P. 1
BH Privrednik [broj 78, juni-juli 2011.]

BH Privrednik [broj 78, juni-juli 2011.]

|Views: 588|Likes:
Published by Tiskarnica

More info:

Published by: Tiskarnica on Jun 16, 2011
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

01/13/2012

pdf

text

original

GODINA XV • BROJ 78 • VITEZ • LIST ZA PODUZETNIŠTVO - KULTURU - MARKETING • 3KM

U OVOM BROJU DONOSIMO:
Aktualni razgovor:

dr. sc. Nino Raspudić: Ono što se danas čini utopijom, sutra se može pretvoriti u stvarnost, ali i obratno

Aktualno: Aktualno:

Lipanj u Vitezu ponovno u znaku trgovine Milijarde eura na raspolaganju, ali samo za sposobne

Ulica Kraljice Katarine, 88300 Čapljina, Bosna i Hercegovina T: +387 36 810 815 F: +387 36 809 082 E: mogorjelo@makarthoteli.com

Ljepota hercegovačkog okruženja, rođena iz ljubavi kamena i rijeke, savršeno je mjesto za stavljanje krune vašoj vječnoj ljubavi i poštovanju. Pobrinut ćemo se da početak vašega zajedničkog života pamtite po kvalitetnoj usluzi, vrhunskoj fešti i veselim dragim ljudima koji su s vama proslavili vaš veliki dan. Svaki detalj vašega vjenčanja prilagodit ćemo vašim željama, jer vaše vjenčanje je - naše vjenčanje. Hotel “Mogorjelo 4*” nudi vrhunski ambijent luksuznog vjenčanja iz bajke, dok hotel “Park Karaotok” daje vašem vjenčanju miris borova i šum povjetarca, usred sedam prirodnih jezera Parka prirode “Hutovo blato”. Nakon veselja, darovat ćemo Vam odmor iz snova na žarkom suncu otoka Hvara, u Hotelu “Podstine Exclusive”!

Z L AT N A TURISTIČKA RUŽA 2010.

IZ BROJA U BROJ Link poziva male i srednje tvrtke 6 Sarajevskoj pivari nagrada za najbolju ambalažu u regiji za 2011. 7 Sve manje obrtnika u RS 8 Osnovana Grupacija trgovakih lanaca u Bosni i Hercegovini VTK BiH 9 Vanjski dug BiH 6,3 milijarde KM, unutrašnji dug 3,2 milijarde 9 AKTUALNI RAZGOVOR Ono što se danas ini utopijom, sutra se može pretvoriti u stvarnost, ali i obratno 10 RAZGOVOR S POVODOM Znaajan jubilej za cjelokupan sustav sigurnosti hrane u BiH 13 AKTUALNO Lipanj u Vitezu ponovno u znaku trgovine 16 Milijarde eura na raspolaganju, ali samo za sposobne 18 POSLOVNI USPJESI Otvorena dva nova prodajna objekta 20 PREDSTAVLJAMO USPJEŠNE Gudelj d.o.o. – još bliže kupcima 22 Violeta otvorila tvornicu u Hrvatskoj 24 BH REGIJE Najvei potencijal za razvoj turizma predstavlja slap Kravica i njegovo okruženje 26 Dvostruki rast Bosnalijek izvoza u prvom kvartalu 2011. 28 Malim koracima ka velikim ciljevima 29 Oko 120 domaih firmi ekaju naplatu dugovanja 30 EU podrška profesionalnijoj, odgovornijoj i efikasnijoj javnoj upravi u BiH 31 Dodjela diploma državnim službenicima koji su sudjelovali u uspješno okonanom dvoipolgodišnjem programu Strateško planiranje i razvoj javnih politika (SPPD), upriliena je u Sarajevu. 31 Izvrsna prodaja Dacije Duster u BiH 32 Visokoškolske obrazovne institucije borbi protiv korupcije 33 Sindikat i Vlada traže potporu za osiromašenu Posavsku županiju 34 Na tržištu samo priznate vode 35 Obrazovanjem do poslovnog uspjeha 36 CEFTA: BiH ima osnova da traži zaštitu 37 Zemlja neiskorištenih potencijala 38 BiH ima najniže kamate u regiji 39 Potpisan ugovor o isporuci cijevi za plinifikaciju Kantona Središnja Bosna 40 Podrška Delegacije EU pristupu BiH programima Zajednice/ Europske unije 41

Privrednik

78

impresum

42 Elektronske javne nabavke - korak BiH ka jedinstvenom tržištu EU 43 Kako do posla: Zanati najtraženiji u FBIH INVESTICIJE 44 Revitalizacija Hidroelektrane Rama vrijedna 39 milijuna eura DOGAĐAJI 46 Mostar je rasadnik ne samo glazbenih talenata, ve i glazbenih pedagoga REGIONALNE VIJESTI 48 Viteški gospodarstvenici na sajmu “Expokos 2011” u Prištini 49 Kivano umjesto pšenice u hrvatskoj žitnici 50 Velika zlatna i tri zlatne medalje za Bimal 51 Hrvatski inovator odbio brojne ponude iz inozemstva 51 Ogoreni radnici opljakanih silosa spremaju se na prosvjede PROJEKTI 52 Konferencija o obnovljivim izvorima energije 55 Poelo istraživanje energetskih potencijala MODERNO POSLOVANJE 56 Kako postii prednosti na poslovnim sastancima 58 Branding - pozicioniranje u 21. stoljeu IZDVOJENO 60 Nagrade pripale najmlaima i najstarijem inovatoru 61 Idem studirati u Ameriku i ve razmišljam o povratku 62 Dobar tek Bosno i Hercegovino – knjiga za svakog ugostitelja i svaki dom 63 Vitez i Slavonija se vole 64 Meureligijski zbor Pontanima dobitnik nagrade za mir Pax Christi International 65 Književna nagrada “Stjepan Džalto” Lidiji Butkovi iz Zagreba 66 Najbolji vitezovi motocrossa PRENIJETO IZ TISKA 67 Za nefer igru na tržištu naknada i za gubitak dobiti BAŠTINA 69 Hutovo blato - park prirode u Hercegovini 73 Odmrznuto izdavanje dozvola za izvoz naoružanja POSLJEDNJA VIJEST 73 Hrvatska pošta Mostar sudjeluje u natjecanju EUROPA 2011. za najljepšu marku 74 RAK kaznio HT d.d. Mostar sa 25.000 maraka 74 Inspektori prijete zatvaranjem veine benzinskih crpki u Federaciji 75 Kinezi zainteresirani za tržište BiH

IZDAVA: Inter 96 d.o.o. • ZA IZDAVAA: Darko Juričić • GLAVNI UREDNIK: Mario Mlakić • IZDAVAKI SAVJET: Franjo Rajkovi, dipl. oec., Nada Filipovi, Željko Kocaj • NOVINARI: Miroslav Vasilj, Danijela Kozina, Dragana Sivonji, C. Kusi, Ana Drma, Vedran Mihojevi, Misijana Brki-Milinkovi, Zvonimir Živkovi, Ivan Petrović • FOTOGRAFIJE: Siniša Skenderija, Stojan Lasić • ADRESA REDAKCIJE: Franšizni centar BiH, PC96, 72250 Vitez, BiH • GRAFIKA PRIPREMA I DIZAJN: Borislav Sučić • TISAK: SUTON, Široki Brijeg • MARKETING: Radica Bošnjak • Telefoni: +387 30 717 096 • Fax: +387 30 717 095; +387 36 329 629 • GSM: 063/444 361; 063/447 932; 063/333 579 • E-mail: info@privrednik.ba • Web: www.privrednik.ba • Žiro račun: 1610700003470054 Raiffeisen bank d.d. BiH - filijala Vitez Mišljenjem nadležnog Federalnog ministarstva list BH Privrednik osloboen je plaanja poreza na promet, broj 04-15-4671/03. Zabranjeno svako neovlašteno kopiranje i korištenje materijala lista bez pismenog odobrenja urednika

2

Lipanj / Srpanj 2011

BH Privrednik

%

%
%
TIP-TOP
DO

ORTO-PRO

%

% % 10

god s Va ina ma

Na tom je načelu, na žalost, na koncu i formirana vlast, doslovno prokrustovskim metodama stvaranja koalicija, interesnih skupina ili ne znam niti sam kakvim imenom nazvati političare okupljene oko nečeg što se kolokvijalno naziva Platforma. Iza tog okvirnog dokumenta zavrtjela se priča koja je dodatno poremetila ionako krhke temelje bh. stvarnosti. Kad se ovakva nasilna intervencija uzme kao obrazac ponašanja, onda se olako dođe u situaciju da niti jedan od temeljnih načela ustroja države više ne vrijede. Maksimalistički zahtjevi sa svih strana, temeljeni na stvarnim ili fiktivnim rezultatima izbora, očajnim matematičkim računicama i navodnim programskim koaliranjima, doveli su nas u poziciju da ponovno postanemo zarobljenicima politike koja iza velikih priča krije tek samo jednu nakanu – kontrolu protoka novaca i ovladavanje glavnim polugama vlasti. A naša stvarnost je takva da je postalo sasvim normalno da mimo nas prođe 1,1 milijarda KM sredstava iz fondova EU, a da mi zapravo ne znamo niti gdje je završila tolika suma novaca. Niti da

onekad bh. stvarnost i način njezina tumačenja neodoljivo podsjeća na mitsku Prokrustovu postelju (grč. prokrustes - rastezač, od prokruein - udarcima istezati, nasilno izvlačiti). Prilagoditi stvarnost sebi ili bolje tumačiti je onako kako jedino tebi odgovara. Takvu stvarnost je moguće razvlačiti, skraćivati, objašnjavati na način kako se kome prohtije ili kako mu trenutačni interes nalaže. A sve je počelo još od davnih, prošlogodišnjih izbora, kad su svi postali pobjednici i svi su imali svoje argumente da samo oni, jedni i jedini trebaju, mogu i znaju formirati vlast i preuzeti (našu) sudbinu u svoje ruke.

P

Uvodnik
li je uopće došla??? Da li je kriva birokracija, neznanje ili nešto drugo? To je tek dio naših stvarnih problema, koje niti smo krenuli rješavati, zabavljeni smijurijom od prividnog stvaranja države, oko koje ne postoje temeljni konsenzusi niti kako niti da li više uopće treba postojati ???

I dok se događa stvaranje vlasti koja jedino samu sebe priznaje, vrijeme neumitno prolazi, ostavljajući nas na rubu zbivanja u regiji, koja sve više odmiče ka Europi. Europi sa svim manama koje ima, ali kao prema jedinom cilju koji danas realno postoji. Hrvatska je dovršila pregovore po cijeni koja će možda biti previsoka, Srbija izvukla džokera u liku i djelu ruine od generala Mladića, a BiH je i dalje zauzeta raspravom tko je prvi započeo i tko je više stradao. Pritom dajući sebi za pravo dijeliti lekcije i kritizirati sve okolo sebe. I dok nam stvarnost svakim danom postaje sve jadnija, mi se nemušto prepucavamo tko je u pravu. U takvom okruženju gotovo da nestvarno djeluju vijesti o novim gospodarskim inicijativama i nastojanjima da se usprkos (ne)postojanju države stvaraju nove vrijednosti. Jedna od manifestacija su i već tradicionalni „Dani trgovine“ u Vitezu, koji se usprkos potpunom ignoriranju „viših“ instanci ipak svakog lipnja održavaju u Vitezu. Ima tu i drugih primjera poduzeća i pojedinaca koji kreiraju stvarnost, ne prepuštajući se prokrustovskim intervencijama aktualnih vladara. No kako su takvi slučajevi sve više incident, a sve manje pravilo postaje sve teže živjeti i raditi u takvom okruženju, ma koliko nam govorili „bit će bolje“. Samo da mi pobijedimo.

Lipanj / Srpanj 2011

BH Privrednik

IZ BROJA U BROJ

eeNet je mreža lokalnih vlasti iz Italije i Jugoistočne Europe koje udružuju vlastita iskustva u trogodišnjem Programu (2010 - 2012) decentralizirane suradnje. Program “Poziv malim i srednjim poduzećima za korištenje usluga” promovira i koordinira talijanska regija Toscana, a financira Ministarstvo vanjskih poslova Republike Italije, uz sufinanciranje partnerske talijanske regije. Jedna od devet različitih aktivnosti programa SeeNet je jačanje proizvodnih sustava malih i srednjih poduzeća. Cijeli program implementira Oxfam Italija

S

Link poziva male i srednje tvrtke

Udruga za poduzetništvo i posao (LiNK) Mostar poziva mala i srednja poduzeća da se prijave za korištenje pogodnosti programa SeeNet.
poduzetnicama to su informacije o administrativnim procedurama, programima podrške za razvoj MSP-a, registraciji poslovanja, mogućnostima konkretne suradnje s drugim poduzećima ili distribuciji proizvoda te druge informacije koje se odnose na uključene teritorije.

u suradnji s partnerima iz šest regija (Lazarevac i Kragujevac, Tuzla, Prijedor te Hercegovačko -neretvanska i Zeničko - dobojska županija). Usluge koje će LiNK u sklopu tog projekta pružati

6

Lipanj / Srpanj 2011

BH Privrednik

IZ BROJA U BROJ

O

Sarajevskoj pivari nagrada za najbolju ambalažu u regiji za 2011.

U sklopu festivala ambalaže, FEST.A CROPAK 2011, održanog u Zagrebu u prvoj polovini mjeseca svibnja 2011. Godine, Sarajevska pivara d.d. je proglašena pobjednikom među 64 konkurenta iz regije u kategoriji: tehnička izvedba ambalaže za proizvod: nosiljka 11x50 cl za Sarajevsko Premium pivo.
vaj festival je organiziran od strane Instituta za ambalažu i print, kompanije Tectus d.o.o. iz Zagreba, te stručnog časopisa Ambalaža/REGprint i okupio je brojne privrednike iz Hrvatske i regije. Generalni pokrovitelj bila je Svjetska organizacija za ambalažu (WPO). Ovo priznanje za Sarajevsku pivaru je potvrda visokog standarda i zahtjeva struke u ambalaži i ujedno identificira status i promovira izvanrednu razinu proizvoda Sarajevsko Premium pivo. „Vrlo smo zadovoljni brojem i kvalitetom nominacija. Nagrađeni su najbolji i ocjenjivalo se po vrlo strogim kriterijima i standardima. Očekujemo da i potrošači prepoznaju zašto su CROPAK i REGPAK dobar znak, odnosno da percipiraju da nagrađena ambalaža propisno štiti, deklarira i promovira proizvod. Svim nagrađenim još jednom čestitamo.“, rekla je Drena Milijević, direktorica Instituta za ambalažu i tiskarstvo.

Lipanj / Srpanj 2011

BH Privrednik

7

IZ BROJA U BROJ

Samo usporavanje rasta broja novotvorenih malih tvrtki u ekonomiji je znak za uzbunu najvišeg stupnja. Što li onda predstavlja podatak kako u je RS malih tvrtki i obrta sve manje i manje?
RS je u prva tri mjeseca ove godine zatvorenih obrtničkih radnji u odnosu na broj otvorenih veći za deset posto, izjavio je Jovica Bratić, direktor Obrtničke komore RS. On je istaknuo kako se ovakva nezavidna bilanca dobiva kada se na broj od preko 500 zatvorenih obrtničkih radnji u prvom kvartalu doda broj 260 privremeno odjavljenih, za koje smatra kako su zatvorene. U 28.000 obrtničkim radnji u RS trenutno je zaposleno 52.000 radnika, a 93 posto ovih radnji zapošljava do tri radnika. Zbog nepovoljnog poslovnog ambijenta i sve većih administrativnih barijera, poduzetnička i obrtnička oblast RS je u ukupnoj bilanci tijekom protekle godine osiromašila za čak 2.200 radnji, što je ostavilo bez posla oko 9.000 radnika. “U odnosu na europski prosjek mnogo zaostajemo. Stvarna snaga zanatske radnje je upravo u broju ljudi koje zapošljava, što znači kako naše male radnje imaju veoma malu ekonomsku moć”, rekao je Bratić i dodao kako

U

Sve manje obrtnika u RS

je ugašeno najviše sitnih trgovačkih radnji. On je istaknuo kako se obrtnici plaše početi samostalan posao zbog velikih obveza, te veliki broj obrtnika i kada ugasi svoju radnju nastavi raditi u kući, ilegalno, što stvara veliki problem nelojalne konkurencije u ovoj oblasti.

Iz Zanatske komore RS istaknuli su kako domaće, ali i strano tržište vapi za pravim obrtnicima, te kako njih, za razliku od mnogih drugih obrtnika, nema na Uredu za zapošljavanje.

8

Lipanj / Srpanj 2011

BH Privrednik

IZ BROJA U BROJ

a predsjednika Grupacije izabrana je Emina Hodžić (AMKO KOMERC d.o.o), a za potpredsjednike Dragan Baškarad (KONZUM d.o.o.) i Fehim Baždarević (DRVOPROMET d.o.o.). Odbor Grupacije trgovačkih lanaca u BiH čine Asim Hadzić (MERCATOR BIH d.o.o.), Armin Šabanadzović ( CDEB-INTEREX d.o.o), Tine Kek ( TUŠTRADE d.o.o.) Amir Zuko ( MERKUR d.d.), Senad Džambić ( BINGO d.o.o.), Haris Abdurahmanović ( LORA d.o.o.), Emina Hodžić (AMKO KOMERC d.o.o.), Dragan Baškarad ( KONZUM d.o.o.) i Fehim Baždarević (DRVOPROMET d.o.o.). U narednom periodu rad Grupacije bazirat će se

Z

Osnovana Grupacija trgovačkih lanaca u Bosni i Hercegovini VTK BiH
na tekućoj problematici sa kojom se susreću članovi. Osnivačkoj skupštini Grupacije trgovačkih lanaca u BiH, pored predstavnika domaćih i stranih trgovačkih lanaca u BiH, prisustvovali su dopredsjednici VTK BiH Bruno Bojić i Amir Zukić, te Zdravko Marinković iz Sektora za javna dokumenta VTK BiH.

U Vanjskotrgovinskoj komori Bosne i Hercegovine je održana Osnivačka skupština Grupacije trgovačkih lanaca u Bosni i Hercegovini. Nakon usvajanja Pravilnika o organizaciji i radu Grupacije i Poslovnika o radu Skupštine i Odbora Grupacije, izabrani su predsjednik i potpredsjednici Grupacije i članovi Odbora.

O

Vanjski dug BiH 6,3 milijarde KM, unutrašnji dug 3,2 milijarde
period 6,8 godina, a prosječna otplata postojećih kreditnih zaduženja je 17,6 godina. Stara devizna štednja iznosi 1,6 milijardi KM i čini 50,11 posto unutarnjeg duga; slijede ratna potraživanja s 1,05 milijardi KM, što je 32,96 posto unutrašnjeg duga, dok dug općina, gradova i županija iznosi 346,18 milijuna i čini 10,81 posto unutarnjeg duga.

Vijeće ministara BiH usvojilo je Informaciju Ministarstva financija i trezora o stanju javne zaduženosti Bosne i Hercegovine na dan 31.12. 2010. godine, koja iznosi 9,4 milijarde KM, od čega je vanjski dug 6,2 milijarde KM, a unutarnji dug Bosne i Hercegovine 3,2 milijarde KM i ne obuhvata obveze po osnovu restitucije.
d ukupnog iznosa javnog duga na Federaciju BiH je alocirano 5,6 milijardi KM, Republiku Srpsku 3,7 milijardi KM, Brčko Distrikt BiH 60,11 miliona i Bosnu i Hercegovinu 27,77 miliona KM, saopćeno je iz Vijeća ministara. Bosna i Hercegovina je u razdoblju od 2007. do 2010. godine zadržala pokazatelje vanjske zaduženosti na održivoj razini, a odnos stanja vanjskog duga u bruto društvenom proizvodu od oko 22 posto klasificira BiH u kategoriju umjereno zaduženih zemalja. Prosječno ugovoreni rok amortizacije kredita je 24,4 godine, prosječni grace

Lipanj / Srpanj 2011

BH Privrednik

9

AKTUALNI RAZGOVOR

rof. Raspudić, bez dlake na jeziku komentira trenutačne političke i ine prilike; o stvarima za koje misli, kako kaže, da ih dobro poznaje, ne libi se reći svoje mišljenje. Na Facebooku postoji i grupa „Nino Raspudić - ponos Hercegovine“ koja okuplja više od 6.000 članova. Za BH. Privrednik otvoreno je progovorio o političkoj situaciji u BiH, položaju Hrvata, mogućem „događanju naroda“, hrvatskoj teritorijalnoj jedinici u BiH, „odljevu“ mozgova, spomeniku Bruceu Leeju... BHP: Kako biste Vi definirali trenutačnu političku situaciju u BiH i po Vašem mišljenju, postoji li realno rješenje iste, kako je ono ostvarivo? Raspudić: Politička situacija u BiH je katastrofalna. Šesnaestu godinu od završetka rata, unutar zemlje još nije postignut konsenzus za njeno postojanje. BiH se održava na životu isključivo zahvaljujući pritisku međunarodne zajednice. Dominantne političke tendencije ubrzavaju proces rastakanja zemlje. Nemoguće je u okviru jednoga pitanja pokušati dati odgovor glede rješenja za BiH, no budućnost zemlje u svakom slučaju ne izgleda nimalo blistavo. BHP: U čemu smo griješili?

P

Ono što se danas čini utopijom, sutra se može pretvoriti u stvarnost, ali i obratno
hrvatske političare u BiH za ono što su mogli učiniti, a nisu. Od bezuvjetnog pristanka na početnu daytonsku asimetriju, do nereagiranja na izmjene daytonskih odredbi nakon 2000. kojima je omogućeno današnje stanje u kojem Bošnjaci mogu Hrvatima odabrati po volji političke “predstavnike”. Raspudić: Ne slažem se s tom tezom. Umjetno se stvara mit o nekakvoj podijeljenosti Hrvata u BiH. Mislim da o bitnim pitanjima uređenja države i društva nikada nisu bili više jedinstveni nego danas, a šačica hrvatskih manekena Lagumdžijine multietničnosti ne predstavlja relevantan faktor u hrvatskom korpusu u BiH. BHP: Nedavno je jedan list pravio anketu s pitanjima – hrvatska teritorijalna jedinica s Hrvatima Središnje Bosne i Posavine – da ili ne, mislite li da su Hrvati središnje Bosne više ugroženi od ostalih Hrvata u BiH, kao i osjećate li se s Hrvatima Središnje Bosne kao isti narod. Vaš komentar? Raspudić: Moje mišljenje je da bi hrvatska teritorijalna jedinica morala obuhvaćati sve krajeve koje su Hrvati “unijeli” u Federaciju, tj. Washingtonski sporazum. Pošto se ne radi o razbijanju već o izgradnji zemlje, ne vidim problem u tome što bi ta jedinica bila teritorijalno diskontinuirana i što bi se protezala dijelom i u Posavini i u Srednjoj Bosni i u Tropolju i u Hercegovini. BHP: U ovako teškoj i složenoj situaciji u BiH, mislite li da će se “dogoditi narod”. Koliko je realno očekivati “pobunu”, prosvjede, socijalne nemire, BHP: Nekako se čini da u BiH, upravo među bh. Hrvatima, postoji dosta oprečnih stajališta po mnogim važnim pitanjima. Zašto je to tako?

Nijedan javni nastup dr.sc. Nine Raspudića, višega asistenta na Katedri za talijansku književnost Filozofskog fakulteta u Zagrebu, političkog analitičara, kolumnista „Večernjeg lista“ koji svake subote „privlači“ svojim „Kratkim espressom“, ne prođe nezapaženo. Štoviše!

zahvaljujući i dosadašnjoj političkoj eliti Hrvata u BiH.

dr.sc. Nine Raspudića, višega asistenta na Katedri za talijansku književnost Filozofskog fakulteta u Zagrebu

BHP: Treći entitet- realnost ili utopija?

Raspudić: Osnovni problem hrvatske politike u BiH je u tome što ona nikada nije ni postojala. Hrvati u BiH nikada nisu vodili politiku koja bi gledala prvenstveno njihove interese, a nakon odvajanja od matice u RH, hrvatski političari djeluju isključivo reaktivno, ne nameću političku dinamiku, već slijede korak iza srpske i bošnjačke politike. Hrvati su prihvaćali sve predložene sporazume za BiH - od Kutiljerovog, Vance-Owenovog do Washingotona i Daytona, a čini mi se da je od 1992. do danas, njihova politička težina u BiH sve manja i manja, velikim dijelom

Raspudić: Različiti su mogući scenariji raspleta krize u BiH, stoga se ono što danas izgleda kao utopija, sutra može biti pretvoreno u stvarnost, ali i obratno. Teritorijalna jedinica s hrvatskom većinom bio bi korak prema održivoj BiH, no opstanak zemlje u ovom trenutku najmanje ovisi o Hrvatima. BHP: Stalno govorimo o teškome položaju Hrvata u BiH; koliko smo sami krivi za vlastitu sudbinu i percepciju izvana prema nama? Raspudić: Svaki narod je dobrim dijelom kovač vlastite sreće, ali ne u potpunosti. Činjenica je da su Hrvati u BiH najmalobrojniji i politički najslabiji, te da je međunarodna zajednica igrala na “pojednostavljenje” situacije u BiH, reduciranjem zemlje na bošnjački i srpski politički faktor. Ali to ne amnestira
Lipanj / Srpanj 2011

10

BH Privrednik

AKTUALNI RAZGOVOR

Raspudić: Neriješeno nacionalno pitanje je osnovni generator nacionalizma tako da se, nažalost, i “događanje naroda” može dogoditi samo kao nacionalno. Teško je procijeniti koliko je blizu moment kad će se čaša preliti... neposluh? Raspudić: Hrvatsku političku javnost u BiH je spasila pojava Interneta. Portali i forumi su danas najznačajniji za oblikovanje mnijenja mlađeg, dinamičnijeg i obrazovanijeg dijela populacije. To ne znači da javni TV kanal na hrvatskom jeziku nije i dalje nasušna potreba. Zašto do njegovog formiranja nije došlo, to morate pitati one koji su na tu odluku mogli utjecati. BHP: Mislite li se da bi, s obzirom na realne okolnosti, moglo doći do povećanog “odljeva mozgova” iz BiH?

BHP: Rak rana pitanja opstojnosti Hrvata u BiH su i mediji na hrvatskom jeziku. Kako gledate na taj problem?

BHP: Budući da se o Vama, u kuloarima, za nedavnih izbora govorilo kao i mogućem kandidatu za člana Predsjedništva BiH, kažite je li bilo konkretnih ponuda, biste li u budućnosti prihvatili jednu takvu opciju i, kad smo već kod tog pitanja, kako Vi komentirate ponovni izbor gosp. Komšića za hrvatskoga člana Predsjedništva?

BHP: Jesu li Hrvati, po Vama, optimisti ili pesimisti? Raspudić: Ne mogu kao jedan primjerak po tom pitanju govoriti u ime svih. Smatram da je kratkoročni umjereni pesimizam vrlo racionalan životni stav i dobar temelj za dugoročni blagi optimizam. BHP: Nino Raspudić - privatno i kao znanstvenik. Posao, obitelj, slobodno vrijeme, kolumna u Večernjaku, hobiji...

Međunarodni predstavnici ne djeluju konstruktivno i ne potiču unutarnji dogovor tri strane u BiH, već čine sve da održe stanje kaosa, da bi opravdali vlastito prisustvo. Oni u praksi danas krše kolektivna ljudska prava, eliminirajući većinsku političku volju jednog naroda. Raspudić: Nisam imao ni namjere ni ponuda za bilo kakav politički angažman u BiH. Čudno mi je to što ljudi ne mogu pojmiti da netko može govoriti stvari iz uvjerenja i činiti nešto za javnu stvar a da nema nikakvih dnevnopolitičkih ambicija ni privatnih interesa u tome. I to svjedoči koliko smo se kao društvo urušili. Ponovljena prijevara izborom Željka Komšića bošnjačkim glasovima za tzv. hrvatskog predstavnika u Predsjedništvu BiH, jedan je od zadnjih čavala u lijes Bosne i Hercegovine. Čin besramnoga i neodgovornog političkog voluntarizma ljudi kojima očito ne smeta ni pamet ni moral. Ako je itko od dobronamjernih Hrvata prije ovoga imao ikakvu iluziju o održivosti ovakve BiH, Lagumdžija ga je uvjerio u suprotno.

Raspudić: Po tom pitanju sam, vjerojatno, jedna od najnezanimljivijih osoba u javnosti. Živim jednostavan obiteljski život i radim posao koji volim, pa kod mene nema stroge granice između struke i hobija.

Raspudić: Ova kriza se već čini vječnom, generacije su već ostarjele čekajući bolje dane, a oni nikako da dođu. Jasno je onda da ljudi gube nadu da će dostojnu egzistenciju sebi i obitelji moći ikada osigurati u domovini pa će, nažalost, iseljavanje mladih ljudi vjerojatno biti još intenzivnije.

BHP: Prije nekoliko godina vodeći svjetski mediji raspisali su se o spomeniku Bruceu Leeju u gradu na Neretvi, u parku Zrinjevcu, projektu koji ste inicirali Vi i Veselin Gatalo. No, spomenik je ubrzo oštećen, pa sklonjen , pa nedavno ponovno nakratko iznesen na svjetlo dana... Što se uopće dogodilo s tim projektom?

BHP: Zapravo, i sami živite i radite u Zagrebu, no, za razliku od mnogih drugih koji se samodostatno kriju iza vlastite nezainteresiranosti, Vi uvijek otvoreno, bez dlake na jeziku, istupate i nastupate u javnosti. Jeste li se nekada zapitali - pa, Nino, što će tebi to? Raspudić: O stvarima za koje mislim da ih dobro poznajem, ne libim se reći svoje mišljenje kada me za njega upitaju, jednako kao što ću uvijek poslušati i tuđe ako je argumentirano pa po potrebi i korigirati vlastito ako vidim da nisam u pravu. Osjećao bih se bijedno da sam prešutio neke nepravde na koje sam imao priliku ukazati. Zašto se nisu oglašavali neki čija je to i formalna dužnost bila, osobito po pitanju percepcije BiH i tamošnjih Hrvata u javnosti u RH, to treba pitati njih.

Raspudić: Sve što bi i pokušali nakon prvog brončanog spomenika Bruce Leeju u svijetu, bilo bi ispod te razine, pa sam se, s prijateljem i sukrivcem za taj spomenik, Vesom Gatalom, davno suglasio da se povlačimo u kreativnu mirovinu, te da na mladima svijet ostaje. Spomenik je od trenutka postavljanja vlasništvo grada Mostara, dakle svih građana, pa su gradske vlasti prava adresa za pitanje budućnosti Bruce Leeja u mostarskom parku.
Razgovarala: M. B.Milinković

Na svome blogu - blog: http://blog.vecernji.hr/nino-raspudic/, o sebi je, baš u svome stilu, napisao: Rođen u Mostaru 3.11.1975. U to vrijeme moj rodni grad još nije imao brončani spomenik Brucea Leeja - za to sam se s par prijatelja pobrinuo 30 godina kasnije. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu diplomirao sam filozofiju i talijanistiku, a potom i magistrirao, pa doktorirao. Na Odsjeku za talijanistiku radim kao znanstveni novak/ viši asistent. Sretno oženjen, otac male kćeri. Ako nisam u parku s kolicima ili na Filozofskom fakultetu, moguće je da sam u teretani ili negdje u hladu, uz kratki espresso.

