You are on page 1of 7

2 Rimski vojni logori

1. UVOD

Rimska vojska se prikupljala u razdoblju kada se trebalo ratovati. Vojna služba

je bila obavezna za sve građane. Svi vojno sposobni građani u rasponu od

17. do 60. godine raspoređivali bi se u novake, vojnike, iskusne i veterane. Postojala

su četiri razreda legionara. Hastati su bili najmlađi te su sa principes (ljudi zrele dobi)

činili glavnu snagu legije. Imali su kacigu, štit, oklop i kratki mač te dvije pile. Triariji

(triarii), najstariji vojnici su stajali iza hastata i principa i sudjelovali bi u vojsci jedino

ako bi prva dva reda bila potisnuta. Veliti su bili najsiromašniji vojnici i činili su lako

naoružano pješaštvo.

Rimska vojska je najčešće imala četiri legije. Ako je bilo potrebno prikupljala bi se i

dodatna vojska koju su sačinjavale jedinice iz savezničkih gradova (''auksilijarne

trupe'').1 Legija se sastojala od 4 200 pa nekad i do 5 000 vojnika. U jednoj legiji se

nalazilo 60 odreda (centurija). Jedan manipul (taktička jedinica) je imao dvije

centurije. Tridesetorica izabranih centuriona je zapovijedalo manipulima.2

Slika 1 Rimski centurion


http://www.bible-
history.com/sketches/ancien
t/centurion.jpg

1
Grimal, Beograd, 1968, str.163
2
Connoly, Ljubljana, 1991, str.6
Filozofski fakultet Split
3 Rimski vojni logori
Slika 3 Triarij
http://home.zonnet.nl/rich
ardevers2000/Pic/triarii2.g
if

Slika 2 Rimski vojnik


http://militarythroughtheages.com/Gr
aphics/hasta.JPG

2. VOJNI LOGORI

2.1. Ustroj vojnih logora

Rim se kroz povijest uspeo do središta imperija. U svim drugim provincijama Rim

osniva pravilne gradove čija je funkcija bila obrana imperija. To je Castrum

Romanum. Postojalo je više vrsta vojnih logora. Trajni logori su osiguravali

dopremu pojačanja ili prezimljavanje. Garnizoni i utvrde na važnim strateškim

položajima osiguravali su i bili zaštita granica i sustava cesta. Za svakog vojnika

logor je bio mjesto uređenog života bilo gdje da se logor nalazio. Rim je bio

prisutan preko logora kao sila reda, organizacija i tradicija.3

Slika 4 Rimski vojni logor


htt://pwww.imperium-
romanum.itIRlegioni_romaneforte_roman
o.jpg

2.2. Planiranje i gradnja

3
Müller, Vogel, Zagreb, 1999, str.215
Filozofski fakultet Split
4 Rimski vojni logori

Rimski castrumi su vrlo pomno planirani i građeni. Krajem dnevnih operacija

jedan tribun i nekoliko centuriona bi se izdvojilo i krenuli bi u izviđanje terena

da bi odredili mjesto za postavljanje logora. To mjesto je najčešće bila padina

nekog brežuljka koja je omogućavala kontrolu okolnog zemljišta i isključivala

bilo kakvo iznenađenje neprijatelja. Bitan uvijet je bio i izvor vode ili rijeka koja

je tekla u blizini. Kada bi se ispunili svi uvjeti tribun bi određivao mjesto praetoriuma

(zapovjednikova šatora) postavljajući bijelu zastavu.

Cijeli logor se podizao prema unaprijed određenim pravilima. Najprije se obilježavao

praetorium. To je bio kvadrat od 60 metara dužine. Zatim bi se povukle dvije ulice

koje su se pored praetorija sijekle pod pravim kutom. Ulica od sjevera prema jugu

zvala se via principalis (glavna ulica). Druga ulica je bila decumanus maximus

od istoka prema zapadu. Via principalis je povezivala lijevi i desni ulaz u logor dok

je decumanus maximus vodila od porta praetoria do porta decumana. Po ovom

rasporedu možemo vidit da se vodilo računa i o vjerskom ritualu jer tlocrt veoma

podsjeća na templum.

Kada su bile određene osnove logora određivala su se mjesta za pojedine jedinice.

Tribuni su se smještali duž via principalis. Duž samog decumanusa bili su smješteni

konjanici. Iza njih su bili trijari a zatim su se redali principes i hastati. Šatori su se

postavljali u dvojim redovima i izbijali su na sporedne ulice koje su bile usporedne

sa decumanusom. Iza via principalis je dolazio prostor za oficire sa praetorijem u

samom centru. Uz praetorij se nalazio forum i kvestorijum. Tu su još bile smještene

i najelitnije vojne jedinice. Veliti nisu bili smješteni u logoru. Njima je zadaća bila

čuvanje straže van logora.

Filozofski fakultet Split


5 Rimski vojni logori

Kad bi bile postavljene sve zastavice dolazila bi vojska. Odma bi se počelo kopanje

jarka. Zemlja bi se izbacivala prema unutrašnjosti stvarajući nasip (agger) koji bi se

pokrivao raslinjem. Između bedema i šatora ostavljan je prostor od 60m za lakšu

pokretljivost i zaštitu od neprijateljskih kopalja. Za civilne građevine unutar

logora nije bilo mjesta radi sigurnosnih razloga.

Mnogi gradovi su kroz vrijeme nastajali iz stalnih rimskih logora gdje bi kameni zid

ili zid od opeke zamijenio agger.4

Logor izgrađen samo za jednu noć nije imao vrata već bi vojnici u nasip ukopavali

tajne prolaze.5

Slika 6 Tlocrt logora korišten za daljni razvoj


grada
Slika 5 Plan logora
3. RIMSKI

''CASTRUM'' U HRVATSKOJ

3.1 Tilurij

Tilurij je bio rimski vojni logor smješten na uzvisini iznad današnjeg grada Trilja.

Ta utvrda udaljena tridesetak kilometara od središta Salone dominirala je nad dolinom


4
Grimal, Beograd, 1968, str.164 i dalje
5
Connolly, Ljubljana, 1991, str.10
Filozofski fakultet Split
6 Rimski vojni logori

rijeke Cetine. U njemu je boravilo između 5 i 6 tisuća vojnika legionara. Imala je

oblik nepravilnog pravokutnika s površinom 20 hektara. Arheološka istraživanja

su započeta 1996. godine pod vodstvom Mirjane Sanader. Najbolje rekonstruiran

dio do sada je dio zidina s kontraforama i jedna zgrada u sklopu tih bedema.6

Slika 7 Tilurij ostatci


http://www.thedalmatia.com/?
lang=hr&index=1&cid=6999

3.2. Burnum

Burnum je bio rimski vojni


logor smješten na desnoj strani kanjona rijeke Krke. Slika 8 Tilurij ostaci
http://www.thedalmatia.com/?
Rimljani su mu dali ime po delmatskoj gradini lang=hr&index=1&cid=6999

nasuprot logoru koju su uspjeli

osvojit za vrijeme Batonovog rata. Površine je nekoliko kvadratnih kilometara i

vrlo je slabo arheološki istraženo.

U Burnumu je boravilo nekoliko rimskih legija. Prva je bila XX. legija iz provincije

6
http://www.thedalmatia.com/?lang=hr&index=1&cid=6999
Filozofski fakultet Split
7 Rimski vojni logori

Hispanije a zadnja IV. legija. U 2. i 3. stoljeću Burnum gubi vojnu svrhu i postaje

munipicij. Lokalitet civilnog naselja još nije lociran. U blizini Burnuma je lociran

i amfiteatar za kojeg se pretpostavlja da je mogao primiti do 8000 ljudi.7

Slika 9 Ostatci zgrade zapovjedništva


http://hakave.org/index.php?
option=com_content&view=article&id=5564:repo
rtaa-tilurium-burnum&catid=58:ljubomir-
krinjar&Itemid=52

Slika 10 Burnum http://hakave.org/index.php?


option=com_content&view=article&id=5564:repo
rtaa-tilurium-burnum&catid=58:ljubomir-
krinjar&Itemid=52

3.3. Dioklecijanova palača

Dioklecijanova palača je sagrađena 300. godine po uzoru na legionarsku utvrdu.

Dao ju je sagraditi car Dioklecijan da bi se u nju povukao. Palača nije bila slična

ni jednoj drugoj carskoj rezidenciji. Zadržavala je obilježja vojnog logora al je to

kombinirala i s vrstom građevine koja je mogla zadovoljiti jednog cara.

Carske odaje su se nalazile u jugozapadnom dijelu pravokutnika zajedno sa hramom

i knjižnicom iza koje je bila zgrada za primanje.8 Danas su najbolje ostali očuvani

7
http://hakave.org. (posjet 10.11.2010.)

8
Blunt, Casson, C. Chaudhuri, Clifton- Taylor, Fedden, Kidson, Lees-Milne et al., Split, 2005, str.74
Filozofski fakultet Split
8 Rimski vojni logori

sjeverni i istočni zid.

Slika 11 Tlocrt palače, Catherine Chamontin, Rim, Rijeka,


2005, str.129

BIBLIOGRAFIJA

1. Anthony Blunt, Hugh Casson, Nirad C. Chaudhuri, Alec Clifton- Taylor, Robin Fedden,
Peter Kidson, James Lees-Milne et al., Velike arhitekture svijeta, Split, 2005.

2. Catherine Chamontin, Najveće kulture svijeta – Rim, Rijeka, 2005.

3. Peter Connolly, Povijest ljudskog roda, Rimska vojska, Ljubljana, 1991.

4. Müller, Vogel, Atlas arhitekture 1, Zagreb, 1999.

5. Pierre Grimal, Rimska civilizacija, Beograd, 1968.

6. Internet
http://www.thedalmatia.com/?lang=hr&index=1&cid=6999

Filozofski fakultet Split

You might also like