MENAD MENT ± planiranje

Osnovna definicija menad menta Menad ment je proces oblikovanja i odr avanja okru enja u kojem pojedinci, rade i zajedno u skupinama, efikasno ostvaruju odabrane ciljeve. Menad ment se tako er mo e definirati kao aktivnost usmjerena na postizanje unaprijed odre enih ciljeva djelovanjem odre enih ljudi Dopuna osnovne definicije menad menta 1. Kao menad eri, ljudi izvr avaju menad erske funkcije planiranja, organiziranja, kadrovskog popunjavanja, vo enja i kontroliranja. 2. Menad ment se mo e primijeniti u bilo kojoj vrsti organizacije. 3. Odnosi se na menad ere na svim organizacijskim razinama. 4. Cilj je svih menad era isti ± stvoriti dobit (profit). Pet osnovnih menad erskih funkcija 1. Planiranje 2. Organiziranje 3. Upravljanje ljudskim potencijalima 4. Vo enje 5. Kontroliranje Planiranje Planiranje uklju uje odabiranje zadataka i ciljeva te akcija kojima bi se oni postigli. Planiranje zahtjeva dono enje odluka, tj. odabiranje budu ih smjerova akcije izme u mogu ih alternativa. Pet faza planiranja: - definiranje ciljeva poduze a - odre ivanje polo aja poduze a - predvi anje budu ih doga aja - izrada planova za ostvarivanje ciljeva - implementacija planova i ostvarivanje rezultata
1

To je kooperativnost i sposobnost za timski rad. Upravljanje ljudskim potencijalima Kadrovsko popunjavanje je popuna radnih mjesta u organizacijskoj strukturi i odr avanje tih mjesta popunjenih. Vo enje Glavna uloga menad menta je vo enje Vo enje zna i utjecati na ljude kako bi pridonijeli organizaciji i skupnim ciljevima. 2 . Vje tina poimanja 4. 4 vrste vje tina koje su potrebne menad erima 1. Vje tina rada s ljudima Vje tina rada s ljudima tj. stvaranje okru enja u kojem se ljudi osje aju sigurno i slobodni su izraziti svoja mi ljenja.Organiziranje Organiziranje je dio menad menta koji uklju uje uspostavljanje namjeravane strukture uloga za ljude unutar organizacije. Vje tina rada s ljudima 3. To uklju uje rad s alatima i specifi nim tehnikama. Tehni ka vje tina 2. Uspje no vo enje zahtjeva interakciju izme u menad era i suradnika koji ih slijede u ostvarivanju zadanih ciljeva Uspje no vo enje nije mogu e bez zadovoljnih suradnika koji maksimalno ula u sebe i svoje znanje u ostvarivanju zajedni kih ciljeva poduze a Kontroliranje Kontroliranje je mjerenje i ispravljanje pojedina nog i organizacijskog djelovanja kako bi se osiguralo da doga aji teku prema planu. Vje tina oblikovanja Tehni ka vje tina Tehni ka vje tina je znanje i umije e u aktivnostima koje uklju uju metode procese i postupke. sposobnost rada s ljudima.

3. 4. 8 karakteristika uspje nih kompanija 1. mo e zna iti i proizvodnju bilo ega to kupac po eli. Biti blizak kupcu. 2. Imaju jednostavnu organizacijsku strukturu s relativno malim brojem zaposlenih u slu bama 8. Pove avaju proizvodnost. Vje tina oblikovanja Vje tina oblikovanja je sposobnost rje avanja problema na na in koji e koristiti poduze u. koja se esto zasniva na sustavu vrijednosti njihovih vo a 6.Vje tina poimanja Vje tina poimanja je sposobnost vi enja ³velike slike´. Vo ene su filozofijom kompanije. menad eri moraju biti sposobni uraditi vi e nego samo vidjeti problem. Promi u autonomiju menad era i poduzetni tvo 4. posve uju i osobitu pa nju potrebama svojih ljudi 5. Fokusiraju se na posao koje najbolje poznaju 7. bez obzira na tro kove. Okrenute su akciji 2. Uplitanje menad era u svakodnevni rad i zaradu mo e dovesti do toga da vrhunski menad eri budu toliko uklju eni u detalje poslovanja da gube iz vida sveukupne ciljeve tvrtke. Bile centralizirane. Sklonost akciji. mo e poslu iti kao argument protiv dugoro nog planiranja. Poznaju potrebe svojih kupaca 3. naro ito na vi im organizacijskim razinama. Ako menad eri tek vide problem i postanu ³promatra i problema´. mo e dovesti do nekriti kog prihva anja novih ideja bez obzira uklapaju li se u dugoro nu strategiju kompanije. Moraju imati i vje tinu tvorca dobre zamisli i dati prakti no rje enje problema. odnosno decentralizirane. prepoznavanja va nih elemenata u situaciji i razumijevanje odnosa me u tim elementima. Promicanje autonomije i poduzetni tva. Da bi bili djelotvorni. oni ne e uspjeti. 3 . Menad eri moraju isto tako imati onu dragocjenu vje tinu da zasnuju rje enje koje je mogu e provesti u okviru danih realnosti. ovisno o situaciji Negatvnosti 8 karakteristika uspje nih kompanija 1.

uz nastojanje da se ostvari kvaliteta. Efikasnost stvorenih planova 4 . Planiranje premo uje jaz izme u onoga gdje smo sada i onoga gdje elimo i i. Dr ati se uhodanog i postoje eg mo e biti izgovor. tj.5. Dr anje malog broja zaposlenih u slu bama mo e biti izgovor protiv smislenog rada Definicija proizvodnosti. Priroda planiranja Bitnost planiranja mo emo naglasiti ispituju i njegova 4 aspekta. a to su: 1. u inkovitosti i efikasnosti Proizvodnost je odnos inputa i outputa u nekom vremenskom razdoblju. znanju i bri ljivim procjenama. izbor izme u alternativnih budu ih smjerova djelovanja. tra i da svjesno odredimo smjerove djelovanja i temeljimo na e odluke na svrsi. Sveprisutnost planiranja 4. Planovi nam osiguravaju. Planiranje je intelektualno zahtjevan proces. ini ostvarivim ono to se samo po sebi ne bi ostvarilo u budu nosti. da se traga za novim kvalitetnijim rje enjima. PLANIRANJE: Planiranje uklju uje izbor misija i ciljeva te akcija za njihovo ostvarenje. ono iziskuje odlu ivanje tj. 6. Planiranje zahtjeva menad ersku inovaciju. Efikasnost je postizanje ciljeva najmanjom koli inom resursa. U inkovitost je postizanje ciljeva. poma u u ostvarivanju prethodno odabranih ciljeva. Primat planiranja me u menad erskim zadacima 3. Doprinos planiranja svrsi i ciljevima 2.

vo enju i kontroliranju namijenjeno da podr e ostvarenje ciljeva poduze a pa stoga planiranje logi no prethodi izvo enju ostalih menad erskih funkcija. Planiranje i kontroliranje su nerazdru ivi sijamski blizanci menad menta. Ovo shva anje proizlazi iz osnove organiziranog poduze a koje postoji zbog ispunjenja ciljeva. Bilo kakav poku aj kontroliranja bez planova je besmislen jer ne postoji na in da se ustanovi idemo li tamo gdje elimo sti i (rezultat zadataka kontrole) ako prije toga ne znamo gdje elimo i i (dio zadataka planiranja). planiranje je funkcija svih menad era. Ako menad erima nije dopu ten odre eni stupanj slobode odlu ivanja i planiranja tada oni nisu pravi menad eri.Doprinos planiranja svrsi i ciljevima Svaki osnovni plan i svi njegovi prate i planovi trebali bi pridonositi ostvarenju svrhe i ciljeva poduze a. kadrovskom popunjavanju. planiranom zajedni kom suradnjom . Primat planiranja Menad erskim je poslovima u organiziranju. a efikasnost plana na njegov doprinos svrsi i ciljevima u usporedbi s tro kovima i drugim imbenicima potrebnim za njegovo formuliranje i izvo enje. Sveprisutnost planiranja Iako priroda i opseg planiranja varira s ovlastima svakog menad era te prirodom nadre enih mu politika i planova. Efikasnost planova U inkovitost se plana odnosi na stupanj do kojega on ostvaruje svrhu ili ciljeve. 5 .

Vrste planova Vrste planova klasificiramo kao: 1. 6 . Pravila 7. vo enje i kontroliranje. tako er. Strategije 4. Procedure 6. kadrovsko popunjavanje. odjel. Politike definiraju podru je unutar kojega treba donositi odluke. Programi 8. Ciljevi Ciljevi su krajnje to ke prema kojima su usmjerene aktivnosti. Politike Politike su tako er. osiguravaju konzistentnost odluka s ciljevima i doprinos odluka u njihovu ostvarenju. Politike 5. Iako su ciljevi poduze a osnovni plan cijele tvrtke. Ciljeve 3. planovi utoliko to su to op enite izjave ili sporazumi koji vode ili usmjeravaju razmi ljanja u odlu ivanju. Prora uni Svrhe ili misija Misija ili svrha identificira osnovnu funkciju ili zadatak poduze a ili bilo kojeg njegova djela. Oni ne predstavljaju samo krajnju to ku planiranja. usvajanje pravaca akcija i alokacija resursa nu nih za njihovo ostvarenje. Strategije Strategija se definira kao determiniranje osnovnih dugoro nih ciljeva poduze a. Svrhe ili misije 2. mo e imati vlastite ciljeve. ve i zavr etak kojemu je usmjereno organiziranje.

Mo e se ozna iti kao ³brojkama izra eni´ program. Programi Programi su skupovi ciljeva. Koraci u planiranju Koraci u planiranju su: Procjena mogu nosti ( ansi) Postavljanje ciljeva Razvitak pretpostavki planiranja Odre ivanje alternativnih pravaca akcije Vrednovanje alternativnih planova akcije Izbor pravaca akcije Formuliranje izvedenih planova Kvantifikacija planova stvaranjem prora una Procjena mogu nosti Svi menad eri moraju preliminarno usmjeriti poglede na budu e anse. Prora un Prora un je iskaz o ekivanih rezultata izra enih broj ano. Pravila su obi no najjednostavniji tip plana. procedura. koraka koje treba poduzeti. znati gdje se one nalaze u svjetlu snaga i slabosti njihove kompanije (SWOT). pravila. One su kronolo ki nizovi zahtijevanih postupaka. uo iti ih jasno i potpuno. politika. razumjeti koje probleme ele rije iti i za to te to ele posti i. dodijeljenih zadataka. 7 . resursa koje treba zaposliti i drugih elemenata nu nih za izvo enje neke aktivnosti. Pravila Pravila izri ito nala u posve odre ene akcije ili uzdr avanja od njih i ne dopu taju bilo kakvu slobodu odlu ivanja. obi no su poduprti prora unom.Procedure Procedure su planovi koji ustanovljuju neki nu ni na in postupanja u budu im aktivnostima.

Pretpostavke planiranja Na elo pretpostavki planiranja glasi: to pojedinci zadu eni za planiranje potpunije razumiju i odobravaju kori tenje konzistentnih pretpostavki planiranja. 8 . Izbor pravaca akcije Osobina vrhunskog menad era je da se promptno i beskompromisno odlu i za plan akcije. to ka na kojoj se usvaja plan zove se stvarna to ka odlu ivanja. Vrednovanje alternativnih metoda akcije Za vrednovanje alternativnih metoda akcije nu no se je koristiti metodama matemati ke. ve ju je potrebno primijeniti nakon odre enih promjena u okru enju. Kvantifikacija planova stvaranjem prora una Planovi koji su klju ni za ostvarivanje cilja poduze a. Odre ivanje alternativnih pravaca akcije Rijetko postoji plan za koji ne postoje razumne alternative i vrlo se esto doga a da je najbolja ona alternativa koja nije bila odabrana na samom po etku. statisti ke i ekonomske analize. Ne postoji neodlu an vrhunski menad er. dopunski planovi koji su gotovo uvijek potrebni da podr e osnovni plan. tj. tijekom primjene dolazi do tzv. dobivaju najvi e iz prora una poduze a. ali i za svaku podre enu organizacijsku jedinicu. Trenutak. Sedmi korak ine izvedbeni. to e planiranje poduze a biti koordiniranije . ³bru enja plana´.Postavljanje ciljeva Postavljanje ciljeva izvodi se na nivou cjelokupnog poduze a. Formuliranje izvedenih planova Planiranje je rijetko kada zavr eno u trenutku dono enja odluke. iako djeluje u neizvjesnom okru enju i spreman je isti mijenjati alternativnim u skorijoj budu nosti.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful