UNIVERZITET U TRAVNIKU PRAVNI FAKULTET KISELJAK

KRIVI NA DJELA PROTIV SIGURNOSTI JAVNOG PROMETA
( Seminarski rad )

PREDMET: Krivi no pravo II PROFESOR/MENTOR:Prof.dr.Hasan Bali SMJER: Op e pravo STUDENTI: Andrea Mitrovi 872/10 Ivan Kiti 622/09

Kiseljak, maj 2011.

.......5 2 ....................................................................4 Ugro avanje javnog prometa..................................................................3 Krivi na djela protiv sigurnosti javnog prometa......................................SADR AJ Uvod.. ...............................................

. eljezni ki. Bez obzira o kojem se vidu saobra aja radi tj. a sredstvo izvr enja prometno vozilo. Zbog toga je kod ovih krivi nih djela specifi an i subjekt i sredstva kojima se djela vr e. Objekt krivi nopravne za tite krivi nih djela protiv sigurnosti javnog prometa je sigurnost javnog prometa. 3 . Izvr itelj je naj e e sudionik u prometu. neovisno o vrsti prijevoza (cestovni.UVOD Krivi na djela protiv sigurnosti javnog prometa spadaju u kategoriju op eopasnih krivi nih djela. odnosno sigurnost ljudi i imovine u javnom prometu. Osim krivi nopravne za tite sigurnost javnog prometa titi se i propisivanjem drugih ka njivih radnji kao to su prekr aji protiv sigurnosti javnog prometa. vodeni..) ova su djela objektivno povezana sa prijevozom ljudi ili dobara. Izuzeci postoje kad je u pitanju vodeni i eljezni ki promet gdje se kao sudionici mogu pojaviti i druge osobe.

neukazivanje pomo i ozlije enoj osobi u prometnoj nezgodi i te ka krivi na djela protiv sigurnosti javnog prometa.2. gdje bi spadali osnovni oblik ugro avanje javnog prometa i ugro avanje javnog prometa usljed omamljenosti. kao to su krivi na djela kojima se titi javni promet na putevima. U pogledu krivnje kod ve ine krivi nih djela mogu je i umi ljaj i nehat. gdje bi spadala krivi na djela ugro avanja javnog prometa opasnom radnjom.KRIVI NA DJELA PROTIV SIGURNOSTI JAVNOG PROMETA Osnovni oblici ve ine krivi nih djela protiv sigurnosti javnog prometa imaju za posljedcu ugro avanje sa konkretnom opasno u za ivot ili tijelo ljudi ili za imovinu ve eg obima. Sva krivi na djela protiv sigurnosti javnog prometa mogu se prema u em podgrupnom objektu krivi nopravne za tite grupirati na vi e manjih sistemskih jedinica. Izuzetak je kod krivi nih djela neukazivanja pomo i osobi ozlje enoj u prometnoj nezgodi koja se mo e izvr iti isklju ivo s umi ljajem. Me utim. tramvajskog. trolejbuskog prometa ili prometa i arom. Ako izvr enjem djela do e do povrede za ti enog dobra postojat e te i oblici osnovnih krivi nih djela. brodskog. 1 KZ FBiH l. tj. nesavjestan nadzor nad javnim prometom. 4 .332. kao nehatan oblik krivnje kod po injenja krivi nih djela. krivi na djela za tite eljezni kog. st. priroda ovih krivi nih djela je takva da se u pravilu e e javljaju kao posljedica nepa ljivog pona anja. gdje bi spadalo krivi no djelo ugro avanja javnog prometa1 i na kraju krivi na djela kojima se op enito titi javni promet.

Ovo je krivi no djelo blanketnog karaktera ije postojanje ovisi od mnogobrojnih propisa kojima je reguliran promet na putevima. regionalni. nepropisno preticanje ili obila enje. Naj e i pojavni oblici radnje izvr enja ovog krivi nog djela su neprilago ena i nepropisna brzina.000 KM. osobe koje poslove radnog mjesta obavljaju na putu. 332. Za krivi nu odgovornost potreban je umi ljaj. zaustavljanje. nepropisno skretanje. Kao imovina ve ih razmjera smatra se imovina ija vrijednost prelazi 50. poljski ili umski put. Krivi no djelo mo e biti izvr eno samo na putu (autoput. a propisan je i nehatni oblik djela. itd. to zna i da kr enje nekih od tih odredbi dovodi do ugro avanja javnog prometa. lokalni. biciklisti. Ovo je djelo blanketnog karaktera. jer postojanje radnje izvr enja kojom se ugro ava promet zavisi od niza propisa koji reguliraju pojedine navedne oblike prometa. zatim pje aci. Radnja krivi nog djela je nepridr avanje prometnih propisa (pona anje suprotno prometnim propisima). 5 .UGRO AVANJE JAVNOG PROMETA ± L. parkirali ta itd. te putevi u tvorni kom ili kasarnskom krugu. Pored posljedice. Posljedica krivi nih djela sastoji se u konkretnoj opasnosti za ivot ljudi ili za imovinu ve ih razmjera.). KZ FBiH Ovo djelo ini sudionik u prometu koji se ne pridr ava prometnih propisa i time ugrozi javni promet dovode i u opasnost ivot ljudi ili imovinu ve ih razmjera (kod drugog nastupi imovinska teta preko 5. seoski. za postojanje ovog oblika krivi nog djela nu no je ostvarenje i objektivnog uvjeta ka njivosti koji se sastoji u nastupanju imovinske tete kod drugog u visini preko 5.000 KM. prostori benzinskih pumpi. nepo tivanje prometnih znakova. Po initelj krivi nog djela je sudionik u prometu na putevima. itd. To je naj e e osoba koja u prometu upravlja motornim vozilom ali to mogu biti i druge osobe koje se nalaze u vozilu iako ne upravljaju vozilom.000 KM).

2. Zvonimir Tomi . tramvajskom . 2 Kao i kod stava 1. 2007. 6 . nehat je propisan stavom 3. trolejbuskog ili prometa i arom dovede u opasnost ivot ili tijelo ljudi ili imovine ve ih razmjera. Kao imovina ve ih razmjera prema pravnom shva anju sudske prakse . st. 3 Krivi no pravo II : posebni dio .Radnju krivi nog djela mogu predstavljati svi postupci koji su protivni zakoskim i drugim propisima kijima se rugulira promet i kojima se dovodi u opasnost ivot ili tijelo ljudi ili imovina ve ih razmjera. Propisan je drugi oblik ovog krivi nog djela kojeg ini ko ugro avanjem eljezni kog . mo e biti sudionik u nekim od navedenih prometa. . drugo i dopunjeno izdanje . 3 Za ovo krivi no djelo ka nivi su i umi ljaj i nehat . Radnja ovog krivi nog djela mo e biti svako ugro avanje prometa koje je u stavu 2. i u stavu 2 ovo djelo je blanketnog karakera to zna i da za radnju ovog krivi nog djela zavisi od niza propisa koji reguliraju pojedine navedene oblike prometa . Osnovna razlika u odnosu na predhodni je u vrsti prometa koji se ugro ava. trolejbuskom prometu ili prometu icara.Odrebama stava 2.000 KM.332. brodskog. Sarajevo . Kr enjem tih propisa dolazi do ugro avanja javnog prometa. 2 KZ FBiH l. smatra se ona ija v rijednost prelazi 50.Pravni fakultet. brodskom. Istog lana. tramvajskog. strana 313. Posljedica je i kod ovog oblika djelakonkretna opasnost za objekt krivi nopravne za tite. Kazna koja je propisan za umi ljaj kod ovog krivi nog djela je zatvor do 5 godina a za nehat je propisana kazna do 3 godine zatvora . U initelj ovog krivi nog djela mo e biti svaka osoba. Ovim krivi nim djelom se titi ivoti ili tijelo ljudi odnosno imovina ve ih razmjera u eljezni kom.

