P. 1
Penitensijarni sistem u BiH

Penitensijarni sistem u BiH

|Views: 687|Likes:
Published by Gina Torres

More info:

Categories:Types, Business/Law
Published by: Gina Torres on May 22, 2011
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as DOC, PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

03/24/2013

pdf

text

original

Univerzitet Sarajevo Pravni fakultet Predmet: Penologija

Penitensijarni sistem Bosne i Hercegovine
Tema seminarskog rada

Studentice:Sabina Mehić Aida Skenderagić Emina Zahirović Četvrta godina

Prof.dr.Hajrija Sijerčić-Čolić Mr.Vildana Vranj

2011.

Sadržaj
1.Uvodni dio.....................................................................................................................................................3 2.Definiranje pojma……………………………………………………………………………………....4 3.Ustanove za izdržavanje krivičnih sankcija u F BiH…………………………………………………4 4. Ustanove za izdržavanje krivičnih sankcija u RS…………………………………………………….5 5. Uporedba KPZ u pogledu smještaja, ishrane, vjerskih potreba te korištenja vanzatvorskih pogodnosti.....................................................................................................................................................5 5.1.Bihać..................................................................................................................................................5 5.2.Mostar..............................................................................................................................................6 5.3.Sarajevo............................................................................................................................................7 5.4.Tomislavgrad/Odjeljenje Busovača.................................................................................................7 5.5.Tuzla..................................................................................................................................................8 5.6.Zenica................................................................................................................................................8 5.7.Orašje................................................................................................................................................9 6.Poštivanje međunarodnih dokumenata................................................................9 7.Pozitivna prava u BiH...............................................................................................10 8.Pravni aspekt izdržavanja kazne...............................................................................11 9.¨Zatvor¨na državnom nivou?.....................................................................................12 10.Zaštita prava pritvorenika/zatvorenika................................................................12 11.Resocijalizacija........................................................................................................14 12.Trenutno stanje u BiH..............................................................................................14 13.Zaključak.....................................................................................................................16 14.Literatura.....................................................................................................................17

2

Uvodni dio Ideje penitensijarne nauke vežu se uz uvođenje i razvoj kazne lišenja slobode krajem 18.vijeka.Pitanjima iz penitensijarne teorije i prakse posvećena je mnogobrojna literatura, ali kao prva najznačajnija studija o stanju u zatvorima često se navodi dijelo ¨The States of prisons in England and Wales with Preliminary Obeservations and an Account of Some Foreign Prisons snf Hospitals¨1 Kazna zatvora prvi put se pojavljuje u 18. vijeku. Samim njenim unošenjem u državne propise i primjenom u praksi pojavio se i interes zaštite pojedinaca – zatvorenika. Formalnopravno, ljudska prava zatvorenika zaštićena su međunarodnim dokumentima, ustavom države i zakonima. U kontekstu istorijskog razvoja relevantnih međunarodnih standarda, potrebno je spomenuti Međunarodnu zatvorsku komisiju (International Prison Commission – IPC) koja je osnovana na kongresu u Londonu 1872. godine, a naziv Međunarodna komisija za kazne i kaznene zavode (International Penal and Penitentiary Commission - IPPC) dobila je 1935.godine. Ova komisija je ugašena 1950.godine od strane Ujedinjenih nacija (UN). Privremena komisija UN za socijalna pitanja je 1946. godine donijela odluku po kojoj prevencija kriminaliteta i postupanje sa prestupnicima predstavljaju sastavni dio socijalne politike koja je od opšteg značaja za cijelo čovječanstvo. Međunarodnih dokumenta koji se na posreda ili neposredan način bave problemima zatvoreničke populacije ima mnogo. Pored opštih međunarodnih dokumenata kojima se obezbjeđuje zaštita ljudskih prava, UN je donio i čitav niz specifičnih dokumenata posvećenih zaštiti ljudskih prava zatvorenika kao što su: Standardna minimalna pravila UN za postupanje sa zatvorenicima iz 1955. godine, Skup principa UN za zaštitu svih osoba koje se nalaze u pritvoru ili zatvoru iz 1988. godine, te Pravilnik o ponašanju službenika za provedbu zakona iz 1979. godine, koji daje uputstva državama o tome kako treba postupati sa zatvorenicima da bi se spriječilo mučenje i drugi oblici zlostavljanja pripadnika ove kategorije građana. Najznačajniji pravni dokumenat iz ove oblasti je Konvencija UN-a protiv mučenja i drugih surovih, nečovječnih ili ponižavajućih postupaka ili kažnjavanja iz 1984.godine , koja je stupila na snagu 1987. godine, a o čijoj primjeni brine Komitet UN protiv torture (CAT). BiH je potpisnica ove Konvencije od 1993. godine. Najznačajniji i najautoritativniji instrument u Evropi i u ovoj oblasti je ECHR( Evropska konvencija o ljudskim pravima i osnovnom slobodama ). U članu 3. ovog pravnog dokumenta propisana je zaštita ljudskih prava osuđenika, navodeći da niko ne smije biti podvrgnut mučenju ili nečovječnom i ponižavajućem postupanju ili kažnjavanju. Zaštita zatvorenika upotpunjena je Evropskom konvencijom o sprječavanju mučenja, nehumanog ili ponižavajućeg tretmana ili kažnjavanja iz 1987. godine, koja je dopunjena protokolima iz 1993. godine.

1

Uvod u penologiji i izvšno krivićno pravo BiH, prof.dr.Hajrija Sijerčić-Čolić, Mr.Vildana Vranj,Univerzitet Sarajevo,Pravni fakultet, 2011.str 21

3

Definiranje pojma Penitensijarni (zatvorski) sistem je sistem izdržavanja zatvorske kazne. Potiče od latinske riječi penitencija (poenitentia) što znači kajanje, pokajanje, ispaštanje.2 Penitensijarni sistem BIH uređen je na više nivoa, tako da se u ovim složenim pitanjima rasporavlja u zakonima BiH, entitetskim i BDBiH zakonima.U razvijanju krivičnog zakonodavstva uopšte, pa i onih zakonskih rješenja koja se odnose na zatvorski sistem u BiH uzeti su, između ostalog u obzir općeprihvaćeni standardi utvrđeni međunarodnim dokumentima. Ustanove za izdržavanje krivičnih sankcija u FBiH U FBiH u skladu sa odredbama Zakona o izvršenju krivčnih sankcija FBiH za izvršenje kazne zatvora, osnovana su kazeno-popravni zavodi zatvorenog i poluzatvorenog tipa i to: 1. Kazneno-popravni zavod Zenica, sa odjeljenjem za maloljetna lica. U ovom zavodu osnovano je posebno Odjeljenje za izvršenje mjere bezbjednosti obaveznog psihijatrijskog liječenja i čuvanja u zdravstvenoj ustanovi 2. Kazneno-popravni zavod poluotvorenog tipa Sarajevo, sa Odjeljenem u Ustikolini i objektom Igman. 3. Kazneno-popravni zavod poluotvorenog tipa Bihać 4. Kazneno-popravni zavod poluotvorenog tipa Mostar 5. Kazneno-popravni zavod poluotvorenog tipa Tuzla 6. Kazneno-popravni zavod poluotvorenog tipa Tomislavgradu, sa Odjeljenjem u Busovači 7. Kazneno-popravni zavod poluotvorenog tipa Orašje. U kazneno-popravnim zavodima od tačke 1 do 6. postoje posebna odjeljenja za izvršenje mjera pritvora po riješenjima Suda BiH I nadležnih sudova FBiH. Objekat na Igmanu u kome su smještena osuđena lica nije kao takav utvrđen Zakonom o izvršenju kaznenih sankcija FBiH, u unutrašnjim aktima KPZ Sarajevo objekat na Igmanu se vodi samo kao ‘objekat’ tako da nije jasan njegov pravni status, odn. da li se isti tretira kao organizaciona jedinica KPZ-a Sarajevo. Samim tim se dovodi u pitanje legalitet upućivanja lica na izdržavanje kazne zatvora u ovaj objekat. Kapaciteti u kazneno-popravnim zavodima FBiH 1. Bihać – kapacitet 122 mjesta za osuđena i pritvorena lica 2. Mostar – kapacitet 186 mjesta za osuđena lica i 32 za pritvorena lica 3. Sarajevo – kapacitet 110 mjesta za pritvorena lica 4. Tomislavgrad – Odjeljenje Busovača – kapacitet 92 mjesta za osuđena i pritvorena lica
2

Preuzeto iz Rječnika stranih riječi, Anić – Klaić Domović, str. 1067

4

5. Tuzla – kapacitet 154 mjesta za osuđenike a 70 za pritvorenike 6. Zenica – posjeduje 8 paviljona, prvi paviljon kapacitet 350-400 zatvorenika, drugi paviljon kapacitet 42 mjesta za pritvorena lica Ustanove za izdržavanje krivičnih sankcija u RS-u U RS-u za izvršenje kazne zatvora, osnovana su kazeno-popravni zavodi i to: 1. Kazneno-popravni zavod poluotvorenog tipa Banja Luka 2. Okružni zatvor Bijeljina 3. Okružni zatvor Doboj 4. Kazneno-popravni zavod zatvorenog tipa Foča 5. Kazneno-popravni zavod poluotvorenog tipa Kula 6. Okružni zatvor Trebinje Svaka od ovih ustanova ima odjeljenje za osuđena lica te odjeljenje pritvora. Pored toga u ustanovama u Banja Luci i Bijeljini, smještena su manja odjeljenja za osuđenice manjeg kapaciteta od 4-6 mjesta, dok je odjeljenje za osuđenice u Kuli nešto veće i ima kapacoitet od 12-16 mjesta. Kapaciteti u kazneno-popravnim zavodima RS-a 1. Banja Luka - kapacitet 81 mjesto za pritvorena lica i 178 za osuđena lica 2. Bijeljina – kapacitet 58 za osuđena lica i 50 mjesta za pritvorena lica 3. Doboj – kapacitet 42 mjesta za pritvorena lice i 78 mjesta za osuđena lica 4. Foča – kapacitet 350 mjesta 5. Kula – kapacitet 200 mjesta 6. Trebinje – kapacitet 30 mjesta za osuđena lica i 30 mjesta za privorena lica Općenito govoreći kazneno-popravne ustanove se finansiraju iz dva izvora, i to: entitetskog ministarstva pravde i okružnih sudova, odnosno kantona. Donedavno su se kazneno-popravne ustanove na području F BiH finansirale odvojeno: posebno su dolazila sredstva od Ministarstva pravde F BiH, a posebno od kantona. Međutim, u posljednje vrijeme taj sistem je promijenjen tako da sredstva koja uplaćuju kantoni idu direktno Ministarstvu pravde F BiH, a onda ono, sukladno potrebama pojedinih kaznenopopravnih ustanova u entitetu FBiH, vrši distribuciju novčanih sredstava. Kada je riječ o načinu finansiranja kazneno-popravnih ustanova na području Republike Srpske, situacija je slična, s tim da se finansiranje vrši odvojeno, iz dva izvora: Ministarstva pravde RS i okružnih sudova. Uporedba KPZ u pogledu smještaja, ishrane, vjerskih potreba te korištenja vanzatvorskih pogodnosti 1.Bihać-poluotvorenog tipa,smještaju se muška i ženska lica po odlukama sudova sa područja Unsko-Sanskog i Livanskog kantona, te Suda BiH.Niz problema prouzrokovanih nedostatkom finansijskih sredstava, počevši od činjenice da zatvor ne omogućava fizčke aktivnosti osuđenicima, nema vlastitu menzu,osuđenci dva puta sedmično sastavljaju listu potreba, nema privrednu jedinicu čime je onemogućeno radno angažovanje osuđenika. 5

Smještaj i ishrana osuđenih i pritvorenih lica-sobe imaju od 2-14 kreveta, televizori sa priključenom kablovskom televizijom.4 javne govornice na stalnom raspolaganju osuđenicima, pritvorenici ih mogu koristiti samo po odobrenju suda.U sklopu zatvora se nalazi soba za posjete, soba za advokate, pritvor za žene,soba posebno osposobljena za invalide, te jedna od ćelija se koristi kao samnica, jer zatvor nema samnicu.Šetnja je tri puta dnevno zbog malo broja zatvorenika,inače je pravilo da se obavlja dva puta.U trpezariji se objeduje u dvije smjene, jer je malog kapaciteta. Vjerske potrebe-jedna prostorija je namjenjena za vjerske potrebe koju inače koriste osuđenici islamske vjeroispovjesti, dok za lica pravoslavne i katoličke vjeroispovjesti ne postoji takva prostorija, jer nije izražen takav interes.Zatvor posjeduje biblioteku sa nepohodnom vjerskom literaturom, zakonima i svaki dan je dostupna dnevna štampa, tačnije ¨ Dnevni avaz¨ i ¨San¨. Korištenje vanzatvorskih pogodnosti-imaju mogućnost korištenja kao što su odlasci na vikende i na godišnji odmor.Pravo na najmanje 18, a najviše 30 dana u toku jedne godine imaju oni zatvorenici koji su proveli neprekidno na radu 11 mjeseci uključujući i vrijeme provedeno na liječenju zbog povrede na radu ili profesionalnog oboljenja do kojeg došlo uslijed vremena provedenog na radu.Zatvorenici koji izdržavaju kaznu zatvora do jedne godine i koji su proveli neprekidno na radu 6 mjeseci imaju pravo na 1 dan godišnjeg odmora za svaki navršeni mjesec rada . 2.Mostar-poluotvorenog tipa,pokriva tri kantona.Mostar, Konjic, Livno, Čapljina,Široki Brijeg te po odluci Suda BiH.Teška finansijska situacija otežava ostvarivanje osnovne funkcije zatvora uz osiguranje punog uvažavanja standarda i principa uspostavljenih međunarodnim dokumentima.Često se ovdje premještaju zatvorenici iu KPZ Zenica koji su izdržali 1/3 kazne i dobili mogućnost da ostatak izdrže u zatvoru poluotvorenog tipa.Novina uvedena jeste da zatvorenik ima mogućnost da jednom mjesečno razgovara sa direktorom, između ostalog i o pogodnostima i krajnja svrha jeste prevaspitavanje. Smještaj i ishrana osuđenih i pritvorenih lica Zatvorenici su smješteni u tri kolektiviteta (K1, K2, K3) ili tri paviljona koje vode vaspitači.Jedan vaspitač je odogovoran za 50 osuđenih lica.Ranije je postojala podjela, gdje je K1 smatran boljim paviljonom, dok su u K3 smješteni ovisnici o drogama, no sada su zatvorenici izmješani.Šetnja je organizovana po kolektivitetima, dva sata na dan i vaspitač vodi kolektiv.Pritovrenici imaju posebno vrijeme za šetnju, jer ne smiju da budu u kontaktu sa osuđenicima. U sobama ima 4 do 8 kreveta i negdje je zadovoljen uslov 4m2 po zatvoreniku.Izolacija zatvorenika se dešava ako dođe do sukoba.Zatvor posjeduje jednu samnicu sa dva kreveta i prema zakonu boravak u samnici može da traje najduže 20 dana.Svaka soba u zavodu kao i zajednički prostorije imaju televizore sa kablovskom televizijom, te je jedini zavod koji ima internet stranicu.Ishrana je organizovana na zadovoljavajući način,što je utvrđeno kako prema izjavama direktora tako i osuđenih da nema nikakvih primjedbi na ishranu.U slučaju bolesti moguće je obezbjediti posebnu ishranu za osuđenika te postoji mogućnost da zatvorenici sami kupuju hranu u kantini Zavoda.

6

Vjerske potrebe Na ulazu u zavod postoje tri vjerske prostorije. Korištenje vanzatvorskih pogodnosti Svake sedmice zatvorenici apliciraju za pogodnosti, nakon čega mikrotim dostavlja mišljenje direktoru koji donosi konačnu odluku.Kriterij: akutna bolest nekog od članova porodice, smrtni slučaj u porodici, elementarne nepogode ili da je domaćinstvo zatvorenika u stanju socijalne potrebe. 3.Sarajevo -poluotvorenog tipa, smještaj lica muškog spola.Ne ispunjava uslove za izvršenje krivičnih sankcija, gdje su u planu daljnja proširenja i unapređenja kapaciteta. Ustikolnica kao odjeljenje KPZ Sarajevo-poluotvorenog tipa, smještaj lica muškog spola.Obe organizacione jedinice su uspostavljene u poslijeratnom period tačnije 2000. godine. Smještaju se uglavnom lica iz Bosansko-podrinjskog kantona te lica koja su prebačena iz KPZ Sarajevo. Objekat Igman-dva sprata i 11 soba za zatvorenike.Dvije sale za dnevni boravak su na raspolaganju zatvorenicima, jedna za nepušače koja je ujedno i trpezarija, a druga za pušače.Obje sale imaju televizijski prijemnik koje je na raspolaganju do 22h, a vikendima i za vrijeme utakmica moguće je duže korištenje.Objekat nema kantine, već je dozvoljeno zatvorenicima da donesu pakete od 8kg kada se vraćaju sa vikenda. Smještaj i ishrana osuđenih i pritvorenih lica-objekat u gradu, zgrada se sastoji od tri sprata.U jednom dijeli zgrade nalaze se sobe za pritvor.Svaka soba ima televizor sa kablovskom televizijom.U dijelu pritvora nalazi se i samnica, a u toaletu i tuš-kabina i čučavci.Ponedjeljkom i četvrtkom se kupaju.Šetnja je određena u tri kruga,odvojeni su osuđenici i pritvorenici, obavezno sat vremena dnevno.U prizemlju je magacin za hranu, vešeraj sa dvije mašine za pranje veša i jednom za sušenje.U kuhinji rade osuđenici.Od sportskih aktivnosti se moguće jedino baviti košarkom te stonim tenisom u dnevnom boravku.Zabrinjavajuće je da je 16 zatvorenika smješteno u dvije sobe, od kojih je jedna dimenzija 8x4 metra, gdje je smješteno 7 kreveta na sprat, što znači da u ovoj prostorijiu boravi 14 osoba.Svaki osuđenik ima lični ormarić.U drugoj sobi se nalaze 4 kreveta.Nemaju televizor,on se nalazi u sobi za dnevni boravak. Vjerske potrebe-je ograničeno iz razloga što zatvor posjeduje samo dvije prostorije, odnosno dvije kapele za pravoslavce i katolike, a prostorija za mesđid postoji samo u pritvorskom dijelu. Korištenje vanzatvorskih pogodnosti-u skladu sa zakonom određeno je da se osuđenicima za dobro ponašanje i zalaganje na radu mogu odobriti pogodnosti.Odobrava ih direktor ili lice koje on ovlasti.Pogodnosti nisu pravo nego samo mogućnost o čemu konačnu odluku donosi direktor. 4.Tomislavgrad, odjeljenje Busovača-poluotvorenog tipa, smještena su lica muškog spola,osuđena i pritvorena.Interesantan je naziv ovo KPZ Tomislavgrad,odjeljenje Busovača o obzirom na činjenicu da KPZ Tomislavgrad ne postoji.U zavod su smješteni

7

osuđenici Suda BiH, a najviše je osuđenika sa područja Zeničko-dobojskog i Srednjobosanskog kantona. Smještaj i ishrana osuđenih i pritvorenih lica-zatvorenici su podjeljeni u dva kolektiva ili paviljona koji vodi samo jedan vaspitač.Jedan od paviljona je novo izgrađena zgrada prije tri godine.Svaki kolektiv ima po jednu samnicu, a dio prvog paviljona je određen za pritvorenike.U sobama ima 4 do 6 kreveta, u najvećem broju slučajeva 5 kreveta te standardi u pogledu smještaja nisu u potpunosti zadovoljeni. Vjerske potrebe-obezbjeđene su dvije prostorije, jedna za lica islamske vjeroispovjesti i jedna za lica katoličke vjeroispovjesti, dok lica pravoslavne nisu zainteresirana, ukoliko izraze želju bit će osigurana dodatna prostorija, 5.Tuzla-poluotvorenog tipa, sa jednim odjeljenjem u Orašju te jednim otvorenim odjeljenjem.Smještena su lica muškog i ženskog spola.Najviše sa područja tuzlanskog kantona, ali i po odlukama Suda BiH,Brčko Distrikta i sudova sa područja Republike Srpske, pod uslovom da je prebivalište osuđenika na teritoriji FBIH.Veliki problem je u pogledu droge, ne postoji adekvatan tretman lica ovisnih o drogama. Smještaj i ishrana osuđenih i pritvorenih lica-2008. U Odjeljenju Orašje je izgrađen novi prostor sa kapacitetom od 60 mjesta, sa dvokrevetnim i četverokrevetnim sobama,sa toaletima u svakoj sobi.U potpunosti je zadovoljen standard od 4m2 po zatvoreniku. Vjerske potrebe- su u potpunosti osigurane za sve tri konfesije, i isto je uređeno u Odjeljenu Orašje. Korištenje vanzatvorskih pogodnosti-u nadležnosti je direktora, odlučuje o zahtjevu na prijedlog Odjela za tretman.U Odjelju Orašje se rasporavlja o pogodnostima samo ako osuđenik ispunjava uslove.Višestepena procedura iz razloga što je bilo 8 slučajeva zloupotrebe pogodnosti. 6.Zenica-zatvorenog lica.Smještena su lica muškog i ženskog spola, maloljetna lica, forenzika koje je smještena u VI paviljonu.Jedini zatvor zatvorenog tipa u FBIH predviđen za izvršenje kazne dugotrajnog zatvora i zatvora.Postoji odjeljenje za maloljetnike, za pritvor, odjeljenje za izvršenje mjere sigurnosti obaveznog liječenja i čuvanja u zdravstvenoj ustanovi, te privredna jedinica ¨Novi život¨Uspostavljena je procedura postupanja po žalbama u slučaju torture, koja podrazumijeva da se svaka žalba posebno istraži, utvrdi odgovornost i izrekne disciplinska mjera. Smještaj i ishrana osuđenih i pritvorenih lica-642 mjesta,Odjel za maloljetnike sa kapacitetom od 15 mjesta.Pritvor ima kapacitet od 42 mjesta.Pritvorenici dolaze po odlukama sudova Sarajevo, Zenica, Travnik, kao i lica iz Republike Srpse.Odjel za forenziku broji 23 lica. Vjerske potrebe-ispunjava uslove, dvije kapele-pravoslavna i katolička, dva mesđida.

8

Korištenje vanzatvorskih pogodnosti-odluku o pogodnostima potpisuje pomoćnik direktora i direktor, a odluka se donosi na zajedničkom sastanku.Procedura je slijedeća: osuđenik napiše molbu, a o molbi se odlučuje na temelju određenih kriterija koji su precizirani u instrukcijma Ministarstva pravde FBIH, pri čemu se vodi računa o težini krivičnog djela te ponašanje i vladanje zatvorenika.Osuđena lica su raspoređena u kategorije A,B ,C. Pr. ako ne prihvata rad biće smješten u B kategoriju, neprihvatiljivo ponašanje kao što je kršenje zatvorskih pravila, što uključuje učešće u tuči, odbijanje naređenja, uzimanje droge biće smješten u kategoriju C.U 0,8% se krše pogodnosti, a u vrijeme posjete 180 zatvorenika ima pravo korištena pogodnosti.Korištenje pogodnosti se omogućava uz obavezno prethodno obaviještenje policije o korištenju istih. 7.KPZ Orašje-poluotvorenog tipa, smještena lica muškog roda.U ovaj KPZ bi se trebala upućivati samo lica koja su počinila krivična djela do 3 godine, međutim nalaze se lica koja su osuđena za najteža krivična djela od ubistva,pokušaja ubistva,silovanja,razbojništva, teške krađe,pedofilije.Susreće se sa finansijskim problemima.Dva puta je pronađena droga što je prijavljeno policiji.U slučaju korištenja pogodnosti od strane lica koja su registrovani narkomani, kao što je npr.odlazak na vikend, obavezno su testirani na drogu.Stanovište je uprave KPZ Orašje da bi narkomani trebali biti u posebnoj jedinici kako bi im se pružilo adekvatno liječenje, jer ova kategorija u apstinacijskim krizama pravi probleme koji ugoržavaju cijeli sistem izvršavanja krivičnih sankcija. Poštivanje međunarodnih dokumenata Bosna i Hercegovina je pristupila Vijeću Evrope u aprilu 2002. godine i ratificirala Evropsku konvenciju o ljudskim pravima u julu 2002. godine. Kao država članica Vijeća Evrope, Bosna i Hercegovina je imala moralnu i političku obavezu da poštuje preporuke Vijeća ministara za države članice. Osnovna preporuka vezana za pitanja zatvora je “Preporuka Rec. (2006)2 Vijeća ministara državama članicama o Evropskim zatvorskim pravilima”. Evropska zatvorska pravila sadrže upute za države članice, poput BiH, koje moderniziraju svoje zakone o zatvorima; ova pravila su sveobuhvatna. Osnovna pravila navedena Evropskim zatvorskim pravilima su: 1. U postupanju sa svim licima lišenim slobode poštivat će se njihova ljudska prava. 2. Lica koja su lišena slobode zadržavaju sva prava koja ima zakonski nisu oduzeta osuđujućom presudom kojom je izrečena kazna zatvora ili sudskom odlukom o pritvoru. 3. Ograničenja izrečena licima lišenim slobode bit će minimalna u okviru potrebnog i proporcionalna opravdanom cilju zbog kojeg se izriču. 4. Uslovi u zatvoru koji su u suprotnosti sa ljudskim pravima zatvorenika ne mogu se opravdati manjkom potrebnih resursa. 5. Život u zatvoru će što je više moguće sadržavati pozitvne aspekte života u društvenoj zajednici. 6. Boravkom lica lišenih slobode u zatvoru će se upravljati na način koji će omogučiti njihovu reintegraciju u slobodno društvo.

9

7. Podsticat će se saradnja sa vanjskim socijalnim službama i koliko god je to moguće angažman građanskog društva u zatvorskoj sredini. 8. Zatvorsko osoblje izvršava važnu državnu službu i njihovo zapošljavanje, obuka i radni uslovi će im omogućiti da u postupanju sa zatvorenicima održavaju visoke standarde. 9. Svi zatvori podliježu redovnim inspekcijama od strane nadležnih vladinih organa i praćenju uslova i postupanja u istim od strane nezavisnih organizacija. Evropska zatvorska pravila su pravila koja su usvojena na sjednici održanoj 11. januara 2006 god. od strane Vijeća Evrope. Predstavljaju jedan od osnovnih dokumenata kojima se regulišu i postavljaju načela i osnove u zatvorskom sistemu, a pored ovog dokumenta bitni su i: • Minimalna pravila UN-a za postupanje sa osuđenim osobama • Evropska konvencija o sprječavanju mučenja i nečovječnih ili ponižavajućih kazni ili postupaka • Evropska konvencija o ljudskim pravima i slobodama itd. Pozitivna pravila u BiH Izvršenje presuda u Bosni i Hercegovini je podijeljeno između tri nivoa vlasti, u nadležnosti Ministarstva pravde na nivou Bosne i Hercegovine i ministarstava pravde u svakom od dva entiteta. Ova dva sistema funkcionišu – manje više – neovisno jedan od drugog. Svaki zatvor je organizovan i njime se upravlja u skladu sa vlastitim pravilima, koja odobrava nadležno Ministarstvo pravde. Bitno je napomenuti da Brčko Distrikt nema zatvora. Prijestupnici koji su tamo osuđeni služe svoje zatvorske kazne u zatvorima RS-a ili FBiH. Zakonska osnova je Memorandum o razumijevanju između Brčko Distrikta I entiteta. Zakonska osnova za izvršenje kazne u Bosni i Hercegovini je “Zakon Bosne i Hercegovine o izvršenju krivičnih sankcija, pritvoru i drugim mjerama” (“Službeni glasnik” 13/2005).Sve vrste sankcija (novčane kazne kao i kazne zatvora) su navedene u tri pojedinačna krivična zakona, koji su već usaglašeni. Zatvorska populacija u Bosni i Hercegovini kreće se oko 2600 zatvorenika; u zemlji ima 13 zatvorskih ustanova. Njihov ukupni kapacitet je oko 2000. Prosječan broj zatvorenika po članu osoblja je 1,9 u Federaciji i 1,6 u Republici Srpskoj. Po zatvoreniku, Federacija troši najmanje 50 posto više od Republike Srpske. Jedan od razloga je niža stopa primanja u RS, mada RS u načelu troši manje, i na operativne troškove i na kapitalne investicije. To znači da zatvorski sistemi u oba entiteta funkcionišu u skladu sa različitim standardima i da se zatvorenici u BiH ne tretiraju na isti način.

10

Načelno, može se reći da je većina zatvorenika u Bosni i Hercegovini trenutno smještena u velikim spavaonicama. Pretvaranje spavaonica u manje ćelije (za 2 do 4 osobe) ili ćelije za jednu osobu moglo bi se ostvariti samo pod sljedećim uslovima: • finansijski izvori i • gubitak kapaciteta za svaku instituciju (smanjenje ukupnih kapaciteta) Nedostaci: • pretrpanost KPZ-a • nejednako iskorištavanje kapaciteta u različitim KPZ-a Moguća riješenja: • povećanje kapaciteta otvarenjem novih KP zavoda • povećanje kapaciteta renoviranjem postojećih • stvaranje manjih ćelija Prijetnje: • pretvaranje u individualne ćelije dovodi do manjka kapaciteta • nedostatak finansijskih resursa Pravni aspekt izdržavanja kazne Izvršenje krivičnih sankcija i drugih mjera izrečenih u krivičnom postupku uređuje se Zakonom o izvršenju krivičnih sankcija (ZIKS). Svaki entitet ima svoj Zakon o izvršenju krivičnih sankcija. ZIKS F BiH je donesen u novembru 1998. godine, a usvojen je Zakon o izvršenju krivičnih sankcija Republike Srpske (kraj novembra 2001. godine). Ovim zakonima se, između ostalog, definišu uslovi smještaja osuđenika, održavanja higijene, odijevanja, ishrane, zdravstvene zaštite, rada osuđenih i naknade za rad, obrazovanja, korištenja pogodnosti, disciplinske odgovornosti itd... Rad kazneno-popravnih ustanova, kao i izvršenje krivičnih sankcija su pod ingerencijom entitetskih ministarstava pravde. U okviru ovih ministarstava postoje posebna odjeljenja za izvršenje kazni kojima rukovode pomoćnici ministra pravde. Svaka kazneno-popravna ustanova ima: • Pravilnik o kućnom redu • Pravilnik o unutrašnjoj organizaciji • Pravilnik o naknadama za rad osuđenika Sve ove podzakonske akte donosi upravnik dotične kazneno-popravne ustanove uz saglasnost nadležnog Ministarstva pravde. Pravilnikom o kućnom redu uređuje se organizacija rada i način života lica lišenih slobode. Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji uređuje se organizacija i rad odjeljenja osiguranja, vaspitanja, zdravstvene zaštite, zapošljavanja osuđenih osoba, opštih i zajedničkih poslova. Pravilnikom o naknadama za rad osuđenika uređuju se pitanja novčane naknade osuđenicima za njihov rad.

11

Prema zakonima o izvršenju krivičnih sankcija oba entiteta, lica koja dolaze na izdržavanje kazne, prije nego što budu raspoređena u zatvorski kolektiv, u pravilu, prolaze kroz prijemno odjeljenje. Boravak u prijemnom odjeljenju zavisi od visine izrečene zatvorske kazne. Zatvor na državnom nivou? Ideja i prvi planovi za izgradnju državnog zatvora odn. Zavoda za izvršenje krivičnih sankcija, pritvora i drugih mjera BiH, u koji bi bile upućivane osobe po nalogu Suda BiH, nastali su još na samom početku rada ove institucije. Tada je Ministarstvo pravde BiH – inicijator i glavni voditelj ovog projekta – isticalo da bi, nakon što odjeli Suda BiH za ratne zločine i organizirani kriminal počnu s radom, “u pitanje bila dovedena sposobnost entitetskih zavoda da omoguće izvršenje sankcija nad licima lišenim slobode i održe sigurno okruženje”. Međutim, ni četiri godine poslije, nakon što je Sud pravosnažno osudio već 85 osoba3, od čega 35 za ratne zločine, ne postoji posebna institucija u koju bi se osuđenici smjestili. Jedino što je do sada završeno jeste izgradnja ogradnog zida budućeg zatvora, koji će se nalaziti u Istočnoj Ilidži. Državni zatvor trebao bi imati oko 300 zatvorskih i 50 pritvorskih mjesta, a predviđena ukupna suma za gradnju i opremanje kreće se oko 20 miliona eura. Prvobitna procjena iz 2005. godine govorila je da bi zatvor mogao koštati oko 16 miliona eura, ali je u međuvremenu došlo do promjene standarda Evropske unije. Nepostojanje zavoda za izvršenje krivičnih sankcija na nivou države predstavlja veliki problem. Lica koja su odlukom Suda BiH osuđena na kaznu zatvora upućuju se na izdržavanje kazne u već preopterećene entitetske zavode. Imajući u vidu da Sud BiH procesuira krivična djela za koja se često izriču kazne dugotrajnog zatvora, neophodna je izgradnja ustanove visokog stepena sigurnosti. Dok se čeka izgradnja državnog zatvora, Ministarstvo pravde BiH plaća 40 KM dnevno za smještaj pritvorenika i osuđenika Državnog suda u kazneno-popravnim ustanovama u Federaciji BiH i Republici Srpskoj. Podaci Državnog ministarstva pravde govore da su trenutno u ovim ustanovama smještene 163 osobe, od čega je njih 85 na izdržavanju kazne, a 78 je pritvorenika. Za njihov boravak Ministarstvo pravde izdvaja 6.500 KM dnevno, odnosno skoro 200.000 KM mjesečno. Zaštita prava pritvorenika/zatvorenika Ljudska prava su urođena i jednaka za sve ljude. Ona su također i neotuđiva, i njihova funkcija je zaštita građana od države, ali i od drugih građana. Ukoliko dođe do povrede tuđih zagarantovanih prava, država reaguje na način da dotičnom akteru oduzima ili
3

Podaci iz 07.2009 god Iz članka Merime Husejnović, novinarka BIRN – Justice Reporta (sedmična online publikacija)

12

ograničava neko od njegovih prava. Neke od najtežih povreda prava drugih građana uobličene su u krivično djelo. Shodno tome, kažnjavanje počinilaca krivičnih djela predstavlja odgovarajuću reakciju države na takvo ponašanje. Ipak, i reakcija države na kriminalna ponašanja pojedinaca je također ograničena obavezom zaštite ljudskih prava svih građana, uključujući i osobe lišene slobode. Zabrana mučenja i drugih oblika zlostavljanja osoba lišenih slobode utvrđena je u Ustavu BiH i ustavima entiteta općom odredbom prema kojoj niko ne smije biti izložen mučenju i nehumanom ili ponižavajućem postupanju ili kažnjavanju. Odjel za praćenje prava pritvorenika/zatvorenika institucije Ombudsmena za ljudska prava Bosne i Hercegovine prima žalbe i ex officio pokreće istrage u slučajevima kada utvrdi kršenje i probleme u ostvarivanju prava proisteklih iz Evropskih zatvorskih pravila, Minimalnih pravila UN-a za postupanje sa osuđenim osobama, Evropske konvencije o sprječavanju mučenja i nečovječnih ili ponižavajućih kazni ili postupaka, Evropske konvencije o ljudskim pravima i slobodama. Odjel za praćenje prava pritvorenika/zatvorenika: • • • provodi stalnu borbu za zaštitu osnovnih i svih ostalih prava i sloboda zatvorenika / pritvorenika ; u okviru svojih nadležnosti i ovlaštenja preduzima mjere i aktivnosti kojima će ispitati opravdane prigovore osuđenih lica koji se odnose na postupke eventulanog kršenja ljudskih prava; ukazuje na pozitivne propise kojima je ureden položaj i status, odnosno prava i obaveze osuđenih lica, kao i način postupanja zaposlenih u nadležnim službama u kazneno-popravnim ustanovama, te se zalaže za dosljednu primjenu istih,; vrši analizu i ukazivanje na ključne uzroke nefunkcionisanja struktura vlasti koje se bave pitanjima vezanim za zatvorenike / pritvorenike; uklanja prepreke za dosljednu primjenu međunarodnih konvencija ratifikovanih od strane BiH

• •

Ostvarivanje ljudskih prava osoba lišenih slobode značajno je jer osigurava zaštitu njihovog ljudskog dostojanstva i povećava šanse za njihovu reintegraciju u društvo, čime se utiče i na sigurnost šire zajednice. Najznačajniji problemi koji se javljaju vezano za kršenje nekih osnovnih prava osoba lišenih slobode su prenatrpanost zatvora, loši elementarni higijenski uslovi u objektima u kojima se smještaju osobe lišene slobode, zatvorska infrastruktura koja ne omogućava razdvajanje muškaraca od žena, te maloljetnih od punoljetnih počinilaca krivičnih djela, nedovoljan broj kadrova i neadekvatna stručna osposobljenost osoblja koje radi sa osuđenicima, te neodgovarajuće mjere zaštite osoba lišenih slobode od torture u zatvorskim ustanovama.

13

Resocijalizacija U svim kazneno-popravnim ustanovama osuđenicima je pružena mogućnost da budu radno angažovani. Razlika je u tome što neke ustanove raspolažu sa više, a neke sa manje kapaciteta u kojima bi osuđenici mogli ostvariti tu mogućnost. Kada govorimo o radnom angažmanu osuđenika, uglavnom se radi o ekonomijama na kojima se oni bave proizvodnjom poljoprivrednih proizvoda i stočarstvom. Pojedine ustanove raspolažu i ugostiteljskim objektima (restoranima otvorenog tipa), a u nekim ustanovama su ustanovljene i rade zanatske radionice kao sto su: pilana, stolarija, bravarija, pekara, itd... Osuđenici se, kroz rad u ovakvim privrednim jedinicama, educiraju za pojedina zanimanja koja će im, po odsluženju zatvorske kazne, dobro doći za brže uključenje u društvenu zajednicu. U prosjeku, radno angažovano je izmedju 1/3 i 1/2 osuđenika, što zavisi od radnih kapaciteta kojima raspolaže dotična kazneno-popravna ustanova. Visina naknade radno angažovanim osuđenim osobama na prostoru F BiH zavisi od vrste posla, količine, kvaliteta rada, dužine radnog dana i kreće se od jedne četvrtine do jedne polovine prosječne plate koja se može ostvariti na istim ili sličnim poslovima u preduzećima. Što se tiće visine naknade za rad osuđenih osoba na prostoru RS, ona se kreće u visini od 20% od prosječnog ličnog dohotka u ovom entitetu. Novac, koji osuđenici zarade, deponuje se na njihov žiro-račun, preko kojeg osuđenici vrše kupovinu potrebnih stvari dok borave na odsluženju zatvorske kazne. Prilikom izlaska za odsluženja kazne ostatak novca sa računa daje im se u gotovini. Sve kazneno-popravne ustanove, u skladu sa svojim mogućnostima i prostorom kojim raspolažu, dužne su da obezbijede uslove u kojima bi osuđenici mogli da upražnjavaju kulturne, vjerske, sportske i druge potrebe. Ti uslovi nisu jednako ispunjeni u svim ustanovama ove vrste na prostoru BiH. Trenutno stanje u BiH Prema podacima sudova na prostoru Federacije BiH iz januara 2011. godine, ukupan broj osuđenih osoba koje čekaju na izdržavanje kazne zatvora je 1002. Od toga broja, u 10 slučajeva je riječ o izrečenoj kazni zatvora u trajanju od 10 do 20 godina, glavni razlog zbog kojega se ove osobe ne nalaze na izdržavanju kazne jest njihova nedostupnost organima pravosuđa. Među osobama koje se nalaze na slobodi unatoč pravomoćnosti presuda – veliki broj onih kojima je izrečena kazna zatvora u trajanju do jedne godine, i to čak više od 80% od ukupnog broja osoba koje se nalaze na slobodi. Riječ je o osobama koje su počinile lakša kaznena djela i općenito ne predstavljaju opasnost za sigurnost građana. Također je primjetan trend povećanja broja osoba na izdržavanju kazne zatvora od 2005. do 2011. Tako je, prema evidenciji Federalnog ministarstva pravde, broj osoba koje su izdržavale kaznu zatvora u Federaciji BiH povećan sa 1241 u 2005. godini do više od 1500 osoba, koliko se trenutno nalazi na izdržavanju kazne zatvora u sedam kaznenopopravnih zavoda u Federaciji BiH.

14

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, uložila je više od 15 milijuna KM u različite programe s ciljem poboljšanja uvjeta smještaja, ishrane, higijene, zdravstvene zaštite i penološkog tretmana, te više od 10 milijuna KM u poboljšanje stanja sigurnosti kroz upošljavanje dodatnih 150 pripadnika zatvorske straže, uvođenje sustava video nadzora i elektronskog ometanja u svim većim zavodima, nabavku specijaliziranih pasa tragača opijata i droge (KPZ ZT Zenica), kao i izgradnju posebnih odjela višeg stupnja sigurnosti za visokorizične i nasilne zatvorenike. Unatoč proračunskom deficitu, riječ je o značajnim kapitalnim ulaganjima u Sektor izvršenja kaznenih sankcija u Federaciji Bosne i Hercegovine. Između 2008. i 2011. godine smještajni kapaciteti kazneno-popravnih zavoda u Federaciji Bosne i Hercegovine povećani su za ukupno 507 mjesta ili 48,4%. Procijenjeno je da bi se, primjenom alternativnog načina izdržavanja kazne uz elektronski nadzor, značajno smanjili dnevni operativni troškovi u proračunu Federacije BiH, budući da trenutni dnevni trošak boravka osuđene osobe na izdržavanju kazne u zavodu košta i do 100 KM, a primjenom alternativnog rješenja bi se taj trošak umanjio za dvije trećine. Osim problema prekobrojnosti i velikog broja osoba koje čekaju na izdržavanje kazne zatvora unatoč pravomoćnosti presuda – veliko opterećenje zavodskom sustavu Federacije Bosne i Hercegovine predstavlja i veliki broj osoba koje se nalaze u federalnim ustanovama na osnovu pravomoćnih presuda Suda Bosne i Hercegovine, jer te osobe – zbog nedostatka državnog zavoda – kaznu izdržavaju u kazneno-popravnim zavodima entiteta. Što se tiče odgojno-popravnog doma za maloljetnike u Federaciji Bosne i Hercegovine, takav odjel djeluje pri Kazneno-popravnom zavodu poluotvorenog tipa u Tuzli još od sredine 2009. godine, a trenutno se na izdržavanju ove odgojne mjere nalazi ukupno 15 maloljetnika, od čega osam sa područja Kantona Sarajevo. Pored Odgojno-popravnog doma za maloljetnike, u Federaciji Bosne i Hercegovine postoji i Odjel maloljetničkog zatvora pri Kazneno-popravnom zavodu zatvorenog tipa u Zenici. Pored značajnih materijalnih ulaganja, što nije ostalo nezamijećeno od nekih međunarodnih organizacija, riječ je o ustanovama koje su u potpunosti funkcionalne i u kojima postoje dodatni smještajni kapaciteti za izvršenje odgojnih ili zavodskih mjera za maloljetnike. Bitan problem jeste i problem tzv. forenzike, odnosno ustanove u koju se upućuju osobe koje su počinile kazneno djelo u stanju neubrojivosti. Iako je riječ o osobama kojima je prije svega potrebna prikladna zdravstvena pomoć i skrb, Federalno ministarstvo pravde uložilo je značajna sredstva u obnovu forenzičke ustanove pri Kazneno-popravnom zavodu u Zenici. Unatoč očitom javnom pritisku i nedostatku sluha nadležnih institucija, Federalno ministarstvo čini krajnje napore da tim osobama omogući boravak dostojan čovjeka, iako nije u stanju pružiti adekvatnu zdravstvenu pomoć takvim osobama.

15

Zaključak Iz svega navedenog proizlazi zaključak da je izdržavanje zatvorske kazne neminovno radi ostvarivanja zaštite svih interesa društvene zajednice, ali i same resocijalizacije osuđenih lica.Radi boljeg ostvarivanja navedenih ciljeva KPZ trebaju biti u skladu sa evropskim standardima i osiguravati minimum propisanih ljudskih prava. U BiH postoji 13 KPZ od kojih su 3 zatvorenog tipa, a ostali otvorenog i poluotvorenog tipa.Prije pisanja ovog seminarskog rada smatrali smo da postojanje samo 3 KPZ zatvorenog tipa ni u kom slučaju ne ostvaruje svrhu kažnjavanja ukoliko uzmemo u obzir brojnost počinitelja krivičnih djela.No, ni veći broj zavoda zatvorenog tipa ne bi garantovao da će biti ispunjena svrha ukoliko uzmemo u obzir nedostatke ovog tipa kazneno popravnog zavoda,a to su slabiji rezultati u procesu resocijalizacije i prilagođavanja osuđenika vanjskom svijetu, koji su vidljiviji i progresivniji u KPZ-u otvorenog i poluotvorenog tipa koji su više zastupljeni u penitensijarnom sistmeu BiH.

16

Literatura
1. ‘Penologija’, Prof.dr. Hajrija Sijerčić-Čolić. Mr.Vildana Vranj, Univerzitet Sarajevo Pravni fakultet 2011 god. 2. ‘Alternativne mjere I sankcije u krivičnom zakonodavstvu I praksi u BiH’, Mr. Vildana Vranj, Univerzitet Sarajevo Pravni fakultet 2009 god. 3. Evropska zatvorska pravila 4. Zvršni izvještaj ‘Podrška reformi upravljanja kazneno-popravnim ustanovama u BiH’, partneri BiH I entitetska ministarstva pravde I Brčko Distrikt te Federalno Ministarstvo pravde Austrije u saradnji sa Center of Legal Competence, 2008 god. 5. Članak ‘Prenatrpanost zatvora’ Justice Report, Merima Husejnović, sedmična online publikacija 6. Članak ‘Nivo zaštite ljudskih prava u kazneno-popravnim zavodima u BiH’ podnaslov ‘Tortura umjesto kazne’, izdanje br. 11, autor Vildana Vranj http://www.pulsdemokratije.net/admin/?q=bs/node/891 7. Pravilnik o kriterijima za upućivanje osuđenih osoba na izdržavanje kazne zatvora 8. ‘Izvještaj o stanju u kazneno-popravnim zavodima u BiH’, Helsinški komitet za ljudska prava u BiH, 2002 god. 9. Izvještaj sa održane konferencije Federalnog ministarstva pravde, mart 2011 god. 10. ‘Rječnik stranih riječi ‘ Šime Anić, Nikola Klaić, Želimir Domović, Sani-plus Zagreb 2002 god.

17

18

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->