UNIVERZITET U TRAVNIKU PRAVNI FAKULTET KISELJAK

KRIVI NA DJELA PROTIV SIGURNOSTI JAVNOG PROMETA
( Seminarski rad )

PREDMET: Krivi no pravo II PROFESOR/MENTOR:Prof.dr.Hasan Bali SMJER: Op e pravo STUDENTI: Andrea Mitrovi 872/10 Ivan Kiti 622/09

Kiseljak, maj 2011.

..............................................................SADR AJ Uvod...............................................................................................................3 Krivi na djela protiv sigurnosti javnog prometa..4 Ugro avanje javnog prometa..................... ...........5 2 .....................

Osim krivi nopravne za tite sigurnost javnog prometa titi se i propisivanjem drugih ka njivih radnji kao to su prekr aji protiv sigurnosti javnog prometa. odnosno sigurnost ljudi i imovine u javnom prometu. Izuzeci postoje kad je u pitanju vodeni i eljezni ki promet gdje se kao sudionici mogu pojaviti i druge osobe. 3 . neovisno o vrsti prijevoza (cestovni..UVOD Krivi na djela protiv sigurnosti javnog prometa spadaju u kategoriju op eopasnih krivi nih djela. a sredstvo izvr enja prometno vozilo.. Objekt krivi nopravne za tite krivi nih djela protiv sigurnosti javnog prometa je sigurnost javnog prometa. vodeni. Izvr itelj je naj e e sudionik u prometu. Zbog toga je kod ovih krivi nih djela specifi an i subjekt i sredstva kojima se djela vr e. eljezni ki. Bez obzira o kojem se vidu saobra aja radi tj.) ova su djela objektivno povezana sa prijevozom ljudi ili dobara.

U pogledu krivnje kod ve ine krivi nih djela mogu je i umi ljaj i nehat. gdje bi spadalo krivi no djelo ugro avanja javnog prometa1 i na kraju krivi na djela kojima se op enito titi javni promet. kao nehatan oblik krivnje kod po injenja krivi nih djela. trolejbuskog prometa ili prometa i arom.KRIVI NA DJELA PROTIV SIGURNOSTI JAVNOG PROMETA Osnovni oblici ve ine krivi nih djela protiv sigurnosti javnog prometa imaju za posljedcu ugro avanje sa konkretnom opasno u za ivot ili tijelo ljudi ili za imovinu ve eg obima. Sva krivi na djela protiv sigurnosti javnog prometa mogu se prema u em podgrupnom objektu krivi nopravne za tite grupirati na vi e manjih sistemskih jedinica. st. kao to su krivi na djela kojima se titi javni promet na putevima. krivi na djela za tite eljezni kog. priroda ovih krivi nih djela je takva da se u pravilu e e javljaju kao posljedica nepa ljivog pona anja. gdje bi spadali osnovni oblik ugro avanje javnog prometa i ugro avanje javnog prometa usljed omamljenosti. neukazivanje pomo i ozlije enoj osobi u prometnoj nezgodi i te ka krivi na djela protiv sigurnosti javnog prometa. tj. Izuzetak je kod krivi nih djela neukazivanja pomo i osobi ozlje enoj u prometnoj nezgodi koja se mo e izvr iti isklju ivo s umi ljajem. Me utim. tramvajskog. gdje bi spadala krivi na djela ugro avanja javnog prometa opasnom radnjom. 1 KZ FBiH l. 4 .2. brodskog. nesavjestan nadzor nad javnim prometom. Ako izvr enjem djela do e do povrede za ti enog dobra postojat e te i oblici osnovnih krivi nih djela.332.