Lipanj / Srpanj 2011

BH Privrednik

11

RAZGOVOR S POVODOM

U povodu obilježavanja pet godina rada, Agencija za sigurnost hrane BiH, 7. lipnja, u Sarajevu organizira I. Konferenciju o sigurnosti hrane na temu “Analiza rizika u procesu osiguranja visokog stupnja sigurnosti hrane”.
onferencija će biti organizirana u suradnji s Europskim autoritetom za sigurnost hrane (EFSA) uz podršku ARDP projekta Svjetske banke, a sudjelovanje na konferenciji potvrdili su predstavnici svih razina vlasti u BiH, te stručni eksperti iz BiH i inozemstva. O samoj konferenciji, radu Agencije, kao i o sigurnosti hrane u našoj zemlji razgovarali smo s direktorom Agencije za sigurnost hrane BiH doc.dr.sci. Sejadom Mačkićem. BHP: Vaša Agencija uskoro obilježava pet godina rada, na čemu Vam iskreno čestitamo. Recite nam nešto o predstojećem događaju? Mačkić: Agencija za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine je samostalna upravna organizacija, nacionalni autoritet za sigurnost i kvalitetu hrane, te primjenu međunarodnih konvencija i međunarodnih sporazuma iz područja sigurnosti hrane i hrane za životinje obavezujućih za Bosnu i Hercegovinu. Formirana je Odlukom Vijeća ministara BiH, na osnovu Zakona o hrani, a s radom je počela u lipnju 2006. godine. Što se tiče predstojeće Konferencije, njezin je osnovni cilj prezentiranje rezultata naučnog i stručnog rada eksperata iz Bosne i Hercegovine, kao i međunarodnih eksperata, kako bi se na najbolji način predstavila najnovija naučna saznanja i uspostavila još bolja suradnja svih zainteresiranih strana u sustavu sigurnosti hrane. Sudionici Konferencije će, između ostalog, razmijeniti iskustva i znanja u oblasti procjene rizika i komuniciranja o riziku, koja primjenjuje EFSA i države članice. Učešće na Konferenciji potvrdile su visoke uzvanice iz Bosne i Hercegovine i inozemstva, među kojima je potrebno istaknuti dolazak predstavnika izvršne i zakonodavne vlasti sa svih razina, koji se odnose na sigurnost i kvalitetu hrane. U razdoblju 2006-2011. godina, Agencija je, u suradnji s nadležnim organima entiteta i Brčko Distrikta BiH, inicirala i pripremila ukupno 95 pravilnika. Od toga 71 pravilnik je usklađivan s propisima iz pravnog nasljeđa Europske unije, a 24 pravilnika su nacionalni propisi Bosne i Hercegovine. Vijeće ministara BiH je, također, na prijedlog Agencije donijelo 57 pravilnika iz oblasti hrane. Budući da je nepostojanje Zakona o GMO bila velika zamjerka Europske komisije u Izvješćima u napretku Bosne i Hercegovine, veoma je važno naglasiti da je, na prijedlog Agencije, Vijeće ministara utvrdilo Nacrt Zakona o GMO, koji je usvojen od strane oba doma Parlamentarne skupštine BiH. BHP: Koju proceduru moraju proći poljoprivredni proizvođači, i općenito proizvođači hrane u BiH? Je li Vaš angažman dovoljan da takav proizvod dobije sve što mu je potrebno za izlazak na tržišta izvan granica BiH?

K

Značajan jubilej za cjelokupan sustav sigurnosti hrane u BiH

direktor Agencije za sigurnost hrane BiH doc.dr.sci. Sejad Mačkić

predstavnici EFSA-e, kao i nacionalnih autoriteta za sigurnost hrane iz zemalja okruženja.

BHP: Sigurnost hrane je iznimno važan segment svih tehničkih regulativa tržišta Europske unije. Koliko smo mi uskladili našu tehničku regulativu za sigurnost hrane s onom koja se koristi na jedinstvenom europskom tržištu? Mačkić: Agencija, na osnovu Zakona o hrani, u suradnji s nadležnim organima Bosne i Hercegovine, entiteta i Brčko Distrikta BiH, poduzima aktivnosti iniciranja i pripreme novih propisa iz oblasti sigurnosti hrane i usuglašavanje propisa u Bosni i Hercegovini s legislativom Europske unije kako bi se na najbolji način zaštitilo zdravlje potrošača, te ispunile obveze Bosne i Hercegovine preuzete potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. U proteklom razdoblju, Agencija za sigurnost hrane BiH je preuzela većinu propisa iz Acquis communautaire,
Lipanj / Srpanj 2011

Mačkić: Kao što smo već naveli, Agencija za sigurnost hrane BiH, shodno svojim nadležnostima, koje su definirane Zakonom o hrani i podzakonskim aktima, u kontinuitetu poduzima aktivnosti u cilju osiguranja visokog stupnja zaštite zdravlja potrošača i stavljanja proizvođača u ravnopravan položaj na domaćem i međunarodnom tržištu. Iniciranjem, pripremom i donošenjem propisa koji su usuglašeni s legislativom Europske unije otklanjaju se ekonomske barijere i omogućava proizvođačima iz Bosne i Hercegovine da svoje proizvode plasiraju na međunarodno tržište. Naravno, kako bi se prehrambeni proizvodi izvozili postoje i obveze ostalih nadležnih organa u Bosni i Hercegovini, ali i samih

BH Privrednik

13

RAZGOVOR S POVODOM

subjekata u poslovanju s hranom.

BHP: Koliko je u BiH ovlaštenih laboratorija koje provode analizu? Gdje su sve smještene i koliki su njihovi kapaciteti? Zadovoljavaju li one sve potrebne i općeprihvaćene standarde?

Mačkić: Agencija za sigurnost hrane BiH je odmah po osnivanju prepoznala značaj, koji laboratorije imaju u modernom sustavu sigurnosti hrane. Stoga su poduzete aktivnosti na uređenju sustava laboratorija za kontrolu hrane, formirana je baza podataka o kapacitetima 49 laboratorija za kontrolu hrane, koliko ih trenutno ima u Bosni i Hercegovini, te je donesen Pravilnik o uvjetima koje moraju ispunjavati ovlašteni ispitni laboratoriji koji provode analizu hrane i postupku ovlašćivanja laboratorija. U suradnji s ekspertima IPA projekta ˝Podrška u pripremi i provedbi zakonodavstva iz oblasti hrane u Bosni i Hercegovini˝ sagledano je stanje, kapaciteti, kao i mogućnosti 35 laboratorija za kontrolu hrane u BiH koje su podnijele zahtjeve za ovlašćivanje. Suradnja s laboratorijima za kontrolu hrane kontinuirano se unaprjeđuje. Laboratorije u Bosni i Hercegovini su opremljene u toj mjeri da mogu izvršiti veliki broj trenutno propisanih analiza hrane. To se odnosi na mikrobiološke analize, analize teških metala, pesticida, mikotoksina,

hormona, rezidua veterinarskih lijekova, aditiva, parametara kvaliteta itd. Agencija, u suradnji s domaćim institucijama i međunarodnim projektima, kontinuirano radi na dodatnom unaprjeđenju laboratorija u kadrovskom i tehničkom pogledu. Podatke o laboratorijskim analizama hrane koje redovito dostavljaju laboratorije, Agencija u suradnji s nadležnim organima koristi u postupku procjene rizika, koja je od velikog značaja za blagovremeno poduzimanje odgovarajućih mjera i davanje preporuka zakonodavstvu i politici Bosne i Hercegovine, s ciljem postizanja visokog stupnja zaštite zdravlja potrošača. BHP: Kakva je Vaša suradnja s referentnim institucijama, gospodarskim komorama i slično, a kakva s obrazovnim institucijama, (sveučilište, univerziteti)?

14

Mačkić: Shodno Zakonu, Agencija ima izuzetno dobru suradnju, kako s državnim, tako i s institucijama entiteta i Brčko Distrikta BiH, posebice u pripremi i izradi propisa o hrani, kao i suradnju s laboratorijima u svrhu prikupljanja i obrade podataka, te s inspekcijskim organima po pitanju poduzimanja mjera u cilju zaštite zdravlja potrošača. Kako bi Bosna i Hercegovina odgovorila svim izazovima, kao što je brza globalizacija, te novi način promatranja
Lipanj / Srpanj 2011

sigurnosti hrane, ne samo na nacionalnoj, nego i na globalnoj razini, Agencija je učinila napore da uzme aktivno učešće u svim relevantnim međunarodnim institucijama i organizacijama iz oblasti sigurnosti hrane, kao što su Europski autoritet za sigurnost hrane (EFSA), Generalni direktorat za zaštitu zdravlja potrošača (DG SANCO), Generalni direktorat za proširenje (Instrument TAIEX), Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), Svjetska organizacija za hranu i poljoprivredu (FAO), Komisija Codex Alimentarius, INFOSAN mreža WHO/FAO i RASFF. Podsjetimo da je Bosna i Hercegovine do prije nekoliko godina bila samo promatrač, a danas zahvaljujući angažmanu Agencije za sigurnost hrane uzima aktivno učešće u radu ovih institucija. BHP: Je li bilo slučajeva, od strane domaćih proizvođača, da koriste genetski modificirane organizme? Jesu li zabilježeni slučajevi stranih proizvoda s genetskom modifikacijom? Mačkić: Uspostavljen zakonodavni okvir i ovlaštene laboratorije za kontrolu genetički modificiranih organizama su preduvjet da nadležni inspekcijski organi i laboratorije mogu vršiti kontrolu hrane i hrane za životinje na prisustvo genetički modificiranih organizama na tržištu BiH. Nijedan

BH Privrednik

RAZGOVOR S POVODOM
proizvođač ili uvoznik hrane Agenciji dosad nije podnio zahtjev za stavljanje na tržište hrane koja sadrži genetički modificirane organizme ili se sastoji od njih, što je propisano odredbama Zakona o GMO („Službeni glasnik BiH“, broj 23/09). Na osnovu Zakona formirano je Vijeće za GMO, koje sačinjava sedam istaknutih eksperata iz ove oblasti, a ovlaštene su četiri ispitne laboratorije za kontrolu GMO i potpisan je sporazum s referentnom laboratorijem u Italiji, pa sada možemo konstatirati da Bosna i Hercegovina ima uspostavljen sustav za kontrolu genetički modificiranih organizama u hrani i hrani za životinje. BHP: Što BiH koči u stvaranju imidža da postane “zemlja zdrave hrane”? Znamo da za to postoje prirodni uvjeti? Mačkić: Da bi se to postiglo, neophodan je maksimalan doprinos svih nadležnih institucija i subjekata u poslovanju s hranom. Donošenjem Pravilnika o oznakama originalnosti i geografskog porijekla hrane i Pravilnika o oznakama tradicionalnog ugleda hrane, po prvi put u Bosni i Hercegovini stvorena je pravna pretpostavka za zaštitu poljoprivredno-prehrambenih proizvoda koji imaju posebna svojstva. Domaći proizvođači, nakon zaštite svojih poljoprivredno-prehrambenih proizvoda oznakom originalnosti, oznakom geografskog porijekla hrane ili oznakom tradicionalnog ugleda hrane imaju veliku mogućnost za plasman svojih proizvoda, kako na domaćem, tako i na međunarodnom tržištu, što će doprinijeti povećanju izvoza i podizanju razine konkurentnosti domaće proizvodnje. Osim tradicionalnih proizvoda, Bosna i Hercegovina bogata je i izvorima veoma kvalitetne pitke vode. Zahvaljujući angažmanu Agencije za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine doneseni su moderni propisi o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće, prirodnim mineralnim i prirodnim izvorskim vodama i stolnim vodama, koji su usklađeni s legislativom Europske unije i zasnovani na najnovijim naučnim saznanjima i standardima, a u tijeku je procedura priznavanja prirodnih mineralnih i prirodnih izvorskih voda koju vrši nadležna Komisija formirana od strane Vijeća ministara BiH na prijedlog Agencije za sigurnost hrane. Donošenjem propisa na prijedlog Agencije, u suradnji s nadležnim organima entiteta i Brčko Distrikta BiH, regulirane su oblasti koje su od velike važnosti za Bosnu i Hercegovinu i domaće proizvođače, kao što su mliječna industrija, proizvodnja brašna i pekarskih proizvoda, proizvodnja voćnih sokova, kao i druge značajne oblasti, kao što su deklariranje hrane, kontaminanti, pesticidi i aditivi u hrani. Međutim, da bi Bosna i Hercegovina postala “zemlja zdrave hrane”, kao što je navedeno u Vašem upitu, neophodan je maksimalan doprinos svih nadležnih institucija i subjekata u poslovanju s hranom.
Razgovarala: C. Kusić

Komfor stanovanja

sa svoje najljepše strane

Maks d.o.o. Poslovni centar 96 72250 Vitez Bosna i Hercegovina

T: F: E: W:

+387 30 710 997 +387 30 712 644 info@maks.ba www.maks.ba

PROIZVODNJA Al i PVC BRAVARIJE i METALNE GALANTERIJE
Lipanj / Srpanj 2011

BH Privrednik

15

AKTUALNO

Lipanj u Vitezu ponovno u znaku trgovine
Po deseti, jubilarni put, u Vitezu će mjesec lipanj proteći u znaku održavanja manifestacije „Dani trgovine BiH“.

U

organizaciji Udruge poslodavaca Viteza i uz potporu Općine Vitez, te pokroviteljstvo Sparkasse Bank dd BiH, u Vitezu će i ove godine biti održan cijeli niz manifestacija gospodarskog, kulturnog i sportskog karaktera. Već prvog dana bit će upriličena stručna tribina u povodu Dana trgovine, pod nazivom „Poslovna komunikacija“, koju će za menadžere i predstavnike menadžmenta poduzeća moderirati vrhunski stručnjak iz oblasti komunikologije, profesor s Fakulteta političkih nauka u Sarajevu, dr. Besim Spahić. U najboljoj tradiciji manifestacije „Dani trgovine BiH“, koja se u Vitezu ove godine obilježava jubilarni deseti put, bit će to tek uvod u brojne manifestacije koje očekuju Vitežane, ali i brojne goste koji će pohoditi Vitez i prije svega njegovu poslovnu zonu – Poslovni centar PC 96. Svakako najzanimljivije najširem krugu posjetitelja bit će brojne promotivne akcije i akcijska sniženja cijena artikala u poduzećima Poslovnog centra PC –

16

96. I ove će godine trgovinski lider u Bosni i Hercegovini – poduzeće FIS, u okviru „Dana trgovine BiH“ organizirati godišnje izvlačenje nagrada FIS-ove tradicionalne nagradne igre „FIS nagrađuje povjerenje“, uz promociju novih proizvodnih i uslužnih aktivnosti poduzeća. Također, i druga poduzeća koja posluju na prostoru Poslovnog centra PC – 96, jednog od najvećih poslovnih centara u BiH će različitim aktivnostima dati doprinos održavanju ovogodišnje manifestacije „Dani trgovine 2011“. Tako će u periodu od 27. do 30. lipnja poduzeće Economic, inače lider u franšiznom obliku poslovanja u BiH organizirati „Tjedan otvorenih vrata“, kojom prigodom će posjetitelji imati priliku izbliza upoznati forme poslovanja ovog velikog trgovinskog poduzeća. U vremenu sve skupljih energenata i opće ekonomske recesije posebnu pozornost će izazvati i „Dan energetske efikasnosti“, koji će 28. lipnja biti održan u Franšiznom centru BiH. Značaj samoj manifestaciji dat će
Lipanj / Srpanj 2011

Konferencija za sportske trenere

prezentacija sponzora ovogodišnjih „Dana trgovine“, banke koja „brine o uspjehu svojih klijenata“ – Sparkasse Bank d.d. BiH, a svi ljubitelji kvalitetnih automobila imat će priliku upoznati prodajni asortiman Hyundai vozila na promociji poduzeća Automerc Škoro 25. lipnja .

BH Privrednik

U Sportskoj dvorani u Vitezu, a u sklopu manifestacije „Dani trgovine 2011“ bit će upriličena i Prva međunarodna konferencija za sportske trenere, koja će okupiti brojne poznate sportaše, trenere i sportske radnike. Tema konferencije je prepoznavanje grešaka kao kvaliteta trenera i specifičnost rada sa mlađim kategorijama sportaša. Na konferenciji će sudjelovati dekan kineziološkog fakulteta u Zagrebu, prof. dr. Ivan Jukić, dekan FFIVIS Banja Luka, prof. dr. Sc. Goran Bošnjak, doc. dr. sc. Asim Bradić, prof. Luka Milanović, kondicijski trener

AKTUALNO
KK ‘’Zagreb’’ i Hrvatske košarkaške reprezentacije prof. Stjepan Crnokić, voditeljica ženske rukometne reprezentacije pri Hrvatskom rukometnom savezu - Lidija Bojić-Čačić, kondicijski trener ženske rukometne reprezentacije Hrvatske – Valter Vuleta, iz pokrajinskog zavoda za sport Novi Sad – mr. Nebojša Vujkov, trener RK ‘’Bosna BH GAS’’ – Irfan Smajlagić, kondicijski trener RK ‘’Bosna BH GAS’’ – Nenad Njaradi, prof. dr. Sc. Milanović. U sklopu sportskih aktivnosti koje će obilježiti „Dane trgovine 2011“ bit će odigran i međunarodni košarkaški turnir „Jozo + 8“. Prostor Poslovnog centra PC – 96 u Vitezu odavno je dobio izgled atraktivne lokacije na kojoj se, pored trgovine i poslovnih kontakata, može naći i mogućnost odmora, zabave i opuštanja. U sklopu „Dana trgovine 2011“ Vitez i Srednja Bosna bit će obogaćeni i za još jedan atraktivan sadržaj. Naime, 15. lipnja bit će upriličeno otvorenje Vodenog parka „Ribica“, koji će sigurno dati potpuno novu dimenziju ugostiteljske i turističke ponude Viteza i Srednje Bosne. Dio projekta izgradnje Vodenog parka „Ribica“ koji se trenutno privodi kraju obuhvata tri bazena – rekreacijski bazen površine 1.100 kvadratnih metara uz vodene efekte: sjedeća vodena masaža, zračni kreveti, stojeća vodena masaža, zračna masaža, zračni gejziri, slap, dječji tobogan „hobotnica“, tobogan zeko, tobogani za odrasle, divlja rijeka, jacuzzi i dječji bazen sa bazenom za bebe površine 250 kvadratnih metara. Vodeni park će raspolagati sa uređenim travnatim i pješčanim plažama, terenima za odbojku na pijesku, terenom za badminton, zabavištem za djecu i dr... Potpuni doživljaj plaže omogućuje i open bar, animacijski programi te vikend partiji pod zvijezdama. Važno je napomenuti da su svi radovi na bazenu kao i bazenska tehnika u skladu sa europskim standardima. za ovogodišnju manifestaciju „Dani trgovine“, ali sigurno ne i manje značajan bit će i promocija novog izdanja Poslovno informativnog vodiča Viteza. Kako već sam naziv govori, riječ je o izdanju koje nudi cijeli niz poslovnih i informativnih sadržaja o Vitezu, govoreći o svim važnim segmentima života grada. Kruna je to višemjesečnog marljivog zajedničkog rada izdavača – agencije za marketing „Inter 96“ iz Viteza i Udruge poslodavaca Viteza, koji su uz blisku koordinaciju sa uposlenicima općinske administracije zaduženim za gospodarstvo pripremili detaljan prikaz gospodarstva Viteza, ali i objedinili na jednom mjestu teme kulture, sporta, školstva, zdravstva… Na taj način publicirana je atraktivna i korisna razglednica Viteza koja će dodatno promovirati Vitez kao gospodarsko, ali i sve više kulturno i sportsko središte Srednje Bosne. I pored vremena opće recesije koju živimo, gospodarstvenici Viteza uspjeli su još jednom načiniti iskorak i upustiti se u zahtjevnu organizaciju manifestacije „Dana trgovine“. Svakako, sa željom da i ove godine uspiju, nadamo se kako će i druge organizacije, ustanove i ministarstva prepoznati značaj ovakvih događaja i ponuditi konkretniju potporu održavanju ove i sličnih manifestacija.
Piše: M. Mlakić

Vodeni park Ribica – nova dimenzija turizma

Promocija Poslovno informativnog vodiča

Posljednji u nizu događaja vezanih
Lipanj / Srpanj 2011

BH Privrednik

17

AKTUALNO

Milijarde eura na raspolaganju, ali samo za sposobne
U posljednje vrijeme sve više se priča o europskim fondovima, mogućnostima njihovog korištenja, tko i kada objavljuje pozive za njih... To je i logično, jer sve je teže doći do novca za realiziranje poslovnih ideja, do jačanja veza i uspostavljanja suradnje sa partnerima iz regije i EU.

bog (ne)napretka Bosne i Hercegovine u procesu euroatlantskih integracija, našoj zemlji su sada dostupne samo dvije od pet komponenata Predpristupnog fonda (IPA), čiji cilj je da pomogne državi u ispunjenju uslova i pripremanju za članstvo u EU.

Z

Tko najviše zarađuje

Za ovaj Projekt, koji će trajati do 2013. godine, izdvojeno je 11,5 milijardi eura. Iz dijela koji se odnosi na BiH, najviše novca se troši na prvu komponentu, a to je izgradnja administrativnih kapaciteta i institucija, odnosno razne obuke čiji su korisnici organi državne uprave, te u manjem obimu nevladine organizacije. Iskustva pokazuju da u ovim projektima najveći dio novca ide za angažiranje raznih eksperata. Nezvanični podaci govore da stručnjaci, a uglavnom se radi o strancima, dnevno za svoje usluge naplaćuju između 800 i 1.100 eura. Ali to nas ne bi trebalo

mnogo zanimati, ako korisnici (državni službenici) izvuku korist (i znanje) iz ovog projekta. Takav je rezultat veoma važan za sljedeće faze korištenja europskih fondova. Jer od toga koliko sposobnu javnu upravu budemo imali zavisi i sposobnost države da iskoristi novac koji joj kasnije, u procesu europskih integracija i članstvu u EU, bude stajao na raspolaganju.

Kako nerazvijenost BiH može biti pozitivna stvar

18

A novca je mnogo. Trenutno su europski fondovi “teški” 831 milijardu eura, a čak i činjenica da BiH nije ekonomski razvijena u ovom slučaju može biti pozitivna, naravno ukoliko se to bude znalo iskoristiti na pravi način. O čemu se radi? Na primjer - kohezioni fondovi EU su namijenjeni razvoju regija u zemljama čiji BDP iznosi manje od 90 posto prosjeka u EU. Imajući u vidu da će našoj zemlja biti potrebno dugo vremena da dostigne tu razinu, to znači
Lipanj / Srpanj 2011

Ali da se to postiglo nužno je razviti apsorpcijske kapacitete, odnosno posjedovati institucije i kadrove koji će biti sposobni napraviti kvalitetne projekte. Tri su uvjeta koje moramo imati za sposobne kadrove: da mogu ugovoriti projekt, trošiti novac u skladu sa pravilima EU i da mogu povući

Jedna španjolska pokrajina ima 15 tisuća, a BiH 100 projekata

i da ćemo duži niz godina moći koristiti sredstva iz navedenog fonda. Prema nekim procjenama, to bi u periodu od 10 do 20 godina moglo da bude generator razvitka zemlje, prvenstveno u oblasti izgradnje infrastrukture: putova, škola, energetskih kapaciteta. Osim toga, postoje i druge koristi... Dosadašnja iskustva u zemljama članicama EU pokazuju da kad neka regija postane korisnik EU fondova, po inerciji dolaze i drugi investitori, jer to ujedno i znači stvaranje pozitivne ekonomske klime.

BH Privrednik

AKTUALNO
novac, odnosno realizirati projekt. Usporedbe radi, Španjolska je i u vrijeme nedavne ekonomske krize iz EU fondova povukla 20 milijardi eura. Ali, svaka usporedba ove zemlje s našom u ovom trenutku je bespredmetna, jer trenutno jedna od španjolskih pokrajina, Kastilija-La Mancha, ima predloženih 15.000 projekata prema EU, dok je s druge strane iz cijele naše zemlje njih tek oko 100. Podatak je to koji zabrinjava i koji treba alarmirati sve institucije. jer je dostupan širem krugu korisnika, općinama, nevladinim udruženjima, regionalnim organizacijama... Suština ovog projekta je da se kroz suradnju eliminiraju sadašnje granice, odnosno da se kroz suradnju regija iz dvije susjedne države, regije i države pripreme na buduće djelovanje u okviru jedinstvenog ekonomskog tržišta. Neki od projekata za koje se trenutno može aplicirati su zaštita okoline, kulturna baština, podrška malim i srednjim poduzećima... I to ne smiju biti profitabilni projekti. Poziv raspisuje Delegacija EU u BiH, koja ujedno vrši i selekciju projekata. Da nije lako doći do novca pokazuje i činjenica da tek svaki deseti projekt prođe u drugi krug, nakon čega se podnositelj zahtjeva poziva da napravi potpuni projekt, za što je potrebno daleko više stručnosti i znanja. treninge trenutno vrše tajništva za prekograničnu suradnju (JTS). Tajništvo za suradnju s Crnom Gorom smješteno je Sarajevu, a ispostava se nalazi u Nikšiću. Više informacija o projektu i koje općine mogu biti korisnici može se naći na stranici www.cbc.bih-mne.org . Odjel za prekograničnu suradnju sa Hrvatskom je u Zagrebu, a ispostava je u Mostaru i Banjoj Luci – www.cbc-crobih.net. Ured za suradnju sa Srbijom je u Užicu i ispostavom u Tuzli – www. srb-bih.org Projekti sa Crnom Gorom mogu se realizirati na području cijele Hercegovine, uključujući i Sarajevo. Sa Srbijom to su općine sjeveroistočne i istočne Bosne, uključujući i Sarajevo, dok su sa Hrvatskom projekti dostupni za mnogo više općina i praktično je samo izuzeta sarajevska regija. Ono što je važno jeste da podnositelj zahtjeva ne mora biti s područja na kojem se realizira projekt, ali obvezno mora imati partnera iz susjedne države.
Za BHP priredio: M. Mlakić

Za koje se projekte sada može aplicirati

Djelomično opravdanje je činjenica da Španjolska, kao zemlja članica ima pristup svim fondovima EU, za razliku od BiH koja je ograničena tek na dva. Ali, važno je znati i kako i to iskoristiti? Iako financijski mnogo manje izdašan (godišnje je na raspolaganju 500 tisuća do milijun eura), projekt prekogranične suradnje je znatno interesantniji od projekta pomoći razvoju institucija,

Gdje doći do informacija

Zbog toga više znanja i informacija nije na odmet. Informacije i određene

Lipanj / Srpanj 2011

BH Privrednik

19

POSLOVNI USPJESI

okaz tomu je otvorenje dva nova prodajna objekta u samo jednome danu. Naime, u okviru manifestacije Dani općine Vitez, viteško gospodarstvo postalo je bogatije za veleprodajni centar „Atom“, koji djeluje u sastavu poduzeća Gadžo Comerc i novi Hyundai prodajni salon i servis, u okviru poduzeća “Automerc Škoro”.

D

Otvorena dva nova prodajna objekta

Vizija poslovnog razvoja i širenja poduzetništva na području općine Vitez, posebice njene poslovne zone PC 96 i PC 96-2, polako se, ali sigurno ostvaruje.

Veleprodajni centar „Atom“ nudi 12 tisuća artikala

Prodajni centar „Atom“, zauzima površinu od oko 2000 četvornih metara, a veletrgovcima nude iznimno bogat asortiman, s preko 12 000 artikala, potreban ugostiteljskim objektima, trgovinama i ostalim pravnim subjektima. Kupovina u veleprodajnom centru „Atom“ omogućena je isključivo pravnim osobama, dok građani ne mogu kupovati ovom veleprodajnom centru. Novi veleprodajni centar poduzeća Gadžo Comerc, „Atom“, svečano su otvorili načelnik općine Vitez, Vlado Alilović i vlasnik tvrtke Gadžo Comerc, Mustafa Gadžo. Načelnik Alilović izrazio je zadovoljstvo što je Vitez postao bogatiji za još jedan gospodarski subjekt, a posebno činjenicom da je zaposleno novih 25 osoba iz Viteza i okolice. Mustafa Gadžo, koji je stopostotni vlasnik tvrtke Gadžo Comerc, istaknuo je kako je u Vitezu dobio svu potrebnu podršku, neophodnu za otvorenje ovog jedinog objekta Gadžo Comerca izvan Sarajeva. „Zbog toga imamo i veliku obvezu da damo svoj doprinos poslovnom ambijentu na način na koji su to drugi u ovoj poslovnoj zoni uradili. Nadam se da ćemo biti kvaliteta više za ovu sredinu“, kazao je Gadžo. „Centar je isključivo veleprodajni, jer slijedimo politiku poduzeća da ne pravimo konkurenciju našim kupcima, posebno vlasnicima maloprodajnih objekata i zato s njima

uspješno gradimo partnerske odnose na obostrano zadovoljstvo. Ovakav način rada donio nam je vrlo dobre uspjehe u Sarajevu i ta dobra iskustva primijenit

ćemo i u našem novootvorenom objektu u Vitezu“, rekao je Zlatko Milošević, marketing menadžer poduzeća Gadžo Comerc.

20

Lipanj / Srpanj 2011

BH Privrednik

POSLOVNI USPJESI

Kenan Česir, izvršni direktor prodaje Hyundai auto BH

U istome danu otvorena su nova radna mjesta i u Hyundai prodajnom salonu i servisu, koji djeluje u okviru poduzeća “Automerc Škoro”. „Automerc Škoro“ uspješno posluje još od 1978. godine i usko je vezana za auto industriju. Zahvaljujući uspješnom poslovanju danas su ovlašteni uvoznici i distributeri više od 30 najpoznatijih svjetskih proizvođača dijelova za vozila. Prije točno godinu dana u Vitezu su otvorili reprezentativni prodajno servisni centar, koji je sada dodatno obogaćen ponudom Hyundai vozila. Izloženi primjerci vozila marke Hyundai, te mogućnost testne vožnje zasigurno su olakšali kupovinu svim zainteresiranim za sigurna, a cjenovno povoljna vozila. U Vitezu je Hyundai auto BH predstavio sve aktualne modele hyundai game, s posebnim naglaskom na posljednje novitete, hyundai ix35 i hyundai ix20. „Hyundai auto BH, koji je ovlašteni distributer za područje BiH je zadovoljan što je na području Viteza napokon našao pravog partnera i nadamo se uspješnoj suradnji“, istaknuo je Kenan Česir, izvršni direktor prodaje Hyundai auto BH. Naglašava kako je već prodano nekoliko vozila, a radi se o najprodavanijim Hyundai modelima i30, koji nosi oko 60 % game prodanih vozila, ali i drugim modelima, kao što je kombi vozilo 8+1 sjedišta i druga. Brojnim uzvanicima obratio

Automerc Škoro i Hyundai

Novi poslovni objekti za nove poslovne uspjehe
Načelnik općine Vitez Vlado Alilović
Lipanj / Srpanj 2011

se općinski načelnik Vlado Alilović kazavši kako je sretan i zadovoljan što je poduzeće “Automerc Škoro” u samo godinu dana otvorilo dva vrlo vrijedna i reprezentativna objekta u srcu Poslovnog centra ‘96 u Vitezu. Alilović je posebno istaknuo činjenicu da “Automerc Škoro” zapošljava priličan broj radnika, ali i kao društveno odgovorno poduzeće u svakoj prilici podržava razna kulturna i sportska udruženja u Vitezu. Braća Mijo i Drago Škoro vlasnici su ove tvrtke. Drago Škoro kaže kako su njihovi poslovni planovi u Vitezu ostvareni, što pokazuje i otvorenje novog prodajnog objekta. „Činjenica da smo u roku od godinu dana od otvaranja, odnosno proširenja objekta u Vitezu, dodali još jedan brand, pokazuje da smo zadovoljni s poslovanjem. Imamo viziju budućnosti da ćemo još više napredovati i to je jedan od osnovnih razloga što smo se odlučili za proširenje“, kazao je Drago Škoro. Podsjetimo, prije točno godinu dana u Vitezu je otvoren reprezentativni prodajno servisni centar Automerc Škoro, koji će zasigurno omogućiti daljnji rast poduzeća u budućnosti. Osim u Vitezu, “Automerc Škoro” posjeduje centre u Kiseljaku i Sarajevu.

vidno je bio zadovoljan činjenicom da je općina, kojoj je na čelu, u samo jednom danu postala bogatija za dva nova sadržaja. Osim toga, naglašava kako nas uskoro očekuje i službeno otvorenje još jednog auto centra. Radi se o ulaganju tvrtke Ovnak iz Viteza i njihovom Auto centru Citroen vozila. Tomu Alilović još dodaje kako će nova radna mjesta biti otvorena i u okviru Aqua parka, koji se nalazi uz objekt Mini hidrocentrale. „Aqua park sa svim svojim sadržajima i bazenima dodatno će obogatiti i ponudu Viteza, te našem gradu dati novi prepoznatljiv imidž“, kaže načelnik Alilović. Govoreći o rezultatima poslovanja viteških tvrtki u 2010. godini, on izražava zadovoljstvo i očekivanja da će u narednim, kako kaže još uvijek teškim i gospodarskim, ali i političkim vremenima, viteško gospodarstvo napredovati i ostvarivati još i bolje rezultate. „Prošla godina bila je daleko uspješnija od pretprošle s povećanjem prihoda od oko 13 %. Dakle, više od 800 milijuna maraka iznosio je ukupan prihod, dok je ostatak dohotka u istom razdoblju oko 20-tak milijuna i veći je za blizu 30 % nego u godini ranije s približno istim brojem zaposlenih. S ovim naznakama oporavka gospodarstva možemo biti zadovoljni i nadati se još boljim rezultatima“, zaključio je Alilović.
Piše: D. Sivonjić

BH Privrednik

21

PREDSTAVLJAMO USPJEŠNE

U

Gudelj d.o.o. – još bliže kupcima

Poduzeće Gudelj d.o.o. iz Viteza, koje se bavi trgovinom naftom i naftnim derivatima, kontinuirano radi na širenju svoje mreže benzinskih crpki, te na taj način postaju bliži kupcima i potrošačima diljem BiH, ali i izvan njenih granica.
Tijekom godina svoga postojanja, poduzeće Gudelj d.o.o. nastoji zadržati vodeću poziciju među konkurencijom. Predviđali su i koristili nove mogućnosti na tržištu, te na taj način davali najbolje moguće proizvode i usluge svojim kupcima. Takvu poziciju stekli su primjenom poslovne filozofije – donošenjem dobrih, strategijskih, poslovnih odluka, odgovarajućim i stručnim timom zaposlenika, kvalitetnim menadžmentskim sistemom i poslovnom metodom, koji idu ukorak s razvijenim svijetom. Jedan od najznačajnijih bh. uvoznika i distributera nafte i naftnih derivata, poduzeće Gudelj d.o.o. iz Viteza, naftu distribuira putem svojih benzinskih crpki, a od 2005. godine, preko firme kćerke, G-Tank, uvozi i distribuira naftu na veliko. Benzinske crpke Eurotank nude goriva sukladna suvremenim europskim normama i s najnižom cijenom na tržištu. Isti poslovni planovi vrijede za sve benzinske crpke, koje djeluju u sastavu poduzeća Gudelj d.o.o. Kompanija svoje ciljeve ostvaruje kroz Marketinško – prodajno odjeljenje, smješteno u Poslovnom centru u Vitezu, u okviru kojeg se nalaze pravno i financijsko odjeljenje i generalni zadaci i Prodajni centri ulja i uljnih derivata, koji uključuju i benzinske crpke Eurotank. U vlasništvu tvrtke je i vozni park s transportnim vozilima za dostavu nafte i naftnih derivata izravno iz rafinerije i vozila za distribuciju goriva kupcima na lokalnom tržištu. Uvažavajući činjenicu da se svijet, pa tako i BiH, sve više susreću s ekološkim problemima, poduzeće Gudelj d.o.o. iz Viteza je kao ozbiljan poslovni subjekt na sebe preuzeo obvezu

z postojeće benzinske crpke Eurotank 1 i 2, koje imaju na području Viteza, krajem prošle godine kupili su novu crpku u Širokom Brijegu, koja je s radom počela u prosincu 2010. godine. Najavljivane aktivnosti na početku rada benzinske crpke u Dugom Ratu, u Republici Hrvatskoj, također se privode kraju. Iz Uprave poduzeća Gudelj d.o.o. svečani početak rada te crpke najavljuju za mjesec srpanj ove godine. Mreža se širi i u srednjoj Bosni, pa su tako već dobivene sve potrebne dozvole i počeli su radovi na izgradnji crpke u Novom Travniku. Otvaranje najavljuju u listopadu 2011. godine. Cijeneći povjerenje, koje im ukazuju njihovi vjerni kupci, poduzeće Gudelj je pokrenulo i projekt Klub potrošača, u okviru kojeg nagrađuju povjerenje svojih kupaca, koji članstvom u Klubu ostvaruju mogućnost kupovine po još povoljnijim cijenama.

22

Lipanj / Srpanj 2011

BH Privrednik

PREDSTAVLJAMO USPJEŠNE

očuvanja prirodne sredine. Od početka poslovanja jedan od primarnih ciljeva jeste distribucija naftnih derivata koji su sukladni s ekološkim normama koje propisuje Europska unija. Poduzeće G-Tank firma je kćerka poduzeća Gudelj d.o.o., koja se bavi uvozom i distribucijom nafte na veliko. Samo G-Tank pravi godišnji promet

od 20 – tak milijuna eura, a najnoviji podaci o poslovanju govore da je u prvom kvartalu ove godine ostvaren ukupan prihod od 13 milijuna eura, što ih svrstava među lidere u regiji, ali i šire. Osim što se na srednjobosanskom tržištu pojavljuju kao jedan od najvećih distributera nafte, prisutni su i u ostalim dijelovima F BiH, kao i u Republici

Srpskoj. Zahvaljujući primjeni svoje poslovne filozofije, ostvarili su zavidan rezultat da proizvodima koje uvoze i distribuiraju pokrivaju 2,5 % bh. tržišta.
D. Sivonjić

Lipanj / Srpanj 2011

BH Privrednik

23

PREDSTAVLJAMO USPJEŠNE

V

Violeta otvorila tvornicu u Hrvatskoj

Još jedan Violeta projekt, nova tvornica higijenskih proizvoda u Svetoj Heleni pored Zagreba, veliki je korak u realizaciji planiranih strateških ciljeva.
eliki kapaciteti Tvornicu u Sv. Heleni koja se počela graditi prošle godine u lipnju, svečano su otvorili Predsjednika Republike Hrvatske prof.dr.sc. IvoJosipović i Predsjednika Uprave Violete Petar Ćorluka zajedničkim presijecanjem svečane vrpce. Na otvaranju je uz tristotinjak uzvanika prisustvovao i velik broj hrvatskih privrednika, te osoba iz društvenog i političkog života Hrvatske. U pogon od 6000 kvadrata, investirano je 12 milijuna eura i s radom je započeo odmah nakon svečanog otvorenja. Trenutačno rade 53 zaposlena, ali će se u razdoblju od dvije godine taj broj povećati. U iduće četiri godine uprava planira da će u Sv. Heleni raditi i do 200 zaposlenih. U prvoj fazi će se proizvoditi higijenski proizvodi, toaletni papir i kuhinjski ručnici s naglaskom na novi podbrend ručnika Teta Violeta.

Uprava namjerava investirati u nove tehnologije u proizvodnji dječjih pelena, higijenskih uložaka i vlažnih maramica. Ova tvornica jedan je od najmodernijih tehnoloških projekata u industriji higijenskih proizvoda i proizvodnji toaletnog papira i kuhinjskih brisača u Europi. Veliki proizvodni kapaciteti ove tvornice mogu potpuno odgovoriti potrebama tržišta u Hrvatskoj i ostalim zemljama regije. Višak kapaciteta planiran je za izvoz u Austriju , Mađarsku, Rumunjsku i ostale zemlje regije. Pored Hrvatske,Srbije, Crne Gore i Makedonije Violeta svoje poslovanje širi i na Sloveniju. Nova firma u Violeta grupaciji, Violeta Slovenija počela je sa radom u januaru 2011.godine. Izvoz BiH proizvoda u Sloveniju pomoći će poboljšanju uvozno-izvoznog debalansa i poslužit će kao testni projekt za ozbiljnije plasiranje proizvoda u ostale zemlje Europske Unije. Kvaliteta Violeta proizvoda bila je odlučujući

faktor za ulazak na slovensko tržište. Prodaja prvih higijenskih proizvoda iz Bosne i Hercegovine u Sloveniju počinje u maju ove godine, saopćeno je iz ove kompanije. Ugovorene su prve isporuke proizvoda sa dva velika i dva manja prodajna lanca, koji imaju udio od oko 50% slovenskog tržišta čime će se Violetini proizvodi naći na polovini prodajnih mjesta u Sloveniji. Pored toaletnog papira i kuhinjskih ručnika planiran je i izvoz ostalih higijenskih proizvoda iz Violeta asortimana. Baby pelene i higijenski ulošci „Made in BiH“ nosit će se i u Sloveniji. Otvaranjem nove tvornice u Zagrebu i slovenskog tržišta , Violeta , polako ali sigurno , ostvaruje svoj strateški cilj, postati vodeći regionalni brand u proizvodnji i prodaji higijenskih proizvoda. Proizvođač higijenskih proizvoda Violeta počet će iduće godine i sa izgradnjom tvornice za proizvodnju sirovina, higijenskog papira u Livnu,
Lipanj / Srpanj 2011

reka je Petar Ćorluka, predsjednik Uprave i vlasnik kompanije, koji je nove investicije najavio uoči otvaranja svoje prve tvornice u Hrvatskoj, u Sv. Heleni kraj Zagreba. Trenutačno je u izradi su projektna dokumentacija i dobivanje dozvola za novi pogon u koji će se investirati oko 50 milijuna eura i zaposliti 120 ljudi. Violeta već četvrtu godinu za redom osvaja titulu Najpoželjnijeg poslodavca u Bosni i Hercegovini.
Za BHP priredio: M. Mlakić

24

BH Privrednik

BH REGIJE

O

Najveći potencijal za razvoj turizma predstavlja slap Kravica i njegovo okruženje

Federalno ministarstvo okoliša i turizma i Općina Ljubuški pokrenuli su izradu općinskog Turističkog master-plana. Cilj plana jest povećati ekonomske učinke turizma na području te općine.

Nedostatak kapaciteta

Nadalje, s iznimkom nekoliko manjih objekata, na prostoru općine Ljubuški danas ne postoje značajniji kapaciteti namijenjeni stacionarnom boravku turista, dok su

vaj bi plan trebao postati ključni strateški dokument učinkovitog upravljanja turističkim razvojem općine Ljubuški u sljedećih 10-ak godina. U Master planu naglašava se kako turizam danas predstavljanedovoljno iskorišteni potencijal općine Ljubuški, unatoč nizu prirodnih pogodnosti (klima, rijetka naseljenost, očuvan okoliš),specifičnosti krajolika projektnog područja (prirodni vodotoci, sedreni slapovi, vrela,poljoprivredne površine), te neposredne blizine Međugorja. Naime, općina Ljubuški još uvijek nije valorizirala vlastiti turistički potencijal. O tome zorno svjedoči činjenica da se na prostoru Općine turistički promet još uvijek statistički ne registrira.

ugostiteljski objekti namijenjeni izletničkoj potražnji također rijetkost. Osim siromašne i neprofilirane smještajne i izvan smještajne ponude, općinu Ljubuški danas karakterizira i nizak stupanj razvijenosti drugih, s turizmom povezanih, uslužnih djelatnosti. Turistička atrakcijska osnova pojam je kojim se označava sveukupnost turističkih resursa koje je moguće naći na nekom području, a koje je moguće, u razumnom roku, staviti u turističku funkciju. Ona predstavlja „turističku sirovinu“ Kvaliteta turističke atrakcijske osnove posebno je važna za one destinacije koje, poput Ljubuškoga, još uvijek nisu afirmirane na turističkom tržištu te koje se, prema teoriji životnog ciklusa destinacije, tek nalaze u inicijalnoj fazi turističkog razvoja. S obzirom na veliki značaj turističkih

26

atrakcija za razvoj turizma na nekom prostoru, a to se odnosi i na prostor općine Ljubuški, potrebno je na jednom mjestu imati cjelovitu sliku o svim turističkim resursima i/ili atrakcijama kojima neki prostor raspolaže. Kad je riječ o pojedinačnim lokalitetima, stoji u Master planu, najveći potencijal za razvoj turizma predstavlja slap Kravica i njegovo okruženje. Riječ je o slapu visine od 26 do 28 metara, odnosno širine od oko 120 metara u podnožju, kojeg zatvara prekrasni kanjon s
Lipanj / Srpanj 2011

BH Privrednik

bujnom mediteranskom vegetacijom. Ovo je ujedno i jedino prirodno područje općine Ljubuški koje je pod zaštitom. U gospodarskom, a to podrazumijeva i u turističkom, smislu cijeli lokalitet se trenutno ne koristi ni ekonomski racionalno, niti prostorno svrsishodno. Naime, danas se ovaj lokalitet koristi prvenstveno kao kupalište, s izuzetno velikim pritiskom izletničke potražnje (okolno stanovništvo i izletnici u tranzitu uglavnom prema/ iz Međugorja) u ljetnim mjesecima. Od

BH REGIJE
ostalih pojedinačnih atrakcija u ovoj kategoriji svakako valja izdvojiti i: slap Koćuša na rijeci Mlade u Veljacima; vrelo Vrioštice u Vitini, s akumulacijskim jezerom, manjim parkom i šetalištem; vrelo Kajtazovina u Studencima, koje se trenutno uređuje. uslijed povoljnog geoprometnog položaja na tranzitnoj ruti za Međugorje, te s nekoliko kupališta/izletišta na rijeci Trebižat, za pretpostaviti je da se na razmatranom prostoru, osobito tijekom ljetnih mjeseci, odvija prilično velika izletnička aktivnost (jednodnevni posjetitelji). Prema procjenama predstavnika općinske vlasti, kupalište Kravica godišnje posjeti i do 100 tisuća posjetitelja (hodočasnici na organiziranim turama, školske ekskurzije, tranziteri), a velik broj posjetitelja posjećuje i ostala kupališta. U takvoj situaciji, za pretpostaviti je da se jedini značajniji prihodi generiraju u ugostiteljskim objektima na kupalištima. Područje općine Ljubuški u inicijalnoj je fazi razvoja turizma te se ovim Masterplanom postavljaju temelji za njegov sustavan, koordiniran i planski usmjeravan razvoj – stoji, između ostaloga, u Master turističkom planu općine Ljubuški.
Piše: M. B. Milinković

Gradski hotel

Stupanj turističkog razvoja se uobičajeno procjenjuje na osnovi broja turističkih dolazaka i noćenja s jedne, te turističkim i ugostiteljskim kapacitetima s druge strane. Iako se ne raspolaže službenom statistikom, na temelju obilaska terena i razgovora s relevantnim dionicima, može se zaključiti da je turistički razvoj općine tek u inicijalnoj razvojnoj fazi. Naime, kad je riječ o smještajnom potencijalu, valja istaknuti samo dva manja smještajna objekta, oba u gradu Ljubuški. To su mali poslovni hotel „Hum“ te pansion i restoran „Bagin most“. U samome centru Ljubuškog nalazi se danas zatvoren i zapušten, ali privatiziran hotel „Bigeste“ koji bi se uskoro trebao početi obnavljati. Prema planu, trebao bi imati 50-tak soba na razini četiri zvjezdice.

Realizira li se ovaj projekt, Ljubuški bi dobio kvalitetan gradski hotel. Ugostiteljska ponuda također je skromna, ocjenjuju stručnjaci u Master planu. Uz već spomenuta dva restorana, tu su još restorani „Kerametal“ i „Avangarde“, dok su kafići nešto brojniji. Tijekom ljeta tu skromnu ugostiteljsku ponudu dopunjuju ugostiteljski objekti na kupalištima – uglavnom kafići i pečenjarnice montažnog tipa. U novije se vrijeme na tržištu pojavljuje i manji broj seoskih turističkih domaćinstava s ponudom prehrane uz najavu, a u ovaj trend uključuju se u vinarije. Međutim, s obzirom na nesklonost vlasnika da svoja obiteljska gospodarstva i ugostiteljsku djelatnost registriraju, ne može se s točnošću utvrditi niti broj takvih kućanstava, a još manje opseg trenutne potražnje. Neovisno o tome, a sudeći po broju ukupno raspoloživih smještajnih jedinica kojima općina Ljubuški danas raspolaže, može se donijeti zaključak o malom broju realiziranih turističkih noćenja na cijelom razmatranom području. S druge strane, a ponajviše

Lipanj / Srpanj 2011

BH Privrednik

27

BH REGIJE

Dvostruki rast Bosnalijek izvoza u prvom kvartalu 2011.
Bosnalijek d.d. u prvom kvartalu 2011. godine ostvario je prihod od prodaje u iznosu 26,4 milijuna KM, što predstavlja povećanje za 21,4 posto u odnosu na isti kvartal prošle godine, saopćeno je iz ove kompanije.
rasta troškova poslovanja od rasta prihoda od prodaje. Bosnalijek je prethodnu, 2010. Godinu završio s ostvarenim prihodom od prodaje od 101,6 milijuna KM, od čega na tržištu BiH 56,1 milijuna KM, a na vanjskim tržištima 45,5 milijuna KM, s rastom od 17 posto, u odnosu na 2009. godinu i sudjelovanjem izvoza u postotku od 45 posto u prihodima od prodaje. u toku, koja se ne može realizirati zbog okolnosti na koje kompanija nije mogla uticati, te otpis nenaplativih potraživanja starijih od godinu dana, što je uticalo na povećanje rashoda u 2010. godini”, navodi se u saopćenju. Bez obzira na novonastale okolnosti, Uprava Bosnalijeka je zadovoljna ostvarenim poslovnim rezultatima u prošloj godini. “Pored krajnje nepovoljnog poslovnog ambijenta u BiH i nestabilnosti globalnog farmaceutskog tržišta prouzrokovanoj recesijom, poslovni rezultati u prvom kvartalu ove godine ulijevaju optimizam i potvrđuju ispravnu orijentaciju kompanije ka razvoju međunarodnog poslovanja”, navode iz Bosnalijeka.
Piše: M. Mlakić

U

kupan prihod od prodaje na domaćem tržištu je 13,9 milijuna KM, a na izvoznim 12,5 milijuna KM. U prvom kvartalu 2011. godine, Bosnalijek bilježi dvostruki rast prihoda na izvoznim tržištima u poređenju s prošlogodišnjim kvartalom, što je rezultiralo sudjelovanjem izvoza od 47 posto u ukupnom prihodu od prodaje.

Netodobit je iznosila 4,2 milijuna KM, što je potvrdio neovisni revizor u svom financijskom izvještaju o poslovanju Društva u 2010.godini. Razlika u netodobiti, u odnosu na objave kompanije početkom ove godine, rezultat je događaja konstatovanih u februaru ove godine, koji se odnose na poslovanje u 2010.godini. “Ovi događaji zahtijevali su otpis investicije

Ovaj rezultat u skladu je sa strategijom razvoja međunarodnog poslovanja kompanije, stoji u saopćenju. Najveći izvoz ostvaren je u regiji CIS i Rusiji, gdje je realiziran prihod od prodaje u iznosu 9,9 milijuna KM. Stabilna pozicija Bosnalijeka u regiji jugoistočne Euope potvrđena je rastom prodaje od 18,8 posto, dok je u regiji Bliskog istoka, Afrike i Azije zabilježen pad prodaje, uzrokovan aktualnom krizom u zemljama ove regije. Dobit je ostvarena KM i veća je za 49 na dobit ostvarenu prošle godine, kao od 1,7 milijuna posto, u odnosu u istom periodu rezultat sporijeg

28

Lipanj / Srpanj 2011

BH Privrednik

BH REGIJE

Ove godine Udruženje za posao i poduzetništvo LiNK iz Mostara obilježio je svoj deseti, jubilarni rođendan. Deset je godina prošlo od kada je trideset malih i srednjih poduzetnika članova osnovalo ovo udruženje koje danas broji 283 člana.
Ovo je možda mali događaj za državu, ali veliki za grad Mostar i regiju Hercegovinu u kojoj je svoje ‘mjesto pod suncem’ našlo naše udruženje“, kazao je tijekom ceremonije obilježavanja desete godišnjice LiNK-a Tomislav Majić, predsjednik Udruženja. dobru suradnju s Udruženjem svojom nazočnošću na ceremoniji potvrdio je i predsjednik Gradskog vijeća Mostara Murat Ćorić, koji je ujedno i jedan od trideset poduzetnika koji je prije deset godina i zaslužan što je ovo udruženje osnovano. Pored Ćorića, tijekom ceremonije obilježavanja prigodnim riječima obratili su se i pomoćnik ministra Ministarstva razvoja, poduzetništva i obrta Federacije BiH Zdravko Čerović, dok je video linkom iz Italije čestitku uputio Giovanni Gravina, odgovorna osoba za Mediteran i Balkan talijanske NVO Cospe Firenza. Uz navedene, na svečanosti obilježavanja okupili su se brojni predstavnici institucija vlasti grada Mostara, regije Hercegovina, te Hercegovačko-neretvanske i Federacije BiH kao i Bosne i Hercegovine, a također tu su bili predstavnici međunarodnih organizacija, prije svega talijanskih regija s kojima zapravo Udruženje LiNK najviše, te predstavnici partnerskih nevladinih organizacija i agencija. Tijekom ceremonije uručene su i prigodne zahvalnice pojedincima i institucijama koje su dale poseban doprinos razvoju malog i srednjeg poduzetništva kao i samom Udruženju LiNK.

Malim koracima ka velikim ciljevima

Kroz Udruženje LiNK je prošlo oko 500 poduzetnika i podržalo brojne projekte kako u idejnom tako i u izvedbenom, odnosno financijskom smislu. Naime, kako je istaknuo predsjednik Udruženja, kroz Regionalni garancijski fond Udruženja LiNK, koji trenutačno iznosi preko pet milijuna maraka, osiguravaju se garancije za krediti namijenjene malim i srednjim poduzetnicima i obrtnicima. Do sada je Udruženje izdalo preko 200 garancija i kredita s kojima je podržano skoro 800-to radnih mjesta kao i 385 novokreiranih radnih mjesta. „U proteklih pet godina Udruženje je organiziralo i održalo 45 obuka, kroz koje je prošlo 727 osoba. Radi se o obukama iz poljoprivrede, poduzetništva, organiziranja i vođenja posla, zaštita na radu, menadžmenta, marketinga i drugo“, kazao je predsjednik Majić, istaknuvši kako su tu također i strukovne obuke za mlade koji su se prekvalificirali za zanimanja koja su tražena na tržištu rada kao što su zavarivači, kuhari, konobari, zidari, te rukovoditelji građevinskim strojevima.

Tomislav Majić, predsjednik Udruženja.

Od većih projekata za lokalnu zajednicu tu su i projekti poslovnih inkubatora u Trebinju i Jablanici kao i reciklažnih dvorišta u Jablanici i Čapljini te projekti jačanja poljoprivredne infrastrukture. Udruženje je također kreiralo Mrežu inkubatora u BiH kao nevladin sektor i gradi partnerske odnose s organizacijama iz susjednih zemalja kao što su Hrvatska, Srbija, te međunarodnih organizacija iz Italije, Norveške, Europske komisije

z BiH, USAID BiH, istaknuto je na ceremoniji. Svoje zadovoljstvo desetom obljetnicom izrazila je i Ema Badžak, predsjednica Skupštine LiNK-a, koja je tijekom ceremonije kazala kako je ovo veliki dan za tu organizaciju, pozvavši sve gospodarstvenike grada Mostara i Hercegovine da se pridruže LiNK-u, dok je jedan od članova LiNK-a, poduzetnik Zoran Čerkez, koji je već devet godina u Udruženju, poručio mladima koji se tek uključuju u biznis da postanu članovi u LiNK-u jer kako je kazao, to je Udruženje koje nudi poduzetnicima veliku pomoć u svim segmentima poslovanja.

Inače, Udruženje LiNK jako dobru suradnju ima s predstavnicima gradskih, županijskih i entitetskih institucija, energetskih agencija, s čijim predstavnicima često razgovaraju, te na taj način utječu na poboljšanje poslovne klime u BiH, a također udruženje nudi i rješenja u sferi poduzetništva i po pitanju zakonskih rješenja. Jako
Lipanj / Srpanj 2011

Može se kazati kako se u ovih deset godina LiNK-a dosta toga pozitivnog dogodilo, kako za same poduzetnike tako i za same djelatnike udruženja, ali i predstavnike vlasti, koji su u ovom Udruženju prepoznali zaista dobrog partnera.
Piše: C. Kusić

BH Privrednik

29

BH REGIJE

a projektu je radilo više od 120 firmi iz cijele BiH, a bilo je angažirano više od 1.000 radnika tih firmi te velika mehanizacija i oprema. Bh. firme nakon bankrota nemaju od koga naplatiti svoja potraživanja. Ona ukupno iznose više od 12 milijuna KM, što je potvrdio i Šemso Temim, odvjetnik oštećenih domaćih firmi koje su okupljene u Skupštine povjerilaca firme SCT- BBM d.o.o. Sarajevo.

N

Oko 120 domaćih firmi čekaju naplatu dugovanja

Nakon što je slovenska kompanija SCT, koja je radila veliki projekt izgradnje sarajevske zaobilaznice, bankrotirala ostala su dugovanja prema podizvođačima na ovom projektu koji su ugovore potpisali sa njenom firmom kćerkom- SCT-BBM Sarajevo.

Podnijeli tužbu protiv Direkcije

Predstavnici skupštine zahtijevaju da Direkcija cesta Federacije novac koji je preostao isplati direktno njima, a ne SCT-u.Temim kaže da su radovi izvedeni i neko mora to platiti, a rješenja prema Zakonu o obligacijama su takva da je uvjeren da će ishod sudskog spora koji su pokrenuli protiv Direkcije biti u korist firmi koje su izvele radove. ‘’Općinski sud u Sarajevu je već zauzeo stanovište, jer je Direkciji cesta i SCTBBM-u zabranio plaćanje SCT- Ljubljana isplatu bilo kakvih sredstava za radove na Sarajevskoj obilaznici’’ ističe Temim. Damir Šaljić, predstavnik Skupštine povjerilaca oštećenih na projektu kaže je da je u stvari kćerka firma, čiji je kapital bio 4.000 KM, bila nosilac projekta. ‘’To je prvi prekršaj u odnosu na osnovni ugovor koji je Direkcija za ceste zaključila sa SCT-Ljubljana, jer osnivanje te firme podrazumijeva prenošenje prava na izvođenje radova na drugu firmu koja nema ni reference ni kapacitete da to radi’’, ističe Šaljić. Inače, prilikom sklapanja ugovora su bili uvjereni da je to državni projekt koji će biti u potpunosti završen. Podsjetimo, da je završeno 80 posto poslova na ovom projektu i da je Direkcija iz tog razloga produžavala rokove SCT-u za završetak radova.

Iz JP Ceste Federacije BiH u povodu ove problematike ističu da podržavaju podizvođače da ostvare svoja prava, ali napominje da su oni ugovorili radove sa SCT -BBM koja sa JP Direkcijom cesta FBiH nema nikakve obligacijske odnose, niti ugovor, nego su samo porezni zastupnici SCT Ljubljana. Naglašavaju da ne mogu biti prihvaćeni zahtjevi Skupštine povjerioca da potraživanja od SCT- BBM poduzeća plati Direkcija. ’’Poduzeća udružena u Skupštinu

Ostvarivanje prava

povjerilaca nemaju obligacijske odnose sa JP Ceste FBiH. Napominjemo da smo sve kvalitetno izvedene i od Nadzora ovjerene radove platili SCT-u, pa u slučaju presude - država bi iste radove morala platiti dva puta’’, ističu iz Direkcije. Navode da zastupaju dosljednu primjernu odredbi ugovora i međunarodnih kreditnih sporazuma, te da nikako ne osporavaju prava domaćih poduzeća koja imaju osnovana potraživanja od SCT- BBM da ostvare svoja pravo u skladu sa zakonom.
Piše: D. Kozina

30

Lipanj / Srpanj 2011

BH Privrednik

BH REGIJE

rogram su sa 2,5 milijuna dolara financirali Europska unija i vlade Kraljevine Nizozemske i Kraljevine Norveške, a implementirao UNDP. Program je usmjeren na jačanje kapaciteta institucija javne uprave u odabranim sektorima, na polju strateškog planiranja, razvoja javnih politika i programskog budžetiranja. Johann Hesse, šef Sekcije operacija za ekonomski razvoj, prirodne resurse i infrastrukturu u Delegaciji EU u Bosni i Hercegovini, istaknuo je da je koncept programa uključio vrlo ambiciozan i širok cilj u smislu podrške uspostavi odgovorne, profesionalne, efikasne i operativne javne uprave u Bosni i Hercegovini, koja javnosti pruža visokokvalitetne usluge i podržava napredak ka europskim integracijama. Dodao je kako je vrlo važno što su službenici domaćih institucija stekli znanja i vještine koje će im omogućiti da budu sposobni za efikasno i uspješno strateško planiranje i razvoj javnih politika.

P

EU podrška profesionalnijoj, odgovornijoj i efikasnijoj javnoj upravi u BiH
od npr. Povratka, gdje se jasno vidi koliko je kuća obnovljeno. Međutim, SPPD je postigao veliki uspjeh i već su vidljivi rezultati. Ona je dodala da je, ukoliko se želi da SPPD bude održiv, potrebno usvojiti strateško planiranje na svim nivoima i uspostaviti tijelo za ocjenu standarda za upravljanje. Veleposlanik Kraljevine Nizozemske u BiH, Sweder van Voorst tot Voorst je kazao da je jedan od vidljivih rezultata programa i njegov veliki uspjeh to što je Vlada Federacije BiH usvojila uredbe o razvoju javnih politika i strateškom planiranju što je veliki napredak. Prema riječima rezidentnog predstavnika UNDP-a u BiH Yurisa Afanasieva, 13 ministarstava na državnom i entitetskim razinama je sudjelovalo u programu. Obučeno je 300 službenika i usvojena 22 strateška dokumenta. Međutim, naglasio je da to predstavlja tek jednu trećinu službenika u javnoj upravi, što ističe potrebu da se program, ukoliko se za to iznađu sredstva, nastavi

Dodjela diploma državnim službenicima koji su sudjelovali u uspješno okončanom dvoipolgodišnjem programu Strateško planiranje i razvoj javnih politika (SPPD), upriličena je u Sarajevu.

Hesse je također naglasio važnost povezivanja strateškog planiranja sa budžetskim programiranjem, strategijama koje počivaju na domaćim proračunima. „Ne trebaju nam strategije koje se ne mogu financirati, koje su samo mrtvo slovo na papiru. Ne želimo da se novac troši na nešto što nije u skladu sa strateškim dokumentima jer želimo znati gdje novac ide“, kazao je Hesse. On je dodao kako je, nakon završetka SPPD-a, najvažnije da sudionici programa uposle znanja i vještine koje su stekli i da primjene instrumente strateškog planiranja u praksi. Christina Ovestad Eikeland, prva tajnica Veleposlanstva Kraljevine Norveške u BiH, je istaknula da je donatorima kod ovakvih projekata vrlo teško odmah vidjeti rezultate za razliku

i u narednom periodu. Program se fokusira na: transport, energetiku, rad i zapošljavanje, zatim poljoprivredu, socijalnu zaštitu te mala i srednja poduzeća.
Za BHP priredio: M. Mlakić

Lipanj / Srpanj 2011

BH Privrednik

31

BH REGIJE

ored tradicionalno dobre prodaje modela Sandero, koji je u travnju pronašao 69 novih vlasnika, posebno vrijedi istaknuti prodajni rezultat SUV modela Duster, za koji se u travnju mjesecu odlučilo čak 20 kupaca. Duster je za vrlo kratko vrijeme postao najprodavaniji SUV model u Bosni i Hercegovini, te je od početka ove godine isporučeno ukupno 62 primjerka, odnosno ukupno 70 primjeraka od početka komercijalizacije krajem prošle godine. Izuzetnu popularnost prvog Dacijinog SUV modela opravdava i zaslužena titula „TERENAC / SUV 2011. GODINE U BIH“, u izboru udruženja automobilskih novinara u BiH. Vrijedi spomenuti i veliki uspjeh komercijalnog modela Logan Van. U travnju je prodano dvanaest primjeraka, što potvrđuje rastuću popularnost Dacia vozila i u komercijalnom sektoru.

P

Izvrsna prodaja Dacije Duster u BiH

Nakon prodajnog rekorda iz ožujka 2011. godine, Dacia je i u travnju 2011. godine zabilježila novi prodajni rekord na tržištu Bosne i Hercegovine. Domaćim kupcima je isporučeno ukupno 104 automobila i to 92 putnička i 12 privrednih, što je novi prodajni rekord od kada je ovaj brend prisutan na bh. automobilskom tržištu.
U prva četiri mjeseca 2011. godine, Dacia je u BIH isporučila ukupno 327 automobila, što predstavlja povećanje od čak 137 posto u odnosu na isto razdoblje u 2010. godini. U ukupnom broju prodanih vozila u protekla četiri mjeseca, gradski Sandero sudjeluje sa čak 244 primjerka, što još jednom potvrđuje njegovu ulogu napopularnije Dacije na našem tržištu. Zbog odličnog omjera uloženodobiveno, ne treba sumnjati u nastavak odličnih prodajnih rezultata Dacia vozila u ovoj godini. Osim toga, u skladu s novim korporativnim sloganom „Dacia - Pouzdana, bez obzira na sve“, domaći kupci uživaju i u besplatnoj produženoj garanciji u trajanju od 5 godina ili 150.000 pređenih kilometara.
Piše: M. Mlakić

32

Lipanj / Srpanj 2011

BH Privrednik

BH REGIJE

T

Visokoškolske obrazovne institucije borbi protiv korupcije

Centar za civilno društvo Kyodo zajedno s visokoškolskim obrazovnim institucijama u Bosni i Hercegovini provodi projekt borbe protiv korupcije, financiran sredstvima Europske unije.

U ime Sveučilišta u Mostaru Sporazum je potpisao prof. dr.sc. Vlado Majstorović, rektor te visokoškolske institucije, koji je tom prigodom pozdravio ovu inicijativu, istaknuvši da je Sveučilište u Mostaru posvećeno borbi protiv korupcije te je obećao potporu i suradnju na aktivnostima projekta. Također je naglasio da se borba protiv korupcije treba odvijati sustavno i u svim segmentima društva, pa tako i u institucijama visokog obrazovanja. Rektor Majstorović je istaknuo kako je Sveučilište u Mostaru još 2008. godine izradilo program mjera borbe protiv korupcije, te da će ovaj projekt biti “vjetar u leđa” nastojanjima da se iskrojeni korupcija u visokoškolskom obrazovanju.”Dajemo puno potporu projektu jer u borbi protiv ovog društvenog zla moramo svi participirati u mjeri u kojoj možemo i učiniti sve da suzbijamo ovu pojavu, s konačnim ciljem njezinog potpunog iskorjenjivanja”, kazao je rektor Majstorović tijekom potpisivanja Sporazuma. Prorektor za nastavu na Univerzitetu “Džemal Bijedić” Senad Rahimić, koji je u ime rektora tog univerziteta potpisao Sporazum, kazao je kako je interes Univerziteta da podržava ovakve projekte, te je izrazio nadu da će sve

ako je u svibnju ove godine Centar za civilno društvo Kyodo potpisao s predstavnicima Univerziteta “Džemal Bijedić” i Sveučilištem u Mostaru sporazume o suradnji na realiziranju projekta Borba protiv korupcije u obrazovanju. Ovim Sporazumom potpisnici prihvaćaju suradnju za vrijeme trajanja projekta, pružanje informacija i kasnije zagovaranje implementiranja dogovorenih podzakonskih akata koji će omogućiti transparentnije ispitne procedure.

ono što je predviđeno sporazumom i što bude usuglašeno biti uspješno i provedeno. “Drago nam je što su i drugi univerziteti u BiH podržali upravo ovaj projekt, a mi ćemo svojim djelima i potpisom pokazati da ćemo poštovati odredbe sporazuma”, istaknuo je Rahimić. Tijekom svečanosti potpisivanja, Ljiljana Krunić Zita, rukovoditeljica projekta, se u ime Centra za civilno društvo Kyodo zahvalila na iskazanoj volji za suradnju naglasivši kako namjera ovoga projekta nije etiketirati visokoškolske ustanove kao korumpirane nego je cilj unaprijediti normativne akte na fakultetima i jasnije definirati određene situacije vezano za ispitivanje studenata kako bi se pružila što veća razina zaštite, kako studentima tako i profesorima. „Upravo su studenti ti koji sada formiraju svoje stajalište o korupciji i na temelju njega će se ponašati u svom budućem radu, stoga mi kroz edukativnu komponentu projekta želimo osigurati njihovo ispravno stajalište“, kazala je Zita. Ona je naglasila kako je riječ o projektu
Lipanj / Srpanj 2011

koji se financira iz sredstava Europske unije, u čiju je provedbu uključeno svih osim javnih bh. sveučilišta, te da će u fokusu projekta biti izmjena podzakonskih akata na visokoškolskim ustanovama koji reguliraju ispitne procedure. “Nakon podrobne analize situacije na terenu izradit ćemo nove norme koje bi bile jezgro normativnog akta vezanog za polaganje ispita, koje će zatim biti ponuđeno sveučilištima na potpisivanje”, kazala je Zita. Centar za civilno društvo Kyodo do sada je iste sporazume potpisao s univerzitetima u Banja Luci, Zenici i Bihaću, a u idućem razdoblju planirano je potpisivanje a univerzitetima u Sarajevu, Istočnom Sarajevu i Tuzli. Projekt je za sada usmjeren na javna sveučilišta, no u nastavku aktivnosti u borbi protiv korupcije fokus bi se trebao usmjeriti i na privatne visokoškolske ustanove, najavili su iz Centra za civilno društvo Kyodo.
Piše: C. Kusić

BH Privrednik

33

BH REGIJE

I

Sindikat i Vlada traže potporu za osiromašenu Posavsku županiju
i ostalo - odlučeno je da se kod viših razina vlasti energično inzistira na žurnom pružanju pomoći Posavskoj županiji i to u iznosu od 13 do 15 milijuna maraka u ovoj godini. Samo na taj način, zaključeno je, stanovnici ovog dijela Federacije BiH bit će dovedeni u približno isti ekonomski i radno-pravni položaj sa žiteljima ostalih županija. U očekivanju te potpore dogovoreno je da Sindikat sa svim strukturama vlasti i gospodarstva u narednom razdoblju što ozbiljnije poradi na podizanju dijaloga, kao i poboljšanju uvjeta rada. U tom je smislu ministar financija Vlade Posavske županije Mato Brašnić najavio određene izmjene u proračunu za 2011. godinu uz obećanje da će se kroz socijalni dijalog sigurno pronaći kompromis koji će rezultirati podizanjem statusa i položaja radnika u Posavskoj županiji. Ministar gospodarstva i prostornog uređenja Marijan Oršolić kazao je da će Vlada na prvoj narednoj sjednici prihvatiti od strane Saveza sindikata dostavljeni joj Protokol o međusobnoj suradnji te imenovati svoje predstavnike u županijsko Gospodarsko-socijalno vijeće.
Piše: Z. Živković

Po završetku rata, Posavska je županija po visini isplaćivanih osobnih dohodaka bila na trećem mjestu u Federaciji BiH, a danas je na posljednjem mjestu, što više no dovoljno govori o trenutačnom socijalno-ekonomskom statusu zaposlenika na ovome području.
staknuto je ovo na zadnjem sastanku Županijskog odbora saveza sindikata, održanom u Odžaku, kojemu su, uz čelnike Gospodarsko-socijalnog vijeća, nazočni bili i ministri iz županijske Vlade, te predstavnici županijskih i općinskih vlasti. Osnovni razlog tako drastičnom padu životnog standarda, složili su se sudionici ovoga skupa, loše je riješena raspodjela sredstava s državne razine. Zbog sadašnje jako teške situacije u kojoj se iz županijskog proračuna sredstvima prikupljenima od PDV-a odnosno naplatom poreza i doprinosa neće moći pokriti sve potrebe-socijala, poljoprivreda, poticaji gospodarstvu

34

Lipanj / Srpanj 2011

BH Privrednik

BH REGIJE

Priznavanje prirodnih izvorskih i prirodnih mineralnih voda u BiH donijet će više reda na tržištu voda u BiH, ali i olakšati izvoz voda iz Bosne i Hercegovine.
vo je rečeno na sastanku Komisije za priznavanje prirodnih izvorskih i prirodnih mineralnih voda BiH, koja je zasjedala u Sarajevu. Svi proizvođači voda u BiH, kao i uvoznici, prema regulativi donesenoj prošle godine imaju rok do studenog ove godine da podnesu zahtjev, odnosno dobiju rješenje za priznavanje voda, a ukoliko to ne učine neće moći plasirati svoje vode na tržištu BiH. Odbor za priznavanje voda formirana je odlukom Vijeća ministara BiH u listopadu prošle godine, na temelju Pravilnika o prirodnim mineralnim i prirodnim izvorskim vodama i Pravilnika o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće. “Ovi pravilnici u potpunosti su usklađeni s legislativom koja je na snazi u zemljama EU, što znači da proizvođači voda iz BiH mogu izvoziti vode u zemlje okruženja i zemlje Europske unije”, kazao je Dalibor Vidačak, glasnogovornik Agencije za sigurnost hrane BiH. Objasnio je da je legislativa donesena 2010. godine, a da je u Pravilniku o prirodnim mineralnim i prirodnim izvorskim vodama ostavljeno prelazno razdoblje od 18 mjeseci, unutar kojeg proizvođači i uvoznici vode u BiH trebaju podnijeti zahtjev za priznavanje vode, a koji ističe sa 1. studenim ove godine, kako pišu bh.mediji. Amela Isić, predsjednica Komisije za priznavanje voda, kaže da svi proizvođači i uvoznici voda imaju obvezu podnijeti zahtjev Agenciji za sigurnost hrane BiH za priznavanje voda i priložiti neophodnu popratnu dokumentaciju. Registar voda će biti javan “Odbor priznaje svu mineralnu i prirodnu vodu i svoje mišljenje dostavlja Agenciji za sigurnost hrane, koja izdaje rješenje o priznavanju, čime se dokazuje da je voda proizvedena, uskladištena i stavljena u promet

O

Na tržištu samo priznate vode

u skladu s odredbama Pravilnika”, istaknula je Isićeva. Navela je da Agencija za sigurnost hrane vodi registar o priznatim vodama i listu priznatih voda, koja će biti objavljivana u “Službenom glasniku BiH” i na službenoj web stranici Agencije. Proizvođači u BiH su u posljednjih mjesec dana počeli s podnošenjem zahtjeva za priznavanje voda Agenciji za sigurnost hrane, a oni koji to ne budu učinili do zadanog roka inspekcije će upozoravati da svoju vodu ne mogu stavljati na tržište u BiH. Vladan Andrić, direktor “Vitinke” Kozluk, kaže da se proizvođači voda odavno zalažu za usklađivanje legislative u oblasti voda s europskom i smatra da je ovo važan korak u uređenju tržišta. “Na ovaj način biće sprječen ulazak na tržište BiH voda koje nisu usklađene s propisima, a to je i korak koji će pomoći smanjenju visokog debalansa u trgovinskoj razmjeni BiH sa svijetom u oblasti voda”, kaže Andrić i dodaje da je naredni korak povećanje izvoza bh. voda i uravnoteženje razmjene certifikacija voda kod domaćih nadležnih zavoda za zaštitu
Lipanj / Srpanj 2011

zdravlja, čime bi bh. analize bile priznate u drugim državama. Naglašava da će ovo značiti i sigurnost za potrošače, jer će dosljednom primjenom propisa piti isključivo vodu koja je usklađena sa europskim standardima.
Piše: M. Mlakić

BH Privrednik

35

BH REGIJE

O

Obrazovanjem do poslovnog uspjeha

U Sarajevu je održana međunarodna konferencija Free Market Road Show (FMRS) u sklopu prvog kruga Free Market Road Show 2011, koji je počeo 13. 05. 2011. godine u Bratislavi i po prvi put seriju međunarodnih konferencija održava u središnjoj Europi i regiji Dunav - Crno more.
rganizator konferencije je Hayek Institut iz Beča, a suorganizator za Bosnu i Hercegovinu Hypo Alpe-Adria-Banka. Konferenciju je otvorio Michael Vogt, predsjednik Uprave Hypo Alpe-AdriaBank d.d. najavivši kako će teme koje će panelisti obraditi na konferenciji ukazati na neka moguća riješenja postojećih dilema, te osigurati razmjenu iskustva na obostranu korist. Gottwald Kranebitter, predsjednik Uprave Hypo International-a pojasnio je potporu Hypo Alpe Adria u realizaciji ove stručne literature, Free Market Road Show-a kao i zašto je društveno odgovorno djelovanje važno. “HAA je kao mreža banka u jugoistočnoj Europi zadnjih godina pružila pomoć rastu preko milijun privatnih biznisa i kompanija kao njihov partner s ciljem pomaganja u izgradnji njihovih poduzeća. U javnom sektoru banka ima ulogu važnog partnera u razvoju javne infrastrukture i postrojenja. Upravni odbor Hypo banke prepoznao je važnost društveno-odgovornog djelovanja, te smo 2010. godine osnovali platformu na razini grupe koja se naziva “Hypo pro futuro”, gdje se fokusiramo na 3 glavne oblasti - pružanje podrške u socijalnom, obrazovnom i polju umjetnosti. U 2010. u svim našim državama podržali smo projekte koji su pomagali djeci bolje s nositi sa situacijama u kojima se trenutno nalaze. U 2011. godini se fokusiramo na obrazovanje. “Pomoći ljudima kako bi oni sami sebi pomogli” kreira autonomiju i najbolja je opcija ovakvog djelovanja.” rekao je Kranebitter i dodao kako je u suradnji s Austrijskim ekonomskim centrom i njegovom direktoricom dr. Barbarom Kolm, uspješno realizirano prevođenje “Rječnika ekonomskih termina” na 7 jezika dostupnog studentima, poslovnim ljudima i svima koji su zainteresirani

za lakše razumijevanje globalnih ekonomskih termina i za povezivanje sa globalnom mrežom i poslovanjem.

Zajedničke teme i pitanja u središtu pozornosti ovogodišnjeg FMRS bili su “Kako iskoristiti dobru krizu” s fokusom na alternative posuđivanja od budućnosti i na problematiku balansiranja i preuzimanja društvene i ekonomske odgovornosti za sljedeću generaciju u svjetlu skorašnjih kriznih spašavanja, “Budućnost Europe i Eura” - hoće li euro preživjeti i je li euro preduvjet europskog identiteta i sredstvo organizacije zajedničkog tržišta ili jednostavno instrument razmjene, te “Kako stvoriti rast? Stvarni benefit vladinih doprinosa građanima Europe - sada i nekad”. O ovim temama diskutiralo se unutar dvije panel rasprave u kojima su sudjelovali Barbara Kolm (Hayek
Lipanj / Srpanj 2011

Institut i Austrijski ekonomski centar), Mirzet Ribić (zamjenik predsjednika Uprave Hypo Alpe-Adria-Bank d.d.), Lotta Moberg (Instituta za Globalni ekonomski razvoj), Aziz Šunje (Ekonomski fakultet Univerziteta u Sarajevu), Edward Stringham ( Fayetteville State University) i Richard Rahn ( Cato institut). U okviru FMRS organizirana je i promocija «Rječnika ekonomskih termina» autorice Barbare Kolm. Rječnik je publiciran na Prvo izdanje knjige, u izdanju Echomedia kuće i nudi oko 1,800 pojmova na 440 stranica. Popis referenci donosi ključne ekonomske pojmove u okviru konciznih i jednostavnih objašnjenja.
Piše: M. Mlakić

36

BH Privrednik

BH REGIJE

Ako Kosovo uvede carinu od deset posto na proizvode iz BiH i Srbije, kako je ranije najavljeno, BiH će imati osnova i razloga zatražiti zaštitu u Sekretarijatu CEFTA zbog kršenja pravila ovog sporazuma.
staknuli su to u Ministarstvu trgovine i turizma RS povodom najava kosovskih vlasti da će od 1. lipnja uvesti carine za proizvode iz BiH i Srbije kao recipročnu mjeru zbog toga što ove dvije zemlje ne priznaju carinske pečate Kosova. U Ministarstvu trgovine ističu da, s obzirom na to da je u ime Kosova CEFTA sporazum potpisala Misija UN na Kosovu, a ne vlada u Prištini, te da BiH, kao i Srbija, nisu priznale samoproglašenu nezavisnost Kosova, roba sa pečatom kosovskih vlasti ne može biti uvezena u BiH. „Centralnoeuropski sporazum o slobodnoj trgovini (CEFTA) zabranjuje uvođenje novih carina između strana potpisnica, te uvođenje najavljenih mjera od strane Kosova predstavlja jednostranu mjeru koja nije u skladu sa principima ovog sporazuma“, naglasili su u Ministarstvu. U Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH ističu da još uvijek nisu dobili zvanično obavještenje kosovskih vlasti o uvođenju carine na proizvode u BiH.

I

CEFTA: BiH ima osnova da traži zaštitu

„Za sad imamo samo najavu uvođenja recipročnih mjera Srbiji i BiH od strane Kosova zbog nepriznavanja kosovskih carinskih pečata. S obzirom na to da BiH ima značajan izvoz na Kosovo, ovakva mjera poskupila bi izvoz BiH, ali i dovela u pitanje i konkurentnost proizvoda iz BiH u odnosu na iste proizvode koji su porijeklom iz zemalja koje bi nesmetano nastavile da izvoze na Kosovo“, ističu u Ministarstvu. Dodaju da je najava o uvođenju carine bilo i u prethodnom periodu, ali da do toga do sada nije došlo. „S obzirom na to da se radi o problemu koji sa aspekta BiH pored tehničke, ima i političku dimenziju, njegovo rješavanje nije bilo moguće na bazi tumačenja tehničkih odredbi CEFTA sporazuma,

niti aktivnostima ovog ministarstva koje je nadležno za trgovinsku, a ne spoljnu politiku BiH“, kazali su u ovom ministarstvu. Kosovski ministar trgovine i industrije Mimoza KusariLjilja najavila je uvođenje carine za robu proizvedenu u Srbiji i BiH od deset posto, kao i da bi mogla da uslijedi blokada na uvoz robe u cjelini. „Prvo će biti naplaćivana carina od deset posto i ako vidimo da nema rezultata, počet ćemo blokadu na uvoz robe u cjelini, kao što rade sa robom s Kosova u te dvije zemlje“, rekla je Kusari-Ljilja. Stručni suradnik za makroekonomski sistem u Vanjskotrgovinskoj komori BiH Igor Gavran kaže da BiH ima veliki suficit sa Kosovom i sve bolju strukturu izvoza. „To je jedno od rijetkih tržišta gdje izvozimo široku lepezu proizvoda,
Lipanj / Srpanj 2011

uključujući i prehrambene. Prekid i otežavanje izvoza značajno bi pogodilo domaće privrednike“, kazao je Gavran.
Piše: M. Mlakić

BH Privrednik

37

BH REGIJE

aida Bećirović, šefica sektora za podršku u Agenciji za unaprjeđenje stranih investicija u BiH (FIPA), na istom skupu, napomenula je da su neke od prednosti koje BiH ima kvalificirana i konkurentna radna snaga, stabilna valuta, konstantan rast deviznih rezervi, te stabilan bankarski sektor. Istaknula je i da je BiH do sada dosta uradila na poboljšanju poslovnog okruženja, ali da na tome ne treba stati. Kao prednosti koje bi investitori trebali uzeti u razmatranje navela je značajan broj zaključenih sporazuma o slobodnoj trgovini i izbjegavanju dvostrukog oporezivanja s mnogim zemljama svijeta, te na postojanje Fonda za podršku stranim investitorima. Ako je tako, a točnost izrečenog zaista se ne može argumentirano osporiti postavlja se i ključno pitanje: Zašto smo tu gdje jesmo, u donjem dijelu europske i svjetske liste po realiziranim investicijama u posljednjim, ali i prethodnim godinama? Zato pođimo redom.

M

Zemlja neiskorištenih potencijala

„Ne znam niti za jednu zemlju u Europi koja ima toliko neiskorištenih potencijala kao BiH. U trenutku kada obnovljiva energija dobiva na sve većem značaju u svijetu, naša zemlja ima tek 36 posto iskorištene čiste obnovljive energije. Isti je slučaj sa hranom koju možemo proizvoditi u velikim količinama...“ kazao je između ostalog bivši član Predsjedništva BiH Haris Silajdžić na otvaranju nedavno održane regionalne investicione konferencije “Sarajevo Business Forum 2011”.

u ovoj oblasti se nije mnogo postiglo zahvaljujući Strategiji. Ključni problemi u BiH su:

• • • • • • • •

politička nestabilnost

visoko izražena korupcija,

Naši nedostatci i naše prednosti

nedovoljna suradnja donositelja odluka na svim nivoima unutar BiH, kao i sa susjedima u regiji komplicirane administrativne procedure i preveliki broj nivoa donošenja odluka neefikasna administracija i sudstvo visoki porezi težak pristup financiranju kvalitetnih razvojnih projekata

stanovništvo je multietnično i multikulturalno po strukturi, sa zavidnim dometima u kulturi, sportu, nauci, informatički je pismeno i sa izraženim radnim navikama,

pogodnom klimom, bogatstvom flore i faune, čistom vodom, zrakom...,

Kao prednosti koje bi investitori trebali uzeti u razmatranje navela je značajan broj zaključenih sporazuma o slobodnoj trgovini i izbjegavanju dvostrukog oporezivanja s mnogim zemljama svijeta, te na postojanje Fonda za podršku stranim investitorima. Zato se postavlja pitanje: zašto je BiH tu gdje jeste, u donjem dijelu evropske i svjetske liste po realiziranim investicijama u posljednjim, ali i prethodnim godinama? Savjet ministara Bosne i Hercegovine usvojio je još krajem 2006. godine Strategiju promocije-privlačenja direktnih stranih investicija u BiH, kao ključnog dokumenta za definiranje pravaca budućeg djelovanja. Nažalost,

Sve u svemu, čini se da je ključni razlog neiskorištenosti bh. potencijala za privlačenje stranih investicija dogovaranje i suradnja njenih ljudi i njihovih političkih predstavnika na promoviranju i “prodaji” onoga čime se i te kako možemo pohvaliti:

nedostatak konkretnih kvalitetnih projekata i njihove prezentacije

38

povoljnim geografskim položajem,
Lipanj / Srpanj 2011

Dok to ne shvate, oni koji bi to morali, gotovo uzaludnim ostat će napori nekolicine profesionalaca i BH altruista da dokažu i pokažu da sa malo dobre volje, mnogo napora i nešto svjetskog kapitala ovdje se može mnogo bolje živjeti nego tamo gdje teži i, u posljednje vrijeme sve češće, odlazi najbolja bh. mladost.
Izvor: FIPA Za BHP priredio: M. Mlakić

postojanje sirovinskih baza za razvoj gotovo svih oblika privređivanja, od zemljišta za poljoprivredu, šume, ugalj, rude i druge mineralne sirovine, nafta zemljin gasa, čije rezerve nisu još uvijek dovoljno istražene ogromnim brojem turističkih atrakcija izuzetne vrijednosti...

BH Privrednik

BH REGIJE

rema nedavno objavljenim statistikama MMF-a, najveću prosječnu kamatnu stopu u prošloj godini u regiji imala je Srbija s visokim postotkom od 12,43 posto, slijedi je Hrvatska sa 10,37 posto aktivne kamatne stope. Među zemlje s niskim kamatnim stopama u regiji ubrajaju se Crna Gora (9,53 posto), Makedonija (9,48) te na kraju ljestvice naša zemlja s najnižom stopom od 7,88 posto. Uspoređujući prethodne godine (počevši od 2007. godine), BiH je zabilježila blagi rast prosječnih kamatnih stopa, kao i ostale zemlje regije. Negativna događanja na svjetskim financijskim tržištima i njihove posljedice počele su se osjećati u BiH tijekom prvog tromjesečja 2009. godine, objašnjavaju iz Centralne banke BiH (CBBiH). Da bi zaštitile svoje poslovanje, banke su postale restriktivnije u poslovanju, uključujući i procjenu rizika. Prosječne aktivne kamatne stope na godišnjoj razini za prvo tromjesečje 2011. gdine, za kratkoročne kredite privatnim poduzećima iznosile su 8,012 posto, a za kratkoročne kredite stanovništvu 10,17 posto. Za dugoročne kredite privatnim poduzećima iznosile su 7,612 posto, a za dugoročne kredite stanovništvu 8,87 posto. Kamata na kredite po kreditnim karticama iznosila je 13,06 posto, kazali su iz CBBiH. “U usporedbi s prosječnim aktivnim kamatnim stopama na godišnjoj razini, za prvo tromjesečje 2010. godine nije zabilježen veći porast ili pad kamatnih stopa. Većinom se radi o manjem padu prosječnih aktivnih kamatnih stopa u odnosu na 2010. godinu”, navode iz CBBiH. Prosječne aktivne kamatne stope na godišnjoj razini za prvo tromjesečje 2010. godine za kratkoročne kredite privatnim poduzećima iznosile su 8,56 posto, za

P

BiH ima najniže kamate u regiji

Prema metodologiji MMF-a, Bosna i Hercegovina ima najniže aktivne kamatne stope u odnosu na ostale zemlje u regiji. U odnosu na zemlje iz okruženja, profitabilnost bh. banaka je najniža što je u direktnoj korelaciji s razinom kamatnih stopa.
kratkoročne kredite stanovništvu 10,04 posto. Za dugoročne kredite privatnim poduzećima iznosile su 7,88 posto, a za dugoročne kredite stanovništvu 9,34 posto. Kamata na kredite po kreditnim karticama iznosila je 13,46 posto. U 2010. je zabilježen manji pad prosječne kamatne stope na godišnjoj razini u odnosu na 2009., koji se kretao od 0,04 - 0,68 postotnih bodova. Zabilježen je samo rast kamatnih stopa na kratkoročne i dugoročne kredite poduzećima, u rasponu od 0,08 do 1,16 postotnih bodova, objašnjava se u priopćenju. Kada se usporedi prosječna kamatna stopa na godišnjoj razini u 2010. u odnosu na 2008., imale su značajan rast koji se kretao od 0,07 do 1,52 postotna boda za sve kategorije. “Može se reći kako je na povećanje kamatnih stopa na kredite u 2009. i 2010. godinu utjecalo poskupljenje izvora sredstava koja se plasiraju na bh. tržištu, odnosno povećanje kamatnih stopa na depozite i teža dostupnost sredstava na inozemnom tržištu”, rekli su iz CBBiH.

Kamatne stope na kratkoročne kredite u markama privatnim poduzećima i udrugama u 2009. Godini veće su za 0,96 postotnih bodova u odnosu na prethodnu godinu i u prosjeku su iznosile 7,93 posto, dok su na dugoročne kredite porasle za 0,37 postotnih bodova, s 6,91 posto u 2008. na 7,28 posto u 2009. godini. Kamatne stope na kratkoročne kredite u markama stanovništvu rasle su za 0,14 postotnih bodova u odnosu na 2008. godinu. Međutim, na dugoročne kredite smanjile su se s 9,76 posto u 2008. na 9,30 posto u 2009. godini.
Za BHP priredio: M. Mlakić

Lipanj / Srpanj 2011

BH Privrednik

39

BH REGIJE

Potpisan ugovor o isporuci cijevi za plinifikaciju Kantona Središnja Bosna
BH-Gas je u okviru kreditnog aranžmana sa Europskom bankom za obnovu i razvoj okončao tendersku proceduru za odabir isporučitelja cijevi u vezi plinifikacije Kantona Središnja Bosna, točnije izgradnje transportnog plinovoda visokog pritiska Zenica - Travnik.

onuda turske tvrtke Um Ran Čelik Boru u iznosu 3.428.659,10 eura je ocijenjena kao najpovoljnija, te je s tim u vezi danas u Istanbulu potpisan ugovor između uprava ove dvije tvrtke. Sama ponuda, odnosno ugovor je popraćen odgovarajućim bankarskim garancijama pod uvjetima prethodno definiranim od klijenta, odnosno BH-Gasa. Iz ove tvrtke napominju da je po okončanju kompletnog tenderskog odnosno evaluacijskog postupka EBRD izdao tzv. No Objection, potvrđujući ispravnost kompletnog postupka, kao i sam odabir ponuđača. BH Gas je priopćio da je devet tvrtki dostavilo svoje ponude i to: ThyssenKrupp Mannex GmbH Njemačka, Saizgitter Mannesmann Line Pipe GmbH Njemačka, Hyundai Corporation Koreja, ITECO Oilfield Supply GmbH Njemačka, DIH inž-trg. Hrvatska, UMRAN ČELIK BORU SANAYll A.S. Turska, FZC 11 Oktamvri A.D. Makedonija, Pipeline

P

Supplies Gulf (PSG) Ujedinjeni Arapski Emirati i Ferrum S.A. Poljska. Najveći dio isporuke je predviđen za treći kvartal ove godine, kako bi bila usklađena dinamika s izvođenjem radova, te se u narednom periodu očekuje definisanje preostalih detalja u vezi same proizvodnje, kao i njezine kontrole od nezavisne inspekcije BH-Gasa. S obzirom da kompanija Umran dosad nije bila prisutna na bh. tržištu, iz BH-Gasa napominju da je ova kompanija jedna je od vodećih tržišnih lidera u oblasti proizvodnje cijevi različitih profila u skladu s međunarodnim standardima i ima impresivnu listu klijenata.

projekata iz oblasti plinske privrede u BiH, poput izgradnje kompresorske stanice kojom će biti omogućena optimizacija kapaciteta postojećeg plinovoda na nivo projektiranog.
Piše: M. Mlakić

40

“BH-Gas time potvrđuje svoju potpunu opredijeljenost realizaciji projekata iz Strateškog plana i programa razvoja energetskog sektora FBiH usvojenog od Parlamenta FBiH”, priopćeno je iz ove tvrtke. U narednom periodu predstoje aktivnosti u vezi realizacije ostalih
Lipanj / Srpanj 2011

BH Privrednik

BH REGIJE

Konferencija o programima Europske unije održana je u Sarajevu, u organizaciji Delegacije EU u BiH i Direkcije za Europske integracije BiH.
onferencija je organizirana u suradnji sa Projektom podrške EU Vladi Bosne i Hercegovine u procesu europskih integracija i koordinacije pomoći zajednice – faza III. Skup je bio prilika da se prezentiraju programi Zajednice i mogućnosti koje nude institucijama BiH kako bi ih podržali na putu ka članstvu u EU. Dva predstavnika vlade Republike Hrvatske pozvani su da prezentiraju iskustva svoje zemlje i da govore o prednostima i poukama učešća Hrvatske u programima EU. „Imamo veliki broj programa u raznim oblastima“, kazao je Johann Hesse, šef Sekcije operacija za ekonomski razvoj, prirodne resurse i infrastrukturu u Delegaciji EU u BiH. Dodao je da Delegacija EU želi pripremiti institucije BiH za pristup Zajednici/ programima EU s obzirom da je Bosna i Hercegovina potencijalna kandidatkinja za članstvo u EU. Direkcija za europske integracije priprema pristupanje u još tri programa: Program mediji, Program za poduzetnike i inovacijsko društvo i program Europa za građane“, kazala je. Nevenka Savić je objasnila i način funkcioniranja programa EU, po kojem država koja aplicira daje financijski doprinos za ulaznu kartu: godinu karta je dva miliona eura.

K

Podrška Delegacije EU pristupu BiH programima Zajednice/ Europske unije

„Dogovoreno je da zemlje- potencijalni kandidati ne moraju plaćati puni financijski doprinos za učestvovanje u programima“ objasnio je Hesse dodajući da se iz IPA fondova može pokriti maksimalno 90 posto učešća u programima a ostatak iz lokalnih budžeta. Nevenka Savić, direktorica Direkcije za Europske integracije BiH je naglasila da EU još od Solunske konferencije 2003. godine aktivno podržava zemlje Zapadnog Balkana da se uključuju u programe Zajednice: „Do sada je BiH prisutna u dva EU programa: prvi je Sedmi okvirni program za istraživanje i tehnološki razvoj a drugi je program Kultura“, navela je.

„Kada BiH plati ulaznu kartu, naši kandidati mogu aplicirati za učešće u relevantnim programima. Postoji omjer između troškova ulazne karte i raspoloživih fondova stoga je važno pratiti je li BiH aktivno uključena kako bi mogla iskoristiti sredstva koja su joj na raspolaganju“ istakla je i dodala: „ako imamo više projekata, više ćemo sredstva iskoristiti“. Angelina Pudar, šefica Odsjeka za podršku učešću BiH u EU programima, pri Direkciji za Evu Europske integracije BiH je naglasila da je ulazna karta za Sedmi okvirni program za istraživanje i tehnološki razvoj za 2009. godinu iznosila milion eura, za 2010 – 1, 5 miliona eura, a ovu
Lipanj / Srpanj 2011

„Ovaj program ima budžet od 50 milijardi eura koje zemlje imaju na raspolaganju povući kroz projekte, pa su zato ulazne karte visoke“, kazala je Pudar i dodala da su ulazne karte za program Kultura po 50.000 eura za 2011, 2012. i 2013. godinu.
Piše: M. Mlakić

BH Privrednik

41

BH REGIJE

U

Elektronske javne nabavke - korak BiH ka jedinstvenom tržištu EU

Konferencija „Informacione tehnologije u sistemu javnih nabavki u BiH“ u organizaciji Delegacije Europske unije u BiH, Službenog lista BiH i Agencije za javne nabavke BiH održana je u ponedjeljak u Sarajevu.

obraćanju šefice Sekcije operacija za pravosuđe i unutrašnje poslove i reformu javne uprave u Delegaciji EU u BiH Marie Farrar Hockley rečeno je da je proces javnih nabavki mjerilo funkcionalnosti unutrašnjeg tržišta jedne zemlje. Naglasila je da se tu troše milijarde eura i zbog toga je Europskoj uniji važno da stalno prati što se dešava u tom sektoru.

Jedinstveno europsko tržište temelj je Europske unije, pa je EU u nastojanju da ojača svoje unutrašnje tržište i prilagodi ga izazovima globalne ekonomije, uvela elektronske javne nabavke kao javni servis koji sve zemlje članice mogu pružiti ponuđačima iz cijele EU rekla je Farrar Hockley. Dodala je kako je elektronska nabavka omogućena direktivom koju je EU donijela još 2004. godine te da će prilagođavanje Bosne i Hercegovine zakonu EU uključiti i implementaciju ovag sistema. „BiH treba što prije da svoje zakonske propise iz ove oblasti približi zakonima EU jer ako se želi integrirati u Uniju zemlja mora i svoje unutrašnje tržište prilagoditi tržištu EU“, pojasnila je Farrar Hockley.

Prema njezinim riječima, važna uloga Europske komisije je da osigura da javne nabavke svake članice EU budu dostupne zainteresiranim ponuđačima u svim zemljama Unije. Zbog toga je uvedena besplatna on-line baza podataka u kojoj su postavljeni svi potrebni dokumenti za javne nabavke u pojedinim članicama EU. Kako je kazala direktorica Agencije za javne nabavke BiH, Đinita Fočo, sistem javnih nabavki u BiH počeo se razvijati od donošenja Zakona o javnim nabavkama 2004. godine. Zakon je tada bio zasnovan na postojećim direktivama EU iz ove oblasti ali je EU u međuvremenu,

usvojila nove direktive. Između ostalog uspostavljena je osnova za elektronske javne nabavke što mora implementirati i Bosna i Hercegovina jer to obaveza preuzeta Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju BiH Europskoj uniji. Iako su do sada bila dva pokušaja da se izvrše izmjene zakona, oba puta Parlament BiH nije prihvatio izmjene i sada je, kako je kazala Fočo, u pripremi novi nacrt zakona o javnim nabavkama koji će se pred zakonodavnim vlastima naše zemlje naći već krajem ljeta.

Kada se to uradi prezentirati će se donatorima kako bi se osiguralo financiranje jer je jasno da su domaći budžeti mali i teško da se kroz njih može osigurati financiranje. Npr. Rumunjska je za softver elektronskih nabavki platila pet milijua eura. Bosna i Hercegovina se obvezala da će do 2015. godine implementirati elektronski sistem javnih nabavki. Tokom ove konferencije prezentirane su trenutne prakse, projekti i planovi u oblasti uvođenja sistema elektronskih nabavki u BiH te diskutirano o izazovima koji pred BiH stoje na ovom putu.
Piše: M. Mlakić

Ona je dodala kako je prije uvođenja elektronskog sistema javnih nabavki potrebno uraditi analize ekonomske opravdanosti projekta i vidjeti koliki će biti troškovi izrade takvog softvera.

42

Lipanj / Srpanj 2011

BH Privrednik

BH REGIJE

otrebe poslodavaca za radnom snagom najviše se odnose na radnike sa srednjom stručnom spremom četvrtog stupnja - 1 774, srednjom stručnom spremom trećeg stupnja - 1 655, visokom stručnom spremom - 955, kao i na nekvalificirane radnike - 518. Najviše potreba je iskazano u prerađivačkoj industriji - 29,2 posto, trgovini 15,9 posto, građevinarstvu 14,3 posto i obrazovanju 8,4 posto. Poslodavci su iskazali potrebe i za dodatnim vještinama radnika, a njih 50,67 posto smatra bi se to trebalo postići obukom na radnom mjestu, 23,32 posto stjecanjem dodatnih poslovnih vještina, a 18,25 posto poslodavaca smatra da bi se to moglo postići dokvalifikacijom ili prekvalifikacijom. Najveći broj poslodavaca naveo je da je poreska politika razlog trenutnog nedostatka radnika - 25,97 posto, dok 22,62 posto smatra da je to nedostatak potrebnih kvalifikacija radnika.

P

Kako do posla: Zanati najtraženiji u FBIH

Najtraženija zanimanja u Federaciji BiH su trgovci, šnajderi, stolari, tesari, manualni radnici, zidari, ekonomisti, tekstilni tehničari, utovarivači otpada i strojarski tehničari, podaci su ankete koju je proveo federalni Zavod za zapošljavanje.
sredstava javnog informiranja, te pet posto putem interneta. Cilj ispitivanja bio je da se dobiju što potpunije informacije u vezi sa potrebama poslodavaca, odnosno suficitarnim i deficitarnim zanimanjima.
Piše: M. Mlakić

Anketa je vršena na uzorku od 3 000 poslodavaca koji zapošljavaju deset i više lica, u periodu od 15. novembra do 15. decembra, a anketirani su poslodavci iz prerađivačke industrije - 22,1posto, obrazovanja 12,14 posto, trgovine 11,24 posto, zdravstvene i socijalne zaštite 6,91 posto, rudarstva 6,2 posto, kao i iz ostalih oblasti 44,41 posto.

Da je nedostatak poticajnih sredstava misli 19,93 posto, nedovoljno radno iskustvo 13,55 posto, a 6,84 posto poslodavaca smatra da je visina plate razlog zbog čega nedostaje radnika. Određen broj poslodavaca izrazio je nezadovoljstvo stručnim znanjem i vještinama radnika.

Najčešće navedeni razlozi su: praktično iskustvo - 35,66 posto, stečena kvalifikacija 17,8 posto, socijalne i organizacione vještine 12,78 posto, opće znanje 12,01 posto, posebne vještine 11,3 posto, poduzetničke vještine 8,4 posto i ostalo 2,05 posto. Kada je riječ o načinu traženja zaposlenih, 32,9 posto poslodavaca je navelo da nove radnike traže putem ličnog kontakta, 30,72 posto preko javnih službi za zapošljavanje, 26,14 posto preko

Lipanj / Srpanj 2011

BH Privrednik

43

INVESTICIJE

H

Revitalizacija Hidroelektrane Rama vrijedna 39 milijuna eura

Hidroelektrana Rama je najveća hidroelektrana u sustavu JP Elektroprivrede HZ HB d.d. Mostar. Od početka proizvodnje prvih kilovata električne energije, davne 1968. godine, neprestano je radila s kratkim prekidanjima samo za vrijeme Domovinskog rata 1993. godine.

E Rama važna je ne samo po instaliranoj snazi i prosječnoj godišnjoj proizvodnji električne energije od 650 GWh što čini oko 50% godišnje proizvodnje poduzeće, nego i po svojoj specifičnoj izgradnji, prirodnim preljevom vode na branu s armirano-betonskim ekranom koja je u to vrijeme bila najveća u Europi. U sklopu otvaranja 14. međunarodnog sajma gospodarstva Mostar 2011. godine, 5. travnja potpisan je Ugovor za revitalizaciju HE Rama u vrijednosti od 17.431.969,00 eura, između JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar i glavnoga izvođača radova Končar – KET (inženjering za energetiku i transport). Osim Končara u konzorciju je kao izvođač radova i tvrtka Litostroj Power iz Ljubljane, a ugovoreni poslovi obuhvaćaju revitalizaciju turbina, generatora i ugradnju monitoringa za agregate. Činu potpisivanja ugovora, nazočilo je izaslanstvo Vlade Republike Hrvatske predvođeno predsjednicom Jadrankom Kosor, kao i izaslanstvo Vlade Bosne i Hercegovine predvođeno zamjenikom predsjedavajućeg Vijeća ministara i ministrom financija i trezora Draganom Vrankićem, te brojni gosti iz zakonodavnoga, političkoga i gospodarskoga života BiH i regije. “Pored Končar – KET-a i Litostroja, tvrtke koje će izvoditi različite poslove još su: Končar Power transformators, Geotehnika i Energocontrol iz Zagreba, Simens Sarajevo, Lahmeyer international GmbH - Njemačka i Stucky iz Švicarske. Financiranje je osigurano kreditnim sredstvima od Njemačke KfW banke, Europske investicijske banke, Svjetske banke, grant sredstvima KfW i Svjetske banke, te vlastitim sredstvima poduzeća. Osim ovoga današnjeg, četiri ugovora smo već ranije potpisali, dok ćemo u sljedećim danima potpisati

Ugovore s preostalim izvođačima radova”, zaključio je direktor Žarić. U ime glavnog izvođača radova Ugovor potpisao je predsjednik Uprave Končara Darinko Bago koji je izrazio zadovoljstvo korektnom poslovnom

suradnjom između dvaju poduzeća, te očekivanja da će i ovaj vrlo zahtjevni posao biti uspješno obavljen. Na ceremoniji je izraženo i uvjerenje kako će svi predviđeni poslovi biti

44

Lipanj / Srpanj 2011

BH Privrednik

INVESTICIJE

pravodobno i kvalitetno obavljeni, sukladno terminskom planu do 2013. godine, na obostrano zadovoljstvo, Elektroprivrede HZ HB i izvođača radova. Končar je za HE Ramu 1968. godine isporučio dva generatora snage 2x90MVA kao i pripadajuću elektroopremu,a nakon revitalizacije snaga generatora iznositi će 2x100MVA. Šesti Ugovor po redu vezan za revitalizaciju HE Rama potpisan je 6. travnja 2011. godine između JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar i Siemensa BiH Sarajevo u vrijednosti od 4,430,185.00 eura, kojim će se postojeće postrojenje od 220 KV GIS s nova dva dalekovodna polja povezati s novom sekundarnom opremom i kabelima. Tim poslovima dobit će se još sigurnije napajanje i bolja mogućnost upravljanje isporučene energije iz najveće hidroelektrane u sustavu JP Elektroprivrede HZ HB d.d. Mostar. Početak radova predviđen je već od travnja 2011., a trajat će do kolovoza 2012. Generalni direktor JP Elektroprivrede HZ HB Mato Žarić prigodom potpisivanja

Ugovor s JV Siemens BiH d.o.o. Sarajevo

ugovora istaknuo je kako je potpisani Ugovor samo dio ukupne investicije za HE Rama, vrijedne 39.000.000,00 Eura. Uz dosadašnje ugovore, te dan ranije potpisani s konzorcijem Končar – KET-a i Litostrojem (Slovenija) povećati će se stupanj iskorištenja HE Rama koja je u radu već 43. godinu, pogonska spremnost agregata dići će se na visoku

razinu, produljit će se njezin životni vijek za sljedećih 25 do 30 godina, i smanjiti gubitci primjenom najnovije tehnologije.
Piše: B. Grbešić

Stalna revitalizacija i modernizacija
Zbog sustavne brige i održavanja pogonske spremnosti HE Rama Svake godine sukladno mogućnostima radilo se na modernizaciji i revitalizaciji elektrostrojarske opreme i građevinskih objekata. Tako je do 2008. godine za ovu vrstu poslova ukupno uloženo oko 20.000 000,00 eura. Pri tome je završena sanacija dovodnoga tunela i čvorišta vodostana. U strojarnici je ugrađena nova suvremena upravljačka, mjerna i zaštitna oprema. Instalirani su novi naponski i turbinski regulatori na agregatima, zamijenjeno staro i ugrađeno novo rasklopno postrojenje 220 kV u GIS izvedbi, postrojenje 35 kV, te kompletan novi sustav izmjeničnoga i istosmjernoga razvoda, te moderni SCADA sustav. Umjesto starih uljnih kabela 220 kV, položeni su eko kabeli s polietilenskom izolacijom. Ugrađen je i mrežni transformator 220/35 kV preko kojega je osigurano napajanje općine Rama-Prozor izravno iz elektrane, u slučajevima nestanka distributivnoga napona.

Lipanj / Srpanj 2011

BH Privrednik

45

DOGAĐAJI

ahvaljujući entuzijazmu i upornosti, prof. Prusina Prašo je, na gotovo 300 stranica, donijela povijest mostarskih glazbenih škola, koje su, od svoga osnutka pa sve do danas, bile izvorištem mnogobrojnih glazbenih talenata i pedagoga-

BHP: Prof. Prašo, na početku – čestitke na realizaciji jednoga ovako zahtjevnog projekta. Strpljivo ste radili i , evo, monografija je ugledala svjetlo dana. Gledajući iz ove perspektive, kakav je značaj glazbenih škola u Mostaru, s obzirom na povijesni odmak, ali i na sadašnje vrijeme? Prusina Prašo: Dvije glazbene škole koje danas djeluju u Mostaru proizašle su iz Muzičke škole, pa je nemoguće govoriti o šezdeset godina djelovanja glazbenih škola, a ne istaknuti ulogu i značaj Muzičke škole. Njihov su značaj i uloga u stvaranju kulturnoga i umjetničkog identiteta Mostara također istaknuti u ovoj monografiji, no, razumljivo, s mnogo manje riječi i prostora upravo zbog duljine njihova postojanja. Naravno da i te škole zaslužuju jednu sustavniju i cjelovitiju obradu, no to će, nakon izvjesnog vremena, vjerojatno biti predmetom istraživanja nekoga drugog muzikologa. BHP: Listajući ovu monografiju, stekla sam dojam da je nekoć Mostar davao mnogo više u glazbenom smislu i da su današnji rezultati na mnogim poljima, pa i na polju glazbe, mnogo slabiji no nekoć. Ispravite me ako griješim…

Z

Mostar je rasadnik ne samo glazbenih talenata, već i glazbenih pedagoga
Prusina Prašo: Da… Presretna sam bila… Na promociji monografije istaknula sam da od srca pozdravljam sve moje kolege glazbenike i učenike glazbenih škola s kojima dijelim isti osjećaj zadovoljstva što se danas prisjećamo svih onih koji su bili predmetom ove knjige. Oni su ovu zajednicu svojim radom, zalaganjem i rezultatima zadužili, a nas, svoje učenike, učinili sretnijima i bogatijima za jedan prekrasan umjetnički doživljaj. Ta činjenica, nagrade i uspjesi koji su Muzičku školu Mostar svrstali u sam vrh glazbenih škola bivše Jugoslavije, bili su početni poticaj za pisanje. Najjači su mi motiv bili razgovori i susreti s ljudima, njihova sjećanja i uspomene na slavne dane mostarske Muzičke škole. Njihov, do sada nikada javno i do kraja stručno vrednovan dugogodišnji iznimno uspješan i plodan rad, kao da je bio osuđen na doživotni zaborav. Nadam se da će barem djelić njihova života i naše zajedničke prošlosti koju smo dijelili dugi niz godina s glazbenicima koji su u Mostar došli iz svih krajeva zemlje, da ga učine ljepšim i humanijim mjestom za život, ovom knjigom biti otrgnuti od zaborava. BHP: Istaknuli ste da je baš s Muzičkom školom započeo sustavan razvoj glazbenog obrazovanja na našim prostorima… Prusina Prašo: Upravo tako… Nemojmo zaboraviti da ne samo Mostar, nego i mnoge škole diljem Hercegovine obilježavaju značajne obljetnice glazbenog djelovanja , jer je, kako ste i kazali u Vašem pitanju, upravo s Muzičkom školom počeo sustavan i organiziran razvoj glazbenog školstva u našoj regiji. Zahvaljujući njenim nastavnicima, s Paulinom Loose na čelu, koja je, u ime Aktiva nastavnika glazbenog odgoja vrijedno

Nakon knjige “Muzička škola I. I II. stupnja u Mostaru, 1947.-1993.”, mostarska muzikologinja Ubavka Prusina Prašo dala se u vrlo zahtjevan posao – napisati monografiju “60 godina glazbenih škola u Mostaru”. I uspjela!

prof. Prusina Prašo

Prusina Prašo: Pa, to je zapravo tako. Odgovorila bih i na pitanje koje mi se cijelo vrijeme pisanja knjige nametalo, a ono glasi: Kako to da danas, kada osim duge tradicije baštinimo i mnogo bolje uvjete za ostvarenje visokih umjetničkih dometa, nemamo takve rezultate kakve

smo nekada imali? Oni će, kao logičan slijed događaja, doći nakon unaprijed zadanih ciljeva i tek uz puno angažiranje cijele zajednice i plansko provođenje kulturne i obrazovne politike cijeloga društva koje svoju budućnost vidi u stvaranju općega zajedničkog dobra i interesa za sve njene građane. Zato želim istaknuti činjenicu da su , upravo jedno takvo vrijeme i ljudi koji su mu pripadali, gradu i zajednici, znanjem i umijećem velikih učitelja, podarili niz sretnih i zdravih naraštaja. Među njima je i veliki broj onih koji su, profilirani danas u mnogobrojne znalce najrazličitijih struka, ali glazbom i umjetnošću oplemenjeni, pridonijeli prosperitetu i napretku, služeći na čast gradu i sredini iz koje su potekli. BHP: Monografija je nedavno predstavljena u Mostaru, u sklopu Mostarskoga proljeća 2011.-XIII. Dana Matice hrvatske. Bilo je puno emocija…

46

Lipanj / Srpanj 2011

BH Privrednik

DOGAĐAJI
brinula o širenju mreže glazbenih škola i područnih odjela po Hercegovini, danas i Ljubuški, Široki Brijeg, Čapljina, Međugorje, Čitluk, Konjic, Stolac, imaju svoje glazbene škole. Čak je i Glazbena škola u Opuzenu i Metkoviću počela s radom uz pomoć naših nastavnika, dok je puni radni staž u glazbenoj školi Ploče ostvario Frano Milićević. Veliki je broj učenika iz doline Neretve, ali i iz Dubrovnika i makarske regije, iz mostarske škole krenuo na svoj umjetnički i profesionalni put glazbenika.

Mostar je bio rasadnik ne samo glazbenih talenata, nego i glazbenih pedagoga. Pored malobrojnog domaćeg kadra, koji su, u prvim godinama rada škole činili mahom nekadašnji članovi pjevačkih društava i vojni glazbenici , veći dio kolektiva u početku je bio popunjen nastavnim kadrom iz Hrvatske, napose iz Dubrovnika. Oni su, uz domaće nastavnike, oformili i razvili sve odsjeke, i izveli prve generacije učenika koji su se, nakon školovanja, vratili u rodni grad i školu, nastavljajući raditi i dalje školovati domaći kadar bez kojega se škola nije mogla dalje razvijati. BHP: I za one koji još nisu imali priliku vidjeti Vašu monografiju, kažite nam što sve obuhvaća, koji se podaci mogu naći u njoj, gdje se može nabaviti? Prusina Prašo: Predgovor je napisala naša vrsna umjetnica, operna diva, naša Mostarka Blaženka Cigić-Milić. Slijedi tekst o osnivanju Muzičke škole I. I II. stupnja u Mostaru i njezin razvojni put od 1949. do 1992. Tu je i osvrt na suradnju sa Simfonijskim orkestrom Mostar I Narodnim pozorištem, popis nastavnika i suradnika Muzičke škole, koncertne i druge akrtivnosti, popis nagrada i priznanja, novinski isječci i izvadci iz arhive . Monografija donosi i popis odjela, potom popis nastavnika Muzičke škole RKUD-a Abrašević od 1947. do 1949. , abiturijente od 1957./58. do 1991./92. Slijedi povijesni pregled i podaci o Glazbenoj školi Ivana plemenitog Zajca Mostar, od 1992. do 2009. godine, s popisom konncertnih aktivnosti, gostovanja, natjecanja učenika, ravnatelja, te nastavnika u jubilarnoj godini i onih koji su ondje predavali od 1992. do 2009. Dopustite

mi citirati gđu Almu Fazil Obad, savjetnicu za kulturu Grada Mostara, koja je jako lijepo navela neka od velikih imena koja se nalaze u ovoj monografiji, na čemu joj od srca zahvaljujem. Svoje mjesto u onome što se ne zaboravlja našli su: nježna i blaga Ljerka Vukelja, uvijek nasmijana i susretljiva Cica Grabovac, najbolja ravnateljica, kulturna i elegantna Paulina Lina Loose, pomalo mistični tandem Eduard Venier i Sofija Cvjetičanin, skromni Karlo Malaček, stroga, ali izvrsna Zlata Eterović, samozatajna, pravična i zaljubljena u književnost i glazbu – Ivica Bubalo, vrijedna kreativna vrhunska Vjekoslava Seka Šunjić, profesor zbog kojega smo morali zavoljeti psihologiju – Želimir Bato Loose, lepršava i nepopravljiva romantičarka Marija Gjuraš, boem i mag dirigentske palice Abid Kusturica, nenadmašni Alfred Tuček , zaneseni Emir Sefić… Inače, monografija “60 godina glazbenih škola u Mostaru” zasad se može kupiti u knjižari Antonio Commercea u SPCRondo u Mostaru, a još bih zahvalila, uz gđu Fazil-Obad i Matici hrvatskoj Mostar, prof. vesni Ćubeli, promotoru prof. Ivanu Sivriću, kao i mojim učenicama Anici Ištuk i Ani Ćorić koje su svojim izvedbama na violini i glasoviru uljepšale moju promociju. Istaknula bih još nešto vrlo važno. Ljubaznošću Nikole Foretića, nekadašnjeg učenika naše škole, ustupljeno mi je pravo na
Lipanj / Srpanj 2011

korištenje snimke Papandopulovog “Malog koncerta za klavir i gudače” iz arhive RTV-a Sarajevo, snimljenog 1985. godine, koji se, kao CD prilog, nalazi uz monografiju. Ovaj tonski zapis jedan je od rijetko sačuvanih koje je Orkestar Muzičke škole u Mostaru snimao za RTV centre.
Razgovarala: M. B. Milinković

BH Privrednik

47

REGIONALNE VIJESTI

V

Viteški gospodarstvenici na sajmu “Expokos 2011” u Prištini

Na sajmu “Expokos 2011” održanom u Prištini sudjelovalo je pet poduzeća iz Viteza i to kao jedini predstavnici Bosne i Hercegovine na tom sajmu.
iteški gospodarstvenici okupljeni oko Udruge Poslodavaca općine Vitez nastupili su zajedničkim štandom veličine 72 m². Vitez, ali i BiH na ovom su sajmu predstavljala renomirana poduzeća Bogner Edelstahl, Ovnak, Ecos, Maks i Kristal. Sajam je ocijenjen vrlo uspješnim, s preko 30.000 registriranih posjetitelja tijekom četiri sajamska dana, gdje je većina posjetitelja bila iz struke, dakle osobe iz građevinske i energetske branše, ali i drvne industrije.

Ovo je ujedno bila i jubilarna 10ta godišnjica sajma EXPOKOS tako da su se domaćini posebno potrudili oko same organizacije, ali i vansajamskih aktivnosti koje su bile i prilika da se izlagači iz različitih krajeva Regije ali i svijeta bolje upoznaju u neformalnom ambijentu. Znakovit je potencijal tržišta Kosova, posebno ako uzmemo u obzir demografske pokazatelje. Kosovo je tako zemlja s najmlađom populacijom u Europi gdje postoji iznimno veliki broj mladih, kreativnih i ambicioznih ljudi koji se školuju na mnogobrojnim univerzitetima na Kosovu, od kojih je veliki broj međunarodnih. Priština se užurbano gradi i praktično svakodnevno niču nova naselja, ali i tvornice i poslovne zgrade. Sa svojom populacijom od blizu 2 milijuna stanovnika, Kosovo nikako nije zanemariv ekonomski faktor u regiji što su, prve iz BiH, prepoznale i tvrtke iz Viteza. „Ja bih nastup Udruge Poslodavaca Vitez zajedno s pet renomiranih tvrtki iz ovog kraja ocijenio izuzetno uspješnim u smislu promocije gospodarstva našeg kraja, ali i naše zemlje uopće. Svakako, ostaje nam u zadaći da vrijeme koje je pred nama dobro iskoristimo i doslovno obradimo i razradimo kontakte koje

smo u, uistinu velikom broju, ostvarili na sajmu. Znakovito je i da se kompanije iz Slovenije, Austrije i Hrvatske već ozbiljno bore za svoje superiorne pozicije na kosovskom tržištu. Bosna i Hercegovina ne bi smjela zaostajati za njima, jer zbog svoje još bolje zemljopisne pozicije i tradicionalno

dobrih odnosa s ovom regijom, bi morala naći način da profitira i poveća svoj izvoz u ovu regiju. Mi u Vitezu to već radimo, a poslije ovog sajma radit ćemo, nadam se, još i bolje“, izjavio je Vedran Miljak, jedan od predstavnika Udruge poslodavaca općine Vitez na ovom renomiranom sajmu.
Piše: M. Mlakić

48

Lipanj / Srpanj 2011

BH Privrednik

REGIONALNE VIJESTI

rilagođavajući se utjecaju vrućeg vremena, slavonski se seljaci sve češće počinju baviti uzgojem suptropskih biljaka čiji su nasadi u ovome dijelu Europe do prije nekoliko godina bili nezamislivi. Velika polja lavande kod Belišća, plantaže kivija u okolici Požege ili nasadi kivana, hokaido tikvi i meksičkih japaleno čili papričica u nešto sjevernim krajevima kontinentalne Hrvatske više nisu neuobičajena slika, a urod je toliko kvalitetan da većinom završava u izvozu. Ni s proizvodnjom šparoga pokraj Vinkovaca nema tako velikih problema. Tu biljku, koja je do nedavno bila gotovo zaštitni znak puno toplije Italije na slavonskim poljima uzgaja Marko Hervoević. „Šparoga ima specifično svojstvo da tijekom zime ispusti svu vodu pa se ne može smrznuti, preživljava i najoštrije uvjete, ali za pravu proizvodnju potrebna je toplina, a toga u posljednje vrijeme doista imamo. Što je toplije to je bolje, pri vrućim danima šparoga ubrzano raste, pa samo za jedan dan može narasti i do deset centimetara. Prošle godine, kada su temperature tijekom ljeta bile između 37 ni 38 stupnjeva, brali smo ih i dva puta dnevno, te svakog dana u tom najtoplijem dijelu godine skidali i po 400 kilograma šparoga“, kaže ovaj diplomirani ekonomista koji je u uzgoj ovoga povrća uložio oko 50.000 eura.

P

Kivano umjesto pšenice u hrvatskoj žitnici

Globalno zagrijavanje i promjena klime na zabrinjavaju samo ekologe, nego i poljoprivrednike koji na visokim temperaturama iz ljeta u ljeto bilježe sve slabije rezultate u proizvodnji tradicionalnih ratarskih kultura.

sezonskih radnika. Cijena šparoga u trgovinama iznosi inače oko 35 kuna kilogram.

Lavanda, makuje, batate i kivano

Za razliku od vremenskih prilika problem mu predstavlja slaba kupovna moć prosječnog hrvatskog potrošača. „Šparoge ne samo da su pomalo egzotične biljke, nego su i ekološki potpuno prihvatljive. U njihovoj se proizvodnji ne koriste nikakva kemijska sredstva, ne prskaju se pesticidima, a korov oko nasada otklanja se ručno“, ističe Hervoević, napominjući kako to ne bi bilo moguće ostvariti bez desetak

Uzgoju mediteranskih kultura okrenula se i obitelj Trampus iz Belišća. Umjesto pšenice ili kukuruza na dva hektara vlastitih površina već neko vrijeme uzgajaju lavandu, aromatičnu biljku po kojoj su prepoznatljivi topliji dalmatinski otoci. „Lavanda voli suho i pjeskovito tlo a kod nas uspijeva izuzetno dobro. Imamo oko 15.000 grmova, a proizvodnja se odvija bez ikakvih teškoća. Biljkama odgovara i topli vjetar koji sve češće puše na ovome području, pa su uvjeti rasta gotovo idealni“, kaže Vera Trampus. Najdalje u proizvodnji egzotičnog voća i povrća otišao je Ivan Šulog, vlasnik tvrtke „Šulog“ iz Donje Bistre. „Uzgajam 50-tak vrsta biljki podrijetlom iz Afrike, Azije i Južne Amerike, od makuje preko
Lipanj / Srpanj 2011

batate do kivana. Sve su to tople biljke, koje zahtijevaju određene proizvodne uvjete. Najveći dio uroda plasiram na tržištu Velike Britanije, Italije i Nizozemske“, ističe Šulog.

Skoro cjelokupna proizvodnja već se godinama odvija na otvorenom i to na pet hektara u njegovom vlasništvu te na još 100 hektara kojima raspolažu kooperanti tvrtke „Šulog“. Prvi plastenici za kontinuirani uzgoj nabavljeni su tek ove godine.
Piše: Z. Živković

BH Privrednik

49

REGIONALNE VIJESTI

edaljama su nagrađeni: BIMAL suncokretovo ulje u pakiranju od 2, 5 i 10 litara, dok je jestivo rafinirano suncokretovo ulje „BIMAL“ u pakiranju od 1 litra osvojilo Veliku zlatnu medalju. Od ukupno dvanaest prijavljenih proizvođača rafiniranih jestivih ulja u ovoj kategoriji Komisija je pregledala i ocijenila 36 uzorka. Osim tri zlatne medalje za kvalitetu, BIMAL d.d. Brčko je ponovno osvojio Veliku zlatnu medalju za jestivo rafinirano suncokretovo ulje „BIMAL“ u pakiranju od jednog litra, a za visoku kvalitetu svojih jestivih ulja suncokreta i stalnost sudjelovanja u ocjenjivanju dobio je i pehar novosadskog sajma. Ovo je peti put da BIMAL - ovo jestivo suncokretovo ulje briljira kvalitetom u Novom Sadu. Po prvom prijavljivanju na 72. Međunarodni poljoprivredni sajam u Novom Sadu, BIMAL - ovo suncokretovo ulje je odnijelo zlatnu medalju za kvalitetu, a iste godine na 32. Međunarodnom sajmu poljoprivrede i prehrambene industrije u Gradačcu BIMAL dobiva zlato za kvalitetu svojih proizvoda. 2007. godine BIMAL - ovo ulje je odnijelo veliku zlatnu medalju za kvalitetu, a 2008. i 2010. godine postaje

M

Velika zlatna i tri zlatne medalje za Bimal

U okviru 78. Međunarodnog poljoprivrednog sajma u Novom Sadu, stručna Komisija za ocjenjivanje kvalitete jestivih ulja, biljnih masti i sličnih proizvoda, proizvodima BIMAL - a je dodijelila tri zlatne medalje za kvalitetu.
direktorica proizvodnje BIMAL d.d. je izjavila slijedeće: « Naše peto po redu pojavljivanje na Novosadskom sajmu pokazuje obostrano poštivanje, kako nas u svojstvu proizvođača prema stručnosti komisije za ocjenjivanje, a svakako i relevantnosti, a s druge strane nam omogućava da iz godine u godinu dobijemo važnu potvrdu za sve nas u BIMAL - u da naši napori i trud uloženi u unaprjeđenje kvalitete našeg jestivog ulja vrijede i to prvenstveno zbog kvalitete koju postižemo. Naš osnovni cilj je kvaliteta proizvoda i zadovoljstvo potrošača, a zlatne medalje su svakako dodatna motivacija za sve zaposlene u BIMAL - u.“ Osim što je jedini proizvođač jestivog ulja na prostoru Bosne i Hercegovine, BIMAL se još u svibnju 2006. godine pridružio nekolicini poduzeća u prehrambenoj industriji BiH koja su dobila međunarodni certifikat ISO 9001:2000 za područje proizvodnje rafiniranih jestivih ulja, sirovih ulja i proteinskih sačmi, a koji je izdala prestižna kuća SGS. 2009. godine, SGS je bio zadužen i za proces recertificiranja nakon čega BIMAL dobiva i ISO 9001:2008. S obzirom da je glavni cilj BIMALa ponuditi potrošaču kvalitetne i zdravstveno ispravne (sigurne) proizvode, zadovoljeni su uslovi za uspostavljanje i certifikaciju Sistema upravljanja zdravstvenom ispravnošću hrane HACCP. BIMAL, kao aktivan akter u akcijama od društvenog značaja također sprovodi i konkretne programe kojim motivira poljoprivredne proizvođače i stvara sigurna i održiva radna mjesta za bosanskohercegovačke poljoprivrednike. Kroz siguran otkup poljoprivrednih proizvoda koje BIMAL nudi svojim partnerima, ova kompanija ostvaruje značajne pomake u cjelokupnom ekonomskom razvitku Bosne i Hercegovine. Sudeći po broju zlatnih medalja za kvalitetu suncokretovog rafiniranog jestivog ulja, cilj BIMAL - a da krajnjem potrošaču ponudi kvalitetnu i zdravu ishranu je iz godine u godine uspješno ostvaren.
Piše: M. Mlakić

Šampion u grupi jestivih rafiniranih biljnih ulja.

Povodom priznanja dobivenih u Novom Sadu, gđica. Helena Bijelić,

BIMAL d.d. Brčko jedini je proizvođač jestivog ulja u Bosni i Hercegovini i spada u red najsuvremenijih tvornica ulja na području jugoistočne Europe. BIMAL - ovi proizvodi su visokokvalitetno suncokretovo i biljno ulje, kao i proteinska sačma za industriju stočne hrane. Krug tvornice BIMAL sačinjavaju pogon za preradu sjemena (ekstrakcija, prešaona), rafinerija, punionica, te veliki logistički centar za skladištenje proizvodnog programa BIMAL - a i ostale robe. Suvremena oprema garantira najviše standarde u svim dijelovima proizvodnog procesa. Povoljan položaj tvornice BIMAL, na granici gdje se spajaju Bosna i Hercegovina, Hrvatska i Srbija, kao i izravna povezanost sa autoputom, željeznicom i lukom na rijeci Savi, pruža izvanredne logističke mogućnosti. Proizvodni kapaciteti BIMAL - a pružaju mogućnost snabdijevanja cjelokupnog tržišta jugoistočne Europe. Pažljivo odabrane sirovine su baza za visokokvalitetno suncokretovo ulje BIMAL - Sunce naše kuhinje. Najstrože kontrole, koje se rade po svim važećim standardima i propisima Europske Unije daju potrošačima sigurnost da uvijek dobivaju najbolje. BH Privrednik

50

Lipanj / Srpanj 2011

REGIONALNE VIJESTI

U pogonima slavonskobrodskog „Đure Đakovića“ uskoro će početi serijska proizvodnja hidrauličnog uređaja za razmotavanje i polaganje u zemlju plinskih, vodovodnih, električnih ili telekomunikacijskih cijevi, a za koji je vinkovački inovator Vladimir Dolenc 2009. godine na sajmu inovatora u Bruxellesu dobio zlatnu medalju.
ređaj štedi na vremenu pet do sedam puta i radnu snagu tri puta u odnosu na sadašnje ručno polaganje cijevi. „Nedavno sam podnio zahtjev za međunarodnu zaštitu patenta, a „Tehno patent“ je uplatio pristojbu od 350.000 kuna i kad dobijemo svoj patentni broj, što bi trebalo biti u roku od mjesec dana, možemo krenuti u proizvodnju. Patent sam prodao brodskoj tvrtki „Tehno patent“, koja je već dogovorila suradnju s „Đurom Đakovićem“ gdje će se stroj proizvoditi. Za proizvodnju je zainteresirana i njemačka tvrtka „Liebherr“ koja proizvodi bagere, dizalice i teška radna vozila. Napravili smo kalkulaciju i prodajna cijena bi bila 75.000 kuna plus PDV“, kaže Dolenc. Ustupit će, napominje, licencu na

U

Hrvatski inovator odbio brojne ponude iz inozemstva
proizvodi u Hrvatskoj. „Možda bih financijski bolje prošao da sam pristao licencu prodati nekoj stranoj tvrtki, ali mi je stalo da se uređaj proizvodi kod nas, a ne da ga moramo uvoziti. Sve sam ih odbio, dok ne okončam postupak međunarodne zaštite, jer nisam želio da uređaj dođe u javnost, što bi netko mogao iskoristiti i “ukrasti” ideju“, kaže Dolenc koji je prijavio tri nova patenta i za jedan je već dobio patentni broj, te dogovorio serijsku proizvodnju. Riječ je o dvostranoj pneumatskoj punilici za kulene i kobasice, dvokonusnoj navlaci za proširivanje bušotina pneumatskih raketa uz istovremeno provlačenje plastičnih cijevi, te o samostezivom hvataču za manipulaciju pneumatskim raketama za horizontalno bušenje zemlje.
Piše: Z. Živković

patent, a zauzvrat dobiti godišnji paušal i pet posto od svakog prodanog uređaja. Ispunila mu se želja da se uređaj, u čiji je prototip uložio dvije godine rada,

Za ulične prosvjede spremaju se bivši radnici „Đakovštine“ i seljaci kojima nije plaćena roba predana svojedobno u tu mlinsku industriju.
ug zaposlenicima, prema službenim podacima, iznosi 38 milijuna kuna za otpremnine i još dva milijuna na ime vlasničkih prava dok su se potraživanja farmera zaustavila na sumi od 6,5 milijuna kuna za 8500 tona davno predanih i uskladištenih a potom nestalih žitarica. „Seljaci svoj novac čekaju već 22 mjeseca a vrijednost njihove robe na tržištu za to je vrijeme povećana za čak dva puta. Pokušat ćemo problem riješiti do početka ovogodišnje žetve odnosno prije nego se pšenica, već treći put, bude morala voziti u isti silos „na čuvanje“. Ljudi su ogorčeni, jadni. Stalno zovu. Zadužili su se računajući na taj novac koji nikada nisu dobili. Neki su se u međuvremenu i razboljeli“, ističe predsjednik Udruge „Brazda“ Matija Brlošić. Predsjednica Vlade Jadranka Kosor je, podsjeća on, prije više od godinu i pol dana ovaj problem neisplate obećala riješiti ali se do sada ništa nije pomaklo s mrtve točke. Radnici koji su uskraćeni za otpremnine okupljeni su u Koordinaciju bivših radnika „Đakovštine“ za zaštitu radničkih prava te su već podnijeli kaznene prijave protiv, po njihovom mišljenu, odgovornih za pljačku silosa i nastale dugove. U ovome trenutku ne isključuju mogućnost podnošenja novih prijava.„Postoji mogućnost da podignemo još nekoliko kaznenih prijava i to protiv više osoba koje su imale veze s pokretanjem stečajnog postupka nad „Đakovštinom“, kaže glasnogovornik ove Koordinacije Radomir Blažević. Osim radnika i seljaka poziv hrvatskoj premijerki za sastanak na kojem bi se razgovaralo o isplati radničkih i seljačkih potraživanja uputio je i đakovački gradonačelnik Zoran Vinković. Ne bude li održan i pronađeno rješenje i on podržava organiziranje prosvjeda.
Piše: Z. Živković
Lipanj / Srpanj 2011

D

Ogorčeni radnici opljačkanih silosa spremaju se na prosvjede

BH Privrednik

51

PROJEKTI

D

Konferencija o obnovljivim izvorima energije
Međunarodni sajam gospodarstva u Mostaru nesumnjivo je jedna od najvažnijih i najposjećenijih gospodarskih manifestacija u široj regiji, a ovogodišnji 14. po redu održao se od 5. do 9. travnja 2011. godine.
direktor Žarić. Također je istaknuo kako je održivi razvoj koji podrazumijeva uspješno poslovanje, odgovornost prema uposlenicima i društvenom okruženju te okolišu u kojem djeluje, predstavlja strateško opredjeljenje JP Elektroprivrede HZHB. Ranko Atijas, direktor Siemensa BiH Sarajevo, koja je također bila suorganizatorom konferencije, u pozdravnome obraćanju izrazio je zadovoljstvo velikim brojem sudionika što je izvrsna prigoda za razmjene mišljenja i stečenih iskustava. Na konferenciji sudjelovao je veliki broj eminentnih stručnjaka iz ovog područja: dr. Goran Granić, ravnatelj Instituta Hrvoje Požar Zagreb,dr. Nedjeljko Perić, dekan Elektrotehničkoga fakulteta Zagreb, dr. Ljubomir Majdandžić Hrvatska stručna udruga za sunčevu energiju (HSUSE). “Obnovljivi izvori energije predstavljaju izazov za svaku zajednicu. Zemlje regije dosta kasne kada je riječ o takvoj vrsti energije. Mi

odana vrijednost i njegova konkurentna prednost u odnosu na ostale sajmove u BiH, ali i šire, regionalne su i međunarodne konferencije, forumi i tematske radionice čime se svima na jednome mjestu nudi jedinstvena ponuda i spoj sajamskih i konferencijskih događanja. Ovogodišnja Konferencija obilježena je kao najvažnija, a privukla je veliko zanimanje stručnjaka, znanstvenika kao i vodećih tvrtki iz ovoga područja, jer joj je tema obnovljivi izvori energije. Pod radnim naslovom Potencijali i mogućnosti BiH u korištenju obnovljivih izvora energije održala se 6. travnja 2011. godine u Središnjoj konferencijskoj dvorani Mostarskoga sajma. Budući da je JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar zainteresirana i provodi brojne aktivnosti na iskorištenju obnovljivih izvora, ovogodišnju Konferenciju podržava kao suorganizator i sudionik. Cilj je konferencije bio upoznati se s potencijalima BiH i njezinoj spremnosti i mogućnostima u korištenju obnovljivih izvora energije, s jedne strane kao svojevrstan doprinos BiH u borbi s globalnim klimatskim promjenama, a s druge povećanju njezine energetske neovisnosti. Konferencija je imala za cilj razmjenu iskustava i dijaloga potencijalnih investitora, developera, organa vlasti, elektroprivrednih subjekata, regulatora, operatora sustava i financijskih institucija s ciljem traženja odgovora na pitanje: “Zbog čega je realiziran izuzetno mali broj projekata OIE iako su već odavno utvrđeni iznimno visoki potencijali, te kako otkloniti prepreke, ubrzati procedure realizacije i povećati sigurnost investiranja u ovom sektoru?” Konferenciju je otvorio zamjenik predsjedatelja i ministar financija i trezora Dragan Vrankić, dajući potporu takvim okupljanjima

koja pridonose kvalitetnijoj i svestranijoj suradnji između nadležnih institucija vlasti, regulatora i tvrtki oko sve aktualnije problematike obnovljivih izvora energije. Generalni direktor JP Elektroprivreda HZ HB Mato Žarić u svome obraćanju kazao je kako su danas u svijetu potrebe za električnom energijom sve veće, posebice zbog povećanja broja stanovnika i ubrzanoga razvitka nerazvijenih zemalja, a da je raspoloživih izvora energije sve manje.

52

„U JP Elektroprivreda HZ HB pokrenuli smo brojne razvojne projekte korištenja obnovljivih izvora u proizvodnji električne energije, koji zasada jedini nude pravi odgovor za rješenja problema nedostatka električne energije. To su prepoznali svi, a posebice Europska unija, koja prednjači u traženju primjerenih odgovora i jasno je odredila svoje ciljeve: 20 posto energije iz obnovljivih izvora, 20 posto uštede energije kroz projekte energetske učinkovitosti i 20 posto smanjenja štetnih plinova,“ naglasio je
Lipanj / Srpanj 2011

BH Privrednik

PROJEKTI
prezentaciju Obnovljivi izvori energije u BiH, potencijali, procedure i prepreke. Članica FERK-a Đulizara Hadžimustafić, Gordana Mičeta iz Regulatorne komisija za energetiku RS, Alija Mujčinagić iz DERK-a i Zdenko Vukić član Uprave Elektroprijenosa BiH govorili su temi Uloga, zakonska regulativa: primjena, prepreka, naputci. Tema pomoćnika ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Senada Opačića bila je CDM projekti i procedure, dok je savjetnik Federalnoga ministra turizma i okoliša Tomislav Lukić izlagao na temu Ishođenje okolišnih dozvola. Predsjednica Upravnoga odbora Udruženje potrošača BiH Gordana Bulić govorila je o podizanju energetske efikasnosti u BiH. Interes za korištenjem obnovljivih izvora energije i gospodarenjem energijom postojao je oduvijek, no sve do početka 21. stoljeća on nije bio ekonomski značajan. Tehnološki razvoj,

u Hrvatskoj nismo zadovoljni s onim što je do sada napravljano. Trebat će i u formalnom i u sadržajnom smislu još dosta toga uraditi”, kazao je Granić, dodavši kako obnovljivi izvori energije ne trebaju biti samo dio energetske politike već i dio razvojne industrijske politike.

Govoreći o problemima koji se najčešće javljaju kada je riječ o obnovljivim izvorima električne, Granić je kazao kako su to najčešće pravne regulative budući da je riječ o izvorima koji traže jaku financijsku potporu. On je također dodao kako je vrlo malo i sudjelovanje domaće industrije u realizaciji spomenutih projekta jer ih domaća industrija nije spremno dočekala, pa se dosta uvozi, što automatski znači da se potpomaže gospodarstvo koje nije domaće. “Obnovljivi izvori energije vrlo su zahtjevni projekti i pitanje je umijeća kako sve elemente uvezati da bi oni bili ekonomski isplativi i da bi od njih imali korist oni koji žive na području gdje se ti projekti provode”, kazao je Granić. Dekan Fakulteta elektrotehnike i računarstva iz Zagreba dr. Nedjeljko Perić u svom izlaganju govorio je o energiji budućnosti, energetskoj održivosti obnovljivih izvora energije u elektroenergetskom sustavu kao dugoročnom političkom i ekonomskom cilju zbog ograničenih resursa fosilnih goriva i zbog emisije CO2 nastale izgaranjem fosilnih goriva. „Od svih raspoloživih obnovljivih izvora energije najviše se prednosti u narednim

desetljećima daje električnoj energiji proizvedenoj pomoću vjetroagregata/ vjetroelektrana. Dugoročno gledajući, električna (i toplinska) energija proizvedena pretvorbom Sunčeve energije predstavlja energiju budućnosti“ kazao je Perić.

O primjerima iz prakse govorili su Josip Toth iz tvrtke Siemens, koja je također bila suorganizatorom konferencije, i dr. Mate Jelavić iz Končara. Riccardo Ambrosini glavni savjetnik za program financiranja projekta održive energije Europske banke za obnovu i razvoj u BiH govorio je o ulozi financijskih institucija u projektima OIE, dok je Miroslav Nikolić, rukovoditelj razvoja OIE i EE Elektroprivrede HZ HB imao
Lipanj / Srpanj 2011

BH Privrednik

53

PROJEKTI
poskupljenja dominantnih fosilnih izvora energije, prijetnja globalnog zatopljenja i politički prepoznata potreba za energetskom neovisnošću nacionalnih gospodarstava rezultirali su fascinantnim rastom korištenja obnovljivih izvora energije i povećanim nastojanjem da se gospodari potrošnjom energije. Gospodarenje energijom ima goleme gospodarske potencijale, dijelom u smanjivanju ukupne potrošnje energije, a dijelom u plasmanu kvalitetnih tehničkih proizvoda i rješenja.
Piše: B. Grbešić

Prezentirani projekti izgradnje novih kapaciteta Na Međunarodnom sajmu gospodarstva u Mostaru u organizaciji Veleposlanstva Republike Italije i Agencije za unapređenje inozemnih ulaganja (FIPA) održan je forum „Prezentacija elektroenergetskih potencijala Bosne i Hercegovine i mogućnosti suradnje s talijanskim tvrtkama”. Forum je bio prigoda potencijalnim investitorima, predstavnicima veleposlanstava i javnosti prezentirati prioritete izgradnje elektroenergetskih objekata u Federaciji kao i modele izgradnje, financiranja i moguće suradnje s gospodarstvenicima iz Italije. Na Forumu je sudjelovala i JP Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg Bosne d.d. Mostar. Kako bi zadovoljili potrebe velepotrošača Elektroprivreda HZ HB uvozi oko 2/3 potrebne energije s međunarodnoga elektroenergetskog tržišta te je usmjerena razvoju i izgradnji novih proizvodnih postrojenja uvažavajući najviše tehnološke i ekološke standarde. Dalibor Marinčić, rukovoditelj pripreme izgradnje i izgradnje proizvodnih objekata prezentirao je prioritete izgradnje elektroenergetskih objekata Elektroprivreda HZ HB, te istaknuo kako je ovo Društvo jedino javno poduzeće koje je nakon ratnih zbivanja u 90-ima izgradilo i pustilo u pogon dva nova proizvodna objekta HE Peć Mlini 2004. i HE Mostarsko blato 2010. god. te krajem 2010. god. započelo s izgradnjom prve vjetroelektrane u BiH, VE Mesihovina u Tomislavgradu čija će snaga ovisno o izboru konačnog tipa vjetroturbina iznositi 44 – 66 MW s godišnjom proizvodnjom od 128 do 146 GWh. Prezentirane su 4 vjetroelektrane (VE Mesihovina, VE Velika Vlajna, VE Poklečani i VE Borova glava), 6 hidroelektrana (CHE Vrilo, CHE Kablić, HE Han Skela, HE Ugar Ušće, HE Ivik i HE Vrletna kosa) i integralni projekt rudnik i TE Kongora ukupno instalirane snage 912,6 MW koje elektroenergetskom sustavu doprinose novih 4071,81 GWh električne energije. Ukupna investicijska vrijednost ovih projekata iznosi 1,62 milijarde eura. JP Elektroprivreda HZ HB intenzivno radi i na realizaciji projekta CHE Vrilo u Tomislavgradu, VE Velika Vlajna u Mostaru, VE Poklečani u Posušju te MHE Mokronoge u Tomislavgradu i na taj način potvrđuje svoj status lidera u razvoju i izgradnji novih elektro energetskih objekata ne samo u BiH nego široj regiji, za što su dokaz i brojna priznanja za gospodarske uspjehe ovoga javnog poduzeća.
54

Lipanj / Srpanj 2011

BH Privrednik

PROJEKTI

U okviru IPA CBP, programa Europske unije namijenjenog prekograničnoj suradnji između BiH i Hrvatske, zaživio je projekt iskorištavanja poljoprivredne biomase u energetske svrhe u bosanskoj Posavini.
projektu, kao njegovi nositelji sudjeluju Energetski institut „Hrvoje Požar“ iz Zagreba i Institut za generičke resurse Sveučilišta u Banja Luci, dok su partneri u prvom takvom projektu na ovome području, općine Orašje, Odžak, DomaljevacŠamac i Šamac, Brčko distrikt i Vukovarsko-srijemska županija. Rok za realizaciju projekta su dvije godine, a ukupno predviđeni proračun iznosi 315.000 eura od čega je 85 posto osigurano u programu prekogranične suradnje. „Opći cilj projekta je promocija iskorištavanja biomase u energetske svrhe, kao i promocija investiranja u takve projekte u pojedinim regijama, kroz provedbu osnovnih analiza o raspoloživom energetskom potencijalu, izradu edukativnih i informativnih materijala te edukaciju ciljanih skupina. Projektom će biti procijenjen potencijal poljoprivredne biomase, lokalne vlasti upoznate s pozitivnim i negativnim utjecajima iskorištavanja biomase, a u suradnji s lokalnom samoupravom u konačnici će biti izrađen Zajednički akcijski plan. Pri procjeni u obzir će se uzeti podaci o većim poljoprivrednim gospodarstvima u regiji, raspoloživim površinama za proizvodnju energetskih usjeva, površinama pod višegodišnjim drvenastim usjevima, prehrambenoj industriji i slično. Opcije za iskorištavanje poljoprivredne biomase uključuju proizvodnju bioplina, tekućih biogoriva te krute biomase za izgaranje“, pojašnjava ciljeva projekta Veljko Vorkapić iz Energetskog instituta „Hrvoje Požar“. projekta. „Za općinu Orašje ovaj projekt ima dvojako značenje. S jedne će strane biti sagledane mogućnosti i potencijali u kontekstu poljoprivredne biomase, kao mogućeg resursa za iskorištavanje bio energije, te isto tako sagledane mogućnosti za uključivanje naših gospodarskih subjekata i poljoprivrednih proizvođača u sam projekt. S druge pak strane, Općina će imati mogućnost sudjelovanja u implementaciji jednog prekograničnog projekta, što za sobom zasigurno nosi stvaranje novih iskustava i referenci za sve buduće projekte iz sredstava predpristupnih fondova Evropske unije“, kaže stručni suradnik za pripremu i provođenje projekata u Službi za gospodarstvo i infrastrukturu Općine Orašje.

U

Počelo istraživanje energetskih potencijala

Projekt će, po njegovim riječima, biti realiziran u nekoliko faza. U prvoj će biti procijenjeni potencijali poljoprivredne biomase, a u drugoj provođene uglavnom edukativne i promotivne aktivnosti. U sklopu njih predviđeno je organiziranje po četiri radionice za sve partnere u radionici i poljoprivrednike, predavanja za profesore i učenike u srednjim poljoprivrednim školama u Vinkovcima i Brčkom a na kraju će uslijediti završna konferencija u Orašju na kojoj će biti prezentirani rezultati

U konačnici, dokumenti i materijali o utvrđenim potencijalima za iskorištavanje poljoprivredne biomase trebali bi privući potencijalne investitore i olakšati realizaciju ovoga projekta.
Piše: Z. Živković

Lipanj / Srpanj 2011

BH Privrednik

55

MODERNO POSLOVANJE

a znatno veći udio u stvaranju dojma pripada neverbalnoj komunikaciji odnosno govoru tijela danas je poznata stvar, no ipak postoje manje poznate strategije za stjecanje prednosti na poslovnim sastancima.

1. Način rukovanja - Znanstvenici su primijetili da između ruku i mozga postoji više živčanih veza nego između mozga i bilo kojeg drugog dijela tijela, pa kretnje i položaji ruku daju dobar uvid u emocionalno stanje osobe. Postoji desetak načina rukovanja – najgori su tzv. ‘lomitelj kostiju’ i ‘mrtva riba’, a naučinkovitijim se smatra okomito pružanje dlana i odgovaranje na stisak jednakom jačinom. Također, omiljeni korporativni način rukovanja, dvoručni stisak, preporučuje se isključivo ako između rukovatelja postoji prisnost ili emotivna veza. 2. Stajanje tijekom sastanka -Allan i Barbara Pease u svojoj knjizi ‘Velika škola govora tijela’ predlažu da se svi kratki sastanci na kojima se mora donijeti neka odluka odrade na nogama. Odlučuje se brzo i bez digresija, što automatski znači veliku uštedu vremena. 3. Okretanje suparnika leđima prema vratima -Istraživanja pokazuju kako leđima okrenutim prema otvorenim prostorima postajemo uznemireni, povećava nam se krvni tlak i broj otkucaja srca, povećava se proizvodnja valova u mozgu te dišemo ubrzano jer se tijelo priprema za mogući napad straga. 4. Uporaba rječnika moći - Prema istraživanju sveučilišta Yale, najuvjerljivije riječi u govornom jeziku su: otkriće, vi, sigurnost, ljubav, dokazano, jamstvo, rezultati, štedjeti, lako, zdravlje, novac i novo. Vježbajte upotrebu ‘dvanaest veličanstvenih’ i rezultati neće izostati. 5. Aktovke, cigarete i ostali detalji Tanku aktovku koja se zaključava šifrom

D

Kako postići prednosti na poslovnim sastancima

Rezultati istraživanja provedenog na američkom institutu Mehrabian sredinom 20. stoljeća pokazali su za to vrijeme fascinantni podatak da je udio sadržaja poruke na dojam i uvjerljivost govornika važan tek sedam posto.

56

nose važne osobe koje se bave samo temeljnim stvarima, dok one velike i debele odaju dojam neorganiziranosti i neizvršavanja obveza na vrijeme. Isto tako, analize snimki sučeljavanja, recimo sindikata i korporacija, pokazuju veću učestalost postizanja dogovora kada su ljudi imali otkopčane kapute. Nadalje, otpuhivanje dima cigarete prema gore odaje dojam samouvjerenosti i nadmoći. Također, kada su žene u pitnju, kosa skupljena u rep odaje više povjerenja nego raspuštena. 6. Uredski ‘feng shui’ - Allan i Barbara Pease pišu i o strategijama razmještanja stolaca i sjedenja koje mogu stvoriti pogodno ili nepovoljno uredsko ozračje i privid moći sugovornika. Primjerice, okretan stolac s kotačićima i rukohvatima, sa što višim naslonom, povećava (prividnu) moć osobe koja sjedi na njemu. Također, najviše se moći nad sugovornikom stječe kada mu se stolac nalazi izravno nasuprot u suparničkom položaju. Neki su menadžeri poznati po sjedenju na stolcima postavljenim na najviše
Lipanj / Srpanj 2011

razinu, dok njihovi posjetitelji sjede na kauču ili stolcu tako da su im oči u ravnini direktorova stola. 7. Učenje o kulturološkim razlikama -Primjerice, kako objašnjava trenerica poslovne retorike Mirela Španjol Marković u knjizi ‘Moć uvjeravanja’, pauza odnosno tišina u komunikacijskom kanalu obično je nepoželjna. No, u istočnjačkim kulturama se više od ijednog drugog izražajnog sredstva koristi za izražavanje poštovanja sugovornika i kao znak da o nečemu razmišljamo. Općenito, osim čitanja literature koja obrađuje tematiku, jednostavan način učenja i razumijevanja kulturoloških različitosti u govoru tijela je snimiti nekoliko stranih filmova i gledati ih isključena zvuka i bez podnaslova. Pokušajte shvatiti radnju, a zatim film ponovno pogledajte s podnaslovima kako biste provjerili točnost interpretacije.
Za BHP priredio: M. Mlakić

BH Privrednik

MODERNO POSLOVANJE

raktično to znači da je danas, više nego ikada, ključ uspjeha u bilo kojoj poslovnoj aktivnosti detaljno poznavanje i razumijevanje ljudskih emocionalnih potreba i želja. To najbolje pokazuje naslov jednog od skorašnjih članaka u Wall Street Journal-u: “Zbogom, ponudo i potražnjo! ”. Korporacije širom sveta polako prihvaćaju činjenicu da njihove šanse na tržištu ne zavise toliko od smanjenja troškova proizvodnje i povećanja profita koliko od razvijanja potpuno novih tokova prihoda zasnovanih na novim idejama. I to prije svega izgradnjom jačih veza i odnosa sa njihovim potrošačima, koje karakterizira prije odnos partnerstva nego klasični zakon ponude i potražnje. Danas, ako se želite baviti marketingom, više ćete baratati psihološkim terminima, nego statističkim formulama i grafikonima. Najčešće korištene riječi u suvremenoj marketinškoj literaturi su “pozitivna reakcija“, “emocija“, “osjećanje“, prije nego “proizvod“,“cijena“,“kvaliteta“ i slično. Jedan od novih pojmova koji se najviše vezuje za ovu promjenu paradigma u oblasti ekonomije i marketinga je pojam branding-a.

P

Branding - pozicioniranje u 21. stoljeću

U jednom ne tako davno objavljenom članku u New York Times-u pisalo je sljedeće: “U zadnjih pedeset godina ekonomska baza preokrenula se od proizvodnje ka potrošnji. Gravitirala je iz sfere racionalnosti u carstvo želja, sa objektivnog u subjektivno, u carstvo psihologije.”
dobara i novca došlo. Odluka o tome da se kupi neki proizvod ili ne, donosi se prethodnim pozicioniranjem proizvoda, njegovog imena (brand-a), u svijesti potrošača. Kad do njega dođe, rezultat kupovine je već unaprijed predodređen. Branding praktično pred-prodaje proizvod ili uslugu korisniku. Branding je jednostavno mnogo efikasniji način prodaje.

Pozicioniranje i branding

Što je branding?

Riječ brand (žig) je engleska riječ i njezina prva primjena bila je kod kauboja na divljem zapadu koji su žigosali svoje krave da bi ih razlikovali od ostalih krava u preriji. S poslovne točke gledišta branding na tržištu je veoma sličan branding-u na ranču. Cilj branding programa je izdiferencirati vaš proizvod na tržištu od ostalih krava. Čak i ako većina krava u preriji veoma liče jedna na drugu, percepcija o vašem proizvodu mora biti drugačija. Uspješan branding program zasniva se na principu singulariteta. Cilj je da se u svijesti potrošača kreira percepcija da na tržištu ne postoji niti jedan proizvod kao vaš, da je on jedinstven i da ga treba zapamtiti kao nešto potpuno novo i posebno. Međutim,

veoma je važno zapamtiti da se proces branding-a (žigosanja) ne događa na tržištu proizvoda i usluga, već isključivo u glavama i svijesti potrošača. Brand name (ime brand-a) nije ništa drugo nego riječ (pojam) u svijesti potrošača, doduše specijalna riječ. Brand je imenica, i to vlastita imenica. Svaka vlastita imenica ujedno je i brand. I vi ste brand. I ako želite biti uspješni u životu morate se povinovati zakonima branding-a. Smatra se da je danas najznačajnija funkcija marketinga baš izgradnja brand-a. Što više, mnogi vodeći svjetski marketinški eksperti smatraju da je osnovna funkcija marketinga samo i jedino izgradnja brand-a. Ono što ubrzava ovaj trend je stalno opadanje klasičnog vida prodaje, odnosno načina kojim se vrši razmjena dobara i novca na tržištu. Danas, većina proizvoda na tržištu se ne prodaje, već se kupuje. Veliki supermarketi, robne kuće i trgovine više nemaju trgovca koji će vam prići i prodavati proizvode. Vi kao potrošač sami ste i direktno suočeni sa proizvodima, (brandovima), i odluka o kupovini je na vama. Što je glavna uloga branding-a na modernom tržištu? On čini da se odluka o kupovini donese mnogo prije nego što je do samog čina razmjene
Lipanj / Srpanj 2011

Snaga brand-a prije svega zavisi od pozicije koju taj brand ima u svijesti potrošača u odnosu na ostale brandove. Priča o branding-u ne bi mogla započeti bez prethodnog razumijevanja ideje pozicioniranja koja je i dovela do današnje revolucije u marketinškom razmišljanju. Pojam pozicioniranja prvi put se pojavio u seriji članaka pod nazivom “Era Pozicioniranja” u magazinu “Advertising Age” 1973 godine. Pisci članaka Al Ries i Jack Trout su neposredno poslije toga objavili i knjigu pod nazivom “Positioning Battle for your mind” (Pozicioniranje - borba za vaš um). Na naslovnoj strani te knjige također piše: Kako da vas čuju i primijete na prezasićenom modernom tržištu. Osnovna premisa pozicioniranja, koja je ujedno i uzrok promjene dotadašnjeg načina razmišljanja u marketingu, je promjena koja se desila u komuniciranju u suvremenom društvu. Naime, suvremeni čovjek postao je prekomuniciran. Sa nevjerojatnim razvojem komunikacionih medija, (štampa, radio, TV, Internet), suvremeni čovjek postao je prezasićen informacijama. Čak i za obavljanje osnovnih životnih funkcija, količina informacija koje moramo da obradimo, u jednom danu, postala je ogromna. Stres kojim je izložen svaki prosječni učesnik životne trke u suvremenom društvu, dokaz je da smo postali pre-komunicirano društvo.

U komuniciranju, manje je bolje

58

BH Privrednik

MODERNO POSLOVANJE
Kako u situaciji komunikacionog prezasićena ponuditi vašu poruku, reklamu, vaš brand? Na primjer, zamislite da slušate veliki simfonijski orkestar sa stotinu instrumenata, i da u tu šumu zvukova vi imate zadatak da ubacite novi zvuk, koji neće poremetiti harmoniju postojeće melodije, a uz to da bude uočljiv u odnosu na ostale, da bude zapamćen, i još da izazove pozitivnu reakciju kod slušaoca. Slično tome, recimo da imate novi proizvod koji želite da plasirate na tržištu i zadobijete poziciju u svijesti potrošača prezasićenog informacijama, koji prije svega želi da sačuva mir i harmoniju svoga uma. Rešenje je pojednostavljena poruka. Al Ries i Jack Trout predlažu: “U marketingu kao i u Arhitekturi, manje je više (bolje). Morate da izoštrite vašu reklamnu poruku da bi se usjekla u svijest slušalaca. Izbacite sve kontradikcije u vašoj poruci, pojednostavite vašu poruku, a onda je pojednostavite još više, ukoliko želite da postignete trajnu impresiju kod onih kojima je namijenjena” uspjehu na tržištu. Svakako da će 4 P-a i dalje imaju važnost koju su i ranije imali, ali je danas pozicija u svijesti potrošača odlučujući faktor uspjeha. neke radnje priključio bi mu se i onda natenane čitao svoje novine i čekao. Koje radosti kada je jednom poslije pročitanih novina konačno ušao u radnju i spoznao da se dijele (prodaju) cipele. U nevjerojatnoj gužvi izabrao je pravu veličinu, (nažalost tada je postojao samo jedan model cipela), da bi onda požurio kući da ih na miru proba. Više puta mi je pričao da je jedno od njegovih najvećih životnih razočaranja bio trenutak kada je krenuo da proba svoje nove cipele i ustanovio da u kutiji imaju dvije lijeve cipele. Kao kontrast prethodne pomalo smiješne a pomalo i tužne situacije, zamislite jednu prosječnu trgovinu obuće u glavnoj ulici danas. Kad bi ste i htjeli, da li bi ste mogli da nabrojite sve svjetske brandove koje bi ste u njoj našli. Koliko je važan moment da o određenim brandovima već imate izgrađenu poziciju u svojoj svijesti? Vjerojatno je da ćete odabrati cipelu među više različitih modela, ali najčešće birajući u okviru brand-a koji je u vašoj svjesnosti već izgradio poziciju i koji za vas oličava sinonim kvaliteta, udobnosti, estetike, povoljne cijene ... itd. Praktično u pre komuniciranom društvu, kao našem, nije bitno da li je proizvod bolji i jeftiniji od ostalih na tržištu, već koju percepciju o njemu imaju potrošači, odnosno koja mu je pozicija u njihovoj svijesti. Možda je u svoje vrijeme mom ocu ipak bilo lakše, samo da nije u žurbi, greškom pokupio dvije lijeve cipele
Za BHP priredio: M. Mlakić

Važnost dobre pozicije

Ako je pozicija vašeg proizvoda druga ili treća, još i imate šanse. Bilo što ispod trećeg mjesta, na tržištu prezasićenom svakovrsnom ponudom, vi imate problem. Pozicija u očima i svesti je sve. Samo pitajte osnivače Yahoo-a. Da li je Yahoo baš najbolji od svih site ova svoje vrste? Vjerojatno nije, ali ima najbolju poziciju. U vrijeme kad su oni počeli bilo je i tad sličnih ideja, ali oni su bili prvi koji su se pravilno pozicionirali u svesti korisnika Internet-a. U novoj ekonomiji, dobra pozicija vrednija je od svih ostalih činioca u poslovanju. Smatra se da je vrijednost Coca Cola brand-a osamdesetak milijardi dolara ($80,000,000,000.00), i to samo imena, ne uključujući sve ostalo što sačinjava ovu multi nacionalnu kompaniju.

Aktualnost branding-a

Put do uspjeha

Ukratko, uspjeh vašeg proizvoda ili usluge na tržištu ne zavisi od toga što vi ili vaš marketinški tim mislite o njemu, već prvenstveno što o njemu misle vaši potencijalni potrošači ili korisnici. Koja je pozicija vašeg proizvoda i njegovog vlastitog imena (brand-a) u očima ili u svijesti vašeg ciljnog potrošača u odnosu na ostale slične proizvode (njihova vlastita imena). Što znači da više nije dovoljno da imate najbolji i najkvalitetniji proizvod, najpovoljniju cijenu, najbolju distribucionu mrežu i vrhunsku promociju, najvažnije je koliko i što o vašem proizvodu zna i misli prosječni potrošač na ulici. Vaša marketinška strategija bazirat će se na tome koju poziciju u odnosu na vašu direktnu konkurenciju na tržištu ima vaš proizvod u očima vaše potrošačke ciljne grupe (vaših idealnih mušterija). Klasična teorija marketinga gravitirala je oko takozvanih 4 P-a. Pri kreiranju marketinških strategija ključni su bili: proizvod (Product), cijena (Price), mjesto (Place) i promocija (Promotion). Nažalost, do skora, o potrošaču ili o korisniku usluga malo ko je vodio računa ili razmišljao. U novoj ekonomiji, potrošač je sve, dok je njegova percepcija o proizvodu ili usluzi ono što će odlučiti o padu ili

Koliko su pozicioniranje i branding aktualni kod nas, u ovom trenutku, najbolje je poslužiti se vremenskom paralelom. Neposredno poslije drugog svjetskog rata moj otac je bio student. Pravilo je bilo da uvijek ima novine sa sobom jer dok je prolazio glavnom ulicom ukoliko bi vidio red ispred

Lipanj / Srpanj 2011

BH Privrednik

59

IZDVOJENO

R

Nagrade pripale najmlađima i najstarijem inovatoru

Ma koliko da je dobra vijest u kojoj se kaže da je svih jedanest bh. inovacija nagrađeno na 110. pariškom salonu inovacija „Concours Lépine“ -, najstarijem na svijetu, zanimljivije je reći da je jednu od tri glavne nagrade dobio 15-godišnji školarac!
adi se o Célestinu de Wergifosseu iz Belgije, i njegovom „generatoru zelene energije“, koji neiscrpnu i neškodljivu energiju sunca i vjetra pretvara u prijeko potrebnu naizmjeničnu struju od 220 V i 3 kW! Kad se zna da i njegova dva mlađa brata pripremaju inovacije koje namjeravaju patentirati do kraja godine, eto pouzdanog znaka da ima mladih na kojima svijet može ostati i opstati.

Da je tako potvrđuju i srebrne medalje Adnana Babića, Almina Ćemalovića i Sanela Sipića, učenika Srednje elektrotehničke škole iz Bihaća. Dobili su je za programirani elektronski semafor, koji na optimalan način omogućava protok vozila i bezopasan prelazak pješaka na raskrižjima, danju i noću. Medalju malo slabijeg, brončanog sjaja, dobio je i njihov stariji sugrađanin, Ljubomir Samardžija, za polietilenske vrećice, u kojima se može dostaviti 15ak puta više mlijeka nego u uobičajenim vrećicama od 1 litra. Transportna zapremina smanjena je tako što se u vrećice sipa mlijeko u prahu, a voda se dosipa na odredištu, obično u područjima zahvaćenim elementarnim katastrofama. Nedavna nuklearna katastrofa u Japanu podijelila je i francusku javnost na protivnike i pobornike atomske energije. Ako je predsjednik Sarkozy izričito za nuklearke, onda bi se, po nagradama dodijeljenim za korištene obnovljive prirodne energije, moglo reći da je „Concours Lépine“ protiv nuklearki. Možda je i to jedan od razloga što su zlatne medalje dodijeljene objema bh. inovacijama koje koriste snagu vjetra i vode. Zdravko Bosnić iz Banjaluke, predstavio je vodenu turbinu, čija je osovina za 23o zakošena po vertikali, što znači da je za isti kut zakočen i

rotor u odnosu na površinu vode. Na taj način, više od polovine rotora stalno je pod pogonom vodenog toka, čime se dostiže stupanj iskorištenja desetak puta veći od uobičajenih vodenih turbina. Ovaj rezultat potvrđen je proračunom koji su izradili sveučilišni profesori, ali i sa dva modela (prečnika 22 i 2,5 m), koje je precizano izradio isprobao inženjer Bosnić. Autor druge turbine je Enes Hodžić iz Sarajeva, a ovu turbinu mogz pokretati vjetar ili voda ili kombinirano istovremeno i oba medija. Konstrukcijski, dva para lopatica šire se od osovine pod kutovima od 90o, a takvih parova lopatica može se nanizati na osovinu više ili manje, u zavisnosti od snage pogonskog medija.

60

Osim bihaćkog trija mladih, srebrene medalje dobili su i Prijedorčanin Ejub Karadžić, za sobni prečistač zraka i Nedžib Murtić, iz Kiseljaka, za točak koji se vrti bez trenja, na osovini s magnetima suprotnog pola u odnosu na one na točku. Amir Kadrić i obiteljski dvojac Muhamed i Senad Tafro, svi iz Sarajeva, dobili su brončane medalje: prvi za prometni znak koji upozorava
Lipanj / Srpanj 2011

na opasne krivine, a druga dvojica za oscilirajući cilindar za motore s unutarnjim sagorijevanjem. Medalje Udruženja francuskih inovatora i fabrikanata, vršnjaka „Concours Lépine“ - a, dobili su Borko Babalj iz Trebinja (vješalica za odjeću, na koju se može objesiti pet puta više predmeta nego na postojeće vješalice), Drago Kontić, iz Banjaluke (grijač automobliskog vjetrobrana) i Muhamed Semiz iz Sarajeva (građevina visoka 100 km!). Dodjeli priznanja prisustvovali su i Almir Šahović, veleposlanik i Armin Zećo, savjetnik u Veleposlanstvu BiH u Parizu. Vrijedna je pomena i vijest da je 80-godišnji francuski inženjer André Boniface postao jedini autor koji je dva puta dobio glavnu nagradu – pehar Predsjednika Francuske Republike. Ovog puta dobio ju je za uređaj koji može ispumpavati naftu iz morskih dubina, a prvi put nagradu je dobio 1999. godine, za bušilicu s oscilirajućim čekićem!
Za BHP priredio: M. Mlakić

BH Privrednik

IZDVOJENO

Ivan Matej Kolobarić, mladi nadareni Širokobriježanin koji pohađa Koledž ujedinjenog svijeta u Mostaru, ovih dana živi svoj san. Naime, uspio se upisati na prestižno američko sveučilište Yale.
Bilo je to veliko iznenađenje za mene. Prijavio sam se, ne očekujući previše, jer se radi o jako selektivnoj ustanovi. Ipak, imao sam odlične rezultate na SAT-u (standardiziranom američkom testu za srednjoškolce, koji se koristi kao prijemni ispit), posebno iz matematike. Uz odlične ocjene i uspjehe iz robotike, to je valjda bilo dovoljno“, priča nam Ivan Matej svoju sretnu priču, a u SAD odlazi koncem kolovoza. Još nije siguran, kaže, što želi studirati, pošto je američki sustav studiranja drugačiji, tako da si može dopustiti – godinu, dvije neodlučnosti. Zbog programerskog iskustva iz robotike volio bi, kaže, studirati računarstvo, no zanimaju ga i neke druge stvari. No, sveučilište je nevjerojatno skupo. biti, u načinu ocjenjivanja, a to ljudi često zanemaruju. UIB-u profesor ne ocjenjuje učenika, već ga samo priprema za eksterno ocjenjivanje. Svi ispiti se moraju odraditi ozbiljno, nema švercanja, kašnjenja sa zadaćama, prepisivanja s Interneta“, naglašava Ivan Matej. Ivan Matej je bio član ekipe na natjecanju u robotici američke organizacije FIRST. Ekipa postoji dvije godine, i on je tu od početka. Članovi nisu samo učenici Koledža, već učenici različitih mostarskih srednjih škola. Nedavno su se vratili iz Izraela. „Natjecali smo se na regionalnom natjecanju u Izraelu, protiv ekipa iz Izraela, Turske i SAD-a. Cilj je bio - napraviti robota koji igra zadanu igru, koja je svake godine drugačija. Nakon što se objave pravila igre, ekipe imaju šest tjedana napraviti robota. Lani se igrala igra slična nogometu, gdje je robot „ispucavao“ lopte u golove na suprotnoj strani igrališta, a ove godine je robot trebao vješati „šlaufe“ na visinu od oko tri metra. S obzirom na neke probleme koje smo imali, prošli smo dosta dobro rezultatski. Lani smo dobili i nagradu za promociju znanosti i tehnologije, a ove godine za ekipu s najboljim timskim duhom. U svakom slučaju, jako zanimljivo iskustvo.

Idem studirati u Ameriku i već razmišljam o povratku

60.000 $ - godina školovanja

„Godišnja školarina, sa smještajem i prehranom u kampusu, stoji gotovo 60.000 $, što je za bh. uvjete preskupo. Od sveučilišta sam dobio stipendiju koja pokriva skoro cijeli iznos, a ostatak bi trebali pokriti moji roditelji i ja, povremenim radom u kampusu. Ipak, postoje i drugi troškovi koji nisu u toj procjeni, pa se nadam da ću dobiti još neku stipendiju da smanjim teret svojim roditeljima“, kaže Ivan Matej.

Odskočna daska za njegov uspjeh svakako je bilo školovanje u Koledžu ujedinjenog svijeta za koji je, kaže, prvi put čuo 2006. godine, kad je i otvoren. „Pročitao sam članak u novinama, ideja škole mi se svidjela, pa sam na Internetu istražio detalje. Kad je došlo vrijeme upisa, upoznao sam neke učenike s Koledža - iz Širokog Brijega,Čitluka, Tomislavgrada... Njihova pozitivna iskustva samo su potvrdila moju želju, i tako sam, nakon drugog razreda gimnazije u Širokom Brijegu, završio u Mostaru. Prvi dojam je odgovarao onome što sam očekivao: škola je bila

zaista super, i u akademskom smislu, ali i u svim drugim aspektima. Profesori su bili topli,nastava zanimljiva i atmosfera u učionici opuštena. Upoznao sam mnoštvo zanimljivih učenika iz cijele BiH i ostatka svijeta, brzo smo se zbližili i oni su mi postali nova obitelj“, kaže ovaj nadareni tinejdžer, kojim se posebno ponose roditelji – mama profesorica engleskog i njemačkog jezika, tata liječnik i dvije sestrice – Antonija i Eva. Pojašnjava nam i glavne odlike školovanja u ovoj obrazovnoj ustanovi.

Širokobriježanin Ivan Matej Kolobarić školovanje nastavlja na prestižnom američkom sveučilištu

A nakon studija …

„Naoko, glavna razlika između programa na koledžu (IB) i onoga u gimnaziji jest da se u IB-u svi predmeti prate na engleskom jeziku (osim maternjeg). Ipak, ta tranzicija kod većine učenika, pa i kod mene, prođe lako. Učenici se brzo prilagode. Druga vidljiva razlika je u broju predmeta. U IB-u se proučava šest predmeta, za razliku od 15-17 u gimnaziji. Bilo mi je lako odabrati predmete na koje se želim fokusirati. Najveća razlika je, u
Lipanj / Srpanj 2011

„Teško mi je zamisliti svoj život nakon studija, jer su to, ipak, velike četiri godine u potpuno novom okruženju. Možda ću nastaviti daljnje obrazovanje, možda se zaposliti u SAD-u, možda se vratim natrag u BiH. Volio bih se vratiti jer me ne privlači američki način života. No, sve će ovisiti o prilikama koje budem imao“, ističe ovaj talentirani mladi čovjek.
Piše: M. B. Milinković

BH Privrednik

61

IZDVOJENO

li i neumornog turističkougostiteljskog djelatnika koji je gotovo cijeli svoj život posvetio odgoju i obrazovanju mladih.

Ovaj uvijek veseli čovjek, inače dugogodišnji bivši ravnatelj Srednje turističko-ugostiteljske škole u Mostaru, sada njezin doživotni počasni ravnatelj, nedavno je iznenadio još jednim svojim uratkom – kuharicom ili bolje reći – kulinarskim priručnikom s “malim milijunom” recepata i savjeta za ugostitelje i turističke djelatnike, knjigom koja bi se trebala naći i na polici svake kućne biblioteke. Za svoj najnoviji uradak “Dobar tek Bosno i Hercegovino”, Slavo Antin Bago nedavno je u Sarajevu dobio Specijalnu nagradu Udruženja knjižara i izdavača u BiH. U knjizi je obradio 167 izvornih jela bosanskohercegovačke kuhinje. “Napisao sam recepte, pravila i način spravljanja svih ovih jela, koja su pripremljena od namirnica proizvedenih na području BiH. U pogledu običaja, gotovljenja, posluživanja i blagovanja jela, pića i napitaka, Bosnu i Hercegovinu smo podijelili na pet gastronomskih regija koje čine bosanskohercegovačku kuhinju. U ovoj su knjizi, prvi put u stručnoj literaturi, kao i gastronomske regije Bosne i Hercegovine, obrađena jela, pića i napitci koji se poslužuju za vjerske blagdane”, otkriva autor, te dodaje kako je obrađena i kultura posluživanja jela, pića i napitaka, kao i obroci u ugostiteljstvu, pripremni radovi za posluživanje ručka i večere, postava u blagovaonici za ručak i večeru. Tu su i savjeti kako pripremiti i postaviti pribor i čaše.

A

Dobar tek Bosno i Hercegovino – knjiga za svakog ugostitelja i svaki dom
kod prof. Bage osjećaj za mejru, točnost i postupnost, a urođena radoznalost i težnja za upoznavanjem novoga, proširila je sadržaje i dovela čitatelja do obogaćenja spoznaje. Svako jelo objašnjeno je postupno – od normative, preko načina pripreme, do posluživanja i vina koje najbolje prati to jelo. Uz ovu knjigu nitko neće reći da ne može pripremiti bilo koje jelo što se priprema u našoj zemlji. Stoga bi ona dobro došla svakome kućanstvu”. Knjiga je napisana dvojezično – na hrvatskom i engleskom jeziku, obogaćena s osamdesetak fotografija, a posebna je zanimljivost - rječnik pojmova u ugostiteljstvu i turizmu koji se nalazi na kraju ovoga Baginog gastro priručnika.
Piše: M.B. Milinković

Slavu Antina Bagu poznajemo, ponajprije kao književnika. Plodnoga stvaratelja koji piše poeziju, prozu priče i pjesme za djecu.

oslovljavanje, prihvat i raspitivanje za želje gostiju. Kako primiti narudžbu, prodati uslugu, dopremiti jelo, piće, napitke do gostova stola – sve su to pitanja na koja odgovara Slavo Antin Bago u knjizi “Dobar tek Bosno i Hercegovino?

Ugostiteljska pravila

U ovoj knjizi naći ćete i opis načina rezervacije u ugostiteljskom objektu, zatim doček, pozdravljanje,

62

“Detaljno sam obradio dio o alkoholnim i bezalkoholnim pićima i načinu njihova posluživanja, a barska pića – kokteli, također su našli značajno mjesto na stranicama ove knjige. Opisao sam i pripremu i posluživanje napitaka- kave, čaja. Tu su i savjeti o kulturi ponašanja za stolom, o vrsti gostiju u ugostiteljskim objektima, a zanimljivo je i poglavlje o tomu – što rado jedu i piju gosti koji posjećuju naše ugostiteljske objekte, kao i osobine poslužnog osoblja”, ističe autor. Knjiga je namijenjena ugostiteljsko – turističkim djelatnicima, kućanstvima, studentima ugostiteljskih, turističkih i hotelijerskih fakulteta, kao i učenicima turističko-ugostiteljskih škola. Recenzentica prof. Marica Bukvić o Baginoj knjizi kaže: “Dugogodišnji rad u ugostiteljskoj školi formirao je
Lipanj / Srpanj 2011

BH Privrednik

IZDVOJENO

akon uspostave suradnje i prijateljstva dvaju kazališta - iz Viteza i Retkovaca još u veljači ove godine, proteklog vikenda ta je suradnja proširena i na kulturnoumjetnika društva - “Napredak” iz Viteza i “Sloga” iz Retkovaca. Publika u Vitezu imala je priliku dvije večeri uživati u vrhunskim nastupima gostiju iz Retkovaca. Prvu večer nastupili su članovi KUD “Sloga” i predstavili se izvornim pjesmama i igrama iz Slavonije, a njihov nastup upotpunili su viteški tamburaši i plesači. Drugu večer publika je imala priliku uživati u urnebesnoj komediji “Čarlijeva tetka”, koju su odlično izveli glumci kazališta “Mika Živković”. Publika je nebrojeno puta za vrijeme predstave pljeskom nagradila glumce iz Retkovaca, a na kraju višeminutnim pljeskom nekoliko ih puta vratila na scenu. “Oduševljeni smo gostoprimstvom i ljubaznošću naših domaćina. Neopisiv je osjećaj bio igrati predstavu u Vitezu i jedva čekam sljedeći dolazak, ali, naravno, prije toga očekujemo ponovno naše drage prijatelje iz Viteza u Retkovcima. Hvala našim domaćinima na ova tri prekrasna dana”, izjavio je Marko Sabljaković, predsjednik Kazališta “Mika Živković” iz Retkovaca. „Iznimno sam sretan što smo imali priliku uzvratiti gostoprimstvo našim dragim prijateljima iz Retkovaca i vjerujem kako smo napravili značajan iskorak još kvalitetnijoj kulturnoj suradnji Viteza i Retkovaca“ dodao je Ivan Sajević, voditelj Gradskog kazalkišta mladih Vitez.

N

Vitez i Slavonija se vole

Gradsko kazalište mladih “Vitez” i Hrvatsko kulturno društvo “Napredak” iz Viteza ugostili su proteklog vikenda članove Kazališta “Mika Živković” i Kulturno-umjetničkog društva “Sloga” iz Retkovaca (Vukovarsko-srijemska županija).

Lipanj / Srpanj 2011

BH Privrednik

63

IZDVOJENO

bor “Pontanima” je ovo priznanje dobilo jer je priznato kao inovativan mirovni projekt, sjajni predstavnik Bosne i Hercegovine koji uvelike potiče kulturni život zemlje. U organizaciji Centra za mir Osijek i Europskog doma Vukovar održan je koncert duhovne glazbe iz izvođenje zbora ‘’Pontamina’’ iz Sarajeva pod ravnanjem dirigenta Josipa Katavića. Nakon uvodnog dokumentarnog filma, te pozdravne riječi gradonačelnika Vukovara Željka Sabe, održan je koncert koji je imao i svečanost dodjele nagrade za mir Pax Christi International za 2011. godinu.

Z

Međureligijski zbor Pontanima dobitnik nagrade za mir Pax Christi International

Na svečanosti u Vukovaru zbor ‘’Pontanima’’, koji je protekle godine nastupio u Vitezu, a u kojem nastupa i Vitežanka Željka Ivančić, dobitnik je nagrade za mir Pax Christi International za 2011. godinu.

Međureligijski ‘’Pontanima’’ osnovan je u jesen 1996. godine u Sarajevu, kao projekt Interreligijske službe. Osobitost zbora je da okuplja više od 60 ljudi iz svih religija i uvjerenja, koji se bave muzikom ili vole pjevanje. Na koncertima i nastupima zbor izvodi duhovne kompozicije svih religijskih zajednica današnje BiH: hebrejske, pravoslavne, katoličke i islamske tradicije, kao i afro-američke i krišna kompozicije. Od 1996. do danas izveli su preko 300 nastupa, koncerata i susreta.

‘’Pontanima’’ je gostovala u Hrvatskoj, Sloveniji, Srbiji, Austriji, Njemačkoj, Italiji, Francuskoj, Mađarskoj, SAD i Kini. Pax Christi International je neprofitni nevladin katolički mirovni pokret i mreža koji djeluje na globalnoj sceni na najrazličitijim pitanjima s područja ljudskih prava, sigurnosti, razoružanja i diskriminacije, na pravednom svjetskom poretku i religioznim i nasilnim sukobima. Osnovan je 1945. kao pokret za pomirenje i zbližavanje

Francuza i Nijemaca nakon II. svjetskog rata, a danas pokret ima više od 100 organizacija članica u više od 50 zemalja diljem svih pet kontinenata. Nagradu je uručila Marie Dennis ,direktorica Ureda za Maryknoll Global Zabrinutost, potpredsjednica Pax Christi International i Pax Christi USA, a nešto više o samoj nagradi rekao je Južnoafrički biskup Kevin Dowling.
www.vitez.info Za BHP priredio: M. Mlakić

64

Lipanj / Srpanj 2011

BH Privrednik

IZDVOJENO

Književna nagrada Stjepan Džalto za 2011. godinu pripala je priči „Nezamislivi cirkus Gospodina K. (kako počinju smrti najvećih)“, pristigloj pod šifrom ATTD 1234, autorice Lidije Butković iz Zagreba.
ako glasi jednoglasna odluka Prosudbenog povjerenstva književne nagrade Stjepan Džalto, čiji je predsjednik književnik i sveučilišni profesor Antun Lučić. Autorici će uz prigodnu plaketu, biti dodijeljen i iznos od 500 KM. Povjerenstvo je u travnju iz mnoštva pristiglih radova na Natječaj za Džaltu nominiralo i istaknulo sedam ostvaraja, za koje je, uz pobjedničku priču Lidije Butković, organizatoru natječaja, Hrvatskoj uzdanici, dalo preporuku za tiskanje u zasebnoj knjizi s tekstovima s prvog i drugog natječaja. To su sljedeće priče: Zapali iz hrvatske ruke, autora Miljenka Stojića, pristigla pod šifrom Milj-Emin, Pijetao, autorice Tine Laco iz Mostara, pristigla pod šifrom Lady Mercury Suho zlato, autora Krunoslava Šetke iz Mostara, pristigla pod šifrom Dom, Dokaži, autora Rajka Glibe iz Zadra, pristigla pod šifrom Dirlija. Epilog, autora Abida Jarića iz Zenice, pristigla pod šifrom Podgradina, Dom, autorice Jasmine Sertić iz Slavonskog Broda, pristigla pod šifrom Stranac, te usto paradoksi, “nazalne gravitacije sna” što se mogu pripisati urbanome načinu pripovijedanja, posebno uporabljenome leksiku koji utvrđuje autoričine poglede i ovjerava ih u diskretno probranim latinizmima, čime se priklanja provjeri baštine a odustaje od senzacionalističkih pogleda. Priča se sastoji od svoje “preambule”, naslova Nezamislivi cirkus Gospodina K. i podnaslova kako počinju smrti najvećih, zatim maloga uvodnika i kompozicijskih dijelova u slijedu: Život (Scena broj 1: buđenje), Sjećanje (Scena broj 2: Seciranje “ljuda” u gostionici), Djetinjstvo (Scena 3: moram oprati), Smrt (Scena 4 – koja nema dva sementa kao ni posljednje dvije. Gospodin K. – raj) i Raj (Nema više scena, nastupilo je bescenje), a naposlijetku su dva međunaslova: Citiraju najvećeg, a ne znaju glumiti cinizam te podjednake kakvoće U međuvremenu, planet Zemlja diše. Uprizorena proza je na tragu jezgrovite Ivanove radosne vijesti, ali i nikada presušenih, otvorenih hamletovskih pitanja. Namaknuta je i opreznost spram religioznoga, a kafkijanska, uliksovska pa i šimićevska preobrazba dali su ovome “nezamislovom cirkusu” punoću značenja, izoštrene estetske i etičke protege u kojima se oglašava ovodobni postmoderni duh. Vrijedi zapamtiti da je ovo isprepleteno djelo navlastito po animacijskim sklonostima, susretištu “materije s jeziviom idejom o materiji”. Ono se zahtjevno prepustilo udijevanju i utkivanju duše u tvarno, udahnuću životnosti u stvari, prikrite likove, situacije i pojave koje određuju pojedinca današnjice i nude neogodivo samozastupanje percepcije kroz dolazeće vrijeme.
Piše: M. Mlakić

T
• •

Književna nagrada “Stjepan Džalto” Lidiji Butković iz Zagreba

najboljega književnog rada, nakon u travnju sedam nominiranih i istaknutih ostvaraja, donijelo je jednoglasno navedenu odluku.

Iz obrazloženja

Prema raspisanome Natječaju za dodjelu književne nagrade Stjepan Džalto, od 27. rujna 2010. godine, a u cilju popularizacije književnoga stvaranja te u počast “uskopaljskome Rabelaisu”, preminulome književniku Stjepanu Džalti, kulturna udruga Hrvatska uzdanica Uskoplje i Prosudbeno povjerenstvo za izbor

Stvarateljica i ujedno sustvarataljica, oblikovateljica unosnih slova, riječi i rečenica u malome a prostranom, kreirajući bitne prozne stavake u smišljenu narativno-dramatsku cjelinu, kroz priču Nezamislivi cirkus Gospodina K. postigla je umjetnički mozaične ulomke; oni su na razboju proznoga kazivanja i animirane tehnike, osobito lutkarskih preinaka i crtanoga filma. Pritom je uočljiva kultivirana i obrazovana vokacija koju gibljivo i raskošno iznosi potpisnica naslovljene priče. Zamjećuje se prevrednovanje dosadanjih gledanja na prikaze zbilje, izgrađen polazni jezični supstrat ali i smisao za stupnjevite oblikovnosti. Pronicljivost i umnost oplemenjuju izraz pripovjednoga subjekta i daju na vrijednosti rečenoga kroz “svojevrsnu kemiju”, rastakanje ranije sviknutih proznih postupaka. Na tom području dohvaćena je ironična pa i treperava humoristična vještina i funkcionalni obrati u iznošenju gradiva. Sreću se
Lipanj / Srpanj 2011

BH Privrednik

65

IZDVOJENO

ojedini vozači, a danas su najbolji u BiH kao Dario Čerkez, Ivan Livančić, Igor Vidović, Bojan Šarić, Josip Blaž i drugi, započeli su pisati povijest ovog najuspješnijeg motocross kluba u BiH, nastupajući na brojnim takmičenjima u Bosni i Hercegovini. Već od samih početaka nizali se uspjesi, te je tako član kluba Dario Čerkez već sedmu godinu zaredom zauzeo poziciju državnog prvaka u klasi MX Open. Zapažene rezultate postizali su i drugi članovi kluba, a dokaz njihove organizacijske osposobljenosti je i uspješno organiziranje motocross utrka na vlastitoj stazi na Banovcu, pored Viteza. Atraktivna i suvremena staza na Banovcu je ukupne duljine od1750 metara, a zvanično je puštena u rad 2005. godine. Priznanja za uspješne nastupe u sportu stigle su i od BIHAMKA-a koji je Motocross klub Vitez proglasio najuspješnijim organizatorom takmičenja u moto sportu za 2010. godinu, dok je „perjanica“ kluba Dario Čerkez, pored brojnih medalja s takmičenja dobio i priznanje Općine Vitez za sportaša godine. Uspješan start i ove sezone

P

Najbolji vitezovi motocrossa

Motocross je kao atraktivna sportska disciplina na prostoru Viteza izuzetno popularan i organizacijski razvijen već od 2002 godine. Začet kao projekt entuzijasta i zaljubljenika u ovaj ekstremni sport, Motocross klub „Vitez“ danas spada u red najuspješnijih i najbolje organiziranih klubova u zemlji.

U poretku klubova MCK „Vitez“ je zauzeo prvo mjesto s osvojenih 142 bodova ispred EMK „GAS“ iz Gornjeg Vakufa-Uskoplja i MC „Bugojno“ iz Bugojna koje je zauzelo treću poziciju.
Piše: M. Mlakić

U okviru prvenstva BiH u automoto sportu u nedjelju 15. svibnja 2011. godine održana je prva motocross utrka u Prijedoru gdje su vozači Motocross kluba „Vitez“ imali vrlo zapažene rezultate. U klasi MX Open ponovno je blistao Dario Čerkez zauzevši prvo mjesto s osvojenih 50 bodova, dok je drugi bio Ivan Livančić, također član MC „Vitez“, s osvojena 42 boda, dok je treći bio Edin Hozić iz EMK „GAS“ iz Gornjeg Vakufa-Uskoplja. Iznenađenje je priredio mladi član MCK „Vitez“, Antonio Čerkez, osvojivši prvo mjesto u klasi MX2. Iza mladog Čerkeza ostali su favorizirani Stevo Babić, član MCK „Prijedor“ i Edin Halilović, MCK „Unasport“ Bosanska Krupa.

66

Lipanj / Srpanj 2011

BH Privrednik

PRENIJETO IZ TISKA

U

Za nefer igru na tržištu naknada i za gubitak dobiti

Prekrši li pravo tržišnog natjecanja, osim s visokom novčanom kaznom poduzetnik se može suočiti sa sudskom tužbom radi naknade štete koju su drugi poduzetnici pretrpjeli zato što im je poslovanje narušeno protutržišnim djelovanjem.

slučaju povrede propisa o zaštiti tržišnog natjecanja kao što su, primjerice, dogovaranje cijena između konkurenata ili zloporaba vladajućeg položaja počiniteljima povreda određuju se odgovarajuće sankcije. Međutim, postavlja se pitanje što je s gubitkom i štetom pretrpljenom zbog kršenja propisa o zaštiti tržišnog natjecanja. Kako se poduzetnicima, kupcima ili potrošačima može nadoknaditi pretrpljena šteta? Na ta se pitanja odgovara priznanjem prava na naknade štete. Riječ je o pravu koje se priznaje žrtvama povrede propisa o zaštiti tržišnog natjecanja na povrat izgubljenog protupravnim postupanjem, primjerice kartelnim sporazumom. Naime, da bi poduzetnici mogli ostvariti prednosti koje donosi učinkovito tržišno natjecanje, nije dovoljno samo izricati visoke sankcije nego treba osigurati mogućnost naknade izgubljenoga, odgovarajuće naknade štete.

Na trgovački sud

Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja nadležno je tijelo koje utvrđuje povredu

Cilj naknade štete jest dobiti punu kompenzaciju za žrtve i tako ostvariti privatna prava zajamčena pravnim sustavom, izbjegavajući u isto vrijeme neopravdano bogaćenje i počinitelja i žrtve. U isto vrijeme mogućnost naknade štete može obeshrabriti kršitelje propisa o zaštiti tržišnog natjecanja ili im zaprijetiti. Stoga poduzetnici koji prekrše propise o zaštiti tržišnog natjecanja moraju biti svjesni da će biti kažnjeni ne samo novčano nego da će snositi rizik i posebne sudske parnice za naknadu štete zbog svoga protupravnog ponašanja.

propisa o zaštiti tržišnog natjecanja i određuje odgovarajuću sankciju. Međutim, nije nadležna za dodjeljivanje kompenzacije izgubljenoga zbog utvrđene povrede, to je i nadležnosti sudova. Sud na temelju podnesene tužbe za naknadu štete utvrđuje ima li podnositelj tužbe to pravo i kolika bi ta šteta bila. Odluka Agencije osnova je za podnošenje tužbe jer se njome utvrđuje povreda zbog koje se traži naknada. U Hrvatskoj o tužbama za naknadu štete nastale povredom Zakona o zaštiti tržišnog natjecanja odlučuju nadležni trgovački sudovi primjenjujući, primjerice, Zakon o parničnom postupku ili Zakon o obveznim odnosima. Budući da će hrvatski sudovi nakon ulaska Hrvatske u EU imati pravo
Lipanj / Srpanj 2011

izravno primjenjivati europsko pravo tržišnog natjecanja, važno je uzeti u obzir da će se poduzetnici u parnicama za naknade štete moći osim na hrvatske propise oslanjati na europske, kao što je Uredba 1/2003 EU kojom se uređuje odnos nacionalnih sudova, Europske komisije i nacionalnih tijela za zaštitu tržišnog natjecanja. U Hrvatskoj za sada nema mnogo tužbi za naknadu štete na trgovačkim sudovima. Na Trgovačkom sudu u Zagrebu otvoreno je samo nekoliko predmeta. U jednom takvom predmetu u kojem je prethodnom odlukom Agencije utvrđena zloporaba vladajućeg položaja zatražena je naknada štete. U vezi s tim nadležni trgovački sud donio je odluku koja još nije pravomoćna jer su podnesene

BH Privrednik

67

PRENIJETO IZ TISKA
žalbe Visokomu trgovačkom sudu. iz prava tržišnog natjecanja. Jedan od takvih problema temelj je za utvrđivanje visine naknade štete za koje svaka država članica ima svoja pravila, dakle, ne još nema čvrstih kriterija, zato se sudovi država članica upotrebljavaju za obračun visine naknade štete različite metode obračuna. Ipak, u većini država članica polazi se od hipotetske situacije na tržištu, odnosno od toga kakav bi bio položaj tužitelja na tržištu da nije bilo povrede tržišnog natjecanja.
www.liderpress.hr Piše: mr. sc. Mirta Kapural

Naknada štete u EU

U pravu tržišnog natjecanja EU se nakanadom štete detaljno bavi tek posljednjih nekoliko godina, zato se i dalje traže odgovarajuća rješenja. Nije sporno da je to pravo na naknadu štete priznato na razini EU i njezinih država članica. ‘Svatko ima pravo na naknadu štete nanesene povredom propisa o tržišnom natjecanju’, utvrdio je Sud Europskih zajednica odlukom u predmetu Courage vs. Crehan. Europska komisija također se snažno zalaže za poticanje privatnopravnih tužbi za naknade štete svim žrtvama povreda propisa o zaštiti tržišnog natjecanja. Zakoni o tržišnom natjecanju država članica sadrže odredbe kojima priznaju pravo osoba koje su pretrpjele gubitak na naknadu štete. Međutim, unatoč shvaćanju važnosti ostvarenja tog prava u praksi EU još je malo podnesenih tužbi za naknade štete nastale povredom propisa o tržišnom natjecanju. Razlog je neujednačena praksa u EU: nacionalni pravni sustavi država članica uređuju svojim zakonodavstvima pitanje naknade štete na različite načine. Da bi se ujednačila praksa i osigurala primjerena naknada žrtvama povrede prava tržišnog natjecanja, Europska komisija prihvatila je strateške dokumente i upozorila na probleme u ostvarenju učinkovite naknade štete Primjeri iz prakse EU Moguće visoke odštete

• Švedska: U predmetu Scandinavian Airlines System (SAS) vs. Swedish Board of Aviation prizivni sud odredio je veliku odštetu poduzetniku SAS-u zbog štete koju mu je zloporabom vladajućeg položaja primjenom diskriminacije u cijenama nanio Swedish Board of Aviation. U drugom predmetu Europe Investor Direct a.o./VPC nadležni sud u Stockholmu presudom donesenom 20. studenoga 2008. utvrdio je povredu švedskog zakona o zaštiti tržišnog natjecanja zloporabom vladajućeg položaja na tržištu Švedske te odredio naknadu štete u iznosu od 385.000 eura. • Irska: U predmetu Dermot Donovan v. Electricity Supply Board, irski Vrhovni sud ustanovio je da postoji pravo na naknadu štete na osnovi povrede irske odredbe o zloporabi vladajućeg položaja jednako kao za svaku drugu vrstu štete prema nacionalnom građanskom i odštetnom pravu. • Europski sud: Zanimljivo je da osim privatnih stranaka za naknadu štete mogu odgovarati tijela za zaštitu tržišnog natjecanja. U srpnju 2007. Europski sud prvoga stupnja prvi je puta odredio Europskoj komisiji da nadoknadi štetu francuskom poduzetniku Schneideru zbog pogrešne odluke o zabrani provedbe koncentracije tog poduzetnika s njegovim tržišnim protivnikom. 

68

Lipanj / Srpanj 2011

BH Privrednik

BAŠTINA

Hutovo blato – park prirode u Hercegovini
Jug Hercegovine je dio zemlje koji je pobjegao iz krša,ugnijezdio se i savio uz deltu Neretve. Dio je to koji je bogat prelijepim pejzažima prelijepim i sunčanim danima. Tu je priroda dala najljepše od sebe.

N

a oko 8000 ha neretvanske doline prostire se Hutovo blato. To je skup vise međusobno povezanih jezera, neki konglomerat močvare i daha mediterana koji je nekim čudom pljusnut i bačen usred krša Hercegovine. Hutovo Blato, jedinstvena submediteranska močvara, smještena je u tipičnom kraškom ambijentu na jugu Hercegovine. Teritorijalno pripada općinama Čapljina i Stolac i smatra se jednim od najvećih zimovališta ptica na području Europe.

Povijest Hutova blata

Hutovo Blato je skup više međusobno povezanih jezera, od kojih su najveća: Deransko, Jelim, Drijen, Orah, Škrka i Svitavsko. Svitavsko jezero je umjetna akumulacija, nastala izgradnjom hidroelektrane Čapljina. Jezera Hutova blata predstavljaju prave kriptodepresije, jer se dna pojedinih jezera nalaze ispod razine mora (Jelim 18 m). Rijeka Krupa je glavni vodotok Hutova blata i odvodi vode Gornjeg blata i Svitavskog jezera u rijeku Neretvu. Krupa nema pravog izvora nego je otoka Deranskog jezera. Dužina

Krupe iznosi 9 km, a prosječna dubina joj je oko 5 metara. Ovo je jedinstvena rijeka u Europi jer ima osobinu da teče u oba smjera. Ona teče normalno od “izvora” prema ušću, i od ušća prema “izvoru”. Do ove pojave dolazi kada uslijed visoke razine i velikog protoka vode,rijeka Neretva potisne Krupu.
Autor: Boris Grbešić, prof.
Lipanj / Srpanj 2011

Okolna sela smještena na rubovima Parka i njihovo stanovništvo je stoljećima živjelo i živi uz blato i od blata. Tu su nalazili hranu, drvo za ogrjev i ovaj prostor im je služio za ispašu stoke najvećim dijelom godine. Ribarenje na prostoru Parka se odvijalo na tradicionalni način uz uporabu čamaca, mreža i vrši koje su ribari sami pravili. Posebna čar tog načina ribarenja je ribarenje sa ostima. Isto tako ovaj prostor je bio prepoznatljiv po lovu na pernatu divljač, od 1999. godine lov je u cijelosti zabranjen. Hutovo blato kao iznimno stanište za brojne biljne i životinjske vrste spominje se od davnina. Poslije Drugog svjetskog rata Hutovo blato je bilo zaštićeno isključivo kao elitno lovište. Povijest Hutova blata kao zaštićenog dijela prirode počinje od 3. lipnja 1954. godine kada je ustanovljen ornitofaunistički rezervat Hutovo blato na 6144ha. U sklopu ornito-faunističkog rezervata 1959. god. izdvojen je strogi

BH Privrednik

69

BAŠTINA
ptičji rezervat Škrka (350 ha), zatvoren za ribarenje, lov i druge ekonomski isplative aktivnosti. Zbog svog međunarodnog značaja, Hutovo blato je 1971. god. uvršteno u “Popis močvara od međunarodnog značaja”, a 1980. god. uvršteno je u “Međunarodni projekt za zaštitu mediteranskih močvara”. Kao posebno lovište Hutovo blato službeno egzistira sve do 30. ožujka staništa ptica. Potom je 2001. god. Park prirode upisan u listu močvara od međunarodne važnosti po metodologiji Ramsarske konvencije i registrirano je pri UNESCO-vom Direktoratu u Parizu. je više od 600 biljnih vrsta. Rijetka su mjesta na svijetu koja na tako malom području imaju tako veliki broj vrsta.

Biljni i životinjski svijet

Zahvaljujući blizini i utjecaju Jadranskog mora, povoljnim ekološkim

1995. god. kada je zbog svojih prirodnih vrijednosti proglašeno Parkom prirode. Međunarodni Savjet za zaštitu ptica (ICBP) uvrstio je 1998. god. Hutovo blato u listu međunarodno važnih

uvjetima izobilju vode okružene kraško- brdovitim terenom, biološka raznolikost vegetacije Hutova blata je iznimno vrijedna, po posljednjim istraživanjima projekta Life utvrđeno

Cjelokupni biljni pokrivač Parka prirode može se podijeliti na četiri tipa vegetacije : vodena, močvarna, livadska i šumska. U vegetacijskoj skupini koja okružuje Hutovo blato od drveća zastupljene su: crni jasen, crni grab, košćela, a od grmova u ovom prostoru zastupljeni su šipak, drača,….Od vodene vegetacije najzastupljeniji je lokvanj i lopoč. Dalje se smjenjuje močvarna vegetacija gdje prevladava: rogoz, trska i šaša. Raznolika i velika vegetacije uz nezaobilazni utjecaj vode predstavlja idealne uvjeta posebno za bogatstvo ptičje populacije. Hutovo blato se nalazi na jednom od četiri migratorna puta ptica iz Sjeverne i Srednje Europe prema Aziji i Africi. U periodu seobe ptica one uz povoljne abiotičke (klima, geografski položaj, voda, tlo i dr.) i biotičke uvjete (vegetaciju, mikro i makro faununa, i dr.) na prostoru Hutova blata nalaze obilje hrane, tišine i mira za odmor te je zbog toga ovaj prostor od davnina prepoznat kao važno stanište ptica močvarica. Najveći broj vrsta ptica je registriran u vrijeme jesenske i proljetne sobe, a također veliki broj vrsta ptica se zadržava na zimovanju i gniježđenju. Prema posljednjim istraživanjima projekta Life na prostoru Parka prirode zabilježeno je 163 vrste

70

Lipanj / Srpanj 2011

BH Privrednik

BAŠTINA
ptica iz 39 porodica. Prema sezonskom statusu, najveći broj vrsta pripada zimovalicama i to 53 vrste. Pored raznovrsnog biljnog i ptičjeg svijeta vode parka bile su bogate ribljim vrstama, naročito jeguljama i šaranima (22 vrste) Vode Hutova blata su preko rijeke Krupe i Neretve povezane sa Jadranskim morem tako da i neke migratorne vrste koje obitavaju u slanoj vodi dolaze u Hutovo blato i prilagođavaju se u uvjetima slatke vode, najpoznatije vrste su europska jegulja i cipal glavaš. životu od otprilike deset tisuća godina prije Krista. Badanj i okolni kulturno povijesni spomenici predstavljaju značajni potencijal ovog prostora, svakako ih sačuvati i revalorizirati na adekvatan način. On je grad dogradio i postavio središnju kulu. Gradske zidine su dijelom očuvane do danas, te uz druge karakteristične spomenike iz okruženja predstavlja značaja potencijal ovog kraja. Jednostavno rečeno na jednom surovom,krševitom prostoru priroda se poigrala i napravila exploziju života, zvukova, ljepote, mirisa, osjećaja i boja. Tu zaista možeš upoznati i spoznati bar dio tajni i misterija prirode i života koji nas okružuje,a koje smo polako počeli zaboravljati. Ako postoje mir i ljepota, ona apsolutna, nepobitna, nemjerljiva onda ih zasigurno ovo Hutovo blato ima i nosi u sebi.

Hutovski stari grad

Nalazište Badanj kod Borojevića nedaleko od Stoca spada u najznačajnija kulturno - historijska nalazišta u Bosni i Hercegovini. Predstavlja jedinstven lokalitet jadranskog klimatskog područja uopće. Radi se o lokalitetu iz paleolitskog doba. Predstavlja bogato arheološko nalazište, te najstariji crteži u BiH ugravirani u stijeni. Pronađeni predmeti zorno govore o

Stari hutovski Grad smješten je na strateški najvažnijem klancu u donjoj Hercegovini. Na mjestu križanja puteva od mora prema unutrašnjosti. Nalazi se na putu Čapljina - Neum iznad mjesta Hutova po kojem je i dobio ime. Korijeni Hutovskog Grada sežu iz antičkog doba o čemu je prvi pisao K. Herman. Njegova okolina je bogata kulturno povijesnim spomenicima i nalazištima iz srednjeg vijeka. Tradicija zapisana više desetljeća kaže da su ovdje grad sagradili Mlečani u vrijeme morejskog rata zbog povezivanja posjeda u Neretvi i Boki zaleđem Dubrovačke Republike. U navratima gospodarili su ovim prostorom do Požarevačkog mira 1718. godine. Kasnije je ovim gradom stolovao Mehmed - beg Rizvanbegović u pučkoj predaji poznat kao Hadži - beg.

Lipanj / Srpanj 2011

BH Privrednik

71

POSLJEDNJA VIJEST

obzirom kako je Vijeće ministara BiH u predviđenom roku izvršilo izmjene podzakonskih akata kojim se osigurava pouzdana procedura izdavanja dozvola za promet naoružanja i vojne opreme, prestala je potreba za daljom zabranom izdavanja dozvola za izvoz naoružanja i vojne opreme iz BiH, priopćeno je iz Predsjedništva BiH. Podsjetimo, Predsjedništvo BiH je 17. ožujka, temeljem upozorenja Obavještajno-sigurnosne agencije BiH i informacija iz diplomatskih izvora o postojanju indicija o izvozu naoružanja iz BiH suprotno rezolucijama UN i drugim međunarodnim odredbama, donijelo Odluku o obustavi izdavanja dozvola za izvoz naoružanja i vojne opreme iz BiH. Tada je Vijeću

S

Odmrznuto izdavanje dozvola za izvoz naoružanja

Predsjedništvo BiH donijelo je Odluku o stavljanju van snage Odluke o obustavi izdavanja dozvola za izvoz naoružanja i vojne opreme iz BiH.

lasovanje je dostupno na stranici www. posteurop.org/europa2011, a pobjednik će biti proglašen tijekom PostEurop Plenarnog sastanka, 12. i 13. listopada 2011. u Turskoj. Marke EUROPA promoviraju filateliju i podižu svijest javnosti o Europskim zajedničkim korijenima, kulturi i povijesti kao i o njenim zajedničkim ciljevima. Ovogodišnja tema “Šume“ povezana je s Međunarodnom godinom šuma uz suradnju s programom UN-a. Cilj je, kroz razne aktivnosti, povećati svijest o potrebi jačanja održivoga gospodarenja, očuvanja i razvoja svih vrsta šuma u korist sadašnjih i budućih generacija. Obilježavanje Međunarodne godine šuma prigoda je da se javnost educira o dobrobiti koju daju šumski ekosustavi, priopćeno je iz HP Mostar.

G

Hrvatska pošta Mostar sudjeluje u natjecanju EUROPA 2011. za najljepšu marku

ministara naloženo u roku od 60 dana napraviti novi pravilnik kojim će biti utvrđeni kriteriji za izdavanje dozvola za unutarnji i vanjski promet naoružanjem i vojnom opremom.

Ova sad ukinuta odluka o zabrani izdavanja dozvola, donijela je niz problema tvrtkama namjenske industrije, a rijetke uspješne tvrtke i na rub gašenja.

HP Mostar i ove godine izdala je prigodnu poštansku marku EUROPA 2011. – ŠUME, žig i omotnicu prvoga dana. PostEurop svake godine bira temu i organizira natjecanje za izbor najljepše marke EUROPA 2011. koje će završiti 7. kolovoza 2011.

Lipanj / Srpanj 2011

BH Privrednik

73

POSLJEDNJA VIJEST

R

RAK kaznio HT d.d. Mostar sa 25.000 maraka

Regulatorna agencija za komunikacije (RAK) donijela je rješenje kojim se izriče novčana kazna od 25 000 maraka Javnom poduzeću HT d.d. Mostar zbog toga što nije izvršilo pripremu svojih komutacijskih sustava za uslugu prenosivosti telefonskih brojeva i nije razvilo i testiralo servise koji bi mu omogućili korištenje usluga upravitelja Centralne baze podataka, stoji u priopćenju iz RAK-a
AK je 11. veljače 2011. godine donio rješenja protiv osam operatora telekomunikacija u BiH koji nisu izvršili obveze po pitanju realizacije usluge prenosivosti brojeva u fiksnim i mobilnim mrežama, uključujući i HT d.d. Mostar, s jedinstvenom novčanom kaznom od 10 000 maraka. RAK je tada odredio 15. travnja 2011. godine kao krajnji rok za primjenu usluge prenosivosti brojeva u fiksnoj telefoniji. Također, rješenjem se nalaže HT-u d.d. Mostar da s 1. kolovoza 2011. godine izvrši pripremu svojih komutacijskih sustava i priključenje na Centralnu bazu podataka, kako bi se pretplatnicima omogućilo korištenje usluge prenosivosti telefonskih brojeva u fiksnoj telefonskoj mreži BiH, uz upozorenje da će uslijediti teže sankcije u slučaju nepoštivanja ovog roka i naloga, stoji u priopćenju iz Regulatorne agencije za komunikacije.

irektor Federalne uprave za inspekcijske poslove Ibrahim Tirak naveo je kako je nedavnom kontrolom ustanovljeno kako se od 630 pumpi u FBiH, samo njih 127 nalazi bar djelimice u sustavu. Do sada su federalni inspektori zbog nepoštivanja zakona novčano kaznili oko 50 crpki s po 3.400 KM. Tirak najavljuje kako će kažnjavanje biti nastavljeno, te kako bi

D
74

Inspektori prijete zatvaranjem većine benzinskih crpki u Federaciji
kazne mogle preći brojku od milijun KM. najavio je Tirak. Novi sustav trebao bi Federalnom ministarstvu trgovine i inspektorima omogućiti u svakom trenutku znati kakva je gustoća goriva, koliko u njemu ima vode, te trenutnu količinu u spremnicima.

Više od 500 benzinskih crpki u Federaciji BiH moglo biti zatvoreno jer se ne žele uvezati u sustav stalnog nadzora kvalitete goriva i kontrolu prometa, upozorila je Federalna uprave za inspekcijske poslove.
“Ovo je tek prva faza i nećemo se zaustaviti samo na novčanom kažnjavanju. Ukoliko crpke u zadatom roku od 30 dana ne ispoštivaju zakon i ne ugrade mjerne instrumente i softvere za uvezivanje u bazu Federalnog ministarstva trgovine, počet ćemo sa zatvaranjem i pečaćenjem tvrkti”,
Lipanj / Srpanj 2011

BH Privrednik

POSLJEDNJA VIJEST

druge strane, nije iskorišten prostor za znatno bolju privrednu saradnju Bosne i Hercegovine i NR Kine, istaknuo je prilikom razgovora s predsjedavajućim Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Denisom Bećirovićem ambasador NR Kine u BiH Wang Fuguo. Potpunije privredno povezivanje bilo bi logičan slijed prijateljskih odnosa dviju zemalja koji se nerijetko demonstriraju i kroz iznošenje sličnih političkih stavova i međusobnu podršku u međunarodnim okvirima. U tom svjetlu istaknuta je i dobra

S

Kinezi zainteresirani za tržište BiH

Izvjesno je da se radi o području koje im je interesantno za zajednička ulaganja. Veći broj kineskih poduzetnika u ovom trenutku istražuje tržište BiH jer izvjesno je da se radi o području koje im je interesantno za zajednička ulaganja.
suradnja Parlamentarne skupštine BiH i Svekineskog narodnog kongresa kao najvišeg zakonodavnog tijela Kine, ali i potreba da se uspostavljene veze njeguju i dodatno razvijaju. između ostalog, pozdravljena je ideja o osnivanju katedre kineskog jezika ili instituta pri Univerzitetu u Sarajevu koja će značiti novo povezivanje dviju prijateljskih zemalja, saopćeno je iz Sektora za odnose s javnošću PSBiH.

Predsjedavajući Bećirović upoznao je gosta o procesima koji su nastupili nakon formiranja Predstavničkog doma i čije će okončanje značiti punu uspostavu institucija vlasti na nivou Bosne i Hercegovine. Kada je u pitanju suradnja dviju zemalja na kulturnom i obrazovnom planu,

Suton

Lipanj / Srpanj 2011

BH Privrednik

75

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->