Pod motornim vozilima se podrazimjevaju automobili . Pored opijenosti mo emo mogu biti i drugi pokazatelji kao to su . Kazna koja je propisana je do 3 godine zatvora za umi ljaj a nehat kao oblik krivnje iz stava 2. Stanjem pod uticajem alkohola nazivamo opijenost . Razlog omamljenosti mogu biti i razne opojne droge kao i ljekovi koji zloupotrebom mogu dovesti u omamljeno stanje. propisuje odgovornost sa umi ljajem dok se u stavu 2.333 KZ FbiH Ko upravlja vozilom na motorni pogon pod utjecajem alkohola ili drugih omamljuju ih sredstava iako je uslijed toga o igledno nesposoban za sigurnu vo nju i time tako ugrozi javni promet na putevima da dovede u opasnost ivot ili tijelo ljudi ili imovinu ve eg opsega. koji onog ko upravlja motornim vozilom ine o ito nesposobnim za sigurnu vo nju. Propisuje odgovornost za nehat. 2007.332. Zvonimir Tomi . strana 316. Radnju krivi nog djela ini upravljanje motornim vozilom pod uticajem alkohola ili drugih omamljuju ih sredstava. 5 Ovo krivi no djelo u stavu 1. pona anje voza a u vo nji . na in vo nje . promet na putu tako ugro en da je doveden u opasnost ivot ili tijelo ili imovinu ve eg obima . Utvr ivanjem opijenosti za ovo krivi no djelo se uzima se granica 1. motocikli i druga vozila koja se kre u snagom sopstvenog motora. 4 Po initelj ovog krivi nog djela mo e biti svaka osoba je li profesionalni voza ili amater kao i da li ima polo en voza ki ispit. psihofizi ko stanje . propisana je nov ana kazna ili kazna zatvora do jedne godine. Da bi ovo krivi no djelo postojalo potrebna je jo i radnja upravljana motornim vozilom pod dejstvom alkohola ili drugih omamljuju ih sredstava .trolejbusi .000 KM . Krivi no djelo je dovr eno kada je pod dejstvom alkohola ili drugih omamljuju ih sredstava. Izme u vo nje u stanju opijenosti ili omamljivosti i navedene posljedice mora postojati uzro na veza.2 5 Krivi no pravo II : posebni dio . Zakonsko obilje je Ä Imovine ve eg opsega Ä postoji kada se radi o omivini ija vrijednost prelazi 30. drugo i dopunjeno izdanje . kamioni . 7 . autobusi .5 promila alkohola u krvi i tada se radi o srednjoj ili te koj opijenosti. Sarajevo .5 promila. 4 KZ FBiH l. Posljedica krivi nog djela je konkretna opasnost za ivot ili tijelo ili imovinu ve eg opsega.UGRO AVANJE JAVNOG PROMETA ZBOG OMAMLJENOSTIL.bolest i drugi bitni razlozi. st.Pravni fakultet. Prometnim propisima je odre eno da se smatra da je osoba pod uticajem alkohola ukoliko se odgovaraju om metodom mjerenja koli ine alkohola u organizmu utvrdi koncentracija alkohola ve a od 0.

uklanjanjem ili te im o te enjem prometnih ure aja. Radnja krivi nog djela razli ita i to kao . Djelo je dovr eno kada je preduzetim radnjama .334. brodskim . tramvajskim . strana 317.332. 8 . a za nehat kao oblik krivnje koji je propisan stavom 2. KZBiH Ko uni tenjem. drugo i dopunjeno izdanje . 7 Kazna koja je propisana za ovo krivi no djelo u umi aljnom obliku je kazna zatvora do 3 godine . znaka ili naprave za signalizaciju koji slu e sigurnosti prometa 4) davanje pogre nih znakova ili signala 5) postavljanje prepreka na prometnicama 6) ugro avanje javnog prometa na neki drugi na in Ove radnje se odnose na javni promet kao i na putevima . 6 7 KZ FBiH l. Sarajevo . 6 Po initelj ovog krivi nog djela mo e biti svaka osoba. zapravo upotrebljenim sredstvima javni promet tako ugri en da je doveden u opasnost ivot ili tijelo ljudi ili imovine ve eg obima.Pravni fakultet. postavljanjem prepreka na prometnicama ili na drugi na in tako ugrozi javni promet da time dovede u opasnost ivot ili tijelo ljudi ili imovinu ve eg opsega.UGRO AVANJE JAVNOG PROMETA OPASNOM RADNJOM L. Krivi no pravo II : posebni dio . sredstva . eljezni kim . 2007. Zvonimir Tomi . Posljedica krivi nog djela je konkretna opasnost za ivot ili zdravlje ljudi ili za imovinu . propisana je nov ana kazana ili kazna zatvora do 1 godine. znakova ili ure aja za signalizaciju koji slu e sigurnosti prometa ili davanjem pogre nih znakova ili signala. sredstava. autobuskim i prometom i arama. 1) uni tenje 2) uklanjanje 3) te e o te enje prometne naprave.

prijevoznim sredstvima ili javnim prometom ili nad ispunjavanjem propisanih uvjeta rada voza a ili kojoj je povjereno rukovo enje vo njom. iako u initelj zna da voza ili vozilo nisu podobni za sigurnu vo nju. 335. koja nesavjesnim vr enjem du nosti izazove opasnost za ivot ili tijelo ljudi ili za imovinu ve eg opsega.335. Zvonimir Tomi .000 KM . Krivi no pravo II : posebni dio . strana 317. Radnja krivi nog djela odre ena je ka nesavjesno obavljanje du nosti . Ovo krivi no djelo mo e samo po initi ogovorna osoba kojoj su povjereni poslovi nadzora nad prometnicama ili osoba kojoj je povjereno rukovo enje vo njom. Nesavjesno je ono postupanje koje je suprotno obvezama i zabranama koje proizilaze iz odgovaraju ih propisa. 10 KZ FBiH l. utjecaja alkohola ili drugih razloga nije u stanju da sigurno upravlja vozilom ili da vozilo nije ispravno i time izazove opasnost za ivot ili tijelo ljudi ili za imovnu ve eg opsega. na in njihovog izvr enja kao i subjekti koji su nositelji tih obveza regulirani su odgovaraju im propisima o prometu i nadzoru nad njim i utvr uju se u svakom konkretnom slu aju.335. Kaznom iz stava 1. Sadr ina obveza.NESAVJESTAN NADZOR NAD JAVNIM PROMETOM ( l. 10 U initelj ovog krivi nog djela mo e biti samo odgovorna osoba kojoj je povjeren nadzor nad prometom ili osoba koja je ovla tena izdavanje naloga za vo njuodobravanja vo nje. ovog lana kaznit e se odgovorna osoba koja izda nalog za vo nju ili dopusti vo nju iako zna da voza zbog umora. Pod pojmom Ä Imovine ve eg opsega Ä postoji kada se radi o omivini ija vrijednost prelazi 30. KZ FbiH) Odgovorna osoba kojoj je povjeren nadzor nad stanjem i odr avanjem prometnica i objekata na njima. Kao oblici krivnje su umi ljaj i nehat .Pravni fakultet. 8 U initelj ovog krivi nog djela ne mo e biti svaka osoba. Ovo krivi no djelo je blanketnog karaktera . Za oblik krivnje pod umi lajem propisana je kazna do 5 godina zatvora a za nehatni oblik je propisana nov ana kazna ili kazna zatvora do 3 godine. pa radnja obuhva a sve sve oblike nesavjesnog postupanja odgovorne osobe u izvr enju njihovih obaveza u pogledu sigurnosti javnog prometa.9 Ovim krivi nim djelom se titi konkretna opasnost za ivot ili tjelo ili za imovinu ve eg obima. bolesti. Radnjom ovog oblika djela odre ena je je kao izdavanje naloga za vo nju ili odobrenja vo nje. 9 . 2007. To se mo e odnositi na nesavjesno vr enje nadzora nad javnim prometom ili na nesvjesno vr enje du nosti rukovo enja vo nom . drugo i dopunjeno izdanje . Kao razlog te 8 9 KZ FBiH l. Sarajevo .

Za oblik krivnje pod umi lajem propisana je kazna do 5 godina zatvora a za nehatni u stavu 3 je propisana nov ana kazna ili kazna zatvora do 3 godine. 11 Krivi no pravo II : posebni dio . strana 318.Pravni fakultet. pa je uprkos tome saznanju naredila ili odobrila vo nju. Pod pojmom Ä Imovine ve eg opsega Ä postoji kada se radi o omivini ija vrijednost prelazi 30. Djelo se izvr ava ili izdavanjem naloga z avo nju to zna i nare ivanjem ili dopu tanjem . Za postojanje djela je neophodno da je odgovorna osoba znala da voza ili vozilo nisu u stanju za sigurnu vo nju . odnosno neispravnost vozila ali to mogu biti i neki drugi razlozi . 2007. drugo i dopunjeno izdanje .000 KM . Zvonimir Tomi . kao npr. 10 . bolest . . uzimanje nekih ljekova . 11 Ovim krivi nim djelom se titi konkretna opasnost za ivot ili tjelo ili za imovinu ve eg obima. posebno efektivno stanje itd. Sarajevo .nesposobnosti zakon izri ito navodi umor ili uticaj alkohola kod voza a . to zna i izri ito ili pre utno sagla avanje da se vo nja preduzme.

2007. drugo i dopunjeno izdanje . Sarajevo . U odnosu na te u posljedicu . U odredbama stava 1. propisuje je zatvor od est mjeseci do 5 godine a propisana kazna iz stava 2 . Te e posljedice se i kod ovih oblika sastoji u te koj tjelesnoj ozljedi neke osobe ili u imovinskoj teti velikih razbjera. Stav 1. mora postojati nehat na strani u initelja. U odredbama stav 3.000 KM. 2007.Pravni fakultet. 11 .strana 319. 12 Prema mi ljenju Vrhovnnog suda FbiH Äimovinska teta velikih razmjera Ä se smatra teta koja prelazi 100. drugo i dopunjeno izdanje . ugro avanje javnog prometa opasnim radnjama i nesavjesnog nadzora nad javnim prometom. 336. 12 Krivi no pravo II : posebni dio . sa tim da kod ovih oblika mora postojati nehat mora postojati nehat i u odnosu na osnovno krivi no djela i u odnosu na te e posljedice. i 4. obuhva eni su umi ljajni oblici navedenih krivi nih djela . KZ FbiH) Ovim lanom ure uju kvalificirani oblici krivi nih djela koji se nalaze u Glavi XVIII Krivi nog zakona Federaciej Bosne i Hercegovine a ine ga djela . je od est mjeseci do 5 godina a iz stava 4.Pravni fakultet. Obuhva eni su nehatni oblici navedenih krivi nih djela . 13 Propisana kazna iz stava 3 . strana 319. koja se sastoji u te koj tjelesnoj ozljedi neke osobe ili u imovinskoj teti velikih razmjera ili u odnosu na smrt jedne ili vise osoba . ugro avanje javnog prometa . Propisan je zatvor od 1 do 8 godina . Zvonimir Tomi . je zatvor najmanje 1 godinu dana. 13 Krivi no pravo II : posebni dio . odnosno u smrti jedne ili vi e osoba . i 2.TE KA KRIVI NA DJELA PROTIV SIGURNOSTI JAVNOG PROMETA ( l. ugro avanje javnog prometa usljed omamljenosti. Zvonimir Tomi . Sarajevo .

Posljedica krivi nog djela sastoji se u prouzrokovanom stanju opasnosti za povrije enu osobu. propu tanje pozivanja pomo i. 337. 12 . propu tanje prevo enja povrije ene osobe u zdravstvenu ustanovu itd. KZ FBiH) Ovo krivi no djelo mo e po initi voza motornog vozila ili drugog prijevoznog sredstva koji ostavi bez pomo i osobu koja je ozlije ena tim prijevoznim sredstvom ili iju je ozlijedu prouzrokovao. pa se djelo smatra dovr enim samim ostavljanjem bez pomo i takve osobe. Za krivi nu odgovornost u initelja potrebno je da su te e posljedice obuhva ene njegovim nehatom. Radnja izvr enja ovog djela odre ena je uop eno i to kao ostavljanje bez pomo i osobe koja je povrije ena u prometnoj nezgodi (npr. 2.NEUKAZIVANJE POMO I OSOBI OZLIJE ENOJ U PROMETNOJ NEZGODI ( l. Oblik krivnje je umi ljaj.). Te i oblik krivnje propisan je st. a to je u slu aju kad je sam povrije eni svojim pona anjem doveo do nastupanja povrede. nezaustavljanje vozila nakon nanesene povrede. koji postoji kad je zbog neukazivanja pomo i prouzrokaovana te ka tjelesna ozlijeda ili smrt ozlije ene osobe. U initelj ovog krivi nog djela mo e biti samo voza motornog ili drugog prijevoznog sredstva koji je sam prouzrokovao povredu ili koji je upravljao motornim vozilom ili prijevoznim sredstvom kojim je neka osoba povrije ena. ovog l. bijeg sa mjesta udesa. Djelo postoji i kad u initelj nije kriv za povredu. Kvalifikatorne okolnosti su te e posljedice koje su nastale kao rezultat nepru anja pomo i. U initelj treba biti svjestan da je prijevoznim sredstvom kojim je upravljao povrijedio ili prouzrokovao povredu druge osobe i da tu osobu ostavlja bez pomo i.

tramvajskog. kaznit e se zatvorom do pet godina.ZAKLJU AK Osim krivi nopravne za tite sigurnost javnog prometa titi se i propisivanjem drugih ka njivih radnji kao to su prekr aji protiv sigurnosti javnog prometa. trolejbuskog prometa ili prometa i arom dovede u opasnost ivot ili tijelo ljudi ili imovinu ve ih razmjera. a sredstvo izvr enja prometno vozilo.000 KM. izazivanje opasnosti za ivot ljudi ili imovinu ve eg opsega. Sudionik u prometu na putevima koji se ne pridr ava prometnih propisa i time tako ugrozi javni promet da dovede u opasnost ivot ljudi ili imovinu ve ih razmjera. neovisno o vrsti prijevoza ova su djela objektivno povezana sa prijevozom ljudi ili dobara. pa uslijed toga kod drugog nastupi te ka tjelesna povreda ili imovinska teta preko 5. kaznit e se zatvorom do pet godina. Ko ugro avanjem eljezni kog. tj. 13 . Posljedica krivi nih djela iz ove glave je ugro avanje. Izvr itelj je naj e e sudionik u prometu. brodskog. ali i ugro avanje javnog prometa. Izuzeci postoje kad je u pitanju vodeni i eljezni ki promet gdje se kao sudionici mogu pojaviti i druge osobe. Bez obzira o kojem se vidu saobra aja radi tj.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful