www.meshan.cjb.

net

Finansijsko računovodstvo – za usmeni dio ispita

Dugorocna ulaganja 03

Medjunarodni racunovodstveni standard broj 25 bavi se ulaganjem. Za sredstva ulaganja ne zna se kakve
ce rezultate donijeti. Dugorocno ulaganje je plasman sredstava koja vec imamo i cije bi ulaganje moglo
dati vecu korist od sadasnje (novcana ili nenovcana sredstva). Ova sredstva ne mijenjaju odnos prema
bilansu.
03 duguje a potrazuje racun sa kojeg se ulaze (cesto ziro racun). Ako pretpostavljamo da ulaganja nece
dati buducu korist treba ih rashodovati prenosenjem u bilans uspjeha kao rashod.
Dugorocna ulaganja se ne ulazu dugorocno, vec je korist ulaganja duza od 12 mjeseci. Grupa 03 ne ulazi
u racunanje koeficijenta likvidnosti, zato je vazno razvrstavanje ulaganja. Kod ulaganja nema druge
obligacione strane, zato ih razlikujemo od kredita i potrazivanja. Primjer ulaganja je plasman dionica ili
obveznica kao nasa vlastita odluka za koju samo mi odgovaramo (jednostrana odgovornost ili jednostrano
pravo, ova ulaganja se ne mogu staviti na sumnjiva i sporna jer nema druge strane). Nikoga ne moze
tuziti.
Kod ulaganja nema obracunate koristi, jer je buduca korist nepoznata. Za razliku od potrazivanja kod
ulaganja nije odredjeno vrijeme povrata. Slicno je i sa kreditom kod kojeg je poznato vrijeme povrata i
kamata na taj iznos. Grupe 04, 03 moze pratiti konto sumnjivih i spornih kredita i potrazivanja. Interna
ulaganja ne mogu biti rashodovana ali na racun vlastitog finansijskog rezultata (?!)
Ulaganja se prodaju rashodoju ili poklanjaju kao sva ostala sredstva. Prihodi od ulaganja mogu nastati
prodjaom ulaganja, rezultatima iznad glavnice (razlikom). Vraceno ulaganje nije prihod, povecava se ziro
racun, gasi se 03, prihod je samo razlika, glavnica je prihod samo kod prodaje. Negativna razlika smanjuje
glavnicu.
Ulaganja se uvijek rashoduju sa grupe 03, na dva nacina:
1) kada odustanemo od ulaganja tada nastaje rashod
2) kada ustupimo ulagnaje nekom drugom, opet nastaje rashod
Kod partnerskih odnosa za primaoca je bolje odustajanje od ulaganja nego poklanjanje jer mi to na kraju
godine knjizimo kao prihod. Ukoliko nam to pokloni, pokloni su oporezivi (osim specijalnih slucajeva) jer
nisu nadoknada od elementarnih nepogda i rata (porez na poklone je 10%). Prihod od ulaganja nije prihod
od usluga, to su plasmani koji nemaju tretman usluga.
Rashodovanje ulaganja se radi preko racuna ispravke vrijednosti (039). Prvo 039 potrazuje a na kraju
godine se gasi i duguje.
Ulaganja predstavljaju jednostrano izvrsen plasman sredstava prema odluci ulagaca bez duznicko
povjerliackih odnosa (dugorocna ili kratkorocna). Njihova rocnost se mjeri rokom uzivanja koristi. Prema
standardu 25 vrijednost ulagnja prilikom balansiranja priznaje se u nivou troskova ulaganja, korist od
ulaganja ne moze biti obracunska kategorija niti bilansa stanja niti bilansa uspjeha pa zato koristi od
ulaganja priznajemo tek kad nastane, naplati se ili nadoknadi drugim nenovcanim sredstvima. Na grupi 03
necemo sresti racun sumnjiva i sporna potrazivanja (jer nemamo u koga sumnjati ili sporiti se), za
neuspjeh smo krivi mi. Dugorocna ulaganja imaju tretman sredstava pa se mogu prodati, pokloniti,
rashodovati, itd..po istim principima, kao i sa drugim sredstvima. Svako rashodovanje, otudjivanje
ulaganja mora biti evidentirano preko racuna ispravke vrijednosti dugorocnih ulaganja (039).

04- Dugorocni krediti

Data sredstva na odredjeno placanje stvara kreditni odnos. Dugorocni kredit se vraca duze od 12 mjeseci.
Kredit mozemo davati i primati. Nasi krediti su sredstva pa su zato na klasi 0. Cijena kredita je kamata,
finansijske kredite daju samo banke i finansijske institucije (standard 30). Preduzeca medjusobno
komuniciraju avansima, te ne postoje pozajmice, avansi se odnose na fakturisane obaveze. To je
kreditiranje unaprijed pa nije kredit nego avans jer ne nosi kamatu.
Pravno lice moze davati kredit svojim uposlenicima. Korist od kredita pristize u rasporedjenom vremenu
sto nas veze za grupu 06 i dugorocnu kamatu. Knjizenje na grupi 04 moze nositi aktivnu kamatu (06), ako
je pasivna kamata onda ide na 52. Kredit bez kamate ne postoji a kamata je rasporedjena u dugom roku.
Racuni grupe 04 smatraju se dugorocno datim sredstvima kod kojih je korist unaprijed dogovrorena u
tacno definisanom vremenu. Krediti mogu biti dugorocni i kratkorocni, finansijski ili komercijalni. Prema
racunovodstvenim standardima za proizvodna usluzna i trgovinska preduzeca vaze komercijalni krediti, i
finansijski samo za uposlene, jer se smatra da kredit uposlenicima nosi dobru procjenu rizika naplativosti i
www.meshan.cjb.net

ima garanciju da ce od plate moci obustavljati ratu kredita.

Uz kredite cijena kapitala uvijek je vezana za razgranicenja, dugorocni krediti tako ce biti u vezi sa
dugorocnim razgranicenjima. Kredit je duznicko-povjerilacki odnos pa zbog toga moze biti sporan u
naplati, to je razlog da se na grupi 04 pojavljuje racun 045 (sumnjiva i sporna potrazivanja). Prilikom
evidencije sumnjivog i spornog potrazivanja moraju se ispuniti odredjeni uslovi:
- da je istekao regularni rok naplate anuiteta
- da je postojala dokumentacija o obavijesti (opomena) i tuzba kod suda
Bilo koji od ovih elemenata je dovoljan dokument da kreditni odnos sa grupe 04 premjestimo na 045.
www.meshan.cjb.net

05 – Ostala dugorocna potrazivanja

U kategoriju ostalih dugorocnih potrazivanja ubrajamo razne oblike depozita i kaucija kao podrsku
poslovnim odnosima. Na 05 evidentiramo depozite i kaucije koje imaju uvezane poslovne aktivnosti ciji rok
izvrsenja traje duze od 12 mjeseci. Dakle, rocnost se veze za vrijeme povrata. Uvijek postoji druga strana
koja je obavezna da nam vrati nesto. Depoziti mogu imati kamati ali kaucije ne. Kaucija daje psiholosku
sigurnost u poslovanju, dakle korist ne mora biti materijalnog karaktera.
Ukoliko su depoziti koje evidentiramo na grupi 05 priznati uz naknadu kao orocena sredstva kod banke,
tada se mogu vezati sa grupom 06 (razgranicenja). Kaucije najcesce nemaju nikakvu naknadu ali
ucestvuju kao podrska duznicko-povjerilackom odnosu, kao garancija hipoteka i slicno. Ovakve kategorije
koje se smatraju podrskom poslovnih odnosa najcesce evidentiramo u vanbilansnim racunima.
Dugorocna potrazivanja sa grupe 05 mogu postati sumnjiva i sporna u povratu sredstava (banka u
stecaju).
Potrazivanje je moguce prodati, prodaju se posebno medjunarodna potrazivanja (medjunarodna cesija).

06 – Dugorocna vremenska razgranicenja

Vremensko razgranicenje ima za cilj da premosti vrijeme izmedju nastanka dogadjaja i izvrsenja.
Razgraniccenja u odnosu na prihode su aktivna, dok se razgranicenja u odnosu na troskove pasivna. Kod
aktivnih razgranicenja mi smo u poziciji onog koji trazi ispunjenje obaveze. Operativni prihodi i rasohdi se
ne mogu razgranicavati, oni su ostavljeni kao kategorija pojma kredit. Dakle razgranicenja nemaju kamatu
i vezu se za neoperativne prihode i rashode. Kategorije razgranicenja ne mogu biti sumnjiva i sporna, niti
se rashoduju. Odlozeni prihod treba razlikovati od razgranicenja te rezervisanja od razgranicenja.
Na grupi 06 evidentiramo vremenska razgranicenja koja po svojim karakteristikama ispunjavaju uslove da
pripadaju sredstvima preduzeca, a kao sredstva u razgranicenju u aktivi bilansa mogu se priznati i
kategorije prihoda, rashoda i troskova. Prihodi ce se naci u aktivnoj poziciji u uslovima kada su obracunati
a nisu jos naplaceni, a rashodi i troskovi imace karakteristiku aktivnih pozicija ukoliko su unaprijed placeni
u odnosu na vrijeme kome pripadaju.
Sa aspekta rocnosti aktivna razgranicenja mogu biti kratkorocna i dugorocna, razlika rocnosti je 12
mjeseci. Prema racunovodstvenim standardima razgranicenja obuhvataju pozicije neopreativnih prihoda i
neoperativnih rashoda i troskova. U grupu neoperativnih prihoda ubrajamo: prihode od ulaganja,
finansiranja i ostale prihode.
Rashodi i troskovi neoperativnih djelatnosti su kategorije rashoda od ulaganja, rashoda od finansiranja i
ostalih rashoda. Prema kodeksu racunovodstvenih nacela operativni prihodi i operativni rashodi takodje
mogu biti registrovani kao obracunati a nenaplaceni ili neplaceni u odredjenom vremenu ali se za njih ne
moze vezivati vremensko razgranicenje. Za njih prema standardima i kontnom planu rezervisani su racuni
koje nazivamo krediti. Racuni vremenskih razgranicenja nemaju mogucnost povecanja zbog kamate i vec
kamata dolazi na razgranicenja kao posljedica potrazivanja ili obaveza.
Na grupi 06 nemamo racuna sumnjivih i spornih potrazivanja, niti ispravki vrijednosti kao korekcionih
racuna. Zbog toga sto se vremenska razgranicenja definisu prije svega vrijeme na koje se dogadjaj
odnosi, dogodio se on ili ne (u smislu placanja ili naplate), mora se evidentirati u pripadajucem
vremenskom periodu.

Saldiranje vremenskih razgranicenja

Vazno je da li je konacni saldo na dugovnoj ili potraznoj strani.
Ukoliko evidentiramo prihode na vremenska razgranicenja i zakljucni iznos po isteku razgranicenja ili
31.12. bude dugovnog salda to ce znaciti da smo obracunali vise prihoda nego sto smo naplatili u
vremenskom periodu obracuna. Razlika se isknjizava kao rashod ukoliko nije nastala iz formalnih razloga,
ako bi se konacan saldo kod prihoda po isteku vremena razgranicenja pokazao potraznim, to bi znacilo da
smo vise naplatili nego sto smo obracunali prihoda saldo se evidentira tako da duguju razgranicenja a
potrazuju ostali prihodi. U uslovima kada se radi o aktivnom razgranicenju rashoda, znaci da je rashod
unaprijed placen, konacan dugovni saldo znacio bi da smo vise platili rashoda nego sto se odnosi na
tekuci period, duznik je duzan vratiti visak o cemu mu mi saljemo knjiznu obavjest, u ovom slucaju vraceni
iznos na ziro racunu sa koga je i isplacen nece predstavljati prihod, ali ne smijemo evidentirati ni rashode
u iznosu u kome su prvobitno placeni. Ako bismo kod rashoda u razgranicenju imali saldo potraznog
www.meshan.cjb.net

karaktera, to bi znacilo da su troskovi ili rashodi nastali u vecem iznosu nego sto smo ih prvobitno platili,
saldo se isknjizava naknadnim placanjem u kome duguje grupa 06 a potrazuje ziro racun.
www.meshan.cjb.net

1 Zalihe

Standard 2 regulise pitanja materijanlih tekucih sredstava u formi zaliha. Prema standardu 2 zalihe se
dijele na:
1) zalihe koje nabavljamo radi proizvodnje
2) zalihe koje nabavljamo iz proizvodnje(konverzije)
3)Zalihe koje kupujemo radi prodaje
Prema rasporedu konta na klasi 1 zalihe se evidentiraju u formi materijala, sitno inventara, rezervnih
dijelova, ambalaze, auto guma, poluproizvoda, nedovrsene proizvodnje, nus proizvoda, gotovih proizvoda
i robe. Zalihe se mogu naaviti pod razlicitim uslovima na domacem ili iostranom trzistu. Bez obzira odakle
ih kupovali vrijednost im se formira po principu historijskog troska sticanja zaliha na mjestu odredista
svrhe kojoj zalihe koriste. Zbog razlicitih lokacija i uslova nabavke u kalkulaciju troskova sticanja zaliha
mozemo imati razlicite zavisne troskove nabavke. Tako troskovi osiguranja, prevoza, istovara ili utovara,
mozemo nekad priznati kao trosak sticanja dok ponekad ne, sto zavisi od klauzule franco (transportna
klauzula o preuzimanju zaliha i troskova koje ih prate). Izuzetak kod zavisnih troskova cini carina prilikom
uvoza koja se nikad ne moze iskljuciti bez obzira sto taj iznos moze refundirati dobavljac kupcu, cak i u
uslovima kad su zalihe donirane. Prema vazecem zakonu carinu placa uvoznik i samim tim je sastavni dio
zavisnih troskova nabavke.
Kamata prema standardu 23 rijetko se pojavljuje kao zavisni trosak nabavke kodf zaliha jer proces
nabavke cesto traje krace od obracunskog perioda najkraceg za kamatu (30 dana). Ako je period nabavke
obuhvatio placanje kredita (anuiteta) onda će kamata placena za vrijeme nabavke činiti sastavni dio
zavisnih troskova. Bez obzira iz kojih izvora dolazilo do povećanja zaliha osim ako je proces tretiran kao
viskovi ili interna proizvodnja reprodukcionog materijala koristicemo uvijek racun 100 kao obracunska
vrijednost nabavke materijala.
Zalihe koje dolaze od poklona (primljena donacija) tada bez obzira na vrijednost duguje racun 100 a
potrazuje racun 630 (prihodi po osnovu donacija) Ukoliko primljeno sredstvo (zalihe) iz donacija imaju
pratece troskove nabavke koje finansiraju svojim sredstvima onda ce se za vrijeme donacije priznati samo
fer procijenjena vrijednost zaliha koje je dao donator.
Pribavljanje sredstava moze nastati i po osnovu primljenih zaliha u zamjenu za potrazivanje. Tada je
potrebno utvrditi razliku izmedju vrijednosti potrazivanja i zaliha, ukoliko je pozitivna razlika priznace se
kao prihod, u suprotnom kao rashod.
Viskovi kao oblik poslovnih promjena koje povecavaju vrijednost zaliha racunovodja smije priznati prema
standardu 2 samo u visini prosjecne cijene te vrste zaliha. Zalihe mogu biti evidentirane :
-po vrijednosti istorijskog troska sticanja
-po fer procijenjenoj vrijednosti
-po neto prodajnoj vrijednosti
Sve ove prethodne kategorije imaju tretman stvarnih troskova zato cemo prema standardu 2 voditi racuna
da zalihe pored stvarnih troskova ili stvarnih cijena mogu biti evidentirane i kao stalne cijene.
Obavezan racun koji prati stalne cijene naziva se odstupanje od cijena i evidentira se na racunu 108.
Nabavka zaliha materijala posluzice nam kao jedinstven model evidentiranja i nabavke rezervnih dijelova
sitnog inventara, ambalaze, auto guma i slicno. Razlika u evidenciji materijala i ostalih kategorija je u tome
sto cemo rezervne dijelove prenositi na racun 102 sa racuna 100, ambalazu, sitan inventar i ostalo na
103. Sve ostale karakteristike poslovnih promjena su identicne zalihama materijala.

TROSENJE ZALIHA I OBLICI OTUDJIVANJA

Potrosnja zaliha materijala predstavlja konacno pretvaranje vrijednosti materijala u trosak koji se u
literaturi naziva materijalni trosak, a kontnim planom definisam preciznije kao trosak materijala. Ukoliko
potrosnja materijala prati slijed zakonske regulative tj. Da se trosi prema namjeni za koju je nabavljen tada
je materijal oslobodjen poreza na promet. Svako odstupanje od osnovne namjene tj od potrosnje
materijala ili otudjivanja mimo operativnog troska podrazumjeva obavezno obracunavanje i placanje
poreza. Relacija koja nije obuhvacena porezom je relacija u kojoj 300 duguje a 101 potrazuje.
Ukoliko pravno lice nema pravilnik o zalihama to je prkrsaj zato sto se moze spekulisati o vrsti ulaznih
cijena i nacinu bracuna troska materijeala. Ukoliko preduzece evidentira zalihe materijala po stvarnim
cijenama tada je u mogucnosti da primjeni FIFO, LIFO ili metod prosjecne cijene u formiranju vrijednosti
troska, a ukoliko prilikom nabavke materijala evidentira po stalnim cijenama one ostaju u toku poslovne
www.meshan.cjb.net

godine i ne mogu se mijenjanati. Odluku o vrsti cijena i metodu troska donosi pravno lice. Tu zakon nema
zahtjeva.
Kada koristimo FIFO metod, to znaci da smo se opredjelili za politiku zastite rocnosti trajnja zaliha i da je
pretpostavka da inflacija nije toliko znacajna, da trebamo za kriterij uzeti rast cijena.
Kod LIFO metoda gdje je posljednja ulazna prva izlazna zanemaren je kriterij rocnosti trajnja zaliha, kriterij
je pracenje rasta cijena. Ukoliko bi se dogodila deflacija kada su ispunjena oba kriterija za upotrebu FIFO
metoda:i prioritet nabavke i prioritet vece cijene.
Pravno lice odlukom da koristi prosjecne cijene odlucilo je samo o prosjecnoj icjeni a rocnost odredjuje
samom isporukom materijala ali je logicno da se trosi ranije nabavlje materijal. Prilikom FIFO metode
dolazi do podcjenjivanja troskova u odnosu na sadanjsu vrijednost zaliha na trzistu. Kod LIFO metode
dolazi do pracenja troskova prema cijenama na trzistu ali je njena negativna strana to sto moze doci do
potpune neupotrebljivosti zaliha ranijih nabavki (istekli rokovi, promjena kvaliteta materijala na trzistu). U
ovom slucaju rashodovani materijal predstavlja rashod 100%.
Prema zakonu o porezu na dobit trosak materijala kao operativni trosak priznaju se u nivou prosjecnih
cijena, tako u inflatornim uslovima primjenjujuci FIFO metod moze doci do poreske olaksice jer je
prosjecna cijena veca od prethodnih cijena, kod LIFO moetoda procijenjena cijena je manja za pozitivnu
razliku koja se prenosi u poreski bilans placa se porez na dobit 30%.
Rezuultati ce biti potpuno isti sa aspekta troskova bez obzira na metod samo ukoliko potrosimo sve zalihe,
tada poreski bilans nece biti potrebno korigovati za troskove materijala.
Ukoliko su stalne cijene evidentirane na racunu 101 onda ce svako trosenje materijala biti propraceno i
knjizenjem odstupanja. Ako je odstupanje na racunu 108 negativno, tj kada mu je saldo na dugovnoj strani
tada ce se procentualno odstupanje u utrosenom materijalu isknjiziti tako da duguje 309 a potrazuje 108.
Ukoliko bi bilo odstupanje na 108 pozitivno (saldo na potraznoj strani) isknjizavanja odstupanja na klasu
troskova znaci potrebno korigovanja troskova takod a ce potrazivati 309 a dugovati 108 za odstupanje
utrosenog materijala.
Ako bi po opravdanim uslovima doslo do povrata materijala iz proizvodnje (materijal ne odgovara
standardu proizvodnje) tada se vraca dobavljacu. Nikada se ne moze vraceni materijal iz proizvodnje
knjiziti direktno sa racuna 300 na racun 543, vec najprije materijal vracamo na zalihe metodom crvenog
storna a potom sa racuna zaliha vratiti dobavljacu po istom principu (crvenim stornom za priznatu
vrijednost vracenog materijala). Ako je materijal bio evidentiran po stalnim cijenama tada vraceni materijal
treba pratiti odstupanjem pa ce morati doci do korekcije odstupanja na 309. Ukoliko smo radili odstupanje
poslije svake poslovne promjene, ukoliko obracunavamo odstupanje kumulativno 31.12. tada nece doci do
ovakve pozicije u odstupanju. S obzirom da je tekuce sredstvo tada se prilikom izdavanja u upotrebu
ukupna vrijednost priznaje kao trosak. Ima potrebe prilikom obracuna proizvodnje razlikovati pojam troska
od utroska. Trosak je siri pojam, utrosak samo iznos potrosenih (preradjenih) zaliha.
Troskovi na racunu 300 mogu se pojaviti ne samo u postupku trebovanja materijala u proizvodnju vec i u
slucaju obracuna kalo, rastura, kvara i loma.
Trosak koji se pojavljuje izmedju racuna 101 i 300 moze biti kao posljedica obracuna kalo, rastura, kvara i
loma, to je troskovna kategorija dozvoljena standardom 2 i zakonom za promet roba i usluga samo u
nivou propisanih stopa. Pojan dozvoljena kategorija treba prihvatiti kao nivo manjka na koji se ne placa
porez na promet. Preduzece moze u pravilniku o zalihama unijeti nacin priznavanja kalo rastura kvara i
loma a moze posebnim pravilnikom regulisati ovo pitanje u oba slucaja pcenti kalo rastura kvara i loma po
pojedinim vrstama ne mogu biti veci od zakonom odobrenih.
Kalo, rastur, kvar i lom koji nastaje u okviru propisanih stopa (kao manjak na zalihama) knjizi se tako da
dugujue 300 a potrazuje 101, u tom slucaju nema porez na 546. Ako je nastao manjak iznad odobrenog
kalo, rastura, kvara i loma tada ga knjizimo na grupu 68 kao manjak u bruto iznosu gdje ce dugovati 682 a
potrazivati 101 i 546. Ako imamo pravo na kalo, rastur kvar i lom a manjak nije nastao tada ne smijemo
provoditi knjizenje kalo rastura kvara i loma. Ako je manjak nastao na zalihama u manjem procentu od
dozvoljenog kala tada se priznaje samo u nivou manjka a ne u nivou moguceg kala.
Ukoliko u procesu potrosnje materijala se dogodi rasipnicko ponasanje tada cemo visak troska prenijeti na
teret rashoda jer prema standardu 2 troskovi koji ne nastaju u svrhu proizvodnje ne mogu ciniti troskove
gotovih proizvoda, znaci da troskovi materijala koji za rezultat imaju skartnu proizvodnju moraju se
prenijeti na teret rashoda. Materijal se moze rashodovati i na nacine da se prenese na racun grupe 68 po
razlicitim uslovima:
1) razlog uskladjivanja vrijednosti knjigovodstvene i vrijednosti ocekivane koristi
2) kao rashod neotpisane vrijednosti u uslovima prodaje materijala
www.meshan.cjb.net

3) rashodovanje zastarjelih zaliha

4) manjkovi utvrdjeni popisom
Zalihe materijala mogu sa racuna 101 pored potrosnje biti poklonjene, razmijenjene za obaveze, prodate,
date kao reprezentacija ili reklama, ugradjene u stalna sredstva i sve ce to biti razliciti nacini evidencije
kod kojih moramo posebno obratiti paznju na poreske obaveze. Kada uskladjujemo vrijednost zaliha i
smanjujemo knjigovodstvenu vrijednost troska sticanja na ocekivanu korist od materijala tada cemo morati
ispuniti vremenski uslov da zalihe budu starije od godinu dana u evidenciji da bi usskladjivanje mogli
evidentirati bez poreza na promet. U suprotnom mi imamo pravo uskladiti zalihe sa vrijednoscu ocekivane
koristi. Ali taj rashod mora biti popracen porezom na promet bez obzira sto ce to biti rashod sa porezom
na promet evidentiracemo ga na teret racuna 658 jer predstavlja strukturu operativnog troska koji se knjize
direktno na rashode.
Ako bismo odlucili da prodamo materijal onda se knjizi po bruto principu kao i drugi oblici prodaje
sredstava uz obavezno racunanje poreza na promet, tada ce kao prihod biti prihod od prodatog materijala
na 633 dok ce se poreska obaveza morati evidentirati na 546. Sadasnja vrijednost materijala koji se
prodaje evidentira se na racunu rashoda 680. Kod prodaje zaliha treba razlikovati prodati materijal od
prodaje gotovih proizvoda jer se gotovi proizvodi mogu prodavati po VPC i MPC (bez poreza i sa porezom
na promet) dok se prodaja materijala moze evidentirati samo po maloprodajnim cijenama jer preduzece
koje je kupilo materijal za svoje potrebe ne moze ga prodavati po VPC cak i ako se radi o trgovinskom
preduzecu. I trgovacka preduzeca moraju razlikovati nabavku materijala za svoje potrebe od nabavke
robe koja ide u promet. Kada doniramo materijal onda moramo obratiti paznju da li tokav materijal ima
knjigovodstvenu vrijednost ili ne. Ukoliko je nema tada necemo moci knjiziti rashod po materijalu na 680.
U tom slucaju evidentiranje provodimo samo uz odluku o poklonu u vanbilansnoj evidenciji. Ukoliko
materijal ima sadasnju vrijednost i vrsimo njegov poklon tada dugujue racun 680 za bruto iznos sa
porezom na promet, potrazuje racun zaliha i obaveza za poreze. Ako bi se materijal koji je poklonjen
evidentirao na racunu 101 po stalnim cijenama tada bi racun 108 se knjizio na racun 680 na dugovnu ili
potraznu stranu u zavisnosti od odstupanja. Ako bismo materijal davali kao izmirenje svojih obaveza onda
moramo voditi racuna da se uspostavlja odnos izmedju obaveze i vrijdnost datog materijala. Pozitivni
efekti kao i kod SS knjizili bi se kao prihodi a negativni kao rashodi. I u ovom slucaju ne smijemo
zaboraviti porez na promet i odstupanja. Prilikom rashodovanja materijala treba razlikovati pojam otpisa
kao manjak i otpis zastarjelih zaliha. Ako rashodujemo materijal kome je istekao rok koristenja tada to
nema tretman manjkova ili rashodovanja kao sto su slucajevi unistenja materijala zbog elementarnih
nepogoda. Manjag zbog zastarjelosti knjizice se bez porezasamo ako obezbjedimo inspekcijski nalaz,
odnosno misljenje. Ukoliko zastarjele zalihe otpisujemo a ne trazimo inspekcijski zapisnik o oslobadjanju
od poreza tada ne moze ostvariti poresku olaksicu cak i ako se radi o elementarnim nepogodama a zato
ne mozemo obezbjediti valjan dokument o oslobadjanju poreza, tada placamo porez na smanjenje zaliha.
Prilikom rashodovanja treba razlikovati rashodovanje kada rokovi zalihama isteknu prije 12 mjeseci i kada
se vrsi smanjenje zaliha prije isteka roka od 12 mjeseci. Ako rashodujemo zalihe djelimicno prije isteka
roka kojeg zahtijevaju standardi od 12 mjeseci tada nismo oslobodjeni poreza osim ako nismo podnijeli
inspekciji zahtjev za smanjenje cijena ispod nivoa troska sticanja zaliha.
Manjkovi prilikom popisa priznaju se samo kao rashod kad nastanu u uslovima koji se mogu povezati sa
odgovornoscu pravnog lica i kada ne moze naci nadoknadu vrijednosti u drugim izvorima. Prilikom
evidentiranja manjka zaliha materijala moze se utvrditi nadoknada od odgovornog lica ali se ta vrijednost
mjesecno moze rasporediti najvise do 1/3 neto plate radnika. U tom slucaju moze nastati
racunovodstvena greska da danas utvrdjeni manjak evidentirmo na 682 a da nakon obracunskog perioda i
zavrsenog sudskog spora sa radnikom utvrdi se njegova pojedinacna odgovornost. Tada moramo
prihvatiti u skladu sa standardom 8 korekciju knjizenja tako da cemo naknadno utvrdjeno potrazivanje
stornirati na racunu 682 pozivajuci se na standard o temeljnim greskama a zaduziti potrazivanje od
radnika ili zaduziti potrazivanje od radnika a odobriti ostale prihode, posebno vodimo racuna o poreskim
obavezama u korekciji knjizenja.
Kada se trose rezervni dijelovi sa racuna 102 oni se u svojoj osnovnoj djelatnosti prenose na racun 302 i
na takvu vrijednost nema poreza ali kada se rezervni dijelovi koriste u pruzanju usluga drugim pravnim
licima tada to nece biti troskovi 302 ako nismo za tu djelatnost registrovani (usluzne djelatnosti). Knjizenje
cemo provesti kao klasicnu prodaju rezervnih dijelova skupa sa porezom na promet.
Za koristenje otpisa rezervnih dijelova moze se primjeniti 100% ili 50% metod u zavisnosti da li preduzece
smatra da li ce velike vrijednosti troskova rezervnih dijelova opteretiti ijedan polugodisnji ili godisnji
www.meshan.cjb.net

obracun. Racun 302 rezervisan je za evidentiranje troskova koji dolaze sa racuna 102. Nikada ne moze
doci u vezu 302 i 543.
U uslovima troska sitnog inventara prihvataju se postupci 100%, 50% metoda otpisa koji se poistovjecuju
sa kalkulativnim otipsom inventara. 100% otpis primjenjujemo u uslovima manjih iznosa troska inventara,
dok 50% metod primjenjujemo kada zelimo troskove inventara rasporediti ravnomjerno u dva 6-mjesecna
perioda. Sitan inventar nakon izdavanja po 50% metodi knjizi se kao 50% trosak na 303 a drugih 50%
knjizi se na sitan inventar u upotrebi na analiticki racun racuna 103, npr 1031. Kod sitnog inventara treba
razlikovati otpis od rashodovanja. Ponekad su to sinonimi kao sto je slucaj kod 100% otpisa. Kod 50%
otipsa rashodovanje se smatra konacan otpis, tj. u drugom polugodistu. Jednom izdat inventar u upotrebu
ne moze se vratiti na racun 103 (skladiste), ne moze se otpisivati duze od 12 mjeseci od izdavanja u
upotrebu. Sitan inventar se moze popravljati iako je izdat u upotrebu ili ako se nalazi na skladistu ali se ne
moze povecati vrijednost zbog popravke. Ukoliko dodje do opravke inventara koji je otpisan ili se nalazi u
otpisu, ili se nalazi na zalihama nikad ne moze zbog fakture popravke mijenjati vrijednost. Fakturu koju
ispostavi dobavljac knjizimo na 332 – troskovi odrzavanja.
Uz rezervne dijelove cesto se pojavljuju i auto gume kao dio rezerve cija je vrijednost manja od 250KM.
Ispostavilo se da je prakticnije auto gume sa 102 otpisivati po 50% metodi. Knjizenja auto guma su
identicna knjizenjima i napomenama za rezervne dijelove. Ukoliko ima auto guma cija je vrijednost veca
od 250KM ili rok trajanja duzi od godinu dana, ne knjizi se na 102 nego na 028. Ambalaza kao zaliha
povratne ambalaze u vlasnistvu pravnog lica otpisuje se ili otudjuje na druge nacine po pravilima sitnog
inventara.
11 – Zalihe koje pripadaju kategoriji proizvodnje u toku
Na grupi 11 evidentiramo proizvodnju u toku, poluproizvode, obustavljenu proizvodnju, poluproizvode u
obradi doradi i manipulaciji. Proizvodnju u toku priznajemo u vrijednosti razlike ukupnih troskova
umanjenih za vrijednost gotovih proizvoda, nus proizvoda i poluproizvoda. Ova vriijednost se u preduzecu
dobije procjenom troskova proizvodnje u toku. Ovo mora biti procjenjena vrijednost iz razloga sto
strucnjaci procjenjenu vrijednost poluproizvdoa na osnovu nivoa obrade ili faza koje su zavrsene u
procesu proizvodnje. Karakteristicno je za sve zalihe da mogu biti evidentirane po stvarnim i stalnim
cijenama, tako se i zalihe proizvodnje u toku i poluproizvoda mogu evidentirati po stalnim cijenama pa se
zbog toga na grupi 11 pojavljuje racun 118 – odstupanja od cijena. U uslovima kada poluproizvode
nastavljamo fazu obrade do gotovog proizvoda tada se takvi troskovi evidentiraju na 112 a ne na racun
300 ili drugi odgovarajuci racun 3.
Obustavljeno poslovanje je regulisano posebnim standardom sa ciljem da se priznaju kroz standard 35 u
zalihama obustavljenog poslovanja samo rashod. U uslovima obustavljene proizvodnje racunovodstveni
standard 35 ne priznaje odstupanja od cijena pa se zbog toga obustavljena proizvodnja mora popisati
(inventura na dan proglasavanja obustavljene proizvodnje) i tako utvrditi stvarnu vrijednost. Kod kategorije
obustavljene proizvodnje nemamo pojmova poluproizvoda, proizvodnje u toku i slicno. Sve dobija ime
obustavljena proizvodnja, sto znaci da sva salda racuna grupe 11 ce biti evidentirana na dugovnoj strani
racuna 113. U vremenu obustavljene proizvodnje preduzece nije oslobodjeno amortizacije do kraja
obracunskog perioda i treba je obracunati po kombinovanoj metodi za sredstva koja se funckionalno
otpisuju a za sredstva kod kojih se primjenjuje vremenska amortizacija do kraja obracunskog perioda
primjenit cemo linearnu metodu.
www.meshan.cjb.net

2 – GOTOVINA

Pod pojmom gotovine u skladu sa kodeksom racunovodstvenih nacela i RS 7 – izvjestaj o gotovinskim

tokovima, gotovina je definisana kao novcana imovina u domacoj ili stranoj valuti, ili brzo unovciva imovina
koja se moze nalaziti na blagajni, ziro racunu ili drugim gotovinskim racunima. Pojam gotovine u isti
tretman je stavio i gotovinu na blagajni i na ziro racunu, deviznom racunu, deviznoj blagajni, racunu
plemenitih metala i slicno. U skladu sa reformom finansijskog poslovanja ziro racunu i blagajni je i dalje
zadrzana funkcija osnovnih gotovinskih racuna.
U skladu sa reformom finansijskog poslovanja dozvoljeno je da pravno lice ima vise ziro racuna kod iste ili
vise banaka. Ne postoji centralni racun kao zbirni ukupnog ziro prometa. Istim zakonom je ukinut
blagajnicki maximum. Ali je zadrzana osno9vna funkcija blagajne da moze neograniceno vremenski imati
vecu kolicinu novca samo pod uslovom da je izvor legalan (novac dosao sa ziro racuna ili iz maloprodaje).
U okviru reforme gdje je dozvoljeno vise ziro racuna stvoren je prostor za zloupotrebe prilikom pruzanja
pomoci kontrolnim organima ili prilikom izrade godisnjeg izvjestaja gdje se neki ziro racun namjerno ne
prezentiraju. Organizacija inspekcije prije pocetka kontrole u pravnom licu svaki put su duzni od poreske
uprave zaduziti novi spisak ziro racuna pravnog lica tako da imamo problem u kontroli ugasenoih
(saldiranih na nulu) ziro racuna, posebno ako poticu iz ranijeg periooda (godina). Ovim zakonom nije
predvidjena obaveza banke da placa avista kamatu za stanja i promet na ziro racunu. Za poslovanje
preko ziror acuna banka treba da potpise ugovor sa komitentima u kome su precizirane naknade koje
placa komitentnt banc9i ili naknade koje banka placa komitentu. Ziro racun je iskljucivo aktivan racun i
njegov saldo nije nikad nula jer banka sa komitentima ugovara minimalan iznos koji mora biti na racunu
da bi se iz tog iznosa naplatitli troskovi platnog prometa. Podruznica ne moze imati svoj ziro racun jer
nema status pravnog lica.
Blagajna je u pravnom licu regulisana tako da se uvijek zna koja blagajna je glavna. Preduzece ih moze
imati vise ili blagajnickih mjesta ali sve moraju biti pod kontrolom glavne i zato ih zakon tretira kao
pomocne blagajne.
Podizanje novca sa ziro racuna za potrebe blagajne vrsi se popunjavanjem gotovinskog ceka a ukoliko se
novac sa blagajne uplacuje na zhiro racun tada se popunjava uplatnica. Ako se novac salje fizickom licu
tada se sa blagajne popunjava uputnica (?!). ukoliko se naplacuje novac na blagajni od fizickog lica (osim
preko prodavnice) tada se popunjava blagajnicka uplata, a za slucaj ispalte direktno sa blagajne kao
naknade radnicima i stanovnistvu onda popunjavamo blagajnicku isplatu
Prilikom popisa imovine komisija preuzima stanje ziro racuna (ako ih ima vise u bilanse unosi kumulativni
iznos) dok se popisom gotovine u blagajni konstatuje visak ili manjak ili eventualno identicno
knjigovodstveno i stvarno stanje, sto znaci kada proglasimo visak ili manjak gotovine on se odnosi na
blagajnu, nikad na ziro racun. VAZNO: po viskovima ili manjkovima utvrdjenim na blagajni ne placa se
porez na promet. Ukidanje blagajnickog maksimuma moze se dogoditi da na blagajni imamo vise novca
nego na ziro racunu, za to nema negativnih posljedica dok smo u ranijoj praksi placali kazne. Ako bi se
dogodilo da predamo jednu masinu fizickom licu i da je naplatimo putem blagajne ta sredstva moze mo
koristiti za isplatu plata uz dokaz da smo taj dan sa ziro racuna platili obaveze prema drzavi po isplacenim
neto platama.
Prilikom bilansiranja imovine pomocne blagajne se ne moraju ugasiti (saldirati na nulu) ali moraju svoja
stanja uskladiti sa glavnom blagajnom (moramo imati dokaze o inventiranju prije bilansiranja u pomocnim i
glavnoj blagajni). Konacni saldo viskova ili manjkova moze odstupiti od odredjenih pojedinacnikh razlika
tako da pomocna blagajna moze imati dmanjak ada neka druga ima visak, glavna blagajna ce imati njihov
saldo.
Devizno poslovanje
Promjenom zakona o finansijskom poslovanju i zakona o bankarskom poslovanju devizni ziro racun kod
pravnih lica je izgubio svoj osnovni smisao jer devizni promet za pravna lica objavljaju banke. Zakonom je
utvrdjeno da se knjigovodstvena evidencija i unutarnji platni promet obavlja u domacoj valuti. Ukoliko
pravno lice prodaje nesto stranom licu i naplati to u stranim deviznim sredstvima banka kod koje je uplata
prispjela automatski vrsi konverziju i vrijednost prenosi na vas ziro racun. U tom slucaju u nasem
raconovodstvu moze da se pojavi potreba evidentiranja kursnih razlika. Ukoliko placamo obavezu u
inostransvku placamo je tako da otkupimo od banke devizna sredstva u vrijednosti fakture u devizama i taj
iznos banka prenese korisniku sredstva na njego racun, tako se mogu pojaviti kursne razlike kod placanja
kao razlika izmedju evidentiranja vriejdnosti na dan prijema fakture po srendjem kursu domace valute i
vrijednosti koje smo duzni obezbjediti za kupovinu stranih sredstava placanja na sam dan placanja.
www.meshan.cjb.net

Za razliku od ziro racuna, devizni racun nema mogucnost da bude otvoren u vise brojeva jer banka
dozvoljava jednom pravnom licu samo jedan podracun deviznog racuna. Devizna blagajna je kategorija
privremenog bilansa racuna, zbog toga sto se njeno stanje pojavljuje u uslovima potrebe za deviznim
sredstvima i kada to vrijeme istekne devizna blagajna se gasi. So obzirom da se na deviznoj blagajni
novac evidentira u valuti koja je primljena od banke ili primljena kao nepotrosen novac po putnom nalogu
ili drugim placanjima u istim novcanim jedinicama, znaci ne moze biti kursnih razlika, ona se pojavljuje
onda kada nasa devizna blagajna kontaktira sa nasim ziro racunom.
U okviru gotovinskih racuna na grupi 20 mogu se pojaviti otvoreni akreditivi. Pojam otvorenog akreditiva
treba razumjeti kao podracun ziro racuna, koji je otvoren za potrebe podruznice. U slucaju inventuure
31..12 koja je oobavezna procedura za pravljenje finansijskih izvjestaja potrebno je popisati i salda
akreditiva, nije potrebno vracati sredstva sa akdreditiva na ziro racun jer je u bilansoj semi predvidjeno
izvjestavanje o stanjima akreditiva. Akreditivi ne moze imati ni viska ni manjka. Na racun akreditiva ne
mogu biti naplacena potrazivanja niti se mogu platiti fakture. Ova vrsta gotovinskog racuna zadovoljava
potrebe manjih vrijednosti isprava tekucih troskova. Akreditiv na teritoriji BiH ne moze biti ipslacen u
deviznim sredstvima.
U kategoriji racuna gotovine nalaze se plemeniti metali koji semogu naci u vlasnistvu pravnog lica iz
razlicitih izvora. Plemeniti metali koji nisu vlasnistvo pravnog lica a mogu se naci u preduzecu (kao data
garancija ili zalog) ne pripadaju kategoriji imovine koju bilansiramo pod brojem 206. Evidentirana
vrijednost plemenitih mketala uzspostavlja na osnovu procjene vjestaka, ali datum evidecije nije dautm
sticanja vec kvalifikovane procjene. Procjena mora podrazumjevati izdavanje certifikata sa bitnim
elementima i vriejdnostima metala. Razlika koja se moze ostvariti u prometu plemenitih metala moze biti
pozivitna ili negativna lai se prznaje na dan prometa ili na dan procjene. Najcesce je to 31.12. (redovna
provjera vrijednosti imovine). U kategoriji gotovine ubrajamo kategorije hartija od vrijednosti kao sto su
mjenice, cekovi koje prima pravo lice kao zamjenu za gotovinu u duznicko-povjerilackim odnosima.
Mjenice i cekovi u okviru grupe 20 susrecu se pod nazivom ekvivalenti gotovine. Mjenica i cek izdaju se
na rok najduze do 90 dana. Na grupi 20 evidentiramo vlastita sredstva ekvivalenata gotivine gdje spadaju
samo primljene a ne i izdate HOV, iz razloga sto su izdate HOV nasa obaveza, da ih platimo na dan
dospijeca pa ce se nalaziti na racunima klase 5. Ekvivalenti gotivne mogu sa sobom nositi uracunatu
vrijednost kamate ali i nemoraju. Cekovi se izdaju sa rokom avista, samo im se zna datum izdavanja.
Placanje ne mora biti isti dana moze,d ok je kod mjenice situacija razlicita, poznato je vrijeme izdavanja a
zakonodavac odredio 90 dana kao rok naplate, zato u nominalni vrijednost mjenice (vrijednost koja se
upisuje na njoj ) najcesce je uracunata kamata

Kratkorocna potrazivanja (21)

U kategoriji kratkorocnih potrazivanja ubrajamo potrazivanja po osnovu prodje roba, usluga i proizvoda, i
ostala potrazivanja ciji rok naplate je kraci od 12 mjeseci. U ovu kategoriju potrazivanja najcesce ubrajamo
potrazivanja od kupaca, radnika, potrazivanja iz konsignacionih i komisionih poslova, potrazivanja od
drzave i drugih pravnih organa. Prema klasifikaciji kontnog plana potrazivanja od kupaca su rasporedjena
na vise racuna u zavisnosti od pravnog statusa kupca i statusne veze sa prodavcem.
Potrazivanja od kupaca imaju karakter potrazivanja koja u sebi ne sadrze nikakve nadoknade kapitala
(kamate) dok se vrijednost popusta trebaju umanjiti od vrijednosti potrazivanja a samim tim uticu i na
smanjenje poreske osnovice. Potrazivanja od kupaca podrazumjevaju bruto vrijednost prodaje u koju je
uracunat i porez na promet pa je zbog toga neprimjereno shvatiti da su potrazivanja od kupaca
istovremeno i vrijednost ukupnog prihoda. To je tako pod uslovom da nemamo poreza na promet. Racuni
grupe 21 ne moraju se gasiti kroz sredstva naplate vec mogu svoje saldo prenijeti na racun grupe 23
(kaop potrosacki kredit) ili eventualno na racunu grupe 04 ukoliko su krediti dati dugorocno. Ako
potrazivanje mijenja grupu sa 21 na 23 ili 04 tada vrijednost potrazivanja treba biti izrazena u bruto iznosu
skupa sa kamatom. Kamata koja je uracunata u potrazivanja grupe 23 ili 04 bice posebno evidentirana na
racunu grupe 52 ili 55 u zavisnosti od roka razgranicenja. Ova kamata ima karakter pasivnog
razgranicenja (unaprijed naplacenog prihoda) bas zbog toga sto ce potrazivanje po osnovu datih kredita
biti zasticena mjenicom, avalom, zirantima i slicno.
Odnos prema kratkorocnim potrazivanjima moze biti izrazen i kroz potrazivanja od zaposlenih. Ovu
poslovnu promjenu vezujemo za nadoknadu vrijednosti koju su nam duzni obezbjediti randnici. Preko
ovog racuna cemo knjiziti ipslacene akontacije za putne naloge (bez obzira jel isplata u domacoj ili stranoj
valuti) i potrazivanja po osnovu nastalih manjkova. Potrazivanja od zaposlenih nece obuhvatiti
www.meshan.cjb.net

potrazivanja koja imaju tretman kredita kojeg je dobio radnik jer cemo sve kredite bez obzira kome dati sa
rokom do 12 mjeseci evidentirati na potrazivanja po osnovu kredita grupe 23. potrazivanja na racunu 213
mogu biti obuhvacena i u bruto vrijednosti (sa porezom na promet) ukoliko ovaj racun zamjenjuje racun
prometa (kao sto je slucaj nadoknade manjka). Na grupi 21 evidentiramo potrazivanja koja nastaju po
osnovu prodaje konsignacione i komisione robe. Ovaj racun jednostavno zamjenjuje racun kupaca.
Konsignacionu i komisioni posao kod davaoca konsignacione robe obavljeno vriejdnost prometa je prihod,
kod primaoca prihod je ugovorena provizija po osnovu konsignacije i komisiona, a ostatgak vrijednosti ce
predstaviti obavezu koju preuzimamo po osnovu komisionih ili konsignacionih aktivnosti koje ces se
formirati na grupi 54 (548). Kod obracuna poreza na promet, porez na promet se placa na dan obavljenog
prometa i placa ga uvijek porodavac. Prodavac je porez na promet prethodno obracunao kupcu, u ovom
slucaju porez se placa po propisima mjesta gdje je obavljen promet. Ukoliko su poreske obaveze u zemlji
prometa manje od domacih poreza, razlika se placa osim ako nije obuhvaceno poreskom olaksicom radi
izvoza. Data konsignacija na domacem trzistu ovakvih dilema nema jer se obracunavaju jedinstvene
poreske stope.
Medju potrazivanjima koja imaju tretman kratkorocnih stoje i potrazivanja od drzave i drugih institucija.
Ova potrazivanja se mogu formirati iz razlicitih izvora kao sto su slucajevi prodaje proizvoda, usluga, i
robe drzavnih organima ili slucajevi vise uplacenih fiskalnih obaveza (poreska pretplata). Moze se pojaviti
po osnovu poreza na promet i poreza na dobit. U slucaju izvrsene pretlapte uz valjan zapisnik inspektora
pristupa se poreskoj nagodbi koja se manifestuje kroz povrat poreza ili prenos kao unaprijed placeni iznos
za naredni period. Ukoliko ne prihvatimo prenos poreske obaveze u narednom periodu kao unparijed
uplacen iznos a drzava nema novaca da nam pretplatu vrati, od tog dana imamo pravo na zateznu
kamatu (max 12%). Ako prihvatimo kategoriju unaprijed placenog poreza za naredni period onda smo
odustali od mogucnosti naplate kamate. S obzirom da potrazivanje na grupi 21 imaju duznika i povjerioca
to im omogucuje da postanu sumnjiva i sporna pod istim uslovima kako smo to i ranije definisali. Prilikom
otpisa potrazivanja koristi se racun ispravke vrijednosti kao posredni racun izmedju rashoda i grupe
potrazivanja. Potrazivanje uobicajeno rashodovati bez ispravke vrijednostzbog 5toga sto ces e tek 31.12.
uspostaviti odnos izmedju racuna potrazivanja grupe 21 i ispravke vrijednosti racuna 219.
Kratkorocna ulaganja (22)
Kratkorocna ulaganja na grupi 22 svojim karakteristikama ne razlikuju se od racuna dugorocnih ulaganja
na grupi 03. na ovoj grupi su kratkorocna ulaganja evidentirana kako bi se po klasama razdvojila
vrijednost koja pripada tekucim od vrijednosti koja pripada stalnim sredstvima. U zavisnosti od karaktera
pravnog lica imamo ulaganja u povezana, pridruzena i slobodna lica.
Kupoprodaja HOV svakako evidentira se na grupi 22 od momenta kupovine do momenta prodjae ili
emisije do prodaje ili od emisije do storniranja a sve sa rokom najduze 12 mjeseci od prve evidencije
HOV. U slucaju emisije dionica koje imaju karakter obezbjedjenja likvidnih sredstava takvu emisiju po
nominalnoj vrijednosti evidentiramo preko racuna 224 i racuna 470 sve do ommenta prometa takvih
dionica. Ukoliko imamo novu emimsiju i dionice ne prodamo, najkasnije nakon 12 mjeseci emisiju treba
stornirati kako ne bismo ugrozili realnost bilansa stanja.

Kratkorocni krediti (23)

U grupi 23 evidentiramo kratkorocne kredite date fizickim ili pravnim licima u zemlji ili vani. Ona odgovara
grupi 04 samo sto se razlikuje po rocnosti. Kratkorocne kredite koje dajemo najcesce vezemo za prodaju
proizvoda usluga ili robe. Krediti takodje spadaju u vrstu plasmana jer obezbjedjujemo zaradu (kamata).
Ako iz kredita imamo obracunatu kamatu a kredit se smatra dovoljno obezbjedjen za platu, onda se
obracunata kamata tretira naplativo u vremenu dospijeca i zbog toga poprima karakter pasivne kamate
kao unaprijed obracunate i naplacene. U slucaju prodaje na kredit tada ce umjesto racuna kupaca ili
blagajne dugovati racuni grupe 24. potrazivace racuni prihoda, obaveza za poreze i kratkorocna paisvna
razgranicenja prihoda. Vazno je da se u osnovicu za obracun kamate uracunava porez, iako ne ulazi u
prihod preduzeca. Za evidentiranu prodaju na grupi 24 prema zakonu o porezu na promet poreska
obaveza moze se odgoditi najduze 30 dana od dana nastana duznicko-povjerilackih odnosa.

24 – Kratkorocna razgranicenja

Kratkorocna razgranicenja za razliku od dugorocnih razlikuju se samo u vremenskom rasporedu priticanja

koristi ili priznavanja odredjenih troskova u vremenu kome pripadaju. Razgranicenja po isteku najduzeg
www.meshan.cjb.net

roka od 12 mjeseci ne mogu se produzavati tj isknjizavati preko racuna grupe 06 bez saglasnosti druge
strane u poslovnom odnosu. Zabranjeno je narusiti linearnost vremenskih razgranicenja jer to znaci
usmjeravanje rezultata poslovanja ka zeljenom efektu sto i standard 1 zabranjuje. Promjena karaktera
vremenskih razgranicenja je dozvoljena uz obostranu saglasnost sto vodi prmjeni ugovora. Vremenska
razgranicenja ne smijemo mijesati sa kreditima jer kroz njih mozemo predstaviti samo neoperativne
prihode i rashode dok su kategorije operativnih prihoda i rashoda ostavljene za kreditne odnose.
www.meshan.cjb.net

Troskovi

30 – Troskovi materijala, energije i rezervnih dijelova

Na ovoj grupi koristimo racune koji nam omogucuju evidentiranje troskova zaliha grupe 10, sa jednom
razlikom koja pripada troskovima energije iako se i ona moze pojaviti u obliku zaliha (energenti, goriva,
maziva, akumulatorska energija i slicino). Racun 300 jeu direktnoj vezi sa racunom 101 i najcesci
dokument koji komunicira na ovoj relaciji jeste trebovanje, odnosno faktura u uslovima direktne nabavke i
knjizenja potrosnje zaliha. Koja vrijednost ce biti evidentirana izmedju racuna 101 zavisit ce prije svega od
metoda evidencije zaliha a potom od metoda evidentiranja potrosnje zaliha.
Trosak moze nastati i po osnovu interne dokumentacije koja nastaje kao posljedica obracuna kalo rastura
kvara i loma. Izdati materijal u proizvodnji se moze posebno doradjivati i pripremati za proizvodnju ukoliko
kvalitet ne odgovara standardu proizvodnje. Takvi troskovi dorade nece biti evidentirani na racunu 300 vec
u kategoriji usluga. Zalihama se naknadno ne moze mijenjati vrijednost, kao niti jednom sredstvu.
Knjizenje na relaciji 300 i 543 direktno se ne smije provoditi iako formalno nema greske. (koristicemo
crveni storno 300-101-543).

301
Moze biti u direktnoj vezi sa racunom 101, sa racunom dobavljaca, blagajne i ziro racunom. Sa racunom
vremenskih razgranicenja u uslovima kada se troskovi energije obracunavaju u datom periodu bez fakture
(za koju se zna da ce stici) tada je obracun troskova moguce evidentirati preko racuna vremenskih
razgranicenja.
Kod troskova koje evidentiramo na racunu 302 treba obezbjediti dokumentaciju za potrosnju rezervnih
dijelova koju najcesce prati radni nalog ako se radi popravka u vlastitoj reziji ili u tudjoj reziji tada se
usluge pojavljuju na fakturi dobavljaca racun 302 samo ukoliko je dobavljac koristio nase rezervne
dijelove. Na racunu 302 pojavice se i evidentirani troskovi auto guma cija potrosnja kroz troskove treba biti
evidentirana u roku najduzem do 12 mjeseci. Posebno treba paziti da i ovi troskovi mogu biti evidentirani
po stalnim cijenama i time ne smijemo zaboraviti racun odstupanja. Kod potrosnje sitnog inventara treba
razlikovati metod potrosnje kao sistem obracuna troskova. Opravka sitnog inventara ne smije poremetiti
troskove racuna 303 bez obzira sto se moze dogoditi da racun 103 ili 303 mogu dozivjeti potrebe
odredjenih opravki (inventar na zalihama ili inventar u upotrebi), takve troskove opravki trebamo smatrati
uslugama i evidentirati ih u okviru grupe 33. Ako bi se dogodilo da se odredjeni inventar koristi i druze
vrijeme od 12 mjeseci obracun troskova ne smije biti duzi od 12 mjeseci jer se rusi princip razlike tekucih i
stalnih sredstava. U strukturi sitnog inventara evidentiramo i povratnu ambalazu koja se nalazi u vlastitom
procesu koristenja sa valjanom dokumentacijom da pripada nasem preduzecu. Povratna ambalaza koju
koristimo a nije nase vlasnistvo nece biti evidentirana kao trosak ali ce biti evidentirana u vanbilansnoj
evidenciji. Ako koristimo indirektni metod otpisa inventara kod 50% metode tada ce se dogoditi da je
druga faza otpisa istovremeno i rashodovanje pa se nakon toga stvara obaveza da inventar koji nije fizicki
iskljucen a otpisan 100% treba evidentirati u vanbilansnoj evidenciji, kako prilikom popisa 31.12. ne bi ga
popisna komisija uvrstila u viskove.

31 – Amortizacija

Amortizacija kao jedan od elemenata cijene kostanja predstavlja kumuliranu iskoristenost sredstava
priznatu po jednoj od metoda u skladu sa standardom 16 sto zahtjeva i Zakon o racunovodstvu.
Amortizaciji podlijezu stalna sredstva u funkciji koja imaju sadasnju vrijednost i kojima se koristenje kroz
vrijeme ili iskoristeni kapacitet moze prihvatiti kao mjerilo procjene amortizacije troska. Amortizacija
predstavlja iznos ucesca stalnih sredstava u proizvodnji i pruzanju usluga u stvaranju finansijskog
rezultata. Amortizacija kao i drugi troskovi koji se uracunavaju u proizvodnu cijenu nije oporeziva sve dok
proizvod ne bude stavljen u krajnju potrosnju.
Kod fiskalnog odnosa amortizacije treba obratiti paznju na metod amortizacije za koje se odredi pravno
lice i njegove posljedice na porez na promet i porez na dobit. Izbjegavanje obracuna amortizacije kao
troska i djelimicni obracun amortizacije manji od iznosa predvidjenim po minimalnim stopama iz
nomenklature nije dopusten jer time bi bio napravljen prekrsaj u formiranju osnovice poreza na promet u
krajnjoj potrosnji jer su minimalne stope amortizacije obavezne za sva pravna lica a poreski bilans ih
smatra granicom oporezive dobiti. Kod obracuna poreza na dobit formira se uvecana osnovica kod
www.meshan.cjb.net

prekoracenja, ali za slucaj da je amortizacija racunata po manjem iznoosu od minimalnih stopa ne pripada
nam poreska olaksica.
Amortizacija kao trosak moze biti uvecana 31.12. za koeficijent inflatornog dejstva nad stalnim sredstvima
sto se smatra revalorizacijom amortizacije. Revalorizacija amortizacije se knjizi isto kao amortizacija
(310/019 ili 029). Revalorizacija amortizacije se obracunava tako sto se ukupna amortizacija tekuce
godine koju dobijemo na dan 31.12. uveca za koeficijent priznate inflacije u tekucoj godini kako ne bi smo
inflatorna dejstva na iskoristena sredstva prenosili u naredni period. Amortizacija kao trosak knjizi se u
skladu sa pravilnikom o koristeju stalnih sredstava koji mora biti sacinjen u skladu sa Zakonom o
racunovodstvu i racunovodstvenim standardima. Nije uobicajeno da se amortizacija kao trosak nakon
obracuna stornira osim ako nije doslo do greske u priznavanju osnovice. Ali zbog promjene metode i
racunovodstvene politike troskova promjena amortizacije u toku godine nije dozvoljena jednom utvrdjena
metoda i objevljane kroz racunovodstvene politike pocetkom godine vrijedi za cijelu godinu. Amortizacija
se nece moci racunati na sredstva koja se remontuju i ciji remont traje duze od 12 mjeseci samo za period
iskljucenja iz procesa koristenja za cijele godine.
Prilikom obracuna amortizacije za slucajeve rashodovanja, prodaje ili drugog oblika isknjizavanja iz
funkcije, amortizacija se racuna zakljucno sa istekom mjeseca u kome je rashodovanje izvrseno.

32 – Plate i naknade plata

Plate i naknade plata regulisane su Zakonom o porezu na plate, Zakonom o radu, ugovorom o radu i
internom sistematizacijom radnih mjesta. Na racunu 320 evidentiramo plate u bruto iznosu. Obaveze
poslodavca za neto platu prema uposlenima prikazujemo na racunu 545. Obaveze za poreze i doprinose
preko racuna 549. Obavezez za isplatu plata podrazumjevaju isplatu jednih i drugih obaveza. Kada se
isplati 545 a ne isplati 549 pocinje da se uracunava kaznena kamata.
U uslovima obracuna plata i poreza i doprinosa potrebno je u skladu sa gore navedenim aktima knjiziti
obracun plata, bilo ili ne sredstava za njihovu isplatu je racun 549 nakon knjizenja ne podlijeze poreskim
obavezama a ni zateznim kamatama, sve dok ne bude placen 545. Knjizenje troskova u bruto iznosu je
obavezno sve dok postoji preduzece u statusu prema sudskom rjesenju do momenta stecaja ili likvidacije,
u tim uslovima pridrzavamo se posebnog zakona, tada odredbe o obracunu plate uskladjujemo sa
zakonom o stecaju i likvidaciji. U okviru racuna 545 mogu se provesti knjizenja placanja plate i knjizenje
obustava od plate, administrativne i sudske zabrane na platu, ugovorene obaveze po kreditima i slicno...
isknjizavaju se sa racuna 545 tj od neto plate. U uslovima da plata bude obracunata i isplacena a da nisu
svi radnici isti dan podigli plate, dio sredstava nepodignutih plata bi trebalo posebno izdvojiti u blagajnu ili
ih vratiti na ziro racun kako ne bi doslo do zloupotrebe blagajnickih sredstava.
U okviru grupe 32 formira se racun 321 koji obuhvata nadoknade plata. Naknade plata su posebni iznosi
na koje radnici imaju pravo u skladu sa vazecim propisima kao sto slucajevi prekovremenog rada,
naknade za rad u otezanim uslovima, naknade i primanja za vrijeme skolavanja, teresnki dodaci, primanja
po osnovu odvojenog zivota od porodice. Naknade koje su direktno vezane za platu oporezuju se po
istom procentu kao i plate dok imamo odredjenih naknada i primanja koje imaju nizu stope oporezivanja
jer ih je zakon nazvao kao «dodatna primanja».
Naknade plata sa svojim obavezama knjize se preko racuna 545 i 549 potpuno isto kao i plate uz
napomenu da ce umjesto racuna 320 ova vrsta biti evidentirana na 321. U okviru naknada koje se
isplacuju radnicima i pripadaju grupi 32 su i troskovi toplog obroka, troskovi prevoza na posao i sa posla,
razne nagrade, regresi itd. Ova vrsta naknada nije oporeziva po stopama plata ali je vazno znati da je u
skladu sa Zakonom o porezu na plate ogranicena isplata odredjenih naknada koje se ne smatraju platom
medju koje spadaju topli obrok, regres za godisnji odmor i druga primanja koja poslodavac isplacuje kroz
ugovor o radu. Prekoracenje isplacenih iznosa iznad zakonom predvidjenog dodatno je oporezivo jer su u
skladu sa zakonom o porezu na dobit ovakve kategorije uvrstavaju u povecanje poreske osnovice. U
uslovima kada se nema sredstava da se isplate naknade ili ostala primanja u odnosu na platu nema
prioriteta u isplati. Ako su sve naknade i obaveze obracunate u skladu sa vezicm propisima.
Obaveze za plate ne mogu se platiti ni jednim drugim sredstvima osim novcem sa blagajne ili ziro racuna.
Ukoliko bi se obavezez za neto plate platile kroz robu koju proizvodimo ili tudju robu tada racunovodja
treba proknjiziti jos dodatnu poresku obavezu na zalihe koje su date kao plate (vlastite zalihe) ili ako se
radi o tudjim zalihama porez bi trebao da je vec obracunat u cijeni razmjene.
www.meshan.cjb.net

U uslovima kada se topli obrok pojavljuje kao trosak iz vlastitih zaliha tada ce racun 328 komunicirati sa
racunom 101. Ukoliko usluge toplog obroka za nase radnike obavlja drugo preduzece tada ce racuni
troskova biti u vezi s racunom dobavljaca.

Usluge (33 i 34)

Prema karakteristikama racuna usluga, racun 330 obuhvata evidenciju troskova koji su ucinjeni na izradi i
doradi ucinka nedovrsenih proizvoda iz ranijih perioda ili troskovima dorade proizvoda koji su potrebni
ciniti da bi proizvod na skladistu bio sa svojim karakteristikama kao da je danas proizveden. Ovaj racun
moze biti u vezi sa racunom dobavljaca ili racunom obaveza prema uposlenima ukoliko usluge na obradi i
izradi ucinka pruzamo u vlastitoj reziji. Ovakvi troskovi se vremenski ne razgranicavaju. Ukoliko vrijednosti
usluga bude priznata kao vlastita usluga tada moramo obracunati 10% poreza i obavezu platiti, takav
porez ce se dodati na racun 330 i time povecati bruto vrijednost usluge. U strukturu usluga ubrajamo i
usluge pod nazivom transportne usluge 331. U ovu kategoriju usluga necemo moci uracunati usluge
nabavke sredstava (iako po svojim karakteristikama troskovi trapsorta u nabavci sredstava pripadaju grupi
transportnih usluga), u ovu grupu trasportnih usluga necemo uracunavati usluge prevoza na posao i sa
posla usluge prevoza na sluzbenom putu itd. . jer ne spadaju u transportne usluge proizvodnog procesa,
tj. od pocetka proizvodnje dok proizvod ne bude smjesten na skladiste. Troskove trasporta gotovih
proizvoda od skladista do kupca takodje ne smatramo trasnportnim troskovima racuna 331 jer ce se takvi
troskovi priznati u kategoriji rashoda grupe 65 (654). I ovi troskovi ukoliko se vrse u vlastitoj reziji mora se
obracunati porez na promet, dodati na racun 331 i platiti. Ukoliko ove usluge vrsi dobavljac on je
obavezan da vodi racuna da u uslugu uracuna porez. Ni ova usluga nije karakteristicno da se
razgranicava, priznaje se u visini nastalih troskova.
Tekuce odrzavanje po svojim karakteristikama pripada pojmu troskova odrzavanja koje evidentiramo na
racunu 332. Ovo odrzavanje se moze vremenski razgraniciti na period od 12 mjeseci ali najcesce se to ne
radi jer se ovdje evidentiraju troskovi sa manjim iznosima i sitne opravke koje najcesce vremenski traju
kraci period. Investicioni zahvati odrzavanja koji traju duze vrijeme i ne mogu se najcesce nadoknaditi iz
postojecih srestava za ziro racuna predstavljaju kategoriju investicionog odrzavanja i po svojim
karakteristikama u pasivi knjize se preko rezervisanja, najcesce na grupi 52. Ukoliko usluge odrzavanja
obavljamo u vlastitoj reziji moramo voditi racuna o sljedecem:
1)koliko je utroseno materijala a koliko rezervnih dijelova za odrzavanje
2)koliko je radne snage kroz obracun plata priznato u troskovima odrzavanja
3)i koliko i koje poreske obaveze cemo ukalkulisati.
I u slucaju opravke tj. odrzavanja istrosenih stalnih sredstava ili sitnog inventara troskove cemo knjiziti na
racunu 332 a kod znacajnih troskova otpisanih stalnih sredstaa mozemo koristiti racune grupe 36 (361).
U kategoriju usluga ubrajamo i usluge sajmova. U tu kategoriju obracunavamo samo vrijednosti koje se
priznaju kao vrijednost troskova prema fakturi organizatora sajma ili dijelova proizvoda i materijala koji su
unisteni u vrijeme sajma kao predstavljanje materijala ili proizvoda, vodeci racuna o fiskalnim obavezama.
Troskovi boravka radnika za vrijeme sajma priznaju se kroz troskove dnevnica i putnih troskova i zato ne
pripadaju ovoj kategoriji. Ova kategorija se vremenski ne razgranicava niti je karakteristicna kao usluga u
vlastitoj reziji. U usluge grupe 33 ubrajamo i usluge zakupnine (334). Priznavanjem troska zakupnine
moramo obratiti paznju da li je zakupnina ugovorena sa fizickim ili pravnim licem. Ukoliko je zakup
ugovoren sa pravnim licem placeni iznos faktura podrazumjeva obavezu isplate preko blagajne tada je
obveznik poreza na promet pravno lice. Fizicko lice u tom slucaju moze imati obavezu tek nakon 31.12. da
plati porez na prihod gradjana ukoliko mu svi prihodi (skupa sa zakupninom) prelaze limit koji odredi
drzavni organ za datu godinu. Ovi troskovi mogu biti vremenski razgraniceni na vrijeme koje je u ugovoru
definisano. Mogu biti predstavljeni i kroz AVR i kroz PVR. Nikad ne mogu biti troskovi u vlastitoj reziji
(sami sebi ne mozete iznajmiti prostor).
Troskovi reklame i propagande priznaju se kao usluge samo ukoliko su fakturisane od lica koja su za te
djelatnosti registrovana. Moramo obratiti paznju na razliku izmedju troskova reklame i propagande i
troskova reprezentacije ili troskova reklame i propagande i materijalnih troskova. Troskovi reklame i
propagande su kategorije koje ne moze nazvati troskovima u vlastitoj reziji (?!). U kategorije usluga
imamo i usluge osiguranja. Ovu kategoriju usluga mogu pruzati samo zato registrovane organizacije.
Pojam osiguranja u danasnjoj praksi podrazumjeva pored osigranja imovine i lica posredstvom
osiguravajuceg drustva i troskove koje placamo za osiguranje objekata ili osiguranje poslovanja koje se
placa posebnim sigurnosnim sluzbama. U ovu kategoriju troskova uvrstit cemo i troskove raznih vrsta
www.meshan.cjb.net

obezbjedjenja kao sto su alarmi, sigurnosne brave i slicno... U racunovodstvenoj praksi troskovi
osiguranja se vremenski razgranicavaju na period iz ugovora pod uslovom da je osiguranje duze od
obracunskog perioda. Troskovi osiguranja uobicajeno placaju se preko ziro racuna sto podrazumjeva
fakturu ali nije zabranjeno u slucaju potrebi da se isplate u gotovini fizickom licu vodeci racuna o porezu
na promet. Ovu vrstu usluga ne mozemo smatrati uslugom internog karaktera (troskovi rezije).
U kategoriji usluga nalaze se usluge banki i drugih finansijskih institucija za obavljanje platnog prometa,
cuvanja plemenitih metala ili drugih vrijednosnih zaloga. U ovu kategoriju usluga ne mogu se uvrstiti
usluge kamata ili kursnih razlika koje placamo banci. Bankarske usluge su najcesce usluge ugovorene na
dan otvaranja ziro racuna. Pojedinu vrstu bankarskih usluga banka posebno ne fakturise jer su u skladu s
cjenovnikom i ranije potpisanim ugovorm. Banka ovakvu naplatu vrsi jednostavno skidanjem s naseg
racuna i o tome nas obavjesti kroz izvod o stanju na nasem racunu.
Troskovi reprezentacije spadaju u kategoriju usluga i priznaju se samo uz odgovarajuci racun. Ovi troskovi
se prizanju i u uslovima podjele vlastitih proizvoda na ime reprezentacije vodeci racuna da je podjela
takvih proizvoda oporeziva sa 20%. S obzirom da je ukinut blagajnicki maximum troskovi reprezentacije
(po racunu hotela, restorana i slicno) mogu pojedinacno prelaziti 100KM. Na ispostavljene racune ne
placamo porez na usluge dodatno jer je lice koje ispostavlja racun duzno uslugu obracunati po
maloprodajnoj cijeni i samim tim stavlja se u ulogu poreskog obveznika.
U kategoriju usluga koje placa pravno lice nalaze se putni troskovi, u ovu vrstu troskova uvrstit cemo sve
troskove koji su ucinjeni s ciljem sluzbenog puta osim dnevnica koje se izdvajaju na poseban racun. Na
ovom racunu evidentiramo troskove isplacene licima koja su uposlena u preduzecu. Putni troskovi su u
direktnoj vezi sa racunom 213 (potrazivanja od zaposlenih). Troskovi koji su u direktnoj vezi s putnim
troskovima spadaju u pojam dnevnica i drugih naknada koji se isplacuju radnicima ili stanovnistvu.. Racun
340 se u praksi najcesce analiticki otvara za isplatu dnevnica, autorskih honorara, naknada po ugovoru o
djelu koje placamo radnicima ili stanovnistvu.
U strukturi usluga nalaze se izdaci koje nazivamo razni doprinosi, clanarine I druga davanja u skladu sa
propisima. Kategorija troskova uvrstenih u pojam doprinosa, clanarimna I drugih davanja podrazumjeva
ugovorene kao clanarine a zakonske kao zakonsku obavezu koristenja usluga javnih preduzeca bilo da su
u formi takes, doprinosa ili komunalne usluge. Za ovaj trosak moze da se ispotavi faktura javnog
preduzeca ali ako se radi o clanarinama usluga se placa na osnovu ugovora. Ova kategorija troskova u
formi doprinosa kao sto je npr dopirnos za vode obracunava se po MPCu. Clanarine koje placamo
moramo obracunati sa 10% poreza ali uz to voditi racuna da 31.12. vrijednost isplacenih clanarina
uporedimo sa ukupnim prihodom. Ukoliko je vrijednost clanarine veca od 0.1% od vrijednosti ukupnog
prihoda potrebno je platiti 30% na ime poreza na dobit. Ako preduzece obracunate poreze na gotovinske
isplate zeli posebno prikazati tada je za njih predvidjen racun 342, ukoliko pravno lice ima posebnih
poreskih obaveza koje ne zavise od finansijskog rezultata kao sto su takes (administrativne, sudske I
slicno) evidentiramo ih preko racuna 342. Iako ovaj racun spada u kategorije grupe 33 I 34 ne placa se
dodatni porez cak I u slucaju kupovine I placanja raznih taksenih markica.
U strukturi usluga nalazi se i PTT trosak, spada u kategoriju ugovorenih usluga. Priznaje se po MPC,
iskljucivo po racunu poste. Ovaj trosak se rijetko razgranicava jer se priznaje u vremenu nastanka po
racunu dobavljaca (PTT).

Troskovi finansiranja (35)

Grupa 35 priznaje troskove kamata i kursnih razlika koji se odnose na tekucu godinu a izvor im je
neplacanje obaveza po racunu 301 i grupi 33 i 34. Troskovi grupe 35 se mogu vremenski razgraniciti ali
najvise na period do 12 mjeseci zbog toga sto po svojoj strukturi troskovi finansiranja pripadaju kategoriji
tekucih troskova proizvodnog procesa.. Kategorija troskova koji se naziva kursna razlika ne mozemo
nikada vremenski razgranicavati jer se priznaje samo na dan prometa valuta. Kursne razlike su trosak koji
se placa sa ziro racuna i uvijek dobavljacu – banci. Samostalne mjenjacnice koje su registrovane samo za
promjenu valuta a ne i za promet, depozitne poslove i slicno ne mogu svoju aktivnost zasnovati na
formiranju kursne razlike koju mogu fakturisati, to moze biti prihod za mjenjacnicu ali za preduzece se ne
moze priznati kao kursna razlika vec kao bankarski troskovi – ostali troskovi finansijskih institucija.
36 – Ukalkulisana rezervisanja za rizike i obaveze
Troskovi rezervisanja za rizike i obaveze pripadaju kategoriji troskova koji se na grupu 36 knjize bez
fakture ili ugovora, tj knjize se na osnovu vlastite procjene o odredjenim dogadjajima koji ce se dogoditi a
da njihovo dejstvo utjece na rezultate poslovanja. Rezervisat se ne mogu kategorije vrijednosti koje su vec
www.meshan.cjb.net

jedanput prosle tokove troskova ili potrazivanja. Rezervisat se mogu na ovoj grupi troskovi sudskih
sporova (ne potrazivanje nego samo trosak suda), troskovi rizika u osiguranju iznad vrijednosti premije
osiguranja (troskovi rizika od fransize), torskovi za odrzavanje proizvoda u garantnom roku, troskovi
investicionog odrzavanja itd. Svi ovi troskovi se knjize na racun grupe 36 u procijenjenom iznosu a
potrazuje racun grupe 55 ili 52. Racune grupe 52 koristimo najcesce kod investicionog odrzavanja
(dugorocno rezervisanje). Posebno treba obratiti paznju na razliku rezervisanja i razgranicenja. Kod
razgranicenja su iznosi linearno rasporedjeni na vrijeme razgranicenja, dok kod rezervisanja rezultati
rezervisanja su uglavnom nelinearni. Prilikom rezervisanja obaveza za investiciono odrzavanje uvijek je
racun grupe 36 povezan sa dugorocnim rezervisanjem jer je odrzavanje koje nema status investicionog
uvrsteno na racun 332 i pripada kategoriji tekuceg odrzavanja sa periodom obuhvata do 31.12.

37 Raspored troskova

Kod obracuna proizvodnje i utvrdjivanja vrijednosti ucinka zahtjeva se utvrdjivanje vrijednosti troskova koje
cemo uracunati u cijenu ucinka i troskova koje cemo evidentirati na teret poslovnog rezultata. Troskove
koje uracunavamo u vrijednost ucinka preko racuna 370 evidentiramo na grupu 11 i 12 u troskove koje
uracunavamo na terete rezultata poslovanja sa racuna 371 prenosimo na grupu 6 da bismo imali
mogucnost primjeniti nepotpuni sistem troskova. Troskovi se dijele na direktne, opste troskove i troskove
zajednickih sluzbi ili uprave i prodaje. Kompletan obracun troskova koji nam omogucuju tabelarni pregled
ukupnih troskova razvrstanih po mjestima i nosiocima vrsimo u formi pogonskog obracunskog lista (POL).
POL se pravi u formi rasporeda troskova po pogonima (mjestima troskova) i po vrstama (direktnih ili
opstih) u zavisnosti od nacina ucesca u cijeni.
Za obracun troskova i knjizenje vrijednosti dobivenih kroz pogonski obracunski list i kalkulacije koristimo
racune klase 8. Racuni klase 8 nisu definisani kontnim planom jer ih svako pravno lice utvrdjuje za sebe
prema potrebama kako bi se uocio odnos zavrsene i nezavrsene proizvodnje, eventualno odstupanja ili
analiticku evidenciju gotovih proivzoda.
Kod obracuna troskova proizvodnje koristenje klase 8 podrazumjeva da se ukupni troskovi sa racuna 370
prenose i rasporede na racune klase 8. Raspored troskova klase 8 mora odgovariti POL-u i kalkulacijama
koje su izradjene kao podrska rasporedu troskova. Svi troskovi sa klase 8 moraju se prenijeti na grupu 11
ili 12, klasa 8 se mora ugasiti sa saldom 0, sto vazi i za klasu 3. Ukoliko se utvrdi da ima salda na ovim
klasama potrebno je provesti kontrolu i utvrditi razloge te pojave kako bi smo utvrditi namjeru racunovodje.
Obracun troskova pored sistema ukupnih troskova moze biti izvrsen i po nepotpunim sistemima: sistem
direct costing i apsorpcioni sistem.
Po sistemu direct costing-a u cijenu ucinka idu samo direktni troskovi, dok opsti troskovi T.I. i TZS direktno
se sa racuna 371 prenose na grupu 65. Kod apsorpcionog sistema u cijenu ucinka uracunavamo direktne
troskove i troskove rezije pogona (OTI), dok, troskove zavisnih sluzbi prenosimo na teret grupe 65.
Troskovi koje prenosimo na grupu 65 preko racuna 371 opterecuju finansijski rezultat u 100% iznosu bez
obzira koliki % je prodaje i naplate gotovih proizvoda.
Prema primjeni razlicitih sistema mi uticemo na finansijski rezultat preduzeca sto se posebno tretira kao
racunovodstvena disciplina u troskovnom racunovodstvu. Bez obzira koji sistem primjenjujemo finansijski
rezultat nece biti ugrozen primjenom razlicitih sistema pod uslovom nemamo nezavrsene proizvodnje i da
nemamo neprodatih zaliha.
Vrijednost nus proizvoda nece mijenjati finansijski rezultat niti u plusu niti u minusu jer je ukupna vrijednost
priznatih troskova jednaka prihodu od nus proizvoda ali moramo znati da su i nus proizvodu u procesu
prodaje isto oporezivi kao i gotovi proizvodi u vrijednosti prodaje bez poreza.
Troskovi ucinka rasporedjeni na racune grupe 11 ili 12 mogu biti evidentirani po stalnim ili stvarnim
cijenama. Ukoliko koristimo stalne cijene za evidentiranje zaliha potrebno je pocetkom godine utvrditi
stalne cijene za gotove proizvode i zadrzati ih cijelu godinu kako bi na jedinstven nacin bila uspostavljena
razlika izeddju troska sticanja zaliha i vrijednosti koja je uspostavljena iskustvenom metodom kao
prosjecan standardni trosak sticanja zaliha. Poluproizvodi i proizvodnja u toku predstavljaju vrijednosti
koje ce se u narednoj fazi doradom pretvoriti u gotovi proizvod. Troskove dorade, obrade i manipulacije
treba razlikovati od troskova dorade ucinka jer su troskovi dorade ucinka na grupi 33 predvidjeni da
preuzmu troskovi proizvodnje u toku a ne vrijednost dorade poluproizvoda niti gotovih proizvoda.
Poluproizvodi troskove dorade priznaju u okviru vrijednosti grupe 11, gotovi proizvodi u okviru vrijednosti
grupe 12, jer su u razlicitim procentima nezavrsenosti (kod poluproizvoda ili gotovih proizvoda) zbog toga
sto standard 2 iskljucuje mogucnost da se naknadno koriguju troskovi nakon sticanja sredstva. Sredstva
www.meshan.cjb.net

tipa gotovih proizvoda mogu imati troskove dorade koji se evidentraju kao povecanje vrijednosti grupe 12 i
ukoliko prelaze vrijednosti troskova koji se mogu ostvariti na trzistu prodajom proizvoda treba ih isknjiziti
na teret rashoda.
Kada se zalihe evidentiraju po stalnim cijenama tada ce odstupanje koristiti kao korekcija troskova dorade.
Prilikom utvrdjivanja vrijednosti nus proizvoda preduzece ima za cilj da maximalno iskoristi rezultate
proizvodnje cak i u formi otpada kako bi smanjilo vrijednost gotovih proizvoda i time omogucilo da gotovi
proizvodi budu ponudjeni kupcu sa nizom cijenom. Nus proizvode evidentiramo na analitickom racunu
racuna 120 a ne na racunu grupe 10 ili racunima grupe 11. Na grupi 10 nus proizvod se ne moze naci jer
tamo evidentiramo nase zalihe materijalne proizvodnje a nus proizvod nije nas repromaterijal. Ne mozemo
ovu grupu zaliha evidentirati na grupi 11 jer je izasla kao produkt proizvodnje u toku i tako zavrsiti fazu
priznavanja vrijednosti troska.
Troskovi iz POLa kao troskovi koji se priznaju u zalihe gotovih proizvoda rasporedjuju se raznim formama
kalkulacija:
- divizionom kalkulacijom (prostom ili slozenom)
- kalkulacijom ekvivalentnih brojeva
- dodatnom kalkulacijom
- kalkulacijom srazmjere ili proporcije
- obracunskom kalkulacijom stalnih cijena
Gotovi proizvodi mogu biti na skladistu u razlicitim knjigovodstvenim evidencijama. Kada su gotovi
proizvodi na nasem skladistu namijenjeni prodaji putem nase prodaje ili veleprodaje tada cemo ih
evidentirati na racunu 121 ili 120. Ukoliko vlastite proizvode dajemo drugom pravnom licu u formi
proizvoda datih u konsignaciju i komision tada cemo ih sa racuna 120 isknjiziti na racunu 124, a kada ih
iskljucujemo iz funkcije i smatramo nekorisnim proizvodima, zastarjelim za upotrebu ili prodaju, tada ih
prenosimo na racun 125 sa racuna na kome su se nalazili gotovi proizvodi prije proglasenja nekorisnim
zalihama, tj zalihama van upotrebe, tako se racun 125 moze dovesti u vezu sa racunom 120, 121 124 i
slicno. Poluproizvodi i proizvodnja u toku mogu biti zateceni u formi obustavljene proizvodnje, tada cemo
ih evidentirati na racunu 113 jer st. obustavljeno poslovanje zahtjeva izmedju ostalog da se potpisu sve
zatecene zalihe u proizvodnji u toku i poluproizvodima i prenesu na racun 113 kako se ne bi stvorio
prostor da se po osnovu racuna 113 stvaraju odredjeni troskovi.
Zalihe sa racuna grupe 11 mogu biti evidentirane kao manjkovi ili zalihe koje trebamo sahodovati usljed
unistenja. Isknjizavanje zaliha sa grupe 11 u toku godine vrsimo posredstvom racuna ispravke vrijednosti
(119) a na dugovnoj strani u zavisnosti da li se priznaje manjak ili su zalihe rashodovane bez manjka.
Zbog toga prilikom evidencije rashoda moramo obezbjediti adekvatnu dokumentaciju, kod priznanja
manjkova to mora biti zapisnik o popisu imovine koji cemo uskladiti sa pravilnikom o zalihama, tj sa
dozvoljenim kalo rasturom kvarom i lomomkako bismo uustedjeli odredjenu vrijednost poreza na promet
prilikom priznavanja manjkova.
Prilikom evidencije zaliha gotovih proizvoda mogu se pojaviti potrebe razlicitog isknjizavanja vrijednosti:
- formi prodaje
- u formi poklona
- u formi otpisa
- u formi manjkova
- u formi davanja za obaveze
- u formi podjele na ime rezprezentacije itd...
Ovo su forme poslovnih promjena kada zalihe gotovih proizvoda napustaju skladiste, ali imamo jedan
rashod kada zalihe ne napustaju skladiste ali se ne priznaju kao bilansna vrijednost, to je forma poslovne
promjene u kojoj se stvara rashod po osnovu otpisa zastarjelih zaliha. Taj otpis predstavlja uskladjivanje
vrijednosti do nivoa neto prodajne vrijednosti. Kada zalihe i dalje zadrzavaju osnovu namjenu ali im se
vrijednost uskladjuje sa mogucom trzisnom. Na racunu 681 evidentiramo i definitivan (ukupan) otpis
vrijednosti zastarjelih zaliha, onih koje smo imali na grupi 12 u formi racuna 125.
Kada se zalihe prodaju priznat cemo razlicitu vrstu rashoda kada prodajemo zalihe sa grupe 12 i 11. Kada
prodajemo zalihe sa grupe 12 priznacemo prihod sa racuna 600a rashod na racun 650. Kada prodajemo
zalihe s grupe 11 priznacemo prihod na grupi 63 (633) a rashod na grupi 68 (680).
Prema vazecim racunovodstvenim standardima prodaju zaliha knjizimo po bruto principu prodaje, tj da
pojedinacno prikazemo prihode i rashode. Kada gotove proizvode ustupamo u formi donacije,
reprezentacije, zamjene za obaveze, tada ce knjizenja imati razlicit tretman i nece imati karakter
www.meshan.cjb.net

operativnog rashoda jer je operativni rashod predvidjen samo za slucaj prodaje kao sto je i operativni
prihod samo prihod od prodaje a ne prihod koji bi se dobio zamjenom za obaveze.
Zalihe sa racuna 120 mogu biti koristene kao repromaterijal (razne vrste sjemenskih materijala). Ako
koristimo ovu formu poslovnih promjena tada ce nam se zalihe na racunu 101 povecati ne od dobavljaca
nego od racuna 120. Ako nas proizvod koristimo rezervne dijelove za vlastite masine tada cemo zaduziti
racun 102 a potrazivace 120. Izuzete vrijednosti gotovih proizvoda za potrebe grupe 10 prema vazecem
zakonu o porezu na promet su neoporezive. Preuzete vrrijednosti gotovih proizvoda za potrebe grupe 10
ne mogu imati obracunatu razliku u cijeni, to znaci da ih preuzimamo po trosku sticanja zaliha, tj po cijeni
kostanja. Ukoliko zalihe gotovih proizvoda koristimo za izgradnju vlastittog stalnog sredstva tada
zaduzujemo racun 025 a odobravamo 120. Ova transakcija nije oslobodjena poreza. Razmjena proizvoda
za obaveze takodje nije oslobdjena poreza ako bismo vlastite proizvode davali radnicima u zamjenu za
platu tada je preduzece duzno na vrijednost datih proizvoda platiti porez. Preduzece svoje proizvode
moze prodavati u veleprodaji i maloprodaji (ova dva skladista moraju biti fizicki odvojena jer tako zahtjeva
zakon o porezu na promet). Prodaja iz skladista tj po VPC podrazumjeva prodaju uz fakturu kupcu uz
razliku u cijeni bez poreza na promet (pod uslovom da je kupac uz narudzbenicu dao izjavu da ce takve
proizvode dalje prodavati ili potrositi kao repromaterijal). Ovdje moramo razlikovati pojam repromaterijala
od pojma kancelarijskog materijala. Ako kupac nije dao izjavu uz narudzbenicu kojom se oslobadja poreza
tada se oporezuje i prodaja iz skladista.
Prodaja iz prodavnice (vlastite) vrsi se po principu prodaje robe tako sto se formira MPC metodom
trgovacke kalkulacije gdje se na c.k. tj vrijednost sa racuna 120 dodaje najprije marza a zatim na ukupnu
vrijednost kao osnovu dodajemo porez na promet. Zalihe sa racuna 120 u prodavnicu knjizimo tako da
duguje 121, potrazuje 120, 122 i 123.
Prodaja gotovih proizvoda kroz vlastitu prodavnicu vrsi se naplatom na blagajni ili u drugoj formi
gotovinskih sredstava kao sto su kartice, cekovi. Svi imaju formu blagajnickog poslovanja. Za vrijednost
prodatih gotovih proizvoda u prodavnici trebamo obracunati realizovanu razliku u cijeni (sa racuna 121) i
realizovani porez na promet sa racuna 123 i prenijeti na potraznu stranu racuna 650, kako bismo dobili
stvarni trosak prodatih zaliha. Realizovani porez na promet je prihod drzave i preduzece ga ne unosi kao
vlastiti prihod, vec ga predstavlja kao svoju obavezu po izvrsenoj realizaciji.
Gotovi proizvodi iz prodavnice ne mogu se prodati po VPC, tj preduzecu koje donese narudzbenicu uz
oslobadjanje poreza, takvu prodaju mozemo izvrsiti samo sa veleprodajnog skladista ili ga poslati
preduzecu koje se bavi maloprodajom. U prodavnici se mogu smanjiti cijene prodaje, kalkulacije
korigovane se moraju potpisati, ovjeriti i prijaviti inspekciji. Smanjenjem cijena imamo i smanjenje poreza
jer je smanjena ranija poreska osnovica. Kada se cijene u prodavnici smanjuju ispod nivoa troska sticanja
pod uslovom da su zalihe starije od godinu tada govorimo o primjeni neto prodajne cijene. Ukoliko
smanjujemo cijene ispod troska sticanja a zalihe nisu starije od godinu dana, poreska osnovica je cijena
kostanja zaliha, tj takav rashod je oporeziv.

Kapital – 4

410 – Dionicka premija

U normalnim uslovima 410 ima pozitivno stanje. Stanje ovog racuna se odnosi samo na nase vlastite
dionice (vlastite dionice vlastitog preduzeca). Na dionicama mozemo zaraditi neograniceno, zavisi od
pozitivne razlike kod prodaje, ali je dugovna strana racuna 410 ogranicena nominalnom vrijednoscu
dionice.

450 – Akumulirani gubitak

Evidentiramo ga u uslovima kada proglasimo negativno poslovanje koje nije ugrozilo osnovni kapital ali
nam je zakonodavac ostavio rok za njegovo pokrice iz dobiti ili drugih zakonski odobrenih izvore u roku
najduze do kraja 3 godine u odnosu na godinu u kojoj je gubitak utvrdjen

460
Na ovom racunu evidentiramo privremeni finansijski rezultat koji se dobije po izvjestaju 31.07. Ovaj
izvjestaj je privremen i gasi se 41.12.. tj utapa se u godisnje izvjestaj. Racuni 460 i 461 imaju privremeno
iste funkcije racuna 440 i 450 osim funkcije pokrica.
www.meshan.cjb.net

470
Na ovom racunu evidentiramo otkupljene vlastite dionice koje drzi pravno lice. Dionice koje otkupi
preduzece na ovom racunu moze drzati najduze 12 mjeseci, poslije toga treba ih prodati ili ako donese
odluku da ih trajno zadrzi za sebe onda ih preknjizi na 401. Ukoliko prodajemo ovakve dionice, pozitivna ili
negativna razlika u odnosu na nominalnu vrijednost knjizit ce se preko racuna 410.
www.meshan.cjb.net

Obaveze – 5

Obaveze predstavljaju duznicki odnos o procesu pribavljanja sredstava u proslosti kao ugovorena,
fakturisana ili obracunata obaveza Mozemo ih razlikovati:
a) prema vremenu: kratkorocne i dugorocne
b) prema prirodnim grupama obaveza: obaveze prema radnicima, dobavljacima, bankama, drzavi i
drzavnim organima.
Obaveze mijenjaju strukturu sredstava kroz formu pribavljanja ili formu obracunske kategorije. U procesu
pribavljanja formiraju se obaveze prema bankama, dobavljacima i stanovnistvu. Obracunate kategorije
obaveza su kategorije obaveza prema radnicima, drzavi i vremenska razgranicenja. Vremenska
razgranicenja na klasi 5 nazivamo PVR. U kontnom planu pojedine kratkorocne ili dugorocne obaveze
rasporedjene su u skladu sa zakonom o pravnim drustvima na obaveze povezanih, pridrzanih ili slobodnih
pravnih lica. Kod formiranja obaveza po osnovou kredita moze se povecati stanje sredstava klase 0, 1 i 2
u zavisnosti koja sredstva su dobivena po osnovu kreditne obaveze.
Pravno lice u svojim obavezama moze da ima evidentirani obligacioni kredit za kupovinu HOV, ovakve
kredite preduzeca uzimaju kada nemaju vlastitih sredstava a zele doci u posjed obveznica ili kada vlastitu
emisiju dionica u vrijednost neprodatih dionica po isteku vremena prodaje ne zeli ponistavati vec
finansirati kreditom. Ne moze se podici obligacioni kredit za povecanje kapitala oko emisije nije prethodno
vec ponudjena trzistu.
Investiranje u obveznice ili dionice po osnovu obligacionog kredita ili vlastitih sredstava nema tretman
reinvestiranja (nema oslobadjajucu mjeru od poreza na dobit).
Prilikom utvrdjivanjha obaveza vazno je uporedjivati evidentiranu rocnost obaveze sa ugovorenim
obavezama koje proisticu kao naknadu iz ugovorenog obligacionog odnosa. Tako cemo kod razgranicenja
uz dugorocnu obavezu uvijek evidentiraj dugorocno razgranicenje. Na grupi 52 i 55 vazno je pratiti
analiticki pojmove razgranicenja, rezervisanja i obaveza po osnovu odlozenog prihoda, jer predstavljaju
razlicite pojmove.
PVR pojavljuju se u uslovima unaprijed naplacenog prihoda i obracunatog a neplacenog rashoda (troska).
Razlika koja se pojavi kod P.R. kratkorocnih (po isteku vremena najduze 12 mjeseci) no moze se prenositi
u naredni period i tako priznavati kao dugorocno razgranicenje. Dugorocno razgranicenje moze postajati
kratkorocnim razgranicenjem ali se sa tim moraju usaglasiti obje obligacione strane. Kada se saldira PVR
po isteku vremena (kod prihoda) za slucaj potraznog salda znacit ce da su vise naplaceni prihodi nego sto
pripadaju datom periodu, takva razlika ce predstavljati isknjizavanje u korist naseg povjerioca i zancit ce
povrat vise naplacenih sredstava. Po tom osnovu nece nastajati rashod. Ukoliko je kod prihoda PVR
dugovnog karaktera kod saldiranja racuna znacit ce da su prihodi nastali u vecem iznosu nego sto smo ih
planirali, tada ce iznos isjknjizavanja biti priznat kao razlika u formi rashoda. Ukoliko se radi kod
razgranicenja PVR rashoda potrazni saldo za isknjizavanje znacit ce da je rashod vise obracunat nego sto
je stvarno nastao, tada cemo razliku isknjiziti u korist prihoda. Ukoliko su manje obracunati rashodi
izazvali dugovni saldo, razlika ce se platiti sa ziror racuna kao obaveza dobavljaca i nece predstavljati
prostor za promjenu pozicija bilansa uspjeha.
U strukturi kratkorocnih obaveza najcesce imamo obavezez prema dobavljacima, radnicima, stanovnistvu,
dionicarima i drzavi. Obaveze prema dobavljacima kodeks priznaje samo kao kratkorocne, dok forma
dugorocnih obaveza prema dobavljacima najcesce bude zamjenjena kreditom. Obaveze prema radnicima
prema grupi 54 izrazene su kao racun 545 kao neto plate i naknade neto plata. Obaveze prema drzavi idu
na dva racuna:
- obaveze po osnovu poreza na promet 546
- obaveze za ostale poreze i doprinose i druge naknade koje drzava propise 549
Ukoliko preduzece ima dionicare koji su van preduzeca ili ima dobit ostvarenu po osnovu povezanih ili
zajednickih poslova, tada njihovu dobit isplacuje preko racuna 547, moramo obratiti paznju da li je ovaj
racun obuhvacen u bruto ili neto iznosu.
Obaveze po osnovu poreza i doprinosa na plate i druge obaveze prema drzavi koje nemaju tretman
poreza na promet evidentiracemo na racunu 549. Ovaj racun je potrebno analiticki otvoriti u formi vise
racuna u zavisnosti od strukture obaveza prema drzavi tako da se otvara poseban konto za svaki porez i
svaki doprinos.
www.meshan.cjb.net

PRIHODI I RASHODI – 6

U skladu sa racunovodstvenim standardom prihodi se priznau samo u formi naplacenih tj nadoknadjenih

vrijednosti u gotovini, ekvivalentima gotovine ili drugim negotovinskim sredstvima. Rashodi ce se priznati
samo nastali ili isplaceni i obracunati u vremenu finansijskog izvjestavanja.
Prihodi i rashodi razdvajaju se u dvije osnovne grupe:
1) Prihodi i rashodi od osnovne tj operativne djelatnosti
2) Prihodi i rasshodi od neoperativnih, tj. ostalih aktivnosti
Prema zakonu o privrednim drustvima grupa 60 je uspostavljena kao prihod od prodaje proizvoda, usluga
i robe. Rashodi operativne djelatnosti obuhvataju rashode po osnovu troskova proizvoda, usluga i robe,
troskova distribucije i administracije kao i vrijednosti koje se trebaju uskladiti kod zaliha do nivoa neto
prodajne vrijednosti. U operativne rashode mogu biti uvrsteni proizvodni troskovi koji se direktno sa klase
3 prenose na terete grupe 65 u zavisnosti od sistema obracuna troskova. U kategoriju prihoda od prodaje
proizvoda, usluga i roba ne unose se vrijednosti MPC koja sadrzi obracunat porez na promet jer je porez
na promet prihod drzave a ne preduzeca. Kod rashoda operativnih djelatnosti na grupi 65 nalaze se
troskovi distribucije i administracije, to nisu troskovi transportnih usluga koje smo evidentirali na grupi 33
vec su to troskovi koji nastaju nakon obracuna cijene kostanja gotovog proizvoda. Na relaciji od skladista
prodavca do skladista kupca. Ove troskove standardi nazivaju jos i troskovima postproizvodnog procesa
koji imaju obavezu da isfinansiraju dovodjenje zaliha na mjesto odredista svrhe kojoj koriste.
U strukturi operativnih rashoda nalazimo rashod koji je rezultat uskladjivanja vrijednosti zaliha do nivoa
neto prodajne cijene. Ovaj rashod je bez poreza, ukoliko je ispunjen uslov standarda 2 (sa aspekta
vremena duzeg od 12 mjeseci i da je smanjeni iznos pripadao cijeni kostanja proizvoda ili robe). Prilikom
uspostavljanja racuna operativnih rashoda kod nepotpunih sistema ne smijemo zaboraviti zahtjev
standarda 8 da se vrijednost troskova klase 3 na grupi 65 moze prenijeti samo u nivou moguceg pokrica
(pozitivne razlike izmedju neoperativnih prihoda i neopreativnih rashoda).
Prihodi po osnovu ulaganja pojavljuju se u razlicitim formama kao prihodi od ulaganja u druga pravna lica
priznati kroz rezultat ostvarene zarade koju nam uplacuje drugo pravno lice (npr naplaceni prihodi
povezanih i pridruzenih pravnih lica, zajednickih poduhvata i slicno).
Kod priznavanja rashoda po osnovu ulaganja razlikujemo rashod od otudjenih ulaganja i rashod od
otpisanih ulaganja. Ovi prvi imaju karakter prodaje, poklona razmjene za druga sredstva i slicno, tj
preuzimaju rashod kao rezultat sadasnje vrijednosti otudjenih ulaganja. Rashodi koji se pojavljuju kao
otpisana ulaganja preuzimaju troskove sadasnje vrijednosti rashodovanih ulaganja. Ukoliko ulaganje
poklanjamo ono ce se knjiziti na rashodu od otudjenih ulaganja i tako biti u obavezi do poklonjene
vrijednosti uporedimo sa godisnjim iznosom prihoda i obracunamo poresku obavezu ukoliko vrijednost
prolazi 0.5% ukupnog prihoda --> porez 30%. Ako ulaganje otpisemo jer su ispunjeni uslovi da se od te
vrijednosti ne ocekuje buduca korist tada necemo platiti porez na rashod bez obzira sto nakon takvog
knjizenja mi ulaganje mozemo pokloniti drugom preduzecu, poklonjena vrijednost nakon otpisa
knjigovodstvenih vrijednosti 0 pa se zbog toga ne unosi u poreski bilans kao osnovica povecanja poreske
osnovice. U ovom slucaju racunovodja mora insistirati da vlasnik donese odluku o otpisu i odluku o
odstupanju otpisanih ulaganja. Ustupljeno ulaganje nakon otpisa evidencije u vanbilansnoj evidenciji
odakle ga isknjizavamo na osnovu odluke o ustupanju.
Na grupi 62 evidentiramo prihode od finansiranja i grupe 67 rashode od finansiranja. Prema zakonu o
porezu na promet usluga prihodi i rashodi po osnovu kamata i kursnih razlika imaju karakter finansijskih
usluga tj prihoda i rashoda koji proizilaze iz finansijskih usluga. U grupi neoporezivih prihoda i rashoda
prema pomenutom zakonu spadaju kamate i kursne razlike. U kategoriju neoperativnih prihoda ubrajamo i
prihode uvrstene u pojam ostalih prihoda. Ostali prihodi imaju indirektnu vezu s preduzecem tj mogu se
dovesti u vezu sa sredstvom i djelatnoscu preduzeca. Za razliku prihoda po osnovu vanrednih stavki koji
se ne mogu direktno niti indirektno dovesti u vezu s preduzecem i njegovom djelatnoscu tako npr prihode
od donacija, viskova, prodaje materijala, stalnih sredstava otpisa obaveza, prihode od nagrada,
naplacenih penala mozemo indirektno dovesti u vezu sa ranijim knjizenjima o sredstvima, obavezama i
kapitalu, ali i prihod koji evidentiramo po osnovu testamenta, nasljedstva i lsicno uvrstavamo u kategoriju
vanrednih stavki jer nije rezultata trzista niti ostvarene koristi u radu sa sredstvima.
U strukturi ostalih rashoda priznaju se kategorije rashoda po osnovu otudjenja, zaliha i stalnih sredstava.
Osim zaliha gotovih proizvoda i robe. Ne misli se dakle na operativne zalihe. U slucaju obracuna rashoda
kod otudjenja stalnih sredstava otudjenje sredstava i vrijednosti vrsimo preko 680, otudjenje samo
vrijednosti (smanjenje ocekivane koristi primjenom standarda 36) najprije moramo provjeriti da li se
www.meshan.cjb.net

obracunato smanjenje moze nadoknaditi iz raspolozivih revalorizovanih rezervi (potrazni saldo racuna
420) a nakon toga ako je samnjenje vec od salda na 420 razlika se knjizi na 685. Preduzeca koja su
izvrsila smanjenje vrijednosti stalnih sredstava zakljucno sa 3.12. 2001. godine imala su mogucnost da
smanje vrijednost koja nisu mogla pokriti revalorizacijom knjize kroz razgranicenja na 5 godina, smanjenje
vrijednosti nakon 2001 godine nema mogucnosti vremenskog razgranicavanja. Prilikom utvrdjivanja
manjkova moramo postovati standard 2 i 16 pa samo stvarne manjkove priznati u rashode. Kod manjkova
zaliha moramo razlikovati manjkove sa poreskom olaksicom i bez nje, tj postovati pravilnik o dozvoljenom
kalo rasturu kvaru i lomu. Za mnjkove iznad dozvoljenog kalo rastura kvara i loma placa se porez kao da
su ostvareni na trzistu u formi prihoda. Prilikom priznavanja rashoda otpisanih potrazivanja moraju biti
ispunjeni zakonski uslovi: da je potrazivanje postojalo, da nije naplaceno, da je pokrenuta tuzba kod suda,
da je dobiveno rjesenje sa prve rasprave da potrazivanje ne moze biti naplaceno.
Ako se navedena procedura ne ispostuje, nego se potrazivanje direktno otpise, placa se porez 30%.
Prema vezicim propisima moratorijum n apotrazivanja, otpis bez poreza, imamo pravo tek nakon 3 godine
od nastanka duznicko povjerilackih odnosa.
Rashodi po osnovu kazni, raznih penala i steta su kategorije koje sa sobom ne nose porez pa im se
vrijednost u rashodima iskazuje u visini administrativne zabrane ili drugih pravdajucih dokumenata za
naplatu kazni i penala. Ukoliko preduzece isplacuje odredjenu naknadu kao nagradu svojim radnicima,
drugim preduzecima ili stanovistvu postoje zakonom regulisane poreske obaveze.
Fizicko lice - porez 50%
Pravno lice - nije oporeziva jer ce ciniti sastavni dio ukupnog prihoda primaoca, to znaci da i prihodi po
osnovu nagrada, naplate kazni, penala i slicno predstavljaju prihod na koji se ne placa porez jer ce
ravnopravno utjecati na formiranje finansijskog rezultata preko racuna 63.
Rashodi kao vanredne stavke su rijetkost u preduzecima ne mogu se predvidjeti ni vremenski ni
kvantitativno pa ih zato i nema na rezervisanja, ukoliko se dogode priznaju se kao vanredni rashodi na
grupi 69. Ova vrsta rashoda nastaje u sluaju elementarnih nepogoda ili drugih pojava koje se nisu mogle
pretpostaviti ali znacajno utice na poslovanje.
Opeerativni rashodi, ostali rashodi (rashodi od ulaganja, rashodi finansiranja i ostali) i vanredni rashodi
skupa sa operativnim prihodima, ostalim prihodima (prihode od ulaganja, finansiranja i ostale) i vanredni
prihodi cine pojedinacne grupe prihoda i rashoda u bilansu uspjeha, tako cemo u njemu imati tri dijela
finansijskog rezultata: dobit ili gubitak od operativnih djelatnosti, od ostalih aktivnosti, od vanrednih stavki.
Konacan rezultat poslovanja iskazan u bilansu uspjeha je zbir prethodna tri rezultata, zove se dobit ili
gubitak poslovanja, izrazava se za finansijsku godinu. Finansijska godina prema vazecim propisima je
period od 01.01. do 31.12.
www.meshan.cjb.net

Dobit ili gubitak – 7

Bilans uspjeha koji je obavezan dio finansijskog izvjestaja sastoji se od tri podbilansa:
- podbilans uspjeha operativnih djelatnosti
- podbilans uspjeha ostalih aktivnosti
- podbilans uspjeha vanrednih stavki
Ukoliko u jednom podbilansu imamo negativni rezultat a druga dva pozitivni rezultat, konacan rezultat se
mjeri njihovim saldom. Ako bi smo imali situaciju da je konacan saldo na racunu 700 potraznog karaktera
on ce znaciti da smo ostvarili dobit i potrebno je izvrsiti knjizenje dobiti sa racuna 700 na racun 701. Dakle
racun 701 predstavlja vrijednost ostvarene dobiti u bruto iznosu. Ako je saldo na racunu 700 dugovnog
karaktera to ce znaciti da smo ostvarili gubitak i potrebno ga je isknjiziti na racun 702. Ostvarena dobit sa
racuna 701 prenosi se na racun 710 (raspored finansijskog rezultata tj. dobiti), potrazuje 710, duguje 701.
Sa racuna 710 potrebno je obracunati 30% poreza na dobit i prenijeti na racun obaveza prema drzavi za
poreze (549). PORESKE OLAKSICE U KNJIZI
Rezerve dionickog drustva su kategorija koju je zakon predvidio za nadoknadu gubitka ili izuzetno rijetko
pod jasno definisanim uslovima moze biti osnova za povecaje dividende ali samo 5% vrijednosti osnovnog
kapitala. Obavezne rezerve dionickog drustva formiraju se na nivou 25% osnovnog kapitala u periodu 5
godina od registracije (5% godisnje). Ako bi preduzecu u odredjenim godinama poslovanja u periodu do 5
godina poslovalo negativno to mu ne daje za pravo da narednih godina ne formira rezerve na nivou
zakonskih, 6. i dalje godinu poslovanja ukoliko je rezultat pozitivne rezerve moraju biti formirane na nivou
maximuma 25% od osnovnog kapitala. Rezerve se uvijek formiraju nakon obracuna poreza na dobit.
Kada platimo porez i izdvojimo rezerve tada se razlika moze raspodjeliti na razlicite nacine:
1) moze ostati nerasporedjena
2) moze se isplatiti dionicarima i tako se prenosi na racun 547 (obaveze prema ucesnicima u dobiti)
3) moze se rasporediti u osnovni kapital
Ukoliko dobit zadrzimo na racunu 440 nerasporedjenu akumuliranu dobit iz ranijih godina to ce znaciti da
smo donijeli odluku da ne zelimo rasporedjivati u osnovni kapital niti da je zelimo rasporediti dionicarima
(sa 440 uvijek mozemo na 547 i 401 ali nikad obrnuto).
Sa racuna 44 moze se ponovo izvrsiti raspored na racun 547 i racun 401, zato nikad nije kasno jer zakon
nije naredio rok ali je vazno znati da se obrnuta knjizenja ne mogu raditi, s 401 i 547 se ne mozemo vratiti
na 440. Odluka koju smo donijeli za isplatu dividende evidentiramo na 547 treba isplatiti dionicarima.
Preduzece dionirace koje prima dividendu treba da dobije potvrdu o placenom porezu kako se ne bi dva
puta placao. Ako je dionicar fizicko lice tada mu se novac isplacuje na tekuci racun i taj iznos bice uvrsten
u ukupan prihod gradjanskog lica za godinu u kojoj je ostvaren pa ce tako fizicko lice iznos dividende
unijeti u poresku prijavu koju fizicka lica treba da podnesu nadleznom organu do 31. januara tekuce
godine za prihod iz prethodne godine.
Racun 401 moze se povecati direktno sa racuna 710, moze sa racuna 440 i moze na dva nacina po
principu reinvestiranja i po odluci bez investiranja. Ako racun 401 povecavamo po principu reinvestiranja
iako nam poreska uprava to priznaje, rjesenje koje dobijemo knjiziti cemo tako da storniramo racun 549 i
710 a kada nam ministarstvo finansija vrati vise uplaceni porez tada cemo stornirati racune 200 i 549.
Nakon ovih knjizenja storniranja potrebno je provesti sljedece knjizenje:
- potrebno je vratiti stornirani iznos na teret kapitala
prilikom rasporeda dobiti u korist racuna 401 potrebno je donijeti odluku (skupstina dionicara):
1) da li ce se povecanje racuna 401 odraziti na nominalnu vrijednost ili na broj dionica. Ako se odlucimo
da povecamo nominalnu vrijednost tada broj dionica ostaje nepromijenjen samo se preracunava prirast
vrijednosti kapitala
2) ali kada zelimo da kroz dobit pripisanu racunu 401 povecamo broj dionica... (?!) Emisija dionica po
osnovu dobiti ima karakter zatvorene emisije a dionice koje se na ovaj nacin daju dionicarima zakon
naziva «besplatne dionice».
Gubitak u poslovanju koji se nalazi na racunu 701 moze biti predmet posmatranja poreskog bilansa. Tako
mozemo imati iskazan gubitak prema bilansu uspjeha a prema poreskom bilansu poreski inspektori utvrde
pozitivan rezultat, u tom slucaju bice nam obracunata obaveza poreza na dobit. Poreski inspektor na
osnovu odredbi zakona o porezu na dobit vrsi uskladjivanje finansijskog rezultata i definise vrijednost
oporezive dobiti, time inspektor utvrdjuje samo vrijednost poreza. To nece uticati na knjizenje gubitka.
Gubitak korigovan za poreski bilans, tj porez iz poreskog bilansa pokriva se:
www.meshan.cjb.net

1) sa racuna 440
2) rezerve (43)
3) revalorizacione rezerve (42)
4) dionicka premija (410)
5) vlastite dionice otkupljene na trzistu (47)
6) 401
Ako se iz svih raspolozivih izvora koje smo naveli ne moze nadoknaditi gubitak, visak vrijednosti gubitka
iznad kapitala proglasava se gubitkom iznad visine kapitala i evidentiramo na grupi 72 na dugovnom
stanju. Racun 720 konacno zavrsava u aktivi bilansa stanja na dugovnoj strani.
U slucaju evidentiranja gubitka iznad visine kapitala tada preduzece gubi nominalnu vrijednost, gasi se
klasa 4, vlasnici takvog preduzeca su povjerioci, oni donose odluku hoce li i kada izvrsiti stecaj i
likvidaciju.
Ako bi dosli u situaciju da prodajemo preduzece i da iz rezultata prodaje klase 0,1,2 ostvarimo vecu
vrijednost od vrijednosti obaveza tada ce se razlika vratiti vlasnicima (?!) kapitala.
Clan 188 zakona o privrednim drustvima FBIH gubitak se moze pokriti dokapitalizacijom vlasnik direktnom
uplatom za pokrice gubitka (bez poreza do visine gubitka, sve preko toga se oporezuje jer je to povecanje
kapitala mimo regularnog toka aktivnosti). Ukoliko se uplati veci iznos u rezerve ili u korist kapitala od
iznosa koji je potreban za pokrice gubitka razlika je oporeziva sa 30%.
Ukoliko je ostvaren gubitak preduzece ima pravo poo odluci vlasnika prodati dio imovine i iz toga
nadoknaditi gubitak samo pod uslovom da nije narusena masa osnovnog kapitala.
www.meshan.cjb.net

Finansijski izvjestaj

U skladu sa zakonom o racunovodstvu, racunovodstvenim standardom 1 i 8, postoje obavezni i

neobavezni dijelovi finansijskog izvjestaja. Prema standardu 1 obavezan finansijski izvjestaj se sacinjava
za 6 mjeseci i zove se polugodisnji, predaje se nadleznom organu do 31.07, godisnji izvjestaj predstavlja
poslovanje za finansijsku godinu koja prema propisima obuhvata period od 01.01. do 31.12. Predaje se
nadleznom organu do kraja februara tekuce godine za prethodnu godinu.
Dijelovi finansijskog izvjestaja u skladu sa standardom 1 su:
- bilans stanja
- bilans uspjeha
- bilans novcanih tokova
- bilans vlasnickih promjena kapitala
- racunovodstvene politike i zabiljeske

Pozicije racuna glavne knjige koje po svom karakteru pripadaju ali se ne unose u bilans stanja su:
- racuni korekcije (ispravke vrijednosti i racuni odstupanja)
- racuni nivelacije cijena (122, 123, 137, 138)
Bilans uspjeha sacinjavamo u tri podbilansa vodeci racuna o zahtjevu da u prihode uracunamo samo
naplacene (u novcu ili drugim sredstvima). Potencijalni dogadjaj i dogadjaji nastali nakon datuma
bilansiranja (31.12.) do datuma izvjestavanja ne mogu predstavljati pozicije bilansa uspjeha.
Bilans novcanih tokova obuhvata novcane tokove pravnih lica sa drugim pravnim ili fizickim licima. To
znaci da u ovaj bilans ne ulaze transakcije izmedju racuna grupe 20 (standard 7). Ovaj bilans se sacinjava
u tri dijela:
- novcani tokovi operativnih djelatnosti
- novcani tokovi ulagackih aktivnosti
- novcani tokovi finansijskih aktivnosti
Ovaj bilans treba saciniti najmanje za tri perioda uzastopno kako bi se mogao procijeniti novcani tok.
Bilans vlasnickih promjena kapitala predstavlja obrazac na kome se izrazava vrijednost kapitala i rezervi u
periodu 01.01. – 31.12. Podrska bilansu vlasnickih promejna kapitala je obavezna knjiga dionicara koja se
u slucaju promjena 31.12. treba korigovati. Ovaj izvjestaj se mora ovjeriti u slucaju promjena na sudu.
Kopiju predajemo registru vrijednosnih papira.
Peti dio izvjestaja nije tabelarno rijesen i nije brojem stranica ogranicen a predstavlja najbolje moguci opis
prethodnih izvjestaja, prezentaciju odluka i pravilnika koji su tokom godine uticali na poslovanje. Pregled
odluka od kojih odustajemo i prezentaciju novih. Procjenu potencijalnih dogadjaja koji mogu da uticu na
finansijski rezultat u buducnosti (?!).
www.meshan.cjb.net

Ekonomski fakultet u Sarajevu

Pismeni dio ispita iz predmeta

FINANSIJSKO RAČUNOVODSTVO

ZADATAK br. 67 PDV

Rezultati bez obračuna se ne priznaju. Rad se ne priznaje ako ovaj zadatak nije priložen. Korištenjem
kontnog plana kroz dnevnik proknjižite poslovne promjene nastale u proizvodnom preduzeću “San” i
izvršite odgovarajuće obračune. Poslovne promjene odnose se na period 01.01. - 31.12.2005.godine.
Kod knjiženja poslovnih promjena primijeniti RS FBiH i važeće zakone u FBiH. Porez na dodanu
vrijednost je 17%. Porez na dobit je 30%. Doprinosi iz plata su 32%. Doprinosi na plate su 11,5%.
Porezi na plate su 5%. Obračunata razlika u cijeni je 30%. Dozvoljeni kalo 2%. Redoslijed poslovnih
događaja je ujedno i hronologija nastanka događaja. Sve koeficijente zaokružiti najmanje na 4
decimale, a iznose potrebne za knjiženje u dnevniku tačno na dvije decimale. Preduzeće u svom sastavu
ima pogon “A”, pogon “B” i ZS. U pogonu “A” proizvode se proizvodi “X” i “Y”, a u pogonu “B”
proizvod “U” i “V”. Primjenjuje se ukupni sistem obračuna troškova. Ključ za alokaciju indirektnih
troškova pogona i ZS su direktni troškovi materijala utrošenog po pogonima. Preduzeće “San” posluje
od 2003.godine i u mješovitom je vlasništvu (80% u vlasništvu stranog partnera, 20% u vlasništvu
domaćeg partnera).

DOO “San” (proizvodno preduzeće) je na dan 1.1.2005.god. imalo sljedeće stanje na pojedinim
računima:
011 - osnivački izdaci … … … … … … … … … … … … … … … … … … … … 10.000
013 - goodwill … … … … … … … … … … … … … … … … … … … … … … . 40.000
021 - građevinski objekti ……………………………………… … … … … … … … 4.000.000
022 - oprema …………………………………………………… … … … … … … . 6.000.000
029 - ispravka vrijednosti materijalnih stalnih sredstava ………… … … … … … … 1.900.000
030 - ulaganje u pravno lice u grupi “podružnica Cin” ……….. … … … … … … . 500.000
101 - zalihe materijala “a” (200.000 kg) ………………………… … … … … … … . 560.000
108 - odstupanje od stalnih cijena materijala “a” ………………… … … … … … … 11.200 (-)
103 - sitan inventar u skladištu … … … … … … … … … … … … … … … … … … 3.000
120 - gotovi proizvodi u skladištu (1.000 kom. proizvoda “d”) ……………………. 100.000
200 - žiro račun ……………………………………………….. … … … … … … … 3.500.000
202 - blagajna …………………………………………………… … …. … … … … . 35.000
203 - devizni račun …………………………………………………………………….. 500.000

05.01. Za potrebe proizvodnje u pogon “A” izdali smo 80.000 KM materijala “a”, a u pogon “B”
polovinu preostalih zaliha istog materijala. (Direktni trošak)
8.1. Položili smo depozit u banku u iznosu od 20.000 KM po kamatnoj stopi od 2 % mjesečno na period
od 3 mjeseca. Po osnovu depozita primili smo mjenicu. Ugovor o pologu depozita definiše
podizanje depozita zajedno sa pripadajućom kamatom 08.04.2005.
04.02. Materijal u vrijednosti od 12.000 KM vratili smo iz pogona “B” na zalihe. Primljena je faktura za
usluge dorade učinaka u pogonu “B” od dobavljača “X” na iznos od 2.000 KM + PDV 340 KM.
Prilikom pružanja usluga dorade dobavljač je trebao koristiti sitan inventar, zbog čega smo dali na
korištenje u pogonu “B” 50 % sitnog inventara sa zaliha i odlučili se za primjenu 50% indirektne
metode otpisa.
5.3. Na ime troškova osiguranja unaprijed smo platili za 36 mjeseci iznos od 300.000 KM. Obračunali
smo troškove ishrane radnika za vrijeme provedeno na radu u iznosu od 10.000 KM za pogon A,
5.000 KM za pogon B, 5.000 KM za ZS. Pristigla je faktura banke na ime bankarskih usluga na
iznos od 1.200 KM + PDV 204 KM.
www.meshan.cjb.net

5.4. Nabavljeno je od proizvođača robe po fakturnoj vrijednosti od 40.000 KM + PDV 6.800 KM.
Troškovi prevoza iznose 1.000 KM + PDV 170 KM prema fakturi prevoznika, dok troškovi
osiguranja robe na putu su 8.000 KM prema fakturi osiguravajućeg društva. Uslovi nabavke su fco
kupac. Roba je smještena u skladište po trošku sticanja a dalje je polovina robe premještena u
prodavnicu.
5.5. Zajedno sa preduzećem “Zora” i “Vis” krenuli smo sa izradom projekta “xyz”. Projekat se treba
izvršiti u naredne 2 godine. Potrebna ulaganja iznose ukupno 200.000 KM, od čega preduzeće
“Zora” ulaže 50.000 KM, preduzeće “Vis” 50.000 KM, dok mi ulažemo 100.000 KM. Pošto smo mi
nosilac zajedničkih aktivnosti, preduzeća “Zora” i “Vis” doznačila su svoja učešća na naš žiro-
račun.
08.04. Podigli smo kamatu po osnovu depozita u banci, dok smo depozitu produžili period oročavanja po
istim uslovima za naredna 3 mjeseca.
03.05. Osiguravajuće društvo nas je pismeno obavijestilo da je povećalo troškove osiguranja za
kompletan period u iznosu od po 1.000 KM mjesečno, i zato smo dobili knjižnu obavijest, na
osnovu koje smo izvršili uplatu. Stigla je faktura za troškove ishrane radnika na iznos od
23.000 KM + PDV 3.910 KM.
30.06. Neto prodajna cijena gotovih proizvoda “d” procijenjena je na iznos od 90 KM po komadu.
02.07. Kupili smo obveznica od privrednog društva “X” za 11.000 KM, čija je nominalna vrijednost
10.500 KM. Polugodišnja kamata iznosi 500 KM i dospijeva na naplatu svakog 30.6. i 31.12. , a rok
obveznica je 5 godina. Obveznice smo kupili sa namjerom preprodaje.
08.07. Po isteku perioda oročavanja podigli smo depozit zajedno sa pripadajućom kamatom.
Odlukom o rashodovanju rashodovali smo upotrebljavanu mašinu iz pogona “B” sa
sljedećim knjigovodstvenim vrijednostima (poznatim na dan 1.1.2005.): historijski trošak
sticanja 12.000 KM i otpisana vrijednost 8.000 KM.
29.11. Prodano je 50 % robe iz prodavnice na dugoročni kredit od 2 godine uz kamatnu stopu od 5
% godišnje i mjesečni način otplate jednakim anuitetima koji dospijevaju na naplatu svakog
25. u mjesecu.
15.12. Uvezli smo mašinu iz Francuske po cijeni od 30.000 eura. Srednji kurs za euro iznosi 1,95583
KM. Carinarnica je obračunala carinu po uvoznoj carinskoj deklaraciji na iznos od 2.000
KM, te PDV. Mašinu smo stavili u upotrebu. Sve obaveze po osnovu kupljene mašine su
izmirene iz raspoloživih sredstava.
20.12. Obračunali smo plate radnicima pri čemu neto plate iznose 100.000 KM. Troškove plata
rasporediti na pogone A, B i ZS srazmjerno brojevima 1: 2: 3 i iste smatrati direktnim
troškovima proizvodnje. Vlada FBiH propisala je obavezno ulaganje za razvoj turizma u
visini od 20% od ukupno obračunatih plata u ovoj godini. Ulaganje je na period od 5 godina.
Uplatili smo sredstva na odgovarajući račun Vlade FBiH.
25.12. Naplatili smo prvi anuitet po datom robnom kreditu. Robi iz prodavnice uz prisustvo
poreskog inspektora snizili smo prodajnu vrijednost do nivoa troška sticanja.
26.12. Obračunati amortizaciju stalnih sredstava po sljedećim godišnjim stopama otpisa:
- 10% za opremu
- 1,5% za građevinske objekte
- 20% za nematerijalna stalna sredstva.
Za potrebe obračuna proizvodnje voditi računa o tome da 30% postojećih stalnih sredstava koristi
se u pogonu “A”, 50 % u pogonu “B”, a ostatak stalnih sredstava u zajedničkim službama.
28.12.Izvršite obračun završene proizvodnje i uskladištenje gotovih proizvoda po stvarnim cijenama, ako
je ukupno proizvedeno 1.000 kom. proizvoda “X”, 2.800 kom. proizvoda “Y” i 800 kom. proizvoda
“U” i 500 kom. proizvoda “V”. Cijena koštanja proizvoda X i Y određuje se putem kalkulacije
ekvivalentnih brojeva, a kao ekvivalentni brojevi koriste se mašinski sati potrebni za proizvodnju
proizvoda “X” i “Y”, i isti glase 4 i 2, respektivno. Cijena koštanja proizvoda proizvedenih u
pogonu “B” određuje se srazmjerno brojevima 5 : 3.
29.12. Donirali smo robu iz prodavnice.
www.meshan.cjb.net

30.12. Neto prodajna cijena gotovih proizvoda “d” procijenjena je na iznos od 95 KM po komadu. Prodali
smo obveznice privrednog društva “X” za iznos od 12.000 KM.
31.12. Izvršite obračun i knjiženje poslovnog rezultata. U slučaju nastanka gubitka isti trebaju nadoknaditi
osnivači, a u slučaju nastanka dobiti rasporediti istu: 20 % u rezerve, 40 % kao dividendu
dioničarima, a ostatak ostaviti neraspoređen.
www.meshan.cjb.net

Korisno pri knjiženju:

SITAN INVENTAR
Direktno Indirektno

100% 50%
1.303/103 1.1031/1030--------100%
50% 2.303/1092---------50%
1.1031/---------50% ----------------------------
303/-----------50% 303/1092---------50%
/1030------SI zalihe 1092/1031-------100%
2. 303/1031-----50 %

(po nominalnoj vrijednosti) (po trošku sticanja)

OBVEZNICE KUPOVINA DIONICE KUPOVINA
1.033/200 1.033/200
(668)/(618) 2.218/611--dividenda
2.033/620-kamata g. 3.200/218-kad dividenda stigne
3.200/033-pri dospijecu

PRODAJA DIONICA I OBVEZNICA

1.200/612-vrij.za koju smo prodali
2.660/033-rashod

VLASTITE DIONICE po trosku sticanja

Emitovanje Otkup Prodaja vlastitih
1.200/ 1.470/200 1.200/
/401 2. /470-vrij po kojoj smo kupili
/(410)-premija (410) /410-premija

KREDITI
Dati Uzeti
1.K./ 1.200/
/521(551) 068(248) /
/200 /508(538)
2.200/K—anuitet 2.508(538)/200
3.521(551)/620-kamata 3.670/068(248)

PRODAJA NA KREDIT

Gotovi proizvodi Roba

1.K/ 1.K/
/600-vrij bez poreza /602
/521(551) /546
/546 /521(551)
2.650/120 2.652/
3.200/K-------------naplata anuiteta 137/
4.521(551)/620---- 138/
www.meshan.cjb.net

/132
PLATE I OBAVEZE ZA RADNIKE

Neto BR=100/68 *neto Regresi,topli obrok,prevoz

Dopr 32% 1.328/545
------------ 320/ Ishrana u vl reziji:
Bruto /545 1.101/543
Dopr.11.5% /549 2.300/101
Porez.5% 3.328/638
---------- Eksterne usluge:
Ukupno 1.328/543
2.543/200

USKLADJIVANJE ZALIHA GP

1.658/129 dolje drugi obracunski period 129/638

658/storno....raste
129/

DEPOZIT
Primljena mjenica nije primljena mjenica
1.050/ 1.050/200
/200 2.990/995-ukupna k
/521-kamata ukupna 3.218/620-mjesecna
2.200/050 mjesecna kad dobijemo k 4.200/218-mjesecna
3.521/620mjesecna 5.995/990-mjesecna
...4.200/050-vraceni depozit 6.200/050-vraceni depozit
DONACIJA
Robe iz prodavnice materijala iz skladista
1.688/ 1.680/
137/ /101
/132 /546
2.138/546
3.546/200
„KADA SE MIJENJAJU VRIJEDNOSTI“

1.132/
/137...storno
/138...storno
(658)/
www.meshan.cjb.net

KALO NA ROBI

100 NV 1.682/-----------nv obracunatog

20 RUC 137/-----------obracunati
-------------------------------------------------------------- 138/-----------obracunati
120 PV /132 MPV obracunatog
124 PNP RAZLIKA 2.682/546--razlika
--------------------------------------------------------------
144 MPV OBRACUNATI DOZVOLJENI

VISKOVI MANJKOVI MATERIJALA

Viskovi Manjkovi
101/632 1.300/---------dozvoljeni
682/..........razlika+porez
/546.....na razliku
/101......utvrdjeni
OPREMA –KAPITALNI NAJAM

1.022/------------vrijednost opreme
/518
2.518/200---------tranša
3.310/029------vrij..transe
AMBALAŽA

218/200....kaucija
990/995...ambalaza(vrij)
331/543...transport
995/990---vratili ambalazu
200/218...ako je ok
(217/218)..ako nije ok
Razliku rashodujemo
(Isplaćena akont) PUTNI TROŠKOVI
1.202/200
2.213/202
3.339/.......
202/........ za obracun putnog naloga
/213...