You are on page 1of 96

Ovo sam ja (moja fotografija ili crte`)

(ime)

(prezime)

(datum ro|ewa)

(boja kose) (boja o~iju)

Za{to volim ako volim

Moje omiqeno mesto u prirodi je: U slobodno vreme volim da:

Za{to? Za{to?

Muzika koju volim: Kwige koje volim:

Za{to? Za{to?

Re~i koje volim da ~ujem: Stihovi koji mi se svi|aju:

Za{to? Za{to?

2
1. D R U G A R S T V O
U~imo: Tvoj zadatak }e biti da:

‡ upravni i neupravni govor ‡ opi{e{ igru koju voli{ da igra{


‡ pisawe dijaloga ‡ u~estvuje{ u kvizu
‡ promenqive i nepromenqive vrste re~i ‡ napi{e{ zami{qeni razgovor
‡ pomogne{ Ani da se obu~e
‡ zamisli{ razgovor o nekom problemu
‡ dovr{i{ strip

Opi{i igru koju si rado igrao sa svojim dru{tvom za vreme letweg raspusta.
Koja su pravila te igre?

3
U~enici treba da se podele u dve ekipe (Aninu i Tintilinovu) i da organizuju kviz.
Tako }e na zanimqiv na~in obnoviti gradivo iz 3. razreda.

mogu}i broj poena


Anina ekipa VESELI KVIZ
osvojeno
1. Izmisli po~etak jedne bajke:
2

2. Smisli zagonetku o psu:


2
3. Kako se pravilno pi{e: radio ili radijo?
2
4. Smisli o travi strofu od dva stiha:

5. Napi{i tri zajedni~ke imenice za psa: 2

6. Napi{i jednu uzvi~nu potvrdnu re~enicu o prijateqstvu:


2
7. Podvuci subjekat i predikat u re~enici: Kada Marko igra fudbal? 2

8. Napi{i pet glagola kojima se mo`e ozna~iti padawe ki{e: ,

, , , . 2
9. Smisli i napi{i tri sme{na
imena za olovku: , , . 2

10. Dopuni re~enicu: Ana u~i. 2


(pril. o. za vreme) (pril. o. za mesto) (pril. o. za na~in)
11. Odredi rod i broj prideva umiqata: 2

12. Napi{i obave{tajnu re~enicu u kojoj svaka re~ po~iwe slovom n:


2

Mogu}i broj poena: 24 Osvojeno: Mesto:

4
Tintilinova 1. Izmisli po~etak jedne basne:
ekipa 2

2. Smisli poslovicu o lepom pona{awu u prirodi:


2

3. Kako se pravilno pi{e: istorija ili istoria? 2

4. Smisli o zecu strofu od dva stiha:


2

5. Napi{i tri vlastite imenice za psa: 2

6. Napi{i jednu obave{tajnu odri~nu re~enicu o qubavi:


2

7. Podvuci subjekat i predikat u re~enici: Za{to Ana danas dolazi? 2

8. Napi{i pet opisnih prideva uz imenicu sunce: ,

, , , . 2

9. Odgovori {aqivo na pitawe: Za{to je trava zelena? 2

10. Napi{i re~enicu Tintilin se sme{ka u


pro{lom:
sada{wem:
budu}em vremenu: 2

11. Odredi lice i broj glagola prepoznaju:


2

12. Napi{i upitnu potvrdnu re~enicu u kojoj


svaka re~ po~iwe slovom z:
2

Mogu}i broj poena: 24 Osvojeno: Mesto:

5
UPRAVNI GOVOR

Razgovor izme|u Milice i Dragana:


‡ Ana je rekla da joj se dopada{!
‡ [ta je rekla Ana?
‡ Da si joj simpati~an.
‡ Ma ne to. Navedi mi wene re~i.
‡ Aha, rekla je: „Svi|a mi se onaj de~ak iz druge klupe“.

Upravni govor je navo|ewe tu|ih re~i ta~no onako kako su izgovorene. Takvo navo|ewe ne~ijih
re~i obele`ava se posebnim znacima ‡ navodnicima. Navodnici se stavqaju ispred i iza
upravnog govora. Postoje tri na~ina navo|ewa:

1. Ana je rekla: „Svi|a mi se onaj de~ak iz druge klupe“.

2. „Svi|a mi se onaj de~ak iz druge klupe“, rekla je Ana.

3. „Svi|a mi se“, rekla je Ana, „onaj de~ak iz druge klupe.“

Umesto navodnika (koji nekad izgledaju i ovako: » «),


mo`e se staviti crta, kao u primeru stihova iz pesme
Grigora Viteza Kakve je boje potok:

1. A lastavica ozg re~e: ‡ Potok je kao nebo plav.

2. ‡ Potok je kao nebo plav ‡ lastavica ozg re~e.

3. ‡ Potok je ‡ lastavica ozg re~e ‡ kao nebo plav.

NEUPRAVNI GOVOR

Neupravni govor je posredno navo|ewe tu|ih re~i u ne{to izmewenom obliku.


Za takvo navo|ewe ne~ijih re~i ne koriste se navodnici, ve} re~i da i kako:

Ana je rekla DA joj se svi|a onaj de~ak iz druge klupe.


Ana je rekla KAKO joj se svi|a onaj de~ak iz druge klupe.

6
Slede}u re~enicu napi{i pravilno u neupravnom govoru, kao i na sva tri
opisana na~ina upravnog govora.

Markojerekaotonisamu~inionamerno
neupravni govor:

upravni govor:

1. na~in

2. na~in

3. na~in

Napi{i re~enice u upravnom i neupravnom govoru


na osnovu onoga {to pi{e na slici.

neupravni govor:

upravni govor:

Posmatraj sliku. Napi{i zami{qen razgovor likova sa slike.

Ana:

Tintilin:

Ma~ka:

7
[TA DA OBU^EM?

Gledaj sliku i napi{i pri~u Prebaci upravni govor


u upravnom govoru. u neupravni.

8
DIJALOG

Dijalog je razgovor izme|u dve osobe. Re~i koje izgovaraju sagovornici su u upravnom govoru.

Razgovor mo`e biti pomirqiv i sva|ala~ki.


Da bi tvoj razgovor bio plodotvoran i pomirqiv
trebalo bi da po{tuje{ neka pravila:
1. razgovaraj o problemu
2. nastupi miroqubivo
3. napadaj problem, a ne osobu
4. usredsredi se na ono {to je u tom trenutku va`no
5. po{tuj tu|a ose}awa
6. preuzmi odgovornost za svoje postupke1

Objasni kroz navo|ewe primera na koji na~in si razumeo ova pravila.


Napi{i kako bi o nekom problemu razgovarao sa drugom ili s roditeqem.

Dobio/dobila si slabu ocenu u {koli.


Ti:

Ti:

Ti:

Zaqubio/zaqubila si se.
Ti:

Ti:

Ti:

1D. Plut, Q. Marinkovi}, Konflikti i {ta s wima, Kreativni centar, Beograd 2002, 25.
9
PROMENQIVE I NEPROMENQIVE RE^I

Promene

Zove se Mira.
Od Mire dobijah osmeh ~esto,
pa Miri dadoh u srcu mesto.

Sad snivam Miru.


Dozivam: „Miro!“
Dru`im se s Mirom.
Pri~am o Miri.

I ja se mewam
uz muka trista,
a ona ‡ ni{ta,
ostala ista.

S. M.

Prime}uje{ da se imenica Mira u pesmi pojavquje u razli~itim oblicima. Pored te imenice,


promenqive re~i iz pesme su tako|e: zove se, dobijah, osmeh, dadoh, srcu, mesto, snivam,
dozivam, dru`im se, pri~am, ja, mewam se, muka, ona, ostala, ista.

Nepromenqive re~i su: od, ~esto, pa, u, sad, s, o, i, uz, trista, a, ni{ta.

Sve re~i u na{em jeziku dele se na promenqive i nepromenqive.

Imenice, pridevi, zamenice, neki brojevi i glagoli su promenqive re~i,


jer prilikom upotrebe u re~enici mewaju svoj oblik.

Za promenqive re~i (do}i, do{ao, do{la, do{lo; sam, si, je, smo, ste, su; dobijati, dobijah,
dobija{e; srce, srca, srcu; pri~am, pri~a{, pri~a, pri~amo, pri~ate, pri~aju itd.)
karakteristi~no je to {to u re~enici dobijaju razli~ite zavr{etke.

Nepromenqive re~i nikada ne mewaju svoj oblik.

10
CVR^AK I MRAVI

Napi{i i nacrtaj zapo~eti strip prema basni „Cvr~ak i mravi“.


Nastavi daqe kako `eli{: mo`e{ da izmisli{ jo{ neki lik, druge doga|aje,
druga~iji zavr{etak. Najpre napravi plan u 6 slika.

1. Cvr~ak peva i svira. 2. Mravi rade.


3. 4.
5. 6.

11
SETI SE [TA SMO NAU^ILI

vrste re~i

promenqive nepromenqive

prilikom upotrebe u re~enici nikada ne mewaju


mewaju svoj oblik svoj oblik

imenice
O ovim vrstama re~i
u~i}e{ u petom razredu.
pridevi

zamenice

brojevi (neki)

glagoli

re~enice

upravni govor neupravni govor

navodnici „ “ ili » « re~i da i kako

crta ‡
Sledi prva kontrolna ve`ba

12
2. N A D @ W E V A S E M O M A K I D E V O J K A
U~imo: Tvoj zadatak }e biti da:

‡ podela imenica po zna~ewu ‡ zamisli{ i napi{e{ sme{an telefonski razgovor


‡ rod imenica ‡ zamisli{ kako bi razgovarao o nekom problemu
‡ broj imenica ‡ re{ava{ ukr{tenice sa imenicama
‡ pisawe velikog slova ‡ najavi{ nastup tebi omiqene li~nosti
‡ napravi{ intervju
‡ pi{e{ grafite

Zamisli i napi{i jedan sme{an telefonski razgovor.

Drug(arica) je qut(a) na tebe. Kako }e{ zapo~eti razgovor o problemu?

Ti:

Ti:

Ti:

13
PODELA IMENICA PO ZNA^EWU

Imenice su re~i koje ozna~avaju imena bi}a, predmeta i pojava.

vlastite ‡ ozna~avaju
vlastita imena bi}a zajedni~ke ‡ ozna~avaju zbirne ‡ ozna~avaju
(qudi i `ivotiwa), zajedni~ka imena bi}a, skup vi{e bi}a ili
geografskih pojmova predmeta i pojava predmeta iste vrste
(reka, planina, mora)

Marija ~ovek, majka, u~enica;


@u}ko deca, bra}a;
pas, `aba;
Ni{ prasad, telad;
drvo, more, planina;
Morava cve}e,
ki{a, vetar, sneg;
Rtaw li{}e, kamewe
torba, kapa, ku}a
Jadransko more

gradivne ‡ ozna~avaju apstraktne ili misaone


neku materiju ili gra|u ‡ ozna~avaju ose}awa,
osobine i stawa

voda sre}a, tuga,


zemqa qubav, mladost,
pesak detiwstvo, zdravqe
malter Napomena:
{e}er Misaone imenice ne mora{
bra{no obavezno da nau~i{
srebro u ~etvrtom razredu.

14
Napi{i zajedni~ke imenice za: Napi{i vlastite imenice za:

ptice planine

ribe reke

biqke dr`ave

sportove narode

delove tela gradove

ode}u novine

Napi{i apstraktne imenice suprotnog


Izmisli vi{e vlastitih imena za:
zna~ewa.

la` ‡ je`a
mraz ‡

sre}a ‡ ma~ku
hrabrost ‡

siroma{tvo ‡ pesme koje }e{ napisati


zdravqe ‡

15
Napi{i gradivne imenice za: Popuni tabelu odgovaraju}im imenicama.

te~nosti zajedni~ke zajedni~ke


u jednini u mno`ini zbirne

trn trnovi trwe


namirnice
klas
metale kamen
gro`|e
industrijske sirovine prasad
kestenovi
tkanine
`bun
prsten
gra|evinski materijal
prutovi

Re{i ukr{tenicu sa
Upi{i zbirne imenice izvedene
gradivnim imenicama.
od zajedni~kih: zrno, `bun, pile, pero,
lane, kamen.

1. g
1. metal
2. namirnica 2. r
3. plemeniti
metal 3. a 1. z
4. gra|evinski
4. d 2. b
materijal
5. fina 5. i 3. i
tkanina
6. pletivo 6. v 4. r
7. zapaqiva 7. n 5. n
te~nost
8. te~nost 8. e 6. e
16
ROD IMENICA

Imenice mogu biti mu{kog, `enskog ili sredweg roda.

Posmatraj slike i pomo}u zamenica taj, ta, to rasporedi i upi{i imenice prema rodu.

mu{ki `enski sredwi


taj ta to

~ovek
haqina
drvo
Pomozi Tintilinu da prema rodu rasporedi imenice: nebo, oluk, radost,
pismo, toplina, ime, va{ar, delo, cirkus, pla`a, pero,
mrak, iwe, nauka, dimwak, milina, zavesa.

m s
u r
{ ` e
k e d
i n w
s i
k
i
17
BROJ IMENICA

Imenice imaju razli~ite oblike za jedninu i mno`inu. Imenica je u jednini kada ozna~ava
jedno bi}e ili predmet, a u mno`ini kada ozna~ava vi{e bi}a ili predmeta.

jednina mno`ina Neke imenice imaju samo mno`inu.


Popuni tabelu.
Ovo je kwiga. Ovo su kwige.
mno`ina

Popuni tabelu odgovaraju}im


oblicima imenica.

jednina mno`ina
sin
pe{kiri
}erka
ptice jednina mno`ina zbirna im.
more
poqa list
Neke zajedni~ke imenice imaju i oblik cve}e
zbirne imenice. Popuni tabelu.

grane
18
PISAWE VELIKOG SLOVA

Za velika slova va`e i pravila ova:

Velikim slovom pi{u se imena kontinenata, Velikim slovom pi{u se imena naseqa
dr`ava, pokrajina i wihovih stanovnika. (gradova i sela) i wihovih stanovnika.

Evropa Evropqanin Evropqanka Beograd Beogra|anin

Srbija Srbin Novi Sad Novosa|anka

Crna Gora Crnogorac Kraqevo Kraqev~anin

Ma|arska ^a~ak

Rusija Kragujevac

Srem Sombor

Vojvodina Ruma

[umadija Vaqevo

Ma~va Ma~vanka Vi{wica

Banat Pan~evo

Sigurno si zapazio da se kod vi{e~lanih imena dr`ava, pokrajina, gradova i sela velikim slovom pi{u
sve imenice, a malim re~i kao {to su i, na i sl.

Srbija i Crna Gora, Velika Britanija, Novi Sad, Petrovac na Mlavi, Kriva Reka

Napi{i pravilno re~enicu:


jasamletovaonajadranskommoruucrnojgoriugradukojisezovehercegnovikodro|akacrnogoraca.

19
KAKO NAJAVITI NE^IJI NASTUP
Va`no je:
1. na koji na~in se obra}amo slu{aocima i gledaocima
2. re}i o kojoj }e se temi govoriti i zbog ~ega je to zna~ajno Nacrtaj omiqenu li~nost.
3. predstaviti gosta, re}i wegovo ime, prezime i zvawe
4. predstaviti dostignu}a svoga gosta.

Zamisli da na nekom skupu treba da najavi{ nastup


tvoje omiqene li~nosti. Napi{i kakobi to u~initi.

Po{tovani . Danas }emo


razgovarati o
Tema je zanimqiva zbog .

Na{ gost je (navedi wegovo zanimawe i najva`nija dostignu}a)

Drago mi je {to mogu da vam predstavim .

INTERVJU Intervju je pripremqeni razgovor


s nekom osobom. Za intervju je
Napi{i zami{qena najva`nije da gost bude zanimqiv
i da pitawa budu dobra.
pitawa i odgovore.

Ti:

Ti:

Ti:

20
GRAFITI

21
SETI SE [TA SMO NAU^ILI

imenice

ozna~avaju imena bi}a, to su promenqive re~i;


po zna~ewu se dele na:
predmeta i pojava mogu biti u:

vlastita imena bi}a; m., `. i sr. r.;


vlastite nazivi geografskih pojmova naj~e{}e u jednini

zajedni~ka imena bi}a, m., `. i sr. r.;


zajedni~ke predmeta i pojava jednina i mno`ina

skup vi{e bi}a ili predmeta `. i sr. r.


zbirne oblikom jednine ozna~avaju
iste vrste
mno`inu

m., `. i sr. r.
gradivne materija ili gra|a
naj~e{}e u jednini

m., `. i sr. r.
apstraktne (misaone) ose}awa, osobine, stawa
jednina i mno`ina

vlastite imenice pi{u


pravopis se velikim slovom

Sledi druga kontrolna ve`ba

22
3. ^ O V E K S A M O S R C E M D O B R O V I D I
U~imo: Tvoj zadatak }e biti da:
‡ pridevi ‡ objasni{ zna~ewe nekih prideva
‡ rod i broj prideva ‡ opi{e{ sebe ili svog druga/drugaricu
‡ gra|ewe prideva od imenica ‡ smisli{ zagonetke
‡ pisawe prisvojnih prideva ‡ napravi{ prideve od imenica
izvedenih od vlastitih imenica ‡ nastavi{ zapo~etu pri~u
‡ nagla{eni izgovor slogova u re~i ‡ re{i{ ukr{tenicu sa skra}enicama
‡ dugi i kratki nagla{eni slogovi u re~i ‡ zavr{i{ zapo~ete piramide re~i
‡ nagla{ene i nenagla{ene re~i u re~enici ‡ sa~ini{ pravilnik o ~uvawu `ivotiwa
‡ pisawe skra}enica

Objasni {ta zna~e pridevi koji ozna~avaju


qudske osobine.
Ako ne zna{ zna~ewe nekog prideva, potra`i
ga u re~niku srpskog jezika.

dru`equbiv

pouzdan

lakom

~astan

duhovit

sebi~an

povr{an

razmetqiv

zaqubqiv

tolerantan

iskren

ma{tovit
23
PRIDEVI

Vrata
Vrata su bela, plava, zelena,
visoka, te{ka ili malena.
Vrata su ku}na, dvori{na, gradska,
{kolska, seoska il’ mo`da carska.
Vrata su drvena, zlatna, platnena,
betonska, tr{~ana ili staklena.
Iza svih vrata puti} svetluca
do neke tajne, do nekog srca.

S. M.

Napi{i kakva vrata jo{ mogu biti?

^ija vrata jo{ mogu biti?

Od ~ega jo{ mogu biti vrata?

U ovoj pesmi uz imenicu vrata stoji ~itav niz re~i koje ozna~avaju osobine. To su pridevi.
Kada koristimo prideve, na{e kazivawe je lep{e i slikovitije.

Pridevi su re~i koje stoje uz imenice i bli`e ih odre|uju.

Opisni pridevi ozna~avaju kakvo je ne{to, kako izgleda.


Prisvojni pridevi kazuju ~ije je ne{to, kome odnosno ~emu pripada.
Gradivni pridevi ozna~avaju od ~ega je ne{to, od koje je materije napravqeno.
24
KAKO DA TE OPI[EM?

Napi{i prideve koji se koriste u opisivawu qudi.

visok vitak
visina debqina

pokreti pokreti
ruku nogu

lice nos

usta u{i

osmeh glas

boja oblik
kose kose

boja oblik
o~iju o~iju

25
PODELA PRIDEVA PO ZNA^EWU

Opi{i sebe ili svog


Popuni tabelu. druga/drugaricu. Koristi prideve.

pridevi
imenice
opisni prisvojni gradivni

pe}ina mra~na medve|a


olovka

ta{na

lopta

Uporedi i napi{i {ta zna~e:

1. otvoren ~ovek otvoren prozor

2. zlatne ruke zlatan prsten

3. prazna glava prazna ~a{a

4. zavezan jezik zavezan ~amac

5. gvozdena voqa gvozden ekser

6. kameno srce kamena sekira

7. bakarno nebo bakarna `ica


26
ROD I BROJ PRIDEVA

Pove`ite prideve iz leve kolone Pridevi, kao i imenice, mogu biti mu{kog,
sa imenicama iz desne. `enskog i sredweg roda.

lep dete Za de~aka }emo re}i: lep, dobar, radoznao.


dobra de~ak Za devoj~icu: lepa, dobra, radoznala.
radoznalo devoj~ica Za dete: lepo, dobro, radoznalo.

Za{to ove prideve nije mogu}e povezati druga~ije?

Koje pravilo bi mogao da izvede{?

Rasporedi slede}e prideve uz odgovaraju}e imenice: pravi~na, zavidqive, dosetqiva,


odgovorna, povr{ne, iskrene, uobra`ene, snala`qiva.

devoj~ica:

devoj~ice:

Na osnovu ~ega si prideve rasporedio uz imenice?

[ta je to {to je zajedni~ko imenicama i pridevima?

Pridevi, kao i imenice, mogu biti u jednini i u mno`ini.

Zna~i, uvek }emo za jednog de~aka re}i: hrabar, savestan de~ak (jednina);
za vi{e de~aka re}i }emo: hrabri, savesni de~aci (mno`ina).

Za jednu devoj~icu: plemenita, duhovita devoj~ica (jednina);


za vi{e devoj~ica: plemenite, duhovite devoj~ice (mno`ina).

Za jedno pile re}i }emo: nesta{no, lepo pile (jednina);


za vi{e pili}a: nesta{ni, lepi pili}i (mno`ina).

Pridevi se u rodu i broju sla`u sa imenicama uz koje stoje.

27
SLAGAWE PRIDEVA SA IMENICAMA

Ispod imenica u tabeli upi{i prideve u odgovaraju}em rodu i broju.

sunce mesec zvezde oblaci

sjajno beli
veliki
blistave
svetao paperjasti
tajanstveno
daleke

mu{ki `enski sredwi Popuni tabele.

jednina lep
mu{ki `enski sredwi
mno`ina
veseo
jednina
~ista
mno`ina sre}na vredno
jednina
nemirna
mno`ina dobre {aren
jednina pospana
mno`ina prijatno
28
IZVO\EWE PRIDEVA OD IMENICA

Pro{le godine smo u~ili da se od imenica mogu graditi (izvoditi) nove re~i ‡ druge imenice
i glagoli. Od imenice list nastale su, na primer, imenica listi} i glagol listati.

Od imenica se mogu graditi i pridevi, kao {to se vidi iz naredne tabele.

imenica pridev
sunce sun~an
bes besan
plod plodan
bol bolan
bra{no bra{wav
drvo drven

PISAWE PRISVOJNIH PRIDEVA IZVEDENIH OD VLASTITIH IMENICA

Prisvojni pridevi izvedeni od vlastitih imenica pi{u se dvojako:


1. velikim slovom kada se zavr{avaju na -ov, -ev, -in:
Petar ‡ Petrov; Wego{ ‡ Wego{ev; Marija ‡ Marijin

2. malim slovom kada se zavr{avaju na -ski, -~ki, -{ki:


Sombor ‡ somborski; Kragujevac ‡ kragujeva~ki; Ni{ ‡ ni{ki

Izmisli zagonetke za mesec i vetar.

29
Sa~ini prideve od imenica. Pazi na velika slova.

vlastite gradivne
prisvojni pridevi gradivni pridevi
imenice imenice

Srbin zlato

Francuz staklo

Beograd srebro

Pan~evo pesak

Dragana voda

Uro{ guma

Jastrebac vuna

Nastavi zapo~etu pri~u.

Bio jedan car veliki kao . Imao je


`enu malu kao . On je }utao kao
, a ona je pri~ala kao

30
NAGLA[ENI IZGOVOR SLOGOVA U RE^I

Kada re~i izgovara{ polako, u slogovima, zapazi}e{ da se svi slogovi ne izgovaraju isto.
U nekim re~ima jedan slog se izgovara ja~e. To je nagla{avawe sloga ili akcenat.

Izgovaraj slede}e re~i i oslu{kuj wihov zvuk.

voda raditi
vodono{a zaraditi
navodwavawe zara|ivati

Kako }e zvu~ati re~i kada ih pogre{no akcentuje{?


Da li }e se razumeti wihovo zna~ewe?
Na primer: voda, ruka, raditi.
Sigurno zapa`a{ da je ovako nagla{ene re~i te`e razumeti.

Zaokru`i nagla{ene slogove u slede}im re~ima:

ruka zemqa noga


rukavica zemqoradwa nogavica
rukovodilac zemqopisac nogomet

U ve}im re~nicima srpskog jezika sve re~i su akcentovane (osim nekih jednoslo`nih re~i).
Ako nisi siguran da li si ta~no ozna~io nagla{ene slogove, pogledaj u re~niku i proveri.

Re{i rebuse i smisli jedan i sam.

narogu{en
31
DUGI I KRATKI NAGLA[ENI SLOGOVI U RE^I

Ako obrati{ pa`wu na akcenat, primeti}e{ da nagla{eni slogovi


nekad mogu biti dugi, a nekad kratki.

Pro~itaj i objasni {ta zna~e re~enice:

Luk za luk. Luk za luk. Luk za luk.

Kao {to si verovatno primetio, re~i luk i luk imaju isti oblik (iste glasove),
a razlikuju se po du`ini akcenta. U re~i luk (vrsta povr}a) akcenat je kratak,
a u re~i luk (vrsta oru`ja) on je dug.

Ozna~i kra}e i du`e slogove u podvu~enim re~ima:

Iza ku}a ‡ moja ku}a, Iza {uma ‡ moja {uma,

iza zgrada ‡ moja zgrada. a u {umi ‡ potok {umi.

PISAWE SKRA]ENICA Re{i ukr{tenicu:

Da se podsetimo: Skra}enica je skra}eno 1. npr. 2. str. 3. km 4. RS


pisawe re~i. Skra}enice postoje zbog toga 5. u~. 6. god. 7. itd. 8. i sl.
{to nam poma`u da lak{e pi{emo. Do sada
8.
smo u~ili:
skra}enice za mere ‡ km (kilometar), 1.
kg (kilogram); 2.
druge skra}enice ‡ br. (broj), str. (strana),
3.
god. (godina), u~. (u~enik);
Postoje jo{ neke skra}enice: itd. (i tako 4.
daqe), i sl. (i sli~no), npr. (na primer). 5.
Skra}eno mogu da se pi{u i imena dr`ava:
6.
RS (Republika Srbija), SCG (Srbija i Crna
Gora), SAD (Sjediwene Ameri~ke Dr`ave). 7.

32
Ozna~i iznad nagla{enog sloga: kratak izgovor , dug izgovor i dopi{i
druge re~i s istim naglaskom.

noga ‡ ruka snop ‡ plast

voda ‡ roda vr~ ‡ mast

~esma ‡ reka mek ‡ led

ma~e ‡ zeka ~ep ‡ med

Pomozi Ani da zaokru`i duge i kratke Pomozi Tintilinu da obele`i


nagla{ene slogove u slede}im re~ima. kra}i i du`i izgovor re~i
Dobi}e{ poruku. i objasni {ta zna~e izrazi:

korak dvesta Vuk u jagwe}oj ko`i.

parada srebro
Zavadio bi dva oka u glavi.

no{wa }ebe
Srce mu je si{lo u pete.

radost vinogradar
Pao mu je mrak na o~i.

planina osobina

Nisu mu sve koze na broju.

Ve`i to ma~ku za rep.

33
NAGLA[ENE I NENAGLA[ENE RE^I

U na{em jeziku postoje re~i koje nemaju svoj akcenat, odnosno nagla{eni slog.
One se izgovaraju zajedno s re~ju ispred ili iza sebe i s wom ~ine akcenatsku
(izgovornu) celinu.

Pro~itaj nekoliko puta naglas slede}e poslovice i obrati pa`wu na akcenat.

Kosim crtama ozna~ena je granica izme|u akcenatskih celina.

^ovek / bez slobode / kao riba / bez vode.


Drvo se / na drvo / naslawa, / a ~ovek / na ~oveka.

Zaokru`i akcentovani slog u re~ima u slede}im narodnim poslovicama i izrekama:

Zalud mi je / biser / kad mi grlo / davi.

Naobla~io se / kao da }e mu ki{a / iz ~ela / udariti.

Da se re~i / kupuju, / mawe bi ih / bilo.

Popuni zapo~ete piramide re~i.

34
Sa~ini pravilnik o ~uvawu `ivotiwa.

(naslov) ^lan 1

^lan 2

^lan 3

^lan 4 ‡ kaznene mere

Napi{i {to vi{e re~i koje imaju sli~no zna~ewe kao slede}e:

gledati brdo veseo lep tu`an

Sastavi {to vi{e prideva od slova: VAINSLTOEK.

35
SETI SE [TA SMO NAU^ILI

pridevi

stoje uz imenice promenqive re~i; sla`u


po zna~ewu
i bli`e ih odre|uju se s imenicama uz koje stoje
se dele na
po tome u rodu i broju

jednina: lepo mesto


opisne kakvo je ne{to
mno`ina: lepa mesta

jednina: Markov sat


prisvojne ~ije je ne{to
mno`ina: Markovi satovi

jednina: zlatna ogrlica


gradivne od ~ega je ne{to
mno`ina: zlatne ogrlice

gra|ewe prideva od imenica

vlastita imenica prisvojni pridev

imenica pridev Petar Petrov

sneg sne`ni Vesna Vesnin

grad gradski Beograd beogradski

vuna vuneni [abac {aba~ki

pesak pe{~ani Ni{ ni{ki

Sledi tre}a kontrolna ve`ba

36
4. N A M U C I S E P O Z N A J U J U N A C I
U~imo: Izmisli bajku.
‡ pridevi
‡ rod i broj prideva
‡ gra|ewe prideva od
imenica
‡ pisawe prisvojnih
prideva izvedenih od
vlastitih imenica
‡ nagla{eni izgovor
slogova u re~i
‡ dugi i kratki nagla{eni
slogovi u re~i Bajka o patuqku i za~aranoj princezi
‡ nagla{ene i nenagla{ene
re~i u re~enici nekoj dalekoj zemqi `iveo je
‡ pisawe skra}enica
Uvod: upoznavawe
sa likovima

Tvoj zadatak }e biti da:


‡ objasni{ zna~ewe
nekih prideva
‡ opi{e{ sebe ili svog
druga/drugaricu
‡ smisli{ zagonetke
Glavni doga|aji

‡ napravi{ prideve od
imenica
‡ nastavi{ zapo~etu
pri~u
‡ re{i{ ukr{tenicu sa
skra}enicama
‡ zavr{i{ zapo~ete
piramide re~i
‡ sa~ini{ pravilnik o
Zavr{etak

~uvawu `ivotiwa

37
LI^NE ZAMENICE

Izmeni naboqe i prepi{i ovu pri~u Tawe


To{ev. Koristi li~ne zamenice tako da pri~a
ne bude dosadna.

Dosadna lopta
Sva deca su imala lopte. Lopte su tako lepe.
Danas sam i ja dobila loptu. ‡ Kako si mi, lopto,
divna! ‡ rekla sam. Drugarice su mi tra`ile loptu.
Od lopte se nisam odvajala. Mama mi je rekla da smo
dosadne i lopta i ja. Kako je mogu}e da lopta bude
dosadna?

Sigurno zapa`a{ da je imenica lopta u ovom tekstu pomenuta mnogo puta, {to nije dobro.
Da bi se izbeglo sli~no ponavqawe, u govoru ~esto koristimo zamenice.

Zamenice su re~i koje upu}uju na bi}a, predmete i pojave.

Li~ne zamenice upu}uju na lica.

jednina mno`ina

1. lice ja 1. lice mi
2. lice ti 2. lice vi
3. lice on, ona, ono 3. lice oni, one, ona

38
1. Zamenica ja upu}uje na lice 1. Zamenica mi upu}uje na grupu kojoj
koje govori. pripada govornik.
2. Ti upu}uje na lice kojem se govornik 2. Zamenica vi upu}uje na grupu u kojoj je
obra}a, na sagovornika. sagovornik, kao i na vi{e sagovornika.
3. Zamenica on, ona, ono upu}uje na lice 3. Zamenicama oni, one, ona upu}uje se na lica
odnosno predmet o kojem se govori. koja ne u~estvuju u razgovoru, kao i na predmete.

Dakle, li~ne zamenice imaju posebne oblike za jedninu i mno`inu; zamenice 3. lica jednine
i mno`ine imaju i posebne oblike za sva tri roda ‡ mu{ki, `enski i sredwi.

Dopuni re~enice odgovaraju}im li~nim zamenicama.

su se naqutili. ste nas razumeli.


je radosna. si mi pomogla.
sam ponosan. smo vam se obradovali.
Li~ne zamenice u re~enici ~esto vr{e slu`bu subjekta, ba{ kao i imenice na koje same upu}uju.
Sve zamenice u re~enicama iz prethodnog ve`bawa imaju tu slu`bu.

Zamenice su, kao {to smo ve} rekli, promenqive re~i.


Zbog toga se i li~ne zamenice u re~enici pojavquju u razli~itim oblicima.

ja mene (me), meni (mi), mnom, o meni mi nas, nama (nam), nama, o nama
ti tebe (te), tebi (ti), tobom, o tebi vi vas, vama (vam), vama, o vama
on, ono wega (ga), wemu (mu), wim, o wemu oni, one, ona wih (ih), wima (im)
ona we (je), woj (joj), wu (je, ju), wom, o woj

Dopuni re~enice odgovaraju}im oblicima li~nih zamenica.

Kada sam se vratila iz {kole, videla sam da sam zaboravila kwigu. Zbog toga sam se vratila
po . Usput sam srela druga i drugaricu, pa sam stala da bih s porazgovarala.
Nastavila sam do {kole i uzela kwigu. ^im sam stigla ku}i, pozvala je mama. Pitala
me je da li sam kupila ono {to je rekla. Odgovorila sam da }u tek i}i u
prodavnicu, po{to sam morala da se vratim u {kolu po kwigu. Mama je kazala da sam
ba{ zaboravna.
39
Napi{i nekoliko predloga o tome {ta bi moglo da se uradi
da bi se lep{e `ivelo u tvojoj okolini.

Ja bih mogao da
Ti bi mogao/mogla da
Oni bi mogli da
Mi mogli da
Vi mogli da

Izmisli brojalicu sa li~nim zamenicama.

Ja sam ovde, Ja sam meda, Mi smo

ti si tra`im meda.

On/ona Ti si Vi ste
Mi smo

Vi ste On/ona je Oni/one

Oni/one

UPOTREBA ZAMENICE VI

Sagovorniku se naj~e{}e obra}amo li~nom zamenicom za drugo lice jednine ‡ ti.


Zdravo, Tamara, da li si me ti zvala?

Me|utim, ukoliko sagovorniku `elimo da iska`emo po{tovawe, mo`emo mu se obratiti zamenicom


za drugo lice mno`ine ‡ vi. Na taj na~in razgovaramo s nepoznatim osobama, kao i sa starijima od sebe.
Dobar dan, ja sam Zoran, da li ste vi gospo|a Petrovi}?

Pravopisno pravilo: Kada li~nu zamenicu vi (vas, vama/vam) upotrebqavamo iz po{tovawa,


mo`emo je pisati i velikim slovom.
Draga u~iteqice, javqam Vam se s letovawa.
40
PROBLEMI

Oni imaju probleme. Ohrabri ih i posavetuj {ta da urade. TVOJI SAVETI

Marija `eli da smr{a. Luka `eli da kupi skije. Milena `eli da ima
vi{e prijateqica. Marko `eli da pi{e dobre pesme i pri~e.

Marija, trebalo bi da jede{ mawe slatki{a.

Luko,

Milena,

Marko,

Pove`i doga|aje i odgovaraju}a ose}awa kao {to je zapo~eto. Jedno ose}awe je suvi{no.

Kako sam mogao da zaboravim svesku?! mr`wa


`alost
Tako mi je milo kad me pogleda.
divqewe
U podrumu je bilo mra~no.
strah
O, kako ona lepo govori! qubav
Moj pas se razboleo. qutwa

41
BROJEVI Napomena: Zbirne brojeve za sada ne mora{ da zna{.
O wima }e{ u~iti u petom razredu.
Prvi let

„Jedan, dva, tri. Prvi, drugi, tre}i! U zbiru ste troje.


Na broju ste svi. Po redu pole}i! Zna~i: uspelo je!“

S. M.

Brojevi su re~i koje kazuju:


1. koliko je bi}a odnosno predmeta na broju; to su osnovni brojevi: jedan, dva, tri, deset...
2. koje je neko ili ne{to po redu; to su redni brojevi: prvi, drugi, tre}i, deseti...
3. koliko je bi}a u zbiru; to su zbirni brojevi: dvoje, troje, petoro...
Neki brojevi su promenqivi, a neki nisu.

Dopuni slede}e re~enice odgovaraju}im oblicima zamenice ti


i rednih brojeva drugi, ~etvrti i peti:

Ti si u~enik (~etvrti) razreda. Sa (ti) u


(druga) klupi sedi Ana. Iza (ti) u (peta) klupi
su dva de~aka. O (ti) i Ani se pri~a da ste dobri drugovi.

Smisli i napi{i na koje sve na~ine mo`e da se koristi jedno obi~no dugme.

Prvi na~in:

Drugi na~in:

Tre}i na~in:
42
[ta ko voli ‡ nek izvoli!

Zavr{i zapo~etu brojalicu.


Popuni tabelu.
Jedan |ak iz osmog reda,
dva |aka iz sedmog OSNOVNI BROJEVI REDNI BROJEVI
tri
jedan
{esti
{eststo
jedanaest
osam |aka sedamnaesti
svaki od wih `eli sesti devedeset
ispred pite sa vi{wama prvi, {ezdeseti
kod zubara trideset i {esti.
Re{i ukr{tenicu i izmisli brojnu zagonetku za prozor. Re{ewa se kriju u slikama.

6.
1. Jedan sipa, drugi pije, tre}i raste veselije 1.
2. Oko pawa dva lokvawa
2.
3.
3. p r o z o r
4. Jedna guja preko bela sveta
5. Dva podruma, jedan direk 4.
6. Jedna glava, a stotinu kapa 5.

43
GRA\EWE IMENICA I PRIDEVA OD BROJEVA

Od brojeva se ~esto grade druge re~i, kao {to su imenice i pridevi.

1. Od osnovnih brojeva dobijene su slede}e re~i:

osnovni broj imenica pridev


jedinac jedini, jedina, jedino;
jedan
jedinica jednostavan
dvoboj; dvoglas; dvogrba; dvokrak;
dva
dvokolica dvostruk
trogodi{wak; trome|a; trobojka; trodnevni; trokrevetni;
tri
trougao; trospratnica tro~lani; troglav
~etvorobroj; ~etvorosoban;
~etiri
~etvorogodi{wak ~etvorocifren

2. Od zbirnih brojeva, na primer, dobijene su imenice: Trojeru~ica, ~etvorosed.

3. A od rednih brojeva imenice: prvak, drugak, tre}ak; ~etvrtina, petina i sl.

Pomozi Ani da od brojeva, imenica i drugih re~i


izvede slo`ene re~i i da ih objasni.

stolica sa tri noge

buzdovan sa {est pera

stonoga

pu{ka sa dve cevi

jednosmerna

petodinarka

44
Pomozi Tintilinu da nastavi sme{nu pri~u u kojoj }e ~esto
koristiti brojeve.

^etvrtog dana u nedeqi, u ~etvrtak, ^etvrtko, u~enik ~etvrtog razreda, pojeo je ~etiri kola~a.

Prvi kola~

Napi{i tri predloga za boqe dru`ewe qudi.

Prvi:

Drugi:

Tre}i:

Re{i rebuse.

45
PISAWE BROJEVA I DATUMA SLOVIMA

NIJE ‡ NEGO

Kad broj ho}e{ da napi{e{,


dobro je i ovo znati:

Nije dvesto ‡ nego dvesta,


nije tristo ‡ nego trista.

Ne {estdeset ‡ no {ezdeset,
ne jedanajest ‡ no jedanaest.

Nije {esto ‡ nego {eststo,


ne ~etristo ‡ ve} ~etiristo.

Ko zna vi{e
‡ za broj vi{e ‡
lep{e di{e.

S. M.

Napi{i slovima brojeve: 12, 36, 418, 1960, 2511.

Napi{i brojevima na tri na~ina datum svoga ro|ewa.

PISAWE ZAGRADE

Zagradom se odvaja dopunski podatak ili obja{wewe.

Na primer, kad ka`emo: Navedi svoj primer upotrebe zagrade:


U ovoj kwizi (str. 50) pi{e da je glagol pevam
u prezentu (u sada{wem vremenu), a da je glagol
peva}u u futuru (u budu}em vremenu).
46
Zamisli i napi{i razgovor izme|u ku}a sa slike.

Neki ~ovek je u parku tukao psa. Napi{i {ta su o tome rekli:

pas

~ovek

jedna baka

ma~ka

policajac

47
SETI SE [TA SMO NAU^ILI

li~ne zamenice

upu}uju na lica ili na predmete

jednina mno`ina

ja govornik mi grupa kojoj pripada govornik

ti sagovornik vi grupa kojoj pripada sagovornik

on, ona, lice ili predmet oni, lica koja ne u~estvuju u razgovoru;
ono o kome se govori one, ona predmeti o kojima se govori

zamenica vi mo`e se pisati velikim slovom kada se nekoj osobi


pravopis obra}amo s po{tovawem

Zamenice su promenqive re~i i imaju razli~ite oblike za jedninu i mno`inu, kao i za pojedine pade`e.

ja mene (me), meni (mi), mnom, o meni mi nas, nama (nam), nama, o nama
ti tebe (te), tebi (ti), tobom, o tebi vi vas, vama (vam), vama, o vama
on, ono wega (ga), wemu (mu), wim, o wemu oni, one, ona wih (ih), wima (im)
ona we (je), woj (joj), wu (je, ju), wom, o woj

brojevi

osnovni redni zbirni

koliko je bi}a odnosno koje je neko ili ne{to koliko je bi}a odnosno
predmeta na broju po redu predmeta u zbiru

Sledi ~etvrta kontrolna ve`ba

48
5. ^ U D E S N I S V E T
U~imo: Tvoj zadatak }e biti da:
‡ glagoli ‡ obnavqawe ‡ postavqa{ neobi~na pitawa
‡ sada{we, pro{lo i budu}e vreme ‡ izvodi{ glagole od imenica i prideva
‡ izvo|ewe glagola od imenica i prideva ‡ dovr{i{ pesmu o vetru
‡ vrste re~i i slu`ba re~i u re~enici ‡ opi{e{ izgled {kole danas i u budu}nosti
‡ prosta re~enica ‡ dovr{i{ basnu bez glagola
‡ predikat (glagolski i imenski) ‡ zamisli{ kako vrabac razmi{qa
‡ subjekat o sebi i drugima
‡ izgovor glasova ‡ pi{e{ dnevnik
‡ sastavi{ poruke o ~uvawu biqaka i `ivotiwa

ZANIMQIVA I NEOBI^NA PITAWA

Pomozi Tintilinu da postavi zanimqiva pitawa o kwizi i psu.

O kwizi: 1.

2.

3.

4. Koja je najmawa, a koja najve}a kwiga na svetu?


5.

O psu: 1.

2.

3.

4. Za{to psi ne vole ma~ke?


5.
49
GLAGOLI

Glagoli su re~i koje ozna~avaju:

radwu stawe zbivawe


radi raste grmi
peva sneva seva

Glagoli su promenqive re~i i imaju posebne oblike za razli~ita lica.


Dakle, imaju razli~ite oblike za 1, 2. i 3. lice jednine i mno`ine.

glagol u~iti
jednina mno`ina

1. Ja u~i-m. 1. Mi u~i-mo.
2. Ti u~i-{. 2. Vi u~i-te.
3. On, ona, ono u~i. 3. Oni, one, ona u~-e.

SADA[WE, PRO[LO I BUDU]E VREME

Glagoli mogu ozna~avati: pro{lo, sada{we i budu}e vreme.

pro{lo sada{we budu}e

Pevao sam, pevam i peva}u.


pro{lo vreme (perfekat) sada{we vreme (prezent) budu}e vreme (futur)
ozna~ava radwu koja se ozna~ava radwu koja se ozna~ava radwu koja }e se
odigrala pre trenutka govora de{ava u trenutku govora de{avati u budu}nosti

50
Ja sam ~udo video

Pu` i vo se tuku,
koze kola vuku,
sviwa brke su~e,
ma~ke ra~un u~e,
kow na grani spava,
zec put preorava,
vuk na drumu prosi,
a mrav bure nosi,
roda `abe slu`i,
mi{ se s ma~kom dru`i.
Narodna pesma

Prepi{i glagole iz pesme:

U kom su vremenu glagoli u pesmi?

Dopuni prazna mesta glagolima Dopuni prazna mesta glagolima


u pro{lom vremenu. u budu}em vremenu.

Pu` i vo su se tukli, Pu` i vo }e se tu}i,


koze su kola , koze kola ,
sviwa brke , sviwa brke ,
ma~ke su ra~un , ma~ke ra~un ,
kow je na grani , kow na grani ,
zec put , zec put ,
vuk na drumu , vuk na drumu ,
a mrav bure , a mrav bure ,
roda `abe , roda `abe ,
mi{ se s ma~kom . mi{ se s ma~kom .
51
Pomozi Tintilinu da popuni tabelu.

sada{we vreme pro{lo vreme budu}e vreme


(prezent) (perfekat) (futur)
tra`im
smi{qali su
pomo}i }u
zahvaquju se
razgledali smo
ispri~a}emo

IZVO\EWE GLAGOLA OD IMENICA I PRIDEVA

Glagoli se ~esto izvode od imenica i prideva.

put ‡ putovati beo ‡ beliti


ruka ‡ se crven ‡

zid ‡ ravan ‡

glas ‡ o{tar ‡

sanke ‡ mudar ‡

leto ‡ glup ‡ se
boja ‡ hladan ‡

Od glagola se izvode glagolske imenice.

u~iti ‡ u~ewe brojiti ‡


tr~ati ‡ disati ‡
misliti ‡ snevati ‡
pisati ‡ gledati ‡
52
Pomozi Ani da zavr{i zapo~ete re~enice. Dopuni ovu pesmu glagolima.

Volim

Ne sla`em se sa

Da sam nevidqiv(a) [ta je to?

[ta to prija sve dok vrelo sunce sija,


Kad bih bio/bila
kada {u{ka, hladi, piri,
kada _________, _________, _________,
kad lahori i }arlija?
Pomozi Tintilinu da napi{e:

{ta radi oko ^ik pogodi {ta to godi,


gleda, `muri,
kada {umi, furwa, struji,
kada _________, _________, _________,
kada bruji, gudi, huji?

[ta to pla{i
{ta radi ruka miluje, kada se~e, bri{e, kosi,
kada _________, _________, _________,
lomi, vitla, ~upa, nosi?

[ta to preti, {ta to stra{i


{ta radi noga kad zavija i fiju~e,
kada _________, _________, _________,
grmi, urla i jau~e?

U sekundi i na metar duva __________.

53
[KOLA DANAS I U BUDU]NOSTI Napi{i kako izgledaju {kole danas,
a kako }e izgledati u budu}nosti.

Izgled {kole danas... Izgled {kole u budu}nosti...

Nastavni predmeti, u~ewe, U budu}nosti...


ocewivawe danas...

U~iteqi i odnosi sa U budu}nosti...


|acima danas...

Poku{aj da ispri~a{ basnu „Gavran i lisica“ bez glagola:

Na drvetu gavran. U kqunu sir.

Napi{i {ta zapa`a{.

54
VRSTE RE^I I SLU@BA RE^I U RE^ENICI

Do sada smo upoznali pet vrsta promenqivih re~i: imenice, prideve, zamenice, brojeve i glagole.
Svaka od ovih vrsta re~i ima svoje osobenosti. Kada se na|u u re~enici, re~i mogu da imaju razli~ite
slu`be, odnosno uloge. Mogu biti u slu`bi subjekta, predikata, prilo{ke odredbe itd.
vrsta re~i vrsta re~i

imenica glagol imenica glagol imenica


Masla~ak je procvetao. Leptir je sleteo na masla~ak.
subjekat predikat subjekat predikat pril. odr. za mesto

slu`ba slu`ba

Dakle, imenica masla~ak u prvoj re~enici ima slu`bu subjekta, a u drugoj slu`bu
prilo{ke odredbe za mesto.

Odredi kojoj vrsti pripada re~ prole}e, kao i slu`bu koju ima u re~enicama:

Prole}e je stiglo. U prole}e cvetaju tre{we.

Me|utim, i imenice i glagoli mogu imati i druge slu`be. O wima }emo tek u~iti.

Dovr{i zapo~ete re~enice.

Drago mi je

Ne volim kada

Zapa`am
55
PROSTE RE^ENICE

Re~enice se po sastavu dele na proste i slo`ene. Proste re~enice imaju samo jedan predikat, dok slo`ene
mogu imati dva i vi{e predikata. O slo`enim re~enicama }e{ u~iti u narednim razredima.

Prosta re~enica je kratka, sastoji se od subjekta i predikata.

Predikat je glagol u li~nom glagolskom obliku. Li~ni glagolski oblici su oni


koji imaju posebne oblike za 1, 2. i 3. lice jednine i mno`ine.

jednina mno`ina
1. (Ja) u~im. 1. (Mi) u~imo.
2. (Ti) u~i{. 2. (Vi) u~ite.
3. (On, ona, ono) u~i. 3. (Oni, one, ona) u~e.

Na|i subjektu vi{e predikata. Na|i predikatu vi{e subjekata.

[ta radi ma~ka? [ta sija?


Ma~ka gleda. sunce.
prede. lice.

Pro{iri proste re~enice Pro{irene re~enice nisu


o ma~ki i suncu. tako kratke, uz subjekat
i predikat imaju dodatke.

[arena za~u|eno Zubato oskudno


ma~ka gleda. sunce sija.

56
PREDIKAT

Predikat i subjekat su najva`niji re~eni~ni ~lanovi.

Kada smo govorili o prostoj re~enici, rekli smo da ona mo`e da se sastoji samo od subjekta i predikata.
Ana u~i.
Prosta re~enica mo`e da se pro{iri, pa da sadr`i i druge re~eni~ne ~lanove ‡ odredbe i dopune.
ANA marqivo U^I matematiku svakog dana za svojim stolom.

Na taj na~in pro{irili smo re~enicu.


Pored toga {to smo dobili odgovor na pitawa:
[ta radi Ana? (u~i), i Ko radi? (Ana), saznali smo tako|e i:
{ta Ana u~i: matematiku
kako u~i: marqivo
kada u~i: svakog dana
gde u~i: za svojim stolom
Dakle, saznali smo ne{to vi{e o radwi koju Ana vr{i.
Ta radwa ozna~ena je glagolom ~itati.

Predikat u re~enici kazuje radwu, stawe ili zbivawe koje vr{i subjekat.
Dobija se na pitawe: [ta radi subjekat?

Subjektu se mogu pripisivati razli~ite radwe. To mo`emo u~initi raznim glagolima.

GLAGOLSKI PREDIKAT

Predikati iskazani glagolima nazivaju se glagolski predikati.

Ana u~i / se {eta / spava / raste...

Napi{i proste re~enice sastavqene od slede}ih subjekata i predikata:


ki{a, de~ak, beba, tata, sestra, radi, crta, pada, igra se, spava.

57
IMENSKI PREDIKAT

Kad predikat ~ini samo glagol, tad se zove predikat Napomena: Ova lekcija nije obavezna,
glagolski; doda li se pridev, imenica, doda li se broj jer }e{ o imenskom predikatu u~iti
il' zamenica, tad se zove predikat imenski. u petom razredu.

Pored glagolskog predikata postoji i imenski predikat.


Imenskim predikatom subjektu se umesto radwe pripisuju
neka svojstva i osobine. Re{i rebus.

Imenski predikat se sastoji od:


glagolskog dela imenice
(skra}enih oblika i prideva
glagola jesam) zamenice ili
broja
1. (je)sam 1. (je)smo
2. (je)si 2. (je)ste
3. je(ste) 3. (je)su
devoj~ica/pametna.
Ana je
takva/prva.

Pomozi Ani da upi{e glagolske i imenske predikate.

glagolski predikat imenski predikat

Vrabac uzle}e. Vrabac je gladan.

58
SUBJEKAT

Subjekat u re~enici kazuje ko je vr{ilac radwe.


Dobija se na pitawe: Ko vr{i radwu?

subjekat predikat
radwa Marko peca.
stawe Baka spava.
zbivawe Vetar duva.
osobina Kwiga je zanimqiva.
svojstvo Marta je studentkiwa.

IMENI^KI SKUP RE^I Podvuci subjekte u slede}im re~enicama:

Ulogu subjekta u prethodnim primerima vr{e imenice. Moja sestra je pred{kolac.


Osim pojedina~nih re~i, slu`bu subjekta mogu da vr{e
i skupovi re~i. Mi se stalno igramo.

Planina je visoka.
Brat spava.
U ovoj re~enici slu`bu subjekta vr{i imenica brat. Wihovi roditeqi su veoma zauzeti.

Moj mali brat spava.


U ovoj re~enici slu`bu subjekta vr{i skup re~i Re{i rebus.
moj mali brat.

Napi{i {alu koju voli{ da pri~a{ u dru{tvu.

59
Napi{i kako o sebi razmi{qa vrabac, a kako o vrapcu razmi{qaju ma~ka, gusenica,
gavran i krava.

60
ZABAVNO POPODNE U MOM DNEVNIKU

Zamisli da tvoj razred organizuje zabavu na kojoj }e se pevati, svirati, recitovati,


pri~ati anegdote, igrati pod maskama itd. Ti si zvezda zabave.
Zapi{i u svoj dnevnik kako je to izgledalo.

Datum:

Zamisli da si se ti razboleo i da nisi mogao da ide{ na zabavu.


Zapi{i u svoj dnevnik kako si se ose}ao.

Datum:

Zamisli da je o va{oj zabavi napravqen prilog za lokalnu televiziju. Napi{i izve{taj.

Datum:

61
VE@BE U IZGOVORU GLASOVA

^itaj tekst najpre lagano, a onda br`e. Va`no je da se svaki glas u re~i lepo ~uje.

^AVRQAWE
Car carici ~isti cipelice,
^i~ak ~i~i celiva ~izmice.

\evrek \or|u, a |ur|evak |aku,


xin u xipu, xemper u buxaku.

]urka |uska, }u}ori }uranu,


hr~ak ho}e haqinu i hranu.

Qiqa quqa Lenu na quqa{ci,


nana wi{e Nenu na wihaqci.

]up u }o{ku ~udi se i }uti,


~udno ~udo ~esto }ete ~uti.
S. M.

Smisli i napi{i re~i i re~enice koje po~iwu suglasnicima:

~
|

w
62
U nedequ tvoji prijateqi odlaze na izlet na planinu. Napi{i {ta bi im savetovao.

Sastavi poruke o ~uvawu biqaka i `ivotiwa.

63
SETI SE [TA SMO NAU^ILI

glagoli

ozna~avaju imaju razli~ite oblike za imaju posebne oblike za sada{we,


1, 2. i 3. lice jednine i mno`ine pro{lo i budu}e vreme

pi{em, pi{e{, pi{e radio sam/radila sam;


radwu
pi{emo, pi{ete, pi{u radim; radi}u

spavam, spava{, spava spavao sam/spavala sam;


stawe
spavamo, spavate, spavaju spavam; spava}u

zbivawe ali: grmi, seva, svi}e grmelo je; grmi; grme}e

glavni re~eni~ni ~lanovi

subjekat predikat

glagolski imenski

Marko/On u~i je u~enik

prosta re~enica slo`ena re~enica

Prosta re~enica ima Slo`ena re~enica ima dva


jedan predikat. ili vi{e predikata.

Sledi peta kontrolna ve`ba

64
6. D O B R O S E D O B R I M V R A ] A
U~imo: Tvoj zadatak }e biti da:
‡ pisawe suglasnika j ‡ napi{e{ vremenski izve{taj

‡ objekat ‡ re{i{ gramati~ku ukr{tenicu


‡ atribut ‡ napi{e{ {ta rade `ivotiwe
‡ prilo{ke odredbe za mesto, ‡ pomogne{ Ani u pisawu predloga
vreme i na~in vr{ewa glagolske radwe za boqe odnose u odeqewu
‡ skupovi re~i u re~enici ‡ napravi{ svoje novine
‡ red re~i u re~enici ‡ obnovi{ gramatiku na dve strane

PISAWE SUGLASNIKA J

Ovde mi Ovde
nije mesto! mi je mesto!

daire, kai{ ai ija prija, Srbija istorija, istorijski


{eik, ateista ei ije dijeta, pijem [umadija, {umadijski
moji, tvoji
doista, egoista oi ali broji, boji iju fijuk, cijuk Marija, Mariji
stoji, postoji
uigran, ruina ui Ilija, Iliji
Vojin, Voji}
violina, radio io
Boja, Boji}
u~io, kosio

Suglasnik j se ne pi{e izme|u samoglasnika A i I, E i I, O i I, U i I; I i O.


Pi{e se izme|u samoglasnika I i A, I i E, I i U; u nekim slu~ajevima izme|u O i I.

65
OBJEKAT

Da li voli{ pala~inke? Bez obzira na to koliko ih voli{, obrati pa`wu na slu`bu re~i
u ovim re~enicama:

Ana jede pala~inke. Zoran razmi{qa o pala~inkama.

Subjekat u prvoj re~enici je Ana, a u drugoj Zoran.


Predikat u prvoj re~enici je glagol jede, a u drugoj glagol razmi{qa.
Re~i pala~inke, o pala~inkama i u jednoj i u drugoj re~enici trpe radwu; na wima se radwa vr{i,
odnosno obuhva}ene su radwom. Takvu slu`bu re~i nazivamo objekat.

Objekat je glagolski dodatak koji ozna~ava na kome ili na ~emu se radwa vr{i.
Dobija se na pitawa: KOGA ili [TA?
Objekat mo`e biti samo jedna re~, a mo`e biti i skup re~i (imeni~ki skup re~i).

Deca jedu pala~inke.


subjekat predikat objekat
(jedna re~) (jedna re~) (jedna re~)

Gladna deca jedu slatke, ukusne pala~inke.

predikat (jedna re~) objekatski skup

subjekatski skup predikatski skup

Skup re~i slatke, ukusne pala~inke u ovoj re~enici ima slu`bu objekta.
66
[ta radi{ sam? Napi{i one objekte koji dopuwavaju radwu koju zna{ da obavqa{.

glagol objekat glagol objekat

Perem ^istim

Pripremam Spremam

Napi{i {to vi{e objekata uz navedene glagole.

Volim Miri{em

Ne volim Gledam

Razmi{qam o Radujem se

67
ATRIBUT

Pro~itaj re~enice: Atribut je imenski dodatak


Brza reka proti~e kroz veliki grad. koji zna~i neku osobinu,
Marijino dvori{te je veliko. il’ pripadnost ili koli~inu.
Ja volim pamu~ne xempere.

Istaknute re~i koje stoje uz imenice govore nam:


‡ kakvi su reka i grad (opisni pridevi brz i veliki)
‡ ~ije je dvori{te (prisvojni pridev Marijin)
‡ od ~ega je xemper (gradivni pridev pamu~ni)

Re~i koje stoje uz imenice (i druge re~i) i bli`e ih odre|uju


nazivaju se atributi.

Pogledajmo atribute u slede}em tekstu:


Bila je jesen. I{li smo uskom {umskom stazom. Velike, razgranate kro{we bile su gole.
Po zemqi je bilo razasuto `uto i crveno li{}e. Samo se ponegde mogla videti zelena boja,
na nekom usamqenom ~etinaru. Vla`na, mekana zemqa ugibala se pod na{im `urnim koracima.

‡ uska {umska staza


‡ velike, razgranate kro{we
‡ `uto i crveno li{}e
‡ zelena boja
‡ neki usamqeni ~etinar
‡ vla`na, mekana zemqa
‡ na{i `urni koraci

Prime}uje{:
‡ da su u slu`bi atributa naj~e{}e pridevi
‡ da tu slu`bu pored prideva mogu da vr{e i druge vrste re~i (zamenice neki, na{i)
‡ da dva (i vi{e) atributa mogu da stoje jedan do drugog
‡ da se atributi sla`u sa imenicom uz koju stoje u rodu i broju

Uporedi funkciju prideva `ut u slede}im re~enicama:


@uto li{}e je opalo. Li{}e je `uto.
pridev `ut u slu`bi pridev `ut u slu`bi
atributa imenskog dela predikata

68
Ve`baj pisawe izve{taja o vremenu i koristi pro{irene re~enice.

kakav? (osobina) ~iji? (pripadnost)

Vla`an
sneg je padao u gradu

koliko? (koli~ina)

i polomio stabala.

Re{i ovu gramati~ku ukr{tenicu.

1. Ozna~ava radwu koja se vr{i u trenutku govora


9.
2. Re~i koje ozna~avaju radwu, stawe i zbivawe su...
3. U re~enici Danas pada ki{a, re~ danas ima slu`bu 1.
prilo{ke odredbe za... 2.
4. Re~ u re~enici koja kazuje ko vr{i radwu
3.
5. Nagla{avawe slogova u re~i nazivamo...
4.
6. Imeni~ki dodatak koji ozna~ava neku osobinu,
il’ pripadnost ili koli~inu 5.
7. Re~i koje ozna~avaju imena bi}a, predmeta i pojava
6.
8. Glagolski dodatak koji ozna~ava na kome ili
na ~emu se vr{i radwa 7.

9. Re~i koje upu}uju na bi}a, predmete i pojave 8.

69
PRILO[KE ODREDBE ZA MESTO, VREME I NA^IN VR[EWA
GLAGOLSKE RADWE

Ve} smo govorili o prostim re~enicama. Kada se pro{ire, pored subjekta i predikata mogu imati i druge
re~eni~ne ~lanove ‡ odredbe i dopune. Odredbe i dopune odnose se na predikat, odnosno bli`e ga
odre|uju ili dopuwuju. Pro~itaj re~enicu:

Mi se posle {kole rado igramo u parku.

Subjekat ove re~enice je li~na zamenica mi, predikat je glagol se igramo. Skup re~i posle {kole
odre|uje vreme vr{ewa radwe, rado ozna~ava na~in na koji se radwa vr{i, a re~i u parku odre|uju
mesto vr{ewa radwe.

Prilo{ke odredbe dobijamo na pitawa:


Re~i koje u re~enici odre|uju mesto,
vreme ili na~in vr{ewa radwe Gde? (odredba za mesto)
nazivaju se prilo{ke odredbe. Kada? (odredba za vreme)
Kako? (odredba za na~in)

[ta rade `ivotiwe?

Napi{i na slede}oj strani {to vi{e re~enica o svakoj `ivotiwi. Koristi zadate glagole
za predikate, a druge zadate re~i za prilo{ke odredbe. Neke smisli i sam.

[ta rade? Kada? Kako? Gde?


(glagoli) (vreme) (na~in) (mesto)

tr~i, gazi, ujutru, u podne, brzo, sporo, u {umi,


leti, spava, uve~e, dawu, tiho, glasno, u poqu,
laje, mjau~e, no}u, zimi, visoko, na drvetu,
kquca, cvrku}e, leti, u prole}e, veselo, u rupi,
viri, gricka, u jesen umiqato, po travi,
prede itd. itd. oprezno itd. u gnezdu itd.

70
Tigar no}u glasno ri~e u {umi.

71
Sastavi re~enice prema zadatim slovima.

BKNS Brzi kow naglo ska~e.


Bela koza nemirno sawa.
Velika reka lagano te~e. VRLT

Opi{i svoju ulicu i napi{i {ta bi u woj promenio.

Uo~i razliku i popuni tabelu.


atribut prilo{ka odredba za na~in
Lepe re~i lepo stoje.
Brzi zec brzo
Ne`na ruka

Sastavi {to vi{e re~i od slova koja ~ine re~ Beograd.

imenice: ograde,
pridevi: gord,
glagoli: ore,
72
DAVAWE PREDLOGA

Ana razmi{qa o tome kako da odnosi u odeqewu postanu boqi.


Pomozi joj da napi{e svoj predlog.

Po{tovani
Zapazila sam

Zbog toga se doga|a da

Zato predla`em

73
SKUPOVI RE^I U RE^ENICI

Re~i mogu da vr{e svoju slu`bu


pojedina~no, ali mogu i da se
grupi{u u skupove re~i.
Dakle, mo`emo re}i samo:
Qudi prave mostove.

Qudi prave mostove.


subjekat predikat objekat
(jedna re~) (jedna re~) (jedna re~)

Istu re~enicu mo`emo pro{iriti:


Vredni qudi prave nekoliko mostova na brzom potoku.
predikat (jedna re~) objekatski skup

subjekatski skup predikatski skup

Odredi subjekatski i predikatski skup re~i u slede}im re~enicama.

Moja starija sestra u svojoj sobi ~ita zanimqivu kwigu.

subjekatski skup je:

predikatski sup je:

Pro{iri re~enicu tako {to }e{ napraviti subjekatski i predikatski skup re~i.

Slavko crta.
Milena se igra.
Sija sunce.
74
RED RE^I U RE^ENICI

Ana pe~e pala~inke.


subjekat predikat objekat

Re~i se u na{em jeziku raspore|uju po odre|enim pravilima. Uobi~ajeni red re~i


u srpskom jeziku jeste: subjekat ‡ predikat ‡ objekat.

Ukoliko su u ulozi subjekta, predikata i objekta skupovi re~i, va`e jo{ i ova pravila:
‡ atributi stoje ispred imenica
‡ prilo{ke odredbe stoje uz glagol.

atribut + imenica pril. odr. za mesto + glagol atribut + imenica

Vredna Ana u kuhiwi pe~e divne pala~inke.


subjekatski skup predikatski skup objekatski skup

Pored uobi~ajenog reda re~i, u jeziku se koristi i neuobi~ajeni ili obrnuti red re~i.

Ana pala~inke pe~e. (a jo{ ih ne jede) Pala~inke pe~e Ana. (a ne wena mama)

Dakle, obrnutim redom re~i naj~e{}e `elimo ne{to da naglasimo: u prvoj re~enici da Ana pala~inke
pe~e, a ne da ih jede, a u drugoj re~enici da to ~ini ba{ Ana, a ne, na primer, wena mama.

Obrati pa`wu na red re~i kojim naj~e{}e po~iwu bajke:

Bio jedan car, pa imao tri sina. Neuobi~ajeni red re~i ~est je u pesmama i pri~ama:
Bila jednom mala, qupka devoj~ica... Ko`nu torbu na le|ima
@iveli otac, majka i k}i. po{tar nosi sokacima...
Mom~ilo Te{i}, Po{tareva torba

[ta zakqu~uje{?
Navedi svoje primere neuobi~ajenog reda re~i u re~enici.

75
MOJE NOVINE

Zamisli da izdaje{ svoje novine. Napi{i tekstove za sve rubrike.


naziv novina

cena

adresa datum

Glavni doga|aj Va`ne vesti iz zemqe i inostranstva

Ovde ne{to nacrtaj.

Pri~a iz `ivota

Ovde ne{to nacrtaj.


76
Intervju Sport

Nove kwige

Humor Pisma ~italaca

Re{i rebuse Ukr{tenica

Vremenska prognoza

77
Sa~ini pregled gramatike.
GRAMATIKA NA DVE STRANE Pi{i lepim slovima i raznim
bojama. Navedi primere.
Vrste re~i
Imenice su re~i koje

Imenice se po zna~ewu dele na:

Pridevi su re~i koje

Pridevi se po zna~ewu dele na:

Brojevi su re~i koje

Brojevi se po zna~ewu dele na:

Li~ne zamenice su re~i koje


Navedi li~ne zamenice:

Glagoli su re~i koje

Glagolska radwa mo`e da se de{ava u:


Promenqive re~i su:

Slu`ba re~i u re~enici

Subjekat je

Predikat je

Predikat mo`e biti

Objekat je

Atribut je

Prilo{ke odredbe su
78
Red re~i u re~enici
Uobi~ajeni red re~i u srpskom jeziku je

Obrnuti red re~i mo`e biti

Pravopisna pravila

Velikim slovom se pi{u:

Prisvojni pridevi na -ov, -ev i -in izvedeni od vlastitih imena pi{u se:

Prisvojni pridevi na -ski, -~ki i -{ki pi{u se:

Suglasnik j se pi{e:

Suglasnik j se ne pi{e:

Sre}an raspust!
Zagrada se pi{e:
Do vi|ewa
do petog
razreda!
Navodnici se koriste:

79
SETI SE [TA SMO NAU^ILI

pisawe glasa j

ne pi{e se izme|u: pi{e se izme|u:

ai kai{ ija dijalog

ei {eik ije dijeta

oi doista ali oji moji, tvoji, broji

ui uigran iju pijuk

io violina

skupovi re~i i slu`ba re~i u re~enici

subjekatski skup re~i predikatski skup re~i

Vredna Ana svakog marqivo pi{e doma}i zadatak za radnim


dana stolom.

atribut subjekat pril. o. pril. o. predikat objekat pril. o. za


za vreme za na~in mesto

uobi~ajeni red re~i

subjekat predikat objekat

Ana pe~e pala~inke.

80
?
? ? ?
? ??
UPUTSTVO
poeni ocena
0‡5 nedovoqan

6‡9 dovoqan

? ?
??
10‡13 dobar

14‡17 vrlo dobar

? ? ?
18‡20 odli~an

? ?
mogu}i broj poena
PRVA PROVERA ZNAWA osvojeno

Zamisli razgovor izme|u `abe i papagaja. O ~emu razgovaraju?


Napi{i to na dva na~ina ‡ u upravnom i neupravnom govoru.

Razgovor u upravnom govoru:


1 ... .......
..........

... .......
..........
Razgovor u neupravnom govoru:

Prepi{i re~enicu pravilno koriste}i znake: , „ “ .

2 brzosevratire~eanatintilinudatine{toka`em

Smisli zagonetke o ribi i o komarcu.

82
Sastavi re~enicu od re~i: Ana, nadati se.

4 Napi{i je u
sada{wem vremenu:
pro{lom vremenu:
2
budu}em vremenu:

Sastavi upitne re~enice o krokodilu, tako da svaka re~ po~iwe slovom k.

5
2

Smisli jednu strofu (od najmawe dva stiha) pesme o suncu.

Odgovori {to boqe ume{ na pitawe:


7
[ta je lisica?

[ta je lopta?
2

8 Napi{i slova azbuke po redu. Napi{i slova abecede po redu.

2 24 2 1 14 6 9 3 1 2

83
mogu}i broj poena
DRUGA PROVERA ZNAWA
osvojeno

Zamisli da na nekom skupu treba da najavi{ nastup svoje omiqene li~nosti


(sportiste, glumca, peva~a, junaka iz kwiga i sli~no).
Napi{i kako }e{ to u~initi.

Upi{i u ukr{tenice slede}e imenice prema rodu: luk, hrana, {e{ir, selo, ve~e, lek,
navika, ne`nost, rubqe, lik, nadahnu}e, som, senka, kamewe, visina, pile, misao.

2 m ` s
u e r
{ n e
k s d
i k w
i i 3

Popuni tabelu.

3 jednina mno`ina zbirna imenica

84
Podvuci imenice u slede}im re~enicama. Razvrstaj ih prema zna~ewu.

Ana je u `urbi zaboravila da nahrani ma~ku.


4 Tintilin je kupio bra{no i mleko.

Tawina mama je iz Malog Mokrog Luga.

Deca su puna zanimqivih ideja.

vlastite:

zajedni~ke:

gradivne:
4
apstraktne:

Prepi{i pravilno samo one imenice koje su pogre{no napisane.

engleskiwa, vir{la, sok, More, Novi sad, planina, {umadija


5
2

Napi{i pravilno slede}i tekst.

6 zna{likojajenajve}arekausrbijitoje
dunavonproti~eporednovogsada
beogradasmederevadowegmilanovca
prolazizatimkrozbugarskuirumuniju
iulivaseucrnomorenajdubqijeukazanu
oko82metraauhpatoje~udesnadubina
4
zamislikaosoliterod28spratova

85
mogu}i broj poena
TRE]A PROVERA ZNAWA
osvojeno

Nacrtaj i opi{i kako izgleda tvoj omiqeni lik


(sportista, glumac, peva~, junak iz filma i sl.).

Dodaj imenicama odgovaraju}e prideve

2 opisni prisvojni gradivni


kapa

xemper

torba 2

Re{i ovu zagonetnu ukr{tenicu i smisli zagonetke koje nedostaju.

6. 5.
3
1. 1.

2.

3.
2.
Beo kow, 4.
zelen mu rep.
5. 6.
Vatreno leti,
3. Na jedna vrata ulazi{, vatreno zimi.
4. na dvoja izlazi{,
kad misli{ da si iza{ao, 5
ti si tek u{ao.
86
Zaokru`i nagla{ene slogove u slede}im re~ima:

4 mama pesma trava kalendar prepri~ati nositi


2
prepisivati razveseliti sme{an

Podvuci crvenom bojom re~i koje imaju kratak akcenat,


a plavom one koje imaju dug akcenat:

5 pevati stolica kwiga ruka stih vuk puter glava


2
roda `uriti

Podvuci samo one re~i koje imaju svoj akcenat u slede}em odlomku
iz Andersenove bajke Pal~ica.

6 Pal~ica je zebla na hladnom vazduhu, ali se onda lepo uvukla u


toplo lastino perje. Samo bi pokatkad pomaqala glavicu da bi
odozgo u`ivala gledaju}i tu lepotu pod sobom. 2

Re{i rebuse
7 i sam sastavi
jedan rebus.

2
nagrada
Izmisli sme{ne zajedni~ke imenice za ma~ku (npr. mjaukalica).

Napi{i vlastite imenice za ma~ku.

87
mogu}i broj poena
^ETVRTA PROVERA ZNAWA
osvojeno
1
Seti se basne „Cvr~ak i mrav“. Zamisli da si ti cvr~ak,
pa ispri~aj basnu u prvom licu jednine.

4
Ovde nacrtaj sebe
kao cvr~ka.
Upi{i li~ne zamenice koje nedostaju
2
razmi{qate. ne dolazi{.
ose}amo. posmatram.
2
miri{u. se smeje.
3 Napi{i predlog predsedniku op{tine
ili direktoru {kole za neko poboq{awe.

Po{tovani
Zapazi sam

Zbog toga se doga|a

Zato predla`em
4

88
Dopuni re~enice brojevima, kao i imenicama i pridevima dobijenim od brojeva.

4 Ja sam Petar. Moj tata, moj drug Nikola i ja letos smo i{li na Srebrno
jezero. Planirali smo da ostanemo (~etri, ~etiri, ~etvrti,
~etvoro) dana. Hteli smo da uzmemo (trikrevetnu,
trokrevetnu) sobu, ali sve su bile zauzete. Zato smo morali da
uzmemo (~etrkrevetnu, ~etvorokrevetnu,
~etrikrevetnu). Nas (troje, trojca, trojica, tri) smo
svakog dana i{li na pecawe. Upecali smo (petoro, pet,
petoricu) riba. Bilo je mnogo zanimqivo, pa smo se vratili tek
({esti dan, {estog dana). 4

Napi{i slovima slede}e brojeve.

12 XV 117.
5
13. 60 400
16. X 2

Nacrtaj i napi{i {aqivu ~estitku jednom cvr~ku


za 1. april, Dan {ale. Izmisli ime za cvr~ka i wegovu adresu.

4
(adresa) (ovde napi{i ~estitku) (ovde ne{to nacrtaj)

89
mogu}i broj poena
PETA PROVERA ZNAWA
osvojeno

Popuni tabelu (pazi na vreme i na lice).


1
sada{we vreme pro{lo vreme budu}e vreme
(prezent) (perfekat) (futur)

miri{emo
~ula sam
vide}e{ 3

2 Dopi{i glagolske predikate. Dopi{i imenske predikate.

Ma~ka Ma~ka
4

3 Opi{i:

Kako je izgledao Kako izgleda Kako }e izgledati


automobil u pro{losti? automobil danas? automobil u budu}nosti?

90
Re{i ukr{tenicu i napi{i pitawa 1. Re~i koje stoje uz imenice da objasne kakve su,
koja nedostaju. ~ije su, od ~ega su
4 2.
8.
3.
1.
i 2. m e n s k i 4.

3. p r e z e n t 5.
4. g r a d i v n i 6. Re~i koje upu}uju na imenice.
5. l i ~ n e 7.
6.
8. Re~i koje ozna~avaju imena bi}a,
7. p e r f e k a t 4
predmeta i pojmova

5 Sa~ini re~nik koji }e ti pomo}i da opi{e{ no}.

imenice: pridevi: glagoli:


zvezde,

3
Zaokru`i slovo ispred pravilno napisanog broja.
6
a) osamnajest b) osamnajst v) osamnaest 1

Napi{i slovima brojeve:


7
1
260 186

Pro~itaj re~enicu: Wena pohvala bila mi je podstrek da ~itam druge kwige.


8
Re~ podstrek ima sli~no zna~ewe kao re~:
a) dokaz b) ohrabrewe v) tvrdwa g) uslov
1
Zaokru`i slovo ispred ta~nog odgovora.
91
mogu}i broj poena
[ESTA PROVERA ZNAWA
osvojeno

Ispravi gre{ke u pisawu glasa j i re{i zagonetke:


1
1. Beli delia nebom se izvia.

2. Staklo ima ‡ prozor nie, ram ima ‡ slika nie.

3. Dvanajest bra}e, jedne im ga}e.

4. Rebrasti delia svima zimi pria.

5. Puna tepsia zlatnih kola~i}a.


4

Napravi kviz iz gramatike.


Napi{i pitawa i odgovore koji nedostaju.

2 pitawa odgovori

1. Koja re~ u re~enici pokazuje na kome ili na ~emu 1.


se radwa vr{i?

2. 2. To je atribut.

3. 3. To su glagoli.

4. 4. To je glagolski predikat.

5. 5. To su redni brojevi.
6.
6
6. Koje imenice pokazuju od ~ega je ne{to?
92
Napi{i pravilno {alu:

3 jedan~ovekpitapericukakotijeimepetarka`ekakotijeprezimepitagaovajdaqe
menijeimepetariprezimeiposlezimeodgovoriperica

Sastavi re~enice koje }e, osim drugih re~i, obuhvatiti po tri koje su zadate.
4 de~ak ‡ ptica ‡ zima
1.

ki{a ‡ ribe ‡ gitara

2.

sre}a ‡ avion ‡ dvori{te

3.
3

Pove`i re~i sa odgovaraju}im obja{wewima wihovog zna~ewa.


Jedno obja{wewe je suvi{no.

5 koji je uporan i vredan


privla~an
koji je ~estit i po{ten
iskren
koji privla~i svojim izgledom
pravi~an 2
koji istinito i slobodno kazuje svoje misli
plemenit
koji pravedno govori i radi

6 U slede}em nizu zaokru`i re~i koje ozna~avaju ne{to umaweno.


2
ma~kica crvenperka lisica cveti} palica qubi~ica
93
SADR@AJ

1. DRUGARSTVO ................................................................................................................................................................................ 3
Veseli kviz ...................................................................................................................................................................... 4‡5
Upravni govor ........................................................................................................................................................................ 6
Neupravni govor ............................................................................................................................................................... 6‡7
[ta da obu~em? ..................................................................................................................................................................... 8
Dijalog ...................................................................................................................................................................................... 9
Promenqive i nepromenqive re~i ......................................................................................................................... 10
Cvr~ak i mravi .................................................................................................................................................................... 11
Seti se {ta smo nau~ili ................................................................................................................................................ 12
2. NAD@WEVA SE MOMAK I DEVOJKA ............................................................................................................................. 13
Podela imenica po zna~ewu ..................................................................................................................................14‡16
Rod imenica ...........................................................................................................................................................................17
Broj imenica ..........................................................................................................................................................................18
Pisawe velikog slova .................................................................................................................................................... 19
Kako najaviti ne~iji nastup .......................................................................................................................................... 20
Intervju .................................................................................................................................................................................. 20
Grafiti ................................................................................................................................................................................. 21
Seti se {ta smo nau~ili ................................................................................................................................................ 22
3. ^OVEK SAMO SRCEM DOBRO VIDI .............................................................................................................................. 23
Pridevi .................................................................................................................................................................................. 24
Kako da te opi{em? .......................................................................................................................................................... 25
Podela prideva po zna~ewu ........................................................................................................................................ 26
Rod i broj prideva ........................................................................................................................................................... 27
Slagawe prideva sa imenicama ................................................................................................................................. 28
Izvo|ewe prideva od imenica ................................................................................................................................... 29
Pisawe prisvojnih prideva izvedenih od vlastitih imenica .................................................................. 29
Nagla{eni izgovor slogova u re~i ........................................................................................................................... 31
Dugi i kratki nagla{eni slogovi u re~i ................................................................................................................ 32
Pisawe skra}enica .......................................................................................................................................................... 32
Nagla{ene i nenagla{ene re~i .................................................................................................................................. 34
Seti se {ta smo nau~ili ................................................................................................................................................ 36
4. NA MUCI SE POZNAJU JUNACI ....................................................................................................................................... 37
Li~ne zamenice .......................................................................................................................................................... 38‡40
Upotreba zamenice vi ..................................................................................................................................................... 40
Problemi ................................................................................................................................................................................ 41
Brojevi ............................................................................................................................................................................. 42‡43
Gra|ewe imenica i prideva od brojeva .......................................................................................................... 44‡45

94
Pisawe brojeva i datuma slovima ........................................................................................................................... 46
Pisawe zagrade .................................................................................................................................................................. 46
Seti se {ta smo nau~ili ................................................................................................................................................ 48
5. ^UDESNI SVET ......................................................................................................................................................................... 49
Glagoli .................................................................................................................................................................................... 50
Sada{we, pro{lo i budu}e vreme ...................................................................................................................... 50‡51
Izvo|ewe glagola od imenica i prideva ............................................................................................................... 52
[kola danas i u budu}nosti .......................................................................................................................................... 54
Vrste re~i i slu`ba re~i u re~enici ...................................................................................................................... 55
Proste re~enice ................................................................................................................................................................. 56
Predikat ................................................................................................................................................................................ 57
Glagolski predikat ........................................................................................................................................................... 57
Imenski predikat ............................................................................................................................................................. 58
Subjekat ................................................................................................................................................................................. 59
Imeni~ki skup re~i ......................................................................................................................................................... 59
Zabavno popodne u mom dnevniku ................................................................................................................................ 61
Ve`be u izgovoru glasova ............................................................................................................................................. 62
Seti se {ta smo nau~ili ............................................................................................................................................... 64
6. DOBRO SE DOBRIM VRA]A ................................................................................................................................................ 65
Pisawe suglasnika j ......................................................................................................................................................... 65
Objekat ............................................................................................................................................................................ 66‡67
Atribut ............................................................................................................................................................................ 68‡69
Prilo{ke odredbe za mesto, vreme i na~in vr{ewa glagolske radwe .......................................... 70‡71
Davawe predloga .............................................................................................................................................................. 73
Skupovi re~i u re~enici ............................................................................................................................................... 74
Red re~i u re~enici ........................................................................................................................................................ 75
Moje novine ................................................................................................................................................................. 76‡77
Gramatika na dve strane ....................................................................................................................................... 78‡79
Seti se {ta smo nau~ili ................................................................................................................................................. 80
PROVERA ZNAWA .......................................................................................................................................................................... 81
Prva provera znawa ................................................................................................................................................ 82‡83
Druga provera znawa ............................................................................................................................................... 84‡85
Tre}a provera znawa .............................................................................................................................................. 86‡87
^etvrta provera znawa ......................................................................................................................................... 88‡89
Peta provera znawa .................................................................................................................................................. 90‡91
[esta provera znawa .............................................................................................................................................. 92‡93

95
ZABAVNA GRAMATIKA
za ~etvrti razred osnovne {kole
prvo izdawe

autor Dr Simeon Marinkovi}

ilustrovao Miroqub Milutinovi} Brada

recenzenti Prof. dr @ivojin Stanoj~i}, Filolo{ki fakultet u Beogradu


Spomenka Markovi}, profesor razredne nastave, O[ „Josif Pan~i}“ u Beogradu
Mr Sla|ana Ili}, profesor

lektor Mr Aleksandra Markovi}

likovni urednik Du{an Pavli}

priprema za {tampu Dragica Din~i}

izdava~ Kreativni centar


Gradi{tanska 8
Beograd
Tel./faks: 011/ 38 20 464, 38 20 483, 24 40 659

urednik Mr Aleksandra Markovi}

za izdava~a Mr Qiqana Marinkovi}

{tampa Publikum

tira`

copyright Ÿ Kreativni centar, 2006

Ministar prosvete i sporta Republike Srbije odobrio je izdavawe i upotrebu ovog uxbenika u ~etvrtom
razredu osnovne {kole za 2006/2007. godinu re{ewem broj 6-00-00112/2006-07 od 8.maja 2006. godine.

96

You might also like