UNIVERZITET U TRAVNIKU PRAVNI FAKULTET KISELJAK

KRIVI NA DJELA PROTIV SIGURNOSTI JAVNOG PROMETA
( Seminarski rad )

PREDMET: Krivi no pravo II PROFESOR/MENTOR:Prof.dr.Hasan Bali SMJER: Op e pravo STUDENTI: Andrea Mitrovi 872/10 Ivan Kiti 622/09

Kiseljak, maj 2011.

................................. ......................4 Ugro avanje javnog prometa...5 2 .......3 Krivi na djela protiv sigurnosti javnog prometa...........................................................................................................................................SADR AJ Uvod........................

a sredstvo izvr enja prometno vozilo. Osim krivi nopravne za tite sigurnost javnog prometa titi se i propisivanjem drugih ka njivih radnji kao to su prekr aji protiv sigurnosti javnog prometa. neovisno o vrsti prijevoza (cestovni. Objekt krivi nopravne za tite krivi nih djela protiv sigurnosti javnog prometa je sigurnost javnog prometa. vodeni.UVOD Krivi na djela protiv sigurnosti javnog prometa spadaju u kategoriju op eopasnih krivi nih djela.) ova su djela objektivno povezana sa prijevozom ljudi ili dobara. eljezni ki. odnosno sigurnost ljudi i imovine u javnom prometu. Izvr itelj je naj e e sudionik u prometu.. Izuzeci postoje kad je u pitanju vodeni i eljezni ki promet gdje se kao sudionici mogu pojaviti i druge osobe. 3 . Zbog toga je kod ovih krivi nih djela specifi an i subjekt i sredstva kojima se djela vr e. Bez obzira o kojem se vidu saobra aja radi tj..

Me utim.2. Sva krivi na djela protiv sigurnosti javnog prometa mogu se prema u em podgrupnom objektu krivi nopravne za tite grupirati na vi e manjih sistemskih jedinica. Ako izvr enjem djela do e do povrede za ti enog dobra postojat e te i oblici osnovnih krivi nih djela. Izuzetak je kod krivi nih djela neukazivanja pomo i osobi ozlje enoj u prometnoj nezgodi koja se mo e izvr iti isklju ivo s umi ljajem.332. kao nehatan oblik krivnje kod po injenja krivi nih djela. tramvajskog. priroda ovih krivi nih djela je takva da se u pravilu e e javljaju kao posljedica nepa ljivog pona anja. 4 . neukazivanje pomo i ozlije enoj osobi u prometnoj nezgodi i te ka krivi na djela protiv sigurnosti javnog prometa. 1 KZ FBiH l. st. kao to su krivi na djela kojima se titi javni promet na putevima. gdje bi spadala krivi na djela ugro avanja javnog prometa opasnom radnjom.KRIVI NA DJELA PROTIV SIGURNOSTI JAVNOG PROMETA Osnovni oblici ve ine krivi nih djela protiv sigurnosti javnog prometa imaju za posljedcu ugro avanje sa konkretnom opasno u za ivot ili tijelo ljudi ili za imovinu ve eg obima. U pogledu krivnje kod ve ine krivi nih djela mogu je i umi ljaj i nehat. nesavjestan nadzor nad javnim prometom. gdje bi spadali osnovni oblik ugro avanje javnog prometa i ugro avanje javnog prometa usljed omamljenosti. trolejbuskog prometa ili prometa i arom. krivi na djela za tite eljezni kog. gdje bi spadalo krivi no djelo ugro avanja javnog prometa1 i na kraju krivi na djela kojima se op enito titi javni promet. brodskog. tj.

Posljedica krivi nih djela sastoji se u konkretnoj opasnosti za ivot ljudi ili za imovinu ve ih razmjera. zaustavljanje. Ovo je krivi no djelo blanketnog karaktera ije postojanje ovisi od mnogobrojnih propisa kojima je reguliran promet na putevima. zatim pje aci. Ovo je djelo blanketnog karaktera. Radnja krivi nog djela je nepridr avanje prometnih propisa (pona anje suprotno prometnim propisima). Krivi no djelo mo e biti izvr eno samo na putu (autoput. 5 . poljski ili umski put. Naj e i pojavni oblici radnje izvr enja ovog krivi nog djela su neprilago ena i nepropisna brzina. itd. seoski. itd. osobe koje poslove radnog mjesta obavljaju na putu. 332. to zna i da kr enje nekih od tih odredbi dovodi do ugro avanja javnog prometa.UGRO AVANJE JAVNOG PROMETA ± L.000 KM. nepropisno preticanje ili obila enje. Kao imovina ve ih razmjera smatra se imovina ija vrijednost prelazi 50. nepropisno skretanje. Za krivi nu odgovornost potreban je umi ljaj. jer postojanje radnje izvr enja kojom se ugro ava promet zavisi od niza propisa koji reguliraju pojedine navedne oblike prometa. KZ FBiH Ovo djelo ini sudionik u prometu koji se ne pridr ava prometnih propisa i time ugrozi javni promet dovode i u opasnost ivot ljudi ili imovinu ve ih razmjera (kod drugog nastupi imovinska teta preko 5. biciklisti. Po initelj krivi nog djela je sudionik u prometu na putevima.). Pored posljedice. za postojanje ovog oblika krivi nog djela nu no je ostvarenje i objektivnog uvjeta ka njivosti koji se sastoji u nastupanju imovinske tete kod drugog u visini preko 5. prostori benzinskih pumpi. lokalni.000 KM). nepo tivanje prometnih znakova. a propisan je i nehatni oblik djela.000 KM. To je naj e e osoba koja u prometu upravlja motornim vozilom ali to mogu biti i druge osobe koje se nalaze u vozilu iako ne upravljaju vozilom. te putevi u tvorni kom ili kasarnskom krugu. regionalni. parkirali ta itd.

Propisan je drugi oblik ovog krivi nog djela kojeg ini ko ugro avanjem eljezni kog . drugo i dopunjeno izdanje . 2 Kao i kod stava 1. 2007. tramvajskom .2. Ovim krivi nim djelom se titi ivoti ili tijelo ljudi odnosno imovina ve ih razmjera u eljezni kom. smatra se ona ija v rijednost prelazi 50. Kr enjem tih propisa dolazi do ugro avanja javnog prometa. strana 313. Sarajevo . brodskom.332. Istog lana. Kazna koja je propisan za umi ljaj kod ovog krivi nog djela je zatvor do 5 godina a za nehat je propisana kazna do 3 godine zatvora . i u stavu 2 ovo djelo je blanketnog karakera to zna i da za radnju ovog krivi nog djela zavisi od niza propisa koji reguliraju pojedine navedene oblike prometa .000 KM.Radnju krivi nog djela mogu predstavljati svi postupci koji su protivni zakoskim i drugim propisima kijima se rugulira promet i kojima se dovodi u opasnost ivot ili tijelo ljudi ili imovina ve ih razmjera. trolejbuskom prometu ili prometu icara. tramvajskog. Posljedica je i kod ovog oblika djelakonkretna opasnost za objekt krivi nopravne za tite. st. 2 KZ FBiH l. Kao imovina ve ih razmjera prema pravnom shva anju sudske prakse . .Odrebama stava 2. trolejbuskog ili prometa i arom dovede u opasnost ivot ili tijelo ljudi ili imovine ve ih razmjera. nehat je propisan stavom 3. 6 . 3 Za ovo krivi no djelo ka nivi su i umi ljaj i nehat .Pravni fakultet. Radnja ovog krivi nog djela mo e biti svako ugro avanje prometa koje je u stavu 2. Osnovna razlika u odnosu na predhodni je u vrsti prometa koji se ugro ava. brodskog. 3 Krivi no pravo II : posebni dio . Zvonimir Tomi . mo e biti sudionik u nekim od navedenih prometa. U initelj ovog krivi nog djela mo e biti svaka osoba.

propisana je nov ana kazna ili kazna zatvora do jedne godine. Kazna koja je propisana je do 3 godine zatvora za umi ljaj a nehat kao oblik krivnje iz stava 2. Sarajevo . Da bi ovo krivi no djelo postojalo potrebna je jo i radnja upravljana motornim vozilom pod dejstvom alkohola ili drugih omamljuju ih sredstava .333 KZ FbiH Ko upravlja vozilom na motorni pogon pod utjecajem alkohola ili drugih omamljuju ih sredstava iako je uslijed toga o igledno nesposoban za sigurnu vo nju i time tako ugrozi javni promet na putevima da dovede u opasnost ivot ili tijelo ljudi ili imovinu ve eg opsega. kamioni . Izme u vo nje u stanju opijenosti ili omamljivosti i navedene posljedice mora postojati uzro na veza. pona anje voza a u vo nji . Zakonsko obilje je Ä Imovine ve eg opsega Ä postoji kada se radi o omivini ija vrijednost prelazi 30. koji onog ko upravlja motornim vozilom ine o ito nesposobnim za sigurnu vo nju.UGRO AVANJE JAVNOG PROMETA ZBOG OMAMLJENOSTIL. psihofizi ko stanje . drugo i dopunjeno izdanje . Razlog omamljenosti mogu biti i razne opojne droge kao i ljekovi koji zloupotrebom mogu dovesti u omamljeno stanje.5 promila alkohola u krvi i tada se radi o srednjoj ili te koj opijenosti. propisuje odgovornost sa umi ljajem dok se u stavu 2. 4 KZ FBiH l. 2007.332. 5 Ovo krivi no djelo u stavu 1. strana 316.bolest i drugi bitni razlozi.2 5 Krivi no pravo II : posebni dio . Zvonimir Tomi . 4 Po initelj ovog krivi nog djela mo e biti svaka osoba je li profesionalni voza ili amater kao i da li ima polo en voza ki ispit. Posljedica krivi nog djela je konkretna opasnost za ivot ili tijelo ili imovinu ve eg opsega.000 KM . st. Pod motornim vozilima se podrazimjevaju automobili . Krivi no djelo je dovr eno kada je pod dejstvom alkohola ili drugih omamljuju ih sredstava.5 promila. Stanjem pod uticajem alkohola nazivamo opijenost . Utvr ivanjem opijenosti za ovo krivi no djelo se uzima se granica 1. na in vo nje . Propisuje odgovornost za nehat. 7 . Pored opijenosti mo emo mogu biti i drugi pokazatelji kao to su .trolejbusi . Radnju krivi nog djela ini upravljanje motornim vozilom pod uticajem alkohola ili drugih omamljuju ih sredstava.Pravni fakultet. promet na putu tako ugro en da je doveden u opasnost ivot ili tijelo ili imovinu ve eg obima . motocikli i druga vozila koja se kre u snagom sopstvenog motora. autobusi . Prometnim propisima je odre eno da se smatra da je osoba pod uticajem alkohola ukoliko se odgovaraju om metodom mjerenja koli ine alkohola u organizmu utvrdi koncentracija alkohola ve a od 0.

sredstva . strana 317. znaka ili naprave za signalizaciju koji slu e sigurnosti prometa 4) davanje pogre nih znakova ili signala 5) postavljanje prepreka na prometnicama 6) ugro avanje javnog prometa na neki drugi na in Ove radnje se odnose na javni promet kao i na putevima . propisana je nov ana kazana ili kazna zatvora do 1 godine.Pravni fakultet. Posljedica krivi nog djela je konkretna opasnost za ivot ili zdravlje ljudi ili za imovinu . zapravo upotrebljenim sredstvima javni promet tako ugri en da je doveden u opasnost ivot ili tijelo ljudi ili imovine ve eg obima. 6 7 KZ FBiH l. a za nehat kao oblik krivnje koji je propisan stavom 2. Krivi no pravo II : posebni dio . Djelo je dovr eno kada je preduzetim radnjama .UGRO AVANJE JAVNOG PROMETA OPASNOM RADNJOM L. eljezni kim . 6 Po initelj ovog krivi nog djela mo e biti svaka osoba. postavljanjem prepreka na prometnicama ili na drugi na in tako ugrozi javni promet da time dovede u opasnost ivot ili tijelo ljudi ili imovinu ve eg opsega. brodskim . 2007. autobuskim i prometom i arama. uklanjanjem ili te im o te enjem prometnih ure aja. 7 Kazna koja je propisana za ovo krivi no djelo u umi aljnom obliku je kazna zatvora do 3 godine . KZBiH Ko uni tenjem.334. tramvajskim . 1) uni tenje 2) uklanjanje 3) te e o te enje prometne naprave. znakova ili ure aja za signalizaciju koji slu e sigurnosti prometa ili davanjem pogre nih znakova ili signala. drugo i dopunjeno izdanje . Zvonimir Tomi . sredstava.332. Radnja krivi nog djela razli ita i to kao . Sarajevo . 8 .

Zvonimir Tomi . Radnja krivi nog djela odre ena je ka nesavjesno obavljanje du nosti . To se mo e odnositi na nesavjesno vr enje nadzora nad javnim prometom ili na nesvjesno vr enje du nosti rukovo enja vo nom . 8 U initelj ovog krivi nog djela ne mo e biti svaka osoba. 2007. Kao oblici krivnje su umi ljaj i nehat .Pravni fakultet. ovog lana kaznit e se odgovorna osoba koja izda nalog za vo nju ili dopusti vo nju iako zna da voza zbog umora. prijevoznim sredstvima ili javnim prometom ili nad ispunjavanjem propisanih uvjeta rada voza a ili kojoj je povjereno rukovo enje vo njom. strana 317. Pod pojmom Ä Imovine ve eg opsega Ä postoji kada se radi o omivini ija vrijednost prelazi 30. Kaznom iz stava 1. utjecaja alkohola ili drugih razloga nije u stanju da sigurno upravlja vozilom ili da vozilo nije ispravno i time izazove opasnost za ivot ili tijelo ljudi ili za imovnu ve eg opsega.335. Krivi no pravo II : posebni dio . Ovo krivi no djelo je blanketnog karaktera . 335. Nesavjesno je ono postupanje koje je suprotno obvezama i zabranama koje proizilaze iz odgovaraju ih propisa. koja nesavjesnim vr enjem du nosti izazove opasnost za ivot ili tijelo ljudi ili za imovinu ve eg opsega. Sadr ina obveza.335. 10 KZ FBiH l. Sarajevo . Za oblik krivnje pod umi lajem propisana je kazna do 5 godina zatvora a za nehatni oblik je propisana nov ana kazna ili kazna zatvora do 3 godine. Ovo krivi no djelo mo e samo po initi ogovorna osoba kojoj su povjereni poslovi nadzora nad prometnicama ili osoba kojoj je povjereno rukovo enje vo njom. na in njihovog izvr enja kao i subjekti koji su nositelji tih obveza regulirani su odgovaraju im propisima o prometu i nadzoru nad njim i utvr uju se u svakom konkretnom slu aju. 9 . iako u initelj zna da voza ili vozilo nisu podobni za sigurnu vo nju. KZ FbiH) Odgovorna osoba kojoj je povjeren nadzor nad stanjem i odr avanjem prometnica i objekata na njima.000 KM . bolesti.9 Ovim krivi nim djelom se titi konkretna opasnost za ivot ili tjelo ili za imovinu ve eg obima. Kao razlog te 8 9 KZ FBiH l. drugo i dopunjeno izdanje . pa radnja obuhva a sve sve oblike nesavjesnog postupanja odgovorne osobe u izvr enju njihovih obaveza u pogledu sigurnosti javnog prometa. 10 U initelj ovog krivi nog djela mo e biti samo odgovorna osoba kojoj je povjeren nadzor nad prometom ili osoba koja je ovla tena izdavanje naloga za vo njuodobravanja vo nje.NESAVJESTAN NADZOR NAD JAVNIM PROMETOM ( l. Radnjom ovog oblika djela odre ena je je kao izdavanje naloga za vo nju ili odobrenja vo nje.

Pod pojmom Ä Imovine ve eg opsega Ä postoji kada se radi o omivini ija vrijednost prelazi 30. bolest . to zna i izri ito ili pre utno sagla avanje da se vo nja preduzme.Pravni fakultet.000 KM . . posebno efektivno stanje itd. 11 Ovim krivi nim djelom se titi konkretna opasnost za ivot ili tjelo ili za imovinu ve eg obima. Djelo se izvr ava ili izdavanjem naloga z avo nju to zna i nare ivanjem ili dopu tanjem . Sarajevo .nesposobnosti zakon izri ito navodi umor ili uticaj alkohola kod voza a . Zvonimir Tomi . uzimanje nekih ljekova . Za oblik krivnje pod umi lajem propisana je kazna do 5 godina zatvora a za nehatni u stavu 3 je propisana nov ana kazna ili kazna zatvora do 3 godine. odnosno neispravnost vozila ali to mogu biti i neki drugi razlozi . kao npr. 11 Krivi no pravo II : posebni dio . Za postojanje djela je neophodno da je odgovorna osoba znala da voza ili vozilo nisu u stanju za sigurnu vo nju . strana 318. 10 . pa je uprkos tome saznanju naredila ili odobrila vo nju. drugo i dopunjeno izdanje . 2007.

2007. 2007. koja se sastoji u te koj tjelesnoj ozljedi neke osobe ili u imovinskoj teti velikih razmjera ili u odnosu na smrt jedne ili vise osoba . strana 319. drugo i dopunjeno izdanje . Zvonimir Tomi . 13 Propisana kazna iz stava 3 . odnosno u smrti jedne ili vi e osoba . Sarajevo .Pravni fakultet. 12 Prema mi ljenju Vrhovnnog suda FbiH Äimovinska teta velikih razmjera Ä se smatra teta koja prelazi 100. ugro avanje javnog prometa . ugro avanje javnog prometa opasnim radnjama i nesavjesnog nadzora nad javnim prometom.TE KA KRIVI NA DJELA PROTIV SIGURNOSTI JAVNOG PROMETA ( l. U odredbama stav 3. 336. je od est mjeseci do 5 godina a iz stava 4. U odnosu na te u posljedicu . U odredbama stava 1.strana 319. 12 Krivi no pravo II : posebni dio . sa tim da kod ovih oblika mora postojati nehat mora postojati nehat i u odnosu na osnovno krivi no djela i u odnosu na te e posljedice. drugo i dopunjeno izdanje . Obuhva eni su nehatni oblici navedenih krivi nih djela . Stav 1. Sarajevo . i 4. ugro avanje javnog prometa usljed omamljenosti. Te e posljedice se i kod ovih oblika sastoji u te koj tjelesnoj ozljedi neke osobe ili u imovinskoj teti velikih razbjera. mora postojati nehat na strani u initelja. Propisan je zatvor od 1 do 8 godina . Zvonimir Tomi . i 2. 13 Krivi no pravo II : posebni dio . KZ FbiH) Ovim lanom ure uju kvalificirani oblici krivi nih djela koji se nalaze u Glavi XVIII Krivi nog zakona Federaciej Bosne i Hercegovine a ine ga djela . obuhva eni su umi ljajni oblici navedenih krivi nih djela .000 KM.Pravni fakultet. 11 . propisuje je zatvor od est mjeseci do 5 godine a propisana kazna iz stava 2 . je zatvor najmanje 1 godinu dana.

Radnja izvr enja ovog djela odre ena je uop eno i to kao ostavljanje bez pomo i osobe koja je povrije ena u prometnoj nezgodi (npr. Posljedica krivi nog djela sastoji se u prouzrokovanom stanju opasnosti za povrije enu osobu. pa se djelo smatra dovr enim samim ostavljanjem bez pomo i takve osobe. propu tanje pozivanja pomo i.NEUKAZIVANJE POMO I OSOBI OZLIJE ENOJ U PROMETNOJ NEZGODI ( l. U initelj ovog krivi nog djela mo e biti samo voza motornog ili drugog prijevoznog sredstva koji je sam prouzrokovao povredu ili koji je upravljao motornim vozilom ili prijevoznim sredstvom kojim je neka osoba povrije ena. koji postoji kad je zbog neukazivanja pomo i prouzrokaovana te ka tjelesna ozlijeda ili smrt ozlije ene osobe. nezaustavljanje vozila nakon nanesene povrede. Za krivi nu odgovornost u initelja potrebno je da su te e posljedice obuhva ene njegovim nehatom. Te i oblik krivnje propisan je st. Djelo postoji i kad u initelj nije kriv za povredu. ovog l. 2. propu tanje prevo enja povrije ene osobe u zdravstvenu ustanovu itd. a to je u slu aju kad je sam povrije eni svojim pona anjem doveo do nastupanja povrede. U initelj treba biti svjestan da je prijevoznim sredstvom kojim je upravljao povrijedio ili prouzrokovao povredu druge osobe i da tu osobu ostavlja bez pomo i. 12 . KZ FBiH) Ovo krivi no djelo mo e po initi voza motornog vozila ili drugog prijevoznog sredstva koji ostavi bez pomo i osobu koja je ozlije ena tim prijevoznim sredstvom ili iju je ozlijedu prouzrokovao. Kvalifikatorne okolnosti su te e posljedice koje su nastale kao rezultat nepru anja pomo i.). 337. bijeg sa mjesta udesa. Oblik krivnje je umi ljaj.

kaznit e se zatvorom do pet godina. brodskog. Izvr itelj je naj e e sudionik u prometu. trolejbuskog prometa ili prometa i arom dovede u opasnost ivot ili tijelo ljudi ili imovinu ve ih razmjera. neovisno o vrsti prijevoza ova su djela objektivno povezana sa prijevozom ljudi ili dobara. Izuzeci postoje kad je u pitanju vodeni i eljezni ki promet gdje se kao sudionici mogu pojaviti i druge osobe. a sredstvo izvr enja prometno vozilo. Posljedica krivi nih djela iz ove glave je ugro avanje. izazivanje opasnosti za ivot ljudi ili imovinu ve eg opsega. pa uslijed toga kod drugog nastupi te ka tjelesna povreda ili imovinska teta preko 5. kaznit e se zatvorom do pet godina.000 KM.ZAKLJU AK Osim krivi nopravne za tite sigurnost javnog prometa titi se i propisivanjem drugih ka njivih radnji kao to su prekr aji protiv sigurnosti javnog prometa. ali i ugro avanje javnog prometa. Sudionik u prometu na putevima koji se ne pridr ava prometnih propisa i time tako ugrozi javni promet da dovede u opasnost ivot ljudi ili imovinu ve ih razmjera. tj. 13 . tramvajskog. Bez obzira o kojem se vidu saobra aja radi tj. Ko ugro avanjem eljezni kog.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful