UNIVERZITET U TRAVNIKU PRAVNI FAKULTET KISELJAK

KRIVI NA DJELA PROTIV SIGURNOSTI JAVNOG PROMETA
( Seminarski rad )

PREDMET: Krivi no pravo II PROFESOR/MENTOR:Prof.dr.Hasan Bali SMJER: Op e pravo STUDENTI: Andrea Mitrovi 872/10 Ivan Kiti 622/09

Kiseljak, maj 2011.

................................................5 2 ........................... ......................SADR AJ Uvod....................4 Ugro avanje javnog prometa......................................................3 Krivi na djela protiv sigurnosti javnog prometa.........................................................

Izuzeci postoje kad je u pitanju vodeni i eljezni ki promet gdje se kao sudionici mogu pojaviti i druge osobe.) ova su djela objektivno povezana sa prijevozom ljudi ili dobara. Izvr itelj je naj e e sudionik u prometu. Bez obzira o kojem se vidu saobra aja radi tj. odnosno sigurnost ljudi i imovine u javnom prometu.. 3 . neovisno o vrsti prijevoza (cestovni. vodeni. Zbog toga je kod ovih krivi nih djela specifi an i subjekt i sredstva kojima se djela vr e. Objekt krivi nopravne za tite krivi nih djela protiv sigurnosti javnog prometa je sigurnost javnog prometa. eljezni ki. Osim krivi nopravne za tite sigurnost javnog prometa titi se i propisivanjem drugih ka njivih radnji kao to su prekr aji protiv sigurnosti javnog prometa.UVOD Krivi na djela protiv sigurnosti javnog prometa spadaju u kategoriju op eopasnih krivi nih djela. a sredstvo izvr enja prometno vozilo..

Sva krivi na djela protiv sigurnosti javnog prometa mogu se prema u em podgrupnom objektu krivi nopravne za tite grupirati na vi e manjih sistemskih jedinica.332. nesavjestan nadzor nad javnim prometom. Ako izvr enjem djela do e do povrede za ti enog dobra postojat e te i oblici osnovnih krivi nih djela. Izuzetak je kod krivi nih djela neukazivanja pomo i osobi ozlje enoj u prometnoj nezgodi koja se mo e izvr iti isklju ivo s umi ljajem. st. gdje bi spadalo krivi no djelo ugro avanja javnog prometa1 i na kraju krivi na djela kojima se op enito titi javni promet. gdje bi spadala krivi na djela ugro avanja javnog prometa opasnom radnjom. gdje bi spadali osnovni oblik ugro avanje javnog prometa i ugro avanje javnog prometa usljed omamljenosti. priroda ovih krivi nih djela je takva da se u pravilu e e javljaju kao posljedica nepa ljivog pona anja. brodskog. kao nehatan oblik krivnje kod po injenja krivi nih djela. kao to su krivi na djela kojima se titi javni promet na putevima. U pogledu krivnje kod ve ine krivi nih djela mogu je i umi ljaj i nehat. krivi na djela za tite eljezni kog. 1 KZ FBiH l. trolejbuskog prometa ili prometa i arom.KRIVI NA DJELA PROTIV SIGURNOSTI JAVNOG PROMETA Osnovni oblici ve ine krivi nih djela protiv sigurnosti javnog prometa imaju za posljedcu ugro avanje sa konkretnom opasno u za ivot ili tijelo ljudi ili za imovinu ve eg obima.2. Me utim. tj. neukazivanje pomo i ozlije enoj osobi u prometnoj nezgodi i te ka krivi na djela protiv sigurnosti javnog prometa. 4 . tramvajskog.

000 KM. za postojanje ovog oblika krivi nog djela nu no je ostvarenje i objektivnog uvjeta ka njivosti koji se sastoji u nastupanju imovinske tete kod drugog u visini preko 5. nepropisno skretanje. Ovo je krivi no djelo blanketnog karaktera ije postojanje ovisi od mnogobrojnih propisa kojima je reguliran promet na putevima. itd. Krivi no djelo mo e biti izvr eno samo na putu (autoput. zatim pje aci.000 KM.UGRO AVANJE JAVNOG PROMETA ± L. Naj e i pojavni oblici radnje izvr enja ovog krivi nog djela su neprilago ena i nepropisna brzina. Pored posljedice. te putevi u tvorni kom ili kasarnskom krugu. regionalni. 332.). Po initelj krivi nog djela je sudionik u prometu na putevima. prostori benzinskih pumpi. Posljedica krivi nih djela sastoji se u konkretnoj opasnosti za ivot ljudi ili za imovinu ve ih razmjera. lokalni. itd. biciklisti. parkirali ta itd. Kao imovina ve ih razmjera smatra se imovina ija vrijednost prelazi 50. seoski. poljski ili umski put. Ovo je djelo blanketnog karaktera. nepo tivanje prometnih znakova. nepropisno preticanje ili obila enje. zaustavljanje. Za krivi nu odgovornost potreban je umi ljaj. Radnja krivi nog djela je nepridr avanje prometnih propisa (pona anje suprotno prometnim propisima). KZ FBiH Ovo djelo ini sudionik u prometu koji se ne pridr ava prometnih propisa i time ugrozi javni promet dovode i u opasnost ivot ljudi ili imovinu ve ih razmjera (kod drugog nastupi imovinska teta preko 5. To je naj e e osoba koja u prometu upravlja motornim vozilom ali to mogu biti i druge osobe koje se nalaze u vozilu iako ne upravljaju vozilom. a propisan je i nehatni oblik djela. osobe koje poslove radnog mjesta obavljaju na putu. jer postojanje radnje izvr enja kojom se ugro ava promet zavisi od niza propisa koji reguliraju pojedine navedne oblike prometa. to zna i da kr enje nekih od tih odredbi dovodi do ugro avanja javnog prometa. 5 .000 KM).

strana 313. U initelj ovog krivi nog djela mo e biti svaka osoba. smatra se ona ija v rijednost prelazi 50. Ovim krivi nim djelom se titi ivoti ili tijelo ljudi odnosno imovina ve ih razmjera u eljezni kom. 2 Kao i kod stava 1. brodskog.Odrebama stava 2. 3 Za ovo krivi no djelo ka nivi su i umi ljaj i nehat .Radnju krivi nog djela mogu predstavljati svi postupci koji su protivni zakoskim i drugim propisima kijima se rugulira promet i kojima se dovodi u opasnost ivot ili tijelo ljudi ili imovina ve ih razmjera. Zvonimir Tomi .Pravni fakultet. nehat je propisan stavom 3.2. mo e biti sudionik u nekim od navedenih prometa. Kr enjem tih propisa dolazi do ugro avanja javnog prometa. 2007. Kao imovina ve ih razmjera prema pravnom shva anju sudske prakse . trolejbuskog ili prometa i arom dovede u opasnost ivot ili tijelo ljudi ili imovine ve ih razmjera. Istog lana. . 3 Krivi no pravo II : posebni dio . Osnovna razlika u odnosu na predhodni je u vrsti prometa koji se ugro ava. 2 KZ FBiH l. brodskom. tramvajskog. drugo i dopunjeno izdanje . Posljedica je i kod ovog oblika djelakonkretna opasnost za objekt krivi nopravne za tite.332.000 KM. Radnja ovog krivi nog djela mo e biti svako ugro avanje prometa koje je u stavu 2. Kazna koja je propisan za umi ljaj kod ovog krivi nog djela je zatvor do 5 godina a za nehat je propisana kazna do 3 godine zatvora . Sarajevo . st. i u stavu 2 ovo djelo je blanketnog karakera to zna i da za radnju ovog krivi nog djela zavisi od niza propisa koji reguliraju pojedine navedene oblike prometa . trolejbuskom prometu ili prometu icara. tramvajskom . 6 . Propisan je drugi oblik ovog krivi nog djela kojeg ini ko ugro avanjem eljezni kog .

Zvonimir Tomi . Pod motornim vozilima se podrazimjevaju automobili . st.5 promila. Radnju krivi nog djela ini upravljanje motornim vozilom pod uticajem alkohola ili drugih omamljuju ih sredstava. Pored opijenosti mo emo mogu biti i drugi pokazatelji kao to su . strana 316. koji onog ko upravlja motornim vozilom ine o ito nesposobnim za sigurnu vo nju. Razlog omamljenosti mogu biti i razne opojne droge kao i ljekovi koji zloupotrebom mogu dovesti u omamljeno stanje. kamioni . motocikli i druga vozila koja se kre u snagom sopstvenog motora.333 KZ FbiH Ko upravlja vozilom na motorni pogon pod utjecajem alkohola ili drugih omamljuju ih sredstava iako je uslijed toga o igledno nesposoban za sigurnu vo nju i time tako ugrozi javni promet na putevima da dovede u opasnost ivot ili tijelo ljudi ili imovinu ve eg opsega. Prometnim propisima je odre eno da se smatra da je osoba pod uticajem alkohola ukoliko se odgovaraju om metodom mjerenja koli ine alkohola u organizmu utvrdi koncentracija alkohola ve a od 0. Utvr ivanjem opijenosti za ovo krivi no djelo se uzima se granica 1. drugo i dopunjeno izdanje . 2007.2 5 Krivi no pravo II : posebni dio . Zakonsko obilje je Ä Imovine ve eg opsega Ä postoji kada se radi o omivini ija vrijednost prelazi 30. 4 Po initelj ovog krivi nog djela mo e biti svaka osoba je li profesionalni voza ili amater kao i da li ima polo en voza ki ispit. Da bi ovo krivi no djelo postojalo potrebna je jo i radnja upravljana motornim vozilom pod dejstvom alkohola ili drugih omamljuju ih sredstava .Pravni fakultet. propisana je nov ana kazna ili kazna zatvora do jedne godine.trolejbusi . Kazna koja je propisana je do 3 godine zatvora za umi ljaj a nehat kao oblik krivnje iz stava 2. promet na putu tako ugro en da je doveden u opasnost ivot ili tijelo ili imovinu ve eg obima . 7 . Izme u vo nje u stanju opijenosti ili omamljivosti i navedene posljedice mora postojati uzro na veza. Propisuje odgovornost za nehat.000 KM . 4 KZ FBiH l. na in vo nje . autobusi . Stanjem pod uticajem alkohola nazivamo opijenost . Posljedica krivi nog djela je konkretna opasnost za ivot ili tijelo ili imovinu ve eg opsega.332. propisuje odgovornost sa umi ljajem dok se u stavu 2.UGRO AVANJE JAVNOG PROMETA ZBOG OMAMLJENOSTIL.5 promila alkohola u krvi i tada se radi o srednjoj ili te koj opijenosti. pona anje voza a u vo nji . 5 Ovo krivi no djelo u stavu 1. psihofizi ko stanje . Krivi no djelo je dovr eno kada je pod dejstvom alkohola ili drugih omamljuju ih sredstava. Sarajevo .bolest i drugi bitni razlozi.

drugo i dopunjeno izdanje .332. brodskim . Zvonimir Tomi . 2007. Posljedica krivi nog djela je konkretna opasnost za ivot ili zdravlje ljudi ili za imovinu . 6 7 KZ FBiH l. zapravo upotrebljenim sredstvima javni promet tako ugri en da je doveden u opasnost ivot ili tijelo ljudi ili imovine ve eg obima. Sarajevo . strana 317. tramvajskim . postavljanjem prepreka na prometnicama ili na drugi na in tako ugrozi javni promet da time dovede u opasnost ivot ili tijelo ljudi ili imovinu ve eg opsega. sredstva . 6 Po initelj ovog krivi nog djela mo e biti svaka osoba. a za nehat kao oblik krivnje koji je propisan stavom 2. sredstava. 7 Kazna koja je propisana za ovo krivi no djelo u umi aljnom obliku je kazna zatvora do 3 godine . 8 .UGRO AVANJE JAVNOG PROMETA OPASNOM RADNJOM L. Djelo je dovr eno kada je preduzetim radnjama . eljezni kim . znakova ili ure aja za signalizaciju koji slu e sigurnosti prometa ili davanjem pogre nih znakova ili signala.334.Pravni fakultet. Radnja krivi nog djela razli ita i to kao . 1) uni tenje 2) uklanjanje 3) te e o te enje prometne naprave. znaka ili naprave za signalizaciju koji slu e sigurnosti prometa 4) davanje pogre nih znakova ili signala 5) postavljanje prepreka na prometnicama 6) ugro avanje javnog prometa na neki drugi na in Ove radnje se odnose na javni promet kao i na putevima . uklanjanjem ili te im o te enjem prometnih ure aja. propisana je nov ana kazana ili kazna zatvora do 1 godine. autobuskim i prometom i arama. KZBiH Ko uni tenjem. Krivi no pravo II : posebni dio .

strana 317. Krivi no pravo II : posebni dio . Radnja krivi nog djela odre ena je ka nesavjesno obavljanje du nosti .335. Ovo krivi no djelo mo e samo po initi ogovorna osoba kojoj su povjereni poslovi nadzora nad prometnicama ili osoba kojoj je povjereno rukovo enje vo njom. 10 KZ FBiH l. Kao razlog te 8 9 KZ FBiH l. ovog lana kaznit e se odgovorna osoba koja izda nalog za vo nju ili dopusti vo nju iako zna da voza zbog umora. Ovo krivi no djelo je blanketnog karaktera . 9 . prijevoznim sredstvima ili javnim prometom ili nad ispunjavanjem propisanih uvjeta rada voza a ili kojoj je povjereno rukovo enje vo njom. Pod pojmom Ä Imovine ve eg opsega Ä postoji kada se radi o omivini ija vrijednost prelazi 30. Nesavjesno je ono postupanje koje je suprotno obvezama i zabranama koje proizilaze iz odgovaraju ih propisa.000 KM . 10 U initelj ovog krivi nog djela mo e biti samo odgovorna osoba kojoj je povjeren nadzor nad prometom ili osoba koja je ovla tena izdavanje naloga za vo njuodobravanja vo nje. Kaznom iz stava 1. bolesti. Kao oblici krivnje su umi ljaj i nehat .Pravni fakultet. KZ FbiH) Odgovorna osoba kojoj je povjeren nadzor nad stanjem i odr avanjem prometnica i objekata na njima. utjecaja alkohola ili drugih razloga nije u stanju da sigurno upravlja vozilom ili da vozilo nije ispravno i time izazove opasnost za ivot ili tijelo ljudi ili za imovnu ve eg opsega. Radnjom ovog oblika djela odre ena je je kao izdavanje naloga za vo nju ili odobrenja vo nje. 2007.335. koja nesavjesnim vr enjem du nosti izazove opasnost za ivot ili tijelo ljudi ili za imovinu ve eg opsega. 335. Sadr ina obveza. Zvonimir Tomi . 8 U initelj ovog krivi nog djela ne mo e biti svaka osoba.9 Ovim krivi nim djelom se titi konkretna opasnost za ivot ili tjelo ili za imovinu ve eg obima. Za oblik krivnje pod umi lajem propisana je kazna do 5 godina zatvora a za nehatni oblik je propisana nov ana kazna ili kazna zatvora do 3 godine. iako u initelj zna da voza ili vozilo nisu podobni za sigurnu vo nju. na in njihovog izvr enja kao i subjekti koji su nositelji tih obveza regulirani su odgovaraju im propisima o prometu i nadzoru nad njim i utvr uju se u svakom konkretnom slu aju.NESAVJESTAN NADZOR NAD JAVNIM PROMETOM ( l. Sarajevo . To se mo e odnositi na nesavjesno vr enje nadzora nad javnim prometom ili na nesvjesno vr enje du nosti rukovo enja vo nom . drugo i dopunjeno izdanje . pa radnja obuhva a sve sve oblike nesavjesnog postupanja odgovorne osobe u izvr enju njihovih obaveza u pogledu sigurnosti javnog prometa.

Sarajevo . 11 Krivi no pravo II : posebni dio .nesposobnosti zakon izri ito navodi umor ili uticaj alkohola kod voza a . Pod pojmom Ä Imovine ve eg opsega Ä postoji kada se radi o omivini ija vrijednost prelazi 30. Zvonimir Tomi . 11 Ovim krivi nim djelom se titi konkretna opasnost za ivot ili tjelo ili za imovinu ve eg obima. posebno efektivno stanje itd. strana 318. Za postojanje djela je neophodno da je odgovorna osoba znala da voza ili vozilo nisu u stanju za sigurnu vo nju .000 KM . kao npr. 10 . to zna i izri ito ili pre utno sagla avanje da se vo nja preduzme. odnosno neispravnost vozila ali to mogu biti i neki drugi razlozi . Djelo se izvr ava ili izdavanjem naloga z avo nju to zna i nare ivanjem ili dopu tanjem . Za oblik krivnje pod umi lajem propisana je kazna do 5 godina zatvora a za nehatni u stavu 3 je propisana nov ana kazna ili kazna zatvora do 3 godine. drugo i dopunjeno izdanje . pa je uprkos tome saznanju naredila ili odobrila vo nju. . 2007. uzimanje nekih ljekova . bolest .Pravni fakultet.

2007. 12 Krivi no pravo II : posebni dio . je od est mjeseci do 5 godina a iz stava 4. KZ FbiH) Ovim lanom ure uju kvalificirani oblici krivi nih djela koji se nalaze u Glavi XVIII Krivi nog zakona Federaciej Bosne i Hercegovine a ine ga djela . Sarajevo . Te e posljedice se i kod ovih oblika sastoji u te koj tjelesnoj ozljedi neke osobe ili u imovinskoj teti velikih razbjera. sa tim da kod ovih oblika mora postojati nehat mora postojati nehat i u odnosu na osnovno krivi no djela i u odnosu na te e posljedice. Obuhva eni su nehatni oblici navedenih krivi nih djela . ugro avanje javnog prometa opasnim radnjama i nesavjesnog nadzora nad javnim prometom. strana 319. mora postojati nehat na strani u initelja. ugro avanje javnog prometa usljed omamljenosti. obuhva eni su umi ljajni oblici navedenih krivi nih djela . 12 Prema mi ljenju Vrhovnnog suda FbiH Äimovinska teta velikih razmjera Ä se smatra teta koja prelazi 100. 13 Propisana kazna iz stava 3 . propisuje je zatvor od est mjeseci do 5 godine a propisana kazna iz stava 2 . Zvonimir Tomi . 336.000 KM. je zatvor najmanje 1 godinu dana. U odredbama stav 3.TE KA KRIVI NA DJELA PROTIV SIGURNOSTI JAVNOG PROMETA ( l.strana 319. 2007. Sarajevo . ugro avanje javnog prometa . drugo i dopunjeno izdanje . 13 Krivi no pravo II : posebni dio . U odredbama stava 1. drugo i dopunjeno izdanje . i 4. 11 .Pravni fakultet. Propisan je zatvor od 1 do 8 godina . i 2. U odnosu na te u posljedicu . Zvonimir Tomi . Stav 1.Pravni fakultet. koja se sastoji u te koj tjelesnoj ozljedi neke osobe ili u imovinskoj teti velikih razmjera ili u odnosu na smrt jedne ili vise osoba . odnosno u smrti jedne ili vi e osoba .

NEUKAZIVANJE POMO I OSOBI OZLIJE ENOJ U PROMETNOJ NEZGODI ( l. U initelj ovog krivi nog djela mo e biti samo voza motornog ili drugog prijevoznog sredstva koji je sam prouzrokovao povredu ili koji je upravljao motornim vozilom ili prijevoznim sredstvom kojim je neka osoba povrije ena. Za krivi nu odgovornost u initelja potrebno je da su te e posljedice obuhva ene njegovim nehatom. 12 . Te i oblik krivnje propisan je st. Posljedica krivi nog djela sastoji se u prouzrokovanom stanju opasnosti za povrije enu osobu.). propu tanje pozivanja pomo i. ovog l. bijeg sa mjesta udesa. nezaustavljanje vozila nakon nanesene povrede. KZ FBiH) Ovo krivi no djelo mo e po initi voza motornog vozila ili drugog prijevoznog sredstva koji ostavi bez pomo i osobu koja je ozlije ena tim prijevoznim sredstvom ili iju je ozlijedu prouzrokovao. 337. a to je u slu aju kad je sam povrije eni svojim pona anjem doveo do nastupanja povrede. Radnja izvr enja ovog djela odre ena je uop eno i to kao ostavljanje bez pomo i osobe koja je povrije ena u prometnoj nezgodi (npr. Djelo postoji i kad u initelj nije kriv za povredu. pa se djelo smatra dovr enim samim ostavljanjem bez pomo i takve osobe. 2. propu tanje prevo enja povrije ene osobe u zdravstvenu ustanovu itd. koji postoji kad je zbog neukazivanja pomo i prouzrokaovana te ka tjelesna ozlijeda ili smrt ozlije ene osobe. Oblik krivnje je umi ljaj. U initelj treba biti svjestan da je prijevoznim sredstvom kojim je upravljao povrijedio ili prouzrokovao povredu druge osobe i da tu osobu ostavlja bez pomo i. Kvalifikatorne okolnosti su te e posljedice koje su nastale kao rezultat nepru anja pomo i.

neovisno o vrsti prijevoza ova su djela objektivno povezana sa prijevozom ljudi ili dobara. Izvr itelj je naj e e sudionik u prometu. kaznit e se zatvorom do pet godina. Bez obzira o kojem se vidu saobra aja radi tj. brodskog.ZAKLJU AK Osim krivi nopravne za tite sigurnost javnog prometa titi se i propisivanjem drugih ka njivih radnji kao to su prekr aji protiv sigurnosti javnog prometa. tj. kaznit e se zatvorom do pet godina.000 KM. tramvajskog. Izuzeci postoje kad je u pitanju vodeni i eljezni ki promet gdje se kao sudionici mogu pojaviti i druge osobe. pa uslijed toga kod drugog nastupi te ka tjelesna povreda ili imovinska teta preko 5. 13 . Sudionik u prometu na putevima koji se ne pridr ava prometnih propisa i time tako ugrozi javni promet da dovede u opasnost ivot ljudi ili imovinu ve ih razmjera. a sredstvo izvr enja prometno vozilo. Posljedica krivi nih djela iz ove glave je ugro avanje. Ko ugro avanjem eljezni kog. trolejbuskog prometa ili prometa i arom dovede u opasnost ivot ili tijelo ljudi ili imovinu ve ih razmjera. ali i ugro avanje javnog prometa. izazivanje opasnosti za ivot ljudi ili imovinu ve eg opsega.