You are on page 1of 8

UNIVERZITERT U SARAJEVU

FAKULTET POLITIČKIH NAUKA

SARAJEVO

PRIJAVA TEME ZA MASTER TEZU

KANDIDAT:
FAZLIĆ ALMA
120/II-DHR
TEMA: Utjecaj globalizacije na islam u Evropi s posebnim osvrtom na
period 2001-2010.
U nadi da će tema biti prihvaćena pokušat ću prezentirati glavne segmente na koje će
posebna pažnja biti obraćena a koji bi trebali definisati osnovnu problematiku koja je
ovom temom obuhvaćena.

Tema: Utjecaj globalizacije na islam u Evropi sa posebnim osvrtom na period 2001-2010.


je sama po sebi vrlo kompleksna i unutar iste mogu se pronaći još uže oblasti koje bi
same po sebi mogle predstavljati idealne teme za istraživanje.
Međutim ono što se nameće jeste, zapravo da bi u potpunosti shvatili izazove, probleme i
posljedice za islam u Evropi, da moramo svaki pojedinačni segment ovog problema
istražiti i sagledati iz svih raspoloživih uglova.
Ono što se mora također reći za ovu temu jeste da je veoma aktualna, a to se čak ne
odnosi ni samo na period 2001-2010. već seže mnogo dublje u prošlost. Međutim period
od zadnjih dekadu nam je i najzanimljiviji jer promjene koje su se desile a koje su između
ostalog posljedica globalizacije su dale jedan novi okvir unutar kojeg na jedan drugačiji
način moramo posmatrati islam a i unutar kojeg ga shvataju i sve velike evropske države
koje po osnovu tih shvatanje grade vlastiti politički, socio-ekonomski, i svaki drugi stav
spram islama u Evropi. Ta shvatanja idu od divljenja i apsolutnog prihvaćanja do krajnjeg
protivljenja i stavova koji propagiraju netoleranciju i ukazuju na sveukupnu
antidemokratiju u tim ''apsolutno''demokratskim državama.
Kao što sam navela ova tema je sama po sebi izuzetno komplekasna i podrazumijeva
izuzetno mnogo segmenata, problema, i političkih, ekonomskih, religijskih pitanja na
koja ću nadam se i odgovoriti.
Kada govorimo o globalizaciji prvenstveno je potrebno objasniti šta podrazumjeva
globalizacija, tj. koje su njene prednosti a koje posljedice. Ono što najviše prijeti kada
govorimo o globalizaciji jeste gubitak identiteta. Upravo u kontekstu te posljedice
posmatraću islam u Evropi, tj. koliko se promijenilo shvaćanje islama nakon 9.11.2001.
Slijedeće pitanje dakle, na koje ću obratiti pažnju jeste razvoj psihologije ali i političkog
shvatanja islamofobije (npr. slučaj švicarskog referenduma kojim se branila izgradnja
minareta na džamiji), potom veliki strah od terorizma (posebno nakon napada u Londonu
i Francuskoj), problemi s kojima se evropski muslimani susreću kada je u pitanju stav
desničara koji su zastupnici u Evropskom parlamentu, a koji islam predstavljaju (bar dio
njih) kao sektu a Kur'an kao muslimanski Meine Kampf.
Poseban osvrt će biti na poteškoće ulaska Turske u Evropsku Uniju i da li i kakve to veze
ima sa viđenjem islama.
Također ću se dotaći bojazni od islamizacije koju mnoge zemlje javno iskazuju kroz
javnu politiku (kao vlastite stavove ili stavove koji su formirani pod utjecajem američke
politike). Ta bojazan do određene granice dolazi i od činjenice da je veliki broj poznatih i
javnih ličnosti se obratio na islam ili iskazuju izuzetno pozitivno mišljenje prema islamu i
muslimanima.
Međutim s druge strane ću govoriti i o posljedicama globalizacije koje su zaprijetile
promjeni određenih tradicijskih i religijskih pogleda i temelja islamskog vjerovanja i
ponašanja.
Mnogo je tvrdnji da se tradicionalni islam dugo odupirao globalizacijskim utjecajima.
Tako ću pokušati prikazati položaj muslimana u velikim evropskim državama, tj.
shvatanja, političke stavove, tretiranje, da li postoji diskriminatorska politika prema
muslimanima kako partikularno u tim državama tako u cijeloj Evropi.
Dakle, pokušaću uspostaviti i paralelu između demokratski visoko razvijenih država koje
ne izražavaju podršku islamu i onih manje demokratskih koje daju prostor da islam živi u
svojim okvirima i unutar tih država.
Dakle, ova tema je idealna da se ukaže na utjecaj globalizacije koja nosi strah i promjene
s jedne strane za muslimane i same tradicijske islamske okvire (vjerovanje, zakoni,
ponašanja, utjecaj zapada, moral, odjeća, ekonomija, politika, unutar religijski i
međureligijskiu dijalog) ali i sa druge strane za evropske zemlje i njihova shvatanja kako
religijska tako i politička, tj. kako sam već navela strah od islamizacije i islamofobija
koja dolazi iz poražavajuće je i reći ''apsolutno'' demokratskih zemalja a koja često se
pravdaju strahom od islamskog terorizma kojeg navode kao veliku pošast modernog
doba.
Dakle osim u političkim konotacijama obradit ću i pitanje odnosa drugih religija prema
islamu, tj. odgovoriti ću nadam se na pitanje postoji li ili ne postoji unutarreligijski i
međureligijski dijalog.
Dakle, tu se unutar toga dolazi i do pitanja za analizu da li kršćanstvo osjeća bojazan u
islamu samo u okviru politika država Evrope ili su takvog stava uopšte cijele nacije
Evrope.
Nakon definisanja predmeta i ciljeva rada pokušat ću da definišem i hipotezu na čijem će
se dokazivanju ili opovrgavanju i zasnivati cjelokupni rad.
Hipoteza bi mogla predstavljati zapravo jednu sublimaciju svih gore detaljno razloženih
elemenata koji su navedeni, tj. da li je i u kolikoj mjeri globalizacija utjecala na
promjenu imidža ili shvatanja islama u Evropi kako od strane samih muslimana tako i od
strane evropskih država u kontekstu njihovih politika, te koliko je globalizacija
doprinijela i eksplicitnim promjenama u samom prakticiranju islama od strane evropskih
muslimana (način oblačenja, moral, vjerovanja, uvjerenja, prakticiranje...).
Ovako kompleksna pitanja naravno nalažu i kompleksniju metodologiju rada koja će
samim tim osim prvenstvene analize teksta (knjiga, članaka, eseja, naučnih radova)
podrazumijevati i sistematsko praćenje dešavanja koje globalizacija neminovno nameće a
koja će imati isklučivu vezu sa gore navedenim elementima koja će biti predmetom
istraživanja. Koristit ću se dakle analizom medijskih sadržaja, pokušati organizovati
anketu na reprezentativnom uzorku kojom ću također pokušati otkriti kakva su shvatanja
javnog mnijenje po pitanju veze globalizacije i islama u Evropi kako u religijskom tako i
u političkom smislu, te intervju sa nekim od eminentnih vjerskih učenjaka koji će nadam
se pokušati odgovoriti na neka od ovih pitanja, tj. koji će dati svoje viđenje ovog
problema (da li globalizacija doprinosi promjeni imidža islama u Evropi?).
U zaključnom dijelu rada ću nadam se, ne samo odgovoriti na postavljena pitanja već i u
određenom smislu ponuditi jedno novo shvatanje ovog problema i potencijalna rješenja
koja bi mogla doprinijeti demokratičnosti i razvoju sloboda koje bi se mogle postići
specifičnim međureligijskim dijalogom i shvatanjem i priznavanjem identiteta islama u
Evropi s jedne strane. Ali liberalnijim i otvorenijim za promjene, shvatanjima islama od
strane mulimana u Evropi i razvojem ne samo međureligijskog već i unutar religijskog
dijaloga (promjene koje se dešavaju stvaraju fragmentiranje i unutar islama, tj. islamskih
zajednica koje su podijeljene na one koje prihvataju i one koje se žestoko opiru
promjenama).
Inicijalna literatura:

Navest ću naslove koji u kontekstu razmatranja ove problematike predstavlja


reprezentativnu literaturu i čijom analizom između ostalog bi se moglo doći do bitnih
odgovora ali i uvida kako pojedini evropski autori shvataju cijelu situaciju.

1.) Casanova, José (1994.): ‘’Public Religions in the Modern World’’; Chicago
University Press: Chicago.

2.) Cesari, Jocelyne; McLaughlin, Sean (2005.): ‘’European Muslims and the Secular
State’’ ; Asgatepublishing, Ltd.: Hampshire.

3.) Esposito, John(2007.): ‘’Who Speaks for Islam?’’; Gallup: New York.

4.) Na’im, ‘Abd Allah Ahmad(2008.): ‘’Islam and the Secular State’’; Harvard:
Cambridge.

5.) Rabasa, Angel (2004.): ‘’The Muslim World After 9/11’’ ; Road Corporation: Santa
Monica.

6.) Sayyad, Nezar Al; Castels, Manual (2002.): ‘’Muslim Europe or Euro-Islam:
Politics, Culture and Citizenship in the Age of Globalisation’’ ; Lexington Books:
Playmoth.

7.) Shafiq, Muhammad; Nimer, Mohammed Abu (2007.): ‘’Interfaith Dialogue: A


Guide for Muslims’’ ; The International Institute of Islamic Thought: Washington, DC.
Kratka biografija

Fazlić Alma (24) rođena i živi u Sarajevu. Diplomirala na Fakultetu političkih nauka,
odsjek politologija po bolonjskom nastavnom procesu u akademskoj 22008/09. godine,
trenutno završava drugu godinu master studija također na Fakultetu političkih nauka,
odsjek politologija.

You might also like