SKRIPTA SOCIOLOGIJA

By Ganja Queen #3

1

SOCIOLOŠKA IMAGINACIJA
• • na raznolika ljudska ponašanja teško je primijeniti pojam "zakon" sociologija pokušava bogatstvo pojavnih oblika stvarnosti svesti na određena načela, odnosno zakonitosti - dodatan zadak sociologa: svojim objašnjenjem utječe na stvarnost; spoznati složene mehanizme društvenog događanja - on mora odlučiti je li neki događaj tipičan (isti kao neki prethodni) ili treba na nj primijeniti neku drugu mrežu ili matricu

POJEDINAČNO I OPĆE U SOCIOLOGIJI • primjer: rušenje WTC u NY 9.11.2001. - obilježen početak 21. st. - utjecalo na sve nas (ISPREPLETENA SOCIJALNA MREŽA) - Marcel Mausse i Georg Gurwitsch takav događaj nazivaju TOTALNIM FENOMENOM - Clifford Geertz tvrdi da je za takve događaje potreban tzv. podroban opis (uključuje sve razine ili slojeve objašnjenja) RAZUMIJEVANJE • sociolog mora odlučiti u kojoj se mjeri želi poistovjetiti s pojedincem ili grupom čije ponašanje objašnjava - mora održavati ravnotežu između nepristranosti i angažmana, između objektivnosti i potrebe za razumijevanjem detalja • početkom 20. st. - teorija tumačenja = HERMENEUTIKA (Wilhelm Dilthey, Martin Heidegger, George Gadamer, Richard Rorty, Diltheyev učenik Max Weber) - starija generacija: potrebno uživljavanje kako bi se razumjelo ljudska djela - novija generacija: proces tumačenja moramo shvatiti kao proces samospoznaje (drugi su nam sredstva za razumijevanje samih sebe) PREDMET I DEFINICIJA SOCIOLOGIJE • predmet sociologije u najširem smislu riječi jest sve što ljudi rade • sociologija je znanstvena disciplina koja primarno proučava ljudska ponašanja koja se tiču drugih ljudi te djela kojima se stvaraju društveni odnosi i njihove manifestacije, poput institucija - sociologija proučava oblike institucionaliziranja društvenih odnosa u skupine, narode, klase, kaste i dr., načine na koje se takve skupine institucionaliziraju - sve su društvene skupine u izvjesnom smislu zamišljene • najbolji primjeri socioloških studija su primjeri začudnih objašnjenja nečega što nam se čini poznatim - franc. sociolog Emile Durkheim govorio o takvim fenomenima kao o društvenim činjenicama - primjer: brak - time što povezuje dvoje ljudi pritišće ih da djeluju 2

na određen način; svaki je brak na svoj način jedinstven, ali u ponašanju ljudi takva vanjska institucija daje isti rezultat MIKROSOCIOLOGIJA I MAKROSOCIOLOGIJA • MIKROSOCIOLOGIJA je podvrsta sociologije koja se bavi malim skupinama (obiteljima, razredima...) - mikroproblemi su vezani za odnose u tim manjim skupinama, probleme u obiteljima, kriminalno ponašanje, narkomaniju i sl. - mikrosociologija se češće definira prema metodama koje se koriste u analizi tih odnosa; jedan od tipičnih primjera mikrosociološkog istraživanja je izrada tzv. SOCIOGRAMA (ideja am. soc. Morena) - profesor želi saznati na koji način da rasporedi učenike u razredu, oni napišu imena, profesor poveže imena crtama = sociogram • MAKROSOCIOLOGIJA je vrsta sociologije koja se bavi globalnim društvenim sustavima, odnosima među civilizacijama, narodima, rasama... - primjer: Samuel Huntington u knjizi "Sukob civilizacija" tvrdio da će do glavnih sukoba dolaziti između religijski različitih civilizacija (prema njemu postoji devet takvih civilizacija) 4 godine prije rušenja WTC - K. Marx je povijest podijelio prema klasnoj podjeli "sredstava za proizvodnju" na primitivni komunizam, robovlasništvo, feudalizam, kapitalizam i socijalizam (previše grubo - primjer: Kina ima komunistički društveni poredak, a kapitalistički ekonomski) STRUKTURA I AKCIJA • Raymond Boudon - tradicionalna podjela sociologije na soc. koja proučava strukture i cjeline i soc. koja proučava ljudske interakcije • strukturalizam se gradi na temeljnoj pretpostavci da se ljudska djelatnost može prepoznati kao rezultat pretpostavljenih društvenih struktura • sukob strukturalne i socijalno-interakcijske orijentacije: - strukturalna orijentacija se usredotočuje na makro skalu, na pravilnosti ponašanja ljudi u sličnim uvjetima - socijalno-interakcijska orijentacija se temelji na pokušaju rekonstrukcije tuđih motiva, ljudska je akcija izabrana, stvorena, mogla bi biti drugačija da su pojedinci to htjeli -KORISTE SE RAZLIČITIM METODAMA (primjer: kriminalni recidivizam) - strukturalisti će minimalizirati razlike između ljudskog i životinjskog ponašanja (koriste tvred znanosti: ankete, eksperiment, sistematsko proučavanje) - interakcionisti će preferirati kvalitativne metode poput etnografskih studija, sudioničkog promatranja ili interpretativnih životnih povijesti

3

objašnjenja društva i objašnjenja prava nisu se razdvajale .) • SOCIOLOGIJA I PSIHOLOGIJA .sociologija je nekoć bila zamišljena kao logija.antropologija nastala iz studija sociologije.ilustracija današnje veze sociologije sa poviješću .za stranke razumno da prije parlamentarnih izbora pokušaju prikazati svoja stajališta umjerenija negoli su to doista) • SOCIOLOGIJA I BIOLOGIJA . kako to da su muškarci oni koji se udvaraju. st.Annales škola (predstavnici Le Goff.u nastojanju da se iz pravne struke izbace elementi metajuridičkih znanja.. pravna filozofija i pravna sociologija zajedno • SOCIOLOGIJA I FILOZOFIJA .u pov. velik broj socioloških teorija proširivao područje psiholoških teorija u 20.politologija nastala iz sociologije.. Bloch) smatra da nije dovoljno samo proučavati povijesne događaje nego je potrebno pružiti brojne detalje svakodnevnog života u razdoblju koje opisujemo i shvatiti socijalna pravila koja su ljudi slijedili . .. u pozitivnoznanstvenu fazu.imaju mnogo dodirnih točaka.paralelno uz mnoge grane prava nastajale su sociološke inačice: sociologija uprave uz upravno pravo.primjer: studija Emmanuela le Roya "Saint Simon i dvor Luja XIV.. njezin predmet početno je bio proučavanje malih plemena (primjer: "Argonauti zapadnog Pacifika" Bronislawa Malinowskog . Comte pružio shemu razvoja uma. prema sociobiolozima ljudska genetika odgovorna je barem dijelom za oblike socijalne strukture te za razlike u postignućima ili spolnim ulogama (primjer: kako to da je brak gotovo univerzalna karakteristika ljudskih društava.prije nastanka sociologije kao znanosti i podjele društvenih znanosti prema različitim područjima.opis običaja kula. socijaldarvinističke). uspjela stvoriti važne modele političkog i socijalnog ponašanja koji se u sociologiji rijetko spominju (tzv. nastalo je shvaćanje o potrebi nastanka čiste pravne znanosti. disciplina koja će utvrđivati zakonitosti društvenog razvoja kroz povijest .A.američka pravna teorija poznaje područje Jurisprudence koje je pravna teorija.ta zadaća danas nije više u prvom planu . sociologije mnogo biologističkih teorija (rasističke. prema kojoj se on razvija od teološke. preko metafizičke. pročišćene od svake političke ideologije i svih elemenata koji pripadaju prirodnim znanostima (odvojenost nije dugo trajala) .. a nekad su se psihološke teorije izrađivale na temelju 4 . sociologija obitelji uz obiteljsko pravo.SOCIOLOGIJA I DRUGE DRUŠTVENE ZNANOSTI • SOCIOLOGIJA I PRAVO . teorija javnog izbora . naglasak na proučavanju politike. danas sve više antropolozi proučavaju velika društva • SOCIOLOGIJA I POLITOLOGIJA . Machiavellia (iz djela "vladar") koja je filozofska koristi se u sociologiji kao opis jedne vrste vlasti • SOCIOLOGIJA I POVIJEST . trgovačkih i socijalnih transakcija između stanovnika). Primjer: teorija N. detaljno se opisuju razna pravila socijalne hijerarhije • SOCIOLOGIJA I ANTROPOLOGIJA . Braudel.

sociolozi Phillips i Bonjean tvrdili početkom 70-ih da se sociolozi koriste s onoliko različitih mjerila koliko socijalnih fenomena proučavaju MODEL ZNANSTVENOG ISTRAŽIVANJA I NJEGOVE FAZE • klasični proces znanstvenog istraživanja uključuje nekoliko faza: 1. izrada plana istraživanja (kako ćemo sakupljati podatke.) .razina sreće pojedinca nema nikakve veze s njegovim bogatstvom.rijetko se u časopisima opisuju problemi ili nedoumice kojima je istraživač bio zaokupljen pri samom istraživanju . te su se dvije discipline počele razlikovati.) 7. pa danas sociolozi često zanemaruju ekonomske aspekte socijalnog ponašanja koji bi po logici stvari trebali pripadati sociologiji ISTRAŽIVAČKI POSTUPCI U SOCIOLOGIJI • am..tijekom 20. kojom ćemo se metodom istraživanja koristiti. preciznijeg istraživanja LOGIKA NASTANKA I LOGIKA OPRAVDANJA • postoji bitna razlika između tzv. tumačenje rezultata (ovisi o jasnoći postavljenog cilja istraživanja. ljudi se bolje osjećaju ako su njihovi bližnji jednako ugroženi kao i oni) SOCIOLOGIJA I EKONOMIJA . (drugi istraživači kritički razmatraju) 8. o pravilnosti izabranog uzorka.. proučiti već postojeću literaturu ili istraživanja o toj temi (da ne ponavljamo tuđe pogreške ili dokaze) 3. izvedba samog istraživanja 6. to može biti početak nekog novog. definirati problem istraživanja .• socioloških hipoteza (primjer: teorija relativne deprivacije ..ne utječe na procjenu istinitosti nalaza istraživanja • procjena istinitosti nalaza istraživanja pripada tzv. logici ili kontekstu opravdanja 5 . rezultati se objavljuju u časopisima. st. knjigama. logike nastanka i logike opravdanja istraživanja (rezultata) • logika ili kontekst nastanka .cijeli niz zanimljivih pitanja kojima se često bavi i javnost neiscrpan izvor sociološke mašte i istraživanja 2...bitno uključiti izradu pilot-istraživanja 5.znanstveno je pretpostaviti suprotno od onog što mislimo da je istina 4.. izraditi nekoliko preciznih hipoteza (informiranih nagađanja o tome što bi moglo povezivati fenomene koje želimo objasniti) formiranje "nulte" hipoteze .

teksta s pitanjima.placebo eksperimenti . stimulus. objema skupinama se postavlja ista pitanja.metodom se koriste najviše socijalni interakcionisti • EKSPERIMENT . . ispitanici vjeruju da im je "lijek" pomogao • ANKETE I ISPITIVANJA JAVNOG MNIJENJA . najbolji istraživači sile ispitanike da budu iskreniji negoli to namjeravaju biti (prema Howardu Beckeru).tema: narkomanija.VRSTE ISTRAŽIVAČKIH METODA • TERENSKO ISTRAŽIVANJE (participativno promatranje) . ako se pojavi između stajališta značajna razlika ispitivač će zaključiti da je do razlike u skupinama došlo zbog utjecaja eksperimentalnog STIMULUSA (filma u ovom slučaju) .uzorak je izabrana podskupina ispitanika cijele skupine čija stajališta želimo dobiti (ako je dobro odabran. policajci koji se ubacuju u kriminalne sredine kako bi o njima više doznali . .rezultat takvog istraživanja se naziva case study (studija slučaja) .sociolog duže živi i boravi u skupini čije ponašanje ispituje (mora ispitaniku objasniti svoju ulogu) . poslužio se varkom da ga zanima nova religija kako bi ušao u sredinu koju želi kritički ispitati.postupak kojim u vrlo specifičnim uvjetima testiramo određenu znanstvenu pretpostavku ili hipotezu kako bismo dokazali da je došlo do određenog utjecaja na ponašanje ispitanika zbog izlaganja ispitanika posebnim uvjetima . novinari i dr.anketiranje najpopularnija metoda kojom se koriste sociolozi. objaviti na Internetu ili u novinama.klasičan primjer eksperimenta: među učenicima jedne škole odaberemo dvije skupine ispitanika (eksperimentalnu i kontrolnu skupinu) . koji se ispitanicima može slati poštom.pitanja mogu biti otvorena (ispitanik može odgovoriti kako želi) i zatvorena (ponuđen ograničeni broj odgovora. uspjeh istraživača ovisi o njegovoj sposobnosti da se uklopi u novu sredinu .primjer: Roy Wallis-ovo istraživanje scijentološke religije.anketa se sastoji od upitnika. da.na taj način se mogu proučavati samo manje sredine.istraživač može zavarati svoje ispitanike (tako postaje neobjektivan) . voda). a zapravo im je dano neutralno sredstvo (npr.ispitanici se mogu različito ponašati. zatim se eksperimentalnoj skupini pusti propagandni film o štetnosti narkomanije.. tj.eksperimenti u kojima se ispitanicima kaže da su dobili eksp.. već kod anketiranja stotinu ljudi možemo dobiti prilično pouzdane generalizacije o stajalištima cijele populacije jedne nacije) .Gallup-istraživanja najuglednija su istraživanja javnog mnijenja u svijetu • INTERVJU . ne ili ne znam) .ankete se razlikuju i po vrsti pitanja i po vrsti uzorka . pa i lagati . takve intervjue 6 .poanta intervjua je da se od ispitanika dođe do podataka do kojih se ne bi došlo jednostavnim mehaničkim nabrajanjem pitanja. npr.

heuristička ili metodološka plodnost (povezivanje s podacima iz drugih znanstvenih disciplina pomoću jedinstvene metodologije) .određenom analizom.racionalnost teorija ovisi o empirijskom sadržaju tvrdnji i njezinoj dokaznoj moći. sociolozi se koriste povijesnim analizama dokumenata .strukturirani intervju .kad anketar s već gotovim upitnikom od kojega se ne želi udaljiti zainteresiran za svaku pojedinu osobu (pozitivisti koriste strukturirani intervju) .ispitivali različite izvore podataka o deseljenju poljskih seljaka u Ameriku) .povijesna istraživanja koriste se za komparativne analize društvenih zbivanja (primjer: Lipsetova analiza povijesnih događaja u postkolonijalnim zemljama iz 1991.• • • • nazivamo nestrukturiranim .jednostavnost (izbor teorije koja počiva na manje pretpostavki s jednako dobrim rezultatima) .uvećanje činjeničnog opsega i bogatstva dosega teorije (sposobnost za generaliziranje iz ograničenih podataka) . pokazala je nekoliko socioloških pravilnosti) ANALIZA SADRŽAJA . već da aktivno oblikuje svoje sudove o ponuđenim porukama KRITERIJI RACIONALNOSTI ZNANSTVENIH TEORIJA .pretpostavka je da publika nije pasivna.nekoliko je normi znanstvenosti teorije: .kad ne postoje živi izvori informacija. odnosno znanstveno 7 . primjerice novinskih čalanaka. ono što se ne može dokazati nije racionalno.analiza publike .ponovljivost i dosljednost (upotreba jedinstvenih kriterija u objašnjenju svih važnih činjenica kako bi drugi znanstvenici mogli ponoviti postupke) .adekvatnost (slaganje s činjenicama) .razlikujemo agresivnu i pasivnu strategiju intervjuiranja ŽIVOTNE PRIPOVIJESTI I KOMPARATIVNE ANALIZE .formalna analiza sadržaja je postupak prebrojavanja određenih vrsta riječi ili slika u tekstu ili poruci (primjer: ako se u određenoj knjizi muškarci pojavljuju s puškom u rukama. postoje 4 oblika analize sadržaja: . dolazimo do zaključka o ideologijii autora.tekstualna analiza sadržaja je pokušaj pokazivanja da tekstovi mogu ohrabrivati neko posebno tumačenje događaja .tematska analiza sadržaja pokušava istaknuti kako uobličenje određene teme implicira jasnije ili latentnije izražen vrijednosni sud .znanstvenici često sporili oko kriterija razgraničenja znanstvenih i neznanstvenih teorija .povećanje predviđalačke sposobnosti (obećanje da će se korištenjem izabrane metode doći do novih podataka) KRITERIJI RAZGRANIČENJA I LOGIČKI MODELI ZNANSTVENOGA ISTRAŽIVANJA .ispitivanja životnih pripovijesti korisna u sociološkoj analizi (primjer: sociološka studija Thomasa i Znanieckog "Poljski seljak u Europi i Americi" . onda je vrijednosni sustav autora militantan) .

zajednička namjera im je bila da stvore društvenu znanost • njegov moto: "Ljubav kao načelo. Karl Marx (marksizam) : moderni izdanci vrlo malo sliče s izvorima AUGUSTE COMTE I POZITIVIZAM U SOCIOLOGIJI O OSOBI A.iz korelacije ne smijemo zaključivati na uzročnost . izbora.• KAUZALNOST I KORELACIJA . do 1854.u 19.primjer korelacije: što više pojedenog sladoleda. a progres i obrazovanje parole su dana .novi oblici društvenih promjena . poredak kao temelj.tradicija postaje loša riječ i nepoželjna parola. COMTEA • smatra se OSNIVAČEM SOCIOLOGIJE • njegov rad koristi se kao ilustracija prijeloma koji je značio definitivnu pobjedu ideje da u društvima postoje zakonitosti koje se mogu otkriti.Auguste Comte (pozitivizam). STOLJEĆU . pojmovi bez kojih se današnji život ne može zamisliti nisu ni postojali . Herbert Spencer (evolucionizam).sociolozi objašnjenjem neke pojave najčešće smatraju navođenje njihova uzroka (takvo se objašnjenje naziva KAUZALNO) . javnog mnijenja) datira u to razdoblje . st. to više silovanja (uzrok je zapravo ljeto) SOCIOLOŠKE TRADICIJE NASTANAK SOCIOLOGIJE U 19. objavljuje svoje glavno djelo "Sistem pozitivne politike" (Systeme de politique positive ou Traite de sociologie instituant le religion de l'Humanite) VELIKI ZAKON O TRI STUPNJA RAZVOJA DRUŠTVA 8 . Vilfredo Pareto (teorija elite). napredak kao cilj" (L'Amour pour principe et l'Ordre pour base.nastanak modernih političkih institucija (parlamenta i političkih stranaka. na koje možemo djelovati i time utjecati na budućnost • s 19 godina postaje osobni tajnik Henryja de Saint-Simonea.primjer: Lipset tvrdio da su Kanađani konzervativniji od Amerikanaca i da je to uzrok i objašnjenje činjenice da u Kanadi ima manje razvoda . le Progres pour but) • od 1851.

teološku fazu gdje se traga za prvim i konačnim uzrocima svega 2. no više je od puke sume tih dijelova koji ga sačinjavaju NOVO DRUŠTVO • napredak ljudskog duha. znanja i svijesti nužno vode konačnom trijumfu industrijskog društva • Comte vjerovao da će obrazovanjem. tako i društvo postaje sve koherentniji poredak vlasti. propagandom i općim upoznavanjem s njegovim zakonom o "tri razvojna stupnja" 9 . ne vjeruje da je moguće objašnjavati društvo zakonima prirode • istraživanje društva mora započeti sa studijem cjeline međuzavisnog sustava • društvo je sustav sastavljen od dijelova. sve što čini njegovu strukturu (pitanje kojim se bavi: kako društvo djeluje?) • DINAMIKA se bavi otkrivanjem pravilnosti u slijedu oblika u društvenom razvoju. za rješenje svake znanstvene zagonetke • nakon matematike pozitivistički kriterij znanstvenosti ostvarjue astronomija (primjena geometrije na objašnjenje kretanja nebeskih tijela) • nakon astronomije razvija se fizika (uvođenje eksperimenta kao glavne istraživačke metode provjere teorije) • slijedi kemija koja se konstituira u 18. na području društva sve ono što društvo čini stabilnim. imaju sve složenije slike o zakonima koji nas okružuju. znanost koja se može primijeniti u svim prilikama. tj. razvijenija kultura i uređeniji sustav SOCIJALNA DINAMIKA I STATIKA • STATIKA ispituje zakone osiguranja cjeline.. nakon nje razvija se biologija • svaka znanost ovisi o onoj koja joj kronološki prethodi • Comte.• • • odnose u društvu određuje stanje svijesti ili znanje koje prolazi kroz 3 faze: 1. premda smatra prirodne znanosti uzorom. pozitivnoznanstvenu fazu u kojoj se svijet prihvaća kao polje univerzalne sukcesije uzroka i posljedica tri stupnja su bit napretka (progresa) razvoj je pretvaranje kaosa u smišljeni poredak. društvenih zakonitosti. st. isto onako kako ljudi sve više znaju o svijetu. metafizičku fazu gdje se nastoji spoznati nadiskustvene sile i transcendentalnu bit 3. pri čemu je osnova veliki zakon o tri razvojna stupnja društva (pitanje kojim se bavi: kako se društvo mijenja?) TIPOVI ZNANOSTI • matematika je prva razvijena znanost koja za dopunu ne treba vjeru. tj.

poželjno metoda fizikalnih znanosti kao što su eksperiment i promatranje • pozitivizam je znanstvena orijentacija koja zaključke izvodi iz materijalnih činjenica života i iskustva • u sociologiji pozitivizam znači prihvaćanje tehnika promatranja. "Beyond Freedom and Dignity") • Skinner odbacuje ideju o čovjeku kao nositelju osjećaja. usporedbi i eksperimenata • zaključivanje prema modelu u kojem za svaki društveni fenomen postoji odredivi uzrok • četiri načela koja su pomogla emancipaciji znanja: . behaviour . usredotočuju se na procese ljudske interakcije pojedinaca • Georg Homans smatra da ljudsko ponašanje treba promatrati u 10 .ono što možemo vidjeti i promatrati je ponašanje ljudi u određenoj okolini pod određenim utjecajima • istraživanje treba što više sličiti eksperimentu u kojem određeni stimulus (S) izaziva izvjesni odgovor u ponašanju .sociokracije buduće društvo počivat će na humanističkim vrijednostima koje će se stjecati obrazovanjem i odgojem u obitelji ZNAČAJ A. mjeriti. logos • on se zalaže za eliminiranje metafizičkih kategorija i stvarnim smatra samo ono što je dostupno osjetilima POZITIVIZAM • u pravnoj znanosti pozitivizam znači prihvaćanje koncepcije po kojoj pravo čine samo pozitivne norme i u kojem se odbacuju ideje prirodnih prava koje ima svako biće.response(R) • iz sociologije treba eliminirati mistične pojmove (F. Skinner. ideje metafizičkog značaja prava • pozitivizam je znanstveni pristup koji karakterizira neprestano nastojanje da se koriste samo činjenice koje se mogu materijalno utvrditi. mišljenja.fenomenološka regula (ispituju se samo činjenice kao stvari) . COMTEA • tvorac riječi sociologija: lat.vrijednosna neutralnost . slobode i samopoštovanja • Skinner i bihevioristi zainteresirani su za odnose i ponašanje ljudi. koje se mogu opaziti. pretpostavlja strogu primjenu metoda. societas + grč.fizikalistički program (zagovaranje metoda prirodne znanosti) .traganje za kauzalitetima BIHEVIORIZAM • psihološka teorija struje.• • čovječanstvo odustati od svojih sebičnih interesa potrudi se predvidjeti i organizaciju jednog takvog budućeg društva .

predložio je razvijanje i rad na teorijama srednjeg dosega (theories of the middle range) ."Načela psihologije" (The Principles of Psychology) • radi neprekidno 31 godinu na svom životnom djelu "Sustav sintetičke filozofije" (A System of Synthetic Philosophy) . teorije srednjeg dosega obećavaju teorijsku relevantnost i empirijsku provjerljivost BIOLOGIZAM I HERBERT SPENCER O OSOBI H. radikalni empirizam bio je činjenično uvjerljiv. Wright Mills: "Postoji nužna proturječnost između onog što je istinito ali nije važno i onog što je važno ali možda nije točno i istinito ("Sociološka imaginacija.eksperimentalnim situacijama malih grupa u kojima proučavamo neposredne i vidljive (observable) interakcije .eklektički skup mišljenja. SPENCERA • njegovi poznanici rijetko su se slagali s njegovim tvrdoglavim mišljenjima.teorije srednjeg dosega trebaju biti tako oblikovane.još danas slovi za jedno od glavnih djela obrane slobode tržišta i individualizma • 1855. objavio prvu knjigu . od takvih pretpostavki koje se mogu empirijski provjeravati (njegovo djelo: "Social Theory and Social Structure). st. ali bez orijentacije čemu oni svjedoče • Robert Merton. ali neprovjerljive."Društvena statika" (Social Statics) . ali su za njega skovali izraz "Aristotel 19. bio kandidat za Nobelovu nagradu za književnost • postao simbolom pokušaja da se zakoni biologije primjene na društva 11 . am.") • opće ali neprovjerljive teorijske sinteze bile su poticajne. utemeljen na skupljanju podataka." • 1851. nije sustavno djelo • 1902.sociologija se treba baviti jasno opazivim i mjerljivim ljudskim ponašanjem u interakcijama EMPIRIJSKA SOCIOLOGIJA • ideja da će se skupljanjem podataka o stvarnom ponašanju skupiti dovoljno znanja za neku novu sintezu pokazala se besperspektivnom • empirizam je doktrina da je jedini izvor znanja iskustvo • pretvaranje pozitivizma u empiricizam pokazalo se opasnim za sociologiju • kritiku jezgrovito formulira C. sociolog. 1959. objavljuje drugu knjigu .

Giddins . regulacija koja počiva na strahu od živih (na političkoj vlasti države) i na strahu od mrtvih (nametanjem religioznog morala) • svaki od tih podsustava podvrgnut je stalnoj evoluciji pa se unutar njega povećava diferencijacija • jednostavna. složena i dvostruko složena društva u osnovi mogu se smatrati jedinstvenim militarističkim tipom društva. a ako opstaju tada je to zbog sve veće adaptacije i sve veće složenosti DEFINICIJA EVOLUCIJE • evolucija je integracija materije uz istodobno rasipanje kretanja.time se postiže integracija društva . H.opći smjer razvoja pri tome vodi od jednostavnosti prema složenosti • Spencer vjeruje da postoji univerzalni zakon koji vrijedi za svaku životnu formu • sistemi opstaju u vremenu ako se mogu prilagoditi okolini. bilo da se radi o planetarnom sustavu. sustav održavanja koji odgovara produktivnim sektorima društva 2. pri čemu materija prelazi iz neodređene i nepovezane (nekoherentne) homogenosti u određenu i povezanu (koherentnu) heterogenost.miroljubiva privredna aktivnost ne može nastati sve dok ne 12 . nije rezultat nekog "pravog pokretača" i nema cilj kojem teži • mehanizam eliminacije manje sposobnih svodi se na borbu za preživljavanje (survival of the fittest) ("Principles of Biology. Comtea (vjerovali su da isti osnovni zakoni vladaju prirodnim i društvenim pojavama) • svaka živa forma (living form). 1857.EVOLUCIJA KAO SOCIOLOŠKA PERSPEKTIVA • Spencerova vizija sociologije sliči na onu A. sustav distribucije koji nastaje kada dijelovi društva više nisu u bliskom fizičkom kontaktu i kada postaju sve raznovrsniji 3. za vrijeme koje neiskorišteno kretanje prolazi paralelnu promjenu ("Progres: Its Laws and Cause".) • u društvu su jača ona društva koja daju punu slobodu pojedincu i tako jamče raznovrsnost i specijalizaciju ELEMENTI DRUŠTVENOG SISTEMA • svako od složenih društava razvija tri specijalizirana podsustava društva: 1. ove u još veće i tako redom . F.vrlo kratak i jasan sažetak toga procesa naveo je 1908.) = evolucija je kretanje od nepovezane sličnosti prema povezanoj različitosti • evolucija je slijepo i kontingentno kretanje. mijenja se nastojeći zadržati stabilnost (equilibrium) svoje unutarnje strukture i odnosa s okolinom . 18641867. g. a trostruko složena tendiraju preobrazbi prema industrijskom napretku .militarizam ujedinjava male društvene grupe u veće. biološkom organizmu ili društvu.

nastane ravnoteža između nacija i rasa DRUŠTVENA REGULACIJA • pravo je zaštita pojedinca od zajednice • pravo nastaje kao izraz zlatnog pravila: ne čini drugom što ne želiš sebi i ono je znak postojanja društva • vlast i država postoje radi pojedinca. državu smatrao upravljačkim strojem kojem se građani automatski pokoravaju SOCIJALNI DARVINIZAM • život društva obilježava konflikt. a država je na vrhuncu svoje savršenosti i postaje nacionalna država. one koje izviru iz porobljivanja su složene 13 . kad se rase stope u naciju. pojedinci grupe prisiljeni su boriti se za opstanak 7. narodima i državama • pojave u društvu (kao što su nejednakost. a da ih na stalnu borbu navodi razlika u interesima • jezgru vlastite teorije sažeo u 18 teza 4. društvene strukture koje izrastaju iz bioloških odnosa su jednostavne. tada je riješena njezina povijesn a zadaća GUSTAV RATZENHOFER • smatra da postoji zajedničko porijeklo svih društava. naglasio ulogu slobode ličnosti 5. promjene u načinu života i vjerovanjima) smatraju posljedicom borbe između raznih društvenih zajednica LUDWIG GUMPLOWITZ • za njega osnovni moto evolucije jest poligenetičko porijeklo čovječanstva (ne postoji zajednički ishodišni rod svih nacija i rasa) • prvi korak stvaranja države jest podvrgavanje jedne društvene grupe (većine) superiornoj i vojnički discipliniranoj manjini • kad iščeznu sve unutarnje suprotnosti. te je dobra samo ona vlast koja je minimalna u pravima. upozorio na razlike i sličnosti između organizma i društva 4. naglasio postojanje zakona evolucije i prirodne zakone koji je uzrokuju 2. dosegu i moći OCJENA VAŽNOSTI SPENCERA • on je liberalističkoj političkoj filozofiji pronašao temelje u čvrstim zakonima razvitka društva • prema E. stalna borba među plemenima. opisao je društvenu evoluciju kao nastanak prirodne 3. Bogardusu: 1. kad pritisak populacije preraste prirodne okolnosti.

to gensko nasljeđe uzrok je barem jednog dijela našeg socijalnog ponašanja • TEORIJA "SEBIČNOG GENA" koju je smislio William Hamilton.usklađena s individualizmom klasične darvinovske teorije selekcije • drugi važan doprinos sociobiologije jest činjenica da je uz pomoć matematičke teorije igara i teze o genetskoj "sebičnosti" uspjela objasniti kako je evolucijski mogao nastati altruizam unatoč općoj sebičnosti . a odnedavno i brojnih društvenih znanosti. i pomoću genetske strukture populacije. i ona pokušava izvesti opća načela bioloških svojstava svih društava • jedna od glavnih odlika sociobiologije je da su geni glavni čimbenici koji motiviraju borbu za opstanak živih bića. doživjele renesansu SOCIOBIOLOGIJA • sociobiologija je grana evolucijske biologije.• biološke teorije u posljednjoj četvrtini 20. tvrdi da je jedina naredba koju ispunjavaju geni: "reproduciraj se u što većoj količini" . a popularizirao Richard Dawkins. pretežno se bavi istraživanjem nastanka kapitalizma te praktičnim pitanjima organizacije radničkog pokreta 14 . osnivaču sociobiologije) sintetizira u "hibridnu disciplinu koja sadrži spoznaje iz etiologije.Hamilton-Dawkinsova teorija naziva se još i "teorijom srodničke selekcije" .interes "gena u nama" da se reproduciraju geni u našim srodnicima .altruizam se mogao proširiti u situacijama u kojima se moglo etablirati očekivanje da će se na neko požrtvovno ponašanje uzvratiti istom mjerom • sociologija se u posljednje vrijeme poistovijetila s disciplinama evolucijske psihologije i bihejvioralne ekologije RADIKALNA DRUŠTVENA TEORIJA : KARL MARX • • • PROFIL OSOBE Marx je od početka imao ambiciju stvoriti veliki misaoni sustav zamišljen kao univerzalna društvena teorija u mladosti glavne teme njegova interesa bile su mu pitanja otuđenja. uključujući i sociologiju • njezina je središnja teza da se evolucija socijalnog ponašanja može razumjeti samo pomoću demografije koja pruža vitalne informacije o rastu populacija i dobnoj strukturi. političkih sloboda te konačno analiza položaja i povijesnog zadatka eksploatiranih klasa nakon 1948. st. ekologije i genetike. čije proučavanje može reći kakva je korelacija među različitim društvima • to se proučavanje (po Edwardu Wilsonu.

dala nov polet drukčijem političkom poretku i načinu mišljenja BAZA I NADGRADNJA • K.• gotovo dva desetljeća radi na nezavršenoj knjizi «Kapital». sociološkom kao psihološki pojam označuje stanje nezadovoljstva i društvene isključenosti socijalne posljedice otuđenja: 1. psihološkom. radnik se otuđuje od svoje ljudske prirode. 3. već da je rezultat društvenih odnosa • SOCIJALNI UTOPIZAM I TEORIJA REVOLUCIJE • Marx se razvija u angažiranog borca za bolje društvo – manje se bavi nacrtima njegova konkretnog izgleda. revolucija znači radikalno ukidanje države HISTORIJSKI MATERIJALIZAM • Marx smatra da je moguće shvatiti i objasniti logiku razvoja društava prateći materijalne promjene u svijetu (historijski materijalizam) • tehnologija stvorila uvjete za društvenu revoluciju. 2.) alijenacija u tri značenja: filozofskom. radnik se otuđuje od proizvoda svog rada. a društvena revolucija proširila je granice napretka. a više potrebom da opravda povijesnu nužnost promjena i da radničkoj klasi pruži jasno opisan cilj borbe • utopizmu dao sjaj znanstvenosti • socijalizam pretpostavlja revoluciju – dva pristupa tome: 1. 2. radnik se otuđuje od djelatnosti rada. radnik se otuđuje od drugih filozofsko stajalište – ne smatra da je ljudska priroda univerzalna i izvanvremenska . • država nastaje kao aparat nasilja kojem je glavni zadatak osigurati stalnost nepravednih odnosa eksploatacije • vladajuće ideje društva su ideje vladajuće klase • religija je opijum za narod 15 • .. Najmani rad i kapital. neobjavljeni do 1932. FILOZOFSKI TEMELJI MARKSIZMA Dijalektika promjena pod jakim utjecajem mladohegelijanaca u svom ranom razdoblju interes usmjerio prema filozofskim pitanjima smisla čovjeka za njega je položaj čovjeka nepodnošljiv u kapitalističkom društvu središnje mjesto veze s klasičnom njemačkom filozofijom je pojam alijenacije Alijenacija u sociološkom značenju alijenacija je otuđenje čovjeka od drugih i od samog sebe takvo značenje izvodi se iz Marxovog djela Ekonomskofilozofski manuskripti (napisani 1844. 1867. 1849. 4. tvrdnja o nužnom nasilnom ukidanju starih načina proizvodnje koje nastupa kad represija nad radnicima dosegne vrhunac. Marx.

» pokajao se vidjevši da njegovi učenici iskrivljuju njegove tvrdnje REVIZIONIZAM • veliki broj njegovih sljedbenika (revizionisti) slagao se u osnovi s njegovim idejama no nije prihvaćao revolucionarnost kao sastavni dio teorijskog stajališta • glavni aspiranti na Marxovo intelektualno nasljeđe bili su ekstremno agresivni revolucionari. F. bježe iz Njemačke te se Institut seli po svijetu da bi se uglavnom smjestio na sveučilištima Columbia. Manifest komunističke partije. • klase su grupe ljudi funkcionalno određene svojim zadacima i ulogama u određenom obliku društvene proizvodnje – objektivni element određenja • element subjektivnog određenja – klasa nije samo skupina koja dijeli istu sudbinu određenu ekonomskim položajem.KLASNA BORBA • postojanje klasa u društvu je posljedica oblika društvene strukture • za Marxa društva ne postoje zbog ugovora ili konsenzusa. Institut ponovno zaživio u Frankfurtu •teorijski obrazac zajednički za pripadnike škole uobičajeno se naziva i «kritička teorija društva» •škola ne prihvaća idealiziranje i instrumentalizaciju znanstvenog znanja i odbacuje grubi pozitivizam 16 . njihovo postojanje uglavnom karakterizira stalna borba društvenih skupina • sva društva su klasna društva. a onda u stalnom napretku nastat će i društva koja će konačno riješiti pitanje slobode ljudskog rada • • MARX I MARXIZAM jednom rekao: «Ja nisam marksist. Marxa •u početku je riječ o Institutu pokrenutom temeljem ostavine njemačkog bogataša H. Princeton i Berkeley •1949. koji su ideju diktature proletarijata pretvorili u opravdanje stvarnih i osobnih diktatura • marksizam postao karikatura svog izvornog oblika FRANKFURTSKA ŠKOLA • nije riječ o ortodoksnoj marksističkoj školi • ponovno otkrila potencijale ranih djela K. s iznimkom sasvim primitivnih segmentarnih društava • manjina iskorištava većinu • povijest svakog dosadašnjeg društva je povijest klasnih borbi • K. 1848. Weila •mahom Židovi. već i načinom organiziranja i svijesti • Marxova teorija klasa najpoznatija je po svojoj teoriji odumiranja klasa • Kapitalizam mora riješiti problem proizvodnje i materijalne oskudice. Engels. Marx.

•ljudska spoznaja rezultat je ukupne prakse •razvoj tehničkih instrumentalnih znanja ne vodi većoj slobodi ljudi. već lažnom dojmu materijalnog napretka •napuštanje ideje o radništvu kao nositelju promjena – novi socijalni pokretači su proizvođači ideja a ne stvari (studenti. one su samo smjena ljudi na vlasti. na mjestu profesora ekonomije. a historijski materijalizam izvrsnim analitičkim sredstvom • nakon početka profesure objavljuje ekonomske studije pod naslovom "Tečaj političke ekonomije" (Cours d'economie politique) 1896/97.sociologija (Mind and Society/Trattato di sociologia generale. g. morao je odgađati punih 14 godina • pisao je članke i kolumne. 1916. ideju klasne borbe velikom istinom. manjine) • • • STRUKTURALIZAM I MARKSIZAM skupina postmarksističkih teorija nastala u okvirima francuskog strukturalizma oni u Marxovim kasnijim radovima pronalaze zrele znanstvene ideje sukobi klasa i društvene promjene rezultat su složene cjeline društvene strukture – ne samo pukog odnosa baze i nadgradnje MODERNI MARKSIZAM • nestao je dogmatski marksizam i nestaju vulgarne lokalne kopije (Kuba. Paretov zakon raspodjele. vrlo često protiv vlade • nije uspio na izborima 1882.) 17 . nakon školovanja direktor talijanskih željeznica • svoju želju da se posveti akademskoj karijeri na sveučilištu Lausanne. Laos. Pareto objavljuje članke u kojima oštro kritizira dosege mogućnosti demokracije • sve su revolucije uzaludne. formulira tzv. a 1900. Sjeverna Koreja) VILFREDO PARETO I TEORIJA ELITA O OSOBI • rođen u aristokratskoj obitelji. kao kandidat oporbe • smatra Marxa ekonomskim velikanom. ali ne i stvarne promjene sistema • postao je politički cinik. prema kojem 20% uzroka izaziva 80% posljedica (u Italiji 20% ljudi ima 80% vlasništva) • brani pravo ekonomije da barata pojednostavljenim modelima • smatralo ga se radikalnim liberalom. • 1906. ali nije bio fašist • smatrao da između društvenih znanosti ne postoje granice jer ih povezuje isti predmet .

Pareto pronalazi njegovu povezanost s mnogim pojavama života • nejednaku raspršenost rezidua u društvima i društvenim grupama Pareto smatra glavnim faktorom objašnjenja društvenih procesa • rezidue su i osobine i instinkti koje ima svaki pojedinac. tradicionalizam. nagonima ili sposobnostima pojedinca • Pareto ih svrstava u šest skupina: 1.pojam interesa shvaća ponajprije u obliku ekonomskih koristi i nastojanja da se ostvari politička moć smatra da postoje razni načini da unesemo logiku objašnjenja i tamo gdje je ponašanje nelogično REZIDUE • rezidue su izraz prave ljudske prirode. modni pokreti) 5.nastojanje da zadržimo integritet znači da imamo osjećaj uvredu..to je tako. objašnjava ili transformira djelovanje rezidua i interesa na ponašanje pojedinca • postoje derivacije koje svoju uvjerljivost izvode iz aksiomatskog značenja izraza (dva plus dva su četiri . običaji. grupnog raspoloženja. mogućnost da se sačuvaju ideje. pjesnici. vlasništva) 3.• • • smatra da razumijevanje društva treba poći od znanja o pojedincima. ili čak fantazija. inovacija. da zadržavamo ponos (ljudi koji u okrutnim uvjetima vrijeđanja. rezidua seksualnog apetita . odgovaraju instinktima. naređenju roditelja.ne smatra je kao direktni odraz seksualnog instinkta. proroci imaju tu reziduu jače razvijenu od ostalih ljudi) 4. i takav aksiom se ne može dovoditi u pitanje) • drugi tip derivacije uvjerljivost izvodi iz autoriteta (bilo da je riječ o autoritetu pol. rezidua postojanosti agregata . rezidua kombinacije .pri tome je 18 .sposobnost poticanja društvene solidarnosti..obuhvaća one sposobnosti i nagone koji su doveli do znanstvenih otkrića. socijalni status (zadržavanje klasne privilegiranosti.sposobnost održavanja utjecaja. rezidua izražavanja osjećaja . održavanje braka. mašta. rezidua socijabilnosti . vođe. ismijavanja šire oko sebe duh superiornosti imaju razvijenu tu reziduu) 6. govornici. ali u različitoj mjeri • rezidue se u svijesti ljudi i u izražavanju javljuju u obliku derivacija DERIVACIJE • za derivacije možemo reći da su racionalizacije rezidua • moraju biti uvjrljive i subjektivno i objektivno jer se njima prikriva. snalaženje) 2. da na uvrede uzvrećamo. sposobnost utjecaja na grupu kojoj pojedinac pripada (asketizam. rezidua integriteta .) . religioznih uvjerenja (inovativnost. ili podsvjesnim događajima.sposobnost izražavanja osjećaja u vanjskim oblicima ili religioznim ritualima (veliki glumci. inteligencija. njihovim osobinama i motivima ljude u akciju pokreću interesi .

određeno ponašanje traži opravdanje u derivacijama četvrti tip su verbalni iskazi .različiti razmjeri R i S odgovaraju različitim tipovima civilizacije DRUGE TEORIJE ELITA • teorija elita oblikovana u Paretovu djelu Trattato di sociologia generale nije osobita novost u društvenim znanostima • • • • • • • • • jedan od neposrednih prethodnika Paretu. legalana načela (zakonitost. često se događa da vjernik opsuje. vrijeme je slabljenja elite 19 . i renitjere (R) obdarene reziduama postojanosti . kruženju elita • smatra da društvo čine elite i mase • elita koja osvaja vlast kod svojih pripadnika ima razmjerno jače rezidue kombinacije i postojanosti agregata. emocijama opterećenim masama u istu skupinu teoretičara može se svrstati i Jose Ortega y Gasset prema njemu. tijekom vremena gube se takve osobine . tamo Pareto razlikuje spekulante (S). smatra. postoji stalan slijed aristokracija . političari ocjenjuju književna djela) treći tip derivacija Pareto naziva derivacijama usklađivanja s osjećajima ili načelima . nužno su birokratizirane mase su uvijek submisivne zbog inferiornosti prema kvalitetama i organiziranosti manjine koju slijede vlast je ostala u rukama manjine.tu spadaju derivacije koje počivaju na osjećajima (nacionalizam). tvrdi Mosca. samo što je sad lakše vladati nad heterogenim. na afektivno opće slaganje. sposobnošću i obrazovanjem sve države razvijene civilizacije. obdarene rezuiduama kombinacija. nepromišljenim."povijest je groblje aristokracija" • u nižim slojevima ili nevladajućoj eliti šire se ambicije preuzimanja vlasti i rezidue koje ih dovode na vlast • analogna podjela postoji i u ekonomskoj sferi. Mosca društvo vidi piramidalno podijeljeno na društvene slojeve sam vrh piramihe naziva "političkom klasom" politička klasa je klasa ljudi koji se ističu vrlinama.pod time misli na svako rašireno vjerovanje u nadnaravne tvorevine. da žena prevari muža itd.postoje epohe formiranja aristokracija i epohe njihove dekadencije moderno vrijeme.• • karakteristično da se značenje autoriteta proteže na područja gdje on inače ne vrijedi (npr.) KRUŽENJE ELITA • glavni dio Paretove teorije je ideja o postupnoj smjeni. na pozivanje na nadnaravne pojave . pravičnost) .postoji razlika između načela i složenih pravila praktičnog života (npr.

rata započinje dominacija američke sociologije posebno snažan poticaj bio je dolazak istaknutih. Michels ustanovljuje željezni zakon oligarhije. instituciju i funkciju • funkcionalizam najveću pozornost daje vrijednostima (zahtjevi koji osiguravaju cjelinu društva) • svijest u svom normativnom dijelu ne stvara se naslijeđem. teoretičara koji su izbjegli pred nacističkim progonima i ratom dominantan teorijski pristup postao je FUKCIONALIZAM . Burnham utvrđuje postojanje menadžerske elite • R. ekonomskih i vojnih elita u jedinstvenu elitu moći • J. svj. cirkulacija elita nije više ishodišni pojam. kojima su institucije okvir.• • • • elitu zamjenjuje čovjek mase na djelu je pobuna masa . a norme i vrijednosti način usmjeravanja ponašanja POTREBA. već 20 . FUNKCIJA I NORMA • potreba stvara normu. mahom njemačkih. st.proces u kojem mase nekom vrstom pseudoimitacije stila života elite dobivaju novu ulogu u politici i životu društva masa i prosječan čovjek koji je reprezentira u takvom su svijetu ipak izgubljeni.glavna ideja: društva treba smatrati sistemom institucija koje obavljaju određene funkcije potrebne za njihovo održanje najjači poticaj dolazi od Spencera i Durkheima funkcionalizam društva zamišlja kao skupove povezanih i međuzavisnih društvenih uloga. pojavu da se u kompleksnim organizacijama vlast uvijek koncentrira u rukama manjine na izvršnim položajima • ovdje više i nije riječ o teorijama elita. ali teško je zanemariti postojanje zajedničkih ishodišnih točaka s klasičnim teorijama elite • vrijedi i za novije političke teorije koje se bave političkim revolucijama 20.oličen je u svemoćnoj državi i bezličnom poretku TEORIJA ELITA U MODERNOJ SOCIOLOGIJI • teorija elita poslužila je kao osnova nastanka kompleksnijih teorija stratifikacije i raspodjele političke moći u suvremenim društvima • C. gube cilj i smisao nastaje najveća prijetnja razvoju društva je etatizam . NOVE SOCIOLOŠKE TEORIJE • • • • • nakon 2. Wright Mills u SAD ustanovljuje stapanje birokratskih.

sustavnim postupkom društva da svojim članovima odredi uloge, da ih motivira ili prisili da takve zadatke obavljaju KONSENSUS I SUKOB • važan zadatak društva je povezivanje društvenih uloga u cjelinu, ne povezivanje pojedinaca, već povezivanja njihovih djelovanja • predmetom interesa nije čovjek pojedinac • društvo čine norme i vrijednosti, institucije i funkcije koje obavljaju • KONSENSUS (slaganje i dogovor) navodi se kao opreka sukobu društva se sukobima raspadaju • legitimizacija je postupak opravdavanja vlasti, način da se dobije jasan odgovor na pitanje tko i na kojem temelju ima vlast • materijalna stvarnost postoji, ona je za društva okolina kojoj se treba prilagoditi • funkcionalisti smatraju da je prilagodba stalno povećanje složenosti društvenih struktura i to izjednačuje s mogućnostima iskorištavanja okoline TALCOTT PARSONS • • prema svojoj znanstvenoj inspiraciji pripada slijedu europskih teoretičara jer su na njegov intelektualni razvoj najdubljeg traga ostavile godine provedene na školovanju u Europi u vrijeme njegovih studija britanska socijalna antropologija bila je pod utjecajem A. R. Radcliffe-Browna i njegove ideje da se razlučivost društava i kultura mogu razumjeti prema njihovim funkcionalnim sličnostima - društvene institucije stvorene su prema potrebama zadovoljenja osnovnih instinkta i nagona Bronislaw Malinowski smatra da društva trebaju "povelju" kojom vrijednostima i kulturalnim zahtjevima reguliraju načine zadovoljenja bioloških poriva - sva društva moraju osigurati zadovoljenje potreba ostvariti integraciju takvih institucija i normi u društvenu cjelinu na Parsonsa još jači utjecaj ima upoznavanje s europskom filozofskom i sociološkom tradicijom (studija M. Webera i njegova ideja nastanka kapitalizma) nastojao je naći zajedničku teoriju za sve društvene znanosti smatrao je da opća teorija znači prevladavanje slijepih pozitivističkih okvira društvenih znanosti isticao se nastojanjima stvaranja istraživačkih centara za razna sociološka područja, stvaranjem sociološke udruge, sudjelovao kao savjetnik vlade za obnovu njemačke privrede i demokracije područje sociološkog istraživanja širi i na fenomene koji su smatrani domenom drugih znanosti (primjer: knjiga Economy and Society, 1951.)

• • • • •

TEORIJA DRUŠTVENE AKCIJE 21

• • • • • • • • • •

u ranijim Parsonsovim djelima stožerna točka analize bilo je racionalno djelovanje pojedinca - teorija društvene akcije akter ne djeluje nasumce, već je njegovo djelovanje usmjereno, regulirano i kontrolirano smislom koji akteri pridaju ponašanju Parsons inzistira na važnosti sistema kulture vrijednosti daju općenitu predodžbu o tome što je poželjno i vrijedno truda zajednički cilj potiče na suradnju uloge osiguravaju sredstva pomoću kojih se vrijednosti i ciljevi pretvaraju u djelovanje društvene uloge su zahtjevi prema pojedincu: predvidivi načini ponašanja s obzirom na situaciju u kojoj se pojedinac nalazi uloge tvore institucije, a institucije su trajni obrasci rješavanja funkcionalnih imperativa postojanja društva potrebe se transformiraju u kulturom određene oblike u radu mu je pomagao Robert Bales, koji istraživanjima malih grupa dolazi na pomisao da je u svakom društvenom djelovanju moguće analitički opisati osnovne funkcije, dakle funkcije koje ima svako društvo u ranijim razdobljima Parsonsova polazna pozicija je bila bliska Weberovim stajalištima (akcijski pristup), a u novijem se razdoblju približava Durkheimovoj i Spencerovoj metodološkoj i teorijskoj poziciji

FUNKCIONALNI IMPERATIVI I STRUKTURA DRUŠTVENOG SISTEMA • svaki društveni sistem mora zadovoljavati određenim osnovnim zahtjevima da bi zadovoljio potrebe - te zahtjeve naziva funkcionalnim imperativima odnosno funkcionalnim preduvjetima; svrstava ih u 4 skupine: 1. ADAPTACIJA (adaptation) - svako društvo mora zadovoljiti fizičke zahtjeve preživljavanja na račun okoline kojom se koristi 2. POSTIZANJE CILJEVA (goal attainment) - svako društvo mora postići stav o zajedničkom i općem cilju te prioritetima njihova rangiranja 3. INTEGRACIJA (integration) - svako društvo mora osiguravati cjelovitost funkcioniranja svojih sastavnih dijelova povezujući ih u neproturječnu cjelinu - integracija služi zadržavanju odgovarajućih društvenih i emocionalnih odnosa između članova sistema ili (kako bi rekao Durkheim) služi stvaranju i održavanju solidarnosti 4. ODRŽANJE OBRAZACA PONAŠANJA (latent pattern maintenance) - svako društvo mora imati mehanizme održanja društvenih vrijednosti, prihvaćanje kojih navodi pojedince da se ponašaju shodno dodijeljenim društvenim ulogama i prihvate društvene vrijednosti uklapajući se u zajednicu • društva su oblik socijalnog sistema • društva su sastavljena od različitih slojeva podsistema od kojih je svaki opet sačinjen od skupa institucija stvorenih za zadovoljenje određenog funkcionalnog imperativa • iako je njegova teorija našla primjenu u mnogim područjima i 22

brojne sljedbenike, jačali su glasovi kritike EVOLUCIJA DRUŠTAVA • Parsons u svoju teoriju unio razvojnu dinamiku kao glavno obilježje društava • glavna djela u tom razdoblju bave se evolutivnom promjenom društvenih sistema (Structure and Process in Modern Societies 1960., Societies: Evolutionary and Comparative Perspectives 1966., The System of Modern Societies 1971.) • razvojna linija ide od primitivnih društava prema onima koja poznaju pismenost, zatim preko društava koja poznaju filozofiju i literaturu do modernih društava zasnovanih na univerzalističkim principima politički kontrolirane države, racionalnog prava i sekulariziranih oblika religije • primitivna društva karakterizira nizak stupanj diferencijacije svih elemenata društvenog sustava - nema razdvajanja niti specifikacije društvenih uloga i pojedinac je potpuno uklopljen u čvrstu zajednicu - institucije su stopljene u jedan niskodiferencirani sistem povezan principom srodništva - poredak tradicionalnog društva u cjelini je obilježen askriptivnošću prava i dužnosti pojedinca, radni zadaci, status, imovina i sl. određeni su porijeklom, spolom, dobi ili kombinacijom takvih faktora • u prijelaznom društvu koje je sljedeća stepenica razvitka, razlikuju se dvije faze: arhajska i razvijena prijelazna faza - arhajska faza napuštanja prvobitne zajednice je nastanak arhajskih društava - viši stupanj arhajskih društava karakterizira puna pismenost vodećeg sloja i religija koja se razvila do filozofskih razina uopćenosti i sustavnosti - razvijenu fazu karakterizira puna pismenost društvenih staleža i povijesne institucionalizirane religije, profesionalni svećenički stalež i utvrđene ceremonije • moderno industrijsko društvo u mnogim aspektima razlikuje se od prethodnih; ono iz temelja mijenja tip normativnog poretka koji ga okružuje - tehnološko-proizvodne inovacije osnova su ubrzanja promjena i izraz povećanih kapaciteta adaptacije modernih društava strukturu institucionalnog sistema karakterizira nastanak modernog pravnog i upravnog sistema koji odgovara novoustanovljenim odnosima privrede i društva • Parsons je umro dostojanstveno i u punom intelektualnom kapacitetu 1979.g. pozvan radi počasti i govora u Heidelbergu nakon sjajnog predavanja na mjestu koje simbolizira ideju njegova glavnog uzora M. Webera

23

problem: objašnjenje promjene SOCIJALNA STRATIFIKACIJA 24 . svaka funkcija. marljivo i odgovorno • funkcionalizam tvrdi da je društvena stratifikacija horizontalna : po ulogama i zadacima. 1957. • veliki raspon ne-znanstvenih djela (On the Shoulders of Giants). svaki dan nastaju novi zadaci. Moore : Neka načela stratifikacije. novi poslovi. neofunkcionalizam kako ga je nazvao Jeffrey Alexander.društva da bi opstala moraju imati određene karakteristike i funkcije • Social Theory and Structure. stabilnost i nepromjenjivost . propisuje uloge naš život su skupovi uloga • razvedenost društva posljedica je podjele zadataka • u društvima se razvojem pojavljuje sve više uloga • prema mišljenju Davisa i Moorea diferencijacija društva je posljedica povećanja razvedenosti i složenosti društva.PRIMJER FUNKCIONALISTIČKOG SHVAĆANJA: R. • nejednakost je sredstvo kojim društva potiču da najvažnije zadatke obavljaju najbolji. DAVIES. i time nove uloge • kao djelujući mehanizam društvo nekako mora rasporediti svoje članove na društvene položaje i potaknuti ih da izvrše dužnost na tim položajima • Davies. NEOFUNKCIONALIZAM • moderni funkcionalizam. profesijama i institucijama RAFINIRANI FUNKCIONALIZAM: ROBERT MERTON • u počecima svoga rada bio je pod utjecajem Parsonsa ali i njegovih oponenata Sorokina i Lazarsfelda . umro 2003. MOORE • društvena stratifikacija je neizbježna i potrebna • društvo ima određene funkcije koje su mu potrebne za opstanak. tj.tako je stekao iskustva i u empirijskim i praktičnim istraživanjima • prihvaća osnovne postavke funkcionalizma . da bi se obavljala trajno i dobro. nije nakon Parsonsove smrti zadržao dominantnu poziciju u sociologiji • rijetko je bio razumljiv širim slojevima studenata sociološke znanosti • visok stupanj općenitosti smatra prednošću • funkcionalizam naglašava harmoniju i konsenzus. 1942. tvorac fraze "phenomenon of the 41st chair) • u dobi od 92 god. W.E.

prestiža i moći.» • znanstvenici često raspravljaju o tome je li prirođena nejednakost temelj društvene stratifikacije ili je obrnuto primjer: 1979. rasa. sposobnosti. sociolozi govore o stratifikaciji. apartheide. talenti.DRUŠTVENE HIJERARHIJE • sva su društva hijerarhijski uređena • primjer: knjiga francuskog povjesničara Emmanuela Le Roy Laduriea «Saint-Simon i dvor Louisa XIV» SOCIJALNE NEJEDNAKOSTI I DRUŠTVENA STRATIFIKACIJA • problemi socijalne nejednakosti vjerojatno su najvažnija sociološka tema • na ljudske nejednakosti mogu utjecati mnogobrojne slučajnosti: spol. a kada se sustav društvene nejednakosti temelji na hijerarhiji skupina. kšatrije. u Carnegie studiji pod vodstvom Richarda de Lonea pokazalo se da budućnost djece u Americi više ovisi o socijalnom statusu njihovih roditelja nego o njihovoj sposobnosti GLAVNI SUSTAVI STRATIFIKACIJE • stratifikacija je društveno sankcioniranje nejednakosti • ROPSTVO je najekstremniji oblik društvene nejednakosti u kojem pojedinci raspolažu drugima kao svojim vlasništvom društva s takvom stratifikacijom moraju imati vrlo razvijen sustav prisile i nasilja nad pojedincima da održe privilegij vlasnika ropstvo može imati različite oblike (grčko i rimsko ropstvo naspram onog u Sjevernoj i Južnoj Americi) • KASTE su stratifikacijski sustav vezan za hinduističku religiju postoje četiri varne (brahmani.sve te nejednakosti postaju prava sociološka tema kad ih se klasificira prema određenom kodu društvenih vrijednosti (kad se naš obrazovni stupanj upisuje u našu radnu knjižicu) • Michael Haralambos razlikuje društvenu nejednakost (kojom se utvrđuje da postoje razni oblici društvene nejednakosti) i društvenu stratifikaciju (posebni oblik društvene nejednakosti koji se tiče postojanja uočljivih društvenih skupina koje su rangirane jedna iznad druge prema faktorima kao što su prestiž i bogatstvo) • Richard Schaeffer: «Društvena nejednakost opisuje uvjete nejednake distribucije dobara. vajšije i šudre) i peta kasta nedodirljivih (parije) unutar svake kaste postojalo je više tisuća jatisa (skupina koje se bave istim zanimanjem) katkad se pojam kasti šire koristi i za druge društvene sustave (npr. pripadnost određenom narodu… . za sustave u kojima je zabranjeno miješanje rasa ili posebnih kategorija stanovništva) • SUSTAV STALEŽA bio je tipična stratifikacija feudalne društvenoekonomske formacije 25 .

glavni kriterij klasne pripadnosti sve više postaje bogatstvo s vremenom možemo očekivati da će se nove klase u Hrvatskoj početi podudarati s klasnom podjelom Rossidesa KRITERIJI ODREĐENJU KLASNE PRIPADNOSTI • prema Marxu i tzv. plemstvo i treći stalež) nije detaljno opisivao društvenu klasifikaciju feudalizma (trećem staležu se treba pribrojiti i trgovce i građane-slobodnjake) u vrijeme građanske revolucije u Francuskoj «treći stalež» brojao je 98% stanovništva • KLASNI SUSTAV počivao je na stečenome statusu. radnička klasa. ekonomskog statusa ili bogatstva i socijalnog statusa ili prestiža 26 . niža srednja klasa. srednja i niska. glavni kriterij pripadnosti klasi bio je sudjelovanje u političkom odlučivanju (pripadnost vladajućoj partiji bila glavno određenje više klase) od uspostave državnosti i promjene režima. viša srednja klasa. postoje dvije klase: buržuji i proleteri Daniel Rossides govorio je o pet klasa prema razini njihova bogatstva u Americi (najbogatija klasa. donja ili niža klasa) prema W.sustav triju staleža (svećenstvo. teoretičarima konflikta glavni kriterij određivanja klasa je vlasništvo nad sredstvima za proizvodnju Marx je često zanemarivao klasu seljaka koji jesu vlasnici sredstava za proizvodnju. interesi pojedinaca se mogu međusobno isprepletati • po Weberu klasna pripadnost ovisi o distribuciji triju društvenih dobara: političkog statusa ili moći. ali ne čine vladajuću klasu Marx je govorio da postoje «klase po sebi» (riječ je o klasnom potencijalu. pojedinci koji je čine moraju postati svjesni svoje pripadnosti i svojih klasnih interesa) marksistička koncepcija klasa ponudila je jednostavno rješenje povijesnih promjena: mijenjanje ekonomskih odnosa utječe na mijenjanje društvenog sustava – u doba kad «proizvodne snage» dolaze u sukob s postojećim «odnosima proizvodnje» nastaju socijalne revolucije pregruba koncepcija za analizu novih društvenih odnosa u kapitalizmu sukob između onih koji imaju i onih koji nemaju mnogo je raspršeniji. klasni sustav je rangiranje pojedinaca prema njihovu ekonomskom položaju u društvu smatra se da se status pojedinca može mijenjati u skladu s promjenama njegova ekonomskog položaja – ali nejednaka distribucija društvenih dobara postaje trajniji kriterij razlikovanja klasa prema K. Lloydu Warneru postoji šest klasa: visoka. o onome što klasa može učiniti po svojoj strukturnoj smještenosti) i «klase za sebe» (da bi klasa postala «za sebe». od kojih se svaka dijeli na višu i nižu • POSTOJE LI KLASE U HRVATSKOJ? u razdoblju socijalizma unatoč nominalnoj ideološkoj egalitarnosti. Marxu. nije više frontalan (prema Immanuelu Wallersteinu).

koji se daju izbjeći) koji su određeni «viškom resursa» MJERENJE KLASNE PRIPADNOSTI • REPUTACIJSKA METODA – istraživač jednostavno pita kojoj klasi ispitanik misli da pripada određeni pojedinac ovisi o procjeni ispitanika tom su se metodom koristili W. povijest klasnih borbi premda se Marxova proročanstva i velik dio njegove teorije nisu pokazali točnima. premda mu je ekonomski status vrlo nizak prema Michaelu Walzeru («krugovi pravde») veća je društvena nepravda da se ti krugovi ugleda. bogatstva i moći miješaju negoli kad se jasno percipiraju razlike među njima UZROCI SOCIJALNE STRATIFIKACIJE • prema funkcionalističkom poimanju stratifikacije. dok je skupinu ljudi koja dijeli sličan životni stil. opravdanih) mehanizama stratifikacije koji su određeni «ograničenim resursima» i onih (disfunkcionalnih. funkcionalnih. društvo je organizam koji obavlja određene funkcije – ono raspoređuje članove na različite pozicije koje ispunjavaju te društvene funkcije nejednaka distribucija nagrada za društvo je funkcionalna jer uloge koje traže rijetke talente moraju obavljati najsposobniji pojedinci – iz toga slijedi da je stratifikacija nužna (Ian Robertson) ovakva koncepcija vrlo slabo objašnjava stratifikaciju društava s nasljednim statusom socijalna stratifikacija vrlo je često disfunkcionalna jer ne potiče raspodjelu uloga prema zaslugama • prema konfliktnoj teoriji sva je dosadašnja povijest. Lloyd Warner i Paul Lunt (ispitivali članove jedne male zajednice.pojam klase ograničio je na skupinu ljudi koji dijele sličnu razinu bogatstva i sličnu socijalnu sudbinu. nazvao statusnom skupinom primjer: poznati pjesnik može imati visok društveni status. mnogi sociolozi vjeruju da je uzrok stratifikacije isključivo sukob oko ograničenih resursa društvena stratifikacija nije nužnost • prema evolucijskoj teoriji funkcionalistički i marksistički pristupi se ne isključuju. kvalitativne odgovore poput «oni lovaši» ili «oni nikogovići» svrstavali su u šest klasa) ne može se primijeniti na veće zajednice • SUBJEKTIVNA METODA – istraživač postavlja pitanje ispitaniku kojoj klasi pripada on sam može se primijeniti na veliku populaciju ispitivanjem javnog mnijenja na slučajnom uzorku 27 . nepravedno raspoređenih. bez obzira na klasnu pripadnost. Gerhard Lenski glavna zadaća evolucijske teorije jest povijesno istraživanje raznih oblika stratifikacije i utvrđivanje razlika između onih (nužnih.

rezultati bitno ovise o načinu postavljanja pitanja • OBJEKTIVNA METODA – istraživač postavlja ljude u proizvoljan broj klasa na temelju nekog unaprijed zadanog kriterija.pokazalo se da mnogi ljudi sebe svrstavaju u višu klasu negoli je realno. poput godišnjeg dohotka i tom se metodom koristio Lloyd Warner (testirao šest glavnih indikatora) August Hollingshead pokušao doći do klasne pripadnosti pomoću tri kriterija neki sociolozi smatrali da je za određenje klasne pripadnosti pomoću iste metode dovoljno testirati samo jedan kriterij: visinu dohotka glave obitelji posebno zanimljiva kad se primijenila u istraživanjima socijalnog prestiža pojedinih struka – u takvim se ispitivanjima od ispitanika traži da rangiraju pojedina zanimanja PRIMJERI NEJEDNAKOSTI NA SVJETSKOJ RAZINI • 2004. kada mijenja radno mjesto koje ima isti status kao i prethodno. najprije pokušali analizirati «socijalnu statiku» (opisati socijalne slojeve i kriterije njihova razlikovanja) da bi mogli raspravljati o «socijalnoj dinamici» (način na koji se u društvu može uspjeti ili propasti) • glavne vrste društvene mobilnosti su HORIZONTALNA MOBILNOST – socijalno kretanje ili premještanje pojedinca unutar istoga ranga. klase ili zanimanja u odnosu prema drugim skupinama u stratificiranom društvenom sustavu (važnost vojnih časnika tijekom ratnog stanja) • INTRAGENERACIJSKA MOBILNOST – pokretljivost pojedinaca unutar društveno stratificiranog sustava u jednoj generaciji. velik dio te pokretljivosti motiviran je socijalnom percepcijom novog radnog mjesta kao mjesta koje je u nekom smislu «više» na društveno-hijerarhijskoj ljestvici VERTIKALNA MOBILNOST – kretanje osoba između socijalnih rangova (može biti usmjerena prema gore ili prema dolje) • STRUKTURNA MOBILNOST odnosi se na vertikalnu mobilnost pojedine skupine. a u najsiromašnijoj 1 184 godišnje • 125 najbogatijih ljudi na svijetu posjedovalo je 2005. vlasništvo koje je nadilazilo bruto domaći proizvod svih najnerazvijenijih zemalja RAZUMIJEVANJE DRUŠTVENE MOBILNOSTI • problemi društvenih nejednakosti i različitih oblika njihove formalizacije važni su za razumijevanje društvene pokretljivosti ili mobilnosti • A. Comte i H. po uzoru na fiziku. odnosi se na promjene socijalnog položaja tijekom života pojedinca (vozač kamiona 28 . u srednjoj 4 269 (42% svjetske populacije-9% svjetskog dohotka). u izvješću UN o ljudskome razvoju navodi se da postoje tri grupacije nacija prema kriteriju «ljudskog razvoja»: u najbogatijoj prosječni iznos kupovne moći je 24 806 dolara (13% svjetske populacije45% svjetskog dohotka) . Spencer. npr.

u SSSR-u je postojao sustav internih putovnica) • mnogi sociolozi smatraju da je mobilnost vezana za broj ponuđenih statusa u određenom društvu – iz toga zaključuju da je današnje društvo zbog toga mnogo otvorenije i da su pojedinci zbog toga socijalno mobilniji • mobilnost nekog društva ne ovisi o broju statusa. ruski sociolozi (npr. u književnosti tu temu obrađivali Mann i Krleža) • komparativne međunarodne studije socijalne mobilnosti i nejednakosti pokazuju koji su faktori uključeni u prihvaćanje novih uloga i percepciju uspjeha – u tim studijama se pokazalo da su zemlje s najvećom mobilnosti (i u kojima najbrže raste nejednakost) ujedno one u kojima postoji najviše imigranata. niz bitnih kriterija socijalne mobilnosti (glavni kriterij je članstvo u komunističkoj partiji. to je tipičniji oblik socijalne mobilnosti. odnosi se na pokretljivost djece u odnosu na njihove pretke (dijete iz radničke obitelji postane liječnik. u književnosti primjer je Balzacova «Ljudska komedija») • INTERGENERACIJSKA MOBILNOST – pokretljivost pojedinaca ili cijelih slojeva u više generacija. SAD) FAKTORI (KRITERIJI) MOBILNOSTI • kriteriji mobilnosti općenito se podudaraju s kriterijima klasne pripadnosti. urođene razlike u inteligenciji pojedinaca • teorija irsko-finskog para znanstvenika Lynna i Vanhanena pod naslovom Inteligencija i bogatstvo naroda – tvrde da postoji jaka korelacija prosječnog kvocijenta inteligencije stanovnika neke zemlje i njezina bogatstva 29 . drugi kriterij je mjesto boravka. to je i boljega zdravlja • korelacija je uočena između klasne pripadnosti i političkoga ponašanja : više klase su povezanije s konzervativnijim socijalnim ponašanjem i glasanjem za konzervativnije stranke • u novije doba predmet sociološke rasprave je jedna od najkontroverznijih socijalnih studija Gaussove krivulje (The Bell Curve) – am. ali ovisi o tome jesu li statusi pripisani (nasljedni) ili stečeni KORELATI KLASNE PRIPADNOSTI I DRUGIH SOCIJALNIH FENOMENA • novije studije sociologa medicine pokazale su da između klasne pripadnosti i zdravlja postoji jaka korelacija : što je pojedinac više na društvenoj ljestvici. u kojima se otvara niz radnih mjesta i u kojima postoji tradicija horizontalne mobilnosti (npr. koji su u navodno egalitarnom društvu pronalazili niz načina postizanja uspjeha.postaje ministar. to znači da su mjerila klasne pripadnosti i izvori uspona ili propasti na društvenoj ljestvici • zanimljive analize faktora mobilnosti ponudili su 80-ih godina 20. sociologa Herrensteina i Murraya koji tvrde da sve spomenute korelacije funkcioniraju samo zbog jednog uzroka. Viktor Zaslavski – djelo: Neostaljinistička država). st.

Skolnik: nuklearna obitelj stvara se ondje gdje postoje zajednice lovaca i sakupljača. univerzalni oblik obitelji • sastoji se od muža i žene te njihovih potomaka • određenje nuklearne obitelji podrazumijeva zajedničko stanovanje. supružnici su odvojeni u potrazi za hranom • djece ima mnogo. već bi to bili pojedinci i zajednica majke i djeteta • A. ekonomsku kooperaciju i reprodukciju • podrazumijeva postojanje braka koji Murdock definira kao "skup običaja koji se usmjeravaju na seksualno povezani par osoba unutar porodice" RAZBIJENA OBITELJ • primjer: afričko pleme Ik (migracijama natjerano u vrlo negostoljubiva područja na jugu Sudana) • veza muškaraca i žena vrlo je slaba i nestalna. 1949. iako su seksualni odnosi rijetki • nema emocionalnih odnosa između djece i roditelja • prema tom primjeru nuklearna obitelj ne bi bila osnovna jedinica. smanjuje se i razbija na netipične oblike nuklearne obitelji (nepotpune nuklearne obitelji) PROŠIRENA OBITELJ: POLIANDRIJA I POLIGINIJA • poligamija pretpostavlja postojanje jednog od dvaju mogućih oblika: poliandrije (bračna veza u kojoj žena ima dva ili više muževa) i poliginije (bračna veza muškarca s dvije ili više žena) Poliandrija • javlja se vrlo rijetko • samo kod dva zabilježena društva (Markizi u Polineziji i Toda u Indiji) uobičajen oblik braka • u nekim slučajevima (Toda) riječ je o sustavu u kojem više braće ima jednu ženu • prividna poliandrija – više muškaraca izdržava ili potpomaže ženu. po Murdockovu mišljenju.STRUKTURA OBITELJSKIH ZAJEDNICA POJMOVNA ANALIZA I TAKSONOMIJA OBITELJSKIH ZAJEDNICA • najpotpuniji komparativni pregled različitih oblika u kojima se pojavljuje obitelj sastavio je George Peter Murdock (Social Structure.) – u studiji uspoređuje 250 poznatih i razvijenih društava NUKLEARNA OBITELJ • prvi i. no pojavom agrarnih tehnologija prednost dobivaju veće i brojnije zajednice te nuklearna obitelj teži proširenju. iako žive u parovima. no rijetko je riječ o stvarnoj zajednici života 30 . industrijalizacija i urbanizacija razbijaju obrasce proširene obitelji te se ona nalazi na zalazu.

g. muž žene treba tretirati jednako • Indija.) Poliginija • vrlo često. a za Sun Jat Sena strogo je zabranjen konkubinat Grupni brak • Murdock pod pojmom poligamije razumije i treću varijantu. zajednice Čukčija u Sibiru i Diera u Australiji • W. (u državi Madras zabranjen 1932. mormonsku poliginijsku obitelj obilježava stalna napetost.2%) • prema Kur'anu dopušteno je imati do četiri žene. prodiru oblici monogamne nuklearne obitelji. njezina djeca ne priznaju se ravnopravnima svojoj polubraći • kad se muškarac zasiti konkubine. status žena je nestabilan. podržani idejama i tradicijom romantične ljubavi • A. grupni brak (uzajamnu i višestruku bračnu vezu više žena i muškaraca) • primjeri grupnog braka: pleme Koingang. Japan i Kina tradicionalno su bile zemlje u kojima se prakticirala poliginija (za Japan i Kinu karakteristična podvarijanta pseudopoliginije – konkubinat) • primjer poliginije su i mormonska društva u SAD – prema istraživanju Kimballa Younga.Good zaključuje da se poliginija napušta i u zemljama koje tradicionalno podržavaju poliginiju. Toffler tvrdi da je riječ o uzajamnom približavanju oblika obitelji. od 250 društava. ona prema njemu nema nikakvih prava • krajem dinastije Tang zabranjena je bigamija. 193 karakterizira dopustivost i ohrabrivanje poliginije (77. a zapadna društva prakticiraju "sukcesivnu poligamiju" praksom razvoda brakova i tolerancijom nekonvencionalnih oblika obiteljskih zajednica 31 . muž pažnju posvećuje najmlađoj ili najljepšoj (mormoni u pravilu napustili poliginiju zbog problema održavanja obiteljskog života) Konkubinat • muž ima pravo u obitelj dovesti još jednu ženu i njene potomke • ne uspostavlja se bračna veza te konkubina ne ulazi u srodničku zajednicu. poligamna društva napuštaju svoje tradicije. prema Murdockovoj klasifikaciji.• prividna poliandrija do danas se zadržala kod naroda Nayara (Indija) – žene žive bez muža u kućanstvu svog brata zajedno sa svojom djecom – takav sustav se napušta od 1901.

RAČUNANJE SRODSTVA • BILATERALNO SRODSTVO – sustav u koji se ubrajaju svi majčini i svi očevi srodnici • UNILATERALNO SRODSTVO – majčina ili očeva linija se smatra srodničkom; ima dvije varijante: patrilinearni srodnički sustav – svi srodnici po muškoj liniji uključeni su u srodničku zajednicu (pojedinac tada ima samo jednog djeda i jednu baku) matrilinearni srodnički sustav – srodstvo se računa po majčinoj liniji koja uključuje majku, njezine sestre i njihovu djecu; njega poznaje 15% društava; mnoge kulture koje primjenjuju ovaj sustav, posebno značenje pridaju majčinom bratu, ujaku; na Trobriandskim otocima ulogu oca preuzima ujak (avunkulat) levirat – kulturalni zahtjev koji nalaže da se udovica novim brakom poveže s bratom svoga pokojnog supruga sororat – pravilo koje potiče udovca da se oženi sestrom svoje bivše žene LOKACIJA OBITELJI • neki tipovi proširene obitelji određuju se prema mjestu zasnivanja zajednice • P. Kirkhoff razlikuje četiri tipa porodice prema mjestu njezina zasnivanja: 1. patrilokalna porodica – poseban odnos oca i muških potomaka; svi muški potomci po očevoj liniji žive zajedno (očevoj obitelji se priključuju nuklearne obitelji njegovih muških potomaka) 2. matrilokalna porodica – sastoji se od majke, njezinih kćeri te njihovih muževa i potomaka 3. bilokalna porodica – sin ili kći ostaju kod kuće i uključuju svoju nuklearnu obitelj u proširenu obitelj svojih predaka (u obitelji muža i žene žive i neki njihovi potomci sa svojim obiteljima i potomcima) 4. avunkulatska porodica – postoji u onim društvima u kojima majčin brat ima posebnu ulogu u odgoju (npr. pleme Haida u Britanskoj Kolumbiji) • Kirkohoffoj klasifikaciji treba dodati mogućnost da nakon sklapanja braka mladenci formiraju novu inokosnu nuklearnu obitelj i žive odvojeno od srodnika – takva neolokalna obitelj tipična je za moderna društva u kojima potomci odlaze od roditelja osamostaljujući se vrlo rano i stvarajući svoje vlastite inokosne obitelji KONJUGALNA OBITELJ • R. Linton razlikuje dva tipa obitelji: konjugalnu koja se zasniva na seksualnoj i afektivnoj vezi kojoj su krvnosrodničke povezanosti sekundarne i krvnosrodničku porodicu u kojoj su veze srodstva važne, a spolni partneri sporedni • primarnom smatra konjugalnu obitelj, susrećemo je razmjerno rijetko, iako ona dominira u modernim društvima • sve do 17.st. nije bilo društva koje je dopuštalo pripisivanje smisla ljubavi 32

• stvaranje samostalnog pojma strasne ljubavi analizira Luhmann (studija Liebe als Passion, 1982.) • LeMasters je proučavala stajališta parova o djeci i njihovu odgoju; zaključuje da je roditeljstvo okruženo folklornim mitovima i većina muškaraca i žena i ne zna što znači biti roditelj dok to ne postane FUNKCIJE MODERNE OBITELJI • Murdock smatra da su osnovne funkcije obitelji: reprodukcija i regulacija seksualnog ponašanja, briga i zaštita mladih, socijalizacija i ekonomska funkcija • Parsons ističe primarnu socijalizaciju mladih i emocionalnu stabilizaciju odraslih kao glavne zadatke • McIver i Page razlikuju osnovne (osiguranje doma, reprodukcija i odgoj djece, stabilno zadovoljenje seksualnosti) i brojne sekundarne (zaštita zdravlja, trošenje itd.) • u primitvnim društvima obitelj zadovoljava sve funkcije jer se cjelokupni život šire zajednice i zasniva na porodičnim strukturama • pleme Tikopi razvilo je kompleksan sustav srodništva koji obuhvaća nekoliko tisuća članova plemena: od malih nogu djeca se uče složenim nazivima i porodičnim odnosima, moraju znati sve svoje rođake i njihov položaj • u modernom društvu posebne institucije preuzele su mnoge funkcije obitelji ostavljajući obiteljskim zajednicama sve manje zadaća EVOLUCIJA OBITELJI • kraj 20.st. vrijeme je preispitivanja uvjerljivosti pretpostavke o evoluciji J.J. Bachofen: Mit o matrijarhatu • 1861. pojavila se Bachofenova knjiga Materinsko pravo: studija o ginekokraciji antičkog svijeta na osnovi njegovih religioznih i pravnih običaja • prvi stupanj razvoja doba je ginekokracije, vladavine žena (izraženo u grčkim mitovima koji su, prema Bachofenu, sjećanja na stvarne događaje) • prijelaz u patrijarhat Bachofen opisuje kao duhovni proces, kao kulturni razvoj od ženskog materijalnog prema muškom duhovnom; na kraju dolazi vladavina muškaraca: "neograničena vladavina rimskog oca njegovom porodicom i ideja o državi Rimljana s njihovom muškom imperijom" • zapravo ginekokraciji prethodi heterizam (stanje potpune spolne slobode, nema obitelji ni braka) • muško ekskluzivno pravo nad jednom ženom je neprirodno, smatra Bachofen, te prijelaz monogamije treba olakšati davanjem simboličnog ili stvarnog obeštećenja zajednici (drugim muškarcima) • iskupljenje je najdublji temelj običaja kakvi su pravo (drugih, ne muža) na nevjestu u prvoj bračnoj noći, religijska prostitucija, razmjena darova na vjenčanju itd.

33

• iskupljenje radi monogamne ekskluzivnosti u većini slučajeva s vremenom se transformira u sasvim različite simboličke geste (žrtvovanje kose, bacanje riže), no, smatra Bachofen, i u moderno vrijeme postoje još običaji u kojima nevjesta pripada najprije drugima pa tek onda mužu • dominacija paternitetskog načela za Bachofena je oslobođenje duha od materijalističke prizemnosti, prevlast muškaraca je za njega jamstvo moralnosti i stvaranja J.C. McLennan: zabrana endogamije • 1876. McLennan objavio je knjigu (Primitive Marriage) u kojoj, mnogo suhoparnije ali temeljitije od Bachofena, razrađuje ideju o smjeni razvojnih stupnjeva evolucije obitelji • i on tvrdi da je prvobitno moralo postojati razdoblje u kojem nije bilo moralnih ili pravnih ograničenja spolnih odnosa; u takvim društvima obitelj se konfrontira s dva problema: jedan je nastojanje da se ima što više muške djece, a drugi računanje srodstva po majci – to vodi poliandriji i zabrani spolnih odnosa sa ženama iz iste loze • matrijarhat ustupa mjesto patrijarhatu • za McLennana dokazi nisu mitovi i tradicije (kao kod Bachofena) nego analiza prava i opisi drugih društava, opsežan antropološki materijal i zapisi o Europljanima neobičnim običajima L.H. Morgan • njega se smatra začetnikom evolutivne teorije razvoja obitelji • Engels njegovu teoriju prisvojio, tvrdeći da je riječ o njegovoj i Marxovoj teoriji otprije • evoluciju dijeli na dvije faze: divljaštvo i barbarstvo; protek tih faza uvod je u stvaranje civilizacije koja započinje upotrebom fonetskog pisma • civilizaciju dijeli na staro i moderno doba • niži stupanj divljaštva završava s ovladavanjem vještinom ishrane ribom i otkrićem upotrebe vatre • srednji stupanj divljaštva slijedi nakon prethodnog a završava pronalaskom luka i strijele • viši stupanj divljaštva započinje pronalaskom luka i strijele a završava ovladavanjem vještine grnčarstva • barbarstvo započinje time što ljudi olakšavaju rad korištenjem alata, pripitomljavanjem životinja i ratarskom proizvodnjom • osim ovom, Morgan se koristi i drukčijom periodizacijom razvitka društva, polazeći i od razlikovanja societas i civitas društava • societas označava društva koja porodične odnose smatraju općim integracijskim načelom društva • stvaranje političkog društva rezultat je evolucije; postojanje ostataka solidarizma društva tipa societas upućuje na prethodne društvene strukture • proces evolucijskih promjena obitelji prema Morganu prolazi pet stupnjeva: 34

pojavljuje se obiteljska zajednica s jasno određenim srodničkim vezama i zabranom spolnih odnosa. Ogburn • W. mišljenjima. sljedeći stupanj razvoja je punalua obitelj – prijelazan i nestabilan oblik obitelji kod koje se zabrana incesta proteže ne samo na neposredne pretke i potomke već i na braću i sestre. dopušten je promiskuitet. brak je izgubio značenje: preljub je uobičajen i nevažan. vjerovanjima i stavovima njezinih članova (trustee obitelj je model koji odgovara patrijarhalnoj obitelji. Zimmerman • u knjizi Family and Civilization promjene u obiteljskim obrascima tumači slijedom faza razvoja svakog društva • prvobitan oblik obiteljske zajednice je solidaristička obitelj (trustee family) u kojoj postoji potpuna povezanost članova međusobno. na određenom stupnju razvitka pojavljuju se elementi zabrana i tabuiziranja spolnih odnosa 2.1. civilizacija ne prihvaća drukčiji tip obitelji osim one koja je istodobno patrijarhalna i monogamna C. tada nastaje novi tip obitelji koji odražava hedonistički individualizam i prezir prema kolektivizmu ili lojalnosti zajednicama. dovode invencije i njihova akumulacija. srodnička zajednica 5. takvoj na čelu koje je pater familias) • sljedeća faza obitelji je domestic family – ona nastaje u sretnijim vremenima uspostave pravog i pravednog državnog poretka. a srodništvo se računa po majci 3. pravo kažnjavanja na sebe preuzima država • nuklearna obitelj (atomistic family) nastaje kad u društvu prevladavaju procesi individualizacije.F. povećava mogućnost povećanja srodničke zajednice 4. osjećaji su prilagođeni uzajamnom hedonizmu W. sljedeća je obiteljska zajednica utemeljena na braku parova – sindijazmička obitelj. zajednica se raslojava na generacijske skupine između kojih postoji zabrana spolnih odnosa – takav oblik naziva porodicom krvnog srodstva. racionaliteta i okrenutosti osobnom interesu. već otvara i razmišljanja o difuziji kulturnih vrijednosti odnosno o prihvaćanju tehnologija koje su nastale u sasvim drukčijoj kulturnoj okolini • prema njemu. u kojoj nema razlike u interesima. u kojem ne postoji pojam bračne veze. još uvijek glavninu funkcija obavlja rod. postoji moral koji ne poznaje zabranu incesta. obitelj ima sedam važnih funkcija koje postupno preuzimaju druge društvene institucije: 35 . Ogburn naglašava veze između materijalne kulture (tehnologije) i promjena u kulturalnim normativnim obrascima koji se s izvjesnim zakašnjenjem prilagođuju tehnologijama proizvodnje • do promjena. nisu jasno diferencirane srodničke skupine. a otuda i zaostajanje adaptivne kulture (cultural lag) što se ne zaustavlja samo na analizi procesa u okviru jednog sustava kulture. smatra. život ljudi u zajednicama koje se neznatno razlikuju od životinjskih hordi.

partikularističke norme. Pomeroya i Martina. u Ogburnovoj analizi samo je jedna funkcija jačala kroz vrijeme – obitelj je sve više postajala emocionalna zajednica Ljubav i seksualnost • neobični događaji u spolnom životu privlačili su veliku pozornost istraživača. posebno u 20. Parsons: opći okvir promjena obitelji • prema njegovu shvaćanju. te drugo. obitelj je emocionalno uporište odraslih ljudi • Parsons slijedi tradiciju dihotomnog razlikovanja tipova društva: razlikuje predmoderna od modernih društava • predmoderna društva obilježava podređenost pojedinca zajednici. moderna obitelj to nije – pravo uzbuđenje donosi život izvan obitelji. nove tehnologije i globalizacija tržišta uništili su ili u drugi plan potisnuli obiteljska poduzeća 2. danas njezin unutarnji život karakterizira tolerancija prema različitim pogledima na svijet 6. u jednostavnim društvima znanja su se prenosila u krugu obitelji – sve to u modernim društvima prepušteno je posredovanju medija i škole. olakšanja i rekreacije za svoje članove. današnja društva izgradila su institucije i stvorila vrijednosti koje opravdavaju prepuštanje tih zadataka društvu 7. promjene u obrazovanju – edukativna demonopolizacija obitelji – idu prema povećanju potreba za sasvim specifičnim znanjima i vještinama koji se ne mogu prenositi obiteljskim odgojem i oponašanjem starijih 3.st. difuznost odnosa i askriptivnost (pripisanost položaja) 36 . nekad je na svoje članove prenosila vrijednosne orijentacije i rituale izgrađene prema religijskoj slici svijeta. obitelj obavlja dvije osnovne funkcije: ona služi zaštiti i socijalizaciji djece. nekad je obitelj bila izvor društvenog statusa. obitelj je davala i osnove za orijentaciju u životu. nekad je obitelj bila i osnovno jamstvo da se pojedinac hendikepiran bolešću ili starošću može prepustiti sudbini. prije svega obitelj gubi svoju ekonomsku funkciju. danas je svatko odgovoran za svoj uspjeh ili neuspjeh. • islamska kultura ulogu muškarca u seksualnom odnosu interpretira kao akt milosrđa • u Indiji dob za stupanje u brak je oko 13 godina. gotovo 37% muškaraca i 13% žena u SAD imalo je najmanje jedan homoseksualni doživljaj T. prava zabava nije u obiteljskom krugu 4. a seksualnoj satisfakciji se pridaje veliko značenje • u plemenu Bono muž ne smije spolno općiti sa svojom ženom sve dok ona ne rodi prvo dijete • The Redbook Survey on Sexuality – istraživanje o seksualnom ponašanju srednjih slojeva izvještava da je 80% ispitanika potvrdilo da je imalo predbračne seksualne odnose • prema istraživanjima Kinseya.1. čak i u relativno razvijenim društvima rad u obiteljskom poduzeću ili na obiteljskom imanju je pravilo. obitelj je nekad bila izvor sigurnosti. afektivnost. status i bogatstvo 5.

načela postignuća • slijedeći uglavnom ideje W.g. Lombroso je objavio knjigu Čovjek prijestupnik 37 . prevladavaju načela jednake primjene normi prema svima. od individualne submisivnosti do sprečavanja radikalnih društvenih promjena • otkriva se i to da se interesna dominacija (klasna represija) lakše ostvaruje mehanizmima koji se ne uklapaju u klasične teorije države nego suptilnim metodama masovnog socijalnog inženjerstva • E. a u modernima prevladava inokosna nuklearna obitelj • skup čimbenika koji predmoderna društva pretvara u moderna možemo obilježiti pojmom industrijalizacije i urbanizacije • klasičnu proširenu obitelj obilježavaju jasne norme uključivanja članova i stalnost normi u slijedu generacija • inokosna nuklearna obitelj u normativnoj dimenziji ne prodire niti toliko duboko u svijest svojih članova niti može norme držati nepromijenjenima u slijedu generacija DRUŠTVENA KONTROLA I DEVIJANTNOST POJAM DRUŠTVENE KONTROLE • pojam društvene kontrole neutralan je izraz koji bi trebao obuhvatiti sve društvene procese koji jačaju društveni konformizam od dječje socijalizacije do izvršenja sankcija kroz društvene institucije.• moderno društvo u svim se tim točkama razlikuje od svakog prethodnog: ljudi su orijentirani na cilj. Gooda. već kao aktori čija obilježja definira cilj i smisao akcije. prevladava vrijednosna neutralnost i proračunatost. Parsons tvrdi da u predmodernim društvima dominira klasična proširena obitelj. genetskim i instinktivnim osobinama čovjeka • Cesare Lombroso 1876. May i škole human relations društvenim kriterijima (društvenoj kontroli) daju presudnu važnost u predikciji ponašanja grupe DEVIJANTNOST • DEVIJANTNOST je kršenje bilo kojeg oblika normi koje nameće društvena grupa ili društvo u cjelini • kršenje normi nije dovoljan uvjet da se nešto proglasi devijantnim. već je potrebna uvijek neka grupa koja će prekršaj uočiti. kazniti i dalje progoniti BIOLOŠKE TEORIJE DEVIJANTNOSTI • biološke teorije polaze od ideje da je devijantno ponašanje prouzročeno tjelesnim. ljudi u interakcijama ne nastupaju kao cjelovite ličnosti.

ektomorfne koji su mršavi. atavističko nasljeđe. Crime and the Man (1937. dobrodušni 2. društveni. pretilošću. rijetko se ponašaju agresivno 38 . introspektivni i refleksivni 3. u istraživačkoj studiji (The English Convict) fizičke osobine zatvorenika s osobinama normalnih nekažnjavanih ljudi • nije ustanovio značajne razlike! • do drukčijeg zaključka došao je američki istraživač Ernest Hooton • u svojoj studiji.g. intelektualno i morfološki degenerirani u usporedbi s prosječnim građanima Empirijska istraživanja bioloških i psiholoških preduvjeta devijantnosti • istraživanje Williama Sheldona (Varieties of Delinquent Youth) koji osim bioloških različitosti u obzir uzima i razlike u temperamentu ispitanika • on razlikuje tri osnovna tipa ljudi: 1.).• zaključuje da postoje rođeni zločinci – nasljeđuju tjelesne osobine. koje korijene ima u ranijim fazama evolucije čovjeka Empirijska istraživanja somatskih preduvjeta devijantnosti • Charles Goring usporedio je 1913. objavio je rezultate istraživanja ispitanika svrstanih u dvije grupe: osuđenici i slobodni građani • razlike su se pokazale statistički značajnima – zaključuje da su kriminalci moralno. visoki i žilavi. nižim rastom. skloni užitku i zabavi. mezomorfne snažne tjelesne građe. energični • njegov je nalaz da su mezomorfni tipovi skloni devijantnosti • veza bioloških i psiholoških osobina s devijantnošću pri tome nije kauzalna. mišićave i jake. bezosjećajni. nego probabilistička • sličan plan istraživanja imali su S. ali tendiraju tome da budu agresivni i lako izgube samokontrolu • introverti su tihi i rezervirani. Glueck • pokazalo se da delinkvenata mezomorfa ima znatno više nego drugih grupa PSIHOLOŠKE TEORIJE DEVIJANTNOSTI • na području istraživanja psiholoških interpretacija delinkventnosti ističe se ime Hansa Eysencka – on smatra da je uzrok kriminaliteta u kombinaciji naslijeđenih osobnih karakteristika i socijalizacije u ranom djetinjstvu • pretpostavlja postojanje dvaju tipova ličnosti: ekstroverti i introverti • ekstroverti su otvoreni prema društvu. i E. endomorfne karakterizirane zaobljenim oblikom tijela.

). ali odbacuje sredstva kojima se to obično postiže 3. pobuna znači aktivno djelovanje prema mijenjanju društvenih ciljeva i dopuštenih sredstava 39 . Jenkins tvrdi da postoje tri osnovna defekta u razvoju svijesti: 1. u normalnom slučaju nagone ida regulira ego usmjeravan strukturom društvenih vrijednosti (superegom) 2. dječji psiholog. inovacija se javlja kad pojedinac prihvaća društvene kriterije uspjeha.• John Bowlby. Merton pojam anomije definira kao "slom u kulturalnoj sferi koji se pojavljuje osobito kad postoji akutna odvojenost kulturalnih normi i ciljeva te socijalno strukturiranih mogućnosti članova grupe da sudjeluju u skladu s njima" • anomija je situacija nesklada između društveno prihvatljivih ciljeva i dopustivih metoda da se postignu ti ciljevi • razlikuje pet tipova adaptivnih modela usklađivanja zahtjeva društvene uloge i određenih načina njihova postignuća: 1. Merton: Društvena struktura i anomija • u kratkom eseju Društvena struktura i anomija (1938. a samoubojstava manja • bezrazložni vandalizam. ritualizam je situacija u kojoj pojedinac reducira svoje ciljeve prihvaćajući sredstva kojima ga društvo usmjeruje 4. tvrdi da odvojenost od majke u najranijoj dobi uzrokuje psihopatske reakcije u odrastanju i zreloj dobi • psihijatar R. tvrdi Cohen (Delinquent Boys) karakterističan je za niže društvene slojeve koji time reagiraju na nepovoljnu socijalizaciju SOCIJALNE TEORIJE DEVIJANTNOSTI R. slučaj nerazvijene zaštitne ljuske ega koji dopušta nekontrolirano djelovanje idovih poriva te je riječ o situaciji nesocijalizirane agresivnosti 3. slučaj u kojem je socijalizacija uspjela ali socijalizirane su vrijednosti supkulture. pa je stopa ubojstava u toj grupi veća. odbacivanje i ciljeva i sredstava pregledno je i u primjerima jasno – odavanje alkoholu. konformizam – prihvaćanje ciljeva i dopuštenih sredstava (najrašireniji oblik ponašanja) 2. drogi 5. frustracija stvara agresivni potencijal koji je osnova za nepredvidivo ponašanje • Andrew Henry i James Short istraživali su samoubojstva i ubojstva – njihov je nalaz da ljudi nižeg socijalnog statusa frustraciju usmjeruju prema drugima i društvu. koje su same po sebi devijantne (kradljivac u društvu kradljivaca je socijaliziran) • J. Dollard tvrdi (teorija frustracije-agresije) da je osnova agresije frustracija koja nije uspješno inhibirana mehanizmom obrane ličnosti.

imaju tri obličja (criminal. conflict.Transfer kulturnih obrazaca • Thomas i Znaniecki istraživali su prilagođivanje poljskih seljaka doseljenih u SAD. delinkvencija je tu posljedica činjenice da ne funkcionira ni sustav obrazovanja ni obiteljski odgoj retreatist – razmjerno čest.postojanje supkulture koja potiče organizirani visoki kriminal (ljudi koji se njime bave uživaju poštivanje u društvu) conflict – obično prijestupništvo. već su pokazali postojanje društvenog mehanizma • akter u devijantnom ponašanju slijedi norme koje u njegovoj okolini već postoje kao supkultura nekog društva Čikaška škola: teorija devijantnosti • Clifford Shaw i Henry McKay istraživali su delinkvenciju u Chicagu i primijetili slučajnost u tome da se u određenim zonama grada skokovito ponavlja velik porast kriminaliteta (dijelovi grada u kojem žive doseljeničke skupine) • uzrok devijantnosti nisu nacionalne i rasne osobine već uvjeti u kojima pojedinac živi • primijetili su da pojedinac ne djeluje sam. kreativni. devijantna supkultura koja nastaje retreatistička je prema cilju. već da je delinkventno ponašanje karakteristično za male homogene grupe Devijantna supkultura • Richard Cloward i Lloyd Ohlin smatraju da sama dikrepancija nije dovoljna da objasni delinkventno ponašanje jer postoje specifični tipovi supkultura od kojih su najznačajniji geografsko područje i susjedstvo • delinkventne supkulture. stabilni. njihovi konačni rezultati nisu poduprli tezu o postojanju tipova ljudi. Cohen smatra fenomen supkulture glavnim uzrokom maloljetničke delinkvencije • mladi pripadnici nižih društvenih slojeva odmalena se uče cijeniti vrijednosti srednjih i viših slojeva – ali socijalizacija koju taj pojedinac prolazi ne uspijeva ga pripremiti osobinama i znanjima potrebnim za uspjeh • supkultura stvara grupe ("gang") koje nemaju čvrsti stav o vlastitom identitetu • devijantno ponašanje je. naučeno a ne naslijeđeno ili izmišljeno • takvu tezu dalje razvija Edwin Sutherland (u studiji Principles of Criminology) tvrdeći da se devijantnost uči u procesu komunikacije. retreatist) criminal . kad se ta teorija primijeni na kriminalnu djelatnost. u situaciji u kojoj ne postoji supkultura navedenih tipova. u malim povezanim grupama 40 . boemi). dakle. iako su istraživanje započeli razlikujući različite tipove ljudi (filistejci. a izolacionistička prema načinu stvaranja Maloljetnička delinkvencija • A. u interakciji s drugima.

u Francuskoj u značenju znanosti o idejama (skovao ga je Antoine Destutt de Tracy koji je ideologiju nastojao uspostaviti kao svojevrsnu nadznanost. nacionalnu ili rasnu diskriminaciju…) 2. program društvene i političke organizacije 3. označivanje – reakcija na konačnu identifikaciju s grupom. osuda (stigma) trajno prati pojedinca sprečavajući mogućnost da se otrgne utjecaju supkulture IDEOLOGIJA • FUNKCIONALISTIČKI orijentirani sociolozi određuju ideologiju kao sustav ideja i vjerovanja koje pružaju orijentaciju za razumijevanje stvarnosti i društveno djelovanje • MARKSISTI je smatraju iskrivljenom i lažnom sviješću koja služi prikrivanju klasne dominacije buržoazije • KONZERVATIVCI je prikazuju kao zatvorene i represivne sustave mišljenja • često negativna shvaćanja zbog ideoloških vladavina 20.g. ideju o posebnoj ulozi intelektualaca • Napoleon je prvi u modernoj povijesti s idejama spojio element opasnosti • Marx se koristi pojmom ideologije u dva značenja: 41 • . (komunizma i fašizma) • POJAM I TEORIJE IDEOLOGIJE POJAM IDEOLOGIJE počinje tek s Francuskom revolucijom. u očima društva devijantnost je pojava koju treba osuditi. zatvara se u supkulturnu grupu – diferencijalna asocijacija Integracija psiholoških i društvenih objašnjenja devijantnosti • sociolog David Matza podržava zamisao o postupnosti procesa učvršćenja devijantnosti (deviant career). u tu skupinu svrstava sve čimbenike koji stvaraju predispoziciju za kršenje normi (ekonomsku deprivilegiranost. upućenost na javno djelovanje radi pridobivanja potpore za taj program i njegovo ostvarenje 4. no tvrdi da taj proces možemo razumjeti samo ako ga promatramo s gledišta devijantnog aktera • razlikuje tri skupa čimbenika devijantne karijere: 1. afilijacija – podrška grupe. relativno cjelovitu teoriju koja objašnjava ljudski svijet i iskustvo 2.• internalizacijom vrijednosti supkulture pojedinac se izolira od društva. izraz ideologija javlja se 1796. afinitet prema devijantnosti. opravdanje koje daju normativni standardi supkulturne zajednice. nadređenu drugim znanostima) pojam ideologije u svom prvom značenju sadržavao je četiri elementa: 1.st. afilijacija je deformirana društvenost 3.

neovisni i racionalni) i organski (organizacijski povezani s klasnom strukturom) • Louis Althusser se nastavlja na Gramscija u knjizi Za Marxa i u članku Ideologija i državni ideološki aparati. a da istovremeno ne ostvaruje svoju hegemoniju nad državnim ideološkim aparatima i u njima" • Karl Manheim (djelo Ideologija i utopija. stajališta i vrijednosti. religija. znanost i dr.1. intelektualci su sloj koji može izbjeći ideološku vezanost. ideologija je izvrnuta. ideologija je nadgradnja koja obuhvaća sva područja duhovne djelatnosti (moral. Lane je proučavao političke ideje petnaestoro ljudi u 42 . obrazovanje…) funkcioniraju pretežno na ideološkom modusu "nijedna klasa ne može trajno zadržati državnu vlast. na temelju takvog sustava vjerovanja. a utopija je ideologija pobunjenih grupa Manheim je razvio teoriju o "slobodnolebdećoj inteligenciji". skup vjerovanja i svako organizirano predstavljanje mišljenja. što proizlazi iz njezine posebne klasne uvjetovanosti i određenosti • u djelu Njemačka ideologija Marx objašnjava da su vladajuće ideje nekog doba uvijek ideje vladajuće klase • Antonio Gramsci napravio je otklon od Marxovog shvaćanja ideologije.) 2. dvije skupine intelektualaca: tradicionalni (slobodni od klasne uvjetovanosti. dva su šira tipa shvaćanja. Laneovo i Geertzovo • Robert Lane u knjizi Politička ideologija (1962. 1929.) razlikuje partikularni i totalni pojam ideologije partikularni: istražuje se mišljenje protivnika kao ideološko u značenju "lažnog" i "pogrešnog" totalni: sustavi ideja svih društvenih grupa su društveno vezani i uvjetovani ideologija je opći naziv za ideje koje zastupaju vladajuće grupe. u svom djelu Zatvorske bilježnice razmatra pojam ideologije unutar svoje teorije hegemonije kao kulturnog vodstva i ideje o komunističkoj partiji kao "kolektivnom intelektualcu" vlast jedne klase nad drugom nije samo ekonomska vlast.) smatra da je ideologija skup mišljenja o svijetu koji zastupa pojedinac. to je sloj koji je besklasan pa je sposoban uzimati u obzir svjetonazore posebnih grupa • u suvremenoj funkcionalističkoj teoriji ideologija se shvaća kao svaki javno izražen sustav znanja. lažna i kriva svijest i spoznaja. policija) funkcioniraju uglavnom na nasilju ideološki aparati (religija. nego je vlast koja se zasniva na kulturnoj i ideološkoj hegemoniji te klase prema Gramsciju. pojedinac prihvaća (ili odbacuje) određene političke ideje. određuje ideologiju kao sustav ideja koji se ne može svesti ni na ekonomiju ni na politiku Althusser razlikuje represivne i ideološke državne aparate represivni aparati (vojska.

ideologije pribavljaju perspektivu pomoću koje se svijet može razumjeti i protumačiti. navodi dva argumenta: 1. a ideologija njena braniteljska dimenzija. znanost je dijagnostička dimenzija kulture. – zračenje Hitlerovih i Staljinovih ideja postojalo bi i bez njihova uspjeha) 3.st. netolerancija) 2. a komunizam na Zapadu marginaliziran.) (u njegovo vrijeme fašizam je pobijeđen. ideologije motiviraju djelovanje koje može biti usmjereno na uspostavljanje ili održavanje određenih vrijednosti i vjerovanja.Westportu (rezultat istraživanja pokazao je difuznost i neodređenost političkih ideja u SAD) • drugo shvaćanje povezuje ideologiju s političkim djelovanjem te je određuje kao sustav ideja i vrijednosti usmjeren proizvođenju motivirajućih učinaka. taj pristup začet je člankom Clifforda Geertza Ideologija kao kulturni sustav (1964. a ideologije se izvode iz kriterija socijalne snage SOCIJALNE FUNKCIJE IDEOLOGIJE • ideologije iskazuju kolektivnu svijest i volju da se postigne relevantna društvena i politička moć.) pokazuje da povezivanje ideologije sa znanošću (shvaćanje ideologije kao lažne znanosti) nije slučajno. totalitarne ideologije privukle su vrhunske intelektualce (o tome piše Francois Furet u knjizi Prošlost jedne iluzije: ogled o komunističkoj ideji u 20. ideologije mogu držati na okupu i različite grupe (klase) unutar nekog društva – takva je ujedinjujuća funkcija liberalnodemokratskih vrijednosti u zapadnim društvima KRAJ IDEOLOGIJE • tezu o kraju ideologije iznio je američki sociolog Daniel Bell u knjizi Kraj ideologije (1966. ideologija pridonosi ispunjenju osobne potrebe za identitetom i razvojem ljudskih bića (ideologije mogu razvijati i negativne identitetske strategije kao što su diskriminacija.) u kojem se ideologija određuje ne kao suprotnost znanosti nego se obje smatraju kulturnim sustavima. opskrbljujući socijalne grupe ili cijela društva skupom ujedinjujućih načela i vrijednosti. iz toga proizlaze funkcije ideologije: 1. u doba kad se izraz ideologija etablirao privukao je pozornost jer je opisivao društvenu stvarnost tipom analize bliskim znanstvenoj analizi 2. ideologije djeluju kao oblik socijalnog cementa. ona se odnosi na onaj dio kulture koji se aktivno bavi uspostavom i obranom obrazaca vjerovanja i vrijednosti • Raymond Boudon u knjizi Ideologija (1986. većina je ideologija bila utemeljena na doktrinama koje su se pridržavale znanstvenog pristupa • učinkovite ideologije obično imaju znanstvene jezgre koje se izvode iz kriterija istine. a istodobno zadovoljavaju važnu potrebu čovjeka za identitetom i razvojem ljudskih bića. 1995.. stvaranje socijalnog pritiska radi postizanja željene društvene promjene ili na osnaživanje otpora prema njoj 4. pa je glavno pitanje nesuglasja među preostalim strankama bilo oko toga tko 43 .

1967. slomom komunističkog sustava i njegove ideologije globalni ideološki sukob je riješen DRŽAVA I DEMOKRACIJA VLAST I DRŽAVA  Maurice Duverger (Politička sociologija. pa se i može nazvati "institucijom institucija" država ima tri posebna obilježja: 1. službena ili monarhova vlast) državu se sociološki ne može definirati sadržajem onoga što poduzima  Marcel Prélot – Političke institucije. teritorijalnu osnovu jer je prije svega prostorna pojava 3. veliko stanovništvo kojem država daje jedinstvo 2. a da je u novije vrijeme postala znanost o političkoj moći i vlasti  prema Duvergeru. 1963. element po kojem se razlikuju vladajući i podanici  država se uobičajeno definira kao zajednica ljudi organizirana na nekom teritoriju pod nekom suverenom vlasti TEORIJE DRŽAVE  u političkoj sociologiji razlikuje se pet osnovnih skupina teorija o državi: 1.može bolje osigurati ekonomski rast i materijalni prosperitet – kao rezultat svega ideologija postaje nevažna) • slomom komunizma ideja kraja ideologije dobiva nov zamah • Francis Fukuyama u članku Kraj povijesti iz 1989. evolucionističke koordinacijsko-funkcionalističke teorije – vide državu kao tijelo ili instituciju koja ima regulacijsku ulogu u društvu ili kao podsustav koji obavlja funkciju koordinacije važnih društvenih poslova. političku vlast.) navodi da je politička sociologija dugo bila znanost o državi. dokazivao je da završava razdoblje velikih ideologija i ideološkog napretka • iako su nacionalizam i religijski fundamentalizam još važni suparnici zapadnog liberalizma u Trećem svijetu. dvije različite koncepcije političke sociologije predstavljaju Max Weber (politička sociologija kao znanost o vlasti) i Marcel Prelot (politička sociologija kao znanost o državi)  Weber – Gospodarstvo i društvo – vlast odredio kao izgled da će se specifičnim ili svim naredbama pokoriti određena grupa ljudi razlikuje dva tipa vlasti: vlast po sili konstelacije interesa (najčistiji tip je monopolistička vlast na tržištu) i vlast po sili autoriteta (vlast glave obitelji. – državu određuje kao političku instituciju koja obuhvaća mnoštvo javnih i privatnih institucija. a razvija se u skladu s potrebama i zahtjevima razvoja društva država je u nekom smislu "mozak" društva 44 .

) dokazuje da pojedinci imaju neka prava koja su toliko temeljna da se moraju poštovati bez obzira na navodne koristi koje bi društvo moglo imati njihovim ograničavanjem ili kršenjem 3. može upotrijebiti kako bi unaprijedila vlastite interese o kao zagovornik ovog pristupa – Ralph Miliband u djelu Država u kapitalističkom društvu (1969.) dokazuje da iz same strukturne moderne države slijedi da ona organizira kapital i dezorganizira radničku klasu 5.) i Zakon. ne razmatraju mogućnost da državni aparat ima svoje posebne 45 . država i utopija (1974. marksističke teorije – državu shvaćaju kao političku instituciju ili strukturu koja izravno ili neizravno zastupa interese kapitala i vladajuće klase u društvu te se brine o održanju sustava kapitalističke dominacije.za Durkheima država ima regulacijsku ulogu i moralnu svrhu 2. 1976. pluralističke teorije – odbacuju državu kao središnji pojam. koje svaka klasa dok ga kontrolira. liberalno-individualističke teorije – polaze od poimanja države kao skupa javnih institucija ili javnih službenika. 1973. institucionalno-etatističke teorije nastale su kao reakcija na teorije koje državu vide kao izraz političkog utjecaja društvenih snaga te nastoje pokazati da država ima značajan stupanj autonomije od društva i da postoje posebni interesi državnog aparata koji se ponekad razilaze s interesima većeg dijela društva Eric Nordlinger u djelu Autonomija demokratske države (1981.) dokazivao je da je vladajuća klasa kapitalističkog društva ona klasa koja posjeduje i kontrolira sredstva za proizvodnju i koja je sposobna koristiti se državom kao instrumentom društvene dominacije strukturalisti dokazuju da je irelevantno tko kontrolira državu zato što ona svojom pozicijom. smatrajući je samo jednim od udruženja koje teži da bude najmoćnije moderni pluralisti (Dahl. pluralističkim i marksističkim teorijama države: zanemaruju mogućnost da se želje i ciljevi mogu u istoj mjeri odraziti na javnu politiku kao i želje cijelog društva. Lindblom) dokazuju da se moć u društvu i političkom procesu raspoređuje nehijerarhijski i kompetitivno te umjesto države rabe pojam političkog sustava koji bolje opisuje novu realnost za pluraliste izvorne i vodeće snage državnog djelovanja dolaze iz društvenih izvora 4. ponajprije na razini središnje vlasti u klasičnom liberalizmu razvijena je teorija minimalne države. koju zagovaraju suvremeni neoliberali i libertarijanci Friedrich von Hayek u knjigama Ustrojstvo slobode (1960. strukturom i ulogom utjelovljuje temeljnu vezanost uz kapital a protiv podređenih klasa o Claus Offe u knjizi Strukturni problemi kapitalističke države (1972. pritom se razlikuju dvije temeljne orijentacije: instrumentalisti državu vide poglavito kao neutralno oruđe za vršenje političke vlasti.) upućuje tri osnovna prigovora neoliberalnim. zakonodavstvo i sloboda (I-II.) tvrdi da upletanje države u društvo treba ograničiti na donošenje općih propisa Robert Nozick u djelu Anarhija.

političkih prava u 19. posebno u gospodarstvu. socijaldemokratska država – usmjerena je prema socijalnoj promjeni u skladu s načelima jednakosti i socijalne pravde. taj tip države karakterističan je za zemlje u kojima je u dužem razdoblju na vlast bila socijaldemokratska stranka (npr. faza demokratske države – pojedinci stječu politička prava te stvaraju demokratski poredak u kojem moć dolazi u ruke svih članova zajednice 4.st.. Austrija i Švedska) 4. faza socijalne države – zadobivena politička prava se koriste za uravnoteživanje moći koja nastaje u tržišnom društvu te time sprečavaju pretvaranje demokracije u izravnu oligarhijsku vladavinu 5. faza liberalne konstitucionalne države – kao rezultat građanskih revolucija i rušenja staleškog poretka uspostavljaju se pravna jednakost građana i ustavna ograničenja moći države radi zaštite individualnih prava 3. kolektivistička država – stavljanje ekonomskog života pod državnu kontrolu (primjer su komunističke zemlje s centralnoplanskim sustavima) 5. ne uzimaju u obzir stvarno autonomno djelovanje države i načine da se ono još i poveća TIPOVI I OBLICI DRŽAVA  država je od svoga nastanka imala veliku ulogu u društvu. neosobna vlast.) i u knjizi Klasa. Japan u Meiji razdoblju) 3. razvojna država – obilježena je važnom ulogom države u poticanju ekonomskog rasta. minimalna država – svojstvena liberalnom razdoblju razvoja kapitalizma u 19. Andrew Haywood u knjizi Politika (2002. građanstvo i društveni razvoj (1963. koja se pojavljuje kao autoritet nadređen i vladaru i podanicima 2.interese koji su suprotni željama društva. pod državnu kontrolu stavlja ne samo ekonomiju već i obrazovanje. osobito u industrijalizaciji (npr. religiju. kulturu. kada se država postavlja kao zaštitno tijelo.st. totalitarna država – krajnja i najekstenzivnija forma državne intervencije. Hitlerova Njemačka.) razlikuje pet oblika države: 1. prije svega njezinih represivnih funkcija 46 . do socijalnih prava u 20. faza minimalne jake države – spoj neoliberalnog smanjivanja socijalnih prava i neokonzervativnog jačanja države. obiteljski život (npr. Huseinov Irak)  Thomas Marshall u radu Građanstvo i društvena klasa (1950.st.st.. s obzirom na institucionalizaciju tih prava može se razlikovati pet faza razvoja moderne države: 1. faza apsolutističke države – država se uspostavlja kao suverena.) razvio je teoriju građanstva u kojoj je pokazao napredovanje prava građanstva od građanskih prava u 18. a njezine se funkcije svode na održanje mira i socijalnog poretka (ograničeno se upliće u društvo) 2. Staljinov SSSR.

Homeini. TOTALITARIZAM I AUTORITARIZAM  demokratski poreci. birane dužnosnike 2. nafta. 1989.): "Čovjekova sklonost prema pravdi čini demokraciju mogućom. 1953. druga je kontrola nad prirodnim resursima potrebnima za ekonomski rast (npr. voda) DEMOKRACIJA  poznata je Churchillova izreka: "demokracija je najgori politički poredak. i dr.. pristup alternativnim izvorima informacija 47 . Demokracija i njezini kritičari. imaju šest obilježja: 1. slobodne i poštene izbore 3. Castro) legalno-racionalna – temelji se na moći prava (moderne demokratske države)  Jürgen Habermas u knjizi Problemi legitimacije u kasnom kapitalizmu (1973. država kao zajednica koja ima monopol fizičke sile mora biti legitimna.). danas – vladajuće dinastije u Kuvajtu i Saudijskoj Arabiji) karizmatska – legitimnost temelji na iznimnim osobinama vođe (Hitler. tri tipa legitimne vlasti: tradicionalna – legitimnost temelji na svetosti i vječnoj važnosti tradicije (vlast feudalnih vladara. a potom u nizu djela (Poliarhija.).) otkriva da su u temelju krize legitimnosti suvremene demokratske države kontradikcije i konflikti između logike kapitalističke akumulacije i narodnih zahtjeva koje demokratska politika otvara  kapitalistička demokratska država ne može stalno zadovoljavati i narodne zahtjeve za socijalnom sigurnošću i pravima i zahtjeve tržišne privrede utemeljene na privatnom profitu  procesima globalizacije u 90-im godinama kriza legitimnosti moderne države dodatno se zaoštrila  ekonomist Kenichi Ohmae u knjizi Kraj nacionalne države (1995. izuzevši sve druge.GLOBALIZACIJA I DRŽAVA  u 1970-im uočeno je da moderna demokratska država ima problema s legitimitetom  prema Weberu.) slaže se da suverene države djeluju u okruženju velikih rizika i krajnje neizvjesnosti. slobodu izražavanja 4. "  Reinhold Niebuhr (knjiga Kršćanski realizam i politički problemi. ekonomija i blagostanje (1953.) sažimlje poglede utjecajne struje mišljenja kada tvrdi da se s okončanjem hladnog rata zbilo nešto "daleko važnije" od rušenja jednog obrasca saveza i suparništva među industrijaliziranim zemljama  John Gray u knjizi Lažna zora (1998. prema modelu poliarhije koju je razvio Robert Dahl – prvo u suradnji s Charlesom Lindblomom u knjizi Politika. ali čovjekova sposobnost za nepravdu čini je neophodnom. podvlašteni moraju vjerovati da su njezina uloga i djelovanje opravdani. 1971. koji ograničavaju njihovu moć Gray navodi dvije funkcije države koje mogu jačati: prva je pomoć svojim građanima da kontroliraju ekonomski rizik. " DEMOKRACIJA.

službena ideologija 2. sustav policijskog terora 6. pa se participacija za većinu građana svodi na sudjelovanje u izborima  Max Weber u Politici kao pozivu (1918. prema modelu totalitarizma koji su razvili Carl Friedrich i Zbigniew Brzezinski u knjizi Totalitarna diktatura i autokracija (1956. autoritarni. jednostranačka država 3.) predložili su klasifikaciju "pet najvećih modernih idealnih tipova poredaka": demokratski. zanimanju. koje periodično bira i smjenjuje. autonomija udruženja sveobuhvatno građansko pravo  totalitarni poreci. državna kontrola nad gospodarstvom  između tih poredaka postoje različiti režimi.) tvrdi da predstavnička demokracija znači prelazak kontrole nad poitičkim odlukama na birokratske elite i vođe stranaka  jedini oblik demokracije koji može funkcionirati u industrijskim društvima s masovnim strankama jest plebiscitna demokracija s vođom u kojoj karizmatičke vođe postavljaju ciljeve koji se poslije prodaju "narodu" pomoću stranačkog stroja  političko tržište je natjecateljsko tržište  Robert Dahl razlikuje demokraciju kao idealni sustav od stvarne demokracije.) IZBORI. STRANKE I INTERESNE GRUPE IZBORI 48 . od naroda. koju naziva poliarhija (Poliarhija.5. financijskoj moći i pristupu organizacijama bitno utječu na raspon participacije američkih građana u političkom životu  u modernim demokracijama narod obavlja vlast preko svojih predstavnika.g. potpuni monopol partijsko-državne strukture nad oružanom silom 4. monopol nad sredstvima masovnih komunikacija 5. uglavnom u zemljama Trećeg svijeta – tradicionalne monarhije. 6. Abraham Lincoln je odredio demokraciju kao vladavinu naroda. za narod  narod je zato tijelo građana koji su posve jednaki u pravima i nijedna kategorija nema veća prava od drugih  razlike u obrazovanju. totalitarni. autokratski režimi – autoritarni poreci  Juan Linz i Alfred Stepan u knjizi Problemi demokratske tranzicije i konsolidacije (1996. posttotalitarni i sultanistički poredak LIBERALNA (PREDSTAVNIČKA) DEMOKRACIJA  demokracija je tek u 90-im godinama uspostavljena kao politički poredak u približno polovici zemalja svijeta  u Gettysburškoj adresi iz 1863. imaju isto tako šest obilježja: 1. 1971. vojne diktature.).

prije svega izborni sustav  Duverger (Političke stranke. Schumpetera (Kapitalizam. 49 . 1942. artikulacija i agregacija interesa. pribavljanja aktivnog pristanka građana  uočeno je da indeks klasnog glasovanja (tzv. programa i politika. organiziranje i sudjelovanje u vlasti)  u modernom značenju stranke se oblikuju tek u drugoj polovici 19. koji pokazuje odnos klasnog položaja pojedinca i glasovanja u izborima.) tvrdio da se narod u modernom smislu konstituira u izborima  postoje barem tri razloga zašto su izbori tako važni: 1. socijalizam i demokracija. zapazio njihovu važnost)  Marcel Prélot u djelu Političke institucije (1963. Alfordov indeks). Moderne se stranke karakteriziraju prije svega svojom anatomijom.) pokazao je da utjecaj izbornog sustava na stranački sustav ima oblik zakonitosti: razmjerni izborni sustav potiče uspostavu višestranačkog sustava (oslabljuje dvostranačje). a više prirodom svoje organizacije. izbora kandidata za javne dužnosti. stranka je zajednica s posebnom strukturom.) navodi sljedeće osnovne funkcije: definiranje ideoloških ciljeva. zato što su jedini mehanizam političke participacije stvarno dostupan svim građanima 2. formuliranja i razrade političkih programa i drugih aktivnosti  za J. političko obrazovanje građana) predstavničke (predstavljanje ideja. 1951. zato što izravno utječu na oblikovanje upravljačke elite 3. stajališta i interesa) upravljačke (regrutacija i izobrazba elite.st.) "suvremene političke stranke definiraju mnogo manje svojim programom i klasom svojih pristalica. izbori su temeljna institucija predstavničke demokracije (još je Montesquieu u Duhu zakona 1748." konstitutivnim obilježjima političke stranke smatra se još ideologija i zalaganje za interese nekih širih društvenih skupina  Klaus von Beyme u djelu Stranke u zapadnim demokracijama (1982. zato što su sredstvo legitimiranja poretka. mobilizacija i socijalizacija građana. dugoročno opada  na izbore i ponašanje birača utječu i institucionalni čimbenici. dok izborni sustav relativne većine potiče uspostavu dvostranačkog sustava – to pravilo po njemu je dobilo ime Duvergerov zakon POLITIČKE STRANKE  političke stranke su dobrovoljna politička udruženja građana s trajnom organizacijom uspostavljena radi određivanja državne politike pomoću oblikovanja političke volje građana. regrutacija elite i sudjelovanje u vlasti  obično se funkcije stranaka grupiraju u tri skupine: intelektualno-ideološke (određivanje ciljeva.

1966. 2000. izvanparlamentarnim putem  Duverger razlikuje dva osnovna tipa stranaka: 1. slabljenjem veze između stranaka i socijalnih "stupova" 3. stranke nastaju na dva načina: 1. koja se razvila iz masovne stranke. marketinizacija ili "amerikanizacija" stranaka INTERESNE GRUPE  interesne grupe su organizirane skupine utemeljene radi zaštite. iz društva. podržavljenje financiranja. sindikati i udruge poslodavaca) 50 . od članova političke elite.) zapazio je nastanak novog tipa stranke . oblikovanjem odozgo. razdoblje narodnih stranaka (catch-all stranke) – nastaje deideologizacijom stranaka. kao najdemokratskijim organizacijama svoga doba. one se ne ograničavaju na izbore. imaju razvijen unutarnji život i interesiraju se ne samo za politička nego i za ekonomska i socijalna pitanja  Robert Michels u djelu Sociologija stranaka u modernoj demokraciji (1911."  Otto Kirchmeier (Transformacija zapadnoeuropskih stranačkih sustava. potiskivanje tradicionalne klasne vezanosti i okretanje biračima iz svih dijelova stanovništva  Klaus von Beyme (Transformacija političkih stranaka. promicanja i ostvarivanja svojih posebnih interesa utjecajem na politiku ili djelovanje vlade  A. željezni zakon oligarhije ("tko kaže organizacija. već djeluju na obrazovanje i aktiviranje svoga članstva. razdoblje organiziranih masovnih stranaka – razvile se s općim pravom glasa i participacijom širokih masa 2. masovne stranke – nastaju znatnim proširenjem glasa. 1951. oblikovanjem odozdo. parlamentarnim putem 2.). razdoblje profesionalnih stranaka – obilježava ih profesionalizacija vodstva.) razlikuje tri razdoblja u razvoju stranaka: 1."catch-all stranke". od onih koji su dotad isključeni iz prava glasa. delegiranih nad onima koji ih delegiraju. kadrovske stranke – odgovaraju razdoblju političke borbe aristokracije i buržoazije (konzervativne i liberalne stranke) – te su stranke orijentirane prema izborima i parlamentarnoj borbi. 2002. grupe posebnih interesa (protektivne ili staleške) – postoje radi unapređenja ili zaštite posebnih interesa svojih članova (npr. a obilježava je smanjivanje važnosti ideologije. niveliranje socijalnog sastava stranaka. kaže sklonost oligarhiji")  temeljni sociološki zakon političkih stranaka: "Organizacija je majka vladavine izabranih nad biračima. nemaju u pravom smislu članstvo ni pravu organizaciju 2. samih zastupnika. Heywood (Politika. gubljenje članstva. opunomoćenih nad opunomoćiteljima. slabljenje utjecaja pojedinačnog člana.) dijeli interesne grupe prema ciljevima djelovanja na: 1. jačanje uloge i utjecaja vodstva.) otkrio je upravo u socijalističkim strankama. prema Duvergeru (Političke stranke.

povoljne međunarodne okolnosti (države koje su demokratske podupiru nove demokratske države) 51 . Azije. promocijske grupe (grupe ciljeva i svjetonazorske) – uspostavljene su radi unapređenja zajedničkih vrijednosti. tri su svojstvena svim valovima demokratizacije: 1. vratile u nedemokratsku vladavinu postoji više činitelja koji pridonose demokraciji i demokratskoj konsolidaciji.) Bentley je ukupnu politiku vidio kao borbu grupa za ostvarenje svojih interesa  Truman je u djelu Upravljački proces (1951.).. na osnovi jednog ili više zajedničkih stavova. dogodila su se tri vala: 1. nastavlja se rušenjem komunističkih režima u istočnoj Europi Huntington pokazuje da povijest nije jednosmjerna – iza prva dva vala slijedila su dva reverzibilna vala u kojima su se neke zemlje. Japanu i Koreji.) tvrdio da se cjelokupno individualno vjerovanje i ponašanje može posve objasniti na temelju članstva u grupi za njega je interesna grupa svaka grupa koja. potom uvođenje demokracije u Turskoj i Grčkoj i nekim zemljama Latinske Amerike. u Nigeriji 3.. Austriji. počinje savezničkim uvođenjem demokracije u Zapadnoj Njemačkoj. započinje u SAD 1828. prethodno demokratsko iskustvo (zemlje koje su prethodno imale demokratski poredak lakše mu se mogu vratiti) 2. a obilježava ga demokratizacija prava glasa za muškarce i uspostava odgovornosti izvršnog tijela (vlade) parlamentu 2. koje su prethodno prešle u demokraciju. od sloma fašizma i komunizma broj demokratskih zemalja u svijetu povećao se i više od tri puta  u knjizi Treći val (1990. razina ekonomskog razvoja 3. za zaštitu životinja)  teoriju interesnih grupa formulirali su američki sociolozi Arthur Bentley i David Truman  u radu Proces upravljanja (1908. u Portugalu i povratkom demokracije u Grčkoj. grupe za abortus ili protiv njega. 2. prema Huntingtonu. traje od 1943. ideala ili načela (npr. do 1962. zahvaća Španjolsku te neke zemlje Latinske Amerike. Italiji. i traje do 1926.) američki politolog i sociolog Samuel Huntington pokazuje da su demokratski poreci u svijetu uspostavljeni u valovima demokracije. a 1960. kojih je specifičnost u tome što svoje zahtjeve nastoje ostvariti pritiskom na državnu vlast – te se grupe stoga često nazivaju "grupe za pritisak" nijedna grupa ne može postati previše moćna jer grupe čine pojedinci koji su članovi više grupa DEMOKRATIZACIJA I DEMOKRATSKA TRANZICIJA  prema podacima iz knjige Roberta Dahla O demokraciji (1998. počinje 1974. potom 1979. postavlja određene zahtjeve drugim društvenim grupama iz tako širokog mnoštva grupa (ubraja i obitelj) izdvaja političke interesne grupe.

1979.POLITIČKA SOCIOLOGIJA POJAM POLITIKE • u izvornom grčkom smislu politika je djelatnost koja se odnosi na polis. rješavanja sukoba pregovorima i sporazumom. sposobnost nametanja svoje volje drugima kako bi se postigli određeni ishodi ili rezultati • u radu Politika kao poziv (1918.) Weber je razlikovao one koji žive za politiku i one koji žive od politike pravi političari imaju tri osobine koje njihovu djelatnost čine nadmoćnom djelatnosti birokracije – strast. danas prevladavajuća značenja: 1. razumijeva se kao težnja za moći. 1967. na uređenje zajedničkog života u polisu.) razlikovao je tekući državni život (obuhvaća postignuto stanje ravnoteže.) bavljenje "socijalnim uzrocima i posljedicama dane raspodjele moći u društvima ili između društava i socijalnim i političkim konfliktima koji vode promjeni alokacije moći" • Maurice Duverger (Politička sociologija. 1967.) glavnim predmetom političke sociologije smatra pitanje moći u društvenom kontekstu smatra da postoje dvije suprotstavljene tradicije koje se začinju oko dvojice osnivača discipline: Alexisa de Tocquevillea i Karla Marxa s jedne strane je Marxova koncepcija razumijevanja države i moći iz materijalnih uvjeta života. kako ju je nazvao Giovanni Sartori (nastoji kombinirati varijable kojima se služi sociologija s onima koje rabi politologija) • njezin je predmet po Lewisu Coseru (Politička sociologija. shvaćena je kao sposobnost postizanja kompromisa i konsenzusa. koja teži ostvarenju ideje o dobroj i pravednoj zajednici • politika je tijekom povijesti dobila dva nova. ono što se u praksi odnosi na rješavanje tekućih državnih poslova na osnovi zakona i drugih propisa) od politike (sam proces stvaranja. "umjetnost mogućeg" 2. ono što se praktično odnosi na poduzimanje novih mjera) POLITIČKA SOCIOLOGIJA: DISCIPLINA I NJEZIN RAZVOJ • politička sociologija je "interdisciplinarni hibrid". osjećaj odgovornosti i sposobnost dobre procjene razlika između političara i upravnih funkcionara za Webera je zapravo razlika između politike i birokratskog upravljanja • austrijski sociolog Albert Schäffle u radu O znanstvenom pojmu politike (1897.) razlikuje dva pojma političke sociologije: političku sociologiju kao znanost o državi i političku sociologiju kao znanost o vlasti • Tom Bottomore (Politička sociologija. odnosno izvođenja političke moći iz ekonomske moći 52 .

najjasnije postavio u djelu Politički čovjek (1960. koja je nepromjenjiva. zasniva se na paradigmi razvoja demokracije kao temelja za proučavanje političkog života on započinje Tocquevilleovom koncepcijom demokracije Weber će nakon analize triju tipova legitimne vlasti iznijeti formulu plebiscitarne demokracije s vođom – za njega demokracija postaje mehanizmom za izbor političkih vođa Joseph Schumpeter u djelu Kapitalizam.) uspoređuje ekonomsko i političko tržište te određuje demokraciju kao metodu izbora vodstva u natjecateljskim uvjetima Lipset je paradigmu o odnosu konsenzusa i konflikta. 1960. socijalizam i demokracija (1942. odnosno autonomiji politike u odnosu prema društvu • afirmaciju je politička sociologija stekla radovima Webera. ali nije statična. Robert Dahl u nizu je radova razvio pluralističko shvaćanje koje je usmjereno na istraživanje stvarne demokracije (poliarhije) • drugi smjer zasniva se na elitističkoj paradigmi trajne podjele društva na vladajuću elitu i podređene mase taj je smjer započet s teorijama Vilfreda Pareta i Gaetana Mosce u kojima se dokazuje da je većina nesposobna za vladanje. pa je koncentracija moći u rukama manjine nužna kako bi se održao sustav u Raspravi o općoj sociologiji (1916. Tocquevillea. njezin sastav ovisi o ravnoteži dviju tendencija – aristokratske i demokratske elitistički smjer produbljen je istraživanjima Roberta Michelsa.) – smatra da je glavni predmet političke sociologije otkrivanje uvjeta i mehanizama dinamičke ravnoteže između socijalnih sila razdora i integracije u pluralističkom političkom sustavu nastavljajući se na Schumpetera. koji je utvrdio postojanje željeznog zakona oligarhije 53 . Pareta i Michelsa • Seymour Martin Lipset (Politički čovjek. kao temeljnog odnosa demokratskog sustava. Webera i Michelsa utemeljiteljima političke sociologije • kao disciplina politička sociologija posve se oblikovala nakon Drugog svjetskog rata • prvi i danas dominantni smjer.) smatra Marxa.) Mosca tvrdi da bez obzira na tip poretka vlast ostaje u rukama manjine koja čini vladajuću klasu. jer je rezultat procesa cirkulacije elita Pareto prihvaća poznato Machiavellijevo razlikovanje lavova i lisica u djelu Vladajuća klasa (1896.s druge strane je Tocquevilleovo stajalište o autonomiji demokratskog pokreta u odnosu prema industrijskoj revoluciji.) Pareto elaborira jednu strukturu odnosa elite i mase.

kao strukturalni odnos koji postoji neovisno o volji pojedinaca. a druga više ističu moć kao određeni odnos između ljudi • za mnoge marksiste moć je sredstvo ili instrument koji ima i kojim se koristi vladajuća klasa za ugnjetavanje i izrabljivanje podvlašćenih klasa • Talcott Parsons u djelu O pojmu političke moći (1969. koja je sastavljena od triju dijelova (gospodarskog. prva shvaćanja više naglašavaju moć kao neku sposobnost ili sredstvo. Tom Bottomore i Ralph Miliband POJAM MOĆI • pojam moći u socijalnu znanost uveo je Thomas Hobbes za kojega moć čovjeka čine "sredstva kojima on trenutačno raspolaže radi dobivanja nekog budućeg vidljivog dobra".. a nakon Drugog svjetskog rata Louis Althusser. bez obzira na čemu ta vjerojatnost počiva" • u političkoj sociologiji postoji razlikovanje između supstancijalističkih (strukturalnih) i relacionističkih shvaćanja moći. a posljedica je klasne strukture društva 54 . najznačajniji predstavnici marksističkog smjera u političkoj sociologiji su Lenjin i Gramsci u prvoj polovici 20. prema kojem se vlast uvijek koncentrira u rukama manjine na izvršnim položajima također je produbljen istraživanjima Charlesa Wrighta Millsa koji je utvrdio postojanje vladajuće manjine u SAD. društvo je podijeljeno na vladajuću i potlačenu klasu nakon Marxa.) primjećuje da "A provodi moć nad B utoliko što može postići da B učini nešto što B ne bi učinio bez upletanja A" • Nicos Poultanzas moć shvaća na relacionistički način. prirodnu moć čine iznimne tjelesne i duhovne sposobnosti 2. političkog i vojnog).st. i opisao međuodnose unutar te vladajuće klase • treći smjer zasniva se na teoriji klasa i klasnog sukoba kao paradigmi za proučavanje političkih fenomena započet je Marxovim materijalističkim shvaćanjem prema kojemu politički život društva ima svoj korijen u materijalnim odnosima proizvodnje i njima odgovarajućim klasnim strukturama.) vidi moć kao "uspješan medij za mobiliziranje poduzetih ili utvrđenih obveza u interesu uspješnog kolektivnog djelovanja" • Robert Dahl u članku O pojmu moći (1957.u svakoj organizaciji. instrumentalna moć zasniva se na prirodnim sposobnostima i sretnom stjecaju okolnosti • u sociologiji pojam moći afirmirao je Weber – on je moć odredio kao "stupanj vjerojatnosti da će u nekom društvenom odnosu pojedinci uspjeti i u slučaju otpora nametnuti svoju volju drugima. moć ima dva izvora: 1. Nicos Poulantzas.

koja se temelji na urođenim sposobnostima manjine ili na nekom stečenom resursu taj pristup izvorno su formulirali Pareto i Mosca. knjigu Struktura moći u zajednici. u 1950-im godinama u SAD elitistički pristup postaje kritičko sociološko stajalište Floyd Hunter objavio je 1953. zaokupljeni su analizom raspodjele moći u demokraciji – moć definiraju kao sposobnost da se djeluje tako da se kontroliraju odgovori drugih Dahl je u poznatoj knjizi Tko vlada (1961.) dokazivao na temelju empirijskog istraživanja procesa donošenja odluka u jednom malom gradu da ne postoji neka uska elita s dominantnim utjecajem poslovnih i menadžerskih vrhova • ELITISTIČKI pristup polazi od toga da elite imaju moć nad masama. kritičkoistraživačkom smjeru Pareto je vladavinu elite objašnjavao psihološkim razlikama među ljudima prema Mosci karakter elite može se mijenjati te uglavnom ovisi o društvu u kojem vlada rani elitisti koncentraciju moći u rukama manjine smatrali su neizbježnom i poželjnom. odvjetnika i sindikalnih funkcionara Wright Mills u knjizi Elita vlasti (1956. kao ključni dio.• postoji i razlikovanje između moći kao mogućnosti postizanja određenog racionalno određenog cilja ili učinka i moći kao sposobnosti nametanja svoje volje drugima. eseja Federalističkih spisa • Parsons vidi moć kao mogućnost da se mobiliziraju društveni resursi za postizanje ciljeva za koje se javnost opredijelila • drugo je moć kao sposobnost utjecaja na druge ljude – takvo je Weberovo viđenje moći • moć je sposobnost da prisilimo druge na djelovanje koje inače ne bi poduzeli.) pokazuje da SAD-om vlada oligarhijska elita koju čine oni koji zauzimaju 55 . u kojoj je na temelju empirijskog istraživanja strukture moći u jednom gradu američkog juga zaključio da ključne odluke donosi mala skupina ljudi. taj može nešto napraviti – takva je definicija moći Alexandera Hamiltona iz 33. i unatoč njihovu otporu • tko je moćan. koju uglavnom čine poslovni ljudi. tu sposobnost pojedinci i grupe stječu na temelju posjedovanja određenih resursa u određenoj količini PRISTUPI PROUČAVANJU MOĆI • PLURALISTIČKI pristup polazi od toga da pojedinci ostvaruju politički utjecaj ne kao pojedinačni politički akteri (birači) već kao članovi političkih stranaka i različitih interesnih grupa pluralisti. a razvili Michels i Weber u 1950-im godinama američki sociolog Wright Mills razvio je elitističku paradigmu u drukčijem. kao David Truman i Robert Dahl. te manji broj političara.

) moć određuje kao sposobnost jedne klase da ostvari svoje interese nasuprot drugim klasama Gramsci je uveo pojam kulturne hegemonije kako bi objasnio da podređena klasa prihvaća dominaciju nadređene klase.). koji nalazi moć u svakodnevnim aktivnostima i odnosima ljudi. O televiziji (1996. socijalizam (1978.najvažnija institucija simboličkog nasilja je škola kao socijalni stroj za reprodukciju nejednakosti i prikrivanja prave društvene aristokracije koju kiti ukrasima meritokracije druga takva važna institucija je televizija koja svojim ciničnim. na događaje reagiraju dok su vrući) TRI LICA MOĆI • PRVO LICE JE MOĆ KAO ODLUČIVANJE 56 .) i drugima. vjerovanja i predodžbe Louis Althusser razvio je svoje shvaćanje ideologije i ideoloških državnih aparata u kojem pokazuje važnost institucija ideološke moći (škole. vlast.). posebno u knjigama Nazor i kazna (1976. u svakoj točki ili svakom međuodnosu pojedinih točaka moć se ne može provoditi bez znanja i nemoguće je da znanje ne stvara moć • iz drukčije teorijske perspektive Pierre Bourdieu je u djelima Nasljednici (1964.ključne položaje u tri ključne institucije američkog društva – velikim korporacijama. crkve) za održavanje klasne dominacije • ta tri pristupa ne obuhvaćaju sve teorije moći • izvan njih razvijeno je nekoliko značajnih teorijskih elaboracija • Michel Foucault kritizirao je sva tri pristupa: marksizam jer moć reducira na klasne odnose moći. u mikrosociološkim strukturama moć je sveprisutna jer se proizvodi svakog trenutka.) i Mikrofizika moći (1977. a pluralizam i teoriju elita jer svode moć na samo političku moć Foucault je u mnogim radovima. senzacionalističkim populizmom prikriva realnost dominacije i cenzurira kritičke analize te privilegira fast thinkers (svoje pomagače.). Državno plemstvo (1989. federalnoj državi i vojsci – unutar te malobrojne elite postoji unutarnja cirkulacija • MARKSISTIČKI pristup proučava političku moć kao izraz socijalne dominacije koju ostvaruje vladajuća klasa nad potlačenom klasom u procesu proizvodnje Nicos Poulantzas u knjizi Država. Distinkcija (1979. ne samo zbog njezine ekonomske dominacije nego i zbog sposobnosti da podređenoj klasi nametne svoje ideje. pokazivao da vladajuća klasa ostvaruje dominaciju nad nižim klasama ne toliko fizičkom silom koliko simboličkim nasiljem . nastojao razviti širi pristup moći.).

Baratz u radu Dva lica moći (1962. da se ispita njihovo stvarno ponašanje u tom procesu te analizira ishod tog procesa odlučivanja – ta su istraživanja potvrdila pluralističko stajalište da je politička moć u nekoj zajednici podijeljena na mnoštvo različitih subjekata • DRUGO LICE JE MOĆ KAO POSTAVLJANJE DNEVNOG REDA P. i to tako da se utvrde osobe ili grupe koje su aktivno sudjelovale u njihovu donošenju. što može dovesti do tjelesnog kažnjavanja • utjecaj se ostvaruje novcem. a da im izmiče drugo. želja i potreba Steven Lukes u knjizi Moć: radikalno stajalište (1974. ili difuzna. mijenjaju se samo njezini oblici i sredstva • za njega je moć sociološki amorfna.R. 1986.) primjećuje da se shvaćanjem moći kao sposobnosti pojedinca da ostvari svoju volju unatoč otporu zanemaruju kolektivne snage.) istraživao je strukturu moći u gradiću New Havenu pošavši od stajališta da je moć mogućnost sudjelovanja u donošenju odluka te da se stoga zaključci o strukturi i distribuciji moći mogu donijeti tek nakon pomnog ispitivanja ključnih političkih odluka. važnije lice moćan i najmoćniji je onaj tko odlučuje o čemu će se uopće odlučivati • TREĆE LICE MOĆI JE MOĆ KAO DUHOVNA KONTROLA. koja se izražava preko svjesnih zapovijedi i njihova svjesnog poštovanja. koja se širi spontano i nije rezultat zapovijedi NACIJA I STRATIFIKACIJA 57 . socijalne strukture i kulturni obrasci koji uvjetuju ponašanje cijelih skupina on tvrdi da postoji nevidljiva moć u socijalnim strukturama koja manipulira ljudskim željama i potrebama IZVORI I OBLICI MOĆI • Weber je moć smatrao univerzalnim fenomenom. sve zamislive ljudske osobine i sve zamislive konstelacije mogu biti osnova za provedbu svoje volje u nekoj danoj situaciji – ta se volja može nametnuti novcem. 1993. ideološka. materijalnim nagrađivanjem. Dahl u knjizi Tko vlada (1961.) razlikuje četiri oblika moći: ekonomska. odnosno sposobnost utjecaja na druge oblikovanjem njegovih mišljenja. tj. te ideološkim uvjeravanjem i manipulacijom u različitim oblicima • Michael Mann u knjizi Izvori socijalne moći (I-II. politička i vojna moć • moć može biti autoritativna. silom i uvjeravanjem • prisila podrazumijeva upotrebu fizičke sile. Bahrach i M.) primijetili su da Dahlovo istraživanje moći i druga istraživanja ispituju samo jedno lice moći.

osjećaj solidarnosti među značajnim sektorima stanovništva u predmodernim razdobljima razlikuje dva tipa etnija: lateralnu (sastavljena od aristokrata i svećenika) i vertikalnu (pučku) ta dva tipa etnija slijede dva različita puta u procesu postajanja nacijom: lateralni put ("birokratsko uključivanje").st.) uvodi pojam etnije kako bi pokazao postojanje kontinuiteta između modernih nacija i predmodernih oblika etničkog identiteta i pripadnosti u etničkim zajednicama. NACIJA • nacija je kulturna zajednica sa snažnim etničkim povezanostima • nacija je politička zajednica s građanskoteritorijalnim vezama • njemački povjesničar Friedrich Meinecke ta dva tipa iskazao je u razlikovanju Staatnation (političke ili državne nacije) i Kulturnation (kulturne nacije). Nijemci. diferencirane elemente zajedničke kulture 5. i početka 19. kulturne nacije obilježava visoka razina etničke homogenosti (Irci. zajednička povijesna sjećanja 4. u Europi. Rusi. a u Aziji i Africi tek u 20.ETNIČKA ZAJEDNICA • u starijoj sociologiji dijelile su se društvene grupe prema slijedu: horda – rod – pleme – narod – nacija • u knjizi Teorije etniciteta (1995. drugi tip oblikovanja naziva "vernakularnom mobilizacijom". Grci) 58 .) Philippe Poutignat i Jocelyne Streiff-Fenart pokazali su da su izrazi "etnički" i "etnicitet" relativno kasno ušli u znanstvenu uporabu • u 1940-im izrazom "etnički" u SAD su označavane skupine koje su se razlikovale od "prvobitne" skupine (starosjedilaca ili Jenkija) • u grčkom "ethnos" – barbarski narodi • u latinskom "ethnicus" – pogani • u djelu Gospodarstvo i društvo Weber razlikuje tri entiteta: rasu. koje naziva etnijama. zbiva se u zapadnoj Europi tako da dominantna etnija uključi srednje klase i periferne regije u elitnu kulturu. a to je razdoblje 18. etničku skupinu i naciju • Anthony Smith u djelu Etničko podrijetlo nacija (1986. vidi ishodište modernih nacija etnije imaju 6 temeljnih obilježja: 1. kolektivno vlastito ime 2. Englezi. mit o zajedničkim precima 3. povezivanje sa specifičnom domovinom 6. gdje je utjecaj birokratske države mnogo indirektniji.st. ključni mehanizam etničke postojanosti bio je u organiziranoj religiji • etnija i etnički identitet prethode modernoj naciji i nacionalizmu • moderne nacije nastaju tek kad se etnije povezuju s ideologijom političke suverenosti.

) smatra se prvom modernom studijom procesa formiranja etničkog identiteta u predmodernim islamskim i kršćanskim civilizacijama . religija. 3.) razlikuje dva shvaćanja nacionalnog identiteta: teritorijalno-politički i etnički. a etnički iz ideje nacije kao etničke i kulturne zajednice • nacionalni identitet ima dvije važne funkcije u modernoj politici . koja seže do antike . zamišljena je zato što članovi čak i najmanjih nacija neće nikad upoznati većinu njezinih pripadnika. koje određuju posebne vrijednosti i karakter nacije i odražavaju vjekovne običaje i tradiciju 59 . od istočnog ili etničkog modela nacije (nacija se razumije kao zajednica ljudi istog podrijetla i kulturne tradicije) • u poznatom eseju Što je nacija (1887. jasno izraženom željom da se nastavi živjeti u zajednici.) Samuel Huntington upozorava na krizu američkog nacionalnog identiteta. jezik je osnova nacionalne ideje. prava i dužnosti institucija.drugi čimbenik.) Ernest Renan pobija različite objektivne kriterije nacionalne pripadnosti kako bi prednost dao subjektivnim kriterijima – želji. 1991. prvi proizlazi iz ideje nacije kao zajednice građana.) razlikuje zapadni ili građansko-teritorijalni model nacije (u kojem je nacija zajednica ljudi koji se pokoravaju istim zakonima u granicama danog teritorija).analizira različite čimbenike. Smith (Nacionalni identitet. volji i pristanku . 2. pa je "postojanje nacije svakodnevni plebiscit" • Benedict Anderson u knjizi Nacija kao zamišljena zajednica (1983. a opet u glavama svih njih živi zamisao o njihovu zajedništvu • u Govorima njemačkoj naciji (1808.nacija se održava konsenzusom. njemački poraz od Francuza posljedica je prosvjetiteljsko-racionalističkog razaranja religije • knjiga Johna Armstronga Nacije prije nacionalizma (1982. koja je proizvedena djelovanjem ideologija multikulturalizma • A.njegova središnja funkcija je legitimiranje društvenog poretka. izvor njemačke nacije nalazi se u zlatnom dobu civilizacije srednjeg vijeka. 1991. pošavši od najopćenitijeg.• Anthony Smith (Nacionalni identitet.) shvaća naciju kao zamišljenu političku zajednicu. a zatim imperijalne zajednice NACIONALNI IDENTITET • u svojoj knjizi Tko smo mi? (2004.) Fichte navodi tri važna elementa shvaćanja da je nacija kulturna zajednica: 1. ojačao je tu temeljnu razliku između islama i kršćanstva . koja je zamišljena kao ograničena i suverena.treći čimbenik su gradovi. načina života i iskustava povezanih s tim .Armstrong nastoji pokazati "nastajanje intenzivne grupne identifikacije koju danas zovemo nacijom" u dugoj vremenskoj perspektivi.

drugi se zasnivaju na isključivosti. prvi u tim parovima se zasnivaju na uključivanju. konzervativci odbacuju nacionalizam kao radikalnu i opasnu doktrinu. otkrivaju potencijale nacionalizma za održavanje socijalnog reda i obranu tradicionalnih institucija • u ideologiji konzervativnog nacionalizma zamisao o društvu kao organskom tijelu povezuje se s idejom nacije kao prirodne zajednice ljudi istog etničkog podrijetla. politički i kulturni. prije svih Disraeli i Bismarck. kulture i običaja • integralni (totalni) nacionalizam ima jaku tradiciju u Njemačkoj. standardiziranog javnog sustava obrazovanja pomoću kojeg se usađuju nacionalna odanost i homogena kultura NACIONALIZAM • nacionalizam se opisuje kao ideologija isključive podjele svijeta na "nas" i "njih".podjednako važna je funkcija socijalizacija pripadnika nacije kao državljana i građana preko obvezatnog. konzervativni državnici. a utjecao je na nacionalne pokrete u srednjoj i 60 .stjecanjem nacionalne nezavisnosti • u nacionalističkoj ideologiji nacionalna država najviši je oblik političke organizacije TIPOVI NACIONALIZMA • u sociologiji postoji više tipologija nacionalizma.st. kao ideologija modernizacije i kao ideologija i politika zaštite manjina • može se odrediti kao ideologija i pokret koji ističe interese i prava nacije.st. miroljubivi i agresivni.procesom nacionalne nezavisnosti .. na prijatelje i neprijatelje • također se prikazuje kao ideologija i pokret oslobođenja od stranih tiranija. ponajprije njezino pravo na samoodređenje • A. najčešće su one koje nacionalizam opisuju u dihotomijama: građanski i etnički. članstvo u naciji ograničeno je na one koji dijele zajedničko etničko podrijetlo i kulturna obilježja • liberalni nacionalizam je prvi povijesni oblik nacionalizma i do danas jedan od najutjecajnijih – nacionalizam je izvorno francuski proizvod nastao u Francuskoj revoluciji • za liberalne nacionaliste nacije su poput pojedinaca jednake u smislu da imaju jednako pravo na samoodređenje • na početku 19. koja prijeti poretku i političkoj stabilnosti • polovicom 19. podrazumijevaju otvoreno političko društvo u koje svaka osoba može vlastitom voljom ući ispunjenjem određenih uvjeta. Smith naglašava ideju autonomije kao širi pojam koji može objediniti različite tipove nacionalizma • cilj nacionalizma je izgradnja nacije i stvaranje nacionalne države – to se postiže na dva načina: . liberalni i integralni.

stranci • kao odgovor na imperijalistički nacionalizam razvili su se antikolonijalni pokreti u zemljama Trećeg svijeta. zato što se nacionalne države raspadaju na manje efikasnije dijelove – jednako kao i velike korporacije • Anthony Giddens u knjizi Treći put (1998. Senghorova filozofija crnaštva) GLOBALIZACIJA. osobito kod Barresa i Maurrasa • na početku 19. a radikalnije varijante odbacile su zapadne ideje i kulturu (ghandizam.) – nacionalne države nastale su onda kad su umjesto rasplinutih "graničnih područja" postavile jasne granice.jugoistočnoj Europi. bio je snažan i u Francuskoj od Dreyfussove afere. masoni.) tvrdi da će država ishlapiti • John Naissbit u knjizi Globalni paradoks (1995. jer nacija propada kad izgubi svoju moć" .st. danas granice postaju granična područja zbog svojih veza s drugim regijama • Yael Tamir u knjizi Liberalni nacionalizam (1993. protestanti. koji su oblikovali ideju antikolonijalnog nacionalizma. republikanizma i demokracije koja počiva na individualizmu. danas na svijetu živi i radi više znanstvenika negoli u svim prethodnim naraštajima zajedno 61 . potom su oslonac našli u marksizmu i sovjetskom socijalizmu • te su ideologije bile modificirane (afrički socijalizam).". ti su pokreti u početku nastupali s idejom liberalnog nacionalizma. Friedrich Jahn zastupa ideju da je njemački narod predstavnik cijelog ljudskog roda i da je njegov zadatak silom civilizirati svijet • Maurras je prvi skovao izraz integralni nacionalizam i odredio ga kao nastojanje za isključivo nacionalnim politikama zasnovanim na "bezuvjetnoj obrani nacionalnog integriteta i stalnom uvećavanju nacionalne moći. do vlasti stranih sila. odustajući od nacionalnog identiteta i nacionalizma SOCIOLOGIJA ZNANOSTI I OBRAZOVANJA • prema britansko-američkom sociologu znanosti Dereku de Solla-Priceu.) zaključuje da u globaliziranom svijetu ne treba podleći iskušenju i prikloniti se utopijskom kozmopolitizmu. NACIJA I NACIONALNI IDENTITET • teoretičari "hiperglobalizacije" (kako ih naziva David Held) najavljuju smrt nacije i nacionalne države u svjetskom gospodarstvu i društvu bez granica • Nicholas Negroponte u knjizi Biti digitalan (1995.treba ukloniti sve što je slabi: od racionalizma.): "Nacionalna država je mrtva. koje Marras naziva "četiri strane nacije" – Židovi.

time što će se u nekoj budućoj tehnološkoj fazi okoristiti već gotovim i poznatim tehnološkim rješenjima • današnje se društvo često naziva "društvom utemeljenim na znanju" • osamdesetih godina dvadesetog stoljeća Alvin Toffler je govorio o "trećem valu" civilizacije. smatraju da zemlje u razvoju nisu osuđene na propast.. Puritanski put u znanost) tvrdi da je za iskorištavanje takvih znanja i pronalazaka bila potrebna društvena struktura koja je poticala rizično ponašanje pojedinaca 62 .• rast i učinkovitost tehnologija danas je toliko drastična da neki teoretičari društva. da će svijet postati "globalno selo" povezano medijima ostvarilo se mnogo brže negoli se to tada vjerovalo GLOBALIZACIJA: NOVI STANDARDI.st. NOVE NEJEDNAKOSTI. odnosno koristiti se "spill-overom". NOVI SOCIJALNI ODNOSI • američki sociolog Paul Ritzer suvremenu eru naziva "mcdonaldizacijom društva" • mnogi sociolozi. kreativnu i produktivnu kvalitetu • Francis Fukuyama (knjiga Povjerenje) – povećanjem obrazovanja stvara se veći stupanj povjerenja među građanima • Max Weber u studiji Protestantska elita i duh kapitalizma tvrdio je da je za protestante jedini način kojim mogu naslutiti hoće li doći u carstvo nebesko njihov uspjeh na ovom svijetu • analogno Weberu. jer mogu preskočiti tehnološke faze. odnosno tehnološkog razvoja čovječanstva u prvom valu moć se koncentrirala u rukama onih koji su baratali poljoprivrednim proizvodima u drugom valu moć je bila u rukama industrijalaca u trećem valu moć je u rukama onih koji raspolažu informacijama • prema Robertu Kaplanu. primjerice Hans Peter Martin i Harald Schumann u knjizi Zamka globalizacije predviđaju da će za nekoliko godina 20% svjetskog stanovništva proizvoditi sve što je potrebno za opstanak cijelog čovječanstva • proročanstvo Marshalla McLuhana iz sedamdesetih godina 20. među kojima i Francis Fukuyama. posljedice tehnološke globalizacije su bitno novi socijalni odnosi. Robert Merton (Znanost. tehnologija i društvo u Engleskoj 17.st. u kojima politička suverenost naroda i vlada više nije poluga moći ULOGA KULTURNOG I SOCIJALNOG KAPITALA U DRUŠTVENOM I ZNANSTVENOM SMISLU • "socijalni i kulturni kapital" sociološko je ime za niz vrijednosti neke populacije kojima se označava njezina sposobnost da svoje znanje i obrazovanje pretvori u neku pozitivnu.

vještina i društvenih vrijednosti FUNKCIJE OBRAZOVANJA • prema funkcionalistima. one i dodaju znanja već postojećima 6. "latentne" funkicije – jedna od latentnih funkcija obrazovanja je da se djeca zbrinu dok su roditelji na poslu OBRAZOVANJE KAO VRSTA SOCIJALNE MOBILNOSTI • u današnje vrijeme školovanje je gotovo najjače i najsigurnije sredstvo socijalnog napredovanja jer u uvjetima naglih ekonomskih promjena omogućuje najbržu prilagodbu novonastalim radnim okolnostima SOCIOLOGIJA PRAVA ODREĐENJE PODRUČJA 63 . zvjezdoznanaca. stvarao se poseban socijalni sloj odgovoran za širenje znanosti • tek se u novom vijeku znanost uspostavila kao posve neovisna društvena institucija OBRAZOVANJE • riječ škola potječe od grčke riječi shole – dokolica • obrazovanje nije više svrha samome sebi. inovativnosti – škole ne samo da prenose znanja. tvrdi da je osnova rasta znanja sposobnost uključivanja što većeg broja subjekata i činjenica u sustav mreža SOCIOLOGIJA ZNANSTVENIKA • u povijesti znanosti često se ističu narodi Egipta i Mezopotamije u kojima su postojali posebni slojevi pisara. ostale. poput Parsonsa i Mertona. kulturne transmisije – da bi kultura mogla opstati. osobnoga razvoja – škole podučavaju vještine i znanja koja će pojedincima poslužiti kasnije u životu 4. već je poprimilo funkciju sistematske. mora prenositi znanje s generacije na generaciju 2. … • u skladu s društvenom potrebom. formalne transmisije znanja. obrazovanje ima bitne socijalne funkcije: 1.• koncepcija sociologije znanosti pod imenom "teorija mreže aktera" francuskog sociologa Brune Latoura. selekcije – društvo tijekom školovanja raznim oblicima ocjenjivanja pokušava napraviti klasifikaciju pojedinaca kojom će primjereno zadovoljiti druge društvene funkcije 5. socijalne integracije – škole služe i integraciji pojedinaca u društvo 3.

pravno učenje i profesiju. pravna dogmatika kao područje prava mora se temeljiti na fikciji da je pravilo nepromjenjivo. a stvarnost sociologiji prava koja može biti generička (pravo kao rezultat društvenih procesa) ili operacionalna (pravo kao regulator društvenih akcija)" PRAVNA DOGMATIKA • pravna dogmatika pokriva naša iskustvena znanja o tome kako treba regulirati društvene odnose • danas je pravna dogmatika postala ogromno područje sistematiziranog iskustva društvene regulacije • H. Rehbinder razlikuje tri područja pravne znanosti: pravnu filozofiju. te jedinstvenost sistema prava (H. promjena i specifičnih situacija djelovanja.) • Roscoe Pound područje pravne znanosti vidi u paralelnom suživotu pravne filozofije. "idealnost prava područje je pravne filozofije. Berman.) OGRANIČENJA PRAVNE DOGMATIKE • dogmatika ima dva važna ograničenja • ona je bitno ograničena na tradiciju zapadne racionalnosti. Durkheim. da se može promijeniti potezom pera SOCIOLOGIJA PRAVA • sociologija prava odgovara na pitanje kako se pravo primjenjuje • u osnovi riječ je o dva velika područja: jedno je proces nastanka i promjene prava. normativnost pripada pravnoj dogmatici.) dokaz je da nismo znanstvena periferija • M.• sociologija prava u Hrvatskoj je jako zakašnjela novost • djelovanje skupine Pravo i društvo u HAZU. političkog konteksta i društvenih uvjeta • drugo ograničenje još je važnije. 1983. tradicija kulture. ali i suprotno. niz članaka i kapitalno djelo Eugena Pusića Društvena regulacija (1989. pravnu dogmatiku i sociologiju prava. funkcija. gdje je glavni interes razumijevanje nastanka. pravne povijesti i komparativne pravne znanosti i sociologije prava (Jurisprudence.) 64 . Berman tvrdi da je riječ o jedinstvenoj tradiciji Zapada koja jedina poznaje čvrste oblike prava i drugih normativnih institucija. Law and Revolution. Luhmann i Marx ne vide stvaranje prava kao proces koji završava formulacijom norme i njezinom formalizacijom već se bave djelovanjem društva u stvaranju – pravo vide kao način djelovanja društva drugo područje je primjena prava – odnosi i materijalni učinci koje pravo proizvodi • sociologiju prava moguće je definirati i kao primjenu empirijskih socioloških metoda na pravne probleme • Szelnik – Sociology of Law (1959. 1959.

javna i privatna. za sociologiju prava najvažnije djelo je Preobrazbe javnog prava te veliko djelo (u 5 knjiga) Traktat o ustavnom Pravu • Eugen Erlich bio je prvi koji je poduzimao empirijska terenska istraživanja o nastanku i primjeni prava prvo sistematsko djelo tog pravca je Temelji sociologije prava Erlich razvija školu "slobodnog prava" njega ne zanima napisana norma i juridička konstrukcija svijeta. radnim zajednicama. 1852-1865. Otto von Gierke objavio je knjigu Das deutsche Genossenschaftrecht u kojoj analizira promjene u pravu od početaka rimskog prava do tadašnjeg vremena RANE PRAVNO SOCIOLOŠKE TEORIJE • Rudolf von Jhering naziva se često ocem pravne sociologije po uzoru na velike povjesničare napisao je prikaz povijesnog razvoja rimskog prava (Geist des römischen Rechts. Sumner Maine objavljuje studiju Ancient Law u kojoj navodi razliku između društava kojih poredak (posebno pravni sustav) obilježava statusno pravo društava kod kojih su odnosi prvenstveno ugovorne prirode • 1868. treba istaknuti njegov stav o neizbježnosti interesnih sukoba u društvu i ulozi prava u smanjenju posljedica konflikta • Leon Duguit bio je pod snažnim utjecajem Emila Durkheima od kojeg preuzima ideju o središnjem značenju solidarnosti za društvo solidarnost modernog društva ostvaruje se u međuzavisnosti njegovih dijelova smatra da će u modernom društvu regulacija počivati na profesionalnim udrugama. već život prava i pravna realnost. unutrašnji poredak udruživanja. 1877. društvo kao temelj normativne regulacije pravo je sasvim jasno izraz interesa a ne nikakvog duha • Karl Renner u hrvatskoj povijesti ostat će zapamćen prema specifičnom shvaćanju potrebe nacionalne autonomije u okvirima Habsburške monarhije (austromarksizam) 65 ." Njegovo. važnija su od individualnih prava "Nema drukčijeg prava no što je izvršenje neke dužnosti. različitim poslovnim asocijacijama prava solidarnosti.) – iz početne faktografske analize prelazi u funkcionalnu analizu pravnih instituta Cilj u pravu. pravo se stvara u narodnom životu i duhu • 1861. H.POVIJESNE ŠKOLE • Friedrich Karl von Savigny smatra pogrešnim stajalište da je pravo moguće stvoriti ljudskim razumom.

generalizacija – pravo razloge svoga djelovanja i načina primjene svodi na više načela koja se prividno kao presumpcije primjenjuju na svaki pojedini slučaj 3. tipizacija – pravo se temelji na rutinskoj primjeni istih pravila. bez iznimke. karizmatska pravna vlast kroz "pravo proroka" 2. profesionalizacija – pravo više nije domena u kojo se snalaze ljudi koji nisu prošli poseban postupak učenja 66 . Weber je postajao sve više uvjeren da je moderni pravni poredak utemeljen na nacionalnom pravu rezultat određenih povijesnih okolnosti • opći razvoj prava može se promatrati kao prijelaz kroz sljedeće faze: 1. ne samo zbog velikog poglavlja pod tim imenom u njegovoj najvećoj knjizi Privreda i društvo • proučavajući istočne religijske sustave i kulture. strukture društva u kojem je pravo jedan od elemenata • sociologija smatra pravo tek jednim od društvenih fenomena. koje konstruiraju u sebe zatvoreni logički svijet 5. uvijek povezanim s drugima • u nastajanju industrijskog i modernog društva. sekularizacija – pravo gubi obilježja objave i religijsku legitimaciju i uporište u religioznim normama 2.njegova knjiga Pravni instituti i njihova socijalna funkcija (1904. formalizam – pravo leži u rutinizaciji postupaka koji opravdavaju konačnu odluku redukcijom sadržaja normi na dopuštene oblike 6. koje ne dopuštaju praznine i situacije koje se pravom ne mogu riješiti. u narastanju znanosti kao glavne metode razmišljanja o društvu nije više bilo mjesta za razmjerno naivne predodžbe o izvorima prava MAX WEBER: RACIONALIZACIJA PRAVA • on se u punoj mjeri može smatrati ocem sociologije prava. nametanje prava od svjetovnih i tehnokratskih moćnika 4. sistematizacija – pravo leži u stvaranju jedinstvenog poretka normi koje su unutar sebe logične i koherentne. u istim slučajevima 4. sistematska elaboracija prava i profesionalno administriranje pravde od strane osoba koje su prošle pravnu izobrazbu • pravo se razvija i mijenja u sljedećim dimenzijama: 1.) analiza je promjena koje u tumačenju pojma vlasništva ostavlja napredak kapitalističke ekonomije smatra da će se vlasništvo podvrći sve jačem utjecaju društva TEORIJE SOCIOLOGIJE PRAVA • interes klasične sociologije bio je usmjeren na širi društveni kontekst prava. stvaranje i tumačenje prava od strane pravnih znalaca 3. objašnjenje njegova nastanka i društvene pozadine.

" (Engels. da je pravo rezultat klasnih i interesnih borbi. usmjerenost na objašnjenje djelovanja prava kao posljedice društvenih uvjeta u kojima djeluje • pravni oblici u krajnjoj liniji su izraz strukture proizvodnje društvenog života • K. Pisma Strakenburgu. već su potrebni suptilniji oblici zaštite i reprodukcije vladajućih klasa • druga karakteristika. nije potrebna direktna sila i pravo da se vlada. Marx." • K. vjerski. spavati ispod mosta. razvitak društva počiva na ekonomskom. ali podjednako i američkog pravnog realizma. prositi na ulicama i krasti kruh. ili noviji.) • pravo ima funkciju omogućavanja i olakšavanja odnosa proizvodnje i razmjene • činjenica je da pojedine društveno diskriminirane grupe – siromašni. Luhmanna i Habermasa – u njihovim radovima pravo je jedan od centralnih koncepata normativne regulacije društva MARKSISTIČKE ŠKOLE PRAVNE SOCIOLOGIJE • Maureen Cain i Alan Hunt Marxove ideje o pravu svrstali su u tri teze: 1. Ungera.) • G. smatra prirodnim temeljem za razumijevanje prava • Althusser smatra da su se funkcija i područje ideologije bitno promijenili. žene. pozitivizacija – otkriće mogućnosti da se pravo stvara. filozofski. Komunistički manifest. 1848. državni poredak i moral svakog naroda neposredno su i direktno uvjetovani ekonomskim odnosima (Plehanov.7. umjetnički itd. Foster – Critical Legal Theory • kritička pravna škola (CLS – Critical Legal Studies) nasljeđuje tradiciju kritičke sociologije. a ne prisilu. 1894. imigranti – formalno imaju prava koja ne mogu ostvariti • Anatole France: "Pravo u njegovoj veličanstvenoj nepristranosti brani. pravni. Plehanov kaže: "Na taj način pravo." (Engels. Materijalističko shvaćanje historije) • moderni marksizam ideologiju. program te škole uključuje prevladavanje liberalističkog 67 . još se jasnije vidi • funkcija pravno-političke i ideološke nadgradnje jest osiguranje i opravdanje interesa vladajuće klase • "Zakoni. moral. literarni. religija… samo su buržoaske predrasude iza kojih se kriju buržoaski interesi. Prilog kritici političke ekonomije • moderni marksizam (Althusser. pravo je izraz ideologije vladajuće klase 2. mijenja i provodi voljom nadležnog tijela • moderna inačica sličnih pristupa su radovi Parsonsa. kritička škola) pozivao se na originalnog Marxa koji je bio nesklon simplifikaciji • "Politički. i siromašnima i bogatima jednako. Ali svi oni reagiraju jedan na drugi i na ekonomsku osnovu. pravo je oblik kojim se zaogrće prisila države kao instrumenta nasilja nad eksploatiranim 3.

ideju da institucije same po sebi jamče individualne slobode te imanentnu konzervativnost vladajuće pravne znanosti DRUGE TRADICIJE SOCIOLOGIJE PRAVA • radovi Erlicha i Kantorowicza u velikoj mjeri konvergiraju paralelno nastalim školama američkog i skandinavskog realizma (Pound. Frank. u anglosaksonskoj znanosti danas vladajući. temelj je za institucionalnu analizu u sociološkoj teoriji EMPIRIJSKA SOCIOLOGIJA PRAVA • treća skupina tradicijskih korijena sociologije prava polazi od ambicije sociologije da bude praktično korisna i upotrebljiva znanost utemeljena na empirijskom i pozitivnom znanju • riječ je o istraživanjima u kojima sociološke metode imaju ključno mjesto STUDIJ SOCIOLOGIJE PRAVA • tri su osnovna procesa koja određuju stanje moderne pravne znanosti: 1. globalizacija i internacionalizacija 2. razvedena u tisuće teorija srednjeg dosega. pokret ekonomske analize prava (Law and Economics) • ekonomska analiza prava.ignoriranja interesne osnove prava. Ross) • shvaćanje stvaranja i primjene prava kao socijalnog čina – law in action instead of black-letter law – izbrisalo je granice između sociologije prava i jurisprudencije • sociologiji je blizak. povećana potreba za praktičnim znanjima formuliranja društvenih politika 68 . Llewellyn. diverzifikacija i interdisciplinarnost 3.

PREDAVANJA 69 .

COMTE – ZNAČAJ •opći utjecaj •ime sociologiji •metodološki napredak •preciznost provjerljivost matematska formalizacija • promatranje eksperiment metoda komparacije 70 . na području društva sve ono što društvo čini stabilnim. Humanost će biti najviša vrijednost izjednačena u značenju s bogom u prijašnjim društvima. društvenih zakonitosti. s druge strane. pri čemu je osnova veliki zakon o tri razvojna stupnja društva. Svaki dan u tjednu bit će posvećen nekoj znanosti (nedjelja .AUGUSTE COMTE I POZITIVIZAM •Montpelier 1789 (Isior Auguste Marie Francoise Xavier) •1812 sukob s ocem •1815 Ecole politehnique •1817 sekretar Saint Simonea •1827-29 duševna bolnica •Sistem pozitivne filozofije 1830-42 •Zakon o tri stupnja razvoja čovječanstva •sistem pozitivne politike 1851 KLASIFIKACIJA ZNANOSTI Matematika Astronomija Fizika Kemija Biologija Sociologija tri stupnja društvenog progresa •teološki •metafizički •pozitivizam SOCIJALNA DINAMIKA I STATIKA •Dinamika. tj. a bit će osnažena kultovima koji će poticati altruizam i znanstveni pogled na svijet. NOVO DRUŠTVO Buduće društvo počivat će na duboko humanističkim vrijednostima koje će se stjecati obrazovanjem i odgojem u obitelji. sve što čini njegovu strukturu. u godini će biti 84 svečanosti u čast istaknutih znanstvenika. bavi se otkrivanjem pravilnosti u slijedu oblika u društvenom razvoju. •Statika ispituje zakone osiguranja cjeline.humanosti).

poželjno metoda fizikalnih znanosti kao što su eksperiment i promatranje. Znanost predstavlja sređeno iskustvo koje stalno podvrgavamo provjeri. pristup koji smatra da se naše znanje temelji isključivo na provjerljivom iskustvu. kauzalnosti. a treba izbjeći opće teorijske konstrukcije koje se ne mogu provjeriti. Svijet koji poznajemo je zbir pojedinačnih činjenica poredanih u lancima uzroka i posljedica. eksperiment.•ideja historičnosti-nije jedini •antinominalista (društvo /= zbroj pojedinaca) –društvo se ne može svesti na pojedince kao ni slika na točke •ideja pokretačkih sila društva •značaj industrije •sociologija je praktična znanost + determinizam + socijalni konsenzus POZITIVIZAM Sociologija će ujedno biti znanost putem koje će metode “pravih” znanosti (osobito promatranje. povijesna i kulturna komparacija) biti primijenjene na ekonomiju. Pozitivizam zato pretpostavlja znanstvenu objektivnost. FIZIKALISTIČKI PROGRAM ZNANOSTI U sociologiji. NAČELA Pozitivizam je znanstveni pristup kojeg karakterizira neprestano nastojanje da se koriste samo činjenice koje se mogu materijalno utvrditi. psihologiju i sl. Odbacuje se korištenje pojmova i teza koje se ne mogu materijalno provjeriti. koje se mogu se mogu opaziti. usporedbi (osobito povijesnih usporedbi) i eksperimenta. pozitivizam znači prihvaćanje tehnika promatranja. ta se iz takvog iskustva mogu izvoditi zaključci o odnosima između pojava i uzročnim vezama između njih. od Comtea nadalje. KAUZALNOST Idealni nacrt istraživanja za pozitivizam znači izoliranje uzročno/posljedičnih veza. U sociologiji to znači zaključivanje prema modelu u kojem za svaki društveni fenomen postoji određen uzrok (ili uzroci): na primjer visoka stopa kriminala uzrokovana je siromaštvom i socijalnim razlikama. 71 . pravo. vrijednosno neutralnu poziciju istraživača i strogu primjenu metoda. Pozitivizam ne znači samo takvu opću sociološku teoriji već označava širu perspektivu u sociologiji i filozofiji. FENOMENOLOŠKA REGULA Doista. pozitivizam je znanstvena orijentacija koja zaključke izvodi iz materijalnih činjenica života i iskustva. mjeriti.

Izbjegavanje općih teorijskih konstrukcija vodi znanjima temeljenim na iskustvu (empirizam). nagrada. trošak – sve izraženo u vidljivim obilježjima ponašanja u malim grupama. lijepo ili ružno. treba proučavati "kako ljudi žive. U našem iskustvu ne postoje odrednice kao što su dobro ili loše. Svi sistemi imaju iste zakonitosti. kako se odnose jedni prema drugima". kazna. • Pojedinci su racionalni aktori (u izboru između alternativa akcije. bihevioristi su zainteresirani za odnose i ponašanje ljudi a ne za varljive konstrukcije objašnjenja njihovih unuitarnjih motivacija.Skinner. ali nemamo pravo to zvati znanošću. a u krajnjem slučaju i to da postoje iste zakonitosti koje tek treba primijeniti na sva područja traženja znanja. pa i onim istraživanjima koja se mogu izvesti uz mjerenja i kvantifikaciju rezultata VRIJEDNOSNA NEUTRALNOST pozitivizam insistira na jasnom razlikovanju vrijednosnih i činjeničnih prosudbi. F. treba promatrati u eksperimentalnim situacijama malih grupa u kojima proučavamo neposredne i vidljive (observable) interakcije. koje igre igraju. treba eliminirati mistične pojmove ("mistical entities that serve to distreact sociologist from concrete entities of study – behaviour and their consequences".METODE Pozitivizam pretpostavlja da postoje iste dobre metode u svim znanostima. BIHEVIORIZAM istraživanje treba što više sličiti eksperimentu u kojem određeni S (stimulus) izaziva izvjesni odgovor u ponašanju R (response): S→ R. etičke ili estetske kvalifikacije. HOMANS •smatra da ljudsko ponašanje. umnoženo s vjerojatnošću da će se postići željeni rezultat).i osobito psihologije. imamo pravo zagovarati vrijednosti. S→ R. kako odgajaju djecu. vrijednost. Iz sociologije. koju u danom vremenu percipira. kako upravljaju. kao vrijednu u rezultatu. kako jedu i pripremaju hranu. mozgu ili podsvijesti. Beyond Freedom and Dignity) ne treba spekulirati o tome što se pri tome događa u ljudskoj glavi. GEORG C. pa i društvene pojave treba prvenstveno objasniti prirodnim zakonima (redukcionizam). usredotočuju sa na procese ljudske interakcije pojedinaca.. pojedinac će odabrati onu. Ponašanje pojedinaca zasnovano je na negativnim i pozitivnim stimulusima ponašanja (reinforcements of social behaviour). 72 . Navijački stav u tumačenju činjenica ne odgovara znanosti. Dajući prednost jasnim hipotezama o ponašanju on se koristi pojmovima: stimulus. akcija. kako odlučuju. te svaki vrijednosni sud znanost treba odbaciti i težiti objektivnosti i vrijednosnoj neutralnosti.

On predlaže. the unanticipated consequences of purposive action. disfunkcija organizacije. a u tome ga priječi moguća štetna kazna ako je visoka vjerojatnost da će biti uhvaćen. od takvih pretpostavki koje se mogu empirijski provjeravati. ROBERT MERTON Teorije srednjeg dosega trebaju biti tako oblikovane.theories. ako želi napredovati. the interdependence of social institutions -. of deviant behavior.BACKEROVA FORMULA "Vjerojatnost kriminalnog ponašanja upravo je proporcionalna dobitkom koji se pri tome može postići. 73 C. WRIGHT MILLS . 1959. for example. urbanizacije ili socijalne stratifikacije: "Our major task today is to develop special theories applicable to limited conceptual ranges -. i stvara. a s druge strane orijentiranjem općih socioloških teorija prema onim društvenim fenomenima koji se mogu istraživati i empirijskim metodama. no stvar je jednostavna: lopova čini prilika da puno zaradi. mora se simultano razvijati na obje razine: smislenim prikupljanjem i provjerom činjenica. a obrnuto proporcionalna visini kazne koja se može dobiti. PERSPEKTIVA Sociološka teorija. delinkvencijom •sociologija se dokazala kao prektično korisna znanost koja je imala metode i pristup koji su se mogli iskoristiti na sasvim različitim zadacima i problemima. reference groups. radnih motivacija. Studenti sociologije ili prava nisu navikli na takav stil izražavanja i nemaju sklonost matematičkim formulama. sve umnoženo faktorom vjerojatnosti da će se takvo ponašanje otkriti i sankcionirati" Backerova formula. social perception. "Postoji nužna proturječnost između onog što je istinito ali nije važno ili onoga što je važno ali možda nije točno i istinito" (Sociološka imaginacija. potreba stanovanja. stavova. potrošačkih navika i potreba. EMPIRIJSKA SOCIOLOGIJA •velik napredak u metodama i tehnikama prikupljanja podataka – omogućila je ekspanziju istraživanja javnog mnijenja. utjecaja i slično. teorije srednjeg dosega koje su osnova razumijevanja devijantnosti. social control. unapređenjem metoda i tehnika istraživanja.rather than to seek the total conceptual structure that is adequate to derive these and other theories of the middle range" (Social Theory and Social Structure).). •nastale su i sasvim praktične potrebe za tržišnim istraživanjima.

•Za Mertona to je bila obrana teorijske relevantnosti empirijskih generalizacija podcijenjenih kao tehničko usavršavanje metoda. coherent heterogeneity. or the Conditions Essential to Human Happiness). pri čemu materija prelazi iz neodređene i nepovezane (nekoherentne) homogenosti u određenu i povezanu (koherentnu) heterogenost. porast složenosti strukture prati složenost funkcija i povećanje međuzavisnosti dijelova. HERBERT SPENCER 74 .•Istraživačka strategija je dvovrsna: od ocjene važnosti i teorijske relevantnosti hipoteza prema provjeri u empiriji te od činjenica prema stvaranju specifičnih teorija srednjeg dosega. stoljeća».1903) «Aristotel 19. Skraćeno i razumljivije evolucija je kretanje od nepovezane sličnosti prema povezanoj različitosti from an indefinite. Evolucija je integracija materije uz istodobno rasipanje kretanja. Društvena statika (Social Statics. 1851. povećanjem veličine raste i složenost njegove strukture. BIOLOGIZAM I HERBERT SPENCER EVOLUCIONIZAM • Društva se razvijaju neprekidnim promjenama prema sve većoj složenosti (1820 . za vrijeme koje neiskorišteno kretanje prolazi paralelnu promjenu. incoherent homogeneity to a definite. Sustav sintetičke filozofije (A System of Synthetic Philosophy) Darwin i Spencer Thomas Malthus:survival of the fittest Društvo kao i organizam raste i povećava svoj opseg.

stalnog jačanja specijalizacije i raznovrsnosti te povremeni skok u načinu jač nač povezivanja. Porastom funkcionalne specijalizacije politič olič vođ nestaje jednakost i jer se za pojedine položaje vežu i društvene polož vež privilegije. polož vođ polož Složeni tip društva nastaje daljnjim usložavanjem strukture i specijalizacijom unutar društva prema funkcijama (Spencer analizira 46 takvih društava u povijesti i nerazvijenim zemljama). Britanski Imperij. (2) sustav distribucije koji nastaje kada dijelovi društva više nisu u bliskom fizičkom kontaktu i kada postaju sve raznovrsniji. ndržavu je smatrao upravljačkim strojem kojem se građani automatski pokoravaju SOCIJALNI DARVINIZAM Vječita borba društvenih skupina Borba za opstanak Povijest ljudskih društava je povijest borbi LUDWIG GUMPLOWITZ Dominacija i ratovi Od ubijanja prema ropstvu. Francuska i sl. društva započinju kao započ male zajednice u kojima nema razlika između pojedinaca izmeđ S vremenom grupe rastu po broju te se u njima javlja specijalizacija i politička vlast oličena u ulozi vođe. (3) ratovi između društava i potrebe unutarnje harmonizacije izazivaju potrebu za nastankom regulacije.STRUKTURA DRUŠTVA (1) sustav održavanja koji odgovara produktivnim sektorima društva (analogan organima metabolizma tijela). od ropstva prema aristokraciji Amalgamacija i klase 75 . a iz njega nastaju dvostruko i trostruko složena društva (rimsko. nupozorio je na razlike i sličnosti između organizma i društva.). nnaglasio je ulogu slobode ličnosti. Meksičko Carstvo. integracije društva. Kao i organizmi. a na koncu se vođ nestabilni položaj vođe pretvara u stabilnu društvenu funkciju i položaj. Jednostavna društva tada polako prolaze transformaciju od društva bez vodstva prema povremeno vođenoj grupi. egipatsko. Regulacija počiva na strahu od živih (na političkoj vlasti države) i na strahu od mrtvih (nametanjem religioznog morala). proces je sređ materijala. dokazuje to analizom i zajednicama. non je naglasio postojanje zakona evolucije i prirodne zakone koji je uzrokuju. dokazuje sređivanjem brojnog antropološkog i povijesnog materijala. ZNAČENJE HERBERTA SPENCERA nopisao je društvenu evoluciju kao nastavak prirodne. Zakon evolucije u ljudskim zajednicama.

sociologija. Kad pritisak populacije preraste prirodne okolnosti. pritisak populacije na prirodne izvore postupno dovodi interese pojedinaca i grupa u stanje apsolutnog neprijateljstva prema 7. 13. one koje izviru iz porobljivanja su složene. jezici (dvadesetak). religije. Lukacs. drugima. U ranoj fazi stvaranja države kontrola je arbitrarna i nasilna. književnost. 14. studija srednjeg vijeka . tendiraju rastakanju koncentrirane moći. MAX WEBER 1864 1877 1882 1889 1891 1895 1897 1903 1904 1905 1918 1920 (13!) eseji o povijesti studij prava.Država od prinude prema dogovoru GUSTAV RATZENHOFER 2. akademska ili politička. 5. Društvene strukture koje izrastaju iz bioloških odnosa su jednostavne. 10. Lowenstein. Oblici kontrole u državi ovise o stupnju društvene evolucije. dopušta slobodno izražavanje i satisfakciju urođenih interesa. njem. glazba.rimsko pravo studij rimske agrarne povijesti Freiburg iscrpljenost i strah urednik USA Protestantska etika i duh kapitalizma Weimar Comstitution (gubi na izborima) upala pluća WEBER KAO GENIJE nadarenost. Premda ljudi (kao i sva bića) žele živjeti i razvijati se u miru s drugima iste vrste. “prosvjećeni kapitalista”. Sombart. kao izvori socijalne diferencijacije. Individualni impulsi samoodržanja i seksualnosti mijenjaju se i prilagođuju životnim uvjetima u kojima egzistira pojedinac 4. povijest. Konflikti učvršćuju socijalnu strukturu i stvaraju nagomilavanje moći. nacionalist.Weber. kultura i trgovina. Troeltch. Michels. pojedinci i grupe prisiljeni su boriti se za opstanak. socijalizacija pak ograničava u ostvarivanju kooperacije nužne za ostvarenje prirodnih i pretpostavljenih interesa. Diferencijacija oslobađa ljude društvenih stega. A. politika: ambicija i neuspjeh. stil: bez komentata – probajte! prijatelji: Neuman. Toennies. Schumpeter 76 . pravo. s vremenom se pojavljuje kontrola putem običaja.

WEBER – MLADOST Problemi s ambicioznom obitelji. Weberova majka. Član Nacionalne liberalne stranke koja je podržavala Bismarcka. Helene Fallenstein bila je romantični idelist. Bog neka mi pomogne. Sybel. 1517. Otac činovnik i političar (Berlin.majka stroga. Dilthey and Mommsen.KAKO JE SAZRIJEVAO? studij rimskog prava => u čemu je to promjena kod nastanka kapitalizma studij agrarnog pitanja => zašto seljaci postaju siromašni iako se proizvodi više studij istočnih zemalja => zašto ne nastaje kapitalizam iako postoje proizvodne snage studij religija => značaj kulturnih fenomena RANA MLADOST Max Weber rođen je 21 travnja. Roditelji bogati protestanti protjerani Salzburga.ne bez mana: “the detailed analysis of small human particularities that do not touch upon a man's historical and intellectual significance” ŠTO JE SOCIOLOGIJA Max Weber definira sociologiju kao znanost socijalne akcije To znači usmjeriti se na subjektivna ZNAČENJA koja akteri pridaju svojoj aktivnosti u specifičnom kulturnom i povijesnom kontekstu.10.Sabor u Wormsu. KAPITALIZAM zašto su protestanti direktori i bankari? zašto su protestanti usmjereni na stjecanje? zašto su poduzetnici? zašto se nastanak protestantizma ne može objasniti tehnološkim napretkom već obratno? DAN REFORMACIJE 31. Erfurt) u Reichstaga. Ja ne mogu drukčije. Roditelji u stalnoj svađi. Kućni prijatelji:Treitschke.1521) 77 . otac hedonista. etika odgovornosti i asketizam naklonost jakim ličnostima vođa Max Weber bio je čovjek stalnih unutarnjih konflikata. Najmlađi od sedmero djece. Evo tu sam. Mladi Weber odrastao je u aktivnoj građanskoj sredini. racionalnost i neracionalne emocije. Amen! (“Ako sam zlo govorio daj mi dokaz o zlu”. 1864. Zato ne mogu i neću ništa opovrći jer je štetno i opasno raditi protiv svoje savjesti.

bio "zaostao".. kapitalističkih institucija. Takva revolucija duha . uz strogo izbjegavanje svakog užitka. a bez obzira na kasnije promjene u globalnoj kulturi njegove posljedice žive i danas. KAPITALIZAM I REVOLUCIJA DUHA Takva revolucija duha . bila je i još je uvijek. who is blessed for evermore..C. POHLEPA I KAPITALIZAM Univerzalna vladavina apsolutnog nepoštenja (absoluter Skrupellosigkeit der Geldmachung) u stjecanju novca bila je upravo specifična karakteristika onih zemalja čiji je građanski i kapitalistički razvoj . Kapitalistički duh postoji prije nastanka kapitalističkih tehnologija. u nekoj mjeri.stvorila je kapitalizam. 42 POHLEPA I RAZBOJNIŠTVO Kapitalizam ne počiva na neograničenoj pohlepi. slika svijeta u kojoj u skupu plemenitih svjetovnih vrijednosti uz asketsko predanje dužnosti ostane i snažna želja prema zaradi. Pogled na svijet u kojem se upornosti i skromnosti daje prednost pred užitkom i rastrošnošću. te 78 .i moderna država . oskudna Conscienziosita . a bogatstvo koristi s obzirom.Weber.B. mišljeno kao samosvrha KAPITALIZAM I ŽIVOTNI SMISAO Pogled je to na svijet u kojem se rad i bogaćenje smatra ostvarenjem smisla života. stjecanje lišeno svih eudemonističkih. i sve više novca. Kapitalizam razara društva tradicije. U kojem rad na ovom svijetu znači ispunjenje dužnosti božjeg plana. ili čak hedonističkih oblika.may God at length have mercy. 1934. ("jedenfals ohne Zweifel der "kapitalistische Geist" vor der "kapitalistischen Entwicklung" da war“).morale su se pojaviti etičke vrijednosti koje predanost radu i struci. novi moral POHLEPA Summum bonum ove etike je : sticanje novca.po mjeri zapadnog razvoja .Mohr. ali stvara nova i razvijena društva. KAPITALIZAM I ETIKA Da bi nastao kapitalizam . and lift up the light of His countenance upon them. J. prijevara.M. Tübingen. Razbojnička pohlepa stvara razbojnike a ne poduzetnike.stvorila je kapitalizam.grijeh. Kao što to svaki tvorničar zna. jedna od glavnih zapreka kapitalističkom razvitku"[1]. Die protestantische Ethik und der geist des Kapitalismus. a sretni dobitak. lijenost . gledište prema kojem se poštenje u siromaštvu trpi s ponosom. that we may know His way upon Amen earth and His saving health among all nations. u kojem je predanost poslu i uspjeh jamstvo uspjeha.

racionalno kontrolirano ponašanje u životu te izbjegavanje svakog predanja ljepotama svijeta. Jasan i jedinstven cilj ovog asketizma bilo je discipliniranje i metodička organizacija ponašanja.. pa onda jedan uzrok stvara više posljedica i za jednu posljedicu treba više uzroka. pred neredovitim. nečijem raspoloženju i emocijama. specifični oblik zapadne ovosvjetovne askeze u protivnosti prema svim ostalim religijama svijeta. neraskidivo jedinstvo svjetovnih zahtjeva profesionalnog poziva (Berufsethik) i religijskog spasenja. Rad u čvrstom zvanju (Beruf). funkcionalna organizacija društvenih odnosa. društvo posljedice je složeno. 46. HABERMASOV KOMENTAR Traži izbjegavanje svih feudalnih razmetljivih uživanja u radostima života. a ne asketsko predanje umiranju u samostanu. shvaćenom kao religiozni poziv.Teorija komunikativnog djelovanja. već isključenje svakog erotskog "užitka" (Lust). umjetnosti. On ne traži od vjernika celibat. čine smislenom životnom orijenatcijom ETIČKE PRETPOSTAVKE PODUZETNIŠTVA Samo etika poziva asketskog protestantizma stvara principijelno i sistemsko. promišljeni ciljni karakter akcije i njen uspjeh oznake su božjeg blagoslova. 1989. Zagreb. Globus. prigodnim.Pusić. PUSIĆEV KOMENTAR "Ali nije svaki rad jednako vrijedan.. uvijek može biti i drugačije no što jest RACIONALNOST Razlikuje četiri tipa racionalnosti 79 .(1988) 246. da će se spasiti (istaknuo J. "amaterskim" radom. POLIDETERMINIZAM I KONTINGENCIJA IDEJA: pa onda nema jednog uzroka i jedne posljedice. već žustro.elementarno osobno poštenje. Njen tipični predstavnik je čovjek poziva ("Berufsmensch") ili profesionalac a njen specifični rezultat je racionalna.K). Racionalni. kao kod fratara. Ovosvjetovni asketizam posjeduje brojne karakteristike i posljedice koje se ne mogu pronaći u nijednoj drugoj religiji. ima prednost pred svakim drugim oblikom. Društvena regulacija.. Rad u zvanju postao je tako zapravo jedino sredstvo po kojem izgubljeni i spiritualno osamljeni čovjek može nazrijeti svoju odabranost. Uspješni svjetovni rad u zvanju postao je podesno sredstvo za neutralizaciju religioznih strahova" E. već isključenje svakog uživanja u samoj renti i bez osobnog truda stečenom bogatstvu.“ Habermas. ne siromaštvo. može naslutiti da se nalazi u stanju milosti. 173.

POLITIKA NIJE ZA SVAKOGA Politika znači uporno i lagano bušenje tvrdih daski i to sa strašću i umjerenošću. te svemu tome može reći IPAK Samo je taj pozvan baviti se politikom Čisti tipovi vlasti rijetko se nalaze u stvarnosti Logički i u načelu postoje tri tipa ¢tradicionalni . već polarna noć.gerontokracija. nEmocionalnu racionalnost nTradicionalnu racionalnost RACIONALIZACIJA KAO PROCES Karl Mannheim objasnio je važnost racionalizacije slijedećim riječima : "Max Weber's whole work is in the last analysis directed toward the question 'Which social factors have brought about the rationalization of Western civilization?' " Pred nama nije rascvjetano proljeće. Entweder: man lebt “für” die Politik. nVrijednosnu racionalnost (wertrational). patrijarhalna i patrimonijalna vlast (sultanski i staleški) ¢ tip pokoravanja .tradicionalno pravo. Strah od magijskih kazni pojačava psihološki otpor promjenama ¢Vojskovođe ¢Ratni heroji ¢Demagozi ¢Stranačke vođe ¢Lideri 80 .običaj ¢ tip pravne regulacije . – oder aber: “von” der Politik.. ¢organizacija dvora ¢država i plaćanje službenika ¢budžet Tradicionalna vlast za sebe tvrdi da postoji oduvijek Priznanje legitimnosti jednog poretka na temelju tradicije koja je nešto sveto je najopćenitiji i izvorni slučaj. puna ledenog mraka i oštrine…Kad ova noć uzmakne…što će biti od vas koji ste sada ovdje? Hoćete li postati ogorčeni ili ćete tupo prihvatiti svijet i zanimanje? Ili mistično bjegstvo iz svijeta? Oni koji to čine nisu bili dorasli svijetu kakav stvarno postoji i njegovoj rutinskoj svakidašnjici RACIONALIZACIJA POLITIKA: DVA OBLIKA Es gibt zwei Arten. Sasvim je točno… da čovjek nikad ne bi dostigao ono što je moguće kad ne bi stalno posezao za onim što je nemoguće Samo onaj tko je siguran da se neće slomiti zbog toga što je s njegovog stajališta svijet odviše glup i priprost.nCiljnu racionalnost (goal-oriented rational action -zweckrational).. kadijina pravda ¢ tip razmišljanja – “nigdar ni bilo. za ono čemu teži. aus der Politik seinen Beruf zu machen.

Tip onoga koji sluša je učenik…” Svatko tko paktira s ovim sredstvom radi postizanja bilo kakvih ciljeva …. …spreman raditi za svakoga tko je jednom uspio zadobiti vlast nad njim. Objektivna neophodnost aparata koji jednom postoji.. što ranije nije postojalo… Tip onoga koji zapovijeda je vođa. Zbog toga ideja o mogućnosti odstranjenja ove organizacije postaje sve više utopistička. Materijalna sudbina masa sve više i više ovisi od stalne i točne djelatnosti rastuće birokratske organizacije privatnog kapitalizma. Kad je jednom uspostavljen podređeni ga se ne mogu odreći niti ga mogu zamijeniti. proročkoj snazi ili junaštvu... naročito magičnim sposobnostima. Izvor osobne predanosti je oduševljenje za vječno novo. Trajna birokratska vlast s točno određenim nadležnostima nije pravilo već izuzetak Redovne djelatnosti koje su nužne za ostvarenje ciljeva birokratskih struktura strogo su određene kao službene dužnosti strogo utvrđen sistem podređenih i nadređenih s pravom nadzora viših nad nižim “svaki podređeni ima samo jednog neposredno nadređenog” Obavljanje službenih dužnosti ili bar svih specijaliziranih dužnosti – pretpostavlja temeljito stručno školovanje Profesionalnost: -Pretežni dio vremena -Prethodno školovanje -Rad za plaću Rad prema pravilima Uz jednako tretiranje svih Bezlični propisi. Tko hoće ostvariti pravdu na zemlji oslanja se na aparat Nijedan činovnik ne može se izbaviti iz zagrljaja aparata u kojem je učahuren… u najvećem broju slučajeva on je samo jedan kotačić u mehanizmu u kojem neprekidno radi i koji mu propisuje smjer djelovanja …. za ono što je nesvakidašnje. zajedno s bezličnošću koja mu je svojstvena. Na taj način je svaki činovnik prikovan za birokratski stroj kao i svi njeni funkcionari i zajedno i zajedno s njima on se zanima samo da stroj nastavi djelovati i da se održi vlast .¢Predsjednici (?) “Karizmatska vlast se zasniva na efektivnoj predanosti osobi vođe i njenim božanskim svojstvima.. duhovnoj i govorničkoj moći.. već to čini onaj na njegovom vrhu. jedan racionalno 81 . on nije u stanju niti staviti u pokret niti zaustaviti taj mehanizam. bezlični odnos Činovnici obavljaju rad na temelju općih pravila koja su više-manje postojan i iscrpna i koja se mogu naučiti ¢Služba je poziv ¢Poseban društveni ugled ¢Imenovanje a ne izbor ¢Doživotna karijera ¢Plaća ¢Mirovina ¢Objektivna ocjena napredovanja rada i sl. znači da je on.

uređen činovnički poredaknastavlja besprijekorno funkcionirati … mijenjajući samo najviše vrhove jer je to u interesu svih «Strankama treba nazivati (formalno) slobodnog udruženja (Vergesellschaftungen mit der Zweck) s ciljem da kroz organizaciju grupe osiguraju moć svojim vođama. A time i izglede (idejne i materijalne) svojim aktivnim članovima da će postići stvarne ciljeve (sachlichen Zielen) ili steći osobnu korist ili jedno i drugo»[1] [1] M.Weber, Wirtsachaft und Gesellschaft, Kiepenheuer&Witsch, Berlin, 1964, 211. «Politička stranka ima svoju vlastitu dušu, nezavisnu od programa i pravila koja ima i vječitih načela kojima je prožeta. Psihologija gomile je u priličnoj mjeri ista i u socijalista i u nacionalista, kod liberala i konzervativaca…Naše čvrsto znanje o političkom životu glavnih civiliziranih naroda svijeta dopušta nam tvrdnju da je težnja oligarhiji historijska nužnost. Željezni zakon historije koji nisu uspjela izbjeći ni najmodernija demokratska društva, ni najprogresivnije stranke u tim društvima. Uzimajući vođe, radnici svojim rukama stvaraju nove gospodare čije je glavno sredstvo dominacije u njihovoj tehničkoj i intelektualnoj superiornosti kao i u nesposobnosti masa da kontroliraju (svoja naređenja) vođama[1]» [1] R.Michels, Zur Soziologie des Parteiwesens in der modernen Demokratie,Leipzig, 1911, 137. ¢Porast društvenih poslova ¢Porast profesionalnosti ¢Diferencijacija poslova države: država javnih službi ¢Smanjenje uloge prinude ¢Tehnizacija - informatizacija ¢Što je disfunkcija ¢Kruženje informacija ¢Prilagođavanje ¢Promjena ¢Novosti i inovacija ¢Krutost ¢ Trajna birokratska vlast s točno određenim nadležnostima nije pravilo već izuzetak Redovne djelatnosti koje su nužne za ostvarenje ciljeva birokratskih struktura strogo su određene kao službene dužnosti Načelo timskog rada Mreže i fluktuacija posla Fleksibilnost rada Nerutina strogo utvrđen sistem podređenih i nadređenih s pravom nadzora viših nad nižim “svaki podređeni ima samo jednog neposredno nadređenog” ¢Pravnik pita: koji je logički i normativni smisao izričaja ¢Sociolog pita: što se stvarno zbiva u zajednici koja ima normu – “vjeruje i poštuje” ¢Sekularizacija prava ¢Generalizacija prava ¢Sistematizacija 82

¢Tipizacija ¢Formalizacija ¢Profesionalizacija ¢Pozitivizacija prava ¢Etatizacija prava ¢Što je implicitna pretpostavka modernog prava – iza norme je neka vrsta legitimnosti ¢ Eksplicitna pretpostavka primjene modernog prava je postojanje organizacije temeljene na ciljnoj racionalnosti- dakle birokracije: nadleštvo, državno tijelo, sud…

EMILE DURKHEIM
LE SUICIDE (1897) Zašto se ljudi ubijaju? Netko radi bolesti drugi radi razočaranja, treći radi nekog osobnog razloga! Samoubojstvo je individualan čin par exellance! Ne radi se o psihičkom stanju.“Ne postoji ni jedno psihopatološko svojstvo koje bi sa samoubojstvom imalo čvrstu i nesumljivu vezu. Broj samoubojstva u društvu nije u zavisnosti od broja neruopata ili alkoholičara” Broj samoubojstava ne zavisi od krvi koja teže njihovim žilama, već od civilizacije u čijem su okviru odgojeni” Samoubojstvo se mijenja obrnuto proporcionalno sa stupnjem društvene regulacije i integracije. Čovjek teži obrazovanju i ubija se jer je religiozno društvo, čiji je on dio, izgubilo koheziju, ali on se ne ubija zato što je obrazovan. Znanost ni izdaleka nije izvor zla, već njegov lijek i to jedini kojim raspolažemo. Kada jedanput društveni instinkt izgubi svoju oštrinu, pamet je jedini vodič koji nam ostaje Samoubojstvo:  starih ljudi žena nakon smrti njihova supruga heroja u borbi “čini se zato jer je pojedinac na taj čin obavezan ..” ANOMIJA Da bi bilo koje živo biće živjelo sretno, i uopće živjelo, njegove potrebe moraju biti razmjerne njegovim sredstvima. ... u svakom povijesnom trenutku postoji u moralnoj svijesti nejasno osjećanje o onom koliko 83

uzajamno vrijede društveni položaji, o relativnoj nagradi koja za njih postoji.. Kad je društvo, međutim, poremećeno, bilo bolnom krizom, ili sretnom, ali naglom promjenom, u efektu ono je privremeno nesposobno djelovati regulativno… Sve dok društvene snage ne pronadju ravnotežu … to vrijeme nestaje svaka regulacija (toute reglementation fait defaut pour un temps). Ne zna se više što je moguće a što nije, što je pravedno a što nepravedno, što su zahtjevi i opravdane nade, a šta prelazi granice mjere…” METODA Induktivna i deduktivna  započinje analizom postojećih teorija , za koje nalazi da su beskorisne i pogrešne prikupljanje velikog broja podataka induktivnim načinom formuliranje teorijskog obja{njenja povratak činjenicama radi provjere

OTAC SOCIOLOGIJE? PA KOLIKO TAKVIH IMA? Emile Durkheim smatra se ocem sociologije. On je od sociologije stvorio znanost – i to praktičnu znanost, empirijski orijentiranu, metodama usavršenu, pozitivnu i upotrebljivu metodu. Stvorio je i nastavni predmet - "Science Sociale". OPĆA KARAKTERISTIKA Holizam je pristup mu kojem se društvo smatra cjelinom – kasnije će se govoriti sistemom kojeg čine institucije i u kojem se procesi odvijaju na razini sistema Funkcionalizam je pristup koji kreće od činjenice da uloge i institucije koje u društvu postoje imaju SVRHU, društveni zadatak ili funkciju Durkheim razvija holističku i fukcionalističku perspektivu u sociologiji. ŠTO JE DRUŠTVO Društvo ne čine pojedinci  Društvo čine društvene činjenice, institucije Društvo čini kolektivna svijest ŠTO JE DRUŠTVENA ČINJENICA Durkheim zapravo traži zakonitosti, uzroke-posljedice “Rather than use the word laws Durkheim used the term social facts”. ŠTO JE DRUŠTVENA ČINJENICA Tri su vrste društvenih činjenica: 1. Opća obilježja društva – klima, gustoća, razvijenost, znanje 2. Zahtjevi društvenih institucija koje postoje u društvu – institucije u užem smislu riječi i uloge u njima 84

i koja konzekventno tome nije sasvim ni samo naša. već zapravo posvećivanje i obožavanje društva SVJETOVNE RELIGIJE Moramo pronaći racionalne supstitute za sve religijske simbole koji su dugo vrijeme služili kao glavni stupovi očuvanja moralnosti društva SOLIDARNOST  Mehanička solidarnost = prema sličnosti  Organska solidarnost = prema međuzavisnosti KAZNA I MEĐUZAVISNOST Društva mehaničke solidarnosti ne mogu drugo nego kažnjavati Društva organske solidarnosti ne mogu drugo već restituirati DRUŠTVENA PODJELA Društvena i prirodna podjela rada Specijalizacija funkcija Pretvaranje društva je posljedica porasta diobe 85 . DRUŠTVO Kako smo rekli u svakom od nas postoje dvije svijesti: jedna koja je zajednička skupini kojoj pripadamo u potpunosti. već je društvo koje živi u nama. te druga koja nas predstavlja kao pojedince koja je osobita i različita i koja nas čini individuumom. Normativni zahtjevi – vrijednosti i norme društva – “kolektivne predodžbe” ili kultura KOLEKTIVNI DUH Pojedinci u svojim ulogama moraju slijediti znanja i predodžbe koji su složeni u koherentne konceptualne kategorije i neproturječne zahtjeve. RELIGIJA JE FUNKCIJA Religijski fenomeni nisu pitanje individualne vjere "A religion is a unified system of beliefs and practices relative to sacred things." PRIMITIVNE RELIGIJE “Elementarne forme religijskog života” Istraživanja u Australiji RELIGIJA Religija nije samo kreacija društva. things set apart and forbidden—beliefs and practices which unite in one single moral community called a Church.3. that is to say. all those who adhere to them.

 Emile Durkheim je otac funkcionalizma VILFREDO PARETO Vilfredo Pareto rođen je u Parizu 1848 – u aristokratskoj obitelji. polemičke članke protiv vladine politike. PREOKRETI U ŽIVOTU I MIŠLJENJU Možemo identificirati dva prevratnička momenta u Paretovom životu: Prvo je kada postane aktivni liberalni političar. nakon smrti roditelja mijenja stil života. Slijedi ga policija i progoni vlast. Započeo je pisanja. pismom Francuz Studirao 11 godina-ali nesporno dobar student 1869 postao direktor na željeznici TEŽAK ČOVJEK 1889. Njegov otac bio je talijanski marchese (marquis) koji je pobjegao u nacionalističku emigraciju 1835 . javna predavanja (sindikatima!) i čekanje na akademski položaj. Mussolini  na njega su se pozivali fašisti  bio je predstavnik fašističke vlade u Ligi naroda  tvrdio je da je demokracija laž  smatrao je da je nejednakost ljudi neizbježna IDEOLOG FAŠIZMA? NE!  Ideolog fašizma? NE Nipošto!  zar odgovaramo za svoje studente  B. Da. JE LI ZAGOVORNIK FAŠIZMA Ideolog fašizma?  student mu je bio B. i preselio u Fiesole. a stručno se orijentira prema ekonomskoj znanosti 86 . Mussolini je kao student bio socijalista  na njega su se pozivali uglavnom liberali  umro je nakon 8 mjeseci fašizma tvrdio je da je demokracija laž. prekinuo posao oženio se za Alessandrinu Bakunin. Nije prihvatio naziv marchese. smatrao je da je nejednakost ljudi neizbježna ali ne misli na prava ljudi već sposobnosti PARETO – TKO JE ZAPRAVO? Vratio se u Italiju kada je imao 10 godina Nikad nije riješio problem nacionalnog identiteta: govorom Talijan.

but they make believe they are acting logically. Povod za to su i nemiri koji su destabilizirali koncem stoljeća Italiju i Francusku i daleko od stvaranja prave demokracije. sindikatima i militarizmu. Stvara vlastitu teoriju o društvenom ponašanju Ljudi djeluju prema interesima Ne djeluju logično već “nonlogically. Pareto svadljivi polemičar. ograničenju tržišta. Do tada radikalni demokrata i liberal deklarira se kao anti-democrata. sa 45 godina . U zreloj dobi odbacuje ideju političke jednakosti i kritizira demokratske institucije OD EKONOMIJE SOCIOLOGIJI U kasnijoj dobi Pareto se okreće od ekonomije sociologiji.Drugo je kada postane svijestan ograničenja usko definiranog koncepta ekonomske znanosti i formulira opću teoriju društva 19021903 objavljuje rad “Socijalistički sistemi” a 1915 “Opću teoriju sociologije” UČENIK WALRASA Postaje učenik Leona Walrasa. te ukupnosti sistema. meritokracije i socijalne države vodili su zamjeni jedne élite drugom elitom. Promjene u jednom dijelu utječu na promjene u drugim dijelovima. Pareto odjednom mijenja stav. Zagovara laissez-faire ekonomiju. ta da je svaka promjena u skladu s prirodnim razvitkom sustava. EKONOMSKI TEORETIČAR Radi razumijevanja njegovog djela treba razlikovati i razne faze njegove političke karijere: U mladosti vatreno je zagovarao krajnji liberalizam. KRITIKA DEMOKRACIJE U poznatom članku Rivista (1900). Bili su potpuno različiti. idealista. 87 . humanizam i demokraciju. Protivio se autoritetu crkve i religiji. Pareto je postavljen za profesora 1893. pri čemu su strukture moći ostale netaknute. Postojeće snage društva djeluju tako da održavaju postojeću organizaciju i ustroj. bahati aristokrata. Walras je bio skroman i samozatajan.“ Ljudi su različiti a društva se dijela na m(kl)ase i elite ŠTO SU DRUŠTVA? Društva su sistemski povezane cjeline sastavljene od samostalnih dijelova.

stvaraju političke imperije . OSNOVNE TEME Logička akcija Residuum Derivacije Interesi Politički cinizam      PARETOV POZITIVIZAM Pareto smatra da sociologija treba biti empirijska disciplina koja slijedi metode prirodnih znanosti. te ako je tako . pokazuju 88 . inovaciju. Takve po uzoru ma Machiavellia naziva lisicama. On se zalaže za “logičko-eksperimentalnu” metodu iskustva i promatranja. poduzetnicima koji manipuliraju tržišnim šansama. nepouzdane u dogovorima i konzervativnim vrlinama. prevrtljivost. Pareto tvrdi da je logična akcija rijetkost (obično na području ekonomije i znanosti). Croce je kritizirao ekonomski pozitivizam temeljen na pretpostavci o homo oeconomicusu."  Logične akcije su racionalne i subjektivno i objektivno LISICE I LAVOVI  Poduzetnici tvore klasu koja se bavi pretežno financijskim manipulacijama. Većinom prevladava nelogička akcija koja odražava osjećaje ljudi ili urođene instinkte."  Logička veza mora biti evidentna ne samo subjektivno već i "but [also] from the standpoint of other persons who have a more extensive knowledge. Aktor i sistem su povezani i aktor je dio nelogičke aktivnosti sistema.  Rentijeri predstavljaju snage socijalne inercije i konzervativizma i imaju jake osjećaje lojalnosti rodu i naciji gradu i zajednici. (2) razmatra se kojim najboljim prikladnim sredstvima. dogovore. političari i državnici koji stvaraju političke pokrete.SOCIOLOŠKA ANALIZA 1900. ljudima sposobnim za poduhvate. Pareto barani ekonomsku metodu simplifikacije ljudskog ponašanja i logičkih ekonomskih zakona. Pareto ulazi i u raspravu s Benedettom Croceom. U isto vrijeme shvaća ograničenost vlastitih zaključaka. LOGIČNA AKCIJA  Pareto definira logičku akciju kao onu koja "that use means appropriate to ends and which logically link means with ends. LOGIČNA I NELOGIČNA AKCIJA Akcija ljudi može biti ili logička ili nelogička: Logična akcija pojavljuje se u strogom obliku kad (1) se neki cilj može realistički postići.

and verbal proofs that employ ambiguity. claims that are in accordance with prevailing sentiments or the conventional wisdom." or "the General Will" are as vacuous as the myths and magical incantations with which savages rationalize their actions. Oni koji žele postići više društvene položaje svoj interes zaodjevaju u takve fraze Za Pareta humanizam. appeals to authority. Javljaju se u različitim oblicima: “These are assertions. Njih naziva “lavovima” REZIDUE Pareto razlikuje 51 residuu u slaže ih u šest kategorija: 1. and analogies in lieu of hard evidence..Izražavanja osjećaja – temeljenu na prijenosu stanja osjećaja na druge u religijskim ritualima.Socijabilnost – nametanje svojih kriterija pripadajućoj grupi 5. političkim mitinzima 4. simbola i društvenih odnosa 3.'' LAŽ NEDEMOKRATSKIH IDEOLOGIJA Što je s idealima i teorijama koje opravdavaju ideale? To je samo propaganda." "equality.solidarnost i i patriotizam često sui religiozni i skloni tradiciji. all are fictions that serve mainly to clothe and make respectable the actions of men…We have to see to what extent reality is disfigured in the theories and descriptions of it that one finds in the literature of thought. One su oblik nelogičke akcije. socijalizam. None is verifiable.Integriteta – izraženu kroz poriv očuvanja samopoštovanja 6.Zadržavanja agregata – obilježenu porivom očuvanja tradicije." "progress. Ne suzdržavaju se upotrebe sile. kao da su oni konzekvenca načela i stavova. ideja i vjerovanja koje pojedinac ima. društveno prihvatljivi oblik residua. our problem is to discover the form of the object so altered by refraction.” 89 . fašizam. ŠTO JE SLOBODA? DERIVACIJA! Pareto se često vraća na teme opravdanja nelogične akcije. DERIVACIJE Derivations su važan dio socijalnog isistema i sistema osobe. We have an image in a curved mirror. “Notions such as "liberty. abstractions.Kombinacija – obilježenu vještinom snalaženja i stvaranja zajednica 2. a u kasnijoj fazi osobito na pojmove koji su temelj suvremenih ideologija.Seksualnog apetita RACIONALIZACIJA PONAŠANJA Pareto tvrdi da iako ljudi ne djeluju logično i racionalno imaju snažan poriv opravdati i učiniti racionalnim svoje postupke. komunizam ili što slično ima isti cilj: “All ideologies were just smokescreens foisted by "leaders" who really only aspired to enjoy the privileges and powers of the governing élite.

Podanici nemaju veličinu. intelektualnih i pravnih razlika između ljudi. Nejednakost je posljedica različitih kombinacija residua kod pojedinaca. GAETANO MOSCA     POLITIČKA KLASA U društvima postoje elite i mase Elite vladaju temeljem monopola organiziranosti Birokracija Politička klasa JOSE ORTEGA Y GASSET  José Ortega y Gasset rođen u Madridu. Podanici ne mogu prevladati svoje osjećaje. Zato su podanici. nemaju poštenje i nemaju hrabrost. sloboda CIRKULACIJA ELITA  Glavni element društvene dinamike za Pareta je cirkulacija elita. To uključuje vladanje putem zakona i drugih oblika društvene kontrole. doktorat filozofije o 1904. bratstvo. STRATIFIKACIJA  Za Pareta konstantna i univerzalna pojava je društvena stratifikacija.  Povijest je groblje aristokracija. 80% posljedica je izazvalo 20% uzroka Pareto vidi da je 80% vlasništva u Italiji vlasništvo 20% ljudi. na primjer jednakost.VLADARI I MORAL Vladari se ne smiju držati morala. MASE Obični osjećaji ljudi su sebičnost i gramzljivost. a na sve fenomene aktivnosti i društvenog djelovanja taj princip primjenjuje Joseph M.  Visiting scholar Berlin.  Opravdanje stratifikacije su različite derivacije ---.  Socijalna stratifikacija je ključni sistemski element razumijevanja institucija političke demokracije. Juran . te morlanih. 90 . a  Kao liberalni političar protivio se diktaturi Primo de Rivera's dictatorship (1923-30) i povukao se iz nastave u znak protesta. mogu samo imitirati vladare PARETOV PRINCIP Paretov principle (poznat i kao pravilo 80-20 Rule) je tvrdnja da u svakom društvu posljedice proizlaze iz malobrojnih uzroka. Leipzig and Marburg (1905-07).  Stratifikacija je dio prirodnog poretka stvari  Oni na društvenom vrhu ne mogu dugo ospati na samom nasilju i moći.

Winch. Profesionalna znanja. zabave. Naše interese i orijentacije. 91 . stječemo i van obitelji. obrazovanja. without vision or compelling moral code. Kad smo ozbiljno bolesni idemo liječniku. skrbi. Naši suradnici nisu i naši rođaci. POBUNA MASA 'The modern world is a civilized one. pa čak i osnovne vještine stječeme u školi. napredovanja. When earlier masses had recognized the superiority of elites.. in modern times masses wanted to dominate. Njemačkoj  Umro na 18." Ortega sees that the mass man demands nothing and lives like everyone else. rad je odvojen od obitelji. za održanje osjećaja smisla" R. reprodukcija društva  moraju postojati institucije za ublažavanje konflikta i održanje reda  ljudske zamjene moraju biti izvježbane tako da postanu djelatni članovi društva  moraju postojati postupci bavljenja s emocionalnim krizama. The work echoed the warnings of 19thcentury liberals that democracy carried with it the risk of tyranny by the majority. Obitelj daje orijentaciju u životu. preuzimaju zadatke koje je nekad obavljala obitelj. 10. Danas se umire u bolnicama. 1955  The Revolt of the Masses presented that society is composed of masses and dominant minorities. its inhabitant is not’ OBITELJ FUNKCIJE OBITELJI Slijedeće funkcije mora obavljati obitelj da bi se održao društveni poredak:  treba stvoriti zamjena za one članove društva koji umru. Moderna obitelj. znanja i predrasude. Pred stotinu godina jedan od najmučnijih ali vrlo živih utiska bila je smrt u krugu obitelji. stanovanja. Bolshevism and fascism were symptoms of usurpation of power by the "mass man. Radno vrijeme i naš život u profesionalnim grupama i uz prijatelje odvojen je od obiteljskog života. Zastupnik u parlamentu. djelomično ili potpuno. tj. zdravlja ili sigurnosti ne temelji se na porodičnim vezama i kriterijima podrijetla. 1963 FUNKCIJE OBITELJI: OGBURN Wiliam Ogburn smatra da je promjena usmjerena na izgradnju društvenih institucija koje. Ne radimo u obitelji već u organizacijama. Bez dviju prihoda obitelj teško održava standard života. čak i u suprotnostima s navikama i tardicijama koje održava obitelj. Izbor rada. povjerenik za Madrid  Emigrant u građanskom ratu (1936-39)  n1941 profesor u Limi  Često predavač u USA.

nastanak konjugalne inokosne obitelji . Obitelj gubi neke funkcije ali za njihovo obavljanje pojavljuju se specijalizirane institucije. FUNKCIJE OBITELJI: W. socijalizacija. a nije više ugovor o "radu i imovini". već institucije i organizacije zasnovane na drugim principima:.korisne za industrijalizam. Funkcije i zadaci ne nestaju. ekonomska funkcija FUNKCIJE OBITELJI: PARSONS & GOOD To su:  prvo. Osnovna ideja je.krivo.  "budući da je obitelj parova pokretljivija ona može slijediti promjene u potrebi za radnom snagom   talentirani pojedinac može napredovati na društvenoj ljestvici bez obveze da pri tome povlači za sobom cijelu proširenu obitelj  donošenje odluka u tržišnoj ekonomiji bolje je ako se ne obaziremo na šire srodničke strukture  92 . u tehničkom smislu niti reprodukcija više nije monopol obitelji. Smatrao je. pa i odnosi u braku pretpostavljaju izbor partnera ali ne i negovih srodnika. Primarna socijalizacija odnosi se na odgoj male djece i na usvajanja osnova kulture i stvaranje osobina ličnosti. Emocionalna stabilizacija odraslih znači stvaranje braka zasnovanog na uzajamnim osjećajima i emocionalnoj sigurnosti. godine William Good.Njena uloga usredotočuje se na afektivne (osjećajne) odnose između članova. FUNKCIJE: MURDOCK  reprodukcija i regulacija seksualnog ponašanja. GOOD Objašnjenje promjena u obitelji kao posljedicu industrijalizacije ponudio je još 1963. da vremenom obitelj gubi funkcije koje preuzimaju druge društvene institucije. već i na brojne mogućnosti umjetno potpomognute oplodnje. pokazala su istraživanja . njih samo više ne obavlja obitelj.     briga i zaštita mladih.Obrazac odnosa nije krvna veza između ljudi već složeni spletovi društvenih uloga i odnosa. Štoviše. ne mislimo samo na vanbračnu djecu. Seksualnost danas svakako nije svedena samo na odnose u braku. On tvrdi da su promjene koje se dešavaju u obitelji . dakle.da će nuklearna obitelj značiti njenu izolaciju od porodice i srodnika. Brak se temelji na ljubavi i seksualnom slaganju. primarna socijalizacija i  drugo: emocionalna stabilizacija odraslih.

razlike između muškaraca i žena. manjom snagom i inferiornom logikom blizine prirodi. RAVNOPRAVNOST Ženska podčinjenost objašnjavala se biološkim razlozima. brine o djeci. ali u nekim kulturama rodne razlike se naglašavaju do krajnosti. Izraz spol označava biološke. Niži položaj žena u društvu objašnjavao se i prirodnom podjelom rada. snaga. odlučnost. mlada osoba za svoju karijeru ne treba pomoć niti sluša savjet starijih  izbor zanimanja i odabir kandidata za posao zasniva se na sposobnostima a ne obiteljskoj podobnosti i vezama  veliki dobitak za sistem je korištenje talenata žena koje više ne trebaju suglasnost starijih ili muževa  industrijski sistem je utemeljen na individualnom postignuću stvara brojne psdihološke napetosti. konjugalna obitelj je tada emocionalno utočište i sigurnost" W. a rod (gender) društveno određenje razlike spolova. Dakle spol je izraz koji označava biološko. Na primjer u Afganistanu ženama nije bila dozvoljena nikakva javna aktivnost. U većini društava i slučajeva spol i rod se podudaraju. pa i napetosti. ponašanju. Od žena se očekuje određeno ponašanje u govoru ("žene ne psuju"). frustracija.Good. U stvarnosti takve osobine su izmiješane u kod svakog pojedinca prisutne u različitom omjeru. brine o domaćinstvu. somatske. Biološke razlike (građa mozga. 1963 SPOL I ROD Uobičajila su se dva izraza koji označavaju razlike muškaraca i žena. Izraz gender označava proces u kojem se biološkim razlikama muškaraca i žena pripisuju društvena i kulturna obilježja te ih se svrstava u određene skupine. Žena je privržena obitelji jer je majka. Stvorene su norme koje su stalnim i stoljetnim ponavljanjem stvorile i kod samih žena privid o prirodnosti takvog položaja. muškarac koji kuha ili voli profinjene mirise bez obzira na njihove prirodne porive morati će se nositi s društvenim očekivanjima. hormonalne razlike. Žena koja jedri ili igra nogomet. ona je osjećajnija i nerealistična. Moderno društvo ne priznaje takve argumente. oblačenju i pažnji prema izgledu. Pod utjecajem anglosaksonske literature razlikuju se spol (sex) i rod (gender). Od muškaraca se očekuje prodornost. ali društvena očekivanja i uloge nameću pravila koja onda postaju i razlogom osjećaja nelagode. građa tijela) ne trebaju biti dokaz za 93 . jer u pojedinim slučajevima (transvestiti. Njen odnos prema stvarnosti je mekši i neagresivan. Uloga obitelji u industrijalizaciji. transeksualnost) biološko određenje i subjektivni doživljaj nisu isti. Isto tako taj izraz naglašava spolne stereotipe i predrasude vezane za očekivanja prema rodnoj klasifikaciji. Izraz rod (gender) upućuje i na subjektivnu identifikaciju sa spolom.

LJUBAV KAO TEMELJ OBITELJSKE VEZE Jedna funkcija obitelji jačala je vremenom. Međutim u dužem vremenskom pregledu i uz postojanje uvida u globalni trend sasvim jasno je da pitanje ravnopravnosti muškaraca i žena nije trenutna i lokalna rasprava već jasna tendencija izjednačavanja prava i obaveza žena. Neukusni stereotipi o tome da ljepota i inteligencija ne idu zajedno primjenjuju se na žena ali ne i na muškarce.prije je posljedica odgoja i socijalizacije no somatskih karakteristika. ali ženski brak ima veći stupanj odstupanja od vanjskog ideala uspješnosti i sadrži neprestano otkrivanje da svaka žena nije za svaki tip obiteljskog odnosa. PERSPEKTIVA Izmijenjen pogled na ravnopravnost u obitelji nije jednom zauvijek razriješen i dobiven spor. NERAVNOPRAVNOST Žene imaju niži socijalni status. manju društvenu moć i utjecaj i manje mogućnosti rada na vlastitim interesima. Razlike u društvu postoje i prema drugim osnovama. rastaču se pred neminovnim starenjem u svakodnevnim rutinama. društvena moć. ako su namjere žene postići društveno napredovanje: školovanje. ali razlike prema rodu u patrijarhalnim društvima doživljavaju se kao presudno važne. O tome će postojati različita mišljenja: ne paše isti šešir na svaku glavu. ili drukčije dodijeliti ili pak da otac ima sporednu ulogu u brizi o djetetu. ispunjenje smisla dužnostima majke i domaćice. osjeća nedostatak slobode koju je imao kao mladić. Uloga majke ne znači niti to da se poslovi ne mogu podijeliti. I jedna i druga strana trpe razočaranja i raduju se uspjesima. To su društvene a ne prirodne razlike.osim što je to predrasuda . sigurnost u svakodnevnoj rutini. osjeća napor svakodnevnog prilagođavanja drugima. Ženski dojam braka je drukčiji: očekivanja o stopljenosti i uzajamnosti. Osjećaji. Privrženost obitelji je individualna ne rodna osobina. rad. Nametanje uloga u obitelji znači za žene stavljanje u diskriminirajući položaj van nje. zarada. osobito osjećaj ljubavi postali su temeljem bračne i obiteljske zajednice 94 . gubitkom samostalnosti i slobode u ponašanju.nužnost razlika. MUŠKI I ŽENSKI BRAK Muški brak u kojem muškarac smatra da je ograničen svojim obavezama prema supruzi i djeci. OBITELJSKA ULOGA Položaj žena u društvu i njihov položaj u obitelji usko su i uzajamno uvjetovani. a zapravo uživa dobar položaj oca obitelji u kojem je obitelj servis njegovih interesa. Osjećajnost žena .

ona je prvenstveno pravo pojedinca (uz obavezan dodatak da to pravo ne smije štetiti djeci).Za djevojku je bilo vrlo važno imati takvu reputaciju u društvu.CILJ BRAKA Jedna od posljedica prenošenja zadataka obitelji na društvene institucije bila je i promjena prirode braka. privatan i odvojen od šire porodice i zajednice. i trebaju. Ljubav nije podložno trpljenje ili prijateljstvo. Pod takvim okolnostima bilo je šanse i za romansu. očekivati bezuvjetnu ljubav i razumijevanje. klase. Visoka očekivanja. 95 . poštivanja. a život u obitelji postaje intenzivniji. ako roditelji nisu sve sredili prema presudnoj važnosti miraza. Brak se vidio kao institucija. Politička i ljudskih prava su prava pojedinca. bira prema osjećajima i ljubavi. romantična ljubav je sasvim nešto drugo. etničkog. Dođe i prođe. ravnopravnosti. a potom je izbor značio obavezu uzajamnih osjećaja. navika zajedničkog života. Od mladog čovjeka se očekivalo da skrbi za obitelj. već idealizirana strast i snažan osjećaj. pa se onda izbor temeljio na osjećajima i ljubavi. N. Promjenjene funkcije obitelji. Jedno je stvaranje društvene situacije u kojoj je izbor bračnog partnera bio slobodan. da je iz dobre kuće i da ima status. emocionalno ispunjenje i fizičko zadovoljenje. povratno. pri čemu se najveći broj partnera nalazi među ljudima sličnog geografskog podrijatla. Ideja o spontanoj nekontroliranoj strasti između jednakih dolazi u sukob s promišljenom. Zaljubljeni ste danas ali ne sutra. Obitelj postaje omeđeno područje u kojem članovi mogu. Imati imovinu bila je stvar za razmišljanje. efikasnost i sposobnost" W. 1938 KONJUGALNA Bračni partner u modernoj obitelji odabire se slobodno. Ljubav je temelj braka. Suprotno. Mladić je tražio dobru domaćicu koja je bila marljiva. I danas su bračni obrasci homogamni. Ideal strasne ljubavi nameće visoke standarde očekivanja. Ljubav ne može postojati kao dužnost. U neko vrijeme brak je bio poluposlovna ponuda. Nije se smatrala dovoljno stabilnom pojavom da bi se na njoj uzdigao posao. LUHMANN Na žalost postoji određena tenzija između romantične ljubavi i stvarnosti. Trebalo je nešto drugo. kao poslovni poduhvat. stvorila i odgojila obitelj. Ljubav i sloboda kao načela odnosa u obitelji postaju i njene najznačajnije karakteristike. vješta i sposobna. sukobljavaju se s društvenim realnostima. ugovornom nejednakom prirodom barka. VEZA I? Područje slobode pojedinca se povećalo i individualizam je vladajuće stanje duha. što su roditelji shvaćali u potpunosti a mladi samo djelomično. Brak se ne shvaća kao ekonomska ili drukčija ekonomska zajednica već kao slobodan izbor.Ogburn. intimniji. Drugo je proširenje slobode pojedinca. LJUBAV I VEZA Dva procesa događaju se istovremeno. emocionalniji.

A. promjenjiva ljubav te zato škripi u onim kvalitetama romantične ljubavi kakve su "zauvijek". 1992 M.imovinskog i obrazovnog statusa.. nadalje raspad oženjenih obitelji sve češće vodi stvaranju samačkih kućanstava i/ili kućanstava s jednim roditeljem. Postoje pravne mogućnosti razvoda. razvodom ili razdvajanjem. Romantična ljubav ovisi o projektivnoj identifikaciji strastvene ljubavi (amour passion) koja znači da budući partneri postanu privlačni jedan drugom i potom međusobno vezani. CASTELLS Pod krizom patrijarhalne obitelji podrazumijevam slabljenje modela obitelji zasnovanog na postojanom prakticiranju autoriteta/dominacije nad cijelom obitelji od strane muške glave obitelji. ideali (jednostrane) romantične ljubavi teže razlaganju pod pritiskom seksualne emancipacije i autonomije žena. i "jedan i jedini".. Otvoriti sebe prema drugome. sve veća učestalost bračnih kriza i sve veće teškoće pri usklađivanju braka. A. Romance is the ideal but only with socially appropriate patrners" N. u obitelj u kojoj su odnosi partnera zasnovani na uzajamnom slaganju i stapanju.Giddens. Što više takva ljubav postaje stvarna mogućnost to se više povlači "traganje za posebnom osobom" a ono što vrijedi je traženje "posebnog odnosa".. slobodu izbora (partnera. priznanja identiteta i individualnosti. Ljubav kao pasija: o kodiranju intimnosti. jednakost (prvenstveno u očima prava... ali i u obrazovanju. je situacija koju nazivam ljubav uzajamnog prožimanja.. a što je više tako svaka posebna ljubavna veza približava se prototipu čiste veze. 1982 MODERNA OBITELJ Osjećaji kao temelj odnosa postojali su i ranije.Luhmann. prvi su pokazatelj nezadovoljstva modelom obitelji. kao posljedica zajedničkog života. Ono što je novo su okolnosti. ili barem.. za žene snovi o romantičnoj ljubavi vodili su turobnom podređivanju u domaćinstvu. trajanja veze). U današnje društvu rastave i razvoda se pojavljuje više kao posljedica uzajamnog prožimanja ljubavi nego kao njen uzrok. slobode seksualnosti i prava na užitak. Radi svega toga izvorni romantični poticaj pretvara se u novi tip odnosa u obitelji. posla i života. Postoji zaštita od muškog nasilja. Postoje jasna pravila podjele imovine i osiguranja alimentacije. Ljubav uzajamnog prožimanja je aktivna. . GIDDENS "U današnjem dobu. širini interesa). Uzajamna ljubav pretpostavlja jednakost u emocionalnom davanju i primanju. prihodima.. Raspad kućanstava oženjenih parova. Transformacija intimnosti.. Moderno društvo potpomaže ravnopravnost i uzajamnost u osjećajima i odnosu. čine se povezane s druga dva snažna trenda: 96 . Kulturne promjene koje donosi modernizacija društva naglašavaju ravnopravnost žena (ravnopravnost njihovih prava i obveza). ali kao izuzetak.

modificirati po mnogo čemu. U uvjetima nestabilnosti obitelji i sve većoj autonomnosti žena u njihovom reproduktivnom vladanju. ova kretanja.. Hrabrost za to je prava riječ. spontanijim. 2002 D. vitalnijim. Zastrašenost bi bila prava propast. M. Ako budemo inteligentni.U nama se stvaraju novi osjećaji.ne samo inokosnu obitelj. Treće kao posljedica ovih različitih tendencija. bogatijim. prilagoditi se novim uvjetima.H.i znam da nam je nužan jedan plemenitiji i humaniji sistem temeljen na životnim a ne novčanim vrijednostima.. budni i hrabri. Nema ljubavi i prijateljstva..H. a djeca koja se rode smatraju se odraslima i napuštaju roditelja kad imaju tri do četiri godine...žene probuđene svijesti i suočavajući se s teškoćama.. LAWRENCE Za slijedećih pedeset godina čitava struktura našeg društva izmijeniti će se. dovode u pitanje strukturu i vrijednosti patrijarhalne obitelji. To nije nužno kraj obitelji.odgađanjem sklapanja braka i zasnivanjem partnerstva bez braka. Eseji. neizbježne promjene.. Shvaćamo da nam više nije stalo do stvari koje smo nekad žarko željeli.i tu leže naša nada i naše zdravlje. Ali po svojoj društvenoj strukturi biti će drukčiji nego danas. stare vrijednosti se gube i na njihovo mjesto dolaze nove. na što će sličiti svijet naših djedova kroz pedeset godina. stupnju ekonomskog razvoja ili porijeklu postoje sasvim različite forme obiteljskih zajednica? Član kineske obitelji svoje individualno postojanje vidi samo kao sekvencu u nizu predaka i potomaka. manje nečasnim i materijalistički orijentiranim. Možemo se izmijeniti se na nov i inteligentan način. život možemo učiniti boljim. već obitelj zasnovanu na patrijarhalnoj dominaciji koja je pravilo već tisućljećima.pojavljuje se sve više različitih obiteljskih struktura. zbog gladi je nepoželjna. Djeca žive u generacijskim gangovima.. Ja znam da nam predstoji bitna promjene . no kretanja koja spominjem upozoravaju na kraj obitelji kakvu smo poznavali dosad. Idealnu obiteljsku strukturu čine partneri bez djece. koja jedna drugo pojačavaju. Stari svije naših djedova nestaje kao snijeg na suncu i prijeti poplavom. Moć identiteta. stvari mogu postati daleko gore nego što su sada. ograničavaju broj djece koje rađaju i odgađaju prvo dijete. sve veći broj djece rađa se izvan braka. Velike društvene promjene me istovremeno zanimaju i zabrinjavaju. Sve u svemu. Kako tu činjenicu usporediti sa 97 .. niti među partnerima niti prema potomcima UNIVERZALNOST OBITELJI? Kako objasniti da u društvima sličnim prema klimi. Castells.. Lawrence. nemoći i dosade. Djeca i starci smetaju te se često prepuštaju smrti od gladi. Seksualna aktivnost. Mi se moramo izmijeniti.. Interes istraživača izazvalo je time što u tom plemenu ne postoji niti obitelj niti institucija doma. ali to nije moje područje. Pred nama su ogromne promjene. spremni prihvatiti i zadovoljiti naše potrebe. ne znamo. Ako upadnemo u stanje zastrašenosti. D. Zavisi od nas.. 1920? JE LI OBITELJ UNIVERZALNA Na jugu Sudana živjelo je pleme Ik. Nekako preživljavaju. spremani izraziti nove želje i nove osjećaje .

jer je par monogamnih roditelja pretpostavka braka. Trajanje porodičnih spona i preko zrelosti je obrazac svekolikog društvenog ustrojstva i uvjet suradnje u svim ekonomskim. Takva nuklearna obitelj povezuje se srodničkim vezama s drugima u porodice.tradicijom individualizma? Kako razumjeti da se u sasvim nesličnim situacijama razvijaju slični svadbeni ili bračni običaji? PRIMITIVNA OBITELJ U primitivnim društvima pojedinac sve svoje društvene veze gradi na obrascu svog odnosa s ocem i majkom. Kultura zaostaje iza tehnologije.. 98 . B. situacija višekratnih i istovremenih bračnih veza. bratom i sestrom. ostale neprijeporno pozitivan stav prema obitelji. (W. plemena. 1954 PROMJENA Vremenom zadaci obitelji i odnosi u obitelji bitno su se promijenili.. POLIGAMIJA Prvi oblik proširenja obitelji je poligamija. ali je u našim vrijednostima i osjećajima.. Smatra da je nuklearna obitelj univerzalna. Velika većina analiziranih društava. jer je zamišljao da u koncentričnim krugovima oko takve jezgre postoje sve slabiji oblici porodičnih veza: proširena obitelj. klanove. Međutim promijenili su se uvjeti. Ogburna. 1920). POLIANDRIJA To je situacija u kojoj je potpuno normalno i poželjno da žena za supruga izabere više braće (Toda u Indiji) ili živi s bratom uz istovremenu vezu s više muškaraca (Nayara). Dva su oblika poligamije: poliandrija (kada jedna žena ima više muževa) i poliginija (kada muž ima više žena). Društvena promjena. braće i sestara. roditelja i djece. Društvene veze izvode se iz razvoja jedinog odnosa koji je čovjek preuzeo od svojih životinjskih predaka: odnosa muža i žene. MURDOCK Po njegovoj klasifikaciji tipova obitelji. 193 od 250 (77. U proteklih stotinu godina obitelj se radikalno promijenila. Seks i represija u primitivnom društvu. Ideja o postojanju kulturalnog zaostatka (cultural lag) razvijena je u radovima W.3%) društva izričito zabranjuje poliginiju. Riječ nuklearna ovdje dolazi od latinske riječi nucleus . G.. zaštite i odgoja djece. jezgra obitelji je nuklearna obitelj.. koja odražava uobičajen moderni stav prema obitelji..Ogburn.jezgra. Samo 43 (17. religijskim i magijskim stvarima. CULTURAL LAG Tehnološke i materijalne promjene brže su od promjena naših nazora i vrijednosti. To je obitelj koju sačinjavaju muž i žena te njihovi maloljetni potomci.2%) dopušta i ohrabruje poliginiju. brak je temelj reprodukcije. U Murdockovoj klasifikaciji to je najčešći oblik obitelji.Malinowski.P.

PATRIJARHAT ILI RAVNOPRAVNOST? Patrijarhat ne stvaraju biološke razlike između muškaraca i žena već društveni položaj nadređenosti muškaraca. 99 . godine jednog ili dva člana1970 taj postotak bio je 46 posto DRUKČIJI TIPOVI OBITELJI Radi se o dugoročnom trendu.2 člana). od 1970. Imaju najveći udjel odraslih koji žive sami (20 posto).6% društava.62 člana. Prosječno domaćinstvo u Švedskoj je među najmanjima na svijetu (2. nalazi kod 17. 24% su samačka kućanstva. miješanja obiteljskih uloga) i socijalne napetosti. zapravo znači da netko ostaje bez ženeOBITELJ SVE MANJA  U Sjedinjenim Državama u trideset godina. političku i kulturnu dominaciju nad ženama i malodobnim članovima obitelji. D.Takve situacije Murdock. Patrijarhalna obitelj je ona u kojoj muškarci ostvaruju ekonomsku. godine 10 posto stanovnika živjelo je u kućanstvima s više od pet članova. Uz to stopa razvoda je među najvišima. Šveđani se žene manje od ijedne druge nacije industrijskih društava.je bračna zajednica u kojoj postoji veza jednog muškarca s više žena istovremeno STVARNOST? U muslimanskim zemljama tek oko 5% brakova su poliginijski brakovi. bio 21 posto. a taj postotak je 1970. Prihvaćanje činjenice da netko ima više žena. osobito glede položaja žena i obiteljskih odnosa. POLIGINIJA Poliginija . PRIMJER ŠVEDSKE Švedska ima sasvim drukčiji tip obitelji. a dodatnih 27% čine parovi bez djece. u klasifikaciji 250 društava i njihovih obiteljskih zajednica. uz univerzalno pravilo da se rađa podjednaki broj dječaka i djevojčica. Popenoe.mnogoženstvo .  59 posto kućanstava imalo je 2000.  2000.14 na 2. 1991 PATRIJARHALNOST Prema istraživanjima Hrvatska je zemlja jakih tradicionalnih i patrijarhalnih vrijednosti. prosječan broj članova obitelji smanjio se od 3. do 2000. Tome vjerojatno doprinose i psihološki problemi (komplicirana emocionalna situacija. štoviše veliki dio parova živi van braka (25%) a polovica švedske djece (uspoređeno sa 35 europskog prosjeka) rađaju neudane majke. U Velikoj Britaniji svega 30 posto obitelji odgovara slici nuklearne obitelji. Raspad obitelji u švedskoj državi blagostanja.

8). Azija (15. povijesti  Zašto je politika toliko važna?  Paradoks: negativna slika u javnosti (afere. Žene su uspješnije u školovanju ali teže nalaze posao. nametanje svoje volje drugima WEBER O POLITICI U nedovršenom djelu Gospodarstvo i društvo Weber politiku određuje kao "težnju prema sudjelovanju u moći ili prema utjecaju na raspodjelu moći između država ili između grupa ljudi u državi u kojoj žive." WEBER O BIROKRACIJI “U modernoj državi. Na drugom dijelu spektra su arapske zemlje u kojima samo 4. ali njihov prosječan prihod je manji. a slijede je odmah Danska . skandali). SOCIOLOGIJA I POLITIKA  Politika kao predmet društvenih znanosti .” 100 . kućne poslove (Kinder.. Kulturni obrasci naglašavaju vezanost žena uz obitelj i kuću. u kojoj se vlast ne izražava ni u parlamentarnim govorima ni u proglasima monarha. IDEA. sposobnost postizanja kompromisa i konsenzusa (umjetnost mogućeg) 4. Nordijske zemlje imaju u prosjeku 40 posto zastupnica u zakonodavnim tijelima Švedska ima najvišu zastupljenost žena od 45%. stvarna vlast nalazi se nužno i neizbježno u rukama činovništva. a u ispitivanjima javnog mnijenja o važnim osobama u nekoj zemlji političari redovito zauzimaju prva mjesta ŠTO JE POLITIKA? 1. nego u vršenju uprave u svakodnevnom životu.političke znanosti. crkva i kuhinja). Finska i Norveška. žene u Hrvatskoj čine većinu zaposlene radne snage. mada postoje značajne regionalne varijacije.6 posto u zakonodavnim tijelima su žene. ŽENE U PARLAMENTU Na globalnoj razini žene sačinjavaju 14. nastojanje oko dobrog života u zajednici 2.8) nisu izuzete od globalnog trenda. prosinac 2002. umijeće razboritog vladanja (državništvo) 3. Kirche und Küche .3 posto članova (članica!) parlamenta.6) i Afrika (12. političke filozofije. Latinska Amerika (15. kako vojnog tako i civilnog. težnja za moći.Na primjer.djeca.

3. Lenjin. Pareto i Michels Suvremeni: Lipset i Duverger     TRI SMJERA RAZVOJA Tri paradigme – demokratska. Dahl  Elitistički smjer – Pareto. položajem. … POLITICI I POLITIČARIMA "Politika kao poziv" (1918) – dva tipa političara: oni koji žive za politiku i oni koji žive od politike Osobine političara: 1. hijerarhija. Ondje gdje je birokratizacija uprave jednom potpuno provedena. Wright Mills  Marksistički smjer – Marx. neki znaju da mogu druge navesti da rade ono što oni žele . novcem. 4. Schumpeter. Weber.… O NJEZINOJ MOĆI Nadmoć birokracije. svakom je očito da su neke institucije moćne. Mosca. već što možemo suprotstaviti tom stroju da bismo spasili ostatak čovječanstva od tog mrvljenja ljudske duše do ove apsolutne prevlasti birokratskih životnih ideala”. instrumentalna racionalnost “Kad je jednom uspostavljena. 3. pojedinac ne može uvijek raditi što želi jer se tome opiru drugi. birokracija spada u društvene strukture koje je najteže razoriti. obični ljudi vide da postoje “oni gore” koji odlučuju. osjećaj odgovornosti – etika uvjerenja i etika odgovornosti. da njihove odluke slušamo. Weber.” … NJEZINOJ OPASNOSTI “Glavno pitanje nije kako možemo pomoći ili ubrzati taj razvitak [birokratizacije]. strast – strastvena odanost nekoj “stvari”. stvoren je oblik odnosa vlasti koji je praktično nesalomljiv. da činimo ono što one traže POJAM MOĆI Hobbes – moć čovjeka čine "sredstva kojima on trenutno raspolaže radi dobijanja nekog budućeg vidljivog dobra“. sposobnost dobre procjene POLITIČKA SOCIOLOGIJA Duverger – znanost o državi i znanost o vlasti i autoritetu Bottomore – politička moć u društvenom kontekstu Glavni predstavnici: Marx. Althusser MOĆ ISKUSTVO MOĆI Svakidašnje iskustvo: 1. Birokracija je ono specifično sredstvo pomoću kojeg se zajednička akcija pretvara u racionalno uređenu društvenu akciju. elitistička i klasna  Demokratski smjer – Tocqueville.snagom. prirodna (sposobnosti) i instrumentalna (sposobnosti+okolnosti) moć – moć države 101 . 2. lukavstvom. koji “povlače konce”. 2. Michels. Gramsci. neosobna pravila. Tocqueville.

Paradoks američke moći (2003) meka i tvrda moć (hard and soft power) IZVORI MOĆI  M.kontrola nad sredstvima za proizvodnju. ekonomska  Marksistički pristup – politička moć izraz socijalne dominacije koju ostvaruje vladajuća klasa nad potlačenom klasom u procesu proizvodnje TRI LICA MOĆI Prvo lice – moć kao odlučivanje. Wright Mills. supstancijalistička i relacionistička shvaćanja moći: moć kao supstanca (sposobnost ili sredstvo) i moć kao određeni odnos između ljudi 2. neosjetnog navođenja (spin-doktor)  Joseph Nye. Izvori socijalne moći. inzistiranje na pravnoj proceduri.na djelatnosti države.moć nad idejama i uvjerenjima. Kanta do suvremene proceduralne demokracije 102 . Lukes OBLICI MOĆI  Machiavelli – lav i lisica. 2. 2.na uporabi fizičke sile  Poljska 1980-ih – sindikat Solidarnost. Bachrach i Baratz – “Dva lica moći”.sposobnost uvjeravanja idejama ili novcem (mediji. “odlučivanje neodlučivanjem” Treće lice – moć kao duhovna kontrola i manipulacija. Najstarija i najprihvaćenija strategija – nalazimo je od Lockea. raspodjela moći  Elitistički pristup – koncentracija moći u rukama elite. Katolička crkva OGRANIČAVANJE MOĆI 6 strategija: 1. Mann. Montesqueua. 3.Weber – "stupanj vjerojatnosti da će u nekom društvenom odnosu pojedinci uspjeti i u slučaju otpora nametnuti svoju volju drugima“ SHVAĆANJA MOĆI 1. interesne grupe. vojna. 3. 4. Dahl. snaga i lukavost  prisila – izdavanje autoritativnih zapovijedi uz prijetnju ili upotrebu sile. politički .  4 neovisna izvora: 1. ideološki . manipulacija – sposobnost upravljanja ljudskim ponašanjem. moć kao mogućnost postizanja cilja i moć kao sposobnost nametanja svoje volje drugima (Weber) PRISTUPI ANALIZI MOĆI  Pluralistički pristup – društvo pluralističko. Dahl – proces odlučivanja u New Havenu Drugo lice – moć kao postavljanje dnevnog reda. vojni . utjecaj . interesne grupe). ekonomski . Elita vlasti – oligarhijska elita: politička. Tko vlada – proces odlučivanja. neutraliziranje moći – sredstva: konstitucionalizam i legalizam rastvaranje političke moći u pravne odnose i forme.

raspodjela moći – sredstva: horizontalna dioba vlasti između izvršne. pravnim priznanjem slobode organiziranja. disperzija moći – sredstvo: organizacijski i socijalni pluralizam. vlast po sili konstelacije interesa i vlast po sili autoriteta  Politička vlast i država ODREĐENJE DRŽAVE  Weber: sila kao specifično sredstvo države . izvršiti zapovijed. 2. legalne države 3. upravljači. dekoncentracija i decentralizacija moći 5. Dahlova ideja poliarhije – različite grupe kontroliraju resurse za stjecanje političke moći (novac. Koncepcije minimalne. društveni odnos zapovijedanja i poslušnosti  Weber – izgled da će se određena grupa pokoriti naredbama. ali svaka kontrolira tek mali dio 6. tko živi unutar granica OBILJEŽJA DRŽAVE 103 .država je zajednica koja ima monopol nad legitimnom upotrebom sile na određenom teritoriju  Prelot – elementi države: veliko stanovništvo. oblici i institucije upravljanja. Sredstvo dominacije – monopol sile 5. Javna institucija – javna i privatna sfera 3. uravnoteživanje moći – sredstvo: zaštita i predstavništvo manjina i politički depriviranih. Legitimna vlast – odluke se prihvaćaju jer se podrazumijeva da su donijete u javnom (općem) interesu 4. te zakonskim ograničenjem korištenja monopolskog položaja nad nekim izvorom moći. Teritorijalna zajednica – nadležnost geografski određena. federalne države i federalnih jedinica (federalizam). stvaranje mnoštva konkurirajućih centara moći.nadzor vlastodržaca i razotkrivanje zloupotreba moći. znanje). odn. status. ograničene. zakonodavne i sudske te vertikalna podjela nadležnosti između centralne i lokalne vlasti. smanjivanje opsega moći – sredstvo: smanjivanje ovlasti i funkcija države – reduciranje funkcija države. 3.2.sloboda govora i tiska. neosobni karakter vlasti 1. pozitivna diskriminacija – manjinske i ženske kvote DRŽAVA VLAST I DRŽAVA  1. prenošenje njezinih ovlasti i funkcija na društvo kao sferu slobodne i spontane razmjene. teritorijalna osnova i politička vlast kao kreativni elemenat. imunitet zastupnika 4. Suverena vlast – apsolutna i neograničena 2. Pretpostavke . kontrola upotrebe moći – sredstva: opozicija i javnost .

-J. Proudhon FAŠIZAM I DRŽAVA  “Sve za državu.18. 104 . a fašistička država. kolektivistička: ekonomija pod državnom kontrolom (komandne ekonomije) 5. To je u tri riječi naše društveno i političko uvjerenje. socijalna prava – minimalni status (socijalna pomoć. Hayek i Nozick  pluralističke: aktivno društvo (interesne grupe) i reaktivna država  marksističke: instrumentalističke (Miliband) i strukturalističke (Offe)  institucionalno-etatističke: autonomija države (Nordlinger). Njemačka (Bismarck). A.” – P. ukrotiti ga. st. ništa protiv države. školstvo. prava realnost individue” – Mussolini DRŽAVA I DRUŠTVO pet oblika države prema ulozi u društvu: 1. st.TEORIJE DRŽAVE  evolucionističke koordinacijsko-funkcionalističke: mozak društva – regulacija  liberalno-individualističke: instrument sigurnosti i sustav moći. Smith 2. ništa izvan države” – Giovanni Gentile  “Za fašizam je sve u državi i ništa ljudsko ili duhovno ne postoji i nema vrijednost izvan države. interes aparata ANARHIZAM I DRŽAVA  “Uloga države je uvijek ista: ograničiti pojedinca. 2. sinteza i jedinstvo svih vrijednosti. 3.20. razvija i vlada cijelim narodnim životom. minimalna: načelo neupletanja. razvojna: modernizacija . Država je svijest i volja naroda. građanska prava – individualna sloboda (sloboda kretanja. socijaldemokratska: načelo pravde – uklanjanje siromaštva i smanjivanje nejednakosti 4. tumači. U tom je smislu fašizam totalitaran. nikakve vlasti.19. totalitarna: sveopći državni nadzor (od ekonomije do obitelji) THOMAS MARSHALL: TEORIJA GRAĐANSTVA tri razdoblja prava građanstva: 1. zdravstvo) . jednakost pred zakonom) . st. politička prava – sudjelovanje u politici (pravo glasa) . apsolutna sloboda čovjeka.Japan (Meiji). "azijski tigrovi" 3. potisnuti i potčiniti” – Max Stirner  “Nikakve stranke.

4. tačerizam LEGITIMNOST DRŽAVE Weber: država kao posjednik monopola sile mora biti legitimna. Kraj nacionalne države. izuzevši sve druge.FAZE RAZVOJA DRŽAVE  apsolutistička država: neosobna ali staleška vlast. 6. 5. nemoćne nacionalne države i moćne transnacionalne korporacije  John Gray. "Ja sam samo sluga države"  liberalna konstitucionalna država: ustavna ograničenja moći države. birani dužnosnici. Lažna zora. 2. Fridrik II."  Dahl: demokracija i poliarhija. obilježja poliarhije: 1. moderne pravne birokratske države KRIZA LEGITMNOSTI  J. Habermas: kriza legitimnosti suvremene države – sukob između logike kapitalističke akumulacije i demokratskih zahtjeva za većom sigurnošću i pravima  Izbor: ili odbiti narodne zahtjeve i izgubiti legitimnost ili riskirati ekonomski slom  Neoliberalna politika i kriza legitimnosti GLOBALIZACIJA I DRŽAVA  ekonomska globalizacija i kriza države  Kenichi Ohmae. 1998. autonomija udruženja. – globalna tržišta i kulturno približavanje. – i korporacije i države u situaciji velikih rizika i neizvjesnosti. New Deal  minimalna jaka država: smanjivanje socijalnih prava i jačanje represivnih aparata. monarhije  Karizmatska – osobine vođe. slobodni i pošteni izbori. 2. pristup alternativnim izborima informiranja. zaštitna funkcija zbog anarhije globalnog tržišta. 3. kontrola nad prirodnim resursima (nafta. osobna prava  demokratska država: proširenje prava glasa  socijalna država: socijalna sigurnost stanovništva. sveobuhvatno građansko pravo 105 . diktature  Legalno-racionalna – neosobna pravila. dvije važne funkcije države: 1. Bismarck i Disraeli. 1995. voda) DEMOKRACIJA  Churchill: "Demokracija je najgori poredak. sloboda izražavanja. tri tipa legitimne vlasti  Tradicionalna – svetost tradicije.

2. diplomirao pravo 1826. postoji ograničeni pluralizam. 3. otac gradonačelnik Verneuila. TOCQUEVILLE – ŽIVOT  Pariz 1805. vojne diktature. službena ideologija. Totalitarna diktatura i autokracija. veoma malu državu u kojoj se “narod može lako okupiti”. ROUSSEAU  “Istinska demokracija” zahtijeva tri uvjeta koja se u modernom društvu ne mogu ispuniti: 1. 2.“veliku jednostavnost običaja”. pomoćni sudac u Versaillesu 106 . jednostranačka država. nitko ne može više puta obavljati dužnosti. autokracije  obilježja: 1. 5.TOTALITARIZAM  fašistički i komunistički poretci  C. Brzezinski. Ždrijebom se izabiru položaji u vlasti.  Aristokratska obitelj. osim vojničkih. 3.  “Tako savršena vlast nije za ljude”. 2. značajke pučke vladavine čine se opreka tima: prostoća podrijetla. pa može biti krajnje represivna – teror i tajna policija ANTIČKA DEMOKRACIJA  Polis. monopol nad sredstvima masovnih komunikacija. državna kontrola nad gospodarstvom AUTORITARIZAM  autoritarni poretci – tradicionalne monarhije. “Da postoji narod bogova. Vladavina siromašnih  “Dok se vladavina nekolicine [aristokracija] određuje plemenitim rodom. vlast se ograničava na gušenje političke slobode i suzbijanje opozicije. siromaštvo. 6. a službe traju kratko i plaćene su ARISTOTEL  Vlada mnoštvo i što većina odobri. monopol nad oružanom silom. to postaje svrhom i onim što je pravedno. 4. Sloboda u jednakosti.  obilježja: 1. “veliku izjednačenost u položaju i bogatstvu”. neobrazovanost”. u njemu bi se demokratski upravljalo”. skupština svih građana. 1956. sustav policijskog terora. nema službene ideologije. Friedrich i Z. odlučuje o svemu  Naizmjence svi i vladaju i pokoravaju se. bogatstvom i naobrazbom. 3.

1849. no ova su dva naroda u porastu: svi ostali su zastali ili napreduju tek uz tisuću napora. TOCQUEVILLE – MOĆ PREDVIĐANJA "Danas na svijetu postoje samo dva velika naroda… Rusi i Angloamerikanci. 1835) TOCQUEVILLE – DEMOKRACIJA  Demokracija stalni razvoj jednakosti uvjeta. ministar vanjskih poslova. tuberkoloza. ograničenja vlasti i autonomija civilnog društva 107 . povlači se iz politike zbog državnog udara Napoleona III. 1841. 1839. Rus se uhvatio u koštac s ljudima. Cannes. 1840. vlada manja duhovna samostalnost i manja istinska sloboda raspravljanja nego u Americi. čini se. Polazište im je različito. djelo same providnosti. oGustave de Beaumonta. borave u Americi . dok su pogledi ostalih ljudi bili drugamo upravljeni. 1859. ALI: "Ne poznajem zemlju u kojoj. prvi se oslanja na osobni interes i dopušta snazi i razumu pojedinca da djeluje bez ičijeg upravljanja. član Francuske akademije  o1848. samo oni lakim i brzim korakom koračaju putem kojemu oko još ne može nazrijeti kraj. ali svi robovi”  Amerika – udruge. a drugome ropstvo. Amerikanac se bori protiv prepreka koje pred njega postavlja priroda. decentralizacija. Jednome je glavno sredstvo djelovanja sloboda. Svi su ostali narodi. 1851. “svi jednaki. zastupnik. član Ustavotvorne skupštine. pa ih sada još samo moraju sačuvati. drugi protiv civilizacije opremljene svim svojim oružjem: zato Amerikanac svoja osvajanja izvodi oračevim ralom. tiranija nad pojedincem. drugi dio  o1837. Drugi na neki način u jednome jedinom čovjeku usredotočuje svu društvenu moć. a Rus svoja uz pomoć vojničkoga mača. 1856. a svijet je gotovo u isto vrijeme doznao i za njihovo rođenje i za njihovu veličinu. pluralizam. Da bi postigao svoj cilj. zauzeli prvo mjesto među drugim nacijama.  Smrt. htjeti zaustaviti demokraciju. sloboda tiska. pa su najednom. čini se kao borba protiv samog Boga  Opasnost demokratskog despotizma. prvi dio Demokracije u Americi. Jedan se s pustoši bori barbarstvom. otprilike dosegli granice što im ih je priroda zacrtala. od svibnja 1831. univerzalan i nedostupan ljudskoj moći. pa ipak." MODERNA DEMOKRACIJA  Moderna demokracija kao liberalna predstavnička demokracija  Liberalni element: slobode i prava pojedinca. općenito uzevši. Oba su ova naroda odrasla u tami.  Stari režim i Revolucija.američki kazneni sustav  1835. nezaustavljiv. putevi drugačiji. vitez Legije časti. kao da neki skriveni naum Providnosti svakoga od njih dvojice poziva da jednoga dana u ruke uzme sudbinu jedne polovice svijeta. do veljače 1832." (Demokracija u Americi.

demokracija je vladavina političara  Downs: ekonomska teorija demokracije. stranački aktivisti OGRANIČENJA PARTICIPACIJE  Dahl. for the people"  "vladavina od naroda" – ideja političke participacije  arod . 2.načelo isključivanje i uključivanja  narod kao skup politički jednakih osoba OBLICI PARTICIPACIJE  Lester Milbrath. Ali grdno se vara. by the people. Čim su oni izabrani. političko tržište – političari i birači 108 . 3.glavni izvor političke nejednakosti PREDSTAVNIŠTVO  "vladavina za narod" – ideja predstavništva  Predstavnici: izabranici naroda i kontrolori upravljača. Lincoln 1863. On je slobodan samo u vrijeme izbora za članove Parlamenta. on pokazuje da je zaslužio da je izgubi. financijskoj moći i pristupu organizaciji  Novac . on ponovo postaje rob i ne znači ništa. aktivisti u lokalnoj zajednici. "government of the people. upravljačka elita  Rousseau: “Engleski narod misli da je slobodan. gladijatori (sudjeluju u brojnim oblicima)  Razlike među gladijatorima – prosvjednici. gledatelji (sudjeluju uglavnom u izborima). Predstavništvo: demokracija u velikoj državi. 1985 – nejednakost u resursima kao izvor političke nejednakosti  Razlike u obrazovanju. Politička participacija. tri kategorije: 1.” PREDSTAVNICI KAO ELITA  Michels: željezni zakon oligarhije – vlast izabranih (predstavnika) nad onima koji su ih izabrali (narodom)  Weber: u industrijskim društvima s masovnim strankama plebiscitarna demokracija s vođom  Schumpeter: demokratska metoda – izbor vođa. zanimanju. Predgovor ekonomskoj demokraciji. Načinom korištenja kratkih trenutaka svoje slobode. 1965. izbor najboljih upravljača  Demokratski element – narodna suverenost POLITIČKA PARTICIPACIJA  A. apatični (ne sudjeluju).

povoljne međunarodne okolnosti DEMOKRATSKA TRANZICIJA  rušenje totalitarnih sustava i prijelaz u demokraciju  Gorbačov – perestrojka i "demokratske revolucije". (Italija. i 1958-1975. – dva preobražaja: polis i nacionalna država. 3. Huntington. 1989.70 mil.  SAD . Nigerija). 1989-1991. faza demokratske konsolidacije. ist.1942. 1992-1999. razina ekonomskog razvoja. Treći val. (Portugal i Grčka. nepismenih. od 1828. nove demokracije (demokrature)  tri faze demokratske tranzicije u Hrvatskoj: faza federalne transformacije.  Teledemokracija. U Trećem svijetu izbjegavaju demokratsku kontrolu. Z. gubljenje veze s drugima. (SAD) do 1926. Jedna slika vrijedi više od tisuću riječi. BUDUĆNOST DEMOKRACIJE  Dahl.  reverzibilni valovi: 1922. Homo Videns (1998)  U masovnom društvu građanin gubi znanja i sposobnost spoznaje. 2. Treći preobražaj – širenje demokracije unutar (korporacije) i izvan nacionalne države .nove tehnologije (Internet) daju mogućnost elektroničke. nejednakosti se povećavaju 109 . od 1943. Španjolska 1979). čovjek koji mišljenje zamijenjuje slikom. Od homo sapiensa postaje homo videns. a računalo osamljivanje. koncentracija ekonomske moći pa i političke moći u korporacijama. Televizija znači zatvaranje pred ekranom.  činitelji demokratizacije: demokratsko iskustvo.62% ne čita ni sportske novine  Teledemokracija je kraj demokracije kao vlasti aktivnog i upućenog građanstva GLOBALIZACIJA I DEMOKRACIJA 1. 1990.DEMOKRATIZACIJA  S. direktne demokracije s potpunom i učinkovitom participacijom. od 1974. Demokracija i njezini kritičari. Europa 1989-91.  valovi demokratizacije: 1. od 2000. elektronička demokracija RAZARANJE NARODA  G. faza autoritarizma i privatizacije. Sartori. demokratizacija prava glasa za muškarce i uspostava odgovornosti vlade parlamentu. ali ni milijun slika ne može dati niti jednu ideju. Njemačka) do 1962 (1960. Italija .

5 stalnih članica ima pravo veta. predlaže zakonodavstvo. strateško vodstvo. Held: kozmopolitska demokracija .izabrani članovi iz država članica. Kako funkcionira EU?  1. Europska komisija . odsustvo izvornih europskih stranaka i medija 3.proširenje demokratskih formi i procesa iznad teritorijalnih granica jačanjem EU i UN. usvaja rezolucije. Europski parlament . provođenje ugovora i politike. institucionalni ili parlamentarni deficit. ali karakter preporuka  Vijeće sigurnosti: 15 članica očuvanje svjetskog mira i sigurnosti. nedostatak kontrole Europskog parlamenta nad ovlastima prenesenim na EU 2. moć prelazi u međunarodne organizacije a demokracija ostaje unutar nacionalne države. Te organizacije su preslabe da nadziru globalni kapitalizam ili su njegovi instrumenti (MMF. Vijeće ministara vanjskih poslova .šefovi vlada i ministri vanjskih poslova te dva povjerenika. 10 ostalih svake dvije godine bira Opća skupština  Glavni tajnik.2. te ograničenjem demokratskog deficita od kojeg pate SVJETSKA DEMOKRATSKA VLADA?  Pretvaranje UN u svjetsku vladu? UN proizvod svojih članica. 4. radi zajedno s Vijećem sigurnosti DEMOKRATSKI DEFICIT EU  Demokratski deficit znači nedostatak odgovornosti izvršnih tijela predstavništvu ili neadekvatne mogućnosti za participaciju. 3.. WTO) D. deficit europskog građanstva (lokalni izbori i izbori za europski parlament) 110 .donosi odluke: važne jednodušno. Europsko vijeće . može ono što one hoće.predsjednik i povjerenici na 4 god.nadmoć SAD (Irak)  Opća skupština: svaka država jedan glas. ima mogućnost odbijanja budžeta i Komisije ASPEKTI DEFICITA Tri aspekta demokratskog deficita EU: 1. UN je ograničena na održavanja mira i sigurnosti . posebno 5 stalnih članica VS. važne dvotrećinskom većinom. 2. ostale kvalificiranom ili običnom većinom. deficit posredujućih strukture.

glasa za stranku koja mu može donijeti najviše ako pobijedi ZAŠTO SU IZBORI VAŽNI?  Narod se konstituira u izborima  Mehanizam političke participacije stvarno dostupan svim građanima  Izravan utjecaj na oblikovanje elite. slobodno natjecanje za glasove birača. indirektno pokazuje njihovu političku jednakost koja je u snažnoj korelaciji sa njihovim socijalnim obilježjima i statusom – visok postak izlaska znači veći stupanj jednakosti u participaciji time i veću političku jednakost. osnovna funkcija glasanja stvaranje vlade. – u demokraciji narod ostvaruje svoju suverenost "pomoću svojih glasova koji izražavaju njegovu volju"  Schumpeter. racionalni birač nastoji maksimirati vlastitu dobit. roba – programi i politike. 1748. političari i birači kao racionalni sudionici  Teorija racionalnog izbora: racionalno ponašanje birača – slijede svoje interese.: demokracija kao metoda izbora vođa. funkcije: oblik participacije i osiguranja legitimnosti izabranima i sustavu TEORIJA RACIONALNOG IZBORA  A. 1944. ekonomski čovjek – politički čovjek. Duh zakona. izravno ili neizravno određuju sastav zakonodavne i izvršne vlasti  Sredstvo legitimiranja poretka. pribavljanjem aktivnog pristanka građana GLASOVANJE Izlazak birača na izbore pokazuje 1. a nizak stupanj sugerira postojanje nejednakosti u participaciji te time političke nejednakosti 111 . izborno ponašanje i socijalni činitelji DEMOKRACIJA I IZBORI  Montesquieu. njihovu zainteresiranost za predstavništvo te 2. cilj: poduzetnici – profit a političari – vlast. Downs: ekonomska teorija demokracije – ekonomsko i političko tržište.IZBORI PROUČAVANJE IZBORA  Pristupi izborima u društvenim znanostima  Politologija – institucije i utjecaj političkih činitelja na izborno ponašanje  Ustavno pravo – sustav i zakonodavstvo  Sociologija – birači.

u kojoj je na 14 parlamentarnih izbora od 1945.TKO GLASUJE "Muškarci glasuju više od žena. te Austrija. nerazvijena demokratska kultura ZEMLJE VISOKE I NISKE APSTINENCIJE  Najviša apstinencija u Europi je u Švicarskoj. do 2002.5%  Nisku apstinenciju ima Italija. Ali u izborima 1997. Island. niža razina izbora.2/3 poslovnih ljudi. Belgija.“ (S. stranku) društveno je uvjetovan proces  Utjecaj socijalnih činitelja: klase. većinski izborni sustav. Chiraca. M. apstiniralo prosječno 43. oženjeni i udane više od neoženjenih i neudanih.niža razina razvoja. socijalnoekonomska . radikalnijeg i ekskluzivnijeg životnog svjetonazora 2. crkva. sindikati. politički neaktivne i nezainteresirane. a 2001. te tradicija “referendumske demokracije”. nižeg društvenog statusa. u Britaniji . KLASNI POLOŽAJ I GLASOVANJE  Indeks klasnog glasovanja (Alfordov indeks) – odnos klasnog položaja pojedinca (radnička ili srednja klasa) i glasovanja za lijeve ili desne stranke  Predsjednički izbori u Francuskoj 1988. Politički čovjek. a samo 39 posto za laburiste. Mitterranda  Izbori 1992. manjih prihoda. više od 1/4 glasača iz srednjih klasa za Blairove laburiste. Njemačka. spol. obilježja države: pravna – neprisilnost glasovanja.41 posto kvalificiranih radnika za konzervativce. 1960) TKO APSTINIRA I ZAŠTO? 1. Luksemburg (sve imaju obvezatno glasovanje). složenija registracijska pravila. Švedska i Danska SOCIJALNA OBILJEŽJA I POLITIČKE PREFERENCIJE  Političke preferencije ovise o socijalnim obilježjima. predsjednički sustav vlasti. mlađe i starije osobe. stručnjaka i farmera za J. obrazovaniji više od manje obrazovanih. a 70% manualnih radnika za F. religije. SAD u istom razdoblju 33. slabije integriranosti u različite skupine i zajednice (obitelj. čak jedna trećina 112 . brojnije stanovništvo. obilježja osobe: žene.5% birača. oni s višim društvenim statusom više od onih s nižim. etnička pripadnost i dr. . RAZLOZI: federalno uređenje (kantonizacija) koja smanjuje važnost saveznih institucija. osoba misli politički kakva je socijalno  Izborna odluka za neku političku opciju (osobu. Lipset. profesionalne udruge). gradsko stanovništvo više od seoskog. oni između 35 i 55 godina starosti više od mlađih i starijih. članovi organizacije više od onih koji to nisu. dob.

slabljenje veza s "njihovim" strankama RELIGIJA I BIRAČKO PONAŠANJE  U Italiji jaka podrška demokršćanima do raspada stranačkog sustava nakon otkrića masovne korupcije  U Nizozemskoj i Njemačkoj uočena korelacija između religijske pripadnosti i glasovanja za religiozne stranke  U protestantskim zemljama – Australiji. nego u zemljama s katoličkim naslijeđem (Francuska. demografskih trendova ili klasne strukture – dominacije u toj kategoriji. žena i pripadnika srednjih klasa). Italija i Njemačka). razlozi: njihova etnička i klasna podređenost. mogućnost uživanja u stilu srednje klase. trend opada zbog stavljanja na dnevni red pitanja kao što su abortus SPOL I GLASOVANJE  Žene su tradicionalno više podupirale desne stranke. a rast broja pripadnika srednjih klasa (bijelih ovratnika)  Ekonomski rast i promjene životnog stila manualnih radnika. a manji za vojne DOB I IZBORNO PONAŠANJE  istraživanja pokazuju da stariji ljudi više glasuju za konzervativne stranke  je li ta tendencija rezultat dobi ili drugih činitelja (npr. ETNIČKA I REGIONALNA PRIPADNOST  Etnička i regionalna pripadnost negdje značajno utječu na biračko ponašanje  U Belgiji glavne stranke podijeljene prema etničkom rascjepu (flamansko-valonska podjela)  U Španjolskoj jake regionalne stranke IZBORNI SUSTAV I PONAŠANJE 113 . taj trend opada. Veliko Britaniji i SAD – katolici bili skloniji glasovati za laburiste (demokrate).RAZLOZI OPADANJA KLASNOG GLASOVANJA RADNIKA  Opadanje korelacije između klasnog položaja i glasačkog ponašanja i promjene u klasnoj strukturi razvijenih društava  Opadanje broja manualnih radnika. U SAD u 1990-ima više za demokratske nego za republikanske predsjedničke kandidate  Promjena trenda – veći interes za socijalne i obrazovne programe. više u Britaniji i SAD.

kako bi se uopće organizirao politički život?  Element definicije moderne demokracije – višestranačka demokracija. provođenja politike koja je dobila izbornu podršku. predstavljanje interesa društvenih grupa TEŽNJA ZA VLAŠĆU  težnja za obnašanjem vlasti razlikuje stranke od interesnih grupa (sindikati. težnja za vlašću 2. organizacija 3. sustav relativne većine dvostranačje  mehanički efekti – sustav relativne većine mehanički šteti trećoj stranci  psihološki efekti – stvara utisak da kandidati manjih stranaka nemaju šanse. ideologija 4. politika a ne individualnih stajališta ŠTO JE STRANKA?  Dobrovoljno političko udruženje građana s trajnom organizacijom uspostavljeno radi određivanja državne politike pomoću oblikovanja političke volje građana. kako bi djelovao parlament. održavanja komunikacije između političke elite i građana i priskrbljivanja masovne podrške sustavu ELEMENTI STRANKE 4 temeljna elementa: 1. Demokracija razumijeva natjecanje programa a ne osoba. formuliranja i razradbe političkih programa i druge aktivnosti  Stranka je instrument utjecaja građana (kao birača i pripadnika različitih socijalnih skupina) u političkom procesu. izbora kandidata za javne dužnosti. kako bi se oblikovale političke elite. kako bi se osigurala veza birača i vlasti. crkve) 114 . “korisno” glasovati za glavne stranke POLITIČKE STRANKE VAŽNOST STRANAKA  Središnja institucija zapadnih političkih sustava: kako bi se bez njih provodili izbori.razmjerni sustav potiče višestranačje. Smanjivanje dobi za dobivanje pravo glasa. promjene granica izbornih okruga (gerrymander)  Duvergerov zakon .

ćelija – komunističke. sekcija (ogranak) – socijaldemokratske. 2. mase obožavaju vođe i odustaju od svoje političke volje i mišljenja. krajnja ljevica – egalitarni i autoritarni. unutarnja demokracija. programa i politika 115 . njemu trebaju oni koji ga poslužuju i vode. oni nastoje da se učvrste i utječu na one koji su ih izabrali. umjerena desnica – neegalitarni i slobodarski. Sociologija stranaka u modernoj demokraciji (1911) . kaže sklonost k oligarhiji”  Za demokraciju treba organizacija i vodstvo. 1. odbor – liberalne i konzervativne stranke (SAD) . aparat. 3. IDEOLOGIJA  ideologija se izražava kroz program  lijeve i desne stranke – kriterij jednakosti  N. intelektualno-ideološke: definiranje ciljeva. 2. 4. liberalne stranke – srednje klase.  Otud temeljni sociološki zakon stranaka: “Organizacija je majka vladavine izabranih nad biračima. opunomoćenih nad opunomoćiteljima. kongres. IDS) ORGANIZACIJA M. iz organizacije nastaje aparat. regionalna i lokalna vlast (nacionalne i regionalne stranke – HDZ i SDP. BiH. socijalističke (radničke) stranke radništvo  zastupanje nacionalnih zajednica i etničkih grupa – Belgija. Središnja. umjerena ljevica – egalitarni i slobodarski. Bobbio. krajnja desnica – antiegalitarni i autoritarni PREDSTAVLJANJE INTERESA  zastupanje interesa klasa i slojeva – konzervativne – izvorno aristokracija i krupni veleposjednici. Desnica i ljevica – podjela doktrina i stranaka (pokreta) prema kriteriju jednakosti i slobode: 1. Duverger razlikuje 4 tipa stranačke strukture: 1. 3. Španjolska FUNKCIJE STRANAKA 1. 4. Michels. 2.“Tko kaže organizacija. milicija – fašističke ŽELJEZNI ZAKON OLIGARHIJE  R. delegiranih nad onima koji ih delegiraju”.

elitne stranke. ograničeni pluralizam.CDU  Klaus von Beyme: 3 razdoblja stranaka: 1. 2. Katz-P. 6. atomizacija 116 . stranačka organizacija 3. od 1970-ih  Kartelska stranka: simbioza glavnih stranaka i države. politički cinizam. dvostranačje. jednostranačje. 7. 4. kadrovske (konzervativne i liberalne) – usko biračko tijelo. razdoblje narodnih stranaka (catch-all). razdoblje organiziranih masovnih stranaka (s općim pravom glasa). Mair: 1. kartelske stranke. 2. organiziranje vlasti. razdoblje profesionalnih biračkih stranaka – profesionalizacija vodstva. totalna integracija TIPOVI STRANAKA – RAZVOJ  Otto Kirchheimer: "catch-all" stranka . dio države i njezin agent. gubljenje programskih razlika  Izaziva nastanak antidemokratskih elemenata. gubljenje članstva. predominantna stranka. 3. dvostranački višestranački  G. izvanparlamentarni – instrument utjecaja interesnih grupa (sindikati. političku apatiju STRANAČKI SUSTAVI  prema broju: jednostranački. demokratska integrativna .st.konzervativne i liberalne stranke 2.. parlamentarni put – povezivanje zastupnika . ekstremni pluralizam. liberalna predstavnička.2. Neumann: 1. upravljačke: regrutacija i obučavanje elite. masovne (socijaldemokratske) – opće pravo glasa  S. narodne stranke od 1945. 3. predstavničke: predstavljanje ideja. stajališta i interesa 4. medijska orijentacija) KARTELSKA STRANKA  R. mobilizacijske: mobilizacija potpore – izborne kampanje. discipliniranije TIPOVI STRANAKA  M. hegemonijska stranka. amerikanizacija (komercijalizacija. 4. obnašanje vlasti NASTANAK STRANAKA M. oligopolizacija političkog prostora. 2. antistranaštvo.socijaldemokrati. 5. crkva) – laburisti – ideološki homogenije. Duverger – dva puta nastanka: odozgo – parlamentarnim putem i odozdo – izvanparlamentarnim putem 1. 3. boljševici). apsolutistička integrativna (fašisti. 3. Sartori. međusobna podjela državnih sredstava. masovne stranke 18801960. Duverger: 1. 2. Stranke i stranački sustavi (1976): 7 kategorija: 1. 19. 2.

sredstva kontrole vlasti i osiguranja protumoći državi u živom civilnom društvu PLURALISTIČKA DEMOKRACIJA  Demokratski politički poredak pretpostavlja razvijeno pluralističko civilno društvo sa širokom lepezom neovisnih udruženja i organizacija  Omogućuju djelovanje u raznim oblicima. de Tocqueville." INTERESNE GRUPE I DEMOKRACIJA  A. održavanja ili proširenja onih oblika ponašanja koji su dopušteni na osnovi tih stavova.INTERESNE GRUPE ŠTO SU INTERESNE GRUPE? Interesne grupe su organizirane udruge koje smjeraju utjecati na politiku ili djelovanja vlade D. šire prostor političke participacije stvarajući alternativu tradicionalnoj stranačkoj politici KRITIKA INTERESNIH GRUPA 1. povećavaju političku nejednakost jačanjem utjecaja bogatih i povlaštenih 2. Truman: “Interesna grupa označava svaku onu grupu koja. obnašaju nelegitimnu moć: vođe nisu javno odgovorne 4. Demokracija u Americi . povećavaju političku fragmentaciju i podjele: zaokupljeni s pojedinačnim i unapređuju manjinske interese protiv interesa društva 3. Povećavaju zatvorenost i tajnost procesa odlučivanja: utjecaj kroz pregovaranja i pogodbe 117 .važnost udruženja za demokratski život  Sposobnost za udruživanje održava američku demokraciju i predstavlja branu političkom despotizmu  Bogatstvo udruženja znači stvaranje pluralizma nužnog za održanje slobode. postavlja određene zahtjeve drugim društvenim grupama u cilju uspostavljanja. “Deset ljudi koji govore prave veću buku od deset tisuća ljudi koji šute” (Napoleon)  Grupe su sredstvo zaštite pojedinca od vlasti i instrument njihova utjecaja na vlast PREDNOSTI INTERESNIH GRUPA  Interesne grupe ojačavaju predstavništvo artikulirajući interese i unapređujući stajališta koja zanemaruju stranke  Grupe su instrumenti s kojima se utječe na vladu između izbora. potiču raspravu stvarajući bolje obaviješteno javno mnijenje. na osnovi jednog ili više zajedničkih stavova.

"Samo društvo nije ništa drugo nego složena cjelina grupa koje ga čine. udruge poslodavaca) 2. načela (za slobodu spolnog izbora i protiv njega. Upravljački proces (1951) .zahtjeve nastoje ostvariti pritiskom na državnu vlast .shvaćanje demokratske politike koje polazi od interesnih grupa. promocijske (grupe ciljeva ili svjetonazorske) grupe . STRANKE I POKRETI  Pripadništvo u njima je stvar izbora pojedinaca. Vođe grupa oprezno postavljaju zahtjeve članstvu kako bi izbjegli da članovi moraju birati između lojalnosti jednoj ili drugoj grupi VRSTE GRUPA – CILJEVI Prema ciljevima djelovanja: 1. TEORIJA INTERESNIH GRUPA – TRUMAN  David Truman. pa legitimno izabrana vlada ne može upravljati 6.nijedna nije premoćna zbog preplitanja članstva. za ili protiv abortusa) 118 ."grupe za pritisak“  Latentne grupe ."  Ponašanje grupa objašnjava cjelokupni politički proces. grupe posebnih interesa (protektivne ili staleške) . sve funkcionira”  Politika je borba grupa za ostvarenje svojih interesa. ideali. “Kad grupe funkcioniraju na pravi način. a posjeduju neku formalnu strukturu i organizaciju  Razlikuju se od stranaka jer teže ostvariti utjecaj izvana.kad se prekrše pravila igre organiziraju se protiv onih koje su načinile prijestup (javni skandali)  Politička ravnoteža grupa .vrijednosti. pridonose preopterećenosti vlade: povećavaju javnu potrošnju (sindikati).5. a ne preuzeti ili obnašati vlast  Imaju uski krug interesa i pitanja koja ih zanimaju. I vladine agencije. čine društva neupravljivim: mogu blokirati vladine inicijative i čine politiku nedjelujućom. Proces upravljanja (1908) .ukupno individualno vjerovanje i ponašanje objašnjivo članstvom u grupi. a rijetko neki širi program  Razlikuju se od socijalnih pokreta po većem stupnju formalne organizacije TEORIJA INTERESNIH GRUPA – BENTLEY  Arthur Bentley. sudovi i zakonodavci mogu se promatrati kao grupe s vlastitim interesom.zaštita interesa članova (sindikati. članstvo u različitim interesnim grupama  Političke interesne grupe . smanjuju poduzetničke potencijale i potiču individualni i društveni parazitizam INTERESNE GRUPE.

autsajderske grupe . nemaju čvrstu organizaciju. kroz političke stranke – financiranje: donacije. nadnacionalna tijela – kampanje za zaštitu okoliša (npr. insajderske . demonstracije 5. poslovni krugovi i konzervativci. te različiti stupanj organizacije POKRETI I SPONTANE AKCIJE Za razliku od spontanih masovnih akcija (ustanak. sindikati i socijaldemokrati. pobuna). kanali birokracije – velike ekonomske i profesionalne grupe 2.otvoren pristup vlasti ili institucionaliziran položaj sindikati i udruge poslodavaca. kroz masovne medije: javne kampanje – apeli. ali unutar velikih pokreta (radnički. imaju određenu razinu namjeravane i planirane akcije radi priznatog društvenog cilja POKRETI I STRANKE  Za razliku od političkih stranaka. koji obično djeluju unutar širokog i labavog organizacijskog okvira 119 . DRUŠTVENI POKRETI POSEBNOST POKRETA  Oblik kolektivnog ponašanja u kojemu motivi djelovanja uglavnom dolaze iz stajališta i težnji njihovih članova  Oblik kolektivnog djelovanja usmjeren na društvenu promjenu i reorganizaciju  Mogu imati različite. sustav tripartizma (vlada.VRSTE GRUPA – STATUS Prema statusu koji grupa ima u odnosu na vlast: 1. ekološki. peticije. nego proizlazi iz stavova i aspiracija članstva. profesionalni lobisti 3. feministički pokret) često se oblikuje nekoliko organiziranih političkih grupa  Njihovo djelovanje ne dolazi od odluka i poticaja vodstva.nemaju ili ne žele imati službeni status NAČIN DJELOVANJA 1. parlamentarni kanali – lobiranje. poslodavci i sindikati) – Austrija i Britanija 2. crkva i demokršćani 4. Greenpeace). šire ili uže ciljeve. izborne kampanje.

Postojanje pokreta je simptom nezadovoljstva društvenim poretkom. 1963. kulturni.POKRETI I INTERESNE GRUPE Za razliku od interesnih grupa. povezivanje s drugima 3. Birokratizacija: formalna struktura. nemir među ljudima. izljev neprijateljstva 4. rasni. oskudni resursi. 1951 – "komešanje. neprijateljska okolina TEORIJA POKRETA – HEBERLE  Rudolf Heberle. kolektivno djelovanje. Spajanje: strategija. Nastajanje: polazište ideja da ništa ne valja. osjećaj osobne kontrole nad područjem djelovanja) TIPOVI KOLEKTIVNOG PONAŠANJA Smelser razlikuje 5 tipova kolektivnog ponašanja: 3 oblika socijalne eksplozije i 2 tipa pokreta 1. religiozna buđenja). a posebno promjene određenih institucija".  Kolektivno ponašanje je neistitucionalizirani oblik mobilizacije na akciju koja treba ublažiti jednu ili više vrsta društvenih napetosti na temelju nekih općeprihvaćenih vjerovanja  Razlikuje se od utvrđenog. pomama (masovni hirovi. reformistički. nastojanje i kolektivni pokušaj da se postignu zamišljeni ciljevi. Opadanje: uzroci: postizanje glavnog cilja. Društveni pokreti: Uvod u političku sociologiju. rašireno nezadovoljstvo ili svjesna manjina 2.  Težnja za promjenom temeljni element i kriterij koji ih razlikuje od interesnih grupa. slabo vodstvo. procedure. institucionaliziranog ponašanja (institucionalno i kulturno određenog) i od ponašanja u malim grupama (mali broj sudionika. slabljenje pokreta ili konsolidacija (Greenpeace) 4. 2. zaštita. Teorija kolektivnog ponašanja. panika. nacionalni. pomodni valovi. konzervativni i reakcionarni FAZE RAZVOJA POKRETA Istraživači uočavaju 4 faze u životu tipičnog socijalnog pokreta: 1. vjerski  Prema odnosu prema društvenim promjenama: revolucionarni. rezultat 120 . SMELSER  Neil Smelser. promjena ili stvaranje normi u ime općedruštvenih uvjerenja. vođe. pa i osvajanju vlasti ili njezinom zadržavanju TIPOLOGIJA POKRETA  Prema socijalnom sadržaju i nositeljima djelovanja: klasni. normativno orijentirani pokret – ponovna uspostava. 3. okupljanje članstva. teže ostvarivanju značajnih promjena ili očuvanju bitnih elemenata postojećeg poretka.

prema protivniku protiv koga se bori. spasiteljski. dekonstruiraju i rekonstruiraju društvo” – ideja historiciteta. tko je 121 . 1978 (prev. reformatorski. biocentrizam. npr. kako pojedinci i grupe “konstruiraju. djeluju unutar sustava  Revolucionarni pokreti – temeljna promjena cijelog društva. sukobi aktera za postizanje kontrole nad historicitetom POJAM DRUŠTVENOG POKRETA Koncept društvenog pokreta “u središtu sociologije”. protiv funkcionalizma i strukturalizma (sustava i struktura). antisistemski pokreti TOURAINE  Alain Touraine. meditacija. vegetarijanstvo. tko smo "mi". Povratak aktera. 2. stjecanje novih članova. načelo suprotnosti – protiv koga se vodi.pokreti društvene reforme. od djelovanja gomile. Proizvodnja društva. 1973. 1984. revolucionarni TIPOVI POKRETA  Alternativni pokreti – ograničene promjene u nekom dijelu stanovništva. New Age: preobrazba svijesti. “opći društveni pokreti” (radnički pokret. 2. Pejotl religija među Navajo Indijancima (1966) definira društveni pokret kao “organizirani pokušaj skupine ljudi da provedu neku promjenu suočavajući se s otporom druge skupine ljudi”. feminizam). akcijska perspektiva – djelovanje subjekta. prema cilju za koji se bori  Otud tri bitna obilježja: 1. vrijednosno orijentirani pokret – ponovna uspostava. običaj) . Pokret se razlikuje od individualnih pokušaja promjene. kraj doba Ribe (kršćanstvo)  Spasiteljski pokreti – radikalna promjena u izabranom dijelu populacije. Sociologija društvenih pokreta). Glas i pogled. Društveni pokret je "organizirano kolektivno djelovanje putem kojeg se u određenoj konkretnoj povijesnoj cjelini klasni akter bori za društveno vodstvo nad historicitetom" OBILJEŽJA POKRETA  Pokret obilježava dvostruki odnos: 1.normativna inovacija (novi zakon. te od tehnološke promjene. doba Vodenjaka. npr. 5.  S obzirom na usmjerenje (prema pojedincima ili cijelo društvu) i stupanj promjene (djelomična ili potpuna) razlikuje 4 tipa pokreta: alternativni. fundamentalističke kršćanske sljedbe. načelo identiteta – u ime čega se borba vodi. izmjena ili stvaranje vrijednosti u ime općedruštvenih uvjerenja: političke i vjerske revolucije.  Zamisao o samoproizvodnji društva. obraćenje kao “ponovno rađanje”  Reformatorski pokreti – ograničena promjena u cijelom društvu. mirovni pokret. nacionalistički pokreti ABERLE  David Aberle. zaštita.

ali nisu prijelaz u novi oblik. Postindustrijsko društvo . Industrijsko društvo . gdje se borimo RAZVOJ DRUŠTVA I POKRETI Touraine razlikuje tri faze razvoja modernog društva. u novije doba se odvajaju i vode svoje kampanje. već u 19. nadzor: kontrola nad informacijama i društveno nadgledanje i praćenje stanovništva (domena države) 4. načelo totaliteta – na kojem se terenu borba odvija. ali se u zadnjoj fazi (“visokoj modernosti”) naglasak političkog djelovanja pomaknuo s radničkih 122 .. st."drugi". industrijalizacija rata) DRUŠTVENI POKRETI 4 tipa društvenih pokreta: 1. od 1950-ih važniji 4. 1990. svj. industrijalizam: strojno zasnovana proizvodnja materijalnih dobara upotrebom neorganskih izvora 3. potkraj 20. kapitalizam: sustav robne proizvodnje zasnovan na odnosu vlasnika kapitala i najamnih radnika-nevlasnika 2.radnički pokret – osnovni cilj: socijalna pravda 3. nego su posljedica razvoja modernosti: od ranih razdoblja do sadašnje faze “visoke modernosti”. ekološki pokreti: povezani s sferom industrijalizacije. rat. radnički pokreti: povezani s dimenzijom kapitalizma.novi društveni pokreti osnovni cilj: samoupravljanje kao pravo na vlastiti način života i kontrola nad svojom društvenom samodjelatnošću GIDDENS Anthony Giddens. od početka modernosti 3. važniji MODERNOST I DRUŠTVENI POKRETI Društveni pokreti povezani su s jednom od dimenzija modernosti. povezani su s nekim od njezinih bitnih elemenata – “institucionalnih dimenzija modernosti” DIMENZIJE MODERNOSTI 4 institucionalne dimenzije modernosti: 1. mirovni pokreti: povezani s dimenzijom vojne moći i nasilja. st. Posljedice modernosti. vojna moć: kontrola nad sredstvima nasilja (domena države: razvoj vojne tehnologije. 1. svi pokreti obilježavaju cijelo razdoblje modernosti. 3. demokratski pokreti/pokreti za slobodu govora: povezani s dimenzijom nadzora. Nema posve novih pokreta. ranije povezani s radničkim pokretima.građanski pokret za prava i slobode čovjeka – osnovni cilj: sloboda 2. svakoj odgovara poseban tip društvenog pokreta: 1. kontrola radnih mjesta preko sindikata i utjecaja u državi preko stranaka. Trgovačko društvo . Promjene su značajne. postoje u cijelom dobu modernosti. duga povijest 2.

Francuska. religijske i obiteljske vrijednosti. koje ne zavisi toliko od industrijske proizvodnje. mrežni model organizacije. moralna većina. protiv atomske bombe. posebno kroz sukob s institucionalnim protivnicima (državom) 2. mijenja se prema različitim interesima i iskustvu aktera. “postmaterijalističke vrijednosti” – Ronald Inglehart) 3. jer se temelji na znanju (društvo znanja). fragmentiran i uronjen u svakodnevni život 4. pokreta za prava potrošača i dr. kolektivni identitet nije zadan. tako i od različitih modernih gibanja i pokreta: npr. kulturno uniformiranje. Antinuklearni – različit od mirovnog: protiv nuklearne energije i u vojne i u civilne svrhe 3. svjetska dominacija NOVI POKRETI – RAZLIKE Po ciljevima. industrijsko zagađenje. informacijama i komunikaciji (informacijsko društvo. načinu djelovanja i odnosu prema institucionalnoj politici novi pokreti razlikuju se kako od starih društvenih pokreta (radnički pokret). umreženo društvo)  Razvoj tehnologije i njezine primjene.) s obzirom na fazu (tip) modernog društva u kojem djeluju i na ciljeve djelovanja razlikuju stare i nove društvene pokrete  Stari društveni pokreti djeluju unutar industrijskog društva – dominiraju pitanja rasta i raspodjele. protiv nuklearnog naoružanja 2. zaštita života. SAD. Studentski – potkraj 1960-ih. Njemačka 123 . protiv rata u Vijetnamu. djelovanje oslonjeno na samoostvarenje ugrađeno u iskustvo samosvojnosti i vježbanje slobode (“politika životnih stilova” – Giddens. amerikanizam). pokreta nove desnice (obnova tradicionalnih vrijednosti. jer stranke. te stoga sigurnosti i prava najvažniji radnički pokret usmjeren na promjene u privrednom i političkom sustavu NOVI DRUŠTVENI POKRETI  Novi pokreti nastaju unutar postindustrijskog društva. … I SPECIFIČNOSTI 1. proširenje tradicionalnog poimanja politike – bijeg od institucionalne politike i kontrole. politike rasta i imperijalne moći nakon Drugog svjetskog rata stvaraju nove rizike i prijetnje: nuklearni holokaust. Mirovni – tri vala. politiziranje novih pitanja VRSTE NOVIH POKRETA 1.pokreta (obilježili rano razdoblje modernosti) na ekološke i mirovne pokrete koji postaju važniji (u tom su smislu “noviji”) Ekološki i mirovni pokreti ne zamjenjuju druge aktere. država i korporacije ostaju ključni faktori moći i političkog djelovanja STARI I NOVI POKRETI  Istraživači pokreta (Touraine i dr. uništenje okoliša.

WTO – Seattle 1999. žensko pravo glasa. antropocentrički i biocentrički pristup. 1970-ih. Feministički – prvi val – sufražetkinje. “oslobođenje žena” (uloge kućanice i majke). kompleksnost i simbioza ekosustava 5. Ekološki – pol. Globalizacijski pokreti – 1990-te.4. anti i alterglobalizam. 124 . radikalni ekologizam – raznolikost. liberalni i radikalni feminizam 6. drugi val 1960-te.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful