P. 1
Oslobođenje [broj 23155, 9.6.2011]

Oslobođenje [broj 23155, 9.6.2011]

|Views: 324|Likes:
Published by Tiskarnica

More info:

Published by: Tiskarnica on Jun 09, 2011
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

11/05/2012

pdf

text

original

Cijena: 1 KM/6 KN

OSLOBO\ENJE
BH NEZAVISNI DNEVNIK • Sarajevo • www.oslobodjenje.ba

^ETVRTAK, 9. 6. 2011.

Godina LXVIII • Broj 23.155

Pet godina od miniranja mezara Alije Izetbegovi}a

Istraga jo{ bez rezultata
SARAJEVO

4. strana

DANAS ODLUKA O VE]IM CIJENAMA STRUJE

Mostar

20. strana

DANAS PRILOG

Foto: Didier TORCHE

19. godi{njica Bitke za @u~
23. strana

Nakon raskida ugovora Krivaje 1884 sa Ferimpexom

3. strana

Dom naroda PSBiH

Zna li federalna Vlada {ta radi?!

^ovi} i Kre{i} blokiraju kolegij

2. strana

U @I@I
Danas konstituiraju}a sjednica Doma naroda PSBiH

2

~etvrtak, 9. juni 2011. godine

OSLOBO\ENJE

Prvi krug razgovora o reformi pravosu|a u BiH

Referendum ne mogu pre`aliti
Od referenduma se odustalo i u{lo u pregovore bez ikakvih garancija. Ako ova pri~a do|e u }orsokak, bi}emo krivi mi koji smo radi toga onesposobili referendum, poru~uje SDS
PredstavniciEvropskekomisije su u~esnicima dvodnevnog strukturalnog dijaloga, koji je u utorak okon~an u Banjoj Luci, dostavili preporuke za reformu pravosudnog sistema. Sekretar Ministarstva sigurnosti BiH BakirDautba{i}, koji je u~estvovao u ovom sastanku, pojasnio je da je predstavnicima svih nivoa pravosudnog sistema dostavljen i tehni~ki upitnik iz oblasti pravosu|a uz zahtjev daodgovore na pitanja do 31. avgusta.

Dragan ^ovi} - Stjepan Kre{i}: Dva kandidata - isti rezultat

^ovi} i Kre{i} }e blokirati Kolegij
I kandidat HDZ-a BiH i HSP-a o~ekuju da }e imati po sedam glasova, a nijedan ne}e imati entitetsku ve}inu, Dragan ^ovi} u FBiH, a Stjepan Kre{i} u RS-u
Kolegij Doma naroda Parlamentarne skup{tine BiH na dana{njoj konstituiraju}oj sjednici najvjerojatnije ne}e u potpunosti biti konstituiran, saznaje Oslobo|enje. O~ekuje se da u rukovodstvo budu izabrani srpski i bo{nja~ki predstavnik i to Ognjen Tadi}, kao kandidat SDS-a, te Sulejman Tihi} iz SDA. No, `estoka bitka vodit }e se za mjesto ~lana Kolegija iz reda hrvatskog naroda. Kako doznajemo, na tu poziciju bit }e predlo`en Dragan ^ovi} iz HDZ-a dok }e stranke platforme za tu funkciju predlo`iti Stjepana Kre{i}a iz HSP-a BiH. vi Doma naroda PSBiH. Kako je za izbor predsjedavaju}eg dovoljna prosta ve}ina, od tri delegata/izaslanika jasno je da }e za ~elnika Kluba bo{nja~kog naroda biti izabran predstavnik SDA Halid Genjac, Kluba srpskog naroda Krstan Simi} iz SNSD-a (uz potporu DNS-a i SDS-a, a s obzirom na to da kandidat Srpske demokratske stranke ide na poziciju u Kolegij), te Kluba hrvatskog naroda Josip Merd`o iz HDZ-a 1990 (uz potporu dva izaslanika HDZ-a BiH). Na po~etku konstituiraju}e sjednice planirano je da 15 novoizabranih delegata/izaslanika polo`i sve~anu zakletvu, a pola sata prije toga bit }e im uru~ena uvjerenja o dodjeli mandata od Centralne izborne komisije BiH.

Sud i Tu`ila{tvo BiH: Reforma prekrupan zalogaj za ovu vlast

Ustavni sud izvan kategorije
“Rije~ je o tehni~kom upitniku napisanom na vi{e desetina stranica, na koji }e odgovore u narednom periodu davati svi nivoi vlasti u BiH. Ministarstvo pravde BiH na kraju }e sublimirati sve odgovore i dostaviti ih Delegaciji EU u BiH” , rekao je Dautba{i}. Ministarpravde RS-aD`erard Selmankazao je da se na sastankurazgovaralo osvimoblastima pravosudnog sistema BiH, uklju~uju}i i reorganizacijudr`avnogSuda i Tu`ila{tvu BiH, s posebnim aspektom na apelacionenadle`nostidr`avnogSuda, te rad Ustavnogsuda BiH kojitreba regulisati zakonom o radu Ustavnog suda BiH. Prema njegovim rije~ima, pitanje osnivanje vrhovnog suda BiH nije ni otvarano, jer on i nije kategorija koja jepredvi|enaUstavom BiH. Selman je potvrdio da }e do 31. avgusta ekspertni timovi entite-

ROK Do 31. avgusta ekspertni timovi entiteta i BiH }e razmotriti sadr`aj tehni~kog upitnika koji su im uputili predstavnici EU i na njega dati odgovore
ta i BiH razmotriti sadr`aj tehni~kogupitnikakoji su im uputilipredstavniciEU i na njegadati odgovore. Tek nakon toga, rekao je ministarpravde RS-a, bi}e nastavljen strukturalni dijalog o stanju pravosu|a u BiH. Opozicija RS-a, u prvim komentarima na po~etak razgovora o reformi pravosu|a u BiH, nije {tedjela rije~i kritike na ra~un aktuelne vlasti. Poslanik SDS-a u Narodnoj skup{tini RSa Nenad Stevandi} kazao je da razgovori koji su vo|eni nisu bili u skladu sa preporukama koje je usvojio NSRS. }orsokak, bi}emo krivi mi koji smo raditogaonesposobilireferendum“ rekao je Stevandi}. , Prema njegovim rije~ima, mnogi su pogre{noshvatili da }e to biti dijalog RS-a sa Evropskom unijom. “Mo`da je tako i moglo biti da smo provelireferendum, pa da je iza togastalaozbiljnavoljanaroda. Ali sada }e sve fakture za neuspjeh ovog procesa i}i prema vlasti“ smatra Stevandi}. , Zoran \eri}, potpredsjednik Partije demokratskog progresa, smatra da jenemogu}eo~ekivati da }e vladaju}e strukture u BiH mo}i posti}i bilo kakav dogovor oko reforme pravosu|a. “Oni se ne mogu dogovoriti ni oko ~ega, a neovakokrupnogpitanjakakvo je pravosu|e“ dodao , G. KATANA je \eri}.

Nesporni samo klubovi
Prema sada{njem rasporedu snaga, i ^ovi} i Kre{i} imaju po sedam glasova delegata/izaslanika. ^ovi}, naime, ra~una na glasove HDZ-a BiH, HDZ-a 1990, SNSD-a, SDS-a, te DNS-a, dok }e Kre{i}ev izbor podr`ati HSP, SDP i SDA. Ostaje nepoznanica kako }e se opredijeliti delegat PDP-a Mladen Ivani}. No, to ne}e biti ni va`no, ukoliko se desi da oba kandidata budu imala isti broj glasova, s obzirom na ~injenicu da nijedan ne}e imati ve}inu u entitetima, ^ovi} me|u delegatima u FBiH, a Kre{i} kod delegata u RS-u. Tako bi, prema tvrdnjama sugovornika Oslobo|enja, lako moglo do}i do situacije da u drugom krugu izja{njavanja oba kandidata dobiju po dvije tre}ine protiv delegata/izaslanika - ^ovi} u FBiH - pet delegata Bo{njaka i dva Hrvata, a Kre{i} u RS-u - ~etiri delegata srpskog naroda. U skladu sa odredbama Poslovnika Doma naroda PSBiH izborom samo srpskog i bo{nja~kog ~lana rukovodstva - smatra se da Kolegij nije izabran, jer po definiciji, njega ~ini i izabrani predstavnik hrvatskog naroda. Jedino {to za sada nije sporno, jeste da }e se na konstituiraju}oj sjednici Doma naroda izabrati klubo-

Pogre{no shvatili
“Od referenduma se odustalo i u{lo u pregovore bez ikakvihgarancija da }e na{i zahtjevi biti ispunjeni. Ako ova pri~a do|e u

Novi delegati/izaslanici
U novi saziv Doma naroda PSBiH iz reda hrvatskog naroda za izaslanike izabrani su Dragan ^ovi} i Borjana Kri{to (HDZBiH), Krunoslav Vrdoljak (SDP), Josip Merd`o (HDZ 1990) i Stjepan Kre{i} (HSPBiH). Delegati iz reda bo{nja~kog naroda su Sulejman Tihi}, Nermina Kapetanovi} i Halid Genjac (SDA), te Hasan Be}irovi} i Mehmed Bradari} (SDP). Izaslanici/delegati iz bo{nja~kog i hrvatskog naroda izabrani su na sjednici Doma naroda Parlamenta FBiH krajem pro{log mjeseca, a ~ije je rezultate posrednih izbora CIKBiH potvrdio 3. juna. Istovremeno, CIKBiH je jo{ 14. decembra 2010. potvrdio rezultate posrednih izbora za Dom naroda PSBiH iz reda srpskog naroda, na osnovu izbora provedenih u Narodnoj skup{tini RS-a. Tako su iz reda srpskog naroda u Dom naroda za delegate izabrani Krstan Simi} i Sta{a Ko{arac (SNSD), Ognjen Tadi} (SDS), Mladen Ivani} (PDP), te Dragutin Rodi} (DNS).
A. TERZI]

V I J E S T I

Pismo BH novinara i Sindikata grafi~ara

Statutom do politike na ekranu
Udru`enje/Udruga BH novinari i Sindikat grafi~kih, izdava~kih i medijskih radnika BiH zatra`ili su od Zastupni~kog doma i Doma naroda Parlamenta Federacije BiH da odbace prijedlog Vlade FBiH o izmjenama Zakona o RTV Federacije kojim bi bila ukinuta prava i nadle`nosti osniva~a - Parlamenta FBiH - u dono{enju i izmjenama Statuta ovog medija. U pismu, upu}enom klubovima zastupnika i kolegijima oba doma federalnog Parlamenta, izra`avaju zabrinutost zbog odluke Vlade da klju~ne nadle`nosti i prava osniva~a RTVFBiH “dobrovoljno ustupi“ ~etverici ~lanova Upravnog odbora RTVFBiH i da im da potpune ovlasti nad najva`nijim pravnim aktom javnog medija. Na taj se na~in, navodi se u pismu “pro{iruje upravlja~ka funkciju UO na uredni~ku politiku i ovlasti menad`menta“ te “otvara mogu}nosti za razli~ita politi~ka uplitanja u rad RTVFBiH ili otvaranje njenog programa za propagiranje interesa odre|enih politi~kih partija“ . Predstavnici medijskog sindikata i BH novinari podsjetili su Parlament FBiH kako ovaj javni medij “vi{e od godinu funkcionira bez va`e}eg Statuta“, budu}i da su UO i menad`ment u maju 2010. povukli prijedlog Statuta iz parlamentarne procedure. “U proteklih godinu dana, menad`ment i UO RTVFBiH su napravili i u praksi primijenili temeljne izmjene Statuta i drugih pravnih akata, ukinuv{i pri tome Informativni program RTVFBiH kao sektor, iako prethodno nisu tra`ili saglasnost svoga osniva~a ni za ukidanje Informativnog programa niti za druge promjene va`e}ih pravnih akata. O~ito je da se prijedlogom izmjena Zakona RTVFBiH i davanjem ovlasti UO nad Statutom ovog medija na mala vrata i retroaktivno poku{avaju verifikovati postupci menad`menta i odluke UO koje direktno ru{e informativnu funkciju, osnovne vrijednosti javne radio-televizije i dovodi u pitanje budu}nost uposlenika u nekada{njoj redakciji Informativnog programa“, nagla{ava se u pismu.

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 9. juni 2011. godine

U @I@I

3

Raskinut ugovor Krivaje 1884 sa Ferimpexom

Novac nije upla}en
Pozajmica od pola miliona KM koju je federalna Vlada odlu~ila izdvojiti za pomo} radnicima IP Krivaja Zavidovi}i nakon odluke o raskidanju ugovora o zajedni~kom ulaganju ove i kompanije Ferimpex Zavidovi}i ju~er nije bila upla}ena. Kako saznajemo u federalnom Ministarstvu finansija, na ra~unima federalnog trezora nakon isplata bora~kih i civilnihinvalidnina za maj koje su realizirane ovih dana nema dovoljno novca. Saznajemo da odluka Vlade ostaje na snazi i da }e sredstva koja su planirana iz bud`etske rezerve biti upla}ena Centru za socijalni rad Zavidovi}i u vidu pozajmice ~im se za to steknu uvjeti. Iz tih sredstva bi svih 1.313 Krivajinih radnika, kao i 178 otpu{tenih, te 40 onih kojima su obe}ane penzije, a nisu realizirane, trebali dobiti jednokratnu pomo} od oko S. [e. 300 KM. Sporazuma o na~inuizmirenjadugovanja IP Krivaja d.o.o. Zavidovi}i od 15. juna 2010. i Sporazuma o izmjeni ovog Sporazuma od 20. decembra 2010. godine, kao i da poduzme sve aktivnosti u cilju za{tite imovine i imovinskihinteresaFBiH. Radi se o novcu koji je trebala dobitigrupa od 167 biv{ihradnikaKrivaje koji nisu pre{li u novu firmu prije30 mjeseci, a tu`ili su je radinamirenja dugovanja prema njima. Predstavnik ovih ljudi Mirsad Buljuba{i}ka`ekako su nakondvije godine borbe za svoja prava ponovo na po~etku. „Ne zanima me vlasni~ki udio u firmi, zanima me novac koji mi duguju. Poslijetolikoprevara i svega, moj advokat }e odlu~ivati i razgovarati sa njima. Od druge strane zavisi u kojem }e se pravcu i}i“ ve, li Buljuba{i}. M. DAJI]

Zna li federalna Vlada {ta radi?!
Kad je potpisan ugovor o zajedni~kom preduze}u, 90 posto ljudi je bilo za - i Vlada, i radnici. Unazad nekoliko mjeseci, me|utim, isto toliko njih se javno izjasnilo da je protiv
Nakon saglasnosti Vlade FBiH da se raskine ugovor o zajedni~kom ulaganju izme|u zavidovi}kih IP Krivaja i Ferimpexa, te formiranju Krivaje 1884, svi se nadaju kako predstavnici Vlade i resornog ministarstva energije, rudarstva i industrije imaju viziju kako da spase Krivaju.

Bolje je (i) ovako
“Moramo se vratiti na samo potpisivanje ugovora o formiranju zajedni~kog preduze}a. Tada je 90 postoljudibilo za to, i Vlada, i radnici. Unazad par mjeseciotprilike, istotolikonjih se javnoizjasnilo da je protivovakvogkoncepta. Na tom je fakti~kibila i Vlada i resornoministarstvo i donijeli su odlukukojom se podr`ava ve}ina. I dobro je da su u prisustvu nekoliko stotina radnika kazali da Krivaja ima perspektivu i da }e Krivaja raditi. Dobro je da se nije odugovla~ilo i da je Vlada donijelaodluku jer mi smo posljednjih mjeseci od njih tra`ili da bilo {ta odlu~e, jer vi{e nismo mogli izdr`ati tu neizvjesnost” ka`e Vehbi, jaAli~i}, predsjednikSindikataKrivaje 1884 iz Zavidovi}a. Na po~etku, sve je funkcionisalo dobro, ali se to nije dugo zadr`alo. “Ono {to meni smeta u ovom momentu je da smo preba~eni, ne znam za koliko dugo, na centar za socijalni rad. Mislim da je mjestoradnicima u fabrici a ne u centru za socijalni rad. Ali, najvjerovatnije da je to bilajedinamogu}nost da se

pomogneradnicima. Ono {to me u svemuovomezabrinjavajeste da }e dugotrajatiprocedura, dok se sve to ne dovede u red, popi{e imovina, dovede sve u stanje koje je bilo prije 30 mjeseci. Radnici ne rade i ne}e biti u prilici da naplate plate. Od Krivaje 1884 imaju naplatiti jednu,a od dr`avne IP Krivaje u prosjeku po 14 plata” isti~e Ali~i}. , Radnicio~ekuju da resorniministar Erdal Trhulj iza|e sa obja{njenjem{ta }e se desiti sa Krivajom, ali se nadaju da }e firma po~eti raditi u dogledno vrijeme.
Vrata definitivno zatvorena

Advokati }e odlu~ivati
“Sa mnom ili bez mene na ~elu Sindikata, onoga ko bude ulazio u Krivaju do~eka}e zahtjevi od prije ~etiri godine, a oni su da se preuzmeizmirenjepotra`ivanja(plata), da se rije{i tj. uplati sta` za sedam godina, te rije{i problem razlike plata po kolektivnom ugovoru i ovih koje smo imali posljednjih mjeseci. Bez rje{enja ovih stvari, ne}e se mo}i pokrenuti Krivaja, ne}e se mo}i odblokirati ra~uni. Vjerujem da }e Vlada ovo rije{iti. Pogotovo, imam povjerenje u ministra Trhulja, koji nam je rekao da je ovo peti ugovor koji radi, a da su svi dosada{nji uspjeli” nagla{ava , prvi ~ovjek Sindikata Krivaje 1884. FederalnaVladaje zadu`ilaFederalno pravobraniteljstvo da hitno pokrene postupak povrata sredstava koja su deponovana u Op}inskom sudu Zavidovi}i temeljem

Ferimpex: Prebacuju nam svoje obaveze
Zavidovi}ki Ferimpex poslao je ju~er saop{tenje u kojem tvrdi da Vlada FBiH „medijskim spinom“ poku{ava neispunjenje vlastitih obaveza prebaciti na njih. „Ferimpex je u vi{e navrata od Vlade FBiH i drugih u~esnika projekta zahtijevao da se otklone svi tereti na ulogu IP Krivaja Zavidovi}i, te da se time kona~no stvore pretpostavke za pravosna`nu registraciju Dru{tva. Zahtijevali smo da se rije{i pitanje isporuke sirovina novoosnovanom dru{tvu u skladu sa odredbama ugovora i aneksa ugovora, a {to do danas tako|er nije u~injeno. Dopisom od 4. aprila dali smo 20 dana roka federalnoj i Vladi ZDK-a da se kona~no rije{e navedeni problemi, a s obzirom na ~injenicu da, niti nakon gotovo tri godine, vlade nisu ispunile preuzete klju~ne obaveze, Ferimpex je dopisom izjavio neopoziv raskid ugovora“, stoji u saop{tenju koje je potpisao Ibrahim Mujanovi}, direktor Ferimpexa, uz obja{njenje da „ni na ovaj kao i na ranije brojne dopise upu}ene Vladi FBiH nismo dobili nikakav pisani odgovor, izuzev neformalnih uvjeravanja da }e Vlada FBiH, Vlada ZDK-a i drugi kona~no ispuniti preuzete obaveze“.

Alkalaj - Lidington

Vranki} - Chmielewski

Budimir - Motai - Khalaf

Dodik - Berlusconi

Hitno formirati Vije}e ministara
Ministar inostranih poslova BiH Sven Alkalaj i britanski ministar za evropska pitanja David Lidington ocijenili su ju~er tokom sastanka u Sarajevuda je neophodno{to prije formirati Vije}e ministara BiH, ~ime }e bitistvorenepretpostavke za ispunjavanjepreuzetihobaveza i postavljenihuslova sa ciljem nastavkanapredovanja na putuevroatlantskih integracija. Alkalaj i Lidington su istakli zna~aj ispunjavanja uslova za aktiviranje NATO-MAP statusa i predajuaplikacije za sticanjestatusazemljekandidata za ~lanstvo u EU. Razgovarano i o mogu}nostima za unapre|enje bilateralnih odnosa dvije zemlje.

Razmjena iskustava Interesi gra|ana
Zamjenik predsjedatelja Vije}a ministara BiH i ministar finansija i trezora Dragan Vranki} ju~er je u Sarajevu u nastupnu posjetu primio ambasadora Poljske u BiH Jerzya Chmielewskog. Nagla{ena je spremnost vlade Poljske da vlastita iskustva tranzicijskog procesa podijeli s BiH na njenom putu integriranja u EU i NATO. Vranki} je, govore}i o aktualnoj politi~koj situaciji u BiH, potcrtao nejednakopravnost Hrvata s druga dva naroda, te rekao da }e rje{avanjem unutarnjih me|unacionalnih odnosa u BiH najvi{e profitirati sami gra|ani, jer je politi~ki stabilna zemlja ~vrst temelj za svekoliki, a posebice za ekonomski napredak. Predsjednik FBiH @ivko Budimir primio je ju~er, u odvojenim posjetama, ambasadore Japana i Kuvajta u BiH Futao Motaija i Mohammada Fadela Khalafa. Motai je zahvalio na podr{ci koju je BiH ukazala prilikom te{kih nesre}a koje su pogodile Japan. Tako|er su govorili o stanju u FBiH te su zaklju~ili da politi~kim vo|ama moraju na prvom mjestu biti interesi gra|ana. Sa ambasadorom Khalafom Budimir je razgovarao o ekonomskoj saradnji. Khalaf je naglasio da je njegova zemlja zainteresirana za daljnja ulaganja u BiH, kazav{i da se to prvenstveno odnosi na energetski sektor i razvijanje zdravstvenog turizma.

Podr{ka projektu Srednja Drina
Predsjednik RS-a Milorad Dodik boravio je u Rimu, gdje su se on i italijanski premijer Silvio Berlusconi suglasili da }e vlada Italije osigurati finansijsku konstrukciju za realizaciju projekta izgradnje hidroenergetskog sistema Srednja Drina u koji su uklju~ene RS, Italija i Srbija, prenosi Fena. [to se ti~e ekonomske saradnje RS-a s Italijom, Dodik je rekao da je u usponu, kao i politi~ki odnosi, odnosno razumijevanje koje Italija ima za probleme i procese u Bosni i Hercegovini, jer je vidljivo da ula`e napore da bude aktivna u rje{avanju svih pitanja u na{oj zemlji.

4

DOGA\AJI

~etvrtak, 9. juni 2011. godine

OSLOBO\ENJE

Pet godina od miniranja mezara Alije Izetbegovi}a

IZJAVA DANA
Mentalno zdravlje je veoma bitno za stanovni{tvo u svim zemljama te je i BiH u{la u zna~ajne reforme da bi se pobolj{ao status i pitanja u vezi sa mentalnim zdravljem

Istraga jo{
bez rezultata
Od ove istrage ne}emo odustati i kad-tad }emo otkriti po~initelja, ka`e Boris Grube{i}, glasnogovornik Tu`ila{tva BiH Za{titari Fonda memorijala KS-a na {ehidskom groblju Kova~i 24 sata
Pro{lo je skoro pet godina od miniranja mezara prvog predsjednika Predsjedni{tva BiH Alije Izetbegovi}a, a istraga o ovom teroristi~kom ~inu jo{ tapka u mjestu. U Tu`ila{tvu BiH su nam rekli da je istraga miniranja me za ra Ali je Ize tbe go vi}a na {ehidskom groblju Kova~i u Sarajevu ve} dvije godine u nadle`nosti Odjela II (or ga ni zo va ni kri mi nal) dr`avnog Tu`ila{tva, a da je od 2006. do 2009. is tra ga vo|ena pri Odjelu III.

Sredoje slova BiH Novi}, ministar civilnih po

DOBAR

LO[

ZAO

Tu`ila{tvo se nada
Glasnogovornik Tu`ila{tva BiH Boris Grube{i} nam je rekao kako se istraga jo{ vodi protiv nepoznatih po~initelja. - U ovom trenutku vam ne mogu re}i kada }e istraga biti okon~ana i mi bismo voljeli da prikupimo {to relevantnije informacije koje bi nam otkrile po~initelja ili vi{e njih. Od ovog predmeta ne}emo odustati i kad-tad }emo otkriti po~initelja. Za sada vam mogu re}i da konkretnih dokaza nema, ali da ima i nekih ope ra ti vnih sa zna nja ko je vam ne mogu otkriti. U svakom slu~aju, nadamo se da }emo kroz ovaj ili neke druge predmete do}i do konkretnih rezultata, kazao je Grube{i}. U Tu`ila{tvu BiH su nam jo{ rekli da su tokom petogodi{nje istrage saslu{ane desetine osoba i da su ura|ena brojna vje{ta~enja. Dr`avni tu`ilac Miroslav M. Markovi}, koji je svojevremeno vodio istragu ovog ~ina, odmah nakon miniranja je rekao kako je vjerovatno rije~ o politi~ki motivisanom teroristi~kom aktu, a kvalifikacija terorizam i danas stoji. Ek splo zi vna na pra va je, podsje}amo, aktivirana u no}i sa 11. na 12. avgust 2006. godine, a bila je postavljena na samo grobno mjesto, izme|u ni{ana koji su uni{teni. Od posljedica eksplozije na mezaru je ostao krater dubine 70 centimetara, a posmrtni ostaci Alije Izetbegovi}a nisu oskvrnavljeni. Prvi rezultati istrage odmah su otkrili da nadzorne kamere nisu radile jo{ 15 da na pri je ek splo zi je. Upravo zbog toga je nekoliko dana nakon teroristi~kog akta na Kova~ima direktor Fonda za za{titu i odr`avanje grobalja {ehida i poginulih boraca Kantona Sarajevo Emir Zlatar podnio ostavku koju je prihvatila Vlada Kantona Sarajevo i razrije{ila ga sa ove pozicije, a sada je trenutno na poziciji generalnog sekretara Vije}a kongresa Bo{nja~kih
Foto: Senad GUBELI]

OSLOBO\ENJE
Grubom gre{kom, ju~er smo u ovoj rubrici dodijelili palac gore Prijedoru u kojem su na ulaznim vratima kancelarije Udru`enja logora{a Prijedor 92 osvanule naljepnice “Patriot bojs“ i “RS=SRB“, na kojim je hemijskom olovkom dopisano “Ubi}u te“. Skrenuli smo pa`nju i na poruke mr`nje ispisane na pravoslavnoj crkvi u Bla`uju i kapeli `upe Lepanica na Ilid`i. Naravno, posve je jasno da poruke iz Prijedora, Bla`uja i Lepenice zaslu`uju najo{triju osudu. Izvinjavamo se zbog ove gre{ke.

intelektualaca (VKBI) i direktora JP Televizija Kantona Sarajevo.

Kamere rade
Pet godina poslije sigurnosno stanje na [ehidskom mezarju Kova~i je bolje. Na~elnik Odjeljenja za za{titu i po~asne poslove u Fondu Kantona Sarajevo za izgradnju i o~uvanje grobalja {ehida i poginulih boraca memorijalnih centara i spomen-obilje`ja `rtava genocida (Fond memorijala) Mirsad Delali} nam je rekao da je od tada do danas Fond dobio mandat da formira unutra{nju slu`bu za za{titu grobalja. - Sada na {ehidskom groblju Kova~i imamo 24-satnu fizi~ku za{titu. Kamere rade i redovno se servisiraju. Poduzeli smo sve da do sli~nih doga|aja vi{e ne do|e, rekao nam je Delali}, te dodao da za{titari imaju odli~nu saradnju i sa Policijskom stanicom Stari Grad.
Dk. OMERAGI]

VALENTIN INZKO
Bosna i Hercegovina je poseban slu~aj i zato bi trebalo odmah da dobije status kandidata za ~lanstvo u Evropskoj uniji. Ovo je privatno mi{ljenje Valentina Inzka s kojim }e se slo`iti mnogi, jer bi na taj na~in proces tranzicije BiH mogao odmah otpo~eti. Ipak, na putu ka EU potrebno je ispuniti brojne uslove, a toga ne bi bila po{te|ena ni BiH.

DOM NARODA FBiH
Federalni Dom naroda ove sedmice je izabrao ~lanove Komisije za jednakopravnost spolova. I tu bi sve bilo uredu da od ukupno sedam ~lanova Komisija nije samo jedna `ena. Iako je sve ura|eno po zakonu, to valja hitno popraviti i vi{e `ena uklju~iti u rad ovog parlamentarnog tijela.

VIJEST U OBJEKTIVU Sparina
Brojne Sarajlije, ali i gosti glavnog grada, ju~er su se protiv sparine borili na razne na~ine. Dok su je dni `e| gasili vodom sa Ba{~ar{ije, drugi su se hladili sladoledima. U oba slu~aja cilj je bio jedan - {to lak{e podnijeti sparno vrijeme koje ovih dana vlada u cijeloj zemlji. Unato~ poprili~no te{kom vremenu, mnogi su se odlu~ili da prvi dan nove radne sedmice potro{e na {etnju starim dijelom grada.
Dk. O.

SAFET SU[I]
Uvjerljivom pobjedom u Zenici nad Albanijom (2:0) izabranici Safeta Su{i}a vratili su se u igru za plasman na Evropsko prvenstvo 2012. u Poljskoj i Ukrajini. Kvalifikacije se nastavljaju u septembru, kada nogometnu reprezentaciju BiH o~ekuju dvije klju~ne utakmice protiv Bjelorusije.

VIJEST U
radnika u Republici Srpskoj svaki dan dobije otkaz.

BROJU

130

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 9. juni 2011. godine

INTERVJU

5

Prof. dr. Nikola Grabovac, rektor Sveu~ili{ta/Univerziteta Vitez - Travnik

Vlast nije zagrizla u

nezaposlenost
Iz Vlade ~esto ~ujemo neargumentirane izjave o tome da ona nije poslodavac koji zapo{ljava. To je o~ito samo sakrivanje iza istine i pravih ~injenica jer Vlada je defakto najve}i poslodavac
Razgovarao: Hajdar ARIFAGI]

Kao rektor Sveu~ili{ta/Univerziteta Vitez - Travnik, prof. dr. Nikola Grabovac ne odmi~e se od vru}ihekonomskih i dru{tvenih tema, ve} o njima otvara dijalog i nudi rje{enja. U~inio je to i organizacijom tre}e ekonomske konferencije posve}ene zapo{ljavanju kao generatoru razvoja odr`anoj u Tuzli. Otvaraju}i je, odmah je napao Me|unarodni monetarni fond, koji u svom posljednjem izvje{taju konstatuje da Bosna i Hercegovina uspje{no izlazi iz krize. On takvu ocjenu ne prihvata.

Gdje je novac
• Za{to? - Da li je BiH krenula naprijed, ne mo`e se cijeniti na osnovu ne~ijeg ovakvog ili onakvog mi{ljenja. Postoje ~injenice i podaci iz kojih se mo`e vidjeti da li jedna dr`ava kre}e naprijed ili ne. Jedan od pokazatelja je pitanje zaposlenosti i nezaposlenosti, zatim stanje izvoza i uvoza, kretanje kursa nacionalne valute, obim zapo{ljavanja i mnoge druge stvari koje se ekonomski mogu dokazati. Svi ti ekonomski pokazatelji u BiH su manje-vi{e poznati i oni ne pokazuju trend rasta i pozitivnosti pa se ne mo`e ocijeniti da izlazimo iz krize. • Va{a konstatacija da je visoka nezaposlenost nacionalni neprijatelj BiH proteklih dana ~esto je citirana. Shvata li vlast tu opasnost? - Iz Vlade ~esto ~ujemo neargumentirane izjave o tome da ona nije poslodavac koji zapo{ljava. To je o~ito sakrivanje iza istine i ~injenica jer Vlada je defakto najve}i poslodavac, ne sa

aspekta zapo{ljavanja pojedinaca, nego sa aspekta stvaranja ambijenta za zapo{ljavanje. [to se ti~e njenih sada{njih mjera, u ovom momentu nisam uspio vidjeti niti pro~itati nijednu mjeru niti na lokalnoj niti na kantonalnoj niti na federalnoj razini ili neke druge institucije. S obzirom na to da nema nikakvog programa, ne mogu to ni komentirati. To o~ito pokazuje da strukture vlasti jo{ nisu zagrizle u taj problem da ga rje{avaju. • Ako se gleda po glomaznosti administracije, mo`da i jesu. - Prema mojim saznanjima, politi~ke strukture koje su do{le na vlast zapo{ljavaju svoje ljude. To je vrlo opasno. Procjenjuje se da }e za prvih {est mjeseci mandata nove vlade biti zaposleno preko 500 ljudi, {to ima negativan predznak jer se zapo{ljavaju oni koji tro{e bud`et, a ne radnici u proizvodnji. • Koje mjere Vi predla`ete da bi zapo{ljavanje postalo generator razvoja?

NOVI LJUDI Procjenjuje se da }e za prvih {est mjeseci mandata nove vlade biti zaposleno preko 500 ljudi
- To je vrlo slo`eno pitanje. Posebno va`nim smatram investicije i to u onim oblastima koje u kratkom roku mogu dati prve efekte zapo{ljavanja poput poljoprivrede javnih i komunalnih radova i gra|evinarstvu. U dugoro~nim mjerama treba poticati razvoj industrije i drugih oblasti koje }e u srednjoro~nom i ka-

snijem roku davati pove}ano zapo{ljavanje. Kada govorimo sa aspekta poticaja, treba poduzeti mjere u kreditno-monetarnoj politici. Pritom `elim naglasiti da BiH nikad nije imala vi{e slobodnih nov~anih sredstava za te namjene nego {to ih trenuta~no ima. Nalaze se na raznim ra~unima i mjestima i uglavnom tamo odakle se ne uti~e na pove}anje zaposlenosti, {to zna~i da bi trebalo izvr{iti koncentraciju sredstava ili napraviti programe koji }e povu}i ta sredstva. Sljede}e podru~je su strana ulaganja. Sve mjere koje radimo u BiH su defakto protivne stranim ulaganjima, a posebno neformiranje vlasti i drugih struktura, {to o~ito strance dovodi u situaciju da nisu spremni ulagati u takvu zemlju. Na koncu bitni su poticaji i podr{ka zapo{ljavanju u privredi bilo da se usmjere prema firmama koje ve} postoje ili onim koje bi se formirale naro~ito po principu samozapo{ljavanja. Mislim da je samozapo{ljavanje dosta perspektivno u BiH, pri ~emubi to trebalo da budu firmice koje bi krenule sa nekoliko zaposlenih, a kada se svaka od njih stabilizira, po~inje njihov razvoj. To su vrlo mala sredstva ulaganja i u slu~aju propadanja takvih firmi nema velikih gubitaka.

zrade kako bi se pokrenule. Akademska zajednica se i pro{le godine nudila kao pripomo} izradi programa i projekata bez naknade. No nije prihva}ena. • Spomenuli ste samozapo{ljavanje. Potencirano je i na konferenciji u Tuzli. Na koji na~in odista mo`e biti u funkciji smanjenja nezaposlenosti? - Ono je vrlo interesantno posebno u sektoru poljoprivrede. Neki dan sam saznao da preko 90 posto potro{nje paradajza u BiH uvozimo. Sli~no je vjerojatno i u po-

UVOZ Neki dan sam saznao da preko 90 posto potro{nje paradajza u BiH uvozimo. Sli~no je vjerojatno i u potro{nji luka, paprika, krompira...
tro{nji luka, paprika, krompira itd. Poznate su mjere kako da to smanjimo, a najlak{e je kroz poticaje u poljoprivredi, dono{enjem odluka o obaveznom otkupu o garantiranim cijenama i povoljnijim kamatnim uvjetima. To }e djelovati. Postoji, me|utim, i druga sfera samozapo{ljavanja, a to su raznorazni biznisi bilo u industriji bilo u zdravstvu, trgovini ugostiteljstvu itd. To je samozapo{ljavanje koje se koncipira na inicijativi pojedinaca ili grupice ljudi koji bi uz manju financijsku podr{ku mogli da reaktiviraju neki svoj biznis. Sjetimo se da su najve}i biznisi u svijetu Google, Microsoft itd. krenuli sa dva-tri ~ovjeka i iz gara`a i na malim programima koji su se razvili.

Paradajz i turizam
• Ima li spremnosti da se Vladi pomogne u kreiranju takvih mjera? - U razgovoru sa kolegama iz akademske zajednice sam saznao da su mnogi eksperti iz ove struke voljni bez naknade da predlo`e i podr`e razne mjere i akcije koje bi neki stru~ni timovi trebalo da ra-

• Za kraj ovog mjeseca najavili ste novukonferenciju, ovogputa posve}enu turizmu u funkciji lokalnog razvoja. Koliko turizam mo`ebiti u funkcijizapo{ljavanja? - Redovno godi{nje odr`avamo nekoliko konferencija na kojima se okupljaju ne samo teoreti~ari nego i ljudi iz prakti~nog `ivota. Tako }e biti i u Fojnici. Izme|u ostalog, lokalni razvoj }emo promatrati i kroz samozapo{ljavanje. Kada je ~ovjek zaposlen, time su rije{eni klju~ni problemi u jednoj dr`avi. Prvo rije{io je svoju i egzistenciju svoje porodice, drugo - on proizvodi neki proizvod kojim se spre~ava uvoz ne~ijih tu|ih proizvoda i tre}e - on prima naknadu i platu iz svog biznisa kao i onaj kojeg je zaposlioi doprinosekoji se odnose na zdravstvo, {kolstvo i penzionere tako da biznisom pokrivamo svu tu infrastrukturu. U mnogim gradovima upravo kroz samozapo{ljavanje u turizmu mogao bi se osigurati neophodni razvoj. Pogotovo kod nas u srednjoj Bosni polaze}i od Vla{i}a, Kiseljaka, Fojnice, bugojanske regije itd. To su gradovi stvoreni za razvoj lokalnog turizma koji }e zaposliti mlade i {kolovane, ali i doma}ice.

TAKORE]I... SVA\A
Rasprava o izvje{taju o saradnji institucija RS-a s Tribunalom u Haagu, za period 1. oktobra 2010. do 31. marta ove godine, pretvorila se ju~e u Narodnoj skup{tini RS-a u me|usobne optu`be SNSD-a i SDS-a o tome da je 100.000 KM odobrenih za pomo} optu`enim Srbima za ratne zlo~ine nedovoljan iznos, javlja Fena. Po~elo je jednim komentarom, a zavr{ilo kritikama da iznos koji je odobrila entitetska Vlada nije dovoljan ni za mjesec dana odbrane jednom od optu`enih, Ratku Mladi}u.

6

DOGA\AJI

~etvrtak, 9. juni 2011. godine

OSLOBO\ENJE

VIJESTI

Katastrofalni rezultati poslovanja federalne aviokompanije

BH Airlines ni na nebu ni na zemlji
Akumulirani gubitak od 44,8 miliona KM u 2010. prema{io ukupni kapital federalne aviokompanije za ~ak 7,5 miliona KM Dokapitalizacija ocijenjena pora`avaju}om
Poslovanje aviokompanije BH Airlines, u ~ijem vlasni{tvu sa oko 51 posto u~estvuje FBiH, u pro{loj godini ocijenjeno je negativno. Prema ju~er objelodanjenom izvje{taju o reviziji finansijskih izvje{taja u 2010. godini Javnog preduze}a BH Airlines, koji je obavio Ured za reviziju institucija u FBiH, pred doma}om aviokompanijom, u ~ijem vlasni{tvu sa 49 posto sudjeluje i Turkish Airlines, ne stoji nimalo svijetla budu}nost.

Tihi} i Moon o situaciji u BiH
Predsjednik SDA Sulejman Tihi} sastao se s ambasadorom SAD-a u BiH Patrickom Moonom i razgovarao o aktualnoj situaciji u BiH. Nakon {to je pitanje referenduma u RS-u kao antidejtonskog i neustavnog ~ina iza nas, sada je nu`no da sve snage i energiju usmjerimo na formiranje parlamentarne ve}ine i Vije}a ministara BiH, re~eno je tokom razgovora. SDA je spremna za dijalog i saradnju s politi~kim strankama koje participiraju u entitetskim vladama, ali ne}e pristati ni na kakve ultimatume i ucjene i insistirat }e da, shodno izbornom rezultatu, stranke platforme dobiju pet pozicija u Vije}u ministara, a drugih pet da pripadne ostalim strankama.

Sve gore
Gubici BH Airlinesa su ve}i od ukupnog kapitala kompanije, samo u pro{loj u odnosu na 2009. godinu gubitak je pove}an za oko 66 posto, a dokapitalizacija u kojoj u~estvuje turska aviokompanija od revizora ocijenjena je pora`avaju}om. Imovina kompanije u takvim uvjetima cijeni se kao "bezna~ajna", a poslovanje je optere}enovelikimobavezama. Ukupan akumulirani gubitak iznosi 44.861.881 KM, a gubitak iznad visine kapitala kompanije iznosi 7.562.858 KM. Gubitak u 2010, 20.454.914 KM, u odnosu na gubitak za prethodnu godinu, 12.304.989 KM, ve}i je za 66,23 posto. - U odnosu na prethodnu godinu, stanje je jo{ vi{e pogor{ano. Gubici u poslovanju zna~ajno su pove}ani nakon izvr{ene dokapitalizacije i uklju~ivanja u flotu aviona strate{kog partnera. Stoga i smatramo da izvr{ena dokapitalizacija nije opravdala svoju svrhu i ispunila o~ekivanja ve}inskog vlasnika. Rezultati dokapitalizacije su pora`avaju}i, zaklju~ak je
Gubici ve}i od ukupnog kapitala

FBiH da nadoknadi ratnu {tetu
Ustavni sud BiH ju~er je odr`ao redovnu sjednicu Vije}a od pet sudija na kojoj je rije{eno 36 zahtjeva za dono{enje privremene mjere i 147 pojedina~nih odluka. Ustavni sud BiH usvojio je apelaciju Mirjane, Tatjane i Sanje Petrovi} i utvrdio povredu prava na pravedno su|enje iz Ustava BiH, zbog neizvr{enja pravosna`ne presude Osnovnog suda u Doboju od 18. marta 2002. koja se odnosi na naknadu ratne {tete, prenosi Srna. Sli~na odluka u vezi sa naknadom ratne {tete u FBiH usvojena je i u apelaciji Avdije Pintola i drugih. Vladi FBiH je nala`eno da u roku od {est mjeseci od dana dostavljanja ove odluke obavijesti Ustavni sud BiH o preduzetim mjerama radi izvr{enja ove odluke.

revizije. Kompanija je dokapitalizirana 2008. Osniva~i su FBiH, Energoinvest i Turk Hava Yollari Anonim Ortakligi Istanbul. U 2010. izvr{ena je jo{ jedna dokapitalizacija, ali promjene do danas nisu upisane kod nadle`nog suda.

Najve}i dug Sarajevskom aerodromu

Nedoma}insko pona{anje
Revizori konstatiraju da je dokapitalizacijom flota BH Airlinesa dobila tre}i avion putem finansijskog lizinga, te ~etvrti kori{ten u samo jednom dijelu 2010. Ali, tro{kovi su nakon dokapitalizacije znatno pove}ani. Ilustriraju to situacijom da je "prije dokapitalizacije, kada su letovi obavljani samo sa dva manja aviona nabavljena putem finansijskog leasinga, iskazan gubitak 2.048.227 KM". Nakon dokapitalizacije, 2009, u kojoj je uklju~en i jedan ve}i avion, gubitak je u odnosu na prethodnu godinu pove}an {est puta, a u 2010. je deset pu-

BH Airlines, prema revizorskom izvje{taju, ima 17,2 miliona KM obaveza prema dobavlja~ima. Me|u onima kojima najvi{e duguje na vrhu liste su Me|unarodni aerodrom Sarajevo, federalna Direkcija za civilnu avijaciju, Ministarstvo prometa i komunikacija FBiH i Energopetrol. Dug Aerodromu je 5,8 miliona KM. Dug za aerodromske takse iznosi 1,9 miliona KM, a Direkciji za civilnu avijaciju 733.545 KM duguju za usluge navigacije i aerodromske kontrole letenja. Za 114 zaposlenih nisu upla}eni doprinosi za 18 mjeseci u iznosu 1.028.879 KM, kao i doprinosi za slu~aj nezaposlenosti 89.466 KM. ga`man osniva~a, a posebno predstavnika dr`avnog kapitala. Uklju~ivanje u flotuve}ihaviona i olako otvaranje novih destinacija, bez prethodne analize i ispitivanja tr`i{ta, u zna~ajnojmjeriuticali su na pove}anje tro{kova. U protekle dvije godine zbog nedovoljnog broja putnika i nerentabilnosti, ukinuto je pet novootvorenih linija, zaklju~uju revizori. U 2010. ukinute su linije za Zagreb i Dusseldorf, a uvedene za Amsterdam i Beograd. S. [e.

Dio `albenih postupaka ne}e voditi Ha{ki sud
Dio `albenih postupaka u predmetima koji se vode pred Me|unarodnim kaznenim sudom za biv{u Jugoslaviju (ICTY) vodit }e se pred tzv. rezidualnim mehanizmom koji }e po~eti djelovati 1. jula 2013., dok bi se svi prvostepeni postupci, uklju~uju}i su|enje zadnjem uhap{enom ha{kom optu`eniku Ratku Mladi}u, vodili pred Haa{kim sudom, poja{njeno je ju~e u Den Haagu. Ha{ki }e sud dovr{iti sve prvostepene postupke koji se pred njim budu vodili u trenutku osnivanja tzv. rezidualnog mehanizma 1. jula 2013., kao i sve `albene postupke za koje do toga datuma budu predane najave `albi a svaki `albeni postupak za koji se `albena najava preda nakon toga datuma vodit }e se pred rezidualnim mehanizmom, rekli su u Den Haagu savjetnik glavnog haa{kog tu`itelja Frederick Swinnen i glasnogovornica suda Nerma Jela~i}. Polovica `albenih postupaka mogla bi trajati i nakon 2014., a `albeni postupak u predmetu Karad`i} mogao bi se protegnuti i u 2018., naveo je predsjednik Ha{koga suda Patrick Robinson.

ta ve}i u odnosu na godinu prije dokapitalizacije. Federalno Ministarstvo prometa i komunikacija koje u ime Vlade upravlja dr`avnim kapitalom u BH Airlinesu o~ito nije bilo zainteresirano za stanje u toj kompaniji, a bolji nije bio ni odnos rukovodnih organa preduze}a, {to nije promaklo revizorima. - Osnovni razlozi kontinuiranog pove}anja gubitka su lo{e upravljanje i rukovo|enje, ali i pasivan i nedovoljan an-

Invalidi pi{u Vladi FBiH

Direktor namje{ta konkurs?
Iznenada, u Statutu Fonda se na{lo da direktor mo`e imati i fakultet tehni~ke struke
Na adre su Vla de FBiH [trajka~ki odbor preduze}a koja zapo{ljavaju invalidna lica (DES, Librag, Pismolik, Sarafon, Colorservis Mostar i Colorservis Zapadni Mostar) uputio je ju~e molbu za pokretanje zakonske procedure oko imenovanja organa upravljanja i direktora Fonda za profesionalnu rehabilitaciju i zapo{ljavanje lica s invaliditetom. "Ovo je druga na{a molba Vladi, odnosno premijeru. Na prvu, upu}enu krajem pro{log mjeseca, uo~i {trajka u Vilsonovom {etali{tu, nije bilo nikakvih reakcija", obja{njava Jasna Karahasanovi}, direktorica Libraga, napominju}i da je 2. juna isteklo {est mjeseci na koje su imenovani privremeni organi upravljanja i direktor Fonda. "To {to su tek objavljeni kriteriji za izbor ovih organa samo jo{ vi{e blokira rad i poslovanje te institucije. Kao da je nekome stalo da uvijek ima kec u rukavu i da mo`e re}i "pa, nema uslova..." A privredna dru{tva koja zapo{ljavaju invalide sve vi{e tonu", isti~e Karahasanovi}, napominju}i da se - iznebuha - u Statutu Fonda na{lo da direktor mo`e imati i fakultet tehni~ke struke. "Da to nije zbog postoje}eg direktora", pita Karahasanovi}, obja{njavaju}i da je u odluci o osnivanju Fonda stajalo da direktor mo`e biti neko sa zavr{enim ekonomskim, pravnim ili fakultetom dru{tvenog smjera.
E. K.

Jasna Karahasanovi}: Druga molba, nakon {to je prva pre{u}ena

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 9. juni 2011. godine

DOGA\AJI

7

Uspostava vlasti u HB@-u

HDZ-ovi se nisu

VIJESTI

Aktualni premijer Nediljko Rimac i ostali zastupnici iz HDZ-a 1990 jesu potpisali sporazum sa stranaka platforme, ali istovremeno Rimac uz sebe ve`e i HDZBiH
Ne ja sna ve}ina u Klu bu Hrvata u Skup{tini Hercegbosanske `upanije glavna je zapreka uspostavi vlasti u ovoj `upaniji, smatra Jasenko Tufegd`i}, zas tu pnik SDA u Skup{tini ove `upanije. Unato~ tome {to su zastupnici HDZ-a 1990 potpisali sporazum o zajedni~kom nastupu pri uspostavi vlasti u HB@-u sa zas tu pni ci ma HSP-a BiH, SDP-a i NS Radom za boljitak, Tu fegd`i} tvrdi da se dva HDZ-a jo{ nisu razvjen~ala te kako zbog toga nije jasno tko ima ve}inu u Klubu Hrvata Skup{tine HB@-a. kako SDA i SNSD ~ekaju da se jasno vidi tko ima ve}inu u Klubu Hrvata. - Unutar dva HDZ-a jo{ ni{ta nije ra{~i{}eno i oni se jo{ nisu razvjen~ali. Pri~e da Rimac ima potporu 11 skup{tinskih zastupnika su samo pu{tanje probnih balona. SDA zastupnika u Skup{tini, koliko je potrebno za potvr|ivanje nove Vlade. - Mi, pak, ne `elimo puko sklapanje Vlade, nego `elimo da se potpi{e i program rada koji }e garantirati {to }e se precizno uraditi u ~etiri sljede}e godine, rekao je Tufegd`i} S druge strane, Josip Peri}, zastupnik HSP-a BiH u Skup{tini HB@-a, tvrdi kako ve}inu u Klubu Hrvata imaju HDZ 1990, HSP, SDP i NS Radom za boljitak, stranke ~ijih je 11 zastupnika potpisalo sporazum o zajedni~kom formiranju vlasti.

Protiv korupcije u obrazovanju
Transparency International BiH i Fondacija „Friedrich Naumann“ organizirali su u srijedu u Sarajevu konferenciju Integritetvisokogobrazovanja u BiH, tokom koje je predstavljen izvje{taj u kojem se navodi da se borba protiv korupcije u visokom obrazovanju i obrazovanju uop{te mora posmatrati kao su{tinski prioritet jer ne samo da uti~e na kvalitet i efikasnost obrazovnih usluga ve} i na vrijednost obrazovanja i povjerenja u obrazovni sistem, prenosi Srna. Portparol TIBiH Ivana Korajli} je istakla da je najpogubniji uticaj korupcije u obrazovanju gubitak povjerenja u akademske institucije.

Nedjeljko Rimac: Umiljato janje...

Ko ima ve}inu?
- Aktualni premijer Nediljko Rimac i ostali zastupnici iz HDZ-a 1990 jesu potpisali sporazum sa spomenutim stranaka platforme u kojem stoji da on treba ponovno biti premijer. Istovremeno, u cijeloj pri~i Rimac uz sebe ve`e i HDZBiH, rekao je za Oslobo|enje Tufegd`i}. Smatra kako se dva HDZ-a u HB@-u trenutno bore za fotelju premijera `upanije, te

SEDAM JE MALO Mi imamo ve}inu u odnosu na sedam zastupnika HDZ-a BiH. Ta ve}ina od 11 zastupnika sada bi trebala napraviti dogovor s predstavnicima Srba i Bo{njaka, rekao je Peri}
i SNSD se ne `ele priklanjati niti jednoj politi~koj opciji dok se ne vidi tko ima ve}inu u Klubu Hrvata u Skup{tini Kantona, izjavio je Tufegd`i}, te dodao kako dva HDZ-a trenutno lobiraju kod zastupnika ostalih stranaka kako bi za sebe osigurali potporu 17

U ~etiri oka
- Prije nekoliko dana su predstavnici dva HDZ-a razgovarali u ~etiri oka i ni{ta nije dogovoreno. Mi i dalje imamo ve}inu od 11 zastupnika u Klubu Hrvata koji su potpisali sporazum o zajedni~kom nastupu u formiranju vlasti. Dakle, mi imamo ve}inu u odnosu na sedam zastupnika HDZ-a BiH. Ta ve}ina od 11 zastupnika sada bi trebala napraviti dogovor s predstavnicima Srba i Bo{njaka, rekao je Peri}.

Potvrdio je, pak, kako zastupnici HDZ-a 1990 koji su dali potpise potpore spomenutom sporazumu o zajedni~kom nastupu jo{ nisu slu`beno raskinuli koaliciju s HDZ-om BiH. Branko Ivkovi}, predsjednik organizacije HDZ-a BiH u HB@-u, izjavio je kako se stvari s uspostavom vlasti u ovoj `upaniji nisu pomaknule s mrtve to~ke. - Iz razgovora s kolegama zastupnicima iz HDZ-a 1990 vidim da oni ostaju pri potpisanom sporazumu sa strankama platforme i insistiraju da Rimac ostane u premijerskoj fotelji. Mi s druge strane i dalje insistiramo da na{ kandidat Stipe Pelivan dobije mandat za sastavljanje nove Vlade, rekao je Ivkovi}.
Jurica GUDELJ

Hasibovi} u Op}em kriminalu
Predmet iz nekada{nje afere reket SDP-a BiH ju~er je stigao u Kantonalno tu`ila{tvo Sarajevo, potvrdila nam je glasnogovornica ove institucije Jasmina Omi}evi}. “Obimna dokumentacija je dodijeljena tu`itelju pri Odjelu za op}i kriminal koji }e u narednom periodu izvr{iti uvid u predmet“, ka`e Omi}evi}. Uz predmet u Kantonalno tu`ila{tvo je stigla i krivi~naprijavaprotivHuseinaSejeHasibovi}a, direktora GP Butmir,za krivi~no djelo poku{aj prevare. Omi}evi} je rekla da }e biti analizirana i ova prijava, te da postoje dva scenarija – otvaranje istrage i podizanje optu`nice i obustava istrage. “Tu`itelj }e donijeti odluku o pravnoj kvalifikaciji“ dodala je Omi}evi}. , Podsje}amo, predmet je upu}en na ni`i nivo nakon {to je dr`avno Tu`ila{tvo odustalo od istrage protiv predsjednika SDP-a BiH Zlatka Lagumd`ije, potpredsjednika te stranke i na~elnika Op}ine Novi Grad Damira Had`i}a, te Hasibovi}a jer nije bilo dokaza da je bilo organizovanog kriminala.

Uli~na akcija Inicijative za za{titu “uzbunjiva~a“ u BiH

Nula KM za primaoce mita
Akcija ima za cilj da pojedince koji imaju informacije o korupciji ohrabri da takve slu~ajeve prijave
Bojan Baji}, nekada{nji predsjednik Na{e stranke, danas koordinator Inicijative za za{titu “uzbunjiva~a“ u BiH, ju~er je u centru Sarajeva prolaznicima dijelionov~anice od nulakonvertibilnih maraka. Rije~ je o akciji koja se provodi u okviru projekta ~iji je cilj da pojedince koji imaju informacije o korupciji u dr`avniminstitucijama, fakultetima, ustanovama ili ~ak i privatnimfirmamaohrabri da takve slu~ajeve prijave. starija gospo|a, a Baji} joj odgovara da nov~anicu od nula KM dadne onom ko od nje zatra`i mito. Gospo|a potom Baji}u pri~a kako je moralaljekarudatihiljadu i po KM za operaciju zlo}udnog tumora. Na sre}u, ima i onih sa druga~ijim iskustvom.

Ima i toga...
- ^ula sam da je po`eljno ljekarima dati novac. Ali, ja imam druga~ije iskustvo. Mom suprugu je prije dvije godine operisan mozak i nakon tog zahvatakupila sam pi}e i ponijela ne{to novca da bih po~astila doktora. On, me|utim, nije `elio to primiti, pri~a Mostarka Jasmina. Oni koji se odlu~e na takavkorak, korupciju mogu prijaviti besplatnim pozivom na broj 0800-50-20-7 ili na web siteu www.uzbunjivaci.ba. Uzbunjiva~i}e za{tititiidentitetsvakog ko prijavi korupciju.
J. F.

Stariji u prvim redovima borbe protiv korupcije

Foto: S. GUBELI]

Mlade ne interesuje
Uzbunjiva~i su osobe koje javno govore ili prijavljuju nadle`nim organima nezakonite radnje u dr`avnim organima, javnim ili privatnimkompanijama i drugim organizacijama. - Uzbunjiva~i su po{teni ljudi kojiimajudokaze o korupciji. Oni videkorupciju, ali u ovomtrenutku{ute, jer se boje to prijaviti. Mi smo projekat i pokrenuli da bismo takvim ljudima omogu}ili

Unapre|enje saradnje
Delegacija Oru`anih snaga Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE), koju predvodi {ef logistike general-major Khalifa Mohammed Thani, posjetila je ju~er MOBiH i razgovarala sa zamjenikom ministra odbrane za politike i planove @ivkom Marjancem, te predstavnicima Sektora za logistiku i Sektora za me|unarodnu saradnju MO i OSBiH, prenosi Fena. Cilj posjete visoke vojne delegacije UAE jeste unapre|enje odbrambene saradnje u oblasti logistike, koja }e se razvijati u obostranom interesu.

da anonimno prijave korupciju, tako{to }e to uraditipreko nas. Sa druge strane, mi }emo se boriti za za{titu “uzbunjiva~a“ Ako sa. da neko prijavi korupciju, on }e vjerovatno ostati bez posla. Mi `elimo da takvi ljudi, kao i u Americi, buduherojikadaprijavekorupciju, a ne da ih se progoni, kazao je Baji}, koji je ju~ernaglasio i to da je borba protiv korupcijenajve}imdijelom u rukama gra|ana, koji treba takve

slu~ajeve da prijavljuju. Kraj Baji}a su se ju~er, dok je dijelionov~anice od 0 KM, zaustavljali mahom osobe starije `ivotne dobi, odnosno penzioneri. Mlade, uglavnom, nije ~ak ni zainteresovalo~emuslu`e nov~anice od 0 nula KM. - Dijelimo nov~anice od nula KM, rekao bi Baji}, a mladi bi samoslegnuliramenima ili odmahnuli rukom. - A za {ta }e mi ovo?, pita

Foto: D. TORCHE

razvjen~ali

8

DOGA\AJI

~etvrtak, 9. juni 2011. godine

OSLOBO\ENJE

VIJESTI

@eljeznice RS-a stupile u {trajk

Ovo je tek po~etak
Radnici, osim tri plate i jednog toplog obroka u ovoj godini, te regresa za 2009. i 2010. godinu, tra`e i utvr|ivanje odgovornosti za te{ko stanje u ovom javnom preduze}u
Go to vo hi lja du ra dni ka @eljeznica Republike Srpske u srijedu je stupilo u generalni {trajk. Predstavnici sindikata @RS-a u utorak su najavili da }e svih {est sindikata stupiti u generalni {trajk ako uprava preduze}a do tada ne povu~e disciplinske prijave pokrenute pro tiv po je di nih `elje zni~ara. “Radnici @RS-a na radnim mjestima u potpunosti po{tu ju pro pi sa ni mi ni mum procesa rada, pa su disciplinske prijave zbog nepo{tivanja Pra vil ni ka o mi ni mal nom procesu rada neosnovane i ne odgovara ju stvarnosti“, izjavio je predsjednik Sindikata `eljezni~ara RS-a Nedislav Kuzmi}. saobra}a 28 putni~kih i 16 teretnih vozova. Generalni direktor @RS-a Dragan Savanovi} izjavio je da nema ni stvarno, ni moralno pravo da povu~e disciplinske prijave pokrenute protiv radnika koji nisu po{tovali minimalni proces rada u {trajku. “Takav nekorektan zahtjev {trajka~kog odbora smatram ucjenom, jer bi to zna~ilo da nare|ujem radniku da ne radi svoj posao. Kakvu bih to poruku poslao drugim radnicima nego da }e se uvijek na}i neko ko }e ih za{tititi od nerada?” rekao je Savanovi} , za Srnu.
@eljezni~ari nezadovoljni i zbog disciplinskih prijava

Vu~urevi}u produ`en pritvor
Ratnom gradona~elniku Trebinja Bo`idaru Vu~urevi}u produ`en je pritvor za jo{ dva mjeseca odlukom krivi~nog vanpretresnog vije}a Odjeljenja za ratne zlo~ine Vi{eg suda u Beogradu, izjavila je u srijedu portparolka Suda Du{ica Risti}, prenosi Fena. Prema njenim rije~ima, Sud jo{ nije odlu~io o molbama za njegovo izru~enje Hrvatskoj i BiH, jer je istra`ni sudija zatra`io da mu se dostavi jo{ neka dokumentacija neophodna za odluku.

[egi pet godina zatvora
Sud BiH osudio je Osmana [egu na pet godina zatvora nakon sklopljenog sporazuma o priznanju krivice za ratne zlo~ine nad hrvatskim civilima 1993. u Bugojnu, prenosi Srna. [ego se tereti da je kao vojni policajac 307. brigade Armije RBiH u~estvovao i pomogao u pripremanju i ~injenju ubistava, mu~enja, kao i u prisiljavanju na prinudni rad hrvatskih civila koji su bili zatvoreni u Klosteru ~asnih sestara u Guvnu kod Bugojna i u naselju Vrbanja. On je 26. jula 1993, zajedno sa drugim vojnim policajcima ARBiH, u~estvovao u fizi~kom i psihi~kom zlostavljanju zato~enih hrvatskih civila. Istog dana u~estvovao je u odvo|enju i ubistvu jednog od zato~enih civila, a 30. jula 1993. u~estvovao je u njihovom odvo|enju na prinudni rad u naselje Vrbanja, gdje su sakupljali le{eve, kopali grobna mjesta i ukopavali mrtve.

[tete nesagledive
On je dodao da su direktne {tete od {trajka ogromne, a da bi indirektne posljedice generalnog {trajka mogle biti nesagledive. “Mogli bismo se suo~iti sa od{tetnim zahtjevima firmi za koje vr{imo usluge, jer mo`e da se desi da se zaustave vrlo skupi industrijski procesi za koje transportujemo ugalj, koks ili `eljezo. Na primjer, ako zahladite visoku pe}, a niste zavr{ili proces, ona se ne isplati ni ru{iti, a ponovo raditi ne mo`e“, naveo je Savanovi}.
G. KATANA

[trajka~ki minimum
Prema njegovim rije~ima, odluka o stupanju u generalni {trajk donesena je nakon neuspjelih razgovora sindikata i uprave preduze}a, jer uprava nije htjela da, bar privremeno, povu~e disciplinske prijave. Kuzmi} je naveo da je odluka o stupanju u {trajk posljedica nepo{tivanja sporazuma postignutog sa upravom preduze}a 15. februara, pa je svih {est sindikata u @RS-u bilo primorano da 24. maja donese odluku o

MORAL I PRAVO Generalni direktor @RS-a Dragan Savanovi} izjavio je da nema ni stvarno, ni moralno pravo da povu~e disciplinske prijave pokrenute protiv radnika koji nisu po{tovali minimalni proces rada u {trajku
stupanju u {trajk 3. juna. “Radnici @eljeznica, osim neispla}ene tri plate i jednog toplog obroka u ovoj godini, te regresa za 2009. i 2010. godinu, tra`e i utvr|ivanje odgovornosti za te{ko stanje u ovom javnom preduze}u“ do, dao je Kuzmi}. Prema saop{tenju uprave @RS-a, minimum procesa rada nala`e saobra}anje 28 putni~kih i 30 teretnih vozova, dok {trajka~ki odbor sindikata u @RS-u primjenjuje svoj minimum procesa rada po kojem za vrijeme {trajka, koji je po~eo 3. juna u 7 ~asova,

Me|unarodna konferencija u okviru Dana zdravstva FBiH

Zna~aj javnog zdravstva

za dr`avu
Dvojica gimnazijalaca sa Ilid`e uhap{ena su, jer su oskrnavila pravoslavni hram Sveti Sava u sarajevskom naselju Bla`uj, ispisav{i uvredljive grafite. Uhap{eni su osumnji~eni za izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mr`nje, razdora i netrpeljivosti, za koje je predvi|ena zatvorska kazna od jedne do pet godina. Oni su priznali da su u no}i izme|u 1. i 2. juna, osim na hramu, uvredljive grafite razli~itog sadr`aja ispisali i na pomo}nom objektu pravoslavne crkve, saobra}ajnicama, saobra}ajnim znakovima, dijelu kolovozne trake, trafostanici, kontejnerima i na putu prema naselju Osjek. Uhap{eni su opisali kako su po~inili krivi~no djelo te su naveli da su `eljeli da tako privuku pa`nju drugova. U sklopu manifestacije Dani zdravstva FBiH, koja se odr`ava pod po kro vi telj stvom Ministarstava zdravstva FBiH, ju~er je u Sarajevu odr`ana i me|unarodna konferencija Iskustva i izazovi u novom javnom zdravstvu - Zdravlje u svim politikama. Sredoje Novi}, ministar civilnih poslova BiH, kazao je na ju~era{njoj preskonferenciji, odr`anoj tim povodom, da je javno zdravstvo veoma zna~ajno za svaku dr`avu i njeno stanovni{tvo. Specijalna go{}a konferenci je di re kto ri ca Svjet ske zdravstvene organizacije za Evropu Susan Jakab ukazala je ovom prilikom na zna~aj tog skupa za BiH, ali i cijelu Evropu. Ovom prilikom, direktorica Jakab je izrazila zadovoljstvo otvaranjem u Sarajevu i regionalnog centra za mentalno zdravlje, te nagla si la ka ko }e Svjet ska zdrav stve na or ga ni za ci ja pru`iti svu mogu}u pomo}, uklju~uju}i i tehni~ku i drugu pomo} u uspostavljanju tog centra. Ona je podsjetila, ovom prilikom, da je BiH ~lanica zdravstvene mre`e jugoisto~ne Evrope, te da }e u narednih {est mjeseci predsjedavati tim tijelom.
Zadovoljstvo zbog otvaranja regionalnog centra za mentalno zdravlje

Ministar zdravlja i socijalne za{tite RS-a Ranko [krbi} naglasio je kako }e sa ministrom zdravstva FBiH prof. dr. Rusmirom Mesihovi}em od juna do decembra ove godine predsjedavati tim tijelom. “U toku {est mjeseci predsje da va nja bi}e ne ko li ko va`nih doga|aja, me|u kojima i Regionalna konferencija ministara, koja }e se 13. i 14. okto bra ove go di ne odr`ati u Banjoj Luci, gdje je

BiH biti doma}in. Na forumu ministara bi}e tretirano veoma va`no pitanje iz oblasti zdravstva, {to je i bila tema konferencije o javnom zdravstvu, kao pripremna konferencija, a odnosi se na zdravlje u svim politikama“, kazao je ministar [krbi}. Ministar Mesihovi} je istakao odli~nu saradnju federalnog Ministarstva sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom.
Mr. BABI]

Foto: D. ]UMUROVI]

Gimnazijalci oskrnavili hram

BiH ~lanica zdravstvene mre`e jugoisto~ne Evrope, i u narednih {est mjeseci }e predsjedavati tim tijelom

~etvrtak, 9. juni 2011. godine

OSLOBO\ENJE

OGLASI

9

10

KOMENTARI

~etvrtak, 9. juni 2011. godine

OSLOBO\ENJE

FOKUS

Pi{e: Gojko BERI] gberic@bih.net.ba

Dobrica ja{e na ~elu kolone U D
Beogradu je pro{le go di ne objav ljen “Dnevnik samo}e“ Vidosava Stevanovi}a, koji je po povratku iz egzila u Parizu nekoliko godina bio na{ sugra|anin. @estoki protivnik Milo{evi}evog re`ima, Stevanovi} je bio prisiljen da bje`i iz Srbije, pa krajem 1991. odlazi s porodicom u Gr~ku. Odsjeli su u nekom jeftinom hotelu bez grijanja u Gevgeliji, gdje su pi{~evi prijatelji ~ekali makedonsku smjenu carinika da se mo`e pro}i bez rizika. Njihov {estogodi{nji sin dobio je upalu grla s visokom temperaturom. Le`e}i u mraku, Vidosav je ~uo glas svoje ina~e “potpuno nezlobne“ `ene: “Mrzim Dobricu ]osi}a, stvaraoca tog projekta koji }e pobiti hiljade dece. Mogla bih ga ubiti. U svakom slu~aju `elim da umre!“ “Ne“ rekao je Vido, sav. “Ja `elim da on `ivi dugo. Da do~eka propast svog projekta. Da mu majke poginulih pljunu u lice. Da ga bogalji optu`e za zlo~ine koje su sami, u njegovo ime, po~inili. Da mu ~itaoci vra}aju knjige, bacaju}i ih u dvori{te kao Hamsunu nekada, da mu ku}a bude zatrpana tom gomilom sopstvenih la`i.“ Stevanovi} je na tom mjestu naknadno stavio fusnotu u kojoj je napisao: “Pogre{io sam kao i svaki put kad sam poku{avao biti prorok. ]osi}a niko nije okrivio ni za {ta ni posle izgubljenih ratova. Majke ga nisu optu`ile za svoju decu koja su uzalud poginula, ~itaoci mu nisu vratili knjige, moralno nije doveden u pitanje, krivi~no pravo ga je zaobi{lo…“ ana{nji listovi (srijeda) objavili su vijest da je Dobrica ]osi} primljen na Vojnomedicinsku akademiju u Beogradu zbog sr~anih smetnji. Devedeset mu je godina, u dubokoj je starosti, i mo`da bi ga, poslije svega, trebalo ostaviti na miru. Ali, Srbija, izgleda, ne mo`e bez njega. ]osi}eve knjige se {tampaju u velikim tira`ima, njegovi intervjui se objavljuju u nastavcima. Nenad ^anak, lider Lige socijaldemokrata Vojvodine, izrekao je ovih dana te{ke optu`be na ra~un “duhovnog oca nacije“ Ocijeniv{i da je . Srbija “uni{tena i upropa{tena“ i kao dr`ava i kao dru{tvo, ^anak je za to okrivio “one koji su svojim projektima osramotili srpski narod i zakopali ga u `ivo blato“. Za srpsku nacionalisti~ku ideologiju je rekao da je ona “autohtoni produkt“ Dobrice ]osi}a, izraziv{i nadu da }e ga sti}i ruka pravde. Me|utim, od pravde u ovom slu~aju nema ni{ta. S tom ~injenicom se pomirio i Vidosav Stevanovi} kad je u “Dnevniku samo}e“ napisao da ]osi} “moralno nije doveden u pitanje, a krivi~no pravo ga je zaobi{lo“ . ]osi} je bio predvodnik zlih staraca iz Srpske akademije nauka i umetnosti. Oni su crtali karte etni~ke podjele u kombinaciji sa “humanim“ preseljenjem stanovni{tva, tra`ili po svaku cijenu osvajanje tu|ih teritorija i svemu tome dodavali cijenu u ljudskim `ivotima, koju je trebalo platiti da bi se ostvarili njiho vi na ci onal ni pro je kti. Ispostavilo se na kraju da su bili samo dobrovoljni davaoci tu|e krvi. ]osi} je uspio uvjeriti Srbe da su oni kroz historiju bili `rtve me|unarodne zavjere i da ni nakon Milo{evi}evih izgubljenih ratova njihove bitke nisu kona~ne. A takvo prorokovanje “duhovnog oca nacije“ ne mo`e se tek tako ignorisati, ono sugeri{e da }e Srbima trebati generali kojima }e uzor biti Ratko Mladi}. ^ovjek koji je o svemu davao svoj sud, nije se direktno izja{njavao oko toga da li je Mladi} heroj ili zlo~inac. Ostao je uzdr`an i nakon Mladi}evog hap{enja. e|utim, poznata je njegova izjava u kojoj on tvrdi da ta~no zna istinu o zlo~inu u Srebrenici i da se “ona razlikuje od do sada poznatih ~injenica“ “Nije u Sre. brenici izvr{en genocid, Srbija nema nikakve odgovornosti za taj zlo~in. Ja to ta~no znam“, isti~e ]osi}. Partizan koji je napisao “Daleko je sunce“ nije vi{e bitan. Njegove {tete vi{e niko i nikakvom kaznom ne mo`e popraviti. Me|utim, Srbiji nije svejedno kako }e se Mladi} braniti u Haagu. Da li }e glumiti Robina Hooda u ne{to krvolo~nijoj, srpskoj verziji, ~ovjeka koji je “branio svoj narod“, nemilosrdno ubijaju}i Bo{njake i Hrvate, ili }e uvjeravati Tribunal da je, izuzev povremene neposlu{nosti, uglavnom izvr{avao naloge koje je dobijao iz Beograda? Po~et kom 90-ih go le ma

Ve} u dubokoj starosti, Dobrica ]osi} vi{e nije bitan. Njegove {tete ne mo`e vi{e niko i nikakvom kaznom popraviti. Bio je predvodnik zlih staraca iz Srpske akademije nauka i umetnosti, koji su crtali karte etni~kih podjela, prila`u}i uz njih cijenu u ljudskim `ivotima, koju je trebalo platiti da bi se ostvarili njihovi nacionalni projekti. Ispostavilo se na kraju da su bili samo dobrovoljni davaoci tu|e krvi

M

O

ve}ina Srba s obje strane Drine podr`avala je Milo{evi}a i pra kti~no gla sa la za rat. Ve}ina ih je pritom mislila da ne}e biti mnogo krvi, da }e rat gledati na televiziji i da }e Srbi brzo rije{iti stvar u svoju korist. Danas, dvadeset godina kasnije, za stanje u kojem se nalaze Srbi okrivljuju druge. Rajko Petrov Nogo, Mladi}ev zemljak i, kako ga predstavljaju, jedan od “najgrlatijih“ srpskih pjesnika, lamentirao je ovih dana u Trebinju nad sudbinom “oklevetanog“ srpskog naroda, koji je “od `rtve pretvoren u krvnika“, a “njegovi krvnici u `rtve“. Nogo je sudbinu generala Mladi}a uporedio s tragedijom Shakespearovog kralja Leara. v dje do la zi mo do komplikovanog raspleta. Milo{evi} je u Haagu tvrdio da je slijedio politi~ku volju srpskog naroda. Imaju}i u vidu masovnu suglasnost tog naroda sa vlastitim re`imom, niko ne mo`e re}i da je Milo{evi} tada lagao. Proteklih dana smo vidjeli kakvu podr{ku Ratko Mla di} ima u Re pu bli ci Srpskoj, pri ~emu se otvoreno isticalo da je ona njegova tekovina, te da Dodik i cijela vladaju}a bulumenta imaju zahvaliti Mladi}u {to su danas na vlasti. Ako Srbi u Republici Srpskoj uspostavljaju znak jednakosti izme|u sebe i generala Mladi}a, da li to podrazumijeva i njihovu suglasnost sa zlo~inima koje je Mladi} po~inio u njihovo ime? Ili je sve to, kako u Trebinju re~e pjesnik Nogo, psihijatrijska, a ne politi~ka stvar?

U Poto~arima se {uti
“Oduvijek sam bila protiv toga da se na d`enazi u Poto~arima, 11. jula, dr`e govori“ rekla nam je Srebreni~anka Sabra Mu, ji}, komentari{u}i jo{ nezvani~nu odluku Organizacionog odbora za obilje`avanje 16. godi{njice genocida da od ove godine na mezarju ne bude nikakvih obra}anja. “Bit }e u hali, koja se nalazi preko puta mezarja“ objasnio je ]amil Durakovi}, predsje, dnik Odbora. No, Sabrina je `ivotna `elja da se 11. jula u Poto~arimani{ta ne progovori: “Tabutigovore taj dan, a drugim danima govore mezari. Treba do}i, u ti{ini osjetiti ljepotu du{ena{ih najdra`ih, pomoliti se Allahu da im oprosti grijehe, ako su ih imali“ isti~e Sabra, , dodaju}i: “Cijelu godinu se govori mogu dr`ati. [to ne bi na minus20 stepeni, kada ja, stoje}i pored ni{ana, osje}am da je i njima hladno“ kazuje Sabra, napominju}i da se , mnogotogatrebaizmijeniti u odnosu na dosada{njeobilje`avanje u Poto~arima: “Do|e silan narod, dotjeran, na sve strane se ~uje smijeh, videfla{e s vodom, sasokovima. Strah me je da se to mjestone pretvori u pravova{ari{te“ upozorava Muji}, a njeno mi{ljenje , dijeli i Behara Hasanovi}: “Ispravna odluka. Pro{le godine sam kopala mu`a i sina, jedna `ena iz Crvenog kri`a mi je dala tabletu i, umrtvljena, u svome bolu, moram priznati da ni{ta od onoga {to je rekao reis Ceri} nisam ~ula, a govorio je jako, jako dugo. Ako se neko ho}e obratiti iz Poto~ara, neka to u~ini prije ili poslije d`enaze. ^ujem, ina~e, da se za ovaj 11. juli, pored Poto~ara, priprema u`urbano otvaranje pravoslavne crkve“ isti~e Be, hara, a Kada Hati}, tako|e ~lanica Udru`enja Pokreta majki enklava Srebrenice i @epe, ove godine }e ukopati posmrtne ostatke svoga sina: “Ja sam za to da 11. jula u Poto~arima bude samo d`enaza, da se ~uje isklju~ivo u~enje Kur’ana i glas koji ~ita imena ubijenih u genocidu. Govori? Nikako! Mnogi ih iskoriste samo za to da bi se eksponirali“ misli Kada. , Hatid`a Mehmedovi}, predsjednica Udru`enja Majke Srebrenice, ka`e: “Govori o genocidu u Poto~arima }e biti i ostati i onda kada ni nas vi{e ne bude, ni na{ih pre`ivjelih potomaka. Ti govori su potrebni, upravo tu, na taj dan, a kako, kada, na koji na~in, o tome se mo`e diskutovati...“ Ibran Mustafi}, ~lan istog udru`enja, napominju}i da njih vi{e niko ni ne poziva na sastanke Organizacionog odbora (A mi smo bili ti koji smo se borili za ustanovljenje Memorijalnog centra, i brojne smo bitke pritom vodili...), smatra ovu odluku izri~ito politi~kom: “Ide u prilog onima koji 11. juli `ele svesti na isklju~ivo vjerski obred“ obja{njava. Na primjedbu da }e , obra}anja biti, ali preko puta mezarja, u hali, Mustafi} ka`e: “Ve} su se po~eli zatvarati u hale, dok se potpuno ne zatvore, i dok Srebrenica skroz ne zamukne. Na putu smo ka definitivnom sahranjivanju genocida, a Srebrenica se odavno svodi samo na umiru}i 11. juli...“

OSVRT

Pi{e: Edina KAMENICA
edina.kamenica@oslobodjenje.ba

Tabuti govore 11. jula, a drugim danima govore mezari

~etvrtak, 9. juni 2011. godine

OSLOBO\ENJE

KOMENTARI

11

Kako je Senad Avdi} I tu`itelji objavio rat Hrvatima su ljudi Z
POSU\ENI STUPCI
vao me nekidan u dva iza pono}i Ko`o da ispri~a vic. Ima on taj obi~aj, zovne u gluho doba no}i iz kafane da ispri~a vic. Elem, sjedio mali Ivica na kau~u – a mali Ivica iz vica izrastao u besposlenog mamlaza – i gledao televiziju. A program dosadan, samo rat i masovne grobnice, pa mu dopizdilo i oti{ao na balkon popu{iti jedan d`oint. Zamotao malo duvana i malo vi{e trave, povukao nekoliko dimova i zapiljio u neboder preko puta, kad odjednom - proleti mu iznad glave velika `uta kugla. ^udom se za~udio Ivica, pa na brzi nu za mo tao jo{ je dan d`oint. Nije, me|utim, povukao ni tri dima, eto opet one kugle. Zapalio onda jo{ jedan d`oint, oprezno pogledao gore, kad opet projurila lete}a `uta kugla. Vratio se Ivica zbunjen u dnevni boravak, kad tamo majka. “Pa dobro, gdje si ti bio do sad?” pita ga zabrinu, to majka. “Na balkonu, mama, gdje }u bit?!” “Na balkonu?” gleda ga ona. , “Pa tri dana?!?” Tako nekako – sad, je li bila trava ili {togod drugo, nije poznato – proveo je proteklih desetak godina besposleni mamlaz Ivica Lu~i} poznatiji kao Ivo, biv{i {ef Tu|manove Sigurnosno informativne slu`be. Gdje je bio, {to je gledao na televiziji i {to je radio na balkonu, |avo }e ga znati, tek vratio se u dnevni boravak prili~no zbunjen i uznemiren, pa upozorio da prijeti novi rat Bo{njaka i Hrvata. I to ne za deset ili dvadeset godina, nego vrlo uskoro. - Nije pitanje je li se mogao izbje}i sukob s Bo{njacima muslimanima devedesetih, nego je pitanje mo`e li se sukob s Bo{njacima izbje}i u skoroj budu}nosti - rekao je tako Ivo Lu~i} na pred stav lja nju no ve knjige ha{kog optu`enika generala Slobodana Praljka. - Jer, mobilizacija je ve} na djelu. Svi koji mo`ete gledati dnevnike Hayata i Federalne televizije vidite da oni redovito po~inju s masovnim grobnicama, ubijenom djecom, `rtvama koje pozivaju na pravdu i osvetu. Tri hiljade {est stotina i pedeset velikih `utih kugli projurilo je Ivi Lu~i}u pred o~ima otkako nije u hrvatskim obavje{tajnim slu`bama, jo{ toliko pro{lo ih je od onoga herojskog doba kad je kao perspektivni kadar komunisti~ke policije pristupio Tu|mano vim udba {i ma i SIS-av ci ma, pa koncem 1991. na sjednici u TomislavGradu odu{evljeno digao ruku za, citiram, “potvr|ivanje volje cjelokupnog hrvatskog naroda Herceg-Bosne, izra`ene u povijesnoj odluci o uspostavi Hrvatske zajednice HercegBosne kao pravne podloge za ulazak tih te ri to ri ja u sas tav Re pu bli ke Hrvatske“. Danas, sedam hiljada i tri stotine velikih `utih kugli kasnije, Ivo Lu~i} je prof. dr., znan stve ni su ra dnik Hrvatskog instituta za povijest, gleda dnevnike Hayata i Federalne televizije, vidi kako oni “redovito po~inju s masovnim grobnicama, ubijenom djecom i `rtvama koje pozivaju na
Pi{e: Boris DE@ULOVI]

Prati tako on Senada i danas, jednom SIS-avac, uvijek SIS-avac, ~ita novine, gleda Hayat i Federalnu televiziju, gleda `rtve gdje otkapaju masovne grobnice i pozivaju na pravdu i osvetu, lete mu one `ute kugle pred o~ima - kao {to su letjele valjda i u Gornjem Vakufu one davne zime, mjesecima prije nego im je Senad objavio rat - pa upozorava da valja napuniti skladi{ta `utim kuglama i pripremiti se za rat

pravdu i osvetu“, pa uznemiren upozorava kako “nije pitanje je li se mogao izbje}i sukob s Bo{njacima muslimanima devedesetih“. Di vna li obra ta: na cis ti se bo je tre}eg svjetskog rata! Sjedi Adolf Eichmann na kau~u u svome dnevnom boravku u Buenos Airesu, gleda na televiziji dokumentarce o holokaustu i upo zo ra va da je “mo bi li za ci ja na djelu“. Jer nije pitanje je li se mogao izbje}i sukob sa @idovima tridesetih i ~etrdesetih, nego je pitanje mo`e li

se sukob sa @idovima izbje}i u skoroj budu}nosti. Povjesni~ar prof. dr. Ivo Lu~i}, ba{ kao i men tor mu, po vje sni~ar dr. Franjo Tu|man, ne bavi se pitanjima iz pro{losti. To “nije pitanje“. Sukob s Bo{njacima nije se mogao izbje}i, njega je - kako prof. dr. Lu~i} tvrdi u svom znan stve nom ra du “Ka ra|or|evo: politi~ki mit ili dogovor?” - izazvao ni manje ni vi{e nego Senad Av di} tek stom “No}as spa lju je mo iluzije: Bosna izme|u dva fa{izma“, ~lankom kojeg je po pedantnom povjesni~aru Lu~i}u objavio Informativni list Vojni~kog kluba Tre}eg bataljona Prve mostarske brigade Armije BiH, i koji je, citiram, “zna~io otvorenu objavu rata HVO-u” No}as spa. lju je mo ar hi ve, pro {lost ni je pi ta nje, gledamo u budu}nost. Prati tako on Senada i danas, jednom SIS-avac, uvijek SIS-avac, ~ita novine, gleda Hayat i Federalnu televiziju, gleda `rtve gdje otkapaju masovne grobnice i pozivaju na pravdu i osvetu, lete mu one `ute kugle pred o~ima, a vazda, mater im jebem, lete s istoka na zapad, nije to slu~ajno - kao {to su letjele valjda i u Gornjem Vakufu one davne zime, mjesecima prije nego im je Senad objavio rat - pa upozorava da valja napuniti skladi{ta `utim kuglama i pripremiti se za rat. Ne za deset ili dvadeset godina – deset, dvadeset godina vi{e ili manje, prije ili kasnije – nego vrlo brzo. Zna on, brzo lete `ute kugle, dvadeset godina proleti za ~as. Nije se rat devedesetih mogao izbje}i, to je sada jasno, jer nacisti nisu us pje li pri po ji ti Her ceg-Bo snu Tu|ma no vom Re ic hu, ali sa da su pametniji za jedno historijsko iskustvo, isto iskustvo za koje je Milorad Dodik pametniji od Radovana Karad`i}a. Zna dobro prof. dr. Ivo Lu~i} {ta se de{ava. Ima i o tome Ko`o jedan vic. Ka`e, sjedio Ivica na kau~u i gledao televiziju, a program dosadan, samo rat i masovne grobnice, pa mu dopizdilo i oti {ao na bal kon po pu {i ti je dan d`oint. Li je po se on na pu {io, pa uhvatio u maminom akvariju zlatnu ribicu. “Pusti me” ka`e mu, jasna , stvar, ribica, “ispunit }u ti tri `elje.” “Dobro“, ka`e Ivica, “u~ini onda da Her ce go va~ko-ne re tvan ski kan ton bude gdje je sad Li~ko-senjska `upanija, a da Posavski kanton budu gdje je sad Vojvodina“. Re~eno-u~injeno, “koja ti je druga `elja?” “U~ini sad da . je Zapadnohercegova~ki kanton gdje je sad Splitsko-dalmatinska `upanija, a da je Sarajevski kanton u Pakistanu!” U~ini ribica i to, pa ga pita za tre}u `elju. “Tre}a mi je `elja“, ljulja se omamljeni Ivica po balkonu, “da je [umadijski okrug u Banjaluci, a Republika Srpska... gdje je sad Kosovo“ U~ini. la zlatna ribica sve kako je Ivica rekao, ispremje{tala cijeli Balkon, pardon Balkan, pa ga na kraju znati`eljno upitala: “Izvini, ali moram da te pitam - kakve su ti bogati to `elje?” “Da je neki muving, konta{?” povukao Ivica , dim i zapiljio u neboder preko puta. “Glavno da se ne{to de{ava.”

KOD KO@E

Najstro`ije se zabranjuje uposlenicima Tu`ila{tva da komentari{u negativne novinske napise o M. Bara{inu, a naro~ito da komentari{u slu~ajeve afera prislu{kivanje, Te{i} Slobodan, Dodik i reket

Nakon posljednjih afera u ~ijem sredi{tu se na{ao glavni tu`itelj Tu`ila{tva BiH Milorad Bara{in, uslijedila je - kao {to je Oslobo|enje i pisalo - slu`bena zabilje{ka kojom je Bara{in tra`io ka`njavanje sudskog policajca koji se drznuo komentirati emisiju FTV-a “60 minuta“. [ta njegove kolege misle o ovom ~inu, niko od novinara ni je mo gao ja vno do zna ti, no za to je Tu`iteljstvom BiH po~eo kru`iti mail, sve s memorandumom ove institucije i navodnim brojem protokola, u kojem su op{ta uputstva o pona{anju u Tu`iteljstvu. Posudili smo ovaj mail i donosimo ga bez komentara. “Broj A – 211/11 Na osnovu ^lana 5 stav 1. Zakona o Tu`ila{tvu BiH, ~lana 7. st. 1. ta~ka c) Pravilnika o unutra{njoj organizaciji Tu`ila{tva BiH, d o n o s i m O P [ T E U P U T S T V O. U posljednje vrijeme a nakon objavljivanja gnusnih optu`bi na ra~un Glavnog tu`ioca Tu`ila{tva BiH, u kojem zlonamjerni, platforma{ki mediji, dugogodi{nje prijatelje i kom{ije glavnog tu`ioca predstavljaju kao navodne po~inioce krivi~nih djela a ne legalne i legitimne trgovce oru`ijem, kako bi se sprije~ilo {irenje ovakvih i inih glasina nala`e se uposlenicima: 1. Najstro`e se zabranjuje uposlenicima tu`ila{tva da komentari{u negativne novinske napise o M. Bara{inu, a naro~ito da komentari{u slu~ajeve afera “Prislu{kivanje“, Te{i} Slobodan, Dodik i “Reket“. 2. Zabranjuje se uposlenicima da se okupljaju u broju vi{e od tri uposlenika koji broj obuhvata najmanje dva tu`ioca. 3. Zabranjuje se ~itanje ~asopisa Slobodna Bosna, Dani, Oslobo|enje, San, te pra}enje emisije 60 minuta, te uostalom cijelog informativnog programa Federalne televizije, a ne preporu~uje se ina~e pra}enje Federalne televizije. 4. Nala`e se ra~unovodstvu Tu`ila{tva da uposlenicima koji pla}aju tv pretplatu plata bude ispla}ena 7 dana kasnije. 5. Dozvoljava se pra}enje i ~itanje samo onih medija koji su u vlasni{tvu osoba koje `ive u mom susjedstvu poput gospodina kopanje i sli~nih njemu a koji o meni pi{u lijepo i obazrivo. 6. Tu`ioci koji misle da }e se po~eti u smislu ~lana 20 stav 2. Pravilnika da se odr`avaju redovni kolegiji jednom mjese~no su: B U D A L E. 7. Budale su i ako misle da }u na kolegijima govoriti o predmetima iz ta~ke I ovog uputstva. 8. Nala`e se tu`iocima da se manu }orava posla i po~nu da rade, ponovo su ulice pune krivotvorenih CD-ova. Odluka stupa na snagu ODMAH“. U potpisu je “glavni tu`ilac, Milorad Bara{in“, a mail je tu`iteljima upu}en sa adrese: “John Smith popushilismo@gmail.com.”

12

CRNA HRONIKA
Dvanaestogodi{nji A. G. iz Tuzle povrije|en je u saobra}ajnoj nesre}i koja se dogodila u utorak u tuzlanskoj Ulici novo naselje Solina, kada ga je, dok je vozio bicikl, renoom (075-J-721) udario njegov sugra|anin M. B. (1982). Dje~ak je zadobio povrede o ~ijem stepenu se ljekari nisu izjasnili, te je na UKC-u zadr`anradidaljeg lije~enja. O doga|aju je obavije{ten kantonalni tu`ilac, a uvi|aj su izvr{ili slu`benici PU Tuzla.

~etvrtak, 9. juni 2011. godine

OSLOBO\ENJE

Reno udario 12-godi{njaka

Priznao kra|u

PolicijskojstaniciRogatica prijavljeno je da je u utorak mjestu Dub, iz radnema{ine, vlasni{tvo AD Romanijaputevi- Sokolac, ukradena odre|ena koli~inagoriva, saop{teno je iz CJB-a Isto~no Sarajevo. Operativnimradompolicijski slu`benici iz Rogaticedo{li su do saznanja da je gorivo ukrao M. T. iz Sokoca. Tokom kriminalisti~keobrade M. T. je priznao da je iz ma{ineukrao 10 litara dizela.

antonalni sud Sarajevopotvrdio je ju~er optu`nicu protiv Kemala Muhovi}a (26) iz Sjenice, koju je Kantonalno tu`ila{tvo Sarajevo protiv njega podiglo zbog ubistva Suvada Pohare (25), 14. maja 2009. u sarajevskomnaseljuBoljakovPotok.

K

Nakon hap{enja u Hrvatskoj i izru~enja BiH

Kemal Muhovi} optu`en
za ubistvo Suvada Pohare
Zlo~in koji se desio 14. maja 2009. u sarajevskom naselju Boljakov Potok, prema potvr|enoj optu`nici, izvr{ili Muhovi} i dvije nepoznate osobe
Sarajevo u septembru pro{le godine pravomo}no osudio na tri godine i deset mjeseci zatvora zbog pomaganja u ubistvu, op.a.). Dok ih je [ehi} ~ekao u golfu, Muhovi} i jo{ dvije nepoznate osobe su u{li u Poharinu ku}u te ga napali udaraju}i ga po tijelu i glavi stisnutim pesnicama i nogama, a potom su ga izboli no`em. U optu`nici se navodi da je napad na Poharu trajao i u ku}i i ispred nje, na stepenicama, nedaleko od golfa u kojem je bio [ehi}.

Voza~
Muhovi}, koji je dr`avljanin Srbije, nakon ubistva je bio u bjekstvu, a na{oj zemlji ga je 28. januara izru~ila Hrvatska, gdje je uhap{en po me|unarodnoj potjernici koju je raspisao sarajevski Kantonalni sud. Odmah potom on je smje{ten u pritvor koji mu je ranije odre|en. U optu`nici se navodi da je Muhovi} Poharu usmrtio navedenog dana u pet sati ujutro u Ulici Mahmuta Bu{atlije, gdje je ubijeni `ivio. Zlo~in se dogodio dan nakon {to je Muhovi} imao sukob sa Poharom i S. D. Muhovi} je dan tog nakon sukoba zatra`io od Nihada [ehi}a, koji jeznaogdjenjegova`rtva`ivi, da ga odveze golfom do Poharine ku}e sa jo{ dvije, zasad nepoznate, osobe te da ih potom sa~eka i odveze nazad. [ehi} je, iako je, kako se navodi u optu`nici, znao da }e Muhovi} koji je ponio no`, ubiti Poharu, to i u~inio ([ehi}a je Kantonalni sud

Bacio no`
Nakon{to su Poharuusmrtili sa ~etiriubodnerane u grudi i desnu natkoljenicu, Muhovi} je s krvavim no`em u rukama i sau~esnicima do{ao do golfa, a [ehi} ih je odvezao sa mjestaubistva. Muhovi} je tokom vo`nje u Ulici Hekim Ogul Alipa{e u grmlje bacio no` kojim je po~injeno ubistvo. [ehi} je Muhovi}a i dvije NN osobe potom dovezao do ku}e optu`enog, gdje su se sva trojica presvukla, a poslije ih i prevezao do @eljezni~ke stanice u Sarajevu kako bi pobjegli iz BiH.
Dk. O.

Sa uvi|aja u Boljakovom Potoku

PRESUDA ZA POMAGANJE Nihad [ehi} je u septembru pro{le godine pravomo}no osu|en na 46 mjeseci zatvora zbog pomaganja u ubistvu

U selu Ljeskovica kod Drvara

ZENICA Uo~i, tokom i nakon utakmice BiH - Albanija

Pucao kroz vrata i ranio tetka
Borislav ^i~i} (47) iz Drvara uhap{en je zbog sumnje da je u drvarskom mjestu Ljeskovica iz po luauto mat ske pu {ke ra nio svog tetka Bogdana Bjeljca (73), potvr|eno je u MUP-u Livanjskog kantona. Kakosaznajemo, ^i~i} je pod uticajem alkohola u utorak nave~er pucao kroz vrata ro|akove ku}e, te 73-godi{njaka pogodio u ruku. Prema rije~ima Bogdana Bjeljca, on je sjedio pred vratima ku}e kada je putem nai{ao Borislav ^i~i}. Nas Bjeljce ovdje zovu Ciripi, pojasnio je Bogdan, te dodao da je Borislav rekao da je do{ao pobiti sve Ciripe, s tim da }e po~eti od tetka. “Oti{ao je do ku}e i donio pu{ku, a ja sam za to vrijeme pobjegao u hodnik. Napolju su ostali moja `ena i sinovac, koji je Borislava i sprije~io da me ubije“, pri~a Bogdan Bjeljac. Zbog ~ega je ^i~i} pucao na njega, Bjeljac nije posve siguran, ali dodaje: “Borislavov otac Milan ^i~i} je od mene tra`io da mu di`em penziju u Banjoj Luci. To je zasmetalo Borislavu, koji mi je rekao da to vi{e ne radim.” Policajci iz Drvara prona{li su osumnji~enog u blizini njegove ku}e, kao i poluautomatsku pu{ku iz koje je pucao. Testiranjem je utvr|eno da je ^i~i} imao 2,9 promila alkohola u krvi, a iz Tu`ila{tva nam je potvr|eno da }e za njega zatra`iti odre|ivanje pritvora. Ina~e, ^i~i} je ratni vojni invalid, po{to je u ratu ostao bez oka. Iako ima suprugu u Banjoj Luci, `ivi sa ocem u Drvaru.
D. P.

Privedeno deset osoba
Pripadnici MUP-a ZDK-a priveli su deset osoba zbog prekr{aja iz oblastizakona o bezbjednosti odr`avanja sportskih takmi~enja prije, tokom i nakon utakmicenogometnihreprezentacija BiH i Albanije, koja je odigrana u utoraku Zenici, na stadionuBilinopolje. Prekr{aji su dokumentovani, a protivovihdeset osoba nadle`nom sudu }e biti dostavljenizahtjevi za pokretanje prekr{ajnog postupka. Prije, za vrijeme i nakon odr`avanjanogometneutakmice nisu zabilje`eni drugi izgredi niti ugro`avanja li~ne i imovinske sigurnosti navija~a i gostiju, ali su na stadionuBilinopolje, zbog posjedovanja narkoti~kih sredstava, privedeni Z. V. iz Sarajeva i P. E. iz Lukavca. Na obez bje|enju ovog sportskog doga|aja bilo je anga`ovano 350 policijskih Mi. D. slu`benika.

Na obezbje|enju bilo anga`ovano oko 350 policajaca

Uhva}eni prodava~i la`nih karata
Zeni~ka policija prekju~er je privela tri osobe koje su prodavale falsifikovane ulaznice za utakmicu reprezentacija BiH i Albanije. Radi se o Rustemu, Kenedu i Sunaju Abaziju iz Sarajeva, koje su policajci uhapsili, kako je saop{teno iz MUP-a ZDKa, na Kamberovi} polju u Zenici. Kod njih i u golfu (KA-TC677) je prona|en ve}i broj karata sa istim serijskim brojevima, te novac koji su “zaradili“ Oni su zadr`ani u slu`benim . prostorijama te je nad njima provedena krim-obrada.

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 9. juni 2011. godine

CRNA HRONIKA
Emira Duranovi}a (1978) iz Bosanskog Novog preksino} je privela tamo{nja policija neposredno nakon {to je iz mercedesa koji je vozio Ulicom Me{e Selimovi}a ispalio rafal iz pu{komitraljeza u zrak. Pu{komitraljez je na|en u obli`njem grmlju, a Duranovi} je policiji predao kutiju sa redenicima, gasni pi{tolj te 155 metaka. Protiv njega slijedi prijava nadle`nom tu`ila{tvu.

13

Iz mercedesa u pokretu ispalio rafal

Policija zatekla provalnika na djelu

Slu`benici sarajevske policije priveli su u utorak [. E. (1989) zbog sumnje da je izvr{io te{ku kra|u. Naime, njega su policajci zatekli dok je obijao {kodu fabiju koja je bila parkirana u Zagreba~koj ulici, u Novom Sarajevu. O doga|aju je obavije{ten tu`ilac Kantonalnog tu`ila{tva u Sarajevu, a [. E. je predat u Odsjek za zadr`avanje osoba li{enih slobode MUPa Kantona Sarajevo.

SARAJEVO Oplja~kana poslovnica Sarajevostana

Na Bulevaru kralja Tvrtka I u Zenici

Razbojnik odnio

30.000 maraka
Mladi} sa kapulja~om na glavi utr~ao u poslovnicu, oteo novac od prestravljenih radnica i kroz pasa` pobjegao prema Ulici Envera [ehovi}a, gdje ga je ~ekao sau~esnik u automobilu
Nepoznata maskirana osoba u utorak popodne izvr{ila je razbojni{tvo nad radnicama poslovnice Sarajevostana, koja se nalazi u Ulici Envera [ehovi}a u Novom Sarajevu. Razbojnik je uz prijetnju pi{toljem oteo 30.000 maraka i po bje gao u ne po zna tom pravcu. Sarajevostan se, kao {to je poznato, ve} 40-ak godina bavi upravljanjem i odr`avanjem zajedni~kih dijelova zgrada. Me|utim, za sve to vrijeme nisu na{li za shodno da za{tite blagajne na kojima napla}uju svoje usluge. Njihova poslovnica u Ulici Envera [ehovi}a ne samo da nije imala za{titara nego, kako se ~ini, ni videonadzor. Novac, ko ji bi na pla ti li od gra|ana, “~uvale“ su dvije blagajnice... Razbojni{tvo se desilo neposredno pred zavr{etak raNakon {to je udario pje{akinju, opel se zabio u stablo

Pijani voza~ opelom udario

djevojku na trotoaru
Petnaestogodi{nja djevojka iz Nemile te`e je povrije|ena u saobra}ajnoj nesre}i koja se dogodila ju~er na Bulevaru kralja Tvrtka I u Zenici. Djevojku, koja je bila na trotoaru, opelom (065-T-002) je udario Edin H. iz Zenice. Naime, velikom brzinom opel je skrenuo u jednosmjernu ulicu, kojom je i{lo vi{e vozila, te u namjeri da izbjegne direktan sudar, voza~, za kojeg je naknadno testiranjem utvr|eno da je bio u alkoholisanom stanju, skrenuo je na trotoar i udario djevojku, a potom se zabio u drvo. U zeni~koj bolnici smo saznali da je 15-godi{njakinja zadobila povrede desne ruke, obje noge i grudnog ko{a, dok je suvoza~ iz opela Almir S. lak{e povrije|en.
Mi. D.

Poslovnica bez videonadzora i fizi~ke za{tite

Foto: A. KAJMOVI]

dnog vremena. U poslovnicu, ~iji se ulaz na la zi sa stra`nje strane zgrade broj 9, prekoputa parkinga, utr~ao je mladi} s kapulja~om na glavi. Uzeo je novac od prestravljenih radnica i kroz pasa` po bje gao pre ma Uli ci Envera [ehovi}a, gdje ga je ~ekao sau~esnik u automobilu. Navodno su se odvezli u

pravcu Zavoda za Hitnu medicinsku pomo}. O ovom razbojni{tvu iz Sarajevostana nismo uspjeli dobiti nikakvu izjavu. Interesantno je da se 50 metara od poslovnice Sarajevostana nalazi sjedi{te Odjela za droge MUP-a KS-a, {to plja~ka{a, o~ito, nije pokolebalo u njegovoj namjeri. D. P.

Nakon nedjeljnog ranjavanja u Osjeku

Poslije tu~e i pucnjave u Starom Gradu

Anel Boti} i dalje u bjekstvu
Anel Boti} (24), koji je u tu~i i pucnjavi koja se preksino} dogodila u sarajevskoj Ulici Josipa [tadlera 8 lak{e povrijedio svog poznanika Adnana Kosu (28), i ju~er je bio u bjekstvu, potvr|eno nam je u MUP-u Kantona Sarajevo. Kosi je pomo} ukazana u Klini~kom centru Univerziteta u Sarajevu, gdje su mu konstatovane povrede usana, na kon ~ega je pu {ten na ku}no lije~enje. Kako smo nezvani~no saznali, tu~njavi je pret ho di la pre pir ka izme|u Kose i Boti}a, nakon koje je 24-godi{njak potegao pi{tolj, te dr{kom Kosu udario u glavu. Potom je iz pi{tolja ispalio jedan hitac, koji je pogodio asfalt, te pobjegao. Glasnogovornica Kantonalnog tu`ila{tva Sarajevo Jasmina Omi}evi} nam je rekla da je de`urni tu`ilac obavije{ten o doga|aju, te da je Boti} osumnji~en za izazivanje op}e opasnosti. Ina~e, Anel Boti} sarajevskoj policiji poznat je od ranije. Pripadnici MUP-a KSa su ga privodili krajem pro{le godine zbog sumnje da je u~estvovao u tu~i i pucnjavi koje su se dogodile ispred ulaza u kafi} Bingo na Ba{~ar{iji. Boti} je po~etkom februara policiji prijavio da je na njega u naselju Otoka iz pe`oa inostranih registarskih oznaka pucala nepoznata osoba, te ga ranila u lijevu nogu. Me|utim, policija nije povjerovala u nje go vu ver zi ju pa je is tra`uju}i ovo ranjavanje, do{la do zaklju~ka da je Boti}, ipak, sam sebe ranio i to u stanu na Trgu nezavisnosti u sarajevskom naselju Alipa{ino Polje. Pi{tolj kojim se ranio sakrio je njegov malodobni brat.
Dk. O.

Ku}a ispred koje se desio incident

Plav~i} se predao policiji
Sado Plav~i} (23) iz Konjica, koji je osumnji~en za ranjavanje Almira [urkovi}a (20) iz Konjica u nedjelju nave~er u sarajevskom naselju Osjek, u utorak se predao pripadnicima^etvrtepolicijskeuprave MUPa KS-a. Plav~i} je nakon predaje odmah proslije|enKantonalnomtu`ila{tvu Sarajevo i saslu{an, nakon~ega je postupaju}i tu`itelj Op}inskom sudu Sarajevouputioprijedlog za odre|ivanje jednomjese~nog pritvora. Plav~i}, koji je osumnji~en za izazivanje op}e opasnosti, nano{enje lakih povreda i nedozvoljeno posjedovanje oru`ja, u policiji je priznao da je pucao iz vatrenog oru`ja, koje je potom odbacio. Podsje}amo, Plav~i} se tereti da je pucaju}i iz pu{ke, [urkovi}a pogodio u lijevu potkoljenicu. Kako smo tada pisali, navodno su bra}a Admir i Almir [urkovi}, te Jasmin Bajrovi} i Alen Sabljica do{li pred ku}u Sade Plav~i}a da uzmu neki agregat. Potom je izbila sva|a kojoj se priklju~io i Sadin brat Haris Plav~i}. Vidjev{i {ta se de{ava, Sado Plav~i} je u{ao u ku}u, u kojoj je bio njegov otac ]amil, te umjesto agregata, koji su tra`ila bra}a [urkovi}, iznio pu{ku i ispalio nekoliko hitaca u prema Almiru [urkovi}u. Nakon toga bra}a Plav~i} su pobjegla, a slu`benici policije MUP-a Kantona Sarajevo su na mjestu doga|aja prona{li dvije ~ahure. Dk. O.

14

REGION

~etvrtak, 9. juni 2011. godine

OSLOBO\ENJE

VIJESTI

Lavina reakcija na zahtjev hrvatskih biskupa o zabrani poba~aja

Mo`e li dr`ava ulaziti u krevet gra|anima?
Temu i javnu debatu potaknuo je kr~ki biskup mons. Valter @upan kojil je tokom papine posjete pred oko 300.000 vjernika poslao poruku sal zahtjevom o zabrani poba~ajal
(Od na{e stalne dopisnice iz Zagreba)

Holandski parlament blokirao ratifikaciju
Holandski parlament odbacio je prijedlog predsjednika Komiteta za spoljne poslove Henka Jana Ormela da otpo~ne proces ratifikacije Sporazuma o stabilizaciji i pridru`ivanju izme|u Srbije i Evropske unije, prenosi Blic online. „Na`alost, parlamentarna ve}ina nije prihvatila ovaj prijedlog“ rekao je Or, mel nakon sjednice parlamentarnog Komiteta za evropske poslove na kojem je ovaj prijedlog iznijet. Sporazum o stabilizaciji i pridru`ivanju do sada je ratifikovalo 18 od 27 parlamenata dr`ava ~lanica EU. Holandija je nastavak evropskih integracija Srbije, pa samim tim i ratifikaciju SSPa, uslovljavala punom saradnjom Srbije sa Ha{kim tribunalom, odnosno hap{enjem Ratka Mladi}a.

Slovenija: U{tedjeti 400 miliona eura
Zbog odbijanja mirovinske reforme na referendumu Slovenija }e rebalansom prora~una za ovu godinu morati u{tedjeti dodatnih 400 miliona eura kako bi stabilizirala svoje javne finansije i ispunila prihva}ene obveze iz Pakta stabilnosti, javlja Fena. Najavio je to ministar za razvoj i evropske poslove Mitja Gaspari, reagiraju}i na izvje{}e Evropske komisije koja je slovenskoj Vladi preporu~ila dodatne mjere za finansijsku stabilizaciju, kako bi mogla izvr{iti preuzete obveze po kojima bi svoj prora~unski deficit od 5,5 posto do 2013. trebala smanjiti na manje od tri posto BDP-a i zaustaviti rast javnog duga, te se tako opet na}i u okvirima kriterija iz Maastrichta propisanih za ~lanice eurozone.

Zakon koji regulira pravo na poba~aj sigurno ne}e biti na dnevnom redu rasprava u hrvatskom parlamentu u ovoj godini koja je predizborna. To je sa`etak izjave za Hrvatski radio predsjednika Hrvatskog sa bo ra Lu ke Be bi}a (HDZ). [ef Sabora je poput mnogih politi~ara, lije~nika, sociologa i novinara komentirao zahtjev hrvatskih biskupa o zabrani poba~aja u Hrvatskoj. „To ne bi trebala biti tema pred izbore“, rekao je Bebi}. Protiv revizije Zakona o prekidu trudno}e iz 1978. izjasnile su se sve najva`nije hrvatske oporbene politi~ke stranke.

Mons. Valter @upan

Sabor: Bez rasprave o zabrani poba~aja u predizbornoj godini

Uo~i izbora
Predsjednica Vlade RH i HDZ-a Jadranka Kosor izbjegla je ovih dana sve novinare u lovu na izjave u vezi ovog najnovijeg zahtjeva Crkve. Pitanje zabrane poba~aja do sada se u hrvatskoj javnosti problematiziralo uglavnom u sklopu izbornih kampanja. „Sada se ne{to poranilo“, mi{ljenja su nekih analiti~ara. Ocjene su da bi odluka premijerke Kosor o tome ho}e li javno podr`ati zahtjev Katoli~ke crkve o zabrani poba~aja mogla ovisiti o predizbornoj strategiji HDZ-a uo~i predstoje}ih parlamentarnih izbora, ~iji se datum odr`avanja jo{ ne zna. Temu i javnu debatu potaknuo je kr~ki biskup mons. Valter @upan. Ujedno i predsjednik Vije}a Hrvatske biskupske konferencije (HBK) za obitelj, na zagreba~kom Hipodromu, na sve~anoj misi koju je predvodio papa Benedikt XVI. u povodu prvog

O zahtjevu se javno izjasnio potpredsjednik HDZ-a i {ef Kluba zastupnika ove stranke u Saboru prof. dr. Andrija Hebrang. Tako|er lije~nik, Hebrang je istaknuo da poba~aje treba suzbijati na drugi na~in, a ne zabranom. U svojim izjavama obrazla`e da je poba~aj uni{tenje jednog `ivota, ali da se uvijek na umu moraju imati posljedice koje bi zabrana poba~aja imala na zdravlje i `ivot `ene. Nacionalnog dana hrvatskih katoli~kih obitelji, pred oko 300.000 vjernika poslao je poruku sa zahtjevom za zabranom poba~aja. „Imamo pravo i `elimo da oni koji nama upravljaju, promi~u `ivot, i da se kona~no revidira Zakon o prekidu ljudskog `ivota“ rije~i su biskupa , @upana. Brojni ugledni hrvatski lije~nici ekspresno su odgovorili: poba~aj se ne smije zabraniti. Svoje stajali{te ilustriraju statisti~kim podacima po ko ji ma zbog ile gal nih abortusa u svijetu godi{nje umre najmanje 70.000 `ena. Predsjednik dr`ave Ivo Josipovi} neizravno je iskazao svoje mi{ljenje o ovoj temi, rekav {i da Crkva ima svo ja odre|ena stanovi{ta koja netko prihva}a ili ne, te da je to stvar demokracije. „Dr`ava je ne ovi sna od Crkve i donosi svoje odluke naravno vode}i ra~una i o op}em raspolo`enju na{ih gra|ana“, po ru~io je {ef dr`ave. Ali, u lavini komentara bilo je raznih, vrlo direktnih poruka. „Ne mo`e dr`ava ulaziti u krevet ljudima i mije{ati se u toj sferi privatnosti, ali mora osigurati slobodu odluke“ ko, mentirala je saborska zastupni ca Ve sna Pu si} (HNS). „Zada}a dr`ave je da omogu}i svakom gra|aninu ili gra|anki da u skladu sa svojim svjetonazorom, stavovima i uvjerenjem donese svoju odluku za sebe.“ Iz najja~e oporbene stranke SDP-a poru~ili su da se sna`no protive zabrani poba~aja. Sloboda izbora civili-

Hebrang: Poba~aje suzbijati druga~ije

zacijsko je postignu}e koje nipo{to ne smije biti dovedeno u pitanje, nagla{ava se u brojnim javnim reakcijama. Uz sve uva`avanje stavova Katoli~ke crkve ideji kr~kog biskupa @upana protive se navodno i pojedini ~lanovi HDZ-a, ali tra`e da ih se citira u formi anonimnih izvora.

Anketa
Je di no je pred sje dnik Hrvat ske se lja~ke stran ke (HSS) Josip Fri{~i}, ina~e koalicijski partner vladaju}eg HDZ-a, otvo re no podr`ao zahtjev o reviziji postoje}eg Zakona o prekidu trudno}e jer, kako je rekao, novi `ivot treba {tititi. Prema najnovijim rezultatima istra`ivanja hrvatskog javnog mnijenja koji su javnosti dostupni ovih dana, manje od 50 posto hrvatskih gra|ana vjeruje da bi se Crkva trebala baviti pitanjem poba~aja, 81 posto vjernika smatra da vjerski vo|e ne smiju utjecati na rad Vlade, a ~ak 84 posto gra|ana, kako navode sociolo zi ko ji su vr{i li ova is tra`ivanja, misli da Crkva ne smije utjecati na glasovanje na izborima.
Jadranka DIZDAR

Izbori prije referenduma o EU
Hrvatski predsjednik Ivo Josipovi} izjavio je ju~e u Bruxellesu da }e o izbor nom ka len da ru u Hrvat skoj odlu~ivati vladaju}a ve}ina, ali da bi on osobno volio da se (parlamentarni) izbori odr`e prije referenduma o pristupanju Evropskoj uniji, javlja Fena. “Ne mogu naga|ati kada }e biti izbori, to naravno ovisi o vladaju}oj ve}ini. Znamo koje su ustavne odredbe i izbori }e svakako biti u ustavnim rokovima, s tim da bih ja osobno volio da izbori budu prije referenduma.“

Ministar za bezbjednosne snage Agim ^eku

Srbija ne mo`e u EU dok ne prizna Kosovo
Ministar za bezbjednosne snage Kosova Agim ^eku izjavio je da je Srbija ~ekala odgovaraju}i trenutak da uhapsi ha{kog optu`enika Ratka Mladi}a kako bi ubrzala put ka u~lanjenju u Evropsku uniju, ali je ocijenio da bez priznanja Kosova, to ne}e mo}i da ostvari, javlja Blic online. “Mladi}a su {titile bezbjednosne strukture Srbije i njegovo hap{enje je moglo da se dogodi mnogo ranije, ali je Vlada Srbije ~ekala trenutak da ga proda {to skuplje. Kako god, hap{enje Mladi}a je dobra vijest za me|unarodnu pravdu i za Srbiju, po{to mo`e da uti}e na skra}enje puta u~lanjenja u EU” kazao je , ^eku, a prenose pri{tinski dnevni listovi. Biv{i kosovski premijer je, me|utim, istakao da Srbija ne}e postati ~lanica EU bez priznanja nezavisnosti Kosova. “[to bli`e Srbija bude u~lanjenju u Evropskuuniju, tim vi{e }e se pove}ati podsje}anja da ona treba da prizna dr`avu Kosovo. Na kraju }e do}i vrijeme kada }e Srbiji jasno biti re~eno da je priznanje Kosova jedini put za njeno u~lanjenje u EU” kazao je ^eku. ,

Agim ^eku

~etvrtak, 9. juni 2011. godine

OSLOBO\ENJE

OGLASI

15

Na osnovu odlukâ Nastavno-nau~nog vije}a i Odluke Upravnog odbora Fakulteta FILOZOFSKI FAKULTET U SARAJEVU objavljuje

AKADEMIJA SCENSKIH UMJETNOSTI U SARAJEVU raspisuje

KONKURS
za izbor u akademska zvanja: - nastavnika (sva umjetni~konastavna zvanja) za umjetni~ku oblast RE@IJA-SCENARIJ; - nastavnika (sva umjetni~konastavna zvanja) za predmet POKRET. Uvjeti za izbor propisani su ~l. 97. Zakona o visokom obrazovanju — pre~i{}eni tekst („Slu`bene novine KS“, br. 22/10) i ~l. 155. i 156. Pravila Akademije- pre~i{}eni tekst. Kandidati su obavezni dostaviti: - Prijavu na konkurs - Diplomu o posljednji ste~enom stupnju obrazovanja (original ili ovjerena kopija) - Biografiju - Spisak radova iz odgovaraju}e umjetni~ke oblasti; - Druga dokumentacija kojom dokazuje ispunjavanje uvjeta za izbor (mentorstvo, nagrade, pedago{ko iskustvo i sl.) - Izvod iz mati~ne knjige ro|enih i - Uvjerenje o dr`avljanstvu Kandidati su obavezni u svojoj prijavi nazna~iti jedno od umjetni~konastavnih zvanja za koje se prijavljuju, u suprotnom, takva prijava }e se smatrati neurednom i ne}e biti razmatrana. Obrazac prijave mo`e se preuzeti na Akademiji ili sa WEB stranice www.asu.unsa.ba Biografiju i spisak radova dostaviti i u elektronskoj formi. Konkurs je otvoren 15 dana od dana objavljivanja. Prijave za konkurs slati na adresu: Akademija scenskih umjetnosti u Sarajevu, Obala Kulina bana 11.

K O N K U R S
za izbor 1. Nastavnik (sva zvanja), za oblast ruska knji`evnost (predmeti: Uvod u rusku knji`evnost, Ruski klasici XIX vijeka 1, Ruski klasici XIX vijeka 2, Poetika ruskog romana (i ruska drama 19. vijeka), Ruska knji`evnost XX vijeka 1 i Ruska knji`evnost XX vijeka 2), na Odsjeku za slavenske jezike i knji`evnosti. 1 izvr{ilac 2. Nastavnik (sva zvanja), za oblast hrvatska knji`evnost, na Odsjeku za knji`evnosti naroda BiH. 1 izvr{ilac Za navedene pozicije zainteresirani kandidati du`ni su dostaviti: Prijavu na konkurs; - Diplomu o zavr{enoj odgovaraju}oj visokoj spremi, odnosno ste~enom univerzitetskom stepenu original ili ovjerenu fotokopiju; - Diplomu o zavr{enom II ciklusu studija - original ili ovjerenu fotokopiju; - Diplomu o ste~enom nau~nom stepenu magistra ili doktora nauka - original ili ovjerenu fotokopiju; - Rje{enje/a o nostrifikaciji gore navedene/ih diplome/a — original/e ili ovjerenu/e fotokopiju/e; - Uvjerenje o polo`enim ispitima sa ocjenama iz pojedinih predmeta - original ili ovjerenu fotokopiju; - Biografiju; - Bibliografiju; - Izvod iz mati~ne knjige ro|enih — original ili ovjerenu fotokopiju (ne stariji od 6 mjeseci); - Uvjerenje o dr`avljanstvu — original ili ovjerenu fotokopiju (ne starije od 6 mjeseci); - Uvjerenje o neka`njavanju ministarstva unutra{njih poslova (ne starije od 6 mjeseci) — original ili ovjerenu fotokopiju; - Uvjerenje o neka`njavanju od suda (ne starije od 3 mjeseci) — original ili ovjerenu fotokopiju; Kandidati su du`ni da dostave potrebnu dokumentaciju o ispunjavanju uvjeta za izbor u skladu sa Zakonom. Obrazac prijave sa tekstom Zakona o visokom obrazovanju - Pre~i{}eni tekst („Slu`bene novine Kantona Sarajevo“ broj: 22/10), mo`e se preuzeti sa WEB adrese Filozofskog fakulteta u Sarajevu: www.ff.unsa.ba Konkurs za izbor u akademsko zvanje vr{i se u skladu sa ~lanom 104. Zakona o visokom obrazovanju - Pre~i{}eni tekst („Slu`bene novine Kantona Sarajevo“ broj: 22/10). Kandidat koji se prijavljuje na konkurs za izbor u akademsko zvanje je obavezan u svojoj prijavi nazna~iti jedno od akademskih zvanja za koje se prijavljuje, u suprotnom takva prijava }e se smatrati neurednom i ne}e biti razmotrena. Konkurs je objavljen 9. 6. 2011. godine, i ostaje otvoren do 23. 6. 2011. godine. Prijave sa tra`enom dokumentacijom dostavljaju se isklju~ivo putem po{te sa naznakom „PRIJAVA NA KONKURS“ na adresu: Filozofski fakultet u Sarajevu, Franje Ra~kog br. 1, 71 000 Sarajevo. Nepotpune i neblagovremene prijave ne}e se razmatrati.

16

OGLASI

~etvrtak, 9. juni 2011. godine

OSLOBO\ENJE

~etvrtak, 9. juni 2011. godine

OSLOBO\ENJE

SVIJET

17

Gadafijeva velika ofanziva na Misratu
Rat u Libiji
Ofanziva nazvana posljednjim poku{ajem da se iz Misrate protjeraju pobunjenici • Sna`na artiljerijska vatra i napad nekoliko hiljada vojnika
Velika ofanziva snaga libijskog vo|e Muamera Gadafija, koju posmatra~i nazivaju posljednjim poku{ajem da se iz Misrate protjeraju pobunjenici, po~ela je ju~e poslijepodne, pra}ena sna`nom artiljerijskom vatrom i napadom nekoliko hiljada vojnika, javlja Srna. Napad, u kojem je do sada ubijeno 12 pobunjenika, usmjeren je ka centru ovog grada, a vojska napreduje sa tri strane - ju`ne, zapadne i isto~ne.

VIJESTI

Merkelovoj medalja slobode
Ameri~ki predsjednik Barack Obama dodijelio je njema~koj kancelarki Angeli Merkel medalju slobode, najvi{e ameri~ko civilno priznanje koje se dodjeljuje osobama koje su dale va`an doprinos ameri~koj nacionalnoj bezbjednosti i miru u svijetu. Ameri~ki predsjednik je izjavio da je Merkelova u{la u politiku i bila prva `ena, porijeklom iz isto~ne Njema~ke, koja je postala lider ujedinjene Njema~ke, prva `ena kancelar u istoriji zemlje kao i elokventni za{titnik ljudskih prava i ljudskog dostojanstva {irom svijeta.
@estoke borbe u Libiji

Udari na Tripoli
Istovremeno je nastavljeno intenzivno bombardovanje Tripolija, a sna`ne eksplozije su se ~ule u sektoru u kojem se nalazi rezidencija libijskog vo|e u centru grada, javio je ju~e BBC. “NATO je izveo napad pun mr`nje na Tripoli, izbaciv{i vi{e od 60 bombi na grad“ rekao , je portparol libijske vlade Musa Ibrahim. Ibrahim je na konferenciji za novinare rekao da je u tim napadima poginula 31 osoba, a da je vi{e desetina ranjeno. Napadi su izvedeni na dan kada je, prije 69 godina ro|en libijski vo|a. “Bombardovanja su blizu mene, ali ja se ne dam” rekao , je Gadafi pozivaju}i jo{ jednom narod da pru`i otpor. Gadafi se ju~e sastao s plemenskim vo|ama. Ameri~ki predsjednik BaLavrov u me|uvremenu je napomenuo da Rusija, ipak, ne namjerava da preuzme klju~nu ulogu posrednika u libijskom konfliktu, uz ocjenu da taj za da tak pri pa da Afri~koj uniji. Predstavnici Afri~ke unije, me|utim, ve} sedmicama poku{avaju da posreduju u tom konfliktu, ali, za razliku od re`ima u Tripoliju, gdje ih rado do~eku ju, u Ben ga zi ju opozicija odbija svaki razgovor dok Gadafi ne ode sa vlasti. Prema podacima UN-a, od polovine februara kada je po~ela pobuna protiv libijskog lidera Muamera Gadafija i njegove vlade, u Libiji je po gi nu lo izme|u 10.000 i 15.000 ljudi, a 890.000 je napustilo zemlju.

RUSIJA U Bengaziju, upori{tu libijskih pobunjenika, boravio je i specijalni ruski izaslanik Mihail Margelov, koji je rekao da je Moskva spremna da preuzme ulogu posrednika kako bi se omogu}io dijalog Gadafija i pobunjenika
rack Obama je u Washingtonu poru~io da Gadafi mora da napusti vlast i da je preda Libijcima. “Sve dok to ne u~ini, pritisak na njega }e ja~ati“, rekao je Obama. U me|uvremenu, libijski re`im napustio je jo{ jedan visoki zvani~nik. Mi nis tar ra da Al Amin Manfur, koji se nalazi u Genevi, pru`io je podr{ku opozicionom Prelaznom nacionalnom savjetu i ponudio politi~kom vo|stvu tog tijela pobunjenika svoje usluge.

Uhap{eno 140 mafija{a
Vi{e od 140 pripadnika zloglasnog kalabrijskog klana N’drangheta privedeno je u no}i izme|u utorka i srijede u opse`noj policijskoj operaciji protiv pripadnika mafije, javlja Fena. U akciji nazvanoj Minotauro u~estvuje oko 1.300 karabinjera, a provodi se u Torinu, Milanu, Modeni, na sjeveru zemlje, i regionu Kalabrije, na jugu. U saradnji sa specijalnim odjeljenjem za borbu protiv mafije u Torinu, tokom operacije su izvr{eni brojni pretresi i privedeno vi{e osoba, a istraga je trajala ~etiri godine. Policija je privela uglavnom lokalne politi~are koje sumnji~i za udru`ivanje s mafija{kimgrupama, trgovinunarkoticima, nelegalnono{enjeoru`ja i pranjenovca. Zaplijenjena je i imovina vrijedna oko 70 miliona eura, a me|u zaplijenjenom imovinom su stanovi, vile, placevi, manja preduze}a i ra~uni u bankama.

@rtve
U Bengaziju, upori{tu libijskih pobunjenika, boravio je i specijalni ruski izaslanik Mihail Margelov, koji je rekao da je Moskva spremna da preuzme ulogu posrednika kako bi se omogu}io dijalog Gadafija i pobunjenika. [ef ruske diplomatije Sergej

Turski premijer na mitingu AKP-a u Istanbulu

Erdoan: Sarajevo gleda u nas
Napredna demokratija, velika ekonomija, jaka zajednica i vode}a zemlja su vodilje stranke Tajipa Erdoana promovirane uo~i parlamentarnih izbora 12. juna
(Specijalno za Oslobo|enje iz Istanbula)

[vicarska: Ga{enje nuklearki
[vicarski poslanici ju~e su odobrili prijedlog koji je podr`ala vlada za ukidanje kori{tenja nuklearne energije u toj zemlji, javlja Fena. Ve}ina parlamentaraca u donjem domu {vicarskog parlamenta glasala je u korist plana za zatvaranje pet nuklearnih reaktora te zemlje u srednjoro~nom periodu, prenosi AP. Prijedlog je usvojen u Nacionalnom vije}u sa 101 glasom za, 54 protiv i 30 suzdr`anih. On je imao podr{ku svih stranaka osim protr`i{nih Liberalnih demokrata i nacionalisti~ke [vicarske narodne stranke. Napori na ukidanju nuklearne energije u [vicarskoj poja~ali su se nakon incidenta u japanskoj nuklearnoj elektrani Fukushima - Daiichi.

Velika predizborna euforija vlada u cijeloj Turskoj. Za razliku od drugih stranaka, vladaju}a Stranka za pravdu i razvoj (AKP) premijera Tajipa Erdoana, svoj reklamni videospot objavila je tek 7 dana pred parlamentarne izbore koji }e se odr`ati u nedjelju, 12. juna. Na izborima }e se nadmetati 15 politi~kih strana, a broj registrovanih glasa~a iznosi ne{to vi{e od 50 miliona. Glavni je rival Erdoanovog

AKP-a, koji va`i za izrazitog favorita, Republikanska narodna stranka (CHP) sa novim vo|om Kemalom Kilicdaroluom. Na mitingu AKP stranke odr`anom u Istanbulu, premijer Erdoan je najavio da }e nakon izbora pokrenuti inicijativu za dono{enje novog ustava. “Sarajevo, Bagdad, Damask, Kairo i cijeli svijet gledaju u Istanbul“, poru~io je Erdoan. Pre ma iz vje{}u po li ci je, AKP stranka je na mitingu u Istanbulu okupila oko 400 hiljada simpatizera, dok je rival-

Erdoan: Izraziti favorit

ska CHP okupila 82 hiljade. U svom predizbornom govoru Erdoan je predstavio kampanju pod nazivom Cilj 2023, koja se sastoji od projekata usmjerenih na ~etiri teme: napredna demokratija, velika ekonomija, jaka zaje-

dnica i vode}a zemlja. Jedan od projekata, koji je premijer Erdoan nazvao Kanal Istanbul, probijanje je novog vodenog puta u Istanbulu koji bi spajao Mramorno i Crno more.
A. [E]EROVI]

18

OGLASI

~etvrtak, 9. juni 2011. godine

OSLOBO\ENJE

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 9. juni 2011. godine
Be~: Po~eo WEF

SVIJET FINANSIJA

19

INTERESI
U Be~u je ju~er, uz u~e{}e pred sta vni ka 67 ze ma lja, otvoren Svjetski ekonomski fo rum o cen tral noj Azi ji i Evropi, porukom da je centralna Azija va`na za Evropu, posebno kada je rije~ o energetskim resursima. Otvaraju}i konferenciju u be~koj palati Hofburg, austrijski kancelar Werner Faymann ocijenio je da centralna Azija i Evro pa ima ju pu no za je dni~kih interesa i sli~nih izazo va i da je za to va`na me|usobna saradnja. - Oba regiona je te{ko pogodila kriza. Inovacije imaju klju~nu ulo gu, za je dno s obrazovanjem, istra`ivanjem i pro mo ci jom so ci jal nih standarda, u prevazila`enju posljedica krize, rekao je on. Pred sje dnik Aus tri je He inz Fischer je rekao da su se ze mlje cen tral ne Azi je po mjerile sa periferije interesa Evrop ske uni je u cen tar su sjed skih odno sa. On se os vrnuo i na Du nav sku stra te gi ju, na gla siv {i da }e ona bi ti od ko ris ti za ~itav

BiH

EU

Azije i Evrope
Dvodnevna konferencija u Be~u okupila vi{e od 500 predstavnika politike, privrede, akademija i civilnog dru{tva iz 67 zemalja

Eurozona: Oporavak

gubi zamah
POJA^ANO ULAGANJE Predsjednik WEF-a Klaus Schwab je pozvao privrednike da ula`u poja~ano u isto~ne zemlje
re gi on, pod sje}aju}i da je to dru ga ma kros tra te gi ja po sli je bal ti~ke, ali prva ko ja uklju~uje i ze mlje ko je su izvan EU. Predsjednik WEF-a Klaus Schwab je pozvao pri vre dni ke da ula`u po ja~ano u is to~ne ze mlje. Dvodnevna konferencija u Be~u okupila je vi{e od 500 predstavnika politike, privrede, akademija i civilnog dru{tva iz preko 67 zemalja. Glavne teme ovogodi{njeg skupa su globalna kompetitivnost, resursi i rizik otpornosti. Na sastancima }e u~esnici razmotriti i globalna pitanja, uklju~uju}i politi~ka previranja na sjeveru Afrike, budu}nost eura, pitanje energetskih resursa nakon krize u Japanu, kao i ko bilje`i najbr`i rast. Glavnipokazateljprera|iva~ke aktivnosti u zoni eura u maju je imao najve}e smanjenje rasta od vrhunca finansijske krize u novembru2008. godine, {to analiti~arituma~e kao znak da je ekonomski oporavak u tom regionuizgubiozamah. Indeksaktivnosti u prera|iva~komsektoru eurozone istra`iva~ke kompanijeMarkitopao je u maju na 54,6 poena, sa 58 poena u aprilu, vi{e nego {to se o~ekivalo. Mada je taj pokazatelj i dalje iznad 50 poena, {to govori o prera|iva~koj ekspanziji, ostvareni rast je u velikoj mjeri koncentriran na vode}e ekonomije eurozone - Njema~ku, Francusku, Holandiju i Austriju, dok je prera|iva~ka aktivnost u [paniji ponovo u padu, smanjenje u Gr~koj je ubrzano, a razo~aravaju}e slaba ekspan-

zija ostvarena u Italiji i Irskoj. - Usporavanje rasta fabri~ke proizvodnje je veoma zabrinjavaju}e, ukazao je glavni ekonomista kompanije Markit Chris Williamson. - Ovi podaci poja~avaju sumnju da ekonomska aktivnost u zoni eura gubi zamah i da }e rast bruto dru{tvenog proizvoda biti usporen u odnosu na ekspanziju od 0,8 posto ostvarenu u prvom kvartalu u odnosu na prethodno tromjese~je, izjavio je analiti~ar kompanije IHS Global Insight Howard Archer. On smatra da }e Evropska centralna banka vjerovatno ~ekati do jula prije nego {to pove}a svoju orijentacionu kamatnu stopu sa sada{njih 1,25 posto, mada je ranije nagovije{teno da bi do toga moglo do}i u junu.

Bernanke oborio dionice
Wall Street
Predsjednik Ameri~ke centralne banke kazao kako u ovoj godini privreda raste sporije nego {to se o~ekivalo
Na Wall Streetu su cijene dionica pale peti dan zaredom, nakon {to je predsjednik Ameri~ke centralne banke Ben Bernanke izjavio da je oporavak ameri~ke privrede sporiji nego {to se o~ekivalo, ali nije najavio no ve po ti caj ne mjere. Dow Jones Industrial Average osla bio je 0,16 posto, na 12.070 bo do va, dok je Standard & Poor’s 500 pao 0,10 posto, na 1.284 boda, a Nasdaq Composite 0,04 posto, na Ben 2.701 bod. Bernanke Bernanke je kazao kako u ovoj godini privreda raste sporije nego {to se o~ekivalo, zbog visokih cijena goriva, ali i katastrofalnog zemljotresa u Japanu, koji je naru{io nabavnu industrijsku mre`u. On o~ekuje da }e se rast privrede ubrzati u drugoj polovini godine, ali i upozorio da bi ga moglo naru{iti eventualno o{tro smanjenje dr`avnog bud`eta, o ~emu se raspravlja u Kongresu. Nastup Bernankea razo~arao je ulaga~e, koji su o~ekivali najavu novih monetarnih mjera za poticanje rasta ekonomije, s obzirom na to da 600 milijardi dolara vrijedan program Feda za otkup dr`avnih obveznica isti~e krajem juna, pa }e privreda ostati bez monetarne podr{ke. Njegovo upozorenje o usporavanju rasta privrede negativno je utjecalo na dionice u sektorima koji su usko vezani uz rast. KBW indeks bankarskog sektora, koji je prije Bernankeovog nastupa bio u plusu 1 posto, zavr{io je u minusu 0,2 posto. Pale su i cijene dionica u tehnolo{kom sektoru, dok su u defanzivnim sektorima, kao {to su uslu`ni i zdravstveni, porasle.

EK: Formirati ured
Bor ba pro tiv pro ne vje re novca evropskih poreznih obve zni ka tra`i ime no va nje evropskog javnog tu`itelja i ja~u ulogu Eurojusta, smatra Evropska komisija. U nedavno objavljenom saop}enju EK tra`i od ze ma lja ~la ni ca i Evropskog parlamenta da se slo`e o novim instrumentima borbe protiv prevara, u skladu s Lisabonskim ugovorom. Ugovor ja~a evropske ovlasti kako bi se za{titili njeni vlastiti finansijski interesi kroz bli`u saradnju u krivi~nom zakonu i sugerira osnivanje ure da evrop skog ja vnog tu`itelja. Ovaj ured bi procesuirao slu~ajeve koji uklju~uju finansijske interese Evropske unije direktno u bilo kojoj zemlji ~lanici. EK za sada ne daje specifi~neprijedloge, ali ka`e da bi ih mogla predstaviti 2013. godine. Osnivanje ureda moglo bi pridonijetiprovedbistandardiziranih pravila {irom EU kada se

evropskog javnog tu`itelja

radi o prevarama i drugim kr{enjima finansijskih interesa EU. Me|utim, podr{ka zemalja ~lanica za takav prijedlog mogla bi izostati: ve} sada Velika Britanijaizrazila je strah da bi uredmogao imati prevlast nad nacionalnim istra`iteljima. Zemlje ~lanice EU prijavile su 2009. go di ne mo gu}e slu~aje ve pre va ra, ko ji uklju~uju europske fondove u vrijednosti 279 miliona eura. EK ka`e da zemlje ~lanice moraju uskladiti krivi~ne zakone i zatvoriti pravne rupe koje se koriste za prekograni~ne prevare i korupciju.

20

BIZNIS I EKONOMIJA

~etvrtak, 9. juni 2011. godine

OSLOBO\ENJE

Danas novi tarifni stavovi

Sajam tekstilne industrije

REGIONALNO
Fabrika struje: Ljetni stres na porodi~ni bud`et

Ve} tro{imo skuplju struju
Junski ra~uni }e biti ve}i bez obzira na kona~nu odluku FERK-a
Regulatorna komisija za elek- kori{tenja obnovljivih izvora enertri~nuenergiju u FederacijiBiH da- gije. Novcem prikupljenim po tom nas u Mostarunastavljapostupak~iji osnovu Vlada poti~e vlasnike pos}e ishod biti pove}anje cijena elek- trojenja za obnovljiveizvoreenergitri~ne energije za doma}instva i je, {to je odavno praksa Evropske privredu, i to u razli~itim procenti- unije. ma. Rasprava o prijedlogu tarifnih Sekcijaobnovljivihizvoraenergistavova za nekvalificirane (tarifne) je pri Privrednoj/Gospodarskojkokupce i tarifnih stavova za korisni- mori Federacije BiH i Asocijacija kedistributivnogsistemaElektropri- proizvo|a~a elektri~ne energije iz vreda BiH je otvorena za javnost. Na obnovljivihizvora u BiHve}su odanjoj u~estvuju vnoupozoravale p r e d s t a v n i c i ZAHTJEV EPBiH da se Uredba o FERK-a, podno- Pove}anje bi iznosilo k o r i { t e n j u sioci zahtjeva i izme|u 13 i 20 posto obnovljivihizvoumje{a~i, odnora energije i kosno zainteresirane strane, me|u generaciji iz juna 2010. godine ne kojima je i Udru`enje potro{a~a provodi. Reakcije su opravdane, jer (gra|ana). uredbanijeza`ivjela u klju~nimseS obzirom na to da se mi{ljenje gmentima, pitanjucijena, zbog~ega ovih posljednjih u dosada{njim oviproizvo|a~imjese~noimajugupostupcima koje je vodio FERK ni- bitak od oko 1,2 miliona KM. Prepresu uva`avala do mjere u kojoj bi se ke za primjenu su definitivnosavlasprije~io zna~ajniji udar promjena dane, {to zna~i da }e za svakipotrocijena na bud`etedoma}instava,ni {enikilovat-sat potro{a~platitidodaovogputa iz Mostara ne trebao~eki- tnih 0,001 KM, dok }e za ostale povati da }e zahtjevEPBiHbitiznatno tro{a~e taj tro{akbitiura~unat po ciskresan.A premanjemu, pove}anje jeni od 0,005 do 0,008 KM po kWh. bi iznosilo izme|u 13 i 20 posto. Za Ako prosje~no doma}instvo u o~ekivati je da noveve}ecijenebu- Federaciji BiH godi{nje tro{i oko du na snazi ve} od 1. jula. 3.500 kWh, ovo pove}anje cijene Potro{a~i u Federaciji BiH,i to svi bi na godi{njem nivou iznosilo ve} na ra~unima za juni, primijetit dodatnih 3,5 KM, a za ostale po}eblagouve}anjeiznosakojitreba- tro{a~e neuporedivo vi{e… Iz ju platiti. Rije~ je o tome da je od 1. ovog izvora o~ekuje se godi{nji juna na snazi Uredba federalne prihod od oko sedam miliona Vlade o naplati naknade za poticaj KM. H. ARIFAGI]

uvezivanje za bolje rezultate
Okupiti sve zna~ajnije proizvo|a~e, dizajnere iz industrije tekstila, ko`e, obu}e i galanterije iz regiona
Institut za edukaciju Vanjskotrgovinskekomore BiH,na inicijativu projekta Fashion.hr industrija, organizovao je ju~er u SarajevuprezentacijuSajmatekstilne industrije, koji }e biti odr`an najesen u Zagrebu.

Sa ju~era{njeg predstavljanja projekta

Foto: S. GUBELI]

Fashion.hr
Ciljprojekta je, premarije~ima direktoricesajmaFashion.hr industrije Martine Pand`i} - Skoko, da se svake godine organizirasajamtekstilneindustrije u jednom od glavnihgradovazemalja regiona. Prema njenim rije~ima, u ovaj projekt, uz Hrvatsku, ve} je uklju~ena Slovenija, dok se o~ekuje ulazak BiH, Makedonije i Srbije. Predstavljaju}isajam, direktor projektaFashion.hrVinkoFilipi} je istakao da ideja pokretanja Sajma tekstilne industrije za cilj ima revitalizaciju cijele modne i tekstilne industrije. - Prije godinu krenuli smo s projektomrevitalizacijetekstilne industrije u Hrvatskoj i mada je na{ prvinacionalnisajam bio uspje{an, do{li smo dozaklju~ka da zapravo bez regionalnogpovezi-

PRVO ZAGREB Sajam }e biti odr`an u Zagrebu od 30. septembra do 2. oktobra
vanja i uklju~ivanjaostalih~lanica iz regije ne mo`emonapraviti ozbiljan biznis, rekao je on. Uplanu je da se na sajmu u Zagrebu okupe svi zna~ajniji proizvo|a~i, dizajneri iz industrije tekstila, ko`e, obu}e i galanterije iz regiona kako bi se {to bolje regionalno uvezali te kako bi se mogli{to bolje i uspje{nijepredstaviti na svjetskom tr`i{tu. - Sajam}e bitiodr`an u Zagrebu od 30. septembra do 2. oktobra, a naredne sajmove organizirat }emo u gradovima drugih dr`ava koje su uklju~ene u projekt, kazala je Martina Pand`i} Skoko. Daju}ipodr{kuovakvomprojektu, sekretarGrupacijeorganizatora sajmova u BiH VTKBiH Muris Pozderac istakao je da su ovakvisajmoviprilika za povezivanjezemaljaregiona i za pomo} svima unutar ove bran{e da rade {to bolje da svoje proizvode mogu prodavati na doma}em i na tr`i{tu Evrope.

Dvije milijarde
- U vanjskotrgovinskoj razmjeni BiH proizvodi iz segmenta tekstila, ko`e, obu}e i odje}e zauzimali su pro{le godine oko 10 posto, {to je oko dvije milijarde KM, {to nije zanemariv iznos. Me|utim, svjesni smo da je ova privredna grana u BiH u jako te{kom polo`aju, te je VTKBiH u fazi organiziranja asocijacije tekstila, ko`e, obu}e i odje}e s ciljem da pomognemo na{im ~lanicama u stvaranju {to boljeg poslovnog ambijenta u BiH, kazao je on. A. Pe.

CENTRALNA BANKA BOSNE I HERCEGOVINE
Kursna - te~ajna lista - broj 110 - 9. 6. 2011. godine.
Kursevi u konvertibilnim markama /BAM/
Zemlja [ifra valute Oznaka valute Jedinica valute Kupovni za devize i efek.valutu Srednji za devize Prodajni za devize

Saradnja USK-a s UNDP-om i FIRMA
1.955830 1.423286 1.368072 26.407709 0.081001 0.262934 0.736697 1.681577 0.567864 0.248649 0.216793 1.603992 0.845757 2.195900 1.342223 0.048351 1.968983

EMU Australija Kanada Hrvatska Ceska R Danska Maðarska Japan Litvanija Norveska Svedska Svicarska Turska V.Britanija SAD Rusija Srbija

978 036 124 191 203 208 348 392 440 578 752 756 949 826 840 643 941

EUR AUD CAD HRK CZK DKK HUF JPY LTL NOK SEK CHF TRY GBP USD RUB RSD

1 1 1 100 1 1 100 100 1 1 1 1 1 1 1 1 100

1.955830 1.416188 1.361248 26.275999 0.080597 0.261622 0.733023 1.673191 0.565032 0.247409 0.215711 1.595992 0.841539 2.184948 1.335529 0.048109 1.959163

1.955830 1.419737 1.364660 26.341854 0.080799 0.262278 0.734860 1.677384 0.566448 0.248029 0.216252 1.599992 0.843648 2.190424 1.338876 0.048230 1.964073 USD1.61358 BAM2.153897

SDR (Special Drawing Rights) na dan 07. 06. 2011 = SDR (Special Drawing Rights) na dan 07. 06. 2011 =

Premijer Unsko-sanskog kantona Hamdija Lipova~a i UN-ov rezidentni koordinator u BiH Juri Afanasijev potpisali su ju~er u Biha}u memorandum o saradnji izme|u Vlade USK-a i UNDP-a. Potom je Lipova~a sa {efom USAIDSida FIRMA projekta Davidom Kingom potpisao pismo namjere za uspostavufonda za kvalitetu za drvoprera|iva~e USK-a. Fond je jedan od instrumenta podr{ke razvoju drvoprera|iva~kog sektora u USK-u, koji }e drvoprera|iva~ima pru`iti podr{ku u razvoju i realizaciji sistema kvaliteta. Nakon toga je otvorena konferencija pod nazivom “Stva-

Hamdija Lipova~a

Juri Afanasijev

ranje povoljnog poslovnog okru`enja u USK-u“ koja bi tre, bala rezultirati definiranjem klju~nih smjernica za formiranje efikasnih politika i mjera za razvoj privrede i pove}anje zaposlenosti u ovom kantonu. Konferenciju je organizirala Vlada USK-a, a u saradnji s Delegacijom Evropske unije u BiH, razvojnom agencijom

PLOD Centar Biha} i FIRMA projektom, koji se u BiH provodi pod pokroviteljstvom me|unarodnih organizacija USAID i Sida. Osim brojnih privrednika i predstavnika vlasti iz BiH i okru`enja, na skupu je u~estvovala i delegacija federalne Vlade, predvo|ena premijerom Nerminom Nik{i}em.

~etvrtak, 9. juni 2011. godine

OSLOBO\ENJE
1.756,05
BIFX

BIZNIS/BERZE
1.001,93
SASX-10

21
1.159,83
ERS10

1.052,09

SASX-30

1.102,64
Dioni~ko dru{tvo

BIRS

2.101,05
Srednji kurs (KM) Promj. kursa (%) Max. cijena Min. cijena

FIRS

Najpo`eljniji bh. proizvodi

Banjalu~ka berza Kursna lista za 8. juni 2011.
Koli~ina (dionice) Vrijednost (KM)

Klas, Meggle i Ovako
Slijede proizvodi Sarajevske pivare, Vispaka, Violete, Bimala, Vitaminke, Kondise, Sarajevskog kiseljaka...
Prema rezultatima ankete koju su proveli DP marketi u okviru akcije Najpo`eljniji bh. proizvodi po izboru kupaca, najvi{e glasova dobili su proizvodi Klasa, Meggle mljekare i Mesne industrije Ovako. Slijede proizvodi Sarajevske pivare, Vispaka, Violete, Bimala, Vitaminke, Kondise, Sarajevskog kiseljaka... Sarajevu je, od 11 navedenih, Milkos dobio 35 posto glasova... Na osno vu an ke te, gra|ani BiH su istakli da od do ma}ih proi zvo da najvi{e kupuju mlijeko i mlije~ne proizvode (24 posto); bra{no, tjesteninu i pekarske proizvode (21 posto); meso i mesne proizvode (19 posto); slatki{e, pra{kaste proizvode, supe i za~ine (17 posto); pi}a, sokove, pivo i vino (11 posto), sredstva za higijenu (8 posto); vo}e i povr}e (6 posto)...

BERZANSKA KOTACIJA - KOTACIJA Hemijska industrija destilacija a.d. Teslic Elektrokrajina a.d. Banja Luka Elektro - Bijeljina a.d. Bijeljina Elektro Doboj a.d. Doboj Hidroelektrane na Vrbasu a.d. Mrkonjic Grad Hidroelektrane na Trebisnjici a.d. Trebinje Telekom Srpske a.d. Banja Luka BERZANSKA KOTACIJA - KOTACIJA PIF-ova ZIF BLB - profit a.d. Banja Luka ZIF Euroinvestment fond a.d. Banja Luka ZIF Aktiva invest fond a.d. Banja Luka ZIF Invest nova fond a.d. Bijeljina ZIF Kristal invest fond a.d. Banja Luka ZIF VB fond a.d. Banja Luka ZIF Zepter fond a.d. Banja Luka 4,62 10,6 4,15 0,065 7,35 3,8 6,25 -13,64 0 0 0 -0,81 0 1,3 4,62 10,6 4,15 0,068 7,41 3,8 6,25 4,62 10,6 4,15 0,064 7,35 3,8 6,1 20 16.243 20 110.094 21.320 92 94.182 92,40 172.175,80 83,00 7.111,76 156.725,55 349,60 588.592,25 0,48(A) 0,5 0,491 0,82 0,71(A) 0,661 1,69 0 13,38 19,76 0 0 1,69 0 0,48 0,5 0,492 0,82 0,71 0,67 1,69 0,48 0,5 0,48 0,82 0,71 0,632 1,68 949 9.683 11.200 3.296 1.102 2.193 13.105 455,52 4.841,50 5.496,00 2.702,72 782,42 1.450,31 22.126,25

Izaberi doma}e
Cilj akcije je bio da omogu}imo doma}im kupcima - krajnjim potro{a~ima da i na ovaj na~in izaberu najbolje doma}e proizvode, jer su ipak oni ti koji odlu~uju ko me }e da ti svoj novac. Oni su za nas najve}i potencijalni investitori u bh. privredu i zbog toga zavre|uju da ih se pita za mi{ljenje. Po svemu sude}i, uradili smo pravu stvar, jer je odziv bio veliki. Za samo sedam dana dobili smo vi{e od 1.000 popunjenih anketnih listi}a iz svih dijelova BiH, od kojih je 80 posto iz Federacije BiH. Najzanimljivije saznanje do kojeg smo do{li je da su gra|ani iskazali veliki stepen lokalpa tri oti zma. Za naj dra`e/najpo`eljnije proizvode navodili su uglavnom one lokalnih proizvo|a~a, bez obzira na to

SLOBODNO BERZANSKO TR@I[TE - TR@I[TE AKCIJA Palas a.d. Banja Luka Posavina a.d. Srbac Put GP a.d. Istocno Sarajevo Mehanika a.d. Derventa Republika Srpska - stara devizna stednja 2 Republika Srpska - stara devizna stednja 3 Republika Srpska - izmirenje ratne stete 1 Republika Srpska - izmirenje ratne stete 2 Republika Srpska - izmirenje ratne stete 3 Republika Srpska - izmirenje ratne stete 4 1 0,35(A) 0,4 0,333 89,61 86,67 38,71 37 37,65 36,65 0 0 0 2,33 -0,21 0,55 -0,59 0,29 -1,11 1 0,35 0,4 0,333 89,61 86,85 39 37 37,99 37 1 0,35 0,4 0,333 89,61 85,62 38,53 37 37,42 36,5 263 2.580 3.552 91.739 90.000 6.313 23.142 1.000 29.823 71.332 263,00 903,00 1.420,80 30.549,09 56.454,30 4.924,09 8.959,22 370,00 11.227,16 26.142,80

INVESTITORI Kupci su najve}i potencijalni investitori u bh. privredu i zbog toga zavre|uju da ih se pita za mi{ljenje
da li se radi o velikoj ili maloj kompaniji, ka`e direktorica marketinga Mirsada Adembegovi} i navodi karakteristi~an primjer iz segmenta mlijeka i mlije~nih proizvoda. U Unsko-sanskom kantonu kupci su naveli {est proizvo|a~a mlijeka i mlije~nih proizvoda, od kojih su najvi{e glasova dobili Meggle Biha} (69 posto) i ^a pljan ka iz San skog Mosta (17 posto); U Zenici su naveli ~etiri proizvo|a~a, od kojih je Zeni~ka industrija mlijeka dobila 61 posto glasova; u

Izvorni nazivi
Za ni mlji vo je da bh. gra|ani neke proizvode koji su zadr`ali izvorne nazive brendova, a proizvode se u BiH, razli~ito do`ivljavaju. Meggle i harmony su, naprimjer, prihva}eni kao doma}i proizvodi, dok coca-cola i poli nisu. Ohrabruje ~injenica da gra|ani BiH sve vi{e prepo zna ju kva li tet u do ma}im proizvodima, da postaju svjesni zna~aja njihove kupovine, a da su posebno ponosni na one lokalne, jer, direktno ili indirektno, u~estvuju u njihovoj proizvodnji i podr{ci kroz kupovinu i doprinose boljem vlastitom standardu, uslovima i kvaliteti `ivota.

Sarajevska berza/burza Kursna lista za 8. juni/lipanj 2011.
Dioni~ko dru{tvo Zvani~ni Promj. slu`beni kursa kurs (KM) (%) Max. cijena Min. cijena Koli~ina (dionice) Vrijednost (KM) Broj transakcija

KOTACIJA KOMPANIJA BOSNALIJEK D.D. SARAJEVO KOTACIJA FONDOVA ZIF BIG INVESTICIONA GRUPA DD SARAJEVO ZIF CROBIH FOND DD MOSTAR ZIF FORTUNA FOND DD BIHAC ZIF MI GROUP DD SARAJEVO ZIF NAPRIJED DD SARAJEVO ZIF PROF PLUS DD SARAJEVO ZIF PREVENT INVEST DD SARAJEVO KOTACIJA OBVEZNICA FBiH FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAzIVANJA SER. C FBIH STARA DEVIZNA sTEDNJA SERIJA D FBIH STARA DEVIZNA sTEDNJA SERIJA H FBIH STARA DEVIZNA sTEDNJA SERIJA M FBIH STARA DEVIZNA sTEDNJA SERIJA N FBIH STARA DEVIZNA sTEDNJA SERIJA O FBIH STARA DEVIZNA sTEDNJA SERIJA P FBIH STARA DEVIZNA sTEDNJA SERIJA R PRIMARNO SLOBODNO TR@I[TE BH TELECOM D.D. SARAJEVO ENERGOINVEST D.D. SARAJEVO ENERGOPETROL DD SARAJEVO FABRIKA DUHANA SARAJEVO DD SARAJEVO JP HT DD MOSTAR IK BANKA DD ZENICA JP ELEKTROPRIVREDA BIH DD SARAJEVO METALNO DD ZENICA SOLANA DD TUZLA sIPAD KOMERC DD SARAJEVO SEKUNDARNO SLOBODNO TR@I[TE FAMOS D.D. SARAJEVO MANN + HUMMEL BA DD TEsANJ INTESA SANPAOLO BANKA D.D. SARAJEVO 3,00 0,00 3,00 3,00 16,00 0,00 16,00 16,00 220,00 22,22 220,00 220,00 102 127 10 306,00 2.032,00 2.200,00 1 1 1 19,65 5,20 14,90 71,42 9,04 72,00 29,54 8,00 19,43 2,83 -6,14 0,39 0,07 1,57 -9,55 1,41 1,16 0,00 -2,36 6,27 20,50 5,20 14,90 72,00 9,20 72,00 30,50 8,00 19,50 2,90 19,50 5,20 14,90 71,00 9,00 72,00 29,50 8,00 19,19 2,53 227 100 50 203 510 30 1.569 240 472 1.115 4.495,50 520,00 745,00 14.486,08 4.613,00 2.160,00 46.344,50 1.920,00 9.171,45 3.151,83 4 1 1 11 3 2 3 1 2 6 33,00 92,00 95,00 91,95 81,91 71,70 69,50 62,72 -1,35 0,00 0,00 0,49 -0,29 0,24 0,00 0,02 33,00 92,00 95,00 92,00 82,11 72,00 69,50 62,72 33,00 92,00 95,00 91,83 81,00 71,53 69,50 62,72 17.270 6.401 3.459 23.100 28.712 24.267 27.592 5.081 5.699,10 5.888,92 3.286,05 21.237,72 23.522,51 17.412,73 19.176,44 3.186,80 2 2 1 12 11 6 3 1 5,60 5,35 4,30 3,90 3,49 3,70 6,30 -0,98 0,00 1,18 -2,49 -2,88 0,27 -1,52 5,70 5,35 4,30 3,91 3,50 3,70 6,40 5,60 125.134 5,35 249 4,30 120 3,90 5.612 3,42 3.346 3,60 71 6,28 1.989 701.332,20 1.332,15 516,00 21.889,57 11.665,84 261,90 12.530,37 13 1 1 3 6 2 4 13,79 3,22 13,79 13,70 2.073 28.418,10 2

Od 15. do 17. juna 22. SorS
Integracijski procesi i njihov utjecaj na konkurentnost industrije osiguranja glavna su tema 22. susreta osigurava~a i reosigurava~a Sarajevo, koji }e biti odr`an od 15. do 17. juna u Sarajevu. Na SorSu }e biti prezentirano i stanje na tr`i{tima osiguranja u BiH, Crnoj Gori, Hrvatskoj, Makedoniji, Sloveniji i Srbiji. Na ovogodi{njem SorSu o~ekuje se u~e{}e vi{e od 200 predstavnika osiguravaju}ih dru{tava iz BiH, Slovenije, Hrvatske, Srbije, Crne Gore, Makedonije, a poseban zna~aj konferenciji daje sudjelovanje ve}eg broja inostranih gostiju iz zemalja Evropske unije te [vicarske, Rusije, Turske i Bahreina. Osim osiguravatelja, o~ekuje se prisustvo i predstavnika vlasti BiH, institucija koje nadziru rad dru{tava za osiguranje te udru`enja osiguravaju}ih dru{tava iz zemalja regiona. U okviru osnovne teme ovogodi{njeg

SorSa bit }e odr`ana predavanja o globalnom i regionalnom aspektu integracionih procesa, razlozima i posljedicama integracionih procesa u osiguranju u jugoisto~noj Evropi, konkurentnosti `ivotnih osiguranja u BiH u uslovima globalizacije tr`i{ta osiguranja te implikacijama integracionih procesa na konkurentnost, s posebnim osvrtom na tr`i{te osiguranja u Crnoj Gori.

NAFTA

PLIN

ZLATO

SREBRO

ALUMINIJ

P[ENICA

KUKURUZ

116,07

$ 0,61 %

4,79

$ 0,68 %

1.534,10

$ 0,64 %

36,13

$ 2,46 %

2,687

$ 1,00 %

733,25

$ 0,00 %

723,50

$ 0,27 %

22

OGLASI
„MARKETI“ d.d. Sarajevo Kolodvorska br. 12 - NADZORNI ODBOR -

~etvrtak, 9. juni 2011. godine

OSLOBO\ENJE

Na osnovu odredaba ~lana 242, 246, 247. i 269. Zakona o privrednim dru{tvima (Slu`bene novine FBiH, br. 23/99, 45/00, 2/02, 6/02, 29/03, 68/05, 91/07 i 84/08), te Odluke Nadzornog odbora Dioni~kog dru{tva „MARKETI” d.d. Sarajevo, donesene 6. 6. 2011. godine, Nadzorni odbor objavljuje

O B AV J E [ T E N J E
O SAZIVANJU SEDME SKUP[TINE DIONI^ARA „MARKETI“ DD SARAJEVO Mjesto i vrijeme odr`avanja Skup{tine Obavje{tavaju se dioni~ari privrednog dru{tva “MARKETI” d.d. Sarajevo da }e se 30. 6. 2011. godine, sa po~etkom u 10 sati odr`ati sedma redovna Skup{tina dioni~ara Dioni~kog dru{tva „MARKETI ” d.d. Sarajevo. Skup{tina }e se odr`ati u poslovnim prostorijama Dru{tva na adresi Branilaca Sarajeva 20/IX, VII sprat. Za Skup{tinu se predla`e sljede}e: B. Dnevni red 1. Verifikacija radnih tijela Skup{tine i to: 1.2. Predsjedavaju}eg Skup{tine 1.3. Odbora za glasanje 1.4. Zapisni~ara 1.5. Dva ovjeriva~a zapisnika 2. Dono{enje odluke o usvajanju finasijskih izvje{taja o poslovanju Privrednog dru{tva “MARKETI” d.o.o. za poslovnu 2010. godinu koji uklju~uju: - Izvje{taj revizije - Izvje{taj Nadzornog odbora Dru{tva - Izvje{taj Odbora za reviziju 3. Dono{enje odluke o raspodjeli ostvarene dobiti Dioni~kog dru{tva u poslovnoj 2010. godini 4. Dono{enje odluke o uskla|ivanju sa standardnom klasifikacijom djelatnosti BiH 5. Dono{enje odluke o stavljanju van snage statuta Dru{tva 6. Dono{enje odluke o usvajanju novog Statuta Dru{tva 7. Dono{enje odluke o izboru predsjednika i ~lanova Odbora za reviziju 8. Razno C. Prijavljivanje Pravo u~e{}a u radu i odlu~ivanju daje se u obliku pisane izjave potpisane od dioni~ara —vlastodavca i punomo}nika i dostavlja se li~no, po{tanskom po{iljkom ili putem faxa. Dioni~ari i druga lica koja imaju pravni interes mogu izvr{iti uvid u listu dioni~ara koja }e biti na raspolaganju zajedno sa ostalim dokumentima ~ije je usvajanje predvi|eno na dnevnom redu. Eventualni prigovori na listu dioni~ara bit }e rje{avani u posebnom postupku. Dioni~ar - punomo}nik du`an je najkasnije tri dana prije odr`avanja Skup{tine prijaviti se Odboru za glasanje, odnosno neposredno ili preporu~enom po{iljkom putem po{te podnijeti prijavu za u~e{}e u radu i odlu~ivanju Skup{tine. Prilikom priavljivanja dioni~ari su du`ni popuniti prijavu za u~e{}e u radu Skup{tine te vjerodostojnim dokumentima dokazati svoj identitet (li~na karta, prijava prebivali{ta, radna knji`ica). Dioni~ari mogu u~estvovati na Skup{tini li~no ili putem punomo}nika. Ukoliko u~estvuju putem punom}nika, punomo} treba da bude izdata u skladu sa zakonom. Dioni~ar ili grupa dioni~ara sa najmanje 5% ukupnog broja dionica sa pravom glasa ima pravo u pisanom obliku predlo`iti izmjenu dnevnog reda i prijedloga odluka Skup{tine, najkasnije 8 dana od dana objavljivanja obavje{tenja. D. Na~in rada i odlu~ivanja Skup{tina mo`e raditi i donositi pravovaljane odluke ukoliko je prisutno vi{e od 30% dioni~ara sa pravom glasa. Glasanje se vr{i putem glasa~kih listi}a, a rezultate glasanja o svakom pojedinom pitanju utvr|uje Odbor za glasanje, a progla{ava ih predsjedavaju}i Skup{tine. Uvid u isprave i materijal za Skup{tinu dioni~ari i punomo}nici mogu izvr{ti u poslovnim prostorijama dru{tvasjedi{tu dru{tva u Sarajevu, Ul. kolodvorska br. 12, Sarajevo, svakim radnim danom od 10 do 11 sati, u pravnoj slu`bi dru{tva. Predsjednik NO Muamer Aleta

BOSNA I HERCEGOVINA
MINISTARSTVO FINANCIJA/ FINANSIJA I TREZORA

БОСНА И ХЕРЦЕГОВИНА
MИНИСТАРСТВО ФИНАНСИЈА И ТРЕЗОРА

Na osnovu ~lana 241. stav 1, 242. i 269. ta~ka 10. Zakona o privrednim dru{tvima ("Slu`bene novine FBiH", broj 23/99... i 7/09), ~lana 56. i 85. Statuta Dioni~arskog dru{tva "FEB" Sarajevo, i Odluke broj 21/11 od 31. 5. 2011. godine, Nadzorni odbor Dru{tva "FEB" d.d. Sarajevo objavljuje:

BOSNIA AND HERCEGOVINA
MINISTRY OF FINANCE AND TREASURY

O B AV J E [ T E N J E
o sazivanju Skup{tine dioni~ara dru{tva "FEB" d.d. Sarajevo Saziva se Skup{tina dioni~kog dru{tva "FEB" Sarajevo koja }e se odr`ati 30. 6. 2011. godine sa po~etkom u 13 sati u prostorijama Dru{tva u Sarajevu, Ulica M.M. Ba{eskije br. 11. Za Skup{tinu se predla`e sljede}i

CENTRALNA/SREDIŠNJA HARMONIZACIJSKA JEDINICA ЦЕНТРАЛНА ХАРМОНИЗАЦИЈСКА ЈЕДИНИЦА

Na osnovu ~lana 6. stav (3) Pravilnika o postupcima ogla{avanja, izbora kandidata, premje{taja i postavljenja dr`avnih slu`benika u slu~aju prenosa ili preuzimanja nadle`nosti od institucija BiH (“Slu`beni glasnik BiH“, broj: 27/08, 56/09 i 54/10), direktor Centralne harmonizacijske jedinice Ministarstva finansija i trezora BiH, svim zainteresovanim kandidatima koji ispunjavaju uslove utvr|ene ogla{enom pozicijom, upu}uje

Dnevni red:
1. Izbor predsjednika Skup{tine i dva ovjeriva~a zapisnika 2. Dono{enje odluke o usvajanju godi{njeg izvje{taja o poslovanju Dru{tva za 2010. godinu koji uklju~uje: a) Finansijski izvje{taj b) Izvje{taj vanjskog revizora c) Izvje{taj Odbora za reviziju d) Izvje{taj Nadzornog odbora e) Odluku o pokri}u gubitka po godi{njem obra~unu za 2010. godinu 3. Dono{enje odluke o izmjenama i dopunama Statuta Dru{tva U radu i odlu~ivanju Skup{tine mogu u~estvovati dioni~ari Dru{tva koji se na listi dioni~ara kod Registra nalaze 30 dana prije datuma odr`avanja Skup{tine. Pravo u~e{}a u radu i odlu~ivanju Skup{tine dioni~ar mo`e ostvariti li~no ili putem punomo}nika. Prijave i punomo}i potpisane od dioni~ara-punomo}nika se podnose na pripremljenom obrascu koji se mo`e dobiti u prostorijama Dru{tva "FEB", a mogu se dostaviti neposredno, po{tom, faksom ili putem e-maila na nazna~enu adresu Dru{tva, najkasnije 3 dana prije datuma odre|enog za odr`avanje Skup{tine. Dioni~ar-punomo}nik koji je uredno podnio prijavu za u~e{}e u radu i odlu~ivanju Skup{tine ima pravo uvida u materijale koji se nalaze na dnevnom redu i dostupni su dioni~arima u prostorijama Dru{tva, u Ulici M. M. Ba{eskije br. 11 u Sarajevu, svakim radnim danom od 11 do 12 sati. Predsjednik Nadzornog odbora Ertekin Begovi}, s.r.

POZIV
za prijavu na JAVNI OGLAS za popunjavanje radnih mjesta dr`avnih slu`benika u Centralnoj harmonizacijskoj jedinici Ministarstva finansija i trezora BiH, koji je Agencija za dr`avnu slu`bu BiH u ime Centralne harmonizacijske jedinice Ministarstva finansija i trezora BiH objavila 9.6.2011. godine, na slu`benoj internet-stranici Agencije za dr`avnu slu`bu BiH (www.ads.gov.ba), sa krajnjim rokom za podno{enje prijava 24.6.2011. godine.

~etvrtak, 9. juni 2011. godine

OSLOBO\ENJE

Dan novosarajevskih brigada

SARAJEVSKA HRONIKA 23 Obilje`ena 19. godi{njica Bitke za @u~

Tragam za kostima

MOG ADEMA
Osje}am se jadno i tu`no. Pro{lo je 19 godina, a kosti moga sina jo{ nisu prona|ene, ka`e Fatima Hubijar • Borci su na rubu egzistencije, a to nisu zaslu`ili, isti~e D`indo
Tradicionalno, u okviru Novogradskih dana, svake godine obilje`ava se vjerovatno najva`nija bitka za odbranu Sarajeva, ona na brdu @u~. Tako su ju~er rodbina i prijatelji, te brojne delegacije polo`ili cvije}e na spo men-obi lje`ju i odali po~ast {ehidima i poginulim borcima, na taj na~in obilje`avaju}i 19. godi{njicu Bitke za @u~. Najte`e je bilo rodbini i prijateljima {ehida i poginulih boraca, a Fatima Hubijar je samo jedna od majki koja je po 19. put do{la na @u~ kako bi odala po~ast svome sinu.
U~esnici borbi 8. juna ‘92. godine

Hrasno Brdo se

branilo srcem
Dan novosarajevskih brigada i bitaka za Hrasno Brdo i @u~ ju~er je obilje`en obilaskom mezarja, mar{om ratnim stazama i prigodnom manifestacijom ispred spomen-obilje`ja u Hrasnom. U prisustvu brojnih gra|ana odata je po~ast i prou~ena Fatiha poginulim borcima, a delegacije op}ina Novo Sarajevo i No vi Grad, bo ra~kih udru`enja i porodica stradalih polo`ile su cvije}e na spomenobilje`je. Borcima - veteranima odreda Hrasno Brdo uru~ene su zahvalnice, a u~enicima skromne nagrade za literarne radove. Kako je na skupu istaknuto, po~etkom 1992. godine, plan agresora je bio da o~isti Hrasno zajedno sa okolnim naseljima i presje~e Sarajevo na dva dijela, pa je 8. juna uslijedio `estok napad artiljerije i jakih vojnih snaga na ova podru~ja. To se nije desilo samo

Veteranima uru~ene zahvalnice, u~enicima skromne nagrade
zahvaljuju}i borcima koji su stali u borbene redove i odbranili Novo Sarajevo. U brojnim borbama za Hrasno Brdo poginulo je 98 boraca i to najvi{e na samom po~etku rata. Ismet Hajrudinovi}, jedan od ratnih komandanata, prisje}aju}i se te{kih ratnih dana, nagla{ava da su borci Hrasno branili, prije svega, srcem, pa oru`jem. - Nakon te{kih borbi 8. juna koje su po~ele u ranim jutarnjim satima, uspjeli smo osloboditi ve}i dio teritorije MZ Hrasno Brdo. Agresoru su naneseni ogromni gubici, a zaplijenjene su velike koli~ine naoru`anja ko je je mno go zna~ilo u narednim borbama. Iako su neprijateljske snage bile brojno i tehni~ki opremljenije, presudili su srce i hrabrost na{ih boraca, kazao je Hajrudinovi}.
Z. T.

Borba jo{ traje
- Osje}am se jadno i tu`no. Pro{lo je 19 godina, a kosti moga sina jo{ nisu prona|ene. Suprug mi je umro prije ne{to vi{e od mjesec i oti{ao je na onaj svijet, a da nije ukopao svog sina. Svake godine dolazim ovdje da se ispla~em jer izgleda da }u i ja umrijeti, a kosti moga Adema ne}e biti prona|ene, kazala je Fatima. Borci koji su branili @u~, tako|er su istakli svoje nezadovoljstvo 19 godina nakon presudne bitke za Sarajevo. - Ovo je bila jedna od prvih koordiniranih akcija i tog dana vodili smo `estoke borbe sa neprijateljem. U ranim jutarnjim ~asovima dobili smo zadatak da ovladamo {irim podru~jem @u~i i tog dana uspjeli smo oslo bo di ti zna~ajan prostor. Postigli smo veliki uspjeh i zarobili zna~ajna materijalno-tehni~ka sredstva koja su nam pomogla u daljnjim

Brojne delegacije polo`ile cvije}e na spomen-obilje`je

Foto: D. TORCHE

naglasio je Mehmed D`indo, u~esnik Bitke za @u~. Na~elnik Op}ine Novi Grad Damir Had`i} istakao je kako je manifestacija za obilje`avanje bitke na @u~i svake godine u organizacijskom smislu sve bo lja, ali da, ipak, ima mnogo stvari koje se trebaju promijeniti.

Prisvajanje prava
- ^ak ni nakon vi{e od 15 godina od zavr{etka rata, najzaslu`niji za na{u borbu nisu dobili ono {to zaslu`uju. To je zbog toga {to je veliki broj onih koji su se prokrijum~arili me|u najbolje sinove na{e zemlje i prisvojili njihova prava. Ali, naredni period bi}e vrijeme kada }emo razdvojiti prave borce i kada }e mnoge stvari biti mnogo jasnije, kazao je Had`i}.
S. HUREMOVI]

Hubijar: Do|em da se ispla~em

borbama. Me|utim, iako je rat zavr{en, borba jo{ traje. Mnogi na{i suborci nemaju posla i na rubu su egzistencije, a to nikako nisu zaslu`ili,

24 SARAJEVSKA HRONIKA
Nakon udara autobusa Grasa u cvje}aru

~etvrtak, 9. juni 2011. godine

OSLOBO\ENJE

Vje{taci ispituju ispravnost vozila
Nakon {to je autobus KJKP Gras u utorak ujutru iz jo{ neobja{njenih razloga, krenuo u rikverc sa stajali{ta u Bolni~koj ulici i pri tome sru{io cvje}aru Palma, razlozi nesre}e u kojoj nije bilo povrije|enih jo{ se ispituju. Kako nam je kazala portparolka kantonalnog Tu`ila{tva Jasmina Omi}evi}, de`urni tu`ilac nalo`io je pripadnicima MUP-a Kantona da obave uvi|aj, a vje{taku saobra}ajne struke da obavi vje{ta~enje kako bi se otkrio uzrok nesre}e. - Pored toga, vje{tak ma{inske struke ispita}e tehni~ku ispravnost autobusa, a od KJKP Gras je zatra`eno dostavljanje cjelokupne dokumentacije vezane upravo za ispravnost voznog parka. Saslu{an je i voza~ autobusa, kazala je Omi}evi}, te dodala kako vje{ta~enje jo{ nije zavr{eno.
J. M.

Ima li pozicija ve}inu u Skup{tini Kantona Sarajevo?

Konakovi}: Usagla{enost na va`nim pitanjima Kojovi}: Podr{ka promjenama nije upitna

Vlada ne}e pasti
Opozicija stvara pritisak kroz medije • Problem je unutarstrana~ki sukob reformisti~kog Tihi}a i Kantonalnog odbora SDA
Nakon istupanja Mire Juri} iz Kluba zastupnika SDP-a Skup{tine Kantona Sarajevo, opozicija se po~ela pripremati za skupljanje ve}ine kojom bi oborila kantonalnu Vladu u aktuelnom sazivu. Ovo se najprije odnosi na zastupnike SBB-a i Stranke za BiH, koji }e u narednom periodu u~initi sve da bi uz samostalne zastupnike sakupili 18 glasova, kojima bi nadglasali zastupnike dvije stranke u vlasti. [ef Kluba zastupnika SDA u Skup{tini Elmedin Konakovi} ka`e za Oslobo|enje kako izvr{na vlast Kantona nije ugro`ena, te da dosad ni na jednoj va`nijoj ta~ki nije bilo problema u izglasavanju. Uz to napominje kako je SDP osvojio najvi{e glasova na posljednjim op{tim izborima, te da je na njihovim predstavnicima da osiguraju ve}inu u zakonodavnom tijelu Kantona.
Saslu{an voza~, zatra`ena dokumentacija iz Grasa

Na Trgu oslobo|enja Alija Izetbegovi}

Otvoren Tea-fest
Me|una ro dni fes ti val ~aja i ljekovitog bilja Teafest, ko ji oku plja proi zvo|a~e i prera|iva~e ljekovitog i aromati~nog bilja, organske hrane, p~elarskih proizvoda i preparata na toj bazi, otvoren je ju~er na Trgu oslobo|enja Alija Izetbegovi}. Vi{e od 50 razli~itih firmi, pojedinaca i organizacija iz svih dijelova BiH, Srbije, Crne Gore i Hrvatske svoje proizvode predstavi}e do 12. juna ove godine. Festival organizira ekolo{ki NVO Dio srca, uz podr{ku Op}ine Stari Grad, Vlade Kantona Sarajevo i Gradske uprave. On }e biti upo tpu njen kul tur nim sadr`ajima i tradicional-

SVE I NI[TA U~inili bismo sve da iz Vlade elimini{emo sarajevsku frakciju SDA, ali ne bismo u~inili ni{ta da SBB i SBiH dovedemo na njihovo mjesto u vlasti, ka`e Kojovi}
pred Skup{tinu. Stav Na{e stranke se nije, niti }e se mijenjati i glasi - svaki potez Vlade koji za cilj ima su{tinsko mijenjanje sada{njeg stanja i ispunjavanje uslova za euroatlantske integracije - mi }emo, kao i do sada, podr`ati, napominje Kojovi}. Kojovi} odbacuje mogu}nost da se on i Danis Tanovi}, kao predstavnici NS-a u Skup{tini, priklone ostatku opozicije, prilikom eventualnog izglasavanja nepovjerenju Vladi.

Problema nema
- Nakon {to neki od izvje{taja iz kulture nisu usvojeni, stvara se atmosfera kako pozicija nema ve}inu, {to nije ta~no, a opozicione stranke vr{e pritisak kroz medije, naro~ito Avaz. Me|utim, problema nema, i pored toga {to je Juri} istupila iz SDP-a, a ne treba ~uditi ni to {to nekad i zastupnici Stranke demokratske akcije imaju primjedbe na izvje{taje “svojih“ ministara, istakao je Konakovi}. Zastupnik Na{e stranke Predrag Kojovi} isti~e da nakon sjednice Skup{tine nije bilo razgovora sa predstavnicima SDP-a, te da za to nema ni potrebe. - Mi nismo, niti `elimo biti potpisnici platforme. Podr{ku premijeru Musi}u smo dali na osnovu njegovog ekspozea, odnosno programa koji je prilikom preuzimanja mandata iznio

Sarajevska frakcija
- Da li je to mogu}e ili ne, morate pitati one koji to planiraju, ali mi u ne~emu takvom, u ovom trenutku, ne}emo u~estvovati. Problem ove vlade nije premijer i SDP-ovi ministri. Problem je unutarstrana~ki sukob izme|u reformisti~kog Tihi}a i Kanto nal nog odbo ra SDA. Mi bi smo u~inili sve da iz Vlade elimini{emo sarajevsku frakciju SDA, ali ne bismo u~inili ni{ta da SBB i SBiH dovedemo na njihovo mjesto u vlasti, nagla{ava Kojovi}. Mogu}nost odre|enih ustupaka Na{oj stranci, zbog podr{ke poziciji, Kojovi} odbacuje uz rije~i da to “nikada nije ni bio niti }e biti modus operandi Na{e stranke“, jer su njeni ~lanovi u politiku u{li iz principijelnih, a ne poslovnih razloga.
J. MILANOVI]

Vi{e od pedeset u~esnika sajma

Foto: S. GUBELI]

nim programom “^ajanka u pet“ u okviru kojega }e se , razgovarati sa ambasadorima i drugim zvani~nicima

akreditiranim u BiH o temi kori{tenja ljekovitih ~ajeva u zemljama iz kojih dolaze.
Mr. B.

Isklju~enja struje i vode
Odr`avanje postrojenja bez struje bi moglo ostaviti trafopodru~ja: od 9 do 10.30 sati Lje{evo 1 i 3, od 9 do 15 Otes kolonija 1, Orlova~ka 1 i Hotonj 3, a od 10.30 do 12 sati Makljen 1 i Lje{evo 2. Od 12 do 13.30 sati bez napajanja }e biti Ljubini}i i Lje{evo 4, a od 13.30 do 15 Lje{evo 5 i ^ifluk. Zbog popravljanja kvarova na mre`i danas }e od 9 do 16 sati do}i do poreme}aja u vodosnabdijevanju sljede}ih ulica: Kranj~evi}eva, Huseina \oze, Odoba{ina, Senada Fazli}a, Slatinski put, Stara cesta, Stara cesta - Semizovac, Juki}eva, Hasana Bibera, Vitkovac, Balibegovica i D`emila Krvavca.

~etvrtak, 9. juni 2011. godine

OSLOBO\ENJE

SARAJEVSKA HRONIKA 25
DE@URNI TELEFON

Most na Dolac-Malti obnovljen, ali...

Zebre nema, pje{aci

276-982

VA@NIJI TELEFONI

tr~e preko ceste
Prelaza nema zbog standarda u koje se on ne uklapa na ovoj {irini ceste • ^eka se prijedlog iz resornog ministarstva
Direkcija za ceste Kantona Sarajevo finansirala je sa oko 300.000 maraka obnovu mosta na Dolac-Malti, koja je povjerena firmi Euroasfalt. Pregledane su instalacije, postavljena izolacija kako voda ne bi prodirala u konstrukciju mosta, postavljeni su asfalt i ograda. Me|utim, na{u redakciju pozvali su gra|ani sa Trga heroja, kako bi se po`alili da je na kraju radova zaboravljeno ucrtavanje pje{a~kog prelaza, na potezu kojim veliki broj Sarajlija iz Aleje lipa nastavlja {etnju ka ^engi}-Vili i Otoci. Na mjestu gdje je oduvijek postojala zebra, pje{aci sada tr~e, a voza~i ne `ele usporiti, jer ozna~enog prela- To je odbijeno jer se prelaz zbog {irine ceste na tom mjestu ne mo`e uklopiti u va`e}e standarde. Ukoliko bi se ucrtao, uz njega bi se morali postaviti i semafori, napomenuo je Rami}. Stru~ni saradnik Direkcije za ceste Alma Zili} kratko nam je kazala kako je ova institucija uputila dopis Ministarstvu prometa i komunikacija kako bi se izna{lo rje{enje za pomenuti problem. - Takvu situaciju imamo i na mostu Topal Osman-pa{e, kod Elektroprivrede. Ovo stanje je samo privremeno, dok struka, odnosno in`injeri saobra}aja ne ka`u {ta se treba uraditi, J. M. dodala je Zili}.

Mjesto na kojem je bio ucrtan pje{a~ki prelaz

Foto: D. ]UMUROVI]

za nema. Kako nam je ju~er kazao tehni~ki direktor Euroasfalta Munir Rami}, investitor

i projektant mosta su odlu~ili da se prelaz ne ucrtava, {to je ova firma i ispo{tovala.

Rezultati kampanje Euromelanom za BiH

Otkriveno sedam karcinoma ko`e
Dermatolozi upozoravaju da je incidenca malignog melanoma u porastu, a da je glavni spoljni faktor UV sun~evo zra~enje
U okviru evropske kampanje Euromelanoma za BiH, i nedavne akcije na Klinici za der ma to ve ne ro lo gi ju Kli ni~kog centra Sarajevo pregledan je ukupno 791 pacijent, a do sada patohistolo{ki su potvr|ene dijagnoze sedam malignih melanoma, re~eno je na ju~era{njoj pres-konferenciji povodom zavr{etka kampanje. Prof. dr. Faris Gavrankapetanovi}, direktor KCUS-a, doc. dr. Faruk Alendar, {ef Klinike, prof. dr. Liljana Oru~, dr. Hana Helppikangas, dr. Samra [o{ki}, prim. dr. Almira Selmanagi}, mr. sci. dr. Aida Kapetanovi}, dr. Mersiha Krupalija i mr. dr. Mirsad Ba bi} na gla si li su zna~aj kampanje za prevenciju raka ko`e, ~iji je cilj bio pru`iti informacije o prevenciji, ranoj di ja gno zi i li je~enju ra ka ko`e. Maligni melanom je jedan od naj zlo}u dni jih tu mo ra kod ~ovjeka sa tendencom brzog {irenja i smrtonosnog ishoda. Ovogodi{njom kampanjom je posve}ena pa`nja i najmla|ima jer svaka opekotina od sunca iz djetinjstva dvostruko pove}ava rizik za nastanak melanoma kasnije u `ivotu.

MUP 122, 206-666, 207-777 Vatrogasci 123, 664-115 Hitna pomo} 124, 611-111 NARKO NE 223-333 Pomo} ovisnicima 062/127-751 Porodi~no savjetovali{te 209-112 Nasilje u porodici 222- 000 033/ 223-366, 1209 Klini~ki centar 297-000 Op}a bolnica 285-100 Bolnica Podhrastovi 297-281 Veterinarska stanica 767-025 Prijava tel. kvarova 1272 Telefonski brojevi 1182 Elektrodistribucija 080 02 01 33 Vodovod 210-707, 220-435 Kanalizacija 203-059,668-259 Toplane 650-979, 650-956 Sarajevostan 276-690 KJKP Rad 658-038 Eko telefon 660-000 Ta~no vrijeme 125 [tab CZ KS 472-636, 443-720 Operativni centar Civilne za{tite 121 Prijava kvarova na javnoj rasvjeti 713-100 Dimnja~ar 616-105 Sarajevogas 272-980, 272-981 Gras 293-333 Velepekara 648-505 Bakije 533-763 Pokop 551-370 Pogrebno dru{tvo Jedileri 712-800 Komunalna inspekcija 770-136 Tr`na inspekcija 770-100 Uprava za inspekcijske poslove KS 033/770 100 (od 8 do 16 sati) 061/252 252 (od 14 do 22 sata) Autobuska stanica 213-100 @eljezni~ka stanica 655-330 Aerodrom Sarajevo 289-100 Izgubljeni prtljag 289-105 Turisti~ki centar 220-724 BIHAMK, pomo} na cesti 1282 Informacije o stanju na putevima 1282 BH Telecom-podr{ka korisnicima 1444 Me|unarodni telefonski brojevi 1183 CENTROTRANS - Pozivni centar 090 292 100

DE@URNE APOTEKE
BA[^AR[IJA MARINDVOR NOVO SARAJEVO ^ENGI]-VILA ILID@A DOBRINJA ILIJA[ HAD@I]I VOGO[]A INFORMACIJE O LIJEKOVIMA Pregledan 791 pacijent 272-300 714-280 713-831 721-620 762-180 766-380 428-810 428-220 424-250 223-399

PORODILI[TA
ravaju da je incidenca malignog melanoma u porastu i da je glavni spoljni faktor koji ga iza zi va UV sun~evo zra~enje. Mr. B.

U toku akcije pacijentima i djeci su podijeljene edukacijske bro{ure i besplatni primjerci krema sa za{titnim faktorom. Dermatolozi upozo-

8 4

DJEVOJ^ICA DJE^AKA
9.30, Travnik svaki dan u 7.30, 9.15, 10, 13, 13.30, 14, 15.30, 17.30, 19 i 22 sata, Velika Kladu{a svaki dan osim subotom i nedjeljom u 15.30, Visoko svaki dan osim nedjelje i pra znika u 5.45, 7, 10.30, 10.45, 12, 12.45, 14.30, 16, 18 i 20 sati, Visoko svaki dan osim subote u 8.15, 8.45, 13.45, 15.15 i 16.30 sati, Kakanj svaki dan osim nedjelje i pra znika u 5.45, 7, 10.30, 12, 14.30, 16, 18 i 20 sati, Kakanj svaki dan osim subote, nedjelje i pra znika u 13.45 i 16.30 sati, Zenica svaki dan u 21 sat via Visoko i Kakanj, Zenica ponedjeljkom, utorkom, srijedom, ~etvrtkom i petkom u 7.30, 9.30, 11.30, 13.30, 15.30, 17.30 i 19.30 sati autoputem, Zenica svaki dan osim subotom, nedjeljom i pra znikom u 5.30 sati, Zenica svakim danom u 6.30, 8.30, 10.30, 12.30, 14.30, 16.30 i 18.30 sati.

VOZOVI
Polasci iz Sarajeva:
Zagreb 10.42 i 21.27, Budimpe{ta 6.55, Beograd 11.35, Plo~e 7.05 i 18.18, Zenica 4.36, 7.12, 11.52 i 19.30, Konjic 7.15, 15.40 i 19.10, Kakanj 15.37. Biha} 13.53 (u okviru ove linije; Zenica 15.13, Doboj 17.00, Banja Luka 18.57, Novi Grad 20.30)

AVIONI Polasci:
Beograd 6.30 i 16.35, Zagreb 6.30 i 16.15, Cirih 7.30, Be~ 7.35 i 14.55, Amsterdam 9.50, Minhen 12.55, Keln 13.20, Istanbul 14.25 i 19, Ljubljana 14.35, Budimpe{ta 14.50, Frankfurt 15, Ankona 17.55, Riga 19.15

Dolasci:
Istanbul 8.50 i 13.25, Ankona 10.25, Beograd 11.25 i 21.55, Minhen 12.15, Keln 12.50, Be~ 14.10 i 21.35, Ljubljana 14.05, Amsterdam 15.30, Zagreb 15.45 i 22, Riga 18.35, Frankfurt 21

Dolasci u Sarajevo iz:
Zagreb 6.39 i 18.05, Budimpe{ta 21.16, Beograd 17.35, Plo~e 10.22 i 20.59, Zenica 6.28, 9.23, 13.19 i 20.58, Konjic 6.40, 12.50 i 18.52, Kakanj 18.45.Biha} 07.28 (u okviru ove linije; Zenica 05.50, Doboj 04.15, Banja Luka 02.18, Novi Grad 00.40)

AUTOBUSI

Antwerpen, Bruxselles, Liege, Roterdam, Amsterdam, Breda i Mastriht utorkom i subotom u 8 sati, Den Hag utor-

kom u 8 sati, Utrecht subotom u 8 sati, Pariz petkom u 9 sati, Berlin ~et vrtkom u 8 i subotom u 17 sati, Dor tmund, Essen i Dusseldorf ponedjeljkom, utorkom, srijedom, ~et vrtkom, subotom i nedjeljom u 8 sati, Frankfurt, Karlsruhe i Stut tgart svaki dan u 8 sati, Hamburg, Hanover i Kassel subotom u 17 sati, Ingolstadt i Nurnberg ~et vrtkom u 8 i subotom u 17 sati, Be~ i Graz svaki dan u 8 sati, Beograd svaki dan u 6 sati, Ljubljana utorkom, ~et vrtkom i nedjeljom u 20.40 sati, Dubrovnik svaki dan u 7.15 sati, Pula i Rijeka petkom i nedjeljom u 6 sati, Split svaki dan u 10, 14.30 i 21 sat, Zagreb svakim danom u 6.30, 12.30 i 22 sata, Herceg Novi petkom u 11 sati, Br~ko svakim danom u 6.30, 14 i 15.35 sati, Banja Luka svaki dan u 9.15, 14.30 i 15.30 sati, Bijeljina svaki dan u 5 i 15 sati, Bo-

sanski Brod svaki dan u 12.15 sati, Bosanska Dubica svaki dan u 14.30 sati, Hrenovica svaki dan u 6.30, kao i svaki dan osim nedjelje u 16.30 sati, Pale svaki dan u 6.30, 8, 10, 14 i 15 sati i svaki dan osim nedjelje u 6.30 sati, Zvornik svaki dan u 15.30 sati, Srebrenica svaki dan u 7.10 sati, Biha} svaki dan u 7.30, 13.30 i 22 sata, Bugojno svaki dan u 10, 14 i 19 sati, Gora`de svaki dan u 8, Grada~ac svaki dan u 8.30 i 17 sati, Novi Travnik svaki dan u 13 sati, Ora{je svaki dan u 6.30 sati (preko Tuzle), Olovo svaki dan u 5, 6.30, 7.10, 8.30, 9.30, 10.30, 11.30, 12.30, 13.30, 14, 15, 15.30, 15.35, 16, 17, 18 i 20 sati, Sanski Most svaki dan u 15.30 sati, Te{anj svaki dan u 7 i 13.15 sati, Tuzla svaki dan u 5, 6.30, 8.30, 10.30, 11.30, 12.30, 13.30, 14, 15, 15.35, 16, 17 i 18 sati, Tuzla radnim danima u

26

KULTURA

~etvrtak, 9. juni 2011. godine

OSLOBO\ENJE

Preminuo Jorge Semprun

Odlazak slavnog spisatelja
Svijet je izgubio velikog borca za demokraciju, a knji`evnost slavnog spisatelja, ka`e se u saop}enju Centra „Andre Malraux“ , u povodu smrti Jorgea Sempruna. Istaknuti pisac, scenarista, biv{i ministar kulture [panjolske, ~lan Akademije Goncourt i predsjednik Udru`enja „Paris Sarajevo Europe“ Centra „Andre Malraux“ umro je u utorak nave~er u , Parizu u 87. godini. Bio je aktivan sudionik u pokretu otpora u Francuskoj, zbog ~ega je sa 19 godina deportiran u zloglasni koncentracioni logor Buchenwald. Sudjelovao je u borbi protiv Frankovog re`ima izme|u 1953. i 1962. poti~u}i tajni rad Komunisti~ke partije u [panjolskoj pod pseudonimom Frederico Sanchez. Godine 1964. isklju~en je iz KP-a zbog neslaganja s politikom u Partiji i posve}uje se pisanju, a knji`evni rad mu donosi brojne nagrade od kojih i nagradu za mir njema~kih

30. pozori{ne/kazali{ne igre u Jajcu

izdava~a i knji`ara, nagradu Femina, Weimar, Nonino itd. Nakon {to se demokracija vratila u [panjolsku, Jorge Semprun postaje ministar kulture i ostaje na toj funkciji od 1988. do 1991. godine. Kao sudionik Evropskih knji`evnih susreta koje Centar „Andre Malraux“ organizira u Sarajevu, Jorge Semprun je vi{e puta posjetio na{ grad. Bio je veliki prijatelj Sarajeva i sa velikom `alo{}u smo primili vijest o njegovoj smrti, ka`e se u saop}enju Centra „Andre Malraux“.

Desilo se, kona~no, pozori{te!
“Koko{ka“ Pozori{ta mladih iz Sarajeva ocijenjena je i kao kriti~ki komentar, autoironija na situacije u kojima se teatar nalazi
Desilo se kona~no pozori{te! - sa`etak je reakcija na predstavu “Koko{ka“ u re`iji Admi ra Gla mo~aka i izvo|enju Pozori{ta mladih iz Sarajeva. I u razgovoru za okruglim stolom kritike ova farsa savremenog ruskog pisca Nikolaja Koljade u njihovoj inscenaciji ocijenjena je veoma visoko. I kao repertoar ski po tez (~es tit ke su upu}ene direktoru Pozori{ta Nerminu Tuli}u) i zbog redateljskog postupka i, prije svega, zbog odli~ne gluma~ke igre Marija Drma}a, Alena Muratovi}a, Mirze Tanovi}a, Damira Kusture i Sanina Milavi}a. svojevrstan komentar/osvje{tenje pozicije u kojem se pozori{te nalazi, a o ~emu je govorila dramaturg Dubravka Zrn~i} - Kulenovi}, isti~u}i kako `eli kazati sa koliko “cinizma, autoironije mo`emo govoriti o vremenu vezanom za pozori{nu struku“: - To je upravo jedna la` na koju pristajemo, bez obzira na to {to u nju ne vjerujemo. To se tako ukorijenilo da ve} postaje bolno svima nama jer smo nemo}ni da iza|emo iz te situacije, ali jednako bolno i stoga {to nemamo nekakvu zajedni~ku snagu kojom bismo prevazi{li problem, zamku u koju smo u{li. Mislim da je selektor Sulejman Bosto ovakvom selekcijom htio da nama, koji radimo u teatru, itekako otvori o~i: Gdje smo, kuda mi to lutamo i {ta mi to radimo, kazala je Zrn~i} - Ku le no vi}, pod vla~e}i da je upra vo ova predstava Pozori{ta mladih, kroz “proces persifliranja, sjajnom gluma~kom igrom, sjajnom energijom, ono {to mo`e da nadi|e taj na{ problem i taj na{ jad. Ta mlada gluma~ka ekipa mo`e, ho}e, zna, ako je dobro vo|ena, da ka`e mnogo vi{e nego {to smo mi ovih zadnjih desetak godina tavorili u nekim zatvorenim krugovima i mu~ili muku sami sa sobom“.

Kriterion, prvo art house kino u Sarajevu

Nova scena za festivale...
Kino je smje{teno u prostoru nekada{njeg kina “Tesla“ i najavljeno je kao mjesto susreta gdje }e, pored filmskih projekcija, biti realizirani razli~iti kulturni doga|aji. Direktorica Fondacije za razvoj kulture i civilnog dru{tva Kriterion Vildana Drljevi} istaknula je na konferenciji za medije u Sarajevu, prenosi Fena, da je projekt formiranja kina Kriterion po~eo jo{ 2006. godine, samo s vizijom, dodaju}i da }e kino ponuditi novi stage za festivale i druge sadr`aje. Najavila je da }e sve~ani koktel, povodom otvaranja kina biti zatvorenog karaktera, dok je ulaz za veliki party 10. juna slobodan, kada }e nastupiti DJ Ahmaad, DJ Zlijay, DJ Zoka, Optimus Prime, Aldin i Repetitor VJs. Roos Boer, predstavnica FondacijeYoungUrbanAchievers iz Amster-

Najavljeni bogati programski sadr`aji

Izbor, a ne koncept
Za Dubravku Zrn~i} - Kulenovi} predstava je zna~ajna

dama, zajedno je s Frederiek Biemans pokrenula projekt Kriteriona prije pet godina, podsjetila je na trnovit put koji su pro{le do kona~nog po~etka rada kina. Predstavnik Sarajevskog otvorenogcentraSa{aGavri}najavio je prvi program- sedmicuholandskogfilma “Highlights of the Lowlands“ koja}e , biti odr`ana od 11. do 16. juna, kada }e bitiprikazanapo tri igrana idokumentarna filma, te i {est kratkih snimanih u Holandiji. Selekciju potpisuje Rada [e{i}, a ulaz je slobodan.

Pristajanje na la`
Tako dobra predstava je i

RAZGOVOR Admir Glamo~ak

Prvi me|u je
Re`ija je nastavak mog pedago{kog rada kao profesora glume na Akademiji, to mi je nadgradnja i pra}enje studenata nakon diplomiranja
Zagonetan, te{koodgonetljiv element - kako se to ~ulo u razgovoru, a rije~ je o tome da je mu{karcima povjerio `enske uloge, reditelj Glamo~ak je jednostavno objasnio: - Bilo je toga, jesu to neke ideje iz elizabetanskog teatra kad su mu{karci igrali `ene, da se napravi zamjena. Me|utim kad do|e{ u teatar, onda ima{ glumce koji su tu, i one koje mo`e{ dovesti. Konkretno, nisam mogao sklopiti podjelu od ljudi koji su mi bili na raspolaganju i onda sam napravio idealnu podjelu i tu nema nikakve mistifikacije, kazao je Glamo~ak, spominju}i jo{ jednu stvar koja se ti~e ~injenice

OP]INSKI SUD U GORA@DU Zemlji{noknji`ni ured Br. 045-0-DN-11-000 169 U Gora`du, 8. 6. 2011. godine Na osnovu ~l. 63 i ~l. 67 Zakona o zemlji{nim knjigama FBiH (Sl. novine FBiH br. 19/03 i 54/04), Op}inski sud u Gora`du najavljuje

USPOSTAVLJANJE ZEMLJI[NOKNJI@NOG ULO[KA
U zemlji{noknji`nom predmetu broj 045-0-DN-11-000 169, po zahtjevu Javno preduze}e za komunalne djelatnosti "6. MART" d.o.o. Gora`de u toku je postupak za uspostavljanje zemlji{noknji`nog ulo{ka. Nekretnine za koje se uspostavlja ulo`ak upisane su u P.L. br. 351/09 K.O. Gora`de I, ozna~ene kao k.~. 2268 zv. Stara pijaca, ku}a i zgrada 519 m2 i ostalo neplodno zemlji{te 1097 m2. Prema podacima iz katastra, posjednik nekretnine upisane u P.L. br. 351/09 K.O. Gora`de I je Javno preduze}e za komunalne djelatnosti "6. MART" d.o.o. Gora`de sa 1/1 dijela. Pozivaju se lica koja pola`u pravo vlasni{tva ili neko drugo pravo na tim nekretninama da svoje pravo prijave u roku od 60 dana od dana najave podneskom u dva primjerka i da podnesu dokaze za to, u suprotnom njihovo pravo ne}e biti uzeto u obzir prilikom uspostave zemlji{noknji`nog ulo{ka. Lica koja pola`u pravo na tim nekretninama mogu navedeni rok na zahtjev produ`iti za najmanje sljede}ih 90 dana, kako bi im se dala mogu}nost da pribave potrebne dokaze. Ukoliko u produ`enom roku ne uslijedi prijava, zemlji{noknji`ni ulo`ak }e se uspostaviti na osnovu do tada pribavljenih dokaza. [ef zemlji{noknji`nog ureda Edin Halilovi}, dipl. pravnik

da posljednjih 15-ak godina na svjetskimfestivalimaimamo stalno mu{karce koji su obu~eni u `enske kostime i igraju `ene: I to je, ka`e, samo sebi svrha. - U komadu bilo kojeg reditelja koji }e do}i, to mo`e da funkcioni{e i da niko ne pitaza{to, jer to je ‘moderno, jer je to 21. stolje}e!’ U ovom na{em slu~aju mi se ~inilo da ne mo`e

druga~ije, pa neka je i 18. stolje}e - to je tako!, kazao je Glamo~ak, te odgovorio i na primjedbu o tome za{to Nona govori ekavski: - Mi smo svjedoci da su posljednjih desetlje}a 70 posto glumi{ta u BiH ~inilekolegakoje su dolazile iz susjednih republika i odmah bivale zvijezde, iako je bilo sjajnih i manje sjajnih. Ja sam se prisjetio tog pe-

~etvrtak, 9. juni 2011. godine

OSLOBO\ENJE

SCENA
Sa ra jev ski sas tav Skroz sa Adnanom [a ra nom na ~elu nastupit }e sutra u Beogradu. Jedan od na jin te re san tni jih bendova iz Sarajeva, od dru ge po lo vi ne devedesetih na ovamo, Skroz, u petak, odr`at }e koncert u Domu omladine Beograda (Amerikana). Skroz se nalazi pred izdavanjem novog albuma, koji najavljuje prije nekoliko dana objavljeni singl sa videospotom - “Amerikanac“ Faruk Lon~a. revi} i Vedran Frajkovi} potpisuju re`iju i produkciju novog, jedanaestog u karijeri benda, spota u kojem glavnu rolu igra Sr|an @ika Todorovi}.

27

Gostovanja

Razgoli}avanje do

I na ovom okruglom stolu ~uo se glas `irija publike. Uz visoke ocjene predstavi u cjelini, bila je to prilika da se Senad Alibegovi} i Mustafa Hamur, uz radost zbog ponovnog susreta sa glumcima Pozori{ta mladih, sjete i njihovih uloga u nekim drugim predstavama, Marija Drma}a u “Trgu ratnika“, ili Mirze Tanovi}a u kultnim “Teversenovim bajkama“ Tanovi}eva gluma je “u jedna. ko dobroj cijeloj ekipi“ uz ono {to je posebno ostvario Mario Drma}, tako|er istaknuta u diskusiji (dr. Aleksandar Sa{a Grandi}).

Pohvale i sje}anja

Skroz u Beogradu
Arrested Development }e u okviru turneje po regiji prvi put gostovati i u Bosni i Hercegovini. Dvostruki dobitnici Grammya ve} dvadeset godina {ire jedinstveni hip-hop stil kojem }e i doma}a publika napokon imati priliku svjedo~iti u`ivo. Imat }e nastup u The Basement baru, sutra u 21 sat. Arrested Development ameri~ka je hip-hop grupa koju su osnovali Speech i Headliner kao pozi ti vnu al ter na ti vu gan gsta ra pu po pu lar nom ranih devedesetih godina. Danas nastupaju u osmero~lanoj postavi, a spiritualni vo|a grupe Baba Oje sa 77 godina najstariji je ~ovjek koji se ba vi hip-ho pom.

Ameri~ki hiphoperi u Sarajevu

Arrested Development

i {to je re`irao glumac, i to ~ovjek koji duboko nosi u sebi sve to o ~emu je govorila i koji to s glumcima artikulira i naglas svima ka`e: Izvolite, pri~ajte i razmi{ljajte o onome {to vi radite! Prof. dr. Bosto je i ovaj put

potcrtao da selekcija nije njegov koncept ve} “izbor iz neke pozori{ne realnosti“ , a {to se ti~e predstave “Koko{ka“, dijeli veselje sa svima koji su je gledali. Dijeli radost bivanja u teatru, s bilo koje strane. Nada SALOM

ednakim
Gluma je posao koji se u~i cijeli `ivot

Ljepotice

rioda kad sam bio mlad glumac i kad sam `elio jednom postati im kolega. Htio sam se prisjetiti tih vremena i na neki na~in je to i oma` njima. A na na{e pitanje za{to se kao glumac okrenuo i re`iji (ima ih ve} gotovo dvadesetak) Glamo~ak nam je kazao: - Ne bih ja to nikad isticao, to da sam reditelj, to je prvi me|u jednakim. A ovaj kon-

kretni tekst mi se ~inio jako zanimljivim iz prostog razloga {to govori o glumcima, i onda mi je bilo nekako sasvim logi~no i ta~nije da ga re`ira glumac. A za{to re`ije uop{te? Pa, prosto je to nastavak mog pedago{kog rada kao profesora glume na Akademiji, to mi je nadgradnja i nekakvo pra}enje studenata nakon diplomiranja - da vidim kako se razvijaju, da vidim dokle su do{li, kakosadarazmi{ljaju, da popravljamo neke stvari koje smo propustili na Akademiji jer je gluma posao koji se u~i cijeli `ivot. A na pitanje, koliko ih eventualno usmjerava “kako bi to on kao glumac uradio“ Gla, mo~ak odlu~no odgovora: - To ne postoji! Nikada, ni na ~asu, a pogotovo u teatru ne iza|em da for{pilujembilo{ta, bilo kome. Nego poku{avam da otvorimsvakoga do te mjere da svoju gluma~ku i ljudsku istinusmjelopodijeli sa publikom zbog koje to i radimo.
N. S.

Dokaz da je Diana Morales savr{ena
[panski su per model Diana Morales relativno je nepoznata u svijetu modelinga, ali je definitivno jedna od najljep{ih `ena na svijetu. Ako biste tra`ili razlog da posjetite [paniju, jedan od njih bi definitivno mogla biti ova ljepotica. Donosimo vam Dianine fotografije u donjem rublju koje su snimljene za kolekciju kompanije Frederick’s of Hollywood.

28

OGLASI

~etvrtak, 9. juni 2011. godine

OSLOBO\ENJE

Muharem Bazdulj
jednoj pri~i pokojnog Dubravka Brigi}a narator u pismu kanadskom poznaniku nabraja stvari po kojima je Bosna poznata u svijetu. Nakon spominjanja Ive Andri}a slijedi retori~ko pitanje: [ta mislite kada }e Kanada dobiti prvog literarnog nobelovca? I zbilja, mala Bosna je po tom pitanju ja~a od Kanade koja je nakon raspada Sovjetskog saveza po povr{ini mo`da i najve}a zemlja na svijetu. A ko bi od Kana|ana mogao uop}e dobiti knji`evnog Nobela? Zihera{i bi vjerovatno tipovali na Margaret Atwood, no da se ja pitam, moj bi izbor bio - Leonard Cohen.

U

Cvije}e za Hitlera
Istina je neumoljiva. Koliko god globalno bio slavniji kao singer/songwriter, Cohen je zapo~eo kao klasi~ni pisac: knjigom! Svoj je prvenac objavio kao dvadesetdvogodi{njak. Knjiga pjesama koja je tiskana 1956. godine zvala se, naime, Let Us Compare Mitologies (Hajde da poredimo mitologije). Ova mu knjiga donosi brojne knji`evne nagrade (me|u ostalim, Knji`evnu nagradu sveu~ili{ta McGill, zatim Nagradu Kanadskog vije}a te Knji`evnu nagradu Quebeca), no usprkos svemu tome Cohen jedva sastavlja kraj s krajem. Nema, jednostavno, od ~ega da `ivi. U narednoj deceniji nastavlja objavljivati pjesni~ke knjige (Zemljina kutija za~ina, Cvije}e za Hitlera, Paraziti raja), ali i prozu. Radi se o romanima The Favorite Game (Najdra`a igra) iz 1963. godine, te Beautiful Losers (Divni gubitnici) tri godine kasnije. Potonji je 1998. objavljen u hrvatskom prevodu iz pera Milo{a \ur|evi}a, a izdava~ je Feral Tribune. Kultna d`epna biblioteka Re~ i misao objavila je jo{ podavno izbor Cohenovih pjesama pod nazivom Napredovanje stila, a BIGZ je 1981. u prevodu Vladislava Bajca objavio knjigu Snaga robova, integralni prevod Cohenove zbirke iz 1972. godine The Energy of Slaves. Njegovu prozu kriti~ari porede sa djelima Jamesa Joycea, Henrya Millera, Kurta Vonneguta i Thomasa Pynchona, a i za poeziju nalaze samo superlative, a ipak je Cohen dok nije propjevao, bio skoro pa anoniman. No pjeva~ka }e karijera od njega na~initi mit. Od prve kompozicije, danas evergreena kultnog statusa, Suzanne i prvog albuma (iz 1968. godine) jednostavnog naziva - Songs of Leonard Cohen legenda }e samo rasti. Brojni su njegovi albumi i nebrojene nezaboravne pjesme: Bird on the Wire, Waiting for the Miracle, Tower of Song, Famous Blue Raincoat, Chelsea Hotel, Who by Fire …

Nagrade

Princ Asturije za
Leonarda Cohena
Ovih dana svijet je obi{la vijest da je vjerovatno najve}u {pansku knji`evnu nagradu za pisce koji ne pi{u na {panskom jeziku (Princ Asturije) dobio - Leonard Cohen! Umjetnik koji se proslavio kao pjeva~, ipak je iznad svega pjesnik, u starinskom zna~enju rije~i i nagrada je itekako zaslu`ena
UMJETNI^KA SVESTRANOST U Cohenovom `ivotu, osim rodnog Montreala, va`nu je ulogu odigrao i New York. Najpoznatije koncerte odr`ao je u pari{koj Olimpiji te na ostrvu Wight, gdje ga je gledalo ~ak stotinjak hiljada posjetilaca. Njegov osebujni utjecaj na umjetnost dvadesetog stolje}a nije se zadr`ao samo na muzici i knji`evnosti
Ina~e, Cohenovo zen-budisti~ko ime (koje je sam izabrao) jest Jikan, a to bi se moglo prevesti kao Tihi. Ime je to koje savr{eno odgovara ovom ~ovjeku koji je i kao rock star - da ponovo citiramo Vlaj~i}a - ostao povu~ena, u izvjesnoj mjeri akademska li~nost, koja zazire od raskala{ene ma{inerije spektakla i nagla{enog publiciteta koju gotovo name}e prisustvo na savremenoj rocksceni. Jer Leonard Cohen je ustvari nasljednik drevnih trubadura, sabrat njemu sli~nih pjesnika s gitarom s raznih krajeva svijeta: Boba Dylana, Jacquesa Brela, Bulata

KUN
Prilog za kulturu, umjetnost i nauku • ^etvrtak, 9. 6. 2011. godine
Leonard Cohen: Pjeva~ka }e karijera od njega na~initi mit

Okud`ave pa i Arsena Dedi}a. Cohen je kultni majstor ovog tajnog bratstva, ~ovjek koji je svoju pjesni~ku `icu savr{eno uskladio s glasnim i gitarskim `icama.

Nema lijeka za ljubav
Sasvim trubadurski Cohen naj~e{}e pjeva o ljubavi. Ljubav je vatra, ka`e Cohen, Ona sagori svakoga/Ona razobli~i svakoga/ Ona je opravdanje sveta/ za njegovu nakaznost. Cohen tako|er ka`e kako za ljubav nema lijeka - Ain’t No Cure For Love, no isto kao {to zna biti uzvi{en i skoro pateti~an ima i pjesama punih ironije. U jednoj pjesmi recimo ka`e: “Nisam znao/ dok nisi oti{la/ da ima{ savr{enu zadnjicu/ Oprosti mi/ {to se nisam zaljubio/ u tvoje lice ili tvoj govor.“ Postoje naravno kod Cohena i pjesme koje bi nastavnici i profesori knji`evnosti prozvali socijalnim. No Cohen se za razliku od mnogih pjesnika s gitarom nikada nije zanosio proro~kim tonom. Iz njegovih stihova izbija rezignirana ironija pa bili oni napisani ili pjevani. Cohen je ustvari onaj koji je ostvario naputke iz Tabulatura Meistersangera: “Pjesnikom se smije nazvati onaj koji na zadanu melodiju zna sastaviti rije~i“, odnosno “Majstor je onaj koji zna izmisliti i napjev i rije~ pjesme“. Leonard Cohen je, dakle, i pjesnik i majstor; on je majstorski pjesnik! Na po~etku jednog mladala~kog Ki{evog eseja stoji slijede}a re~enica: Od mitolo{kog, simboli~kog jedinstva poezije i muzike (Euterpa, Amfion, Orfej), preko sinkretizma do zvukovne organizacije pesni~kog jezika (eufonije), svuda nalazimo istu tendenciju: ome|ivanje dveju sli~nih umetnosti ili pak poku{aj njihovog sjedinjavanja. Djelo Leonarda Cohena rijetko je sretan poku{aj sjedinjavanja poezije i muzike. Barokna bujnost njegovih stihova savr{eno se sla`e s njegovim ljepljivim sumra~nim glasom. U posljednjoj strofi pjesme Ain’t No Cure For Love Cohen prvo recitira nekoliko stihova, a zatim nastavlja pjevati. Taj prelaz iz recitacije u pjesmu divan je pokazatelj kako taj duboki izbrazdani glas s pjevanjem dobije zlatna krila. Kako sam ka`e: I was born like this/ I had no choice/ I was born with the gift of a golden voice. Cohenove su pjesme moderna urbana evan|elja, njegovi su stihovi stanovniku globalnog sela ~esto poslovi~ni koliko i Njego{evi Crnogorcu. Bilo da pjeva o Be~u variraju}i Lorcu (Take This Waltz) ili priznaje bezuvjetnu ljubav (I’m Your Man) Cohen je uvijek originalni trubadur svijeta neona i asfalta. Dubokim glasom ~ija bi se boja najbolje mogla opisati njegovim vlastitim stihom very own breth of brandy and death, dubokim glasom, dakle, {to di{e dahom konjaka i smrti on pjeva o ljepoti, o ostacima ljepote {to se kriju among the garbage and the flowers. To je Cohenov svijet, taj svijet zaboravljene ljepote, svijet koji se njegove pjesme kreirale da bi naposljetku i same postale njegovim dijelom.

Pjesma Gospodaru Svijeta
Leonard Cohen ro|en je, ina~e, u Montrealu 1934. godine. U djelima ovog kanadskog Jevreja kriti~ari su pronalazili i raznorodne religijske uticaje, no ~ini se da je u pravu Milan Vlaj~i} kad veli da je religijska

komponenta u Cohenovoj poeziji i knji`evnosti prije trag odre|ene intelektualne tradicije nego stav vjernika. Uostalom, poznato je da je nekoliko godina Cohen proveo zen-budisti~kom manastiru Mount Baldy, a zenbudizam nije ba{ religija srodna s jevrejstvom kojem je pripao ro|enjem. Cohenov stav prema religiji mo`da ponajbolje oslikava jedna kratka pjesma iz zbirke Snaga robova: “Stvaram ovu pesmu za tebe/ Gospodaru Sveta/ koji ima{ sve na svetu/ osim ove pesme.“ U Cohenovom `ivotu, osim rodnog Montreala, va`nu je ulogu

odigrao i New York. Najpoznatije koncerte odr`ao je u pari{koj Olimpiji te na ostrvu Wight gdje ga je gledalo ~ak stotinjak hiljada posjetilaca. Njegov osebujni utjecaj na umjetnost dvadesetog stolje}a nije se zadr`ao samo na muzici i knji`evnosti. Proslavljena su i dva filma posve}ena njemu: Ladies and Gentlemen …Mr Leonard Cohen te naro~ito Birds on Wire. Potonji je dokumentarac o Cohenovoj evropskoj turneji 1971. godine, a re`irao ga je Tony Palmer. Zanimljivo je i da je jedno bibliofilsko izdanje Cohenove poezije ilustrovano djelima Henrija Matissea.

30

Izlo`ba pozori{nog plakata Kurt&Plasto

KUN

~etvrtak, 9. juni 2011. godine

Slikovni kod predstave
Kurt i Plasto nam se predstavljaju kao pronicljivi, senzibilni likovni umjetnici koji razumiju i vlastiti medij i svoj poziv (likovnost i likovno uobli~enje plakata), ali i medij za koji, ili sa kojim, organski sura|uju - teatar
Sulejman Bosto
osebno mi je zadovoljstvo {to mi je pru`ena mogu}nost da u ovoj prilici, ba{ na po~etku jubilarne pozori{ne svetkovine, ka`em prikladnu rije~ o izlo`bi pozori{nog plakata na{eg sjajnog, umjetni~koj i kulturnoj javnosti dobro poznatog i dragog umjetni~kog tandema Kurta i Plaste. Njih nije potrebno posebno predstavljati jer su svojim djelovanjem na likovnoj sceni odavno nezaobilazni i autorski prepoznatljivi ~lanovi velike bosanskohercegova~ke umjetni~ke zajednice - ili ako ho}ete, porodice, a svojim umjetni~kim u~incima organski se uklapaju u kompleksni, polifoni `ivot umjetni~kog svijeta i njegovih jezika.

P

ma Kurta i Plaste - takore}i dvostruko eksponiran, odnosno, rije~ je o plakatu koji uspje{no ujedinjuje a/ funkcionalnu zada}u plakata (javna obavijest, informacija, uputa) i b/ likovno uobli~enje tog saop{tenja/obavijesti, odnosno perceptivno-vizualnu, to jest slikovnu artikulaciju poruke, koja podupire ili korespondira sa funkcionalnim minimumom tekstualne informacije. Pa`ljivo balansiraju}i izme|u funkcionalnog zahtjeva (to jest, bazi~ne informativno-komunikacijske intencije) i potrebe da se svaki doti~ni plakat oblikuje kao autonoman likovni/slikovni/ili vizualni doga|aj i kao slobodna autorska igra koja se kondenzira u sebi

Darivanje Igara
Izlo`ba koju ovdje otvaramo - izlo`ba pozori{nih plakata koje Kurt i Plasto nesebi~no i solidarno ve} godinama daruju Pozori{nim/kazali{nim igrama u Jajcu (i op}enito teatarskoj umjetnosti) ima ne samo neprocjenjivu dokumentarnu vrijednost, nije samo materijalni trag kontinuiteta samih Igara i bosanskohercegova~kog teatra nego je ujedno i, mo`da, prije svega prezentacija umjetni~kog autorstva u jednom likovno-umjetni~kom modusu u smislu likovnih tvorevina per se, naime, autonomnih umjetni~kih djela sa vlastitim autorskim likovnim mi{ljenjem (ili: mi{ljenjem koje do rije~i dolazi u likovnom jeziku, likovnim sredstvima). Ovdje je rije~ o pozori{nom plakatu, koji je - i u izvedba-

U ^EMU JE VIC Kurt i Plasto su razvili rafinirani smisao za humor ili za satiri~nu stilizaciju svojih poruka. To je onaj smisao za “vic” - i to ne u smislu puke po{alice. Stoga se ne slu~ajno - u svakodnevnom govoru slu`imo upitima ili tvrdnjama: “u ~emu je vic” ili “u tome je vic” - ba{ u zna~enju “u ~emu je bit stvari“

Ovogodi{nji plakat Pozori{nih/kazali{nih igara u Jajcu

zaokru`enu umjetni~ku/likovnu ~injenicu, Kurt i Plasto nam se predstavljaju kao pronicljivi, senzibilni likovni umjetnici koji razumiju i vlastiti medij i svoj poziv (likovnost i likovno uobli~enje plakata) ali i medij za koji ili sa kojim organski sura|uju - teatar (koji je, opet, kao {to znamo tako|er vi{edimenzionalan, vi{ejezi~an, kompleksan medij,

i predstavlja sintezu mnogih jezika i umije}a).

Rafinirani humor
Tako je pozori{ni plakat, zapravo, puno vi{e nego pomo}no sredstvo teatra, a to zna~i: njegov je organski dio, u onom smislu u kojem bi se moglo re}i da pozori{na predstava zapravo po~inje ve} pozori{nim plaka-

tom. Rije~ je, naime, da pozori{ni plakat - i u radovima Kurta i Plaste - predstavlja svojevrsnu (shva}enu i predstavljenu) slikovnu {ifru ili slikovni kod doti~ne predstave. Iz perspektive autora plakat predstavlja obavezu da se u konfiguraciji plakata ve} najavi ono bitno predstave ili pozori{nog ~ina, sukus i njegov temeljni akcenat. U tom smislu Kurt i Plasto demonstriraju finu pronicljivost, invenciju kao i likovnu kulturu, zahvaljuju}i kojoj do rije~i dovode supstrat najavljenog pozori{nog ~ina. Osim toga - i to je sretna specifi~na diferencija njihove likovne akcije - Kurt i Plasto su razvili rafinirani smisao za humor ili za satiri~nu stilizaciju svojih poruka, u onom smislu u kojem pronicljivi smisao za humor u sebi sadr`i i ne{to spoznajno i ne{to osloba|aju}e. To je onaj smisao za “vic” - i to ne u smislu puke po{alice, nego onog smisla u kojem rije~ “vic” upotrebljavamo kao sinonim za “shva}eni smisao“ ili “bit” stvari o kojoj govorimo. Stoga se ne slu~ajno - u svakodnevnom govoru slu`imo upitima ili tvrdnjama: “U ~emu je vic” ili “u tome je vic” - ba{ u zna~enju “U ~emu je bit stvari“. Shvatiti, to zna~i shvatiti bit stvari. A u toj zajedni~koj igri otkrivanja biti stvari i na{ih ljudskih `ivota - ravnopravno i ujedinjeno sudjeluju i umjetnost teatra i likovne umjetnosti i umjetnosti uop}e. Kurt i Plasto su svojim prisustvom, i u pozori{tu, na svoj na~in, svojim jezikom i duhom dali svoj vrijedan i svima nama drag doprinos. Zato ih srda~no pozdravimo. (Rije~ na otvaranju izlo`be u Domu kulture Jajce)

~etvrtak, 9. juni 2011. godine

KUN

31

Zapis

Snaga tajne &
Predizlo`ba u prednjem dijelu prostora, razvoj figure akta na seriji fotosa oblici bjelina, po svemu sude}i znatno ranije nastalih. One nisu u kontekstu onoga o ~emu je ovdje govor, ali su tu. Ono o ~emu je govor ima jedan portret akterica na uspravnoj stijeni, i jedan fotos kao apendiks smje{ten nasuprot pri~e. To nije obi~an dodatak, on sugetavljene, to jest, u farsi~noglume}oj aktivnosti. Pitao sam zato nekoga, kasnije je vi{e njih pristiglo, pitao za{to ih Erol nije bolje posva|ao. I odgovor je {aljiv, One su mu neko, ili ne{to, pa nije mogao. U tom smislu. To naravno nije ne{to inherentno, u rukama majstora sve je glina. Zato nema ni inhibicije, potiskivanja. To li je ono zbog ~ega na prvi re}i, da ne}e{ sebe prevariti. Ovo {to je na zidu to je ne{to {to te tra`i. Da popri~a s tobom. Osje}a{ da mora{ i da te ne}e pustiti na miru da ode{ ako ne popri~a{ s njom. Jer na kraju, po{to te je ne{to zapljusnulo, ne{to udarilo, pecnulo, na neki na~in dotaklo, ili ustuk(nu)lo, vidi{ da je to neka pri~a. Koja, saznaje{ u tom dijalogu. A na kraju, da je to ~issve podlo`no mijeni nego da je sve u isti mah usmjereno ka odr`avanju... Tijelo bez kretanja atrofira, propada. Pokret je zdravlje tijela. U tijelu je tako nagonski usa|ena potreba za pokretom. Kod djece je to spontano. I kod odraslih koji nisu u{togljeni, izgubljeni u filozofiji mahale. Pokret (u igri je kompleksan) je jedini na~in ~i{}enja organizma od neke vrste tromole`i. To se, svakako, odra`ava i na duhovnu kao i na tjelesnu stranu bi}a. Posmatraju}i ova dva lika mi posmatramo svijet koji se otima od zla. Prvo to su dva `enska lika, tu postavljena tako da sve asocira na lezbijstvo. To na kraju mo`e i biti. Dva leptira. Bilo koja leptirasta igra. Ali nije u tome bit pri~e. Fotografije su slo`en mozaik. Na najistaknutijem, centralnom izlo{ku (sve su slike iste veli~ine, s tim {to je ova vertikalna, crnih ramova i ahromatske), otkriveni su i istaknuti upravo najskriveniji dijelovi s crnim ga}icama, u pokretu, u zamahu tijela. Ali sve je tu da odvrati pogled od istoga kao ne~ega sa ciljanim namjerama, sve odaje utisak da je svejedno koji se dio ljudskog tijela vidi, jer rije~ je samo o nevinoj igri, o parafrazi. Tako i ono potezanje kose, ili zamah rukom. Zamah kose kao prskanje vode, ili odbijanje svjetla, ili proboj misli, u uzro~no-posljedi~nim vezama. Ono {to prirodan tok otkriva, to je ~isto. Nema ni~eg {to bi odavalo stvarnu opscenost, na ~emu neki autori jedino i zasnivaju svoj rad od prikrivenog do otvorenog oblika. Niti i~ega sli~nog uvijenog u mekotu sredstava govora scene, pokreta, kostima, ima ovdje. Nije to niti samo dje~ija igra nego igra dviju bilo kojih osoba, koje na sceni razvijaju kolo ~iste prirode u rafiniranoj razradi virtuozno inscenirane burlesknosti. ^ini se ~ak da je Erol komedija{. Koji ni{ta ne shvata ozbiljno, jer sve je ustvari preozbiljno, a ozbiljnost nije ni{ta drugo nego nekakva sredina, pa je onda najpo{tenije ne hiniti tu ozbiljnost u kojoj se nabolje kamuflira hipokrizija. Komedija je zapravo odraz zdravlja. To nipo{to ne zna~i da su Erolovi likovi komi~ni. Ni najmanje. Oni su upravo onakvi kakvi jedino i mogu biti od jednog svetog komedija{a, istiniti. Na kraju krajeva, to je ~isto lirska pri~a.

MO] VI\ENJA
Povodom izlo`be Erola ^olakovi}a u Undergroundu (Zvono)
Viktor Maji}
ehni~ka potpunost, “izbor“ svjetla i sjene, zelenilo ledine, pa tratin~ice, truckanje tramvaja, grmolika stabla, velika stabla “{i{ana“ po sarajevskom fazonu, nizovi raznovrsnih promi~u}ih figura i stvari, ispred sivkasto-plavkastog svoda sa mekorunim stadima oblaka, to je slika objave dana pod jutro{njim Suncem.

T

Slika se malo preslo`i...
Doga|aji koji slijede uzrokuju lan~ane veze, i misao sama poja~ava, razbla`uje i svodi, poredi i ishodi. Slika se malo preslo`i pri kretanju. Ali ono {to se da vidjeti na nekom mjestu ostaje kao znak. Sve drugo je ne{to drugo. Znak ima mapu svojih mjesta, kao istozna~an. Isti znak u raznim du`inama, dubinama i visinama, na raznim razinama, stvara druge slike. Razine mo}no uti~u na znak, da on me|u njima gubi istozna~nost. Domalo, sjedim u Undergroundu. Rano sam do{ao, tek je devet pro{lo. Pijem svoju kafu, sam. Na zidu su Erolove fotografije. Ovaj prostor ima nekoliko razina, i one se smjenjuju iz dana u dan, iz sedmice u sedmicu. One su mjese~aste, imaju mijene, ali i izvjesnu konstantu, a ta je u nekoj dobro}udnoj dusini koja se u`lijebila u ovaj prostor, kao {to je i Sunce kao konstanta u`ljebljeno u na{ univerzum. Postavljam ovodnevnu razinu na talase mogu}eg kriti~kog sustava koji se vrti kao kaleidoskop. Polako se smiruje. To traje prepu{teno samo sebi. Djetinjstvo. Nevinost. Igra. Da li je to ono {to vidim, ili je ono {to vidim razbaru{eni Erol. Erol lakedemonsko-atinski krajolik.

Na kraju krajeva, to je ~isto lirska pri~a

ri{e uspravljanje i otrgnu}e u (ne)izvjestan novi razvoj. Kao {to broj u nazivu izlo`be sugeri{e autorovu dob. Ovaj dio treba pro~itati (i) na kraju!

I pri~a, i slagalica
Izvjestan geometrizam koji se nazna~ava od prve fotografije i sti{ava sa {estom, kao da se potire i postaje tokom. Tekunica koja se prome}e kroz klisure u svem lepetu ljepote da bi se u dolini usebila. Figure se doimaju kao naivno pos-

pogled osje}aj naivnosti. Biti ono {to jesi nije naiva. Ta dva lika kao da se prenema`u na fotografijama iznu|uju}i neku dramati~nost... Da li je neko, ili sam autor, rekao da se ovdje radi o pri~i. O provokativnoj pri~i. I to na vi{e na~ina. Prvo zato {to djeluje naivno. I kao pri~a, i kao slagalica. Provocira hine}i grubu erotiku. Pa i zato {to nekom svojom lako}om koja se ba{ ne da uvezati, izmi~e odre|ivanju. I to sve tim vi{e na prvi pogled. I tu se ne mo`e ni{ta odmah

to lirska pri~a, a ne komedija, kao {to }e se mo`da ispostaviti! Iskrenost je presudna. Umjetnost nadma{uje `ivot kad se obogotvoruje. A to je kad je iskrena...

Leptirasta igra
...Odakle iskonska potreba za pokretom? Duh je aktivan. Tijelo je tromina. Ali sve je nastalo kroz duh, posredstvom duha. Po tome je mogu}e Heraklitovo panta rei, gdje je homo ludens galeb. To ne zna~i samo da je

Erol 55
U caffe galeriji Underground (nekada{nje Zvono) poslije pro{logodi{nje septembarske izlo`be “Pitanja ravnote`e...?!” ponovno su predstavljeni radovi sarajevskog umjetnika sa `enevskom adresom Erola ^olakovi}a. Ovaj put izlo`ba ima naziv “Erol 55” i simboli~ki je vezana za dan ro|enja ovog umjetnika. Izlo`ba obuhvata {esnaest radova podijeljenih u dvije tematske cjeline koje su nastale u rasponu od gotovo trideset godina. Kroz ovu postavku najbolje se mo`e osjetiti tematska okupiranost `enom i aktom koja datira od samih po~etaka autorovog rada. Erol ^olakovi} je dugogodi{nji ~lan ULUPUBiH-a i Udru`enja filmskih radnika Bosne i Hercegovine.

32

Obilje`ena 48. Tre{njeva nedjelja

KUN

~etvrtak, 9. juni 2011. godine

Darovna izlo`ba u FG [iroki

KUN

33

Kri`ni put za
Dragan Marijanovi}
ijepu likovnu priredbu protekloga vikenda priredili su u Franjeva~koj galeriji u [irokome Brijegu. Nazvao bih ju - darovnom. Naime, {estoro umjetnika, diplomiranih slikara i polaznika specijalisti~kog postdiplomskog studija Ars sacra ALU [iroki Brijeg uradili su mno{tvo radova na vje~itu biblijsku temu Kri`noga puta, s osnovnom nakanom da svojim vi|enjem, te samo naizgled “vjerski zatvorene teme“ poku{aju rasvijetliti dio patnje “jednoga za sve druge“, zapravo je taj modernisti~ki i {aroliki stilski pristup jo{ jednim uvjerenjem o neiscrpnosti biblijskih tema.

put ozdravljenja
Nadanje u mogu}nost slikarskog realiziranja takve obe}avaju}e i ohrabruju}e slike svijeta za kapelu dubrova~ke bolnice u stvarnost su pretvorili studenti poslijediplomskog studija Ars sacra u [irokom Brijegu

L

Federalni ministar kulture i sporta Salmir Kaplan: Ohrabruju}e rije~i

Podsje}anje na slavno vrijeme

U raspjevanoj kolonijskoj avliji usjenjenoj ocvalim granama po~iteljskih {ipaka

Energija umjetnika nikad nije bila bolja
Dr`ave se mijenjaju kao ulja na platnu, jedna drugoj ni{ta ne ostavlja, a ova dr`ava nemo}na je ulagati u ovakve svetkovine kulture u odnosu na onu biv{u
Dragan Marijanovi}
ro{loga vikenda, u Po~itelju i ovda{njoj Likovnoj koloniji, najstarijoj u nas i jednoj od najstarijih u Europi uop}e, skromno, ali sve~ano obilje`ena je 48. Tre{njeva nedjelja i otvorena likovna izlo`ba iz fundusa Kolonije. Ovo je godina i kada slu`beni “skrbnik“ po~iteljske kolonije ULUBiH obilje`ava 64 godine od utemeljenja, pa su za ova dva vrijedna datuma u Po~itelj stigli gradona~elnici nekoliko gradova s kojima Kolonija odr`ava ili tek uspostavlja doli~ne odnose. Svakako je razumljivo {to je najavljen gradona~elnik Sarajeva Alija Behmen, no male nevolje s obvezama u~inile su da ga ovdje ipak zastupa izaslanik, a sa suradnicima pojavili su se i gradona~elnik Plo~a, koji je sa sobom poveo i odli~nu mu{ku klapu iz Graca na moru, te gradona~elnik ^apljine, u neku ruku i doma}in, zajedno s predsjednikom ULUBiH-a Admirom Mujki}em. I mla|ani ministar kulture i sporta Salmir Kaplan dolaskom sa brojnim suradnicima uveli~ao je ovaj simpati~ni doga|aj, a iz Sarajeva je stigao cijeli autobus prijatelja ove kolonije, ~lanova ULUBiH-a, pa se mo`e govoriti o prili~noj gu`vi koja je vladala cijeloga dana u toj raspjevanoj kolonijskoj avliji, usjenjenoj ocvalim granama po~iteljskih {ipaka. sku koloniju, a nad Neretvom u Po~itelju - slikarsku. Ove kolonije pohodili su majstori svojega zanata sa svih strana svijeta, i sve bi to moglo biti beskrajno zanimljivo znati, osobito ako te dvije jedinstvene manifestacije dobiju svoju monografsku pri~u. U {to je jako, jako te{ko vjerovati, a razlozi su brojni. Toliko brojni da je pravo ~udo da obje jo{ uvijek uop}e traju. Dr`ave se mijenjaju kao ulja na platnu, jedna drugoj ni{ta ne ostavlja, a ova dr`ava nemo}na je ulagati u ovakve svetkovine kulture u odnosu na onu biv{u. Razumljiv je bio sjetni ton prof. Salema Obrali}a, koji je, otvaraju}i izlo`bu dvadeset pet radova kolonista starije garde, rekao: - Radostan sam {to se jo{ obilje`ava Tre{njeva nedjelja jer to na~in da se podsjeti na slavno vrijeme kada je Kolonija bolje stajala i zna~ajno doprinosila cjelokupnoj likovnoj umjetnosti ove zemlje i {ire. Umjetni~ka kolonija Po~itelj je bila najzna~ajnija kolonija u tada{njoj Jugoslaviji. Za nas iz BiH, a i iz Jugoslavije, ova je kolonija bila umjetnicima kao ju`na Provansa Francuske. Te{ko je danas govoriti o ovoj koloniji jer ona nema financijskih sredstava. Prije joj je pomagala dr`ava, ministarstvo kulture i ministarstvo inozemnih poslova, koji su pomagali boravak umjetnika iz cijelog svijeta. To je prekinuto. Kolonija je u ratu sru{ena, zatim obnovljena, danas je bolje, ali Kolonija nema osnovnih sredstava ugostiti umjetnike iz BiH i svijeta da bi neke nove generacije dale svoj odgovor na Po~itelj. Time je Obrali} objasnio sve, isti~u}i `alost zbog ~injenice da je te{ko upravljanje i odr`avanje objekta kolonije ~esto razlogom da su mladim umjetnicima, koji i pored vrlo skromnih prohtjeva, ovdje naj~e{}e nailaze na zaklju~ana vrata. Obrali} je jedan od rijetkih koji je na ovoj koloniji bio od njezina utemeljenja, a ovaj put su se tu na{la jo{ dva stara galeba, koji dio svoje zaslu`ene likovne slave djelomice mogu zahvaliti i opredjeljenju da tu stvaraju -~esto. Radi se o Affanu Rami}u, koji tu ve} odavno `ivi ve}i dio godine, te o Florijanu Mi}kovi}u, kiparu koji je veliki dio svojega rada na oblikovanju kamena utjelovio u brojnim skulpturama ostavljenim vedrom nebu nad Ostro{cem. On je i kao slikar ovdje od po~etaka likovnoga kolonizma, a Po~itelj je njegova stalna postaja. Kakve je majstore ovdje nekada dovodio iz Italije, stekli su svjetsku slavu, svi su tada bili mladi, a znali su za francuski konjak i za sve gu{te svijeta. Tu su bili Voljevica, Pulji}, Sefi}, cijela plejada dobrih momaka koji su spajali dan i no}, koketiraju}i svojim gu{tima s poro~nosti. Za ovu se Koloniju znalo u svakom meritornim kutku umjetni~kog svijeta.

P

Ba{ na ovu Tre{njevu nedjelju pao je i 79. ro|endan Affanu Rami}u, pa ga je iznenadila upu}enost organizatora u to, a torta spremljena u tu ~ast razveselila je sve prisutne.

Affanov ro|endan

Nemjerljiva energija
Pored spomenutoga, ova izlo`ba posebna je i po jo{ dva razloga. Prvi je formalni i vezan je uz papin dolazak me|u Hrvate, a drugi je prakti~an, jer umjetnici Ane Denona, Marijana Ravli}, Andrea [unji}, Josip [valjek, Aleksandar Markovi} i Tihana Popinja~ odgovorili su `elji ove galerije, ali i ALU, da se ova prikladna tematika pokazana na ovoj izlo`bi zapravo pokloni kapeli dubrova~ke bolnice. Rezultat je to dogovora postignutog u travnju pro{le godine, na susretu fra Pija Peji}a, prof. Antuna Karamana i prof. Ante Kajini}a u Dubrovniku, uz o~ekivanu suglasnost fra Joze Peji}a, ravnatelja ALU. Slike kri`nog puta naslikane su na platnu veli~ine 30x20 cm. Skice su ura|ene u studenom i prosincu 2010, a slike u velja~i ove godine na Akademiji likovnih umjetnosti na [irokom Brijegu Sveu~ili{ta u Mostaru, uz stru~nu suradnju s mentorom prof. Antom Kajini}em. Nastale slike postaja kri`nog puta dar su poslijediplomskog studija i Akademije kapelici dubrova~ke bolnice. Prof. Anto Kajini}, mentor poslijediplomskog studija Ars sacra, ovom je zgodom zamijetio kako “ujedinjavanje ljudi u dijelu ili naumu mogu}e je onda kada postoji nadahnu}e. Muka Pjesnika s Gore u sebi sadr`i nemjerljivu energiju koja ispunjava, nadahnjuje, koja pribli`ava i pokre}e bi}a koja `ude za promijenjenih svijetom kakav bija{e prije ubiranja zabranjene jabuke: svijetom ispunjeni mjerom sva-

ke vrste, spokojem i sebedarom. Nadanje u mogu}nost slikarskog realiziranja takve obe}avaju}e i ohrabruju}e slike svijeta za kapelu dubrova~ke bolnice u stvarnost su pretvorili studenti poslijediplomskog studija Ars sacra na [irokom Brijegu Sveu~ili{ta u Mostaru“. Fra Vendelin Kara~i}, umjetni~ki voditelj FG i predava~ estetike na ALU, podsjetio je na vi{egodi{nju suradnju ovih herce-

kodnevlju izmi~e i ostaje nedosti`nim ciljem, iako je sve vrijeme ono zapravo duboko u nama samima. I}i nekim putem zna~i pokrenuti tijelo i trapiti ga ponekad i do krajnjih granica, a ujedno poduzeto kretanje zna~i i egzaltirati duh - izvr{iti pripremu (bez obzira na ugodu i neugodu njezine forme) bez koje se nije mogu}e pribli`iti `eljenom usmjerenju - ono postaje dohvatljivo tek onda kada se kora~anje

Skromno, ali sve~ano obilje`ena nedjelja slasnih plodova

Da li zbog promjene klime ili pak ne~ega drugog, unapre|enja poljoprivredne tehnologije - tko }e znati? - ~ini se da bi Tre{njevu nedjelju trebalo pomjeriti za konac svibnja. Jer nekada su na ovaj dan tre{nje bile u punom rodu, a sada su na izmaku. Preostala je jo{ sorta hru{t, s golemim slasnim plodovima, a prve tre{nje su ve} sredinom svibnja. Eto, i tre{nje mijenjaju navike, pa se ni vlastima nije ~uditi… razumljivu stanku koju je uzro~io protekli rat: prve nedjelje u lipnju ovdje bi se okupili brojni umjetnici, {to doma}i, {to strani, i slavili bi umjetnost i mjesec kada tre{nje dozrijevaju, oslikavaju}i po~iteljske konture, Neretvu i svjetlo i bjelinu ovog jedinstvenog otvorenog ateljea poklopljenog plavetnilom neba i obasjanog svjetlom Mediterana. Zapravo, tih davnih godina, kulturnjaci tada{nje dr`ave donijeli su dvije, za povijest na{e likovne kulture, pokazat }e se, dvije va`ne odluke: u starom gradu Ostro{cu nad Unom utemeljili su na{u najstariju kipar-

Tre{nje mijenjaju navike

Da vrag nije crn
Danas pak: - Jedno ovakvo veliko i veli~anstveno zdanje je naj~e{}e zatvoreno, a Tre{njeva nedjelja je skoro jedina prilika da se njezina vrata otvore. Prije je od svibnja do rujna bilo {est do osam grupa umjetnika iz cijelog svijeta, koji su boravili u Koloniji. Sad je spalo na to da do|emo na Tre{njevu nedjelju i da se mi umjetnici podsjetimo na to vrijeme, ako ULUBiH ima ne{to u{te|enog novca da bi organizirali dolazak jedne grupe u Po~itelj. Takvo je, na`alost, danas stanje. Dru{tvo nema sluha za ovo, a jedna ovakva zgrada kakva je Kolonija Po~itelj danas propada, re~e Obrali}, a svoje-

gova~kih kulturnih institucija s gradom Dubrovnikom, iz kojeg su potekli mnogi umjetnici zavr{iv{i studij upravo na [irokom Brijegu.

Odvajanje od lomne realnosti
No, kriti~ki osvrt na su{tinsko zna~enje ovih zanimljivih radova dao je prof. dr. Antun Karaman, Dubrov~anin, a koji akademsku karijeru provodi ba{ na relaciji izme|u ova dva grada: - Odmakom od religijske prema simboli~koj ravnini tuma~enja kri`ni put, kao i svako drugo putovanje, svojevrsna je potraga za istinom i njezinom puno}om, potraga za duhovnim mirom kroz ostvarenje nesvakida{njih du{evnih naboja, kona~no: to je potraga za otkri}em duhovnog sredi{ta koji nam u monotonom i predvidljivom sva-

Zahvaleuru~ene Ovom prigodom
su i zahvalnice svim prijateljima ULUBiH-a koji poma`u ovu rijetku manifestaciju: federalnom Ministarstvu kulture i sporta i ministru Salmiru Kaplanu, Fondaciji za scenske, glazbene i likovne umjetnosti, Op}ini ^apljina, Gradu Sarajevu, Gradu Plo~e, Udru`enju gra|ana Po~itelja, Multimedijalnom centru Han…

U slavu umjetnosti
Da nitko ne ostane gladan, jer tre{nje su ipak samo osvje`enje, potrudili su se vrijedni doma}ini, osobito gospo|a Ru`ica u vreloj kuhinji. Osobito Bosancima svakako je bio u`itak slu{ati raspjevane mornare i rasvirane glazbenike iz ^apljine. Tako je svih spomenutih godina, uz

vrsnu dopunu dana{nje op}e otu`nosti dao je i mladi umjetnik i predsjednik ULUBiH-a Admir Mujki} iznose}i fakat kako “energija umjetnika nikad nije bila bolja, a novca nikad nije bilo manje“. Ipak, da vrag nikad nije crn kakvim se ~ini, potvrdit }e njegova zahvala Federalnom ministarstvu kulture i sporta, a Mujki} }e za ovu godinu najaviti i makar poku{aj organiziranja “me|unarodnog sastava kolonije“ te se ponadao boljoj situaciji. Ministar Kaplan bogme je naglasio osobnu i resornu rije{enost da se ovoj manifestaciji

vrati barem dio stare slave, podsjetio je na ~injenicu koja nije neva`na: dr`ava je ipak i u novim okolnostima osigurala ULUBiH-u skrbni{tvo nad ovim vrijednim objektom, a i gradona~elnik ^apljine, Smiljan Vidi} jasno je nazna~io rije{enost te op}ine da se Po~itelju, uz ~injenicu da ga se ^apljinci uvijek sjete staviti u vrh isticanja op}ih lokalnih vrijednosti, ovom kamenom biseru i sveti{tu likovnjaka napokon posveti i konkretnija i u~inkovita pozornost. To je zazvu~alo doista ohrabruju}e…

drumom izjedna~i i poistovjeti s putanjom duha - s putovanjem u samoj jezgri unutarnje sfere vlastitoga bi}a. Svako putovanje, pa i kri`ni put, znamenje je i simbol neprestanog nijekanja i odbacivanje sebe sama, simbol odvajanja od lomne realnosti, fizi~koga bi}a i uranjanja u beskona~ne prostore duhovnih sfera, istaknuo je Karaman. Posebnim se rije~ima za ovu rijetku sve~anost obratio i gradona~elnik [irokoga Brijega Miro Kraljevi}, govore}i o hercegova~koj upu}enosti na Dubrovnik i obratno. On je i otvorio izlo`bu, uz op}u suglasnost u ~injenici da je ba{ jedna bolni~ka kapela pravo trajno odredi{te tematski ovako odre|ene izlo`be, jer bolnice su te gdje ljudi prolaze svojevrsne postaje “kri`noga puta“, u nadi u kona~no ozdravljenje. Gesta ALU i FG [iroki dostojna je svake hvale…

34
Prikaz
Davor Beganovi}
Psi, ho}ete li vi biti problem, Ili }ete biti re{enje. Neka psi svedo~e! (Milo{ @ivanovi}, Lirika pasa) na~enjska se vi{eslojnost nekog knji`evnog teksta zrcali na vi{e njegovih razina. Intertekstualnost, ili interdiskurzivnost, jedan je od njezinih glavnih faktora, no ne smije se prenebregnuti ni ona komponenta na kojoj se semanti~ki vi{ak proizvodi u plodotvornome prekora~ivanju granica knji`evnosti same i iskoraku u svijet koji je okru`uje. Na taj se na~in kr{e i strukturalisti~ke (pa i poststrukturalisti~ke) dogme o referencijalnoj samodovoljnosti literature i njezinoj ukotvljenosti u samu sebe. S lingvisti~koga je stajali{ta takvo promatranje knji`evnih tekstova zasigurno legitimno. Me|utim, semanti~ka se polja mogu protegnuti i van propisanih kodova, tra`iti svoj udio u kreiranju jednoga odsje~ka svijeta koji je, strogo promatrano, mo`da i alternativan ali se kao takav mo`e pojmiti samo u procesu radikalne redukcije. Kao heterotopi~ka, heterokozmi~ka djelatnost, knji`evnost se uvijek realizira u oblasti ideolo{ke heterodoksije, potenciraju}i svoju drugost u odnosu na sve ono {to je okru`uje, pa tako i u odnosu na sekundarnu recikla`u same sebe - u knji`evnoj kritici ili znanosti o knji`evnosti. Osobito je razvidna ta heterodoksnost u tekstovima koji je sami tematiziraju, ne osvr}u}i se pritom na mogu}ne teorijske reperkusije po svoju samobitnost. Nakon dva vrhunska ostvarenja heterodoksije u suvremenoj srpskoj knji`evnosti objavljena pro{le godine - O neznanom junaku Sretena Ugri~i}a i Padu Kolumbije Sa{e Ili}a - priznajem da je moja kriti~arska svijest u podsvijest gurnula mogu}nost jo{ radikalnijega izazova predo~avanju stvarnosti, jo{ radikalnijeg obrata u smjeru distopije. No podsvijest je vra{ka institucija, a zaborav koji ona inducira ~esto se zna kao bumerang vratiti onima koji su joj podlegli. To se zbilo, za{to pre{u}ivati, i meni samome. Naime, u ovoj sam rubrici prije vi{e od godinu pisao o zbirci pripovjedaka Kubernetes Milo{a @ivanovi}a zaboraviv{i na nju u tekstovima koje sam posvetio romanima gore pomenutog dvojca. Bumerang mi se vratio u vidu @ivanovi}evog romana-prvenca, Razbijanja, u kojemu se nastavlja posao prelaska u heterokozmos kojega je

(Milo{ @ivanovi}, Razbijanje, Algoritam, Zagreb 2011)
Kubernetes gromoglasno, ali pre{u}eno, najavio.

Groteskna mo} bio
“Canis lupus“
Heterokozmi~ko naru{avanje autoreferencijalnosti bilo je u srcu Neznanoga junaka, u Padu Kolumbije bilo je prisutno kao propitivanje osobne i kolektivne traume, ali u Razbijanju ono se realizira kao negiranje same realnosti, i to u procesu njezina poistovje}ivanja s ikonama popularne kulture. Heterokozmika ovoga romana alternativni je svijet bri`ljivo gra|en od modula iz filma, stripa, glazbe ali i sa stranica society i glamour magazina u sredi{tu ~ijih se interesa nalaze prominentni sugra|ani okru`eni ljepoticama sa silikonski pobolj{anim performansama. Ono {to je u Kubernetesu, razumljivo je to zbog samoga oblika kratke pri~e, publici pribli`eno u `anru koji je oscilirao izme|u science fictiona i umetnutoga eseja ~ija je sredi{nja tema bila fenomenologija svakodnevnog `ivota, u Razbijanju se narativno uslo`njava ali i fikcionalizira na druk~iji na~in. Feljtonisti~ka komponenta je potpuno izostavljena a nau~no se fantasti~na pri~a realizira pripovjedno stro`ije determiniranom tehnikom u ~ijemu se sredi{tu nalazi radnja. Tomu je vi{e razloga, no meni se presudnima ~ine dva. Roman zahtijeva sna`niju koncentraciju na linearnu konstrukciju narativa, dok `anrovska sintagma nau~na fantastika do`ivljuje semanti~ko pomjeranje unutar kojega se akcent postavlja na drugi dio sastojnice, dok prvi nastavlja egzistirati tek na periferiji narativa (ali i u doslovnome smislu rije~i, no o tome kasnije). Na sljede}oj se razini, onoj intertekstualnoj, tekst tako|er dvostruko otvara prema van. Naime, roman kojim se u srpsku knji`evnu tradiciju na revolucionaran na~in uvela trivijalna knji`evnost katastrofi~ko-distopi~koga tipa bio je, uglavnom pre{u}ivan, Besnilo Borislava Peki}a. Kao njegov se svojevrsni pendant mo`e promatrati koncizna pripovijest Psi i knjige iz Ki{ove Grobnice za Borisa Davidovi~a (o afinitetu sam @ivanovi}eve poetike prema toj Ki{ovoj zbirci izvje{tavao ranije). Svojevrsni je tre}i sto`er Razbijanja trans`anrovski, intratekstualni @ivanovi}ev dijalog s vlastitom zbirkom poezije, Lirikom pasa (tako|er objavljenom kod Algoritma, 2009.) Kako bih, ma koliko ograni~eno, pokazao u kolikoj je mjeri tema “canis lupus“ dominanta Razbijanja, pru`it }u uvid u osnovnu pripovjednu nit romana. Nakon ubojstva tajkuna Dinkova ~iji je le{ i prona{ao, pripovjeda~ M. vidi da je rije~ o ulan~avanju zbivanja koje prevazilazi njegove individualne mo}i te odlu~uje pozvati u pomo} svoje suradnike, Dru`inu sneva~a, a njihov ga pozitivni odgovor dovodi do euforije: “Dolaze moji, nisam vi{e usamljeno grlo izdvojeno za odstrel.” U satiri~ki se intoniranome obratu Sneva~i pokazuju kao skupina koja prije sama treba pomo} no {to je mo`e pru`iti. Me|utim prvi nastup Krisa, jednog od petorice, otkriva zbog ~ega je nu`na ta ironijska `aoka upu}ena protagonistima. Rije~ je o isprepletenosti s Peki}evim Besnilom: “Ledene o~i su prepoznale psa, odnosno ono {to je raslo u njemu, {to ga je gonilo, {to ga je nateralo da krvni~ki zagrize ruku ~asne sestre. Jasno su videle kako se zrno bolesti i ubila~kog ludila prenosi dalje, formira svoj kontinuitet.” Kao {to Peki} na Heathrowu zapo~inje svoju orgiju bjesnila koje poput tsunamija zahva}a cijelu Englesku, tako i @ivanovi} sa Sur~ina pse izvodi u Beograd, smje{taju}i ih na periferiju grada, u @arkovo. Odatle se zapu}uju ka centru, poput biblijske po{asti, u apokalipti~kome ludilu ni{te}i sve pred sobom. Uzeti samo pse}e bjesnilo kao polazi{te @ivanovi}eve pri~e o sveukupnome rasapu, bilo bi odve} ograni~eno. Jer psi mimo negativnih konotacija koje zastupaju s obzirom na svoju patologiju posjeduju i drugu dimenziju negativnosti, otjelotvorenu na simboli~koj ravni. Prisjetit }emo se da su u Ki{ovim Psima i knjigama psi svojim zavijanjem pratili pogrom tulu{kih @idova, a da je zna~enje pasa, kako i u toj pripovijesti tako i u alkemijskosimboli~koj konstelaciji, nadasve ambivalentno. ^ak i mimo patologije psima se pridaju negativne konotacije, one vezane za njihovu sklonost jedenja le{eva ili, kod Ki{a, “lokanja povra}anja“. Upravo tu minusdimenziju @ivanovi} stavlja u sredi{te svojega pripovjednog teksta oboga}uju}i je momentom distopije. U takvome se kontekstu produktivna linija Peki} - Ki{ mora nu`no pro{iriti aktualnom politi~kom situacijom, u jednome dru{tvu u kojemu se, i tu je sr` njegove poante, fukoovska biopoliti~ka mo} pokazuje, ogoljena, u svojemu doslovnome zna~enju. Tek se tu dva koda, a oba su zasnovana na kritici totalitarizma - kako realiziranoga tako i onoga koji se u ekstremnoj dru{tvenoj napetosti nu`no mora realizirati - dovode u nu`nu vezu s metaforikom pasa iz @ivanovi}eve zbirke pjesama te se, u ~inu narativnoga kalemljenja, stvara hibridna tvorevina pod naslovom Razbijanje. Lirika pasa skandira imena, teme i motive koji }e se u prikrivenom ili modificiranom stanju mo}i prepoznati u Razbijanju. (Nemojte pomisliti da je ~itanje drugoga nemogu}no bez poznavanja prvoga! Simultanost je po`eljan ali ne i nu`an uvjet prepoznavanja.)

KUN

~etvrtak, 9. juni 2011. godine

Z

Anga`irana literatura
Pone{to paradoksalna situacija u kojoj se poezija pokazuje otvorenim a proza zatvorenim (hermeti~kim) tekstom ishodi{te pronalazi u politi~koj dimenziji @ivanovi}eva stvarala{tva. Naime, aktivizam koji dominira esejizmom Betona odjeke pronalazi u performativnoj lirici pisanoj za izvo|enje. Roman se upravo zbog svoje iznimne intertekstualne gustine, makar koliko se naslanjao na modele popularne kulture (filma i glazbe), u krajnjoj konzekvenciji pojavljuje kao tekstura isklju~ivo namijenjena ~itanju. Neka mi se dopusti misaono poigravanje pozicioniranja i relacioniranja Razbijanja u odnosu na dva vrhunca ex-Yu proze spomenuta na po~etku teksta. @ivanovi}ev roman s Ugri~i}evim dijeli hermeti~nost koja nemogu}nom ~ini i samu ideju njegova preno{enja na, recimo, film. Doista, to mo`e zazvu~ati apsurdno ako se uzmu u obzir tolike referencije na pokretne slike u samome romanu, ali bri`ljivije promatranje otkrit }e koncentraciju na jezi~ki izri~aj i zapostavljanje filmi~kih elemenata koji se, prema tome, realiziraju tek kao citatna pratnja razigranom, ironi~nom i po~esto zajedljivom, jeziku. S druge strane, s Padom Kolumbije Razaranje dijeli otvorenost prema elementima trivijalnoga, sklonost ka naraciji, k dovo|enju sastojnica pripovjednoga teksta u kauzalnu vezu (koju se, po `elji, mo`e ismijavati, ironizirati, nakraju i ukinuti kontingencijom ali ~ijim se narativnim du`nikom ostaje, taj se dug nikada ne zaboravlja). Ili}ev roman ipak je vi{e ukotvljen u pri~u od @ivanovi}evog te je stoga i filmi~an. Moglo bi se ustvrditi da }e, ako ikada do toga do|e - u {to, iskreno, ~isto sumnjam - Pad Kolumbije poslu`iti kao predlo`ak za film o atentatu na Zorana \in|i}a, dok }e Razbijanje ostati anga`irana literatura, u najboljem smislu rije~i. Lektira ove knjige, bez obzira na njezin zarazni humor, ne}e priu{titi puno zadovoljstva. Slika mraka koja izbija sa svake njezine stranice, ubla`ena smrtima zlih duhova, dominira pripovjednim tek-

PREPOZNAVANJE Prepoznavanje }e se pojedinih konkretnih figura u ozra~ju karnevalesknoga izopa~avanja (osobito su dojmljivi u tome Mirjana Markovi} i Marko Milo{evi}) pretvoriti u istinsko “zadovoljstvo u tekstu“, dok }e se fikcionaliziranje monstruoznih zbivanja iz nedavne pro{losti Srbije (poput ubojstva vojnika-stra`ara pred “objektom specijalne namjene“ u Top~ideru) svojom brutalno{}u zasje}i u ~itateljsku svijest generiraju}i jedva svarljivu mu~ninu

~etvrtak, 9. juni 2011. godine

KUN
Premijere

35

opolitike
PREDLO@AK ZA FILM Ili}ev roman ipak je vi{e ukotvljen u pri~u od @ivanovi}evog te je stoga i filmi~an. Moglo bi se ustvrditi da }e, ako ikada do toga do|e - u {to, iskreno, ~isto sumnjam - Pad Kolumbije poslu`iti kao predlo`ak za film o atentatu na Zorana \in|i}a, dok }e Razbijanje ostati anga`irana literatura, u najboljem smislu rije~i
stom razotkrivaju}i ga kao `estoku kritiku svega postoje}eg, ali ono {to u njemu najvi{e uznemirava jest stalno, diskretno, upozoravanje na mogu}nost povratka po{asti pro{losti. U tome smislu centralno mjesto pripovjednoga oblikovanja u Razbijanju zauzima retorika groteske. Kolikogod bila zamjetna u Kubernetesu, ovdje se di`e na sljede}u potenciju. Eminentno subverzivna, pa i destruktivna, groteska se realizira na prostoru ograni~enom povijesnim naslije|em Milo{evi}eve vladavine. Ta joj sputanost omogu}uje, paradoksalno, puno razvijanje. Prepoznavanje }e se pojedinih konkretnih figura u ozra~ju karnevalesknoga izopa~avanja (osobito su dojmljivi u tome Mirjana Markovi} i Marko Milo{evi}) pretvoriti u istinsko “zadovoljstvo u tekstu“, dok }e se fikcionaliziranje monstruoznih zbivanja iz nedavne pro{losti Srbije (poput ubojstva vojnika-stra`ara pred “objektom specijalne namjene“ u Top~ideru) svojom brutalno{}u zasje}i u ~itateljsku svijest generiraju}i jedva svarljivu mu~ninu. Relativno zati{je na kraju romana sve je prije negoli ~in prevo|enja pripovjednoga ~amca u mirne vode. Nestanak bijesnih pasa, agenata tajnih slu`bi, odlazak Sneva~a iz Beograda, razrje{enje zagonetke ubojstva Dinkova, smrt Pere Miti}a i Bjanke, smrt Perine majke... Ti narativno umiruju}i signali {to ih oda{ilje tekst samo su folija ispod koje se ocrtava novi prodor nasilja, opasnijeg od prethodnog, uvjetovan nera{~i{}enim odnosima, nesposobno{}u dru{tva i zajednice da se postave pred nezdravo naslije|e devedesetih, pred njegovu kulminaciju 2003., u atentatu na \in|i}a. Odbiti susret, otvoreni, sa samim sobom u mra~nim zakutcima povijesti zna~i i odbiti katarzu koja, jedina, mo`e donijeti oslobo|enje iz vrzinog kola be{~a{}a, terora, bezumlja, jednoumlja. Pesimizam @ivanovi}eve parodije hard-boiled istra`itelja reflektira se na vi{e razina teksta: semanti~ki - psi su dodu{e nestali, ali njihov je odlazak samo indeks novoga stupnja transformacije: “Ja volim svoj grad, ali ljudi sve vi{e li~e na lasice i lisice.» Nije potrebno mnogo razmi{ljanja da bi se shvatilo u kolikoj su mjeri divlje `ivotinje podlo`nije bjesnilu od pitomih; komunikacijski-performativno: roman je zasi}en asocijacijama na masovne medije (i sam glavni lik nije detektiv ve} novinar), billboardi, novine, televizija, mobilna komunikacija zasipaju publiku iz svih kutova, pa i zakutaka, ~ine}i prezentnom svoju naizgled prikrivenu mo}.

ansambl - uspje{an

Briljantni

redateljski debi
“O`alo{}ena porodica“ Branislava Nu{i}a u re`iji Ahmeda Imamovi}a na sceni Narodnog pozori{ta Sarajevo
Ratko Orozovi}

P

rije govora o jednom pozori{nom ~inu, treba pohvaliti odli~an repertoarski potez Gradimira Gojera, direktora Narodnog pozori{ta Sarajevo, Ermina Sijamije, direktora Drame i dramaturga Aide Pilav, {to su za jubilej 90 godina Ku}e na Obali, odabrali da se na scenu postavi komedija Branislava Nu{i}a, [ekspira ju`noslavenskih naroda.

Budu}nost i pro{lost
Branislav Nu{i} je prvi “ozra~io“ sarajevsku pozori{nu scenu, kad je daleke 1921. godine igrana njegova komedija “Protekcija“ u re`iji Nikole Hajdu{kovi}a Nu{i} je rukovodio Narodnim pozori{tem u nimalo lakim vremenima. No, veliki lisac je u svojoj burnoj karijeri, rade}i kao novinar, pisac i diplomata u po~etku ne slu~ajno pi{u}i pod pseudonimom Ben Akiba, osjetio i zatvorski re`im zbog pjesme “Dva raba“, preboljev{i sve boljke tada{njeg dru{tva tako {to ga je `igosao u svojim djelima. Godinu pred smrt, 1937, u svom “knji`evnom testamentu“ pi{e: “Mlada kultura, kao i mla da bi ljka za svoj ra zvi tak i pro cvat tra`i atmosferu zra~niju, no {to je ova {to joj na{e podne blje nu di. Ma ko li ko sna`an du hom, po je di nac nije kadar ni svojim naporima, ni eventualnim svojim li~nim uspesima, da izmeni ove prilike...” Aida Pilav kao dramaturg Nu{i}eve “O`alo{}ene porodice“ s pravom zaklju~uje da “danas, na`alost, shvatamo apsurd, po kojem je na{a budu}nost zapravo samo izbledjela slika pro{losti“. Nu{i} je upravo velik, svevremen i proro~an, na{ svevjeki [ekspir. Ve} potvr|eni filmski reditelj Ahmed Imamovi} imao je smjelosti da se upusti u “duel“ sa velikim Nu{i}em i njegovom o{trom satiri~nom `aokom i komediografskim djelom u tri ~ina, s puno likova. Imamovi} je uspio da pronikne u pi{~evo djelo, da u ramu pozori{ne scene iskreno pro~ita Nu{i}eve dvosmi-

Dijagnoza vi{e nego dovoljna
Slijedi li se teza Hardta i Negrija po kojoj je “politi~ka sinteza socijalnoga prostora fiksirana u prostoru komunikacije“ (Empire), postat }e jasno u koliko je mjeri Imperija dominantna u svijetu koji svoju presliku pronalazi u @ivanovi}evu romanu. U tome se kontekstu mo`e promatrati i “smirenje“ koje nudi kraj Razbijanja: “Imperijalna ma{ina `ivi proizvode}i kontekst ravnote`e i/ili reduciraju}i kompleksnosti, pretvaraju}i se da u prvi plan stavlja projekt univerzalnoga gra|anstva, a u svrhu toga cilja intenziviraju}i efikasnost intervencije nad svakim elementom komunikacijskoga odnosa, sve vrijeme rastvaraju}i identitet i povijest na potpuno postmodernisti~ki na~in.” (Isto) Srbija je to~ki} u globalnome rasprostiranju imperijalne mo}i, Pink-televizija ma{inerija kojom se imaginarno i simboli~ko ugra|uju u tijelo biopoliti~ke mo}i, izgledi su za osloba|anje od njezinih ingerencija, bar {to se ti~e pesimizma @ivanovi}eva Razbijanja, minimalni. No ponekad je i dijagnoza vi{e nego dovoljna. Lijekovi su u novoj raspodjeli mo}i ionako u rukama globalno djeluju}e farmaceutske industrije.

Plakat predstave koji je kreirao Branko Dursum

slene reminiscencije. Mladom reditelju se mo`e malo zamjeriti za po~etnu dinamiku predstave, ali se iskupio vje{tim mizanscenom, naro~ito u iznad svega efektnoj zavr{noj sceni. Ukratko, ovo je njegov uspje{an debi na “daskama koje `ivot zna~e“.

I afi{a je va`na
Nema pravog uspjeha i dobrog rezultata bez tima, a u ovoj predstavi to je upravo gluma~ki ansambl u kojem su pojedinci nadma{ili i sebe same. Od “kapitena“ ~esto ovisi igra cijelog tima - u ovom slu~aju glave gluma~kog ansambla Aleksandra Seksana, koji izvrsno tuma~i lik sreskog na~elnika, Agatona Arsi}a, u penziji. No, on je i dalje na~elnik u Seksanovoj interpretaciji virtuozni prevrtljivac, iznad svega intere{d`ija... Seksanu je ovo mo`da i najbolja uloga do sada. Mirvad Kuri}, igraju}i trgovca Tanasija Dimitrijevi}a

duboko pronikav{i u njegov lik, a Sead Pandur u ulozi op}inskog ~inovnika je uvjerljiv - projekcija je to sada{njeg ~inovnika. Ermin Sijamija kao nezaposleni gra|anin pokazao kako i ozbiljan glumac mo`e biti dobar komi~ar, prefinjene geste. Mediha Musliovi} kao Vida, trgov~eva supruga, glumica je koja plijeni i stasom, i glumom, i glasom. Vrsnu gluma~ku ekipu ~ine i odli~ni: Alen Muratovi}, Aldin Omerovi}, Amra Kapid`i}, Sanela Papeljak, Vedrana Seksan, Alma Terzi} i Nisveta Omerba{i}. Da bi Nu{i}evo djelo zablistalo na sceni, umnogome su doprinijeli kostimi Vanje Popovi}, dok je Josip Lovrenovi} ostvario funkcionalnu i slikovitu scenografiju, {to je predstavi dalo lijep ram. I na kraju, ne{to {to se rijetko pohvaljuje, a odlika je pravih ozbiljnih pozori{ta, njeno “ogledalce“ - afi{a ove predstave ~iji je urednik Gradimir Gojer, a desing i DTP Branko Dursum.

36
Zavr{io 21. animafest u Zagrebu

KUN

~etvrtak, 9. juni 2011. godine

Umjetnost

o`ivjele

DU[E
Mladen Bi}ani}
ad je dovr{io Mojsija, Michelangelo ga je navodno udario ~eki}em po koljenu i rekao: “Progovori!“ Mojsije je, prema uvjetima vlastite tehnologije, odgovorio {utnjom. Gepetto je tri stolje}a kasnije oti{ao dalje sa svojim neuljudnim izdjeljkom, ali ta zgoda pripada imaginariju devetnaestog stolje}a, a ne stvarnosti. Demijur{ka ~e`nja o kojoj govorimo ~ekala je tehnike dvadesetog stolje}a da postane mogu}a: nacrtano, zakrpano, saliveno i izdjeljano po~elo se micati, govoriti i odupirati svojim tvorcima tek kad su ljudi stvorili animirani film. Citat je iz uvoda kataloga ovogodi{njeg, 21. izdanja Svjetskog festivala animiranog filma, odr`anog u Zagrebu od 31. svibnja do 5. lipnja, a autor je Hrvoje Hribar, ravnatelj Hrvatskog audiovizualnog centra, ustanove bez koje bi organizacija takve jedne filmske priredbe bila nezamisliva. Animafest, njegovo dugometra`no izdanje, stigao je ove godine u Zagreb u jeku nekoliko jubileja: upravo je obilje`ena 50. godi{njica od dodjele prvog Oscara za neki film sa ovih prostora, naravno, rije~ je o kultnom “Surogatu“ i tada, jo{ u svijetu potpuno nepoznatom crta~u i animatoru iz isto~ne Evrope Du{anu Vukoti}u, ro|enom u Bile}i, a obilje`ava se i 55 godina od osnivanja Studija za crtani film pri Zagreb filmu i {esta decenija od prvog crtanog filma u Hrvatskoj Neugebauerovog ~uvenog “Velikog mitinga“.

Grand Prix osvojio film “Moj pas Tulip“ iz SAD-a

K

Filmu “Moj pas Tulip“, autora Paula i Sandre Fierlinger iz SAD-a, pripao Grand Prix 21. animafesta • To je nezaboravna pri~a o ljubavi ~ovjeka i psa u kojoj se gube veze sa stvarno{}u i svakodnevicom
broj zemalja), prikazani su i vrhunski animirani filmovi svjetski priznatih autora u programima “Svjetska panorama“ i “Cartoon D OR“, potom retrospektiva jednog od tako|er velikana animacije, Nizozemca Paula Driessena, a uprili~ene su i posebne projekcije crtanih filmova, kao i novi program “Kino za u{i“, u kojem su se odvrtjeli filmovi glazbenog sadr`aja, ali u ~ijem je sredi{tu opet animacija. Naravno, niti najmla|a publika nije ostala bez svojih, dje~jih filmova, dok je festivalski segment Animafest Pro bio namijenjen profesionalcima iz filma i animacije u cilju olak{avanja produkcije i distribucije animiranog filma u srednjoj i isto~noj Europi. No, kako to isti~e i sam direktor ovogodi{njeg Animafesta Daniel [ulji}, tako|er inficiran crtanim filmom jo{ od tinejd`erskih dana: “Kvaliteta zagreba~kog festivala uvijek je bila najvi{e vezana uz umjetnost. Autori su se uvijek ovdje osje}ali posebno i uvijek su voljeli do}i. Voljeli su taj obiteljski osje}aj, tu prisnost i povezanost najrazli~itijih nacija i autorskih stilova. Taj nivo omiljenosti Animafesta odr`ao se do danas...“ Filmovi u natjecateljskom programu, njih devet, tu neku na prvi pogled nepostoje}u i nevidljivu, a ipak tako prisutnu i sna`nu povezanost i bliskost autora i ovog festivala itekako odra`avaju, njihov sadr`aj, teme i poruke, svojom univerzalno{}u, o tome jasno govore. Dvije su zemlje na ovogodi{njem Animafestu, prvi put nastupile sa jednim dugometra`nim, cjelove~ernjim animiranim filmom. Iz Srbije je stigao Du{an Gaji}, ve} afirmirani strip-crta~ sa filmom “Technotise:Edit i Ja“, ra|enim u ~etiri animacijske tehnike, a smje{tenim u neko futuristi~ko doba - mjesto i vrijeme radnje je Beograd 2074. godine. Film je nai{ao na vrlo dobar prijem uglavnom mla|e publike, a sam autor }e re}i: - Ideja potje~e iz jednog teksta u Politikinom zabavniku o M formuli - kada bi uop}e bilo mogu}e da se ona napi{e, pojavio bi se jedan X koji bi zna~io `ivotnu energiju, odnosno ono {to mi nazivamo Bogom. Meni se to u~inilo kao prava znanstvena pokreta Gaudy Art i konceptualne fotografije. Tehnika je 2D kompjuterska, a sadr`ajno je vezan za suvremene teme iz kineske svakodnevice, ne bez humora i dopadljivosti iz tog nama ipak tako dalekog i stranog svijeta. [panjolska i Velika Britanija u koprodukciji proi-

na papiru a sadr`aj tako|er bajkovit i ma{tovit, primjeren `ivotu jednog neobi~nog ma~ka i njegovim pustolovinama.

Nagrade
Nagrade su pak pripale [vedskoj, autoru Tariku Salehu za film “Metropia“ i to specijalno priznanje `irija za tu mra~nu, tjeskobnu futuristi~ku pri~u iz bliske budu}nosti, sjajno nacrtanu i virtuozno ispri~anu, ~ija jeza i mrak ostaju dugo lebdjeti u kino-dvorani i nakon {to se upale svjetla. Publika se pak opredijelila za film “Kerity - ku}a bajki“ u produkciji Italije i Francuske, u re`iji Dominique Monfery, izuzetno {armantnu i dje~a~ki iskrenu i zavodljivu bajku o o`ivljenim likovima upravo iz bajki na{ega djetinjstva, ne bez neke sjete i `ala za tim vremenima kojima se tako ~esto `elimo vratiti kada, avaj, odrastemo. A tada je obi~no kasno. Najzad, Grand Prix 21. animafesta stru~ni `iri u sastavu Paul Drissen, David Silverman, svjetski poznat po Simpsonima i Dunja Jankovi}, ilustratorica i stripcrta~ica {to `ivi izme|u SAD i Hrvatske, dodijelio je filmu “Moj pas Tulip“. Autori su Paul i Sandra Fierlinger iz SAD-a, film je nastao prema istoimenoj knjizi J. R. Ackerleya i ostat }e kao nezaboravna pri~a o ljubavi ~ovjeka i psa u kojoj se gube veze sa stvarno{}u i svakodnevicom mada je film tu negdje zapravo i situiran. No njegova stvarna pozicioniranost je u tom neizrecivom {to se stvara u zajedni~kom `ivotu dva raznorodna bi}a, jednog psa i njegovog gospodara, u tim trenucima kada se vi{e ne zna tko je kome nadre|en ili podre|en, kada je jedino bitno ono {to se me|u njima zaista doga|a i {to ih odre|uje kao dva ravnopravna, jedno u drugo zaljubljena bi}a. Rekao bi simpsonovac David Silverman: “osnova je imati dobru pri~u“. Naravno, emocije se podrazumijevaju, a one niti na jednom Animafestu, festivalu {to idu}e godine slavi punih ~etiri desetlje}a postojanja, pa tako ni na ovogodi{njem, nisu izostale.

Specijalno priznanje pripalo Tariku Salehu za film “Metropia“

Vrhunski majstori
Animafest je doveo u Zagreb, slijede}i tradiciju i glas {to ga prati u okvirima svjetske animacije, niz ostvarenja vrhunskih majstora iz cijeloga svijeta. U natjecateljskom programu moglo se vidjeti devet filmova iz Srbije, Velike Britanije, [panjolske, Francuske, Kine, Belgije, Rusije, SAD-a, [vedske, Francuske i Italije (ponegdje je rije~ o koprodukcijama pa otuda toliko veliki

fantastika, jedan “catch“ dovoljan da se oko njega isplete cijela pri~a. Dvije godine smo radili na grafi~kom dijelu, pola godine na zvu~nom, a najvi{e je bila zastupljena 2D crtana i kompjuterska animacija, potom 3D, efekti i stop motion, i ta mje{avina tehnika i postupaka olak{ala nam je cijeli posao i izuzetno nas zabavljala... Gaji}ev film mo`da uskoro vidimo i u igranoj verziji budu}i da su Amerikanci otkupili prava za remake, ka`e autor. Prvi kineski dugometra`ni crtani film zove se “Piercing I“, a autor je Liu Jian, jedan od, kako ga navode, tipi~nih predstavnika kineskog umjetni~kog

zveli su film “Chico i Rita“, toplu, poetsku i d`ezom protkanu ljubavnu pri~u o jednom pijanisti i jednoj pjeva~ici autorskog trojca {to ga ~ine: Javier Mariscal, Fernando Trueba i Tono Errando. Iz Engleske sti`e i fenomenalan film “Dovi|enja gospodine Christie“, autor je Phil Mulloy, koji se ne libi odvesti svoje likove ~ak do pakla i natrag, dok nam Garri Bardin iz Rusije podastire svoju, crtanu verziju stare dobre Andersenove bajke o ru`nom pa~etu. @ivot jednog ma~ka“ naziv je pak filma {to ga potpisuju Jean-Loup Felicioli i Alain Gagnol, porijeklo se`e do Belgije i Francuske, tehnika crte`

~etvrtak, 9. juni 2011. godine

OSLOBO\ENJE

OGLASI
UNIVERZITET U SARAJEVU FILOZOFSKI FAKULTET U SARAJEVU

37

Na osnovu ~lana 242. Zakona o privrednim dru{tvima, ~lana 83. Statuta „Pobjeda“ d.d. Te{anj, ~lana 7. i 8. Poslovnika o radu Skup{tine dioni~ara i Odluke Nadzornog odbora o sazivanju Skup{tine dioni~ara broj: 1506/11 od 1.6.2011. godine, Nadzorni odbor objavljuje

OBAVJE[TENJE
O SAZIVANJU IX (devete) SKUP[TINE DIONI^ARA IX (deveta) Skup{tina dioni~ara „Pobjeda“ d.d. Te{anj, Fabrika pumpi i pre~ista~a, odr`at }e se 29.6.2011. godine (srijeda), sa po~etkom u 13 sati u prostorijama „Pobjeda“ d.d. Te{anj, na adresi: Bukva bb - Te{anj. Za Skup{tinu se predla`e slijede}i: na Skup{tini du`an je podnijeti pisanu prijavu neposredno u prostorijama Dru{tva, putem faxa ili preporu~enom po{iljkom. Prijave se mogu podnijeti najkasnije tri dana prije dana odre|enog za odr`avanje Skup{tine. Uz prijavu potrebno je prilo`iti fotokopiju li~ne/osobne karte. Obrasci prijave i punomo}i mogu se dobiti kod sekretara Dru{tva. Svim prijavljenim dioni~arima i punomo}nicima ovla{tena osoba }e izdati potvrdu o prijavi za u~e{}e i odlu~ivanje na Skup{tini, koju je dioni~ar, odnosno punomo}nik du`an predati Odboru za glasanje prilikom registracije na dan odr`avanja Skup{tine. Registracija prijavljenih dioni~ara i podjela materijala za glasanje vr{it }e se na dan odr`avanja Skup{tine najkasnije 20 minuta prije vremena odre|enog za po~etak rada Skup{tine. Prijedlozi dioni~ara: Dioni~ar ili grupa dioni~ara sa najmanje 5% dionica s pravom glasa ima pravo pisano predlo`iti izmjenu dnevnog reda i prijedloga odluka koje su upu}ene na Skup{tinu, te ima pravo predlo`iti svog kandidata za ~lana Nadzornog odbora i Odbora za reviziju. Prijedlozi se mogu dostaviti najkasnije osam dana od dana objavljivanja ovog obavje{tenja u dnevnim novinama. Dokazi o ispunjavanju uslova za imenovanje predlo`enih kandidate za ~lanove Nadzornog odbora i Odbora za reviziju mogu biti u originalu ili ovjerene kopije, a moraju se dostaviti najkasnije tri dana prije dana odre|enog za odr`avanje Skup{tine. Prijedlozi i dokazi se dostavljaju preporu~enom po{iljkom ili neposrednom predajom. Uvid u materijale: Dioni~ar/punomo}nik ima pravo uvida u sve materijale i prijedloge odluka koje su upu}ene na Skup{tinu, svakim radnim danom od 8 do 14 sati u prostorijama Dru{tva, na adresi: Bukva bb - Te{anj. Prijedlozi odluka objavljeni su i na web stranici: www.pobjeda-tesanj.ba Za ispunjavanje zahtjeva za uvid u skup{tinske materijale, prijem prijava i punomo}i i izdavanje potvrda o podnesenoj prijavi za Skup{tinu ovla{ten je sekretar Dru{tva: Bali} Sabahudin, bez ovla{tenja za tuma~enje materijala. Konatakt: tel. 032/650-514, fax. 032/650-771, email: sabahudin@pobjeda-tesanj.ba Napomena Dioni~ar/punomo}nik snosi tro{kove svog dolaska i u~e{}a na Skup{tini. Predsjednik Nadzornog odbora Me{i} Salih, dipl. oec.

Na osnovu ~lana 86. Zakona o visokom obrazovanju — Pre~i{}eni tekst („Slu`bene novine Kantona Sarajevo“ broj: 22/10.), ~lanova 68. i 72. Pravila Filozofskog fakulteta u Sarajevu — Pre~i{}eni tekst, ~lanova 24. i 25. Pravila studiranja za tre}i (III) ciklus studija na Univerzitetu u Sarajevu, Odluke Senata Univerziteta o saglasnosti za otvaranje tre}eg ciklusa studija iz sociologije broj: 01-38-2315/10 od 22. 9. 2010. godine, Saglasnosti Vije}a doktorskog studija od 7. 4. 2011. godine, Filozofski fakultet u Sarajevu, objavljuje

KONKURS
za upis kandidata TRE]EG CIKLUSA — DOKTORSKI STUDIJ na Filozofskom fakultetu u Sarajevu u akademskoj 2011/2012. godini I Konkurs se raspisuje za upis studenata u tre}i ciklus studija — doktorski studij koji se organizuje iz mati~ne oblasti sociologija, pod naslovom Savremena sociologija i globalizacijski procesi. Studij se organizuje u trajanju od tri godine, a njegovim zavr{etkom sti~e se nau~no zvanje doktor sociolo{kih nauka. II Pravo pristupa doktorskom studiju i podno{enje prijave imaju slijede}i kandidati: 1. Kandidati koji su stekli diplomu drugog ciklusa studija i akademsku titulu magistra ili ekvivalenta iz oblasti dru{tvenih nauka ste~enu na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. 2. Kandidati koji su stekli diplomu drugog ciklusa i akademsku titulu magistra ili ekvivalenta na drugoj visoko{kolskoj ustanovi u zemlji i inostranstvu. 3. Kandidati koji su stekli nau~ni stepen magistra po ranijem Zakonu o visokom obrazovanju, kojima se priznaje 60 ECTS bodova. 4. Kandidati strani dr`avljani prijavljuju se na konkurs pod istim uslovima kao i dr`avljani BiH uz uslov da dostave rje{enje o nostrifikaciji. Uz prijavu na konkurs kandidati su obavezni dostaviti: 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. Biografiju Diplomu o zavr{enom prethodnom obrazovanju (original ili ovjerenu kopiju) Rje{enje o nostrifikaciji (original ili ovjerena kopija) Uvjerenje o polo`enim ispitima iz prethodnog studija i pojedina~nim predmetima Izvod iz mati~ne knjige ro|enih Uvjerenje o dr`avljanstvu Potvrda ili neki drugi dokaz o poznavanju stranog jezika Uplatnicu od 40 KM u svrhu prijave na konkurs.

DNEVNI RED
1. Izbor predsjedavaju}eg Skup{tine i dva ovjeriva~a zapisnika; 2. Odluka o usvajanju izvje{taja o poslovanju Dru{tva za 2010. godinu, koji uklju~uje financijski izvje{taj i izvje{taje Nadzornog odbora, vanjskog revizora i Odbora za reviziju; 3. Odluka o na~inu pokri}a gubitka po financijskom obra~unu za 2010. godinu; 4. Informacija o Poslovnom planu za 2011. godinu; 5. Odluka o izmjenama i dopunama Statuta Dru{tva; 6. Odluka o izboru vanjskog revizora za 2011. godinu; 7. Odluka o utvr|ivanju prestanka mandata Odboru za reviziju; 8. Odluka o izboru i imenovanju Odbora za reviziju; 9. Odluka o utvr|ivanju prestanka mandata Nadzornom odboru; 10. Odluka o izboru i imenovanju Nadzornog odbora; 11. Odluka o davanju ovla{tenja za potpisivanje ugovora sa Nadzornim odborom i Odborom za reviziju. Skup{tinom, do izbora predsjedavaju}eg Skup{tine, predsjedavat }e prisutni dioni~ar ili punomo}nik dioni~ara sa najve}im brojem dionica sa pravom glasa. Utvr|ivanje kvoruma i rezultata glasanja vr{it }e Odbor za glasanje, u sastavu: ]osatovi} Elvedin, predsjednik i ~lanovi D`inali} Ismet i Suba{i} Almina, rezervni ~lan Saltagi} [emsa. Zapisnik na Skup{tini vodit }e sekretar Dru{tva Bali} Sabahudin. U~e{}e u radu i odlu~ivanju: Pravo u~e{}a u radu i odlu~ivanju Skup{tine ima dioni~ar koji se nalazio na listi dioni~ara kod Registra vrijednosnih papira 30 dana prije dana odr`avanja Skup{tine ili posljednjeg radnog dana koji prethodi tom roku ako on pada u neradni dan. U~e{}e u radu i odlu~ivanju Skup{tine dioni~ar mo`e ostvariti li~no ili putem punomo}nika. Punomo} se daje u obliku pisane izjave, potpisane od dioni~ara i punomo}nika i predaje se uz prijavu za u~e{}e na Skup{tini. Punomo} mo`e sadr`avati upute o na~inu glasanja kojih se punomo}nik du`an pridr`avati, a ako upute nije dobio, punomo}nik je du`an postupati s razumnom prosudbom u najboljem interesu dioni~ara. Na valjanost odluke Skup{tine ne uti~e to {to punomo}nik nije glasao po uputama ili u najboljem interesu dioni~ara. Punomo} se daje nakon objavljivanja ovog obavje{tenja u dnevnim novinama. Dioni~ar ili punomo}nik koji namjerava u~estvovati

III Nastava za studij }e se organizirati ukoliko se na konkurs prijavi najmanje 5 kandidata. U slu~aju da broj prijavljenih kandidata koji su stekli uvjete za upis bude ve}i od utvr|enog broja, izbor }e se vr{iti na osnovu rezultata postignutih na drugom ciklusu studija. IV Konkurs ostaje otvoren do 20. 9. 2011. godine. Prijave dostaviti na adresu: Filozofski fakultet u Sarajevu, Ulica Franje Ra~kog 1, sa naznakom „Prijave za upis na doktorski studij iz sociologije“ u zatvorenoj koverti. Obrazac prijave mo`e se preuzeti na Protokolu Filozofskog fakulteta u Sarajevu, soba 75, ili sa WEB adrese Fakulteta www.ff.unsa.ba.

Na osnovu ~lana 56. Zakona o prostornom planiranju i kori{tenju zemlji{ta na nivou Federacije BiH („Slu`bene novine Federacije BiH“, br. 2/06, 72/07, 32/08, 4/10, 13/10 i 45/10), Federalno ministarstvo prostornog ure|enja Objavljuje

Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine Hercegovačko-neretvanski kanton / županija

Bosnia & Herzegovina Federation of Bosnia & Herzegovina Herzegovina-Neretva Canton

za uvid u Glavni projekat pomo}nog objekta i vanjskog kupatila sa toaletom autor projekta: “Interprojekt“ d.o.o. Mostar, investitor: Esad Klepo 1. Na javni poziv mogu se javiti samo stranke u postupku izdavanja odobrenja za gra|enje pomo}nog objekta i vanjskog kupatila sa toaletom u Blagaju, na zemlji{tu ozna~enom kao k.~. br.7/80 (stari premjer), {to odgovara k.~. br. 828 (novi premjer) K.O. Blagaj, podru~je grada Mostara, u granicama historijskog gradskog podru~ja Blagaj progla{enog nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine, a u skladu sa ~lanom 56. stav 3. i 4. Zakona o prostornom planiranju i kori{tenju zemlji{ta na nivou Federacije BiH. 2. Na javni poziv stranke u postupku su du`ne da se izjasne u roku od osam dana, odnosno najkasnije 15 dana od dana objavljivanja poziva. 3. Ukoliko se stranka u postupku iz opravdanih razloga ne odazove na javni poziv za uvid u projekat, mo`e se o tome pisano izjasniti u roku od osam dana od dana objevljivanja poziva. 4. Stranke u postupku mogu uvid u Glavni projekat izvr{iti u prostorijama Federalnog ministarstva prostornog ure|enja, ul. Mar{ala Tita br. 9a u Sarajevu, od 10 do 14 sati, u roku 15 dana Broj: UPI/03-23-2-98/11

J AV N I P O Z I V

Ministarstvo trgovine, turizma i zaštite okoliša

Ministry of trade, tourism and environment protection

Na osnovu ~lana 29. Zakona o za{titi okoli{a („Slu`bene novine HNK“, broj: 7/04) Ministarstvo trgovine, turizma i za{tite okoli{a Hercegova~ko-neretvanskog kantona u saradnji sa investitorom GI „^imba“ d.o.o. Prozor poziva sve zainteresovane subjekte, nevladine organizacije i stanovnike naselja koji gravitiraju podru~ju gdje se namjerava izgraditi MHE ''Pojatine'' da uzmu u~e{}e u

J AV N O J R A S P R AV I
o ocjeni Studije o procjeni utjecaja na okoli{ u postupku izdavanja okolinske dozvole za izgradnju MHE „Pojatine“ instalirane snage 0,495MW sa godi{njom proizvodnjom 2,44 GWh. Javna rasprava }e se odr`ati u prostorijama Osnovne {kole ''[}ipe'' 29. 6. 2011. godine, sa po~etkom u 11 sati. Dnevni red: 1. Prezentacija zakonskog temelja u postupku izdavanja okoli{ne dozvole (predstavnik Ministarstva trgovine, turizma i za{tite okoli{a HNK). 2. Prezentacija Studije o procjeni utjecaja na okoli{ (predstavnik konsultanta i investitora). 3. Pitanja, diskusija, odgovori i obja{njenja. Dokumentacija za izdavanje okolinske dozvole dostupna je na uvid u prostorijama Kantonalnog ministarstva trgovine, turizma i za{tite okoli{a - Sektor za{tite prirode i okoli{a, ul. Bra}e Feji}a bb, Mostar. Primjedbe i sugestije u pisanoj formi dostaviti ovom ministarstvu, najdalje za 30 dana od dana javnog objavljivanja.

38

POMO] U KU]I
Balkonsko bilje

~etvrtak, 9. juni 2011. godine

OSLOBO\ENJE

NOVOSTI I PREPORUKE

Prepustite se
Nosi prtljagu i topi kalorije
Ako se brinete kako }ete izgledati na pla`i, imamo dobre vijesti odlazak na godi{nji odmor topi kalorije podjednako kao intenzivno vje`banje u teretani. Nedavno istra`ivanje pokazalo je da putnici sagore blizu 500 kalorija prije negoli uop}e stignu na turisti~ku destinaciju, {to je isto kao sat vremena intenzivnih kardio-vje`bi u teretani. Sve se to posti`e kombinacijom u`urbanog pakiranja i no{enja te{ke prtljage, a ne iznena|uje podatak i da svako od nas u prosjeku tokom `ivota prenese 3.040 kilograma prtljage. ^etvrtina ispitanih ocijenila je no{enje prtljage najboljim oblikom vje`banja na godi{njem, dok blizupolovina ima osje}aj kao da su iza{li iz teretane u trenutku kada kona~no stignu na odredi{te.

ma{ti i bojama
Zasadite plavu lavandu i bijelu bakopu, surfiniju i osteospermum
Kako biste izbjegli stereotipe pri sadnji biljaka u cvjetne posude, bilo da su na balkonu ili dodatniukrasvrtu, prepustite se ma{ti i bojama. Kod nas su balkoni prepuni vise}ih pelargonija ili surfinija i svako ih mo`e sam iskombinirati, sve zavisi o afinitetima i `eljama. Prijedlog stru~njaka hortikulture je kombinacija kontrasta, ru`i~aste, `ute i zelene boje. Za one malo manje hrabre, predla`u i pastelne kombi na ci je pla ve i nje`no ru`i~aste boje. Cvije}e se odabire prema mjestu na kojem }e stajati, odnosno prema tome ho}e li ve}inom biti na suncu ili u sjeni. Uz to treba voditi ra~una i da biljke imaju neku visinu, popunjavaju posudu u koju se sade, a dobro je i da neka od njih pada. Dalija iz ove kombinacije daje visinu i popunjava posudu, sanvitalija i calibrachoa padaju, a tu je i padaju}i helychrisum, kojisvojimnje`nozelenim listovima malo umiruje cijelu kombinaciju. Dobra je i kombinacija surfinije i osteospermuma, kao i raznih trajnica i ljetnica koje cvatu. Mo`e se kombinirati i plava lavanda s bijelom bakopom. Predlo`ena kombinacija dobro }e uspijevati na sun~anom polo`aju, samo je va`no biljke dobro zalijevati i prihranjivati. Najbolje je zalijevati kasno nave~er, kako bi se biljke preko no}i oporavile i osna`ile za sljede}i dan. Mo`e se zalijevati u rano ujutro, ali treba izbjegavati zalijevanje po suncu. S obzirom na to da su u kombinaciji cvatu}e biljke, va`no je stalno ih prihranjivati. To zna~i da bi bilo dobro svaki dan pri zalijevanju dodati malo hranjiva. Tako je bolje nego da se prihranjuje jednom sedmi~no.

Jedite hranu bogatu vodom
Juhe i salate i ve}ina povr}a te lubenica donose osje}aj sitosti i manje kalorija. Zanimljivo da ispijanje vode dok jedete suhu hranu, nema isto djelovanje. Obrok je zato dobro po~eti juhom ili salatom. Kasnije }ete manje pojesti. Jedno istra`ivanje je pokazalo da oni, koji popiju dvije {oljice vode prije obroka br`e gube kilogrami nego drugi koji poku{avaju izgubiti na te`ini.

RECEPT DANA

MODA, STIL, TRENDOVI

LJEPOTA, KOZMETIKA

Favorit je boja koralja
Ovogodi{nje ljeto ima}e mnogo lijepih trendova, ali jedan od favorita je koraljna boja. Koraljna boja je odli~na zbog toga {to pristaje uz ve}inu tonova ko`e. Na modnim pistama smo mogli vidjeti mnogo ove boje, a ve} se i trgovine pune s njom. Koraljnu boju treba nositi uz minimalisti~ki trend i kombinirati je uz neutralne bolje. Uz nju nosite zlatni nakit, a otvori}ete je suptilnim dodirom tirkizne ili `ute.

^okoladno srce
za tijesto: 20 dag bra{na 10 dag maslaca 2 jaja 6 dag ~okolade za kuhanje 15 dag meda 6 dag kokosa 3 dl narand`ina soka 2 vanilin-{e}era 1 pra{ak za pecivo 1/2 ka{i~ice cimeta prstohvat klin~i}a u prahu naribana korica narand`e i limuna za glazuru: 10 dag ~okolade za kuhanje 7 dag meda 1 vanilin-{e}er 5 dag maslaca

Potrebno:

Priprema:
Maslac i med izmiksajte. Dodajte klin~i}, cimet, vanilin-{e}er te koricu limuna i narand`e. Umije{ajte otopljenu ~okoladu, `umanca i kokos. Od bjelanaca istucite snijeg. U mje{avinu s medom i maslacem naizmjence umije{ajte bra{no pomije{ano s pra{kom za pecivo, snijeg od bjelanaca i sok od narand`e. Smjesu izlijte u kalup u obliku srca. Pecite na 175 stepeni oko 40 minuta. ^okoladu otopite na pari, dodajte vanilin-{e}er, med i maslac. Izmije{ajte i ohladite. Pe~eni biskvit prema`ite pripremljenom glazurom.

Bronzeri terakota i lagana rumenila
Dolaskom ljeta te{ki puderi i jak makeup ustupaju mjesto bronzerima, koji u trenutku stvaraju privid preplanulog tena, laganim sjenilima i rumenilima. Najljep{e terakote ovog ljeta nudi ljetna kolekcija iz Guerlaina, gdje je sve podre|eno nagla{avanju `enske ljepote u punom smislu. Bronzeri u nekoliko nijansi, u kamenu i spreju, rumenila koja na najljep{i na~in nagla{avaju “novi“ ten te sjenila koja o~i lagano nagla{avaju. Pri kupovini bronzera najvi{e pa`nje treba posvetiti odabiru tona, koji najbolje odgovara va{oj puti. Ako ste svijetle puti, zaboravite na tamne tonove, birajte one koji }e va{u ko`u blago potamniti daju}i joj dodatni sjaj te prekrivaju}i nedostatke. Rumenila tako|er trebaju biti blaga, tek da lagano naglase obraze i boju.

~etvrtak, 9. juni 2011. godine

OSLOBO\ENJE

KORAK NAPRIJED
Premda je glavni fokus Zotaca na grafi~kim karticama, kompanija je me|u korisnicima poznata i po minijaturnim mati~nim plo~ama i ra~unalima. ZBOX mini PC je jedno takvo ra~unalo, a specifi~an je po tome {to u sebi nema Intelov ili AMD-ov, ve}VIA-in dvojezgreniprocesor Nano X2 izra|en 40-nanometarskim procesom. Dostupan je s procesorima brzine 1,2 ili 1,6 GHz, a dimenzije su mu 12x12x4 cm. Korisniku su na raspolaganju ~etiri USB-a (dva druge i dva tre}e generacije), DisplayPort, HDMI, eSATA i gigabitnimre`nikonektor. Tu je tako|erpriklju~ak za antenu s obzirom na to da je u ra~unalu integriran WLAN kontroler. Cijena i dostupnost jo{ nisu poznati.

39

Prema pisanju japanskih novina Nikkei business daily, Toshiba i Sony su u zavr{noj fazi pregovora vezanih uz ujedinjenje svojih odjela za proizvodnju malih LCD ekrana. Navodi se kako }e investicijski fond Innovation Network Corp of Japan investirati 100 milijardi jena (oko 1,24 milijarde USD) kako bi preuzeo 70 do 80 posto vlasni{tva u novoj kompaniji. Nova firma trebala bi razviti tehnologiju za masovnu proizvodnju OEL (organic electroluminescence) ekrana, koji donose ve}u razlu~ivost od LCD ekrana uz ni`u potro{nju energije. Kona~an sporazum o~ekuje se tokom ovog mjeseca.

Toshiba i Sony za LCD-ove

Nano X2 u ZBOX-u

Nvidia u rukama Microsofta

Microsoft i Nvidia imaju sklopljen zanimljiv ugovor ispunjen u ameri~koj Komisiji za vrijednosnepapire (SEC), pi{eInformationWeek. Microsoft u odre|enim uvjetima ima pravo preuzimanja, odnosno prvokupa ve}inskog paketa dionica Nvidije ili spre~avanja neke druge kompanije da u~ini istu stvar. Konkretno, ugovor stupa na snagu ukoliko se neko odlu~i za kupovinu 30 ili vi{e posto Nvidijinih dionica, odnosno za iste ponudi barem 3,4 milijarde dolara. Ugovor vu~e korijene jo{ iz dana razvoja Xboxa, kada je Microsoft licencirao Nvidijinu tehnologiju za konzolin grafi~ki procesor.

Proizvo|a~ igra}e periferije SteelSeries u saradnji s Blizzardom predstavio je nekoliko dodataka inspiriranih nadolaze}om igrom Diablo III. Prvi od njih je vizualno atraktivan headset s 50milimetarskim driverima, 18 ugra|enih LED-ica i izvla~ivim fiksnim mikrofonom. Slu{alice se s ra~unalom povezuju putem USB su~elja, a cijena }e biti 119,99 eura. Drugi komad hardvera je Diablo III mi{ simetri~nog dizajna s ukupno sedam tipki, opletenim kabelom i pozla}enim USB konektorom. Mi{ ima laserski senzor rezolucije 5.000 dpi, mat fini{ ku}i{ta te prigodnu grafiku i crveno osvjetljenje. O~ekivana cijena mi{a iznosi 69,99 eura.

SteelSeries za Diablo III

Sony predstavio dodatke za konzolu

3D paket za Playstation 3
Jedan od rijetkih 3D monitora s VA tipom matrice, jer ve}ina kompanija koristi one jeftinije
U`ivanje u virtualnom 3D igranju na ra~unarima je ve} stara stvar, no sada je ovaj trend preselio i na konzole. Na velikoj konferenciji za me di je te hno lo {ki gi gant Sony predstavio je nove dodat ke za svo ju kon zo lu Playstation 3. Rije~ je o 23,5in~nom 3D zaslonu i pripada ju}im akti vnim 3D nao~alama. Zaslon, zapravo glorificirani monitor, izveden je u odgovaraju}em stilu (crna plastika, oblik poput PSP-a, Playstation logo) te je temeljen na VA matrici rezolucije 1.920x1.080 piksela s LED pozadinskim osvjetljenjem. Zaslon je, tako|er, opremljen s prili~no pristojnim zvu~nicima koji se sastoje od dva 3-vatna visokotonca i 5-vatnog subwoofera. [to se ti~e mogu}nosti priklju~ivanja, korisniku je na raspolaganju par HDMI konektora te kompozitni konektori. Zanimljivo je da je ovo jedan od rijetkih 3D monitora

VLC Media Player 1.1.10
VLC Media Player je visoko portabilni multimedijalni player za razli~ite audio i videoformate, kao i DVD, VCD i razli~ite streaming protokole bez potrebe za eksternim kodeksima ili programom. Tako|er se mo`e koristiti kao server za unicast ili multicast stream u okviru IPv4 ili IPv6 kada su u pitanju mre`e {irokog propusnog opsega. VLC ima mo gu}nost re pro du kci je MPEG-1, MPEG-2 i MPEG-4/DivX fajlova sa hard diska, CD-ROM drajva, sa satelitskih kartica i nekoliko vrsta network stream-ova me|u kojima su UDP/RTP Unicast, UDP/RTP Multicast, HTTP, RTSP, MMS i drugih. Nova verzija donosi update za modplug eksterne biblioteke i odre|eni broj zakrpa.

Da li je E3 pregazilo vrijeme
s VA ti pom ma tri ce. Ve}ina kompanija naime koristi jeftinije TN matrice zbog br`eg vremena odziva. Sony se za VA matricu vjerovatno odlu~io primarno zbog {ireg ugla gledanja, {to postaje jako bitno ako zna mo da mo ni tor omo gu}uje ko ope ra ti vno igranje tako da svaki od dva igra~a vi di svo ju vlas ti tu sliku. Koristi se ista tehnologija kao za stvaranje iluzije 3D prostora, samo {to umjesto malo pomaknutih alterniraju}ih slika namijenjenih lijevom i desnom oku jednog korisnika, sistem naizmjeni~no prikazuje slike namijenjene dvojici razli~itih korisnika. Svaki od njih, naravno, na nosu mora imati aktivne 3D nao~ale. Kako bi popularizirao novu tehnologiju, Sony ove jeseni spomenuti 3D zaslon planira pro da va ti u pa ke tu s 3D nao~ala ma, HDMI ka be lom i igrom Resistance (ista podr`ava 3D i kooperativno igranje) po cijeni od 499 USD. Dodatni par aktivnih 3D nao~ala u ameri~kim du}anima }e se prodavati po cijeni od 70 dolara. Sony i Nintendo tro{e velike svote novca svake godine na odr`avanje E3 doga|aja u okviru kojeg predstavljaju svoje nove proizvode. U posljednjih 17 godina E3 izlo`ba videoigara je bila odsko~na daska za veliki broj igara koje su postale veliki hitovi kao i za veliki broj inovativnih konzola. Postavlja se pitanje da li ova izlo`ba i dalje ima onu te`inu i va`nost koju je nekada imala. Electronic Entertainment Expo je trodnevna konferencija koju odr`ava Entertainment Software Association, a o~ekuje se vi{e od 45.000 posjetilaca u toku ove godine, ali je iz godine u godinu vidljivo smanjenje zna~aja ove manifestacije.

Novi korisni servis

Apple podatke objedinjuje u iCloud
Apple je javnosti zvani~no predstavio novi servis nazvan iCloud, koji korisnicima omogu}ava da pristupe muzici, videosnimcima, fotografijama i drugim sadr`ajima s njihovih ure|aja gdje god se nalazili. Servis, koji zamjenjuje Appleovu uslugu Mo bi le Me, omo gu}ava be`i~no spa{avanje sadr`aja i pristup njima pomo}u raznih ure|aja, kao {to su iPhone, iPad, iPod Touch, Mac i PC. Bilo koja kupovina iz App Storea ili iBookstorea bit }e automatski preba~ena na iCloud, omogu}avaju}i joj pristup s bilo kojeg korisnikovog ure|aja. Isto se odnosi i na fotografije koje }e iCloud server ~uvati 30 dana. Svaka promjena na dokumentima spa{enim na iCloudu automatski }e biti izvr{e na i na svim dru gim ure|ajima. iCloud omogu}ava automatski backup za sve iOS ure|aje. Servis je potpuno integriran sa iTunesom i bilo koji kupljeni Appleov sadr`aj bit }e dos tu pan na dru gim ure|ajima bez ikakve dodatne naplate. Korisnici }e besplatno dobiti 5 GB prostora za njihovu po{tu, dokumente i backup. Mu zi ka, apli ka ci je i knjige kupljene sa iTunesa ne}e zauzimati ovaj slobodni prostor.

Adobe sigurnosno upozorenje
Kompanija Adobe je identifikovala novu slabu ta~ku koja ugro`ava Flash 10.3 kao i sve prethodne verzije za desktop i mobilne verzije za Android. Adobe je klasifikovao ovu prijetnju kao veoma ozbiljnu pa se svim korisnicima Flash Player 10.3 verzije preporu~uje nova, zakrpljena verzija. Ovaj exploit ugro`ava korisnike slanjem {tetnog linka koji je ugra|en u email poruku. Ovom prilikom Adobe je izdao i zvani~no saop{tenje u kojem se navodi da slaba ta~ka koja nosi oznaku CVE-2011-2107 mo`e biti iskori{tena radi preuzimanja kontrole nad ra~unarom korisnika ukoliko korisnik posjeti {tetni Web sajt.

40

OGLASI

~etvrtak, 9. juni 2011. godine
Prilog broj 3. U skladu sa ~lanom 4. Pravilnika o objavljivanju informacija i izvje{tavanju na tr`i{tu vrijednosnih papira, objavljujemo:

OSLOBO\ENJE

ENERGOINVEST, d.d. — SARAJEVO Ul. Hamdije ]emerli}a 2 Na osnovu odredbi ~lana 242. Zakona o privrednim dru{tvima (“Slu`bene novine F BiH”, broj: 23/99, 45/00, 2/02, 6/02 i 29/03 i 84/08 od 25. 12. 2008. godine), te Odluke Nadzornog odbora broj: NO — 654 /2011 od 3. 6. 2011. godine o sazivanju dvadesete Skup{tine dioni~ara, Energoinvest, d.d. — Sarajevo, daje

IZVJE[TAJ O DOGA\AJU KOJI BITNO UTI^E NA FINANSIJSKO POSLOVANJE EMITENTA
I - OP]I PODACI O EMITENTU - puna i skra}ena firma - adresa sjedi{ta - broj telefona i telefaksa, e-mail i web stranica; ENERGOINVEST, d.d. - SARAJEVO Hamdije ]emerli}a br. 2, 71 000 Sarajevo Tel.: (**387 33) 610355; 703301 Fax: (**387 33) 659618 generalmenager@energoinvest.com www.energoinvest.com Odluka o sazivanju XX (dvadesete) Skup{tine dioni~ara Energoinvest, d.d. - Sarajevo 3. 6. 2011. godine Nadzorni odbor Energoinvest, d.d. — Sarajevo na XXIX redovnoj sjednici odr`anoj 3. 6. 2011. godine donio je Odluku o sazivanju XX Skup{tine dioni~ara Energoinvest, d.d. — Sarajevo za 30. 6. 2011. godine. Za zasjedanje Skup{tine utvr|en je slijede}i dnevni red: 1. Izbor radnih tijela Skup{tine dru{tva, i to: 1.1. Predsjednika Skup{tine 1.2. Ovjerava~e zapisnika 2. Usvajanje godi{njeg izvje{taja o poslovanju (nekonsolidovani izvje{taj) Energoinvest, d.d. — Sarajevo za 2010. godinu, koji uklju~uje: - Finansijski izvje{taj Dru{tva - Izvje{taj vanjskog revizora - Izvje{taj Nadzornog odbora - Izvje{taj Odbora za reviziju 3. Dono{enje odluke o rasporedu dobiti Energoinvest, d.d. — Sarajevo za 2010. godinu 4. Dono{enje odluke o odobrenju izmjene Izjave o osnivanju dru{tva BH promet d.o.o. za trgovinu u R Hrvatskoj 5. Dono{enje odluke o razrje{enju ~lanova Nadzornog odbora Energoinvest, d.d. — Sarajevo 6. Dono{enju odluke o izboru ~lanova Nadzornog odbora Energoinvest, d.d. — Sarajevo

O B A V J E [ T E NJ E
O SAZIVANJU DVADESETE SKUP[TINE DIONI^ARA ENERGOINVEST, d.d. — SARAJEVO Dvadeseta Skup{tina dioni~ara Energoinvest, d.d. - Sarajevo }e se odr`ati 30. 6. 2011. godine (~etvrtak) u Sarajevu, u prostorijama poslovne zgrade Energoinvest, d.d. — Sarajevo, Hamdije ]emerli}a 2, objekat A, sala I u prizemlju, sa po~etkom u 14 sati. Za dvadesetu Skup{tinu dioni~ara Energoinvest,d.d. - Sarajevo utvr|en je slijede}i:

Dnevni red
1. Izbor radnih tijela Skup{tine Dru{tva, i to: 1.1. Predsjednika Skup{tine 1.2. Ovjerava~e zapisnika 2. Usvajanje godi{njeg izvje{taja o poslovanju (nekonsolidovani izvje{taj) Energoinvest, d.d. — Sarajevo za 2010. godinu, koji uklju~uje: - Finansijski izvje{taj Dru{tva - Izvje{taj vanjskog revizora - Izvje{taj Nadzornog odbora - Izvje{taj Odbora za reviziju 3. Dono{enje odluke o rasporedu dobiti Energoinvest, d.d. — Sarajevo za 2010. godinu 4. Dono{enje odluke o odobrenju izmjene Izjave o osnivanju dru{tva BH promet d.o.o. za trgovinu u R Hrvatskoj 5. Dono{enje odluke o razrje{enju ~lanova Nadzornog odbora Energoinvest, d.d. — Sarajevo 6. Dono{enju odluke o izboru ~lanova Nadzornog odbora Energoinvest, d.d. — Sarajevo Pravo u~e{}a u radu i odlu~ivanju Skup{tine imaju dioni~ari koji su se nalazili na listi dioni~ara kod Registra vrijednosnih papira u FBiH i to 30 dana prije dana odr`avanja Skup{tine ili posljednjeg radnog dana koji prethodi tom roku ako on pada u neradni dan. Dioni~ar ili grupa dioni~ara sa najmanje 5% ukupnog broja dionica mogu pisano predlo`iti izmjenu dnevnog reda ili prijedloga odluka u roku od 8 (osam) dana od dana objavljivanja ovog obavje{tenja. U radu i odlu~ivanju dvadesete Skup{tine dioni~ara Energoinvest, d.d. mogu u~estvovati svi dioni~ari u skladu sa Zakonom, li~no ili putem punomo}nika po osnovu pisane i ovjerene punomo}i. Svi dioni~ari, odnosno punomo}nici dioni~ara, du`ni su dostaviti prijavu za u~e{}e u radu i odlu~ivanju dvadesete Skup{tine dioni~ara Energoinvest, d.d, najkasnije 3 (tri) dana prije njenog odr`avanja. Prijava se podnosi neposredno ili preporu~enom po{tom na gore nazna~enu adresu. Punomo}nici su du`ni prilo`iti punomo} uz prijavu za u~e{}e u radu i odlu~ivanju Skup{ine, najkasnije tri dana prije dana odre|enog za odr`avanje Skup{tine. Svim prijavljenim dioni~arima, odnosno punomo}nicima dioni~ara, bi}e izdata potvrda o prijavi koju u~esnik obavezno predaje Odboru za glasanje najkasnije 30 minuta prije po~etka Skup{tine. Dioni~ar/punomo}nik je du`an Odboru za glasanje, odnosno ovla{tenoj osobi, predo~iti ispravu za osobnu identifikaciju, najkasnije 30 minuta prije vremena odre|enog za po~etak Skup{tine. Lista dioni~ara Energoinvest, d.d. i svi materijali koji se nalaze na dnevnom redu sa prijedlozima dostupni su dioni~arima u poslovnoj zgradi Energoinvest, d.d. — Sarajevo, Hamdije ]emerli}a br. 2, objekat A, sprat IV, soba 442 od 10 do 12 ~asova, prvi radni dan po objavljivanju ovog obavje{tenja. Sve dodatne informacije mogu se dobiti na telefon 033/ 703 - 332. Nadzorni odbor

II - PODACI O DOGA\AJU - navesti doga|aj iz ~lana 12. ili 13. Pravilnika o objavljivanju informacija i izvje{tavanju - datum nastanka doga|aja - kratak opis i razlog doga|aja

- potpis ovla{tene osobe odgovorne za potpunost i ta~nost informacija iz izvje{taja - mjesto i datum podno{enja izvje{taja i potpis osobe koja je sa~inila izvje{taj

Sarajevo, 7. 6. 2011. godine

Udru`enje „Obrazovanje gradi Bosnu i Hercegovinu“ Sarajevo, Dobojska 4, tel/fax 033/710-580 i 710-581, www.ogbh.com.ba

OBAVJE[TENJE KORISNICIMA BH LINE MRE@E
Obavje{tavamo korisnike da }e 9. 6. 2011. godine od 22 do 4 sata 10. 6. 2011. godine do}i do povremenih prekida i ote`anog rada BH Line mre`e na podru~ju op}ine Zenica, zbog radova na centrali. Zahvaljujemo korisnicima usluga na razumijevanju. BH Telecom

Na osnovu ~lana 29. Statuta Udru`enja „Obrazovanje gradi Bosnu i Hercegovinu“, Upravni odbor Udru`enja raspisuje

K O N K U R S
za dodjelu stipendija redovnim u~enicima srednjih {kola romske nacionalne manjine u Bosni i Hercegovini u {kolskoj 2011/2012. godini Uslovi za prijavljivanje kandidata na konkurs: - da su pripadnici romske nacionalne manjine Bosne i Hercegovine, - da su dr`avljani Bosne i Hercegovine, - da imaju prebivali{te u Bosni i Hercegovini, - da su redovni u~enici srednje {kole, - da ne primaju stipendiju po drugom osnovu. Stipendija se dodjeljuje iz donacije Fonda otvoreno dru{tvo Bosna i Hercegovina. Stipendija se za 100 u~enika dodjeljuje na period od 10 mjeseci u {kolskoj 2011/2012. godini. Stipendija iznosi 100,00 konvertibilnih maraka mjese~no. Kandidati na konkurs uz prijavu sa osnovnim li~nim podacima, adresom i brojem telefona obavezni su prilo`iti slijede}a dokumenta: 1. Uvjerenje o redovnom poha|anju nastave u {kolskoj 2011/2012. godini 2. Svjedo~anstvo o zavr{enom razredu u {kolskoj 2010/2011. godini (ovjerena kopija) 3. Izvod iz mati~ne knjige ro|enih (original ili ovjerena kopija) 4. Uvjerenje o dr`avljanstvu ne starije od {est mjeseci (original ili ovjerena kopija) 5. Prijava prebivali{ta (ne starija od 30 dana) 6. Ku}na lista (izjava ovjerena u op}ini) 7. Izjava da kandidat ne prima stipendiju po drugom osnovu (za maloljetne potpisuje roditelj/staratelj) 8. Dokazi o ekonomsko-socijalnom statusu doma}instva: - za zaposlene - potvrda o mjese~nim primanjima, - za penzionere - ~ek od posljednje penzije, - za nezaposlene ~lanove doma}instva - uvjerenje od Zavoda za zapo{ljavanje, - za korisnike socijalne pomo}i - uvjerenje Centra za socijalni rad, - za kandidate ~ije doma}instvo vodi samohrana majka/otac - uvjerenje od op}ine/op{tine, - za kandidate gdje se u doma}instvu redovno {koluje vi{e djece - uvjerenje od {kole za svako dijete, - druge dokaze o ote`anim uslovima `ivota doma}instva. Prijavu s dokazima o ispunjavanju uslova konkursa dostaviti li~no ili po{tom na adresu: Udru`enje „Obrazovanje gradi Bosnu i Hercegovinu“, Dobojska 4, 71000 Sarajevo, s naznakom „Prijava na konkurs - ne otvaraj“. Konkurs, nakon objavljivanja u dnevnim novinama „Oslobo|enje“, Dnevni avaz“ i „Nezavisne novine“, ostaje otvoren do 23.9.2011. godine. Izbor kandidata vr{it }e se komisijski, bodovanjem prema Kriterijima za dodjeljivanje stipendije korisnicima romske nacionalne manjine do 1.10.2011. godine, o ~emu }e kandidati biti pisano obavije{teni. U slu~ajevima kada je broj bodova izjedna~en, prednost u dodjeli imaju kandidati koji su stipendiju iz donacije Fonda otvoreno dru{tvo Bosna i Hercegovina koristili u {kolskoj 2010/2011. godini ukoliko uz prijavu prilo`e konkursom tra`ene dokumente. U slu~ajevima kada iz jedne porodice ima vi{e kandidata, stipendija }e se dodijeliti jednom kandidatu. Nepotpune i neblagovremene prijave ne}e se razmatrati.

OBAVJE[TENJE KORISNICIMA TELEKOMUNIKACIONE MRE@E
Obavje{tavamo korisnike da }e zbog radova na centrali, u no}i 8. 6./9. 6. i 9. 6./10. 6. 2011. godine, od 22 do 3 sata, do}i do povremenih prekida i ote`anog rada BH Line i BiHnet mre`e na pojedinim podru~jima op}ina: Velika Kladu{a, Bos. Krupa, Cazin, Sanski Most, Zenica, Zavidovi}i, Olovo, Kakanj, Vare{, Te{anj, Visoko, Mostar, Konjic, Travnik, Vitez, Bugojno, Gora`de, Tuzla, Lukavac, Ilid`a, Centar Sarajevo, Novo Sarajevo i Novi Grad Sarajevo. Zahvaljujemo korisnicima usluga na razumijevanju. BH Telecom

~etvrtak, 9. juni 2011. godine

OSLOBO\ENJE

OGLASI

41

Na osnovu ~lana 24. Zakona o dr`avnoj slu`bi u Federaciji BiH („Slu`bene novine Federacije BiH“ br. 29/03, 23/04, 39/04, 54/04, 67/05 i 8/06) i ~lana 1. Zakona o preuzimanju Zakona o dr`avnoj slu`bi u Federaciji BiH (''Slu`bene novine TK'', br: 12/10), Agencija za dr`avnu slu`bu Federacije Bosne i Hercegovine, u ime Op}ine Grada~ac, objavljuje

Na osnovu ~lana 24. Zakona o dr`avnoj slu`bi u Federaciji Bosne i Hercegovine (»Slu`bene novine Federacije BiH», broj: 29/03, 23/04, 39/04, 54/04, 67/05 i 8/06), Agencija za dr`avnu slu`bu Federacije BiH, a na zahtjev Gradske uprave Grada Sarajeva, objavljuje

J AV N I K O N K U R S
za popunu radnih mjesta dr`avnih slu`benika u Op}ini Grada~ac 4 / 262 01. Urbanisti~ko-gra|evinski inspektor u Odsjeku za inspekcije Op}inske slu`be za op}u upravu i bora~ko-invalidsku za{titu ...................................- 1 (jedan) izvr{ilac, 02. Stru~ni saradnik za poslove protokola i informisanje u Stru~noj slu`bi Op}inskog vije}a i op}inskog na~elnika ........................................................................- 1 (jedan) izvr{ilac, 03. Stru~ni saradnik za upravno rje{avanje u Odsjeku za urbanizam Op}inske slu`be za urbanizam, geodetske i imovinsko-pravne poslove......................- 1 (jedan) izvr{ilac Opis poslova: Opis poslova (pozicija 01, 02 i 03) sadr`an je u tekstu javnog konkursa, koji je objavljen na web stranici Agencije za dr`avnu slu`bu Federacije BiH www.adsfbih.gov.ba. Uvjeti: Pored op}ih uvjeta predvi|enih ~lanom 25. Zakona o dr`avnoj slu`bi u Federaciji Bosne i Hercegovine, kandidati trebaju ispunjavati i slijede}e posebne uvjete, utvr|ene Pravilnikom o unutra{njoj organizaciji, i to: Za poziciju 01. - VSS - VII stepen stru~ne spreme - zavr{en gra|evinski ili arhitektonski fakultet, - najmanje 3 (tri) godine radnog sta`a u struci, nakon zavr{ene VSS, - polo`en stru~ni ispit u struci. Za poziciju 02. - VSS - VII stepen stru~ne spreme - zavr{en fakultet dru{tvenih nauka, - najmanje 1 (jedna) godina radnog sta`a u struci, nakon zavr{ene VSS. Za poziciju 03. - VSS - VII stepen stru~ne spreme - zavr{en pravni fakultet, - najmanje 1 (jedna) godina radnog sta`a u struci, nakon zavr{ene VSS. Prijavljivanje na konkurs: a) Kandidati koji su evidentirani u Registru dr`avnih slu`benika Federacije BiH koji vodi Agencija za dr`avnu slu`bu Federacije BiH (postoje}i dr`avni slu`benici) prijavljuju se na konkurs dostavljanjem uredno popunjenog prijavnog obrasca Agencije (mo`e se preuzeti u prostorijama Odjeljenja Agencije za Tuzlanski i Posavski kanton, Slatina broj 2, 75000 Tuzla, ili na web stranici Agencije za dr`avnu slu`bu FBiH www.adsfbih.gov.ba). b) Ostali kandidati du`ni su dostaviti sljede}u dokumentaciju (original ili ovjerene kopije): 1. fakultetsku diplomu (nostrificirana diploma, ukoliko fakultet nije zavr{en u BiH ili je diploma ste~ena u nekoj od dr`ava nastaloj raspadom SFRJ, nakon 6.4.1992. godine), 2. potvrdu/uvjerenje o radnom sta`u u struci, nakon sticanja visoke stru~ne spreme, 3. uvjerenje o polo`enom stru~nom ispitu u struci (za poziciju 01.) 4. popunjen prijavni obrazac Agencije za dr`avnu slu`bu FBiH (mo`e se dobiti u prostorijama Odjeljenja Agencije za Tuzlanski i Posavski kanton, Slatina broj 2, 75000 Tuzla, ili na web stranici Agencije za dr`avnu slu`bu FBiH www.adsfbih.gov.ba). Kandidati koji dostave dokaz o polo`enom stru~nom upravnom ispitu, javnom ispitu za dr`avne slu`benike u institucijama Bosne i Hercegovine ili pravosudnom ispitu izuzimaju se od polaganja ispita op}eg znanja. Napomena: U slu~aju da Agencija ne raspola`e podacima koji se odnose na pojedine uvjete konkursa, kandidati koji imaju status dr`avnog slu`benika }e biti du`ni potrebne dokaze o ispunjavanju uvjeta konkursa dostaviti Agenciji u roku od 5 dana od dana prijema obavijesti Agencije kojom se tra`i dostavljanje dokaza. O datumu, vremenu i mjestu polaganja ispita op}eg znanja i stru~nog ispita kandidati koji ispunjavaju uslove konkursa bit }e obavije{teni putem web stranice Agencije za dr`avnu slu`bu Federacije BiH, www.adsfbih.gov.ba. Izabrani kandidati su du`ni u roku od 8 dana od dana prijema obavje{tenja o rezultatima konkursa dostaviti Agenciji sve dokaze o ispunjavanju uvjeta konkursa. Prijavu na konkurs, odnosno sve tra`ene dokumente treba dostaviti u roku od 15 dana od objave javnog konkursa u «Slu`benim novinama FBiH», putem po{te, preporu~eno na adresu: Agencija za dr`avnu slu`bu FBiH Odjeljenje Agencije za Tuzlanski i Posavski kanton Slatina broj 2, 75 000 Tuzla sa naznakom: ''Javni konkurs za popunu radnih mjesta dr`avnih slu`benika u Op}ini Grada~ac“ Nepotpune, neuredne i neblagovremene prijave ne}e se razmatrati. DIREKTOR Sead Maslo, dipl. iur.

J AV NI K O NK URS
za popunu radnih mjesta dr`avnih slu`benika u Gradskoj upravi Grada Sarajeva 06 / 448 01. Vi{i stru~ni saradnik za energetsku efikasnost Stru~na slu`ba gradona~elnika Grada Sarajeva .........................................................................- 2 (dva) izvr{ioca 02. Stru~ni saradnik - lektor za slu`bene jezike - hrvatski jezik i knji`evnost Stru~na slu`ba gradona~elnika Grada Sarajeva .......................................................................- 1 (jedan) izvr{ilac Opis poslova: Opis poslova (pozicija 01 i 02) sadr`an je u tekstu javnog konkursa, koji je objavljen na web stranici Agencije za dr`avnu slu`bu Federacije BiH www.adsfbih.gov.ba. Pripadaju}a osnovna neto pla}a za radno mjesto 01: 1.138,06 KM (2,40 x 474,19) Pripadaju}a osnovna neto pla}a za radno mjesto 02: 1.090,64 KM (2,30 x 474,19) Uslovi: Pored op{tih uslova predvi|enih ~lanom 25. Zakona o dr`avnoj slu`bi u Federaciji Bosne i Hercegovine, kandidati trebaju ispunjavati i slijede}e posebne uslove, utvr|ene Pravilnikom o unutra{njoj organizaciji, i to: Za poziciju 01. - VSS, VII stepen, zavr{en ma{inski ili arhitektonski fakultet, - najmanje 2 (dvije) godine radnog sta`a u struci nakon sticanja VSS, - zavr{en te~aj za energetskog savjetnika, - poznavanje rada na ra~unaru. Za poziciju 02. - VSS, VII stepen, zavr{en, filozofski fakultet - odsjek za bosanski, hrvatski i srpski jeziki knji`evnost naroda BiH, - najmanje 1 (jedna) godina radnog sta`a u struci nakon sticanja VSS, - poznavanje rada na ra~unaru Prijavljivanje na konkurs: a) Kandidati koji su evidentirani u Registru dr`avnih slu`benika Federacije BiH koji vodi Agencija za dr`avnu slu`bu Federacije BiH (postoje}i dr`avni slu`benici) prijavljuju se na konkurs dostavljanjem uredno popunjenog prijavnog obrasca Agencije (mo`e se preuzeti u prostorijama Odjeljenja Agencije za Kanton Sarajevo i Bosanskopodrinjski kanton, Ulica Hamdije Kre{evljakovi}a br. 19/V ili na web stranici Agencije www.adsfbih.gov.ba). b) Ostali kandidati du`ni su dostaviti slijede}u dokumentaciju (original ili ovjerene kopije): 1. fakultetsku diplomu (nostrificirana diploma, ukoliko fakultet nije zavr{en u BiH ili je diploma ste~ena u nekoj od dr`ava nastaloj raspadom SFRJ nakon 6.4.1992. godine) 2. potvrdu/uvjerenje o radnom sta`u u struci nakon sticanja VSS 3. dokaz o poznavanju rada na ra~unaru 4. dokaz o zavr{enom te~aju za energetskog savjetnika (pozicija 01.) 5. uredno popunjen prijavni obrazac Agencije (mo`e se preuzeti u prostorijama Odjeljenja Agencije za Kanton Sarajevo i Bosanskopodrinjski kanton Gora`de, u Sarajevu, Ul. Hamdije Kre{evljakovi}a br. 19/V, ili na web stranici Agencije www.adsfbih.gov.ba). Kandidati koji dostave dokaz o polo`enom stru~nom upravnom ispitu, javnom ispitu za dr`avne slu`benike u institucijama Bosne i Hercegovine ili pravosudnom ispitu izuzimaju se od polaganja ispita op}eg znanja. Napomena: U slu~aju da Agencija ne raspola`e podacima koji se odnose na pojedine uslove konkursa, kandidati koji imaju status dr`avnog slu`benika }e biti du`ni potrebne dokaze o ispunjavanju uslova konkursa dostaviti Agenciji u roku od 5 dana od dana prijema obavijesti Agencije kojom se tra`i dostavljanje dokaza. O datumu, vremenu i mjestu polaganja ispita op}eg znanja i stru~nog ispita kandidati koji ispunjavaju uslove konkursa bit }e obavije{teni putem web stranice Agencije za dr`avnu slu`bu Federacije BiH, www.adsfbih.gov.ba. Izabrani kandidat je du`an u roku od 8 dana od dana prijema obavje{tenja o rezultatima konkursa, dostaviti Agenciji sve dokaze o ispunjavanju op}ih i posebnih uslova konkursa. Prijavu na konkurs, odnosno sve tra`ene dokumente treba dostaviti u roku od 15 dana od objave javnog konkursa u «Slu`benim novinama FBiH», putem po{te, preporu~eno na adresu: Agencija za dr`avnu slu`bu Federacije BiH Odjeljenje Agencije za Kanton Sarajevo i Bosanskopodrinjski kanton, Ul. Hamdije Kre{evljakovi}a br. 19/V 71000 Sarajevo sa naznakom: „Javni konkurs za popunu radnih mjesta dr`avnih slu`benika u Gradskoj upravi Grada Sarajeva“ Nepotpune, neuredne i neblagovremene prijave ne}e se razmatrati. DIREKTOR Sead Maslo, dipl. iur.

42

FELJTON

ponedjeljak, 10. 9. juni 2011. godine ~etvrtak, januar

OSLOBO\ENJE

Duplo golo (18)

Religija i evropske integracije
Pi{e: Esad BAJTAL

Svaka pri~a o nacionalnoj ili vjerskoj samodovoljnosti u modernom svijetu, svijetu modernih globalizacija i integracija - la`na je. I objektivno, samodovoljnost prakti~no vi{e nije mogu}a, izuzev kao ideolo{ka fikcija povijesno nezrelih naroda i kultura
ji bi se mogli navesti, govore sami za sebe: Svijet koristi arapske brojeve. Nosi hrvatske kravate. Proizvodi na principimaTeslinih izuma. Evo i nekihdrugih, najnovijihprimjeraprakti~ne, nenamjeravane, a ve} postoje}eintegriranostisvijeta. Jedna knji{ka analiza video snimka one Bin Ladenove poruke od 7. oktobra2001. godinepokazujesljede}e: preko tradicionalne arapske odje}e, na Bin Ladenuje savremenamaskirnavojnauniforma. Karakteristi~noblijedeboje te uniforme otkrivaju njeno rusko porijeklo. S njegovelijevestrane, tik na dohvat ruke, prislonjen o zid neke pe}ine u dalekoj pustinjskoj zabiti, vidi se kala{njikov AK-47. Na desnoj Bin Ladenovoj ruci prepoznaje se elegantan sportski sat Timex. Veliki musliman Bin Laden dr`i u ruci moderni mikrofon. Njegova porukalansirana je u svijet uz pomo} satelitsketelevizije i moderneinternet tehnologije. Ni{ta od svega toganije ni islamsko ni muslimansko.

Za podsje}anje: terminomintegracija (lat. integrare, obnoviti, dopuniti, dodati ne{to cjelini kao njen bitan dio), ozna~avamo spajanje dijelova u jednu cjelinu; njihovopovezivanje, ujedinjavanje; ili prelazak iz nekog nesre|enog u sre|enostanje; iz kaosa u kozmos; iz nereda u red. Tradicionalno-mitolo{ki, biblijski, pa i znanstveno, Svijet je, kao ure|enastruktura, izvornonastao iz rasula i kaosa. A onda se, uz pomo} ~ovjeka, taj strukturalnikaosponovovratio u svijet, produciraju}i iz njegove ure|ene jednosti razli~itost Dr`ava, Religija, Nacija, Ideologija... A upravo one }e, u svojoj nesaglasnosti i samodovoljnosti, postati izvorpovijesnihnereda, nemira i rasapa svih vrsta. Stoga, integrirati u dru{tvenomsmisluzna~iupravo to: srediti, sjediniti, smiriti, ponovodovesti u prvobitni red, red ure|enog i stabilnog Svijeta. Nema ni reda, ni mira, ni stabilnosti bez uzajamnosti zajedni{-

tva i sinhroniziranog `ivljenja mno{tva idejno induciranih razlika. I to je prakti~no-politi~kismisao aktualnih napora da se Balkan postepeno integrira u Evropsku uniju u nastajanju. Ne zato {to nas neko voli ili ne voli, nego zato {to Evropa kona~no, i nakon svega (da pomenemo samo porazna iskustvaPrvog i Drugogsvjetskograta), `elibitimirna i stabilnazajednica razli~itih naroda, kultura i civilizacijskih vrijednosti.

Timex na ruci
Integracija ja~a svijest o svijetu kao jedinstvenoj cjelini. Ona u svojoj centripetalnoj sveobuhvatnosti sa`ima prostor i vrijeme; pribli`ava ljude jedne drugima. Svaka pri~a o nacionalnoj ili vjerskoj samodovoljnosti u modernomsvijetu, svijetumodernihglobalizacija i integracija - la`na je. I objektivno, samodovoljnost prakti~no vi{e nije mogu}a, izuzev kao ideolo{kafikcijapovijesnonezrelih naroda i kultura. Tri planetarna, od ~itavognizaprimjerako-

O autoru knjige “Duplo golo“ u Zeni~kim sveskama pi{e: BAJTAL, ESAD, Breza, studirao pedagogiju i psihologiju; filozofiju i sociologiju. Redovne i postdiplomske studije zavr{io u Sarajevu. Nesposoban da bude podoban, `ivi od pisanja. O Bajtalovoj najnovijoj knjizi, koju je 2010. godine objavila sarajevska izdava~ka ku}a Rabic, recenzent D`emal Sokolovi}, izme|u ostalog, ka`e: “Ne mo`e se knjiga eseja Esada Bajtala ~itati a da se nema makar predstava o njenom autoru. Mogao sam re}i: a da se ne pro~ita njen pisac, ali ne mogu, jer se pisac ina~e, a u ovom slu~aju ponaosob, ne da pro~itati. Zato ve} na po~etku ho}u da prepadnem ~itaoca: ne usu|ujte se ~itati ako niste spremni makar naslutiti ko je ovo {tivo napisao...” Autor je knjigu posvetio “mojoj Majci, u znak neizmjerne za hval nos ti {to je, umjes to pri ze mne re li gij ske ne trpeljivosti, u Vjeri tra`ila, na{la i vlastitim primjerom nam ukazala na neupitan smisao ljudskog zajedni{tva kao najvi{e `ivotne i eti~ke vrijednosti ^ovjeka.” I dodaje “Ponudio sam je dnom svom dugogodi{njem prija telju da bude urednik ove knjige i on je pristao. A zatim je, predomisliv{i se, odus tao, ne oba vi jes tiv {i me ni je dnom je di nom ri je~ju o tome. Uprkos toj gromovito simptomati~noj {utnji, ne{to je ipak re kao. Manje o knjizi, a sasvim nehotice, pa ipak mnogo vi{e, o vremenu u kome `ivimo. Upravo na tome sam mu bes kraj no zahvalan.”

Putnici kroz (ne)vrijeme: 50 godina Sarajevskih dana poezije (19)

Knji`evna nagrada Bosanski ste}ak
Iz Amerike u rodni grad Sarajevo vratio se knji`evnik Dario D`amonja, kojem su kolege priredile prijateljski do~ek • U Sarajevo se „vratio“ i knji`evnik Jakov Juri{i}, ali na`alost, u mrtva~kom kov~egu
Pi{e: Fadila Nura HAVER

gao biti „zaljubljen“? Jedino - u istinu, dakako.

Ono {to godinu 1998. ~ini va`nom za na{e putovanje kroz (ne)vrijeme Sarajevskih dana poezije je inicijativa Dru{tava pisa ca BiH o us ta nov lja va nju Knji`e vne na gra de Bo san ski ste}ak, koja bi svake godine bila dodijeljena istaknutom inostranom knji`evniku u okviru me|unarodne knji`evne manifestacije Sarajevski dani poezije. U osvrtu na ostala va`nija knji`evna de{avanja u ovoj godini, kulturne rubrike bilje`e da se iz Amerike u rodni grad Sarajevo vratio knji`evnik Dario D`amonja, kojem su kolege priredile prijateljski do~ek u Domu pisaca. O ovom amblematskom sarajevskom piscu govorili su Abdulah Sidran, Ivan Kordi}, Nikola Krsti}, Edin Avdi} i Marko Ve{ovi} - koji u podu`em eseju, izme|u ostalog, veli: Ho}u da ka`em: ako su D`amonji vlastiti `ivot i sop-

Grob koji traje
U Sarajevo se „vratio“ i knji`evnik Jakov Juri{i}, ali na`alost, u mrtva~kom kov~egu. Bisera Alikadi} napisala je tim povodom pjesmu Grob koji se ponavlja, s posvetom: Jakovu Juri{i}u, pjesniku, ubijenom 27. X 1993. To se zove „dobar posao“: mu~e ga, pa ga ubiju, onda ga zakopaju u Lukavici u plitku glinu, zatim ga otkopaju pa ti ga, mrtvog, neumrlog, prodaju za skupe pare. Sada je opet tu, me|u svojima, pet godina poslije. U krugu porodice, kolega i prijatelja, na groblju Sveti Josip u Sarajevu, sahranjen je pjesnik Jakov Juri{i}. U “grobu koji traj“’ … Jakov Juri{i} je u svojoj [koli stradanja zabilje`io: U meni se javlja neki poseban strah... ho}u li sti}i da napi{em ne{to o stradanju ljudi na Grbavici?

Jakov Juri{i}

Juan Goytisolo

stveno bi}e prozirni do kraja, jer su ogoljeni do korijena, zderani su sa njih svi velovi, i, zatim, ako ne `eli da mistifikuje ni{ta od onog {to se oko njega, sa njima, u nje mu zbi va, ako ne osje}ate, niti u jednom trenutku, da poku{ava napuhati zna~enje

vlastitog iskustva, ako uop{te ne misli da je biti Dario D`amonja jedna prekrasna i uzbudljiva stvar, nego, naprotiv, dr`i da je to ne{to {to ne bi nikom svom milom preporu~io da bude, ako u tom i takvom D`amonji pripovjeda~ vidi poglavito pus-

to{, ~emer, samo}u, memlu, odsustvo bilo kakvih opipljivih vrednota od kojih bi se i za koje bi se `ivjelo, naprosto ljudski stvor sazdan od samih poraza i osuje}enja, onda iskrsava pitanje: u {ta bi ovaj „biografski“ - a jeste biografski pisac, to mo-

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 9. juni 2011. godine

FELJTON

43

1357.

NA DANA[NJI DAN

U Pragu na Vltavi po~ela gradnja kamenog mosta koji je dobio naziv Karlov most, po imenu tada{njeg imperatora Njema~ko-rimskog carstva i ~e{kog kralja Karla IV. Prema predanju, datum po~etka gradnje odredili astrolozi.

bosanski kralj pan Toma{e uzdaju}i mo} kr{}an je, ot 1462.PosljednjisetaunupoMehmeduStjeske koalicivrhovi},kazao danak turskom sul II i priznao vnu vlast ugarskog kralja Matije I Korvina. Turci 1463. osvojili Bosnu i pogubili Stjepana. Neron

1672.
Nigdje bez kala{njikova: Osama bin Laden

Po|imo redom. Kala{njikovnijeislamskiproizvod. Ve} 40 godinaproizvodi ga na desetinetvornica u razli~itim zemljama {irom svijeta. Do sredinedevedesetihgodina20. stolje}a proizvedeno je vi{e od 70 milionakala{njikova. Kao sastavni dio vlastitog vojnog naoru`anja, kala{njikovkoristipreko 70 dr`avnih armija svijeta. ^ak se i Bin Ladenov idejni pobratim„VojaKala{njikov“ (Ko{tunica) slikao s njim. Timex je, tako|er, multinacionalnakompanija, s podru`nicama i prodajnim mjestima u 65 zemaljasvijeta i zapo{ljava preko 7.500 radnika na ~etirikontinentana{eplanete. A ko zna ~iji su tek mikrofon i kamerakojima je Bin Ladenovaporukasnimljena; tj. ~ija je tehnologijakojom je njegovaprijete}aporuka poslana u svijet i svijetu?

Globalno selo
Ve} gore re~eno jasno govori kako Bin Ladenova ideologija „~istog islama” nema nika-

kvog realnog oslonca ~ak ni u njegovoj privatnoj stvarnosti. Ona je samo jedna la`no-pragmatska, ideolo{ki tempirana pri~a, namijenjena njegovim neobrazovanim i zavedenim sljedbenicima. Upravo Bin Ladenov primjer pokazuje da nikakvasamodovoljnostprakti~no nije mogu}a ma koliko idejno bila zagovarana, kao u onom srpskom predratno-ratnom, masmedijski forsiranom, separatisti~ko-iredentisti~kom ideologemu po kome „Srbi vi{e nikad ni s kim ne}e `iveti zajedno” Svijet je toliko globaliziran . i integriran da mu ni sam Bin Laden, skriven negdje u nekoj pustinjskoj pe}ini, nije mogao uma}i. Jo{ manje Slobodan Milo{evi} i Vojislav [e{elj u svojim haa{kim i za odbranu tehnolo{kidobroopremljenim}elijama. Svijet macluhanovski precizno postaje jedno i nedjeljivo zajedni~ko mjesto svih („globalno selo”). Nekada lokalne religije postale su vremenom svjetske -

„religijesvijeta” I kao takverasu. te su danas, na razli~ite na~ine, po cijeloj planeti. MilionimuslimanaIstokadolaze na Zapad i u Evropu, ili kao ekonomskiimigranti, ili kao studenti `eljni dobrog znanja i modernogobrazovanja. Uklapaju se u zapadno-evropskisistem vrijednosti i `ivenormalan`ivot sredinekojaosigurava sve njihove `ivotne potrebe. No{en tim `ivotnimiskustvom, rastetrend kozmopolitske vizije sve manje nasilnog, a sve vi{e ravnopravnogsvijeta. Muslimaniupoznaju pozitivne elemente i prednosti zapadne civilizacije kao naprimjer: dobro razvijen ustavnisistem u slu`biza{titedignitetaobi~nog~ovjeka, gra|anina. Upoznaju socijalnu dimenziju kr{}anstva: karitativneinstitucije i filantropske programe pomo}i drugima {to izviru iz vjerskog(resp. kr{}anskog) osje}anja Evropljana. (Sutra: Evropa tra`i novi model)

Ro|en Petar I Aleksejevi~ Romanov, Petar Veliki, ruski car od 1682. do 1725, reformator ruske dr`ave i dru{tva. Osnovao Akademiju nauka, pokrenuo prve novine, pomagao razvoj privrede, otvaraju}i rudnike i manufakture, organizovao dr`avnu upravu i Rusiju podijelio na gubernije. Na u{}u Neve 1703. podigao novu prijestonicu Sankt Peterburg.

en prona za~ Stiven konstruktor U Njuka 1781.Ro|enson,gleskikuin`enjerloitikomotilava.goD`ord`slu 1823. osnovao prvu fabri lokomo va, a nje va lokomotiva vukla prvi putni~ki voz na svijetu, 1825, na pruzi Stokton-Darlington. Za Be~ki kongres, je sje od septem da su ga ve ke 1815.nilevr{enbradi1814, kacuskekorejivosazazvajeledaolipolesile da bi otklo poslje ce Fran luci i Na onovih ratova u evropskim zemljama. in janski voj vica apa~kog ^irikahua, vo|a Indija 1874.Umro nadiplemecinamaskovo|a Ko~iz,vojpoglanaca u borbama s bijelim seljeni i ameri~kom skom na jugozapadu SAD-a. brdu Neve od ve}ih ko govaca Tur 1875.Na prvihgoGradacsukodba Hersicenjataizbio sjenadancima u bosansko-herce va~kom ustanku. Us nak, zvan Nevesinjska pu{ka, brzo se {irio i za mjesec zahvatio i Bosansku krajinu. ri~ki kompo {lagera, muzi~kih dija brodvejskih 1892.Ro|enjeamena film.komezitoriKol Porter, autor mjuzikla koji su preni ti i Po zum kojim Ki likoj Bri taniji us pila godi 1898.Kinitpi1.santusporaHongkong naje99na Vena. Hon-gkong vra}en jula 1997. Bu vnim uda obo vla da Aleksandra Stambo kog, de 1923.Udnoggarskoj dr`agarske.lisNeromliliko rareZenamljosli--radni~kog naro saveza Bu ko dana po je prevrata, Stamboliski i njegovi saradnici ubijeni. sjedni{ An fa{isti~kog ve}a na dnog oslobo|enja slavi ni lo Za 1945.Predimovine tvovr{etiJugokonfisjekadoje,jena ro-- kon o konfiskaciji i iz nju ci osno vu kojeg je dr`ava preuzela imovinu Tre}eg rajha i jugoslovenskih dr`avljana koji su sara|ivali sa okupatorom.

68. Rimski car Neron izvr{io samoubistvo po{to ga je Senat proglasio neprijateljem naroda i osudio na smrt.

^arls Dikens

1870. Umro engleski pisac ^arls D`on Hafem Dikens, rodona~elnik socijalnog romana, jedan od najzna~ajnijih i naj~itanijih engleskih pisaca. Djela „Oliver Tvist“ „David , Koperfild“ .

Povodom 50. sarajevskih dana poezije, Ferida Durakovi} i Fadila Nura Haver pro~e{ljale su stotine dokumenata i slika, i{~itale brojne materijale koje bi malo ko od nas ikada pogledao, podsjetile nas na pjesme poetskih saputnika/sapatnika i prethodnika i sve to sklopile u ovu dragocjenu knjigu. Ali, najve}a vrijednost tog, uglavnom semplovanog materijala, povezanog vrlo inteligentnim opaskama koje imaju esejisti~ku vrijednost, nalazi se drugdje: u komparativnom diskursu koji su~eljava poeziju i historiju, u kojem su njih dvije, kao u muzici, melodijski i harmonijski isprepletene, pa ~ine jedinstvenu i sasvim autonomnu sliku jednog vremena i ljudi u njemu. Oslobo|enje }e feljtonizirati „ratni dio“ (pripremila Ferida Durakovi}) i „poratni dio“ (pripremila Fadila Nura Haver) Sarajevskih dana poezije, iz knjige koja je upravo objavilo Dru{tvo pisaca BiH, a {tampao sarajevski Bemust. Taj strah, ili slutnja, zrcali se (nevjerovatno!) ~ak u naslovu Juri{i}eve prve pjesni~ke zbirke, nastale davne 1972. godine: Grob koji traje. Sa ra jev ski da ni po ezi je 1999. godine dobit }e sasvim novo ruho, sve~arsku atmosferu: prvi put je dodijeljena me|unarodna Knji`evna nagrada Bosanski ste}ak. Upravni odbor Dru{tva pisaca BiH, na sjednici odr`anoj 19. marta 1999. godine, odlu~io je da prvi dobitnik ove nagrade bude knji`evnik Juan Goytisolo iz [panije. Iz pisma koje je predsjednik Dru{ tva pi sa ca BiH Ned`ad Ibri{imovi} uputio Juanu Goytisolou (ro|enom u Barceloni 1931. godine) vidljivi su osnovni kriteriji koji ravnaju odabirom laureata, ali i izborom pisaca koji }e gostovati na Sarajevskim danima poezije: (…) To je knji`evna nagrada, nagrada koju je zaslu`ilo Va{e knji`evno djelo, ali i priznanje i zahvalnost prijatelja za sve {to ste u~inili za Bosnu…

Luda~ka zona
Dakle, nagrada jeste prvenstveno knji`evna, ali ne i isklju~ivo. Ve} u prvoj poratnoj godini insistirali smo na nerazdvojivosti estetskih i eti~kih kriterija, koji }e uprav-

ljati umjetni~kim oblikovanjem Sarajevskih dana poezije. Poznavalac i prevodilac knji`evnog djela Juana Goytiso loa sa fran cus kog Asaf D`ani} u Slovu br.59/60 (april 1999) je napisao osvrt na roman Opsadno stanje, pod naslo vom Op sa da op sa da. Izme|u ostaloga, o ovom romanu ka`e: Novi roman {panskog romanopisca, pjesnika i esejiste Juana Goytisoloa pod naslovom Opsadno stanje mo`da je najradikalniji poku{aj ovoga svestranog pisca i intelektualca da predstavi novu mogu}u funkciju pisca i knji`evnosti. Roman zapo~inje posvetom stanovnicima Sarajeva, njegovim intelektualcima i piscima, kao i Susan Sontag, koja je Juana Goytisoloa i dovela u ovaj grad, a zavr{ava zbirkom poema pod naslovom Luda~ka zona. Izme|u je mje{avina tekstova koji, u ukupnoj strukturi romana, predstavljaju seriju ogledala {to iskrivljuju narativnu stvarnost, udvostru~uju}i po~etne sumnje u logiku polazne situaci je, ko ja je pros tor no ozna~ena inicijalom S., a personalno inicijalima J.G., samoga stvar no ga auto ra ko ji, me|utim, odbija taj status. (Sutra: Pjesnici odlaze…)

A. Fleming

Ju sla ja Bri nijom posti zum ko je lijska krajina 1945.dvigoglavispocisraVelikomjim taB.JuPrvai SAD-om podijeljena na je okupa one zone, A i potpala pod savezni~ku, druga pod jugoslovensku vojnu upravu. deri napali noj naj`e{}em bombar nog Vi 1972.BomVibartnamSAD-aradovanjuHaSjeveri Hajfongje-u tnama od po~etka je skog ta. Od slje ca erupci vul ni Pi na bo, Filipi nu oko 1991.ostatupobeznadidomonima,jepogikanalona pla100nilju-di, a 250.000 lo va. lumbijska poli ja uhapsila vo|u Kali ta {e naj 1995.KosinjadiHilberdroRocidrigesa Orehuelu, karfatela ve}eg svjetskog kata ge. Voj Ju vije i NATO-a Kumanovu po sali no-te 1999.PredjustavniciventpiskevojVojgoslapohni~kisasporaso-uzum o povla~enju goslo ske ske i licije Ko

1928. Engleski mikrobiolog Aleksandar Fleming prona{ao penicilin. Njegovo otkri}e iskori{}eno tek 10 godina kasnije, kada su ga Hauard Flori i Ernst ^ejn primijenili kao prvi antibiotik. Fleming, Flori i ^ejn 1954. podijelili Nobelovu nagradu za medicinu.

va. Time okon~ani vazdu{ni udari NATO-a na Jugoslaviju, a na Kosovu, na osnovu Rezolucije 1244 Savjeta bezbjednosti UN-a, raspore|ene me|unarodne snage, me|u njima najve}i broj vojnika iz zemalja ~lanica NATO-a. S povla~enjem vojske i policije sa Kosova po~eli masovno da odlaze i Srbi i Crnogorci.

ameri~ki va D`ord` Sigal, najpo sta 2000.Umroznatijih predjar vnika pop-arta.jedan od kis ski sud biv{u premi ku Be na Bu na go ne zatvora 2001.viPauzir tantopredtri osudidiooptu`enazbogjerodbicija--nja da se poja sudu kojim je za korup ju. Ivan okon~ao po skoj, posje zemlji. 2003.Papa 100. PavaotuIInekoj stranojsjetu Hrvatje meno didatki No lovu nagradu za mir Lejla Zana iz Turske 2004.Svogovrena robikanzbog ponjazazanostibesoslo-dbo|ena poslije 10 di je ve kur skim pobunjenicima.

Karl Bildt

1995. Lideri Evropske unije imenovali {vedskog diplomatu Karla Bildta za svog novog posrednika u biv{oj Jugoslaviji.

44

SPORT

~etvrtak, 9. juni 2011. godine

OSLOBO\ENJE

REPREZENTACIJA BiH Utorak je bio dan M u Zenici

Medunjanin i Maleti} na
pravom mjestu u pravo vrijeme
Medunjanin: Pobjeda je odgovor za poraz u Rumuniji Maleti}: Pogodak protiv Albanije kruna odli~ne sezone

Medunjanin je na~eo mre`u Albanije

Maleti} je “jedva pre`ivio“ radovanja nakon pogotka

Foto: M. TUNOVI]

K

ada BiH pobje|uje gotovo po navici u listi strijelaca o~ekujemo da vidimo imena Edina D`eke, Vedada Ibi{evi}a, ili pak Miralema Pjani}a i Zvjezdana Misimovi}a. Ipak, u susretu protiv Albanije igra~i odluke bili su Haris Medunjanin i Darko Maleti}. Medunjanin je i prije postignutog pogotka bio jedan od najboljih igra~a BiH u susretu protiv Albanije, a gol je do{ao samo kao nagrada za njegov trud.

Odgovor na poraz
“Pobjeda je odgovor za poraz u Rumuniji, jer ekipa je ba{ odi gra la ona ko ka ko smo mo`da trebali igrati u Bukure{tu. Sa ova tri boda napravili smo veliki korak ka drugom mjestu“, smatra Medunjanin, koji nije htio isticati svoj u~inak, ve} je dodao kako je za pobjedu nad Albanijom zaslu`an kolektiv... “Svi smo odigrali dobru partiju i sasvim je nebitno ko je dao gol. Eto, igrom slu~aja ja sam se na{ao tu, a mogao je biti D`eko ili neko drugi. Vidio sam golmana da je iza{ao i pogodio ta~no tamo gdje sam htio“, skromno obja{njava Medunjanin, koji tvrdi da nije bilo nervoze nakon prvog dijela u kojem je Albanija dr`ala nulu. “Vjerovali smo u sebe i znali smo da }emo za bi ti taj je dan gol, kao i u utakmici protiv Rumuna, koji su nas vodili na po lu vre me nu. I ta da smo u drugom dijelu postigli dva go la i ti me smo se vo di li i protiv Albana ca. Sad smo svi sre tni i sa dos ta op ti mi zma ~eka mo nas ta vak kva li fi ka ci ja.” A u nastavku, BiH igra dva susreta protiv Bjelorusije, ko-

ja je trenutno druga sa bodom vi{e od nas. Ukoliko `elimo dohvatiti drugo mjesto, onda ne smijemo 2. septembra izgubiti u Minsku, odnosno ~etiri dana poslije moramo pobijediti ovu istu reprezen ta ci ju u Ze ni ci. Pod sje}anja radi, Bjelorusi su ve} odi gra li dva su sre ta pro tiv Francuske i osvojili su ~etiri boda, ba{ onoliko koliko se mi nadamo protiv njih... “Da, moramo uzeti najmanje ~etiri boda. Kada budemo igrali u Minsku moramo se povu}i, jer vani ne mo`emo igrati, kao recimo protiv Albanije ku}i. I protiv Rumunije u Bukure{tu smo iza{li duboko i dali njima prostora za igru i tu smo pogrije{ili. Moramo odigrati kompaktno i poku{ati napraviti ne{to iz kontranapada. Istina, u ekipi nemamo mnogo defanzivaca, ali kada igra mo od go vor no, on da i ofan ziv ci mo gu mno go po mo}i u odbrani. Ne smijemo se otvoriti i moramo nau~iti da se branimo.” Ba{ kao i Misimovi} ili Pjani} i Medunjanin je ofanzivac, s tim {to ga Su{i} koristi kao ispomo} Rahimi}u na poziciji defanzivnog veznjaka... “Da jem sve {to mo gu od se be. Ni sam od bram be ni igra~, ali poma`em Rahimi}u koliko mogu, kako ne bi ostao sam. Znam da imamo dobre igra~e u ofanzivi i ne treba da se jo{ ja trpam u na pa du“, misli Medunjanin, ~iji je jedan izlet u na pad mo`da i pre su dio po bje dni ka. Ipak, ona smatra da je zapravo presudilo ne{to drugo... “Presudila je `elja za pobjedom, jer smo silno `eljeli ta tri boda i borili smo se za njih.” I dok je Medunjanin bio strijelac u prijateljskom susretu

Preostale utakmice
2. septembar
Albanija - Francuska Bjelorusija - BiH Luksemburg - Rumunija

Ku`e: BiH je ja~a od Bjelorusije
Josip Ku`e, selektor Albanije, rekao je kako }e njegov tim poku{ati u nastavku kvalifikacija da do|e do novih bodova i popravi svoju poziciju. Ako im se uka`e {ansa, poku{ali bi je iskoristiti. “Bosna je, za mene, kvalitetnija od Bjelorusije i u dvije utakmice sa njima mo`e napraviti zna~ajnu prednost koja vam mo`e donijeti to `eljeno drugo mjesto. Rumunjska se probudila i bi}e neizvjesna borba do kraja. U zadnjem me~u igramo protiv Rumunjske i nadamo se da }emo napraviti pozitivan rezultat, iskreno ne razmi{ljaju}i previ{e o vama“, pojasnio je Ku`e. Mi. D. protiv Slova~ke, za Maleti}a je gol protiv Albanije bio prvijenac, ~ime je samo zaokru`io odli~nu sezonu u dresu Borca, sa kojim je osvojio titulu prvaka BiH. “Za mene je 13. nastup o~ito sretan u reprezentaciji“ rekao , nam je u uvodu dobro raspolo`eni Maleti}, koji je jedva pre`ivio slavlje kod postignutog pogotka. Naime, svi reprezentativci, uklju~uju}i i neke sa klupe u jednom trenutku su bili na njemu slave}i pogodak... “Na kraju sam im rekao ustajte, jer nisam mogao disati“ smi, je se Maleti}, koji je sretan ponajprije {to je reprezuentacija, uprkos negativnoj atmosferi koja se stvorila nakon poraza od Rumunije, uspjela pobijediti. dvije-tri minute kod ispucavanja lopte i moram priznati da je unio nervozu u na{e redove. Me|utim, Medunjanin je pogodio u pravo vrijeme i na kraju smo zaslu`eno dobili. Naravno, sretan sam {to sam uop{te dio ove pri~e i {to sam dobio priliku biti uz reprezentaciju, pogotovo jer je ovaj pogodak kruna sezone. Odigrao sam dos ta do bro pro lje}e u dresu Borca, s kojim sam osvojio titulu, a na kraju se poklopi da pogodim i protiv Albanije. Uvijek dajem sve od sebe i nadam se da je to dovoljno“ priznaje nam Male, ti}, koji je jo{ jednom istakao kako je presretan zbog prvijenca. Na kraju svog izlaganja dodao je i to kako su svi u reprezentaciji svjesni da se protiv Bjelorusije moraju osvojiti ~etiri boda... “Ako ne mo`emo u Minsku odigrati remi i onda ih pobijediti u Zenici, onda i ne zaslu`ujemo i}i na EP. Kvalitetniji smo tim od njih, ali to trebamo dokazati na terenu“ sma, tra Maleti}, koji }e karijeru, s obzirom na to da mu je istekao ugovor, vjerovatno nastaviti u inostranstvu.
J. LIGATA

6. septembar
Luksemburg - Albanija BiH - Bjelorusija Rumunija - Francuska

7. oktobar

Rumunija - Bjelorusija Francuska - Albanija BiH - Luksemburg

11. oktobar

Francuska - BiH Albanija - Rumunija

MALETI] Svi smo bili pod pritiskom, a pobjeda je bila imperativ. Istina, u Bukure{tu smo razo~arali, ali sa ova tri boda imamo realne {anse za drugo mjesto MEDUNJANIN Vjerovali smo u sebe i znali smo da }emo zabiti taj jedan gol, kao i u utakmici protiv Rumuna, koji su nas vodili na poluvremenu. I tada smo u drugom dijelu postigli dva gola i time smo se vodili i protiv Albanaca

Kvalitetniji od Bjelorusije
“Svi smo bili pod pritiskom, a pobjeda je bila imperativ. Istina, u Bukure{tu smo razo~arali, ali sa ova tri boda imamo realne {anse za drugo mjesto, a ako nam se poklope neki rezultati, {to nije isklju~eno, mo`da i za prvo“ optimista je Maleti}, , koji smatra da je BiH prvi gol dala na vrijeme. “Njihov golman je krao po

~etvrtak, 9. juni 2011. godine

OSLOBO\ENJE

SPORT
BiH se pobjedom nad Albanijom vratila u igru za drugo mjesto

45

objedom nad selekcijom Albanije rezultatom 2:0 na Bilinom polju, nogometna reprezentacija BiH vratila se u igru za drugo mjesto u grupi i plasman na EP u Poljskoj i Ukrajini 2012. Iako poljuljanog samopouzdanja i boja`ljivog ulaska u susret u Zenici, izabranici selektora Safeta Su{i}a su, kako je me~ odmicao, igrali sve bolje i na kraju zaslu`eno slavili. U naredna dva susreta sa Bjelorusijom imamo priliku da do|emo do `eljene pozicije i mogu}nosti da kona~no jednom odemo na veliko takmi~enje. “Svi vjeruju u ove momke i plasman na EP. Utakmica sa Albanijom je bila u`asno te{ka. Trebalo se vratiti. Rekao sam momcima da od njih ne o~ekujem ~uda, da iza|u i daju tri, ~etiri, pet golova Albaniji. Dovoljno je bilo da damo taj jedan gol, a da ga ne primimo i do|emo do pobjede. Momci su dali sve od sebe. Nadam se da }e im mnogi oprostiti ono {to se desilo u Bukure{tu. Vjerovatno je to bio incident. Jer u 90 minuta kompletna ekipa je pala, bila

P

Su{i}: Niko me
Godinu i pol sam s ovim momcima i da sam i u jednom trenutku osjetio da postoji neki bojkot, ne bih bio ovdje. To nema veze s istinom, tvrdi Safet Su{i}

ne bojkotuje
Safet Su{i} i Emir Spahi}: Zagrljaj dovoljno govori o odnosu selektora i kapitena
Foto: M. TUNOVI]

anemi~na. Sad su pokazali da imaju karakter, `elju, htijenje i da vole ovaj dres sa dr`avnim grbom“ , kazao je nakon me~a selektor Safet Su{i}. Selektor Sau{i} zamolio je novinare da mu u budu}nosti ne postavljaju dva pitanja - Da li ima bojkota, i da li Misimovi} i Pjani} mogu igrati skupa u ekipi?! “Vjerujte, godinu i pol sam s ovim momcima i da sam i u jednom trenutku osjetio da postoji nekibojkot, ne bih bio ovdje. To nemaveze s istinom. Ima igra~a u na{ojreprezentacijikoji su strahovito te{kogkaraktera. Na primjer, na{ kapiten (Emir Spahi}, op.a.), ako ne zna{ s njim, mo`e{ da do|e{ u konflikt. A to je ~ovjek koji bi dao srce za ovu reprezentaciju. I nemojtemolim vas to potencirati kad toga nema. S druge strane, kad se ne igradobropostavlja se pitanje da li mogu Misimovi} i Pjani} igrati zajedno. Pjani} je igra~ koji mo`e da igra u svakojsvjetskojekipi. Misimovi} isto tako kad je spreman. U ovojutakmicinije bio najspremniji. Mislim da ima i nekoliko kila vi{ka, ali s njim}u da razgovaram“ is, M. DAJI] takao je Su{i}.

Nakon me~a protiv Albanije

Revan{-utakmice doigravanja za prvaka BiH za kadete

Bordo momci prvi finalisti
Sarajevo Borac 1 0
Stadion: ‘’Asim Ferhatovi} Hase’’. Gledalaca 200. Sudija: Goran Parad`ik (Ljubu{ki), asistenti: Darko Obradovi} (Stolac) i Dalibor Hrsti} (Ljubu{ki). Delegat: Damir [ari} (Tuzla). Strijelac: 1:0 - ^omaga (55). @uti kartoni: A. Muharemovi} (Sarajevo). SARAJEVO: E. Plakalo, Sadukovi}, A. Muharemovi}, Zuki}, Ra~i}, ]ulov, Danilovi}, Varatanovi} (od 60. Kli~i}), ^iva (od 80. [ahinovi}), A. Plakalo (od 65. Be{i}), ^omaga (od 75. Mujki}). Trener: Emir Karahmet. BORAC: Kajkut, Kuzmanovi}, Komljenovi}, \ur|i} (od 60. S. Savi}), Jotanovi}, Ivi}, Ze~evi}, Predragovi} (od 75. Vuji~i}), Savanovi}, O. Savi} (od 70. Bara{in). Trener: Stojan Malba{i}. Kadeti Sarajeva prvi su finalisti doigravanja za prvaka BiH. Oni su na olimpijskom stadionu Ko {e vo mi ni mal no, ali za slu`eno slavili protiv vr{njaka iz banjalu~kog Borca sa 1:0 i na-

Inzko je susret gledao u dru{tvu Ivice Osima

Foto: M. TUNOVI]

Inzko ~ekao D`eku, Spahi}a...
Visoki predstavnik za BiH Valentin Inzko ve} nekoliko puta se dokazao kao ljubitelj najva`nije sporedne stvari na svijetu. U vi{e navrata Inzka smo mogli vidjeti na fudbalskim predstavama {irom BiH, a tako je bilo i u utorak nave~er na Bilinom polju. Visoki predstavnik za BiH susret izme|u BiH i Albanije gledao je u dru{tvu predsjednika Komiteta za normalizaciju Ivice Osima, nose}i na sebi navija~ki {al bh. reprezentacije, a nakon zavr{enog me~a strpljivo je ~ekao bh. reprezentativce pojedina~no im ~estitaju}i pobjedu. Ipak, kao i ostali, najvi{e vre me na je pro veo sa D`ekom i Spahi}em, kako bi se mogao uslikati s njima, a oni su mu sa zadovoljstvom ispunili `elju.
J. Li.

Kadeti Sarajeva - prvi finalisti

kon remija u Banjoj Luci pro{le subote (1:1) postali prvi finalisti. Sarajevo je imalo vi{e od igre, ali su i gosti u dva navrata zaprijetili Sarajevu, ali je sjajni golman do ma}ih Emir Pla ka lo odli~no intervenisao. Gol odluke pao je u 55. minuti, kada je nakon solo prodora sa 17-18

metara {utirao ^omaga, a golman Milan Kajkut lo{e reagovao i lopta mu je kroz noge u{etala u mre`u. Sarajevo ~eka pobjednika susreta Sloboda - @eljeuni~ar i ve} u subotu }e biti gost u prvoj finalnoj utakmici, a naredne srijede doma}in.
S. SPAHI]

Oprostio se Ronaldo: Hvala vam na svemu
Legendarni napada~ Ronaldo nije se od dresa brazilske nogometne reprezentacije oprostio na na~in na koji je godinama odu{evljavao navija~e - pogotkom. Prijateljski ogled protiv Rumunije u Sao Paulu zavr{io je 1:0 u korist doma}ina golom Freda. Sastav Mana Menezesa slavio je zahvaljuju}i pogotku iz prvog poluvremena utakmice, me|utim, va`nije od njegovog gola, va`nije i od samog rezultata, dogodilo se nakon uvo dnih po la sa ta dvo bo ja. Tada je, naime, strijelac gola iz 21. mi nu te na pus tio te ren i do zvo lio da se pred svo jim navija~ima oprosti biv{i napada~ Barcelone, Real Madrida, Milana, Intera..., umirovljeni 34-go di{ njak ko jeg je Me|unarodna nogometna federacija (FIFA) tri puta progla{avala najboljim svjetskim nogometa{em. ‘’Oprostite mi, imao sam tri prilike, ali u posljednjih 15 minuta svoje karijere gol nisam uspio posti}i. Bila bi to mala nagrada za sve ono {to ste napravili za mene. Ogromno vam hvala na svemu, na tome {to ste me prihvatili kakav sam bio, zbog toga {to ste plakali kada sam i ja plakao, {to ste se smijali kada sam se i ja smijao. Hvala vam iz dubine mog srca’’, oprostio se Ronaldo od ne{to vi{e od 30.000 okupljenih na stadionu Pacaembu.

Kraj jedne velike karijere: Ronaldo nije postigao gol na opro{taju

Reuters

46

SPORT

~etvrtak, 9. juni 2011. godine

OSLOBO\ENJE

PLANINARSKI KUTAK

Dan planinara BiH u Lukavcu
Drugo kolo lige BiH u planinarskoj orijentaciji odr`ano na Deve~anima (Vla{i}) • Zdru`ena vje`ba svih stanica GSSPSBiH odr`ana je u parku prirode Tajan kod Zavidovi}a • Prijatelji prirode iz Jajca na Vla{i}u povodom Svjetskog dana okoli{a
Ure|uje: Ramo KOLAR Jaja~ki planinari na Velikom Vranu

• NAKON PAUZE OD DVIJE SEDMICE u ovome }emo broju pokupiti informacije iz toga perioda interesantne ~itateljima ove rubrike. Po~injemo s pohodom ~lanova jaja~kog kluba Prijatelji prirode na ^ardak po lo{em vremenu, kada je grupa, nakon silaska u Glamo~kom polju, dala se na branje gljiva. Narednog su vikenda napravili uspon na Vran (Ve li ki Vran 2.074m/n). U~e{}e je uze lo osam vrsnih planinara, a uspon je pro{ao izuzetno lijepo. • DAN PLANINARA BiH }e se odr`ati od 22. do 24. jula na lokalitetu Svatovac - Lukavac. Doma}in organizacije dana planinara je Planinarsko dru{tvo Svatovac ‘47. iz Lukavca. ^lanovi dru{tava su obavezni imati planinarsku legitimaciju za teku}u go di nu, jav lje no je iz PSBiH. • DRUGO KOLO LIGE BiH u planinarskoj orijentaciji odr`ano je na Deve~anima (Vla{i}). Nakon dva kola prvi je Magli} iz Gora`da. Plasman ekipa (`enskih i juniorskih) s Vla{i}a je sljede}i: 1. Centar II EmirSarajevo, 2. Centar Adna Sarajevo, 3. Koprivnica I Bugojno, 4. Centar I Namik Sarajevo i 5. Koprivnica i Naser Bugojno, izvijestio je vo|a ta kmi~enja Mu ha med Had`iabdi}. • TRENING-KONDICIONE

^lanovi stanica GSS-a iz BiH na vje`bi na Tajanu

Svjetski dan okoli{a na Deve~anima (Vla{i})

VJE@BE ~lanova GSS Stanice Sarajevo izvedene su na turi Sarajevo - Pazari} (620 m/nv) - Planinarski dom PD Pazari} Kraljevac - vrelo Kradenik - Djevoja~ka stijena - Strugovi (pokidana sajla) - Hranisava (1.965 m/nv) Bird`ina koliba - Salihagina bajta - Lokve - Sarajevo. Vrijeme kretanja: Pazari} - Hranisava 3h 50 min. Hranisava - Salihagina bajta 2 sata i 10 min. Prisutni: Adis Sabljica, Damir [ljivo, Amir Beganovi}, Ermin Kreponi} i Red`ep Grabus. Svi ~lanovi pokazali relativno zavidne kondicione sposobnosti, lo{i vremenski uslovi (vjetar i ki{a uz grmljavinu), slab odziv ~lanova. Danijel Dole`al vozilom na vje`bu dovukao i vratio gore navedene ~lanove, raportirao je Red`ep Grabus, vo|a vje`be. • ZDRU@ENA VJE@BA SVIH STANICA GSS-a Planinarskog

saveza BiH odr`ana je u parku prirode Tajan kod Zavidovi}a, a u organizaciji Komisije za GSS. Doma}in - GSS stanica Zavidovi}i. Prisustvovalo je osam stanica od devet, koliko egzistira u PSBiH (nije bila stanica Gornji Vakuf ) sa 63 ~lana. Prije vje`be, predsjednik Komisije za GSSPSBiH Red`ep Gra bus uru~io je 9 zna~aka i legitimacija za nove spasioce u stanici GSS-a Zavidovi}i, koji su nedavno polo`ili za registrirane spasioce, u sklopu projekta za razvoj turizma TAJAN, koji provodi Turisti~ka zajednica Ze-do kantona a finansira Evropska unija. Vje`ba je pokazala dobru suradnju me|u spasiocima. Istaknuta je potreba za dobivanje zajedni~kih frekvencija od Regulatorne agencije za komunikacije BiH. Ponovo se ukazalo na nedovoljnu opremljenost ve}ine

stanica GSS-a zbog nedovoljne podr{ke svih nivoa vlasti. Spasioci se razli~ito snalaze za tehni~ku opremu, sredstva za obuku i vje`be. • STAZA OD STANARA DO LJUBOV^I]A UNI[TENA pi{e nam na{a povremena suradnica Bisera D`idi}. U dijelu koji se spu{ta prema Ljubov~i}ima, skoro je nemogu}e hodati zbog isje~enih stabala, granja i {umskog otpada koji je prekrio markirani planinarski put. Iako je sje~a, o~igledno, u {ta smo se uvjerili pretpro{log i pro{log vikenda, izvr{ena nedavno, znaci erozije su o~igledni, jer obilne ki{e su ve} stvorile vododerine. Najesen }e se te{ko mo}i pro}i do Stanara, Hranisave, Opservatorije. • NA TRESKAVICI (VELIKI TRESKA^, 1.964 m) bili su nedavno ~lanovi PD @eljezni~ar iz

Sarajeva. Op{irnije u subotnjem prilogu Pogledi. • POVODOM SVJETSKOG DANA OKOLI[A, KPP Prijatelji prirode iz Jajca su bili na Vla{i}u proteklog vikenda. Bilo je blizu 200 u~esnika, prete`no |aka O[ “Berta Ku~era“. Pri polasku na put podijeljeno je i ne{to Ekobro{ura (dar Fondeka). Na vrhu Vla{i}a je obavljena nezvani~na promocija Fondeko - svijeta posljednjeg 33 broja. Po zavr{etku uspona na Paljenik i obilaska drugih predjela planine, u planinarskom domu Galica je uprili~eno dru`enje uz ro{tilj. • AKCIJA-VJE@BA SPELEOSPASAVANJA odr`at }e se u subotu u jami ^avljak, na istoimenom lokalitetu kod Sarajeva. Organizator vje`be je stanica GSS-a Zavidovi}i, a u~e{}e }e uzeti i ~lanovi svih stanica GSS-a.

Bh. reprezentativac mijenja sredinu

Mehmedalija Bajri}, veteran ravnopravan sa mladi}ima

Goran Ikoni} seli u Tursku
Ko{arka{ki reprezentativac BiH Goran Ikoni}, nakon zavr{etka finalne serije koju igra sa Krkom protiv Union Olimpije, preseli}e u Tursku u svoj novi klub Pinar Karsiyaku iz Izmira, za koji je potpisao na dvije godine. Veliki je, dakle, udio Ikoni}a u najboljoj sezoni u istoriji Krke kada su u finalu Eurochallenga savladali Lokomotiv Kuban sa 83:77. U ovom takmi~enju prosje~no je zabijao 13,1 poen, dok je u NLB ligi imao prosjek od 10,7 ko{eva po utakmici. Ko{arka{i Pinar Karsiyake su ove sezone igrali dosta zapa`enu ulogu u {ampionatu turskog prvenstva, gdje su prvi dio sezone zavr{ili na odli~nom petom mjestu. U doigravanju su ispali od Efes Pilsena.

Evergreen Bajra
Na Pojedina~nom prvenstvu BiH u atletici za seniore u BanjojLuciveteranMehmedalija Bajri} osvojio je odli~no drugo mjesto (48.62 m) u bacanju kladiva, odmah iza doma}eg takmi~ara Miroslava Rogi}a. Taj podatak ne bi predstavljaoni{taposebno da popularniBajranije~etiridecenijestariji od Rogi}a i ostalih takmi~ara koji su bili u konkurenciji. Nakon{estizbacanihserija za seniorskoj konkurenciji, Bajri} je bacio jo{ tri sa veteranskomspravom(kladivo je te{ko 5 kg), te i tu postigao vrijedan rezultat od 54,50 m. Sa tom daljinom Bajri} se nalazi me|u {estoricom najboljih kladiva{a veterana trenutno u svijetu. S obzirom na to da mu je ovo biloprvozvani~noovogodi{njetakmi~enje i da mu se forma uspinje, za o~ekivati je da na{ najuspje{nijiatleti~ar- veteran (prvak Evrope 2008, dva puta evropski vice{ampion, ~etverostrukiprvakBalkana te ~etvrtoplasirani sa SP-a veterana2009. uLahtiju) bude i ove godinevisokorangiran.

Na Prvenstvu BiH u atletici vje~ni mladi} osvojio drugo mjesto

Mehmedalija Bajri}: Godine nisu va`ne

Bajri} je prijavljen za u~e{}e na SP za atletske veterane koje se ove godine u julu odr`ava u Sakramentu u Kaliforniji. Predsjednik Asocijacije atletskih veterana FBiH Zlatan Hrelja tim povodom izjavljuje: “Bajri} je, realno uzev{i, u naju`em krugu za medalju. Kada bi osvojio medalju, to bi bio historijski uspjeh - prva svjetska medalja u historijibh.atletike. Ali, {to narodka`e, dabogdak}eri da ta pa{auzme. Kao i uvijek problem je finansijske prirode, jer su potrebnazna~ajnasredstva, naro~ito za avio-karte. Bez jakogsponzora, od SPnemani{ta. Time bi propustili rijetku {ansu za medalju. I ja sam zvani~no pozvan da kao delegat atletskih veterana BiH uzmem u~e{}a u radu Generalne skup{tine - Svjetske asocijacije atletskih veterana. Ve} smo sad u vremenskom tjesnacu, a od para nema ni{ta. Ipak, ne gubimonadu do posljednjegtrenutka... Ako bude sre}e, bi}e i nafake.”
B. M.

~etvrtak, 9. juni 2011. godine

OSLOBO\ENJE

SPORT

47

Rukometne kvalifikacije: BiH - Ma|arska 19:22

NBA FINALE LeBron James totalno podbacio

I definitivno bez plasmana na EP
Dvorana Mladost u Visokom. Gledalaca:1500. Sudije. Peter Brunovski i Vladimir Canda (oba Slova~ka). Delegat: Vladimir Pendi} (Srbija). Sedmerci: BiH -, Ma|arska . Isklju~enja: BiH -8, Ma|arska - 6 minuta. BIH: [abanovi} (12 odbr), Bla`evi}, Sto ja no vi}, Har mandi} 2, Prce 3, Kele~evi} 6, Vranje{, Vra`ali} 3, S. Buri} 2, Ve li}, Ka ra~i} 1, Ma nji}, Me|i}, ^aki}, Savi} 1, \uki}. Selektor: Vojislav Ra|a. MA\AR SKA: Mi kler (16 odbr), Ancsin 1, Cszaszar 10, Grebenar, Halasz 2, Harsnayi, Herbert, Ilies 2, T. Ivancsik, Laluska, Lekai 2, Zubai 2, Schuch 2, Scolosci 1. Trener: Lajos Mochai. Rukometna reprezentacija BiH ostala je i bez teoretskih {ansi za plasman na EP 2012. Po ra zom u Vi so kom od Ma|arske sa 19:22 u utakmici 5. kola otpala je i zadnja nada o tome da se u posljednjoj kvalifikacionoj utakmici protiv Makedonije u Skoplju priredi iznena|enje i tako poku{a izboriti viza za Euro 2012. Igra na{e reprezentacije u si no}njoj uta kmi ci bi la je slaba, bez koncepta i s previ{e gre{aka tokom svih 60 minuta pa je poraz protiv fa vo ri ta bio ne iz bje`an. li vodstvo nego nisu mogli sti}i ni do izjedna~enja, dovoljno govori o odnosu snaga. Is ti na, bor be nost ni je izostala, ali je to bilo isuvi{e malo da bi se savladala prvoplasirana selekcija u grupi 1. Ma|ari su na otva ra nju me~a bili puno efikasniji i brzo poveli sa 3:0. Prvi pogodak za na{u reprezentaciju postigao je Prce u 7. minuti za 1:3. Bh. tim nije uspjevao da prona|e adekvatan na~in da poentira u napadu, dok je na{a odbrana bila itekako porozna pred atacima gostiju, a pogotovo Gabora Csaszara koji je ukupno postigao deset golova. Do kraja prvog dijela Ma|ari su uspjevali da odr`avaju vodstvo od dva do tri gola pa se na odmor oti{lo sa zaostatakom od 9:11. U nastavku gostuju}i tim je prebacio u brzinu vi{e i u 40. minuti vodio je sa 16:11, ~ime je pitanje pobjednika bilo odlu~eno. Bio je to kraj i posljednje nade da }e se do kraja me~a mo}i ne{to poziti vno pro mi je ni ti, {to se naposljetku i obistinilo. U posljednjoj utakmici kvalifikacija BiH }e u nedjelju u Skoplju gostovati kod selekcije Makedonije, koja je kao gost sa 31:25 sino} pobijedila Estoniju.
G. V.

Dirk Nowitzki: Nadigrao zvijezde Miamija

Reuters

Nowitzki ja~i od
temperature i Miamija
Unato~ igri s upalom sinusa, uz povi{enu tjelesnu temperaturu, ka{alj i ve} otprije povrije|en prst lijeve ruke, Dirk Nowitzki jo{ se jednom pokazao nezaustavljivim za ekipu Miami Heata. Dallas Mavericksi slavili su 86:83 pobjedu protiv floridskog sastava i izjedna~ili seriju koja se igra na ~etiri pobjede. Rezultat u velikom finalu NBA ligi trenutno je 2-2, a peta utakmica ponovno }e se odigrati u Dallasu. U posljednjih desetak minuta ~etvrte utakmice Dallasovi su ko{arka{i serijom 21-9 okrenuli rezultat i stigli do slavlja. Nowitzki je pritom ubacio deset poena (ukupno ubacio 21 ko{) i ostvario pet od svojih ukupno 11 skokova. Mavsi su pobjedom sprije~ili Heat da povede 3-1 u seriji {to je prednost koja u finalu NBA lige nikada nije nadokna|ena, te osigurali {estu utakmicu u Miamiju. I dok je Nowitzki briljirao u zavr{nici ogleda, zvijezda gostuju}e ekipe LeBron James u potpunosti je podbacila. Ubacio je James samo osam ko{eva ({ut 3-11) i tako nakon 433 uzastopne utakmice kraj susreta do~ekao s jednocifrenim brojem poena. Tako|er, u 90 dvoboja doigravanja nikad nije ubacio manje. Dwyane Wade je ubacio 32 za Miami, ali i proma{io slobodno bacanje 30 sekundi prije kraja kojim bi izjedna~io rezultat na 82:82. Uslijedilo je polaganje Nowitzkog, Wadeovo zakucavanje, dva precizno izvedena slobodna bacanja Jasona Terrya i Wadeovo lo{e dodavanje (u padu spa{avao zadnje polje) za Mikea Millera ~iji poku{aj trice za produ`etak nije niti dotaklo obru~.

Nikola Prce: postigao tri gola

GRUPA
1. Ma|arska 2. Makedonija 3. Estonija 4. BiH

1
5 5 5 5 5 2 2 0 0 1 0 1 0 2 3 4 137:103 137:136 127:143 109:134 10 5 4 1

REZULTATI BiH - Ma|arska Estonija - Makedonija

19:22 25:31

^injenica da nijednog trenutka izabranici selektora Ra|e ne samo da nisu ima-

Pred Evropsko timsko prvenstvo u atletici

BiH }e predstavljati 25 takmi~ara
Selektori mu{ke i `enske atletske reprezentacije BiH Neboj{a Matijevi} i Kada Deli} - Selimovi} odredili su sastav bh. tima koji }e u~estvovati na Evropskom timskom prvenstvu koje }e se odr`ati u Rejkjaviku 18. i 19. juna. Na{u dr`avu }e na ovom takmi~enju predstavljati 25 atleti~ara i atleti~arki. Mu{ku reprezentaciju ~init }e sljede}i atleti~ari: Adnan Malki} (110 m prepone, troskok i 4X100), Ilija Cvijeti} (400 m prepone, 4X100), Osman Junuzovi} (3.000 m zapreke), Said Huseinba{i} (100 m, skok udalj), Sa{a Kecman (200 m, 4X100, 4X400), Anel Tuka (400 m, 4X400), Du{an Babi} (800 m, 4X400), DarkoRosi} (1.500 m, 4X400), Dario Bjeljarevi} (3.000 i 5.000 m), Haris Selimovi} (skok uvis), Kemal Me{i} (bacanje kugle i diska), Dejan Mileusni} (bacanje koplja) i Miroslav Rogi} (bacanje kladiva). Kada Deli} - Selimovi} odlu~ila se za sljede}i sastav `enske selekcije: Ksenija Kecman (100, 200, 400 m, 4X100, 4X400), Selma Zrni} (800 m, 4X400), Biljana Cvijanovi} (1.500, 3.000 stipl, 4X400), Lucija Kimani (3.000, 5.000 m), @ana Bujak (skok udalj, 4X100), Melika Kasumovi} (troskok), Mladena Petru{i} (skok uvis), Gorana Te{anovi} (bacanje kugle i diska), Lejla D`ani} (bacanje koplja), Pa{a [ehi} (bacanje kladiva), Gorana Cvijeti} (100 m prepone, 400 m prepone, 4X100, 4X400) i An|ela Kova~evi} (4X100).
A. K.

Pobjeda bh. ko{arka{ica
@enska ko{arka{ka reprezentacija Bosne i Hercegovine je u sedmoj utakmici kvalifikacija za EP (B-divizija) sino} u Tirani savladala Albaniju sa 96:56 (23:16, 26:13, 19:10, 28:17). Bila je to ~etvrta pobjeda bh. ko{arka{ica, koje }e ove kvalifikacije najvjerovatnije okon~ati na tre}em mjestu, bez plasmana u A-diviziju. Najefikasnije u reprezentaciji BiH bile su Deura sa 18 te Stupar i Bejti} sa po 13 poena. U posljednjem me~u kvalifikacija BiH u subotu do~ekuje Luksemburg. U drugom sino}njem susretu u grupi Estonija je pobijedila [vicarsku sa 80:54.

48

OGLASI
UNIVERZITET U SARAJEVU ELEKTROTEHNI^KI FAKULTET U SARAJEVU Zmaja od Bosne bb Sarajevo

~etvrtak, 9. juni 2011. godine
UNIVERZITET U SARAJEVU ELEKTROTEHNI^KI FAKULTET U SARAJEVU Zmaja od Bosne bb Sarajevo

OSLOBO\ENJE

OBAVJE[TENJE
ADMIR ^ELJO, dipl. ing. el.
branit }e magistarski rad pod naslovom

OBAVJE[TENJE
AMRA IMAMOVI], dipl. ing. el.
branit }e magistarski rad pod naslovom

"FUNKCIJE BLOKADE U KOMPLEKSNIM URE\AJIMA RELEJNE ZA[TITE"
11. jula 2011. godine (ponedjeljak) sa po~etkom u 9 sati
u prostorijama Elektrotehni~kog fakulteta u Sarajevu sala S1 - prizemlje Pristup odbrani je slobodan. Magistarski rad mo`e se pregledati u prostorijama Elektrotehni~kog fakulteta u Sarajevu, svakog radnog dana od 10 do 13 sati, a najkasnije osam dana prije odbrane magistarskog rada. UNIVERZITET U SARAJEVU ELEKTROTEHNI^KI FAKULTET U SARAJEVU Zmaja od Bosne bb Sarajevo

"ANALIZA RAZLI^ITIH NA^INA REALIZACIJE ZA[TITE ETHERNET SAOBRA]AJA PRI PRIJENOSU KROZ SDH MRE@U"
12. jula 2011. godine (utorak) sa po~etkom u 10 sati
u prostorijama Elektrotehni~kog fakulteta u Sarajevu sala S1 - prizemlje Pristup odbrani je slobodan. Magistarski rad mo`e se pregledati u prostorijama Elektrotehni~kog fakulteta u Sarajevu, svakog radnog dana od 10 do 13 sati, a najkasnije osam dana prije odbrane magistarskog rada. UNIVERZITET U SARAJEVU ELEKTROTEHNI^KI FAKULTET U SARAJEVU Zmaja od Bosne bb Sarajevo

OBAVJE[TENJE
AMER KRIVO[IJA, dipl. mat. inf.
branit }e magistarski rad pod naslovom

OBAVJE[TENJE
OMER TANOVI], dipl. ing. el.
branit }e magistarski rad pod naslovom

"PRIMJENA NESIGURNIH PODATAKA NA NALA@ENJE ALGORITAMA NAJBOLJIH PERFORMANSI KORI[TENJEM SOFT HEAP STRUKTURE"
12. jula 2011. godine (utorak) sa po~etkom u 13 sati
u prostorijama Elektrotehni~kog fakulteta u Sarajevu sala S1 - prizemlje Pristup odbrani je slobodan. Magistarski rad mo`e se pregledati u prostorijama Elektrotehni~kog fakulteta u Sarajevu, svakog radnog dana od 10 do 13 sati, a najkasnije osam dana prije odbrane magistarskog rada. UNIVERZITET U SARAJEVU ELEKTROTEHNI^KI FAKULTET U SARAJEVU Zmaja od Bosne bb Sarajevo

"IDENTIFIKACIJA NELINEARNIH SISTEMA PRIMJENOM KARHUNEN-LOEVE TRANSFORMACIJE"
12. jula 2011. godine (utorak) sa po~etkom u 15 sati
u prostorijama Elektrotehni~kog fakulteta u Sarajevu sala S1 - prizemlje Pristup odbrani je slobodan. Magistarski rad mo`e se pregledati u prostorijama Elektrotehni~kog fakulteta u Sarajevu, svakog radnog dana od 10 do 13 sati, a najkasnije osam dana prije odbrane magistarskog rada. UNIVERZITET U SARAJEVU ELEKTROTEHNI^KI FAKULTET U SARAJEVU Zmaja od Bosne bb Sarajevo

OBAVJE[TENJE
ADNAN KU^, dipl. ing. el.
branit }e magistarski rad pod naslovom

OBAVJE[TENJE
ANIS MASLO, dipl. ing. el.
branit }e magistarski rad pod naslovom

"FAKTORSKA STRUKTURA FUNKCIONALNOG KVALITETA TELEKOMUNIKACIJSKIH USLUGA"
13. jula 2011. godine (srijeda) sa po~etkom u 10 sati
u prostorijama Elektrotehni~kog fakulteta u Sarajevu sala S1 - prizemlje Pristup odbrani je slobodan. Magistarski rad mo`e se pregledati u prostorijama Elektrotehni~kog fakulteta u Sarajevu, svakog radnog dana od 10 do 13 sati, a najkasnije osam dana prije odbrane magistarskog rada.

"DOPRINOS ANALIZI PROMJENE PARAMETARA VLAKNA ITU-T G.655 PRILIKOM INSTALACIJE"
13. jula 2011. godine (srijeda) sa po~etkom u 12 sati
u prostorijama Elektrotehni~kog fakulteta u Sarajevu sala S1 - prizemlje Pristup odbrani je slobodan. Magistarski rad mo`e se pregledati u prostorijama Elektrotehni~kog fakulteta u Sarajevu, svakog radnog dana od 10 do 13 sati, a najkasnije osam dana prije odbrane magistarskog rada. UNIVERZITET U SARAJEVU ELEKTROTEHNI^KI FAKULTET U SARAJEVU Zmaja od Bosne bb Sarajevo

UNIVERZITET U SARAJEVU ELEKTROTEHNI^KI FAKULTET U SARAJEVU Zmaja od Bosne bb Sarajevo

OBAVJE[TENJE
ZORAN CICO, dipl. ing. el.
branit }e magistarski rad pod naslovom

OBAVJE[TENJE
MIRZA HAMZA, dipl. ing. el.
branit }e magistarski rad pod naslovom

"PRIMJENA GEOGRAFSKIH INFORMACIONIH SISTEMA U MODELIRANJU, VO\ENJU I UPRAVLJANJU ELEKTRODISTRIBUTIVNIM SISTEMIMA"
13. jula 2011. godine (srijeda) sa po~etkom u 14 sati
u prostorijama Elektrotehni~kog fakulteta u Sarajevu sala S1 - prizemlje Pristup odbrani je slobodan. Magistarski rad mo`e se pregledati u prostorijama Elektrotehni~kog fakulteta u Sarajevu, svakog radnog dana od 10 do 13 sati, a najkasnije osam dana prije odbrane magistarskog rada.

''EVALUACIJA PERFORMANSI VI[EKANALNIH PRIJEMNIKA U PRISUSTVU MULTIPLIKATIVNIH SMETNJI OPISANIH VI[EPARAMETARSKIM FUNKCIJAMA RASPODJELE''
14. jula 2011. godine (~etvrtak) sa po~etkom u 10 sati
u prostorijama Elektrotehni~kog fakulteta u Sarajevu sala S1 - prizemlje Pristup odbrani je slobodan. Magistarski rad mo`e se pregledati u prostorijama Elektrotehni~kog fakulteta u Sarajevu, svakog radnog dana od 10 do 13 sati, a najkasnije osam dana prije odbrane magistarskog rada.

~etvrtak, 9. juni 2011. godine

OSLOBO\ENJE

OGLASI

49

Naziv po{te

Adresa

Radno vrijeme
pon-pet. 07-19 08-16,30 07-19 07-19 07-19 07-16 07-19 07-16 07-20 08-15 08-15 08-18 08-20 08-18 08-18 08-18 07-20 08-16 07-20 08-16 08-16 08-15 07-20 07-20 09-16 08-16 08-16 08-16 09-16 08-15 08-16 07-20 07-20 07-20 08-15 08-18 08-15 08-19 08-15 08-19 08-15 08-16 08-18 07-20 08-15 08-16 08-15 08-16 08-16 07-17 08-16 08-16 07-17 07-17 07-17 07-17 08-17 07-20 07-20 08-20 07:30-19 07:30-19 07:30-19 07:30-19 07:30-19 08-16 08-16 07:30-16 subota 07,30-15,30 07,30-15,30 07,30-15,30 07,30-15,30 07-14 07,30-15,30 07-14 07-20 08-15 08-15 08-18 08-18 08-18 08-15 08-15 07-20 07-20 08-15 07-20 07-20 09-16 09-16 08-15 07-20 07-20 07-20 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 07-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 nedjelja 09-19 09-20 -

Biha} Bosanska 3 Biha} Bosanskih Kraljeva Cazin Trg zlatnih ljiljana Velika Kladuša Ibrahima Mržljaka bb Bosanska Krupa Trg oslobo|enja 1 Bosanski Petrovac Bosanska 115 Sanski Most Banjalu~ka 2 Klju~ Kulina bana 11 Goražde Ferida Dizdarevi}a 3 Ustikolina Ustikolina Pra~a Trg Kemala Hrve bb Mostar Tekija bb Mostar Bra}e Feji}a bb Mostar Mar{ala Tita 51a (Sj. logor) Konjic Maršala Tita bb Jablanica Pere Bili}a 24 Sarajevo Obala Kulina bana 8 Sarajevo Maršala Tita 12 Sarajevo ^emaluša bb Sarajevo Patriotske lige 40 Sarajevo Livanjska 1 Sarajevo Višnjik 40 Sarajevo Zmaja od Bosne 88 Sarajevo Put života bb Sarajevo Grbavi~ka 1 Sarajevo Behdžeta Muteveli}a bb Sarajevo Džemala Bijedi}a 37 Sarajevo Safet bega Bašagi}a bb Sarajevo Zelene beretke 15 Sarajevo Trg solidarnosti 37 Sarajevo Safeta Hadži}a 107 Sarajevo Trg ZAVNOBIH-a 17 Sarajevo Bul. branilaca Dobrinje bb Ilidža Rustempašina 13 Hadži}i Hadželi 116 Vogoš}a Jošani~ka 32 Ilijaš 29. februara 4 Travnik Prnjavor 11 Novi Travnik Trg Zlatnih ljiljana bb Bugojno Nugle II Gornji Vakuf Javi} bb Fojnica Doktora Raljevi}a bb Donji Vakuf Ul. 14. Septembra Tuzla Aleja bosan. vladara 29 Tuzla Musala 2 Tuzla A. Herljevi}a 10 Tuzla Rudarska 37 Tuzla Bosne Srebrne bb Kalesija Oslobodilaca bb Živinice Maršala Tita bb Kladanj Patriotske lige 1 Banovi}i Banovi}i Lukavac Borisa Kidri}a bb Gra~anica M. Vehbi ef. Šemsekadi}a Srebrenik Kulina bana bb Grada~ac H. kapet. Gradaš~evi}a 23 Br~ko Bulevar mira bb Zenica Masarikova 46 Zenica Kralja Tvrtka I br. 2 Zenica Londža 83 Zavidovi}i Patriotske lige bb Kakanj Zgo{}anska 44 Maglaj S. Omerovi}a 8 Tešanj Trg Alije Izetbegovi}a Visoko ^aršijska 75 Vareš Put mira 15 Olovo H. kapet. Gradaš~evi}a bb Breza Hasana Kjafije 6

50

MALI OGLASI
NEKRETNINE
IZDAJEM stan 105m2, strancima zaposlenim, namje{ten, strogi centar, stan 60m2 — Skenderija, razne ku}e, extra opremljene za strance i poslovne mena|ere. Mob. 061/573-460. IZDAJEM poslovni prostor, centar, 76m2, I sprat, poslovni prostor, 125m2, visoko prizemlje, centar, cijena povoljna, poslovni prostor, Grbavica, 80m2. Mob. 061/573-640. IZDAJEM poslovni prostor, ul. Azize [a~irbegovi} PO2. Mob. 061/132-781 i 061/201-172. IZDAJEM u ku}i namje{ten stan 120m2 Vojni~ko Polje. tel. 033/898-081, 062/271-460. IZDAJEM dvosoban stan lijepo namje{ten sa centralnim grijanjem, Ul. Dobrinjske bolnice 4. Tel. 061/872-200, 062/840-100. IZDAJEM namje{ten stan 80m2 ekstra, M. Dvor kod Holidey inna. Tel. 061/897-959. IZDAJEM lijepo namje{ten stan u privatnoj ku}i uz naselje Breka sa posebnim ulazom. Tel. 538-364. IZDAJEM dvoiposoban namje{ten stan, u zgradi, ul. Bolni~ka, Breka, 500 KM. Mob. 061/142-704. IZDAJEM namje{tene stanove: Grbavica I-48m2, ^engi} Vila-64m2, cigla ne-52m2, stu den ti ma. Mob. 066/488-818. IZDAJEM stan u Brije{~u, Ul. Brezanska ~ikma 7. Tel. 033/672-946, 062/670485. IZDAJEM sobu blizu medicinskog i gra|evinskog fakulteta na Breki. tel. 033/205-396. IZDAJEM namje{tenu garsonjeru kod op{tine Centar. Tel. 061/413-780. IZDAJEM dvosoban prazan stan, 4 sprat, cen. grij. Ilid`a-Pejton, cijena po dogovoru. Mob. 061/277-524. IZDAJEM praznu garsonjeru 200KM kod velikog parka. Mob. 062/908-901. IZDAJEM namje{ten stan 50m2 od 15. juna 2011, Ferhadija. tel. 033/204086. IZDAJEM sobu mu{karcu kod Socijalnog. Tel. 033/659-895, 062/943-021. IZDAJEM trosoban polunamje{ten stan, strogi centar, phreko puta Unitika. tel. 061/205-235. IZDAJEM namje{ten jednosoban stan na Grbavici u stambenoj zgradi, II kat. tel. 061/167-930. IZDAJEM pos. prostor 17,5m2, Stari Grad, Austrijski trg, pogodan za sve namjene. Mob. 061/906-914. IZDAJEM ku}u cca 300m2, ul. Trebevi}ka, stambeno poslovna i sl, dvori{te, gara`a (daljinsko upravljanje), mogu}a je svaka vrsta dogovora. Tel. 061/161790, 033/263-190, dinatt80@hotmail.com IZDAJEM poslovni prostor 47m2 plus galerija, pogodan za vi{e namjena, u Hrasnom, ul. Azize [a}irbegovi} bb (blizu Robota). Tel. 033/202-590 i Mob. 061/157-677. IZDAJEM namje{tenu garsonjeru na Otoci. Tel. 542-623. IZDAJEM 2,4,6 krvetne apartmane u Podgori. Tel. 00385 21 625-065. GRBAVICA, dvosoban namje{ten stan, cen. grij. na du`i rok, studentima, samcima. Mob. 062/737-506. IZDAJEM poslovni prostor kod op}ine Stari grad, 25m2. Mob. 061/563-292. IZDAJEM poslovni prostor, plato Skenderija, 8,50m2. Mob. 061/480-207. IZDAJEM namje{tenu garsonjeru na Ko{evskom brdu. Cijena sa uklju~enim re`ijama 350 KM. Mob. 061/373-949 i 061/223-941. IZDAJEM namje{ten dvosoban stan 60m2, centralno grijanje, II sprat, Alipa{ino Polje. Tel. 062/633-248. DONJI Vele{i}i, izdajem namje{tenu garsonjeru za jednu osobu, poseban ulaz, eta`no grijanje. Mob. 033/200455. IZDAJEM jednoiposoban polunamje{ten stan, privatna ku}a, zaseban ulaz, na Bistriku. Mob. 061/928-632. IZDAJEM 2 stana po 80m2 u privatnoj ku}i, nenamje{teni, kod OHR-a. Mob. 066/798-776. IZDAJEM jednokrevetnu namje{tenu sobu, blizina hotela Bristol, cen. grij. kablovska TV. Tel. 652-293. IZDAJEM jednosoban stan konforan, Hrasno — Malta, na du`e vrijeme, namje{ten, centralno, kablovska, internet. Tel. 033/219-260 i 062/296-347. IZDAJEM jednoiposoban komforan stan, na du`e vrijeme, kod hotela Grand. Mob. 061/211-945. IZDAJEM poslovni prostor pogodan za kancelarije ili za ordinacije. Tel. 033/466-341, 062/823-739. IZDAJEM kancelarijski prostor 90m2 u centru grada pogodan za predstavni{tva, ordinacije i sli~no. Tel. 061/546246. IZDAJEM gara`u iza [umarskog fakulteta, preko puta kafi}a „Capuccino“. Tel. 061/145-122. IZDAJEM sobe za spavanje, no}enje 15KM na Ba{~ar{iji. tel. 061/192-059. TROSOBAN namje{ten stan, cen. iternet, 400 KM, stadion Ko{evo. Tel. 202-437, 061/226-493. IZDAJEM opremljen kancelarijski prostor blizu stanice sa antreom i ~ajnom kuhinjom, 30m2, ventilacija, cen. grij, cijena 600 KM. Mob. 061/170-461. IZDAJEM povoljno pos. prostor 11m2 Tr`ni centar Dolac Malta. tel. 062/789206. IZDAJEM na Ba{~ar{iji dvosoban stan namje{ten, Ul. Safvet bega Ba{agi}a 21 kod po{te, kablovska, satelitska, internet. tel. 062/055-305. IZDAJEM studentu jednokrevetnu sobu, upotreba kupatila i kuhinje. Mob. 061/746-389. IZDAJEM dvokrevetnu sobu, studenticama-studentima, Stari Grad, kod hotela Evropa, poseban ulaz. Mob. 061/530-598. SOBE kod hotela Holyday Inna, studenticama I god. mu{karce ne primam. Tel. 0038733214595, 0038762279428. HRVATSKA, ku}a na u{}u Neretve uz more, 200 m od pla`e, 70 mandarina, vez za bro di ce, ja hte. Tel. 0038520671943, 00385995769874. CENTAR, dvosoban namje{ten stan sa eta`nim grijanjem. Tel. 810-716. IZDAJEM jednosobni stan u Vele{i}ima. Tel. 033/666-492. IZDAJEM poslovni prostor 52m2 na Ba{~ar{iji. tel. 236-936. IZDAJEM gara`u na Marin Dvoru. Tel. 062/383-040, 445-515. IZDAJEM namje{ten stan 50 m2 na Dobrinji V. Tel. 00385 98 416-553. DVOSOBAN namje{ten stan, neboder kod Hitne pomo}i, izdajem za 2 studentice, 300 KM+re`ije. Tel. 667-435. STUDENT tra`i cimera (zasebna soba) kod Islamskog fakulteta. Mob. 061/958-368. IZDAJEM dvoiposoban polunamje{ten stan, [oping-grbavica, 400 KM. Mob. 061/344-365. IZNAJMLJUJEM sobu sa upotrebom kuhinje, Gornji Kova~i}i, ul. Trebevi~ka. Mob. 062/712-991. IZDAJEM gara`u, Marindvor-Centar. Mob. 062/253-712. KOD Vije}nice, Babi}a ba{ta, izdajem garsonjeru namje{tenu. Mob. 061/809763. IZDAJEM sobu sa 2 le`aja studentici ili radnici poseban ulaz, Hrasno. Tel. 654-883. IZDAJEM poslovni prostor 30m2, Ul. Valtera Peri}a 11. Mob. 061/205-235. IZDAJEM kancelarijski prostor 30m2, ^ema lu {a 4, cen tar stro gi. Mob. 061/205-235. CENTAR, sre|en apartman, Alipa{ina, kod Rajfajzen banke, lift, za jednu osobu, 500 KM. Mob. 061/205-235. VLA[I], nova godina, ku}a za 10 osoba, 300 KM na dan, parking, centralno. Mob. 061/214-868. IZDAJEM poslovni prostor, strogi centar, pogodan za vi{e namjena. Tel. 061/385-009. STRANIM dr`avljanima izdajem namje{tene stanove, Sarajevo — Ned`ari}i. Mob. 061/221-706. IZDAJEM gara`u, Ul. Fetaha Be~irbegovi}a 27 - Kvadrant. Tel. 677-582. IZDAJEM dvosoban namje{ten stan sa gara`om i parkingom, Sedrenik. Tel. 033/236-661, 063/284-933. IZDAJEM gara`u na Marijin Dvoru. tel. 445-515. IZDAJEM dva polunamje{tena stana u naselju Breka. Tel. 061/145-744. DVOSOBAN namje{ten stan, Hrasno, bra~nom paru ili studenticama. Mob. 061/420-208. IZDAJEM poslovni prostor, 32m2 na Grbavici. Mob. 061/865-158. IZDAJEM gara`u, Ul. Grada~a}ka 70, ^engi} Vila 2. Tel. 647-564. IZDAJEM jednokrevetnu sobu, Novo Sarajevo. Tel. 033/657-092. IZDAJEM namje{ten dvosoban stan u zgradi, Alipa{ino Polje. Tel. 532-800. IZDAJEM namje{ten dvosoban stan, parking, kod stadiona Ko{evo. Tel. 223957 i 061/360-278. IZDAJEM poslovni prostor, 40m2, Sarajevo. Tel. 062/760-139. IZDAJEM poslovni prostor 42m2, Dolina sunca, Mostar. Mob. 061/522815. IZDAJEM sobu studentu sa centr. grijanjem, tv kablovska kod @eljinog stadiona. Tel. 033/649-482. IZDAJEM adaptiran i opremljen stan, 65m2, kod ho te la “Bris tol“. Tel. 061/200-864. IZDAJEM gara`u, ul. Dr. Fetaha Be}irbegovi}a 27, pla}anje unaprijed. Tel. 677-582, 061/559-090. GARSONIJERA - centar, zaseban ulaz, kom ple tno opre mlje na. Tel. 061/150-362. IZDAJEM jednosoban namje{ten blizu centra, privatna ku}a. Tel. 212-563 od 16 do 20 sati. IZDAJEM prazan stan, 85m2, I sprat, centar. Tel. 611-882 od 19 do 21 sati. IZDAJE se prostor na Vojni~kom Polju, 60m2 pogodan za sve namjene. Tel. 061/864-248. IZDAJEM namje{ten trosoban stan, Vratnik, I kat u privatnoj ku}i, 650 KM. Tel. 061/526-343. POFALI]I blizu kampusa Fabrike duhana i OBN-a, izdajem dvosoban namje{ten stan, poseban ulaz, prednost studentice. Tel. 062/439-329 i 061/437719. IZDAJEM od 1.8. dvoeta`ni stan, ozbiljnim studenticama, Ul. Dalmatinska. Mob. 062/971-535. IZDAJEM pos. prostor plato skenderija C-36, 18m2, struja, klima, voda. Mob. 061/213-788. CIGLANE, poslovni prostor, 46m2, na dvije eta`e. Tel. 061/905-498. IZDAJEM namje{ten stan u ku}i, studenticama ili zaposlenim, Ba{~ar{ija. Mob. 062/857-389 i 534-667. IZDAJEM sobu, isklju~ivo djevojkama, na Ciglanama. Tel. 666-506. IZDAJEM namje{tenu garsonjeru u blizini Kampusa. Tel. 615-544.

~etvrtak, 9. juni 2011. godine

OSLOBO\ENJE

PRODAJEM staru bosansku ku}u na sprat, sa dvori{tem, kod Vije}nice, Ul. Telali 15, 95.000 KM, mo`e i zamjena za stan. Mob. 062/656-270. PRODAJEM stan u ul. Kralja Tvrtka br. 14/3, 77m2, cijena 200.000 KM. Tel. 058/483-561. GARA@A-Kranj~evi}eva ispod Konzima, vl. 1/1, povoljno, mo`e i iznajmljivanje. Mob. 061/869-396. VIKEND ku}a, Jablani~ko jezero, 330m2, opremljeno, povoljno, ku}a ]elebi}i — Konjic, 476m2, povoljno. Mob. 061/573-640. PRODAJEM ili mjenjam adaptiran stan, 46m2 u Neumu za Sarajevo, prodajem adaptiran stan 60m2 u Neumu, sve namje{teno, parking, dio ba{te, sve opremljeno, cijena povoljna. Mob. 061/573-640. PRODAJEM gra|evinsko zemlji{te sa dozvolom ispod tranzita, op}ina centar, 1.300m2 — njiva vo~njak, prodajem stan 42m2, Skenderija, novogradnja, stan u ul. Envera [ehovi}a, 56m2. Mob. 061/573-640. PRODAJEM razne parcele u federaciji i Republici Srpskoj, ku}a i lokal u centru Gora`da, 1/1. Mob. 061/573640. PRODAJEM ku}e: Soukbunar, Vasin Han, Gazin Han, Vratnik (kod Hendek d`amije), Ilid`a, Ilija{, Donja vogo{}a. Mob. 061/375-787. STANOVI: Dobrinja 54, 64m2 i 88m2, Ilija{ 73m2, Alipa{ino polje 53, 68, 71m2, Marin dvor 121 i 39m2, Pofali}i 40m2, Grbavica 131m2, ^engi} Vila 64m2, Hrasno 29m2. Mob. 061/375787. PRODAJEM poslovni prostor, 86m2, novogradnja, centar, visoko prizemlje, opremljeno za predstavni{tvo, agen ci je, os ta le na mje ne. Mob. 061/573-640. PRODAJEM povoljno ku}u u Novopazarskoj i ku}u u centru sa oku}nicom. Mob. 066/201-411. PRODAJEM stan, strogi centar, 64m2, IV sprat, plin sko gri ja nje. Mob. 066/201-411. ALIPA[INO, dvoiposoban 65m2 + balkon, individualni odomjer, useljiv, povoljno. Mob. 061/350-448. DOLAC Malta, jednosoban stan 37m2, ul. Ferde Hauptmana, V sprat, 75.000 KM. Tel. 061/890-979. PRODAJEM ili mijenjam, 2 ku}e, dvije {tale, su{nica, 6,5 dunuma zemlje uz cestu Pazari}-Resnik. Tel. 062/722007. PRODAJEM jednosoban stan 42m2, ul. Ive Andri}a br. 7/14. tel. 524-809. POLJINE 2.840m2 i devastirana, ku}a sa kompletnom infrastrukturom i odobrenjima gradnje. Mob. 061/608-962. PRODAJEM stan na Ilid`i — Pejton, ul. Bosanskih gazija br. 59, 49m2. Stan je u izuzetnom stanju i momentalno useljiv, cijena 78.400KM. Mob. 063/381947. PRODAJEM zemlji{te 4.000m2, Gornji Vele{i}i, 3km od `eljezni~ke stanice. Mob. 062/146-565. PRODAJEM dvosoban konforan stan u Ul. Grbavi~ka 56/4, 54m2, cijena 2000KM/m2. Tel. 061/528-169, 646281.

ZAMJENA
MIJENJAM vikend ku}u sa 2 dunuma zemlje, okolica Sarajeva za Hrvatsko primorje. Tel. 062/849-606. MIJENJAM dvosoban stan 52m2, Ul. Grbavi~ka, V sprat, lift, balkon za dvoiposoban u centru uz doplatu. Tel. 061/482-999. MIJENJAM trosoban za jednosoban — centar. Tel. 033/202-170. MIJENJAM - prodajem stan 43m2, potkrovlje, na Dobrinji V, do 60m2. Mob. 061/818-075. MIJENJAM staru bosansku ku}u na sprat, Ba{~ar{ija, Telali 15, kod Vije}nice, za odgovaraju}i stan, mo`e i prodaja. Mob. 062/656-270. MIJENJAM jednosoban stan na Dobrinji II za garsonjeru uz doplatu. Tel. 033/451-000. MIJENJAM u centru stan 70m2, II kat za dva odgovaraju}a. tel. 070210971. MIJENJAM stan 40m2 sve novo za straiju ku}u od Stona do Dubrovnika. Tel. 070210-971. MIJENJAM dvosoban 47m2 stan, ustakljen balkon za jednosoban. Tel. 062/256-203. MIJENJAM stan na Marijin Dvoru, I sprat, adaptiran 70m2 za Dubrovnik. Tel. 061/211-303. MIJENJAM stan 69m2 Marijin Dvor, I sprat, adaptiran za Dubrovnik. Tel. 061/211-303. MIJENJAM ku}u u Kne`ici kod Prijedora za ku}u u Zenici. Tel. 061/892323.

POTRA@NJA
POTREBAN poslovni prostor za ugostiteljstvo, mo`e i polunamje{ten. Tel. 062/619-179. POTREBNO vi{e stanova, ku}a za pro da ju i iznaj mlji va nje. Mob. 061/573-640. HITNO unajmljujemo veliki, luksuzan stan, cca 150 - 200m2, (u`i dio grada, centar, Grbavica ili M. Dvor). Objekat mora biti bovije gradnje. Tel. 061/161790, 033/263-190, dinatt80@hotmail.com. HITNO potreban namje{ten stan za stranca, Skenderija ili Grbavica. Mob. 061/142-704. AGENCIJI potrebno vi{e stanova za pro da ju i iznaj mlji va nje. Mob. 061/516-713.

PRODAJA
PRODAJEM trosoban stan, S. B. Ba{agi}a, sa gara`om i oku}nicom, cijena 175.000 KM. Mob. 061/533-022. PRODAJEM jednosoban adaptiran stan 44m2 u Sarajevu, Ul. Adema Bu}e 7/3, cijena 35.000 eura ili mijenjam za odgovaraju}i u Trebinju, Email: nvulic62@gmail.com Tel. 065/369847. PRODAJEM-izdajem gara`u, centarMarijin Dvor, Kranj~evi}eva, povoljno po dogovoru. Mob. 061/869-396. PRODAJEM stan 80m2, 4 sprat, Ul. Kulovi}a. Mob. 061/225-164.

PONUDA
KOMFORNA garsonjera, za jednu ili dvije osobe, namje{tena, plin, telef. dvo ri {te, par king pros tor. Mob. 061/869-396. NA BA[^AR[IJI izdajem poslovni prostor, 30m2. Tel. 061/745-525.

UNIVERZITET U SARAJEVU ELEKTROTEHNI^KI FAKULTET U SARAJEVU Zmaja od Bosne bb Sarajevo

UNIVERZITET U SARAJEVU ELEKTROTEHNI^KI FAKULTET U SARAJEVU Zmaja od Bosne bb Sarajevo

OBAVJE[TENJE
VLATKO MARINKOVI], dipl. ing. el.
branit }e magistarski rad pod naslovom

OBAVJE[TENJE
MIRSAD HAMIDOVI], dipl. ing. el.
branit }e magistarski rad pod naslovom

"FORMALNE METODE I DESKRIPTIVNI JEZICI ZA PROJEKTOVANJE SISTEMA UPRAVLJANJA, NADZORA I POSLOVNIH OBRADA U NAFTNIM POSTROJENJIMA"
14. jula 2011. godine (~etvrtak) sa po~etkom u 14 sati
u prostorijama Elektrotehni~kog fakulteta u Sarajevu sala S1 - prizemlje Pristup odbrani je slobodan. Magistarski rad mo`e se pregledati u prostorijama Elektrotehni~kog fakulteta u Sarajevu, svakog radnog dana od 10 do 13 sati, a najkasnije osam dana prije odbrane magistarskog rada.

"SIMULACIJSKI MODELI U POVE]ANJU EFIKASNOSTI PLANIRANJA 2G/3G MOBILNIH MRE@A"
14. jula 2011. godine (~etvrtak) sa po~etkom u 12 sati
u prostorijama Elektrotehni~kog fakulteta u Sarajevu sala S1 - prizemlje Pristup odbrani je slobodan. Magistarski rad mo`e se pregledati u prostorijama Elektrotehni~kog fakulteta u Sarajevu, svakog radnog dana od 10 do 13 sati, a najkasnije osam dana prije odbrane magistarskog rada.

~etvrtak, 9. juni 2011. godine

OSLOBO\ENJE
PRODAJA

MALI OGLASI
STAN 60m2, III sprat, ul. Avdage [ahinagi}a, nov, 130.000 KM. Mob. 062/202-305. PRODAJEM stan 56m2 I sprat, renoviran sa balkonom, Ul. Paromlinska. Tel. 061/823-546. PRODAJEM na Grbavici-[oping troiposoban stan 85m2, 2100KM/m2, renoviran sa gara`om. Tel. 033/617-742, 061/964-797. PRODAJEM dvosoban namje{ten stan u centru studenticaama ili zaposlenom bra~nom paru. Tel. 033/442331. PRODAJEM ku}u i 5 dunuma zemlje u Miljevini kod Fo~e. Tel. 033/691-161, 061/364-597. SKENDERIJA, nova zgrada, namje{ten jednosoban stan 42m2, et. grij. ogra|en balkon. Mob. 061/352-112. PRODAJEM stan 60m2, ul. Ferhadija br. 31. Cijena po dogovoru. Mob. 061/509-120. STAN 55m2, Dolac malta, M. Maruli}a, dvosoban, VP, pa. grij. balkon, 103.000 KM. Mob. 066/230-748. DVOSPRATNA ku}a, ba{ta, vo}e, vlas ti ti par king, sve pod je dnim klju~em, bli zu mo ra. Ore bi}, tel. 020/714-072. PRODAJEM gara`u povoljno na Dobrinji, Ul. Rudija Alva|a 10. Tel. 061/897-459. DVOSOBAN stan 58m2, I sprat, Ul. Dobrinjske bolnice 7 prodajem ili mijenjam uz doplatu za stan na relaciji Grbavica — OHR. Tel. 061/145-122. BRIJE[]E, povoljno prodajem ku}u sa 3 stana ili mijenjam sporazumno za stan. Mob. 061/350-448. PRODAJEM na atraktivnoj lokaciji kod hotela Bristol 65m2 adaptiran, povoljno. Tel. 061/214-852. PRODAJEM stan povoljno u Hrasnici 54m2. Tel. 062/229-677. POVOLJNO, bez posrednika, prodajem u strogom centru stan 90m2+terasa 30m2, 5 sprat, bez lifta. Mob. 061/908-575. STAM BE NO - po slo vni obje kat, 900m2 oku}nice, kod banjsko-hotelskog kompleksa na Ilid`i, dokumentacija uredna. Mob. 066/321-760. STAN 80m2, S. Grad, gara`a, pogodan za kancelarije, stara austrijska gradnja. Tel. 441-879, od 16 sati. VIKEND ku}a devastirana, Trnovo, Raj ski do, 1000m2 ze mlje. Mob. 061/200-699. PRODAJAM eta`irana dva stana u centru sa ba{tom. Mob. 061/133-883. DOBRINJA C4, E. Cocali}a, dvosoban 56m2, adaptiran, ustakljen balkon, mogu}nost kupovine gara`e. Mob. 061/901-168, 066/392-547. ALIPA[INO C faza, Bosanska, trosoban, 2 balkona, 77m2 i stan 56m2, A faza, S. Fra{te, balkon, povoljno. Mob. 061/072-845, 062/649-370. KU]A 300m2+dvori{te 500m2, gara`a, Centar, ul. Budakovi}i, par minuta od centra. Mob. 062/649-370, 061/072-845. ALIPA[INO A faza, S. Fra{te, 58m2, 4 sprat, balkon, dvostrano orjentisan, povoljno. 062/649-370, 061/072845. TROSOBAN stan, centar Zenice i vikendica na Vla{i}u. Mob. 061/528032. STAN 38m2 na Grbavici, Ljubljanska, 1 sprat. Mob. 065/021-556. PRODAJEM dvosoban stan u strogom centru, 54m2, tek adaptiran, odmah useljiv. Mob. 062/814-279. KU]A na sprat, [ekerova 7, Bjelave. Mob. 061/150-373. ALIPA[INO polje, prodajem namje{ten ~etverosoban stan, 5 kat, 2 lifta, balkon. Mob. 061/167-930. [OPING, `uti neboder, 80m2+gara`a, 80.000 eura. Mob. 061/205-235. ILID@A, Osjek, vi ken di ca 50m2+600m2 oku}nice, gara`a, sve novo. Mob. 061/205-235. IS TO^NO Sa ra je vo, vi ken di ca 70m2+1500m2 oku}nice, struja, voda, asvalt, Tilava, Tomino brdo 24. Mob. 061/205-235. CIGLANE, zgrada Robota, 83m2, troiposoban, 2 sprat+gara`a, 230.000 KM. Mob. 061/205-235. KISELJAK, put prema Lepenici, vikendica 70m2+1400m2 oku}nice+bazen i ljetnikovac, eta`no grijanje, 30.000 eura. Mob. 061/205-235. GRBAVI^KA 90m2, eta`no grijanje, lift, sve novo. Mob. 061/205-235. CENTAR strogi, Tina Ujevi}a, 40m2, 1 sprat, jednoiposoban, sve novo. Mob. 061/205-235. MARIJIN Dvor, V. Peri}a 3, 100m2, 4 kat, potkrovlje, odli~no stanje, povoljno. Mob. 061/205-235. CENTAR, Petrakijina, kod Lovca, 106m2, 2 sprat, odli~an. Mob. 061/205235. MA RI JIN Dvor, Ko tro ma ni}eva 116m2, 2 sprat+2 parking mjesta. Mob. 061/205-235. ANEKS 64m2, 1 sprat, trosoban, extra stanje. Mob. 061/205-235. CRNA Gora, \enovi}i, jednoiposoban apartman, namje{ten i klimatiziran, 30 m od mora. Mob. 061/205-235. CENTAR, strogi, Kemal begova, 95m2, sre|en. Mob. 061/205-235. HRA SNO, A. li pa, 53m2, su per sre|en+nove stvari, 110.000 KM. Mob. 061/205-235. PRODAJEM ku}u u Neumu. Mob. 062/341-993 i 061/252-910. PRODAJEM dvosoban stan u Hrasnom, 50m2, dva balkona, blindirana vrata, pogled na panoramu Sarajeva. Tel. 649-629. PRODAJEM ku}u u Janji - Bijeljinja, 500m2 oku}nice, 1/1, ili mijenjam. Tel. 033/447-095. PRODAJEM stan u centru, Vi{njik 33m2, vp. Tel. 061/299-91. PRODAJEM 320 m2 poslovnog prostora u strogom centru Lendave, Slovenija. Trenutno je u prostorima ugostiteljski lokal, a mo`e se preurediti u 7 kancelarija sa malim tro{kovima. Cijena je vrlo povoljna odnosno po dogovoru. Informacije: GSM 00386 — 41 — 413 — 643. e-mail: satriz@siol.net RAKOVICA prodajem 2470m2 zemlji{ta mo`e za sve namjene, struja, voda uz ogradu sve ogra|eno. tel. 033/534-179. PRODAJEM u centru Ba{~ar{ije ku}u 100m2, 220m2 dvori{ta. Tel. 447-940. KU]A Abdusthana 23, Kova~i, pogledati od 10-17 sati. BJELAVE, ul. Pehlivanu{a br. 59, prodajem ku}u s dvori{tem, cijena 130.000 KM, pogledati od 15 do 17 sati. Tel. 033/537-549. HRASNO, jednosoban stan 41m2, I sprat, adaptiran, 85.000 KM. Tel. 033/233-654 i 061/224-896. PRODAJEM stan 52m2, V sprat, lift, balkon, 115.000 KM, Ul. Grbavi~ka (kod ambulante). Tel. 061/482-999. CENTAR, ul. Ko{evo, 62m2, dvostrano orjentisan, II kat, 2 balkona, plin. Tel. 202-810. BEOGRAD, naselje Ripanj, ku}a sa 4 Ha i 8 ari placa, svi priklju~ci. Tel. 00381113919322, 00381 64 2257932. DVIJE ku}e kod TV OBN-a, sa dvije gara`e i 750m2 vrta. Mob. 061/546-246. PRODAJEM stan 65m2, ul. Kulovi}eva br. 8 (kod hotela Bosna). Mob. 063/589-315. VIKENDICA-Rakovica, dva objekta, ekstra ure|ena, 130.000 KM. Tel. 033/538-798. CRNA Gora, prodajem plac 500m2, vl. 1/1, cijena po dogovoru. Mob. 062/810752. TROSOBAN stan, 15 kat, Grbavica[oping, gara`a i jednosoban 42m2, Skenderija, 1 kat. Mob. 061/188-846. JE DNO IPO SO BAN 40m2, 1 kat, adaptiran, strogi centar, T. Ujevi}a. Mob. 061/188-846. LIJEP ~etverosoban 106m2, Petrakina, 2 kat, (preko puta Lovca). Mob. 061/188-846. MANSARDNI stan 120m2, sa ateljeom, Obala. Mob. 061/188-846. TITOVA, lijep ~etverosoban, 2 kat i jednosoban u centru 42m2, novija gradnja. Mob. 061/188-846. STROGI centar, trosoban 71m2, 3 kat, Ul. Buka. Mob. 061/188-846. STAN 96m2, 5 sprat-lift, CentarHad`iidrizova, novija gradnja, velika terasa. Mob. 061/188-846. CENTAR, 96m2, 1 kat, luksuzno adaptiran, 2.700 KM, K. Begova. Mob. 061/188-846. MODERNA ku}a, gara`a, ba{ta, Alifakovac i stan 80m2, VP, Vrazova. Mob. 061/188-846. KU]A sa tri stana, ba{om i gara`om, J. Avde, Centar. Mob. 061/188-846. TROIPOSOBAN 91m2, Dobrinja, 4 kat. Mob. 061/188-846. ^ETVEROSOBAN 117m2, M. Dvor, Kotromani}a, 2 kat+parking mjesto. Mob. 061/188-846. NEUM, stan 55m2, iza Doma zdravlja, ul. Dalmatinska, 1.200 eura/m2. Mob. 061/188-846. TROSOBAN, mansardni, Marin Dvor, 72m2 sa kosinama 100m2, 80.000 eura. Mob. 061/188-846. POSLOVNI prostor 20m2, kao ~vrsti objekat, uknji`en, Lugavina, S. Grad. Mob. 061/188-846. CENTAR, ul. Vrazova, ~etverosoban i V. Peri}a 107m2. Mob. 061/188-846. VIKENDICA sa 2000m2 zemlje, Buhotina i vikendica ^evljanovi}i, N. Visoravan. Mob. 061/188-846. U TUZLI lijepa ku}a sa 2 restorana na 1000m2 zemlje. Mob. 061/188-846. DVIJE devastirane ku}e sa 3000m2 zemlje, Zabr|e. Mob. 061/188-846. ^ETVEROSOBAN stan 109m2, 1 sprat, starija gradnja, potrebna adaptacija, Hulusina-Bistrik. Mob. 061/188846. DVOIPOSOBAN stan 65m2, Dobrinja I. Tel. 471-379, 065/969-243. STAN 51m2 Otoka, 55m2 i 62m2 Grba vi ca, 57m2 M. dvor, 74m2 M.].]ati}a. Mob. 061/019-236. HITNO prodajem stan 56m2, 3 sprat, Ilid`a, komplet adaptiran, ugra|ena kuhinja. Mob. 061/019-236. KU]A sa 320m2 zemlji{ta u Porodice Foht. Mob. 061/019-236. STAN 70m2/4 spr. Jadranska, 57m2/3 spr. M. dvor, 55m2/1 spr. i 62m2/4 spr. Grbavica. Mob. 061/019-236. PRODAJEM ili mijenjam za Sarajevo stan u centru Dervente, III sprat sa 3 balkona, 93m2. Tel. 062/633-248, 00387 011 2546 339. KISELJAK — Pale{ka }uprija, vikendica sa 2.200m2 oku}nice pod vo}em. Tel. 033/647-851 i 061/501-515. PRODAJEM jednosoban stan 38m2, Staro Hrasno. Mob. 063/798-768 i 062/056-479. PRODAJEM ili mijenjam za manji, dvosoban stan u Sarajevu lokacija odli~na. Tel. 033/643-099, 062/375733. PRODAJEM stan 69m2 Marijin Dvor, I sprat, adaptiran, 100.000 eura. Tel. 061/211-303. STAN 125m2, 1 sprat, Stari Grad, pored Miljacke, potrebna adaptacija. Mob. 061/312-075. PRODAJEM stan 69m2 na Marijin Dvoru, I sprat, adaptiran, 100.000 eura. Tel. 061/211-303. PRODAJEM dunum zemlje u Vogo{}i-Ugorsko, iznad d`amije. Mob. 061/505-624. PRODAJEM zemlji{te u Mokrom (Kadino selo), povoljno. Mob. 062/337925. STAN centar, Marindvor, 50m2, 1 sprat. Mob. 061/209-930. DEVASTIRANA ku}a i 2000m2 zemlje pod vo}em, naselje Dvor-Perivoj, N. Grad. Mob. 062/855-544. PRODAJEM ku}u s ba{tom 1764m2 jezgro Starog grada — Sarajevo, pogodno za rezidencijalnu gradnju. Tel. 061/224-269. PRODAJEM dvosoban stan 48m2 s drvenom gara`om + podrum kod Tuzle — [i}ki Brod. Tel. 00385 20 715-478. PRODAJEM ku}u, Abdesthana 23, Kova~i, pogledati od 10-17 sati. TROSOBAN stan 96,5m2, veranda 10m, 1 sprat, dvori{te, parking, plin, Centar. Mob. 065/170-445. VOGO[]A, stan 64m2, 1 sprat, F. Merzuka, fiksno 70.000 KM. Tel. 651735, 061/479-616. ALIPA[INA ulica, 66m2, 2 sprat, potrebna adaptacija, 160.000 KM fiksno, za ke{. Mob. 062/156-882. STAN, ^engi} Vila, ul. D`emala Bijedi}a, 54m2, I kat. Mob. 061/299-911. STAN, Novo Sarajevo, 82m2, II kat, zgrada [ipada. Mob. 061/299-911. ZEMLJI[TA u okolini Sarajeva, Radava — Bukovik. Mob. 061/299-911. STAN centar, ul. Patriotske lige, 66m2, IV kat. Mob. 061/299-911. STAN, centar, ul. ferhadija, 105m2, III kat. Mob. 061/299-911. STAN, centar, ul. Had`i Idrizova, 57m2, I kat i 105m2, I kat. Mob. 061/299-911. STAN, centar, ul. Radi}eva, 64m2, II kat. Mob. 061/299-911. STANOVI, centar, ul. Mar{ala Tita, 147m2 i 121m2. Mob. 061/299-911. POSLOVNI prostor, centar, 150m2 i 180m2. Mob. 061/299-911. KU]A, Kova~i, 150m2, gara`a na 300m2 placa. Mob. 061/299-911. STAN, centar, breka, 96m2, II kat, ul. Ismeta Mujezinovi}a. Mob. 061/299911. VI[E gra|evinskih placeva na podru~ju grada od 300m2 do 5.000m2. Mob. 061/299-911. STAN, Vi{ njik, 32m12 V.P. Mob. 061/299-911. STAN Ul. Ke~ina, 80m2+ba{ta+gara`a iznad koje je prekrasna terasa od 20m2. Mob. 061/079-751.

51

PRODAJEM placeve za ku}e, Zabr|eRajlovac. Tel. 061/813-250. PRODAJEM u Rijeci eta`nu ku}u 89m2, vrt 189m2, podrum, pogled na more. Tel. 00387 51214675. PRODAJEM vikendicu u Kijevu, 2 dunuma zemlje, 1/1, struja, voda, useljiva. Mob. 062/214-895 i 033/639-431. PRODAJEM dvosoban stan, Grbavica, 53,40m2, III sprat kod klinike Sanasa. tel. 0038763191201. RA KO VI CA, plac kod d`ami je, 1.400m2, 22.000 KM. Mob. 062/680100. POFALI]I blizu Fabrike duhana kampusa i OBN-a, ku}a p+s, dva trosobna stana, posebni ulazi, dvije gara`e, oku}nica 441m2, komunalije, sve 1/1. Tel. 062/439-329 i 061/437-719. KO[EVSKO Brdo 80m2, III sprat i stan na Skenderiji 55m2, prizemlje. Mob. 066/201-411. PRODAJEM troiposoban stan 94m2, V sprat, Envera [ehovi}a. Tel. 061/065953. PRODAJEM stan 42m2 u N. Sarajevu, I sprat, cen. grijanje, povoljno. Tel. 062/469-946. PRODAJEM jednosoban stan sa balkonom iza Vetrinarskog fakulteta, V sprat, lift. Mob. 066/848-420. STAN 33m2, Grbavica I - Nevesinjska, kod OHR-a, jednosoban, renoviran, suteren, plinsko eta`no, 62.000 KM. Mob. 061/715-519. GARA@A u centru, zgrada „Karingtonka“, cijena 15.000 eura. Mob. 061/139-731. ANEKS - dvosoban stan, poseban ulaz - povoljno. Tel. 611-795, 061/262599. MANJA ku}a, oku}nice 150m2, bli`e centru. Mob. 061/358-772. PRODAJEM devastiranu vikendicu, Trnovo kod Sarajeva, parcela 200m2, struja, voda. Tel. 202-410. PRODAJEM dvosoban stan, vrlo povoljna cijena, u Sarajevu, odli~na lokacija. Tel. 643-099, 062/375-733. DEVASTIRANU vikendicu 8x5m, dvije eta`e i {est dunuma zemlje, Granice kod Busova~e. Tel. 061/175-196. PRODAJEM dvosoban stan 58,40m2, Dobrinja V, povoljno. Tel. 061/382-031 i 469-311. PRODAJEM luksuzni apartman na Bjela{nici, zgrada “OKI”, useljen prije godinu dana, lift, III sprat, apartman je dvosoban, 51m2, lo|a 8m2, gara`no mjesto u podzemnoj gara`i 15m2, kuhinja, ormari i spava}a soba po mjeri ra|ena. Tel. 033/556-545. STAN u Centru, 62m2 + balkon, I sprat, prodajem ili mijenjam za manji. Tel. 061/828-794. PRODAJEM dunum zemlje u gornjem Vlakovu. Tel. 624-560. PRODAJEM ku}u u Rumi. Tel. 00381 22 617-556. PRODAJEM stan, 76m2, I sprat, 170.000 KM, Otoka. Tel. 033/513-781.

PRODAJEM ~etverosoban stan 77m2, V kat na Alipa{inom polju B faza. Tel. 061/167-930. STAN 36m2, Hrasno, Trg heroja, 65.000 Km i 45m2-85.000 KM. Mob. 065/021-556. POSLOVNI prostor 80m2, Ba{~ar{ija-Bravad`iluk, 142m2 kod Parku{e i ku}a na Kova~ima. Mob. 065/021556. MARIN Dvor 88m2, ^. vila 108m2, Centar 27, Alipa{ino 65m2, Grbavica 53m2, Hrasno 45m2. Mob. 065/021556. STAN 52m2, Grbavica-[oping. Mob. 065/021-556. STAN 71m2, Hrasno-A. [a~irbegovi} i 59m2 Trg heroja. Mob. 065/021-556. PRODAJEM na Ilid`i troeta`ni stan, tek adaptiran, 150m2, 135.000 KM. Mob. 061/288-939. PRODAJEM stan u Ne|ari}ima novogradnja 59m2, cijena 1500KM/m2. Tel. 061/509-259. PRODAJEM na Ilid`i-Plandi{te, Ul. Bosanski ljiljana 17 kod nove d`amije, 1/1. Tel. 062/319-563. PRODAJEM jednosoban stan namje{ten. Tel. 061/157-879. PRODAJEM u strogom centru stan 100m2, II sprat, balkon sve novo. tel. 070 210-971. PRODAJEM stan 40m2, II kat sve novo strogi centar. Tel. 070 210-971. JEDNOSOBAN 30m2, konforan, centralno grijanje, Malta — Hrasno i trosoban novogradnja, Isto~no Sarajevo. Tel. 033/219-260 i 062/296-347. PRODAJEM stan na Marijin Dvoru 85m2 + lo|a + terasa, 270.000KM. Tel. 061/377-196. PRODAJEM jednosoban stan 38m2, vp, ustakljeni balkon, Ul. Poroddice Ribara, 35.000 eura. Tel. 062/223-524, 033/652-257. PRODAJEM u \enovi}ima 100 metara od mora stanovi od 20-60m2, cijena od 900 eura/m2. Tel. 061/205-235. STAN u ulici Muse ]azima ]ati}a br. 16, 105m2, rtoiposoban. tel. 033/533828 i Mob. 061/984-073. PRODAJEM ku}u sa 6 dunuma zemlje i vo~njakom uz asfaltni put i svim priklju~cima sa gara`om i podrumskim prostorijama u Zoviku op}ina Had`i}i, 20km od centra Sarajeva. Mob. 061/527-621 i 062/529-466. ^ENGI] Vila, 54m2, I kat, balkon, grijanje, nova stolarija i 54m2, IX kat, dobro stanje. Mob. 061/148-810. PO^ETAK ul. Avde Jabu~ice, 87m2 stan, renoviran, dvostrano orjentisan, eta`no gerijanje, II sprat, parking, 2.300KM/m2 za do go vor. Mob. 061/148-810. PRODAJEM ku}u u Resniku kod Pazari}a na autoputu za Mostar, 750m2 placa. Tel. 065/021-556. PRO DA JEM stan 121m2, 2500KM/m2, centar-Dalmatinska, vp. Tel. 033/221-533. PRODAJEM stan 80m2 + ba{ta, gara`a, terasa, sun~ano, Ul. Ke~ina, adaptirano mo`e i zamjena za manji stan. tel. 061/079-751. PRODAJEM stan 117m2 kod Vje~ne vatre, II sprat. Mob. 061/252-663. PRODAJEM trosoban stan 79m2 na Ilid`i kod Pej to na, II sprat. Tel. 061/101-950. PRODAJEM na ^. Vili II, Grada~a~ka dvosoban stan 54m2 sa centralnim grija njem, ci je na po do go vo ru. Tel. 061/893-105. PRODAJEM dvosoban komforan stan u centru Vogo{}e, cijena povoljna, bez posrednika. Mob. 061/101-969. PRODAJEM dvije devastirane ku}e sa oku}nicom u Fo~i u Donjem polju kod KPD-a Fo~a. Tel. 061/703-280, 033/636244. PRODAJEM povoljno stan, 54m2, I sprat, na Grbavici, ul. Grbavi~ka. Mob. 061/157-348. PRODAJEM plodnu zemlju sa vo~njakom, Krivoglavci — Vogo{}a. Mob. 063/639-691.

52

MALI OGLASI
NEKRETNINE
PRODAJEM zamrziva~ ladi~ar, 200l, Gorenje. Mob. 061/812-233. PRODAJEM Singer {iva}u ma{inu ispravna stara preko 100 god, raritet. tel. 061/909-320. PRODAJEM zvu~nike „Fi{er“ 2 kom, crni 50/70W, orginal, 60 KM. Tel. 061/702-801. PRODAJEM foto aparat Nikon - FG uz dodatke. Tel. 033/646-281.

~etvrtak, 9. juni 2011. godine

OSLOBO\ENJE

OSTALO
PRODAJEM dva Lipicanera konja (kobile) bijele i ko~ija velika i mala, kompletna oprema, cijena po dogovoru. Tel. 033/536-915 zvati od 8 do 16 sati RVI STARI GRAD. VRATA iz novogradnje (3 kom.), prozori (5 kom.) sa {tokovima, povoljno. Mob. 061/869-396. PRODAJEM 20 metalnih stolica za ba{tu, sa sjedalicama-podmeta~ima, a mogu se vidjeti u kafeu Ambasador. Mob. 061/100-314. AKCIJA !!! Besplatna dostava nasipnog tampona na Kantonu Sarajevo, 17m3 — 150KM. Mob. 061/925-506. PRODAJEM nove rekete za stoni tenis, od boljeg kvaliteta Safta{i. Mob. 061/159-507. PRODAJEM dugu crnu bundu od zeca, duga dlaka, br. 40-42. Mob. 061/159-507. PRODAJEM Braunove mre`ice za brijanje i el. aparate. Mob. 061/323906. PRODAJEM stajsko |ubrivo. Mob. 061/515-235. PRODAJEM glava, to~ak, papu~a, {ipka stare {iva}e ma{ine kao starina, 70KM. Tel. 061/702-801. PRODAJEM grobno mjesto na Barama, muslimanska parcela M 23. Mob. 061/503-273. PRODAJEM print ma{inu Rodin Solvent 6184 a {irina {tampe 180. Tel. 033/553-865, 061/895-017. PRO DA JEM ma {i nu za ple te nje `i~ane ograde. Tel. 061/145-843. PRODAJEM neura|en Vilerov goblen. Tel. 061/603-115. PRODAJEM pe} na plin za grijanje na dimnjak. Tel. 061/603-115. PRODAJEM polovan slu{ni aparat ispravan. Tel. 061/603-115. PRODAJEM ljekovita jaja Japanske prepelice i doma}a koko{ija jaja, besplatna ku}na dostava. Tel. 062/138855. PRODAJEM crne ko`ne hla~e za vo`nju motora, br. 44. Mob. 061/906914. PRODAJEM crnu ko`nu jaknu br. 42, exstra model za mlade, role profesionalne, veli~ina 44-46. Mob. 061/906914. PRODAJEM bijelu ko`nu garnituru Dalas, 1.200 KM. Tel. 0038763191201. PRODAJEM ma{inu pisa}u elektri~nu, 80 KM. Tel. 651-556. PRODAJEM nove mre`ice i no`eve za elek. aparate Panasonik. Tel. 651-556. MALI traktorski strug 500W za hobi obradu drveta, njema~ke marke Interkrenn, malo kori{ten, 400 KM. Mob. 061/956-845. PRODAJEM asimil engleskog jezika, komplet, nov, 90 KM. Tel. 651-556. PRODAJEM pi{tolj Valter, 6,35mm, imaoci dozvole. mel. 061/812-233. PRODAJEM Chicco set — kolica, nosiljku, sjedalicu za auto sa raznom opremom i kreveti}. Mob. 062/570-826. PRODAJEM plinsku bocu butan 10kg i 30kg ve}u. tel. 033/641-362. PRODAJEM nove strojeve za {ivanje marke Brother. Tel. 063/347-852. PRODAJEM kolica i hodalizu za bebu. Mob. 061/688-975. PRODAJEM svje`a ljekovita jaja japanskih prepelica, 30 kom/9 KM. Tel. 061/245-901. PRODAJEM crijep, jeftino. Mob. 065/696-132. PRODAJEM dje~ija kolica, Talijanska no va, Peg-Pe re go. Tel. 660-939, 063/876-419. PRODAJEM 2 orginal vilerova goblena zi ma i pro lje}e. Tel. 660-939, 063/876-419. OKO 1.500 CD-ova kvalitetnih evergrin muzike i ostale, vrlo povoljno. Tel. 447-825, 061/335-327.

VEOMA povoljno prodajem o~uvanu i novu gardarobu: 1KM, 2KM, 5KM, 10 KM i 20 KM (novo - sa{iveno), br. 46 - 44. Mob. 061/233-913. SPECIJALNI tanjir za rezanje sira sa no`em, sobna antena. Tel. 062/104-951. PRODAJEM filandendron, {efleru, palma, fikus, pogodno za poslovne prostore. Tel. 033/657-914. PRODAJEM drva bukova cijepana 65 KM, drveni ugalj Kreka 110 KM. Tel. 061/159-904.

POTREBNA frizerka za rad u salonu. Mob. 061/314-815, od 9 do 20 sati.

TEPSER s.o.d, savremenim ma{inama ~istimo: namje{taj, unutra{njost auta, tepihe (rese), itisone, tvrde podove (za{tita). Tel. 200-003, 061/524-461. KOMBIJEM udobnim vr{im prevoz putnika do 8 osoba, povoljno, prema moru i ostalim destinacijama. Mob. 061/903-526 i 033/470-223. SERVIS zdravlja, uni{tavamo `ohare, moljce, mrave, muhe, stjenice, buhe i mi{eve. Mob. 062/136-248. VO DO IN STA LATER-elek tri~ar, opravka i ugradnja instalacija, sanitarija, bojlera, aut. osigura~a. Mob. 061/180-120. VR[IM usluge postavljanja, bru{enja parketa i laminata brzo i kvalitetno. Tel. 061/134-260. MAJSTOR VODOINSTALATER opravlja i postavlja ~esme, vodokotli}e, ventile, sifone, penzionerima jeftinije. Tel. 061/205803, tel. 066/973-793. ELEKTRI^AR-vodoinstalater, radimo nove i popravljamo stare instalacije, eko plastika, sanitarija, sevis bojlera, itd. Mob. 061/132-149. TELEFON servis popravlja stare, nove, be`i~ne, obi~ne telefone, izrada telefonskih instalacija. Tel. 061/141-676, 033/204-805. VR[IM usluge prevoza svih vrsta roba, kao i selidbe iz Europe i BiH. Tel. 033/232-162, 061/266-764 i 061/108779. SERVIS kompjutera sistemi, nadogradnja, programi. Mob. 061/902688. NUDIMO povoljno vo|enje svih knjigovodstvenih poslova za privredna dru{tva (proizvodnja, trgovina, usluge i samostalne poduzetnike). Tel. 061/160-020. DIPLOMIRANA in`enjerka daje instrukcije iz matematike za prijemne i popravne ispite. Tel. 227-990. U^ENICIMA, srednjo{kolcima instrukcije iz matematike, fizike, mehanike, ma{inskih elemenata. Tel. 625196, Ilid`a. PUTUJTE brzo i sigurno, klimatiziranim kombijem, Sarajevo, more i ostale destinacije. Mob. 061/222-310 i +385995730940. OZBILJNA `ena pazila bi stariju `enu 4 sata dnevno, Alipa{ino polje — Mojmilo. Mob. 061/949-447. HARMONIKA vrata, sa ugradnjom dvije vodilice i pragam jednokrilna i dvokrilna, u boji drveta. Mob. 061/516910. BRAVAR izra|uje kapije, gelendere, ograde i ostale bravarske radove. Mob. 062/607-453. IZNAJMLJUJEM stolice za razne namjene cijena do 20 kom - 1,5 KM, a 20 stolica i vi{e — 1 KM po komadu, (ku}na dostava). Mob. 061/563-292. ^UVALA bih stariju `enu ~etiri sata dnevno Alipa{ino polje, zvati iza 12h. Tel. 061/949-447. ^UVALA bih i opslu`ivala nepokretna lica. Mob. 062/569-444. INSTRUIRAM |ake i studente iz matematike i fizike, Ilid`a, ~as 6 KM. Tel. 621-976. PROFESIONALNO {minkanje za maturske ve~eri, svadbe i dr. sve~anosti. Mob. 061/803-400. DAJEM instrukcije iz matematike za sve {kole i fakultete. Mob. 061/534-231. INSTRUIRAM |ake i studente iz mate ma ti ke na Ali pa {i nom po lju 6KM/~as. tel. 061/157-991. POPRAVLJAM TV svih modela, profesionalno i na va{oj adresi. Mob. 062/199-199 i 061/365-690. ADAPTIRAMO ku}e, stanove, radimo: struju, vodu, estrih, parket, keramiku, rigips, moleraj...Mob. 063/155868. MOLER radi sve uredno, kvalitetno i veoma povoljno. Mob. 061/274-872. EXPERT za hidro-termo izolacije krovova, podova, zidova i gara`a. Mob. 061/098-579, 653-396. TAPETAR VK radi sve poslove tapetarske struke, dolazi na adresu besplatno. Tel. 240-895, 062/909-306. INSTRUIRAM matematiku na jednostavan i razumljiv na~in, dipl. ing. elektrotehnike. Mob. 061/571-361.

USLUGE
ALU @ALUZINE 20KM/m2, tra kas te za vje se 20KM/m2, ALU i PVC roletne, platnene roletne, tende, cijena sa ugradnjom. Tel. 033/211-484, 033/767995 i 061/131-447.

PRODAJA
PRODAJEM ku}u tj. vikendicu i zemlju, 1.000m2, Is to~no Sa ra je vo, 30.000 KM. Tel. 033/513-781. PRODAJEM ku}u na Pelje{cu, 30.000 eura, naselje Mili}i. Tel. 033/513-781. PRODAJEM ku}u, Isto~no Sarajevo, Lu ka vi ca, 1.000m2, po vo ljno. Tel.033/513-781. PRODAJEM nov poslovni prostor na Ilid`i, Mala Aleja, ul. Emira Boguni}a ^arlija br. 39. Tel. 032/405-805. PRODAJEM stan, 50m2+2 balkona, ul. A. [a}ir be go vi}, Hra sno. Tel. 063/190-727. PRODAJEM stan, 41m2 - Bistrik, 78m2 i 58m2 - Ciglane, 31m2/prizemlje, Odoba{ina. Tel. 061/117-203. POSLOVNI prostor, Donje Ciglane, 69m2, potpuno renoviran, pogodan za sve namjene, cijena 258.000 KM. Tel. 061/140-071, Alipa{ina br. 47. PRODAJEM novu ku}u na Drveniji sa dva trosobna stana + pos. prostor, 225m2, ci je na 325.000 eura. Tel. 061/211-782. HLADIVODE, prodajem plac 431m2, 15.000 KM. Tel. 062/554-772, 033/469697. VRATNIK, Nevjestina, ku}a 3 eta`e, namje{tena, ekstra sre|ena, 200.000 KM. Tel. 233-654, 061/224-896. PRODAJEM poslovni prostor, ul. Masarikova u Zenici. Tel. 062/916-662. PRODAJEM u Klju~u, podru~je Bebi}i, {est dunuma zemlje. Tel. 062/346214. PRODAJEM trosoban stan na Ilid`i. Tel. 066/114-204. PRODAJEM stan 60m2, VIII sprat, E. [ehovi}a, uknji`en, 125.000KM. Tel. 061/926-059. PRODAJEM petosoban stan na Ko{evu, Had`i Idriza 8. Tel. 200-688. PRODAJEM stan 60m2, gara`u 15m2, ul. Trg heroja — Hrasno. Mob. 061/047096. PRODAJEM zemlju na Baricama. Mob. 066/892-112. STAN, S.B.Ba{agi}a, novija gradnja, vl. plin, lo|a, 3 sprat. Tel. 447-825, 061/335-327. DOBRINJA II, prodajem-mijenjam za manji, uz doplatu, troiposoban 91m2, 4 kat, 140.000 KM. Tel. 450-976, 062/606-831. DVOSOBAN namje{ten stan, 42m2, uz mogu}nost nadogradnje iste veli~ine, cijena 75.000 KM. Mob. 062/671-737. PRODAJEM stan 100m2 kod op}ine Stari Grad, idealan za poslovni prostor, povoljno. Tel. 061/215-033. PRODAJEM 12 dunuma zemlje u Ilija{u, uz auto-put, 105.000 KM. Mob. 066/969-387. PRODAJEM 12 dunuma zemlje u Ilija{u, uz auto-put, 105.000 KM. Mob. 066/969-387.

VOZILA
PRODAJEM Opel 1990, godina, registrovan do VIII.2011. cijena po dogovoru. Mob. 061/892-969. CITROEN C2, V.T.R. 1.6 benzin, 110 KS, 2005. godine, digitalna klima, ABS esp B kom, cijena 10.400 KM. Mob. 061/526-308. LAN DRO VER, du gi ben zi nac u odli~nom stanju, 1973. godina, gara`iran, cijena 15.000 KM, sa rezervnim dijelovima. Tel. 058/483-561. PRODAJEM Alfu 156 SW, 1,9 JTD, prva registracija 10. 2002, 167.800 km, nije uvoz, klima, abs, el. stakla, redovno servisirana. Tel. 061/220-245. PRODAJEM kamion korpa 12m Iveco 35-10, 1999. god. Tel. 033/553-865, 061/895-017. PASSAT, 2004, 1.9 TDI 130 KS, pre{ao 90.000 km, metalik siva, registrovando 9/2011, cijena 18.500 KM. Mob: 063/355-350. PRODAJEM dvije ljetne gume Good Year, 205x55/16R, cijena 100 KM. Tel. 061/504-490. PRODAJEM Jettu 91. god 1,8-66kw, registrovana do 8/2011 u odli~nom stanju, benzin. tel. 061/338-199. PRODAJEM Renault Clio, 2006. god, dizel, klima, metalik sivi, dvoja vrata, registrovan do 6/2011. god, pre{ao 160.000 km, servisiran kod ovla{tenog servisera. Tel. 063/317-923. PRODAJEM Pe`o 405 GLI, 91. god, plavi, registrovan do 12. 2010. god, 3000KM. Tel. 061/702-801. PRODAJEM Audi 80, 1989. god, 1.6 benzin 2.800KM. tel. 033/537-949. PRODAJEM dijelove za Golf 2. Tel. 062/139-019. BMW 525 T, dizel, god. 2001. karavan. Mob. 061/233-078. PRODAJEM {kodu pikap, 2001. godina, cijena 3.500 KM. Tel. 062/877-008. PRODAJEM LADU Nivu 1.7, 4x4, 1999. godina, neregistrovana, u voznom stanju, bijela. Mob. 061/158-164. PRODAJEM Golf II benzinac 1,8 1985. god. registrovan do marta 2011. god u izvanrednom stanju, cijena 1.800KM. Tel. 061/257-934. PRODAJEM Passat 2,5 TDI, 4 motion, 2002. god, zlatna boja, BiH table, 6 brzina. Tel. 00385 99 8304357. AUDI A4, 1,8 T quattro, 2003. godina, extra stanje. Tel. 062/505-111. PRODAJEM Bosch pumpu i turbinu za audi 2,5 TDi. Mob. 062/127-183. VW JETTA VRG 2001. god. benzin, automatik, full oprema, pre{la 142.000 km, cijena 7.800 do reg. Mob. 062/60011. PRO DA JEM mo to cikl 125 ccm CHOP PER 15 KS nov, mar ke Hyosung, uvezen iz Austrije, ocarinjen pla}en 3000 Eura prodaje se povoljno za samo 3.500 KM. Mob. 061/956 845. VOLVO S40, 2002. godina, automatik, benzinac, ko`a, vrlo povoljno. Tel. 062/600 -111. MICIBU[I colt 1-3, 92. god. strane table. Mob. 061/809-763. TRAKTOR IMT 558 u odli~nom stanju sa svim priklju~cima, gara`iran. Mob. 062/223-700. PRODAJEM mercedes M 201—190 D, 1985. godina, bijeli, 53 kw, 4 brzine, re gis tra ci ja do XI 2009. Tel. 033/677- 080. PRODAJEM peugeot 607, 2003. god, 2.2 benzin, cijena 23.000 KM. Tel. 062/907-122. PRODAJEM renault 18 TL 1983.god. u voznom stanju, 85.000 km. Tel. 061/527-290.

KUPOVINA
KUPUJEM umjetni~ke slike, filateliju, stari nakit, satove zidne, |epne, ru~ne, ordenje, zna~ke i ostalo. Tel. 033/456-505, 061/214-405. KUPUJEM stare razglednice, nov~anice, Olimpijada Sarajeva i drugo. Tel. 033/456-505 i 061/214-405. KUPUJEM stare njema~ke marke i austrijske {ilinge i kovanice eura. Mob. 061/323-906. KUPUJEM staru deviznu {tednju, ratnu od{tetu i dionice svih firmi i fondova. Isplata odmah. Mob,. 061/375634. KUPUJEM staru deviznu {tednju, ratnu od{tetu i dionice svih firmi i fondova iz FBiH i RS, idplata odmah. Mob. 063/595-640. STARU deviznu {tednju, ratnu od{tetu, obveznice, dionice. isplata i odlazak na adresu odmah u FBiH i RS. Mob. 061/175-237. KUPUJEM obveznice, ratne {tete i devizne {tednje, isplata odmah. Mob. 061/526-918. KUPUJEM markice sarajevske Olimpijade, dr`ava ^ad, Danska, Gvineja. Mob. 061/169-221. KUPUJEM staru deviznu {tednju, ratnu od{tetu, obveznice, dionice, isplata i do la zak na adre su odmah. Tel. 061/517-897. KUPUJEM dva grobna mjesta na Barama, ateisti~ko, jedno uz drugo. Tel. 033/200-343. KUPUJEM lomljeno zlato, dukate, {orvane i ostale predmete od zlata. Tel. 061/553-640, 033/655-530. KUPUJEM umjetni~ke slike (ulja, akvarel, pastel) starih slikara. Mob. 062/969-693. HITNO kupujemo veliki, luksuzan stan, cca 150-200m2, (u`i dio grada, centar, Grbavica ili M. Dvor). Objekat mora biti novije gradnje. tel. 061/161790, 033/263-190, dinatt80@hotmail.com KUPUJEM lomljeno i zubarsko zlato, dukate, zlatene satove i ostalo. Tel. 061/965-126. KUPUJEM akcije - obveznice devizne {tednje i ratne {tete, isplata odmah. Mob. 065/027-864. KUPUJEM umjetni~ke slike, starinski namje{taj, sablje, satove, ordenje, bos. }ilime i ostalo. tel. 061/553-640. KUPUJEM trakice contour Bayer. Tel. 461-002. KUPUJEM }ilime, pirot serd`ade, bakar savatli, demirliju, zidne satove, vez. Tel. 061/159-507. KUPUJEM stan u Sarajevu manje kvadrature. Tel. 211-914.

TV VIDEO servis, Porodice Ribar 65, Hrasno, popravka svih vrsta TV aparata, dolazak na ku}nu adresu. Tel. 650-867, 061/188-410. MAXIVITA, ku}na njega i ~uvanje starih i bolesnih lica, davanje injekcija, infuzija, inzulina, itd. Mob. 061/319604. „ VITALIS“, ku}na njega i lije~enje starih i bolesnih osoba, kupanje, hranjenje, infuzije, injekcije, mijenjanje katetera, laboratorij, pregled ljekara (internist). Mob. 061/172-948. SANITETSKI PREVOZ nepokretnih i te{ko pokretnih osoba, uz pratnju. Mob. 061/482-882. „DOM VITALIS“, smje{taj za starije i nemo}ne osobe. Mob. 061/172-948. KIRBY, dubinsko usisavanje, pranje i ispiranje svih vrsta tepiha, pranje portala i generalna spremanja stanova i firmi, itisoni 1m2/1KM, firma GLANZ. Mob. 061/350-688. TAPETAR dekorater povoljno presvla~i namje{taj u radioni ili kod vas uz garanciju. Tel. 033/718-405, 061/156728. VR[IMO ru~no pranje svih vrsta ~ilima i itisona. Dolazak na adresu besplatan. Tel. 033/221-945. BRAVARSKI radovi, dolazim na adresu, ugradnja i popravka brava, gara`nih vra ta i blin di ra nih. Mob. 061/233-078. PREVOZ putnika Sarajevo — more, lux kombi vozilima, Neum — Pelje{ac — Dubrovnik i Makarska rivjera — Split. Mob. 062/213-645 i +385 915 323465. ZIDARSKO tesarski radovi, zidanje, maltanje i {alovanje brzo i povoljno. Tel. 062/134-827, 033/241-465. BRU[ENJE, lakiranje parketa i podova bezpra{inskom ma{inom uz garanciju. Tel. 510-228 i Mob. 061/359500. KRE]IM, farbam, ugra|ujem radijatore i adaptiram stanove, ~isto i uredno. Mob. 062/688-855. PREKUCAVAM sve vrste radova na kom pju te ru brzo i ta~no. Mob. 062/519-685. KOMBI prevoz putnika 1+8 i selidbe. Tel. 061/223-343. INSTRUKCIJE iz turskog jezika, za po~etnike, uspje{no i povoljno. Mob. 061/838-794. NJEGOVALA bih stariju osobu (`ensku) polupokretnu, 8 sati dnevno. Mob. 061/374-458. MOLERSKO farbarski radovi, cijena povoljna. Tel. 066/205-151. UGRADNJA, remont i prodaja alnasera, alternatora i ostalih el. ure|aja na vo zi li ma, ser vis Ka ra me ho. Mob. 061/365-193. POVOLJNO vr{im selidbe, prevoz robe kombi mercedesom. Radna snaga po dogovoru. Mob. 061/563-292 i 063/121-524. PREVOZIM stvari i ostalo ve}im kombijem, radna snaga. Mob. 061/227189. TELEFON servis pop{ravlja stare, nove, be`i~ne, obi~ne telefone izrada telefonskih instalacija. Tel. 061/141-676, 204-805. MOLERSKO farbarski poslovi, povoljno, kvalitetno i ~isto. Tel. 061/262-973. ODR@AVALA bi stan 4 sata i njega starije `ene. tel. 061/255-594. ELEKTRI^AR popravlja TA pe}i, el. bojlere, postavlje automatske osigura~e, indikatore, postavlja plafonjere, lustere i ostale popravke. Mob. 061/048-497.

NAMJE[TAJ
KOMODA velika, dvodjelna (slavonski hrast) sa motivima. Mob. 063/451163. PRODAJEM povoljno o~uvan trosjed i bra~ni krevet. Tel. 033/212-431. PRODAJEM trosjed sa 2 fotelje - stilski namje{taj, pisa}i sto i ormar za knige-spise. Tel. 033/207-484, 066/285076. PRODAJEM bra~ni krevet. Tel. 624560.

ZAPOSLENJE
POTREBAN radnik u maaloprodaji, Stari Grad, stru~na sprema SSS. Tel. 062/916-933.

POTREBNA `ena za ~uvanje starije pokretne `enske osobe, 24 sata, stan, hrana i plata 300 KM. Tel. 658-867. POTREBNO vi{e saradnika za rad u internacionalnoj kompaniji. Mob. 061/170-143. FRIZERSKOM salonu potreban frizer sa iskustvom i manikir djevojka. Tel. 063/076-228. POTREBNA za rad pic-majstor kuharica. Mob. 063/024-372.

TEHNIKA
PRODAJA mobitela, novih i kori{tenih, najjeftinije cijene, www.pacomoby.ba, nokia, samsung, soni, ericsson, lg.htc. apple inphone. Mob. 062/695-695.

~etvrtak, 9. juni 2011. godine

OSLOBO\ENJE

SJE]ANJA I SMRTOVNICE 53
KOMBI vozilom vr{imo sve vrste prevoza stvari. Tel. 061/033-475.

USLUGE
LIJE^IM hemeroide vanjske i unutra{nje. Mob. 061/533-146. PREKUCAVAM sve vrste materijala, brzo, kvalitetno, povoljno, kompjuterska obrada. Tel. 061/533-326. KOMPLETNA adaptacija stana: moleraj, keramika, laminat, rigips, prezide, ugradnja stolarije, povoljno. Mob. 062/226-904. ZAPO^NICE biznis idejama knjige Vodi} malih biznisa, sa 2.500 ideja, isporuka na CD-u. Tel. 032/244-417. VODOINSTALATER opravlja i postavlja ~esme, vodokotli}e, ventile, sifone, penzionerima jeftinije. Tel. 061/205803, tel. 066/973-793. ODR@AVALA bih stan kod porodice, (~i{}enje stana, peglanje), ~istila bih va{ poslovni prostor. Tel. 061/374-458. VR[IM selidbe, prevoz robe, kombijem, obezbije|ena radna snaga, uz godogov. Mob. 063/872-529. MOLER Dino, jednosoban stan sa pripremom zidova bijelo ili u bojama 200 KM, stolarija po dogovoru. Mob. 061/529-608. STUDENTICA daje instrukcije iz engleskog jezika za u~enike osnovne {kole. Tel. 469-805. VKV BRAVAR, popravljam brave, pravim gelendere i kovanje ograde. Mob. 062/907-356. POVOLJNO po dogovoru instrukcije iz engleskog jezika za osnovne {kole. tel. 061/515-803. ODR@AVALA bih stan kod ozbiljne porodice. Mob. 063/-916. BRINULA bih o djetetu starosti 2-7 godina. Tel. 611-439. PREVOZ putnika prema moru kombi sa 8 sjedi{ta. Tel. 061/243-873. NAJJEFTINIJE u gradu iznajmljujem stolice za sve prigode. Mob. 063/121524. INSTRUIRAM |ake i studente iz matematike na A. Polju, 6KM/~as. Tel. 061/157-991. SZR izvodi gra|evinske radove, ugradnja keramike, rigipsa i svih vrsta podova. Mob. 061/256-132. STAKLARSKA radnja Edo izvodi sve staklarske radove te uramljivanje slika, Papagajka od 8 do 19h. Tel. 061/130-034, 221-902. PREVODIM sa njema~kog na bosanski jezik - tehni~ku dokumentaciju, uputstva, itd. Mob. 061/357-232. SPECIJALISTI^KI pregledi, rad medicinskih sestara. Tel. 061/319-604. ^UVALA bih dijete u svom stanu, imam iskustvo, Saraj Polje. Tel. 466920. OVLA[TENA agencija za kupovinu devizne {tednje ratne od{tete dionica firmi i fondova najbolje plaa}am isplata i dolazak odmah. tel. 061/264-364. NAJBOLJE 100% pla}am deviznu {tednju, ratnu od{tetu dionice firmi i fondova FBiH i RS isplata i dolazak odmah. Tel. 062/723-575. MOLERSKI radovi uz potpunu za{titu lijepljivom trakom i podnim najlonima. Tel. 061/606-441. ISCJELJENJE duhovnim putem pomo}u u~enja Brune Greninga, medicinski dokazivo. tel. 062/256-376. PREVODIM sa slovena~kog na bosanski. Tel. 061/282-134. POSTAVLJAM povoljno rigips. Tel. 061/545-888. ELEKTRI^AR vr{i opravke {porets, bojlera, TA pe}i, ve{ ma{ina, instalacija osigura~a. Mob. 063/155-868. ELEKTROSERVIS, vr{i opravku bu{ilica, usisiva~a i ma{ina. Tel. 061/803255, 066/889-246, 033/213-040. MOLERSKO-farbarski radovi, cijena po dogovoru, povoljno. Tel. 066/205151. ^UVAM i odr`avam vile i vikendice na moru. Tel. 061/516-375. PRU@AMO uslu ge bh. di ja spo ri. www-rodoslov.ba Tel. 061/109-970.

Obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{a draga

POSLJEDNJI POZDRAV

na{em dragom prijatelju

APARTMANI
U NEUMU udobni apartmani — tri zvjezdice. www.neumbih.com;www.villa-bianca-neum.com, e-mail: villa-bianca@hotmail.com; info@villa-bianca-neum.com Telefon:387(0)36 884-125, Fax:387(0)36 884-128.

\ULA GLJIVA, ro|. MUHAREMOVI]

MLADENU GRBI]U
Bog nije obe}ao dan bez bola, smijeh bez tuge, put bez trnja, ali je obe}ao snagu za dan, utjehu za suze i svjetlo za put. Hvala ti na svemu! Njegovi prijatelji: Grebo, Had`ija, ]ura, D`igo, [ona, [ef, Sema, Vedad, Keno, Fazla, [koro, Faruk, Jadranko, Ma{ko, Ivica, ^eljo

U MAKARSKOJ, blizu pla`e izdajem povoljno dvosoban komforan stan. Tel. 00385-91-5399107, Gojak.

preselila na ahiret 8. juna 2011. u 82. godini. D`enaza }e se obaviti u ~etvrtak, 9. juna 2011. godine, na mezarju Donje Selo u 15 sati. Tevhid }e se prou~iti isti dan u ku}i `alosti u Srednjem u 15 sati. RAHMETULLAHI ALEJHI RAHMETEN VASIAH - EL-FATIHA O`alo{}eni: sin Re{ad, snaha Indira, unuci Elvedin i Eldin, unuke Sabina i Alma, k}erke [ida, Ra{ida, Rasema, Havica i Raza sa porodicama, te porodice Gljiva, Muharemovi}, Pand`i}, Numanovi}, Kerla, Ku~anovi}, Rami}, Kulo, ^olakovi}, Sara~evi}, Had`i}, Musli}, Adilovi}, Spahi}, Fazli}, Sivac, [e~i}, Neretljak i D`ogi}, kao i ostala mnogobrojna rodbina, prijatelji i kom{ije
3617

ATRAKTIVNO! Prilika! Makarska rivijera. Prekrasan pansion na obali mora, 45 le`aja, dajem u zakup. Tel. 00385 98 453-433. SUPER prilika! Drvanik, Makarska, restoran na izuzetno atraktivnoj i prometnoj lokaciji uz more dajem u zakup. Tel. 00385 98 453-433. U PRELJEPOM Orebi}u izdajem apartmane i sobe. Iskoristite sve pogodnosti predsezone, ljepote Orebi}a i na{e ku}e. Terl. 033/225-074 i Mob. 061/252-782. PODACA — Makarska rivjera, iznajmljujem 2 trokrevetna apartmana sa posebnim ulazom, 200m od pla`e. Tel. 00385 21 699- 170. NEUM, izdajemo sobe i apartmane uz more, povoljno. Mob. 063/322-271 i 036/884-711. IZDAJEM apartmane u Neumu, novogradnja, parking, ro{tilj, cijena povoljna. Tel. 036/880-178. U BRISTU izdajem dva dvokrevetna apartmana sa parkingom, blizu mora. Tel. 00385 21 699-445. NEUM iznajmljujem luksuzno opremljene apartmane uz more. Tel. 063/405355, 036/884-135. IZDAJEM luksuzno opremljene apartmane u Neumu. Tel. 063/350-149 i 036/880-320. NEUM izdajem apartmane blizu mora sa terasom i pogledom na more. Tel. 036/884-710, 062/970-364. NEUM apartmani — sobe, pet metara od mora, parking. Tel. 061/488-043, 036/880-582. GRADAC trokrevetne sobe, kupatilo, balkon, kuhinja u junu povoljnije. Tel. 0038521697123. DUBROVNIK — Lapad izdajem apartmane za 2,4,6 osoba, vlastiti parking, povoljno. Tel. 00385 598244031. IZDAJEM apartmane na otoku Pagu povoljno. Tel. 00385 23 612-230, 00385 91 7243807. NEUM, centar, prodajem ku}u sa poslovnim prostorom i 20 le`aja, jeftino. Tel. 036/880-631. NEUM vila Glorija apartmani uz more povoljno, parking osiguran. Tel. 036/884-215. OTOK Hvar — Su}uraj, apartmani 3 — 5 osobni, uz samu pla`u, izdajem. Tel. 0038521773-305 i 0038163352-350. NEUM apartmani konforni klimatizi ra ni bli zu mo ra par king. Tel. 036/884-493, 061/141-752, 061/183981. APARTMANI i sobe na Crnogorskom primorju pla`a veliki pijesak, Bar, www. apar tma ni fit.com Tel. 065/879-433. HVAR, izdajem ku}u 4-6 osoba, 80m od mora, TV, klima, parking. Tel. 0038763191201. apartamne u neumu povoljno, izdaje Vila Lamija. www.villalamia.com Mob. 062/214-946 i 033/535-121. NEUM povoljno izdajem apartmane smje{tene uz more. Tel. 063/327-098, 036/884-169. SOBE sa kupatilom, kuhinjom u Srebrenom. Tel. 0038520486160 www.srebreno.com OREBI] apartmani 2-3 krevetne sobe sa kupatilom, kuhinja, parking, more oko 200 metara. Tel. 00385 98 1863337, 062/304-139.

3613

SJE]ANJE

na voljenog tatu

POSLJEDNJI POZDRAV

FIKRETA PA[I]A
6. 6. 2008 — 6. 6. 2011.

na{em drugu

MLADENU GRBI]U

Vrijeme prolazi, a praznina i duboka bol ostaju vje~no. K}erka Jasna
3612

SJE]ANJE

Raja iz IV/9 Druge gimnazije, generacija 1977/81.
25600

Danas se navr{ava sedam tu`nih dana od kada nas je zauvijek napustio na{ dragi suprug i otac

POSLJEDNJI POZDRAV

IN MEMORIAM

na{em ratnom drugu

OZREN PAVLOVI]

Supruga Enisa i sin Majo
3607

IN MEMORIAM

SJE]ANJE

E[I

FE\A ^IZMI]
S ljubavlju i tu`nim sje}anjem uvijek si u na{im srcima.

Gina, Dragan i drugovi iz “Paragrafa”
3614

Tetak D`emo, tetka Merd`a, D`ena i Ismar sa porodicama
3602

APARTMANI, Klek — komarna more, izdajem apartmane za 3-7 osoba sa upotrebom kuhinje. Tel. 062/439-329 i 061/437-719. DOBRE VODE - BAR C. Gora, 7 eura le`aj, sobe, jednokrevetna, dvokrevetna, posebno kupatilo. Tel. 033/621-119. IGRANE, Makarska rivijera, izdajem povoljno sobe, apartmane, manju ku}u. Tel. 0038521627738, mob. 00385915583218.

VODICE — [ibenik, dva dvosobna apartmana, klima ure|aj, uz more. Povoljno. Lapenda 00385915965771.

VLADIMIR BELJAK
9. 6. 2003 — 9. 6. 2011.

FE\A ^IZMI]
S ljubavlju ~uvamo uspomenu na tebe. Daid`a Dino, daid`inica Majda, Nedo i Elma sa porodicama

RAZNO
SVIH 503 topografske karte BiH na jednom disku za razne namjene. Tel. 032/244-417.

Porodica
3601

3616

54 SJE]ANJA I SMRTOVNICE
SJE]ANJE na{em prijatelju POSLJEDNJI POZDRAV

~etvrtak, 9. juni 2011. godine

OSLOBO\ENJE

ASJA HASANAGI]
2009 - 2011.

MLADENU [IFKI GRBI]U

Draga Asja, `ivot nikad vi{e ne}e biti isti bez tebe. Tvoj osmijeh i dobrota, koji su te krasili, vje~no }e ostati u na{im srcima. Tvoja majka Enisa, tetke Amira i Na|a sa porodicama.
010

drugu od prvih {kolskih dana, ljudini iza kojega su uvijek ostala samo dobra djela. Njegova raja: Zela, \igo, Sema, Kiza, [ef, Venad, Had`ija, Grebo, Haso, Dolfa, Pa{a
3610

...za ovaj trenutak - pripremajte se - (hadis) Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{a draga

...za ovaj trenutak - pripremajte se - (hadis) Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi

...za ovaj trenutak - pripremajte se - (hadis) Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi i nikad pre`aljeni

ZEJNA (IBRE) DEDI], ro|. HEBIBOVI]
preselila na ahiret u srijedu, 8. juna 2011, u 60. godini. D`enaza }e se obaviti u ~etvrtak, 9. juna 2011. godine, poslije ikindija-namaza (17 sati) u selu Glavati~evo, na mezarju @itin do - Razi}i. O`alo{}eni: sinovi Memsud i Malik, k}erka Memsija, snahe Sehida i Dinela, unu~ad Amel, Selma, Daris i Hamza, bra}a Meho i Mujo sa porodicama, sestre ]amila i Munta sa porodicama, djeveri Salko i Ismet sa porodicama, zaove Fata i Hava sa porodicama, te porodice Dedi}, Hebibovi}, Ogle~evac, Topi}, Omerika, Kadri}, Elezovi}, Hod`i}, ]esir, Falad`i}, Abaza, Spahi}, Pajevi}, Goli}, Razi}, kao i ostala rodbina, kom{ije i prijatelji Okupljanje i polazak }e biti istog dana u 14 sati ispred ku}e `alosti, Ul. Safeta Ahmedspahi}a 1, Brije{}e. RAHMETULLAHI ALEJHA RAHMETEM VASIAH
000

had`i LUTVO ([AHINA) SVRAKA

MENSUR (HAJRE) TULOVI]

preselio na ahiret u utorak, 7. juna 2011, u 78. godini. D`enaza }e se obaviti u petak, 10. juna 2011. godine, u 14.30 sati na mezarju Grabovik - Rudo. O`alo{}eni: sinovi Vezir, Hakija, Munever i Mirsad, snahe Sumbula, Zikreta, Bajrija i Nermina, unu~ad Anisa, Haris, Enisa, Lejla, Alen, Elma, Denis i Amar, praunu~ad Farin, Enis i Anis, brat Hasib sa suprugom Fatimom i snahama Sabinom i Zahidom, sestre Mu{ija i Fatima, zet Enes sa porodicom, teti} Re{o i drugi teti}i, svastika Mera, prijatelji had`i Nail i had`i Jusuf, te porodice Svraka, Ogle~evac, Ra`anica, Majstori}, Cviko, D`ihani}, Veli}, ]oho, Kla~ar, D`aferovi}, Had`i}, Kova~evi}, Duran, Rahmanovi}, Jahi}, Mujanovi}, Hazrolaj, Kozica, Red`o, Sadikovi}, Halilovi}, Mahmutovi}, Sofovi}, Kadrispahi}, kao i ostala brojna rodbina, kom{ije i prijatelji. Prevoz do mezarja i nazad obezbije|en sa autobuskog stajali{ta u Ulici Alipa{ina (preko puta Alipa{ine d`amije) sa polaskom u 9 sati, sa usputnim zaustavljanjem na stajali{tima: muzeji, Pofali}i, Otoka i Ned`ari}i. RAHMETULLAHI ALEJHI RAHMETEN VASIAH
000

preselio na ahiret u subotu, 4. juna 2011, u 50. godini u Italiji. D`enaza }e se obaviti u ~etvrtak, 9. juna 2011. godine, u 14 sati na mezarju Orli} - Kobilja Glava. O`alo{}eni: supruga Mahira, otac Hajro, majka Hiba, bra}a Sejdalija i Smail, snahe Mirzeta i Fatima, brati}i Jasmin, Armin i Mirza, brati~na Melisa, daid`a Avdija sa porodicom, punica Safija, svastike Mediha, Fatima i Dina, bad`e Enver i Almir sa porodicama, amid`i}i i amid`i~ne, daid`i}i i daid`i~ne, teti}i i teti~ne, te porodice Tulovi}, Lakovi}, Huseinovi}, Im{irovi}, Begovi}, Kanli}, Rami}, Ligata, Drakovac, Klovo, Lepenica, ^ordalija, Turulja, Be}irspahi}, Muhovi}, Durakovi}, Hod`i}, Somun, [indra, Mu{anovi}, Halilovi}, [alaka, ^alija, kao i ostala mnogobrojna rodbina, prijatelji i kom{ije. Tevhid }e se prou~iti istog dana u 14 sati u ku}i `alosti u Ulici stara cesta Jezera 92.
000

...za ovaj trenutak - pripremajte se - (hadis) Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi

MUNIB (SALIHA) LIHOVAC
preselio na ahiret u srijedu, 8. juna 2011, u 47. godini. D`enaza }e se obaviti u ~etvrtak, 9. juna 2011. godine, u 17.15 sati na mezarju Vardi{te - Pazari}. D`enaza polazi ispred ku}e rahmetlije u 16.15 sati. O`alo{}eni: supruga Sed`ida, sin Harun, k}erka Hava, brat Meho, snahe Fata i Nusreta, brati}i Dino, Anes i Ned`ad, brati~na Jasna, amid`e Fejzo, Ibrahim i Numo sa porodicama, tetke Zejna i Muniba sa porodicama, daid`e Zilko i Safedin sa porodicama, daid`inice Vasva i Zarfa sa porodicama, {ure Zihno i Zilko sa porodicama, te porodice Lihovac, Be}irevi}, Tabak, [ehi}, Bud`o, Dupovac, Nizi}, ^ovi}, Nuhbegovi}, Mujan, kao i ostala brojna rodbina, kom{ije i prijatelji. Tevhid }e se prou~iti istog dana u ku}i rahmetlije u 17.15 sati, Lihovci 1, Pazari}. RAHMETULLAHI ALEJHI RAHMETEN VASIAH
000

Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i susjede da je na{ dragi

Devetog juna 2011. godine navr{ava se ~etrdeset tu`nih dana otkako nas je napustio na{ dobri i plemeniti

ANTO (NIKOLE) HUN^EK
preminuo 8. juna 2011. u 68. godini. Sahrana dragog nam pokojnika }e se obaviti u ~etvrtak, 9. juna 2011. godine, u 14 sati na gradskom groblju Sveti Josip. O`alo{}eni: supruga Ana, sinovi Zorislav i Robert, sestre Antonija i Ru`ica, snahe Samira i Anera, unu~ad Darijan, Anja, Borna i Sebastijan, obitelji Hun~ek, Bijader, Viskovi}, Bili}, Vrdoljak, Kaiser, Suba{i}, Hurem, Grubi{i}, te ostala mnogobrojna rodbina, prijatelji i susjedi. Prevoz obezbije|en ispred ku}e `alosti, Paromlinska 37, u 13 sati.
000

PREDRAG KALEMBER

Preminuo 30. maja 2011. u Beogradu, sahranjen 13. juna 2011. godine u porodi~noj grobnici u Sarajevu, u krugu porodice. S ljubavlju i tugom, o`alo{}ena porodica
3611

~etvrtak, 9. juni 2011. godine

OSLOBO\ENJE

SJE]ANJA I SMRTOVNICE 55
Danas, 9. juna 2011, navr{ava se godina otkako je na{a draga

ANA FABIJAN^, ro|. JELEK
oti{la iz na{ih `ivota. Misa za na{u dragu Baki odr`at }e se u crkvi Svetog Ignacija na Grbavici 9. juna 2011. u 18 sati, nakon ~ega }emo posjetiti njeno po~ivali{te na gradskom groblju Donji Miljevi}i. Cijelim svojim bi}em bila je okrenuta nama, daruju}i nam svoju snagu i mudrost, dijele}i iskustvo iz svoje mladosti i zrelih godina, podsje}aju}i da je svako ljudsko bi}e vrijedno na{eg uva`avanja. Svi prijatelji i ljudi koje je susretala, od u~iteljske {kole do penzioniranja nakon gotovo tri decenije provedene u Oslobo|enju pamte je po vedrini, marljivosti, srda~nosti i spremnosti da svakog saslu{a i pru`i mu podr{ku. Ljubav i razumijevanje koje nam je svakodnevno iskazivala, nesebi~no dijeljenje svega {to je posjedovala, svjetlost njenog osmijeha i toplina zagrljaja ~ine nas sretnim i sjetnim u isto vrijeme. Uvijek }e biti voljena, nikad zaboravljena. Njeni: k}erka Svjetlana, unuke Dejana i Dragana, zetovi Sead i Zlatan i drugi bliski ~lanovi porodice i prijatelji
3603

TU@NO SJE]ANJE

POSLJEDNJI SELAM

na na{eg dragog i nikad zaboravljenog

na{em dragom prijatelju

Devetog juna 2011. navr{ava se godina otkako je preminula na{a draga i nikad zaboravljena majka, svekrva, baka i tetka

FE\U ^IZMI]A

FUADU [I[I]U

prof. dr.

OLGA IVEZI] - FINCI

koja }e nam ostati u vje~nom sje}anju i u na{im srcima.
Tetak Safet, tetka Ida, Belma i Lejla sa porodicama
3602

Tufik, Mirsada, Elvir sa porodicom, Lejla i Sa{a
3594

Pomen daju: sin Zlatko, snaha Milica Maja, unuk Ognjen sa Danicom, unuka Sanja, sestri~na Tamara i Jadranka i Jagoda sa familijama
25596

Devetog juna 2011. godine navr{ava se {est mjeseci od smrti drage

SJE]ANJE

na na{e voljene roditelje

Tu`na srca i s bolom u du{i javljamo rodbini i prijateljima da je u petak, 3. juna 2011. godine, nakon kra}e i te{ke bolesti u 49. godini preminuo moj sin

KOJI]

ZINETE (ARIFA) ZUKANOVI], ro|. ABAZOVI]
9. 12. 2010 - 9. 6. 2011.

MLADEN GRBI]

Utjeha ne postoji, tuga ne prestaje, ali ponos {to smo te imali zauvijek ostaje. Sje}anja na tebe su dio na{eg `ivota u kojem nam beskrajno nedostaje{. Sa neizmjernom ljubavlju i po{tovanjem ~uvat }emo uspomenu na tebe u na{im srcima. Tvoji: k}erka Jasenka, unuke Lejla i Alena, zet Damir i unuci Amar i Mirza
AX

SLAVKO
9. VI 2008 - 9. VI 2011.

NADA
29. XI 2001 - 29. XI 2011.

Posljednji ispra}aj }e se obaviti u ~etvrtak, 9. juna 2011. godine, u Sarajevu na groblju Sveti Josip u 13 sati. Misa zadu{nica slu`it }e se u crkvi Sv. Josipa u Sarajevu u subotu, 11. juna 2011. godine, u 18 sati. Po~ivaj u miru Bo`jem. O`alo{}eni: majka Mira, tetke Ljiljana, Lada, Vera i Kata, stric Slobodan, ro|aci Davor, Ivo, Andrija i Vladimir, obitelji Grbi}, Nikoli}, Zaputovi}, \urovi}, Bartol, Arapovi}, Gaji}, Huterer, Marti}, Gatalo, Salahovi} i ostala mnogobrojna rodbina i prijatelji. Posebnu zahvalnost dugujemo Mladenovim prijateljima Ranku, Zoranu, Enesu, Senadu, Semiru i Dubravku, koji su nam bili velika pomo} i potpora.
3609

Zauvijek zahvalni na pru`enoj ljubavi. Branko, Snje`ana i Jelena sa porodicom
3605

SJE]ANJE na na{e najmilije

Devetog juna navr{ava se {est mjeseci od kada je prestalo da kuca plemenito srce na{eg voljenog supruga, tate i dede

DRAGO BUNOZA
11. 12. 1995 - 11. 6. 2011.

MARINKO (DRAGE) BUNOZA
9. 6. 1992 - 9. 6. 2011.

MIHAJLA MIKIJA GEORGIJEVA
Hvala ti za ljubav, dobrotu i pa`nju koju si nam nesebi~no davao. Tvoja supruga Milica, k}erka Brankica i unuka Mirela sa porodicom Leti} i Kalamuji}
3606 3596

POGREBNE USLUGE MARTINOVI] SARAJEVO
Kompletne pogrebne usluge za sve konfesije. Usluge obavljamo na svim gradskim grobljima, kao i na grobljima {irom BiH. Dovozimo umrle iz cijele Europe u roku 24 sata. Obavljamo ekshumacije i kremiranje. Vr{imo preuzimanje 0-24 svakim danom, sa uslugama na{e mrtva~nice. Kada Vam je najte`e, mi smo tu da Vam pomognemo! Tel. 00 387 33 468-380 Mob. 00 387 61 191-010
25597

Vrijeme koje prolazi ne mo`e ubla`iti bol i tugu. S ljubavlju, po{tovanjem i ponosom ~uva}emo uspomenu na Vas. Va{i najmiliji

56 SJE]ANJA I SMRTOVNICE
Danas, 9. juna 2011. godine, navr{ava se 40 najtu`nijih dana otkako nije sa nama na{ neizmjerno voljeni
Obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{a draga

~etvrtak, 9. juni 2011. godine

OSLOBO\ENJE
SJE]ANJE

[EFKA FILIPOVI] ro|. KRUPI]

VOJISLAV (STEVANA) KOJI]

27. 10. 1928 - 6. 6. 2011. Sanski Most - Zdena

preselila na ahiret u ponedjeljak, 6. juna 2011, u 84. godini. D`enaza }e se obaviti u ~etvrtak, 9. juna 2011. godine, u 14 sati na gradskom groblju Vlakovo. O`alo{}eni: k}erka Sadeta, sin Sead, sestra Emina, zet [efket Teskered`i}, snahe Nihada i Hatid`a, unu~ad Faruk, Sadik, Amra i Nedim, zet Mirza, snaha Aida, praunuke Ajna i Hana, porodice Filipovi}, Krupi}, Teskered`i}, Dedi}, [akovi}, Kova~evi} i ostala rodbina i prijatelji. Tevhid }e se prou~iti istog dana u 14 sati u Ulici te{anjska br. 9/II.
002

ASJA HASANAGI]
9. 6. 2009 - 9. 6. 2011.

Hvala Ti za svu ljubav, dobrotu i sve najljep{e {to si nam pru`ao, hvala Ti za na{e divne porodi~ne odnose koje smo neizmjerno voljeli.

S tugom i ljubavlju, Jasna, Sivra, Nina i Ena
88104

Tvoji: sestra Bosa, zet Krsto Poli} i sestri~na Vesna Lazi} sa porodicom
3598

SJE]ANJE

SJE]ANJE

ZAHVALNICA
Porodica Voje Koji}a zahvaljuje saradnicima i radnicima “Energoinvest“ Rasklopna oprema, kao i prijateljima, poznanicima koji su svojim iskrenim saosje}anjem u na{em bolu, divnim govorom Tunguz Predraga i svojim prisustvom uveli~ali ispra}aj dragog nam Voje, na putu u vje~ni po~inak 5. maja 2011. godine. Velika hvala svima. Supruga sa djecom
3597

ASJA HASANAGI]
9. 6. 2009 - 9. 6. 2011.

S ljubavlju, Selma, Ema, Boris i Lala
88104

ASJA HASANAGI]
27. 12. 1991 - 9. 6. 2009.

SJE]ANJE

TU@NO SJE]ANJE

Devetog juna navr{ava se 40 bolnih i tu`nih dana od kada je prestalo da kuca tvoje veliko srce puno ljubavi i topline, dragi

FE\A ^IZMI]
9. 6. 1998 - 9. 6. 2011.

S beskrajnom ljubavlju, mama Sanja, tata Senad i sestra Aida
88104

VOJISLAVE KOJI]U

TU@NO SJE]ANJE S ljubavlju i ponosom svakodnevno mislimo na tebe. Tvoja mama Edina i sestra Nina s porodicom
3573

na dan kad je tragi~no izgubila svoj mladi `ivot na{a draga

Ti koji si imao za svakoga lijepu rije~, Ti koji si volio svoju porodicu, rodbinu, prijatelje, vje~no }e{ ostati sa nama u na{im srcima, mislima i sje}anju. Volimo Te i patimo za tobom s neizmjernom ljubavi. Tvoji: Biljana, Goran, Gordana, Sergej, Jadranka i Vladimir. Po~ivaj u miru
3597

Danas, devetog juna, navr{ava se godina od smrti na{e drage majke

ASJA HASANAGI]
9. 6. 2009 - 9. 6. 2011.

ROSE GRGI], ro|. NJEGO

S tugom i ljubavlju ostaje{ vje~no u na{im mislima.

OSLOBO\ENJE
OGLASNA SLU@BA Zelenih beretki 14 Tel. 205-938

S ljubavlju i po{tovanjem, sin Veljko i k}erka Vera sa porodicama
25592

Tvoje Suada i Vesna
88104

~etvrtak, 9. juni 2011. godine

OSLOBO\ENJE

SJE]ANJA I SMRTOVNICE 57
Dan ranije je proteklo punih petnaest godina i tri mjeseca otkako sa nama nije na{a najdra`a majka, baka, prabaka i svekrva

Devetog juna 2011. navr{ava se devet tu`nih godina od kada nas je zauvijek napustio na{ dragi tata, deda, pradjeda i svekar

IBRAHIM IBRO SRKALOVI]
1924 - 2002.

BLANKA LALA SRKALOVI], ro|. PAPO
1930 - 1996.

Na vas stalno misle i sa tugom se sje}aju va{i najmiliji: sinovi Zlatko i Goran, snahe Mira i Vesna, unuke Iris, Ines i Maja Blankica, praunuka Leah Rose, kao i porodice Srkalovi}, Mi}i}, Lagumd`ija, Martinovi}, Puva~i} i Agi}, kao i mnogobrojna rodbina i prijatelji. Tog dana u 12 sati bi}e polo`eno cvije}e na njihovo zajedni~ko vje~no obitavali{te na groblju Lav u Sarajevu. Iz na{ih srca i misli nikada ne}e biti izbrisani. Neka im je vje~ni mir i spokoj. 6309

IN MEMORIAM

SJE]ANJE

Devetog juna 2011. godine navr{ava se tu`na godina od kada nije sa nama na{a draga majka

prof. dr. BRANKO NIKOLIN
9. 6. 2005 - 9. 6. 2011.

LJUBICA GRBI]

Vrijeme prolazi, ali ti si u na{im mislima i srcu. Hvala ti na ljubavi i dobroti koju si nam pru`io. Supruga Ana sa porodicom
3564

S ljubavlju i sjetom, sin Stevo i k}erka Jelena
3548

IN MEMORIAM

TU@NO SJE]ANJE

na drage roditelje

Devetog juna 2011. navr{ava se ~etrnaest godina od smrti na{eg dragog

prof. dr. BRANKO NIKOLIN
9. 6. 2005 - 9. 6. 2011.

ISMETA (FAIKA) ARNAUTOVI]
9. 6. 2003 - 9. 6. 2011.

D@EVAD (NAZIFA) ARNAUTOVI]
28. 11. 1988 - 9. 6. 2011.

Uvijek sa nama u na{im srcima i mislima dok `ivimo. S ljubavlju, po{tovanjem, ponosom i vje~nom zahvalno{}u, Va{a neutje{na djeca
3580

ISMETA (HAKIJE) ZEC
Ljubav i sje}anje na Tebe ne blijede u srcima onih koji Te vole i kojima toliko nedostaje{. Tvoja supruga Fahrija sa djecom
3584

Vrijeme prolazi, ali sje}anje na Vas ostaje. S ljubavlju i po{tovanjem, Miroslav i Aleksandra
3564

TU@NO SJE]ANJE

SJE]ANJE

na dobre i plemenite ljude, na{e drage prijatelje i kolegu

]ELIGIJA ABDULAHA AVDU
9. 6. 1993 - 9. 6. 2011.

RAZIJAhanumu
1995 - 2011.

OSLOBO\ENJE

BILJANA DRA^A
1957 - 2007.

BOGDAN DRA^A
24. 8. 1928 - 9. 6. 2004.

RADMILA DRA^A
1934 - 1982.

AGENCIJA ZA EKONOMSKU PROPAGANDU I MARKETING
D`emala Bijedi}a 185

S ljubavlju i po{tovanjem, od Bo`e Pa{agi}a sa porodicom
3577

Vole vas Radivoje i Zvezdana.
3591

Tel/fax: 472-899 i 472-901

58

PREDAH

~etvrtak, 9. juni 2011. godine

OSLOBO\ENJE

HOROSKOP DANAS
OVAN
21. 3. - 20. 4.

Djelujete samouvjereno i ra~unate na iskrenu podr{ku bliskih saradnika. Umijete da organizujete zajedni~ku akciju ili da napravite pravilnu raspodjelu poslovnih uloga i interesa. O~ekuje vas uspjeh u robonov~anim razmjenama. Dopada vam se ono {to je nedosti`no ili osoba do koje ne dopire va{ glas. Razmislite kome treba da uputite neki ljubavni signal. Izbjegavajte brzopletost, usporite ubrzani ritam. Ponekad treba upotrijebiti razli~ite mjere predostro`nosti. Dovoljno ste razumni da za{titite svoje poslovne interese u kriti~nim situacijama. Rizik prepustite drugima i izbjegavajte sumnjive poslovnofinansijske ponude. Iskrene emocije uvijek djeluju ljekovito, zadr`ite pa`nju na voljenoj osobi. U`ivajte u zajedni~koj sre}i koja vas prati. Prija}e vam psiho-fizi~ka relaksacija, opustite se. Ukoliko vas neko nagovara na poslovno-finansijski izazov ili na zajedni~ku avanturu, dobro razmislite o mogu}im posljedicama. Neko mo`e da razotkrije va{e tajne namjere, stoga ne budite naivni ili brzopleti. U ljubavnim o~ekivanjima kao da stalno idete za korak ispred svog partnera. Va{a nestrpljivost djeluje zbunjuju}e na voljenu osobu. Budite pa`ljiviji u saobra}aju i izbjegavajte stresne situacije. Obratite pa`nju na razli~ite informacije koje imaju prakti~no zna~enje kako biste u potpunosti ostvarili poslovne namjere. Ponekad treba djelovati dovoljno brzo i bez suvi{nog taktiziranja. Nema razloga za nametljivost pred bliskom osobom. U`ivajte u stvarima koje odgovaraju zajedni~kom afinitetu i ukusu. Oslonite se na intuiciju i osje}anja. Primijenite neku od tehnika psiholo{kog opu{tanja. Ako `elite da ostvarite poslovne ciljeve, potrebna vam je ne~ija podr{ka ili posredovanje. Nemojte o~ekivati nemogu}a rje{enja, ve} prikupite sve neophodne informacije o dobrim poslovnim prilikama. Razmislite na koji na~in treba da animirate jednu osobu. Izbjegavajte rivalstvo ili takmi~arske uloge u odnosu sa ljubavnim partnerom. Obratite pa`nju na uredniji na~in `ivota i na pravilniju ishranu. Jasno vam je da sve ima svoj vijek trajanja, ali uporno insistirate na stvarima koje su prevazi|ene. U susretu sa saradnicima uzaludno poku{avate da promijenite ne~ije mi{ljenje i pona{anje. Prihvatite poziciju u kojoj se nalazite. Partnerovo nerazumijevanje na vas djeluje obeshrabruju}e, reagujete osjetljivije nego obi~no. Uljep{ajte raspolo`enje na neki od na~ina koji su vam lak{e dostupni. Neko vam jasno daje do znanja da sve ima svoju cijenu. Potrudite se da pravilno za{titite poslovne interese i da sa~uvate svoju poziciju u krugu saradnika. Lo{ dijalog prihvatite kao novu lekciju o poslovnim odnosima. Ne `elite previ{e da pri~ate o svojim osje}anjima, prija vam ne~ije intimno dru{tvo i potreba da vam iskreno ugodi. Va`no je da profiltrirate misli i osje}anja, opustite se. Imate ambiciozne planove i potrebu da ostvarite zapa`enu ulogu, me|utim, va{ uspjeh zavisi od ne~ijeg uticaja. Nema potrebe da se pona{ate previ{e nametljivo i zahtjevno u dru{tvu saradnika. U emotivnom smislu, bolje je prihvatite poznatu situaciju. Ulazak u neku zabranjenu zonu ili iznenadni poriv za ljubavnom avanturom mo`e da vas razo~ara ne neo~ekivani na~in. O~ekuju vas interesantni susreti, obratite pa`nju na svoj stil izra`avanja ili na utisak koji ostavljate u dru{tvu saradnika. U~inite sve {to je potrebno da spojite prijatne situacije sa korisnim ciljevima u razli~itim pravcima. Sve je mogu}e kada imate dobru volju. Partner pokazuje posebno interesovanje za va{e ideje, nastavite sa provjerenom taktikom. Va`no je da pravilno kanali{ete kreativnu energiju. O~ekuju vas iznenadne komplikacije u susretu sa saradnicima, ali to ne treba da uti~e na va{u koncentraciju i dobru volju. Sa~uvajte prisebnost duha i preuzmite inicijativu u presudnom momentu. Usmjerite misli u pozitivnom pravcu. Va`no je da osjetite emotivno zadovoljstvo i toplinu u dru{tvu bliske osobe. Uvijek sve mo`e da se prilagodi zajedni~kim potrebama. Neko iznenada remeti va{e poslovno-finansijske planove i ignori{e va{e primjedbe. Ipak, nemojte dozvoliti da neko u vama podsti~e niske strasti. Nema razloga da ulazite u rivalske odnose, a zatim da trpite ru`ne posljedice. Postupite dostojanstveno u susretu sa voljenom osobom, realno odmjerite svoje mogu}nosti. Poka`ite da imate dovoljno stila i dobre namjere. Ukoliko ste dovoljno snala`ljivi ili brzi u poslovnoj akciji, o~ekuje vas uspjeh na razli~itim stranama. Poka`ite okolini da posjedujete razli~ite sposobnosti koje garantuju zajedni~ki uspjeh. Privla~i vas nova emotivna igra, upotrijebite {arm i diskretno odgovorite na ne~iji poziv ili na ljubavnu poruku. Prija}e vam neki novi ili uzbudljivi susret. Nalazite se u sjajnoj psiho-fizi~koj formi.

BIK

21. 4. - 22. 5.

BLIZANCI

23. 5. - 22. 6.

RAK

23. 6. - 22. 7.

LAV

23. 7. - 22. 8.

DJEVICA

23. 8. - 22. 9.

VAGA

23. 9. - 22. 10.

[KORPIJA

OSLOBO\ENJE
Nezavisni BH dnevnik Web site: www.oslobodjenje.ba e-mail: redaction@oslobodjenje.ba GLAVNA I ODGOVORNA UREDNICA: Vildana SELIMBEGOVI] PREDSJEDNIK NADZORNOG ODBORA: Vahid PA[OVI] DIREKTOR: Ned`ad [ADI] UREDNI[TVO: Edin KREHI], Branko MAJSTOROVI], Jelena MILANOVI], Daniel OMERAGI], Nada SALOM, Lejla SOFRAD@IJA i Josip VRI^KO PRODAJA: Fax: 465-727, Tel: 276-967, 455-558 e-mail: prodaja@oslobodjenje.ba MARKETING: Meliha Hod`i} Fax: 472-901 Tel: 472-899, 468-161, 276-968, 276-988 e-mail: marketing@oslobodjenje.ba ID broj: 4200492600001 ADRESA: D`emala Bijedi}a 185, Sarajevo Po{tanski pregradak 686 TELEFONI: Centrala: 276-900, 467-723 Redakcija: Desk i no}ni urednik: 276902, fax: 468-090, modem: 468-018;

23. 10. - 22. 11.

STRIJELAC

23. 11. - 22. 12.

JARAC

23. 12. - 21. 1.

VODOLIJA

22. 1. - 19. 2.

RIBE

20. 2. - 20. 3.

RJE[ENJE: prolom, rakita, amater, vanesa, ijar, j, ba, aka, bikarbonati, enisa, saluni, kantina, erol, tga, animato, an, turska, ek, tirit, konak, e, anilin, pas, lan, cakani, I, avijano, asas, na, ataman, ka, anali, ademir.

Oslobo|enje je u Velikoj Britaniji progla{eno za list godine u svijetu. Oslobo|enje je od 1992. dobilo Nagradu slobode (u Skandinaviji), nagradu "za izuzetnu odanost istini i slobodi" Oskar Romero (Teksas), nagradu "za odr`avanje u `ivotu tradicije nezavisnosti, objektivnosti i hrabrosti u OGLASNA SLU@BA: izvje{tavanju pod najte`im uslovima" Tel/fax: 205-938 agencije Inter Press i Service, nagradu e-mail: oglasnosg@oslobodjenje.ba "za zajedni~ki rad novinara razli~itih UNICREDIT BANK DD, nacionalnosti u slu`bi slobode i mira" transakcijski ra~un broj: fondacije Alfons Komin (Barselona), 3383202250044019, nagradu "za borbu protiv ksenofobije" SPARKASSE BANK DD Sarajevo, Kluba evropskih rektora, nagradu za transakcijski ra~un broj: ljudska prava "Saharov" Evropskog 1990490005630121, parlamenta, "Me|unarodnu nagradu za slobodu {tampe" Udru`enja turskih VAKUFSKA BANKA DD Sarajevo, novinara, Medalju ~asti Fakulteta za transakcijski ra~un broj: novinarstvo Univerziteta Mizuri (SAD), 1602000000317116, POSTBANK BH DD Sarajevo, transakcijski Nagradu Asocijacije IPRA, "Zlatno pero slobode" Me|unarodnog udru`enja ra~un broj: 1872000000045887, KOMERCIJALNA BANKA AD Banja Luka, novina (FIEJ), Nagradu “Premio Giornalistico Paolo Borsellino” koju filijala Sarajevo, transakcijski ra~un listovima koji se bore za istinu broj: 5715000000017279 dodjeljuje Slobodno sveu~ili{te “Maria Kompjuterska obrada: RC “Oslobo|enje” ss Assuanta” u saradnji sa Asocijacijom Zorica Pand`i}, {ef DTP-a “Paolo Borsellino” sa sjedi{tem u Rimu i “Zlatni trofej za kvalitetu” (SAD). [tampa: Unioninvestplastika dd, Semizovac bb Vije}e za {tampu Prvi broj Oslobo|enja {tampan je u Bosni i Hercegovini 30. avgusta 1943. u Donjoj Trnovi, Oslobo|enje je punopravni ~lan Vije}a Oslobo|enje je 1963. godine Ukazom za {tampu u BiH www.vzs.ba predsjednika Tita odlikovano Ordenom bratstva i jedinstva sa zlatnim vijencem, a Za sve eventualne primjedbe na pisanje lista, obratite se VZ[ u BiH 1976. godine dodijeljena mu je Nagrada ZAVNOBiH-a. Oslobo|enje je 1989. godine e-mail: info@vzs.ba, tel: +387 33 272 270 progla{eno za najbolji dnevni list u tada{njoj Jugoslaviji. U ratnoj 1992. godini tel/fax: +387 33 272 271 Uprava 234-718, fax: 461-007; Unutra{njopoliti~ka rubrika: 276-903, Spoljnopoliti~ka rubrika: 276 937, Sarajevska hronika: 276-901, fax: 468-054, Kultura: 276-906, Sportska rubrika 276-908, Prilozi: 468-142

Danas svje`ije. Prije podne prete`no sun~ano, na sjeverozapadu umjereno obla~no, ponegdje sa ki{om. Poslije podne u svim predjelima naobla~enje sa ki{om i pljuskovima sa grmljavinom. Puha}e slab do umjeren sjeverozapadni vjetar. Minimalna temperatura od 12 do 17, maksimalna dnevna od 20 do 26°C. Sutra i za vikend sun~ano, poslije podne u brdsko-planinskim predjelima umjereno obla~no sa lokalnim pljuskovima. U Sarajevu prije podne sun~ano, popodne promjenljivo obla~no, sa lokalnim pljuskovima i grmljavinom. Puha}e slab, sjeverozapadni vjetar. Minimalna temperatura 13, maksimalna dnevna 24° C.

Danas se u ve}em dijelu Evrope o~ekuju ki{a i pljuskovi sa grmljavinom, a velika koli~ina padavina bi}e u Poljskoj, na jugu Norve{ke i [vedske. Sun~ano vrijeme zadr`a}e se u Finskoj, Letoniji i Estoniji. Najhladniji glavni grad bi}e London sa 19, a najtopliji Atina sa 33°C. Danas prije podne prete`no sun~ano, u zapadnim i centralnim predjelima umjereno obla~no, ponegdje sa ki{om. Poslije podne u svim predjelima naobla~enje sa ki{om i lokalnim pljuskovima sa grmljavinom. Samo }e se na jugu Gr~ke sun~ano vrijeme zadr`ati tokom cijelog dana. Maksimalna temperatura kreta}e se od 18 na zapadu do 33°C na istoku i jugu Balkana.

60
SARAJEVO

KULTURNI VODI^
POZORI[TA
NARODNO
DVOJICA NA MOSTU
autor: Sead Trhulj, re`ija: Alen Drljevi}, kostimografija: Lejla Graho, scenografija: Josip Lovrenovi}, igraju: Izudin Bajrovi} i Ermin Sijamija, po~etak u 20 sati. Muzej je otvoren za posjete u sljede}im terminima: utorkom, srijedom, ~etvrtkom i petkom od 10 do 17 sati; subotom od 9 do 13 sati; nedjeljom od 10 do 14 sati.

~etvrtak, 9. juni 2011. godine ne

OSLOBO\ENJE

ZENICA

FAST FIVE
akcija, triler, re`ija: Justin Lin, uloge: Vin Diesel, Paul Walker, Dwayne Johnson, Jordana Brewster... po~etak u 15, 17.30, 20 i 22.30 sati.

SARAJEVO
Brusa bezistan, Svrzina ku}a, Muzej 1878-1918, Muzej “Alije Izetbegovi}a“ i Despi}a ku}a otvoreni su svakim radnim danom od deset do 16 sati, subotom od deset do 15 sati, dok su nedjeljom ovi objekti zatvoreni za posjete. Muzej Jevreja otvoren je za posjete svakim radnim danom od 10 do 16 sati, subotom ne radi, dok je nedjeljom otvoren od 10 do 13 sati.

PIRATI SA KARIBA: NEPOZNATE PLIME 3D
akcija, avantura, re`ija: Rob Marshall, uloge: Johnny Depp, Penelope Cruz, Geof frey Rush, Ian McShane... po~etak u 17 i 21.15 sati.

GALERIJE KINA
MEETING POINT
TURNEJA
komedija, drama, re`ija: Mathieu Amalric, uloge: Miranda Colclasure, Suzanne Ramsey, Dirty Mar tini... po~etak u 20 sati.

MAK
Tre}a samostalna izlo`ba Amne Sof ti} pod nazivom “Aliter“ i Peta kolektivna izlo`ba dje~ijih radova, u organizaciji BZK Preporod iz Zenice. Izlo`be se mogu pogledati do 14. juna, svakog dana od 10 do 19 sati, osim nedjelje.

KINA
MULTIPLEX EKRAN
KUNG FU PANDA 2
akcija, avantura, re`ija: Jennifer Yuh, glasovi: Angelina Jolie, Gary Oldman, Seth Rogen, Jackie Chan, Jean-Claude Van Damme, Dustin Hof fman, Lucy Liu, Michelle Yeoh... po~etak u 14.30, 16.30 i 18.30 sati.

MAMURLUK 2
komedija, re`ija: Todd Phillips, uloge: Bradley Cooper, Liam Neeson, Zach Galifianakis, Jamie Chung, Ed Helms, Justin Bar tha, Ken Jeong, Todd Phillips, Mike Tyson, Tanner Maguire, Jordan Bobbitt, Aedin Mincks, Sondra Currie, William A. Johnson, Dylan Boyack... po~etak u 16.30, 18.30, 20.30 i 22.30 sati.

BO[NJA^KI
Izlo`ba Franje Likara “An|eli i sve {to lebdi“. Na izlo`bi je predstavljeno ~etrdeset djela, crte`i, instalacije i veliki formati u akriliku. Stalna postavka i obilazak Instututa svakim danom osim nedjelje i ponedjeljka od 9 do 16 sati. Najava grupa mogu}a je putem telefona 033/279-800.

COLLEGIUM ARTISTICUM
Izlo`ba “Dvijetri dimenzije“ autora Milana Mihajlovi}a i Amira Omerovi}a, za posjete je otvorena do 15. juna. Zajedni~ka izlo`ba na kojoj radove predstavljaju dva kipara, animator i slikar Florijan, Ivan, Vladimir i Josip Mi}kovi}, za posjete je otvorena do 11. juna 2011. Kolektivna izlo`ba slika ARS SACRA Akademija likovnih umjetnosti [iroki Brijeg, za posjete je otvorena do 24. juna.

KINOTEKA
LJEPOTICA IZ MONTANE
re`ija: Allan Dwan, uloge: Jane Russell, George Brent, Scott Brady... po~etak u 19 sati.

TOR
akcija, fantastika, re`ija: Kenneth Branagh, uloge: Natalie Por tman, Chris Hemswor th, Anthony Hopkins, Stellan Skarsgard, Kat Dennings... po~etak u 15 sati.

GALERIJE
LTG
Izlo`ba slika banjalu~ke slikarke Biljane Gavranovi} - “Mali svijet“, za posjete je otvorena do 2. jula.

TUZLA

CINEMA CITY
KUNG FU PANDA 2

MAMURLUK 2
komedija, re`ija: Todd Phillips, uloge: Bradley Cooper, Ed Helms, Zach Galifianakis, Justin Bar tha... po~etak u 17.30, 19.30 i 21.30 sati.

RAIFFEISEN GALERIJA
Izlo`ba mlade umjetnice Maje Skenderovi}, koja je diplomirala na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu, Nastavni~ki odsjek - Slikarstvo. Galerija je otvorena za sve posjetioce radnim danima u zgradi Centrale Banke, u Ulici Zmaja od Bosne bb, od 8 do 16 sati.

POZORI[TA
NARODNO RS
TEATAR FEST PETAR KO^I]

BANOVI] STRAHINJA
predstava Narodnog pozori{ta Subotica, autor: Borislav Mihajlovi} Mihiz, re`ija: Urban Andra{, dramaturgija: Olivera \or|evi}, scenografija: Marija Kalabi}, kostimografija: Dragica Lau{evi}, igraju: Sr|an Sekuli}, Vesna Kljaji} Ristovi}, Minja Pekovi}, Marko Makivi}, Milo{ Stankovi}, Jovan Ristovski, Ljubi{a Ristovi}, Vladimir Grbi}, Branko Luka~, Milan Vejnovi} i Zoran Bu~evac, po~etak u 20 sati.

DOLINA VUKOVA: PALESTINA

NOVI HRAM
akcija, avantura, re`ija: Jennifer Yuh, glasovi: Angelina Jolie, Gary Oldman, Seth Rogen, Jackie Chan, Jean-Claude Van Damme, Dustin Hof fman, Lucy Liu, Michelle Yeoh... po~etak u 14.10, 15.30, 16, 18 i 20 sati. Izlo`ba slika TRAGOVI, autorice Marijane Pa`in Ive{i}, otvorena je za posjete do 16. juna. Galerija je otvorena svakog dana od 15 do 19 sati, osim subote.

GALERIJE
ME\UNARODNA GALERIJA PORTRETA TUZLA
Stalna postavka crte`a, skica, akvarela Ismeta Mujezinovi}a, stalna postavka Legata “Haim James Pinto“. Galerija je otvorena radnim danima od 8 do 15 i 18 do 20 sati, subotom od 8 do 13 sati.

akcioni spektakl, re`ija: Zübeyr Şaşmaz, uloge: Necati Şaşmaz, Gürkan Uygun, Kenan Çoban... po~etak u 16, 18, 20 i 22 sata.

MUZEJI
GRADA ZENICE
Me|unarodna izlo`ba grupe autora, fotografa pod nazivom “Truth With Camera“, za posjete je u Sinagogi otvorena do 24. juna. Retrospektivna izlo`be slika Tomislava Perazi}a za posjete je otvorena do 18. juna. Na raspolaganju posjetiocima su stalne postavke, etnolo{ka, arheolo{ka i historijska. U tvr|avi Vranduk postavljena je stalna historijska zbirka o ranom srednjem vijeku u Bosni. Muzej je otvoren za posjetioce radnim danima od 9 do 17, a subotom od 9 do 16.30 sati. Tvr|ava Vranduk otvorena je za posjetioce tokom cijele sedmice, od 9 do 17 sati.

ATELJE ZEC
Stalna postavka djela slikara Safeta Zeca. Galerija je otvorena od ponedjeljka do petka od 10 do 18, subotom od 10 do 14 sati ili uz najavu na telefon 061/338-186.

X-MEN: PRVA GENERACIJA
akcija, avantura re`ija: Mat thew Vaughn, uloge: James McAvoy, Michael Fassbender, Jennifer Lawrence, Rose Byrne, January Jones... po~etak u 17.30 i 20.10 sati.

JAJCE

GABRIJEL
Stalna postavka izlo`be “Pozori{ni plakat Kamernog teatra 55”. Otvorena svakim radnim danom od 10 do 18 sati.

BIHA]

MAMURLUK 2
komedija, re`ija: Todd Phillips, uloge: Bradley Cooper, Ed Helms, Zach Galifianakis, Justin Bar tha... po~etak u 14, 16.10, 18.20 i 20.30 sati.

UMJETNI^KA BIH
Stalna postavka RETROSPECTRUM je i dalje otvorena za javnost od 12 do 20 sati (osim nedjelje i ponedjeljka). Izlo`ba karikaturalnog por treta SARAJLIJE, Alije Hafizovi}a, kojom autor obilje`ava 45 godina slikarskog rada.

PAKLENE ULICE 5

MUZEJI
ART-KU]A SEVDAHA
Otvorena je za sve posjetioce svakim danom osim ponedjeljka od 10 do 18 sati.

KINA
UNA
BEZGRANI^NO
triler, re`ija: Neil Burger, uloge: Bradley Cooper, Robert DeNiro, Abbie Cornfish... po~etak u 19 i 21 sat.

BANJA LUKA FESTIVALI
DOM KULTURE
30. POZORI[NE IGRE

OLIMPIJSKI
Stalna postavka “Organizacija XIV Zimskih olimpijskih igara“. Otvorena za posjete od ponedjeljka do petka, od 9 do 15 sati, dok vikendom muzej ne radi.

RANGO

Projekcija dokumentarnih filmova o Jajcu,

akcioni spektakl, re`ija: Justin Lin, uloge: Vin Diesel, Paul Walker, Dwayne “The Rock“ Johnson... po~etak u 15.40, 18.10 i 20.40 sati.

HISTORIJSKI
Muzej je otvoren za posjete radnim danima od 9 do 16, a vikendom od 9 do 13 sati.

KINA
MULTIPLEX PALAS
KUNG FU PANDA 2
animirani, akcija, re`ija: Jennifer Yuh, glasovi: Angelina Jolie, Gary Oldman, Seth Rogen, Jack Black, Jackie Chan, Jean-Claude Van Damme, Dustin Hof fman, David Cross, Victor Garber, Lucy Liu, Michelle Yeoh, Dennis Haysbert, James Hong, po~etak u 11.15, 13.15, 15.15 i 19.30 sati.

po~etak u 19 sati.

OSIPATE SE POLAKO, VA[A VISOSTI
Sarajevski ratni teatar SARTR, autor: Mirko Kova~, re`ija: Goran Damjanac, po~etak u 20 sati.

PIRATI S KARIBA: NEPOZNATE PLIME
akcija, avantura, re`ija: Rob Marshall, uloge: Johnny Depp, Geof frey Rush, Penelope Cruz, Ian McShane, Judi Dench, Gemma Ward, Keith Richards... po~etak u 15, 17.40 i 20.20 sati.

ZEMALJSKI
akcija, avantura, re`ija: Gore Verbinski, uloge: Johnny Depp, Isla Fisher, Abigail Breslin... po~etak u 18 i 20 sati.

Repertoare i program de{avanja u va{oj kulturnoj ustanovi mo`ete slati na mail: jelena.milanovic@ oslobodjenje.ba ili na broj faxa 033/ 468-054.

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 9. juni 2011. godine

TV PROGRAM
Obiteljskom ~ovjeku Abeu Daleu pred o~ima je ubijena `ena i sin. Mu{karac koji ih je ubio potom je usmrtio sebe. Nekoliko dana poslije on poku{ava po~initi samoubojstvo, no spa{ava ga njegov prijatelj Marty. Nakon bliskog susreta sa smr}u, Abe po~inje primje}ivati bijelu svjetlost oko nekih ljudi i ~uje govor duhova kroz stati~ki elektricitet. Uskoro shva}a da je bijela svjetlost koja okru`uje ljude znak da }e uskoro umrijeti. Abe nakon toga spa{ava tri `ivota, izme|u ostalih i onaj Sherry Clarke, medicinske sestre koja se o njemu brinula. No gledaju}i videosnimke svog sina, otkriva da je tri dana prije nego {to ih je ubio, ubojica spasio `ivote njegove `ene i sina.

61

FILMOVI
Rim - otvoreni grad
RATNA DRAMA
Re`ija: Roberto Rossellini Uloge: Anna Magnani, Aldo Fabrizi, Marcello Pagliero, Vito Annichiarico, Nando Bruno, Harry Feist

HIT
DANA
23.50
OBN
HOROR/TRILER
Re`ija: Patrick Lussier Uloge: Nathan Fillion, Katee Sackhoff, Craig Fairbrass, Adrian Holmes

23.25
FTV

Jedan od najve}ih filmova svjetske filmske ba{tine, snimljen neposredno poslije Drugog svjetskog rata, na ratom opusto{enim ulicama Rima. Sama pri~a je bazirana na istinitim doga|ajima koji su se dogodili tokom 1944. godine u okupiranoj Italiji i bavi se preispitivanjem izbora koje ljudi moraju da naprave u ratu. U centru de{avanja su ~lanovi pokreta otpora i film je tragi~no i emocionalno istra`ivanje njihovog duha i posljedica rata.

Policajac pod kontrolom
AKCIJA/TRILER
Re`ija: Mike Figgis Uloge: Richard Gere, Andy Garcia, Laurie Metcalf

01.00
PINK

Ambiciozan mladi Rejmond Avila ulazi u Sektor unutra{nje kontrole policije Los An|elesa... On, i njegova partnerka Ejmi Velas, uskoro po~inju da prate aktivnosti njihovog kolege policajca Denis Peka ~ije pona{anje postaje sumnjivo...

SERIJE

Sjenka vampira
KOMEDIJA/HOROR
Re`ija: E. Elias Merhige Uloge: John Malkovich, Willem Dafoe, Catherine McCormack, Cary Elwes, Eddie Izzard, Udo Kier

Ezel
U partiji pokera sa neobi~nim ulozima pobje|uje D`engiz. Ej{an moli Ezela da je primi nazad jer ga nikada nije prestala voljeti. Iskoristiv{i njenu prevrtljivost, Ezel tra`i da {pijunira Kenana za njega. Kenan obavje{tava policiju o Ezelovom pravom identitetu. Ali nare|uje Tefi da ubije Kayu. Ezel uspijeva uvjeriti Bade da mu nije stalo do Ej{an.

Ljubav i kazna
20.00 BHT
Ludo zaljubljene Jasemin i Sava{a, opet ~ekaju te{ki dani. Pored stalnih prepreka, njih dvoje sad dolaze pred novi ispit. Sava{ osje}a da je u bezizlaznoj situaciji zbog zadatka koji mu je postavio ''Niko'', jer treba pre}i u Iran i uhvatiti Be{ira. Time bi sprao ljagu sa imena porodice i ujedno se rije{io svih prepreka koje mu stoje na putu sretnog braka sa Jasemin...

Ljubav i osveta
Halil se te{ko miri sa mogu}no{}u da je Mithatov sin. Nema hrabrosti pogledati rezultate DNK analize, te ih odlu~uje poderati. Menek{e ga podr`ava u ovim te{kim trenucima. Inspektora Omera kojem Mustafa jo{ jednom izmi~e iz ruku, obuzima osje}aj bijesa. Zejnep razgovara sa sekretaricom koja je optu`ena za Semihovo ubistvo. Saznaje ko je ubio njenog oca...

00.15
RTRS

21.15 FTV

20.00 OBN

U Njema~koj 1921. redatelj F. W. Murnau zapo~eo je prvu ekraniziranu adaptaciju romana "Drakula" Brama Stokera, koji je naknadno postao najslavniji horor svih vremena. No, Stokerova udovica uskratila je redatelju prava na snimanje filma, te je Murnau bio prisiljen naslov promijeniti u "Nosferatu", a ime grofa Drakule u grofa Orlocka. Tada je snimanje moglo po~eti, te se filmska ekipa iz Berlina preselila u ^e{ku. Zbog autenti~nosti Murnau za naslovnu ulogu unajmljuje, ni manje ni vi{e, nego pravoga vampira...

FILMOVI

Paklena vo`nja
AKCIJA
Re`ija: Larry Bishop Uloge: Michael Madsen, Larry Bishop, Vinnie Jones, Dennis Hooper, Eric Balfour

23.25
NOVA

Grad zlo~ina
KRIMI
Re`ija: Paul Schrader

Pistolero, glave{ina bande ozlogla{enih bajkera pod imenom Victors, sprema osvetu za ubojstvo njihova ~lana. Ubojstvo je skrivila suparni~ka banda 666. Zajedno sa svojim suborcima i prijateljima Gentom i Comancheom, Pistolero `eli poraziti vo|e bande 666. Nju ~ine Deuce i Billy Wings, no stvari ne krenu dobro za Pistolera kada se u njegovu misiju upletu duhovi pro{losti.

[erif Wade Whitehouse popu{ta na svim poljima: gradski mo}nici ga ignoriraju, biv{a `ena sprije~i vidjeti k}er, a otac alkoholi~ar postaje sve nasilniji. Wade ima ljubavnicu, olupinu od auta i groznu zubobolju. A onda grad potrese jezivo umorstvo jednog bostonskog sindikalca za vrijeme lova koji je vodio Wadeov prijatelj. Svi tvrde da je to lova~ka nesre}a, no Wade je uvjeren da iza ubojstva stoji njegov prijatelj. Negova je potraga tako neumoljiva i okrutna da gradi} preko no}i postaje popri{tem krvavih osveta i obra~una.…

22.40 MRE@A

Mi nismo an|eli
KOMEDIJA
Re`ija: Sr|an Dragojevi}

Nikola je apsolvent svjetske knji`evnosti i veliki je frajer. Vozi preure|enu `abu, slu{a Zappu, `ivi s otkva~enom cimericom, opija se i mijenja `ene. Jedva punoljetna maturantica Marina upozna Nikolu na nekom tulumu te zavr{e zajedno. Osim {to se zaljubila, Marina je i trudna, no Nikola se nje uop}e ne sje}a. Marina ne `eli pobaciti, te njezina najbolja prijateljica Buba preuzme na sebe zadatak da se Nikola zaljubi u prostodu{nu Marinu. Buba smi{lja niz neobi~nih situacija, a tu su i An|eo i Vrag, koji neprimjetno promatraju protagoniste.

21.30 HRT 2

62
BHT

TV PROGRAM
FTV
07.00 Dobro jutro, jutarnji program 09.00 Vijesti 09.05 Rezovi, igrana serija serija, 25. epizoda 09.30 Planina Bitovnja, dokumentarni program Crtani filmovi: 10.00 Piplinzi 10.25 Harveytoons 10.45 D`epni zmaji}i 11.10 Villa Maria, igrana serija, 137. epizoda (r) 12.00 Dnevnik 1 12.15 Pod sretnom zvijezdom, igrana serija, 63. epizoda (r) 13.10 Viza za budu}nost, igrana serija, 1. epizoda 13.50 Gospo|a Barbara, igrana serija, 1. epizoda 14.40 Gospo|a Barbara, igrana serija, 2. epizoda 15.30 Vijesti 15.35 Spretno - sretno!, tv igra 16.00 Villa Maria, igrana serija, 138. epizoda 16.55 Federacija danas

~etvrtak, 9. juni 2011. godine

OSLOBO\ENJE

RTRS
06.01 07.00 09.00 09.10 10.00 10.25 10.50 11.25 12.00 12.20 13.00 13.30 14.05 15.00 15.10 16.05 16.30 17.05 18.00 19.08 19.30 20.00 Muzi~ki program Jutarnji program Vijesti Pod sretnom zvijezdom, tv novela Mala TV Kenguri ko{arka{i, crtana serija Mar, crtana serija Rimske misterije, serija I ja imam talenat, zabavni program Dnevnik 1 U fokusu Zdravlje je lijek Retrovizor Krtice, serija Vijesti, sa tuma~em gestovnog jezika Tnt, serija Re’publika, Krajina Srpska danas Pod sretnom zvijezdom, tv novela EU i mi, specijal Finansijske novosti Upitnik, kviz Dnevnik 2 Sport

HAYAT
06.30 Dobro jutro svima, jutarnji program 08.30 Hayatovci, dje~iji program 09.00 Bumba, crtani film 09.10 Garfield, crtani film 09.25 Crtani film 09.50 Jagodica Bobica Jagositne pustolovine, crtani film, 16. ep. 10.15 Sirene, crtani film 10.45 Bakugan, crtani film 11.10 Iron kid, crtani film 11.30 Bestseller 11.32 Bioclinica 11.45 Vijesti 11.58 Biometeorolo{ka prognoza 12.00 Najbolje godine, serija 13.00 Sasuke - Ninja ratnici, zabavno-sportski TV show 14.00 Moj dom 14.30 Bistro BiH 14.50 Muzi~ki program 15.08 Bestseller 15.10 Bioclinica 15.20 Top Shop 15.50 Kad li{}e pada, 75.ep.

TV1
07.00 Vijesti 07.08 Privatna policija, crtani film 07.29 Zorro, crtani film 08.00 Vijesti 08.05 Euromaxx highlights 08.30 Eliza, serija, 3. ep.(r) 09.00 Vijesti 09.52 Flashbacks 10.00 Vijesti 10.05 Zdravlje, dokumentarni program 10.42 Flashbacks 10.47 Music box 11.00 Biznis vijesti 11.10 Portreti nacije, dokumentarni serijal 12.00 Vijesti plus 12.20 Doga|aji koji su promijenili svijet, dok. program 13.00 Biznis vijesti 13.10 Intervju tv1 sa Sanjinom Be}iragi}em (r) 14.00 Vijesti 14.25 Euromaxx highlights (r) 15.00 Vijesti

PINK
06.00 Lola, telenovela (r) 07.00 Ljubav u zale|u, serija 08.00 Mje{oviti brak, serija 09.00 Udri mu{ki, talk show, u`ivo 10.00 Veliki brat, reality show 10.40 Kupi.ba, emisija 11.00 Zabranjena ljubav, telenovela 12.00 Info top, info-program 12.20 Veliki brat, reality show 13.00 Brze pare, kviz 14.00 Info top, info-program 14.20 Veliki brat, reality show 15.00 Lola, telenovela 15.45 Kupi.ba, emisija 15.50 Info top, info-program

07.00 Dobro jutro Program za djecu i mlade (r) 09.10 Be Ha Te bebe 09.15 Robot Robi, animirana serija, 36/52 09.30 Bez rizika, igrana serija, 3/8 10.00 BHT vijesti 10.10 Ples `ivota, igrana serija, 52/125 11.00 Godine prolaze, igrana serija, 14/68 11.30 Konstituiraju}a sjednica Doma naroda Parlamentarne skup{tine BiH, prijenos 14.15 BHT vijesti 14.30 Gorko-slatko, igrana serija, 118/229 (r) 15.00 Odli~an, 5+, edukativna serija Program za djecu i mlade 15.05 U~ilica, kviz 15.30 Frenderi u BiH: Drvar, animirana serija 15.40 Aladinove pri~e, animirana serija, 15/26 15.55 Kako da ne, {kola engleskog jezika 16.30 Gorko-slatko, igrana serija, 119/229 17.00 Putevi zdravlja, magazin 17.30 Sve u svemu, dnevni magazin 18.45 Mali kuhari, animirana serija, 2/39 19.00 Dnevnik Kultura Sport Vrijeme Business News 20.00 Ezel, igrana serija, 105/142 21.00 Hotel Babilon, igrana serija, 7/16 22.00 BHT vijesti 22.20 Tema dana 23.10 Business News (r) 23.15 Figure: Abdulah Sidran, program iz kulture 00.15 Hotel Babilon, igrana serija, 7/16 (r) 01.10 Sve u svemu, dnevni magazin (r)

Odgovorite ljudima
DIJALO[KA EMISIJA 20.10

Pe~at

POLITI^KI MAGAZIN 20.15

Kad li{}e pada
SERIJA 20.00

Eliza

Zabranjeni forum
TALK SHOW 21.00

SERIJA 20.05

17.10 Ezel, igrana serija, 104. epizoda /12/ 17.50 Dnevnik, najava 18.15 Pod sretnom zvijezdom, igrana serija, 64. epizoda 19.08 Upitnik, kviz 19.26 Finansijske novosti 19.30 Dnevnik 2 20.10 Odgovorite ljudima, dijalo{ka emisija 21.15 Ljubav i kazna, igrana serija, 54. epizoda 22.20 Dokumentarni ~etvrtak: [ta zna omladina o gej populaciji, 2. emisija 22.55 Dnevnik 3 Finansijske novosti 23.25 No} klasika: Rossellini Rim - otvoreni grad, igrani film 01.15 Viza za budu}nost, igrana serija, 1. epizoda 01.50 Federacija danas (r) 02.05 Dnevnik 3 (r)

20.15 Pe~at, politi~ki magazin 21.20 Heroji i fenomeni, dokumentarni program 21.55 I ja imam talenat, zabavni program 22.25 Dnevnik 3 22.47 Sport 22.52 Finansijske novosti 23.00 Mediafest, Banjaluka 2011., hronika 23.20 Ratnici, dokumentarni serijal 00.15 Sjenka vampira, film 01.45 Krtice, serija 02.30 Pe~at, politi~ki magazin 03.25 Dnevnik 2 03.50 Re’publika, Krajina 04.05 Ratnici, dokumentarni serijal 04.55 Heroji i fenomeni, dokumentarni program 05.20 Zdravlje je lijek 05.45 Muzi~ki program

16.55 Suze Bosfora, 48. ep. 17.51 Sport centar 17.52 Biometeorolo{ka prognoza 17.56 Sasuke - Ninja ratnici, zabavno-sportski TV show 19.00 Vijesti u 7 19.28 Vremenska prognoza 19.30 Sport 19.37 Stanje na putevima 19.38 Horizonti 20.00 Kad li{}e pada, 76.ep. 21.00 Ispuni mi `elju 22.00 @elja plus 22.15 Suze Bosfora, serija 23.20 Sport centar 23.20 Seks i grad, serija 01.20 Najbolje godine, 77. ep. Reprizni program Hayat TV-a 02.00 Vijesti 02.45 Ispuni mi `elju 03.35 @elja plus 03.50 Nijemi svjedok, 77. ep. 04.45 Muzi~ki program

15.25 Portreti nacija, dokumentarni serijal 15.50 Music box 15.55 Biznis vijesti 16.00 Eliza, serija, 56. ep.(r) 17.00 Vijesti plus 17.15 Nijemi svjedok, serija, 94. ep. 18.00 Biznis vijesti 18.30 Dva smo svijeta razli~ita, doma}a serija, 10. ep.(r) 19.00 News 19.30 Dnevnik tv1 20.05 Eliza, serija, 57. ep. 21.00 Biznis vijesti 21.10 @ene na ivici, serija, 2. ep. 22.00 Dnevnik u 22 22.40 Grad zlo~ina, film 01.00 Vijesti plus 01.20 Reprizni program

16.00 More ljubavi, telenovela 17.00 Naslije|e jedne dame, serija (r) 17.40 Kupi.ba, emisija 18.00 Polje lala, serija 18.50 Info top, centralne vijesti 19.10 Zabranjena ljubav, telenovela 20.00 Naslije|e jedne dame, serija 21.00 Zabranjeni forum, talk show, u`ivo 23.00 Veliki brat, reality show 00.00 City, zabavna emisija 00.10 Veliki brat, reality show 01.00 Policajac pod kontrolom, film

RTS
11.05 Igrale se delije-samo folklor, muzi~ki program 11.30 Srbija na vezi (r) 12.00 Dnevnik 12.15 Sport plus 12.25 Vrijeme 12.30 Vje~ni sjaj djetinjstva, {kolski program (r) 13.00 Trezor 14.00 Trend setter, muzi~ki program (r) 15.00 Vijesti Kosmos, dok. program 16.00 Ovo je Srbija 16.35 Slagalica, kviz 17.00 Dnevnik RT Vojvodina 17.20 [ta radite, bre, info 17.45 Beogradska hronika 18.30 Tema Srbije na vezi 19.30 Dnevnik 20.05 Gorki plodovi, serija 21.00 7 RTS sat dana 21.15 Danilu{ka - jubilej 40 godina, muzi~ki program 22.00 Raspakivanje, dok. program 22.45 Mjera za muziku 23.35 Dnevnik 23.50 Evronet (r) 23.55 Op{teobrazovni program 00.25 Jedna pjesma, jedna `elja

RTCG
12.00 12.05 12.35 13.00 13.05 13.25 14.00 14.05 14.35 15.10 15.20 15.30 15.45 16.15 16.40 17.00 17.15 18.00 18.15 18.45 19.00 19.20 19.30 20.00 20.30 21.00 21.30 22.40 22.50 23.00 23.30 Vijesti Profil (r) Muzika Vijesti Stil (r) Dok. emisija Vijesti Obrazovna emisija (r) Etno Fle{ sport (r) Kalendar Dnevnik 1 Muzika Obrazovna emisija Sat tv Muzika Crna Gora - u`ivo Lajmet Sat TV (r) Sat TV vijesti iz dijaspore Program za djecu, 12/12 Kalendar Dnevnik 2 Sat TV Muzika Dok. program Reakcija Aktuelno Kalendar Dnevnik 3 Stadion

FOX LIFE
08.15 @ivot po D`imu, serija 08.40 @ivot po D`imu, serija 09.05 Kako sam upoznao Va{u majku, serija 09.30 Da, draga, serija 09.55 Da, draga, serija 10.15 Momci s Medisona, serija 11.05 Razvedeni Gari, serija 11.30 D`oi, serija 11.55 Vill i Grejs, serija 12.40 Ulica sje}anja, serija 13.30 @ivot po D`imu, serija 14.15 Pepper Dennis, serija 15.05 Razvedeni Gari, serija 15.30 D`oi, serija 15.55 Sve ispo~etka, serija 16.45 Uvod u anatomiju, serija 17.35 Kako sam upoznao Va{u majku, serija 18.00 Uvod u anatomiju, serija 18.50 Ulica sje}anja, serija 19.35 Da, draga, serija 20.25 Pepper Dennis, serija 22.00 Ru`na Beti, serija 22.55 Kako sam upoznao Va{u majku, serija 23.15 Da, draga, serija 00.05 Uvod u anatomiju, serija 00.50 Pepper Dennis, serija 02.30 Momci s Medisona, serija

UNIVERSAL
06.10 Zakon i red, serija 07.10 Sudija Ejmi, serija 09.10 Sve po zakonu, serija 10.10 Erika, serija 11.10 Voker, teksa{ki rend`er, serija 12.10 Ne{ Brid`is, serija 13.10 Preporu~ena po{iljka, film 15.00 Ubistva u Midsommeru, serija 17.00 Zakon i red, serija 18.00 Ne{ Brid`is, serija 19.00 Voker, teksa{ki rend`er, serija 20.00 Medijum, serija 21.00 ^arobna mladost, film 23.00 Medijum, serija 02.00 Mama inspektror 2, film 03.50 Ubistva u Midsommeru, serija

TV1000
06.00 Granica, film 08.00 Apolo 13, film 10.30 @ivotna prilika, film 12.00 Albino aligator, film 14.00 Bubamare, film 16.00 Nestao, film 18.00 Milagro, film 20.00 ^vorovi, film 22.00 Pet minuta raja, film 00.00 Pi{~evo uto~i{te, film 02.00 Slatka kao tre{nja, film 04.00 Nezavisni, film

EUROSPORT
08.30 Konji~ki sport 09.30 Tenis, ATP Queen’s London, UK 10.30 Fudbal, Euro 2012 kvalifikacije, All Access 11.30 Biciklizam, Francuska 12.30 Tenis, ATP Queen’s London, UK 13.30 Tenis, ATP Queen’s London, UK Live 16.00 Biciklizam, Francuska Live 17.30 Tenis, ATP Queen’s London, UK Live 19.30 Auto-trke, Le Mans 24 Minutes 20.00 Auto-trke, Le Mans 24 Hours Francuska Live 21.00 Fudbal, Euro 2012 kvalifikacije, All Access 22.00 Auto-trke, Le Mans 24 Hours Francuska Live 00.00 Biciklizam, Francuska 01.15 Watts

~etvrtak, 9. juni 2011. godine

OSLOBO\ENJE
HRT1
07.35 07.40 08.35 08.40 09.07 09.52 10.00 10.06 10.10

TV PROGRAM
HRT2 NOVA
06.30 07.15 07.40 08.05 08.20 08.35 09.15 11.15 12.10 13.00 15.00 16.00 17.00 17.25 18.10 19.15 20.05 21.00 22.00 23.05 23.25 01.05 02.40 03.30 04.30 Na{i najbolji dani, serija Neustra{ivi Scooby doo Bakugan, crtana serija Bumba, crtana serija Roary, crtana serija Tomica i prijatelji, crtana serija Pobjeda ljubavi, serija (r) ^uvar pravde, serija IN magazin (r) Pobjeda ljubavi, serija Asi, serija (r) Masterchef (r) Vijesti Nove TV IN magazin Pod sretnom zvijezdom, serija Dnevnik Nove TV Asi, serija Masterchef, reality show Provjereno, info-magazin Ve~ernje vijesti Paklena vo`nja, film Osvetnik, film Otok smrti, 1/13 Ezo TV, tarot show Kobna `ena, film (r)

63
Iz dana u dan... Sponzoru{e, serija (r) Iz dana u dan Vijesti Ja sam tvoja sudbina, serija Iz dana u dan Hit dana Hit dana Vijesti u 16 Ja sam tvoja sudbina, serija Sponzoru{e, serija Skrivena kamera Dnevnik RTV TK Bestseller TV Vijesti Prvi talas, serija Dnevnik (r)

OBN
07.05 Gerald McBoing, crtani film 07.25 Kornja~a Hero, crtani film 07.45 An|eli i prijatelji, crtani film 08.05 Roni, Olly, Roni, crtani film 08.25 Oggy i `ohari 3, crtani film 08.45 Top Shop 09.15 Otvorena vrata, humoristi~na serija 10.00 Stol za 4, kulinarski show, IV sezona 10. 30 Zemlja snova, serija 11.45 Lanina vremenska prognoza 11.55 OBN Info 12.05 Vox populi 12.15 Top shop 12.30 Skrivena kamera, humoristi~ni program 12.50 Border, krimi serija 13.45 Dolina vukova, serija 15.15 Ljubav i osveta, serija 17.00 Stol za 4, kulinarski show, IV sezona 17.30 Zemlja snova, serija 18.45 Lanina vremenska prognoza 18.50 OBN Info 19.10 Exkluziv, zabavni program 20.00 Ljubav i osveta, serija 21.35 Dolina vukova, serija 22.45 Vox populi 22.55 Biseri sa Vanjom Buli}em, gost: Mujaga Selman, talk show 23.50 Glas smrti 2, film 01.45 Dolina vukova, serija

TVSA
07.00 Sarajevsko jutro, u`ivo 10.00 Bjekstvo sa Ostrva {korpiona, 26/46 10.30 Mu}ke, humoristi~ki program (r) 11.00 Vijesti TVSA 11.05 Vitaminix (r) 11.06 Noody (r) 11.20 ^arli i Mimo (r) 11.25 Grimove bajke (r) 11.45 Barimba (r) 12.00 BBC dok. program 13.00 Vijesti TVSA 13.15 Sarajevdisanje, dok. program (r) 13.45 Serijski program (r) 15.20 Bjekstvo sa ostrva {korpiona, 26/46 (r) 15.55 Bajke iz cijelog svijeta 16.10 Ulica Zoolo{kog vrta 16.50 BBC dok. program 17.50 Mu}ke, humoristi~ki program 18.20 Tarih, dok. serijal 18.30 Dnevnik TVSA 19.00 Vitaminix 19.02 Noody 19.15 ^arli i Mimo 19.21 Grimove bajke 19.55 Barimba 20.00 Dobre vibracije, revijalni program, u`ivo 21.30 Tarih, dok. serijal 21.35 Ve~ernje vijesti 22.05 TVSA dokumenti, dok. program 23.05 Pusti muziku 23.35 Serijski program 01.05 TVSA dokumenti (r)

TV TK
05.55 09.00 11.55 12.00 12.15 13.55 14.10 15.50 16.00 17.30 18.00 18.45 19.00 19.35 22.15 22.30 00.00

11.02 11.14 12.00 12.11 12.13 12.15 12.16 12.32 13.20 14.05 14.14 14.20 15.00 15.25 15.55 15.57 16.03 16.43 16.50 17.07 18.09 18.16 19.02 19.12 19.22 19.30 19.56 20.01 20.04 20.13 21.03 21.10 21.45 22.20 22.45 22.48 22.50 23.00 00.30 01.05 01.45 02.05 02.50

Vijesti Dobro jutro, Hrvatska Vijesti Dobro jutro, Hrvatska Hotel dvorac Orth 4, serija Vijesti iz kulture (r) Vijesti Vrijeme danas Krstarenja svjetskim ljepotama: Dunav putovanje sredi{tem Europe, doku. serija Kod Ane (r) Oprah show Dnevnik Sport Vrijeme Minuta zdravlja iz Dietpharma TV kalendar (r) Gospodarica tvoga srca Roditelji i djeca, serija Vijesti uz hrvatski znakovni jezik Vrijeme sutra Trenutak spoznaje Dharma i Greg 4, humoristi~na serija Mara Mato~ec - prva hrvatska politi~arka, dokumentarni film ZABA - 90 sekundi (r) Minuta zdravlja iz Dietpharma Tvoja sam sudbina, serija Pastel Vijesti Hrvatska u`ivo HAK - Promet info 8. kat: Priprema, pozor, odmor - talk show Dnevnik plavu{e: Kad starci prolupaju Kod Ane Minuta zdravlja iz Dietpharma (r) Dnevnik Sport Vrijeme ZABA - 90 sekundi 1 protiv 100, kviz Minuta zdravlja iz Dietpharma (r) Razred 2011. HAZU Zavodi - ^uvari budu}nosti: Dubrovnik Dnevnik 3 Sport Vrijeme Vijesti iz kulture Zaljev, doku.film Razred 2011. (r) Retrovizor: Dodir `ivota i smrti 2, serija Retrovizor: Dva i pol mu{karca 5 Retrovizor: Ksena princeza ratnica 6, serija Zakon i red: Odjel za `rtve 10, serija (r)

07.25 Batman i hrabri superjunaci, crtana serija (r) 07.50 Mala TV TV vrti}: Godi{nji odmor Gazoon, crtani film Izazovi: Kad naran~e dozru, kineski dokumentarni film (r) 08.20 Dvorac igra~aka 1, serija za djecu (r) 08.45 [kolski program: Kokice Abeceda EU (r) 09.30 Plesne note, serija (r) 10.00 Prijenos sjednice Hrvatskog sabora 13.30 Mala TV (r) TV vrti}: Godi{nji odmor Gazoon, crtani film (r) Izazovi: Kad naran~e dozru, kineski dokumentarni film (r) 14.00 Eve i vatreni konj, kanadski film (r) 15.30 @upanijska panorama 15.45 Hotel dvorac Orth 4, serija (r) 16.30 [apta~ psima 4

MRE@A
07.08 Privatna policija, crtani film 07.29 Zorro, crtani film 08.30 Eliza, serija, 3. epizoda (r) 16.00 Eliza, serija, 56. epizoda (r) 17.15 Nijemi svjedok, serija, 94. epizoda 18.30 Dva smo svijeta razli~ita, doma}a serija, 10. epizoda (r) 20.05 Eliza, serija, 57. epizoda 21.10 @ene na ivici, serija, 2. epizoda 22.40 Grad zlo~ina, film

Bra}a i sestre
SERIJA 20.00

Provjereno

INFO-MAGAZIN 22.00

17.20 Johnny Bravo, crtana serija (r) 17.44 Trava zelena 3, humoristi~na serija 18.14 Roditelji i djeca, serija (r) 18.55 Krstarenja svjetskim ljepotama: Dunav putovanje sredi{tem Europe, dokumentarna serija (r) 19.50 Hit dana 19.56 Ve~eras 20.00 Bra}a i sestre 3, serija 20.48 Afri~ki dnevnik - Hakuna Matata 21.30 Filmovi na{ih susjeda: Mi nismo an|eli, srpski film 23.20 Zakon i red: Odjel za `rtve 10, serija 00.05 Dnevnik plavu{e: Kad starci prolupaju (r) 00.15 T-mobile In Music festival: Flaming Lips, snimka koncerta (r) 01.15 No}ni glazbeni program: Hit dana (r)

TV MOSTAR
07.08 Privatna policija, crtani film 07.29 Zorro, crtani film 08.30 Eliza, 3. ep. (r) tv1 do 15.25 015.25 Muzi~ki program RTM-zabavna muzika 16.00 Eliza, 56. ep. (r) 17.00 Vijesti plus 17.15 Nijemi svjedok, igrana serija, 94. ep. 18.15 Grad RTM-a 19.30 Dnevnik tv1 20.05 Eliza, igrana serija, 57. ep. 21.10 @ene na ivici, igrana serija, 2. ep. 22.00 Dnevnik u 22 22.40 Grad zlo~ina, film

TV KAKANJ
11.00 Deep, serija 12.00 Flash vijesti 12.05 Biografije 12.50 Proces i kazna, film 14.00 Imam Alija, serija 14.30 Svjedok prirode 15.00 Frej`er, serija 15.30 Enjoy life 16.00 Puls 17.00 Flash vijesti 17.05 Deep, serija 18.00 Auto shop magazin 18.30 Do`ivotna kazna, serija 19.00 Denis napast 19.15 Marketing 19.30 Dnevnik FTV 20.00 Vijesti IC 20.20 Frej`er, serija 20.45 Marketing 21.10 Zanimljive pri~e 21.25 Biznis magazin 22.00 Do`ivotna kazna, serija 23.00 Vijesti TV Sahar 23.30 Glas Amerike 00.00 Vijesti IC (r) 00.15 Deep, serija

RTV USK
12.00 Vijesti 12.05 Strogo povjerljivo, dokumentarni serijal (r) 13.05 Cirkus, zabavni program (r) 14.00 Bloopers (r) 14.30 Vijesti 14.35 Bosna ili smrt, do. film (r) 16.15 Eko kutak (r) 16.30 Najd`el, 9/20 17.10 Ple{i, ple{i, serija (r) 18.10 TV liberty (r) 18.45 Crtani film 19.00 Dnevnik 1 19.30 Muzi~ki program 20.05 U fokusu 21.30 Dnevnik 2 22.00 Ple{i, ple{i, serija 22.45 Igrani film 00.15 Najd`el, zabavni program (r)

TV SLON
16.02 Vijesti 16.10 Tuzla u`ivo 16.13 Sredinom sedmice, info-program (r) 16.40 @ivotne pri~e, dok. program 17.25 Autovizija 18.00 Crno i bijelo, info-program 18.15 Vremenska prognoza 18.17 Tuzla u`ivo, panoramske kamere, uklju~enje u`ivo 18.30 Vje`bajmo zajedno 19.00 SMS Muzi~ki Salto 19.30 Sanjalica, program za djecu 20.00 KVIZ Extra 20.20 Vremeplov... 20.30 Ko zna, zna, zabavni program 21.05 Op~injeni, 21/208 22.00 Extra DJ 23.00 Slon extra Info

TV ZENICA
12.05 Igrana serija 13.00 Vijesti 13.05 Selu u pohode (r) 14.00 Iz dana u dan... 14.30 Autoshop (r) 15.00 Vijesti 15.05 Ja sam tvoja sudbina, serija (r) 15.40 Muzi~ki spotovi 16.00 Iz dana u dan 16.05 Srijedom (r) 17.00 Discovery 17.30 Dje~iji program 17.50 Ze sport plus 18.00 Frejzer, serija 19.00 Zenica danas 20.00 Ja sam tvoja sudbina, serija 20.40 Biografije 21.40 Zona kantona 22.00 Me|u nama 23.00 Zenica danas (r) 23.30 Glas Amerike 00.00 Biografije (r)

RTV VOGO[]A
12.00 Hazreti Merjem, serija 12.30 Magazin Plus (r) 13.10 Lokalno je primarno (r) 13.30 Istina, emisija o povratku (r) 14.00 Na tragu, dok. program 14.30 Odli~an 5+, program za mlade 14.35 Bajke iz cijelog svijeta 14.50 Wild Life 15.00 Ludo srce, telenovela (r) 16.00 Otvoreni program, u`ivo 17.50 Wild Life 18.00 Vogo{}anska hronika 18.30 SMS music 19.30 Hronika sedmice TV Jablanica 20.00 Bonus, 21.00 Ludo srce, telenovela 22.00 Vogo{}anska hronika (r) 22.30 Criss Angel Mindfriek, revijalni program 23.00 I.R.I.B. 23.30 Glas Amerike 00.00 Otvoreni program (r)

RTV BN
06.30 Jutarnji program 08.30 Kasandra, serija 10.00 Novosti 10.20 Sve za ljubav, serija 11.50 Horoskop 12.00 Novosti u podne 12.15 Ekskluziv 12.30 Film 14.00 Novosti 14.05 Greh njene majke, serija 15.00 Sve za ljubav, serija 16.00 Dnevnik 1 16.25 Kasandra, serija 18.00 Danas u Srpskoj 18.30 Monitoring 19.00 Sport flash 19.30 Dnevnik 2 20.10 Greh njene majke, serija 21.00 Puls 22.30 Dnevnik 3 23.00 Kako se o`eniti i ostati samac, film 23.00 Korado, film

ATV
10.50 Plavi zmaj, crtani film 11.15 Ben 10, Alien Force, crtani film 11.55 Vijesti 12.10 Najbolje godine 2, serija 13.10 Sasuke, nind`a ratnici 14.00 Sasuke, nind`a ratnici 14.30 Vizita 16.00 Nijemi svjedok, serija 17.00 Suze Bosfora, serija 18.20 Sasuke Nind`a ratnici 19.00 ATV vijesti 20.00 Suze Bosfora, serija 21.00 Ispuni mi `elju 22.00 Vijesti 22.15 Najbolji od najboljih 4, film 23.15 Sport centar 23.20 Nijemi svjedok, serija 01.25 Najbolje godine, serija

EUROSPORT 2
03.30 Tenis, ATP Queen’s London, UK 08.30 Fudbal, CONCACAF: USA - Kanada 09.30 Auto-trke, Le Mans 10.00 Ko{arka, Gr~ka liga: Pla -off 11.00 Fudbal, CONCACAF: Panama - Gvadalupe 12.30 Fudbal, Euro 2012, kvalifikacije, All Access 13.30 Fudbal, CONCACAF: USA - Kanada 15.00 Fudbal, U-23 Toulon Francuska, polufinale 16.00 Tenis, ATP Queen’s London, UK 17.30 Auto-trke, Marrakech, Maroko 18.00 Speedway, Prague, ^e{ka 19.00 Auto-trke, Le Mans 20.30 Obaranje ruku 21.00 Kuglanje 22.00 Tenis, ATP Queen’s London, UK 00.30 Auto-trke 01.00 Tenis, ATP Queen’s London, UK

SPORT KLUB
07.00 ATP Halle (sreda) 09.30 FullTilt Poker 10.00 NBA Final Game 4: Dallas Miami 12.00 ATP Halle, osminafinala, direktno 20.00 NHL Stanley Cup FIANLE Game 4: Boston Vancouver 22.15 NBA Live 22.30 NBA Action 23.00 FullTilt Poker 00.00 Premier League Magazin 00.30 Pregled argentinske lige 01.30 Inside Grand Prix 02.00 TWS - PAJA 03.00 NBA Final Game 5: Dallas - Miami, direktno

DISCOVERY
06.00 06.25 07.15 07.45 08.10 09.05 10.00 10.55 11.50 12.45 13.40 14.35 15.30 16.25 17.20 18.15 19.10 19.40 20.05 21.00 21.55 22.50 23.45 Peta brzina Prljavi poslovi Kako se pravi? Kako to rade? Razotkrivanje mitova Opasan lov Pre`ivljavanje Vrhunsko graditeljstvo Ameri~ki ~operi Generalka Prljavi poslovi Opasan lov Razotkrivanje mitova ^ovjek, `ena, divljina Pre`ivljavanje Pograni~na policija - 2 epizode Kako se pravi? Kako to rade? Vrhunsko oru`je Majstori za oru`je - 2 epizode Povratak u Avganistan sa Rosom Kempom Iza re{etaka u tu|oj zemlji Ameri~ki ~operi

N. GEOGRAPHIC
08.00 Zagonetni dosjei: Kapetan Kidd 09.00 Dekodirani Stonehenge 10.00 Tamna strana vodenih konja 11.00 Velik, ve}i, najve}i: Transportni zrakoplov 12.00 Velike seobe: Ritam `ivota 13.00 Zagonetni dosjei: Kapetan Kidd 14.00 Velik, ve}i, najve}i: Teleskop 15.00 Opasni susreti 16.00 Kralj gu{tera 17.00 Najokrutniji ameri~ki zatvori 18.00 [apta~ psima 19.00 Raj na Zemlji 20.00 Ekipa za o~evid grabe`ljivaca: X-medvjed 21.00 Opasan ulov 22.00 Najokrutniji ameri~ki zatvori 23.00 Ekipa za o~evid grabe`ljivaca 00.00 Upecani: Opasan ulov 01.00 Rajevi na Zemlji: Anamalai indijska Slonovska planina

VIASAT HISTORY
08.00 [ekspirovi portreti 09.00 Lete}i nosa~ aviona 10.00 Azijske monarhije 11.00 Egipat 12.00 Krv na na{im rukama 14.00 Kutije Stenlija Kjubrika 15.00 Nebeski put ~aja 16.00 Kako je umjetnost stvorila svijet 17.00 De{ifranti 18.00 Ratnici 19.00 No} slomljenog stakla 20.00 Premijera: Izgubljeni drevni gradovi 21.00 Jedan dan u borbi 22.00 Zaboravljena ubistva 23.00 Stopama Pu~inija 00.00 Kako je umjetnost stvorila svijet 01.00 De{ifranti 02.00 Ratnici 03.00 No} slomljenog stakla 04.00 Izgubljeni drevni gradovi 05.00 Jedan dan u borbi

ANIMAL PLANET
06.50 Najsmje{nije `ivotinje na planeti 07.40 Psi - jedna rasa, jedna pri~a 08.10 Extraordinary Dogs 09.05 Sve o psima 10.00 Policija za `ivotinje 10.55 SSPCA 11.20 Spa{avanje divljih `ivotinja 11.50 Urgentni centar za `ivotinje 12.45 Policija za `ivotinje 13.40 Porodi~no blago {impanzi 14.30 @ivotinjska boji{ta 15.00 Upoznajte divljinu 15.30 Lovac na krokodile 16.25 Paklene ma~ke 17.20 Psi - jedna rasa, jedna pri~a 17.45 Divlja planeta 18.15 Porodi~no blago {impanzi 19.10 Sve o psima 20.05 Kraljevstvo geparda 21.00 Maksove velike potrage 21.55 Nakon ujeda 22.50 Porodi~no blago {impanzi 23.45 Sve o psima

REPREZENTACIJA BiH Utorak je bio dan M u Zenici

Medunjanin i Maleti} na pravom mjestu u pravo vrijeme
44. strana

OSLOBO\ENJE
SARAJEVSKO IZDANJE
~etvrtak, 9. juni 2011. godine

Dani Ajvatovice
Pri go dnim pro gra mom na Musali u Pruscu kod Donjeg Vakufa sino} su po~eli 501. dani Ajvatovice a ovu veliku vjersko-kulturnu manifestaciju zvani~no je otvorio Bakir Izetbegovi}, ~lan Predsjedni{tva BiH. - Ajvatovica sa svojim dovi{tem i bogatim i raznovrsnim sadr`ajima predstavlja jedan od temelja o~uvanja na{eg sje}anja, ona je potvrda trajanja vrijednosti Bo{njaka. Neka nam traje i neka na{ narod okuplja i inspiri{e vjerom i dobrotom jo{ stotinama godina, rekao je Izetbegovi}. Manifestacija }e trajati do 26. juna i za to vrijeme u Pruscu i gradovima Srednjobosanskog kantona bi}e uprili~eno vi{e od 40 sadr`aja.

Sve~anost Ameri~kog univerziteta u BiH

Promovirano 66
novih diplomanata
Pod va{im liderstvom mo`e se nastaviti uspje{na izgradnja multietni~ke i demokratske dr`ave BiH sa glavnim ciljem - ulaskom i integracijama u EU i NATO, ocijenio ameri~ki ambasador Patrick Moon
U organizacijiAmeri~koguniverziteta u Bosni i Hercegovini sino} je u Bosanskom kulturnom centru u Sarajevu promovirana druga generacija diplomanata, njih ukupno 66, koji su svoje dvije (ameri~ku i bosanskohercegova~ku) diplome stekli studiraju}i na ovoj presti`noj visoko{kolskoj ustanovi u Sarajevu i Tuzli. Obra}aju}i se diplomantima, ambasador Sjedinjenih Ameri~kih Dr`ava u BiH Patrick Moon pozvao ih je da znanje koje su stekli ulo`e u izgradnju svoje dr`ave - BiH. TO, ocijenio je ambasador Moon. Ameri~kiambasadornaglasio je kako je BiH „bogata i ljudskim i prirodnim resursima, te da te prednosti treba iskoristiti kao i poziciju - centra Evrope“ . Predsjednik Ameri~kog univerziteta u BiH Denis Prci} ocijenio je kako je ta obrazovna ustanova postala prepoznatljiva multietni~ka institucija visokog obrazovanja u na{oj dr`avi. Tome ide u prilog i ~injenica da su odjeljenja Ameri~kog univerziteta smje{tena u Sarajevu, Tuzli, Banjoj Luci, a od ove godine i u Mostaru. - U 2006. zapo~eli smo sa jednimnastavnim planom i programom, veoma brzo se razvijaju}i i ve} sada imamo njih 24 i to 12 dodiplomskih, osam magistarskih i ~etiri doktorska. Osim u BiH Ameri~ki univerzitet nastavlja sa uspjesima i u regionu otvaraju}i svoja vrata u Beogradu, te Crnoj Gori. Za sve {to smo do sada radili i {to radimo zahvalni smo administraciji SAD-a koja nam je pomogla u realizaciji zacrtanih ciljeva, naveo je Prci}.

Ja~anje lokalne samouprave
Ceremonija potpisivanja dokumenta o realizacijiprojektaJa~anje lokalnesamouprave u BiH - SLS bit }e odr`ana danas u Sarajevu. Projekatimplementiranjema~kaorganizacija Deutsche Gesellschaft für Interantionale Zusammenarbeit (GIZ) GmbH u ime njema~ke vlade. Na ceremoniji }e u~estvovati partneriprojektaLejlaRe{i}, ministrica uprave i lokalne samouprave u Vladi RS-a, ZoranMikuli}, ministar pravde u Vladi FBiH, Husejin Smajlovi}, predsjedavaju}i Saveza op}ina i gradova FBiH, Dragoljub Davidovi}, predsjedavaju}iSaveza op{tina i gradova RS-a, na~elnici12 partnerskih op{tina/op}ina iz BiH (GornjiVakuf-Uskoplje, Ilija{, Kostajnica, KozarskaDubica, Ljubu{ki, Maglaj, Modri~a, Ora{je, Tesli}, Vare{, Vi{egrad i @ep~e) te predstavnici GIZ-a.

Kadar
Prof. dr. [efik Mulabegovi}, rektor Ameri~kog univerziteta u BiH, istakao je kako je protekla godina obilje`ila niz aktivnosti i bila veoma va`na jer nakon promocije 20, ove godine uslijedila je nova, sa 66 novih svr{enih diplomanata. - U toku su organizacione i strukturalne promjene koje }e stvoriti pretpostavke za uspostavom kvalitetnog nau~noistra`iva~kog rada. Ovim }e se dodatno osna`iti sistem obrazovanja na Univerzitetu, zaklju~io je Mulabegovi}. I njegov kolega, profesor dr. Joseph L. Kannedy, predsjednik SUNY Kantona iz New Yorka gdje su diplomanti proveli ~itav jedan semestar u sticanju znanja i obrazovanju, ocijenio je kako se radi o kadru koji }e biA. TERZI] ti novi lideri BiH.

Integracije
- Pod va{im liderstvom mo`e se nastaviti uspje{na izgradnja multietni~ke i demokratske dr`ave BiH sa glavnim ciljem - ulaskom i integracijama u Europsku uniju i NA-

POSLJEDNJE VIJESTI
NESRE]A U TURSKOJ - U saobra}ajnoj nesre}i u sjevernoj Turskoj 10 putnika je poginulo, a 29 ih je povrije|eno kada se autobus prevrnuo i zapalio, prenosi Fena. Istraga je u toku, ali se sumnja da je voza~ zaspao, prije nego {to je autobus udario u saobra}ajni znak, prevrnuo se i zapalio. SUKOBI NA FILIPINIMA - Filipinski zvani~nici saop}ili su da je u nizu napada komunisti~kih pobunjenika na jugu zemlje ubijeno {est osoba, uklju~uju}i pet pripadnika slu`be sigurnosti i jednog seoskog starje{inu. Me|u ubijenima u sedam napada pobunjenika su i dva pripadnika specijalnih snaga koja su napadnuta iz zasjede dok su bili na putu da osiguraju vladin konvoj Nove narodne vojske na isto~nom ostrvu Mindanao, prenosi AP. BANJA LUKA: SMRTNO STRADAO PJE[AK U saobra}ajnoj nesre}i koja se dogodila ju~e u Banjoj Luci poginuo je pje{ak. Do nesre}e je do{lo oko 17 sati, kada je mu{karca pri poku{aju prelaska ceste, kod Rebrova~kog mosta, udario automobil toyota, ~iji voza~ je tako|er povrije|en i prevezen u bolnicu.

Danis Tanovi} po~asni doktor UNSA

Upisan u zlatnu knjigu Univerziteta
U zlatnu knjigu Univerziteta u Sarajevu, uz imena nobelovaca Ive Andri}a i Vladimira Preloga, akademika Me{e Selimovi}a, Simona Vizentala i... upisano je i ime docenta na Akademiji scenskih umjetnosti Sarajevo, redatelja i scenariste Danisa Tanovi}a, kojega je na sino}njoj sve~anosti u Narodnom pozori{tu rektor Univerziteta prof. dr. Faruk ^aklovica promovirao u po~asnog doktora Univerziteta u Sarajevu (UNSA). Danis Tanovi} promoviran je u po~asnog doktora Univerziteta za izuzetan doprinos i pomo} u akademskom razvoju Univerziteta u Sarajevu, njegovoj afirmaciji u dijelu umjetni~kog rada, kao i afirmaciji umjetnosti i kulture BiH tijekom ratnih i poratnih godina. “Primio sam mnogo nagrada i priznanja {irom svijeta, ali ovo ve~eras mi je posebno drago jer ga dobijam od svojih kolega u svom gradu, gradu u kojem sam odrastao i {kolovao se” kazao je Tanovi}, ~ije je debitantsko , ostvarenje “Ni~ija zemlja“ nagra|en Oskarom za najbolji strani film 2001. godine.

Helez s borcima
Federalni ministar za pitanja boraca i invalida odbrambenooslobodila~kog rata Zukan Helez izjavio je tokom sastanka sa koordinacionim tijelom vi{e od 15 bora~kih udru`enja u FBiH u Sarajevu da je federalna Vlada planirala ukupno pove}anje za 47 miliona KM te pove}anje stavke za bora~ke invalidnine, li~ne i porodi~ne, sa 291 milion na 326 miliona KM. Tako|er je kazao da najvjerovatnije ne}e biti ~etvrte tran{e stand by aran`mana od me|unarodnih finansijskih partnera. On smatra da to i nije lo{e jer }e Federacija sa 252 miliona KM, kao iznosa osiguranog vlastitim naporima, poku{ati zaokru`iti ovogodi{nji bud`et bez ~etvrte tran{e. Oko tri milijarde bi trebale za rje{avanje svih problema koji su mu kandidirani, izjavio je Helez i zamolio borce za strpljenje.

Foto: D`. KRIJE[TORAC

Kako je prvi redatelj kojemu je ukazana ova ~ast, svoje kratko obra}anje posvetio je polo`aju i va`nosti koju umjetnost i kultura imaju u na{im `ivotima i dru{tvu, izme|u ostalog, kazav{i da “pojedina~ni uspjesi na{ih umjetnika ne mogu i ne smiju biti zamjena za dr`avnu kulturnu politiku. „Ti su uspjesi samo dokaz da je na{a kultura dio svjetske kulturne ba{tine. Na{a je obaveza prema ~ovje~anstvu da je sa~uvamo i unapriAn. [. jedimo“, kazao je Tanovi}.

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->