SKRIPTA SOCIOLOGIJA

By Ganja Queen #3

1

SOCIOLOŠKA IMAGINACIJA
• • na raznolika ljudska ponašanja teško je primijeniti pojam "zakon" sociologija pokušava bogatstvo pojavnih oblika stvarnosti svesti na određena načela, odnosno zakonitosti - dodatan zadak sociologa: svojim objašnjenjem utječe na stvarnost; spoznati složene mehanizme društvenog događanja - on mora odlučiti je li neki događaj tipičan (isti kao neki prethodni) ili treba na nj primijeniti neku drugu mrežu ili matricu

POJEDINAČNO I OPĆE U SOCIOLOGIJI • primjer: rušenje WTC u NY 9.11.2001. - obilježen početak 21. st. - utjecalo na sve nas (ISPREPLETENA SOCIJALNA MREŽA) - Marcel Mausse i Georg Gurwitsch takav događaj nazivaju TOTALNIM FENOMENOM - Clifford Geertz tvrdi da je za takve događaje potreban tzv. podroban opis (uključuje sve razine ili slojeve objašnjenja) RAZUMIJEVANJE • sociolog mora odlučiti u kojoj se mjeri želi poistovjetiti s pojedincem ili grupom čije ponašanje objašnjava - mora održavati ravnotežu između nepristranosti i angažmana, između objektivnosti i potrebe za razumijevanjem detalja • početkom 20. st. - teorija tumačenja = HERMENEUTIKA (Wilhelm Dilthey, Martin Heidegger, George Gadamer, Richard Rorty, Diltheyev učenik Max Weber) - starija generacija: potrebno uživljavanje kako bi se razumjelo ljudska djela - novija generacija: proces tumačenja moramo shvatiti kao proces samospoznaje (drugi su nam sredstva za razumijevanje samih sebe) PREDMET I DEFINICIJA SOCIOLOGIJE • predmet sociologije u najširem smislu riječi jest sve što ljudi rade • sociologija je znanstvena disciplina koja primarno proučava ljudska ponašanja koja se tiču drugih ljudi te djela kojima se stvaraju društveni odnosi i njihove manifestacije, poput institucija - sociologija proučava oblike institucionaliziranja društvenih odnosa u skupine, narode, klase, kaste i dr., načine na koje se takve skupine institucionaliziraju - sve su društvene skupine u izvjesnom smislu zamišljene • najbolji primjeri socioloških studija su primjeri začudnih objašnjenja nečega što nam se čini poznatim - franc. sociolog Emile Durkheim govorio o takvim fenomenima kao o društvenim činjenicama - primjer: brak - time što povezuje dvoje ljudi pritišće ih da djeluju 2

na određen način; svaki je brak na svoj način jedinstven, ali u ponašanju ljudi takva vanjska institucija daje isti rezultat MIKROSOCIOLOGIJA I MAKROSOCIOLOGIJA • MIKROSOCIOLOGIJA je podvrsta sociologije koja se bavi malim skupinama (obiteljima, razredima...) - mikroproblemi su vezani za odnose u tim manjim skupinama, probleme u obiteljima, kriminalno ponašanje, narkomaniju i sl. - mikrosociologija se češće definira prema metodama koje se koriste u analizi tih odnosa; jedan od tipičnih primjera mikrosociološkog istraživanja je izrada tzv. SOCIOGRAMA (ideja am. soc. Morena) - profesor želi saznati na koji način da rasporedi učenike u razredu, oni napišu imena, profesor poveže imena crtama = sociogram • MAKROSOCIOLOGIJA je vrsta sociologije koja se bavi globalnim društvenim sustavima, odnosima među civilizacijama, narodima, rasama... - primjer: Samuel Huntington u knjizi "Sukob civilizacija" tvrdio da će do glavnih sukoba dolaziti između religijski različitih civilizacija (prema njemu postoji devet takvih civilizacija) 4 godine prije rušenja WTC - K. Marx je povijest podijelio prema klasnoj podjeli "sredstava za proizvodnju" na primitivni komunizam, robovlasništvo, feudalizam, kapitalizam i socijalizam (previše grubo - primjer: Kina ima komunistički društveni poredak, a kapitalistički ekonomski) STRUKTURA I AKCIJA • Raymond Boudon - tradicionalna podjela sociologije na soc. koja proučava strukture i cjeline i soc. koja proučava ljudske interakcije • strukturalizam se gradi na temeljnoj pretpostavci da se ljudska djelatnost može prepoznati kao rezultat pretpostavljenih društvenih struktura • sukob strukturalne i socijalno-interakcijske orijentacije: - strukturalna orijentacija se usredotočuje na makro skalu, na pravilnosti ponašanja ljudi u sličnim uvjetima - socijalno-interakcijska orijentacija se temelji na pokušaju rekonstrukcije tuđih motiva, ljudska je akcija izabrana, stvorena, mogla bi biti drugačija da su pojedinci to htjeli -KORISTE SE RAZLIČITIM METODAMA (primjer: kriminalni recidivizam) - strukturalisti će minimalizirati razlike između ljudskog i životinjskog ponašanja (koriste tvred znanosti: ankete, eksperiment, sistematsko proučavanje) - interakcionisti će preferirati kvalitativne metode poput etnografskih studija, sudioničkog promatranja ili interpretativnih životnih povijesti

3

disciplina koja će utvrđivati zakonitosti društvenog razvoja kroz povijest .) • SOCIOLOGIJA I PSIHOLOGIJA . uspjela stvoriti važne modele političkog i socijalnog ponašanja koji se u sociologiji rijetko spominju (tzv. Comte pružio shemu razvoja uma.sociologija je nekoć bila zamišljena kao logija.prije nastanka sociologije kao znanosti i podjele društvenih znanosti prema različitim područjima.Annales škola (predstavnici Le Goff. a nekad su se psihološke teorije izrađivale na temelju 4 . socijaldarvinističke).politologija nastala iz sociologije. velik broj socioloških teorija proširivao područje psiholoških teorija u 20.ta zadaća danas nije više u prvom planu . detaljno se opisuju razna pravila socijalne hijerarhije • SOCIOLOGIJA I ANTROPOLOGIJA . objašnjenja društva i objašnjenja prava nisu se razdvajale ... Primjer: teorija N. pročišćene od svake političke ideologije i svih elemenata koji pripadaju prirodnim znanostima (odvojenost nije dugo trajala) .. u pozitivnoznanstvenu fazu.imaju mnogo dodirnih točaka. nastalo je shvaćanje o potrebi nastanka čiste pravne znanosti. .u nastojanju da se iz pravne struke izbace elementi metajuridičkih znanja.američka pravna teorija poznaje područje Jurisprudence koje je pravna teorija. sociologije mnogo biologističkih teorija (rasističke..u pov. st.ilustracija današnje veze sociologije sa poviješću . prema sociobiolozima ljudska genetika odgovorna je barem dijelom za oblike socijalne strukture te za razlike u postignućima ili spolnim ulogama (primjer: kako to da je brak gotovo univerzalna karakteristika ljudskih društava. danas sve više antropolozi proučavaju velika društva • SOCIOLOGIJA I POLITOLOGIJA .za stranke razumno da prije parlamentarnih izbora pokušaju prikazati svoja stajališta umjerenija negoli su to doista) • SOCIOLOGIJA I BIOLOGIJA . Machiavellia (iz djela "vladar") koja je filozofska koristi se u sociologiji kao opis jedne vrste vlasti • SOCIOLOGIJA I POVIJEST .. sociologija obitelji uz obiteljsko pravo. prema kojoj se on razvija od teološke. pravna filozofija i pravna sociologija zajedno • SOCIOLOGIJA I FILOZOFIJA . Braudel. preko metafizičke. njezin predmet početno je bio proučavanje malih plemena (primjer: "Argonauti zapadnog Pacifika" Bronislawa Malinowskog .A.antropologija nastala iz studija sociologije. kako to da su muškarci oni koji se udvaraju. trgovačkih i socijalnih transakcija između stanovnika).SOCIOLOGIJA I DRUGE DRUŠTVENE ZNANOSTI • SOCIOLOGIJA I PRAVO . naglasak na proučavanju politike.paralelno uz mnoge grane prava nastajale su sociološke inačice: sociologija uprave uz upravno pravo.primjer: studija Emmanuela le Roya "Saint Simon i dvor Luja XIV. Bloch) smatra da nije dovoljno samo proučavati povijesne događaje nego je potrebno pružiti brojne detalje svakodnevnog života u razdoblju koje opisujemo i shvatiti socijalna pravila koja su ljudi slijedili .opis običaja kula. teorija javnog izbora .

te su se dvije discipline počele razlikovati.znanstveno je pretpostaviti suprotno od onog što mislimo da je istina 4. knjigama.cijeli niz zanimljivih pitanja kojima se često bavi i javnost neiscrpan izvor sociološke mašte i istraživanja 2.. ljudi se bolje osjećaju ako su njihovi bližnji jednako ugroženi kao i oni) SOCIOLOGIJA I EKONOMIJA .. preciznijeg istraživanja LOGIKA NASTANKA I LOGIKA OPRAVDANJA • postoji bitna razlika između tzv. kojom ćemo se metodom istraživanja koristiti.. definirati problem istraživanja .razina sreće pojedinca nema nikakve veze s njegovim bogatstvom. izrada plana istraživanja (kako ćemo sakupljati podatke. proučiti već postojeću literaturu ili istraživanja o toj temi (da ne ponavljamo tuđe pogreške ili dokaze) 3.bitno uključiti izradu pilot-istraživanja 5.... logici ili kontekstu opravdanja 5 . o pravilnosti izabranog uzorka.ne utječe na procjenu istinitosti nalaza istraživanja • procjena istinitosti nalaza istraživanja pripada tzv. izvedba samog istraživanja 6. rezultati se objavljuju u časopisima. izraditi nekoliko preciznih hipoteza (informiranih nagađanja o tome što bi moglo povezivati fenomene koje želimo objasniti) formiranje "nulte" hipoteze . sociolozi Phillips i Bonjean tvrdili početkom 70-ih da se sociolozi koriste s onoliko različitih mjerila koliko socijalnih fenomena proučavaju MODEL ZNANSTVENOG ISTRAŽIVANJA I NJEGOVE FAZE • klasični proces znanstvenog istraživanja uključuje nekoliko faza: 1. pa danas sociolozi često zanemaruju ekonomske aspekte socijalnog ponašanja koji bi po logici stvari trebali pripadati sociologiji ISTRAŽIVAČKI POSTUPCI U SOCIOLOGIJI • am. logike nastanka i logike opravdanja istraživanja (rezultata) • logika ili kontekst nastanka .) .) 7.• socioloških hipoteza (primjer: teorija relativne deprivacije . (drugi istraživači kritički razmatraju) 8. st.tijekom 20.rijetko se u časopisima opisuju problemi ili nedoumice kojima je istraživač bio zaokupljen pri samom istraživanju . tumačenje rezultata (ovisi o jasnoći postavljenog cilja istraživanja. to može biti početak nekog novog.

sociolog duže živi i boravi u skupini čije ponašanje ispituje (mora ispitaniku objasniti svoju ulogu) . .uzorak je izabrana podskupina ispitanika cijele skupine čija stajališta želimo dobiti (ako je dobro odabran.ispitanici se mogu različito ponašati. takve intervjue 6 . najbolji istraživači sile ispitanike da budu iskreniji negoli to namjeravaju biti (prema Howardu Beckeru).metodom se koriste najviše socijalni interakcionisti • EKSPERIMENT .anketa se sastoji od upitnika. poslužio se varkom da ga zanima nova religija kako bi ušao u sredinu koju želi kritički ispitati.primjer: Roy Wallis-ovo istraživanje scijentološke religije. stimulus.ankete se razlikuju i po vrsti pitanja i po vrsti uzorka .na taj način se mogu proučavati samo manje sredine..rezultat takvog istraživanja se naziva case study (studija slučaja) .pitanja mogu biti otvorena (ispitanik može odgovoriti kako želi) i zatvorena (ponuđen ograničeni broj odgovora.VRSTE ISTRAŽIVAČKIH METODA • TERENSKO ISTRAŽIVANJE (participativno promatranje) . a zapravo im je dano neutralno sredstvo (npr. novinari i dr..placebo eksperimenti . uspjeh istraživača ovisi o njegovoj sposobnosti da se uklopi u novu sredinu . objaviti na Internetu ili u novinama. ne ili ne znam) . tj. zatim se eksperimentalnoj skupini pusti propagandni film o štetnosti narkomanije.poanta intervjua je da se od ispitanika dođe do podataka do kojih se ne bi došlo jednostavnim mehaničkim nabrajanjem pitanja. ako se pojavi između stajališta značajna razlika ispitivač će zaključiti da je do razlike u skupinama došlo zbog utjecaja eksperimentalnog STIMULUSA (filma u ovom slučaju) .Gallup-istraživanja najuglednija su istraživanja javnog mnijenja u svijetu • INTERVJU . .istraživač može zavarati svoje ispitanike (tako postaje neobjektivan) . koji se ispitanicima može slati poštom. voda). npr. pa i lagati . da.tema: narkomanija.anketiranje najpopularnija metoda kojom se koriste sociolozi.postupak kojim u vrlo specifičnim uvjetima testiramo određenu znanstvenu pretpostavku ili hipotezu kako bismo dokazali da je došlo do određenog utjecaja na ponašanje ispitanika zbog izlaganja ispitanika posebnim uvjetima . već kod anketiranja stotinu ljudi možemo dobiti prilično pouzdane generalizacije o stajalištima cijele populacije jedne nacije) .klasičan primjer eksperimenta: među učenicima jedne škole odaberemo dvije skupine ispitanika (eksperimentalnu i kontrolnu skupinu) . policajci koji se ubacuju u kriminalne sredine kako bi o njima više doznali . objema skupinama se postavlja ista pitanja.eksperimenti u kojima se ispitanicima kaže da su dobili eksp. teksta s pitanjima. ispitanici vjeruju da im je "lijek" pomogao • ANKETE I ISPITIVANJA JAVNOG MNIJENJA .

određenom analizom.kad ne postoje živi izvori informacija.povijesna istraživanja koriste se za komparativne analize društvenih zbivanja (primjer: Lipsetova analiza povijesnih događaja u postkolonijalnim zemljama iz 1991.tekstualna analiza sadržaja je pokušaj pokazivanja da tekstovi mogu ohrabrivati neko posebno tumačenje događaja .ponovljivost i dosljednost (upotreba jedinstvenih kriterija u objašnjenju svih važnih činjenica kako bi drugi znanstvenici mogli ponoviti postupke) . već da aktivno oblikuje svoje sudove o ponuđenim porukama KRITERIJI RACIONALNOSTI ZNANSTVENIH TEORIJA . onda je vrijednosni sustav autora militantan) . dolazimo do zaključka o ideologijii autora.kad anketar s već gotovim upitnikom od kojega se ne želi udaljiti zainteresiran za svaku pojedinu osobu (pozitivisti koriste strukturirani intervju) .strukturirani intervju .znanstvenici često sporili oko kriterija razgraničenja znanstvenih i neznanstvenih teorija .tematska analiza sadržaja pokušava istaknuti kako uobličenje određene teme implicira jasnije ili latentnije izražen vrijednosni sud .ispitivanja životnih pripovijesti korisna u sociološkoj analizi (primjer: sociološka studija Thomasa i Znanieckog "Poljski seljak u Europi i Americi" .pretpostavka je da publika nije pasivna. odnosno znanstveno 7 . ono što se ne može dokazati nije racionalno.nekoliko je normi znanstvenosti teorije: .formalna analiza sadržaja je postupak prebrojavanja određenih vrsta riječi ili slika u tekstu ili poruci (primjer: ako se u određenoj knjizi muškarci pojavljuju s puškom u rukama. pokazala je nekoliko socioloških pravilnosti) ANALIZA SADRŽAJA .povećanje predviđalačke sposobnosti (obećanje da će se korištenjem izabrane metode doći do novih podataka) KRITERIJI RAZGRANIČENJA I LOGIČKI MODELI ZNANSTVENOGA ISTRAŽIVANJA .jednostavnost (izbor teorije koja počiva na manje pretpostavki s jednako dobrim rezultatima) .racionalnost teorija ovisi o empirijskom sadržaju tvrdnji i njezinoj dokaznoj moći.• • • • nazivamo nestrukturiranim . postoje 4 oblika analize sadržaja: .analiza publike .uvećanje činjeničnog opsega i bogatstva dosega teorije (sposobnost za generaliziranje iz ograničenih podataka) .heuristička ili metodološka plodnost (povezivanje s podacima iz drugih znanstvenih disciplina pomoću jedinstvene metodologije) . primjerice novinskih čalanaka.ispitivali različite izvore podataka o deseljenju poljskih seljaka u Ameriku) .adekvatnost (slaganje s činjenicama) . sociolozi se koriste povijesnim analizama dokumenata .razlikujemo agresivnu i pasivnu strategiju intervjuiranja ŽIVOTNE PRIPOVIJESTI I KOMPARATIVNE ANALIZE .

• KAUZALNOST I KORELACIJA . le Progres pour but) • od 1851. javnog mnijenja) datira u to razdoblje . Herbert Spencer (evolucionizam).Auguste Comte (pozitivizam).novi oblici društvenih promjena . izbora. Karl Marx (marksizam) : moderni izdanci vrlo malo sliče s izvorima AUGUSTE COMTE I POZITIVIZAM U SOCIOLOGIJI O OSOBI A. st. poredak kao temelj. to više silovanja (uzrok je zapravo ljeto) SOCIOLOŠKE TRADICIJE NASTANAK SOCIOLOGIJE U 19. STOLJEĆU . do 1854.u 19.iz korelacije ne smijemo zaključivati na uzročnost .primjer: Lipset tvrdio da su Kanađani konzervativniji od Amerikanaca i da je to uzrok i objašnjenje činjenice da u Kanadi ima manje razvoda .primjer korelacije: što više pojedenog sladoleda. zajednička namjera im je bila da stvore društvenu znanost • njegov moto: "Ljubav kao načelo. pojmovi bez kojih se današnji život ne može zamisliti nisu ni postojali .nastanak modernih političkih institucija (parlamenta i političkih stranaka. a progres i obrazovanje parole su dana . na koje možemo djelovati i time utjecati na budućnost • s 19 godina postaje osobni tajnik Henryja de Saint-Simonea. napredak kao cilj" (L'Amour pour principe et l'Ordre pour base. Vilfredo Pareto (teorija elite). COMTEA • smatra se OSNIVAČEM SOCIOLOGIJE • njegov rad koristi se kao ilustracija prijeloma koji je značio definitivnu pobjedu ideje da u društvima postoje zakonitosti koje se mogu otkriti.tradicija postaje loša riječ i nepoželjna parola.sociolozi objašnjenjem neke pojave najčešće smatraju navođenje njihova uzroka (takvo se objašnjenje naziva KAUZALNO) . objavljuje svoje glavno djelo "Sistem pozitivne politike" (Systeme de politique positive ou Traite de sociologie instituant le religion de l'Humanite) VELIKI ZAKON O TRI STUPNJA RAZVOJA DRUŠTVA 8 .

društvenih zakonitosti. pri čemu je osnova veliki zakon o tri razvojna stupnja društva (pitanje kojim se bavi: kako se društvo mijenja?) TIPOVI ZNANOSTI • matematika je prva razvijena znanost koja za dopunu ne treba vjeru. na području društva sve ono što društvo čini stabilnim. premda smatra prirodne znanosti uzorom. st. no više je od puke sume tih dijelova koji ga sačinjavaju NOVO DRUŠTVO • napredak ljudskog duha. tj. za rješenje svake znanstvene zagonetke • nakon matematike pozitivistički kriterij znanstvenosti ostvarjue astronomija (primjena geometrije na objašnjenje kretanja nebeskih tijela) • nakon astronomije razvija se fizika (uvođenje eksperimenta kao glavne istraživačke metode provjere teorije) • slijedi kemija koja se konstituira u 18. sve što čini njegovu strukturu (pitanje kojim se bavi: kako društvo djeluje?) • DINAMIKA se bavi otkrivanjem pravilnosti u slijedu oblika u društvenom razvoju. imaju sve složenije slike o zakonima koji nas okružuju. znanja i svijesti nužno vode konačnom trijumfu industrijskog društva • Comte vjerovao da će obrazovanjem. metafizičku fazu gdje se nastoji spoznati nadiskustvene sile i transcendentalnu bit 3. nakon nje razvija se biologija • svaka znanost ovisi o onoj koja joj kronološki prethodi • Comte. tj. pozitivnoznanstvenu fazu u kojoj se svijet prihvaća kao polje univerzalne sukcesije uzroka i posljedica tri stupnja su bit napretka (progresa) razvoj je pretvaranje kaosa u smišljeni poredak. isto onako kako ljudi sve više znaju o svijetu.• • • odnose u društvu određuje stanje svijesti ili znanje koje prolazi kroz 3 faze: 1. ne vjeruje da je moguće objašnjavati društvo zakonima prirode • istraživanje društva mora započeti sa studijem cjeline međuzavisnog sustava • društvo je sustav sastavljen od dijelova. propagandom i općim upoznavanjem s njegovim zakonom o "tri razvojna stupnja" 9 . razvijenija kultura i uređeniji sustav SOCIJALNA DINAMIKA I STATIKA • STATIKA ispituje zakone osiguranja cjeline. znanost koja se može primijeniti u svim prilikama.. teološku fazu gdje se traga za prvim i konačnim uzrocima svega 2. tako i društvo postaje sve koherentniji poredak vlasti.

Skinner. poželjno metoda fizikalnih znanosti kao što su eksperiment i promatranje • pozitivizam je znanstvena orijentacija koja zaključke izvodi iz materijalnih činjenica života i iskustva • u sociologiji pozitivizam znači prihvaćanje tehnika promatranja. logos • on se zalaže za eliminiranje metafizičkih kategorija i stvarnim smatra samo ono što je dostupno osjetilima POZITIVIZAM • u pravnoj znanosti pozitivizam znači prihvaćanje koncepcije po kojoj pravo čine samo pozitivne norme i u kojem se odbacuju ideje prirodnih prava koje ima svako biće.response(R) • iz sociologije treba eliminirati mistične pojmove (F. koje se mogu opaziti. mjeriti. ideje metafizičkog značaja prava • pozitivizam je znanstveni pristup koji karakterizira neprestano nastojanje da se koriste samo činjenice koje se mogu materijalno utvrditi.ono što možemo vidjeti i promatrati je ponašanje ljudi u određenoj okolini pod određenim utjecajima • istraživanje treba što više sličiti eksperimentu u kojem određeni stimulus (S) izaziva izvjesni odgovor u ponašanju .fizikalistički program (zagovaranje metoda prirodne znanosti) .vrijednosna neutralnost .• • čovječanstvo odustati od svojih sebičnih interesa potrudi se predvidjeti i organizaciju jednog takvog budućeg društva . pretpostavlja strogu primjenu metoda. usredotočuju se na procese ljudske interakcije pojedinaca • Georg Homans smatra da ljudsko ponašanje treba promatrati u 10 . slobode i samopoštovanja • Skinner i bihevioristi zainteresirani su za odnose i ponašanje ljudi.traganje za kauzalitetima BIHEVIORIZAM • psihološka teorija struje. "Beyond Freedom and Dignity") • Skinner odbacuje ideju o čovjeku kao nositelju osjećaja. mišljenja. behaviour .sociokracije buduće društvo počivat će na humanističkim vrijednostima koje će se stjecati obrazovanjem i odgojem u obitelji ZNAČAJ A. usporedbi i eksperimenata • zaključivanje prema modelu u kojem za svaki društveni fenomen postoji odredivi uzrok • četiri načela koja su pomogla emancipaciji znanja: . COMTEA • tvorac riječi sociologija: lat.fenomenološka regula (ispituju se samo činjenice kao stvari) . societas + grč.

"Načela psihologije" (The Principles of Psychology) • radi neprekidno 31 godinu na svom životnom djelu "Sustav sintetičke filozofije" (A System of Synthetic Philosophy) .sociologija se treba baviti jasno opazivim i mjerljivim ljudskim ponašanjem u interakcijama EMPIRIJSKA SOCIOLOGIJA • ideja da će se skupljanjem podataka o stvarnom ponašanju skupiti dovoljno znanja za neku novu sintezu pokazala se besperspektivnom • empirizam je doktrina da je jedini izvor znanja iskustvo • pretvaranje pozitivizma u empiricizam pokazalo se opasnim za sociologiju • kritiku jezgrovito formulira C. ali neprovjerljive. teorije srednjeg dosega obećavaju teorijsku relevantnost i empirijsku provjerljivost BIOLOGIZAM I HERBERT SPENCER O OSOBI H. ali bez orijentacije čemu oni svjedoče • Robert Merton. radikalni empirizam bio je činjenično uvjerljiv."Društvena statika" (Social Statics) .eklektički skup mišljenja. Wright Mills: "Postoji nužna proturječnost između onog što je istinito ali nije važno i onog što je važno ali možda nije točno i istinito ("Sociološka imaginacija. ali su za njega skovali izraz "Aristotel 19. nije sustavno djelo • 1902. 1959. od takvih pretpostavki koje se mogu empirijski provjeravati (njegovo djelo: "Social Theory and Social Structure). am. utemeljen na skupljanju podataka. predložio je razvijanje i rad na teorijama srednjeg dosega (theories of the middle range) .eksperimentalnim situacijama malih grupa u kojima proučavamo neposredne i vidljive (observable) interakcije .") • opće ali neprovjerljive teorijske sinteze bile su poticajne. SPENCERA • njegovi poznanici rijetko su se slagali s njegovim tvrdoglavim mišljenjima. st. bio kandidat za Nobelovu nagradu za književnost • postao simbolom pokušaja da se zakoni biologije primjene na društva 11 .još danas slovi za jedno od glavnih djela obrane slobode tržišta i individualizma • 1855. sociolog. objavio prvu knjigu . objavljuje drugu knjigu ." • 1851.teorije srednjeg dosega trebaju biti tako oblikovane.

militarizam ujedinjava male društvene grupe u veće. ove u još veće i tako redom .time se postiže integracija društva . a trostruko složena tendiraju preobrazbi prema industrijskom napretku . regulacija koja počiva na strahu od živih (na političkoj vlasti države) i na strahu od mrtvih (nametanjem religioznog morala) • svaki od tih podsustava podvrgnut je stalnoj evoluciji pa se unutar njega povećava diferencijacija • jednostavna.miroljubiva privredna aktivnost ne može nastati sve dok ne 12 . a ako opstaju tada je to zbog sve veće adaptacije i sve veće složenosti DEFINICIJA EVOLUCIJE • evolucija je integracija materije uz istodobno rasipanje kretanja. mijenja se nastojeći zadržati stabilnost (equilibrium) svoje unutarnje strukture i odnosa s okolinom . nije rezultat nekog "pravog pokretača" i nema cilj kojem teži • mehanizam eliminacije manje sposobnih svodi se na borbu za preživljavanje (survival of the fittest) ("Principles of Biology. 18641867. Comtea (vjerovali su da isti osnovni zakoni vladaju prirodnim i društvenim pojavama) • svaka živa forma (living form). pri čemu materija prelazi iz neodređene i nepovezane (nekoherentne) homogenosti u određenu i povezanu (koherentnu) heterogenost.EVOLUCIJA KAO SOCIOLOŠKA PERSPEKTIVA • Spencerova vizija sociologije sliči na onu A. g. 1857. H. F.) = evolucija je kretanje od nepovezane sličnosti prema povezanoj različitosti • evolucija je slijepo i kontingentno kretanje. složena i dvostruko složena društva u osnovi mogu se smatrati jedinstvenim militarističkim tipom društva.vrlo kratak i jasan sažetak toga procesa naveo je 1908. sustav održavanja koji odgovara produktivnim sektorima društva 2. bilo da se radi o planetarnom sustavu. sustav distribucije koji nastaje kada dijelovi društva više nisu u bliskom fizičkom kontaktu i kada postaju sve raznovrsniji 3.opći smjer razvoja pri tome vodi od jednostavnosti prema složenosti • Spencer vjeruje da postoji univerzalni zakon koji vrijedi za svaku životnu formu • sistemi opstaju u vremenu ako se mogu prilagoditi okolini. biološkom organizmu ili društvu.) • u društvu su jača ona društva koja daju punu slobodu pojedincu i tako jamče raznovrsnost i specijalizaciju ELEMENTI DRUŠTVENOG SISTEMA • svako od složenih društava razvija tri specijalizirana podsustava društva: 1. Giddins . za vrijeme koje neiskorišteno kretanje prolazi paralelnu promjenu ("Progres: Its Laws and Cause".

državu smatrao upravljačkim strojem kojem se građani automatski pokoravaju SOCIJALNI DARVINIZAM • život društva obilježava konflikt. tada je riješena njezina povijesn a zadaća GUSTAV RATZENHOFER • smatra da postoji zajedničko porijeklo svih društava. te je dobra samo ona vlast koja je minimalna u pravima. kad pritisak populacije preraste prirodne okolnosti.nastane ravnoteža između nacija i rasa DRUŠTVENA REGULACIJA • pravo je zaštita pojedinca od zajednice • pravo nastaje kao izraz zlatnog pravila: ne čini drugom što ne želiš sebi i ono je znak postojanja društva • vlast i država postoje radi pojedinca. naglasio postojanje zakona evolucije i prirodne zakone koji je uzrokuju 2. naglasio ulogu slobode ličnosti 5. opisao je društvenu evoluciju kao nastanak prirodne 3. stalna borba među plemenima. Bogardusu: 1. narodima i državama • pojave u društvu (kao što su nejednakost. promjene u načinu života i vjerovanjima) smatraju posljedicom borbe između raznih društvenih zajednica LUDWIG GUMPLOWITZ • za njega osnovni moto evolucije jest poligenetičko porijeklo čovječanstva (ne postoji zajednički ishodišni rod svih nacija i rasa) • prvi korak stvaranja države jest podvrgavanje jedne društvene grupe (većine) superiornoj i vojnički discipliniranoj manjini • kad iščeznu sve unutarnje suprotnosti. one koje izviru iz porobljivanja su složene 13 . pojedinci grupe prisiljeni su boriti se za opstanak 7. kad se rase stope u naciju. društvene strukture koje izrastaju iz bioloških odnosa su jednostavne. upozorio na razlike i sličnosti između organizma i društva 4. a da ih na stalnu borbu navodi razlika u interesima • jezgru vlastite teorije sažeo u 18 teza 4. a država je na vrhuncu svoje savršenosti i postaje nacionalna država. dosegu i moći OCJENA VAŽNOSTI SPENCERA • on je liberalističkoj političkoj filozofiji pronašao temelje u čvrstim zakonima razvitka društva • prema E.

Hamilton-Dawkinsova teorija naziva se još i "teorijom srodničke selekcije" . a popularizirao Richard Dawkins. ekologije i genetike. uključujući i sociologiju • njezina je središnja teza da se evolucija socijalnog ponašanja može razumjeti samo pomoću demografije koja pruža vitalne informacije o rastu populacija i dobnoj strukturi. a odnedavno i brojnih društvenih znanosti.usklađena s individualizmom klasične darvinovske teorije selekcije • drugi važan doprinos sociobiologije jest činjenica da je uz pomoć matematičke teorije igara i teze o genetskoj "sebičnosti" uspjela objasniti kako je evolucijski mogao nastati altruizam unatoč općoj sebičnosti . čije proučavanje može reći kakva je korelacija među različitim društvima • to se proučavanje (po Edwardu Wilsonu. to gensko nasljeđe uzrok je barem jednog dijela našeg socijalnog ponašanja • TEORIJA "SEBIČNOG GENA" koju je smislio William Hamilton.altruizam se mogao proširiti u situacijama u kojima se moglo etablirati očekivanje da će se na neko požrtvovno ponašanje uzvratiti istom mjerom • sociologija se u posljednje vrijeme poistovijetila s disciplinama evolucijske psihologije i bihejvioralne ekologije RADIKALNA DRUŠTVENA TEORIJA : KARL MARX • • • PROFIL OSOBE Marx je od početka imao ambiciju stvoriti veliki misaoni sustav zamišljen kao univerzalna društvena teorija u mladosti glavne teme njegova interesa bile su mu pitanja otuđenja. i pomoću genetske strukture populacije. pretežno se bavi istraživanjem nastanka kapitalizma te praktičnim pitanjima organizacije radničkog pokreta 14 . i ona pokušava izvesti opća načela bioloških svojstava svih društava • jedna od glavnih odlika sociobiologije je da su geni glavni čimbenici koji motiviraju borbu za opstanak živih bića. doživjele renesansu SOCIOBIOLOGIJA • sociobiologija je grana evolucijske biologije.interes "gena u nama" da se reproduciraju geni u našim srodnicima . političkih sloboda te konačno analiza položaja i povijesnog zadatka eksploatiranih klasa nakon 1948. tvrdi da je jedina naredba koju ispunjavaju geni: "reproduciraj se u što većoj količini" .• biološke teorije u posljednjoj četvrtini 20. osnivaču sociobiologije) sintetizira u "hibridnu disciplinu koja sadrži spoznaje iz etiologije. st.

FILOZOFSKI TEMELJI MARKSIZMA Dijalektika promjena pod jakim utjecajem mladohegelijanaca u svom ranom razdoblju interes usmjerio prema filozofskim pitanjima smisla čovjeka za njega je položaj čovjeka nepodnošljiv u kapitalističkom društvu središnje mjesto veze s klasičnom njemačkom filozofijom je pojam alijenacije Alijenacija u sociološkom značenju alijenacija je otuđenje čovjeka od drugih i od samog sebe takvo značenje izvodi se iz Marxovog djela Ekonomskofilozofski manuskripti (napisani 1844. psihološkom. 3. 1867. revolucija znači radikalno ukidanje države HISTORIJSKI MATERIJALIZAM • Marx smatra da je moguće shvatiti i objasniti logiku razvoja društava prateći materijalne promjene u svijetu (historijski materijalizam) • tehnologija stvorila uvjete za društvenu revoluciju. a više potrebom da opravda povijesnu nužnost promjena i da radničkoj klasi pruži jasno opisan cilj borbe • utopizmu dao sjaj znanstvenosti • socijalizam pretpostavlja revoluciju – dva pristupa tome: 1. već da je rezultat društvenih odnosa • SOCIJALNI UTOPIZAM I TEORIJA REVOLUCIJE • Marx se razvija u angažiranog borca za bolje društvo – manje se bavi nacrtima njegova konkretnog izgleda. Marx. • država nastaje kao aparat nasilja kojem je glavni zadatak osigurati stalnost nepravednih odnosa eksploatacije • vladajuće ideje društva su ideje vladajuće klase • religija je opijum za narod 15 • . sociološkom kao psihološki pojam označuje stanje nezadovoljstva i društvene isključenosti socijalne posljedice otuđenja: 1. radnik se otuđuje od djelatnosti rada.• gotovo dva desetljeća radi na nezavršenoj knjizi «Kapital». radnik se otuđuje od svoje ljudske prirode.) alijenacija u tri značenja: filozofskom. 2. radnik se otuđuje od drugih filozofsko stajalište – ne smatra da je ljudska priroda univerzalna i izvanvremenska . dala nov polet drukčijem političkom poretku i načinu mišljenja BAZA I NADGRADNJA • K. tvrdnja o nužnom nasilnom ukidanju starih načina proizvodnje koje nastupa kad represija nad radnicima dosegne vrhunac. 4. 1849. 2. radnik se otuđuje od proizvoda svog rada. neobjavljeni do 1932.. Najmani rad i kapital. a društvena revolucija proširila je granice napretka.

Institut ponovno zaživio u Frankfurtu •teorijski obrazac zajednički za pripadnike škole uobičajeno se naziva i «kritička teorija društva» •škola ne prihvaća idealiziranje i instrumentalizaciju znanstvenog znanja i odbacuje grubi pozitivizam 16 . njihovo postojanje uglavnom karakterizira stalna borba društvenih skupina • sva društva su klasna društva. F. Engels. Marx. već i načinom organiziranja i svijesti • Marxova teorija klasa najpoznatija je po svojoj teoriji odumiranja klasa • Kapitalizam mora riješiti problem proizvodnje i materijalne oskudice.» pokajao se vidjevši da njegovi učenici iskrivljuju njegove tvrdnje REVIZIONIZAM • veliki broj njegovih sljedbenika (revizionisti) slagao se u osnovi s njegovim idejama no nije prihvaćao revolucionarnost kao sastavni dio teorijskog stajališta • glavni aspiranti na Marxovo intelektualno nasljeđe bili su ekstremno agresivni revolucionari. 1848. s iznimkom sasvim primitivnih segmentarnih društava • manjina iskorištava većinu • povijest svakog dosadašnjeg društva je povijest klasnih borbi • K. Princeton i Berkeley •1949. Weila •mahom Židovi.KLASNA BORBA • postojanje klasa u društvu je posljedica oblika društvene strukture • za Marxa društva ne postoje zbog ugovora ili konsenzusa. a onda u stalnom napretku nastat će i društva koja će konačno riješiti pitanje slobode ljudskog rada • • MARX I MARXIZAM jednom rekao: «Ja nisam marksist. Marxa •u početku je riječ o Institutu pokrenutom temeljem ostavine njemačkog bogataša H. Manifest komunističke partije. • klase su grupe ljudi funkcionalno određene svojim zadacima i ulogama u određenom obliku društvene proizvodnje – objektivni element određenja • element subjektivnog određenja – klasa nije samo skupina koja dijeli istu sudbinu određenu ekonomskim položajem. bježe iz Njemačke te se Institut seli po svijetu da bi se uglavnom smjestio na sveučilištima Columbia. koji su ideju diktature proletarijata pretvorili u opravdanje stvarnih i osobnih diktatura • marksizam postao karikatura svog izvornog oblika FRANKFURTSKA ŠKOLA • nije riječ o ortodoksnoj marksističkoj školi • ponovno otkrila potencijale ranih djela K.

1916. Sjeverna Koreja) VILFREDO PARETO I TEORIJA ELITA O OSOBI • rođen u aristokratskoj obitelji. a historijski materijalizam izvrsnim analitičkim sredstvom • nakon početka profesure objavljuje ekonomske studije pod naslovom "Tečaj političke ekonomije" (Cours d'economie politique) 1896/97. već lažnom dojmu materijalnog napretka •napuštanje ideje o radništvu kao nositelju promjena – novi socijalni pokretači su proizvođači ideja a ne stvari (studenti.) 17 . one su samo smjena ljudi na vlasti. vrlo često protiv vlade • nije uspio na izborima 1882. Paretov zakon raspodjele.•ljudska spoznaja rezultat je ukupne prakse •razvoj tehničkih instrumentalnih znanja ne vodi većoj slobodi ljudi. kao kandidat oporbe • smatra Marxa ekonomskim velikanom. ali nije bio fašist • smatrao da između društvenih znanosti ne postoje granice jer ih povezuje isti predmet . Laos. formulira tzv.sociologija (Mind and Society/Trattato di sociologia generale. Pareto objavljuje članke u kojima oštro kritizira dosege mogućnosti demokracije • sve su revolucije uzaludne. prema kojem 20% uzroka izaziva 80% posljedica (u Italiji 20% ljudi ima 80% vlasništva) • brani pravo ekonomije da barata pojednostavljenim modelima • smatralo ga se radikalnim liberalom. manjine) • • • STRUKTURALIZAM I MARKSIZAM skupina postmarksističkih teorija nastala u okvirima francuskog strukturalizma oni u Marxovim kasnijim radovima pronalaze zrele znanstvene ideje sukobi klasa i društvene promjene rezultat su složene cjeline društvene strukture – ne samo pukog odnosa baze i nadgradnje MODERNI MARKSIZAM • nestao je dogmatski marksizam i nestaju vulgarne lokalne kopije (Kuba. ideju klasne borbe velikom istinom. • 1906. na mjestu profesora ekonomije. morao je odgađati punih 14 godina • pisao je članke i kolumne. g. nakon školovanja direktor talijanskih željeznica • svoju želju da se posveti akademskoj karijeri na sveučilištu Lausanne. ali ne i stvarne promjene sistema • postao je politički cinik. a 1900.

nastojanje da zadržimo integritet znači da imamo osjećaj uvredu.. pjesnici.) .pri tome je 18 .sposobnost izražavanja osjećaja u vanjskim oblicima ili religioznim ritualima (veliki glumci. naređenju roditelja. da na uvrede uzvrećamo. ili podsvjesnim događajima. održavanje braka.sposobnost održavanja utjecaja. tradicionalizam. odgovaraju instinktima. ili čak fantazija. rezidua kombinacije . snalaženje) 2.to je tako. i takav aksiom se ne može dovoditi u pitanje) • drugi tip derivacije uvjerljivost izvodi iz autoriteta (bilo da je riječ o autoritetu pol. ali u različitoj mjeri • rezidue se u svijesti ljudi i u izražavanju javljuju u obliku derivacija DERIVACIJE • za derivacije možemo reći da su racionalizacije rezidua • moraju biti uvjrljive i subjektivno i objektivno jer se njima prikriva. socijalni status (zadržavanje klasne privilegiranosti. rezidua socijabilnosti .. rezidua postojanosti agregata . inovacija. ismijavanja šire oko sebe duh superiornosti imaju razvijenu tu reziduu) 6. nagonima ili sposobnostima pojedinca • Pareto ih svrstava u šest skupina: 1.• • • smatra da razumijevanje društva treba poći od znanja o pojedincima. vođe. sposobnost utjecaja na grupu kojoj pojedinac pripada (asketizam.sposobnost poticanja društvene solidarnosti. objašnjava ili transformira djelovanje rezidua i interesa na ponašanje pojedinca • postoje derivacije koje svoju uvjerljivost izvode iz aksiomatskog značenja izraza (dva plus dva su četiri . modni pokreti) 5. njihovim osobinama i motivima ljude u akciju pokreću interesi . rezidua seksualnog apetita . rezidua integriteta . običaji. vlasništva) 3. da zadržavamo ponos (ljudi koji u okrutnim uvjetima vrijeđanja.pojam interesa shvaća ponajprije u obliku ekonomskih koristi i nastojanja da se ostvari politička moć smatra da postoje razni načini da unesemo logiku objašnjenja i tamo gdje je ponašanje nelogično REZIDUE • rezidue su izraz prave ljudske prirode. Pareto pronalazi njegovu povezanost s mnogim pojavama života • nejednaku raspršenost rezidua u društvima i društvenim grupama Pareto smatra glavnim faktorom objašnjenja društvenih procesa • rezidue su i osobine i instinkti koje ima svaki pojedinac. govornici. grupnog raspoloženja. mašta. mogućnost da se sačuvaju ideje.ne smatra je kao direktni odraz seksualnog instinkta.obuhvaća one sposobnosti i nagone koji su doveli do znanstvenih otkrića. proroci imaju tu reziduu jače razvijenu od ostalih ljudi) 4. inteligencija. rezidua izražavanja osjećaja . religioznih uvjerenja (inovativnost.

samo što je sad lakše vladati nad heterogenim. tamo Pareto razlikuje spekulante (S). na pozivanje na nadnaravne pojave . na afektivno opće slaganje. da žena prevari muža itd.tu spadaju derivacije koje počivaju na osjećajima (nacionalizam).različiti razmjeri R i S odgovaraju različitim tipovima civilizacije DRUGE TEORIJE ELITA • teorija elita oblikovana u Paretovu djelu Trattato di sociologia generale nije osobita novost u društvenim znanostima • • • • • • • • • jedan od neposrednih prethodnika Paretu. obdarene rezuiduama kombinacija. kruženju elita • smatra da društvo čine elite i mase • elita koja osvaja vlast kod svojih pripadnika ima razmjerno jače rezidue kombinacije i postojanosti agregata. vrijeme je slabljenja elite 19 .• • karakteristično da se značenje autoriteta proteže na područja gdje on inače ne vrijedi (npr. često se događa da vjernik opsuje. tvrdi Mosca. nužno su birokratizirane mase su uvijek submisivne zbog inferiornosti prema kvalitetama i organiziranosti manjine koju slijede vlast je ostala u rukama manjine."povijest je groblje aristokracija" • u nižim slojevima ili nevladajućoj eliti šire se ambicije preuzimanja vlasti i rezidue koje ih dovode na vlast • analogna podjela postoji i u ekonomskoj sferi. sposobnošću i obrazovanjem sve države razvijene civilizacije.) KRUŽENJE ELITA • glavni dio Paretove teorije je ideja o postupnoj smjeni. nepromišljenim. legalana načela (zakonitost. emocijama opterećenim masama u istu skupinu teoretičara može se svrstati i Jose Ortega y Gasset prema njemu.postoje epohe formiranja aristokracija i epohe njihove dekadencije moderno vrijeme. političari ocjenjuju književna djela) treći tip derivacija Pareto naziva derivacijama usklađivanja s osjećajima ili načelima .postoji razlika između načela i složenih pravila praktičnog života (npr. i renitjere (R) obdarene reziduama postojanosti . tijekom vremena gube se takve osobine . postoji stalan slijed aristokracija . pravičnost) . smatra.pod time misli na svako rašireno vjerovanje u nadnaravne tvorevine. Mosca društvo vidi piramidalno podijeljeno na društvene slojeve sam vrh piramihe naziva "političkom klasom" politička klasa je klasa ljudi koji se ističu vrlinama.određeno ponašanje traži opravdanje u derivacijama četvrti tip su verbalni iskazi .

• • • • elitu zamjenjuje čovjek mase na djelu je pobuna masa . Michels ustanovljuje željezni zakon oligarhije. Burnham utvrđuje postojanje menadžerske elite • R. cirkulacija elita nije više ishodišni pojam. pojavu da se u kompleksnim organizacijama vlast uvijek koncentrira u rukama manjine na izvršnim položajima • ovdje više i nije riječ o teorijama elita. teoretičara koji su izbjegli pred nacističkim progonima i ratom dominantan teorijski pristup postao je FUKCIONALIZAM .glavna ideja: društva treba smatrati sistemom institucija koje obavljaju određene funkcije potrebne za njihovo održanje najjači poticaj dolazi od Spencera i Durkheima funkcionalizam društva zamišlja kao skupove povezanih i međuzavisnih društvenih uloga. ali teško je zanemariti postojanje zajedničkih ishodišnih točaka s klasičnim teorijama elite • vrijedi i za novije političke teorije koje se bave političkim revolucijama 20.oličen je u svemoćnoj državi i bezličnom poretku TEORIJA ELITA U MODERNOJ SOCIOLOGIJI • teorija elita poslužila je kao osnova nastanka kompleksnijih teorija stratifikacije i raspodjele političke moći u suvremenim društvima • C. st. već 20 . mahom njemačkih. instituciju i funkciju • funkcionalizam najveću pozornost daje vrijednostima (zahtjevi koji osiguravaju cjelinu društva) • svijest u svom normativnom dijelu ne stvara se naslijeđem. FUNKCIJA I NORMA • potreba stvara normu. ekonomskih i vojnih elita u jedinstvenu elitu moći • J. kojima su institucije okvir. NOVE SOCIOLOŠKE TEORIJE • • • • • nakon 2.proces u kojem mase nekom vrstom pseudoimitacije stila života elite dobivaju novu ulogu u politici i životu društva masa i prosječan čovjek koji je reprezentira u takvom su svijetu ipak izgubljeni. a norme i vrijednosti način usmjeravanja ponašanja POTREBA. Wright Mills u SAD ustanovljuje stapanje birokratskih. svj. gube cilj i smisao nastaje najveća prijetnja razvoju društva je etatizam . rata započinje dominacija američke sociologije posebno snažan poticaj bio je dolazak istaknutih.

sustavnim postupkom društva da svojim članovima odredi uloge, da ih motivira ili prisili da takve zadatke obavljaju KONSENSUS I SUKOB • važan zadatak društva je povezivanje društvenih uloga u cjelinu, ne povezivanje pojedinaca, već povezivanja njihovih djelovanja • predmetom interesa nije čovjek pojedinac • društvo čine norme i vrijednosti, institucije i funkcije koje obavljaju • KONSENSUS (slaganje i dogovor) navodi se kao opreka sukobu društva se sukobima raspadaju • legitimizacija je postupak opravdavanja vlasti, način da se dobije jasan odgovor na pitanje tko i na kojem temelju ima vlast • materijalna stvarnost postoji, ona je za društva okolina kojoj se treba prilagoditi • funkcionalisti smatraju da je prilagodba stalno povećanje složenosti društvenih struktura i to izjednačuje s mogućnostima iskorištavanja okoline TALCOTT PARSONS • • prema svojoj znanstvenoj inspiraciji pripada slijedu europskih teoretičara jer su na njegov intelektualni razvoj najdubljeg traga ostavile godine provedene na školovanju u Europi u vrijeme njegovih studija britanska socijalna antropologija bila je pod utjecajem A. R. Radcliffe-Browna i njegove ideje da se razlučivost društava i kultura mogu razumjeti prema njihovim funkcionalnim sličnostima - društvene institucije stvorene su prema potrebama zadovoljenja osnovnih instinkta i nagona Bronislaw Malinowski smatra da društva trebaju "povelju" kojom vrijednostima i kulturalnim zahtjevima reguliraju načine zadovoljenja bioloških poriva - sva društva moraju osigurati zadovoljenje potreba ostvariti integraciju takvih institucija i normi u društvenu cjelinu na Parsonsa još jači utjecaj ima upoznavanje s europskom filozofskom i sociološkom tradicijom (studija M. Webera i njegova ideja nastanka kapitalizma) nastojao je naći zajedničku teoriju za sve društvene znanosti smatrao je da opća teorija znači prevladavanje slijepih pozitivističkih okvira društvenih znanosti isticao se nastojanjima stvaranja istraživačkih centara za razna sociološka područja, stvaranjem sociološke udruge, sudjelovao kao savjetnik vlade za obnovu njemačke privrede i demokracije područje sociološkog istraživanja širi i na fenomene koji su smatrani domenom drugih znanosti (primjer: knjiga Economy and Society, 1951.)

• • • • •

TEORIJA DRUŠTVENE AKCIJE 21

• • • • • • • • • •

u ranijim Parsonsovim djelima stožerna točka analize bilo je racionalno djelovanje pojedinca - teorija društvene akcije akter ne djeluje nasumce, već je njegovo djelovanje usmjereno, regulirano i kontrolirano smislom koji akteri pridaju ponašanju Parsons inzistira na važnosti sistema kulture vrijednosti daju općenitu predodžbu o tome što je poželjno i vrijedno truda zajednički cilj potiče na suradnju uloge osiguravaju sredstva pomoću kojih se vrijednosti i ciljevi pretvaraju u djelovanje društvene uloge su zahtjevi prema pojedincu: predvidivi načini ponašanja s obzirom na situaciju u kojoj se pojedinac nalazi uloge tvore institucije, a institucije su trajni obrasci rješavanja funkcionalnih imperativa postojanja društva potrebe se transformiraju u kulturom određene oblike u radu mu je pomagao Robert Bales, koji istraživanjima malih grupa dolazi na pomisao da je u svakom društvenom djelovanju moguće analitički opisati osnovne funkcije, dakle funkcije koje ima svako društvo u ranijim razdobljima Parsonsova polazna pozicija je bila bliska Weberovim stajalištima (akcijski pristup), a u novijem se razdoblju približava Durkheimovoj i Spencerovoj metodološkoj i teorijskoj poziciji

FUNKCIONALNI IMPERATIVI I STRUKTURA DRUŠTVENOG SISTEMA • svaki društveni sistem mora zadovoljavati određenim osnovnim zahtjevima da bi zadovoljio potrebe - te zahtjeve naziva funkcionalnim imperativima odnosno funkcionalnim preduvjetima; svrstava ih u 4 skupine: 1. ADAPTACIJA (adaptation) - svako društvo mora zadovoljiti fizičke zahtjeve preživljavanja na račun okoline kojom se koristi 2. POSTIZANJE CILJEVA (goal attainment) - svako društvo mora postići stav o zajedničkom i općem cilju te prioritetima njihova rangiranja 3. INTEGRACIJA (integration) - svako društvo mora osiguravati cjelovitost funkcioniranja svojih sastavnih dijelova povezujući ih u neproturječnu cjelinu - integracija služi zadržavanju odgovarajućih društvenih i emocionalnih odnosa između članova sistema ili (kako bi rekao Durkheim) služi stvaranju i održavanju solidarnosti 4. ODRŽANJE OBRAZACA PONAŠANJA (latent pattern maintenance) - svako društvo mora imati mehanizme održanja društvenih vrijednosti, prihvaćanje kojih navodi pojedince da se ponašaju shodno dodijeljenim društvenim ulogama i prihvate društvene vrijednosti uklapajući se u zajednicu • društva su oblik socijalnog sistema • društva su sastavljena od različitih slojeva podsistema od kojih je svaki opet sačinjen od skupa institucija stvorenih za zadovoljenje određenog funkcionalnog imperativa • iako je njegova teorija našla primjenu u mnogim područjima i 22

brojne sljedbenike, jačali su glasovi kritike EVOLUCIJA DRUŠTAVA • Parsons u svoju teoriju unio razvojnu dinamiku kao glavno obilježje društava • glavna djela u tom razdoblju bave se evolutivnom promjenom društvenih sistema (Structure and Process in Modern Societies 1960., Societies: Evolutionary and Comparative Perspectives 1966., The System of Modern Societies 1971.) • razvojna linija ide od primitivnih društava prema onima koja poznaju pismenost, zatim preko društava koja poznaju filozofiju i literaturu do modernih društava zasnovanih na univerzalističkim principima politički kontrolirane države, racionalnog prava i sekulariziranih oblika religije • primitivna društva karakterizira nizak stupanj diferencijacije svih elemenata društvenog sustava - nema razdvajanja niti specifikacije društvenih uloga i pojedinac je potpuno uklopljen u čvrstu zajednicu - institucije su stopljene u jedan niskodiferencirani sistem povezan principom srodništva - poredak tradicionalnog društva u cjelini je obilježen askriptivnošću prava i dužnosti pojedinca, radni zadaci, status, imovina i sl. određeni su porijeklom, spolom, dobi ili kombinacijom takvih faktora • u prijelaznom društvu koje je sljedeća stepenica razvitka, razlikuju se dvije faze: arhajska i razvijena prijelazna faza - arhajska faza napuštanja prvobitne zajednice je nastanak arhajskih društava - viši stupanj arhajskih društava karakterizira puna pismenost vodećeg sloja i religija koja se razvila do filozofskih razina uopćenosti i sustavnosti - razvijenu fazu karakterizira puna pismenost društvenih staleža i povijesne institucionalizirane religije, profesionalni svećenički stalež i utvrđene ceremonije • moderno industrijsko društvo u mnogim aspektima razlikuje se od prethodnih; ono iz temelja mijenja tip normativnog poretka koji ga okružuje - tehnološko-proizvodne inovacije osnova su ubrzanja promjena i izraz povećanih kapaciteta adaptacije modernih društava strukturu institucionalnog sistema karakterizira nastanak modernog pravnog i upravnog sistema koji odgovara novoustanovljenim odnosima privrede i društva • Parsons je umro dostojanstveno i u punom intelektualnom kapacitetu 1979.g. pozvan radi počasti i govora u Heidelbergu nakon sjajnog predavanja na mjestu koje simbolizira ideju njegova glavnog uzora M. Webera

23

• nejednakost je sredstvo kojim društva potiču da najvažnije zadatke obavljaju najbolji. DAVIES. nije nakon Parsonsove smrti zadržao dominantnu poziciju u sociologiji • rijetko je bio razumljiv širim slojevima studenata sociološke znanosti • visok stupanj općenitosti smatra prednošću • funkcionalizam naglašava harmoniju i konsenzus. stabilnost i nepromjenjivost . NEOFUNKCIONALIZAM • moderni funkcionalizam.PRIMJER FUNKCIONALISTIČKOG SHVAĆANJA: R. profesijama i institucijama RAFINIRANI FUNKCIONALIZAM: ROBERT MERTON • u počecima svoga rada bio je pod utjecajem Parsonsa ali i njegovih oponenata Sorokina i Lazarsfelda . neofunkcionalizam kako ga je nazvao Jeffrey Alexander. marljivo i odgovorno • funkcionalizam tvrdi da je društvena stratifikacija horizontalna : po ulogama i zadacima.tako je stekao iskustva i u empirijskim i praktičnim istraživanjima • prihvaća osnovne postavke funkcionalizma . 1942. da bi se obavljala trajno i dobro. • veliki raspon ne-znanstvenih djela (On the Shoulders of Giants). W. propisuje uloge naš život su skupovi uloga • razvedenost društva posljedica je podjele zadataka • u društvima se razvojem pojavljuje sve više uloga • prema mišljenju Davisa i Moorea diferencijacija društva je posljedica povećanja razvedenosti i složenosti društva. svaki dan nastaju novi zadaci. Moore : Neka načela stratifikacije. tj. svaka funkcija. i time nove uloge • kao djelujući mehanizam društvo nekako mora rasporediti svoje članove na društvene položaje i potaknuti ih da izvrše dužnost na tim položajima • Davies.E.društva da bi opstala moraju imati određene karakteristike i funkcije • Social Theory and Structure. novi poslovi. 1957. MOORE • društvena stratifikacija je neizbježna i potrebna • društvo ima određene funkcije koje su mu potrebne za opstanak. tvorac fraze "phenomenon of the 41st chair) • u dobi od 92 god.problem: objašnjenje promjene SOCIJALNA STRATIFIKACIJA 24 . umro 2003.

kšatrije. prestiža i moći.» • znanstvenici često raspravljaju o tome je li prirođena nejednakost temelj društvene stratifikacije ili je obrnuto primjer: 1979. a kada se sustav društvene nejednakosti temelji na hijerarhiji skupina. talenti. apartheide. za sustave u kojima je zabranjeno miješanje rasa ili posebnih kategorija stanovništva) • SUSTAV STALEŽA bio je tipična stratifikacija feudalne društvenoekonomske formacije 25 .DRUŠTVENE HIJERARHIJE • sva su društva hijerarhijski uređena • primjer: knjiga francuskog povjesničara Emmanuela Le Roy Laduriea «Saint-Simon i dvor Louisa XIV» SOCIJALNE NEJEDNAKOSTI I DRUŠTVENA STRATIFIKACIJA • problemi socijalne nejednakosti vjerojatno su najvažnija sociološka tema • na ljudske nejednakosti mogu utjecati mnogobrojne slučajnosti: spol. rasa. u Carnegie studiji pod vodstvom Richarda de Lonea pokazalo se da budućnost djece u Americi više ovisi o socijalnom statusu njihovih roditelja nego o njihovoj sposobnosti GLAVNI SUSTAVI STRATIFIKACIJE • stratifikacija je društveno sankcioniranje nejednakosti • ROPSTVO je najekstremniji oblik društvene nejednakosti u kojem pojedinci raspolažu drugima kao svojim vlasništvom društva s takvom stratifikacijom moraju imati vrlo razvijen sustav prisile i nasilja nad pojedincima da održe privilegij vlasnika ropstvo može imati različite oblike (grčko i rimsko ropstvo naspram onog u Sjevernoj i Južnoj Americi) • KASTE su stratifikacijski sustav vezan za hinduističku religiju postoje četiri varne (brahmani. sposobnosti. vajšije i šudre) i peta kasta nedodirljivih (parije) unutar svake kaste postojalo je više tisuća jatisa (skupina koje se bave istim zanimanjem) katkad se pojam kasti šire koristi i za druge društvene sustave (npr.sve te nejednakosti postaju prava sociološka tema kad ih se klasificira prema određenom kodu društvenih vrijednosti (kad se naš obrazovni stupanj upisuje u našu radnu knjižicu) • Michael Haralambos razlikuje društvenu nejednakost (kojom se utvrđuje da postoje razni oblici društvene nejednakosti) i društvenu stratifikaciju (posebni oblik društvene nejednakosti koji se tiče postojanja uočljivih društvenih skupina koje su rangirane jedna iznad druge prema faktorima kao što su prestiž i bogatstvo) • Richard Schaeffer: «Društvena nejednakost opisuje uvjete nejednake distribucije dobara. pripadnost određenom narodu… . sociolozi govore o stratifikaciji.

donja ili niža klasa) prema W. ekonomskog statusa ili bogatstva i socijalnog statusa ili prestiža 26 . srednja i niska. od kojih se svaka dijeli na višu i nižu • POSTOJE LI KLASE U HRVATSKOJ? u razdoblju socijalizma unatoč nominalnoj ideološkoj egalitarnosti. klasni sustav je rangiranje pojedinaca prema njihovu ekonomskom položaju u društvu smatra se da se status pojedinca može mijenjati u skladu s promjenama njegova ekonomskog položaja – ali nejednaka distribucija društvenih dobara postaje trajniji kriterij razlikovanja klasa prema K.sustav triju staleža (svećenstvo. ali ne čine vladajuću klasu Marx je govorio da postoje «klase po sebi» (riječ je o klasnom potencijalu. pojedinci koji je čine moraju postati svjesni svoje pripadnosti i svojih klasnih interesa) marksistička koncepcija klasa ponudila je jednostavno rješenje povijesnih promjena: mijenjanje ekonomskih odnosa utječe na mijenjanje društvenog sustava – u doba kad «proizvodne snage» dolaze u sukob s postojećim «odnosima proizvodnje» nastaju socijalne revolucije pregruba koncepcija za analizu novih društvenih odnosa u kapitalizmu sukob između onih koji imaju i onih koji nemaju mnogo je raspršeniji. niža srednja klasa. Lloydu Warneru postoji šest klasa: visoka. nije više frontalan (prema Immanuelu Wallersteinu). plemstvo i treći stalež) nije detaljno opisivao društvenu klasifikaciju feudalizma (trećem staležu se treba pribrojiti i trgovce i građane-slobodnjake) u vrijeme građanske revolucije u Francuskoj «treći stalež» brojao je 98% stanovništva • KLASNI SUSTAV počivao je na stečenome statusu. glavni kriterij pripadnosti klasi bio je sudjelovanje u političkom odlučivanju (pripadnost vladajućoj partiji bila glavno određenje više klase) od uspostave državnosti i promjene režima. o onome što klasa može učiniti po svojoj strukturnoj smještenosti) i «klase za sebe» (da bi klasa postala «za sebe». Marxu. glavni kriterij klasne pripadnosti sve više postaje bogatstvo s vremenom možemo očekivati da će se nove klase u Hrvatskoj početi podudarati s klasnom podjelom Rossidesa KRITERIJI ODREĐENJU KLASNE PRIPADNOSTI • prema Marxu i tzv. teoretičarima konflikta glavni kriterij određivanja klasa je vlasništvo nad sredstvima za proizvodnju Marx je često zanemarivao klasu seljaka koji jesu vlasnici sredstava za proizvodnju. viša srednja klasa. postoje dvije klase: buržuji i proleteri Daniel Rossides govorio je o pet klasa prema razini njihova bogatstva u Americi (najbogatija klasa. radnička klasa. interesi pojedinaca se mogu međusobno isprepletati • po Weberu klasna pripadnost ovisi o distribuciji triju društvenih dobara: političkog statusa ili moći.

bez obzira na klasnu pripadnost. premda mu je ekonomski status vrlo nizak prema Michaelu Walzeru («krugovi pravde») veća je društvena nepravda da se ti krugovi ugleda. kvalitativne odgovore poput «oni lovaši» ili «oni nikogovići» svrstavali su u šest klasa) ne može se primijeniti na veće zajednice • SUBJEKTIVNA METODA – istraživač postavlja pitanje ispitaniku kojoj klasi pripada on sam može se primijeniti na veliku populaciju ispitivanjem javnog mnijenja na slučajnom uzorku 27 .pojam klase ograničio je na skupinu ljudi koji dijele sličnu razinu bogatstva i sličnu socijalnu sudbinu. nazvao statusnom skupinom primjer: poznati pjesnik može imati visok društveni status. funkcionalnih. Lloyd Warner i Paul Lunt (ispitivali članove jedne male zajednice. nepravedno raspoređenih. Gerhard Lenski glavna zadaća evolucijske teorije jest povijesno istraživanje raznih oblika stratifikacije i utvrđivanje razlika između onih (nužnih. koji se daju izbjeći) koji su određeni «viškom resursa» MJERENJE KLASNE PRIPADNOSTI • REPUTACIJSKA METODA – istraživač jednostavno pita kojoj klasi ispitanik misli da pripada određeni pojedinac ovisi o procjeni ispitanika tom su se metodom koristili W. dok je skupinu ljudi koja dijeli sličan životni stil. mnogi sociolozi vjeruju da je uzrok stratifikacije isključivo sukob oko ograničenih resursa društvena stratifikacija nije nužnost • prema evolucijskoj teoriji funkcionalistički i marksistički pristupi se ne isključuju. bogatstva i moći miješaju negoli kad se jasno percipiraju razlike među njima UZROCI SOCIJALNE STRATIFIKACIJE • prema funkcionalističkom poimanju stratifikacije. povijest klasnih borbi premda se Marxova proročanstva i velik dio njegove teorije nisu pokazali točnima. opravdanih) mehanizama stratifikacije koji su određeni «ograničenim resursima» i onih (disfunkcionalnih. društvo je organizam koji obavlja određene funkcije – ono raspoređuje članove na različite pozicije koje ispunjavaju te društvene funkcije nejednaka distribucija nagrada za društvo je funkcionalna jer uloge koje traže rijetke talente moraju obavljati najsposobniji pojedinci – iz toga slijedi da je stratifikacija nužna (Ian Robertson) ovakva koncepcija vrlo slabo objašnjava stratifikaciju društava s nasljednim statusom socijalna stratifikacija vrlo je često disfunkcionalna jer ne potiče raspodjelu uloga prema zaslugama • prema konfliktnoj teoriji sva je dosadašnja povijest.

npr. po uzoru na fiziku. Spencer. u srednjoj 4 269 (42% svjetske populacije-9% svjetskog dohotka). najprije pokušali analizirati «socijalnu statiku» (opisati socijalne slojeve i kriterije njihova razlikovanja) da bi mogli raspravljati o «socijalnoj dinamici» (način na koji se u društvu može uspjeti ili propasti) • glavne vrste društvene mobilnosti su HORIZONTALNA MOBILNOST – socijalno kretanje ili premještanje pojedinca unutar istoga ranga. a u najsiromašnijoj 1 184 godišnje • 125 najbogatijih ljudi na svijetu posjedovalo je 2005. klase ili zanimanja u odnosu prema drugim skupinama u stratificiranom društvenom sustavu (važnost vojnih časnika tijekom ratnog stanja) • INTRAGENERACIJSKA MOBILNOST – pokretljivost pojedinaca unutar društveno stratificiranog sustava u jednoj generaciji. rezultati bitno ovise o načinu postavljanja pitanja • OBJEKTIVNA METODA – istraživač postavlja ljude u proizvoljan broj klasa na temelju nekog unaprijed zadanog kriterija. vlasništvo koje je nadilazilo bruto domaći proizvod svih najnerazvijenijih zemalja RAZUMIJEVANJE DRUŠTVENE MOBILNOSTI • problemi društvenih nejednakosti i različitih oblika njihove formalizacije važni su za razumijevanje društvene pokretljivosti ili mobilnosti • A. poput godišnjeg dohotka i tom se metodom koristio Lloyd Warner (testirao šest glavnih indikatora) August Hollingshead pokušao doći do klasne pripadnosti pomoću tri kriterija neki sociolozi smatrali da je za određenje klasne pripadnosti pomoću iste metode dovoljno testirati samo jedan kriterij: visinu dohotka glave obitelji posebno zanimljiva kad se primijenila u istraživanjima socijalnog prestiža pojedinih struka – u takvim se ispitivanjima od ispitanika traži da rangiraju pojedina zanimanja PRIMJERI NEJEDNAKOSTI NA SVJETSKOJ RAZINI • 2004. odnosi se na promjene socijalnog položaja tijekom života pojedinca (vozač kamiona 28 . Comte i H.pokazalo se da mnogi ljudi sebe svrstavaju u višu klasu negoli je realno. kada mijenja radno mjesto koje ima isti status kao i prethodno. velik dio te pokretljivosti motiviran je socijalnom percepcijom novog radnog mjesta kao mjesta koje je u nekom smislu «više» na društveno-hijerarhijskoj ljestvici VERTIKALNA MOBILNOST – kretanje osoba između socijalnih rangova (može biti usmjerena prema gore ili prema dolje) • STRUKTURNA MOBILNOST odnosi se na vertikalnu mobilnost pojedine skupine. u izvješću UN o ljudskome razvoju navodi se da postoje tri grupacije nacija prema kriteriju «ljudskog razvoja»: u najbogatijoj prosječni iznos kupovne moći je 24 806 dolara (13% svjetske populacije45% svjetskog dohotka) .

postaje ministar. to je tipičniji oblik socijalne mobilnosti. ruski sociolozi (npr. to znači da su mjerila klasne pripadnosti i izvori uspona ili propasti na društvenoj ljestvici • zanimljive analize faktora mobilnosti ponudili su 80-ih godina 20. koji su u navodno egalitarnom društvu pronalazili niz načina postizanja uspjeha. urođene razlike u inteligenciji pojedinaca • teorija irsko-finskog para znanstvenika Lynna i Vanhanena pod naslovom Inteligencija i bogatstvo naroda – tvrde da postoji jaka korelacija prosječnog kvocijenta inteligencije stanovnika neke zemlje i njezina bogatstva 29 . u kojima se otvara niz radnih mjesta i u kojima postoji tradicija horizontalne mobilnosti (npr. st. u SSSR-u je postojao sustav internih putovnica) • mnogi sociolozi smatraju da je mobilnost vezana za broj ponuđenih statusa u određenom društvu – iz toga zaključuju da je današnje društvo zbog toga mnogo otvorenije i da su pojedinci zbog toga socijalno mobilniji • mobilnost nekog društva ne ovisi o broju statusa. u književnosti tu temu obrađivali Mann i Krleža) • komparativne međunarodne studije socijalne mobilnosti i nejednakosti pokazuju koji su faktori uključeni u prihvaćanje novih uloga i percepciju uspjeha – u tim studijama se pokazalo da su zemlje s najvećom mobilnosti (i u kojima najbrže raste nejednakost) ujedno one u kojima postoji najviše imigranata. SAD) FAKTORI (KRITERIJI) MOBILNOSTI • kriteriji mobilnosti općenito se podudaraju s kriterijima klasne pripadnosti. niz bitnih kriterija socijalne mobilnosti (glavni kriterij je članstvo u komunističkoj partiji. Viktor Zaslavski – djelo: Neostaljinistička država). ali ovisi o tome jesu li statusi pripisani (nasljedni) ili stečeni KORELATI KLASNE PRIPADNOSTI I DRUGIH SOCIJALNIH FENOMENA • novije studije sociologa medicine pokazale su da između klasne pripadnosti i zdravlja postoji jaka korelacija : što je pojedinac više na društvenoj ljestvici. odnosi se na pokretljivost djece u odnosu na njihove pretke (dijete iz radničke obitelji postane liječnik. u književnosti primjer je Balzacova «Ljudska komedija») • INTERGENERACIJSKA MOBILNOST – pokretljivost pojedinaca ili cijelih slojeva u više generacija. sociologa Herrensteina i Murraya koji tvrde da sve spomenute korelacije funkcioniraju samo zbog jednog uzroka. to je i boljega zdravlja • korelacija je uočena između klasne pripadnosti i političkoga ponašanja : više klase su povezanije s konzervativnijim socijalnim ponašanjem i glasanjem za konzervativnije stranke • u novije doba predmet sociološke rasprave je jedna od najkontroverznijih socijalnih studija Gaussove krivulje (The Bell Curve) – am. drugi kriterij je mjesto boravka.

univerzalni oblik obitelji • sastoji se od muža i žene te njihovih potomaka • određenje nuklearne obitelji podrazumijeva zajedničko stanovanje. no pojavom agrarnih tehnologija prednost dobivaju veće i brojnije zajednice te nuklearna obitelj teži proširenju. već bi to bili pojedinci i zajednica majke i djeteta • A. no rijetko je riječ o stvarnoj zajednici života 30 . 1949.) – u studiji uspoređuje 250 poznatih i razvijenih društava NUKLEARNA OBITELJ • prvi i. iako su seksualni odnosi rijetki • nema emocionalnih odnosa između djece i roditelja • prema tom primjeru nuklearna obitelj ne bi bila osnovna jedinica. supružnici su odvojeni u potrazi za hranom • djece ima mnogo. ekonomsku kooperaciju i reprodukciju • podrazumijeva postojanje braka koji Murdock definira kao "skup običaja koji se usmjeravaju na seksualno povezani par osoba unutar porodice" RAZBIJENA OBITELJ • primjer: afričko pleme Ik (migracijama natjerano u vrlo negostoljubiva područja na jugu Sudana) • veza muškaraca i žena vrlo je slaba i nestalna. smanjuje se i razbija na netipične oblike nuklearne obitelji (nepotpune nuklearne obitelji) PROŠIRENA OBITELJ: POLIANDRIJA I POLIGINIJA • poligamija pretpostavlja postojanje jednog od dvaju mogućih oblika: poliandrije (bračna veza u kojoj žena ima dva ili više muževa) i poliginije (bračna veza muškarca s dvije ili više žena) Poliandrija • javlja se vrlo rijetko • samo kod dva zabilježena društva (Markizi u Polineziji i Toda u Indiji) uobičajen oblik braka • u nekim slučajevima (Toda) riječ je o sustavu u kojem više braće ima jednu ženu • prividna poliandrija – više muškaraca izdržava ili potpomaže ženu. Skolnik: nuklearna obitelj stvara se ondje gdje postoje zajednice lovaca i sakupljača.STRUKTURA OBITELJSKIH ZAJEDNICA POJMOVNA ANALIZA I TAKSONOMIJA OBITELJSKIH ZAJEDNICA • najpotpuniji komparativni pregled različitih oblika u kojima se pojavljuje obitelj sastavio je George Peter Murdock (Social Structure. po Murdockovu mišljenju. industrijalizacija i urbanizacija razbijaju obrasce proširene obitelji te se ona nalazi na zalazu. iako žive u parovima.

zajednice Čukčija u Sibiru i Diera u Australiji • W. mormonsku poliginijsku obitelj obilježava stalna napetost. podržani idejama i tradicijom romantične ljubavi • A. muž žene treba tretirati jednako • Indija. od 250 društava. a za Sun Jat Sena strogo je zabranjen konkubinat Grupni brak • Murdock pod pojmom poligamije razumije i treću varijantu. ona prema njemu nema nikakvih prava • krajem dinastije Tang zabranjena je bigamija.Good zaključuje da se poliginija napušta i u zemljama koje tradicionalno podržavaju poliginiju. poligamna društva napuštaju svoje tradicije.g. grupni brak (uzajamnu i višestruku bračnu vezu više žena i muškaraca) • primjeri grupnog braka: pleme Koingang. prodiru oblici monogamne nuklearne obitelji. Japan i Kina tradicionalno su bile zemlje u kojima se prakticirala poliginija (za Japan i Kinu karakteristična podvarijanta pseudopoliginije – konkubinat) • primjer poliginije su i mormonska društva u SAD – prema istraživanju Kimballa Younga. 193 karakterizira dopustivost i ohrabrivanje poliginije (77. njezina djeca ne priznaju se ravnopravnima svojoj polubraći • kad se muškarac zasiti konkubine.• prividna poliandrija do danas se zadržala kod naroda Nayara (Indija) – žene žive bez muža u kućanstvu svog brata zajedno sa svojom djecom – takav sustav se napušta od 1901. prema Murdockovoj klasifikaciji. a zapadna društva prakticiraju "sukcesivnu poligamiju" praksom razvoda brakova i tolerancijom nekonvencionalnih oblika obiteljskih zajednica 31 .) Poliginija • vrlo često. Toffler tvrdi da je riječ o uzajamnom približavanju oblika obitelji. status žena je nestabilan.2%) • prema Kur'anu dopušteno je imati do četiri žene. muž pažnju posvećuje najmlađoj ili najljepšoj (mormoni u pravilu napustili poliginiju zbog problema održavanja obiteljskog života) Konkubinat • muž ima pravo u obitelj dovesti još jednu ženu i njene potomke • ne uspostavlja se bračna veza te konkubina ne ulazi u srodničku zajednicu. (u državi Madras zabranjen 1932.

RAČUNANJE SRODSTVA • BILATERALNO SRODSTVO – sustav u koji se ubrajaju svi majčini i svi očevi srodnici • UNILATERALNO SRODSTVO – majčina ili očeva linija se smatra srodničkom; ima dvije varijante: patrilinearni srodnički sustav – svi srodnici po muškoj liniji uključeni su u srodničku zajednicu (pojedinac tada ima samo jednog djeda i jednu baku) matrilinearni srodnički sustav – srodstvo se računa po majčinoj liniji koja uključuje majku, njezine sestre i njihovu djecu; njega poznaje 15% društava; mnoge kulture koje primjenjuju ovaj sustav, posebno značenje pridaju majčinom bratu, ujaku; na Trobriandskim otocima ulogu oca preuzima ujak (avunkulat) levirat – kulturalni zahtjev koji nalaže da se udovica novim brakom poveže s bratom svoga pokojnog supruga sororat – pravilo koje potiče udovca da se oženi sestrom svoje bivše žene LOKACIJA OBITELJI • neki tipovi proširene obitelji određuju se prema mjestu zasnivanja zajednice • P. Kirkhoff razlikuje četiri tipa porodice prema mjestu njezina zasnivanja: 1. patrilokalna porodica – poseban odnos oca i muških potomaka; svi muški potomci po očevoj liniji žive zajedno (očevoj obitelji se priključuju nuklearne obitelji njegovih muških potomaka) 2. matrilokalna porodica – sastoji se od majke, njezinih kćeri te njihovih muževa i potomaka 3. bilokalna porodica – sin ili kći ostaju kod kuće i uključuju svoju nuklearnu obitelj u proširenu obitelj svojih predaka (u obitelji muža i žene žive i neki njihovi potomci sa svojim obiteljima i potomcima) 4. avunkulatska porodica – postoji u onim društvima u kojima majčin brat ima posebnu ulogu u odgoju (npr. pleme Haida u Britanskoj Kolumbiji) • Kirkohoffoj klasifikaciji treba dodati mogućnost da nakon sklapanja braka mladenci formiraju novu inokosnu nuklearnu obitelj i žive odvojeno od srodnika – takva neolokalna obitelj tipična je za moderna društva u kojima potomci odlaze od roditelja osamostaljujući se vrlo rano i stvarajući svoje vlastite inokosne obitelji KONJUGALNA OBITELJ • R. Linton razlikuje dva tipa obitelji: konjugalnu koja se zasniva na seksualnoj i afektivnoj vezi kojoj su krvnosrodničke povezanosti sekundarne i krvnosrodničku porodicu u kojoj su veze srodstva važne, a spolni partneri sporedni • primarnom smatra konjugalnu obitelj, susrećemo je razmjerno rijetko, iako ona dominira u modernim društvima • sve do 17.st. nije bilo društva koje je dopuštalo pripisivanje smisla ljubavi 32

• stvaranje samostalnog pojma strasne ljubavi analizira Luhmann (studija Liebe als Passion, 1982.) • LeMasters je proučavala stajališta parova o djeci i njihovu odgoju; zaključuje da je roditeljstvo okruženo folklornim mitovima i većina muškaraca i žena i ne zna što znači biti roditelj dok to ne postane FUNKCIJE MODERNE OBITELJI • Murdock smatra da su osnovne funkcije obitelji: reprodukcija i regulacija seksualnog ponašanja, briga i zaštita mladih, socijalizacija i ekonomska funkcija • Parsons ističe primarnu socijalizaciju mladih i emocionalnu stabilizaciju odraslih kao glavne zadatke • McIver i Page razlikuju osnovne (osiguranje doma, reprodukcija i odgoj djece, stabilno zadovoljenje seksualnosti) i brojne sekundarne (zaštita zdravlja, trošenje itd.) • u primitvnim društvima obitelj zadovoljava sve funkcije jer se cjelokupni život šire zajednice i zasniva na porodičnim strukturama • pleme Tikopi razvilo je kompleksan sustav srodništva koji obuhvaća nekoliko tisuća članova plemena: od malih nogu djeca se uče složenim nazivima i porodičnim odnosima, moraju znati sve svoje rođake i njihov položaj • u modernom društvu posebne institucije preuzele su mnoge funkcije obitelji ostavljajući obiteljskim zajednicama sve manje zadaća EVOLUCIJA OBITELJI • kraj 20.st. vrijeme je preispitivanja uvjerljivosti pretpostavke o evoluciji J.J. Bachofen: Mit o matrijarhatu • 1861. pojavila se Bachofenova knjiga Materinsko pravo: studija o ginekokraciji antičkog svijeta na osnovi njegovih religioznih i pravnih običaja • prvi stupanj razvoja doba je ginekokracije, vladavine žena (izraženo u grčkim mitovima koji su, prema Bachofenu, sjećanja na stvarne događaje) • prijelaz u patrijarhat Bachofen opisuje kao duhovni proces, kao kulturni razvoj od ženskog materijalnog prema muškom duhovnom; na kraju dolazi vladavina muškaraca: "neograničena vladavina rimskog oca njegovom porodicom i ideja o državi Rimljana s njihovom muškom imperijom" • zapravo ginekokraciji prethodi heterizam (stanje potpune spolne slobode, nema obitelji ni braka) • muško ekskluzivno pravo nad jednom ženom je neprirodno, smatra Bachofen, te prijelaz monogamije treba olakšati davanjem simboličnog ili stvarnog obeštećenja zajednici (drugim muškarcima) • iskupljenje je najdublji temelj običaja kakvi su pravo (drugih, ne muža) na nevjestu u prvoj bračnoj noći, religijska prostitucija, razmjena darova na vjenčanju itd.

33

• iskupljenje radi monogamne ekskluzivnosti u većini slučajeva s vremenom se transformira u sasvim različite simboličke geste (žrtvovanje kose, bacanje riže), no, smatra Bachofen, i u moderno vrijeme postoje još običaji u kojima nevjesta pripada najprije drugima pa tek onda mužu • dominacija paternitetskog načela za Bachofena je oslobođenje duha od materijalističke prizemnosti, prevlast muškaraca je za njega jamstvo moralnosti i stvaranja J.C. McLennan: zabrana endogamije • 1876. McLennan objavio je knjigu (Primitive Marriage) u kojoj, mnogo suhoparnije ali temeljitije od Bachofena, razrađuje ideju o smjeni razvojnih stupnjeva evolucije obitelji • i on tvrdi da je prvobitno moralo postojati razdoblje u kojem nije bilo moralnih ili pravnih ograničenja spolnih odnosa; u takvim društvima obitelj se konfrontira s dva problema: jedan je nastojanje da se ima što više muške djece, a drugi računanje srodstva po majci – to vodi poliandriji i zabrani spolnih odnosa sa ženama iz iste loze • matrijarhat ustupa mjesto patrijarhatu • za McLennana dokazi nisu mitovi i tradicije (kao kod Bachofena) nego analiza prava i opisi drugih društava, opsežan antropološki materijal i zapisi o Europljanima neobičnim običajima L.H. Morgan • njega se smatra začetnikom evolutivne teorije razvoja obitelji • Engels njegovu teoriju prisvojio, tvrdeći da je riječ o njegovoj i Marxovoj teoriji otprije • evoluciju dijeli na dvije faze: divljaštvo i barbarstvo; protek tih faza uvod je u stvaranje civilizacije koja započinje upotrebom fonetskog pisma • civilizaciju dijeli na staro i moderno doba • niži stupanj divljaštva završava s ovladavanjem vještinom ishrane ribom i otkrićem upotrebe vatre • srednji stupanj divljaštva slijedi nakon prethodnog a završava pronalaskom luka i strijele • viši stupanj divljaštva započinje pronalaskom luka i strijele a završava ovladavanjem vještine grnčarstva • barbarstvo započinje time što ljudi olakšavaju rad korištenjem alata, pripitomljavanjem životinja i ratarskom proizvodnjom • osim ovom, Morgan se koristi i drukčijom periodizacijom razvitka društva, polazeći i od razlikovanja societas i civitas društava • societas označava društva koja porodične odnose smatraju općim integracijskim načelom društva • stvaranje političkog društva rezultat je evolucije; postojanje ostataka solidarizma društva tipa societas upućuje na prethodne društvene strukture • proces evolucijskih promjena obitelji prema Morganu prolazi pet stupnjeva: 34

obitelj ima sedam važnih funkcija koje postupno preuzimaju druge društvene institucije: 35 . tada nastaje novi tip obitelji koji odražava hedonistički individualizam i prezir prema kolektivizmu ili lojalnosti zajednicama. nisu jasno diferencirane srodničke skupine. u kojem ne postoji pojam bračne veze. osjećaji su prilagođeni uzajamnom hedonizmu W. srodnička zajednica 5. smatra. dopušten je promiskuitet. postoji moral koji ne poznaje zabranu incesta. racionaliteta i okrenutosti osobnom interesu.1. u kojoj nema razlike u interesima. mišljenjima. a srodništvo se računa po majci 3. vjerovanjima i stavovima njezinih članova (trustee obitelj je model koji odgovara patrijarhalnoj obitelji. takvoj na čelu koje je pater familias) • sljedeća faza obitelji je domestic family – ona nastaje u sretnijim vremenima uspostave pravog i pravednog državnog poretka. zajednica se raslojava na generacijske skupine između kojih postoji zabrana spolnih odnosa – takav oblik naziva porodicom krvnog srodstva. civilizacija ne prihvaća drukčiji tip obitelji osim one koja je istodobno patrijarhalna i monogamna C. Zimmerman • u knjizi Family and Civilization promjene u obiteljskim obrascima tumači slijedom faza razvoja svakog društva • prvobitan oblik obiteljske zajednice je solidaristička obitelj (trustee family) u kojoj postoji potpuna povezanost članova međusobno. život ljudi u zajednicama koje se neznatno razlikuju od životinjskih hordi. povećava mogućnost povećanja srodničke zajednice 4. a otuda i zaostajanje adaptivne kulture (cultural lag) što se ne zaustavlja samo na analizi procesa u okviru jednog sustava kulture. Ogburn naglašava veze između materijalne kulture (tehnologije) i promjena u kulturalnim normativnim obrascima koji se s izvjesnim zakašnjenjem prilagođuju tehnologijama proizvodnje • do promjena. pojavljuje se obiteljska zajednica s jasno određenim srodničkim vezama i zabranom spolnih odnosa. sljedeća je obiteljska zajednica utemeljena na braku parova – sindijazmička obitelj. Ogburn • W. dovode invencije i njihova akumulacija. još uvijek glavninu funkcija obavlja rod. pravo kažnjavanja na sebe preuzima država • nuklearna obitelj (atomistic family) nastaje kad u društvu prevladavaju procesi individualizacije.F. sljedeći stupanj razvoja je punalua obitelj – prijelazan i nestabilan oblik obitelji kod koje se zabrana incesta proteže ne samo na neposredne pretke i potomke već i na braću i sestre. već otvara i razmišljanja o difuziji kulturnih vrijednosti odnosno o prihvaćanju tehnologija koje su nastale u sasvim drukčijoj kulturnoj okolini • prema njemu. brak je izgubio značenje: preljub je uobičajen i nevažan. na određenom stupnju razvitka pojavljuju se elementi zabrana i tabuiziranja spolnih odnosa 2.

obitelj je nekad bila izvor sigurnosti. posebno u 20. moderna obitelj to nije – pravo uzbuđenje donosi život izvan obitelji. obitelj obavlja dvije osnovne funkcije: ona služi zaštiti i socijalizaciji djece. danas je svatko odgovoran za svoj uspjeh ili neuspjeh. partikularističke norme. afektivnost.1. a seksualnoj satisfakciji se pridaje veliko značenje • u plemenu Bono muž ne smije spolno općiti sa svojom ženom sve dok ona ne rodi prvo dijete • The Redbook Survey on Sexuality – istraživanje o seksualnom ponašanju srednjih slojeva izvještava da je 80% ispitanika potvrdilo da je imalo predbračne seksualne odnose • prema istraživanjima Kinseya.st. gotovo 37% muškaraca i 13% žena u SAD imalo je najmanje jedan homoseksualni doživljaj T. nove tehnologije i globalizacija tržišta uništili su ili u drugi plan potisnuli obiteljska poduzeća 2. nekad je na svoje članove prenosila vrijednosne orijentacije i rituale izgrađene prema religijskoj slici svijeta. obitelj je davala i osnove za orijentaciju u životu. Parsons: opći okvir promjena obitelji • prema njegovu shvaćanju. u Ogburnovoj analizi samo je jedna funkcija jačala kroz vrijeme – obitelj je sve više postajala emocionalna zajednica Ljubav i seksualnost • neobični događaji u spolnom životu privlačili su veliku pozornost istraživača. • islamska kultura ulogu muškarca u seksualnom odnosu interpretira kao akt milosrđa • u Indiji dob za stupanje u brak je oko 13 godina. u jednostavnim društvima znanja su se prenosila u krugu obitelji – sve to u modernim društvima prepušteno je posredovanju medija i škole. nekad je obitelj bila izvor društvenog statusa. Pomeroya i Martina. olakšanja i rekreacije za svoje članove. te drugo. prije svega obitelj gubi svoju ekonomsku funkciju. nekad je obitelj bila i osnovno jamstvo da se pojedinac hendikepiran bolešću ili starošću može prepustiti sudbini. danas njezin unutarnji život karakterizira tolerancija prema različitim pogledima na svijet 6. današnja društva izgradila su institucije i stvorila vrijednosti koje opravdavaju prepuštanje tih zadataka društvu 7. obitelj je emocionalno uporište odraslih ljudi • Parsons slijedi tradiciju dihotomnog razlikovanja tipova društva: razlikuje predmoderna od modernih društava • predmoderna društva obilježava podređenost pojedinca zajednici. status i bogatstvo 5. prava zabava nije u obiteljskom krugu 4. čak i u relativno razvijenim društvima rad u obiteljskom poduzeću ili na obiteljskom imanju je pravilo. promjene u obrazovanju – edukativna demonopolizacija obitelji – idu prema povećanju potreba za sasvim specifičnim znanjima i vještinama koji se ne mogu prenositi obiteljskim odgojem i oponašanjem starijih 3. difuznost odnosa i askriptivnost (pripisanost položaja) 36 .

Lombroso je objavio knjigu Čovjek prijestupnik 37 . od individualne submisivnosti do sprečavanja radikalnih društvenih promjena • otkriva se i to da se interesna dominacija (klasna represija) lakše ostvaruje mehanizmima koji se ne uklapaju u klasične teorije države nego suptilnim metodama masovnog socijalnog inženjerstva • E. ljudi u interakcijama ne nastupaju kao cjelovite ličnosti.g. May i škole human relations društvenim kriterijima (društvenoj kontroli) daju presudnu važnost u predikciji ponašanja grupe DEVIJANTNOST • DEVIJANTNOST je kršenje bilo kojeg oblika normi koje nameće društvena grupa ili društvo u cjelini • kršenje normi nije dovoljan uvjet da se nešto proglasi devijantnim. a u modernima prevladava inokosna nuklearna obitelj • skup čimbenika koji predmoderna društva pretvara u moderna možemo obilježiti pojmom industrijalizacije i urbanizacije • klasičnu proširenu obitelj obilježavaju jasne norme uključivanja članova i stalnost normi u slijedu generacija • inokosna nuklearna obitelj u normativnoj dimenziji ne prodire niti toliko duboko u svijest svojih članova niti može norme držati nepromijenjenima u slijedu generacija DRUŠTVENA KONTROLA I DEVIJANTNOST POJAM DRUŠTVENE KONTROLE • pojam društvene kontrole neutralan je izraz koji bi trebao obuhvatiti sve društvene procese koji jačaju društveni konformizam od dječje socijalizacije do izvršenja sankcija kroz društvene institucije. već je potrebna uvijek neka grupa koja će prekršaj uočiti. prevladava vrijednosna neutralnost i proračunatost. Gooda.• moderno društvo u svim se tim točkama razlikuje od svakog prethodnog: ljudi su orijentirani na cilj. Parsons tvrdi da u predmodernim društvima dominira klasična proširena obitelj. načela postignuća • slijedeći uglavnom ideje W. kazniti i dalje progoniti BIOLOŠKE TEORIJE DEVIJANTNOSTI • biološke teorije polaze od ideje da je devijantno ponašanje prouzročeno tjelesnim. prevladavaju načela jednake primjene normi prema svima. genetskim i instinktivnim osobinama čovjeka • Cesare Lombroso 1876. već kao aktori čija obilježja definira cilj i smisao akcije.

energični • njegov je nalaz da su mezomorfni tipovi skloni devijantnosti • veza bioloških i psiholoških osobina s devijantnošću pri tome nije kauzalna. koje korijene ima u ranijim fazama evolucije čovjeka Empirijska istraživanja somatskih preduvjeta devijantnosti • Charles Goring usporedio je 1913. društveni. u istraživačkoj studiji (The English Convict) fizičke osobine zatvorenika s osobinama normalnih nekažnjavanih ljudi • nije ustanovio značajne razlike! • do drukčijeg zaključka došao je američki istraživač Ernest Hooton • u svojoj studiji. ali tendiraju tome da budu agresivni i lako izgube samokontrolu • introverti su tihi i rezervirani. nego probabilistička • sličan plan istraživanja imali su S. rijetko se ponašaju agresivno 38 . mišićave i jake. intelektualno i morfološki degenerirani u usporedbi s prosječnim građanima Empirijska istraživanja bioloških i psiholoških preduvjeta devijantnosti • istraživanje Williama Sheldona (Varieties of Delinquent Youth) koji osim bioloških različitosti u obzir uzima i razlike u temperamentu ispitanika • on razlikuje tri osnovna tipa ljudi: 1. bezosjećajni. skloni užitku i zabavi. mezomorfne snažne tjelesne građe. nižim rastom.• zaključuje da postoje rođeni zločinci – nasljeđuju tjelesne osobine. dobrodušni 2. i E. ektomorfne koji su mršavi. Glueck • pokazalo se da delinkvenata mezomorfa ima znatno više nego drugih grupa PSIHOLOŠKE TEORIJE DEVIJANTNOSTI • na području istraživanja psiholoških interpretacija delinkventnosti ističe se ime Hansa Eysencka – on smatra da je uzrok kriminaliteta u kombinaciji naslijeđenih osobnih karakteristika i socijalizacije u ranom djetinjstvu • pretpostavlja postojanje dvaju tipova ličnosti: ekstroverti i introverti • ekstroverti su otvoreni prema društvu. Crime and the Man (1937. objavio je rezultate istraživanja ispitanika svrstanih u dvije grupe: osuđenici i slobodni građani • razlike su se pokazale statistički značajnima – zaključuje da su kriminalci moralno. introspektivni i refleksivni 3. endomorfne karakterizirane zaobljenim oblikom tijela. pretilošću.g. atavističko nasljeđe.). visoki i žilavi.

tvrdi da odvojenost od majke u najranijoj dobi uzrokuje psihopatske reakcije u odrastanju i zreloj dobi • psihijatar R. pa je stopa ubojstava u toj grupi veća. Merton pojam anomije definira kao "slom u kulturalnoj sferi koji se pojavljuje osobito kad postoji akutna odvojenost kulturalnih normi i ciljeva te socijalno strukturiranih mogućnosti članova grupe da sudjeluju u skladu s njima" • anomija je situacija nesklada između društveno prihvatljivih ciljeva i dopustivih metoda da se postignu ti ciljevi • razlikuje pet tipova adaptivnih modela usklađivanja zahtjeva društvene uloge i određenih načina njihova postignuća: 1. a samoubojstava manja • bezrazložni vandalizam.• John Bowlby. konformizam – prihvaćanje ciljeva i dopuštenih sredstava (najrašireniji oblik ponašanja) 2. ali odbacuje sredstva kojima se to obično postiže 3. drogi 5. koje su same po sebi devijantne (kradljivac u društvu kradljivaca je socijaliziran) • J. odbacivanje i ciljeva i sredstava pregledno je i u primjerima jasno – odavanje alkoholu. inovacija se javlja kad pojedinac prihvaća društvene kriterije uspjeha. slučaj u kojem je socijalizacija uspjela ali socijalizirane su vrijednosti supkulture. Dollard tvrdi (teorija frustracije-agresije) da je osnova agresije frustracija koja nije uspješno inhibirana mehanizmom obrane ličnosti. ritualizam je situacija u kojoj pojedinac reducira svoje ciljeve prihvaćajući sredstva kojima ga društvo usmjeruje 4. frustracija stvara agresivni potencijal koji je osnova za nepredvidivo ponašanje • Andrew Henry i James Short istraživali su samoubojstva i ubojstva – njihov je nalaz da ljudi nižeg socijalnog statusa frustraciju usmjeruju prema drugima i društvu. dječji psiholog.). pobuna znači aktivno djelovanje prema mijenjanju društvenih ciljeva i dopuštenih sredstava 39 . slučaj nerazvijene zaštitne ljuske ega koji dopušta nekontrolirano djelovanje idovih poriva te je riječ o situaciji nesocijalizirane agresivnosti 3. tvrdi Cohen (Delinquent Boys) karakterističan je za niže društvene slojeve koji time reagiraju na nepovoljnu socijalizaciju SOCIJALNE TEORIJE DEVIJANTNOSTI R. Merton: Društvena struktura i anomija • u kratkom eseju Društvena struktura i anomija (1938. Jenkins tvrdi da postoje tri osnovna defekta u razvoju svijesti: 1. u normalnom slučaju nagone ida regulira ego usmjeravan strukturom društvenih vrijednosti (superegom) 2.

već su pokazali postojanje društvenog mehanizma • akter u devijantnom ponašanju slijedi norme koje u njegovoj okolini već postoje kao supkultura nekog društva Čikaška škola: teorija devijantnosti • Clifford Shaw i Henry McKay istraživali su delinkvenciju u Chicagu i primijetili slučajnost u tome da se u određenim zonama grada skokovito ponavlja velik porast kriminaliteta (dijelovi grada u kojem žive doseljeničke skupine) • uzrok devijantnosti nisu nacionalne i rasne osobine već uvjeti u kojima pojedinac živi • primijetili su da pojedinac ne djeluje sam. conflict. stabilni. u situaciji u kojoj ne postoji supkultura navedenih tipova. iako su istraživanje započeli razlikujući različite tipove ljudi (filistejci.Transfer kulturnih obrazaca • Thomas i Znaniecki istraživali su prilagođivanje poljskih seljaka doseljenih u SAD. naučeno a ne naslijeđeno ili izmišljeno • takvu tezu dalje razvija Edwin Sutherland (u studiji Principles of Criminology) tvrdeći da se devijantnost uči u procesu komunikacije. već da je delinkventno ponašanje karakteristično za male homogene grupe Devijantna supkultura • Richard Cloward i Lloyd Ohlin smatraju da sama dikrepancija nije dovoljna da objasni delinkventno ponašanje jer postoje specifični tipovi supkultura od kojih su najznačajniji geografsko područje i susjedstvo • delinkventne supkulture. devijantna supkultura koja nastaje retreatistička je prema cilju. boemi). imaju tri obličja (criminal. Cohen smatra fenomen supkulture glavnim uzrokom maloljetničke delinkvencije • mladi pripadnici nižih društvenih slojeva odmalena se uče cijeniti vrijednosti srednjih i viših slojeva – ali socijalizacija koju taj pojedinac prolazi ne uspijeva ga pripremiti osobinama i znanjima potrebnim za uspjeh • supkultura stvara grupe ("gang") koje nemaju čvrsti stav o vlastitom identitetu • devijantno ponašanje je. njihovi konačni rezultati nisu poduprli tezu o postojanju tipova ljudi.postojanje supkulture koja potiče organizirani visoki kriminal (ljudi koji se njime bave uživaju poštivanje u društvu) conflict – obično prijestupništvo. a izolacionistička prema načinu stvaranja Maloljetnička delinkvencija • A. dakle. kad se ta teorija primijeni na kriminalnu djelatnost. kreativni. u interakciji s drugima. u malim povezanim grupama 40 . delinkvencija je tu posljedica činjenice da ne funkcionira ni sustav obrazovanja ni obiteljski odgoj retreatist – razmjerno čest. retreatist) criminal .

izraz ideologija javlja se 1796. zatvara se u supkulturnu grupu – diferencijalna asocijacija Integracija psiholoških i društvenih objašnjenja devijantnosti • sociolog David Matza podržava zamisao o postupnosti procesa učvršćenja devijantnosti (deviant career). u očima društva devijantnost je pojava koju treba osuditi. u tu skupinu svrstava sve čimbenike koji stvaraju predispoziciju za kršenje normi (ekonomsku deprivilegiranost. afilijacija je deformirana društvenost 3. označivanje – reakcija na konačnu identifikaciju s grupom. nacionalnu ili rasnu diskriminaciju…) 2. no tvrdi da taj proces možemo razumjeti samo ako ga promatramo s gledišta devijantnog aktera • razlikuje tri skupa čimbenika devijantne karijere: 1. opravdanje koje daju normativni standardi supkulturne zajednice.• internalizacijom vrijednosti supkulture pojedinac se izolira od društva. program društvene i političke organizacije 3. upućenost na javno djelovanje radi pridobivanja potpore za taj program i njegovo ostvarenje 4. nadređenu drugim znanostima) pojam ideologije u svom prvom značenju sadržavao je četiri elementa: 1. relativno cjelovitu teoriju koja objašnjava ljudski svijet i iskustvo 2. osuda (stigma) trajno prati pojedinca sprečavajući mogućnost da se otrgne utjecaju supkulture IDEOLOGIJA • FUNKCIONALISTIČKI orijentirani sociolozi određuju ideologiju kao sustav ideja i vjerovanja koje pružaju orijentaciju za razumijevanje stvarnosti i društveno djelovanje • MARKSISTI je smatraju iskrivljenom i lažnom sviješću koja služi prikrivanju klasne dominacije buržoazije • KONZERVATIVCI je prikazuju kao zatvorene i represivne sustave mišljenja • često negativna shvaćanja zbog ideoloških vladavina 20.g. afilijacija – podrška grupe. u Francuskoj u značenju znanosti o idejama (skovao ga je Antoine Destutt de Tracy koji je ideologiju nastojao uspostaviti kao svojevrsnu nadznanost. ideju o posebnoj ulozi intelektualaca • Napoleon je prvi u modernoj povijesti s idejama spojio element opasnosti • Marx se koristi pojmom ideologije u dva značenja: 41 • . afinitet prema devijantnosti. (komunizma i fašizma) • POJAM I TEORIJE IDEOLOGIJE POJAM IDEOLOGIJE počinje tek s Francuskom revolucijom.st.

to je sloj koji je besklasan pa je sposoban uzimati u obzir svjetonazore posebnih grupa • u suvremenoj funkcionalističkoj teoriji ideologija se shvaća kao svaki javno izražen sustav znanja. a da istovremeno ne ostvaruje svoju hegemoniju nad državnim ideološkim aparatima i u njima" • Karl Manheim (djelo Ideologija i utopija. dvije skupine intelektualaca: tradicionalni (slobodni od klasne uvjetovanosti. lažna i kriva svijest i spoznaja. na temelju takvog sustava vjerovanja. stajališta i vrijednosti. ideologija je nadgradnja koja obuhvaća sva područja duhovne djelatnosti (moral. obrazovanje…) funkcioniraju pretežno na ideološkom modusu "nijedna klasa ne može trajno zadržati državnu vlast. policija) funkcioniraju uglavnom na nasilju ideološki aparati (religija. skup vjerovanja i svako organizirano predstavljanje mišljenja. pojedinac prihvaća (ili odbacuje) određene političke ideje.) 2. Lane je proučavao političke ideje petnaestoro ljudi u 42 . ideologija je izvrnuta.) smatra da je ideologija skup mišljenja o svijetu koji zastupa pojedinac. a utopija je ideologija pobunjenih grupa Manheim je razvio teoriju o "slobodnolebdećoj inteligenciji". što proizlazi iz njezine posebne klasne uvjetovanosti i određenosti • u djelu Njemačka ideologija Marx objašnjava da su vladajuće ideje nekog doba uvijek ideje vladajuće klase • Antonio Gramsci napravio je otklon od Marxovog shvaćanja ideologije. neovisni i racionalni) i organski (organizacijski povezani s klasnom strukturom) • Louis Althusser se nastavlja na Gramscija u knjizi Za Marxa i u članku Ideologija i državni ideološki aparati. 1929. određuje ideologiju kao sustav ideja koji se ne može svesti ni na ekonomiju ni na politiku Althusser razlikuje represivne i ideološke državne aparate represivni aparati (vojska. intelektualci su sloj koji može izbjeći ideološku vezanost.) razlikuje partikularni i totalni pojam ideologije partikularni: istražuje se mišljenje protivnika kao ideološko u značenju "lažnog" i "pogrešnog" totalni: sustavi ideja svih društvenih grupa su društveno vezani i uvjetovani ideologija je opći naziv za ideje koje zastupaju vladajuće grupe. nego je vlast koja se zasniva na kulturnoj i ideološkoj hegemoniji te klase prema Gramsciju. znanost i dr. religija. dva su šira tipa shvaćanja. u svom djelu Zatvorske bilježnice razmatra pojam ideologije unutar svoje teorije hegemonije kao kulturnog vodstva i ideje o komunističkoj partiji kao "kolektivnom intelektualcu" vlast jedne klase nad drugom nije samo ekonomska vlast. Laneovo i Geertzovo • Robert Lane u knjizi Politička ideologija (1962.1.

opskrbljujući socijalne grupe ili cijela društva skupom ujedinjujućih načela i vrijednosti. a ideologije se izvode iz kriterija socijalne snage SOCIJALNE FUNKCIJE IDEOLOGIJE • ideologije iskazuju kolektivnu svijest i volju da se postigne relevantna društvena i politička moć. taj pristup začet je člankom Clifforda Geertza Ideologija kao kulturni sustav (1964. ona se odnosi na onaj dio kulture koji se aktivno bavi uspostavom i obranom obrazaca vjerovanja i vrijednosti • Raymond Boudon u knjizi Ideologija (1986. iz toga proizlaze funkcije ideologije: 1.) u kojem se ideologija određuje ne kao suprotnost znanosti nego se obje smatraju kulturnim sustavima. ideologije mogu držati na okupu i različite grupe (klase) unutar nekog društva – takva je ujedinjujuća funkcija liberalnodemokratskih vrijednosti u zapadnim društvima KRAJ IDEOLOGIJE • tezu o kraju ideologije iznio je američki sociolog Daniel Bell u knjizi Kraj ideologije (1966. 1995. većina je ideologija bila utemeljena na doktrinama koje su se pridržavale znanstvenog pristupa • učinkovite ideologije obično imaju znanstvene jezgre koje se izvode iz kriterija istine.. a istodobno zadovoljavaju važnu potrebu čovjeka za identitetom i razvojem ljudskih bića. a ideologija njena braniteljska dimenzija. a komunizam na Zapadu marginaliziran.) (u njegovo vrijeme fašizam je pobijeđen.Westportu (rezultat istraživanja pokazao je difuznost i neodređenost političkih ideja u SAD) • drugo shvaćanje povezuje ideologiju s političkim djelovanjem te je određuje kao sustav ideja i vrijednosti usmjeren proizvođenju motivirajućih učinaka. totalitarne ideologije privukle su vrhunske intelektualce (o tome piše Francois Furet u knjizi Prošlost jedne iluzije: ogled o komunističkoj ideji u 20.st. znanost je dijagnostička dimenzija kulture. ideologije djeluju kao oblik socijalnog cementa. stvaranje socijalnog pritiska radi postizanja željene društvene promjene ili na osnaživanje otpora prema njoj 4. pa je glavno pitanje nesuglasja među preostalim strankama bilo oko toga tko 43 . ideologije pribavljaju perspektivu pomoću koje se svijet može razumjeti i protumačiti. ideologija pridonosi ispunjenju osobne potrebe za identitetom i razvojem ljudskih bića (ideologije mogu razvijati i negativne identitetske strategije kao što su diskriminacija. navodi dva argumenta: 1. netolerancija) 2. u doba kad se izraz ideologija etablirao privukao je pozornost jer je opisivao društvenu stvarnost tipom analize bliskim znanstvenoj analizi 2. ideologije motiviraju djelovanje koje može biti usmjereno na uspostavljanje ili održavanje određenih vrijednosti i vjerovanja. – zračenje Hitlerovih i Staljinovih ideja postojalo bi i bez njihova uspjeha) 3.) pokazuje da povezivanje ideologije sa znanošću (shvaćanje ideologije kao lažne znanosti) nije slučajno.

dvije različite koncepcije političke sociologije predstavljaju Max Weber (politička sociologija kao znanost o vlasti) i Marcel Prelot (politička sociologija kao znanost o državi)  Weber – Gospodarstvo i društvo – vlast odredio kao izgled da će se specifičnim ili svim naredbama pokoriti određena grupa ljudi razlikuje dva tipa vlasti: vlast po sili konstelacije interesa (najčistiji tip je monopolistička vlast na tržištu) i vlast po sili autoriteta (vlast glave obitelji. veliko stanovništvo kojem država daje jedinstvo 2. a da je u novije vrijeme postala znanost o političkoj moći i vlasti  prema Duvergeru. službena ili monarhova vlast) državu se sociološki ne može definirati sadržajem onoga što poduzima  Marcel Prélot – Političke institucije. dokazivao je da završava razdoblje velikih ideologija i ideološkog napretka • iako su nacionalizam i religijski fundamentalizam još važni suparnici zapadnog liberalizma u Trećem svijetu. 1967. – državu određuje kao političku instituciju koja obuhvaća mnoštvo javnih i privatnih institucija. političku vlast. pa se i može nazvati "institucijom institucija" država ima tri posebna obilježja: 1. teritorijalnu osnovu jer je prije svega prostorna pojava 3. evolucionističke koordinacijsko-funkcionalističke teorije – vide državu kao tijelo ili instituciju koja ima regulacijsku ulogu u društvu ili kao podsustav koji obavlja funkciju koordinacije važnih društvenih poslova. slomom komunističkog sustava i njegove ideologije globalni ideološki sukob je riješen DRŽAVA I DEMOKRACIJA VLAST I DRŽAVA  Maurice Duverger (Politička sociologija. a razvija se u skladu s potrebama i zahtjevima razvoja društva država je u nekom smislu "mozak" društva 44 .može bolje osigurati ekonomski rast i materijalni prosperitet – kao rezultat svega ideologija postaje nevažna) • slomom komunizma ideja kraja ideologije dobiva nov zamah • Francis Fukuyama u članku Kraj povijesti iz 1989. element po kojem se razlikuju vladajući i podanici  država se uobičajeno definira kao zajednica ljudi organizirana na nekom teritoriju pod nekom suverenom vlasti TEORIJE DRŽAVE  u političkoj sociologiji razlikuje se pet osnovnih skupina teorija o državi: 1. 1963.) navodi da je politička sociologija dugo bila znanost o državi.

) upućuje tri osnovna prigovora neoliberalnim. 1973. 1976. marksističke teorije – državu shvaćaju kao političku instituciju ili strukturu koja izravno ili neizravno zastupa interese kapitala i vladajuće klase u društvu te se brine o održanju sustava kapitalističke dominacije. smatrajući je samo jednim od udruženja koje teži da bude najmoćnije moderni pluralisti (Dahl. zakonodavstvo i sloboda (I-II.) dokazuje da iz same strukturne moderne države slijedi da ona organizira kapital i dezorganizira radničku klasu 5. država i utopija (1974.) dokazivao je da je vladajuća klasa kapitalističkog društva ona klasa koja posjeduje i kontrolira sredstva za proizvodnju i koja je sposobna koristiti se državom kao instrumentom društvene dominacije strukturalisti dokazuju da je irelevantno tko kontrolira državu zato što ona svojom pozicijom. institucionalno-etatističke teorije nastale su kao reakcija na teorije koje državu vide kao izraz političkog utjecaja društvenih snaga te nastoje pokazati da država ima značajan stupanj autonomije od društva i da postoje posebni interesi državnog aparata koji se ponekad razilaze s interesima većeg dijela društva Eric Nordlinger u djelu Autonomija demokratske države (1981. Lindblom) dokazuju da se moć u društvu i političkom procesu raspoređuje nehijerarhijski i kompetitivno te umjesto države rabe pojam političkog sustava koji bolje opisuje novu realnost za pluraliste izvorne i vodeće snage državnog djelovanja dolaze iz društvenih izvora 4. ne razmatraju mogućnost da državni aparat ima svoje posebne 45 . koju zagovaraju suvremeni neoliberali i libertarijanci Friedrich von Hayek u knjigama Ustrojstvo slobode (1960. pluralističke teorije – odbacuju državu kao središnji pojam. liberalno-individualističke teorije – polaze od poimanja države kao skupa javnih institucija ili javnih službenika. ponajprije na razini središnje vlasti u klasičnom liberalizmu razvijena je teorija minimalne države. koje svaka klasa dok ga kontrolira.) tvrdi da upletanje države u društvo treba ograničiti na donošenje općih propisa Robert Nozick u djelu Anarhija. pritom se razlikuju dvije temeljne orijentacije: instrumentalisti državu vide poglavito kao neutralno oruđe za vršenje političke vlasti.) dokazuje da pojedinci imaju neka prava koja su toliko temeljna da se moraju poštovati bez obzira na navodne koristi koje bi društvo moglo imati njihovim ograničavanjem ili kršenjem 3. strukturom i ulogom utjelovljuje temeljnu vezanost uz kapital a protiv podređenih klasa o Claus Offe u knjizi Strukturni problemi kapitalističke države (1972. pluralističkim i marksističkim teorijama države: zanemaruju mogućnost da se želje i ciljevi mogu u istoj mjeri odraziti na javnu politiku kao i želje cijelog društva. može upotrijebiti kako bi unaprijedila vlastite interese o kao zagovornik ovog pristupa – Ralph Miliband u djelu Država u kapitalističkom društvu (1969.za Durkheima država ima regulacijsku ulogu i moralnu svrhu 2.) i Zakon.

s obzirom na institucionalizaciju tih prava može se razlikovati pet faza razvoja moderne države: 1.) i u knjizi Klasa. a njezine se funkcije svode na održanje mira i socijalnog poretka (ograničeno se upliće u društvo) 2.) razvio je teoriju građanstva u kojoj je pokazao napredovanje prava građanstva od građanskih prava u 18.. faza demokratske države – pojedinci stječu politička prava te stvaraju demokratski poredak u kojem moć dolazi u ruke svih članova zajednice 4. koja se pojavljuje kao autoritet nadređen i vladaru i podanicima 2. Staljinov SSSR. Hitlerova Njemačka. faza socijalne države – zadobivena politička prava se koriste za uravnoteživanje moći koja nastaje u tržišnom društvu te time sprečavaju pretvaranje demokracije u izravnu oligarhijsku vladavinu 5. razvojna država – obilježena je važnom ulogom države u poticanju ekonomskog rasta. neosobna vlast. totalitarna država – krajnja i najekstenzivnija forma državne intervencije. Austrija i Švedska) 4.) razlikuje pet oblika države: 1. političkih prava u 19. socijaldemokratska država – usmjerena je prema socijalnoj promjeni u skladu s načelima jednakosti i socijalne pravde. ne uzimaju u obzir stvarno autonomno djelovanje države i načine da se ono još i poveća TIPOVI I OBLICI DRŽAVA  država je od svoga nastanka imala veliku ulogu u društvu.interese koji su suprotni željama društva. do socijalnih prava u 20. faza liberalne konstitucionalne države – kao rezultat građanskih revolucija i rušenja staleškog poretka uspostavljaju se pravna jednakost građana i ustavna ograničenja moći države radi zaštite individualnih prava 3. Japan u Meiji razdoblju) 3.. kada se država postavlja kao zaštitno tijelo.st.st. građanstvo i društveni razvoj (1963.st. pod državnu kontrolu stavlja ne samo ekonomiju već i obrazovanje. minimalna država – svojstvena liberalnom razdoblju razvoja kapitalizma u 19. religiju. kulturu. faza minimalne jake države – spoj neoliberalnog smanjivanja socijalnih prava i neokonzervativnog jačanja države. Andrew Haywood u knjizi Politika (2002. prije svega njezinih represivnih funkcija 46 . Huseinov Irak)  Thomas Marshall u radu Građanstvo i društvena klasa (1950.st. kolektivistička država – stavljanje ekonomskog života pod državnu kontrolu (primjer su komunističke zemlje s centralnoplanskim sustavima) 5. posebno u gospodarstvu. faza apsolutističke države – država se uspostavlja kao suverena. taj tip države karakterističan je za zemlje u kojima je u dužem razdoblju na vlast bila socijaldemokratska stranka (npr. osobito u industrijalizaciji (npr. obiteljski život (npr.

podvlašteni moraju vjerovati da su njezina uloga i djelovanje opravdani. nafta. 1989.): "Čovjekova sklonost prema pravdi čini demokraciju mogućom.) otkriva da su u temelju krize legitimnosti suvremene demokratske države kontradikcije i konflikti između logike kapitalističke akumulacije i narodnih zahtjeva koje demokratska politika otvara  kapitalistička demokratska država ne može stalno zadovoljavati i narodne zahtjeve za socijalnom sigurnošću i pravima i zahtjeve tržišne privrede utemeljene na privatnom profitu  procesima globalizacije u 90-im godinama kriza legitimnosti moderne države dodatno se zaoštrila  ekonomist Kenichi Ohmae u knjizi Kraj nacionalne države (1995. tri tipa legitimne vlasti: tradicionalna – legitimnost temelji na svetosti i vječnoj važnosti tradicije (vlast feudalnih vladara. danas – vladajuće dinastije u Kuvajtu i Saudijskoj Arabiji) karizmatska – legitimnost temelji na iznimnim osobinama vođe (Hitler. Demokracija i njezini kritičari. i dr. TOTALITARIZAM I AUTORITARIZAM  demokratski poreci. pristup alternativnim izvorima informacija 47 . ekonomija i blagostanje (1953. država kao zajednica koja ima monopol fizičke sile mora biti legitimna. Castro) legalno-racionalna – temelji se na moći prava (moderne demokratske države)  Jürgen Habermas u knjizi Problemi legitimacije u kasnom kapitalizmu (1973. slobodu izražavanja 4. " DEMOKRACIJA.). ali čovjekova sposobnost za nepravdu čini je neophodnom. slobodne i poštene izbore 3.).. imaju šest obilježja: 1. prema modelu poliarhije koju je razvio Robert Dahl – prvo u suradnji s Charlesom Lindblomom u knjizi Politika. "  Reinhold Niebuhr (knjiga Kršćanski realizam i politički problemi.GLOBALIZACIJA I DRŽAVA  u 1970-im uočeno je da moderna demokratska država ima problema s legitimitetom  prema Weberu. Homeini. voda) DEMOKRACIJA  poznata je Churchillova izreka: "demokracija je najgori politički poredak.) slaže se da suverene države djeluju u okruženju velikih rizika i krajnje neizvjesnosti. a potom u nizu djela (Poliarhija.) sažimlje poglede utjecajne struje mišljenja kada tvrdi da se s okončanjem hladnog rata zbilo nešto "daleko važnije" od rušenja jednog obrasca saveza i suparništva među industrijaliziranim zemljama  John Gray u knjizi Lažna zora (1998. izuzevši sve druge. druga je kontrola nad prirodnim resursima potrebnima za ekonomski rast (npr. 1953. koji ograničavaju njihovu moć Gray navodi dvije funkcije države koje mogu jačati: prva je pomoć svojim građanima da kontroliraju ekonomski rizik. 1971. birane dužnosnike 2.

STRANKE I INTERESNE GRUPE IZBORI 48 . koje periodično bira i smjenjuje. vojne diktature. imaju isto tako šest obilježja: 1. Abraham Lincoln je odredio demokraciju kao vladavinu naroda. službena ideologija 2.) IZBORI. financijskoj moći i pristupu organizacijama bitno utječu na raspon participacije američkih građana u političkom životu  u modernim demokracijama narod obavlja vlast preko svojih predstavnika. 6. monopol nad sredstvima masovnih komunikacija 5. autonomija udruženja sveobuhvatno građansko pravo  totalitarni poreci. državna kontrola nad gospodarstvom  između tih poredaka postoje različiti režimi.) predložili su klasifikaciju "pet najvećih modernih idealnih tipova poredaka": demokratski. jednostranačka država 3. prema modelu totalitarizma koji su razvili Carl Friedrich i Zbigniew Brzezinski u knjizi Totalitarna diktatura i autokracija (1956. sustav policijskog terora 6. zanimanju. autokratski režimi – autoritarni poreci  Juan Linz i Alfred Stepan u knjizi Problemi demokratske tranzicije i konsolidacije (1996. pa se participacija za većinu građana svodi na sudjelovanje u izborima  Max Weber u Politici kao pozivu (1918. autoritarni. od naroda. totalitarni. posttotalitarni i sultanistički poredak LIBERALNA (PREDSTAVNIČKA) DEMOKRACIJA  demokracija je tek u 90-im godinama uspostavljena kao politički poredak u približno polovici zemalja svijeta  u Gettysburškoj adresi iz 1863. koju naziva poliarhija (Poliarhija.).) tvrdi da predstavnička demokracija znači prelazak kontrole nad poitičkim odlukama na birokratske elite i vođe stranaka  jedini oblik demokracije koji može funkcionirati u industrijskim društvima s masovnim strankama jest plebiscitna demokracija s vođom u kojoj karizmatičke vođe postavljaju ciljeve koji se poslije prodaju "narodu" pomoću stranačkog stroja  političko tržište je natjecateljsko tržište  Robert Dahl razlikuje demokraciju kao idealni sustav od stvarne demokracije. za narod  narod je zato tijelo građana koji su posve jednaki u pravima i nijedna kategorija nema veća prava od drugih  razlike u obrazovanju.5. uglavnom u zemljama Trećeg svijeta – tradicionalne monarhije. potpuni monopol partijsko-državne strukture nad oružanom silom 4. 1971.g.

1942. Moderne se stranke karakteriziraju prije svega svojom anatomijom. zato što su sredstvo legitimiranja poretka. zapazio njihovu važnost)  Marcel Prélot u djelu Političke institucije (1963.) tvrdio da se narod u modernom smislu konstituira u izborima  postoje barem tri razloga zašto su izbori tako važni: 1. regrutacija elite i sudjelovanje u vlasti  obično se funkcije stranaka grupiraju u tri skupine: intelektualno-ideološke (određivanje ciljeva. izbori su temeljna institucija predstavničke demokracije (još je Montesquieu u Duhu zakona 1748. stranka je zajednica s posebnom strukturom.) pokazao je da utjecaj izbornog sustava na stranački sustav ima oblik zakonitosti: razmjerni izborni sustav potiče uspostavu višestranačkog sustava (oslabljuje dvostranačje). dugoročno opada  na izbore i ponašanje birača utječu i institucionalni čimbenici. stajališta i interesa) upravljačke (regrutacija i izobrazba elite. pribavljanja aktivnog pristanka građana  uočeno je da indeks klasnog glasovanja (tzv. Alfordov indeks). koji pokazuje odnos klasnog položaja pojedinca i glasovanja u izborima. prije svega izborni sustav  Duverger (Političke stranke. artikulacija i agregacija interesa. političko obrazovanje građana) predstavničke (predstavljanje ideja. a više prirodom svoje organizacije. formuliranja i razrade političkih programa i drugih aktivnosti  za J.) "suvremene političke stranke definiraju mnogo manje svojim programom i klasom svojih pristalica. izbora kandidata za javne dužnosti. zato što izravno utječu na oblikovanje upravljačke elite 3. 49 . zato što su jedini mehanizam političke participacije stvarno dostupan svim građanima 2. dok izborni sustav relativne većine potiče uspostavu dvostranačkog sustava – to pravilo po njemu je dobilo ime Duvergerov zakon POLITIČKE STRANKE  političke stranke su dobrovoljna politička udruženja građana s trajnom organizacijom uspostavljena radi određivanja državne politike pomoću oblikovanja političke volje građana. Schumpetera (Kapitalizam.) navodi sljedeće osnovne funkcije: definiranje ideoloških ciljeva. socijalizam i demokracija. organiziranje i sudjelovanje u vlasti)  u modernom značenju stranke se oblikuju tek u drugoj polovici 19. mobilizacija i socijalizacija građana. programa i politika." konstitutivnim obilježjima političke stranke smatra se još ideologija i zalaganje za interese nekih širih društvenih skupina  Klaus von Beyme u djelu Stranke u zapadnim demokracijama (1982.st. 1951.

) razlikuje tri razdoblja u razvoju stranaka: 1. razdoblje profesionalnih stranaka – obilježava ih profesionalizacija vodstva. Heywood (Politika. željezni zakon oligarhije ("tko kaže organizacija. od članova političke elite. parlamentarnim putem 2. slabljenje utjecaja pojedinačnog člana.) dijeli interesne grupe prema ciljevima djelovanja na: 1. oblikovanjem odozdo. promicanja i ostvarivanja svojih posebnih interesa utjecajem na politiku ili djelovanje vlade  A. imaju razvijen unutarnji život i interesiraju se ne samo za politička nego i za ekonomska i socijalna pitanja  Robert Michels u djelu Sociologija stranaka u modernoj demokraciji (1911. kadrovske stranke – odgovaraju razdoblju političke borbe aristokracije i buržoazije (konzervativne i liberalne stranke) – te su stranke orijentirane prema izborima i parlamentarnoj borbi. podržavljenje financiranja. koja se razvila iz masovne stranke."catch-all stranke". oblikovanjem odozgo. 2002. delegiranih nad onima koji ih delegiraju. opunomoćenih nad opunomoćiteljima.) zapazio je nastanak novog tipa stranke . stranke nastaju na dva načina: 1. izvanparlamentarnim putem  Duverger razlikuje dva osnovna tipa stranaka: 1. grupe posebnih interesa (protektivne ili staleške) – postoje radi unapređenja ili zaštite posebnih interesa svojih članova (npr. niveliranje socijalnog sastava stranaka. masovne stranke – nastaju znatnim proširenjem glasa. 1951. razdoblje organiziranih masovnih stranaka – razvile se s općim pravom glasa i participacijom širokih masa 2.) otkrio je upravo u socijalističkim strankama. samih zastupnika. one se ne ograničavaju na izbore. jačanje uloge i utjecaja vodstva. a obilježava je smanjivanje važnosti ideologije. od onih koji su dotad isključeni iz prava glasa. marketinizacija ili "amerikanizacija" stranaka INTERESNE GRUPE  interesne grupe su organizirane skupine utemeljene radi zaštite. razdoblje narodnih stranaka (catch-all stranke) – nastaje deideologizacijom stranaka. već djeluju na obrazovanje i aktiviranje svoga članstva. prema Duvergeru (Političke stranke. sindikati i udruge poslodavaca) 50 .). kao najdemokratskijim organizacijama svoga doba. gubljenje članstva. nemaju u pravom smislu članstvo ni pravu organizaciju 2. 2000. kaže sklonost oligarhiji")  temeljni sociološki zakon političkih stranaka: "Organizacija je majka vladavine izabranih nad biračima. slabljenjem veze između stranaka i socijalnih "stupova" 3. iz društva. 1966. potiskivanje tradicionalne klasne vezanosti i okretanje biračima iz svih dijelova stanovništva  Klaus von Beyme (Transformacija političkih stranaka."  Otto Kirchmeier (Transformacija zapadnoeuropskih stranačkih sustava.

potom 1979. u Portugalu i povratkom demokracije u Grčkoj. započinje u SAD 1828. tri su svojstvena svim valovima demokratizacije: 1. grupe za abortus ili protiv njega.) Bentley je ukupnu politiku vidio kao borbu grupa za ostvarenje svojih interesa  Truman je u djelu Upravljački proces (1951. kojih je specifičnost u tome što svoje zahtjeve nastoje ostvariti pritiskom na državnu vlast – te se grupe stoga često nazivaju "grupe za pritisak" nijedna grupa ne može postati previše moćna jer grupe čine pojedinci koji su članovi više grupa DEMOKRATIZACIJA I DEMOKRATSKA TRANZICIJA  prema podacima iz knjige Roberta Dahla O demokraciji (1998. razina ekonomskog razvoja 3. počinje 1974.). vratile u nedemokratsku vladavinu postoji više činitelja koji pridonose demokraciji i demokratskoj konsolidaciji. Japanu i Koreji. koje su prethodno prešle u demokraciju. dogodila su se tri vala: 1.. ideala ili načela (npr. prethodno demokratsko iskustvo (zemlje koje su prethodno imale demokratski poredak lakše mu se mogu vratiti) 2. 2. zahvaća Španjolsku te neke zemlje Latinske Amerike. Italiji. u Nigeriji 3. do 1962.. Austriji. nastavlja se rušenjem komunističkih režima u istočnoj Europi Huntington pokazuje da povijest nije jednosmjerna – iza prva dva vala slijedila su dva reverzibilna vala u kojima su se neke zemlje. promocijske grupe (grupe ciljeva i svjetonazorske) – uspostavljene su radi unapređenja zajedničkih vrijednosti. povoljne međunarodne okolnosti (države koje su demokratske podupiru nove demokratske države) 51 . postavlja određene zahtjeve drugim društvenim grupama iz tako širokog mnoštva grupa (ubraja i obitelj) izdvaja političke interesne grupe. traje od 1943.) tvrdio da se cjelokupno individualno vjerovanje i ponašanje može posve objasniti na temelju članstva u grupi za njega je interesna grupa svaka grupa koja. za zaštitu životinja)  teoriju interesnih grupa formulirali su američki sociolozi Arthur Bentley i David Truman  u radu Proces upravljanja (1908. od sloma fašizma i komunizma broj demokratskih zemalja u svijetu povećao se i više od tri puta  u knjizi Treći val (1990. prema Huntingtonu. a obilježava ga demokratizacija prava glasa za muškarce i uspostava odgovornosti izvršnog tijela (vlade) parlamentu 2. počinje savezničkim uvođenjem demokracije u Zapadnoj Njemačkoj. potom uvođenje demokracije u Turskoj i Grčkoj i nekim zemljama Latinske Amerike. Azije. i traje do 1926. na osnovi jednog ili više zajedničkih stavova. a 1960.) američki politolog i sociolog Samuel Huntington pokazuje da su demokratski poreci u svijetu uspostavljeni u valovima demokracije.

) Weber je razlikovao one koji žive za politiku i one koji žive od politike pravi političari imaju tri osobine koje njihovu djelatnost čine nadmoćnom djelatnosti birokracije – strast.) razlikuje dva pojma političke sociologije: političku sociologiju kao znanost o državi i političku sociologiju kao znanost o vlasti • Tom Bottomore (Politička sociologija. sposobnost nametanja svoje volje drugima kako bi se postigli određeni ishodi ili rezultati • u radu Politika kao poziv (1918. rješavanja sukoba pregovorima i sporazumom. koja teži ostvarenju ideje o dobroj i pravednoj zajednici • politika je tijekom povijesti dobila dva nova. odnosno izvođenja političke moći iz ekonomske moći 52 . 1967.) razlikovao je tekući državni život (obuhvaća postignuto stanje ravnoteže. na uređenje zajedničkog života u polisu.) glavnim predmetom političke sociologije smatra pitanje moći u društvenom kontekstu smatra da postoje dvije suprotstavljene tradicije koje se začinju oko dvojice osnivača discipline: Alexisa de Tocquevillea i Karla Marxa s jedne strane je Marxova koncepcija razumijevanja države i moći iz materijalnih uvjeta života. "umjetnost mogućeg" 2.) bavljenje "socijalnim uzrocima i posljedicama dane raspodjele moći u društvima ili između društava i socijalnim i političkim konfliktima koji vode promjeni alokacije moći" • Maurice Duverger (Politička sociologija.POLITIČKA SOCIOLOGIJA POJAM POLITIKE • u izvornom grčkom smislu politika je djelatnost koja se odnosi na polis. ono što se u praksi odnosi na rješavanje tekućih državnih poslova na osnovi zakona i drugih propisa) od politike (sam proces stvaranja. razumijeva se kao težnja za moći. shvaćena je kao sposobnost postizanja kompromisa i konsenzusa. danas prevladavajuća značenja: 1. osjećaj odgovornosti i sposobnost dobre procjene razlika između političara i upravnih funkcionara za Webera je zapravo razlika između politike i birokratskog upravljanja • austrijski sociolog Albert Schäffle u radu O znanstvenom pojmu politike (1897. ono što se praktično odnosi na poduzimanje novih mjera) POLITIČKA SOCIOLOGIJA: DISCIPLINA I NJEZIN RAZVOJ • politička sociologija je "interdisciplinarni hibrid". 1967. 1979. kako ju je nazvao Giovanni Sartori (nastoji kombinirati varijable kojima se služi sociologija s onima koje rabi politologija) • njezin je predmet po Lewisu Coseru (Politička sociologija.

koja je nepromjenjiva. jer je rezultat procesa cirkulacije elita Pareto prihvaća poznato Machiavellijevo razlikovanje lavova i lisica u djelu Vladajuća klasa (1896.s druge strane je Tocquevilleovo stajalište o autonomiji demokratskog pokreta u odnosu prema industrijskoj revoluciji. pa je koncentracija moći u rukama manjine nužna kako bi se održao sustav u Raspravi o općoj sociologiji (1916. Pareta i Michelsa • Seymour Martin Lipset (Politički čovjek.) Mosca tvrdi da bez obzira na tip poretka vlast ostaje u rukama manjine koja čini vladajuću klasu.) uspoređuje ekonomsko i političko tržište te određuje demokraciju kao metodu izbora vodstva u natjecateljskim uvjetima Lipset je paradigmu o odnosu konsenzusa i konflikta.) Pareto elaborira jednu strukturu odnosa elite i mase. Tocquevillea. kao temeljnog odnosa demokratskog sustava. odnosno autonomiji politike u odnosu prema društvu • afirmaciju je politička sociologija stekla radovima Webera. njezin sastav ovisi o ravnoteži dviju tendencija – aristokratske i demokratske elitistički smjer produbljen je istraživanjima Roberta Michelsa. 1960. koji je utvrdio postojanje željeznog zakona oligarhije 53 . Webera i Michelsa utemeljiteljima političke sociologije • kao disciplina politička sociologija posve se oblikovala nakon Drugog svjetskog rata • prvi i danas dominantni smjer. ali nije statična. socijalizam i demokracija (1942. zasniva se na paradigmi razvoja demokracije kao temelja za proučavanje političkog života on započinje Tocquevilleovom koncepcijom demokracije Weber će nakon analize triju tipova legitimne vlasti iznijeti formulu plebiscitarne demokracije s vođom – za njega demokracija postaje mehanizmom za izbor političkih vođa Joseph Schumpeter u djelu Kapitalizam. najjasnije postavio u djelu Politički čovjek (1960.) smatra Marxa.) – smatra da je glavni predmet političke sociologije otkrivanje uvjeta i mehanizama dinamičke ravnoteže između socijalnih sila razdora i integracije u pluralističkom političkom sustavu nastavljajući se na Schumpetera. Robert Dahl u nizu je radova razvio pluralističko shvaćanje koje je usmjereno na istraživanje stvarne demokracije (poliarhije) • drugi smjer zasniva se na elitističkoj paradigmi trajne podjele društva na vladajuću elitu i podređene mase taj je smjer započet s teorijama Vilfreda Pareta i Gaetana Mosce u kojima se dokazuje da je većina nesposobna za vladanje.

Nicos Poulantzas. bez obzira na čemu ta vjerojatnost počiva" • u političkoj sociologiji postoji razlikovanje između supstancijalističkih (strukturalnih) i relacionističkih shvaćanja moći. a druga više ističu moć kao određeni odnos između ljudi • za mnoge marksiste moć je sredstvo ili instrument koji ima i kojim se koristi vladajuća klasa za ugnjetavanje i izrabljivanje podvlašćenih klasa • Talcott Parsons u djelu O pojmu političke moći (1969. društvo je podijeljeno na vladajuću i potlačenu klasu nakon Marxa. instrumentalna moć zasniva se na prirodnim sposobnostima i sretnom stjecaju okolnosti • u sociologiji pojam moći afirmirao je Weber – on je moć odredio kao "stupanj vjerojatnosti da će u nekom društvenom odnosu pojedinci uspjeti i u slučaju otpora nametnuti svoju volju drugima.) primjećuje da "A provodi moć nad B utoliko što može postići da B učini nešto što B ne bi učinio bez upletanja A" • Nicos Poultanzas moć shvaća na relacionistički način. najznačajniji predstavnici marksističkog smjera u političkoj sociologiji su Lenjin i Gramsci u prvoj polovici 20. i opisao međuodnose unutar te vladajuće klase • treći smjer zasniva se na teoriji klasa i klasnog sukoba kao paradigmi za proučavanje političkih fenomena započet je Marxovim materijalističkim shvaćanjem prema kojemu politički život društva ima svoj korijen u materijalnim odnosima proizvodnje i njima odgovarajućim klasnim strukturama.. političkog i vojnog).) vidi moć kao "uspješan medij za mobiliziranje poduzetih ili utvrđenih obveza u interesu uspješnog kolektivnog djelovanja" • Robert Dahl u članku O pojmu moći (1957. koja je sastavljena od triju dijelova (gospodarskog. kao strukturalni odnos koji postoji neovisno o volji pojedinaca.st. prva shvaćanja više naglašavaju moć kao neku sposobnost ili sredstvo. prirodnu moć čine iznimne tjelesne i duhovne sposobnosti 2. Tom Bottomore i Ralph Miliband POJAM MOĆI • pojam moći u socijalnu znanost uveo je Thomas Hobbes za kojega moć čovjeka čine "sredstva kojima on trenutačno raspolaže radi dobivanja nekog budućeg vidljivog dobra". moć ima dva izvora: 1. a nakon Drugog svjetskog rata Louis Althusser. prema kojem se vlast uvijek koncentrira u rukama manjine na izvršnim položajima također je produbljen istraživanjima Charlesa Wrighta Millsa koji je utvrdio postojanje vladajuće manjine u SAD. a posljedica je klasne strukture društva 54 .u svakoj organizaciji.

) dokazivao na temelju empirijskog istraživanja procesa donošenja odluka u jednom malom gradu da ne postoji neka uska elita s dominantnim utjecajem poslovnih i menadžerskih vrhova • ELITISTIČKI pristup polazi od toga da elite imaju moć nad masama. tu sposobnost pojedinci i grupe stječu na temelju posjedovanja određenih resursa u određenoj količini PRISTUPI PROUČAVANJU MOĆI • PLURALISTIČKI pristup polazi od toga da pojedinci ostvaruju politički utjecaj ne kao pojedinačni politički akteri (birači) već kao članovi političkih stranaka i različitih interesnih grupa pluralisti. i unatoč njihovu otporu • tko je moćan. knjigu Struktura moći u zajednici. eseja Federalističkih spisa • Parsons vidi moć kao mogućnost da se mobiliziraju društveni resursi za postizanje ciljeva za koje se javnost opredijelila • drugo je moć kao sposobnost utjecaja na druge ljude – takvo je Weberovo viđenje moći • moć je sposobnost da prisilimo druge na djelovanje koje inače ne bi poduzeli.• postoji i razlikovanje između moći kao mogućnosti postizanja određenog racionalno određenog cilja ili učinka i moći kao sposobnosti nametanja svoje volje drugima. te manji broj političara. koju uglavnom čine poslovni ljudi. taj može nešto napraviti – takva je definicija moći Alexandera Hamiltona iz 33.) pokazuje da SAD-om vlada oligarhijska elita koju čine oni koji zauzimaju 55 . kao David Truman i Robert Dahl. kao ključni dio. kritičkoistraživačkom smjeru Pareto je vladavinu elite objašnjavao psihološkim razlikama među ljudima prema Mosci karakter elite može se mijenjati te uglavnom ovisi o društvu u kojem vlada rani elitisti koncentraciju moći u rukama manjine smatrali su neizbježnom i poželjnom. u 1950-im godinama u SAD elitistički pristup postaje kritičko sociološko stajalište Floyd Hunter objavio je 1953. zaokupljeni su analizom raspodjele moći u demokraciji – moć definiraju kao sposobnost da se djeluje tako da se kontroliraju odgovori drugih Dahl je u poznatoj knjizi Tko vlada (1961. odvjetnika i sindikalnih funkcionara Wright Mills u knjizi Elita vlasti (1956. a razvili Michels i Weber u 1950-im godinama američki sociolog Wright Mills razvio je elitističku paradigmu u drukčijem. u kojoj je na temelju empirijskog istraživanja strukture moći u jednom gradu američkog juga zaključio da ključne odluke donosi mala skupina ljudi. koja se temelji na urođenim sposobnostima manjine ili na nekom stečenom resursu taj pristup izvorno su formulirali Pareto i Mosca.

posebno u knjigama Nazor i kazna (1976. nastojao razviti širi pristup moći. Distinkcija (1979. federalnoj državi i vojsci – unutar te malobrojne elite postoji unutarnja cirkulacija • MARKSISTIČKI pristup proučava političku moć kao izraz socijalne dominacije koju ostvaruje vladajuća klasa nad potlačenom klasom u procesu proizvodnje Nicos Poulantzas u knjizi Država. pokazivao da vladajuća klasa ostvaruje dominaciju nad nižim klasama ne toliko fizičkom silom koliko simboličkim nasiljem .) moć određuje kao sposobnost jedne klase da ostvari svoje interese nasuprot drugim klasama Gramsci je uveo pojam kulturne hegemonije kako bi objasnio da podređena klasa prihvaća dominaciju nadređene klase.). O televiziji (1996. crkve) za održavanje klasne dominacije • ta tri pristupa ne obuhvaćaju sve teorije moći • izvan njih razvijeno je nekoliko značajnih teorijskih elaboracija • Michel Foucault kritizirao je sva tri pristupa: marksizam jer moć reducira na klasne odnose moći. u svakoj točki ili svakom međuodnosu pojedinih točaka moć se ne može provoditi bez znanja i nemoguće je da znanje ne stvara moć • iz drukčije teorijske perspektive Pierre Bourdieu je u djelima Nasljednici (1964.) i drugima. koji nalazi moć u svakodnevnim aktivnostima i odnosima ljudi.). socijalizam (1978.). vlast. ne samo zbog njezine ekonomske dominacije nego i zbog sposobnosti da podređenoj klasi nametne svoje ideje. Državno plemstvo (1989. na događaje reagiraju dok su vrući) TRI LICA MOĆI • PRVO LICE JE MOĆ KAO ODLUČIVANJE 56 .) i Mikrofizika moći (1977. senzacionalističkim populizmom prikriva realnost dominacije i cenzurira kritičke analize te privilegira fast thinkers (svoje pomagače.). vjerovanja i predodžbe Louis Althusser razvio je svoje shvaćanje ideologije i ideoloških državnih aparata u kojem pokazuje važnost institucija ideološke moći (škole. u mikrosociološkim strukturama moć je sveprisutna jer se proizvodi svakog trenutka.najvažnija institucija simboličkog nasilja je škola kao socijalni stroj za reprodukciju nejednakosti i prikrivanja prave društvene aristokracije koju kiti ukrasima meritokracije druga takva važna institucija je televizija koja svojim ciničnim.ključne položaje u tri ključne institucije američkog društva – velikim korporacijama. a pluralizam i teoriju elita jer svode moć na samo političku moć Foucault je u mnogim radovima.

) istraživao je strukturu moći u gradiću New Havenu pošavši od stajališta da je moć mogućnost sudjelovanja u donošenju odluka te da se stoga zaključci o strukturi i distribuciji moći mogu donijeti tek nakon pomnog ispitivanja ključnih političkih odluka. 1993. želja i potreba Steven Lukes u knjizi Moć: radikalno stajalište (1974. 1986. silom i uvjeravanjem • prisila podrazumijeva upotrebu fizičke sile. socijalne strukture i kulturni obrasci koji uvjetuju ponašanje cijelih skupina on tvrdi da postoji nevidljiva moć u socijalnim strukturama koja manipulira ljudskim željama i potrebama IZVORI I OBLICI MOĆI • Weber je moć smatrao univerzalnim fenomenom. što može dovesti do tjelesnog kažnjavanja • utjecaj se ostvaruje novcem.R. politička i vojna moć • moć može biti autoritativna. tj. koja se izražava preko svjesnih zapovijedi i njihova svjesnog poštovanja. ili difuzna. odnosno sposobnost utjecaja na druge oblikovanjem njegovih mišljenja. važnije lice moćan i najmoćniji je onaj tko odlučuje o čemu će se uopće odlučivati • TREĆE LICE MOĆI JE MOĆ KAO DUHOVNA KONTROLA.) primijetili su da Dahlovo istraživanje moći i druga istraživanja ispituju samo jedno lice moći. te ideološkim uvjeravanjem i manipulacijom u različitim oblicima • Michael Mann u knjizi Izvori socijalne moći (I-II. Dahl u knjizi Tko vlada (1961. da se ispita njihovo stvarno ponašanje u tom procesu te analizira ishod tog procesa odlučivanja – ta su istraživanja potvrdila pluralističko stajalište da je politička moć u nekoj zajednici podijeljena na mnoštvo različitih subjekata • DRUGO LICE JE MOĆ KAO POSTAVLJANJE DNEVNOG REDA P.) primjećuje da se shvaćanjem moći kao sposobnosti pojedinca da ostvari svoju volju unatoč otporu zanemaruju kolektivne snage. a da im izmiče drugo. materijalnim nagrađivanjem.) razlikuje četiri oblika moći: ekonomska. sve zamislive ljudske osobine i sve zamislive konstelacije mogu biti osnova za provedbu svoje volje u nekoj danoj situaciji – ta se volja može nametnuti novcem. ideološka. koja se širi spontano i nije rezultat zapovijedi NACIJA I STRATIFIKACIJA 57 . Baratz u radu Dva lica moći (1962. i to tako da se utvrde osobe ili grupe koje su aktivno sudjelovale u njihovu donošenju. Bahrach i M. mijenjaju se samo njezini oblici i sredstva • za njega je moć sociološki amorfna.

ključni mehanizam etničke postojanosti bio je u organiziranoj religiji • etnija i etnički identitet prethode modernoj naciji i nacionalizmu • moderne nacije nastaju tek kad se etnije povezuju s ideologijom političke suverenosti. u Europi. Englezi. osjećaj solidarnosti među značajnim sektorima stanovništva u predmodernim razdobljima razlikuje dva tipa etnija: lateralnu (sastavljena od aristokrata i svećenika) i vertikalnu (pučku) ta dva tipa etnija slijede dva različita puta u procesu postajanja nacijom: lateralni put ("birokratsko uključivanje"). kolektivno vlastito ime 2. gdje je utjecaj birokratske države mnogo indirektniji. i početka 19. vidi ishodište modernih nacija etnije imaju 6 temeljnih obilježja: 1. Nijemci. zbiva se u zapadnoj Europi tako da dominantna etnija uključi srednje klase i periferne regije u elitnu kulturu. kulturne nacije obilježava visoka razina etničke homogenosti (Irci.st. a to je razdoblje 18. NACIJA • nacija je kulturna zajednica sa snažnim etničkim povezanostima • nacija je politička zajednica s građanskoteritorijalnim vezama • njemački povjesničar Friedrich Meinecke ta dva tipa iskazao je u razlikovanju Staatnation (političke ili državne nacije) i Kulturnation (kulturne nacije). koje naziva etnijama. drugi tip oblikovanja naziva "vernakularnom mobilizacijom". Rusi.) uvodi pojam etnije kako bi pokazao postojanje kontinuiteta između modernih nacija i predmodernih oblika etničkog identiteta i pripadnosti u etničkim zajednicama. mit o zajedničkim precima 3. Grci) 58 .st. a u Aziji i Africi tek u 20.) Philippe Poutignat i Jocelyne Streiff-Fenart pokazali su da su izrazi "etnički" i "etnicitet" relativno kasno ušli u znanstvenu uporabu • u 1940-im izrazom "etnički" u SAD su označavane skupine koje su se razlikovale od "prvobitne" skupine (starosjedilaca ili Jenkija) • u grčkom "ethnos" – barbarski narodi • u latinskom "ethnicus" – pogani • u djelu Gospodarstvo i društvo Weber razlikuje tri entiteta: rasu.ETNIČKA ZAJEDNICA • u starijoj sociologiji dijelile su se društvene grupe prema slijedu: horda – rod – pleme – narod – nacija • u knjizi Teorije etniciteta (1995. zajednička povijesna sjećanja 4. diferencirane elemente zajedničke kulture 5. povezivanje sa specifičnom domovinom 6. etničku skupinu i naciju • Anthony Smith u djelu Etničko podrijetlo nacija (1986.

) razlikuje dva shvaćanja nacionalnog identiteta: teritorijalno-politički i etnički. prvi proizlazi iz ideje nacije kao zajednice građana. ojačao je tu temeljnu razliku između islama i kršćanstva .drugi čimbenik. koja seže do antike . religija. koja je proizvedena djelovanjem ideologija multikulturalizma • A. volji i pristanku .analizira različite čimbenike. 1991. 3. a etnički iz ideje nacije kao etničke i kulturne zajednice • nacionalni identitet ima dvije važne funkcije u modernoj politici . načina života i iskustava povezanih s tim .) Samuel Huntington upozorava na krizu američkog nacionalnog identiteta.) Fichte navodi tri važna elementa shvaćanja da je nacija kulturna zajednica: 1.) Ernest Renan pobija različite objektivne kriterije nacionalne pripadnosti kako bi prednost dao subjektivnim kriterijima – želji.Armstrong nastoji pokazati "nastajanje intenzivne grupne identifikacije koju danas zovemo nacijom" u dugoj vremenskoj perspektivi. izvor njemačke nacije nalazi se u zlatnom dobu civilizacije srednjeg vijeka.treći čimbenik su gradovi. koje određuju posebne vrijednosti i karakter nacije i odražavaju vjekovne običaje i tradiciju 59 . prava i dužnosti institucija. od istočnog ili etničkog modela nacije (nacija se razumije kao zajednica ljudi istog podrijetla i kulturne tradicije) • u poznatom eseju Što je nacija (1887. pa je "postojanje nacije svakodnevni plebiscit" • Benedict Anderson u knjizi Nacija kao zamišljena zajednica (1983.) shvaća naciju kao zamišljenu političku zajednicu. 2.• Anthony Smith (Nacionalni identitet. njemački poraz od Francuza posljedica je prosvjetiteljsko-racionalističkog razaranja religije • knjiga Johna Armstronga Nacije prije nacionalizma (1982.) smatra se prvom modernom studijom procesa formiranja etničkog identiteta u predmodernim islamskim i kršćanskim civilizacijama .njegova središnja funkcija je legitimiranje društvenog poretka.nacija se održava konsenzusom. a opet u glavama svih njih živi zamisao o njihovu zajedništvu • u Govorima njemačkoj naciji (1808. zamišljena je zato što članovi čak i najmanjih nacija neće nikad upoznati većinu njezinih pripadnika. 1991.) razlikuje zapadni ili građansko-teritorijalni model nacije (u kojem je nacija zajednica ljudi koji se pokoravaju istim zakonima u granicama danog teritorija). Smith (Nacionalni identitet. pošavši od najopćenitijeg. jezik je osnova nacionalne ideje. jasno izraženom željom da se nastavi živjeti u zajednici. koja je zamišljena kao ograničena i suverena. a zatim imperijalne zajednice NACIONALNI IDENTITET • u svojoj knjizi Tko smo mi? (2004.

st. Smith naglašava ideju autonomije kao širi pojam koji može objediniti različite tipove nacionalizma • cilj nacionalizma je izgradnja nacije i stvaranje nacionalne države – to se postiže na dva načina: . a utjecao je na nacionalne pokrete u srednjoj i 60 . konzervativni državnici. prije svih Disraeli i Bismarck. prvi u tim parovima se zasnivaju na uključivanju.podjednako važna je funkcija socijalizacija pripadnika nacije kao državljana i građana preko obvezatnog.. ponajprije njezino pravo na samoodređenje • A. konzervativci odbacuju nacionalizam kao radikalnu i opasnu doktrinu.procesom nacionalne nezavisnosti . na prijatelje i neprijatelje • također se prikazuje kao ideologija i pokret oslobođenja od stranih tiranija. politički i kulturni.stjecanjem nacionalne nezavisnosti • u nacionalističkoj ideologiji nacionalna država najviši je oblik političke organizacije TIPOVI NACIONALIZMA • u sociologiji postoji više tipologija nacionalizma. kao ideologija modernizacije i kao ideologija i politika zaštite manjina • može se odrediti kao ideologija i pokret koji ističe interese i prava nacije. drugi se zasnivaju na isključivosti. članstvo u naciji ograničeno je na one koji dijele zajedničko etničko podrijetlo i kulturna obilježja • liberalni nacionalizam je prvi povijesni oblik nacionalizma i do danas jedan od najutjecajnijih – nacionalizam je izvorno francuski proizvod nastao u Francuskoj revoluciji • za liberalne nacionaliste nacije su poput pojedinaca jednake u smislu da imaju jednako pravo na samoodređenje • na početku 19. otkrivaju potencijale nacionalizma za održavanje socijalnog reda i obranu tradicionalnih institucija • u ideologiji konzervativnog nacionalizma zamisao o društvu kao organskom tijelu povezuje se s idejom nacije kao prirodne zajednice ljudi istog etničkog podrijetla. miroljubivi i agresivni. koja prijeti poretku i političkoj stabilnosti • polovicom 19.st. kulture i običaja • integralni (totalni) nacionalizam ima jaku tradiciju u Njemačkoj. podrazumijevaju otvoreno političko društvo u koje svaka osoba može vlastitom voljom ući ispunjenjem određenih uvjeta. najčešće su one koje nacionalizam opisuju u dihotomijama: građanski i etnički. liberalni i integralni. standardiziranog javnog sustava obrazovanja pomoću kojeg se usađuju nacionalna odanost i homogena kultura NACIONALIZAM • nacionalizam se opisuje kao ideologija isključive podjele svijeta na "nas" i "njih".

republikanizma i demokracije koja počiva na individualizmu. jer nacija propada kad izgubi svoju moć" .) – nacionalne države nastale su onda kad su umjesto rasplinutih "graničnih područja" postavile jasne granice. potom su oslonac našli u marksizmu i sovjetskom socijalizmu • te su ideologije bile modificirane (afrički socijalizam). odustajući od nacionalnog identiteta i nacionalizma SOCIOLOGIJA ZNANOSTI I OBRAZOVANJA • prema britansko-američkom sociologu znanosti Dereku de Solla-Priceu. osobito kod Barresa i Maurrasa • na početku 19. danas na svijetu živi i radi više znanstvenika negoli u svim prethodnim naraštajima zajedno 61 . Senghorova filozofija crnaštva) GLOBALIZACIJA. bio je snažan i u Francuskoj od Dreyfussove afere. do vlasti stranih sila. masoni.): "Nacionalna država je mrtva. koje Marras naziva "četiri strane nacije" – Židovi.". stranci • kao odgovor na imperijalistički nacionalizam razvili su se antikolonijalni pokreti u zemljama Trećeg svijeta. ti su pokreti u početku nastupali s idejom liberalnog nacionalizma. NACIJA I NACIONALNI IDENTITET • teoretičari "hiperglobalizacije" (kako ih naziva David Held) najavljuju smrt nacije i nacionalne države u svjetskom gospodarstvu i društvu bez granica • Nicholas Negroponte u knjizi Biti digitalan (1995. a radikalnije varijante odbacile su zapadne ideje i kulturu (ghandizam. danas granice postaju granična područja zbog svojih veza s drugim regijama • Yael Tamir u knjizi Liberalni nacionalizam (1993. koji su oblikovali ideju antikolonijalnog nacionalizma.jugoistočnoj Europi.) tvrdi da će država ishlapiti • John Naissbit u knjizi Globalni paradoks (1995.st. protestanti. Friedrich Jahn zastupa ideju da je njemački narod predstavnik cijelog ljudskog roda i da je njegov zadatak silom civilizirati svijet • Maurras je prvi skovao izraz integralni nacionalizam i odredio ga kao nastojanje za isključivo nacionalnim politikama zasnovanim na "bezuvjetnoj obrani nacionalnog integriteta i stalnom uvećavanju nacionalne moći. zato što se nacionalne države raspadaju na manje efikasnije dijelove – jednako kao i velike korporacije • Anthony Giddens u knjizi Treći put (1998.) zaključuje da u globaliziranom svijetu ne treba podleći iskušenju i prikloniti se utopijskom kozmopolitizmu.treba ukloniti sve što je slabi: od racionalizma.

među kojima i Francis Fukuyama. posljedice tehnološke globalizacije su bitno novi socijalni odnosi.. Puritanski put u znanost) tvrdi da je za iskorištavanje takvih znanja i pronalazaka bila potrebna društvena struktura koja je poticala rizično ponašanje pojedinaca 62 .st. u kojima politička suverenost naroda i vlada više nije poluga moći ULOGA KULTURNOG I SOCIJALNOG KAPITALA U DRUŠTVENOM I ZNANSTVENOM SMISLU • "socijalni i kulturni kapital" sociološko je ime za niz vrijednosti neke populacije kojima se označava njezina sposobnost da svoje znanje i obrazovanje pretvori u neku pozitivnu. kreativnu i produktivnu kvalitetu • Francis Fukuyama (knjiga Povjerenje) – povećanjem obrazovanja stvara se veći stupanj povjerenja među građanima • Max Weber u studiji Protestantska elita i duh kapitalizma tvrdio je da je za protestante jedini način kojim mogu naslutiti hoće li doći u carstvo nebesko njihov uspjeh na ovom svijetu • analogno Weberu. jer mogu preskočiti tehnološke faze. Robert Merton (Znanost.st.• rast i učinkovitost tehnologija danas je toliko drastična da neki teoretičari društva. time što će se u nekoj budućoj tehnološkoj fazi okoristiti već gotovim i poznatim tehnološkim rješenjima • današnje se društvo često naziva "društvom utemeljenim na znanju" • osamdesetih godina dvadesetog stoljeća Alvin Toffler je govorio o "trećem valu" civilizacije. odnosno tehnološkog razvoja čovječanstva u prvom valu moć se koncentrirala u rukama onih koji su baratali poljoprivrednim proizvodima u drugom valu moć je bila u rukama industrijalaca u trećem valu moć je u rukama onih koji raspolažu informacijama • prema Robertu Kaplanu. odnosno koristiti se "spill-overom". NOVI SOCIJALNI ODNOSI • američki sociolog Paul Ritzer suvremenu eru naziva "mcdonaldizacijom društva" • mnogi sociolozi. smatraju da zemlje u razvoju nisu osuđene na propast. tehnologija i društvo u Engleskoj 17. primjerice Hans Peter Martin i Harald Schumann u knjizi Zamka globalizacije predviđaju da će za nekoliko godina 20% svjetskog stanovništva proizvoditi sve što je potrebno za opstanak cijelog čovječanstva • proročanstvo Marshalla McLuhana iz sedamdesetih godina 20. da će svijet postati "globalno selo" povezano medijima ostvarilo se mnogo brže negoli se to tada vjerovalo GLOBALIZACIJA: NOVI STANDARDI. NOVE NEJEDNAKOSTI.

"latentne" funkicije – jedna od latentnih funkcija obrazovanja je da se djeca zbrinu dok su roditelji na poslu OBRAZOVANJE KAO VRSTA SOCIJALNE MOBILNOSTI • u današnje vrijeme školovanje je gotovo najjače i najsigurnije sredstvo socijalnog napredovanja jer u uvjetima naglih ekonomskih promjena omogućuje najbržu prilagodbu novonastalim radnim okolnostima SOCIOLOGIJA PRAVA ODREĐENJE PODRUČJA 63 . zvjezdoznanaca. već je poprimilo funkciju sistematske. selekcije – društvo tijekom školovanja raznim oblicima ocjenjivanja pokušava napraviti klasifikaciju pojedinaca kojom će primjereno zadovoljiti druge društvene funkcije 5. socijalne integracije – škole služe i integraciji pojedinaca u društvo 3. kulturne transmisije – da bi kultura mogla opstati. vještina i društvenih vrijednosti FUNKCIJE OBRAZOVANJA • prema funkcionalistima. obrazovanje ima bitne socijalne funkcije: 1. poput Parsonsa i Mertona. … • u skladu s društvenom potrebom. inovativnosti – škole ne samo da prenose znanja. formalne transmisije znanja. one i dodaju znanja već postojećima 6. mora prenositi znanje s generacije na generaciju 2.• koncepcija sociologije znanosti pod imenom "teorija mreže aktera" francuskog sociologa Brune Latoura. stvarao se poseban socijalni sloj odgovoran za širenje znanosti • tek se u novom vijeku znanost uspostavila kao posve neovisna društvena institucija OBRAZOVANJE • riječ škola potječe od grčke riječi shole – dokolica • obrazovanje nije više svrha samome sebi. ostale. osobnoga razvoja – škole podučavaju vještine i znanja koja će pojedincima poslužiti kasnije u životu 4. tvrdi da je osnova rasta znanja sposobnost uključivanja što većeg broja subjekata i činjenica u sustav mreža SOCIOLOGIJA ZNANSTVENIKA • u povijesti znanosti često se ističu narodi Egipta i Mezopotamije u kojima su postojali posebni slojevi pisara.

tradicija kulture. Law and Revolution.• sociologija prava u Hrvatskoj je jako zakašnjela novost • djelovanje skupine Pravo i društvo u HAZU. 1983. pravno učenje i profesiju. Berman tvrdi da je riječ o jedinstvenoj tradiciji Zapada koja jedina poznaje čvrste oblike prava i drugih normativnih institucija.) • Roscoe Pound područje pravne znanosti vidi u paralelnom suživotu pravne filozofije. gdje je glavni interes razumijevanje nastanka. ali i suprotno. Durkheim. te jedinstvenost sistema prava (H. 1959. niz članaka i kapitalno djelo Eugena Pusića Društvena regulacija (1989. promjena i specifičnih situacija djelovanja.) dokaz je da nismo znanstvena periferija • M. Luhmann i Marx ne vide stvaranje prava kao proces koji završava formulacijom norme i njezinom formalizacijom već se bave djelovanjem društva u stvaranju – pravo vide kao način djelovanja društva drugo područje je primjena prava – odnosi i materijalni učinci koje pravo proizvodi • sociologiju prava moguće je definirati i kao primjenu empirijskih socioloških metoda na pravne probleme • Szelnik – Sociology of Law (1959. da se može promijeniti potezom pera SOCIOLOGIJA PRAVA • sociologija prava odgovara na pitanje kako se pravo primjenjuje • u osnovi riječ je o dva velika područja: jedno je proces nastanka i promjene prava. političkog konteksta i društvenih uvjeta • drugo ograničenje još je važnije. pravna dogmatika kao područje prava mora se temeljiti na fikciji da je pravilo nepromjenjivo.) 64 . a stvarnost sociologiji prava koja može biti generička (pravo kao rezultat društvenih procesa) ili operacionalna (pravo kao regulator društvenih akcija)" PRAVNA DOGMATIKA • pravna dogmatika pokriva naša iskustvena znanja o tome kako treba regulirati društvene odnose • danas je pravna dogmatika postala ogromno područje sistematiziranog iskustva društvene regulacije • H. pravnu dogmatiku i sociologiju prava. Rehbinder razlikuje tri područja pravne znanosti: pravnu filozofiju. pravne povijesti i komparativne pravne znanosti i sociologije prava (Jurisprudence. funkcija. normativnost pripada pravnoj dogmatici.) OGRANIČENJA PRAVNE DOGMATIKE • dogmatika ima dva važna ograničenja • ona je bitno ograničena na tradiciju zapadne racionalnosti. Berman. "idealnost prava područje je pravne filozofije.

unutrašnji poredak udruživanja. treba istaknuti njegov stav o neizbježnosti interesnih sukoba u društvu i ulozi prava u smanjenju posljedica konflikta • Leon Duguit bio je pod snažnim utjecajem Emila Durkheima od kojeg preuzima ideju o središnjem značenju solidarnosti za društvo solidarnost modernog društva ostvaruje se u međuzavisnosti njegovih dijelova smatra da će u modernom društvu regulacija počivati na profesionalnim udrugama. H. 1877. važnija su od individualnih prava "Nema drukčijeg prava no što je izvršenje neke dužnosti. 1852-1865. javna i privatna.POVIJESNE ŠKOLE • Friedrich Karl von Savigny smatra pogrešnim stajalište da je pravo moguće stvoriti ljudskim razumom. već život prava i pravna realnost.) – iz početne faktografske analize prelazi u funkcionalnu analizu pravnih instituta Cilj u pravu. pravo se stvara u narodnom životu i duhu • 1861. za sociologiju prava najvažnije djelo je Preobrazbe javnog prava te veliko djelo (u 5 knjiga) Traktat o ustavnom Pravu • Eugen Erlich bio je prvi koji je poduzimao empirijska terenska istraživanja o nastanku i primjeni prava prvo sistematsko djelo tog pravca je Temelji sociologije prava Erlich razvija školu "slobodnog prava" njega ne zanima napisana norma i juridička konstrukcija svijeta. radnim zajednicama. Sumner Maine objavljuje studiju Ancient Law u kojoj navodi razliku između društava kojih poredak (posebno pravni sustav) obilježava statusno pravo društava kod kojih su odnosi prvenstveno ugovorne prirode • 1868. Otto von Gierke objavio je knjigu Das deutsche Genossenschaftrecht u kojoj analizira promjene u pravu od početaka rimskog prava do tadašnjeg vremena RANE PRAVNO SOCIOLOŠKE TEORIJE • Rudolf von Jhering naziva se često ocem pravne sociologije po uzoru na velike povjesničare napisao je prikaz povijesnog razvoja rimskog prava (Geist des römischen Rechts." Njegovo. društvo kao temelj normativne regulacije pravo je sasvim jasno izraz interesa a ne nikakvog duha • Karl Renner u hrvatskoj povijesti ostat će zapamćen prema specifičnom shvaćanju potrebe nacionalne autonomije u okvirima Habsburške monarhije (austromarksizam) 65 . različitim poslovnim asocijacijama prava solidarnosti.

njegova knjiga Pravni instituti i njihova socijalna funkcija (1904. Weber je postajao sve više uvjeren da je moderni pravni poredak utemeljen na nacionalnom pravu rezultat određenih povijesnih okolnosti • opći razvoj prava može se promatrati kao prijelaz kroz sljedeće faze: 1. nametanje prava od svjetovnih i tehnokratskih moćnika 4.) analiza je promjena koje u tumačenju pojma vlasništva ostavlja napredak kapitalističke ekonomije smatra da će se vlasništvo podvrći sve jačem utjecaju društva TEORIJE SOCIOLOGIJE PRAVA • interes klasične sociologije bio je usmjeren na širi društveni kontekst prava. koje konstruiraju u sebe zatvoreni logički svijet 5. formalizam – pravo leži u rutinizaciji postupaka koji opravdavaju konačnu odluku redukcijom sadržaja normi na dopuštene oblike 6. strukture društva u kojem je pravo jedan od elemenata • sociologija smatra pravo tek jednim od društvenih fenomena. uvijek povezanim s drugima • u nastajanju industrijskog i modernog društva. sistematska elaboracija prava i profesionalno administriranje pravde od strane osoba koje su prošle pravnu izobrazbu • pravo se razvija i mijenja u sljedećim dimenzijama: 1. stvaranje i tumačenje prava od strane pravnih znalaca 3. sistematizacija – pravo leži u stvaranju jedinstvenog poretka normi koje su unutar sebe logične i koherentne. sekularizacija – pravo gubi obilježja objave i religijsku legitimaciju i uporište u religioznim normama 2. bez iznimke. ne samo zbog velikog poglavlja pod tim imenom u njegovoj najvećoj knjizi Privreda i društvo • proučavajući istočne religijske sustave i kulture. generalizacija – pravo razloge svoga djelovanja i načina primjene svodi na više načela koja se prividno kao presumpcije primjenjuju na svaki pojedini slučaj 3. karizmatska pravna vlast kroz "pravo proroka" 2. profesionalizacija – pravo više nije domena u kojo se snalaze ljudi koji nisu prošli poseban postupak učenja 66 . u istim slučajevima 4. koje ne dopuštaju praznine i situacije koje se pravom ne mogu riješiti. objašnjenje njegova nastanka i društvene pozadine. tipizacija – pravo se temelji na rutinskoj primjeni istih pravila. u narastanju znanosti kao glavne metode razmišljanja o društvu nije više bilo mjesta za razmjerno naivne predodžbe o izvorima prava MAX WEBER: RACIONALIZACIJA PRAVA • on se u punoj mjeri može smatrati ocem sociologije prava.

literarni. Komunistički manifest. da je pravo rezultat klasnih i interesnih borbi. smatra prirodnim temeljem za razumijevanje prava • Althusser smatra da su se funkcija i područje ideologije bitno promijenili. spavati ispod mosta.7. moral. i siromašnima i bogatima jednako. Prilog kritici političke ekonomije • moderni marksizam (Althusser." (Engels. pravni. prositi na ulicama i krasti kruh. nije potrebna direktna sila i pravo da se vlada. mijenja i provodi voljom nadležnog tijela • moderna inačica sličnih pristupa su radovi Parsonsa. ili noviji. Materijalističko shvaćanje historije) • moderni marksizam ideologiju. Luhmanna i Habermasa – u njihovim radovima pravo je jedan od centralnih koncepata normativne regulacije društva MARKSISTIČKE ŠKOLE PRAVNE SOCIOLOGIJE • Maureen Cain i Alan Hunt Marxove ideje o pravu svrstali su u tri teze: 1. Ungera. državni poredak i moral svakog naroda neposredno su i direktno uvjetovani ekonomskim odnosima (Plehanov. filozofski. Marx. usmjerenost na objašnjenje djelovanja prava kao posljedice društvenih uvjeta u kojima djeluje • pravni oblici u krajnjoj liniji su izraz strukture proizvodnje društvenog života • K. ali podjednako i američkog pravnog realizma. već su potrebni suptilniji oblici zaštite i reprodukcije vladajućih klasa • druga karakteristika.) • G. 1848. program te škole uključuje prevladavanje liberalističkog 67 .) • pravo ima funkciju omogućavanja i olakšavanja odnosa proizvodnje i razmjene • činjenica je da pojedine društveno diskriminirane grupe – siromašni. umjetnički itd." (Engels. Plehanov kaže: "Na taj način pravo. Ali svi oni reagiraju jedan na drugi i na ekonomsku osnovu." • K. religija… samo su buržoaske predrasude iza kojih se kriju buržoaski interesi. a ne prisilu. pravo je oblik kojim se zaogrće prisila države kao instrumenta nasilja nad eksploatiranim 3. pravo je izraz ideologije vladajuće klase 2. Foster – Critical Legal Theory • kritička pravna škola (CLS – Critical Legal Studies) nasljeđuje tradiciju kritičke sociologije. razvitak društva počiva na ekonomskom. vjerski. kritička škola) pozivao se na originalnog Marxa koji je bio nesklon simplifikaciji • "Politički. još se jasnije vidi • funkcija pravno-političke i ideološke nadgradnje jest osiguranje i opravdanje interesa vladajuće klase • "Zakoni. pozitivizacija – otkriće mogućnosti da se pravo stvara. 1894. Pisma Strakenburgu. imigranti – formalno imaju prava koja ne mogu ostvariti • Anatole France: "Pravo u njegovoj veličanstvenoj nepristranosti brani. žene.

Ross) • shvaćanje stvaranja i primjene prava kao socijalnog čina – law in action instead of black-letter law – izbrisalo je granice između sociologije prava i jurisprudencije • sociologiji je blizak. u anglosaksonskoj znanosti danas vladajući. Frank. razvedena u tisuće teorija srednjeg dosega. Llewellyn.ignoriranja interesne osnove prava. temelj je za institucionalnu analizu u sociološkoj teoriji EMPIRIJSKA SOCIOLOGIJA PRAVA • treća skupina tradicijskih korijena sociologije prava polazi od ambicije sociologije da bude praktično korisna i upotrebljiva znanost utemeljena na empirijskom i pozitivnom znanju • riječ je o istraživanjima u kojima sociološke metode imaju ključno mjesto STUDIJ SOCIOLOGIJE PRAVA • tri su osnovna procesa koja određuju stanje moderne pravne znanosti: 1. ideju da institucije same po sebi jamče individualne slobode te imanentnu konzervativnost vladajuće pravne znanosti DRUGE TRADICIJE SOCIOLOGIJE PRAVA • radovi Erlicha i Kantorowicza u velikoj mjeri konvergiraju paralelno nastalim školama američkog i skandinavskog realizma (Pound. povećana potreba za praktičnim znanjima formuliranja društvenih politika 68 . globalizacija i internacionalizacija 2. pokret ekonomske analize prava (Law and Economics) • ekonomska analiza prava. diverzifikacija i interdisciplinarnost 3.

PREDAVANJA 69 .

•Statika ispituje zakone osiguranja cjeline. na području društva sve ono što društvo čini stabilnim. Svaki dan u tjednu bit će posvećen nekoj znanosti (nedjelja . Humanost će biti najviša vrijednost izjednačena u značenju s bogom u prijašnjim društvima. s druge strane. COMTE – ZNAČAJ •opći utjecaj •ime sociologiji •metodološki napredak •preciznost provjerljivost matematska formalizacija • promatranje eksperiment metoda komparacije 70 . pri čemu je osnova veliki zakon o tri razvojna stupnja društva.AUGUSTE COMTE I POZITIVIZAM •Montpelier 1789 (Isior Auguste Marie Francoise Xavier) •1812 sukob s ocem •1815 Ecole politehnique •1817 sekretar Saint Simonea •1827-29 duševna bolnica •Sistem pozitivne filozofije 1830-42 •Zakon o tri stupnja razvoja čovječanstva •sistem pozitivne politike 1851 KLASIFIKACIJA ZNANOSTI Matematika Astronomija Fizika Kemija Biologija Sociologija tri stupnja društvenog progresa •teološki •metafizički •pozitivizam SOCIJALNA DINAMIKA I STATIKA •Dinamika. NOVO DRUŠTVO Buduće društvo počivat će na duboko humanističkim vrijednostima koje će se stjecati obrazovanjem i odgojem u obitelji. u godini će biti 84 svečanosti u čast istaknutih znanstvenika. a bit će osnažena kultovima koji će poticati altruizam i znanstveni pogled na svijet. tj.humanosti). društvenih zakonitosti. bavi se otkrivanjem pravilnosti u slijedu oblika u društvenom razvoju. sve što čini njegovu strukturu.

pravo. poželjno metoda fizikalnih znanosti kao što su eksperiment i promatranje. pozitivizam znači prihvaćanje tehnika promatranja. KAUZALNOST Idealni nacrt istraživanja za pozitivizam znači izoliranje uzročno/posljedičnih veza. koje se mogu se mogu opaziti. pozitivizam je znanstvena orijentacija koja zaključke izvodi iz materijalnih činjenica života i iskustva. NAČELA Pozitivizam je znanstveni pristup kojeg karakterizira neprestano nastojanje da se koriste samo činjenice koje se mogu materijalno utvrditi. pristup koji smatra da se naše znanje temelji isključivo na provjerljivom iskustvu. FENOMENOLOŠKA REGULA Doista. povijesna i kulturna komparacija) biti primijenjene na ekonomiju. Pozitivizam zato pretpostavlja znanstvenu objektivnost. mjeriti. 71 . FIZIKALISTIČKI PROGRAM ZNANOSTI U sociologiji. Znanost predstavlja sređeno iskustvo koje stalno podvrgavamo provjeri. Svijet koji poznajemo je zbir pojedinačnih činjenica poredanih u lancima uzroka i posljedica. vrijednosno neutralnu poziciju istraživača i strogu primjenu metoda. U sociologiji to znači zaključivanje prema modelu u kojem za svaki društveni fenomen postoji određen uzrok (ili uzroci): na primjer visoka stopa kriminala uzrokovana je siromaštvom i socijalnim razlikama. psihologiju i sl. ta se iz takvog iskustva mogu izvoditi zaključci o odnosima između pojava i uzročnim vezama između njih.•ideja historičnosti-nije jedini •antinominalista (društvo /= zbroj pojedinaca) –društvo se ne može svesti na pojedince kao ni slika na točke •ideja pokretačkih sila društva •značaj industrije •sociologija je praktična znanost + determinizam + socijalni konsenzus POZITIVIZAM Sociologija će ujedno biti znanost putem koje će metode “pravih” znanosti (osobito promatranje. eksperiment. usporedbi (osobito povijesnih usporedbi) i eksperimenta. Pozitivizam ne znači samo takvu opću sociološku teoriji već označava širu perspektivu u sociologiji i filozofiji. Odbacuje se korištenje pojmova i teza koje se ne mogu materijalno provjeriti. od Comtea nadalje. a treba izbjeći opće teorijske konstrukcije koje se ne mogu provjeriti. kauzalnosti.

koje igre igraju. kako odgajaju djecu.METODE Pozitivizam pretpostavlja da postoje iste dobre metode u svim znanostima. treba eliminirati mistične pojmove ("mistical entities that serve to distreact sociologist from concrete entities of study – behaviour and their consequences". koju u danom vremenu percipira. Navijački stav u tumačenju činjenica ne odgovara znanosti. imamo pravo zagovarati vrijednosti. umnoženo s vjerojatnošću da će se postići željeni rezultat). trošak – sve izraženo u vidljivim obilježjima ponašanja u malim grupama. Ponašanje pojedinaca zasnovano je na negativnim i pozitivnim stimulusima ponašanja (reinforcements of social behaviour). Izbjegavanje općih teorijskih konstrukcija vodi znanjima temeljenim na iskustvu (empirizam). bihevioristi su zainteresirani za odnose i ponašanje ljudi a ne za varljive konstrukcije objašnjenja njihovih unuitarnjih motivacija. F. etičke ili estetske kvalifikacije..Skinner. vrijednost. Iz sociologije. kao vrijednu u rezultatu. ali nemamo pravo to zvati znanošću. te svaki vrijednosni sud znanost treba odbaciti i težiti objektivnosti i vrijednosnoj neutralnosti. Svi sistemi imaju iste zakonitosti. U našem iskustvu ne postoje odrednice kao što su dobro ili loše. • Pojedinci su racionalni aktori (u izboru između alternativa akcije. treba proučavati "kako ljudi žive. usredotočuju sa na procese ljudske interakcije pojedinaca. BIHEVIORIZAM istraživanje treba što više sličiti eksperimentu u kojem određeni S (stimulus) izaziva izvjesni odgovor u ponašanju R (response): S→ R. kako jedu i pripremaju hranu.i osobito psihologije. a u krajnjem slučaju i to da postoje iste zakonitosti koje tek treba primijeniti na sva područja traženja znanja. Dajući prednost jasnim hipotezama o ponašanju on se koristi pojmovima: stimulus. kako upravljaju. akcija. nagrada. kazna. lijepo ili ružno. pa i društvene pojave treba prvenstveno objasniti prirodnim zakonima (redukcionizam). pa i onim istraživanjima koja se mogu izvesti uz mjerenja i kvantifikaciju rezultata VRIJEDNOSNA NEUTRALNOST pozitivizam insistira na jasnom razlikovanju vrijednosnih i činjeničnih prosudbi. Beyond Freedom and Dignity) ne treba spekulirati o tome što se pri tome događa u ljudskoj glavi. mozgu ili podsvijesti. kako se odnose jedni prema drugima". 72 . HOMANS •smatra da ljudsko ponašanje. pojedinac će odabrati onu. S→ R. treba promatrati u eksperimentalnim situacijama malih grupa u kojima proučavamo neposredne i vidljive (observable) interakcije. kako odlučuju. GEORG C.

teorije srednjeg dosega koje su osnova razumijevanja devijantnosti. utjecaja i slično. a obrnuto proporcionalna visini kazne koja se može dobiti. potreba stanovanja.theories. sve umnoženo faktorom vjerojatnosti da će se takvo ponašanje otkriti i sankcionirati" Backerova formula. 73 C. potrošačkih navika i potreba. "Postoji nužna proturječnost između onog što je istinito ali nije važno ili onoga što je važno ali možda nije točno i istinito" (Sociološka imaginacija. for example. PERSPEKTIVA Sociološka teorija.rather than to seek the total conceptual structure that is adequate to derive these and other theories of the middle range" (Social Theory and Social Structure). reference groups. mora se simultano razvijati na obje razine: smislenim prikupljanjem i provjerom činjenica. WRIGHT MILLS . urbanizacije ili socijalne stratifikacije: "Our major task today is to develop special theories applicable to limited conceptual ranges -. unapređenjem metoda i tehnika istraživanja.BACKEROVA FORMULA "Vjerojatnost kriminalnog ponašanja upravo je proporcionalna dobitkom koji se pri tome može postići. stavova. no stvar je jednostavna: lopova čini prilika da puno zaradi. radnih motivacija. Studenti sociologije ili prava nisu navikli na takav stil izražavanja i nemaju sklonost matematičkim formulama. EMPIRIJSKA SOCIOLOGIJA •velik napredak u metodama i tehnikama prikupljanja podataka – omogućila je ekspanziju istraživanja javnog mnijenja. social control. 1959. social perception.). delinkvencijom •sociologija se dokazala kao prektično korisna znanost koja je imala metode i pristup koji su se mogli iskoristiti na sasvim različitim zadacima i problemima. disfunkcija organizacije. of deviant behavior. On predlaže. a u tome ga priječi moguća štetna kazna ako je visoka vjerojatnost da će biti uhvaćen. the interdependence of social institutions -. i stvara. ROBERT MERTON Teorije srednjeg dosega trebaju biti tako oblikovane. od takvih pretpostavki koje se mogu empirijski provjeravati. ako želi napredovati. a s druge strane orijentiranjem općih socioloških teorija prema onim društvenim fenomenima koji se mogu istraživati i empirijskim metodama. •nastale su i sasvim praktične potrebe za tržišnim istraživanjima. the unanticipated consequences of purposive action.

pri čemu materija prelazi iz neodređene i nepovezane (nekoherentne) homogenosti u određenu i povezanu (koherentnu) heterogenost. povećanjem veličine raste i složenost njegove strukture. 1851. or the Conditions Essential to Human Happiness). Evolucija je integracija materije uz istodobno rasipanje kretanja.1903) «Aristotel 19. incoherent homogeneity to a definite. porast složenosti strukture prati složenost funkcija i povećanje međuzavisnosti dijelova. •Za Mertona to je bila obrana teorijske relevantnosti empirijskih generalizacija podcijenjenih kao tehničko usavršavanje metoda. stoljeća». coherent heterogeneity. Skraćeno i razumljivije evolucija je kretanje od nepovezane sličnosti prema povezanoj različitosti from an indefinite. HERBERT SPENCER 74 . Sustav sintetičke filozofije (A System of Synthetic Philosophy) Darwin i Spencer Thomas Malthus:survival of the fittest Društvo kao i organizam raste i povećava svoj opseg.•Istraživačka strategija je dvovrsna: od ocjene važnosti i teorijske relevantnosti hipoteza prema provjeri u empiriji te od činjenica prema stvaranju specifičnih teorija srednjeg dosega. BIOLOGIZAM I HERBERT SPENCER EVOLUCIONIZAM • Društva se razvijaju neprekidnim promjenama prema sve većoj složenosti (1820 . Društvena statika (Social Statics. za vrijeme koje neiskorišteno kretanje prolazi paralelnu promjenu.

ZNAČENJE HERBERTA SPENCERA nopisao je društvenu evoluciju kao nastavak prirodne. Jednostavna društva tada polako prolaze transformaciju od društva bez vodstva prema povremeno vođenoj grupi. Regulacija počiva na strahu od živih (na političkoj vlasti države) i na strahu od mrtvih (nametanjem religioznog morala). a na koncu se vođ nestabilni položaj vođe pretvara u stabilnu društvenu funkciju i položaj. od ropstva prema aristokraciji Amalgamacija i klase 75 . stalnog jačanja specijalizacije i raznovrsnosti te povremeni skok u načinu jač nač povezivanja. Kao i organizmi. dokazuje to analizom i zajednicama. nnaglasio je ulogu slobode ličnosti. non je naglasio postojanje zakona evolucije i prirodne zakone koji je uzrokuju. Britanski Imperij. društva započinju kao započ male zajednice u kojima nema razlika između pojedinaca izmeđ S vremenom grupe rastu po broju te se u njima javlja specijalizacija i politička vlast oličena u ulozi vođe. Zakon evolucije u ljudskim zajednicama. nupozorio je na razlike i sličnosti između organizma i društva. polož vođ polož Složeni tip društva nastaje daljnjim usložavanjem strukture i specijalizacijom unutar društva prema funkcijama (Spencer analizira 46 takvih društava u povijesti i nerazvijenim zemljama). ndržavu je smatrao upravljačkim strojem kojem se građani automatski pokoravaju SOCIJALNI DARVINIZAM Vječita borba društvenih skupina Borba za opstanak Povijest ljudskih društava je povijest borbi LUDWIG GUMPLOWITZ Dominacija i ratovi Od ubijanja prema ropstvu. Francuska i sl. a iz njega nastaju dvostruko i trostruko složena društva (rimsko. egipatsko. Porastom funkcionalne specijalizacije politič olič vođ nestaje jednakost i jer se za pojedine položaje vežu i društvene polož vež privilegije.). dokazuje sređivanjem brojnog antropološkog i povijesnog materijala. integracije društva. (2) sustav distribucije koji nastaje kada dijelovi društva više nisu u bliskom fizičkom kontaktu i kada postaju sve raznovrsniji. proces je sređ materijala. (3) ratovi između društava i potrebe unutarnje harmonizacije izazivaju potrebu za nastankom regulacije. Meksičko Carstvo.STRUKTURA DRUŠTVA (1) sustav održavanja koji odgovara produktivnim sektorima društva (analogan organima metabolizma tijela).

stil: bez komentata – probajte! prijatelji: Neuman. Schumpeter 76 . sociologija. Lowenstein. Oblici kontrole u državi ovise o stupnju društvene evolucije. nacionalist. njem. pravo. Kad pritisak populacije preraste prirodne okolnosti. Sombart. dopušta slobodno izražavanje i satisfakciju urođenih interesa. književnost. s vremenom se pojavljuje kontrola putem običaja. Društvene strukture koje izrastaju iz bioloških odnosa su jednostavne. drugima. Premda ljudi (kao i sva bića) žele živjeti i razvijati se u miru s drugima iste vrste. pritisak populacije na prirodne izvore postupno dovodi interese pojedinaca i grupa u stanje apsolutnog neprijateljstva prema 7. akademska ili politička. A. Toennies. studija srednjeg vijeka . povijest. glazba. Lukacs. religije. politika: ambicija i neuspjeh. kultura i trgovina. Michels. Individualni impulsi samoodržanja i seksualnosti mijenjaju se i prilagođuju životnim uvjetima u kojima egzistira pojedinac 4.Država od prinude prema dogovoru GUSTAV RATZENHOFER 2. MAX WEBER 1864 1877 1882 1889 1891 1895 1897 1903 1904 1905 1918 1920 (13!) eseji o povijesti studij prava. Diferencijacija oslobađa ljude društvenih stega. “prosvjećeni kapitalista”.rimsko pravo studij rimske agrarne povijesti Freiburg iscrpljenost i strah urednik USA Protestantska etika i duh kapitalizma Weimar Comstitution (gubi na izborima) upala pluća WEBER KAO GENIJE nadarenost. tendiraju rastakanju koncentrirane moći. kao izvori socijalne diferencijacije. U ranoj fazi stvaranja države kontrola je arbitrarna i nasilna. 13. 10. socijalizacija pak ograničava u ostvarivanju kooperacije nužne za ostvarenje prirodnih i pretpostavljenih interesa. Troeltch. jezici (dvadesetak). pojedinci i grupe prisiljeni su boriti se za opstanak. 14. 5. Konflikti učvršćuju socijalnu strukturu i stvaraju nagomilavanje moći. one koje izviru iz porobljivanja su složene.Weber.

Sabor u Wormsu. Weberova majka. Sybel.majka stroga. otac hedonista. Roditelji u stalnoj svađi. Ja ne mogu drukčije. Najmlađi od sedmero djece. Roditelji bogati protestanti protjerani Salzburga. 1517. Mladi Weber odrastao je u aktivnoj građanskoj sredini. WEBER – MLADOST Problemi s ambicioznom obitelji. etika odgovornosti i asketizam naklonost jakim ličnostima vođa Max Weber bio je čovjek stalnih unutarnjih konflikata. Član Nacionalne liberalne stranke koja je podržavala Bismarcka. KAPITALIZAM zašto su protestanti direktori i bankari? zašto su protestanti usmjereni na stjecanje? zašto su poduzetnici? zašto se nastanak protestantizma ne može objasniti tehnološkim napretkom već obratno? DAN REFORMACIJE 31. Zato ne mogu i neću ništa opovrći jer je štetno i opasno raditi protiv svoje savjesti. Evo tu sam. Erfurt) u Reichstaga.1521) 77 . 1864. Otac činovnik i političar (Berlin.10. Helene Fallenstein bila je romantični idelist.KAKO JE SAZRIJEVAO? studij rimskog prava => u čemu je to promjena kod nastanka kapitalizma studij agrarnog pitanja => zašto seljaci postaju siromašni iako se proizvodi više studij istočnih zemalja => zašto ne nastaje kapitalizam iako postoje proizvodne snage studij religija => značaj kulturnih fenomena RANA MLADOST Max Weber rođen je 21 travnja. Amen! (“Ako sam zlo govorio daj mi dokaz o zlu”. Kućni prijatelji:Treitschke. Bog neka mi pomogne. Dilthey and Mommsen. racionalnost i neracionalne emocije.ne bez mana: “the detailed analysis of small human particularities that do not touch upon a man's historical and intellectual significance” ŠTO JE SOCIOLOGIJA Max Weber definira sociologiju kao znanost socijalne akcije To znači usmjeriti se na subjektivna ZNAČENJA koja akteri pridaju svojoj aktivnosti u specifičnom kulturnom i povijesnom kontekstu.

stvorila je kapitalizam. 1934. a bogatstvo koristi s obzirom. Tübingen. u kojem je predanost poslu i uspjeh jamstvo uspjeha. Takva revolucija duha . slika svijeta u kojoj u skupu plemenitih svjetovnih vrijednosti uz asketsko predanje dužnosti ostane i snažna želja prema zaradi.stvorila je kapitalizam. prijevara. ili čak hedonističkih oblika.may God at length have mercy. Kao što to svaki tvorničar zna.Weber. u nekoj mjeri.i moderna država . Die protestantische Ethik und der geist des Kapitalismus. that we may know His way upon Amen earth and His saving health among all nations. Kapitalistički duh postoji prije nastanka kapitalističkih tehnologija.grijeh.po mjeri zapadnog razvoja ... mišljeno kao samosvrha KAPITALIZAM I ŽIVOTNI SMISAO Pogled je to na svijet u kojem se rad i bogaćenje smatra ostvarenjem smisla života. lijenost . U kojem rad na ovom svijetu znači ispunjenje dužnosti božjeg plana.morale su se pojaviti etičke vrijednosti koje predanost radu i struci. stjecanje lišeno svih eudemonističkih. i sve više novca. uz strogo izbjegavanje svakog užitka. KAPITALIZAM I ETIKA Da bi nastao kapitalizam . and lift up the light of His countenance upon them. Razbojnička pohlepa stvara razbojnike a ne poduzetnike. novi moral POHLEPA Summum bonum ove etike je : sticanje novca. kapitalističkih institucija. KAPITALIZAM I REVOLUCIJA DUHA Takva revolucija duha . te 78 .M. J. POHLEPA I KAPITALIZAM Univerzalna vladavina apsolutnog nepoštenja (absoluter Skrupellosigkeit der Geldmachung) u stjecanju novca bila je upravo specifična karakteristika onih zemalja čiji je građanski i kapitalistički razvoj . Pogled na svijet u kojem se upornosti i skromnosti daje prednost pred užitkom i rastrošnošću. who is blessed for evermore. oskudna Conscienziosita . 42 POHLEPA I RAZBOJNIŠTVO Kapitalizam ne počiva na neograničenoj pohlepi. bila je i još je uvijek. a bez obzira na kasnije promjene u globalnoj kulturi njegove posljedice žive i danas. Kapitalizam razara društva tradicije. jedna od glavnih zapreka kapitalističkom razvitku"[1].B. a sretni dobitak. ali stvara nova i razvijena društva. ("jedenfals ohne Zweifel der "kapitalistische Geist" vor der "kapitalistischen Entwicklung" da war“).Mohr.bio "zaostao".C. gledište prema kojem se poštenje u siromaštvu trpi s ponosom.

ne siromaštvo. racionalno kontrolirano ponašanje u životu te izbjegavanje svakog predanja ljepotama svijeta. nečijem raspoloženju i emocijama.elementarno osobno poštenje. Rad u zvanju postao je tako zapravo jedino sredstvo po kojem izgubljeni i spiritualno osamljeni čovjek može nazrijeti svoju odabranost. čine smislenom životnom orijenatcijom ETIČKE PRETPOSTAVKE PODUZETNIŠTVA Samo etika poziva asketskog protestantizma stvara principijelno i sistemsko.“ Habermas. da će se spasiti (istaknuo J. shvaćenom kao religiozni poziv. Uspješni svjetovni rad u zvanju postao je podesno sredstvo za neutralizaciju religioznih strahova" E.(1988) 246. PUSIĆEV KOMENTAR "Ali nije svaki rad jednako vrijedan. može naslutiti da se nalazi u stanju milosti.K). već isključenje svakog erotskog "užitka" (Lust). Jasan i jedinstven cilj ovog asketizma bilo je discipliniranje i metodička organizacija ponašanja. On ne traži od vjernika celibat. umjetnosti. promišljeni ciljni karakter akcije i njen uspjeh oznake su božjeg blagoslova. već isključenje svakog uživanja u samoj renti i bez osobnog truda stečenom bogatstvu. Njen tipični predstavnik je čovjek poziva ("Berufsmensch") ili profesionalac a njen specifični rezultat je racionalna.. specifični oblik zapadne ovosvjetovne askeze u protivnosti prema svim ostalim religijama svijeta. pred neredovitim. već žustro. Ovosvjetovni asketizam posjeduje brojne karakteristike i posljedice koje se ne mogu pronaći u nijednoj drugoj religiji. Rad u čvrstom zvanju (Beruf). društvo posljedice je složeno. Zagreb. Društvena regulacija. "amaterskim" radom.Teorija komunikativnog djelovanja. pa onda jedan uzrok stvara više posljedica i za jednu posljedicu treba više uzroka.Pusić. ima prednost pred svakim drugim oblikom. 46. prigodnim. funkcionalna organizacija društvenih odnosa. neraskidivo jedinstvo svjetovnih zahtjeva profesionalnog poziva (Berufsethik) i religijskog spasenja. HABERMASOV KOMENTAR Traži izbjegavanje svih feudalnih razmetljivih uživanja u radostima života. POLIDETERMINIZAM I KONTINGENCIJA IDEJA: pa onda nema jednog uzroka i jedne posljedice. 173. Racionalni. uvijek može biti i drugačije no što jest RACIONALNOST Razlikuje četiri tipa racionalnosti 79 .. kao kod fratara. a ne asketsko predanje umiranju u samostanu.. 1989. Globus.

. nEmocionalnu racionalnost nTradicionalnu racionalnost RACIONALIZACIJA KAO PROCES Karl Mannheim objasnio je važnost racionalizacije slijedećim riječima : "Max Weber's whole work is in the last analysis directed toward the question 'Which social factors have brought about the rationalization of Western civilization?' " Pred nama nije rascvjetano proljeće. nVrijednosnu racionalnost (wertrational). patrijarhalna i patrimonijalna vlast (sultanski i staleški) ¢ tip pokoravanja . kadijina pravda ¢ tip razmišljanja – “nigdar ni bilo.gerontokracija. Sasvim je točno… da čovjek nikad ne bi dostigao ono što je moguće kad ne bi stalno posezao za onim što je nemoguće Samo onaj tko je siguran da se neće slomiti zbog toga što je s njegovog stajališta svijet odviše glup i priprost.tradicionalno pravo. Entweder: man lebt “für” die Politik.običaj ¢ tip pravne regulacije .. ¢organizacija dvora ¢država i plaćanje službenika ¢budžet Tradicionalna vlast za sebe tvrdi da postoji oduvijek Priznanje legitimnosti jednog poretka na temelju tradicije koja je nešto sveto je najopćenitiji i izvorni slučaj.nCiljnu racionalnost (goal-oriented rational action -zweckrational). te svemu tome može reći IPAK Samo je taj pozvan baviti se politikom Čisti tipovi vlasti rijetko se nalaze u stvarnosti Logički i u načelu postoje tri tipa ¢tradicionalni . aus der Politik seinen Beruf zu machen. Strah od magijskih kazni pojačava psihološki otpor promjenama ¢Vojskovođe ¢Ratni heroji ¢Demagozi ¢Stranačke vođe ¢Lideri 80 . već polarna noć. – oder aber: “von” der Politik. POLITIKA NIJE ZA SVAKOGA Politika znači uporno i lagano bušenje tvrdih daski i to sa strašću i umjerenošću. za ono čemu teži. puna ledenog mraka i oštrine…Kad ova noć uzmakne…što će biti od vas koji ste sada ovdje? Hoćete li postati ogorčeni ili ćete tupo prihvatiti svijet i zanimanje? Ili mistično bjegstvo iz svijeta? Oni koji to čine nisu bili dorasli svijetu kakav stvarno postoji i njegovoj rutinskoj svakidašnjici RACIONALIZACIJA POLITIKA: DVA OBLIKA Es gibt zwei Arten.

on nije u stanju niti staviti u pokret niti zaustaviti taj mehanizam. Tko hoće ostvariti pravdu na zemlji oslanja se na aparat Nijedan činovnik ne može se izbaviti iz zagrljaja aparata u kojem je učahuren… u najvećem broju slučajeva on je samo jedan kotačić u mehanizmu u kojem neprekidno radi i koji mu propisuje smjer djelovanja ….¢Predsjednici (?) “Karizmatska vlast se zasniva na efektivnoj predanosti osobi vođe i njenim božanskim svojstvima. proročkoj snazi ili junaštvu. …spreman raditi za svakoga tko je jednom uspio zadobiti vlast nad njim.... Na taj način je svaki činovnik prikovan za birokratski stroj kao i svi njeni funkcionari i zajedno i zajedno s njima on se zanima samo da stroj nastavi djelovati i da se održi vlast .. naročito magičnim sposobnostima. za ono što je nesvakidašnje. duhovnoj i govorničkoj moći. zajedno s bezličnošću koja mu je svojstvena.. već to čini onaj na njegovom vrhu. Trajna birokratska vlast s točno određenim nadležnostima nije pravilo već izuzetak Redovne djelatnosti koje su nužne za ostvarenje ciljeva birokratskih struktura strogo su određene kao službene dužnosti strogo utvrđen sistem podređenih i nadređenih s pravom nadzora viših nad nižim “svaki podređeni ima samo jednog neposredno nadređenog” Obavljanje službenih dužnosti ili bar svih specijaliziranih dužnosti – pretpostavlja temeljito stručno školovanje Profesionalnost: -Pretežni dio vremena -Prethodno školovanje -Rad za plaću Rad prema pravilima Uz jednako tretiranje svih Bezlični propisi. bezlični odnos Činovnici obavljaju rad na temelju općih pravila koja su više-manje postojan i iscrpna i koja se mogu naučiti ¢Služba je poziv ¢Poseban društveni ugled ¢Imenovanje a ne izbor ¢Doživotna karijera ¢Plaća ¢Mirovina ¢Objektivna ocjena napredovanja rada i sl. jedan racionalno 81 . što ranije nije postojalo… Tip onoga koji zapovijeda je vođa. znači da je on. Objektivna neophodnost aparata koji jednom postoji. Zbog toga ideja o mogućnosti odstranjenja ove organizacije postaje sve više utopistička. Izvor osobne predanosti je oduševljenje za vječno novo. Kad je jednom uspostavljen podređeni ga se ne mogu odreći niti ga mogu zamijeniti. Materijalna sudbina masa sve više i više ovisi od stalne i točne djelatnosti rastuće birokratske organizacije privatnog kapitalizma. Tip onoga koji sluša je učenik…” Svatko tko paktira s ovim sredstvom radi postizanja bilo kakvih ciljeva ….

uređen činovnički poredaknastavlja besprijekorno funkcionirati … mijenjajući samo najviše vrhove jer je to u interesu svih «Strankama treba nazivati (formalno) slobodnog udruženja (Vergesellschaftungen mit der Zweck) s ciljem da kroz organizaciju grupe osiguraju moć svojim vođama. A time i izglede (idejne i materijalne) svojim aktivnim članovima da će postići stvarne ciljeve (sachlichen Zielen) ili steći osobnu korist ili jedno i drugo»[1] [1] M.Weber, Wirtsachaft und Gesellschaft, Kiepenheuer&Witsch, Berlin, 1964, 211. «Politička stranka ima svoju vlastitu dušu, nezavisnu od programa i pravila koja ima i vječitih načela kojima je prožeta. Psihologija gomile je u priličnoj mjeri ista i u socijalista i u nacionalista, kod liberala i konzervativaca…Naše čvrsto znanje o političkom životu glavnih civiliziranih naroda svijeta dopušta nam tvrdnju da je težnja oligarhiji historijska nužnost. Željezni zakon historije koji nisu uspjela izbjeći ni najmodernija demokratska društva, ni najprogresivnije stranke u tim društvima. Uzimajući vođe, radnici svojim rukama stvaraju nove gospodare čije je glavno sredstvo dominacije u njihovoj tehničkoj i intelektualnoj superiornosti kao i u nesposobnosti masa da kontroliraju (svoja naređenja) vođama[1]» [1] R.Michels, Zur Soziologie des Parteiwesens in der modernen Demokratie,Leipzig, 1911, 137. ¢Porast društvenih poslova ¢Porast profesionalnosti ¢Diferencijacija poslova države: država javnih službi ¢Smanjenje uloge prinude ¢Tehnizacija - informatizacija ¢Što je disfunkcija ¢Kruženje informacija ¢Prilagođavanje ¢Promjena ¢Novosti i inovacija ¢Krutost ¢ Trajna birokratska vlast s točno određenim nadležnostima nije pravilo već izuzetak Redovne djelatnosti koje su nužne za ostvarenje ciljeva birokratskih struktura strogo su određene kao službene dužnosti Načelo timskog rada Mreže i fluktuacija posla Fleksibilnost rada Nerutina strogo utvrđen sistem podređenih i nadređenih s pravom nadzora viših nad nižim “svaki podređeni ima samo jednog neposredno nadređenog” ¢Pravnik pita: koji je logički i normativni smisao izričaja ¢Sociolog pita: što se stvarno zbiva u zajednici koja ima normu – “vjeruje i poštuje” ¢Sekularizacija prava ¢Generalizacija prava ¢Sistematizacija 82

¢Tipizacija ¢Formalizacija ¢Profesionalizacija ¢Pozitivizacija prava ¢Etatizacija prava ¢Što je implicitna pretpostavka modernog prava – iza norme je neka vrsta legitimnosti ¢ Eksplicitna pretpostavka primjene modernog prava je postojanje organizacije temeljene na ciljnoj racionalnosti- dakle birokracije: nadleštvo, državno tijelo, sud…

EMILE DURKHEIM
LE SUICIDE (1897) Zašto se ljudi ubijaju? Netko radi bolesti drugi radi razočaranja, treći radi nekog osobnog razloga! Samoubojstvo je individualan čin par exellance! Ne radi se o psihičkom stanju.“Ne postoji ni jedno psihopatološko svojstvo koje bi sa samoubojstvom imalo čvrstu i nesumljivu vezu. Broj samoubojstva u društvu nije u zavisnosti od broja neruopata ili alkoholičara” Broj samoubojstava ne zavisi od krvi koja teže njihovim žilama, već od civilizacije u čijem su okviru odgojeni” Samoubojstvo se mijenja obrnuto proporcionalno sa stupnjem društvene regulacije i integracije. Čovjek teži obrazovanju i ubija se jer je religiozno društvo, čiji je on dio, izgubilo koheziju, ali on se ne ubija zato što je obrazovan. Znanost ni izdaleka nije izvor zla, već njegov lijek i to jedini kojim raspolažemo. Kada jedanput društveni instinkt izgubi svoju oštrinu, pamet je jedini vodič koji nam ostaje Samoubojstvo:  starih ljudi žena nakon smrti njihova supruga heroja u borbi “čini se zato jer je pojedinac na taj čin obavezan ..” ANOMIJA Da bi bilo koje živo biće živjelo sretno, i uopće živjelo, njegove potrebe moraju biti razmjerne njegovim sredstvima. ... u svakom povijesnom trenutku postoji u moralnoj svijesti nejasno osjećanje o onom koliko 83

uzajamno vrijede društveni položaji, o relativnoj nagradi koja za njih postoji.. Kad je društvo, međutim, poremećeno, bilo bolnom krizom, ili sretnom, ali naglom promjenom, u efektu ono je privremeno nesposobno djelovati regulativno… Sve dok društvene snage ne pronadju ravnotežu … to vrijeme nestaje svaka regulacija (toute reglementation fait defaut pour un temps). Ne zna se više što je moguće a što nije, što je pravedno a što nepravedno, što su zahtjevi i opravdane nade, a šta prelazi granice mjere…” METODA Induktivna i deduktivna  započinje analizom postojećih teorija , za koje nalazi da su beskorisne i pogrešne prikupljanje velikog broja podataka induktivnim načinom formuliranje teorijskog obja{njenja povratak činjenicama radi provjere

OTAC SOCIOLOGIJE? PA KOLIKO TAKVIH IMA? Emile Durkheim smatra se ocem sociologije. On je od sociologije stvorio znanost – i to praktičnu znanost, empirijski orijentiranu, metodama usavršenu, pozitivnu i upotrebljivu metodu. Stvorio je i nastavni predmet - "Science Sociale". OPĆA KARAKTERISTIKA Holizam je pristup mu kojem se društvo smatra cjelinom – kasnije će se govoriti sistemom kojeg čine institucije i u kojem se procesi odvijaju na razini sistema Funkcionalizam je pristup koji kreće od činjenice da uloge i institucije koje u društvu postoje imaju SVRHU, društveni zadatak ili funkciju Durkheim razvija holističku i fukcionalističku perspektivu u sociologiji. ŠTO JE DRUŠTVO Društvo ne čine pojedinci  Društvo čine društvene činjenice, institucije Društvo čini kolektivna svijest ŠTO JE DRUŠTVENA ČINJENICA Durkheim zapravo traži zakonitosti, uzroke-posljedice “Rather than use the word laws Durkheim used the term social facts”. ŠTO JE DRUŠTVENA ČINJENICA Tri su vrste društvenih činjenica: 1. Opća obilježja društva – klima, gustoća, razvijenost, znanje 2. Zahtjevi društvenih institucija koje postoje u društvu – institucije u užem smislu riječi i uloge u njima 84

all those who adhere to them. već zapravo posvećivanje i obožavanje društva SVJETOVNE RELIGIJE Moramo pronaći racionalne supstitute za sve religijske simbole koji su dugo vrijeme služili kao glavni stupovi očuvanja moralnosti društva SOLIDARNOST  Mehanička solidarnost = prema sličnosti  Organska solidarnost = prema međuzavisnosti KAZNA I MEĐUZAVISNOST Društva mehaničke solidarnosti ne mogu drugo nego kažnjavati Društva organske solidarnosti ne mogu drugo već restituirati DRUŠTVENA PODJELA Društvena i prirodna podjela rada Specijalizacija funkcija Pretvaranje društva je posljedica porasta diobe 85 . te druga koja nas predstavlja kao pojedince koja je osobita i različita i koja nas čini individuumom. i koja konzekventno tome nije sasvim ni samo naša. već je društvo koje živi u nama. Normativni zahtjevi – vrijednosti i norme društva – “kolektivne predodžbe” ili kultura KOLEKTIVNI DUH Pojedinci u svojim ulogama moraju slijediti znanja i predodžbe koji su složeni u koherentne konceptualne kategorije i neproturječne zahtjeve. DRUŠTVO Kako smo rekli u svakom od nas postoje dvije svijesti: jedna koja je zajednička skupini kojoj pripadamo u potpunosti. things set apart and forbidden—beliefs and practices which unite in one single moral community called a Church. that is to say. RELIGIJA JE FUNKCIJA Religijski fenomeni nisu pitanje individualne vjere "A religion is a unified system of beliefs and practices relative to sacred things." PRIMITIVNE RELIGIJE “Elementarne forme religijskog života” Istraživanja u Australiji RELIGIJA Religija nije samo kreacija društva.3.

Da. Slijedi ga policija i progoni vlast. Nije prihvatio naziv marchese. pismom Francuz Studirao 11 godina-ali nesporno dobar student 1869 postao direktor na željeznici TEŽAK ČOVJEK 1889. prekinuo posao oženio se za Alessandrinu Bakunin. Započeo je pisanja. Emile Durkheim je otac funkcionalizma VILFREDO PARETO Vilfredo Pareto rođen je u Parizu 1848 – u aristokratskoj obitelji. smatrao je da je nejednakost ljudi neizbježna ali ne misli na prava ljudi već sposobnosti PARETO – TKO JE ZAPRAVO? Vratio se u Italiju kada je imao 10 godina Nikad nije riješio problem nacionalnog identiteta: govorom Talijan. i preselio u Fiesole. javna predavanja (sindikatima!) i čekanje na akademski položaj. Njegov otac bio je talijanski marchese (marquis) koji je pobjegao u nacionalističku emigraciju 1835 . Mussolini je kao student bio socijalista  na njega su se pozivali uglavnom liberali  umro je nakon 8 mjeseci fašizma tvrdio je da je demokracija laž. PREOKRETI U ŽIVOTU I MIŠLJENJU Možemo identificirati dva prevratnička momenta u Paretovom životu: Prvo je kada postane aktivni liberalni političar. a stručno se orijentira prema ekonomskoj znanosti 86 . polemičke članke protiv vladine politike. nakon smrti roditelja mijenja stil života. JE LI ZAGOVORNIK FAŠIZMA Ideolog fašizma?  student mu je bio B. Mussolini  na njega su se pozivali fašisti  bio je predstavnik fašističke vlade u Ligi naroda  tvrdio je da je demokracija laž  smatrao je da je nejednakost ljudi neizbježna IDEOLOG FAŠIZMA? NE!  Ideolog fašizma? NE Nipošto!  zar odgovaramo za svoje studente  B.

EKONOMSKI TEORETIČAR Radi razumijevanja njegovog djela treba razlikovati i razne faze njegove političke karijere: U mladosti vatreno je zagovarao krajnji liberalizam. Povod za to su i nemiri koji su destabilizirali koncem stoljeća Italiju i Francusku i daleko od stvaranja prave demokracije. te ukupnosti sistema. Stvara vlastitu teoriju o društvenom ponašanju Ljudi djeluju prema interesima Ne djeluju logično već “nonlogically. Postojeće snage društva djeluju tako da održavaju postojeću organizaciju i ustroj. Bili su potpuno različiti. ograničenju tržišta. idealista. bahati aristokrata. meritokracije i socijalne države vodili su zamjeni jedne élite drugom elitom. Do tada radikalni demokrata i liberal deklarira se kao anti-democrata. sindikatima i militarizmu.“ Ljudi su različiti a društva se dijela na m(kl)ase i elite ŠTO SU DRUŠTVA? Društva su sistemski povezane cjeline sastavljene od samostalnih dijelova. KRITIKA DEMOKRACIJE U poznatom članku Rivista (1900). Promjene u jednom dijelu utječu na promjene u drugim dijelovima. sa 45 godina . but they make believe they are acting logically. Zagovara laissez-faire ekonomiju. U zreloj dobi odbacuje ideju političke jednakosti i kritizira demokratske institucije OD EKONOMIJE SOCIOLOGIJI U kasnijoj dobi Pareto se okreće od ekonomije sociologiji. Pareto svadljivi polemičar. 87 .Drugo je kada postane svijestan ograničenja usko definiranog koncepta ekonomske znanosti i formulira opću teoriju društva 19021903 objavljuje rad “Socijalistički sistemi” a 1915 “Opću teoriju sociologije” UČENIK WALRASA Postaje učenik Leona Walrasa. Walras je bio skroman i samozatajan. Pareto je postavljen za profesora 1893. ta da je svaka promjena u skladu s prirodnim razvitkom sustava. pri čemu su strukture moći ostale netaknute. Pareto odjednom mijenja stav. Protivio se autoritetu crkve i religiji. humanizam i demokraciju.

Pareto tvrdi da je logična akcija rijetkost (obično na području ekonomije i znanosti). On se zalaže za “logičko-eksperimentalnu” metodu iskustva i promatranja. Pareto ulazi i u raspravu s Benedettom Croceom. stvaraju političke imperije . Aktor i sistem su povezani i aktor je dio nelogičke aktivnosti sistema. (2) razmatra se kojim najboljim prikladnim sredstvima. LOGIČNA I NELOGIČNA AKCIJA Akcija ljudi može biti ili logička ili nelogička: Logična akcija pojavljuje se u strogom obliku kad (1) se neki cilj može realistički postići. prevrtljivost. nepouzdane u dogovorima i konzervativnim vrlinama. poduzetnicima koji manipuliraju tržišnim šansama. Takve po uzoru ma Machiavellia naziva lisicama.  Rentijeri predstavljaju snage socijalne inercije i konzervativizma i imaju jake osjećaje lojalnosti rodu i naciji gradu i zajednici. U isto vrijeme shvaća ograničenost vlastitih zaključaka. političari i državnici koji stvaraju političke pokrete."  Logička veza mora biti evidentna ne samo subjektivno već i "but [also] from the standpoint of other persons who have a more extensive knowledge. dogovore. Croce je kritizirao ekonomski pozitivizam temeljen na pretpostavci o homo oeconomicusu. te ako je tako . pokazuju 88 . OSNOVNE TEME Logička akcija Residuum Derivacije Interesi Politički cinizam      PARETOV POZITIVIZAM Pareto smatra da sociologija treba biti empirijska disciplina koja slijedi metode prirodnih znanosti. Većinom prevladava nelogička akcija koja odražava osjećaje ljudi ili urođene instinkte. Pareto barani ekonomsku metodu simplifikacije ljudskog ponašanja i logičkih ekonomskih zakona. inovaciju. LOGIČNA AKCIJA  Pareto definira logičku akciju kao onu koja "that use means appropriate to ends and which logically link means with ends. ljudima sposobnim za poduhvate."  Logične akcije su racionalne i subjektivno i objektivno LISICE I LAVOVI  Poduzetnici tvore klasu koja se bavi pretežno financijskim manipulacijama.SOCIOLOŠKA ANALIZA 1900.

One su oblik nelogičke akcije. all are fictions that serve mainly to clothe and make respectable the actions of men…We have to see to what extent reality is disfigured in the theories and descriptions of it that one finds in the literature of thought. društveno prihvatljivi oblik residua. None is verifiable. and verbal proofs that employ ambiguity. appeals to authority. Ne suzdržavaju se upotrebe sile. “Notions such as "liberty. Oni koji žele postići više društvene položaje svoj interes zaodjevaju u takve fraze Za Pareta humanizam." or "the General Will" are as vacuous as the myths and magical incantations with which savages rationalize their actions. ŠTO JE SLOBODA? DERIVACIJA! Pareto se često vraća na teme opravdanja nelogične akcije.'' LAŽ NEDEMOKRATSKIH IDEOLOGIJA Što je s idealima i teorijama koje opravdavaju ideale? To je samo propaganda. a u kasnijoj fazi osobito na pojmove koji su temelj suvremenih ideologija. političkim mitinzima 4.Socijabilnost – nametanje svojih kriterija pripadajućoj grupi 5. ideja i vjerovanja koje pojedinac ima.solidarnost i i patriotizam često sui religiozni i skloni tradiciji. simbola i društvenih odnosa 3. Javljaju se u različitim oblicima: “These are assertions.Zadržavanja agregata – obilježenu porivom očuvanja tradicije. abstractions.” 89 .Seksualnog apetita RACIONALIZACIJA PONAŠANJA Pareto tvrdi da iako ljudi ne djeluju logično i racionalno imaju snažan poriv opravdati i učiniti racionalnim svoje postupke. kao da su oni konzekvenca načela i stavova. our problem is to discover the form of the object so altered by refraction." "equality. We have an image in a curved mirror. Njih naziva “lavovima” REZIDUE Pareto razlikuje 51 residuu u slaže ih u šest kategorija: 1. socijalizam. and analogies in lieu of hard evidence..Izražavanja osjećaja – temeljenu na prijenosu stanja osjećaja na druge u religijskim ritualima. DERIVACIJE Derivations su važan dio socijalnog isistema i sistema osobe. fašizam. komunizam ili što slično ima isti cilj: “All ideologies were just smokescreens foisted by "leaders" who really only aspired to enjoy the privileges and powers of the governing élite. claims that are in accordance with prevailing sentiments or the conventional wisdom.Integriteta – izraženu kroz poriv očuvanja samopoštovanja 6." "progress.Kombinacija – obilježenu vještinom snalaženja i stvaranja zajednica 2.

bratstvo.  Visiting scholar Berlin.  Povijest je groblje aristokracija. Nejednakost je posljedica različitih kombinacija residua kod pojedinaca. Juran . a na sve fenomene aktivnosti i društvenog djelovanja taj princip primjenjuje Joseph M. STRATIFIKACIJA  Za Pareta konstantna i univerzalna pojava je društvena stratifikacija. Podanici ne mogu prevladati svoje osjećaje.  Stratifikacija je dio prirodnog poretka stvari  Oni na društvenom vrhu ne mogu dugo ospati na samom nasilju i moći. Podanici nemaju veličinu. nemaju poštenje i nemaju hrabrost. GAETANO MOSCA     POLITIČKA KLASA U društvima postoje elite i mase Elite vladaju temeljem monopola organiziranosti Birokracija Politička klasa JOSE ORTEGA Y GASSET  José Ortega y Gasset rođen u Madridu.VLADARI I MORAL Vladari se ne smiju držati morala. intelektualnih i pravnih razlika između ljudi. 80% posljedica je izazvalo 20% uzroka Pareto vidi da je 80% vlasništva u Italiji vlasništvo 20% ljudi. To uključuje vladanje putem zakona i drugih oblika društvene kontrole. MASE Obični osjećaji ljudi su sebičnost i gramzljivost. na primjer jednakost. sloboda CIRKULACIJA ELITA  Glavni element društvene dinamike za Pareta je cirkulacija elita.  Opravdanje stratifikacije su različite derivacije ---. Leipzig and Marburg (1905-07). doktorat filozofije o 1904. te morlanih. 90 . Zato su podanici. mogu samo imitirati vladare PARETOV PRINCIP Paretov principle (poznat i kao pravilo 80-20 Rule) je tvrdnja da u svakom društvu posljedice proizlaze iz malobrojnih uzroka.  Socijalna stratifikacija je ključni sistemski element razumijevanja institucija političke demokracije. a  Kao liberalni političar protivio se diktaturi Primo de Rivera's dictatorship (1923-30) i povukao se iz nastave u znak protesta.

Moderna obitelj.Winch. Zastupnik u parlamentu. stanovanja. The work echoed the warnings of 19thcentury liberals that democracy carried with it the risk of tyranny by the majority. Danas se umire u bolnicama. without vision or compelling moral code. Naše interese i orijentacije. Obitelj daje orijentaciju u životu. reprodukcija društva  moraju postojati institucije za ublažavanje konflikta i održanje reda  ljudske zamjene moraju biti izvježbane tako da postanu djelatni članovi društva  moraju postojati postupci bavljenja s emocionalnim krizama. povjerenik za Madrid  Emigrant u građanskom ratu (1936-39)  n1941 profesor u Limi  Često predavač u USA. 1963 FUNKCIJE OBITELJI: OGBURN Wiliam Ogburn smatra da je promjena usmjerena na izgradnju društvenih institucija koje. znanja i predrasude. preuzimaju zadatke koje je nekad obavljala obitelj. djelomično ili potpuno. čak i u suprotnostima s navikama i tardicijama koje održava obitelj. Bez dviju prihoda obitelj teško održava standard života. in modern times masses wanted to dominate. Radno vrijeme i naš život u profesionalnim grupama i uz prijatelje odvojen je od obiteljskog života. Naši suradnici nisu i naši rođaci. 91 . pa čak i osnovne vještine stječeme u školi. Bolshevism and fascism were symptoms of usurpation of power by the "mass man. Njemačkoj  Umro na 18. za održanje osjećaja smisla" R. 1955  The Revolt of the Masses presented that society is composed of masses and dominant minorities. zdravlja ili sigurnosti ne temelji se na porodičnim vezama i kriterijima podrijetla. skrbi. its inhabitant is not’ OBITELJ FUNKCIJE OBITELJI Slijedeće funkcije mora obavljati obitelj da bi se održao društveni poredak:  treba stvoriti zamjena za one članove društva koji umru. napredovanja. POBUNA MASA 'The modern world is a civilized one. Ne radimo u obitelji već u organizacijama. rad je odvojen od obitelji. stječemo i van obitelji. obrazovanja. Izbor rada. Kad smo ozbiljno bolesni idemo liječniku. 10.." Ortega sees that the mass man demands nothing and lives like everyone else. zabave. When earlier masses had recognized the superiority of elites. tj. Pred stotinu godina jedan od najmučnijih ali vrlo živih utiska bila je smrt u krugu obitelji. Profesionalna znanja.

Emocionalna stabilizacija odraslih znači stvaranje braka zasnovanog na uzajamnim osjećajima i emocionalnoj sigurnosti. a nije više ugovor o "radu i imovini". Štoviše. u tehničkom smislu niti reprodukcija više nije monopol obitelji. već institucije i organizacije zasnovane na drugim principima:.Obrazac odnosa nije krvna veza između ljudi već složeni spletovi društvenih uloga i odnosa. Seksualnost danas svakako nije svedena samo na odnose u braku. FUNKCIJE OBITELJI: W. dakle. pa i odnosi u braku pretpostavljaju izbor partnera ali ne i negovih srodnika. da vremenom obitelj gubi funkcije koje preuzimaju druge društvene institucije.  "budući da je obitelj parova pokretljivija ona može slijediti promjene u potrebi za radnom snagom   talentirani pojedinac može napredovati na društvenoj ljestvici bez obveze da pri tome povlači za sobom cijelu proširenu obitelj  donošenje odluka u tržišnoj ekonomiji bolje je ako se ne obaziremo na šire srodničke strukture  92 . ne mislimo samo na vanbračnu djecu. godine William Good. Brak se temelji na ljubavi i seksualnom slaganju. Funkcije i zadaci ne nestaju. njih samo više ne obavlja obitelj. socijalizacija. pokazala su istraživanja . Smatrao je. Primarna socijalizacija odnosi se na odgoj male djece i na usvajanja osnova kulture i stvaranje osobina ličnosti. ekonomska funkcija FUNKCIJE OBITELJI: PARSONS & GOOD To su:  prvo.da će nuklearna obitelj značiti njenu izolaciju od porodice i srodnika.krivo.Njena uloga usredotočuje se na afektivne (osjećajne) odnose između članova.nastanak konjugalne inokosne obitelji . već i na brojne mogućnosti umjetno potpomognute oplodnje.korisne za industrijalizam. primarna socijalizacija i  drugo: emocionalna stabilizacija odraslih. On tvrdi da su promjene koje se dešavaju u obitelji .     briga i zaštita mladih. Osnovna ideja je. FUNKCIJE: MURDOCK  reprodukcija i regulacija seksualnog ponašanja. Obitelj gubi neke funkcije ali za njihovo obavljanje pojavljuju se specijalizirane institucije. GOOD Objašnjenje promjena u obitelji kao posljedicu industrijalizacije ponudio je još 1963.

razlike između muškaraca i žena. U stvarnosti takve osobine su izmiješane u kod svakog pojedinca prisutne u različitom omjeru. muškarac koji kuha ili voli profinjene mirise bez obzira na njihove prirodne porive morati će se nositi s društvenim očekivanjima. Pod utjecajem anglosaksonske literature razlikuju se spol (sex) i rod (gender). frustracija. Stvorene su norme koje su stalnim i stoljetnim ponavljanjem stvorile i kod samih žena privid o prirodnosti takvog položaja. Uloga obitelji u industrijalizaciji. pa i napetosti. U većini društava i slučajeva spol i rod se podudaraju.Good. Moderno društvo ne priznaje takve argumente. Žena koja jedri ili igra nogomet. Izraz spol označava biološke. hormonalne razlike. Žena je privržena obitelji jer je majka. manjom snagom i inferiornom logikom blizine prirodi. građa tijela) ne trebaju biti dokaz za 93 . Biološke razlike (građa mozga. 1963 SPOL I ROD Uobičajila su se dva izraza koji označavaju razlike muškaraca i žena. oblačenju i pažnji prema izgledu. odlučnost. ali u nekim kulturama rodne razlike se naglašavaju do krajnosti. Od žena se očekuje određeno ponašanje u govoru ("žene ne psuju"). Na primjer u Afganistanu ženama nije bila dozvoljena nikakva javna aktivnost. Izraz rod (gender) upućuje i na subjektivnu identifikaciju sa spolom. Njen odnos prema stvarnosti je mekši i neagresivan. somatske. jer u pojedinim slučajevima (transvestiti. mlada osoba za svoju karijeru ne treba pomoć niti sluša savjet starijih  izbor zanimanja i odabir kandidata za posao zasniva se na sposobnostima a ne obiteljskoj podobnosti i vezama  veliki dobitak za sistem je korištenje talenata žena koje više ne trebaju suglasnost starijih ili muževa  industrijski sistem je utemeljen na individualnom postignuću stvara brojne psdihološke napetosti. ali društvena očekivanja i uloge nameću pravila koja onda postaju i razlogom osjećaja nelagode. snaga. Niži položaj žena u društvu objašnjavao se i prirodnom podjelom rada. ona je osjećajnija i nerealistična. brine o domaćinstvu. a rod (gender) društveno određenje razlike spolova. ponašanju. konjugalna obitelj je tada emocionalno utočište i sigurnost" W. transeksualnost) biološko određenje i subjektivni doživljaj nisu isti. RAVNOPRAVNOST Ženska podčinjenost objašnjavala se biološkim razlozima. Dakle spol je izraz koji označava biološko. Izraz gender označava proces u kojem se biološkim razlikama muškaraca i žena pripisuju društvena i kulturna obilježja te ih se svrstava u određene skupine. Od muškaraca se očekuje prodornost. Isto tako taj izraz naglašava spolne stereotipe i predrasude vezane za očekivanja prema rodnoj klasifikaciji. brine o djeci.

gubitkom samostalnosti i slobode u ponašanju. OBITELJSKA ULOGA Položaj žena u društvu i njihov položaj u obitelji usko su i uzajamno uvjetovani. MUŠKI I ŽENSKI BRAK Muški brak u kojem muškarac smatra da je ograničen svojim obavezama prema supruzi i djeci. I jedna i druga strana trpe razočaranja i raduju se uspjesima. Osjećaji. Privrženost obitelji je individualna ne rodna osobina. rastaču se pred neminovnim starenjem u svakodnevnim rutinama. sigurnost u svakodnevnoj rutini. Uloga majke ne znači niti to da se poslovi ne mogu podijeliti. osobito osjećaj ljubavi postali su temeljem bračne i obiteljske zajednice 94 . O tome će postojati različita mišljenja: ne paše isti šešir na svaku glavu. Međutim u dužem vremenskom pregledu i uz postojanje uvida u globalni trend sasvim jasno je da pitanje ravnopravnosti muškaraca i žena nije trenutna i lokalna rasprava već jasna tendencija izjednačavanja prava i obaveza žena. Razlike u društvu postoje i prema drugim osnovama. a zapravo uživa dobar položaj oca obitelji u kojem je obitelj servis njegovih interesa. NERAVNOPRAVNOST Žene imaju niži socijalni status. Neukusni stereotipi o tome da ljepota i inteligencija ne idu zajedno primjenjuju se na žena ali ne i na muškarce. LJUBAV KAO TEMELJ OBITELJSKE VEZE Jedna funkcija obitelji jačala je vremenom.nužnost razlika.prije je posljedica odgoja i socijalizacije no somatskih karakteristika. PERSPEKTIVA Izmijenjen pogled na ravnopravnost u obitelji nije jednom zauvijek razriješen i dobiven spor. društvena moć. osjeća nedostatak slobode koju je imao kao mladić. To su društvene a ne prirodne razlike. Osjećajnost žena . osjeća napor svakodnevnog prilagođavanja drugima. Ženski dojam braka je drukčiji: očekivanja o stopljenosti i uzajamnosti. manju društvenu moć i utjecaj i manje mogućnosti rada na vlastitim interesima. rad. Nametanje uloga u obitelji znači za žene stavljanje u diskriminirajući položaj van nje. ispunjenje smisla dužnostima majke i domaćice. ali razlike prema rodu u patrijarhalnim društvima doživljavaju se kao presudno važne. ali ženski brak ima veći stupanj odstupanja od vanjskog ideala uspješnosti i sadrži neprestano otkrivanje da svaka žena nije za svaki tip obiteljskog odnosa. ako su namjere žene postići društveno napredovanje: školovanje. ili drukčije dodijeliti ili pak da otac ima sporednu ulogu u brizi o djetetu.osim što je to predrasuda . zarada.

Zaljubljeni ste danas ali ne sutra. Pod takvim okolnostima bilo je šanse i za romansu. Trebalo je nešto drugo.CILJ BRAKA Jedna od posljedica prenošenja zadataka obitelji na društvene institucije bila je i promjena prirode braka. ona je prvenstveno pravo pojedinca (uz obavezan dodatak da to pravo ne smije štetiti djeci). očekivati bezuvjetnu ljubav i razumijevanje. poštivanja. bira prema osjećajima i ljubavi. Jedno je stvaranje društvene situacije u kojoj je izbor bračnog partnera bio slobodan. etničkog. a potom je izbor značio obavezu uzajamnih osjećaja.Za djevojku je bilo vrlo važno imati takvu reputaciju u društvu. kao poslovni poduhvat. Visoka očekivanja. već idealizirana strast i snažan osjećaj. intimniji. Mladić je tražio dobru domaćicu koja je bila marljiva. N. Od mladog čovjeka se očekivalo da skrbi za obitelj. Ideal strasne ljubavi nameće visoke standarde očekivanja. emocionalno ispunjenje i fizičko zadovoljenje. stvorila i odgojila obitelj. Ljubav nije podložno trpljenje ili prijateljstvo. a život u obitelji postaje intenzivniji. ako roditelji nisu sve sredili prema presudnoj važnosti miraza. povratno. da je iz dobre kuće i da ima status. Ljubav i sloboda kao načela odnosa u obitelji postaju i njene najznačajnije karakteristike. Nije se smatrala dovoljno stabilnom pojavom da bi se na njoj uzdigao posao. pa se onda izbor temeljio na osjećajima i ljubavi. Politička i ljudskih prava su prava pojedinca. Drugo je proširenje slobode pojedinca. pri čemu se najveći broj partnera nalazi među ljudima sličnog geografskog podrijatla. emocionalniji. privatan i odvojen od šire porodice i zajednice. ugovornom nejednakom prirodom barka. romantična ljubav je sasvim nešto drugo. Suprotno. Dođe i prođe. Ideja o spontanoj nekontroliranoj strasti između jednakih dolazi u sukob s promišljenom. Brak se ne shvaća kao ekonomska ili drukčija ekonomska zajednica već kao slobodan izbor.Ogburn. ravnopravnosti. Ljubav ne može postojati kao dužnost. Ljubav je temelj braka. i trebaju. klase. 95 . 1938 KONJUGALNA Bračni partner u modernoj obitelji odabire se slobodno. vješta i sposobna. LJUBAV I VEZA Dva procesa događaju se istovremeno. U neko vrijeme brak je bio poluposlovna ponuda. što su roditelji shvaćali u potpunosti a mladi samo djelomično. LUHMANN Na žalost postoji određena tenzija između romantične ljubavi i stvarnosti. Imati imovinu bila je stvar za razmišljanje. sukobljavaju se s društvenim realnostima. I danas su bračni obrasci homogamni. VEZA I? Područje slobode pojedinca se povećalo i individualizam je vladajuće stanje duha. navika zajedničkog života. Brak se vidio kao institucija. efikasnost i sposobnost" W. Promjenjene funkcije obitelji. Obitelj postaje omeđeno područje u kojem članovi mogu.

priznanja identiteta i individualnosti. Ljubav kao pasija: o kodiranju intimnosti. . promjenjiva ljubav te zato škripi u onim kvalitetama romantične ljubavi kakve su "zauvijek". CASTELLS Pod krizom patrijarhalne obitelji podrazumijevam slabljenje modela obitelji zasnovanog na postojanom prakticiranju autoriteta/dominacije nad cijelom obitelji od strane muške glave obitelji. a što je više tako svaka posebna ljubavna veza približava se prototipu čiste veze. Postoje jasna pravila podjele imovine i osiguranja alimentacije. A. slobode seksualnosti i prava na užitak. sve veća učestalost bračnih kriza i sve veće teškoće pri usklađivanju braka.Giddens.. trajanja veze). u obitelj u kojoj su odnosi partnera zasnovani na uzajamnom slaganju i stapanju. Romantična ljubav ovisi o projektivnoj identifikaciji strastvene ljubavi (amour passion) koja znači da budući partneri postanu privlačni jedan drugom i potom međusobno vezani. širini interesa)... Kulturne promjene koje donosi modernizacija društva naglašavaju ravnopravnost žena (ravnopravnost njihovih prava i obveza). Radi svega toga izvorni romantični poticaj pretvara se u novi tip odnosa u obitelji.. U današnje društvu rastave i razvoda se pojavljuje više kao posljedica uzajamnog prožimanja ljubavi nego kao njen uzrok.. Moderno društvo potpomaže ravnopravnost i uzajamnost u osjećajima i odnosu. ali i u obrazovanju. Što više takva ljubav postaje stvarna mogućnost to se više povlači "traganje za posebnom osobom" a ono što vrijedi je traženje "posebnog odnosa". Romance is the ideal but only with socially appropriate patrners" N. Otvoriti sebe prema drugome. Uzajamna ljubav pretpostavlja jednakost u emocionalnom davanju i primanju.. Raspad kućanstava oženjenih parova.imovinskog i obrazovnog statusa. Ljubav uzajamnog prožimanja je aktivna. za žene snovi o romantičnoj ljubavi vodili su turobnom podređivanju u domaćinstvu.. GIDDENS "U današnjem dobu.Luhmann. kao posljedica zajedničkog života. razvodom ili razdvajanjem... i "jedan i jedini". jednakost (prvenstveno u očima prava. slobodu izbora (partnera. čine se povezane s druga dva snažna trenda: 96 . ali kao izuzetak. 1982 MODERNA OBITELJ Osjećaji kao temelj odnosa postojali su i ranije. prihodima. Postoje pravne mogućnosti razvoda. 1992 M. posla i života. je situacija koju nazivam ljubav uzajamnog prožimanja. ideali (jednostrane) romantične ljubavi teže razlaganju pod pritiskom seksualne emancipacije i autonomije žena. ili barem. Postoji zaštita od muškog nasilja. Ono što je novo su okolnosti. nadalje raspad oženjenih obitelji sve češće vodi stvaranju samačkih kućanstava i/ili kućanstava s jednim roditeljem. prvi su pokazatelj nezadovoljstva modelom obitelji. A. Transformacija intimnosti.

.H.i tu leže naša nada i naše zdravlje. stupnju ekonomskog razvoja ili porijeklu postoje sasvim različite forme obiteljskih zajednica? Član kineske obitelji svoje individualno postojanje vidi samo kao sekvencu u nizu predaka i potomaka.. stare vrijednosti se gube i na njihovo mjesto dolaze nove. ova kretanja.ne samo inokosnu obitelj. koja jedna drugo pojačavaju.. vitalnijim. na što će sličiti svijet naših djedova kroz pedeset godina. U uvjetima nestabilnosti obitelji i sve većoj autonomnosti žena u njihovom reproduktivnom vladanju.pojavljuje se sve više različitih obiteljskih struktura. neizbježne promjene. D. LAWRENCE Za slijedećih pedeset godina čitava struktura našeg društva izmijeniti će se. Idealnu obiteljsku strukturu čine partneri bez djece. modificirati po mnogo čemu. Hrabrost za to je prava riječ. niti među partnerima niti prema potomcima UNIVERZALNOST OBITELJI? Kako objasniti da u društvima sličnim prema klimi. manje nečasnim i materijalistički orijentiranim.. no kretanja koja spominjem upozoravaju na kraj obitelji kakvu smo poznavali dosad. Lawrence. zbog gladi je nepoželjna.i znam da nam je nužan jedan plemenitiji i humaniji sistem temeljen na životnim a ne novčanim vrijednostima. Treće kao posljedica ovih različitih tendencija. Ako upadnemo u stanje zastrašenosti. spontanijim. 2002 D.. a djeca koja se rode smatraju se odraslima i napuštaju roditelja kad imaju tri do četiri godine. Nekako preživljavaju. ali to nije moje područje. Zavisi od nas.. budni i hrabri. M. Pred nama su ogromne promjene. Djeca i starci smetaju te se često prepuštaju smrti od gladi. Eseji.žene probuđene svijesti i suočavajući se s teškoćama. Ali po svojoj društvenoj strukturi biti će drukčiji nego danas. Seksualna aktivnost.. Stari svije naših djedova nestaje kao snijeg na suncu i prijeti poplavom. Ako budemo inteligentni.. život možemo učiniti boljim.odgađanjem sklapanja braka i zasnivanjem partnerstva bez braka. sve veći broj djece rađa se izvan braka. Mi se moramo izmijeniti. Nema ljubavi i prijateljstva. 1920? JE LI OBITELJ UNIVERZALNA Na jugu Sudana živjelo je pleme Ik. Djeca žive u generacijskim gangovima. Možemo se izmijeniti se na nov i inteligentan način. bogatijim.. Moć identiteta.. stvari mogu postati daleko gore nego što su sada. Kako tu činjenicu usporediti sa 97 . Interes istraživača izazvalo je time što u tom plemenu ne postoji niti obitelj niti institucija doma..H. dovode u pitanje strukturu i vrijednosti patrijarhalne obitelji. ograničavaju broj djece koje rađaju i odgađaju prvo dijete.U nama se stvaraju novi osjećaji. Castells. Shvaćamo da nam više nije stalo do stvari koje smo nekad žarko željeli. spremani izraziti nove želje i nove osjećaje . već obitelj zasnovanu na patrijarhalnoj dominaciji koja je pravilo već tisućljećima. Ja znam da nam predstoji bitna promjene . To nije nužno kraj obitelji. Zastrašenost bi bila prava propast. nemoći i dosade. Velike društvene promjene me istovremeno zanimaju i zabrinjavaju. spremni prihvatiti i zadovoljiti naše potrebe.. ne znamo. prilagoditi se novim uvjetima. Sve u svemu.

jer je zamišljao da u koncentričnim krugovima oko takve jezgre postoje sve slabiji oblici porodičnih veza: proširena obitelj. roditelja i djece. Velika većina analiziranih društava.P.tradicijom individualizma? Kako razumjeti da se u sasvim nesličnim situacijama razvijaju slični svadbeni ili bračni običaji? PRIMITIVNA OBITELJ U primitivnim društvima pojedinac sve svoje društvene veze gradi na obrascu svog odnosa s ocem i majkom. (W. 193 od 250 (77. bratom i sestrom. Ideja o postojanju kulturalnog zaostatka (cultural lag) razvijena je u radovima W. brak je temelj reprodukcije. To je obitelj koju sačinjavaju muž i žena te njihovi maloljetni potomci. Dva su oblika poligamije: poliandrija (kada jedna žena ima više muževa) i poliginija (kada muž ima više žena). MURDOCK Po njegovoj klasifikaciji tipova obitelji. plemena. koja odražava uobičajen moderni stav prema obitelji. POLIANDRIJA To je situacija u kojoj je potpuno normalno i poželjno da žena za supruga izabere više braće (Toda u Indiji) ili živi s bratom uz istovremenu vezu s više muškaraca (Nayara). Takva nuklearna obitelj povezuje se srodničkim vezama s drugima u porodice. braće i sestara.. POLIGAMIJA Prvi oblik proširenja obitelji je poligamija. B. jer je par monogamnih roditelja pretpostavka braka. Trajanje porodičnih spona i preko zrelosti je obrazac svekolikog društvenog ustrojstva i uvjet suradnje u svim ekonomskim. situacija višekratnih i istovremenih bračnih veza.. Ogburna. jezgra obitelji je nuklearna obitelj.3%) društva izričito zabranjuje poliginiju.Malinowski. Smatra da je nuklearna obitelj univerzalna.. Samo 43 (17.. 98 .2%) dopušta i ohrabruje poliginiju. Društvena promjena. U proteklih stotinu godina obitelj se radikalno promijenila. ali je u našim vrijednostima i osjećajima. CULTURAL LAG Tehnološke i materijalne promjene brže su od promjena naših nazora i vrijednosti. Riječ nuklearna ovdje dolazi od latinske riječi nucleus . religijskim i magijskim stvarima.. G. Kultura zaostaje iza tehnologije.. Društvene veze izvode se iz razvoja jedinog odnosa koji je čovjek preuzeo od svojih životinjskih predaka: odnosa muža i žene. 1920). klanove.Ogburn.jezgra. zaštite i odgoja djece. 1954 PROMJENA Vremenom zadaci obitelji i odnosi u obitelji bitno su se promijenili. Seks i represija u primitivnom društvu. U Murdockovoj klasifikaciji to je najčešći oblik obitelji. Međutim promijenili su se uvjeti. ostale neprijeporno pozitivan stav prema obitelji.

Prosječno domaćinstvo u Švedskoj je među najmanjima na svijetu (2. štoviše veliki dio parova živi van braka (25%) a polovica švedske djece (uspoređeno sa 35 europskog prosjeka) rađaju neudane majke. a taj postotak je 1970. do 2000. 1991 PATRIJARHALNOST Prema istraživanjima Hrvatska je zemlja jakih tradicionalnih i patrijarhalnih vrijednosti. Raspad obitelji u švedskoj državi blagostanja. uz univerzalno pravilo da se rađa podjednaki broj dječaka i djevojčica. osobito glede položaja žena i obiteljskih odnosa.je bračna zajednica u kojoj postoji veza jednog muškarca s više žena istovremeno STVARNOST? U muslimanskim zemljama tek oko 5% brakova su poliginijski brakovi. godine 10 posto stanovnika živjelo je u kućanstvima s više od pet članova.  59 posto kućanstava imalo je 2000.2 člana). POLIGINIJA Poliginija . Tome vjerojatno doprinose i psihološki problemi (komplicirana emocionalna situacija.14 na 2. D. Šveđani se žene manje od ijedne druge nacije industrijskih društava. Popenoe.62 člana.Takve situacije Murdock. godine jednog ili dva člana1970 taj postotak bio je 46 posto DRUKČIJI TIPOVI OBITELJI Radi se o dugoročnom trendu. zapravo znači da netko ostaje bez ženeOBITELJ SVE MANJA  U Sjedinjenim Državama u trideset godina.  2000. 99 . Imaju najveći udjel odraslih koji žive sami (20 posto). nalazi kod 17. a dodatnih 27% čine parovi bez djece. 24% su samačka kućanstva. PRIMJER ŠVEDSKE Švedska ima sasvim drukčiji tip obitelji. Prihvaćanje činjenice da netko ima više žena. od 1970. bio 21 posto. političku i kulturnu dominaciju nad ženama i malodobnim članovima obitelji.mnogoženstvo . PATRIJARHAT ILI RAVNOPRAVNOST? Patrijarhat ne stvaraju biološke razlike između muškaraca i žena već društveni položaj nadređenosti muškaraca. miješanja obiteljskih uloga) i socijalne napetosti. u klasifikaciji 250 društava i njihovih obiteljskih zajednica.6% društava. U Velikoj Britaniji svega 30 posto obitelji odgovara slici nuklearne obitelji. Patrijarhalna obitelj je ona u kojoj muškarci ostvaruju ekonomsku. Uz to stopa razvoda je među najvišima. prosječan broj članova obitelji smanjio se od 3.

Nordijske zemlje imaju u prosjeku 40 posto zastupnica u zakonodavnim tijelima Švedska ima najvišu zastupljenost žena od 45%. povijesti  Zašto je politika toliko važna?  Paradoks: negativna slika u javnosti (afere. a u ispitivanjima javnog mnijenja o važnim osobama u nekoj zemlji političari redovito zauzimaju prva mjesta ŠTO JE POLITIKA? 1. kućne poslove (Kinder. prosinac 2002. Na drugom dijelu spektra su arapske zemlje u kojima samo 4. političke filozofije.Na primjer.6) i Afrika (12. a slijede je odmah Danska . sposobnost postizanja kompromisa i konsenzusa (umjetnost mogućeg) 4. ali njihov prosječan prihod je manji. kako vojnog tako i civilnog..djeca. Latinska Amerika (15." WEBER O BIROKRACIJI “U modernoj državi. SOCIOLOGIJA I POLITIKA  Politika kao predmet društvenih znanosti .političke znanosti. težnja za moći.8) nisu izuzete od globalnog trenda. nego u vršenju uprave u svakodnevnom životu. skandali). nastojanje oko dobrog života u zajednici 2. nametanje svoje volje drugima WEBER O POLITICI U nedovršenom djelu Gospodarstvo i društvo Weber politiku određuje kao "težnju prema sudjelovanju u moći ili prema utjecaju na raspodjelu moći između država ili između grupa ljudi u državi u kojoj žive.8).3 posto članova (članica!) parlamenta. Finska i Norveška.6 posto u zakonodavnim tijelima su žene. mada postoje značajne regionalne varijacije.” 100 . crkva i kuhinja). Žene su uspješnije u školovanju ali teže nalaze posao. Kirche und Küche . Azija (15. stvarna vlast nalazi se nužno i neizbježno u rukama činovništva. Kulturni obrasci naglašavaju vezanost žena uz obitelj i kuću. u kojoj se vlast ne izražava ni u parlamentarnim govorima ni u proglasima monarha. ŽENE U PARLAMENTU Na globalnoj razini žene sačinjavaju 14. IDEA. umijeće razboritog vladanja (državništvo) 3. žene u Hrvatskoj čine većinu zaposlene radne snage.

Ondje gdje je birokratizacija uprave jednom potpuno provedena.snagom. stvoren je oblik odnosa vlasti koji je praktično nesalomljiv. obični ljudi vide da postoje “oni gore” koji odlučuju. pojedinac ne može uvijek raditi što želi jer se tome opiru drugi. Birokracija je ono specifično sredstvo pomoću kojeg se zajednička akcija pretvara u racionalno uređenu društvenu akciju. Wright Mills  Marksistički smjer – Marx. hijerarhija. Pareto i Michels Suvremeni: Lipset i Duverger     TRI SMJERA RAZVOJA Tri paradigme – demokratska. Althusser MOĆ ISKUSTVO MOĆI Svakidašnje iskustvo: 1. 2. Gramsci. prirodna (sposobnosti) i instrumentalna (sposobnosti+okolnosti) moć – moć države 101 . da činimo ono što one traže POJAM MOĆI Hobbes – moć čovjeka čine "sredstva kojima on trenutno raspolaže radi dobijanja nekog budućeg vidljivog dobra“. Lenjin. sposobnost dobre procjene POLITIČKA SOCIOLOGIJA Duverger – znanost o državi i znanost o vlasti i autoritetu Bottomore – politička moć u društvenom kontekstu Glavni predstavnici: Marx. neosobna pravila. osjećaj odgovornosti – etika uvjerenja i etika odgovornosti. koji “povlače konce”. svakom je očito da su neke institucije moćne. 4.… O NJEZINOJ MOĆI Nadmoć birokracije. Tocqueville. elitistička i klasna  Demokratski smjer – Tocqueville. … POLITICI I POLITIČARIMA "Politika kao poziv" (1918) – dva tipa političara: oni koji žive za politiku i oni koji žive od politike Osobine političara: 1. strast – strastvena odanost nekoj “stvari”. 3. Mosca. novcem. 2. neki znaju da mogu druge navesti da rade ono što oni žele . Michels. 3. Dahl  Elitistički smjer – Pareto. Weber. instrumentalna racionalnost “Kad je jednom uspostavljena. lukavstvom. već što možemo suprotstaviti tom stroju da bismo spasili ostatak čovječanstva od tog mrvljenja ljudske duše do ove apsolutne prevlasti birokratskih životnih ideala”. Weber. položajem. Schumpeter. da njihove odluke slušamo. birokracija spada u društvene strukture koje je najteže razoriti.” … NJEZINOJ OPASNOSTI “Glavno pitanje nije kako možemo pomoći ili ubrzati taj razvitak [birokratizacije].

moć kao mogućnost postizanja cilja i moć kao sposobnost nametanja svoje volje drugima (Weber) PRISTUPI ANALIZI MOĆI  Pluralistički pristup – društvo pluralističko. Mann. Katolička crkva OGRANIČAVANJE MOĆI 6 strategija: 1.Weber – "stupanj vjerojatnosti da će u nekom društvenom odnosu pojedinci uspjeti i u slučaju otpora nametnuti svoju volju drugima“ SHVAĆANJA MOĆI 1. Dahl. Kanta do suvremene proceduralne demokracije 102 . Dahl – proces odlučivanja u New Havenu Drugo lice – moć kao postavljanje dnevnog reda.na uporabi fizičke sile  Poljska 1980-ih – sindikat Solidarnost. raspodjela moći  Elitistički pristup – koncentracija moći u rukama elite. 2. Elita vlasti – oligarhijska elita: politička. vojni . Izvori socijalne moći. Montesqueua.  4 neovisna izvora: 1. Paradoks američke moći (2003) meka i tvrda moć (hard and soft power) IZVORI MOĆI  M. ekonomska  Marksistički pristup – politička moć izraz socijalne dominacije koju ostvaruje vladajuća klasa nad potlačenom klasom u procesu proizvodnje TRI LICA MOĆI Prvo lice – moć kao odlučivanje. interesne grupe. neosjetnog navođenja (spin-doktor)  Joseph Nye. 4. ideološki . snaga i lukavost  prisila – izdavanje autoritativnih zapovijedi uz prijetnju ili upotrebu sile. ekonomski . interesne grupe). vojna. manipulacija – sposobnost upravljanja ljudskim ponašanjem.kontrola nad sredstvima za proizvodnju. Wright Mills.sposobnost uvjeravanja idejama ili novcem (mediji. utjecaj . inzistiranje na pravnoj proceduri. politički . 3. Tko vlada – proces odlučivanja. Najstarija i najprihvaćenija strategija – nalazimo je od Lockea. Lukes OBLICI MOĆI  Machiavelli – lav i lisica. supstancijalistička i relacionistička shvaćanja moći: moć kao supstanca (sposobnost ili sredstvo) i moć kao određeni odnos između ljudi 2. 3. neutraliziranje moći – sredstva: konstitucionalizam i legalizam rastvaranje političke moći u pravne odnose i forme. “odlučivanje neodlučivanjem” Treće lice – moć kao duhovna kontrola i manipulacija.moć nad idejama i uvjerenjima. Bachrach i Baratz – “Dva lica moći”.na djelatnosti države. 2.

3. legalne države 3. Dahlova ideja poliarhije – različite grupe kontroliraju resurse za stjecanje političke moći (novac. kontrola upotrebe moći – sredstva: opozicija i javnost . Javna institucija – javna i privatna sfera 3. znanje).2. tko živi unutar granica OBILJEŽJA DRŽAVE 103 . uravnoteživanje moći – sredstvo: zaštita i predstavništvo manjina i politički depriviranih. disperzija moći – sredstvo: organizacijski i socijalni pluralizam. teritorijalna osnova i politička vlast kao kreativni elemenat. te zakonskim ograničenjem korištenja monopolskog položaja nad nekim izvorom moći. Suverena vlast – apsolutna i neograničena 2. federalne države i federalnih jedinica (federalizam). pozitivna diskriminacija – manjinske i ženske kvote DRŽAVA VLAST I DRŽAVA  1. Pretpostavke . neosobni karakter vlasti 1. upravljači. smanjivanje opsega moći – sredstvo: smanjivanje ovlasti i funkcija države – reduciranje funkcija države. prenošenje njezinih ovlasti i funkcija na društvo kao sferu slobodne i spontane razmjene. status. imunitet zastupnika 4.nadzor vlastodržaca i razotkrivanje zloupotreba moći.sloboda govora i tiska. pravnim priznanjem slobode organiziranja. ali svaka kontrolira tek mali dio 6. oblici i institucije upravljanja. Teritorijalna zajednica – nadležnost geografski određena.država je zajednica koja ima monopol nad legitimnom upotrebom sile na određenom teritoriju  Prelot – elementi države: veliko stanovništvo. zakonodavne i sudske te vertikalna podjela nadležnosti između centralne i lokalne vlasti. odn. raspodjela moći – sredstva: horizontalna dioba vlasti između izvršne. društveni odnos zapovijedanja i poslušnosti  Weber – izgled da će se određena grupa pokoriti naredbama. Legitimna vlast – odluke se prihvaćaju jer se podrazumijeva da su donijete u javnom (općem) interesu 4. 2. vlast po sili konstelacije interesa i vlast po sili autoriteta  Politička vlast i država ODREĐENJE DRŽAVE  Weber: sila kao specifično sredstvo države . stvaranje mnoštva konkurirajućih centara moći. dekoncentracija i decentralizacija moći 5. Koncepcije minimalne. Sredstvo dominacije – monopol sile 5. izvršiti zapovijed. ograničene.

"azijski tigrovi" 3. minimalna: načelo neupletanja. Proudhon FAŠIZAM I DRŽAVA  “Sve za državu. st.20. zdravstvo) .TEORIJE DRŽAVE  evolucionističke koordinacijsko-funkcionalističke: mozak društva – regulacija  liberalno-individualističke: instrument sigurnosti i sustav moći.-J. školstvo. građanska prava – individualna sloboda (sloboda kretanja. interes aparata ANARHIZAM I DRŽAVA  “Uloga države je uvijek ista: ograničiti pojedinca. razvija i vlada cijelim narodnim životom. Država je svijest i volja naroda.19. potisnuti i potčiniti” – Max Stirner  “Nikakve stranke. socijaldemokratska: načelo pravde – uklanjanje siromaštva i smanjivanje nejednakosti 4. ništa protiv države. apsolutna sloboda čovjeka. st. socijalna prava – minimalni status (socijalna pomoć. A.Japan (Meiji). U tom je smislu fašizam totalitaran. ukrotiti ga.18. jednakost pred zakonom) . Hayek i Nozick  pluralističke: aktivno društvo (interesne grupe) i reaktivna država  marksističke: instrumentalističke (Miliband) i strukturalističke (Offe)  institucionalno-etatističke: autonomija države (Nordlinger). 3. nikakve vlasti. Njemačka (Bismarck). 2. 104 . To je u tri riječi naše društveno i političko uvjerenje. Smith 2. tumači. kolektivistička: ekonomija pod državnom kontrolom (komandne ekonomije) 5. razvojna: modernizacija . sinteza i jedinstvo svih vrijednosti. ništa izvan države” – Giovanni Gentile  “Za fašizam je sve u državi i ništa ljudsko ili duhovno ne postoji i nema vrijednost izvan države. a fašistička država. prava realnost individue” – Mussolini DRŽAVA I DRUŠTVO pet oblika države prema ulozi u društvu: 1. totalitarna: sveopći državni nadzor (od ekonomije do obitelji) THOMAS MARSHALL: TEORIJA GRAĐANSTVA tri razdoblja prava građanstva: 1. politička prava – sudjelovanje u politici (pravo glasa) . st.” – P.

"  Dahl: demokracija i poliarhija.FAZE RAZVOJA DRŽAVE  apsolutistička država: neosobna ali staleška vlast. monarhije  Karizmatska – osobine vođe. kontrola nad prirodnim resursima (nafta. 4. izuzevši sve druge. obilježja poliarhije: 1. slobodni i pošteni izbori. diktature  Legalno-racionalna – neosobna pravila. Fridrik II. 5. tri tipa legitimne vlasti  Tradicionalna – svetost tradicije. moderne pravne birokratske države KRIZA LEGITMNOSTI  J. – globalna tržišta i kulturno približavanje. Habermas: kriza legitimnosti suvremene države – sukob između logike kapitalističke akumulacije i demokratskih zahtjeva za većom sigurnošću i pravima  Izbor: ili odbiti narodne zahtjeve i izgubiti legitimnost ili riskirati ekonomski slom  Neoliberalna politika i kriza legitimnosti GLOBALIZACIJA I DRŽAVA  ekonomska globalizacija i kriza države  Kenichi Ohmae. 2. "Ja sam samo sluga države"  liberalna konstitucionalna država: ustavna ograničenja moći države. tačerizam LEGITIMNOST DRŽAVE Weber: država kao posjednik monopola sile mora biti legitimna. zaštitna funkcija zbog anarhije globalnog tržišta. autonomija udruženja. 1998. New Deal  minimalna jaka država: smanjivanje socijalnih prava i jačanje represivnih aparata. nemoćne nacionalne države i moćne transnacionalne korporacije  John Gray. 2. 6. Kraj nacionalne države. 1995. voda) DEMOKRACIJA  Churchill: "Demokracija je najgori poredak. osobna prava  demokratska država: proširenje prava glasa  socijalna država: socijalna sigurnost stanovništva. Bismarck i Disraeli. birani dužnosnici. pristup alternativnim izborima informiranja. 3. – i korporacije i države u situaciji velikih rizika i neizvjesnosti. sloboda izražavanja. Lažna zora. dvije važne funkcije države: 1. sveobuhvatno građansko pravo 105 .

nitko ne može više puta obavljati dužnosti. 6. autokracije  obilježja: 1. monopol nad sredstvima masovnih komunikacija.TOTALITARIZAM  fašistički i komunistički poretci  C. ROUSSEAU  “Istinska demokracija” zahtijeva tri uvjeta koja se u modernom društvu ne mogu ispuniti: 1. diplomirao pravo 1826. Brzezinski.  “Tako savršena vlast nije za ljude”. odlučuje o svemu  Naizmjence svi i vladaju i pokoravaju se. skupština svih građana. 5. 2. značajke pučke vladavine čine se opreka tima: prostoća podrijetla. Ždrijebom se izabiru položaji u vlasti. veoma malu državu u kojoj se “narod može lako okupiti”. 3. u njemu bi se demokratski upravljalo”. pomoćni sudac u Versaillesu 106 . 2. siromaštvo. neobrazovanost”. “veliku izjednačenost u položaju i bogatstvu”. državna kontrola nad gospodarstvom AUTORITARIZAM  autoritarni poretci – tradicionalne monarhije.“veliku jednostavnost običaja”. 3. 4. 1956. službena ideologija. otac gradonačelnik Verneuila. postoji ograničeni pluralizam.  obilježja: 1. TOCQUEVILLE – ŽIVOT  Pariz 1805. Totalitarna diktatura i autokracija. monopol nad oružanom silom. to postaje svrhom i onim što je pravedno. vojne diktature. Sloboda u jednakosti. sustav policijskog terora. “Da postoji narod bogova. pa može biti krajnje represivna – teror i tajna policija ANTIČKA DEMOKRACIJA  Polis. osim vojničkih. nema službene ideologije. Friedrich i Z.  Aristokratska obitelj. 3. bogatstvom i naobrazbom. Vladavina siromašnih  “Dok se vladavina nekolicine [aristokracija] određuje plemenitim rodom. vlast se ograničava na gušenje političke slobode i suzbijanje opozicije. a službe traju kratko i plaćene su ARISTOTEL  Vlada mnoštvo i što većina odobri. jednostranačka država. 2.

pa ipak. vitez Legije časti. 1839. Cannes. putevi drugačiji. pluralizam. nezaustavljiv. općenito uzevši. htjeti zaustaviti demokraciju. kao da neki skriveni naum Providnosti svakoga od njih dvojice poziva da jednoga dana u ruke uzme sudbinu jedne polovice svijeta. dok su pogledi ostalih ljudi bili drugamo upravljeni. a svijet je gotovo u isto vrijeme doznao i za njihovo rođenje i za njihovu veličinu. a Rus svoja uz pomoć vojničkoga mača. od svibnja 1831. Jedan se s pustoši bori barbarstvom." (Demokracija u Americi. Rus se uhvatio u koštac s ljudima. Oba su ova naroda odrasla u tami. Drugi na neki način u jednome jedinom čovjeku usredotočuje svu društvenu moć. ograničenja vlasti i autonomija civilnog društva 107 . član Francuske akademije  o1848.američki kazneni sustav  1835. ministar vanjskih poslova. ALI: "Ne poznajem zemlju u kojoj. Svi su ostali narodi. zastupnik. 1851. čini se. čini se kao borba protiv samog Boga  Opasnost demokratskog despotizma. oGustave de Beaumonta. do veljače 1832. član Ustavotvorne skupštine. TOCQUEVILLE – MOĆ PREDVIĐANJA "Danas na svijetu postoje samo dva velika naroda… Rusi i Angloamerikanci. decentralizacija.  Stari režim i Revolucija. pa ih sada još samo moraju sačuvati. drugi dio  o1837. “svi jednaki. otprilike dosegli granice što im ih je priroda zacrtala. zauzeli prvo mjesto među drugim nacijama. djelo same providnosti. a drugome ropstvo. 1859. 1849. 1856. pa su najednom. Jednome je glavno sredstvo djelovanja sloboda. samo oni lakim i brzim korakom koračaju putem kojemu oko još ne može nazrijeti kraj. tuberkoloza. Polazište im je različito. no ova su dva naroda u porastu: svi ostali su zastali ili napreduju tek uz tisuću napora. univerzalan i nedostupan ljudskoj moći. tiranija nad pojedincem.  Smrt. 1835) TOCQUEVILLE – DEMOKRACIJA  Demokracija stalni razvoj jednakosti uvjeta. ali svi robovi”  Amerika – udruge. 1841. Amerikanac se bori protiv prepreka koje pred njega postavlja priroda. vlada manja duhovna samostalnost i manja istinska sloboda raspravljanja nego u Americi. povlači se iz politike zbog državnog udara Napoleona III. sloboda tiska. prvi se oslanja na osobni interes i dopušta snazi i razumu pojedinca da djeluje bez ičijeg upravljanja. borave u Americi . Da bi postigao svoj cilj. 1840. prvi dio Demokracije u Americi. drugi protiv civilizacije opremljene svim svojim oružjem: zato Amerikanac svoja osvajanja izvodi oračevim ralom." MODERNA DEMOKRACIJA  Moderna demokracija kao liberalna predstavnička demokracija  Liberalni element: slobode i prava pojedinca.

3. 1965. financijskoj moći i pristupu organizaciji  Novac . političko tržište – političari i birači 108 . gledatelji (sudjeluju uglavnom u izborima). for the people"  "vladavina od naroda" – ideja političke participacije  arod . Čim su oni izabrani. tri kategorije: 1. apatični (ne sudjeluju). upravljačka elita  Rousseau: “Engleski narod misli da je slobodan. gladijatori (sudjeluju u brojnim oblicima)  Razlike među gladijatorima – prosvjednici. izbor najboljih upravljača  Demokratski element – narodna suverenost POLITIČKA PARTICIPACIJA  A. Lincoln 1863. 2. Predstavništvo: demokracija u velikoj državi. On je slobodan samo u vrijeme izbora za članove Parlamenta. on pokazuje da je zaslužio da je izgubi. aktivisti u lokalnoj zajednici. "government of the people. on ponovo postaje rob i ne znači ništa. Politička participacija. by the people. zanimanju. stranački aktivisti OGRANIČENJA PARTICIPACIJE  Dahl. Ali grdno se vara.” PREDSTAVNICI KAO ELITA  Michels: željezni zakon oligarhije – vlast izabranih (predstavnika) nad onima koji su ih izabrali (narodom)  Weber: u industrijskim društvima s masovnim strankama plebiscitarna demokracija s vođom  Schumpeter: demokratska metoda – izbor vođa. Predgovor ekonomskoj demokraciji. Načinom korištenja kratkih trenutaka svoje slobode. demokracija je vladavina političara  Downs: ekonomska teorija demokracije. 1985 – nejednakost u resursima kao izvor političke nejednakosti  Razlike u obrazovanju.glavni izvor političke nejednakosti PREDSTAVNIŠTVO  "vladavina za narod" – ideja predstavništva  Predstavnici: izabranici naroda i kontrolori upravljača.načelo isključivanje i uključivanja  narod kao skup politički jednakih osoba OBLICI PARTICIPACIJE  Lester Milbrath.

3. Huntington. Španjolska 1979). nove demokracije (demokrature)  tri faze demokratske tranzicije u Hrvatskoj: faza federalne transformacije. Treći val. Sartori. Europa 1989-91.nove tehnologije (Internet) daju mogućnost elektroničke. 2. BUDUĆNOST DEMOKRACIJE  Dahl.  SAD .  valovi demokratizacije: 1. (Portugal i Grčka. Od homo sapiensa postaje homo videns. (Italija. 1989. – dva preobražaja: polis i nacionalna država. Italija . Treći preobražaj – širenje demokracije unutar (korporacije) i izvan nacionalne države . direktne demokracije s potpunom i učinkovitom participacijom. čovjek koji mišljenje zamijenjuje slikom. demokratizacija prava glasa za muškarce i uspostava odgovornosti vlade parlamentu. 1992-1999. U Trećem svijetu izbjegavaju demokratsku kontrolu. nepismenih.  Teledemokracija. Demokracija i njezini kritičari. ali ni milijun slika ne može dati niti jednu ideju. povoljne međunarodne okolnosti DEMOKRATSKA TRANZICIJA  rušenje totalitarnih sustava i prijelaz u demokraciju  Gorbačov – perestrojka i "demokratske revolucije". od 1974.62% ne čita ni sportske novine  Teledemokracija je kraj demokracije kao vlasti aktivnog i upućenog građanstva GLOBALIZACIJA I DEMOKRACIJA 1. Z. Jedna slika vrijedi više od tisuću riječi.  činitelji demokratizacije: demokratsko iskustvo.  reverzibilni valovi: 1922. Televizija znači zatvaranje pred ekranom. 1990. elektronička demokracija RAZARANJE NARODA  G. od 1828. ist. razina ekonomskog razvoja. gubljenje veze s drugima.70 mil.1942. od 2000.DEMOKRATIZACIJA  S. 1989-1991. faza autoritarizma i privatizacije. Njemačka) do 1962 (1960. i 1958-1975. a računalo osamljivanje. Nigerija). nejednakosti se povećavaju 109 . od 1943. Homo Videns (1998)  U masovnom društvu građanin gubi znanja i sposobnost spoznaje. faza demokratske konsolidacije. (SAD) do 1926. koncentracija ekonomske moći pa i političke moći u korporacijama.

predsjednik i povjerenici na 4 god. Held: kozmopolitska demokracija .. institucionalni ili parlamentarni deficit. Vijeće ministara vanjskih poslova . Europski parlament .šefovi vlada i ministri vanjskih poslova te dva povjerenika. važne dvotrećinskom većinom.2. usvaja rezolucije. odsustvo izvornih europskih stranaka i medija 3. 3. moć prelazi u međunarodne organizacije a demokracija ostaje unutar nacionalne države. strateško vodstvo. ostale kvalificiranom ili običnom većinom. 2.proširenje demokratskih formi i procesa iznad teritorijalnih granica jačanjem EU i UN. deficit posredujućih strukture. UN je ograničena na održavanja mira i sigurnosti . 10 ostalih svake dvije godine bira Opća skupština  Glavni tajnik. 4.nadmoć SAD (Irak)  Opća skupština: svaka država jedan glas.izabrani članovi iz država članica. posebno 5 stalnih članica VS. Te organizacije su preslabe da nadziru globalni kapitalizam ili su njegovi instrumenti (MMF. predlaže zakonodavstvo. može ono što one hoće. radi zajedno s Vijećem sigurnosti DEMOKRATSKI DEFICIT EU  Demokratski deficit znači nedostatak odgovornosti izvršnih tijela predstavništvu ili neadekvatne mogućnosti za participaciju.donosi odluke: važne jednodušno. Kako funkcionira EU?  1. ali karakter preporuka  Vijeće sigurnosti: 15 članica očuvanje svjetskog mira i sigurnosti. Europsko vijeće . te ograničenjem demokratskog deficita od kojeg pate SVJETSKA DEMOKRATSKA VLADA?  Pretvaranje UN u svjetsku vladu? UN proizvod svojih članica. WTO) D. ima mogućnost odbijanja budžeta i Komisije ASPEKTI DEFICITA Tri aspekta demokratskog deficita EU: 1. deficit europskog građanstva (lokalni izbori i izbori za europski parlament) 110 . provođenje ugovora i politike. nedostatak kontrole Europskog parlamenta nad ovlastima prenesenim na EU 2. Europska komisija . 5 stalnih članica ima pravo veta.

političari i birači kao racionalni sudionici  Teorija racionalnog izbora: racionalno ponašanje birača – slijede svoje interese. izravno ili neizravno određuju sastav zakonodavne i izvršne vlasti  Sredstvo legitimiranja poretka. funkcije: oblik participacije i osiguranja legitimnosti izabranima i sustavu TEORIJA RACIONALNOG IZBORA  A.IZBORI PROUČAVANJE IZBORA  Pristupi izborima u društvenim znanostima  Politologija – institucije i utjecaj političkih činitelja na izborno ponašanje  Ustavno pravo – sustav i zakonodavstvo  Sociologija – birači.: demokracija kao metoda izbora vođa. osnovna funkcija glasanja stvaranje vlade. 1944. njihovu zainteresiranost za predstavništvo te 2. roba – programi i politike. – u demokraciji narod ostvaruje svoju suverenost "pomoću svojih glasova koji izražavaju njegovu volju"  Schumpeter. a nizak stupanj sugerira postojanje nejednakosti u participaciji te time političke nejednakosti 111 . izborno ponašanje i socijalni činitelji DEMOKRACIJA I IZBORI  Montesquieu. cilj: poduzetnici – profit a političari – vlast. slobodno natjecanje za glasove birača. racionalni birač nastoji maksimirati vlastitu dobit. ekonomski čovjek – politički čovjek. Duh zakona. indirektno pokazuje njihovu političku jednakost koja je u snažnoj korelaciji sa njihovim socijalnim obilježjima i statusom – visok postak izlaska znači veći stupanj jednakosti u participaciji time i veću političku jednakost. 1748. glasa za stranku koja mu može donijeti najviše ako pobijedi ZAŠTO SU IZBORI VAŽNI?  Narod se konstituira u izborima  Mehanizam političke participacije stvarno dostupan svim građanima  Izravan utjecaj na oblikovanje elite. pribavljanjem aktivnog pristanka građana GLASOVANJE Izlazak birača na izbore pokazuje 1. Downs: ekonomska teorija demokracije – ekonomsko i političko tržište.

5% birača.2/3 poslovnih ljudi.41 posto kvalificiranih radnika za konzervativce. osoba misli politički kakva je socijalno  Izborna odluka za neku političku opciju (osobu. a 70% manualnih radnika za F. Luksemburg (sve imaju obvezatno glasovanje). oni između 35 i 55 godina starosti više od mlađih i starijih.TKO GLASUJE "Muškarci glasuju više od žena. RAZLOZI: federalno uređenje (kantonizacija) koja smanjuje važnost saveznih institucija. do 2002. složenija registracijska pravila. spol. Ali u izborima 1997. većinski izborni sustav. gradsko stanovništvo više od seoskog. Lipset. predsjednički sustav vlasti. dob. Chiraca. socijalnoekonomska . crkva. te Austrija. Švedska i Danska SOCIJALNA OBILJEŽJA I POLITIČKE PREFERENCIJE  Političke preferencije ovise o socijalnim obilježjima. M. brojnije stanovništvo. KLASNI POLOŽAJ I GLASOVANJE  Indeks klasnog glasovanja (Alfordov indeks) – odnos klasnog položaja pojedinca (radnička ili srednja klasa) i glasovanja za lijeve ili desne stranke  Predsjednički izbori u Francuskoj 1988. religije. . a samo 39 posto za laburiste. Politički čovjek. članovi organizacije više od onih koji to nisu. politički neaktivne i nezainteresirane. u Britaniji . stranku) društveno je uvjetovan proces  Utjecaj socijalnih činitelja: klase. oni s višim društvenim statusom više od onih s nižim. sindikati.5%  Nisku apstinenciju ima Italija. nižeg društvenog statusa. mlađe i starije osobe. u kojoj je na 14 parlamentarnih izbora od 1945. čak jedna trećina 112 . Mitterranda  Izbori 1992. profesionalne udruge). 1960) TKO APSTINIRA I ZAŠTO? 1. niža razina izbora. SAD u istom razdoblju 33. Belgija. obilježja osobe: žene. Island. oženjeni i udane više od neoženjenih i neudanih. apstiniralo prosječno 43. radikalnijeg i ekskluzivnijeg životnog svjetonazora 2. slabije integriranosti u različite skupine i zajednice (obitelj. a 2001. stručnjaka i farmera za J. obilježja države: pravna – neprisilnost glasovanja.niža razina razvoja. više od 1/4 glasača iz srednjih klasa za Blairove laburiste. etnička pripadnost i dr. Njemačka. nerazvijena demokratska kultura ZEMLJE VISOKE I NISKE APSTINENCIJE  Najviša apstinencija u Europi je u Švicarskoj. obrazovaniji više od manje obrazovanih. manjih prihoda. te tradicija “referendumske demokracije”.“ (S.

mogućnost uživanja u stilu srednje klase. nego u zemljama s katoličkim naslijeđem (Francuska. ETNIČKA I REGIONALNA PRIPADNOST  Etnička i regionalna pripadnost negdje značajno utječu na biračko ponašanje  U Belgiji glavne stranke podijeljene prema etničkom rascjepu (flamansko-valonska podjela)  U Španjolskoj jake regionalne stranke IZBORNI SUSTAV I PONAŠANJE 113 . više u Britaniji i SAD. demografskih trendova ili klasne strukture – dominacije u toj kategoriji. žena i pripadnika srednjih klasa). Veliko Britaniji i SAD – katolici bili skloniji glasovati za laburiste (demokrate). taj trend opada. U SAD u 1990-ima više za demokratske nego za republikanske predsjedničke kandidate  Promjena trenda – veći interes za socijalne i obrazovne programe. trend opada zbog stavljanja na dnevni red pitanja kao što su abortus SPOL I GLASOVANJE  Žene su tradicionalno više podupirale desne stranke.RAZLOZI OPADANJA KLASNOG GLASOVANJA RADNIKA  Opadanje korelacije između klasnog položaja i glasačkog ponašanja i promjene u klasnoj strukturi razvijenih društava  Opadanje broja manualnih radnika. razlozi: njihova etnička i klasna podređenost. Italija i Njemačka). a manji za vojne DOB I IZBORNO PONAŠANJE  istraživanja pokazuju da stariji ljudi više glasuju za konzervativne stranke  je li ta tendencija rezultat dobi ili drugih činitelja (npr. a rast broja pripadnika srednjih klasa (bijelih ovratnika)  Ekonomski rast i promjene životnog stila manualnih radnika. slabljenje veza s "njihovim" strankama RELIGIJA I BIRAČKO PONAŠANJE  U Italiji jaka podrška demokršćanima do raspada stranačkog sustava nakon otkrića masovne korupcije  U Nizozemskoj i Njemačkoj uočena korelacija između religijske pripadnosti i glasovanja za religiozne stranke  U protestantskim zemljama – Australiji.

razmjerni sustav potiče višestranačje. crkve) 114 . ideologija 4. formuliranja i razradbe političkih programa i druge aktivnosti  Stranka je instrument utjecaja građana (kao birača i pripadnika različitih socijalnih skupina) u političkom procesu. promjene granica izbornih okruga (gerrymander)  Duvergerov zakon . Demokracija razumijeva natjecanje programa a ne osoba. politika a ne individualnih stajališta ŠTO JE STRANKA?  Dobrovoljno političko udruženje građana s trajnom organizacijom uspostavljeno radi određivanja državne politike pomoću oblikovanja političke volje građana. kako bi djelovao parlament. organizacija 3. održavanja komunikacije između političke elite i građana i priskrbljivanja masovne podrške sustavu ELEMENTI STRANKE 4 temeljna elementa: 1. predstavljanje interesa društvenih grupa TEŽNJA ZA VLAŠĆU  težnja za obnašanjem vlasti razlikuje stranke od interesnih grupa (sindikati. kako bi se oblikovale političke elite. kako bi se uopće organizirao politički život?  Element definicije moderne demokracije – višestranačka demokracija. izbora kandidata za javne dužnosti. “korisno” glasovati za glavne stranke POLITIČKE STRANKE VAŽNOST STRANAKA  Središnja institucija zapadnih političkih sustava: kako bi se bez njih provodili izbori. sustav relativne većine dvostranačje  mehanički efekti – sustav relativne većine mehanički šteti trećoj stranci  psihološki efekti – stvara utisak da kandidati manjih stranaka nemaju šanse. kako bi se osigurala veza birača i vlasti. težnja za vlašću 2. provođenja politike koja je dobila izbornu podršku. Smanjivanje dobi za dobivanje pravo glasa.

4. 3. njemu trebaju oni koji ga poslužuju i vode. odbor – liberalne i konzervativne stranke (SAD) . 2. ćelija – komunističke. unutarnja demokracija. intelektualno-ideološke: definiranje ciljeva. IDS) ORGANIZACIJA M. kongres. oni nastoje da se učvrste i utječu na one koji su ih izabrali. 1. 3. BiH. delegiranih nad onima koji ih delegiraju”. Središnja. umjerena desnica – neegalitarni i slobodarski. opunomoćenih nad opunomoćiteljima. Španjolska FUNKCIJE STRANAKA 1. krajnja desnica – antiegalitarni i autoritarni PREDSTAVLJANJE INTERESA  zastupanje interesa klasa i slojeva – konzervativne – izvorno aristokracija i krupni veleposjednici. Sociologija stranaka u modernoj demokraciji (1911) . IDEOLOGIJA  ideologija se izražava kroz program  lijeve i desne stranke – kriterij jednakosti  N. iz organizacije nastaje aparat. aparat. Desnica i ljevica – podjela doktrina i stranaka (pokreta) prema kriteriju jednakosti i slobode: 1. regionalna i lokalna vlast (nacionalne i regionalne stranke – HDZ i SDP. 2. liberalne stranke – srednje klase. milicija – fašističke ŽELJEZNI ZAKON OLIGARHIJE  R. programa i politika 115 .  Otud temeljni sociološki zakon stranaka: “Organizacija je majka vladavine izabranih nad biračima. Duverger razlikuje 4 tipa stranačke strukture: 1. 2. Michels. 4. mase obožavaju vođe i odustaju od svoje političke volje i mišljenja. Bobbio. socijalističke (radničke) stranke radništvo  zastupanje nacionalnih zajednica i etničkih grupa – Belgija. umjerena ljevica – egalitarni i slobodarski.“Tko kaže organizacija. sekcija (ogranak) – socijaldemokratske. krajnja ljevica – egalitarni i autoritarni. kaže sklonost k oligarhiji”  Za demokraciju treba organizacija i vodstvo.

stajališta i interesa 4. liberalna predstavnička. obnašanje vlasti NASTANAK STRANAKA M. 3. 3. 19. upravljačke: regrutacija i obučavanje elite. 2. organiziranje vlasti. 2. medijska orijentacija) KARTELSKA STRANKA  R. ograničeni pluralizam. atomizacija 116 .konzervativne i liberalne stranke 2. predominantna stranka. gubljenje programskih razlika  Izaziva nastanak antidemokratskih elemenata. apsolutistička integrativna (fašisti. antistranaštvo. masovne (socijaldemokratske) – opće pravo glasa  S. 6. dvostranački višestranački  G. od 1970-ih  Kartelska stranka: simbioza glavnih stranaka i države. Duverger – dva puta nastanka: odozgo – parlamentarnim putem i odozdo – izvanparlamentarnim putem 1. hegemonijska stranka. 2.2. kartelske stranke. parlamentarni put – povezivanje zastupnika . 5. Neumann: 1. totalna integracija TIPOVI STRANAKA – RAZVOJ  Otto Kirchheimer: "catch-all" stranka . dvostranačje. gubljenje članstva.socijaldemokrati. amerikanizacija (komercijalizacija. 4. međusobna podjela državnih sredstava. 7. 3.CDU  Klaus von Beyme: 3 razdoblja stranaka: 1. izvanparlamentarni – instrument utjecaja interesnih grupa (sindikati. Mair: 1. demokratska integrativna . ekstremni pluralizam. narodne stranke od 1945. Duverger: 1. 4. oligopolizacija političkog prostora. 3. razdoblje organiziranih masovnih stranaka (s općim pravom glasa). stranačka organizacija 3. Katz-P. 2. masovne stranke 18801960. discipliniranije TIPOVI STRANAKA  M. razdoblje profesionalnih biračkih stranaka – profesionalizacija vodstva. Sartori. predstavničke: predstavljanje ideja. političku apatiju STRANAČKI SUSTAVI  prema broju: jednostranački. 2. mobilizacijske: mobilizacija potpore – izborne kampanje. politički cinizam.. dio države i njezin agent. boljševici). crkva) – laburisti – ideološki homogenije. jednostranačje.st. kadrovske (konzervativne i liberalne) – usko biračko tijelo. elitne stranke. Stranke i stranački sustavi (1976): 7 kategorija: 1. razdoblje narodnih stranaka (catch-all).

povećavaju političku fragmentaciju i podjele: zaokupljeni s pojedinačnim i unapređuju manjinske interese protiv interesa društva 3. Demokracija u Americi .važnost udruženja za demokratski život  Sposobnost za udruživanje održava američku demokraciju i predstavlja branu političkom despotizmu  Bogatstvo udruženja znači stvaranje pluralizma nužnog za održanje slobode. održavanja ili proširenja onih oblika ponašanja koji su dopušteni na osnovi tih stavova. obnašaju nelegitimnu moć: vođe nisu javno odgovorne 4. de Tocqueville. postavlja određene zahtjeve drugim društvenim grupama u cilju uspostavljanja.INTERESNE GRUPE ŠTO SU INTERESNE GRUPE? Interesne grupe su organizirane udruge koje smjeraju utjecati na politiku ili djelovanja vlade D. šire prostor političke participacije stvarajući alternativu tradicionalnoj stranačkoj politici KRITIKA INTERESNIH GRUPA 1. Truman: “Interesna grupa označava svaku onu grupu koja. sredstva kontrole vlasti i osiguranja protumoći državi u živom civilnom društvu PLURALISTIČKA DEMOKRACIJA  Demokratski politički poredak pretpostavlja razvijeno pluralističko civilno društvo sa širokom lepezom neovisnih udruženja i organizacija  Omogućuju djelovanje u raznim oblicima. “Deset ljudi koji govore prave veću buku od deset tisuća ljudi koji šute” (Napoleon)  Grupe su sredstvo zaštite pojedinca od vlasti i instrument njihova utjecaja na vlast PREDNOSTI INTERESNIH GRUPA  Interesne grupe ojačavaju predstavništvo artikulirajući interese i unapređujući stajališta koja zanemaruju stranke  Grupe su instrumenti s kojima se utječe na vladu između izbora. na osnovi jednog ili više zajedničkih stavova." INTERESNE GRUPE I DEMOKRACIJA  A. povećavaju političku nejednakost jačanjem utjecaja bogatih i povlaštenih 2. Povećavaju zatvorenost i tajnost procesa odlučivanja: utjecaj kroz pregovaranja i pogodbe 117 . potiču raspravu stvarajući bolje obaviješteno javno mnijenje.

promocijske (grupe ciljeva ili svjetonazorske) grupe . Vođe grupa oprezno postavljaju zahtjeve članstvu kako bi izbjegli da članovi moraju birati između lojalnosti jednoj ili drugoj grupi VRSTE GRUPA – CILJEVI Prema ciljevima djelovanja: 1."grupe za pritisak“  Latentne grupe . TEORIJA INTERESNIH GRUPA – TRUMAN  David Truman. čine društva neupravljivim: mogu blokirati vladine inicijative i čine politiku nedjelujućom. pa legitimno izabrana vlada ne može upravljati 6. ideali.zaštita interesa članova (sindikati. a rijetko neki širi program  Razlikuju se od socijalnih pokreta po većem stupnju formalne organizacije TEORIJA INTERESNIH GRUPA – BENTLEY  Arthur Bentley. “Kad grupe funkcioniraju na pravi način. "Samo društvo nije ništa drugo nego složena cjelina grupa koje ga čine.zahtjeve nastoje ostvariti pritiskom na državnu vlast . a ne preuzeti ili obnašati vlast  Imaju uski krug interesa i pitanja koja ih zanimaju. I vladine agencije. sudovi i zakonodavci mogu se promatrati kao grupe s vlastitim interesom. udruge poslodavaca) 2. grupe posebnih interesa (protektivne ili staleške) .ukupno individualno vjerovanje i ponašanje objašnjivo članstvom u grupi. Proces upravljanja (1908) . sve funkcionira”  Politika je borba grupa za ostvarenje svojih interesa. Upravljački proces (1951) .shvaćanje demokratske politike koje polazi od interesnih grupa. za ili protiv abortusa) 118 . smanjuju poduzetničke potencijale i potiču individualni i društveni parazitizam INTERESNE GRUPE.nijedna nije premoćna zbog preplitanja članstva. članstvo u različitim interesnim grupama  Političke interesne grupe . pridonose preopterećenosti vlade: povećavaju javnu potrošnju (sindikati).vrijednosti. načela (za slobodu spolnog izbora i protiv njega."  Ponašanje grupa objašnjava cjelokupni politički proces.5. STRANKE I POKRETI  Pripadništvo u njima je stvar izbora pojedinaca. a posjeduju neku formalnu strukturu i organizaciju  Razlikuju se od stranaka jer teže ostvariti utjecaj izvana.kad se prekrše pravila igre organiziraju se protiv onih koje su načinile prijestup (javni skandali)  Politička ravnoteža grupa .

demonstracije 5. poslodavci i sindikati) – Austrija i Britanija 2. crkva i demokršćani 4. pobuna).nemaju ili ne žele imati službeni status NAČIN DJELOVANJA 1. nego proizlazi iz stavova i aspiracija članstva. feministički pokret) često se oblikuje nekoliko organiziranih političkih grupa  Njihovo djelovanje ne dolazi od odluka i poticaja vodstva. kanali birokracije – velike ekonomske i profesionalne grupe 2. DRUŠTVENI POKRETI POSEBNOST POKRETA  Oblik kolektivnog ponašanja u kojemu motivi djelovanja uglavnom dolaze iz stajališta i težnji njihovih članova  Oblik kolektivnog djelovanja usmjeren na društvenu promjenu i reorganizaciju  Mogu imati različite. autsajderske grupe . Greenpeace). ekološki. parlamentarni kanali – lobiranje. sustav tripartizma (vlada. nadnacionalna tijela – kampanje za zaštitu okoliša (npr. kroz političke stranke – financiranje: donacije. ali unutar velikih pokreta (radnički. poslovni krugovi i konzervativci. sindikati i socijaldemokrati.otvoren pristup vlasti ili institucionaliziran položaj sindikati i udruge poslodavaca. kroz masovne medije: javne kampanje – apeli. peticije. profesionalni lobisti 3. šire ili uže ciljeve. te različiti stupanj organizacije POKRETI I SPONTANE AKCIJE Za razliku od spontanih masovnih akcija (ustanak. izborne kampanje. imaju određenu razinu namjeravane i planirane akcije radi priznatog društvenog cilja POKRETI I STRANKE  Za razliku od političkih stranaka. koji obično djeluju unutar širokog i labavog organizacijskog okvira 119 . nemaju čvrstu organizaciju. insajderske .VRSTE GRUPA – STATUS Prema statusu koji grupa ima u odnosu na vlast: 1.

procedure. nastojanje i kolektivni pokušaj da se postignu zamišljeni ciljevi. pomama (masovni hirovi. slabo vodstvo. a posebno promjene određenih institucija". Spajanje: strategija. 1951 – "komešanje. SMELSER  Neil Smelser. zaštita. vođe. slabljenje pokreta ili konsolidacija (Greenpeace) 4. panika. 3. Birokratizacija: formalna struktura. Nastajanje: polazište ideja da ništa ne valja. nemir među ljudima. izljev neprijateljstva 4.  Kolektivno ponašanje je neistitucionalizirani oblik mobilizacije na akciju koja treba ublažiti jednu ili više vrsta društvenih napetosti na temelju nekih općeprihvaćenih vjerovanja  Razlikuje se od utvrđenog. pa i osvajanju vlasti ili njezinom zadržavanju TIPOLOGIJA POKRETA  Prema socijalnom sadržaju i nositeljima djelovanja: klasni. povezivanje s drugima 3. promjena ili stvaranje normi u ime općedruštvenih uvjerenja. pomodni valovi. Postojanje pokreta je simptom nezadovoljstva društvenim poretkom. nacionalni. teže ostvarivanju značajnih promjena ili očuvanju bitnih elemenata postojećeg poretka. Društveni pokreti: Uvod u političku sociologiju. osjećaj osobne kontrole nad područjem djelovanja) TIPOVI KOLEKTIVNOG PONAŠANJA Smelser razlikuje 5 tipova kolektivnog ponašanja: 3 oblika socijalne eksplozije i 2 tipa pokreta 1. normativno orijentirani pokret – ponovna uspostava. Teorija kolektivnog ponašanja. rezultat 120 . rašireno nezadovoljstvo ili svjesna manjina 2. okupljanje članstva. oskudni resursi. vjerski  Prema odnosu prema društvenim promjenama: revolucionarni. Opadanje: uzroci: postizanje glavnog cilja. rasni. neprijateljska okolina TEORIJA POKRETA – HEBERLE  Rudolf Heberle. reformistički. 2. konzervativni i reakcionarni FAZE RAZVOJA POKRETA Istraživači uočavaju 4 faze u životu tipičnog socijalnog pokreta: 1. kolektivno djelovanje. kulturni. institucionaliziranog ponašanja (institucionalno i kulturno određenog) i od ponašanja u malim grupama (mali broj sudionika. religiozna buđenja). 1963.  Težnja za promjenom temeljni element i kriterij koji ih razlikuje od interesnih grupa.POKRETI I INTERESNE GRUPE Za razliku od interesnih grupa.

djeluju unutar sustava  Revolucionarni pokreti – temeljna promjena cijelog društva. Proizvodnja društva.pokreti društvene reforme. sukobi aktera za postizanje kontrole nad historicitetom POJAM DRUŠTVENOG POKRETA Koncept društvenog pokreta “u središtu sociologije”. kako pojedinci i grupe “konstruiraju. doba Vodenjaka. 1984. 1973. 2. reformatorski. vegetarijanstvo. običaj) . kraj doba Ribe (kršćanstvo)  Spasiteljski pokreti – radikalna promjena u izabranom dijelu populacije. 1978 (prev.normativna inovacija (novi zakon. revolucionarni TIPOVI POKRETA  Alternativni pokreti – ograničene promjene u nekom dijelu stanovništva. feminizam). vrijednosno orijentirani pokret – ponovna uspostava. izmjena ili stvaranje vrijednosti u ime općedruštvenih uvjerenja: političke i vjerske revolucije. prema cilju za koji se bori  Otud tri bitna obilježja: 1. načelo identiteta – u ime čega se borba vodi. Sociologija društvenih pokreta). tko smo "mi". Glas i pogled. tko je 121 . od djelovanja gomile. biocentrizam. Povratak aktera. načelo suprotnosti – protiv koga se vodi.  Zamisao o samoproizvodnji društva. prema protivniku protiv koga se bori. meditacija. antisistemski pokreti TOURAINE  Alain Touraine. New Age: preobrazba svijesti. npr. mirovni pokret. stjecanje novih članova. dekonstruiraju i rekonstruiraju društvo” – ideja historiciteta. Pejotl religija među Navajo Indijancima (1966) definira društveni pokret kao “organizirani pokušaj skupine ljudi da provedu neku promjenu suočavajući se s otporom druge skupine ljudi”. spasiteljski.  S obzirom na usmjerenje (prema pojedincima ili cijelo društvu) i stupanj promjene (djelomična ili potpuna) razlikuje 4 tipa pokreta: alternativni. 2. 5. akcijska perspektiva – djelovanje subjekta. protiv funkcionalizma i strukturalizma (sustava i struktura). te od tehnološke promjene. zaštita. obraćenje kao “ponovno rađanje”  Reformatorski pokreti – ograničena promjena u cijelom društvu. Pokret se razlikuje od individualnih pokušaja promjene. Društveni pokret je "organizirano kolektivno djelovanje putem kojeg se u određenoj konkretnoj povijesnoj cjelini klasni akter bori za društveno vodstvo nad historicitetom" OBILJEŽJA POKRETA  Pokret obilježava dvostruki odnos: 1. nacionalistički pokreti ABERLE  David Aberle. fundamentalističke kršćanske sljedbe. npr. “opći društveni pokreti” (radnički pokret.

rat.radnički pokret – osnovni cilj: socijalna pravda 3.novi društveni pokreti osnovni cilj: samoupravljanje kao pravo na vlastiti način života i kontrola nad svojom društvenom samodjelatnošću GIDDENS Anthony Giddens. st. Trgovačko društvo . ekološki pokreti: povezani s sferom industrijalizacije. od 1950-ih važniji 4. svakoj odgovara poseban tip društvenog pokreta: 1. nego su posljedica razvoja modernosti: od ranih razdoblja do sadašnje faze “visoke modernosti”. već u 19. ranije povezani s radničkim pokretima. ali nisu prijelaz u novi oblik. st. demokratski pokreti/pokreti za slobodu govora: povezani s dimenzijom nadzora. Industrijsko društvo . vojna moć: kontrola nad sredstvima nasilja (domena države: razvoj vojne tehnologije. industrijalizam: strojno zasnovana proizvodnja materijalnih dobara upotrebom neorganskih izvora 3. Posljedice modernosti. duga povijest 2. Promjene su značajne. kapitalizam: sustav robne proizvodnje zasnovan na odnosu vlasnika kapitala i najamnih radnika-nevlasnika 2. povezani su s nekim od njezinih bitnih elemenata – “institucionalnih dimenzija modernosti” DIMENZIJE MODERNOSTI 4 institucionalne dimenzije modernosti: 1. od početka modernosti 3. načelo totaliteta – na kojem se terenu borba odvija. ali se u zadnjoj fazi (“visokoj modernosti”) naglasak političkog djelovanja pomaknuo s radničkih 122 . postoje u cijelom dobu modernosti. 1990. mirovni pokreti: povezani s dimenzijom vojne moći i nasilja. svi pokreti obilježavaju cijelo razdoblje modernosti. potkraj 20. radnički pokreti: povezani s dimenzijom kapitalizma. u novije doba se odvajaju i vode svoje kampanje.građanski pokret za prava i slobode čovjeka – osnovni cilj: sloboda 2. kontrola radnih mjesta preko sindikata i utjecaja u državi preko stranaka. svj. industrijalizacija rata) DRUŠTVENI POKRETI 4 tipa društvenih pokreta: 1. Postindustrijsko društvo .. važniji MODERNOST I DRUŠTVENI POKRETI Društveni pokreti povezani su s jednom od dimenzija modernosti. nadzor: kontrola nad informacijama i društveno nadgledanje i praćenje stanovništva (domena države) 4."drugi". gdje se borimo RAZVOJ DRUŠTVA I POKRETI Touraine razlikuje tri faze razvoja modernog društva. Nema posve novih pokreta. 1. 3.

politike rasta i imperijalne moći nakon Drugog svjetskog rata stvaraju nove rizike i prijetnje: nuklearni holokaust. “postmaterijalističke vrijednosti” – Ronald Inglehart) 3. politiziranje novih pitanja VRSTE NOVIH POKRETA 1. moralna većina. Njemačka 123 . uništenje okoliša. protiv rata u Vijetnamu. te stoga sigurnosti i prava najvažniji radnički pokret usmjeren na promjene u privrednom i političkom sustavu NOVI DRUŠTVENI POKRETI  Novi pokreti nastaju unutar postindustrijskog društva. protiv nuklearnog naoružanja 2. mijenja se prema različitim interesima i iskustvu aktera. mrežni model organizacije. … I SPECIFIČNOSTI 1. Francuska. SAD. posebno kroz sukob s institucionalnim protivnicima (državom) 2. fragmentiran i uronjen u svakodnevni život 4.pokreta (obilježili rano razdoblje modernosti) na ekološke i mirovne pokrete koji postaju važniji (u tom su smislu “noviji”) Ekološki i mirovni pokreti ne zamjenjuju druge aktere. Mirovni – tri vala. informacijama i komunikaciji (informacijsko društvo. religijske i obiteljske vrijednosti. protiv atomske bombe. pokreta za prava potrošača i dr. jer stranke.) s obzirom na fazu (tip) modernog društva u kojem djeluju i na ciljeve djelovanja razlikuju stare i nove društvene pokrete  Stari društveni pokreti djeluju unutar industrijskog društva – dominiraju pitanja rasta i raspodjele. Studentski – potkraj 1960-ih. amerikanizam). djelovanje oslonjeno na samoostvarenje ugrađeno u iskustvo samosvojnosti i vježbanje slobode (“politika životnih stilova” – Giddens. zaštita života. tako i od različitih modernih gibanja i pokreta: npr. kolektivni identitet nije zadan. proširenje tradicionalnog poimanja politike – bijeg od institucionalne politike i kontrole. Antinuklearni – različit od mirovnog: protiv nuklearne energije i u vojne i u civilne svrhe 3. pokreta nove desnice (obnova tradicionalnih vrijednosti. načinu djelovanja i odnosu prema institucionalnoj politici novi pokreti razlikuju se kako od starih društvenih pokreta (radnički pokret). koje ne zavisi toliko od industrijske proizvodnje. svjetska dominacija NOVI POKRETI – RAZLIKE Po ciljevima. kulturno uniformiranje. umreženo društvo)  Razvoj tehnologije i njezine primjene. jer se temelji na znanju (društvo znanja). industrijsko zagađenje. država i korporacije ostaju ključni faktori moći i političkog djelovanja STARI I NOVI POKRETI  Istraživači pokreta (Touraine i dr.

Ekološki – pol. anti i alterglobalizam. 124 . žensko pravo glasa.4. drugi val 1960-te. Feministički – prvi val – sufražetkinje. Globalizacijski pokreti – 1990-te.WTO – Seattle 1999. antropocentrički i biocentrički pristup. radikalni ekologizam – raznolikost. “oslobođenje žena” (uloge kućanice i majke). kompleksnost i simbioza ekosustava 5. liberalni i radikalni feminizam 6. 1970-ih.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful