Professional Documents
Culture Documents
dr
Rifat
Redovi
Roaje, 2010.
Sadraj
1. Uvod 5
2. Hipoteze.......................................................................... .........................6
.....10
4.3. Organizaciona struktura..................................................................1
0
4.4. Vizija i misija.........................................................................
.........18
4.4.1.Vizija..................................................................
..............................18
4.4.2. Misija.........................................................................
Sredstva
za
proizvodnju............................................................... Marketing i
konkurencija..............................................................
Analiza
trita.............................................................................
....21
6.1.2.Trite prodaje za proizvodni asortiman..........................................23
6.2.
Trite
prodaje
konkurencija..............................................................
25
6.2.1. Kako je preduzee pozicionirano na tritu?..............................................25 6.2.2. Ko su
kupci?.........................................................................
..............26
3
6.2.3. Da li preduzee posjeduje razvijenu prodajnu slubu ili te poslove obavlja neko drugi?..................................................................
....................26
6.2.4. Na koje podruje se plasiraju proizvodi?..........................................27 6.2.5. Ko su glavni
prodaje.......................................................................
....30
6.3. Trite nabavke.....................................................................
..............30
6.3.1. Analiza trita nabavke......................................................................
..31
6.3.2. Trite nabavke za inpute za proizvodnju.................................................33 6.3.2.1. Osnovni
inputi..........................................................................
........33
dobavljaa.....................................................................
...36
6.3.3.3. Cijene pojedinih dobavljaa (za repromaterijal i opremu koja se planira nabaviti)................................................................
..........................36
6.3.3.4. Kriterijumi izbora i saradnje sa pojedinim dobavljaima.............................36 6.3.3.5. Rizici i
prednosti......................................................................
..........36
6.4. Obim, asortiman i vrijednost proizvodnje..............................................37
7. ...............38 8.
8.1.
Ljudski
resursi...................................................................... Ulaganja
Prethodna
i
i
struktura
nova
finansiranja..........................................................41
ulaganja...................................................................4
8.2.
Trokovi
poslovanja..................................................................
..........41
8.2.1. Trokovi osnovnih sredstava.................................................................41 8.2.1.1. Obraun
amortizacije...................................................................
.....41
8.2.1.2. Obraun investicionog odravanja.........................................................43 8.2.1.3. Obraun premije
rashodi.......................................................................
........45
8.2.3. Trokovi obrtnih sredstava....................................................................
46
8.2.3.1. Trokovi osnovnog materijala za tekuu godinu poslovanj...........................46 8.2.3.2. Trokovi pomonog
zarada.........................................................................
.......49
6
stanja..........................................................................
..........53
8.2.5.2. Bilans uspjeha........................................................................
..........55
8.3. Pokazatelji..................................................................
.......................56
8.4. Analiza preduzea..................................................................
..........58
8.4.1. Metod utvrivanja praga rentabilnosti..............................................58
8.5. Rizici.........................................................................
1.Uvod
Tempo promjena u poslovnom svijetu je veoma brz. Naroito konkurencija u veini djelatnosti se odvija sve veom brzinom. Dananja preduzea se svakodnevno suoavaju sa velikim rizicima s jedne strane i sjajnim mogunostima s druge strane. Potrebno je izvriti balans izmeu rizika i mogunosti. To je jedino mogue ukoliko preduzea prate tehnoloke trendove i zahtjeve globalne ekonomije. Veliki broj preduzea nije dobro funkcionisao u sredinama koje su podlone stalnim i dinaminim promjenama. Zbog toga takva preduzea nijesu ostvarivala profite pa su nestala sa svjetskog trita. Preduzea moraju da promijene filozofiju razmiljanja o poslovanju. Od presudne vanosti nijesu samo posjedovanje savremene tehnologije ve je veoma vano poznavanje trita i njegovih zakonitosti. Ukoliko na vrijeme anticipiramo sve potrebe i zahtjeve trita, moemo
8
ostvariti profit.Potrebno je upoznati se sa pravilima igre na tritu. Potroa je kralj i tu je poenta itave prie. Opstanak preduzea i njegov napredak u savremenim uslovima zavisi iskljuivo od mogunosti preduzea da prilagodi svoj proizvodni program, tehnologiju i kvalitet proizvoda zahtjevima savremenog trita. Proizvod se ne proizvodi samo da bi se prodao ve da bi ispunio elje i oekivanja potroaa. To je danas veoma teko realizovati jer je konkurencija sve vea. Preduzea se moraju transformisati u liderska preduzea koja e ostvariti diferentnu prednost na globalnom tritu. Svijest o neophodnosti promjena u poslovanju preduzea mora stalno da balansira izmeu dva nivoa period relativnog spokoja i zadovoljstva i period ispunjen inovativnim promjenama. Da bi se odrao nivo svijesti o neophodnosti promjena potrebni su sistemi obrade informacija o visokim poslovnim performansama savremene informacione tehnologije. Te informacije u sebi sadre podatke o tritu, potroaima, zaposlenima, akcionarima, dobavljaima, konkurenciji i finansijskim rezultatima. Sistemi koji obezbjeuju ove informacije moraju da budu tako razvijeni da pruaju istinite i realne informacije. Ovako formiran sistem omoguava komunikaciju i pomae preduzeu da se lake transformie i uspjenije nosi sa dinaminim promjenama u okruenju. injenica je da su glavni nosioci promjena u preduzeu ljudski resursi. Savremeno preduzee sve vie vremena posveuje razvoju lidera ljudi koji mogu da stvore i na druge prenesu viziju i strategiju. Bez dovoljno produktivnih lidera, stvaranja vizije i osposobljavanja ljudi da prihvate neophodnost promjena nema ni transformacije preduzea. Razvijanje liderstva je dug proces koji nosi sa sobom i odreeni rizik. Taj rizik bi trebalo preuzeti kako bi rezultati bili povoljni.
2.Hipoteze
9
globalne ekonomije.
2. Posmatrano
preduzee
velika
novana
sredstava
ulae
marketing.
3. Konkurentske prednosti gore posmatranog preduzea u odnosu
na konkurenciju su vidljive.
4. Posmatrano
preduzee
koristi
savremene
informacione
preduzee
je
likvidno,
rentabilno,
efikasno
produktivno.
7. Evidentan je uticaj aktuelne ekonomske krize na poslovanje
posmatranog preduzea.
8. Politika ljudskih resursa u posmatranom preduzeu je usklaena
sa strategijom preduzea.
3.Koriene metode
Primarni metod prikupljanja podataka, Sekundarni metod prikupljanja podataka, Istorijski metod, Komparativni metod i Statistiki metod.
4.Osnovno o preduzeu
4.1. Opte informacije o preduzeu
Preduzee Gradina Company iz Roaja je
- privatno preduzee (100% privatnog vlasnitva) i
10
DOO Gradina Company je privatna kompanija koja je osnovana 1989. godine. Vlasnici kompanije su lanovi porodice krijelj Sulja iz Roaja (petorica brae i otac). Meutim, bavljenje preradom mesa u porodici krijelj traje vie od sto godina, tako da je u pitanju porodini biznis. Registrovano je kod Privrednog suda u Podgorici pod brojem 50106831/00. Matini broj preduzea je: 02044919. ifra djelatnosti firme je: 51230. Direktor preduzea je Demal krijelj, diplomirani ekonomista, koji je jedan od vlasnika firme, ali ujedno obavlja i poslove kontakt osobe. Adresa preduzea je: Ibarska br. 2, 84310, Roaje, Crna Gora Telefon: 051 271 087, 271 198, 271 202, Fax: 051 271 066 E-mail: gradinaco@t-com.me Preduzee, poput veine naih firmi, ima prilino iroku registraciju, ali se njegova djelatnost uglavnom svodi na:
- proizvodnju
preradu
mesa
mesnih
preraevina
(mesna
industrija), kao i
- trgovinu mesom i mesnim preraevinama, u okviru koje se izdvaja: 1. veleprodaja (magacin veleprodaje, kao i magacin sirove
koe),
2. maloprodaja
(trenutno
raspoloivih
maloprodajnih
11
Prerada mesa, kao i proizvodnja suhomesnatih proizvoda obavlja se na lokalitetu koji je u vlasnitvu porodice krijelj. Globalno poslovanje kompanije zapoinje sa pokretanjem aktivnosti u domenu nabavke stoke kao i njenog klanja da bi se, nakon zavretka te aktivnosti dobili poluproizvodi koji ulaze u tehnoloki proces prerade mesa (u zavisnosti od vrste). Navedeni proces traje sve dok se ne dobije gotov proizvod. Budui da je rije o dosta kompleksnom procesu, to u cilju njegove to vee efikasnosti, preduzee Gradina Company, u okviru svojih kapaciteta, raspolae posebnom poslovnom zgradom u kojoj se obavlja gore opisani proizvodni proces, kao i poslovnom zgradom u kojoj se nalaze prostorije menadmenta preduzea. Neposredno uz navedeni objekat nalazi se magacin u kome su izloeni proizvodi preduzea kao i proizvodi drugih proizvoaa (veleprodajni objekat). Proizvodnja trajnih proizvoda, kao glavnih proizvoda, obavlja se na opremi i upogonu izgraenom prole godine.U proces prerade i proizvodnje trajnih proizvoda ukljuen je veliki broj maina, tj. opreme, koje predstavljaju nunu kariku u lancu dobijanja finalnog proizvoda. U pogledu navedenog, Gradina Company u svom vlasnitvu
800m2, koji slui za tov junadi, ukupnog kapaciteta 250 grla u jednom turnusu (turnus traje 6-7 mjeseci), tj. 500 grla u jednoj godini,
2. Savremena klaonica sa linijom za klanje krupne kao i linijom za
12
goste, ukupnog kapaciteta 8 apartmana, raspoloive povrine od 160m2. U perspektivi se planira otvaranje pogona za proizvodnju konzervi (patete, gula, gotova jela...). Preduzee na trite plasira suhomesnate trajne i polutrajne (barene) proizvode, proizvode od svjeeg mesa (junee, telee, jagnjee), kao i proizvode od pileeg mesa, te se tu uglavnom radi o sljedeim proizvodima i programima:
- suhomesnati trajni proizvodi (govea pruta, govea pruta
13
FARMA
DEPO
HOTELI
MALOPRODA JA (svjee meso) SKLADITE I IZVOZ KOE OTKUP KOE
14
odgovornou.
pitanju
tipina
firma,
15
sprovoenje, praenje i poboljavanje sistema menadmenta kvalitetom, uestvuje u definisanju i organizaciji sprovoenja korektivnih i preventivnih mjera, priprema i uestvuje u preispitivanju i poboljavanju sistema menadmenta kvalitetom i preispituje efektivnost. Izvrni direktor ________________________________ sistem menadmenta kvalitetom i njegovu
obezbjeuje materijalne resurse, definie politiku i strateke i operativne ciljeve kvaliteta, definie uspostavljanje, primjenu i odravanje sistema
menadmenta kvalitetom po standardu ISO 9001:2008, odobrava Prirunik o kvalitetu i procedure, preispituje efektivnost,
sistem
menadmenta
kvalitetom
njegovu
16
komunicira sa bankarskim sektorom, nosiocima projekta i upravlja poslovima prodaje i nabavke u dijelu veletrgovine i maloprodaje.
Menader prodaje_____________________________________________________ upravlja dokumentacijom sistema menadmenta QMS i HACCP dokumentacijom, pie potrebna uputstva i/ilidrugu dokumentaciju sistema menadmenta kvalitetom i priprema i sprovodi interne provjere i formira izvjetaj o rezultatima provjere. Rukovodilac _______________________________________________ rukovodi HACCP TIMOM, odobrava potrebna HACCP uputstva prirunik, i/ili drugu sistema kvalitetom vezana i za proizvodnje
definie
potrebe
organizuje
-sredstva za odravanje higijene (prostora, zaposlenih), -oprema (nove linije, rezervni djelovi, servisiranje), -HTZ oprema za radnike,
17
- DDD odabir firme, komunikacija i kontrola rada i - usluga uklanjanja konfiskata, komunicira sa dobavljaima, odobrava ih i vrednuje njihove
usluge,
organizuje
prati
realizaciju
procesa
proizvodnje
po
(veterinarsko, sanitarno,
transportno uvjerenje),
- primanje ive robe (mjerenje), - klanje stoke, ienje trupa, hlaenje, rasijecanje, prerada, hlaenje, pakovanje u kutije, skladitenje i isporuka,
definie i obezbjeuje potreban broj radnika i njihovu obuku, upravlja neusaglaenim proizvodima, prati i verifikuje rezultate laboratorijskih ispitivanja, prati zakonske propise koji reguliu proizvodnju hrane iz djelatnosti firme,
uestvuje u definisanju i organizaciji sprovoenja korektivnih
i preventivnih mjera, uestvuje u preispitivanju i poboljavanju sistema menadmenta kvalitetom. Odgovornosti i ovlaenja radnika u proizvodnji i transportu su: Tehnolog u proizvodnji__________________________________________________
18
organizuje radnike i nadgleda odvijanje cijele proizvodnje od dolaska ivotinja do gotovog proizvoda,
nadgleda rad radnika u klanici i proizvodnji,
magacinu i u komorama, prati temperature, vodi i/ili verifikuje definisane zapise (dati u listi obrazaca QMS-a i HACCP-a), trebuje nabavku sirovina, dodataka, ambalae, sredstava za higijenu za potrebe proizvodnje, upravlja neusaglaenim proizvodima, prati i verifikuje rezultate laboratorijskih ispitivanja, prati zakonske propise koji reguliu proizvodnju hrane iz djelatnosti firme, uestvuje u definisanju i organizaciji sprovoenja korektivnih i preventivnih mjera, uestvuje u preispitivanju i poboljavanju sistema
vre prijem i smjetaj stoke, staraju se o ishrani stoke, odravaju higijenu u stonom depou i tovilitu, vre pripremu,
19
rukovodiocem proizvodnje, i istu dovode do vrata klaonice, odgovorni su za pravilan prihvat, smjetaj i ishranu stoke, za zdravstveno stanje ivotinja, pratei njihovo zdravstveno stanje i o svakoj promjeni blagovremeno obavjetavaju rukovodioca proizvodnje, staraju se o odravanju higijene u stonom depou, istovarnoj rampi, pristupnpm putu, krugu i pomonim prostorijama, i obavljaju druge poslove po nalogu tehnologa i drugog ovlaenog lica. Radnici u klaonici:
obavljaju poslove klanja stoke, dranja koe, rasijecanja i druge poslove koji su predvieni tehnolokim procesom klanja, odgovorni su za higijenu, pravilno rukovanje, uvanje i odravanje alata, maina i opreme, odgovorni su za odravanje higijene u svim prostorijama kao i line higijene i obavljaju druge poslove po nalogu tehnologa i drugog ovlaenog lica.
preraevina predviene tehnolokim procesom u preradi, odgovorni su za higijenu, pravilno rukovanje, uvanje i odravanje alata, maina i opreme, odgovorni su za odravanje higijene u svim prostorijama kao i line higijene, i obavljaju druge poslove po nalogu tehnologa i drugog ovlaenog lica. Radnik na odravanju maina i opreme: vri kompletno odravanje svih maina i opreme u klaonici i preradi mesa, odgovoran je za njihovo odravanje i pravilan
20
rad, vodi zapise o odravanju opreme i obavlja druge poslove po nalogu tehnologa. O svom radu izvjetava tehnologa i/ili rukovodioca proizvodnje. Odgovornosti i ovlaenja radnika u prodaji
_________________________________________ vri ugovaranje nabavke i prodaje roba i usluga, izrauje planove prometa roba i usluga, prati njihovu
realizaciju, daje informacije proizvodnji, vri naplatu potraivanja prodate robe, odgovoran je za kvalitet nabavljene robe i blagovremenost otpreme iste, kao i za voenje evidencije o nabavljenim i prodatim robama, podnosi nedjeljne i mjesene izvjetaje o prodaji izvrnom direktoru i obavlja druge poslove po nalogu izvrnog direktora i drugog ovlaenog lica. Voza ____________________________________________________________
izdatom putnom nalogu, vri prevoz putnika i robe, odgovoran je za kvalitetan prijem, utovar, istovar i blagovremen prevoz robe, odgovoran je za predaju robe kupcu ili skladitu, odgovoran je da kupac potpie i/ili stavi broj line karte na otpremnicu fakturu o primljenoj robi, odgovoran je za
21
tehniku ispravnost i urednost odravanja i higijenu vozila, za blagovremenu registraciju vozila, vodi evidenciju o putnim nalozima, utroku goriva, maziva, guma i drugog materijala, vodi evidenciju o pranju i dezinfekciji vozila, i obavlja druge poslove po nalogu izvrnog direktora i drugog ovlaenog lica. O svom radu izvjetava polae raune izvrnom direktoru.
Magacioner _______________________________________________________
za svu robu u magacinu, prati i zapisuje uslove temperature u rashladnim komorama u magacinu, odgovoran je za higijenu i red u magacinu, izdaje robu po principu FIFO, prati dnevne izvjetaje stanja robe u magacinu i dostavlja ih izvrnom direktoru, rukovodiocu proizvodnje i menaderima prodaje. O svom radu izvjetava polae raune izvrnom direktoru. Administrativni _____________________________________________
radnici
Svakodnevno
primanje
porudbina
obavljanje
telefonskih poziva i knjienje izvoda, komunikacija sa kupcima i praenje njihovog plaanja i valute, fakturisanje, sravnjenje kartica i prikupljanje i kompletiranje dokumentacije, provjera stanja magacina u dogovoru sa magacionerom i vrenje nabavke po potrebi. Vode tabelu Zapis o kontroli prijema. O svom radu izvjetavaju polau raune izvrnom direktoru. Knjigovoa ________________________________________________________
22
predavanje PDV-a, vrenje plaanja dobavljaima kao i spremanje dokumentacije potrebne za tendere, spremanje ugovora i uvjerenja, predavanje pote i potrebnih dokumenata za dobijanje garancije banaka, izvravanje poslova u sudu, optini, bankama i zdravstvu. O svom radu izvjetava polae raune izvrnom direktoru.
FARMA, KLANICA MAGACIN KOE I SVJEEG PRERADA MESA SUARA, HLADNJAA OBRADA I PRIPREMA SUHOMESNATI H PROIZVODA PRIPREMA SVJEEG MESA
23
4.4.2. Misija
Misija Gradina Company je da svoje postojanje i predan rad zasniva na sljedeim principima: proizvodnji kvalitetnih proizvoda uz obezbjeenje ispunjenja svih uslova bezbjednosti i higijene i tako ispunjava zahtjeve i oekivanja korisnika, odnosno trita,
da kroz dobru trajnu saradnju sa dobavljaima obezbijedi
24
boljih rezultata, dobrom razumijevanju i potovanju pravila ponaanja svih zaposlenih u firmi, da stalnim uenjem i usavravanjem svih zaposlenih postie rezultate u poslovanju koji omoguavaju vei profit kompaniji kroz kvalitetnije proizvode, bolju uslugu i partnerske odnose. Na osnovu svoje vizije i misije Gradina Company je postavila strateki cilj: postati regionalni lider u proizvodnji mesa i mesnih preraevina koji tei da ostvari kroz postavljene ciljeve:
poboljanje marketinga i prodaje, istraivanje i analiza trita, osvajanje i uvoenje novih mesnih proizvoda,
Srbije, Albanije, Kosova i Turske, osvajanje novih izvoznih trita (2010 2012): Slovenija,
Rumunija, Bugarska i druge zemlje u okruenju, ostvarenje dugoronih izvoznih ciljeva: Centralna i Istona
Evropa,
25
institucijama, inspekcijskim organima, programima TAM i BAS, EBRD, bankarskim sektorom i razvojnim institutima i konsalting agencijama.
5. Sredstva za proizvodnju
Preduzee svoju aktivnost bazira na savremenom nainu proizvodnje, izuzev jednog dijela (suenja trajnih proizvoda) gdje je zadran tradicionalni nain. Preduzee raspolae mainama i pomonim ureajima za ukupan tehnoloki postupak osnovnog proizvoda. Radi se o sljedeim mainama i ureajima:
Kuter, maina koja slui za usitnjavanje mesa i iji kapacitet iznosi 120kg/h,
Mijealica za meso, ija je mo proizvodnje 120 kg/h, Volf, maina koja slui za mljevenje mesa, kapaciteta 100 kg/h, Atmos pe, maina koja slui za barenje, dimljenje i kuvanje mesnih preraevina, kapaciteta 250 kg/3h,
Proces dobijanja proizvoda od mesa odvija se u VII sljedeih faza uz primjenu prateih, neophodnih postupaka:
26
Prva faza se odnosi na otkup ive stoke (5 tona ive mjere u toku
dana),
mjere dobija 2,5 tona mesa (50%). Na liniji klanja je uposleno 4 radnika, dok je ukupni kapacitet (kao to smo naprijed naveli) 5 tona krupne stoke (na 8h) i 300 komada jagnjadi(na 8 h).
aktivnosti pripreme mesa za obradu i proizvodnju, tj. panglovanje, otkotavanje, salamurenje, dodavanje aditiva, smjea i dr. Pri tome od 2.500 kg mesa dobijenog u prethodnoj fazi, u posmatranoj fazi, naprijed navedenim postupcima otpada 30%, tj. ostaje 1.750 kg mesa. Nakon toga slijedi postupak u kome se dodaju aditivi kao i razne druge smjee ime se poveava teina mesa za oko 20%. Posmatrano pojedinano, na liniji panglovanja zaposleno je 3 radnika, dok su ostali radnici rasporeeni na poslove okotavanja, salamurenja i sl. Utreoj fazi angaovane su sljedee maine: o punilica, kapaciteta 2.000 kg/8h, o kuter, kapaciteta 2 tone/8h, o mijealica, kapaciteta 3 tone/8h, o tambler, kapaciteta 250 litara (4 tone/8h), o pik injektor (automatsko soljenje mesa), kapaciteta 2 tone/8h.
radnika, pri emu jedan radnik radi na automatskoj punilici dok je drugi uposlen na klipserici. Ukupan kapacitet koji je mogue ostvariti u navedenoj fazi iznosi 2 tone mesa.
2.000 kg robe izgubi i ostaje nakon zavretka navedene faze 1.400 kg robe. U navedenoj etapi uposleno je 3 radnika, koji rade na sljedeim mainama: o Atmos pe, kapaciteta 800kg/8h, o Punice, ukupnog kapaciteta 5 tona (trajni proizvodi)
odnosno vaganja, etiketiranja, vakumiranja, ambalairanja, itd. Pri proizvodnji mesa obino se od ukupne ive vage mesa (od 5 tona dnevno) dobije oko 28% robe (1.400 kg).
6. Marketing i konkurencija
6.1. Analiza trita
6.1.1. Opte napomene
I ako je opti zahtjev vremena potpunije korienje proizvodnih kapaciteta i fonda radnog vremena (jer se na taj nain najefikasnije i najjeftinije uveava prihod i djelimino rjeava pitanje nezaposlenosti) ipak, odluujui faktor za svako pa i ovo preduzee mora da bude trini barometar. Ako trite apsorbuje odreene prozvode onda je to prilika za uveano sticanje prihoda i profita i jaanje akumulativne i reproduktivne sposobnosti preduzea. Ukoliko preduzee ne uspije da prilagodi svoju poslovnu politiku i proizvodne kapacitete zahtjevima trita nee uspjeti da u svom poslovanju ostvari i ouva rentibilitet pa su onda neminovni negativni pokazatelji koji uslovljavaju i negativne poslovne rezultate.
28
Tako svaka proizvodnja mora da je iskljuivo u funkciji trita. Trite sa svojom apsorpcionom snagom podstie na permanentni porast produktivnosti rada a produktivnost snano utie na poveanje proizvodnje i obima roba na tritu. Trite i potroai su motorna snaga za sve produktivne proizvoae, dok sve one neproduktivne najrigoroznije kanjavaju pa ak dovode i do potpunog nestanka, odnosno gaenja (steaja, likvidacije). Jednom rijeju sve mora biti u funkciji kupca, potroaa i trita. To je osnovni postulat koji mora biti shvaen i prihvaen od strane svih odgovornih i ovlaenih lica preduzea. Bez tog prihvatanja konanog uspjeha. Marketing je poslovna koncepcija ili stav preduzea prema svojoj ulozi u privredi i drutvu i znai usmjerenost ka zadovoljavanju identifikovanih potreba potroaa i privrede u odreenim upotrebnim vrijednostima (proizvodima i uslugama) uz ostvarenje dobiti profita. U teoriji i praksi marketinga u centru panje je potroa i nema
zadovoljavanje njegovih potreba. Tritu se iz dana u dan nude sve vee koliine robe u kojima je potrebno nai prostor i mjesto i za proizvode koje nudi i ovo preduzee. Vrlo esto se u praksi marketing poistovjeuje sa istraivanjem trita to nije ispravno. Osnovna funkcija istraivanja trita sastoji se u tome da se pravi proizvodi sa stanovita svih relevantnih obiljeja (funkcionalnost, kvalilet, cijena i dr.) u pravo vrijeme ponude pravim potroaima, odnosno onim kod kojih postoji potreba za takvim proizvodima i koji raspolau finansijskim sredstvima koja im omoguavaju zadovoljenje te potrebe.
29
Poslovanje se prilagoava i usmjerava prema trinim zahtjevima a trino orijentisano privreivanje pretpostavlja veu primjenu marketinga i ubrzaniji rast poklanja posebna panja produktivnosti rada. S tog stanovita se ovom pitanju u okviru ovog rada. Za
konkretno preduzee veoma je bitan, moda i presudan izvozni marketing. Ovo sa razloga to se mora iznai orijentacija plasmana proizvoda prema inostranom tritu radi iskoriavanja kapaciteta, prelivanja tehnikog know-how, finansijskih sredstava i sl. Kao to su ideje i sl. U svakom preduzeu kanali prodaje su od izuzetnog znaaja kao
instrument marketing mix-a radi konkretne primjene. Ovom preduzeu za izbor i opredjeljenje preporuujem sljedee
kanale distribucije i to: -prodaja preko trgovinskih putnika, -prodaja preko svojih zaposlenih-direktna prodaja putem prezentacija,
- direktna prodaja,
-prodaja preko specijalizovanih trgovinskih preduzea, -reklamna prodaja, prospekti, filmovi, dijapozitivi, propaganda na samom mjestu prodaje i sl., -web site page i internet, -izlobe proizvoda, -sajmovi, -bilbordi, -sredstva javnog informisanja, -privredna propaganda , -novine i asopisi, -svjetlee reklame, i sl.
30
proizvodima,
- Tree, zbog blizine i vie vrsta mogunosti prevoza,
31
bliem okruenju, -Sedmo, pristupanost kupaca i -Osmo, poznavanje navika i mentaliteta kupaca sa ovog podruja. Veoma bitna rezerva a samim tim i ansa za plasman proizvoda ovog preduzea jeste trite EU. Ovo iz razloga obezbjedjivanja zadovoljenja potreba u prvom redu naih sudjednih drava (Italija, Grka, Austrija) ali i trita Francuske, panije, Njemake gdje postoji veliko interesovanje za mesom i mesnim sortimentima sa zdravog podruja. to se tie trita u okruenju i to: Kosova, Hrvatske, BiH, Srbije, Makedonije, treba napomenuti da su to tradicionalni kupci posmatranog preduzea i da je svaka koliina izvezene robe prodata u najkraem roku. Trite za ovim i ovakvim proizvodima postoji, kako domae lokalno i regionalno tako i strano. Posmatrano preduzee u kontinuitetu treba i mora pratiti potrebe trita i rad konkurencije i osmisliti i metod da se u okviru tih agregata potronje i plasmana proizvodi ovog preduzea. nain i nau i
32
grupacija sa srednjim i viim nivoom ivotnog standarda. Dakle ovo je nesporna injenica od koje se polazi u dalju obradu.
stabilno pozicionirana I ima na desetine poslovnih partnera (kupaca i dobavljaa) kod kojih je dokazala kvalitet, povoljne i realne cijene, potovanje rokova i termina isporuke I sl. U dokumentaciji posmatranog preduzea konstatuje se da e ovo preduzee svoj proizvod pozicionirati kao domai, vrhunskog kvaliteta po pristupanoj cijeni to e podrati i kampanja Vlade Crne Gore o promociji u svijetu crnogorskih proizvoda.
6.2.2. Ko su kupci?
Veliki je broj potencijalnih kupaca pa se zbog toga ovdje nabrajaju samo neki.
33
regionalnom tritu, sadanji i potencijalni, uglavnom su: - MEX doo Podgorica, - VOLI doo Podgorica, - BOCOLA doo Podgorica, - ELKOS doo Pe,
- strani partneri iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Bugarske, Rusije - graani radnici na privremenom radu u inostranstvu
gradjani optina Roaje, Berane, Plav, Bijelo Polje, Kolain, Pljevlja, Podgorica, Tutin, Novi Pazar, Pe, akovica, Pritina, Prizren. Gradina procjenjuje da e za ove proizvode posebno interesantno trite biti trita Crne Gore, Kosova, Hrvatske, Italije, BiH, Srbije i Makedonije iz razloga to ovi proizvodi vae za zdrave i bezbjedne za ishranu. Preduzee Gradina Company d.o.o. se mora bazirati na pojaanje marketinga i izgradnju brenda koji e biti poznat kupcima u Crnoj Gori i van nje. Do sada je Gradina poznata u Crnoj Gori kao proizvoa svjeeg goveeg i teleeg mesa i mesnih preraevina, ali priprema agresivan marketinki nastup na tritu okolnih zemalja.
6.2.3. Da li preduzee posjeduje razvijenu prodajnu slubu ili te poslove obavlja neko drugi?
Gradina posjeduje sopstvenu slubu za prodaju. Medjutim, ova sluba e se morati kompletirati, po ocjeni obradjivaa, sa jo 2 specijalista za marketing i prodaju.
34
Pored toga investitor e prodaju vriti i preko angaovanih lica van radnog odnosa u formi ovlaenih trgovakih putnika. Prodaja putem prezentacija i neposredna prodaja osmiljena na savremen nain e takodje biti zastupljene. Prodaji e biti posveena najvea mogua panja. Sav menaderski tim u sutini bie ukljuen u prodaju. Za sada prodaja se odvijala preko veletrgovine i maloprodajnih
objekata ali i na drugi nain tj. kroz maloprodaju u proizvodnji mada takav nain ne moe dati zadovoljavajue rezultate. Zbog toga je ovdje data preporuka za niz drugih aktivnosti koje bi trebalo manadment da preduzme za stvaranje uslova za poveanje prodaje.
- OVAKO Sarajevo,
35
Seid Bahovi Company d.o.o. - PIVKA Ljubljana, - LIJANOVI iroki Brijeg, - GAVRILOVI Petrinja.
ostale uslove marketing miksa u prednosti, odnosno povoljnije i to koja je pristupana za kupce, obezbijeeni sopstveni transport, poznavanje mentaliteta kupaca, saradnju sa glavnim trgovinama na domaem tritu. Plasman finalnih proizvoda je obezbijeen na domaem i dijelom na inostranom tritu putem dugoronih ugovora o saradnji. U tom smislu program za proirenje proizvodnih kapaciteta za proizvodnju teleeg i goveeg mesa i suhomesnatih proizvoda e imati prednosti u povoljnim karakteristikama po svakom osnovu i kvalitetu.
relativno znaajnog interesovanja kupaca sa tog proizvodima, kvaliteta proizvoda i njegovih posebnosti i
trita za ovim
- etvrto,
zbog
specifinosti,
- Peto, zbog povoljnih cijena koje se na tom tritu mogu postii, - esto, zbog velike koncentracije kupaca na jednom mjestu ili
bliem okruenju,
- Sedmo, pristupanost kupaca, povezanost sa putnom mreom, - Osmo, poznavanje navika i mentaliteta kupaca sa ovog podruja,
36
investitor nalazi u sreditu okruenja gdje su distribuirani kupci, kao i makro lokacije,
- Deseto,kao bitno je i to to Gradina kao glavni repromaterijal za
svoju proizvodnju koristi sirovinu koju ima u neposrednom okruenju tj. u samom mjestu proizvodnje. Ovakvi proizvodi se proizvode u Crnoj Gori, bar prema mojim saznanjima, samo kod dva vea proizvoaa, dok su ostalo male koliine kod individualnih proizvoaa. Prednosti ovih proizvoda su to se proizvode na savremenim mainama-opremi, proizvodi su izuzetnog kvaliteta, koristi se sirovinska baza od mesa stoke na lokalnom tritu sa niim cijenama i odlinog kvaliteta, korienje iskusnih radnika i sl. Sa ekolokog stanovita proizvodi preduzea Gradina Company imaju niz prednosti jer koriste meso od stoke iz okoline Roaja i Berana, sredine koja je ouvana i jo uvijek nezagaena. Rizici mogu biti pojava nekog za sada nepoznatog proizvoda koji bi bio supstitut ovom proizvodu. Zatim, dalje drastino poveanje ekonomske krize i eventualno potpuno obustavljanje prodaje, to je i u najpesimistikijoj prognozi gotovo nevjerovatno.
37
se ve prepoznaje kao neko od kvaliteta i potovanja rokova isporuke sa povoljnim cijenama mesa i mesnih preraevina. To je za nae prilike lokalne i regionalne veliko podruje i veliko trite. Sve analize govore da e Gradina u ukupnoj prodaji participirati sa znatno veim procentom od ovdje projektovanog. Realno se oekuje da e uee Gradine u roku od narednih 2-3 godine biti u rasponu izmedju 1/ 5 do maximalno 1/4 tog agregata trita. Oekivanja Gradine su optimistika, da e to biti iznad 1/3 to se u projekcijama ne smije
uzimati kao pouzdano, jer za to u ovom momentu nema valjane argumentacije i potpune sigurnosti.
Seid Bahovi Company d.o.o. -sajmovi, -lijepo dekorisani izlozi, -bilbordi, -sredstva javnog informisanja, -privredna propaganda , -novine i asopisi, -svjetlee reklame, i sl.
39
bitnog interesa trini poloaj preduzea koje nabavlja i konstelacija, odnosno, odnosi konkurencije na tritu nabavki. Pri utvrivanju potreba za proizvodno preduzee gdje je od znaaja kakve sirovine i pomone materijale moe da upotrijebi od velikog je znaaja i metod i irina nabavljanja ponuda (pismena, nesamostalni posrednici, sajam, berza). Pri pregovaranju sa dobavljaima, uporeenju njihovih ponuda i najzad zakljuivanju ugovora od velikog su interesa razne trgovinske klauzule kojima se reguliu kondicije isporuke odnosno preuzimanja. Nadzor nad izvrenjem ugovora u pogledu termina isporuke, koliine, kvaliteta i sl.Takoe je od velikog znaaja i predstavlja jedan od istaknutih zadataka nabavne slube u ovom preduzeu. Kako je u ovom radu dominantna panja posveena tritu prodaje i prodajnom marketingu mogao bi se stei pogrean utisak da je nabavno trite periferno i zanemareno. Zbog toga je znaajno da se marketing upotrebljava i u nabavnom poslovanju. Da je to od koristi potvruje misao dobit esto lei ve u samoj nabavci. Filozofija marketinga zasniva se na zadovoljavanju potreba na tritu a to znai da se nabavni marketing protee i na prodajno trite jer su njegovi zadaci, s obzirom na postavljene ciljeve da nae optimalno rjeenje na nabavnom tritu. Ovako shvaen marketing, dakle znai sistematino istraivanje nabavke kao podloge za oblikovanje politike nabavke, koja se ne zasniva samo na podacima nabavnog trita nego slui kao instrumentarij nabavne politike, tj. za stvaranje dugoronih uslova, svrsishodnih za to bolje zadovoljenje potreba svojih kupaca. Razumljivo je da nabavni marketing nema takvog znaaja u uslovima kada nabavno trite predstavlja usko grlo, odnosno u sluajevima pomanjkanja roba, odnosno reprodukcionog materijala. Marketing kao i tvrdnja mnogih strunjaka da
40
sredstvo za oblikovanje trita predstavlja svrsishodnu djelatnost svih raspoloivih instrumenata marketinga. Analogno prodajnom i nabavno podruje moe se podijeliti na informacijske instrumente istraivanja nabavnog trita na jednoj, i akcijske instrumente nabavne politike na drugoj strani. Prikupljanje informacija zadatak je istraivanja nabavnog trita. Zadatak nabavne politike je oblikovanje nabavnog trita koje omoguava nesmetano odvijanje drugih procesa u preduzeu. Kao veoma bitan segment trita nabavke jesu supstitucija odnosno, zamjena sirovina i proizvoda. Supstitucija, odnosno zamjenljivost je u oblasti reprodukcione potronje svojstvo dva ili vie proizvoda da zadovolje odreenu potrebu proizvodnje ili potroaa usljed ega se ovi proizvodi mogu zamjenjivati u potronji. Ovo je bitno iz razloga to najee zamjena proizvoda u potronji nastaje kao rezultat promjene cijena. Neto suptitucioni efekat kod zamjenljivih proizvoda, roba ili materijala ima pozitivni predznak pa se fenomen zamjenljivosti i njen intenzitet mogu utvrivati empirijskom analizom vremenskih serija trine statistike. Uvoenje proizvoda koji potpuno ili djelimino sa pojavom novih supstituiu postojei proizvod zasniva se na strategiji razvoja proizvoda a koja je nuna da bi preduzee ilo u korak tehniko-tehnolokih rjeenja u datom podruju proizvodnje. Dobra koja se meusobno zamjenjuju u procesu potronje i procesu proizvodnje se iskljuuju. Postoje potrebe koje se mogu zadovoljiti razliitim dobrima, odnosno supstitutima. I ako ne na sasvim jednak nain jednu istu potrebu moemo zadovoljiti alternativno, upotrebom razliitih dobara.
veliki
- svjee junee meso, kao osnovni input koji uestvuje sa preko 50% svih inputa, -svjee telee meso, - svjee pilee meso, -svjee jagnjee meso, -svjee ovje meso, -zaini, -ambalaa i dr. Veoma su bitni i inputi: -elektrina energija, -naftni derivati-goriva, -rezervni djelovi. Ostali inputi su od manjeg ili simbolinog uea u proizvodu, ne raunajui tu naravno radnu snagu kao poseban input. U prvom redu radi se o vodi koju obezbjeuje investitor sa vodovodne mree iz vodovoda. Zatim su tu jo i elektrina energija koja je obezbijedjena dovoljnog napona na samoj lokaciji. Zatim, sredstva higijene i zatite radnika kao i alati i sl. Naglaavamo da Gradina u svojoj reiji uzgaja stoku za proizvodnju mesa, dobavlja mladunad krupne stoke (telad) koja u odreenom vremenskom periodu uz potrebnu kvalitetnu ishranu i poseban reim nadzora izrastaju u stado tovnih junadi. Kada se utvrdi zrelost i dovoljan prirast ive mase junadi vri se odabir i usmjerava za klanje. Ovaj tzv. produeni tov teladi je tehnologija koja je najpogodnija za investitora jer se uzima tele teine oko 120 150 kg teine i starosti 14 nedjelja i pri emu pri tovu predvienom u ovom programu dostie za
42
26 nedjelja oko 450 500kg ive mase u prosjeku. Odnosno ima dnevni prirast oko 1.200 grama do 1.400 grama. Kljuni input za uspjenost poslovanja ovog preduzea jeste
obezbeenje dovoljne koliine kvalitetnog teleeg, juneeg i jagnjeeg mesa po prihvatljivoj povoljnoj cijeni. Za nabavku ovog inputa Gradina Company ima razvijenu i kvalitetnu otkupnu mreu. Takoe, u svom sastavu ima i farmu za uzgoj stoke. Zato je potrebno da sektor marketinga kod preduzea saini vrlo precizan operativan projekat sa svim potrebnim analizama nabavnog trita. Vrlo je vano edukovati lica za koordinaciju kupovine osnovnog inputa. Na kratki rok ovaj input se moe obezbijediti na razne naine. Za dugoronu orijentaciju potrebne su temeljne pripreme i saradnja ugovaranje kooperativnih odnosa sa sadanjim i potencijalnim uzgajivaima stoke na lokalnom i regionalnom tritu.
43
6.3.3.1. Kriterijumi izbora i saradnje sa pojedinim dobavljaima Autor ovog rada je miljenja da bi za donoenje odluke o uspostavljanju trajne saradnje sa pojedinim dobavljaima slijedei kriterijumi mogli biti znaajni za preduzee Gradina Company d.o.o. Roaje i to : -pouzdanost -potrebni inputi -predviene koliine -rokovi isporuke -kvalitet mesa -cijena -da li postoje barijere za isporuku -da li se moe napraviti kooperantski odnos sa dobavljaima Nain plaanja : U gotovini % Na kredit % Broj dana kreditiranja od dobavljaa (prosjeno) 80,00 20,00 15-30 75,00 25,00 Trite doma e strano
6.3.3.2. Udaljenost dobavljaa Svi dobavljai su na maloj udaljenosti od proizvodnog pogona preduzea. To je od znaaja za redovno i uredno snabdijevanje preduzea ivom stokom i da preduzee ne mora da dri velike
44
gazdovanja zalihama. 6.3.3.3. Cijene pojedinih dobavljaa ( za repromaterijal i opremu koja se planira nabaviti) Cijene ive stoke su na tritu lokalnom uglavnom ujednaene tako da nema bitnih razlika i odstupanja. Razlike e se odnositi na kvalitet jer za ovu proizvodnju je potreban veoma dobar kvalitet mesa. Pored toga razlike e se odnositi na to da li se radi o starijem ili mlaem stonom fondu. To e uticati na razlike u cijenama nabavne sirovine. 6.3.3.4. Kriterijumi izbora i saradnje sa pojedinim dobavljaima To su: -pouzdanost, -potrebni inputi i mogunost njihovog kompletnog obezbjeenja, -predviene koliine i mogunost blagovremene isporuke u koliini i traenom asortimanu, -rokovi isporuke, -kvalitet proizvoda, -cijena, -da li postoje barijere za isporuku zbog propisa stranih zemalja ili naih propisa,
- da li se moe napraviti kooperantski odnos sa dobavljaima to e
se nastojati realizovati nakon poetka proizvodnje i sl. 6.3.3.5. Rizici i prednosti Prednosti ovakve saradnje sa dobavljaima su viestruke. Vei dio inputa se obezbeuje na lokalnom i domaem tritu. Manji dio inputa e se uvoziti. Mogunost kooperantskog odnosa sa nekim dobavljaima
45
odreenom vremenskom periodu uz potrebnu kvalitetnu ishranu i poseban reim nadzora izrasta u stado tovnih junadi. Preduzee je izgradilo prostor (tala)dimenzija 15 x 8 m sa svim infrastrukturnim sadrajem na povoljnoj lokaciji i podesni su za farmerski tip tova junadi. Kada se utvrdi zrelost i dovoljan prirast ive mase junadi vri se odabir i usmjerava za klanje. Ovaj tzv. produeni tov teladi je tehnologija koja je najpogodnija za preduzee jer se uzima tele teine oko 120 150 kg teine i starosti 14 nedjelja i pri emu pri tovu predvienom u ovom programu dostie za 26 nedjelja oko 450 500 kg ive mase u prosjeku. Odnosno ima dnevni prirast oko 1 ,200 grama do 1,400 grama. Propisanim reimom tova junadi tele teine 120 150 kg teine starosti 14 nedjelja za 26 nedjelja tova dostie teinu oko 450 kg ive mase u prosjeku. Treba navesti i to da region u kome se realizuje proizvodnja mesa i suhomesnatih proizvoda Gradina Company je ekoloki ouvan. U njemu nema industrije koja zagauje okolno zemljite i vodu, tako da je proizvod ekoloki zdrav i izuzetno privlaan za strano i domae trite.
46
Suhomesnati trajni proizvodi su: govea pruta, govei suduk, govea ajna kobasica, govea dijetalna kobasica, telee dimljeno suvo meso, ovje suvo meso, junei parizer, junea kobasica, govei narezak, junei narezak, kulen, junea unka. Suhomesnati polutrajni - bareni proizvodi su: junea kobasica, junea rotiljska kobasica, junea kosovska kobasica, junei debraciner, dimljena junetina, pilei parizer, pilea virla. Osim svjeeg juneeg, teleeg i jagnjeeg mesa, GRADINA COMPANY veoma uspjeno plasira na trite i juneu i goveu kou, telee i junee srce, bubrege, jetru, glave i dr.
7.Ljudski resursi
Ovdje definisana, projektovana struktura rasporeda zaposlenih po organizacionim djelovima preduzea, ne moe se posmatrati kruto, ve vie kao orijetaciono usmjerenje po segmetntima preduzea. Ovo sa razloga to se radi o malom preduzeu kod kojeg zaposleni obavljaju poslove prema potrebi u bilo kojem dijelu preduzea, prema njihovim sposobnostima. Projektovani projektovanog broj zaposlenih je sasvim i dovoljan za za drugu realizaciju polovinu
obima
proizvodnje
prodaje
2010.godine kao i
povremene poslove angaovati lica sa trita, dakle koja nijesu u radnom odnosu kod ovog preduzea.
47
1 2 3
IZVRNI DIREKTOR Direktori sektora Knjigovodstveno finansijski poslovi Odrzavanje opreme Odrzavanje opreme Radnici u proizvodnji Transportni radnici i tehnicke
VSS
5 6 7
2 34 35
radnici u prodaji
UKUPNO
80
48
Tabela 2. Struktura zaposlenih po organizacionim djelovima preduzea Imajui u vidu da je ponuda veoma strune radne snage iz ove djelatnosti velika to je i povoljnost za preduzee velika da obezbijedi potrebnu radnu snagu iz raspoloive ponude. Ovome su doprinijeli i kapaciteti u bliem okruenju koji su u prvom redu zbog vlasnitva (dravnog, javnog) prestali sa radom pri emu je bez posla iz mesoprerade ostao veliki broj iskusnih i strunih kadrova. U narednoj tabeli daje se projektovani broj zaposlenih prema strunoj spremi koji je poeljan za obavljanje ovih poslova. Pored formalnog raspolaganja odredjenom strunom spremom veoma je bitno istai da ne treba robovati tome ve u radni odnos primiti i zaposlene koji
49
imaju strunu i radnu sposobnost i ako nemaju ba sve formalne dokaze za potreban nivo strune spreme. Preduzee e prilikom odabira potrebnih kadrova provesti potrebne testove radi provjere znanja i sposobnosti zaposlenih.
Broj izvrilaca 9 2 34 35
UKUPNO:
80
Kr d e it
So st e p vn o u e e
5 2 .3 6 0 .5 6 8 ,0 4 .8 8 0 0 8 ,0 5 6 .2 4 0 .5 7 7 ,0 3 1 .0 9 0 .9 4 2 ,0 2 7 .0 0 0 .8 7 0 ,0
Uun kpo
5 2 .3 6 0 .5 6 8 ,0 2 0 8 ,0 4 .8 8 0 5 6 .2 4 0 .7 7 7 ,0 4 1 .0 9 0 .1 4 2 ,0 2 7 .0 0 0 .8 7 0 ,0 1 2 .0 9 0 .1 9 2 ,0 1 8 0 ,0 0 .0 0 0 4 0 2 ,0 1 .0 2 0 1 4 .2 3 0 .2 3 2 ,0 5 6 .2 4 0 .7 7 7 ,0
2 0 0 ,0 0 .0 0 0 2 0 0 ,0 0 .0 0 0 2 0 0 ,0 0 .0 0 0
2 0 0 ,0 0 .0 0 0
9 9 2 ,0 2 .0 9 0 1 8 0 ,0 0 .0 0 0 4 0 2 ,0 1 .0 2 0 1 4 .2 3 0 .2 3 2 ,0
2 0 0 ,0 0 .0 0 0
5 6 .2 4 0 .5 7 7 ,0
51
1 3 .0 0 0 .2 7 0 ,0
1 ,0 0 0
1 3 0 ,0 2 .7 0 0
4 1 .0 0 0 .1 4 0 ,0
1 6 0 ,0 5 .7 0 0
Druga godina ( obraun amortizacije ) Graevinski objekti:( 2.877.000 33.000 ) = 2.844.00 x 1,15 % = 32.700 Oprema: 144.030 ( 1.237.000 123.700 ) = 1.113.300 x 10 % = 111.330 ukupno:
Trea godina ( obraun amortizacije ) Graevinski objekti:( 2.844.000-32.700) = 2.811.300 x 1,15 % = 32.300 Oprema: 132.497,00 (1.113.300 111.330 ) = 1.001.970 x 10 % = 100.197 ukupno:
etvrta godina ( obraun amortizacije ) Graevinski objekti:( 2.811.300 32.300 ) = 2.779.000 x 1,15 = 31.960 Oprema: (1.001.970 100.197) = 901.773 x 10 % = 90.177 ukupno:
52
Peta godina ( obraun amortizacije ) Graevinski objekti:( 2.779.000 31.960 ) = 2.747.040 x 1,15 % = 31.590 Oprema: 112.750,00 (901.773 90.177) = 811.596 x 10 % = 81.160 ukupno:
estagodina( obraunamortizacije ) Graevinskiobjekti:( 2.747.040 31.590 ) = 2.715.450 x 1,15 % = 31.228 Oprema: 104.272,00 Tabela 5. Obraun amortizacije 8.2.1.2. Obraun investicionog odravanja Pored amortizacije koja slui za konanu zamjenu osnovnih sredstava, trokovi odravanja su neophodni da bi osnovna sredstva "zadrala
53
(811.596 81.160) =
predvienu formu". Osnovica za izraunavanje troka odravanja obino se rauna kao procenat od amortizacije, ali je zbog este promjene zakonskih stopa ostavljena mogunost da ih izraiva sam unese na osnovu svojih kratkoronih i dugoronih ciljeva.
20,00 31.340,00 %
54
Stopa
Iznos
2009.god. I-godina
4.114.000
1,00 %
41.144,00
IV-godina
3.680.306
VI-godina
3.445.419
Peta godina
112.750 x 20 %
esta godina
104.272 x 20 %
20.855,00
55
8.2.2.Finansijski rashodi
Finansijski rashodi predstavljaju troak kamate za period otpate kreditnih sredstava. Dobijaju se na osnovu amortizacionog plana i predstavljaju zbir kamata za reprezentativnu godinu. Visina zajma preduzea Gradina Company iznosi 200.000 EUR. Mjesena kamatna stopa iznosi 0,39%, a godinja 4,75%. Rok vraanja zajma iznosi 54 mjeseca. Mjesena rata zajma iznosi 4.111,82 EUR.
r/ b
Naziv materijala
Godinji trokovi
1.015.000.00 567.000.00 300.000.00 128.000.00 120.000.00
1, GOVEE MESO 2, TELEE MESO 3, JUNEE MESO 4, JAGNJEE MESO 6. OVIJE MESO KUPLJENA ROBA IROKE POTRONJE 7. ZA TRGOVINU U MARKETIMA KOMPANIJE
2.600.000.00
Ukupno
4.730.000.0 0
57
r/b 1 ZAINI
Naziv materijala
Godinji trokovi 70.000.00 17.000.00 12.000.00 12.000.00 80.000.00 17.500.00 12.000.00 4.500.00 10.000.00 17.500.00 500.00 1.500.00
20.000 34.000 600.000 600.000 20.000 50.000 20.000 30.000 40.000 70.000
2 AMALAA 3 ETIKETE 4 DEKLARACIJE 5 ADITIVI 7 SO 8 SOJA 9 PRIRODNA CRIJEVA 10 KOLAGEN OMATAI 11 POLIAMIDNI OMOTAI 12 KONAC ZA VEZIVANJE 13 VRECE 14 PVC GAJBE 15 PVC KESE ZA VAKUMIRANJE 16 SELOTEJP 17 Ukupno
M M M
KOM
2.000 50.000
5.00 0.1
270.000.0 0
58
1000.00 x 12.000.00 12 5.000.00 x 12 3.500.00 x 12 250.00 x 12 300.00 60.000.00 42.000.00 3.000.00 21.300.00
Sadrane su rezerve u ovdje datim trokovima jer je uzet u obraun troak prevoza i toplog obroka za 12 mjeseci a ne za stvarnih 11 mjeseci kao i kod nekih drugih trokova.
59
8.2.3.4. Trokovi
zarada
Ukupan trosak / jed.radn. (4+6) Ukupan troak 3x7
Net plata / Ukupna Porezi i neto dopr./ Broj Jedn.radni izvrila ku Plata 3 x Jedn.radni ca 4 ku
2
VSS VSS VKV SSS
3 9 2 34 35
UKUPNO :
18.360.00 80
27.230.00
326.760.00
60
r/ b
Elementi
Godinji promet
OBRTNA 1. SREDSTVA Zalihe osnovne sirovine i repromaterijala Nedovrena proizvodnja Zalihe gotovih proizvoda Potraivanja od kupaca iro-raun ODBITNE 2. STAVKE Dobavljai Amortizacija Bruto zarade NEDOSTAJUA 3. OBRTNA SREDSTVA 5.237.991,00 143.017,00 326.760,00 30 30 30 12 12 12 500.000,00 90 4
81.250,00
60 60 15 6
6 6 24 60
61
Nedostajua obrtna sredstva investitor obezbeuje iz ve stvorenih sredstava koja posjeduje po bilansu stanja 2009. i to zakljuno sa 31.12.
r/b
Proizvod
2010.
607.000.00 827.000.00 157.000.00 233.000.00 21.000.00 330.000.00 117.000.00 100.000.00 57.000.00 47.000.00
2011.
655.000.00 890.000.00 170.000.00 250.000.00 22.000.00 356.000.00 126.000.00 110.000.00 62.000.00 50.000.00
1 Telee svee meso 2 Junee svee meso 3 Govee meso 4 Jagnjee meso 5 Jaree meso 6 Govei prut 7 Govei suduk 8 9 Goea polutrajna kobasica Govea vakumirana kobasica
10 Govea virla
62
2.500.000.00
3.000.000.00
UKUPNO :
5.213.000.00
5.924.000.00
Tabela 13. Obraun ukupnog prihoda za 2009. i 2010. godinu Kada je formiranje ukupnog prihoda u pitanju pojedinano je raeno za prve dvije godine tj. za tekuu godinu u kojoj preduzee planira kreditno zaduenje kada bi koristilo sredstva 12 mjeseci u grace periodu a to je kako smo rekli 2009-godina,zatim 2010-ta godina u kojoj preduzee koristi sredstva takoe u grace periodu i na kraju je prikazan plan prihoda u godini kada se rauna da e doi do potpunog uhodavanja kako u procesu proizvodnje tako i u procesu prodaje kroz mreu marketa koja e se osavremeniti i uveati u buduem periodu a to je upravo i godina kada se poinje i sa vraanjem kredita a to je 2011. godina. Poslije isteka ove prve dvije godine predvia se da e u kontinuitetu do 2024.godine biti poveanje prihoda za 5 % u odnosu na svaku prethodnu godinu.
63
64
OSNOVNA SREDSTVA
(stalna imovina ) Poslovni objekti
4.524.051,00
2.877.000,00
1.237.029,00
410.022,00
OBRTNA SREDSTVA
1.243.223,00
A+B
UKUPNO
5.767.274,00
SOPSTVENA SREDSTVA
5.567.274.00
POZAJMLJENA SREDSTVA
200.000,00
Tabela 14. Bilans stanja Na osnovu predhodnih razmatranja vri se projekcija bilansa stanja..
65
66
R. br. 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. Prihod
Pozicija Ostali poslovni dobici Izvren i kapitalizovan rad od strane pred. za sopstvene svrhe Promjene na zal. gotovih proizv. i nedovr. proizvodnje Utr. sir. u toku per. (za trgov. preduz. kuplj. roba i potr. mater.) Trokovi zaposlenih Amortizacija Umanjenje vrijednosti nekretnina, postrojenja i opreme Ostali poslovni rashodi Profit od poslovnih aktivnosti Neto finansijski troak Uee u dobiti pridruenih pravnih lica Porez na dobitak Neto dobitak/gubitak od diskontnih poslova Neto profit/gubitak za obraunski period Pripada: Vlasnicima kapitala mati.pravnog lica Manjinski interes
2008. 2.224.301 57.618 -183.653 126.601 1.878.590 85.905 75.770 0 153.021 145.685 109.876 0 3.223 -275 32.311
2009. 2.583.516 28.547 -307.906 -24.493 2.494.068 80.155 66.422 0 117.163 186.653 158.846 0 2.503 -2.056 23.248
32.311 0
23.248 0
67
Poslovanje preduzea
8.3. Pokazatelji
U okviru ovog pogavlja obrauju se statiki pokazatelji posmatranog preduzea. Posmatrano preduzee je podiglo kredit i ulo u ozbiljan
investicioni projekat kojim planira da povea profit. Ekonomski vijek trajanja tog investicionog projekta je est godina. Ova ocjena je uraena na osnovu podataka za reprezentativnu drugu godinu, kao godinu optimalne realizacije i maksimalnog kreditnog optereenja.
1.934,28 po radniku 72.090.92 po radniku 0.02683 ili 2,683 % 1,0296 0,0518 0,0346 3,8773
Rentabilnost rada
Investicije prema broju radnika Akumulativnost Ekonominost Reproduktivna sposobnost Dugorona zaduenost Koeficijent pokria iz ukupnog duga
Poslovanje preduzea
Rentabilnost rada.
Vrijednost investicija: broj radnika = 5.767.274,00 : 80 = 72.090,92 56 Akumulativnost akumulacija Akumulativnost = -----------------------------------------------------100 Investicije u osnovna i obrtna sredstva x
Ekonominost proizvodnje
Poslovanje preduzea
Reproduktivna sposobnost Akumulacija + amortizacija Reproduktivna sposobnost =------------------------------------------------------------Investicije u osnovna i obrtna sredstva = 298.772,77 : 5.767.274,00 = 0,0518
Dugorona zaduenost pokazuje koliko na svaki euro pasive otpada na sredstva iz pozajmljenih izvora . 200.000,00 : 5.767.274,00 = 0.0346
Koeficijent pokria iz ukupnog duga pokazuje da li i koliko je bruto dobit sposobna da "pokrije" obaveze programa prema njegovim kreditorima za odnosnu godinu. anuiteti kamate i glavnice) ( obrada uzeta za treu godinu projekta jer se tada u itavoj godini vraaju
70
Poslovanje preduzea
Izraen u minimalno prihvatljivom obimu proizvodnje odredjuje se prema formuli : = FIKSNI TROKOVI / UKUPAN PRIHOD-VARIJABILNI TROKOVI
FT =
657.522,oo
---------------------------------------- = ------------------- = 0,7470 ili 74.70 % 6.220.000.00 5.339.821.00 Qmin = 74,70 % 880.179.00
Mara pokria predstavlja razliku izmeu prihoda od prodaje i varijabilnih trokova (promjenjivi izdaci). 6.220.000.00 5.339.821.00 = 880.179.00
Poslovni dobitak predstavlja razliku izmeu mare pokria i fiksnih trokova (stalnih izdataka). 880.179.00 - 657.522,00 = 222.657.00
Bruto dobitak je jednak razlici izmeu poslovnog prihoda i ukupnog rashoda. 6.220.000.00 - 5.997.343.00 = 222.657.00
Neto dobitak je konano jednak razlici izmeu bruto dobitka i poreza iz finansijskog rezultata. 222.657.00 . 20.039.13 = 202.617,87 (204.408.75 iz Bilansa Uspjeha, II godina trea kolana)
71
Poslovanje preduzea
Prag rentabilnosti Mara pokria Poslovni dobitak Bruto dobitak Neto dobitak
8.5.RIZICI
Kao uglavnom svako tipino preduzee i ovo preduzee nije imuno od problema rizika I nepredvidivih situacija koje mogu nastati tokom njegovog poslovanja. Projekt menader je vrio opservacije moguih rizika za ovo preduzee te je doao do zakljuaka koje ovdje iznosi. Neki od moguih (potencijalnih) rizika za ovo preduzee su : Finansijski tokovi: Obezbjeenje likvidnih sredstava za
odnosno osnovni repromaterijal nabavllja sa plaanjem unaprijed ili u najboljoj varijanti sa kratkim odloenim rokom plaanja,. Sa druge strane prodaja se vri uglavnom na odloeni rok plaanja, koji se kree od 15 60 dana. Manji dio se prodaje bez odloenog roka naplate ili sa plaanjem dijela unaprijed, to u ukupnoj proizvodnji po ovim osnovima iznosi ima uee oko 20 %. .Ovaj rizik se moe izbei racionalizacijom zaliha (sirovina, repromaterijala, kao i gotovih proizvoda), stavljanjem nabavka profita u uz kompenzaciju likvidnosti za gotove proizvode, dodatnim funkciju preduzea,
sopstvenim ulaganjima investitora u odravanje likvidnosti, praenje naplate potraivanja, doslednim prdravanjem planiranih zadataka i
72
Poslovanje preduzea
Agresivna konkurencija, odnosno aktivnosti koje neoekivano moe da preduzme konkurencija, e zahtijevati investitora. Ovaj rizik e se sprijeiti dijelom dodatne napore permanentnim
praenjem konkurencije, sopstvenim stalnim unapredjivanjem interne ekonomije, jaanjem kvaliteta i funkcije marketinga, racionalnim ponaanjem u svakom segmentu preduzea i odgovornim odnosom svih izvrilaca. Sezonske oscilacije za ovo preduzee nemaju posebne implikacije, jer je proizvodnja kontinuirana kao i prodaja. Kod ovog preduzea se javljaju dva talasa pojaane tranje i to u periodu jul-avgust i u periodu decembar-januar, to ne ini klasine sezonske oscilacije. Lojalnost potroaa; proizvodi koji se plasiraju na tritu jednim dijelom zavise od lojalnosti potroaa marketingu lojalnost Projekta,. Osiguranje; D.o.o. Gradina Company Roaje kao malo preduzee i ono koje u sutini poinje sa ozbiljnim radom i proizvodnjom veoma je osjetljivo na neplanirane izdatke, a posebno na mogue tetne dogadjaje. Zbog toga je imovina preduzea osigurana a tako se projektuje u cijelom ekonomskom vijeku projekta, te se time ovaj rizik od mogueg nastnka tetnog dogadjaja eliminie. Projektom neophodno da se od navedenih Zato je ovim osnovnih i uobiajenih i managamentu pa je veoma adekvatna bitno da sa taktika za postojeim kupcima ostvari bliska i efektivna komunikacija. Mora se u osmisliti ublaavanje ili potpuno eliminisanje ovog rizika da se zadri njihova da se postepeno definie neutralan uticaj ovog rizika i da se na dugi rok nije zavisno od lojalnosti kupaca, za ostvarivanje cilja
73
Obradjiva je doao do saznanja tokom obrade ovog Plana , u jednom duem roku, da managament misli pozitivno, vjeruje u svoj uspjeh realizacijom ovog Projekta. Meutim, u kontekstu prisutnosti rizika , mora imati na umu probleme da stalno dri maksimalno i da ozbiljnim svaku aktivnost svakog izvrioca koji nose rizik permanentno prati i prouava
poremeajeredovnih tokova u preduzeu. U svom daljem radu Investitor mora posvetiti znaajnu panju u periodu odmah nakon prihvatanja ovog Investicionog projektaprograma za realizaciju da definie slijedea pitanja: naplata potraivanja, voenje evidencije i organizacija, potovanje rokova.
74
Poslovanje preduzea
9. Zakljuak
Na osnovu izloenog moemo potvrditi ili odbaciti postavljene hipoteze. Posmatrano preduzee prati tehnoloke trendove i zahtjeve globalne ekonomije. Ono ne ulae velika novana sredstva u marketing. Konkurentske prednosti posmatranog preduzea su vidljive. Posmatrano preduzee koristi savremene informacione tehnologije u svom poslovanju. Kreditna zaduenost posmatranog preduzea je izraena. Ono je likvidno, rentabilno, efikasno i produktivno. Evidentan je uticaj aktuelne ekonomske krize na poslovanje
posmatranog preduzea. Politika ljudskih resursa posmatranog preduzea je usklaena sa njegovom strategijom.
75
Poslovanje preduzea
10. Literatura
1. Nurkovi Mirsad: Investicioni program: Proirenje proizvodnih kapaciteta za preradu mesa, Roaje, maj 2010. 2. Nurkovi Mirsad: Investicioni program: Proirenje proizvodnih kapaciteta za preradu mesa, Roaje, decembar 2006. 3. CPI Podgorica: Marketing strategija preduzea Gradina Company Roaje, Podgorica, februar 2005. 4. Kala Zemir: Poslovnik o kvalitetu Gradina Company d.o.o., Roaje, septembar 2009.
76
Poslovanje preduzea
77