P. 1
Uzgoj Povrca Na Otvorenom Krompir Paradajz Luk

Uzgoj Povrca Na Otvorenom Krompir Paradajz Luk

|Views: 2,675|Likes:
Published by Tarik Pihljak

More info:

Published by: Tarik Pihljak on Jun 08, 2011
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as DOC, PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

05/30/2013

pdf

text

original

KROMPIR

Uslovi uspijevanja
Zemljišta koja najbolje odgovaraju krompiru treba da su duboka, rastresita, humusnopjeskovita. Za ranu proizvodnju pogodna su pjeskovito-humusna zemljišta bogata hranivima, koja se rano i dobro zagrijavaju (reakcija pH 5-7,5), zaklonjena od hladnih vjetrova. Potrebna temperatura zemljišta kod sadnje je 8-10 °C, a za proklijali krompir može biti i 45°C. Gomolji izmrznu na –1,7 do – 2 °C, a nadzemni dio se oštećuje na -1°C, a na -2°C izmrzne, što treba imati u vidu kod određivanja vremena sadnje. Oko tri nedelje prije cvatnje, pa otprilike do sredine cvatnje, krompir počinje da zameće gomolje i tada su najpovoljnije temperature od 15-18°C. Iznad 20 °C smanjuje se porast gomolja, a preko 30 °C njihovo obrazovanje prestaje. Najveće potrebe za vodom su u vrijeme cvjetanja i obrazovanja gomolja.

što olakšava međurednu površinsku obradu. vrši se prvo ogrtanje. što se postiže đubrenjem sa 900 – 1. Stajnjakom se đubri u količini od 20-40 t/ha. a prije uskladištenja prosušiti. 20:10:10. Krompir se sadi obično na razmak 60-70 x 30-35 cm. visina humke je oko 20 cm. Prihranjivanje se obavlja po potrebi. U proljeće se zemljište tanjira i drlja.u brazde. Drugo ogrtanje vrši se pred cvatnju i ono je jače. Da bi spriječilo rano proklijavanje. Kad usjev dostigne visinu od 15 cm. Berba. U skladištima se najbolje čuva u dubokim letvicama i sanducima. Vreće u koje je upakovan krompir treba slagati uspravno. Stajnjak se na teškim zemljištima plitko zaorava prije jesenjeg oranja ili tek u proljeće. a kasnih sorti 25-40 t/ha.Obrada zemljišta Teška zemljišta i zemljišta namijenjena proizvodnji ranog krompira moraju se duboko obraditi već u jesen. odnosno kultiviranja usjeva azotnim i NPK đubrivima (20:8:5) u količini od 200 kg/ha.. i izvodi se u vrijeme prvog okopavanja (ogrtanja). 10:12:26 + 1 % MgO. raž. a ako je iz bilo kojih razloga još vlažan. KAN i sl. Za ovu proizvodnju najbolje je da se kao početni sjemenski materijal nabavi atestirani krompir. ozima i proljetna grahorica. koja se dodaju u pripremi zemljišta za sadnju 2/3 i 1/3 za prihranjivanje. dok se laka zemljišta mogu orati i u rano proljeće. 100-150 kg P2O5 i 160-240 kg K2O po hektaru. prvo nakon nicanja i drugo 10-15 dana poslije. što u brdsko-planinskim dijelovima dolazi obično u jesen (septembar-oktobar). nakon vađenja. jednu uz drugu. i kreće se od 900 – 3. . 10:20:30. uz relativnu vlagu 85-90 %. pšenica. grašak. Mineralnim đubrivima treba obezbijediti: 80-120 kg N. Zaštita od bolesti i štetočina izvodi se redovno.200 kg/ha mineralnog đubriva formulacija 8:12:26 + 2 % MgO. To se obavlja u toku stajanja na polju ili za vrijeme prenošenja.000 kg/ha. može se polovina rasturiti po cijeloj površini. Količina sjemena zavisi od veličine gomolja (najbolja veličina između 30 – 50 mm) i razmaka sadnje. Krompir za zimu treba. neposredno pred sadnju. Njega krompira U toku vegetacije vrše se 1-2 međuredna kultiviranja. Đubrenje Krompir spada među kulture sa visokim zahtijevima za đubrivom. Najbolje pretkulture za krompir su: livade. Čuvanje krompira je delikatan posao. ozimi ječam i uljana repica. treba ga razastrijeti u tankom sloju ispod neke nastrešnice da bi se prosušio. primjenom fungicida i insekticida. Mineralna đubriva daju se pred sadnju. temperatura u skladištu treba da je oko +4 ºC. Temperatura čuvanja +1ºC do +6 ºC (najduže i najbolje + 3ºC do +5ºC). Vađenje krompira obavlja se po suhom vremenu. skladištenje i prinosi Kasna sorta vadi se kad izumre nadzemni dio biljke. Prinosi mladog krompira u prosjeku iznose 15-25 t/ha. a ostatak – zajedno sa sadnjom. ovas.

Do vremena plodonošenja razlika između dnevnih i noćnih temperatura treba da je oko 7 °C. a to znači đubri se stajnjakom. Za 1 kg paradajza potrebno je oko 56 l vode. Optimalna temperatura za klijanje je 2530 °C. a rast i razvoj između 22 i 25 °C tokom dana i 15-16 °C tokom noći. Poslije paradajza dobro uspijeva korjenasto povrće i lukovi. Nakon zametanja plodova i u toku zriobe potrebna temperatura iznosi 18-24 °C. Na parceli na kojoj je prije uzgajan krompir.PARADAJZ Uslovi uspijevanja Minimalna temperatura za klijanje sjemena je 10 °C. Kritičan period za vlagu je vrijeme cvatnje i zametanja plodova. Za normalan rast i razvoj paradajz iziskuje umjerenu vlažnost zemljišta i vazduha (60-70 % poljskog vodenog kapaciteta i 50-60% relativne vlage vazduha). . U odnosu na vodu paradajz se svrstava u usjeve sa srednjim zahtijevima. Može se vratiti na istu površinu nakon 3-4 godine. paprika ili patlidžan ne bi trebalo da dođe paradajz. Plodored U plodoredu dolazi na prvo mjesto. što traje 1-2 mjeseca.

humovit i sl. Ako se sije u redove. razmak redova je 4-5 cm. a od 10 grama sjemena može se dobiti oko 1. a omogućuje se jednolična vlaga u rasadu. u količini od 600-800 kg/ha. Za prihranjivanje se najčešće koristi KAN. Ovako se dobiju čvrste i neizdužene sadnice.000 m2 (dunum). Vrijeme proizvodnje Paradajz se proizvodi iz rasada i direktnom sjetvom.000 strukova paradajza na 1. a sa 1/3 u toku vegetacije. Prihranjivanje se vrši 2-3 puta i to: u vrijeme cvjetanja i zametanja prvih plodova (veličina lješnika) i u vrijeme zrenja prvih plodova. a na teškim-dublje. Pred sadnju se zemljište 1-2 puta obradi frezom. Njega bilja u rasadu . a postižu se dobri efekti. dubina sjetve je 1. za što je potrebno obezbjediti 50-80 m2 lijehe da bi se smjestio pikirani rasad. Nakon sjetve i zalijevanja pokrije se lijeha providnom plastikom ili novinama. Kod stavljanja u kućice troši se za 50 % manje đubriva. da bi se održala povoljna vlaga. zemlje i pijeska. stakleniku ili izdvojene vani (klasične lijehe pokrivene staklom ili plastikom). 15:15:15. 8:24:16).Đubrenje i priprema zemljišta Paradajz se đubri stajnjakom i mineralnim đubrivima.5-2 mm.aprila.700 biljaka. a li je za sljedeći usjev zemljište nejednako pođubreno. u količini od 300-500 kg/ha. U sjevernijim područjima.) koje se proizvode kod nas. a razmak sjemenske je 2 cm. ali za taj posao je potreban dobro izvježban radnik. Posavina. pa sve do 10. zatim gotove hranjive smjese (humograf. dovoljno je posijati 25-30 grama sjemena. đubri se sa 2/3 đubriva. (centralni dio Bosne. Sjetva Može se sijati direktno u saksije. Koriste se razne kombinacije sgorjelog stajnjaka. Prije sjetve smjesa se zbija daskom. odnosno sjetvu. veličine 10x10 cm. ali je najbolje za prihranjivanje koristiti NPK đubriva (20:8:5 ili 20:10:10. Semberija ) za sjetvu za ranu proizvodnju počinje od 20 februara. Tako se štedi u radnoj snazi potrebnoj za obavljanje zalijevanja. Ovaj pokrov drži se do momenta pojave prvih znakova nicanja. Za đubrenje paradajza koriste se razne kombinacije NPK mineralnih gnojiva ( sa omjerom hraniva 7:14:21 ili 10:30:20 ili 12:30:16. U 1 gramu ima 250-350 sjemenki. ili u sandučiće ili lijehe načinjene u plasteniku. a za kasniju početkom marta. 12:12:12 ) u količini od 250-300 kg/ha. Ako se sadi 3. Pred sadnju. Može se sijati i omaške. Stajnjak se dodaje u količini od 40-60 t/ha. Na laganim zemljištima zaorava se pliće (12 do 15 cm). Zemljište za paradajz treba još ujesen duboko preorati. tresetne blokove i lijehe.

skidanje donjeg lišća. vuksalom i sl. Specifične mjere njege U gajenju paradajza provode se i druge mjere njege koje su karakteristične za ovu kulturu. u vrijeme plodonošenja češće. vrši se i prvo plitko okopavanje. pa sve dok se na njima pojave začeci prvih cvjetnih grančica (što se postiže za 50-60 dana od nicanja). a kasnije. i sa njega se uklanjaju bočni izdanci. a rasad u saksijama. i kad biljke nisu tople. plastične kesice. vezanje. pri čemu se jedan bočni izdanak ( obično ispod prve cvjetne grane) ostavlja kao drugo stablo. tresetne kockice i sl. koje se izvodi 2-3 puta u toku vegetacije sa folifertilom. kesama ili kockicama se posljednja 2-3 dana ne zalijeva. kada je i isparavanje zemljišta najmanje. a to su: kolčenje. Može se saditi i u trake. ali opšte je pravilo da se u početku vegetacije navodnjavaju rjeđe. po šemi 60x80x40 cm. Sadnja Vrijeme sadnje zavisi od regiona proizvodnje i namjene. Sadnja paradajza obavlja se kad biljke formiraju 5-6 listova. Pri svakom zalijevanju dodaje se po 30 mm taloga ili 300m2 vode po hektaru (30l/m2). Navodnjavati se može brazdama i vještačkom kišom. a ako je rasad porastao. što se vidi po pojavi novih listova. Nepikirani rasad se dan prije sadnje obilno zalije da bi se lakše čupao. zavisi od više činilaca. dekaptiranje (zakidanje vrhova. Pored prihranjivanja (koj eje prethodno opisano) paradajz povoljno reaguje i na folijarno prihranjivanje (preko lista). Nakon sadnje obavezno je izvršiti obilno zalijevanje. veličine 10x10 cm . Pinciranje (zakidanje zaperaka) redovna je mjera kod uzgoja raznih sorti i za svježe tržište. i to u poslijepodnevnim i večernjim satima. Biljke se ostavljau na jedno stablo. da bi se lakše vadio i da zemlja sa žila ne bi spadala. Prethodno se iskopaju rupe ili se otvore brazde u koje se na određeni razmak sade biljke. Sadi se nešto dublje nego dok su biljke bile u rasadu.Rasad paradajza za ranu proizvodnju pikira se (presađuje) kad razvije 1-2 prava lista (obično 20 dana nakon sjetve(. pinciranje. .. u saksije . Paradajz se može gajiti i na dva stabla . Drugo okopavanje obavlja se nešto kasnije. Tom prilikom biljke se lagano nagrću zemljom. Njega usjeva u toku vegetacije • Navodnjavanje Koliko puta treba navodnjavati paradajz. a bočni izdanci se redovno uklanjaju kad dostignu dužinu od 5 cm. • Okopavanje i prihranjivanje Kada se biljke prime. sadi se položen.

pa se zeleni plodovi. ubrani prije mraza i neoštećeni . Paradajz može nakanadno da dozrijeva. dobiju intenzivniju crvenu boju. a počinje se nakon što su prvi plodovi sazreli ili postigli veličinu karakterističnu za sortu.Dekaptacija ili zalamanje vrha biljke vrši se nakon što je biljka razvila 4-6 cvjetnih grančica (etaža) da bi se ubrzala zrioba. Potpuno crven i zreo paradajz bere se ako želi plasirati na lokalnom tržištu. Berba i prinosi Za svježe tržište zavisno od udaljenosti tržišta određuje se momenat berbe. U fazi nicanja i ukorijenjavanja najpogodnije su niže temperature (10-18ºC). Ako dozrijevaju u mraku (umotani u papir). a industrijskog 40-80 t/ha. berba se obavlja kada se na plodovima pojavi ružičasta boja. Za udaljeno tržište gdje transport traje 1-2 dana. mogu ostaviti da dozrijevaju pri sobnoj temperaturi. Prinos svježeg paradajza na tržištu kreće se od 30-50 t/ha. Donje lišće koje stari i uvija se treba povremeno skidati. ali je optimalna temperatura nicanja oko 20 ºC. CRNI LUK Uslovi uspijevanja Sjeme niče već na 3-5 ºC. . U početku se bere rjeđe (svakih 6-7 dana) a kasnije češće (svaka 2-3 dana). Za rast i razvoj zahtijeva temperaturu oko 20-22 ºC. a za obrazovanje lukovice 22-25ºC.

Vađenje je krajem jula do polovine avgusta. Ona mora biti kvalitetna pri proizvodnji arpadžika. čisti od korijena. Obrada zemljišta Uz osnovnu jesenju obradu (25-30 cm). odsijecaju mu se suvi listovi. Pri proizvodnji konzumnih lukovica đubri se pred sjetvu i uz jedno do dva prihranjivanja (faza 3 lista i početak obrazovanja glavica).Najbolje uspijeva na lakim i srednje lakim struktuiranim zemljištima neutralne reakcije. a vrat lukovice se ostavlja u dužini oko 3 cm. i to NPK đubrivom. 5:2). 5:1 ili 1:0. kada oko 60% listova polegne. Lukovice se poslije vađenja moraju 5-10 dana sušiti na suncu ili u sušari. jer lukovica često poraste. Đubrenje Crni luk zahtijeva dosta azota i kalijuma. Prinos lukovice varira u zavisnosti od sorte i kreće se od 20-60 t/ha. Kasnije vađenje umanjuje kvalitet. .( odnosno 1:0. Tek tako osušeni luk se klasira. Zbog širenja bolesti i štetočina. Za 1 ha potrebno je 350-600 kg arpadžika. na isto polje može doći tek poslije 3-4 godine. najčešće u redove ( 20. Vađenje lukovica Lukovice se vade mehanizovano ili ručno (male površine). Pri proizvodnji konzumnih lukovica.40 x 5 cm) ili u pantljike. Proizvodnja konzumnog luka Proizvodnja iz arpadžika sadnja je u toku marta. za normalan prinos zahtijeva 600-800 kg NPK đubriva. a poslije vrsta đubrenih stajnjakom. u rano proljeće vrši se površinska priprema zemljišta.

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->