VODA NA KOPNU

VODA U PODZEMLJU Voda ispod povr ine kopna, do donjih dijelova kamene kore VODA U PODZEMLJU Sastavni dio ukupnog gibanja vode u prirodi y Presudno utje e na pojavu i zna ajke vode na povr ini kopna y Postanak, koli ina i obnova vode u podzemlju usko su povezani s padalinama i s uvjetima procje ivanja y Prema gibanju voda mo e biti o slobodna ili gravitacijska kre e se pod utjecajem sile te e o vezana ili opnena koja se vrsto dr i estica stijena y Po postanku: o Meteorska ili vadozna voda najve a koli ina vode u podzemlju; nakuplja se infiltracijom padalina o Juvenilna voda nastaje kondenzacijom vodenih para o Konatna voda voda u stijenama od vremena njihova postanka; neznatne koli ine vode 1) VODA PROZRA NE ZONE ILI ZONE AERACIJE y Praznine su samo djeomice ispunjene vodom, a u ostalom dijelu je zrak y Voda iz ove zone se gubi na evaporaciju (toplina) i transpiraciju (biljke) oGravitacijska ili slobodna voda najzna ajniji dio vode u podzemlju: pod utjecajem sile te e i slobodno se giba (procje uje) kroz tlo oKapilarna voda dio slobodne vode i redovito je iznad vode temeljnice  Voda se penje sustavom kapilara ovisno o tlaku zraka u porama stjenovite podloge izdizanje ve e to su pore sitnijeg promjera oHigroskopna voda upijena vodena para u zraku koja je molekularnim silama vezana za estice stijena  Mo e se osloboditi samo isparavanjem oAdhezijska voda tako er vezana voda  Nadsvo uje higroskopnu vodu  Vezana voda omogu uje gravitacijskoj prodiranje u dublje dijelove kamene kore 2) VODA TEMELJNICA ILI FREATSKA VODA y Zona potpuno ispunjena vodom y Gravitacijska voda ispunjava povezano i cjelovito sve praznine u sloju y Sloj kroz koji te e voda temeljnica zove se vodonosni sloj najra ireniji u propusnim klasti nim naslagama y Gornja granica (povr ina) vode temeljnice zove se vodno lice y Granicu izme u prozra ne zone i zone vode temeljnice nije o tra, karakterizita je nepravilan kapilarni obrub y TERMALNI IZVOR voda s godi njom temperaturom ve om od srednje godi nje temperature podru ja u kojem se nalazi (TOPUSKO)
y y

pijesci. laporci oVododr ljive stijene glina. kompaktne stijene s pukotinama i sl. gravitacijska voda brzo otje e dobro propusne stijene  ljunci. svojstvo stijene da vi e ili manje prima i zadr ava vodu oIzra ava se u % kao udio obujma svih pora u ukupnom obujmu stijene do 5% poroznost mala.voda koja te e pod utjecajem sile te e i usijeca korito na povr ini kopna POTOK manja teku ica Razlika izme u rijeke i potoka koli ina vode (potok protok vode do 20m /s). prapor. magmatske. a ne njihovom broju POROZNOST hidrogeolo ko svojstvo stijena da mo e primiti i zadr ati vodu oUkupan prostor svih praznina u stijeni. Padalina >250mm. ekvatorijalni >1000mm o Periodi ne voda u koritu se javlja periodi ki tijekom godine  U su nom razdoblju (ljeto) korita rijeka su redovito bez vode 3 y . metamorfne i masivne sedimentne bez pukotina oPropusnost stijene bit e ve a to su pore ili pukotine u stijeni (tlu) ve e propusnost je ovisna o veli ini pora. ali ne istje e na povr inu zbog preslabog tlaka subarte ka voda PROPUSNOST hidrogeolo ko svojstvo stijene da vi e ili manje propu ta vodu mjeri se jedinicom darcy oU slojevima koji imaju razmjerno iroke i dobro povezane praznine izme u krupnih estica. . oSlabo propusne stijene ilovasti i glinoviti pijesci.y 3) UKLIJE y y y y y y MINERALNI IZVOR voda koja sadr i vi e od 1g/l suhog ostatka ili otopljenih mineralnih tvari TENA VODA Voda pod tlakom Podzemna voda izme u vodonepropusnih slojeva Voda izbija na povr inu pod sna nim tlakom kao vodoskok arte ka voda Voda iz podzemlja se samo izdi e. god kol. vi e od 20% velika oPrimarna poroznost nastala u procesu stvaranja stijene oSekundarna poroznost nastala nakon formiranja stijene radom razli itih sila ili procesa oSmanjenjem veli ine estica pove ava se poroznost sitnozrnata stijena mo e primiti vi e vode od krupnozrnate TEKU ICE y y y y RIJEKA . tropski krajevi >500mm. povr ina porje ja i duljina toka Temeljni uvjeti za pojavu teku ica o Koli ina padalina ve a od isparavanja i poniranja o Postojanje hidrogeolo ki pogodnog terena na kojem bi zbog utjecaja sile te e tekla voda i usijecala korito u podlogu odr avaju i se na povr ini kopna Teku ice prema koli ini vode o Stalne u koritima uvijek voda  Rijeke u umjerenim g. 5-20% srednja.

a djelomi no u podzemlju  Lika (najdulja ponornica u RH). Gacka  ALOGENE TEKU ICE teku ice koje teku su nim ili kr kim krajevima. Krka. ve u unutra nja prostranija i manja udubljenja . Kore kojim te e voda o PAD nagnutost terena.y y y y  Tipi ne za stepske krajeve najvi e u predjelima <550mm padalina o Povremene korita naj e e bez vode  Rijeke u pustinjskim krajevima voda samo poslije iznenadnih i jakih pljuskova  Vadi Sahara. iskazan u m/km uzdu nog profila o UZDU NI PRESJEK TEKU ICE zbroj svih padova izme u izvora i u a o DULJINA TEKU ICE udaljenost izme u izvora i u a o NAJKRA A UDALJENOST TEKU ICE zra na crta izme u izvora i u a o KOEFICIJENT RAZVIJENOSTI TEKU ICE odnos stvarne duljine teku ice i zra ne udaljenosti izme u izvora i u a o POPRE NI PRESJEK TEKU ICE transverzalni profil korita od lijeve na desnu obalu o OBALE desna i lijeva strana teku ice gledano od izvora prema u u o VODOSTAJ visina vode iznad nulte to ke u rijeci. potreban nagib koji uvjetuje otjecanje vode o APSOLUTNI PAD visinska razlika izme u izvora i u a o RELATIVNI PAD prosje an pad teku ice.mjesto na kojem izbija voda temeljnica na povr inu o VRELO mjesto na povr ini kopna gdje izbija voda iz podzemlja topljivih stijena o KORITO udubljenje na povr ini Z. jezeru. a opskrbljuju se vodom u prostorima obilnijih padalina ili nepropusnim stijenama  Cetina. kreeks Sjeverna Amerika i Australija  tipi ne i za kr ke krajeve ponornice  PONORNICA teku ica koja djelomi no te e na povr ini. Nil Elementi teku ice o IZVOR . mo vari o BRZINA OTJECANJA put to ga estica vode prije e u jedinici vremena (m/s)  Pojas najve e brzine otjecanja vode u koritu teku ice naziva se matica o MOKRI PROFIL dio popre nog presjeka korita koji je ispunjen vodom o PROTOKA koli ina vode koja otje e u jedinici vremena protje e koritom o RE IM pokazuje na koji na in se rijeka opskrbljuje vodom i raspodjelu karakteristi nih vodostaja ili protoka tijekom kalendarske ili hidrolo ke godine o U E mjesto gdje prestaje rad teku ice PORIJE JE dio prostora to ga odvodnjava teku ica sa svojim pritocima na povr ini kopna ili u podzemlju topljivih stijena RAZVODNICA granica izme u dva porije ja ili dva slijeva mo e biti povr inska ili dubinska o Povr inska krivulja koja obilje ava topografsko porije je o Dubinska (podzemna) promjenjiva krivulja koja odre uje hidrolo ko porije je SLIJEV dio prostora odakle pritje e voda prema jezeru. oceanu o Egzorei ki krajevi dio kopna koji se odvodnjava prema moru (75%) o Endorei ki krajevi dio kopna ije teku ice ne otje u u more. moru.

JEZERA y y y y y Udubljenje na povr ini kopna ispunjeno vodom Prema razini mora o DEPRESIJA jezero kojemu je dno i povr ina ispod razine svjetskog mora o KRIPTODEPRESIJA jezero kojem je povr ina vode iznad. U RH. HRANJIVIH SASTOJAKA) o Eutrofna bogata hranjivim sastojcima i proizvodnjom organskih tvari . Vransko j.. stalno ili tek povremeno u dva slijeva ili porije ja (rijeka Casiquiare) GLAVNI TOK je najdu a ili vodom najizda nija teku ica... na Dravi JEZERA PREMA PRIMARNOJ PROIZVODNJI (KOL.Vransko jezero) Prema postanku o PRIRODNA nastala prirodnim procesima bez utjecaja ljudskog rada  Tektonska  Vulkanska  Ledenja ka  Rije na  Kr ka o UMJETNA nastaju ljudskom aktivno u  Izgradnja ve ih umjetnih jezera zapo inje tek u 20.y y y y BIFURKACIJA pojava kada se teku ica ra va i otje e... Dubravsko j. rekreacija. Ba inska jezera. Crveno i Modro j. za tita od poplave. razvitkom gra evinske tehnologije  Nastaju izgradnjom brane ili iskori tavanjem prirodnih vodonepropusnih udubljenja  Jezero Volta na rijeci Volta u Africi najve e umjetno jezero  Natapanje.. pobolj anje plovnih putova Jezera RH o Prirodna Vransko j.st./Cres. a dno udubljenja ispod razine svjetskog mora (najve a kriptodepr. glavni tok prima pritokekoji se prema smjeru otjecanja ozna avaju kao lijevi i desni pritoci GRUPIRANJE (KLASIFIKACIJA) TEKU ICA provodi se od izvora prema u u. ve u teku icu o Naj e e se upotrebljava STAHLEROVA metoda klasifikacije teku ica RIJE NI RE IM o Pokazuju na koji se na in rijeka opskrbljuje vodom i raspodjelu protoka ili vodostaja tijekom godine o JEDNOSTAVNI  Ledenja ki (glacijalni)  Snje ni (nivalni)  Ki ni (pluvijalni) o SLO ENI  Pluvijalno-nivalni. hidroenergija. o Umjetna Peru a na Cetini. okosnicu porije ja ini glavna teku ica s pritocima o Pritok je teku ica koja utje e u drugu.

P=2. sme e boje (od humusnih sastojaka).1% kopna Razlika izme u mo varnog tla i mo vare debljina naslage i brzina razvitka sloja treseta Nizinska mo vara livadna mo vara o Opskrbljuje se uglavnom vodom iz podzemlja. zatim poplava i ki nica bogata hranjivim tvarima i mineralnim solima bogata biljnim vrstama Visoka mo vara prevladava obraslost mahovinama o opskrbljuje se uglavnom vodom ku nice siroma na hranjivim tvarima i mineralnim solima o u najki ovitijim predjelima . male prozirnosti ARALSKO JEZERO o Smanjuje se od 1960-ih zbog kori tenja rijeka Amu Darja i Sir Darja za natapanje  MO VARE y y y y Dio kopna zasi en vodom i obrastao specifi nom vegetacijom iz koje se daljnjim procesima postupno stvara treset.y Prirodnim procesom bez ljudske aktivnosti pretvara se u mo varu dok se ne zatrpa o Oligotrofna malo hranjivih sastojaka i malo organske proizvodnje  Prirodnim procesom prelaze u eutrofna jezera o Distrofna vrlo siroma na organskom proizvodnjom.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful