P. 1
KRIVIČNA DJELA PROTIV SIGURNOSTI JAVNOG PROMETA

KRIVIČNA DJELA PROTIV SIGURNOSTI JAVNOG PROMETA

|Views: 218|Likes:
Published by Ivan Kitic

More info:

Published by: Ivan Kitic on Jun 08, 2011
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as DOCX, PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

06/13/2013

pdf

text

original

UNIVERZITET U TRAVNIKU PRAVNI FAKULTET KISELJAK

KRIVI NA DJELA PROTIV SIGURNOSTI JAVNOG PROMETA
( Seminarski rad )

PREDMET: Krivi no pravo II PROFESOR/MENTOR:Prof.dr.Hasan Bali SMJER: Op e pravo STUDENTI: Andrea Mitrovi 872/10 Ivan Kiti 622/09

Kiseljak, maj 2011.

. ................SADR AJ Uvod...................................................................................5 2 ...................4 Ugro avanje javnog prometa...................3 Krivi na djela protiv sigurnosti javnog prometa..........................................................................................

odnosno sigurnost ljudi i imovine u javnom prometu.. 3 . neovisno o vrsti prijevoza (cestovni.. Objekt krivi nopravne za tite krivi nih djela protiv sigurnosti javnog prometa je sigurnost javnog prometa. vodeni. Izvr itelj je naj e e sudionik u prometu. Osim krivi nopravne za tite sigurnost javnog prometa titi se i propisivanjem drugih ka njivih radnji kao to su prekr aji protiv sigurnosti javnog prometa. Izuzeci postoje kad je u pitanju vodeni i eljezni ki promet gdje se kao sudionici mogu pojaviti i druge osobe. Bez obzira o kojem se vidu saobra aja radi tj. Zbog toga je kod ovih krivi nih djela specifi an i subjekt i sredstva kojima se djela vr e.UVOD Krivi na djela protiv sigurnosti javnog prometa spadaju u kategoriju op eopasnih krivi nih djela.) ova su djela objektivno povezana sa prijevozom ljudi ili dobara. eljezni ki. a sredstvo izvr enja prometno vozilo.

Izuzetak je kod krivi nih djela neukazivanja pomo i osobi ozlje enoj u prometnoj nezgodi koja se mo e izvr iti isklju ivo s umi ljajem. kao to su krivi na djela kojima se titi javni promet na putevima. nesavjestan nadzor nad javnim prometom. trolejbuskog prometa ili prometa i arom. 4 .2.332. tramvajskog. neukazivanje pomo i ozlije enoj osobi u prometnoj nezgodi i te ka krivi na djela protiv sigurnosti javnog prometa. gdje bi spadalo krivi no djelo ugro avanja javnog prometa1 i na kraju krivi na djela kojima se op enito titi javni promet. Ako izvr enjem djela do e do povrede za ti enog dobra postojat e te i oblici osnovnih krivi nih djela. gdje bi spadali osnovni oblik ugro avanje javnog prometa i ugro avanje javnog prometa usljed omamljenosti. U pogledu krivnje kod ve ine krivi nih djela mogu je i umi ljaj i nehat. Me utim. kao nehatan oblik krivnje kod po injenja krivi nih djela. 1 KZ FBiH l. priroda ovih krivi nih djela je takva da se u pravilu e e javljaju kao posljedica nepa ljivog pona anja. Sva krivi na djela protiv sigurnosti javnog prometa mogu se prema u em podgrupnom objektu krivi nopravne za tite grupirati na vi e manjih sistemskih jedinica. tj. st. brodskog. krivi na djela za tite eljezni kog. gdje bi spadala krivi na djela ugro avanja javnog prometa opasnom radnjom.KRIVI NA DJELA PROTIV SIGURNOSTI JAVNOG PROMETA Osnovni oblici ve ine krivi nih djela protiv sigurnosti javnog prometa imaju za posljedcu ugro avanje sa konkretnom opasno u za ivot ili tijelo ljudi ili za imovinu ve eg obima.

332. osobe koje poslove radnog mjesta obavljaju na putu. Posljedica krivi nih djela sastoji se u konkretnoj opasnosti za ivot ljudi ili za imovinu ve ih razmjera. itd. to zna i da kr enje nekih od tih odredbi dovodi do ugro avanja javnog prometa.).000 KM. itd.000 KM). parkirali ta itd. prostori benzinskih pumpi. lokalni. za postojanje ovog oblika krivi nog djela nu no je ostvarenje i objektivnog uvjeta ka njivosti koji se sastoji u nastupanju imovinske tete kod drugog u visini preko 5. 5 . nepo tivanje prometnih znakova. te putevi u tvorni kom ili kasarnskom krugu. Naj e i pojavni oblici radnje izvr enja ovog krivi nog djela su neprilago ena i nepropisna brzina. nepropisno preticanje ili obila enje. jer postojanje radnje izvr enja kojom se ugro ava promet zavisi od niza propisa koji reguliraju pojedine navedne oblike prometa. zaustavljanje. Radnja krivi nog djela je nepridr avanje prometnih propisa (pona anje suprotno prometnim propisima). Po initelj krivi nog djela je sudionik u prometu na putevima. zatim pje aci. regionalni. Krivi no djelo mo e biti izvr eno samo na putu (autoput. KZ FBiH Ovo djelo ini sudionik u prometu koji se ne pridr ava prometnih propisa i time ugrozi javni promet dovode i u opasnost ivot ljudi ili imovinu ve ih razmjera (kod drugog nastupi imovinska teta preko 5. nepropisno skretanje. poljski ili umski put.000 KM. Ovo je krivi no djelo blanketnog karaktera ije postojanje ovisi od mnogobrojnih propisa kojima je reguliran promet na putevima. Pored posljedice. biciklisti. Za krivi nu odgovornost potreban je umi ljaj. Ovo je djelo blanketnog karaktera. a propisan je i nehatni oblik djela. seoski. Kao imovina ve ih razmjera smatra se imovina ija vrijednost prelazi 50. To je naj e e osoba koja u prometu upravlja motornim vozilom ali to mogu biti i druge osobe koje se nalaze u vozilu iako ne upravljaju vozilom.UGRO AVANJE JAVNOG PROMETA ± L.

nehat je propisan stavom 3. . strana 313. 6 . 3 Krivi no pravo II : posebni dio . Kr enjem tih propisa dolazi do ugro avanja javnog prometa. brodskom. Istog lana.Pravni fakultet. st. Kazna koja je propisan za umi ljaj kod ovog krivi nog djela je zatvor do 5 godina a za nehat je propisana kazna do 3 godine zatvora . Osnovna razlika u odnosu na predhodni je u vrsti prometa koji se ugro ava.Radnju krivi nog djela mogu predstavljati svi postupci koji su protivni zakoskim i drugim propisima kijima se rugulira promet i kojima se dovodi u opasnost ivot ili tijelo ljudi ili imovina ve ih razmjera. tramvajskog.Odrebama stava 2. Kao imovina ve ih razmjera prema pravnom shva anju sudske prakse . 2 Kao i kod stava 1.000 KM. 2007. Posljedica je i kod ovog oblika djelakonkretna opasnost za objekt krivi nopravne za tite. Radnja ovog krivi nog djela mo e biti svako ugro avanje prometa koje je u stavu 2. trolejbuskom prometu ili prometu icara. brodskog. i u stavu 2 ovo djelo je blanketnog karakera to zna i da za radnju ovog krivi nog djela zavisi od niza propisa koji reguliraju pojedine navedene oblike prometa . mo e biti sudionik u nekim od navedenih prometa. drugo i dopunjeno izdanje . 3 Za ovo krivi no djelo ka nivi su i umi ljaj i nehat . 2 KZ FBiH l. U initelj ovog krivi nog djela mo e biti svaka osoba. Propisan je drugi oblik ovog krivi nog djela kojeg ini ko ugro avanjem eljezni kog . Zvonimir Tomi . trolejbuskog ili prometa i arom dovede u opasnost ivot ili tijelo ljudi ili imovine ve ih razmjera. smatra se ona ija v rijednost prelazi 50.2. Ovim krivi nim djelom se titi ivoti ili tijelo ljudi odnosno imovina ve ih razmjera u eljezni kom. Sarajevo . tramvajskom .332.

bolest i drugi bitni razlozi. Radnju krivi nog djela ini upravljanje motornim vozilom pod uticajem alkohola ili drugih omamljuju ih sredstava. strana 316. autobusi . motocikli i druga vozila koja se kre u snagom sopstvenog motora. Sarajevo .trolejbusi . Utvr ivanjem opijenosti za ovo krivi no djelo se uzima se granica 1. promet na putu tako ugro en da je doveden u opasnost ivot ili tijelo ili imovinu ve eg obima .333 KZ FbiH Ko upravlja vozilom na motorni pogon pod utjecajem alkohola ili drugih omamljuju ih sredstava iako je uslijed toga o igledno nesposoban za sigurnu vo nju i time tako ugrozi javni promet na putevima da dovede u opasnost ivot ili tijelo ljudi ili imovinu ve eg opsega.332. 4 KZ FBiH l. propisana je nov ana kazna ili kazna zatvora do jedne godine. koji onog ko upravlja motornim vozilom ine o ito nesposobnim za sigurnu vo nju.Pravni fakultet.2 5 Krivi no pravo II : posebni dio . psihofizi ko stanje . Izme u vo nje u stanju opijenosti ili omamljivosti i navedene posljedice mora postojati uzro na veza. Razlog omamljenosti mogu biti i razne opojne droge kao i ljekovi koji zloupotrebom mogu dovesti u omamljeno stanje. Zvonimir Tomi . Zakonsko obilje je Ä Imovine ve eg opsega Ä postoji kada se radi o omivini ija vrijednost prelazi 30. 7 .5 promila alkohola u krvi i tada se radi o srednjoj ili te koj opijenosti. drugo i dopunjeno izdanje . na in vo nje . Stanjem pod uticajem alkohola nazivamo opijenost . propisuje odgovornost sa umi ljajem dok se u stavu 2. 2007.5 promila. Pored opijenosti mo emo mogu biti i drugi pokazatelji kao to su . Krivi no djelo je dovr eno kada je pod dejstvom alkohola ili drugih omamljuju ih sredstava.UGRO AVANJE JAVNOG PROMETA ZBOG OMAMLJENOSTIL. Da bi ovo krivi no djelo postojalo potrebna je jo i radnja upravljana motornim vozilom pod dejstvom alkohola ili drugih omamljuju ih sredstava . kamioni . Pod motornim vozilima se podrazimjevaju automobili . Prometnim propisima je odre eno da se smatra da je osoba pod uticajem alkohola ukoliko se odgovaraju om metodom mjerenja koli ine alkohola u organizmu utvrdi koncentracija alkohola ve a od 0. Propisuje odgovornost za nehat. Posljedica krivi nog djela je konkretna opasnost za ivot ili tijelo ili imovinu ve eg opsega.000 KM . 4 Po initelj ovog krivi nog djela mo e biti svaka osoba je li profesionalni voza ili amater kao i da li ima polo en voza ki ispit. pona anje voza a u vo nji . 5 Ovo krivi no djelo u stavu 1. st. Kazna koja je propisana je do 3 godine zatvora za umi ljaj a nehat kao oblik krivnje iz stava 2.

6 7 KZ FBiH l. Posljedica krivi nog djela je konkretna opasnost za ivot ili zdravlje ljudi ili za imovinu . eljezni kim .UGRO AVANJE JAVNOG PROMETA OPASNOM RADNJOM L. Sarajevo . Radnja krivi nog djela razli ita i to kao . autobuskim i prometom i arama. 1) uni tenje 2) uklanjanje 3) te e o te enje prometne naprave. drugo i dopunjeno izdanje . sredstava. tramvajskim . brodskim . uklanjanjem ili te im o te enjem prometnih ure aja. KZBiH Ko uni tenjem. Djelo je dovr eno kada je preduzetim radnjama . Zvonimir Tomi .334. 8 . 6 Po initelj ovog krivi nog djela mo e biti svaka osoba. strana 317. 2007. sredstva .Pravni fakultet. zapravo upotrebljenim sredstvima javni promet tako ugri en da je doveden u opasnost ivot ili tijelo ljudi ili imovine ve eg obima. 7 Kazna koja je propisana za ovo krivi no djelo u umi aljnom obliku je kazna zatvora do 3 godine . a za nehat kao oblik krivnje koji je propisan stavom 2. Krivi no pravo II : posebni dio . postavljanjem prepreka na prometnicama ili na drugi na in tako ugrozi javni promet da time dovede u opasnost ivot ili tijelo ljudi ili imovinu ve eg opsega. propisana je nov ana kazana ili kazna zatvora do 1 godine. znakova ili ure aja za signalizaciju koji slu e sigurnosti prometa ili davanjem pogre nih znakova ili signala. znaka ili naprave za signalizaciju koji slu e sigurnosti prometa 4) davanje pogre nih znakova ili signala 5) postavljanje prepreka na prometnicama 6) ugro avanje javnog prometa na neki drugi na in Ove radnje se odnose na javni promet kao i na putevima .332.

9 Ovim krivi nim djelom se titi konkretna opasnost za ivot ili tjelo ili za imovinu ve eg obima. Nesavjesno je ono postupanje koje je suprotno obvezama i zabranama koje proizilaze iz odgovaraju ih propisa. iako u initelj zna da voza ili vozilo nisu podobni za sigurnu vo nju.000 KM . pa radnja obuhva a sve sve oblike nesavjesnog postupanja odgovorne osobe u izvr enju njihovih obaveza u pogledu sigurnosti javnog prometa. KZ FbiH) Odgovorna osoba kojoj je povjeren nadzor nad stanjem i odr avanjem prometnica i objekata na njima. Ovo krivi no djelo mo e samo po initi ogovorna osoba kojoj su povjereni poslovi nadzora nad prometnicama ili osoba kojoj je povjereno rukovo enje vo njom. prijevoznim sredstvima ili javnim prometom ili nad ispunjavanjem propisanih uvjeta rada voza a ili kojoj je povjereno rukovo enje vo njom. Sarajevo . Za oblik krivnje pod umi lajem propisana je kazna do 5 godina zatvora a za nehatni oblik je propisana nov ana kazna ili kazna zatvora do 3 godine. utjecaja alkohola ili drugih razloga nije u stanju da sigurno upravlja vozilom ili da vozilo nije ispravno i time izazove opasnost za ivot ili tijelo ljudi ili za imovnu ve eg opsega.Pravni fakultet. strana 317.335.NESAVJESTAN NADZOR NAD JAVNIM PROMETOM ( l. drugo i dopunjeno izdanje . Kao oblici krivnje su umi ljaj i nehat .335. To se mo e odnositi na nesavjesno vr enje nadzora nad javnim prometom ili na nesvjesno vr enje du nosti rukovo enja vo nom . 9 . 10 U initelj ovog krivi nog djela mo e biti samo odgovorna osoba kojoj je povjeren nadzor nad prometom ili osoba koja je ovla tena izdavanje naloga za vo njuodobravanja vo nje. Zvonimir Tomi . 335. koja nesavjesnim vr enjem du nosti izazove opasnost za ivot ili tijelo ljudi ili za imovinu ve eg opsega. ovog lana kaznit e se odgovorna osoba koja izda nalog za vo nju ili dopusti vo nju iako zna da voza zbog umora. Kaznom iz stava 1. Ovo krivi no djelo je blanketnog karaktera . 8 U initelj ovog krivi nog djela ne mo e biti svaka osoba. Pod pojmom Ä Imovine ve eg opsega Ä postoji kada se radi o omivini ija vrijednost prelazi 30. 10 KZ FBiH l. Sadr ina obveza. na in njihovog izvr enja kao i subjekti koji su nositelji tih obveza regulirani su odgovaraju im propisima o prometu i nadzoru nad njim i utvr uju se u svakom konkretnom slu aju. Krivi no pravo II : posebni dio . 2007. Radnjom ovog oblika djela odre ena je je kao izdavanje naloga za vo nju ili odobrenja vo nje. bolesti. Kao razlog te 8 9 KZ FBiH l. Radnja krivi nog djela odre ena je ka nesavjesno obavljanje du nosti .

to zna i izri ito ili pre utno sagla avanje da se vo nja preduzme. . 10 . strana 318. 11 Ovim krivi nim djelom se titi konkretna opasnost za ivot ili tjelo ili za imovinu ve eg obima.Pravni fakultet. Zvonimir Tomi . kao npr. pa je uprkos tome saznanju naredila ili odobrila vo nju. Za oblik krivnje pod umi lajem propisana je kazna do 5 godina zatvora a za nehatni u stavu 3 je propisana nov ana kazna ili kazna zatvora do 3 godine.nesposobnosti zakon izri ito navodi umor ili uticaj alkohola kod voza a . 2007. drugo i dopunjeno izdanje .000 KM . Djelo se izvr ava ili izdavanjem naloga z avo nju to zna i nare ivanjem ili dopu tanjem . bolest . Sarajevo . uzimanje nekih ljekova . posebno efektivno stanje itd. Pod pojmom Ä Imovine ve eg opsega Ä postoji kada se radi o omivini ija vrijednost prelazi 30. Za postojanje djela je neophodno da je odgovorna osoba znala da voza ili vozilo nisu u stanju za sigurnu vo nju . 11 Krivi no pravo II : posebni dio . odnosno neispravnost vozila ali to mogu biti i neki drugi razlozi .

obuhva eni su umi ljajni oblici navedenih krivi nih djela . sa tim da kod ovih oblika mora postojati nehat mora postojati nehat i u odnosu na osnovno krivi no djela i u odnosu na te e posljedice. KZ FbiH) Ovim lanom ure uju kvalificirani oblici krivi nih djela koji se nalaze u Glavi XVIII Krivi nog zakona Federaciej Bosne i Hercegovine a ine ga djela . 13 Krivi no pravo II : posebni dio . odnosno u smrti jedne ili vi e osoba . je od est mjeseci do 5 godina a iz stava 4.TE KA KRIVI NA DJELA PROTIV SIGURNOSTI JAVNOG PROMETA ( l. 336.Pravni fakultet.Pravni fakultet. drugo i dopunjeno izdanje . 11 . mora postojati nehat na strani u initelja. 2007.strana 319. Te e posljedice se i kod ovih oblika sastoji u te koj tjelesnoj ozljedi neke osobe ili u imovinskoj teti velikih razbjera. Obuhva eni su nehatni oblici navedenih krivi nih djela . 12 Prema mi ljenju Vrhovnnog suda FbiH Äimovinska teta velikih razmjera Ä se smatra teta koja prelazi 100. je zatvor najmanje 1 godinu dana. ugro avanje javnog prometa opasnim radnjama i nesavjesnog nadzora nad javnim prometom. Sarajevo . i 2. ugro avanje javnog prometa .000 KM. strana 319. 2007. U odredbama stava 1. 12 Krivi no pravo II : posebni dio . U odredbama stav 3. Stav 1. drugo i dopunjeno izdanje . 13 Propisana kazna iz stava 3 . propisuje je zatvor od est mjeseci do 5 godine a propisana kazna iz stava 2 . Sarajevo . U odnosu na te u posljedicu . Zvonimir Tomi . ugro avanje javnog prometa usljed omamljenosti. Propisan je zatvor od 1 do 8 godina . Zvonimir Tomi . koja se sastoji u te koj tjelesnoj ozljedi neke osobe ili u imovinskoj teti velikih razmjera ili u odnosu na smrt jedne ili vise osoba . i 4.

12 . a to je u slu aju kad je sam povrije eni svojim pona anjem doveo do nastupanja povrede. U initelj ovog krivi nog djela mo e biti samo voza motornog ili drugog prijevoznog sredstva koji je sam prouzrokovao povredu ili koji je upravljao motornim vozilom ili prijevoznim sredstvom kojim je neka osoba povrije ena. nezaustavljanje vozila nakon nanesene povrede. U initelj treba biti svjestan da je prijevoznim sredstvom kojim je upravljao povrijedio ili prouzrokovao povredu druge osobe i da tu osobu ostavlja bez pomo i. Te i oblik krivnje propisan je st. Kvalifikatorne okolnosti su te e posljedice koje su nastale kao rezultat nepru anja pomo i. propu tanje pozivanja pomo i. bijeg sa mjesta udesa. Posljedica krivi nog djela sastoji se u prouzrokovanom stanju opasnosti za povrije enu osobu. Oblik krivnje je umi ljaj. ovog l. propu tanje prevo enja povrije ene osobe u zdravstvenu ustanovu itd. koji postoji kad je zbog neukazivanja pomo i prouzrokaovana te ka tjelesna ozlijeda ili smrt ozlije ene osobe. 337. Za krivi nu odgovornost u initelja potrebno je da su te e posljedice obuhva ene njegovim nehatom. Radnja izvr enja ovog djela odre ena je uop eno i to kao ostavljanje bez pomo i osobe koja je povrije ena u prometnoj nezgodi (npr.NEUKAZIVANJE POMO I OSOBI OZLIJE ENOJ U PROMETNOJ NEZGODI ( l. KZ FBiH) Ovo krivi no djelo mo e po initi voza motornog vozila ili drugog prijevoznog sredstva koji ostavi bez pomo i osobu koja je ozlije ena tim prijevoznim sredstvom ili iju je ozlijedu prouzrokovao. pa se djelo smatra dovr enim samim ostavljanjem bez pomo i takve osobe. Djelo postoji i kad u initelj nije kriv za povredu. 2.).

Posljedica krivi nih djela iz ove glave je ugro avanje. ali i ugro avanje javnog prometa. Bez obzira o kojem se vidu saobra aja radi tj. tj. izazivanje opasnosti za ivot ljudi ili imovinu ve eg opsega. Izvr itelj je naj e e sudionik u prometu. Sudionik u prometu na putevima koji se ne pridr ava prometnih propisa i time tako ugrozi javni promet da dovede u opasnost ivot ljudi ili imovinu ve ih razmjera. trolejbuskog prometa ili prometa i arom dovede u opasnost ivot ili tijelo ljudi ili imovinu ve ih razmjera.000 KM. kaznit e se zatvorom do pet godina. brodskog. pa uslijed toga kod drugog nastupi te ka tjelesna povreda ili imovinska teta preko 5. 13 . Izuzeci postoje kad je u pitanju vodeni i eljezni ki promet gdje se kao sudionici mogu pojaviti i druge osobe. Ko ugro avanjem eljezni kog.ZAKLJU AK Osim krivi nopravne za tite sigurnost javnog prometa titi se i propisivanjem drugih ka njivih radnji kao to su prekr aji protiv sigurnosti javnog prometa. kaznit e se zatvorom do pet godina. tramvajskog. a sredstvo izvr enja prometno vozilo. neovisno o vrsti prijevoza ova su djela objektivno povezana sa prijevozom ljudi ili dobara.

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->