P. 1
Oslobođenje [broj 23150, 4.6.2011]

Oslobođenje [broj 23150, 4.6.2011]

|Views: 254|Likes:
Published by Tiskarnica

More info:

Published by: Tiskarnica on Jun 05, 2011
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

12/03/2012

pdf

text

original

Cijena: 1 KM/6 KN

OSLOBO\ENJE
BH NEZAVISNI DNEVNIK • Sarajevo • www.oslobodjenje.ba

SUBOTA, 4. 6. 2011.

Godina LXVIII • Broj 23.150

Valentin Inzko, visoki predstavnik u BiH

BEZ ISTINE I PRAVDE NEMA POVJERENJA NI POMIRENJA
Kvalifikacije za EURO

46-47. strana

Oslobo|enje u Haagu
2-3. strana

Foto: Reuters

Gdje je nestao general

Foto: Reuters

Rumunija - BiH 3:0

U @I@I
Ivan Barbali}, {ef Misije BiH u UN-u

2

subota, 4. juni 2011. godine

OSLOBO\ENJE

Srebreni~anke pratile prvo pojavljivanje

Zlo~ini ne}e pro}i

Nisi general,
ti si monstrum!
Pravi general ne bi ovoliko mladosti pobio. Nego su to zlikovci. Svi. Ne krivim, ne dao Bog, srpski narod. Pogre{nih ljudi ima u svakoj naciji. Ali ovo ne mo`e biti pravi general, ka`e Bahra Hasanovi}
Tuzlanska ulica Kicelj. Broj 54. Ku}a, i u ku}i sobica. Prostorije Udru`enja @ene Srebrenice. Kasapin na TV-u, a na zidovima stotine fotografija njegovih `rtava. Majke su nervozne. Sje}aju se svojih najmilijih, koji su ubijeni u genocidu. Pro{lo je 16 godina, a Ratko Mladi}ju~er se po prvi put na{ao pred sudijama Ha{kog tribunala. Trebao se izjasniti o krivici. „Ja sam general Ratko Mladi}“ govorio je ju~er u sudnici , donedavno najtra`eniji ha{ki optu`enik. „Zlo~inac“ nadopunjuju pri, sutne Srebreni~anke Mladi}evo obra}anje.

neka`njeni
Ovu jednostavnu, sna`nu i krucijalnu poruku svijetu je uputilo Vije}e sigurnosti UN-a, smatra Barbali}
Vije}e sigurnosti Ujedinjenih nacija, povodom hap{enja ha{kog optu`enika Ratka Mladi}a, uputilo je globalnu poruku naj{iroj svjetskoj javnosti da zlo~ini ne mogu pro}i neka`njeni. To je jednostavna, sna`na i krucijalna poruka, smatra Ivan Barbali}, {ef Misije Bosne i Hercegovine u UN-u. Svojevremeno se, prilikom hap{enja Radovana Karad`i}a, Vije}e sigurnosti UN-a nije oglasilo saop}enjem. Me|utim, Barbali} veli da je VS dinami~na institucija i da se ta praksa s vremenom mijenjala. - U svakom slu~aju, povodom hap{enja Mladi}a, vladao je op{ti osje}aj da se radi o historijskom doga|aju te da je potrebno da Vije}e izrazi svoj stav. Kako zbog pro{losti, kako zbog preostalih obaveza, tako i zbog budu}nosti regiona, kazao je on.

Imale su osje}aj da im se smje{ka, nakon zla koje im je nanio

Jeste kasno, ali...
„Nije on nikakav general. Pravi general ne bi ovoliko mladosti pobio. Nego su to zlikovci. Svi. Ne krivim, ne dao Bog, srpski narod. Pogre{nih ljudi ima u svakoj naciji. Ali ovo ne mo`e biti pravi general“ dodaje Bahra , Hasanovi}, pokazuju}i fotografije Mladi}evih `rtava, koje su zalijepljene na zidovima. Bahri je jedan sin ubijen na tuzlanskoj Kapiji, a drugi u Srebrenici. I njihove fotografije je pokazivala. Te{ko im je, pri~ale su ju~er majke, gledati zlo~inca. Imale su osje}aj da im se smje{ka, nakon zla koje je nanio Podrinjcima, ali i drugim gra|anima Bosne i Hercegovine.

„Drago mi je da je do{ao ovaj trenutak da gledamo zlo~inca u o~i. Bolje ikad, nego nikad. Jeste kasno, 16 godina smo ~ekali. @elimo da svi do~ekamo da mu se izrekne presuda“ ispri~ala je , Hajra ]ati}, predsjednica Udru`enja @ene Srebrenice, nadaju}i se da }e cijeli proces biti brzo zavr{en, a ne kao u slu~aju Milo{evi}a i Karad`i}a.

Mezarje je optu`nica
Potom, Mladi} na TV-u govori kako nije pro~itao optu`nicu, te da mu treba vi{e vremena. Onda, govori kako su rije~i iz optu`nice gnusne i monstruozne, te da ih nikad nije ~uo. „Kako nisi? Pa, ti si monstrum. Vidi{ {ta si uradio. Grobnice, ni{ani i mezarje u Poto~arima su optu`nica“ doda, je jedna od prisutnih majki. A Fatima Muji} je sve vrijeme {utjela. Dijelovima {amije je brisala suze i skupljala snagu, da

Po~ast `rtvama
Barbali} smatra i da saop}enje nije „preblago“, kao {to se komentiralo u pojedinim krugovima. - Upravo suprotno. Sama ~injenica da Vije}e koristi svoju institucijskusnagukako bi obilje`iloodre|eni doga|aj, ukazuje na to da se radi o historijskoj, globalnoj ~injenici, te se kroz diplomatski jezik {alje vrlo jasna poruka. U ovom konkretnom slu~aju, Vije}e pozdravlja hap{enje Mladi}a optu`enog, izme|u ostalog, za genocid u BiH, uklju~uju}iSrebrenicu, te odaje po~ast svim `rtvama rata u biv{oj dr`avi. Tako|er, Srbiji se vrlo jasno stavlja do znanja da se o~ekuje da }e Mladi} biti isporu~en u Haag, {to se i desilo, te da se o~ekuje da }e uskoro i Goran Had`i} biti uhap{en. Saop{tenja Vije}a nisu platforme kroz koje prolaze velike rije~i zgodne za kontroverzne natpise. Tu se svaka rije~ mjeri. Vjerujem da je ovom izjavom poru~eno upravo ono {to je u interesu pravde i mira, kako u BiH, tako i u cijelom regionu, rekao je on. [ef Misije BiH u Ujedinjenim nacijama napominje i da se rije~ genocid nalazi u izjavi i da nije izba~ena, kao {to su to, navodno, neke zemlje `eljele. - Ne smije se manipulirati sa istinom. Stvar je jasna - Me|unarodni sud pravde je jasno definirao zlo~ine, i jasno utvr|ene ~injenice se ne mogu mijenjati. Rije~ genocid nije izba~ena, i ona je vrlo jasno pozicionirana u istoj re~enici sa BiH i Srebrenicom, kazao je Barbali}. On napominje i da se u New York vratio istog dana sa puta u Africi kada se desilo hap{enje.

Barbali}: Rije~ genocid nije izba~ena

SVAKA RIJE^ SE MJERI Saop{tenja Vije}a nisu platforme kroz koje prolaze velike rije~i zgodne za kontroverzne natpise. Tu se svaka rije~ mjeri. Vjerujem da je ovom izjavom poru~eno upravo ono {to je u interesu pravde i mira, kazao je Barbali}
- U Vije}u se dostastvaride{ava iza zatvorenih vrata, te ne bi bilo kolegijalno da u javnost iznosimo informacije o takvoj vrsti aktivnosti, odnosno da zloiskori{tavamo ~injenicu {to smo iza tih vrata, te da javno upiremo prstom. Situaciju iza zatvorenih vrata ne bih komentarisao, ali smatram da se, uzimaju}i u kontekst i te`inu koju imaju izjave Vije}a sigurnosti, radi o sna`nim i pravilnim porukama u interesu BiH te svih dobronamjernih i konstruktivnihfaktora, kazao je Barbali}.

nakon {to je vidjela zlikovca, progovori o u`asu koji je zadesio njenu porodicu. „On je meni ubio dva sina, dva brata, oca, mu`a, bli`urodbinu, kom{ije... [ta god rekao, bol na{u ne mo`e ni{ta ubla`iti. Mi svoj teret nosimo. Kako se osje}ati kad zna{ da ti je klao i ubijao... Kad se sjeti{ svoje djece..., ispri~ala je Fatima, smatra“ ju}i da bi Mladi} i danas, da mo`e i da ima snage, ponovio zlo iz jula 1995. godine. Habiba Ma{i} smatra da je Mladi} balkanski krvnik. Ka`e, majke su 16 godinagovorile da je Mladi} u Srbiji, a da su to tamo{njevlastinegirale. Dodaje, Mladi} nije uhap{en, nego isporu~en. „Njemu su dozvolili da obi|e grobsvojek}erke, a da li su se zapitali kako je porodicama {to ne znajugdje su kostinjihovedjece. Ovo }e i}i isto kao sa Karad`i}em i Milo{evi}em“ razo~arano je , kazala Habiba. S. KARI]

Uhodan tim
Misija BiH, tvrdi njen {ef, svakodnevno obavlja delikatne zadatke. On vjeruje da je u ovih godinu i pol pokazala da BiH mo`e biti partner prilikom dono{enja najkompleksnijih multilateralnih odluka. - Imamo uhodan diplomatski tim, koji kvalitetno obavlja zadatke. Vjerujem da se radi o dobrom primjeru. No, jo{ sedam mjeseci je pred nama, veli Barbali}. Dl. O.

V I J E S T I

Pripreme za obilje`avanje 16. godi{njice genocida

Na d`enazi i Ahmadined`ad?
Dok se ratni zlo~inac Ratko Mladi} ju~er izja{njavao o krivici pred sudijama Ha{kog tribunala, u Identifikacijskom centru Podrinje u Tuzli nastavljene su identifikacije `rtava genocida, koje }e biti ukopane 11. jula u Poto~arima. Do ju~er, potvrdio nam je Rifat Ke{etovi}, vje{tak sudske medicine, identifikovana je 501 osoba, a do d`enaze u julu taj broj bi mogao porasti i na 550. „Radi se o `rtvama koje su uglavnom ekshumirane iz grobnice u Liplju, ali i u ^an~arima, Kamenici i drugim grobnicama {irom Podrinja. Bilo je dosta nekompletnih skeleta od ranije, koje smo u posljednje vrijeme sklopili, pa su porodice odlu~ile da ih ukopaju 11. jula“, kazao nam je Ke{etovi}. Ina~e, do sada su odr`ane dvije sjednice Organizacionog odbora za obilje`avanje 16. godi{njice genocida, a u utorak je planirana i tre}a. „Tada }emo imati okvirni program. Za sada nema nikakvih prepreka i sve te~e po

planu. Tako|er, u toku su pripreme i za tradicionalni Mar{ mira od Nezuka do Poto~ara, a za taj dio ove godine je zadu`en Muhamed Durakovi}. Predsjedni{tvo BiH }e putem Ministarstva vanjskih poslova poslati podsjetnice ambasadama, a koje bi trebale da najave eventualni dolazak visokih zvani~nika iz stranih zemalja“, kazao nam je Durakovi}. On navodi da ima najava da bi na d`enazu mogao do}i Mahmud Ahmadined`ad, predsjednik Islamske Republike Iran, mada, to jo{ niko nije zvani~no potvrdio. Do sada su u Memorijalnom kompleksu u Poto~arima ukopane 4.524 `rtve genocida iz jula 1995. godine.
S. K.

OSLOBO\ENJE subota, 4. juni 2011. godine

U @I@I

3

Po~elo su|enje Ratku Mladi}u

Zgureni starac pred
superiornim sucem...
vjek. Ali, kada je sjeo, skinuo kapu, osim ~ela bez kose, sve je bilo kao prije. Pogled koji kosi, unosi strah. Na trenutke se ~inilo da }e ponovo `ustro di}i ruku i uzviknuti: Pravac Poto~ari! U njemu tada, a i u svim godinama ratnim, od [kabrnje u Hrvatskoj, pa do Sarajeva, Srebrenice... nijebilo~ovjeka, milosti. Posebno je voliotu}i u `ivomeso, Velu{i}e“jer tamonemamnogoSrba“ . Kadate{kasje}anjaprorade, sa`aljenjenestaje i u`areneglavepoku{ava{ profesionalno i nepristrasno pratiti iskusnog suca Orija. vila vo|enja procesa: - ^uo sam {to je ta djevojkarekla, ali nisam najbolje razumio. Sa mnom trebate laganije. Morate imati strpljenja… Kako je vrijemeodmicalo,kao da je postajao pribraniji i ponovo se vra}ala ona njegovalukavost u manipuliranju medijima. Mislio je da }e i ovog puta uspjeti. Teatralno se okretao ka mjestu gdje su bili fotoreporteri isnimatelji. Umjesto da se obra}a sucu, poku{avao je sa uvjeravanjem svjetske javnosti da je zate~en te`inom optu`bi protiv njega. U tom trenu sam vidio onu sliku iz Srebrenicekadadarujeizgladnjeledje~ake~okoladama, u`ivaju}i u {kljocanjufotoaparata i zujanju kamera. Ili kada dr`i lekciju upla{enim oficirima holandskog bataljona plavaca {to su bili zadu`eni za za{titusrebreni~keenklave, budno, ispod oka, paze}i da je u fokusu objektiva kamera.

...Ali, kada je sjeo, skinuo kapu, osim ~ela bez kose, sve je bilo kao prije. Pogled koji kosi, unosi strah. Na trenutke se ~inilo da }e ponovo `ustro di}i ruku i uzviknuti: Pravac Poto~ari!
(Od na{eg specijalnog izvje{ta~a)

Kona~no je do{ao i taj predugo o~ekivani dan, Ratko Mladi} u sudniciHa{kogtribunala. Medijskicirkus okozidinaScheveningenapreselio je ispred sudskog zdanja, {to samo na fotografijamaizgledaogromno. Pretijesno je ovdje za stotine novinara, snimatelja, tehni~ara. Reporta`na kola najve}ih TV ku}a satelitskimantenamaprekrila su nebo jo{ jednog paklenog dana istorijski duge su{e u Holandiji. [uma mikrofona i kakofonijasvihsvjetskih jezika{to se mije{aju u reporterskim javljanjimau`ivo.S jednestrane,ve} legendarnogbazenaispredzgrade Tribunala, skupina pre`ivjelih iz Srebrenice, a s druge, deseci onih koji ne daju svog generala. Policija budno pazi, ba{ kao {to je to ~inila prije dva dana u Scheveningenu. Tada se sve zavr{ilo na me|usobnim dovikivanjima. Stranci su jo{ jednom mogli da vide koliko se volimo i trpimo. Tako je i sada.

Mladi} je uporno ponavljao da je bolestan ~ovjek

Novo ro~i{te zakazano za 4. juli

Mladi} odbio da se izjasni o optu`nici
Nekada{nji zapovjednik Vojske Republike Srpske Ratko Mladi} odbio je ju~er, prilikom prvog pojavljivanja pred Sudom, izjasniti se o optu`nici, koja ga u jedanaestta~akatereti za genocid, zlo~ineprotiv ~ovje~nosti i kr{enje zakona i obi~aja ratovanja. SudijaAlphonsoOrie je, nakon{to je Mladi}odbio da mu se pro~ita optu`nica, pro~itao samo njezin rezime, te optu`enika obavijestio da }e biti pozvan da se za 30 dana izjasni o njoj. Tako }e se Mladi} u sudnici ponovno pojaviti 4. jula u deset sati. Sudiji je ju~erkazao da je vidiofascikle, ali da nijepro~itaooptu`nicu, jer mu za to treba vi{e od dva mjeseca. - Gospodine sudija, vi ste malo stariji ~ovjek od mene. Ja ho}u da dobijem ove gnusne optu`be protiv mene, da to pro~itam i razmislim o tome. Meni treba vi{e od mjesec da shvatim ove monstruozne rije~i koje nisam ~uo niti mogu da ih shvatim, rekao je Mladi}. Ha{kotu`ila{tvo ga tereti za dva genocidapo~injena1992. u op{tinama Bratunac, Klju~, Fo~a, Prijedor, Kotor-Varo{, Sanski Most, Vlasenica i Zvornik, te onaj po~injen 1995. godine u Srebrenici. J. F. kre}eproceskoji bi, po svjetskojzajednici, trebalo da pomognepomirenjunaroda na na{improstorima. Pitao sam se koliko je ostalo RatkaMladi}a u umornom~ovjeku{to su ga dovodili do mjesta za optu`enike. Zgureni starac, sa pohabanim ka~ketom, izme|u dvojice kr{nihsudskihstra`ara. [to su ti proklete emocije, odmah su na strani slabijeg, nemo}nijeg. Hvata{ sebe kako ga po~inje{`aliti. ^ovjek je ~o-

Gdje je nestao general
Ve}od prvihtrenutakapremijernog pojavljivanja pred Ha{kim tribunalom, RatkoMladi} je djelovao krotko, poslu{no klimaju}i glavom na sve upite. Nigdjeonogljutitogkomandanta, {to je, nakon prvih ha{kih optu`nica iz 1995. godine, bombasti~no najavljivao da }e se prije ubiti nego predati stranim pla}enicima. Sadasvakomaloizjavljuje da je bolestan ~ovjek iz kojeg izbija nada da }e ga spasiti vrhunskilije~nici, anga`ovani u zatvorskoj bolniciScheveningena. Svakomalo, pogledavao je u advokatao~ekuju}i neki mig, savjet. Vidi se da nije navikao na to. Njegova je uvijek bila prva i zadnja. Izvr{avala se bez pogovora. Osobina da potcjenjuje druge, najbolje se o~itavala u obra}anju sucu: - Ja ne poznajem tog ~ovjeka- pokazuje na advokata. - Znam samo da je iz Srbije. Za ~lanicuSekretarijataSudakoja je pro~itala nekoliko ta~aka pra-

Nervoza
Sudac Ori se nijedao zbuniti. Kao najiskusniji~lanTribunala, ve} dobro znakakotreba na prvimnastupima “velikih vo|a“ sa na{ih podru~ja. Gotovosvakiizjavljuje da se borio zasvojnarod i svojuvjeru i da }e ovdje braniti samo to, najmanje sebe. U tim zapaljivim izjavama naglo zako~e kada ih jedan od najpoznatijih svjetskih pravnika upozori da su ovdjezbogsvojeli~neodgovornosti a ne zbogsvojihnaroda. Bude im lak{e kada ~uju da niko pred ovim sudom nije kriv dok mu se ne doka`e. Smrknu se kada im po~nu ~itati sa`etak tih zlodjela.
Pavle PAVLOVI]

Pomirenje?!
Kolege su se uskome{ale. Neko javlja pribli`avanje zatvorskog vozila u kojem je Mladi}. Nema vi{e one paradesigurnosnihslu`bi. Nema helikoptera, ljudi sa maskama, dugim cijevima u rukama. Sti`u dva kombija sa zatamnjenimstaklimazbogkojih se promet na ha{kim ulicama nije zaustavljao. Kretali su se bez sirena i svjetle}ihsignala. Nije bilo one lude jurnjave kao nedavno kod zatvora, lagano su u{li u ogra|enosudskodvori{te. Napetost je po~ela da raste. Za koji minut

SBiH o Da~i}u

Krug 99

Jadranka Kosor

Catherine Ashton

Napad na BiH
Izjava Ivice Da~i}a, potpredsjednika Vlade i ministra unutra{njih poslova Srbije, da “ako sutra RS na referendumu donese odluku o otcjepljenju“ bit }e normalno da se pri, klju~i Srbiji jer se radi o istom narodu, za Stranku za BiH predstavlja otvoreni napad na teritorijalni integritet BiH. “Ovo je samo jedna u nizu kontinuiranih izjava zvani~nika srbijanske Vlade koja je uslijedila nakon nedavne izjave Vuka Jeremi}a, ministra vanjskih poslova Srbije, o spajanju pitanja Kosova s BiH na konferenciji britanskog magazina The Economist u Atini“ tvrde u ovoj , stranci. Kako se navodi, o~igledno je da se radi o ambicijama Srbije da se gubitak Kosova “namiri“ teritorijom BiH.

Atak na mir
Dok se srbijanska javnost suo~ava sa posljedicama udru`enog zlo~ina~kog poduhvata Ratka Mladi}a i ostalih, dotle Ivica Da~i}, akter i nasljednik Milo{evi}eve politike i prakse, priziva nove ratove zarad dovr{avanja neostvarenih ciljeva velikosrpske ideologije i negiranja dr`avnog suvereniteta i subjektiviteta BiH, saop}eno je ju~er iz Asocijacije nezavisnih intelektualaca Krug 99. Aso ci ja ci ja po zi va pred sta vni ke me|unarodne zajednice, a posebno administraciju SAD-a, da na vrijeme zaustave ovaj i sli~ne atake na mir i stabilnost u BiH od zvani~nika Republike Srbije.

Pro{iriti optu`nicu
Predsjednica hrvatske Vlade Jadranka Kosor izjavila je u petak da }e Hrvatska insistirati na pro{irenju optu`nice za zapovjednika vojske bosanskih Srba Ratka Mladi}a i za zlo~ine po~injene u Hrvatskoj, prenosi Fena. “Pripremamo zaklju~ak za sjednicu Vlade idu}i tjedan kojim }emo potaknuti dr`avno odvjetni{tvo kao neovisno tijelo da jo{ jednom, makar je to u~inilo, po{alje svu prikupljenu dokumentaciju sa zahtjevom glavnom ha{kom tu`itelju da se optu`nica pro{iri i na Hrvatsku kako bi Mladi} odgovarao za sve stra{ne zlo~ine koje je po~inio u Hrvatskoj“, najavila je premijerka.

Prostor za dijalog
Hap{enje Ratka Mladi}a stvorilo je prostor za dijalog koji treba zamijeniti krvoproli}e na Balkanu, i EU }e u tome odigrati svoju ulogu, navela je visoka predstavnica EU za vanjsku politiku i sigurnost Catherine Ashton, prenosi Fena. “Hap{enje Mladi}a va`no je iz dva krupna razloga. Prvo, podsje}a masovne ubice da svijet ne}e dopustiti njihove zlo~ine. Drugo, poja~ava nadu za trajnim mirom na Balkanu; pribli`avamo se 100. godi{njici atentata u Sarajevu koji je izazvao Prvi svjetski rat. Otada je Balkan sinonim za podjele, sukobe i brutalnost. Ne postoji garancija da su ti dani pro{li, ali sada postoji prostor za politiku i dijalog koji }e zamijeniti krvoproli}e“ navodi Ashton. ,

4

DOGA\AJI

subota, 4. juni 2011. godine

OSLOBO\ENJE

IZJAVA DANA
Svi koji su optu`eni za zlo~ine, moraju i odgovarati putem suda. Osim toga, ova odluka o hap{enju Mladi}a je u interesu srpskog naroda

Potvr|eno pisanje Oslobo|enja

Dodik na ni`em nivou, reket idu}e sedmice
Predmet KT 65/09, odnosno istraga o utro{ku novca za izgradnju dvije zgrade Administrativnog centra Vlade RS-a stigla u Specijalno tu`ila{tvo RS-a Nije bilo organizovanog kriminala?
Predmet Dodik, odnosno istraga koju je Tu`ila{tvo BiH vodilo protiv nekada{njeg premijera RS-a, a sada{njeg predsjednika ovog entiteta, ju~er je zvani~no ustupljen Specijalnom tu`ila{tvu RS-a, ~ime je potvr|eno na{e pro{losedmi~no pisanje, koje je dva dana poslije “ekskluzivno“ prepisao Dnevni avaz.

Lanik SNSD-a u Parladatu BiH vi}, zar Pro men no posla

Analiza predsjednika

DOBAR

LO[
MIRALEM GALIJA[EVI]

ZAO

Biv{i premijer i sada{nji predsjednik Skup{tine ZDK-a Miralem Galija{evi} osumnji~en je da je po~inio vi{e krivi~nih djela vezanih za dodjelu koncesije. Osim Galija{evi}a, FUP je prijavio Kantonalnom tu`ila{tvu u Zenici i Mustafu Hajri}a, vlasnika firme EP d.o.o. Zavidovi}i, Mirsada [aranovi}a, nekada{njeg ministra privrede ZDK-a i Amira Abazovi}a, pomo}nika ministra privrede.

VLADA RS-a
Vlada RS-a odlu~ila je da izdvoji 100.000 KM za Fondaciju za pru`anje pravne pomo}i osumnji~enima za ratne zlo~ine protiv kojih se vode postupci pred Ha{kim tribunalom. Iako je premijer Aleksandar D`ombi} izbjegao da odgovori da li }e Vlada RSa pomo}i odbranu Mladi}a, jasno je da }e Bora~ka organizacija RS-a i njemu usmjeriti dio novca.

RMU ZENICA
Zeni~ki rudari u maju su iskopali 31.940 tona uglja i tako prema{ili planiranu proizvodnju. Plan proizvodnje za juni je 30.650 i u Rudniku mrkog uglja Zenica vjeruju da }e ga ispuniti s obzirom na to da se u sva tri pogona - Stara jama, Raspoto~je i Stranjanini - radi punom parom.

Drugi predmet – Afera reket SDP-a BiH, kako smo saznali, Kantonalnom tu`ila{tvu Sa ra je vo }e bi ti us tu pljen po~etkom naredne sedmice, ~ime }e, tako|e, biti potvr|eno pisanje Oslobo|enja. Portparol Specijalnog tu`ila{ tva Re pu bli ke Srpske Dragica Tojagi} ju~er nam je rekla da je dokumentacija o pomenutom predmetu stigla, te da je u toku njen popis: “U ovom trenutku vam mogu re}i da nam je predmet KT 65/09 ustupljen i da ga trenutno analiziramo“, kazala je Tojagi} u trenutku dok je ovaj, kako se ~ulo, vrlo obiman predmet, dostavljan. Podsje}amo, rije~ je o istrazi uloge Milorada Dodika i drugih visokih funkcionera RS-a u iz gra dnji dvi je zgra de Admi nis tra ti vnog centra Vlade RS-a u Banjoj Luci, to jeste, o novcu koji je na njih utro{en. Na zgrade Admi nis tra ti vnog cen tra Vlade RS-a, odnosno kako su je odmah nazvali “Dodikov Kremlj“, koji je otvoren 21. novembra 2007, utro{e-

Milorad Dodik: Nema organizovanog kriminala

no je vi{e od 200 miliona maraka. Mediji su zabilje`ili, ilustriraju}i Dodikovu slabost ka ras ko {i pla}enoj bud`etskim novcem, i sljede}e podatke: pepeljare su pla}ane po 1.200 KM, korpe za otpat ke 1.700 KM, po sa|ena su bonsai stabla koja po komadu vrijede 600 KM, konferencijski stol je ko{tao 48.000 KM...

Reket se ~eka
Glasnogovornik Tu`ila{tva BiH Boris Grube{i} nam nije mogao potvrditi informacije o us tu pa nju pre dme ta. Me |utim, nezvani~no smo saznali da su informacije ta~ne, te da je odlu ka dr`a vnog Tu`ila{tva o ustupanju predmeta bazirana na tome da u ovim istragama nije utvr|eno postojanje organizovanog kriminala, {to zna~i da se njima ne treba baviti Tu`ila{tvo BiH. U Kantonalnom tu`ila{tvu
Foto: Didier TORCHE

Sarajevo ju~er nam je re~eno da predmet Afera reket SDPa BiH njima jo{ nije ustupljen. Rije~ je o slu~aju u koji su, na vo dno, uklju~eni predsjednik SDP-a BiH Zlatko La gumd`ija i Da mir Had`i}, potpredsjednik ove stranke i na~elnik Op}ine Novi Grad. Istraga je otvorena nakon prijave tada{njeg direktora Asa Holdinga Nihada Imamovi}a u kojoj je naveo da je rukovodstvo SDP-a BiH od njega i jo{ nekoliko investitora, putem posrednika direktora GP Butmir Huseina Hasibovi}a, iznu|ivalo 2,2 miliona maraka za izmjene prostornog plana. Had`i}, Hasibovi} i Lagumd`ija su Imamovi}eve tvrdnje negirali, tvrde}i da ucjene, odnosno iznude nije bilo, te da je rije~ o poku{ajima diskreditacije stranke pred pro{le oktobarske izbore.
Dk. OMERAGI]

AIDA ABAD@I] - HOD@I]
Knjiga “Bosanskohercegova~ka grafika 20. stolje}a“ Aide Abad`i} - Hod`i} promovisana je u Bo{nja~kom institutu. Ve} na prvom predstavljanju nedavno na Sajmu knjige u Sarajevu autorica ovog vrijednog djela je nagra|ena Specijalnom nagradom u podru~ju umjetnosti.

VIJEST U OBJEKTIVU Osuda
Me|ureligijskovije}e u BiH najo{trije je osudilo napad na hram SvetogSave u Bla`uju, kod Ilid`e, na kojem su u ~etvrtakujutroosvanuligrafiti uvredljivog sadr`aja, isti~u}i da ovaj, kao i napadi na druge vjerske objekte, nisu djelo vjernika, nego vandalakoji ne `eledobro ni sebi ni drugima. Igor Ko`emjakin, izvr{ni sekretarMRV-a BiH, ~iji su predstavnici ju~er posjetili ovaj hram, ka`e da je te{ko re}i {ta je razlog za ovaj, pa i sve druge napade na vjerske objekte. “Moramo vi{e raditi na obrazovanju djece kako bi ona nau~ila da sa svimanormalno`ive“ , izjavio je Ko`emjakin.

VIJEST U
milion ljudi u BiH koristi dru{tvenu mre`u Facebook.

BROJU

1,1

OSLOBO\ENJE subota, 4. juni 2011. godine

INTERVJU

5

Joachim Schmidt, ambasador Njema~ke u BiH

EU i NATO ujedinjuju
duboko posva|anu zemlju
Inicijativa kancelarke Angele Merkel nije propala niti je zavr{ena. Interes Njema~ke za neophodnim reformama u BiH je nepromijenjen jer bez njih ova zemlja ne mo`e napredovati na putu EU integracija. Ali u Berlinu se tako|e zna da je za takve reforme potrebna ve}ina
Razgovarao: Daniel OMERAGI]

• Srbija je pro{lesedmiceuhapsila ha{kog optu`enika Ratka Mladi}a. Ovaj ~in pozdravile su vlastiBosne i Hercegovine, naglasiv{i da doprinosi pomirenju, dok se u RepubliciSrpskoj na ulicama iskazuje otvorena podr{ka Mladi}u. Kako }e njegovo hap{enje uticati na odnose unutar BiH, izme|u BiH i Srbije, ali i na cijeli region? - Za Ratkom Mladi}em se tragalo skoro 16 godina zato {to je optu`en za ratne zlo~ine, genocid i zlo~ineprotiv~ovje~nosti. Njegovo hap{enje je vrlo dobra vijest za pravdu u Evropi. Ako se izlaskom na ulice i protestima izra`ava neka vrstapodr{ke, onda to spada u elementarna prava na slobodu koja va`e diljem svijeta. A da je Ratko Mladi} u vi{e navrata prekr{io elementarnaljudskaprava, to je sasvim drugopitanje. Svakako sam siguran da njegovohap{enjedoprinosistalnom i trajnompomirenju ne samo u BiH nego i u cijelom regionu zapadnogBalkana. Za porodice`rtava je va`no da }e sadajedan od njihovih najgorih mu~itelja biti izveden pred lice pravde. Suo~avanje s ratnom pro{lo{}u je nu`na pretpostavka za pomirenje u ~itavojregiji i za mirnu budu}nost.

Zakovane pozicije
• U BiH ni sedam mjeseci nakon izbora jo{ nije zavr{eno konstituisanje vlasti na dr`avnom nivou. Tek se posljednjih dana po~elo ozbiljnije raditi na tome. Vjerujete li da }e do ljeta ovaj proces ipak biti okon~an? - U protekle tri godine sam nau~io da je u ovoj zemlji te{ko davati politi~ke prognoze. Ja sam u svakom slu~aju skepti~an da li }e sljede}ih

dana ili sedmica do}i do potrebnog napretka u pregovorima oko konstituisanja vlasti na dr`avnom nivou. Moja skepsa se zasniva i na opa`anjima da su se pozicijeglavnih u~esnika do sada jedva pribli`ile; meni se ~ini da su se ~ak jo{ vi{ezakovale. Pla{im se da ova slika koju bosanskohercegova~kapolitikatrenutno {alje u zapadne glavne gradove-i pritome ne mislimsamo na Berlin - nije ba{ ona najbolja. Vlada zabrinutost zbog politike. Meni se u svakom slu~aju ~ini da bi ovaj aktualni negativni politi~ki proces trebalo {to je prije mogu}e zaustaviti i pretvoriti ga u jedan pozitivan proces. U EU i NATO-u,bez sumnje, postoji spremnost da se pomogne BiH. Sada je na BiH da poka`e odlu~nu volju da `eli iskoristiti tu spremnost. • Da li ste za ove tri godine, koliko ste proveli u BiH, mogli proniknuti za{to ne postoji ta politi~ka volja? - Ja }u napustiti ovu zemlju nakonskoro tri godinerada kao diplomata, nose}i sa sobom to za mene i dalje otvoreno pitanje, da li smo kao me|unarodna zajednica, koja je uvijek imala najbolje namjere, zaista i postigli najbolje ciljeve. Sve dok bitne politi~ke odluke donosi me|unarodna zajednica, ne dolazi do preuzimanja odgovornosti, ne pokazuje se spremnost i volja za iznala`enjem kompromisa. Me|utim, i u BiH je mogu}e na}i kompromis. To je bilo o~igledno po pitanju liberalizacije viznog re`ima. Dakle, nadam se da }e u BiH veoma brzo do}i do politi~kih kretanja, koja }e omogu}iti da se {to prije konstitui{e vlast na dr`avnom nivou. Uvjeren sam da }e sada, nakon{to je imenovan i novi{ef delegacije EU, sa novim li~nostima u rukovode}im pozicijama, biti

KOMPROMIS JE MOGU] Sve dok bitne politi~ke odluke donosi me|unarodna zajednica, ne dolazi do preuzimanja odgovornosti, ne pokazuje se spremnost i volja za iznala`enjem kompromisa. Me|utim, i u BiH je mogu}e na}i kompromis

mogu}e posvetiti se novim zadacima sa novim zalaganjima i da }e se ubrzo mo}i prekinuti taj za~arani krug, kako bi se ova zemlja odvela u bolju budu}nost. • Diplomatskaaktivnostkojaje poduzeta iz ureda kancelarke Angele Merkel i koja je trebala da pomognedasedo|edokompromisnog rje{enja u BiH u pogledu formiranja vlasti i ustavne reforme, nije urodila plodom. Da li }e se Njema~ka ponovo na sli~an na~in anga`ovati u na{oj zemlji? - Inicijativa kancelarke nije propala niti je zavr{ena. Interes Njema~ke za neophodnim reformama u BiH je nepromijenjen jer bez njih ova zemlja ne mo`e napredovati na putu EU integracija. Ali u Berlinu se tako|e zna da je za takve reforme potrebna ve}ina. Dakle, sa mog gledi{ta ovi razgovori mogu biti tek onda opet u centru pa`nje, kada budu vidljive odre|ene naznake o spremnosti za konstituisanje vlasti na dr`avnom nivou. • Nedavno je komandant EUFOR-a, general Bernhard Bair, izjaviodamuje`ao{tonjema~ki kontingent vi{e nije u sastavu snaga Evropske unije. Za{to je Njema~kaodlu~iladapovu~esvoje vojnike iz EUFOR-a? - Kada se radi o stabilizaciji zemlje, nesporno je da je postignut uspjeh. To generalu Bairu svakodnevno potvr|uju njegovi pripadnici iz LOT ku}a. Ako imate takav uspjeh, onda ga treba i priznati i to ne samo tako {to se hvali postignuto iza zatvorenih vrata nego i tako {to }ete gra|anima ove zemlje prenijeti o~ito uvjerenje da je postignuto ne{to pozitivno. • Dakle, ho}ete da ka`ete da je povla~enjemnjema~kogkontingenta poslana jasna poruka?

- Sa vojnicima vam je isto kao s novcem: samo ga jednom mogu potro{iti. Njema~ki ministar odbrane mora odlu~iti, da li su mu potrebni njegovi vojnici u BiH ili Afganistanu. A da su mu tamo potrebniji nego ovdje, trebao bi svako razumjeti.

Va`an partner
• Za nekoliko dana odlazite na novu du`nost u Berlinu. Kakvu poruku }ete prenijeti Ulrike Knotz, budu}oj ambasadorici Njema~ke u BiH? - Svojojnasljednici}u ostavitiporuku da je BiH za nas specifi~na zemlja partner, isto kao {to je i Njema~ka za BiH va`an partner. Za to ima vi{e razloga. Jedan od njih je {to je Njema~ka sa vi{e stotina miliona eura sudjelovala i u toku rata, kao i poslije njega u obnovi ove zemlje. Jedan od narednih razloga je {to je mnogo gra|ana BiH na{lo uto~i{te u SR Njema~koj za vrijeme rata. Oni su upoznali na{u zemlju, nau~ili na{ jezik. Mnogi od njih i danas govore dobro njema~ki jezik. Rezultat je da su ove dvije zemlje usko povezane, na {to upu}uje, primjera radi, i veliki broj njema~kih institucija i ureda koji su ovdje osnovani. Svojoj nasljednici }u prenijeti i utisak da }e ova bliska povezanost jo{ vi{e rasti, jer ova duboko posva|ana zemlja po mnogim pojedina~nim pitanjima je ujedinjena preko svih granica i narodnosti u dva glavna cilja - {to je mogu}e br`e ~lanstvo u EU i u NATO-u. Ja sam u ove skoro tri godine mog mandata imao priliku stalno iznova uvjeriti se u to da BiH slijede}i ova dva cilja mnogo ra~una na podr{ku i pomo} Njema~ke. Moja nasljednica }e, u to ne sumnjam, o ovim pitanjima imati isto iskustvo kao i ja.

TAKORE]I... OPET
Predsjednik RS-aMiloradDodik izjavio je da RSnijepotpunoodustao od referenduma, ali je uspioda ostvari cilj bez njegovog odr`avanja, jer je dobiopotvrdu da je u pravu kada je ukazao na probleme u funkcionisanju Suda i Tu`ila{tva BiH. “Referendum o bilo kojem pitanju, na osnovuodlukaparlamenta Srpske, jo{ je mogu}, ali sada nam nije potreban. Evropa nas je pozvala da u~estvujemo u rje{avanju pravosudnih pitanja i mi smo se obavezali. To zasigurnoja~apoziciju Banje Luke, jer smo postali partner EU” rekao je Dodik. ,

6

DOGA\AJI

subota, 4. juni 2011. godine

OSLOBO\ENJE

VIJESTI

Poznata imena prijedloga za mandatara
Kri{to kandidat dva HDZ-a, Kuki} SDP-a, SDA i HSP-a, a Lijanovi} sam za sebe

Premijer }e biti Hrv
Budimir: Rije{iti problem Aluminija
Predsjednik Federacije BiH @ivko Budimir primio je ju~e direktora Aluminija d.d. Ivu Bradvicu, zamjenika direktora Elektroprivrede HZ HB Milu Bule i federalnog ministra energetike, rudarstva i industrije Erdala Trhulja. Razgovarano je o problemu snabdijevanja Aluminija elektri~nom energijom. Predsjednik FBiH @ivko Budimir i ministar Trhulj izrazili su punu potporu inicijativi za `urno rje{avanje problema snabdijevanja Aluminija elektri~nom energijom, saop}eno je iz Ureda predsjednika FBiH. Predsjednik Federacije BiH @ivko Budimir posjetio je ju~e u Sarajevu apostolskog nuncija u BiH nadbiskupa Alessandra d’Errica. Sugovornici su se usuglasili da je potrebno `urno formirati vlast na dr`avnoj razini radi dobrobiti dr`ave BiH i svih njezinih naroda i gra|ana. Predsjedni{tvu BiH ju~er su u toku konsultacija sa predsjednicima politi~kih partija saop}ena imena dva kandidata za mandatara za sastav Vije}a ministara.

Nema konsenzusa, ve} bodovanje
^elni ~ovjek kolektivnog {efa dr`ave Neboj{a Radmanovi} izrazio je ~u|enje i zaprepa{tenje izjavama du`nosnika stranaka, posebno onih koji su du`e u politici da o~ekuju odluku Predsjedni{tva BiH - konsenzusom. - Glasanje je tajno i vr{i se bodovanjem kandidata od jedan do tri. Onaj koji dobije najvi{e bodova upu}uje se u Parlament BiH na potvr|ivanje. Ako postoji politi~ki dogovor oko jednog kandidata jedino tada se mo`e govoriti o nekoj vrsti konsenzusa, pojasnio je Radmanovi}.

Dvojica iz platforme
U ime HDZ-a BiH i HDZ-a 1990 predsjednik HDZ-a BiH Dragan ^ovi} ~lanovima kolektivnog {efa dr`ave za tu poziciju predlo`io je Borjanu Kri{to. Slavo Kuki} kandidat je SDP-a, SDA i HSP-a BiH kojeg je zvani~no predlo`io Zlatko La gumd`ija, pred sje dnik SDP-a, u ime dijela stranaka potpisnica platforme. No, putem faksa samostalno svoju prijavu Predsjedni{tvu BiH proslijedio je i Mladen Ivankovi} Lijanovi}, predsjednik NSRB-a. - Predsjedni{tvo se opredijelilo da prihvati i taj prijedlog tako da imamo tri kandidata za mandatara za Vije}e ministara, svi iz hrvatskog naroda, saop}io je Neboj{a Radmanovi}, predsjedavaju}i Predsjedni{tva BiH nakon zavr{enih dvodnevnih konsultacija sa du`nosnicima 12 politi~kih partija koje imaju svoje predstavnike u PD PSBiH. Podsjetio je da su od konsultacija odustali jedino predstavnici SBiH koji su dali obavje{tenje da ne}e imati svoga

Sulejman Tihi}: Bo{njaku finansije

Dodijeljeni mandati Hrvatima i Bo{njacima
Centralna izborna komisija (CIK) BiH ju~er je donijela odluku o potvr|ivanju rezultata posrednih izbora i dodjeli mandata za Doma naroda Parlamenta BiH iz reda hrvatskog i bo{nja~kog naroda, prenosi Onasa. Iz hrvatskog naroda izabrani su delegati Dragan ^ovi}, Borjana Kri{to, Krunoslav Vrdoljak, Josip Merd`o i Stjepan Kre{i}, dok su iz bo{nja~kog naroda izabrani Sulejman Tihi}, Nermina Kapetanovi}, Hasan Be}irovi}, Halid Genjac i Mehmed Bradari}. CIKBiH je 14. decembra pro{le godine potvrdio rezultate posrednih izbora za Doma naroda Parlamenta BiH iz srpskog naroda. Tada su izabrani Dragutin Rodi}, Krstan Simi}, Mladen Ivani}, Ognjen Tadi} i Sta{a Ko{arac.

kandidata za mandatara. - Svi u~esnici razgovora slo`ili su se sa tim da je nu`no primijeniti sistem ravnopravnosti u smislu rotaci je. Ono oko ~ega su svi bili slo`ni jeste da mandatar za sastav Vije}a ministara BiH treba biti iz hrvatskog naroda, naveo je predsjedavaju}i Radmanovi}.

Predsjednik SDP-a Zlatko Lagumd`ija nakon obavljenih konsultacija u Predsjedni{tvu BiH izjavio je kako su se nakon {irih dogovora zaklju~eno da je najbolje da kandidat za mandatara za Vije}e ministara BiH bude nestrana~ka li~nost koja ima {iru podr{ku u javnosti. Osim Kuki}a, kao jedan od najozbiljni-

jih kandidata bio je i Stipe Prli}, donedavni direktor HT Mostar. Potvrdio je da su se me|u kandidatima nalazila i imena Ante Domazeta i Borisa Tihog (SDP), Stjepana Kre{i}a (HSP) te Mladena Ivan ko vi}a Li ja no vi}a (NSRB). - Za nas je prihvatljivo sve osim da se sve svo di na etni~ko predstavljanje naroda jer smo mi stranka koja je podjednako osvojila podr{ku bira~a svih naroda i gra|ana. Nismo spremni ni na uslovljavanja koja se ti~u Vlade FBiH. Nema nikakve rekonstrukcije Vlade FBiH niti bilo kakvih vrsta kalkulacija oko toga. Niko nema pravo da manipulira ti me, po ru~io je La gumd`ija. Predsjednik SDP-a potcrtao je i kako je ta partija spremna da ide u opoziciju ako u Parlamentu BiH neko prikupi potpise 22 poslanika koliko treba za ve}inu. Lagumd`ija nije `elio govoriti o raspodjeli drugih pozicija unutar Vije}a ministara BiH, ali je naglasio da pozicija predsjedavaju}eg i ministra vanjskih poslova treba da pripa dnu pred sta vni ci ma iz FBiH. Predsjednik SDA Sulejman Tihi} istakao je da kada je u pitanju ta stranka, smatra da je

@eljezni~ari RS-a ponovo stupili u generalni {trajk
Zaposleni u @eljeznicama Republike Srpske ju~er su ponovo stupili u generalni {trajk koji }e trajati do ispunjenja zahtjeva koji su upu}eni Vladi RS-a.

Niko nije kriv?!
Resornog ministra Nedeljka ^ubrilovi}a iznenadio stvarni podatak o dugovanjima
ve, u posjeti sjedi{tu tog preduze}a u Doboju bio je resorni ministar Nedeljko ^ubrilovi}, kojeg je, ka`e, iznenadio stvarni podatak o dugovanjima. “Saznali smo za neke nove detalje o kojima nismo obavije{teni od prethodnog menad`menta. Da li su to uradili da sla`u, iz neznanja ili nekog drugog razloga, te{ko je tvrditi, ali tra`it }e se odgovornost“, rekao je ^ubrilovi}.

Odbili Vladu
Sindikalne organizacije u ovom javnom preduze}u inicirale su novu obustavu rada jer je do{lo, kako smatraju, do direktnog kr{enja sporazuma s upravom preduze}a, kojem je 15. februara garant bila Vlada RS-a, a nakon koje su `eljezni~ari obustavili generalni {trajk. Predstavnici Sindikata podsjetili su da su zadnju platu primili za januar i to u visini od 70 posto i bez toplog obroka, a da se zaposlenima duguje vi{e od 20 miliona KM. Osim isplate zarada i drugih davanja, tra`e i istragu, te utvr|ivanje odgovornosti za te{ko stanje u ovom javnom preduze}u. Pred sje dnik [traj ka~kog

Samo `eljezni~ki transport po planu

Ljubi} u SAD-u
Predsjednik HDZ-a 1990 i zamjenik predsjedavaju}eg Zastupni~kog doma PSBiH Bo`o Ljubi} otputovao je u vi{ednevni posjet SAD-u, prenosi Fena. Ljubi} }e danas na 18. godi{njoj konvenciji krovne udruge ameri~kih Hrvata National Federation Croatian Americans Cultural Foundation u Pittsburghu govoriti o polo`aju hrvatskog naroda u BiH. U ponedjeljak i utorak posjetit }e i Washington, gdje }e imati sastanke s visokim du`nosnicima u State Departmentu i Kongresu.

odbora @eljeznica Zlatko Marin potvrdio je da im Vlada za sada nije ni{ta ponudila, osim prijedloga da odgode {trajk i daju vrijeme kako bi se izvr{ila stabilizacija u preduze}u. U @eljeznicama se tokom {trajka po{tuje minimum procesa rada kako, navodi Marin, ne bi ugrozili vitalne privredne parametre. Teretni `eljezni~ki transport odvija se prema planu, saobra}aju i me|unarodni putni~ki vozovi, a redukovan je unutra{nji putni~ki sao-

bra}aj. Marin je potvrdio da nisu prihvatili prijedlog entitetske vlade da se odr`ava minimum procesa rada tako {to bi na prugama bilo preko 70 posto vozova. A povodom {trajka, oglasilo se i Ministarstvo saobra}aja RS-a, s najavom da }e tra`iti odgovornost onih koji su prikrivali stvarno stanje u tom javnom preduze}u koje grca u gubicima. U vrijeme kada su saop{tili da }e ponovo zaustaviti vozo-

Gore nego u februaru
I novoimenovani direktor Dragan Savanovi} tvrdi da je finansijska situacija u @eljeznicama RS-a mnogo gora nego {to je predstavljeno Vladi i sindikatima u februaru kada su radnici bili u {trajku. “To zna~i da se samo za poreze i doprinose iz pro{le godine duguje oko 4,8 miliona maraka, te pla}e za ovu godinu, a ve} smo u petom mjesecu“, rekao je Savanovi}.
G. KATANA

OSLOBO\ENJE subota, 4. juni 2011. godine

DOGA\AJI [ta je rekao Izetbegovi}?
Pred sje dnik HDZ-a BiH Dragan ^ovi} ustvrdio je ju~er kako mu je ~lan Predsjedni{tva BiH Bakir Izetbegovi} iznio stav da predsjedavaju}i Vije}a ministara “treba biti iz HDZ-a BiH”. Ovo je dijelom demantirao predsjednik SDA Sulejman Tihi} navode}i kako je stav te stranke bio opredjeljenje da se podr`i kandidat HDZ-a BiH za predsjedavaju}eg Vije}a ministara BIH, “ali na bazi raspodjele pozicija dogovaranih u OHR-u“ . noviti ista pogre{ka. Moramo se osloboditi pro{losti i po{tovati volju sva tri naroda i gra|ana BiH, stav je ^ovi}a. Za mje nik pred sje dni ka SDS-a Predrag Kova~, koji je u~estvovao na konsultacijama u Predsjedni{tvu BiH, ocijenio je kako je principijelan stav njegove stranke da podr`i sistem rotacije. - Od tri politi~ke partije koje imaju predstavnike u Predsjedni{tvu BiH o~ekujemo da povuku konkretne poteze, zaklju~ak je Kova~a. Predsjedni{tvo BiH }e trojici prijavljenih za Vije}e ministara BiH uputiti obrasce koje treba da ispune do ponedjeljka nakon ~ega slijedi osmodnevna provjera u CIK-u i SIPA. Posebna sjednica Predsjedni{tva BiH na kojoj }e se saop}iti zvani~ni kandidat bit }e odr`ana 14. juna.
A. TERZI]

7

Vije}a ministara BiH

VIJESTI

vatica ili Hrvat
Predsjednici stranaka imaju desetak dana za dogovor oko parlamentarne ve}ine
Foto: D`. KRIJE[TORAC

Predstavljen rad Tu`ila{tva i Suda
Predstavnici Tu`ila{tva i Suda BiH su prezentovalistrukturuovihinstitucija i dosada{nji rad na predmetimaratnihzlo~ina na okruglom stolu u Vitezu, prenosi Fena. U okviru prezentacije, prikazan je rad Tu`ila{tva BiH na dva pravosna`no okon~ana predmeta ratnih zlo~ina, po~injena na podru~ju Viteza i okoline. Prezentacija je pokazala rad i dinamikurada tu`ilaca i osoblja Tu`ila{tva BiH, kroz razli~ite faze predmeta, od samog po~etka i dono{enja naredbe o pokretanju istrage, podizanjaoptu`nice, su|enja, pa sve do kona~nepravosna`nepresude. Na ovaj na~in, sudionicima okruglog stola prikazana je slo`enostrada na predmetimaratnihzlo~ina u kojima je ~estopotrebnosaslu{ati vi{e desetina svjedoka te prikupiti veliki broj dokaza da bi se predmet zavr{io osu|uju}om presudom.

Radmanovi}ev apel
Predsjedavaju}i Predsjedni{tva BiH Neboj{a Radmanovi} pozvao je predsjednike politi~kih partija da narednu sedmicu iskoriste kako bi se jo{ jednom poku{ali dogovoriti oko uspostave parlamentarne ve}ine. - Ako do|e do sjednice, a ne budemo imali jasne stavove, sve bi mogao biti uzaludan posao koji bi nas mogao uvu}i u proces koji ne}e imati kraja, ocijenio je Radmanovi}. krajnje vrijeme da Bo{njak bude na ~elu Ministarstva finansija i trezora BiH, s obzirom na to da se to nikada nije desilo od Daytona do sada ni u entitetima ni na nivou dr`ave. - Na{ stav je da bi parlamentarnu ve}inu na dr`avnom nivou trebala da ~ine dva bloka koja je imaju u entitetima. Spremni smo da razgovaramo i o u~e{}u dva HDZ-a te SDS-a, naveo je Tihi}. Ocijenio je kako bi strankama platforme trebalo pripasti pet mandata u Vije}u ministara BiH, od ~ega tri iz reda bo{nja~kog, te po jedan iz hrvatskog naroda i reda ostalih, te da bi jedna od njih trebala biti i mjesto ministra vanjskih poslova.

Borjanine prednosti
Kao razlog zbog kojeg se HDZBiH opredijelio da kao kandidatkinju za predsjedavaju}u Vije}a ministara BiH istakne Borjanu Kri{to, predsjednik te stranke Dragan ^ovi} naveo je kako se radi o “krajnje kompetentnoj osobi koja je u

proteklih deset godina obna{ala najodgovornije pozicije na svim razinama vlasti u BiH”. Osim toga, Kri{to, veli ^ovi}, “legitimni je predstavnik hrvatskoga naroda jer je kao kandidatkinja za ~lana Predsjedni{tva BiH osvojila ubjedljivo najve}i broj glasova hrvatskog bira~kog tijela u BiH”. Kada je u pitanju raspodjela pozicija u Vije}u ministara, ^ovi} se ne sla`e sa prijedlogom stranaka platforme jer HDZ-ovi, osim pozicije predsjedavaju}eg, ra~unaju i na jo{ dva (sva tri) hrvatska mjesta u tom izvr{nom organu. - Prilikom uspostave Vlade FBiH grubo je izigrana volja hrvatskog naroda. Najve}a {teta takvim postupcima nanosi se BiH. Hrvatima je na grub na~in uzeto i pravo da biraju svoga ~lana Predsjedni{tva BiH i stoga je krajnje logi~no da se na razini BiH ne smije i ne treba po-

Odre|en pritvor Krsmanovi}u
Sud BiH donio je ju~er rje{enje kojim se osumnji~enom Oliveru Krsmanovi}u odre|uje jednomjese~ni pritvor, prenosi Fena. Pritvor prema ovom rje{enju mo`e trajati do 3. jula. Oliver Krsmanovi} osumnji~en je za krivi~na djela zlo~ini protiv ~ovje~nosti i povrede zakona i obi~aja rata. Sud je, nakon razmatranja podnesenog dokaznog materijala, utvrdio da postoji osnovana sumnja da je osumnji~eni po~inio krivi~na djela koja mu se stavljaju na teret.

Denis Lasi}, mandatar za sastav Vlade HN@-a

Vlast nakon Vije}a ministara
Nema velikih pomaka budu}i odre|ene politi~ke stranke uvjetuju dogovor na `upanijskoj dogovorom na dr`avnoj razini, izjavio je Lasi}
Nova Vlada Hercegova~ko neretvanske `upanije bit }e uspostavljena tek nakon formiranja Vije}a ministara BiH, rekao je ju~er u Mostaru Denis Lasi}, kandidat HDZ-a BiH za mandatara za sastav nove Vlade HN@-a. ke uvjetuju dogovor na `upanijskoj dogovorom na dr`avnoj razini, izjavio je Lasi}. Potvrdio je kako je posljednjih dana imao nekoliko neformalnih sastanaka s du`nosnicima stranaka platforme te kako su sve politi~ke opcije uklju~ene u razgovor. Tako|er, rekao je kako politi~ka kriza u HN@-u nije vezana s onom u Her ce gbo san skoj `upaniji, gdje je zastoj nastao zbog sukoba lokalnih du`nosnika dva HDZ-a. - U HB@-u se dva HDZ-a ne mogu dogovoriti kome }e pripasti mjesto predsjednika Vlade, no ta se situacija ni u kojem slu~aju ne odra`ava na HN@. Tu problematiku ovdje uop}e ne osje}amo. Blok dva HDZ-a koji ~ini 13 zastupnika vi{e je nego ~vrst, tako da ta koalicija ovdje nije uop}e upitna, kazao je Lasi}. S druge, pak, strane iz SDPa tvrde kako su njihovi odnosi s HDZ-om BiH sve bolji te u Kantonu i mi o~ekujemo da se po{tuje izborna volja te da oni daju premijera. To je njihovo pravo jer su izborni pobjednici. Tako|er, o~ekujemo da se izborna volja po{tuje u smislu zastupljenosti stranaka platforme u vlasti, rekao je za Oslobo|enje Aner @uljevi}, zastupnik SDP-a u Skup{tini HN@-a.

ICTY: Prekinuto saslu{anje
Saslu{anje Patricka Treanora, vje{taka ha{kog tu`ila{tva, na su|enju Radovanu Karad`i}u prekinuto je nakon {to je Peter Robinson, Karad`i}ev pravni savjetnik, prije planiranog unakrsnog ispitivanja, rekao da je odbrana u ~etvrtak, po prvi put dobila iskaz koji je Jovan ^izmovi} dao ha{kom tu`ila{tvu, prenosi Fena. “Treanor je svjedo~io da je Karad`i} bio posebno aktivan i da je preko ^izmovi}a provodio uputstva iz plana A i plana B. Na osnovu toga oni tvrde da je postojao plan za progon muslimanskog stanovni{tva 1991. Me|utim, ^izmovi} je porekao da je imao bilo kakve veze s uputstvima“ objasnio je , Robinson i dodao da razgovor s ^izmovi}em traje sedam sati i odbrani je potrebno vrijeme da ga preslu{a, te da njegovo svjedo~enje mijenja ~itav pristup ispitivanju Treanora.

HDZ-ovi ~vrsti
Tvrdi kako stranke potpisni ce pla tfor me SDP-a ne `ele uspostavu vlasti u HN@u dok se ne vidi rasplet situacije s formiranjem Vije}a ministara. - HN@ ne}e dobiti novu vladu jo{ neko vrijeme, jer stranke potpisnice platforme ~ekaju rasplet situacije na dr`avnoj razini i formiranje Vije}a ministara BiH. Svakodnevno vodimo razgovore o formiranju vlasti u @upaniji sa svim politi~kim subjektima koji imaju zastupnike u `upanijskoj Skup{tini. Me|utim, nema velikih pomaka budu}i da odre|ene politi~ke stran-

Ni{ta bez platforme
Tako|er, kazao je kako vlast u ovoj `upaniji trebaju ~initi dva HDZ-a zajedno sa strankama platforme. Ina~e, HDZBiH je sa deset 10 mandata najja~a stranka u Skup{tini HN@-a te je sa tri zastupnika HDZ-a 1990 ja~a od stranaka platforme koje ukupno imaju 12 zastupnika. Za potvr|ivanje nove Vlade HN@-a potrebno je osigurati dvo tre}in sku po tpo ru, odno sno 20 zas tu pni ka u Skup{tini.
J. GUDELJ

Denis Lasi}: Slu{amo vijesti iz Sarajeva

kako bi se uskoro i slu`beno mogli otvoriti pregovori o uspostavi vlasti u `upaniji. - Bitno je da su odnosi s HDZ-om svakim danom bolji. HDZ je izborni pobjednik

8

DOGA\AJI

subota, 4. juni 2011. godine

OSLOBO\ENJE

VIJESTI

Remontirana 53 kilometra pruge Sarajevo - Plo~e

Uskoro do mora

100 km na sat
Halilovi} u Liplju
Ministar za ljudska prava i izbjeglice BiH Safet Halilovi} ju~er je u zvorni~koj Mjesnoj zajednici Liplje prisustvovao obilje`avanju godi{njice osloba|anja koncentracionog logora Liplje, te obi{ao zavr{enu spomen-sobu, ~iju je izgradnju sufinansiralo Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice s 20.000 KM. Radi se o objektu u kojem je tokom rata bilo zato~eno vi{e od 450 civila naselja Liplje, od kojih je ubijeno 27. Ovaj logor su pripadnici snaga odbrane BiH oslobodili 2. juna 1992. i jedini je oslobo|eni logor tokom rata u BiH. Ju~er je polo`en i temeljac za izgradnju {ehidske ~esme u Liplju. Halilovi} je tokom posjete Zvorniku razgovarao s povratnicima u vi{e naselja ove op}ine, koji su mu prezentirali prioritetne potrebe u rje{avanju pitanja odr`ivosti povratka.

U ovoj i u narednoj godini planiran je nastavak rekonstrukcije pruge do Sarajeva kako bi vlakovi mogli voziti brzinom od 100 km na sat
Dionica pruge u du`ini od 53 km na relaciji dr`avna granica s Republikom Hrvatskom - ^apljina - Mostar - Ra{ka Gora ju~er je sve~ano pu{tena u promet nakon {to je u cijelosti remontirana. Direktor JP @eljeznice FBiH d.o.o. Sarajevo Ned`ad Osmanagi} je, tijekom sve~anosti otvorenja remontirane pruge u Mostaru, kazao kako se sada zna~ajno pove}ala sigurnost prometovanja spomenutim dijelom pruge.

Enver Bijedi}: Rekonstruirati sve pruge u BiH

Ukupna vrijednost projekta iznosi 51 milijun eura

Va`an doga|aj
- Pruga normalnog kolosijeka Sarajevo - Plo~e izgra|ena je 1966. godine i od tada nije vr{ena obnova. Uobi~ajen ciklus obnove je maksimalno 30 godina. Stoga je ovaj doga|aj jako va`an. Ovom obnovom dobivamo stabilnost i sigurnost u prometu koji se odvija na ovom dijelu pruge. Tako|er, radimo i pripremu za revitalizaciju cijele pruge kako bismo postigli mnogo ve}i stupanj sigurnosti, pove}anja brzina i protoka vlakova preko pruge u na{oj zemlji, kazao je Osmanagi}. Najavio je i kako }e se pruga Sarajevo - Plo~e u potpunosti remontirati te kako }e

Politika za unapre|enje razvoja djece
Dokument “Politika za unapre|enje ranog rasta i razvoja djece u FBiH“ predstavljen je ju~er u Sarajevu. “Danas je veoma va`an dan jer imamo priliku prezentirati Politiku ranog rasta i razvoja. Ovaj dan je utoliko va`niji zato {to su tu politiku prvi put usvojile vlade oba entiteta u BiH“ kazala je predstavnica , UNICEF-a u BiH Florence Bauer. Dodala je da je ova politika specifi~na po svojoj multisektoralnosti, sva tri sektora obrazovanje, zdravstvo i socijalna za{tita se pro`imaju u ovu politiku. Po njenim rije~ima, ova politika dio je {ire inicijative, {ireg procesa socijalne za{tite, inkluzije djece i kao takva ona je jedan od uslova za ulazak u EU.

vlakovi tada mo}i putovati i do 100 km/h. - Zavr{etak obnove prve dionice pruge samo je mali dio projekta koji }e se izvoditi. U ovoj i u narednoj godini planiran je nastavak rekonstrukcije pruge do Sarajeva kako bi vlakovi mogli voziti brzinom od 100 km/h, izjavio je Osmanagi}. Ukupna vrijednost projekta iznosi 51 milijun eura, od ~ega je za ju~er otvorenu dionicu izdvojeno 25 milijuna, a za dionicu Konjic - Ra{ka Gora izdvojeno je 26 milijuna eura. Projekat se financira iz kredita EBRD London i EIB Luxembourg, dok je Europska unija donirala ~etiri milijuna

eura za izradu studija i projektne dokumentacije. Radovi su zapo~eli 23. studenoga 2009. godine, a njihov zavr{etak o~ekuje se 23. studenoga ove godine. Federalni ministar prometa i komunikacija Enver Bijedi} ja kazao kako je ju~era{nji doga|aj jedan od najzna~ajnijih u posljednjih nekoliko godina.

FINANCIRANJE Projekat se financira iz kredita EBRD London i EIB Luxembourg, dok je Europska unija donirala ~etiri milijuna eura za izradu studija i projektne dokumentacije
ukupnog projekta koji namjeravamo raditi. Na{a je namjera da u dogledno vrijeme rekonstruiramo sve pruge u BiH, rekao je ministar Bijedi}. Ina~e, izvo|a~ radova na spomenutoj dionici je tvrtka Swietellsky-Alpine Austrija. Promotor projekta je Bosanskohercegova~ka `eljezni~ka javna korporacija Sarajevo, a korisnik JP @eljeznice FBiH d.o.o. Sarajevo.
J. GUDELJ

Ispunili obe}anje
- Ova sve~anost je samo jo{ jedan dokaz kako je nova Vlada Federacije, koja je stupila na du`nost, po~ela ispunjavati svoja obe}anja. Ova rekonstrukcija pruge u duljini od 53 kilometra samo je dio sve-

Okrugli sto o temi “Ljudska prava i pravosu|e u BiH”

Nezavisno pravosu|e u opasnosti
Evidentan je i politi~ki uticaj na djelovanje vode}ih pravosudnih institucija, posebice Suda i Tu`ila{tva Bosne i Hercegovine
Nezavisno pravosu|e u Bosni i Hercegovini nije zagarantovano Ustavom, te je u opasnosti kada je u pitanju njegovo finansiranje, jedan je od zaklju~aka okruglog stola o temi “Ljudska prava i pravosu|e u Bosni i Hercegovini“ odr`anog , ju~er u Sarajevu, u organizaciji Mre`e pravde u BiH i uz podr{ku USAID-a. U radu okruglog stola u~estvovali su predstavnici nevladinih organizacija, te udru`enja profesionalaca u pravosu|u. verzalnog periodi~nog pregleda (UPP) Vije}a za ljudska prava Ujedinjenih nacija za period decembar 2010 – maj 2011.” Publikaciju su pripremili predstavnici ~lanica Mre`e pravde u BiH, prate}i provedbu preporuka za ljudska prava u pravosu|u koje je BiH dobila od dr`ava ~lanica UN-a.

Diplomatski odnosi
U prostorijama Stalne misije BiH pri UN-u u New Yorku uprili~ene su dvije ceremonije potpisivanja zajedni~kih izjava o uspostavi diplomatskih odnosa izme|u BiH i dr`ava Antigua i Barbuda te BiH i dr`ave Tuvalu. Izjavu o uspostavi diplomatskih odnosa izme|u BiH i Antigua i Barbuda potpisali su stalni predstavnik dr`ave Antigua i Barbuda pri UN-u, ambasador John W. Ashe i ambasador Ivan Barbali}, a izjavu o uspostavi diplo mat skih odno sa izme|u BiH i dr`ave Tuvalu Barbali} i stalni predstavnik dr`ave Tuvalu pri UN-u, ambasador Afelee F. Pita.

Harmonizacija
Politi~ke nesuglasice i oko Ustavnog suda BiH
Foto: D. ]UMUROVI]

Jednaka za{tita
- Evidentan je i politi~ki uticaj na djelovanje vode}ih pravosudnih institucija, posebice Suda i Tu`ila{tva Bosne i Hercegovine, izjavila je na konferenciji za medije Elma Demir, analiti~ar i koordinator Mre`e pravde u BiH. Okrugli sto je otvorio ame-

ri~ki ambasador u na{oj zemlji Patrick Moon, koji je pozdravio borbu nevladinih organizacija za za{titu ljudskih prava kroz aktivnosti pra}enja rada institucija vlasti i zagovaranje za vladavinu prava. Na okruglom stolu govorio je i zamjenik ministra pravde BiH Sr|an Arnaut, koji je tom prilikom ukazao na politi~ke nesuglasice oko uspostave vrho-

vnog suda BiH, harmonizacije krivi~nih procesnih zakona ili jednog krivi~nog zakona BiH, koje onemogu}avaju pravosudnom sistemu BiH da efikasno i jednako {titi prava svih gra|ana. Na okruglom stolu predstavljena je publikacija “Ljudska prava i pravosu|e u BiH: Izvje{taj o provedbi preporuka iz oblasti pravosu|a u BiH Uni-

Maja [o{tori} iz organizacije @ene`enama, a koja je istra`ivala u oblasti tranzicijske pravde, upozorila je da procesuiranjeratnihzlo~inate~esporo, te da jo{ nije izvr{ena klasifikacija ratnih zlo~ina, {to je jedan od zadatak iz dr`avneStrategije za procesuiranje ratnih zlo~ina. [o{tori} je, tako|er, istakla nu`nost harmonizacije kaznenih zakona i adekvatnijeg opremanja sudova i tu`ila{tava.
J. F.

subota, 4. juni 2011. godine

OSLOBO\ENJE

OGLASI

9

10

CRNA HRONIKA
Policiji u Doboju u ~etvrtak se obratio R. C. iz Doboja i prijavio da je fizi~ki napao svog oca M. C. Po dolasku na mjestodoga|aja policajci su zatekli M. C. na stepeni{tu njegovog kom{ije u besvjesnom stanju. Pomo} mu je ukazana u dobojskoj bolnici, nakon ~ega je prevezen u Klini~ki centar Banja Luka. Slu`beniciSektorakrim-policijeizvr{ili su uvi|aj, a nakon dokumentovanja, protiv R. C. }e biti dostavljen izvje{taj.

subota, 4. juni 2011. godine

OSLOBO\ENJE

Pretukao oca i pozvao policiju

Nova prijava protiv agencije K&M

U prostorijePolicijskestanice Bosanska Dubica u ~etvrtak je do{la vlasnica jedne trgovine iz tog grada i prijavila radnice knjigovodstvene agencije K&M Lepu Kova~i} i Ljubicu Miri} zbog pronevjere. Ona je navela da su je tokom 2008. i 2009, rade}i knjigovodstvene poslove, o{tetile za 2.000 KM. Ovo je tek jedna u nizusli~nihprijavakoje su vlasnici firmi iz Bosanske Dubice podnijeli protiv Kova~i}eve i Miri}eve. L. S.

Udes kod Me|ugorja

Smrtno stradao Antonio Vasilj
An to nio Va silj (1990) iz Me|ugor ja po gi nuo je u sao bra}ajnoj nesre}i koja se ju~er dogodila u mjestu Bijakovi}i kod Me|ugorja. Policija je o udesu obavije{tena oko 6.30 sati i odmah su na mjesto doga|aja upu}ene patrola i Hitna pomo}. Me|utim, za Vasilja je bilo prekasno. Utvr|eno je da je do nesre}e do{lo kada je Vasilj, voze}i golf 4, njema~kih registarskih oznaka MFP 1050, izgubio kontrolu nad

Preksino} u Banjoj Luci

Ranio prijatelja, pa pucao sebi u nogu
Mladen Plav{i} prvo pucao prema Slobodanu Gakovi}u, kojeg nije pogodio, a nakon toga Dragana Gale{a ranio u stopalo • Naslonio pi{tolj na nogu i povukao obara~
Trideset~etvorogodi{nji Mladen Plav{i} u ~etvrtak nave~er je u ba{ti kafane Osirija u Ulici Branka Zagorca u Banjoj Luci hicem iz pi{tolja u petu ranio 25-godi{njeg Dragana Gale{a, a potom pucao sebi u nogu. Kako saznajemo, Plav{i} je u jednom trenutku izvadio pi{tolj CZ kalibra 7,62 milimetara i, iz zasadnepoznatihrazloga, zapucaopremaprijatelju Slobodanu Gakovi}u (31), kojeg je, sre}om, proma{io. Potom je ispalio drugi hitac i pogodio Gale{a u petu, a onda je oru`je uperio u mi{i} svoje desne potkoljenice i povukao obara~. Zajedno sa Gale{om, Plav{i} se opel omegom uputio u Klini~ki centar Banja Luka, gdje su primljeni i zadr`ani na lije~enju, ali pod policijskim nadzorom. Plav{i} je nakon prijema operisan, a ~im bude pu{ten iz bolnice, bi}e ispitan o pucnjavi. Prema izjavi ljekara sa Klinike za ortopediju dr. Sa{e Prostrana i glavnog de`urnog ljekara za hirur{ke grane dr. Jovana ]uluma, pacijent je

automobilom te izletio s ceste. Golf se i nakon izlijetanja nastavio kretati te se svom silinom zabio u ku}u porodice Mileti}. L. S.

Ljubogo{ta kod Pala

Poginule dvije, a
povrije|ene tri osobe
Na magistralnom putu Ljubogo{ta - Podromanija u mjestu Smiljeva stijena ju~e se dogodila saobra}ajna nesre}a u kojoj su dvije osobe poginule, a tri lak{e povrije|ene, izjavila je portparol CJB Isto~no Sarajevo Danka Te{i}. Prema njenim rije~ima, do nesre}e je do{lo kada je voza~ kamiona fap ulaskom u desnu krivinu izgubio kontrolu nad vozilom, nakon ~ega se njegovo priklju~no vozilo zanijelo i direktno sudarilo sa automobilom golf 1 u kome se nalazilo pet osoba i koje se kretalo iz suprotnog smjera. Te{i}eva je rekla da su dva putnika iz automobila golf, nakon {to su prevezena u Klini~ki centar Ko{evo, podlegla povredama, dok su ostala lica zadobila lak{e povrede i van su `ivotne opasnosti. Prema nezvani~nim informacijama, poginule su Fatima ]osovi} (66) i Zahida ]osovi} (77), prenosi Srna.

Sa uvi|aja u ba{ti kafane Osirija

SARAJEVO Presuda za {verc droge

POLICIJSKI NADZOR Zajedno sa Gale{om, Plav{i} se opel omegom odvezao u Klini~ki centar Banja Luka, gdje su primljeni i zadr`ani na lije~enju, ali pod policijskim nadzorom

primljen sa prostrelnom ranom u blizini koljena i povredom krvnih sudova. Gale{ je prvobitno odbio hospitalizaciju, ali se samoinicijativno dva i po sata kasnije ponovo javio u hitnu prijemnu hirur{ku ambulantu, nakon ~ega je hospitalizovan u Klinici za ortopediju. Doktori Prostran i ]ulum konstatovali su da je primljen sa prostrelnom ranom stopala i zadr`an je na lije~enju. Iz policije su saop{tili da je u toku utvr|ivanje pojedina~ne odgovornosti, nakon ~ega slijedi podno{enje izvje{taja nadle`nom tu`ila{tvu. Tokom istrage ovog slu~aja policija je prona{la pi{tolj, a potom se ispostavilo da Plav{i} nema dozvolu za no{enje oru`ja pa }e, pored izazivanja op{te opasnosti, biti prijavljen i zbog D. P. nedozvoljenog posjedovanja oru`ja.

Admiru Kalenderu dvije godine zatvora
Vije}e Kantonalnog suda Sarajevo izreklo je ju~er presudu Admiru Kalenderu kojom je za {verc dro ge ogla {en kri vim i osu|en na dvije godine zatvora. Presuda mu je izre~ena nakon {to je sa Kan to nal nim tu`ila{tvom Sarajevo sklopio sporazum o priznanju krivnje. Kalender, koji se nalazi u KPZ-u Zenica, nije prisustvovao izricanju presude, kao ni njegov advokat Izet Ba`darevi}. Kalenderu je su|eno nakon {to je u januaru pro{le godine MUPKS-a zaplijenio 6,6 kilograma heroina, 36 kilograma parace ta mo la, te ma nju ko li~inu kokaina i ostalih opojnih sredstava od grupe kojoj je on pripadao. Osim njega, policija je tada uhapsila i Mithata Bakala, Adnana Smaji}a i Aldina Demirovi}a, koji su, tako|e, priznali kriv nju, na kon ~ega su osu|eni. Bakal je dobio ~etiri godine i deset mjeseci zatvora, dok su Sma ji} i De mi ro vi} osu|eni na po dvije godine i dva mjeseca zatvora. Na optu`eni~koj klupi je ostao Admir De mi ro vi}, ko jem se su|enje nastavlja 24. juna.
Dk. O.

Saobra}ajnim znakom nasrnuli na vlasnika kafane
Banja Luka
Ispred kafane Romsko srce u Ulici Novaka Piva{evi}a u banjalu~kom naselju Obili}evo u ~etvrtak nave~er do{lo je do tu~e koju je prekinuo vlasnik lokala Mesud Mujki} pucaju}i iz pi{tolja u vazduh. Kako se moglo ~uti, bra}a Veran i Vedran Nikodinovi} sjedili su do kasno nave~er u ovom lokalu i napravili ceh oko 400 maraka. Nakon toga ispred kafane su napali Davora Vrbicu i Denisa Vrbicu, kojeg su pretukli i izbili mu dva zuba, a potom i ostale goste. U jednom trenutku udarili su i sina vlasnika kafane, a kada je Mesud Mujki} poku{ao da ih smiri, bra}a Nikodinovi} su napala i njega. Nikodinovi}i su ispred kafane na ulici i{~upali saobra}ajni znak STOP i s njim se vratili u kafanu te uz psovke i prijetnje smr}u nasrnuli na vlasnika objekta. Kako bi se odbranio, Mujki} je u vazduh ispalio tri hica, a potom pozvao policiju. Do dolaska policije, porodicu vlasnika kafane napalo je vi{e osoba iz naselja, Star~evica, Obili}evo i Lazarevo. Me|utim, zahvaljuju}i brzoj intervenciji policije, sve je okon~ano bez te`ih posljedica. Policija je privela Mujki}a i oduzela mu tri pi{tolja: CZ kalibra 7,62 milimetra, CZ kalibra devet milimetara i jo{ jedan pi{tolj nepoznate marke. S obzirom na to da ima dozvole za posjedovanje tog oru`ja, protiv njega }e biti podnesen izvje{taj za izazivanje op{te opasnosti. Protiv bra}e Nikodinovi} bi}e podneseni odgovaraju}i izvje{taji, a protiv Davora Vrbice nadle`nom sudu bi}e dostavljen izvje{taj zbog bezobzirnog pona{anja i nepostupanja po nare|enju policijskih slu`benika. D. P.

subota, 4. juni 2011. godine

OSLOBO\ENJE

CRNA HRONIKA
Devetogodi{nji A. A. iz Dubokog Potoka kod Srebrenika te{ko je povrije|en u saobra}ajnoj nesre}i koja se dogodila u ~etvrtak na lokalnom putu u Dubokom Potoku. Dje~aka je, kako je prenijela Srna, renoom megan udario Admir B. (25) iz Srebrenika. Devetogodi{ njak je zadr`an na UKC-u Tuzla na lije~enju, a uvi|aj na mjestu nesre}e izvr{ila je lokalna policija.

11

Renoom udario devetogodi{njaka

Oduzeti pirati i ra~unarska oprema

Slu`benici SIPA i MUP-a USK-a u ~etvrtak su na podru~ju op}ina Velika Kladu{a i Cazin pretresli 13 lokacija te oduzeli oko 15.000 ilegalnih nosa~a slike i zvuka, devet ra~unara sa pr`ilicama, {tampa~ i dva USB stika. Zbog sumnje da je po~injeno krivi~no djelo nedozvoljeno kori{tenje autorskih prava, Tu`ila{tvu BiH u narednom periodu bit }e podneseni izvje{taji protiv devet osoba. L. S.

ripadnici MUP-a ZDK-a ju~er poslijepodne uhapsili su dvije osobe za koje se sumnja da su u jutarnjim satima oplja~kale po{tansko vozilo u mjestu Kula kod Zenice na putu Zenica - Babino.

P

ZENICA Nekoliko sati nakon razbojni{tva nad radnicima po{te

Uhva}ena dva plja~ka{a,

Presreli kedi
Kako smo nezvani~no saznali iz izvora bliskih policiji, radi se o bra}i Adiju i Elvisu Ali}u, koji su uhap{eni u prigradskom naselju Gra~anica. Oni se sumnji~e da su sa jo{ jednom, za sada jo{ nepoznatom osobom, izvr{ili razbojni{tvo. Naime, tri razbojnika presrela su vozilo u kojem je bio novacza penzije umirovljenika na podru~ju Babina i okolnih mjesta Seoci, Arnauti, Briznik i Radinovi}i. Prepad se desio u Kuli, gdje su se plja~ka{i pred po{tanski kedi preprije~ili golfom A4 (635-T-124). Napada~i, naoru`ani automatskim pu{kama, zaprijetili su da }e pucati ukoliko im po{tar Merzuk Spahi} i njegov kolega ne predaju torbu sa novcem, u kojoj je, prema nezvani~nim informacijama, bilo oko 40.000 KM. Jozo Marki}, mje{tanin Kule, nam je ispri~ao kako je za~uo {kripu guma, a zatim i galamu, te pomislio da je bilanesre}a ili nekikvar

tre}i u bjekstvu
Golf kori{ten u plja~ki 40.000 KM, koji je ukraden dan ranije, na|en napu{ten • Bra}a Adi i Elvis Ali} otkriveni u prigradskom naselju Gra~anica
jer je na tom mjestu uska cesta. “Kad sam iza{ao iz ku}e, vidio sam po{tare kako gledaju u pravcukojim su napada~ipobjegli“ ka, zao je.

Blokada i potraga
Policija je ubrzo stigla i zapo~ela je potraga za plja~ka{ima, a blokirani su i svi putevi oko Zenice. Ubrzo je golf kori{ten u razbojni{tvu na|en napu{ten u blizini zeni~kog izleti{ta Smetovi. Naknadno se ispostavilo da je taj automobil dan ranije ukraden na podru~ju Travnika. Uz pomo} specijalnih pasa traga~a policija je u poslijepodnevnim satima do{la do dvojice osumnji~enih, a za tre}im plja~ka{em se jo{ traga.
Kedi u kojem je prevo`en novac za penzije
Foto: M. TUNOVI]

Foto: SIPA

M. DAJI]

U Mionici kod Grada~ca

Predmet Zijad Turkovi}
kalne hirurgije, jer ima povrede grudnog ko{a. Njegovo stanje je stabilno“, kazala nam je Amra Odoba{i}, portparolka Univerzitetsko-klini~kog centra u Tuzli. Ina~e, 30-godi{nji napada~ je uhap{en po dolasku policije na mjesto sukoba, a prona|en je i no` kojim je uboden 20-godi{njak. Nakon dokumentovanja doga|aja, pripadnici PU Grada~ac predali su Osmanovi}a Tu`ila{tvu TK-a.
A. [e.

20-godi{njak zboden no`em
Ednam Kukuruzovi}, 20-godi{njak iz Mionice kod Grada~ca, zadobio je te{ke povrede kada ga je preksino} no`em u grudi ubo deset godina stariji Admir Osmanovi}, tako|er iz Mionice. Sukob se dogodio ispred lokalne prodavnice u naselju Mionica, a prema tvrdnjama o~evidaca, prethodila mu je kra}a prepirka. U jednom trenutku, saznajemo iz MUP-a TK-a, 30-godi{njak je uzeo no` te ubo Kukuruzovi}a u grudi. “Povrije|eni je zadr`an je na Odjeljenju tora-

Stjepanovi}ev advokat tra`i razrje{enje
Aldin Lejli}, advokat koji po slu`benoj du`nosti brani Sa{u Stjepanovi}a, jednog od osumnji~enih u predmetu Zijad Turkovi}, ju~er je od Suda BiH zatra`io da ga razrije{i te du`nosti. Lejli} je, naime, kao razlog naveo to {to je do{lo do razmimoila`enja u konceptu odbrane, te ustvrdio da je na njegovog klijenta vr{en pritisak, nakon ~ega se Stjepanovi} odlu~io na sklapanje nagodbe sa Tu`ila{tvom BiH i to prije podizanje optu`nice. Lejli} je potom istakao da na takav sporazum ne `eli staviti svoj potpis. Na Lejli}eve tvrdnje reagovala je tu`iteljica Diana Kajmakovi} koja je kazala kako je Stjepanovi}u sve korektno obja{njeno. Potom je konstatovala da je advokatovim zahtjevom za razrje{enje naru{ena odbrana osumnji~enog, a Sud }e odluku o tom zahtjevu donijeti naknadno. Kao {to je poznato, Lejli} istovremeno brani i [ejlu Turkovi}, suprugu Zijada Turkovi}a, protiv koje je pro{le sedmice Op}inski sud u Sarajevu potvrdio optu`nicu zbog ugro`avanja sigurnosti advokata Izeta Ba`darevi}a. U tom kontekstu, priznanje Stjepanovi}a i njegova nagodba sa Tu`ila{tvom BiH ni u kom slu~aju ne idu u prilog Zijadu Turkovi}u. Ina~e, Turkovi}eva grupa se sumnji~i za niz te{kih krivi~nih djela me|u kojima je pet ubistava, nekoliko poku{aja ubistava, trgovina droge te plja~ka Cargo-centra Aerodroma Sarajevo. Istraga u ovom predmetu je pred samim krajem i vrlo brzo se o~ekuje podizanje optu`nice.
L. S.

FUP podnio prijavu protiv Zeni~anina

Sa interneta skidao dje~iju pornografiju
Slu`benici Federalne uprave policije podnijeli su Kantonalnom tu`ila{tvu u Zenici izvje{taj protiv R. K. iz Zenice zbog iskori{tavanja djeteta radi pornografije. Nakon {to je preko Interpola Sarajevo FUP-u proslije|en dopisInterpola iz Luksemburga da se na serveru jedne firme iz Luksemburga nalaze sadr`aji koji se mogu smatrati dje~ijom pornografijom, istra`itelji su provjeravali da li je sa podru~ja BiH skidansadr`aj sa spornestranice. S obzirom na to da se firma iz Luksemburga bavila provajderskim uslugama, utvr|eno je da je nekoliko korisnika iz BiH imaloveze s tom firmom, ali i to da je samo sa jedne IP adrese iz ZDK-a, tokom novembra pro{le godine, skidan pornografski sadr`aj. S tim u vezi, a prema naredbi Op}inskog suda Zenica, policija je pretresla prostorije koje koristi R. K, ina~e korisnik identifikovane IP adrese, te je obavljeno forenzi~ko kopiranje diskova iz privremeno oduzetih ra~unara. Tom prilikom prona|eno je sedam fotografija sa dje~ijom pornografijom, te jo{ 65 fotografija pornografskog sadr`aja na kojoj su prikazane maloljetnice. Nazvani~no saznajemo da je R. K. poznat pravosudnim organima jer je ve} osu|ivan zbog dilanja droge.
D. P.

12

REGION

subota, 4. juni 2011. godine

OSLOBO\ENJE

VIJESTI

Benedikt XVI. danas dolazi u Zagreb

Papina potpora
ulasku Hrvatske u EU
Ovo je prvi posjet Benedikta XVI. Hrvatskoj otkad je izabran za papu 2005. godine, a Hrvatsku je do sada posjetio jo{ dva puta u vrijeme dok je bio kardinal
(Od na{e stalne dopisnice iz Zagreba)

Pregovori pri kraju
Predsjednik Europskog vije}a Herman van Rompuy izrazio je ju~e u Ljubljani zadovoljstvo napretkom pris tu pnih pre go vo ra Hrvat ske s Europskom unijom te rekao kako smatra da su pregovori pri kraju, javlja Fena. Hrvatski pristupni pregovori i njihov o~ekivani zavr{etak bili su jedna od tema razgovora slovenskog premijera Boruta Pahora i Rompuya koji je u Sloveniju do{ao kako bi izrazio potporu Pahoru pred nedjeljni referendum o mirovinskoj reformi. Van Rompuy je rekao da je Hrvatska u pregovorima s Europskom unijom zadnjih mjeseci napravila velik napredak, te da je optimist u pogledu zavr{etka pregovora jer Europska unija uvijek ustraje da se dr`ave koje `ele u}i u integraciju ocjenjuju prema njihovim postignu}ima.

Sve je spremno za posjet pape Benedikta XVI. Hrvatskoj. Sveti Otac u Zagreb sti`e danas u 11 sati, a u zagreba~koj Zra~noj luci Pleso do~ekat }e ga najvi{i hrvatski vjerski i politi~ki du`nosnici. Papa Benedikt XVI. u dvodnevni pohod Hrvatskoj dolazi pod geslom „Zajedno u Kristu“ Kulminacija posjeta bit . }e euharistijsko slavlje koje }e predvoditi papa na zagreba~kom Hipodromu u nedjelju, 5. juna, povodom Nacionalnog dana hrvatskih katoli~kih obitelji na kojem }e se okupiti, kako se o~ekuje, oko pola milijuna vjernika.

Priprema bine na zagreba~kom Hipodromu

Vrhunac u nedjelju
Ovo je prvi posjet Benedikta XVI. Hrvatskoj otkad je izabran za papu 2005. godine, a Hrvatsku je do sada posjetio jo{ dva puta u vrijeme dok je bio kardinal. Ro|en 16. aprila 1927. u mjestu Marktl am Inn u biskupiji Passau u Njema~koj, JosephRatzinger bio je najbli`isuradnik svog prethodnika pape Ivana Pavla II. koji je jedino Hrvatsku od svih postkomunisti~kih zemalja za vrijeme svog papinskog mandata posjetio ~ak tri puta. U kontekstu pohoda pape Benedikta XVI. Hrvatskoj isti~e se njegova potpora zavr{etku pregovora s Europskom unijom. Sna`nu potporu ulasku Hrvatske u EU iskazivao je i papa Ivan Pavle II. Tako|er u kontekstu posjeta papeBenedikta XVI podsje}a se da je Vatikan priznao Hrvatsku 14. januara 1992. godine prije svih drugih, u~iniv{i tako presedan, i odstupaju}i od svog diplomatskog na~ela da posljednji priznaje neku novu dr`avu. U medijskim najavama pohoda pape Benedikta XVI. Hrvatskoj konstatira se da je to ohrabrenje vjernicima, ali i da posjet pape svakako ima svoju politi~ku dimenziju, pogotovo u svjetlu zavr{etka hrvatskih

Podjela Kosova vodi u nasilje
Vladika ra{ko-prizrenski Teodosije smatra da svaka podjela Kosova mo`e da dovede do eskalacije nasilja, u kojoj bi srpski narod mogao pretrpjeti najve}u `rtvu, javlja Srna. “Imam nadu da }e i na{a dr`ava, to ih i Ustav obavezuje, sa~uvati Kosovo i Metohiju i da se ne}e uraditi ni{ta {to je na {tetu ovog naroda. Kosovo i Metohija treba da ostanu jedinstveni, onako kako su stalno bili“, poru~io je vladika Teodosije u izjavi za Radio Gra~anicu.

pristupnih pregovora za ~lanstvo u EU. Papa u Zagreb dolazi iz Rima, a nakon slijetanja aviona Al Italia na hrvatsko tlo u okviru kratke sve~anosti dobrodo{lice, Benedikt XVI. odr`at }e svoj prvi govor. S aerodroma papa odlazi na sastanak s predsjednikom dr`ave Ivom Josipovi}em u 12.15 u Uredu predsjednika RH na zagreba~kom Pantov~aku, te na sastanak s premijerkom Jadrankom Kosor u 13.30 u Apostolskoj nuncijatu-

ma, o~ekuje se da }e s papom u sredi{tu Zagreba moliti oko 30.000 mladih. Zbog velikog zanimanja i sve okolne ulice }e biti dostupne vjernicima, uklju~uju}i i trg ispred Katedrale na zagreba~kom Kaptolu gdje }e se bdijenje, koje traje do 21.30, prenositi na velikim videozidovima. Drugog dana posjeta, sutra u 10 sati, Benedikt XVI. predvodit }e sve~ano euharistijsko slavlje na zagreba~kom Hipodromu koje je ujedno i vrhunac dvo-

PRESEDAN Vatikan je priznao Hrvatsku 14. januara 1992. godine prije svih drugih, u~iniv{i tako presedan, i odstupaju}i od svog diplomatskog na~ela da posljednji priznaje neku novu dr`avu
ri na Ksaveru. Papu u 18.15 u zagreba~kom HNK-u o~ekuju predstavnici civilnog dru{tva, svijeta politike, znanosti, kulture, poduzetni{tva, vjerski predstavnici i ~lanovi diplomatskog zbora,a samonjih16 imat}e tada priliku i osobno se susresti s papom. Benedikt XVI. }e na centralnom zagreba~kom Trgu bana Jela~i}a ve~eras u 19.30 sudjelovati u bdijenju s mladi-

misu s biskupima, sve}enicima, bogoslovima i sjemeni{tarcima te }e se pomoliti na grobu svetoga Alojzija Stepinca. Posjet Nadbiskupskom dvorupredvi|en je oko 18.15 nakon ~ega papa Benedikt XVI. zrakoplovom Croatia Airlinesa napu{ta Hrvatsku. Iz Ureda za odnose s javno{}u Hrvatske biskupske konferencije koja posjet organizira zajedno s Ministarstvom vanjskih poslova RH potvr|eno je ju~er da je za pra}enjepapinogpohoda u Zagrebu akreditirano 1.250 novinara, 950 doma}ih i oko 300 stranih iz 130 redakcija iz 25 zemalja svijeta, uklju~uju}i sve najva`nije svjetske medijske ku}e.

Sigurnosne mjere
[to se ti~e sigurnosnih mjera, glasnogovornik MUP-a potvrdio je ju~er da niti jedan detalj nije prepu{ten slu~aju. Broj policajaca koji se brinu za sigurnost pape je tajna, no ima ih na tisu}e, a u Zagreb su do{li iz cijele Hrvatske. U u`em centru Zagreba ovog vikenda bit }e zatvoreno vi{e od 200 trgovina i ugostiteljskih objekata, a sve terase kafi}a i restorana u strogom centru grada su uklonjene. U povodu dolaska pape Benedikta XVI, u Zagrebu se o~ekuje oko pola milijuna hodo~asnika iz Hrvatske, regije i svijeta.
Jadranka DIZDAR

Benedikt XVI.

Sutra izbori
Oko 1,8 miliona gra|ana Makedonije u nedjelju izlazi na prijevremene parlamentarne izbore po{to je u aprilu raspu{ten makedonski parlament na prijedlog vladaju}e koalicije koju vodi VMRO-DPMNE premijera Nikole Gruevskog zbog vi{emjese~nog oporbenog bojkota rada Sobranja, javlja Fena. Ve}ina istra`ivanja javnog mi{ljenja daje desetak posto prednosti vladaju}oj VMRO-DPMNE, a predvi|anja o broju osvojenih mandata kre}u se od 42 do 52 od ukupno 123 zastupni~ka mjesta u Parlamentu, {to zna~i da }e ponovo morati stvarati vladaju}u koaliciju s predstavnicima Albanaca, koji ~ine tre}inu makedonskog stanovni{tva.

dnevnogposjetaHrvatskoj. Prema slu`benom programu, nakon mise na Hipodromu, u nedjelju u 13 sati, previ|en je sve~ani ru~ak u novoj zgradi Hrvatske biskupske konferencije na Ksaveru, gdje }e se papa sastati s kardinalom Josipom Bozani}em i hrvatskim biskupima. Benedikt XVI. }e u 17 sati u Katedrali na zagreba~komKaptoluslavitive~ernju

Na susretu i svi biskupi iz BiH
Svi biskupi iz Bosne i Hercegovine sudjelovat }e na susretima s Benediktom XVI. tijekom njegova pohoda Zagrebu, javlja Fena. Tako|er }e biti zajedno sa svim ~lanovima Hrvatske biskupske konferencije na susretu Svetog Oca s predstavnicima civilnog dru{tva, akademske zajednice, kulture, poduzetnika, diplomatskog zbora i s poglavarima vjerskih zajednica. Susret }e se odr`ati u subotu u Hrvatskom narodnom kazali{tu s po~etkom u 18.15 sati. Biskupi BKBiH }e sudjelovati na Ve~ernjoj molitvi s biskupima, sve}enicima, redo vni ca ma, re do vni ci ma, bogoslovima, me|u kojima }e biti i bogoslovi iz Vrhbosanskog bogoslovnog sjemeni{ta sa svojim poglavari ma, i sje me ni {tar ci ma, me|u kojima }e biti i sjemeni{tarci iz Nadbiskupskog sjemeni{ta “Petar Barbari}“ iz Travnika sa svojim poglavarima, i molitvi na grobu bla`enog kardinala Alojzija Stepinca. Oko 2.000 mladih iz Bosne i Hercegovine sudjelovat }e na susretu s Benediktom XVI.

subota, 4. juni 2011. godine

OSLOBO\ENJE

SVIJET

13

KALIFORNIJA Osu|eni seksualni grabe`ljivci

Ukradeno djetinjstvo
Nancy Garrido zgrabila je djevoj~icu na ulici gdje je njezina obitelj `ivjela i prisilila je da u|e u automobil koji je vozio Phillip Garrido, te su je zlostavljali narednih vi{e od 18 godina
Seksualni prestupnik i njegova supruga osu|eni su na sudu u Placervilleu, u Kaliforniji, na do`ivotne zatvorske kazne zbog otmice i silovanja Jaycee Dugard kada joj je bilo 11 godina i njezinog dr`anja u zato~eni{tvu gotovo 20 godina, javlja Fena. Phillip Garrido (60), osu|en je na 431 godinu do`ivotnog zatvora, nakon {to se pred sudom izjasnio krivim za otmicu i seksualno zlostavljanje po 13 ta~aka optu`nice, izvijestile su ameri~ke TV mre`e. Dugard, ~iji }e memoari pod naslovom “Ukradeni `ivot“ biti objavljeni idu}ega mjeseca, kazala je u izjavi da je sada dobro. Garrida je nazvala la`ljivcem i rekla da je njegova `ena ~inila zlo. Nagodba o priznanju krivnje sa~injena je tako da se Jaycee Dugard i njezina djeca po{tede svjedo~enja na sudu. Oba supru`nika Garrido odrekla su se prava na `albu. U otmici Jaycee Dugard 10. juna 1991. sudjelovala su oba supru`nika. Nancy Garrido zgrabila je djevoj~icu na ulici gdje je njezina obitelj `ivjela i prisilila je da u|e u automobil koji je vozio Phillip Garrido.

VIJESTI

Desetine stradalih u Iraku
Najmanje 17 ljudi je poginulo a 50 ranjeno u napadu u blizini d`amije u Tikritu, 160 kilometara sjeverno od Bagdada, saop{tili su ju~er bolni~ki izvori, prenosi Srna. Prema rije~ima ljekara gradske bolnice, dopremljeno je 17 poginulih i 50 ranjenih. Vojni izvori navode da su me|u ranjenima dvojica provincijskih zvani~nika i policijski zvani~nik. Bomba je bila postavljena u blizini ulaza u d`amiju u vrijeme molitve kojoj je prisustvovalo vi{e lokalnih zvani~nika.

Priznali krivnju
Tu`itelj okruga El Dorado, Vern Pierson, opisao je Garrida kao “seksualnog grabe`ljivca koji je ukrao djetinjstvo i nevinost 11-godi{njeg djeteta“ Garridovoj supruzi . Nancy (55), koja je tako|er priznala krivnju, izre~ena je 36-godi{nja kazna zatvora. Prije nego su supru`nicima Garrido izre~ene kazne, majka `rtve Terry Probyn pro~itala je izjavu Jaycee Dugard, sada 31godi{njakinje, u kojoj je opisala svoju 18-godi{nju kalvariju s Garridom. “Odlu~ila sam ne biti ovdje danas, jer odbijam gubiti drugi dio svog `ivota u tvojoj prisutnosti,” napisala je Dugard, obra}aju}i se Phillipu Garridu. “Sve {to si ikada u~inio za mene bilo je krivo, i nadam se da }e{ jednog dana to uvidjeti.”

Zaklju~ana u {upi
Par je dr`ao Dugard zatvorenu u svojoj ku}i u gradi}u Antiohiji idu}ih 18 godina i ~etiri mjeseca. U po~etku je bila zaklju~ana u {upi u dvori{tu, a zatim joj je kretanje bilo ograni~eno na niz {atora, koje }e kasnijedijeliti s k}erimakoje je za~ela s Garridom, a porodila ih je njegova supruga. Dugard je 2010. dobila 20 miliona dolara od{tete u nagodbi s dr`avom Kalifornijom, prema kojoj su du`nosnici priznali gre{ke agenata nadle`nih za nadzor uvjetne slobode Phillipa Garrida. Kalifornija je nakon toga poja~ala pra}enje po~initelja spolnih delikata.

Monstrumi Phillip i Nancy Garrido

Reuters

“Mrzila sam svaku sekundu, svakog dana, ve} 18 godina. Ti si ukrao moj `ivot i `ivot moje obitelji“ kazala je Dugard. , Nakon njezine otmice u gradi}u South Lake Tahoe, u Kaliforniji godine 1991, Dugard je bila zato~ena u skrivenom dvori{nom kompleksu {upa i {atora, koji je kasnije dijelila s dvije k}eri ~iji je otac bio Phillip Garrido.

Po`ar u rafineriji
Eksplozija u rafineriji nafte Chevron u Walesu izazvala je po`ar u kojem su poginule ~etiri osobe, a jedan radnik je zadobio te`e ozljede, saop}ila je kompanija, prenosi Fena. Glavni policijski inspektor Gwyn Thomas izjavio je da je po`ar izazvala eksplozija u rezervoaru dok je bio u toku rad na odr`avanju. Istraga incidenta je u toku, a prvi podaci pokazuju da je to bila tragi~na industrijska nesre}a, rekao je Thomas, prenio je AP. Generalni menad`er rafinerije Greg Hangi saop}io je da je }e biti poduzete sve mjere da se utvrdi {ta je izazvalo nesre}u. Sjedi{te korporacije Chevron je u Kaliforniji, a u rafineriji u Walesu je zaposleno 1.400 ljudi. Rafinerija je trebala promijeniti vlasnika nakon {to je ameri~ka tvrtka Valero najavila kupovinu za 503 miliona eura.

JEMEN Raketni napad na d`amiju u Sani

Ranjen predsjednik Ali Abdulah Saleh
Ali Abdulah Saleh
Reuters

Povrije|eni su i premijer i predsjednik parlamenta • Vi{e od 60 ljudi ubijeno u trodnevnim borbama u Sani

Jemenski predsjednik Ali Abdulah Saleh ranjen je u raketnom napadu na d`amiju u krugu predsjedni~ke palate u prijestolnici Sani, saop{tile su jemenske snage sigurnosti ~ime su demantovali vijest da je Saleh poginuo, koju je objavila jedna opoziciona televizijska stanica. U napadu je ranjeno i nekoliko drugih visokih funkcionera. “Premijer, predsjednik parlamenta, kao i jo{ nekoliko politi~kih li~nosti lak{e su povrije|eni u eksploziji koja se dogodila za vrijeme molitve u d`amije predsjedni~ke palate“ izjavio je portparol vlade ,

Tarek ^ami. Francuska novinska agencija ka`e da su u istom napadu poginula ~etiri pripadnika Republikanske garde, prenosi VoA. U trodnevnim borbama u Sani ubijeno je vi{e od 60 ljudi. Ranije tokom petka borbe izme|u snaga predsjednika Saleha i pripadnika opozicionog plemena koje predvodi [eik Sadek al-Ahmar poja~ale su se razaranjem sjedi{ta jedne opozicione televizijske stanice u Sani. U izvje{tajima se ka`e da su se borbe pro{irile na nova podru~ja prijestolnice i da se pripadnici pomenutog opozicionog ple-

mena kre}u prema Sani kako bi se uklju~ili u borbe. Sve ve}i haos u Jemenu do veo je ze mlju do ivi ce gra|anskog rata. U Jemenu je u toku nekoliko sukoba. Dok se u Sani vode uli~ne borbe, unutra{njost je zahva}ena nemirima i antivladinim protes ti ma, dok se u gra du Zin|ibaru, na jugu zemlje, vode borbe protiv islamskih ekstremista koji su zauzeli taj grad. Vladine snage i demonstranti sukobili su se i u gradu Taizu, na jugu zemlje. U nasilju u tom gradu proteklih dana poginulo je najmanje 25 ljudi.

Peterostruko ubistvo i samoubistvo
U gradu Yuma, u ameri~koj saveznoj dr`avi Arizona, 73-godi{nji mu{karac ubio je petoro ljudi, ranio jedno lice, a potom izvr{io samoubistvo, saop{tila je policija. Tijelo Careya Hala Dyessa na|eno je kraj autoputa sa prostrelnim ranama koje je, najverovatnije, sam sebi nanio. “Ovo nije nasumi~ni napad. Ove `rtve su bile ciljane“ rekao je {ef , policije Jerry Geier. Prva pucnjava prijavljena je u gradu Wellton u kojem je ranjena `ena, prenio je AP. Dyess je zatim ubio ~etvoro ljudi u okolini grada, a potom se odvezao u Yumu gdje je ubio advokata Jerrolda Shelleya, koji je 2006. zastupao njegovu biv{u suprugu prilikom brakorazvodne parnice, {to je bio njegov peti razvod. Policija vjeruje da je Dyess tokom povratka u Wellton zaustavio automobil i ubio se.

Nove eksplozije potresle Tripoli

NATO ga|ao Gadafijevu rezidenciju
Vi{e eksplozija odjeknulo je u Tripoliju, libijskoj prijestonici koja je danima meta jakih vazdu{nih napada avijacije NATO-a, javlja Onasa. Pola sata uo~i pono}i, u centru grada ~ule su se ~etiri detonacije, a 15 minuta kasnije uslijedile su nove eksplozije. Dva sata kasnije ~etiri jake eksplozije potresle su sektor u kojem se nalazi rezidencija libijskog vo|e Muamera Gadafija. Avijacija NATO-a svakodnevno bombarduje libijsku prijestonicu. Vazdu{ni napadi na Libiju predvo|eni Francuskom, Velikom Britanijom i SADom, po~eli su 19. marta, a od 31. marta NATO je preuzeo komandu nad operacijama u Libiji. Gadafijev re`im tvrdi da je u tim bombardovanjima do sada poginulo 718 civila dok je njih 4.067 ranjeno. U jednom od najja~ih zra~nih NATOovih napada na Tripoli u utorak je poginulo 19, a povrije|eno 150 ljudi.

14

SVIJET FINANSIJA

subota, 4. juni 2011. godine

OSLOBO\ENJE

BiH

EU

Guverner Centralne banke

Euro ostaje u Crnoj Gori

Crna Gora je mala zemlja, koja ni na koji na~in ne mo`e ugroziti finansijsku stabilnost eurozone, niti utjecati na bilo koji ekonomski parametar eurozone, ka`e Radoje @ugi}
Guverner Centralne banke Crne Gore Radoje @ugi} ka`e da ne o~ekuje zahtjev Evropske unije Crnoj Gori za ukidanjem eura. On ka`e da je to pitanje u procesu pristupanja EU ostavljeno za kasnije faze, tako da nije bilo predmet Sporazuma o stabilizaciji i pridru`ivanju.

Okrugli sto o podr{ci MSP-u
Okrugli sto „Kako do harmoniziranog sistema podr{ke za razvoj malih i srednjih preduze}a u BiH“ u okviru podr{ke , Evropske unije razvoju malog i srednjeg poduzetni{tva, bit }e odr`an u ponedjeljak u Sarajevu. Skup organiziraju Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH i projekt „Podr{ka politikama i institucionalnom ja~anju kapacitetu za razvoj MSP-a u BiH“ , koji finansira EU. U radu }e u~estvovati poslanici Parlamenta BiH, predstavnici

Eurizacija
@ugi} je rekao da je Crna Gora mala zemlja, koja ni na koji na~in ne mo`e ugrozi ti fi nan sij sku sta bil nost eurozone, niti utjecati na bilo koji ekonomski parametar eurozone. Prvi ~ovjek CB Crne Gore navodi da se „eurizacija“ u slu~aju Crne Gore ne mo`e koristiti kao izgovor za bilo koju drugu zemlju, imaju}i u vidu da je Crna Gora u ovaj re`im u{la jo{ 1999. godine, prije direktive o zabrani unilateralne „eurizacije“ On pod. sje}a da je Crna Gora uvela njema~ku marku 1999. godi-

klju~nih institucija sa nivoa BiH, Republike Srpske, Federacije BiH, Br~ko distrikta te predstavnici privrednih komora i akademske zajednice. Cilj okruglog stola je da se u~esnici upoznaju s aktuelnom situacijom u oblasti podr{ke malom biznisu u BiH te da daju mi{ljenja o tome kako nova stra tegija ra zvoja MSP-a mo`e pobolj{ati trenutnu situaciju i {to bolje iskoristiti potencijalnu EU podr{ku, saop}eno je iz Delegacije EU u BiH.

ne u uslovima monetarne i politi~ke nestabilnosti i neizvjesnosti opstanka tada{nje zajedni~ke dr`ave i dodaje da je dobila pre}utnu saglasnost i pre}utnu politi~ku podr{ku za ovaj mo ne tar ni re`im. Nakon ukidanja marke, prirodni slijed je bio da Crna Gora uvede euro.

Ostali kriteriji
@ugi} nagla{ava da bi reperkusije koje bi proistekle ukidanjem eura imale nesagledive ekonomske {tete i

EK: Promjene pravila na aerodromima
Promjene postoje}ih pravila za izdavanje dozvola za polijetanje i slijetanje na najzagu{enijim evropskim aerodromima mogle bi do 2025. godine donijeti preko pet milijardi eura ekonomske koristi, pokazuje studija koju je u objavila Evropska komisija. Prema toj studiji, uz nova pravila sada{nji kapaciteti evropskih aerodroma omogu}ili bi prihvat dodatnih oko 28 miliona putnika. Trenutno se u Evropi svaki dan obavi oko 26.000 letova, a broj putnika godi{nje raste po stopi od 4,5 posto i aerodromi }e uskoro biti prezagu{eni. - Zabrinuti smo zbogneefikasnosti sada{njeg sistema do-

posljedice za Crnu Goru i ka`e da se postavlja pitanje kakvu bi poruku poslala EU Crnoj Gori, potencijalnoj budu}oj ~lanici, eventualnim zahtjevom za ukidanje eura. Gu ver ner na vo di da Crna Gora ne smatra da euro treba tretirati kao bilo kakvu vrstu pre~ice u pristupanju EU ili eurozoni, kao ni da zbog postoje}eg re`ima treba ulaskom u EU automatski u}i u eurozonu, ve} da treba ispuniti sve ostale Mastrihtske kriterije.

Rekordan ma|arski

Hrvatska: Krediti sve rizi~niji
Svaki deveti kredit u Hrvatskoj je nenaplativ ili ga je jako te{ko naplatiti, a do kraja godine Hrvati ne}e mo}i vratiti preko~etirimilijardeeurakredita. Razlog jerastnezaposlenosti i ubrzani rast vrijednosti {vicarskog franka, koji je pre{aogranicu od {estkuna za franak i samo lani porastao preko 20 posto. U odnosu na pro{lu godinu, kada je oko 8 posto gra|ana i preduze}a imalo probleme s vra}anjem kredita, taj se broj u ovojgodini popeo na preko 11 posto. Bankare i ekonomiste brine podatak da je skoro 70 posto kredita za automobil i 50 posto stambenih kredita gra|ana u {vicarskim francima, tako da je mnogima rata kredita pove}ana za 1.000 do 2.000 kuna.

djele dozvola za slijetanje i polijetanje u zra~nim lukama, {to dovodi do ka{njenja i gu`vi u zra~nom prometu. To je potvr|eno u izvje{taju koji pokazuje da bi dodatnih28 milionaputnika godi{nje moglo pro}i kroz evropske aerodrome. Ove jeseni namjeravam podnijeti zakonske prijedloge koji bi rije{ili taj problem, rekao je evropski komesar za promet Siim Kallas. Sada{nji sistem kori{tenja aerodroma optere}en je mnogim pote{ko}ama, poput pojave da neki avioprevoznici rezerviraju veliki dio rasporeda na pojedinim aerodromima kako bi ote`ali pristup novim prevoznicima.

SUFICIT
Ma|arska je u martu ostvarila rekordan trgovinski suficit, jer je slaba forinta podstakla inostranu tra`nju za proizvodima iz ove zemlje. Ma|arski trgovinski suficit je u martu iznosio 839,7 miliona eura, u pore|enju s vi{kom od oko 600 miliona eura u istom mjesecu lani. Martovski pokazatelj je bio umjereno vi{i od februarskog suficita od 831 milion eura, koji je, opet, bio dvostruko ve}i nego mjesec ranije. Izvoz je u martu pove}an 18 posto na godi{njem nivou, a uvoz 16 pos to, pri ~emu su oba pokazatelja prema{ila nivoe iz 2008. godine, kada je po~ela privredna kri-

za. Trgovinski suficit je tokom 2010. godine dostigao 5,52 milijarde eura. Ma|arska ekonomija je oja~ala 0,7 pos to u prva tri mje se ca 2011, godinu poslije izlaska iz duboke recesije.

ZABORAVLJENI JUNACI

Gora`de, jedini obranjeni grad na Drini
KOZERIJE KAD IM VRIJEME NIJE

Uhvatili ste grlicu, a ne orla
ONI SU NAS OBILJE@ILI Miroslav Krle`a

Knji`evni gorostas

subota, 4. juni 2011. godine

OSLOBO\ENJE

OGLASI

15

Na osnovu ~lana 24. Zakona o dr`avnoj slu`bi u Federaciji Bosne i Hercegovine (»Slu`bene novine Federacije BiH», broj: 29/03, 23/04, 39/04, 54/04, 67/05 i 8/06), Agencija za dr`avnu slu`bu Federacije BiH, a na zahtjev Kantonalnog suda u Sarajevu objavljuje

J AVNI K O NK U R S
za popunu radnih mjesta dr`avnih slu`benika u Kantonalnom sudu u Sarajevu 6 / 445 01. Stru~ni saradnik ................................................................................- 2 (dva) izvr{ioca 02. Stru~ni saradnik za IKT komunikacije.........................................- 1 (jedan) izvr{ilac Opis poslova: Opis poslova (pozicija 01 i 02) sadr`an je u tekstu javnog konkursa, koji je objavljen na web stranici Agencije za dr`avnu slu`bu Federacije BiH www.adsfbih.gov.ba. Pripadaju}a osnovna neto pla}a za radno mjesto 01 i 02: 934,00 KM (2,0x462,62) Uslovi: Pored op{tih uslova predvi|enih ~lanom 25. Zakona o dr`avnoj slu`bi u Federaciji Bosne i Hercegovine, kandidati trebaju ispunjavati i slijede}e posebne uslove, i to: Za poziciju 01: - VSS - VII stepen, zavr{en pravni fakultet - najmanje 2 (dvije) godine radnog sta`a u struci nakon sticanja VSS - polo`en pravosudni ispit Za poziciju 02: - VSS - VII stepen, zavr{en elektrotehni~ki ili prirodno-matemati~ki fakultet - odsjek informatika ili drugi fakultet tehni~kog smjera sa poznavanjem tra`enih aplikacija - najmanje 1 (jedna) godina radnog sta`a u struci nakon sticanja VSS - dobro poznavanje i radno iskustvo u Windovs, NT/2000/2003 serverskim operativnim sistemima; Microsoft Exchange i Microsoft Office paketu; poznavanje koncepta mre`a (LAN/WAN) i TCP/IP mre`nog protokola Prijavljivanje na konkurs: a) Kandidati koji su evidentirani u Registru dr`avnih slu`benika Federacije BiH koji vodi Agencija za dr`avnu slu`bu Federacije BiH (postoje}i dr`avni slu`benici) prijavljuju se na konkurs dostavljanjem uredno popunjenog prijavnog obrasca Agencije (mo`e se preuzeti u prostorijama Odjeljenja Agencije za Kanton Sarajevo i Bosanskopodrinjski kanton, ulica Hamdije Kre{evljakovi}a 19/V ili na web stranici Agencije www.adsfbih.gov.ba). b) Ostali kandidati du`ni su dostaviti sljede}u dokumentaciju (original ili ovjerene kopije): 1. fakultetsku diplomu (nostrificirana diploma, ukoliko fakultet nije zavr{en u BiH ili je diploma ste~ena u nekoj od dr`ava nastaloj raspadom SFRJ nakon 6.4.1992. godine) 2. potvrdu/uvjerenje o radnom sta`u u struci nakon sticanja VSS 3. uvjerenje o polo`enom pravosudnom ispitu (za poziciju 01) 4. dokaz o dobrom poznavanju i radnom iskustvu u Windovs, NT/2000/2003 serverskim operativnim sistemima; Microsoft Exschange i Microsoft Office paketu; konceptu mre`a (LAN/WAN) i TCP/IP mre`om protokola (za poziciju 02) 5. uredno popunjen prijavni obrazac Agencije (mo`e se preuzeti u prostorijama Odjeljenja Agencije za Kanton Sarajevo i Bosanskopodrinjski kanton, ulica Hamdije Kre{evljakovi}a 19/V ili na web stranici Agencije www.adsfbih.gov.ba). Kandidati koji dostave dokaz o polo`enom stru~nom upravnom ispitu, javnom ispitu za dr`avne slu`benike u institucijama Bosne i Hercegovine ili pravosudnom ispitu izuzimaju se od polaganja ispita op}eg znanja. Napomena: U slu~aju da Agencija ne raspola`e podacima koji se odnose na pojedine uslove konkursa, kandidati koji imaju status dr`avnog slu`benika }e biti du`ni potrebne dokaze o ispunjavanju uslova konkursa dostaviti Agenciji u roku od 5 dana od dana prijema obavijesti Agencije kojom se tra`i dostavljanje dokaza. O datumu, vremenu i mjestu polaganja ispita op}eg znanja i stru~nog ispita kandidati koji ispunjavaju uslove konkursa bit }e obavije{teni putem web stranice Agencije za dr`avnu slu`bu Federacije BiH, www.adsfbih.gov.ba. Izabrani kandidat je du`an u roku od 8 dana od dana prijema obavje{tenja o rezultatima konkursa dostaviti Agenciji sve dokaze o ispunjavanju op}ih i posebnih uslova konkursa. Prijavu na konkurs, odnosno sve tra`ene dokumente treba dostaviti u roku od 15 dana od objave javnog konkursa u «Slu`benim novinama FBiH», putem po{te, preporu~eno na adresu: Agencija za dr`avnu slu`bu Federacije BiH Odjeljenje Agencije za Kanton Sarajevo i Bosanskopodrinjski kanton, ul. Hamdije Kre{evljakovi}a br. 19/V 71000 Sarajevo sa naznakom: „Javni konkurs za popunu radnih mjesta dr`avnih slu`benika u Kantonalnom sudu u Sarajevu“ Nepotpune, neuredne i neblagovremene prijave ne}e se razmatrati. DIREKTOR Sead Maslo, dipl. iur.

16

BIZNIS I EKONOMIJA
Gra|evinskekompanije~laniceUdru`enjaposlodavacaFederacije BiHformirale su Grupacijuposlodavaca iz oblastigra|evinarstva i gra|evinskogmaterijala, s ciljemza{tite i promoviranja prava i interesa svojih ~lanova, te su izabrale rukovodstvo.

subota, 4. juni 2011. godine

OSLOBO\ENJE

Sindikalna {kola u Poto~arima
Sindikalna {kola Samostalnog sindikata PPDIVUTBiH bit }e otvorena u Poto~arima kod Srebrenice danas. Otvaranjem tog objekta na konkretan na~in }emo obnoviti rad na{e sindikalne {kole, a to }e biti i doprinos ja~anju sindikalizma u BiH, {to se ujedno i poklapa s na{im sindikalnim godi{njicama 106 godina sindikalizma u djelatnostima PPDIVUT-a, 21 godinom od osnivanja PPDIVUT-a i 16 godina od prijema PPDIVUT-a u me|unarodne sindikalne asocijacije, saop}eno je iz tog sindikata. Pored kadrova PPDIVUTBiH, sve~anosti }e prisustvovati predstavnici drugih sindikata iz oba bh. entiteta, kao i predstavnici lokalne zajednice te delegacije sindikata iz regiona i delegacija Euroazijske federacije sindikata.

Grupacija poslodavaca iz gra|evinarstva

Formirati
Federacije BiH
Neophodno je da se kompanije bolje organiziraju, ali im treba pomo}

ministarstvo

Bolji ambijent
Za predsjednika Skup{tine Grupacije izabran je Nedim ^ehaji}, koji je rekao da osnivanje Grupacije ima za cilj artikulaciju veoma bitne privredne grane, bez kojeg nema daljeg prosperiteta ni razvoja dr`ave BiH. - Neophodno je da se kompanije iz oblasti gra|evinarstva bolje organiziraju, ali sve to ne mo`emo bez pomo}i dr`avnih institucija. Nadalje, neophodno je {to prije formirati ministarstvo za gra|evinarstvo Federacije BiH, posredstvom kojeg }e Grupacija mo}i artikuliratisvojeinterese, kao {to su dono{enje zakona i dobijanje poslova na doma}emtr`i{tu, kazao je za Oslobo|enje ^ehaji}. On je dodao da nepostojanjem ministarstva struka nema ni de`urnog krivca kada stvari krenu lo{e, ali {to je jo{ zna~ajnije, nema nikoga ko bi im mogao pomo}i da gra|evinarstvo do|e na bolju poziciju, jer je ipak rije~ o grani koja je motor razvoja svake dr`ave i pokreta~ svakog dru{tva.

CENTRALNA BANKA BOSNE I HERCEGOVINE
Kursna - te~ajna lista - broj 106 - 3. 6. 2011. godine.
Kursevi u konvertibilnim markama /BAM/
Zemlja [ifra valute Oznaka valute Jedinica valute Kupovni za devize i efek.valutu Srednji za devize Prodajni za devize

EMU Australija Kanada Hrvatska Ceska R Danska Maðarska Japan Litvanija Norveska Svedska Svicarska Turska V.Britanija SAD Rusija Srbija

978 036 124 191 203 208 348 392 440 578 752 756 949 826 840 643 941

EUR AUD CAD HRK CZK DKK HUF JPY LTL NOK SEK CHF TRY GBP USD RUB RSD

1 1 1 100 1 1 100 100 1 1 1 1 1 1 1 1 100

1.955830 1.438428 1.380220 26.150965 0.079523 0.261685 0.733574 1.673191 0.565032 0.251423 0.217722 1.603468 0.849047 2.209570 1.349199 0.048297 2.009032

1.955830 1.442033 1.383679 26.216506 0.079722 0.262341 0.735413 1.677384 0.566448 0.252053 0.218268 1.607487 0.851175 2.215108 1.352580 0.048418 2.014067 USD BAM

1.955830 1.445638 1.387138 26.282047 0.079921 0.262997 0.737252 1.681577 0.567864 0.252683 0.218814 1.611506 0.853303 2.220646 1.355961 0.048539 2.019102 1.59978 2.171636

Obezbijediti vi{e poslova na doma}em tr`i{tu

- Ako uspijemo stvoriti bolji ambijent, to }e zna~iti da }e biti pobolj{an standard radnika u gra|evinarstvu, a animirat}emo mlade ljude da idu u ovu bran{u, da se {koluju i grade svoju budu}nost, istakao je ^ehaji}.

Kontrola kvaliteta
Prema njegovim rije~ima, mnogo je nesuglasica u ovoj oblasti, koje treba jednu po jednu rje{avati, a na prvom mjestu je Zakon o javnim nabavka-

SDR (Special Drawing Rights) na dan 01. 06. 2011 = SDR (Special Drawing Rights) na dan 01. 06. 2011 =

ma, koji uop}e ne ide naruku gra|evinarima. ^lan Upravnog odbora Grupacije Ladislav Bevanda naglasio je da haos vlada u oblasti kontrole kvaliteta gra|evinskih proizvoda, odnosno da nijeproveden Zakon o gra|evinskim proizvodima Federacije BiH. Premanjegovimrije~ima, u BiH ne postoji certifikacijsko tijelo koje bi reguliraloizdavanjeakreditacijainstitucijamakoje se bave kontrolom kvaliteta. A. Pe.

subota, 4. juni 2011. godine

OSLOBO\ENJE
1.785,67
BIFX

BIZNIS/BERZE
1.785,67
SASX-10

17
1.130,76
ERS10

1.046,14

SASX-30

1.098,53

BIRS

2.137,16

FIRS

Sarajevo: DTS Investiciona biblioteka

SASE: Za dionice Europe 726.570,00 KM
Tokom ju~era{njeg trgovanja na Sarajevskoj berzi - burzi ostvaren je ukupan promet od 910.429,39 KM. Pro met na ko ta ci ji izno sio je 157.741,79 KM. Na kotaciji kompanija trgovalo se u iznosu od 3.972,00 KM, promet je ostvaren dionicama Bosnalijeka d.d. Sarajevo. Kurs ovog emitenta je iznosio 13,24 KM. Promet na ko ta ci ji fon do va izno sio je 123.654,42 KM. Najve}i je ostvaren dionicama ZIF Fortuna fond d.d. Biha} u iznosu od 106.108,10 KM. Kurs ovog fonda iznosio je 4,25 KM. Na vanberzanskom tr`i{tu prijavljen je paket dionica emitenta Europa d.d. Sarajevo, u okviru jedne transakcije prometovane su 32.292 dionice u vrijednosti od 726.570,00 KM.

Brzi transfer najboljih praksi

Foto: D. TORCHE

ZA MUDRIJE
finansijske odluke
Najesen }e BiH biti doma}in globalnog finansijskog okupljanja IFTA 2011.
Dru{tvo za tr`i{ne studije ju~er je u Sarajevu otvorilo prvu DTS Investicionu biblioteku, koja omogu}ava gra|anima i finansijskoj industriji usavr{avanje prema najboljim praksama razvijenih tr`i{ta. u dodiru s vrijednosnim papirima. Prvi put u BiH lokalno je dostupna priprema globalnih standarda investicionog osposobljavanja Chartered International Investment Analyst i Certified Financial Technician. U smislu pristupa znanju i osnovnim praksama, gra|ani i profesionalni u~esnici tr`i{ta u Sarajevu sada imaju identi~ne prilike onima koje ima New York, Tokio ili Zurich.

Sarajevska berza/burza Kursna lista za 3. juni/lipanj 2011.
Dioni~ko dru{tvo Zvani~ni Promj. slu`beni kursa kurs (KM) (%) Max. cijena Min. cijena Koli~ina (dionice) Vrijednost (KM) Broj transakcija

KOTACIJA KOMPANIJA BOSNALIJEK D.D. SARAJEVO KOTACIJA FONDOVA ZIF BIG INVESTICIONA GRUPA DD SARAJEVO ZIF FORTUNA FOND DD BIHAC KOTACIJA OBVEZNICA FBiH FBIH STARA DEVIZNA sTEDNJA SERIJA M FBIH STARA DEVIZNA sTEDNJA SERIJA N FBIH STARA DEVIZNA sTEDNJA SERIJA O FBIH STARA DEVIZNA sTEDNJA SERIJA P PRIMARNO SLOBODNO TR@I[TE BH TELECOM D.D. SARAJEVO ENERGOPETROL DD SARAJEVO FABRIKA DUHANA SARAJEVO DD SARAJEVO 20,06 15,00 70,82 -6,47 0,00 0,85 20,50 15,00 71,99 20,00 15,00 70,04 1.250 34 5 25.253,50 510,00 354,10 7 1 2 91,68 82,06 73,98 70,00 1,51 0,14 0,99 0,00 91,91 82,50 74,00 70,00 91,00 82,00 73,51 70,00 10.500 14.078 9.787 2.475 9.612,33 11.550,62 7.219,92 1.732,50 5 6 3 1 5,86 4,25 -1,87 8,96 6,00 4,25 5,73 2.995 3,90 25.000 17.546,32 106.108,10 6 3 13,24 -0,45 13,30 13,21 300 3.972,00 2

Transfer prakse
- BiH daleko zaostaje u finansijskoj ra zvi je nos ti iza evrop skih pro sje ka. Jedan od na~ina da se to promijeni je da se napravi brzi transfer najboljih praksi i prilago|avanja, {to je i misija DTS-a, izjavio je predsjednik DTS-a Irfan Polimac. Biblioteka daje mogu}nost investicionog osposobljavanja svima koji `ele praviti mudrije finansijske odluke i izbje}i zaostalost. Gra|ani tako mogu bolje razumjeti kako mogu investirati, za{tititi svoj kapital... Cilj DTS-a je da korisnicima biblioteke omogu}i pristup svim relevantnim dokumentima iz {iroke oblasti finansijskih tr`i{ta te da dobiju odgovore na naj~e{}a pitanja koja se javljaju

Dvije i pol milijarde
Najesen }e BiH biti doma}in globalnog finansijskog okupljanja IFTA 2011. te da je vrijednost portfolija gostiju koji su do sada potvrdili prisustvo vi{e 2,5 hiljada milijardi dolara. To je prvi doga|aj ove vrste u {irem regionu. - Ta konferencija je prilika i za Grad Sarajevo da se predstavi kao ozbiljan partner na podru~ju finansijskih tr`i{ta, kazao je zamjenik gradona~elnika Sarajeva Miroslav @ivanovi}, koji je otvorio DTS Investicionu biblioteku.

Banjalu~ka berza Kursna lista za 4. juni 2011.
Dioni~ko dru{tvo Srednji kurs (KM) Promj. kursa (%) Max. cijena Min. cijena Koli~ina (dionice) Vrijednost (KM)

BERZANSKA KOTACIJA - KOTACIJA Birac a.d Zvornik ZTC Banja Vrucica a.d. Teslic Hemijska industrija destilacija a.d. Teslic Hidroelektrane na Trebisnjici a.d. Trebinje RiTE Ugljevik a.d. Ugljevik Telekom Srpske a.d. Banja Luka Zeljeznice RS a.d. Doboj BERZANSKA KOTACIJA - KOTACIJA PIF-ova ZIF Balkan investment fond a.d. Banja Luka ZIF Bors invest fond a.d. Banja Luka ZIF Invest nova fond a.d. Bijeljina ZIF Jahorina Koin a.d. Pale ZIF Kristal invest fond a.d. Banja Luka ZIF VB fond a.d. Banja Luka ZIF Zepter fond a.d. Banja Luka 4,25 4,4 0,065 4,01 7,4 3,7(A) 6,25 -1,62 0 -1,52 0 -2,76 -2,63 -0,64 4,25 4,4 0,065 4,01 7,41 3,7 6,25 4,25 4,4 0,065 4,01 7,4 3,7 6,21 100 92 9.453 86 127 20 985 425,00 404,80 614,45 344,86 940,34 74,00 6.151,91 0,058 0,701 0,48 0,65 0,35 1,75 0,036 -1,69 -0,14 0 -1,52 9,38 -1,69 0 0,058 0,701 0,48 0,65 0,35 1,76 0,036 0,058 0,701 0,48 0,65 0,349 1,75 0,036 3.094 414 9.420 9.758 12.500 20.831 10.000 179,45 290,21 4.521,60 6.342,70 4.373,00 36.455,41 360,00

Saglasnost za VE Mesihovina
Za po~etak realizacije projekta gradnje vjetroelektrane Mesihovina u op}ini Tomislav-Grad, vrijednog 78 miliona eura, ne postoje administrativne prepreke, jer je Javno preduze}e Elektroprivreda HZ-HB iz Mostara pribavilo sve potrebne saglasnosti, potvr|eno je iz ovog preduze}a, koje je investitor. Prema informaciji iz Uprave EPHZ-HB, zavr{en je program istra`nih radova za glavni projekt VE Mesihovina. U toku je tender za izbor izvo|a~a programa istra`nih radova, koji je, u skladu s ugovorom, pripremio odabrani inostrani konsultant, u saradnji sa stru~njacima investitora.

SLOBODNO BERZANSKO TR@I[TE - TR@I[TE AKCIJA Bentonit a.d. Sipovo 0,7(A) Komunalac a.d. Bijeljina 0,7 Malpreh a.d. Banja Luka 0,3(A) Posavina a.d. Srbac 0,35 Atlantik BB d.o.o. Banja Luka - javna ponuda obveznica100 Republika Srpska - stara devizna stednja 3 83,09(A) Republika Srpska - izmirenje ratne stete 1 39 Republika Srpska - izmirenje ratne stete 2 37 Republika Srpska - izmirenje ratne stete 3 37,41 Republika Srpska - izmirenje ratne stete 4 36,78 -5,15 0 0 0 0 -2,25 0 -2,12 -0,95 -0,57 0,7 0,7 0,3 0,35 100 83,1 39 37 38 36,99 0,7 4.332 0,7 5.895 0,3 308 0,35 883 100 13.900 83 5.367 39 38.550 37 10.722 37,1 109.900 36,74 36.800 3.032,40 4.126,50 92,40 309,05 1.390.000,00 4.013,48 15.034,50 3.967,14 41.113,25 13.534,82

VE Mesihovina }e imati 22 vjetroturbine, godi{nje }e proizvoditi od 128 do 146 gigavat-sati elektri~ne energije, a prvi kilovati o~ekuju se 2013. godine.

NAFTA

PLIN

ZLATO

SREBRO

ALUMINIJ

P[ENICA

KUKURUZ

114,19

$ 1,17 %

4,74

$ 0,94 %

1.527,60

$ 0,33 %

35,35

$ 2,34 %

2,671

$ 0,46 %

775,00

$ 0,68 %

764,50

$ 0,26 %

18 SARAJEVSKA HRONIKA
Odoba{ina ulica

subota, 4. juni 2011. godine

OSLOBO\ENJE

Sredstva za deset projekata za{tite okoli{a

Poskidajmo
zastave sramote
Uz obilje`avanje Svjetskog dana za{tite okoli{a, novac uru~en za rad sa {kolama, ure|enje vodotoka, dvori{ta, proizvodnju organske hrane...

Potporni zid
sprije~i}e klizanje tla
U prvoj fazi izgradnje potpornog zida u Odoba{inoj ulici kod broja 6, radnici GP Put su, prema projektu Zavoda za saobra}aj Gra|evinskog fakulteta u Sarajevu, du` temelja stambene zgrade ugradili sedam armiranobetonskih mikro{ipova, dubine do 12 metara, ~ime }e se sprije~iti klizanje tla i objekta. Napravili su i betonske stepenice koje povezuju ulicu sa ovom zgradom. Zbog stabilnosti terena, postepeno se uklanja stari i gradi novi armiranobetonski zid. Od planiranih osam kampada zida, pojedina~ne du`ine od 3,1 metar i visine od tri metra, dosad je zavr{ena izgradnja tri (deset metara zida). Du` njega radnici postavljaju drena`ne cijevi koje }e biti spojene na ki{nu kanalizaciju. Po zavr{etku izgradnje, GP Put ima obavezu da izgradi trotoar {irine 1,6 metara, te pje{a~ku stazu du` objekta i postavi 38 metara za{titne ograde. Realizaciju projekta izgradnje zida u Odoba{inoj finansira Op}ina Centar sa 83.000 KM. Za nadzor je zadu`en Energoinvest.

Upozorenje stanovni{tvu

Po~elo deminiranje Rakovice
Radovi na projektu deminiranja ID 13042 Vela 1, u mjesnoj zajednici Rakovica, po~eli su 1. juna. Deminiranje }e zajedni~ki finansirati Op}ina Ilid`a i Evropska unija sa 150.000 KM. Kako je planirano, obavit }e se ~i{}enje od neeksplodiranih minsko-eksplozivnih sredstava na povr{ini od 93.052 kvadratna metra. Izvo|a~ radova je U.E.M. Sarajevo. Iz Slu`be civilne za{tite Op}ine Ilid`a mole stanovnike Rakovice da se u narednom periodu ne kre}u u zoni deminiranja iz bezbjednosnih razloga.

Ure|enje korita Jo{ani~kog

Ministar prostornog ure|enja i za{tite okoli{a KS-a Abid Jusi} potpisao je ju~er sporazume sa deset predstavnika ekolo{kih udru`enja, ~iji su projekti putem javnog poziva dobili finansijsku podr{ku za ovu godinu. - Ovdje smo iz dva razloga. Prvi je skretanje pa`nje na 5. juni, Svjetski dan za{tite okoli{a, kada razli~itim aktivnostima nastojimo podi}i svijest gra|ana o o~uvanju prirode, a drugi povod su ugovori, gdje je od pristiglih 28, njih deset ispunilo uslove poziva, istakao je ministar Jusi}, te dodao kako }e resorno ministarstvo nastojati podi}i iznos namijenjen projektima nevladinog sektora u narednim godinama. U 2011. za deset projekata izdvojeno je ukupno 43.950 maraka, a me|u njima su “Upo znaj mo ri jet ke i ugro`ene gljive Kantona Sarajevo“ uz {alu ministra da tu , tre ba bi ti opre zan, za tim “Poskidajmo zastave sramote“ koji se odnosi na uklanja, nje plasti~nih kesa iz vodotoka, “Ja~anje odgovornosti i svijesti u~enika za racionalnu potro{nju i kvalitet pitke vode u osnovnim {kolama Novog Grada“, “Otpad u KS-u problemi i rje{enja“ “Lokalna ,

Za deset ugovora izdvojeno 43.950 KM

Uklanjanje kesa iz korita rijeka

akcija za redukciju otpada“ (podru~je pejza`a Bijambare), “Unapre|enje sektora ljekovitog bilja, p~elarstva i gastro-kulture“, “Obilje`avanje 40 godina Odluke o za{titi

zraka od zaga|ivanja u Sarajevu“, “Oni bojama signaliziraju 4” akcija ~i{}enja rijeke , @eljeznice, te edukacija u organizaciji Pokreta gorana.
J. M.

POTOKA
U toku svojih redovnih aktivnosti, pripadnici radnog voda Slu`be civilne za{tite Op}ine Vogo{}a po~eli su ~i{}enje i ure|enje korita Jo{ani~kog potoka. Radi se o dionici od 300 metara u centralnom dijelu op}ine Vogo{}a, odnosno od Doma penzionera do Srednjo{kolskog centra. Ukoliko dozvole vremenski uslovi, ~i{}enje i ure|enje bi trebali biti zavr{eni do kraja sedmice. S. Hu.

Poziv Sarajlijama iz Grada i UNDP-a

Akcija ~i{}enja
Vilsonovog {etali{ta
vodenim igrama, vodenom gljivom, masa`nim le`i{tima i whirpoolima. U duhu ljeta sve posjetioce, pored kupanja na bazenima sa termalnom vodom, o~ekuje zabavno-animacijski program, ali i nagrade. U okviru obilje`avanja Svjetskog dana za{tite okoli{a, pod pokroviteljstvom Grada Sarajeva i UNDP-a u BiH, sutra s po~etkom u 11 sati, odr`at }e se akcija ~i{}enja parka u Vilsonovom {etali{tu. Povodom pomenute manifestacije ju~er je odr`ana konferencija za medije na kojoj su zamjenik gradona~elnika Miroslav @ivanovi} i pomo}nik rezidentnog predstavnika UNDP-a u BiH Armin Sir}o pozvali sve Sarajlije da podr`e akciju u Vilsonovom {etali{tu. - Grad Sarajevo prati stanje za{tite `ivotne okoline iako nema nadle`nosti u ovoj oblasti, kazao je @ivanovi}. @ivanovi} je kazao da imamo niz zakona i podzakona koji reguli{u ovu oblast, ali da su oni doneseni na entitetskim nivoima, te da imamo problema sa njihovom implementacijom. Sir}o je istakao da je, osim obilje`avanja Svjetskog dana za{tite okoli{a, cilj kreirati kriti~nu masu osvije{tenih ljudi koji shvataju zna~aj ekologije.

U funkciji vanjski bazeni Rivijere
Termalna rivijera Ilid`a za danas je najavila otvorenje vanjskih bazena, pa }e takoposjetiocima na raspolaganju biti vanjski rekreacijski bazen sa toboganom nepravilnog oblika na povr{ini od 1.781 kvadrata sa

Ure|enje zelenih povr{ina }e se organizovati {irom BiH

Isklju~enja struje
Zbog odr`avanja energetskih postrojenja danas }e od devet do 15 sati bez napajanja elektri~nom energijom ostati STS Govedovi}i, Velika aleja i Fizijatrija, saop}eno je iz Elektrodistribucije.

- Pored Sarajeva, akcija ~i{}enja parkova, {kolskih dvori{ta, trgova i izleti{ta organizovat }e se u jo{ 50 op}ina {irom BiH, naglasio je Sir}o. Sir}o je kazao da se od 1972. obilje`ava Svjetski dan za{tite okoli{a, svake godine tematski, s tim da je tema ovogodi{nje proslave - UN Me|unarodna godina {uma.
S. Hu.

subota, 4. juni 2011. godine

OSLOBO\ENJE

SARAJEVSKA HRONIKA 19
DE@URNI TELEFON

Restauracija prve bolnice u Sarajevu i BiH

Prezentacija Hastahane
na Bjela{nici
Planiran punkt Hitne pomo}i i Muzej zdravstva BiH • Veliki interes iskazali ambasadori Turske, Austrije i ^e{ke
Projekt restauracije prve zvani~ne bolnice u Sarajevu i BiH - Hastahane, u Ulici Halilba{i}a 26 na Kova~ima, gdje bi bio smje{ten manjih punkt Hitne pomo}i za stanovnike starog dijela grada, koji je pokrenulo Udru`enje Hastahana, ovog mjeseca bi}e predstavljen u Sarajevu. Dr. Fahrudin Kulenovi}, predsjednik Ljekarske komore Kantona i ~lan Odbora za restauraciju Hastahane, ka`e kako se odobrenjem Ministarstva pravde FBiH, Udru`enje Hastahana i zvani~no registrovalo, tako da plemenita ideja o obnovi prve bolnice ~eka svoju realizaciju. “Nakon registracije udru`enja, otvoren je i `irora~un, gdje se nalazi manji iznos donatorskih sredstava koja smo obezbijedili prije dvije godine. Veliko je interesovanje i am ba sa do ra, ali i gra|ana Sarajeva za realizaciju ove plemenite ideje i restauracije prve bolnice u Sarajevu. Kako bi po~eli projekt obno ve Has ta ha ne, upri li~i}emo pre zen ta ci ju za ambasadore u na{oj zemlji, prije svih Turske, Austrije i ^e{ke, a planiramo da to bude ovog mjeseca u ekoselu na Bjela{nici“, ka`e dr. Kulenovi}, te obja{njava kako je Turska izgradila prvu bolnicu u Sarajevu, u kojoj su po tom ra di li lje ka ri iz Austrije. Da je ideja o restauraciji Hastahane za`ivjela, govori i ~injenica da upravo ovih dana ~lan
Nekada{nja Hastahana

276-982

VA@NIJI TELEFONI

Dr. Kulenovi}: Priprema dokumentacije u ^e{koj

Odbora za restauraciju Valerijan @ujo boravi u ^e{koj, gdje, kako je kazao dr. Kulenovi},

priprema fotodokumentaciju o dr. Bajeru koji je 26 godina slu`io u ovoj bolnici. U sklopu Hastahane planirano je da uz otvorenje punkta Hitne pomo}i za stanovnike Starog Grada bude smje{ten i Muzej zdravstva BiH, a je dna od mo gu}nos ti je i smje{taj prostorija Ljekarske ko mo re KS-a. Has ta ha na, prva bolnica u Sarajevu, otvorena je 16. oktobra 1866, na dana{njoj adresi Halilba{i}a 26. Odbor za njenu restauraciju ~ini sedam ~lanova, predsjednik je dr. Alija Mulaomerovi}, predsjednik Skup{tine je dr. Faruk Dalagija, a me|u ~lanovima su i Fahrudin Kulenovi}, Valerijan @ujo, Braco Babi}...
Mr. BABI]

Juniorska matemati~ka olimpijada

Najbolji putuju na Kipar
U O[ “Skender Kulenovi}“ odr`ana je IX juniorska matemati~ka olimpijada BiH. Organizator takmi~enja bilo je Udru`enje matemati~ara BiH. U~esnici takmi~enja postigli su solidne rezultate, a najuspje{niji je bio Abdulah Ja{arevi}, u~enik Sarajevo koled`a. Drugo mjesto osvojio je Petar Samard`i}, u~enik O[ “Risto Prorokovi}“ iz Nevesinja, a tre}e mjesto Rijad Muminovi}, u~enik sarajevske Druge gimnazije. Uz ova tri prvoplasirana takmi~ara, BiH }e na predstoje}oj Juniorskoj balkanskoj matemati~koj olimpijadi na Kipru predstavljati i: \or|e Joji} (O[ “Veselin Masle{a“ - Fo~a), Ibrahim Mustafi} (O[ \ulistan – Lje{evo - Ilija{), Kemal Mustafi} (O[ ^engi}-Vila I), a svi oni dijele IV mjesto. Profesori Vidan Govedarica, Mom~ilo Vujovi} i Vedad Leti} smatraju da }e ova

MUP 122, 206-666, 207-777 Vatrogasci 123, 664-115 Hitna pomo} 124, 611-111 NARKO NE 223-333 Pomo} ovisnicima 062/127-751 Porodi~no savjetovali{te 209-112 Nasilje u porodici 222- 000 033/ 223-366, 1209 Klini~ki centar 297-000 Op}a bolnica 285-100 Bolnica Podhrastovi 297-281 Veterinarska stanica 767-025 Prijava tel. kvarova 1272 Telefonski brojevi 1182 Elektrodistribucija 080 02 01 33 Vodovod 210-707, 220-435 Kanalizacija 203-059,668-259 Toplane 650-979, 650-956 Sarajevostan 276-690 KJKP Rad 658-038 Eko telefon 660-000 Ta~no vrijeme 125 [tab CZ KS 472-636, 443-720 Operativni centar Civilne za{tite 121 Prijava kvarova na javnoj rasvjeti 713-100 Dimnja~ar 616-105 Sarajevogas 272-980, 272-981 Gras 293-333 Velepekara 648-505 Bakije 533-763 Pokop 551-370 Pogrebno dru{tvo Jedileri 712-800 Komunalna inspekcija 770-136 Tr`na inspekcija 770-100 Uprava za inspekcijske poslove KS 033/770 100 (od 8 do 16 sati) 061/252 252 (od 14 do 22 sata) Autobuska stanica 213-100 @eljezni~ka stanica 655-330 Aerodrom Sarajevo 289-100 Izgubljeni prtljag 289-105 Turisti~ki centar 220-724 BIHAMK, pomo} na cesti 1282 Informacije o stanju na putevima 1282 BH Telecom-podr{ka korisnicima 1444 Me|unarodni telefonski brojevi 1183 CENTROTRANS - Pozivni centar 090 292 100

DE@URNE APOTEKE
BA[^AR[IJA MARINDVOR NOVO SARAJEVO ^ENGI]-VILA ILID@A DOBRINJA ILIJA[ HAD@I]I VOGO[]A INFORMACIJE O LIJEKOVIMA 272-300 714-280 713-831 721-620 762-180 766-380 428-810 428-220 424-250 223-399

PORODILI[TA
ekipa dostojno predstaviti BiH na predstoje}oj Balkanijadi. O[ “Skender Kulenovi}“ bila je veoma uspje{an doma}in. Uz nju, pomo} u realizaciji ove, veoma zna~ajne manifestacije, pru`ili su i O[ “Musa ]azim ]ati}“ Damir Had`i}, , na~elnik Op}ine Novi Grad, i firma MIMS Group Sarajevo.

8 4

DJEVOJ^ICA DJE^AKA
9.30, Travnik svaki dan u 7.30, 9.15, 10, 13, 13.30, 14, 15.30, 17.30, 19 i 22 sata, Velika Kladu{a svaki dan osim subotom i nedjeljom u 15.30, Visoko svaki dan osim nedjelje i pra znika u 5.45, 7, 10.30, 10.45, 12, 12.45, 14.30, 16, 18 i 20 sati, Visoko svaki dan osim subote u 8.15, 8.45, 13.45, 15.15 i 16.30 sati, Kakanj svaki dan osim nedjelje i pra znika u 5.45, 7, 10.30, 12, 14.30, 16, 18 i 20 sati, Kakanj svaki dan osim subote, nedjelje i pra znika u 13.45 i 16.30 sati, Zenica svaki dan u 21 sat via Visoko i Kakanj, Zenica ponedjeljkom, utorkom, srijedom, ~etvrtkom i petkom u 7.30, 9.30, 11.30, 13.30, 15.30, 17.30 i 19.30 sati autoputem, Zenica svaki dan osim subotom, nedjeljom i pra znikom u 5.30 sati, Zenica svakim danom u 6.30, 8.30, 10.30, 12.30, 14.30, 16.30 i 18.30 sati.

VOZOVI
Polasci iz Sarajeva:
Zagreb 10.42 i 21.27, Budimpe{ta 6.55, Beograd 11.35, Plo~e 7.05 i 18.18, Zenica 4.36, 7.12, 11.52 i 19.30, Konjic 7.15, 15.40 i 19.10, Kakanj 15.37. Biha} 13.53 (u okviru ove linije; Zenica 15.13, Doboj 17.00, Banja Luka 18.57, Novi Grad 20.30)

AVIONI Polasci:
Beograd 6.30, Zagreb 6.30 i 16.15, Cirih 7.30, Be~ 7.35 i 14.55, [tokholm/Geteborg 10, Fran kfurt 10.30, Min hen 12.55, Budimpe{ta 14.50, Keln 16.55, Istanbul 19, [tokholm 20.50

Dolasci:
Istanbul 8.50, Minhen 12.15, Cirih 12.45, Be~ 14.10 i 21.35, Budimpe{ta 14.20, Za greb 15.45 i 22, Keln 16.25, [tokholm/Geteborg 17.35, Frankfurt 17.45, [tokholm 20.10, Beograd 21.55

Dolasci u Sarajevo iz:
Zagreb 6.39 i 18.05, Budimpe{ta 21.16, Beograd 17.35, Plo~e 10.22 i 20.59, Zenica 6.28, 9.23, 13.19 i 20.58, Konjic 6.40, 12.50 i 18.52, Kakanj 18.45.Biha} 07.28 (u okviru ove linije; Zenica 05.50, Doboj 04.15, Banja Luka 02.18, Novi Grad 00.40)

AUTOBUSI
Antwerpen, Bruxselles, Liege, Roterdam, Amsterdam, Breda i Mastriht utorkom i subotom u 8 sati, Den Hag utor-

kom u 8 sati, Utrecht subotom u 8 sati, Pariz petkom u 9 sati, Berlin ~et vrtkom u 8 i subotom u 17 sati, Dor tmund, Essen i Dusseldorf ponedjeljkom, utorkom, srijedom, ~et vrtkom, subotom i nedjeljom u 8 sati, Frankfurt, Karlsruhe i Stut tgart svaki dan u 8 sati, Hamburg, Hanover i Kassel subotom u 17 sati, Ingolstadt i Nurnberg ~et vrtkom u 8 i subotom u 17 sati, Be~ i Graz svaki dan u 8 sati, Beograd svaki dan u 6 sati, Ljubljana utorkom, ~et vrtkom i nedjeljom u 20.40 sati, Dubrovnik svaki dan u 7.15 sati, Pula i Rijeka petkom i nedjeljom u 6 sati, Split svaki dan u 10, 14.30 i 21 sat, Zagreb svakim danom u 6.30, 12.30 i 22 sata, Herceg Novi petkom u 11 sati, Br~ko svakim danom u 6.30, 14 i 15.35 sati, Banja Luka svaki dan u 9.15, 14.30 i 15.30 sati, Bijeljina svaki dan u 5 i 15 sati, Bo-

sanski Brod svaki dan u 12.15 sati, Bosanska Dubica svaki dan u 14.30 sati, Hrenovica svaki dan u 6.30, kao i svaki dan osim nedjelje u 16.30 sati, Pale svaki dan u 6.30, 8, 10, 14 i 15 sati i svaki dan osim nedjelje u 6.30 sati, Zvornik svaki dan u 15.30 sati, Srebrenica svaki dan u 7.10 sati, Biha} svaki dan u 7.30, 13.30 i 22 sata, Bugojno svaki dan u 10, 14 i 19 sati, Gora`de svaki dan u 8, Grada~ac svaki dan u 8.30 i 17 sati, Novi Travnik svaki dan u 13 sati, Ora{je svaki dan u 6.30 sati (preko Tuzle), Olovo svaki dan u 5, 6.30, 7.10, 8.30, 9.30, 10.30, 11.30, 12.30, 13.30, 14, 15, 15.30, 15.35, 16, 17, 18 i 20 sati, Sanski Most svaki dan u 15.30 sati, Te{anj svaki dan u 7 i 13.15 sati, Tuzla svaki dan u 5, 6.30, 8.30, 10.30, 11.30, 12.30, 13.30, 14, 15, 15.35, 16, 17 i 18 sati, Tuzla radnim danima u

20

KULTURA

subota, 4. juni 2011. godine

OSLOBO\ENJE

Godi{njak 2010. BZK Preporod

Horizont trajanja
Ju~era{nje predstavljanje ~asopisa Godi{njak 2010. Bo{nja~ke zajednice kulture Preporod, ujedno je bilo obilje`avanje jubileja – 10. godi{njice njegova izlaska. Za tu godi{njicu, predsjednik Dru{tva prof. dr. Senadin Lavi} kazat }e da je ponosan, odnosno da je ponosan na tu pluralisti~ku scenu. Osam brojeva Godi{njaka radio je prof. dr. [a}ir Filandra, prethodni predsjednik BZK Preporod, koji je istaknuo da se radi o ~asopisu jedne institucije, a kada ga je pokretao, prvi pomo}nik mu je bio rehmetli D`afer Obradovi}, kojemu treba odati priznanje. malu zamjerku da ima vi{ka filozofskog i...) kazao je da mu se one svi|aju, te da ih nastoji ukomponirati u ovu djelatnost. Tako|er, govorio je i o te{ko}ama s kojima se susre}u. Doc. dr. Sanjin Kodri}, postavljaju}i pitanje kako predstaviti almanah, odnosno temeljnu periodi~nu, godi{nju publikaciju jedne nacionalne kulturne zajednice u kojoj se nalazi, na preko 550 stranica, tekstovi vi{e od 50 autor(ic)a iz razli~itih oblasti znanja ili sfera `ivota (politike i dru{tva, knji`evnosti, historije i kulturne historije, pri je vo di... kao i naj no vi ji

Uz po~etak 30. pozori{nih/kazali{nih

Nezaboravna festivalska dru`enja

Na ispitu vri
Pod i danas aktuelnim naslovom “Na ispitu vrijednosti“ Oslobo|enje je najavilo odr`avanje Prvih pozori{nih igara Bosne i Hercegovine u Jajcu
S promocije Godi{njaka u Bo{nja~kom institutu
Foto: S. GUBELI]

Kao za~etnik Godi{njaka, prof. dr. Filandra }e kazati da je zadovoljan, ali da se treba imati horizont dugog trajanja i „kada to trasirate na pola stolje}a, stolje}e to onda ima smisla“ jer po njemu 10 , godina „to ne mora zna~iti ni{ta, ali kad je to 50 godina, to je duhovna historija jednog naroda...“. Prof. dr. Esad Zgodi}, glavni urednik Godi{njaka, citiraju}i iz Uvodnika rije~i prof. dr. Lavi}a („Odbacujemo sve vrste razdora, oholost feudalne bajke...“ str. 9, uz ,

knji`evni tekstovi savremenika etc), izme|u ostalog, kazat }e da je va`no vrijeme koje predstavlja najnoviji Godi{njak BZK Preporod, ali je istovremeno va`no i pitanje kakvima se to predstavljamo sebi samima danas i onima sutra, u budu}nosti. Kako se i Kodri} pozivao na neke rije~i iz Uvodnika dr. Senadina Lavi}a, to je isto u~inio i doc. dr. Vahidin Preljevi}, kazav{i da je koncept ~asopisa - otvorenost.
An. [IMI]

Fedra u ^e{koj

Uvo dnik pod na slo vom “Na ispitu vrijednosti“ tog davnog 20. juna 1971. godine napisao je cijenjeni pozori{ni kriti~ar, dugogodi{nji urednik i saradnik na{eg lista Luka Pavlovi}, vjeruju}i da }e “Prve pozori{ne igre bosanskohercegova~kih profesionalnih pozori{nih kolektiva biti ~vrsti kamen-temeljac jedne nove manifestacije koja ima razlo`nu namjeru da bilansira jednogodi{nje domete pozori{ta u na{oj republici, i da tako u izvjesnom smislu bude indikator stremljenja u pozori{nom `ivotu, i {ire - pravaca razvoja umjetnosti i kulture u cjelini“ .

koji se mijenjao - od onog prvo bi tnog na gla {a va nja ~injenice da su Igre za~ete u gradu-simbolu u kojem je odr`ano istorijsko zasjedanje presudno od zna~aja za narode na{e republike, i kada je izme|u ratnih zati{ja pru`ao gostoprimstvo partizanskom pozori{tu (na Prvim igrama odr`an je simpozij “Pozori{te i revolucija“), preko vremena kada su iz CK SKJ upu}ivani telegrami s izrazima uvjerenja da }e “Igre davati doprinos njegovanju progresivne misli bratstva i jedinstva na{ih naroda i pravih umjetni~kih vrijednosti“, preko

je pozori{te! Mo`da njegov najkompleksniji i najhirovitiji dio. Bez gledalaca pozori{te ne postoji, i kada se god govori o krizi pozori{ta, uvijek se misli na krizu publike. I obrnuto.”

Publika - to je pozori{te
Ovdje te krize nije bilo, ovdje je uistinu nestajalo rampe izme|u glu ma ca (kad ka`emo glumaca, mislimo na sve teatarske ljude) i gledalaca. Bilo je to ne{to toliko posebno {to ovoj smotri nisu mogla donijeti ni oduzeti ni sve nagrade ni sva zva ni~na pri zna nja. U

Tamo gdje sunce izlazi
Ansambl teatra Fedra iz Bugojna sino} je otputovao u Prag, glavni grad ^e{ke, gdje }e izvesti predstavu “Tamo gdje sunce zalazi“ u re`iji , Vahida Durakovi}a. Bugojance su na ovo gostovanje pozvali iz udru`enja Lastavica iz Praga. Predstavu }e igrati danas u 19.30 sati u teatru Casa Gelmi. Ovo je prvi put da neka od Fedrinih predstava gostuje u jednoj od zemalja Evropske unije. Ina~e, Bugojanci su se s ovom predstavom uspje{no predstavili u Travniku na manifestaciji Dani Ive Andri}a, a odu{evili su i publiku u Jastrebarskom u Hrvatskoj. Predstava “Tamo gdje sunce zalazi“ je na 37. teatarskom festivalu Fedra u Bugojnu osvojila nagradu za najbolju predstavu, nagradu za najbolju kolektivnu gluma~ku igru i specijalnu nagradu za dramski tekst, a progla{ena najboljom na festivalu u @upanji. U predstavi “Tamo gdje sunce zalazi“ igraju Nina ^izmo, Ermina Musi}, Jusuf Hozi} Caci, Suad Velagi} i Sanel Ugarak. Kostime su izradile Vedrana Marinovi} i Ilhana Bu{atli}, a za tehniku su zadu`eni Senad Imamovi} i Edin ]ati}. Mr. S.

Izbor i sentiment
Ono {to slijedi u nevelikom tekstu aktuelno je i danas, poslije punih 40 godina, a ti~e se uvjerenja da bi Igre trebalo da odgovore na mnoga pitanja koja se javljaju u svim razgovorima o teatru: kakav je njihov repertoar, kakva strujanja zahva}aju svaki pozori{ni ~in na profesionalnim scenama, ~emu su okrenuta rediteljska opredje lje nja, ka kva je glu ma~ka/kadrovska struktura u pozori{tima, kakve tehni~ke mogu}nosti scenskih realizacija... Kako povodom prvih, tako i svih ostalih, do ovih jubilarnih, 30. igara, ostajalo je otvorenim pitanje da li su pozori{ta (kao {to je to svojevremeno bilo) ili selektor (kako je to danas) odabrali p r a v e predstave, ili su pri izboru prevagnuli neki drugi motivi izvan jedino mogu}eg esteti~kog mjerila. A ono {to je bilo i ostalo nesporno, jeste jedan sentiment ljudi od i oko teatra i Igara prema gradu Jajcu. I

PRAVE PREDSTAVE Kako povodom prvih, tako i svih ostalih, do ovih jubilarnih, 30. igara, ostajalo je otvorenim pitanje da li su pozori{ta (kao {to je to svojevremeno bilo) ili selektor (kako je to danas) odabrali p r a v e predstave, ili su pri izboru prevagnuli neki drugi motivi izvan jedino mogu}eg esteti~kog mjerila
vremena isticanja zna~aja interesnih samoupravnih zajednica kulture kada je jedan ~lan `irija morao biti istaknuti “drug“ kojem je to, mogu}e bio i prvi odlazak u pozori{te... Pa do 1990. godine kada je zeni~ku predstavu “Sveti Sava“ i glumca @arka Lau{evi}a morala ~uvati policija od ratobornih “pobornika“ pozori{ta iz okoline Jajca... i vremena kada su na scenu stupile neke druge igre, {to }e uskoro postati krvave... Publika je u Jajcu zaslu`ivala godinama posebna priznanja. Potvr|uju}i rije~i dr. Josipa Le{i}a, davno kazane upravo u Jajcu: “Publika - to dru`enjima za vrijeme Igara jednako su u`ivali pored GLUMACA i Zoran (Radoslav Zoranovi}), Neda (Pozderac), ^ika Vlajko (Ubavi}), Jurislav Koreni}, spomenuti Luka Pavlovi}, Iko (Ivan Fogl), Miodrag @alica, Veljo (Velimir Stojanovi}), Miro Avram, Slavko [anti}, Tvrtko Kulenovi}, Sead Feta ha gi}, Ali ja Ha fi zo vi}, Ned`ad Ibri{imovi} (sa svojom ~uvenom jednom jedinom re~enicom - preciznom ocjenom predstave na okruglom stolu kritike), Vojo Vujanovi}, Ivan Kordi}, Senad Pra{o, Eli Finci, Dalibor Foreti}, Feliks Pa{i}, Muharem Pervi}, Puba Mateovi},

subota, 4. juni 2011. godine

OSLOBO\ENJE

KULTURA

21

igara u Jajcu

Umjetnost u Veneciji

BiH propustila priliku
Danas zvani~no otvaranje 54. venecijanskog bijenala, dok su predotvaranja za novinare i profesionalce trajala od prvog do tre}eg juna
Na 54. venecijanskom bijenalu u~estvujerekordanbrojzemalja, ~ak 88. Ove je godine iznimno jaka regionalna ekipa, a BiH je propustila priliku da se predstavi svijetu na najve}oj i najstarijoj bijenalnoj smotri suvremene umjetnosti u Italiji. Zvani~no otvaranje Bijenala zakazano je za danas, (predotvaranje za novinare i profesionalce je trajalo od prvog do tre}eg juna), a publika }e izlo`ene radove mo}i pogledati do 27. novembra.

Srbija
Realizator nastupa umjetni~kog tima iz Srbije je Muzej savremene umetnosti Vojvodine, a komesar nastupa @ivko Grozdani}. Kustosica izlo`be je Sanja Koji} - Mladenov. Srbiju predstavlja Dragoljub Ra{a Todosijevi} sa projektom “Svetlost i tama simbola“, koji se sastoji od tri me|usobno zavisna dijela, koji su koncipirani kroz instalacije, dnevnik i historiju. Imaju}i u vidu slo`enost ~itavog projekta i sam Todosijevi} ka`e: - To je kao da ulazite u sobu Ra{e Todosijevi}a.

jednosti
Program Igara:
Subota, 4. juni: 18 sati – Izlo`ba pozori{nih plakata Kurt&Plasto (hol Doma kulture); 19:30 sati – Ceremonija sve~anog otvaranja Festivala; 20:15 sati - Narodno pozori{te Tuzla, GOSPO\A MINISTARKA Branislava Nu{i}a u adaptaciji i re`iji Sulejmana Kupusovi}a; Nedjelja, 5. juni: 18 sati – Koncert GRUPE 4’33“ (plato katakombi); 20 sati - Narodno pozori{te Republike Srpske Banja Luka, MOJ BRAT Neboj{e Bradi}a u re`iji Milana Karad`i}a; Ponedjeljak, 6. juni: 19 sati – Izlo`ba fotografija „Jajce 1965.-1985.“ u fotografijama Bo{ka Fr`opa (sprat Doma kulture); 20 sati - Narodno pozori{te Sarajevo, HAMLET U SELU MRDU[A DONJA ILI HAMLET ZNA [TO NAROD NE ZNA Ive Bre{ana u re`iji Sulejmana Kupusovi}a; Utorak, 7. juni: 18 sati - Okrugli sto 30 godina Igara u Jajcu, Hommage Radoslavu Zoranovi}u (salon Doma kulture); 20 sati - Pozori{te mladih Sarajevo, KOKO[KA Nikolaja Koljade u re`iji Admira Glamo~aka; Srijeda, 8. juni: 13 sati – „Dje~ija ma{ta mo`e sva{ta“ – program u~enika pred{kolskog odgoja i osnovno{kolskog obrazovanja u Jajcu (plato Doma kulture); 14 sati – Pozori{te mladih Sarajevo - Predstava za djecu – KAPETAN D@ON PIPLFOKS; 16 sati - Pozori{te mladih Sarajevo - Predstava za djecu - KAPETAN D@ON PIPLFOKS; 20 sati – Hrvatsko amatersko kazali{te, FAMILY, predstava u re`iji Ante Bili}a; ^etvrtak, 9. juni: 19 sati - Projekcija dokumentarnih filmova o Jajcu (Plato Doma kulture); 20 sati - Sarajevski ratni teatar SARTR, OSIPATE SE POLAKO, VA[A VISOSTI Mirka Kova~a u re`iji Gorana Damjanca; Petak, 10. juni: 19 sati – Promocija knjige POZORI[NI @IVOT, @IVOT POZORI[TA autora Luke Kecmana; 20 sati - Bosansko narodno pozori{te Zenica, SPA[ENI, Edwarda Bonda u re`iji Jovice Pavi}a; Subota, 11. juni: 14 sati – MALO RAZLI^ITI, PUNO SLI^NI, dramska grupa Srednje strukovne {kole Jajce (zgrada Zavi~ajnog muzeja Jajce); 20 sati - Kamerni teatar 55 Sarajevo, KROKODIL LACOSTE Zlatka Top~i}a u re`iji Sulejmana Kupusovi}a; Nedjelja, 12. juni: 17 sati – Promocija knjige „Plodovi i ra|anja“ i skripte „Plodovi i trajanja, autora Vojislava Voje Vujanovi}a uz 30. godi{njicu Igara; 19:30 sati – Ceremonija sve~anog zatvaranja Festivala, dodjela nagrada i priznanja; 20:30 sati – U ~ast nagra|enih – BNP Zenica, ]ORKAN I [VABICA Ive Andri}a, autorski projekt Harisa Burine. Petar Bre~i}, Toni Partlji~, Srbo Slijep~evo}, Radovan Maru{i}, Zdravko Martinovi}, Miro Jan~i}, Marko Kova~evi}, D`evad Karahasan, Sve re in Fra ni}, Gra di mir Gojer, Vanja Popovi}, Safet Plakalo, Ljubica Ostoji}, Dubravka Zrn~i}, Zehra Kreho... Do nekih novih generacija koje danas ~ine sve da se Igre odr`e, proslavljaju}i i ovaj ve~era{nji jubilej.
Nada SALOM

Svi iz regiona
Na najva`nijoj smotri suvremenih umjetnika u~estvuju sve zemlje na{eg regiona. Hrvatska je poslala radove nedavno preminulog konceptualnog umjetnika Antonija G. Lauera, poznatog pod imenom Tomislav Gotovac, performera i filmskog umjetnika, te teatarskog kolektiva BADco. Prezentacija Hrvatske bit }e smje{tena u prostoru Arsenala. Crnu Goru predstavlja projekt Marine Abramovi} pod nazivom “Marina Abramovi} Cetinje Community Center Obod“ Srbiju . predstavlja renomirani beogradski konceptualni umjetnik Dragoljub Ra{a Teodosijevi} projektom “Svjetlost i tama simbola“ Makedoniju , umjetni~ki kolektiv Zero, a Sloveniju umjetnik Mirko Bratu{a. Na Bijenalu }e prvi put u~estvovati umjetnici iz Andore, Saudijske Arabije, Bahreina, Banglade{a i Haitija. U Veneciji }e boraviti i stvaraoci iz Konga i Indije, koji na tu manifestaciju nisu putovali od 1968, odnosno 1980. godine.

Hrvatska
Hrvatski projekt tematizira pozicioniranje umjetnosti u dru{tvu i medijima izvedbenom multimedijalnom intervencijom BADco, te djelima iz Gotov~eva opusa, koja komplemen tar no obo ga}uju izvedbu. Gotov~ev rad temelji se na ideji “globalne re`ije“ koja se ne dr`i samo filmskog prostora, ve} i njegovu {irenju u podru~je `ivota, dok se praksa BADco na sjeci{tu teatra, performansa i suvremenog plesa, bavi redefinicijama izvedbenog ~ina i uobi~ajenih odnosa na relaciji publika-izvo|a~-izvedba. Izbornice hrvatskog nastupa su ~lanice kustoskog kolektiva “[to, kako i za koga/WHW” Sabina Sabolovi}, Ana Devi} i Nata{a Ili}. Izlo`ba je realizirana u suradnji s Hrvatskim filmskim savezom i Zagreba~kim kazali{tem mladih, a na postavi sura|uje arhitektica Ana Martina - Baki}. Na oblikovanju vizualnih materijala raditi ~lan kolektiva WHW-a, Dejan Kr{i}.

Iluminacije
Na centralnoj izlo`bi 54. bijenala, “Iluminacije“ u~estvovat }e 82 , umjetnika iz cijelog svijeta. Izlo`ba }e biti postavljena u centralnom paviljonu Vrtovi i u Arsenalu. Umjetnici koji }e izlagati na ovoj centralnoj izlo`bi su i Sigmar Polke iz Njema~ke, koji je preminuo 2010. godine, {vicarska videoumjetnica Pipilotti Rist, Cindy Sherman iz SADa, britanska skulptorica Rebecca Warren, finalistkinja Turner nagrade za 2006. i druga zna~ajna imena umjetnosti na{eg vremena. Pored centralne izlo`be i nacionalnih paviljona, organizatori Bijenala su najavili jo{ 40 prate}ih doga|aja, te debate i predavanja, koji}e okupitistudente, kustose, umjetnike, teoreti~are, filozofe...
Mr. S.

Crna Gora
Projekt Marine Abramovi} - MACCO, sa kojim se, pored radova Ilije [o{ki}a i Natalije Vujo{evi}, Crna Gora predstavlja na ovogodi{njem Bijenalu, zapravo je transformacija napu{tene fabri~ke hale Obod u umjetni~ki prostor. Projekt Abramovi}eve progla{en je “milenijumskom idejom“ jer na svijetu posto, ji ogroman broj sli~nih prostora, koji bi se mogli na isti na~in iskoristiti. To je ideja odr`ivog razvoja, odnosno MACCO bi izdr`avao sam sebe i samostalno funkcionisao, a preko njega bi se i Cetinje o`ivjelo. Da su se ambicije i sposobnosti Marine Abramovi} poklopile sa ambicijama, `eljama i vizijama dr`ave Crne Gore, naglasio je predsjednik ove zemlje Filip Vujanovi} otvaraju}i crnogorski paviljon u Veneciji.

U Galeriji Preporod

Izla`u polaznici {kole slikanja
U Galeriji Preporod, u okviru kre ati vnog cen tra vi zu el nih umjetnosti (Titova 54), u ponedjeljak, 6. juna u 19 sati, bit }e otvorena izlo`ba radova polaznika {kole slikanja, koju je vodio akademski slikar D`evdet Niko~evi}. Publika }e imati priliku pogledati koje su sve tehnike u likovnom stvarala{tvu polaznici savladali. Izlagat }e: Amila Ma{ovi}, Gwen Jones, Rosanna Moore, D`enana Samouk, Anne Martine Van Voorst, Eliane Marmy, Vanesa Kazagi}, Azra Kold`o, Samra Kori~i}, Zehra Merd`ani}, Samija ]ati}, Faris ]ati}, Aldijana Hegi}, Din Troki}, Mirha Begi} i Mia Bu}an.
Mr. S.

Dok je trajala {kola slikanja

22

OGLASI

subota, 4. juni 2011. godine

OSLOBO\ENJE

OP]INSKI SUD U @IVINICAMA ZEMLJI[NOKNJI@NI URED Broj: 033-0-Dn-10-001493 @ivinice, 30. 5. 2011. godine Na osnovu ~lana 63. i 67. Zakona o zemlji{nim knjigama u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Slu`bene novine Federacije Bosne i Hercegovine", broj 19/03 i 54/04) zemlji{noknji`ni ured Op}inskog suda u @ivinicama:
BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE KANTON SARAJEVO GRAD SARAJEVO OP]INA CENTAR SARAJEVO OP]INSKI NA^ELNIK

NAJAVLJUJE USPOSTAVLJANJE ZEMLJI[NOKNJI@NOG ULO[KA
U zemlji{noknji`nom predmetu po zahtjevu Rizvi} Enese, k}i Hamida, iz Banovi}a, u toku je postupak za uspostavljanje zemlji{noknji`nog ulo{ka. Nekretnina za koju se uspostavlja zemlji{noknji`ni ulo`ak ozna~ena je kao: 1. k.~. broj: 608/12 u naravi pomo}na prostorija (gara`a) broj 5/ST povr{ine 14 m2, eta`ni dio DN-PL-813, upisana u katastarsko-knji`nom ulo{ku broj 339. podulo`ak - 16 k.o. Banovi}i grad. Pozivaju se lica koja pola`u pravo vlasni{tva ili neko drugo pravo na gore navedenim nekretninama da svoje pravo prijave u roku od 60 dana od dana najave podneskom u dva primjerka i da podnesu dokaze za to, u suprotnom njihovo pravo ne}e biti uzeto u obzir prilikom uspostave zemlji{noknji`nog ulo{ka. Lica koja pola`u pravo na tim nekretninama mogu navedeni rok na zahtjev produ`iti za najmanje narednih 90 dana, kako bi im se dala mogu}nost da pribave potrebne dokaze. Ukoliko u produ`enom roku ne uslijedi prijava, zemlji{noknji`ni ulo`ak }e se uspostaviti na osnovu do tada pribavljenih dokaza. Zemlji{noknji`ni referent Nerzudin Rizvi}

Na osnovu ~lana 20. Zakona o namje{tenicima u organima dr`avne slu`be u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Slu`bene novine Federacije Bosne i Hercegovine", broj 49/05), op}inski na~elnik raspisuje

O G L A S
za prijem u radni odnos na neodre|eno vrijeme u Slu`bu za op}u upravu na radno mjesto: Vi{i referent za prijem podnesaka..............................................................................................- jedan izvr{ilac Prima podneske od fizi~kih i pravnih lica, o ~emu izdaje potvrde; u slu~aju potrebe pru`a korisnicima usluga informacije vezano za podneseni zahtjev ili im uru~uje odgovaraju}e obrasce; vr{i prijem, obradu i evidentiranje prispjelih ra~una; evidentira kroz knjigu sve po{iljke koje se ne protokoli{u; unosi podatke u ra~unar i obezbje|uje njihovu dnevnu a`urnost; odgovara za zakonito, a`urno i blagovremeno obavljanje poslova i zadataka u skladu sa propisima iz oblasti kancelarijskog poslovanja; obavlja i druge poslove koje mu nalo`i pomo}nik op}inskog na~elnika. Grupa u dopunskim poslovima osnovne djelatnosti: administrativno-tehni~ki Slo`enost poslova: djelimi~no slo`eni

OP]INSKI SUD U @IVINICAMA ZEMLJI[NOKNJI@NI URED Broj: 033-0-Dn-10-001680 @ivinice, 30. 5. 2011. godine Na osnovu ~lana 63. i 67. Zakona o zemlji{nim knjigama u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Slu`bene novine Federacije Bosne i Hercegovine", broj 19/03 i 54/04) zemlji{noknji`ni ured Op}inskog suda u @ivinicama:

Stepen {kolske spreme: SSS - IV stepen Vrsta {kolske spreme: gimnazija, ekonomska, administrativna, birotehni~ka, upravna, drvna, medicinska, ptt tehni~ka, elektrotehni~ka, arhitektonska, gra|evinska, ma{inska, `eljezni~ka tehni~ka turisti~ka ili `eljezni~ka tehni~ka {kola Posebni uslovi: polo`en stru~ni upravni ispit, poznavanje rada na ra~unaru (sve korisni~ke aplikacije u slu`bi: Word, e-mail, Intranet, primjena i kori{tenje AV za{tite, Protokol) Radni sta`: najmanje deset mjeseci Uz prijavu za kandidati treba da dostave ovjerene fotokopije sljede}e dokumentacije: 1. svjedo~anstvo o zavr{enoj {koli, 2. uvjerenje o polo`enom stru~nom upravnom ispitu, 3. uvjerenje o radnom sta`u, 4. uvjerenje da se ne vodi krivi~ni postupak, 5. uvjerenje o dr`avljanstvu BiH i fco. li~ne karte 6. izjavu da u posljednje dvije godine od dana objavljivanja javnog oglasa nije otpu{ten/a iz organa dr`avne slu`be kao rezultat disciplinske kazne na bilo kojem nivou vlasti u Federaciji, odnosno Bosni i Hercegovini, 7. izjavu da nije obuhva}en/a odredbom ~lana IX 1. Ustava Bosne i Hercegovine. Kandidat koji bude primljen u radni odnos dostavit }e uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti. Nepotpune i neblagovremene prijave ne}e biti razmatrane. Prijave sa dokazima o ispunjavanju uslova oglasa dostavljaju se na Protokol Op}ine Centar ili po{tom na adresu: Op}ina Centar Sarajevo, Miss Irbi 1, uz naznaku "za Oglas". Oglas ostaje otvoren 15 dana od dana objavljivanja.

NAJAVLJUJE USPOSTAVLJANJE ZEMLJI[NOKNJI@NOG ULO[KA
U zemlji{noknji`nom predmetu po zahtjevu DD Litvatrans Banovi}i, zastupan po punomo}niku Modri} Kenanu, u toku je postupak za uspostavljanje zemlji{noknji`nog ulo{ka. Nekretnina za koju se uspostavlja zemlji{noknji`ni ulo`ak ozna~ena je kao: 1. k.~. broj: 586/11 u naravi dvosoban stan koji se nalazi u stambenom objektu "NIZ-I" u ulici 10. septembra br. 47 (raniji naziv Husinske bune), prvi sprat, stan broj 15, a koji se sastoji od 2 sobe, 1 kuhinje, 1 trpezarije, 1 kupatila i Wc i 5 ostalih prostorija povr{ine 63 m2, upisan u katastarsko-knji`nom ulo{ku broj 327, PL-807 k.o. Banovi}i grad. Pozivaju se lica koja pola`u pravo vlasni{tva ili neko drugo pravo na gore navedenim nekretninama da svoje pravo prijave u roku od 60 dana od dana najave podneskom u dva primjerka i da podnesu dokaze za to, u suprotnom njihovo pravo ne}e biti uzeto u obzir prilikom uspostave zemlji{noknji`nog ulo{ka. Lica koja pola`u pravo na tim nekretninama mogu navedeni rok na zahtjev produ`iti za najmanje narednih 90 dana, kako bi im se dala mogu}nost da pribave potrebne dokaze. Ukoliko u produ`enom roku ne uslijedi prijava, zemlji{noknji`ni ulo`ak }e se uspostaviti na osnovu do tada pribavljenih dokaza. Zemlji{noknji`ni referent Nerzudin Rizvi}

Foto: Senad GUBELI]

24 Pogledi

4. juni/lipanj 2011.

Ako treba, za |ene
[ta je ukidanje i smanjivanje dje~jeg dodatka, naknade za porodiljsko odsustvo i {ta su penzije od kojih se ne mo`e pre`ivjeti spram lika i djela Ratka Mladi}a

M

itinzi podr{ke ha{kom optu`eniku Ratku Mladi}u, koji u Republici Srpskoj traju ve} nedjelju dana, iznjedrili su i novi spisak zahtjeva koje je Bora~ka organizacija isporu~ila vlasti tog entiteta.

Pla}anje duga
Uz prijedlog, koji je iz usta predsjednika BORS-a Pantelije ]urguza vi{e li~io na ultimatum, da se ~ovjek koji se tereti za genocid, zlo~in protiv ~ovje~nosti i pravila i obi~aja rata, proglasi “herojem odbrambeno-otad`binskog rata” od vlasti se tra`i ,

i institucionalna finansijska pomo} svim licima optu`enim za ratne zlo~ine. Posljednjih{estgodinapokazalo se da su zahvaljuju}i obilatoj finansijskoj podr{ci, i to ne demobilisanimborcima, biv{imlogora{ima i porodicama nestalih, nego rukovodstvu organizacija koje predstavljaju upravo ti gra|ani RS-a postalinajja~ebira~ko upori{te SNSD-a i Milorada Dodika. Podr{ka sada dolazi na naplatu, a vlast koja je na sve na~ine izbjegavala da se jasno odredi prema Mladi}u, br`e bolje je odlu~ila finansijski intervenisati. Vlada je tako saop{tila da }e hitno izdvojiti 100 hi-

ljada KM i dostaviti ih BORS-u koji bi putem svoje fondacije, koja formalno postoji od 2004, taj novac trebala podijeliti optu`enima za ratne zlo~ine. Pokri}e, za jo{ jedno pra`njenje ionako prazne bud`etske kase, le`i u odluci Vlade RS-a iz jula 2004, kojom je ure|eno pitanje o materijalnom obezbje|enju lica iz RS-a koja se nalaze u pritvoru Ha{kog tribunala i ~lanova njihovih porodica. Ima li se u vidu da je pomenutom odlukom predvi|ena isplata nov~anih sredstava na mjese~nom nivou ha{kim optu`enicima, njihovimporodicama{kolovanje, od-

nosno stipendiranje djece, te pla}anje avionskih karata i putnih tro{kova za odlaske porodice u Haag, izdvojenih100 hiljada KM samo su kap u moru onoga {to bi se iz bud`eta RS-a trebalo izdvojiti na godi{njem nivou. Doda li se tome i zahtjev da RS pla}a timove za odbranu, te da se prava na mjese~ne naknade sada trebaju pro{iriti i na one kojima se za ratnezlo~inesudipredSudom BiH, bi}e zanimljivo vidjeti kako }e Vlada RS-a odgovoriti svim postavljenim zahtjevima. D`erard Selman, ministar pravde RS-a, smatra da bi pitanje pomo}i optu`enima

4. juni/lipanj 2011.

Pogledi 25

Foto: Reuters

erala }e i gladovati
za ratne zlo~ine, trebalo biti rije{eno kroz osnivanje nove fondacije nakon ~ega bi se utvrdili i kriteriji ko bi za koje namjene novac dobio. Vlada, za sada, novca za kontinuirano finansiranje nema, pa }e se o tome, poja{njava Selman, morati zabaviti tokom rebalansa bud`eta ili }e to morati biti ostavljeno za narednu godinu. Milorad Dodik je 2006. izborom za premijera RS-a obustavio provedbu spomenute odluke. No, vremena se mijenjaju i to, na`alost, u Republici Srpskoj u retrogradnom pravcu. Jer, dok Srbija odgovara da nema namjeru pru`iti bilo kakvu pomo} nekome ko je 16 godina bio u bjekstvu i na koncu je uhap{en, vlast i dio opozicije u RSu, u namjeri kupljenja jeftinih politi~kih poena, podr`avaju institucionalnu finansijsku pomo} optu`enima za ratne zlo~ine. Tako su iz Partije demokratskog progresa, izjavio je njen potpredsjednik Zoran \eri}, neposredno po Mladi}evom hap{enju, uputili zvani~ni prijedlog i Narodnoj skup{tini i Vladi RS-a da se u bud`etu obezbijede posebna sredstva u iznosu od milion KM za pomo} porodicama lica srpske naRS-a onda }e i narod podr`ati da se novac i za njega i ostale optu`ene za ratne zlo~ine izdvoji iz bud`eta. Jer {ta je ukidanje ili smanjivanje dje~jeg dodatka, naknade za porodiljsko odsustvo, i {ta su penzije od kojih se ne mo`e pre`ivjeti spram lika i dje-

SRAMAN ODNOS Mnogo ru`niji aspekt ove pri~e jeste pitanje odnosa vlasti RS-a prema `rtvama i njihovim porodicama, svega onoga {to su im pripadnici vojske bosanskih Srba na ~elu s Mladi}em u~inili tokom minulog rata
cionalnosti kojima se sudi za ratne zlo~ine. Ta sredstva uklju~ivala bi i pomo} za advokatske timove. A da milioni i nisu neka para, smatraju i u SDS-u, koji tako|er zahtijeva da se za te namjene u bud`etu osigura posebna stavka. Ako je histerija koja je pratila mitinge podr{ke Mladi}u, odraz raspolo`enja gra|ana la |enerala Mladi}a. Za njega, bi}e da vjeruju ovda{nji Srbi, vrijedi da gladuju i oni i njihova djeca.

Zanemarene `rtve
Mnogo ru`niji aspekt ove pri~e jeste pitanje odnosa vlasti RS-a prema `rtvama i njihovim porodicama, svega onoga {to su

im pripadnici vojske bosanskih Srba na ~elu s Mladi}em u~inili tokom minulog rata. Jer, ne treba zaboraviti da do danas niko od njih nije ostvario status civilne `rtva rata zbog zato~enja u logorima, nasilnog odvo|enja na radnu obavezu, fizi~kog zlostavljanja i trajno naru{enog zdravlja, niti je pravo na bilo kakav vid materijalne pomo}i od strane vlasti RS-a ostvarila ijedna majka, supruga, dijete ubijenih Srebreni~ana. Ali, empatija prema `rtvi, jednako kao i suo~avanje Srba sa zlo~inima koje su u ime njih po~inili i Mladi} i Karad`i}, i Tolimir i Gvero i stotine inih pripadnika vojske i policije RS-a, ovdje je nepoznata rije~, koja je najbolje sa`eta u poruku s mitinga podr{ke Mladi}u u Banjoj Luci: “Ti njima ~okoladu, oni tebi zlo~inac.”
Gordana Katana

26 Pogledi

4. juni/lipanj 2011.

Valentin Inzko, visoki predstavnik u BiH

BEZ IST
Mladi}evo hap{enje predstavlja kulminaciju dugogodi{njeg intenzivnog rada mnogih doma}ih i me|unarodnih organizacija, uklju~uju}i OHR Peter Sørensen izvanredno poznaje BiH i Balkan, radio je u OHRu krajem devedesetih godina i o~ekujem da tijesno sara|ujem sa njim Ekonomska i finansijska situacija u oba entiteta sada je veoma te{ka

NEMA NI POV

?

Kona~no je u Haagu i najtra`eniji ratni bjegunac, komandant Vojske Republike Srpske Ratko Mladi}. [ta to zna~i za Bosnu i Hercegovinu? – Hap{enje Mladi}a omogu}ava da pravda ide svojim tokom. Postoji o~igledno moralno pitanje o tome kakva vrsta pravde postoji za zlo~ine ogromnih razmjera za koje je Mladi} optu`en, ali moramo na}i utjehu u ~injenici da ovo pokazuje da niko nije nedodirljiv ili iznad zakona i da takvi zlo~ini ne}e biti zaboravljeni. Naravno, hap{enje Mladi}a ima duboko i posebno zna~enje za porodice `rtava genocida u Srebrenici i `rtve etni~kog ~i{}enja i one koji su pre`ivjeli etni~ko ~i{}enje u Bosni i Hercegovini. Zbog njih, ako ne iz nijednog drugog razloga, pravda mora biti zadovoljena, a istina na|ena. Bez istine i pravde nema ni povjerenja ni pomirenja.

Srpska ne povu~e odluku o referendumu, {to zapravo samo pokazuje referendumsku su{tinu. Kako komentirate ova zbivanja? – Reakcije nisu tako intenzivne kao mo`da one koje smo mogli vidjeti prije izvjesnog broja godina. Istovremeno, za mene je vrlo te{ko shvatiti ~injenicu da bilo ko mo`e podr`avati osobu na takav na~in koji smo vidjeli na demonstracijama u Banjoj Luci, Beogradu i drugdje, optu`enu za tako stravi~ne i dokumentirane zlo~ine. Pa ipak, unato~ protestima ono {to zaista vidim jeste tiha ve}ina za koju je Mladi} mo`da bio ratni heroj, ali koji su sada svjesni veli~ine i strahote zlo~ina za koje je optu`en i koji su odlu~ili da ovu stvar ostave u rukama Ha{kog tribunala (MKSJ) – gdje i pripada.

O MLADI]U “Unato~ protestima ono {to zaista vidim jeste tiha ve}ina za koju je Mladi} mo`da bio ratni heroj, ali koji su sada svjesni veli~ine i strahote zlo~ina za koje je optu`en i koji su odlu~ili da ovu stvar ostave u rukama Ha{kog tribunala (MKSJ) – gdje i pripada”
Jedini na~in na koji ovo mogu pojmiti jeste da to smjestim u kontekst moje rodne Austrije 15 godina nakon Drugog svjetskog rata kada su vlasti kao u Njema~koj pokrenule hiljade postupaka protiv biv{ih nacista. Kasnije generacije moraju da znaju kakvi zlo~ini su se de{avali i kako se sve to ne bi vi{e nikada ponovilo. Naravno, postoji ekstremna grupa koja mo`e poku{ati da glorificira ovaj re`im te pojedince koji su po~inili zlo~ine, ali velika ve}ina stanovni{tva na njih gleda s prezirom, a u politi~kom smislu njihovi stavovi se odbacuju kao neprihvatljivi. Vrlo je sigurno da }e hap{enje Mladi}a ohrabriti pomirenje u Bosni i Hercegovini, ali isto tako

Djeca moraju znati
Za Bosnu i Hercegovinu, faza Me|unarodnog krivi~nog suda za biv{u Jugoslaviju (MKSJ) polako ali sigurno dolazi do zavr{etka, iako to ne zna~ikrajsu|enja za ratnezlo~ine op}enito govore}i. Mnogi drugi pojedinci optu`eni su za ratne zlo~ine i oni moraju biti izvedeni na su|enje pred doma}im sudovima. Nastavit }u da radim kako bih osigurao da pravosu|e Bosne i Hercegovine ima svu podr{kukoja mu je potrebna kako bi obavilo ovaj zadatak. Jeste li iznena|eni reakcijama u Banjoj Luci zbog Mladi}evog hap{enja? Bili su se pojavili i zahtjevi da Republika

?

4. juni/lipanj 2011.

Pogledi 27

TINE I PRAVDE
Svaka ~ast Ivici Osimu
U sjeni Mladi}evog hap{enja ostala je vijest o povratku reprezentacije BiH i doma}ih klubova na me|unarodnu scenu. To je veliki korak Komiteta na ~ijem je ~elu proslavljena bosanskohercegova~ka fudbalska legenda Ivica Osim. Je li to recept ili ipak izuzetak koji potvr|uje pravilo da je u BiH sve problem? – Veoma mi je drago, jer bi suspenzija bila izuzetno nepravedna. Ivica Osim je uradio samo ono {to bi svako normalan uradio. Me|utim, bio je to kako historijski tako i te`a~ki posao. Svaka mu ~ast. Nije d`aba legenda. Jo{ jednom je to opravdao. Bravo, [vabo! Sad, da li je Fudbalski savez model za budu}nost – nemogu}e je re}i sada, ali bilo bi odli~no da je tako jer svi to `ele.

VJERENJA NI POMIRENJA

njegovo hap{enje }e dati novi poticaj za bolju saradnju u regionu. Istovremeno, bojim se da kadapoliti~ki i gra|anski lideri dozvole i ~ak u~estvuju u glorificiranju pojedinaca koji su optu`eni da su po~inili zlo~ine, onda se jo{ dalje odmi~emo od ne~ega {to biste mogli nazvati pomirenjem. Va{ prvi zamjenik, gospodin Roderick Moore, u danu kada je uhap{en Mladi}, imao je potrebu – kako je objasnio – polo`iti cvije}e u Poto~arima i sresti Majke Srebrenice. Iz bh. perspektive to je uis ti nu ne sva ki da{ nji gest me|unarodnog du`nosnika. Najavljuje li ova gesta i druga~iji, izravniji i ja~i anga`man me|unarodne zajednice u na{oj zemlji? – Pozdravljam taj li~ni gest iskazivanja po{tovanja prema `rtvama genocida u Srebrenici i njihovim porodicama. [to se ti~e OHR-a, na{ anga`man u Srebrenici govori sam za sebe. OHR je tako|er vrlo tijesno sara|ivao sa Ha{kimtribunalom i ostalim organizacijama u naporima ulo`enim na hap{enju ha{kih optu`enika i razbijanju mre`a njihovih pomaga~a. Tako Mladi}evo hap{enje predstavlja kulminaciju dugogodi{njeg intenzivnog rada mnogihdoma}ih i me|unarodnih organizacija, uklju~uju}i OHR. Kada je u pitanjuanga`manme|unarodnezajednice u BiH, isti}e se nastaviti u punom kapacitetu, sa OHR-om koji }e raditi zajedno sa oja~anom EU i ostalimme|unarodnimpartnerimakako bi osigurao da se Dejtonski mirovni sporazum po{tuje i provodi i da BiH mo`e nastaviti da se kre}e putem ka Evropskoj uniji i NATO-u. Evropa je odlu~ila i izabrala predstavnika u BiH. [ta to zna~i za Va{ ured? – Da, Catherine Ashton je objavila imenovanje gospodina Petera Sørensena kao novog {efa De-

?

legacije. Ovo imenovanje je u skladu sa zaklju~cima ministara vanjskih poslova EU iz marta mjeseca, u kojima se navodi da }e EU uspostaviti oja~anu, jedinstvenu funkciju predstavnika EU u BiH, koji}e preuzetivodstvo u pru`anju podr{ke BiH u pitanjima koja se ti~u EU. Tako }e {ef Delegacije EU isto tako preuzeti funkciju specijalnog predstavnika EU kada njegovo imenovanje bude finalizirano. Diskusija o novom mandatu specijalnogpredstavnika EU }e uskoro otpo~eti me|u dr`avama ~lanicama EU i novi specijalni predstavnik EU }e biti formalno imenovan u odgovaraju}evrijeme. Kao visoki predstavnik i kao trenutni specijalni predstavnik EU zalagao sam se za ovu jedinstvenu funkciju predstavnika EU u BiH i zadovoljan sam {to vi{emjese~no ulaganje napora u iznala`enju prave osobe sada po~inje da daje rezultate.

bi ti i pred sta vni ci Su da i Tu`iteljstva BiH? – Smatramo da je trenutni izazov Dejtonskom sporazumu u formi referenduma sada otklonjen zahvaljuju}i kombiniranim naporima visoke predstavnice EU gospo|e Ashton i {ire me|unarodne zajednice. OHR konstatira da zaklju~ci koji su usvojeni 13. aprila tako|er predstavljaju izazov Dejtonskom mirovnom sporazumu. Moj ured trenutno analizira korake koje je poduzela NSRS da

Recesija nije isprika
Gospodin Sørensen izvanredno poznaje BiH i Balkan, radio je u OHR-u krajem devedesetih godina i o~ekujem da tijesno sara|ujem sa njim. Ostaje mnogo detalja koji se trebaju razraditi, ali u osnovnim crtama ovo zna~i da }u ja nastaviti da radim kao visoki predstavnik zadu`en za pitanja koja se ti~u Dejtonskog sporazuma, dok }e se gospodin Sørensen baviti pitanjima koja se odnose na Evropsku uniju u njegovom svojstvu {efa Delegacije EU u Bosni i Hercegovini i specijalnog predstavnika EU u BiH. Nedavno ste zdu{no branili visoku predstavnicu EU Catherine Ashton od reisa Ceri}a. Mo`ete li nam objasniti {ta je ta~no gospo|a Ashton dogovorila u Banjoj Luci, odnosno ko }e sve, u skladu s nje zi nim do go vo rom, ras pravljati o radu Suda i Tu`iteljstva BiH u Banjoj Luci? Ho}e li

NSRS “OHR konstatira da zaklju~ci koji su usvojeni 13. aprila tako|er predstavljaju izazov Dejtonskom mirovnom sporazumu. Moj ured trenutno analizira korake koje je poduzela NSRS da bi se procijenilo do koje mjere se Skup{tina odredila u pogledu ranije donesenih zaklju~aka”
bi se procijenilo do koje mjere se Skup{tina odredila u pogledu ranije donesenih zaklju~aka. Pitanje o strukturiranom dijalogu treba uputiti Delegaciji EU. Uloga OHR-a i ambasadora Upravnog odbora Vije}a za provedbu mira i dalje }e biti da osigura da ne do|e do poni{tavanja reformi i da se po{tuje Dejtonski mirovni sporazum. U govoru u Blagaju reis Ceri} je – da tako ka`em – “prozvao” i gospo|u Veru Jovanovi}, predsjednicu Helsin{kog komiteta BiH zbog stavova ove nevladine organizacije. Nakon toga, policija je zabilje`ila prijetnje gospo|i Jovanovi}, reagirale su nevladine udruge iz BiH, ali i iz svijeta, no Vi niste. Za{to?

– Moja reakcija bila je na~elna i sveobuhvatna. Pokrivala je sve, te ne `elim dalje da komentiram ovu temu. U svakom slu~aju, nije bila intencija s moje strane da bilo koga uvrijedim i to `elim jo{ jednom ponoviti. Kada }e BiH dobiti dr`avnu vlast i ho}e li Va{ ured posredovati u pregovorima? – Pojavili su se neki ohrabruju}i znaci sa formiranjem Parlamenta BiH. Proteklih dana sam razgovarao sa predsjedavaju}im Be}irevi}em i Ljubi}em i siguran sam da je Parlament spreman da krene sa radom. Formiranje vlade i dalje je te`ak proces. Nadam se da }e Predsjedni{tvo mo}i ovo pitanje pokrenuti sa mrtve ta~ke. Nadam se da }e biti razumijevanja da dijalog nema alternative jer samo gra|ani ove zemlje trpe ekonomske pote{ko}e. Iako je globalna ekonomska kriza imala utjecaja na sve nas, zabrinut sam {to je ona postala i neka vrsta isprike za nedjelovanje.

?

Od stabilnog do negativnog
^injenica jeste da su direktna strana ulaganja u BiH opala (u 2010. godini za 71,4 posto u odnosu na 2009.). Osim toga, me|unarodna agencija za ocjenjivanje kreditne sposobnosti zemalja, Moody's, nedavno je promijenila ocjenukreditnogrejtinga za Bosnu i Hercegovinu sa “stabilan” na “negativan” Kao razlog za ova. kvuprocjenunavedena je politi~ka nestabilnost u BiH. Kada agencije za procjenjivanje rejtinga daju negativnu ocjenu, puno je te`e uvjeriti strane investitore da do|u i po~nu otvarati prijeko potrebna radna mjesta. Odluka agencije Moody’s tako|er mo`e uzrokovati i porast kamatnih stopa u komercijalnim bankama koje djeluju u BiH. To bi bio dodatni udarac i za privredu ove zemlje i `ivotni standard njenih gra|ana. Ekono-

?

?

?

mija se ne}e vratiti na pravi kolosijek ukoliko je tamo ne vrate nove vlasti. Zbog toga je Bosni i Hercegovini potrebno Vije}e ministara odmah, kako bi se moglo baviti ekonomskom situacijom i po~eti predlagati prakti~na rje{enja za probleme sa kojima se gra|ani suo~avaju. Jeste li zadovoljni radom Vlade FBiH? A Vlade RSa? Prepoznajete li Vi u anga`manima entitetskih vlada borbu protiv kriminala i korupcije? Prepoznajete li reformske korake i ko ih ~ini? – Budimo otvoreni: ekonomska i finansijska situacija u oba entiteta sada je veoma te{ka. Neuspjeh Fiskalnog vije}a da usvoji Globalni fiskalni okvir za period 2011. – 2013. onemogu}ava raspodjelu sredstava u okviru MMF-ovog stand-by aran`mana i makro finansijske pomo}i EU – {to je jedan od razloga za{to entitetima ponestaje novca. Drugi razlog je nedostatak odlu~nosti i osje}aja za hitnost implementiranja sveobuhvatnih strukturalnih reformi, uklju~uju}i one koje su dogovorene u okviru stand-by aran`mana. U Federaciji, dugotrajni i iscrpljuju}i nesporazum izme|u politi~kih stranaka oko formiranja vlasti zna~i da su koraci na rje{avanju dvostruke krize – ekonomske recesije i prekora~enja bud`eta – stavljeni na ~ekanje. U Republici Srpskoj, novac od privatizacije je potro{en i zbog toga je RS prisiljena da izna|e alternativna rje{enja kao {to je tra`enje komercijalnih kredita da bi ispunila obi~ne obaveze kao {to su isplate penzija, ili pove}anje nivoa izdvajanja i stope poreza na dohodak. Ipak, ove mjere u kona~nici predstavljaju direktan teret za sve gra|ane Republike Srpske. Mislim da prava reforma tek treba da po~ne, a {to prije po~ne to bolje.

?

Vildana Selimbegovi}

28 Pogledi

4. juni/lipanj 2011.

Bartulovi} Marko

Crnjak Branko

Crnjak Perica

Dilber Miroslav Mi}a

D`aja Niko Brankov

Klepi} Vinko

Kova~evi} Perica

Markulj Anto

Mili~evi} Dragan

Milo{ Ivo

DOSJE Ratni zlo~ini nad bugojanskim Hrvatima

Odluka o pogubljenju

26 Bugojanaca
Poslije 18 godina, “bugojanska istraga” Tu`ila{tva BiH kona~no je u posjedu svih relevantnih saznanja o nestanku grupe 26 bugojanskih Hrvata, od politi~ke odluke o progonu do mjesta pogubljenja
ona~no. Sada je javno, u sudnici, potvr|eno da Tu`ila{tvo BiH, uz predmete protiv Nisveta Gasala, Musajba Kukavice, Senada Dautovi}a te Osmana [ege, Alije Osmi}a i Enesa Hand`i}a, vodi istragu o ratnim zlo~inima nad Hrvatima u Bugojnu i protiv D`evada Mla}e, Selme Cikoti}a, Tahira Grani}a i drugih. Hand`i} i [ego su potpisali Sporazume o priznanju krivnje i postali svjedoci Tu`ila{tva. Svjedo~enje Enesa Hand`i}a o na~inu na koji je selektirana grupa od “26 bugojanskih Hrvata”, ~ija tijela nisu prona|ena ni 18 godina kasnije, omogu}ava da se rekonstruira, po organiziranosti, na~inu izvr{enja, du`ini izvo|enja i du`ini prikrivanja jedan od najte`ih zlo~ina u ratu u Bosni i Hercegovini.

K

Ratni dnevnik
Razotkrivanje je po~elo jo{ u prolje}e 2007. pronalaskom ratnog dnevnika D`evada Mla}e, tokom pretresa njegove ku}e u Bugojnu. Mla}o je u{ao u sudnicu Suda BiH tek tri godine kasnije, 24. marta 2010. godine. Pozvan je kao svjedok odbrane optu`enog Enesa Hand`i}a. “Bilo je nekih pri~a, samo ja ne znam u kom periodu, ali znam da je u jednom

trenutku i predsjednik rahmetli Alija Izetbegovi} mi poslao pismo i tra`io informaciju po tom pitanju. Pitao me je {ta ja znam o tome jer i do njega su dolazile kontroverzne informacije”, odgovorio je D`evad Mla}o na direktno pitanje Hand`i}evog advokata Fahrije Karkina da li je Ratno predsjedni{tvo imalo saznanja o mu~enjima u zatvorima, o ubijenim i nestalim ljudima. Karkin je pitao da li je Mla}o imao kakvih izvje{taja prije tog Izetbegovi}evog pisma. “Zaista se ne sje}am da je bilo toga”, odgovorio je Mla}o. Na Karkinovo pitanje “da li je me|u zarobljenima bila grupa koja se smatrala ekstremnom i koju je trebalo posebno paziti”, Mla}o je odgovorio: “Ne znam!” Karkin je nastavio sa ispitivanjem, tra`e}i da se Mla}o izjasni da li je od bilo koga dobijao izvje{taje da se ti ljudi trebaju paziti ili ~ak izmjestiti na odre|ene lokacije. Mla}o je odgovorio da se ne sje}a. Tu`iteljica Slavica Terzi} je, tokom svog ispitivanja, zatra`ila pauzu kako bi iz svoje sobe donijela Mla}in dnevnik. Mla}o je samo jednom, prilikom otvaranja kutije sa dokazima iz pretresa njegove ku}e, posjetio tu`iteljicu Terzi}. Kada je njegov notes postavljen na gra-

foskop, mogao je da zna {ta ga o~ekuje. Tu`iteljica je zamolila Mla}u da pro~ita svoju bilje{ku sa sjednice Ratnog predsjedni{tva Bugojna od 22. jula 1993. godine. Mla}o je prvo pro~itao ko je bio prisutan – Mla}o, Mlivo, Me{a, Dautovi}, Ismet Duvnjak. Potom je identificirao sve navedene osobe kao Mlivu, predsjednika Izvr{nog odbora Op}ine; Me{u kao Mesuda Duvnjaka; Abdulaha Jele~a; Senada Dautovi}a. “Na dnu stranice, pod oznakom 199, pi{e: ’Zvani~no ne smijemo imati civilnih zarobljenika! Tajno, ekstremni dio zarobljenih vojnika, da se likvidira!’” Mla}o je odgovorio da ne zna ko je to rekao. Uz pomo} svog pravnog savjetnika Asima Crnali}a, Mla}o je dovr{io svoje svjedo~enje. Godinu dana kasnije, Hand`i} je potpisao sporazum i nakon {to je po~eo da izdr`ava preostali dio osmogodi{nje zatvorske kazne, pozvan je u sudnicu u statusu svjedoka. U svom Spora zumu sa Tu`ila{tvom i svjedo~enju, Hand`i} je detaljno opisao kako su, nakon sukoba Armije BiH i HVO-a u Bugojnu 18. jula 1993. godine, zarobljene stotine Hrvata i potom dr`ane u improviziranim zatvorima, blizu mjesta zarobljavanja. Zarobljenici su preba~eni u logor na fudbalskom stadi-

onu Iskre u Bugojnu, koji je formiran odlukom Ratnog predsjedni{tva SO Bugoj no. Ali, tek Hand`i}evim svjedo~enjem, pos tao je ja san smi sao Mla}inog ispitivanja od strane advokata Karkina i tu`iteljice Terzi}. Proces selekcije “grupe ekstremnih bojovnika” vodilo je politi~ko, vojno i policijsko ~elni{tvo Bugojna.

Selmo Cikoti}, osumnji~eni ministar

Proces selekcije “grupe ekstremnih bojovnika” vod

4. juni/lipanj 2011.

Pogledi 29

Erkapi} Dragan

Gali} Zoro [prajco

Gvozden Jadranko

Jezid`i} Franjo

Juri~i} Zdravko

Milo{ Nikica Dragutinov

GRUPA 26 Samo jedna osoba iz “grupe 26” je pre`ivjela – @eljko Milo{ je uspio da pobjegne tokom transpor ta za Ravno Rostovo. Najmanje tri osobe iz ove grupe su ubijene premla}ivanjem od strane vojnih policajaca u prostorijama BH Banke, gdje je bilo sjedi{te Vojne policije Armije BiH. To su Jadranko Gvozden, Perica Kova~evi} i Nikica Milo{ zvani Kardelj

Milo{ Nikica Kardelj

Pocrnja Ivo

Struji} Mihovil Mi}o

Suba{i} Mario

Zeli} Stipica

Zlatuni} Niko

@ulj Drago

Hand`i} je u svoj ratni dnevnik upisao bilje{ku o sastanku 29. jula 1993. u Stanici javne bezbjednosti i potom Op}inskom {tabu Oru`anih snaga u Bugojnu, na kojem je od 500 – 600 zarobljenih odabrano oko 100 zarobljenih lica hrvatske nacionalnosti kao “ekstremisti”.

Hand`i}evo svjedo~enje
“Transport ove grupe od 121 zarobljenika za Travnik ili Zenicu bio je zakazan za 17. august 1993. godine”, svjedo~io je Hand`i}. Zarobljenici su trebali da budu procesuirani zbog “oru`ane pobune” i

drugih djela. Kada je ve} po~elo ukrcavanje zarobljenika u jedan od pripremljenih kamiona, transport je otkazan po naredbi D`evada Mla}e, koji se u tom trenutku vra}ao prema Bugojnu. Hand`i} nikada nije saznao razlog zbog kojeg je otkazan transport zarobljenika. Na sastanku koji je odr`an 18. augusta 1993. u SJB-u Bugojno, gdje su bili prisutni i Tahir Grani}, komandant 307. brigade Armije BiH, i D`evad Mla}o, predsjednik Ratnog Predsjedni{tva SO Bugojno, re~eno je da je transport “ekstremnih zarobljenika” otkazan iz bezbje-

dnosnih razloga, koji nisu precizirani. Vojni dokumenti o ovom transportu pokazuju da je u akciji sudjelovala komanda Operativne grupe Zapad na ~ijem je ~elu bio Selmo Cikoti}, kao komandant OG Zapad. U operativnom izvje{taju od 17. augusta 1993. godine, kojeg je za Cikoti}a kao komandanta potpisao pomo}nik za bezbjednost Kemal \afi}, navodi se da je u 19 sati upu}en konvoj zarobljenih bojovnika prema Zenici. Komanda 3. korpusa se moli da ponovo upozna predstavnike KPD Zenica da obezbijedi prihvat

la – Milo{ @eljko je uspio da pobjegne tokom transporta za Ravno Rostovo. Najmanje tri osobe iz ove grupe su ubijene premla}ivanjem od strane vojnih policajaca u prostorijama BH Banke, gdje je bilo sjedi{te Vojne policije Armije BiH. To su Jadranko Gvozden, Perica Kova~evi} i Nikica Milo{ zvani Kardelj. Njihova tijela su preba~ena na lokalitet Ivandi}a ku}e i tamo su vi{e puta spaljena. Tu`ila{tvo BiH je predalo Sudu BiH, u sklopu rasprave o Hand`i}evom sporazumu i izjavu svjedoka koji je tra`io potpunu za{titu identiteta. Ovaj svjedok je otkrio

IZ MLA]INOG DNEVNIKA Tu`iteljica je zamolila Mla}u da pro~ita svoju bilje{ku sa sjednice Ratnog predsjedni{tva Bugojna od 22. jula 1993. godine. “Na dnu stranice, pod oznakom 199, pi{e: ’Zvani~no ne smijemo imati civilnih zarobljenika! Tajno, ekstremni dio zarobljenih vojnika, da se likvidira!’”
za 150 bojovnika. Navodi se i da je konvoj u pratnji policije. Kasnije istog dana, u Komandu 3. korpusa je poslano dodatno obavje{tenje da je “usljed kvara na vozilu odgo|eno prevo`enje bojovnika za sutra”. Hand`i} je uskoro dobio novi zadatak. Kona~na “lista ekstremista” je svedena na 26 osoba, a Mla}o je zatra`io od Hand`i}a da predlo`i lokaciju na kojoj }e ta “grupa 26” biti izmje{tena i dr`ana “radi razmjene ili eventualnog procesuiranja”. Samo jedna osoba iz grupe 26 je pre`ivjeimena `rtava, na~in pogubljenja i uni{tavanja dokaza spaljivanjem tijela te lokaciju na kojoj je spaljivanje izvr{eno. Hand`i} je u svom ratnom dnevniku 13. oktobra napisao da je tog dana saznao da su dvije osobe iz grupe 26, nakon prebacivanja u BH banku premla}ene i umrle. Tu informaciju je dobio “od jednog vojnog policajca, mislim da je to bio Ahmed Had`i}, rahmetli, on mi je rekao da je tada{nji zamjenik komandira vojne policije Sijamija Enis vr{io premla}ivanje te dvojice zatvorenika” To su bili Perica .

D`evad Mla}o, svjedok pa osumnji~eni

ilo je politi~ko, vojno i policijsko ~elni{tvo Bugojna

30 Pogledi

4. juni/lipanj 2011.

Bugojanska `upa odaje pomen

Kova~evi} i Nikica Milo{. Obojica su umrli u prostorijama BH Banke. Hand`i} je Nikicu Milo{a zvanog Kardelj pustio i o tome sa~inio slu`benu zabilje{ku, zbog toga {to je on bio bubre`ni bolesnik. Ali, na spisku od 26 ekstremista su bile dvije osobe sa istim imenom i prezimenom Nikica Milo{ pa Hand`i} nije znao o kome se radi. Tako je zapravo od “grupe 26” ostala “grupa 23”. Hand`i} je odmah pozvao Enisa Sijamiju, zamjenika komandira Vojne policije 307. brigade: “Pitao sam ga {ta to radi. Ja u tom momentu nisam ni znao da su oni preminuli i pitao sam ga za{to to ~ini. On je samo {utio. Ja sam mu tada rekao, a bilo je tu dosta prisutnih drugih pripadnika VP-a i drugih lica na otvorenom prostoru, ja sam mu tada rekao da to ne ~ini jer ja ne `elim da zbog njega odgovaram za njegove postupke. On je samo {utio, ja sam oti{ao u svoju kancelariju a on u BH Banku.” Hand`i} je obavijestio komandanta 307. brigade i zatra`io smjenu Sijamije, ali to nikad nije realizovano. O svemu je obavijestio i Ratno predsjedni{tvo, “jer su se ti ljudi nalazili na spisku od 26” . Ve} sutradan 14. oktobra, bio je ponovo zakazan transport grupe od preostala 23 “ekstremna” zatvorenika u Zenicu. Jedan vanredni izvje{taj od 19. septembra te{ko optu`uje Selmu Cikoti}a da je znao za postojanje “grupe 23” U svom . vanrednom izvje{taju od 19. septembra 1993. godine, Cikoti} je napisao Enveru Had`ihasanovi}u, komandantu 3. Korpusa: “@elim vas upoznati da smo mi ovdje u Bugojnu u toku dejstava zarobili 470 pripadnika HVO-a, od kojih je 393 imalo status ratnih zarobljenika. Zbog nepostojanja razloga za dr`anje u zatvoru otpu{teno je 66 zarobljenika. U zatvoru imamo 317 zarobljenika + 2 u Gornjem Vakufu. Od ovih 319 ljudi za sve postoje osnove za su|enje, nisu za pu{tanje, a za 23 zbog te`ine po~injenih djela imaju poseban tretman”, napisao je Cikoti}. U svom odgovoru na ovaj vanredni izvje{taj, Had`ihasanovi} je tra`io da se ta 23 zatvorenika po{alju njemu u Zenicu, “pa }u se ja tada natezati sa UNPROFOR-om, me|unarodnim posmatra~ima, MKCK, i ostalim me|unarodnim agencijama oko njihovog pu{tanja”.

zadatak bio da se ta lica dislociraju na odre|enu lokaciju” “On je tra`io od me. ne i moje slu`be da predlo`imo odre|enu lokaciju gdje bi se taj odre|eni broj takozvanih ekstremnih pripadnika HVO-a smjestio na bezbjednu lokaciju u cilju razmjene ili eventualnog procesuiranja”, rekao je Hand`i}. Tu`iteljica je pitala ko je “on” a Hand`i} je odgovorio: “On je , predsjednik Ratnog predsjedni{tva Bugojna D`evad Mla}o.” Kada Hand`i} nije uspio da prona|e odgovaraju}i prostor, “do{ao je gospodin D`evad Mla}o i rekao da se on pobrinuo i da je on na{ao adekvatan prostor, samo ga on treba pripremiti za smje{taj. Nakon izvjesnog vremena, kada je on bio spreman, do{ao je ponovo kod mene i rekao da ta lica sa spiska treba dislocirati na

vno Rostovo: “Postojao je spisak i prva po lu ga go spo di nu Mla}i je bio komandir Vojne policije. Komandir bi dobio zadatak da 2, 3, 4, u datom momentu ne znam koliko pripadnika sa tog spiska, dostavi do mene da ja to signiram da se realizuje, i dadnem njemu naredbu da on to izvr{i, vojna policija je sa tim spiskom odlazila do upravnika, preuzimala te ljude, dovodila ih u BH Banku i iz BH Banke trebala da ih vodi na tu destinaciju koja je tada za mene bila nepoznata, ali kasnije sam saznao da je to destinacija na Ravnom Rostovu. To je motel na Ravnom Rostovu”, objasnio je Hand`i}. Na ovom lokalitetu Ravno Rostovo, na putu izme|u Novog Travnika i Bugojna, bila je smje{tena jedna jedinica u sasta-

i drugima, na kojima je opisivao kako su vojni policajci mu~ili i premla}ivali ratne zarobljenike u prostorijama BH banke, sjedi{tu Vojne policije 307. brigade Armije BiH.

Skup{tinsko pitanje
Pitanje o tome {ta se dogodilo sa “grupom 26” postavio je poslanik Marko Prskalo na sjednici Skup{tine BiH i na nje ga je od go vo ri la ra tna Vla da RBiH Harisa Silajd`i}a na sjednici 18. juna 1994. godine. Vlada BiH je objavila da je 16 lica sa spiska pobjeglo prema srpskim polo`ajima na Komaru: Branko Crnjak, Pero Crnjak, Miroslav Dilber, Niko D`aja, Dragan Erkapi}, Zoran Gali}, Jadranko Gvozden, Franjo Jezid`i}, Zdravko Juri{i}, Pero Kova~evi},

Tu`iteljica Slavica Terzi}: Nagodba s Hand`i}em za istinu

Enes Hand`i}, svjedok pokajnik

Konkretan zadatak
Na pitanje tu`iteljice Terzi} da li je on imao “neke zadatke vezane za ovih 26 zato~enika za koje se smatra da su najekstremniji”, Hand`i} je odgovorio: “Da, dobio sam konkretan zadatak od predsjednika Ratnog predsjedni{tva op}ine Bugojno.” Objasnio je da je “taj konkretan

odre|enu loakciju. Ja sam rekao da nema problema, da }u ja uraditi {to je moj zadatak za koliko lica bude potrebno, ja }u dostaviti upravi zatvora imena i prezimena, a komandir vojne policije tada{nji rahmetli Nihad [abi} je trebao da provede taj zadatak. Sa svim tim je trebao da bude upoznat komandant 307. brigade Tahir Grani} i komandir vojne policije”, rekao je Hand`i}, obja{njavaju}i da je sto posto siguran da je komandant Grani} znao za ovu akciju: “Komandir Vojne policije je dostavljao komandantu redovne izvje{taje o svojim aktivnostima. Ako bih ja ne{to propustio ili zaboravio da izvjestim komandanta, on ga je obavje{tavao. Uglavnom, na svim sastancima na kojima je bio g. Mla}o bio je i g. Tahir Grani}, komandant 307. brigade, zajedno sa mnom.” Hand`i} je tek naknadno saznao da je njihova “posljednja destinacija” Ra-

vu Sedme muslimanske brigade. Lokalitet je u javnosti poznat i po videosnimku postrojavanja ove jedinice od strane Alije Izetbegovi}a, predsjednika Predsjedni{tva BiH, uz pratnju D`evada Mla}e, predsjednika Ratnog predsjedni{tva Bugojna. Zato~enici iz “grupe 26”: Miroslav Dilber Mi}a (r. 1964.), Ante Markulj (r. 1963.), Dragan Mili~evi} (r. 1966.), Zoran Zoro Gali} (r. 1955.), Zdravko Juri~i} (r. 1937.), Niko Zlatuni} (r. 1969.), Nikica (Dragutina) Milo{ (r. 1967.), Perica (Zvonimir) Crnjak (r. 1958.), Branko (Drago) Crnjak (r. 1960.), Ivo Milo{ (r. 1971.), Dragan Erkapi} (r. 1956.), Niko D`aja (r. 1959.), Mihovil Struji} (r. 1949.), Franjo Jezid`i} (r. 1954.) i Stipica Zeli} (r. 1954.) su preba~eni u objekat na Ravnom Rostovu. @eljko Milo{ je uspio da pobjegne prilikom transporta. Postao je svjedok na su|enjima Aliji Osmi}u, Nisvetu Gasalu

Anto Markulj, Ivo Milo{, Nikica Milo{, Mihovil Struji}, Stipica Zeli} i Niko Zlatuni}. Od 16 navedenih osoba, 14 je preba~eno na Ravno Rostovo i likvidirano, dok su dvojica ubijena premla}ivanjem, a njihova tijela spaljenja. Sada je o~ito da je za dugogodi{nje prikrivanje zlo~ina u Bugojnu zloupotrijebljen i autoritet Vlade BiH. [ta se dogodilo na Ravnom Rostovu, poslije prebacivanja “grupe 23”? Najmanje jedna osoba je umrla od posljedica premla}ivanja, dok su ostale likvidirane. Pripadnici jedinice su ve} saslu{ani. Samo od toga da li }e Tu`ila{tvo BiH imati dovoljnu podr{ku i resurse za ovu istragu, ovisi brzina kojom }e se rasvijetliti ovaj zlo~in. “Bugojanska istraga” tek treba da otkrije u javnosti kako je “grupa 23” likvidirana i gdje su ukopana tijela `rtava. Esad He}imovi}

4. juni/lipanj 2011.

Oglasi 31

Naziv po{te

Adresa

Radno vrijeme
pon-pet. 07-19 08-16,30 07-19 07-19 07-19 07-16 07-19 07-16 07-20 08-15 08-15 08-18 08-20 08-18 08-18 08-18 07-20 08-16 07-20 08-16 08-16 08-15 07-20 07-20 09-16 08-16 08-16 08-16 09-16 08-15 08-16 07-20 07-20 07-20 08-15 08-18 08-15 08-19 08-15 08-19 08-15 08-16 08-18 07-20 08-15 08-16 08-15 08-16 08-16 07-17 08-16 08-16 07-17 07-17 07-17 07-17 08-17 07-20 07-20 08-20 07:30-19 07:30-19 07:30-19 07:30-19 07:30-19 08-16 08-16 07:30-16 subota 07,30-15,30 07,30-15,30 07,30-15,30 07,30-15,30 07-14 07,30-15,30 07-14 07-20 08-15 08-15 08-18 08-18 08-18 08-15 08-15 07-20 07-20 08-15 07-20 07-20 09-16 09-16 08-15 07-20 07-20 07-20 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 07-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 nedjelja 09-19 09-20 -

Biha} Bosanska 3 Biha} Bosanskih Kraljeva Cazin Trg zlatnih ljiljana Velika Kladuša Ibrahima Mržljaka bb Bosanska Krupa Trg oslobo|enja 1 Bosanski Petrovac Bosanska 115 Sanski Most Banjalu~ka 2 Klju~ Kulina bana 11 Goražde Ferida Dizdarevi}a 3 Ustikolina Ustikolina Pra~a Trg Kemala Hrve bb Mostar Tekija bb Mostar Bra}e Feji}a bb Mostar Mar{ala Tita 51a (Sj. logor) Konjic Maršala Tita bb Jablanica Pere Bili}a 24 Sarajevo Obala Kulina bana 8 Sarajevo Maršala Tita 12 Sarajevo ^emaluša bb Sarajevo Patriotske lige 40 Sarajevo Livanjska 1 Sarajevo Višnjik 40 Sarajevo Zmaja od Bosne 88 Sarajevo Put života bb Sarajevo Grbavi~ka 1 Sarajevo Behdžeta Muteveli}a bb Sarajevo Džemala Bijedi}a 37 Sarajevo Safet bega Bašagi}a bb Sarajevo Zelene beretke 15 Sarajevo Trg solidarnosti 37 Sarajevo Safeta Hadži}a 107 Sarajevo Trg ZAVNOBIH-a 17 Sarajevo Bul. branilaca Dobrinje bb Ilidža Rustempašina 13 Hadži}i Hadželi 116 Vogoš}a Jošani~ka 32 Ilijaš 29. februara 4 Travnik Prnjavor 11 Novi Travnik Trg Zlatnih ljiljana bb Bugojno Nugle II Gornji Vakuf Javi} bb Fojnica Doktora Raljevi}a bb Donji Vakuf Ul. 14. Septembra Tuzla Aleja bosan. vladara 29 Tuzla Musala 2 Tuzla A. Herljevi}a 10 Tuzla Rudarska 37 Tuzla Bosne Srebrne bb Kalesija Oslobodilaca bb Živinice Maršala Tita bb Kladanj Patriotske lige 1 Banovi}i Banovi}i Lukavac Borisa Kidri}a bb Gra~anica M. Vehbi ef. Šemsekadi}a Srebrenik Kulina bana bb Grada~ac H. kapet. Gradaš~evi}a 23 Br~ko Bulevar mira bb Zenica Masarikova 46 Zenica Kralja Tvrtka I br. 2 Zenica Londža 83 Zavidovi}i Patriotske lige bb Kakanj Zgo{}anska 44 Maglaj S. Omerovi}a 8 Tešanj Trg Alije Izetbegovi}a Visoko ^aršijska 75 Vareš Put mira 15 Olovo H. kapet. Gradaš~evi}a bb Breza Hasana Kjafije 6

32 Pogledi

4. juni/lipanj 2011.

Pogledi 33

@EDNA POLJA
Za nedavna obilaska ovog polja, nastoje}i pisati o njegovim ljepotama, izgubih volju za to, jer ugledah ljude s motornim pilama, kako raspore|eni u strijelce re`u neizbrojiva stabla breskvi, vi{anja, nektarina i tre{anja. Breskve su posve stradale. Stra{ni su to prizori
opovo polje najve}e je kra{kopolje u Europi. To uvijek je pisalo u turisti~kim vodi~imabiv{e, a pi{e i u {irim informacijama o prirodnim ljepotama i posebnostima dana{nje dr`ave. Popovo polje bilo je dugo predmetom zanimanja agronoma biv{e dr`ave, te velikih agrokombinata, koji su tra`ilina~ina da se ta ravna zemljana i potencijalno vrlo plodnapovr{inanatopivodom, onda kada je najpotrebnija. Dogodilo se to sedamdesetih godina pro{loga stolje}a. Reguliran je i ure|en cijeli tok na{e i najve}e europske ponornice Trebi{njice, ure|eni prilazi i prijelazi do i preko nje, restauriran je i most iz vremena Austro-Ugarske uprave koji je sijekao polje na njegovu po~etnom, u`em dijelu a koji je povezivao Ravno sa selima dana{njega Ljubinja; dio dna rijeke i djelomice njezine obale su poplo~ane kamenom izva|enim iz brdakoja se s objestrane polja spu{taju do njega, a narod, uvijek sumnji~av po pitanju velikih preokreta, pravio je mit o dvije `etvegodi{nje, jo{ne vjeruju}i da }e to biti mogu}e u polju `ednom onoliko koliko je i veliko.

Sje~a planta`a u Popovu polju

Filipovi}eva tu`na pri~a
Na{ filmski redatelj i dokumentarist, Vlatko Filipovi} jedan je od istinskih znalaca povijesti Popova polja. Nikada se ni{ta zna~ajno u njemu nije dogodilo, a da njegova filmska kamera to nije zabilje`ila, a u filmskim oblicima pojavnosti, o Popovu polju doznao je i svijet. Njegovi filmovi datiraju jo{ od sredine {ezdesetih, kada je ovdje ~a{a vode vrijedila kao ~a{a maslinova ulja, zabilje`io je i prva navodnjavanja, a naravno i poplave. Sada sam ga zatekao kako snima materijal za ovu tu`nu pri~u o sje~i cijelih vo}nih planta`a. Razo~aran je, naravno: “Svakoj bi zemlji ovo polje zna~ilo jamstvo za proizvodnju hrane za cijelu dr`avu. Polje nikada nije bilo izlo`eno nikakvim utjecajima koji bi osiroma{ili plodnost zemlje koja je izvrsne kvalitete, nikada nije bilo trovano suvremenim tehnolo{kim preparatima koji zazivaju masivnost u odnosu na kvalitetu. Ovo polje }e biti jedino na svijetu koje }e od vode nestati!”

UMIRU OD VODE
P
vremana uop}e. Nekada se u tom poljusadioduhan, sijale`itarice, bilo je i vinograda, posebno niskoga trsa, jer koliko god da je loza trebala sunce, trebala je i vodu povremeno, ali nje ne bi bilo nikada kada je najpotrebnija, pa se narod uglavnom okretao kulturama koje su plodile {krto, ali u ovoj okolnoj kamenitoj pustinji sve vi{e od ni{ta je bilo – dovoljno. Dodu{e, u dnu polja, tamo oko Trebinja, AustroUgarska je uprava uspjela razviti kulturu uzgoja vinove loze, to su ~uvenicarskivinogradivrstavranac, `ilavka i blatina, manje zbog izda{nosti polja – jer na zapadu Hercegovine uspijevali su kvalitetniji, ali koli~inski oskudniji vinogradi – a vi{e zbog povezanosti ovog polja sa davno umrlom uskotra~nicom, {to je be~kim vinarima umnogome olak{avalo posao oko bavljenja vinogradima te transporta vina u vazda `ednu prijestolnicu. Taj identitet carskih vinograda obnovljen je i danas u nekojmjeri, zahvaljuju}iprivatnim ulaganjima trebinjske vinarske obitelji Vukoja u goleme parcele uzete pod koncesiju. Izuzimaju}i privatne parcele, golemi dio ovoga polja i danas se nudi u koncesije, {to su mnogiprivatni ulaga~i rado prihvatili i nije vi{e bilo nu`no da to budu ovda{nji ljudi, njih je davno prorijedilo dokinu}e uskotra~nice koja je du` ovoga `ednog kraja jedina zna~ila `ivot, pa se jedan dio stanovni{tvauputio k Dubrovniku, drugi je potra`io sre}u u Neumu, kojega je sustav vrtoglavo nastojaoprometnuti u ozbiljanturisti~ki centar, a tre}i dio potra`io je sre}u po Europi i svim ostalim kontinetima. Zapravo, cijeliovajkraj s desnestranePopovapoljana{a je najmasovnija i najtu`nijamirnodopska migracijska pri~a. Dakle, nakon{to se vodapoljunapravila dostupnom tih sedamdesetih, njime su se uskoro zazelenili vo}njaci i vinogradi, golemeplanta`e breskvi, vi{anja, jabuka i kru{aka, zasadipovr}a. Nekada{njimo}niagrosistem Hepok i APRO Hercegovina gospodario je tim izda{nim poljem sve do posljednjega rata, kada su u poljuposijanemine, i kada su se preko te ravne plohe promatrale zara}ene vojske, a polje `ivota pretvorilo se u polje smrti. Proizvodnja vo}a i povr}a obnovljena je na opisanina~in, ali, istokako je nekadaPopovopoljebilo`ednovode i zbogtoga propadalo, danas propada zbog vi{ka vode! Kako druk~ije opisati ~injenicu da se makarjednomgodi{nje, lo{ereguliranimsustavomispu{tanja vode s trebinjske strane ovo polje u vrijemevelikihki{a, potopitoliko da se pretvori u nepregledno i dubokojezero, na par metaravisine iznad najvi{ega granja vo}aka, metrimavisokoiznadlijepe}uprijekoja polje sje~e, a voda u sumanutom rastu na tili ~as potopi i prve ku}e u brdu! Zvani~nici su se pravdaliteorijom o “stogodi{njim poplavama” i to je , “pilo vode” samo s po~etka ovih pri~a, jer su se poplavedoga|aleisuvi{e ~esto, pa vi{e nema potrebe govoriti o stogodi{njim, jer prema svemu sude}i, prije se mo`e govoriti o – godi{njim poplavama. Ljudikoji su ovdjeulo`ilimilijune, ostali su bez i~ega!

Nesretna akumulacija
Za nedavna obilaska ovog polja, nastoje}i pisati o njegovim ljepotama, izgubih volju za to, jer ugledah ljude s motornim pilama, kako ra-

baju dati prve prave prinose, jer su tek nekolikogodinastare, te ulaga~u vratitiplanirani dio prinosa od kojih }e se ispla}ivati kreditne rate. No, umjesto toga oni }e morati podnijeti jo{ niz velikih i neplaniranih tro{kova. Tisu}estabalavaljaposje}i, te ih onda odvu}i s polja. Nakon toga treba pokrenuti bagere koji jedini mogu tu ogromnu koli~inu be`ivotnih panjeva i{~upati zajedno sa `ilama, {to sve tako|er valja ukloniti.

sam kolika je ovo tragedija! Motorkezuje, i iza njihostajegrobi{te po kojem tek panjevi str{e. U`as. No, pitanje od{tete za vlasnike ovih planta`a u na{im je okolnostima brzo postalo vru}i krumpir kojega nitko ne `eli dugo dr`ati u ruci, nego ga prebacuje gdje kome stigne, pa }e ta tu`na administrativna trakavicapotrajatikoliko i ove poplave, jer ni{ta ne ukazuje na spremnost da se tom problemu pri|e iskreno. Pri~e su razne; jednaka`e da nijedobro planiran kapacitet HE ^apljina, jer kad se iz trebinjske brane pusti voda, ova druga ne mo`e primiti toliku vodu, pa se ona zadr`ava u polju. Neuvjerljivo. Tada{nji in`enjeri iz na{ihkrajevastvarali su vodu po afri~kim pustinjama, pokretali tur-

da Federacija ni~im, ama ba{ ni~im ne mo`e utjecati na doga|anja s akumulacijama u ovomdijeluRepublike Srpske, a voda u akumulaciji zna~i novac, pa }e mnogi ovdje re}i da Elektroprivreda RS-a snosiodgovornost za svu ovu tragediju, jer se s trebinjske HE ne ispu{ta voda redovito kako bi trebalo, osobito u su{na vremena, jer im voda tada treba, jer se pravi struja, tj. novac, a onda, kadado|uki{e, razinavode u toj akumulaciji naraste do sedamnaest metara visine, pa se ta sila pusti naglo, i bude to {to bude. Nekipoliti~ari }e re}i (bio je to Martin Ragu`, ako se dobro sje}am): “Ovo je politi~ka poplava!” – ono {to je u tom trenutkunajpribli`nijemucipotencijalnih bira~a, a i uz ~injenicu kako imaju pravo, va`nije je to da se ne{to po-

pomisao na svojukrivicu. Tek stidljivo ka`u da do ekstremnog ispu{tanjavode iz akumulacije HE Trebinje mora do}i da bi se za{titio istoimenigradi}, a nekikuloariukazuju i na mogu}nost da se to radi u nekom pre{utnom, nikom znanom i potvr|enom me|udr`avnom dogovoru da je bolje da strada Popovo poljenego li ~ak i – Metkovi}, odmah iza hrvatske granice. Sve je ovdje mogu}e, koliko je i nemogu}e. Od dr`avnihzvani~nikanovevlasti, ovdje je dolazio nedavno SvetozarPudari}, i seljanika`u da im se taj razgovor s njimu~inioozbiljnim, ali valja razumjeti i njihovu sumnji~avost, jer njima politi~ari i televizijske kamere dolaze uglavnom kada im je voda ve}nad glavom. Dodu{e, Pudari} je bio u prolje}e...

PREKO NI[ANA Nekada{nji mo}ni agrosistem Hepok i APRO Hercegovina gospodario je tim izda{nim poljem sve do posljednjega rata, kada su u njega posijane mine, i kada su se preko te ravne plohe promatrale zara}ene vojske, a polje `ivota pretvorilo se u polje smrti
bine ondje gdje ni datulja nije mogla uspijevati, pa se ~ini nelogi~nim da usred svoga dvori{ta tako zabrljaju. Uostalom, te su obje brane i ta nesretna akumulacija iznad Trebinja tu skoro pola stolje}a, pa se normalno upitati, za{to se ranije nisu doga|ale te “stoljetne” poplave? I, mo`e li se uzrok potra`iti u ~injenici da su brane, kao i ovo polje, s njegove zapadne i isto~ne strane danas razvrstani u dva entiteta, digne na razinu – dr`ave. Nema u povijesti civilizacije koja je ovuda prohujala, a da joj ba{ ovo Popovo polje nije bilo va`no, a evo danas je dvadeset i prvostolje}e, i ovojdr`avi ono se o~ito ne ~ini va`nim! Pa {to onda od nje i mo`e o~ekivati, primjerice ova obitelj Obradovi} iz ^apljine, koja je ulo`ila u vo}njake koje mora posje}i!? Naravno, s druge strane, dakle iz drugog entiteta, demantiraju svaku

Stoljetno ~udo
Sad se naravno postavlja pitanje i onogfamoznogplana“Gornjihorizonti”, koji je uzburkao i odmah (entitetski, dakako) podijelio na{u stru~nu, a osobitonestru~nujavnost, oko upravljanja vodama isto~nih masivana{ezemlje, a radi se o vodenim`ilamasjeveroisto~ne, isto~ne i jugoisto~ne Hercegovine. Bog dragi zna {to iza toga stoji. Popovo polje ~eka odgovor. A o{te}eni, zapravoposveupropa{teni ulaga~i u na{u strate{ku uzdanicu – poljoprivredu – obja{njenje i nov~anu zadovolj{tinu. No, to bi bilo stoljetno – ~udo!
Dragan Marijanovi}

Carski vinogradi
Dignute su dvije hidroelektrane, jedna ponad Trebinja, a turbine druge, HE ^apljina ili Svitava, porinuta Trebi{njica pokrenula je u dubokim stijenama, i taj se poduhvat smatrao jednim od najve}ih toga

spore|eni u strijelce re`u neizbrojiva stabla breskvi, vi{anja, nektarina i tre{anja. Breskve su posve stradale. Stra{ni su to prizori, pogotovo ako ih se vidi u vrijeme kada vo}ke tre-

Ljudi koji rade ovaj tu`ni posao toliko su napeti da im je gotovo neugodno postavljati ikakva pitanja, jer na sve odmahuju rukama i govore: Evo, prijatelju, vidi{ i

34 Pogledi

4. juni/lipanj 2011.

Posla je sve manje

Pogoni Krivaje: Sve je izgubljeno?

Utjehu, dajte im utjehu
Nezaposlenost poput bauka kru`i Bosnom i Hercegovinom uru{avaju}i porodicu i dr`avu Poslodavci se prera~unavaju, zaposleni strahuju, advokati likuju, a oni {to ne rade gladuju

D

irektor velike tvornice iz srednje Bosne minulog ~etvrtka zarekao se da dok je `iv vi{e ne}e zaposlitinitijednogradnika!? Izjava ne bi bila toliko {okantna da nije rije~ o tvornici ~iji je vlasnik i dr`ava, a uz to je veliki izvoznik. Tog dana mediji su objavili da }e Federalna regulaciona komisija za elektri~nu energiju (FERK) donijeti odluku o poskupljenju struje od 1. jula. To je za ovu tvornicu dodatni tro{ak, s obzirom na to da je njezin veliki potro{a~, uz to je niskoakumulativna i nedovoljno likvidna. Pla}aju}i skuplju elektri~nu energiju direktor ne}e, kao {to je naumio, biti u prilici da do kraja godine izmirenjem ranijih dugova prema Fondupenzionogosiguranja u mirovinupo{alje oko 300 radnika i na taj na~instvoripreduvjete za nove poslovne aktivnosti. No on ne strepi samo od “strujnog udara” ve} i od spoznaje da brojne aktivnosti , Sindikata u toj kompaniji, ali i generalno, ukazuju na to da ova radni~ka organizacija svoju mo} ja~a upravo preko aktivnosti koje direktno ugro`avaju proizvodnju i izvoz. Kada kamion robe milionske vrijednosti sa otpremnicom za inostranog partnera bude zadr`an zbog toga {to su radnici- {trajka~ipreprije~ilicestu ili grani~niprelaz, penale pla}a tvornica a Sindikat za to ne snosi nikakve posljedice. Ovog direktora je i to “o{inulo”. Profesor Ekonomskog fakulteta koji je cijelu pri~u pa`ljivo slu{ao gotovo je zaprepa{ten odlukom da ova tvornica poznata i po tome {to je posljednjih godina redovno zapo{ljavala 50 do 120 radnika zatvori svoja vrata. Na njegovo pitanje “a gdje }e se zaposliti mladi ljudi, pa i oni kojima ja predajem” od direktoranijedobioohrabruju}iod, govor. Umjesto toga ~uo je ozbiljnu zabrinutost sagovornika da ni on ne zna da li }e se i gdje, kad okon~aju {kolovanje, mo}i zaposliti i njegova djeca. Razgovor je zavr{en jo{ jednim nimalo prijatnim saznanjem da }e do kraja godine u niskoakumulativnim privrednim granama u BiH bez posla ostati 30.000 industrijskih radnika!

sli~ne muke i jadikovke privrednika, ali i ocjene o stanju doma}e ekonomije i privrede, mogu pro~itati i u zvani~nim dokumentima Vlade Federacije BiH, i ~uti i na mnogim skupovima kakav je pro{le subote bila 3. ekonomska konferencija o zapo{ljavanju kao generatoru razvoja. Odr`ana je u organizaciji Sveu~ili{ta/Univerziteta Vitez iz Travnika. Kad je tom prilikom me|u dvojicom u~esnika, univerzitetskih profesora do{lo do malo `ustrijeg dijaloga moderator dr. Nikola Grabovac kazao je da je visoka stopa nezaposlenosti “problem zbog kojeg treba da lete vlade a ne da se mi ovdje sva|amo”. Pred Vladom FBiH krajem minulog mjeseca na{ao se izvje{taj o poslovanju privrednih dru{tava iz nadle`nosti Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije

privrede bje`e u advokature jer su namirisali obim tog sve unosnijeg biznisa.

Eksper tni tim
U~estvuju}i u radu spomenute konferencije u Tuzli predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH Ismet Bajramovi} me|u krivcima za ovakvo stanje prepoznaje Bruxelles i @enevu “koji nas tjeraju u borbu za cijenu i uslove rada i sve drugo {to ide uz rad, a mi nismo na takvom nivou da to prihvatimo. Ovdje je u pitanju borba za goli `ivot radnika i njihovih porodica i u to nema nikakve sumnje”. Jedno od najve}ih`ari{ta te borbeupravo je velikanezaposlenostkojapoputbaukakru`i Bosnom i Hercegovinomuru{avaju}iporodicu i dr`avu. Porodicanemaprimanja od kojih bi `ivjela, unutar nje izbijaju brojni konf-

tak od 31. marta ove godine) jo{ dugo biti {ampion na zapadnom Balkanu. Takvom scenariju ide u prilog i pri~a sa po~etka ovog teksta. Iz tog razloga najve}i problem radno sposobnog stanovni{tva Bosne i Hercegovinenijehamletovskadilema(preina~ena za ovo vrijeme glasi: “ku}a – posao ili ku}a – ku}a, pitanje je sad”) ve} strah od neizvjesnosti i ~injenica da ova dr`ava, koju odavno ne predstavlja narod ve} politi~ari, i dalje ~eka Beketovog Godoa.

Pare i Ustav
Prema njenom stajali{tu kreiranje novih i o~uvanje postoje}ih radnih mjesta zahtijevazna~ajnijianga`manjedinstvenedr`ave Bosne i Hercegovine. To prije svega podrazumijeva efikasnost djelovanja institucija dr`avno-pravnog sistema i stvaranje stabilnog politi~kog i ekonomskog ambijenta koji bi omogu}io nove investicije. Preporuke struke i poslovne zajednice koje su prezentirane na re~enoj konferenciji novi ~lanovi Vije}a ministara BiH do~ekat }e na stolovima, najavili su organizatori. Pritom su izrazili i spremnost da formiraju ekspertni tim stru~njaka sa univerziteta i iskusnih privrednika i pomognu Vije}u ministara i vladama drugih nivoa. Vlada Federacije BiH je u povodu izvje{taja o poslovanjuprivrednihdru{tava u njenom vlasni{tvu tako|er kreirala odre|ene mjere i najavila da }e pokrenutiaktivnostikako bi obezbijedila ni manje ni vi{e nego dvije milijarde eura za realizaciju programa odr`ivosti, restrukturiranja i razvoja privrede i industrije u Federaciji BiH. Vrijedan pa`nje je i poziv Sindikata da se akademska zajednica, poslodavci, gra|ani, svakoprema mogu}nostima uhvati u ko{tac sa nezaposleno{}u i zapo{ljavanjem, a da se u najavljenim promjenama u Ustavu BiH prvo kreiraju rje{enja koja }e afirmisati rad i zapo{ljavanje, pa tek onda ona pitanja o kojima se ve} suvi{e dugo raspravlja i – spori. Tom istom sindikatu se sugeri{e da u svojimzahtjevimabuderealan, a to zna~i da ponekad treba i da gasi, a ne stalno potpaljuje nove vatre zbog kojih }e investitori bje`ati iz BiH, izvoznici i radnici ostajati bez posla, a direktori zatvarati vrata novim, mladim, stru~nim i posla `eljnim ljudima.
Hajdar Arifagi}

Studenti: Ko }e njih zaposliti?

Krivaja kao formula
Imena sagovornika ovdje se ne spominju iz jednostavnog razloga {to se ovakve i

u 2010. godini sa ocjenom da je situacija u privredi i industrijiizuzetnote{ka! Svjesno, ili nesvjesnobje`anje od teku}ihproblemaposlovanja dovelo je do njihovog nagomilavanja {to u skoroj budu}nosti za posljedicu mo`e imatiotpu{tanjevelikogbrojaradnika, a potom i ga{enje nekih od privrednih dru{tava. Najnoviji doga|aji u zavidovi}koj Krivaji pokazuju da je taj proces ve} zapo~eo. Bez imalo odgovornosti takvoj sudbini jedne od najve}ih drvoprera|iva~kih tvornica u regiji kumovali su politi~ari, sami radnici i njihovi sindikati, vlade (Federacije i kantona). Naravno i advokati koji su na radni~kim tu`bama po osnovu naplate zaostalih plata i naknada propisanih Kolektivnim ugovorom ve} zaradili basnoslovne sume. To je i razlog da dobri pravnici iz privrede i ne-

likti, higijenaopada, pogor{ava se zdravljenjenih~lanova, a djecalak{ekre}utragomdroge i prestupa. Dr`avatrpi jer radnoaktivnostanovni{tvo ne stvara novu vrijednost (uvozimo ~ak vodu, mlijeko, kruh...), ne upla}uju se doprinosi, nemanovca za {kolstvo, zdravstvo, invalide, imamo zabrinjavaju}i trgovinskideficit. Prosto je nevjerovatnokakonakon svega toga Me|unarodni monetarni fond u najnovijemizvje{tajumo`etvrditi da BiH uspje{no izlazi iz krize. Prema mi{ljenju ~elnika Privredne/Gospodarske komore FBiH mi smo statisti~ki prevladali recesiju, ali smo jo{ u krizi {to se naro~ito uo~ava na polju zapo{ljavanja. Magistrica Samira Zelembabi} iz Bobar Banke na skupu u Tuzli ustvrdila je da }e po broju nezaposlenih (530.035 osoba, poda-

4. juni/lipanj 2011.

Pogledi 35

Sarajevo doma}in konferencije o zapadnom Balkanu

Sna`nije prema integraciji u EU i NATO
Od 12. do 15. juna u glavnom gradu Bosne i Hercegovine }e se okupiti brojni uglednici iz na{eg regiona, Evrope i Sjedinjenih Ameri~kih Dr`ava kako bi potaknuli euroatlantske procese
vjetski poznati univerzitetski thinkthank, SAIS, Centar za transatlantske odnose pri Johns Hopkins Univerzitetu i Ameri~ko-bosanska fondacija organizatori su konferencije Zapadni Balkan: Regresija, stagnacija ili progres? koja }e se odr`ati u Sarajevu od 12. do 15. juna ove godine. Ove dvije organizacije planiraju izdati i publikaciju nakon konferencije, a sami doga|aj u Sarajevu promatraju tek novim po~etkom kontinuiranog djelovanja podr{ke zemljama zapadnog Balkana u Washingtonu i Bruxellesu. U Sarajevo }e do}i direktor Centra za transatlantske odnose SAIS-a, dr. Dan Hamilton (biv{i pomo}nik dr`avnog tajnika SAD-a), te istaknuti ~lanovi SAIS-a, dr. Michael Haltzel (biv{i savjetnik za Evropska pitanja tada senatora Joe Bidena), Kurt Volker, biv{i veleposlanik SAD-a pri NATO-u, Daniel Serwer, poznati politi~ki analiti~ar i State Departmentov pregovara~ za specifi~na pitanja u BiH, Afganistanu, Iraku, te Vedran D`ihi} iz Austrijskog Marshall Fonda pri SAIS-u. U Sarajevo sti`e i izvr{ni direktor za Balkan George Marshall Fonda Ivan Vejvoda kao i Steve del Rosso, direktor u Carnegie korporaciji iz New Yorka.

S

SAIS osniva ju`noevropski think-thank
Jedan od rezultata konferencije je i osnivanje ju`noevropske think-thank inicijative u okviru SAIS centra za transatlantske odnose u Washingtonu, koju }e vodi ti Da ni el Ha mil ton, Ve dran D`ihi} i Sa{a Toperi}. Kako smo saznali, listu strate{kih partnera novog centra, kako u Washingtonu, Bruxellesu tako i u na{oj regiji ~elni ljudi SAIS-a }e objaviti na jesen. Sve~ani inauguracioni prijem ovim povodom }e biti odr`an u HS pivnici u ponedjeljak, 13. juna, na zavr{etku prvog radnog dana konferencije. MIMS grupa jedan je od sponzora konferencije, uz Rockefeller Brothers Fund, Carnegie korporaciju, NED iz Washingtona, Die Erste iz Be~a, German Marshall fonda iz Washingtona te BH Telecom, Vladu Federacije BiH, Ministarstvo za obrazovanje i nauku Kantona Sarajevo, te Hypo banku i Sparkasse banku iz Sarajeva.

Neiskori{teni potencijal
Kako saznajemo, Austrija }e imati nekoliko predstavnika, i to: Ulrike Lunacek iz Evropskog parlamenta, Erhard Busek, biv{i austrijski vicekancelar te direktor IDM-a u Be~u i koordinator Inicijative za Ju`noevropsku suradnju Vladimir Gligorov, gospodarstveni stru~njak, te Wolfgang Waldner, dr`avni tajnik Ministarstva vanjskih poslova Austrije, koji }e govoriti o temi “Austrijska politika na Balkanu”. Podr{ku konferenciji dalo je i ameri~ko veleposlanstvo u Sarajevu, pa }e veleposlanik Patrick Moon uprili~iti prijem za u~esnike. Delegaciju State Departmenta iz Washingtona predvodit }e Phil Gordon, pomo}nik dr`avnog sekretara. “Cilj nam je pomo}i i ubrzati proces integracije zemalja zapadnog Balkana u transatlantske institucije NATO-a i EU. @elimo

osna`iti organizacije civilnog dru{tva i mladih, u kojima vidimo veliku a jo{ nedovoljno iskori{tenu snagu u ovim procesima.” “Na konferenciji }e biti usvojen manifest za civilno dru{tvo te predo~en plan follow up aktivnosti u Washingtonu i Bruxellesu koje namjeravamo poduzeti“, rekla je \ana Kazi}, ~lan Upravnog odbora Ameri~ko-bosanske fondacije, a koja i rukovodi organizacionim pripremama u Sarajevu. “Zahvalni smo na podr{ci i suradnji State Departmentu, veleposlanstvu SADa u Sarajevu, Uredu visokog predstavnika, Uredu {efa Misije OSCE-a u BiH i drugim

Ubrzati ulazak u NATO

Manifest za civilno dru{tvo
O~ekuje se da }e na konferenciji aktivno u~estvovati predstavnici civilnog dru{tva, {to bi trebalo da rezultira kreiranjem manifesta za civilno dru{tvo sa ciljem konkretne podr{ke ja~anju utjecaja mladih pri procesima integracije regije u NATO i EU. SAIS i novoosnovani centar }e iskoristiti svoje fenomenalne pozicije kako u Washingtonu tako i u Bruxellesu da podr`i i oja~a poziciju civilnog dru{tva u BiH i regiji. Ve} se planiraju gostovanja predstavnika civilnog dru{tva na SAIS-u u Washingtonu iz cijele regije, no plan i program }e biti diskutovan i objavljen nakon konferencije, rekao je Mak Kamenica, izvr{ni direktor Ameri~ko-bosanske fondacije. Podr{ku cijelom projektu dao je i Austrian Marshall fond iz Be~a, koji ve} ima tijesnu suradnju sa SAIS-om, a koji }e uprili~iti zatvoreni prijem u Sarajevu za vrijeme konferencije.

stranim, regionalnim i doma}im institucijama i li~nostima koje su nam pomogle pri organizaciji projekta. Radujem se dolasku u Sarajevo i uvjeren sam da na{a ekipa mo`e dati pozitivan doprinos va{oj regiji pri procesima integracija u EU i NATO. Kao {to znate, mi smo nekoliko puta ugostili hrvatske lidere u SAIS-u u Washigtonu i radujemo se nastavku suradnje”, izjavio je za na{ list dr. Daniel Hamilton. On je cijenjeni ekonomski stru~njak ~ije publikacije o ekonomskim odnosima Evrope i SAD-a slu`e kao osnova akademske literature u ovoj oblasti rada Evropske komisije u Bruxellesu. ^lan SAIS centra Michael Haltzel ve} je svojevremeno ugostio u Washingtonu hrvatsku premijerku Jadranku Kosor, a nedavno i predsjednika Ivu Josipovi}a, koji }e na konferenciju u Sarajevo poslati svoju savjetnicu Romanu Vlahutin. Premijer Crne Gore Igor Luk{i} u~es-

tvovat }e na sesiji o Integraciji nacionalnih manjina u zemljama zapadnog Balkana uz profesora Charlesa Ingraoa sa Univerziteta Purdue.

Novinari i politi~ari
Na konferenciji }e se raspravljati i o lo{em stanju u medijima na prostorima zapadnog Balkana, a dolazak su potvrdili Jonathan Landay (McClatchy Newspaper, Washington Post), Tanja Male, Austrijska federalna televizija i Radio 01, Adelheid Wolfl, Der Standard, Astrid Reinprecht, Frankfurter Allgemeine Zeitung, Die Presse, Norbert Mappas-Niediek, Franfurter Rundschau. Zlatko Lagumd`ija, Martin Ragu` i Valentin Inzko }e biti govornici na sesiji o stanju u BiH i ulozi me|unarodne zajednice uz Johana Jonessa iz Ureda za pro{irenje Evropske unije u Bruxellesu.
V. O.

36 Oglasi

4. juni/lipanj 2011.

4. juni/lipanj 2011.

Pogledi 37

Adela Bajri} nakon operacije na klinici Svjetlost u Zagrebu

Prof. dr. Nikica Gabri} mi je upalio svjetlo
“Osje}am se odli~no”, zadovoljno je poru~ila ova Tuzlanka, kako svojim kolegama iz Narodnog pozori{ta, koji su se okupili da je pozdrave, tako i na{im ~itaocima, koji su, nakon {to se Oslobo|enje zajedno sa klinikom Svjetlost uklju~ilo u akciju pomo}i, s pa`njom pratili njeno lije~enje
“Neko mi je upaliosvjetlo”, bila je prvareakcija Adele Bajri}, 42-godi{nje Tuzlanke, kojoj je prije sedam dana na presti`noj zagreba~koj klinici Svjetlost ura|ena laserska operacija ro`nja~a oba oka. “T je, nijeneko, negoprof. dr. NikicaGaa~ni bri}. On mi je upalio svjetlo”, brzo se ispravila Adela, s kojom smo u ~etvrtak poslijepodne razgovarali u prostorijama Narodnog pozori{ta u Tuzli, dan poslije dolaska iz Zagreba u rodni grad.

Laserska operacija
Nakon humanitarne utakmice tuzlanskih glumaca i novinara, prof. dr. Nikica Gabri}izrazio je `elju da na svojojklinicibesplatno izvr{i transplantaciju ro`nja~a oba oka Adele Bajri}, {to je bila prvobitna dijagnoza ruskih ljekara, koji su za taj tretman tra`ili20.000 maraka. No, nakonpregleda, organizovanog u Zagrebu, prof. Gabri} je odlu~io da Adelipomogneoperacijom PTK, odnosno laserskim skidanjem o{te}enih dijelovaro`nja~e, {to je, desetakdanaposlije, i uradio. “Nematepojmakoji je ovo osje}aj. Mo`da je to jednostavnijeljudimakoji su ro|eni bez vida pa ne znaju {ta su izgubili. Ja sam ro|ena sa lo{im vidom, ali sam ga ipak ~itav `ivot imala. Uvijek sam se mu~ila da dobro vidim. Vidjela sam oblike, koji, niti su imali boju, nitipravioblik. Sada su ti oblicio{tri. Isto kao da mi je nekoizo{triosliku. Kao da mi je poja~ao kontrast. Prije mi neki oblici nisu imali rubove, boju... a sada je to druga slika. Sada, ne}ete vjerovati, vidim najbolje u svom`ivotu. Nikadanisamvidjelaovakodobro, a samo je pet dananakonoperacije”, zadovoljno nam je kazalaAdelaBajri}, koju}e ve}u subotuponovopregledatiprof. dr. Gabri}, ali sada u novootvorenim sarajevskim prostorijamaklinikeSvjetlost, smje{tenim u hotelu Hollywood na Ilid`i. “Njihovikapaciteti u Zagrebu su fenomenalni! Nisam vjerovala da mogu imati takav tretman. Svi uposlenici su znali za moj slu~aj i svi su me pazili, ali takavtretmanimaju i osU razgovoru s kolegama u Narodnom pozori{tu Tuzla

Kome i kako pomo}i
Oko devet hiljada maraka prikupljenih tokom velike humanitarne akcije za pomo} Adeli Bajri}, koja je trajala skoro pola godine, jo{ su na njenom ra~unu. “Nakon {to sam uspje{no operisana, odmah sam `eljala taj novac proslijediti nekome ko tako|er ima neku te{ku bolest. Me|utim, u razgovoru sa kolegama iz pozori{ta, koji su bili uklju~eni u akciju, odlu~ila sam taj novac ostaviti u banci jo{ neko vrijeme, a potom }emo zajedno odlu~iti”, pojasnila nam je Adela. U sklopu humanitarne akcije za lije~enje Adele Bajri} odr`ano je nekoliko manifestacija, a u funkciji je bio i humanitarni telefon. gu {ansu, drugi `ivot”, nastavila je Adela. Ova Tuzlanka od ro|enja ima problema sa vidom. U {koli je, sje}a se Adela, sjedila u prvoj klupi, kako bi bolje vidjela. Vrlo ~esto je na jednom oku moralanositizavoje, kako bi ga sa~uvala od vanjskih uticaja. “Posebno je bilobolnokada bi se ro`nja~a upalila”, otkriva Adela. napi{ite da nemamrije~ikojom bi se zahvalila tom ~ovjeku”, zamolila nas je Adela, {to smo i uradili. “T ko|er, postojidostaljudikoji su pomoa gli mom lije~enju, prijesvega iz klinikeSvjetlost i Oslobo|enja. Tu su i mojekolege iz pozori{ta. Vjerujte, da osje}amodgovornostpremasvima. Ne znamkako da se zahvalim. Ako ka`em hvala bojim se da to bude premalo. Opet, ti ljudi su humanisti i vjerujem da razumiju. Uglavnom, drago mi je {to kod nas jo{ima dobrihljudi, poputprofesoraGabri}a. On mo`e sa ponosom nositi titulu ljekara”, poru~ila je Adela Bajri}. Okupljenekolege, me|ukojima su bili i tuzlanski glumci, potvrdno su klimali glavom, a oni sa slabijim vidom najavili su skoru posjetu sarajevskim prostorijama klinike Svjetlost.
Almir [E]KANOVI]

Nikica Gabri} pregledat }e Adelu u novootvorenim prostorijama klinike Svjetlost na Ilid`i

talipacijenti. Svi bi na{iljekaritrebali i}i u Svjetlost na edukaciju. Radujem se {to klinikadolazi i u na{uzemlju”, poru~ila je Adela, isti~u}i zahvalnost prof. dr. Nikici Gabri}u, uposlenicima klinike Svjetlost, te na{oj novini, koja je aktivno u~estvovala u realizaciji akcije pomo}i Adeli Bajri}. Zahvalnost su prilikomna{egrazgovora sa Adelom izra`avali i ostali uposlenici Narodnogpozori{taTuzla, gdjeAdelaradi kao grafi~ki dizajner. Ve}ina se okupila da ~uje njenu pri~u sa klinike Svjetlost. “Iskreno, bilo me je strah, ali ni blizu kao {to me bilo strah kada su mi ruski ljekari rekli da moram na transplantaciju. Vjerovatno su mi i oni `eljeli dobro, ali profesor Gabri} je odlu~io da mo`e pomo}i i laserskom operacijom. Kada mi je to saop{tio osje}ala sam se kao tek ro|ena. Sada, kada je operacija ura|ena, osje}am se kao da imam dru-

Dobri ljudi
Ipak, najve}iprobleminastupili su prije 15ak godina, kada je Adelapo~elaraditi kao grafi~kidizajner u nekolikotuzlanskihprivatnih firmi. Taj posao, kojizahtijevasvakodnevno kori{tenje kompjutera, uzrokovao je dodatnao{te}enjavida. Ljekari su, prilikomjednog od pregleda, predlo`ili transplataciju ro`nja~e, pa se krenulo u prikupljanje nov~anih sredstava. “Potom se javioprofesorGabri}. Molim vas,

38 Pogledi

4. juni/lipanj 2011.

Fotokonkurs SEEYN-a

Volonteri u akciji
a fotokonkurs Volonterizam: Volonteri u akciji, koji su povodom Evropske godine volonterizma organizovale Mre`e mladih jugoisto~ne Evrope/SEEYN i galerija BlackBox, pristiglo je vi{e od stotinu profesionalnih i amaterskih fotografija koje tematiziraju volonterski rad. @iri koji su sa~injavali Du{an Jovanovi}, Domagoj Kova~i}, Tamara Zablocki i Dra`en Gruji} me|u pristiglim fotografijama izabrao je njih dvadeset koje }e biti prikazane na izlo`bi u sarajevskoj galeriji BlackBox, te tri pobjedni~ke fotografije i dvije fotografije koje }e dobiti posebnu pohvalu `irija. Nagra|ene radove potpisuju autori Andrija Vrdoljak, Nemanja [iljegovi}, te Adeline Charnet, dok su posebno pohvaljeni radovi autora Mahira Vranca i Anreja Misirli}a. Autori ~ije }e fotografije biti prikazane na izlo`bi u galeriji BlackBox su: Adelita Selmi}, Andrea Curea, YCC-Bitola, Jelena @ivanovi}, Kenan Kuhinja, Ana Te{i}, Ljubomir Todorovi}, Mario Ili~i}, Mario Radakovi}, Mirza Softi}, Nino Jovi{i}, Senad Tahmaz, Velija Hasanbegovi}, Irena Re`i} i Lazar ^ovs. Izlo`ba izabranih fotografija bit }e otvorena u sarajevskoj galeriji BlackBox, 20. juna u 20 sati, saop}eno je iz Tim SEEYN-a.

N

1.

2.
Nagra|eni radovi Andrija Vrdoljak (1), Nemanja [iljegovi} (2), Adeline Charnet (3)

3.

4.
Pohvaljeni autori Mahir Vranac (4) i Anrej Misirli} (5)

5.

4. juni/lipanj 2011.

Pogledi 39

Sport je danas sve vi{e ozbiljan biznis

Pobjedom u finalu LP-a Barcelona zaradila 126 miliona eura

Reuters

Velika zarada na igri i zabavi
Samo finalna utakmica ovogodi{nje Lige prvaka vrijedila je 369 miliona eura • Koliki je to napredak govori i podatak da je u sarajevske 14. ZOI investirano 141.647.000 ameri~kih dolara • Da bi se zaradilo na sportu treba ne{to i ulo`iti, to treba da shvate na{i politi~ari
Druga mogu}nost da bi se dobilo doma}instvo najve}ih sportskih priredbi za manje zemlje, ne tako grandiozne kao {to su Olimpijske igre ili svjetska prvenstva u fudbalu, su kvalitetni takmi~ari u atraktivnim sportovima. Tako je u skijanju Hrvatska dobila organizaciju trka popularnog Svjetskog kupa zahvaljuju}i Janici i Ivici Kosteli}u, iako je Sljeme tek ve}e brdo. O tome BiH za sadasamomo`esanjati, iako ima predivne terene na Bjela{nici i Jahorini, staze na kojima su i odr`ane trke 14. ZOI, ba{ kao i da opet mo`e dobiti organizaciju Olimpijskih igara, mada ima grandioznih i

A

ko postoji jo{ neko ko sumnja da je sport postao veliki biznis, najlak{e }emo ga razuvjeriti golim brojkama koje su vezane za ovogodi{nje finale Lige prvaka u fudbalu, koje mijenja sve dosada{nje standarde. Kako su procijenili brojni finansijski analiti~ari, bilo je to najbogatijih 90 minuta u dosada{njoj historiji najkvalitetnijeg svjetskog klupskog takmi~enja. Vrijednost finalne utakmice bila je oko 369 miliona eura. Najvi{e je zaradila Barcelona. Pobjednik je, kada se sve ukupno izra~una (slu`bena nov~ana nagrada, porast vrijednosti ekipe, pobolj{anje medijskih i televizijskih prava, itd), bogatiji za 126 miliona eura, dok je pobije|eni Manchester United zaradio oko 73 miliona eura. Nije pro{ao lo{e ni grad doma}in finala, London, koji je nakon subotnje ve~eri obogatiosvojbud`et za ~ak 52 milionaeura. Prema dosada{njoj dinamici prodaje karata London planira zaraditi na Olimpijskim igrama 2012. godine 450 miliona funti (vi{e od milijardu, ta~nije 1.010.240.000 KM prema trenutno va`e}em kursu CBBiH).

politici koju je tada{nja SFRJ vodila u vrijeme `estokih hladnoratovskih obra~unavanja Istoka i Zapada, kada su bojkoti zemalja prijetili da uni{te plemenitu olimpijsku ideju. Da toga nije bilo, ko zna kada bi do{li na red. Da bi se sada organizovala najve}a takmi~enja u najpopularnijim sportovima, treba imati dovoljno sredstava da se izvr{i kvalitetna prezentacija, pa i, {to je javna tajna, “podma`u” pojedini ~lanovi najvi{ih sportskih tijela. Zato nije ~udo da se poslije dobijanja organizacije, Olimpijskih igara ili svjetskih fudbalskih prvenstava, na pri-

Borba za organizaciju
Koliko se zadnjih decenija sport i sportska industrija razvija krupnim koracima, iz na{e bh. perspektive najbolje bi mogli shvatiti ako ove cifre uporedimo sa na{im ostvarenjima na Zimskim olimpijskim igrama 1984. godine u Sarajevu. Organizacioni komitet 14. ZOI ’84, kako je pisalo u zavr{nomzvani~nomizvje{taju, ostvario je prihod od 141.647.000 ameri~kih dolara, a na kraju kada su se odbili svi tro{kovi ostalo je jo{ 12 miliona. Nisubile to samo, kako se govorilo, najboljeorganizovaneOlimpijskeigre do tada, ve} su bile i prve koje su organizatorima donijele zaradu. Od tada pa do danas organizacija najve}ih svjetskih sportskih manifestacija postala je biznis za ~ije se doma}instvo bore ekonomski najja~e sile svijeta. [irenje i popularisanje sporta, na ovaj na~in, ba~eno je u sasvim drugi plan. ^injenica je da je Sarajevo kao totalno neafirmisani zimski sportski centar organizaciju Igara dobilo zahvaljuju}i neutralnoj

Edin D`eko i Sa{a Papac slave sa zastavom BiH

Reuters

mjer, uvijek pojave afere i aferice oko podmi}ivanja ili najrazli~itijih ucjena. Tako je najsvje`iji primjer onaj me|u ~elnim ljudima Svjetske fudbalske federacije (FIFA), kada je na op{te iznena|enje organizaciju Mundijala 2022. godine dobio Katar. Za one manje upu}ene da iznesemo i podatak da je organizacija svjetskih fudbalskih prvenstava 2014. i 2018. povjerena Brazilu i Rusiji, {to i nije neko iznena|enje. Za organizovanje ovih grandioznih sportskih priredbi potrebno je da doma}in ulo`i milijarde, ali se sva ta ulo`ena sredstva sigurno vrate i jo{ se dobro zaradi.

romanti~arskih ispada da je to i u dana{nje vrijeme mogu}e. Za sve te priredbe je potrebna garancija dr`ave, a ova na{a, dok se ne srede unutra{nji odnosi i smanje prepucavanja politi~ara, ne mo`e da podmiri ni osnovne potrebe svojih gra|ana.

Uspjeh i ulaganje
Zato je veoma va`no da fudbalska reprezentacija jednom uspije u kvalifikacijama za najve}e smotre, kao {to su ove aktualne za Evropsko prvenstvo u Poljskoj i Ukrajini 2012. godine. Kada bi u tome uspjela, bio bi to podvig kakav bi sigurno imao odjeka

u svijetu. Jo{ kada bi na njemu postigli kakav zapa`eniji rezultat, bila bi to dobra reklama za suorganizaciju EP-a sa nekim od susjeda. Mo`da djeluje kao ma{tarija, ali nikad ne reci – nikad. Sada je aktuelnaponovnakandidaturaSarajeva i Isto~nog Sarajeva za Zimski olimpijski festival mladih (EYOWF) 2017. godine. Bi}e to drugi put da se kandidujemo za organizaciju ovog takmi~enja, jer smo jesenas na sastankuGeneralneskup{tineEvropskih olimpijskih komiteta (EOC) tijesno izgubiliorganizaciju(odluka je bila24:23 glasa) od jedinog protivkandidata – Montafona, gradi}a na granici izme|u Austrije i Lihten{tajna. Sada smo sigurno bogatiji za jednoiskustvo i mo`emo se jo{ kvalitetnijepripremiti za prezentaciju. Sport je, osim zna~ajnih finansijskih sredstava koja se u njemu obr}u, od zarada na terenima do proizvodnje sportske opreme, postao i najbolja reklama za svaku dr`avu. Nacionalni sportski i olimpijski komiteti ula`u ogromna sredstva u razvoj sporta, podr`avaju najbolje sportiste kako bi na najve}im priredbama ostvarili uspjehe. Primijetili ste da po~asni krug atleti~ari na najve}im priredbama tr~e ogrnuti u nacionalne zastave koje im za tu priliku dobacuju iz gledali{ta. Ovih dana svijet su obi{le slika Edina D`eke kako trofej pobjednika engleskog FA kupa u dresu Manchester Cityja proslavlja ogrnut u zastavu BiH, ba{ kao i Sa{a Papac kada je sa Glasgow Rangersima slavio titulu prvaka [kotske. Da bi se to ~e{}e de{avalo, potrebno je da i u glavama ljudi koji vode ovu zemlju sazrije ideja da ulaganje u sport nije bacanje para, nego investiranje u budu}nost, u razvoj. Bez sportskih uspjeha te{ko da mo`emo dobiti organizaciju bila kakvog ve}eg takmi~enja. Treba samo pitati sarajevske hotelijere koliko je vi{e no}enja bilo kada je nedavno D`udo savez BiH bio u Zetri organizator Evropskog prvenstva takmi~ara do 23 godine starosti. Neka samo to bude primjer da se uvijek mo`e izvu}i neka korist. Ali, prije toga potrebno je ne{to i ulo`iti. Branko Majstorovi}

40 Pogledi

Nedjelja u slikama
Priredio: Emir Karamehmedovi}

4. juni/lipanj 2011.

SEDAM SVJETSKIH DANA
Mladi} u Haagu
Srbija je u utorak isporu~ila generala Ratka Mladi}a u Haag, gdje }e se suo~iti sa optu`bama za genocid u BiH. Izru~enje komandanta koji je predvodio Vojsku Republike Srpske u zauzimanju Srebrenice gdje je najavio „osvetu Turcima“ nakon ~ega je pobijeno naj, manje 8.000 dje~aka i mu{karaca, izvedeno je uz velike mjere bezbjednosti u glavnom gradu Srbije, ali i u samoj Holandiji. (Reuters)

Spa{eni imigranti
Malte{ki vojni patrolni brod spasio je u srijedu 76 imigranata iz broda oko 120 kilometara jugoisto~no od tog mediteranskog ostrva. Brod, koji je prevozio imigrante iz Nigerije, Sijere Leonea, Obale Slonova~e, Sudana, Banglade{a i ^ada, prvi je uo~ila letjelica NATO-a. Brod je navodno isplovio iz libijske luke Misrate, donedavnog popri{ta nekih od naj`e{}ih borbi u tri mjeseca pobune protiv libijskog vo|e Muamera Gadafija. Nekim od imigranata bilo je neophodno ukazati bolni~ko lije~enje. Posljednjih mjeseci hiljade ljudi pobjeglo je od nemira u sjevernoj Africi u Italiju na ostrvo Lampeduza, {to je uzrokovalo imigracijsku krizu na tom ostrvu smje{tenom na pola puta izme|u Tunisa i Sicilije. (Reuters)

Jemen
U Je me nu su nas tav lje ne bor be izme|u vla di nih sna ga i pris ta li ca mo}nog plemenskog vo|e u Sani, pa se broj poginulih popeo na 62 osobe. Prista li ce ple men skog vo|e Sa de ka alAhmara, odanog opoziciji, u `estokim borbama su se suprotstavile snagama odanim spornom predsjedniku Aliju Abdallahu Salehu. Istovremeno, nastavljaju se protesti kojima se tra`i smjena predsjednika. (Reuters)

Epidemija u Evr
Soj Escherichije coli koji je odgovoran za smrtonosnu zarazu u Evropi, sasvim je nova bakterija koja nikada ranije nije vi|ena, saop{tila je Svjetska zdravstvena organizacija (WHO). WHO je naveo da su preliminarna genetska ispitivanja pokazala da je taj

4. juni/lipanj 2011.

Nedjelja u slikama

Pogledi 41

Tornado u SAD-u
Najmanje ~etvoro ljudi poginulo je u tornadima i velikim olujama u zapadnom i centralnom dijelu ameri~ke savezne dr`ave Massachusetts, gdje je u 19 op{tina pri~injena ogromna {teta, zbog ~ega je progla{eno vanredno stanje. Tornada su ~upala drve}e, nosila krovove ku}a, o{tetila dalekovode, prevrtala automobile. U Sjedinjenim Ameri~kim Dr`avama ove godine je od tornada poginulo 520 ljudi, {to je najvi{e `rtava tornada u posljednjih 60 godina. (Reuters)

Izrael ne priznaje UN
Izraelski premijer Benjamin Netanyahu izjavio je da niko ne}e mo}i da sprije~i odluku Generalne skup{tine UN-a o priznavanju palestinske dr`ave, ali da je taj korak osu|en na neuspjeh. "UN mo`e tako|er usvojiti rezoluciju o tome da je zemlja ravna“ kazao , je Netenyahu. Palestinski predsjednik Mahmoud Ab bas ka zao je u Do hi ka ko je "odlu~an" da tra`i od UN-a u septembru da prihvati ulazak dr`ave Palestine u ovu organizaciju. (Reuters)

150 godina ujedinjenja Italije
Zvani~nici oko 40 zemalja svijeta prisustvovali su u Rimu vojnoj paradi povodom Dana republike, kojom se obilje`ava 150 godina ujedinjenja Italije. Predsjednik Srbije Boris Tadi} nije prisustvovao sve~anostima u Rimu zato {to su italijanske vlasti na sve~anost pozvale i predsjednicu Kosova Atifetu Jahjagu. U Italiji se 2. juni slavi kao Dan republike po{to su gra|ani tog dana 1946. godine na referendumu izglasali republiku. (Reuters)

opi
soj mutant dviju razli~itih bakterija E. coli i da posjeduje letalne gene, ~ime se mo`e objasniti zbog ~ega je zaraza u Evropi tako {irokih razmjera i opasna. Isprva je sumnja pala na krastavce iz [panije, {to je kasnije osporeno. (Reuters)

42 Oglasi
Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine Tuzlanski kanton OP]INA SAPNA Op}inski na~elnik Broj; 02-34-547/11 Datum: 3.6.2011. godine

4. juni/lipanj 2011.

Na osnovu ~lana 24. Zakona o dr`avnoj slu`bi u Federaciji BiH („Slu`bene novine Federacije BiH", br. 29/03, 23/04, 39/04, 54/04, 67/05 i 8/06), a u vezi sa ta~kom I Odluke Vlade Srednjobosanskog kantona/Kantona sredi{nja Bosna o davanju saglasnosti Agenciji za dr`avnu slu`bu Federacije Bosne i Hercegovine broj: 01-02-58/11 od 28.2.2011. godine, Agencija za dr`avnu slu`bu Federacije Bosne i Hercegovine, u ime Ministarstva privrede/Ministarstva gospodarstva Srednjobosanskog kantona/Kantona sredi{nja Bosna, objavljuje

Na osnovu ~lana 23. Zakona o namje{tenicima u organima dr`avne slu`be u Federaciji Bosne i Hercegovine (“Slu`bene novine FBiH”, broj 49/05), op}inski na~elnik Op}ine Sapna objavljuje:

J AV N I O G L A S
za popunu radnih mjesta namje{tenika u Op}ini Sapna na neodre|eno vrijeme 1. Naziv radnog mjesta 01. Vi{i samostalni referent za geodetsko-katastarske poslove.................................................1 (jedan) izvr{ilac 02. Vi{i samostalni referent za mjere za{tite i spa{avanja, operativne poslove i obuku ....................................................................................................1 (jedan) izvr{ilac 03. Sistem administrator ..............................................................................................................1 (jedan) izvr{ilac 2. Opis poslova Opis poslova za sve pozicije sadr`an je u tekstu javnog oglasa koji je objavljen na web stranici Op}ine Sapna, www.opcinasapna.ba. 3. Uvjeti a) Op}i uvjeti U radni odnos u op}inske organe uprave Op}ine Sapna na radno mjesto namje{tenika mo`e biti primljena osoba koja ispunjava op}e uvjete iz ~lana 24. Zakona o namje{tenicima u organima dr`avne slu`be u FBiH i to: 1. da je dr`avljanin BiH, 2. da je punoljetna, 3. da ima op}u zdravstvenu sposobnost za obavljanje poslova radnog mjesta, 4. da ima vrstu i stepen {kolske spreme potrebnu za obavljanje poslova radnog mjesta prema Pravilniku o unutra{njoj organizaciji op}inskih slu`bi za upravu Op}ine Sapna, 5. da u posljednje dvije godine od dana objavljivanja javnog oglasa nije otpu{ten iz organa dr`avne slu`be kao rezultat disciplinske kazne na bilo kojem nivou vlasti u Federaciji, odnosno Bosni i Hercegovini, 6. da nije obuhva}ena odredbom ~lana IX 1. Ustava Bosne i Hercegovine. b) Posebni uvjeti Pored op}ih uvjeta, kandidati trebaju ispunjavati i sljede}e posebne uvjete, utvr|ene Pravilnikom o unutra{njoj organizaciji, i to: Za poziciju 01: - V[S - VI stepen stru~ne spreme, vi{a geodetska {kola - polo`en stru~ni ispit - najmanje 1 godina radnog sta`a u struci nakon zavr{ene V[S Za poziciju 02: - V[S - VI stepen stru~ne spreme, dru{tvenog ili tehni~kog smjera - polo`en stru~ni ispit - najmanje 1 godina radnog sta`a u struci nakon zavr{ene V[S Za poziciju 03: - SSS/ IV stepena stru~ne spreme, tehni~kog smjera - polo`en stru~ni ispit - najmanje 1 godina radnog sta`a u struci nakon zavr{ene stru~ne spreme - poznavanje rada na ra~unaru 4. Spisak potrebnih dokumenata (original ili ovjerena kopija) - prijava na javni oglas sa kratkom biografijom i kontakt-podacima, - izvod iz mati~ne knjige ro|enih (ne stariji od {est mjeseci), - uvjerenje o dr`avljanstvu BiH (ne starije od {est mjeseci) ili ovjerena kopija CIPS-ove li~ne karte, - diploma ili svjedo~anstvo o zavr{enoj {koli, - uvjerenje o polo`enom stru~nom ispitu, - potvrda o du`ini radnog sta`a u struci, - dokaz o poznavanju rada na ra~unaru (za poziciju 03), - ovjerena izjava da kandidat u posljednje dvije godine od dana objavljivanja oglasa nije otpu{ten iz dr`avne slu`be kao rezultat disciplinske kazne na bilo kom nivou vlasti u Federaciji BiH, odnosno Bosni i Hercegovini, - ovjerena izjava da kandidat nije obuhva}en odredbom ~lana IX. 1. Ustava Bosne i Hercegovine. Kandidati koji imaju navr{en radni sta`, a nisu polo`ili stru~ni upravi ispit, mogu se primiti u radni odnos, ali su du`ni taj ispit polo`iti u roku od {est mjeseci od dana prijema u radni odnos u organe dr`avne slu`be. Izabrani kandidati su du`ni dostaviti ljekarsko uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti za obavljanje poslova radnog mjesta prije stupanja na rad. 5. Rok trajanja javnog oglasa i adresa za podno{enje prijava Javni oglas ostaje otvoren 15 (petnaest) dana od dana objavljivanja u dnevnim listovima “Oslobo|enje”, “San” i “Dnevni list” ra~unaju}i od dana posljednje objave. Prijave na oglas sa dokazima o ispunjavanju uvjeta dostaviti u zatvorenoj koverti na adresu: Op}ina Sapna, ulica 206. vite{ke brigade bb, 75 411 Sapna, sa naznakom “za javni oglas”. Nepotpune i neblagovremene prijave ne}e biti razmatrane. Op}inski na~elnik Ismet Omerovi}, dipl. ing. ma{. Adresa: Ul. 206. „Vite{ke“ brigade bb, 75411 Sapna, tel. 035/599-530 fax: 035/599-555 e-mail: o.sapna@opcinasapna.ba, web: www.opcinasapna.ba

J AV N I K O N K U R S
za popunu radnih mjesta dr`avnih slu`benika u Ministarstvu privrede/Ministarstvu gospodarstva Srednjobosanskog kantona/Kantona sredi{nja Bosna 5 / 275 01. Kantonalni inspektor za cestovni promet.........................................................................- 2 (dva) izvr{ioca 02. Stru~ni saradnik za razvoj i arhitekturu informacionih sistema.................................- 1 (jedan) izvr{ilac Opis poslova: Opis poslova (pozicija 01 i 02) sadr`an je u tekstu javnog konkursa, koji je objavljen na web stranici Agencije za dr`avnu slu`bu Federacije BiH www.adsfbih.gov.ba. Uslovi: Pored op{tih uslova predvi|enih ~lanom 25. Zakona o dr`avnoj slu`bi u Federaciji Bosne i Hercegovine, kandidati trebaju ispunjavati i slijede}e posebne uslove, utvr|ene u Pravilniku o unutra{njoj organizaciji i to: Za poziciju 01. - VSS, VII stepen stru~ne spreme, diplomirani in`injer saobra}aja drumskog smjera - najmanje 3 (tri) godine radnog sta`a u struci nakon sticanja VSS, Za poziciju 02. - VSS, VII stepen stru~ne spreme, zavr{en informati~ki fakultet, elektrotehni~ki fakultet - smjer informatika, prirodno-matemati~ki fakultet - smjer informatika, ekonomski fakultet - smjer poslovna informatika - najmanje 1 (jedna) godina radnog sta`a u struci nakon sticanja VSS, - poznavanje engleskog jezika. Prijavljivanje na konkurs: a) Kandidati koji su evidentirani u Registru dr`avnih slu`benika Federacije BiH koji vodi Agencija za dr`avnu slu`bu Federacije BiH (postoje}i dr`avni slu`benici) prijavljuju se na konkurs dostavljanjem uredno popunjenog prijavnog obrasca Agencije (mo`e se preuzeti u prostorijama Odjeljenja Agencije za Zeni~ko-dobojski i Srednjobosanski kanton, Ku~ukovi}i broj 2, Zenica, ili na web stranici Agencije www.adsfbih.gov.ba). a) Ostali kandidati du`ni su dostaviti sljede}u dokumentaciju (original ili ovjerene kopije): 1. fakultetsku diplomu (nostrificirana diploma, ukoliko fakultet nije zavr{en u BiH ili je diploma ste~ena u nekoj drugoj od dr`ava nastaloj raspadom SFRJ nakon 6.4.1992. godine) 2. potvrdu/uvjerenje o radnom sta`u u struci nakon sticanja VSS 3. dokaz o poznavanju engleskog jezika za poziciju (02.) 4. popunjen prijavni obrazac Agencije za dr`avnu slu`bu Federacije BiH (mo`e se preuzeti u prostorijama Odjeljenja Agencije za Zeni~ko-dobojski i Srednjobosanski kanton, Ku~ukovi}i broj 2, Zenica, ili na web stranici Agencije www.adsfbih.gov.ba). Kandidati koji dostave dokaz o polo`enom stru~nom upravnom ispitu, javnom ispitu za dr`avne slu`benike u institucijama Bosne i Hercegovine ili pravosudnom ispitu izuzimaju se od polaganja ispita op}eg znanja. Napomena: U slu~aju da Agencija ne raspola`e podacima koji se odnose na pojedine uslove konkursa, kandidati koji imaju status dr`avnog slu`benika }e biti du`ni potrebne dokaze o ispunjavanju uslova konkursa dostaviti Agenciji u roku od 5 dana od dana prijema obavijesti Agencije kojom se tra`i dostavljanje dokaza. O datumu, vremenu i mjestu polaganja ispita op}eg znanja i stru~nog ispita kandidati koji ispunjavaju uslove konkursa bit }e obavije{teni putem web stranice Agencije za dr`avnu slu`bu Federacije BiH, www.adsfbih.gov.ba. Izabrani kandidati su du`ni u roku od 8 dana od dana prijema obavje{tenja o rezultatima konkursa, dostaviti Agenciji sve dokaze o ispunjavanju uslova konkursa. Prijavu na konkurs, odnosno sve tra`ene dokumente treba dostaviti u roku od 15 dana od objave javnog konkursa u «Slu`benim novinama FBiH», putem po{te, preporu~eno na adresu: Agencija za dr`avnu slu`bu Federacije BiH Odjeljenje Agencije za Zeni~ko-dobojski i Srednjobosanski kanton Ul. Ku~ukovi}i br. 2 72000 Zenica sa naznakom: « Javni konkurs za popunu radnih mjesta dr`avnih slu`benika u Ministarstvu privrede/Ministarstvu gospodarstva Srednjobosanskog kantona/Kantona sredi{nja Bosna» Nepotpune, neuredne i neblagovremene prijave ne}e se razmatrati. DIREKTOR Sead Maslo, dipl. iur.

BOSNA I HERCEGOVINA Federacija Bosne i Hercegovine Tuzlanski kanton OP]INA TUZLA Slu`ba za geodetske i imovinsko-pravne poslove objavljuje

UNIVERZITET U SARAJEVU PRAVNI FAKULTET

O B AV J E [ T E N J E
Na Pravnom fakultetu Univerziteta u Sarajevu kandidatkinja Medina Ko~an branit }e specijalisti~ki rad pod naslovom

O B AV J E [ T E N J E
O PONI[TAVANJU JAVNOG KONKURSA za dodjelu neizgra|enog gra|evinskog zemlji{ta za izgradnju KOLEKTIVNOG STAMBENO-POSLOVNOG OBJEKTA „C“ (C1, C2, C3, C4) U NASELJU STUPINE U TUZLI objavljenog u dnevnim novinama „Oslobo|enje“ i „Avaz“ 20. maja 2011. godine Na osnovu Odluke op}inskog na~elnika o poni{tavanju javnog konkursa za dodjelu neizgra|enog gra|evinskog zemlji{ta za izgradnju kolektivnog stambeno-poslovnog objekta „C“ (C1, C2, C3, C4) u naselju Stupine u Tuzli objavljenog u dnevnim listovima „Oslobo|enje“ i „Avaz“ od 20.5.2011. godine, broj 02-31-4856-2011, a iz razloga postojanja gre{ke u obra~unu neto korisne povr{ine, poni{tava se javni konkurs za dodjelu neizgra|enog gra|evinskog zemlji{ta za izgradnju kolektivnog stambeno-poslovnog objekta „C“ (C1, C2, C3, C4) u naselju Stupine u Tuzli, objavljen u dnevnim listovima “Oslobo|enje” i “Avaz” 20. maja 2011. godine. Eventualno prispjele ponude se ne}e otvarati i vrati}e se neotvorene ponu|a~ima - u~esnicima javnog konkursa, u roku od pet dana od dana objavljivanja ovog obavje{tenja. Eventualno upla}eni depoziti po osnovu u~e{}a na javnom konkursu }e se vratiti ponu|a~ima - u~esnicima javnog konkursa u roku od pet dana od dana objavljivanja ovog obavje{tenja.

"Me|unarodni dokumenti o trgovini ljudima"
Odbrana magistarskog rada odr`at }e se u utorak, 5. jula 2011. godine, sa po~etkom u 10 sati u sali za sjednice Pravnog fakulteta u Sarajevu, II sprat, lijevo. Odbrana je javna i istoj se mo`e prisustvovati, a magistarski rad se nalazi u Sekretarijatu Fakulteta i dostupan je javnosti. DEKANAT PRAVNOG FAKULTETA

subota, 4. juni 2011. godine

OSLOBO\ENJE

POMO] U KU]I
Presvucite namje{taj

43

Da li se smanjuju konfekcijski brojevi?

NOVOSTI I PREPORUKE

Isprobate odje}u,

a ona premala
U Americi kupite svoj konfekcijski broj i otkrijete da vam je ta odje}a prevelika. Za razliku od na{e, ameri~ka misterija je rije{ena
Odete u prodavnicu da kupite neki komad odje}e. Tra`ite svoj uobi~ajeni konfekcijski broj, isprobate odje}u, ali premalo! Tijesno, jedva ste se uvukle (ako vam je uop{te uspjelo da se uvu~ete). Neophodan vam je ve}i broj. Jo{ gora varijanta: kupite odje}u bez isprobavanja, i tek kada prvi put poku{ate da je obu~ete, otkrijete da vam je premala. Koja god da je varijanta, odmah se upitate: zar sam se toliko ugojila? Trk na vagu. Vaga pokazuje da se niste ugojile, ali {ta znate, mo`da vam se nezgodno preraspodijelila va{a uobi~ajena te`ina ili... Ma, da li se to konfekcijski brojevi smanjuju? Sada ve} zaintrigirane, zovete najbolju prijateljicu. Zapo~inje rasprava: o ~emu se tu radi? Jedna teorija: time se pove}ava pritisak modnih diktatora na `ene da smr{aju i forsira se izgled anoreksi~nih djevojaka. Druga teorija: proizvo|a~i kradu, odnosno zakidaju na

Va{a fotelja, dvosjed ili ugaona garnitura jo{ imaju dobar mehanizam, ali izgledaju izlizano i staro? Vrijeme je da razmislite o promjeni presvlaka. Materijala ima raznih, sigurno }ete prona}i neki interesantan, koji odgovara va{em bud`etu. Pri izboru vodite ra~una o tome da li se materijal skuplja tokom pranja. Predla`emo da se odlu~ite za kombinaciju dva platna kontrastnog kolorita ili istih boja, a razli~itog dezena. Sjajan izbor za moderan ambijent je jednobojna presvlaka u veseloj boji, sa prugastim jastu~i}ima razli~itog kolorita. Mo`ete odmah napraviti dvije razli~ite presvlake, ~ijom promjenom }ete povremeno kompletno mijenjati izgled enterijera.

[mek patinirane komode
Si gur no ste vi|ali u naj no vi jim ~asopisima ormare, sto~i}e ili komode sa efe ktom sta ri ne ili pa ti ne. Obi~no su ti komadi u bijeloj, be`, svijetlosivoj ili svijetloplavoj boji. Ukoliko vam se dopada takav, pomalo mediteranski izgled namje{taja, znajte da ga i sami mo`ete lako napraviti, uz malo farbe i komad {mirgle. Na odabrani komad nanesite izabranu mat farbu, sa~ekajte da se osu{i, pa onda sitnom {mirglom blago obra|ujte ivice i dijelove namje{ta ja na ne ko li ko mjes ta, dok se ispod boje ne uka`e drvo. [mirglajte uvijek du` {ara drveta. Kada dobijete `eljeni izgled, akrilnim mat lakom prelakirajte cijelu komodu, radi lak{eg odr`avanja.

materijalu. Ni{ta se pouzdano ne zna, me|utim, ovaj problem nije prisutan svuda. U Americi se de{ava upravo suprotno: kupitesvojkonfekcijskibroj i otkrijete da vam je ta odje}a prevelika. Za razliku od na{e, ameri~ka misterija je rije{ena. Amerikanci su proveli istra`ivanjeo ovomproblemui evo

do ~ega su do{li: na odje}u maksiveli~inepri{ivaju se etikete sa manjim konfekcijskim brojem kako bi se pospje{ilaprodaja, jer je tamo sve vi{e gojaznih ljudi. Ovajpostupak~ak ima i ime vanity sizing. Samo se jo{ postavljapitanje: postoji li negdjemjesto u kome konfekcijski broj odgovara veli~ini odje}e?

LJEPOTA, KOZMETIKA
I torbica treba obnovu
I kozmeti~ka torbica treba sezonsku obnovu, kako biste ne samo bili u trendu nego i imali prihvatljivu za{titu i njegu. Univerzalne vla`ne maramice: Baby maramice ili maramice za skidanje {minke su ne{to {to vam je neophodno barem na putovanjima. Umjesto da nosite 20 bo~ica i paket blazinica, nabavite vla`ne maramice s kojima mo`ete skinuti make up, ukloniti ostatke voska nakon depilacije. Lagana krema: Masne teksture nastavite koristiti samo ako imate izrazito dehidriranu i suhu ko`u. Lagana hidratantna krema je savr{en odabir za ljetne dane, pogotovo ako ima SPF faktor. Tonirana krema: Teku}i puder, korektor, puder u kamenu, puder za konturiranje... na plus 35 u hladu? Ljeti ve}ina osoba izgleda bolje nego ina~e (zahvalite vitaminu D i du`em boravku na otvorenom) i nema razloga da cijelo lice prekrijete debelim slojem {minke.

MODA, STIL, TRENDOVI

RECEPT DANA

Svaki mjesec jedna haljina?
Svaki mjesec jedna haljina? Za{to ne? S obzirom na vi{e nego odli~nu ponudu high street trgovina koje imaju prihvatljive cijene, neke dame barem jednom mjese~no investiraju u novi komad haljine. [to su high street trgovine pripremile za juni? Odli~ne modele i jo{ divnije boje koje izgledaju prekrasno na osun~an ten. Nismo ni gledali kakva je ponuda zagasitih i neutralnih boja jer smatramo da juni treba biti totalno veseo i u upe~atljivim bojama. H&M je na svoje vje{alice stavio nekoliko divnih komada, a prevladavaju oni u nje`no ljubi~astoj i ru`i~astoj boji. Kad su u pitanju modeli za juni, tra`ite one bez rukava jer su puno ugodnije za no{enje, a preko njih odli~no izgledaju kratke jaknice od trapera. Zara za juni nudi maksi haljinu u narand`astoj boji, koja je savr{ena za more te divnu minimalisti~ku haljinu u boji lavande.

[trudla od tre{anja
Potrebno:
pola kg tre{anja 1 lisnato tijesto 2 jaja 2 kesice vanilija {e}era korica limuna {e}er u prahu 4 ka{ike {e}era 10 dkg mljevenih oraha malo prezle

Priprema:
Tre{nje o~istite, prepolovite i pet, {est minuta prokuhajte u malo vode sa 2 ka{ike {e}era i jednim vanilija {e}erom. Mo`ete po `elji dodati i malo maraskina. @umance dobro izmije{ajte sa 2 ka{ike {e}era i jednom ka{ikom bra{na, potom naribajte koricu limuna. Bjelanjke posebno istucite. Razvaljajte tijesto, nama`ite do pola `umancem, izmije{anim sa {e}erom, pospite sa pola mljevenih oraha, slo`ite pola ohla|enih tre{anja, pospite sa malo prezle, po vrhu stavite pola bjelanjka i zarolajte. Tako u~inite i sa drugom polovinom lisnatog tijesta i stavite pe}i 40 minuta na 180 stepeni. Kad je gotovo, mo`ete staviti malo maslaca po lisnatom tijestu, pospite sa vre}icom vanilije i jo{ malo zapecite. Pospite {e}erom u prahu, toplo re`ite i u`ivajte.

44

FELJTON

ponedjeljak, 10. 4. juni 2011. godine subota, januar

OSLOBO\ENJE

Duplo golo (13)

Tehnika vladanja s
D`emaludin Lati}, profesor islamske teologije u Sarajevu, svoje ga|enje spram drugih izrazit }e svojom postratnom medijski variranom izjavom o tome kako je njemu bli`i svaki Iranac iz Teherana nego Hrvat iz zajedni~kog haustora
Pi{e: Esad BAJTAL

Upravo to, tvrdnjom da Nijemci ne mogu `ivjeti s Jevrejima, Slovenima, Ciganima... retori~ki i ideolo{ki potpuno isto, govore svojevremeno Adolf Hitler i njegovi nacisti. Svoj dolazak iz Be~a u Njema~ku 1913. godine Hitler pravda javnim i neskrivenim ga|enjem `ivljenja s Drugima. Tom prilikom on pozerski-nadmeno izjavljuje: Gadila mi se ta mje{avina ^eha, Poljaka, Ma|ara, Rusina, Srba, Hrvata i Jevreja. D`emaludin Lati}, profesor islamske teologije u Sarajevu, svoje ga|enje spram drugih izrazit }e svojom postratnom medijski variranom izjavom o tome kako je njemu bli`i svaki Iranac iz Teherana nego Hrvat iz zajedni~kog haustora. Sve su to primjeri religijskog na(r)cizma, religijske isklju~ivosti i apsolutizacije vlastite religije. Religije koja svojom otvorenom politizacijom i izlaskom iz bogo-

molja na ulicu prestaje biti ono {to jeste (ili bi izvorno trebalo biti): „ideja o svijetu” postaju}i, umjes, to toga, svojevrsna „tehnika vladanja svijetom” .

Porazna isklju~ivost
Tu morbidnuidejureligioznetehnike vladanja svijetom najpregnantnije izra`ava Alija Izetbegovi} u svojoj knji`ici Islamska deklaracija kad nostalgi~no zaklju~uje: Turska, kao islamska zemlja, vladala je svijetom. Turska, kao evropski plagijat, predstavlja tre}erazrednu zemlju kakvih ima jo{ stotine na svijetu. Time on preferira pragmati~ku ekskluzivnost politike zasnovane na islamu, implicite se pitaju}i: za{to biti me|u onima kojih ima na stotine? Za{to (demokratski naivno) biti jednak ako se pragmatskitotalitarno (pomo}u religije) mo`e „vladati svijetom”? Tako shva}eno, vjerovanje postaje norma, zakon i obaveza. Sli~nu logiku sre}emo u ideolo{ki dizajniranom „kr{}anskom” na~elu: Nema spasa izvan

O autoru knjige “Duplo golo“ u Zeni~kim sveskama pi{e: BAJTAL, ESAD, Breza, studirao pedagogiju i psihologiju; filozofiju i sociologiju. Redovne i postdiplomske studije zavr{io u Sarajevu. Nesposoban da bude podoban, `ivi od pisanja. O Bajtalovoj najnovijoj knjizi, koju je 2010. godine objavila sarajevska izdava~ka ku}a Rabic, recenzent D`emal Sokolovi}, izme|u ostalog, ka`e: “Ne mo`e se knjiga eseja Esada Bajtala ~itati a da se nema makar predstava o njenom autoru. Mogao sam re}i: a da se ne pro~ita njen pisac, ali ne mogu, jer se pisac ina~e, a u ovom slu~aju ponaosob, ne da pro~itati. Zato ve} na po~etku ho}u da prepadnem ~itaoca: ne usu|ujte se ~itati ako niste spremni makar naslutiti ko je ovo {tivo napisao...” Autor je knjigu posvetio “mojoj Majci, u znak neizmjerne za hval nos ti {to je, umjes to pri ze mne re li gij ske ne trpeljivosti, u Vjeri tra`ila, na{la i vlastitim primjerom nam ukazala na neupitan smisao ljudskog zajedni{tva kao najvi{e `ivotne i eti~ke vrijednosti ^ovjeka.” I dodaje “Ponudio sam je dnom svom dugogodi{njem prija telju da bude urednik ove knjige i on je pristao. A zatim je, predomisliv{i se, odus tao, ne oba vi jes tiv {i me ni je dnom je di nom ri je~ju o tome. Uprkos toj gromovito simptomati~noj {utnji, ne{to je ipak re kao. Manje o knjizi, a sasvim nehotice, pa ipak mnogo vi{e, o vremenu u kome `ivimo. Upravo na tome sam mu bes kraj no zahvalan.”

Crkve. Prevedeno na islamisti~ki diskurs Izetbegovi}a, tako postulirano kr{}ansko na~elo „spasa” ostaje u sferi porazne isklju~ivosti (samo) jednog puta i (samo) jednog cilja: ...dru{tvo se mo`e popravljati samo u ime Boga... i mi trebamo i}i tim jedinim putem koji sigurno vodi do cilja... Jo{ preciznije: ... Islam jasno isklju~uje pravo i mogu}nost djelovanja bilo koje strane ideologije na svom podru~ju. Nema, dakle, lai~kog principa, a dr`ava treba biti i podr`avati moralne koncepte religije... Ili: ... U perspektivi se vidi samo jedan izlaz: stvaranje i okupljanje nove inteligencije, koja islamski misli i osje}a. Ova bi inteligencija istaknula zastavu islamskog poretka i, zajedno s muslimanskim masama, krenula u akciju za njegovo ostvarenje... A {ta to i takvo ostvarenje „islamskog poretka” konkretno

Putnici kroz (ne)vrijeme: 50 godina Sarajevskih dana poezije (14)

Uop{te mi nije svejedno
Mo`da je ovaj kulturni otpor jedina alternativa rezignaciji. Tek tu se pokazuje kolike su mogu}nosti otpora jedne pjesme, po{to se misao ne mo`e razoriti bombama
Pi{e: Fadila Nura HAVER

U Slo vu je ure dnik Zlat ko Top~i} vodio intervju s gostima Sarajeva i 35. Sarajevskih dana poezije. O prazniku poezije kao nastavku kulturnog otpora zlo~inu i bezna|u turski pjesnik Akgun Akova misli: Sada, kada sam u Sarajevu, uvjerio sam se da Bosanci zaista imaju visok nivo kulturnog `ivota. Ipak, mislim da je rat tu ne{to promijenio, {to je i normalno. Svi ste vi sada u jednom kulturnom {oku. Ho}u re}i ovo: prije rata svi ste vi vjerovali, i vi{e od drugih, u bratstvo u Jugoslaviji, ali sada vi{e ne. Va{i umjetnici i pisci sada kreiraju novi pravac u bh. literaturi i umjetnosti. To je pravac pun melanholije, boli i patnje. Bosanci nikada ne}e zaboraviti rat i svijet koji im tada nije dovoljno pomogao. Novozelan|anka Rosemary Menzies ka`e: Vjerujem da je ovo prepoznavanje snage i vrijednosti stvara-

la~ke umjetnosti dalo Sarajevu i njegovim ljudima zna~ajan i poseban karakter po kojem su oni postali poznati. Ovo vjerovanje u ljepotu i dostojanstvo ljudskog duha i hrabrost umjetnika i gra|ana u davanju odgovora na barbarizam kroz muziku, slikarstvo i pjesni~ku rije~ ~ini Sarajevo za mene veli~anstvenim primjerom koji zaslu`uje pa`nju i po{tovanje cijelog svijeta.

Zajedni{tvo sudbina
A bu gar ski pje snik Ki ril Merd`anski veli: Mislim da je u redu po~eti normalan `ivot s ovom vrstom praznika poezije, jer je poezija uvijek ~inila ljude budnim i osjetljivim na svaku vrstu negiranja osnovnih ljudskih vrijednosti, bez kojih bi `ivot bio nemogu}. Bezzola Clo Duri iz [vicarske dodaje: Mo`da je ovaj kulturni otpor jedina alternativa rezignaciji. Tek tu se pokazuje kolike su mogu}nosti otpora jedne pjesme,

Charles Simi}

po{to se misao ne mo`e razoriti bombama. Klaus Merz podsje}a: Od po~etka rata s u`asom, zaprepa{tenjem i ~u|enjem gledali smo na Sarajevo. Svojim Danima poezije pokazali ste nam na za~u|uju}i na~in da ovdje ima duhovnog `ivota i da ga mora biti - uprkos svim zlodjelima i uprkos mr`nji. Hrvatski poeta Dra`en Katunari} izrazio je zadovoljstvo rije~ima: Odli~no organizirani Sarajevski dani poezije, koji su omogu}ili svim pozvanim pjesnicima da kroz poeziju svojih kolega i do ma}ina sim bo li~ki pro`ive tragediju Sarajeva i iska`u svoju solidarnost, prvi su znak da su do{li dugo ~ekani dani mira i sad niko vi{e ne mo`e koristiti rat kao alibi za nea kti vnost. Me|una ro dni odno si }e se una pri je di ti u onom trenutku kad prevagne svijest o bliskosti i zajedni{tvu sudbina.

OSLOBO\ENJE subota, 4. juni 2011. godine

FELJTON
di~no kazano, ako Srbi ne mogu `ivjeti s Drugima, onda, logi~ki, mogu i moraju `ivjeti samo sami-sa-sobom. Upravo tom na(r)cisti~ki isklju~ivom patrijarh-pavlovljevskom logikom Slobodan Milo{evi} izlazi na pozicije hitlerovske pangermanske geopoliti~ke matrice, koju }e jasno izraziti ekspanzionisti~kim ratnohu{ka~kim sloganom Svi Srbi u jednoj dr`avi, koja bi (dakle, ta Jedna Srpska Dr`ava), po ~etni~kom vojvodi Vojislavu [e{elju (Milo{evi}evom neslu`benom, ali njegovom sigurno najautenti~nijem i najdosljednijem glasnogovorniku), obuhvatala sve srpske zemlje, onako kako to, precizno taksativno, slijedi: srpsku Makedoniju, srpsku Crnu Goru, srpsku Bosnu, srpsku Hercegovinu, srpski Dubrovnik, srpsku Dalmaciju, srpsku Liku, srpski Kordun, srpsku Baniju, srpsku Slavoniju, srpski zapadni Srem i srpsku Baranju. Ba{ kao {to Hitlerova „velika Njema~ka” sve narode germanskog „porijekla“ treba smjestiti unutar istih granica, {to bi (po planu G. Federa iz 1927. godine) {e{eljevski precizno obuhvatilo teritorije nekoliko susjednih zemalja: [lezvig u Danskoj, Poznanj i Gornju[leziju u Poljskoj, Sudet u ^ehoslova~koj, Ju`niTirol u Italiji i Alzas i Lorenu u Francuskoj.
(Sutra: Oru`je i djeca Bo`ija)

45

svijetom
Alija Izetbegovi}

1133.

NA DANA[NJI DAN

Njema~ki kralj Lotar II krunisan za rimskog cara, tokom pohoda na Rim, koji je preduzeo da u Rim vrati prognanog papu Ino}entija II.

Fran ki izumite @ozef golfje, monstri li le nom 1783.janimcusprviduput delji, bra}araEtjenteinje baloMonpunjenim zagri vaz hom. Kongres progla princa Le da iz nas za nar 1831.Beldigijskitije Saks-Koburgsioprvog moopolha nezavisne Belgije. \ovani Kazanova

1867. 1916. 1920.

1798. Umro italijanski avanturisRo|en finski mar{al i dr`avnik Karl Gustav ta \ovani KazaEmil fon Manerhajm, predsjednik Finske od nova de Saingalt. 1944. do 1946. Prema njegovoj zamisli, izme|u dva svjetska Tokom burnog rata izgra|ena Manerhajmova linija odbrane prema SSSR-u, `ivota bio sekredu` sovjetsko-finske granice. tar kardinala, pomorski oficir, Kod Lavova, u Prvom svjetskom ratu, po~ela opat, kockar, alofanziva ruskog generala Alekseja Brusilova, koja je zna~ajno olak{ala polo`aj saveznika na zapadnom fro- hemi~ar, violinisnut i u Italiji. Brusilov u avgustu potukao trupe sila Osovine i ta, {pijun, biblizarobio oko 400.000 vojnika. otekar, u istoriju u{ao kao neU dvorcu Trijanon kod Pariza sile Antante, poumorni slije Prvog svjetskog rata, potpisale mirovni ljubavnik. ugovor s Ma|arskom i oduzele joj znatne teritorije koje je
dr`ala u okviru Austro-Ugarske. Oko 3,5 miliona Ma|ara ostalo van mati~ne zemlje, najvi{e u Rumuniji.

politi~ki zna~i? Po Izetbegovi}u, to podrazumijeva ...stvaranje velike islamske federacije od Maroka do Indonezije, od tropske Afrike do centralne Azije... Ako ovaj Izetbegovi}ev panislamisti~ki deklarativni pokli~ de ko di ra mo u klju~u agresivne velikosrpske ideologije s kraja XX stolje}a, onda dobijamo dobro poznati politikantsko zavodni~ki ideologem i ratnohu{ka~ki slogan Srbija do Tokija, od kojeg se zvani~ni Beograd, jo{ ni do danas, nikad nigdje nije ogradio. U tome Izetbegovi} nalazi svojevrsno „jedinstvo vje re i po li ti ke” kao

klju~ni princip „islamskog poretka” iz koga (principa), , kako sam ka`e, izvla~i svoj „prvi i najva`niji zaklju~ak...” , „zaklju~ak o nespojivosti islama i neislamskih sistema” A . zatim jezikom i logikom klero-ideolo{ke isklju~ivosti programski precizno konstatira: Nema mira ni koegzistencije izme|u „islamske vjere” i neislamskih dru{tvenih i politi~kih institucija.

U bje tvu Holandi umro Fri Vil II, ki car. Pro dio politi1941.Njeizprusgli{kraljkoui njema~kijina Bliskivodrihdnjihelm ku ekspanzije ma~ke pre Balkana i Sre istok i u~vr{}ivanja kolonijalnih posjeda. U novembru 1918. primoran da abdicira. Po~ela ~etvo dnevna bit za cifi~ka trva joj su Amerikan li 1942.JapanMidvej,uurokogom svjetkaskompacirananijeos-prvi ozbiljan poraz cima Dru tu. nim Ra Kastiljo. 1943.Vojmon pu~em zba~en predsjednik Argentine skom ratu. 1944.Savezni~ke trupe u{le u Rim, u Drugom svjetne Huan ron za pred ka Ar ti ren nim pu~em 1955, po 1946.Gegenralne. OboPevravojizabran kada je sjednira-na tom `ivio u egzilu. U zemlju se tio 1973, formi peronisti~ka vlada Hektora Kampore i ponovo izabran za predsjednika. Poslije njegove smrti 1974. polo`aj predsjednika preuzela njegova supruga Izabela Peron.

Franjo Kluz

Geopoliti~ka matrica
Eto Izetbegovi}eve islamske verzije patrijarh-Pavlove pravosla vne pri~e o „ne mo gu}nosti zajedni~kog `ivljenja” (Srba) s Drugima. Poslje-

Povodom 50. sarajevskih dana poezije, Ferida Durakovi} i Fadila Nura Haver pro~e{ljale su stotine dokumenata i slika, i{~itale brojne materijale koje bi malo ko od nas ikada pogledao, podsjetile nas na pjesme poetskih saputnika/sapatnika i prethodnika i sve to sklopile u ovu dragocjenu knjigu. Ali, najve}a vrijednost tog, uglavnom semplovanog materijala, povezanog vrlo inteligentnim opaskama koje imaju esejisti~ku vrijednost, nalazi se drugdje: u komparativnom diskursu koji su~eljava poeziju i historiju, u kojem su njih dvije, kao u muzici, melodijski i harmonijski isprepletene, pa ~ine jedinstvenu i sasvim autonomnu sliku jednog vremena i ljudi u njemu. Oslobo|enje }e feljtonizirati „ratni dio“ (pripremila Ferida Durakovi}) i „poratni dio“ (pripremila Fadila Nura Haver) Sarajevskih dana poezije, iz knjige koja je upravo objavilo Dru{tvo pisaca BiH, a {tampao sarajevski Bemust. Te, 1996. godine Had`em Hajdarevi} dobio je u Bosanskom Petrovcu Nagradu Skender Kulenovi} za zbirku poezije Pjesme ponornice, objavljenu u prethodnoj godini. Na Sorosovom konkursu za najbolji roman objavljen u ‘95. godini progla{ena je knjiga Nepokorena zemlja Muhameda Kond`i}a, dok je najbolja zbirka pri~a bila \avo u Sarajevu Nenada Veli~kovi}a. U Zenici je iste godine preminuo autor Nepokorene zemlje, „vul kan bo san ske ri je~i“. Dru{tvo pisaca posjetio je ameri~ko-irski pjesnik Chris Agee, koji je za 1998. godinu najavio objavljivanje antologije savremene bh. poezije na engleskom jeziku. U Sarajevu su boravili Mirko Kova~ i Filip David, ~iji su romani Kristalne re{etke i Hodo~asnici neba i zemlje promovirani u Kamernom teatru.

ma|arski marksista i kri \er| Luka~. vla Imrea 1971.Umropadu priMinistarnou prodiknji`euvniNa|ati~arju. 1956, po njegovom vreme tjeran Rumuni Kasnije se povukao iz javnog `ivota. ke vlasti vima ras ri studen demon je na pe trgu Tjenanmen 1989.Kinesdestracikratenkojakin{komtuPrelema zva-tske na kojima je tra`ena mo tizaci zemlje.

1942. Prvi partizanski pilot Franjo Kluz bombardirao je iz aviona usta{ku kolonu kod Orahova, koja se kretala u pravcu Me|e|e. Bio je to prvi napad partizanske avijacije u Narodnooslobodila~kom ratu.

Velika pjesma
Iste godine umro je knji`evni nobelovac i prijatelj Bosne Josif Brodski, a Nobelovu nagradu za knji`evnost dobila je Wisława Szymborska, kojoj je, u ime Dru{tva pisaca BiH, ~estitku uputio predsjednik Ned`ad Ibri{imovi}, uz molbu i `elju da naredne godine bude go{}a na{ega grada.

Sarajevski dani poezije su ranije odr`avani u mjesecu aprilu, a onda se to posljednjih go di na po re me ti lo: idu}e godine }e u Sarajevu opet biti susreti pjesnika i mi Vas pozivamo da i Vi do|ete. Mi bismo te susrete odr`ali ili u prolje}e, ili u ljeto, ili u jesen, ili u zimu - u ono godi{nje doba koje Vi najvi{e volite i u onaj dan i ~as koji Vama bude odgovarao. Tog dana bismo do{li svi. Ako budete mogli do}i na 36. Sarajevske dane poezije 1997, bit }e to jo{ jedna Va{a velika pjesma. Slovo je prenijelo i dijelove intervjua koji je ameri~ki pjesnik srpskog porijekla Charles Simi} dao njema~kom listu Spiegel 25. marta 1996. godine; na pitanje da li mu jednako te{ko padaju televizijske slike o strahotama rata iz Somalije, ^e~enije ili zemlje njegovog ro|enja, Simi} odgovara: Uop{te mi nije svejedno. Istina, ono {to se doga|a u Somaliji i Ruandi je tragi~no. Ali, mene to ne poga|a kao slike iz BiH. Imam osje}aj da se preda mnom jo{ jednom odigra va mo je dje tinj stvo. Ja ta~no znam {ta se tim ljudima tamo doga|a, koji se horor de{ava.
(Sutra: Alfabet mrtvih ljudi)

1989. 1991.

Stjepan Kljui} Na prvim vi{epartijskim izborima u Poljskoj 1992. U Sarajeposlije skoro 50 godina, opoziciona koalicija i vu formiran alternativni sindikalni pokret Solidarnost nadmo}no pobijediOlimpijski komili vladaju}e komuniste, {to je ozna~ilo kraj komunizma i sovtet BiH. Za prvog jetske prevlasti u Poljskoj. Vo|a Solidarnosti Leh Valensa u predsjednika decembru 1990. postao predsjednik Poljske. Komunisti~ka vlada Fatosa Nanoa u Albaniji podnijela ostavku poslije generalnog {trajka koji je trajao 20 dana.

ni~nim podacima, poginulo 300 osoba, 7.000 povrije|eno, a prema izvje{tajima ve}ine svjetskih medija poginulo vi{e hiljada ljudi.

Sa bezbjednos cija slanje pa Bosnu Hercegovi1993.{estvjet naoru`anih titruUjediunjenih naiSarajeodobrio nu radi za{tite zona bezbjednosti, odnosno va, Tuzle, @epe, Srebrenice, Gora`da i Biha}a, sa ovla{}enjem da upotrebe oru`je. Odobreno i dejstvo NATO-avijacije. li}u sovu svojoj ku}i tri ~la po dice Stoli}, supru`ni Slobo 2003.iUnjiObinasinnaroKobinko. uUNMIK ponuciubijena dan i Radmila hov Lju dio 50.000 dolara nagrade za informacije koje bi dovele do hap{enja po~inilaca. izbo To sjednik Gnasingbe Ejade osvo no pe nji 2003.Na{aomarima ujio guvipredtogodi{va`i mandat. Na ~elo dr`ave do vojnim udarom 1967. i za afri~kog lidera koji najdu`e vlada. umro ita janski komi~ar Manfredi, posljednji iz ~e ke ita skih 2004.UsuRibimui Toto, VitoliriotvorsmanliijanNinotoko- di. mi~ara, u kojoj li Ga Alber Sor dom pred dni~kim ri biv pred Gar se po ti~ku 2006.naPobjesjedniknaAlan vasjesiadavratioizbonama,ligodi{iscenu Perua, kon {to je njego vla osamdesetih na svoj mandat zavr{ila ekonomskim krahom, pobunjeni~kim nasiljem i optu`bama za zloupotrebu polo`aja.

OKBiH izabran Stjepan Kljui}, njegov zamjenik bio je Uglje{a Uzelac, dok je za generalnog sekretara imenovan Izudin Filipovi}. Promoviran je i znak OKBiH.

Raketa Arijana 5

1996. Evropska raketa Arijana 5 eksplodirala 40 sekundi po lansiranju.

46

SPORT

subota, 4. juni 2011. godine

OSLOBO\ENJE

Rumunija na krilima Mutua i Marice savladala B

Debakl
Doma}ini u potpunosti razbili izabranike Safeta Su{i}a, koji ni u jednom trenutku nisu bili dostojan protivnik odli~nim Rumunima, koji su slavili sa 3:0 zahvaljuju}i Mutuu, te dvostrukom strijelcu Marici • Hasagi} odbranio penal
lRumunija 3l lBiH 0l
Stadion Giulesti - Valentin Stanescu u Bukure{tu. Gledalaca: 15.000. Sudija: Jonas Eriksson, pomo}nici: Stefan Wittberg i Daniel Wärnmark. ^etvrti sudija: Markus Strömbergsson (svi [vedska). Strijelci: 1:0 - Mutu (36), 2:0 - Marica (40), 3:0 - Marica (55). @uti kar toni: Torje, Sapunaru, Surdu (Rumunija), [tili} (BiH). RUMUNIJA: Tatarusanu -, Rat 7, Tamas 7, Muresan 7,5, Marica 8 (od 87. Alexe -), Mutu 8 (od 83. Surdu -), Torje 7, Papp 7, Bourceanu 7, Sanmar tean 7 (od 63. Tanase -), Sapunaru 7. Selektor: Razvan Lucescu. BiH: Hasagi} 8, Mujd`a 5, Mravac 5, Spahi} 5, Luli} 5, Rahimi} 5, Medunjanin 5 (od 46. Ibi{evi} 5,5), Pjani} 5, Misimovi} 5, Ibri~i} 5 (od 64. [tili} -), D`eko 5 (od 64. Muslimovi} 5,5). Selektor: Safet Su{i}. olovima Mutua iz 36, te Ma ri ce iz 40. i 55. minute, reprezentacija Rumunije savladala je selekciju BiH sa ubjedljivih 3:0 i tako se vratila u utrku za odlazak na Euro. Iako je na{a selekcija sa velikom dozom optimizma otputovala u Bukure{t, na terenu je postojao samo jedan tim - Rumunija, koja je zaslu`eno slavila, a rezultat je mogao biti i izra`eniji da na golu nije bilo raspolo`enog Hasagi}a, koji je u 94. minuti odbranio i jedanaesterac, spasiv{i nas apsolutne blama`e. U prvom poluvremenu suMutu u duelu sa Spahi}em

G

sreta izgledali smo kao razbijena vojska, pa je rezultat od 2:0 iz prvih 45 minuta mo`da i dobar.

Ofsajd D`eke
Iako su svi igra~i najavljivali kako }e ponoviti igru iz Zenice, u Bukure{tu nije bilo ni traga od one agresivnosti sa Bilinog polja. Su{i} je o~ekivano poja~ao vezni red, ali ni to nije pomoglo, s obzirom na to da su Rumuni bili gotovo na svakoj lopti prije na{ih veznjaka, a pogotovo odbrambenih igra~a. Desna strana kao da nije ni postojala, a oba pogotka upravo smo primili nakon uba~aja sa

rumunske lijeve, odnosno na{e desne strane. No, krenimo redom... Rumuni su ve} u 8. minuti postigli pogodak, ali ga je sudija poni{tio zbog navodno lo{eg izvedenog auta Tamasa. Tri minute poslije Muresan zagrijava Hasagi}a iz slobodnjaka sa vi{e od 20 metara, a u 13. minuti Tamas ne sti`e na uba~enu loptu iz kornera. U 19. minuti BiH je postigla pogodak preko Misimovi}a. Prethodno je Pjani} ubacio za D`eku, koji je na`alost bio u ofsajdu, a napada~ bh. tima, proslijedio je loptu za Misimovi}a koji posti`e gol. Ipak, na

IMPERATIV PROTIV ALBANIJE Sa ovim porazom, BiH je zakomplikovala stanje na tabeli, a sada je pobjeda protiv Albanije u Zenici (7. juni) imperativ
asistenciju pomo}nika sudija Eriksson opravdano je poni{tio pogodak. Sve poslije toga bilo je u znaku `ute boje. Ako ranije nije bilo dileme da u ovoj utakmici igramo lo{e u odbrani, onda je 25. minuta mogla biti nagovje{taj katastrofe. Ubacio je Muresanu, Marica je sre}om proma{io loptu, koju uklizavanjem izbacuje Pjani} ispred jednog igra~a Rumunije, koji je bio u naletu.

boj Torjea, koji ubacuje odli~nu loptu iza le|a Spahi}a, a na koju, ispred Luli}a, natr~ava Mutu i {alje je u mre`u za vodstvo Rumuna od 1:0. Slavlje doma}ih se nije ni sti{alo, a na semaforu je ve} stajalo 2:0. Po no vo Mujd`a ni je uspio blokirati svoju stranu, a lopta prolazi pored Spahi}a i sti`e do Marice, koji u 40. minuti u padu poga|a za 2:0. BiH je svoju priliku, ako se mo`e nazvati tako, imala tek u fini{u prvog dijela, ali je Ibri~i}, nakon uba~aja Mujd`e, {utirao glavom pored gola. U nastavku susreta, Su{i} je u igru umjesto Medunjanina, koji se povrijedio pred kraj prvog dijela, ubacio Ibi{evi}a, kako bi poja~ali napad. Ipak, osim po~etnog pritiska, koji je trajao veoma kratko, igra se opet preselila pred gol Hasagi}a. Istina, u 53. minuti D`eko je pao izme|u dva igra~a Rumunije, ali {vedski sudija nije se oglasio, pa su Rumuni dobili priliku za kontru koju je istr~ao Torje. Veznjak Rumunije iza{ao je sam pred Hasagi}a, koji skida njegov udarac, a nepunu minutu poslije u glavnoj ulozi su ponovo bila ova dvojica igra~a, s istim ishodom.

Hasagi} spasitelj
Hasagi}, koji nas je u toj 53. minuti spasio blama`e bio je nemo}an dvije minute poslije. Mravac je podletio pod jednu loptu, Marica se otrgnuo od Spahi}a i onda sam iza{ao pred Hasagi}a, kojeg prebacuje za zaslu`eno vodstvo od 3:0 i definitivan kraj nada na{eg tima. Do kraja susreta, Su{i} je izmjenama promijenio ritam igre u na{u korist, ali Misimovi}, te rezervisti Muslimovi} u dva navrata, te Ibi{evi} nisu uspjeli pogoditi mre`u Tatarusanua. I kada se o~ekivalo da sudija svira kraj, Rumuni su umalo do{li i do ~etvrtog pogotka. Ipak, po no vo nas je spa sio odli~ni Hasagi}. Naime, u 94. minuti Misimovi} je bespotrebno uklizao u Torjea, a sudija je pokazao na bijelu ta~ku. Loptu je namjestio Sapunaru, ~iji udarac brani Hasagi}, koji je bio i jedina svijetla ta~ka u bh. timu. Sa ovim porazom, BiH je za-

Rumuni provocirali podr{kom ratnom zlo~incu
Po~etak susreta izme|u Rumunije i BiH kasnio je nekoliko minuta, nakon {to je delegacija bh. selekcije zatra`ila da se sa tribina ukloni transparent podr{ke ratnom zlo~incu Ratku Mladi}u, koji se ju~er prvi put pojavio pred ha{kim tribunalom. Naime, rumunski navija~i su na svojoj tribini izvjesili transparent na kojem je stajalo “Free Mladi}“, a tek nakon {to je on uklonjen, utakmica je po~ela. Ipak, po~etkom drugog dijela doma}i su izvjesili transparent “Bo{njaci su the(?) bez otad`bine“, uz povike “Free Mladi}“ i skandi-

Golovi Mutua i Marice
Pet minuta poslije imali smo sre}e. Sanmartean je varkom izbacio Spahi}a i Mravca, a onda {utirao sa nekih 12-13 metara. Ipak, Hasagi} je dotakao loptu vrhovima prstiju i ona je zavr{ila na pre~ki. A onda krah... Mujd`a u 36. minuti nije uspio zadr`ati pro-

Transparent podr{ke za ratnog zlo~inca

Foto: S. [I[I]

ranje “Cigani, Cigani...” {to je izazvalo velika ne, godovanja na dijelu tribine gdje su smje{teni navija~i BiH, koji su odgovorili bacanjem stolica u teren, zbog ~ega je susret prekinut na nekoliko minuta.

subota, 4. juni 2011. godine

OSLOBO\ENJE

SPORT
Auxerre bez trenera
Francuski stru~njak Jean Fernandez nakon pet godina na klupi Auxerrea odlu~io je napustiti klub. Na pitanje gdje misli nastaviti svoju trenersku karijeru, francuski trener je odgovorio: “Ni sam jo{ odlu~io. Odmorit }u se nekoliko dana i nakon toga }emo vidjeti.“ Fernandez je u svojoj trenerskoj karijeri vodio brojne francuskeklubove, kao {to su Marseille, Lille, Metz i Sochaux, a vodio je i klubove na Bliskom istoku. Pro{le godine je osvojio nagradu za najboljeg francuskog trenera.

47
Sejad Salihovi} bi uskoro mogao pre}i u Wolfsburg

iH sa 3:0
Mutu i Marica pokopali su nade BiH

Felix Magath voli igra~e iz BiH

GRUPA
1. Francuska 2. Bjelorusija 3. Rumunija 4. Albanija 5. BiH 6. Luksemburg 6 6 6 5 5 6

D
4 2 2 2 2 0 1 3 2 2 1 1 1 1 2 1 2 5 9:2 4:2 8:6 4:4 6:7 1:11 13 9 8 8 7 1 3:0 1:1

Rezultati Rumunija - BiH (Mutu 36, Marica 40, 55) Bjelorusija - Francuska (Abidalag - Malouda 22) Idu}e kolo, 7. juni Bjelorusija - Luksemburg BiH - Albanija Ostali rezultati • GRUPA A: Kazakhstan - Azerbejd`an 2:1 (Gridin 58, 68 - Nadirov 63), Austrija - Njema~ka 1:2 (Friedrich 50ag - Gomez 44, 90), Belgija - Turska 1:1 (Ogunjimi 4 - Yilmaz 22). Poredak: 1. Njema~ka 18, 2. Belgija 11, 3. Turska 10, 4. Austrija 7, 5. Azerbejd`an 3, 6. Kazahstan 3. • GRUPA C: Farska Ostrva - Slovenija 0:2 (Matavz 29, Baldvinsson 47ag), Italija Estonija 3:0 (Rossi 21, Cassano 39, Pazzini 68). Poredak: 1. Italija 16, 2. Slovenija 11, 3. Srbija 8, 4. Estonija 7, 5. S. Irska 6, 6. Farska Ostrva 1. • GRUPA E: Moldova - [vedska 1:4 (Bugaiov 61 - Toivonen 11, Elmander 30, 58, Gerndt 88), San Marino - Finska 0:1 (Forssell 41). Poredak: 1. Holandija 18, 2. [vedska 12, 3. Ma|arska 9, 4. Finska 6, 5. Moldova 6, 6. San Marino 0. • GRUPA F: Hrvatska - Gruzija 2:1 (Mand`uki} 76, Kalini} 78 - Kankava 17) Poredak: 1. Hrvatska 13, 2. Gr~ka 11, 3. Izrael 10, 4. Gruzija 9, 5. Latvija 4, 6. Malta 0. • GRUPA I: Lihten{tajn - Litvanija 2:0 (Erne 6, Polverino 36). Poredak: 1. [panija 15, 2. ^e{ka 9, 3. [kotska 4, 4. Litvanija 4, 5. Lihten{tajn 3. Danas • GRUPA B: Rusija - Armenija, Slova~ka Andora, Makedonija - R. Irska. • GRUPA F: Latvija - Izrael, Gr~ka - Malta. • GRUPA G: Engleska - [vicarska, Crna Gora - Bugarska. • GRUPA H: Island - Danska - Por tugal Nor ve{ka.

Lehmann na golu Schalkea?
Prema napisima nekih njema~kih portala, prekaljeni biv{i golman njema~ke nogometne reprezentacije Jens Lehmann (41) mogao bi sljede}e sezone stajati na golu Schalkea, kluba u kojem je po~eo profesionalnu karijeru. Nakon odlaska Manuela Neuera u Bayern, u klubu iz Gelsenkirchena u potrazi su za iskusnim golmanom uz kojeg bi 22-godi{nji Ralf Fährmann stasao. Navodno uprava kvalitetnu opciju vidi u Lehmannu, koji se reaktivirao krajem ove sezone nakon jednogodi{nje penzije kako bi pomogao svom biv{em klubu Arsenalu. Njema~ki golman zasad nije s Arsenalom dogovorio nastavak saradnje, iako se takva opcija spominje kroz engleske medije, {to ga ostavlja slobodnim da se vrati u Schalke u kojem je branio izme|u 1988. i 1998. godine.

Sejad Salihovi}
prelazi u Wolfsburg?
Magath je u svojoj karijeri trenirao Salihamid`i}a, D`eku i Misimovi}a i svi su pod njegovim vodstvom do`ivjeli najzvjezdanije trenutke u svojoj karijeri
Nakon {to je svojevremeno otkrio Ha sa na Sa li ha mid`i}a u omladinskom pogonu HSV-a Felix Magath od njega je napravio vanserijskog igra~a, koji je kasnije sa Bayernom osvojio sve {to se moglo osvojiti u Njema~koj. Vjerovatno zbog Salihamid`i}a, koji je ostavio dubok trag u Njema~koj, Magath je po~eo jako cijeniti igra~e iz BiH, pa je tako po dolasku u Wolfsburg doveo najprije Edina D`eku, a zatim i Zvjezdana Misimovi}a. Oba bh. igra~a su pod Magathovom palicom ostvarila i svoje najblistavije trenutke u karijeri, a kruna svega je osvajanje naslova prvaka Njema~ke. Odlaskom Magatha iz grada Mercedesa i Wolfsburg je krenuo silaznom putanjom, a sada kada se vratio u Wolfe, nastavio je sa starom praksom. Naime, Magath bi u ljetnom prelaznom roku rado u redovima Wolfsburga vidio Sejada Salihovi}a, koji bi uskoro mogao napustiti Hoffenheim i potpisati vjernost vukovima, sugeri{u pojedini njema~ki mediji. Prema pisanju Wolfsburger Allgemainea, rije~ je o igra~u koji bi se sjajno uklopio u sastav Felixa Magatha, koji o njemu ve} godinama ima visoko mi{ljenje. Salihovi} je karijeru zapo~eo u Herthinom pogonu, a potom je s Hoffenheimom iz tre}e lige stigao do Bundeslige, a nerijetko je nosio i kapitensku traku tima iz Sinshaima. Ipak, u proljetnoj polusezoni nije se ba{ naigrao.
J. Li.

Van Nistelrooy obratio se navija~ima Malage

Poku{aj napada na Messija
Nogometa{a Barcelone Lionela Messija poku{ala je da napadne jedna osoba dok je potpisivao autograme u svom rodnom gradu Rosariju u Argentini. “Messi je bio usred grupe mladih, srednjo{kolaca, kada je jedan od njih poku{ao da ga udari, ali ga je samo okrznuo. Potom je de~ko, napada~, stavio kapulja~u na glavu i pobjegao“ rekao je , jedan o~evidac za argentinsku televiziju. Messi, koji je dva puta progla{en za najboljeg nogometa{a svijeta, bio je u jednom restoranu u Rosariju. Do{ao je u Argentinu na pripreme Kupa Amerike 2011, koji }e biti odr`an u julu.

@elim zabiti mno{tvo golova
Holandski nogometa{ Ruud van Nistelrooy izrazio je odu{evljenje projektom koji se stvara u Malagi, klubu za koji je u ~etvrtak potpisao jednogodi{nji ugovor. Van Nistelrooy je u Malagu stigao kao slobodan igra~ iz njema~kog HSV-a, ~iji je ~lan bio posljednju sezonu i po. Dolazak u andaluzijski klub ujedno zna~i povratak u [paniju, gdje je igrao za madridski Real od 2006. do januara 2010. Prije toga je nosio dres Den Boscha, Heerenveena, PSV-a i Manchester Uniteda. Za holandsku reprezentaciju dosad je odigrao 70 utakmica i postigao 35 golova. “Ovo je novi projekt, ali s ljudima poput trenera Manuela Pelegrinija, uvjeren sam da }e izrasti u ne{to veliko“ rekao je Van Nistelrooy , u ~etvrtak nave~er na predstavljanju pred 12.000 navija~a. “Sljede}i }u mjesec napuniti 35 godina. Ovo je posljednji korak moje karijere. @elim igrati puno, zabiti mno{tvo golova i oprostiti se od nogometa pun ponosa“ dodao je napada~ koji }e , u novom klubu nositi broj devet na dresu.

komplikovala stanje na tabeli, a sada je pobjeda protiv Albanije u Zenici (7. juni) imperativ, kako bi ostali u utrci za barem drugo mjesto, s obzirom na to da nam na ruku ide rezultat susreta izme|u Bjelorusije i Francuske (1:1). Eventualnom pobjedom nad Albancima, pretekli bismo ponovo Rumuniju, koja ne igra 7. juna.
J. LIGATA

Oprostiti se od nogometa pun ponosa: Ruud van Nistelrooy

48

SPORT
Dr`avno karate prvenstvo za kadete, juniore i U21

subota, 4. juni 2011. godine

OSLOBO\ENJE

GornjemVakufu- Uskoplju odr`ano je dr`avno karate prvenstvo za kadete, juniore i mla|e seniore (U21). Takmi~ari Karate kluba Champion Ilid`aokitili su se sa {estzlatnih, pet srebrnih i ~etiribronzanemedalje. Tehni~ka organizacija prvenstva povjerena je Karate klubu Sloga. Rezultati takmi~enja: Kadeti borbe: (plus 70 kg) 1. Nedim Varupa (Mladost), 2. Sanin Kanli} (Holiday), 3. Ahmed Alivuk (Biha}), 3. AnesBubalo(Bo{njak); (do 52 kg) 1. Amir Salihovi} (Champion), 2. IvanKri`anac(Empi), 3. Bakir Babaji} (Novi grad Sarajevo), 3. Goran Hrka~ (Neretva); (do 57 kg) 1. Edin Bekta{ (Mladost), 2. Vedad ]apin (Champion), 3. Kasim [i{i} (Mladost), 3. Veselko Brki} (Neretva); (do 63 kg) 1. Anes ^ongo (Champion), 2. Haris Macanovi} (Bo{njak), 3. Kenan Daut (Perfekt), 3. Zoran ]ubela (Neretva); (do 70 kg) 1. Ahmed Brica (Sloga), 2. Adnan Trgo (Sensei), 3. Erman Sadikovi} (Biha}), 3. Muamer ]atovi} (Biha}); Kadetkinje: (plus 54 kg) 1. Ivona ]avar (Neretva), 2. Ena Gljiva (Ilid`a), 3. Elmedina Mustafi} (Tuzla-Sinbra), 3. Nejra D`afi} (TuzlaSinbra); (do 47 kg) 1. Delfina Tadi} (Empi), 2 Nadja Poplata (Igman), 3. Nadira Pajit (Travnik), 3. Vahida Livoreka (Ra{id Bu}a); (do 54 kg) 1. Zenira Bekta{ (Mladost), 2. Mirnesa Bekta{ (Mladost), 3. Amra Salki} (Biha}), 3. Medina Topi} (Sana 2004), 3. Vahida Mustafi} (Blagaj); Juniori: (plus 76 kg), 1. Aldin Kiselica (Champion), 2. Benjamin Mehovi} (Ilid`a), 3. Haris Halilo-

U

KK Champion
Klub sa Ilid`e u Goranjem Vakufu - Uskoplju osvojio je {est zlatnih, pet srebrnih i ~etiri bronzane medalje

osvojio 15 medalja

Sjajan nastup mladih Ilid`anaca

vi} (Bo{njak), 3. Ivan Klepi} (Neretva), (do 55 kg); 1. Adnan Biber (Okinawa), 2. Armin Bajrovi} (Igman), 3. Damir Ja{arevi} (Ra{id Bu}a), Ervin Gali} (Biha}), (do 61 kg) 1. Edin Sari} (Ilid`a), 2. @eljko Zovko (Neretva), 3. Adin Balta (Ra{id Bu}a), 3. Ivan Nosi} (Ljubu{ki); (do 68 kg) 1. Aleksa ka, nastupit }e pliva~ki klubovi iz Kantona Sarajevo, saop}eno je iz Olimpijskog bazena Sarajevo. Sve~ani defile i otvorenje manifestacije zakazani su za 9.15, dok takmi~enja po~inju u 9.45 sati. Pokrovitelj pliva~kog mitinga je Op}ina Novi Grad Sarajevo. Olimpijski bazen s popratnim sadr`ajima zbog takmi~enja ne}e raditi od 7 do 17 sati.

Honing (Energija), 2. Sipovi} Amar (Champion), 3. Ale Beganovi} (Biha}), 3. Muamer ^atovi} (Biha}); (do 76 kg) 1. Ahmed Alivuk (Biha}), 2. Aid ^abaravdi} (Bushido) 3. El-[efik Begi} (Feniks), 3. Nedim Varupa (Mladost); (plus 59 kg) 1. Ivona ^avar (Neretva), 2. Alema Be{i} (Mla-

dost), 3. Elmedina Mustafi} (Tuzla-Sinbra), 3. Hajrija Tuco (Mladost); (do 48 kg) 1. Dajana Su{ak (Tuzla-Sinbra), 2. Tamara Moravac (Energija), 3. Anida Begovi} (Sloga); Juniorke: (do 53 kg) 1. Iva Klepi} (Neretva), 2. Mediha Vu~ki} (Travnik), 3. Benina Herenda (Champion), 3. Nadira

Omerovi} (Sambon); (do 59 kg) 1. Amina Adilovi} (Mladost), 2. Dajana Crnoglavac (Tuzla-Sinbra), 3. Amela Mulali} (Bu`im), 3. Amna Feti} (Internacional); Seniori U21: (plus 78 kg) 1. Haris [krijelj (Champion), 2. Haris Suljkovi} (Champion), 3. Ajdin Memi{evi} (Champion), 3. Alem Husak (Bugojno); (do 68 kg) 1. Marinko Raji} (Sloga), 2. Eldin Hrapovi} (Champion), 3. Muhamed Alijagi} (Biha}), 3. Said Mujad`i} (Bosna); (do 78 kg) 1. Meris Muhovi} (Champion), 2. Zulfo Kukuljac (Champion), 3. Mehmed Poljo (Ilid`a), 3. Sadin Mesi} (Cazin); seniorke U21: (do 53 kg) 1. Suada Tabakovi} (Champion), 2. Irma Tica (Radnik); (do 59 kg) 1. Maja Kolanovi} (Tuzla-Sinbra), 2. Okanovi} Majda (Biha}), 3. Arnela Meki} (Champion), 3. Medina ]emo (Champion). Rezultati takmi~ara u katama: kadeti: Nedim Topi} (Sloboda), 2. Sulejman Sulji} (Doboj-Istok), 3. Bakir Babaji} (Novi grad), 3. Haris Poljo (Novi grad); kate kadetkinje: 1. Zenira Bekta{ (Mladost), 2. Mirnesa Bekta{ (Mladost), 3. Amra Gola} (Zmaj); kate juniori: 1. Amir Arifovi} (Srebrenik), 2. Sr|an Joli} (Banja Luka), 3. Faruk Spori{evi} (Salih-Salko ]uri}), 3. @elimir \ukari} (Kne`evo); kate juniorke: 1. Amina Adilovi} (Mladost), 2. Dajana Su{ak (Tuzla-Sinbra), 3. Alema Be{i} (Mladost), 3. Amra Gola} (Zmaj); kate seniori: 1. Denis Be~irevi} (Tuzla-Sinbra), 2. Sakib Mehanovi}; kate seniorke: 1 Ajna Vukovi} (Tuzla-Sinbra), 2. SabiA. K. na Sulji} (Srebrenik).

Festival plivanja u nedjelju na Otoci
Pliva~ki miting Festival plivanja bit }e odr`an na bazenu Otoka u nedjelju, 5. juna, u sklopu manifestacije Novogradski dani 2011. Na mitingu, koji organiziraju PK Novi Grad i JP Olimpijski bazen Oto-

ROLAND GARROS Prekinut \okovi}ev niz

Nadal i Federer
za naslov u Parizu
Novak \okovi} pretrpio je u polufinalu Roland Garrosa prvi poraz u 2011, a pobijedio ga je sa 3:1 [vicarac Roger Federer
U finalu Roland Garrosa u mu{koj konkurenciji sasta}e se Rafael Nadal i Roger Federer. [panac je u polufinalnom duelu savladao Britanca Andya Murraya sa 3:0 u setovima (6:4, 7:5, 6:4), dok je [vicarac imao daleko te`i posao. Naime, Federer je, da bi igrao u finalu, morao pobijediti ove godine odli~nog Novaka \okovi}a, koji je do ovog polufinala imao niz od 41. uzastopnu pobjedu. Ipak, svakoj seriji do|e kraj, a \okovi}evoj je do{ao protiv odli~nog [vicarca, koji je prije dvije godine i osvojio Roland Garros. Podsje}anja radi, \okovi} je ove godine ostvario 41 pobjedu, te je za jednu ostao kratak od rekorda Amerikanca Johna McEnroea, koji je 1984. otvorio sa 42 pobjede. Ukupno ih je \okovi} imao 43 zaredom, ra~unaju}i i dvije u finalu Davis Cupa pro{le godine, a apsolutni

Vaterpolo liga KS-a
Danas }e se u Olimpijskom bazenu Otoka odigrati 5. kolo Vaterpolo lige Kantona Sarajevo za mla|e kadete i mla|e juniore. Na programu su tri utakmice- kadeti: Akademija B - Torpedo(dje~aciro|eni 1997. godine i mla|i)u 13 sati; mla|ijunioriGKVSSarajevoiMladosti(dje~aci ro|eni 1994. godine i mla|i) susret }e po~eti u 14, dok }e mladi vaterpolisti Torpeda i Akademije B susret odigrati s po~etkom u 15 sati.

Roger Federer je bio prejak za \okovi}a

Reuters

Ricky Rubio sljede}e godine u Timberwolvesima
Ricky Rubio (21), playmaker Barcelone i {panske ko{arka{ke reprezentacije, sljede}e }e godine preseliti u Minnesota Timberwolvese, klub koji nastupa u NBA ligi. Timberwolvesi su omjerompobjeda i poraza 17-65 u sezoni NBA lige, u kojoj trenutno traje finale, dotakli samo dno poretka, a u posljednjedvije sezone sakupili su ukupno 32 pobjede. Itekako im je potrebanpametan play koji }e loptama hraniti KevinaLovea i MichaelaBeasleya, a Rubio, smatraju u klubu, to svakakojest. Zato su i krenuli u novurundupregovora s mladi}em koji je, javljaju izvoribliskiklubu, a pi{eslu`benainternetskastranicanajja~esvjetskeko{arka{kelige, prelomioodluku i odlu~io sljede}e sezone do}i u Minnesotu.

rekorder ipak ostaje Argentinac Guillermo Vilas sa 46 uzastopnih pobjeda 1977. Finale u mu{koj konkurenciji }e se igrati u nedjelju, a favorit je Rafael Nadal, s obzirom na to da ga Roger Federer nije uspio pobijediti ni u jednom od ~etiri me~a koliko su ih igrali u Parizu. U slu~aju pobjede Federera, na prvo mjesto ATP liste zasje{}e Novak \okovi}, kojem }e to biti ipak mala utjeha za poraz u polufinalu.

Pomenimo na kraju kako sada Federer ima omjer 14:9 u po bje de ma nad \oko vi}em, koji ga je svladao tri puta ove godine na tvrdoj podlozi (Australian Open, Dubai, Indian Wells), dok Rafael Nadal, pak, u karijeri ima 16-8 protiv Federera, 11-2 na zemlji. Roland Garros, teniseri, polufinale: Nadal (1) - Murray (4) 6:4, 7:5, 6:4, Federer (3) - \okovi} (2) 7:6(5), 6:3, 3:6, 7:6(5). J. Li.

subota, 4. juni 2011. godine

OSLOBO\ENJE

SPORT

49

@enska ko{arka{ka reprezentacija BiH nadigrala [vicarsku

Bajku{a: Moramo
pobijediti i Estoniju
Ukoliko Estonija slavi nad [vicarskom naredne sedmice, mo`emo osvojiti prvo mjesto u grupi, rekla je Vesna Bajku{a, selektor bh. reprezentacije
@enska ko{arka{ka reprezentacija BiH u Fribourgu je savladala selekciju [vicarske s 74:62 u petoj kvalifikacijskojutakmici za Evropsko prvenstvo B divizije. U ekipi BiH najefikasnija je bila Emina Demirovi} s 21 postignutim poenom i 13 skokova, dok se Amra Mehmedi} istakla s 14 ko{eva, sedam asistencija i {est ukradenih lopti. Reprezentaciji BiH je to tre}a pobjeda od pet susreta. „Odigrali smo dobru utakmicu, kao pravi tim. U prvom poluvremenu je igralo samo {est igra~ica jer nam je povrije|eno {est klju~nih ko{arka{ica. Sada se okre}emome~u s Estonijomkoju moramo pobijediti. Ukoliko Estonijaslavi nad [vicarskomnaredne sedmice, mo`emo osvojiti prvo mjesto u grupi“ rekla je VesnaBaj, ku{a, selektor bh. reprezentacije. Bh. reprezentativka Amra Mehmedi} je istakla da je BiH pobijedila zahvaljuju}i dobroj igri i iskustvu.

MEHMEDI] O~ekivala sam da }e [vicarkinje u}i u utakmicu mnogo agresivnije, ali to nije bio slu~aj pa su se nama otvorile mnoge mogu}nosti za pogodak. U drugom dijelu me~a doma}e su zaigrale agresivnije
„O~ekivala sam da }e [vicarkinje u}i u utakmicu mnogo agresivnije, ali to nije bio slu~aj pa su se nama otvorile mnoge mogu}nosti za pogodak. U drugom dijelu me~a doma}e su zaigrale agresivnije. Nije to bila lijepa utakmica za gledanje, ali je promijenjen pristup vratio doma}e u igru, ali nedovoljno za njihovupobjedu“ rekla je Mehmedi}. , Bh. ko{arka{ice sada o~ekuju susreti protiv Estonije 5. juna, dok 8. juna gostuju Albaniji u Tirani. Posljednji susret kvalifikacija bit }e odigran 11. juna u Sarajevu protiv reprezentacije Luksemburga. Utakmica protiv Estonije bi}e odigrana u nedjelju, 5. juna u A. K. KSC Ilid`a u 19.30 sati.

Vesna Bajku{a: Odigrali smo kao pravi tim

BiH na turnirima Balkanske odbojka{ke asocijacije

NBA FINALE Dallas pobijedio Miami

Kadeti u Istanbulu, juniorke u Ivanjici
Selektor mu{ke kadetske odbojka{ke reprezentacije Ljubi{a Risti} i selektor `enske juniorske selekcije Zoran Vidakovi} objavili su {iri spisak omladinskih selekcija
Ove godine mu{ka kadetska i `enska juniorska odbojka{ka reprezentacija BiH takmi~it }e se na turnirima Balkanske odbojka{ke asocijacije (BVA) sa jo{ osam reprezentacija zemalja ~lanica BVA. Mu{ka kadetska reprezentacija BiH u~estvovat }e na BVA turniru koji }e se odigrati u Istanbulu od 29. juna do 3. jula 2011. godine, a nalazi se u grupi C sa Gr~kom i Srbijom. Pripreme kadeta za ovo takmi~enje odr`at }e se u Kaknju u od 13. do 28. juna. Selektor mu{ke kadetske reprezentacije BiH Ljubi{a Risti} objavio je spisak od 18 odbojka{a, a to su: D`emil Jele{kovi} (Bosna Sarajevo), Belmin Begi} (Kakanj), Adnan Bjelopoljak (Kakanj), Tihomir Gaji} (Br~ko Jedinstvo), Kenan Merdanovi} (Bosna Sarajevo), Milorad Mirkovi} (Pelagi}evo), Radoslav ]uk (Ljubinje), Adnan Ali} (Kakanj), Asmir Huki~evi} (Br~ko Jedinstvo), Radoslav Janji} (Ljubinje), Mihajlo Davidivi} (Pelagi}evo), Milenko Simiki} (Br~ko Jedinstvo), Esad \akovac (Kakanj), Goran Ugle{i} (Modri~a), Irhad Merdanovi} (Bosna Sarajevo), Muris Krivokapa (Kakanj), Seijdin Mustafi} (Kakanj), Adis Sulji} (Kakanj). S druge strane, `enska juniorska reprezentacija BiH u~estvovat }e na BVA turniru koji }e se odigrati u Ivanjici (Srbija) od 6. do 10. jula 2011. godine, a bi}e u grupi B sa Srbijom i Makedonijom. Selektor `enske juniorske reprezentacije BiH, ZoranVidakovi}, odlu~io je pozvati 24 odbojka{ice, a to su: Ilma Aganovi} (Tuzla), Du{ka Babi} (Modri~a), Edina Begi} (Bile}a), Dajana Bo{kovi} (Bile}a), Ana Gaji} (Gacko), Bojana Zeljkovi}(Modri~a), MilicaIvkovi}(Bile}a), KristinaJanji}(Zvornik), Ilijana Jovovi} (Vi{egrad), VeraKosti}(Br~ko), HelenaKo{uti} (Gacko), Emina Kuli} (Gra~anica), Ivana Lackanovi} (Vitez), SaraLepi}(Kakanj), Sonja Milanovi} (Br~ko), Arijana Okuka (Br~ko), Ajla Parad`ik (Gora`de), Katarina Popovi} (Gacko), Maja Risti} (Br~ko), Verica Simi} (Bijeljina), Jovana Staki} (Br~ko), Erna Tini} (Biha}), JovanaPolja{evi}(Obudovac), Marina Avram (Slavija). Selektor }e do 15. juna objaviti u`i spisak odbojka{ica koje }e se okupiti na pripremama u Gacku u periodu od 25. juna do 5. jula.

Dirk Nowitzki: Ponovo junak Mavericksa

Mavericksi na krilima Nowitzkog
Dallas Mavericsi napravili su break i trijumfom od 95:93 izjedna~ili seriju na 1:1
U tre}u utakmicu velikog finala NBA lige ko{arka{ke mom~adi Miami Heata i Dallas Mavericksa u}i s jednakim omjerom. U ~etvrtak su Mavericsi napravili break i pobjedom od 95:93 izjedna~ili seriju na 1:1. Sljede}a utakmica igra se u nedjelju, a doma}in }e po prvi put u ovosezonskoj borbi za naslov prvaka biti teksa{ka mom~ad. Zahvaliti na tome igra~i Dallasa mogu Dirku Nowitzkom koji je pogodio devet posljednjih ko{eva svoje ekipe, od ~ega je posljednji ko{ bio i odlu~uju}i nakon {to je poku{aj za tri poena Dwyanea Wadea bio neprecizan. Mavericksi su u AmericanAirlines Areni imali devet poena prednosti pred poluvrijeme, ali dopustili su doma}inu da serijom izjedna~i na 51:51 s koliko se oti{lo na odmor. Nastavak igre pripao je doma}inu koji je uz atraktivnu igru, seriju zakucavanja Wadea i LeBrona Jamesa, u posljednjoj~etvrtiniimao i plus 15 (88:73), ali ovaj put igra~i Heata nisu znali dovr{iti posao. Ko{ odluke postigao je Dirk Nowitzki, na ~ijoj se igri nije primijetilo da ima problema s lijevom rukom. Nijemac je susret zavr{io uz u~inak od 24 poena, 11 skokova, ~etiri asistencije i pet izgubljenih lopti. U sastavu pora`enog Heata najbolji su bili Wade sa 36 ko{eva, pet uhva}enih lopti i {est asistencija i James sa 20 poena i osam skokova.

50

OGLASI

subota, 4. juni 2011. godine

OSLOBO\ENJE

Na osnovu Odluke o sazivanju XIV redovne Skup{tine dioni~ara dioni~kog dru{tva «GRUPEX» Velika Kladu{a donesene na II redovnoj sjednici Nadzornog odbora odr`ane 7. 5. 2011. godine, Nadzorni odbor Objavljuje

KJKP "POKOP" d.o.o. za sahrane i upravljanje grobljem
MULA MUSTAFE BA[ESKIJE 38, 71 000 SARAJEVO

OBAVJE[TENJE
O SAZIVANJU XIV REDOVNE SKUP[TINE DIONI^ARA DIONI^KOG DRU[TVA «GRUPEX» VELIKA KLADU[A I XIV redovna Skup{tina dioni~ara dioni~kog dru{tva «GRUPEX» Velika Kladu{a saziva se za 25. 6. 2011. godine (SUBOTA). XIV redovna Skup{tina dioni~ara dioni~kog dru{tva «GRUPEX» Velika Kladu{a odr`at }e se u «GRUPEX» d.d. Velika Kladu{a u radni~kom restoranu. Skup{tina po~inje sa radom u 9 sati. II Za XIV redovnu Skup{tinu utvr|uje se slijede}i:

KJKP POKOP d.o.o. Sarajevo Mula Mustafe Ba{eskije 38 SARAJEVO Na osnovu ~lana 8. Zakona o javnim preduze}ima u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Slu`bene novine Federacije BiH, br: 8/05, 81/08 i 22/09"), a u skladu s ~lanom 53. Statuta KJKP "POKOP" d.o.o. i Odlukom Nadzornog odbora broj 435A/1, Nadzorni odbor raspisuje

za izbor predsjednika i ~lanove Odbora za reviziju KJKP "POKOP" d.o.o. Sarajevo 1. Objavljuje se javni konkurs za izbor i imenovanje Odbora za reviziju KJKP "POKOP" d.o.o. Sarajevo U Odbor za reviziju KJKP "POKOP" d.o.o. imenuju se tri 3 (tri) ~lana i to predsjednik i dva ~lana. Svi kandidati za imenovanje u Odbor za reviziju moraju ispunjavati op}e i posebne uvjete: 2. Opis pozicije: Odbor za reviziju ima obavezu i odgovornost da: - imenuje vanjskog revizora; - imenuje direktora Odjela interne revizije na osnovu javnog konkursa; - donosi Poslovnik o radu Odbora za reviziju, - usvaja strate{ki plan interne revizije; - usvaja godi{nju strategiju rizika po prijedlogu Odjela interne revizije u kojoj su prikazane pojedinosti u pogledu rizi~nih podru~ja; - usvaja plan revizije, po prijedlogu Odjela interne revizije; - osigurava da Odjel interne revizije obavlja svoje obaveze u skladu sa me|unarodnim revizorskim standardima; - usvaja izvje{taje Odjela interne revizije o izvr{enim revizijama; - razmatra izvje{taje eksternog revizora i o~ituje se o datom mi{ljenju i eventualnim preporukama, te o~itovanje upu}uje Upravi, Nadzornom odboru i Skup{tini; - daje mi{ljenje na prijedlog Uprave o na~inu raspodjele dobiti, odnosno pokri}a gubitaka Nadzornom odboru; - daje nalog Odjelu interne revizije o vr{enju vanrednih revizija, na zahtjev organa upravljanja; - daje mi{ljenje i preporuke Nadzornom odboru o finansijskim izvje{tajima na polugodi{njem i godi{njem nivou; - daje mi{ljenje i preporuke Nadzornom odboru o izvje{tajima Uprave o nabavkama; - daje preporuke Upravi o uo~enim nepravilnostima; - podnosi Nadzornom odboru mjese~ne izvje{taje o svojim sastancima, izvr{enim revizijama od Odjela interne revizije sa opisom preporuka datih Upravi; - podnosi Skup{tini izvje{taj o radu; - obavlja i druge poslove u skladu sa zakonom. 3. Mandat ^lanovi Odbora za reviziju (predsjednik i dva ~lana) se imenuju na period od ~etiri godine, sa mogu}no{}u obnove mandata. Sa imenovanim ~lanovima Odbora za reviziju, na osnovu odluke Skup{tine preduze}a, zaklju~uje se ugovor kojim se reguli{u ovla{tenja, odgovornosti i visina naknade. Izbor ~lanova vr{i Nadzorni odbor, a imenovanje Skup{tina preduze}a. 4. Kandidati moraju ispunjavati op}e i posebne uvjete:

KONKURS

DNEVNI RED
1) Upoznavanje dioni~ara o Odluci Nadzornog odbora o izboru: - predsjednika i dva ~lana Odbora za glasanje - zapisni~ara - dva ovjeriva~a zapisnika sa Skup{tine 2) Dono{enje odluke o izboru predsjednika Skup{tine 3) Usvajanje godi{njeg financijskog izvje{taja o poslovanju Dru{tva za 2010. godinu, sa izvje{tajima vanjskog revizora, Odbora za reviziju i Nadzornog odbora Dru{tva. 4) Dono{enje odluke o pokri}u gubitka ostvarenog po godi{njem obra~unu za 2010. godinu. 5) Usvajanje plana poslovanja Dru{tva za 2011. godinu. 6) Dono{enje odluke o razrje{enju ~lana Odbora za reviziju Kajtezovi} Selima i o izboru novog ~lana Odbora za reviziju. III Uvid u isprave i materijal XIV redovne Skup{tine: - Skup{tini Dru{tva mogu prisustvovati dioni~ari ili punomo}nici dioni~ara. - Uvid u isprave i materijal XIV redovne Skup{tine mo`e se izvr{iti neposredno u sjedi{tu Dru{tva u Velikoj Kladu{i, Ulica Zuhdije @ali}a bb, u Pravnoj slu`bi kod kontakt-osobe Tali} Mirsad, sekretar Dru{tva. Dodatna obavje{tenja kao i sve informacije vezane za odr`avanje Skup{tine mogu se dobiti u toku radnog vremena na telefon 037/775-146 ili 037/775-152. Predsjednik Nadzornog odbora: /Odoba{i} Emin, ecc./

Dobro jutro uz

POSEBAN POPUST

za pla}anje unaprijed % pretplata do 6 mjeseci % pretplata do 12 mjeseci

10 20

TUZLA Dopisni{tvo Oslobo|enja, Mar{ala Tita 163 (zgrada Pivare Tuzla) 75 000 Tuzla, Tel/Fax 035/252 023 DOBOJ Dopisni{tvo Oslobo|enja, Doboj-Jug-Matuzi}i, 74 000 Doboj, Tel. 032/691 794, Fax 032/692 572 MOSTAR Dopisni{tvo Oslobo|enja, Alekse [anti}a 4, 88 104 Mostar Tel/Fax 036/581 139

u Va{em domu!

a) Op}i uvjeti - da su stariji od 18 godina, a da nisu stariji od 65 godina na dan imenovanja; - da su dr`avljani Bosne i Hercegovine; - da nisu otpu{teni iz dr`avne slu`be kao rezultat disciplinske mjere na bilo kom nivou vlasti u BiH, u periodu od 3 (tri) godine prije objavljivanja upra`njene pozicije; - da nisu izabrani zvani~nici, nosioci izvr{nih funkcija ili savjetnici izabranim zvani~nicima i nosiocima izvr{nih funkcija na bilo kojem nivou vlasti u institucijama Bosne i Hercegovine, a u smislu odredbi Zakona o sukobu interesa; - da se na njih ne odnosi ~lan IX 1. Ustava Bosne i Hercegovine; - da se protiv njih ne vodi krivi~ni postupak, odnosno da nisu osu|ivani za krivi~no djelo ili privredni prestup koji predstavlja smetnju za imenovanje na upra`njenu poziciju u roku od 5 (pet) godina od dana izdr`avane, zastarjele ili opro{tene kazne, prije objavljivanja upra`njene pozicije; - da nisu u politi~koj stranci u smislu ~lana 5. Zakona o vladinim, ministarskim i drugim imenovanjima FBiH; - da nisu na funkciji ~lana Skup{tine, Nadzornog odbora ili Uprave preduze}a, da nisu zaposlenici preduze}a i da nemaju direktni ili indirektni finansijski interes u Preduze}u. b) Posebni uvjeti - VSS - ekonomskog, pravnog ili drugog dru{tvenog smjera; - najmanje ~etiri godine radnog iskustva na poslovima ra~unovodstva ili pravnim poslovima; - sposobnost za savjesno i stru~no obavljanje poslova na poziciji ~lana Odbora za reviziju. 5. Kriteriji izbora Za sve kandidate koji u potpunosti ispunjavaju op}e i posebne uvjete iz ove odluke prilikom izbora bit }e primijenjeni sljede}i kriteriji: - da posjeduju stru~na i profesionalna znanja iz oblasti djelatnosti Preduze}a, a {to }e se utvrditi na osnovu prilo`enih referenci i putem intervjua; - da su uspje{ni u obavljanju prethodnih poslova (preporuke poslodavaca, priznanja); - da imaju izra`ene komunikacijske i organizacione sposobnosti. 6. Potrebni dokumenti Uz prijavu na konkurs kandidati su obavezni dostaviti sljede}e: • biografiju sa adresom prebivali{ta i kontakt-telefon; • rodni list; • diplomu o stru~noj spremi; • dokaz o radnom iskustvu na poslovima ra~unovodstva; • uvjerenje o dr`avljanstvu (ne starije od tri mjeseca); • uvjerenje o neka`njavanju ne starije od tri mjeseca izdato od nadle`nog suda i MUP-a; • potpisane izjave ovjerene od op}inskog organa ne starije od tri mjeseca; • reference ili preporuke. Tra`ena dokumentacija mora biti u originalu ili ovjerene fotokopije. Kandidati koji u|u u u`i izbor bit }e pozvani na intervju u roku od deset dana od dana isteka roka za podno{enje prijava. Prijave kandidata sa kojima se ne stupi u kontakt u roku od deset dana od dana isteka roka za podno{enje prijava ne}e se uzeti u razmatranje u daljnjem toku postupka za izbor. Kovertirane prijave sa tra`enim dokumentima slati na adresu: KJKP "POKOP" d.o.o. Sarajevo Ul. Mula Mustafe Ba{eskije br. 38 71000 Sarajevo Sa naznakom PRIJAVA ZA JAVNI KONKURS (za Odbor za reviziju - NE OTVARATI) Nepotpune i neblagovremene prijave ne}e se uzimati u razmatranje. Konkurs ostaje otvoren 15 dana od dana posljednjeg objavljivanja. Preduze}e nije obavezno kandidatima vra}ati dokumentaciju dostavljenu uz prijavu.

SARAJEVO Oslobo|enje, D`emala Bijedi}a 185, 71 000 Sarajevo, Tel/Fax 033/465 727 ZENICA Dopisni{tvo Oslobo|enja, Bulevar Kulina bana 30-b, 72 000 Zenica, Tel. 032/ 242 342, Fax 032/243 612

20

% POSEBAN POPUST
ZA PENZIONERE
OSLOBO\ENJE

NARUD@BENICA
Ime i prezime Ulica i broj Po{tanski broj Grad (op}ina)

Da, ovim se pretpla}ujem na Oslobo|enje od sljede}eg mogu}eg broja
Broj telefona/mobitela Broj li~ne karte Potpis
1 mjesec 3 mjeseca 9 mjeseci

6 mjeseci 12 mjeseci

TRANSAKCIJSKI RA^UNI: UniCredit bank d.d.: 3383202250044019, SPARKASSE bank DD Sarajevo: 1990490005630121, KOMERCIJALNA BANKA AD Banja Luka: 5715000000017279, POSTBANK BH DD Sarajevo: 1872000000045887 Narud`be mo`ete izvr{iti i putem na{e web stranice www.oslobodjenje.ba

subota, 4. juni 2011. godine

OSLOBO\ENJE

MALI OGLASI
IZDAJEM dvoiposoban namje{ten stan, u zgradi, ul. Bolni~ka, Breka, 500 KM. Mob. 061/142-704. IZDAJEM namje{tene stanove: Grbavica I48m2, ^engi} Vila-64m2, ciglane-52m2, studentima. Mob. 066/488-818. IZDAJEM pod zakup dvije parcele sa dva objekta u Ljubogo{}u, pogodno za skladi{tenje, uzgoj `ivine i drugo. Mob. 061/789-757. IZDAJEM poslovni prostor na Ba{~ar{iji, 30m2. Mob. 061/745-525. IZDAJEM dva namje{tena stana, Grbavica, 48m2 i Otoka, 64m2, studentima. Mob. 065/294-840. IZDAJEM stan u Brije{~u, Ul. Brezanska ~ikma 7. Tel. 033/672-946, 062/670-485. MANJI jednosoban namje{ten stan, konforan na Malti izdajem na du`i priod. Tel. 033/219260 i 062/296-347. IZDAJEM namje{tenu garsonjeru kod op{tine Centar. Tel. 061/413-780. IZDAJEM dvosoban prazan stan, 4 sprat, cen. grij. Ilid`a-Pejton, cijena po dogovoru. Mob. 061/277-524. IZDAJEM praznu garsonjeru 200KM kod velikog parka. Mob. 062/908-901. IZDAJEM opremljen jednosoban stan 40m2 Dobrinja C5. tel. 066/304-688. IZDAJEM namje{ten stan 50m2 od 15. juna 2011, Ferhadija. tel. 033/204-086. IZDAJEM sobu mu{karcu kod Socijalnog. Tel. 033/659-895, 062/943-021. IZDAJEM trosoban polunamje{ten stan, strogi centar, phreko puta Unitika. tel. 061/205235. IZDAJEM namje{ten jednosoban stan na Grbavici u stambenoj zgradi, II kat. tel. 061/167930. IZDAJEM pos. prostor 17,5m2, Stari Grad, Austrijski trg, pogodan za sve namjene. Mob. 061/906-914. IZDAJEM ku}u cca 300m2, ul. Trebevi}ka, stambeno poslovna i sl, dvori{te, gara`a (daljinsko upravljanje), mogu}a je svaka vrsta dogovora. Tel. 061/161-790, 033/263-190, dinatt80@hotmail.com IZDAJEM poslovni prostor 47m2 plus galerija, pogodan za vi{e namjena, u Hrasnom, ul. Azize [a}irbegovi} bb (blizu Robota). Tel. 033/202-590 i Mob. 061/157-677. IZDAJEM namje{tenu garsonjeru na Otoci. Tel. 542-623. IZDAJEM 2,4,6 krvetne apartmane u Podgori. Tel. 00385 21 625-065. IZDAJEM jednoiposoban namje{ten stan na Saraj Polju. Tel. 062/258-198. IZDAJEM na Trgu heroja atraaktivan poslovni prostor 27m2+8m2 galerije. tel. 061/390748. IZDAJEM poslovni prostor 106m2 Mis Irbina kod BBI-a centra. Tel. 061/232-855. IZDAJEM skaldi{no parkin{ni prostor, Gladno polje-Ilid`a. Tel. 065/594-022. IZDAJEM u strogom centru namje{ten stan 90m2, plus terasa 30m2, eta`no grijanje na gas, V sprat bez lifta. tel. 061/908-587. IZDAJEM u strogom centru povoljno poslovni prostor (kancelarije) na I i II spratu. Tel. 033/225-281. IZDAJEM poslovni prostor 31m2 sa pomo}nom {upom od 12m2 kod hotela Europe pogodan za sve namjene. Tel. 066/474-493, 061/506-879. IZDAJEM poslovni prostor kod op}ine Stari grad, 25m2. Mob. 061/563-292. IZDAJEM namje{ten jednosoban stan, zaposlenim djevojkama ili studenticama, blizu Katedrale. Mob. 062/625-163. IZDAJEM poslovni prostor, plato Skenderija, 8,50m2. Mob. 061/480-207. IZDAJEM namje{tenu garsonjeru na Ko{evskom brdu. Cijena sa uklju~enim re`ijama 350 KM. Mob. 061/373-949 i 061/223-941. IZDAJEM namje{ten dvosoban stan 60m2, centralno grijanje, II sprat, Alipa{ino Polje. Tel. 062/633-248. DONJI Vele{i}i, izdajem namje{tenu garsonjeru za jednu osobu, poseban ulaz, eta`no grijanje. Mob. 033/200-455. IZDAJEM jednoiposoban polunamje{ten stan, privatna ku}a, zaseban ulaz, na Bistriku. Mob. 061/928-632. IZDAJEM jednokrevetnu namje{tenu sobu, blizina hotela Bristol, cen. grij. kablovska TV. Tel. 652-293. IZDAJEM jednoiposoban komforan stan, na du`e vrijeme, kod hotela Grand. Mob. 061/211-945. TROSOBAN i dvosoban stan, namje{teno, poseban ulaz, privatna ku}a, od 1.6. Mob. 062/878-502. IZDAJEM poslovni prostor pogodan za kancelarije ili za ordinacije. Tel. 033/466-341, 062/823-739. IZDAJEM kancelarijski prostor 90m2 u centru grada pogodan za predstavni{tva, ordinacije i sli~no. Tel. 061/546-246. IZDAJEM gara`u iza [umarskog fakulteta, preko puta kafi}a „Capuccino“. Tel. 061/145122. IZDAJEM sobe za spavanje, no}enje 15KM na Ba{~ar{iji. tel. 061/192-059. TROSOBAN namje{ten stan, cen. iternet, 400 KM, stadion Ko{evo. Tel. 202-437, 061/226493. STROGI centar, jednoiposoban namje{ten stan, zaposlenoj djevojci ili studentici. Mob. 062/123-189. GRBAVICA, dvosoban namje{ten stan, ce. grij. blind vrata, studentima, samcima, na du`e vrijeme. Mob. 062/737-506. IZDAJEM opremljen kancelarijski prostor blizu stanice sa antreom i ~ajnom kuhinjom, 30m2, ventilacija, cen. grij, cijena 600 KM. Mob. 061/170-461. IZDAJEM povoljno pos. prostor 11m2 Tr`ni centar Dolac Malta. tel. 062/789-206. IZDAJEM na Ba{~ar{iji dvosoban stan namje{ten, Ul. Safvet bega Ba{agi}a 21 kod po{te, kablovska, satelitska, internet. tel. 062/055305. IZDAJEM studentu jednokrevetnu sobu, upotreba kupatila i kuhinje. Mob. 061/746-389. IZDAJEM dvokrevetnu sobu, studenticama-studentima, Stari Grad, kod hotela Evropa, poseban ulaz. Mob. 061/530-598. SOBE kod hotela Holyday Inna, studenticama I god. mu{karce ne primam. Tel. 0038733214595, 0038762279428. HRVATSKA, ku}a na u{}u Neretve uz more, 200 m od pla`e, 70 mandarina, vez za brodice, jahte. Tel. 0038520671943, 00385995769874. CENTAR, dvosoban namje{ten stan sa eta`nim grijanjem. Tel. 810-716. IZDAJEM jednosobni stan u Vele{i}ima. Tel. 033/666-492. IZDAJEM poslovni prostor 52m2 na Ba{~ar{iji. tel. 236-936. IZDAJEM gara`u na Marin Dvoru. Tel. 062/383-040, 445-515. IZDAJEM namje{ten stan 50 m2 na Dobrinji V. Tel. 00385 98 416-553. IZNAJMLJUJEM sobu sa upotrebom kuhinje, Gornji Kova~i}i, ul. Trebevi~ka. Mob. 062/712-991. IZDAJEM dvosoban stan, na Grbavici. Mob. 061/812-046. IZDAJEM sobe samcima ili samicama. Mob. 061/159-900. IZDAJEM gara`u, Marindvor-Centar. Mob. 062/253-712. IZDAJEM gara`u na Grbavici, [oping. Mob. 061/911-971. KOD Vije}nice, Babi}a ba{ta, iozdajem garsonjeru namje{tenu. Mob. 061/809-763. IZDAJEM sobu sa 2 le`aja studentici ili radnici poseban ulaz, Hrasno. Tel. 654-883. IZDAJEM poslovni prostor 30m2, Ul. Valtera Peri}a 11. Mob. 061/205-235. IZDAJEM kancelarijski prostor 30m2, ^emalu{a 4, centar strogi. Mob. 061/205-235. CENTAR, sre|en apartman, Alipa{ina, kod Rajfajzen banke, lift, za jednu osobu, 500 KM. Mob. 061/205-235. VLA[I], nova godina, ku}a za 10 osoba, 300 KM na dan, parking, centralno. Mob. 061/214868. IZDAJEM poslovni prostor, strogi centar, pogodan za vi{e namjena. Tel. 061/385-009. STRANIM dr`avljanima izdajem namje{tene stanove, Sarajevo — Ned`ari}i. Mob. 061/221-706. IZDAJEM gara`u, Ul. Fetaha Be~irbegovi}a 27 - Kvadrant. Tel. 677-582. IZDAJEM dvosoban namje{ten stan sa gara`om i parkingom, Sedrenik. Tel. 033/236-661, 063/284-933. IZDAJEM gara`u na Marijin Dvoru. tel. 445515. IZDAJEM dva polunamje{tena stana u naselju Breka. Tel. 061/145-744. DVOSOBAN namje{ten stan, Hrasno, bra~nom paru ili studenticama. Mob. 061/420208. IZDAJEM poslovni prostor, 32m2 na Grbavici. Mob. 061/865-158. IZDAJEM gara`u, Ul. Grada~a}ka 70, ^engi} Vila 2. Tel. 647-564. IZDAJEM jednokrevetnu sobu, Novo Sarajevo. Tel. 033/657-092. IZDAJEM namje{ten dvosoban stan u zgradi, Alipa{ino Polje. Tel. 532-800. IZDAJEM namje{ten dvosoban stan, parking, kod stadiona Ko{evo. Tel. 223-957 i 061/360278. PRODAJEM jednosoban adaptiran stan 44m2 u Sarajevu, Ul. Adema Bu}e 7/3, cijena 35.000 eura ili mijenjam za odgovaraju}i u Trebinju, E-mail: nvulic62@gmail.com Tel. 065/369-847. PRODAJEM-izdajem gara`u, centar-Marijin Dvor, Kranj~evi}eva, povoljno po dogovoru. Mob. 061/869-396. GARA@A-Kranj~evi}eva ispod Konzima, vl. 1/1, povoljno, mo`e i iznajmljivanje. Mob. 061/869-396. VIKEND ku}a, Jablani~ko jezero, 330m2, opremljeno, povoljno, ku}a ]elebi}i — Konjic, 476m2, povoljno. Mob. 061/573-640. IZDAJEM poslovni prostor, 40m2, Sarajevo. Tel. 062/760-139. IZDAJEM poslovni prostor 42m2, Dolina sunca, Mostar. Mob. 061/522-815. IZDAJEM sobu studentu sa centr. grijanjem, tv kablovska kod @eljinog stadiona. Tel. 033/649-482. IZDAJEM adaptiran i opremljen stan, 65m2, kod hotela “Bristol“. Tel. 061/200-864. IZDAJEM gara`u, ul. Dr. Fetaha Be}irbegovi}a 27, pla}anje unaprijed. Tel. 677-582, 061/559-090. GARSONIJERA - centar, zaseban ulaz, kompletno opremljena. Tel. 061/150-362. IZDAJEM jednosoban namje{ten blizu centra, privatna ku}a. Tel. 212-563 od 16 do 20 sati. IZDAJEM prazan stan, 85m2, I sprat, centar. Tel. 611-882 od 19 do 21 sati. IZDAJE se prostor na Vojni~kom Polju, 60m2 pogodan za sve namjene. Tel. 061/864-248. IZDAJEM namje{ten trosoban stan, Vratnik, I kat u privatnoj ku}i, 650 KM. Tel. 061/526-343. STAMBENO-poslovni prostor 100m2, namjena kancelarija-biro 40m2, ^. vila, Kvadrant, et. grijanje. Mob. 061/074-131. IZDAJEM stan 50m2, Ilid`a-Pejton, plinsko grijanje, zaseban ulaz. Mob. 063/270-800. IZDAJEM od 1.8. dvoeta`ni stan, ozbiljnim studenticama, Ul. Dalmatinska. Mob. 062/971-535. IZDAJEM pos. prostor plato skenderija C-36, 18m2, struja, klima, voda. Mob. 061/213-788. ILID@A, centar, dvosoban namje{ten stan, studenticama ili zaposlenim, 200 KM po osobi. Mob. 061/999-981. CIGLANE, poslovni prostor, 46m2, na dvije eta`e. Tel. 061/905-498. IZDAJEM namje{ten stan u ku}i, studenticama ili zaposlenim, Ba{~ar{ija. Mob. 062/857389 i 534-667. IZDAJEM sobu, isklju~ivo djevojkama, na Ciglanama. Tel. 666-506. IZDAJEM namje{tenu garsonjeru u blizini Kampusa. Tel. 615-544. IZDAJEM stan Paromlinska, 54m2, III sprat, polunamje{ten, 300KM. Tel. 062/907-831. IZDAJEM u centru Ul. Ko{evo stan 123m2, I sprat, sre|en, prazan sa gara`om u dvori{tu, 1500KM. Tel. 061/702-881. IZDAJEM pos. prostor, prizemlje Ul. Branislava \ur|e, 33m2, 700KM. tel. 062/907-831. IZDAJEM pos. prostor 10m2 plato Skenderije, 100KM/mjesec. Tel. 061/170-254. PRODAJEM ili mjenjam adaptiran stan, 46m2 u Neumu za Sarajevo, prodajem adaptiran stan 60m2 u Neumu, sve namje{teno, parking, dio ba{te, sve opremljeno, cijena povoljna. Mob. 061/573-640. PRODAJEM gra|evinsko zemlji{te sa dozvolom ispod tranzita, op}ina centar, 1.300m2 — njiva vo~njak, prodajem stan 42m2, Skenderija, novogradnja, stan u ul. Envera [ehovi}a, 56m2. Mob. 061/573-640. PRODAJEM razne parcele u federaciji i Republici Srpskoj, ku}a i lokal u centru Gora`da, 1/1. Mob. 061/573-640. PRODAJEM ku}e: Soukbunar, Vasin Han, Gazin Han, Vratnik (kod Hendek d`amije), Ilid`a, Ilija{, Donja vogo{}a. Mob. 061/375-787. STANOVI: Dobrinja 54, 64m2 i 88m2, Ilija{ 73m2, Alipa{ino polje 53, 68, 71m2, Marin dvor 121 i 39m2, Pofali}i 40m2, Grbavica 131m2, ^engi} Vila 64m2, Hrasno 29m2. Mob. 061/375-787. PRODAJEM poslovni prostor, 86m2, novogradnja, centar, visoko prizemlje, opremljeno za predstavni{tvo, agencije, ostale namjene. Mob. 061/573-640. PRODAJEM povoljno ku}u u Novopazarskoj i ku}u u centru sa oku}nicom. Mob. 066/201411. PRODAJEM stan, strogi centar, 64m2, IV sprat, plinsko grijanje. Mob. 066/201-411. PRODAJEM ili mijenjam, 2 ku}e, dvije {tale, su{nica, 6,5 dunuma zemlje uz cestu Pazari}-Resnik. Tel. 062/722-007. PRODAJEM jednosoban stan 42m2, ul. Ive Andri}a br. 7/14. tel. 524-809. TITOVA, dvoiposoban stan 80m2, 3 kat, eta`. grijanje, useljiv, cijena po vi|enju. Mob. 061/350-448. POLJINE 2.840m2 i devastirana, ku}a sa kompletnom infrastrukturom i odobrenjima gradnje. Mob. 061/608-962. OTOKA prodajemtroiposoban sun~an stan 89m2 + 2 zastakljene lo|e od 10m2, 2 wc, 1/1, cijena po dogovoru. Tel. 062/509-471. PRODAJEM stan na Ilid`i — Pejton, ul. Bosanskih gazija br. 59, 49m2. Stan je u izuzetnom stanju i momentalno useljiv, cijena 78.400KM. Mob. 063/381-947. PRODAJEM stan, ul. Zagreba~ka 2d/II, 64m2, centralno grijanje, 2 balkona, podrum, lift. Mob. 065/495-660. PRODAJEM zemlji{te 4.000m2, Gornji Vele{i}i, 3km od `eljezni~ke stanice. Mob. 062/146-565. PRODAJEM dvosoban konforan stan u Ul. Grbavi~ka 56/4, 54m2, cijena 2000KM/m2. Tel. 061/528-169, 646-281. PRODAJEM ~etverosoban stan 77m2, V kat na Alipa{inom polju B faza. Tel. 061/167930. PRODAJEM stan u Ne|ari}ima novogradnja 59m2, cijena 1500KM/m2. Tel. 061/509-259. PRODAJEM ku}u u Sutini-Mostar 57m2 + terasa 24m2 + vo}njak 1250m2 zasebno gra|ena ostava. Tel. 033/215-199. PRODAJEM na Ilid`i-Plandi{te, Ul. Bosanski ljiljana 17 kod nove d`amije, 1/1. Tel. 062/319-563. PRODAJEM jednosoban stan namje{ten. Tel. 061/157-879. PRODAJEM u strogom centru stan 100m2, II sprat, balkon sve novo. tel. 070 210-971. PRODAJEM stan 40m2, II kat sve novo strogi centar. Tel. 070 210-971. PRODAJEM noviju ku}u, 300m2, 500m2 ba{ta, gara`a + parking, eta`no grijanje, kamin, alarm, Ul. Budakovi}i, centar. Tel. 061/072-845, 062/649-370.

51

NEKRETNINE ZAMJENA
MIJENJAM vikend ku}u sa 2 dunuma zemlje, okolica Sarajeva za Hrvatsko primorje. Tel. 062/849-606. MIJENJAM dvosoban stan 52m2, Ul. Grbavi~ka, V sprat, lift, balkon za dvoiposoban u centru uz doplatu. Tel. 061/482-999. MIJENJAM trosoban za jednosoban — centar. Tel. 033/202-170. MIJENJAM - prodajem stan 43m2, potkrovlje, na Dobrinji V, do 60m2. Mob. 061/818-075. MIJENJAM dvosoban za dvoiposoban na Vojni~kom polju a mo`e i bli`e centru. tel. 061/366-053. MIJENJAM jednosoban stan na Dobrinji II za garsonjeru uz doplatu. Tel. 033/451-000. MIJENJAM u centru stan 70m2, II kat za dva odgovaraju}a. tel. 070210971. MIJENJAM stan 40m2 sve novo za straiju ku}u od Stona do Dubrovnika. Tel. 070210971. MIJENJAM dvosoban 47m2 stan, ustakljen balkon za jednosoban. Tel. 062/256-203. MIJENJAM stan na Marijin Dvoru, I sprat, adaptiran 70m2 za Dubrovnik. Tel. 061/211303. MIJENJAM stan 69m2 Marijin Dvor, I sprat, adaptiran za Dubrovnik. Tel. 061/211303. MIJENJAM ku}u u Kne`ici kod Prijedora za ku}u u Zenici. Tel. 061/892-323.

PRODAJEM povoljno! Ba{~ar{ija-stan+gara`a+oku~nica. tel. 063/918-909. PRODAJEM stan na Marijin Dvoru 85m2 + lo|a + terasa, 270.000KM. Tel. 061/377-196. PRODAJEM jednosoban stan 38m2, vp, ustakljeni balkon, Ul. Poroddice Ribara, 35.000 eura. Tel. 062/223-524, 033/652-257. PRODAJEM u \enovi}ima 100 metara od mora stanovi od 20-60m2, cijena od 900 eura/m2. Tel. 061/205-235. STANOVI: Pofali}i, 40m2, Dobrinja, 55m2, 68m2, 88m2, Matijin dvor, 39m2 i 87m2, Alipa{ino polje, 54m2, 64m2, 77m2, ~engi} Vila 64m2, Ilija{, 73m2. Mob. 066/488-818. KU]E, Vratnik — kod Hendek d`amije, Soukbunar, Vasin han, Gazin han, Mostarsko raskr{}e, Vlakovo — Roga~i}i, Lukavica — Isto~no Sarajevo. Mob. 061/375-787. STAN u ulici Muse ]azima ]ati}a br. 16, 105m2, rtoiposoban. tel. 033/533-828 i Mob. 061/984-073. PRODAJEM ku}u sa 6 dunuma zemlje i vo~njakom uz asfaltni put i svim priklju~cima sa gara`om i podrumskim prostorijama u Zoviku op}ina Had`i}i, 20km od centra Sarajeva. Mob. 061/527-621 i 062/529-466. ^ENGI] Vila, 54m2, I kat, balkon, grijanje, nova stolarija i 54m2, IX kat, dobro stanje. Mob. 061/148-810. PO^ETAK ul. Avde Jabu~ice, 87m2 stan, renoviran, dvostrano orjentisan, eta`no gerijanje, II sprat, parking, 2.300KM/m2 za dogovor. Mob. 061/148-810. PRODAJEM ku}u Resniku kod Pazari}a na autoputu za Mostar, 750m2 placa. Tel. 065/021556. PRODAJEM stan 27m2 prizeemlje u centru kod parku{e, pogodan za pos. prostor. Tel. 065/021-556. PRODAJEM stan 88m2 na M. Dvoru, 6 sprat, 108m2 na ^. Vili kod d`amije, 3 sprat. Tel. 065/021-556. PRODAJEM stan 65m2 na Alipa{inom, trg me|unarodnog prijateljstva, VI sprat. Tel. 065/021-556. PRODAJEM stan 121m2, 2500KM/m2, centar-Dalmatinska, vp. Tel. 033/221-533. PRODAJEM ku}u u Pofali}ima, dva trosobna staana, posebni ulazi, dvije gara`e, 441m2 oku}nice. tel. 062/439-329, 061/437-719. PRODAJEM na Grbavici 33m2 I sprat, 53m2 III sprat, 66m2 IV sprat, 83m2 V sprat. Tel. 062/156-882. PRODAJEM stan 80m2 + ba{ta, gara`a, terasa, sun~ano, Ul. Ke~ina, adaptirano mo`e i zamjena za manji stan. tel. 061/079-751. PRODAJEM na Alipa{inom 66m2-II sprat, M.M. BA{eskije 105m2-III sprat. Tel. 062/156882. PRODAJEM Grbavica 33m2-I sprat baalkon kod OHR-a na trolejbuskoj stanici, dvostrano orjentisan. Tel. 062/156-882. PRODAJEM vikendice: Ilovica Ni{i~ka visoravan-^evlajnovi}i. Tel. 061/460-150. PRODAJEM ku}u iznad Bosmala tri zasebna stana, parcela 400m2. tel. 033/664-775, 061/160601. PRODAJEM 19 dunuma zemlje 3 devastirana objekta centar Sarajevo. Tel. 065/511-124. PRODAJEM u Vogo{}i dvosoban stan kao nov 54m2 + balkon i namje{ten. Tel. 062/386345. PRODAJEM ku}u na Vratniku sa tri zasebna stana i dvije gara`e 1/1. Tel. 061/131-268. PRODAJEM Stup Tibra Pacifik 2 stanove od 28 do 93m2, novogradnja. Tel. 061/072-815.

POTRA@NJA
POTREBAN poslovni prostor za ugostiteljstvo, mo`e i polunamje{ten. Tel. 062/619-179. POTREBAN smje{taj po`eljno predgra|e, selo, planina na du`i period. Tel. 065/449-120. POTREBNO vi{e stanova, ku}a za prodaju i iznajmljivanje. Mob. 061/573-640. HITNO unajmljujemo veliki, luksuzan stan, cca 150 - 200m2, (u`i dio grada, centar, Grbavica ili M. Dvor). Objekat mora biti bovije gradnje. Tel. 061/161-790, 033/263-190, dinatt80@hotmail.com. HITNO potreban namje{ten stan za stranca, Skenderija ili Grbavica. Mob. 061/142-704. AGENCIJI potrebno vi{e stanova za prodaju i iznajmljivanje. Mob. 061/516-713.

PONUDA
KOMFORNA garsonjera, za jednu ili dvije osobe, namje{tena, plin, telef. dvori{te, parking prostor. Mob. 061/869-396. IZDAJEM stan 105m2, strancima zaposlenim, namje{ten, strogi centar, stan 60m2 — Skenderija, razne ku}e, extra opremljene za strance i poslovne mena|ere. Mob. 061/573-460. IZDAJEM poslovni prostor, centar, 76m2, I sprat, poslovni prostor, 125m2, visoko prizemlje, centar, cijena povoljna, poslovni prostor, Grbavica, 80m2. Mob. 061/573-640. IZDAJEM potpuno namje{ten dvosoban stan, 60m2 sa centralnim plinskim grijanjem, Ko{evsko brdo, op{tina Centar, ul. Muhameda Had`ijahi}a br. 44, III sprat. Tel. 061/227-370. prednosti imaju studentice i mal|i bra~ni par. IZDAJEM jednosoban stan namje{ten studentu Stari Grad. Tel. 033/232-490. IZDAJEM poslovni prostor, ul. Azize [a~irbegovi} PO2. Mob. 061/132-781 i 061/201-172. IZDAJEM trosoban namje{ten stan, Dobrinja C-5 (kod Merkatora). Mob. 061/188129. IZDAJEM u Pofali}ima blizu kampusa i fabrike duhana dvosoban namje{ten stan poseban ulaz, prednost studentici. Twel. 062/439329, 061/437-719. IZDAJEM poslovni prostor na platou Skenderije. Tel. 061/480-207, 061/106-516. IZDAJEM u ku}i namje{ten stan 120m2 Vojni~ko Polje. tel. 033/898-081, 062/271-460. IZDAJEM gara`u u Ul. Zaima [arca. Tel. 033/203-228. IZDAJEM dvosoban stan lijepo namje{ten sa centralnim grijanjem, Ul. Dobrinjske bolnice 4. Tel. 061/872-200, 062/840-100. IZDAJEM namje{ten stan 80m2 ekstra, M. Dvor kod Holidey inna. Tel. 061/897-959. IZDAJEM poslovni prostor 58m2 u Mostaru isto}ni dio. Tel. 061/143-666. IZDAJEM lijepo namje{ten stan u privatnoj ku}i uz naselje Breka sa posebnim ulazom. Tel. 538-364. IZDAJEM jednoiposoban stan, vrlo funkcionalan, 5 sprat, stambena zgrada, Breka. Mob. 061/906-914.

PRODAJA
PRODAJEM trosoban stan, S. B. Ba{agi}a, sa gara`om i oku}nicom, cijena 175.000 KM. Mob. 061/533-022.

52

MALI OGLASI
NEKRETNINE
PRODAJEM ku}u na Ba{~ar{iji. tel. 665-966 i 061/199-845. PRODAJEM na atraktivnoj lokaciji kod hotela Bristol 65m2 adaptiran, povoljno. Tel. 061/214-852. PRODAJEM stan 60m2, gara`u 15m2, trg heroja, Hrasno. Mob. 061/047-960. PRODAJEM ku}u p+s+p, Isto~no Sarajevo — Lukavica, kod pijace. Tel. 033/647-462 i 061/047-960. PRODAJEM povoljno ku}u, Ul. Radni~ka 122, vp, 450m2 oku}nice. tel. 065/185-108. PRODAJEM trosoban stan u Hrasnom, 71m2+2 lo|e + balkon, III sprat u ~etvorospratnici, centralno. Tel. 033/647-525. PRODAJEM stan povoljno u Hrasnici 54m2. Tel. 062/229-677. POVOLJNO, bez posrednika, prodajem u strogom centru stan 90m2+terasa 30m2, 5 sprat, bez lifta. Mob. 061/908-575. STAMBENO - poslovni objekat, 900m2 oku}nice, kod banjsko-hotelskog kompleksa na ilid`i, dokumentacija uredna. Mob. 066/321-760. PRODAJEM dvosoban stan u strogom centru, 54m2, tek adaptiran, odmah useljiv. Mob. 062/814-279. POFALI]I, H. ^emerli}a, 56m2, 1 sprat, adaptiran, balkon, 118.000 KM. Mob. 061/500278. KU]A na sprat, [ekerova 7, Bjelave. Mob. 061/150-373. ALIPA[INO polje, prodajem namje{ten ~etverosoban stan, 5 kat, 2 lifta, balkon. Mob. 061/167-930. BLAGAJ, zemlji{te 1935m2, pored puta za Vranjevi}e. Slike na market.ba Mob. 061/490220. [OPING, `uti neboder, 80m2+gara`a, 80.000 eura. Mob. 061/205-235. ILID@A, Osjek, vikendica 50m2+600m2 oku}nice, gara`a, sve novo. Mob. 061/205-235. ISTO^NO Sarajevo, vikendica 70m2+1500m2 oku}nice, struja, voda, asvalt, Tilava, Tomino brdo 24. Mob. 061/205-235. CIGLANE, zgrada Robota, 83m2, troiposoban, 2 sprat+gara`a, 230.000 KM. Mob. 061/205-235. KISELJAK, put prema Lepenici, vikendica 70m2+1400m2 oku}nice+bazen i ljetnikovac, eta`no grijanje, 30.000 eura. Mob. 061/205-235. GRBAVI^KA 90m2, eta`no grijanje, lift, sve novo. Mob. 061/205-235. CENTAR strogi, Tina Ujevi}a, 40m2, 1 sprat, jednoiposoban, sve novo. Mob. 061/205-235. MARIJIN Dvor, V. Peri}a 3, 100m2, 4 kat, potkrovlje, odli~no stanje, povoljno. Mob. 061/205235. CENTAR, Petrakijina, kod Lovca, 106m2, 2 sprat, odli~an. Mob. 061/205-235. MARIJIN Dvor, Kotromani}eva 116m2, 2 sprat+2 parking mjesta. Mob. 061/205-235. ANEKS 64m2, 1 sprat, trosoban, extra stanje. Mob. 061/205-235. CRNA Gora, \enovi}i, jednoiposoban apartman, namje{ten i klimatiziran, 30 m od mora. Mob. 061/205-235. CENTAR, strogi, Kemal begova, 95m2, sre|en. Mob. 061/205-235. HRASNO, A. lipa, 53m2, super sre|en+nove stvari, 110.000 KM. Mob. 061/205-235. PRODAJEM dvosoban stan u Hrasnom, 50m2, dva balkona, blindirana vrata, pogled na panoramu Sarajeva. Tel. 649-629. PRODAJEM ku}u u Janji - Bijeljinja, 500m2 oku}nice, 1/1, ili mijenjam. Tel. 033/447-095. PRODAJEM stan u centru, Vi{njik 33m2, vp. Tel. 061/299-91. PRODAJEM 320 m2 poslovnog prostora u strogom centru Lendave, Slovenija. Trenutno je u prostorima ugostiteljski lokal, a mo`e se preurediti u 7 kancelarija sa malim tro{kovima. Cijena je vrlo povoljna odnosno po dogovoru. Informacije: GSM 00386 — 41 — 413 — 643. e-mail: satriz@siol.net KU]A sa 4 stana, mo`e i pojedina~no, 12001300 KM/m2. Mob. 062/878-502. RAKOVICA prodajem 2470m2 zemlji{ta mo`e za sve namjene, struja, voda uz ogradu sve ogra|eno. tel. 033/534-179. PRODAJEM u centru Ba{~ar{ije ku}u 100m2, 220m2 dvori{ta. Tel. 447-940. PRODAJEM ku}u u Neumu. Mob. 062/341993 i 061/252-918. KU]A Abdusthana 23, Kova~i, pogledati od 10-17 sati. PRODAJEM dvosoban stan u [opinguGrbavica. Mob. 061/905-156, 522-849. BJELAVE, ul. Pehlivanu{a br. 59, prodajem ku}u s dvori{tem, cijena 130.000 KM, pogledati od 15 do 17 sati. Tel. 033/537-549. HRASNO, jednosoban stan 41m2, I sprat, adaptiran, 85.000 KM. Tel. 033/233-654 i 061/224-896. PRODAJEM stan 52m2, V sprat, lift, balkon, 115.000 KM, Ul. Grbavi~ka (kod ambulante). Tel. 061/482-999. CENTAR, ul. Ko{evo, 62m2, dvostrano orjentisan, II kat, 2 balkona, plin. Tel. 202-810. BEOGRAD, naselje Ripanj, ku}a sa 4 Ha i 8 ari placa, svi priklju~ci. Tel. 00381113919322, 00381 64 2257932. DVIJE ku}e kod TV OBN-a, sa dvije gara`e i 750m2 vrta. Mob. 061/546-246. PRODAJEM stan 65m2, ul. Kulovi}eva br. 8 (kod hotela Bosna). Mob. 063/589-315. STAN 51m2 Otoka, 55m2 i 62m2 Grbavica, 57m2 M. dvor, 74m2 M.].]ati}a. Mob. 061/019-236. HITNO prodajem stan 56m2, 3 sprat, Ilid`a, komplet adaptiran, ugra|ena kuhinja. Mob. 061/019-236. KU]A sa 320m2 zemlji{ta u Porodice Foht. Mob. 061/019-236. STAN 70m2/4 spr. Jadranska, 57m2/3 spr. M. dvor, 55m2/1 spr. i 62m2/4 spr. Grbavica. Mob. 061/019-236. PRODAJEM ili mijenjam za Sarajevo stan u centru Dervente, III sprat sa 3 balkona, 93m2. Tel. 062/633-248, 00387 011 2546 339. KISELJAK — Pale{ka }uprija, vikendica sa 2.200m2 oku}nice pod vo}em. Tel. 033/647-851 i 061/501-515. PRODAJEM jednosoban stan 38m2, Staro Hrasno. Mob. 063/798-768 i 062/056-479. PRODAJEM ili mijenjam za manji, dvosoban stan u Sarajevu lokacija odli~na. Tel. 033/643-099, 062/375-733. PRODAJEM stan 69m2 Marijin Dvor, I sprat, adaptiran, 100.000 eura. Tel. 061/211303. STAN 125m2, 1 sprat, Stari Grad, pored Miljacke, potrebna adaptacija. Mob. 061/312-075. PRODAJEM stan 69m2 na Marijin Dvoru, I sprat, adaptiran, 100.000 eura. Tel. 061/211303. PRODAJEM dunum zemlje u Vogo{}i-Ugorsko, iznad d`amije. Mob. 061/505-624. PRODAJEM zemlji{te u Mokrom (Kadino selo), povoljno. Mob. 062/337-925. PRODAJEM na Grbavici-[oping troiposoban stan 85m2, 2100KM/m2, renoviran sa gara`om. Tel. 033/617-742, 061/964-797. STAN centar, Marindvor, 50m2, 1 sprat. Mob. 061/209-930. DEVASTIRANA ku}a i 2000m2 zemlje pod vo}em, naselje Dvor-Perivoj, N. Grad. Mob. 062/855-544. PRODAJEM ku}u s ba{tom 1764m2 jezgro Starog grada — Sarajevo, pogodno za rezidencijalnu gradnju. Tel. 061/224-269. PRODAJEM dvosoban stan 48m2 s drvenom gara`om + podrum kod Tuzle — [i}ki Brod. Tel. 00385 20 715-478. GRBAVICA kod OHR-a, 33m2, 1 sprat, balkon. Mob. 062/156-882. KU]A u D. Vlakovu+ba{ta, renovirano, nova, Gorenje kuhinja, 70.000 KM. Mob. 062/156-882. ALIPA[INA ulica, 66m2, 2 sprat, potrebna adaptacija, 160.000 KM fiksno, za ke{. Mob. 062/156-882. STAN Ul. Ke~ina, 80m2+ba{ta+gara`a iznad koje je prekrasna terasa od 20m2. Mob. 061/079-751. GRBAVICA 33m2, 1 sprat, 38m2-1 sprat, 53m2-3 sprat, 83m2-5 sprat, 66m2-4 sprat. Mob. 061/079-751. PRODAJEM dvoiposoban stan 74m2 kod doma armije i dvoiposoban stan 67m2 na Dolac Malti. Tel. 445-371 poslije 15 sati. PRODAJEM placeve za ku}e, Zabr|e-Rajlovac. Tel. 061/813-250. PRODAJEM u Rijeci eta`nu ku}u 89m2, vrt 189m2, podrum, pogled na more. Tel. 00387 51214675. PRODAJEM vikendicu u Kijevu, 2 dunuma zemlje, 1/1, struja, voda, useljiva. Mob. 062/214-895 i 033/639-431. PRODAJEM dvosoban stan, Grbavica, 53,40m2, III sprat kod klinike Sanasa. tel. 0038763191201. RAKOVICA, plac kod d`amije, 1.400m2, 22.000 KM. Mob. 062/680-100. KO[EVSKO Brdo 80m2, III sprat i stan na Skenderiji 55m2, prizemlje. Mob. 066/201-411. PRODAJEM troiposoban stan 94m2, V sprat, Envera [ehovi}a. Tel. 061/065-953. PRODAJEM stan 42m2 u N. Sarajevu, I sprat, cen. grijanje, povoljno. Tel. 062/469-946. PRODAJEM jednosoban stan sa balkonom iza Vetrinarskog fakulteta, V sprat, lift. Mob. 066/848-420. STAN 33m2, Grbavica I - Nevesinjska, kod OHR-a, jednosoban, renoviran, suteren, plinsko eta`no, 62.000 KM. Mob. 061/715-519. GARA@A u centru, zgrada „Karingtonka“, cijena 15.000 eura. Mob. 061/139-731. PRODAJEM stan, 120m2, Dobrinja V. Tel. 460-064. PRODAJEM dva poslovna prostora od 200 i 400 m2 na Dobrinji. Tel. 061/134-954. KLJU^, Kulina Bana bb, iznad Vatrogasnog doma, 6 dunuma zemlje. Mob. 062/364-214, 053/228-928. PRODAJEM jednosoban stan, 39m2, K. Brdo, M. Had`ijahi}a. Tel. 061/835-890. PRODAJEM dvosoban stan, 54m2, c.g., I sprat, ^. Vila - 110.000 KM. Tel. 618-725. ANEKS - dvosoban stan, poseban ulaz - povoljno. Tel. 611-795, 061/262-599. PRODAJEM jednosoban stan, 35m2, I sprat, Igmanska 50, Vogo{}a. Tel. 061/533-658. PRODAJEM stan, 34m2 sa ustakljenim balkonom, II sprat, Marindvor, 2.800 KM/m2 fiksno. Tel. 062/56 99 90, 243-554. VARE[, Seli{te, prodajem dvosoban stan, 64m2, sun~an, II kat. Tel. 063/525-257. MANJA ku}a, oku}nice 150m2, bli`e centru. Mob. 061/358-772. PARCELA 1700m2, uz asvalt, sa priklju~kom vode. Tel. 456-232, 062/762-369. PRODAJEM devastiranu vikendicu, Trnovo kod Sarajeva, parcela 200m2, struja, voda. Tel. 202-410. TROSOBAN stan 76m2 + 30m2 upotrebljivog tavanskog prostora, u`i centar, 155.000 KM. Tel. 220-696 i Mob. 062/482-526. PRODAJEM dvosoban stan, vrlo povoljna cijena, u Sarajevu, odli~na lokacija. Tel. 643-099, 062/375-733. DEVASTIRANU vikendicu 8x5m, dvije eta`e i {est dunuma zemlje, Granice kod Busova~e. Tel. 061/175-196. PRODAJEM dvosoban stan 58,40m2, Dobrinja V, povoljno. Tel. 061/382-031 i 469-311. PRODAJEM luksuzni apartman na Bjela{nici, zgrada “OKI”, useljen prije godinu dana, lift, III sprat, apartman je dvosoban, 51m2, lo|a 8m2, gara`no mjesto u podzemnoj gara`i 15m2, kuhinja, ormari i spava}a soba po mjeri ra|ena. Tel. 033/556-545. STAN u Centru, 62m2 + balkon, I sprat, prodajem ili mijenjam za manji. Tel. 061/828-794. PRODAJEM dunum zemlje u gornjem Vlakovu. Tel. 624-560. PRODAJEM ku}u u Rumi. Tel. 00381 22 617556. PRODAJEM stan, 76m2, I sprat, 170.000 KM, Otoka. Tel. 033/513-781. PRODAJEM ku}u tj. vikendicu i zemlju, 1.000m2, Isto~no Sarajevo, 30.000 KM. Tel. 033/513-781. PRODAJEM ku}u na Pelje{cu, 30.000 eura, naselje Mili}i. Tel. 033/513-781. PRODAJEM ku}u, Isto~no Sarajevo, Lukavica, 1.000m2, povoljno. Tel.033/513-781. PRODAJEM nov poslovni prostor na Ilid`i, Mala Aleja, ul. Emira Boguni}a ^arlija br. 39. Tel. 032/405-805. PRODAJEM stan, 50m2+2 balkona, ul. A. [a}irbegovi}, Hrasno. Tel. 063/190-727. PRODAJEM stan, 41m2 - Bistrik, 78m2 i 58m2 - Ciglane, 31m2/prizemlje, Odoba{ina. Tel. 061/117-203. POSLOVNI prostor, Donje Ciglane, 69m2, potpuno renoviran, pogodan za sve namjene, cijena 258.000 KM. Tel. 061/140-071, Alipa{ina br. 47. PRODAJEM novu ku}u na Drveniji sa dva trosobna stana + pos. prostor, 225m2, cijena 325.000 eura. Tel. 061/211-782. HLADIVODE, prodajem plac 431m2, 15.000 KM. Tel. 062/554-772, 033/469-697. VRATNIK, Nevjestina, ku}a 3 eta`e, namje{tena, ekstra sre|ena, 200.000 KM. Tel. 233654, 061/224-896. PRODAJEM poslovni prostor, ul. Masarikova u Zenici. Tel. 062/916-662. PRODAJEM u Klju~u, podru~je Bebi}i, {est dunuma zemlje. Tel. 062/346-214. PRODAJEM trosoban stan na Ilid`i. Tel. 066/114-204. PRODAJEM stan 60m2, VIII sprat, E. [ehovi}a, uknji`en, 125.000KM. Tel. 061/926-059. PRODAJEM petosoban stan na Ko{evu, Had`i Idriza 8. Tel. 200-688. PRODAJEM zemlju na Baricama. Mob. 066/892-112. STAN, S.B.Ba{agi}a, novija gradnja, vl. plin, lo|a, 3 sprat. Tel. 447-825, 061/335-327. DOBRINJA II, prodajem-mijenjam za manji, uz doplatu, troiposoban 91m2, 4 kat, 140.000 KM. Tel. 450-976, 062/606-831. KU]A, Abdesthana 23, Kova~i, pogledati od 10-16 sati. DVOSOBAN namje{ten stan, 42m2, uz mogu}nost nadogradnje iste veli~ine, cijena 75.000 KM. Mob. 062/671-737. PRODAJEM stan 100m2 kod op}ine Stari Grad, idealan za poslovni prostor, povoljno. Tel. 061/215-033. PRODAJEM 12 dunuma zemlje u Ilija{u, uz auto-put, 105.000 KM. Mob. 066/969-387. S. KOLONIJA, stan u nizu, 3 eta`e+ba{ta, adaptiran, 120.000 KM, 1/1. Mob. 061/177-556. LOGAVINA 50m2, 1 sprat, 2.200 KM/m2. Mob. 061/177-556. ILID@A-Lu`ani, 57m2, 3 sprat, 95.000 KM. Mob. 061/177-556. AVDE Jabu~ice, 82m2, 1 sprat, 1.800 KM/m2. Mob. 061/177-556. GRA\EVINSKO zemlji{te kod d`amije, Plandi{te-Ilid`a, 1.360 m2, 80.000 KM. Mob. 061/170-254. STAN S. Kolonija, u tri nivoa+gara`a+ba{ta, adaptiran. Mob. 061/170-254. DOBRINJA, C-5, trosoban, 70m2, 1 sprat, 2 balkona, 110.000 KM. Mob. 066/801-711. M. DVOR, K. tvrtka, 41m2, 5 sprat, 78.000 KM. Mob. 061/702-881. K. BRDO, M. Had`ijahi}a, 44m2, jednoiposoban, balkon, plin, 80.000 KM. Mob. 066/801711. HRASNO, P. Ribar, 53m2, 6 sprat, renoviran, 115.000 KM. Mob. 061/702-881. HRASNO, M. Preloga, trosoban, 74m2, 2 sprat, 2 balkona, 1.970 KM/m2. Mob. 061/702881. CENTAR, La Benovalencije, 86m2, 2 spr. 2 balkona, odmah useljiv, 245.000 KM. Mob. 066/801-711. M. DVOR, A. Brauna, 46m2, 3 sprat, 2.300 KM/m2. Mob. 061/702-881. STAN na Dobrinji C5, E. Cocali}a, 1 sprat, adaptiran, sa stvarima, 36m2, 58.000 KM. Mob. 065/819-136. PRODAJEM 12 dunuma zemlje u Ilija{u, uz auto-put, 105.000 KM. Mob. 066/969-387. DVA poslovna prostora/objekta na Stupu od 140 i 64m2, 1.500 KM/m2. Mob. 062/334-371. KU]A, dio duplexa, Vratnik, 65.000 KM, Rami}a sokak, ukupno 69m2. Mob. 062/334-371. KU]A na Butmiru, 622m2 i 650m2 dvori{ta, na 4 eta`e (P+3 spr.), moderna, namje{tena, B. Hasanovi}a, 330.000 KM. Mob. 062/334371. KU]A i 2 dunuma zemlje u Osjeku, 85.000 KM. Mob. 062/334-371. KU]A na Bjelavama, ul. Behar, dvori{te 250m2, 155.000 KM. Mob. 062/334-371. STAN 103m2, Had`i Idrizova, austrougarska gradnja, 1 sprat, 2.400 KM/m2. Mob. 062/334371. ZEMLJA u Blagovcu, 3 parcele od 2 i 4 dunuma, ravan dio, livada, vo}njak, svi priklju~ci, 1/1. Mob. 062/334-371. STAN 54m2, Grada~a~ka, VP, cen. grij. dvostran, 1.700 KM/m2. Mob. 062/334-371. HITNO prodajem vikend ku}u, Gladno Polje-Grabovina, oko 200m2 i 1.380m2 zemlje, 100.000 KM. Mob. 062/334-371. HITNO prodajem stambeno-poslovni prostor, suteren, Dobrinja-Trg saraj. olimp. pogodan za sve, 64m2, samo 45.000 KM. Mob. 062/334-371. STAN 72m2, Dobrinja, Trg Sabora bosans. 3 sprat, trosoban, balkona, 1.290 KM/m2. Mob. 062/334-371. STAN 74m2, Dobrinja III, K. Prohi}a, VP, trosoban, mo`e zamjena za manji stan (40m2). Mob. 062/334-371. POTPUNO renoviran pos. prostor 61m2, Trg heroja, Hrasno, 275.000 KM. Mob. 062/334-371. KU]A na Stupu kod Penny, oko 200m2+gara`e 55m2+ba{ta, 1.000m2, 450.000 KM. Mob. 062/334-371. STAN na Mojmilu, Olimpijska, 1 sprat, 55m2, 99.000 KM. Mob. 062/334-371. POSLOVNI prostor, Dobrinja, N. Pozderca, potpuno adaptiran, 20m2, cijena 50.000 KM. Mob. 062/334-371. STAN u Centru, K. Tvrtka, 5 sprat, bez lifta, 101m2, uknji`en, stvarnih 125m2 sa balkonom, 252.500 KM. Mob. 062/334-371. STAN na ^engi} Vili, D`. Bijedi}a, 15 sprat, 53m2/1.700 KM. Mob. 061/415-787. KU]A u Kova~i}ima, Travni~ka, priz. +sprat +gara`a, 180.000 KM. 061/415-787. STAN u Hrasnom, P. Ribar, 2 sprat, 38m2, 78.000 KM. 061/415-787. STAN u Hrasnom, P. Ribar, VP, 58m2+2 balkona, 2.100 KM/m2. 061/415-787. KU]A u Pofali}ima, Orlova~ka, priz. + spr.+ 200m2 oku}nice, 110.000 KM. 061/415-787.

subota, 4. juni 2011. godine

OSLOBO\ENJE

KU]A na Vratniku, 130m2 stamb.prost.+ 160m2 ba{te, 150.000 KM. 061/415-787. KU]A u Vrbanju{i, priz.+sprat.+200m2 oku}nice, 220.000 KM. 061/415-787. VOGO[]A, ul. Jo{ani~ka, 4 sprat, 112m2, adaptiran, 2 balkona, 1.160 KM/m2. Mob. 062/907-831. VRACA, A. Smailovi}a, 1 sprat, 92m2, plin, potrebna adaptacija, 1.500 KM/m2. Mob. 062/907-831. VOGO[]A, Bra}e Kr{o, 1 sprat, 77m2, cen. grij. 2 balkona, useljiv, 110.000 KM. Mob. 062/907-831. STAN 63m2, Skenderija, ul. Podgaj, VP, useljiv, 135.000 KM. Mob. 062/907-831. KU]A, Vraca, Samoborska, 3 eta`e+gara`e+ba{ta, eta`no grijanje, useljivo, 250.000 KM. Mob. 062/907-831. IMANJE u Donjoj vogo{}i, 4 ku}e+2 pos. prostora+12 dunuma zemlje, 600.000 KM. Mob. 062/907-831. STAN 64m2, Jezero, P. lige, 2 sprat, useljivo, balkon, 2.300 KM/m2. Mob. 062/907-831. CENTAR, Skender pa{ina, 1 sprat, novogradnja, 118m2, 2 gara`e, ba{ta, luxuzno, 3.600 KM/m2. Mob. 062/907-831. STAN 65m2, Odoba{ina, 1 sprat, plin, useljiv, 2.000 KM/m2. Mob. 062/907-831. KU]A 79m2+980m2 oku}nice, Bagovac 1, 2 eta`e, 100.000 KM. Mob. 062/907-831. KU]A, Barica, 80m2+750m2 oku}nice, 85.000 KM. Mob. 062/907-831. STAN 80m2, A. polje, Trg ZAVNOBIH-a, useljiv, 1.600 KM/m2. Mob. 062/907-831. STAN 56m2, Vogo{}a, S. Kulenovi}a, 3 sprat, 2 balkona, adaptiran, cen. grij. 1.450 KM/m2. Mob. 062/907-831. KOVA^I]I, novogradnja, K. G. Kova~i}a, 1 sprat, 43m2/3.000 KM. Mob. 062/907-831. STAN 80m2, Centar, Alipa{ina, useljiv, 2.800 KM/m2. Mob. 062/907-831. STAN 31m2, Centar, M. Todorovi}aprizemlje, namje{ten, adaptiran, sve novo, 2.700 KM/m2. Mob. 062/907-831. STAN 52m2, Hrasno, A. lipa, 8 sprat, 2.200 KM/m2. Mob. 061/320-439. STAN 68m2, Dobrinja C5, 2 sprat, 103.000 KM. Mob. 061/320-439. STAN 138m2, M. dvor, V. Peri}a, 1 sprat, 380.000 KM. Mob. 061/320-439. STAN 70m2, A. polje, 6 sprat, 1.600 KM/m2. Mob. 061/320-439. STAN 136m2, Centar, D. Ozme, 4 sprat, sve novo, 2.800 KM/m2. Mob. 066/801-737. STAN 81m2, Centar, kod Parlamenta, 2 sprat, 2.600 KM/m2. Mob. 066/801-737. STAN, ^. Vila, 54m2, 11 sprat, 100.000 KM. Mob. 066/801-737. STAN 84m2, Centar, Vrazova, VP, 2.900 KM/m2. Mob. 066/801-737. STAN 77m2, A. polje, 6 sprat, 125.000 KM. Mob. 061/320-439. STAN 57m2, ^. Vila, 13 sprat, 115.000 KM. Mob. 061/320-439. STAN 43m2, Grbavica, K. Kapetanovi}a, VP, 100.000 KM. Mob. 061/320-439. STAN 21m2, Ko{evo, M. [najdera, 3 sprat, 62.000 KM. Mob. 061/320-439. STAN 80m2, Dobrinja, N. Pozderca, 1 sprat, 120.000 KM. Mob. 061/320-439. STAN 55m2, Kova~i}i, Ljubljanska, VP, 100.000 KM. Mob. 061/320-439. STAN 82m2, ^. Vila, 2 sprat, 1.900 KM/m2. Mob. 061/320-439. STAN 77m2, Hrasnica, E. Sarajki}a, 3 sprat, 1.200 KM/m2. Mob. 061/320-439. STAN, V. Polje, H. Su}eske, 6 sprat, 54m2, 100.000 KM. Mob. 066/801-737. STAN 56m2, Vrazova, 2 sprat, 2.800 KM/m2. Mob. 066/801-737. STAN 32m2, Centar, potkrovlje, 95.000 KM. Mob. 066/801-737. STAN 115m2, Centar, Petrakijina, 1 sprat, 270.000 KM. Mob. 066/801-737. ALIPA[INO polje, 77m2/1.600 KM. Mob. 066/801-737. ILID@A, novogranjda, 51m2, dvosoban, prizemlje, sve novo, 1.600 KM/m2. Mob. 061/702881. NED@ARI]I, novogradnja, dvosoban, 59m2, 7 sprat, balkon, klima, 1.500 KM/m2. Mob. 066/801-737. NED@ARI]I, novogradnja, garsonjera 34m2, 12 sprat, odli~an pogled. Mob. 066/801-737. STAN 67m2, Centar kod hotela Evrope, 3 sprat, adaptiran, dvoeta`ni, 210.000 KM. Mob. 065/819-136. MALTA, A. Benta, 5 sprat, 56m2/1.800 KM. Mob. 065/819-136.

PRODAJA
PRODAJEM stanove 154m2, 117m2, 111m2, 106m2, 100m2, 94m2, 90m2, 87m2, 82m2, 75m2, 70m2. Tel. 061/460-150. PRODAJEM ku}e: Vratnik, Alifakovac, Pofali}i, Kasindolska, ku}a u Tuzli + dva restorana. Tel. 061/460-150. PRODAJEM stan 52m2 na Grbavici, [oping, Behd`eta Muteveli}a. Tel. 065/021-556. PRODAJEM stan 36m2 u Hrasnom, Trg heroja, 65.000KM i 45m2, 85.000KM. Tel. 065/021-556. PRODAJEM poslo. prostor 80m2 na ^ar{iji, Bravad`iluk i ku}u na Kova~ima. Tel. 065/021-556. PRODAJEM stan 59m2 u Hrasnom, Trg heroja, III sprat. Tel. 065/021-556. PRODAJEM stan 71m2 u Hrasnom, Azize [a~irbegovi}. Tel. 065/021-556. PRODAJEM ku}u na Grbavici I do Bugarske ambasade 180m2, 275m2 parcele sa dvije gara`e, 290.000KM. Tel. 066/340-748. PRODAJEM 4 duluma zemlji{ta u Brije{}u blizu stupske petlje, 55.000KM/dulum. Tel. 061/150-519. PRODAJEM 2 parcele (2.800m2+1000m2) u donjoj Vogo{}i na pola puta od Semizovca prema Be{li~evoj pumpi, 24.000KM. Tel. 061/247777. PRODAJEM poslovni prostor 30m2 u stambeno poslovnom objektu u Hrasnom kod Robota, 2.400KM/m2. Tel. 061/247-777. PRODAJEM u Rakovici, G. Polje parcelu 1550m2 pogodno za gradnju. Tel. 061/390-748. PRODAJEM u centru trosoban, 79m2, Kaptol 2, pogodan za kancelarije. Tel. 033/617-382, 062/611-596. PRODAJEM plaac od tri dunuma u Kasindolu svi priklju~ci. Tel. 061/333-015. PRODAJEM 1.866 m2 zemlje, Pale-gornji Javor, priklju~ci struja, voda, gra|. dozvola. Tel. 533-265, 062/385-262. PRODAJEM stan 117m2 kod Vje~ne vatre, II sprat. Mob. 061/252-663. PRODAJEM trosoban stan 79m2 na Ilid`i kod Pejtona, II sprat. Tel. 061/101-950. PRODAJEM na ^. Vili II, Grada~a~ka dvosoban stan 54m2 sa centralnim grijanjem, cijena po dogovoru. Tel. 061/893-105. CENTAR, Alipa{ina, 80m2 troiposoban III sprat, 2 balkona, lift, centr. grijanje, 2.700KM/m2. Tel. 061/201-228, 062/105-908. PRODAJEM dvosoban komforan stan u centru Vogo{}e, cijena povoljna, bez posrednika. Mob. 061/101-969. PRODAJEM dvije devastirane ku}e sa oku}nicom u Fo~i u Donjem polju kod KPDa Fo~a. Tel. 061/703-280, 033/636-244. PRODAJEM povoljno stan, 54m2, I sprat, na Grbavici, ul. Grbavi~ka. Mob. 061/157-348. PRODAJEM plodnu zemlju sa vo~njakom, Krivoglavci — Vogo{}a. Mob. 063/639-691. STAN 60m2, III sprat, ul. Avdage [ahinagi}a, nov, 130.000 KM. Mob. 062/202-305. PRODAJEM ku}u i 5 dunuma zemlje u Miljevini kod Fo~e. Tel. 033/691-161, 061/364-597. SKENDERIJA, nova zgrada, namje{ten jednosoban stan 42m2, et. grij. ogra|en balkon. Mob. 061/352-112. STAN, Breka 48m2, terasa 10m2 sa ba{tom 70m2, cijena 148.000 KM. Mob. 061/218-328. STAN, ^. Vila, naselje Kvadrant, 52m2, 104.000 KM. Mob. 061/143-036. PRODAJEM zemlji{te sa gra|evinskom dozvolom, povr{ine 2.438m2, na Bojniku, op{tina Novi Grad. Mob. 061/793-003. PRODAJEM gara`u na Dobrinji, povoljno, ul. Rudi Alva|a br. 10. Mob. 061/897-959. PRODAJEM zemlju u Rakovici — zaseok, 2 dunuma, Bo`i}i. Mob. 061/145-361. POVOLJNO prodajem ku}u sa oku}nicom, visoko prizemlje, sprat, ul. Radni~ka br. 122. Mob. 061/201-700. PRODAJEM stan 60m2, ul. Ferhadija br. 31. Cijena po dogovoru. Mob. 061/509-120. STAN 55m2, Dolac malta, M. Maruli}a, dvosoban, VP, pa. grij. balkon, 103.000 KM. Mob. 066/230-748. DVOSPRATNA ku}a, ba{ta, vo}e, vlastiti parking, sve pod jednim klju~em, blizu mora. Orebi}, tel. 020/714-072. PRODAJEM gara`u povoljno na Dobrinji, Ul. Rudija Alva|a 10. Tel. 061/897-459. DVOSOBAN stan 58m2, I sprat, Ul. Dobrinjske bolnice 7 prodajem ili mijenjam uz doplatu za stan na relaciji Grbavica — OHR. Tel. 061/145-122.

subota, 4. juni 2011. godine

OSLOBO\ENJE

SJE]ANJA I SMRTOVNICE 53
AUDI A4, 1,8 T quattro, 2003. godina, extra stanje. Tel. 062/505-111. PRODAJEM Bosch pumpu i turbinu za audi 2,5 TDi. Mob. 062/127-183. VW JETTA VRG 2001. god. benzin, automatik, full oprema, pre{la 142.000 km, cijena 7.800 do reg. Mob. 062/600-11. PRODAJEM motocikl 125 ccm CHOPPER 15 KS nov, marke Hyosung, uvezen iz Austrije, ocarinjen pla}en 3000 Eura prodaje se povoljno za samo 3.500 KM. Mob. 061/956 845. PRODAJEM plinsku bocu butan 10kg i 30kg ve}u. tel. 033/641-362. PRODAJEM nove strojeve za {ivanje marke Brother. Tel. 063/347-852. PRODAJEM wilerov goblen motiv ljeto. Mob. 061/688-975. PRODAJEM kolica i hodalizu za bebu. Mob. 061/688-975. PRODAJEM svje`a ljekovita jaja japanskih prepelica, 30 kom/9 KM. Tel. 061/245-901. PRODAJEM crijep, jeftino. Mob. 065/696132. PRODAJEM dje~ija kolica, Talijanska nova, Peg-Perego. Tel. 660-939, 063/876-419. PRODAJEM 2 orginal vilerova goblena zima i prolje}e. Tel. 660-939, 063/876-419. OKO 1.500 CD-ova kvalitetnih evergrin muzike i ostale, vrlo povoljno. Tel. 447-825, 061/335-327. VEOMA povoljno prodajem o~uvanu i novu gardarobu: 1KM, 2KM, 5KM, 10 KM i 20 KM (novo - sa{iveno), br. 46 - 44. Mob. 061/233-913. SPECIJALNI tanjir za rezanje sira sa no`em, sobna antena. Tel. 062/104-951. PRODAJEM filandendron, {efleru, palma, fikus, pogodno za poslovne prostore. Tel. 033/657-914. PRODAJEM drva bukova cijepana - 65 KM, drveni ugalj Kreka 110 KM. Tel. 061/159904. POTREBNA `ena za ~uvanje starije pokretne `enske osobe, 24 sata, stan, hrana i plata 300 KM. Tel. 658-867. POTREBNO vi{e saradnika za rad u internacionalnoj kompaniji. Mob. 061/170-143. POTREBNA za rad pic-majstor kuharica. Mob. 063/024-372. POTREBNA frizerka za rad u salonu. Mob. 061/314-815, od 9 do 20 sati. KUPUJEM trakice contour Bayer. Tel. 461002. KUPUJEM }ilime, pirot serd`ade, bakar savatli, demirliju, zidne satove, vez. Tel. 061/159507. KUPUJEM stan u Sarajevu manje kvadrature. Tel. 211-914.

NAMJE[TAJ
PRODAJEM povoljno o~uvan trosjed i bra~ni krevet. Tel. 033/212-431. PRODAJEM trosjed sa 2 fotelje - stilski namje{taj, pisa}i sto i ormar za knige-spise. Tel. 033/207-484, 066/285-076. PRODAJEM bra~ni krevet. Tel. 624-560.

SJE]ANJE

Na na{e drage roditelje

ZAPOSLENJE

TEHNIKA
PRODAJA mobitela, novih i kori{tenih, najjeftinije cijene, www.pacomoby.ba, nokia, samsung, soni, ericsson, lg.htc. apple inphone. Mob. 062/695-695. PRODAJEM Singer {iva}u ma{inu ispravna stara preko 100 god, raritet. tel. 061/909-320. LAPTOP nov, Acer Timeline. Tel. 641-089, 063/824-861. PRODAJEM zvu~nike „Fi{er“ 2 kom, crni 50/70W, orginal, 60 KM. Tel. 061/702-801. TELEVIZOR Philips kolor, manji, ispravan. Mob. 065/572-966. PRODAJEM foto aparat Nikon - FG uz dodatke. Tel. 033/646-281.

VOLVO S40, 2002. godina, automatik, benzinac, ko`a, vrlo povoljno. Tel. 062/600 -111. MICIBU[I colt 1-3, 92. god. strane table. Mob. 061/809-763. PRODAJEM za Golfa alnaser, alternator 2,3,4 i za ostala vozila. Mo`e i monta`a. Tel. 033/531-996 i 062/693-470. TRAKTOR IMT 558 u odli~nom stanju sa svim priklju~cima, gara`iran. Mob. 062/223700. MERCEDES C-180 aautomatik, 97. god. full oprema, 7.200 eura. Mob. 062/878-502. PRODAJEM mercedes M 201—190 D, 1985. godina, bijeli, 53 kw, 4 brzine, registracija do XI 2009. Tel. 033/677- 080. PRODAJEM peugeot 607, 2003. god, 2.2 benzin, cijena 23.000 KM. Tel. 062/907-122. PRODAJEM renault 18 TL 1983.god. u voznom stanju, 85.000 km. Tel. 061/527-290.

USLUGE
ALU @ALUZINE 20KM/m2, trakaste zavjese 20KM/m2, ALU i PVC roletne, platnene roletne, tende, cijena sa ugradnjom. Tel. 033/211-484, 033/767-995 i 061/131-447. TV VIDEO servis, Porodice Ribar 65, Hrasno, popravka svih vrsta TV aparata, dolazak na ku}nu adresu. Tel. 650-867, 061/188-410. „ VITALIS“, ku}na njega i lije~enje starih i bolesnih osoba, kupanje, hranjenje, infuzije, injekcije, mijenjanje katetera, laboratorij, pregled ljekara (internist). Mob. 061/172948. SANITETSKI PREVOZ nepokretnih i te{ko pokretnih osoba, uz pratnju. Mob. 061/482882. „DOM VITALIS“, smje{taj za starije i nemo}ne osobe. Mob. 061/172-948. MAXIVITA, ku}na njega i ~uvanje starih i bolesnih lica, davanje injekcija, infuzija, inzulina, itd. Mob. 061/319-604. KIRBY, dubinsko usisavanje, pranje i ispiranje svih vrsta tepiha, pranje portala i generalna spremanja stanova i firmi, itisoni 1m2/1KM, firma GLANZ. Mob. 061/350-688. POVOLJNO, vanjske roletne, aluminijske `aluzine, trakaste zavjese i PVC stolarijaREIHAU-D. Mob. 061/214-303. VR[IMO ru~no pranje svih vrsta ~ilima i itisona. Dolazak na adresu besplatan. Tel. 033/221-945. RADIM malterisanje, zidanje, obradu vrata i prozora. Mob. 062/451-791. PREVOZ putnika Sarajevo — more, lux kombi vozilima, Neum — Pelje{ac — Dubrovnik i Makarska rivjera — Split. Mob. 062/213-645 i +385 915 323465. DAJEM instrukcije iz matematike. Tel. 033/218-415. BRAVARSKI radovi, dolazim na adresu, ugradnja i popravka brava, gara`nih vrata i blindiranih. Mob. 061/233-078. ZIDARSKO tesarski radovi, zidanje, maltanje i {alovanje brzo i povoljno. Tel. 062/134827, 033/241-465. BRU[ENJE, lakiranje parketa i podova bezpra{inskom ma{inom uz garanciju. Tel. 510228 i Mob. 061/359-500. VODOINSTALATER sa 30 godina iskustva vr{i opravku instalacija, monta`u sanitarnih ure|aja i pro~epljenje odvoda. Tel. 033/535659 i 062/139-034. KRE]IM, farbam, ugra|ujem radijatore i adaptiram stanove, ~isto i uredno. Mob. 062/688-855. PREKUCAVAM sve vrste radova na kompjuteru brzo i ta~no. Mob. 062/519-685. KOMBI prevoz putnika 1+8 i selidbe. Tel. 061/223-343. PERA^ stakala na prostorijama, vratima, vazne, stakleni stolovi iz Sarajeva. Tel. 065/594022, 440-747. ^ISTIMO stambene prostore, stubi{ta. Tel. 065/594-022, 440-747. VR[IM prevoz robe i putnika na svim destinacijama. Tel. 062/214-690. INSTRUKCIJE iz turskog jezika, za po~etnike, uspje{no i povoljno. Mob. 061/838-794. NJEGOVALA bih stariju osobu (`ensku) polupokretnu, 8 sati dnevno. Mob. 061/374-458. ODR@AVAM ba{te, re`em drva, odr`avam mezarove. Mob. 062/332-230. MOLERSKO farbarski radovi, cijena povoljna. Tel. 066/205-151. KOMBIJEM povoljno vr{im prevoz razne robe, selidbe, ispomo} radne snage po dogovoru. Tel. 061/513-948.

AZIZA DEDOVI], ro|. SELIMOVI]
4. 6. 2001 - 2011.

SMAIL DEDOVI]
17. 2. 1986 - 2011.

VOZILA
PRODAJEM Opel 1990, godina, registrovan do VIII.2011. cijena po dogovoru. Mob. 061/892-969. PRODAJEM zadnju karambolku od Hundaya, novu. Mob. 061/915-123 i 061/159-507. OPEL Corsa C, 1.8 benzinac, 125KS, ful oprema, 2004. godine, cijena 14.500 KM, mogu}a zamjena za jeftinije vozlo. Mob. 061/526-308. CITROEN C2, V.T.R. 1.6 benzin, 110 KS, 2005. godina, digitalna klima, ABS esp B kom., cijena 11.800 KM, mogu}a zamjena za jeftinije vozilo. Mob. 061/526-308. PRODAJEM Alfu 156 SW, 1,9 JTD, prva registracija 10. 2002, 167.800 km, nije uvoz, klima, abs, el. stakla, redovno servisirana. Tel. 061/220-245. PRODAJEM kamion korpa 12m Iveco 35-10, 1999. god. Tel. 033/553-865, 061/895-017. PASSAT, 2004, 1.9 TDI 130 KS, pre{ao 90.000 km, metalik siva, registrovando 9/2011, cijena 18.500 KM. Mob: 063/355-350. PRODAJEM dvije ljetne gume Good Year, 205x55/16R, cijena 100 KM. Tel. 061/504-490. PRODAJEM Opel kaaravan dizel 1999, tek registrovana. Tel. 061/220-016. PRODAJEM Polo dizel 1,4, 94. god, tek registrovan. Tel. 061/243-923. PRODAJEM Jettu 91. god 1,8-66kw, registrovana do 8/2011 u odli~nom stanju, benzin. tel. 061/338-199. PRODAJEM Renault Clio, 2006. god, dizel, klima, metalik sivi, dvoja vrata, registrovan do 6/2011. god, pre{ao 160.000 km, servisiran kod ovla{tenog servisera. Tel. 063/317-923. PRODAJEM Pe`o 405 GLI, 91. god, plavi, registrovan do 12. 2010. god, 3000KM. Tel. 061/702-801. PRODAJEM Polo 1.4, 2002. god, tek registrovan, full oprema, metalik sivi, benzinac. Tel. 061/359-191. PRODAJEM Toyota corola 2006. god, 1.8T crna limuzina, pre{la, 65.000KM, cijena 13.900KM. Tel. 062/600-111. PRODAJEM Suzuki Grand Vitara, 2007. god automatik, benzin, full oprema, pre{la 44.000 km, cijena 21.200KM. Tel. 062/600-111 PRODAJEM VW Jetta VR6, 2001. god automatik benzin full oprema, pre{la 138.000 km, cijena 7800KM do reg. Tel. 062/600-111. PRODAJEM Audi 80, 1989. god, 1.6 benzin 2.800KM. tel. 033/537-949. PRODAJEM dijelove za Golf 2. Tel. 062/139019. BMW 525 T, dizel, god. 2001. karavan. Mob. 061/233-078. PRODAJEM {kodu pikap, 2001. godina, cijena 3.500 KM. Tel. 062/877-008. PRODAJEM LADU Nivu 1.7, 4x4, 1999. godina, neregistrovana, u voznom stanju, bijela. Mob. 061/158-164. PRODAJEM Golf II benzinac 1,8 1985. god. registrovan do marta 2011. god u izvanrednom stanju, cijena 1.800KM. Tel. 061/257-934. PRODAJEM Passat 2,5 TDI, 4 motion, 2002. god, zlatna boja, BiH table, 6 brzina. Tel. 00385 99 8304357.

OSTALO
VRATA iz novogradnje (3 kom.), prozori (5 kom.) sa {tokovima, povoljno. Mob. 061/869396. AKCIJA !!! Besplatna dostava nasipnog tampona na Kantonu Sarajevo, 17m3 — 150KM. Mob. 061/925-506. PRODAJEM Braunove mre`ice za brijanje i el. aparate. Mob. 061/323-906. PRODAJEM nove rekete za stoni tenis, od boljeg kvaliteta Safta{i. Mob. 061/159-507. PRODAJEM dugu crnu bundu od zeca, duga dlaka, br. 40-42. Mob. 061/159-507. PRODAJEM stajsko |ubrivo. Mob. 061/515235. PRODAJEM glava, to~ak, papu~a, {ipka stare {iva}e ma{ine kao starina, 70KM. Tel. 061/702-801. PRODAJEM grobno mjesto na Barama, muslimanska parcela M 23. Mob. 061/503-273. PRODAJEM nov fri`ider za duboko — ladi~ar. Tel. 061/337-451. PRODAJEM print ma{inu Rodin Solvent 6184 a {irina {tampe 180. Tel. 033/553-865, 061/895-017. PRODAJEM ma{inu za pletenje `i~ane ograde. Tel. 061/145-843. PRODAJEM neura|en Vilerov goblen. Tel. 061/603-115. PRODAJEM pe} na plin za grijanje na dimnjak. Tel. 061/603-115. PRODAJEM polovan slu{ni aparat ispravan. Tel. 061/603-115. PRODAJEM ljekovita jaja Japanske prepelice i doma}a koko{ija jaja, besplatna ku}na dostava. Tel. 062/138-855. ULAZNA vrata stana 90x205, nova, sa ugra|enim gelenderima, jeftino. Tel. 311999. PRODAJEM crne ko`ne hla~e za vo`nju motora, br. 44. Mob. 061/906-914. PRODAJEM crnu ko`nu jaknu br. 42, exstra model za mlade, role profesionalne, veli~ina 44-46. Mob. 061/906-914. BRO[URE za gajenje: kru{ke, {ljive, breskve, kajsije, jagode, itd. Mob. 061/275-792. PRODAJEM {iva~u ma{inu Pfaff. Tel. 446046. PRODAJEM novo talijansko biciklo. Tel. 446046. PRODAJEM bijelu ko`nu garnituru Dalas, 1.200 KM. Tel. 0038763191201. PRODAJEM ma{inu pisa}u elektri~nu, 80 KM. Tel. 651-556. PRODAJEM nove mre`ice i no`eve za elek. aparate Panasonik. Tel. 651-556. PRODAJEM {iva}e ma{ine Singer, Bagat-Danica, Star, u koferu, kao nove, garancija, na 2 rate. Mob. 061/145-504. PRODAJEM asimil engleskog jezika, komplet, nov, 90 KM. Tel. 651-556. PRODAJEM Chicco set — kolica, nosiljku, sjedalicu za auto sa raznom opremom i kreveti}. Mob. 062/570-826.

KUPOVINA
KUPUJEM umjetni~ke slike, filateliju, stari nakit, satove zidne, |epne, ru~ne, ordenje, zna~ke i ostalo. Tel. 033/456-505, 061/214-405. KUPUJEM stare razglednice, nov~anice, Olimpijada Sarajeva i drugo. Tel. 033/456-505 i 061/214-405. AGENCIJA Sigenx kupuje nekretnine u Sarajevu ili posreduje uz 3% provizje. Tel. 033/654-793. KUPUJEM staru deviznu {tednju, ratnu od{tetu i dionice svih firmi i fondova. Isplata odmah. Mob,. 061/375-634. KUPUJEM staru deviznu {tednju, obveznice, ratnu {tetu i dionice, isplata odmah, „privatna agencija“. Tel. 061/268-892. KUPUJEM staru deviznu {tednju, ratnu od{tetu i dionice svih firmi i fondova iz FBiH i RS, idplata odmah. Mob. 063/595-640. STARU deviznu {tednju, ratnu od{tetu, obveznice, dionice. isplata i odlazak na adresu odmah u FBiH i RS. Mob. 061/175-237. KUPUJEM obveznice, ratne {tete i devizne {tednje, isplata odmah. Mob. 061/526-918. KUPUJEM dionice, obveznice, staru deviznu {tednju, ratnu od{tetu iz F.BiH i RS. pla}am dobro i odmah. Mob. 063/190-610. KUPUJEM staru deviznu {tednju, ratnu od{tetu, obveznice, dionice, isplata i dolazak na adresu odmah. Tel. 061/517-897. KUPUJEM obveznice stare devizne {tednje, ratne od{tete i dionice isplata i dolazak odmah. Tel. 063/351-572. KUPUJEM stare njema~ke marke i austrijske {ilinge i kovanice eura. Mob. 061/323-906. KUPUJEM dva grobna mjesta na Barama, ateisti~ko, jedno uz drugo. Tel. 033/200-343. KUPUJEM stara pisma sa markom, stare razglednice i stare knjige do 1945. god. Mob. 061/437-486. KUPUJEM lomljeno zlato, dukate, {orvane i ostale predmete od zlata. Tel. 061/553-640, 033/655-530. KUPUJEM dionice, staru deviznu {tednju i ratnu od{tetu iz FBiH i RS-a. isplata odmah. Mob. 062/358-344. KUPUJEM umjetni~ke slike (ulja, akvarel, pastel) starih slikara. Mob. 062/969-693. KUPUJEM dionice, staru deviznu {tednju i ratnu od{tetu iz FBiH i RS-a. Isplata odmah. Mob. 062/451-791. NAJBOLJE 100% pla}am staru deviznu {tednju, ratnu od{tetu i dionice svih firmi, fondova. Isplata i dolazak odmah. Mob. 062/723-575. HITNO kupujemo veliki, luksuzan stan, cca 150-200m2, (u`i dio grada, centar, Grbavica ili M. Dvor). Objekat mora biti novije gradnje. tel. 061/161-790, 033/263-190, dinatt80@hotmail.com KUPUJEM lomljeno i zubarsko zlato, dukate, zlatene satove i ostalo. Tel. 061/965-126. KUPUJEM akcije - obveznice devizne {tednje i ratne {tete, isplata odmah. Mob. 065/027-864. KUPUJEM jednosoban stan u Beogradu. Mob. 063/114-194. KUPUJEM umjetni~ke slike, starinski namje{taj, sablje, satove, ordenje, bos. }ilime i ostalo. tel. 061/553-640.

Porodica
3529

UGRADNJA, remont i prodaja alnasera, alternatora i ostalih el. ure|aja na vozilima, servis Karameho. Mob. 061/365-193. POVOLJNO vr{im selidbe, prevoz robe kombi mercedesom. Radna snaga po dogovoru. Mob. 061/563-292 i 063/121-524. NJEGOVALA bih `ensku osobu 3-4 sata dnevno i ispomo} u ku}i poslije 13 sati. Mob. 066/656-109 od 18 do 20 sati. MOLERSKE usluge kre~enje stanova, jednosobni 120 KM, dvosobni 200 KM, trosobni 300 KM. Mob. 062/073-760. PREVOZIM stvari i ostalo ve}im kombijem, radna snaga. Mob. 061/227-189. KOMBIJEM povoljno vr{im prevoz razne robe, selidbe, ispomo} radne snage po dogovoru. Tel. 061/513-948. TELEFON servis pop{ravlja stare, nove, be`i~ne, obi~ne telefone izrada telefonskih instalacija. Tel. 061/141-676, 204-805. MOLERSKO farbarski poslovi, povoljno, kvalitetno i ~isto. Tel. 061/262-973. ELEKTRI^AR popravlja TA pe}i, el. bojlere, postavlje automatske osigura~e, indikatore, postavlja plafonjere, lustere i ostale popravke. Mob. 061/048-497. NJEMA^KI advokat iz BiH zastupa u svim pravnim stvarima u Njema~koj. Mob. 061/537-739. TEPSER s.o.d, savremenim ma{inama ~istimo: namje{taj, unutra{njost auta, tepihe (rese), itisone, tvrde podove (za{tita). Tel. 200-003, 061/524-461. VODOINSTALATERSKA radnja radi adaptacije kupatila kao i opravke. Tel. 065/733-400. SERVIS zdravlja, uni{tavamo `ohare, moljce, mrave, muhe, stjenice, buhe i mi{eve. Mob. 062/136-248. VODOINSTALATER-elektri~ar, opravka i ugradnja instalacija, sanitarija, bojlera, aut. osigura~a. Mob. 061/180-120. VR[IM usluge postavljanja, bru{enja parketa i laminata brzo i kvalitetno. Tel. 061/134-260. MAJSTOR VODOINSTALATER opravlja i postavlja ~esme, vodokotli}e, ventile, sifone, penzionerima jeftinije. Tel. 061/205-803, tel. 066/973-793. INSTRUKCIJE iz matematike za sve prijemne ispite, ddolazak na adrese. Tel. 033/446056, 061/536-973. ELEKTRI^AR-vodoinstalater, radimo nove i popravljamo stare instalacije, eko plastika, sanitarija, sevis bojlera, itd. Mob. 061/132-149. TELEFON servis popravlja stare, nove, be`i~ne, obi~ne telefone, izrada telefonskih instalacija. Tel. 061/141-676, 033/204-805. VR[IM usluge prevoza svih vrsta roba, kao i selidbe iz Europe i BiH. Tel. 033/232-162, 061/266-764 i 061/108-779. DAJEM instrukcije iz matematike za sve {kole i fakultete. Tel. 061/534-231. SERVIS kompjutera sistemi, nadogradnja, programi. Mob. 061/902-688. NUDIMO povoljno vo|enje svih knjigovodstvenih poslova za privredna dru{tva (proizvodnja, trgovina, usluge i samostalne poduzetnike). Tel. 061/160-020.

RADIM molersko-farbarske poslove po pristupa~nim cijenama, sa iskustvom, ~isto i uredno. Tel. 412-486, 062/482-192. ISCJELJENJE duhovnim putem pomo}u u~enja Brune Greninga, medicinski dokazivo. Mob. 062/256-376. U^ENICIMA, srednjo{kolcima instrukcije iz matematike, fizike, mehanike, ma{inskih elemenata. Tel. 625-196, Ilid`a. ENGLESKI i konverzacija za osnovce i srednjo{kolce, osnovi kompjutera, programa, odr`avanje, servisiranje. Mob. 062/895-599. PUTUJTE brzo i sigurno, klimatiziranim kombijem, Sarajevo, more i ostale destinacije. Mob. 061/222-310 i +385995730940. OZBILJNA `ena pazila bi stariju `enu 4 sata dnevno, Alipa{ino polje — Mojmilo. Mob. 061/949-447. HARMONIKA vrata, sa ugradnjom dvije vodilice i pragam jednokrilna i dvokrilna, u boji drveta. Mob. 061/516-910. BRAVAR izra|uje kapije, gelendere, ograde i ostale bravarske radove. Mob. 062/607-453. IZNAJMLJUJEM stolice za razne namjene cijena do 20 kom - 1,5 KM, a 20 stolica i vi{e — 1 KM po komadu, (ku}na dostava). Mob. 061/563-292. ^UVALA bih stariju `enu ~etiri sata dnevno Alipa{ino polje, zvati iza 12h. Tel. 061/949-447. ^UVALA bih i opslu`ivala nepokretna lica. Mob. 062/569-444. INSTRUIRAM |ake i studente iz matematike i fizike, Ilid`a, ~as 6 KM. Tel. 621-976. PROFESIONALNO {minkanje za maturske ve~eri, svadbe i dr. sve~anosti. Mob. 061/803-400. DAJEM instrukcije iz matematike za sve {kole i fakultete. Mob. 061/534-231. DAJEM instrukcije iz matematike za prijemne ispite, sve {kole i fakultete. Tel. 446-056. INSTRUKCIJE iz matematike, za prijemne ispite, za sve {kole i fakultete. Mob. 061/536973, 062/916-472. INSTRUKCIJE iz engleskog i bosanskog, za sve uzraste, prevodi. Mob. 065/572-966. INSTRUIRAM |ake i studente iz matematike na Alipa{inom polju 6KM/~as. tel. 061/157991. POPRAVLJAM TV svih modela, profesionalno i na va{oj adresi. Mob. 062/199-199 i 061/365-690. PROFESOR engleskog jezika daje instukcije, (10 KM) i radi prevode. Mob. 061/654-941. ADAPTIRAMO ku}e, stanove, radimo: struju, vodu, estrih, parket, keramiku, rigips, moleraj...Mob. 063/155-868. MOLER radi sve uredno, kvalitetno i veoma povoljno. Mob. 061/274-872. LIJE^IM hemeroide vanjske i unutra{nje. Mob. 061/533-146. PREKUCAVAM sve vrste materijala, brzo, kvalitetno, povoljno, kompjuterska obrada. Tel. 061/533-326. KOMPLETNA adaptacija stana: moleraj, keramika, laminat, rigips, prezide, ugradnja stolarije, povoljno. Mob. 062/226-904.

54 SJE]ANJA I SMRTOVNICE
Tre}eg juna 2011. godine prestalo je da kuca srce na{e drage na dragog prijatelja
SJE]ANJE POSLJEDNJI POZDRAV

subota, 4. juni 2011. godine
SJE]ANJE

OSLOBO\ENJE

na{em dragom

na dragog dedu

JELE BALABAN
1925 - 2011.

i ostavila nas je da vje~no tugujemo. Sahrana }e se obaviti 4. juna 2011. godine u 14 sati na groblju Sveti arhangeli u krugu porodice. Vje~no o`alo{}eni njeni najmiliji
000

KEMALA BAKAR[I]A
i na lijepe trenutke na{ih dru`enja. Vesna i Dinko
3519

\OLETU
Bio si pravi prijatelj, a prije svega veliki ~ovjek, uvijek }emo te pamtiti. Sanda i Ivana
3520

SLOBODANA POLJAKA

USLUGE
ZAPO^NICE biznis idejama knjige Vodi} malih biznisa, sa 2.500 ideja, isporuka na CDu. Tel. 032/244-417. VODOINSTALATER opravlja i postavlja ~esme, vodokotli}e, ventile, sifone, penzionerima jeftinije. Tel. 061/205-803, tel. 066/973-793. ODR@AVALA bih stan kod porodice, (~i{}enje stana, peglanje), ~istila bih va{ poslovni prostor. Tel. 061/374-458. MOLER Dino, jednosoban stan sa pripremom zidova bijelo ili u bojama 200 KM, stolarija po dogovoru. Mob. 061/529-608. INSTRUKCIJE iz matematike. dolazak na adrese. tel. 033/446-056 i 061/536-973. KERAMI^AR, ~isto i kvalitetno uz garanciju vr{i sve vrste kerami~kih radova. Mob. 061/930-315. MOLERSKI radovi, adaptacije, garancija kvaliteta uz potpunu za{titu poku}stva. Mob. 063/340-482. MOLERSKO farbarski radovi uredno sa kompletnom za{titom, kvalitetno, veoma povoljno. Mob. 061/733-558. MOLERAJ, gletovanje, extra kvalitetno, besprijekorno ~isto, cijena po dogovoru. Mob. 061/453-058.

SJE]ANJE

na na{e drage

Porodice Keli} i Avdagi}
3478

POSLJEDNJI POZDRAV

Na{oj teta

dragoj prijateljici

dipl. ing. gra|. 4. 6. 1988 - 4. 6. 2011.

AKIF TANOVI]

SEVDA TANOVI], ro|. ]ATOVI]
2005 - 2011.

ARIF TANOVI]
geodeta 1987 - 2011.
3523

Edo, Minka i Sead Tanovi}

IZDAJEM apartmane na otoku Pagu povoljno. Tel. 00385 23 612-230, 00385 91 7243807. NEUM, centar, prodajem ku}u sa poslovnim prostorom i 20 le`aja, jeftino. Tel. 036/880-631. NEUM vila Glorija apartmani uz more povoljno, parking osiguran. Tel. 036/884-215. OTOK Hvar — Su}uraj, apartmani 3 — 5 osobni, uz samu pla`u, izdajem. Tel. 0038521773305 i 0038163352-350. IGALO, izdajem apartmane u blizini pla`e. Mob. 061/537-739. NEUM apartmani konforni klimatizirani blizu mora parking. Tel. 036/884-493, 061/141752, 061/183-981. APARTMANI i sobe na Crnogorskom primorju pla`a veliki pijesak, Bar, www. apartmanifit.com Tel. 065/879-433. HVAR, izdajem ku}u 4-6 osoba, 80m od mora, TV, klima, parking. Tel. 0038763191201. NEUM povoljno izdajem apartmane smje{tene uz more. Tel. 063/327-098, 036/884-169. SOBE sa kupatilom, kuhinjom u Srebrenom. Tel. 0038520486160 www.srebreno.com OREBI] apartmani 2-3 krevetne sobe sa kupatilom, kuhinja, parking, more oko 200 metara. Tel. 00385 98 1863337, 062/304-139. NEUM, potpuno opremljen dvosoban stan, na samoj obali, od 20.6., vlastiti parking. Mob. 061/547-130, 036/880-507. IZDAJEM povoljno apartmane u Ba{koj vodi, sa klimom. Tel. 0038521620092. DOBRE VODE - BAR C. Gora, 7 eura le`aj, sobe, jednokrevetna, dvokrevetna, posebno kupatilo. Tel. 033/621-119. IGRANE, Makarska rivijera, izdajem povoljno sobe, apartmane, manju ku}u. Tel. 0038521627738, mob. 00385915583218. VODICE — [ibenik, dva dvosobna apartmana, klima ure|aj, uz more. Povoljno. Lapenda 00385915965771.

^etvrtog juna 2011. godine navr{ava se ~etrdeset dana od kada je prestalo da kuca srce na{eg najdra`eg

LJILJI HOLIGA, ro|. ]UK
Hvala ti, draga Ljiljo, za sve lijepe dane provedene u dru`enju dugi niz godina. Tvoji Mila i Stevo Filipovi}
3522

PAULI BA^I

APARTMANI
U NEUMU udobni apartmani — tri zvjezdice. www.neum-bih.com;www.villa-bianca-neum.com, e-mail: villa-bianca@hotmail.com; info@villa-bianca-neum.com Telefon:387(0)36 884125, Fax:387(0)36 884-128. ATRAKTIVNO! Prilika! Makarska rivijera. Prekrasan pansion na obali mora, 45 le`aja, dajem u zakup. Tel. 00385 98 453-433. SUPER prilika! Drvanik, Makarska, restoran na izuzetno atraktivnoj i prometnoj lokaciji uz more dajem u zakup. Tel. 00385 98 453-433.

MILAN (DRAGOMIRA) MLADENOVI]

Sa po{tovanjem i ljubavlju, Ranko, Tamara, Drinka, Sne`a i Pe|a
3517

SJE]ANJE

POSLJEDNJI POZDRAV

U subotu, 4. juna 2011. godine, u 12 ~asova posjetit }emo njegovo vje~no prebivali{te i polo`iti cvije}e. S ljubavlju i tugom, o`alo{}ena porodica
3527

na po{tovanog i voljenog profesora

dragoj kom{inici, teta

U PRELJEPOM Orebi}u izdajem apartmane i sobe. Iskoristite sve pogodnosti predsezone, ljepote Orebi}a i na{e ku}e. Terl. 033/225-074 i Mob. 061/252-782. NEUM, izdajemo sobe i apartmane uz more, povoljno. Mob. 063/322-271 i 036/884-711. U BRISTU izdajem dva dvokrevetna apartmana sa parkingom, blizu mora. Tel. 00385 21 699-445. NEUM povoljno izdajem apartmane smje{tene uz more. Tel. 063/327-098, 036/884-169. NEUM iznajmljujem luksuzno opremljene apartmane uz more. Tel. 063/405-355, 036/884135. HVAR izdajem ku}u 4-6 osoba, 80 metara od mora, tv, klima, parking. Tel. 00387 63 191201. IZDAJEM luksuzno opremljene apartmane u Neumu. Tel. 063/350-149 i 036/880-320. NEUM izdajem apartmane blizu mora sa terasom i pogledom na more. Tel. 036/884-710, 062/970-364. NEUM apartmani — sobe, pet metara od mora, parking. Tel. 061/488-043, 036/880-582. GRADAC trokrevetne sobe, kupatilo, balkon, kuhinja u junu povoljnije. Tel. 0038521697123. DUBROVNIK — Lapad izdajem apartmane za 2,4,6 osoba, vlastiti parking, povoljno. Tel. 00385 598244031.

SJE]ANJE

na na{eg dragog

JELI BALABAN KEMALA BAKAR[I]A dr. KEMALA BAKAR[I]A
Slavi{a i Slavica
3526

RAZNO
@IVOT je kratak, a vje~nost je vje~na, svojom donacijom sebe u~inite vje~nim! Tel.++033/665656. SVIH 503 topografske karte BiH na jednom disku za razne namjene. Tel. 032/244-417. SASTANAK apsolvenata Ekonomskog fakulteta Sarajevo iz 1966. godine nakon 45. godina odr`a}e se 25. juna na Ekonomskom fakultetu u 12 sati.

OSLOBO\ENJE
Monja i Mario Hibert
3518 3509

Porodice ]ur~ija i Purivatra

AGENCIJA ZA EKONOMSKU PROPAGANDU I MARKETING
D`emala Bijedi}a 185 Tel/fax: 472-899i 472-901

subota, 4. juni 2011. godine
POSLJEDNJI POZDRAV

OSLOBO\ENJE

SJE]ANJA I SMRTOVNICE 55
Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{a draga

na{em kolegi, prijatelju i saradniku

LJILJANA (OBRADA) HOLIGA, ro|. ]UK

poslije kra}e bolesti preminula 3. juna 2011. u 71. godini. Komemoracija }e se obaviti u subotu, 4. juna 2011. godine, u 12.45 sati u Komemorativnom centru na gradskom groblju Bare, a sahrana na{e drage Ljiljane nakon komemoracije. O`alo{}eni: brat Aco, sestra Nada, zet Stanko, sestri} @eljko sa @anom i djecom, sestri~na Andrea sa Dinom i djecom, porodice ]uk, Krsti~evi}, Dursun, ]apin, ]ukvas, Petkovi}, Vida~i}, Le~i}, Berjan, Bogdanovi}, te ostala mnogobrojna rodbina, kumovi, prijatelji i kom{ije. Ku}a `alosti: Ul. kupre{ka br. 28.
001 003

ZDRAVKO SPARAVALO
Kolege i prijatelji iz “Agencije za vodno podru~je rijeke Save“ Sarajevo

IN MEMORIAM

Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi

Obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{a draga

ASIM (BE]IRA) IBRAHIMAGI]

ZINETA RED@EPOVI], ro|. DOROCI]
preselila na ahiret u ~etvrtak, 2. juna 2011, u 71. godini. D`enaza }e se obaviti u subotu, 4. juna 2011. godine, u 14 sati na bakijskom mezarju Faleti}i. O`alo{}eni: suprug Bahrija, k}erka Semina, sin Elvin, zet Davorin, snaha Amra, unu~ad Miran, Hana i Nino, sestri} Muhamed, brati} Edin, brati~na Edita, djeveri Zikrija i Zijad sa porodicama, Fadila, Di{a, Mima i [ahida sa porodicama, prija Nela, te porodice Red`epovi}, Doroci}, Pezer, Opija~, Hajdari, Sipovi}, Kori}, Terzi}, Laka~a, Pozder, Sadovi}, Dizdarevi}, Ali}, kao i ostala mnogobrojna rodbina, prijatelji i kom{ije. Tevhid }e se prou~iti istog dana u 14 sati u Himzarinoj d`amiji, Vi{njik. Ku}a `alosti: Vi{njik br. 40/prizemlje.
000

preselio na ahiret u petak, 3. juna 2011, u 87. godini.

prof. dr. KEMAL BAKAR[I]
po{tovanjem, Odsjek za slavenske jezike i knji`evnost, Filozofski fakultet Univerziteta u Sarajevu
3525

D`enaza }e se obaviti u subotu, 4. juna 2011. godine, u 14.30 sati na gradskom groblju Bare. Prevoz obezbije|en ispred Careve d`amije sa polaskom u 13.45 sati, do groblja i nazad. O`alo{}eni: supruga had`i Azra-hanuma, k}erka Aida, sin Bekir, zet [emsudin, snaha Amila, unu~ad Nedim, Adnan, Amela i Edin, praunu~ad Haris, Dino i Ada, brati}i, sestri}i i sestri~ne, te porodice Ibrahimagi}, Haveri}, Alajbegovi}, Bijedi}, @igi}, Kapid`i}, Darlan, Husi}, Ljuca, Besarevi}, Berberki}, Dobra~a, Selmanagi}, Bekta{evi}, Fidahi}, Had`ihafizbegovi}, [uljak, [ahinpe{i}, Muratbegovi} i ostala mnogobrojna rodbina, prijatelji i kom{ije. Tevhid }e se prou~iti istog dana u 14.30 sati u ku}i rahmetlije u Ulici O~aktanum br. 11 a.
002

TU@NO SJE]ANJE

Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi

prof. dr. KEMAL BAKAR[I]
4. juni 2006 - 4. juni 2011.

ASIM (BE]IRA) IBRAHIMAGI]

Sa dubokim bolom obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ voljeni

S po{tovanjem i ljubavlju se sje}amo dragog profesora. Upravni odbor Fondacije/Zaklade KEMAL BAKAR[I], Sarajevo
3521

preselio na ahiret u petak, 3. juna 2011, u 87. godini. D`enaza }e se obaviti u subotu, 4. juna 2011. godine, u 14. 30 sati na gradskom groblju Bare. Prevoz obezbije|en ispred Careve d`amije sa polaskom u 13.45 sati, do groblja i nazad. O`alo{}eni: supruga had`i Azra-hanuma, k}erka Aida, sin Bekir, zet [emsudin, snaha Amila, unu~ad Nedim, Adnan, Amela i Edin, praunu~ad Haris, Dino i Ada, brati}i, sestri}i i sestri~ne, te porodice Ibrahimagi}, Haveri}, Alajbegovi}, Bijedi}, @igi}, Kapid`i}, Darlan, Husi}, Ljuca, Besarevi}, Berberki}, Dobra~a, Selmanagi}, Bekta{evi}, Fidahi}, Had`ihafizbegovi}, [uljak, [ahinpe{i}, Muratbegovi} i ostala mnogobrojna rodbina, prijatelji i kom{ije. Tevhid }e se prou~iti istog dana u 14.30 sati u ku}i rahmetlije u Ulici O~aktanum br. 11 a.

ZDRAVKO (VLADIMIRA) SPARAVALO
preminuo u ~etvrtak, 2. juna 2011, u 76. godini. Sahrana }e se obaviti u subotu, 4. juna 2011. godine, u 12 sati na gradskom groblju Bare. O`alo{}eni: supruga Rabija, sinovi Predrag Dragan i Goran, snaha Larisa, unu~ad Andrea i Vedran, sestra Ranka, punica Hajrija, svastika Amira sa porodicom, {ura Sead sa porodicom, porodice Sparavalo, Hajrudinovi}, Vidovi}, Serdarevi}, te ostala mnogobrojna rodbina, prijatelji i kom{ije. Ku}a `alosti: Ul. paromlinska br. 6/II.
000

IN MEMORIAM

IGOR ALEKSIJEV
4. 6. 2010 - 4. 6. 2011.

Mnogo nam nedostaje{ i neizmjerno te volimo. Tvoji najmiliji
3510

000

56 SJE]ANJA I SMRTOVNICE
Danas, 4. juna 2011. godine, navr{ava se sedam tu`nih dana otkako smo ostali bez na{eg voljenog supruga i tate

subota, 4. juni 2011. godine

OSLOBO\ENJE

ZAHVALNICA
Ovim putem izra`avamo iskrenu zahvalnost ~lanovima na{e porodice, prijateljima, kolegama i kom{ijama koji su na bilo koji na~in izrazili svoje saosje}anje sa nama i bili uz nas u ovim tu`nim tenucima. Amira, Almir i Aida
AX

DAVOR TOMAS
4. 6. 2009 - 4. 6. 2011.

MIDHAT PRLJA^A

Protekla je druga godina bez tebe. Toliko nam nedostaje{. Majka Sne`ana i otac Ferdo
3512

Tevhid }e se prou~iti u ponedjeljak, 6. juna, u 17 sati u ku}i `alosti, Radi}eva br. 5

Mili

POSLJEDNJI POZDRAV

SJE]ANJE

voljenom suprugu, ocu, djedu i svekru

na na{e drage roditelje

DAVORE
4. 6. 2009 - 4. 6. 2011.

Zauvijek u na{im srcima. Nina, Nihad i Nives
3512

ZDRAVKU (VLADIMIRA) SPARAVALU

BORIKA MIJATOVI]
4. 6. 2003 - 4. 6. 2011.

ALEKSANDAR MIJATOVI]
5. 10. 2007 - 4. 6. 2011.

POSLJEDNJI POZDRAV

na{em dragom Supruga Rabija, sinovi Predrag i Goran, snaha Larisa, unu~ad Andrea i Vedran
3511

Uspomenu na njih ~uvaju, k}erke Ljiljana i Neda sa porodicama
3505

\OLETU

Danas se navr{ava pet tu`nih godina otkako je prerano preminuo na{ dragi

SJE]ANJE

Oti{ao si brzo, iznenadno, tu`no... Ostala je samo tupa, turobna ti{ina... Pamtit }emo sve one na{e zajedni~ke {ale, jer ti i nisi znao druga~ije, nego nasmijano, veselo, {aljivo i vedro... Zauvijek }emo te se sje}ati, na{ \ole, @or`, @or`ice... Tvoji: [evkija, Zina, Naza, Saneta, Sanja, Belma, Aida, Dragi{a, Slavi{a, Sini{a, Sanela, D`ejna, Denis, Amela, Faruk, Dunja, Elma, Armina, Asad, Asmir, Sne`ana
3514

KEMAL BAKAR[I]

BEDRIJA KAMERI]
4. 6. 2010 - 4. 6. 2011.

Zauvijek u na{im srcima. Sestre Zinaida i Dragana, zetovi Nikola Vuleti} i Zoran Unger, sestri} Zlatko i tetka Fatima
3491

Draga majko, napustila si nas iznenada, ali mi }emo te vje~no nositi u srcima. Tvoji: Kenan, D`anita, Timur i Orhan
3489

U ponedjeljak, 6. juna 2011, navr{i}e se tri godine i {est mjeseci od kada nije ma|u `ivima na{a plemenita supruga, majka, svekrva i baka

SJE]ANJE

na na{e drage

^etvrtog juna 2011. godine navr{ava se {est mjeseci otkako nas je prerano napustila na{a najdra`a

JOVANKA JOJA [KRBI], ro|. TRAVAR

SAFA SAL^I]
1. VI 1981 - 1. VI 2011.

MIRA BEBA NIK[I]

SAFET FAZLAGI]
4. VI 1991 - 4. VI 2011. Sa neizmjernom zahvalno{}u i ponosom za sve {to si ~inila za nas i tugom {to te nema ma|u nama. Suprug Slavko i sinovi Mirko i Miodrag sa porodicama
3513

Svaki dan ispunjen je ljubavlju prema tebi. Istog dana polo`i}emo cvije}e na gradskom groblju Vlakovo u 13.30 sati.

Ibrahim Fazlagi} sa porodicom
3506

Porodica Nik{i}
25567

subota, 4. juni 2011. godine

OSLOBO\ENJE

SJE]ANJA I SMRTOVNICE 57
IN MEMORIAM TU@NO SJE]ANJE

4. juni 1997 - 4. juni 2011.

STAN^ICA STANKOVI]

4. 6. 2006 - 4. 6. 2011.

KEMAL BAKAR[I]

Pet godina bez tebe, a u svakom trenu s tobom u na{im srcima i mislima. Najdra`a na{a, sve ove godine Ti si sa nama! Tvoji: Gordana, Mili, Maja i Dijana
3377

S ljubavlju, tvoji: Marina, Cico i Ljiljana
3494

^etrnaest je godina od kada nije s nama na{

Petog juna 2011. godine navr{ava se ~etrdeset dana od smrti na{eg dragog supruga, oca i dede

IN MEMORIAM

Obilje`avaju}i 45. godi{njicu mature, sa sjetom i tugom sje}amo se na{ih prerano preminulih drugova

BRANKA (NIKOLE) MAJU[EVI]A
magistra prava

JUSUF HAD@I]
S ljubavlju i po{tovanjem, njegovi: Aida, Ze~ir, Elma, Sarah i Zlatan
3503

SLOBODAN SAMARD@I] ZDENKO BILO[ ZLATKO MED@EDOVI] RUSMIR SADOVI] ENVER D@ELILOVI]
Sa du`nim po{tovanjem sje}amo se i na{ih dragih umrlih profesora, koji su ostavili neizbrisiv trag u na{im `ivotima. Maturanti IV 6 razreda generacije 1965/66. Tre}e gimnazije
3458

@ivio je `ivot dostojanstveno i ~asno. Obavljao odgovorne du`nosti po{teno. Njegov odlazak ostavio je prazninu u na{im srcima. Neka mu je vje~na slava i hvala. U nedjelju, 5. juna, u 11 sati posjeti}emo njegov grob na Barama i polo`iti cvije}e.

SJE]ANJE

SJE]ANJE

U subotu, 4. juna 2011, navr{avaju se dvije tu`ne godine otkako nisi sa nama SJE]ANJE

Porodica
3498

SJE]ANJE

na na{u dragu

4. juni 2001 - 4. juni 2011.

PAVAO PAJO KOJI^I]

Dragi na{ Pajo,

4. 12. 2010 - 4. 6. 2011.

MIRA BEBA NIK[I]

S po{tovanjem ~uvat }emo uspomenu na tebe. Porodica Haskovi}: Edo, Aida, Denis i Elma
3480

MILAN MI[O RAKOVI]
4. 6. 2009 - 4. 6. 2011.

deset dugih godina nisi sa nama, ali }e{ `ivjeti u na{im mislima i srcima sve dok mi budemo `ivi. Tvoji najmiliji
030

@ivot nestane u trenu, ali ljubav, uspomena i tuga trajat }e dok `ivimo. Tvoja supruga Belkisa, k}erka Maja Pipe, kao i familije Puja, Jereb, Grd`o, Pa{i}, Ni{i}, Kapid`i} i Bajramovi}
3486

4. 6. 2010 - 4. 6. 2011.

BEDRIJU KAMERI], ro|. RED@I]

EJUB (MUHAREMA) SILAJD@I]
4. 6. 1992 - 4. 6. 2011.

POGREBNE USLUGE MARTINOVI] SARAJEVO
Kompletne pogrebne usluge za sve konfesije. Usluge obavljamo na svim gradskim grobljima, kao i na grobljima {irom BiH. Dovozimo umrle iz cijele Europe u roku 24 sata. Obavljamo ekshumacije i kremiranje. Vr{imo preuzimanje 0-24 svakim danom, sa uslugama na{e mrtva~nice. Kada Vam je najte`e, mi smo tu da Vam pomognemo! Tel. 00 387 33 468-380 Mob. 00 387 61 191-010
25578

S velikom ljubavlju i po{tovanjem, supruga Suada, sin Ermin i k}erka D`ana sa porodicama
3435

OSLOBO\ENJE
OGLASNA SLU@BA Zelenih beretki 14 Tel. 205-938

Tvoji: Amra, Ada i Nisvet D`anko
25576

58

PREDAH

subota, 4. juni 2011. godine

OSLOBO\ENJE

HOROSKOP DANAS
OVAN
21. 3. - 20. 4.

Nepromi{ljenim izjavama bezrazlo`no }ete uvrijediti poslovne saradnike. Ne budete li oprezniji, budu}nost nekih projekata mogla bi do}i u pitanje. Provedite {to vi{e vremena s obitelji i djecom. Samcima }e goditi udvaranje zanimljive i privla~ne osobe, no nedostatak zajedni~kih tema mogao bi se pokazati preprekom. Sjedila~ki na~in `ivota rezultirat }e boli u le|ima. Odnosi sa saradnicima bit }e sjajni. Raspodjela poslova pridonijet }e ve}oj u~inkovitosti, {to }e se svidjeti nadre|enima koji bi vas mogli nagraditi. Slobodno vrijeme najradije }ete provoditi surfaju}i internetom. Samci bi upravo na taj na~in mogli upoznati nekoga s kim }e vrlo brzo po`eljeti dogovoriti susret. Prionut }ete na tjelovje`bu, {to }e pozitivno uticati na va{ fizi~ki izgled. Odre|eni saradnici i}i }e vam na `ivce zbog pomanjkanja ambicija, no nemojte im to dati do znanja. Poku{ajte im na suptilan na~in ukazati u ~emu grije{e. Ne}ete mo}i odoljeti potro{a~koj groznici. Kupovat }ete stvari koje vam ne trebaju, ali ~ine `ivot ljep{im. @elite li izbje}i ulazak u minus, kupujte isklju~ivo na rasprodajama. Hrana }e vam predstavljati veliko zadovoljstvo, no nemojte pretjerivati. Na}i }ete se pred odlukom koja }e zahtijevati pomno razmi{ljanje. Bilo bi dobro da se oslonite na savjete stru~njaka koji }e vam iskustvom pomo}i da ne pogrije{ite u procjeni. Mogli biste se upustiti u vezu sa {armantnom, ali neiskrenom osobom. Ako ve} ne mo`ete odoljeti njezinom {armu, poku{ajte se manje emotivno anga`irati. Probavne tegobe primorat }e vas da obratite vi{e pa`nje na prehranu. Nepredvi|ene situacije ote`at }e vam poslovnu situaciju. Nemojte se upu{tati u sukobe s kolegama koji su na vi{em polo`aju od vas, jer bi vam gubitak njihove podr{ke mogao stvoriti probleme. Pripazite da se ne upletete u zamr{eni ljubavni trokut iz kojeg ne}e biti lako iza}i. Nastojte vi{e razmi{ljati glavom, a manje srcem. Umorni ste i sneni, ~ak vas ni velika koli~ina kafe ne}e razbuditi. U`ivat }ete u intenzivnoj komunikaciji i pokazati zanimanje za podru~ja koja nisu usko povezana s va{om strukom. Znanja i kontakti koje danas steknete koristit }e vam ve} u bli`oj budu}nosti. Blisko prijateljstvo po~et }e se razvijati u ljubavnu vezu. Nemojte previ{e analizirati situaciju, pustite da se stvari odvijaju svojim tokom. Samo}a ne}e dobro uticati na vas, okru`ite se voljenima ~ije }e vas dru{tvo oraspolo`iti. Otvoreno{}u }ete osvajat simpatije poslovnih saradnika. Ne}e vam biti problem raditi stvari koje nisu u opisu va{eg posla kako biste udovoljili klijentima. Ne}ete nailaziti na o~ekivanu podr{ku bliskih osoba, zbog ~ega }ete biti duboko razo~arani. Nemojte se previ{e optere}ivati tu|im mi{ljenjima. Bit }ete razdra`ljivi i skloni glavobolji. Boravak na svje`em zraku mogao bi vam koristiti. Studenti, iskoristite dana{nji dan za pripremu ispita. Dobra koncentracija pomo}i }e vam da brzo i lako usvojite ~ak i najte`e gradivo. Samci }e vrijeme najradije provoditi u dru`enju i izlascima. Ako vam se zgodna i privla~na osoba suprotnog pola poku{a pribli`iti, dajte joj priliku. Mogu}i su problemi s nesanicom, savjetuje vam se da izbjegavate kafu i kofeinske napitke. Morat }ete ulo`iti mnogo truda ako `elite obaviti barem dio obaveza. Ne}e vam biti lako koncentrirati se na posao, a posebno ako ste okru`eni saradnicima koji vas `ivciraju. Va{e zlobne komentare ve}ina }e smatrati neprikladnima. Ljudi }e va{u direktnost i iskrenost do`ivljavati nepristojnima, stoga se dru`ite isklju~ivo s bliskim osobama koje vam ne zamjeraju takve stvari. Premda }ete imati dobre namjere, kolege ne}e blagonaklono gledati na va{e savjete. Suzdr`ite se od komentiranja tu|ih radnih metoda. Mnogi }e parovi razmi{ljati o po~injanju zajedni~kog `ivota ili zarukama. Samci }e u`ivati u flertu i sklapati poznanstva s osobama koje }e ih privu}i ponajprije stavom, a tek onda i izgledom. Ne}ete uspjeti izbje}i povremene promjene raspolo`enja. Nezadovoljstvo radnim okru`enjem i nemogu}no{}u napretka osjetit }e se i na va{em u~inku. Trebat }ete ulo`iti mnogo vi{e truda kako biste obavili najjednostavnije zadatke. Posvetit }ete se ure|ivanju stana i obavljanju ku}anskih poslova. Ne}e vam biti do romanti~nog dru`enja s voljenom osobom, {to }e vam biti nabijeno na nos. Posvetite vi{e pa`nje zdravlju. Smanjite pu{enje. Va{e }e ideje nailaziti na odobravanje i pohvale. Bavite li se javnim radom ili nekim kreativnim zanimanjem, smije{e vam se ponude koje bi mogle zna~ajno unaprijediti finansijsku situaciju. Pred vama je uzbudljiv dan koji }e obilovati novim susretima. Samci bi se mogli na prvi pogled zaljubiti u privla~nu osobu koja ni sama ne}e biti ravnodu{na, dok }e zauzeti u`ivati u romanti~nim trenucima s partnerom.

BIK

21. 4. - 22. 5.

BLIZANCI

23. 5. - 22. 6.

RAK

23. 6. - 22. 7.

LAV

23. 7. - 22. 8.

DJEVICA

23. 8. - 22. 9.

VAGA

23. 9. - 22. 10.

[KORPIJA

OSLOBO\ENJE
Nezavisni BH dnevnik Web site: www.oslobodjenje.ba e-mail: redaction@oslobodjenje.ba GLAVNA I ODGOVORNA UREDNICA: Vildana SELIMBEGOVI] PREDSJEDNIK NADZORNOG ODBORA: Vahid PA[OVI] DIREKTOR: Ned`ad [ADI] UREDNI[TVO: Edin KREHI], Branko MAJSTOROVI], Jelena MILANOVI], Daniel OMERAGI], Nada SALOM, Lejla SOFRAD@IJA i Josip VRI^KO PRODAJA: Fax: 465-727, Tel: 276-967, 455-558 e-mail: prodaja@oslobodjenje.ba MARKETING: Meliha Hod`i} Fax: 472-901 Tel: 472-899, 468-161, 276-968, 276-988 e-mail: marketing@oslobodjenje.ba ID broj: 4200492600001 ADRESA: D`emala Bijedi}a 185, Sarajevo Po{tanski pregradak 686 TELEFONI: Centrala: 276-900, 467-723 Redakcija: Desk i no}ni urednik: 276902, fax: 468-090, modem: 468-018;

23. 10. - 22. 11.

STRIJELAC

23. 11. - 22. 12.

JARAC

23. 12. - 21. 1.

VODOLIJA

22. 1. - 19. 2.

RIBE

20. 2. - 20. 3.

RJE[ENJE: kamiond`ija, upornost, vo, rasada, ipi}, tr, namisao, ramis, posno, atos, sent, s, sistem, irma, e, kimil, mam, leo, ionako, tvorni~ari, `eljka, urasti, rona, s, imi, ep, tanati, in, sas.

Oslobo|enje je u Velikoj Britaniji progla{eno za list godine u svijetu. Oslobo|enje je od 1992. dobilo Nagradu slobode (u Skandinaviji), nagradu "za izuzetnu odanost istini i slobodi" Oskar Romero (Teksas), nagradu "za odr`avanje u `ivotu tradicije nezavisnosti, objektivnosti i hrabrosti u OGLASNA SLU@BA: izvje{tavanju pod najte`im uslovima" Tel/fax: 205-938 agencije Inter Press i Service, nagradu e-mail: oglasnosg@oslobodjenje.ba "za zajedni~ki rad novinara razli~itih UNICREDIT BANK DD, nacionalnosti u slu`bi slobode i mira" transakcijski ra~un broj: fondacije Alfons Komin (Barselona), 3383202250044019, nagradu "za borbu protiv ksenofobije" SPARKASSE BANK DD Sarajevo, Kluba evropskih rektora, nagradu za transakcijski ra~un broj: ljudska prava "Saharov" Evropskog 1990490005630121, parlamenta, "Me|unarodnu nagradu za slobodu {tampe" Udru`enja turskih VAKUFSKA BANKA DD Sarajevo, novinara, Medalju ~asti Fakulteta za transakcijski ra~un broj: novinarstvo Univerziteta Mizuri (SAD), 1602000000317116, POSTBANK BH DD Sarajevo, transakcijski Nagradu Asocijacije IPRA, "Zlatno pero slobode" Me|unarodnog udru`enja ra~un broj: 1872000000045887, KOMERCIJALNA BANKA AD Banja Luka, novina (FIEJ), Nagradu “Premio Giornalistico Paolo Borsellino” koju filijala Sarajevo, transakcijski ra~un listovima koji se bore za istinu broj: 5715000000017279 dodjeljuje Slobodno sveu~ili{te “Maria Kompjuterska obrada: RC “Oslobo|enje” ss Assuanta” u saradnji sa Asocijacijom Zorica Pand`i}, {ef DTP-a “Paolo Borsellino” sa sjedi{tem u Rimu i “Zlatni trofej za kvalitetu” (SAD). [tampa: Unioninvestplastika dd, Semizovac bb Vije}e za {tampu Prvi broj Oslobo|enja {tampan je u Bosni i Hercegovini 30. avgusta 1943. u Donjoj Trnovi, Oslobo|enje je punopravni ~lan Vije}a Oslobo|enje je 1963. godine Ukazom za {tampu u BiH www.vzs.ba predsjednika Tita odlikovano Ordenom bratstva i jedinstva sa zlatnim vijencem, a Za sve eventualne primjedbe na pisanje lista, obratite se VZ[ u BiH 1976. godine dodijeljena mu je Nagrada ZAVNOBiH-a. Oslobo|enje je 1989. godine e-mail: info@vzs.ba, tel: +387 33 272 270 progla{eno za najbolji dnevni list u tada{njoj Jugoslaviji. U ratnoj 1992. godini tel/fax: +387 33 272 271 Uprava 234-718, fax: 461-007; Unutra{njopoliti~ka rubrika: 276-903, Spoljnopoliti~ka rubrika: 276 937, Sarajevska hronika: 276-901, fax: 468-054, Kultura: 276-906, Sportska rubrika 276-908, Prilozi: 468-142

Danas prije podne prete`no sun~ano, u centralnim predjelima umjereno obla~no. Poslije podne u svim predjelima nestabilno sa lokalnim pljuskovima i grmljavinom, a ponegdje i grmljavinskim nepogodama. Puha}e slab do umjeren isto~ni vjetar. Minimalna temperatura od 13 do 19, maksimalna dnevna od 23 do 28°C. U nedjelju i po~etkom sljede}e sedmice prete`no sun~ano i toplo, a poslije podne o~ekuju se lokalni pljuskovi sa grmljavinom. U Sarajevu prije podne umjereno obla~no, popodne promjenljivo obla~no, sa lokalnim pljuskovima i grmljavinom. Puha}e slab, isto~ni vjetar. Minimalna temperatura 14, maksimalna dnevna 25°C.

Danas }e nestabilno sa pljuskovima i grmljavinom biti u zapadnoj, ju`noj i centralnoj Evropi, kao i na Balkanskom poluostrvu. Prete`no sun~ano bi}e na sjeveru i istoku kontinenta, a na Britanskim ostrvima umjereno do potpuno obla~no. Maksimalna temperatura u ve}em dijelu Evrope kreta}e se od 21 do 31°C. na Balkanu prete`no sun~ano i toplo. Samo }e u zapadnim i ju`nim predjelima biti nestabilno sa lokalnim pljuskovima i grmljavinom, a ponegdje i grmljavinskim nepogodama. Maksimalna temperatura od 22 do 30°C.

60
SARAJEVO

KULTURNI VODI^
PIRATI S KARIBA: NEPOZNATE PLIME

subota, 4. juni 2011. godine ne

OSLOBO\ENJE

MUZEJI
ART-KU]A SEVDAHA
Otvorena je za sve posjetioce svakim danom osim ponedjeljka od 10 do 18 sati.

BIHA]

MUZEJI
GRADA ZENICE
Retrospektivna izlo`be slika Tomislava Perazi}a za posjete je otvorena do 18. juna. Na raspolaganju posjetiocima su stalne postavke, etnolo{ka, arheolo{ka i historijska. U tvr|avi Vranduk postavljena je stalna historijska zbirka o ranom srednjem vijeku u Bosni. Muzej je otvoren za posjetioce radnim danima od 9 do 17, a subotom od 9 do 16.30 sati. Tvr|ava Vranduk otvorena je za posjetioce tokom cijele sedmice, od 9 do 17 sati. Historijska izlo`ba “Me{a Selimovi} - @ivot i djelo“ za posjete je otvorena do 5. juna ove godine.

OLIMPIJSKI
Stalna postavka “Organizacija XIV Zimskih olimpijskih igara“. Otvorena za posjete od ponedjeljka do petka, od 9 do 15 sati, dok vikendom muzej ne radi.

HISTORIJSKI

KINA
MEETING POINT
TURNEJA
komedija, drama, re`ija: Mathieu Amalric, uloge: Miranda Colclasure, Suzanne Ramsey, Dirty Mar tini... po~etak u 20 sati. akcija, avantura, re`ija: Rob Marshall, uloge: Johnny Depp, Geof frey Rush, Penelope Cruz, Ian McShane, Judi Dench, Gemma Ward, Keith Richards... po~etak u 17.30, 20.20 i 23.10 sati.

Muzej je otvoren za posjete radnim danima od 9 do 16, a vikendom od 9 do 13 sati.

KINA
UNA
BEZGRANI^NO
triler, re`ija: Neil Burger, uloge: Bradley Cooper, Robert DeNiro, Abbie Cornfish... po~etak u 19 i 21 sat.

ZEMALJSKI

BANJA LUKA

CINEMA CITY
HOP

POZORI[TA
NARODNO
KONCERT
Muzi~ka akademija Sarajevo i Sarajevska filharmonija, dirigenti: Tanisa Mustafi}, Marijana Sladoja, Alma Aganspahi}, solisti: Belma [aran~i} - harmonika, \ani [ehu - gitara, po~etak u 20 sati. Muzej je otvoren za posjete u sljede}im terminima: utorkom, srijedom, ~etvrtkom i petkom od 10 do 17 sati; subotom od 9 do 13 sati; nedjeljom od 10 do 14 sati.

RANGO
akcija, avantura, re`ija: Gore Verbinski, uloge: Johnny Depp, Isla Fisher, Abigail Breslin... po~etak u 11, 13, 18 i 20 sati.

ZENICA KINA
MULTIPLEX PALAS
KUNG FU PANDA 2
animirani, akcija, re`ija: Jennifer Yuh, glasovi: Angelina Jolie, Gary Oldman, Seth Rogen, Jack Black, Jackie Chan, Jean-Claude Van Damme, Dustin Hof fman, David Cross, Victor Garber, Lucy Liu, Michelle Yeoh, Dennis Haysbert, James Hong, po~etak u 11.15, 13.15, 15.15 i 19.30 sati.

SARAJEVO
Brusa bezistan, Svrzina ku}a, Muzej 1878-1918, Muzej “Alije Izetbegovi}a“ i Despi}a ku}a otvoreni su svakim radnim danom od deset do 16 sati, subotom od deset do 15 sati, dok su nedjeljom ovi objekti zatvoreni za posjete. Muzej Jevreja otvoren je za posjete svakim radnim danom od 10 do 16 sati, subotom ne radi, dok je nedjeljom otvoren od 10 do 13 sati.

porodi~na komedija, re`ija: Tim Hill, uloge: James Marsden, Russell Brand, Kaley Cuoco... po~etak u 11.10 i 13.10 sati.

KAMERNI
HELVEROVA NO]
autor: Ingmar Vilkvist, re`ija: Dino Mustafi}, igraju: Ermin Bravo, Mirjana Karanovi}, po~etak u 20 sati.

KUNG FU PANDA 2

GALERIJE
COLLEGIUM ARTISTICUM
Samostalna izlo`ba Halila Tikve{e, za posjete je otvorena do 3. juna. Autor od 1962. godine izla`e crte`e, slike, grafike, kola`e, asambla`e i objekte. Zajedni~ka izlo`ba na kojoj radove predstavljaju dva kipara, animator i slikar Florijan, Ivan, Vladimir i Josip Mi}kovi}, za posjete je otvorena do 11. juna 2011.

KINA
MULTIPLEX EKRAN
HOP
animirani, re`ija: Tim Hill, uloge: Russell Brand, James Marsden, Kaley Cuoco, Hugh Laurie, Jack McBrazer, David Hasselhoff... po~etak u 11 i 13 sati.

BO[NJA^KI
Izlo`ba Franje Likara “An|eli i sve {to lebdi“. Na izlo`bi je predstavljeno ~etrdeset djela, crte`i, instalacije i veliki formati u akriliku. Stalna postavka i obilazak Instututa svakim danom osim nedjelje i ponedjeljka od 9 do 16 sati. Najava grupa mogu}a je putem telefona 033/279-800.

VRLO ZAPETLJANA PRI^A 3D

akcija, avantura, re`ija: Jennifer Yuh, glasovi: Angelina Jolie, Gary Oldman, Seth Rogen, Jackie Chan, Jean-Claude Van Damme, Dustin Hof fman, Lucy Liu, Michelle Yeoh... po~etak u 11.30, 12.30, 13.30 sati.

KUNG FU PANDA 2
akcija, avantura, re`ija: Jennifer Yuh, glasovi: Angelina Jolie, Gary Oldman, Seth Rogen, Jackie Chan, Jean-Claude Van Damme, Dustin Hof fman, Lucy Liu, Michelle Yeoh... po~etak u 10.30, 12.15, 14.30, 16.30 i 18.30 sati.

RAIFFEISEN GALERIJA
Izlo`ba mlade umjetnice Maje Skenderovi}, koja je diplomirala na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu, Nastavni~ki odsjek - Slikarstvo. Galerija je otvorena za sve posjetioce radnim danima u zgradi Centrale Banke, u Ulici Zmaja od Bosne bb, od 8 do 16 sati.

TUZLA

DOLINA VUKOVA: PALESTINA
akcioni spektakl, re`ija: Zübeyr Sasmaz, uloge: Necati Sasmaz, Gürkan Uygun, Kenan Çoban... po~etak u 12.20, 14.40 i 16.50 sati.

TOR

animirani, re`ija: Nathan Greno, Byron Howard, glasovi: Mandy Moore, Zachary Levi, Donna Murphy... po~etak u 12 sati.

ATELJE ZEC
Stalna postavka djela slikara Safeta Zeca. Galerija je otvorena od ponedjeljka do petka od 10 do 18, subotom od 10 do 14 sati ili uz najavu na telefon 061/338-186.

FAST FIVE
akcija, triler, re`ija: Justin Lin, uloge: Vin Diesel, Paul Walker, Dwayne Johnson, Jordana Brewster... po~etak u 12.30, 15, 17.30, 20 i 22.30 sati.

MAMURLUK 2
komedija, re`ija: Todd Phillips, uloge: Bradley Cooper, Ed Helms, Zach Galifianakis, Justin Bar tha... po~etak u 11.50, 14, 16.10, 18.20, 20.30 i 22.40 sati.

GABRIJEL
Stalna postavka izlo`be “Pozori{ni plakat Kamernog teatra 55”. Otvorena svakim radnim danom od 10 do 18 sati.

SVETI RATNIK

POZORI[TA
NARODNO
VIII DANI MONODRAME (MIJENJAJ) NI MED CVETJEM NI PRAVICE autor: Miroslav Krle`a, pijanista: Du{ko Zubalj, igra: Adam Kon~i}, po~etak u 19.30 sati. akcija, fantastika, re`ija: Kenneth Branagh, uloge: Natalie Por tman, Chris Hemswor th, Anthony Hopkins, Stellan Skarsgard, Kat Dennings... po~etak u 15, 17.15, 19.30 i 21.45 sati.

PIRATI SA KARIBA: NEPOZNATE PLIME 3D
akcija, avantura, re`ija: Rob Marshall, uloge: Johnny Depp, Penelope Cruz, Geof frey Rush, Ian McShane... po~etak u 17 i 21.15 sati.

UMJETNI^KA BIH
Stalna postavka RETROSPECTRUM je i dalje otvorena za javnost od 12 do 20 sati (osim nedjelje i ponedjeljka). Izlo`ba karikaturalnog por treta SARAJLIJE, Alije Hafizovi}a, kojom autor obilje`ava 45 godina slikarskog rada.

MAMURLUK 2
komedija, re`ija: Todd Phillips, uloge: Bradley Cooper, Liam Neeson, Zach Galifianakis, Jamie Chung, Ed Helms, Justin Bar tha, Ken Jeong, Todd Phillips, Mike Tyson, Tanner Maguire, Jordan Bobbitt, Aedin Mincks, Sondra Currie, William A. Johnson, Dylan Boyack... po~etak u 16.30, 18.30, 20.30 i 22.30 sati.

PIRATI S KARIBA: NEPOZNATE PLIME
akcija, avantura, re`ija: Rob Marshall, uloge: Johnny Depp, Geof frey Rush, Penelope Cruz, Ian McShane, Judi Dench, Gemma Ward, Keith Richards... po~etak u 20.15 sati.

akcija, spektakl, re`ija: Scott Charles Stewart, uloge: Paul Bet tany, Karl Urban, Cam Gigandet, Maggie Q... po~etak u 19 sati.

GALERIJE
ME\UNARODNA GALERIJA PORTRETA TUZLA
Stalna postavka crte`a, skica, akvarela Ismeta Mujezinovi}a, stalna postavka Legata “Haim James Pinto“. Galerija je otvorena radnim danima od 8 do 15 i 18 do 20 sati, subotom od 8 do 13 sati.

MAK
Izlo`ba "To sam ja" posve}ena Izetu Sarajli}u, osniva~u Sarajevskih dana poezije, koji ove godine obilje`avaju 50 godina od osnivanja. Autor izlo`be je vi{i kustos Tamara Sarajli} Slavni}, a za posjete je otvorena do 6. juna. Radno vrijeme galerije je svakog dana osim nedjelje od 10 do 19 sati.

PAKLENE ULICE 5
akcioni spektakl, re`ija: Justin Lin, uloge: Vin Diesel, Paul Walker, Dwayne “The Rock“ Johnson... po~etak u 15.40, 18.10, 20.40 i 23.20 sati.

MAMURLUK 2
komedija, re`ija: Todd Phillips, uloge: Bradley Cooper, Ed Helms, Zach Galifianakis, Justin Bar tha... po~etak u 16, 18, 20 i 22 sata.

Repertoare i program de{avanja u va{oj kulturnoj ustanovi mo`ete slati na mail: jelena.milanovic@ oslobodjenje.ba ili na broj faxa 033/ 468-054.

OSLOBO\ENJE subota, 4. juni 2011. godine

TV PROGRAM

61

FILMOVI
Na rubu ljubavi
DRAMA
Re`ija: John Maybury Uloge: Keira Knightley, Sienna Miller, Matthew Rhys, Cillian Murphy

HIT
22.05
MRE@A

DANA

21.35
BHT

TRILER/HOROR
Re`ija: Alan Parker Uloge: Mickey Rourke, Robert de Niro, Lisa Bonet, Charlotte Rampling, Michael Higgins, Charles Gordone

Biografska drama o odnosima izme|u pjesnika Dylana Thomasa, njegove supruge Caitlin, prijateljice iz djetinjstva Vere Phillips i njenog supruga Williama Killicka. Radnja se vrti oko neobi~nog doga|aja u kojem Thomas nalazi svoj dom pretvoren u ratnu zonu kad Phillips i Killick napadnu ku}u ma{inkom i granatom.

Bomba{i
RATNI
Re`ija: Predrag Golubovi} Uloge: Ljubi{a Samard`i}, Bata @ivojinovi}, Istref Begolli, Abdurrahman Shala, Boro Begovi}, Ana Zupanc

12.15
FTV

Pri~a o \oki i Kova~u, dobrim drugovima i izuzetno hrabrim i vje{tim ljudima, bomba{ima koji su u surovim danima rata imali poseban odnos prema drugima i prema smrti. Ljubi{a Samard`i} je 1973. godine na Festivalu u Puli nagra|en Zlatnom arenom za najboljeg glumca, dok je Predrag Golubovi} nagra|en Srebrnom arenom za najbolji film.

Harry Angel je privatni detektiv koji primi neobi~an telefonski poziv. Dojavljeno mu je da ispita sotonisti~ki kult u Harlemu. Klijent se zove Louis Cyphre i tra`i od Harrya da mu na|e nestalu osobu. Harry za pet tisu}a dolara prihva}a posao i slijedi trag ozna~en mnogobrojnim le{evima. Harrya }e istraga iz New Yorka odvesti u Louisianu, gdje u hotelu susre}e mladu `enu Epiphany Proudfoot, s kojom se upu{ta u ljubavnu vezu. Iako je upozoren da se ne mije{a ondje gdje mu nije mjesto, Harry ne odustaje i sve se dublje uple}e u mra~nu pri~u zabranjenih rituala voodoo kulta...

SERIJA

FILMOVI

Zavodnik
KOMEDIJA
Re`ija: Bobby Farrelly, Peter Farrelly Uloge: Ben Stiller, Malin Akerman, Michelle Monaghan

14.05
PINK

Dva smo svijeta razli~ita
Josip odlu~uje da se kandiduje na poziciju Ministra kulture na predstoje}im izborima. Uzeir na sve na~ine poku{ava ostati ministar. Po~inje prljava izborna kampanja. Fadil saznaje Josipovu mra~nu tajnu i poku{ava je iskoristiti protiv njega. Uzeir u grad dovodi Ru`diju da pomogne oko izborne kampanje...

Rambo 4
AKCIJA
Re`ija: Sylvester Stallone

O~eva pravda
23.40 OBN
DRAMA/TRILER
Re`ija: Terry George

20.10 TV1

Edi je ~etrdesetogodi{nji vlasnik prodavnice sportske opreme koji, ~ini se, u `ivotu ima sve {to se mo`e po`eljeti, samo {to je jo{ samac. Njemu to previ{e ne smeta, ali njegovim roditeljima, pa ~ak i prijateljima, da. Nakon vjen~anja biv{e vjerenice, Edi upoznaje prelijepu nau~nicu Lilu, koja se ~ini predobrom da bi bila istinita. Pod pritiscima, Edi se vjen~a s Lilom za samo {est vikenda i vrlo brzo uvi|a kako je dobio ne{to sasvim druga~ije od onoga {to je mislio.

John Rambo je pre`ivio mnoge potresne doga|aje u svojem `ivotu te se povukao u izolaciju na Tajlandu, gdje provodi vrijeme love}i zmije i prevoze}i mje{tane u starom gliseru. Skupina kr{}anskih misionara, koji se bore za ljudska prava do|u k Rambu u `elji da unajme njegov ~amac kako bi do{li do Burme...

Profesor Ethan Learner, njegova supruga Grace te njihova djeca, Josh i Emma, vra}aju se ku}i nakon Joshova koncerta. Zaustave se na benzinskoj crpki gdje na Josha slu~ajno naleti vozilom razvedeni odvjetnik Dwight Arno. Dwight na mjestu usmrti Josha i pobjegne, dok Lucas uop}e nije shvatio {to se dogodilo...

22.05 HRT 1

Umri mu{ki
AKCIJA
Re`ija: John McTiernan Uloge: Bruce Willis, Alan Rickaman, Bonnie Bedelia

SPORT

FILM

21.50
OBN

Bo`i} je u Los Angelesu i u tijeku je zabava za zaposlenike Nakatomi korporacije. Proslava zavr{ava kada sudionci postaju taoci teroristima s Hansom Gruberom na ~elu, koji planiraju ukrasti 600 milijuna dolara zaklju~anih u trezoru tvrtke Nakatomi. U me|uvremenu, njujor{ki policajac John McClane stigao je u LA kako bi posjetio `enu Holly koja je zavr{ila me|u taocima. Zanemaruju}i naredbe vlasti, McClane se sukobljava s teroristima, naoru`an pi{toljem i drsko{}u.

Velika gu`va u kineskoj ~etvrti
KOMEDIJA
Re`ija: John Carpenter

Roland Garros 2011.
Finale (@) Tenis

14.55 BHT

Sve je zapo~elo kad je Jack Burton, voza~ kamiona, kao kockarski dug prijatelja Wanga Chija preuzeo nekoliko njegovih poslova, te pristao s njim oti}i pred zaru~nicu Miao Yin. Tamo je susreo odvjetnicu Gracie Law, koju je odlu~io bolje upoznati. No, u tome su ga sprije~ili otmi~ari koji su odveli Miao Yin. Od Wanga je saznao da iza otmice stoji kineska trijada Tong, zagonetnog i mo}nog ~arobnjaka Davida Lo Pana. Jack s Gracie odlu~i prijatelju pomo}i osloboditi otetu zaru~nicu...

00.30 HRT 1

62
BHT

TV PROGRAM
FTV
07.10 Skok s orkom, japanski dokumentarni film 08.00 Vijesti 08.05 Barimba 08.35 ZIZ Vragolasti Denis, 10. epizoda Graditelj Bob Pingu [oni i njegovo stado La Linea Interaktiva igrica Spretno - sretno Tomica i prijatelji 10.55 Sarajevska hronika 11.25 Mozaik religija, vjerski program 12.00 Dnevnik 1 12.15 Bomba{i, film 13.50 Atlantis, dok, film 15.15 Vijesti 15.25 Ljubav i kazna, 46. i 47. ep. (r) 17.19 Dnevnik, najava 17.20 Ezel, igrana serija, 100. epizoda

subota, 4. juni 2011. godine

OSLOBO\ENJE

RTRS
06.36 Muzi~ki program 08.00 Vijesti 08.15 Jutarnji program Mala TV 09.00 Gumenko, crtana serija 09.06 Bo u pokretu, crtana serija 09.30 Male olimpijske igre, reporta`a 10.00 Mali dnevnik 10.25 Bjekstvo sa ostrva {korpiona, reality show 11.05 Violeta, zakupljen termin 11.10 Pravoslavlje, religiski program 11.30 Rije~ vjere, religiski program 12.00 Dnevnik 1 Izbor najkutka RS, konkurs 12.20 Samo pjesma zna 13.25 Ja imam talenat, {ou program 14.30 Gastronomad, cioppino riblja ~orba 14.50 Sre}ka za svemir, film

HAYAT
06.10 07.00 07.30 07.50 08.00 08.30 08.55 09.40 10.45 11.58 12.00 13.00 13.25 14.00 15.30 16.35 16.40 Timmy, crtani film Fifi, crtani film Bumba, crtani film Graditelj Bob, crtani film @ablja patrola, crtani film, 15. ep. Hlapi}eve nove zgode, crtani film 7. ep. Lijeni grad, crtani film, 51. i 53. ep. Garfield, crtani film, 56-70. ep. Zvijezda mo`e{ biti ti, audicija Biometeorolo{ka prognoza Najbolje godine, serija, 75. ep. Autoklub Dokumentarni program Idemo dalje, igrani film Kad li{}e pada, serija, 71.ep. Sport centar Zvijezda mo`e{ biti ti, audicija

TV1
06.58 Spot TV1 07.00 Vijesti 07.08 Privatna policija, crtani film 07.29 Zorro, crtani film 08.00 Vijesti 08.05 Eliza, serija 09.00 Vijesti 11.00 Biznis vijesti 12.00 Vijesti plus 12.20 Kvalifikacije za EP 2012: Rumunija - BiH (r) 13.00 Biznis vijesti 14.00 Vijesti 14.30 Sile mora, dok. serijal 15.00 Vijesti 15.05 Dva smo svijeta razli~ita, serija, 9. epizoda (r) 16.00 Biznis vijesti

PINK
06.00 Porodica Adams, film 08.00 Pri~a o ajkulama, film 10.00 Grand hitovi, muzi~ki program 11.00 Arena B-13, talk show 12.00 Info top, informativni program 12.20 Gold Music, muzi~ki program 14.00 Info top, informativni program 14.05 Zavodnik, igrani film 15.50 Info top, informativni program

08.00 BHT vijesti Program za djecu i mlade 08.10 Be Ha Te bebe 08.15 Pamela, dokumentarni film 08.30 Ki{a, igrani film 10.00 BHT vijesti 10.05 Govor ti{ine, emisija za osobe o{te}enog sluha i govora 11.00 Pe~at, doma}a igrana serija, 30/36 (r) 11.30 Josip Pejakovi}: U ime naroda (r) 12.00 BHT vijesti 12.15 Tribunal 12.45 Skriveni dokazi, igrana serija, 4/66 13.35 Liga {ampiona u nogometu, magazin (r) 14.00 Majstori brzine: Slatina 2011, reporta`a

Skriveni dokazi
SERIJA 12.45

Klub ~italaca

NO]NI PROGRAM 23.50

U orlovom gnijezdu
ZABAVNI PROGRAM 20.15

Graditelj Bob

CRTANI FILM 07.50

Centralni dnevnik
INFO-PROGRAM 19.30

Show time

ZABAVNA EMSIJA 17.00

14.40 BHT vijesti 14.55 Tenis (@): Grand Slam Roland Garros 2011: Francesca Schiavone Na Li, finale, prenos 18.00 Zemlja: Snaga planete - Izuzetna zemlja, strana dokumentarna serija, 5/5 19.00 Dnevnik Sport Vrijeme 19.30 Jajce: Otvaranje 30. Pozori{nih/Kazali{nih igara BiH, prijenos 20.30 Ezel, igrana serija, 101/136 21.35 Na rubu ljubavi, britanski igrani film 23.30 BHT vijesti 23.45 Mjesto zlo~ina New York, igrana serija, 16/23 00.30 Poljubi mladu, ameri~ki igrani film 02.10 Na rubu ljubavi, britanski igrani film (r)

18.20 Lud, zbunjen, normalan, igrana serija, 20. epizoda (r) 19.05 Tomica i prijatelji, crtani film 19.10 Loto, prijenos izvla~enja 19.20 [oni i njegovo stado, crtani film 19.30 Dnevnik 2 20.10 Glava u balunu, dokumentarni film 21.40 Greh njene majke, igrana serija, 17. epizoda 22.44 Dnevnik, najava 22.45 Na{a mala klinika, igrana serija, 75. epizoda 23.34 Loto, dobitna kombinacija brojeva 23.35 Dnevnik 3 23.50 Klub ~italaca, no}ni show program, 1. dio 00.15 Sestra Jackie, igrana serija, 10. epizoda /18/ 00.45 Klub ~italaca, no}ni show program, 2. dio 04.15 Ra{omon, film /12/

16.30 Darko Medi} - kolekcija `ivota 17.00 Vijesti 17.15 No limit, muzi~ka emisija 17.40 Za. druga, emisija za mlade 18.05 Zemlja vi|ena o~ima neba, dok. serijal 19.00 Ah, ta planeta 19.30 Dnevnik 2 Sport 20.15 U orlovom gnijezdu 21.10 Ja imam talenat, show program 22.25 Dnevnik 3 22.55 Prislu{kivanje, serija 23.55 Blek D`ek, film 01.30 Zemlja vi|ena o~ima neba, dok. serijal 02.20 Ah,ta planeta 02.40 Za. druga 03.05 Bjekstvo sa Ostrva {korpiona, rijaliti show 03.35 Dnevnik 2 04.05 Pravoslavlje, religijski program

17.52 Vremenska prognoza 17.55 @enski razgovori, zabavni program 19.00 Vijesti u 7, informativna emisija 19.27 Vremenska prognoza 19.29 Biometeorolo{ka prognoza 19.31 Sport 19.40 Horizonti 20.00 Kad li{}e pada, serija 72.ep. 21.00 Zabavni progra 22.00 ^uvari pla`e u zimskom periodu, igrani film 00.00 Malcolm X, igrani film 01.55 Sport centar Reprizni program Hayat TV-a 02.00 Vijesti u 7 03.00 @enski razgovori, zabavni program 03.45 Zabavni program 04.35 Autoklub 04.55 Dokumentarni program 05.20 Muzi~ki program

16.05 Dadilja Ana, serija, 11. epizoda 17.00 Vijesti plus 17.20 Moje sunce, emisija o trudnicama i porodiljama 18.00 Biznis vijesti 18.05 Urban music (r) 18.45 Face to face 19.30 Centralni dnevnik sa Senadom Had`ifejzovi}em 20.10 Dva smo svijeta razli~ita, doma}a serija, 10. epizoda 21.00 Biznis vijesti 21.10 Tito, dok. serijal, 11. epizoda 22.00 Vijesti 22.05 An|eosko srce, film 00.10 Vijesti plus 00.30 Reprizni program

16.00 More l jubavi, serija 17.00 Show time, zabavna emisija 18.45 Nemogu}a misija, emisija 19.30 Grand poga~a, muzi~ki program 20.00 Veliki brat, pregled dana 21.00 Zvijezde Granda, muzi~ki program 23.00 Veliki brat, reality show 00.00 City, zabavna emisija 00.10 Vremenski tjesnac, film

RTS
10.00 10.05 11.00 11.05 11.30 12.10 12.30 13.00 13.15 13.25 13.30 14.10 15.00 15.10 15.40 16.00 16.30 17.00 18.00 18.30 19.00 19.17 19.30 20.05 21.00 22.00 23.00 23.30 Vijesti @ikina {arenica Vijesti Gra|anin, info Knjiga utisaka Vrijeme odluke Svijet zdravlja Dnevnik Sport plus Vrijeme Subotom sa dijasporom-Srbija na vezi Dokumentarni program Vijesti Sve boje `ivota TV minijature Za sva vremena Medijska mre`a srpske dijaspore Petkazanje, dok. program Leti, leti pjesmo moja mila, muzi~ki program Kvadratura kruga Slagalica, kviz Vrijeme Dnevnik Gorki plodovi, serija TV lica... Jelen top deset Svijet sporta Jelen Super liga

RTCG
12.00 12.05 12.35 13.05 14.35 15.10 15.20 15.30 15.45 16.15 16.35 17.00 18.00 18.30 18.50 19.00 19.20 19.30 20.00 20.30 21.05 21.40 22.15 22.55 23.00 23.30 00.00 00.30 Vijesti Zapis (r) Muzika Jutarnji program (r) Argument (r) Fle{ sport (r) Aktuelno Dnevnik 1 Crno-bijeli svijet, no}ni program (r) Obrazovna emisija Muzika Mozaiku Olimpijski magazin Muzika Sat TV Na vrhovima prstiju, 7/12 Kalendar Dnevnik 2 Blic biznis i vijesti iz dijaspore Crnogorski 20. vijek Atr magazin Pe~at Muzika Kalendar Dnevnik 3 Sportska subota Crno-bijeli svijet Blic biznis

FOX LIFE
07.05 Vill i Grejs, serija 07.55 Svi gradona~elnikovi ljudi, serija 08.55 Da, draga, serija 09.40 Ru`na Beti, serija 10.30 [apat duhova, serija 11.20 Vill i Grejs, serija 12.05 Sudije za stil, reality show 12.30 Prljavi seksi novac, serija 13.20 O~ajne doma}ice, serija 14.10 Privatna praksa, serija 14.55 Da, draga, serija 15.40 Ru`na Beti, serija 16.30 [apat duhova, serija 17.15 Vill i Grejs, serija 18.00 Da, draga, serija 18.50 Houp i Fejt, serija 19.35 O~ajne doma}ice, serija 20.25 Da, draga, serija 21.10 [tiklama do vrha, serija 22.00 Ludnica u Klivlendu, serija 22.25 Kugar Taun, serija 22.50 Sestra D`eki, serija 23.15 Sve ispo~etka, serija 00.05 Uvod u anatomiju, serija 00.55 Vill i Grejs, serija 02.45 Sudije za stil, reality show

UNIVERSAL
06.20 Voker, teksa{ki rend`er, serija 11.20 Sve po zakonu, serija 12.20 Dobra `ena, serija 13.20 Kalifornijanci, film 15.10 Opijena ljubavlju, film 17.00 Bra}a i sestre, serija 19.00 Dobra `ena, serija

TV1000
06.00 Klub otmi~ara, film 08.00 Pla~i slobodo, film 10.40 Va{ingtonski X, film 12.20 Resurrection, film 14.00 Za{to se budale zaljubljuju?, film

EUROSPORT
08.35 Fudbal, Euro 2012, kvalifikacije 11.00 Fudbal, Euro 2012 kvalifikacije: All Access 11.45 Fudbal, U-23 Toulon, Francuska: Italija - Portugal 13.00 Auto-trke, Hungaroring, Ma|arska Live 14.00 Fudbal, Euro 2012 kvalifikacije - All Access 14.30 Tenis, Game, Set and Mats 15.00 Tenis, Roland Garros Live, finale (@) 17.00 Tenis, Game, Set and Mats 17.30 Fudbal, Euro 2012 kvalifikacije - All Access 18.25 Fudbal, U-23 Toulon, Francuska: Francuska Kina, live 20.15 Fudbal, Euro 2012, kvalifikacije 21.45 Konji~ki sport 23.00 Fudbal, Euro 2012 kvalifikacije, All Access 00.00 Reli, Ukrajina 00.30 Tenis, Roland Garros, finale (@) 01.30 Tenis, Game, Set and Mats

Bra}a i sestre
SERIJA 17.00

Petak trinaesti
FILM 22.00

20.00 Sve po zakonu, serija 21.00 ^arobna mladost, film 23.00 Ples pet sestara, film 00.50 Medijum, serija 02.50 Misterija Hejvena, serija 03.50 Bra}a i sestre, serija

16.00 Skuplje od dragulja, film 18.00 Doni Darko, film 20.00 Premijera: Podizanje Arizone, film 22.00 Petak trinaesti, film 00.00 Zagrej me, film 02.00 Heteroseksualac 2 miris ljubavi, film

subota, 4. juni 2011. godine

OSLOBO\ENJE
HRT1
06.02 06.14 06.44 07.18 07.35

TV PROGRAM
HRT2 NOVA
07.00 Timmy Time, 15/52 07.15 Peppa, crtana serija 07.30 Bakugan II - New Vestroia, crtana serija 07.55 Chuggington, crtana serija 08.10 Beyblade metal fusion, crtana serija 08.35 Winx, crtana serija 09.00 Bra~ne vode, serija 10.00 Specijal: Papa u Hrvatskoj 13.30 Najbolje godine, serija (r) 15.00 Specijal: Papa u Hrvatskoj 15.10 Najbolje godine, serija (r) - nastavak 15.40 Posljednja istraga, film 17.00 Vijesti Nove TV 18.00 Specijal: Papa u Hrvatskoj 19.15 Dnevnik Nove TV 20.05 Smrtonosna zona 2, film 21.50 ^ovjek iz sjene, film 23.35 Nevidljivi ~ovjek 2, film 01.15 Ezo TV, tarot show 02.20 Twin Peaks, film 04.20 Smrtonosna zona 2, film (r)

63

OBN
06.30 Gerald McBoing, crtani film 06.50 Kornja~a Hero, crtani film 07.10 An|eli i prijatelji, crtani film 07.30 Roni, Olly, roni, crtani film 07.50 Oggy i `ohari, crtani film 08.10 Ke~eri, zabavni program 09.00 Tri mala pra{}i}a, dje~iji film 10.50 Zemlja snova, serija 12.10 Lonci i poklopci, kulinarski show 13.00 Zemlja snova, serija 14.20 Zemlja snova, serija 15.40 Zemlja snova, serija 17.00 Zemlja snova, serija 17.30 Dejana talk show, tema: Trgovina ljudima ne doga|a se drugima! 18.45 Lanina vremenska prognoza 18.50 OBN Info, informativni program 19.10 Zemlja snova, serija 20.00 Do smrti, film 21.50 Umri mu{ki, film 23.40 Rambo 4, film 01.30 Do smrti, film (r) 03.15 Umri mu{ki, film (r) 05.00 Rambo 4, film (r)

TVSA
07.00 Bjekstvo sa Ostrva {korpiona, 18/46 (r) 07.30 Bjekstvo sa Ostrva {korpiona, 19/46 (r) 08.00 Program za djecu 10.00 Kike tike ta~ke, u`ivo 11.05 Grimove bajke (r) 11.30 Autoshop magazin 12.00 BBC dok. program 13.00 Vijesti TVSA 13.15 Rebus, politi~ki magazin (r) 14.45 Merlin, serija (r) 16.15 Sarajevska hronika, info- program 17.00 Tribunal 17.30 Biznis magazin 18.00 Za svaku bolest trava raste 18.15 Sarajevu s ljubavlju, dok. serijal 18.30 Dnevnik TVSA 19.00 Kike tike ta~ke, za djecu (r) 20.00 Dinotopija, program za mlade, 5/6 21.30 Vijesti TVSA 21.40 Igrani film 23.45 BBC dok. program (r) 00.35 Dinotopija, program za mlade, 5/6 (r) 02.05 Odjava programa

TV TK
06.55 Iz dana u dan, TV kalendar 07.00 Vijesti 09.00 Sponzoru{e, serija (r) 11.55 Iz dana u dan... 12.00 Vijesti 12.15 Ja sam tvoja sudbina, serija (r) 16.00 Vijesti 17.30 Moj dom, magazin 19.00 Dnevnik RTV TK 19.35 Bestseller TV 19.50 Skrivena kamera 20.10 Dva smo svijeta razli~ita, humoristi~ka serija 21.00 Film 23.15 Vijesti 23.55 Film 01.45 Dnevnik RTV TK (r)

10.00 10.08 10.09 10.10 10.15 10.30 14.01 14.13 14.14 14.20 15.00 15.34

15.55

TV kalendar Iza ekrana (r) Ku}ni ljubimci Hrvatska kronika BiH Kinoteka - ciklus klasi~nog vesterna: Cimarron, ameri~ki film Vijesti Vrijeme danas HAK - Promet info Vijesti iz kulture (r) Skica za portret (r) Papa u Hrvatskoj 2011. TV kalendar (r) Minuta zdravlja iz Dietpharma Branitelji domovine, informativno-edukativni spot Benedikt XVI Poruke za tre}i milenij, dokumentarni film (r) Opera box Jelovnici izgubljenog vremena: Pomorske komune i jela iz mora Euromagazin

07.30 Panorame turisti~kih sredi{ta Hrvatske 07.40 Najava programa 07.45 Bijeg lukavog lisca, serija za djecu (r) 08.10 Vrijeme je za Disneya: Moji prijatelji Tigar i Pooh (r) 08.35 Vrijeme je za Disneya; Einstein~i}i (r) 09.00 ni DA ni NE: Ocjenjivanje u {kolama 09.55 Ispunjene `elje, britansko-ameri~ki film za djecu (r) 11.25 Filmska matineja: Clarence, kanadsko-ameri~ko-novo zelandski film 12.50 KS automagazin 13.25 Obrtnik partner 13.55 4 zida 14.30 Magazin nogometne Lige prvaka

MRE@A
07.08 Privatna policija, crtani film 07.29 Zorro, crtani film 08.05 Eliza, serija 15.05 Dva smo svijeta razli~ita, 9. epizoda (r) 16.05 Dadilja Ana, serija, 11. epizoda 20.10 Dva smo svijeta razli~ita, 10. epizoda 21.10 Tito, dokumentarni serijal, 11. epizoda 22.05 An|eosko srce, film

Papa u Hrvatskoj
10.30
16.30 16.35 16.36 16.40 17.30 Vijesti Vrijeme sutra HAK - Promet info [krinja: Krist na `alu Papa u Hrvatskoj 2011. Dnevnik Sport Vrijeme Papa u Hrvatskoj 2011. Vijesti Vijesti iz kulture O~eva pravda, ameri~ko-njema~ki film Papa u Hrvatskoj 2011. sa`etak dana Filmski maraton: Velika gu`va u kineskoj ~etvrti, ameri~ki film (r) Filmski maraton: Cimarron, ameri~ki film (r) Jelovnici izgubljenog vremena: Pomorske komune i jela iz mora (r) [krinja: Krist na `alu (r)

Za{titnica svjedoka
SERIJA 22.25

Winx

CRTANA SERIJA 08.35

21.35 21.55 22.05 23.55 00.30

02.05 04.25

04.45

15.00 Tenis Roland Garros: Na Li - Schiavone, prijenos finala 17.15 Lada Ka{telan: Sestre, TV film (r) 18.00 Koncert za EBU, snimka koncerta 19.15 LOTO 7/39 19.25 Bon Jovi specijal + poseban dodatak: Hugh Laurie 19.55 Ve~eras... 20.00 Howards End, film (r) 22.25 Za{titnica svjedoka 1, serija 23.10 Vrijeme je za jazz: Black Coffee i Daniele di Bonaventura (r) 00.25 KS automagazin (r) 00.55 4 zida (r) 01.28 No}ni glazbeni program: Hit dana (r)

TV MOSTAR
12.00 Vijesti plus 12.20 Rumunija BiH, kvalifikacije za EP 2012.(r) 13.00 Biznis vijesti 13.05 Premijer liga, emisija o doma}em sportu (r) 14.00 Vijesti 14.05 Muzi~ki program RTM 15.00 Vijesti 15.05 Dva smo svijeta razli~ita, 9. ep. (r) 16.05 Dadilja Ana 11. ep. 17.00 Vijesti plus 17.20 Moje sunce, emisija o trudnicama i porodiljama 18.00 Biznis vijesti 18.05 Urban music (r) 18.45 Face to face 19.30 Centralni dnevnik sa Senadom Had`ifejzovi}em 20.10 Dva smo svijeta razli~ita, 10. ep. 21.10 Tito, 11. ep. 22.00 Vijesti 22.05 An|eosko srce, film

TV KAKANJ
12.00 Flash vijesti 12.05 Ples na ki{i, film 13.30 Na{a realnost 14.30 Enjoy life 15.00 Frej`er, serija 16.00 Apokalipsa, serija 17.00 Flash vijesti 17.05 Uljep{aj svoj `ivot 18.00 Tribunal 18.30 Autovizija 19.00 Denis napast 19.30 Dnevnik FTV 20.00 Vijesti 20.20 Frej`er, serija 21.00 Legende bh sporta 21.30 Ads kviz 22.00 Megalopolis 23.00 Vijesti TV Sahar 23.30 Autoshop magazin 00.00 Vijesti 00.15 Razbija~, film

RTV USK
10.10 Ple{i, ple{i, serija 11.10 Bob Dilan, 2. dio (r) 12.00 Vijesti 12.05 Sarajevske pri~e, 3/4 13.05 Studenti, 12/15 (r) 14.05 Azimuti, dok. program 14.30 Vijesti 14.35 Preporu~ujemo... 14.40 Inspektor Mors, serija 16.30 Autoshop magazin 487. em. 17.00 Bonaventura 176.em. 17.45 Za svaku bolest trava raste, dok. serijal18.00 Duhovni svijet 18.30 O nama, emisija o RTV USK 19.00 Dnevnik 1. 19.30 Muzi~ki program 20.05 Hronika kraji{kih gradova 20.45 Tajanstvene pri~e, 34/36 21.30 Vijesti 21.35 Igrani film 23.05 Skripta, snimak koncerta

TV SLON
13.02 Op~injeni, serija (r) 15.40 folk-top 10, muzi~ka emisija 16.35 Tuzla u`ivo, panoramske kamere, uklju~enje u`ivo 16.45 Sredinom sedmice, info- program (r) 17.15 SMS centrala, muzi~ki program 18.00 Crno i bijelo, info-program 18.30 Vremenska prognoza 18.32 Tuzla u`ivo, panoramske kamere, uklju~enje u`ivo 18.40 Extra DJ, muzi~ka emisija za mlade (r) 19.35 SMS centrala 20.00 KVIZ Extra 20.20 Vremeplov... 20.30 [e}ernica, revijalni program 22.35 SMS centrala, muzi~ki program 23.00 Slon extra Info

TV ZENICA
11.00 Selu u pohode (r) 12.00 Ja sam tvoja sudbina, serija 15.00 Vijesti 15.10 Bonaventura (r) 16.00 Srijedom (r) 17.00 Dokumentarni program 17.30 Sfera. emisija iz kulture (r) 18.00 Me|u nama (r) 19.00 Vijesti 20.00 O tome se govori 21.00 TV teatar 22.30 Tu`na sje}anja 23.00 Vijesti (r) 23.30 Igrani film (r)

RTV VOGO[]A
10.00 I.R.I.B. (r) 10.30 Glas Amerike (r) 11.00 Ludo srce, telenovela 16.00 Sense - Ha{ki tribunal (r) 16.30 Informativni program 17.00 Vegetarijanski na talijanski na~in 17.30 Svje`i u dan 17.50 Wild Life 18.00 Sedam dana u Vogo{}i 18.30 SMS music 19.30 Dok. program 20.00 Pri~e za laku no}, program za djecu 20.15 Odli~an 5+, program za mlade 20.20 Xtreme 21.00 Biografije, revijalni program 22.00 Sportski program 23.30 I.R.I.B. 00.00 Informativni program (r)

RTV BN
06.30 Jutarnji program 09.00 Greh njene majke, serija 13.00 Aktuelnosti iz Specijalne bolnice Banja Kovilja~a 14.00 Moje dvoriste 15.00 Muzicki {ou 16.00 Dnevnik 1 16.25 Ve~e sa Ivanom Ivanovi}em (r) 17.30 Zivot sa stilom 18.00 Kao kod svoje ku}e 19.30 Dnevnik 2 20.00 Vitafon 20.30 BN music 21.30 Tu|e-sla|e 22.30 Dnevnik 3 22.45 Posljednji valcer u Sarajevu, film 01.00 Dnevnik lude crnkinje, film

ATV
10.30 [egrt Hlapi}, crtani film 11.00 Sasuke, nind`a ratnici 11.30 Sasuke, nind`a ratnici 11.55 Vijesti 12.00 Najbolje godine 2, serija 13.00 Auto {op magazin 14.00 Idemo dalje, film 15.30 Kad li{}e pada, serija 16.30 Ja volim Srbiju, zabavni program 18.30 Pozori{te u ku}i, serija 19.00 ATV vijesti 19.45 Cinema Magica hronike 20.00 ^uvar pla`e u zimskom periodu, film 21.00 48 sati svadba 23.00 Malkolm X, film 01.00 Najbolje godine, film

EUROSPORT 2
03.30 Tenis, Roland Garros, polufinale 09.00 Vaterpolo, Euro League, final Four, polufinale 11.00 Australijski fudbal 14.00 Fudbal na pijesku, EK Valencia, [panija 16.15 Fudbal, U-23 Toulon Francuska: Meksiko - Ma|arska 18.00 Fudbal na pijesku, EK Valencia, [panija 18.45 FIA touring car, Hungaroring, Ma|arska 19.30 Tenis, Game, Set and Mats 20.30 Odbojka, Italijanska liga 22.30 Tenis, Roland Garros, finale (@) 00.15 Mountain bike 01.15 Borila~ke vje{tine 02.45 Watts

SPORT KLUB
09.30 World strongest man 10.00 Rugby Super League: St Helens - Leeds 11.30 Premier League Classic: Blackburn - Leeds 12.00 Premier League Magazin 12.30 Premier League Classic: Manchester City Arsenal 13.00 Mobil 1 The Grid 13.30 Real NBA 14.00 NBA finale Game 2: Miami - Dallas 16.30 NBA Action 17.00 Fudbal STUDIO, direktno 17.45 Kvalifikacije za EP: England - Switzerland, direktno 19.15 Premier League 20.15 Kosarka play off Finale: Cedevita - Zagreb, direktno 22.00 NBA Action 22.30 Real NBA 23.00 Kvalifikacije za EP: England - Switzerland 01.00 Profi boks: Borovcanin

DISCOVERY
06.00 Peta brzina 06.25 Automobili 07.15 Pre`ivljavanje udvoje 08.10 Lov na sabljarke 09.05 Gra|evinske intervencije 10.00 ^uda Azije koja je ~ovjek napravio 10.55 Deset najboljih 11.50 Mo}ni brodovi 12.45 Borna kola bra}e Hau 13.40 Automobili 14.35 Hotrod {egrt 15.30 Opake ma{ine - 2 epizode 16.25 Kako se pravi? 16.55 To mogu i ja 17.20 Deset najboljih 18.15 ^uda Azije koja je ~ovjek napravio 19.10 Mo}ni brodovi 20.05 Takmi~enje u izradi automobila 21.00 Trgovci automobilima 21.55 U potrazi za zabavom 22.50 Prljavi poslovi sa Piterom [majhelom 23.45 Lov na sabljarke 00.40 Ameri~ke drvosje~e

N. GEOGRAPHIC
08.00 Upecani: Rije~ni morski pas 09.00 Borila~ki majstori: Silat 10.00 Megagra|evine: Najbr`i voz smrti na svijetu 11.00 Te`ak `ivot: Snala`enje 12.00 Tajni svijet eksplozija 13.00 Ugrizi me s dr. Mikeom Leahyjem: Australska divljina 14.00 Ugrizi me s dr. Mikeom Leahyjem: Queensland 15.00 Rastavljanje najve}ih: Njujor{ko odlagali{te 16.00 Gigantska vjetroturbina 17.00 Guggenheim u Bilbau 18.00 Nosa~ aviona Illustrious 19.00 Njujor{ka podzemna `eljeznica 20.00 Droge: Metamfetamin 21.00 Zato~eni u inozemstvu: U zatvoru i trudna 22.00 Alja{ki policajci: Ekipa za poroke 23.00 Tabu: Ekstremna jela 00.00 Megatvornice: Njujor{ka podzemna `eljeznica

VIASAT HISTORY
08.00 Dnevnik skulptura 09.00 Apsolutna nula 10.00 Pet ameri~kih giganata 11.00 Kada su Mavari vladali Evropom 12.00 Rimsko carstvo 13.00 Farma iz edvardijanskog doba 14.00 Pri~a o D`onu Vuu 15.00 Dobrodo{li u osamdesete 16.00 Stopama Berlioza 17.00 Eksperimenti na sopstvenoj ko`i 18.00 Svijetnovca: Bil Gejts kako je {treber promijenio svijet 19.00 Pol Pot - putovanje na Polja smrti 20.00 Gladijatori: Povratak me|u `ive 21.00 Farma iz edvardijanskog doba 22.00 Revolucija na srebrnom platnu: Nova lica u Holivudu 23.00 Dobrodo{li u osamdesete 00.00 Stopama Berlioza

ANIMAL PLANET
06.00 Posjed merkata 06.25 Lovac na krokodile 07.15 Upoznajte divljinu 07.40 Ro|eni lovci 08.10 U posjeti `ivotinjama sa Mikejlom Strakan 09.05 Sve o psima, ma~kama, ljubimcima 10.00 Policija za `ivotinje 10.55 Spa{avanje divljih `ivotinja 11.20 Putuju}i veterinar 11.50 Urgentni centar za `ivotinje 12.45 Astro{impanza 13.40 Avanture Ostina Stivensa 15.30 Ostin Stivens: Najopasnije `ivotinje 19.10 Sve o psima 20.05 Ajkule u blizini pla`e 21.00 Ajkule napadaju 2 21.55 @ivotinjski vodi~ za pre`ivljavanje 23.45 Divlje i bez cenzure

@enska ko{arka{ka reprezentacija BiH nadigrala [vicarsku

Bajku{a: Moramo pobijediti i Estoniju

OSLOBO\ENJE
SARAJEVSKO IZDANJE
subota, 4. juni 2011. godine

49. strana

Direktor Agencije za bezbjednost hrane Sejad Ma~ki}

Kompromisom za bolju BiH
^lan Predsjedni{tva BiH Bakir Izetbegovi} primio je delegaciju u~esnika Akademije za politi~ke lidere/ke u BiH, koju organizuje NVO Perpetuum mobile - Centar za razvoj mladih i zajednice iz Banje Luke. U razgovaru sa ovim mladim ljudima, koji dolaze iz ogranaka 18 politi~kih partija na{e zemlje, Izetbegovi} je naglasio potrebu pobolj{anja postoje}e politi~ke situacije kompromisom i dijalogom. Osim toga, ohrabrio je sve prisutne da se dodatno anga`uju u stvarnom me|usobnom upoznavanju, jer je to najbolji na~in borbe protiv predrasuda.

Poo{trene kontrole
Subjekti koji posluju sa hranom odgovorni su da stavljaju na tr`i{te BiH zdravu hranu koju uvoze, posebno u ljetnom periodu, kada se na povi{enim temperaturama javljaju brojne epidemije
Direktor Agencije za bezbjednost hrane Sejad Ma~ki} izjavio je da su u BiH poo{trene inspekcijske kontrole hrane, posebno povr}a, na prisustvo smrtonosne bakterije e{erihije koli, javlja Srna. On je novinarima u Mostaru rekao da Agencija u saradnji sa nadle`nim institucijama redovno prati situaciju i vr{i procjenu rizika. “Agencija donosi naredbe kada procijeni da ima podatke i mo`e donijeti naredbu o zabrani uvoza nekog proizvoda. Kada dobijemo podatke i kada se bude znalo koji su to zara`eni proizvodi, onda }emo iza}i sa odgovaraju}im preporukama i mjerama za za{titu zdravlja potro{a~a“ rekao je Ma~ki}. , “Svi koji se nalazimo u lancu ishrane moramo dati svoj doprinos kako ne bi do{lo do trovanja“ apelovao je Ma~ki}. , [ef Klinike mikrobiologije Klini~kog centra Univerziteta u Sarajevu Mirsada Huki} preporu~ila je stanovni{tvu da se pridr`ava higijene, da peru povr}e, da se pazi na kontaminaciju hrane izmetom i na ispravnost vode. Ona je istakla da je potrebno da svaki stanovnik preuzme odgovornost za sigurnost, a da }e odgovorne institucije uraditi svoj dio posla na za{titi hrane iz uvoza. Huki}eva je objasnila da je po karakteristikama nove e{erihije koli vidno da se radi o novom soju bakterije jer se pona{a druga~ije od dosada{nje. Ka`e da ova bakterija, za razliku od dosada{nje koja je poga|ala djecu i stare, sada poga|a zdrave ljude, te da su 80 odsto oboljelih `ene. ^lan zdravstvenog vije}a Evropske agencije za bezbjednost hrane Boris Antunovi} kazao je da i ova agencija prati najnoviji slu~aj koji je specifi~an i koji sa sobom nosi mnogo nepoznanica. Prema njegovim rije~ima, ova situacija ne bi trebala da uti~e na prodaju doma}eg povr}a jer do sada u BiH nema zabilje`enih slu~ajeva trovanja zara`enom hranom. Arnautovi} je napomenuo da se jo{ ne zna koja je hrana zara`ena.

Potrebno zaposliti 110 nastavnika
Univerzitet u Tuzli u narednom periodu mora zaposliti 110 nastavnika i 170 asistenata, ukoliko `eli uspje{no okon~ati proces akreditovanja, koji mu slijedi narednih godina. Poruka je to sa ju~era{njeg sastanka delegacija Univerziteta i Vlade TK-a, koje su predvodili rektor Enver Halilovi} i premijer TK-a Sead ^au{evi}. “Danas je evidentno da nedostaje nastavnog kadra. Spremni smo podr`ati proces zapo{ljavanja, ne samo {to smatramo da je obrazovanje klju~ za ekonomski razvoj Kantona nego i zato {to mislimo da je dobro utvrditi koje su to oblasti gdje je prioritetno potreban kadar“, kazao je premijer ^au{evi}, koji je tako|er poru~io da }e Vlada TK-a pomo}i pri rekonstrukciji budu}eg kampusa A. [e. Univerziteta u Tuzli.

Nema oboljelih iz BiH
U Njema~koj je do sada umro 18 ljudi od zaraze bakterijom e{erihija koli koja je mutirala, a vi{e od 2.000 je oboljelih i to u osam evropskih zemalja, ali i u SAD-u. Izvor zaraze, za koju su prvobitno “okrivljeni“ krastavci iz [panije, nije poznat. Me|u oboljelima od jednog oblika bakterije e{erihija koli, koja je u Njema~koj izazvala vi{e smrtnih slu~ajeva, nema dr`avljana BiH, rekao je za Srnu pomo}nik ministra inostranih poslova BiH Zoran Perkovi}.

Nepoznanice
On je kazao da su subjekti koji posluju sa hranom odgovorni da stavljaju na tr`i{te BiH zdravu hranu koju uvoze, posebno u ljetnom periodu, kada se na povi{enim temperaturama javljaju brojne epidemije.

POSLJEDNJE VIJESTI
BA^ENA BOMBA NA D@AMIJU U PODVITEZU U ~etvrtak nave~er nekoliko minuta poslije pono}i za sada nepoznata osoba je aktivirala eksplozivnu napravu ispred d`amije u Podvitezu, op{tina Pale. “Policija je obavila uvi|aj. Najvjerovatnije se radi o ru~noj bombi. Na d`amiji su uo~ljiva i manja o{te}enja, uglavnom oko oluka na jednoj strani“, saop}io je CJB Isto~no Sarajevo. ZATRPALA IH ZEMLJA - Dvadesetosmogodi{nji Nurija Sejdi} i devet godina stariji Refik Dedi} povrije|eni su kada ih je ju~er popodne zatrpala zemlja dok su u naselju Blagovac kod Vogo{}e vadili staro `eljezo. Sejdi} je zadobio frakturu tre}eg lumbalnog pr{ljena a Dedi} lom lijeve natkoljenice i kontuzije grudnog ko{a. Obojica su preba~eni u bolnicu Ko{evo i smje{teni na odjel Ortopedije i traumatologije. D. P. TESLI]: U UDESU POVRIJE\ENI OTAC I SIN U naselju Donje Bijelo Bu~je kod Tesli}a u saobra}ajnom udesu povrije|eni su otac i maloljetni sin. Nesre}a se dogodila kada je volkswagen kombi, kojim je upravljao M.P. iz Mladikovina kod Tesli}a, sletio sa ceste. “U ovom udesu te{ko su povrije|eni voza~ kombija i njegov maloljetni sin”, saop}ili su u dobojskoj policiji, ~iji slu`benici su obavili uvi|aj.

Manifestacija od 7. do 9. juna u Sarajevu

Dani zdravstva FBiH
Pod pokroviteljstvom Ministarstva zdravstva FBiH od sedmog do devetog juna ove godine u dvorani “Mirza Deliba{i}“ u Centru Skenderija bi}e odr`ana druga po redu Manifestacija Dani zdravstva Federacije BiH. U okviru izlo`benog segmenta bi}e predstavljeni medicinska tehnologija, farmacija, laboratorija, stomatologija, optika, informaciono-komunikacijska tehnologija, zavodi za javno zdravstvo..., dok }e u stru~no-edukativnom dijelu manifestacije sa me|unarodnim u~e{}em, koji je organizovan pod pokroviteljstvom federalnog Ministarstva zdravstva, u~estvovati vi{e od 110, a najavljeno je prisustvo vi{e od hiljadu stru~njaka, re~eno je na ju~era{njoj pres-konferenciji u Centru Skenderija. Goran ^erkez, pomo}nik ministra zdravstva FBiH, kazao je kako }e ove godine u okviru ma ni fes ta ci je bi ti odr`ano ne ko li ko stru~nih skupova. “Ova manifestacija bi}e mjesto gdje otvaramo dijalog me|u svim na{im partnerima koji rade u zdravstvu, pregovaramo i nalazi-

Sa ju~era{nje pres-konferencije

Foto: D. TORCHE

mo najbolja rje{enja kako unaprijediti sistem zdravstva u na{oj zemlji“ kazao je ^erkez. , Gustav Lothar Springer, predstavnik za javno zdravstvo Evropske komisije u BiH, kazao je kako “zdravstvene ustanove ne mogu same unaprijediti i o~uvati zdravstveni status stanovni{tva nego su potrebne mnoge druge aktivnosti, me|u kojima i projekti i pristupi Svjetske zdravstvene organizacije, a to je pristup koji potencira i Evropska unija.“
Mr. BABI]

2 11 62 5 15 84

23 31 25 34 52 24

42 72 36 33 51 58

22. kolo 35 67 37 69 4 48 17 74 12 76 3 40 82 50 63 61 70 90 56 66 47 20 49 13

nezvani~an izvje{taj

Bingo 37+ dva dobitka 15.341,09 KM, kartice kupljene u Kalesiji i Te{nju Deseterac: 30 dobitnika po 613,64 KM, Peterac: 7.959 dobitnika po 4,64 KM

JACK POT u narednom kolu oko:

370.000 KM

BINGO PLUS: 1 4 5 5 9 9

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->