VODA NA KOPNU

VODA U PODZEMLJU

 Voda ispod površine kopna, do donjih dijelova kamene kore – VODA U PODZEMLJU
 Sastavni dio ukupnog gibanja vode u prirodi
 Presudno utječe na pojavu i značajke vode na površini kopna
 Postanak, količina i obnova vode u podzemlju usko su povezani s padalinama i s uvjetima
procjeđivanja
 Prema gibanju voda može biti
o „slobodna“ ili gravitacijska – kreće se pod utjecajem sile teže
o „vezana“ ili opnena – koja se čvrsto drži čestica stijena
 Po postanku:
o Meteorska ili vadozna voda – najveća količina vode u podzemlju; nakuplja se
infiltracijom padalina
o Juvenilna voda – nastaje kondenzacijom vodenih para
o Konatna voda – voda u stijenama od vremena njihova postanka; neznatne količine
vode
1) VODA PROZRAČNE ZONE ILI ZONE AERACIJE
 Praznine su samo djeomice ispunjene vodom, a u ostalom dijelu je zrak
 Voda iz ove zone se gubi na evaporaciju (toplina) i transpiraciju (biljke)
o Gravitacijska ili „slobodna“ voda – najznačajniji dio vode u podzemlju: pod
utjecajem sile teže i slobodno se giba (procjeđuje) kroz tlo
o Kapilarna voda – dio slobodne vode i redovito je iznad vode temeljnice
 Voda se penje sustavom kapilara ovisno o tlaku zraka u porama
stjenovite podloge – izdizanje veće što su pore sitnijeg promjera
o Higroskopna voda – upijena vodena para u zraku koja je molekularnim
silama „vezana“ za čestice stijena
 Može se osloboditi samo isparavanjem
o Adhezijska voda – također „vezana“ voda
 Nadsvođuje higroskopnu vodu
 Vezana voda omogućuje gravitacijskoj prodiranje u dublje dijelove
kamene kore
2) VODA TEMELJNICA ILI FREATSKA VODA
 Zona potpuno ispunjena vodom
 Gravitacijska voda ispunjava povezano i cjelovito sve praznine u sloju
 Sloj kroz koji teče voda temeljnica zove se vodonosni sloj – najrašireniji u propusnim
klastičnim naslagama
 Gornja granica (površina) vode temeljnice zove se vodno lice
 Granicu između prozračne zone i zone vode temeljnice nije oštra, karakterizita je
nepravilan kapilarni obrub
 TERMALNI IZVOR – voda s godišnjom temperaturom većom od srednje godišnje
temperature područja u kojem se nalazi (TOPUSKO)
  MINERALNI IZVOR – voda koja sadrži više od 1g/l suhog ostatka ili otopljenih
mineralnih tvari
3) UKLIJEŠTENA VODA
 Voda pod tlakom
 Podzemna voda između vodonepropusnih slojeva
 Voda izbija na površinu pod snažnim tlakom kao vodoskok – arteška voda
 Voda iz podzemlja se samo izdiže, ali ne istječe na površinu zbog preslabog tlaka –
subarteška voda
 PROPUSNOST – hidrogeološko svojstvo stijene da više ili manje propušta vodu –
mjeri se jedinicom darcy
o U slojevima koji imaju razmjerno široke i dobro povezane praznine između
krupnih čestica, gravitacijska voda brzo otječe – dobro propusne stijene
 šljunci, pijesci, kompaktne stijene s pukotinama i sl.
o Slabo propusne stijene – ilovasti i glinoviti pijesci, prapor, laporci
o Vododržljive stijene – glina, magmatske, metamorfne i masivne sedimentne
bez pukotina
o Propusnost stijene bit će veća što su pore ili pukotine u stijeni (tlu) veće –
propusnost je ovisna o veličini pora, a ne njihovom broju
 POROZNOST – hidrogeološko svojstvo stijena da može primiti i zadržati vodu
o Ukupan prostor svih praznina u stijeni, svojstvo stijene da više ili manje prima
i zadržava vodu
o Izražava se u % kao udio obujma svih pora u ukupnom obujmu stijene – do
5% poroznost mala, 5-20% srednja, više od 20% velika
o Primarna poroznost – nastala u procesu stvaranja stijene
o Sekundarna poroznost – nastala nakon formiranja stijene radom različitih
sila ili procesa
o Smanjenjem veličine čestica povećava se poroznost – sitnozrnata stijena
može primiti više vode od krupnozrnate

TEKUĆICE

 RIJEKA - voda koja teče pod utjecajem sile teže i usijeca korito na površini kopna
 POTOK – manja tekućica
3
 Razlika između rijeke i potoka – količina vode (potok – protok vode do 20m /s), površina
porječja i duljina toka
 Temeljni uvjeti za pojavu tekućica
o Količina padalina veća od isparavanja i poniranja
o Postojanje hidrogeološki pogodnog terena na kojem bi zbog utjecaja sile teže tekla
voda i usijecala korito u podlogu održavajući se na površini kopna
 Tekućice prema količini vode
o Stalne – u koritima uvijek voda
 Rijeke u umjerenim g.š. – god kol. Padalina >250mm; tropski krajevi
>500mm; ekvatorijalni >1000mm
o Periodične – voda u koritu se javlja periodički tijekom godine
 U sušnom razdoblju (ljeto) korita rijeka su redovito bez vode
  Tipične za stepske krajeve – najviše u predjelima <550mm padalina
o Povremene – korita najčešće bez vode
 Rijeke u pustinjskim krajevima – voda samo poslije iznenadnih i jakih
pljuskova
 Vadi – Sahara, kreeks – Sjeverna Amerika i Australija
 tipične i za krške krajeve – ponornice
 PONORNICA – tekućica koja djelomično teče na površini, a djelomično u
podzemlju
 Lika (najdulja ponornica u RH), Gacka
 ALOGENE TEKUĆICE – tekućice koje teku sušnim ili krškim krajevima, a
opskrbljuju se vodom u prostorima obilnijih padalina ili nepropusnim
stijenama
 Cetina, Krka, Nil
 Elementi tekućice
o IZVOR - mjesto na kojem izbija voda temeljnica na površinu
o VRELO – mjesto na površini kopna gdje izbija voda iz podzemlja topljivih stijena
o KORITO – udubljenje na površini Z. Kore kojim teče voda
o PAD – nagnutost terena, potreban nagib koji uvjetuje otjecanje vode
o APSOLUTNI PAD – visinska razlika između izvora i ušća
o RELATIVNI PAD – prosječan pad tekućice, iskazan u m/km uzdužnog profila
o UZDUŽNI PRESJEK TEKUĆICE – zbroj svih padova između izvora i ušća
o DULJINA TEKUĆICE – udaljenost između izvora i ušća
o NAJKRAĆA UDALJENOST TEKUĆICE – zračna crta između izvora i ušća
o KOEFICIJENT RAZVIJENOSTI TEKUĆICE – odnos stvarne duljine tekućice i zračne
udaljenosti između izvora i ušća
o POPREČNI PRESJEK TEKUĆICE – transverzalni profil korita od lijeve na desnu obalu
o OBALE – desna i lijeva strana tekućice gledano od izvora prema ušću
o VODOSTAJ – visina vode iznad nulte točke u rijeci, jezeru, močvari
o BRZINA OTJECANJA – put što ga čestica vode prijeđe u jedinici vremena (m/s)
 Pojas najveće brzine otjecanja vode u koritu tekućice naziva se matica
o MOKRI PROFIL – dio poprečnog presjeka korita koji je ispunjen vodom
o PROTOKA – količina vode koja otječe u jedinici vremena protječe koritom
o REŽIM – pokazuje na koji način se rijeka opskrbljuje vodom i raspodjelu
karakterističnih vodostaja ili protoka tijekom kalendarske ili hidrološke godine
o UŠĆE – mjesto gdje prestaje rad tekućice
 PORIJEČJE – dio prostora što ga odvodnjava tekućica sa svojim pritocima na površini kopna ili
u podzemlju topljivih stijena
 RAZVODNICA – granica između dva poriječja ili dva slijeva – može biti površinska ili dubinska
o Površinska – krivulja koja obilježava topografsko poriječje
o Dubinska (podzemna) – promjenjiva krivulja koja određuje hidrološko poriječje
 SLIJEV – dio prostora odakle pritječe voda prema jezeru, moru, oceanu
o Egzoreički krajevi – dio kopna koji se odvodnjava prema moru (75%)
o Endoreički krajevi – dio kopna čije tekućice ne otječu u more, već u unutrašnja
prostranija i manja udubljenja
  BIFURKACIJA – pojava kada se tekućica račva i otječe, stalno ili tek povremeno u dva slijeva ili
poriječja (rijeka Casiquiare)
 GLAVNI TOK – je najduža ili vodom najizdašnija tekućica; glavni tok prima pritokekoji se
prema smjeru otjecanja označavaju kao lijevi i desni pritoci
 GRUPIRANJE (KLASIFIKACIJA) TEKUĆICA – provodi se od izvora prema ušću; okosnicu poriječja
čini glavna tekućica s pritocima
o Pritok je tekućica koja utječe u drugu, veću tekućicu
o Najčešće se upotrebljava STAHLEROVA metoda klasifikacije tekućica
 RIJEČNI REŽIM
o Pokazuju na koji se način rijeka opskrbljuje vodom i raspodjelu protoka ili vodostaja
tijekom godine
o JEDNOSTAVNI
 Ledenjački (glacijalni)
 Snježni (nivalni)
 Kišni (pluvijalni)
o SLOŽENI
 Pluvijalno-nivalni...

JEZERA

 Udubljenje na površini kopna ispunjeno vodom

 Prema razini mora
o DEPRESIJA – jezero kojemu je dno i površina ispod razine svjetskog mora
o KRIPTODEPRESIJA – jezero kojem je površina vode iznad, a dno udubljenja ispod
razine svjetskog mora (najveća kriptodepr. U RH- Vransko jezero)
 Prema postanku
o PRIRODNA – nastala prirodnim procesima bez utjecaja ljudskog rada
 Tektonska
 Vulkanska
 Ledenjačka
 Riječna
 Krška
o UMJETNA – nastaju ljudskom aktivnošću
 Izgradnja većih umjetnih jezera započinje tek u 20.st. razvitkom građevinske
tehnologije
 Nastaju izgradnjom brane ili iskorištavanjem prirodnih vodonepropusnih
udubljenja
 Jezero Volta na rijeci Volta u Africi – najveće umjetno jezero
 Natapanje, zaštita od poplave, hidroenergija, rekreacija, poboljšanje plovnih
putova
 Jezera RH
o Prirodna – Vransko j./Cres, Vransko j., Baćinska jezera, Crveno i Modro j....
o Umjetna – Peruča na Cetini, Dubravsko j. na Dravi
 JEZERA PREMA PRIMARNOJ PROIZVODNJI (KOL. HRANJIVIH SASTOJAKA)
o Eutrofna – bogata hranjivim sastojcima i proizvodnjom organskih tvari
  Prirodnim procesom bez ljudske aktivnosti pretvara se u močvaru dok se ne
zatrpa
o Oligotrofna – malo hranjivih sastojaka i malo organske proizvodnje
 Prirodnim procesom prelaze u eutrofna jezera
o Distrofna – vrlo siromašna organskom proizvodnjom, smeđe boje (od humusnih
sastojaka), male prozirnosti
 ARALSKO JEZERO
o Smanjuje se od 1960-ih zbog korištenja rijeka Amu Darja i Sir Darja za natapanje

MOČVARE

 Dio kopna zasićen vodom i obrastao specifičnom vegetacijom iz koje se daljnjim procesima
postupno stvara treset; P=2.1% kopna
 Razlika između močvarnog tla i močvare – debljina naslage i brzina razvitka sloja treseta
 Nizinska močvara – livadna močvara
o Opskrbljuje se uglavnom vodom iz podzemlja, zatim poplava i kišnica – bogata
hranjivim tvarima i mineralnim solima – bogata biljnim vrstama
 Visoka močvara – prevladava obraslost mahovinama
o opskrbljuje se uglavnom vodom kušnice – siromašna hranjivim tvarima i mineralnim
solima
o u najkišovitijim predjelima