SKRIPTA SOCIOLOGIJA

By Ganja Queen #3

1

SOCIOLOŠKA IMAGINACIJA
• • na raznolika ljudska ponašanja teško je primijeniti pojam "zakon" sociologija pokušava bogatstvo pojavnih oblika stvarnosti svesti na određena načela, odnosno zakonitosti - dodatan zadak sociologa: svojim objašnjenjem utječe na stvarnost; spoznati složene mehanizme društvenog događanja - on mora odlučiti je li neki događaj tipičan (isti kao neki prethodni) ili treba na nj primijeniti neku drugu mrežu ili matricu

POJEDINAČNO I OPĆE U SOCIOLOGIJI • primjer: rušenje WTC u NY 9.11.2001. - obilježen početak 21. st. - utjecalo na sve nas (ISPREPLETENA SOCIJALNA MREŽA) - Marcel Mausse i Georg Gurwitsch takav događaj nazivaju TOTALNIM FENOMENOM - Clifford Geertz tvrdi da je za takve događaje potreban tzv. podroban opis (uključuje sve razine ili slojeve objašnjenja) RAZUMIJEVANJE • sociolog mora odlučiti u kojoj se mjeri želi poistovjetiti s pojedincem ili grupom čije ponašanje objašnjava - mora održavati ravnotežu između nepristranosti i angažmana, između objektivnosti i potrebe za razumijevanjem detalja • početkom 20. st. - teorija tumačenja = HERMENEUTIKA (Wilhelm Dilthey, Martin Heidegger, George Gadamer, Richard Rorty, Diltheyev učenik Max Weber) - starija generacija: potrebno uživljavanje kako bi se razumjelo ljudska djela - novija generacija: proces tumačenja moramo shvatiti kao proces samospoznaje (drugi su nam sredstva za razumijevanje samih sebe) PREDMET I DEFINICIJA SOCIOLOGIJE • predmet sociologije u najširem smislu riječi jest sve što ljudi rade • sociologija je znanstvena disciplina koja primarno proučava ljudska ponašanja koja se tiču drugih ljudi te djela kojima se stvaraju društveni odnosi i njihove manifestacije, poput institucija - sociologija proučava oblike institucionaliziranja društvenih odnosa u skupine, narode, klase, kaste i dr., načine na koje se takve skupine institucionaliziraju - sve su društvene skupine u izvjesnom smislu zamišljene • najbolji primjeri socioloških studija su primjeri začudnih objašnjenja nečega što nam se čini poznatim - franc. sociolog Emile Durkheim govorio o takvim fenomenima kao o društvenim činjenicama - primjer: brak - time što povezuje dvoje ljudi pritišće ih da djeluju 2

na određen način; svaki je brak na svoj način jedinstven, ali u ponašanju ljudi takva vanjska institucija daje isti rezultat MIKROSOCIOLOGIJA I MAKROSOCIOLOGIJA • MIKROSOCIOLOGIJA je podvrsta sociologije koja se bavi malim skupinama (obiteljima, razredima...) - mikroproblemi su vezani za odnose u tim manjim skupinama, probleme u obiteljima, kriminalno ponašanje, narkomaniju i sl. - mikrosociologija se češće definira prema metodama koje se koriste u analizi tih odnosa; jedan od tipičnih primjera mikrosociološkog istraživanja je izrada tzv. SOCIOGRAMA (ideja am. soc. Morena) - profesor želi saznati na koji način da rasporedi učenike u razredu, oni napišu imena, profesor poveže imena crtama = sociogram • MAKROSOCIOLOGIJA je vrsta sociologije koja se bavi globalnim društvenim sustavima, odnosima među civilizacijama, narodima, rasama... - primjer: Samuel Huntington u knjizi "Sukob civilizacija" tvrdio da će do glavnih sukoba dolaziti između religijski različitih civilizacija (prema njemu postoji devet takvih civilizacija) 4 godine prije rušenja WTC - K. Marx je povijest podijelio prema klasnoj podjeli "sredstava za proizvodnju" na primitivni komunizam, robovlasništvo, feudalizam, kapitalizam i socijalizam (previše grubo - primjer: Kina ima komunistički društveni poredak, a kapitalistički ekonomski) STRUKTURA I AKCIJA • Raymond Boudon - tradicionalna podjela sociologije na soc. koja proučava strukture i cjeline i soc. koja proučava ljudske interakcije • strukturalizam se gradi na temeljnoj pretpostavci da se ljudska djelatnost može prepoznati kao rezultat pretpostavljenih društvenih struktura • sukob strukturalne i socijalno-interakcijske orijentacije: - strukturalna orijentacija se usredotočuje na makro skalu, na pravilnosti ponašanja ljudi u sličnim uvjetima - socijalno-interakcijska orijentacija se temelji na pokušaju rekonstrukcije tuđih motiva, ljudska je akcija izabrana, stvorena, mogla bi biti drugačija da su pojedinci to htjeli -KORISTE SE RAZLIČITIM METODAMA (primjer: kriminalni recidivizam) - strukturalisti će minimalizirati razlike između ljudskog i životinjskog ponašanja (koriste tvred znanosti: ankete, eksperiment, sistematsko proučavanje) - interakcionisti će preferirati kvalitativne metode poput etnografskih studija, sudioničkog promatranja ili interpretativnih životnih povijesti

3

njezin predmet početno je bio proučavanje malih plemena (primjer: "Argonauti zapadnog Pacifika" Bronislawa Malinowskog . danas sve više antropolozi proučavaju velika društva • SOCIOLOGIJA I POLITOLOGIJA .za stranke razumno da prije parlamentarnih izbora pokušaju prikazati svoja stajališta umjerenija negoli su to doista) • SOCIOLOGIJA I BIOLOGIJA . kako to da su muškarci oni koji se udvaraju.prije nastanka sociologije kao znanosti i podjele društvenih znanosti prema različitim područjima. preko metafizičke.u nastojanju da se iz pravne struke izbace elementi metajuridičkih znanja. pravna filozofija i pravna sociologija zajedno • SOCIOLOGIJA I FILOZOFIJA . sociologija obitelji uz obiteljsko pravo. pročišćene od svake političke ideologije i svih elemenata koji pripadaju prirodnim znanostima (odvojenost nije dugo trajala) . objašnjenja društva i objašnjenja prava nisu se razdvajale . trgovačkih i socijalnih transakcija između stanovnika). teorija javnog izbora .politologija nastala iz sociologije. naglasak na proučavanju politike.) • SOCIOLOGIJA I PSIHOLOGIJA .. sociologije mnogo biologističkih teorija (rasističke. prema kojoj se on razvija od teološke. Machiavellia (iz djela "vladar") koja je filozofska koristi se u sociologiji kao opis jedne vrste vlasti • SOCIOLOGIJA I POVIJEST . Comte pružio shemu razvoja uma. prema sociobiolozima ljudska genetika odgovorna je barem dijelom za oblike socijalne strukture te za razlike u postignućima ili spolnim ulogama (primjer: kako to da je brak gotovo univerzalna karakteristika ljudskih društava. detaljno se opisuju razna pravila socijalne hijerarhije • SOCIOLOGIJA I ANTROPOLOGIJA . velik broj socioloških teorija proširivao područje psiholoških teorija u 20.ilustracija današnje veze sociologije sa poviješću .imaju mnogo dodirnih točaka..A. disciplina koja će utvrđivati zakonitosti društvenog razvoja kroz povijest . st.antropologija nastala iz studija sociologije.sociologija je nekoć bila zamišljena kao logija. nastalo je shvaćanje o potrebi nastanka čiste pravne znanosti.SOCIOLOGIJA I DRUGE DRUŠTVENE ZNANOSTI • SOCIOLOGIJA I PRAVO .primjer: studija Emmanuela le Roya "Saint Simon i dvor Luja XIV.Annales škola (predstavnici Le Goff.ta zadaća danas nije više u prvom planu . uspjela stvoriti važne modele političkog i socijalnog ponašanja koji se u sociologiji rijetko spominju (tzv..opis običaja kula.. u pozitivnoznanstvenu fazu. . a nekad su se psihološke teorije izrađivale na temelju 4 .paralelno uz mnoge grane prava nastajale su sociološke inačice: sociologija uprave uz upravno pravo.. Primjer: teorija N. Bloch) smatra da nije dovoljno samo proučavati povijesne događaje nego je potrebno pružiti brojne detalje svakodnevnog života u razdoblju koje opisujemo i shvatiti socijalna pravila koja su ljudi slijedili . Braudel.u pov. socijaldarvinističke).američka pravna teorija poznaje područje Jurisprudence koje je pravna teorija.

logici ili kontekstu opravdanja 5 . logike nastanka i logike opravdanja istraživanja (rezultata) • logika ili kontekst nastanka . kojom ćemo se metodom istraživanja koristiti.) ...razina sreće pojedinca nema nikakve veze s njegovim bogatstvom.) 7. (drugi istraživači kritički razmatraju) 8. st.znanstveno je pretpostaviti suprotno od onog što mislimo da je istina 4. to može biti početak nekog novog. proučiti već postojeću literaturu ili istraživanja o toj temi (da ne ponavljamo tuđe pogreške ili dokaze) 3. pa danas sociolozi često zanemaruju ekonomske aspekte socijalnog ponašanja koji bi po logici stvari trebali pripadati sociologiji ISTRAŽIVAČKI POSTUPCI U SOCIOLOGIJI • am.bitno uključiti izradu pilot-istraživanja 5.rijetko se u časopisima opisuju problemi ili nedoumice kojima je istraživač bio zaokupljen pri samom istraživanju . definirati problem istraživanja . rezultati se objavljuju u časopisima. te su se dvije discipline počele razlikovati. preciznijeg istraživanja LOGIKA NASTANKA I LOGIKA OPRAVDANJA • postoji bitna razlika između tzv. izrada plana istraživanja (kako ćemo sakupljati podatke.• socioloških hipoteza (primjer: teorija relativne deprivacije . izraditi nekoliko preciznih hipoteza (informiranih nagađanja o tome što bi moglo povezivati fenomene koje želimo objasniti) formiranje "nulte" hipoteze .tijekom 20..cijeli niz zanimljivih pitanja kojima se često bavi i javnost neiscrpan izvor sociološke mašte i istraživanja 2. sociolozi Phillips i Bonjean tvrdili početkom 70-ih da se sociolozi koriste s onoliko različitih mjerila koliko socijalnih fenomena proučavaju MODEL ZNANSTVENOG ISTRAŽIVANJA I NJEGOVE FAZE • klasični proces znanstvenog istraživanja uključuje nekoliko faza: 1..ne utječe na procjenu istinitosti nalaza istraživanja • procjena istinitosti nalaza istraživanja pripada tzv. tumačenje rezultata (ovisi o jasnoći postavljenog cilja istraživanja.. o pravilnosti izabranog uzorka. ljudi se bolje osjećaju ako su njihovi bližnji jednako ugroženi kao i oni) SOCIOLOGIJA I EKONOMIJA .. knjigama. izvedba samog istraživanja 6.

metodom se koriste najviše socijalni interakcionisti • EKSPERIMENT .anketa se sastoji od upitnika.primjer: Roy Wallis-ovo istraživanje scijentološke religije.klasičan primjer eksperimenta: među učenicima jedne škole odaberemo dvije skupine ispitanika (eksperimentalnu i kontrolnu skupinu) .postupak kojim u vrlo specifičnim uvjetima testiramo određenu znanstvenu pretpostavku ili hipotezu kako bismo dokazali da je došlo do određenog utjecaja na ponašanje ispitanika zbog izlaganja ispitanika posebnim uvjetima . već kod anketiranja stotinu ljudi možemo dobiti prilično pouzdane generalizacije o stajalištima cijele populacije jedne nacije) .anketiranje najpopularnija metoda kojom se koriste sociolozi. pa i lagati .ispitanici se mogu različito ponašati.pitanja mogu biti otvorena (ispitanik može odgovoriti kako želi) i zatvorena (ponuđen ograničeni broj odgovora. tj. teksta s pitanjima. takve intervjue 6 .rezultat takvog istraživanja se naziva case study (studija slučaja) . ako se pojavi između stajališta značajna razlika ispitivač će zaključiti da je do razlike u skupinama došlo zbog utjecaja eksperimentalnog STIMULUSA (filma u ovom slučaju) . da. najbolji istraživači sile ispitanike da budu iskreniji negoli to namjeravaju biti (prema Howardu Beckeru). ne ili ne znam) . ispitanici vjeruju da im je "lijek" pomogao • ANKETE I ISPITIVANJA JAVNOG MNIJENJA . poslužio se varkom da ga zanima nova religija kako bi ušao u sredinu koju želi kritički ispitati.. . uspjeh istraživača ovisi o njegovoj sposobnosti da se uklopi u novu sredinu .uzorak je izabrana podskupina ispitanika cijele skupine čija stajališta želimo dobiti (ako je dobro odabran.istraživač može zavarati svoje ispitanike (tako postaje neobjektivan) . a zapravo im je dano neutralno sredstvo (npr. objaviti na Internetu ili u novinama.eksperimenti u kojima se ispitanicima kaže da su dobili eksp.sociolog duže živi i boravi u skupini čije ponašanje ispituje (mora ispitaniku objasniti svoju ulogu) .VRSTE ISTRAŽIVAČKIH METODA • TERENSKO ISTRAŽIVANJE (participativno promatranje) . policajci koji se ubacuju u kriminalne sredine kako bi o njima više doznali . stimulus.placebo eksperimenti . objema skupinama se postavlja ista pitanja.poanta intervjua je da se od ispitanika dođe do podataka do kojih se ne bi došlo jednostavnim mehaničkim nabrajanjem pitanja.Gallup-istraživanja najuglednija su istraživanja javnog mnijenja u svijetu • INTERVJU .na taj način se mogu proučavati samo manje sredine.. koji se ispitanicima može slati poštom.ankete se razlikuju i po vrsti pitanja i po vrsti uzorka . novinari i dr. zatim se eksperimentalnoj skupini pusti propagandni film o štetnosti narkomanije. npr.tema: narkomanija. . voda).

postoje 4 oblika analize sadržaja: . odnosno znanstveno 7 .strukturirani intervju . već da aktivno oblikuje svoje sudove o ponuđenim porukama KRITERIJI RACIONALNOSTI ZNANSTVENIH TEORIJA . sociolozi se koriste povijesnim analizama dokumenata .uvećanje činjeničnog opsega i bogatstva dosega teorije (sposobnost za generaliziranje iz ograničenih podataka) .tematska analiza sadržaja pokušava istaknuti kako uobličenje određene teme implicira jasnije ili latentnije izražen vrijednosni sud .ispitivanja životnih pripovijesti korisna u sociološkoj analizi (primjer: sociološka studija Thomasa i Znanieckog "Poljski seljak u Europi i Americi" . primjerice novinskih čalanaka.ponovljivost i dosljednost (upotreba jedinstvenih kriterija u objašnjenju svih važnih činjenica kako bi drugi znanstvenici mogli ponoviti postupke) .ispitivali različite izvore podataka o deseljenju poljskih seljaka u Ameriku) .kad ne postoje živi izvori informacija.razlikujemo agresivnu i pasivnu strategiju intervjuiranja ŽIVOTNE PRIPOVIJESTI I KOMPARATIVNE ANALIZE .pretpostavka je da publika nije pasivna.• • • • nazivamo nestrukturiranim .adekvatnost (slaganje s činjenicama) .određenom analizom.formalna analiza sadržaja je postupak prebrojavanja određenih vrsta riječi ili slika u tekstu ili poruci (primjer: ako se u određenoj knjizi muškarci pojavljuju s puškom u rukama.znanstvenici često sporili oko kriterija razgraničenja znanstvenih i neznanstvenih teorija .tekstualna analiza sadržaja je pokušaj pokazivanja da tekstovi mogu ohrabrivati neko posebno tumačenje događaja . pokazala je nekoliko socioloških pravilnosti) ANALIZA SADRŽAJA .heuristička ili metodološka plodnost (povezivanje s podacima iz drugih znanstvenih disciplina pomoću jedinstvene metodologije) .nekoliko je normi znanstvenosti teorije: .povećanje predviđalačke sposobnosti (obećanje da će se korištenjem izabrane metode doći do novih podataka) KRITERIJI RAZGRANIČENJA I LOGIČKI MODELI ZNANSTVENOGA ISTRAŽIVANJA .kad anketar s već gotovim upitnikom od kojega se ne želi udaljiti zainteresiran za svaku pojedinu osobu (pozitivisti koriste strukturirani intervju) . onda je vrijednosni sustav autora militantan) .analiza publike .racionalnost teorija ovisi o empirijskom sadržaju tvrdnji i njezinoj dokaznoj moći.povijesna istraživanja koriste se za komparativne analize društvenih zbivanja (primjer: Lipsetova analiza povijesnih događaja u postkolonijalnim zemljama iz 1991.jednostavnost (izbor teorije koja počiva na manje pretpostavki s jednako dobrim rezultatima) . dolazimo do zaključka o ideologijii autora. ono što se ne može dokazati nije racionalno.

objavljuje svoje glavno djelo "Sistem pozitivne politike" (Systeme de politique positive ou Traite de sociologie instituant le religion de l'Humanite) VELIKI ZAKON O TRI STUPNJA RAZVOJA DRUŠTVA 8 . zajednička namjera im je bila da stvore društvenu znanost • njegov moto: "Ljubav kao načelo. javnog mnijenja) datira u to razdoblje .• KAUZALNOST I KORELACIJA .primjer korelacije: što više pojedenog sladoleda. do 1854.novi oblici društvenih promjena .Auguste Comte (pozitivizam). le Progres pour but) • od 1851.iz korelacije ne smijemo zaključivati na uzročnost . poredak kao temelj. a progres i obrazovanje parole su dana .u 19.tradicija postaje loša riječ i nepoželjna parola. Herbert Spencer (evolucionizam).sociolozi objašnjenjem neke pojave najčešće smatraju navođenje njihova uzroka (takvo se objašnjenje naziva KAUZALNO) . to više silovanja (uzrok je zapravo ljeto) SOCIOLOŠKE TRADICIJE NASTANAK SOCIOLOGIJE U 19. izbora. napredak kao cilj" (L'Amour pour principe et l'Ordre pour base. COMTEA • smatra se OSNIVAČEM SOCIOLOGIJE • njegov rad koristi se kao ilustracija prijeloma koji je značio definitivnu pobjedu ideje da u društvima postoje zakonitosti koje se mogu otkriti.nastanak modernih političkih institucija (parlamenta i političkih stranaka. Vilfredo Pareto (teorija elite). na koje možemo djelovati i time utjecati na budućnost • s 19 godina postaje osobni tajnik Henryja de Saint-Simonea. st.primjer: Lipset tvrdio da su Kanađani konzervativniji od Amerikanaca i da je to uzrok i objašnjenje činjenice da u Kanadi ima manje razvoda . Karl Marx (marksizam) : moderni izdanci vrlo malo sliče s izvorima AUGUSTE COMTE I POZITIVIZAM U SOCIOLOGIJI O OSOBI A. pojmovi bez kojih se današnji život ne može zamisliti nisu ni postojali . STOLJEĆU .

. tako i društvo postaje sve koherentniji poredak vlasti. imaju sve složenije slike o zakonima koji nas okružuju. pozitivnoznanstvenu fazu u kojoj se svijet prihvaća kao polje univerzalne sukcesije uzroka i posljedica tri stupnja su bit napretka (progresa) razvoj je pretvaranje kaosa u smišljeni poredak. propagandom i općim upoznavanjem s njegovim zakonom o "tri razvojna stupnja" 9 . za rješenje svake znanstvene zagonetke • nakon matematike pozitivistički kriterij znanstvenosti ostvarjue astronomija (primjena geometrije na objašnjenje kretanja nebeskih tijela) • nakon astronomije razvija se fizika (uvođenje eksperimenta kao glavne istraživačke metode provjere teorije) • slijedi kemija koja se konstituira u 18. nakon nje razvija se biologija • svaka znanost ovisi o onoj koja joj kronološki prethodi • Comte. na području društva sve ono što društvo čini stabilnim. znanja i svijesti nužno vode konačnom trijumfu industrijskog društva • Comte vjerovao da će obrazovanjem. društvenih zakonitosti. no više je od puke sume tih dijelova koji ga sačinjavaju NOVO DRUŠTVO • napredak ljudskog duha. tj. st. teološku fazu gdje se traga za prvim i konačnim uzrocima svega 2. tj. razvijenija kultura i uređeniji sustav SOCIJALNA DINAMIKA I STATIKA • STATIKA ispituje zakone osiguranja cjeline. znanost koja se može primijeniti u svim prilikama. metafizičku fazu gdje se nastoji spoznati nadiskustvene sile i transcendentalnu bit 3. premda smatra prirodne znanosti uzorom.• • • odnose u društvu određuje stanje svijesti ili znanje koje prolazi kroz 3 faze: 1. sve što čini njegovu strukturu (pitanje kojim se bavi: kako društvo djeluje?) • DINAMIKA se bavi otkrivanjem pravilnosti u slijedu oblika u društvenom razvoju. ne vjeruje da je moguće objašnjavati društvo zakonima prirode • istraživanje društva mora započeti sa studijem cjeline međuzavisnog sustava • društvo je sustav sastavljen od dijelova. isto onako kako ljudi sve više znaju o svijetu. pri čemu je osnova veliki zakon o tri razvojna stupnja društva (pitanje kojim se bavi: kako se društvo mijenja?) TIPOVI ZNANOSTI • matematika je prva razvijena znanost koja za dopunu ne treba vjeru.

mišljenja. logos • on se zalaže za eliminiranje metafizičkih kategorija i stvarnim smatra samo ono što je dostupno osjetilima POZITIVIZAM • u pravnoj znanosti pozitivizam znači prihvaćanje koncepcije po kojoj pravo čine samo pozitivne norme i u kojem se odbacuju ideje prirodnih prava koje ima svako biće.fenomenološka regula (ispituju se samo činjenice kao stvari) . mjeriti.vrijednosna neutralnost . ideje metafizičkog značaja prava • pozitivizam je znanstveni pristup koji karakterizira neprestano nastojanje da se koriste samo činjenice koje se mogu materijalno utvrditi. Skinner. usredotočuju se na procese ljudske interakcije pojedinaca • Georg Homans smatra da ljudsko ponašanje treba promatrati u 10 .• • čovječanstvo odustati od svojih sebičnih interesa potrudi se predvidjeti i organizaciju jednog takvog budućeg društva . behaviour . koje se mogu opaziti. slobode i samopoštovanja • Skinner i bihevioristi zainteresirani su za odnose i ponašanje ljudi. pretpostavlja strogu primjenu metoda. societas + grč.ono što možemo vidjeti i promatrati je ponašanje ljudi u određenoj okolini pod određenim utjecajima • istraživanje treba što više sličiti eksperimentu u kojem određeni stimulus (S) izaziva izvjesni odgovor u ponašanju .fizikalistički program (zagovaranje metoda prirodne znanosti) . usporedbi i eksperimenata • zaključivanje prema modelu u kojem za svaki društveni fenomen postoji odredivi uzrok • četiri načela koja su pomogla emancipaciji znanja: . poželjno metoda fizikalnih znanosti kao što su eksperiment i promatranje • pozitivizam je znanstvena orijentacija koja zaključke izvodi iz materijalnih činjenica života i iskustva • u sociologiji pozitivizam znači prihvaćanje tehnika promatranja. COMTEA • tvorac riječi sociologija: lat.response(R) • iz sociologije treba eliminirati mistične pojmove (F. "Beyond Freedom and Dignity") • Skinner odbacuje ideju o čovjeku kao nositelju osjećaja.traganje za kauzalitetima BIHEVIORIZAM • psihološka teorija struje.sociokracije buduće društvo počivat će na humanističkim vrijednostima koje će se stjecati obrazovanjem i odgojem u obitelji ZNAČAJ A.

ali neprovjerljive. SPENCERA • njegovi poznanici rijetko su se slagali s njegovim tvrdoglavim mišljenjima. Wright Mills: "Postoji nužna proturječnost između onog što je istinito ali nije važno i onog što je važno ali možda nije točno i istinito ("Sociološka imaginacija. am. st."Načela psihologije" (The Principles of Psychology) • radi neprekidno 31 godinu na svom životnom djelu "Sustav sintetičke filozofije" (A System of Synthetic Philosophy) . radikalni empirizam bio je činjenično uvjerljiv.eksperimentalnim situacijama malih grupa u kojima proučavamo neposredne i vidljive (observable) interakcije . utemeljen na skupljanju podataka. bio kandidat za Nobelovu nagradu za književnost • postao simbolom pokušaja da se zakoni biologije primjene na društva 11 . ali bez orijentacije čemu oni svjedoče • Robert Merton. ali su za njega skovali izraz "Aristotel 19. predložio je razvijanje i rad na teorijama srednjeg dosega (theories of the middle range) .još danas slovi za jedno od glavnih djela obrane slobode tržišta i individualizma • 1855. od takvih pretpostavki koje se mogu empirijski provjeravati (njegovo djelo: "Social Theory and Social Structure).eklektički skup mišljenja." • 1851. sociolog.sociologija se treba baviti jasno opazivim i mjerljivim ljudskim ponašanjem u interakcijama EMPIRIJSKA SOCIOLOGIJA • ideja da će se skupljanjem podataka o stvarnom ponašanju skupiti dovoljno znanja za neku novu sintezu pokazala se besperspektivnom • empirizam je doktrina da je jedini izvor znanja iskustvo • pretvaranje pozitivizma u empiricizam pokazalo se opasnim za sociologiju • kritiku jezgrovito formulira C. nije sustavno djelo • 1902.teorije srednjeg dosega trebaju biti tako oblikovane.") • opće ali neprovjerljive teorijske sinteze bile su poticajne. objavljuje drugu knjigu . 1959."Društvena statika" (Social Statics) . teorije srednjeg dosega obećavaju teorijsku relevantnost i empirijsku provjerljivost BIOLOGIZAM I HERBERT SPENCER O OSOBI H. objavio prvu knjigu .

za vrijeme koje neiskorišteno kretanje prolazi paralelnu promjenu ("Progres: Its Laws and Cause". ove u još veće i tako redom . mijenja se nastojeći zadržati stabilnost (equilibrium) svoje unutarnje strukture i odnosa s okolinom . a trostruko složena tendiraju preobrazbi prema industrijskom napretku . Comtea (vjerovali su da isti osnovni zakoni vladaju prirodnim i društvenim pojavama) • svaka živa forma (living form). 18641867. H.) • u društvu su jača ona društva koja daju punu slobodu pojedincu i tako jamče raznovrsnost i specijalizaciju ELEMENTI DRUŠTVENOG SISTEMA • svako od složenih društava razvija tri specijalizirana podsustava društva: 1. a ako opstaju tada je to zbog sve veće adaptacije i sve veće složenosti DEFINICIJA EVOLUCIJE • evolucija je integracija materije uz istodobno rasipanje kretanja.EVOLUCIJA KAO SOCIOLOŠKA PERSPEKTIVA • Spencerova vizija sociologije sliči na onu A. složena i dvostruko složena društva u osnovi mogu se smatrati jedinstvenim militarističkim tipom društva.miroljubiva privredna aktivnost ne može nastati sve dok ne 12 . Giddins . 1857.militarizam ujedinjava male društvene grupe u veće. F. g.time se postiže integracija društva . pri čemu materija prelazi iz neodređene i nepovezane (nekoherentne) homogenosti u određenu i povezanu (koherentnu) heterogenost. regulacija koja počiva na strahu od živih (na političkoj vlasti države) i na strahu od mrtvih (nametanjem religioznog morala) • svaki od tih podsustava podvrgnut je stalnoj evoluciji pa se unutar njega povećava diferencijacija • jednostavna. sustav distribucije koji nastaje kada dijelovi društva više nisu u bliskom fizičkom kontaktu i kada postaju sve raznovrsniji 3.) = evolucija je kretanje od nepovezane sličnosti prema povezanoj različitosti • evolucija je slijepo i kontingentno kretanje. sustav održavanja koji odgovara produktivnim sektorima društva 2. nije rezultat nekog "pravog pokretača" i nema cilj kojem teži • mehanizam eliminacije manje sposobnih svodi se na borbu za preživljavanje (survival of the fittest) ("Principles of Biology. biološkom organizmu ili društvu.vrlo kratak i jasan sažetak toga procesa naveo je 1908. bilo da se radi o planetarnom sustavu.opći smjer razvoja pri tome vodi od jednostavnosti prema složenosti • Spencer vjeruje da postoji univerzalni zakon koji vrijedi za svaku životnu formu • sistemi opstaju u vremenu ako se mogu prilagoditi okolini.

državu smatrao upravljačkim strojem kojem se građani automatski pokoravaju SOCIJALNI DARVINIZAM • život društva obilježava konflikt. promjene u načinu života i vjerovanjima) smatraju posljedicom borbe između raznih društvenih zajednica LUDWIG GUMPLOWITZ • za njega osnovni moto evolucije jest poligenetičko porijeklo čovječanstva (ne postoji zajednički ishodišni rod svih nacija i rasa) • prvi korak stvaranja države jest podvrgavanje jedne društvene grupe (većine) superiornoj i vojnički discipliniranoj manjini • kad iščeznu sve unutarnje suprotnosti. dosegu i moći OCJENA VAŽNOSTI SPENCERA • on je liberalističkoj političkoj filozofiji pronašao temelje u čvrstim zakonima razvitka društva • prema E. društvene strukture koje izrastaju iz bioloških odnosa su jednostavne. narodima i državama • pojave u društvu (kao što su nejednakost. a država je na vrhuncu svoje savršenosti i postaje nacionalna država. pojedinci grupe prisiljeni su boriti se za opstanak 7. upozorio na razlike i sličnosti između organizma i društva 4. kad se rase stope u naciju. Bogardusu: 1. tada je riješena njezina povijesn a zadaća GUSTAV RATZENHOFER • smatra da postoji zajedničko porijeklo svih društava. a da ih na stalnu borbu navodi razlika u interesima • jezgru vlastite teorije sažeo u 18 teza 4. stalna borba među plemenima.nastane ravnoteža između nacija i rasa DRUŠTVENA REGULACIJA • pravo je zaštita pojedinca od zajednice • pravo nastaje kao izraz zlatnog pravila: ne čini drugom što ne želiš sebi i ono je znak postojanja društva • vlast i država postoje radi pojedinca. naglasio ulogu slobode ličnosti 5. te je dobra samo ona vlast koja je minimalna u pravima. opisao je društvenu evoluciju kao nastanak prirodne 3. kad pritisak populacije preraste prirodne okolnosti. one koje izviru iz porobljivanja su složene 13 . naglasio postojanje zakona evolucije i prirodne zakone koji je uzrokuju 2.

ekologije i genetike. čije proučavanje može reći kakva je korelacija među različitim društvima • to se proučavanje (po Edwardu Wilsonu. i pomoću genetske strukture populacije. tvrdi da je jedina naredba koju ispunjavaju geni: "reproduciraj se u što većoj količini" . a odnedavno i brojnih društvenih znanosti. doživjele renesansu SOCIOBIOLOGIJA • sociobiologija je grana evolucijske biologije. i ona pokušava izvesti opća načela bioloških svojstava svih društava • jedna od glavnih odlika sociobiologije je da su geni glavni čimbenici koji motiviraju borbu za opstanak živih bića. osnivaču sociobiologije) sintetizira u "hibridnu disciplinu koja sadrži spoznaje iz etiologije. st.usklađena s individualizmom klasične darvinovske teorije selekcije • drugi važan doprinos sociobiologije jest činjenica da je uz pomoć matematičke teorije igara i teze o genetskoj "sebičnosti" uspjela objasniti kako je evolucijski mogao nastati altruizam unatoč općoj sebičnosti .• biološke teorije u posljednjoj četvrtini 20. a popularizirao Richard Dawkins. to gensko nasljeđe uzrok je barem jednog dijela našeg socijalnog ponašanja • TEORIJA "SEBIČNOG GENA" koju je smislio William Hamilton. uključujući i sociologiju • njezina je središnja teza da se evolucija socijalnog ponašanja može razumjeti samo pomoću demografije koja pruža vitalne informacije o rastu populacija i dobnoj strukturi.interes "gena u nama" da se reproduciraju geni u našim srodnicima .altruizam se mogao proširiti u situacijama u kojima se moglo etablirati očekivanje da će se na neko požrtvovno ponašanje uzvratiti istom mjerom • sociologija se u posljednje vrijeme poistovijetila s disciplinama evolucijske psihologije i bihejvioralne ekologije RADIKALNA DRUŠTVENA TEORIJA : KARL MARX • • • PROFIL OSOBE Marx je od početka imao ambiciju stvoriti veliki misaoni sustav zamišljen kao univerzalna društvena teorija u mladosti glavne teme njegova interesa bile su mu pitanja otuđenja.Hamilton-Dawkinsova teorija naziva se još i "teorijom srodničke selekcije" . političkih sloboda te konačno analiza položaja i povijesnog zadatka eksploatiranih klasa nakon 1948. pretežno se bavi istraživanjem nastanka kapitalizma te praktičnim pitanjima organizacije radničkog pokreta 14 .

2. FILOZOFSKI TEMELJI MARKSIZMA Dijalektika promjena pod jakim utjecajem mladohegelijanaca u svom ranom razdoblju interes usmjerio prema filozofskim pitanjima smisla čovjeka za njega je položaj čovjeka nepodnošljiv u kapitalističkom društvu središnje mjesto veze s klasičnom njemačkom filozofijom je pojam alijenacije Alijenacija u sociološkom značenju alijenacija je otuđenje čovjeka od drugih i od samog sebe takvo značenje izvodi se iz Marxovog djela Ekonomskofilozofski manuskripti (napisani 1844.. psihološkom.) alijenacija u tri značenja: filozofskom. neobjavljeni do 1932. Marx.• gotovo dva desetljeća radi na nezavršenoj knjizi «Kapital». radnik se otuđuje od proizvoda svog rada. radnik se otuđuje od svoje ljudske prirode. radnik se otuđuje od drugih filozofsko stajalište – ne smatra da je ljudska priroda univerzalna i izvanvremenska . 1849. radnik se otuđuje od djelatnosti rada. a više potrebom da opravda povijesnu nužnost promjena i da radničkoj klasi pruži jasno opisan cilj borbe • utopizmu dao sjaj znanstvenosti • socijalizam pretpostavlja revoluciju – dva pristupa tome: 1. • država nastaje kao aparat nasilja kojem je glavni zadatak osigurati stalnost nepravednih odnosa eksploatacije • vladajuće ideje društva su ideje vladajuće klase • religija je opijum za narod 15 • . sociološkom kao psihološki pojam označuje stanje nezadovoljstva i društvene isključenosti socijalne posljedice otuđenja: 1. dala nov polet drukčijem političkom poretku i načinu mišljenja BAZA I NADGRADNJA • K. Najmani rad i kapital. tvrdnja o nužnom nasilnom ukidanju starih načina proizvodnje koje nastupa kad represija nad radnicima dosegne vrhunac. 1867. 3. 4. a društvena revolucija proširila je granice napretka. već da je rezultat društvenih odnosa • SOCIJALNI UTOPIZAM I TEORIJA REVOLUCIJE • Marx se razvija u angažiranog borca za bolje društvo – manje se bavi nacrtima njegova konkretnog izgleda. revolucija znači radikalno ukidanje države HISTORIJSKI MATERIJALIZAM • Marx smatra da je moguće shvatiti i objasniti logiku razvoja društava prateći materijalne promjene u svijetu (historijski materijalizam) • tehnologija stvorila uvjete za društvenu revoluciju. 2.

s iznimkom sasvim primitivnih segmentarnih društava • manjina iskorištava većinu • povijest svakog dosadašnjeg društva je povijest klasnih borbi • K. Manifest komunističke partije. F. 1848. bježe iz Njemačke te se Institut seli po svijetu da bi se uglavnom smjestio na sveučilištima Columbia. Marx. Princeton i Berkeley •1949. Weila •mahom Židovi. njihovo postojanje uglavnom karakterizira stalna borba društvenih skupina • sva društva su klasna društva. Marxa •u početku je riječ o Institutu pokrenutom temeljem ostavine njemačkog bogataša H.» pokajao se vidjevši da njegovi učenici iskrivljuju njegove tvrdnje REVIZIONIZAM • veliki broj njegovih sljedbenika (revizionisti) slagao se u osnovi s njegovim idejama no nije prihvaćao revolucionarnost kao sastavni dio teorijskog stajališta • glavni aspiranti na Marxovo intelektualno nasljeđe bili su ekstremno agresivni revolucionari. a onda u stalnom napretku nastat će i društva koja će konačno riješiti pitanje slobode ljudskog rada • • MARX I MARXIZAM jednom rekao: «Ja nisam marksist. koji su ideju diktature proletarijata pretvorili u opravdanje stvarnih i osobnih diktatura • marksizam postao karikatura svog izvornog oblika FRANKFURTSKA ŠKOLA • nije riječ o ortodoksnoj marksističkoj školi • ponovno otkrila potencijale ranih djela K. Institut ponovno zaživio u Frankfurtu •teorijski obrazac zajednički za pripadnike škole uobičajeno se naziva i «kritička teorija društva» •škola ne prihvaća idealiziranje i instrumentalizaciju znanstvenog znanja i odbacuje grubi pozitivizam 16 . • klase su grupe ljudi funkcionalno određene svojim zadacima i ulogama u određenom obliku društvene proizvodnje – objektivni element određenja • element subjektivnog određenja – klasa nije samo skupina koja dijeli istu sudbinu određenu ekonomskim položajem.KLASNA BORBA • postojanje klasa u društvu je posljedica oblika društvene strukture • za Marxa društva ne postoje zbog ugovora ili konsenzusa. već i načinom organiziranja i svijesti • Marxova teorija klasa najpoznatija je po svojoj teoriji odumiranja klasa • Kapitalizam mora riješiti problem proizvodnje i materijalne oskudice. Engels.

kao kandidat oporbe • smatra Marxa ekonomskim velikanom. nakon školovanja direktor talijanskih željeznica • svoju želju da se posveti akademskoj karijeri na sveučilištu Lausanne. manjine) • • • STRUKTURALIZAM I MARKSIZAM skupina postmarksističkih teorija nastala u okvirima francuskog strukturalizma oni u Marxovim kasnijim radovima pronalaze zrele znanstvene ideje sukobi klasa i društvene promjene rezultat su složene cjeline društvene strukture – ne samo pukog odnosa baze i nadgradnje MODERNI MARKSIZAM • nestao je dogmatski marksizam i nestaju vulgarne lokalne kopije (Kuba.sociologija (Mind and Society/Trattato di sociologia generale. morao je odgađati punih 14 godina • pisao je članke i kolumne. već lažnom dojmu materijalnog napretka •napuštanje ideje o radništvu kao nositelju promjena – novi socijalni pokretači su proizvođači ideja a ne stvari (studenti. formulira tzv. • 1906. a historijski materijalizam izvrsnim analitičkim sredstvom • nakon početka profesure objavljuje ekonomske studije pod naslovom "Tečaj političke ekonomije" (Cours d'economie politique) 1896/97. ali ne i stvarne promjene sistema • postao je politički cinik. one su samo smjena ljudi na vlasti.) 17 . ali nije bio fašist • smatrao da između društvenih znanosti ne postoje granice jer ih povezuje isti predmet . Paretov zakon raspodjele. Pareto objavljuje članke u kojima oštro kritizira dosege mogućnosti demokracije • sve su revolucije uzaludne. prema kojem 20% uzroka izaziva 80% posljedica (u Italiji 20% ljudi ima 80% vlasništva) • brani pravo ekonomije da barata pojednostavljenim modelima • smatralo ga se radikalnim liberalom. Sjeverna Koreja) VILFREDO PARETO I TEORIJA ELITA O OSOBI • rođen u aristokratskoj obitelji. Laos. ideju klasne borbe velikom istinom. na mjestu profesora ekonomije. a 1900. g. vrlo često protiv vlade • nije uspio na izborima 1882.•ljudska spoznaja rezultat je ukupne prakse •razvoj tehničkih instrumentalnih znanja ne vodi većoj slobodi ljudi. 1916.

rezidua postojanosti agregata . inovacija. modni pokreti) 5.obuhvaća one sposobnosti i nagone koji su doveli do znanstvenih otkrića. ali u različitoj mjeri • rezidue se u svijesti ljudi i u izražavanju javljuju u obliku derivacija DERIVACIJE • za derivacije možemo reći da su racionalizacije rezidua • moraju biti uvjrljive i subjektivno i objektivno jer se njima prikriva. odgovaraju instinktima. rezidua kombinacije . ili čak fantazija. grupnog raspoloženja.pri tome je 18 . održavanje braka.. rezidua izražavanja osjećaja . proroci imaju tu reziduu jače razvijenu od ostalih ljudi) 4.sposobnost poticanja društvene solidarnosti. mašta.. pjesnici. rezidua socijabilnosti .ne smatra je kao direktni odraz seksualnog instinkta.sposobnost održavanja utjecaja. objašnjava ili transformira djelovanje rezidua i interesa na ponašanje pojedinca • postoje derivacije koje svoju uvjerljivost izvode iz aksiomatskog značenja izraza (dva plus dva su četiri .to je tako. socijalni status (zadržavanje klasne privilegiranosti. i takav aksiom se ne može dovoditi u pitanje) • drugi tip derivacije uvjerljivost izvodi iz autoriteta (bilo da je riječ o autoritetu pol.pojam interesa shvaća ponajprije u obliku ekonomskih koristi i nastojanja da se ostvari politička moć smatra da postoje razni načini da unesemo logiku objašnjenja i tamo gdje je ponašanje nelogično REZIDUE • rezidue su izraz prave ljudske prirode. govornici. vođe.nastojanje da zadržimo integritet znači da imamo osjećaj uvredu.sposobnost izražavanja osjećaja u vanjskim oblicima ili religioznim ritualima (veliki glumci. da na uvrede uzvrećamo. nagonima ili sposobnostima pojedinca • Pareto ih svrstava u šest skupina: 1. ili podsvjesnim događajima. njihovim osobinama i motivima ljude u akciju pokreću interesi . mogućnost da se sačuvaju ideje. rezidua integriteta . snalaženje) 2. ismijavanja šire oko sebe duh superiornosti imaju razvijenu tu reziduu) 6. inteligencija. vlasništva) 3. sposobnost utjecaja na grupu kojoj pojedinac pripada (asketizam. da zadržavamo ponos (ljudi koji u okrutnim uvjetima vrijeđanja.• • • smatra da razumijevanje društva treba poći od znanja o pojedincima. običaji. Pareto pronalazi njegovu povezanost s mnogim pojavama života • nejednaku raspršenost rezidua u društvima i društvenim grupama Pareto smatra glavnim faktorom objašnjenja društvenih procesa • rezidue su i osobine i instinkti koje ima svaki pojedinac. naređenju roditelja. religioznih uvjerenja (inovativnost. tradicionalizam.) . rezidua seksualnog apetita .

političari ocjenjuju književna djela) treći tip derivacija Pareto naziva derivacijama usklađivanja s osjećajima ili načelima . nepromišljenim. kruženju elita • smatra da društvo čine elite i mase • elita koja osvaja vlast kod svojih pripadnika ima razmjerno jače rezidue kombinacije i postojanosti agregata. tamo Pareto razlikuje spekulante (S). tijekom vremena gube se takve osobine . i renitjere (R) obdarene reziduama postojanosti .• • karakteristično da se značenje autoriteta proteže na područja gdje on inače ne vrijedi (npr. sposobnošću i obrazovanjem sve države razvijene civilizacije. na afektivno opće slaganje."povijest je groblje aristokracija" • u nižim slojevima ili nevladajućoj eliti šire se ambicije preuzimanja vlasti i rezidue koje ih dovode na vlast • analogna podjela postoji i u ekonomskoj sferi. pravičnost) . da žena prevari muža itd.) KRUŽENJE ELITA • glavni dio Paretove teorije je ideja o postupnoj smjeni.određeno ponašanje traži opravdanje u derivacijama četvrti tip su verbalni iskazi . postoji stalan slijed aristokracija . legalana načela (zakonitost. nužno su birokratizirane mase su uvijek submisivne zbog inferiornosti prema kvalitetama i organiziranosti manjine koju slijede vlast je ostala u rukama manjine.različiti razmjeri R i S odgovaraju različitim tipovima civilizacije DRUGE TEORIJE ELITA • teorija elita oblikovana u Paretovu djelu Trattato di sociologia generale nije osobita novost u društvenim znanostima • • • • • • • • • jedan od neposrednih prethodnika Paretu.postoji razlika između načela i složenih pravila praktičnog života (npr. samo što je sad lakše vladati nad heterogenim. emocijama opterećenim masama u istu skupinu teoretičara može se svrstati i Jose Ortega y Gasset prema njemu. često se događa da vjernik opsuje.tu spadaju derivacije koje počivaju na osjećajima (nacionalizam). smatra.postoje epohe formiranja aristokracija i epohe njihove dekadencije moderno vrijeme. Mosca društvo vidi piramidalno podijeljeno na društvene slojeve sam vrh piramihe naziva "političkom klasom" politička klasa je klasa ljudi koji se ističu vrlinama. obdarene rezuiduama kombinacija. na pozivanje na nadnaravne pojave . tvrdi Mosca. vrijeme je slabljenja elite 19 .pod time misli na svako rašireno vjerovanje u nadnaravne tvorevine.

mahom njemačkih. svj. ekonomskih i vojnih elita u jedinstvenu elitu moći • J. kojima su institucije okvir. NOVE SOCIOLOŠKE TEORIJE • • • • • nakon 2. Wright Mills u SAD ustanovljuje stapanje birokratskih. pojavu da se u kompleksnim organizacijama vlast uvijek koncentrira u rukama manjine na izvršnim položajima • ovdje više i nije riječ o teorijama elita. gube cilj i smisao nastaje najveća prijetnja razvoju društva je etatizam . rata započinje dominacija američke sociologije posebno snažan poticaj bio je dolazak istaknutih.• • • • elitu zamjenjuje čovjek mase na djelu je pobuna masa . cirkulacija elita nije više ishodišni pojam. već 20 . a norme i vrijednosti način usmjeravanja ponašanja POTREBA. st. Michels ustanovljuje željezni zakon oligarhije. FUNKCIJA I NORMA • potreba stvara normu.oličen je u svemoćnoj državi i bezličnom poretku TEORIJA ELITA U MODERNOJ SOCIOLOGIJI • teorija elita poslužila je kao osnova nastanka kompleksnijih teorija stratifikacije i raspodjele političke moći u suvremenim društvima • C. teoretičara koji su izbjegli pred nacističkim progonima i ratom dominantan teorijski pristup postao je FUKCIONALIZAM . Burnham utvrđuje postojanje menadžerske elite • R.glavna ideja: društva treba smatrati sistemom institucija koje obavljaju određene funkcije potrebne za njihovo održanje najjači poticaj dolazi od Spencera i Durkheima funkcionalizam društva zamišlja kao skupove povezanih i međuzavisnih društvenih uloga.proces u kojem mase nekom vrstom pseudoimitacije stila života elite dobivaju novu ulogu u politici i životu društva masa i prosječan čovjek koji je reprezentira u takvom su svijetu ipak izgubljeni. ali teško je zanemariti postojanje zajedničkih ishodišnih točaka s klasičnim teorijama elite • vrijedi i za novije političke teorije koje se bave političkim revolucijama 20. instituciju i funkciju • funkcionalizam najveću pozornost daje vrijednostima (zahtjevi koji osiguravaju cjelinu društva) • svijest u svom normativnom dijelu ne stvara se naslijeđem.

sustavnim postupkom društva da svojim članovima odredi uloge, da ih motivira ili prisili da takve zadatke obavljaju KONSENSUS I SUKOB • važan zadatak društva je povezivanje društvenih uloga u cjelinu, ne povezivanje pojedinaca, već povezivanja njihovih djelovanja • predmetom interesa nije čovjek pojedinac • društvo čine norme i vrijednosti, institucije i funkcije koje obavljaju • KONSENSUS (slaganje i dogovor) navodi se kao opreka sukobu društva se sukobima raspadaju • legitimizacija je postupak opravdavanja vlasti, način da se dobije jasan odgovor na pitanje tko i na kojem temelju ima vlast • materijalna stvarnost postoji, ona je za društva okolina kojoj se treba prilagoditi • funkcionalisti smatraju da je prilagodba stalno povećanje složenosti društvenih struktura i to izjednačuje s mogućnostima iskorištavanja okoline TALCOTT PARSONS • • prema svojoj znanstvenoj inspiraciji pripada slijedu europskih teoretičara jer su na njegov intelektualni razvoj najdubljeg traga ostavile godine provedene na školovanju u Europi u vrijeme njegovih studija britanska socijalna antropologija bila je pod utjecajem A. R. Radcliffe-Browna i njegove ideje da se razlučivost društava i kultura mogu razumjeti prema njihovim funkcionalnim sličnostima - društvene institucije stvorene su prema potrebama zadovoljenja osnovnih instinkta i nagona Bronislaw Malinowski smatra da društva trebaju "povelju" kojom vrijednostima i kulturalnim zahtjevima reguliraju načine zadovoljenja bioloških poriva - sva društva moraju osigurati zadovoljenje potreba ostvariti integraciju takvih institucija i normi u društvenu cjelinu na Parsonsa još jači utjecaj ima upoznavanje s europskom filozofskom i sociološkom tradicijom (studija M. Webera i njegova ideja nastanka kapitalizma) nastojao je naći zajedničku teoriju za sve društvene znanosti smatrao je da opća teorija znači prevladavanje slijepih pozitivističkih okvira društvenih znanosti isticao se nastojanjima stvaranja istraživačkih centara za razna sociološka područja, stvaranjem sociološke udruge, sudjelovao kao savjetnik vlade za obnovu njemačke privrede i demokracije područje sociološkog istraživanja širi i na fenomene koji su smatrani domenom drugih znanosti (primjer: knjiga Economy and Society, 1951.)

• • • • •

TEORIJA DRUŠTVENE AKCIJE 21

• • • • • • • • • •

u ranijim Parsonsovim djelima stožerna točka analize bilo je racionalno djelovanje pojedinca - teorija društvene akcije akter ne djeluje nasumce, već je njegovo djelovanje usmjereno, regulirano i kontrolirano smislom koji akteri pridaju ponašanju Parsons inzistira na važnosti sistema kulture vrijednosti daju općenitu predodžbu o tome što je poželjno i vrijedno truda zajednički cilj potiče na suradnju uloge osiguravaju sredstva pomoću kojih se vrijednosti i ciljevi pretvaraju u djelovanje društvene uloge su zahtjevi prema pojedincu: predvidivi načini ponašanja s obzirom na situaciju u kojoj se pojedinac nalazi uloge tvore institucije, a institucije su trajni obrasci rješavanja funkcionalnih imperativa postojanja društva potrebe se transformiraju u kulturom određene oblike u radu mu je pomagao Robert Bales, koji istraživanjima malih grupa dolazi na pomisao da je u svakom društvenom djelovanju moguće analitički opisati osnovne funkcije, dakle funkcije koje ima svako društvo u ranijim razdobljima Parsonsova polazna pozicija je bila bliska Weberovim stajalištima (akcijski pristup), a u novijem se razdoblju približava Durkheimovoj i Spencerovoj metodološkoj i teorijskoj poziciji

FUNKCIONALNI IMPERATIVI I STRUKTURA DRUŠTVENOG SISTEMA • svaki društveni sistem mora zadovoljavati određenim osnovnim zahtjevima da bi zadovoljio potrebe - te zahtjeve naziva funkcionalnim imperativima odnosno funkcionalnim preduvjetima; svrstava ih u 4 skupine: 1. ADAPTACIJA (adaptation) - svako društvo mora zadovoljiti fizičke zahtjeve preživljavanja na račun okoline kojom se koristi 2. POSTIZANJE CILJEVA (goal attainment) - svako društvo mora postići stav o zajedničkom i općem cilju te prioritetima njihova rangiranja 3. INTEGRACIJA (integration) - svako društvo mora osiguravati cjelovitost funkcioniranja svojih sastavnih dijelova povezujući ih u neproturječnu cjelinu - integracija služi zadržavanju odgovarajućih društvenih i emocionalnih odnosa između članova sistema ili (kako bi rekao Durkheim) služi stvaranju i održavanju solidarnosti 4. ODRŽANJE OBRAZACA PONAŠANJA (latent pattern maintenance) - svako društvo mora imati mehanizme održanja društvenih vrijednosti, prihvaćanje kojih navodi pojedince da se ponašaju shodno dodijeljenim društvenim ulogama i prihvate društvene vrijednosti uklapajući se u zajednicu • društva su oblik socijalnog sistema • društva su sastavljena od različitih slojeva podsistema od kojih je svaki opet sačinjen od skupa institucija stvorenih za zadovoljenje određenog funkcionalnog imperativa • iako je njegova teorija našla primjenu u mnogim područjima i 22

brojne sljedbenike, jačali su glasovi kritike EVOLUCIJA DRUŠTAVA • Parsons u svoju teoriju unio razvojnu dinamiku kao glavno obilježje društava • glavna djela u tom razdoblju bave se evolutivnom promjenom društvenih sistema (Structure and Process in Modern Societies 1960., Societies: Evolutionary and Comparative Perspectives 1966., The System of Modern Societies 1971.) • razvojna linija ide od primitivnih društava prema onima koja poznaju pismenost, zatim preko društava koja poznaju filozofiju i literaturu do modernih društava zasnovanih na univerzalističkim principima politički kontrolirane države, racionalnog prava i sekulariziranih oblika religije • primitivna društva karakterizira nizak stupanj diferencijacije svih elemenata društvenog sustava - nema razdvajanja niti specifikacije društvenih uloga i pojedinac je potpuno uklopljen u čvrstu zajednicu - institucije su stopljene u jedan niskodiferencirani sistem povezan principom srodništva - poredak tradicionalnog društva u cjelini je obilježen askriptivnošću prava i dužnosti pojedinca, radni zadaci, status, imovina i sl. određeni su porijeklom, spolom, dobi ili kombinacijom takvih faktora • u prijelaznom društvu koje je sljedeća stepenica razvitka, razlikuju se dvije faze: arhajska i razvijena prijelazna faza - arhajska faza napuštanja prvobitne zajednice je nastanak arhajskih društava - viši stupanj arhajskih društava karakterizira puna pismenost vodećeg sloja i religija koja se razvila do filozofskih razina uopćenosti i sustavnosti - razvijenu fazu karakterizira puna pismenost društvenih staleža i povijesne institucionalizirane religije, profesionalni svećenički stalež i utvrđene ceremonije • moderno industrijsko društvo u mnogim aspektima razlikuje se od prethodnih; ono iz temelja mijenja tip normativnog poretka koji ga okružuje - tehnološko-proizvodne inovacije osnova su ubrzanja promjena i izraz povećanih kapaciteta adaptacije modernih društava strukturu institucionalnog sistema karakterizira nastanak modernog pravnog i upravnog sistema koji odgovara novoustanovljenim odnosima privrede i društva • Parsons je umro dostojanstveno i u punom intelektualnom kapacitetu 1979.g. pozvan radi počasti i govora u Heidelbergu nakon sjajnog predavanja na mjestu koje simbolizira ideju njegova glavnog uzora M. Webera

23

NEOFUNKCIONALIZAM • moderni funkcionalizam. profesijama i institucijama RAFINIRANI FUNKCIONALIZAM: ROBERT MERTON • u počecima svoga rada bio je pod utjecajem Parsonsa ali i njegovih oponenata Sorokina i Lazarsfelda . svaka funkcija.društva da bi opstala moraju imati određene karakteristike i funkcije • Social Theory and Structure.problem: objašnjenje promjene SOCIJALNA STRATIFIKACIJA 24 . • nejednakost je sredstvo kojim društva potiču da najvažnije zadatke obavljaju najbolji. neofunkcionalizam kako ga je nazvao Jeffrey Alexander.tako je stekao iskustva i u empirijskim i praktičnim istraživanjima • prihvaća osnovne postavke funkcionalizma . da bi se obavljala trajno i dobro. Moore : Neka načela stratifikacije. svaki dan nastaju novi zadaci. marljivo i odgovorno • funkcionalizam tvrdi da je društvena stratifikacija horizontalna : po ulogama i zadacima. nije nakon Parsonsove smrti zadržao dominantnu poziciju u sociologiji • rijetko je bio razumljiv širim slojevima studenata sociološke znanosti • visok stupanj općenitosti smatra prednošću • funkcionalizam naglašava harmoniju i konsenzus. W. stabilnost i nepromjenjivost . DAVIES. propisuje uloge naš život su skupovi uloga • razvedenost društva posljedica je podjele zadataka • u društvima se razvojem pojavljuje sve više uloga • prema mišljenju Davisa i Moorea diferencijacija društva je posljedica povećanja razvedenosti i složenosti društva. i time nove uloge • kao djelujući mehanizam društvo nekako mora rasporediti svoje članove na društvene položaje i potaknuti ih da izvrše dužnost na tim položajima • Davies. novi poslovi. tvorac fraze "phenomenon of the 41st chair) • u dobi od 92 god. tj. umro 2003. • veliki raspon ne-znanstvenih djela (On the Shoulders of Giants).E. 1942.PRIMJER FUNKCIONALISTIČKOG SHVAĆANJA: R. 1957. MOORE • društvena stratifikacija je neizbježna i potrebna • društvo ima određene funkcije koje su mu potrebne za opstanak.

u Carnegie studiji pod vodstvom Richarda de Lonea pokazalo se da budućnost djece u Americi više ovisi o socijalnom statusu njihovih roditelja nego o njihovoj sposobnosti GLAVNI SUSTAVI STRATIFIKACIJE • stratifikacija je društveno sankcioniranje nejednakosti • ROPSTVO je najekstremniji oblik društvene nejednakosti u kojem pojedinci raspolažu drugima kao svojim vlasništvom društva s takvom stratifikacijom moraju imati vrlo razvijen sustav prisile i nasilja nad pojedincima da održe privilegij vlasnika ropstvo može imati različite oblike (grčko i rimsko ropstvo naspram onog u Sjevernoj i Južnoj Americi) • KASTE su stratifikacijski sustav vezan za hinduističku religiju postoje četiri varne (brahmani. sposobnosti. talenti. rasa.» • znanstvenici često raspravljaju o tome je li prirođena nejednakost temelj društvene stratifikacije ili je obrnuto primjer: 1979.DRUŠTVENE HIJERARHIJE • sva su društva hijerarhijski uređena • primjer: knjiga francuskog povjesničara Emmanuela Le Roy Laduriea «Saint-Simon i dvor Louisa XIV» SOCIJALNE NEJEDNAKOSTI I DRUŠTVENA STRATIFIKACIJA • problemi socijalne nejednakosti vjerojatno su najvažnija sociološka tema • na ljudske nejednakosti mogu utjecati mnogobrojne slučajnosti: spol. a kada se sustav društvene nejednakosti temelji na hijerarhiji skupina.sve te nejednakosti postaju prava sociološka tema kad ih se klasificira prema određenom kodu društvenih vrijednosti (kad se naš obrazovni stupanj upisuje u našu radnu knjižicu) • Michael Haralambos razlikuje društvenu nejednakost (kojom se utvrđuje da postoje razni oblici društvene nejednakosti) i društvenu stratifikaciju (posebni oblik društvene nejednakosti koji se tiče postojanja uočljivih društvenih skupina koje su rangirane jedna iznad druge prema faktorima kao što su prestiž i bogatstvo) • Richard Schaeffer: «Društvena nejednakost opisuje uvjete nejednake distribucije dobara. za sustave u kojima je zabranjeno miješanje rasa ili posebnih kategorija stanovništva) • SUSTAV STALEŽA bio je tipična stratifikacija feudalne društvenoekonomske formacije 25 . pripadnost određenom narodu… . apartheide. sociolozi govore o stratifikaciji. prestiža i moći. kšatrije. vajšije i šudre) i peta kasta nedodirljivih (parije) unutar svake kaste postojalo je više tisuća jatisa (skupina koje se bave istim zanimanjem) katkad se pojam kasti šire koristi i za druge društvene sustave (npr.

niža srednja klasa. postoje dvije klase: buržuji i proleteri Daniel Rossides govorio je o pet klasa prema razini njihova bogatstva u Americi (najbogatija klasa. glavni kriterij klasne pripadnosti sve više postaje bogatstvo s vremenom možemo očekivati da će se nove klase u Hrvatskoj početi podudarati s klasnom podjelom Rossidesa KRITERIJI ODREĐENJU KLASNE PRIPADNOSTI • prema Marxu i tzv. Marxu. ekonomskog statusa ili bogatstva i socijalnog statusa ili prestiža 26 . donja ili niža klasa) prema W. ali ne čine vladajuću klasu Marx je govorio da postoje «klase po sebi» (riječ je o klasnom potencijalu. od kojih se svaka dijeli na višu i nižu • POSTOJE LI KLASE U HRVATSKOJ? u razdoblju socijalizma unatoč nominalnoj ideološkoj egalitarnosti. plemstvo i treći stalež) nije detaljno opisivao društvenu klasifikaciju feudalizma (trećem staležu se treba pribrojiti i trgovce i građane-slobodnjake) u vrijeme građanske revolucije u Francuskoj «treći stalež» brojao je 98% stanovništva • KLASNI SUSTAV počivao je na stečenome statusu. teoretičarima konflikta glavni kriterij određivanja klasa je vlasništvo nad sredstvima za proizvodnju Marx je često zanemarivao klasu seljaka koji jesu vlasnici sredstava za proizvodnju. klasni sustav je rangiranje pojedinaca prema njihovu ekonomskom položaju u društvu smatra se da se status pojedinca može mijenjati u skladu s promjenama njegova ekonomskog položaja – ali nejednaka distribucija društvenih dobara postaje trajniji kriterij razlikovanja klasa prema K. nije više frontalan (prema Immanuelu Wallersteinu).sustav triju staleža (svećenstvo. interesi pojedinaca se mogu međusobno isprepletati • po Weberu klasna pripadnost ovisi o distribuciji triju društvenih dobara: političkog statusa ili moći. radnička klasa. viša srednja klasa. glavni kriterij pripadnosti klasi bio je sudjelovanje u političkom odlučivanju (pripadnost vladajućoj partiji bila glavno određenje više klase) od uspostave državnosti i promjene režima. o onome što klasa može učiniti po svojoj strukturnoj smještenosti) i «klase za sebe» (da bi klasa postala «za sebe». Lloydu Warneru postoji šest klasa: visoka. srednja i niska. pojedinci koji je čine moraju postati svjesni svoje pripadnosti i svojih klasnih interesa) marksistička koncepcija klasa ponudila je jednostavno rješenje povijesnih promjena: mijenjanje ekonomskih odnosa utječe na mijenjanje društvenog sustava – u doba kad «proizvodne snage» dolaze u sukob s postojećim «odnosima proizvodnje» nastaju socijalne revolucije pregruba koncepcija za analizu novih društvenih odnosa u kapitalizmu sukob između onih koji imaju i onih koji nemaju mnogo je raspršeniji.

nazvao statusnom skupinom primjer: poznati pjesnik može imati visok društveni status.pojam klase ograničio je na skupinu ljudi koji dijele sličnu razinu bogatstva i sličnu socijalnu sudbinu. nepravedno raspoređenih. funkcionalnih. premda mu je ekonomski status vrlo nizak prema Michaelu Walzeru («krugovi pravde») veća je društvena nepravda da se ti krugovi ugleda. bogatstva i moći miješaju negoli kad se jasno percipiraju razlike među njima UZROCI SOCIJALNE STRATIFIKACIJE • prema funkcionalističkom poimanju stratifikacije. dok je skupinu ljudi koja dijeli sličan životni stil. društvo je organizam koji obavlja određene funkcije – ono raspoređuje članove na različite pozicije koje ispunjavaju te društvene funkcije nejednaka distribucija nagrada za društvo je funkcionalna jer uloge koje traže rijetke talente moraju obavljati najsposobniji pojedinci – iz toga slijedi da je stratifikacija nužna (Ian Robertson) ovakva koncepcija vrlo slabo objašnjava stratifikaciju društava s nasljednim statusom socijalna stratifikacija vrlo je često disfunkcionalna jer ne potiče raspodjelu uloga prema zaslugama • prema konfliktnoj teoriji sva je dosadašnja povijest. povijest klasnih borbi premda se Marxova proročanstva i velik dio njegove teorije nisu pokazali točnima. bez obzira na klasnu pripadnost. Gerhard Lenski glavna zadaća evolucijske teorije jest povijesno istraživanje raznih oblika stratifikacije i utvrđivanje razlika između onih (nužnih. koji se daju izbjeći) koji su određeni «viškom resursa» MJERENJE KLASNE PRIPADNOSTI • REPUTACIJSKA METODA – istraživač jednostavno pita kojoj klasi ispitanik misli da pripada određeni pojedinac ovisi o procjeni ispitanika tom su se metodom koristili W. kvalitativne odgovore poput «oni lovaši» ili «oni nikogovići» svrstavali su u šest klasa) ne može se primijeniti na veće zajednice • SUBJEKTIVNA METODA – istraživač postavlja pitanje ispitaniku kojoj klasi pripada on sam može se primijeniti na veliku populaciju ispitivanjem javnog mnijenja na slučajnom uzorku 27 . opravdanih) mehanizama stratifikacije koji su određeni «ograničenim resursima» i onih (disfunkcionalnih. Lloyd Warner i Paul Lunt (ispitivali članove jedne male zajednice. mnogi sociolozi vjeruju da je uzrok stratifikacije isključivo sukob oko ograničenih resursa društvena stratifikacija nije nužnost • prema evolucijskoj teoriji funkcionalistički i marksistički pristupi se ne isključuju.

u izvješću UN o ljudskome razvoju navodi se da postoje tri grupacije nacija prema kriteriju «ljudskog razvoja»: u najbogatijoj prosječni iznos kupovne moći je 24 806 dolara (13% svjetske populacije45% svjetskog dohotka) . poput godišnjeg dohotka i tom se metodom koristio Lloyd Warner (testirao šest glavnih indikatora) August Hollingshead pokušao doći do klasne pripadnosti pomoću tri kriterija neki sociolozi smatrali da je za određenje klasne pripadnosti pomoću iste metode dovoljno testirati samo jedan kriterij: visinu dohotka glave obitelji posebno zanimljiva kad se primijenila u istraživanjima socijalnog prestiža pojedinih struka – u takvim se ispitivanjima od ispitanika traži da rangiraju pojedina zanimanja PRIMJERI NEJEDNAKOSTI NA SVJETSKOJ RAZINI • 2004. a u najsiromašnijoj 1 184 godišnje • 125 najbogatijih ljudi na svijetu posjedovalo je 2005. u srednjoj 4 269 (42% svjetske populacije-9% svjetskog dohotka). rezultati bitno ovise o načinu postavljanja pitanja • OBJEKTIVNA METODA – istraživač postavlja ljude u proizvoljan broj klasa na temelju nekog unaprijed zadanog kriterija. klase ili zanimanja u odnosu prema drugim skupinama u stratificiranom društvenom sustavu (važnost vojnih časnika tijekom ratnog stanja) • INTRAGENERACIJSKA MOBILNOST – pokretljivost pojedinaca unutar društveno stratificiranog sustava u jednoj generaciji.pokazalo se da mnogi ljudi sebe svrstavaju u višu klasu negoli je realno. npr. najprije pokušali analizirati «socijalnu statiku» (opisati socijalne slojeve i kriterije njihova razlikovanja) da bi mogli raspravljati o «socijalnoj dinamici» (način na koji se u društvu može uspjeti ili propasti) • glavne vrste društvene mobilnosti su HORIZONTALNA MOBILNOST – socijalno kretanje ili premještanje pojedinca unutar istoga ranga. Comte i H. odnosi se na promjene socijalnog položaja tijekom života pojedinca (vozač kamiona 28 . vlasništvo koje je nadilazilo bruto domaći proizvod svih najnerazvijenijih zemalja RAZUMIJEVANJE DRUŠTVENE MOBILNOSTI • problemi društvenih nejednakosti i različitih oblika njihove formalizacije važni su za razumijevanje društvene pokretljivosti ili mobilnosti • A. Spencer. kada mijenja radno mjesto koje ima isti status kao i prethodno. velik dio te pokretljivosti motiviran je socijalnom percepcijom novog radnog mjesta kao mjesta koje je u nekom smislu «više» na društveno-hijerarhijskoj ljestvici VERTIKALNA MOBILNOST – kretanje osoba između socijalnih rangova (može biti usmjerena prema gore ili prema dolje) • STRUKTURNA MOBILNOST odnosi se na vertikalnu mobilnost pojedine skupine. po uzoru na fiziku.

to je tipičniji oblik socijalne mobilnosti. drugi kriterij je mjesto boravka. ruski sociolozi (npr. urođene razlike u inteligenciji pojedinaca • teorija irsko-finskog para znanstvenika Lynna i Vanhanena pod naslovom Inteligencija i bogatstvo naroda – tvrde da postoji jaka korelacija prosječnog kvocijenta inteligencije stanovnika neke zemlje i njezina bogatstva 29 . st. to znači da su mjerila klasne pripadnosti i izvori uspona ili propasti na društvenoj ljestvici • zanimljive analize faktora mobilnosti ponudili su 80-ih godina 20. u književnosti tu temu obrađivali Mann i Krleža) • komparativne međunarodne studije socijalne mobilnosti i nejednakosti pokazuju koji su faktori uključeni u prihvaćanje novih uloga i percepciju uspjeha – u tim studijama se pokazalo da su zemlje s najvećom mobilnosti (i u kojima najbrže raste nejednakost) ujedno one u kojima postoji najviše imigranata. niz bitnih kriterija socijalne mobilnosti (glavni kriterij je članstvo u komunističkoj partiji. u književnosti primjer je Balzacova «Ljudska komedija») • INTERGENERACIJSKA MOBILNOST – pokretljivost pojedinaca ili cijelih slojeva u više generacija. u kojima se otvara niz radnih mjesta i u kojima postoji tradicija horizontalne mobilnosti (npr. koji su u navodno egalitarnom društvu pronalazili niz načina postizanja uspjeha. ali ovisi o tome jesu li statusi pripisani (nasljedni) ili stečeni KORELATI KLASNE PRIPADNOSTI I DRUGIH SOCIJALNIH FENOMENA • novije studije sociologa medicine pokazale su da između klasne pripadnosti i zdravlja postoji jaka korelacija : što je pojedinac više na društvenoj ljestvici.postaje ministar. Viktor Zaslavski – djelo: Neostaljinistička država). to je i boljega zdravlja • korelacija je uočena između klasne pripadnosti i političkoga ponašanja : više klase su povezanije s konzervativnijim socijalnim ponašanjem i glasanjem za konzervativnije stranke • u novije doba predmet sociološke rasprave je jedna od najkontroverznijih socijalnih studija Gaussove krivulje (The Bell Curve) – am. sociologa Herrensteina i Murraya koji tvrde da sve spomenute korelacije funkcioniraju samo zbog jednog uzroka. SAD) FAKTORI (KRITERIJI) MOBILNOSTI • kriteriji mobilnosti općenito se podudaraju s kriterijima klasne pripadnosti. odnosi se na pokretljivost djece u odnosu na njihove pretke (dijete iz radničke obitelji postane liječnik. u SSSR-u je postojao sustav internih putovnica) • mnogi sociolozi smatraju da je mobilnost vezana za broj ponuđenih statusa u određenom društvu – iz toga zaključuju da je današnje društvo zbog toga mnogo otvorenije i da su pojedinci zbog toga socijalno mobilniji • mobilnost nekog društva ne ovisi o broju statusa.

) – u studiji uspoređuje 250 poznatih i razvijenih društava NUKLEARNA OBITELJ • prvi i. po Murdockovu mišljenju. Skolnik: nuklearna obitelj stvara se ondje gdje postoje zajednice lovaca i sakupljača. iako žive u parovima. ekonomsku kooperaciju i reprodukciju • podrazumijeva postojanje braka koji Murdock definira kao "skup običaja koji se usmjeravaju na seksualno povezani par osoba unutar porodice" RAZBIJENA OBITELJ • primjer: afričko pleme Ik (migracijama natjerano u vrlo negostoljubiva područja na jugu Sudana) • veza muškaraca i žena vrlo je slaba i nestalna. no pojavom agrarnih tehnologija prednost dobivaju veće i brojnije zajednice te nuklearna obitelj teži proširenju. iako su seksualni odnosi rijetki • nema emocionalnih odnosa između djece i roditelja • prema tom primjeru nuklearna obitelj ne bi bila osnovna jedinica. smanjuje se i razbija na netipične oblike nuklearne obitelji (nepotpune nuklearne obitelji) PROŠIRENA OBITELJ: POLIANDRIJA I POLIGINIJA • poligamija pretpostavlja postojanje jednog od dvaju mogućih oblika: poliandrije (bračna veza u kojoj žena ima dva ili više muževa) i poliginije (bračna veza muškarca s dvije ili više žena) Poliandrija • javlja se vrlo rijetko • samo kod dva zabilježena društva (Markizi u Polineziji i Toda u Indiji) uobičajen oblik braka • u nekim slučajevima (Toda) riječ je o sustavu u kojem više braće ima jednu ženu • prividna poliandrija – više muškaraca izdržava ili potpomaže ženu. 1949. supružnici su odvojeni u potrazi za hranom • djece ima mnogo. već bi to bili pojedinci i zajednica majke i djeteta • A. no rijetko je riječ o stvarnoj zajednici života 30 . univerzalni oblik obitelji • sastoji se od muža i žene te njihovih potomaka • određenje nuklearne obitelji podrazumijeva zajedničko stanovanje. industrijalizacija i urbanizacija razbijaju obrasce proširene obitelji te se ona nalazi na zalazu.STRUKTURA OBITELJSKIH ZAJEDNICA POJMOVNA ANALIZA I TAKSONOMIJA OBITELJSKIH ZAJEDNICA • najpotpuniji komparativni pregled različitih oblika u kojima se pojavljuje obitelj sastavio je George Peter Murdock (Social Structure.

ona prema njemu nema nikakvih prava • krajem dinastije Tang zabranjena je bigamija. grupni brak (uzajamnu i višestruku bračnu vezu više žena i muškaraca) • primjeri grupnog braka: pleme Koingang. muž pažnju posvećuje najmlađoj ili najljepšoj (mormoni u pravilu napustili poliginiju zbog problema održavanja obiteljskog života) Konkubinat • muž ima pravo u obitelj dovesti još jednu ženu i njene potomke • ne uspostavlja se bračna veza te konkubina ne ulazi u srodničku zajednicu. podržani idejama i tradicijom romantične ljubavi • A. od 250 društava. muž žene treba tretirati jednako • Indija. 193 karakterizira dopustivost i ohrabrivanje poliginije (77. Toffler tvrdi da je riječ o uzajamnom približavanju oblika obitelji. prodiru oblici monogamne nuklearne obitelji.2%) • prema Kur'anu dopušteno je imati do četiri žene.Good zaključuje da se poliginija napušta i u zemljama koje tradicionalno podržavaju poliginiju. a za Sun Jat Sena strogo je zabranjen konkubinat Grupni brak • Murdock pod pojmom poligamije razumije i treću varijantu. njezina djeca ne priznaju se ravnopravnima svojoj polubraći • kad se muškarac zasiti konkubine. mormonsku poliginijsku obitelj obilježava stalna napetost.) Poliginija • vrlo često. Japan i Kina tradicionalno su bile zemlje u kojima se prakticirala poliginija (za Japan i Kinu karakteristična podvarijanta pseudopoliginije – konkubinat) • primjer poliginije su i mormonska društva u SAD – prema istraživanju Kimballa Younga. status žena je nestabilan. poligamna društva napuštaju svoje tradicije.g.• prividna poliandrija do danas se zadržala kod naroda Nayara (Indija) – žene žive bez muža u kućanstvu svog brata zajedno sa svojom djecom – takav sustav se napušta od 1901. a zapadna društva prakticiraju "sukcesivnu poligamiju" praksom razvoda brakova i tolerancijom nekonvencionalnih oblika obiteljskih zajednica 31 . zajednice Čukčija u Sibiru i Diera u Australiji • W. prema Murdockovoj klasifikaciji. (u državi Madras zabranjen 1932.

RAČUNANJE SRODSTVA • BILATERALNO SRODSTVO – sustav u koji se ubrajaju svi majčini i svi očevi srodnici • UNILATERALNO SRODSTVO – majčina ili očeva linija se smatra srodničkom; ima dvije varijante: patrilinearni srodnički sustav – svi srodnici po muškoj liniji uključeni su u srodničku zajednicu (pojedinac tada ima samo jednog djeda i jednu baku) matrilinearni srodnički sustav – srodstvo se računa po majčinoj liniji koja uključuje majku, njezine sestre i njihovu djecu; njega poznaje 15% društava; mnoge kulture koje primjenjuju ovaj sustav, posebno značenje pridaju majčinom bratu, ujaku; na Trobriandskim otocima ulogu oca preuzima ujak (avunkulat) levirat – kulturalni zahtjev koji nalaže da se udovica novim brakom poveže s bratom svoga pokojnog supruga sororat – pravilo koje potiče udovca da se oženi sestrom svoje bivše žene LOKACIJA OBITELJI • neki tipovi proširene obitelji određuju se prema mjestu zasnivanja zajednice • P. Kirkhoff razlikuje četiri tipa porodice prema mjestu njezina zasnivanja: 1. patrilokalna porodica – poseban odnos oca i muških potomaka; svi muški potomci po očevoj liniji žive zajedno (očevoj obitelji se priključuju nuklearne obitelji njegovih muških potomaka) 2. matrilokalna porodica – sastoji se od majke, njezinih kćeri te njihovih muževa i potomaka 3. bilokalna porodica – sin ili kći ostaju kod kuće i uključuju svoju nuklearnu obitelj u proširenu obitelj svojih predaka (u obitelji muža i žene žive i neki njihovi potomci sa svojim obiteljima i potomcima) 4. avunkulatska porodica – postoji u onim društvima u kojima majčin brat ima posebnu ulogu u odgoju (npr. pleme Haida u Britanskoj Kolumbiji) • Kirkohoffoj klasifikaciji treba dodati mogućnost da nakon sklapanja braka mladenci formiraju novu inokosnu nuklearnu obitelj i žive odvojeno od srodnika – takva neolokalna obitelj tipična je za moderna društva u kojima potomci odlaze od roditelja osamostaljujući se vrlo rano i stvarajući svoje vlastite inokosne obitelji KONJUGALNA OBITELJ • R. Linton razlikuje dva tipa obitelji: konjugalnu koja se zasniva na seksualnoj i afektivnoj vezi kojoj su krvnosrodničke povezanosti sekundarne i krvnosrodničku porodicu u kojoj su veze srodstva važne, a spolni partneri sporedni • primarnom smatra konjugalnu obitelj, susrećemo je razmjerno rijetko, iako ona dominira u modernim društvima • sve do 17.st. nije bilo društva koje je dopuštalo pripisivanje smisla ljubavi 32

• stvaranje samostalnog pojma strasne ljubavi analizira Luhmann (studija Liebe als Passion, 1982.) • LeMasters je proučavala stajališta parova o djeci i njihovu odgoju; zaključuje da je roditeljstvo okruženo folklornim mitovima i većina muškaraca i žena i ne zna što znači biti roditelj dok to ne postane FUNKCIJE MODERNE OBITELJI • Murdock smatra da su osnovne funkcije obitelji: reprodukcija i regulacija seksualnog ponašanja, briga i zaštita mladih, socijalizacija i ekonomska funkcija • Parsons ističe primarnu socijalizaciju mladih i emocionalnu stabilizaciju odraslih kao glavne zadatke • McIver i Page razlikuju osnovne (osiguranje doma, reprodukcija i odgoj djece, stabilno zadovoljenje seksualnosti) i brojne sekundarne (zaštita zdravlja, trošenje itd.) • u primitvnim društvima obitelj zadovoljava sve funkcije jer se cjelokupni život šire zajednice i zasniva na porodičnim strukturama • pleme Tikopi razvilo je kompleksan sustav srodništva koji obuhvaća nekoliko tisuća članova plemena: od malih nogu djeca se uče složenim nazivima i porodičnim odnosima, moraju znati sve svoje rođake i njihov položaj • u modernom društvu posebne institucije preuzele su mnoge funkcije obitelji ostavljajući obiteljskim zajednicama sve manje zadaća EVOLUCIJA OBITELJI • kraj 20.st. vrijeme je preispitivanja uvjerljivosti pretpostavke o evoluciji J.J. Bachofen: Mit o matrijarhatu • 1861. pojavila se Bachofenova knjiga Materinsko pravo: studija o ginekokraciji antičkog svijeta na osnovi njegovih religioznih i pravnih običaja • prvi stupanj razvoja doba je ginekokracije, vladavine žena (izraženo u grčkim mitovima koji su, prema Bachofenu, sjećanja na stvarne događaje) • prijelaz u patrijarhat Bachofen opisuje kao duhovni proces, kao kulturni razvoj od ženskog materijalnog prema muškom duhovnom; na kraju dolazi vladavina muškaraca: "neograničena vladavina rimskog oca njegovom porodicom i ideja o državi Rimljana s njihovom muškom imperijom" • zapravo ginekokraciji prethodi heterizam (stanje potpune spolne slobode, nema obitelji ni braka) • muško ekskluzivno pravo nad jednom ženom je neprirodno, smatra Bachofen, te prijelaz monogamije treba olakšati davanjem simboličnog ili stvarnog obeštećenja zajednici (drugim muškarcima) • iskupljenje je najdublji temelj običaja kakvi su pravo (drugih, ne muža) na nevjestu u prvoj bračnoj noći, religijska prostitucija, razmjena darova na vjenčanju itd.

33

• iskupljenje radi monogamne ekskluzivnosti u većini slučajeva s vremenom se transformira u sasvim različite simboličke geste (žrtvovanje kose, bacanje riže), no, smatra Bachofen, i u moderno vrijeme postoje još običaji u kojima nevjesta pripada najprije drugima pa tek onda mužu • dominacija paternitetskog načela za Bachofena je oslobođenje duha od materijalističke prizemnosti, prevlast muškaraca je za njega jamstvo moralnosti i stvaranja J.C. McLennan: zabrana endogamije • 1876. McLennan objavio je knjigu (Primitive Marriage) u kojoj, mnogo suhoparnije ali temeljitije od Bachofena, razrađuje ideju o smjeni razvojnih stupnjeva evolucije obitelji • i on tvrdi da je prvobitno moralo postojati razdoblje u kojem nije bilo moralnih ili pravnih ograničenja spolnih odnosa; u takvim društvima obitelj se konfrontira s dva problema: jedan je nastojanje da se ima što više muške djece, a drugi računanje srodstva po majci – to vodi poliandriji i zabrani spolnih odnosa sa ženama iz iste loze • matrijarhat ustupa mjesto patrijarhatu • za McLennana dokazi nisu mitovi i tradicije (kao kod Bachofena) nego analiza prava i opisi drugih društava, opsežan antropološki materijal i zapisi o Europljanima neobičnim običajima L.H. Morgan • njega se smatra začetnikom evolutivne teorije razvoja obitelji • Engels njegovu teoriju prisvojio, tvrdeći da je riječ o njegovoj i Marxovoj teoriji otprije • evoluciju dijeli na dvije faze: divljaštvo i barbarstvo; protek tih faza uvod je u stvaranje civilizacije koja započinje upotrebom fonetskog pisma • civilizaciju dijeli na staro i moderno doba • niži stupanj divljaštva završava s ovladavanjem vještinom ishrane ribom i otkrićem upotrebe vatre • srednji stupanj divljaštva slijedi nakon prethodnog a završava pronalaskom luka i strijele • viši stupanj divljaštva započinje pronalaskom luka i strijele a završava ovladavanjem vještine grnčarstva • barbarstvo započinje time što ljudi olakšavaju rad korištenjem alata, pripitomljavanjem životinja i ratarskom proizvodnjom • osim ovom, Morgan se koristi i drukčijom periodizacijom razvitka društva, polazeći i od razlikovanja societas i civitas društava • societas označava društva koja porodične odnose smatraju općim integracijskim načelom društva • stvaranje političkog društva rezultat je evolucije; postojanje ostataka solidarizma društva tipa societas upućuje na prethodne društvene strukture • proces evolucijskih promjena obitelji prema Morganu prolazi pet stupnjeva: 34

vjerovanjima i stavovima njezinih članova (trustee obitelj je model koji odgovara patrijarhalnoj obitelji. život ljudi u zajednicama koje se neznatno razlikuju od životinjskih hordi. zajednica se raslojava na generacijske skupine između kojih postoji zabrana spolnih odnosa – takav oblik naziva porodicom krvnog srodstva. obitelj ima sedam važnih funkcija koje postupno preuzimaju druge društvene institucije: 35 . postoji moral koji ne poznaje zabranu incesta. srodnička zajednica 5. civilizacija ne prihvaća drukčiji tip obitelji osim one koja je istodobno patrijarhalna i monogamna C. racionaliteta i okrenutosti osobnom interesu. pojavljuje se obiteljska zajednica s jasno određenim srodničkim vezama i zabranom spolnih odnosa. a otuda i zaostajanje adaptivne kulture (cultural lag) što se ne zaustavlja samo na analizi procesa u okviru jednog sustava kulture. smatra. Ogburn • W. dopušten je promiskuitet. u kojem ne postoji pojam bračne veze. sljedeća je obiteljska zajednica utemeljena na braku parova – sindijazmička obitelj. povećava mogućnost povećanja srodničke zajednice 4. još uvijek glavninu funkcija obavlja rod. dovode invencije i njihova akumulacija.F. na određenom stupnju razvitka pojavljuju se elementi zabrana i tabuiziranja spolnih odnosa 2. a srodništvo se računa po majci 3. takvoj na čelu koje je pater familias) • sljedeća faza obitelji je domestic family – ona nastaje u sretnijim vremenima uspostave pravog i pravednog državnog poretka. Ogburn naglašava veze između materijalne kulture (tehnologije) i promjena u kulturalnim normativnim obrascima koji se s izvjesnim zakašnjenjem prilagođuju tehnologijama proizvodnje • do promjena.1. sljedeći stupanj razvoja je punalua obitelj – prijelazan i nestabilan oblik obitelji kod koje se zabrana incesta proteže ne samo na neposredne pretke i potomke već i na braću i sestre. mišljenjima. u kojoj nema razlike u interesima. brak je izgubio značenje: preljub je uobičajen i nevažan. tada nastaje novi tip obitelji koji odražava hedonistički individualizam i prezir prema kolektivizmu ili lojalnosti zajednicama. Zimmerman • u knjizi Family and Civilization promjene u obiteljskim obrascima tumači slijedom faza razvoja svakog društva • prvobitan oblik obiteljske zajednice je solidaristička obitelj (trustee family) u kojoj postoji potpuna povezanost članova međusobno. osjećaji su prilagođeni uzajamnom hedonizmu W. pravo kažnjavanja na sebe preuzima država • nuklearna obitelj (atomistic family) nastaje kad u društvu prevladavaju procesi individualizacije. nisu jasno diferencirane srodničke skupine. već otvara i razmišljanja o difuziji kulturnih vrijednosti odnosno o prihvaćanju tehnologija koje su nastale u sasvim drukčijoj kulturnoj okolini • prema njemu.

nekad je obitelj bila izvor društvenog statusa. u jednostavnim društvima znanja su se prenosila u krugu obitelji – sve to u modernim društvima prepušteno je posredovanju medija i škole. nove tehnologije i globalizacija tržišta uništili su ili u drugi plan potisnuli obiteljska poduzeća 2. danas njezin unutarnji život karakterizira tolerancija prema različitim pogledima na svijet 6. difuznost odnosa i askriptivnost (pripisanost položaja) 36 . afektivnost. status i bogatstvo 5. olakšanja i rekreacije za svoje članove. promjene u obrazovanju – edukativna demonopolizacija obitelji – idu prema povećanju potreba za sasvim specifičnim znanjima i vještinama koji se ne mogu prenositi obiteljskim odgojem i oponašanjem starijih 3. a seksualnoj satisfakciji se pridaje veliko značenje • u plemenu Bono muž ne smije spolno općiti sa svojom ženom sve dok ona ne rodi prvo dijete • The Redbook Survey on Sexuality – istraživanje o seksualnom ponašanju srednjih slojeva izvještava da je 80% ispitanika potvrdilo da je imalo predbračne seksualne odnose • prema istraživanjima Kinseya. moderna obitelj to nije – pravo uzbuđenje donosi život izvan obitelji. te drugo. • islamska kultura ulogu muškarca u seksualnom odnosu interpretira kao akt milosrđa • u Indiji dob za stupanje u brak je oko 13 godina. čak i u relativno razvijenim društvima rad u obiteljskom poduzeću ili na obiteljskom imanju je pravilo. obitelj je nekad bila izvor sigurnosti. prava zabava nije u obiteljskom krugu 4. obitelj je emocionalno uporište odraslih ljudi • Parsons slijedi tradiciju dihotomnog razlikovanja tipova društva: razlikuje predmoderna od modernih društava • predmoderna društva obilježava podređenost pojedinca zajednici. posebno u 20.1. prije svega obitelj gubi svoju ekonomsku funkciju. Pomeroya i Martina. nekad je obitelj bila i osnovno jamstvo da se pojedinac hendikepiran bolešću ili starošću može prepustiti sudbini. nekad je na svoje članove prenosila vrijednosne orijentacije i rituale izgrađene prema religijskoj slici svijeta. gotovo 37% muškaraca i 13% žena u SAD imalo je najmanje jedan homoseksualni doživljaj T. u Ogburnovoj analizi samo je jedna funkcija jačala kroz vrijeme – obitelj je sve više postajala emocionalna zajednica Ljubav i seksualnost • neobični događaji u spolnom životu privlačili su veliku pozornost istraživača. Parsons: opći okvir promjena obitelji • prema njegovu shvaćanju. danas je svatko odgovoran za svoj uspjeh ili neuspjeh. obitelj je davala i osnove za orijentaciju u životu. današnja društva izgradila su institucije i stvorila vrijednosti koje opravdavaju prepuštanje tih zadataka društvu 7.st. partikularističke norme. obitelj obavlja dvije osnovne funkcije: ona služi zaštiti i socijalizaciji djece.

već kao aktori čija obilježja definira cilj i smisao akcije. ljudi u interakcijama ne nastupaju kao cjelovite ličnosti. a u modernima prevladava inokosna nuklearna obitelj • skup čimbenika koji predmoderna društva pretvara u moderna možemo obilježiti pojmom industrijalizacije i urbanizacije • klasičnu proširenu obitelj obilježavaju jasne norme uključivanja članova i stalnost normi u slijedu generacija • inokosna nuklearna obitelj u normativnoj dimenziji ne prodire niti toliko duboko u svijest svojih članova niti može norme držati nepromijenjenima u slijedu generacija DRUŠTVENA KONTROLA I DEVIJANTNOST POJAM DRUŠTVENE KONTROLE • pojam društvene kontrole neutralan je izraz koji bi trebao obuhvatiti sve društvene procese koji jačaju društveni konformizam od dječje socijalizacije do izvršenja sankcija kroz društvene institucije. kazniti i dalje progoniti BIOLOŠKE TEORIJE DEVIJANTNOSTI • biološke teorije polaze od ideje da je devijantno ponašanje prouzročeno tjelesnim. Lombroso je objavio knjigu Čovjek prijestupnik 37 . prevladavaju načela jednake primjene normi prema svima. načela postignuća • slijedeći uglavnom ideje W. prevladava vrijednosna neutralnost i proračunatost. genetskim i instinktivnim osobinama čovjeka • Cesare Lombroso 1876. Gooda.g. od individualne submisivnosti do sprečavanja radikalnih društvenih promjena • otkriva se i to da se interesna dominacija (klasna represija) lakše ostvaruje mehanizmima koji se ne uklapaju u klasične teorije države nego suptilnim metodama masovnog socijalnog inženjerstva • E. Parsons tvrdi da u predmodernim društvima dominira klasična proširena obitelj.• moderno društvo u svim se tim točkama razlikuje od svakog prethodnog: ljudi su orijentirani na cilj. već je potrebna uvijek neka grupa koja će prekršaj uočiti. May i škole human relations društvenim kriterijima (društvenoj kontroli) daju presudnu važnost u predikciji ponašanja grupe DEVIJANTNOST • DEVIJANTNOST je kršenje bilo kojeg oblika normi koje nameće društvena grupa ili društvo u cjelini • kršenje normi nije dovoljan uvjet da se nešto proglasi devijantnim.

ali tendiraju tome da budu agresivni i lako izgube samokontrolu • introverti su tihi i rezervirani. društveni.). energični • njegov je nalaz da su mezomorfni tipovi skloni devijantnosti • veza bioloških i psiholoških osobina s devijantnošću pri tome nije kauzalna. intelektualno i morfološki degenerirani u usporedbi s prosječnim građanima Empirijska istraživanja bioloških i psiholoških preduvjeta devijantnosti • istraživanje Williama Sheldona (Varieties of Delinquent Youth) koji osim bioloških različitosti u obzir uzima i razlike u temperamentu ispitanika • on razlikuje tri osnovna tipa ljudi: 1.g. mezomorfne snažne tjelesne građe. u istraživačkoj studiji (The English Convict) fizičke osobine zatvorenika s osobinama normalnih nekažnjavanih ljudi • nije ustanovio značajne razlike! • do drukčijeg zaključka došao je američki istraživač Ernest Hooton • u svojoj studiji. ektomorfne koji su mršavi. mišićave i jake. Glueck • pokazalo se da delinkvenata mezomorfa ima znatno više nego drugih grupa PSIHOLOŠKE TEORIJE DEVIJANTNOSTI • na području istraživanja psiholoških interpretacija delinkventnosti ističe se ime Hansa Eysencka – on smatra da je uzrok kriminaliteta u kombinaciji naslijeđenih osobnih karakteristika i socijalizacije u ranom djetinjstvu • pretpostavlja postojanje dvaju tipova ličnosti: ekstroverti i introverti • ekstroverti su otvoreni prema društvu. endomorfne karakterizirane zaobljenim oblikom tijela. pretilošću. skloni užitku i zabavi. bezosjećajni. Crime and the Man (1937. introspektivni i refleksivni 3. i E.• zaključuje da postoje rođeni zločinci – nasljeđuju tjelesne osobine. rijetko se ponašaju agresivno 38 . nižim rastom. atavističko nasljeđe. koje korijene ima u ranijim fazama evolucije čovjeka Empirijska istraživanja somatskih preduvjeta devijantnosti • Charles Goring usporedio je 1913. nego probabilistička • sličan plan istraživanja imali su S. dobrodušni 2. visoki i žilavi. objavio je rezultate istraživanja ispitanika svrstanih u dvije grupe: osuđenici i slobodni građani • razlike su se pokazale statistički značajnima – zaključuje da su kriminalci moralno.

tvrdi da odvojenost od majke u najranijoj dobi uzrokuje psihopatske reakcije u odrastanju i zreloj dobi • psihijatar R. konformizam – prihvaćanje ciljeva i dopuštenih sredstava (najrašireniji oblik ponašanja) 2. dječji psiholog. inovacija se javlja kad pojedinac prihvaća društvene kriterije uspjeha. slučaj nerazvijene zaštitne ljuske ega koji dopušta nekontrolirano djelovanje idovih poriva te je riječ o situaciji nesocijalizirane agresivnosti 3. tvrdi Cohen (Delinquent Boys) karakterističan je za niže društvene slojeve koji time reagiraju na nepovoljnu socijalizaciju SOCIJALNE TEORIJE DEVIJANTNOSTI R. ritualizam je situacija u kojoj pojedinac reducira svoje ciljeve prihvaćajući sredstva kojima ga društvo usmjeruje 4. Dollard tvrdi (teorija frustracije-agresije) da je osnova agresije frustracija koja nije uspješno inhibirana mehanizmom obrane ličnosti. drogi 5. Merton pojam anomije definira kao "slom u kulturalnoj sferi koji se pojavljuje osobito kad postoji akutna odvojenost kulturalnih normi i ciljeva te socijalno strukturiranih mogućnosti članova grupe da sudjeluju u skladu s njima" • anomija je situacija nesklada između društveno prihvatljivih ciljeva i dopustivih metoda da se postignu ti ciljevi • razlikuje pet tipova adaptivnih modela usklađivanja zahtjeva društvene uloge i određenih načina njihova postignuća: 1. slučaj u kojem je socijalizacija uspjela ali socijalizirane su vrijednosti supkulture. koje su same po sebi devijantne (kradljivac u društvu kradljivaca je socijaliziran) • J. ali odbacuje sredstva kojima se to obično postiže 3. a samoubojstava manja • bezrazložni vandalizam. u normalnom slučaju nagone ida regulira ego usmjeravan strukturom društvenih vrijednosti (superegom) 2.• John Bowlby. pa je stopa ubojstava u toj grupi veća. pobuna znači aktivno djelovanje prema mijenjanju društvenih ciljeva i dopuštenih sredstava 39 . Merton: Društvena struktura i anomija • u kratkom eseju Društvena struktura i anomija (1938.). Jenkins tvrdi da postoje tri osnovna defekta u razvoju svijesti: 1. frustracija stvara agresivni potencijal koji je osnova za nepredvidivo ponašanje • Andrew Henry i James Short istraživali su samoubojstva i ubojstva – njihov je nalaz da ljudi nižeg socijalnog statusa frustraciju usmjeruju prema drugima i društvu. odbacivanje i ciljeva i sredstava pregledno je i u primjerima jasno – odavanje alkoholu.

kreativni. imaju tri obličja (criminal. u interakciji s drugima.postojanje supkulture koja potiče organizirani visoki kriminal (ljudi koji se njime bave uživaju poštivanje u društvu) conflict – obično prijestupništvo. u malim povezanim grupama 40 . conflict. iako su istraživanje započeli razlikujući različite tipove ljudi (filistejci.Transfer kulturnih obrazaca • Thomas i Znaniecki istraživali su prilagođivanje poljskih seljaka doseljenih u SAD. u situaciji u kojoj ne postoji supkultura navedenih tipova. stabilni. Cohen smatra fenomen supkulture glavnim uzrokom maloljetničke delinkvencije • mladi pripadnici nižih društvenih slojeva odmalena se uče cijeniti vrijednosti srednjih i viših slojeva – ali socijalizacija koju taj pojedinac prolazi ne uspijeva ga pripremiti osobinama i znanjima potrebnim za uspjeh • supkultura stvara grupe ("gang") koje nemaju čvrsti stav o vlastitom identitetu • devijantno ponašanje je. retreatist) criminal . boemi). naučeno a ne naslijeđeno ili izmišljeno • takvu tezu dalje razvija Edwin Sutherland (u studiji Principles of Criminology) tvrdeći da se devijantnost uči u procesu komunikacije. delinkvencija je tu posljedica činjenice da ne funkcionira ni sustav obrazovanja ni obiteljski odgoj retreatist – razmjerno čest. već da je delinkventno ponašanje karakteristično za male homogene grupe Devijantna supkultura • Richard Cloward i Lloyd Ohlin smatraju da sama dikrepancija nije dovoljna da objasni delinkventno ponašanje jer postoje specifični tipovi supkultura od kojih su najznačajniji geografsko područje i susjedstvo • delinkventne supkulture. devijantna supkultura koja nastaje retreatistička je prema cilju. kad se ta teorija primijeni na kriminalnu djelatnost. već su pokazali postojanje društvenog mehanizma • akter u devijantnom ponašanju slijedi norme koje u njegovoj okolini već postoje kao supkultura nekog društva Čikaška škola: teorija devijantnosti • Clifford Shaw i Henry McKay istraživali su delinkvenciju u Chicagu i primijetili slučajnost u tome da se u određenim zonama grada skokovito ponavlja velik porast kriminaliteta (dijelovi grada u kojem žive doseljeničke skupine) • uzrok devijantnosti nisu nacionalne i rasne osobine već uvjeti u kojima pojedinac živi • primijetili su da pojedinac ne djeluje sam. a izolacionistička prema načinu stvaranja Maloljetnička delinkvencija • A. njihovi konačni rezultati nisu poduprli tezu o postojanju tipova ljudi. dakle.

program društvene i političke organizacije 3. opravdanje koje daju normativni standardi supkulturne zajednice. relativno cjelovitu teoriju koja objašnjava ljudski svijet i iskustvo 2. izraz ideologija javlja se 1796. ideju o posebnoj ulozi intelektualaca • Napoleon je prvi u modernoj povijesti s idejama spojio element opasnosti • Marx se koristi pojmom ideologije u dva značenja: 41 • . u Francuskoj u značenju znanosti o idejama (skovao ga je Antoine Destutt de Tracy koji je ideologiju nastojao uspostaviti kao svojevrsnu nadznanost. afilijacija – podrška grupe. afilijacija je deformirana društvenost 3.• internalizacijom vrijednosti supkulture pojedinac se izolira od društva. upućenost na javno djelovanje radi pridobivanja potpore za taj program i njegovo ostvarenje 4. u očima društva devijantnost je pojava koju treba osuditi. no tvrdi da taj proces možemo razumjeti samo ako ga promatramo s gledišta devijantnog aktera • razlikuje tri skupa čimbenika devijantne karijere: 1. nadređenu drugim znanostima) pojam ideologije u svom prvom značenju sadržavao je četiri elementa: 1. afinitet prema devijantnosti. osuda (stigma) trajno prati pojedinca sprečavajući mogućnost da se otrgne utjecaju supkulture IDEOLOGIJA • FUNKCIONALISTIČKI orijentirani sociolozi određuju ideologiju kao sustav ideja i vjerovanja koje pružaju orijentaciju za razumijevanje stvarnosti i društveno djelovanje • MARKSISTI je smatraju iskrivljenom i lažnom sviješću koja služi prikrivanju klasne dominacije buržoazije • KONZERVATIVCI je prikazuju kao zatvorene i represivne sustave mišljenja • često negativna shvaćanja zbog ideoloških vladavina 20.st. zatvara se u supkulturnu grupu – diferencijalna asocijacija Integracija psiholoških i društvenih objašnjenja devijantnosti • sociolog David Matza podržava zamisao o postupnosti procesa učvršćenja devijantnosti (deviant career). nacionalnu ili rasnu diskriminaciju…) 2. označivanje – reakcija na konačnu identifikaciju s grupom. u tu skupinu svrstava sve čimbenike koji stvaraju predispoziciju za kršenje normi (ekonomsku deprivilegiranost.g. (komunizma i fašizma) • POJAM I TEORIJE IDEOLOGIJE POJAM IDEOLOGIJE počinje tek s Francuskom revolucijom.

ideologija je nadgradnja koja obuhvaća sva područja duhovne djelatnosti (moral. znanost i dr. 1929.1. nego je vlast koja se zasniva na kulturnoj i ideološkoj hegemoniji te klase prema Gramsciju. pojedinac prihvaća (ili odbacuje) određene političke ideje. na temelju takvog sustava vjerovanja. skup vjerovanja i svako organizirano predstavljanje mišljenja.) smatra da je ideologija skup mišljenja o svijetu koji zastupa pojedinac. to je sloj koji je besklasan pa je sposoban uzimati u obzir svjetonazore posebnih grupa • u suvremenoj funkcionalističkoj teoriji ideologija se shvaća kao svaki javno izražen sustav znanja. neovisni i racionalni) i organski (organizacijski povezani s klasnom strukturom) • Louis Althusser se nastavlja na Gramscija u knjizi Za Marxa i u članku Ideologija i državni ideološki aparati.) 2. religija. dva su šira tipa shvaćanja. a utopija je ideologija pobunjenih grupa Manheim je razvio teoriju o "slobodnolebdećoj inteligenciji". određuje ideologiju kao sustav ideja koji se ne može svesti ni na ekonomiju ni na politiku Althusser razlikuje represivne i ideološke državne aparate represivni aparati (vojska.) razlikuje partikularni i totalni pojam ideologije partikularni: istražuje se mišljenje protivnika kao ideološko u značenju "lažnog" i "pogrešnog" totalni: sustavi ideja svih društvenih grupa su društveno vezani i uvjetovani ideologija je opći naziv za ideje koje zastupaju vladajuće grupe. stajališta i vrijednosti. obrazovanje…) funkcioniraju pretežno na ideološkom modusu "nijedna klasa ne može trajno zadržati državnu vlast. Lane je proučavao političke ideje petnaestoro ljudi u 42 . u svom djelu Zatvorske bilježnice razmatra pojam ideologije unutar svoje teorije hegemonije kao kulturnog vodstva i ideje o komunističkoj partiji kao "kolektivnom intelektualcu" vlast jedne klase nad drugom nije samo ekonomska vlast. intelektualci su sloj koji može izbjeći ideološku vezanost. ideologija je izvrnuta. dvije skupine intelektualaca: tradicionalni (slobodni od klasne uvjetovanosti. lažna i kriva svijest i spoznaja. policija) funkcioniraju uglavnom na nasilju ideološki aparati (religija. što proizlazi iz njezine posebne klasne uvjetovanosti i određenosti • u djelu Njemačka ideologija Marx objašnjava da su vladajuće ideje nekog doba uvijek ideje vladajuće klase • Antonio Gramsci napravio je otklon od Marxovog shvaćanja ideologije. Laneovo i Geertzovo • Robert Lane u knjizi Politička ideologija (1962. a da istovremeno ne ostvaruje svoju hegemoniju nad državnim ideološkim aparatima i u njima" • Karl Manheim (djelo Ideologija i utopija.

a ideologija njena braniteljska dimenzija. u doba kad se izraz ideologija etablirao privukao je pozornost jer je opisivao društvenu stvarnost tipom analize bliskim znanstvenoj analizi 2. – zračenje Hitlerovih i Staljinovih ideja postojalo bi i bez njihova uspjeha) 3. opskrbljujući socijalne grupe ili cijela društva skupom ujedinjujućih načela i vrijednosti. znanost je dijagnostička dimenzija kulture. ona se odnosi na onaj dio kulture koji se aktivno bavi uspostavom i obranom obrazaca vjerovanja i vrijednosti • Raymond Boudon u knjizi Ideologija (1986. ideologije djeluju kao oblik socijalnog cementa. stvaranje socijalnog pritiska radi postizanja željene društvene promjene ili na osnaživanje otpora prema njoj 4. iz toga proizlaze funkcije ideologije: 1. taj pristup začet je člankom Clifforda Geertza Ideologija kao kulturni sustav (1964. 1995.st.Westportu (rezultat istraživanja pokazao je difuznost i neodređenost političkih ideja u SAD) • drugo shvaćanje povezuje ideologiju s političkim djelovanjem te je određuje kao sustav ideja i vrijednosti usmjeren proizvođenju motivirajućih učinaka.) pokazuje da povezivanje ideologije sa znanošću (shvaćanje ideologije kao lažne znanosti) nije slučajno. a istodobno zadovoljavaju važnu potrebu čovjeka za identitetom i razvojem ljudskih bića.) (u njegovo vrijeme fašizam je pobijeđen. ideologija pridonosi ispunjenju osobne potrebe za identitetom i razvojem ljudskih bića (ideologije mogu razvijati i negativne identitetske strategije kao što su diskriminacija. pa je glavno pitanje nesuglasja među preostalim strankama bilo oko toga tko 43 . većina je ideologija bila utemeljena na doktrinama koje su se pridržavale znanstvenog pristupa • učinkovite ideologije obično imaju znanstvene jezgre koje se izvode iz kriterija istine. ideologije mogu držati na okupu i različite grupe (klase) unutar nekog društva – takva je ujedinjujuća funkcija liberalnodemokratskih vrijednosti u zapadnim društvima KRAJ IDEOLOGIJE • tezu o kraju ideologije iznio je američki sociolog Daniel Bell u knjizi Kraj ideologije (1966. navodi dva argumenta: 1. ideologije motiviraju djelovanje koje može biti usmjereno na uspostavljanje ili održavanje određenih vrijednosti i vjerovanja.) u kojem se ideologija određuje ne kao suprotnost znanosti nego se obje smatraju kulturnim sustavima.. a komunizam na Zapadu marginaliziran. a ideologije se izvode iz kriterija socijalne snage SOCIJALNE FUNKCIJE IDEOLOGIJE • ideologije iskazuju kolektivnu svijest i volju da se postigne relevantna društvena i politička moć. ideologije pribavljaju perspektivu pomoću koje se svijet može razumjeti i protumačiti. netolerancija) 2. totalitarne ideologije privukle su vrhunske intelektualce (o tome piše Francois Furet u knjizi Prošlost jedne iluzije: ogled o komunističkoj ideji u 20.

dokazivao je da završava razdoblje velikih ideologija i ideološkog napretka • iako su nacionalizam i religijski fundamentalizam još važni suparnici zapadnog liberalizma u Trećem svijetu. dvije različite koncepcije političke sociologije predstavljaju Max Weber (politička sociologija kao znanost o vlasti) i Marcel Prelot (politička sociologija kao znanost o državi)  Weber – Gospodarstvo i društvo – vlast odredio kao izgled da će se specifičnim ili svim naredbama pokoriti određena grupa ljudi razlikuje dva tipa vlasti: vlast po sili konstelacije interesa (najčistiji tip je monopolistička vlast na tržištu) i vlast po sili autoriteta (vlast glave obitelji. političku vlast. slomom komunističkog sustava i njegove ideologije globalni ideološki sukob je riješen DRŽAVA I DEMOKRACIJA VLAST I DRŽAVA  Maurice Duverger (Politička sociologija. element po kojem se razlikuju vladajući i podanici  država se uobičajeno definira kao zajednica ljudi organizirana na nekom teritoriju pod nekom suverenom vlasti TEORIJE DRŽAVE  u političkoj sociologiji razlikuje se pet osnovnih skupina teorija o državi: 1. pa se i može nazvati "institucijom institucija" država ima tri posebna obilježja: 1. veliko stanovništvo kojem država daje jedinstvo 2.može bolje osigurati ekonomski rast i materijalni prosperitet – kao rezultat svega ideologija postaje nevažna) • slomom komunizma ideja kraja ideologije dobiva nov zamah • Francis Fukuyama u članku Kraj povijesti iz 1989. evolucionističke koordinacijsko-funkcionalističke teorije – vide državu kao tijelo ili instituciju koja ima regulacijsku ulogu u društvu ili kao podsustav koji obavlja funkciju koordinacije važnih društvenih poslova. teritorijalnu osnovu jer je prije svega prostorna pojava 3.) navodi da je politička sociologija dugo bila znanost o državi. 1967. – državu određuje kao političku instituciju koja obuhvaća mnoštvo javnih i privatnih institucija. a razvija se u skladu s potrebama i zahtjevima razvoja društva država je u nekom smislu "mozak" društva 44 . a da je u novije vrijeme postala znanost o političkoj moći i vlasti  prema Duvergeru. 1963. službena ili monarhova vlast) državu se sociološki ne može definirati sadržajem onoga što poduzima  Marcel Prélot – Političke institucije.

zakonodavstvo i sloboda (I-II. ne razmatraju mogućnost da državni aparat ima svoje posebne 45 . može upotrijebiti kako bi unaprijedila vlastite interese o kao zagovornik ovog pristupa – Ralph Miliband u djelu Država u kapitalističkom društvu (1969. strukturom i ulogom utjelovljuje temeljnu vezanost uz kapital a protiv podređenih klasa o Claus Offe u knjizi Strukturni problemi kapitalističke države (1972. pluralističke teorije – odbacuju državu kao središnji pojam. pluralističkim i marksističkim teorijama države: zanemaruju mogućnost da se želje i ciljevi mogu u istoj mjeri odraziti na javnu politiku kao i želje cijelog društva. 1973. pritom se razlikuju dvije temeljne orijentacije: instrumentalisti državu vide poglavito kao neutralno oruđe za vršenje političke vlasti. institucionalno-etatističke teorije nastale su kao reakcija na teorije koje državu vide kao izraz političkog utjecaja društvenih snaga te nastoje pokazati da država ima značajan stupanj autonomije od društva i da postoje posebni interesi državnog aparata koji se ponekad razilaze s interesima većeg dijela društva Eric Nordlinger u djelu Autonomija demokratske države (1981.) tvrdi da upletanje države u društvo treba ograničiti na donošenje općih propisa Robert Nozick u djelu Anarhija. koje svaka klasa dok ga kontrolira.) dokazivao je da je vladajuća klasa kapitalističkog društva ona klasa koja posjeduje i kontrolira sredstva za proizvodnju i koja je sposobna koristiti se državom kao instrumentom društvene dominacije strukturalisti dokazuju da je irelevantno tko kontrolira državu zato što ona svojom pozicijom. marksističke teorije – državu shvaćaju kao političku instituciju ili strukturu koja izravno ili neizravno zastupa interese kapitala i vladajuće klase u društvu te se brine o održanju sustava kapitalističke dominacije. smatrajući je samo jednim od udruženja koje teži da bude najmoćnije moderni pluralisti (Dahl.) i Zakon. država i utopija (1974. liberalno-individualističke teorije – polaze od poimanja države kao skupa javnih institucija ili javnih službenika. Lindblom) dokazuju da se moć u društvu i političkom procesu raspoređuje nehijerarhijski i kompetitivno te umjesto države rabe pojam političkog sustava koji bolje opisuje novu realnost za pluraliste izvorne i vodeće snage državnog djelovanja dolaze iz društvenih izvora 4. koju zagovaraju suvremeni neoliberali i libertarijanci Friedrich von Hayek u knjigama Ustrojstvo slobode (1960. 1976.) dokazuje da pojedinci imaju neka prava koja su toliko temeljna da se moraju poštovati bez obzira na navodne koristi koje bi društvo moglo imati njihovim ograničavanjem ili kršenjem 3.za Durkheima država ima regulacijsku ulogu i moralnu svrhu 2.) dokazuje da iz same strukturne moderne države slijedi da ona organizira kapital i dezorganizira radničku klasu 5. ponajprije na razini središnje vlasti u klasičnom liberalizmu razvijena je teorija minimalne države.) upućuje tri osnovna prigovora neoliberalnim.

taj tip države karakterističan je za zemlje u kojima je u dužem razdoblju na vlast bila socijaldemokratska stranka (npr.st. razvojna država – obilježena je važnom ulogom države u poticanju ekonomskog rasta. religiju. faza demokratske države – pojedinci stječu politička prava te stvaraju demokratski poredak u kojem moć dolazi u ruke svih članova zajednice 4. do socijalnih prava u 20. koja se pojavljuje kao autoritet nadređen i vladaru i podanicima 2. faza liberalne konstitucionalne države – kao rezultat građanskih revolucija i rušenja staleškog poretka uspostavljaju se pravna jednakost građana i ustavna ograničenja moći države radi zaštite individualnih prava 3. obiteljski život (npr. s obzirom na institucionalizaciju tih prava može se razlikovati pet faza razvoja moderne države: 1. faza apsolutističke države – država se uspostavlja kao suverena. kolektivistička država – stavljanje ekonomskog života pod državnu kontrolu (primjer su komunističke zemlje s centralnoplanskim sustavima) 5.) razlikuje pet oblika države: 1. posebno u gospodarstvu.st.st. minimalna država – svojstvena liberalnom razdoblju razvoja kapitalizma u 19. građanstvo i društveni razvoj (1963. Japan u Meiji razdoblju) 3.st. a njezine se funkcije svode na održanje mira i socijalnog poretka (ograničeno se upliće u društvo) 2. Staljinov SSSR..) i u knjizi Klasa. osobito u industrijalizaciji (npr. Andrew Haywood u knjizi Politika (2002.interese koji su suprotni željama društva.. Hitlerova Njemačka. prije svega njezinih represivnih funkcija 46 . pod državnu kontrolu stavlja ne samo ekonomiju već i obrazovanje. Huseinov Irak)  Thomas Marshall u radu Građanstvo i društvena klasa (1950.) razvio je teoriju građanstva u kojoj je pokazao napredovanje prava građanstva od građanskih prava u 18. Austrija i Švedska) 4. političkih prava u 19. kulturu. faza socijalne države – zadobivena politička prava se koriste za uravnoteživanje moći koja nastaje u tržišnom društvu te time sprečavaju pretvaranje demokracije u izravnu oligarhijsku vladavinu 5. faza minimalne jake države – spoj neoliberalnog smanjivanja socijalnih prava i neokonzervativnog jačanja države. neosobna vlast. ne uzimaju u obzir stvarno autonomno djelovanje države i načine da se ono još i poveća TIPOVI I OBLICI DRŽAVA  država je od svoga nastanka imala veliku ulogu u društvu. totalitarna država – krajnja i najekstenzivnija forma državne intervencije. socijaldemokratska država – usmjerena je prema socijalnoj promjeni u skladu s načelima jednakosti i socijalne pravde. kada se država postavlja kao zaštitno tijelo.

" DEMOKRACIJA. tri tipa legitimne vlasti: tradicionalna – legitimnost temelji na svetosti i vječnoj važnosti tradicije (vlast feudalnih vladara.) sažimlje poglede utjecajne struje mišljenja kada tvrdi da se s okončanjem hladnog rata zbilo nešto "daleko važnije" od rušenja jednog obrasca saveza i suparništva među industrijaliziranim zemljama  John Gray u knjizi Lažna zora (1998. podvlašteni moraju vjerovati da su njezina uloga i djelovanje opravdani. druga je kontrola nad prirodnim resursima potrebnima za ekonomski rast (npr. 1989. slobodu izražavanja 4. pristup alternativnim izvorima informacija 47 . država kao zajednica koja ima monopol fizičke sile mora biti legitimna. imaju šest obilježja: 1.GLOBALIZACIJA I DRŽAVA  u 1970-im uočeno je da moderna demokratska država ima problema s legitimitetom  prema Weberu. prema modelu poliarhije koju je razvio Robert Dahl – prvo u suradnji s Charlesom Lindblomom u knjizi Politika.). "  Reinhold Niebuhr (knjiga Kršćanski realizam i politički problemi.) otkriva da su u temelju krize legitimnosti suvremene demokratske države kontradikcije i konflikti između logike kapitalističke akumulacije i narodnih zahtjeva koje demokratska politika otvara  kapitalistička demokratska država ne može stalno zadovoljavati i narodne zahtjeve za socijalnom sigurnošću i pravima i zahtjeve tržišne privrede utemeljene na privatnom profitu  procesima globalizacije u 90-im godinama kriza legitimnosti moderne države dodatno se zaoštrila  ekonomist Kenichi Ohmae u knjizi Kraj nacionalne države (1995. koji ograničavaju njihovu moć Gray navodi dvije funkcije države koje mogu jačati: prva je pomoć svojim građanima da kontroliraju ekonomski rizik.. voda) DEMOKRACIJA  poznata je Churchillova izreka: "demokracija je najgori politički poredak. ekonomija i blagostanje (1953. ali čovjekova sposobnost za nepravdu čini je neophodnom.) slaže se da suverene države djeluju u okruženju velikih rizika i krajnje neizvjesnosti. Castro) legalno-racionalna – temelji se na moći prava (moderne demokratske države)  Jürgen Habermas u knjizi Problemi legitimacije u kasnom kapitalizmu (1973. slobodne i poštene izbore 3.): "Čovjekova sklonost prema pravdi čini demokraciju mogućom. 1953. Demokracija i njezini kritičari. TOTALITARIZAM I AUTORITARIZAM  demokratski poreci. 1971. nafta. izuzevši sve druge. i dr. birane dužnosnike 2.). a potom u nizu djela (Poliarhija. Homeini. danas – vladajuće dinastije u Kuvajtu i Saudijskoj Arabiji) karizmatska – legitimnost temelji na iznimnim osobinama vođe (Hitler.

financijskoj moći i pristupu organizacijama bitno utječu na raspon participacije američkih građana u političkom životu  u modernim demokracijama narod obavlja vlast preko svojih predstavnika. vojne diktature. 1971.). autokratski režimi – autoritarni poreci  Juan Linz i Alfred Stepan u knjizi Problemi demokratske tranzicije i konsolidacije (1996. imaju isto tako šest obilježja: 1.) IZBORI. uglavnom u zemljama Trećeg svijeta – tradicionalne monarhije.) tvrdi da predstavnička demokracija znači prelazak kontrole nad poitičkim odlukama na birokratske elite i vođe stranaka  jedini oblik demokracije koji može funkcionirati u industrijskim društvima s masovnim strankama jest plebiscitna demokracija s vođom u kojoj karizmatičke vođe postavljaju ciljeve koji se poslije prodaju "narodu" pomoću stranačkog stroja  političko tržište je natjecateljsko tržište  Robert Dahl razlikuje demokraciju kao idealni sustav od stvarne demokracije. službena ideologija 2. autoritarni. pa se participacija za većinu građana svodi na sudjelovanje u izborima  Max Weber u Politici kao pozivu (1918. od naroda. koje periodično bira i smjenjuje. zanimanju. Abraham Lincoln je odredio demokraciju kao vladavinu naroda. koju naziva poliarhija (Poliarhija. 6. prema modelu totalitarizma koji su razvili Carl Friedrich i Zbigniew Brzezinski u knjizi Totalitarna diktatura i autokracija (1956. za narod  narod je zato tijelo građana koji su posve jednaki u pravima i nijedna kategorija nema veća prava od drugih  razlike u obrazovanju. autonomija udruženja sveobuhvatno građansko pravo  totalitarni poreci.g. monopol nad sredstvima masovnih komunikacija 5.) predložili su klasifikaciju "pet najvećih modernih idealnih tipova poredaka": demokratski. posttotalitarni i sultanistički poredak LIBERALNA (PREDSTAVNIČKA) DEMOKRACIJA  demokracija je tek u 90-im godinama uspostavljena kao politički poredak u približno polovici zemalja svijeta  u Gettysburškoj adresi iz 1863. potpuni monopol partijsko-državne strukture nad oružanom silom 4. jednostranačka država 3. sustav policijskog terora 6.5. totalitarni. STRANKE I INTERESNE GRUPE IZBORI 48 . državna kontrola nad gospodarstvom  između tih poredaka postoje različiti režimi.

formuliranja i razrade političkih programa i drugih aktivnosti  za J. zato što su sredstvo legitimiranja poretka. mobilizacija i socijalizacija građana. socijalizam i demokracija. stranka je zajednica s posebnom strukturom. dugoročno opada  na izbore i ponašanje birača utječu i institucionalni čimbenici. političko obrazovanje građana) predstavničke (predstavljanje ideja. prije svega izborni sustav  Duverger (Političke stranke. regrutacija elite i sudjelovanje u vlasti  obično se funkcije stranaka grupiraju u tri skupine: intelektualno-ideološke (određivanje ciljeva. artikulacija i agregacija interesa.) navodi sljedeće osnovne funkcije: definiranje ideoloških ciljeva. zato što izravno utječu na oblikovanje upravljačke elite 3.) pokazao je da utjecaj izbornog sustava na stranački sustav ima oblik zakonitosti: razmjerni izborni sustav potiče uspostavu višestranačkog sustava (oslabljuje dvostranačje). Schumpetera (Kapitalizam. organiziranje i sudjelovanje u vlasti)  u modernom značenju stranke se oblikuju tek u drugoj polovici 19. 1951. 49 . koji pokazuje odnos klasnog položaja pojedinca i glasovanja u izborima. programa i politika." konstitutivnim obilježjima političke stranke smatra se još ideologija i zalaganje za interese nekih širih društvenih skupina  Klaus von Beyme u djelu Stranke u zapadnim demokracijama (1982.) "suvremene političke stranke definiraju mnogo manje svojim programom i klasom svojih pristalica. a više prirodom svoje organizacije. 1942. pribavljanja aktivnog pristanka građana  uočeno je da indeks klasnog glasovanja (tzv. izbori su temeljna institucija predstavničke demokracije (još je Montesquieu u Duhu zakona 1748.st. Alfordov indeks). zato što su jedini mehanizam političke participacije stvarno dostupan svim građanima 2. izbora kandidata za javne dužnosti. dok izborni sustav relativne većine potiče uspostavu dvostranačkog sustava – to pravilo po njemu je dobilo ime Duvergerov zakon POLITIČKE STRANKE  političke stranke su dobrovoljna politička udruženja građana s trajnom organizacijom uspostavljena radi određivanja državne politike pomoću oblikovanja političke volje građana.) tvrdio da se narod u modernom smislu konstituira u izborima  postoje barem tri razloga zašto su izbori tako važni: 1. Moderne se stranke karakteriziraju prije svega svojom anatomijom. stajališta i interesa) upravljačke (regrutacija i izobrazba elite. zapazio njihovu važnost)  Marcel Prélot u djelu Političke institucije (1963.

stranke nastaju na dva načina: 1. prema Duvergeru (Političke stranke. izvanparlamentarnim putem  Duverger razlikuje dva osnovna tipa stranaka: 1. razdoblje narodnih stranaka (catch-all stranke) – nastaje deideologizacijom stranaka. one se ne ograničavaju na izbore. delegiranih nad onima koji ih delegiraju. samih zastupnika.) zapazio je nastanak novog tipa stranke . od članova političke elite. imaju razvijen unutarnji život i interesiraju se ne samo za politička nego i za ekonomska i socijalna pitanja  Robert Michels u djelu Sociologija stranaka u modernoj demokraciji (1911. gubljenje članstva. 1966. 1951. marketinizacija ili "amerikanizacija" stranaka INTERESNE GRUPE  interesne grupe su organizirane skupine utemeljene radi zaštite. razdoblje organiziranih masovnih stranaka – razvile se s općim pravom glasa i participacijom širokih masa 2. od onih koji su dotad isključeni iz prava glasa. masovne stranke – nastaju znatnim proširenjem glasa. 2002. sindikati i udruge poslodavaca) 50 . parlamentarnim putem 2.) razlikuje tri razdoblja u razvoju stranaka: 1. 2000. oblikovanjem odozdo. kaže sklonost oligarhiji")  temeljni sociološki zakon političkih stranaka: "Organizacija je majka vladavine izabranih nad biračima. razdoblje profesionalnih stranaka – obilježava ih profesionalizacija vodstva. podržavljenje financiranja. niveliranje socijalnog sastava stranaka. opunomoćenih nad opunomoćiteljima. oblikovanjem odozgo.) dijeli interesne grupe prema ciljevima djelovanja na: 1. Heywood (Politika. kadrovske stranke – odgovaraju razdoblju političke borbe aristokracije i buržoazije (konzervativne i liberalne stranke) – te su stranke orijentirane prema izborima i parlamentarnoj borbi. iz društva. slabljenje utjecaja pojedinačnog člana. kao najdemokratskijim organizacijama svoga doba.)."catch-all stranke"."  Otto Kirchmeier (Transformacija zapadnoeuropskih stranačkih sustava. grupe posebnih interesa (protektivne ili staleške) – postoje radi unapređenja ili zaštite posebnih interesa svojih članova (npr. jačanje uloge i utjecaja vodstva. željezni zakon oligarhije ("tko kaže organizacija. a obilježava je smanjivanje važnosti ideologije.) otkrio je upravo u socijalističkim strankama. već djeluju na obrazovanje i aktiviranje svoga članstva. potiskivanje tradicionalne klasne vezanosti i okretanje biračima iz svih dijelova stanovništva  Klaus von Beyme (Transformacija političkih stranaka. nemaju u pravom smislu članstvo ni pravu organizaciju 2. promicanja i ostvarivanja svojih posebnih interesa utjecajem na politiku ili djelovanje vlade  A. slabljenjem veze između stranaka i socijalnih "stupova" 3. koja se razvila iz masovne stranke.

i traje do 1926. povoljne međunarodne okolnosti (države koje su demokratske podupiru nove demokratske države) 51 . nastavlja se rušenjem komunističkih režima u istočnoj Europi Huntington pokazuje da povijest nije jednosmjerna – iza prva dva vala slijedila su dva reverzibilna vala u kojima su se neke zemlje. do 1962. Azije. u Nigeriji 3. počinje savezničkim uvođenjem demokracije u Zapadnoj Njemačkoj. zahvaća Španjolsku te neke zemlje Latinske Amerike. razina ekonomskog razvoja 3. počinje 1974. traje od 1943. Japanu i Koreji. dogodila su se tri vala: 1. potom 1979. 2. a obilježava ga demokratizacija prava glasa za muškarce i uspostava odgovornosti izvršnog tijela (vlade) parlamentu 2.) Bentley je ukupnu politiku vidio kao borbu grupa za ostvarenje svojih interesa  Truman je u djelu Upravljački proces (1951.) američki politolog i sociolog Samuel Huntington pokazuje da su demokratski poreci u svijetu uspostavljeni u valovima demokracije. koje su prethodno prešle u demokraciju. grupe za abortus ili protiv njega. postavlja određene zahtjeve drugim društvenim grupama iz tako širokog mnoštva grupa (ubraja i obitelj) izdvaja političke interesne grupe. prema Huntingtonu.). na osnovi jednog ili više zajedničkih stavova. Italiji. potom uvođenje demokracije u Turskoj i Grčkoj i nekim zemljama Latinske Amerike. promocijske grupe (grupe ciljeva i svjetonazorske) – uspostavljene su radi unapređenja zajedničkih vrijednosti. za zaštitu životinja)  teoriju interesnih grupa formulirali su američki sociolozi Arthur Bentley i David Truman  u radu Proces upravljanja (1908. vratile u nedemokratsku vladavinu postoji više činitelja koji pridonose demokraciji i demokratskoj konsolidaciji. prethodno demokratsko iskustvo (zemlje koje su prethodno imale demokratski poredak lakše mu se mogu vratiti) 2. ideala ili načela (npr.) tvrdio da se cjelokupno individualno vjerovanje i ponašanje može posve objasniti na temelju članstva u grupi za njega je interesna grupa svaka grupa koja. tri su svojstvena svim valovima demokratizacije: 1. a 1960. Austriji. započinje u SAD 1828.. u Portugalu i povratkom demokracije u Grčkoj.. od sloma fašizma i komunizma broj demokratskih zemalja u svijetu povećao se i više od tri puta  u knjizi Treći val (1990. kojih je specifičnost u tome što svoje zahtjeve nastoje ostvariti pritiskom na državnu vlast – te se grupe stoga često nazivaju "grupe za pritisak" nijedna grupa ne može postati previše moćna jer grupe čine pojedinci koji su članovi više grupa DEMOKRATIZACIJA I DEMOKRATSKA TRANZICIJA  prema podacima iz knjige Roberta Dahla O demokraciji (1998.

razumijeva se kao težnja za moći. osjećaj odgovornosti i sposobnost dobre procjene razlika između političara i upravnih funkcionara za Webera je zapravo razlika između politike i birokratskog upravljanja • austrijski sociolog Albert Schäffle u radu O znanstvenom pojmu politike (1897. ono što se u praksi odnosi na rješavanje tekućih državnih poslova na osnovi zakona i drugih propisa) od politike (sam proces stvaranja. shvaćena je kao sposobnost postizanja kompromisa i konsenzusa.) razlikuje dva pojma političke sociologije: političku sociologiju kao znanost o državi i političku sociologiju kao znanost o vlasti • Tom Bottomore (Politička sociologija.) razlikovao je tekući državni život (obuhvaća postignuto stanje ravnoteže.POLITIČKA SOCIOLOGIJA POJAM POLITIKE • u izvornom grčkom smislu politika je djelatnost koja se odnosi na polis. koja teži ostvarenju ideje o dobroj i pravednoj zajednici • politika je tijekom povijesti dobila dva nova. "umjetnost mogućeg" 2.) Weber je razlikovao one koji žive za politiku i one koji žive od politike pravi političari imaju tri osobine koje njihovu djelatnost čine nadmoćnom djelatnosti birokracije – strast. 1967. na uređenje zajedničkog života u polisu. kako ju je nazvao Giovanni Sartori (nastoji kombinirati varijable kojima se služi sociologija s onima koje rabi politologija) • njezin je predmet po Lewisu Coseru (Politička sociologija. 1967.) glavnim predmetom političke sociologije smatra pitanje moći u društvenom kontekstu smatra da postoje dvije suprotstavljene tradicije koje se začinju oko dvojice osnivača discipline: Alexisa de Tocquevillea i Karla Marxa s jedne strane je Marxova koncepcija razumijevanja države i moći iz materijalnih uvjeta života.) bavljenje "socijalnim uzrocima i posljedicama dane raspodjele moći u društvima ili između društava i socijalnim i političkim konfliktima koji vode promjeni alokacije moći" • Maurice Duverger (Politička sociologija. danas prevladavajuća značenja: 1. odnosno izvođenja političke moći iz ekonomske moći 52 . rješavanja sukoba pregovorima i sporazumom. sposobnost nametanja svoje volje drugima kako bi se postigli određeni ishodi ili rezultati • u radu Politika kao poziv (1918. 1979. ono što se praktično odnosi na poduzimanje novih mjera) POLITIČKA SOCIOLOGIJA: DISCIPLINA I NJEZIN RAZVOJ • politička sociologija je "interdisciplinarni hibrid".

) – smatra da je glavni predmet političke sociologije otkrivanje uvjeta i mehanizama dinamičke ravnoteže između socijalnih sila razdora i integracije u pluralističkom političkom sustavu nastavljajući se na Schumpetera. Pareta i Michelsa • Seymour Martin Lipset (Politički čovjek. koja je nepromjenjiva. kao temeljnog odnosa demokratskog sustava. ali nije statična. pa je koncentracija moći u rukama manjine nužna kako bi se održao sustav u Raspravi o općoj sociologiji (1916. Tocquevillea. zasniva se na paradigmi razvoja demokracije kao temelja za proučavanje političkog života on započinje Tocquevilleovom koncepcijom demokracije Weber će nakon analize triju tipova legitimne vlasti iznijeti formulu plebiscitarne demokracije s vođom – za njega demokracija postaje mehanizmom za izbor političkih vođa Joseph Schumpeter u djelu Kapitalizam. jer je rezultat procesa cirkulacije elita Pareto prihvaća poznato Machiavellijevo razlikovanje lavova i lisica u djelu Vladajuća klasa (1896.) Mosca tvrdi da bez obzira na tip poretka vlast ostaje u rukama manjine koja čini vladajuću klasu. Robert Dahl u nizu je radova razvio pluralističko shvaćanje koje je usmjereno na istraživanje stvarne demokracije (poliarhije) • drugi smjer zasniva se na elitističkoj paradigmi trajne podjele društva na vladajuću elitu i podređene mase taj je smjer započet s teorijama Vilfreda Pareta i Gaetana Mosce u kojima se dokazuje da je većina nesposobna za vladanje. odnosno autonomiji politike u odnosu prema društvu • afirmaciju je politička sociologija stekla radovima Webera.s druge strane je Tocquevilleovo stajalište o autonomiji demokratskog pokreta u odnosu prema industrijskoj revoluciji.) smatra Marxa. najjasnije postavio u djelu Politički čovjek (1960.) Pareto elaborira jednu strukturu odnosa elite i mase. koji je utvrdio postojanje željeznog zakona oligarhije 53 . 1960.) uspoređuje ekonomsko i političko tržište te određuje demokraciju kao metodu izbora vodstva u natjecateljskim uvjetima Lipset je paradigmu o odnosu konsenzusa i konflikta. njezin sastav ovisi o ravnoteži dviju tendencija – aristokratske i demokratske elitistički smjer produbljen je istraživanjima Roberta Michelsa. socijalizam i demokracija (1942. Webera i Michelsa utemeljiteljima političke sociologije • kao disciplina politička sociologija posve se oblikovala nakon Drugog svjetskog rata • prvi i danas dominantni smjer.

bez obzira na čemu ta vjerojatnost počiva" • u političkoj sociologiji postoji razlikovanje između supstancijalističkih (strukturalnih) i relacionističkih shvaćanja moći. a druga više ističu moć kao određeni odnos između ljudi • za mnoge marksiste moć je sredstvo ili instrument koji ima i kojim se koristi vladajuća klasa za ugnjetavanje i izrabljivanje podvlašćenih klasa • Talcott Parsons u djelu O pojmu političke moći (1969. koja je sastavljena od triju dijelova (gospodarskog. kao strukturalni odnos koji postoji neovisno o volji pojedinaca. a nakon Drugog svjetskog rata Louis Althusser.u svakoj organizaciji. prirodnu moć čine iznimne tjelesne i duhovne sposobnosti 2. Nicos Poulantzas.st. prema kojem se vlast uvijek koncentrira u rukama manjine na izvršnim položajima također je produbljen istraživanjima Charlesa Wrighta Millsa koji je utvrdio postojanje vladajuće manjine u SAD.) primjećuje da "A provodi moć nad B utoliko što može postići da B učini nešto što B ne bi učinio bez upletanja A" • Nicos Poultanzas moć shvaća na relacionistički način. političkog i vojnog). Tom Bottomore i Ralph Miliband POJAM MOĆI • pojam moći u socijalnu znanost uveo je Thomas Hobbes za kojega moć čovjeka čine "sredstva kojima on trenutačno raspolaže radi dobivanja nekog budućeg vidljivog dobra". prva shvaćanja više naglašavaju moć kao neku sposobnost ili sredstvo. instrumentalna moć zasniva se na prirodnim sposobnostima i sretnom stjecaju okolnosti • u sociologiji pojam moći afirmirao je Weber – on je moć odredio kao "stupanj vjerojatnosti da će u nekom društvenom odnosu pojedinci uspjeti i u slučaju otpora nametnuti svoju volju drugima. a posljedica je klasne strukture društva 54 .. društvo je podijeljeno na vladajuću i potlačenu klasu nakon Marxa. najznačajniji predstavnici marksističkog smjera u političkoj sociologiji su Lenjin i Gramsci u prvoj polovici 20.) vidi moć kao "uspješan medij za mobiliziranje poduzetih ili utvrđenih obveza u interesu uspješnog kolektivnog djelovanja" • Robert Dahl u članku O pojmu moći (1957. i opisao međuodnose unutar te vladajuće klase • treći smjer zasniva se na teoriji klasa i klasnog sukoba kao paradigmi za proučavanje političkih fenomena započet je Marxovim materijalističkim shvaćanjem prema kojemu politički život društva ima svoj korijen u materijalnim odnosima proizvodnje i njima odgovarajućim klasnim strukturama. moć ima dva izvora: 1.

te manji broj političara.) dokazivao na temelju empirijskog istraživanja procesa donošenja odluka u jednom malom gradu da ne postoji neka uska elita s dominantnim utjecajem poslovnih i menadžerskih vrhova • ELITISTIČKI pristup polazi od toga da elite imaju moć nad masama. tu sposobnost pojedinci i grupe stječu na temelju posjedovanja određenih resursa u određenoj količini PRISTUPI PROUČAVANJU MOĆI • PLURALISTIČKI pristup polazi od toga da pojedinci ostvaruju politički utjecaj ne kao pojedinačni politički akteri (birači) već kao članovi političkih stranaka i različitih interesnih grupa pluralisti. kao ključni dio. taj može nešto napraviti – takva je definicija moći Alexandera Hamiltona iz 33. a razvili Michels i Weber u 1950-im godinama američki sociolog Wright Mills razvio je elitističku paradigmu u drukčijem. koju uglavnom čine poslovni ljudi. odvjetnika i sindikalnih funkcionara Wright Mills u knjizi Elita vlasti (1956.• postoji i razlikovanje između moći kao mogućnosti postizanja određenog racionalno određenog cilja ili učinka i moći kao sposobnosti nametanja svoje volje drugima. koja se temelji na urođenim sposobnostima manjine ili na nekom stečenom resursu taj pristup izvorno su formulirali Pareto i Mosca. u kojoj je na temelju empirijskog istraživanja strukture moći u jednom gradu američkog juga zaključio da ključne odluke donosi mala skupina ljudi. i unatoč njihovu otporu • tko je moćan. kao David Truman i Robert Dahl. u 1950-im godinama u SAD elitistički pristup postaje kritičko sociološko stajalište Floyd Hunter objavio je 1953. knjigu Struktura moći u zajednici. zaokupljeni su analizom raspodjele moći u demokraciji – moć definiraju kao sposobnost da se djeluje tako da se kontroliraju odgovori drugih Dahl je u poznatoj knjizi Tko vlada (1961. eseja Federalističkih spisa • Parsons vidi moć kao mogućnost da se mobiliziraju društveni resursi za postizanje ciljeva za koje se javnost opredijelila • drugo je moć kao sposobnost utjecaja na druge ljude – takvo je Weberovo viđenje moći • moć je sposobnost da prisilimo druge na djelovanje koje inače ne bi poduzeli.) pokazuje da SAD-om vlada oligarhijska elita koju čine oni koji zauzimaju 55 . kritičkoistraživačkom smjeru Pareto je vladavinu elite objašnjavao psihološkim razlikama među ljudima prema Mosci karakter elite može se mijenjati te uglavnom ovisi o društvu u kojem vlada rani elitisti koncentraciju moći u rukama manjine smatrali su neizbježnom i poželjnom.

socijalizam (1978. federalnoj državi i vojsci – unutar te malobrojne elite postoji unutarnja cirkulacija • MARKSISTIČKI pristup proučava političku moć kao izraz socijalne dominacije koju ostvaruje vladajuća klasa nad potlačenom klasom u procesu proizvodnje Nicos Poulantzas u knjizi Država. senzacionalističkim populizmom prikriva realnost dominacije i cenzurira kritičke analize te privilegira fast thinkers (svoje pomagače.).) i drugima. u mikrosociološkim strukturama moć je sveprisutna jer se proizvodi svakog trenutka.). pokazivao da vladajuća klasa ostvaruje dominaciju nad nižim klasama ne toliko fizičkom silom koliko simboličkim nasiljem . Distinkcija (1979.).ključne položaje u tri ključne institucije američkog društva – velikim korporacijama. vlast.) i Mikrofizika moći (1977.). a pluralizam i teoriju elita jer svode moć na samo političku moć Foucault je u mnogim radovima.najvažnija institucija simboličkog nasilja je škola kao socijalni stroj za reprodukciju nejednakosti i prikrivanja prave društvene aristokracije koju kiti ukrasima meritokracije druga takva važna institucija je televizija koja svojim ciničnim. O televiziji (1996. koji nalazi moć u svakodnevnim aktivnostima i odnosima ljudi. na događaje reagiraju dok su vrući) TRI LICA MOĆI • PRVO LICE JE MOĆ KAO ODLUČIVANJE 56 . nastojao razviti širi pristup moći.) moć određuje kao sposobnost jedne klase da ostvari svoje interese nasuprot drugim klasama Gramsci je uveo pojam kulturne hegemonije kako bi objasnio da podređena klasa prihvaća dominaciju nadređene klase. vjerovanja i predodžbe Louis Althusser razvio je svoje shvaćanje ideologije i ideoloških državnih aparata u kojem pokazuje važnost institucija ideološke moći (škole. ne samo zbog njezine ekonomske dominacije nego i zbog sposobnosti da podređenoj klasi nametne svoje ideje. Državno plemstvo (1989. crkve) za održavanje klasne dominacije • ta tri pristupa ne obuhvaćaju sve teorije moći • izvan njih razvijeno je nekoliko značajnih teorijskih elaboracija • Michel Foucault kritizirao je sva tri pristupa: marksizam jer moć reducira na klasne odnose moći. u svakoj točki ili svakom međuodnosu pojedinih točaka moć se ne može provoditi bez znanja i nemoguće je da znanje ne stvara moć • iz drukčije teorijske perspektive Pierre Bourdieu je u djelima Nasljednici (1964. posebno u knjigama Nazor i kazna (1976.

ideološka. sve zamislive ljudske osobine i sve zamislive konstelacije mogu biti osnova za provedbu svoje volje u nekoj danoj situaciji – ta se volja može nametnuti novcem. 1993. socijalne strukture i kulturni obrasci koji uvjetuju ponašanje cijelih skupina on tvrdi da postoji nevidljiva moć u socijalnim strukturama koja manipulira ljudskim željama i potrebama IZVORI I OBLICI MOĆI • Weber je moć smatrao univerzalnim fenomenom. važnije lice moćan i najmoćniji je onaj tko odlučuje o čemu će se uopće odlučivati • TREĆE LICE MOĆI JE MOĆ KAO DUHOVNA KONTROLA.) primjećuje da se shvaćanjem moći kao sposobnosti pojedinca da ostvari svoju volju unatoč otporu zanemaruju kolektivne snage. tj. Dahl u knjizi Tko vlada (1961. te ideološkim uvjeravanjem i manipulacijom u različitim oblicima • Michael Mann u knjizi Izvori socijalne moći (I-II. i to tako da se utvrde osobe ili grupe koje su aktivno sudjelovale u njihovu donošenju. mijenjaju se samo njezini oblici i sredstva • za njega je moć sociološki amorfna. a da im izmiče drugo. što može dovesti do tjelesnog kažnjavanja • utjecaj se ostvaruje novcem. koja se širi spontano i nije rezultat zapovijedi NACIJA I STRATIFIKACIJA 57 . 1986. odnosno sposobnost utjecaja na druge oblikovanjem njegovih mišljenja. koja se izražava preko svjesnih zapovijedi i njihova svjesnog poštovanja. politička i vojna moć • moć može biti autoritativna. da se ispita njihovo stvarno ponašanje u tom procesu te analizira ishod tog procesa odlučivanja – ta su istraživanja potvrdila pluralističko stajalište da je politička moć u nekoj zajednici podijeljena na mnoštvo različitih subjekata • DRUGO LICE JE MOĆ KAO POSTAVLJANJE DNEVNOG REDA P. silom i uvjeravanjem • prisila podrazumijeva upotrebu fizičke sile. ili difuzna. Baratz u radu Dva lica moći (1962.) razlikuje četiri oblika moći: ekonomska. materijalnim nagrađivanjem. Bahrach i M.) istraživao je strukturu moći u gradiću New Havenu pošavši od stajališta da je moć mogućnost sudjelovanja u donošenju odluka te da se stoga zaključci o strukturi i distribuciji moći mogu donijeti tek nakon pomnog ispitivanja ključnih političkih odluka. želja i potreba Steven Lukes u knjizi Moć: radikalno stajalište (1974.R.) primijetili su da Dahlovo istraživanje moći i druga istraživanja ispituju samo jedno lice moći.

ključni mehanizam etničke postojanosti bio je u organiziranoj religiji • etnija i etnički identitet prethode modernoj naciji i nacionalizmu • moderne nacije nastaju tek kad se etnije povezuju s ideologijom političke suverenosti. u Europi. mit o zajedničkim precima 3.st. osjećaj solidarnosti među značajnim sektorima stanovništva u predmodernim razdobljima razlikuje dva tipa etnija: lateralnu (sastavljena od aristokrata i svećenika) i vertikalnu (pučku) ta dva tipa etnija slijede dva različita puta u procesu postajanja nacijom: lateralni put ("birokratsko uključivanje"). drugi tip oblikovanja naziva "vernakularnom mobilizacijom". kolektivno vlastito ime 2. etničku skupinu i naciju • Anthony Smith u djelu Etničko podrijetlo nacija (1986. zajednička povijesna sjećanja 4. Nijemci. a to je razdoblje 18.st. zbiva se u zapadnoj Europi tako da dominantna etnija uključi srednje klase i periferne regije u elitnu kulturu.ETNIČKA ZAJEDNICA • u starijoj sociologiji dijelile su se društvene grupe prema slijedu: horda – rod – pleme – narod – nacija • u knjizi Teorije etniciteta (1995.) uvodi pojam etnije kako bi pokazao postojanje kontinuiteta između modernih nacija i predmodernih oblika etničkog identiteta i pripadnosti u etničkim zajednicama. gdje je utjecaj birokratske države mnogo indirektniji. NACIJA • nacija je kulturna zajednica sa snažnim etničkim povezanostima • nacija je politička zajednica s građanskoteritorijalnim vezama • njemački povjesničar Friedrich Meinecke ta dva tipa iskazao je u razlikovanju Staatnation (političke ili državne nacije) i Kulturnation (kulturne nacije). povezivanje sa specifičnom domovinom 6. diferencirane elemente zajedničke kulture 5. a u Aziji i Africi tek u 20. kulturne nacije obilježava visoka razina etničke homogenosti (Irci. i početka 19. Englezi. koje naziva etnijama.) Philippe Poutignat i Jocelyne Streiff-Fenart pokazali su da su izrazi "etnički" i "etnicitet" relativno kasno ušli u znanstvenu uporabu • u 1940-im izrazom "etnički" u SAD su označavane skupine koje su se razlikovale od "prvobitne" skupine (starosjedilaca ili Jenkija) • u grčkom "ethnos" – barbarski narodi • u latinskom "ethnicus" – pogani • u djelu Gospodarstvo i društvo Weber razlikuje tri entiteta: rasu. Grci) 58 . vidi ishodište modernih nacija etnije imaju 6 temeljnih obilježja: 1. Rusi.

zamišljena je zato što članovi čak i najmanjih nacija neće nikad upoznati većinu njezinih pripadnika. koje određuju posebne vrijednosti i karakter nacije i odražavaju vjekovne običaje i tradiciju 59 . 2. 1991. njemački poraz od Francuza posljedica je prosvjetiteljsko-racionalističkog razaranja religije • knjiga Johna Armstronga Nacije prije nacionalizma (1982. pa je "postojanje nacije svakodnevni plebiscit" • Benedict Anderson u knjizi Nacija kao zamišljena zajednica (1983.drugi čimbenik. od istočnog ili etničkog modela nacije (nacija se razumije kao zajednica ljudi istog podrijetla i kulturne tradicije) • u poznatom eseju Što je nacija (1887. Smith (Nacionalni identitet. jasno izraženom željom da se nastavi živjeti u zajednici.) Samuel Huntington upozorava na krizu američkog nacionalnog identiteta. koja je proizvedena djelovanjem ideologija multikulturalizma • A. a opet u glavama svih njih živi zamisao o njihovu zajedništvu • u Govorima njemačkoj naciji (1808.) razlikuje dva shvaćanja nacionalnog identiteta: teritorijalno-politički i etnički.) shvaća naciju kao zamišljenu političku zajednicu.) Fichte navodi tri važna elementa shvaćanja da je nacija kulturna zajednica: 1.analizira različite čimbenike. koja seže do antike . jezik je osnova nacionalne ideje. pošavši od najopćenitijeg. prvi proizlazi iz ideje nacije kao zajednice građana. volji i pristanku .njegova središnja funkcija je legitimiranje društvenog poretka. prava i dužnosti institucija. izvor njemačke nacije nalazi se u zlatnom dobu civilizacije srednjeg vijeka.) razlikuje zapadni ili građansko-teritorijalni model nacije (u kojem je nacija zajednica ljudi koji se pokoravaju istim zakonima u granicama danog teritorija).Armstrong nastoji pokazati "nastajanje intenzivne grupne identifikacije koju danas zovemo nacijom" u dugoj vremenskoj perspektivi. 1991. religija. načina života i iskustava povezanih s tim . 3.nacija se održava konsenzusom.) Ernest Renan pobija različite objektivne kriterije nacionalne pripadnosti kako bi prednost dao subjektivnim kriterijima – želji.• Anthony Smith (Nacionalni identitet.) smatra se prvom modernom studijom procesa formiranja etničkog identiteta u predmodernim islamskim i kršćanskim civilizacijama . a etnički iz ideje nacije kao etničke i kulturne zajednice • nacionalni identitet ima dvije važne funkcije u modernoj politici . ojačao je tu temeljnu razliku između islama i kršćanstva . a zatim imperijalne zajednice NACIONALNI IDENTITET • u svojoj knjizi Tko smo mi? (2004. koja je zamišljena kao ograničena i suverena.treći čimbenik su gradovi.

najčešće su one koje nacionalizam opisuju u dihotomijama: građanski i etnički. kao ideologija modernizacije i kao ideologija i politika zaštite manjina • može se odrediti kao ideologija i pokret koji ističe interese i prava nacije.st. prije svih Disraeli i Bismarck.st.. podrazumijevaju otvoreno političko društvo u koje svaka osoba može vlastitom voljom ući ispunjenjem određenih uvjeta. liberalni i integralni. prvi u tim parovima se zasnivaju na uključivanju. miroljubivi i agresivni. konzervativci odbacuju nacionalizam kao radikalnu i opasnu doktrinu.procesom nacionalne nezavisnosti . članstvo u naciji ograničeno je na one koji dijele zajedničko etničko podrijetlo i kulturna obilježja • liberalni nacionalizam je prvi povijesni oblik nacionalizma i do danas jedan od najutjecajnijih – nacionalizam je izvorno francuski proizvod nastao u Francuskoj revoluciji • za liberalne nacionaliste nacije su poput pojedinaca jednake u smislu da imaju jednako pravo na samoodređenje • na početku 19. ponajprije njezino pravo na samoodređenje • A. standardiziranog javnog sustava obrazovanja pomoću kojeg se usađuju nacionalna odanost i homogena kultura NACIONALIZAM • nacionalizam se opisuje kao ideologija isključive podjele svijeta na "nas" i "njih". konzervativni državnici. drugi se zasnivaju na isključivosti.stjecanjem nacionalne nezavisnosti • u nacionalističkoj ideologiji nacionalna država najviši je oblik političke organizacije TIPOVI NACIONALIZMA • u sociologiji postoji više tipologija nacionalizma. Smith naglašava ideju autonomije kao širi pojam koji može objediniti različite tipove nacionalizma • cilj nacionalizma je izgradnja nacije i stvaranje nacionalne države – to se postiže na dva načina: . na prijatelje i neprijatelje • također se prikazuje kao ideologija i pokret oslobođenja od stranih tiranija. koja prijeti poretku i političkoj stabilnosti • polovicom 19. kulture i običaja • integralni (totalni) nacionalizam ima jaku tradiciju u Njemačkoj. politički i kulturni. otkrivaju potencijale nacionalizma za održavanje socijalnog reda i obranu tradicionalnih institucija • u ideologiji konzervativnog nacionalizma zamisao o društvu kao organskom tijelu povezuje se s idejom nacije kao prirodne zajednice ljudi istog etničkog podrijetla. a utjecao je na nacionalne pokrete u srednjoj i 60 .podjednako važna je funkcija socijalizacija pripadnika nacije kao državljana i građana preko obvezatnog.

do vlasti stranih sila. protestanti. a radikalnije varijante odbacile su zapadne ideje i kulturu (ghandizam. odustajući od nacionalnog identiteta i nacionalizma SOCIOLOGIJA ZNANOSTI I OBRAZOVANJA • prema britansko-američkom sociologu znanosti Dereku de Solla-Priceu.".treba ukloniti sve što je slabi: od racionalizma. danas na svijetu živi i radi više znanstvenika negoli u svim prethodnim naraštajima zajedno 61 . jer nacija propada kad izgubi svoju moć" . ti su pokreti u početku nastupali s idejom liberalnog nacionalizma. potom su oslonac našli u marksizmu i sovjetskom socijalizmu • te su ideologije bile modificirane (afrički socijalizam). koje Marras naziva "četiri strane nacije" – Židovi.) tvrdi da će država ishlapiti • John Naissbit u knjizi Globalni paradoks (1995. danas granice postaju granična područja zbog svojih veza s drugim regijama • Yael Tamir u knjizi Liberalni nacionalizam (1993.) zaključuje da u globaliziranom svijetu ne treba podleći iskušenju i prikloniti se utopijskom kozmopolitizmu.jugoistočnoj Europi.) – nacionalne države nastale su onda kad su umjesto rasplinutih "graničnih područja" postavile jasne granice. stranci • kao odgovor na imperijalistički nacionalizam razvili su se antikolonijalni pokreti u zemljama Trećeg svijeta. osobito kod Barresa i Maurrasa • na početku 19. masoni.st. zato što se nacionalne države raspadaju na manje efikasnije dijelove – jednako kao i velike korporacije • Anthony Giddens u knjizi Treći put (1998. republikanizma i demokracije koja počiva na individualizmu.): "Nacionalna država je mrtva. NACIJA I NACIONALNI IDENTITET • teoretičari "hiperglobalizacije" (kako ih naziva David Held) najavljuju smrt nacije i nacionalne države u svjetskom gospodarstvu i društvu bez granica • Nicholas Negroponte u knjizi Biti digitalan (1995. bio je snažan i u Francuskoj od Dreyfussove afere. Senghorova filozofija crnaštva) GLOBALIZACIJA. Friedrich Jahn zastupa ideju da je njemački narod predstavnik cijelog ljudskog roda i da je njegov zadatak silom civilizirati svijet • Maurras je prvi skovao izraz integralni nacionalizam i odredio ga kao nastojanje za isključivo nacionalnim politikama zasnovanim na "bezuvjetnoj obrani nacionalnog integriteta i stalnom uvećavanju nacionalne moći. koji su oblikovali ideju antikolonijalnog nacionalizma.

. posljedice tehnološke globalizacije su bitno novi socijalni odnosi.• rast i učinkovitost tehnologija danas je toliko drastična da neki teoretičari društva. odnosno koristiti se "spill-overom".st. u kojima politička suverenost naroda i vlada više nije poluga moći ULOGA KULTURNOG I SOCIJALNOG KAPITALA U DRUŠTVENOM I ZNANSTVENOM SMISLU • "socijalni i kulturni kapital" sociološko je ime za niz vrijednosti neke populacije kojima se označava njezina sposobnost da svoje znanje i obrazovanje pretvori u neku pozitivnu. Puritanski put u znanost) tvrdi da je za iskorištavanje takvih znanja i pronalazaka bila potrebna društvena struktura koja je poticala rizično ponašanje pojedinaca 62 . time što će se u nekoj budućoj tehnološkoj fazi okoristiti već gotovim i poznatim tehnološkim rješenjima • današnje se društvo često naziva "društvom utemeljenim na znanju" • osamdesetih godina dvadesetog stoljeća Alvin Toffler je govorio o "trećem valu" civilizacije. Robert Merton (Znanost. među kojima i Francis Fukuyama. NOVE NEJEDNAKOSTI. jer mogu preskočiti tehnološke faze. primjerice Hans Peter Martin i Harald Schumann u knjizi Zamka globalizacije predviđaju da će za nekoliko godina 20% svjetskog stanovništva proizvoditi sve što je potrebno za opstanak cijelog čovječanstva • proročanstvo Marshalla McLuhana iz sedamdesetih godina 20. odnosno tehnološkog razvoja čovječanstva u prvom valu moć se koncentrirala u rukama onih koji su baratali poljoprivrednim proizvodima u drugom valu moć je bila u rukama industrijalaca u trećem valu moć je u rukama onih koji raspolažu informacijama • prema Robertu Kaplanu.st. kreativnu i produktivnu kvalitetu • Francis Fukuyama (knjiga Povjerenje) – povećanjem obrazovanja stvara se veći stupanj povjerenja među građanima • Max Weber u studiji Protestantska elita i duh kapitalizma tvrdio je da je za protestante jedini način kojim mogu naslutiti hoće li doći u carstvo nebesko njihov uspjeh na ovom svijetu • analogno Weberu. smatraju da zemlje u razvoju nisu osuđene na propast. NOVI SOCIJALNI ODNOSI • američki sociolog Paul Ritzer suvremenu eru naziva "mcdonaldizacijom društva" • mnogi sociolozi. tehnologija i društvo u Engleskoj 17. da će svijet postati "globalno selo" povezano medijima ostvarilo se mnogo brže negoli se to tada vjerovalo GLOBALIZACIJA: NOVI STANDARDI.

selekcije – društvo tijekom školovanja raznim oblicima ocjenjivanja pokušava napraviti klasifikaciju pojedinaca kojom će primjereno zadovoljiti druge društvene funkcije 5. ostale. obrazovanje ima bitne socijalne funkcije: 1. već je poprimilo funkciju sistematske. zvjezdoznanaca. socijalne integracije – škole služe i integraciji pojedinaca u društvo 3. vještina i društvenih vrijednosti FUNKCIJE OBRAZOVANJA • prema funkcionalistima. tvrdi da je osnova rasta znanja sposobnost uključivanja što većeg broja subjekata i činjenica u sustav mreža SOCIOLOGIJA ZNANSTVENIKA • u povijesti znanosti često se ističu narodi Egipta i Mezopotamije u kojima su postojali posebni slojevi pisara. formalne transmisije znanja. "latentne" funkicije – jedna od latentnih funkcija obrazovanja je da se djeca zbrinu dok su roditelji na poslu OBRAZOVANJE KAO VRSTA SOCIJALNE MOBILNOSTI • u današnje vrijeme školovanje je gotovo najjače i najsigurnije sredstvo socijalnog napredovanja jer u uvjetima naglih ekonomskih promjena omogućuje najbržu prilagodbu novonastalim radnim okolnostima SOCIOLOGIJA PRAVA ODREĐENJE PODRUČJA 63 .• koncepcija sociologije znanosti pod imenom "teorija mreže aktera" francuskog sociologa Brune Latoura. stvarao se poseban socijalni sloj odgovoran za širenje znanosti • tek se u novom vijeku znanost uspostavila kao posve neovisna društvena institucija OBRAZOVANJE • riječ škola potječe od grčke riječi shole – dokolica • obrazovanje nije više svrha samome sebi. kulturne transmisije – da bi kultura mogla opstati. one i dodaju znanja već postojećima 6. mora prenositi znanje s generacije na generaciju 2. poput Parsonsa i Mertona. inovativnosti – škole ne samo da prenose znanja. osobnoga razvoja – škole podučavaju vještine i znanja koja će pojedincima poslužiti kasnije u životu 4. … • u skladu s društvenom potrebom.

te jedinstvenost sistema prava (H. niz članaka i kapitalno djelo Eugena Pusića Društvena regulacija (1989. normativnost pripada pravnoj dogmatici. "idealnost prava područje je pravne filozofije.) 64 . Rehbinder razlikuje tri područja pravne znanosti: pravnu filozofiju. tradicija kulture. 1983. funkcija. promjena i specifičnih situacija djelovanja.) dokaz je da nismo znanstvena periferija • M. ali i suprotno.) • Roscoe Pound područje pravne znanosti vidi u paralelnom suživotu pravne filozofije. pravnu dogmatiku i sociologiju prava. Luhmann i Marx ne vide stvaranje prava kao proces koji završava formulacijom norme i njezinom formalizacijom već se bave djelovanjem društva u stvaranju – pravo vide kao način djelovanja društva drugo područje je primjena prava – odnosi i materijalni učinci koje pravo proizvodi • sociologiju prava moguće je definirati i kao primjenu empirijskih socioloških metoda na pravne probleme • Szelnik – Sociology of Law (1959. političkog konteksta i društvenih uvjeta • drugo ograničenje još je važnije. pravno učenje i profesiju. gdje je glavni interes razumijevanje nastanka. a stvarnost sociologiji prava koja može biti generička (pravo kao rezultat društvenih procesa) ili operacionalna (pravo kao regulator društvenih akcija)" PRAVNA DOGMATIKA • pravna dogmatika pokriva naša iskustvena znanja o tome kako treba regulirati društvene odnose • danas je pravna dogmatika postala ogromno područje sistematiziranog iskustva društvene regulacije • H. Berman.• sociologija prava u Hrvatskoj je jako zakašnjela novost • djelovanje skupine Pravo i društvo u HAZU. Durkheim. pravne povijesti i komparativne pravne znanosti i sociologije prava (Jurisprudence. pravna dogmatika kao područje prava mora se temeljiti na fikciji da je pravilo nepromjenjivo. Law and Revolution. 1959. da se može promijeniti potezom pera SOCIOLOGIJA PRAVA • sociologija prava odgovara na pitanje kako se pravo primjenjuje • u osnovi riječ je o dva velika područja: jedno je proces nastanka i promjene prava.) OGRANIČENJA PRAVNE DOGMATIKE • dogmatika ima dva važna ograničenja • ona je bitno ograničena na tradiciju zapadne racionalnosti. Berman tvrdi da je riječ o jedinstvenoj tradiciji Zapada koja jedina poznaje čvrste oblike prava i drugih normativnih institucija.

1852-1865.POVIJESNE ŠKOLE • Friedrich Karl von Savigny smatra pogrešnim stajalište da je pravo moguće stvoriti ljudskim razumom. važnija su od individualnih prava "Nema drukčijeg prava no što je izvršenje neke dužnosti. 1877. pravo se stvara u narodnom životu i duhu • 1861. Sumner Maine objavljuje studiju Ancient Law u kojoj navodi razliku između društava kojih poredak (posebno pravni sustav) obilježava statusno pravo društava kod kojih su odnosi prvenstveno ugovorne prirode • 1868. za sociologiju prava najvažnije djelo je Preobrazbe javnog prava te veliko djelo (u 5 knjiga) Traktat o ustavnom Pravu • Eugen Erlich bio je prvi koji je poduzimao empirijska terenska istraživanja o nastanku i primjeni prava prvo sistematsko djelo tog pravca je Temelji sociologije prava Erlich razvija školu "slobodnog prava" njega ne zanima napisana norma i juridička konstrukcija svijeta. već život prava i pravna realnost. radnim zajednicama. unutrašnji poredak udruživanja. različitim poslovnim asocijacijama prava solidarnosti. H. Otto von Gierke objavio je knjigu Das deutsche Genossenschaftrecht u kojoj analizira promjene u pravu od početaka rimskog prava do tadašnjeg vremena RANE PRAVNO SOCIOLOŠKE TEORIJE • Rudolf von Jhering naziva se često ocem pravne sociologije po uzoru na velike povjesničare napisao je prikaz povijesnog razvoja rimskog prava (Geist des römischen Rechts. javna i privatna.) – iz početne faktografske analize prelazi u funkcionalnu analizu pravnih instituta Cilj u pravu. društvo kao temelj normativne regulacije pravo je sasvim jasno izraz interesa a ne nikakvog duha • Karl Renner u hrvatskoj povijesti ostat će zapamćen prema specifičnom shvaćanju potrebe nacionalne autonomije u okvirima Habsburške monarhije (austromarksizam) 65 ." Njegovo. treba istaknuti njegov stav o neizbježnosti interesnih sukoba u društvu i ulozi prava u smanjenju posljedica konflikta • Leon Duguit bio je pod snažnim utjecajem Emila Durkheima od kojeg preuzima ideju o središnjem značenju solidarnosti za društvo solidarnost modernog društva ostvaruje se u međuzavisnosti njegovih dijelova smatra da će u modernom društvu regulacija počivati na profesionalnim udrugama.

karizmatska pravna vlast kroz "pravo proroka" 2. u istim slučajevima 4.) analiza je promjena koje u tumačenju pojma vlasništva ostavlja napredak kapitalističke ekonomije smatra da će se vlasništvo podvrći sve jačem utjecaju društva TEORIJE SOCIOLOGIJE PRAVA • interes klasične sociologije bio je usmjeren na širi društveni kontekst prava. tipizacija – pravo se temelji na rutinskoj primjeni istih pravila. nametanje prava od svjetovnih i tehnokratskih moćnika 4. sekularizacija – pravo gubi obilježja objave i religijsku legitimaciju i uporište u religioznim normama 2. sistematizacija – pravo leži u stvaranju jedinstvenog poretka normi koje su unutar sebe logične i koherentne. objašnjenje njegova nastanka i društvene pozadine. sistematska elaboracija prava i profesionalno administriranje pravde od strane osoba koje su prošle pravnu izobrazbu • pravo se razvija i mijenja u sljedećim dimenzijama: 1. bez iznimke. koje ne dopuštaju praznine i situacije koje se pravom ne mogu riješiti. strukture društva u kojem je pravo jedan od elemenata • sociologija smatra pravo tek jednim od društvenih fenomena. formalizam – pravo leži u rutinizaciji postupaka koji opravdavaju konačnu odluku redukcijom sadržaja normi na dopuštene oblike 6. profesionalizacija – pravo više nije domena u kojo se snalaze ljudi koji nisu prošli poseban postupak učenja 66 . uvijek povezanim s drugima • u nastajanju industrijskog i modernog društva. generalizacija – pravo razloge svoga djelovanja i načina primjene svodi na više načela koja se prividno kao presumpcije primjenjuju na svaki pojedini slučaj 3. u narastanju znanosti kao glavne metode razmišljanja o društvu nije više bilo mjesta za razmjerno naivne predodžbe o izvorima prava MAX WEBER: RACIONALIZACIJA PRAVA • on se u punoj mjeri može smatrati ocem sociologije prava. stvaranje i tumačenje prava od strane pravnih znalaca 3. koje konstruiraju u sebe zatvoreni logički svijet 5. Weber je postajao sve više uvjeren da je moderni pravni poredak utemeljen na nacionalnom pravu rezultat određenih povijesnih okolnosti • opći razvoj prava može se promatrati kao prijelaz kroz sljedeće faze: 1. ne samo zbog velikog poglavlja pod tim imenom u njegovoj najvećoj knjizi Privreda i društvo • proučavajući istočne religijske sustave i kulture.njegova knjiga Pravni instituti i njihova socijalna funkcija (1904.

pozitivizacija – otkriće mogućnosti da se pravo stvara. da je pravo rezultat klasnih i interesnih borbi. državni poredak i moral svakog naroda neposredno su i direktno uvjetovani ekonomskim odnosima (Plehanov. Pisma Strakenburgu. Foster – Critical Legal Theory • kritička pravna škola (CLS – Critical Legal Studies) nasljeđuje tradiciju kritičke sociologije. mijenja i provodi voljom nadležnog tijela • moderna inačica sličnih pristupa su radovi Parsonsa. ili noviji. Plehanov kaže: "Na taj način pravo. religija… samo su buržoaske predrasude iza kojih se kriju buržoaski interesi.) • pravo ima funkciju omogućavanja i olakšavanja odnosa proizvodnje i razmjene • činjenica je da pojedine društveno diskriminirane grupe – siromašni.7. spavati ispod mosta.) • G. pravo je oblik kojim se zaogrće prisila države kao instrumenta nasilja nad eksploatiranim 3. Ali svi oni reagiraju jedan na drugi i na ekonomsku osnovu. literarni. prositi na ulicama i krasti kruh. moral. Materijalističko shvaćanje historije) • moderni marksizam ideologiju. Ungera. pravo je izraz ideologije vladajuće klase 2. i siromašnima i bogatima jednako. program te škole uključuje prevladavanje liberalističkog 67 . Prilog kritici političke ekonomije • moderni marksizam (Althusser. već su potrebni suptilniji oblici zaštite i reprodukcije vladajućih klasa • druga karakteristika. Marx. filozofski." (Engels. nije potrebna direktna sila i pravo da se vlada. kritička škola) pozivao se na originalnog Marxa koji je bio nesklon simplifikaciji • "Politički. vjerski. razvitak društva počiva na ekonomskom. još se jasnije vidi • funkcija pravno-političke i ideološke nadgradnje jest osiguranje i opravdanje interesa vladajuće klase • "Zakoni." (Engels. Luhmanna i Habermasa – u njihovim radovima pravo je jedan od centralnih koncepata normativne regulacije društva MARKSISTIČKE ŠKOLE PRAVNE SOCIOLOGIJE • Maureen Cain i Alan Hunt Marxove ideje o pravu svrstali su u tri teze: 1. ali podjednako i američkog pravnog realizma. žene." • K. pravni. umjetnički itd. smatra prirodnim temeljem za razumijevanje prava • Althusser smatra da su se funkcija i područje ideologije bitno promijenili. imigranti – formalno imaju prava koja ne mogu ostvariti • Anatole France: "Pravo u njegovoj veličanstvenoj nepristranosti brani. 1894. Komunistički manifest. usmjerenost na objašnjenje djelovanja prava kao posljedice društvenih uvjeta u kojima djeluje • pravni oblici u krajnjoj liniji su izraz strukture proizvodnje društvenog života • K. a ne prisilu. 1848.

pokret ekonomske analize prava (Law and Economics) • ekonomska analiza prava. povećana potreba za praktičnim znanjima formuliranja društvenih politika 68 . Ross) • shvaćanje stvaranja i primjene prava kao socijalnog čina – law in action instead of black-letter law – izbrisalo je granice između sociologije prava i jurisprudencije • sociologiji je blizak. Frank. razvedena u tisuće teorija srednjeg dosega. u anglosaksonskoj znanosti danas vladajući. diverzifikacija i interdisciplinarnost 3. temelj je za institucionalnu analizu u sociološkoj teoriji EMPIRIJSKA SOCIOLOGIJA PRAVA • treća skupina tradicijskih korijena sociologije prava polazi od ambicije sociologije da bude praktično korisna i upotrebljiva znanost utemeljena na empirijskom i pozitivnom znanju • riječ je o istraživanjima u kojima sociološke metode imaju ključno mjesto STUDIJ SOCIOLOGIJE PRAVA • tri su osnovna procesa koja određuju stanje moderne pravne znanosti: 1. Llewellyn. globalizacija i internacionalizacija 2. ideju da institucije same po sebi jamče individualne slobode te imanentnu konzervativnost vladajuće pravne znanosti DRUGE TRADICIJE SOCIOLOGIJE PRAVA • radovi Erlicha i Kantorowicza u velikoj mjeri konvergiraju paralelno nastalim školama američkog i skandinavskog realizma (Pound.ignoriranja interesne osnove prava.

PREDAVANJA 69 .

•Statika ispituje zakone osiguranja cjeline.AUGUSTE COMTE I POZITIVIZAM •Montpelier 1789 (Isior Auguste Marie Francoise Xavier) •1812 sukob s ocem •1815 Ecole politehnique •1817 sekretar Saint Simonea •1827-29 duševna bolnica •Sistem pozitivne filozofije 1830-42 •Zakon o tri stupnja razvoja čovječanstva •sistem pozitivne politike 1851 KLASIFIKACIJA ZNANOSTI Matematika Astronomija Fizika Kemija Biologija Sociologija tri stupnja društvenog progresa •teološki •metafizički •pozitivizam SOCIJALNA DINAMIKA I STATIKA •Dinamika. društvenih zakonitosti. sve što čini njegovu strukturu. s druge strane. tj. bavi se otkrivanjem pravilnosti u slijedu oblika u društvenom razvoju. Svaki dan u tjednu bit će posvećen nekoj znanosti (nedjelja . NOVO DRUŠTVO Buduće društvo počivat će na duboko humanističkim vrijednostima koje će se stjecati obrazovanjem i odgojem u obitelji. Humanost će biti najviša vrijednost izjednačena u značenju s bogom u prijašnjim društvima. na području društva sve ono što društvo čini stabilnim. a bit će osnažena kultovima koji će poticati altruizam i znanstveni pogled na svijet. pri čemu je osnova veliki zakon o tri razvojna stupnja društva. COMTE – ZNAČAJ •opći utjecaj •ime sociologiji •metodološki napredak •preciznost provjerljivost matematska formalizacija • promatranje eksperiment metoda komparacije 70 . u godini će biti 84 svečanosti u čast istaknutih znanstvenika.humanosti).

Odbacuje se korištenje pojmova i teza koje se ne mogu materijalno provjeriti. od Comtea nadalje. pozitivizam je znanstvena orijentacija koja zaključke izvodi iz materijalnih činjenica života i iskustva. ta se iz takvog iskustva mogu izvoditi zaključci o odnosima između pojava i uzročnim vezama između njih. pristup koji smatra da se naše znanje temelji isključivo na provjerljivom iskustvu. eksperiment. FIZIKALISTIČKI PROGRAM ZNANOSTI U sociologiji. KAUZALNOST Idealni nacrt istraživanja za pozitivizam znači izoliranje uzročno/posljedičnih veza. koje se mogu se mogu opaziti. Pozitivizam ne znači samo takvu opću sociološku teoriji već označava širu perspektivu u sociologiji i filozofiji. psihologiju i sl. U sociologiji to znači zaključivanje prema modelu u kojem za svaki društveni fenomen postoji određen uzrok (ili uzroci): na primjer visoka stopa kriminala uzrokovana je siromaštvom i socijalnim razlikama. pravo. pozitivizam znači prihvaćanje tehnika promatranja. kauzalnosti. Pozitivizam zato pretpostavlja znanstvenu objektivnost. 71 .•ideja historičnosti-nije jedini •antinominalista (društvo /= zbroj pojedinaca) –društvo se ne može svesti na pojedince kao ni slika na točke •ideja pokretačkih sila društva •značaj industrije •sociologija je praktična znanost + determinizam + socijalni konsenzus POZITIVIZAM Sociologija će ujedno biti znanost putem koje će metode “pravih” znanosti (osobito promatranje. FENOMENOLOŠKA REGULA Doista. Svijet koji poznajemo je zbir pojedinačnih činjenica poredanih u lancima uzroka i posljedica. Znanost predstavlja sređeno iskustvo koje stalno podvrgavamo provjeri. usporedbi (osobito povijesnih usporedbi) i eksperimenta. povijesna i kulturna komparacija) biti primijenjene na ekonomiju. mjeriti. poželjno metoda fizikalnih znanosti kao što su eksperiment i promatranje. NAČELA Pozitivizam je znanstveni pristup kojeg karakterizira neprestano nastojanje da se koriste samo činjenice koje se mogu materijalno utvrditi. a treba izbjeći opće teorijske konstrukcije koje se ne mogu provjeriti. vrijednosno neutralnu poziciju istraživača i strogu primjenu metoda.

• Pojedinci su racionalni aktori (u izboru između alternativa akcije. kao vrijednu u rezultatu. kako upravljaju. vrijednost. pa i društvene pojave treba prvenstveno objasniti prirodnim zakonima (redukcionizam). koju u danom vremenu percipira. treba proučavati "kako ljudi žive. usredotočuju sa na procese ljudske interakcije pojedinaca. ali nemamo pravo to zvati znanošću. F. HOMANS •smatra da ljudsko ponašanje. imamo pravo zagovarati vrijednosti.METODE Pozitivizam pretpostavlja da postoje iste dobre metode u svim znanostima. kako se odnose jedni prema drugima". BIHEVIORIZAM istraživanje treba što više sličiti eksperimentu u kojem određeni S (stimulus) izaziva izvjesni odgovor u ponašanju R (response): S→ R. lijepo ili ružno. umnoženo s vjerojatnošću da će se postići željeni rezultat). pa i onim istraživanjima koja se mogu izvesti uz mjerenja i kvantifikaciju rezultata VRIJEDNOSNA NEUTRALNOST pozitivizam insistira na jasnom razlikovanju vrijednosnih i činjeničnih prosudbi. Beyond Freedom and Dignity) ne treba spekulirati o tome što se pri tome događa u ljudskoj glavi. a u krajnjem slučaju i to da postoje iste zakonitosti koje tek treba primijeniti na sva područja traženja znanja. Iz sociologije.. kako odgajaju djecu. akcija. Navijački stav u tumačenju činjenica ne odgovara znanosti. Dajući prednost jasnim hipotezama o ponašanju on se koristi pojmovima: stimulus. Svi sistemi imaju iste zakonitosti. S→ R. koje igre igraju. U našem iskustvu ne postoje odrednice kao što su dobro ili loše. mozgu ili podsvijesti. Ponašanje pojedinaca zasnovano je na negativnim i pozitivnim stimulusima ponašanja (reinforcements of social behaviour). trošak – sve izraženo u vidljivim obilježjima ponašanja u malim grupama.i osobito psihologije. etičke ili estetske kvalifikacije. kako odlučuju. treba eliminirati mistične pojmove ("mistical entities that serve to distreact sociologist from concrete entities of study – behaviour and their consequences". nagrada. Izbjegavanje općih teorijskih konstrukcija vodi znanjima temeljenim na iskustvu (empirizam). bihevioristi su zainteresirani za odnose i ponašanje ljudi a ne za varljive konstrukcije objašnjenja njihovih unuitarnjih motivacija. GEORG C.Skinner. kako jedu i pripremaju hranu. kazna. treba promatrati u eksperimentalnim situacijama malih grupa u kojima proučavamo neposredne i vidljive (observable) interakcije. 72 . pojedinac će odabrati onu. te svaki vrijednosni sud znanost treba odbaciti i težiti objektivnosti i vrijednosnoj neutralnosti.

EMPIRIJSKA SOCIOLOGIJA •velik napredak u metodama i tehnikama prikupljanja podataka – omogućila je ekspanziju istraživanja javnog mnijenja. ROBERT MERTON Teorije srednjeg dosega trebaju biti tako oblikovane.theories. "Postoji nužna proturječnost između onog što je istinito ali nije važno ili onoga što je važno ali možda nije točno i istinito" (Sociološka imaginacija. On predlaže.rather than to seek the total conceptual structure that is adequate to derive these and other theories of the middle range" (Social Theory and Social Structure). i stvara. social perception. a u tome ga priječi moguća štetna kazna ako je visoka vjerojatnost da će biti uhvaćen. 1959.). Studenti sociologije ili prava nisu navikli na takav stil izražavanja i nemaju sklonost matematičkim formulama. radnih motivacija. od takvih pretpostavki koje se mogu empirijski provjeravati. unapređenjem metoda i tehnika istraživanja. stavova. for example. reference groups. ako želi napredovati.BACKEROVA FORMULA "Vjerojatnost kriminalnog ponašanja upravo je proporcionalna dobitkom koji se pri tome može postići. the unanticipated consequences of purposive action. of deviant behavior. urbanizacije ili socijalne stratifikacije: "Our major task today is to develop special theories applicable to limited conceptual ranges -. potrošačkih navika i potreba. potreba stanovanja. 73 C. no stvar je jednostavna: lopova čini prilika da puno zaradi. social control. a s druge strane orijentiranjem općih socioloških teorija prema onim društvenim fenomenima koji se mogu istraživati i empirijskim metodama. disfunkcija organizacije. teorije srednjeg dosega koje su osnova razumijevanja devijantnosti. utjecaja i slično. mora se simultano razvijati na obje razine: smislenim prikupljanjem i provjerom činjenica. the interdependence of social institutions -. sve umnoženo faktorom vjerojatnosti da će se takvo ponašanje otkriti i sankcionirati" Backerova formula. delinkvencijom •sociologija se dokazala kao prektično korisna znanost koja je imala metode i pristup koji su se mogli iskoristiti na sasvim različitim zadacima i problemima. WRIGHT MILLS . PERSPEKTIVA Sociološka teorija. a obrnuto proporcionalna visini kazne koja se može dobiti. •nastale su i sasvim praktične potrebe za tržišnim istraživanjima.

BIOLOGIZAM I HERBERT SPENCER EVOLUCIONIZAM • Društva se razvijaju neprekidnim promjenama prema sve većoj složenosti (1820 . incoherent homogeneity to a definite. HERBERT SPENCER 74 . Sustav sintetičke filozofije (A System of Synthetic Philosophy) Darwin i Spencer Thomas Malthus:survival of the fittest Društvo kao i organizam raste i povećava svoj opseg.•Istraživačka strategija je dvovrsna: od ocjene važnosti i teorijske relevantnosti hipoteza prema provjeri u empiriji te od činjenica prema stvaranju specifičnih teorija srednjeg dosega. za vrijeme koje neiskorišteno kretanje prolazi paralelnu promjenu. Evolucija je integracija materije uz istodobno rasipanje kretanja. Skraćeno i razumljivije evolucija je kretanje od nepovezane sličnosti prema povezanoj različitosti from an indefinite. porast složenosti strukture prati složenost funkcija i povećanje međuzavisnosti dijelova. coherent heterogeneity. pri čemu materija prelazi iz neodređene i nepovezane (nekoherentne) homogenosti u određenu i povezanu (koherentnu) heterogenost. Društvena statika (Social Statics. stoljeća». •Za Mertona to je bila obrana teorijske relevantnosti empirijskih generalizacija podcijenjenih kao tehničko usavršavanje metoda. or the Conditions Essential to Human Happiness). povećanjem veličine raste i složenost njegove strukture. 1851.1903) «Aristotel 19.

). (3) ratovi između društava i potrebe unutarnje harmonizacije izazivaju potrebu za nastankom regulacije. nnaglasio je ulogu slobode ličnosti. polož vođ polož Složeni tip društva nastaje daljnjim usložavanjem strukture i specijalizacijom unutar društva prema funkcijama (Spencer analizira 46 takvih društava u povijesti i nerazvijenim zemljama). Porastom funkcionalne specijalizacije politič olič vođ nestaje jednakost i jer se za pojedine položaje vežu i društvene polož vež privilegije. Meksičko Carstvo. a iz njega nastaju dvostruko i trostruko složena društva (rimsko. a na koncu se vođ nestabilni položaj vođe pretvara u stabilnu društvenu funkciju i položaj. Zakon evolucije u ljudskim zajednicama. od ropstva prema aristokraciji Amalgamacija i klase 75 . proces je sređ materijala.STRUKTURA DRUŠTVA (1) sustav održavanja koji odgovara produktivnim sektorima društva (analogan organima metabolizma tijela). Francuska i sl. dokazuje sređivanjem brojnog antropološkog i povijesnog materijala. ndržavu je smatrao upravljačkim strojem kojem se građani automatski pokoravaju SOCIJALNI DARVINIZAM Vječita borba društvenih skupina Borba za opstanak Povijest ljudskih društava je povijest borbi LUDWIG GUMPLOWITZ Dominacija i ratovi Od ubijanja prema ropstvu. egipatsko. integracije društva. non je naglasio postojanje zakona evolucije i prirodne zakone koji je uzrokuju. društva započinju kao započ male zajednice u kojima nema razlika između pojedinaca izmeđ S vremenom grupe rastu po broju te se u njima javlja specijalizacija i politička vlast oličena u ulozi vođe. Kao i organizmi. dokazuje to analizom i zajednicama. ZNAČENJE HERBERTA SPENCERA nopisao je društvenu evoluciju kao nastavak prirodne. Jednostavna društva tada polako prolaze transformaciju od društva bez vodstva prema povremeno vođenoj grupi. nupozorio je na razlike i sličnosti između organizma i društva. Britanski Imperij. Regulacija počiva na strahu od živih (na političkoj vlasti države) i na strahu od mrtvih (nametanjem religioznog morala). (2) sustav distribucije koji nastaje kada dijelovi društva više nisu u bliskom fizičkom kontaktu i kada postaju sve raznovrsniji. stalnog jačanja specijalizacije i raznovrsnosti te povremeni skok u načinu jač nač povezivanja.

Premda ljudi (kao i sva bića) žele živjeti i razvijati se u miru s drugima iste vrste. 10. tendiraju rastakanju koncentrirane moći. Troeltch. Kad pritisak populacije preraste prirodne okolnosti. Lukacs. Diferencijacija oslobađa ljude društvenih stega. MAX WEBER 1864 1877 1882 1889 1891 1895 1897 1903 1904 1905 1918 1920 (13!) eseji o povijesti studij prava. 5. Individualni impulsi samoodržanja i seksualnosti mijenjaju se i prilagođuju životnim uvjetima u kojima egzistira pojedinac 4. “prosvjećeni kapitalista”.rimsko pravo studij rimske agrarne povijesti Freiburg iscrpljenost i strah urednik USA Protestantska etika i duh kapitalizma Weimar Comstitution (gubi na izborima) upala pluća WEBER KAO GENIJE nadarenost. socijalizacija pak ograničava u ostvarivanju kooperacije nužne za ostvarenje prirodnih i pretpostavljenih interesa. pritisak populacije na prirodne izvore postupno dovodi interese pojedinaca i grupa u stanje apsolutnog neprijateljstva prema 7. književnost. jezici (dvadesetak). studija srednjeg vijeka . A. povijest. kao izvori socijalne diferencijacije. politika: ambicija i neuspjeh. stil: bez komentata – probajte! prijatelji: Neuman. one koje izviru iz porobljivanja su složene. pojedinci i grupe prisiljeni su boriti se za opstanak. U ranoj fazi stvaranja države kontrola je arbitrarna i nasilna. Schumpeter 76 . sociologija. Michels. religije. 13. glazba. akademska ili politička. pravo. drugima. njem. Lowenstein. Društvene strukture koje izrastaju iz bioloških odnosa su jednostavne. kultura i trgovina. 14. s vremenom se pojavljuje kontrola putem običaja. Sombart.Weber. dopušta slobodno izražavanje i satisfakciju urođenih interesa.Država od prinude prema dogovoru GUSTAV RATZENHOFER 2. Toennies. Konflikti učvršćuju socijalnu strukturu i stvaraju nagomilavanje moći. nacionalist. Oblici kontrole u državi ovise o stupnju društvene evolucije.

Dilthey and Mommsen. racionalnost i neracionalne emocije. Roditelji bogati protestanti protjerani Salzburga. Zato ne mogu i neću ništa opovrći jer je štetno i opasno raditi protiv svoje savjesti.Sabor u Wormsu. Član Nacionalne liberalne stranke koja je podržavala Bismarcka. 1864. Najmlađi od sedmero djece.1521) 77 .KAKO JE SAZRIJEVAO? studij rimskog prava => u čemu je to promjena kod nastanka kapitalizma studij agrarnog pitanja => zašto seljaci postaju siromašni iako se proizvodi više studij istočnih zemalja => zašto ne nastaje kapitalizam iako postoje proizvodne snage studij religija => značaj kulturnih fenomena RANA MLADOST Max Weber rođen je 21 travnja.10. Erfurt) u Reichstaga. 1517. WEBER – MLADOST Problemi s ambicioznom obitelji. Kućni prijatelji:Treitschke. Helene Fallenstein bila je romantični idelist. Mladi Weber odrastao je u aktivnoj građanskoj sredini.majka stroga. KAPITALIZAM zašto su protestanti direktori i bankari? zašto su protestanti usmjereni na stjecanje? zašto su poduzetnici? zašto se nastanak protestantizma ne može objasniti tehnološkim napretkom već obratno? DAN REFORMACIJE 31.ne bez mana: “the detailed analysis of small human particularities that do not touch upon a man's historical and intellectual significance” ŠTO JE SOCIOLOGIJA Max Weber definira sociologiju kao znanost socijalne akcije To znači usmjeriti se na subjektivna ZNAČENJA koja akteri pridaju svojoj aktivnosti u specifičnom kulturnom i povijesnom kontekstu. Weberova majka. Evo tu sam. Bog neka mi pomogne. otac hedonista. Otac činovnik i političar (Berlin. Roditelji u stalnoj svađi. Sybel. Amen! (“Ako sam zlo govorio daj mi dokaz o zlu”. Ja ne mogu drukčije. etika odgovornosti i asketizam naklonost jakim ličnostima vođa Max Weber bio je čovjek stalnih unutarnjih konflikata.

M.morale su se pojaviti etičke vrijednosti koje predanost radu i struci. Razbojnička pohlepa stvara razbojnike a ne poduzetnike.grijeh.i moderna država . J.Mohr. 1934. who is blessed for evermore.. uz strogo izbjegavanje svakog užitka. i sve više novca.stvorila je kapitalizam. u nekoj mjeri.Weber. bila je i još je uvijek.stvorila je kapitalizam. oskudna Conscienziosita .C. slika svijeta u kojoj u skupu plemenitih svjetovnih vrijednosti uz asketsko predanje dužnosti ostane i snažna želja prema zaradi. u kojem je predanost poslu i uspjeh jamstvo uspjeha. gledište prema kojem se poštenje u siromaštvu trpi s ponosom. Die protestantische Ethik und der geist des Kapitalismus. prijevara. ili čak hedonističkih oblika. kapitalističkih institucija. Kapitalizam razara društva tradicije. U kojem rad na ovom svijetu znači ispunjenje dužnosti božjeg plana. Takva revolucija duha .po mjeri zapadnog razvoja . Kao što to svaki tvorničar zna. mišljeno kao samosvrha KAPITALIZAM I ŽIVOTNI SMISAO Pogled je to na svijet u kojem se rad i bogaćenje smatra ostvarenjem smisla života. stjecanje lišeno svih eudemonističkih. ali stvara nova i razvijena društva. te 78 . a bez obzira na kasnije promjene u globalnoj kulturi njegove posljedice žive i danas. and lift up the light of His countenance upon them. jedna od glavnih zapreka kapitalističkom razvitku"[1]. KAPITALIZAM I ETIKA Da bi nastao kapitalizam . a sretni dobitak.bio "zaostao". POHLEPA I KAPITALIZAM Univerzalna vladavina apsolutnog nepoštenja (absoluter Skrupellosigkeit der Geldmachung) u stjecanju novca bila je upravo specifična karakteristika onih zemalja čiji je građanski i kapitalistički razvoj .B. Tübingen. novi moral POHLEPA Summum bonum ove etike je : sticanje novca. a bogatstvo koristi s obzirom.may God at length have mercy. Kapitalistički duh postoji prije nastanka kapitalističkih tehnologija. 42 POHLEPA I RAZBOJNIŠTVO Kapitalizam ne počiva na neograničenoj pohlepi.. that we may know His way upon Amen earth and His saving health among all nations. KAPITALIZAM I REVOLUCIJA DUHA Takva revolucija duha . Pogled na svijet u kojem se upornosti i skromnosti daje prednost pred užitkom i rastrošnošću. lijenost . ("jedenfals ohne Zweifel der "kapitalistische Geist" vor der "kapitalistischen Entwicklung" da war“).

(1988) 246. Racionalni. da će se spasiti (istaknuo J.“ Habermas. funkcionalna organizacija društvenih odnosa. HABERMASOV KOMENTAR Traži izbjegavanje svih feudalnih razmetljivih uživanja u radostima života. već isključenje svakog uživanja u samoj renti i bez osobnog truda stečenom bogatstvu. "amaterskim" radom. kao kod fratara.. On ne traži od vjernika celibat. uvijek može biti i drugačije no što jest RACIONALNOST Razlikuje četiri tipa racionalnosti 79 . shvaćenom kao religiozni poziv. prigodnim. umjetnosti. Rad u čvrstom zvanju (Beruf).. ima prednost pred svakim drugim oblikom. 46. 173. pa onda jedan uzrok stvara više posljedica i za jednu posljedicu treba više uzroka. nečijem raspoloženju i emocijama. promišljeni ciljni karakter akcije i njen uspjeh oznake su božjeg blagoslova.elementarno osobno poštenje. POLIDETERMINIZAM I KONTINGENCIJA IDEJA: pa onda nema jednog uzroka i jedne posljedice. već isključenje svakog erotskog "užitka" (Lust). a ne asketsko predanje umiranju u samostanu.Teorija komunikativnog djelovanja. čine smislenom životnom orijenatcijom ETIČKE PRETPOSTAVKE PODUZETNIŠTVA Samo etika poziva asketskog protestantizma stvara principijelno i sistemsko. racionalno kontrolirano ponašanje u životu te izbjegavanje svakog predanja ljepotama svijeta. već žustro. 1989. pred neredovitim. Uspješni svjetovni rad u zvanju postao je podesno sredstvo za neutralizaciju religioznih strahova" E. neraskidivo jedinstvo svjetovnih zahtjeva profesionalnog poziva (Berufsethik) i religijskog spasenja. Globus. ne siromaštvo.Pusić. Njen tipični predstavnik je čovjek poziva ("Berufsmensch") ili profesionalac a njen specifični rezultat je racionalna. Društvena regulacija.. specifični oblik zapadne ovosvjetovne askeze u protivnosti prema svim ostalim religijama svijeta.K). društvo posljedice je složeno. Jasan i jedinstven cilj ovog asketizma bilo je discipliniranje i metodička organizacija ponašanja. Ovosvjetovni asketizam posjeduje brojne karakteristike i posljedice koje se ne mogu pronaći u nijednoj drugoj religiji. PUSIĆEV KOMENTAR "Ali nije svaki rad jednako vrijedan. Rad u zvanju postao je tako zapravo jedino sredstvo po kojem izgubljeni i spiritualno osamljeni čovjek može nazrijeti svoju odabranost. Zagreb. može naslutiti da se nalazi u stanju milosti.

za ono čemu teži. patrijarhalna i patrimonijalna vlast (sultanski i staleški) ¢ tip pokoravanja . puna ledenog mraka i oštrine…Kad ova noć uzmakne…što će biti od vas koji ste sada ovdje? Hoćete li postati ogorčeni ili ćete tupo prihvatiti svijet i zanimanje? Ili mistično bjegstvo iz svijeta? Oni koji to čine nisu bili dorasli svijetu kakav stvarno postoji i njegovoj rutinskoj svakidašnjici RACIONALIZACIJA POLITIKA: DVA OBLIKA Es gibt zwei Arten. kadijina pravda ¢ tip razmišljanja – “nigdar ni bilo.običaj ¢ tip pravne regulacije . nVrijednosnu racionalnost (wertrational). Strah od magijskih kazni pojačava psihološki otpor promjenama ¢Vojskovođe ¢Ratni heroji ¢Demagozi ¢Stranačke vođe ¢Lideri 80 . POLITIKA NIJE ZA SVAKOGA Politika znači uporno i lagano bušenje tvrdih daski i to sa strašću i umjerenošću.nCiljnu racionalnost (goal-oriented rational action -zweckrational). Entweder: man lebt “für” die Politik.. nEmocionalnu racionalnost nTradicionalnu racionalnost RACIONALIZACIJA KAO PROCES Karl Mannheim objasnio je važnost racionalizacije slijedećim riječima : "Max Weber's whole work is in the last analysis directed toward the question 'Which social factors have brought about the rationalization of Western civilization?' " Pred nama nije rascvjetano proljeće. te svemu tome može reći IPAK Samo je taj pozvan baviti se politikom Čisti tipovi vlasti rijetko se nalaze u stvarnosti Logički i u načelu postoje tri tipa ¢tradicionalni .tradicionalno pravo. već polarna noć. – oder aber: “von” der Politik. ¢organizacija dvora ¢država i plaćanje službenika ¢budžet Tradicionalna vlast za sebe tvrdi da postoji oduvijek Priznanje legitimnosti jednog poretka na temelju tradicije koja je nešto sveto je najopćenitiji i izvorni slučaj.. Sasvim je točno… da čovjek nikad ne bi dostigao ono što je moguće kad ne bi stalno posezao za onim što je nemoguće Samo onaj tko je siguran da se neće slomiti zbog toga što je s njegovog stajališta svijet odviše glup i priprost.gerontokracija. aus der Politik seinen Beruf zu machen.

. Tko hoće ostvariti pravdu na zemlji oslanja se na aparat Nijedan činovnik ne može se izbaviti iz zagrljaja aparata u kojem je učahuren… u najvećem broju slučajeva on je samo jedan kotačić u mehanizmu u kojem neprekidno radi i koji mu propisuje smjer djelovanja …. Izvor osobne predanosti je oduševljenje za vječno novo. već to čini onaj na njegovom vrhu. Trajna birokratska vlast s točno određenim nadležnostima nije pravilo već izuzetak Redovne djelatnosti koje su nužne za ostvarenje ciljeva birokratskih struktura strogo su određene kao službene dužnosti strogo utvrđen sistem podređenih i nadređenih s pravom nadzora viših nad nižim “svaki podređeni ima samo jednog neposredno nadređenog” Obavljanje službenih dužnosti ili bar svih specijaliziranih dužnosti – pretpostavlja temeljito stručno školovanje Profesionalnost: -Pretežni dio vremena -Prethodno školovanje -Rad za plaću Rad prema pravilima Uz jednako tretiranje svih Bezlični propisi. za ono što je nesvakidašnje. jedan racionalno 81 . on nije u stanju niti staviti u pokret niti zaustaviti taj mehanizam. znači da je on. Tip onoga koji sluša je učenik…” Svatko tko paktira s ovim sredstvom radi postizanja bilo kakvih ciljeva …. bezlični odnos Činovnici obavljaju rad na temelju općih pravila koja su više-manje postojan i iscrpna i koja se mogu naučiti ¢Služba je poziv ¢Poseban društveni ugled ¢Imenovanje a ne izbor ¢Doživotna karijera ¢Plaća ¢Mirovina ¢Objektivna ocjena napredovanja rada i sl. Kad je jednom uspostavljen podređeni ga se ne mogu odreći niti ga mogu zamijeniti. Materijalna sudbina masa sve više i više ovisi od stalne i točne djelatnosti rastuće birokratske organizacije privatnog kapitalizma. Zbog toga ideja o mogućnosti odstranjenja ove organizacije postaje sve više utopistička. zajedno s bezličnošću koja mu je svojstvena. što ranije nije postojalo… Tip onoga koji zapovijeda je vođa.... proročkoj snazi ili junaštvu. duhovnoj i govorničkoj moći.. Objektivna neophodnost aparata koji jednom postoji. naročito magičnim sposobnostima.¢Predsjednici (?) “Karizmatska vlast se zasniva na efektivnoj predanosti osobi vođe i njenim božanskim svojstvima. Na taj način je svaki činovnik prikovan za birokratski stroj kao i svi njeni funkcionari i zajedno i zajedno s njima on se zanima samo da stroj nastavi djelovati i da se održi vlast . …spreman raditi za svakoga tko je jednom uspio zadobiti vlast nad njim.

uređen činovnički poredaknastavlja besprijekorno funkcionirati … mijenjajući samo najviše vrhove jer je to u interesu svih «Strankama treba nazivati (formalno) slobodnog udruženja (Vergesellschaftungen mit der Zweck) s ciljem da kroz organizaciju grupe osiguraju moć svojim vođama. A time i izglede (idejne i materijalne) svojim aktivnim članovima da će postići stvarne ciljeve (sachlichen Zielen) ili steći osobnu korist ili jedno i drugo»[1] [1] M.Weber, Wirtsachaft und Gesellschaft, Kiepenheuer&Witsch, Berlin, 1964, 211. «Politička stranka ima svoju vlastitu dušu, nezavisnu od programa i pravila koja ima i vječitih načela kojima je prožeta. Psihologija gomile je u priličnoj mjeri ista i u socijalista i u nacionalista, kod liberala i konzervativaca…Naše čvrsto znanje o političkom životu glavnih civiliziranih naroda svijeta dopušta nam tvrdnju da je težnja oligarhiji historijska nužnost. Željezni zakon historije koji nisu uspjela izbjeći ni najmodernija demokratska društva, ni najprogresivnije stranke u tim društvima. Uzimajući vođe, radnici svojim rukama stvaraju nove gospodare čije je glavno sredstvo dominacije u njihovoj tehničkoj i intelektualnoj superiornosti kao i u nesposobnosti masa da kontroliraju (svoja naređenja) vođama[1]» [1] R.Michels, Zur Soziologie des Parteiwesens in der modernen Demokratie,Leipzig, 1911, 137. ¢Porast društvenih poslova ¢Porast profesionalnosti ¢Diferencijacija poslova države: država javnih službi ¢Smanjenje uloge prinude ¢Tehnizacija - informatizacija ¢Što je disfunkcija ¢Kruženje informacija ¢Prilagođavanje ¢Promjena ¢Novosti i inovacija ¢Krutost ¢ Trajna birokratska vlast s točno određenim nadležnostima nije pravilo već izuzetak Redovne djelatnosti koje su nužne za ostvarenje ciljeva birokratskih struktura strogo su određene kao službene dužnosti Načelo timskog rada Mreže i fluktuacija posla Fleksibilnost rada Nerutina strogo utvrđen sistem podređenih i nadređenih s pravom nadzora viših nad nižim “svaki podređeni ima samo jednog neposredno nadređenog” ¢Pravnik pita: koji je logički i normativni smisao izričaja ¢Sociolog pita: što se stvarno zbiva u zajednici koja ima normu – “vjeruje i poštuje” ¢Sekularizacija prava ¢Generalizacija prava ¢Sistematizacija 82

¢Tipizacija ¢Formalizacija ¢Profesionalizacija ¢Pozitivizacija prava ¢Etatizacija prava ¢Što je implicitna pretpostavka modernog prava – iza norme je neka vrsta legitimnosti ¢ Eksplicitna pretpostavka primjene modernog prava je postojanje organizacije temeljene na ciljnoj racionalnosti- dakle birokracije: nadleštvo, državno tijelo, sud…

EMILE DURKHEIM
LE SUICIDE (1897) Zašto se ljudi ubijaju? Netko radi bolesti drugi radi razočaranja, treći radi nekog osobnog razloga! Samoubojstvo je individualan čin par exellance! Ne radi se o psihičkom stanju.“Ne postoji ni jedno psihopatološko svojstvo koje bi sa samoubojstvom imalo čvrstu i nesumljivu vezu. Broj samoubojstva u društvu nije u zavisnosti od broja neruopata ili alkoholičara” Broj samoubojstava ne zavisi od krvi koja teže njihovim žilama, već od civilizacije u čijem su okviru odgojeni” Samoubojstvo se mijenja obrnuto proporcionalno sa stupnjem društvene regulacije i integracije. Čovjek teži obrazovanju i ubija se jer je religiozno društvo, čiji je on dio, izgubilo koheziju, ali on se ne ubija zato što je obrazovan. Znanost ni izdaleka nije izvor zla, već njegov lijek i to jedini kojim raspolažemo. Kada jedanput društveni instinkt izgubi svoju oštrinu, pamet je jedini vodič koji nam ostaje Samoubojstvo:  starih ljudi žena nakon smrti njihova supruga heroja u borbi “čini se zato jer je pojedinac na taj čin obavezan ..” ANOMIJA Da bi bilo koje živo biće živjelo sretno, i uopće živjelo, njegove potrebe moraju biti razmjerne njegovim sredstvima. ... u svakom povijesnom trenutku postoji u moralnoj svijesti nejasno osjećanje o onom koliko 83

uzajamno vrijede društveni položaji, o relativnoj nagradi koja za njih postoji.. Kad je društvo, međutim, poremećeno, bilo bolnom krizom, ili sretnom, ali naglom promjenom, u efektu ono je privremeno nesposobno djelovati regulativno… Sve dok društvene snage ne pronadju ravnotežu … to vrijeme nestaje svaka regulacija (toute reglementation fait defaut pour un temps). Ne zna se više što je moguće a što nije, što je pravedno a što nepravedno, što su zahtjevi i opravdane nade, a šta prelazi granice mjere…” METODA Induktivna i deduktivna  započinje analizom postojećih teorija , za koje nalazi da su beskorisne i pogrešne prikupljanje velikog broja podataka induktivnim načinom formuliranje teorijskog obja{njenja povratak činjenicama radi provjere

OTAC SOCIOLOGIJE? PA KOLIKO TAKVIH IMA? Emile Durkheim smatra se ocem sociologije. On je od sociologije stvorio znanost – i to praktičnu znanost, empirijski orijentiranu, metodama usavršenu, pozitivnu i upotrebljivu metodu. Stvorio je i nastavni predmet - "Science Sociale". OPĆA KARAKTERISTIKA Holizam je pristup mu kojem se društvo smatra cjelinom – kasnije će se govoriti sistemom kojeg čine institucije i u kojem se procesi odvijaju na razini sistema Funkcionalizam je pristup koji kreće od činjenice da uloge i institucije koje u društvu postoje imaju SVRHU, društveni zadatak ili funkciju Durkheim razvija holističku i fukcionalističku perspektivu u sociologiji. ŠTO JE DRUŠTVO Društvo ne čine pojedinci  Društvo čine društvene činjenice, institucije Društvo čini kolektivna svijest ŠTO JE DRUŠTVENA ČINJENICA Durkheim zapravo traži zakonitosti, uzroke-posljedice “Rather than use the word laws Durkheim used the term social facts”. ŠTO JE DRUŠTVENA ČINJENICA Tri su vrste društvenih činjenica: 1. Opća obilježja društva – klima, gustoća, razvijenost, znanje 2. Zahtjevi društvenih institucija koje postoje u društvu – institucije u užem smislu riječi i uloge u njima 84

već je društvo koje živi u nama. već zapravo posvećivanje i obožavanje društva SVJETOVNE RELIGIJE Moramo pronaći racionalne supstitute za sve religijske simbole koji su dugo vrijeme služili kao glavni stupovi očuvanja moralnosti društva SOLIDARNOST  Mehanička solidarnost = prema sličnosti  Organska solidarnost = prema međuzavisnosti KAZNA I MEĐUZAVISNOST Društva mehaničke solidarnosti ne mogu drugo nego kažnjavati Društva organske solidarnosti ne mogu drugo već restituirati DRUŠTVENA PODJELA Društvena i prirodna podjela rada Specijalizacija funkcija Pretvaranje društva je posljedica porasta diobe 85 . DRUŠTVO Kako smo rekli u svakom od nas postoje dvije svijesti: jedna koja je zajednička skupini kojoj pripadamo u potpunosti. that is to say." PRIMITIVNE RELIGIJE “Elementarne forme religijskog života” Istraživanja u Australiji RELIGIJA Religija nije samo kreacija društva. RELIGIJA JE FUNKCIJA Religijski fenomeni nisu pitanje individualne vjere "A religion is a unified system of beliefs and practices relative to sacred things. all those who adhere to them. Normativni zahtjevi – vrijednosti i norme društva – “kolektivne predodžbe” ili kultura KOLEKTIVNI DUH Pojedinci u svojim ulogama moraju slijediti znanja i predodžbe koji su složeni u koherentne konceptualne kategorije i neproturječne zahtjeve. things set apart and forbidden—beliefs and practices which unite in one single moral community called a Church. te druga koja nas predstavlja kao pojedince koja je osobita i različita i koja nas čini individuumom. i koja konzekventno tome nije sasvim ni samo naša.3.

PREOKRETI U ŽIVOTU I MIŠLJENJU Možemo identificirati dva prevratnička momenta u Paretovom životu: Prvo je kada postane aktivni liberalni političar. smatrao je da je nejednakost ljudi neizbježna ali ne misli na prava ljudi već sposobnosti PARETO – TKO JE ZAPRAVO? Vratio se u Italiju kada je imao 10 godina Nikad nije riješio problem nacionalnog identiteta: govorom Talijan. Nije prihvatio naziv marchese. a stručno se orijentira prema ekonomskoj znanosti 86 . JE LI ZAGOVORNIK FAŠIZMA Ideolog fašizma?  student mu je bio B. i preselio u Fiesole. javna predavanja (sindikatima!) i čekanje na akademski položaj. Mussolini je kao student bio socijalista  na njega su se pozivali uglavnom liberali  umro je nakon 8 mjeseci fašizma tvrdio je da je demokracija laž. Da. Mussolini  na njega su se pozivali fašisti  bio je predstavnik fašističke vlade u Ligi naroda  tvrdio je da je demokracija laž  smatrao je da je nejednakost ljudi neizbježna IDEOLOG FAŠIZMA? NE!  Ideolog fašizma? NE Nipošto!  zar odgovaramo za svoje studente  B. pismom Francuz Studirao 11 godina-ali nesporno dobar student 1869 postao direktor na željeznici TEŽAK ČOVJEK 1889. nakon smrti roditelja mijenja stil života. Slijedi ga policija i progoni vlast. prekinuo posao oženio se za Alessandrinu Bakunin. polemičke članke protiv vladine politike. Njegov otac bio je talijanski marchese (marquis) koji je pobjegao u nacionalističku emigraciju 1835 . Emile Durkheim je otac funkcionalizma VILFREDO PARETO Vilfredo Pareto rođen je u Parizu 1848 – u aristokratskoj obitelji. Započeo je pisanja.

“ Ljudi su različiti a društva se dijela na m(kl)ase i elite ŠTO SU DRUŠTVA? Društva su sistemski povezane cjeline sastavljene od samostalnih dijelova. te ukupnosti sistema. Pareto odjednom mijenja stav. EKONOMSKI TEORETIČAR Radi razumijevanja njegovog djela treba razlikovati i razne faze njegove političke karijere: U mladosti vatreno je zagovarao krajnji liberalizam. KRITIKA DEMOKRACIJE U poznatom članku Rivista (1900). ta da je svaka promjena u skladu s prirodnim razvitkom sustava. Promjene u jednom dijelu utječu na promjene u drugim dijelovima.Drugo je kada postane svijestan ograničenja usko definiranog koncepta ekonomske znanosti i formulira opću teoriju društva 19021903 objavljuje rad “Socijalistički sistemi” a 1915 “Opću teoriju sociologije” UČENIK WALRASA Postaje učenik Leona Walrasa. Do tada radikalni demokrata i liberal deklarira se kao anti-democrata. bahati aristokrata. idealista. pri čemu su strukture moći ostale netaknute. Walras je bio skroman i samozatajan. Stvara vlastitu teoriju o društvenom ponašanju Ljudi djeluju prema interesima Ne djeluju logično već “nonlogically. Protivio se autoritetu crkve i religiji. Pareto svadljivi polemičar. Pareto je postavljen za profesora 1893. Postojeće snage društva djeluju tako da održavaju postojeću organizaciju i ustroj. but they make believe they are acting logically. ograničenju tržišta. sa 45 godina . Bili su potpuno različiti. sindikatima i militarizmu. meritokracije i socijalne države vodili su zamjeni jedne élite drugom elitom. 87 . Povod za to su i nemiri koji su destabilizirali koncem stoljeća Italiju i Francusku i daleko od stvaranja prave demokracije. U zreloj dobi odbacuje ideju političke jednakosti i kritizira demokratske institucije OD EKONOMIJE SOCIOLOGIJI U kasnijoj dobi Pareto se okreće od ekonomije sociologiji. Zagovara laissez-faire ekonomiju. humanizam i demokraciju.

SOCIOLOŠKA ANALIZA 1900. Aktor i sistem su povezani i aktor je dio nelogičke aktivnosti sistema. Pareto tvrdi da je logična akcija rijetkost (obično na području ekonomije i znanosti). dogovore. stvaraju političke imperije . LOGIČNA AKCIJA  Pareto definira logičku akciju kao onu koja "that use means appropriate to ends and which logically link means with ends. Croce je kritizirao ekonomski pozitivizam temeljen na pretpostavci o homo oeconomicusu. prevrtljivost. poduzetnicima koji manipuliraju tržišnim šansama. On se zalaže za “logičko-eksperimentalnu” metodu iskustva i promatranja."  Logička veza mora biti evidentna ne samo subjektivno već i "but [also] from the standpoint of other persons who have a more extensive knowledge. inovaciju. Pareto barani ekonomsku metodu simplifikacije ljudskog ponašanja i logičkih ekonomskih zakona. OSNOVNE TEME Logička akcija Residuum Derivacije Interesi Politički cinizam      PARETOV POZITIVIZAM Pareto smatra da sociologija treba biti empirijska disciplina koja slijedi metode prirodnih znanosti. U isto vrijeme shvaća ograničenost vlastitih zaključaka."  Logične akcije su racionalne i subjektivno i objektivno LISICE I LAVOVI  Poduzetnici tvore klasu koja se bavi pretežno financijskim manipulacijama. pokazuju 88 .  Rentijeri predstavljaju snage socijalne inercije i konzervativizma i imaju jake osjećaje lojalnosti rodu i naciji gradu i zajednici. političari i državnici koji stvaraju političke pokrete. Pareto ulazi i u raspravu s Benedettom Croceom. Većinom prevladava nelogička akcija koja odražava osjećaje ljudi ili urođene instinkte. (2) razmatra se kojim najboljim prikladnim sredstvima. LOGIČNA I NELOGIČNA AKCIJA Akcija ljudi može biti ili logička ili nelogička: Logična akcija pojavljuje se u strogom obliku kad (1) se neki cilj može realistički postići. nepouzdane u dogovorima i konzervativnim vrlinama. te ako je tako . Takve po uzoru ma Machiavellia naziva lisicama. ljudima sposobnim za poduhvate.

Oni koji žele postići više društvene položaje svoj interes zaodjevaju u takve fraze Za Pareta humanizam. and verbal proofs that employ ambiguity.Seksualnog apetita RACIONALIZACIJA PONAŠANJA Pareto tvrdi da iako ljudi ne djeluju logično i racionalno imaju snažan poriv opravdati i učiniti racionalnim svoje postupke.Kombinacija – obilježenu vještinom snalaženja i stvaranja zajednica 2. Njih naziva “lavovima” REZIDUE Pareto razlikuje 51 residuu u slaže ih u šest kategorija: 1.solidarnost i i patriotizam često sui religiozni i skloni tradiciji. socijalizam. We have an image in a curved mirror. političkim mitinzima 4. None is verifiable." "equality. komunizam ili što slično ima isti cilj: “All ideologies were just smokescreens foisted by "leaders" who really only aspired to enjoy the privileges and powers of the governing élite. DERIVACIJE Derivations su važan dio socijalnog isistema i sistema osobe. Ne suzdržavaju se upotrebe sile. simbola i društvenih odnosa 3. “Notions such as "liberty. appeals to authority." or "the General Will" are as vacuous as the myths and magical incantations with which savages rationalize their actions. and analogies in lieu of hard evidence.'' LAŽ NEDEMOKRATSKIH IDEOLOGIJA Što je s idealima i teorijama koje opravdavaju ideale? To je samo propaganda. our problem is to discover the form of the object so altered by refraction. fašizam..Izražavanja osjećaja – temeljenu na prijenosu stanja osjećaja na druge u religijskim ritualima.” 89 .Integriteta – izraženu kroz poriv očuvanja samopoštovanja 6.Socijabilnost – nametanje svojih kriterija pripadajućoj grupi 5. ŠTO JE SLOBODA? DERIVACIJA! Pareto se često vraća na teme opravdanja nelogične akcije." "progress. One su oblik nelogičke akcije. claims that are in accordance with prevailing sentiments or the conventional wisdom. ideja i vjerovanja koje pojedinac ima.Zadržavanja agregata – obilježenu porivom očuvanja tradicije. kao da su oni konzekvenca načela i stavova. abstractions. a u kasnijoj fazi osobito na pojmove koji su temelj suvremenih ideologija. all are fictions that serve mainly to clothe and make respectable the actions of men…We have to see to what extent reality is disfigured in the theories and descriptions of it that one finds in the literature of thought. Javljaju se u različitim oblicima: “These are assertions. društveno prihvatljivi oblik residua.

90 . Podanici ne mogu prevladati svoje osjećaje.  Visiting scholar Berlin. a na sve fenomene aktivnosti i društvenog djelovanja taj princip primjenjuje Joseph M. bratstvo. GAETANO MOSCA     POLITIČKA KLASA U društvima postoje elite i mase Elite vladaju temeljem monopola organiziranosti Birokracija Politička klasa JOSE ORTEGA Y GASSET  José Ortega y Gasset rođen u Madridu. Podanici nemaju veličinu. Nejednakost je posljedica različitih kombinacija residua kod pojedinaca.  Socijalna stratifikacija je ključni sistemski element razumijevanja institucija političke demokracije.  Povijest je groblje aristokracija.VLADARI I MORAL Vladari se ne smiju držati morala. nemaju poštenje i nemaju hrabrost. mogu samo imitirati vladare PARETOV PRINCIP Paretov principle (poznat i kao pravilo 80-20 Rule) je tvrdnja da u svakom društvu posljedice proizlaze iz malobrojnih uzroka. sloboda CIRKULACIJA ELITA  Glavni element društvene dinamike za Pareta je cirkulacija elita. Leipzig and Marburg (1905-07). STRATIFIKACIJA  Za Pareta konstantna i univerzalna pojava je društvena stratifikacija. To uključuje vladanje putem zakona i drugih oblika društvene kontrole. 80% posljedica je izazvalo 20% uzroka Pareto vidi da je 80% vlasništva u Italiji vlasništvo 20% ljudi.  Opravdanje stratifikacije su različite derivacije ---. Juran . MASE Obični osjećaji ljudi su sebičnost i gramzljivost. te morlanih. doktorat filozofije o 1904. a  Kao liberalni političar protivio se diktaturi Primo de Rivera's dictatorship (1923-30) i povukao se iz nastave u znak protesta. na primjer jednakost.  Stratifikacija je dio prirodnog poretka stvari  Oni na društvenom vrhu ne mogu dugo ospati na samom nasilju i moći. intelektualnih i pravnih razlika između ljudi. Zato su podanici.

stječemo i van obitelji. Obitelj daje orijentaciju u životu. 1955  The Revolt of the Masses presented that society is composed of masses and dominant minorities. its inhabitant is not’ OBITELJ FUNKCIJE OBITELJI Slijedeće funkcije mora obavljati obitelj da bi se održao društveni poredak:  treba stvoriti zamjena za one članove društva koji umru. preuzimaju zadatke koje je nekad obavljala obitelj. in modern times masses wanted to dominate. Pred stotinu godina jedan od najmučnijih ali vrlo živih utiska bila je smrt u krugu obitelji. POBUNA MASA 'The modern world is a civilized one. reprodukcija društva  moraju postojati institucije za ublažavanje konflikta i održanje reda  ljudske zamjene moraju biti izvježbane tako da postanu djelatni članovi društva  moraju postojati postupci bavljenja s emocionalnim krizama. Njemačkoj  Umro na 18. Naši suradnici nisu i naši rođaci. povjerenik za Madrid  Emigrant u građanskom ratu (1936-39)  n1941 profesor u Limi  Često predavač u USA. zabave.Winch. 10. stanovanja. The work echoed the warnings of 19thcentury liberals that democracy carried with it the risk of tyranny by the majority. rad je odvojen od obitelji. pa čak i osnovne vještine stječeme u školi. When earlier masses had recognized the superiority of elites. za održanje osjećaja smisla" R. Moderna obitelj. 91 . 1963 FUNKCIJE OBITELJI: OGBURN Wiliam Ogburn smatra da je promjena usmjerena na izgradnju društvenih institucija koje. Profesionalna znanja. Naše interese i orijentacije. Danas se umire u bolnicama. Izbor rada. znanja i predrasude. Bez dviju prihoda obitelj teško održava standard života. without vision or compelling moral code. čak i u suprotnostima s navikama i tardicijama koje održava obitelj. zdravlja ili sigurnosti ne temelji se na porodičnim vezama i kriterijima podrijetla. Radno vrijeme i naš život u profesionalnim grupama i uz prijatelje odvojen je od obiteljskog života. Zastupnik u parlamentu. tj. Kad smo ozbiljno bolesni idemo liječniku. napredovanja." Ortega sees that the mass man demands nothing and lives like everyone else.. skrbi. Bolshevism and fascism were symptoms of usurpation of power by the "mass man. obrazovanja. Ne radimo u obitelji već u organizacijama. djelomično ili potpuno.

FUNKCIJE: MURDOCK  reprodukcija i regulacija seksualnog ponašanja. Emocionalna stabilizacija odraslih znači stvaranje braka zasnovanog na uzajamnim osjećajima i emocionalnoj sigurnosti. njih samo više ne obavlja obitelj. Obitelj gubi neke funkcije ali za njihovo obavljanje pojavljuju se specijalizirane institucije. Osnovna ideja je. primarna socijalizacija i  drugo: emocionalna stabilizacija odraslih. Primarna socijalizacija odnosi se na odgoj male djece i na usvajanja osnova kulture i stvaranje osobina ličnosti. pa i odnosi u braku pretpostavljaju izbor partnera ali ne i negovih srodnika. GOOD Objašnjenje promjena u obitelji kao posljedicu industrijalizacije ponudio je još 1963.nastanak konjugalne inokosne obitelji . FUNKCIJE OBITELJI: W. dakle. Štoviše.da će nuklearna obitelj značiti njenu izolaciju od porodice i srodnika. pokazala su istraživanja .  "budući da je obitelj parova pokretljivija ona može slijediti promjene u potrebi za radnom snagom   talentirani pojedinac može napredovati na društvenoj ljestvici bez obveze da pri tome povlači za sobom cijelu proširenu obitelj  donošenje odluka u tržišnoj ekonomiji bolje je ako se ne obaziremo na šire srodničke strukture  92 . u tehničkom smislu niti reprodukcija više nije monopol obitelji. socijalizacija. već i na brojne mogućnosti umjetno potpomognute oplodnje. Smatrao je.krivo. da vremenom obitelj gubi funkcije koje preuzimaju druge društvene institucije. ne mislimo samo na vanbračnu djecu.Obrazac odnosa nije krvna veza između ljudi već složeni spletovi društvenih uloga i odnosa.     briga i zaštita mladih.Njena uloga usredotočuje se na afektivne (osjećajne) odnose između članova. Funkcije i zadaci ne nestaju. On tvrdi da su promjene koje se dešavaju u obitelji . ekonomska funkcija FUNKCIJE OBITELJI: PARSONS & GOOD To su:  prvo. Seksualnost danas svakako nije svedena samo na odnose u braku. Brak se temelji na ljubavi i seksualnom slaganju. a nije više ugovor o "radu i imovini". godine William Good.korisne za industrijalizam. već institucije i organizacije zasnovane na drugim principima:.

Uloga obitelji u industrijalizaciji. jer u pojedinim slučajevima (transvestiti. a rod (gender) društveno određenje razlike spolova. Izraz spol označava biološke. Njen odnos prema stvarnosti je mekši i neagresivan. ali u nekim kulturama rodne razlike se naglašavaju do krajnosti. Žena koja jedri ili igra nogomet. frustracija. ona je osjećajnija i nerealistična. oblačenju i pažnji prema izgledu. U stvarnosti takve osobine su izmiješane u kod svakog pojedinca prisutne u različitom omjeru. konjugalna obitelj je tada emocionalno utočište i sigurnost" W.Good. ponašanju. hormonalne razlike. somatske. U većini društava i slučajeva spol i rod se podudaraju. Pod utjecajem anglosaksonske literature razlikuju se spol (sex) i rod (gender). pa i napetosti. brine o domaćinstvu. Žena je privržena obitelji jer je majka. Izraz rod (gender) upućuje i na subjektivnu identifikaciju sa spolom. Na primjer u Afganistanu ženama nije bila dozvoljena nikakva javna aktivnost. Isto tako taj izraz naglašava spolne stereotipe i predrasude vezane za očekivanja prema rodnoj klasifikaciji. Niži položaj žena u društvu objašnjavao se i prirodnom podjelom rada. mlada osoba za svoju karijeru ne treba pomoć niti sluša savjet starijih  izbor zanimanja i odabir kandidata za posao zasniva se na sposobnostima a ne obiteljskoj podobnosti i vezama  veliki dobitak za sistem je korištenje talenata žena koje više ne trebaju suglasnost starijih ili muževa  industrijski sistem je utemeljen na individualnom postignuću stvara brojne psdihološke napetosti. odlučnost. Od muškaraca se očekuje prodornost. Stvorene su norme koje su stalnim i stoljetnim ponavljanjem stvorile i kod samih žena privid o prirodnosti takvog položaja. 1963 SPOL I ROD Uobičajila su se dva izraza koji označavaju razlike muškaraca i žena. Od žena se očekuje određeno ponašanje u govoru ("žene ne psuju"). brine o djeci. Moderno društvo ne priznaje takve argumente. Biološke razlike (građa mozga. Dakle spol je izraz koji označava biološko. ali društvena očekivanja i uloge nameću pravila koja onda postaju i razlogom osjećaja nelagode. transeksualnost) biološko određenje i subjektivni doživljaj nisu isti. RAVNOPRAVNOST Ženska podčinjenost objašnjavala se biološkim razlozima. građa tijela) ne trebaju biti dokaz za 93 . razlike između muškaraca i žena. muškarac koji kuha ili voli profinjene mirise bez obzira na njihove prirodne porive morati će se nositi s društvenim očekivanjima. Izraz gender označava proces u kojem se biološkim razlikama muškaraca i žena pripisuju društvena i kulturna obilježja te ih se svrstava u određene skupine. manjom snagom i inferiornom logikom blizine prirodi. snaga.

NERAVNOPRAVNOST Žene imaju niži socijalni status. a zapravo uživa dobar položaj oca obitelji u kojem je obitelj servis njegovih interesa. Privrženost obitelji je individualna ne rodna osobina. I jedna i druga strana trpe razočaranja i raduju se uspjesima. Razlike u društvu postoje i prema drugim osnovama.prije je posljedica odgoja i socijalizacije no somatskih karakteristika. ili drukčije dodijeliti ili pak da otac ima sporednu ulogu u brizi o djetetu.osim što je to predrasuda . gubitkom samostalnosti i slobode u ponašanju. sigurnost u svakodnevnoj rutini. ako su namjere žene postići društveno napredovanje: školovanje. Osjećaji. To su društvene a ne prirodne razlike. OBITELJSKA ULOGA Položaj žena u društvu i njihov položaj u obitelji usko su i uzajamno uvjetovani.nužnost razlika. osjeća napor svakodnevnog prilagođavanja drugima. Neukusni stereotipi o tome da ljepota i inteligencija ne idu zajedno primjenjuju se na žena ali ne i na muškarce. ispunjenje smisla dužnostima majke i domaćice. društvena moć. Ženski dojam braka je drukčiji: očekivanja o stopljenosti i uzajamnosti. osjeća nedostatak slobode koju je imao kao mladić. ali razlike prema rodu u patrijarhalnim društvima doživljavaju se kao presudno važne. osobito osjećaj ljubavi postali su temeljem bračne i obiteljske zajednice 94 . PERSPEKTIVA Izmijenjen pogled na ravnopravnost u obitelji nije jednom zauvijek razriješen i dobiven spor. rad. O tome će postojati različita mišljenja: ne paše isti šešir na svaku glavu. Uloga majke ne znači niti to da se poslovi ne mogu podijeliti. zarada. Nametanje uloga u obitelji znači za žene stavljanje u diskriminirajući položaj van nje. LJUBAV KAO TEMELJ OBITELJSKE VEZE Jedna funkcija obitelji jačala je vremenom. MUŠKI I ŽENSKI BRAK Muški brak u kojem muškarac smatra da je ograničen svojim obavezama prema supruzi i djeci. rastaču se pred neminovnim starenjem u svakodnevnim rutinama. Međutim u dužem vremenskom pregledu i uz postojanje uvida u globalni trend sasvim jasno je da pitanje ravnopravnosti muškaraca i žena nije trenutna i lokalna rasprava već jasna tendencija izjednačavanja prava i obaveza žena. Osjećajnost žena . ali ženski brak ima veći stupanj odstupanja od vanjskog ideala uspješnosti i sadrži neprestano otkrivanje da svaka žena nije za svaki tip obiteljskog odnosa. manju društvenu moć i utjecaj i manje mogućnosti rada na vlastitim interesima.

Ideal strasne ljubavi nameće visoke standarde očekivanja. poštivanja. Pod takvim okolnostima bilo je šanse i za romansu. stvorila i odgojila obitelj. vješta i sposobna. Obitelj postaje omeđeno područje u kojem članovi mogu. etničkog. Ljubav i sloboda kao načela odnosa u obitelji postaju i njene najznačajnije karakteristike. intimniji. Jedno je stvaranje društvene situacije u kojoj je izbor bračnog partnera bio slobodan. klase. Brak se vidio kao institucija. ako roditelji nisu sve sredili prema presudnoj važnosti miraza. da je iz dobre kuće i da ima status. 1938 KONJUGALNA Bračni partner u modernoj obitelji odabire se slobodno. VEZA I? Područje slobode pojedinca se povećalo i individualizam je vladajuće stanje duha. a potom je izbor značio obavezu uzajamnih osjećaja. sukobljavaju se s društvenim realnostima. a život u obitelji postaje intenzivniji. Ljubav nije podložno trpljenje ili prijateljstvo. romantična ljubav je sasvim nešto drugo. Imati imovinu bila je stvar za razmišljanje. Visoka očekivanja. emocionalno ispunjenje i fizičko zadovoljenje.CILJ BRAKA Jedna od posljedica prenošenja zadataka obitelji na društvene institucije bila je i promjena prirode braka. Ljubav ne može postojati kao dužnost. I danas su bračni obrasci homogamni. Brak se ne shvaća kao ekonomska ili drukčija ekonomska zajednica već kao slobodan izbor. Politička i ljudskih prava su prava pojedinca. U neko vrijeme brak je bio poluposlovna ponuda. Zaljubljeni ste danas ali ne sutra. očekivati bezuvjetnu ljubav i razumijevanje. kao poslovni poduhvat. Dođe i prođe. bira prema osjećajima i ljubavi. ugovornom nejednakom prirodom barka. Trebalo je nešto drugo. pa se onda izbor temeljio na osjećajima i ljubavi. privatan i odvojen od šire porodice i zajednice. pri čemu se najveći broj partnera nalazi među ljudima sličnog geografskog podrijatla. 95 . što su roditelji shvaćali u potpunosti a mladi samo djelomično. Drugo je proširenje slobode pojedinca.Za djevojku je bilo vrlo važno imati takvu reputaciju u društvu. već idealizirana strast i snažan osjećaj. povratno. Promjenjene funkcije obitelji. LJUBAV I VEZA Dva procesa događaju se istovremeno. Nije se smatrala dovoljno stabilnom pojavom da bi se na njoj uzdigao posao. LUHMANN Na žalost postoji određena tenzija između romantične ljubavi i stvarnosti. navika zajedničkog života.Ogburn. Ideja o spontanoj nekontroliranoj strasti između jednakih dolazi u sukob s promišljenom. i trebaju. ona je prvenstveno pravo pojedinca (uz obavezan dodatak da to pravo ne smije štetiti djeci). efikasnost i sposobnost" W. Suprotno. emocionalniji. Mladić je tražio dobru domaćicu koja je bila marljiva. Ljubav je temelj braka. N. Od mladog čovjeka se očekivalo da skrbi za obitelj. ravnopravnosti.

jednakost (prvenstveno u očima prava. 1982 MODERNA OBITELJ Osjećaji kao temelj odnosa postojali su i ranije. Romance is the ideal but only with socially appropriate patrners" N. a što je više tako svaka posebna ljubavna veza približava se prototipu čiste veze. prvi su pokazatelj nezadovoljstva modelom obitelji. kao posljedica zajedničkog života. A. Moderno društvo potpomaže ravnopravnost i uzajamnost u osjećajima i odnosu.. za žene snovi o romantičnoj ljubavi vodili su turobnom podređivanju u domaćinstvu. prihodima.. ali kao izuzetak. Kulturne promjene koje donosi modernizacija društva naglašavaju ravnopravnost žena (ravnopravnost njihovih prava i obveza). čine se povezane s druga dva snažna trenda: 96 .. Transformacija intimnosti. razvodom ili razdvajanjem. trajanja veze). A. posla i života. Postoje pravne mogućnosti razvoda. ideali (jednostrane) romantične ljubavi teže razlaganju pod pritiskom seksualne emancipacije i autonomije žena.. 1992 M.. Uzajamna ljubav pretpostavlja jednakost u emocionalnom davanju i primanju. Postoje jasna pravila podjele imovine i osiguranja alimentacije.. i "jedan i jedini". slobode seksualnosti i prava na užitak. Ljubav kao pasija: o kodiranju intimnosti.Giddens. Ljubav uzajamnog prožimanja je aktivna. CASTELLS Pod krizom patrijarhalne obitelji podrazumijevam slabljenje modela obitelji zasnovanog na postojanom prakticiranju autoriteta/dominacije nad cijelom obitelji od strane muške glave obitelji. je situacija koju nazivam ljubav uzajamnog prožimanja. promjenjiva ljubav te zato škripi u onim kvalitetama romantične ljubavi kakve su "zauvijek". nadalje raspad oženjenih obitelji sve češće vodi stvaranju samačkih kućanstava i/ili kućanstava s jednim roditeljem. Radi svega toga izvorni romantični poticaj pretvara se u novi tip odnosa u obitelji.. slobodu izbora (partnera.Luhmann. priznanja identiteta i individualnosti. U današnje društvu rastave i razvoda se pojavljuje više kao posljedica uzajamnog prožimanja ljubavi nego kao njen uzrok. Romantična ljubav ovisi o projektivnoj identifikaciji strastvene ljubavi (amour passion) koja znači da budući partneri postanu privlačni jedan drugom i potom međusobno vezani. širini interesa). . Ono što je novo su okolnosti. GIDDENS "U današnjem dobu. Raspad kućanstava oženjenih parova. u obitelj u kojoj su odnosi partnera zasnovani na uzajamnom slaganju i stapanju.. ali i u obrazovanju.imovinskog i obrazovnog statusa. ili barem. Što više takva ljubav postaje stvarna mogućnost to se više povlači "traganje za posebnom osobom" a ono što vrijedi je traženje "posebnog odnosa". sve veća učestalost bračnih kriza i sve veće teškoće pri usklađivanju braka. Otvoriti sebe prema drugome.. Postoji zaštita od muškog nasilja.

Idealnu obiteljsku strukturu čine partneri bez djece.i tu leže naša nada i naše zdravlje.. na što će sličiti svijet naših djedova kroz pedeset godina. Lawrence. Djeca i starci smetaju te se često prepuštaju smrti od gladi.. nemoći i dosade. M. modificirati po mnogo čemu. Zastrašenost bi bila prava propast. vitalnijim. Zavisi od nas. stare vrijednosti se gube i na njihovo mjesto dolaze nove. ograničavaju broj djece koje rađaju i odgađaju prvo dijete. Djeca žive u generacijskim gangovima.. ova kretanja. Hrabrost za to je prava riječ. Velike društvene promjene me istovremeno zanimaju i zabrinjavaju. bogatijim.ne samo inokosnu obitelj. Castells. stupnju ekonomskog razvoja ili porijeklu postoje sasvim različite forme obiteljskih zajednica? Član kineske obitelji svoje individualno postojanje vidi samo kao sekvencu u nizu predaka i potomaka. Mi se moramo izmijeniti.. dovode u pitanje strukturu i vrijednosti patrijarhalne obitelji. 2002 D.. D. Pred nama su ogromne promjene. prilagoditi se novim uvjetima. manje nečasnim i materijalistički orijentiranim. Nekako preživljavaju. Možemo se izmijeniti se na nov i inteligentan način. ali to nije moje područje.. budni i hrabri.H. neizbježne promjene. Kako tu činjenicu usporediti sa 97 . U uvjetima nestabilnosti obitelji i sve većoj autonomnosti žena u njihovom reproduktivnom vladanju.. LAWRENCE Za slijedećih pedeset godina čitava struktura našeg društva izmijeniti će se. koja jedna drugo pojačavaju..pojavljuje se sve više različitih obiteljskih struktura.. niti među partnerima niti prema potomcima UNIVERZALNOST OBITELJI? Kako objasniti da u društvima sličnim prema klimi. Sve u svemu. ne znamo. spontanijim. To nije nužno kraj obitelji. Seksualna aktivnost. Moć identiteta. zbog gladi je nepoželjna.U nama se stvaraju novi osjećaji.odgađanjem sklapanja braka i zasnivanjem partnerstva bez braka. 1920? JE LI OBITELJ UNIVERZALNA Na jugu Sudana živjelo je pleme Ik. Ja znam da nam predstoji bitna promjene .. Ali po svojoj društvenoj strukturi biti će drukčiji nego danas. a djeca koja se rode smatraju se odraslima i napuštaju roditelja kad imaju tri do četiri godine. stvari mogu postati daleko gore nego što su sada. Nema ljubavi i prijateljstva. Ako upadnemo u stanje zastrašenosti. no kretanja koja spominjem upozoravaju na kraj obitelji kakvu smo poznavali dosad. Treće kao posljedica ovih različitih tendencija. Stari svije naših djedova nestaje kao snijeg na suncu i prijeti poplavom.i znam da nam je nužan jedan plemenitiji i humaniji sistem temeljen na životnim a ne novčanim vrijednostima. spremni prihvatiti i zadovoljiti naše potrebe.. Interes istraživača izazvalo je time što u tom plemenu ne postoji niti obitelj niti institucija doma.. život možemo učiniti boljim. Eseji. Ako budemo inteligentni. sve veći broj djece rađa se izvan braka.H. spremani izraziti nove želje i nove osjećaje . Shvaćamo da nam više nije stalo do stvari koje smo nekad žarko željeli. već obitelj zasnovanu na patrijarhalnoj dominaciji koja je pravilo već tisućljećima.žene probuđene svijesti i suočavajući se s teškoćama.

Trajanje porodičnih spona i preko zrelosti je obrazac svekolikog društvenog ustrojstva i uvjet suradnje u svim ekonomskim. Samo 43 (17. U Murdockovoj klasifikaciji to je najčešći oblik obitelji.. Seks i represija u primitivnom društvu. 1920).tradicijom individualizma? Kako razumjeti da se u sasvim nesličnim situacijama razvijaju slični svadbeni ili bračni običaji? PRIMITIVNA OBITELJ U primitivnim društvima pojedinac sve svoje društvene veze gradi na obrascu svog odnosa s ocem i majkom. situacija višekratnih i istovremenih bračnih veza. Ideja o postojanju kulturalnog zaostatka (cultural lag) razvijena je u radovima W. ali je u našim vrijednostima i osjećajima. Društvene veze izvode se iz razvoja jedinog odnosa koji je čovjek preuzeo od svojih životinjskih predaka: odnosa muža i žene. jezgra obitelji je nuklearna obitelj.3%) društva izričito zabranjuje poliginiju.. G. Međutim promijenili su se uvjeti. 1954 PROMJENA Vremenom zadaci obitelji i odnosi u obitelji bitno su se promijenili.P. jer je zamišljao da u koncentričnim krugovima oko takve jezgre postoje sve slabiji oblici porodičnih veza: proširena obitelj.jezgra. Dva su oblika poligamije: poliandrija (kada jedna žena ima više muževa) i poliginija (kada muž ima više žena). CULTURAL LAG Tehnološke i materijalne promjene brže su od promjena naših nazora i vrijednosti. braće i sestara. POLIANDRIJA To je situacija u kojoj je potpuno normalno i poželjno da žena za supruga izabere više braće (Toda u Indiji) ili živi s bratom uz istovremenu vezu s više muškaraca (Nayara). Kultura zaostaje iza tehnologije. Ogburna. Smatra da je nuklearna obitelj univerzalna.. roditelja i djece. klanove. U proteklih stotinu godina obitelj se radikalno promijenila. To je obitelj koju sačinjavaju muž i žena te njihovi maloljetni potomci. bratom i sestrom. koja odražava uobičajen moderni stav prema obitelji.Ogburn. plemena.. ostale neprijeporno pozitivan stav prema obitelji. Velika većina analiziranih društava. jer je par monogamnih roditelja pretpostavka braka. 98 .2%) dopušta i ohrabruje poliginiju. Riječ nuklearna ovdje dolazi od latinske riječi nucleus . brak je temelj reprodukcije.Malinowski.. (W. 193 od 250 (77. religijskim i magijskim stvarima.. B. MURDOCK Po njegovoj klasifikaciji tipova obitelji. Društvena promjena. zaštite i odgoja djece. POLIGAMIJA Prvi oblik proširenja obitelji je poligamija. Takva nuklearna obitelj povezuje se srodničkim vezama s drugima u porodice.

6% društava.2 člana). Tome vjerojatno doprinose i psihološki problemi (komplicirana emocionalna situacija. Šveđani se žene manje od ijedne druge nacije industrijskih društava.62 člana. zapravo znači da netko ostaje bez ženeOBITELJ SVE MANJA  U Sjedinjenim Državama u trideset godina. D.mnogoženstvo . miješanja obiteljskih uloga) i socijalne napetosti. godine jednog ili dva člana1970 taj postotak bio je 46 posto DRUKČIJI TIPOVI OBITELJI Radi se o dugoročnom trendu. osobito glede položaja žena i obiteljskih odnosa. 1991 PATRIJARHALNOST Prema istraživanjima Hrvatska je zemlja jakih tradicionalnih i patrijarhalnih vrijednosti. bio 21 posto.je bračna zajednica u kojoj postoji veza jednog muškarca s više žena istovremeno STVARNOST? U muslimanskim zemljama tek oko 5% brakova su poliginijski brakovi. godine 10 posto stanovnika živjelo je u kućanstvima s više od pet članova.  2000.  59 posto kućanstava imalo je 2000. PRIMJER ŠVEDSKE Švedska ima sasvim drukčiji tip obitelji. do 2000. a dodatnih 27% čine parovi bez djece. političku i kulturnu dominaciju nad ženama i malodobnim članovima obitelji. Raspad obitelji u švedskoj državi blagostanja. Prosječno domaćinstvo u Švedskoj je među najmanjima na svijetu (2. Uz to stopa razvoda je među najvišima. Imaju najveći udjel odraslih koji žive sami (20 posto). Popenoe. nalazi kod 17. štoviše veliki dio parova živi van braka (25%) a polovica švedske djece (uspoređeno sa 35 europskog prosjeka) rađaju neudane majke. PATRIJARHAT ILI RAVNOPRAVNOST? Patrijarhat ne stvaraju biološke razlike između muškaraca i žena već društveni položaj nadređenosti muškaraca. prosječan broj članova obitelji smanjio se od 3.14 na 2. U Velikoj Britaniji svega 30 posto obitelji odgovara slici nuklearne obitelji. a taj postotak je 1970. od 1970.Takve situacije Murdock. 99 . 24% su samačka kućanstva. u klasifikaciji 250 društava i njihovih obiteljskih zajednica. uz univerzalno pravilo da se rađa podjednaki broj dječaka i djevojčica. Prihvaćanje činjenice da netko ima više žena. POLIGINIJA Poliginija . Patrijarhalna obitelj je ona u kojoj muškarci ostvaruju ekonomsku.

djeca." WEBER O BIROKRACIJI “U modernoj državi. Kirche und Küche . ali njihov prosječan prihod je manji. kako vojnog tako i civilnog.političke znanosti. ŽENE U PARLAMENTU Na globalnoj razini žene sačinjavaju 14. stvarna vlast nalazi se nužno i neizbježno u rukama činovništva. nametanje svoje volje drugima WEBER O POLITICI U nedovršenom djelu Gospodarstvo i društvo Weber politiku određuje kao "težnju prema sudjelovanju u moći ili prema utjecaju na raspodjelu moći između država ili između grupa ljudi u državi u kojoj žive. crkva i kuhinja).8). prosinac 2002. Na drugom dijelu spektra su arapske zemlje u kojima samo 4. žene u Hrvatskoj čine većinu zaposlene radne snage.3 posto članova (članica!) parlamenta. nastojanje oko dobrog života u zajednici 2.6 posto u zakonodavnim tijelima su žene. Azija (15. u kojoj se vlast ne izražava ni u parlamentarnim govorima ni u proglasima monarha. Latinska Amerika (15. a u ispitivanjima javnog mnijenja o važnim osobama u nekoj zemlji političari redovito zauzimaju prva mjesta ŠTO JE POLITIKA? 1. nego u vršenju uprave u svakodnevnom životu. Nordijske zemlje imaju u prosjeku 40 posto zastupnica u zakonodavnim tijelima Švedska ima najvišu zastupljenost žena od 45%. skandali). IDEA. Finska i Norveška.8) nisu izuzete od globalnog trenda. Žene su uspješnije u školovanju ali teže nalaze posao.Na primjer. kućne poslove (Kinder. a slijede je odmah Danska . Kulturni obrasci naglašavaju vezanost žena uz obitelj i kuću. sposobnost postizanja kompromisa i konsenzusa (umjetnost mogućeg) 4. povijesti  Zašto je politika toliko važna?  Paradoks: negativna slika u javnosti (afere. SOCIOLOGIJA I POLITIKA  Politika kao predmet društvenih znanosti .” 100 . umijeće razboritog vladanja (državništvo) 3..6) i Afrika (12. mada postoje značajne regionalne varijacije. političke filozofije. težnja za moći.

Lenjin. prirodna (sposobnosti) i instrumentalna (sposobnosti+okolnosti) moć – moć države 101 . obični ljudi vide da postoje “oni gore” koji odlučuju.” … NJEZINOJ OPASNOSTI “Glavno pitanje nije kako možemo pomoći ili ubrzati taj razvitak [birokratizacije]. Tocqueville. birokracija spada u društvene strukture koje je najteže razoriti. elitistička i klasna  Demokratski smjer – Tocqueville. Pareto i Michels Suvremeni: Lipset i Duverger     TRI SMJERA RAZVOJA Tri paradigme – demokratska. Michels. stvoren je oblik odnosa vlasti koji je praktično nesalomljiv. 2. Mosca. 3.… O NJEZINOJ MOĆI Nadmoć birokracije. lukavstvom. novcem. Wright Mills  Marksistički smjer – Marx. položajem. hijerarhija. 4. već što možemo suprotstaviti tom stroju da bismo spasili ostatak čovječanstva od tog mrvljenja ljudske duše do ove apsolutne prevlasti birokratskih životnih ideala”. neki znaju da mogu druge navesti da rade ono što oni žele . 3. Althusser MOĆ ISKUSTVO MOĆI Svakidašnje iskustvo: 1. Ondje gdje je birokratizacija uprave jednom potpuno provedena. strast – strastvena odanost nekoj “stvari”. Birokracija je ono specifično sredstvo pomoću kojeg se zajednička akcija pretvara u racionalno uređenu društvenu akciju. Weber. Weber. instrumentalna racionalnost “Kad je jednom uspostavljena. sposobnost dobre procjene POLITIČKA SOCIOLOGIJA Duverger – znanost o državi i znanost o vlasti i autoritetu Bottomore – politička moć u društvenom kontekstu Glavni predstavnici: Marx. Dahl  Elitistički smjer – Pareto. osjećaj odgovornosti – etika uvjerenja i etika odgovornosti. svakom je očito da su neke institucije moćne. pojedinac ne može uvijek raditi što želi jer se tome opiru drugi. Gramsci. Schumpeter. 2. da činimo ono što one traže POJAM MOĆI Hobbes – moć čovjeka čine "sredstva kojima on trenutno raspolaže radi dobijanja nekog budućeg vidljivog dobra“. neosobna pravila. koji “povlače konce”. … POLITICI I POLITIČARIMA "Politika kao poziv" (1918) – dva tipa političara: oni koji žive za politiku i oni koji žive od politike Osobine političara: 1. da njihove odluke slušamo.snagom.

2. vojni . 3.moć nad idejama i uvjerenjima. Mann. ideološki . neosjetnog navođenja (spin-doktor)  Joseph Nye. ekonomski . Wright Mills. 3. Najstarija i najprihvaćenija strategija – nalazimo je od Lockea. Lukes OBLICI MOĆI  Machiavelli – lav i lisica. Dahl.kontrola nad sredstvima za proizvodnju. politički . Montesqueua. Bachrach i Baratz – “Dva lica moći”. 4. neutraliziranje moći – sredstva: konstitucionalizam i legalizam rastvaranje političke moći u pravne odnose i forme. snaga i lukavost  prisila – izdavanje autoritativnih zapovijedi uz prijetnju ili upotrebu sile. Izvori socijalne moći. inzistiranje na pravnoj proceduri. Dahl – proces odlučivanja u New Havenu Drugo lice – moć kao postavljanje dnevnog reda. Katolička crkva OGRANIČAVANJE MOĆI 6 strategija: 1. Elita vlasti – oligarhijska elita: politička. raspodjela moći  Elitistički pristup – koncentracija moći u rukama elite. Kanta do suvremene proceduralne demokracije 102 . 2. ekonomska  Marksistički pristup – politička moć izraz socijalne dominacije koju ostvaruje vladajuća klasa nad potlačenom klasom u procesu proizvodnje TRI LICA MOĆI Prvo lice – moć kao odlučivanje. interesne grupe. “odlučivanje neodlučivanjem” Treće lice – moć kao duhovna kontrola i manipulacija.Weber – "stupanj vjerojatnosti da će u nekom društvenom odnosu pojedinci uspjeti i u slučaju otpora nametnuti svoju volju drugima“ SHVAĆANJA MOĆI 1. Paradoks američke moći (2003) meka i tvrda moć (hard and soft power) IZVORI MOĆI  M. supstancijalistička i relacionistička shvaćanja moći: moć kao supstanca (sposobnost ili sredstvo) i moć kao određeni odnos između ljudi 2.na uporabi fizičke sile  Poljska 1980-ih – sindikat Solidarnost.na djelatnosti države. Tko vlada – proces odlučivanja.  4 neovisna izvora: 1.sposobnost uvjeravanja idejama ili novcem (mediji. interesne grupe). moć kao mogućnost postizanja cilja i moć kao sposobnost nametanja svoje volje drugima (Weber) PRISTUPI ANALIZI MOĆI  Pluralistički pristup – društvo pluralističko. utjecaj . vojna. manipulacija – sposobnost upravljanja ljudskim ponašanjem.

društveni odnos zapovijedanja i poslušnosti  Weber – izgled da će se određena grupa pokoriti naredbama.sloboda govora i tiska. Javna institucija – javna i privatna sfera 3. pravnim priznanjem slobode organiziranja. Legitimna vlast – odluke se prihvaćaju jer se podrazumijeva da su donijete u javnom (općem) interesu 4. neosobni karakter vlasti 1. federalne države i federalnih jedinica (federalizam). imunitet zastupnika 4. odn. izvršiti zapovijed. oblici i institucije upravljanja. Dahlova ideja poliarhije – različite grupe kontroliraju resurse za stjecanje političke moći (novac. Teritorijalna zajednica – nadležnost geografski određena.2. ograničene. znanje). disperzija moći – sredstvo: organizacijski i socijalni pluralizam.nadzor vlastodržaca i razotkrivanje zloupotreba moći. raspodjela moći – sredstva: horizontalna dioba vlasti između izvršne. 3. status.država je zajednica koja ima monopol nad legitimnom upotrebom sile na određenom teritoriju  Prelot – elementi države: veliko stanovništvo. te zakonskim ograničenjem korištenja monopolskog položaja nad nekim izvorom moći. smanjivanje opsega moći – sredstvo: smanjivanje ovlasti i funkcija države – reduciranje funkcija države. legalne države 3. Koncepcije minimalne. teritorijalna osnova i politička vlast kao kreativni elemenat. pozitivna diskriminacija – manjinske i ženske kvote DRŽAVA VLAST I DRŽAVA  1. prenošenje njezinih ovlasti i funkcija na društvo kao sferu slobodne i spontane razmjene. upravljači. dekoncentracija i decentralizacija moći 5. zakonodavne i sudske te vertikalna podjela nadležnosti između centralne i lokalne vlasti. uravnoteživanje moći – sredstvo: zaštita i predstavništvo manjina i politički depriviranih. tko živi unutar granica OBILJEŽJA DRŽAVE 103 . Sredstvo dominacije – monopol sile 5. stvaranje mnoštva konkurirajućih centara moći. vlast po sili konstelacije interesa i vlast po sili autoriteta  Politička vlast i država ODREĐENJE DRŽAVE  Weber: sila kao specifično sredstvo države . Pretpostavke . Suverena vlast – apsolutna i neograničena 2. kontrola upotrebe moći – sredstva: opozicija i javnost . ali svaka kontrolira tek mali dio 6. 2.

socijaldemokratska: načelo pravde – uklanjanje siromaštva i smanjivanje nejednakosti 4. U tom je smislu fašizam totalitaran. politička prava – sudjelovanje u politici (pravo glasa) . potisnuti i potčiniti” – Max Stirner  “Nikakve stranke. To je u tri riječi naše društveno i političko uvjerenje. socijalna prava – minimalni status (socijalna pomoć. Hayek i Nozick  pluralističke: aktivno društvo (interesne grupe) i reaktivna država  marksističke: instrumentalističke (Miliband) i strukturalističke (Offe)  institucionalno-etatističke: autonomija države (Nordlinger). totalitarna: sveopći državni nadzor (od ekonomije do obitelji) THOMAS MARSHALL: TEORIJA GRAĐANSTVA tri razdoblja prava građanstva: 1. Njemačka (Bismarck). zdravstvo) . kolektivistička: ekonomija pod državnom kontrolom (komandne ekonomije) 5. A. tumači. školstvo. a fašistička država. st. građanska prava – individualna sloboda (sloboda kretanja.19.18.Japan (Meiji). "azijski tigrovi" 3.20. prava realnost individue” – Mussolini DRŽAVA I DRUŠTVO pet oblika države prema ulozi u društvu: 1.” – P. Smith 2. apsolutna sloboda čovjeka. sinteza i jedinstvo svih vrijednosti. 3. ukrotiti ga.TEORIJE DRŽAVE  evolucionističke koordinacijsko-funkcionalističke: mozak društva – regulacija  liberalno-individualističke: instrument sigurnosti i sustav moći. st. ništa protiv države. jednakost pred zakonom) . 104 . interes aparata ANARHIZAM I DRŽAVA  “Uloga države je uvijek ista: ograničiti pojedinca. minimalna: načelo neupletanja.-J. razvija i vlada cijelim narodnim životom. 2. Država je svijest i volja naroda. Proudhon FAŠIZAM I DRŽAVA  “Sve za državu. ništa izvan države” – Giovanni Gentile  “Za fašizam je sve u državi i ništa ljudsko ili duhovno ne postoji i nema vrijednost izvan države. nikakve vlasti. razvojna: modernizacija . st.

Lažna zora. kontrola nad prirodnim resursima (nafta. nemoćne nacionalne države i moćne transnacionalne korporacije  John Gray. birani dužnosnici.FAZE RAZVOJA DRŽAVE  apsolutistička država: neosobna ali staleška vlast. Habermas: kriza legitimnosti suvremene države – sukob između logike kapitalističke akumulacije i demokratskih zahtjeva za većom sigurnošću i pravima  Izbor: ili odbiti narodne zahtjeve i izgubiti legitimnost ili riskirati ekonomski slom  Neoliberalna politika i kriza legitimnosti GLOBALIZACIJA I DRŽAVA  ekonomska globalizacija i kriza države  Kenichi Ohmae. diktature  Legalno-racionalna – neosobna pravila. obilježja poliarhije: 1. 2."  Dahl: demokracija i poliarhija. Kraj nacionalne države. tačerizam LEGITIMNOST DRŽAVE Weber: država kao posjednik monopola sile mora biti legitimna. 6. 5. Bismarck i Disraeli. osobna prava  demokratska država: proširenje prava glasa  socijalna država: socijalna sigurnost stanovništva. izuzevši sve druge. moderne pravne birokratske države KRIZA LEGITMNOSTI  J. – i korporacije i države u situaciji velikih rizika i neizvjesnosti. 1995. tri tipa legitimne vlasti  Tradicionalna – svetost tradicije. sloboda izražavanja. pristup alternativnim izborima informiranja. monarhije  Karizmatska – osobine vođe. 3. Fridrik II. zaštitna funkcija zbog anarhije globalnog tržišta. New Deal  minimalna jaka država: smanjivanje socijalnih prava i jačanje represivnih aparata. 4. voda) DEMOKRACIJA  Churchill: "Demokracija je najgori poredak. dvije važne funkcije države: 1. 2. – globalna tržišta i kulturno približavanje. 1998. "Ja sam samo sluga države"  liberalna konstitucionalna država: ustavna ograničenja moći države. sveobuhvatno građansko pravo 105 . autonomija udruženja. slobodni i pošteni izbori.

autokracije  obilježja: 1. vojne diktature. siromaštvo. neobrazovanost”. to postaje svrhom i onim što je pravedno. 2. “Da postoji narod bogova. odlučuje o svemu  Naizmjence svi i vladaju i pokoravaju se.  “Tako savršena vlast nije za ljude”. diplomirao pravo 1826.  Aristokratska obitelj. a službe traju kratko i plaćene su ARISTOTEL  Vlada mnoštvo i što većina odobri. državna kontrola nad gospodarstvom AUTORITARIZAM  autoritarni poretci – tradicionalne monarhije. otac gradonačelnik Verneuila. vlast se ograničava na gušenje političke slobode i suzbijanje opozicije. monopol nad sredstvima masovnih komunikacija. TOCQUEVILLE – ŽIVOT  Pariz 1805. “veliku izjednačenost u položaju i bogatstvu”. skupština svih građana. ROUSSEAU  “Istinska demokracija” zahtijeva tri uvjeta koja se u modernom društvu ne mogu ispuniti: 1. pomoćni sudac u Versaillesu 106 . bogatstvom i naobrazbom. u njemu bi se demokratski upravljalo”. značajke pučke vladavine čine se opreka tima: prostoća podrijetla. jednostranačka država. 1956. 3.  obilježja: 1. 6. 3. Vladavina siromašnih  “Dok se vladavina nekolicine [aristokracija] određuje plemenitim rodom. pa može biti krajnje represivna – teror i tajna policija ANTIČKA DEMOKRACIJA  Polis. veoma malu državu u kojoj se “narod može lako okupiti”.TOTALITARIZAM  fašistički i komunistički poretci  C. službena ideologija. sustav policijskog terora. Friedrich i Z. nitko ne može više puta obavljati dužnosti. 4. Ždrijebom se izabiru položaji u vlasti. 2. nema službene ideologije. Brzezinski. postoji ograničeni pluralizam. 5. 3. osim vojničkih.“veliku jednostavnost običaja”. Sloboda u jednakosti. Totalitarna diktatura i autokracija. monopol nad oružanom silom. 2.

Oba su ova naroda odrasla u tami. povlači se iz politike zbog državnog udara Napoleona III. od svibnja 1831. univerzalan i nedostupan ljudskoj moći. pa su najednom. no ova su dva naroda u porastu: svi ostali su zastali ili napreduju tek uz tisuću napora. a svijet je gotovo u isto vrijeme doznao i za njihovo rođenje i za njihovu veličinu. a Rus svoja uz pomoć vojničkoga mača. kao da neki skriveni naum Providnosti svakoga od njih dvojice poziva da jednoga dana u ruke uzme sudbinu jedne polovice svijeta. 1839.  Stari režim i Revolucija. drugi dio  o1837. 1841. Rus se uhvatio u koštac s ljudima. borave u Americi . TOCQUEVILLE – MOĆ PREDVIĐANJA "Danas na svijetu postoje samo dva velika naroda… Rusi i Angloamerikanci. “svi jednaki. ograničenja vlasti i autonomija civilnog društva 107 . vitez Legije časti. zastupnik. čini se kao borba protiv samog Boga  Opasnost demokratskog despotizma. decentralizacija. Polazište im je različito. Svi su ostali narodi. dok su pogledi ostalih ljudi bili drugamo upravljeni. sloboda tiska. a drugome ropstvo. Amerikanac se bori protiv prepreka koje pred njega postavlja priroda.američki kazneni sustav  1835. ministar vanjskih poslova. htjeti zaustaviti demokraciju. čini se. tiranija nad pojedincem. djelo same providnosti. tuberkoloza. pluralizam.  Smrt. do veljače 1832. otprilike dosegli granice što im ih je priroda zacrtala. ali svi robovi”  Amerika – udruge. 1851. samo oni lakim i brzim korakom koračaju putem kojemu oko još ne može nazrijeti kraj." MODERNA DEMOKRACIJA  Moderna demokracija kao liberalna predstavnička demokracija  Liberalni element: slobode i prava pojedinca. zauzeli prvo mjesto među drugim nacijama. Jedan se s pustoši bori barbarstvom. oGustave de Beaumonta. član Ustavotvorne skupštine. ALI: "Ne poznajem zemlju u kojoj. 1856. vlada manja duhovna samostalnost i manja istinska sloboda raspravljanja nego u Americi. putevi drugačiji. Da bi postigao svoj cilj. drugi protiv civilizacije opremljene svim svojim oružjem: zato Amerikanac svoja osvajanja izvodi oračevim ralom. 1840. nezaustavljiv. prvi dio Demokracije u Americi. 1859. pa ih sada još samo moraju sačuvati. općenito uzevši. Cannes." (Demokracija u Americi. pa ipak. član Francuske akademije  o1848. prvi se oslanja na osobni interes i dopušta snazi i razumu pojedinca da djeluje bez ičijeg upravljanja. Jednome je glavno sredstvo djelovanja sloboda. Drugi na neki način u jednome jedinom čovjeku usredotočuje svu društvenu moć. 1849. 1835) TOCQUEVILLE – DEMOKRACIJA  Demokracija stalni razvoj jednakosti uvjeta.

"government of the people. političko tržište – političari i birači 108 . by the people. 2. 3. 1985 – nejednakost u resursima kao izvor političke nejednakosti  Razlike u obrazovanju. Politička participacija. tri kategorije: 1.” PREDSTAVNICI KAO ELITA  Michels: željezni zakon oligarhije – vlast izabranih (predstavnika) nad onima koji su ih izabrali (narodom)  Weber: u industrijskim društvima s masovnim strankama plebiscitarna demokracija s vođom  Schumpeter: demokratska metoda – izbor vođa. Predstavništvo: demokracija u velikoj državi. Ali grdno se vara. stranački aktivisti OGRANIČENJA PARTICIPACIJE  Dahl. aktivisti u lokalnoj zajednici.načelo isključivanje i uključivanja  narod kao skup politički jednakih osoba OBLICI PARTICIPACIJE  Lester Milbrath. 1965.glavni izvor političke nejednakosti PREDSTAVNIŠTVO  "vladavina za narod" – ideja predstavništva  Predstavnici: izabranici naroda i kontrolori upravljača. Predgovor ekonomskoj demokraciji. on ponovo postaje rob i ne znači ništa. Lincoln 1863. apatični (ne sudjeluju). gladijatori (sudjeluju u brojnim oblicima)  Razlike među gladijatorima – prosvjednici. zanimanju. izbor najboljih upravljača  Demokratski element – narodna suverenost POLITIČKA PARTICIPACIJA  A. demokracija je vladavina političara  Downs: ekonomska teorija demokracije. gledatelji (sudjeluju uglavnom u izborima). Načinom korištenja kratkih trenutaka svoje slobode. on pokazuje da je zaslužio da je izgubi. financijskoj moći i pristupu organizaciji  Novac . On je slobodan samo u vrijeme izbora za članove Parlamenta. for the people"  "vladavina od naroda" – ideja političke participacije  arod . upravljačka elita  Rousseau: “Engleski narod misli da je slobodan. Čim su oni izabrani.

(Italija. Homo Videns (1998)  U masovnom društvu građanin gubi znanja i sposobnost spoznaje. a računalo osamljivanje. Europa 1989-91. 1989-1991. Italija . Sartori. Treći val. Od homo sapiensa postaje homo videns.62% ne čita ni sportske novine  Teledemokracija je kraj demokracije kao vlasti aktivnog i upućenog građanstva GLOBALIZACIJA I DEMOKRACIJA 1. gubljenje veze s drugima. 3. 1990.  valovi demokratizacije: 1. čovjek koji mišljenje zamijenjuje slikom. BUDUĆNOST DEMOKRACIJE  Dahl. Demokracija i njezini kritičari. Treći preobražaj – širenje demokracije unutar (korporacije) i izvan nacionalne države . nove demokracije (demokrature)  tri faze demokratske tranzicije u Hrvatskoj: faza federalne transformacije. (Portugal i Grčka. ist.  Teledemokracija. demokratizacija prava glasa za muškarce i uspostava odgovornosti vlade parlamentu.1942. Nigerija). od 1974.  činitelji demokratizacije: demokratsko iskustvo. Jedna slika vrijedi više od tisuću riječi. elektronička demokracija RAZARANJE NARODA  G. Televizija znači zatvaranje pred ekranom. direktne demokracije s potpunom i učinkovitom participacijom. razina ekonomskog razvoja. od 1828. povoljne međunarodne okolnosti DEMOKRATSKA TRANZICIJA  rušenje totalitarnih sustava i prijelaz u demokraciju  Gorbačov – perestrojka i "demokratske revolucije".nove tehnologije (Internet) daju mogućnost elektroničke. nepismenih. 1989.DEMOKRATIZACIJA  S. – dva preobražaja: polis i nacionalna država. od 2000. 2. (SAD) do 1926.70 mil. Z. faza autoritarizma i privatizacije. Huntington. faza demokratske konsolidacije. i 1958-1975. od 1943. Njemačka) do 1962 (1960. koncentracija ekonomske moći pa i političke moći u korporacijama.  SAD . 1992-1999. Španjolska 1979).  reverzibilni valovi: 1922. nejednakosti se povećavaju 109 . ali ni milijun slika ne može dati niti jednu ideju. U Trećem svijetu izbjegavaju demokratsku kontrolu.

važne dvotrećinskom većinom. te ograničenjem demokratskog deficita od kojeg pate SVJETSKA DEMOKRATSKA VLADA?  Pretvaranje UN u svjetsku vladu? UN proizvod svojih članica. UN je ograničena na održavanja mira i sigurnosti . radi zajedno s Vijećem sigurnosti DEMOKRATSKI DEFICIT EU  Demokratski deficit znači nedostatak odgovornosti izvršnih tijela predstavništvu ili neadekvatne mogućnosti za participaciju. predlaže zakonodavstvo. posebno 5 stalnih članica VS. Kako funkcionira EU?  1. odsustvo izvornih europskih stranaka i medija 3. moć prelazi u međunarodne organizacije a demokracija ostaje unutar nacionalne države. ima mogućnost odbijanja budžeta i Komisije ASPEKTI DEFICITA Tri aspekta demokratskog deficita EU: 1. 4. 2.2. provođenje ugovora i politike. 5 stalnih članica ima pravo veta.. WTO) D. deficit posredujućih strukture. usvaja rezolucije. ostale kvalificiranom ili običnom većinom.šefovi vlada i ministri vanjskih poslova te dva povjerenika. Te organizacije su preslabe da nadziru globalni kapitalizam ili su njegovi instrumenti (MMF.donosi odluke: važne jednodušno. nedostatak kontrole Europskog parlamenta nad ovlastima prenesenim na EU 2. deficit europskog građanstva (lokalni izbori i izbori za europski parlament) 110 . Europska komisija .proširenje demokratskih formi i procesa iznad teritorijalnih granica jačanjem EU i UN. 3. Vijeće ministara vanjskih poslova . može ono što one hoće.nadmoć SAD (Irak)  Opća skupština: svaka država jedan glas. Europsko vijeće . strateško vodstvo. Europski parlament . institucionalni ili parlamentarni deficit. ali karakter preporuka  Vijeće sigurnosti: 15 članica očuvanje svjetskog mira i sigurnosti.predsjednik i povjerenici na 4 god.izabrani članovi iz država članica. 10 ostalih svake dvije godine bira Opća skupština  Glavni tajnik. Held: kozmopolitska demokracija .

: demokracija kao metoda izbora vođa. ekonomski čovjek – politički čovjek. 1944. a nizak stupanj sugerira postojanje nejednakosti u participaciji te time političke nejednakosti 111 . roba – programi i politike.IZBORI PROUČAVANJE IZBORA  Pristupi izborima u društvenim znanostima  Politologija – institucije i utjecaj političkih činitelja na izborno ponašanje  Ustavno pravo – sustav i zakonodavstvo  Sociologija – birači. 1748. pribavljanjem aktivnog pristanka građana GLASOVANJE Izlazak birača na izbore pokazuje 1. izborno ponašanje i socijalni činitelji DEMOKRACIJA I IZBORI  Montesquieu. osnovna funkcija glasanja stvaranje vlade. njihovu zainteresiranost za predstavništvo te 2. funkcije: oblik participacije i osiguranja legitimnosti izabranima i sustavu TEORIJA RACIONALNOG IZBORA  A. racionalni birač nastoji maksimirati vlastitu dobit. izravno ili neizravno određuju sastav zakonodavne i izvršne vlasti  Sredstvo legitimiranja poretka. indirektno pokazuje njihovu političku jednakost koja je u snažnoj korelaciji sa njihovim socijalnim obilježjima i statusom – visok postak izlaska znači veći stupanj jednakosti u participaciji time i veću političku jednakost. političari i birači kao racionalni sudionici  Teorija racionalnog izbora: racionalno ponašanje birača – slijede svoje interese. slobodno natjecanje za glasove birača. glasa za stranku koja mu može donijeti najviše ako pobijedi ZAŠTO SU IZBORI VAŽNI?  Narod se konstituira u izborima  Mehanizam političke participacije stvarno dostupan svim građanima  Izravan utjecaj na oblikovanje elite. – u demokraciji narod ostvaruje svoju suverenost "pomoću svojih glasova koji izražavaju njegovu volju"  Schumpeter. cilj: poduzetnici – profit a političari – vlast. Duh zakona. Downs: ekonomska teorija demokracije – ekonomsko i političko tržište.

Luksemburg (sve imaju obvezatno glasovanje). Island. Švedska i Danska SOCIJALNA OBILJEŽJA I POLITIČKE PREFERENCIJE  Političke preferencije ovise o socijalnim obilježjima. u kojoj je na 14 parlamentarnih izbora od 1945. osoba misli politički kakva je socijalno  Izborna odluka za neku političku opciju (osobu. Lipset. Chiraca.41 posto kvalificiranih radnika za konzervativce. oženjeni i udane više od neoženjenih i neudanih. više od 1/4 glasača iz srednjih klasa za Blairove laburiste. oni između 35 i 55 godina starosti više od mlađih i starijih.5% birača. socijalnoekonomska . M. RAZLOZI: federalno uređenje (kantonizacija) koja smanjuje važnost saveznih institucija. religije. te Austrija. Ali u izborima 1997. mlađe i starije osobe. a 2001. politički neaktivne i nezainteresirane. SAD u istom razdoblju 33. obilježja države: pravna – neprisilnost glasovanja. u Britaniji .2/3 poslovnih ljudi. crkva. čak jedna trećina 112 . . sindikati. a 70% manualnih radnika za F. a samo 39 posto za laburiste. Mitterranda  Izbori 1992.niža razina razvoja. KLASNI POLOŽAJ I GLASOVANJE  Indeks klasnog glasovanja (Alfordov indeks) – odnos klasnog položaja pojedinca (radnička ili srednja klasa) i glasovanja za lijeve ili desne stranke  Predsjednički izbori u Francuskoj 1988. slabije integriranosti u različite skupine i zajednice (obitelj. složenija registracijska pravila. spol. radikalnijeg i ekskluzivnijeg životnog svjetonazora 2. apstiniralo prosječno 43. Belgija. profesionalne udruge). oni s višim društvenim statusom više od onih s nižim. Njemačka. obrazovaniji više od manje obrazovanih. Politički čovjek. nerazvijena demokratska kultura ZEMLJE VISOKE I NISKE APSTINENCIJE  Najviša apstinencija u Europi je u Švicarskoj. dob. gradsko stanovništvo više od seoskog. stranku) društveno je uvjetovan proces  Utjecaj socijalnih činitelja: klase. brojnije stanovništvo. etnička pripadnost i dr. stručnjaka i farmera za J. te tradicija “referendumske demokracije”. predsjednički sustav vlasti. članovi organizacije više od onih koji to nisu. niža razina izbora. 1960) TKO APSTINIRA I ZAŠTO? 1. manjih prihoda. nižeg društvenog statusa. obilježja osobe: žene. do 2002.5%  Nisku apstinenciju ima Italija.TKO GLASUJE "Muškarci glasuju više od žena. većinski izborni sustav.“ (S.

a rast broja pripadnika srednjih klasa (bijelih ovratnika)  Ekonomski rast i promjene životnog stila manualnih radnika. taj trend opada. više u Britaniji i SAD. U SAD u 1990-ima više za demokratske nego za republikanske predsjedničke kandidate  Promjena trenda – veći interes za socijalne i obrazovne programe. nego u zemljama s katoličkim naslijeđem (Francuska. Veliko Britaniji i SAD – katolici bili skloniji glasovati za laburiste (demokrate). a manji za vojne DOB I IZBORNO PONAŠANJE  istraživanja pokazuju da stariji ljudi više glasuju za konzervativne stranke  je li ta tendencija rezultat dobi ili drugih činitelja (npr. razlozi: njihova etnička i klasna podređenost. mogućnost uživanja u stilu srednje klase. ETNIČKA I REGIONALNA PRIPADNOST  Etnička i regionalna pripadnost negdje značajno utječu na biračko ponašanje  U Belgiji glavne stranke podijeljene prema etničkom rascjepu (flamansko-valonska podjela)  U Španjolskoj jake regionalne stranke IZBORNI SUSTAV I PONAŠANJE 113 . Italija i Njemačka). demografskih trendova ili klasne strukture – dominacije u toj kategoriji. slabljenje veza s "njihovim" strankama RELIGIJA I BIRAČKO PONAŠANJE  U Italiji jaka podrška demokršćanima do raspada stranačkog sustava nakon otkrića masovne korupcije  U Nizozemskoj i Njemačkoj uočena korelacija između religijske pripadnosti i glasovanja za religiozne stranke  U protestantskim zemljama – Australiji. žena i pripadnika srednjih klasa).RAZLOZI OPADANJA KLASNOG GLASOVANJA RADNIKA  Opadanje korelacije između klasnog položaja i glasačkog ponašanja i promjene u klasnoj strukturi razvijenih društava  Opadanje broja manualnih radnika. trend opada zbog stavljanja na dnevni red pitanja kao što su abortus SPOL I GLASOVANJE  Žene su tradicionalno više podupirale desne stranke.

kako bi se oblikovale političke elite. promjene granica izbornih okruga (gerrymander)  Duvergerov zakon . kako bi se osigurala veza birača i vlasti. sustav relativne većine dvostranačje  mehanički efekti – sustav relativne većine mehanički šteti trećoj stranci  psihološki efekti – stvara utisak da kandidati manjih stranaka nemaju šanse. kako bi se uopće organizirao politički život?  Element definicije moderne demokracije – višestranačka demokracija. ideologija 4. formuliranja i razradbe političkih programa i druge aktivnosti  Stranka je instrument utjecaja građana (kao birača i pripadnika različitih socijalnih skupina) u političkom procesu. predstavljanje interesa društvenih grupa TEŽNJA ZA VLAŠĆU  težnja za obnašanjem vlasti razlikuje stranke od interesnih grupa (sindikati.razmjerni sustav potiče višestranačje. crkve) 114 . održavanja komunikacije između političke elite i građana i priskrbljivanja masovne podrške sustavu ELEMENTI STRANKE 4 temeljna elementa: 1. politika a ne individualnih stajališta ŠTO JE STRANKA?  Dobrovoljno političko udruženje građana s trajnom organizacijom uspostavljeno radi određivanja državne politike pomoću oblikovanja političke volje građana. težnja za vlašću 2. Smanjivanje dobi za dobivanje pravo glasa. provođenja politike koja je dobila izbornu podršku. organizacija 3. Demokracija razumijeva natjecanje programa a ne osoba. “korisno” glasovati za glavne stranke POLITIČKE STRANKE VAŽNOST STRANAKA  Središnja institucija zapadnih političkih sustava: kako bi se bez njih provodili izbori. kako bi djelovao parlament. izbora kandidata za javne dužnosti.

odbor – liberalne i konzervativne stranke (SAD) . Desnica i ljevica – podjela doktrina i stranaka (pokreta) prema kriteriju jednakosti i slobode: 1. 3. 4. BiH. kaže sklonost k oligarhiji”  Za demokraciju treba organizacija i vodstvo.  Otud temeljni sociološki zakon stranaka: “Organizacija je majka vladavine izabranih nad biračima. 2. umjerena ljevica – egalitarni i slobodarski. intelektualno-ideološke: definiranje ciljeva. aparat. 1. njemu trebaju oni koji ga poslužuju i vode. delegiranih nad onima koji ih delegiraju”. Središnja. IDEOLOGIJA  ideologija se izražava kroz program  lijeve i desne stranke – kriterij jednakosti  N. sekcija (ogranak) – socijaldemokratske. 4. iz organizacije nastaje aparat. opunomoćenih nad opunomoćiteljima. liberalne stranke – srednje klase. Španjolska FUNKCIJE STRANAKA 1. 2. 2. socijalističke (radničke) stranke radništvo  zastupanje nacionalnih zajednica i etničkih grupa – Belgija.“Tko kaže organizacija. oni nastoje da se učvrste i utječu na one koji su ih izabrali. milicija – fašističke ŽELJEZNI ZAKON OLIGARHIJE  R. IDS) ORGANIZACIJA M. Michels. programa i politika 115 . krajnja ljevica – egalitarni i autoritarni. krajnja desnica – antiegalitarni i autoritarni PREDSTAVLJANJE INTERESA  zastupanje interesa klasa i slojeva – konzervativne – izvorno aristokracija i krupni veleposjednici. regionalna i lokalna vlast (nacionalne i regionalne stranke – HDZ i SDP. Bobbio. unutarnja demokracija. Sociologija stranaka u modernoj demokraciji (1911) . mase obožavaju vođe i odustaju od svoje političke volje i mišljenja. Duverger razlikuje 4 tipa stranačke strukture: 1. 3. ćelija – komunističke. kongres. umjerena desnica – neegalitarni i slobodarski.

Duverger – dva puta nastanka: odozgo – parlamentarnim putem i odozdo – izvanparlamentarnim putem 1. jednostranačje. liberalna predstavnička. apsolutistička integrativna (fašisti. antistranaštvo. Neumann: 1. ograničeni pluralizam. upravljačke: regrutacija i obučavanje elite. od 1970-ih  Kartelska stranka: simbioza glavnih stranaka i države. 19. 2. medijska orijentacija) KARTELSKA STRANKA  R. 3. atomizacija 116 . razdoblje narodnih stranaka (catch-all). 5. stajališta i interesa 4. 4. parlamentarni put – povezivanje zastupnika . amerikanizacija (komercijalizacija. predominantna stranka. međusobna podjela državnih sredstava. dvostranački višestranački  G.. demokratska integrativna . stranačka organizacija 3. oligopolizacija političkog prostora.CDU  Klaus von Beyme: 3 razdoblja stranaka: 1. discipliniranije TIPOVI STRANAKA  M. totalna integracija TIPOVI STRANAKA – RAZVOJ  Otto Kirchheimer: "catch-all" stranka . Mair: 1. predstavničke: predstavljanje ideja. elitne stranke.2. izvanparlamentarni – instrument utjecaja interesnih grupa (sindikati. crkva) – laburisti – ideološki homogenije. dio države i njezin agent. razdoblje profesionalnih biračkih stranaka – profesionalizacija vodstva. 2.st. 3. Katz-P. 3. narodne stranke od 1945. obnašanje vlasti NASTANAK STRANAKA M. 2. 3. ekstremni pluralizam. 6. boljševici). Stranke i stranački sustavi (1976): 7 kategorija: 1. 2. gubljenje članstva. Sartori. hegemonijska stranka. 4. 7. razdoblje organiziranih masovnih stranaka (s općim pravom glasa). politički cinizam. Duverger: 1. političku apatiju STRANAČKI SUSTAVI  prema broju: jednostranački. gubljenje programskih razlika  Izaziva nastanak antidemokratskih elemenata.socijaldemokrati. masovne stranke 18801960.konzervativne i liberalne stranke 2. 2. organiziranje vlasti. mobilizacijske: mobilizacija potpore – izborne kampanje. kartelske stranke. kadrovske (konzervativne i liberalne) – usko biračko tijelo. masovne (socijaldemokratske) – opće pravo glasa  S. dvostranačje.

Demokracija u Americi . Truman: “Interesna grupa označava svaku onu grupu koja. Povećavaju zatvorenost i tajnost procesa odlučivanja: utjecaj kroz pregovaranja i pogodbe 117 . sredstva kontrole vlasti i osiguranja protumoći državi u živom civilnom društvu PLURALISTIČKA DEMOKRACIJA  Demokratski politički poredak pretpostavlja razvijeno pluralističko civilno društvo sa širokom lepezom neovisnih udruženja i organizacija  Omogućuju djelovanje u raznim oblicima.INTERESNE GRUPE ŠTO SU INTERESNE GRUPE? Interesne grupe su organizirane udruge koje smjeraju utjecati na politiku ili djelovanja vlade D.važnost udruženja za demokratski život  Sposobnost za udruživanje održava američku demokraciju i predstavlja branu političkom despotizmu  Bogatstvo udruženja znači stvaranje pluralizma nužnog za održanje slobode. šire prostor političke participacije stvarajući alternativu tradicionalnoj stranačkoj politici KRITIKA INTERESNIH GRUPA 1. povećavaju političku nejednakost jačanjem utjecaja bogatih i povlaštenih 2. de Tocqueville. potiču raspravu stvarajući bolje obaviješteno javno mnijenje. “Deset ljudi koji govore prave veću buku od deset tisuća ljudi koji šute” (Napoleon)  Grupe su sredstvo zaštite pojedinca od vlasti i instrument njihova utjecaja na vlast PREDNOSTI INTERESNIH GRUPA  Interesne grupe ojačavaju predstavništvo artikulirajući interese i unapređujući stajališta koja zanemaruju stranke  Grupe su instrumenti s kojima se utječe na vladu između izbora. održavanja ili proširenja onih oblika ponašanja koji su dopušteni na osnovi tih stavova. obnašaju nelegitimnu moć: vođe nisu javno odgovorne 4. na osnovi jednog ili više zajedničkih stavova. postavlja određene zahtjeve drugim društvenim grupama u cilju uspostavljanja. povećavaju političku fragmentaciju i podjele: zaokupljeni s pojedinačnim i unapređuju manjinske interese protiv interesa društva 3." INTERESNE GRUPE I DEMOKRACIJA  A.

kad se prekrše pravila igre organiziraju se protiv onih koje su načinile prijestup (javni skandali)  Politička ravnoteža grupa . Vođe grupa oprezno postavljaju zahtjeve članstvu kako bi izbjegli da članovi moraju birati između lojalnosti jednoj ili drugoj grupi VRSTE GRUPA – CILJEVI Prema ciljevima djelovanja: 1.nijedna nije premoćna zbog preplitanja članstva.zaštita interesa članova (sindikati. STRANKE I POKRETI  Pripadništvo u njima je stvar izbora pojedinaca. pridonose preopterećenosti vlade: povećavaju javnu potrošnju (sindikati). za ili protiv abortusa) 118 . načela (za slobodu spolnog izbora i protiv njega."grupe za pritisak“  Latentne grupe . Proces upravljanja (1908) .ukupno individualno vjerovanje i ponašanje objašnjivo članstvom u grupi. “Kad grupe funkcioniraju na pravi način. pa legitimno izabrana vlada ne može upravljati 6.zahtjeve nastoje ostvariti pritiskom na državnu vlast . čine društva neupravljivim: mogu blokirati vladine inicijative i čine politiku nedjelujućom. promocijske (grupe ciljeva ili svjetonazorske) grupe . a rijetko neki širi program  Razlikuju se od socijalnih pokreta po većem stupnju formalne organizacije TEORIJA INTERESNIH GRUPA – BENTLEY  Arthur Bentley. udruge poslodavaca) 2. sudovi i zakonodavci mogu se promatrati kao grupe s vlastitim interesom. sve funkcionira”  Politika je borba grupa za ostvarenje svojih interesa. grupe posebnih interesa (protektivne ili staleške) . a ne preuzeti ili obnašati vlast  Imaju uski krug interesa i pitanja koja ih zanimaju."  Ponašanje grupa objašnjava cjelokupni politički proces.vrijednosti. smanjuju poduzetničke potencijale i potiču individualni i društveni parazitizam INTERESNE GRUPE. "Samo društvo nije ništa drugo nego složena cjelina grupa koje ga čine.shvaćanje demokratske politike koje polazi od interesnih grupa. I vladine agencije. Upravljački proces (1951) . a posjeduju neku formalnu strukturu i organizaciju  Razlikuju se od stranaka jer teže ostvariti utjecaj izvana. članstvo u različitim interesnim grupama  Političke interesne grupe . ideali.5. TEORIJA INTERESNIH GRUPA – TRUMAN  David Truman.

nadnacionalna tijela – kampanje za zaštitu okoliša (npr. imaju određenu razinu namjeravane i planirane akcije radi priznatog društvenog cilja POKRETI I STRANKE  Za razliku od političkih stranaka. kanali birokracije – velike ekonomske i profesionalne grupe 2. sindikati i socijaldemokrati. nego proizlazi iz stavova i aspiracija članstva. poslodavci i sindikati) – Austrija i Britanija 2. kroz političke stranke – financiranje: donacije. ali unutar velikih pokreta (radnički.VRSTE GRUPA – STATUS Prema statusu koji grupa ima u odnosu na vlast: 1. poslovni krugovi i konzervativci. ekološki. crkva i demokršćani 4. profesionalni lobisti 3. šire ili uže ciljeve. DRUŠTVENI POKRETI POSEBNOST POKRETA  Oblik kolektivnog ponašanja u kojemu motivi djelovanja uglavnom dolaze iz stajališta i težnji njihovih članova  Oblik kolektivnog djelovanja usmjeren na društvenu promjenu i reorganizaciju  Mogu imati različite. kroz masovne medije: javne kampanje – apeli. feministički pokret) često se oblikuje nekoliko organiziranih političkih grupa  Njihovo djelovanje ne dolazi od odluka i poticaja vodstva.nemaju ili ne žele imati službeni status NAČIN DJELOVANJA 1. peticije. nemaju čvrstu organizaciju. insajderske . te različiti stupanj organizacije POKRETI I SPONTANE AKCIJE Za razliku od spontanih masovnih akcija (ustanak. Greenpeace). izborne kampanje. demonstracije 5.otvoren pristup vlasti ili institucionaliziran položaj sindikati i udruge poslodavaca. koji obično djeluju unutar širokog i labavog organizacijskog okvira 119 . autsajderske grupe . parlamentarni kanali – lobiranje. sustav tripartizma (vlada. pobuna).

SMELSER  Neil Smelser. Spajanje: strategija. Društveni pokreti: Uvod u političku sociologiju. povezivanje s drugima 3. okupljanje članstva. Birokratizacija: formalna struktura. Teorija kolektivnog ponašanja. osjećaj osobne kontrole nad područjem djelovanja) TIPOVI KOLEKTIVNOG PONAŠANJA Smelser razlikuje 5 tipova kolektivnog ponašanja: 3 oblika socijalne eksplozije i 2 tipa pokreta 1. vođe. rasni. reformistički. slabo vodstvo. Opadanje: uzroci: postizanje glavnog cilja. rašireno nezadovoljstvo ili svjesna manjina 2. nemir među ljudima. 1963. procedure. kulturni. pomama (masovni hirovi. Postojanje pokreta je simptom nezadovoljstva društvenim poretkom. Nastajanje: polazište ideja da ništa ne valja. nacionalni. rezultat 120 . neprijateljska okolina TEORIJA POKRETA – HEBERLE  Rudolf Heberle. pa i osvajanju vlasti ili njezinom zadržavanju TIPOLOGIJA POKRETA  Prema socijalnom sadržaju i nositeljima djelovanja: klasni. religiozna buđenja). institucionaliziranog ponašanja (institucionalno i kulturno određenog) i od ponašanja u malim grupama (mali broj sudionika. konzervativni i reakcionarni FAZE RAZVOJA POKRETA Istraživači uočavaju 4 faze u životu tipičnog socijalnog pokreta: 1. slabljenje pokreta ili konsolidacija (Greenpeace) 4. normativno orijentirani pokret – ponovna uspostava. kolektivno djelovanje. promjena ili stvaranje normi u ime općedruštvenih uvjerenja. a posebno promjene određenih institucija". panika. vjerski  Prema odnosu prema društvenim promjenama: revolucionarni. oskudni resursi. 3. teže ostvarivanju značajnih promjena ili očuvanju bitnih elemenata postojećeg poretka.POKRETI I INTERESNE GRUPE Za razliku od interesnih grupa. 1951 – "komešanje. izljev neprijateljstva 4.  Težnja za promjenom temeljni element i kriterij koji ih razlikuje od interesnih grupa. pomodni valovi. zaštita.  Kolektivno ponašanje je neistitucionalizirani oblik mobilizacije na akciju koja treba ublažiti jednu ili više vrsta društvenih napetosti na temelju nekih općeprihvaćenih vjerovanja  Razlikuje se od utvrđenog. nastojanje i kolektivni pokušaj da se postignu zamišljeni ciljevi. 2.

Povratak aktera. Pejotl religija među Navajo Indijancima (1966) definira društveni pokret kao “organizirani pokušaj skupine ljudi da provedu neku promjenu suočavajući se s otporom druge skupine ljudi”.  Zamisao o samoproizvodnji društva.normativna inovacija (novi zakon. fundamentalističke kršćanske sljedbe. obraćenje kao “ponovno rađanje”  Reformatorski pokreti – ograničena promjena u cijelom društvu. meditacija.pokreti društvene reforme. 1973. vrijednosno orijentirani pokret – ponovna uspostava. prema protivniku protiv koga se bori. protiv funkcionalizma i strukturalizma (sustava i struktura). kako pojedinci i grupe “konstruiraju. prema cilju za koji se bori  Otud tri bitna obilježja: 1. vegetarijanstvo. djeluju unutar sustava  Revolucionarni pokreti – temeljna promjena cijelog društva. feminizam). Društveni pokret je "organizirano kolektivno djelovanje putem kojeg se u određenoj konkretnoj povijesnoj cjelini klasni akter bori za društveno vodstvo nad historicitetom" OBILJEŽJA POKRETA  Pokret obilježava dvostruki odnos: 1. akcijska perspektiva – djelovanje subjekta. te od tehnološke promjene. npr. 1984. izmjena ili stvaranje vrijednosti u ime općedruštvenih uvjerenja: političke i vjerske revolucije. načelo suprotnosti – protiv koga se vodi. New Age: preobrazba svijesti. 2. biocentrizam. spasiteljski. 2. antisistemski pokreti TOURAINE  Alain Touraine. običaj) .  S obzirom na usmjerenje (prema pojedincima ili cijelo društvu) i stupanj promjene (djelomična ili potpuna) razlikuje 4 tipa pokreta: alternativni. 1978 (prev. stjecanje novih članova. kraj doba Ribe (kršćanstvo)  Spasiteljski pokreti – radikalna promjena u izabranom dijelu populacije. Sociologija društvenih pokreta). npr. “opći društveni pokreti” (radnički pokret. Proizvodnja društva. nacionalistički pokreti ABERLE  David Aberle. od djelovanja gomile. doba Vodenjaka. 5. zaštita. Glas i pogled. revolucionarni TIPOVI POKRETA  Alternativni pokreti – ograničene promjene u nekom dijelu stanovništva. Pokret se razlikuje od individualnih pokušaja promjene. tko je 121 . dekonstruiraju i rekonstruiraju društvo” – ideja historiciteta. načelo identiteta – u ime čega se borba vodi. sukobi aktera za postizanje kontrole nad historicitetom POJAM DRUŠTVENOG POKRETA Koncept društvenog pokreta “u središtu sociologije”. reformatorski. tko smo "mi". mirovni pokret.

Posljedice modernosti. svi pokreti obilježavaju cijelo razdoblje modernosti.građanski pokret za prava i slobode čovjeka – osnovni cilj: sloboda 2. ali nisu prijelaz u novi oblik. ali se u zadnjoj fazi (“visokoj modernosti”) naglasak političkog djelovanja pomaknuo s radničkih 122 . nego su posljedica razvoja modernosti: od ranih razdoblja do sadašnje faze “visoke modernosti”. ranije povezani s radničkim pokretima. 1. svakoj odgovara poseban tip društvenog pokreta: 1. 3. gdje se borimo RAZVOJ DRUŠTVA I POKRETI Touraine razlikuje tri faze razvoja modernog društva. nadzor: kontrola nad informacijama i društveno nadgledanje i praćenje stanovništva (domena države) 4. rat. potkraj 20. demokratski pokreti/pokreti za slobodu govora: povezani s dimenzijom nadzora. duga povijest 2. ekološki pokreti: povezani s sferom industrijalizacije. radnički pokreti: povezani s dimenzijom kapitalizma. industrijalizacija rata) DRUŠTVENI POKRETI 4 tipa društvenih pokreta: 1. Postindustrijsko društvo . Industrijsko društvo . st. st. od 1950-ih važniji 4. postoje u cijelom dobu modernosti. važniji MODERNOST I DRUŠTVENI POKRETI Društveni pokreti povezani su s jednom od dimenzija modernosti.. načelo totaliteta – na kojem se terenu borba odvija. Trgovačko društvo . kontrola radnih mjesta preko sindikata i utjecaja u državi preko stranaka. kapitalizam: sustav robne proizvodnje zasnovan na odnosu vlasnika kapitala i najamnih radnika-nevlasnika 2. već u 19. industrijalizam: strojno zasnovana proizvodnja materijalnih dobara upotrebom neorganskih izvora 3."drugi".radnički pokret – osnovni cilj: socijalna pravda 3. Nema posve novih pokreta. Promjene su značajne. vojna moć: kontrola nad sredstvima nasilja (domena države: razvoj vojne tehnologije. mirovni pokreti: povezani s dimenzijom vojne moći i nasilja. svj. od početka modernosti 3. povezani su s nekim od njezinih bitnih elemenata – “institucionalnih dimenzija modernosti” DIMENZIJE MODERNOSTI 4 institucionalne dimenzije modernosti: 1. 1990.novi društveni pokreti osnovni cilj: samoupravljanje kao pravo na vlastiti način života i kontrola nad svojom društvenom samodjelatnošću GIDDENS Anthony Giddens. u novije doba se odvajaju i vode svoje kampanje.

pokreta za prava potrošača i dr. Francuska. protiv atomske bombe. amerikanizam). protiv rata u Vijetnamu. kolektivni identitet nije zadan. mrežni model organizacije. te stoga sigurnosti i prava najvažniji radnički pokret usmjeren na promjene u privrednom i političkom sustavu NOVI DRUŠTVENI POKRETI  Novi pokreti nastaju unutar postindustrijskog društva. religijske i obiteljske vrijednosti. Antinuklearni – različit od mirovnog: protiv nuklearne energije i u vojne i u civilne svrhe 3. država i korporacije ostaju ključni faktori moći i političkog djelovanja STARI I NOVI POKRETI  Istraživači pokreta (Touraine i dr. Mirovni – tri vala. Njemačka 123 . industrijsko zagađenje. “postmaterijalističke vrijednosti” – Ronald Inglehart) 3. fragmentiran i uronjen u svakodnevni život 4. zaštita života. politiziranje novih pitanja VRSTE NOVIH POKRETA 1. … I SPECIFIČNOSTI 1. protiv nuklearnog naoružanja 2. kulturno uniformiranje. djelovanje oslonjeno na samoostvarenje ugrađeno u iskustvo samosvojnosti i vježbanje slobode (“politika životnih stilova” – Giddens. mijenja se prema različitim interesima i iskustvu aktera. moralna većina. Studentski – potkraj 1960-ih. politike rasta i imperijalne moći nakon Drugog svjetskog rata stvaraju nove rizike i prijetnje: nuklearni holokaust. uništenje okoliša. posebno kroz sukob s institucionalnim protivnicima (državom) 2. svjetska dominacija NOVI POKRETI – RAZLIKE Po ciljevima. jer stranke. umreženo društvo)  Razvoj tehnologije i njezine primjene. informacijama i komunikaciji (informacijsko društvo.pokreta (obilježili rano razdoblje modernosti) na ekološke i mirovne pokrete koji postaju važniji (u tom su smislu “noviji”) Ekološki i mirovni pokreti ne zamjenjuju druge aktere. jer se temelji na znanju (društvo znanja). načinu djelovanja i odnosu prema institucionalnoj politici novi pokreti razlikuju se kako od starih društvenih pokreta (radnički pokret). proširenje tradicionalnog poimanja politike – bijeg od institucionalne politike i kontrole. pokreta nove desnice (obnova tradicionalnih vrijednosti.) s obzirom na fazu (tip) modernog društva u kojem djeluju i na ciljeve djelovanja razlikuju stare i nove društvene pokrete  Stari društveni pokreti djeluju unutar industrijskog društva – dominiraju pitanja rasta i raspodjele. SAD. koje ne zavisi toliko od industrijske proizvodnje. tako i od različitih modernih gibanja i pokreta: npr.

1970-ih.WTO – Seattle 1999. 124 . kompleksnost i simbioza ekosustava 5. “oslobođenje žena” (uloge kućanice i majke). radikalni ekologizam – raznolikost. drugi val 1960-te. žensko pravo glasa. Ekološki – pol. Globalizacijski pokreti – 1990-te. liberalni i radikalni feminizam 6. antropocentrički i biocentrički pristup.4. Feministički – prvi val – sufražetkinje. anti i alterglobalizam.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful