilnog drutva. to se tie ostalih dijelova civilnog drutva, poput akademske ili vjerske zajednice, oni, osim u pojedinanim sluajevima, generalno nisu zainteresirani za pitanje tranzicijske pravde . Naroito je problem neaktivnost vjerskih zajednica, s obzirom na njihov ogroman autoritet . Upravo zbog njihove uloge, one bi prvenstveno mogle nai sebi prostor u okviru mehanizma kazivanja istine, rehabilitacije rtava, ratnih vojnih invalida i generalno veterana, kao i u procesu pomirenja . Meutim, generalno, postoji veoma negativan stav javnosti prema aktivnosti vjerskih institucija, jer se smatraju konzervativnim, a njihova uloga u procesu tranzicijske pravde kontroverznom, jer koriste svoj autoritet u pravcu negiranja odgovornosti pripadnika zajednice koju vjerski lideri predstavljaju .

Na kraju, potrebno je istai da mediji nemaju dovoljno blisku saradnju sa specijaliziranim slubama sudova i tuilatava za odnose sa javnou, te ne dobijaju redovno zvanine izvjetaje . Takoer, javnost generalno nije zadovoljna ovakvim izvjetajima, kao to je istaknuto u prethodnom dijelu teksta, a sami mediji nisu u stanju da proire informaciju upravo zbog prethodno pomenutih ogranienja radi nedovoljnog poznavanja injenica o zloinu, procesa tranzicijske pravde, tj . generalnog nepoznavanja meunarodnog humanitarnog prava . Izuzetak od ovog generalnog stava je izvjetavanje agencije BIRN, koja je, izmeu ostalog, specijalizirana za praenje i izvjetavanje sa suenja za ratne zloine . Uvjerenje je da je BIRN profesionalan u svojim izvjetavanjima, analizama i prenoenju informacija, a njegovi novinari imaju nesporno znanje o tranzicijskoj pravdi . Takoer, javnost smatra da su informacije koja dolaze iz Centra za istraivako novinarstvo takoer vrlo profesionalne, ali da ova agencija, naalost, generalno nije zainteresirana za pitanje tranzicijske pravde .
420

II krIvINA PrAvdA
1. Podrka Nvo-a suenjima za ratne zloine
dokumentiranje ratnih zloina. Jedan broj organizacija civilnog drutva stekao je bogatu dokumentaciju istraivanjem krenja ljudskih prava i ratnih zloina .424 To su prvenstveno udruenja rtava, ali i jedan manji broj NVO-a .425 U ovoj dokumentaciji mogu se pronai informacije o zloinima, rtvama, potencijalnim svjedocima, moguim poiniocima, komandnom lancu, lokacijama navodnih masovnih grobnica itd .

Meutim, ono sa im su se organizacije koje su se bavile i jo uvijek se bave ovom aktivnou suoavale od poetka svog rada je nedovoljna spremnost pravosudnih institucija da koriste informacije koje su one prikupljale . Razlog tome je to je ova dokumentacija neformalne prirode, to nije potvrena nalazima zvaninih institucija, te to status te grae
Takve aktivnosti, na primjer, osim strukovnih udruenja novinara (BH novinari) i novinskih agencija (BIRN), pokretali su i neki NVO-i, poput Centra civilnih inicijativa, Helsinkog odbora za ljudska prava RS-a, organizacije Prijateljice iz Srebrenice itd.
423 424 Vie informacija o metodama istraivanja u dijelu koji se odnosi na dokumentiranje ratnih zloina. 425 Udruenja ubijenih i nestalih vojnika i civila i udruenja logoraa.

Konkretno Medica Zenica, Omladinski centar iz Gornjeg Vakufa/Uskoplja i CORNO iz Maglaja. Meutim, ove organizacije u programskom smislu nisu fokusirane na oblast tranzicijske pravde, iako provode odreene aktivnosti. Sa izuzetkom Udruenja Prijedoranki Izvor.

421

422 Sa izuzetkom organizacije Centar za graansku suradnju iz Livna.

139

nije rijeen kako u zakonodavstvu, tako ni u praksi . Zbog toga je tuilatvima ostavljeno da odlue da li e informacije koje prikupljaju organizacije civilnog drutva uopte i koristiti tokom procesuiranja sluajeva ratnih zloina ili e ih koristiti da bi se pokrenule nove istrage i slino . Bitno je istai da su u ovom smislu Odsjek za ratne zloine Kantonalnog tuilatva Tuzlanskog kantona kao i Tuilatvo BiH vrlo otvoreni za saradnju sa NVO-ima, te sa njima odravaju dnevne kontakte . Takav odnos ostvaren je, na primjer, sa organizacijom IDC iz Sarajeva, organizacijom Fond za humanitarno pravo (FHP)426 iz Beograda, te sa razliitim udruenjima rtava kao to su Savez logoraa BiH, Savez logoraa RS, Udruenje Prijedoranki Izvor, Udruenje pokret majki enklava Srebrenica i epa itd . Naalost, ova tuilatva samo su izuzeci .427

Vano je napomenuti da se suenja povodom zloina u BiH vode i pred Vijeem za ratne zloine Okrunog suda u Beogradu . Podrku srbijanskim pravosudnim institucijama daje FHP, bez ije se dokumentacije, tj . ostvarenog kontakata sa rtvama i svjedocima, suenja uopte ne bi odvijala . Na ovaj nain omogueno je da se pred institucijama drave koja je bila aktivno ukljuena u oruani sukob u BiH odvijaju sluajevi ratnih zloina . Pored toga, ovim je omogueno da javnost u Srbiji dobije informacije o zloinima, sudski utvrenoj istini o ratu u BiH i odgovornosti institucija Srbije za poinjene zloine .  Pravosudne institucije u BiH nisu dovoljno spremne da koriste dokumentaciju organizacija civilnog drutva. Izuzetak je Odsjek za ratne zloine Kantonalnog tuilatva Tuzlanskog kantona i Posebni odjel za ratne zloine Tuilatva BiH.  MKSJ bio mnogo otvoreniji prema informacijama organizacija civilnog drutva.

Organizacije civilnog drutva koje provode aktivnosti dokumentiranja krenja ljudskih prava i ratnih zloina, izmeu ostalih, su  Savez logoraa BiH iz Sarajeva  Savez logoraa RS iz Banje Luke  Udruenje Prijedoranki Izvor iz Prijedora  Udruenje pokret majki enklava Srebrenica i epa iz Sarajeva  Istraivako-dokumentacioni centar iz Sarajeva  Fond za humanitarno pravo iz Beograda

Svjedoenje. Organizacije civilnog drutva stekle su povjerenje rtava javnim zalaganjem za istinu i pravdu za rtve . Ove organizacije imaju mogunost da poveu tuioce sa rtvama, utiu na rtve da svjedoe i da, generalno, obezbijede adekvatne svjedoke . Tu aktivnost organizacije civilnog drutva razvijale su unutar BiH, ali i saradnjom sa tuiocima u regionu i MKSJ .

MKSJ je, sa druge strane, bio mnogo otvoreniji prema informacijama NVO-a . Hako tuilatvo je na toj dokumentaciji zasnivalo brojne optunice ili je tu dokumentaciju koristilo da bi osnailo optunice ili kao dokazne predmete . Gotova sva udruenja rtava ostvarila su ovu saradnju sa MKSJ, a od NVO-a prvenstveno IDC i FHP .
FHP provodi projekat Stvaranje kolekcija transkripta suenja pred MKSJ na BHS jezicima. Za potrebe postupka protiv Bobana imia povodom zloina koji su poinjeni u Viegradu, Sud BiH zatraio je pomo od ove organizacije da dostavi transkripte suenja u predmetu Vasiljevi (Viegrad), koji se vodio pred MKSJ.
426

Predstavnici nekih udruenja rtava i NVO-a svjedoili su kao svjedoci rtve, te kao ekspertski svjedoci u sluajevima koji su se vodili pred MKSJ i sudovima u BiH i Srbiji . Na primjer, predstavnici IDC ili Viva ene svjedoili su pred MKSJ kao svjedoci eksperti, dok su lanovi udruenja rtava, kao to su lanovi Saveza logoraa BiH ili Udruenja Prijedoranki Izvor, svjedoili u svojstvu svjedoka o bazi zloina, tj . kao svjedoci-rtve . Naroito je vano istai povezivanje rtava i svjedoka sa tuilatvima u regionu . U ovom segmentu ponovo je vano istai ulogu FHP iz Beograda, koja je povezala Tuilatvo za ratne zloine Srbije sa rtvama iz BiH . Naime, FHP je ohrabrivao rtve da daju izjave tuilatvu, te da svjedoe pred Vijeem za ratne zloine Okrunog suda u Beogradu .428 U suprotnom, bez garancija FHP kao priznatog i prihvaenog zastupnika prava rtava u regionu, bilo bi vrlo teko ostvariti ovu saradnju, poto rtve nemaju povjerenje u institucije drave koja je ugroavala njihova ljudska prava .
428

Vano je istai da, iako je uspostavljena ova saradnja, prvenstveno udruenja rtava nisu zadovoljna radom pravosudnih institucija i njihovom aktivnou u pravcu pokretanja istraga i podizanja optunica nakon podnoenja ove dokumentacije.
427

To su sluajevi Zvornik I i II i sluaj korpioni I (Srebrenica).

140

Na koji nain organizacije civilnog drutva mogu podravati suenja za ratne zloine

su bili svjedoci, omogueno je da se sprijei, tj . umanji potencijalna retraumatizacija zbog svjedoenja o traumatinom dogaaju i susreta sa optuenicima (poiniocima) . NVO-i istiu da svjedoci i rtve svjedoci na sudovima ne mogu dobiti adekvatnu psiholoku podrku, niti ove institucije na adekvatan nain mogu da izvre psiholoku pripremu svjedoka . Naime, kao to je u prethodnom poglavlju naglaeno, izuzev Suda BiH, okruni i kantonalni sudovi pred kojim se vode sluajevi ratnih zloina nemaju odjele koji pruaju psiholoku podrku svjedocima i rtvama . Meutim, ak i ovo odjeljenje Suda BiH, iako je, kako tvrde NVO-i, vrlo struno, nema dovoljno kapaciteta da se svjedocima posveti na adekvatan nain . Ta podrka svodi se na period neposredno pred svjedoenje, tokom boravka u sudu i neposredno nakon svjedoenja . Organizacije koje su imale iskustva sa pruanjem psiholoke podrke svjedocima, prvenstveno svjedocima rtvama, smatraju da je u prosjeku potrebno izmeu dva i est mjeseci za adekvatnu pripremu svjedoka, u zavisnosti od traumatiziranosti, kako bi se zadrala konzistentnost svjedoenja sa izjavom koja je data tokom istrage .429 Do nekonzistentnosti dolazi upravo zbog psihike nespremnosti svjedoka da prolazi ponovo kroz traumatini dogaaj, tj . zbog nespremnosti da se suoi sa poiniocem . Takoer, da bi se odrala psiholoka stabilnost svjedoka nakon svjedoenja, ponovo u zavisnosti od potrebe, vano je nastaviti kontakt sa svjedokom .
NVO-i koji su pruali i pruaju psiholoku podrku svjedocima su, izmeu ostalih

 Organizacije civilnog drutva provode aktivnosti dokumentiranja krenja ljudskih prava i ratne zloine.  U dokumentaciji civilnog drutva nalaze se informacije kako je zloin poinjen, imena rtava, potencijalnih svjedoka, moguih poinilaca, lokacija masovnih grobnica itd.  Organizacije civlinog drutva omoguavaju pristup njihovoj dokumentaciji.  Pruaju psiholoku podrku potencijalnim svjedocima.  Povezuju tuilatva sa potencijalnim svjedocima  Svjedoe kao svjedoci eksperti.  Pruaju psiholoku superviziju tuiocima koji rukovode ekshumacijama.  Vre monitoring suenja za ratne zloine u BiH i regionu.  ire informacije o radu sudova u BiH, regionu i MKSJ.

NVO-i kao zastupnici rtava pred sudom. ZKP u BiH, za razliku od ZKP Srbije, ne propisuje mogunost da u postupku postoji trea strana, zastupnik rtava. FHP se u gotovo svim sluajevima ratnih zloina koji se vode pred Vijeem za ratne zloine Okrunog suda u Beogradu pojavljuje kao zastupnik rtava. Takoer, pravni tim FHP rtvama daju informacije o samom postupku, o ulogama razliitih aktera, o dokaznim predmetima, zakonskim rjeenjima, moguim kaznama i o svemu onome to je od znaaja za voenje samog postupka.

 Corridor iz Sarajeva,  Medica iz Zenice,  Vive ene iz Tuzle  Snaga ene iz Tuzle. U zavisnosti od traumatiziranosti, potrebno je izmeu dva mjeseca i est mjeseci da bi se traumatizirani svjedok pripremio za svjedoenje. Ipak, ove organizacije primijeuju da institucije generalno ne priznaju njihovu vanost ni u ovom segmentu, osim ponovo MKSJ, koji je tokom godina angairao neke organizacije, konkretno NVO Corridor iz Sarajeva i Medicu iz Zenice s ciljem pruanja psiholoke podrku enama rtvama rata, potencijalnim
429 Nerijetko se deavalo da svjedoci tokom svjedoenja izmijene svoj iskaz koji su dali u istrazi.

Psiholoka i fizika podrka/zatita rtvama i svjedocima. NVO-i su razvili programe pruanja psiholoke podrke rtvama, prvenstveno enama rtvama rata . Jedan broj onih koji su prolazili tretmane u ovim NVO-ima pozivani su da svjedoe pred pravosudnim institucijama u BiH, regionu ili MKSJ . Davanjem podrke rtvama generalno i rtvama koje mogu biti potencijalni svjedoci ili

141

svjedokinjama . to se tie BiH, veliki pomaci ponovo su uinjeni u Tuzlanskom kantonu, gdje je tamonji Odsjek za ratne zloine Kantonalnog tuilatva ostvario saradnju sa lokalnom organizacijom Vive ene s ciljem davanja psiholoke podrke svjedocima u sluajevima ratnih zloina koji e se procesuirati na kantonalnom nivou . Naime, 2007 . godine sklopljen je sporazum izmeu ovog tuilatva, kantonalnog Ministarstva pravde, Centra za socijalni rad i organizacije Vive ene . U skladu sa Zakonom o zatiti svjedoka pod prijetnjom i ugroenih svjedoka, organ koji je nadlean za pitanja socijalnog staranja, tj . Centar za socijalni rad, na zahtjev suda obezbjeuje psiholoku podrku svjedoku, te prisustvo strunjaka ovog organa tokom ispitivanja i sasluanja .430 Meutim, s obzirom da Centar za socijalni rad nema kapacitet da ispuni ovu zakonsku obavezu, Vive ene u skladu sa ovim sporazum, a za potrebe Odsjeka za ratne zloine Kantonalnog tuilatva, obavljaju ulogu ove institucije radi pruanja psiholoke podrke svjedocima . Ono ta je takoer neposredno vezano za psiholoku podrku svjedocima je obuka policajaca, istraitelja i tuioca s ciljem pristupa rtvama ratnih zloina, upravo zbog visokog stepena traumatiziranosti rtava . Ovakva edukacija naroito je vana, poto se rad sa ovakvim osobama nalazi izvan svakodnevnog iskustva istranih organa . Naglasak treba prvenstveno staviti na ene rtve rata, pogotovo rtve seksualnog zlostavljanja i silovanja . Vive ene su, konkretno sa tim u vezi, pruale strunu podrku istraiteljima i tuiocima iz Okrunog tuilatva u Bijeljini, koji su istraivali zloine poinjene u Zvorniku, dok je Medica iz Zenice ostvarivala saradnju sa Sudom BiH s ciljem treninga zaposlenih o ratnoj traumi . U pogledu psihofizike zatite svjedoka, Vive ene saraivale su sa Odjelom za istrage i zatitu SIPA-e, opet u smislu davanja informacija o svjedocima, njihovoj traumatiziranosti, te davanju savjeta kako bi ova jedinica trebalo da pristupi traumatiziranim osobama . U sluajevim kada se svjedoci osjeaju nesigurnim i fiziki ugroenim, NVO-i su ostvarivali neposrednju saradnju i sa ovim odjelom SIPA-e, kao i sa istovrsnim agencijama u drugim dravama u kojima su se vodili sluajevi ratnih zloina . Takva je situacija sa svjedocima koji su svjedoili pred Vijeem za ratne zloine Okrunog suda u Beogradu, iju je fiziku zatitu sa nadlenim odjeljenjem SIPA-e i MUP-a Republike Srbije dogovarao FHP .
Psiholoka podrka tuiocima. Kako je to regulirano ZKP BiH, ekshumacije i identifikacije su sudskoistrane radnje kojima rukovode tuioci . Zbog tih
430

aktivnosti, kao i zbog svakodnevnog rada sa svjedocima i rtvama ratnih zloina, NVO-i na zahtjev tuilatava daju psiholoku supervizuju tuiocima . Ovo su uglavnom sporadini zahtjevi, sa izuzetkom Odsjeka za ratne zloine Kantonalnog tuilatva u Tuzli, koji na osnovu pomenutog sporazuma angaira NVO Vive ene s ciljem supervizije tuioca ovog tuilatva .
Monitoring suenja za ratne zloine pred institucijama BiH i u regionu. Jedno od vanih podruja djelovanja NVO-a je praenje suenja za ratne zloine na nacionalnom i regionalnom nivou . NVO-i prate suenja da bi na neposredan nain uvidjeli kako se vode postupci, da li se sudi u skladu sa zakonom, da li postoji potreba za izmjenom krivinog zakonodavstva, kako se ponaaju sudije i tuioci, kakav je njihov odnos prema rtvama tj . optuenicima, da li su sve okolnosti sluaja naglaene u optunici, da li se koristi prava krivina terminologija itd . Ova aktivnost ima za cilj i informiranje javnosti o suenjima, kako bi se rad sudova i tuilatava pribliio graanima jer NVO-i objavljuju izvjetaje sa suenja, uestvuju u radio i TV emisijama, organiziraju konferencije za tampu, okrugle stolove i sline dogaaje .

NVO-i koji sistematski provode aktivnosti monitoringa suenja za ratne zloine, izmeu ostalih, su

 Istraivako-dokumentacioni centar, Sarajevo,  Fond za humanitarno pravo, Beograd  Dokumenta, Zagreb  Centar za mir, nenasilje i ljudska prava, Osijeka Udruenja rtava, takoer, prate suenja za ratne zloine, ali to rade uglavnom kada svjedoe njihovi lanovi ili kada se sudi onim optuenima koji su osumnjieni da su poinili zloin prema lanovima udruenja ili njihovim porodicama.

lan 6 Zakona o zatiti svjedoka pod prijetnjom i ugroenih svjedoka.

U BiH mnoge organizacije prate suenja za ratne zloine, ali se nijedna sistematski ne bavi ovom aktivnou, ve od sluaja do sluaja . Konkretno, udruenja rtava prate one sudske sesije na kojima e svjedoiti lanovi udruenja ili e pratiti ona suenja koja su interesantna zbog njihovih programskih aktivnosti . to se tie NVO-a za ljudska prava, najaktivnija organizacija koja je pratila suenja za ratne zloine na nacionalnom i regionalnom nivou bio je IDC, a to se tie organizacija iz regiona, FHP,

142

Dokumenta iz Zagreba i Centar za mir, nenasilje i ljudska prava iz Osijeka . Neke organizacije za ljudska prava smatraju da je prisustvo rtava tokom suenja od velike vanosti radi informiranja javnosti o zloinima, sudskoj istini i obezbjeivanja podrke javnosti: generalno, mediji su zainteresirani da uzimaju izjave od rtava, a rtve e na ovaj nain javnosti rei svoj stav o suenjima, kao i o zloinima . Konkretno, ove aktivnosti sistematski provodi jedino FHP, koji organizira dolazak rtava i porodica rtava, kao i zainteresiranih predstavnika udruenja rtava i novinara u Srbiju kako bi pratili suenja za ratne zloine koji se vode pred Vijeem za ratne zloine Okrunog suda u Beogradu, a povodom zloina koji su poinjeni u BiH . Na kraju, organiziranje ovakvih aktivnosti je vano zbog samih rtava kako bi neposredno bile u mogunosti da prate na koji se nain ostvaruje sudska pravda . Ovo je naroito vano jer se rtvama omoguava da prate suenja pred institucijama one drave koja je odgovorna za krenje njihovih prava, kako bi i na simbolikom planu osjetile da je pravda zadovoljena .
Mrea za podrku Sudu i Tuilatvu BiH. Uloga civilnog drutva, prvenstveno medija i NVO-a, je od najneposrednije vanosti u procesu pribliavanja rada pravosudnih institucija javnosti . Ured Registrara Suda BiH prepoznao je njegovu vanost, te je elio da ove aktivnosti organizacija civilnog drutva objedini kroz projekat podrke Sudu i Tuilatvu BiH . Sam projekat zapoet je 2005 . godine . Cilj je bio da se lokalnim zajednicama i svim gaanima BiH, prvenstveno rtvama, pribliio rad Suda i Tuilatva BiH, da se graani informiraju o zakonskim rjeenjima, o toku postupka, kaznenoj politici, o vanosti svjedoenja, o programu psihofizike zatite svjedoka, te da se sami graani zainteresiraju i aktiviraju u pravcu podrke suenjima za ratne zloine, tj . da se razvija njihova drutvena odgovornost, potreba i svijest da uspjenost procesa zavisi od njih samih . Nosioci projekta bili su Centri civilnih inicijativa (CCI), kancelarija u Mostaru, Udruenje Prijedoranki Izvor iz Prijedora, Helsinki odbor za ljudska prava RS iz Bijeljine, Referentna grupa Tuzla i ene enama iz Sarajeva .

mehanizama tranzicijske pravde, ve i strukovna udruenja, sportska udruenja i druga . Takoer, planirano je da u ovu mreu uu i javne ustanove koje su na posredan ili neposredan nain ukljuene u procesuiranje sluajeva ratnih zloina ili se bave nekim drugim aktivnostima u oblasti tranzicijske pravde, poput psihikog osnaivanja rtava i udruenja rtava generalno, kao to su centri za socijalni rad, centri za mentalno zdravlje itd . Na kraju, putem ovog umreavanja omoguilo bi se da se ostvari blia saradnja unutar organizacija civilnog drutva, kao i izmeu organizacija civilnog drutva i institucija, kako bi sve one zajedno lake ostvarivale svoje programske ciljeve . Na primjer, NVO-i koji su ispunjavanjem svojih programskih aktivnosti u najtjenjoj saradnji sa rtvama, ali koji ne realiziraju programe rehabilitacije, povezivali bi rtve koje boluju od ratne traume sa centrima za socijalni rad ili centrima za mentalno zdravlje, a koji im mogu pruiti potrebnu pomo .431 Na ovaj nain ostvarivali su jo bliu saradnju sa rtvama, tj . otvorili vrata institucijama da se aktivno ukljue u rad na projektima civilnog drutva . Meutim, ovaj projekat se, naalost, pokazao nedovoljno uspjenim . Prvi problem bio je u injenici da sam projekat nije imao koordinatora . Naime, Ured registrara kao inicijator projekta nije bio njegov nosilac . Formalni koordinator ispred Registrara bio je Odsjek za psiholoku podrku rtvama i svjedocima Suda BiH . Meutim, ovih pet organizacija sutinski su samostalno implementirale projekat . Kljuni izazov bio je taj to organizacije nosioci nisu imale isti kapacitet u strunom, tehnikom i finansijskom smislu, niti su programski sve bile opredijeljenje za provoenje aktivnosti u oblasti tranzicijske pravde, tako da nisu mogle biti isto aktivne . Konkretno, neke organizacije imale su i po nekoliko desetina zaposlenih, dok su druge imale tek nekoliko zaposlenih . Sljedei problem proizilazi iz prethodnog, a to je neobezbijeeno finansiranje nosilaca projekta i partnera u mrei . Naime, Ured registrara osigurao je inicijalna sredstva za prvih est mjeseci implementacije projekta, nakon ega su same organizacije morale da se snalaze za nalaenje sredstava . Zbog toga, i pored zainteresiranosti, organizacije su zamrzavale
431 Takvo je iskustvo CCI koje su provodei aktivnosti pruanja podrke Sudu i Tuilatvu BiH nailazili na traumatizirane osobe. CCI je kontaktirala centre za socijalni rad i centre za mentalno zdravlje, te ohrabrivala traumatizirane osobe da se jave strunjacima ovih centara. CCI je organizirala susrete strunjaka i traumatiziranih osoba nakon radnog vremena, jer su one to traile upravo zbog drutvene stigme i elje da se drutvu ne prikau kao osobe koje imaju mentalni problem. Nakon stvaranja ovog prvog kontakta, trumatizirane osobe nastavljale su same da odlaze u ove centre.

Sve ove organizacije formirale su svoju posebnu saradniku mreu organizacija i pojedinaca . Putem ovog umreavanja eljelo se postii stvaranje iroke koalicije, kako bi se, pored informiranja javnosti, na primjer, pruila i neposredna podrka Sudu i Tuilatvu BiH s ciljem pronalaenja i ohrabrivanja svjedoka da svjedoe . Naime, s pravom se pretpostavljalo da se u mnogim od umreenih organizacija i pojedinaca mogu nai i same rtve, kao i neposredni oevici zloina . Zbog toga je bilo vano umreiti ne samo NVO-e koji provode aktivnosti radi promocije

143

svoje aktivnosti unutar mree .432 Zbog nejasne strategije i generalne neorganiziranosti, ak i neke organizacije nosioci izale su iz projekta, kao to je bio sluaj sa Referentnom grupom iz Tuzle .

Mrea za podrku Sudu i Tuilatvu BiH uspostavljena je 2005. godine. lanice mree su

se bavili pitanjem tranzicijske pravde . Organizacija je naroitu panju posveivala aktiviranju oevidaca zloina i sa tim u vezi pripremala broure, TV spotove i radio dinglove kako bi ih ohrabrila da svjedoe . Geslo je bilo Svjedoenje nije samo obaveza, nego i ast . Takoer, CCI je otvorio posebnu info liniju, gdje su potencijalni svjedoci mogli da kau informacije koje znaju, da izraze elju za svjedoenjem ili da se informiraju o krivinom zakonodavstvu, kaznenoj politici, programu zatite svjedoka i, generalno, o ulozi svjedoka .

 Centri civilnih inicijativa (CCI), kancelarija u Mostaru,  Udruenje Prijedoranki Izvor iz Prijedora,  Helsinki odbor za ljudska prava RS iz Bijeljine,  ene enama iz Sarajeva lanica mree bila je i Referentna grupa Tuzla, ali ju je kasnije napustila. Cilj mree je da se lokalnim zajednicama i svim gaanima BiH, prvenstveno rtvama, pribliio rad Suda i Tuilatva BiH, da se graani informiraju o zakonskim rjeenjima, o toku postupka, kaznenoj politici, o vanosti svjedoenja, o programu psihofizike zatite svjedoka, te da se sami graani zainteresiraju i aktiviraju u pravcu podrke suenjima za ratne zloine, tj. da se razvija njihova drutvena odgovornost, potreba i svijest da uspjenost procesa zavisi od njih samih. Neke organizacije koje su programski opredijeljenje za promociju mehanizama tranzicijske pravde opstale su u projektu i nastojale da ga proire, te su u svoje strateke programske aktivnosti ukljuile i one koje podrazumijevaju kampanju za podrku Sudu i Tuilatvu BiH . To se konkretno odnosi na Centre civilnih inicijativa, kao i na Helsinki odbor za ljudska prava RS . Konkretno, CCI koji je bio nosilac projekta u Hercegovini, proirio je svoje djelovanje na banjaluku regiju, kako bi pripomogao naporima Udruenja Prijedoranki Izvor iz Prijedora, koja je mnogo manja organizacija od CCI . Centri civilnih inicijativa bili su jedan od najaktivnijih nosilaca projekta . Oni su organizirali treninge za novinare te objavljivali korisne broure za one koji su
432 Sve aktivnosti unutar mree za podrku iziskivale su sredstva, poto je planirano da predstavnici organizacija putuju na teren kako bi u neposrednom kontaktu sa graanima irili informacije o radu Suda i Tuilatva BiH, ili su tampali letke, broure, plakate i tako dalje.

III kAZIvANje ISTINe


Mehanizam kazivanja istine sastoji se od tri segmenta: dokumentiranje ratnih zloina i krenja ljudskih prava, kazivanje istine i uvanje istine . NVO-i u BiH generalno se vrlo limitirano i nedovoljno organizirano bave pitanjem dokumentiranja i kazivanjem istine, dok jo uvijek nisu prepoznali potrebu za uvanjem istine .

NVO-i u BiH generalno se vrlo limitirano i nedovoljno organizirano bave pitanjem dokumentiranja i kazivanjem istine, dok jo uvijek nisu prepoznali potrebu za uvanjem istine. Veina ih se bavi dokumentiranjem krenja prava odreene grupe stanovnitva u smislu statusa, roda i etnike pripadnosti, dok se neznatan broj organizacija bavi ovim pitanjem primjenjujui nadnacionalni pristup. Glavni metodi prikupljanja informacija o krenjima ljudskih prava su intervju i metod usmene historije. Jedina organizacija koja se u BiH aktivnostima u oblasti kazivanja istine bavi na sistematski i sveobuhvatan nain je Istraivako dokumentacioni centar. Pored Istraivako-dokumentacionog centra, aktivnou dokumentiranja ratnih zloina profesionalno se bave i udruenja rtava Savez logoraa BiH, Savez logoraa RS, kao i Udruenje Prijedoranki Izvor iz Prijedora. Aktivnostima unutar ovih oblasti prvenstveno se bave udruenja rtava, kao i jedan manji broj NVO-a . Veina ih se bavi dokumentiranjem krenja prava odreene grupe stanovnitva u smislu statusa, roda i etnike pripadnosti, dok se neznatan broj organizacija bavi ovim pitanjem primjenjujui nadnacionalni pristup . Glavni metodi prikupljanja informacija o krenjima ljudskih prava su intervju i metod usmene historije . Ovim

144

aktivnostima se najorganiziranije bave udruenja rtava prikupljajui grau putem intervjua svojih lanova, moguih svjedoka, porodica rtava i drugih te na taj nain dolaze do vanih informacija o rtvama, moguim poiniocima, lokacijama grobnica itd . Potrebno je naglasiti da se, od udruenja rtava, dokumentiranjem vrlo profesionalno bave udruenja logoraa, Savez logoraa BiH te Savez logoraa RS, kao i Udruenje Prijedoranki Izvor iz Prijedora . Ove organizacije dokumentaciju koju su stekle intervjuiranjem nadopunjavale su informacijama drugih institucija, kao, na primjer, dokumentacijom MKCK, izvjetajima domaih i meunarodnih NVO-a, sudskom dokumentacijom, izvjetajima sa ekshumacija, dokumentacijom institucija kao to su vojska i policija, foto-dokumentacijom itd .

Meutim, organizacije civilnog drutva generalno nemaju razvijene aktivnosti u pravcu davanja mogunosti javnosti da uju injenice o poinjenim zloinima onako kako ih vide rtve, tj . da naprave platformu putem koje bi se uo glas rtava ili da predstave svoje nalaze do kojih su dole putem dokumentiranja . Kao to je istaknuto, naroito su zapostavljeni procesi s ciljem provoenja aktivnosti uvanja dokumentacije putem primjene arhivistikih metoda i digitalnom obradom podataka, kroz razvoj baze podataka . Generalno, organizacije nemaju ni predstavu o potrebi za arhivistikom i digitalnom obradom dokumentacije kao aktivnou uvanja istine od zaborava, tj . kao mehanizma za podrku radu sudovima i tuilatvima koji se bave procesuiranjem sluajeva ratnih zloina . Tek poneko udruenje rtava ima bazu podataka .

Ljudski gubici. Jedino sveobuhvatno istraivanje iji je rezultat popis ubijenih i nestalih direktnih rtava oruanog sukoba u BiH bez obzira na njihovu nacionalnu propadnost, status i spol obavio je Istraivako dokumentacioni centar. Cilj projekta bio je poimenian popis svih rtava, kako bi se utvrdio njihov taan identitet i broj te sprijeile manipulacije. IDC je u junu 2007. godine objavio rezultate projekta: tokom oruanog sukoba u BiH ubijeno je i nestalo tano 97.207 rtava (direktne rtve). Organizacija je tokom realiziranja ovog projekta primjenjivala metod intervjua, prikupljala relevantnu dokumentaciju udruenja rtava, dokumentaciju vojski i policija, dokumentaciju meunarodnih institucija, knjige vjerskih institucija, bolniku dokumentaciju, sudsku dokumentaciju, medijsku dokumentaciju, te su istraivai IDC-a fotografirali i nadgrobne spomenike i provodili druge aktivnosti s ciljem realiziranja svih projektnih aktivnosti. Upravo uporeivanjem i analizom ove dokumentacije IDC je doao do pomenutog rezultata.

tih prezentacija IDC se usredsredio na injenice koje su se dogodile u optini u kojoj se prezentira projekat, kao i na podatke o rtvama. Takoer, rezultati projekta prikazani su na brojnim konferencijama u zemlji i inostranstvu, na mnogim univerzitetima, institutima i u NVOima, meunarodnim fondacijama, te razliitim posjetiocima IDC-a, studentima, istraivaima i drugima. Cilj IDC-a je da u svim optinama instalira ekstrakt baze podataka koji bi se odnosio na stradale iz tih optina. Trenutno je baza podataka instalirana u kancelarijama IDC-a u Sarajevu, Goradu i Brkom. to se tie optina, IDC je instalirao ekstrakt baze podataka u optini Klju. Takoer, u vezi sa provjerom, ali i u vezi sa informiranjem javnosti o ljudskim gubicima u BiH, IDC je sklopio sporazum sa nedjeljnikom BH Dani i vjerskim asopisom koji izdaje katolika crkva u BiH, Svjetlo rijei. Naime, organizacija je u nedjeljniku BH Dani objavila spisak ubijenih i nestalih graana Sarajeva, a u vjerskom asopisu Svjetlo rijei spisak ubijenih i nestalih bosanskih Hrvata. Trenutno IDC priprema revidirani spisak stradalih bosanskih Hrvata, koji e uskoro biti objavljen u ovom asopisu. IDC je nastavio sa istraivanjem i sada se fokusira na indirektne rtve oruanog sukoba. To bi bile rtve koje su stradale zbog gladi, trovanja, nedostatka lijekova, nemarom prilikom upotrebe oruja itd.

S ciljem preciziranja, IDC je pozvao i poziva sve zainteresirane (porodice rtava i svjedoke) da provjere tanost podataka i da interveniraju. Sa tim u vezi, organizacija je pripremila odgovarajue formulare. Nakon objavljivana rezultata u junu 2007. godine, IDC je zapoeo sa prezentiranjem injenica irom BiH. Do sada su rezultati prezentirani u 12 gradova.433 Pored optih analiza, tokom

433 Banja Luka, Gorade, Travnik, Mostar, Brko, Prijedor, Biha, Bijeljina, Sanski Most, Trebinje, Doboj i Sarajevo.

145

U ovim bazama mogu se nai osnovni podaci o rtvama, ime, prezime, godina roenja, ime roditelja, eventualno zaposlenje, kao i izjave svjedoka o okolostima neijeg stradanja i nestanka . Ipak, te baze podataka nisu lako pretraive, niti su dobro organizirane, dokumentacija nije kategorizirana, niti postoje jasni kriteriji za pretragu, te se na osnovnu njih ne mogu izvlaiti svi potrebni izvjetaji i analize .434 Od svih ovakvih organizacija najdalje je otilo Udruenje Prijedoranki Izvor, a naroito Savez logoraa BiH, koji ima vrlo razvijenu bazu podataka i koji i dalje razvija svoje kapacitete za digitalnu obradu podataka . Generalno, sve organizacije uvaju svoju dokumentaciju u tvrdoj kopiji, meutim, ne primjenjuju arhivistike metode obrade . Jedina organizacija koja se u BiH aktivnostima u oblasti kazivanja istine bavi na sistematski i sveobuhvatan nain je Istraivako dokumentacioni centar . Ova organizacija ima razvijene aktivnosti dokumentiranja ratnih zloina, aktivnosti u pravcu prezentiranja podataka do kojih su doli, kao i aktivnosti u pravcu uvanja istine od zaborava . Vrlo je vano pomenuti da IDC ima razvijenu bazu podataka, koja omoguava brzu i laku pretragu po razliitim kriterijima i da se iz ove baze podataka mogu dobiti sve potrebne analize i izvjetaji . Meutim, kao to je sluaj i sa drugim organizacijama, ni baza podataka IDC-a nije dostupna javnosti .435 Na kraju, vano je rei da postoji jedna grupa organizacija iz regiona koje smatraju da je procesu tranzicijske pravde i kazivanju istine potrebno pristupiti i regionalno zbog karaktera sukoba i injenice da se mnoge rtve nalaze sa jedne strane granice, a poinioci sa druge, da su raseljeni iz jedne drave svoje utoite nali u drugoj, te da se glas o njihovom stradanju ne uje u dravama iz kojih su izbjegli, to nuno dovodi da sve strane/drave u sukobu imaju svoju interpretaciju istine .
Transfer arhive Hakog tribunala. 2007 . godine formirana je ekspertska radna grupa sa ciljem da se donese odluka o budunosti arhiva meunarodnih tribunala za bivu Jugoslaviju i Ruandu . Ova grupa strunjaka zapoela je seriju razgovara sa relevantnim meunarodnim organizacijama i organizacijama iz regiona bive SFRJ kako bi se donijela odluka o dijelu arhiva koji pripada MKSJ .

sporadino iznesu stav povodom budunosti hakog arhiva . Konkretno, Savez logoraa BiH zainteresiran je da dobije nazad dokumentaciju koju je proslijedio Hakom tuilatvu . U svakom sluaju, u BiH apsolutno ne postoji nijedna kontinuirana i sistematska aktivnost u pravcu rjeavanja ovog pitanja . Najaktivnija organizacija u BiH i u ovom pogledu je IDC . Stanovite ove organizacije je da se originalna dokumentacija Hakog tribunala prenese u BiH, u instituciju koja bi imala upravo tu namjenu, s obzirom da se veina dokumentacije odnosi na zloine poinjene u BiH . Kako smatra IDC, kopije dokumentacije koje se odnose na zloine u drugim dravama trebalo bi prenijeti u te drave .436 Sa tim u vezi, IDC je u septembru 2007 . godine organizirao sastanak sa predstavnicima relevantnih institucija BiH i organizacijama civilnog drutva, kako bi se pokrenula diskusija o budunosti hakog arhiva i iniciralo da on bude prenijet u BiH . Takoer, u novembru iste godine haka ekspertna grupa posjetila je IDC kako bi razgovarala o ovom pitanju . Najaktivnija organizacija u regionu koja se bavi pitanjem budunosti hakog arhiva na kontinuiran i sistematski nain je FHP . FHP od 2005 . godine realizira projekat Transfer hake arhive, kada je sa Sekretarijatom MKSJ sklopio sporazum kojim se organizaciji omoguava pristup hakoj dokumentaciji . Naime, putem ovog projekta FHP kopira suenja koji se trenutno vode, kao i zavrena suenja, te kopira dokumentaciju iz sudske baze podataka .437 Inae, stav organizacije o pitanju budunosti hakog arhiva je da originalna dokumentacija ne treba da doe u region, jer ne postoji institucija koja bi imala dovoljne kapacitete da odrava tu dokumentaciju . Meutim, FHP se zalae da u region dou njene kopije i to tako to e sve drave dobiti dokumentaciju koja se odnosi na poinjene zloine u tim dravama . Organizacija, takoer, insistira da kopija itave dokumentacije doe u Beograd zbog ukljuenosti Srbije u sve sukobe .438 Sa

436 Ukoliko ne bude postojao interes institucija, IDC nudi svoje kapacitete za prihvat ovog arhiva. U svakom sluaju, IDC je zainteresiran da se kopija dokumentacije prenese u ovu organizaciju. 437

Organizacija je do kraja februara 2009. godine presnimila 6.431 dan suenja, kao i 75.331 dokument.

Organizacije iz BiH jo uvijek nemaju jasan stav o pitanju budunosti hakog arhiva niti generalno izraavaju interes za ovo pitanje . Tek poneka organizacija ili pojedinci koji su neposredno saraivali sa MKSJ
Izvjetaj o poginulima od odreenog do odreenog datuma po statusu, etnikoj pripadnosi, spolu itd; svi poginuli na odreenom mjestu; komandni lanac itd.
434 435 Meutim, kao to je pomenuto, IDC ustupa svoju dokumentaciju pravosudnim organima.

FHP iskljuivo smatra da kopija hake dokumentacije treba da doe u FHP kao dokazanu nezavisnu organizaciju za ljudska prava i organizaciju koja izgrauje kapacitete u pravcu smjetaja i obrade dokumentacije. Organizacija naroito insistira na ovome, jer sumnja da bi drava, ukoliko dobije ovu dokumentaciju, bila spremna da inicira istrage sluajeva ratnih zloina i vetting procedure, kao to bi bio spreman FHP. Takoer, organizacija smatra da e haka dokumentacija, ukoliko doe u dravne arhive, ili biti unitena, ili nedostupna. Trenutno FHP ima sredstva i kapacitete da kopira, obrauje i arhivira haku dokumentaciju koju dobija putem projekta Transfer hake arhive.
438

146

tim u vezi, FHP je tokom 2008 . godine odrao nekoliko sastanaka sa predstavnicima relevantnih institucija u Srbiji, kao i sa predstavnicima radne grupe Hakog tribunala .

1. kazivanje istine 1.1. kazivanje sudski utvrene istine


Outreach kancelarija Hakog tribunala je u saradnji sa nekim organizacija iz BiH i Srbije pokrenula seriju konferencija sa ciljem promocije sudski utvrene istine, koja je, kako se to kae u terminologiji MKSJ, utvrena van razumne sumnje . Generalna ideja projekta je pribliavanje rada Hakog tribunala lokalnim zajednicama . U BiH tribine za promociju sudski utvrene istine realizirane su u saradnji sa Helsinkim odborom za ljudska prava RS iz Bijeljine, a u Srbiji sa FHP . Projekat u BiH zapoeo je 2004 . godine . Tribine su odrane u Brkom, Foi, Konjicu, Prijedoru i Srebrenici . Princip je bio da se konferencije organiziraju u mjestima na koje se presude odnose, kako bi se prvenstveno graanima iz tih zajednica predstavila sudski utvrena istina . To je bilo vrlo vano upravo zbog negiranja zloina i opte predstave o nama kao rtvama i njima kao poiniocima . Sline dogaaje organizirao je FHP u Beogradu poevi od 2005 . godine . Konferencije su se odnosile na presude povodom zloina koji su se dogodili u istim optinama . Tokom ovih tribina i u BiH i u Srbiji govorili su istraitelji, kao i predstavnici Hakog tuilatva i tribunala, o istrazi, toku postupka i o presudama . FHP je unio jednu novinu, pokreui sesiju koja je bila posveena glasu rtava, kada su rtve ovih zloina imale priliku da javno govore o svom stradanju .

1995 . godine u Godinjskim Barama u okolini Trnova ubili pripadnici jedinice korpioni . Te rtve pratile su suenje pripadnicima ove jedinice, koje se vodilo pred Vijeem za ratne zloine Okrunog suda u Beogradu (sluaj korpioni I - Srebrenica) . Intervjui su se ticali okolnosti pod kojima su intervjuirane rtve posljednji put vidjele svoje najmilije, kako su se osjeali tokom suenja i kako su doivjeli susret sa poinicima u sudnici .

Bosanski atlas zloina


U vezi sa kazivanjem istine, vano je napomenuti da je IDC zapoeo sa kreiranjem bosanskog atlasa zloina, kao on-line instrumenta koji e biti dostupan putem pretraivaa Google Earth. U atlas e biti unijete relevantne informacije o ratu u BiH, kao to su mjesta masovnih ubistava, lokacije masovnih grobnica, lokacije logora, lokacije poruenih vjerskih objekata, imena rtva i poinioca koji e biti povezani sa lokacijama itd. Atlas e biti dostupan tokom 2009. godine.

Sa druge strane, neke organizacije primjenjuju drugaiji pristup, biljee pozitivne primjere kako je komija komiji iz druge etnike zajednice tokom rata pomogao i rizikovao svoj ivot da bi ga spasao . Primjeri za ovo su inicijative Jezdimira Miloevia kroz organizacije Protektor i Mirovna akcija humanista, inicijative organizacije GARIWO i Izbjeglikog servisa Drvar . Ovi intervjui usmene historije publikovani su u posebnim publikacijama, dok su neki i ekranizirani . Prikupljanjem pozitivnih pria bavi se i IDC . Meutim, ova organizacija ne fokusira se na odnos izmeu komija, ve na situacije gdje su ljudi iz jedne etnike zajednice pomagali unesreenima iz druge, a koje nisu poznavali .

1.2. Projekti usmene historije


Odreeni broj organizacija iz BiH zapoeo je sa procesom dokumentiranja krenja ljudskih prava putem biljeenja izjava rtava metodom usmene historije (audio video zapis), kako bi stvorile kulturu sjeanja zasnovanu na istini . Takoer, ova aktivnost je vana, jer se omoguava jednom broju rtava da javno govori o svom stradanju, poto mnogi od njih nee moi da svjedoe u sudskim procesima ili ne postoji platforma koja bi im omoguila da irokom auditorijumu ispriaju istinu o dogaajima kroz koje su proli . Ovi intervjui uglavnom se tiu okolnosti ubistva i nestanka njihovih najmilijih, te sudskih postupaka koji se vode zbog poinjenih zloina . Konkretno, FHP je intervjuirao ene, sestre, majke i sinove rtava koje su u julu
147

2. regionalne inicijative za uspostavljanje mehanizma za dokumentiranje ratnih zloina i kazivanje istine


rekoM (regionalna komisija). NVO FHP Beograda, IDC iz Sarajeva i Dokumenta iz Zagreba pokrenuli su iroku inicijativu nacionalnih i regionalnih konsultacija sa razliitima grupama iz civilnog drutva (rtve, umjetnici, veterani, udruenja mladih, NVO-i za ljudska prava, udruenja ena itd .) o mehanizmima za utvrivanje i kazivanje istine o ratnim zloinima

iz prolosti .439 Ciklus regionalnih i nacionalnih konsultacija zavravani su regionalnim viednevnim forumima, na kojima su prezentirani zakljuci sa odranih konsultacija, otvarane teme od znaaja za itav proces itd . Jedan poseban dio foruma namijenjen je glasu rtava, gdje rtve dobijaju priliku da javno govore o svom stradanju . 2008 . godine pokrenuta je nova faza u okviru ove inicijative uspostavom koordinacionog tijela koje bi trebalo da donosi sve odluke u sklopu procesa . Nakon odranog regionalnog Foruma u Pritini u novembru iste godine pokrenuta je ideja o osnivanju koalicije organizacija za REKOM . Do sada je ovu incijativu podralo oko 200 organizacija i pojedinaca iz regiona . Donijeta je odluka da je potrebno prikupiti milion potpisa kako bi se vlade u regionu primorale da razgovaraju o ovoj inicijativi .
Igmanske inicijative. Regionalni pristup tranzicijskoj pravdi i utvrivanju i kazivanju istine ima i koalicija Igmanske inicijative, koju sainjava preko 140 organizacija i pojedinaca iz tzv . Dejtonskog trougla (BiH, Hrvatska i Srbija) . Ova inicijativa smatra da je potrebno u budunosti formirati regionalno tijelo koje e sainjavati, pored domaih, i meunarodni strunjaci, i koje bi bilo pod ingerencijom UN-a . S tim u vezi Igmanske inicijative su 2003 . godine, u okviru projekta Istina o prolosti - temelj budunosti, okupile tim strunjaka iz regiona, a kojima je struni konsultant bio Alex Boraine (Aleks Borejn) iz ICTJ-a, kako bi diskutirali o regionalnom modelu za utvrivanje injenica . Zakljuak ovog radnog tijela bio je da se u skorijem periodu ne moe osnovati takvo tijelo na regionalnom nivou i da je traganje za istinom stvar procesa, te da su u tom procesu vane konsultacije, tj . tribine na kojima bi se okupljali predstavnici svih zajednica i gdje bi se javno govorilo, ne samo o zloinima, ve i o problemima koji direktno utiu na utvrivanje injenica o poinjenim zloinima, kao to su netolerancija, meuetniki i meureligijski dijalog itd . regionalne konferencije udruenja nestalih pod pokroviteljstvom ICMP. ICMP podie kapacitet udruenja nestalih u regionu sa ciljem da se ona osposobe za to efikasnije zastupanje svojih interesa . Da bi se ova udruenja povezala, ICMP je insistirao na osnivanju koordinacionog tijela, tzv . odbora koordinacije udruenja porodica nestalih u regionu . Odbor je formiran po etnikom principu i ine ga 5 Bonjaka, 5 Hrvata i 5 Srba, a koji istovremeno ne predstavljaju jednu dravu .440 Izvrno tijelo
439 U meuvremenu je, zbog neslaganja sa koncepcijom, inicijativu napustio IDC. 440 Konkretno, petorica Hrvata predstavljaju etniku grupu Hrvata iz Hrvatske i BiH itd.

tog odbora ini est predstavnika, po dva Hrvata, Bonjaka i Srbina . Koordinacija je ozvaniena na VIII konferenciji u Novom Sadu, 2005 . godine . Predvieno je da jedan Srbin, jedan Hrvat i jedan Bonjak budu u predsjednitvu konferencije i da oni vode konferencije . Meutim, nastali su problemi u funkcioniranju koordinacije, nakon prijedloga za proirenje odbora koordinacije, zbog potrebe ukljuivanja udruenja nestalih sa Kosova i Makedonije . Predloeno je da koordinaciono tijelo ima ukupno 17 lanova: po pet Bonjaka, Srba i Hrvata i po jedan Makedonac i Albanac . Albanci to nisu prihvatili . Oni trae da imaju takoer pet svojih predstavnika, i to samo sa Kosova . Protiv te odluke Albanaca prvenstveno su bili Hrvati iz Hrvatske i BiH . Meutim, neka udruenja smatraju da ona sutinski nisu dovoljno integrirana unutar koordinacije i da e se povlaenjem ICMP-a, kao glavnog finansijera i inicijatora saradnje, koordinacija ugasiti .

3. Aktivnosti sjeanja
U itavom regionu, prvenstveno u BiH i Srbiji, organiziraju se razliite aktivnosti s ciljem obiljeavanja godinjica zloina koji su se dogodili tokom oruanog sukoba u BiH. U ovom smislu najaktivnija su udruenja rtava. Ove organizacije organiziraju skupove kao sjeanje na stradanje lanova porodica njihovih lanova ili, uglavnom, rtava iz etnike zajednice kojoj pripadaju. Generalno, najbrojnije su aktivnosti sjeanja povodom genocida u Srebrenici.

3.1. Sluaj antiratnog heroja - Sran Aleksi


Srana Aleksia (1966 . - 1993 .), Srbina iz Trebinja, 21 . januara 1993 . godine pretukla su do smrti etvorica pripadnika VRS kada je pokuao da ih sprijei da ubiju mladia, Bonjaka, Alena Glavovia (1970) . Sran Aleksi je u besvjesnom stanju prevezen u trebinjsku bolnicu, gdje je 27 . januara 1993 . godine iskljuen sa aparata .441 Kako to tvrde predstavnici NVO-a za ljudska prava u BiH, Sran Aleksi je jedina osoba u BiH koja se otvoreno suprotstavila poinjenju zloina i koja je zbog tog ina stradala . Povodom sjeanja na ovog antiratnog heroja i u Srbiji i u BiH organiziraju se brojne manifestacije i
441 Jedan od etvorice napadaa poginuo je tokom rata, a trojica su osuena na kaznu zatvora od dvije godine i etiri mjeseca.

148

aktivnosti (tribine, inicijative u pravcu davanja naziva ulica po njegovom imenu i drugo) . NVO iz Trebinja, Solidarnost za jug, jedan je od najaktivnijih u pogledu obiljeavanja sjeanja na Srana Aleksia . U sklopu aktivnosti ove organizacije, u novembru 2008 . godine organizirana je i pozorina predstava pod nazivom Epilog .

pet dokumentarnih filmova (Srebrenica, Prijedor, Foa, Konjic i Brko) . FHP je tokom 2006 . i 2007 . godine snimao film Spomenar . Film pokriva nastanak i razvoj jedinice korpioni, preko poinjenja zloina u Trnovu 1995 . godine (BiH) i u Podujevu (Kosovo) 1999 . godine, do suenja koje se vodilo pred Vijeem za ratne zloine Okrunog suda u Beogradu, zakljuno sa izricanjem prvostepene presude . Aktivista Jezdimir Miloevi, koji je prikupljao pozitivne prie primjenjujui metod usmene historije, napravio je dokumentarni film Svjetlo na kraju tunela . Sa druge strane, Izbjegliki servis Drvar je trenutno u procesu realizacije svog projekta Dobri ljudi u vremenu zla, a koji e rezultirati snimanjem radio i TV emisija o primjerima saradnje komija iz razliitih zajednica u toj regiji .442 Organizacija je ve producirala film koji govori o primjerima kako su ljudi otvorenim srcem i sa saoseanjem prihvatali izbjeglice i raseljena lica, to nije uvijek bio sluaj . Na kraju, kao rezultat regionalnog projekta ene u logorima, Izbjegliki servis Drvar producirao je film Mea Culpa . Vrlo je vano napomenuti da generalno svi snimljeni filmovi govore o stradanju civilnih rtava rata i pripadnika dominantnih armija triju konstitutivnih naroda, kao to su Armija BiH, VRS i HVO . Meutim, u BiH se malo zna o stradanju civila u tzv . Autonomnoj oblasti Zapadna Bosna, koja je tokom oruanog sukoba u BiH bila suprotstavljena vladi u Sarajevu . Kenan Keserovi iz Velike Kladue uradio je dokumentarni film Djeca izvan zakona, a koji govori o diskriminaciji djece poginulih pripadnika snaga Autonomne oblasti Zapadna Bosna .
Producentska kua XY films. Ova producentska kua je irom regiona bila poznata kao kua koja se iskljuivo bavi tematikom ratnih zloina i suoavanjem sa prolou, sa prvenstvenim fokusom na zloine poinjenjene u BiH. Takoer, u nekim filmovima koje je ova kompanija producirala davan je osvrt, esto kritiki, na institucije koje su trebale donijeti pravdu graanima BiH, kao to je sluaj sa MKSJ.

4. koritenje razliitih medija za kazivanje istine o prolosti


Organizacije civilnog drutva koriste razliite medije kako bi prezentirale istinu o prolosti, onako kako je vide razliite kategorije drutva . To su najee dokumentarni film, filmski festivali, interaktivne pozorine predstave kao i publikacije . Pored plasiranja direktne prie o zloinima, NVO-i su koristili ove medije kako bi inicirali diskusiju o goruim problemima bosanskohercegovakog drutva, a koji su direktna posljedica rata ili su na ovaj nain pokuali da pokrenu indirektni dijalog izmeu razliitih aktera oruanog sukoba .

4.1. Snimanje dokumentarnih filmova Primjeri


Udruenja logoraa u BiH vrlo su aktivna kada je u pitanju snimanje dokumentarnih filmova . Ovim filmovima prvenstveno je cilj prikazivanje stradanja lanova udruenja, tj . etnike zajednice kojoj pripadaju . Konkretno, Savez logoraa RS snimio je dugometrani dokumentarni film Muenici, koji govori o stradanju Srba u logorima Lora kod Splita, Dretelj kod apljine i elebii kod Konjica . Udruenje je produciralo i film Krvava zora u Serdarima, koji se ne odnosi na sudbinu logoraa, ve na zloin poinjen protiv Srba u selu Serdari, u optini Kotor Varo . Savez logoraa BiH snimio je dokumentarni film o stradanju Bonjaka civila u logorima koji su bili pod kontrolom Srpske vojske Krajine Slunjska brda, ivot i smrt . Udruenje logoraa iz Mostara produciralo je dokumentarni film na osnovu knjige Ramiza Tire i Smaila page Dretelj na vratima dehenema o stradanju Bonjaka u logoru Dretelj, koji je bio pod kontrolom HVO-a . U sklopu projekata ljudskih gubitaka, IDC je, kao to je naglaeno, prezentirao svoje rezultate irom BiH . Snimljeni materijal sa ovih prezentacija pretoen je u mini-serijal od est epizoda . Takoer, FHP je snimao svoje konferencije putem kojih je promovirana sudski utvrena istina u Hakom tribunalu, te je od snimljenih materijala napravljeno

XY films je producirao veliki broj dokumentarnih filmova za potrebe drugih organizacija. Na primjer, sve dokumentarne filmove FHP-a koji su nastali nakon konferencija putem kojih je kazivana sudski utvrena istina uradio je XY films. Serijal povodom projekta ljudski gubici IDC-a, takoer je radila ova kompanija.

442

RS i Kanton 10.

149

Filmski festivali. Neke organizacije iz BiH pokrenule su festivale dokumentarnog filma za ljudska prava, na kojima gostuju autori iz BiH i inostranstva . Mnogi filmovi odnose se na temu oruanog sukoba . Konkretno, takvu vrstu festivala, pod nazivom Preko zida, organizira Biro za ljudska prava iz Tuzle . Slian festival je i Pravoljudski, koji je pokrenuo Centar za interdisclipinarne postdipomske studije Univerziteta u Sarajevu, a koji sada organizira istoimena organizacija .

Komisije za istinu i pomirenje . U sklopu ove pozorine predstave organizirane su i interaktivne radionice .443 Kroz aktivnost promocije Boalovog teatra potlaenih, TERCA je na podruju istone Bosne i Hercegovine radila interaktivne predstave sa temom suoavanja sa prolou . Cilj ovog teatra je ukljuivanje publike u predstavu, tj . u diskusiju, kako bi se dolo do mogueg rjeenja problema . Organizacija nastavlja sa realizacijom ove aktivnosti na podruju itave Hercegovine Nakon objavljivanja knjige enska strana rata, ene u crnom, organizacija iz Beograda, u saradnji sa Dah teatrom, takoer iz Beograda, organizirala je istoimenu predstavu . Knjiga i predstava zasnovane su na stavovima ena, tanije njihovim pogledima na rat . Sagovornice su uglavnom bile ene iz BiH, inae civilne rtve rata .

Organizacija VVISECTFEST iz Novog Sada 2004 . godine pokrenula je istoimeni festival filmova o ljudskim pravima . Prvi ciklus upravo je bio posveen oruanom sukobu u bivoj Jugoslaviji Rat u bivoj Jugoslaviji - pogled iznutra i spolja . Tokom festivala prikazano je preko 20 dokumentarnih filmova i vie od 90 fotografija sa ovom temom .

4.2. Pozorine predstave


Pozorini komadi koje su pripremali NVO-i uglavnom su alternativne interaktivne predstave . One su zamiljene tako da se i gledaoci ukljue u predstavu putem dijaloga sa glumcima i ostalim gledaocima .

5. Izdavaka djelatnost Nvo-a


NVO-i putem svojih publikacija omoguavaju javnosti da sazna istinu o dogaajima iz prolosti . Ove organizacije u njima tampaju izvjetaje o rezultatima svog rada, intervjue sa rtvama, u kojima se detaljno opisuje na koji nain su krena njihova prava, kao i njihovo miljenje o ratnim deavanjama . Takoer, one organizacije koje putem metode usmene historije biljee primjere ljudskosti takoer objavljuju svoje nalaze i izjave rtava u okviru ovih publikacija . NVO-i koji u najtjenjoj vezi sarauju sa pravosudnim organima objavljuju izvjetaje sa ovih suenja, analiziraju tok suenja, optunice i presude, te objavjuju transkripte suenja itd . Na kraju, vrlo je znaajno pomenuti i feministike publikacije koje pokrivaju oblast krenja ljudskih prava ena, tj . publikuju stavove ena, kako one vide rat . Ovi dokumenti naroito su znaajni zbog posebnog poloaja ena kao rtava u kontekstu oruanog sukoba, a to je ve pomenuto u prethodnom dijelu teksta .

Primjeri
Organizacija Solidarnost za jug pripremila je i prikazala predstavu Epilog povodom sjeanja na stradanje antiratnog heroja Srana Aleksia . Autori predstave, reditelj i scenarista su prijatelji Srana Aleksia, a glumci dolaze iz trebinjske glumake trupe u kojoj je nekada Sran Aleksi igrao . U organizaciji NVO-a Orhideja iz Stoca organizirana je pozorina predstava iji su scenario napisali srednjokolci iz ovog grada, koji je irom BiH poznat po mehanizmu dvije kole pod jedim krovom . Glumci su, takoer, srednjokolci iz Stoca . Naziv predstave je Za dijalog je potrebno dvoje . Predstava upravo govori o situaciji u kolskom sistemu u gradu . Slinu predstavu, sa identinim problemom, samo u Mostaru (govori se o mostarskoj gimnaziji), organizirao je Centar za dramski odgoj . Tokom ratnih deavanja u Sarajevu, OKC Abraevi iz Mostara pripremio je pozorinu predstavu Kad bi ovo bila predstava o granatiranju i ubistvima, koja upravo govori o granatiranju Sarajeva i ivotu u gradu tokom opsade . Organizacija TERCA, kancelarija u Sarajevu, CCI, kancelarija u Mostaru, te Inicijativa mladih za ljudska prava organizirale su u septembru i oktobru 2008 . godine prikazivanje pozorinog komada Istina u prevodu, koji govori o aktivnostima junoafrike
150

Primjeri
FHP izdaje publikacije u kojima su sadrane optunice i presude Hakog tribunala, izjave o prihvatanju krivice, te transkripti sa suenja . Na primjer, FHP je objavio presude u sluajevima Tadi i Krsti, te izjave o prihvatanju krivice u sluajevima Erdemovi, Deronji, Plavi itd . FHP je izdao kolekciju transkripta suenja Slobodanu Miloeviu (45 knjiga), gdje se tomovi od 31 do 45 odnose na izvoenje dokaza tuilatva po optunici za BiH .444 Takoer, ova orga443 Ove organizacije organizirale su prikazivanje predstave i u Hrvatskoj, Srbiji i na Kosovu. 444

Neki transkripti koji su odtampani u tomovima od 31 do 45 odnose se i na izvoenje dokaza tuilatva po optunici za Hrvatsku.

nizacija objavila je transkript sa svoje konferencije Presuda Meunarodnog suda pravde o genocidu, povodom tube BiH protiv Srbije, a koja je odrana u junu 2007 . godine . Na kraju, u sklopu aktivnosti zastupanja rtava u sluajevima ratnih zloina pred Vijeem za ratne zloine Okrunog suda u Beogradu, FHP je objavio knjigu korpioni . U ovoj knjizi mogu se nai transkripti sa suenja protiv pripadnika ove jedince, kao i izvjetaji i analize povodom suenja . Udruenja rtava iz BiH izdaju publikacije o stradanju svojih lanova . U ovim publikacijama uglavnom su tampane izjave rtava . Vrlo je aktivan u ovom pogledu Savez logoraa BiH, koji je, izmeu ostalih, izdao publikaciju Molila sam da me ubiju, a koja se odnosi na seksualno zlostavljanje ena tokom oruanog sukoba u BiH . Takoer, postoji primjer da su pojedinci, logorai, objavljivali knjige, svoja vienja stradanja u logorima . Takav je sluaj sa publikacijom ivim da svjedoim, koju je napisao Strahinja ivak, logora u logoru u kasarni Viktor Bubanj u Sarajevu . Organizacija GARIWO u sklopu svojih aktivnosti na prikupljanju usmenih historija, primjera ljudskosti, odtampala je publikaciju Dobri ljudi u vremenu zla . Takoer, primjere ljudskosti tampao je i aktivista za ljudska prava Jezdimir Miloevi u knjigama Svjetlo na kraju tunela i Pismo bez adrese . ene u crnom iz Beograda objavile su knjigu enska strana rata, koja je nastala uglavnom na osnovu intervjuiranja ena, civilnih rtava rata iz BiH i regiona . U knjizi su, takoer, tampane i neke od njihovih izjava, kako one vide oruani sukob u BiH i kako opisuju svoje stradanje . U sklopu regionalnog programa postdiplomskih studija o ljudskim pravima i demokratiji Univerziteta u Sarajevu, u periodu od 2002 . - 2007 . godine organiziran je kurs Ratni zloini, genocid i sjeanje (War Crimes, Genocide and Memories) . Kroz kurs je objavljeno sedam elektronskih izdanja polaznika ovog kursa, koji su svoje magistarske radove pisali iz ove oblasti . Naroito su znaajne sljedee tri publikacije, koje su, takoer, rezultat ovog kursa,Darkness at Noon, Razgovori sa Riardom Goldstonom i Razgovori sa Luiz Moreno Okampo .

i to prvenstveno civilnim rtvama rata . Besplatna pravna pomo uglavnom se svodi na pomo u pisanju podnesaka, albi, tubi te radi olakavanja dobijanja odreene dokumentacije iz institucija . Meutim, NVO-i iz BiH vrlo limitirano provode aktivnosti zastupanja pred sudovima, a naroito aktivnosti zastupanja zbog nanoenja materijalne, tj . nematerijalne tete tokom oruanog sukoba u BiH . Ipak, ovakvi postupci provode se i u Srbiji, Hrvatskoj i Crnoj Gori zato to su prava graana BiH krena na teritorijama ovih drava .445 Svakako, najbrojniji sluajevi ove vrste vode se u BiH, i to su uveni sluajevi koje su pokrenuli Savez logoraa BiH protiv drave BiH, Federacije BiH i RS (preko 16 .000 sluajeva) i Savez logoraa RS protiv Federacije BiH (536 sluajeva), zbog poinjenja nematerijalne tete protiv rtava torture, bivih logoraa .446 Neke organizacije zastupaju rtve krenja ljudskih prava iz BiH pred Evropskim sudom za ljudska prava .447 Na kraju, u BiH, kao ni u regionu, ne postoje organizacije koje provode aktivnost stratekog parnienja .

1. rehabilitacija
Dominantna aktivnost NVO-a u oblasti reparacija je pruanje psiholoke podrke rtvama i veteranima koji boluju od ratne traume (PTSP). Te projekte organizacije su poele realizirati od samog poetka rata. Zaposleni u ovim organizacijama proli su veliki broj strunih obuka, dok su paralelno sa tim NVOi razvijali svoje specifine programe. Dominantna aktivnost NVO-a u oblasti reparacija je pruanje psiholoke podrke rtvama i veteranima koji boluju od ratne traume . Te projekte organizacije su poele realizirati od samog poetka rata . Svojim aktivnostima NVO-i su naroito izrazili zainteresiranost za problem roda u procesu lijeenja ratne traume, kao i generalno za problem ene rtve rata . Zaposleni u ovim organizacijama proli su veliki broj strunih obuka, dok su paralelno sa tim NVO-i razvijali svoje specifine programe . to se tie zvaninih inicijativa, gotovo da ne postoji nijedna institucija u BiH koja se specifino bavi rtvama ratne traume, osim u sluaju zdravstvenih centara u Tuzli i Zenici, koji razvijaju struni kadar u pravcu lijeenja oboljelih od PTSP . Naroito je nedovoljno znanje, kako to tvrde NVO-i, u primarnom zdravstvu, odnosno u slubama koje bi direktno trebalo da se bave ovim
445 446 447

Iv rePArACIje
NVO-i u oblasti reparacija prvenstveno provode aktivnosti rehabilitacije . U najveoj mjeri fokus su im bile ene rtve rata i veterani . Sa druge strane, ove organizacije takoer su bile aktivne u pravcu ohrabrivanja raseljenih na povratak i organiziranju aktivnosti s ciljem odrivosti povratka (restitucija) . Jedan manji broj NVO-a prua besplatnu pravnu pomo,
151

Vie informacija u Poglavlju II, u okviru dijela 3, Reparacije. Ista referenca. Ista referenca.

problemom, poput centara za mentalno zdravlje ili centara za socijalni rad . Problem se poveava ako se zna da trauma centri, tj . centri za mentalno zdravlje, ne postoje u svim dijelovima BiH . Meutim, institucije uglavnom ne prepoznaju vanost NVO-a u ovom polju, kao ni njihovo iskustvo i steeno obrazovanje u pogledu rada sa traumatiziranim osobama, a naroito ih ne prepoznaju kao partnere koji mogu da popune prostor zbog nepostojanja centara za mentalno zdravlje ili zbog nedovoljnog kapaciteta centara za socijalni rad .448 Izuzetak u ovom smislu su Tuzlanski kanton i Bosansko-podrinjski kanton, ije institucije najneposrednije sarauju sa lokalnim NVO-ima . Meutim, potrebno je naglasiti da je naroito sloena situacija u regionima gdje ak ne postoje ni NVO-i koji provode ovakvu vrstu programa . Jedan od takvih primjera je optina Bratunac, u kojoj ivi oko 40 .000 stanovnika, a znaajan broj je traumatiziran . U Bratuncu ne postoje trauma centri, ni centar za mentalno zdravlje, dok optinski Centar za socijalni rad nema kapacitet da prua psiholoku podrku svima kojima je neophodna . Takoer, u ovom regionu ne postoje ni NVO-i koji bi mogli pruiti adekvatne usluge traumatiziranim osobama, ve kada naiu na njih, pozivaju strunjake organizacija iz drugih optina koje imaju kapacitet za pruanje psiholoke podrke .449
irenje znanja o posttraumatskom stresnom poremeaju i aktivnosti u pravcu lijeenja PTSP-a.450 PTSP nije dovoljno poznat u bosanskohercegovakoj javnosti . Upravo NVO-i imaju zasluge to se u BiH sve vie govori o ovoj mentalnoj povredi i provode aktivnosti informiranja i obrazovanja javnosti u tom smislu . Organizacije civilnog drutva rue stereotipnu sliku da od PTSP-a boluju iskljuivo veterani . Oni istiu da su rtve seksualnog zlostavljanja i silovanja prvenstveno ene, te rtve torture, poput zatoenika kocentracionih logora, porodice koje su izgubile najblie lanove, te povratnici koji se suoavaju sa mjestom gdje su njihova prava krena i sa ljudima koji su im krili prava, takoer direktno podloni uticaju ove povrede . tavie, NVO-i istiu da je takoer prisutna i sekundarna traumatizacija, tj . sekundarni PTSP-i kod osoba koje ive sa
448 Sa druge strane, razliite strune institucije iz inostranstva prepoznaju vanost NVO-a iz BiH u ovom polju. Konkretno, institucije iz Norveke koje se bave PTSP-om ostvarile su saradnju sa organizacijom Horizonti iz Tuzle, a univerzitet iz Denvera sa Centrom civilnih inicijativa itd.

traumatiziranim lanovima porodice, zatim kod raseljenih koji jo uvijek ive u kolektivnim centrima, te u naseljima gdje su izgraeni stanovi za veterane, poto ive u sredini u kojoj se nalazi veliki broj traumatiziranih osoba . U smislu irenja informacija o PTSP-u naroito je vano angairanje organizacija koje su osnovale osobe lijeene od PTSP-a i samih pojedinaca oboljelih od PTSP-a . Takav je primjer sa udruenjem veterana lijeenih od PTSP-a Steak iz Tuzle . Predstavnici ove organizacije uestvuju na okruglim stolovima, gdje otvoreno govore o PTSP-u, kao i svojim iskustvima, i ire znanja o simptomima . Takoer, ova organizacija uspjeno prevazilazi entitetske barijere, te je u vezi sa irenjem znanja o PTSP-u poela da uspostavlja saradnju sa veteranskim udruenjima iz RS .
Psiholoka podrka veteranima. Nakon zavretka rata veliki broj veterana izaao je sa simptomima PTSP-a . Tokom godina, simptomi su se iz razliitih razloga pojaavali (ignoriranje drutva i porodice, nezaposlenost, zakonsko nepriznavanje PTSP-a kao povrede itd) . Kao to je istaknuto, institucije u BiH nemaju kapacitet da bi na adekvatan nain odgovorile na PTSP . Zbog injenice da su programi pomoi i samopomoi dali rezultate, u BiH su poeli da se otvaraju veteranski centri . Takvi veteranski centri, na primjer, nalaze se u Tuzli i u Goradu . Centar u Tuzli otvorila je organizacija Steak, a u Goradu Svjetlost Drine, potprojekat NVO-a Seka Gorade . Oba centra u svom timu imaju strunjake koji se neposredno bave PTSPom . Vrlo je vano naglasiti da su kantonalne i optinske institucije, ukljuujui i medicinske institucije u tim regionima, vrlo otvorene prema radu ova dva centra, te im pruaju ne samo ogranienu finansijsku i strunu pomo, ve potencijalne korisnike direktno upuuju u ove centre . Naroito je razvijen rad Steka, u ijem se strunom timu nalaze strunjaci Odjeljenja za psihijatriju Klinikog centra u Tuzli, Centra za mentalno zdravlje, kao i strunjaci iz optine Tuzla .

Forum ena Bratunac u svakodnevnom radu susree traumatizirane osobe. Ova organizacija nema kapacitet za pruanje psiholoke podrke, ve poziva strunjake iz organizacije Horizonti iz Tuzle.
449 450

Vie informacija u Poglavlju II, dio 3, Reparacije.

to se tie veteranskog centra Svjetlost Drine, Seka Gorade angairala je mlade strunjake, psihologe, pedagoge, socijalne radnike i psihoterapeute koji su preli veliki broj treninga s ciljem borbe protiv PTSP-a i koji aktivno rade u ovom centru . Organizacija Seka Gorade unekoliko ima drugaiji metod rada u poreenju sa Stekom . Naime, aktivnost pruanja psiholoke podrke veteranima putem centra Svjetlost Drine upotpunjuje sa psiholoko-edukativnom podrkom enama i djeci iji su muevi tj . oevi u centru . Na tim seansama strunjaci Seke im objanjavaju sa ime se suoavaju, kako bi ih osnaili i osposobili da izau na kraj sa ovom povredom kao porodica . Kao to je ve istaknuto, uticaj porodice u pravcu pogoranja bolesti, kao i u pravcu poboljanja, je

152

presudan . U nekim sluajevima, upravo ove psihoedukativne seanse slue kao terapeutsko sredstvo s obzirom na injenicu da je odreeni broj supruga i djece oboljelih podloan razvijanju sekundarnog PTSP-a .451 Jedna od najznaajnijih tehnika koju ova organizacija provodi je tehnika psihodrame . Sutina metode je preuzimanje uloge osobe koja se pokuava razumjeti . Jedan broj organizacija nije pristupio otvaranju veteranskih centara ve provodi klasine programe individualne i grupne terapije . U sastavu takvih organizacija rade multidisciplinarni timovi, koje ine psihijatri, psiholozi, socijalni radnici kao i medicinske sestre . Jedna od takvih organizacija je Corridor iz Sarajeva . Neke organizacije koje u svom sastavu imaju i civilne rtve rata i veterane, poput udruenja logoraa, napravile su dogovor sa NVO-ima koji su programski specijalizirani za pruanje psiholoke podrke, kako bi, s vremena na vrijeme, njihovim lanovima pruale psiholoku podrku . Konkretno, Savez logoraa BiH ima taj aranman sa organizacijom Medica iz Zenice, te sa Centrom za rtve torture iz Sarajeva . Sa druge strane, Savez logoraa RS psiholoku pomo dobija od strunjaka Meunarodne organizacije za migracije (IOM), kancelarija u Beogradu .
Ukljuivanje mentalno oboljelih u aktivnosti. Prema rijeima strunjaka, ne samo inkluzivan pristup u pravcu lijeenja mentalno oboljelih, ve i njihovo ukljuivanje u razliite aktivnosti, podstie lijeenje i njihovu resocijalizaciju . Jedna od najveih pogreaka je oduzimanje odgovornosti oboljelima, te se, kako strunjaci tvrde, na taj nain u potpunosti onemoguava njihova reintegracija, tj . resocijalizacija, prvo na mikro nivou, u porodicu, a samim tim i na makro nivou, u lokalno drutvo, te je na taj nain onemogueno i njihovo zaljeenje ili izljeenje . Na primjer, esto porodice imaju takav stav da mentalno oboljelima ne povjeravaju ak ni takve aktivnosti kao to su odlazak u prodavnicu . Iz tog razloga dolazi se ak do faza da mentalno oboljeli jednostavno zaborave da treba da odravaju linu higijenu . Da bi se inicirala njihova resocijalizacija, neke optine uspostavile su neposrednu saradnju sa NVO-ima koji se bave pruanjem psiholoke podrke mentalno oboljelima . Takva saradnja konkretno je ostvarena u Tuzli, gdje je optina u saradnji sa NVO-om Fenix inicirala ukljuivanje mentalno oboljelih u prostorno ureivanje grada (okupaciona terapija i resocijalizacija putem ove vrste terapije) .

osnivanja korisnikih udruenja . Ova udruenja primjenjuju identine metode kao i veteranski centri, s tim to su korisnici usluga civilne rtve rata oboljele od PTSP-a, kao i osobe koje imaju razliite mentalne bolesti (kao to je depresija i slino) .452 Najaktivnije korisniko udruenja u BiH je Fenix iz Tuzle .453 Ovo udruenje primjenjuje metode pomoi i samopomoi prvenstveno putem art terapije i okupacione terapije . Naroito je razvijena sekcija art terapije, koju vodi jedan od korisnika . to se tie okupacione terapije, Fenix je otvorio stolarsku radionicu, koju takoer vodi jedan od korisnika udruenja . Ova radionica osnovana je po ugledu na kooperative u Italiji, tj . hobije u Holandiji . Kao to je istaknuto u prethodnom dijelu teksta, upravo se putem ovih organizacija podstie rehabilitacija i resocijalizacija invalida (RVI, civilnih rtava rata, neratnih invalida), tj . mentalno oboljelih, u drutvo .454 Fenix se aktivno zalae da se na dravnom nivou i u Federaciji BiH usvoji zakon koji bi pravno regulirao status kooperativa, u pravcu rehabilitacije i resocijalizacije mentalno oboljelih, tj . invalida, kao to je to uinjeno u RS putem donoenja Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji, osposobljavanju i zapoljavanju invalida .455
Problem ena oboljelih od PTSP-a. Iz rata je izaao veliki broj traumatiziranih ena . Pruanjem psiholoke podrke, NVO-i nastoje da enama rtvama rata vrate oduzeto dostojanstvo . Generalno, cilj svih ovih aktivnosti je da se istaknu pozitivni interni resursi svake traumatizirane osobe kako bi one postale svjesne da postoji nada i da njihov ivot nije bezvrijedan . U oblasti provoenja programa psiholoke podrke graanima BiH, upravo najvei broj organizacija realizira projekte u pravcu psiholokog osnaivanja ena . Organizacije civilnog drutva uglavnom koncentriraju svoj rad u kolektivnim centrima i povratnikim sredinama, jer su to mjesta gdje se nalazi veliki broj traumatiziranih osoba i gdje je mogue organizirati i individualne i grupne terapije, kao i programe pomoi i samopomoi . NVO-i naroito insistiraju na radu u kolektivnim centrima zato to su to sredine gdje postoje uslovi za razvoj sekundarnog PTSP-a, upravo zbog velikog broja traumatiziranih .
452 Misli se na mentalno oboljele kod kojih bolest nije u akutnoj fazi, kada je potrebna hospitalizacija. 453 Zbog njegovih aktivnosti, kantonalne i optinske institucije vlasti prepoznale su vanost Fenixa. Predstavnici ove organizacije su ak dobili prostor u Kantonalnom parlamentu da predstave svoj program i na koji nain je potrebno pristupiti oboljelima, bilo od mentalnih bolesti, bilo od mentalnih povreda, kao to je PTSP. 454

Neki NVO-i poeli su sa ukljuivanjem mentalno oboljelih u realizaciju svojih programa putem
451

Misli se na mentalno oboljele kod kojih bolest nije u akutnoj fazi, kada je potrebna hospitalizacija. Vie informacija u poglavlju 2, dio Reparacije.

isto

455

153

Organizacije koje se bave ovim aktivnostima smjetene su uglavnom u Federaciji BiH, i to u Tuzli, kao to su Viva ene, Horizonti, Snaga ene, ili Prijateljice, u Goradu, gdje funkcionira NVO Seka Gorade, te u Sarajevu, kao to su ena rtva rata ili Corridor, u Zenici, gdje aktivnosti provodi Medica Zenica, dok je mnogo manje ovakvih organizacija u RS . Jedan od rijetkih NVO-a koji na teritoriji RS prua psiholoku podrku traumatiziranim osobama je Oaza iz Trebinja . Ove organizacije prilazile su problemu traume prvenstveno sa terapeutskog stanovita . Meutim, sa druge strane, postoje organizacije koje traumi prilaze tako to primjenjuju fizikalne metode, inicirajui vjebe relaksacije i joge, te insistirajui na zdravoj ishrani i slino . Takvu vrstu aktivnosti provodi IDC u saradnji sa Kuom povjerenja . Slian pristup provode i neke od pomenutih organizacija kao to su, na primjer, Horizonti . Na kraju, vrlo je vano pomenuti organizacije koje, u skladu sa misijom, ne provode aktivnosti pruanja psiholoke podrke, ali koje su tokom realizacije svojih programskih aktivnosti nailazile na traumatizirane osobe . Te organizacije provodile su neke metode koje bi se mogle nazivati okupacionom terapijom, a da same toga nisu ni bile svjesne . Te aktivnosti naroito su provodili oni NVO-i koji su bili neposredno ukljueni u sam proces povratka i koji su inicirali susrete izmeu ena, domicilnog stanovnitva i povratnica, te u sklopu tih aktivnosti organizirali radionice veza ili pletenja, kako bi se osigurala laka komukacija izmeu korisnica . Takve organizacije su, na primjer, Most iz Viegrada, Forum ena Bratunac ili sekcija ena logoraica Saveza udruenja logoraa Kantona Sarajevo . Ova udruenja, s obzirom da ni danas nemaju kapacitet da enama sa kojima sarauju prue adekvatnu psiholoku podrku, blisko sarauju sa organizacijama koje to rade . Na primjer, Most iz Viegrada blisko sarauje sa organizacijom ena rtva rata, dok Forum ena Bratunac sarauje sa organizacijom Horizonti iz Tuzle, a sekcija ena logoraica Saveza udruenja logoraa Kantona Sarajevo sa Centrom za rtve torture .
Uloga vjerskih institucija i vjere u lijeenju ratne traume. I pored generalne neaktivnosti vjerskih institucija u pravcu promocije mehanizama tranzicijske pravde, primijeeno je da neke vjerske zajednice provode programe psiholoke podrke civilnim rtvama rata, RVI i, generalno, veteranima . To upravo i proizilazi iz same uloge vjerskih institucija u pravcu pruanja nade i podrke vjernicima putem oslobaanja od grijeha, to se donekle moe porediti sa pomenutim ciljevima lijeenja traume . Meutim, poto je vrlo uobiajeno da se u stresnim situacijama ljudi vraaju vjeri, ili je u kriznim

situacijama pojedinci tek otkrivaju, kao i zbog generalno velikog broja vjernika, osobe sa PTSP-om esto trae odgovor u vjeri .456 Katolika crkva u BiH ima vrlo razvijene inicijative s ciljem pruanja psiholoke podrke svim korisnicima, bez obzira na vjeroispovijest . Ove aktivnosti provode se prvenstveno kroz mandat organizacije CARITAS, onih koje rade u sklopu bosanskih biskupija, tanije njegovog Centra za obiteljsku medicinu . Da bi uspjeno obavljao ovu aktivnost, ova organizacija je uspostavila dobru saradnju sa centrima za socijalni rad, te se esto deava da slubenici centara korisnike upuuju na CARITAS, u sluaju potrebe . Strunjaci u CARITAS-u provode razliite terapeutske metode, gdje je, zbog karakteristike organizacije, spiritualna tehnika vrlo rasprostranjena, ukoliko je, naravno, korisnici trae . U procesu pruanja ovih usluga organizacija se, takoer, oslanja na aktivnosti upnika, koji u razgovoru sa ljudima dolazi do informacija kome je potrebna pomo, te im predlae odlazak na seanse u Centar za obiteljsku medicinu . Slino aktivnostima koje provodi Seka Gorade, CARITAS veliku panju poklanja radu sa porodicama, na koji nain da priu oboljelima, tj . kako da uestvuju u procesu . CARITAS u svom sastavu ima socijalne radnike, psihologe, psihoterapeute, teologe i druge potrebne profile . Naroito su aktivne kancelarije organizacije u Mostaru, Banjoj Luci i Sarajevu . Pored CARITAS-a, i druge katolike institucije provode aktivnosti s ciljem pruanja psiholoke podrke . To je, izmeu ostalih, i Trauma centar pri franjevakoj crkvi Kruh svetog Ante, koja se nalazi u Sarajevu . U okviru ovog trauma centra organiziraju se programi individualne i grupne terapije rtvama ratne traume, civilnim rtvama rata, RVI i, generalno, veteranima . Pored terapeutskih aktivnosti, strunjaci Centra organiziraju edukaciju pedagoga, psihologa, socijalnih i prosvjetnih radnika, vjerskih slubenika, te predstavnika vlasti o osnovama traume i njenom uticaju na pojedinca, obitelj i drutvo . Posebna aktivnost u pravcu edukacije je trening psihoterapeuta o specifinostima rada sa osobama sa PTSP-om, rtvama nasilja i torture, ulozi alovanja u procesu pomirenja itd . Vrlo je vano naglasiti da organizacije lijeenih od PTSP-a, kao to je Steak, naglaavaju da su spiritualne tehnike od osobite vanosti ukoliko je traumatizirana osoba vjernik . S tim u vezi, Steak konstantno poziva i muslimanske i pravoslavne vjerske institucije da, po ugledu na katolike, budu mnogo aktivnije u ovom procesu .
456

To je iskustvo psihijatra iz Tuzle, Mevludina Hasanovia, koji je u radu sa velikim brojem veterana upravo primjenjivao spiritualne tehnike.

154

2. restitucija
Veliki broj NVO-a je neposredno nakon zavretka oruanog sukoba u BiH provodio aktivnosti u pravcu ohrabrivanja izbjeglica i interno raseljenih da se vrate u svoje prijeratne domove, uz organiziranje projekata s ciljem odrivosti povratka . Ti programi uglavnom su se zasnivali na integraciji povratnika i domicilnog stanovnitva putem razvoja zajednica i osiguravanjem treninga kako bi se omoguilo njihovo zapoljavanje i, generalno, ekonomski razvoj . NVO-i su naroito bili zainteresirani pratiti proces integracije kroz vaei obrazovni sistem u mjestima (entitetima) gdje su se povratnici vraali i poeli odlaziti u kolu ili fakultete .457 U najneposrednijoj vezi sa svim ovim inicijativama je aktivnost NVO-a u pravcu pruanja psiholoke podrke povratnicima zbog traumatinih iskustava tokom rata, kao i zbog mogue retraumatizacije nakon povratka . Dakle, svojim aktivnostima, NVO-i su popunjavali prazan prostor koji je ostao nakon usvajanja zvaninog pristupa u pravcu realizacije Aneksa VII .458 U sklopu svih ovih aktivnosti, kao i generalno aktivnosti s ciljem povratka, veliku ulogu imale su meunarodne organizacije poput Visokog komesarijata UN-a za izbjeglice (UNHCR), UNDP, Danskog savjeta za izbjeglice (DRC), Ujedinjenog komiteta metodista za pomo (UMCOR), Meunarodnog komiteta spasa (IRC), CARITAS-a, Evropske komisije (EC), Katolikog servisa za pomo (CRS) i tako dalje . One su provodile projekte rekonstrukcije, izgradnje infrastrukture, ali i aktivnosti s ciljem odrivosti povratka kroz projekte zapoljavanja i samozapoljavanja, inicirajui razvoj proizvodnje, prvenstveno u oblasti poljoprivrede . Konkretno, ove organizacije osiguravale su osnovni alat za pokretanje rada, davale su plastenike, manje poljoprivredne maine, pokretale stoni fond, inicirale projekte pelarstva, mljekarstva, osnivale ili jaale postojee zemljoradnike zadruge itd .459 Meutim, ono ta je vrlo vano naglasiti, u BiH trenutno nema mnogo NVO-a koji se bave povratkom, dok meunarodne fondacije generalno nisu zainteresirane da finansiraju ovakve vrste projekata . Takoer, neke od pomenutih humanitarnih i razvojnih organizacija su ili zatvorile svoje kancelarije, poput UMCOR-a ili IRC-a, ili su prestale dirketno da se bave pitanjem povratka, kao to je sluaj sa CARITAS-om .
457 To je naroito vano upravo zbog razliite interpretacije istine o oruanom sukobu, okolnostima sukoba, zloinima itd, a u skladu sa kojom su sastavljeni udbenici u entitetima, davani nazivi kola, utvrivani simboli kola i drugo. 458 459

Aktivnosti koje se u oblasti povratka odravaju su one koje se baziraju na integraciji povratnika i domicilnog stanovnitva kroz aktiviranje i razvoj zajednica . Ovakvi projekti uglavnom se realiziraju uz podrku EC-a . Na kraju, vano je napomenuti da neke organizacije iz BiH provode aktivnosti kako bi se ponovo inicirala zainteresiranost za povratak, s obzirom da implementacija Aneksa VII nije zavrena . NVO-i su pristupili ovom problemu putem snimanja dokumentarnih filmova u kojima intervjuiraju povratnike i pitaju ih o njihovom ivotu nakon povratka . Ovakvi filmovi, u stvari, podseaju da povratnici nemaju uslova za ivot, da nemaju mogunost da se zaposle, da mladi zbog toga nemaju ni elju da se vrate ili, ako se vrate, ne zadravaju se dugo, da je infrastruktura u povratnikim mjestima uglavnom loa itd . Takve filmove, konkretno, producirala je organizacija Kua plamena mira iz Tuzle povodom procesa povratka u sjeveroistonu BiH .

Jedna od najpoznatijih organizacija ija se aktivnost direktno odnosi na realizaciju projekata u pravcu fizikog i odrivog povratka, je Savez udruenja-udruga raseljenih lica i povratnika u BiH (SIRL BIH). Organizacije djeluje kroz osam regionalnih razvojnih centara, a ukupno je 86 drugih organizacija lanica u ovoj mrei.

2.1. Povratak
U itavom procesu iniciranja povratka, kljunu ulogu imale su ene . Tokom perioda kada je poelo intenzivnije da se govori o povratku, koncept NVO-a javnosti u BiH nije bio poznat . Meutim, aktivni graani, prvenstveno ene, inicirali su okupljanja ena iz zajednica raseljenih i zajednice domicilnog stanovnitva . Naime, pretpostavka je bila da se jaz izmeu izmeu ove dvije kategorije stanovnitva najlake moe premostiti aktiviranjem ena, jer su ih povezivale isti problemi, kao to je strah za porodicu, gubitak bliskih lanova porodice itd . Da bi obezbijedili siguran okvir za razgovor i uopte pojednostavili dijalog, lokalni aktivisti organizirali su razliite vrste aktivnosti koje se tradicionalno smatraju enskim aktivnostima, kao to su runi rad, poput veza, pletenja i slino . Nakon toga organizirani su kursevi jezika, ili raunara . Za mnoge od tih ena upravo ovakve aktivnosti imale su terapeutsko dejstvo, kao vrsta okupacione terapije, zbog izraene traume . U svakom sluaju, cilj tih okupacionih radionica bio je da ene ponu komunicirati izmeu sebe, kako bi

Vie informacija u Poglavlju 2, dio Reparacije. Ista referenca.

155

sruile barijere, tj . kako bi se dao impuls povratku i stvorila osnova za integraciju i budue pomirenje . Neke organizacije su, kada su uvidjele da je meu enama koje se okupljaju prisutan visok stepen traume, ubrzo poele sa angairanjem psihijatara, pedagoga, psihologa, psihoterapeuta i socijalnih radnika, kako bi im to je vie mogue izali u susret .460 Upravo su mnogi NVO-i i nastali na ovaj nain, okupljanjem aktivnih graana i graanki sa razliitim kategorijama stanovnitva, u pravcu postizanja odreenog cilja . Ovi novoformirani NVO-i su se dalje razvijali i pomagali osnivanje drugih organizacija, koje su dalje inicirale povratak . Meutim, treba istai da ovakav aktivizam generalno nije bio opteprihvaen i nailazio je na otpor, ne samo graana, ve i lokalnih vlasti . Orhideja iz Stoca je inicirala pokretanja poljoprivredne proizvodnje putem plastenika koje je za povratnike osigurao DRC. Organizacija je povezivala ene povratnice i sa njima zajedniki pravila planove za gajenje odreenih kultura. ene su od proizvoda pravile zimnicu koju su prodavale. Meutim, glavni rezultat ovih aktivnosti bio je otvaranje poljoprivredne zadruge Hercegovka. Sline aktivnosti provodila je organizacija Forum ena Bratunac, Udruenje priroda Bratunac, Prijateljice iz Tuzle itd. Sa druge strane, neke organizacije, poput CCI-ja, organizirale su treninge pisanja projekata za povratnike, a to je rezultiralo otvaranjem,na primjer, mljekare i tapetarske radnje u Prozoru/Rami. Na kraju, vano je istai da su se mnoga udruenja koja su se bavila povratkom pod uticajem i uz podrku pomenutih humanitarnih organizacija preregistrirala u zemljoradnike i poljoprivredne zadruge i postigla zavidan ekonomski uspjeh. U ovom smislu vano je pomenuti organizacije koje su provodile projekte davanja zajmova za pokretanje poljoprivredne proizvodnje ili ak manjih preduzea. Jedna od takvih organizacija je Izbjegliki servis Drvar. Cilj ovakvih projekata bio je da se nakon ostvarivanja rezultata, sredstva ne vraaju donatoru, ve sekundarnim korisnicima u zajednici, bilo u proizvodima, bilo u novcu, kako bi oni pokretali svoju proizvodnju. U nekim sluajevima, novac je trebalo vratiti zemljoradnikim zadrugama, kako bi one u sljedeem roku pokrenule nove zajmove.

Ovakva okupljanja, pored iniciranja diskusije i stvaranja osnova za integraciju, imala su svoj doprinos u pravcu izgradnji kapaciteta za odrivost povratka . Konkretno, ove okupacione radionice pretvarane su u projekte, kao to su bili kursevi ivenja, runog rada, keramikih radova i tako dalje . Tokom tih projekata izraene rukotvorine prodavane su na trnicama, u prostorijama NVO-a ili na drugim mjestima, a to je omoguavalo minimalnu egzistenciju povratnica . Konkretno, ovakve vrste aktivnosti organizirale su Most iz Viegrada461, Forum ena Bratunac462, Orhideja iz Stoca463, Prijateljice iz Tuzle464, Oaza iz Trebinja465 itd . Iz ovih projekata nastajali su projekti kozmetikih ili frizerskih kurseva, nakon kojih je jedan broj povratnica otvarao salone ljepote . Upravo su ovakvi programi otvorili prostor da se pokreu i druge grupe projekata s ciljem samozapoljavanja ili udruivanja vie povratnica i povratnika, prvenstveno u pravcu izgradnji kapaciteta za poljoprivrednu proizvodnju, sa ciljem odrivosti povratka .
Aktiviranje zajednica. Stvaranjem optih uslova za povratak, te prenosom ovlatenja za implementaciju Aneksa VII na Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice, NVO-i su se generalno prestali neposredno baviti povratkom . Oni su transformirali svoje aktivnosti u pravcu promoviranja integracije kroz aktiviranje zajednica, sa akcentom na razvoju infrastrukture .466 NVO-i realiziraju ovakve aktivnosti na lokalnom nivou, fokusirajui se uglavnom na limitiran broj povratnikih naselja, ali dominanto na jednu povratniku i domicilnu zajednicu . Razlog takvog pristupa je to je etnika distanca u ovim selima i dalje izrazito vidljiva i ima malo komunikacije izmeu povratnika i domicilnog stanovnitva . Mnogi NVO-i koji obavljaju ove aktivnosti sumnjaju da bi ove zajednice uopte i komunicirale da nema tree strane, NVO-a, koji ih dovodi za zajedniki sto . Ove organizacije provode svoje aktivnosti kroz pomenuti koncept LAG, ali i izvan njega, promovirajui identian pristup tako to aktiviraju domicilnu i povratniku zajednicu, predstavnike mjesnih zajednica i lokalne
461 Organizacija Most provodila je aktivnosti s ciljem povratka u Viegradu i okolini. 462

Forum ena Bratunac ohrabrivao je povratak u Bratunac i okolinu.

Orhideja je povezivala domicilne Hrvatice sa izbjeglim Srpkinjama i Bonjakinjama u optini Stolac.


463

Prijateljice su podravale povratak u regionu Tuzle i birakom regionu.


464 465 466

Oaza je inicirala aktivnosti povratka u Fazlagia Kuli.

Ponegdje su ovakva okupljanja poeli upravo da vode strunjaci ovih profila, kao to je to sluaj sa organizacijom Orhideja iz Stoca.
460

Rijetke su organizacije, poput Izbjeglikog servisa Drvar i Saveza udruenja izbjeglica i raseljenih lica BiH, pored provoenja ostalih aktivnosti, i dalje direktno angairane u projektima rekonstrukcije.

156

samouprave u pravcu definiranja zajednikih ciljeva putem javne rasprave . Javna rasprava svodi se na dijalog unutar zajednice o prirotetima zajednice (podizanje doma kulture, sportskih objekata, autobuskog stajalita, puta, razvoj elektrifikacije itd) . Nakon definiranja prioriteta, NVO-i piu projekat, kako bi se ti ciljevi postigli . Organizacije koje provode ovakve aktivnosti su, na primjer, Altruist iz Mostara, Pod istim suncem iz Jablanice, Biro za ljudska prava iz Tuzle, Orhideja iz Stoca, Izbjegliki servis Drvar, Udruenje priroda Bratunac i neke druge . Ove organizacije rade u oblasti Mostara, Jablanice, Tuzle, Stoca, Drvara, Bratunca, Srebrenice itd .

U sklopu aktiviranja zajednica, neke organizacije provode mnogo sloenije aktivnosti, i to u pravcu kreiranja biznis planova putem kojih bi se podigla itava ekonomska situacija u jednom mikro regionu. Druge organizacije su bile vie fokusirane na realizaciju biznis planova. Konkretno, biznis planove su radile organizacije CiPP u mikroregijama regiona Bira (Zvornik, Milii, Vlasenica, Bratunac itd) i Altruist za zajednice iz okoline Mostara. Sa druge strane, Crveni krst/kri Tuzlanskog kantona provodio je aktivnosti u pravcu realizacije biznis planova koje su sainjavali povratnici na taj nain to je povezao povratnike sa tritem rada.

Organizacije koje provode aktivnosti aktiviranja zajednica su, na primjer,  Altruist iz Mostara,  Pod istim suncem iz Jablanice,  Biro za ljudska prava iz Tuzle,  Orhideja iz Stoca,  Izbjegliki servis Drvar,  Udruenje priroda Bratunac. Ove organizacije rade u oblasti Mostara, Jablanice, Tuzle, Stoca, Drvara, Bratunca, Srebrenice itd U vezi sa projektom aktiviranja zajednica, vano je pomenuti projekat koji se bazira na drugim granama privrede, kao to je turizam. Naime, NVO Centar informativno-pravne pomoi (CIPP) iz Zvornika pokrenuo je inicijativu za osnivanje turistike organizacije Zvornika. Sa tim u vezi, organizacija inicira podizanje turistikih kapaciteta naselja Divi, koje se nalazi na Zvornikom jezeru, mjestu u kojem su tokom rata poinjeni veliki zloini i iz kojeg su njeni stanovnici istjerani, ali su se gotovo u potpunosti vratili. Ideja je da se upravo u Diviu osnuje posebno sportsko drutvo za sportove na vodi i podignu turistiki kapaciteti mjesta, a to bi iniciralo i zapoljavanje, odrivost povratka i integraciju povratnikog i domicilnog stanovnitva.

Altruist provodi projekat jaanja zajednica u povratnikom selu Baevi. To je selo sa povratnicima Srbima, domicilnim Hrvatima i Hrvatima izbjeglim iz centralne Bosne. Jedna od zajednikih aktivnosti u ovom selu je podizanje Doma kulture. Organizacija Pod istim suncem iz Jablanice okupljala je domicilne Bonjake i povratnike Hrvate iz sela Doljani. Realizirani zajedniki projekti bili su izgradnja autobuskih stajalita i kontejneri za odvoz smea. to se tie drugih organizacija, Biro za ljudska prava iz Tuzle bio je aktivan u selu Vukosavlje, Udruene ene Banja Luka u selima Kozarac i Petrov Gaj u optini Prijedor, Izbjegliki servis Drvar provodio je projekte rekonstrukcije i reintegracije u Drvaru, Grahovu, Glamou i okolnim mjestima, Udruenje priroda Bratunac u optinama Bratunac i Srebrenica itd. Jedino Savez udruenja izbjeglica i raseljenih lica BiH ovakve projekte provodi irom BiH.

ostale aktivnosti u pravcu stvaranja uslova za odriv povratka. Odriv povratak je viedimenzionalan proces . Pored realizacije aktivnosti u pravcu podizanje ekonomskih kapaciteta, NVO-i provode i druge aktivnosti koje su takoer od presudnog uticaja na povratak, tj . punu implementaciju Aneksa VII Dejtonskog sporazuma .

Na primjer, u mnogim povratnikim naseljima medijska slika nije zadovoljavajua . Konkretno, u optinama Bratunac i Srebrenica jedino je mogue pratiti programe javnih servisa, RTRS i BHT, te javni servis Srbije RTS, dok je nemogue pratiti javni servis Federacije BiH ili programe kantonalnih televizija . Raseljeni koji bi eljeli da se vrate, nemaju nikakve informacije o uslovima povratka, pa se ne odluuju za takav potez, dok povratnici generalno nemaju informacija o postojeim aktivnostima u regionu . Iz tog razloga neki NVO-i poeli su da emitiraju svoje

157

programe, prvenstveno putem radio talasa . Jedna od takvih organizacija su Prijateljice iz Srebrenice, koje su pokrenule svoju radio stanicu i koje sa RTV TK imaju sporazum o emitiranju . Razlog zato je sklopljen sporazum ba sa ovom kantonalnom televizijom je injenica da je veliki broj Bonjaka iz ovog regiona upravo izbjegao u Tuzlanski kanton . NVO VESTA iz Tuzle takoer ima svoju radio stanicu i svoje emisije emitira u dvadesetak povratnikih naselja u optini Tuzla . Druge organizacije poele su se baviti aktivnostima sa ciljem aktiviranja mladih u pravcu definiranja njihovih interesa i integracije, ali kroz terapeutske radionice . Takvu vrstu projekata provodili su CiPP iz Zvornika i Corridor iz Sarajeva . Oni su radili sa mladima, povratnicima i domicilnim stanovnitvom iz Vlasenice i Zvornika . Neki NVO-i, kao to je Kua plamena mira iz Tuzle, pristupali su mladima, povratnicima i domicilnom stanovnitvu putem organiziranja edukacije o ljudskim pravima, mirovnom aktivizmu, etnikim i drugim stereotipima i tako dalje, kako bi se premostile granice izmeu njih . elja ove organizacije je da putem mladih aktiviraju profesore kola i roditelje, sa ciljem edukacije odraslih, jer se vjeruje da mladi najvei uticaj u pravcu izgradnje etnike distance imaju od roditelja i uitelja . Specifinu aktivnost provodi NVO Prijateljice Srebrenice . S obzirom na injenicu da je veliki broj mladih nezaposlen i da je to jedan od kljunih problema odrivosti povratka, Prijateljice Srebrenice pokrenule su aktivnost obuavanja mladih u pravcu pisanja radne biografije, te u pravcu proraivanja kljunih pitanja koja se mogu postaviti tokom intervjua za posao . Takoer, ova organizacija je sa nekim kompanijama napravila ugovor o saradnji . U skladu sa sporazumom, mladi bi postajali staistima u ovom kompanijama, gdje bi im firme davale neophodnu obuku, dok bi, sa druge strane, Prijateljice osiguravale prevoz, obrok i zdravstveno osiguranje tokom ovog perioda . Organizacija vjeruje da e te kompanije u odreenom trenutku izraziti zainteresiranost za zapoljavanjem ovih mladih ljudi, poto su obueni za rad .
Monitoring i analiza provoenja kriterija za kolske nazive i obiljeja Monitoring i analiza provoenja Kriterija za kolske nazive i obiljeja je bio partnerski projekat etiri organizacije, Fondacije lokalne demokratije Sarajevo, TERCE Mostar, Udruenih ena Banja Luka i VESTE Tuzla, a koji je realiziran u saradnji sa Ministarstvom za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine, Ministarstvom obrazovanja i nauke Federacije BiH, te Ministarstvom prosvjete i kulture Republike Srpske . Nosilac projekta bila je
158

NVO Fondacija lokalne demokratije . Cilj aktivnosti bila je podrka stvaranju preduslova za odrivi povratak i reintegraciju povratnika i domicilnog stanovnitva, a kroz monitoring Kriterija za kolske nazive i simbole .467 Ovim kriterijima je definirano koji su nazivi kola prihvatljivi, koji se simboli mogu nalaziti u kolskim prostorijama i u krugu kole, koje se manifestacije mogu odravati u kolskim objektima i koje manifestacije kole mogu organizirati . Tokom realizacije projekta partnerske organizacije posjetile su oko 2100 kola u RS i Federaciji BiH . Zakljuak je da oko 20% kola jo uvijek ne zadovoljava ove kriterije i da ima naziva, manifestacija ili simbola koji su u suprotnosti sa Okvirnim zakonom o osnovnom i srednjem obrazovanju u Bosni i Hercegovini, koji je usvojen u aprilu 2004 . godine, te da doprinose stvaranju ksenofobije i netolerancije meu bosanskohercegovakim uenicima .

3.Pravna pomo
Organizacije u BiH koje se bave uslugama pruanja pravne pomoi, svoje aktivnosti prvenstveno zasnivaju na tumaenju zakonskih prijedloga, pisanju podnesaka, albi i optunica, te pomau graanima u pravcu obavljanja nekih administrativnih poslova, poput vaenja dokumentacije iz optine, suda itd .468 Jedan broj organizacija aktivno je bio ukljuen u aktivnosti kreiranja zakona o pravnoj pomoi na nivou drave, RS i kantona .469 Naroito
5. marta 2002. godine donesen je Privremeni sporazum o zadovoljavanju posebnih potreba i prava djece povratnika, koji su potpisali ministri obrazovanja RS i FBiH. U skladu sa ovim Sporazumom, 13. novembra 2002. godine entitetski i kantonalni ministri obrazovanja usvojili su Plan provedbe Privremenog sporazuma o zadovoljavanju posebnih potreba i prava djece povratnika. U skladu sa ovim Planom i Okvirnim zakonom o osnovnom i srednjem obrazovanju u Bosni i Hercegovini iz aprila 2004. godine, doneseni su Kriteriji za kolske nazive i simbole. Odbor za koordinaciju Privremenog sporazuma o zadovoljavanju posebnih potreba i prava djece povratnika, uz superviziju OSCE-a, imao je obavezu da vri monitoring provoenja Privremenog sporazuma u bosanskohercegovakim kolama. Meutim, rezultati nisu poznati irokoj javnosti. Kako bi se upotpunila stvarna slika provoenja ovih kriterija u cijeloj Bosni i Hercegovini, NVO Fondacija lokalne demokratije iz Sarajeva, a uz finansijsku podrku Evropske komisije, pokrenuo je implementaciju projekta Monitoring i analiza provedbe Kriterija za kolske nazive i obiljeja.
467 468 To su, konkretno, radile i jo uvijek rade Altruist i ene BiH iz Mostara, Biro za ljudska prava i Viva ene iz Tuzle, Forum ena Bratunac, Udruene ene Banja Luka, CiPP iz Zvornika, Most iz Viegrada, Vaa prava u svim svojim regionalnim kancelarijama, Demokratski centar Nove nade Foa itd.

To su prvenstveno Vaa prava i Referentna grupa Tuzla. Vie informacija pronai u okviru mehanizma reparacije, zvanine inicijative, odjeljak pravne pomoi.
469

su brojne aktivnosti bile one u pravcu realiziranja administrativnih poslova graana . Ove aktivnosti uglavnom su se odvijale u periodu kada jo uvijek nije postojala dovoljna sloboda kretanja i kada su se povratnici ili raseljeni generalno plaili da odlaze u gradske centre i optine, te su ovlastili NVO-e da u njihovo ime obavljaju njihove poslove .

u zavisnosti od priliva sredstava . Sluajevi koje procesuiraju ovi NVO-i uglavnom se odnose na krenje imovinskih, socijalnih, ekonomskih i kulturnih prava, te na diskriminaciju u zapoljavanju, obrazovanju i socijalnoj pomoi, kao i na krenja drugih prava garantiranih Evropskom konvencijom o zatiti ljudskih prava i osnovnih sloboda i drugim meunarodnim pravnim instrumentima .

Organizacije civilnog drutva koje pruaju pravnu pomo, svoju aktivnost prvenstveno zasnivaju na tumaenju zakonskih prijedloga, pisanju podnesaka, albi i optunica, te pomau graanima u pravcu obavljanja nekih administrativnih poslova, poput vaenja dokumentacije iz optine, suda itd Takve organizacije, izmeu ostalih, su  Altruist iz Mostara  ene BiH iz Mostara,  Biro za ljudska prava iz Tuzle  Viva ene iz Tuzle,  Forum ena Bratunac,  Udruene ene Banja Luka,  CiPP iz Zvornika,  Most iz Viegrada,  Vaa prava u svim svojim regionalnim kancelarijama (Banja Luka, Bosanski Petrovac, Prijedor, Tuzla, Srebrenica, Mostar, Trebinje, Gorade i Sarajevo)  Demokratski centar Nove nade Foa

Mali broj organizacija u BiH bavi se pruanjem pravne pomoi putem zastupanja pred sudovima, dok je princip stratekog parnienja jo uvijek nedovoljno razvijen. Te organizacije su, izmeu ostalih  Vaa prava (Banja Luka, Bosanski Petrovac, Prijedor, Tuzla, Srebrenica, Mostar, Trebinje, Gorade i Sarajevo)  Inicijativa za razvoj i saradnju - IRS iz Sarajeva  CiPP iz Zvornika (ova organizacija se zastupanjem bavi sporadino, u zavisnosti od raspoloivih sredstava)

Mali broj organizacija u BiH bavio se pruanjem pravne pomoi putem zastupanja pred sudovima, dok je princip stratekog parnienja jo uvijek nedovoljno razvijen .470 Prvenstveni razlog neaktivnosti NVO-a u ovom smjeru je nedostatak finansijskih sredstava . to se tie nacionalnih organizacija, zastupanjem se trenutno jedino bave NVO Vaa prava, kao i Inicijativa za razvoj i saradnju - IRS . Centrale ovih organizacija nalaze se u Sarajevu . Meutim, NVO Vaa prava ima svoje kancelarije i u drugim gradovima u BiH, kao na primjer u Banjoj Luci, Bosanskom Petrovcu, Prijedoru, Tuzli, Srebrenici, Mostaru, Trebinju, Goradu i Sarajevu . NVO CiPP iz Zvornika takoer se bavi zastupanjem, ali se ovom aktivou bavi sporadino,
471 470

U BiH, nijedna organizacija civilnog drutva ne bavi se zastupanjem rtava u parninim postupcima zbog naknade materijalne, tj. nematerijalne tete koja je nastala tokom oruanih sukoba. Ovom aktivnou u BiH bavi se advokat iz Siska Josip Sladi, a putem svojih partnera iz BiH. to se tie regiona, neki NVO-i (Srbija) i advokatske kancelarije (Hrvatska i Crna Gora) takoer provode ovakve aktivnosti i zastupaju dravljane BiH, rtve krenja ljudskih prava, ija su prava krile institucije Srbije, Crne Gore i Hrvatske ili su njihova prava krena na teritorijama ovih drava od strane naoruanih grupa ili pojedinaca koji nisu bili pod kontrolom zvaninih vlasti. U Srbiji NVO Fond za humanitarno pravo provodi projekat reparacija putem zastupanja rtava krenja ljudskih prava zbog nastale materijalne, tj. nematerijalne tete tokom oruanog sukoba u bivoj Jugoslaviji, u Crnoj Gori istim aktivnostima bavi se Advokatska kancelarija Prelevi, a u Hrvatskoj advokati Josip Sladi i Ante Nobilo.471

Vie informacije u poglavlju 2, dio Reparacije.

Vie informacija o radu ove organizacije i ovih advokatskih kancelarija u poglavlju II, dio Reparacije.

159

v INSTITUCIoNALNe reForMe
Ovaj mehanizam tranzicijske pravde nije u dovoljnoj mjeri pokriven aktivnou organizacija civilnog drutva . Nije primjetna angairanost organizacija civilnog drutva u pravcu pritiska na institucije kako bi se neophodne reforme provele, usvojili novi zakoni, osnovale nove institucije i tako dalje . Kao to je ve istaknuto, u dokumentaciji do kojih su organizacije civilnog drutva dole putem inervjuiranja rtava ili primjenjivanjem metode usmene historije, nalaze se i imena moguih poinilaca ili onih koji su podravali krenja ljudskih prava . Meutim, organizacije gotovo uopte ne koriste svoju dokumentaciju da bi inicirale ispitivanje podobnosti slubenika za obavljanje javnih funkcija, niti su institucije vlasti uopte zainteresirane da prihvate ovu dokumentaciju kako bi one same inicirale istrage .

kada o njima izvjetavaju, prilaze na senzacionalistiki nain . Helsinki odbor za ljudska prava RS iz Bijeljine tradicionalno organizuje debate o mehanizmima tranzicijske pravde na bijeljinskoj televiziji BN . Tom prilikom poziva eksperte iz BiH i regiona da diskutiraju o aktuelnim problemima suoavanja sa prolou, prvenstveno o problemima koji se deavaju u BiH, Srbiji i Hrvatskoj .

Helsinki odbor za ljudska prava RS iz Bijeljine, kao i Nansen dijalog centar iz Banja Luke na lokalnim televizijama organiziraju programske emisije o goruim temama u BiH, a koje su u vezi sa tranzicijskom pravdom. Slinu aktivnost, samo u Banjoj Luci, organizirao je Nansen dijalog centar iz Banje Luke . Ova organizacija sklopila je sporazum sa Alternativnom televizijom na kojoj su emitirane emisije u okviru projekta Buka, gdje su otvarane teme od znaaja za proces tranzicijske pravde u BiH .

Najprisutnije aktivnosti koje organizacije civilnog drutva organizuju u okviru ovog mehanizma odnose se na edukaciju zaposlenih u javnim institucijama, poput sudija, tuilaca, policajaca, strunjaka iz centara za socijalni rad, novinara itd.472 Neki NVO-i stavljali su akcenat na reformu obrazovanja ili su inicirali modele alternativnog obrazovanja. Konkretno, Crveni krst TK imao je inicijative da uvede predmet meunarodno humanitarno pravo na Pravne fakultete u Brkom, Tuzli i Sarajevu, kao i u srednje kole. Na kraju, jedan broj organizacija aktivan je u pravcu lobiranja za usvajanje vanih zakona, kao to je sluaj sa organizacijom Vaa prava, s ciljem usvajanja Zakona o pravnoj pomoi. Neke organizacije imale su aktivnosti u pravcu sastavljanja zakonskih prijedloga, kao to je to bio sluaj sa Biroom za ljudska prava iz Tuzle. Meutim, sve ove aktivnosti ne provode se sistematski i zavise od programskog interesa organizacija civilnog drutva.

Helsinki odbor za ljudska prava RS iz Bijeljine organizira trening o tranzicijskoj pravdi za mlade iz BiH.

U sklopu Univerziteta u Sarajevu pokrenut je regionalni program postdiplomskih studija o ljudskim pravima i demokratiji, gdje su problemi tranzicijske pravde najneposrednije ukljueni. Na primjer, u periodu od 2002. - 2007. godine u okviru ovih studija organiziran je kurs Ratni zloini, genocid i sjeanje (War Crimes, Genocide and Memories). Autorica i voditeljica kursa bila je dr Janja Bec-Neumann.

edukacija i diskusija o mehanizmima tranzicijske pravde. Jedan broj organizacija u BiH sklopio je sporazume sa lokalnim medijima kako bi inicirao diskusiju o tranzicijskoj pravdi . Cilj aktivnosti je educiranje javnosti o ovom metodu, njenom znaaju i potrebi . One su vrlo vane iz navedenog razloga da mediji generalno nisu zainteresirani za pitanja tranzicijske pravde, te da ovim pitanjima,
472

Dio ovih aktivnosti pomenuti su u ranijim paragrafima.

Meutim, druge organizacije organiziraju posebne seminare, konferencije, predavanja i ljetnje kole o tranzicijskoj pravdi, na kojima su predavai uglavnom meunarodni strunjaci iz ove oblasti . Tokom ovih dogaaja daje se komparativna analiza procesa tranzicijske pravde u drugim drutvenim kontekstima, kao i razvoj mehanizama tranzicijske pravde u regionu, tj . BiH . Takve su bile ljetnje kole koje su zajedniki organizirale FHP, IDC i Dokumenta . Neke druge organizacije snimaju edukativne dokumentarne filmove, kako bi se diskusija o tranzicijskoj pravdi unaprijedila i omasovila . Konkretno, OSCE je 2007 . godine producirao dokumentarni film Pravda treba iskorak,

160

koji se bavi procesuiranjem ratnih zloina, tanije saradnjom okrunih i kantonalnih tuilatava sa lokalnom zajednicom u procesuiranju ratnih zloina .

Regionalni program za tranzicijsku pravdu. Kao to je istaknuto, postoji jedan broj organizacija u regionu koje vjeruju da je, pored nacionalnog pristupa suoavanju sa prolou, neophodan i regionalni pristup zbog injenice da su sve drave koje su nastale nakon raspada bive Jugoslavije bile ukljuene u sukob. Sa tim u vezi naroito je neophodno istai problem procesuiranja sluajeva ratnih zloina i utvrivanja istine. Konkretno, rtve su ostale sa jedne strane granice, a poinioci su sa druge, ime je vrlo oteano organiziranje ovakvih suenja zbog, kao to je istaknuto, ustavnog ili zakonskog onemoguavanja ekstradicije. Takoer, segmentiran nacionalni pristup onemoguava saznavanje pune istine, a otvara prostor za proizvoljnost i interpretacije. Generalno, ove organizacije vjeruju da se segmentranim pristupom ne moe ostvariti puna pravda za rtve, uspostaviti osjeaj odgovornosti za poinjene zloina, osjeaj solidarnosti sa rtvama i utvrditi injenice o poinjenim zloinima. Predvodnici ovakvog pristupa su FHP iz Beograda, IDC iz Sarajeva i Dokumenta iz Zagreba. Ove organizacije su u aprilu 2004. godine potpisale Memorandum o saradnji i od te godine zajedniki provodile jedan broj projekata, poput praenja suenja za ratne zloine u regionu, edukacije o tranzicijskoj pravdi sa fokusom na mlade, uspostavljanja informacionog sistema, provoenja projekta u pravcu dokumentiranja ratnih zloina i kazivanja istine, ljudskih gubitaka i druge.

Organizacije koje se, izmeu ostalih, najneposrednije i najdirektnije bave pitanjem uspostave povjerenja i mira koji e voditi pomirenju meu narodima u BiH, uspostavljajui platformu za kontinuirani dijalog sa svim segmentima bosanskohercegovakog drutva, su Forum graana Tuzle473 i organizacija ene enama iz Sarajeva.

1. rad sa mladima
Interkulturalna saradnja. U okviru ovog procesa, NVO-i se uglavnom fokusiraju na mlade organizirajui razliite vidove okupljanja, poput treninga, kola, kampova itd ., kako bi se mladi iz razliitih etnikih zajednica bolje upoznali i prevazili etniku distancu i stereotipe . Neke od tih organizacija na ovim okupljanjima otvaraju bolna pitanja iz prolosti, meutim, sutinski su sve ove aktivnosti prvenstveno okrenute u pravcu izgradnje povjerenja i pomirenja .

Organizacije civilnog drutva koje provode aktivnosti s ciljem interkulturalne saradnje, sa fokusom na mlade, izmeu ostalih, su  Helsinki odbor za ljudska prava RS iz Bijeljine  Centar za omladinski rad Doboj/Maglaj (CORNO),  Centar za edukaciju mladih Travnik (CEM),  Proni Brko,  Odisej Bratunac,  IPAK Mladost gradi budunost itd.  Amica Educa iz Tuzle,  Prijateljice iz Tuzle  Kua plamena mira iz Tuzle itd.

vI PoMIreNje
Jedan broj organizacija civilnog drutva iz BiH svojim aktivnostima pokuava da inicira proces pomirenja . To su uglavnom projekti edukacije o nenasilnoj komunikaciji, stereotipima, ljudskim pravima, te o mirovnom aktivizmu, kao i projekti koji podrazumijevaju meuetniki i meureligijski dijalog . Korisnici ovakvih projekata su sve kategorije stanovnitva, meutim, NVO-i se prvenstveno fokusiraju na rad sa mladima, smatrajui da su oni neoptereeni kontekstom i da mogu kreirati atmosferu pomirenja i drugaiju budunost .
161

Organizacija Prijateljice iz Tuzle, zajedno sa organizacijom Ravangrad iz Sombora (Srbija) i Centrom za mir, nenasilje i ljudska prava iz Osijeka (Hrvatska), provodi program Komiteta za ljudska prava iz Kelna Odmor od rata . To je projekat ukljuivanja mladih iz Srbije, BiH i Hrvatske u zajednike aktivnosti . Teme tokom ovih susreta nisu ratni zloini, ali cilj itavog procesa jeste pomirenje i komunikacija izmeu mladih .
473 U sklopu aktivnosti Igmanskih inicijativa i u kapacitetu Foruma graana Tuzle.

Neki NVO-i organiziraju specifine kole sa ciljem proirivanja znanja o meureligijskoj i meuetnikoj toleranciji, kao i znanja o naim komijama druge vjere i nacije (saznavanje o drugim obiajima, vjerskoj praksi itd) . Ovakve aktivnosti konkretno provodi Helsinki odbor za ljudska prava RS . Sline aktivnosti provode organizacije mladih u BiH, kao to su Centar za omladinski rad Doboj/Maglaj (CORNO), Centar za edukaciju mladih Travnik (CEM), te Proni Brko, Odisej Bratunac, IPAK - Mladost gradi budunost474 itd . Jedan broj organizacija fokusirao se na rad sa povratnikom i domicilnom populacijom . Konkretno, Amica Educa organizirala je radionice i treninge o nenasilnoj komunikaciji, sa elementima psihoterapije, dok je Kua plamena mira iz Tuzle obraivala ove teme kroz pozorine predstave u kojima uestvuju osnovnokolci i srednjokolci, domicilni i povratnici .

aktivnostim pokriveni su razliiti segmenti drutva, od veterana, preko predstavnika institucija vlasti do studentske i kolske populacije, sa prvenstvenim akcentom na mlade . Naroito su rasprostranjene kole ljudskih prava . Takve aktivnosti prvenstveno organiziraju Helsinki odbor za ljudska prava RS, Helsinki odbor za ljudska prava BiH, CiPP, GARIWO475, Biro za ljudska prava iz Tuzle, Orhideja i druge organizacije . to se tie mirovne edukacije, razvijene programe imali su i jo uvijek imaju Quaker Peace and social Witness, TERCA, Helsinki odbor graana iz Banje Luke, Omladinski centar Gornji Vakuf/Uskoplje itd .

Organizacije civilnog drutva koje organizuju mirovnu edukaciju i kole ljudskih prava, izmeu ostalih, su  Helsinki odbor za ljudska prava RS iz Bijeljine  Helsinki komitet za ljudska prava BiH iz Sarajeva  CiPP iz Zvornika  GARIWO iz Sarajeva  Biro za ljudska prava iz Tuzle  Orhideja iz Stoca  TERCA iz Sarajeva  Helsinki odbor graana iz Banje Luke,  Omladinski centar Gornji Vakuf/Uskoplje  Centar za nenasilnu akciju itd.

Sistematski rad sa mladima u pravcu izgradnji kapaciteta za tranzicijsku pravdu. Regionalna organizacija Inicijativa mladih za ljudska prava je jedina organizacija mladih u regionu koja sistematski provodi projekte tranzicijske pravde. Naime, cilj organizacije je povezivanje mladih iz cijele BiH sa vrnjacima i vrnjakinjama u drugim sredinama i susjednim dravama, kako bi se unaprijedila njihova komunikacija i saradnja u pravcu izgradnje povjerenja. Sa tim u vezi, Inicijativa je pokrenula aktivnosti u pravcu obrazovanja mladih o tranzicijskoj pravdi, kako bi oni bili u mogunosti da sami, nakon toga, ire svoja znanja. Organizacija to radi u sklopu programa Javni zastupnici pravde.

Takoer, Inicijativa je realizirala projekat podrke kapacitetima omladinskih organizacija u pravcu razvijanja aktivnosti u oblasti tranzicijske pravde. Ovim projektom podrane su aktivnosti pet omladinskih organizacija iz BiH: Odisej Bratunac, TERCA, Omladinski centar Gornji Vakuf/Uskoplje, Lara Bijeljina i Pod istim suncem Jablanica.

2. Mirovna edukacija i kole ljudskih prava


Jedan broj organizacija iz BiH provodi aktivnosti mirovne edukacije i edukacije o ljudskim pravima, sa ciljem ruenja stereotipa i izgradnje kulture mira . Tim
474

Naroito je znaajna desetodnevna Mirovna akademija, koju je organizirala TERCA u ljeto 2008 . godine, zajedno sa CNA, Mennonite Central Commitee i Nansen dijalog centrom . Akademija je imala tri paralelna kursa: Razumijevanje drutvenih i politikih elemenata kolektivnog nasilja i masovnih zloina i njihovih posljedica (sa posebnim osvrtom na sluajeve bive Jugoslavije i Ruande), Civiliziranje nacionalizma - pacifikacija regije i ta moemo nauiti iz mirovnih pokreta . Predavai su bili strunjaci iz BiH i inostranstva. Na ovoj mirovnoj edukaciji uestvovalo je 60 uesnika iz regiona .

Vano je naglasiti da je organizacija IPAK za svoje uesnike organizirala posjetu spomenicima koji su podignuti povodom nacistikih zloina.

475 Ova organizacija formirala je mali muzej kako bi se sauvali i promovirali primjeri pravednika u Bosni i Hercegovini s ciljem pomirenja. Takoer, Gariwo je uspostavio Nagradu za graansku hrabrost i afirmaciju graanske hrabrosti Duko Kondor za pojedince koji su imali hrabrosti suprotstaviti se zlu, bez obzira na cijenu.

162

rad sa veteranima. Regionalna organizacija Centar za nenasilnu akciju, sa svojim centrima u Sarajevu, Zagrebu i Beogradu, je jedina organizacija u regionu koja se sistematski fokusira na aktiviranje veterana u pravcu mirovnog aktivizma, provodei na taj nain pionirsku djelatnost . CNA pokuava da razbije predrasude o veteranima i istakne da nisu svi veterani poinioci ratnih zloina .476 Organizacija smatra da ova kategorija stanovnitva ima nezamjenjiv kapacitet u pravcu irenja ideja mira i nenasilne komunikacije, zato to su u jednom periodu svog ivota bili eksponenti ratnog (nasilnog) razmiljanja i najneposredniji uesnici rata .

3. regionalna saradnja Nvo-a u pravcu pomirenja


Najznaajnija organizacija u regionu koja provodi ovakve aktivnosti je koalicija organizacija Igmanske inicijative . Cilj koalicije je prevazilaenje prolosti i obnova razumijevanja, sa ciljem uspostave povjerenja meu narodima . Sa tim u vezi, Igmanske inicijative insistiraju na formiranju trouglova saradnje izmeu gradova u dejtonskom trouglu, kao i na iniciranju sastanaka te potpisivanju deklaracija izmeu predsjednika, tj . lanova predsjednitva, Hrvatske, Srbije (nekada SR Jugoslavije, tj . dravne zajednice Srbija i Crna Gora), Crne Gore i BiH, u sklopu tzv . sesija Igmanskih inicijativa, koje se organiziraju povodom odreenih tema od znaaja za region . Cilj uspostave trouglova saradnje je povezivanje gradova iz dejtonskog trougla kako bi se unaprijedila ekonomska i kulturna razmjena, organizirale sportske manifestacije i drugo, kako bi se doprinijelo procesu uspostave povjerenja . Prvi trougao saradnje formiran je izmeu Novog Sada, Tuzle i Osijeka . Poetkom 2002 . godine gradonaelnici sva tri grada sastali su se u Tuzli i potpisali Sporazum o meuetnikoj toleranciji . Drugi trougao saradnje formiran je izmeu Trebinja, Herceg Novog i Dubrovnika . Meutim, ovaj proces ide teko jer jo uvijek nisu aktivirani odnosi izmeu Dubrovnika i Trebinja . Naime, optinske vlasti Dubrovnika trae da optina Trebinje usvoji izjavu kojom se izraava aljenje zbog razaranja Konavala .477 Kao to je istaknuto, lanice Igmanskih inicijativa insistiraju na povezivanju predsjednika, tj . lanova predsjednitva, Hrvatske, Srbije, Crne Gore i BiH . Ovi susreti poeli su 2002 . godine i odravaju se do danas . Tokom njih usvajane su deklaracije predsjednika, tj . lanova predsjednitava, o temama o kojima se diskutiralo na sesijama Igmanskih inicijativa . Igmanske inicijative su, takoer, u saradnji sa drugim organizacijama, inicirale da se izmeu svih univerziteta u dejtonskom trouglu uspostavi saradnja . U pravcu te aktivnosti, Igmanske inicijative su insistirale da svi univerziteti u BiH, Hrvatskoj, Srbiji i Crnoj Gori automatski prihvate diplome sa univerziteta iz drava dejtonskog trougla .
Igmanske inicijative su 27. aprila 2007. godine u Neumu organizirale sastanak izmeu tri ministra inostranih poslova (Hrvatska, BiH i Crna Gora), gdje se upravo vodio razgovor i o ovoj temi.
477

Centar generalno organizira programe mirovnog obrazovanja i suoavanja s prolou za uesnike ratova na prostoru bive Jugoslavije, gdje se esto mogu nai i mirovni aktivisti, novinari i donosioci odluka . Tokom ovih dogaaja otvaraju se teme koje se odnose na naslijee prolosti, na razloge i motivacije zbog kojih su se veterani nali u ratu, te o njihovim pogledima na budunost i moguim nainima prevazilaenja ratne prolosti . Vrlo je vano naglasiti aktivnost ove organizacije u pravcu produkcije dokumentarnih filmova i izdavanje razliitih publikacija u vezi sa mirovnim aktivizmom . Centar za nenasilnu akciju (CNA) napravio je filmove Tragovi (2005), Svi bi rado bacili kamen (2006), Ne moe da traje vjeno (2007) i Pticu ti ne uje (2008) . Posljednja tri filma predstavljaju simuliranu diskusiju izmeu bivih veterana koji su pripadali zaraenim stranama: Svi bi rado bacilli kamen odnosi se na dijalog izmeu Srba i Hrvata, Ne moe da traje vjeno na dijalog izmeu Srba i Bonjaka, a Pticu ti ne uje na dijalog izmeu Bonjaka i Hrvata . Pored dijaloga izmeu veterana, u okviru ovih filmova prikazani su i stavovi obinih ljudi o ratu itd . Film Tragovi iznosi etiri line prie etiri biva pripadnika razliitih oruanih grupa koje su uestvovale u ratu u bivoj Jugoslaviji (Srbin, Hrvat i Bonjak, koji su pripadali etnikim vojnim jedinicima u BiH, dok je jedan bio Bonjak pripadnik Hrvatske vojske) . Svaki od etiri veterana dao je svoje poglede na ivot prije rata, zato se uopte odluio da se prikljui vojsci, koji su im danas stavovi o pitanju rata i pogled u budunost, tanije, kako da se prevazie prolost . Kao rezultat tribina etiri pogleda - Od prolosti: Otkud ja u ratu?; Ka budunosti: Kako ka trajnom miru?, na kojima su uestvovali uesnici ratova na prostoru bive Jugoslavije, CNA je izdao publikacije intervjua sa uesnicima .
CNA ne pokuava nikoga amnestirati od odgovornosti, ve pokuava pruiti mogunost veteranima da ispriaju svoju priu i prikazati da i oni mogu da se transformiraju u mirovne aktiviste.
476

163

vjerske zajednice i meureligijski dijalog u procesu pomirenja. Jedan broj institucija koje vode predstavnici razliitih konfesija pokrenuo je inicijative u pravcu uspostave prvenstveno meureligijskog povjerenja, provodei na taj nain izvorne postulate svih vjera, a to je irenje ljubavi, razumijevanja i povjerenja meu ljudima . Tokom godina na uspostavi pomirenja u BiH naroito je bio aktivan Internacionalni multireligijski interkulturalni centar, koji je organizirao susrete na kojima je iniciran dijalog izmeu predstavnika razliitih konfesija . U vezi sa ovom temom, predstavnik ove institucije fra Marko Oroli objavio je knjigu Zlodusima nasuprot: religija i nacionalsocijalizam. Fra Marko u ovoj knjizi kritiki progovara o pasivnom odnosu katolike i drugih kranskih crkava prema najveim zlima 20 . stoljea: nacionalsocijalizmu i faizmu, a i u svjetlu deavanja tokom oruanog sukoba u BiH .

multinacionalan i multikonfesionalan, izvodi duhovnu muziku etiri dominante vjere u BiH . Na razliitim takmienjima horova irom svijeta osvojili su veliki broj nagrada .

4. Publikacije koje se bave pitanjem pomirenja


CNA je izdao dvije publikacije Ne moe meni bit dobro ako je mom susjedu loe 2005 . godine i publikaciju 20 poticaja za buenje i promjenu 2007 . godine . Prva knjiga je zbirka intervjua s obinim ljudima s prostora bive Jugoslavije, kako vide pomirenje, prolost, odgovornost, krivicu, nacionalizam, suivot, budunost . Druga knjiga su lanci mirovnih aktivista i intervjui sa mirovnim aktivistima sa prostora bive Jugoslavije, koji govore o svojim iskustvima u mirovnom radu na prostoru bive Jugoslavije . Teme su nenasilje, aktivizam, mirovno obrazovanje, suoavanje sa prolou, rad sa uesnicima rata, pomirenje, uloga civilnog drutva u procesu suoavanja sa prolou, rod i mirovni rad te demilitarizacija .

Jedan od naina prevazilaenja distanci unutar BiH poela je da primjenjuje organizacija Oi u oi, koja je pokrenula hor Pontanima . Ovaj hor, koji je

164

Spisak organizacija civilnog drutva iz BiH i regiona koje se bave ili su se bavile aktivnostima u oblasti tranzicijske pravde478 Bosna i Hercegovina
Banja Luka
CArITAS Banjaluke biskupije Adresa: Kralja Petra I Karaorevia 125, Banja Luka Potanski broj: 78 000 Bosna i Hercegovina Tel/fax: +387 (0) 51 312 149 +387 (0) 51 300 890 E-mail: caritas@inecco .net Web: www .biskupija-banjaluka .org/caritas .htm CArITAS Banjaluke biskupije, obiteljsko savjetovalite Adresa: Kralja Petra I Karaorevia 123, Banja Luka Potanski broj: 78 000 Bosna i Hercegovina Tel/fax: +387 (0) 51 300 890 +387 (0) 51 312 149 E-mail: obiteljsko@gmail .com Centri civilnih inicijativa Adresa: Jajaka 13, Banja Luka Potanski broj: 78 000 Bosna i Hercegovina Tel: +387 (0) 51 212 118 Fax: +387 (0) 51 228 172 E-mail: cci@ccibh .org Web: www .ccibh .org Helsinki parlament graana Banja Luka Adresa: Krfska 84, Banja Luka Potanski broj: 78000 Bosna i Hercegovina Tel: +387 (0) 51 432 750 Fax: +387 (0) 51 432 752 E-mail: hcabl@blic .net Web: www .hcabl .org Inicijativa za razvoj i saradnju u BiH - IrS Adresa: Dositeja Obradovia 6, Banja Luka Potanski broj: 78 000 Tel: +387 (0) 51 320 471 Fax: +387 (0) 51 309 543 Web: www .irsbih .org Nansen dijalog centar Banja Luka Web: www .ndcbanjaluka .org
Na ovom spisku nalaze se one organizacije ije je predstavnike autor intervjuisao, ili je tokom istraivanja otkrio da se bave ili su se bavile aktivnostima u oblasti tranzicijske pravde.
478

Plava sfera (Projekat: Srebrenica to moe sa vama) Adresa: Sre Zlopoglee 55, Poslovni prostor 150, Banja Luka Potanski broj: 78 000 Bosna i Hercegovina Tel/fax: +387 (0) 51 430 820 +387 (0) 51 347 230 E-mail: info@plavasfera .org Web: www .plavasfera .org www .plavasfera .org/srebrenica .html Savez logoraa republike Srpske Adresa: Nikole Paia 51, Banja Luka Potanski broj: 78 000 Bosna i Hercegovina Tel/fax: +387 (0) 51 317 178 Web: www .savezlogorasa .rs .sr Udruene ene Banja Luka Adresa: Kalemegdanska 18, Banja Luka Potanski broj: 78 000 Bosna i Hercegovina Tel: +387 (0) 51 462 146 Tel/fax: +387 (0) 51 463 143 E-mail: office@unitedwomenbl .org Web: www .unitedwomenbl .org vaa prava Bosne i Hercegovine, regija Zapad (centrala) Adresa: Mee Selimovia 17, Banja Luka Potanski broj: 78 000 Bosna i Hercegovina Tel/fax: +387 (0) 51 232 920 +387 (0) 51 232 921 E-mail: slobodanp@vasaprava .org Web: www .vasaprava .org

Biha
ene sa Une Adresa: Krupska 26, Biha Potanski broj: 77 000 Bosna i Hercegovina Tel/fax: +387 (0) 37 220 855 E-mail: zena-una@bih .net .ba una-zena@bih .net .ba Web: www .zenesaune .ba

Bijeljina
Helsinki odbor za ljudska prava republike Srpske Adresa: Raanska 31, Bijeljina Potanski broj: 76 300 Bosna i Hercegovina Tel: +387 (0) 55 210 851 Fax: +387 (0) 55 201 821 E-mail: helcomm@teol .net Web: www .helsinkirs .org

165

Udruenje graana Povratak i odrivi opstanak Adresa: Kozaraka 5, Bijeljina Potanski broj: 76 300 Bosna i Hercegovina Tel/fax: +387 (0) 55 207 988 +387 (0) 55 206 800 E-mail: abcbijeljina@yahoo .com

doboj
Centar za omladinski rad i neformalno obrazovanje CorNo Adresa: Vidovdanska 3, Doboj Potanski broj: 74 000 Bosna i Hercegovina Tel/fax: +387 (0) 53 241 600 E-mail: fs .doboj@teol .net Web: www .corno .com .ba

Bosanski Petrovac
vaa prava Bosne i Hercegovine, regija Zapad Adresa: Bosanska 110, Bosanski Petrovac Potanski broj: 77 250 Bosna i Hercegovina Tel/fax: +387 (0) 37 881 248 Web: www .vasaprava .org

drvar
Izbjegliki servis za povratak Adresa: Bihaki put bb, Drvar Potanski broj: 80 260 Bosna i Hercegovina Tel/fax: +387 (0) 34 819 678 +387 (0) 34 820 671 E-mail: boris .d@inecco .net Web: www .rrsdrvar .org

Bratunac
Forum ena Bratunac Adresa: Ulica Kosovska bb, Bratunac Potanski broj: 75 420 Bosna i Hercegovina Tel: +387 (0) 56 411 168 Tel/fax: +387 (0) 56 411 143 E-mail: info@forumzena .com Web: www .forumzena .com omladinska organizacija odisej Bratunac Adresa: Nemanjina bb, Bratunac Potanski broj: 75 420 Bosna i Hercegovina Tel/fax: +387 (0) 56 410 969 E-mail: ooodisej@yahoo .com Web: www .ooodisej .org .ba Udruenje ena Priroda Bratunac Adresa: Svetog Save bb ., Bratunac Potanski broj: 75 420 Bosna i Hercegovina Tel/fax: +387 (0) 56 410 662 E-mail: priroda@teol .net Web: www .uzpriroda .org

Foa
demokratski centar Nove nade Foa Adresa: Njegoeva, Hotel Zelengora, Foa Potanski broj: 73 300 Bosna i Hercegovina Tel/fax: +387 (0) 58 210 012 E-mail: d .c .novenade@blic .net

glamo
Planinarsko drutvo Busija glamo Adresa: Krajikih brigada bb, Glamo Potanski broj: 80 230 Bosna i Hercegovina Tel/fax: +387 (0) 34 272 891 E-mail: sinisa .solak@tel .net .ba

gorade
Istraivako dokumentacioni centar Adresa: 43 . Drinske brigade 34, Gorade Potanski broj: 73 000 Bosna i Hercegovina Tel/fax: +387 (0) 38 222 365 Web: www .idc .org .ba kua Seka gorade, Centar za obrazovanje, terapiju i rekreaciju ena i djece Adresa: Ibrahima Popovia 49, Gorade Potanski broj: 73 000 Bosna i Hercegovina Tel/fax: +387 (0) 38 222 099 E-mail: sekago@bih .net .ba Web: www .seka-hh .de

Brko
ProNI, centar za omladinski razvoj Adresa: Bosne Srebrene 16, Brko Potanski broj: 76 100 Bosna i Hercegovina Tel: +387 (0) 49 233 940 Fax: + 387 (0) 49 217 695 E-mail: pronibrc@teol .net Web: www .pronibrcko .ba

166

Svjetlost drine, Udruenje za pomo ratom traumatiziranim borcima na podruju BPk-a Adresa: ukrije Kukavice 16, Gorade Potanski broj: 73 000 Bosna i Hercegovina Tel/fax: +387 (0) 38 220 738 E-mail: svjetlostdrine@hotmail .com vaa prava Bosne i Hercegovine, regija Centar Adresa: Seada Sofovia Sofe 10, Gorade Potanski broj: 73 000 Bosna i Hercegovina Tel/fax: +387 (0) 38 220 544 E-mail: gorazde@vasaprava .org Web: www .vasaprava .org

Mostar
Altruist Adresa: Alekse Santica 48, Mostar Potanski broj: 88 000 Tel/fax: +387 (0) 36 580 227 E-mail: altruist_mostar@yahoo .com CArITAS Biskupija Mostar-duvno i Trebinje-Mrkan Upravni i socijalni centar Adresa: Zagrebaka 5A, Mostar Potanski broj: 88000 Bosna i Hercegovina Tel: +387 (0) 36 328 916 +387 (0) 36 328 917 Fax: +387 (0) 36 328 918 Mob: +387 (0) 63 312 678 E-mail: caritas-mostar@tel .net .ba Web: www .caritas-mostar .ba CArITAS Biskupija Mostar-duvno i Trebinje-Mrkan obiteljsko savjetovalite Adresa: Zagrebaka 5A, Mostar Potanski broj: 88 000 Bosna i Hercegovina Tel: +387 (0) 36 328 917 E-mail: savjet .caritas@gmail .com Web: www .caritas-mostar .ba Centri civilnih inicijativa Adresa: Kalajdieva 4, Mostar Potanski broj: 88 000 Bosna i Hercegovina Tel: +387 (0) 36 580 553 +387 (0) 36 580 554 +387 (0) 36 581 100 Fax: +387 (0) 36 556 511 E-mail: cci@ccibh .org Web: www .ccibh .org Hrvatska udruga logoraa domovinskog rata u BiH Adresa: Dubrovaka 4, Mostarka Potanski broj: 88 000 Bosna i Hercegovina Tel/fax: +387 (0) 36 318 641 Inicijativa za razvoj i saradnju u BiH - IrS Adresa: Alekse antia 22, Mostar Potanski broj: 88 000 Bosna i Hercegovina Tel: +387 (0) 36 556 411 Web: www .irsbih .org

gornji vakuf/Uskoplje
omladinski centar gornji vakuf/Uskoplje Adresa: Mehmed - bega Stoanina bb, Gornji Vakuf/Uskoplje Potanski broj: 70240 Bosna i Hercegovina Tel/fax: +387 (0) 30 260520 E-mail: omladinski .centar@bih .net .ba

jablanica
omladinski klub Pod istim suncem Adresa: Trg osloboenja SP 35, Jablanica Potanski broj: 88 420 Bosna i Hercegovina Tel/fax: +387 (0) 36 753 475 E-mail: okpis@bih .net .ba Web: www .okpis .org

Livno
Centar za graansku suradnju Adresa: Gabrijela Jurkia 8a, Livnoputovi, Livno Potanski broj: 80 101 Bosna i Hercegovina Tel/fax: +387 (0) 34 202 770 E-mail: cgs-livno@tel .net .ba cgs-li@tel .net .ba Web: www .cgs .livno .org

Maglaj
Centar za omladinski rad i neformalno obrazobanje CorNo Adresa: 7 ulica bb Maglaj Potanski broj: 74 250 Bosna i Hercegovina Tel: +387 (0) 32 609 341 Tel/fax: +387 (0) 32 609 340 E-mail: ug .corno@corno .com .ba Web: www .corno .com .ba

167

Nansen dijalog centar Mostar Adrese: Alekse antia/Tvrtka Miloa 19, Mostar Potanski broj: 88 000 Bosna i Hercegovina Tel: +387 (0) 36 327 459 Fax: +387 (0) 36 327 458 E-mail: office@ndcmostar .org Web: www .ndcmostasr .org okC Abraevi Adresa: Alekse antia 25, Mostar Potanski broj: 88 000 Bosna i Hercegovina Tel/fax: +387 (0) 36 561 107 E-mail: info@okcabrasevic .org Web: www .okcabrasevic .org TerCA Adresa: Trg Ivana Krndelja 1, Mostar Potanski broj: 88 300 Bosna i Hercegovina Tel/fax: +387 (0) 36 551 525 E-mail: info@terca .ba Web: www .kucaprijatelja .org Udruenje ena BiH Adresa: Trg Ivana Krndelja 3, Mostar Potanski broj: 88104 Bosna i Hercegovina Tel/Fax: +387 (0) 36 550 339 E-mail: zenabih@cob .net .ba Web: www .zenabih .ba vaa prava Bosne i Hercegovine, region jug (centrala) Adresa: Hasana Zahirovia Lace bb, Mostar Potanski broj: 88 104 Bosna i Hercegovina Tel/fax: +387 (0) 36 558 580 +387 (0) 36 558 581 E-mail: ahmets@vasaprava .org Web: www .vasaprava .org

vaa prava Bosne i Hercegovine, regija Zapad Adresa: Save Kovaevia 12, Prijedor Potanski broj: 79 000 Tel/fax: +387 (0) 52 241 290 Web: www .vasaprava .org

rudo
Udruenje mladih Luna Adresa: Trg oslobodilaca 1, Rudo Potanski broj: 73 260 Tel/fax: +387 (0) 58 712 262, +387 (0) 58 700 220 E-mail: lunabih@teol .net

Sarajevo
ALTer MedIA, Udruenje lokalnih radio stanica Adresa: Kralja Tvrtka 5/5, Sarajevo Potanski broj: 71 000 Tel/fax: +387 (0) 33 550 745 E-mail: borka@seeradionetwork .ba Asocijacija za demokratsku inicijativu Sarajevo Adresa: Behdeta Mutevelia 35/III, Sarajevo Potanski broj: 71 000 Bosna i Hercegovina Tel: +387 (0) 33 719 535 Fax: +387 (0) 33 719 536 E-mail: secretariat@balkan-rights .net Web: www .adi .org .ba www .balkan-rights .net BIrN Adresa: Koevo 14/1, Sarajevo Potanski broj: 71 000 Bosna i Hercegovina Tel/fax: +387 (0) 33 215 289 E-mail: office@birn .eu .com Web: www .birn .eu .com www .bim .ba Budi moj prijatelj Adresa: Patriotske lige 38, Sarajevo Potanski broj: 71 000 Bosna i Hercegovina Tel/fax: +387 (0) 33 668 660 E-mail: bpupic@bih .net .ba Web: www .budimojprijatelj .com CArITAS vrhbosanske nadbiskupije Sarajevo Adresa: Nikole opa 50a, Sarajevo Potanski broj: 71 210 Tel: +387 (0) 33 471 370 Fax: +387 (0) 33 471 393 E-mail: office@caritas-sarajevo .ba Web: www .caritas-sarajevo .ba

Poitelj
Udruenje graana Poitelj Web: www .pocitelj .org

Prijedor
Udruenje Prijedoranki Izvor Adresa: Zanatska bb, Prijedor Potanski broj: 79 000 Tel: +387 (0) 52 242 590 Tel/fax: +387 (0) 52 215 635 E-mail: izvorpd@spinter .net

168

CArITAS vrhbosanske nadbiskupije Sarajevo, regionalni centar Sarajevo Adresa: Nikole opa 50a, Sarajevo Potanski broj: 71 210 Bosna i Hercegovina Tel: +387 (0) 33 471 371 Fax: +387 (0) 33 471 386 E-mail: stup@caritas-sarajevo .ba Web: www .caritas-sarajevo .ba Centar za istrazivako novinarstvo Adresa: Ferhadija 27, Sarajevo Potanski broj: 71 000 Bosna i Hercegovina Tel: +387 (0) 33 560 040 Fax: +387 (0) 33 560 045 E-mail: info@cin .ba Web: www .cin .ba Centar za kulturu dijaloga Adresa: Augusta Brauna 6, Sarajevo Potanski broj: 71 000 Bosna i Hercegovina Tel: +387 (0) 33 208 370 Tel/fax: +387 (0) 33 203 668 E-mail: info@ckd .edu .ba Web: www .ckd .edu .ba Centar za nenasilnu akciju Adresa: Envera ehovia 17, Sarajevo Potanski broj: 71 000 Bosna i Hercegovina Tel: +387 (0) 33 716-695 Fax: +387 (0) 33 618-748 E-mail: cna .sarajevo@nenasilje .org Web: www .nenasilje .org Centri civilnih inicijativa Adresa: Zmaja od Bosne 40, Sarajevo Potanski broj: 71 000 Bosna i Hercegovina Tel: +387 (0) 33 715 986 Fax: +387 (0) 33 715 985 E-mail: cci@ccibh .org Web: www .ccibh .org Corridor, Udruenje za psiho-socijalnu i humanitarnu pomo Adresa: Jezero 9, Sarajevo Potanski broj: 71 000 Bosna i Hercegovina Tel/fax: +387 (0) 33 218 713 E-mail: corridor@bih .net .ba Web: www .corridor-sarajevo .org

Fondacija lokalne demokratije Adresa: Radieva 11, Sarajevo Potanski broj: 71 000 Bosna i Hercegovina Tel/Fax: +387 (0) 33 237 240 +387 (0) 33 236 899 +387 (0) 33 668 459 E-mail: anketa@bih .net .ba Web: www .fld .ba gArIWo Adresa: Ivana Gorana Kovaia 1, Sarajevo Potanski broj: 71 000 Bosna i Hercegovina Tel: +387 (0) 33 259 455 Fax: +387 (0) 33 259 456 Web: www .gariwo .org Inicijativa mladih za ljudska prava Adresa: Mula Mustafe Baeskije 8/4, Sarajevo Potanski broj: 71 000 Bosna i Hercegovina Tel/fax: +387 (0) 33 219 047 E-mail: bhoffice@yihr .org Web: www .yihr .org Inicijativa za razvoj i saradnju u BiH - IrS Adresa: Koevo 28, Sarajevo Potanski broj: 71 000 Tel: +387 (0) 33 225 538 Web: www .irsbih .org Istraivako dokumentacioni centar Sarajevo Adresa: Kupreka 17, Sarajevo Potanski broj: 71 000 Bosna i Hercegovina Tel: +387 (0) 33 725 350 +387 (0) 33 725 351 +387 (0) 33 725 352 Fax: +387 (0) 33 725 357 E-mail: centar@idc .org .ba Web: www .idc .org .ba kruh svetog Ante, Humanitarno-karitativna organizacija Franjevake provincije Bosne srebrene Adresa: Zagrebaka 18, Sarajevo Potanski broj: 71 000 Bosna i Hercegovina Tel: +387 (0) 33 711 121 +387 (0) 33 653 239 Fax: +387 (0) 33 711 120 E-mail: tcentar@kruhsvante .org Web: www .kruhsvante .org

169

Nansen dijalog centar Sarajevo Adresa: Hakije Kulenovia 10, Sarajevo Potanski broj: 71 000 Bosna i Hercegovina Tel: +387 (0) 33 556 846 Fax: +387 (0) 33 556 845 E-mail: office@ndcsarajevo .org Web: www .ndcsarajevo .org obrazovanje gradi BiH Adresa: Dobojska 4, Sarajevo Potanski broj: 71 000 Tel/fax: +387 (0) 33 710 580 +387 (0) 33 710 581 E-mail: ogbh@bih .net .ba ogbh@open .net .ba Web: www .ogbh .com .ba Pravoljudski, filmski festival o ljudskim pravima Adresa: Zmaja od Bosne 8, Sarajevo Potanski broj: 71000 Bosna i Hercegovina E-mail: festival@pravoljudski .org Web: www .pravoljudski .org Savez logoraa Bosne i Hercegovine Adresa: Obala Kulina-bana 24, Sarajevo Potanski broj: 71 000 Tel/fax: +387 (0) 33 210 301 E-mail: slbih@bih .net .ba Web: www .logorasibih .ba Savez udruenja logoraa kantona Sarajevo Adresa: Sarai 77, Sarajevo Potanski broj: 71 000 Bosna i Hercegovina Tel/fax: +387 (0) 33 232 925 E-mail: sulks3@bih .net .ba Web: www .accts .org .ba Savez udruenja-udruga izbjeglica, raseljenih lica i povratnika u BiH Adresa: Mihrivoda 29, Sarajevo Potanski broj: 71 000 Tel: +387 (0) 33 239 604 +387 (0) 33 239 605 Fax: +387 (0) 33 273 581 E-mail: sirl@bih .net .ba Web: www .sirlbih .org TerCA Adresa: Envera ehovia 44, Sarajevo Potanski broj: 71 000 Bosna i Hercegovina Tel/fax: +387 (0) 33 618 996 E-mail: info@terca .ba Web: www .kucaprijatelja .org

Udruenje/udruga BH novinari Adresa: Kralja Tvrtka 5/5, Sarajevo Potanski broj: 71 000 Bosna i Hercegovina Tel/fax: + 387 (0) 33 223 818 + 387 (0) 33 443 072 E-mail: bhnovinari@bhnovinari .ba Web: www .bhnovinari .ba vaa prava Bosne i Hercegovine Adresa: Dolina 9, Sarajevo Potanski broj: 71 000 Bosna i Hercegovina Tel/fax: +387 (0) 33 260 360 +387 (0) 33 260 370 Web: www .vasaprava .org vaa prava Bosne i Hercegovine, regija Centar (centrala) Adresa: Lukavika cesta do 39, Sarajevo Potanski broj: 71 000 Bosna i Hercegovina Tel/fax: +387 (0) 38 220 544 +387 (0) 33 789 105 +387 (0) 33 789 106 +387 (0) 33 789 115 E-mail: ermink@vasaprava .org nedzmijak@vasaprava .org Web: www .vasaprava .org XY FILMS Adresa: Zagrebaka 20, Sarajevo Potanski broj: 71 000 Bosna i Hercegovina Tel: +387 (0) 33 524 187 Fax: + 387 (0) 33 615 014 E-mail: Info@xyfilms .com Web: www .xyfilms .net ene enama Adresa: Derebent 41, Sarajevo Potanski broj: 71 000 Bosna i Hercegovina Tel/fax: +387 (0) 33 219 640 +387 (0) 33 214 673 E-mail: zene2000@bih .net .ba Web: www .zenezenama .com ena rtva rata Adresa: Trg Otekog bataljona 64, Sarajevo-Ilida Potanski broj: 71 000 Bosna i Hercegovina Tel/fax: +387 (0) 33 628 121 E-mail: uredzenazrtva_rata@bih .net .ba Web: www .zena-zrtva-rata .ba

170

ivot, Udruenje oboljelih od PTSP Adresa: Bulevar Mee Selimovia 41, Sarajevo Potanski broj: 71 000 Bosna i Hercegovina Mob: +387 (0) 61 377 721 +387 (0) 61 551 967 E-mail: ptspzivot@gmail .com

Trebinje
Inicijativa za razvoj i saradnju u BiH - IrS Adresa: Miloa Obilia bb, Trebinje Potanski broj: 89 101 Bosna i Hercegovina Tel: +387 (0) 59 224 413 Fax: +387 (0) 59 225 792 Web: www .irsbih .org oaza Adresa: Kralja Petra I 40, Trebinje Potanski broj: 89 101 Bosna i Hercegovina Tel: +387 (0) 59 261 411 Tel/fax: +387 (0) 59 280 652 E-mail: oaza_tb@hotmail .com Solidarnost za jug Adresa: Kninska 1, Trebinje Potanski broj: 89 101 Bosna i Hercegovina Tel/fax: +387 (0) 59 240 532 E-mail: solidarnost@paleol .net Web: www .solidarnost .ba vaa prava Bosne i Hercegovine, sektor jug Adresa: Carine 3, Trebinje Potanski broj: 88 375 Bosna i Hercegovina Tel/fax: +387 (0) 59 240 680 Web: www .vasaprava .org

Srebrenica
Asocijacija studenata Srebrenice Adresa: Srebrenikog odreda bb, Srebrenica Potanski broj: 75 430 Bosna i Hercegovina Tel/fax: +387 (0) 56 440 402 E-mail: studenti .srebrenice@gmail .com Web: www .studenti-srebrenice .org Udruenje Prijatelji Srebrenice Adresa: Trg Mihajla Bjelakovia bb, Srebrenica Potanski broj: 75 430 Bosna i Hercegovina Tel: +387 (0) 56 440 465 Tel/fax: +387 (0) 56 440 165 E-mail: dragana .j@prijateljisrebrenice .org Web: www .prijateljisrebrenice .org Udruenje Sara-Srebrenica Adresa: Srebrenikog odreda bb, Srebrenica Potanski broj: 75 430 Bosna i Hercegovina Tel: +387 (0) 56 440 542 Fax: +387 (0) 56 440 620 E-mail: sarasreb@teol .net Web: www .sarasrebrenica .org vaa prava Bosne i Hercegovine, regija Sjever Adresa: Titova bb, Srebrenica Potanski broj: 75 430 Bosna i Hercegovina Tel/fax: +387 (0) 56 440 998 Web: www .vasaprava .org

Tuzla
Amica educa Adresa: Klosterska 13, Tuzla Potanski broj: 75 000 Bosna i Hercegovina Tel: +387 (0) 35 248 910 +387 (0) 35 257 366 Fax: +387 (0) 35 248 911 E-mail: educa@bih .net .ba Web: www .amica-educa .com .ba Biro za ljudska prava Adresa: Bori 3, Tuzla Potanski broj: 75 000 Bosna i Hercegovina Tel/fax: +387 (0) 35 360 490 +387 (0) 35 360 491 +387 (0) 35 250 504 E-mail: info@hrotuzla .org .ba biroy@hrotuzla .org .ba biroy@bih .net .ba Web: www .hrotuzla .org .ba

Stolac
Udruenje orhideja Stolac Adresa: Kralja Tomislava bb, Stolac Potanski broj: 88 360 Bosna i Hercegovina Tel/fax: +387 (0) 36 854 647 E-mail: ugorhideja@yahoo .com Web: www .orhideja .org

Travnik
Centar za edukaciju mladih Adresa: Mali trg bb, Travnik Potanski broj: 72 270 Bosna i Hercegovina Tel/fax: +387 (0) 30 511 565 E-mail: cem@bih .net .ba Web: www .cem .ba

171

Centri civilnih inicijativa Adresa: Jevrejska bb, Tuzla Potanski broj: 75 000 Bosna i Hercegovina Tel: + 387 (0) 35 363 880 Fax: + 387 (0) 35 257 349 E-mail: cci@ccibh .org Web: www .ccibh .org Centar za pravna istraivanja i ljudska prava Adresa: Turalibegova 63 I/3, Tuzla Potanski broj: 75 000 Bosna i Hercegovina Tel/fax: +387 (0) 35 399 220 E-mail: fiduciabih@gmail .com Crveni kri Tuzlanskog kantona Adresa: Bori 3, Tuzla Potanski broj: 75 000 Bosna i Hercegovina Tel: +387 (0) 35 318 631 Fax: +387 (0) 35 318 630 E-mail: ckkanttz@bih .net .ba Web: www .cktk .org Fenix, Udruenje za uzajamnu pomo u duevnoj nevolji Tk Adresa: Izeta Sarajlia 20, Slavinovii, Tuzla Potanski broj: 75 000 Bosna i Hercegovina Tel/fax: +387 (0) 35 226 577 E-mail: tk .fenix@bih .net .ba Forum graana Tuzle Adresa: Hadi Bakirbega Tuzlia 1, Tuzla Potanski broj: 75 000 Bosna i Hercegovina Tel/fax: +387 (0) 35 258 075 +387 (0) 35 258 076 +387 (0) 35 258 079 E-mail: forum_tz@bih .net .ba Web: http://www .forumtz .com Helsinki parlament graana (hCa) Tuzla/omladinski resursni Centar (orC) Adresa: Hadi Bakirbega Tuzlia 1, Tuzla Potanski broj: 75 000 Bosna i Hercegovina Tel/fax: +387 (0) 35 258 077 E-mail: hcatuzla@bih .net .ba orctuzla@bih .net .ba Web: www .omladina-bih .net Humanitarna organizacija Horizonti Tuzla Adresa: Bori br 3, Tuzla Potanski broj: 75 000 Bosna i Hercegovina Tel: +387 (0) 35 266 647 Tel/fax: +387 (0) 35 251 530 E-mail: psiholoski .c@bih .net .ba

IPAk - Mladost gradi budunost Adresa: Patriotske lige 10, Tuzla Potanski broj: 75 000 Bosna i Hercegovina Tel: +387 (0) 35 257 097 Fax: +387 (0) 35 257 474 E-mail: ipak@ipak-mgb .ba Web: www .ipak-mgb .ba Prijateljice Tuzla Adresa: 2 . tuzlanske brigade 19/1, Tuzla Potanski broj: 75 000 Bosna i Hercegovina Tel/fax: +387 (0) 35 245 210 +387 (0) 35 245 211 +387 (0) 35 245 212 E-mail: prijateljice@bih .net .ba Web: www .prijateljice .info referentna grupa Tuzla Adresa: Klosterska 3, Tuzla Potanski broj: 75 000 Bosna i Hercegovina Tel/fax: +387 (0) 35 249 150, +387 (0) 35 249 151 +387 (0) 35 249 152 E-mail: rgtuzla@rgtuzla .org Web: www .rgtuzla .org Snaga ene Adresa: Slavinovii, Slanac bb, Tuzla Potanski broj: 75 000 Bosna i Hercegovina Tel: +387 (0) 35 314 740 +387 (0) 35 314 741 Tel/fax: +387 35 225 447 E-mail: s .zenebh@bih .net .ba Web: www .snagazene .org Steak Tuzla, Udruenje veterana rata 1992. - 1995. lijeenih of PTSP Adresa: Stari grad 1, Tuzla Potanski broj: 75 000 Bosna i Hercegovina Tel/fax: +387 (0) 35 277 317 E-mail: uvr .stecak@bih .net .ba Udruenje graana kua plamena mira Tuzla Adresa: etalite Slana banja bb, Tuzla Potanski broj: 75 000 Bosna i Hercegovina Tel: +387 (0) 35 276 330 Fax: +387 (0) 35 276 331 E-mail: info@kpm .ba Web: www .kpm .ba

172

vaa prava Bosne i Hercegovine, regija Sjever (centrala) Adresa: Fra Grge Martia 8, Tuzla Potanski broj: 75 000 Bosna i Hercegovina Tel/fax: +387 (0) 35 277 170 +387 (0) 35 277 185 E-mail: tuzla@vasaprava .org nenadz@vasaprava .org Web: www .vasaprava .org vesta Adresa: ora Mihajlovia 4, PC Korzo, Tuzla Potanski broj: 75 000 Bosna i Hercegovina Tel: +387 (0) 35 363 601 +387 (0) 35 363 690 +387 (0) 35 363 691 Fax: +387 (0) 35 277 455 E-mail: vesta@bih .net .ba Web: www .vesta .ba vive ene, Centar za terapiju i rehabilitaciju Adresa: Alekse antia bb, Slavinovii, Tuzla Potanski broj: 75 000 Bosna i Hercegovina Tel: +387 (0) 35 224 310 Tel/fax: +387 (0) 35 224 311 E-mail: vivezene@bih .net .ba Web: www .vivezene .ba

Medica Zenica Adresa: Krivae 40, Zenica Potanski broj: 72 000 Bosna i Hercegovina Tel: +387 (0) 32 463 920 +387 (0) 32 464 930 Fax: +387 (0) 32 463 924 E-mail: medica1@bih .net .ba Web: www .medica .org .ba

Zvornik
Centar informativno-pravne pomoi Zvornik (CiPP Zvornik) Adresa: Svetog Save bb (hotel Drina), Zvornik Potanski broj: 75 400 Bosna i Hercegovina Tel/fax: +387 (0) 56 210 412 E-mail: cipp@teol .net cipp@rstel .net Web: www .cipp-zv .org

Srbija479
Centar za nenasilnu akciju Adresa: Sudentski trg 8, Beograd Potanski broj: 11 000 Srbija Tel: +381 (0) 11 263 76 61 Tel/Fax: +381 (0) 11 263 76 03 E-mail: cna .beograd@nenasilje .org Web: www .nenasilje .org Fond za humanitarno pravo Adresa: Mekenzijeva 67, Beograd Potanski broj: 11 000 Srbija Tel/Fax: +381 (0) 11 344 43 13 +381 (0) 11 344 43 14 Mob: +381 (0) 63 210 536 E-mail: office@hlc-rdc .org Web: www .hlc-rdc .org Igmanske inicijative kontakt: Centar za regionalizam Adresa: eleznika 35, Novi Sad Potanski broj: 21 000 Srbija Tel: +381 (0) 21 520 336 Tel/fax: +381 (0) 21 528 241 E-mail: centreg@nscable .net igman@nscable .net Web: www .igman-initiative .org

viegrad
Udruenje ena Most Adresa: Karaoreva 23, Viegrad Potanski broj: 73 240 Bosna i Hercegovina E-mail: uz_most@yahoo .com

vitez
Udruga branitelja i invalida domovinskog rata lijeenih od posttraumatskog stresnog poremeaja sredinja Bosna, Centar za psihosocijalnu i pravnu pomo branitelja i njihovih obitelji Adresa: Hrvatskih branitelja A5 - A9, Vitez Potanski broj: 72 250 Bosna i Hercegovina Mob: +387 63 (0) 810 181

Zenica
CArITAS vrhbosanske nadbiskupije Sarajevo, regionalni centar Zenica Adresa: Strossmayerova 17a, Zenica Potanski broj: 72 000 Bosna i Hercegovina Tel: +387 (0) 32 446 600 Fax: +387 (0) 32 463 702 E-mail: zenica@caritas-sarajevo .ba Web: www .caritas-sarajevo .ba

479 Pomenute su organizacije ije programske aktivnosti u oblasti tranzicijske pravde obuhvataju i teritoriju BiH.

173

Inicijativa mladih za ljudska prava Adresa: Kondina 26/II, Beograd Potanski broj: 11 000 Srbija Tel/fax: +381 (0) 11 337 07 57 +381 (0) 11 337 07 47 +381 (0) 11 337 30 11 +381 (0) 11 337 30 48 +381 (0) 11 337 40 18 +381 (0) 11 323 15 47 E-mail: contact@yihr .org Web: www .yihr .org vIvISeCTfest, Festival o ljudskim pravima Adresa: afarikova 7, Novi Sad Potanski broj: 21 000 Srbija Tel/fax: +381 (0) 21 657 20 93 Mob: +381 (0) 63 839 80 60 E-mail: vivisectfest@eunet .yu Web: www .vivisectfest .org ene u crnom Adresa: Jug-Bogdanova 18/5, Beograd Potanski broj: 11 000 Srbija Tel/fax: +381 (0) 11 262 32 25 E-mail: stasazen@eunet .yu Web: www .zeneucrnog .org

Hrvatska480

documenta-centar za suoavanje sa prolou Adresa: Odranska 1, Zagreb Potanski broj: 10000 Hrvatska Tel: +385 (0) 1 457 23 98 +385 (0) 1 549 97 42 Fax: +385 (0) 1 549 97 44 E-mail adresa: document@zamir .net Web stranica: www .documenta .hr Centar za mir, nenasilje i ljudska prava Adresa: Trg Augusta enoe 1, Osijek Potanski broj: 31 000 Hrvatska Tel: +385 (0) 31 206 886 Fax: +385 (0) 31 206 889 E-mail: centar-za-mir@centar-za-mir .hr Web: www .centar-za-mir .hr

480 Pomenute su organizacije ije programske aktivnosti u oblasti tranzicijske pravde obuhvataju i teritoriju BiH.

174

BIBLIogrAFIjA
1 . Alma Dedi, ta je tranzicijska pravda? Pravda za rtve u Bosni i Hercegovini (bhs) u Vrijeme razvoja br . 17, godina VI, Sarajevo 2008 . 2 . Argentina (eng .) u The Encyclopedia of Genocide and Crimes Against Humanity (Macmillan Reference USA, 2004) http://www .ictj .org/static/Americas/Argentina/macmillan .Argentina .eng .pdf 3 . Basic Principles and Guidelines on the Right to a Remedy and Reparation for Victims of Gross Violations of International Human Rights Law and Serious Violations of International Humanitarian Law (eng .) UN General Assembly Resolution A/RES/60/147 http://www .undemocracy .com/A-RES-60-147 .pdf 4 . Posttraumatski stresni poremeaj - nevidljiva rana (bhs) Bilten Udruenja veterana rata 1992-1995 . lijeenih od PTSP-a Steak Tuzla 5 . Bogdan Ivanievi, Odjel za ratne zloine u Bosni i Hercegovini: od hibridnog do domaeg suda, Meunarodni centar za tranzicijsku pravdu, 2008 . (bhs) http://www .ictj .org/images/content/1/0/1091 .pdf 6 . Bonska konferencija o implementiranju mira, Zakljuci, 1997 . (bhs) http://www .ohr .int/pic/default . asp?content_id=29660 7 . Bosnia and Herzegovina v . Serbia and Montenegro, Case concerning the application of the Convention on the Prevention and Punishment of the Crime of Genocide, International Court of Justice (eng .) Judgment on February 26, 2007 http://www .icj-cij .org/docket/files/91/13685 .pdf 8 . Christine McNab i John Furnari, Zato je tranzicijska pravda vana za Bosnu i Hercegovinu (bhs) u Vrijeme Razvoja, Broj 17, godina VI, Sarajevo 2008 . 9 . Dogaaji u i oko Srebrenice od 10 . do 19 . jula 1995 . (Republika Srpska, bhs) Izvjetaj Komisije Vlade Republike Srpske za istraivanje dogaaja u i oko Srebrenice od 10 . do 19 . jula 1995 . godine http://www .forumtz .com/bos/ imgDoc/Srebrenica .pdf
175

10 . Dravna strategija za rad na predmetima ratnih zloina (BiH, bhs) http://www .mpr .gov .ba/userfiles/file/ Projekti/Drzavna%20strategije%20za%20 rad%20na%20predmetima%20RZ .pdf 11 . Izborni zakon Bosne i Hercegovine (BiH, bhs) Slubeni glasnik Bosne i Hercegovine, br . 23/01 http://www .sudbih .gov .ba/files/docs/zakoni/ba/izborni_zakon_23_01_-_bos .pdf 12 . Izvjetaj o stanju ljudskih prava u BiH za 2007 . godinu, Helsinki komitet za ljudska prava u BiH (bhs) http://www .bh-hchr .org/Izvjestaji/izvj2007 .htm 13 . Jonathan Sisson, Introduction - Guatemala, Bosnia - Herzegovina, and a Conceptual Framework for Dealing with the Past (eng .) in Dealing with the Past in Post-Conflict Societies: Ten Years after the Peace Accords in Guatemala and Bosnia - Herzegovina, Swisspeace Annual Conference 2006, 2007 http://www .swisspeace .ch/typo3/fileadmin/user_upload/pdf/Conference_Paper/ CP_Jahreskonferenz_2007__1_ .pdf 14 . Kodeks sudijske etike (bhs) http://hjpc .ba/coe/?cid=2158,2,1 15 . Kako ostvariti pravo na zatitu kao civilna rtva rata u Federaciji BiH, Vodi za civilne rtve rata, ICMP, Sarajevo, 2007 (bhs) http://www .ic-mp .org/wp-content/uploads/2007/12/fbih-guidebook .pdf 16 . Kako ostvariti pravo na zatitu kao civilna rtva rata u Republici Srpskoj, Vodi za civilne rtve rata, ICMP, Sarajevo, 2007 (bhs) http://www .ic-mp .org/wp-content/uploads/2007/12/fbih-guidebook .pdf 17 . Krivini zakon Bosne i Hercegovine (BiH, bhs) Slubeni glasnik Bosne i Hercegovine br . 3/03, 32/03, 37/03, 54/04, 61/04, 30/05, 53/06, 55/06, 32/07 http://www .sudbih .gov .ba/files/docs/zakoni/ba/Criminal_Code_of_BH_bos .pdf 18 . Mark Freeman, Bosnia and Herzegovina: Selected Developments in transitional Justice, International Center for Transitional Justice, 2004 (eng .) http://www .ictj .org/images/content/1/1/113 .pdf 19 . Mark Freeman (Mark Frimen), ta je tranziciona pravda (bhs) u Forum za tranzicionu pravdu, Fond za humanitarno pravo, Beograd, april 2007 .

20 . Nacrt Revidirane strategije BiH z a provedbu Aneksa VII Dejtonskog mirovnog sporazuma (BiH, bhs) http://www .mhrr .gov .ba/PDF/NacrtRevidiraneStrategije .pdf 21 . Pravilnik o postupku i dokazima Meunarodnog krivinog suda za bivu Jugoslaviju (bhs) IT/32/Rev .42 http://www .icty .org/x/file/Legal%20Library/ Rules_procedure_evidence/IT32_rev42_bcs .pdf 22 . Pravda i istina u BiH iz perspektive javnosti, Sistem ranog upozoravanja UNDP-a, specijalni izvjetaj za 2005 . godinu (bhs) 23 . Pravilnik o utvrivanju procenta vojnog invaliditeta (Federacija BiH, bhs), Slubene novine Federacije BiH br . 33/04 http://www .fmbi .gov .ba/bosanski/zakoni/ pravilnici/pravilnik_o_utvrdjivanju_procenta_vojnog_invalideta .php 24 . Predmet Selimovi i ostali protiv Republike Srpske (bhs) presuda Doma za ljudska prava u predmetu CH01-8365 iz 2003 . godine . http://www .hrc .ba/DATABASE/decisions/ CH01-8365%20SREBRENICA%20Admissibility%20and%20Merits%20B .pdf 25 . Prosecution Initiatives, Rule of Law Tools for Post Conflict States, Office of the United Nations High Commissioner for Human Rights (OHCHR), New York and Geneva, 2006 (eng .) 26 . Reparations Programmes, Rule of Law Tools for Post Conflict States, Office of the United Nations High Commissioner for Human Rights (OHCHR), New York and Geneva, 2008 (eng .) 27 . Report on the Judicial Status of the International Tribunal for the Former Yugoslavia and the Prospects for Referring Certain Cases to National Courts, June 2002 . (eng .) S/2002/678 http://www .undemocracy .com/S-2002-678 .pdf 28 . Revidirana strategija za provedbu Aneksa VII Dejtonskog mirovnog sporazuma (BiH, bhs) http://www .mhrr .gov .ba/PDF/Izbjeglice/ Revidirana%20Strategija%20BiH%20za%20 provedbu%20Aneksa%20VII%20DMS .pdf 29 . Rome Statute of the International Criminal Court (eng .) U .N . Doc . A/CONF .183/9* http://untreaty .un .org/cod/icc/statute/romefra .htm
176

30 . Security Council Resolution 780 (eng .) S/RES/780 http://www .nato .int/Ifor/un/u921006b .htm 31 . Security Council Resolution 827 (eng .) S/RES/827 http://www .un .org/icty/legaldoc-e/ basic/statut/S-RES-827_93 .htm 32 . Security Council Resolution 1503 (eng .) S/RES/1503 http://69 .94 .11 .53/ENGLISH/ Resolutions/s-res-1503e .pdf 33 . Security Council Resolution 1534 (eng .) S/RES/1534 http://69 .94 .11 .53/ENGLISH/ Resolutions/s-res-1534e .pdf 34 . Sporazum o preuzimanju uloge suosnivaa za Institut za nestale osobe Bosne i Hercegovine izmeu Vijea ministara i Meunarodne komisije za nestale osobe (BiH, bhs) u Primjena zakona o nestalim osobama BiH, Vodi za obitelji nestalih osoba, Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH, Sarajevo, 2006 . 35 . Statut Meunarodnog krivinog suda za bivu Jugoslaviju (bhs) http://www .icty .org/x/file/Legal%20Library/Statute/statute_feb08_bcs .pdf 36 . Strategija za reformu sektora pravde u Bosni i Hercegovini za razdoblje od 2008 . do 2012 . godine (BiH, bhs) http://www .mpr .gov .ba/userfiles/file/ Projekti/SRSP_u_BiH_-_HJ .pdf 37 . The rule of law and transitional justice in conflict and post-conflict societies, Report of the Secretary-General (eng .) S/2004/616 http://daccessdds .un .org/doc/UNDOC/GEN/ N04/395/29/PDF/N0439529 .pdf?OpenElement 38 . Transitional Justice (eng .) u The Encyclopedia of Genocide and Crimes Against Humanity (Macmillan Reference USA, 2004) http://ictj .org/static/TJApproaches/ WhatisTJ/macmillan .TJ .eng .pdf 39 . Tranziciona pravda u postjugoslovenskim zemljama (bhs) Izvjetaj Fonda za humanitarno pravo (Beograd, Srbija), Istraivako-dokumentacionog centra (Sarajevo, BiH) i Dokumente (Zagreb, Hrvatska), 2006 . http://www .hlc-rdc .org/uploads/ editor/Tranziciona-srp .pdf

40 . Tranziciona pravda u postjugoslovenskim zemljama (bhs) Izvjetaj Fonda za humanitarno pravo (Beograd, Srbija) i Dokumente (Zagreb, Hrvatska), 2007 . http://www .hlc-rdc .org/uploads/editor/ file/Izvestaji/Tranziciona-pravda-2007/ izvestaj_tran_pravda_srp .pdf 41 . Truth Commissions (eng) Rule of Law Tools for Post Conflict States, Office of the United Nations High Commissioner for Human Rights (OHCHR), New York and Geneva, 2006 42 . Uporedna analiza pristupa pravima izbjeglica i raseljenih osoba 2005 (BiH, bhs) http://www .mhrr .gov .ba/PDF/UporednaAnalizaBosanskiWEB .pdf 43 . Uputstvo o provoenju procedura za odabir korisnika programa pomoi u obnovi stambenih jedinica u svrhu povratka (BiH, bhs) Slubeni glasnik Bosne i Hercegovine br . 25/04 44 . Ustav BiH (BiH, bhs) http://www .ccbh .ba/public/down/ USTAV_BOSNE_I_HERCEGOVINE_bos .pdf 45 . Velasquez Rodriguez Case (eng .) Judgment of July 29, 1988, Inter-Am . Ct .H .R . (Ser . C) No . 4 (1988) . http://www1 .umn .edu/humanrts/ iachr/b_11_12d .htm 46 . Vetting: an Operational Framework (eng .) Rule of Law Tools for Post-Conflict States, Office of the United Nations High Commissioner for Human Rights (OHCHR),2006 47 . Vetting Public Employees in Post-conflict Settings (eng .) Operational Guidelines, Bureau for Crisis Prevention and Recovery, UNDP, New York, 2006 . 48 . Zakon o Agenciji za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka Bosne i Hercegovine (BiH, bhs), Slubeni glasnik BiH br . 56/08 . http://cipsweb .iddeea .gov .ba/Zakoni/ Bosanski/Zakon_o_Agenciji .pdf 49 . Zakon o Dravnoj agenciji za istrage i zatitu (BiH, bhs) Slubeni glasnik Bosne i Hercegovine br . 27/04 http://www .sipa .gov .ba/bo/regulativa .html 50 . Zakon o izbjeglicama iz BiH i raseljenim osobama u BiH (BiH, bhs) Slubeni glasnik Bosne i Hercegovine br . 23/99, 21/03 i 33/03
177

51 . Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o ministarstvima i drugim organima uprave Bosne i Hercegovine (BiH, bhs) http://www .vijeceministara .gov .ba/bosanski/zakon_o_di_zakon_organi .pdf 52 . Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o osnovama socijalne zatite, zatite civilnih rtava rata i zatite obitelji s djecom (Federacija BiH, bhs) http://fmrsp .gov .ba/s/images/stories/zakoni/ Zakon%20o%20izmjenama%20i%20dopunama%20 zakona%20o%20osnovama%20socijalne%20zastite%20sl%20novine%20FBiH%2039-%202006 .pdf 53 . Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o Vijeu ministara Bosne i Hercegovine (BiH, bhs) http://www .vijeceministara .gov .ba/bosanski/zakon_o_di_zakon_o_min .pdf 54 . Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zatiti civilnih rtava rata RS (Republika Srpska, bhs) Slubeni glasnik Republike Srpske br . 60/07 http://www .narodnaskupstinars .net/cir/ zakoni/zakon .php?id_zakona=243 55 . Zakon o krivinom postupku Bosne i Hercegovine (BiH, bhs) Slubeni glasnik Bosne i Hercegovine br . 3/03, 32/03, 36/03, 26/04, 63/04, 13/05, 48/05, 46/06, 76/06, 29/07, 32/07, 53/07, 76/07, 15/08, 58/08, 12/09, 16/09 http://www .sudbih .gov .ba/files/docs/zakoni/ ba/Zakon_o_krivicnom_postupku_BiH_-_preciscena,_nezvanicna_verzija .pdf 56 . Zakon o ministarstvima i drugim organima uprave Bosne i Hercegovine (BiH, bhs) http://www .vijeceministara .gov .ba/bosanski/zakon_o_ministarstvima_b .pdf 57 . Zakona o nestalim osobama (BiH, bhs) Slubeni glasnik Bosne i Hercegovine br . 50/04 u Primjena zakona o nestalim osobama BiH, Vodi za obitelji nestalih osoba, Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH, Sarajevo, 2006 . 58 . Zakon o Obavjetajno-sigurnosnoj agenciji Bosne i Hercegovine (BiH, bhs), Slubeni glasnik BiH, br . 12/04, 20/04 i 56/06 http://www .osa-oba .gov .ba/zakonhr .htm 59 . Zakon o osnivanju Instituta za medicinsko vjetaenje zdravstvenoga stanja (Federacija BiH, bhs) http://fmrsp .gov .ba/s/images/stories/zakoni/ Zakon%20o%20osnivanju%20instituta%20 za%20medicinsko%20vjestacenje .pdf

60 . Zakon o osnovama socijalne zatite, zatite civilnih rtava rata i zatite porodice s djecom (Federacija BiH, bhs) Slubene novine Federacije Bosne i Hercegovine br . 36/99 http://fmrsp .gov .ba/s/images/stories/zakoni/ zakon%20o%20osnavama%20socijalne%20 zastite%20sl%20novine%20FBiH%2036-99 .pdf 61 . Zakon o pravima boraca, vojnih invalida i porodica poginulih boraca odbrambeno-otadbinskog rata Republike Srpske (Republika Srpska, bhs) Slubeni glasnik Republike Srpske br . 55/07 http://www .narodnaskupstinars .net/cir/ zakoni/zakon .php?id_zakona=240 62 . Zakon o pravima branilaca i lanova njihovih porodica (Federacija BiH, bhs) Slubene novine Federacije Bosne i Hercegovine br . 33/04 i 56/05 http://www .fmbi .gov .ba/bosanski/ zakoni/zakoni/zakon_o_pravima_ branilaca_i_clanova_porodice .php 63 . Zakon o pravima demobiliziranih branilaca i lanova njihovih porodica (Federacija BiH, bhs), Slubene novine Federacije BiH br . 61/06 i 27/08 http://www .fmbi .gov .ba/bosanski/ zakoni/zakoni/zakon_o_posebnim_pravima_demobiliziranih_boraca .php 64 . Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji, osposobljavanju i zapoljavanju invalida (Republika Srpska, bhs) Slubeni glasnik Republike Srpske br . 98/04 http://www .narodnaskupstinars .net/cir/ zakoni/zakon .php?id_zakona=45 65 . Zakon o programu zatite svjedoka u Bosni i Hercegovini (bhs) Slubeni glasnik Bosne i Hercegovine br . 29/04 http://www .sudbih .gov .ba/files/docs/ zakoni/ba/zakon_o_programu_zastite_svjedoka_29_04_-_bos .pdf 66 . Zakon o Sudu BiH (BiH, bhs) Slubeni glasnik Bosne i Hercegovine br . 29/00, 16/02, 24/02, 3/03, 37/03, 42/03, 4/04, 9/04, 35/04, 61/04, 32/07 http://www .sudbih .gov .ba/files/docs/ zakoni/ba/Zakon_o_Sudu_BiH_-_precisceni,_nezvanicni_tekst .pdf 67 . Zakon o ustupanju predmeta od strane Meunarodnog krivinog suda za bivu Jugoslaviju Tuilatvu Bosne i Hercegovine i koritenju dokaza i koritenju dokaza pribavljenih od Meunarodnog
178

krivinog suda za bivu Jugoslaviju u postupcima pred sudovima u Bosni i Hercegovini (BiH, bhs) Slubeni glasnik Bosne i Hercegovine, 61/04, 46/06, 53/06, 76/06 http://www .sudbih .gov .ba/files/docs/ zakoni/ba/Zakon_o_ustupanju_predmeta_-_precisceni,_nezvanicni_tekst .pdf 68 . Zakon o Vijeu ministara Bosne i Hercegovine (BiH, bhs), Slubeni glasnik BiH br . 38/02 http://www .vijeceministara .gov .ba/ bosanski/zakon_o_vm_b .pdf 69 . Zakon o Visokom sudskom i tuilakom vijeu Bosne i Hercegovine (BiH, bhs) Slubeni glasnik Bosne i Hercegovine br . 25/04 http://www .hjpc .ba/docs/vstvdocs/pdf/ ZakonVSTVIntegralni%20tekst .pdf 70 . Zakon o zatiti civilnih rtava rata u Republici Srpskoj (Republika Srpska, bhs) Slubeni glasnik Republike Srpske, br . 25/93, 1/94 - Posebno izdanje, 32/94, 37/07 i 60/07 71 . Zakon o zatiti svjedoka pod prijetnjom i ugroenih svjedoka (BiH, bhs) Slubeni glasnik Bosne i Hercegovine 3/03, 21/03, 61/04, 55/05 http://www .sudbih .gov .ba/files/docs/ zakoni/ba/ZAKON_O_ZASTITI_SVJEDOKA_POD_PRIJETNJOM_I_UGROZENIH_SVJEDOKA_-_precisceni,_nezvanicni_tekst .pdf 72 . Zakon o zatiti tajnih podataka (BiH, bhs) Slubeni glasnik BiH br . 54/05

http://www .mup .vladars .net/zakoni_lt/bih/Zakon%20o%20zastiti%20 tajnih%20podataka_lat .pdf


Arhivska graa

73 . Konani zakljuci u Bijeljini (bhs) Izvjetaj meunarodnog medijatora za BiH od 15 . septembra 2004 . godine Arhiv UNDP BiH, Sarajevo
74 . Novi nain - Novi poetak (bhs) broura Tuilatva BiH, Posebni odjel za ratne zloine Arhiv UNDP BiH, Sarajevo 75 . Obavijest Generalnog tajnitva Vijea ministara od 8 .8 .2006, broj 05-07-613/25-06 (bhs) Arhiv UNDP BiH, Sarajevo

76 . Odluka Vijea ministara o formiranju Dravne komisije za ispitivanje istine o stradanjima Srba, Hrvata, Bonjaka, Jevreja i ostalih u Sarajevu u periodu od 1992 . godine do 1995 . godine, 25 . maj 2006 . Godine (bhs) Arhiv UNDP BiH, Sarajevo 77 . Protokol o saradnji izmeu Komisije za istinu i pomirenje Skuptine optine Bijeljina i NVO-a Istina, pravda, pomirenje iz Tuzle (bhs) Arhiv UNDP BiH, Sarajevo 78 . Uvod u tranzicijsku pravdu (bhs) predavanje Marka Freemana (Mark Frimen), direktora ICTJ za meunarodne odnose, u okviru ljetne kole koju su tokom juna 2005 . godine organizirale NVO Fond za humanitarno pravo (Srbija, Beograd), Istraivako-dokumentacioni centar (BiH, Sarajevo) i Dokumenta (Hrvatska, Zagreb) na Paliu (Srbija) . 79 . Zakon o Komisiji za istinu i pomirenje u BiH (eng .) Arhiv UNDP BiH, Sarajevo

80 . Izmjene i dopune Zakona o Komisiji za istinu i pomirenje u BiH (eng .) Arhiv UNDP BiH, Sarajevo
Internet graa

81 . Institut za istraivanje zloina protiv ovjenosti i meunarodnog prava (bhs) http://www .institut-genocid .ba/tekst .php?id=146 82 . Meunarodni krivini sud za bivu Jugoslaviju (MKSJ) (bhs) www .un .org/icty 83 . Sud Bosne i Hercegovine (bhs) www .sudbih .gov .ba 84 . Tuilatvo BiH (bhs) www .tuzilastvobih .gov .ba 85 . Ured registrara Suda BiH (bhs) http://www .registrarbih .gov .ba/index . php?opcija=sadrzaji&id=1&jezik=b 86 . What is Transitional Justice (eng .) http://www .ictj .org/en/tj/

179

razvojni program Ujedinjenih nacija u Bosni i Hercegovini


Marsala Tita 48, 71 000 Sarajevo Tel: (387 33) 276 800, Faks: (387 33) 552 330 Web stranica: www.undp.ba

You might also like