P. 1
Nasilje i Agresija Prema Djeci i Maloljetnicima

Nasilje i Agresija Prema Djeci i Maloljetnicima

|Views: 190|Likes:
Published by milaanbursa

More info:

Published by: milaanbursa on May 30, 2011
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as DOCX, PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

05/30/2011

pdf

text

original

Sadr aj

Uvod..........................................................................................................................2 Konvencija o pravima dijeteta...................................................................................3 rtve edomorstva.....................................................................................................4 Fenomen maltretiranja dijece i maloljetnika.............................................................6
Zapu tanje odgojno-obrazovnih potreba........................................................7 Izostanak nadzora nad dijetetom..................................................................8 Izostanak tijelesne i zdravstvene brige o dijeci...............................................8 Psiholo ko maltretiranje dijeteta..................................................................9 Tjelesno zlostavljanje.................................................................................9 Seksualno zlostavljanje dijeteta.................................................................10

Otklanjanje nekih rizika u prepoznavanju fenomena maltretiranja.........................11 Fenomen maltretiranja me u dijecom.....................................................................11 Zaklju ak.................................................................................................................13 Literatura.................................................................................................................14

Uvod
Nasilje i zlostavljanje su vijekovna sudbina mladih. Ova pojava datira jo od vrijema starih Sumeranapre 5.000 godina, a prenijela se na Gr ku i Rim u srednjem vijeku. Patria potestas glava porodice u rimskom pravu, identi no mnogim drugim narodima, podrazumjevalo je i pravo oca da raspola e ivotom svoje djece. On ih se mogao odre i, prodati ili ubiti. Sve do nedavno nasilje nad djecom se smatralo roditeljskom privilegijom. rtva porodi nog nasilja (u ovom slu aju nad dijecom) mo e da bude bilo ko , bez obzira na pol, godine, materijalni status, obrazovni nivo, nacionalnu ili religisku pripadnost. Isto tako nasilnik nema odre eni Äpsiholo ki profil³. Mo e se desiti da to bude obrazovana, armantna, uspje na, cijenjena li nost, po tovana u dru tvu i na poslu, a opet to mogu da budu i ovisnici, ljubomorne i problemati ne osobe. Zlostavljanje dijece od strane roditeljanema opravdanja. Ovaj in se smatra namjernom povredom bez ikakvog obja njenja. Zlostavljanje nad dijecom podjednako vr e i otac i majka, naj e e zajedno. Ukoliko jedan roditelj zlostavlja dijete a drugi to zna i ne u ini ni ta da bi spre io to zlostavljanje i sam je u esnik. U Republici Srpskoj je 2005. godine donijet Zakon o za titi od nasilja u porodici. Ovim zakonom se ure uje za tita od nasilja u porodici, na in za tite lanova porodice, i vrsta i svrha sankcija za izvr ioce nasilnih radnji. Vrste nasilja i agresije prema maloljetnicima su obra eni u daljnjoj obradi, kao i na ini na koji se mogu prepoznati.

1

Konvencija o pravima djeteta
Prema ovoj Konvenciji dijete je svako ljudsko bi e koje nije navr ilo osamnaest godina ivota, ukoliko se po zakonu koji se primjenjuje na dijete, punoljetstvo nesti e ranije. Strane ugovornice ove konvencije obavezale su se da ce po tovati i obezbje ivati prava utvr ena ovom konvencijom svakom djetetu koje se nalazi pod njihovom jurisdikcijom bez ikakve diskriminacije i bez obzira na rasu, boju ko e, pol, jezik, vjeroispovjest, politi ko ili drugo uvjerenje, nacionalno, etni ko ili socijalno porijeklo, imovinsko stanje, onesposobljenost, ro enje ili drugi status djeteta, njegovog roditelja ili zakonskog staratelja. Nadalje, prema ovoj Konvenciji usvim slu ajevima sktivnosti koje se ti u djece, a koje preuzimaju javne ili privatne institucije moraju biti u najboljem interesu djeteta. Djeci se mora obezbjediti takva za tita i briga koja neophodna za njihovu dobrobit, uklju uju i i obaveze njihovih roditelja i zakonskih staratelja. Analogno tome preuzimaju se i adekvatne zakonske i administrativne mjere. Djetetu se priznaje pravo na ivot njegovim ro enjem i pravo na opstanak i razvoj. U tom kontekstu mora biti registrovano kako bi steklo svoje ime, i pravo na sticanje dr avljanstva. Djete ne smije biti odvojeno od svojih roditelja protiv svoje volje, osim kada nadle ne vlasti odrede da je tako najbolje u interesu djeteta. Djetetu koje je sposobno da formira svoje sopstveno mi ljenje obezbje eno je pravo slobodnog izra avanja u skladu sa godinama i zrelo u djeteta. Nijedno djete ne smije biti izlo eno nezakonitom mje anju u njegovu privatnost, porodicu, dom ili prepisku, niti nezakonitim napadima na njegovu cast i ugled. Ono ima pravo na zakonsku za titu protiv takvog mje anja. Tako e zemlje potpisnice Konvencije moraju da obezbjede za titu od svih oblika fizi kog ili mentalnog nasilja, povre ivanja ili zlostavljanja, zapostavljanja ili nemarnog postupanja, maltretiranja ili eksplatacije, uklju uju i i seksualno zlostavljanje dok je pod brigom zakonskih staratelja. Dio prava se odnosi i na za titu djeteta od ekonomskog iskori avanja i od obavljanja posla koji bi bio opasan, ometao njegovo kolovanje i koji bi bio tetan po zdravlje ili njegov razvoj uop te. Autor nije zaboravio ni na za titu od nezakonite upotrebe narkotika i psihotropnih supstanci, i dio na za titu od svih oblika seksualnog iskori avanja i seksualnog zlostavljanja. Mentalno ili fizi ki zaostala djeca trebaju da u ivaju pun i kvalitetan ivot, u uslovima koji obezbje uju dostojanstvo, unapre uju samopouzdanje i olak avaju njegovo aktivno u e e u zajednici. Invalidno djete ima pravo na posebnu brigu kroz razli ite oblike pru anja pomo i adekvatne stanju djeteta i mogu nostima roditelja ili drugih osoba koje se o takvom djetetu brinu. Djeca se ne smiju podvrgavati mu enju ili drugom okrutnom, nehumanom ili poni avaju em postupku ili ka njavanju. Osobama mla im od 18 godina ne smije biti izre ena smrta kazna i do ivotni zatvor, bez mogu nosti osloba anja. Tako e ne smiju biti nezakonito biti
2

li ena slobode. Djeca li ena slobode imaju pravo na pravnu i druge vrste pomo i kao i pravo i da pobijaju zakonitost tog li enja slobode pred sudom ili drugim nadle nim, nezavisnim i nepristrasnim organima kao brzu odluku u svakom takvom postupku. Djeca mladja od 18 godina ne smiju u estvovati u neprijateljskim aktivnostima i biti regrutovana u oru ane snage. U slu aju kada su djeca uhap ena, zadr ana u pritvoru ili internirana u slu aju nekog oru anog sukoba moraju biti odvojena od odraslih, osim kada se itave porodice smje taju kao porodi ne cjeline. Priznaje se pravo svakom djetetu za koje se tvrdi koje je optu eno ili za koje je utvr eno da je prek ilo krivi ni zakon, za postupak uskla en sa unapre enjem djetetovog osje aja i vrijednosti. Drugi dio Konvencije o pravima djeteta se odnosi na provjeru napretka koje su strane ugovornice postigle u sprovo enju obaveza ove Konvencije i konstituisanje Komiteta za prava djeteta koji e izvr avati svoje funkcije. Tre i dio Konvencije o pravima djeteta se odnosi na mogu nost potpisivanja od strane svih dr ava. Instrumenti ratifikacije se deponuju kod Generalnog sekretara Ujedinjenih nacija.

rtve edomorstva
edomorstvo, odnosno li avanje ivota novoro enog djeteta, neposredno poslije poro aja, sigurno predstavlja jedan od najte ih zlo ina. Iako je ta an broj ovakvih ubistava u BiH te ko utvrditi, pogotovo ako je porod obavljen bez ljekarskog nadzora, nekoliko slu ajeva pronalaska mrtvih beba skrivenih u ku ama, ali i u rijekama, kontejnerima ili napu tenim mjestima, dovoljno pokazuju koliko je ovaj problem izra en kod nas. U ve ini slu ajeva ubistva po ine majke, ali de ava se da novoro en ad stradaju i od nekih drugih lanova porodice. Niz uzroka: Iz Uprave kriminalisti ke policije MUP-a RS navode da iskustveni pokazatelji govore da su naj e a mjesta pronalaska beba sjenovita i zaba ena mjesta, ivice uma, te deponije sme a. "Motivi edomorstva, prema iskustvu istra itelja, naj e e se obja njavaju lo om ekonomskom situacijom, a u ruralnim sredinama i strahom od negativnih reakcija okoline", navode iz ove slu be.Iako majke danas imaju i druge mogu nosti da se oslobode "ne eljenog" djeteta, daju i ga na usvajanje ili ostavljaju i ga u dom za nezbrinutu djecu, na alost, svjedoci smo slu ajeva da se neke od njih odlu uju na ubistva. A koliko jaki razlozi moraju biti da bi se ubilo tek ro eno dijete, pitanje je kojim bi trebalo da se pozabavi cjelokupno dru tvo. Iako je edomorstvo jedan od najgnusnijih oblika ubistva, mnogi psiholozi isti u da je u njegovoj pozadini niz uzroka.

3

Zastra uju i prizori: Na ini na koje se izvr ava edomorstvo su: zagu ivanje - davljenje djeteta stiskom vrata ili plu a, zapu enje nosa ili usta - prstima, krpom, spu vom ili papirom; povredom glave ili mo danih struktura - tupim, ubodnim ili o trim predmetima, udarcima, bacanjem, ispu tanjem i/ili padom na tvrdu povr inu; nepovezivanjem pup ane vrpce - krvarenjem; li avanjem vode, hrane, kiseonika; utapanjem u vodi; gu enje plinom; neutopljavanjem ostavljanjem u hladnoj prostoriji ili na hladnom tlu - betonu; bacanjem i ostavljanjem na ulici, u haustorima, kontejnerima, smetlji tima i drugim lokacijama i povr inama; ra anjem i/ili bacanjem u vodu (rijeke, bare, bunare), kanjonima, pe inama i sli no. Iako, prema zakonu, za majku koja usmrti svoje dijete, za vrijeme ili nakon poroda, slijedi zatvorska kazna od jedne do pet godina, sigurno je da se pa ljivo mora pribjegavati ovakvim slu ajevima, jer stru njaci upozoravaju da u pozadini ovakvog gnusnog ina le i niz uzroka, kao to su du evno rastrojstvo majke koje su esto pro le kroz traumati no iskustvo. Dru tvo bi trebalo, ipak, malo vi e da se zapita ta to navodi majke da izvr avaju ovakav te ak zlo in i to nad svojim vlastitim djetetom. Psihi ki poreme aj majke edomorstvo, ubistvo novoro en eta koje izvr i majka za vrijeme ili nakon poro aja, predstavlja krivi no djelo nasilja protiv ivota i tijela. Ono se ini u vrijeme i u statusu i stanju psihi kih poreme aja majke uzrokovanom brojnim faktorima. " edomorstvo, kao specifi an delikt nasilja - ubistvo potpuno nemo ne i neza ti ene rtve - tek ro enog djeteta, uslovljava vanrednu pa nju, valjanu kriminolo ku istragu i psiholo ko-medicinsku ekspertizu i po ekstenzitetu i intenzitetu, poniru i u sva tri bitna faktora - li nost, okolinu i deliktnu situaciju, kao i njihovu me usobnu transakciju", prema rije ima prof. dr Aleksandra Mili a. Navodi da su uzroci, motivi, tok i ishod edomorstva brojni i razli iti, to uslovljava interdisciplinarno istra ivanje, pra enje, nau nu evaluaciju, prevenciju i suzbijanje. Posebno je, isti e, bitno psiholo ko vje ta enje u okviru kriminalisti ke i forenzi ke psihologije, psihijatrije i pravosu a. "U osnovi edomorstva je patogeni faktor u li nosti edomorke - po inioca edomorstva, ma ime da je uslovljen. I na ini izvr enja edomorstva ukazuju na poreme aje li nosti edomorke, a i njene u e socijalne sredine".

4

Fenomen maltretiranja djece i maloljetnika
Fenomen maltretiranja obuhva a zlostavljanje (nasilje i agresija), i zapu tanje, kojima se to svjesno, to nesvjesno i nasilno sprje ava razvoj djece. Zapu tenim djetetom smatra se svako mla e dijete od 18 godina i o kojemu se roditelji ili bilo koja druga osoba ne brinu, uklju uju i brigu o odgoju, njezi, prehrani, poticanju i ohrabrivanju, socijalnoj adaptaciji, emocionalnim potrebama, obrazovanju, tolerantnosti itd. Zlostavljanjem djeteta smatraju se agresivni i naj e e namjerno grubi postupci prema djetetu. Zlostavljanje u bilo kojem obliku djeluje na sve aspekte djetetova razvoja. Utje e na tjelesno zdravlje, intelektualni i emocionalni razvoj, psihi ko funkcioniranje, te na razvoj socijalnih vje tina i sposobnosti. Te ko je odrediti jasne granice izme u zapu tanja i zlostavljanja djece. Zbog interakcije brojnih problema (mentalno zdravlje roditelja, nepoznavanje pozitivnih roditeljskih vje tina, socijalni problemi i dr.), te ko je odrediti kada zapu tanje prelazi u zlostavljanje. Naj e i oblici maltretiranja djece od strane odraslih su: 1. ignoriranje i odbacivanje 2. okrutna disciplina 3. neprimjerena o ekivanja ± prema spolu, dobi, sposobnosti 4. tjelesno zapu tanje 5. zapu tanje odgojno-obrazovnih potreba 6. izostanak nadzora nad djetetom 7. izlaganje djece razli itim opasnostima i rizicima u obitelji i izvan nje 8. seksualno zlostavljanje 9. emocionalno zlostavljanje 10. tjelesno zlostavljanje 11. socijalna izolacija 12. socio-emocionalno zapu tanje. Ova pojava maltretiranja djece je sve u estalija to pokazuju brojna ispitivanja.

5

ZAPU TANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH POTREBA Ako roditelji ne pokazuju brigu o osnovnim edukacijskim potrebama, uskra uju edukacijsku pomo ± smatra se pojavom zlostavljanja. Zanemarivanje ove potrebe smatra se bla im ili manje opasnim tipom maltretiranja od drugih. Pojave koje upu uju na zapu tanje odgojno-obrazovnih potreba djeteta: - nije na vrijeme upisano u kolu - neredovito ju polazi, vi ednevno izostaje, este selidbe - svakodnevno ili u estalo kasni u kolu - samo inicijativno odlazi iz kole prije vremena - velik broj izostanaka. Takvo dijete esto reagira neprimjereno: a) Pokazuje nezainteresiranost za u enje i nastavu, dosa uje se i ometa druge - neprestano ga se opominje - primijenjene su pedago ke mjere ± opomena, ukori b) Javlja se neuspjeh - dobivaju negativne ocjene - te ko ih ispravljaju - ponavlja razred, ali dijete ima i druge pote ko e kao npr. zaboravlja i ne pi e zada e, nema navike u enja, nesigurno je, ima oskudan rje nik, te e usvaja nove pojmove, lo e ita i pi e, brzo odustaje od obveza,...

Pona anje roditelja: - ne ispri ava djetetove izostanke - ostavlja stariju djecu da obavljaju ku anske poslove, uva mla u djecu - odbijaju primjerenu pomo ili ju ne osiguravaju - ne osiguravaju pomagala (knjige, bilje nice, opremu).

6

IZOSTANAK NADZORA NAD DIJETETOM Izostajanjem nadzora nad djetetom smatra se nedovoljna briga odraslih o tome s kim se dijete dru i u koli, van obitelji, kamo ide, to radi. Dijete: - nema osje aja odgovornosti prema sebi i drugima, prema postignu u i materijalnim dobrima - esto je samo ± u slobodni dio dana, vikenda, blagdana - bez znanja roditelja svakodnevno izbiva iz ku e - esto bje i u nepoznato - dru i se sa starijima. Javlja se: - nekulturno pona anje - na komentare reagiraju pogrdno - smatra da mu je sve dopu teno - pu i, konzumira alkohol, iznu uju ili otimaju novac Pona anje roditelja: - uglavnom ne sudjeluje u slobodnom vremenu djeteta ± igri, etnji, razgovorima - ne zanimaju se s kim se dru i, kamo odlazi - nisu zainteresirani za djetetove probleme, uspjeh (ne znaju s kim sjedi, ne znaju razrednika, ne dolaze u kolu, sami uzimaju alkohol, opijate i sli no).

IZOSTANAK TJELESNE I ZDRAVSTVENE BRIGE O DJECI Kako emo prepoznati: - dijete je blijedo, mr avo, neprikladno odjeveno, ima prljavu odje u - zdravstveno nezbrinuto ± nema pomagala, a potrebna su mu (nao ale, slu ni aparat, lijekovi,...) - esto pobolijeva, ima pokvarene zube, nesanirane rane, ozljede, nametnike u kosi, promrzline ili opekotine od sunca,... Pona anje roditelja: - ne mare za djetetov izgled - ne osiguravaju minimalne standarde zdravstvene i tjelesne brige - u obitelji prevladava lo a zdravstveno-higijenska briga - ne brinu o prehrani - esto ive u lo im stambenim uvjetima kao i egzistencijalnim (nezaposleni). Ponekad to ine i roditelji prihvatljiva fizi ka izgleda i u mogu nosti su osigurati minimum
7

tjelesne skrbi (imaju svoje psiholo ke probleme, ne brinu o djetetu koje nije eljeno, tro e novac na sebe,...)

PSIHOLO KO MALTRETIRANJE DJETETA Psiholo ko maltretiranje djeteta podrazumijeva pasivan odnos prema emocionalnim potrebama djeteta, primjenjuju okrutne metode pona anja, ne razgovaraju, ne igraju se. Dijete se: - neprimjereno pona a - ne pokazuje pozitivne emocije - ima strah od odlaska ku i - eljno je pa nje, ljubavi - povodljivo je za onima koji poka u interes za njega. Javljaju se: - problemi u u enju, neuspjeh u koli - maltretira mla e, ivotinje, starce, hendikepirane osobe - esto la e, muca, izmi lja da se ne to dogodilo njemu, prijatelju,... - enureza. Roditelji: - uskra uju mu socijalne kontakte, izoliraju od vr njaka, rodbine - ka njavaju, poni avaju, posramljuju ga - pokazuju bijes i netrpeljivost - u obitelji vlada okrutna disciplina i agresivnost.

TJELESNO ZLOSTAVLJANJE Tjelesnim zlostavljanjem smatra se ozlje ivanje djece, koje mo e biti: - i nenamjerno kao posljedica kazni - onemogu avanjem da slobodno konzumira hranu, pi e, da ima miran san - zatvaranje u mra ne sobe. Kod takve djece se uo ava: - esto neobja njive ozljede, nagnje enja, frakture, po upana kosa, tragovi opekotina, posjekotine, modrice, o iljci, ugrizi... unutarnje neobja njene ozljede glave, mozga i sli no.
8

Dijete ima: - strah od odraslih ili druge djece - nervozno je, napeto na reakcije odraslih - reagira agresivno - srame ljivo, no ne more - te ko e u komunikaciji. Javlja se: - nepa nja u koli, lo uspjeh, dolazi ranije u kolu, odlazi kasnije iz kole - nerado se presvla i.

SEKSUALNO ZLOSTAVLJANJE DJETETA Seksualnim zlostavljanjem smatra se svaka radnja kojom odrasli nagovaraju ili prisiljavaju dijete da sudjeluje u nekoj seksualnoj aktivnosti radi zadovoljavanja svojih seksualnih potreba ili ekonomskih interesa. Dijete: - boji se ili te ko prihva a fizi ki dodir - pobolijeva, izostaje u koli - ima razne ogrebotine ili ozljede na tijelu i oko genitalija - krvavo donje rublje - te ko hoda i sjedi, malo govori o obitelji - bje i od ku e - ne brine se o svom izgledu - pla ljivo je i agresivno - te e se koncentrira i u i, lo u enik - nagla ena preuranjena seksualnost - poku ava se prema mla ima odnositi kao to je samo do ivjelo - odbija presvla enje, sistematske preglede,... Neposredno seksualno zlostavljanje: - spolni odnosi s djetetom - prisiljavanje djeteta na pokazivanje svojih spolnih organa - dodirivanje ili milovanje djetetovih genitalija ili da dijete dodiruje odrasle - zlouporaba u pornografiji - poticanje na prostituciju.
9

Neprimjereno pona anje odraslih: - prakticiranje seksa pred djecom - pokazivanje pornografskih slika, knjiga, asopisa - verbalno poticanje i sli no.

OTKLANJANJE NEKIH RIZIKA U PREPOZNAVANJU FENOMENA MALTRETIRANJA Veliki je i specifi an rizik u i u takve obitelji socijalnim djelatnicima ili stru njacima. esto se dijete ozljedi nakon posjeta, ponekad se pogre no zaklju uje, jer nema provjerenih i pouzdanih instrumenata (to je subjektivna procjena, neprihva anje suradnje od roditelja ili se unaprijed sumnja u roditelje i sli no).

FENOMEN MALTRETIRANJA ME U DJECOM Neprimjereno i nekorektno pona anje manifestira se grubim rije ima, ru nim gestama, pogrdnim nadimcima, napisima na zidovima, pa do fizi ke agresije ± to esto preraste u PSIHOTEROR.

Obi no to mo nija skupina djece na prikriveni na in po ne manipulirati pogre kama ili nekim hendikepom djeteta ± rtve. U po etku je cilj smijati se drugima, zbuniti ga, ali polako prelazi u nemilosrdno i zastra uju e pona anje. Obi no je toj skupini vo a koji okupi ostale lanove, koja povezuje antipatija prema odre enom djetetu ± oni sve vi e ire krugove mr nje, klevete, la i, udru eni su ja i, imaju mo , sigurnost i osje aj samopouzdanja. Naj e a nasilja djece nad djecom: - verbalna agresija, poni avanje, posramljivanje, etiketiranje, vrije anje, iznu ivanje, prijetnje, ometanje pri radu, ignoriranje, socijalna izolacija, pritisci grupe, otimanje stvari, hrane, novca, fizi ko nasilje. Tjelesno nasilje je lak e prepoznati: - stalno lupkanje, tipanje, ubodi olovkom u le a, udaranje laktom, podmetanje noge, izmicanje stolice, prisila da nosi tu e stvari.

10

Prikriveno nasilje je naizgled bezazlena igra, a rtve esto dijete nesklono sva i, uspje an u enik, dijete iz drugih sredina koje odstupa govorom, odijevanjem ili ne im drugim, druge etni ke skupine, hendikepirani, dijete lo ih socijalnih prilika, dijete iz rastavljenih obitelji,... U po etku odrasli to smatraju dje jim poslovima ili nemaju vremena za te Änebitne³ stvari i probleme rasta. rtve pate ± stvara se osje aj nesigurnosti, krivnje, osamljenosti. Dijete se u po etku ali, tra i pomo , pla e. Ako se sazna za problem, skupina napada a zauzima novu strategiju, ali ne odustaje od maltretiranja, a naj e i prikriveni oblici su: - odbijanje komunikacije - socijalna izolacija (tjeraju ih, ne prihva aju ih, vrije aju ih,...) - pritisak grupe (dodjeljuju im poni avaju e radnje, prisiljavaju na kriminalne radnje,...). Za prekidanje tog ciklusa potrebna je pravodobna, kvalitetna pomo u itelja, roditelja i stru nih suradnika. Djeci se mora dati do znanja: - da postoje jednaka pravila za sve - svako snosi posljedice za tjelesni napad - teta se mora nadoknaditi - moraju se obavijestiti roditelji - nijedan oblik maltretiranja se ne e i ne smije podr ati.

11

ZAKLjU AK
Svatko od nas osobno, lokalna zajednica, nevladine udruge, organizacije i institucije dr ave, moraju u initi sve da se zlostavljanje djece svede na minimalne razmjere i da svako dijete, bez obzira na svoju dob, zna da je za ti eno i da postoje institucije koje e osigurati za titu njegovih prava. Temeljne aktivnosti u tom pogledu su: - efikasan sustav dr avne brige - obrazovni sustav (seminari, predavanja, radionice) - sustav zdravstva (psihoterapija) - dru tvene organizacije (hrabri telefon, sedmica borbe protiv zlostavljanja djece) - promjene u obiteljskom zakonu (oduzimanje djece) - sustav policije - doprinosi nauci (nau no-istra iva ki rad). Zlostavljanje dijece od strane roditelja nema opravdanja. Ovaj in se smatra namjernom povredom bez ikakvog obja njenja. Zlostavljanje nad djecom podjednako vr e i otac i majka, naj e e zajedno. Ukoliko jedan roditelj zlostavlja dijete a drugi to zna i ne u ini ni ta da bi spre io to zlostavljanje i sam je u esnik. U Republici Srpskoj je 2005. godine donijet Zakon o za titi od nasilja u porodici. Ovim zakonom se ure uje za tita od nasilja u porodici, na in za tite lanova porodice, i vrsta i svrha sankcija za izvr ioce nasilnih radnji.

12

Literatura
Krsti , O.; Maloljetni ka delikvencija; FBZ BL; Banja Luka; 2009 Krsti , O.; Simboli, znakovi i zna enja u kriminalistici; Zavod za ud benike i nastavna sredstva; Beograd; br.1/06 Krsti , O.; Prevencija kriminaliteta; FBZ BL; Banja Luka; 2007 Sa interneta: -http:/www.znanje.org/dru tvo/porodica/01/nasilje u porodici.htm -tekstovi iz nezavisnih novina i sa bh portala -wikipedija

13

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->