You are on page 1of 48

KORAK KA GRAANIMA

Vodi kroz mesnu samoupravu u Srbiji

SADRAJ
Re unapred I Lokalna samouprava 1. Nadlenosti optine (grada) 2. Organi vlasti i njihove nadlenosti 3. Izbor organa vlasti 4. Uprava optine (grada) 5. Ombudsman 6. Savet za razvoj i zatitu lokalne samouprave 7. Savet za meunacionalne odnose 8. Neposredno upravljanje II Mesne zajednice jedini oblici mesne samouprave u Srbiji III Mesna zajednica primarni okvir socijalnog ivota Opis uzorka 1. Aktivizam graana u okvirima mesne samouprave 1.1. Informisanost o radu mesne zajednice 1.2. Pretpostavke o (ne)mogunosti uea graana u javnom ivotu mesne zajednice 1.3. Oblici aktivizma graana u mesnoj zajednici 2. Problemi mesnih zajednica i naini njihovog reavanja 2.1. ime su graani zadovoljni 2.2. ime su graani nezadovoljni 2.3. Da li je Vaa mesna zajednica dobro mesto za ivot? 3. Mesna zajednica izmeu poverenja i nepoverenja IV Uee graana u javnom ivotu mesne zajednice Povratna informacija 3 5 5 6 8 12 13 17 18 18 20 27 27 28 29 30 31 33 34 36 38 39 43 47

Re unapred

Potovani, pred Vama se nalazi vodi kroz mesnu samoupravu u Srbiji koji je nastao u okviru CeSIDovog projekta Korak ka graanima - Podizanje kapaciteta mesnih samouprava. Projekat se realizuje uz podrku Rockefeller Brothers Fondacije. Osnovni cilj ovog projekta je podizanje kapaciteta predstavnika mesnih samouprava, kako bi to ekasnije reavali probleme svoje lokalne sredine. Predstavnici organa mesne samouprave predstavljaju najnie nivoe u komunikaciji izmeu vlasti i graana, stoga smatramo da e ovaj vodi biti od izuzetnog znaaja za njihov dalji rad. Optine u svojim statutima preuzimaju zakonske odredbe o mesnoj samoupravi koje, same po sebi, nisu dovoljne za detaljno regulisanje statusa mesnih zajednica. Samim tim, graani koji su angaovani u organima konstituisanim pri mesnim zajednicama nisu upoznati sa pravima i obavezama koje proistiu iz zakona, niti sa mogunostima koje im se pruaju za ostvarivanje interesa lokalne sredine. Ovakva situacija doprinosi looj komunikaciji izmeu predstavnika organa lokalne vlasti i organa mesne samouprave, kao i nedovoljnom obimu saradnje, tako da su potencijali mesne samouprave samo delimino iskorieni. Vodi je prvenstveno namenjen predstavnicima mesnih zajednica, ali ujedno i predstavnicima lokalnih samouprava u Srbiji, kao i svim zainteresovanim graanima. U sadraj vodia ukljuena je analiza normativnog okvira (Zakon o lokalnoj samoupravi, statuti optina i statuti mesnih zajednica), analiza istraivanja, kao i deo koji se odnosi na aktivizam graana u mesnoj zajednici. Srdano, Predsednik upravnog odbora CeSID-a Prof. Dr Zoran Lui

Ivana Petrin

Lokalna samouprava
U ovom delu prirunika dati su neki osnovni podaci i pojmovi iz oblasti ureenja lokalne samouprave kod nas. Ovaj deo je napisan prema postojeem Zakonu o lokalnoj samoupravi, statutima pojedinih gradova i drugim tekstovima i raspravama koje se bave ovim pitanjima. 1. Nadlenosti optine (grada) U nadlenosti optine (grada) spadaju komunalne delatnosti (vodovod, toplane, gradski prevoz, istoa, pijace, parkovi, parkiralita, groblja...), staranje o stambenim zgradama, donoenje urbanistikih planova, ureenje i korienje graevinskog zemljita, poslovnog prostora, staranje o ulicama i lokalnim putevima, staranje o zatiti ivotne sredine, kulture, sporta, a proirenje nadlenosti je izvreno u oblasti osnovnog obrazovanja, primarne zdravstvene zatite, deje i socijalne zatite.... U nadlenost optine (grada) ne spada RUJP (Republika uprava javnih prihoda), iako se deava da se nalazi u istoj zgradi gde se nalazi i gradska ili optinska uprava. RUJP je u nadlenosti Republike Srbije. Posebna reenja gradskih optina Nadlenost gradske optine odreuje grad svojim Statutom. Sve to grad poveri optini, to je njena nadlenost. Osim izvravanja propisa i optih akata grada, to su poslovi uprave (izdavanje raznih izvoda iz javnih knjiga, izdavanje uverenja ili potvrda, izdavanje dozvola itd.), urbanizam, itd. Za vrenje ovih poslova grad prenosi odgovarajuu sumu novca iz svog budeta u budet optine. U Beogradu gradske optine Barajevo, Grocka, Lazarevac, Mladenovac, Obrenovac, Sopot i Surin donose svoje urbanistike planove, obavljaju komunalne delatnosti, staraju se o lokalnim putevima, daju graevinsko zemljite u zakup. Ostale optine nemaju ove nadlenosti.

I LOKALNA SAMOUPRAVA

2. Organi vlasti i njihove nadlenosti Organi vlasti po novom Zakonu o lokalnoj samoupravi jesu: Skuptina optine (grada)

Skuptina optine (grada) jeste najvii organ odluivanja u jedinici lokalne samouprave, budui da je predstavniki organ. ine je odbornici koji se biraju neposredno na lokalnim izborima. Nadlenosti skuptine mogu da se deniu kao normativna i izborna. Normativna nadlenost skuptine optine (grada) podrazumeva da skuptina donosi statut, propise i druge opte akte, budet i zavrni raun, program razvoja optine (grada), urbanistiki plan i druge odluke o pitanjima iz nadlenosti optine (grada). Izborna nadlenost se odnosi na izbor predsednika i zamenika predsednika skuptine optine (grada), lanova optinskog (gradskog) vea na predlog predsednika optine (gradonaelnika), sekretara skuptine, naelnika optinske (gradske) uprave na predlog predsednika optine (gradonaelnika), a takoe se odnosi i na postavljanje direktora, kao i upravnih i nadzornih odbora, javnih preduzea, ustanova, organizacija i slubi iji je osniva optina (grad). Predsednik optine (gradonaelnik)

Predsednik optine (gradonaelnik) novi je organ vlasti uveden Zakonom o lokalnoj samoupravi i treba ga razlikovati od predsednika skuptine optine (grada) koga smo dosad nazivali predsednikom optine (gradonaelnikom). Predsednik optine (gradonaelnik) jeste nosilac izvrne vlasti u optini (gradu), dok je predsednik skuptine optine (grada) predsedavajui skuptinom. Predsednik optine (gradonaelnik) bira se neposredno na izborima na period od etiri godine. U nadlenosti predsednika optine (gradonaelnika) jeste izvrna vlast optine (grada); on izvrava i stara se o izvravanju odluka i drugih akata skuptine optine (grada), predlae donoenje odluka, usmerava i usklauje rad optinske uprave, predlae postavljenja i razreenja u okviru optinske (gradske) uprave, naredbodavac je izvrenja budeta i vri druge poslove predviene zakonom. Prema ranijem zakonu ove funkcije je obavljao izvrni odbor skuptine optine (u daljem tekstu IO SO). Takoe, i predstavlja i zastupa optinu, to je prema ranijem zakonu inio predsednik skuptine optine. Optinsko (gradsko) vee

Optinsko (gradsko) vee je organ predvien novim zakonom, ija funkcija je usklaivanje

I LOKALNA SAMOUPRAVA

rada predsednika optine (gradonaelnika) i skuptine optine (grada) i vri kontrolno-nadzornu funkciju nad radom optinske (gradske) uprave. Ova druga funkcija znai da je optinsko (gradsko) vee drugostepeni organ odluivanja u upravnom postupku, to je ranije bila nadlenost IO SO (SG). Pored ovih funkcija, u nadlenost optinskog (gradskog) vea ulazi i utvrivanje predloga budeta, kao i pomaganje predsedniku optine (gradonaelniku) u vrenju njegovih poslova. Optinsko (gradsko) vee ini do 11 lanova. Optine (gradovi) svojim statutima odreuju taan broj lanova optinskog vea koji ne moe biti vei od 11. U optinsko (gradsko) vee ulaze predsednik optine (gradonaelnik) i njegov zamenik po funkciji. Interesantno je tumaenje koje je Ministarstvo za dravnu upravu i lokalnu samoupravu dalo novembra 2003. godine da predsednik optine nema pravo glasa u postupku donoenja odluka u optinskom veu. Isto reenje je predvieno Statutom grada Kragujevca gradonaelnik ne uestvuje u glasanju gradskog vea, dok je Statutom grada Beograda predvieno da gradonaelnik ima pravo glasa u gradskom veu. Oba reenja imaju svoje opravdanje. Tumaenje Ministarstva moe se objasniti injenicom da je optinsko vee organ koji usklauje rad dva najvia organa u jedinici lokalne samouprave, da je optinsko vee organ koji predlae budet skuptini, a predsednik optine je naredbodavac budeta. Ukoliko bi mu se dozvolilo pravo glasa, izgubio bi se smisao postojanja ovog organa kao organa koji je zamiljen kao brana moguem samovlau predsednika optine. Reenje Statuta Beograda se takoe moe braniti injenicom da je gradonaelnik neposredno biran od strane graana, pa utoliko ima i vei legitimitet nego gradsko vee, koje proistie iz skuptinske veine, a ne direktno iz birakog tela. Osim toga, lanovi gradskog vea se biraju i razreavaju na predlog gradonaelnika. Gradsko vee pomae gradonaelniku u radu koji je nosilac izvrne vlasti. Obe grupe argumenata se mogu prihvatiti, ali treba saekati potpunu primenu zakona u praksi da bismo mogli da vidimo koje su prednosti, a koji nedostaci postojeeg sistema. Funkcija usklaivanja rada predsednika optine (gradonaelnika) i skuptine optine (grada) jeste novina zakona. U radnoj verziji zakona ovaj organ nije bio ni predvien, ali je u zakon uveden putem amandmana. Razlog za uvoenje ovakvog jednog organa nalazi se u injenici da predsednik optine (gradonaelnik) ima velika ovlaenja, budui da je neposredno biran od strane graana, te se javlja opasnost od prevelike kon centracije vlasti u rukama jedne osobe. Istovremeno, postojala je potreba za ustanovljavanjem tima koji e zajedno sa predsednikom optine (gradonaelnikom) obavljati poslove izvrne vlasti koji su vie nego obimni za jednog oveka.

I LOKALNA SAMOUPRAVA

Posebna reenja gradskih optina U pogledu organa vlasti u gradskim optinama u jedinicama lokalne samouprave koje imaju status grada (Beograd, Novi Sad, Kragujevac, Ni) reenja koja su predviena statutima gradova vie su nego interesantna, naroito zbog toga to su neujednaena. Neujednaenost reenja nije za kritiku, ve za pohvalu, jer pokazuje spremnost lokalnih vlasti da zakon kroz statut prilagode potrebama svojih gradova. Da li su nali najbolja reenja, vreme e pokazati. Kao organi vlasti u gradskim optinama navode se: u beogradskim optinama skuptina optine, predsednik optine i optinsko vee; u novosadskim i kragujevakim optinama organ vlasti je savet gradske optine, koji vri normativnu vlast, a koji ine odbornici i koji ima svog predsednika biranog iz redova odbornika. Skuptina optine, odnosno savet gradske optine, jeste nosilac normativne vlasti, dok predsednik optine, odnosno saveta gradske optine, predsedava sednicama skuptine, odnosno saveta, ima reprezentativnu funkciju (zastupa i predstavlja optinu) i nosilac je izvrne vlasti (beogradske i kragujevake optine). Za nike optine predvieno je najoriginalnije reenje organi vlasti su vee gradske optine i predsednik optine. Vee gradske optine vri normativnu vlast. Sednicama vea predsedava predsednik vea, koji se bira iz redova venika, apsolutnom veinom (veinom glasova od ukupnog broja venika). Predsednik optine vri izvrnu vlast. Kao to se vidi, u nikim optinama postoji razlika izmeu predsednika optine i predsednika vea gradske optine, dok u gradskim optinama drugih gradova te razlike nema, ve se obe funkcije sustiu u jednoj linosti. 3. Izbor organa vlasti Skuptina optine (grada)

Skuptina optine (grada) jeste predstavniki organ vlasti, koji je nosilac normativne vlasti, odnosno najvii organ odluivanja u jedinici lokalne samouprave. Odbornike skuptine optine (grada) biraju graani neposredno na izborima. Mandat odbornika traje etiri godine. U odnosu na raniji zakon, izborni sistem je u potpunosti promenjen. Prema ranijem zakonskom reenju optina (grad) bila je podeljena na onoliko izbornih jedinica koliko se odbornika za skuptinu optine (grada) biralo. Birai su glasali za pojedinane kandidate, a za odbornika je bio izabran onaj kandidat koji je dobio natpolovinu veinu glasova biraa koji su glasali, a ukoliko nijedan od kandidata u prvom krugu nije dobio natpolovinu veinu, birai su u drugom krugu birali izmeu dva kandidata koji su imali najvei broj glasova. Pobeivao je kandidat koji je dobio vie glasova. Prema novom reenju optina (grad) jedna je izborna jedinica.

I LOKALNA SAMOUPRAVA

Birai ne glasaju za pojedinane kandidate, ve za liste koje predloe politike stranke, odnosno grupe graana. Raspodela mandata: da bi uopte jedna lista mogla da uestvuje u raspodeli mandata mora da pree zakonom odreen cenzus osvojenih najmanje 3 % glasova od ukupnog broja glasova biraa koji su glasali. Mandati se raspodeljuju srazmerno broju osvojenih glasova. Izborna komisija ukupan broj odbornikih mesta mnoi brojem vaeih glasova koji je osvojila svaka izborna lista, a zatim se taj proizvod deli ukupnim brojem glasova svih lista koje su prele cenzus. Svaka izborna lista dobija onoliki broj mandata koliko celih brojeva proizilazi iz proporcije. Ukoliko odreeni broj mandata ostane neraspodeljen primenom ove proporcije, oni se dodeljuju listi koja ima najvei deo razlomka, odnosno onoj koja ima vei broj mandata. U pogledu redosleda po kojem predlaga liste rasporeuje osvojene mandate, zakon predvia da jedna treina mandata mora da se rasporedi u redosledu sa liste, dok se preostale dve treine raspodeljuju po slobodnom izboru predlagaa. Ipak, zakon predvia jedno ogranienje u pogledu raspodele mandata. Prilikom sainjavanja liste kandidata za odbornike, meu svaka etiri kandidata na listi mora biti najmanje po jedan kandidat manje zastupljenog pola, a ukupno na itavoj listi mora biti najmanje 30 % kandidata manje zastupljenog pola. Ista struktura mora biti potovana i pri raspodeli mandata, odnosno pri slobodnoj raspodeli 2/3 mandata svaki etvrti mandat mora biti dodeljen kandidatu sa liste koji pripada manje zastupljenom polu. Predsednik optine (gradonaelnik)

Predsednika optine (gradonaelnika) biraju graani neposredno na izborima. Kandidata za predsednika optine (gradonaelnika) moe predloiti politika stranka, koalicija politikih stranaka ili grupa graana. Kandidaturu mora da podri, svojim potpisom, najmanje 3 % biraa optine (grada). Za predsednika optine (gradonaelnika) izabran je kandidat koji je osvojio natpolovinu veinu glasova biraa koji su glasali. Ukoliko nijedan od kandidata nije dobio potrebnu veinu, odrava se drugi krug izbora za predsednika optine (gradonaelnika). U drugom krugu birai se opredeljuju izmeu dva kandidata koja su u prvom krugu osvojila najvei broj glasova. U drugom krugu izabran je onaj kandidat koji je osvojio vei broj glasova. Zakon o lokalnoj samoupravi i Zakon o lokalnim izborima uvode jednu novinu opoziv predsednika optine (gradonaelnika). Opoziv je jedan od nekoliko naina prestanka mandata predsedniku optine (gradonaelniku). Budui da je neposredno izabran od strane biraa, birai mogu pokrenuti postupak i za opoziv predsednika optine (gradonaelnika) ukoliko nisu zadovoljni njegovim radom. Pravo da predloi opoziv predsednika optine (gradonaelnika) ima i politika stranka, odnosno koalicija politikih stranaka. Kao to se vidi, oni subjekti koji imaju

10

I LOKALNA SAMOUPRAVA

pravo predlaganja kandidata za ovu funkciju (grupa graana, politika stranka, koalicija) imaju pravo i da pokrenu postupak njegovog opoziva. Da bi pokrenuli postupak opoziva, navedeni subjekti moraju svoj predlog snabdeti potpisima najmanje 10 % biraa. Kao to se vidi, za pokretanje postupka za opoziv zahteva se vei broj potpisa nego za podnoenje kandidature, to nije uobiajeno, ali je razumljivo. Ukoliko bi se i za opoziv zahtevao tako mali broj kao i za kandidaturu, predsedniku optine (gradonaelniku) bi neprekidno pretila opasnost opoziva, to bi dovelo do toga da bi on morao da se bavi odranjem na funkciji i time bi se ostavilo veoma malo vremena za obavljanje poslova iz njegove nadlenosti. Primera radi navedimo sluaj vee optine od 120 000 biraa, gde 3 % iznosi 3600 potpisa, to nije naroito teko skupiti, naroito za politike stranke, dok 10 % od istog broja biraa je 12 000. Predlog za opoziv predsednika optine (gradonaelnika) moe podneti i skuptina optine (grada), ukoliko je takav predlog usvojen apsolutnom veinom glasova od strane odbornika (veinom glasova svih odbornika). injenica da je predlog za opoziv podran zahtevanim brojem potpisa, odnosno glasova odbornika, ne znai i da je predsednik optine (gradonaelnik) opozvan. Sledei korak u ovom postupku jeste izjanjavanje biraa o predlogu za opoziv. Birai se izjanjavaju tajnim glasanjem. Predsednik optine (gradonaelnik) je opozvan ukoliko se veina biraa koji su glasali izjasnila za opoziv. U sluaju kada su se birai izjanjavali o predlogu za opoziv predsednika optine (gradonaelnika), a koji je potekao od skuptine optine (grada) i nisu se odluili za opoziv predsednika optine (gradonaelnika), skuptina optine (grada) bie rasputena. Razlog za ovakvo reenje je sledei: davanjem ovlaenja skuptini da moe da pokrene postupak za opoziv, ona se stavlja u nadreeni poloaj u odnosu na predsednika optine (gradonaelnika), iako oba organa imaju isti legitimitet, jer su oba izabrana neposredno. Da bi se spreila mogunost da skuptinska veina (a naroito ako je razliita od politike orijentacije predsednika optine, odnosno gradonaelnika) zloupotrebi ovo svoje ovlaenje za politike obraune, predviena je ova rezerva. Ovo reenje e u praksi naterati skuptinsku veinu da dobro odmeri svoju odluku i da posegne za njom tek kada postoje valjani razlozi za opoziv, odnosno kada predsednik optine (gradonaelnik) ne obavlja svoju funkciju na dobar nain. U suprotnom, zloupotreba ovlaenja moe skuptinskoj veini da se vrati kao bumerang. Optinsko (gradsko) vee Ve smo naveli da jedna od funkcija optinskog (gradskog) vea jeste usklaivanje rada skuptine optine (grada) i predsednika optine (gradonaelnika). Ovaj organ po svojoj prirodi trebalo bi da bude most izmeu dva organa koji su nosioci osnovnih grana vlasti. Otuda i ne udi to u izboru optinskog (gradskog) vea uestvuju oba organa. Predsednik optine (gradonaelnik)

I LOKALNA SAMOUPRAVA

11

predlae skuptini optine (grada) lanove optinskog (gradskog) vea, a skuptina optine (grada) ih bira apsolutnom veinom (veinom od ukupnog broja odbornika) na period od etiri godine. Ukoliko dva puta uzastopno ne budu izglasani lan ili lanovi optinskog (gradskog) vea koje je predloio predsednik optine (gradonaelnik), skuptina moe da donese odluku i bez tog predloga, odnosno po svom izboru. lan optinskog vea moe biti razreen na predlog predsednika optine (gradonaelnika) ili na predlog 1/3 odbornika. Da bi lan optinskog (gradskog) vea bio razreen za ovaj predlog mora da glasa veina od ukupnog broja odbornika. Kao to se vidi, za izbor lanova optinskog (gradskog) vea zahteva se apsolutna veina. Ovo reenje je znaajno iz dva razloga: spreava da predsednik optine (gradonaelnik) pribavi vie vlasti nego to mu pripada, odnosno spreava skuptinu optine (grada) da zloupotrebljava svoja ovlaenja kontrole predsednika optine (gradonaelnika). Vee je u svom radu blie predsedniku optine (gradonaelniku). Ukoliko bi se lanovi vea birali prostom veinom, to bi omoguilo predsedniku optine (gradonaelniku) da, koristei prostu, kvorumsku veinu odbornika svoje politike opcije, postavi svoje ljude u optinsko vee kojima bi lako upravljao, tako da bi u praksi pribavio veu vlast nego to mu pripada. S druge strane, potrebna apsolutna veina za izbor lanova vea spreava prostu veinu u skuptini, koja pripada politikoj opciji razliitoj od predsednikove (gradonaelnikove), da blokira predsednika optine (gradonaelnika) u radu. Posebna reenja gradskih optina U beogradskim, novosadskim i kragujevakim optinama predstavniko telo (skuptina gradske optine u beogradskim, odnosno savet gradske optine u novosadskim i kragujevakim optinama), koje vri normativnu vlast, ine odbornici koje birai biraju neposredno na izborima. Mandat odbornika traje etiri godine. U nikim optinama predstavniko telo je vee gradske optine, koje ini 9 venika, koje birai biraju neposredno na izborima. Odbornici skuptine/ saveta gradske optine, odnosno venici gradske optine, biraju se prema istom izbornom sistemu kao to se biraju i gradski odbornici, a to znai gradska optina je jedna izborna jedinica; birai glasaju za liste kandidata; mandati se raspodeljuju srazmerno broju glasova koje je lista osvojila; u raspodeli mandata uestvuju liste koje su prele cenzus od 3 %. Predsednik optine kao poseban organ vlasti predvien je u beogradskim i nikim optinama. Ipak, norme kojima se regulie poloaj predsednika optine u beogradskim optinama ne razlikuju se bitnije od normi kojima se regulie poloaj predsednika saveta gradske optine u novosadskim i kragujevakim optinama. Bez obzira kako se nazivala ova funkcija u razliitim gradovima, zajedniko je da se u beogradskim, novosadskim i kragujevakim optinama na nju dolazi na isti nain iz redova odbornika, apsolutnom veinom (veinom glasova od ukupnog broja odbornika), a ne neposrednim izborima. Razlike postoje samo u pogledu broja odbornika

12

I LOKALNA SAMOUPRAVA

koji mogu da predloe kandidata za predsednika optine, odnosno saveta gradske optine. Taj broj iznosi od 1/3 odbornika u kragujevakim optinama, preko 1/5 odbornika u beogradskim optinama, do 5 % lanova saveta gradske optine u Novom Sadu. Predsednik gradske optine u Niu bira se neposredno, primenom istog izbornog sistema kao i za izbor gradonaelnika. 4. Uprava optine (grada) Izmene u odnosu na raniji zakon uinjene se i u oblasti uprave. Nekoliko je takvih izmena i vrlo su znaajne budui da ukazuju na novu organizaciju vlasti i pruaju mogunosti za ekasniju upravu i za razvoj optine (grada). Optinskom (gradskom) upravom rukovodi naelnik. Prema dosadanjim reenjima, na elu uprave nalazio se sekretar skuptine optine (grada). Takvo ranije reenje, kao i proizilaenje izvrnog odbora iz skuptinske veine, ukazivalo je na primenu skuptinskog sistema vlasti na lokalnom nivou. Skuptina je najvii organ vlasti koji kontrolie sve ostale organe, dok skuptinu niko ne kontrolie. Razdvajanjem funkcije naelnika uprave od funkcije sekretara skuptine dobija se istija podela vlasti, razdvajanje izvrne od normativne vlasti. Naelnika uprave postavlja skuptina optine (grada) na predlog predsednika optine (gradonaelnika) i on ovim organima odgovara za svoj rad. Za naelnika uprave moe se postaviti lice koje ima zavren pravni fakultet, poloen ispit za rad u organima dravne uprave i najmanje pet godina radnog iskustva. U optinskoj (gradskoj) upravi mogu se postaviti glavni arhitekta i optinski (gradski) menader. Glavni arhitekta se moe (ali i ne mora) postaviti u optinskoj (gradskoj) upravi. Njega postavlja i razreava predsednik optine (gradonaelnik). Optine (gradovi) su svojim statutima mogle da se opredele za neko od moguih reenja: da ne unesu odredbe o glavnom arhitekti i time da se odreknu ove mogunosti, da ostave mogunost njegovog postavljenja ili da predvide njegovo obavezno postavljenje. U pojedinim statutima se sreu i odredbe kojima se ureuju uslovi koji moraju biti ispunjeni da bi jedno lice bilo postavljeno za glavnog arhitektu - zavren arhitektonski ili graevinski fakultet i tri godine radnog iskustva u struci. Poslovi glavnog arhitekte bili bi da pokree inicijative za izradu urbanistikog plana, da daje uputstva za izradu arhitektonskih projekata radi ouvanja arhitektonskih i ambijentalnih vrednosti, da daje miljenja za arhitektonske projekte vee vrednosti, da sarauje sa ustanovama

I LOKALNA SAMOUPRAVA

13

za zatitu kulturnih dobara, itd. U optinskoj upravi mogu da se postave i glavni strunjaci iz drugih oblasti. Izgleda da je arhitekta bio najzanimljiviji zakonodavcu, a verovatno zbog propusta koji su se javljali u oblasti urbanizma. Optinski (gradski) menader je jo jedna mogunost koju zakon prua. Optinskog (gradskog) menadera angauje predsednik optine (gradonaelnik), a poslovi optinskog menadera su unapreenje ekonomskog razvoja optine (grada), podsticanje preduzetnitva, stvaranje privatno-javnih partnerstava, podsticanje investiranja u optinu (grad), iniciranje promena propisa koji oteavaju poslovne inicijative. 5. Ombudsman U jedinici lokalne samouprave moe se ustanoviti graanski branilac (ombudsman) koji titi individualna i kolektivna prava i interese graana, tako to vri optu kontrolu rada uprave i javnih slubi. (lan 126, stav 1, Zakon o lokalnoj samoupravi). Kao to se vidi iz citiranih zakonskih odredbi, funkcija graanskog branioca jeste da zatiti graane od loeg rada uprave, i to tako to vri optu kontrolu rada uprave. Opta kontrola uprave podrazumeva da je ombudsman ovlaen da kontrolie kako ZAKONITOST tako i CELISHODNOST rada uprave. Zakonitost rada je svakako lako shvatiti i podrazumeva da svi doneti akti i sve preduzete radnje moraju biti u skladu sa zakonom. Problem uvek nastaje kada treba ustanoviti da li je uprava postupala CELISHODNO. Uprava moe postupati zakonito, ali to jo uvek ne znai da postupa i celishodno. Naime, u pojedinim stvarima uprava ima DISKRECIONA OVLAENJA. To znai da zakon postavlja okvire, a sama uprava, kreui se u zakonskim okvirima, ima ovlaenje da postupi na nain za koji smatra da je najcelishodniji, najpogodniji za konkretan sluaj. U ovakvim sluajevima moe se desiti da uprava povredi interes ili neko pravo graanina, a da nije postupala nezakonito ve necelishodno. Kontrola uprave se inae sprovodi u upravnom postupku i upravnom sporu. Upravni postupak je postupak u kojem se vri kontrola rada niih organa uprave od strane viih organa uprave. U upravnom postupku vii organ uprave vri kontrolu zakonitosti i celishodnosti nieg organa uprave. U upravnom sporu se vri kontrola zakonitosti rada uprave (ne i celishodnosti) od strane sudova tako da upravni spor predstavlja sudsku kontrolu uprave. Nije mogue traiti zatitu od suda ukoliko prethodno nije sproveden upravni postupak, odnosno ako prethodno nije zatraena zatita od vieg organa uprave. Funkcija ombudsmana je otuda vrlo znaajna. Vidimo da se celishodnost moe kontrolisati

14

I LOKALNA SAMOUPRAVA

samo od strane viih organa uprave, znai od organa koji pripadaju istoj grani vlasti. Uvoenjem ombudsmana kontrola se proiruje i na normativnu vlast, tanije na predstavniko telo, jer ombudsmana postavlja skuptina da u njeno ime i u interesu graana kontrolie upravu (i zakonitost i celishodnost). Osnovno pitanje je kako u naem pravnom sistemu izgleda ovaj institut? Ombudsman je kod nas uveden na mala vrata, jednim lanom (lan 126, Zakon o lokalnoj samoupravi). Jo uvek se eka donoenje republikog Zakona o narodnom advokatu kojim e ovaj organ biti detaljno ureen. Svakako da treba pozdraviti i pohvaliti ideju da se u optinama i gradovima u Srbiji ustanovi ombudsman, ali ini se da postoji toliko praznina koje vrlo lako mogu biti ispunjene loom sadrinom. Pomenutim lanom 126 predvieno je da e branilac o nezakonitom i nepravilnom radu upozoravati upravu i javne slube i da e im davati preporuke za ispravljanje propusta i greaka, kao i da e o tome obavetavati SO i javnost. To je sutina njegove funkcije: kontrola, sugerisanje ispravki i obavetavanje javnosti. Na taj nain titi graane. Ko moe da se obrati ombudsmanu? Svaki graanin koji smatra da je povreeno neko njegovo pravo ili interes od strane organa optinske uprave. Obraanje ombudsmanu ne bi trebalo da bude oteano nekakvim formalnostima. Trebalo bi da bude dovoljno da neko smatra da mu je uinjena neka povreda i da moe da se obrati ombudsmanu. Meutim, ombudsman ne sme da bude zamena za postojee vidove zatite o kojima je ve u ovom tekstu pisano, znai za upravni postupak i za upravni spor. Tanije, nijedan graanin ne bi trebalo da se obraa ombudsmanu, a da prethodno nije poveo upravni postupak pred viim organom uprave, odnosno upravni spor pred sudom. Ne bi bilo dobro da se ovi vidovi zatite zaobilaze jer bi to onda znailo uzurpaciju vlasti i time bi se ombudsman pretvorio u svoju suprotnost, jer on treba da obezbedi vladavinu prava i demokratinost. Problem je u tome to u stavu 1 lana 126 stoji da ombudsman MOE biti ustanovljen. Znai, i ne mora. Za ovakvo reenje moe se kao argument istai da je svaka novina dobra ako se za njenu primenu pripreme uslovi. U suprotnom bie vie tete nego koristi. U prilog ovoj argumentaciji moe se kao primer navesti Zakon o lokalnoj upravi donet 2000. godine u Velikoj Britaniji. Ovim zakonom je predvieno nekoliko modela izvrne i normativne vlasti na lokalnom nivou. Svaka jedinica lokalne samouprave moe da primeni jedan od ponuena tri modela u zavisnosti od svojih prilika. Na ovaj nain e izabrani model pokazati znatno vee rezultate nego to bi to bio sluaj sa jednim nametnutim modelom. Ipak, postoji niz problema koji e se u praksi javiti sa ovakvim zakonskim reenjem kada je ombudsman u pitanju.

I LOKALNA SAMOUPRAVA

15

Zakonska regulativa je vrlo tura. Tako je zakonom predvieno da su uprava i javne slube duni da daju sve potrebne informacije kada ombudsman to zahteva, zatim da ombudsmana postavlja skuptina optine, odnosno grada, iz reda uglednih i politiki nepristrasnih linosti. Sve ostalo, organizacija, nadlenost i ovlaenja, nain postupanja, izbor i prestanak dunosti regulie se statutom jedinice lokalne samouprave. Ovakvo reenje dovodi do sledeeg: one optine koje budu ustanovile ombudsmana imae neverovatnu raznolikost u pogledu ovog instituta. Meutim, najkrupniji problem je upravo injenica da je regulativa preputena skoro u potpunosti statutarnim odredbama. Ombudsman bi trebalo da bude politiki nepristrasna linost. Pitanje je kako e se njegova politika nepristrasnost ostvariti kada se njegov poloaj ureuje aktom koji donosi politika veina u lokalnom parlamentu. est je sluaj da je statutima, kojima je ustanovljen ombudsman, predvieno da ga postavlja skuptina optine kvorumskom veinom (veinom glasova odbornika koji su prisutni). Time se takoe dovodi u pitanje njegova politika nepristrasnost, jer njega na ovaj nain postavlja politika veina. Ova injenica dobija jo vie na znaaju ako se ima u vidu nova organizacija vlasti. Prema novom zakonu predsednik optine usmerava i usklauje rad uprave, predlae postavljenje i razreenje naelnika optinske uprave, odnosno uprave za pojedine oblasti. Na osnovu ovih ovlaenja jasno je da mora saraivati sa ombudsmanom i da ombudsman nije vezan samo za lokalni parlament. U takvoj situaciji ukoliko parlamentarna veina i predsednik optine pripadaju istoj politikoj opciji ombudsman, koji je izabran od strane politike veine, vrlo lako moe da postane pokrie za lo rad uprave. Ukoliko predsednik optine i parlamentarna veina pripadaju suprotstavljenim politikim opcijama, ombudsman moe posluiti kao sredstvo pritiska na predsednika optine. Zbog ovih moguih problema bilo bi dobro da se predvidi statutom da se ombudsman bira apsolutnom veinom, tj. veinom glasova od ukupnog broja odbornika. Na ovaj nain bi se zaista obezbedila politika nepristrastnost ombudsmana, jer bi sve politike opcije morale da se saglase oko jednog kandidata. Istovremeno bi mu se ovako obezbedila velika podrka i time bi se obezbedio autoritet ovom institutu i svakako da ne bi bilo opstrukcije rada zarad politikih obrauna, jer kandidat izabran apsolutnom veinom predstavlja zajedniko reenje. Svakako da bi bilo dobro ugledati se na reenja predviena predlogom republikog Zakona o narodnom advokatu. Ovim predlogom zakona predvieno je da se ombudsman na republikom nivou bira u Narodnoj skuptini dvotreinskom veinom glasova od svih narodnih poslanika. Drugi problem je duina mandata. I ovde bi tvorci skuptinskih statuta trebalo da se ugledaju na predlog republikog zakona. Prema predlogu republikog zakona mandat republikog ombudsmana trajao bi pet godina. Optinskim statutima se uglavnom predvia da mandat ombudsmana traje etiri godine. Jasno je da ako se na lokalnom nivou ombudsman bira prostom veinom i mandat mu traje koliko i mandat odbornika, onda njegova funkcija zavisi od politikih

16

I LOKALNA SAMOUPRAVA

kretanja i politikog raspoloenja biraa. Time se i ova funkcija vezuje posredno za politike stranke i za izbore to nikako nije dobro, jer treba da bude politiki nepristrasna i usmerena na kontrolu uprave. Ukoliko bi se predvidelo da mandat ombudsmana traje due od mandata odbornika time bi se njegova funkcija svakako uinila politiki nezavisnom, jer ne bi zavisila od politikih promena. Kada govorimo o uslovima koje kandidat za ombudsmana treba da ispuni i tu se moe javiti problem, jer je regulativa ovog pitanja takoe preputena statutima. Svakako da bi za ombudsmana trebalo da bude postavljen diplomirani pravnik sa strunim iskustvom i poznavanjem rada uprave. Problem je u tome to moe da se dogodi da se u razliitim optinama trae razliiti uslovi i na taj nain se u jednoj optini, gde se trae stroiji uslovi, obezbeuje vei ugled i autoritet ombudsmana nego u drugoj optini gde se trae blai uslovi. Prema predlogu republikog zakona za narodnog advokata (ombudsmana)... moe biti izabran jugoslovenski dravljanin koji je diplomirani pravnik istaknutih strunih sposobnosti i estitosti, koji poznaje rad uprave, ima najmanje pet godina radnog iskustva na pravnim poslovima i nije osuivan za krivina dela (lan 27, predlog Zakona o narodnom advokatu). Pet godina radnog iskustva je kratak rok za ovakvu funkciju, naroito na republikom nivou. Ipak, ako ovaj uslov ostane kao odredba zakona kada zakon bude usvojen, ne bi bilo logino da se za ombudsmana na lokalnom nivou trae stroiji uslovi. U radnoj verziji Zakona o lokalnoj samoupravi u lanu koji je ureivao institut ombudsmana bilo je predvieno da ombudsman moe predloiti pokretanje disciplinskog postupka ili postupka za razreenje funkcionera organa uprave ili javne slube. Naravno, ovakva ovlaenja imao bi u sluajevima kada u vrenju kontrole uprave utvrdi da postoje propusti u radu. U Zakonu o lokalnoj samoupravi koji je usvojen ovih odredbi nema. To znai da bi se ovakva ovlaenja mogla predvideti samo statutom. Prema predlogu republikog zakona predvieno je da, pored postupka za razreenje ili disciplinskog postupka, moe podneti prijavu za pokretanje krivinog postupka ukoliko postoji osnovana sumnja da postoje elementi krivinog dela izvrenog od strane organa uprave u vrenju ovlaenja. U pojedinim optinama je veliki propust to je statutom predvieno da e se institut ombudsmana urediti odlukom o organizaciji uprave. Na ovaj nain ombudsman postaje sastavni deo uprave, to nikako ne bi smelo da se desi, jer je on zamiljen kao organ parlamenta koji u ime parlamenta vri kontrolu uprave. On mora da bude organ koji kontrolie upravu, a organizaciono se nalazi izvan uprave. Nedostatak nae pravne regulative jeste i to to nijednim aktom, ak ni predlogom Zakona o narodnom advokatu, nije ureen odnos izmeu ombudsmana na lokalnom i ombudsmana na republikom nivou.

I LOKALNA SAMOUPRAVA

17

Iako sve ove kritike mogu da stvore stav da ombudsman nosi vie tete nego koristi, treba imati u vidu da je u pitanju organ koji postoji skoro dvesta godina u vedskoj i da je nastao upravo kao jedno od sredstava za borbu protiv apsolutizma. Kritike koje su iznete samo iz razloga da se mogui propusti preduprede i da se upravo putem angaovanja graanskih saveta irom Srbije ombudsman ustanovi i postavi na zdravim temeljima kako bismo dobili jednu vie nego dragocenu ustanovu. 6. Savet za razvoj i zatitu lokalne samouprave Savet za razvoj i zatitu lokalne samouprave je jedna od nekoliko novina predvienih Zakonom o lokalnoj samoupravi. Ovim institutom se otvaraju vrata veem uticaju graana u jedinicama lokalne samouprave. Razlog uvoenja saveta denisan je i samim Zakonom u kojem jasno stoji da se savet obrazuje radi ostvarivanja demokratskog uticaja graana na unapreivanje lokalne samouprave. lanovi saveta bie graani i strunjaci iz oblasti koje su od znaaja za lokalnu zajednicu i njihov osnovni zadatak jeste upravo podnoenje predloga koji bi trebalo da doprinesu razvoju optine (grada). Savet bi svakako, po odredbama Zakona, imao ingerencije da se bavi zatitom prava i dunosti optine. Ono to savet izdvaja od ostalih slinih oblika organizovanja graana jesu dve stvari: 1. savet je institucionalni oblik organizovanja graana 2. organi optine, uprava i javna preduzea imaju obavezu da se izjasne o svim predlozima saveta. Jasno je da je savet odlian nain da graani organizovano kroz institucije utiu na poboljanje i razvoj svog okruenja. Prema Zakonu o lokalnoj samoupravi savet za razvoj i zatitu lokalne samouprave jeste fakultativni organ, odnosno skuptina jedinice lokalne samouprave moe da obrazuje savet. Optinama je ostavljeno da same svojim statutima blie odrede da li e uopte ustanoviti savet i na koji e nain on funkcionisati. Ustanovljavanje ovakvog jednog organa izuzetno je znaajan korak u razvoju demokratije i vie je nego potrebno da graani shvate koliku korist mogu imati ne samo oni sami, ve i njihovi legitimno izabrani predstavnici. Volja graana ne poinje i ne zavrava se na izborima ve mora neprekidno da se oslukuje i potuje, a savet za razvoj i zatitu lokalne samouprave jeste jedan od odlinih naina za to.

18

I LOKALNA SAMOUPRAVA

7. Savet za meunacionalne odnose Savet za meunacionalne odnose ustanovljava se u nacionalno meovitim optinama i ine ga predstavnici svih nacionalnih i etnikih manjina. Nacionalno meovite optine su one u kojima jedna nacionalna zajednica ima 5 % od ukupnog broja stanovnika, odnosno sve nacionalne zajednice imaju 10 % od ukupnog broja stanovnika. Predstavnike u savetu mogu imati zajednice sa vie od 1 % uea u ukupnom stanovnitvu optine. Savet se bavi pitanjima ostvarivanja, zatite i unapreenja nacionalne ravnopravnosti. O svojim stavovima i predlozima obavetava skuptinu koja je duna da se o njima izjasni najkasnije u roku od 30 dana. Skuptina ima jo jednu obavezu sve predloge odluka koje se tiu prava nacionalnih i etnikih manjina duna je da dostavi savetu na miljenje. 8. Neposredno upravljanje Graani imaju pravo na lokalnu samoupravu, odnosno imaju pravo da upravljaju svojom optinom ili gradom i to neposredno kroz graansku inicijativu, zbor graana i referendum i posredno preko svojih predstavnika. Graanska inicijativa

Graani imaju pravo da putem graanske inicijative predloe skuptini optine (grada) donoenje odreenih akata kojima e se urediti pitanja iz nadlenosti skuptine. Graanska inicijativa je punovana kada se odnosi na pitanja iz izvornog delokruga optine i kada je podrana potrebnim brojem potpisa graana. Zakon predvia da se potreban broj potpisa utvruje statutom optine (grada), a koji ne moe biti manji od 10 % biraa optine (grada). Skuptina je duna da o predlogu raspravlja i odlui (moe da prihvati ili odbije predlog, ali mora da donese odluku) i da o svojoj odluci obavesti graane u roku od 60 dana od dobijanja predloga. Zbor graana

Zbor graana je drugi nain neposrednog upravljanja, s tim to se putem zbora graana upravlja delom optine (grada) budui da se saziva za deo teritorije jedinice lokalne samouprave (optine ili grada). Zbor graana raspravlja i daje predloge o pitanjima iz nadlenosti organa jedinice lokalne samouprave, a predloge i zahteve usvaja veinom glasova prisutnih i upuuje ih organima jedinice lokalne samouprave. Razlika u odnosu na graansku inicijativu jeste u domenu

I LOKALNA SAMOUPRAVA

19

primene. Graanska inicijativa se pokree za celu jedinicu lokalne samouprave, a zbor graana za deo teritorije. Predlog iznet u graanskoj inicijativi upuuje se skuptini optine (grada), dok se predlog usvojen od strane zbora graana upuuje kako skuptini optine, tako i drugim organima (predsedniku optine/gradonaelniku ili optinskom/gradskom veu), ali i slubama jedinice lokalne samouprave. Organi ili slube kojima je upuen predlog ili zahtev usvojen na zboru graana duni su da razmotre zahtev ili predlog, da o njemu odlue (usvoje ga ili odbiju) i da o tome obaveste graane u roku od 60 dana. Referendum

Zakon o lokalnoj samoupravi predvia dve vrste referenduma: - fakultativni: skuptina optine (grada) moe na sopstvenu inicijativu da raspie referendum o pitanjima iz svoje nadlenosti; i - obavezni: skuptina optine (grada) mora da raspie referendum o pitanjima iz svoje nadlenosti na zahtev graana. Tanije, graani mogu graanskom inicijativom zahtevati da se raspie referendum o pojedinim pitanjima iz nadlenosti skuptine optine (grada). Skuptina mora da raspie referendum na delu teritorije jedinice lokalne samouprave o pitanjima koja se odnose na potrebe ili interese stanovnitva tog dela teritorije. Znaajno je da se graani upoznaju sa mogunostima neposrednog upravljanja optinom (gradom), jer upravo ovim sredstvima mogu jasnije da izraze svoje potrebe i interese, da dou do njihovog zadovoljenja i da obezbede unapreenje optine (grada) u skladu sa svojim zahtevima. Jednom rei, da dobiju optinu po svojoj meri.

II Mesne zajednice jedini oblici mesne samouprave u Srbiji

Zakon o lokalnoj samoupravi, koji je donet 2002. godine, sadri poseban, V deo pod naslovom Mesna samouprava. Prvi put se usvaja ovakav termin za razliite oblike organizovanja graana na prostoru manjem od optine, kao jedinice lokalne samouprave. Zakonodavac je ostavio vie nego irok prostor za osmiljavanje oblika mesne samouprave, budui da predvia da se radi zadovoljavanja potreba i interesa lokalnog stanovnitva... mogu osnivati mesne zajednice i drugi oblici mesne samouprave (lan 52, stav 1). ak ni primera radi nije naveden nijedan drugi oblik mesne samouprave. Ovakvo reenje omoguava vrlo iroko polje delovanja za one koji su aktivni i imaju dovoljno inventivnosti. Ipak, praksa pokazuje potpuno drugaija reenja. Nijedan drugi oblik mesne samouprave za etiri godine, koliko je prolo vremena od donoenja Zakona, nije osmiljen. Mesne zajednice su ostale jedini oblik organizovanja graana na nivou niem od optine. Dva su objanjenja: ili su mesne zajednice savreni oblik organizovanja tako da nema potrebe za bilo kakvim drugim oblikom, to je malo verovatno, ili je naa pasivnost tolika da nema potrebe ak ni za mesnim zajednicama, a kamoli za drugim oblicima, to je verovatnije reenje. U nastavku ovog teksta baviemo se mesnim zajednicama kao jedinim oblikom organizovanja graana na nivou mesne samouprave.1 Normativni akt kojim se detaljnije ureuju nadlenost i organizacija mesne zajednice jeste statut mesne zajednice. Statutom mesne zajednice utvruju se poslovi koje vri. To bi trebalo da budu poslovi koji su od neposrednog i svakodnevnog znaaja za ivot stanovnika mesne zajednice. Ova vrsta poslova, kao poslovi mesne zajednice, moe biti odreena statutom, a mogu biti i neki od poslova iz izvorne nadlenosti optine, koje ona poverava mesnoj zajednici, uz prenoenje i odgovarajuih nansijskih sredstava.

1 U ovom tekstu kao primeri statuta mesnih zajednica korieni su statuti mesnih zajednica sa teritorija optina Zajear, Jagodina, Parain, Vranje, Smederevo, Sombor i grada Kragujevca, kao i Odluka o osnivanju mesnih zajednica za podruje gradske optine Zemun.

II MESNE ZAJEDNICE jedini oblici mesne samouprave u Srbiji

21

Finansije Finansije za obavljanje poslova mesne zajednice pribavljaju se iz sledeih izvora: - budet optine/grada, - samodoprinos, - naknada za usluge, - pokloni i druga sredstva. Za obavljanje poslova koje optina/grad poveri mesnoj zajednici prenosi joj i sredstva neophodna za obavljanje tih poslova. Interesantno je da Odluka o osnivanju mesnih zajednica za podruje gradske optine Zemun u lanu 17 nigde eksplicitno ne predvia budet optine kao jedan od izvora sredstava za rad mesne zajednice, ve u pomenutom lanu u stavu 1, taka 3, navodi jednu uoptenu formulaciju da svoj rad nansiraju i iz drugih sredstava pribavljenih u skladu sa zakonskim propisima. Mesne zajednice koriste sredstva u skladu sa svojim planovima i programima. U pojedinim statutima mesnih zajednica predviena je obaveza mesnih zajednica da podnose nansijski izvetaj jedinici lokalne samouprave. Odluivanje u mesnoj zajednici U mesnim zajednicama graani donose odluke, pri emu to ine dvojako: posredno i neposredno. Posredno preko izabranih predstavnika u organima mesne zajednice i neposredno kroz zborove graana, graanske inicijative i referendum. Organi mesne zajednice (nadlenosti i izbor) U pogledu organa mesne zajednice razlikuju se etiri vrste statuta mesnih zajednica. Prvu grupu ine statuti onih mesnih zajednica u kojima je kao jedini organ naveden savet mesne zajednice.2 U drugu grupu ulaze one mesne zajednice u kojima je organ mesne zajednice pored saveta i sekretar3, a treu grupu inili bi statuti u kojima nisu posebno navedeni organi, ve su navedeni svi oblici odluivanja graana.4 Konano, etvrta grupa su one mesne zajednice iji statuti ne razlikuju jasno organe odluivanja i njihova pomona tela, ve i njih navode kao organe odluivanja, pa se tako komisije i druga radna tela navode kao organi odluivanja.5 Nadlenosti U nadlenosti saveta mesne zajednice kao predstavnikog tela spadaju, najee, sledei poslovi:
2 3 4 5

Statuti mesnih zajednica u Kragujevcu, Somboru, Smederevu i Zemunu Statuti mesnih zajednica u Vranju Statuti mesnih zajednica u Zajearu Statuti mesnih zajednica u Jagodini i Parainu

22

II MESNE ZAJEDNICE jedini oblici mesne samouprave u Srbiji

- donoenje statuta, poslovnika o radu, plana i programa rada, nansijskog plana i zavrnog rauna; - iniciranje uvoenja samodoprinosa i nadzor nad njegovom realizacijom; - sazivanje zbora graana i sprovoenje odluke zbora graana; - obrazovanje komisija, odbora i drugih radnih tela; - drugi poslovi utvreni odlukom o mesnoj samoupravi i statutom mesne zajednice. Kao to je navedeno, postoje statuti kojima je predvieno da je jedan od organa i sekretar. U pojedinim modelima statuta mesnih zajednica takoe je sekretar predvien kao organ mesne zajednice. Miljenja smo da ovakvo reenje nije dobro, budui da sekretar nije izabran neposredno od strane graana, ve ga postavlja savet i da su poslovi u njegovoj nadlenosti administrativno tehnike prirode. Izbor Izbore za savet raspisuje predsednik skuptine optine, mada ima i statuta koji ovu nadlenost poveravaju predsedniku saveta mesne zajednice.6 lanovi saveta mesne zajednice biraju se na period od etiri godine. Pravo da bira lanove saveta i da bude biran za lana saveta ima svaki punoletni graanin koji ima prebivalite na teritoriji mesne zajednice. U pojedinim statutima postoji ogranienje da niko ne moe biti dva puta uzastopno izabran za lana saveta.7 Izbor lanova saveta se vri u izbornim jedinicama mesne zajednice, koje utvruje savet mesne zajednice svojom odlukom. Ima i reenja prema kojima lanove saveta biraju graani na zboru graana.8 Za lana ili lanove, ukoliko se u izbornoj jedinici ili na zboru graana bira vie lanova, izabrani su oni kandidati koji su dobili najvei broj glasova. U sluaju da dva ili vie kandidata dobiju jednak broj glasova, tako da broj izabranih kandidata premauje broj lanova saveta, prema jednoj grupi statuta budueg lana saveta meu takvim kandidatima izabrae predsednik saveta rebom9, a prema drugoj grupi statuta u onim izbornim jedinicama u kojima se dogodi takav sluaj izbori e biti ponovljeni u roku od 15 dana, to je svakako bolje reenje od prethodnog. Kandidatura za lana saveta mora biti podrana odreenim brojem potpisa graana izborne jedinice. Kandidatura, zajedno sa prateom dokumentacijom, dostavlja se izbornoj komisiji. Organi za sprovoenje izbora su komisija za sprovoenje izbora i biraki odbor. Komisiju imenuje savet ili, ukoliko to savet to ne uini, organ koji je raspisao izbore, a to je najee
6 7 8 9

Statuti mesnih zajednica u Vranju Statuti mesnih zajednica u Somboru Statuti mesnih zajednica u Vranju Statuti mesnih zajednica u Somboru

II MESNE ZAJEDNICE jedini oblici mesne samouprave u Srbiji

23

predsednik skuptine optine. Komisija imenuje birake odbore za biraka mesta. Prvu sednicu novoizabranog saveta saziva predsednik prethodnog saziva saveta. Na prvoj sednici bira se predsednik saveta veinom glasova prisutnih lanova. Predsednik saveta se bira iz redova lanova saveta. Predsedniku moe prestati mandat pre isteka vremena na koje je izabran razreenjem, podnoenjem ostavke ili nastupanjem nekog od sluaja prestanka mandata lanu saveta. Razreenje se obavlja po postupku za njegov izbor. Predsednik saveta predstavlja mesnu zajednicu, stara se o radu saveta, saziva sednice i predsedava sednicama saveta, predlae dnevni red sednica i vri druge poslove u skladu sa statutom mesne zajednice. Predsednik saveta je duan da sazove sednicu saveta najmanje jednom u tri meseca ili na zahtev odreenog broja lanova saveta ili odreenog broja graana. Savet odluuje na sednicima. Da bi savet mogao punovano da odluuje, potrebno je da sednici prisustvuje vie od polovine lanova saveta. Odluke se donose veinom glasova prisutnih lanova. Razlozi za prestanak mandata lana saveta pre isteka vremena na koje je biran mogu biti: - razreenje/opoziv; - podnoenje ostavke; - pravosnana sudska presuda kojom je osuen na kaznu zatvora u trajanju duem od est meseci; - promena prebivalita van podruja mesne zajednice; - gubitak opteg prava glasa; - u drugim sluajevima koji su predvieni statutom i poslovnikom saveta mesne zajednice. Prema pojedinim statutima predlog za razreenje lana saveta moe da podnese odreeni broj graana izborne jedinice na kojoj je izabran lan saveta ili savet odreenim brojem glasova svih lanova.10 Nije regulisano kako se do kraja sprovodi postupak razreenja. Mogli bismo zakljuiti da se razreenje lana saveta sprovodi po postupku za njegov izbor. Ima i statuta koji jasno reguliu pitanje prestanka mandata lana saveta, pa predviaju da e umesto lana kome je prestao mandat pre isteka vremena na koje je biran biti izabran kandidat koji je na izborima bio naredni sa najvie osvojenih glasova. Mandat ovako izabranog lana traje do isteka mandata saveta.11 Pojedini statuti predviaju kao razlog za prestanak mandata i nekoliko neopravdanih izostanaka sa sednica saveta. Broj izostanaka je razliit, ali se najee sreu reenja tri uzastopna izostanka ili najmanje pet uopte.12 Ovakvim reenjem trebalo bi da se rad saveta uini ozbiljnijim,
10 11 12

Statuti mesnih zajednica u Somboru Statuti mesnih zajednica u Smederevu Statuti mesnih zajednica u Parainu, Jagodini

24

II MESNE ZAJEDNICE jedini oblici mesne samouprave u Srbiji

znaajnijim i ekasnijim. Prestanak mandata usled izostanka bi bilo dobro reenje, jer spreava da beskonano izostajanje dovodi u pitanje kvorum za odluivanje, a istovremeno znai i sankciju za neodgovorno ponaanje. Ovo reenje je istovremeno i korektiv za mogu lo izbor, odnosno opredeljivanje za loeg kandidata. Ipak, bolje je moda na vreme voditi rauna o tome ko e biti izabran, nego uvoditi ovakve korektive i time, izmeu ostalog, poskupljivati rad mesne zajednice. Svaki izbor zahteva odreena nansijska sredstva. Statutima mesnih zajednica predvieni su i razlozi za rasputanje saveta i prevremene izbore saveta, kao to su sluajevi kada savet ne zaseda due od tri meseca, ako ne donese statut, nansijski plan i program rada u odreenom roku ili u sluaju kada se graani na referendumu izjasne za rasputanje saveta. Neposredno odluivanje graana (zbor graana, graanska inicijativa i referendum) 1. Zbor graana Zbor graana je jedan od oblika neposrednog odluivanja graana na nivou optine, odnosno mesne zajednice. Zbor graana moe biti sazvan za podruje cele ili dela mesne zajednice. Pitanja o kojima raspravlja i odluuje zbor graana jesu iz nadlenosti optine/grada ili mesne zajednice, a detaljnije su regulisana statutima mesnih zajednica. Zbor graana odluuje veinom glasova prisutnih, a zahtevi ili predlozi usvojeni na zboru mogu biti upueni skuptini optine/ grada ili pojedinim organima ili slubama optine/grada, kao i savetu mesne zajednice. Organima kojima se zbor na ovaj nain obrati duni su da se u roku od 60 dana, od dana odravanja zbora, izjasne o podnetim zahtevima ili predlozima. Interesantna su reenja o punovanosti odluivanja na zboru graana, pa tako niz statuta mesnih zajednica predvia da zbor graana punovano odluuje ukoliko zboru prisustvuje najmanje 10 % upisanih biraa. Izuzetno, mogue je da odluka bude punovana i kada je prisutno manje graana. To je sluaj kada posle odlaganja od 30 minuta zboru prisustvuje 3 % upisanih biraa. Ova reenja se ine kao dobra, jer omoguavaju da graani, koji su aktivni u svojim mesnim zajednicama, i uine neto za sebe i svoje okruenje. Ipak, uvek se moe postaviti pitanje legitimnosti odluke donete na takvom zboru graana. U pogledu prava sazivanja zbora graana statuti razliito reguliu ovo pitanje pa se tako sree da pravo sazivanja ima odreeni broj graana sa prebivalitem na teritoriji mesne zajednice za koju se zbor graana saziva, savet ili predsednik saveta mesne zajednice, predsednik optine, skuptine optine, odbornik ili poslanik. Bilo bi dobro kada bi svaki od ovih organa, odnosno nosilaca javne funkcije ee koristio ovo svoje pravo, inei na taj nain zbor graana savetodavnim telom. Na ovaj nain bi odluke koje se donose, uz prethodno konsultovanje sa graanima, dobile na kvalitetu i vie bi odgovarale stvarnosti i potrebama graana.

II MESNE ZAJEDNICE jedini oblici mesne samouprave u Srbiji

25

2. Graanska inicijativa Graani imaju pravo da putem graanske inicijative predlau skuptini optine/grada donoenje akata radi reavanja odreenog pitanja iz njene nadlenosti, promenu statuta ili raspisivanje referenduma. Skuptina optine/grada duna je da u roku od 60 dana dostavi obrazloen odgovor na inicijativu. Da bi graanska inicijativa bila punovana, mora biti podrana odreenim brojem potpisa biraa upisanih u biraki spisak. Zakon o lokalnoj samoupravi predvia da taj broj ne moe biti manji od 10 % biraa. Pojedini statuti predviaju da je neophodno da inicijativu podri najmanje 25 % biraa, ime daju na znaaju i legitimitetu inicijativi, ali oteavaju primenu ovog instituta.13 U onim statutima u kojima nije predvien bilo kakav broj, jasno je, primenjuje se neposredno zakonska norma. Posebno je reenje u pojedinim statutima, prema kojem pravo da putem graanske inicijative predlau skuptini optine/grada donoenje akata radi reenja odreenog pitanja imaju i graani koji nemaju prebivalite, ali poseduju nepokretnost na teritoriji mesne zajednice, a reenje konkretnog pitanja se tie i njihove nepokretnosti.14 Izgleda da je ovo reenje uvedeno po analogiji sa zakonskim reenjima samodoprinosa. Ipak, ovakvo reenje ne bismo mogli da prihvatimo, budui da zakon za punovanost inicijative zahteva potpise najmanje 10 % biraa. U pomenutim statutima pravo potpisa inicijative postavlja se restriktivno inicijativu mogu da podre birai sa teritorije mesne zajednice. 3. Referendum Referendum je jo jedan neposredni oblik odluivanja graana. Putem referenduma graani odluuju o pitanjima iz delokruga skuptine optine, o uvoenju mesnog samodoprinosa ili o drugim pitanjima iz nadlenosti optine/grada ili mesne zajednice, a koja su od znaaja za graane tih jedinica. Prema zakonu referendum raspisuje skuptina optine, mada statuti mesnih zajednica predviaju da referendum moe raspisati savet mesne zajednice.15 Inicijativu za raspisivanje referenduma po zakonu mogu pokrenuti i graani, a statutima mesnih zajednica ovo pravo na nivou mesne zajednice dato je i odreenom broju lanova saveta mesne zajednice. Odluka kojom se raspisuje referendum mora sadrati: referendumsko pitanje, mesto i dan odravanja referenduma i organe i postupak za sprovoenje referenduma. Odluka na referendumu je doneta ako je za nju glasala veina biraa koji su glasali, pod uslovom da je na referendum izalo vie od polovine upisanih biraa.
13 14 15

Statuti mesnih zajednica u Kragujevcu Statuti mesnih zajednica u Jagodini Statuti mesnih zajednica u Jagodini

26

II MESNE ZAJEDNICE jedini oblici mesne samouprave u Srbiji

Samodoprinos Mesni samodoprinos je jedan od izvora nansijskih sredstava mesne zajednice. Inicijativa za uvoenje samodoprinosa moe da potekne ili od skuptine optine/grada ili od graana u vidu graanske inicijative (ovde se primenjuju norme kojima je regulisana graanska inicijativa), koja se podnosi skuptini optine/grada. U pojedinim statutima predvieno je da inicijativu za donoenje odluke o samodoprinosu moe podneti savet mesne zajednice ili najmanje 20 % biraa od ukupnog broja biraa sa teritorije za koju se predlae uvoenje samodoprinosa.16 Bez obzira ko je inicijator donoenja odluke za uvoenje samodoprinosa, uz inicijativu se obavezno podnosi program samodoprinosa (izvori, namena i naini obezbeivanja ukupnih sredstava), po kojem e se samodoprinos i realizovati. Skuptina optine/grada utvruje predlog odluke o uvoenju samodoprinosa, bilo da je sama skuptina inicijator ili graani. Odluka o uvoenju samodoprinosa moe da se donese za podruje cele mesne zajednice ili jednog njenog dela. Pravo odluivanja o uvoenju samodoprinosa imaju birai mesne zajednice, odnosno njenog dela za koji se samodoprinos ostvaruje. Pored biraa, pravo odluivanja imaju i lica koja nemaju prebivalite, ali imaju nepokretnost na teritoriji za koju se uvodi samodoprinos, ukoliko samodoprinos poboljava uslove korienja nepokretnosti. Odluka o uvoenju samodoprinosa je doneta ukoliko je za nju glasala veina od ukupnog broja graana koji imaju pravo glasa u konkretnom sluaju (birai i graani koji po osnovu posedovanja nepokretnosti imaju pravo glasa). Odluka sadri podatke koji se odnose na namenu samodoprinosa, podruje na kojem se prikuplja, vreme za koje se prikuplja, njegov iznos i izvravanje, njegovu evidenciju i nadzor graana. Odluka o uvoenju samodoprinosa sadri i osnovicu samodoprinosa. Osnovicu ine, ako drugaije nije ureeno, zarade zaposlenih i drugi oporezovani prihodi, kao i imovina na koju se plaa porez. Samodoprinos se moe izraziti, zavisno od potreba i mogunosti graana, u novcu, robi ili radu. Sredstva prikupljena na osnovu odluke o samodoprinosu koji se uvodi za podruje ili deo podruja mesne zajednice uplauju se na raun te mesne zajednice i strogo su namenskog karaktera.

16

Statuti mesnih zajednica u Kragujevcu

Sreko Mihailovi, Marijana Simi i Milo Mojsilovi

III Mesna zajednica primarni okvir socijalnog ivota


Javno mnjenje Srbije, zima 2006. godine

Opis uzorka
U okviru projekta Podizanje kapaciteta mesnih samouprava Centar za slobodne izbore i demokratiju (CeSID) realizovao je istraivanje javnog mnjenja u periodu od 25. do 31. januara 2006. godine. Istraivanje je sprovedeno na reprezentativnom uzorku od 1152 ispitanika, punoletna graanina Srbije, a proporcionalno veliini i broju stanovnika. Regionalna distribucija uzorka bila je takva da se u regionu Vojvodine nalo 28 % ispitanika, u regionu Beograda 21 %, dok je podruje centralne Srbije u uzorku uestvovalo sa 51 %. Istraivanje je bilo terenskog tipa, a podaci su prikupljani putem direktnog intervjuisanja ispitanika. Osnovne sociodemografske karakteristike ispitanika koje su uzete u obzir jesu pol, starost, obrazovanje, zanimanje i nacionalnost. U uzorku se nalo 48 % ena i 52 % mukaraca; ispitanika od 19 do 29 godina je 18 %, od 30 do 39 takoe 18 %, u rasponu od 40 do 49 godina 19 % , od 50 do 59 21 %, dok je 24 % ispitanika starije od 60 godina. U uzorku je 25 % ispitanika sa osnovnom kolom i manje od osnovne, 10 % ima zavrenu srednju kolu za radnika zanimanja, 50 % neku drugu srednju kolu, dok je 15 % ispitanika sa viom i visokom kolom. Kada je re o zanimanju, poljoprivrednici ine 8 % uzorka, domaice 13%, NK i PK radnici 9 %, KV i VK radnici 28 %, tehniari 17 %, slubenici 10 %, strunjaci 10 %, studenti i uenici 5 %. U uzorku se nalazi 82 % pripadnika srpske nacionalnosti, 1 % Crnogoraca, 2 % Muslimana/Bonjaka, 3 % Hrvata, dok je pripadnika ostalih nacionalnih zajednica 12 %.

28

III MESNA ZAJEDNICA primarni okvir socijalnog ivota

1. Aktivizam graana u okvirima mesne samouprave Raanje i uspon savremene drave doveo je do centralizacije u svim oblastima drutvenog i politikog ivota. Centralizacija je postajala neophodan proces od kojeg je esto zavisio opstanak savremenih, diferenciranih i heterogenih drutava; istovremeno, suavali su se prostori za autonomna delovanja uih zajednica, za autentine artikulacije specinih interesa i potreba i organizovanje u tom pravcu. Jedno od karakteristinih obeleja modernog, takozvanog masovnog drutva jeste i stanje u kojem pojedinci i ue grupe imaju manje-vie ogranien uticaj na upravljanje sopstvenim ivotima, potrebama i interesima i, shodno tome, relativno nizak nivo interesovanja za uzimanje uea u ivotu uih ili irih zajednica.17 Meutim, kako bilo, upravo pomenuta diferenciranost i heterogenost drutva podstie procese suprotne centralizaciji. Danas se zahtevi za decentralizacijom postavljaju kao jedan od uslova opstanka i daljeg razvoja demokratije; centar se sve vie shvata kao mesto donoenja optih smernica i obezbeivanja reda i sigurnosti, dok se drugi nivoi organizovanja i vlasti, regionalni i lokalni, vide kao mesto neposredne konkretizacije optih odluka, kao mesto pravog razumevanja posebnosti i mogunosti ostvarivanja te posebnosti. Decentralizacija i date mogunosti organizovanja na lokalnim nivoima mogu ostvariti svoju sutinu samo ako se naie na povratnu spregu, odnosno na interesovanje graana za ulaganje sopstvenog napora i poveanje obima participacije u lokalnim stvarima. U naem sistemu mesne zajednice predstavljaju najnii oblik institucionalnog organizovanja graana, koji omoguava uee i ostvarivanje interesa graana u stvarima koje ih neposredno dotiu, tite i utiu na kvalitet njihovog ivota. Da li i na koji nain graani u Srbiji danas uestvuju u ovom obliku samouprave? Deo odgovora na ovo pitanje traen je i u ovom istraivanju. Ti odgovori ne daju samo presek stanja u oblasti graanskog aktivizma na ovom nivou, ve daju i mogunosti poreenja sa ueem na drugim nivoima, kao i perspektivama opstanka i rada mesnih zajednica kao oblika mesnih samouprava. Tema aktivizma indikovana je putem klasinih pokazatelja obavetenosti o funkcionisanju mesne zajednice, percepcijom (ne)mogunosti uticaja graana na rad, funkcionisanje i reavanje problema na ovom elementarnom nivou, kao i putem evidentiranja konkretnog uzimanja uea u poslovima mesne zajednice.
17 Ovo je jedan od osnovnih predmeta drutvene i politike teorije danas, kao i polje otrih ideolokih sporenja. Tako, ove pojave se ili kritikuju sa stanovita levih ideologija kao oblici otuenja oveka ili samo konstatuju (pa i pozitivno vrednuju) sa stanovita desnih ideologija kao fakat koji nam govori o konanoj stabilizaciji demokratskog drutva u kojem pojedinci, zbog postignutog zadovoljstva ivotom i sistemom, nemaju vie potrebe da participiraju u javnom ivotu kao to su to imali nekada.

III MESNA ZAJEDNICA primarni okvir socijalnog ivota

29

1.1. Informisanost o radu mesne zajednice Informisanost graana o radu mesne zajednice predstavlja nultu taku, odnosno pretpostavku za uea u radu organa, ili barem za obraanje nekom ko na ovom nivou predstavlja vlast. Kao indikator za poznavanje prilika u MZ uzeta je obavetenost o radu saveta MZ. Istraivanje pokazuje da ak 63 % ispitanika nije uopte obaveteno o radu saveta, 24 % je delimino obaveteno, dok samo 13 % ispitanika smatra da jeste obaveteno o radu osnovnog organa mesne zajednice. Ovaj podatak govori, pre svega, o injenici da sami organi u mesnim zajednicama ne rade dovoljno na informisanju o svom radu (pa i sopstvenom postojanju meu onima koji nisu obaveteni, vrlo je verovatno da neki ne znaju da taj organ postoji!). Dakle, krivac za nisku informisanost o radu samo su delom graani (neki od njih ne ele informacije), dok vei deo odgovornosti lei upravo na samim savetima i drugim predstavnicima graana u mesnoj zajednici. Oni esto iz neznanja, neuvianja potrebe da informiu sugraane o svom radu. S druge strane, nema sumnje da netransparentnost prua priliku za malverzacije. Geografski ogranien prostor, relativno mali broj stanovnika i neposredan kontakt graana i njihovih predstavnika trebalo bi, upravo na ovom nivou, da omogue relativno visoku informisanost (bez posebnog ulaganja veih sredstava, vremena i energije). Informisanost o radu saveta MZ povezana je sa odreenim sociodemografskim odlikama ispitanika (korelacija je umerenog obima i vie govori o moguim tendencijama, nego o nekim pravilnostima). Ipak, i te tendencije su interesantne, posebno kada je re o polu, starosti i radnom statusu ispitanika. U odnosu na prosek od 37 % obavetenih graana (prema samoocenama, 24 % je delimino, a 13 % je potpuno obaveteno) nalazimo da je obaveteno 30 % ena i 44 % mukaraca. Manje su obaveteni najmlai (oni do 30 godina 26 %) i najstariji (meu onima iznad 60 godina ima 33 % obavetenih, dok u srednjoj generaciji, tj. meu onima izmeu 30 i 60 godina, nalazimo od 39 do 45 % obavetenih. Kada je re o zanimanju i radnom statusu, najmanje su obaveteni uenici i studenti (20 %), domaice (29 %) i penzioneri (31 %), a najvie poljoprivrednici (59 %) i vlasnici (53 %). Podatak da je tri petine poljoprivrednika obaveteno o radu saveta ukazuje na injenicu da su mesne zajednice na seoskim podrujima aktivnije, jer su ljudi upueniji jedni na druge, kako po tradiciji, tako i po tome to, udaljeni od gradskih jezgara, lake ostvaruju interese i potrebe kada su meusobno udrueni i organizovani.18
18 Dok u urbanim mesnim zajednicama poslove ureenja, zelenila, odnoenja smea, kanalizacije i vodovoda reguliu optinske vlasti putem komunalnih preduzea, na seoskim podrujima ove delatnosti najee su preputeni samom organizovanju metana.

30

III MESNA ZAJEDNICA primarni okvir socijalnog ivota

1.2. Pretpostavke o (ne)mogunosti uea graana u javnom ivotu mesne zajednice Malo je verovatno da e graani uestvovati u politikom ivotu zajednice ukoliko smatraju da svojim ueem ne mogu nita da promene ili ako misle da obian ovek treba da se mane politike i da gleda svoja posla. Kada je re o ovim temama, one su u istraivanju tretirane na dva naina. Prvo, optije pitanje glasilo je da li je za jednu zajednicu bolje da graani budu aktivni ili to ba i nije poeljno stanje stvari. Odgovori da li se i koliko politiki treba angaovati distribuirani su na sledei nain:

graani treba da budu politiki aktivni 21 % graani treba da budu umereno aktivni 41 % nevano je da li su graani aktivni ili ne 38 %

injenica je da, ukupno gledano, vie od tri petine ispitanika smatra da graani u nekoj meri treba da se angauju u polju politike, odnosno da je taj angaman dobar za jednu zajednicu. Kada je re o obimu, najvei broj ispitanika smatra da je umereno uee u politici najbolje za zajednicu. Nije ba dobro da se graani, esto nekompetentni, previe angauju; pretpostavka je da ova grupacija obavetenost o politikim stvarima i glasanje smatraju umerenim ueem u politici. Svaki peti ispitanik smatra da graani treba da se dosta angauju u politici re je o jednom broju onih koji su i sami verovatno veoma aktivni, a pripadaju grupama tzv. politikih gladijatora i aktivnog partijskog lanstva. Blizu dve petine smatra da za zajednicu (pa i njih same) politiki angaman nije neto to e promeniti stvari. Ovde se nalazi oko 20 % onih koje su apolitini19, jo nedospeli do politike, dok ostatak ine pasivni, oni koji imaju svest o znaaju politike, ali samo povremeno uzimaju uee u aktivnostima kao to su glasanje i slino. Drugi indikator za ovu temu operacionalizovan je kroz pitanje Da li obian ovek ima priliku da uestvuje u reavanju problema u Vaoj mesnoj zajednici?. Ne postoji slaganje o ovom pitanju odgovori su gotovo ravnomerno raspodeljeni na sve modalitete. Da obian ovek nema priliku da uestvuje u javnim stvarima mesne zajednice smatra neto vie od treine ispitanika, da ta mogunost postoji smatra neto manje od treine ispitanika, dok isto toliko nije znalo da odgovori na ovo pitanje. Broj onih koji smatraju da se ne moe ba uticati na reavanje problema isti je kao i broj onih koji smatraju da je nebitno da li su graani politiki aktivni ili ne. Nije ba ohrabrujui nalaz da nepuna treina ispitanika smatra da moe da utie na reavanje problema na nivou koji im je najblii, takorei ponekad i egzistencijalan. Treina koja nije znala da odgovori predstavlja verovatno one koji nisu ni pokuavali nita po ovom pitanju.
19 Prema ranijim istraivanjima, a na osnovu brojnih pokazatelja politinosti, oko 20 % populacije je krajnje apolitino, odnosno potpuno nezainteresovano za politiku.

III MESNA ZAJEDNICA primarni okvir socijalnog ivota

31

1.3. Oblici aktivizma graana u mesnoj zajednici Ako je relativno mali broj graana informisan o radu mesne zajednice, ako se broj onih koji smatraju da graani treba da budu politiki angaovani i da na taj nain reavaju probleme u neposrednoj okolini kree u rasponu od jedne petine do nepune treine, da li i koliko graani uopte uestvuju u aktivnostima u svojoj mesnoj zajednici? Odgovor na ovo delom daje pitanje koje je upravo na ovaj nain i postavljeno Da li ste i ako jeste koliko ste aktivni u radu vae mesne zajednice? . Gotovo etiri petine ispitanika (78 %) uopte nije aktivno u radu mesne zajednice. Na drugoj strani aktivna je jaka petina graana (malo aktivnih ima 12 %, osrednje aktivnih 7 %, a prilino aktivnih 3 %). Postavlja se pitanje ta za ispitanike znai biti malo, osrednje ili prilino aktivan? Najaktivniji (3 %) svakako su oni koji se neposredno angauju u organima mesne zajednice (savet, predsednik MZ, sekretar); petina graana koja je malo i osrednje aktivna jesu oni koji u najboljem sluaju prisustvuju sastancima saveta i uestvuju u njihovom radu. Generalno, petina graana koja je aktivna u radu MZ predstavlja solidnu osnovu za funkcionalni rad; meutim, kada se doe na polje konkretnih aktivnosti, to ba i nije najbolji rezultat. Postoje odreene razlike u socijalnom prolu onih koji su aktivni, odnosno onih koji nisu aktivni u radu mesne zajednice. Dvostruko je manje aktivnih ena (14 %) nego aktivnih mukaraca (30 %). Dok su srednje generacije najaktivnije (etvrtina aktivnih), dotle je meu najstarijima petina aktivna, a meu najmlaima tek 14 %. U sluaju radnog statusa i zanimanja, slino kao i u sluaju obavetenosti, najaktivniji su poljoprivrednici (40 %) i vlasnici (34 %), dok su najmanje aktivni uenici, studenti i domaice (po 9 %). Uinjen je i pokuaj da se bar naelno ue u razloge zato pojedinci ne uestvuju u nekoj od aktivnosti u MZ. Najvei broj ispitanika (26 %) izjavio je da za to nema vremena; 23 % njih smatra da ne mogu da promene nita i ako se angauju, 22 % nije zainteresovano za taj oblik aktivizma, 14 % ima neki drugi razlog, dok 4 % nije znalo da odgovori na ovo pitanje. (Preostalih 11 % su oni koji su izjavili da su na neki nain aktivni vidimo da je sada broj aktivnih prepolovljen; pretpostavljamo da je ovo znatno realniji podatak nego onaj o petini aktivnih.) Preokupiranost sopstvenim problemima je neto to, dakle, najvei broj ljudi spreava da uzmu uee u poslovima vezanim za zajedniko dobro (ili je to nekima izgovor za stvarnu nezainteresovanost). Obeshrabreni i nezainteresovani ine gotovo polovinu ispitanika. Ostali razlozi postaju jasniji kada se uzmu ukrtanja ovog pitanja sa grupnim karakteristikama. Stariji nisu zainteresovani zbog starosti, bolesti, mladi su esto van svojih MZ, na studijama i u kolama, manje obrazovani se oseaju nekompetentnim... I kod prva tri eksplicitno formulisana

32

III MESNA ZAJEDNICA primarni okvir socijalnog ivota

razloga pokazuju se odreene razlike neinteresovanje vie od proseka pokazuju ene, najmlai i oni iznad 60 godina, domaice, najmanje obrazovani. Na manjak vremena najvie se izgovaraju uenici i studenti, strunjaci, zaposleni, dok su apatiniji od proseka (tj. oni koji smatraju da ne mogu nita da promene) radnici, nezaposleni, kao i oni sa najniim primanjima. Izbori za savet MZ ukazuju na jedan od konkretnih oblika aktivizma u mesnoj zajednici. Svega 23 % ispitanika je uestvovalo na ovim izborima, naspram 77 % onih koji nisu pokazali spremnost da biraju svoje predstavnike u MZ. Oigledno, iako su im organi izabrani na ovom nivou esto ziki najblii, graani vlast vide negde drugde, pa ovim vrstama izbora ne posveuju veliku panju. U poreenju sa prethodnim nalazom o aktivnosti graana vidimo da je negde izmeu petine i etvrtine graana zainteresovano za neki oblik angaovanja u radu MZ. To je oigledno maksimalan broj graana koji su zainteresovani da barem u malom obimu uestvuju u aktivnostima MZ. Ovaj nalaz potvruju i odgovori na pitanje upueno ispitanicima da li su se nekad sa nekim problemom, idejom ili predlogom obraali nadlenima u mesnoj zajednici 76 % ispitanika se nikada nije obraalo mesnoj zajednici, dok su se ostalih 24 % obraali jednom ili vie puta (od toga 8 % njih se obraalo jednom, a 16 % vie puta). Graani navode brojne probleme sa kojima se suoavaju u okvirima mesne zajednice. Meutim, spremnost za uee u prevazilaenju problema predstavlja najbolniju taku u funkcionisanju mesne zajednice. Na pitanje Da li ste spremni da uestvujete u reavanju problema, ispitanici su se potpuno ravnomerno podelili na one koji nisu spremni da uestvuju u reavanju problema (43 %) i one koji su spremni na to bez ikakvih uslova (44 %). Preostalih 13 % ispitanika je spremno da se angauje, ali uz odreene uslove. Dakle, uprkos optoj povici na brojne probleme koji nas neposredno okruuju i koje smo, barem na nivou mesne zajednice, u mogunosti da uz organizovanu akciju reimo, manje od polovine ljudi je spremno da uestvuje u reavanju problema koje su sami izdvojili kao najvee i ije reavanje je denitivno prioritet za kvalitetniji ivot. Ovo pitanje pokazuje, od svih do sada, najvee razlike kada su u pitanju razliite grupe ispitanika (u stvari re je o niskim korelacijama koecijent kontigencije u sluaju tri ispitivane varijable nalazi se izmeu 0,20 i 0,23). Spremnost na aktivizam iskazuje nepuna polovina ena i dve treine mukaraca. Srednje generacije iskazuju spremnost u sluaju dve treine ispitanika ili neto manje, na drugoj strani su najmlai - neto iznad polovine i najstariji dve petine. Kada je re o radnom statusu i zanimanju, na jednoj strani izdvajaju se vlasnici ak tri etvrtine kae da je spremno za aktivizam, na drugoj strani su domaice (31 %), penzioneri (44 %) i uenici i studenti (51 %), dok su u sredini svi ostali sa proporcijama koje su izmeu 63 i 69 %.

III MESNA ZAJEDNICA primarni okvir socijalnog ivota

33

Na pitanje o tome koliko je ljudima iz njihove okoline stalo do reavanja problema, ispitanici su odgovorili na sledei nain: nimalo 3 %, malo 15 %, donekle 21 %, prilino 27 %, veoma mnogo 21 %, dok 13 % nije znalo da odgovori. Generalno, graani smatraju da su njihovi problemi uglavnom i problemi ljudi u njihovom okruenju. Na kraju, kao to ni znaajan broj ispitanika nije spreman da se sam angauje na reavanju problema, ni percepcija koliko ljudi u njihovoj zajednici je spremno da se angauje nije sjajna: 4 % smatra da niko nije spreman da uzme uea u reavanju problema, 36 % smatra da je samo mali broj spreman, priblino polovina 13 %, veina je spremna 21 %, svi su spremni 5 %, dok 21 % nije znalo da napravi ovu procenu. Koji su osnovni zakljuci koji se iz navedenih nalaza mogu izvesti? Najpre, kada je re o obimu razliitih modaliteta uea u javnom ivotu mesne zajednice, taj obim je relativno ogranien maksimalan je obim (manje ili vee) informisanosti, koji se kree oko treine, dok opada do nivoa od jedne etvrtine do jedne petine populacije kada je re o razliitim oblicima aktivnosti. Dakle, najire mogue aktivistiko jezgro na ovom nivou teko da prelazi jednu etvrtinu graana u okviru MZ. Na osnovu nalaza moe se napraviti i kroki prol onih koji su manje-vie aktivni u okvirima mesne samouprave. Aktivistiko jezgro predstavljaju ljudi srednje dobi (30 do 50 godina), uglavnom mukarci, oni koji imaju vie vremena i interesa da se angauju, stabilnijih su drutvenih pozicija. Oni su razliitog obrazovanja i primanja20, a u meusobnim odnosima su upueniji na reavanje zajednikih problema, odnosno deluju u zgusnutijim mreama socijalnih odnosa. Moe se preporuiti vei rad na informisanju o radu organa MZ, kao i rad na irem ukljuivanju mladih i obrazovanih ljudi (barem onih koji to ele) u ove poslove. 2. Problemi mesnih zajednica i naini njihovog reavanja Nezadovoljstvo se moe shvatiti kao oseaj koji se javlja u sluaju neostvarenih oekivanja na planu linog ivota, ali i ivota date zajednice (drutva, drave). Ono se javlja kao mogua posledica raskoraka/jaza izmeu oekivanog i ostvarenog. (Ne)zadovoljstvo je, pre svega, rezultat (1) (ne)zadovoljenja osnovnih biolokih potreba (sadanjost), (2) naeg ranije statusa (prolost), (3) (ne)ostvarivanja aspiracija, tj. oekivanog statusa (budunost) i (4) naeg poreenja sa drugima (sve tri vremenske dimenzije).
Interesantno je da ove dve varijable u svim analiziranim pitanjima ne predstavljaju znaajnu liniju po kojoj se stavovi ispitanika meusobno razlikuju. Iako neki drugi oblici aktivizma podrazumevaju npr. korelaciju vie obrazovanje vii stepen aktivizma, na nivou mesne zajednice ovo nije znaajna kategorija. Deo objanjenja lei i u injenici o visokom stepenu spremnosti poljoprivrednika na participaciju, koji esto imaju samo osnovnu kolu, pa neutraliu prethodno pomenutu pretpostavljenu korelaciju.
20

34

III MESNA ZAJEDNICA primarni okvir socijalnog ivota

U ovom istraivanju (ne)zadovoljstvo smo merili na nivou lokalne zajednice. (Ne)zadovoljstva koja smo ovde ispitivali ulaze u krug onoga to ini svakodnevicu; sve je to iz nae okoline i u kontekstu onoga sa ime se svakodnevno suoavamo. Problemi koji obeleavaju svakodnevni ivot svakog graanina Srbije reavaju se na nivoima vlasti najbliim graanima, a prva instanca i najnii nivo susreta graana i vlasti upravo su mesne zajednice. Tako je i fokus istraivanja problema usmeren na (ne)zadovoljenje osnovnih potreba graana neophodnih za normalan ivot. (Ima smisla pretpostavka da se nezadovoljstva vezana za lini ili za optedrutveni nivo doivljavaju intenzivnije i da su posledice tog nezadovoljstva znatno tee; ako je to tano, onda moemo da oekujemo, pored toga to smo nezadovoljstva redukovali po obimu, da emo ispitivati i manje intenzivna nezadovoljstva.) 2.1. ime su graani zadovoljni Graanima smo ponudili deset pojava na merenje, tj. traili smo da nam kau da li su zadovoljni, nezadovoljni ili, pak, ne mogu da procene (Neodluan/Ne znam). Samo u jednom sluaju nali smo da je polovina graana zadovoljna. Re je o infrastrukturi (struja, PTT...). U svim drugim sluajevima broj zadovoljnih graana ne dosee polovinu, a kamoli da je nadilazi. Razlozi zato su, verovatno, sadrani u injenici da su struja, telefon i druga infrastrukturna pitanja deo osnovnih ljudskih potreba bez kojih se ono to se podrazumeva pod normalnim ivotom ne bi moglo zamisliti, a pored toga, dostupna svim ili, bar, ogromnoj veini graana. Inae, infrastrukturu najbolje ocenjuju Vojvoani (61 %), neto loije Beograani (56 %) i graani centralne Srbije21 (53 %). Javni prevoz je, u odnosu na istraivanje22 iz 2003. godine kada je njime bilo zadovoljno manje od petine graana (meugradskim prevozom 21 %, gradskim prevozom 14 %), popravio svoj rejting, jer je njime sada zadovoljno 43 % graana. Najzadovoljniji su Beograani (57 %), znaajno je manji broj zadovoljnih graana Vojvodine (42 %) i centralne Srbije (38 %). Oko dve petine graana zadovoljno je kvalitetom vode (41 %), solidarnou ljudi (40 %) i kvalitetom ivota u mesnoj zajednici (37 %). Meu zadovoljnima kvalitetom vode najvei broj je iz centralne Srbije (48 %) i Beograda (46 %), a gotovo dvostruko manje meu Vojvoanima (25 %). Po istraivanju CeSID-a iz 2003. godine, najmanje je Beograana bilo zadovoljno kvalitetom vode samo 12 %, dok su stanovnici Vojvodine (19 %) i centralne Srbije (21 %) bili neto zadovoljniji. Oko treine graana zadovoljno je meusobnim poverenjem ljudi u mesnoj zajednici (33 %) i stanjem puteva u MZ - kolovoz, trotoari (30 %). Pitanjem puteva je u prethodnom istraivanju
Centralna Srbija deo Srbije bez Beograda i Vojvodine iveti nezadovoljstvo istraivaki podaci o zadovoljstvu i nezadovoljstvu graana ivotom u lokalnoj zajednici, CeSID (u okviru projekta Izgradnja poverenja izmeu lokalnih vlasti i lokalne zajednice), 5-15. septembar 2003. godine, rukovodilac istraivanja Sreko Mihailovi
21 22

III MESNA ZAJEDNICA primarni okvir socijalnog ivota

35

bilo malo zadovoljnih samo 11 %, to je stepen zadovoljstva ovim pitanjem dovelo na 49. mesto od 52 ponuena objekta nezadovoljstva. Razlog poveanju zadovoljstva moe se traiti u velikim ulaganjima koja su lokalna samouprava i drava imali u poslednje dve-tri godine. Tabela 1. - Koliko ste zadovoljni a koliko nezadovoljni kada su u vaoj mesnoj zajednici u pitanju?
(vrednosti su u %, a problemi su poreani po stepenu zadovoljstva) Zadovoljan Infrastruktura - struja, PTT... Javni prevoz, gradski prevoz Kvalitet vode Solidarnost ljudi Kvalitet ivota u mesnoj zajednici u celini Meusobno poverenje ljudi Stanje puteva u MZ (kolovoz, trotoari) Kvalitet zatite sredine - deponije, neistoa Rad organa mesne zajednice u celini Kultura i zabava u mesnoj zajednici 56 43 41 40 37 33 30 26 19 19 Neodluan, ne zna 10 27 13 28 30 31 14 12 48 30 Nezadovoljan 34 30 46 32 33 36 56 62 33 51 Ukupno 100 100 100 100 100 100 100 100 100 100

etvrtina graana je zadovoljna kvalitetom zatite sredine i istoom (26 %) za razliku od istraivanja sprovedenog u septembru 2003. godine kada je ovim pitanjem bilo zadovoljno samo 6% graana. Da li je porastom standarda i veim ulaganjima unapreeno ovo pitanje ili je percepcija graana pozitivnija zato to je izbor objekata nezadovoljstva bio manji nego u istraivanju 2003. godine, ostaje da se vidi. Manje od petine graana zadovoljno je radom organa svoje mesne zajednice. Moda je jedan od razloga tome i nedovoljno poznavanje rada ovih organa, jer je blizu polovine ispitanika (48 %) neodluno ili ne zna da odgovori na ovo pitanje. Graani su najmanje zadovoljni kulturnim i zabavnim sadrajima koji im se nude u okviru mesne zajednice (19 %). Starosna struktura najzadovoljnijih u okviru ove grupe nalazi se izmeu 30 i 39 godina (21 %) i izmeu 50 i 59 godina (23 %). A to se tie rezidencijalnog statusa, kulturnim i zabavnim ivotom su najzadovoljniji zaposleni u dravnom sektoru (21 %) i penzioneri (17 %).

36

III MESNA ZAJEDNICA primarni okvir socijalnog ivota

2.2 ime su graani nezadovoljni Istraivanje koje je CeSID sproveo u septembru 2003. godine govori o tome da su graani lokalnih zajednica pokazali najvee nezadovoljstvo kvalitetom ivotne sredine 60 %, kvalitetom ivota u celini 60 %, putevima i ulicama 58 %, kvalitet voda bio je na sedmom mestu od ponuena 52 objekta nezadovoljstva. Podaci iz 2003. godine i podaci do kojih je CeSID doao ovim istraivanjem govore u prilog tome da se u meuperiodu mnjenje graana na lokalnom nivou nije mnogo promenilo kada su u pitanju problemi koji najvie tite graane. Naime, veina problema koji su obuhvaeni ovim istraivanjem jesu problemi kojima su graani bili najnezadovoljniji i 2003. godine. Tabela 2. - Najvei problemi u mesnoj zajednici (vrednosti su u %)
Najvaniji Problem drugi Problem trei Ukupno tri najvanija problem po vanosti po vanosti problema Stanje puteva Kvalitet ivotne sredine Kvalitet vode Infrastruktura Zdravstvene ustanove i usluge Privredna pitanja Kultura, kulturne ustanove, zabava Meusobno (ne)poverenje ljudi Javni prevoz Kvalitet ivota u MZ u celini Sportski tereni Rad organa MZ Pijace Obrazovanje, kole, fakulteti 20 16 17 12 6 5 4 3 6 2 2 2 2 13 16 14 12 6 8 7 5 3 2 5 4 4 1 10 10 5 11 7 7 8 7 3 8 5 6 5 3 43 42 36 35 19 19 19 15 12 12 12 12 11 4

Od ispitanika smo traili da odaberu tri najvea problema i da ih rangiraju po vanosti. Od ponuenih etrnaest, najvei broj anketiranih je na prvo mesto stavljao pitanje puteva u mesnoj zajednici (20 %), kvalitet vode (17 %), kvalitet ivotne sredine (16 %), zatim infrastrukturu (12 %) i javni prevoz (6 %), dok je problem obrazovanja, kola i fakulteta vien kao veoma mali

III MESNA ZAJEDNICA primarni okvir socijalnog ivota

37

samo 0,4 % graana je to ocenilo kao prioritetan problem. Zanimljiv je podatak da kvalitet ivota u celini dobija na znaaju tek kod treeg odgovora, kao i rad organa mesne zajednice. Naime, u prva dva odgovora u vrlo malom broju sluajeva se javljaju ovi problemi, ali oni itekako izlaze u prvi plan kod treeg problema po vanosti, to bi se, eventualno, moglo objasniti injenicom da ljudi pri selekciji polaze najpre od konkretnih pitanja koja ih zabrinjavaju, pa onda sagledavaju generalnu sliku i ulaze u uzroke problema. Uoljivo je da su u vrhu rang liste problema: stanje puteva u mesnoj zajednici (ukupno je 43 % ispitanika ovaj problem stavilo meu prva tri), kvalitet ivotne sredine (42 %), kvalitet vode (36 %) i infrastruktura (35 %) ovaj kvartet problema apsolutno dominira. To ne iznenauje ukoliko se ima u vidu da su to problemi koji su vezani za osnovne ljudske potrebe i utiu na svakodnevni ivot i normalno obavljanje dnevnih obaveza. Panji se namee jedna neloginost. Naime, iako je veliki broj graana pitanje infrastrukture rangirao kao jedan od najveih problema, kada je trebalo da se oceni koliko su graani zadovoljni, a koliko nezadovoljni infrastrukturom, pokazalo se da je ak 56 % graana zadovoljno.23 Razlog tome moda treba traiti u injenici da infrastruktura (struja, telefoni, kanalizacija) postoji, ali je njen kvalitet nezadovoljavajui. S druge strane, u ovu grupu su svrstani razliiti objekti, tako da je veoma teko dati jedinstvenu ocenu svih elemenata koji ine infrastrukturu. U tom sluaju subjektivno shvatanje samog pojma i toga ta se pod njim podrazumeva je prevagnulo. Pored pitanja infrastrukture, graanima je ponueno da procene koliko su (ne)zadovoljni i sa jo devet grupa problema. Graani su najnezadovoljniji kvalitetom zatite ivotne sredine (deponije, neistoa, psi lutalice...) 62 %, to se i kod rangiranja problema javilo kao najee navoeni problem. Ovi podaci ne odstupaju znatnije od rezultata istraivanja iz 2003. godine, po kojima je ovaj problem, takoe, bio prvi po stepenu nezadovoljstva ak 69 % graana je iskazalo nezadovoljstvo ovim problemom. Ranije su ovim problemom najnezadovoljniji bili Beograani, dok tu tendenciju danas pokazuju stanovnici centralne Srbije (39 %). Stanje puteva su graani identikovali i rangirali kao najvei problem, a njim je nezadovoljno 56 % graana Srbije, to se gotovo poklapa sa rezultatima istraivanja iz 2003. godine, kada je ovim problemom bilo nezadovoljno 58 % stanovnika Srbije. - Znatno je odstupanje u pogledu nezadovoljstva po regionima - Beograani (61 %) i graani centralne Srbije (60 %), dok je nezadovoljstvo Vojvoana znatno manje (44 %). Kulturom i zabavom u mesnoj zajednici graani su najmanje zadovoljni, to ovaj problem dovodi u vrh rang liste sortirane po stepenu nezadovoljstva. Vie od polovine graana (51 %) nezadovoljno je kulturnom ponudom i zabavom u svojoj mesnoj zajednici. Kulturnom ponudom
23 Tabela 1. Koliko ste zadovoljni, a koliko nezadovoljni kada je u Vaoj mesnoj zajednici u pitanju....?

38

III MESNA ZAJEDNICA primarni okvir socijalnog ivota

su najnezadovoljniji nezaposleni (64 %) i zaposleni kod privatnika (60 %), kao i mladi izmeu 18 i 29 godina starosti (59 %), to se moe objasniti njihovim usmerenjem na velike univerzitetske centre i zabavni ivot veih, urbanih sredina koji je mnogo bogatiji, to samim tim proizvodi manjak zadovoljstva kulturnim ivotom svoje mesne zajednice. Meu prva etiri problema po stepenu nezadovoljstva svrstava se i pitanje kvaliteta vode. Imajui u vidu da se ispravna pijaa voda ubraja u jednu od osnovnih ljudskih potreba, ovaj visok procenat postaje jo alarmantniji. Gotovo polovina graana Srbije nezadovoljna je kvalitetom vode. Kvalitetom vode su neto manje nezadovoljni stanovnici Beograda (36 %) i centralne Srbije (41 %), dok je u Vojvodini nezadovoljno ak 64 % graana. To se moe objasniti postojanjem velikih zagaivaa na teritoriji Vojvodine poput naftne industrije, zagaenih kanala za navodnjavanje i odvodnjavanje, poplava koje su se u proteklom periodu desile... Ipak, zanimljivo je primetiti da je generalno gledano taj procenat pao sa 52 % na 46 % nezadovoljnih graana u odnosu na istraivanje iz 2003. godine. Po treina ispitanika je nezadovoljna preostalim ponuenim grupama problema. U ovoj grupi najvee nezadovoljstvo je iskazano u pogledu meusobnog poverenja ljudi (36%), zatim slede infrastruktura (34 %), kvalitet ivota u mesnoj zajednici u celini (33%), rad organa mesne zajednice (33 %), solidarnost ljudi (32 %) i javni/gradski prevoz (30 %). Uoljivo je da je kvalitet ivota u celini popravljen tako da je procenat nezadovoljstva koje je bilo u samom vrhu liste sa 60 % (po istraivanju iz 2003. godine) pao na 33 % nezadovoljnih graana. Kvalitetom ivota su najmanje nezadovoljni Vojvoani (23 %), a najnezadovoljniji graani centralne Srbije (39 %). S druge strane, ovo pitanje najloije ocenjuju oni sa najmanjim primanjima, a procenat nezadovoljnih se smanjuje srazmerno porastu prihoda. Najvie nezadovoljnih kvalitetom ivota je meu nezaposlenima (44 %), a najmanje meu poljoprivrednicima (18 %) i uenicima i studentima (22 %). Slina je, iako ne tako drastino razliita, situacija i sa javnim/gradskim prevozom koji je sa 38 % nezadovoljnih sputen na nivo od 30 % nezadovoljnih, kojim je, ujedno, pokazano i najmanje nezadovoljstvo u kategoriji ponuenih problema. 2.3 Da li je Vaa mesna zajednica dobro mesto za ivot? Na kraju se postavlja pitanje graanima Srbije koliko je zajednica u kojoj ive zaista dobro mesto za ivot, imajui u vidu iznete probleme i pokazani stepen nezadovoljstva za neke od njih. Veina graana, i pored svega, ima vrlo pozitivno miljenje pozitivan odgovor dalo je 47 % ispitanika, odgovor Donekle dalo je 35 % graana, dok je samo 18 % miljenja da njihova

III MESNA ZAJEDNICA primarni okvir socijalnog ivota

39

mesna zajednica nije dobro mesto za ivot. U strukturi onih koji smatraju da je njihova mesna zajednica dobro mesto za ivot najvie je penzionera (25 %) i zaposlenih u dravnom sektoru (19 %), dok je najmanje uenika i studenata (4 %). Beograani (55 %) imaju pozitivnije miljenje nego graani Vojvodine (49 %) i centralne Srbije (43 %). Oni koji su izmeu 50 i 60 godina imaju najpozitivnije miljenje 54 %, za razliku od onih u etvrtoj deceniji ivota koji imaju najmanje pozitivno miljenje 37 %, ali su zato ubedljivo najbrojniji (46 %) u grupi koja misli da je njihova mesna zajednica donekle dobro mesto za ivot. U pogledu negativne percepcije svoje mesne zajednice najbrojniji su graani centralne Srbije 20 %, dok su Vojvoani najmanje nezadovoljni 13 %. Najvei nezadovoljnici su penzioneri (25 %), a potom nezaposleni (22 %) i zaposleni kod privatnika (20 %). Na osnovu iznetih podataka dolazimo do zakljuka da veina graana Srbije svoju mesnu zajednicu ocenjuje kao dobro mesto za ivot. Imajui u vidu da je nezadovoljstvo nekim problemima pokazalo tendenciju opadanja (u nekim sluajevima izrazito), ima smisla pretpostavka da su lokalne zajednice na dobrom putu. Ipak, visok stepen nezadovoljstva odreenim problemima namee obavezu odluiocima da ekasnije i bre rade na reavanju osnovnih egzistencijalnih potreba graana. 3. Mesna zajednica izmeu poverenja i nepoverenja Mesna zajednica je bazina jedinica ljudske zajednice. U njoj se uspostavljaju bazini odnosi. Ona je na ivotni prostor. U njoj se odvija ivot ili barem najvei deo ivota. Sve ostalo je izvedeno i predstavlja neku vrstu nadgradnje. Mesna zajednica je i osnovna teritorijalno-politika jedinica, a na neki nain i osnovna administrativna jedinica. U njoj se deava prvi susret graana sa politikom, tu zapoinje politika. Ona je prostor za inicijative, aktivizam, samoupravu.... U njoj se denie politika o najstvarnijim pitanjima, ona provocira brigu... Mesna zajednica je prostor zajednikih problema i njihovog postavljanja na politiki dnevni red. U mesnoj zajednici je vlast najblia oveku i samo tu je odnos neposredan, direktan. Ona je test nae socijabilnosti ili njenog odsustva. U mesnoj zajednici se odvija na svakodnevni ivot; ona je prostor nae svakodnevice, nae rutine. Najvei broj naih interakcija sa drugima odvija se u mesnoj zajednici. U mesnoj zajednici se ne radi nita, stoji na oku, gluvari... Mnoge grupe kojima pripadamo locirane su upravo u mesnoj zajednici. U mesnoj zajednici je kola, deje jaslice, obdanite, ambulanta, policijska stanica, crkva, groblje, razni servisi, neka kulturna ustanova, kafana, sportsko drutvo... Tu su bolje ili loije

40

III MESNA ZAJEDNICA primarni okvir socijalnog ivota

snabdevene prodavnice prehrambene robe... Ako imamo sree rma u kojoj radimo nalazi se na teritoriji mesne zajednice u kojoj ivimo. Tu su nai problemi: voda, struja, kanalizacija, trotoari, pota Mesna zajednica je povezana dobrim, osrednjim ili nikakvim putevima; po pravilu, ali ne i obavezno, neto boljim putem je povezana sa administrativnim centrom. U prethodnoj analizi je naznaeno da su graani nekim stvarima u mesnoj zajednici zadovoljni, ali da su mnogim nezadovoljni. Takoe smo videli da graani prepoznaju brojne probleme, da neke od njih smatraju izuzetno tekim. Ali, ukupno uzev, najvei broj graana svoje mesne zajednice vidi kao mesta u kojima ipak moe pristojno da se ivi. Iz injenica da graani konstatuju veliki broj problema, da neke od njih smatraju izuzetno tekim, da su prilino nezadovoljni mnogim stvarima u mesnoj zajednici, da neki misle da njihove mesne zajednice nisu mesta za pristojan ivot ili da su to samo donekle proizlazi potreba da se menja ono to je loe i ono s im su ljudi nezadovoljni. Osim volje za akcijom u tom pravcu, tu su potrebni i organizacija, i znanje, i materijalna sredstva Pojedini teoretiari (Robert Putnam, Frensis Fukojama i drugi) nalaze da je jedan od vanih preduslova, koji omoguava da se dela u poeljnom pravcu, tzv. socijalni kapital. Upravo je Robert Putnam u teoriju uveo pojam socijalnog kapitala da bi opisao oblike drutvene organizacije, kao to su verovanja, norme i mree koje putem sprovoenja koordiniranih akcija mogu poveati ekasnost drutva (Putnam, 1993: 167). Jednostavno reeno, ako ljudi mogu komotno da komuniciraju, da vode raspravu, da se dogovaraju, ako su solidarni, ako pri tom veruju jedni drugima i ako su spremni da se na osnovu te rasprave i meusobnog poverenja udruuju, onda se moe raunati na to da e se verovatno obezbediti svi preduslovi za reavanje zajednikih problema, pa ma koliko oni bili teki, kao to je to, na primer, nalaenje novca za popravku puteva, izgradnju vodovoda, za izgradnju kanalizacije, za gasikaciju Sve u svemu, smatramo da je mesna zajednica veliki resurs socijalnog kapitala. Ona je prostor na kojem nalazimo najveu kumulaciju socijalnog kapitala. Ako kapitala ove vrste nema u mesnoj zajednici, onda ga nema nigde. Otuda pitanje da li u naim mesnim zajednicama ima onoliko socijalnog kapitala koliko je dovoljno za iniciranje, organizaciju i realizaciju ozbiljne drutvene akcije na planu reavanja urgentnih problema date zajednice. Za pokazatelje postojanja socijalnog kapitala uzeli smo postojanje poverenja, odnosno nepoverenja graana u devet objekata. (a) Interpersonalno poverenje ispitivali smo na osnovu statusa etiri objekta: poverenje u ljude koji ive u datoj mesnoj zajednici, poverenje u komije, u roake i u ljude koje ispitanik dobro poznaje.

III MESNA ZAJEDNICA primarni okvir socijalnog ivota

41

(b)

(c)

Poverenje u politiku nadgradnju mesne zajednice ispitivali smo na osnovu poverenja u tri politike linosti iz date zajednice: u odbornika u skuptini optine koji potie iz date mesne zajednice, u savet mesne zajednice i predsednika mesne zajednice. Poverenje u institucije optinske vlasti ispitivali smo na osnovu dva pokazatelja: poverenja u skuptinu optine i poverenje u predsednika optine, odnosno gradonaelnika.

Tabela 3. - Poverenje graana u institucije mesne zajednice i okruenja (u %)


Da li imate ili nemate poverenja: U ljude koji ive u vaoj mesnoj zajednici U vae najblie komije U vae roake U ljude koje dobro poznajete U odbornika iz vae MZ u skuptini optine U savet vae mesne zajednice U predsednika vae mesne zajednice U skuptinu vae optine U predsednika optine/ gradonaelnika Puno ili delimino poverenje 71 84 89 92 29 33 36 43 48 Nema ili malo poverenje 20 13 8 6 27 29 27 36 34 Ne mogu da ocenim 9 3 3 2 44 38 37 21 18 Ukupno 100 100 100 100 100 100 100 100 100

Interpersonalno poverenje u mesnoj zajednici veoma je veliko. Najvie poverenja graani pokazuju prema dobrim poznanicima (ak 92 %), potom prema roacima (89 %), komijama (84 %), pa i prema svim ljudima koji ive u datoj mesnoj zajednici (71 %). Treba pomenuti i da je broj neodgovora veoma mali, svega 2-3 % osim kod poverenja u sve graane mesne zajednice gde dosee visinu od 9 %.

42

III MESNA ZAJEDNICA primarni okvir socijalnog ivota

Na drugoj strani, najmanje je poverenje u institucije politike nadgradnje mesne zajednice. U sva tri sluaja gotovo da su po rairenosti izjednaeni nepoverenje i poverenje. Istovremeno, veoma je veliki broj neodgovora i iznosi izmeu 37 i 44 % (stie se utisak da su ispitanici pribegavali neodgovoru kako bi izbegli da kau kako nemaju poverenja, mada je izvesno i neobavetenost velika). U odbornike iz mesne zajednice u kojoj ispitanik ivi poverenje ima 29 % graana, dok gotovo isto toliko (27 %) nema poverenja (gotovo polovina ispitanika nije odgovorila na ovo pitanje). U savet mesne zajednice poverenje ima 33% dok poverenje nema 29 % ispitanika. Najbolje je proao predsednik mesne zajednice u koga poverenje ima treina ispitanika (36 %), nepoverenje etvrtina (27 %). Moe da udi ali je injenica da graani imaju vie poverenja u institucije optinske vlasti nego u svoju vlast u mesnoj zajednici. Iznenauje nalaz da graani vie poznaju optinsku nego svoju vlast (misli se na vlast u mesnoj zajednici). Kako je to mogue? Inae, u skuptinu optine poverenje ima neto vie od dve petine graana (43%), dok nepoverenje iskazuje treina ispitanika (36 %). Predsednici optina imaju poverenje gotovo polovine graana (48 %), a nepoverenje jedna treina (34 %). Zakljuujemo da je interpersonalno poverenje u mesnoj zajednici, kao bazino, veoma visoko, a da se malo poverenje vezuje za institucije mesne vlasti. Upravo se u ovom nalazu moe pronai odgovor na kljuno pitanje koje smo postavili ovim istraivanjem. Mesna zajednica ima kapaciteta za bolji i ekasniji rad, ali su izrazito nedovoljni kapaciteti onih institucija koje treba da pokrenu i organizuju kapacitete same mesne zajednice.

Bojana Zari

Uee graana u javnom ivotu mesne zajednice


Jedan od mnogih problema sa kojim se susree i nae drutvo jeste nedovoljno uee graana u procesu donoenja odluka i kreiranja strategija u lokalnoj samoupravi. Razlozi su mnogobrojni, od nedostatka vremena do potpune nezainteresovanosti za bilo kakav oblik drutvenog aktivizma. Presudno je, svakako, nezadovoljstvo graana koje se konstantno poveava jer se kljuni drutveni problemi jo uvek ne reavaju. Na drugoj strani, jedino graani koji su svesni svojih graanskih dunosti i koji se angauju u politikom ivotu mogu da utiu da se pokrene proces reavanja pojedinih problema i da se neki problemi ak potpuno ree. Zakon o lokalnoj samoupravi, donesen 2002. godine, delimino je imao u vidu i poveavanje uea graana u procesu odluivanja. Zakonom je omogueno pravo na referendum, graansku inicijativu i zbor graana, a postoji i mogunost formiranja saveta za meunacionalne odnose, saveta za zatitu i unapreenje lokalne samouprave, kao i pravo prisustva na sednicama lokalnih skuptina (kada one nisu zatvorene za javnost). Predvieni su i drugi oblici organizovanja graana, kao to su mesne zajednice i drugi oblici mesne samouprave, koji predstavljaju posebnu formu interesnog organizovanja graana na odreenom podruju jedinice lokalne samouprave. Osnovni smisao postojanja mesnih zajednica i drugih oblika mesne samouprave ogleda se u ostvarivanju optih, zajednikih i svakodnevnih potreba stanovnitva. Meutim, preciznije odreenje drugih oblika mesne samouprave, kao i detaljnije ureenje postojeih oblika, tj. mesnih zajednica je izostavljeno. Izgled jedne mesne zajednice, njene nadlenosti, poslovi koje e obavljati, uestvovanje graana u obavljanju tih poslova u velikoj meri zavisi od odnosa koji bi trebalo da budu uspostavljeni izmeu odbornika i funkcionera organa mesne zajednice, kao i samih graana sa ovim subjektima. Funkcioneri organa mesne zajednice, kao i sami graani, moraju svojim aktivnim delovanjem da utiu na donosioce odluka (odbornike) u cilju poboljanja kvaliteta ivota u njihovoj zajednici. Zadaci predsednika i lanova saveta mesne zajednice jesu viestruki. Prvi zadatak je identikovanje potreba graana i to kroz dijalog sa njima. Drugi zadatak je direktno lobiranje kod odbornika, kako bi te identikovane potrebe bile uvrene u dnevni red skuptine. Trei zadatak je dalje vrenje pritiska na odbornike, kako bi se prilikom izjanjavanja usvojila pozitivna odluka. Osim toga, poeljno je i da funkcioneri organa mesnih zajednica, zajedno sa funkcionerima

44

IV Uee graana u javnom ivotu mesne zajednice

organa lokalne samouprave, rade na razvijanju procedura za uspostavljanje partnerskih odnosa sa graanima i da na taj nain podstaknu zajedniko reavanje kljunih problema. Organizovanje redovnih sastanaka i javnih rasprava, na kojim e uestvovati predstavnici lokalne samouprave, funkcioneri organa mesne zajednice i graani, samo je jedan od naina pribliavanja nosilaca vlasti i graana. Na ovim deavanjima predstavnici lokalne samouprave trebalo bi da objanjavaju procedure, kao i da upoznaju graane sa njihovim pravima i obavezama, aktivnostima i planovima, prihodima i rashodima budeta i slino, dok bi graani trebalo da iznose probleme svoje mesne zajednice, mogua reenja, kao i primedbe na rad odeljenja optinske uprave i organa vlasti. Veliki uticaj kako na javnost tako i na nosioce vlasti imaju mediji, stoga je poeljna saradnja izmeu organa mesnih zajednica i medija. Upravo putem medija moe se vriti informisanje graana o pravima i obavezama, lokalnim problemima, reenjima tih problema, o nadlenostima organa mesne zajednice, kao i o radu ovih organa. Pored toga, da bi se izvrio pritisak na odluioce, a u cilju reavanja odreenih problema u lokalnoj zajednici, neophodno je mobilisati stanovnitvo, a za to je upotreba medija neophodna. Na drugoj strani, da bi lokalne vlasti bile transparentne, ekasne i demokratske, one moraju da omogue bolje informisanje graana o njihovim pravima i obavezama, da rade na podizanju njihove zainteresovanosti za uee u javnom ivotu, da im omogue vei uticaj na lokalnu politiku, kao i na identikovanje i predlaganje reenja optih, zajednikih i svakodnevnih problema. Stanovnici jedne mesne zajednice moda ne mogu da utiu na reavanje onih problema koji su u nadlenosti vieg nivoa vlasti (republiki nivo), ali svakako mogu na rad organa mesne zajednice, zatim na kulturu i zabavu u mesnoj zajednici, meusobno poverenje ljudi i njihovu solidarnost, stanje puteva u mesnoj zajednici, ulino osvetljenje, ureenje parka, kvalitet ivotne sredine i drugo. Za reavanje problema u tim oblastima neophodan je angaman graana, jer ponekad se problem ne moe reiti ukoliko se samo sedi, eka i oekuje da e ga reiti oni koji su za to zadueni ili neko drugi. Veina optina u Srbiji spada u kategoriju nerazvijenih i siromanih. Njihovi budeti su skromni i uglavnom u njima nema dovoljno sredstava za velike investicione i infrastrukturne radove i stoga je neophodan doprinos, tj. samodoprinos graana. Pojedine optine podstiu radove (asfaltiranje ulica, popravke krovova, osveavanje fasada i sl.) kroz partnerstvo sa graanima i mesnim zajednicama. Naime, graani sakupe odreeni deo ukupne sume novca (30 %, 50 %...), putem samodoprinosa, a ostatak sredstava obezbeuje optina. Osim toga, neke mesne zajednice su potpuno preputene same sebi jer su sredstva koje optina ulae u reavanje njihovih problema minimalna. Stanovnici ovih mesnih zajednica su u

IV Uee graana u javnom ivotu mesne zajednice

45

vie navrata putem samodoprinosa prikupljali celokupna nansijska sredstva i na taj nain reili probleme svoje mesne zajednice, kao to su put, vodovod, kanalizacija i slino. Dakle, ovde je re o egzistencijalnim pitanjima koja godinama nisu reavana i koja verovatno ne bi bila ni danas reena da se graani nisu dogovorili, udruili i izdvojili iz svojih linih budeta veliki deo sredstava. Pored ovakvih naina reavanja problema, postoje i drugi, a koji prvenstveno zavise od angamana funkcionera organa mesnih zajednica, dakle predsednika i lanova saveta mesne zajednice. Primer za to moe biti iznajmljivanje prostorija mesne zajednice za dogaaje koji su komercijalnog karaktera, a sredstva koja bi se dobila za ovu vrstu usluga mogu se iskoristiti za vrti, park, sportski teren, ulino osvetljenje, put i drugo. Oskudan kulturni ivot je karakteristian za veinu mesnih zajednica u Srbiji. Ovaj problem je mogue reiti putem uspostavljanja saradnje funkcionera organa mesnih zajednica sa raznim kulturnim drutvima, amaterskim pozoritima, muzikim i plesnim grupama, knjievnicima i pesnicima i na osnovu te saradnje organizovanja stalnih kulturnih dogaaja. Od organizovanja ovakvih deavanja i jedni i drugi mogu imati korist. Naime, ukoliko bi se ulaz na ove manifestacije naplaivao, rad umetnika bio bi plaen i ujedno promovisan, a na drugoj strani deo sredstava ostao bi mesnoj zajednici, koja bi kasnije mogla da ih upotrebi za reavanje nekih drugih problema. Znaajnu ulogu u reavanju lokalnih problema mogu imati i razliiti oblici foruma /saveta graana. Oni predstavljaju vanu tekovinu neposredne demokratije savremenih evropskih drutava. Naime, re je o stalnim telima koja se redovno sastaju. Mogu da imaju stalno lanstvo ili mogu da budu otvorenog tipa. U nekim sluajevima su ovlaeni za davanje preporuka odreenim komitetima skuptine ili da ak uestvuju u procesima odluivanja. Ima nekoliko vrsta foruma: 1. Forumi korisnika usluga (bave se pitanjima upravljanja i razvoja konkretne slube) 2. Tematski forumi (bave se konkretnim pitanjima od interesa za lokalnu zajednicu) 3. Forumi mikrozajednica (bave se pitanjima od vanosti za tu zajednicu, npr. mesnu zajednicu) 4. Forumi interesnih grupa (bave se potrebama odreene grupe graana). Ovi forumi predstavljaju jednu konkretnu formu uea graana u procesu upravljanja koji mogu svojim aktivnim delovanjem da budu sredstvo kontinuiranog praenja i kontrole lokalne i mesne vlasti i snano sredstvo uticaja na razvoj lokalne zajednice. Ovo se moe postii kroz podnoenje nacrta akata, predloga za poboljanje kvaliteta ivota u optini i mesnoj zajednici,

46

IV Uee graana u javnom ivotu mesne zajednice

razvojnih politika i boljih usluga. Osim toga, mogu da podstiu graane na pokretanje inicijativa, kao i da razvijaju oseaj pripadnosti lokalnoj zajednici i vee zainteresovanosti za lokalnu i mesnu samoupravu. Slini oblici aktivizma graana postoje i kod nas. Primer za to je mesna zajednica Erdoglija (grad Kragujevac), u kojoj je u okviru saveta graana formirano vie radnih tela. Ta tela su: 1. Odbor za bezbednost graana i saobraaja 2. Odbor za ekologiju i zatitu ivotne sredine 3. Komisija za socijalna pitanja 4. Komisija za odnose sa drugim organizacijama (Crveni krst, udruenja penzionera, davaoca krvi i dr.) 5. Komisija za sport, kulturu i informisanje 6. Komisija za opta i pravna pitanja i saradnju sa drugim mesnim zajednicama 7. Odbor za komunalna pitanja 8. Komisija za odnose sa malom privredom, trgovinskim i prehrambenim sektorom 9. Odbor za humanitarna pitanja 10. Odbor za nansije i razvoj mesne zajednice. Graanima ove mesne zajednice je omogueno da uestvuju u radu ovih tela, putem usmenog i pismenog iznoenja problema i potreba u okviru ove mesne zajednice. Ovakav vid aktivizma graana predstavlja okvir koji je uspostavljen i u drugim zemljama, s tim to se pokazalo kao pravilo da zemlje koje su bogatije i razvijenije prednjae u demokratinosti i prenoenju ovlaenja graanima. Referendum, graanska inicijativa i graanski zbor, kao i uee u radu organa mesne zajednice, predstavljaju klasine mehanizme odluivanja i uea graana u obavljanju poslova lokalne i mesne samouprave, dok se za ove forume graana moe rei da su nove metode ijom primenom moe da se ostvari vei angaman graana, kao i da kombinacija klasinih i novih metoda moe da dovode do poveanja uea i onih graana koji inae nisu aktivni u politikom ivotu zajednice.

Povratna informacija Izdanja CeSID


Kako biste nam pomogli da unapredimo naa izdanja, molimo Vas da nam poaljete vae sugestije na fax +381 11 328 28 70 ili na adresu: CeSID Centar za slobodne izbore i demokratiju Lomina 9, 11000 Beograd. Vai podaci (opciono): Ime i prezime: Zanimanje: Organizacija: Kontakt telefon: E-mail: Naziv izdanja: Kako ste saznali za nau publikaciju? Da li Vam je ova publikacija pomogla I na koji nain? Da li mislite da je publikacija primerena ciljnoj grupi kojoj je namenjena? ta bi trebalo poboljati u buduim izdanjima CeSID-a? Predloite nam temu za neko od naih sledeih izdanja:

CIP - , 352.07 (497.11) (035) 352.9 (497.11) (035) Korak ka graanima: vodi kroz mesnu samoupravu u Srbiji / [autori Sreko Mihajlovi ... et al.]. - Beograd : Centar za slobodne izbore i demokratiju, 2006 (Beograd : BG Dream iTechnologies). - 48 str. : tabele ; 21 cm Tira 250. - Str. 3: Re unapred / Zoran Lui. - Napomene i bibliografske reference uz tekst. ISBN 86-83491-37-4 1. ) - ) - COBISS.SR-ID 129757964

You might also like