Pored posljedice.UGRO AVANJE JAVNOG PROMETA ± L. biciklisti. 332. KZ FBiH Ovo djelo ini sudionik u prometu koji se ne pridr ava prometnih propisa i time ugrozi javni promet dovode i u opasnost ivot ljudi ili imovinu ve ih razmjera (kod drugog nastupi imovinska teta preko 5. Za krivi nu odgovornost potreban je umi ljaj. Ovo je krivi no djelo blanketnog karaktera ije postojanje ovisi od mnogobrojnih propisa kojima je reguliran promet na putevima. nepropisno preticanje ili obila enje.000 KM. nepo tivanje prometnih znakova. nepropisno skretanje. to zna i da kr enje nekih od tih odredbi dovodi do ugro avanja javnog prometa. zaustavljanje. Kao imovina ve ih razmjera smatra se imovina ija vrijednost prelazi 50. poljski ili umski put. lokalni. 5 . regionalni. zatim pje aci. To je naj e e osoba koja u prometu upravlja motornim vozilom ali to mogu biti i druge osobe koje se nalaze u vozilu iako ne upravljaju vozilom.000 KM). itd. Po initelj krivi nog djela je sudionik u prometu na putevima. Naj e i pojavni oblici radnje izvr enja ovog krivi nog djela su neprilago ena i nepropisna brzina. prostori benzinskih pumpi. osobe koje poslove radnog mjesta obavljaju na putu. Krivi no djelo mo e biti izvr eno samo na putu (autoput. a propisan je i nehatni oblik djela.). Ovo je djelo blanketnog karaktera. Radnja krivi nog djela je nepridr avanje prometnih propisa (pona anje suprotno prometnim propisima). Posljedica krivi nih djela sastoji se u konkretnoj opasnosti za ivot ljudi ili za imovinu ve ih razmjera. parkirali ta itd. jer postojanje radnje izvr enja kojom se ugro ava promet zavisi od niza propisa koji reguliraju pojedine navedne oblike prometa. seoski. za postojanje ovog oblika krivi nog djela nu no je ostvarenje i objektivnog uvjeta ka njivosti koji se sastoji u nastupanju imovinske tete kod drugog u visini preko 5. te putevi u tvorni kom ili kasarnskom krugu. itd.000 KM.

Kazna koja je propisan za umi ljaj kod ovog krivi nog djela je zatvor do 5 godina a za nehat je propisana kazna do 3 godine zatvora . trolejbuskom prometu ili prometu icara. Istog lana. Sarajevo . st. drugo i dopunjeno izdanje . tramvajskom . trolejbuskog ili prometa i arom dovede u opasnost ivot ili tijelo ljudi ili imovine ve ih razmjera. Kao imovina ve ih razmjera prema pravnom shva anju sudske prakse . U initelj ovog krivi nog djela mo e biti svaka osoba. i u stavu 2 ovo djelo je blanketnog karakera to zna i da za radnju ovog krivi nog djela zavisi od niza propisa koji reguliraju pojedine navedene oblike prometa . strana 313.2.Radnju krivi nog djela mogu predstavljati svi postupci koji su protivni zakoskim i drugim propisima kijima se rugulira promet i kojima se dovodi u opasnost ivot ili tijelo ljudi ili imovina ve ih razmjera. brodskom. nehat je propisan stavom 3.Pravni fakultet. Kr enjem tih propisa dolazi do ugro avanja javnog prometa. smatra se ona ija v rijednost prelazi 50.000 KM.Odrebama stava 2. Posljedica je i kod ovog oblika djelakonkretna opasnost za objekt krivi nopravne za tite. brodskog.332. tramvajskog. 2 KZ FBiH l. Ovim krivi nim djelom se titi ivoti ili tijelo ljudi odnosno imovina ve ih razmjera u eljezni kom. 3 Za ovo krivi no djelo ka nivi su i umi ljaj i nehat . 6 . 2007. Zvonimir Tomi . Osnovna razlika u odnosu na predhodni je u vrsti prometa koji se ugro ava. 2 Kao i kod stava 1. Radnja ovog krivi nog djela mo e biti svako ugro avanje prometa koje je u stavu 2. Propisan je drugi oblik ovog krivi nog djela kojeg ini ko ugro avanjem eljezni kog . . mo e biti sudionik u nekim od navedenih prometa. 3 Krivi no pravo II : posebni dio .

strana 316. Posljedica krivi nog djela je konkretna opasnost za ivot ili tijelo ili imovinu ve eg opsega. Kazna koja je propisana je do 3 godine zatvora za umi ljaj a nehat kao oblik krivnje iz stava 2. Izme u vo nje u stanju opijenosti ili omamljivosti i navedene posljedice mora postojati uzro na veza. drugo i dopunjeno izdanje .Pravni fakultet.333 KZ FbiH Ko upravlja vozilom na motorni pogon pod utjecajem alkohola ili drugih omamljuju ih sredstava iako je uslijed toga o igledno nesposoban za sigurnu vo nju i time tako ugrozi javni promet na putevima da dovede u opasnost ivot ili tijelo ljudi ili imovinu ve eg opsega. autobusi .trolejbusi . 7 .000 KM . st. Stanjem pod uticajem alkohola nazivamo opijenost . Razlog omamljenosti mogu biti i razne opojne droge kao i ljekovi koji zloupotrebom mogu dovesti u omamljeno stanje. Zvonimir Tomi . Zakonsko obilje je Ä Imovine ve eg opsega Ä postoji kada se radi o omivini ija vrijednost prelazi 30. propisuje odgovornost sa umi ljajem dok se u stavu 2. 5 Ovo krivi no djelo u stavu 1. motocikli i druga vozila koja se kre u snagom sopstvenog motora. Pored opijenosti mo emo mogu biti i drugi pokazatelji kao to su . Sarajevo . koji onog ko upravlja motornim vozilom ine o ito nesposobnim za sigurnu vo nju. Pod motornim vozilima se podrazimjevaju automobili . pona anje voza a u vo nji . 2007. psihofizi ko stanje . Krivi no djelo je dovr eno kada je pod dejstvom alkohola ili drugih omamljuju ih sredstava.bolest i drugi bitni razlozi. Propisuje odgovornost za nehat. Prometnim propisima je odre eno da se smatra da je osoba pod uticajem alkohola ukoliko se odgovaraju om metodom mjerenja koli ine alkohola u organizmu utvrdi koncentracija alkohola ve a od 0. Utvr ivanjem opijenosti za ovo krivi no djelo se uzima se granica 1.UGRO AVANJE JAVNOG PROMETA ZBOG OMAMLJENOSTIL. na in vo nje . Da bi ovo krivi no djelo postojalo potrebna je jo i radnja upravljana motornim vozilom pod dejstvom alkohola ili drugih omamljuju ih sredstava .2 5 Krivi no pravo II : posebni dio . 4 Po initelj ovog krivi nog djela mo e biti svaka osoba je li profesionalni voza ili amater kao i da li ima polo en voza ki ispit. propisana je nov ana kazna ili kazna zatvora do jedne godine.5 promila alkohola u krvi i tada se radi o srednjoj ili te koj opijenosti.5 promila. Radnju krivi nog djela ini upravljanje motornim vozilom pod uticajem alkohola ili drugih omamljuju ih sredstava. promet na putu tako ugro en da je doveden u opasnost ivot ili tijelo ili imovinu ve eg obima .332. 4 KZ FBiH l. kamioni .

zapravo upotrebljenim sredstvima javni promet tako ugri en da je doveden u opasnost ivot ili tijelo ljudi ili imovine ve eg obima. 7 Kazna koja je propisana za ovo krivi no djelo u umi aljnom obliku je kazna zatvora do 3 godine . postavljanjem prepreka na prometnicama ili na drugi na in tako ugrozi javni promet da time dovede u opasnost ivot ili tijelo ljudi ili imovinu ve eg opsega. drugo i dopunjeno izdanje . Radnja krivi nog djela razli ita i to kao . propisana je nov ana kazana ili kazna zatvora do 1 godine.332.UGRO AVANJE JAVNOG PROMETA OPASNOM RADNJOM L. strana 317. 6 Po initelj ovog krivi nog djela mo e biti svaka osoba. 6 7 KZ FBiH l.334. uklanjanjem ili te im o te enjem prometnih ure aja. autobuskim i prometom i arama. KZBiH Ko uni tenjem. znaka ili naprave za signalizaciju koji slu e sigurnosti prometa 4) davanje pogre nih znakova ili signala 5) postavljanje prepreka na prometnicama 6) ugro avanje javnog prometa na neki drugi na in Ove radnje se odnose na javni promet kao i na putevima . brodskim . znakova ili ure aja za signalizaciju koji slu e sigurnosti prometa ili davanjem pogre nih znakova ili signala. Zvonimir Tomi . a za nehat kao oblik krivnje koji je propisan stavom 2. 1) uni tenje 2) uklanjanje 3) te e o te enje prometne naprave. 2007. 8 . sredstva . Djelo je dovr eno kada je preduzetim radnjama . Krivi no pravo II : posebni dio . tramvajskim . Posljedica krivi nog djela je konkretna opasnost za ivot ili zdravlje ljudi ili za imovinu . Sarajevo . sredstava. eljezni kim .Pravni fakultet.

prijevoznim sredstvima ili javnim prometom ili nad ispunjavanjem propisanih uvjeta rada voza a ili kojoj je povjereno rukovo enje vo njom. strana 317.000 KM . Kao oblici krivnje su umi ljaj i nehat . Kao razlog te 8 9 KZ FBiH l.Pravni fakultet. 8 U initelj ovog krivi nog djela ne mo e biti svaka osoba. Radnjom ovog oblika djela odre ena je je kao izdavanje naloga za vo nju ili odobrenja vo nje. To se mo e odnositi na nesavjesno vr enje nadzora nad javnim prometom ili na nesvjesno vr enje du nosti rukovo enja vo nom . Radnja krivi nog djela odre ena je ka nesavjesno obavljanje du nosti . Pod pojmom Ä Imovine ve eg opsega Ä postoji kada se radi o omivini ija vrijednost prelazi 30.NESAVJESTAN NADZOR NAD JAVNIM PROMETOM ( l.335. 9 .335. Zvonimir Tomi . 2007. iako u initelj zna da voza ili vozilo nisu podobni za sigurnu vo nju. ovog lana kaznit e se odgovorna osoba koja izda nalog za vo nju ili dopusti vo nju iako zna da voza zbog umora. pa radnja obuhva a sve sve oblike nesavjesnog postupanja odgovorne osobe u izvr enju njihovih obaveza u pogledu sigurnosti javnog prometa. koja nesavjesnim vr enjem du nosti izazove opasnost za ivot ili tijelo ljudi ili za imovinu ve eg opsega. utjecaja alkohola ili drugih razloga nije u stanju da sigurno upravlja vozilom ili da vozilo nije ispravno i time izazove opasnost za ivot ili tijelo ljudi ili za imovnu ve eg opsega. Sadr ina obveza. Sarajevo . Za oblik krivnje pod umi lajem propisana je kazna do 5 godina zatvora a za nehatni oblik je propisana nov ana kazna ili kazna zatvora do 3 godine.9 Ovim krivi nim djelom se titi konkretna opasnost za ivot ili tjelo ili za imovinu ve eg obima. na in njihovog izvr enja kao i subjekti koji su nositelji tih obveza regulirani su odgovaraju im propisima o prometu i nadzoru nad njim i utvr uju se u svakom konkretnom slu aju. Nesavjesno je ono postupanje koje je suprotno obvezama i zabranama koje proizilaze iz odgovaraju ih propisa. 10 KZ FBiH l. drugo i dopunjeno izdanje . Ovo krivi no djelo je blanketnog karaktera . bolesti. Ovo krivi no djelo mo e samo po initi ogovorna osoba kojoj su povjereni poslovi nadzora nad prometnicama ili osoba kojoj je povjereno rukovo enje vo njom. 335. Kaznom iz stava 1. Krivi no pravo II : posebni dio . KZ FbiH) Odgovorna osoba kojoj je povjeren nadzor nad stanjem i odr avanjem prometnica i objekata na njima. 10 U initelj ovog krivi nog djela mo e biti samo odgovorna osoba kojoj je povjeren nadzor nad prometom ili osoba koja je ovla tena izdavanje naloga za vo njuodobravanja vo nje.

kao npr. Zvonimir Tomi . pa je uprkos tome saznanju naredila ili odobrila vo nju. posebno efektivno stanje itd.nesposobnosti zakon izri ito navodi umor ili uticaj alkohola kod voza a . 11 Krivi no pravo II : posebni dio . 10 . . Sarajevo . to zna i izri ito ili pre utno sagla avanje da se vo nja preduzme.Pravni fakultet. strana 318. bolest . 2007. Pod pojmom Ä Imovine ve eg opsega Ä postoji kada se radi o omivini ija vrijednost prelazi 30. drugo i dopunjeno izdanje . 11 Ovim krivi nim djelom se titi konkretna opasnost za ivot ili tjelo ili za imovinu ve eg obima. uzimanje nekih ljekova .000 KM . odnosno neispravnost vozila ali to mogu biti i neki drugi razlozi . Za oblik krivnje pod umi lajem propisana je kazna do 5 godina zatvora a za nehatni u stavu 3 je propisana nov ana kazna ili kazna zatvora do 3 godine. Djelo se izvr ava ili izdavanjem naloga z avo nju to zna i nare ivanjem ili dopu tanjem . Za postojanje djela je neophodno da je odgovorna osoba znala da voza ili vozilo nisu u stanju za sigurnu vo nju .

mora postojati nehat na strani u initelja. 2007. 13 Propisana kazna iz stava 3 .Pravni fakultet.000 KM. koja se sastoji u te koj tjelesnoj ozljedi neke osobe ili u imovinskoj teti velikih razmjera ili u odnosu na smrt jedne ili vise osoba . Te e posljedice se i kod ovih oblika sastoji u te koj tjelesnoj ozljedi neke osobe ili u imovinskoj teti velikih razbjera. U odredbama stava 1. i 2. obuhva eni su umi ljajni oblici navedenih krivi nih djela . ugro avanje javnog prometa . odnosno u smrti jedne ili vi e osoba . KZ FbiH) Ovim lanom ure uju kvalificirani oblici krivi nih djela koji se nalaze u Glavi XVIII Krivi nog zakona Federaciej Bosne i Hercegovine a ine ga djela . strana 319. Propisan je zatvor od 1 do 8 godina . i 4. U odredbama stav 3. 2007. Zvonimir Tomi . U odnosu na te u posljedicu . propisuje je zatvor od est mjeseci do 5 godine a propisana kazna iz stava 2 . Sarajevo . 12 Krivi no pravo II : posebni dio . ugro avanje javnog prometa usljed omamljenosti.Pravni fakultet. Zvonimir Tomi . Stav 1. Obuhva eni su nehatni oblici navedenih krivi nih djela . sa tim da kod ovih oblika mora postojati nehat mora postojati nehat i u odnosu na osnovno krivi no djela i u odnosu na te e posljedice. drugo i dopunjeno izdanje . Sarajevo . ugro avanje javnog prometa opasnim radnjama i nesavjesnog nadzora nad javnim prometom. 12 Prema mi ljenju Vrhovnnog suda FbiH Äimovinska teta velikih razmjera Ä se smatra teta koja prelazi 100. drugo i dopunjeno izdanje .strana 319. je zatvor najmanje 1 godinu dana.TE KA KRIVI NA DJELA PROTIV SIGURNOSTI JAVNOG PROMETA ( l. 336. 13 Krivi no pravo II : posebni dio . je od est mjeseci do 5 godina a iz stava 4. 11 .

KZ FBiH) Ovo krivi no djelo mo e po initi voza motornog vozila ili drugog prijevoznog sredstva koji ostavi bez pomo i osobu koja je ozlije ena tim prijevoznim sredstvom ili iju je ozlijedu prouzrokovao. Za krivi nu odgovornost u initelja potrebno je da su te e posljedice obuhva ene njegovim nehatom. 12 .). Oblik krivnje je umi ljaj. Radnja izvr enja ovog djela odre ena je uop eno i to kao ostavljanje bez pomo i osobe koja je povrije ena u prometnoj nezgodi (npr. ovog l. U initelj ovog krivi nog djela mo e biti samo voza motornog ili drugog prijevoznog sredstva koji je sam prouzrokovao povredu ili koji je upravljao motornim vozilom ili prijevoznim sredstvom kojim je neka osoba povrije ena. pa se djelo smatra dovr enim samim ostavljanjem bez pomo i takve osobe. koji postoji kad je zbog neukazivanja pomo i prouzrokaovana te ka tjelesna ozlijeda ili smrt ozlije ene osobe. propu tanje pozivanja pomo i. propu tanje prevo enja povrije ene osobe u zdravstvenu ustanovu itd. U initelj treba biti svjestan da je prijevoznim sredstvom kojim je upravljao povrijedio ili prouzrokovao povredu druge osobe i da tu osobu ostavlja bez pomo i. Djelo postoji i kad u initelj nije kriv za povredu. bijeg sa mjesta udesa. nezaustavljanje vozila nakon nanesene povrede.NEUKAZIVANJE POMO I OSOBI OZLIJE ENOJ U PROMETNOJ NEZGODI ( l. Te i oblik krivnje propisan je st. Posljedica krivi nog djela sastoji se u prouzrokovanom stanju opasnosti za povrije enu osobu. a to je u slu aju kad je sam povrije eni svojim pona anjem doveo do nastupanja povrede. 337. Kvalifikatorne okolnosti su te e posljedice koje su nastale kao rezultat nepru anja pomo i. 2.

tramvajskog. trolejbuskog prometa ili prometa i arom dovede u opasnost ivot ili tijelo ljudi ili imovinu ve ih razmjera. izazivanje opasnosti za ivot ljudi ili imovinu ve eg opsega. Sudionik u prometu na putevima koji se ne pridr ava prometnih propisa i time tako ugrozi javni promet da dovede u opasnost ivot ljudi ili imovinu ve ih razmjera. Posljedica krivi nih djela iz ove glave je ugro avanje. tj. brodskog. ali i ugro avanje javnog prometa. kaznit e se zatvorom do pet godina. kaznit e se zatvorom do pet godina. Bez obzira o kojem se vidu saobra aja radi tj. Izuzeci postoje kad je u pitanju vodeni i eljezni ki promet gdje se kao sudionici mogu pojaviti i druge osobe. Ko ugro avanjem eljezni kog. neovisno o vrsti prijevoza ova su djela objektivno povezana sa prijevozom ljudi ili dobara. 13 .ZAKLJU AK Osim krivi nopravne za tite sigurnost javnog prometa titi se i propisivanjem drugih ka njivih radnji kao to su prekr aji protiv sigurnosti javnog prometa. pa uslijed toga kod drugog nastupi te ka tjelesna povreda ili imovinska teta preko 5. Izvr itelj je naj e e sudionik u prometu. a sredstvo izvr enja prometno vozilo.000 KM.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful