P. 1
krivicno pravo

krivicno pravo

|Views: 994|Likes:

More info:

Published by: Svjetlana Radaković on May 17, 2011
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as DOC, PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

03/18/2013

pdf

text

original

1.POJAM FUNKCIJA I KARAKTERISTIKA KP KP je grana pozitivnog prava čiji su osnovni cilj i svrha postojanja obavljanje zaštitne funkcije.

Ta se zaštita ostvaruje propisivanjem određenih društveno opasnih ponašanja kao krivičnih dijela i propisivanjem krivičnih sankcija za ta djela, kao i uslova za njihovu primjenu prema učiniocima krivičnih dijela. Drugim riječima, cilj krivičnog prava jeste suzbijanje kriminaliteta, odnosno što efikasnija zaštita najznačajnijih dobara i vrijednosti od ponašanja koja ih povređuju ili ugrožavaju. Krivično pravo je zakonsko pravo, tj. pravo koje je zasnovano na zakonu. Za razliku od drugih grana prava koje sadrže i druge pravne norme, jedini pravni akt kojim se može propisati krivičnopravna norma je zakon. Međutim, nije dovoljno samo propisati zakonske norme, već se one moraju i primjenjivati, što znači da se prema učiniocima krivičnih dijela primjenjuju krivične sankcije. Krivično pravo proglašava određena ljudska ponašanja krivičnim djelima istovremeno predviđajući za njih kaznu, odnosno neku drugu krivičnu sankciju. Cilj krivičnog prava jeste da djeluje na ponašanje čovjeka. Društvo putem KP očekuje da će se članovi društva uzdržati od vršenja ponašanja koja su proglašena krivičnim djelima, što znači da nije primarni cilj KP primjena kazne i krivičnih sankcija, već se naprotiv zansiva na pretpostavci da većina građana neće činiti krivična djela. U objektivnom smislu KP predstavlja sistem zakonskih normi koje su dio pozitivnog prava. Sistem zakonskih normi, koje čine krivično zakonodavtsvo, regulišu dvije cjeline na koje se krivično pravo može podijeliti, a to su optši i posebni dio. Opšti dio sadrži odredbe relevantne za sve ili većinu krivičnih dijela, dok posebni dio KP sadrži zakonske norme kojima se predviđaju pojedina krivična djela, odnosno kojima se određena ponašanja proglašavaju krivičnim djelima. U subjektivnom smislu krivično pravo je pravo na kažnjavanje. Ono je isključivo pravo države. Njegovo ostvarivanje zasniva se na državnoj prinudi i ono nije neograničeno. Društvo, pored krivičnog prava i krivičnih sankcija, ima niz drugih sredstava za zaštitu od društveno opasnih ponašanja, koja se dijele na represivna i preventivna. Represivna imaju za cilj primjenu sankcije za već učinjeno krivično djelo i okrenuta su prošlosti, dok se drugima nastoji spriječiti društveno opasno ponašanje prije nego što je učinjeno, tj. okrenuta su ka budućnosti. Ova podjela je relativnog karaktera, jer i represivna sredstva za krajni cilj imaju prevenciju, pa je represija u funkciji prevencije. Krivično pravo je fragmentarnog karatkera, što znači da ono ne štiti sve društvene vrijednosti već samo najvrednija dobra i ne štiti od svih ponašanja već samo od najopasnijih ponašanja. 2. IZVORI KP (pojam, vrste, značaj) Izvori KP se mogu dijeliti po različitim kriterijima, a najvažnije su dvije podjele. Prva je ona koje izvore dijeli na: međunarodne i nacionalne, a druga na neposredne i posredne. Međunarodni izvori Međunarodni ugovori su po pravilu posredni izvori KP. Ustav predviđa da međunarodni ugovori koji su ratifikovani i objavljeni prestavljaju dio unutrašnjeg pravnog poretka. To znači da međunarodno pravo važi samo u onoj mjeri u kojoj ga naša zemlja prihvati kao dio svog pravnog sistema. Obaveze iz ratifikovanih međunarodnih akata koje se odnose na to da se određena ponašanja predvide kao krivična djela i sankcionišu, ispunjavaju se tako što se to čini izmjenama ili dopunama nacionalnog krivičnog zakonodavstva. Međunarodna akta nisu u dovoljnoj mjeri precizna, niti sadrže propisanu sankciju da bi se

1

mogla neposredno primjenjivati. Od bilateralnih međudržavnih ugovora najznačajniji su oni koji obuhvataju odredbe o ekstradiciji krivca i međunarodnoj pomoći u krivičnim stvarima između pojedinih država. Nacionalni izvori Ustav kao najviši pravni akt sadrži dvije vrste odredbi od značaja za KP. Prve su one koje krivičnopravne principe podižu na rang ustavnopravnih principa ( načela zakonitosti, legaliteta i dr.) Druge su one odredbe koje predstavljaju osnov propisivanja određenih KD (nezakonito lišenje slobode, povreda tajnosti pisama i dr.). Zakon je jedini glavni neposredni izvor našeg KP. KZ je autoritativan pravni akt donijet od najvišeg predstavničkog tijela u zemlji kojim se reguliše određena oblast KP-a a koji je donijet kao jedna zakonska cjelina. KZ ima dva dijela: opšti i posebni dio. Opšti sadrži pravila koja se primjenjuju za sva KD i na sve učinioce tih djela a posebni sadrži odredbe o pojedinim KD i kaznama za svako od njih. Neka krivična djela nisu predviđena u posebnom djelu KZ-a, već se nalaze u drugim zakonima koji se odnose na različite oblasti pravnog regulisanja koji su usko povezani sa tom materijom, npr. Zakon o nedozvoljenom prometu i držanju droga i drugih opojnih sredstava, Zakon o oružju i municiji i dr. Podzakonski propisi, imaju niži rang od zakona i oni ne mogu propisivati krivična djela, ali mogu biti dopunski izvori kada zakon upućuje na njih. To je slučaj kod tzv. blanketnih krivičnih djela. Kod zakonskog opisa ovih krivičnih djela koriste se formulacije «nepropisno», «protivpravno», «neovlašteno» i sl. Takva krivična djela su npr. nedozvoljena trgovina, nezakonit lov, nedozvoljen prekid trudnoće. U ovakvim slučajevima ne može se samo iz krivičnog zakona saznati šta je krivično djelo, već se to može zaključiti iz sadržine različitih podzakonskih propisa koji regulišu te oblasti. Prema tome, podzakonski porpisi su posredni i sporedni, odnosno dopusnki izvor krivičnog prava Sudska praksa u kontinentalnom pravnom sistemu ne prestavlja izvor prava u formalnom smislu ali u suštini ima veliki značaj za KP. Bez obzira na veliku preciznost krivičnopravnih normi KZ ne može u toj mjeri biti savršen da sudskoj praksi ne ostavlja prostor koji se kreće u granicama tumačenja a koji donekle znači i stvaranje prava. U ovom pogledu naročit značaj imaju odluke viših, vrhovnih sudova i pravna shvatanja zauzeta u njima. Iako nisu obavezne u smislu izvora prava, one vrše veliki uticaj na shvatanja nižih sudova. Teorija KP, ne prestavlja izvor KP-a, međutim sudovi u obazloženju svojih odluka u većoj ili manjoj mjeri imaju u vidu shvatanja koja se zastupaju u teoriji KP-a. Uticaj nauke je daleko veći prilikom stvaranja KZ-a ali i prilikom pravilnog tumačenja njegove primjene. Običaj i običajno pravo ne predstavljaju izvor krivičnog prava, mada je u ranijem periodu predstavljalo izvor prava. Usvajanjem načela zakonitosti, običajno pravo je prestalo da bude izvor krivičnog prava, ali u primjeni nekih krivičnopravnih normi potrebno je voditi računa i o postojećim običajima. Sadržina nekih pojmova koji se koriste prilikom propisivanja rijetkih krivičnih djela može se bliže odrediti samo ako se uzmu u bzir običaji u određenoj sredini.

2

3.VREMENSKO VAŽENJE KZ-a? KZ stupa na snagu onog dana kada je to njime izričito propisano, a najčešće osmog dana od njegovog objavljivanja. Međutim, kada je riječ o kompletnom krivičnom zakoniku, ovaj period je znatno duži nego kod drugih zakona. Razlog za to je prije svega potreba da se građani upoznaju sa novim KZ-om, da se sa novim i složenim rješenjima upoznaju i sami pravosudni organi, kao i da se stvore uslovi za primjenu novih rješenja. Prilikom stupanja na snagu novog zakona jedno od najvažnijih pitanja je koji će se zakon primjeniti ako je KD učinjeno u vrijeme važenja starog zakona a za vrijeme suđenja važi novi zakon. Prema KZ RS (član 4. stav 1.) važi pravilo da se na učinioca krivičnog djela primjenjuje zakon koji je važio u vrijeme izvršenja krivičnog djela, što je posljedica dosljedne primjene i poštovanja načela zakonitosti. Međutim, predviđen je jedan važan izuzetak od tog opšteg pravila (član 4.stav 2. KZ RS). Riječ je o obaveznoj retroaktivnoj primjeni zakona koji je blaži za učinioca. Ukoliko je novi zakon stroži za izvršioca on se ni u kom slučaju ne može primjeniti retroaktivno. Ukoliko se zakon nakon izvršenja krivičnog djela izmjeni jednom ili više puta primjeniće se onaj koji je blaži za učinioca. Kada se ocjenjuje koji je zakon blaži, vrši se detaljna analiza i uzimaju u obzir sve okolnosti i zakonska rješenja oba zakona. Prema teoriji krivičnog prava od dva zakona koji se porede blaži je onak koji : - određeno ponašanje ne predviđa kao krivično djelo - za određeno ponašanje isključuje krivičnu odgovornost - isključuje kažnjivost - koji propisuje manji iznos kazne ili blažu vrstu kazne - koji propisuje mogućnost oslobođenja od kazne - po kome se može izreći uslovna osuda ili se kazna umanjiti ispod zakonskog minimuma Blaži zakon se može primjeniti do pravosnažnosti presude ali i poslije donošenja pravosnažne presude ako je u postupku po nekom pravnom lijeku ponovo došlo do glavne rasprave, odnosno ako se o stvari ponovo meritorno odlučuje. U nekim posebnim vanrednim situacijama donose se strožiji zakoni sa ograničenim vremenskim trajanjem. Na učinioca krivičnog djela koje je predviđeno zakonom sa određenim vremenskim trajanjem primjenjuje se taj zakon, bez obzira na to kada mu se sudi, ako tim zakonom nije drugačije određeno. 4.PROSTORNO VAŽENJE KZ-a (teritorijalni, personalni, realni, univerzalni princip, posebni uslovi za gonjenje)? Pravila o prostornom važenju krivičnog zakonodavstva rješavaju pitanje čije će se krivično zakonodavstvo u konkretnom slučaju primjeniti. Svaka država teži tome da primjeni svoje krivično zakonodavsvo u slučaju kada je krivično djelo izvršeno na teritoriji određene zemlje, kada je krivično djelo učinio njen državljanin i kada je KD učinjeno protiv njenih interesa ili protiv njenog državljanina. U KP izgrađena su i opšte prihvaćena četiri principa koji rješavaju pitanja prostornog važenja KZ-a i obezbjeđuju suđenje i kažnjavanje učinioca KD-a ma gdje ista izvršio. Ovi pricipi su: teritorijalni, personalni, realni i univerzalni. Teritorijali princip je osnovni princip prostornog važenja KZ i prema njemu krivično zakonodavstvo se primjenjuje na sva krivična djela koja su učinjena na teritoriji države nezavisno od državljanstva učinioca. Teritorijalni princip je proširen principom zastave broda i principom registracije aviona. To znači da zakonodavstvo RS važi i za svakog ko

3

učini krivično djelo na domaćem brodu, bez obzira na to gdje se brod nalazio u vrijeme izvršenja djela (KZ RS čl. 119.st.2.), kao i za svakog ko učini KD u domaćem civilnom vazduhopolovu dok je u letu, ili u domaćem vojnom vazduhoplovu, bez obzira gdje se vazduhoplov nalazio u vrijeme izvršenja djela (KZ RS čl. 119. st.3.). Posebni uslovi za gonjenje: Naše krivično pravo predviđa mogućnost da se krivično gonjenje stranca koji je učinio KD na teritoriji RS, pod uslovom uzajamnosti ustupi stranoj državi (KZ RS čl. 123. st.5). U slučaju kada je KD učinjeno na teritoriji RS, a u stranoj državi je pokrenut ili dovršen krivični postupak, gonjenje u RS preduzeće se samo po odobrenju glavnog republičkog tužioca. Izuzetak od ovog principa predviđa međunarodno javno pravo, a odnosi se na lica koja uživaju potpun diplomatski imunitet za koja važi njihovo nacionalno zakonodavstvo. Prema personalnom principu nacionalni KZ važi za državljanine koji u inostranstvu učine bilo koje KD, to je tzv. aktivni personalni princip, a primjenjuje se da državljani ne bi izbjegli krivičnu odgovornost vraćajući se u zemlju jer ne mogu biti ekstradirani. Prema realnom (ili zaštitnom) principu KZ jedne države primjenjuje se na svakoga ko učini KD na njenu štetu ili štetu njenih građana. Postoje dvije vrste realnog principa: primarni i supsidijarni realni princip. Primarni realni princip predviđa da domaći KZ važi za svakoga ( državljanina ili stranca) ko u inostranstvu učini KD protiv ustavnog uređenja ili bezbjednosti zemlje. U slučajevima izvršenja ovih krivičnih djela važi princip apsolutne primjene domaćeg prava. Naše krivično pravo biće primjenjeno i onda kada je učinilac u inostranstvu osuđen i kaznu izdržao. Strano krivično pravo u ovim slučajevima nema nikakav značaj, a strana sudska presuda ima značaj samo utoliko što će se kazna koja je izdržana u inostranstvu uračunati u kaznu koju izrekne domaći sud. Supsidijarni realni princip određuje da domaći KZ važi i za stranca koji u inostranstvu učini prema našoj zemlji neko drugo krivično djelo, a ne samo ona na koja se primjenjuje primarni (bezuslovni) realni princip. Ono važi i za stranca koji učini bilo koje KD protiv državljanina RS. U oba slučaja potrebno je da se stranac zatekne na teritoriji naše zemlje ili joj bude ekstradiran. Univerzalni princip predviđa važenje domaćeg KZ-a i za stranca koji prema stranoj državi ili strancu učini KD za koje se prema domaćem KZ-u može izreći zatvor u trajanju od 5 god. ili teža kazna. Uslov je da stranac ne bude ekstradiran. Svaka država određuje kriterijume i uslove za primjenu svog KZ-a. Kod nas je osnovni princip teritorijalni. 5.OPŠTI POJAM KD-a I OSNOVNI ELEMENTI (različita shvatanja ovog pojma)? Pojam Kd-a ima više teorijski a manje zakonodavni i praktični značaj. S teorijskog aspekta određivanje pojma KD-a ima višestruki pravni, društveni i politički značaj. Pravni značaj je u tome što se na taj način postavlja opšti zakonski osnov za određivanje pojedinih KD-a. Društveni značaj je u tome što se kroz opšti pojam KD određuju uslovi kada se jedno ljudsko ponašanje smatra zabranjivim i kažnjivim. Kriminalno-politčki značaj određivanja opšteg pojma KD-a je u njegovom razgraničenju od ostalih oblika nedozvoljenih i kažnjivih ponašanja npr prestupi i prekršaji. U KZ se manje pridaje značaj određivanju opšteg pojma KD-a. Naš zakonik određuje ovaj pojam i on glasi „KD je ono djelo koje je zakonom predviđeno kao KD, koje je protivpravno i koje je skrivljeno“. Kao što se vidi iz zakonskog teksta opšti pojam KD-a obuhvata četri elementa i to:1. djelo, 2. predviđenost u zakonu 3. protivpravnost i 4. krivicu.

4

Prvi element KD-a je i najvažniji a to je da je djelo čovjeka a sastoji se iz radnje i posljedice između kjih postoji uzročna veza. Da bi postojalo Kd mora prvo postojati djelo ( radnja) čovjeka. Drugi element je protivpravnost, ono ukazuje na nedozvoljenost određenog ponašanja, na suprotnost nekom pravnom propisu. Postoji protivpravnost u formalnom i u materijalnom smislu. U formalnom to je kršenje neke pravne norme koja sadrži neku zapovjest ili zabranu a u materijalnom bi protivpravnost značila štetnost nekog ponašanja. Treći element je određenost u zakonu što znači da KD mora biti određeno u zakonu tj da su propisana sva njegova obilježja. Svi navedeni elementi su pojma KD-a su objektivnog karaktera, sa ovim objektivnim novi KZ dodaje i četvrti subjetivni element a to je skrivljenost djela. Ovo ukazuje da je KD skrivljeno učinjeno djelo. Ako se pojam KD-a shvata i u njegovu definiciju unosi i subjektivni element onda se dolazi do objektivno-subjektivnog shvatanja pojma KD-a. 6.RADNJA KAO ELEMENAT U OPŠTEM POJMU KD-a (pojam, vrste, radnja izvršenja)? Radnja je osnovno obilježje KD-a. Predstavlja voljno ponašanje čovjeka kojim se ostvaruje KD. Ponašanje koje nije voljno ne smatra se radnjom u krivičnopravnom smislu. Da bi određeno ponašanje dobilo karatkter radnje u krivičnopravnom smislu ono mora i da se manifestuje u spoljnom svijetu. a to znači da odluke ili namjere da se izvrši neko KD ne predstavljaju radnju, sve dok ne pređu u ostvarenje. tj. dok se ne ispolje u vanjskom svijetu. Radnjom se ostvaruje učestvovanje bilo kroz radnju izvršenja ili kroz saučesničku radnju. Preduzimanje radnje KD mora biti voljno, jer u protivnom nema radnje krivičnog djela, ako je ona preduzeta pod uticajem apsolutne sile. Radnje nema pri gubitku svijesti, što podrazumjeva potpuni gubitak svijesti kao ni u slučajevima refleksnih pokreta koji su posljedica spoljnih nadražaja. Radnja izvršenja KD može se preduzeti činjenjem ili nečinjenjem tako se i KD-jela mogu podjeliti na KD činjenja (komisivni delikti) i KD nečinjenja ili propuštanja (omisivni delikti). KD nečinjenja se dijele na prava KD nečinjenja i neprava KD nečinjenja. Prava krivična djela nečinjena mogu se izvršiti samo nečinjenjam i njihova radnja izvršenja je u krivičnom zakonu određena kao nečinjenje, odnosno kao propuštanje određene dužnosti (neodazivanje vojnom pozivu, neprijavljivanje krivičnog djela i učinioca.) Neprava su ona koja su u krivičnom zakonu određena kao krivična djela činjenja, ali se izuzetno ta djela mogu izvršiti i propuštanjem određene dužnosti, odnosno nečinjenjem. Npr. ubistvo je redovno delikt činjenja, ali se izuzetno mogu izvršiti nečinjenjem i propuštanjem određene dužnosti. Npr. kada majka propušta da po svojoj dužnosti nahrani novorođenu bebu koja u nedostatku hrane umire, propuštanjem svoje dužnosti (nečinjenjem) majka lišava života svoje dijete. Da bi jedno krivično djelo činjenja izuzetno bilo izvršeno nečinjenjem, uvijek je potrebno utvrditi u kojim slučajevima za izvšioca postoji dužnost na činjenje, kao i koji su osnovi te dužnosti. Dužnost na činjenje može da proizilazi iz zakonskog propisa, nekog pravnog posla (ugovora ili radnog odnosa) i iz nekog prethodnog činjena kojim je stvorena obaveza na činjenje ili kojim je stvorena opasnost za drugo lice (ljekar koji je započeo operaciju mora je i završiti. S obzirom na doprinos u ostvarenju KD-a radnja KD-a se može pojaviti kao: a) radnja izvršenja, b) radnja podstrekavanja, c) radnja pomaganja i d) radnja organizovanja. Radnja izvršenja je je ona radnja kojom se prouzrokuje (proizvodi) poslijedica i ostvaruje KD, i obično je sadržana u opisu KD-a. Može da bude izričito

5

mora biti ostvareno biće KD-a. falsifikati). Ta opasnost može biti manja ili veća ili dalja ili bliža. Lice koje ostvaruje radnju je izvršioca ako učestvuje više lica oni su saizvršioci. potrebne su dve radnje: dovođenje drugog u opasnost za život i njegovo ostavljanje u toj opasnosti). Razlikovanje KD na posljedična i djelatnosna značajno je za razgraničenje dovršenog KD sa pokušajem. 8. u stvaranju mogućnosti da to dobro bude povrijeđeno. neprijavljivanje KD). Prva je da su dvije ili više radnji određene kumulativno – moraju biti sve izvršene da bi postojalo KD (npr. Kod drugih KD njihov zakonski opis sadrži i posljedicu koja se u svakom konkretnom slučaju mora utvrđivati. krađe. tj. bitno je da je radnja izvršena jer dovršenje radnje znači izvršenje KD-a. kao prouzrokovanje posljedice (npr. radnje. Druga situacija je kada su radnje alternativno određene tako da je za nastajanje KD-a dovoljno da je samo jedna od njih izvršena (npr kod KD zloupotreba položaja. To su formalna ili djelatnosna KD. To su materijalna ili posljedična KD (npr ubistva. Biće KD-a označava skup svih zakonskih ili posebnih elemenata određenog KD-a. 7. ali kod drugih KD to nije slučaj.POSLJEDICE KD-a? Poslijedica je proizvedena promjena u spoljnom svijetu koja nastaje kao rezultat dejstva radnje KD-a. a dovoljno je da je izvršena samo jedna). Posljedica KD-a u vidu ugrožavanja sastoji se u izazivanju opasnosti u pravno zaštićeno dobro. Lice koje pogađa posljedica naziva se pasivnim subjektom. te posljedice nisu uvijek neophodne za postojanje KD.određena kada je u zakonu navedena djelatnost iz koje se radnja sastoji (npr. neizvršenje sl. kod KD krađe radnja se sastoji u oduzimanju tuđe pokretne stvari) a može biti i uopšteno određena zajedno sa posljedicom . prekoračenje. kod ovakvih KD ne treba utvrđivati posljedicu. Postoje KD koja imaju više radnji izvršenja i tada postoje dvije situacije. Iako radnja KD uvijek prouzrokuje neku vrstu posljedice. što može biti i pravno lice. Ono što razlikuje pojedina KD to su njihovi posebni elementi. Povreda se može manifestovati u uništenju dobra ili njegovom većem ili manjem oštećenju ili činjenju neupotrebljivim. Svako KD ima svoje posebne elemente po kojima se ono 6 . kod KD izlaganja opasnosti. Izvršenjem KD dobro je povrijeđeno ili ugroženo. čija ukupnost čini njihovo biće. (npr davanje lažnog iskaza. bitno je da je riječ o licu na čiju štetu se KD vrši. radnje su iskorištavanje. tačnije izazivanju neke promjene da to dobro nije u onom stanju u kojem je bilo prije izvršenja KD-a. Kod mnogih KD pasivni subjekt je istovremeno i objekt radnje KD. pa se posljedica ugrožavanja diferencira na konkretnu i apstraktnu opasnost. Samo kod KD-a kod kojih zakon izričito zahtijeva nastupanje određene posljedice ona je neophodna za njegovo nastupanje. tj. Konkretna postoji ako je neko dobro došlo u opasnost a do povrede nije došlo a apstraktna ako je samo nastala mogućnost da neko dobro dođe u opasnost. ali do toga nije došlo. Ovdje se može govoriti o posljedici u užem smislu. POJAM BIĆA KD (elementi KD-a)? Da bi postojalo bilo koje krivično djelo moraju biti ostvarena bitna obilježja zakonskog opisa krivičnog djela. Kod shvatanja posljedice u širem smislu polazi se od toga da svako KD ima posljedicu koja se ogleda u negativnom smislu na pravno zaštićenom objektu. za utrvđivanje mjesta i vremena izvršenja KD i za rješavanje nekih drugih pitanja. činjenično stanje mora odgovarati zakonoskom opisu. kod ubistva– lišenje drugog života označava zajedno i radnju i posljedicu KD).

predmet radnje. Neki posebni elementi se pojavljuju kod svih KD-a. KD ubistva i razbojništva isl. ali se radi o tako beznačajnom djleu da primjena krivičnih sankcija očigledno nema svrhe. posebna namjera i objektivni uslovi inkriminacije. Tako npr. Osnovna pretpostavka za primjenu instituta neznatne društvene opasnosti jeste da su ostvarena sva bitlja obilježja bića KD u konkretnom slučaju. Propisujući kvalifikatorne okolnosti zakonodavac propisju teže oblike nekog krivičnog djela i za njega propisuje strožu kaznu (npr. Uobičajena je podjela obilježja (elemenata) bića KD-a na osnovna i dopunska. Posebni elementi su uvijek određeni zakonom. Tu granicu nije utvrdila ni teorija ni praksa. Kao mogući posebni elementi javljaju se: način. okolnosti pod kojima je učinjeno i ako je nizak stepen krivice učinioca. za koja su propisana teže kazne.NEZNATNA DRUŠTVENA OPASNOST (zanemarljivo opasno djelo)? Naše zakonodavstvo predviđa institut neznatne društvene opasnosti kao opšti osnov koji isključuje postojanje KD. Obavezni posebni elementi su: radnja KD-a. vrijeme. mjesto izvršenja KD-a. lični odnosi i lične okolnosti izvršioca. Bez ostvarenosti svih elemenata bića KD-a nema ni ostvarenosti opšteg elementa predviđenoti u zakonu tj nema KD-a ukoliko se neko činjenično stanje ne može podvesti pod zakonski opis nekog krivičnog djela. U subjektivna obilježja spadaju prije svega umišljaj i nehat a kod pojedinih KD i namjera i pobuda. sredstvo. iako sa različitim sadržinama. propisano je da je ubistvo ako je izvršeno na podmukao način predstavlja teži oblik ubistva). kod KD prevare umjesto namjere pribavljanja protivrpavne imovinske koristi kod učinioca postoji samo namjera da drugog ošteti). Za isključenje postojanja KD po ovom osnovu odredba člana 7. Objektivna obilježja mogu biti deskriptivna kada se odnose na činjenice koje se mogu opaziti čulima i normativna kada njihov pojam zavisi od određenih normi ili proizilaze iz određenih vrednovanja.stava2. težina. KZ-a RS zahtijeva kumulativno ostvarivanje dva uslova: da je djelo malog značajua i da su posljedice neznatne ili odsutne. posljedica. jer se dozvoljava da sud ili nadležni tužilac vrši široku primjenu ovog instituta i na slučajeve koji to ne zaslužuju. Biće KD-a predstavlja most između opšteg i posebnog dijela krivičnog prava. subjekt i objekt KD-a. Obilježja bića KD-a mogu biti objektivna (spoljna) i subjektivna (unutrašnja). Dopunska obilježja su kvalifikatorne i privilegujuće okolnosti. Djelo je malog značaja ako na to ukazuju njegova priroda. U tom smislu može se govoriti o obaveznim i mogućim posebnim elementima. Prilikom procjene da li je ispunjen uslov da li je djelo malog značaja naročito je sporno koja to KD s ozbirom na opšti stepen društvene opasnosti i njihovu težinu nikada u konkretnom slučaju ne mogu biti djelo malog značaja. mjesto i vrijeme izvršenja i lična svojstva. Cilj instituta neznatne društvene opasnosti jeste da isključi primjenu krivičnog prava u odnosu na slučajeve u kojima su ispunjena sva obilježja nekog KD.razlikuje od drugih KD. nikada se nomu smatrati djelima malog značaja. način izvršenja. ali je jasno da što je propisana kazna viša to su manje šanse da djelo bude malog značaja. sredstvo. Skup osnovnih obilježja čini osnovni oblik nekog krivičnog djela.. 7 . 9. a uz njih se kod pojedinih djela pojavljuju i drugi elementi. Zbog toga što zakonodavac nije odredio granicu za primjenu ovog instituta krije se realna opasnost slabljenja načela zakonitosti i prodora arbitrarnosti. posljedica. Kod privilegujućih okolnosti zakon propisuje lakše oblike i predviđa blažu kaznu u odnosu na osnovni oblik (npr. U objektivna spadaju: radnja izvršenja.

NUŽNA ODBRANA (pojam.2 KZ-a RS). uperen protiv nekog pravom zaštićenog dobra. 5. pa se i uslovi za nužnu odbranu posebno vezuju za ove dve komponente. U tom slučaju postoji protivpravni napad lica B.Ukoliko bi se napad odbijao povredom dobra trećeg lica moglo bi se raditi o krajnjoj nužde ali ne o nužnoj odbrani. Stvaran. Teorija i praksa su postavile nekoliko orjentacionih kriterijuma za ocjenu da li je ovaj uslov ispunjen (intezitet napada i upotrebljenih sredstava. ponašanje čovjeka. Upravljena prema nekom napadačevom dobru. strah. kao i onda kada napad neposredno predstoji. puštanje električne struje u žičanu ogradu). Uslov istovremenosti ispuwen je i u slučaju preduzimanja određenih zanštitnih mjera koje se aktiviraju tek u momentu napada (npr. djelo učinjeno u nužnoj odbrani nije KD. kada postoji namjera onog koji provocira napad da iskoristi situaciju nužne odbrane radi povrede nekog napadačevog dobra. Neophodno potrebna za odbijanje napada. ljubavnik udate žene ima pravo da se brani od prevarenog muža koji hoće da ga ubije).). itd. nužna odbrana u slučaju izazvanog napada ipak podliježe ograničenjima. (Npr. a u suprotnom je riječ o putativnoj nužnoj odbrani kada se situacija rješava kroz institut stvarne zablude. Uslovi odbrane su da je 1. Uslovi napada su da je napad: 1. prekoračenje.napad mora stvarno postojati.10. Uslov koji 8 . Nužna odbrana ima dva elementa napad i odbranu. magla. 3. da odbija napad). 4. pa u takvoj uobraženoj odbrani povrijedi ili ubije nekog od napadača. Putativna nužna odbrana postoji kada npr. dozvoljena je nužna odbrana u odnosu na one radnje koje predstavljaju prekoračenje nužne odbrane. kroz radnju odbrane ostvareno biće nekog krivičnog djela-ukoliko bi napadnuti uspio da odbije napad. Napad je protivpravan i onda kada ga je napadnuti izazvao (npr.Neophodno potrebna je ona odbrana kojom bi se s obzirom na okolnosti konkretnog slučaja mogao efikasno odbiti napad uz najmanju povredu napadačevog dobra.Ovo je najsporniji uslov kod nužne odbrane. tj. a B potegne pištolj da ubije A. Iz ovog uslova proizilazi da nije dozvoljena nužna odbrana na nužnu odbranu. 2. 11. Međutim. 3.što znači da je protivan normama pravnog sistema procjenjujući to objektivno. Protivpravan.st. u slučaju kada neka osoba u nekim posebnim uslovima (mrak. (Čl.istovremenost postoji sve dok napad traje. a ne sa aspekta napadača. a da pri tome ne povrijedi nikakvo napadačevo dobro.) pogrešno pomisli da je napadnuta od osoba koje su samo htjele da se s njom našale. Prema zakonskoj definiciji nužna odbrana je odbrana koja je nophodno potrebna da se od svog dobra ili od dobra durgog odbije istovremeni ili neposredno predstojeći protivpravni napad. tj. Tu je u sukobu pravno sa nepravom.Napad preduzima čovjek i on se sastoji u činjenju a samo izuzetno u nečinjenu. onda nema ni svrhe primjenjivati insistut nužne odbrane. Ona je isključena onda kada je napad namjerno isporvociran da bi se zloupotrebilo pravo na nužnu odbranu. vidi KZ? Nužna odbrana je osnov koji isključuje postojanje krivičnog djela. krivično pravni značaj). odnosno da ne osvari elemente bića nekog KD. a to znači sve dok ne prestane. tako da je lice A ovlašteno da se brani. Od posebnog značaja je pitanje srazmjere između vrijednosti napadačevog dobra i dobra koje se brani.Napad mora biti uperen na bilo koje pravom zaštićeno dobro (ne postoji ograničenje u pogledu vrste i značaja dobara). 2. s tim da tu vrlo često dolazi do situacije prekoračenja granica nužne odbrane. Isovremen. A ošamari B sa namjerom da to učini još jedanput. elementi. načini i sredstva koja su napadnutom stajala na raspolaganju za odbijanje napada i dr. Međutim.

3. predstavlja opšti osnov za isključenje postojanja krivičnog djela. KRAJNJA NUŽDA (pojam. napada životinja i sl. a kod ekstenzivnog ekscesa ne samo da nema nužne odbrane. da je istovremena. kada dođe do provrede znatno vrijednijeg dobra napadača. Ona može biti izazvana ne samo ljudskom radnjom. iako su to po prirodi stvari najvažnija dobra kao što su život. pored ovih uslova mora postojati i subjektivni elemenat. intezivni eksces. 12. za razliku od ekstenzivnog ekscesa koji naša sudska praksa ne prihvada. kada je prekoračenje izvršeno usljed jake prepasti ili razdraženosti izazvane napadom. imovina.st. U slučaju prekoračenja nužne odbrane postoji krivično djelo i krivična odgovornost. 2. tjelesni integritet. kao što je npr. prekoračenje granica nućne odbrane može voditi oslobođenju od kazne. koji se sastoji u svijesti i volji napadnutog da odbija napad. očiglednije nesrazmjere ovih dobara. 9 . predstavlja fakultativni osnov za oslobođenje od kazne. st. tj. 11. Prekoračenje granica nužne odbrane predstavlja fakultativni osnov za ublažavanje kazne. nego ne postoji ni njeno prekoračenje. osim onog koji zahtjeva da je odbrana bilo neophodno potrebna.zahtjeva da je odbrana neophodno potrebna nije ispunjen u slučaju kada dođe do veće. To je tzv. U tom slučaju KD postoji. Uslovi za postojanje krajnje nužde vezuju se ili za jedan ili za drugi elemenat.. 12. Elementi krajnje nužde su opasnost i otklanjanje opasnosti. No. tj. Uslovi opasnosti su: 1. djelovanje prirodnih nepogoda. izazivanje opasnosti iz nehata predstavlja fakultativni osnov za ublažavanje kazne (čl. intezivno prekoračenje. da je stvarna. i moraju svi biti kumulativno ispunjeni. treba razlikovati bjekstvo i izvjegavanje koje ne znači i ponižavanje.Zakon nije ograničio dobra koja se mogu štitit. Razlika između dejstva ekstenzivnog i intezivnog ekscesa je u tome što samo intezivni eksces može biti osnov za ublažavanje ili oslobađanje od kazne. Za razliku od nužne odbrane. 3 KZ-a RS). elementi. nego i na bilo koji drugi način. a koji postoji onda kada napad prestane. To znači da prvobitni napadač ima pravo na nužnu odbranu u odnosu na krivično djelo koje se vrši u prekoračenju nužne odbrane. Pod dodatnim uslovima. tj. Mogu se štiti kako svoja tako i tuđa dobra.Opasnost mora stvarno postojati. a pri tom učinjeno zlo nije veće od zla koje je prijetilo (Čl. Međutim. krivičnopravni značaj) vidi KZ? Krajnja nužda sključuje postojanje protivpravnosti. Prekoračenje (eksces) granica nužne odbrane postoji onda kada su ostvareni svi uslovi odbrane i napada. ovdje se radi o sukobu prava sa pravom. Opasnost je stanje u kome je neko dobro ugroženo i prema okolnostima konkretnog slučaja postoji neposredna mogućnost da ono bude povređeno. odnosno povredu dostojanstva napadnutog. da se njome ugrožava bilo koje pravom zaštićeno dobro. Prema zakonskoj definiciji krajnja nužda postoji kada je djelo učinjeno radi toga da učinilac otkloni od svog dobra ili od dobra drugog istovremenu neskrivljenu opasnost koja se na drugi način nije mogla otkloniti. da je neskrivljena – Na krajnju nuždu se ne može pozivati neko ko je bilo sa umišljajem bilo iz nehata izazvao opasnost. kao i onda kada ona neposredno predstoji. Sporno je ptianje da li kod odbrane. prekoračenje. Kao kod nužne odbrane i ovdje može doći do situacije kada postoji putativna krajnja nužda što se rješava u okviru instituta stvarne zablude. Mogućnost da se napad izbjegne bjekstvom ne isključuje uslov da je odbrana bila neophodno potrebna. i 4.2).Istovremenost postoji dok traje opasnost.

onda se ono mora u što većoj mjeri štedjeti.nabavljanje ili osposobljavanje sredstava za izvršenje KD. To je učnjeno tako što su pripremne radnje svrstane u četiri grupe : 1. što se može učiniti na dva načina: 1. Međutim. tj.Kod otklanjanja opasnosti treba učiniti sve što je moguće da ne dođe do povrede tuđeg dobra. ili pripremnim radnjama u užem smislu. Formalno gledajući. Umišljaj učinioca je ono što ugrožava objekt krivičnopravne zaštite. ali ova dužnost nije apsolutne prirode. Institut krajnje nužde ne može se primjenjivati u situacijama u kojima je učinilac bio dužan da se izloži opasnosti. Prekoračenje (eksces) granica krajnje nužde. piloti. kažnjavanje)? Jedno KD se može pripremati na vrlo različite načine. da učinjeno zlo nije veće od onoga koje je prijetilo. Ne može se nehatno pripremati neko KD. Prekoračenje će postojati i onda kada se sa ciljem otklanjanja opasnosti moglo povrijediti dobro manje vrijednosti ili je povreda određenog dobra mogla biti manjeg intenziteta. Oni su dužni da žrtvuju svoja dobra ako se nađu u opasnosti. kada se radi o drugoj vrsti pripremnih radnji . Pripremanje samo po svojoj prirodi podrazumjeva postojanje umišljaja. Prvu vrstu kažnjivih pripremnih radnji predstavljaju one pripremne radnje koje su određene kao posebno KD. 12.PRIPREMNE RADNJE (pojam. moraju se primjeniti ona sredstva i načini otklanjanja opasnoti koji u najmanjoj mogućoj mjeri u konkretnoj situaciji pogađaju to dobro. tj. rudari i sl.poseban problem predstavlja kako odrediti u čemu se one sastoje.Prekoračenje koje je zakonski relevanto postoji onda kada je opasnost otklonjena povredom dobra veće vrijednosti od vrijednosti dobra od koga se otklanja opasnost. lice koje je u opasnosti mora se od nje spasavati i bjekstvom. a ukoliko je prekoračenje učinjeno pod osobito olakšavajućim okolnostima učinilac se može osloboditi od kazne. U tom slučaju KD postoji. a ne sama radnja koja je preduzeta. 3. Kod ovog uslova potrebna je kompleksna procjena konkretne situacije. dogovaranje. Tako ova lica nisu dužna da se izlažu opasnosti onda kada je prema okolnostima konkretnog slučaja sasvim izvjesno da će doći do njihove smrti.). Za razliku od nužne odbrane. Problemi u praksi se javljaju kod ostalih pripremni radnji iz četvrte kategorije. gjde se prije svega polazi od hijerarhije pravom zaštićenih dobara čija se vrijednost upoređuje. planiranje ili organizovanje sa drugima izvršenja KD i 4. druge radnje kojima se stvaraju uslovi za neposredno izvršenje KD a koje ne predstavljaju radnju izvršenja.Učinjeno zlo mora biti manje od onoga koje prijetilo. zakon ih je podigao na rang radnje izvršenja. Za kažnjivost umišljajnog pripremanja izvršenja KD potrebno je da je to izričito predviđeno u posebnom djelu. a najviše što zakon prihvata jeste da je ono isto. tu se i ne radi o pripremnim radnjama. da li je lice svjesno opasnosti i da li je voljno otklanja. ali zakon predviđa fakultativni osnov za ublažavanje kazne. propisivanjem pripremanja kao posebnog KD i 2. propisivanjem kažnjavanja pripremanja kao faze u ostvarivanju nekog KD. vatrogasci. otklanjanje prepreka za izvršenje KD. Kao i kod nužne odbrane. Radi se o vršenju određenih profesija koje su skopčane sa određenim rizicima (policajci. kao i kako u konkretnom slučaju postaviti granicu između radnje izvršenja i pripremne radnje.Uslovi otklanjanja opasnosti su: 1. sporno je da li treba da bude ostvaren i subjektivni elemenat. 2. Ako je nužno da dođe do povrede tuđeg dobra. 2. Tu je značajno da 10 . Riječ je o radnjama koje mogu biti u daljoj ili bližoj vezi sa radnjom izvršenja. da se ona na drugi način nije mogla otkloniti osim vršenja radnje kojom su ostvareni svi elementi nekog krivičnog djela.

a to su ona KD za koja se može izreći kazna zatvaora u trajanju od tri godine ili teža kazna. Izuzetno. To su sva KD čija se posljedica sastoji u apstraktnoj opasnosti. tj. pa samim tim nije ni prouzrokovao posljedicu. KZ-a RS). ali iz različitih razloga posljedica ne nastupa. kao i kod KD kod kojih je radnja pokušaja inkriminisana kao svršeno KD. Pri tome nije od značaja da li je 3 god. tj. ili je u okviru propisanog raspona. postoji i tzv. radnja izvršenja je započeta ali nije dovršena. a to je po pravilu posljedica. on radnju izvršenja nije dovršio. kada postoji svršeni pokušaj. koja se smatraju dovršenim preduzimanjem radnje izvršenja u cjelini (npr. U tom slučaju uzima se da postoji samo pokušaj težeg KD (a ne sticaj) ali okolnost da je kroz pokušaj dovršeno neko lakše KD treba tretirati kao otežavajuću okolnost prilikom odmjeravanja kazne. vrste. izostanak posljedice ne znači uvijek i postojanje pokušaja KD. Kod pokušaja KD koja u svom biću nemaju posledicu nedostaje dio radnje izvršenja. DOBROVOLJNI ODUSTANAK (pojam. Pored podjele na svršeni i nesvršeni pokušaj. Tu nedostaje neki od predviđenih elemenata bića KD. KD silovanja). teža vrsta pokušaja postoji onda kada je kroz pokušaj nekog težeg KD dovršeno neko lakše KD. 13. Nije bitno za postojanje dobrovoljnog odustanka iz kojih je pobuda učinilac odustao. vrste. U pogledu prvog pitanja rješenje u našem krvičnom pravu određuje krug KD kod kojih je pokušaj kažnjiv vezivanjem za propisanu kaznu. U prvoj se radi o nesvršenomm pokušaju. Ne može postojati svršeni pikušaj KD koja u svom zakonskom opisu ne sadrže posljedicu. U drugoj situaciji. pripremne radnje ne mogu biti one radnje koje su udaljene od radnje izvršenja. Pokušaj KD se kažnjava istom kaznom koja je propisana za dovršeno KD.st. (čl. učinilac preduzima kompletnu radnju izvršenja. Kažnjavanje za pokušaj: Kod kažnjavanja za pokušaj treba razlikovati dva pitanja: kod kojih KD je pokušaj kažnjiv i kojom kaznom se kažnjava pokušaj. KD za čije se dovršenje ne traži nastupanje određene posljedice (djelatnosna KD). POKUŠAJ KD-a (pojam. Pokušaj je fakultativni osnov za ublažavanje kazne. Kod pravih KD nečinjena pokušaj ne može postojati. Bitno je da je objektivno 11 . kvalifikovani pokušaj. Kvalifikovani pokušaj.zakonska definicija vezuje pripremne radnje za neposredno izvršenje KD. ali se kazna može i ublažiti.Pri tome mogu se razlikovati dvije situacije i dvije vrste pokušaja. Postojanje pokušaja KD znači da učinilac sa umišljajem preduzima radnju izvršenja djelimično ili u cijelini. ali i neka dr. započinje radnju izvršenja ali posljedica izostaje. Nije bitno ni to da li je sam odlučio na odustajanje ili je neko uticao na njega. pokušaj može biti kažnjiv i kod lakših KD. Nastupanje posljedice isključuje pokušaj. tj. 14. uticaj na kažnjavanje)? Dobrovoljni odustanak od izvršenja KD-a postoji kada u toku vršenja djela učinilac odustane od dovršenja započetog KD-a Odustanak je dobrovoljan ako je učinilac bio svjestan da djelo može da dovrši ali je svojom voljom odustao od dovršenja. a uslov za to jeste da je kod takvog KD izričito propisano da će se učinilac kazniti i za pokušaj. pa sve do momenta nastupanja posljedice. kada je učinilac preduzeo samo dio radnje izvršenja. Pokušaj može postojati od momenta kada je izvršilac započeo radnju izvršenja.1. Međutim. kažnjavanje)? Pokušaj KD je nepotpuno ostvarenje bića KD. zatvora donja ili gornja granica raspona propisane kazne kod nekog KD. To znači da je kažnjavanje za pokušaj opravdano kod težih KD. Konstitutivni elemnat pokušaja jeste umišljaj.12.

Prvo prema mjestu izvršenja utvrđuje se prostorno važenje KZ-a. za vrijeme zabrana.djelo bilo moguće izvršiti i da je svjestan te mogućnosti. drugo prema mjestu izvršenja određuje se nadležnost suda i treće mjesto izvršenja može biti obilježje nekih drugih KD npr pustošenje šume i sl. VRIJEME I MJESTO IZVRŠENJA KD-a? Određivanje mjesta izvršenja KD-a važno je sa gledišta KP iz više razloga. 15. stoga privremeni prekid izvršenja ne spada u dobrovoljni odustanak. Za određivanje mjesta izvršenja distancnih KD postoje tri teorije: teorija djelatnosti. Učinilac može odustati od izvršenja KD-a i u stadijumu tzv nesvršenog i svršenog pokušaja. 16. Po teoriji posljedice uzima se da je mjesto izvršenja gdje je posljedica nastupila. Kod realnog sitcaja on je sa više radnji. Po teoriji jedinstva uzima se kako mjesto gdje je učinilac preduzeo činjenje odnosno propustio činjenje tako i mjesto gdje je posljedica nastupila. Ako je radnja izvršena na jednom a posljedica nastupila na drugom mjestu to su tzv distancna KD. Svako odustajanje od izvršenja KD-a ne mora znači i definitivno napuštanje. b) da li je u vrijeme izvršenja KD učinilac bio uračunljiv. c) da li je kod učinioca u vrijeme izvršenja postojao umišljaj ili nehat d) da li je bio punoljetan ili ne e) da li je nastupila zastarjelost krivičnog gonjenja f) vrijeme izvršenja može da bude obilježje nekih drugih KD npr kod KD u vrijeme ratnog stanja. Ako je učinilac odlučio da odustane a nalazi se u stadijumu nesvršenog pokušaja (radnja još nije dovršena) dovoljno je samo da prekine radnju. POJAM I VRSTE STICAJA KRIVIČNIH DJELA Sticaj KD postoji onda kada jedan učinilac jednom radnjom (idealni sticaj) ili sa više radnji (realni sticaj) učini više KD za koja mu se istovremeno sudi. Ovaj institut će se primjeniti kada učinilac nije mogao da dovrši KD a za tu nemogućnost nije znao npr kada izvršilac provali vrata banke i onda odustane od toga djela a sa tim alatom nije ni mogao otvoriti sef. Određivanje vremena izvršenja KD-a je važno iz sljedećih razloga: a) koji je KZ važio u vrijeme izvršenja. Idealni sticaj podrazumjeva da je učinilac peduzimanjem jedne radnje učinio više KD. Neće postojati dobrovoljni odustanak ako učinilac nije uspio da spriječi posljedicu. Ukoliko je izvršilac odustao od dovršenja KD-a zbog teškoća na koje je naišao prilikom izvršenja KD-a ili je smatrao da takve okolnosti postoje npr nije umio ili mogao ili mu se učinilo da neko naiđe u tom slučaju neće postojati dobrovoljni odustanak. neuračunljiv ili bitno smanjeno uračunljiv. da blaže kazni ili da oslobodi od iste. posljedice i jedinstva. bez obzira na njihov vremenski razmak. Kao i kod određivanja mjesta izvršenja razlikuju se tri teorije: djelatnosti. teorija posljedice i teorija jedinstva. ograničenja (lova i sl). Prema našem KZ-u uzima se teorija jedinstva. Po našem KZ-u sud učinioca koji je dobrovoljno odustao može da kazni propisanom kaznom. U stadijumu svršenog pokušaja (radnja je svršena ali posljedica nije nastupila) onda je potrebno da učinilac spriječi nastupanje posljedice (bacio žrtvu u vodu a onda je spasio iz iste). učinio više KD za koja mu se istovremeno sudi i onda kada za ranije učinjena 12 . Prema teoriji djelatnosti uzima se za mjesto izvršenja KD-a ono mjesto gdje je učinilac preuzeo odnosno propustio činjenje bez obzira gdje je posljedica nastupila. samo konačna odluka da se KD nikada ne dovrši prestavlja dobrovoljni odustanak. Naš KZ prihvata teoriju djelatnosti KD je izvršeno u vrijeme kada je izvršilac radio ili bio dužan da radi bez obzira kada je posljedica nastupila. za koja mu se istovrmeno sudi.

U slučaju specijaliteta neko KD se pojavljuje samo kao poseban oblik nekog drugog. tu postoji jedno djelo. a ako se radi o različitim KD. te se primjenjuje samo ako ne dođe do primjene primarnog bića. biće jednog KD je supsidijarno u odnosu na drugo. U krivičnom zakonodavstvu uračunljivost se određuje negativno. Supsidijaritet može biti formalni (tj. Ako su učinjena ista ili istovrsna KD radi se o homogenom sticaju. I i dealni i realni sticaj mogu biti bilo homogeni. U drugom slučaju. iako je preduzeto više radnji. onda je u pitanju heterogeni sticaj. s tim što sadrži najmanje još jedno dodatno obilježje.Oni ne utvrđuju uračunljivost već samo daju sudu nalaz i mišljenje o utvrđenim činjenicama relevantnim za ocjenu uračunljivosti učinioca. 2. što vodi pretpostavci da je svaki učinilac krivičnog djela duševno zdrav a samim tim i uračunljiv. supsidijariteta i 3. opšteg KD i postoji samo to drugo posebno KD (npr.KD iz bilo kojih razloga nije došlo do suđenja. Odnos supsidijariteta posoti u između pokušanog i svršenog KD. URAČUNLJIVOST ODNOSNO NEURAČUNLJIVOST (POJAM NEURAČUNLJIVOSTI. preko vještakapsihijatra. već ko je neuračunljiv. U načelu radi se o tome da ostvarenje bića jednog KD predstavlja intenzivniju povredu istog zaštitnog objekta u odnosu na djelo koje je supsidijarno. konsupcije. Smisao i svrha posotjanja sticaja kao opšteg instituta jeste ustanovljavanje posebnih pravila koja važe za odmjeravanje kazne za KD učinjena u sticaju. kada neko prisvoji novac koji mu je povjeren uslužbi ili na radu postoji samo pronevjera. U slučaju konumpcije biće jednog KD redovno u potpunosti obuhvata biće nekog drugog KD (pod uslovom da se ne radi o specijalitetu). 17. koji takođe može biti idealni i realni u zavisnosti od toga da li je preduzeta jedna ili više radnji. pa se uzima da postoji samo jedno KD. jer postoji ili prirodno jedinstvo djela (npr.Utvrđivanje uračunljivosti u konkretnim slučajevima vrši sud. ili su ostvarena biće više KD. a ne onoliko KD koliko je stvari oduzeto). ZAKONSKO ODREĐENJE NEURAČUNLJIVOSTI. METODE UTVRĐIVANJA. Uračunljivost se uvijek utvrđuje prema stanju koje je postojalo u vrijeme izvršenja krivičnog djela. kada zakon iziričito upućuje na primjenu bića nekod KD samo kada nisu ostvareni uslovi za primjenu nekog drugog KD). provalnik iz jednog stana oduzme više pokretnih stvari. zbog čega zakonodavac polazi od pretpostavke da je takvo stanje prisutno kod najvećeg broja ljudi. ili je sticaj samo prividan. U određenim slučajevima. ELEMENTI I NJIHOVO ZNAČENJE) Uračunljivost je psihičko stanje koje postoji kod učinioca u vrijeme izvršenja krivičnog djela. koju donosi sud. bilo heterogeni. kao i između krivičnih djela ugoržavanja i povrede. Zakonski opis bića jednog KD u potpunosti obuhvata i biće drugog KD. specijaliteta. a ne i utaja). Prividni idealni sticaj postoji onda kada jednom radnjom bude ostvareno biće više KD ali se. uračunljivost je normalno stanje duševnog zdravlja čovjeka pri čemu se psihičke funkcije normalno odvijaju. sticaja ipak nema. 13 . a može biti i materijalni kada to proizilazi iz same prirode i odnosa bića određenih KD.Uslove za postojanje neuračunljivosti određuje krivični zakon. Od pravog sticaja treba razlikovati prividni sticaj. ne određuje se ko je uračunljiv. smatra da je učinjeno samo jedno KD.U opštem značenju. i pored toga. Prividni idealni sticaj postoji u sledećim slučajevima: 1.

pa u takvom stanju učini krivično djelo. kao što su duševne bolesti. Ako se kod počinioca utvrdi postojanje neuračunljivosti. Skrivljena neuračunljivost je ona situacija kada učinilac sam sebe dovede u stanje privremene duševne poremećenosti. 18. kod bitno smanjene uračunljivosti navedeni biološki osnovi su doveli do poremećaja psihičkih funkcija ali manjeg intenziteta. Po krivičnom zakonu postoje biološki i psihološki osnovi za postojanje neuračunljivosti. tako da je mogućnost rasuđivanja i odlučivanja bila bitno smanjena. već predstavlja osnov za ublažavanje kazne. Međutim. zaostao duševni razvoj. duševna poremećenost ili duševna zaostalost b) psihološka metoda-neuračunljivost se određuje na osnovu postojanja određenih poremećaja osnovnih psihičkih funkcija(svijesti i volje) koje treba da su postojali kod učinioca u vrijeme izvršenja krivičnog djela c) biološko-psihološka metoda koja kombinuje biološku i psihološku metodu-za postojanje neuračunljivosti nije dovoljno samo neko od određenih abnormalnih psihičkih stanja ili postojanje samo poremećaja osnovnih psihičkih funkcija.privremene duševne poremećenosti. u navedenom slučaju kod učinioca ne bi mogla da postoji krivica. na primjer. Psihološki osnovi neuračunljivosti su poremećaji u sferi rasuđivanja i sferi odlučivanja.Prilikom utvrđivanja neuračunljivosti. koriste se tri metode: a) biološka metoda-neuračunljivost se utvrđuje na osnovu postojanja određenih nenormalnih psihičkih stanja kod učinioca. Za razliku od neuračunljivosti. Naš krivični zakon predviđa dvije vrste umišljaja i to: 1. ELEMENTI) Umišljaj je svjesno i voljno ostvarenje krivičnog djela.Umišljaj karakterišu dva elementa i element svijesti i element volje. kako je učinilac sam sebe doveo u takvo stanje pri čemu je možda baš i htio da u takvom stanju učini krivično djelo. direktni umišljaj postoji kada je učinilac bio svjestan svog djela i htio njegovo izvršenje. ZNAČAJ) Bitno smanjena uračunljivost učinioca postoji ako je kod njega u vrijeme izvršenja djela postojala duševna bolest. korištenjem droga. Postojanje bitno smanjene uračunljivosti kod učinioca krivičnog djela ne isključuje krivicu. VRSTE.UMIŠLJAJ (POJAM. Da bi postojao direktni umišljaj neophodno je da kod učinioca postoji i svijest o djelu i htijenje djela 14 . Actiones liberae in causa postoji u krivičnom pravu kao skrivljena neuračunljivost. takav učinilac nije kriv za učinjeno krivično djelo i ne može mu se izreći kazna za to djelo.Pošto se krivica učinica utvrđuje prema stanju u vrijeme izvršenja krivičnog djela. upotrebom alkohola. ali ne i isključena. privremena duševna poremećenost i ako je zbog nekog od tih abnormalnih stanja mogućnost učinioca da shvati značaj svog djela ili da upravlja svojim postupcima bila bitno smanjena. već je nužno da postoji i jedno i drugo. Biološki osnovi za postojanje neuračunljivosti su duševne bolesti. BITNO SMANJENA URAČUNLJIVOST I ACTIONES LIBERAE IN CAUSA (POJAM. krivični zakon predviđa da se krivica učinioca u ovakvom slučaju utvrđuje prema vremenu neposredno prije dovođenja u takvo stanje ako je u vremenu stavljanja sebe u takvo stanje postupao sa umišljajem. usljed čega dođe u stanje neuračunljivosti. 19.

ELEMENTI) Nehat je drugi i to lakši oblik vinosti. Osnovna karakteristika nehata je odsustvo voljnog elementa kod učinioca. VRSTE. Stvarna zabluda u užem smislu vezuje se za vinost kao psihički odnos učinioca prema svom djelu. a od značaja su za njegovo postojanje.I eventualni umišljaj se sastoji iz dva elementa a to su svijest o mogućnosti nastupanja posljedice i pristajanje na posljedicu. 21. ali misli da se nalazi u nužnoj odbrani. odnosno da su postojale činile bi djelo dozvoljenim. gdje je psihički odnos učinioca prema djelu izražen u prouzrokovanju posljedice koja se nije htjela. a može da nema ni svijesti te razlikujemo dva oblika nehata i to svjesni i nesvjesni nehat. o objektu) koje ulaze u biće krivičnog djela. Ovaj nehat zove se nemar ili nepažnja. Stvarna zabluda može biti neotklonjiva i otklonjiva. Stvarna zabluda u širem smislu je pogrešna predstava o okolnostima koje se nalaze van bića krivičnog djela. ovdje su elementi svijesti i volje slabije izraženi. 20. pa ostaje sudu da visinu kazne odredi u svakom konkretnom slučaju. naprimjer kada je učinilac zna sva obilježja djela koja čini. Ostali. 15 . Međutim. posebni oblici umišljaja koje teorija poznaje koji mogu da se pojave u praksi su: a) prethodni i naknadni b) predumišljaj i naknadni umišljaj c) određeni i neodređeni Krivični zakon ne pravi razliku u pogledu kažnjivosti između direktnog i eventualnog umišljaja. KRIVIČNOPRAVNI ZNAČAJ) Stvarna zabluda je nedostatak svijesti ili pogrešna predstava o stvarnim okolnostima učinjenog krivičnog djela.2.STVARNA ZABLUDA (POJAM. Svjesni nehat sadrži dva elementa:svijest o mogućnosti nastupanja posljedice i vjerovanje da ona ipak neće nastupiti. Njegova krivica sastoji se u tome što je on bio dužan i mogao da ima svijest da svojom radnjom može da prouzrokuje zabranjenu posljedicu. pa je pristao na njeno nastupanje. tako da on niti hoće posljedicu niti pristaje na njeno nastupanje. ali može da utiče na visinu kazne zavisno od slučaja i ocjene suda. Neotkonjiva stvarna zabluda postoji kada učinilac nije bio dužan i nije mogao da izbjegne zabludu u pogledu neke stvarne okolnosti koja bi. Kod nehata može da postoji samo element svijesti. a oduzima se druga. NEHAT (POJAM. zakon ne pravi razliku da li je u pitanju svjesni ili nesvjesni nehat. Kod krivičnih djela kod kojih je nehat kažnjiv izričito se navodi da će se za nehat učinilac kazniti. činilo djelo dozvoljenim. da je zaista postojala. Kod nesvjesnog nehata učinilac ne samo da nije imao volju već kod njega nije postojala ni svijest o mogućnosti nastupanja posljedice. eventualni umišljaj ostoji kada je učinilac bio svjestan da usljed njegovog činjenja ili nečinjenja može nastupiti zabranjena posljedica. VRSTE. a drugu one koje su van bića krivičnog djela. Za razliku od direktnog umišljaja. naprimjer pogrešna predstava da se krađom oduzima jedna tuđa stvar. ali je olako držao da ona neće nastupiti ili da će je moći otkloniti. Propisana kazna za nehatno izvršenje krivičnog djela znatno je manja od kazne koja je propisana za to djelo kada je učinjeno sa umišljajem. Za postojanje stvarne zablude relevantne su dvije grupe okolnosti: prvu čine one koje su obilježja krivičnog djela(o radnji. Svjesni nehat postoji kada je učinilac bio svjestan da zabranjena posljedica može nastupiti. o posljedici.

da on ne može da se smatra krivim za djelo za koje nije mogao da zna da predstavlja krivično djelo. U vezi s tim može se postaviti pitanje šta će biti ako je u odnosu na težu posljedicu postojao umišljaj. ali ne i nehat ukoliko se za to krivično djelo kažnjava za nehat. Takva krivična djela nazivaju se krivična djela kvalifikovana težom posljedicom. 22. umišljaj u odnosu na smrt značio bi postojanje krivičnog djela ubistva koje bi sa njom bilo u sticaju.Otklonjiva stvarna zabluda je stvarna zabluda usljed nehata. ukoliko krivični zakon predviđa takvo nehatno djelo. U prvom slučaju učinilac ne zna. ODGOVORNOST ZA KRIVIČNA DJELA KVALIFIKOVANA TEŽOM POSLJEDICOM Kod nekih krivičnih djela zakon predviđa postojanje težeg oblika djela. a vrši ga prema drugom. Pretežno je shvatanje pravne zablude kao pogrešne predtave o zabranjenosti djela. PRAVNA ZABLUDA (POJAM. pod određenim uslovima. nije svjestan da je to što čini propisano nekom krivičnopravnom odredbom kao krivično djelo (učinilac koji vanbračno živi sa maloljetnim licem). Zabluda o objektu postoji kad učinilac pogrešno drži da djelo vrši prema jednom objektu. a time i krivicu učinioca. a ne radi se o situacijama kada je službeno lice stvarno ovlašteno da drugog liši slobode. ali nije svjestan protivpravnosti djela. U vezi zablude o zabranjenosti djela treba razlikovati dvije situacije:pogrešnu svijest o određenosti djela u zakonu i pogrešnu svijest o protivpravnosti učinjenog djela uopšte. naprimjer učinilac u namjeri da liši života svog komšiju. dok otklonjiva stvarna zabluda isključuje umišljaj. liši života neko drugo lice. KRIVČNOPRAVNI ZNAČAJ) Ne postoji jedinstven pojam ovog instituta. Takva krivična djela nazivaju se krivična djela kvalifikovan posebnom okolnošću. te da zato ne može postojati ni krivica (a time ni krivično djelo) 23. U ovom slučaju učinilac je svjestan da je ono što čini određeno zakonom kako krivično djelo. odnosno pogrešno smatra da je u konkretnom slučaju protivpravnost isključena. Kod neki krivičnih djela zakon predviđa teži oblik krivičnog djela ako je djelo učinjeno pod posebnom okolnošću. Neotklonjiva stvarna zabluda u potpunosti isključuje vinost. Zabluda o licu je poseban oblik zablude o predmetu i postoji kad se kao objekat djela pojavljuje ljudsko biće. Novije teorije o krivici polaze od toga da se u slučaju neitklonjive pravne zablude učinilac ne može prekoriti za učinjeno djelo. Osnovno krivično djelo kod ovih djela može da bude učinjeno sa umišljajem (teška tjelesna povreda kvalifikovana smrću) ili iz nehata (teška djela protiv bezbjednosti saobraćaja). naprimjer učinilac je svjestan da je lišavanje slobode drugog lica krivično djelo. Vinost kod ovih krivičnih djela mora da obuhvati i tu okolnost. ali pogrešno drži da je u odnosu na njega kao službeno lice protivpravnost isključena. Pravna zabluda se u većini evropskih krivičnih zakonodavstva. smatra osnovom koja isključuje krivicu. U takvom slučaju ostvarenje teže posljedice predstavljalo bi novo krivično djelo učinjeno sa umišljajem koje bi konzumiralo ono osnovno. odnosno kažnjavanje učinioca potrebno da se ona može pripisati nehatu učinioca. kod krivičnog djela 16 . naprimjer kod krivičnog djela teške tjelesne povrede kvalifikovane smrću. U slučaju takve zablude postoji krivično djelo učinjeno iz nehata. Tako na primjer. ako je pri izvršenju djela nastupila određena teža posljedica od one koja je obilježje tog krivičnog djela. U odnosu na težinu posljedica zakon predviđa da je za odgovornost. U drugu grupu spadaju pravne zablude koje se sastoje u pogrešnoj predstavi o protivpravnosti učinjenog djela.

Prema jednoj principijelnoj teoriji saučesništva irelevantno je da li je u tom zajedničkom poduhvatu izvršilac uopšte nešto preduzeo. Ono je samo nužan uslov za postojanje saučesništva. krivična odgovornost pravnih lica ne samo moguća. već i potrebna i opravdana. Kada je riječ o teoriji postoje tri stava o krivičnoj odgovornosti pravnog lica. iako je istu izvršio za vrijeme požara. Treći stav je da je i pored brojnih teškoća. učinilac će za ovo krivično djelo kvalifikovano posebnom okolnošću odgovarati samo ako je znao za požar u vrijeme kada je izvršio krađu. 24. prije svega za prekršaje i privredne prestupe. odnosno djelo glavnog izvršioca. U našem pravnom sistemu preovlađuje stav koji se zasniva na sudskoj praksi. KRIVIČNE SANKCIJE ZA PRAVNA LICA) Jedno od najspornijih pitanja u krivičnom pravu je da li pravno lice može biti subjekt krivičnog djela i krivične odgovornosti. Lica čijim je djelovanjem došlo do izvršenja krivičnog djela nazivaju se saučesnici. KAŽNJAVANJE) Izvršilaštvo postoji kada samo jedno lice izvršava krivično djelo. Nasuprot ovom shvatanju. Čak se po ovoj teoriji ne pravi razlika između izvršioca i saučesnika. Saizvršilaštvo postoji kada više lica učestvuje u izvršenju krivičnog djela ili preduzimaju pojedine djelatnosti koje ulaze u sastav radnje izvršenja. Međutim. pod saučesništvom se podrazumijeva učestvovanje više lica u ostvarenju jednog krivičnog djela. 26.POJAM I OBLICI SAUČESNIŠTVA Saučesništvo znači učšće više lica u izvršenju određenog krivičnog djela. akscesorna teorija saučesništva zahtijeva da je izvršilac izvršio krivično djelo. Danas su i dalje u manjini zemlje čije zakonodavstvo predviđa krivičnu odgovornost pravnih lica u pravom smislu. koja je u stvari kvalifikovani oblik krivičnog djela obične krađe. načelo nula poena sine culpa. Prema tome. tako što se svi smatraju izvršiocem. Nije svako učestvovanje saučesništvo u krivičnopravnom smislu. Bitna karakteristika saizvršilaštva je u tome što se svako od tih lica pojavljuje kao prouzrokovač posljedice. Holandiji I u Švedskoj. podstrekavanje. To nikako ne znači da saučesnici odgovaraju za radnju. Poststoje dvije teorije o pravnoj prirodi saučesništva. tome na putu stoje neka osnovna načela krivičnog prava a to su prije svega načelo subjektivne i individualne krivične odgovornosti. odnosno da je preduzeo radnju koja ulazi u kriminalnu zonu. da su privredni prestupi i prekršaji opravdali svoje postojanje u našem pravnom sistemu. ali prihvata kaznenu odgovornost za neke delikte. a ukoliko nije znao odgovaraće za običnu krađu. Tu važi pravilo koliko učesnika toliko krivičnih djela.teške krađe izvršene za vrijeme požara. Krivični zakon Republike Srpske je definisao odgovornost pravnih lica za krivična djela članovima 125 do 147. SAIZVRŠILAŠTVO (POJAM. ELEMENTI. neprihvatljivost kolektivnog kažnjavnja i sl. Postoje četiri oblika saučesništva: izvršilaštvo odnosno saizvršilaštvo. GRANICE ODGOVORNOSTI. Izjednačavaju se svi oblici učešća u krivičnom djelu. a pod saučesnikom svako lice koje je svojom radnjom učestvovlo u ostvarenju tog djela. pomaganje i organizovanje zločinačkog udruženja. Prvi odbacuje kako krivičnu tako i svaku drugu odgovornost pravnog lica. Drugi odbacuje krivičnu odgovornost. dok je samo krivično djelo 17 .ODGOVORNOST PRAVNIH LICA (OSNOVI ODGOVORNOSTI. 25.Akscesorna teorija je prihvaćena ne samo kod nas već i uglavnom u savremenom evropskom krivičnom zakonodavstvu.

Lice koje pomaže izvršenju krivičnog djela naziva se pomagač. molba.njihov zajednički akt. Pod stvaranjem odluke ili navođenjem smatra se uticanje na drugoga da donese odluku da izvrši krivično djelo. pošto ne može neko nastupati iz nehata a htjeti djelo kao svoje. nagovaranje. prevara i svaka druga djelatnost kojom se može uticati na donošenje odluke da se izvrši krivično djelo. Podstrekavanje može biti i samostalno krivično djelo npr. za neuspjelo podstrekavanje podstrekač se kažnjava za ono krivično djelo koje po zakonu kažnjivo za pokušaj izvršenja krivičnog djela. zakonodavstvo i praksa razvile su jedinstveno shvatanje da je podstrekavanje stvaranje kod drugog odluke da izvrši određeno krivično djelo. zloupotreba položaja. Ako više lica vrši podstrekavanje oni se pojavljuju kao supodstrekači. a u slučaju nedostatka bilo kakvog oblika umišljaja. Radnje kojim se vrši podstrekavanje mogu biti različite. Ova teorija smatra da je za postojanje saizvršilaštva neophodno da budu ostvareni i objektivni i subjektivni elementi. neuspjelo podsterkavanje. prikazivanje koristi od izvršenog krivičnog djela. 28.koje se preduzima prije ili za vrijeme izvršenja krivičnog djela. pružanje pomoći drugom licu da izvrši krivično djelo. Naše krivično zakonodavstvo uglavnom prihvata savremena teorijska shvatanja o saizvršilaštvu. 27. svako od njih kazniće se kaznom propisanom za to djelo“. Lice koje vrši podststrekavanje naziva se podstrekač a lice koje se podstrekava naziva se podstreknuti. prijetnja. kažnjavanje. -stav2: ko drugog sa umišljajem podstrekava da izvrši krivično djelo za koje je predviđena kazna 5 godina i teža. Pomaganje je oblik saučešništva u užem smislu kod koga se sa umišljajem doprinosi izvršenju krivičnog djela. Podstrekavanje može biti neposredno i posredno zavisno od toga da li podstrekač direktno utiče ili to čini preko nekog drugog. Za uspjelo podstrekavanje podstrekač se kažnjava kaznom propisanom za to krivično djelo koje je učinjeno. Lica koja učestvuju u izvršenju krivičnog djela mogu se smatrati saizvršiocima pod dva uslova:objektivnim i subjektivnim. KAŽNJAVANJE) Pomaganje se može definisati kao umišljajno doprinošenje. U pogledu vinosti za podstrekavanje traži se umišljaj. obećanje nagrada. kažnjavanje. POMAGANJE (POJAM. npr. PODSTREKAVANJE (pojam. ili učvršćivanje takve odluke. Radnja podstrekavanja mora biti usmjerena na to da kod podstrekuntog izazove ili donese odluku da izvrši radnju kojom će biti prouzrokovana posljedica.a lice kome se pomaže pomognuti. nema subjektivnog elementa. Ako nije djelimično preduzeta radnja izvršenja onda nema objektivnog elementa. a krivično djelo ne bude pokušano kazniće se kao za pokušaj krivičnog djela Teorija. ubjeđivanje. Pomaganje se može izvršiti na različite 18 .navođenje na samoubojstvo. vrste.) Podstrekavanje je u krivičnom zakonu Republike Srpske definisano čl. davanje poklona. VRSTE. predviđajući da „ako više lica učestvovanjem u radnji izvršenja sa umišljajem ili iz nehata zajednički izvrše krivično djelo ili ostvarujući zajedničku odluku drugom radnjom sa umišljajem bitno doprinese izvršenju krivičnog djela.24 u kojem se kaže: -stav 1: ko drugog s umišljajem podstrekne da izvrši krivično djelo kazniće se kao da ga je sam učinio. a cilj mu je da izvšiocu stvori pogodnije uslove za izvršenje krivičnog djela ili olakša izvršenje.

zatvoreni i poluotvoreni. poravnanje oštećenog i učinioca.znajući da se krađa priprema.U svim savremenim sistemima kazna lišenja slobode zauzima centralno mjesto. Imovinske kazne nastale su veoma rano u krivičnom zakonodavstvu u doba pretvaranja privatne osvete u kompezaciju i otkupninu. Pomaganje se može izvršiti i nečinjenjem.koji je određen presudom suda.Većina zakonodavstava predviđa više vrsta kazni lišavanja slobode kao npr. I kod uslovne osude i kod uslovnog otpusta određuje se rok provjeravanja kušnje.32 KZ RS).odnosno različitim radnjama. Kada je u pitanju kazneni raspon između minimuma i maksimuma postoje različita shvatanja od toga da treba ovaj raspon da bude širok do toga da treba malo ostavati prostora sudu za odmjeravanja kazne. maksimum. Za neuspjelo pomaganje nije predviđena kazna. Što se tiče alternativnih kazni lišenja slobode. na način predviđen navedenim zakonom. vrste. upućivanje na obuku.zatočenje itd. Uslovni otpust suspenduje kaznu i u tom pogledu ima slično dejstvo kao i uslovna osuda s tim što se kod uslovne osude odlaže izvršenje kazne u cjelini. načini izricanja. U tom smislu pravi se razlika između fizičkog (materijalnog) i psihičkog (moralnog) pomaganja. U tom smislu imamo uvođenja rada za javno dobro. zapaža se tendencija traganja za alternativnim rješenjima ne samo za ovu kaznu već za krivične sankcije uopšte.otvoreni sistem izdržavanja kazni. način izvršenja) Novčana kazna je kazna imovinskog karaktera. ako je neko dužan da štiti objekat od krađe. Naš krivični zakon predviđa samo novčanu kaznu kao jedinu vrstu imovinske kazne. 30. zavisno od toga da li se pomaganje pruža direktno izvršiocu krivičnog djela ili drugom licu da ono pomogne izvršiocu.). Pomaganje može biti uspjelo i neuspjelo zavisno od toga da li je krivično djelo izvršeno ili nije. a psihičko se može sastojati u davanju savjeta i upustava kako da se izvrši krivično djelo.načine.a ako je do šest mjeseci može se izreći i na pune dane. U svijetu su poznate i druge sankcije kao alternative za izricanje kazne:nadoknada štete. minimum. dok se kod otpusta. 29. Kazna zatvora izriče se na pune godine i pune mjesece.strogi zatvor. Fizičko se sastoji u davanju sredstva za izvršenje krivičnog djela. KAZNA ZATVORA (Pojam. Pomagač se kažnjava kaznom za to krivično djelo ili blažom kaznom što pokazuje da je pomaganje lakši oblik od saučesništva.Po zakonu o izvršenju krivičnih sankcija kazna zatvora se izvršava u zatvorima. uslovni otpust) Kazna zatvora po našem krivičnom djelu je najteža vrsta kazni i ona je propisana kao jedina glavna kazna za najveći broj krivičnih djela. minimum i maksimum. 19 . od preostale kazne˝ otpušta. Pomaganje može biti posredno i neposredno. Za najteže oblike krivičnog djela može se propisati kazna dugotrajnog zatvora koja se ne može izreći kao jedina glavna kazna u trajanju od dvadeseti pet do četrdeset pet godina (ne može se izreći mlađim od 21 godinu i trudnoj ženi čl.poluotvorenim i otvorenim KPZ.Kazna zatvora sastoji se u lišenju slobode osuđenog lica i oduzimanju njegove slobode kretanja u određenom vremenskom periodu. mogućnost zamjene. vrste. Uslovni otpust je krivično pravni institut koji predviđa da lice koje izdržava kaznu može biti otpušteno sa izdržavanja kazne pod određenim uslovima. način izricanja.Kod najvećeg broja krivičnih djela predviđena je ova kazna i ima različite nazive(robijanje. NOVČANA KAZNA (Pojam. kućni pritvor. Kazna zatvora po krivičnom zakonu Republike Srpske ne može biti kraća od trideset dana niti duža od dvadeset godina.

Prilikom odmjeravanja treba imati u vidu zakonsko i sudsko odmjeravanje.OPŠTA PRAVILA ZA SUDSKO ODMJERAVANJE KAZNI Pod odmjeravanjem kazne podrazumijeva se određivanje vrste i visine kazne koja se izriče učiniocu u konkretnom slučaju za učinjeno krivično djelo u okviru kazne propisane za to krivično djelo. 31. Novčana kazna u dnevnim iznosima za pojedina krivična djela propisana je tako što se broj dnevnih novčanih iznosa određuje u propisanim okvirima prema propisanoj kazni zatvora za određeno krivično djelo (za krivična djela za koja se može izreći kazna zatvora do tri mjeseca do šezdeset dnevnih novčanih iznosa).S obzirom na to razlikujemo: -sistem apsolutno određenih kazni (zakonodavac određuje vrstu i visinu kazne za pojedina krivična djela i sud je dužan da izrekne tu kaznu). Imamo sistem relativnog određivanja kazne. a ako osuđeni umre novčana kazna se ne izvršava. -sistem apsolutno neodređenih kazni (zakonodavac ne određuje kaznu ni po vrsti ni po visini. 20 .Ona može biti glavna i sporedna. Rok ne može biti kraći od petnaest dana niti duži od šesti mjeseci od dana pravosnažnosti presude. Kolika će uloga suda biti zavisi od sistema zakonskog odmjeravanja kazne. Kad sud izrekne novčanu kaznu u presudi on određuje rok u kome je osuđeni dužan da plati novčanu kaznu. gdje sud ima aktivnu ulogu u odmjeravanju kazne. već to čine organi nadležni za izvršenje.35 KZ RS: Najniži iznos novčane kazne je 50 KM a najviši nemože biti veći od 50. Novčana kazna može da bude zamijenjena radom u javnom interesu. i sa kojom bi se mogla ostvariti najbolje svrha kažnjavanja.ličnosti učinioca. Sudsko odmjeravanje kazne vrši sud u svakom konkretnom slučaju.000 KM. prepušta sudu da po svom nahođenju odredi visinu i vrstu) -sistem relativno određenih kazni (zakonodavac određuje vrstu i njen minimalni i maksimalni iznos za svako krivično djelo dajući time granice u kojima sud može da se kreće prilikom izricanja kazne). Nakon što sud utvrdi da je određeno lice izvršilo neko krivično djelo sud pristupa odmjeravanju kazne. Kod određivanja posebnog minimuma i maksimuma zakonodavac može da postupi tako što će odrediti samo jednu od ovih granica. Novčana kazna se može odrediti na dva načina:u dnevnim iznosima i u određenom fiksnom iznosu. Ako je osuđeni ne plati sud će kaznu zamijeniti kaznom zatvora računajući svaki dan po određenom iznosu.000 KM a za krivična djela učinjena iz koristoljublja ne može biti veći od 1. Zakon određuje da sud pri odmjeravanju kazne polazi od zakonom propisane kazne. Čl. uzima u obzir sve okolnosti otežavajuće i olakšavajuće. U nekim zemljama primjenjuje se sistem administrativnog odmjeravanja kazne gdje sud ne određuje tačnu visinu kazne. zavisno od toga da li je u zakonu tačno određena vrsta i visina kazne ili je to ostavljeno sudu da to učini.Kod odmjeravanja kazne moraju se u obzir uzeti opšta pravila o odmjeravnju kazne kao i sve okolnosti kako bi se učiniocu izrekla kazna koja bi odgovarala težini učinjenog krivičnog djela.000. Kao glavna izriče se samostalno a kao sporedna izriče se uz glavnu. vodi računa o potrebi ostvarivanja svrhe. Novčana kazna može da se izriče u fiksnom iznosu koji se utvrđuje u okvirima propisanih minimuma i maksimuma novčane kazne. Novčana kazna u dnevnim iznosima odmjerava se tako što se određuje broj dnevnih iznosa a zatim se utvrđuje kolika je vrijednost jednog dnevnog iznosa.

Kada je u pitanju slučaj gdje je moguće oslobođenje učinioca od kazne a sud ga nije oslobodio kazne.poseban slučaj za oslobođenje od kazne. 34.Ako se utvrdi da postoje naročito olakšavajuće okolnosti.Oni su predviđeni kako u opštem tako i u posebnom dijelu krivičnog zakona. dakle ne utvrđuje kaznu za svako posebeno posebno djelo. Ublažavanje može biti obavezno i fakultativno.32. koje ukazuju da se ublaženom kaznom može postići svrha kažnjavanja.38 i 39 definiše ublažavanje i granice ublažavanja kazne. opšti i posebni osnovi ) Sud može osloboditi učinioca krivičnog djela kad to samo zakon predviđa. Ovo drugo rješenje podrazumijeva tri principa pomoću kojih se dolazi do jedinstvene kazne . vrste. Po drugom načinu utvrđuje kaznu za svako pojedinačno djelo.kada je to izričito zakonom propisano (prekoračenje krajnje nužde i nužne odbrane. ali ga oslobađa od kazne ne izriče mu nikakvu kaznu. 2. U ovakvimm slučajevima sud oglašava učinioca krivim. U opštem dijelu ti slučajevi su prekoračenje nužne odbrane.ako je za krivčno djelo kao najmanja mjera kazne propisan zatvor od deset ili više godina kazna se može ublažiti do pet godina 33.vraćanja ukaradene stvari. 3. U našem KP postoji više slučajeva kad se učinilac može osloboditi . nepodobnog pokušaja dobrovoljnog odustanka. 21 . U posebnom dijelu predviđeno je oslobađanje u slučaju povlačenja lažnog iskaza.41.40 reguliše uslove za oslobođenje kazne i čl. pa onda na osnovu pojedinačnih kazni utvrđuje jedinstvenu kaznu za sva krivična djela.pa i da se propisana kazna zamijeni blažom vrstom kazne. U takvim slučajevima sud donosi jednu presudu i u njoj izriče glavnu kaznu. Po prvom sud neposredno utvrđuje kaznu za sva krivična djela posmatrajući ih u njihovoj cjelokupnosti. prije nego je učinilac saznao za pokretanje krivičnog postupka. UBLAŽAVANJE KAZNE (pojam. OSLOBAĐANJE OD KAZNE (pojam. tako da sud ima da utvrdi njihovo postojanje i ublaži kaznu. Krivični zakon RS u čl. Kod fakultativnog zakon ne propisuje obavezene uslove već sudu daje široka ovlaštenja kod ublažavanja. Međutim radi individualizacije kazne krivično zakonodavstvo dopušta da se u nekim slučajevima kazna može odmjeriti ispod minumuma propisane. opšti i posebni osnovi ) Pravilo je da se za učinjeno krivično djelo kazna odmjerava u granicama propisane kazne za određeno krivično djelo. presuda se smatra osuđujućom i osuda se upisuje u kaznenu evidenciju. Ovakovo odmjeravanje kazne naziva se ublažavanjem. jednu za sva učinjena krivična djela. kada je u pitanju pokušaj ili pomaganje). krajnje nužde usljed razdraženosti pod naročito olakšavajućim okolnostima. vrste. Osim navedenih slučajeva krivični zakon predviđa oslobađanje od kazne ukoliko je učinilac teško pogođen izvšenjem krivičnog djela (u saobraćajnoj nesreći poginu mu članovi porodice). ODMJERAVANJE KAZNE ZA KRIVIČNA DJELA U STICAJU Sticaj krivičnog djela postoji onda kada učinilac sa jednom radnjom (idealni sticaj) ili sa više radnji (realni sticaj) učini više krivičnih djela za koja mu se istovremeno sudi. prijavljivanje zločinačkog udruženja. Naš krivični zakon predviđa tri slučaja ublažavanja kazne 1. KZ RS u čl. Kod obaveznog zakon propisuje izričito uslove.gdje se tačno precizira u kojim se granicama i za koje kaznu se može ublažiti kazna npr. Kako odrediti jedinstvenu kaznu za sva krivična djela postoje dva načina.

KZ RS u čl.46 do 52 definiše uslovnu osudu. Prvi put u naše pravo uvedena je 1959 god.uslovi za izricanje) Sudska opomena je posebna krivična sankcija u sistemu sankcija. Učinilac se za to vrijeme ne smatra osuđivanim ako ispuni postavljene uvjete. Kazna se prethodno odmjerava po pravilima za odmjeravanje kazne. 35. učiniocima najlakših krivičnih djela. Treći princip je princip kumulacije ili sabiranja kazni i primjenjuje se kada je sud za krivična djela u sticaju odredio novčanu kaznu. Sudska opomena se može 22 . 36. svrha.49 KZ RS:uslovna osuda se može izreći zbog ne ispunjenja određenih obaveza od strane osuđenog čl. u stavu 4 kaže: ako je za krivično djelo u sticaju utvrdio samo novčane kazne jedinstvena ne smije preći zbir utvrđenih niti iznos od 50 000 KM odnosno milion KM ako je neko djelo izvršeno iz koristoljublja. Izrečena uslovna osuda se može opozvati. Sudska opomena je sankcija sa naglašenim specijalno– preventivnim dejstvom. Osim obaveznog da ne učini novo krivično djelo sud može u uslovnoj osudi da odredi učiniocu i druge obaveze kao što su :nadoknada štete. Za izricanje uslovne osude potrebno je da budu ispunjena dva uslova. Čl. Ovaj sistem podrazumijeva da se protiv učinioca vodi krivični postupak u kome mu se izriče vrsta i visina kazne ali se njeno izvršenje odgađa. obaveze uz uslovnu osudu. vrijeme provjeravanja.50 KZ RS . Čl. Uslovna osuda je samostalna krivična sankcija koja se sastoji u tome što sud utvrđuje kaznu za učinioca krivičnog djela i istovremeno je odlaže za vrijeme koje odredi sud a koje ne može biti kraće od jedne godine niti duže od pet godina. princip važi i za kaznu dugotrajnog zatvora 45 god i za najdužu kaznu zatvora od 20 god. prije svega okrenuta je primarnim delikventima. vraćanje imovinske koristi koju je stekao.pod uslovom da ne učini novo krivično djelo.48 st.Prvi princip.42 KZ RS odredio je način odmjeravanja kazne za krivična djela u sticaju. Ostali uslovi su subjektivnog karaktera i vezani su za ličnost učinioca. uslovi za izricanje. izriče se rješenjem a ne presudom. Čl. maksimalna ne može preći 8 godina.da izmiri alimentaciju itd. opozivanje uslovne osude) Prema kontinentalnom shvatanju uslovna osuda sastoji se u odlaganju izvršenja izrečene kazne za određeno vrijeme i pod određenim uslovima. U stavu 3 kaže: ako se za krivično djelo u sticaju može izreći za svako krivično djelo kazna zatvora do tri godine.1 KZ RS glasi:do opozivanja uslovne osude može doći ukoliko sud poslije izricanja uslovne osude sazna da je učunilac izvršio još neko krivično djelo .Sud će obavezno opozvati uslovnu osudu ako učinilac u vrijeme provjeravanja učini novo krivično djelo za koje se može izreći kazna zatvora dvije i više godina. Utvrđena kazna je glavni i objektivini uslov za izricanje uslovne osude. USLOVNA OSUDA (pojam. Prema jednom od shvatanja koje se primjenjuje i kod nas uslovna osuda je mjera upozorenja.što nije bilo poznato u vrijeme izricanja uslovne osude. Drugi princip je princip asperacije koji podrazumijeva da se najviša pojedinačna kazna poveća ali tako da ne dostigne zbir svih pojedinačnih i ograničena je opštim maksimumom od 20 god. kojim je definisano da će sud za više krivičnih djela za koja se sudi učiniocu utvrditi kaznu za svako krivično djelo i onda utvrditi jedinstvenu kaznu za sva krivična djela koja ne smije preći opšti maksimum od 20 god niti preći kaznu dugotrajnog zatvora. SUDSKA OPOMENA (pojam. princip apsorpcije podrazumijeva da najviša kazna apsorbuje manje kazne. Prvi je da je učiniocu krivičnog djela utvrđena kazna zatvora u trajanj do dvije godine. Drugi uslov je da vrijeme provjeravanja ne može biti kraće od 1 god niti duže od 5 godina.

Uz sudsku opomenu mogu se izreći i određene mjere bezbijednosti. Sudska opomena se može izreći i za krivična djela za koja je propisana kazna od 3 godine ako je to predviđeno zakonom. Obavezno liječenje alkoholičara izriče se učiniocu koji je krivično djelo izvršio usljed zavisnosti od stalne upotrebe alkohola i ako postoji opasnost da će nastaviti sa vršenjem krivičnog djela.a o otpuštanju iz zdravstvene ustanove sud odlučuje rješenjem nakon posebnog postupka. ličnosti učinioca. 23 . Ova mjera se može izreći učiniocu koji je izvršio krivično djelo usljed zavisnosti od stalne upotrebe opojnih droga a kod kojeg postoji opasnost da će zbog stalne zavisnosti nastaviti sa vršenjem krivičnog djela. Ova mjera može biti izrečena i uz kaznu zatvora. Prema učiniocu KD koji se ne podvrgne liječenju zavisnosti može se opozvati uslovna osuda ukoliko je mjera izrečena uz uslovnu osudu.uslovi za izricanje) Ova mjera bezbjednosti može se primijeniti prema učiniocu krivičnog djela koji je u vrijeme izvršenja bio u stanju bitno smanjene uračunljivosti i koji je u vrijeme izvršenja krivičnog djela bio neurančunljiv. ČL. 38. Sud ovu mjeru može izreći samo punoljetnom učiniocu krivičnog djela. Po suštini ona predstavlja prijekor učiniocu krivičnog djela od strane društva i upozorenje da više ne vrši krivična djela jer će biti kažnjen.59 KZ RS reguliše obavezno liječenje od zavisnosti. 54 KZ RS kaže: sudska opomena se može izreći za krivična djela za koja propisan zatvor do 1 godine ili novčana kazna i koja su učinjena pod takvim olakšavajućim okolnostima koja ih čine lakim. Sudska opomena se ne može izreći vojnicima. Obavezno liječenje narkomana izvršava se u odgovarajućoj zdravstvenoj ustanovi. Ova mjera bezbjednosti izriče se na neodređeno vrijeme.Vrijeme koje učinilac provede na liječenju uračunava mu se u kaznu. Sudska opomena predstavlja specifičnu mjeru upozorenja koja se izriče punoljetnom i krivično odgovornom učiniocu.58 KZ RS reguliše postupak obaveznog psihijatarskog liječenja. 37. ponašanju poslije izvršenog krivičnog djela i drugim okolnostima pod kojima je djelo učinjeno. ČL. Za određivanje ove mjere moraju biti ispunjena dva uslova :postojanje ozbiljne opasnosti da će učinilac učiniti teže krivično djelo i da je za otklanjanje te opasnosti potrebno njegovo liječenje i čuvanje u zdravstvenoj ustanovi. Pri odlučivanju da li će izreći sudsku opomenu sud će voditi računa o svrsi sudske opomene.izreći i za krivična djela u sticaju ako za svako od tih djela postoje uslovi za izricanje sudske opomene. Obzirom da su narkomani i alkoholičari dvije različite kategorije zakonodavac je razdvojio u dvije mjere obavezno liječenje narkomana i alkoholičara. Sud može izreći i mjeru obaveznog psihijatarskog liječenja na slobodi koja se izriče učiniocu koji je krivično djelo učinio u stanju neuračunjivosti a sud utvrdi da je opasan za okolinu i da je za otklanjanje opasnosti dovoljno njegovo liječenje na slobodi. njegovom ranijem životu.OBAVEZNO LIJEČENJE OD ZAVISNOSTI (pojam. Trajanje mjere zavisi od uspješnosti liječenja ali ne duže od izrečene kazne zatvora.uslovi i svrha) Po ranijim zakonskim rješenjima liječenje narkomana i alkoholičara bila je jedna mjera bezbijednosti. Čl. Razlika je u tome što mjera liječenja alokoholičara traje dok postoji potreba za liječenjem dok liječenje narkomana ne može trajati duže od tri godine.svrha. OBAVEZNO PSIHIJATARSKO LIJEČENJE (pojam.

npr. 40. 41.djelatnosti vezanih za raspolaganje. uslovi ) Mjera se sastoji u zabrani vršenja određene službe . bez obzira da li je ona uslovna ili bezuslovna. KZ RS u čl. Može se izreći i licu koji ima stranu vozačku dozvolu.Za izricanje ove mjere potrebna su tri uslova: 1. Uslov za primjenu ove mjere jeste da je predmet svojina učinioca. ČL.falisifikovanje novca. korištenje. Ovo je mjera fakultativnog karaktera. 3.ili ranije kršenje saobraćajnih propisa pokazuju da on opasno upravlja motornim vozilom određene vrste ili kategorije.34 stav 5 i u skladu sa čl.ODUZIMANJE PREDMETA (pojam i uslovi za izricanje) Ova mjera bezbjednosti sastoji se u oduzimanju predmeta od učinioca kojim je učinjeno krivično djelo. Ovu mjeru sud će izreći ukoliko je težina krivičnog djela takva i okolnosti pod kojima je izvršeno. 24 .Trajanje može biti od 1-10 god. samostalnu djelatnost ili dužnost.ZABRANA UPRAVLJANJA MOTORNIM VOZILOM (pojam.da se osnovano može smatrati da će i dalje vršiti takva krivična djela ako bi nastavio sa takvim zanimanjem. Zakonom se može odrediti obavezno oduzimanje i uništenje predmeta. Mjera se može izreći u trajanju od tri mjeseca do pet godina.Može se izreći uračunljivom(uz kaznu i uslovnu osudu) i neuračunjivom licu(uz mjeru bezbjednosti). Sud može u skladu sa čl.upravljanje. Prema učiniocu krivičnog djela kojem je zabranjeno upravljanje motornim vozilom uz zamjenu za kaznu zatvora ili uslovnu osudu ukoliko prekrši mjeru zabrane upravljanja motronim vozilom može opozvati uslovna osuda ili zamjena kazne zatvora. Ova mjera se može izreći učiniocu koji je učinio krivično djelo kojim se ugrožava javni saobraćaj a zakonom se može izreći obavezno izricanje mjere. Svi ovi predmeti mogu se oduzeti i kad nisu svojina učinioca ako to zahtijevaju interesi bezbijednost.poziva.39. odnosno rukovanja državnom i društvenom imovinom.ZABRANA VRŠENJA POZIVA.da je učinilac radi izvršenja krivičnog djela zloupotrebio svoju službu. ili rukovanje državnom ili drušštvenom imovinom i za čuvanje te imovine.62 KZ RS reguliše uslove za primjenu mjere oduzimanja predmeta.koji su bili namijenjeni za izvršenje krivičnih djela ili koji su nastali izvršenjem krivičnog djela. uslovi za izricanje) Cilj ove mjere jeste povećanje bezbjednosti u saobraćaju a sastoji se u zabrani upravljanja motornim vozilima određene kategorije i vrste. ili kad i dalje postoji opasnost da će biti upotrijebljeni za izvršenje krivičnog djela. 2.da je učinilac djela osuđen na kaznu.60 reguliše mjeru zabrane poziva djelatnosti ili dužnosti. poziv.50 opozavati uvjetnu osudu i zamjenu kazne zatvora za rad u javnom intersu ukoliko je prekršio zabranu bavljenja pozivom ili dužnosti. Prilikom izricanja sud je dužan da uzme u obzir da li je vozač po zanimanju vozač motornog vozila. DJELATNOSTI ILI DUŽNOSTI (pojam. a može se propisati i kao obavezna kod nekih krivičnih djela.

posjećivanje vaspitnih obrazovnih i psiholoških savjetovališta. U ove mjere spadaju: pojačan nadzor roditelja. prihvatanje odgovarajućeg zaposlenja. 44. usvojioca.MALOLJETNIČKI ZATVOR (pojam i uslovi za izricanje ) Maloljetnički zatvor je jedina kazna koja se može primijeniti prema maloljetnicima i to samo prema starijim maloljetnicima. Vaspitne preporuke mogu trajati najduže jednu godinu i mogu se zamjeniti drugom ili ukinuti. liječenje u odgovarajućoj zdravstvenoj ustanovi. Smatra se da je maloljetnički zatvor specifična krivična sankcija koja ima svoje karakteristike koje se ogledaju u sljedećem: maloljetnički zatvor je sankcija kojom se ostvaruju ciljevi 25 . a koje se sastoji u ograničavanju njegove slobode ili prava. Maloljetnički zatvor je posebna kazna lišenja slobode.liječenja kao i njihovo potpuno izdvajanje iz sredine u kojoj su živjeli a sve u cilju pojačanog uticaja na maloljetnike. Posebne obaveze su nova vrsta vaspitnih mjera u koje spadaju izvinjenje oštećenom. redovno pohađanje škole. zabrana napuštanja boravišta bez saglasnosti suda i posebnog odobrenja starateljstva. Ove mjere se izriču prema maloljetnicima prema kojima nije potrebno poduzimati neke strožije mjere već je potrebno i dovoljno da se samo primjenom ovih mjera utiče na ličnost maloljetnika.U ove mjere spadaju upućivanje u vaspitno popravnu ustanovu. Primjenjuju se prema maloljetnicima koji su učinili krivično djelo za koja je propisana novčana kazna ili kazna zatovora do 5 god.POJAM. KARAKTERISTIKE I VRSTE VASPITNIH MJERA Vaspitne mjere su zakonom određene mjere kojima se ostvaruje odbrana društva od kriminaliteta. Zavodske vaspitne mjere izriču se prema onim maloljetnicima prema kojima treba poduzeti trajnije mjere vaspitanja. upućivanje u vaspitno popravni dom i upućivanje u posebnu vrstu za liječenje i osposobljavanje. Vaspitne mjere pojačanog nadzora izriču se prema maloljetnicima prema kojima je za vaspitanje i razvoj potrebno poduzeti mjere uz odgovarajući nadzor i pomoć ali nije potrebno njihovo izdvajanje iz sredine u kojoj žive. Izbor i primjena preporuka vrši se u saradnji sa roditeljima. vaspitne mjere pojačanog nadzora i zavodske vaspitne mjere U mjere upozorenja i usmjeravanja spadaju sudski ukor i posebne obaveze.Vrste vaspitnih preporuka su :lično izvinjenje oštećenom. Izriče se samo prema učiniocima težeg krivičnog djela. putem zaštite i vaspitanja maloljetnika.rad u korist humanitarnih organizacija. pojačan nadzor organa starateljstva i pojačan nadzot uz boravak u odgovarajućoj ustanovi. obeštećenje istog. pojačan nadzor u drugoj porodici. smještaj u drugu porodicu ili ustanovu. Pri izboru tužilac i sudija za maloljetnike uzeće u obzir sve ukupne interese maloljetnika i oštećenog.42. Njihova svrha je da se izbjegne pokretanje krivičnog postupka ili da se obustavi ako je pokrenut te da se primjene vaspitne preporuke i na taj način utiče na pravilan razvoj maloljetnika i na jačanje njegove odgovornosti. Zakon o maloljetnicima predviđa tri vrste vaspitnih mjera: mjere upozorenja i usmjeravanja. staraocima i centrima za socijalni rad. koje izriče sud prema maloljetnom učiniocu krivičnog djela. ČL65-67 KZ RS reguliše pojam vaspitnih preporuka.VASPITNE PREPORUKE (pojam.nadokonada štete oštećenom. vrste i uslovi za izricanje ) Vaspitne preporuke nisu krivične sankcije već posebna vrsta krivično pravnih mjera koje se primjenjuju prema maloljetnim učiniocima krivičnog djela. Primjenjuju se bez pokretanja krivičnog postupka od strane tužioca da ne bi pokrenu krivični postupak. 43.

Ako je mlađi punoljetnik učinio KD poslije punoljestva a u vrijeme suđenja nije navršio 21 sud mu za učinjeno KD može izreći posebnu obavezu. sud će izreći oduzimanje imovinske koristi ukoliko ona prelazi dosuđeni imovinsko pravni zahtjev oštećenog. pojačan nadozor od strane organa starateljstva ili mjeru upućivanja u vaspitno popravni dom. Pri odlučivanju da li će izreći ovu sankciju sud uzima u obzir subjektivne okolnosti koje se odnose na ličnost učinioca.PRIMJENA VASPITNIH MJERA I MALOLJETNIČKOG ZATVORA PREMA PUNOLJETNIM LICIMA ZA KD KOJA SU IZVRŠILI KAO MALOLJETNICI Za suđenje punoljetnom licu koje učinilo krivično djelo kao maloljetnik važe različita pravila. Maloljetnik kome je izrečena kazna maloljetničkog zatvora smatra se osuđivanim licem i ova mu se okolnost. Maloljetnički zatvor ne može biti kraći od jedne godine i duži od deset godina. Ako je krivično djelo izvršio kao mlađi maloljetnik njemu se ne može suditi ako je već navršio 21 godinu a ako nije može mu se izreći odgovarajuća vaspitna mjera (posebne obaveze. Mlađem punoljetnom licu kome je izrečena jedna od navedenih vaspitnih mjera za izvršeno krivično djelo . Oštećeni koji je u pogledu svog imovinskog zahtjeva upućen u parnicu može tražiti da se namiri iz iznosa oduzete vrijednosti. 45.mogu se uz ovo izreći i sve mjere bezbijednosti osim mjere zabrane vršenja poziva. Izuzetno ako je navršio 21 godinu sud mu može izreći umjesto maloljetničkog zatvora uslovnu osudu ili kaznu zatvora. izriče se na pune godine i pola godine (čl.specijalne i generalne prevencije. duševnu razvijenost. sklonosti navike itd. Osuda na kaznu maloljetničkog zatvora vodi se u kaznenoj evidenciji i briše se pet godina nakon izdržane zastarjele ili oproštene kazne. Neophodan uslov za izricanje maloljetničkog zatvora su izvršeno krivično djelo i krivica ili krivična odgovornost učinioca. Maloljetnički zatvor može se izreći samo starijem maloljetniku koji je učinio krivično djelo za koje je zakonom propisana kazna teža od 5 godina i to samo u slučajevima teških posljedica i visokog stepena krivične odgovornosti. pojačan nadzor) i kazna maloljetničkog zatvora ako postoje uslovi za izricanje ove mjere.osnov.87 do 90. Međutim zakonodavac predviđa i mogućnost izricanja neke od vaspitnih mjera prema ovoj kategoriji učinilaca KD. KZ RS maloljetnički zatvor reguliše u čl. Mlađa punoljetna lica su lica koja su navršila osamnaest a nisu dvadest jednu godinu. Izricanje vaspitnih mjera nije obavezno već fakultativno.način i zaštita oštećenog KZ) Ako je oštećenom u u krivičnom postupku dosuđen imovinsko pravni zahtjjev. Mlađem punoljetniku kome je izrečena jedna od navedenih jera može se uz mjeru izreći mjera bezbijednosti osim mjere zabrane vršenja poziva. 46.88). ako se s obzirom na karakteristike njegove ličnosti i težinu KD može postići svrha kažnjavanja. ako pokrene parnicu u roku od 26 . Za krivično djelo u sticaju sud maloljetniku izriče samo jednu vaspitnu mjeru ili samo kaznu maloljetničkog zatvora (čl. u slučaju izvršenja nekog novog krivičnog djela uzima kao otežavajuća.89).ODUZIMANJE IMOVINSKE KORISTI (pravna priroda . zavisno od toga da li je učinio krivično djelo kao stariji maloljetnik ili kao mlađi maloljetnik. PRIMJENA VASPITNIH MJERA PREMA MLAĐIM PUNOLJETNIM LICIMA Prema mlađim punoljetnim licima po pravilu se izriču kazne za izvršenje KD. 47.

102.KZ RS U čl.pravne posljedice koje se sastoje u zabrani sticanja određenih prava -zabrana vršenja određenih funkcija u državnim organima -zabrana sticanja određenog zvanja -zabrana sticanja određenih dozvola ili odobrenja koje se daju odlukom državnih organa.97-99).KZ) Prvane posljedice nisu krivične sankcije i ne predstavljaju neke druge mjere o kojima bi odlučivao sud. Daje samo osuđenim licima koja nisu bila osuđivana.kada je i pravna polsjedica teža. Pravne posljedice nastupaju danom pravosnažnosti presude.102 KZ RS.100 do 102 reguliše pojam rehabilitacije. po svojoj prirodi mogu pogoditi više učinioca nego sama sankcija. Nastupaju automaski po sili zakona. Da bi nastupila zakonska rehabilitacija potrebno je da prođe određeno vrijeme od izvršene zastrajele ili oproštene kazne. Razlikujemo Zakonsku i sudsku rehabilitaciju. Priliko ocjene da li će dati rehabilitaciju sud će cijeniti da li je osuđeno lice svojim vladanjem zaslužilo rehabilitaciju. Istovremeno to znači i pravo osuđenog lica da prema njemu budu otkolonjene posljedice pravne osude kao i da sama osuda bude brisana iz kaznene evidencije. Sudska rehabilitacija se može dati i licu koje je više puta osuđivano.PRAVNE POSLJEDICE OSUDE (pojam . 48.POJAM I VRSTE ZASTRAJELOSTI(KZ) Zastarjelost je zakonski osnov za gašenje krivičnih sankcija usljed protoka određenog vremena poslije kojeg se ne može poduzeti gonjenje protiv učinioca KD ili poslije kojeg 27 . POJAM I VRSTE REHABILITACIJE(kz) Rehabilitacija podrezumijeva ponovno uspostavljanje ranijeg položaja osuđenog lica kao punopravnog građanina i stavljanja u zaborav njegove kriminalne prošlosti tj.Sudska Reh. oduzimanje odlikovanja 2.da li je nadoknadilo štetu koju je prouzrokovalo itd.značaj . Pravne posljedice osude predviđene su u brojinim zakonima i samo se mogu propisati zakonom.ali samo ako su ispunjeni uslovi iz krivičnog zakona RS čl. Njihov cilj je otklanjanje opasnih situacija koje mogu dovasti do izvršenja novog KD. Rehabilitacija nije samo nagrada osuđenom licu već i specijalna prevencija prema učiniocu da više ne čini KD.šest mjeseci od dana pravsnažnosti presude. Brisanjem osude prestaju i pravne posljedice osude (KZ RS čl. Oštećeni koji u krivičnom postupku nije podnio imovinsko pravni zahtjev može zahtijevati namirenje iz oduzete imovine ako je ako je radi utvrđivanja svog zahtjeva pokrenuo parnicu u roku od tri mjeseca od dana saznanja za presudu kojom se oduzima imovinska korist.čl. -Gubitak čina. Zakonska nastaje po sili zakona kad se za to ispune uslovi predviđeni zakonom. 50. Se ne može dat dok traju mjere bezbijednosti.vrste.daje mu se status neosuđiavnog lica. 49. Pravne posljedice svrstane su u dvije kategorije: 1. Pravne posljedice mogu nastupiti samo ako je izrečena kazna zatvora najčešće u dužem trajanju.pravne polsjedice koje se odnose na prestanak ili gubitak određenih prava u koje spadaju -prestanak vršenja određenih poslova ili funkcija u državnim organima -predstanak radnog odnosa ili prestanak vršenja određenog zvanja. traju najduže pet godina od izdržane oproštene ili zastarjele kazne ako zakonom nije predviđeno kraće trajanje.

Pomilovanjem se može dati djelimično oslobođenje od izvršenja kazne ili potpuno.čl.111 KZ RS propisuje rokove zastre. određivanje kraćeg trajanje pravne posljedice. posebnim okolnostima koje. Pomilovanje za razliku od amnestije je pojedinačni pravni akt kojim se konkretno poimenično odnosi na određeno lice. Davanje pomilovanja ne dira u prava trećih lica koja se zasnivaju na osudi lica. Pomilovanje predstavlja akt milosti koji nije ograničen nekim matrijalnim pravnim uslovima. oslobođenje od krivičnoig gonjenja. -Zastarjelost izvršenja kazni ili druge krivične sankcije nastaje protekom određenog roka od dana pravosnažnosti presude. rehabilitacija.kojimse mijenja dejstvo sudske odluke u pogledu izrečene krivične sankcije ili pak sprečava donošenje te odluke u slučaju da do krivičnog gonjenja nije ni došlo.poimenično neodređenom krugu lica obuhvaćenim aktom amnestije daje oslobođenje od krivičnog gonjnenja.zamjena izrečene kazne.potpuno ili djelimično oslobađa od izvršenja kazne.zakonom se izričito može odrediti vrijeme do kojeg se amnestijom obuhvataju učinjena KD . pojedinačne 28 . Zakon o pomilovanju određuje fiksni rok provjeravanja u trajanju od tri godine. UBISTVO (clan 148 KZ RS) Pod običnim ubistvom podrazumijeva se protivpravno. kada postoje.pokreće se na molbu osuđenog lica. Pošto je amnestija akt zakonodavnog organa .ČL. Pomilovanje daje presjednik Republike na osnovu mišljenja suda koji je izrekao prvostepenu presudu. učinilac će se kazniti zatvorom od jedne do osam godina.AMNESTIJA I POMILOVANJE (POJAM I USLOVI) Amnestija je akt zakonodavnog organa kojim se u formi zakona . kazniće se zatvorom najmanje pet godina.ovo ima za posljedicu gubitak prava države i njenih oorgana na krivično gonjenje ili izvršenje krivičnih sankcija. KZRS kaže:“(1) Ko drugog liši života.113.umišljajno lišavanje života drugog lica koje nije praćeno dodatnim. Naše krivično pravo poznaje dvije vrste zastarjelosti. zamjena izrečene kazne blažom kaznom rehabilitacija ili ukidanje pravne posljedice osude.ukidanje ili kraće trajanje mjera bezbijednosti. odnosno proteka određenog vremena izrečena sankcija ili kazna ne može izvršiti. sporedne kazne i mjere bezbijednosti. a u stavu 2. Radnja izvršenja je određena posredno na taj način što je opisana posljedica – lišavanje života čime su obuhvaćene sve radnje koje mogu proizvesti navedenu posljedicu (tzv. 51.. Može se odnosti na određena KD ili na određene kazne bez obzira na KD.a čl. Ako je djelo iz stava 1.114. 52. ovog člana učinjeno pod osobito olakšavajućim okolnostima. Član 148.112 tok i prekid zastare krivičnog gonjenja.115 KZ RS regulišu rokove zastare izvršenja kazne.ilio po s lužbenoj dužnosti. tok i prekid zastare izvršenja kazne. Dužina roka za zastra zavisi od težine KD .obično ubistvo postoji samo onda ukoliko u konkretnom slučaju ne postoje obilježja nekog drugog oblika ovog krivičnog djela. tj.se ne može izvršiti kazna ili neka druga krivična sankcija. Sastoji se u tome što se poslije roka. Amnestija se daje samo za učinjena KD ne i buduća. mijenjaju težinu i oblik ovog djela stvarajući tako neki od posebnih oblika kvalifikovanog ili privilegovanog ubistva.“Obično ubistvo ima karakter opšteg krivičnog djela i supsidijarno je u odnosu na teže ili lakše oblike. -Zastrajelost krivičnog gonjenja koja teče od dana izvršenja kD a ukoliko je polsjedica KD nastupila kasnije zastarjelost teče od dana nastupanja posljedice.

Subjektivnu stranu djela čini umišljaj. propuštanjem radnje koje je lice obavezno činiti da bi spriječilo nastupanje smrti. na ubistvo izvršeno iz samilosti ili iz milosrđa prema pasivnom subjektu. Kao tipični slučajevi ovog ubistva u literaturi se najčešće navode iznenadno ubistvo. molbu ili pristanak pasivnog subjekta. Suštinu ubistva iz koristoljublja predstvlja činjenica da je umišljajno lišenje života druge osobe motivisano koristoljubivim pobudama izvršioca. maloljetno lice ili žensko lice za koje zna da je bremenito. iz bezobzirne osvete ili iz drugih naročito niskih pobuda. O kojoj vrsti umišljaja se radi procjenjuje sud. Objektivna komponenta svireposti ogleda se u težini prouzrokovanih muka žrtve.TEŠKA UBISTVA(clan 149 KZ RS) Teško ubistvo je umišljajno lišenje života drugog. 4) ko drugog liši život i pri tom umišljajno dovede u opasnost život još nekog lica. Posljedica djela je smrt drugog lica. a subejktivna u neosjetljivosti učinioca prema tim mukama ili u osjećanju zadovoljstva u mukama žrtve. ubistvu djeteta pri porođaju ili ubistvu učinjenom pod osobito olakšavajućim okolnostima (član 148. 29 . ili ko liši života službeno ili vojno lice pri vršenju poslova bezbjednosti ili dužnosti čuvanja javnog reda.“ Ubistvo na naročito svirep način je takav oblik kvalifikovanog ubistva koji se može primijeniti samo na slučajeve u kojima je svirep način izvršenja djela poprimio takav intenzitet koji je naročit. Ubistvo na krajnje podmukao način je takvo lišavanje života druge osobe koje se vrši na prevaran ili potajan način. stav 2. Objekat ovog krivičnog djela je živ čovjek. Bitno je jedino utvrditi postojanje uzročne veze između ova dva elementa krivičnog djela. Ubistvo pod osobito olašavajućim okolnostima se može primijeniti na slučajeve umišljajnog ubistva koji su izvršeni na zahtjev. odnosno živo ljudsko biće od rođenja pa do smrti. izvršeno pod posebno otežvajućim okolnostima koje su predviđene zakonom.radnje). ovog člana primijeniće se i kad je lišenje života izvršeno organizovano ili po narudžbi.). ubistvo na spavanju i ubistvo trovanjem. pri čemu učinilac pokazuje posebnu prepredenost. direktni ili eventualni. Radi se uglavnom o aktivnim radnjama (činjenju). a ne radi se o ubistvu na mah. a koje u toj mjeri utiću na stepen opasnosti učinioca i djela da zakonodavac za ovaj delikt predviđa najtežu kaznu ili najtežu mjeru kazne. 53. 3) ko drugog liši život pri bezobzirnom nasilničkom ponašanju. KZRS kaže:“Zatvorom najmanje deset godina ili kaznom dugotrajnog zatvora kazniće se: 1) ko drugog liši život na naročito svirep ili krajnje podmukao način. Član 149. lukavost i gdje zloupotrebljava povjerenje žrtve ili koristi njenu bespomoćnost. tj. 2) ko drugog liši života iz koristoljublja. 5) ko umišljajno liši života dva ili više lica. ali se ubistvo može izvršiti i nečinjenjem. uzimajući u obzir sve objektivne i subjektivne okolnosti konkretnog slučaja. 7) ko liši života sudiju ili javnog tužioca u vezi sa vršenjem njihove sudijske ili tužilačke dužnosti. Momenat nastupanja smrti irelevantan za primjenu ove inkriminacije. U stavu 2 se kaže: “Kazna iz stava 1. npr. radi izvršenja ili prikrivanja drugog krivičnog djela. neizvršenje roditeljske dužnosti hranjenja i staranja o djetetu. Subjektivnu stranu djela čini umišljaj. 6) ko liši života dijete. hvatanja učinioca krivičnog djela ili čuvanja lica lišenog slobode.

u restoranu. Priroda i težina drugog krivičnog djela čijem izvršenju se teži.Ubistvo kojim se umišljajno dovodi u opasnost život još nekih licaradi je takav način lišavanja života jednog lica kojim se istovremeno dovodi u životnu opasnost još neko lice. bomba. kao i u slučaju ako je započeto lišavanje života više lica. izbjegavanje plaćanja izdržavanja. pod uslovom da se ne radi o privilegovanim ubistvima i da nije izrečena presuda ni za jedno od izvršenih ubistava.Korist kao motiv ubistva može se sastojati u povećanju imovine. ostvarenju neke dobiti (npr. Kod ubistva iz drugih naročito niskih pobuda je riječ o krajnje negativnim pobudama koje ponašanje učinioca čine nečovječnim. na radnom mjestu. (npr. Ilustrativni primjer ubistva radi izvršenja druigog krivičnog djela jeste ubistvo čuvara robne kuće da bi se izršila krađa iz te robne kuće. automatsko oružje. zlobe. zlonamjernosti. Ovaj oblik teškog ubistva postoji u slučaju kada jedno lice izvrši više umišljajnih ubistava. zbog težine prouizrokovane posljedice. ugovora o izdržavanju i sl. dovodi u opasnost živote više lica. ubistvo radi ostvarenja neke koristi koja nije materijalne prirode. plastična mina ili satni mehanizam na mjestu gdje postoji objektivna mogućnost da poginu i druga lica. ubistvo iz mržnje. ubistvo lica sa kojim je učinilac bio u takvim faktičkim odnosima da je očekivao da njemu pripadne nasljedstvo). a on po pravilu postoji u situaciji kad učinilac upotrebi sredstvo izvršenja nad kojim nema kontrolu u trenutku njegovog djelovanja ili čije je svojstvo takvo da. npr.) kao i u očuvanju postojećeg imovinskog stanja od štete ili gubitka. nacionalne mržnje. Pokušaj ovog krivičnog djela će postojati u slučaju kada je jedno lice lišeno života. ubistvo djeteta da bi se izvršilac oslobodio roditeljske dužnosti i sl. Osnovni motiv izvršioca djela ubistva radi izvršenja ili prikrivanja drugog krivičnog djela jeste da lišavanjem života pasivnog subjekta omogući izvršenje nekog drugog krivičnog djela ili da prikrije neko drugo krivično djelo. ali ni kod 30 . Za pravilnu ocjenu izvršenja djela ubistva iz bezobzirne osvete odlučno da je ubistvo koje se izvrši iz osvetoljubivih pobuda počinjeno prema tkavom licu i pod takvim okolnostima da se postupci učinioca pojavljuju kao očigledno bezobzirni.). odnosno kada je ubistvo izvršeno radi oslobađanja izvršioca od bilo koje imovinske obaveze prema ubijenom kao što je plaćanje duga. Pri tome je irelevantno da li je krivično djelo koje se ubistvom želi prikriti. odnosno čije izvršenje se želi omogućiti. koji je zakonodavac. a njega beskrakternom i beskrupuloznom ličnošću. usljed određenog načina upotrebe. te se ova inkriminacija primjenjuje nezavisno od toga da li je u pitanju teže ili lakše krivično djelo. ubistvo bračnog druga radi zasnivanja druge bračne zajednice. Ubistvo više lica predstavlja sticaj krivičnog djela ubistva. službenim kolima. pakosti. Subjektivno stranu djela čini direktni umišljaj jer učinilac postupa sa namjerom da se osveti pasivnom subjektu zbog zla koje mu je nanešeno. Subjektivnu stranu djela čini umišljaj (direktni). odnosno koje se želi prikriti. nečasnim i nedostojnim čovjeeka. kvalifikovao kao teško ubistvo. i sl. zavisti. idealni ili realni. netrpeljivosti. vagonu ili prostoriji u kojoj treba da se održi neki skup i sl. a djelatnost učinioca i njegov umišljaj su bili usmjereni na lišavanje života više lica. zakonom nije određena. a sa aspekta motiva i subjektivnog odnosa izvršioca prema žrtvi i djelu umišljajno ubistvo bez povoda ili zbog beznačajnog povoda. Osnovna karakteristika ubistva pri bezobzirom nasilničkom ponašanju je nasilničko ponašanje učinioca pri njegovom izvršenju tj. tj. zaista i izvršeno. Djelo postoji i kada učinilac samo pretpostavlja da može doći do ostvarenja imovinske koristi (npr. seksualnih pobuda. Takav način će postojati ako se upotrijebi npr. specifičan odnos prema djelu i žrtvi sa aspekta objektivnih elemenata – huligansko ponašanje. dobijanje imovine na osnovu naslijeđa.

S obzirom da učestvovanje više lica u izvršenju ovog delikta proizilazi iz zakonske formulacije djela. Propisana je kazna od 1 do 10 godina. odnosno ovo KD postoji u slučaju kada je učinilac bio svjestan da svojim činjenjem ili nečinjenjem može prouzrokovati smrt drugog lica ali je olako držao da posledica neće nastupiti. dovoljno je da je bio saučesnik. možemo reći da se radi o nužnom saizvršilaštvu. čl.čl. hvatanja učinioca krivičnog djela ili čuvanja lica lišenog slobode. Vremenski razmak između ubistava nije relevantan za postojanje ovog djela. PRIVILEGOVANA UBISTVA (pojam I vrste)150 Privilegovano ubistvo se razlikuje od kvalifikovanog oblika ubistva. Kao vrijeme vršenja tih poslova smatra se ne samo ono vrijeme dok traje konkretna akcija koja je preduzeta u okviru poslova bezbjednosti ili dužnosti čuvanja javnog reda. Znači krivičnopravnu prirodu suštinski determiniše međusobni konfliktni odnos između učinioca I žrtve.Ubistvo po narudžbi je specifičan oblik organizovanog ubistva jer u njegovom izvršenju učestvuje najmanje dva lica. a neposredni izvršilac kao učinilac krivičnog djela teškog ubistva. Ubistvo dijeteta pri porodaju Clan 151. Prema zakonskoj formulaciji djela ubistvo sudije ili javnog tužioca.152 Ubistvo djeteta pri porođaju se u suštini svodi na umišljajno lišenje života djeteta od strane majke. Ubistvo na mah – čini ga onaj ko drugog liši slobode namah doveden bez svoje krivice u jaku razdražanost napadom ili teškim vrijeđanjem od strane ubijenog. naručilac ubistva i neposredni izvršilac ubistva. jer svako odgovara za svoj udio u izvršenju djela.150 Ubistvo iz nehata – čini ga onaj ko drugog liši slobode iz nehata. 54. Nije nužno da je učinilac kod svih djela svojstvo izvršioca. Kada je umišljajno lišenje života drugog lica izvršeno organizovano ili po narudžbi radi se o takvom obliku ubistva za čije izvršenje je nophodno sudjelovanje više lica. naručilac kao podstrekač. Jednako odgovara i onaj koji je stvorio plan za ubistvo kao i onaj ko je pasivnog subjekta neposredno lišio života. odnosno da ima status subjekta djela. službenog ili vojnog lica postoji u slučaju kada se liši života sudija ili javni tužilac u vezi sa vršenjem njihove sudijske ili tužilačke dužnosti. Za ovaj delikt predviđena je kazna zatvora od 6 mjeseci do 5 godina. Ovdje ne postoji nužno saizvršilaštvo. Subjektivnu stranu djela čini umišljaj. direktni ili eventualni. odnosno koje po svojoj definiciji pretpostavlja udio i doprinos više lica da bi se djelo uopšte moglo ostvariti. već i vrijeme dok se ta akcija priprema. Da bi se mogla primjeniti ova inkriminacija neophodno je da lišavanje života navedenih lica bude izvršeno pri vršenju zakonom određenih poslova.jednog nije nastupila smrt. 31 . odnosno privilegovani oblik ubistva postoji kada je djelo učinjeno pod osobito olakšavajućim okolnostima. tj. ali se eventualno može uzeti u obzir pri odmjeravanju kazne. hvatanja učinioca krivičnog djela ili čuvanja lica lišenog slobode. jer se temelji na činjenici da se počinitelj u vrijeme činjenja djela nalazi u posebnoj psihičkoj fazi. ili kada se liši života službeno ili vojno lice pri vršenju poslova bezbjednosti ili dužnosti čuvanja javnog reda. svaki učesnik ima status izvršioca djela i svako se kažnjava kao izvršilac djela neovisno od toga ko je od njih preduzeo neposrednu radnju izvršenja ubistva.

kaznice se zatvorom od tri mjeseca do tri godine. 2. teškim zlostavljanjem ili teškim vrijeđanjem od strane povrijeđenog. ali nije došlo do konkretne opasnosti po život povrijeđenog. član 153. (1) Ko protivno propisima o prekidu trudnoce trudnoj ženi sa njenim pristankom izvrši prekid trudnoce.3) Ako je usljed djela iz st. zapocne da vrši prekid trudnoce ili joj pomogne da prekine trudnocu. 1. zatvorom do tri godine.Majka koja liši života svoje dijete za vrijeme porodaja ili neposredno posle porodaja. direktni ili eventualni. ovog člana učini na mah. kazniće se zatvorom od jedne do osam godina. kazniće se zatvorom do tri godine. pod uticajem stanja koje je izazvano porodajem. (1) Ko navede drugog na samoubistvo ili mu pomogne u izvršenju samoubistva. ili je oslabljen važan dio tijela ili važan organ ali ne u znatnoj mjeri. Ko drugog tjelesno povrijedi ili mu zdravlje naruši tako teško da je usljed toga doveden u opasnost život povrijeđenog ili je uništen ili trajno i u znatnoj mjeri oslabljen koji važan dio njegovog tijela ili koji važan organ. a za djelo iz stava 3. kaznice se zatvorom od šest mjeseci do pet godina. odnosno na teško narušavanje zdravlja drugog lica.TEŠKA TJELESNA POVREDA Teška tjelesna povreda se odnosi na teške povrede tjelesnog integriteta. ovog člana nastupila smrt povrijeđenog lica. ili je prouzrokovana trajna nesposobnost za rad povrijeđenog. i 2. zatvorom od šest mjeseci do pet godina. Protivpravni prekid trudnoce Clan 154. stav 2. doveden bez svoje krivice u jaku razdraženost napadom. ili trajno i teško narušenje njegovog zdravlja ili unakaženost. i 2. 1. tjelesna povreda kojom je prouzrokovana privremena nesposobnost za rad koji je povrijeđeni obavljao u vrijeme povređivanja ili trajna nesposobnost za rad ali ne za one djelatnosti kojim se povrijeđeni profesionalno bavi. 55. učinilac će se kazniti zatvorom od jedne do dvanaest godina. Obična teška tjelesna povreda je takva povreda kojom je tijelo teško povrijeđeno ili zdravlje teško narušeno. pa ovo bude izvršeno. Subjektivnu stranu djela čini umišljaj. kazniće se za djelo iz st. (stav 4) Ko djelo iz st. i 2. Osobito tešku tjelesnu povredu možemo definisati kao takvu tjelesnu povredu kojom je tjelesni integritet ili zdravlje drugog lica povrijeđeno odnosno narušeno tako teško da je usljed toga doveden u opasnost život povrijeđenog ili je trajno i u znatnoj mjeri oslabljen koji važan dio njegovog tijela ili koji važan organ. (stav 5) Ko djelo iz st. odnosno kojom je prouzrokovana trajna nesposobnost za rad povrijeđenog ili trajno i teško narušenje zdravlja ili unakaženost. 32 . Ko drugog teško tjelesno povrijedi ili mu zdravlje teško naruši. ovog člana učini nehatno. 1. kaznice se zatvorom od šest mjeseci do pet godina. i 3. tjelesna povreda kojom je uništen ili u znatnoj mjeri oslabljen dio tijela ili organ koji se ne smatraju važnim. kazniće se zatvorom od šest mjeseci do pet godina. 1. tjelesna povreda kojom je prouzrokovano trajno narušenje zdravlja koje nije teško ili je prouzrokovano teško narušenje zdravlja koje se ne smatra trajnim i tjelesna povreda kojom su izazvane promjene na vidljivim djelovima tjela koje se ne bi mogle podvesti pod pojam unakaženosti. Član 156 KZRS kaže: stav 1. (stav.

Neophodno je da smrt povrijeđenog bude isključivo prouzrokovana onom radnjom učinioca koja je preduzeta sa umišljajem da se povrijeđenom nanese teška tjelesna povred. profesionalna nesposobnost. osobito teška 33 . Najteži oblik teške tjelesne povrede jeste teška tjelesna povreda kvalifikovana smrću. Teška tjelesna povreda iz nehata postoji ukoliko je obična teška tjelesna povreda ili osobito teška tjelesna povreda učinjena nehatno (svjesni ili nesvjesni nehat).. izdržljivost ili jačinu funkcije kakvu je imao prije povrede. Osobito teška tjelesna povreda kojom je prouzrokovano trajno i teško narušenje zdravlja postoji u slučaju kada je tjelesnom povredom prouzrokovano trajno i teško narušenje zdravlja oštećenog. amputacijom ili dovođenjem u takvo stanje da više ne mogu vršiti svoju funkciju. tj. Za zasnivanje ove kvalifikacije djela dovoljno je da je tjelesnom povredom prouzrokovana trajna nesposobnost za onaj rad koji je povrijeđeni obavljao prije povrede i koji mu je služio kao izvor prihoda. Pod uništenjem nekog važnog dijela tijela ili organa podrazumijeva se njihovo potpuno trajno onesposobljavanje.Osobito teška tjelesna povreda kojom je doveden u opasnost život povrijeđenog postoji kada je tjelesnom povredom prouzrokovana konkretna opasnost po život povrijeđenog. Subjektivni osjećaj povrijeđenog o unakaženosti je irelevantan za primjenu ove kvalifikacije djela. nezavisno od njihove starosne dobi. ne može predvidjeti da li će i kada povrijeđeni ozdraviti. nanijeta na onom dijelu tijela koji postaje vidljiv npr. Trajnim se smatra ono narušenje zdravlja za koje se. nesposobnost za rad koji je povrijeđenom u času povređivanja služio kao izvor sredstava za život. Unakaženost postoji i onda kada je povreda kojom se znatnije narušava estetski izgled . što uklučuje i pretpostavku o neizlječivosti uopšte. samo pri intimnim odnosima ljudi. zavisno od toga da li je prouzrokovana nesposobnost za bilo koji rad ili je u pitanju tzv. Smatra se da teško narušenje zdravlja postoji u slučaju teških oboljenja koja u većoj mjeri slabe organske ili psihičke funkcije. Bez značaja je činjenica da je taj dio tijela ili organ prije nanošenja tjelesne povrede bio oštećen ili oslabljen jer se utvrđuje značaj koji taj dio tijela ili organ ima uopšte za organizam. Smatra se da je važan dio tijela ili važan organ oslabljen u slučaju kada poslije nanijete povrede on više nema upotrebljivost. Za kvalifikaciju osobito teške tjelesne povrede kojom je uništen ili trajno i u znatnoj mjeri oslabljen važan dio tijela ili važan organ neophodno je da se radi o važnom dijelu tijela. Teška tjelesna povreda na mah je lakši oblik djela koji postoji u slučaju kad je obična teška tjelesna povreda. ali je ona izbjegnuta zahvaljujući blagovremenoj i efikasnoj intervenciji ili otpornosti samog organizma. Kod osobito teške tjelesne povrede kojom je prouzrokovana unkaženost unakaženost postoji kada je usljed povrede došlo do trajne i vidljive promjene na simetriji tijela tako da to kod drugih izaziva neprijatne utiske i sažaljenje. za koju je predviđena kazna zatvora od jedne do dvanaest godina i ovaj oblik djela postoji u slučaju kada usljed obične teške tjelesne povrede ili osobite teške tjelesne povrede nastupi smrt povrieđenog lica. odnosno o važnom organu. Kod Osobito teške tjelesne povrede kojom je prouzrokovana trajna nesposobnost za rad nesposobnost za rad može biti apsolutna i relativna. što ne znači da se mora raditi o oboljenju opasnom po život. odnosno kada je smanjena sposobnost za njegovo normalno funkcionisanje. sa stanovišta medicinske nauke.Subjektivnu stranu djela čini umišljaj. Smatra se da ona postoji u slučajevima kada je težina povrede takvog karaktera da se svakog trenutka mogla očekivati smrt povrijeđenog. direktni ili eventualni. Da bi narušenje zdravlja predstavljalo kvalifikatornu okolnost u smislu ovog djela ono mora biti teško i trajno.

tj. a ograničavanje djelimično onemogućavanje ostvarivanja prava građana koja im pripadaju. Teži oblik djela postoji ako je djelo izvršilo službeno lice zloupotrebom službenog položaja ili ovlašćenja i kazniće se sa kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina. poklona ili kakve druge imovinske ili neimovinske koristi biraču u cilju njegovog navođenja da glasa za ili protiv određenog predloga. Iz karaktera djela proizilazi da se ono može vršiti kako činjenjem tako i propuštanjem određenog činjenja (komisivno-omisivni delikt). vojna i neka druga lica. obrazovanju ili društvenom položaju. od strane učinioca koji je bez svoje krivice doveden u stanje jake razdraženosti napadom. Uskraćivanje je potpuno. poklona ili kakve druge imovinske ili neimovinske koristi ili njihovo obećanje tj. povlašćivanje (favorizovanje) građana u davanju raznih dozvola za vršenje određenih djelatnosti ličnim radom. U tome se istovremeno sastoji i posljedica djela.. Djelo je umišljajni delikt. polu ili polnoj usmjrenosti.tjelesna povreda ili teška tjelesna povreda kvalifikovana smrću izvršenom na mah. davanje pogodnosti pri zasnivanju radnog odnosa. aktivno i pasivno podmićivanje. sa istom kaznom kao i za djelo. na osnovu razlike u nacionalnosti.189 Krivično djelo obuhvata davanje i primanje nagrade. 56. PODMIĆIVANJE PRI IZBORU I GLASANJU čl. Djelo je dovršeno kada je građaninu neko pravo uskraćeno ili je ograničeno njihovom korišćenju. napredovanja. 1. onemogućavanje da građanin preduzme određenu procesnu radnju ili da ostvari svoje pravo ili da ga ostvari samo djelimično. čl. zakonom ili drugim propisom ili ratifikovanim međunarodnim ugovorom. Djelo se može izvršiti i prema grupi građana . ali iz prirode djela proizilazi da to mogu biti samo ona lica koja su u mogućnosti ili položaju da odlučuju o pravima građana ili o njihovim povlasticama ili pogodnostima. dakle kao diskriminisanje ili kao favorizovanje građana. rođenju ili socijalnom porijeklu. vjeroispovjesti. 57. teškim zlostavljanjem ili teškim vrijeđanjem od strane pasivnog subjekta. 162. dodjeljivanja priznanja. stipendije ili stručnog usavršavanja. odgovorna. Poseban oblik ovog djela postoji ako se vrši proganjanje lica ili organizacija zbog njihovog zalaganja za ravnopravnost ljudi. u povredi ili ograničenju prava građana ili povredi njihovog pravnog interesa. Djelo može biti izvršeno na različite načine.S obzirom na radnju izvršenja odnosno način izvršenja djelo se može pojaviti u dva oblika: a) kao uskraćivanje ili ograničavanje građana ili b) davanje građanima povlastica ili pogodnosti. ali do ostvarenja posljedice nije došlo. etničkoj pripadnosti.Prema zakonu izvršilac djela u načelu može biti svako lice. Pokušaj djela je moguć i on postoji kada je poduzeta neka od radnji u navedenom pravcu. da uopšte ne glasa ili da glasa u 34 . odnosno kada su mu date povlastice ili pogodnosti. davanju ili obećanju nagrade. POVREDA RAVNOPRAVNOSTI GRAĐANA (clan 162 KZ RS) Prema st. kao što su: odbijanje da se prizna neko pravo koje građaninu po zakonu pripada. neblagovremeno odlučivanje o zahtjevu za priznavanje određenog prava. krivično djelo se sastoji u uskraćivanju ili ograničavanju prava građana utvrđenih ustavom. Pasivni subjekt djelaje domaći državljanin. kao i u davanju građanima povlastica ili pogodnosti na toj osnovi. Djelo obuhvata aktivno podmićivanje koje se sastoji u nuđenju. nagrada i dr. kao što su službena. rasi. jeziku. političkom ili drugom ubjeđenju. sve na navedenim osnovama.

Pasivni subjekat. Podmićivanje se vrši u namjeri vršenja ili nevršenja biračkog prava. Kazna za oba oblika djela je novčana kazna ili zatvor do tri godine. Osnovni oblik djela čini onaj ko drugoga prinudi na obljubu ili neku drugu polnu radnju upotrebom sile ili prijetnjom da će neposredno napasti na život ili tijelo tog ili njemu bliskog lica. Radnja djela kod aktivnog podmičivanja se sastoji u nuđenju. Za osnovni oblik djela predviđena je kazna zatvora od jedne do deset godina.osnovni . obećavanja. tj.Izvršilac djela može biti lice muškog ili ženskog pola. i to direktni umišljaj. b. poslovnog prostora. Pokušaj krivičnog djela silovanja postoji već u momentu kada je prema pasivnom subjektu upotrebljena sila ili prijetnja usmjerena na ostvarivanje obljube ili druge polne radnje. odnosno žrtva djela. ženskog ili muškog pola. što znači da pored predmeta koji imaju materijalnu vrijednost. a kod aktivnog podmićivanja i namjera za pridobijanje lica sa biračkim pravom. odnosno neke druge polne radnje.193 Prema zakonu možemo razlikovati nekoliko oblika krivičnog djela silovanja: . a ne pokušaj. odnosno glasanja ili ne glasanja u određenom smislu. poklon ili druga imovinska ili neimovinska korist. Kod druge polne radnje krivično djelo silovanja je dovršeno početkom prodiranja drugih dijelova tijela ili predmeta u tjelesne otvore žrtve.određenom smislu i pasivno podmićivanje koje vrši lice sa pravom glasa koje za sebe ili drugoga zahtijeva. 58. Prinuda se sastoji u upotrebi sile ili prijetnje da će se neposredno napasti na život ili tijelo tog ili njemu bliskog lica. pa će postojati dovršeno djelo. Jednostavan dodir polnih organa nije dovoljan da bi se krivično djelo silovanja smatralo dovršenim. zaposlenje. to može biti i neka druga korist. Kriminalna zona djela obuhvata navedene djelatnosti već u fazi nuđenja. zahtijevanja. primi poklon ili obećanje poklona. ako je silovanje izvršeno prema maloljetnom licu. kada je upotrebljena prinuda i ostvarena obljuba. Sila ili prijetnja moraju biti takvog intenziteta da su podobni da slome otpor pasivnog subjekta. Predmet djela u oba slučaja je nagrada. dok se kod pasivnog podmićivanja sastoji u njihovom zahtijevanju ili primanju.teži . čim su preduzete takve radnje. Obljuba je dovršena momentom spajanja polnih organa tj. odnosno neka druga polna radnja. davanju ili obećanju nagrade ili poklona ili kakve druge koristi. Krivično djelo silovanja je dovršeno kada su ostvarena oba akta koja čine radnju izvršenja. ako je izvršeno na naročito svirep ili naročito ponižavajući način. da uopšte ne bi glasao ili da bi glasao u određenom smislu.a sam čin obljube ili druge polne radnje nije realizovan.Radnja izvršenja krivičnog djela silovanja sastoji se od prinude i obljube. može biti punoljetna osoba.Subjektivnu stranu djela čini umišljaj. Pod obljubom se podrazumijeva prirodno sjedinjavanje polnih organa lica različitog pola. ili kakve druge koristi da bi glasao za ili protiv određenog predloga. obezbjeđenje povoljnog kredita. Subjektivnu stranu djela čini umišljaj. pod uslovom da se to vrši u cilju zadovoljavanja polnog nagona. početkom prodiranja muškog polonog organa u ženski polni organ. 35 .lakši oblik. SILOVANJE čl. Kvalifikovani oblici krivičnog djela silovanja postoje: a. iako nije došlo do predaje ili primanja poklona ili ostvarivanja druge imovinske ili neimovinske koristi. kao što je npr.

bilo zbog drugih okolnosti pod kojima je djelo izvršeno. Takav način izvršenja djela postoji npr. Pod pojmom više lica treba podrazumijevati najmanje dvije osobe ili više njih. Prijetnja se može manifestovati kao otkrivanje nečega što bi škodilo časti ili ugledu pasivnog subjekta ili njemu bliskog lica. POLNO NASILJE NAD DJETETOM (čl. polna ucjena. teško narušenje zdravlja ili trudnoća silovanog ženskog lica. odnosno pristajanju na njihovo nanošenje. Krivično djelo silovanja dobija kvalifikovani oblik ako je istom prilikom izvršeno više djela od strane više lica. a pod nekom drugom polnom radnjom podrazumijeva se i svaka druga radnja koja služi zloupotrebljavanju seksualnog nagona izvršioca.c. Pod maloljetnim licem treba podrazumijevati lice uzrasta od 14 do 18 godina. odnosno mora biti takvog karaktera da kod lica kojem je upućena stvori ubjeđenje da će biti izvršena. 195 KZ RS) Osnovnim oblikom krivičnog djela inkriminiše se vršenje obljube ili druge polne radnje sa djetetom. u slučaju gašenja cigarete na tijelu žrtve. ili kao prijetnja nekim drugim teškim zlom. Izvršilac djela može biti i muško i žensko lice. a pasivni subjekat je dijete muškog ili ženskog pola. Za navedene oblike je predviđena kazna zatvora od tri do petnaest godina. Za osnovni oblik djela predviđena je kazna zatvora od jedne do osam godina. kao i iznošenje lažnih. Pod pojmom obljube podrazumijeva se normalno spajanje muških i ženskih polnih organa. Kvalifikovani oblica djela. straha i mučnog stanja koje nadilazi uobičajeni način izvršenja ovog djela. a subjektivna komponenta se ogleda u svijesti izvršioca da žrtvi nanosi upravo takve patnje ili u svijesti o mogućnosti nanošenja takvih patnji i htijenja. Naročito svirep ili naročito ponižavajući način postoji kada je prilikom izvršenja krivičnog djela silovanja došlo do poniženja žrtve koje znatno prelazi onaj stepen poniženja koji je svojstven svakom silovanju. pod uslovom da se ta prijetnja odnosi na blisku ili daljnju budućnost. Kvalifikatorne okolnosti djela su određene alternativno 36 . neovisno od toga što su one dobrovoljne ili čak i inicirane od strane djeteta. Objektivna komponenta svireposti sastoji se u nanošenju žrtvi patnji. Najteži oblik krivičnog djela silovanja postoji u slučaju kad je usljed osnovnog oblika djela ili usljed nekog od prethodno navedenih kvalifikovanih oblika nastupila smrt lica prema kojem je djelo izvršeno. Osnovni element koji razlikuje ovaj oblik silovanja od osnovnog oblika jeste način na koji se pasivni subjekat prinuđavana obljubu ili neku drugu polnu radnju. Poseban oblik silovanja je tzv. klevetničkih činjenica. postojaće stvarna zabluda. Pod prijetnjom nekim drugim teškim zlom podrazumiejva se i prijetnja usmjerena na život ili tijelo pasivnog subjekta ili njemu bliskog lica. teško narušenje zdravlja ili trudnoća silovanog ženskog lica. Zakonodavac je predvidio nekoliko kvalifikovanih oblika ovog djela. kao vršenje obljube ili neke druge polne radnje. Suštinu ove inkriminacije predstavlja apsolutna zabrana bilo kakvih polnih radnji sa djetetom. Subjektivnu stranu djela čini umišljaj koji mora da obuhvati i svijest izvršioca u pogledu uzrasta pasivnog subjekta. Ukoliko izvršilac djela nije bio svjestan činjenice da je pasivni subjekat lice ispod četrnaest godina. Radnja izvršenja je određena alternativno. bilo zbog ponašanja samog izvršioca. Prvi teži oblik djela postoji u slučaju kada je izvršena nasilna obljuba ili neka druga polna radnja sa djetetom ili sa nemoćnim lice. ako je usljed djela nastupla teška tjelesna povreda. Prijetnja u smislu ovog krivičnog djela mora biti ozbiljna. 59. Kvalifikovani oblik silovanja postoji u slučaju kada je usljed osnovnog oblika djela nastupila teška tjelesna povreda.

ljekar. U pitanju je poseban oblik krivičnog djela obljube zloupotrebom položaja koji je iz pravnotehničkih razloga određen kao teži oblik krivičnog djela polno nasilje nad djetetom jer je izvršeno prema licu mlađem od 14 godine. staralac. vaspitač. Izvršilac djela može biti biti svako lice a pasivni subjekat je punoljetno lice muškog ili ženskog pola. već ranije bavilo prostitucijom ne isključuje postojanje djela. podstiče ili namamljuje drugo lice na pružanje seksualnih usluga ili na drugi način omogući njegova predaja drugome radi pružanja seksualnih usluga. TRGOVINA LJUDIMA RADI VRŠENJA PROSTITUCIJE (čl. vaspitanje. 60. čuvanje ili staranje. kvalifikovani oblik djela postoji ukoliko je djelo izvršeno uz postojanje slijedećih okolnosti: 1. Predviđena kazna za ovaj kvalifikovani oblik djela jeste kazna zatvora najmanje pet godina. 37 . ako je istom prilikom izvršeno više djela od strane više lica. Najteži oblik krivičnog djela postoji ukoliko je usljed djela nastupla smrt djeteta. ili na bilo koji način učestvuje u organizovanju ili vođenju pružanja seksualnih usluga. zakonodavac je predvidio kaznu zatvora u najmanjem trajanju deset godina ili kaznu dugotrajnog zatvora. tj. Prema zakonskoj formulaciji djelo čini i onaj ko na bilo koji način učestvuje u organizovanju ili vođenju pružanja seksualnih usluga.Drugi teži oblik djela postoji ako je djelo izvršio nastavnik. Pod navođenjem. podsticajem ili namamljivanjem drugog lica na pružanje seksualnih usluga treba podrazumijevati sve one radnje kojima se drugo lice podstiče na pružanje seksualnih usluga. Pod omogućavanjem predaje pasivnog subjekta drugome radi pružanja seksualnih usluga trebalo bi podrazumijevati stvaranje uslova za vršenje seksualnih radnji. odnosno radnje kojima se kod drugog lica stvara ili učvršćuje odluka da se bavi pružanjem seksualnih usluga. 198 KZ RS) Pravni osnov ovog krivičnog djela predstavljaju međunarodne konvencije koje apsolutno zabranjuju trgovinu ljudima. Bitan elemenat krivičnog djela jeste da se navedene radnje izvršenja preduzimaju radi vlastite zarade. a pogotovo trgovinu ženama i djecom kao i međunarodne konvencije i rezolucije. S obzirom da se radi o krivičnom djelu kvalifikovanom težom posljedicom. lice koje se prinuđava. teško oštećenje zdravlja ili trudnoća silovanog ženskog lica. da li se sastoji u novcu ili nekom drugom davanju i od koga potiče. obljubu i svaku drugu polnu radnju kojom se može postići zadovoljenje polnog nagona. Činjenica da se pasivni subjekat tj. ako je usljed djela nastupila teška tjelesna povreda. 4.i tiču se načina izvršenja djela i svojstva pasivnog subjekta. posredovanje između tih lica i sl. Pod seksualnim uslugama u smislu ovog krivičnog djela treba podrazumijevati sve radnje koje su usmjerene na zadovoljavanje poslnog nagona. navodi ili podvodi. Predviđena kazna zatvora je od pet do petnaest godina. S obzirom da se radi o izuzetno teškom krivičnom djelu. vjerski službenik ili drugo lice zloupotrebom svog položaja prema djetetu koje mu je povjereno na učenje. Poseban. 2. 3. Irelevantno je da li je u pitanju neko prethodno ili naknadno davanje. ako je krivično djelo izvršeno na naročito svirep ili naročito ponižavajući način. ako postoji velika nesrazmjera u zrelosti i uzrastu između učinioca i žrtve. krivična odgovornost učinioca postoji ukoliko je teža posljedica bila obuhvaćena nehatom učinioca. Osnovni oblik djela postoji kada se radi zarade navodi. usvojilac. Za ovaj oblik krivičnog djela predviđena je kazna zatvora od tri do petnaest godine. dovođenjem pasivnog subjekta na određeno mjesto.

tjelesnog integriteta ili duševnog zdravlja pasivnog subjekta. silom ili prijetnjom upotrebe sile ili nanošenja značajne štete. Djelo ima nekoliko težih oblika. odnosno korištenje prevare kako bi drugoga naveo na pružanje seksualnih usluga.Drugi teži oblik djela postoji u slučaju kada je usljed naprijed navedenih djela nastupila teška tjelesna povreda ili teško narušenje zdravlja ili su ona učinjena prema maloljetnom licu. Kvalifikovani oblik djela postoji i u slučaju kada je usljed djela iz prethodnih 38 . Za ovaj oblik djela predviđena je kazna zatvora od 6 mjeseci do 5 godina. Prvi teži oblik postoji u slučaju kada je prilikom izvršenja osnovnog djela izvršilac koristio oružje. duhovnog i ekonomskog nasilja. tjelesni integritet ili duševno zdravlje člana porodice ili porodične zajednice. radi zarade. ako je bio svjestan svih obilježja krivičnog djela. Radnja izvršenja osnovnog oblika djela određena je posljedicom (tzv.208 KZ Cilj ove inkriminacije jeste da sankcioniše i spriječi porodično nasilje koje se najčešće ispoljava kao nasilje u braku. emocionalnog. prinudi ili navede to lice na pružanje seksualnih usluga. ekonomskog ili duhovnog nasilja kojim se ugrožava spokojstvo. primjenom nasilja. emocionalnog. Pod oružjem se podrazumiejvaju razne vrste vatrenog ili hladnog oružja. 61. čupanje za kosu. NASILJE U PORODICI ILI PORODIČNOJ ZAJEDNICI ČL. opasno oruđe ili drugo sredstvo podobno da tijelo teško povrijedi ili zdravlje naruši. iz čega logično proizilazi zaključak da je pasivni subjekat lice kojem je naša država strana zemlja. Krivična odgovornost učinioca procjenjuje se prema pravilima za odgovornost za krivična djela kvalifikovana težom posljedicom. drskim ili bezobzirnim ponašanjem ugrožava spokojstvo. dakle. Za navedene oblike djela zakonodavac je predvidio kaznu zatvora od 1 do 5 godina. Najčešće se radi o upotrebi fizičke sile koja se manifestuje kao udaranje. Pod nasiljem treba podrazumijevati sve oblike fizičkog. drugoga prinudi ili prevarom navede na pružanje seksualnih usluga. Prvi oblik postoji u slučaju kada učinilac. Osnovni oblik djela postoji u slučaju kada izvršilac. koristeći tešku situaciju proisteklu iz boravka nekog lica u stranoj zemlji. na način naveden u prethodnom stavu. jeste korištenje sile ili prijetnje upotrebe sile ili nanošenje značajne štete da bi drugoga prinudio na pružanje seksualnih usluga. guranje. nasilje prema članovima zajedničkog domaćinstva i nasilje prema djeci. psihičkog. to je strani državljanin koji ima prebivalište na teritoriji naše države. posljedična radnja) tako da će ovaj oblika djela postojati nezavisno od konkretnog oblika ispoljavanja nasilja pod uslovom da je time ugroženo spokojstvo. Bitna karakteristika ovog oblika djela. ili radi njegovog navođenja na to profesionalno angažuje drugo lice. šamaranje. Osnovni elemenat ovog djela predstavlja iskorištavanje teške situacije proistekle iz boravka nekog lica u stranoj zemlji. Za ovaj oblik djela zakonodavac je predvidio kaznu zatvora od 1 do 5 godina. koja ga i razlikuje od osnovnog oblika. tjelesni integritet ili duševno zdravlje člana porodiceSubjektivnu stranu djela čini umišljaj. tj.Krivična odgovornost izršioca će postojati ukoliko je postupao umišljajno. Za ovaj oblik djela predviđena je novčana kazna ili zatvor do 2 godine. Radnja izvršenja se može sastojati i u vršenju psihičkog. tjelesni integritet ili duševno zdravlje člana svoje porodice ili porodične zajednice. Najteži oblik krivičnog djela obuhvata sve naprijed navedene oblike djela koji su učinjeni prema djetetu ili maloljetniku. koji dovode do ugrožavanja spokojstva. Drugi teži oblik postoji u slučaju kada izvršilac radi zarade. Za ovaj oblik djela predviđena je kazna zatvora od 2 do 12 godina.

pri čemu nije neophodno da je roba predata kupcu. Prvu grupu činile bi one djelatnosti koje se tiču proizvodnje opojnih droga a u zakonskom opisu djela označene su kao proizvodnja i prerada opojnih droga. Pod proizvodnjom se podrazumijeva stvaranje opojne droge. poboljšavanje kvaliteta droge. Radnja izvršenja je određena alternativno i obuhvata različite djelatnosti vezane za neovlaštenu proizvodnju i promet supstanci ili preparata koji su proglašeni za opojne droge. NEOVLAŠTENA PROIZVODNJA I STAVLJANJE U PROMET OPOJNIH DROGA čl. kupovinu radi prodaje. Sankcija predviđena za kvalifikovane oblike ove inkriminacije jeste kazna zatvora u trajanju od tri do petnaest godina. neovlašćeno postupanje i svojstvo predmeta djela. raspoređenih na raznim mjestima. preko kojih učinilac prodaje opojne droge ili koja posreduju u kupovini ili prodaji opojne droge. Specifičan oblik krivičnog djela nasilje u porodici ili porodičnoj zajednici regulisan je u stavu 5. člana 208 KZRS kojim se predviđa da će se onaj ko liši života člana porodice ili porodične zajednice kojeg je prethodno zlostavljao. kazniti zatvorom najmanje 10 godina. predaja opojnih droga na upotrebu drugom licu s tim da ih kasnije vrati u istoj vrsti i količini. prodaju ili nuđenje na prodaju.stavova nastupila smrt pasivnog subjekta. koja omogućava da se dobije opojna droga. a to su prodaja. osim proizvodnje. To su prije svega kupovina opojne droge radi prodaje. Pod pojmom više lica podrazumijevaju se i samo dva lica. posredovanje u prodaji ili kupovini. Pod mrežom se podrazumijeva postojanje većeg broja lica. Irelevantno je da li je smrtna posljedica nastupila kao rezultat djelovanja izvršioca ili je nastala usljed aktivnosti samog pasivnog subjekta. Prerada obuhvata svaku onu radnju. posredovanje u prodaji ili kupovini opojne droge. držanje ili prenošenje. svaki drugi način kojim se neovlašćeno stavljaju u promet supstance ili preparati koji su proglašeni za opojne droge. Propisana kazna je zatvor od 2 do 12 godina. Prodaja podrazumijeva da je postignut sporazum između kupca i prodavca o cijeni i robi. dodavanje drugih sastojaka. Teži oblik djela postoji i ukoliko je učinilac iskoristio dijete ili maloljetnika. držanje ili prenošenje opojne droge radi prodaje. prečišćavanje droge. Za osnovni oblik djela predviđena je kazna zatvora od jedne do deset godina. preradu. 39 . direktni ili eventualni.poklon određene količine ovih supstancija radi kasnijeg pridobijanja kupaca i sl. Drugu grupu predstavljaju one djelatnosti kojima se vrši stavljanje droge u promet. Predmet krivičnog djela su supstance ili preparati koji su proglašeni za opojne droge.224 Osnovni oblik krivičnog djela obuhvata neovlašćenu proizvodnju. nuđenje na prodaju i svaki drugi način neovlašćenog stavljanja u promet opojne droge. koji u konkretnom slučaju pored osnovnih elemenata djela mora obuhvatiti i druga bitna obilježja inkriminacije. Izvršilac djela može biti svako lice. Drugi kvalifikovani oblik postoji u slučaju kada je učinilac ovog djela organizovao mrežu preprodavaca ili posrednika. 62. tj. Pod drugim načinom stavljanja u promet opojne droge najčešće se podrazumijevaju slučajevi razmjene droge za druge takve proizvode ili za robu druge vrste. Subjektivnu stranu djela čini umišljaj. Treću grupu djelatnosti predstavljaju one djelatnosti kojima se neovlašteno omogućava stavljanje u promet opojnih droga. Kvalifikovani (teži) oblici djela postoje u slučaju kada je djelo izvršeno od strane više lica ili je učinilac djela organizovao mrežu preprodavaca ili posrednika ili je za izvršenje djela iskoristio dijete ili maloljetnika. dobijanje jedne droge iz druge. kao što je npr.

Radnja izvršenja određena je alternativno tako da se djelo može izvršiti navođenjem drugog na uživanje opojne droge davanjem drugom opojne droge da je uživa on ili drugo lice. Djelo postoji ukoliko je radnik onemogućen da iskoristi neko od svojih prava (godišnji odmor ). narkomanske solidarnosti. Svjesno ne pridržavanje ovog zakona koje nije imalo za posledicu povredu. neovisno od međusobnog odnosa između njih i učinioca djela. Ovo KD-o može se izvršiti kako pogrešnom primjenom zakonskih akata tako i propuštanjem dužnosti primjene ovih akata.Pod drugim licem podrazumijevaju se sva lica. Za ovo KD zakonodavac je predvidio novčanu kaznu ili kaznu zatvora do jedne godine. stavljanjem na raspolganje prostorije radi uživanja opojne droge ili omogućavanjem drugom da uživa opojnu drogu na drugi način. omladine . uskraćivanje ili ograničenost ovih prava ne predstavlja KD-o. godišnjig odmora. osnosno prava koja se tiču zasnivanja ili prestanka radnog odnosa. Radnja izvršenja osnovnog oblika krivičnog djela može se realizovati i kroz davanje opojne droge drugom licu da je uživa ono ili neko treće lice. posebno zaštite na radu žena. duševno poremećenom licu ili prema više lica. maloljetniku. naknada. Za postojanje djela je dovoljno da je izvršeno stavljanje prostorije na raspolaganje nezavisno od tog da li su one zaista i korištene u navedenu svrhu. Za osnovni oblik djela predviđena je kazna zatvora od 6 mjeseci do 5 godina.63.POVREDA OSNOVNIH PRAVA RADNIKA (čl. kolektivnih ugovora o zasnivanju. prestanku radnog odnosa. OMOGUĆAVANJE UŽIVANJA OPOJNIH DROGA čl. Za kvalifikovane oblike djela predviđen je zatvor od 1 do 10 godina. Posljedica djela je ugrožavanje. Kao i kod krivičnog djela neovlašćena proizvodnja i promet opojnih droga. Izvršilac djela. invalida. kao i činjenica da li je ono izvršeno besplatno ii uz određenu nadoknadu. Krivičnim djelom inkriminisano je i stavljanje na raspolaganje prostorija radi uživanja opojne droge. 40 . ili je izazvalo naročito teške posljedice.226 KZ) Zaštitni objekat ovog KD-a jesu prava radnika . prekovremenog rada i noćnog rada. odnosno stvaranje apstraktne opasnosti po zdravlje ljudi. Prema navedenom objekat zaštite ovog KD-a nisu sva prava koja pripadaju radniku već samo ona koja su navedena u zakonskom opisu. Irelevantno je da li su prostorije koje su stavljene na raspolaganje drugom radi uživanja droge vlasništvo učinioca djela ili ne. plata. Subjektivnu stranu djela čini umišljaj. odnosno besplatno davanje. 64. zakonodavac je poredvidio obavezno izricanje mjere bezbjednosti oduzimanje predmeta.225 Osnovni oblik djela vrši onaj ko navodi drugoga na uživanje opojne droge ili mu daje opojnu drogu da je uživa ili drugo lice ili stavi na raspolaganje prostorije radi uživanja droge ili na drugi način omogućuje drugom da uživa opojnu drogu. Najčešće se takvo davanje droge vrši iz tzv. može biti svako lice koje je u mogućnosti da odlučuje o pravima radnika. odnosno obavezno oduzimanje opojne droge. radnog vremena. Sankcije su novčana kazna ili kazna zatvora do jedne godine. a subjektivnu stranu djela čini umišljaj. Kvalifikovani oblik djela postoji ako je krivično djelo izvršeno prema djetetu. Izvršilac djela može biti svako lice. Davanje podrazumijeva jedino i isključivo davanje droge bez ikakve nadoknade. radi se o pokušju koji nije kažnjiv. Radnja izvršenja ovog KD-a označena je kao svjesno ne pridržavanje zakona i drugih propisa.

uvlačenjem kroz druge otvore (npr. a ne pravo vlasništva. U zavisnosti od okolnosti vezanih za izvršenje djela. toplote ili kretanja. uvlačenje kroz otvoreni prostor.odnosno o ulaženju u zatvoreni prostor na drugi način. ormari). telefonski impulsi. TEŠKA KRAĐA Teška krađa je kvalifikovani oblik krađe koji postoji kada se obična krađa vrši pod posebnim okolnostima koje običnoj krađi daju teži vid. izvlačenje predmeta kroz postojeće otvore bez ulaženja u zatvoreni prostor. konopaca i sl. KRAĐA I TEŠKA KRAĐA (čl.65. štedna knjižica i sl. Pod pokretnim stvarima podrazumijeju se oni predmeti koji se mogu pomjeriti sa jednog mjesta na drugo. Provalna krađa ili krađa izvršena obijanjem ili provaljivanjem ili drugim savlađivanjem većih prepreka da se dođe do stvari iz zatvorenih prostora.) ali ono obuhvata i druge (neuobičajene) načine ulaženja u zatvoreni prostor. Predmet krađe mogu biti i i s p r a v e pomoću kojih se može realizovati neka imovinska korist. sobe. materijalizovana kroz određene pokretne stvari. potvrda garderobe o ostavljenim stvarima. Predmet krađe može biti i stvar koja je u susvojini izvršioca krađe i drugih lica. Radnja izvršenja krivičnog djela sastoji se u oduzimanju tuđe pokretne stvari. Propisana kazna je novčana kazna ili zatvor do 3 godine. Običnu krađu čini ko tuđu pokretnu stvar oduzme u namjeri da njenim prisvajanjem sebi ili drugome pribavi protivpravnu imovinsku korist. teška i laka (sitna). katanaca i sl.). Namjera učinioca kao drugi kumulativni uslov treba da je upravljena na pribavljanje manje imovinske koristi. odnosno ako je učinilac išao za tim da pribavi malu imovinsku korist. dimnjake). Kod obijanja se radi o uklanjanju prepreke u vidu naprava za zatvaranje (brava. kase. Pored umišljaja potrebna je i namjera da se prisvajanjem ukradene stvari za sebe ili drugoga pribavi protivpravna imovinska korist. Krađa treba da se vrši obijanjem ili provaljivanjem zatvorenih prostorija.Propisana kazna je novčana kazna ili zatvor do 1 godine (ista kazna kao ranije za sitnu krađu).) ali se neće raditi o provalnoj krađi ako je stvar bila na dohvat ruke i učinilac je kroz postojeći otvor 41 . krovu i sl. U zavisnosti od vrste navedenih okolnosti zakon navodi slijedeće oblike teške krađe: 1. ali mora biti takva da se njenim prisvajanjem može postići imovinska korist (npr. Objekat zaštite kod ovog djela je imovina. Kao pokretna stvar smatra se i svaka proizvedena ili sakupljena energija za davanje svjetlosti. štapova.). Krivično djelo krađe je umišljajni delikt. Predviđen je lakši oblik krađe (bivša sitna krađa) koji postoji ako vrijednost ukradenih stvari ne prelazi iznos od 200 KM i kada kod učinioca ne postoji namjera za pribavljanje veće imovinske koristi. dok se kod provaljivanja radi o uklanjanju prepreka drugog karaktera. pravljanjem otvora na zidu. kao što su: preskakanje preko ograde (prema sudskoj praksi visoke ne manje od 2 metra). vrijeme izvršenja. krađa može biti: obična. Stvar koja je predmet krađe treba da je tuđa. posebnu opasnost učinioca i vrijednost ukradenih stvari. Stvar sama po sebi ne mora imati neku imovinsku vrijednost. To može biti i nasilnim uklanjanjem prepreka i njihovom povredom (razbijanjem prozorskog stakla. Predmet krivičnog djela krađe može biti samo pokretna stvar. kao i registrovani podatak koji je razultat elektronske obrade podataka. ukoliko se ne oduzima idealni suvlasnički dio već cijela stvar.231 KZ RS) KRAĐA je krivično djelo koje se definiše kao oduzimanje tuđe pokretne stvari u namjeri da se njenim prisvajanjem pribavi sebi ili drugom protivpravna imovinska korist. Te okolnosti mogu da se odnose na način izvršenja. pomoću posebnih naprava (kuka. (zatvorene zgrade. blanko barirani ček na donosioca.

Propisana kazna za teške krađe obijanjem ili provaljivanjem ili drugim savlađivanjem većih prepreka da se dođe do stvari iz zatvorenih zgrada. zemljotresom ili sličnom nesrećom. a ne samo da su se dogovorila za vršenje ovih krađa. smrtni slučaj.teške kradje od strane više lica koja su se udružila za vršenje krađa. Kod krađe od strane naoružanog lica uslov je da učinilac nije upotrebio oružje. odnosno najmanje dvije krađe.000 KM od 3 do 15 godina. zemljotresom ili sličnom nesrećom učinilac za vrijeme stanja nastalog požarom. iskorišćavanjem nemoći ili drugog teškog stanja nekog lica je zatvor od 1 do 8 godina.teške kradje iskorišćavanjem stanja prouzrokovanog požarom. Krađa izvršena iskorišćavanjem nemoći ili nekog drugog teškog stanja nekog lica će biti ako se krađa vrši npr. ili vrijednost ukradene stvari prelazi iznos od 50. Pri tome nije od značaja da li se krađa vrši na prostoru zahvaćenom nesrećom ili prema licu koje je time neposredno pogođeno. odlučnosti i bezobzironosti vidno prevazilazi ove subjektivne momente koji su inače prisutni po vršenju krađa. poplavom.000 KM od 1 do 10 godina. Kod krađe izvršene iskorišćavanjem stanja prouzrokovanog požarom. Neophodno je da su lica učestvovala u izvršenju krađe.000 KM ili stvari od posebnog istorijskog. Kod krađe izvršene od strane više lica koja su se udružila za vršenje krađa pojam više lica podrazumijeva najmanje dva lica. a da ostali za to znaju. Uslov je da su se učinioci udružili za vršenje krađa. Ukoliko je krađa izvršena uz postojanje više kvalifikovanih okolnosti (npr. a ako je ukradena stvar od posebnog istorijskog.Naročito drska krađa je ona krađa koja po intenzitetu upornosti. Kod krađe izvršene na naročito opasan ili naročito drzak način se radi o obliku teške krađe koja po stepenu stvorene opasnosti i ispoljene drskosti ili razika koje učinilac unosi u izvršenju djela znatno prelazi učiniočevu bezobzirnost i drskost koja se redovno ispoljava pri vršenju krađe. Ako više lica učestvuje u krađi. dovoljno je da samo jedan od njih ima oružje ili opasno oruđe. u protivnom radiće se o razbojništvu ili razbojničkoj krađi (uperio oružje da bi stvar oduzeo ili zadržao) ili o sticaju ove teške krađe sa nekim od djela protiv života i tijela. pa će učinilac odgovarati samo za jednu krađu i to po onoj kvalifikaciji koja je dominantna. prema starom ili iznemoglom licu. upotreba lažnog ključa ili pravog ključa do kog se došlo na neovlašćeni način i dr. blagajni ili drugih zatvorenih prostora. kasa. poplavom. opasan način. naučnog ili kulturnog značaja je kvalifikovani vrijednošću oduzetih stvri odnosno navedenim značajem ukradenih stvari. nepokretnom bolesniku. provaljivanje. 42 . Krađa je izvršena na naročito opasan način ako je izvršena takvom radnjom ili sredstvom usljed čega je nastala ili je mogla nastati opasnost za ljude ili imovinu. Izvršilac djela može biti svako lice. poplavom.Subjektivnu stranu svih oblika teške krađe čini umišljaj. vrijednost) radiće se o prividnom idealnom sticaju u vidu alternativiteta. ormara. za krađu kada vrijednost ukradene stvari prelazi iznos od 10. naučnog ili kulturnog značaja.bez posebnih napora stvar dohvatio. zemljotresom. Bitno je da se krađa vrši korišćenjem situacije nastale nesrećom. a to će postojati kada postoji prethodni dogovor o izvršenju više krađa. soba. ili se za krađu koristi npr.000 KM ili od 50. teške kradje na naročito opasan ili naročito drzak način. bombardovanjem ili sličnom nesrećom. koristi tešku situaciju i opštu paniku kada je pažnja kod ljudi oslabljena da bi izvršio krađu.teške kradje od strane lica koje je pri sebi imalo kakvo oružje ili opasno sredstvo radi napada ili odbrane. Suštinsko obilježje ovog djela je da se pasivni subjekt nalazi u stanju nemoći odnosno nevolji koju je učinilac koristio za izvršenje krađe. Krađa stvari čija vrijednost prelazi iznos od 10.

što može predstavljati i posredu prinudu na lice koje je držalac stvari.000 KM. ali to može biti i neko drugo lice. Osnovni oblik djela postoji kada neko u namjeri da sebi ili drugom pribavi kakvu protivpravnu imovinsku korist lažnim prikazivanjem ili prikrivanjem činjenica dovede u zabludu ili održava u zabludi neko lice i time ga navede da ovaj na štetu svoje ili tuđe imovine nešto učini ili ne učini. je zatvor od 5 do 15 godina Najteži oblik djela postoji ako je pri izvršenju djela razbojništva neko lice umišljajno lišeno života. uz svijest i volju da se upotrijebi prinuda u cilju zadržavanja stvari. laka.U pogledu vinosti potreba je umišljaj koji obuhvata svijest da se primjenjuje sila ili prijetnja sa ciljem oduzimanja tuđe stvari u namjeri pribavljanja protivpravne imovinske koristi. prijeti se neposrednim napadom na život ili tijelo. Prikrivanje činjenica 43 . ili kada pri oduzimanju stvari. Razbojiništvo je dovršeno kada je dovršeno oduzimanje stvari. RAZBOJNIŠTVO (čl.Sila ili prijetnja se preduzimaju radi savlađivanja ili spriječavanja otpora. Pokušaj postoji kada je započeto sa upotrebom sile ili prijetnje. KZ RS Krivično djelo prevare ima više oblika: obična.234 KZ RS). Ako je lišenje života izvršeno nehatom. a stvar nije oduzeta. Propisana kazna je zatvor od 1 do 12 godina. Teži oblik djela postoji ako je pri izvršenju razbojničke krađe nekom licu umišljajno nanesena teška tjelesna povreda ili je djelo učinjeno od strane više lica ili je upotrijebljeno kakvo oružje ili opasno sredstvo.233 KZ RS) Razbojništvo postoji kada se upotrebom sile protiv nekog lica ili prijetnjom da će se neposredno napasti na život ili tijelo oduzme tuđa pokretna stvar u namjeri da se njenim prisvajanjem pribavi sebi ili drugom protivpravna imovinska korist.66. teška i osobito teška prevara. To je po pravilu lice koje je pritežalac stvari koja je predmet krađe. vlasnik stvari pruži otpor. Propisana kazna za djelo. Propisana kazna je zatvor od 1 do 12 godina Teži oblik djela postoji ako je pri izvršenju razbojništva nekom licu umišljajno nanesena teška tjelesna povreda ili je djelo učinjeno od strane više lica ili je upotrijebljeno kakvo oružje ili opasno sredstvo. što je dosta zanimljivo s obzirom da postoji samo jedno djelo kada je ubistvo učinjeno umišljajno.Sila i prijetnja treba da su uperene protiv lica. ili ako vrijednost oduzetih stvri prelazi iznos od 50. ono što postoji prikazuje se neistinito. Propisana kazna je zatvor od 5 do 15 godina. udracem prvo onesvijestiti lice pa ga poslije pokrade. Prijetnja mora biti kvalifikovana . odnosno prikazivanju činjenica drugačijim od onih koje stvarno postoje. a učinilac silom savlada taj otpor i stvar oduzme (istovremenost prinude i oduzimanja). Pod lažnim prikazivanjem se podrazumijevaju tvrđenja o postojanju nekih činjenica koje ne postoje. npr. Najteži oblik djela postoji ako je pri izvršenju djela razbojničke krađe neko lice umišljajno lišeno života.000 KM. RAZBOJNIČKA KRAĐA (čl. Propisana kazna za djelo je zatvor najmanje 10 godina ili kazna dugotrajnog zatvora. postojaće sticaj između razbojništva i nehatnog ubistva. Subjektivnu stranu djela čini umišljaj koji je identičan kao i kod krađe i obuhvata namjeru za prisvajanje. ili ako vrijednost oduzetih stvari prelazi iznos od 50. 67.Radnja izvršenja se sastoji u lažnom prikazivanju ili prikrivanju činjenica. Propisana kazna za djelo je zatvor najmanje 10 godina ili kazna dugotrajnog zatvora.Razbojnička krađa postoji kada učinilac koji je zatečen na djelu krađe upotrijebi silu protiv nekog lica ili prijetnju da će neposredno napasti na život ili tijelo a u namjeri da ukradenu stvar zadrži. PREVARA član 239. odnosno kada su one dovršene.

pri čemu nije neophodno da je učinilac pribavio protivpravnu imovinsku korist. drži. Druga faza je polaganje pod kojim se podrazumijeva niz složenih finansijskih transakcija kojima se prikriva pravo porijeklo novca. Prikrivanje je moguće izvršiti i nečinjenjem. Subjektivnu stranu djela čini umišljaj. Osnovni oblik djela vrši onaj ko novac ili imovinu za koje zna da su pribavljeni krivičnim djelom primi. Novac je «opran» u trenutku kad njegova transakcija dobije zeleno svjetlo i novac uđe u finansijski sistem države kao zakonit. PRANJE NOVCA čl. kupoprodajnim. Teži oblici djela postoje ako pribavljena imovinska korist ili prouzrokovana šteta prelazi 10. poduzetničkim i drugim poslovima ili načinima ulaganja. tj.Dovođenje i održavanje u zabludi treba da je preduzeto u namjeri pribavljanja protivpravne imovinske koristi. pretvaraju u «čist» novac.Učinilac djela može biti bilo koje lice.Subjektivnu stranu djela čini direktni umišljaj.000 KM. koji mora obuhvatiti i 44 . s njim raspolaže. Pranjem novca se prikriva i izvršeno krivično djelo i imovinska korist koja je njime ostvrena. prodaja robe ispod njene prave vrijednosti.Lažno prikazivanje ili prikrivanje preduzima se radi toga da bi se lice dovelo u zabludu ili održavalo u zabludi i na taj način navelo da nešto učini ili ne učini na štetu svoje ili tuđe imovine. 68. investicijskim. Pranje novca je sastavni dio organizovanog kriminaliteta. poklanjanje stvari. plaćanje neizvršenog posla ili posla koji ne može biti izvršen i sl. odnosno kada taj iznos prelazi 50. odnosno kada je prevara učinjena u namjeri da se drugi ošteti.Djelo je dovršeno preduzimanjem radnji na štetu svoje ili tuđe imovine. plaćanje nepostojećeg duga. Pasivno lice je zavedeno i obmanuto i postupa štetno na sopstveni račun a da toga nije ni svjesno. za sebe ili drugoga.000 KM.280 KZ RS Pojam pranja novca podrazumijeva one djelatnosti koje su usmjerene na legalizaciju novca koji je stečen kriminalnim djelatnostima. sa propisanom kaznom zatvora od 6 mjeseci do 5 godina. novac koji se može upotrebiti i koristiti kao legalan prihod u bankovnim.postoji kada učinilac neko lice obmanjuje o nepostojanju postojećih činjenica ili prećutkuje njihovo postojanje odnosno njihovu sadržinu. Postupak pranja novca odvija se u tri faze. trgovačkim. Treća faza u procesu pranja novca je integracija kojom se «prljavi novac» ugrađuje u «čiste fondove» i ničim više ne razlikuje od zakonito stečenog novca. Propisana kazna je zatvor do 3 godine. Oblici tih postupaka mogu biti različiti: kupovina loše robe. novčanih naloga ili elektronskim transferom. zamijeni. upotrebi ga u privrednom poslovanju ili ga na drugi način prikrije ili pokuša prikriti. ako je postojala obaveza za saopštavanje tih činjenica. Objekat radnje izvršenja je novac ili imovina za koju učinilac zna da su pribavljeni krivičnim djelom. kada je propisana kazna zatvora od 1 do 10 godina.Posljedica djela je štetno postupanje sa svojom ili tuđom imovinom. Treba da postoji i navedena namjera pribavljanja protivpravne imovinske koristi. Za ove oblike prevare propisana je novčana kazna ili zatvor do 1 godine. To su takve djelatnosti kojima se novac ili druge imovinske koristi koje su dobijene krivičnim djelima ili nekim drugim nezakonitim djelima. Prva faza je stavljanje i sastoji se od fizičkog ulaska gotovog novca kriminalnog porijekla u finansijski sistem putem bankarskih pologa. Lakši oblici prevare postoje kada pribavljena imovinska korist ne prelazi 200 KM i kada je učinilac išao za tim da pribavi malu imovinsku korist ili da prouzrokuje malu štetu.

000 KM (objektivni uslov inkriminacije).000 KM. Izvršilac djela može biti lice koje je prema pomenutim propisima obavezno na određena davanja. na plaćanje poreza ili doprinosa zdravstvenog ili penzijskog osiguranja. iznos obaveze čije se plaćanje izbjegava mora da pređe 10. Tako je predviđena kazna zatvora od jedne do 8 godina ukoliko je izvršilac osnovnog oblika djela istovremeno i izvršilac ili saučesnik u krivičnom djelu kojim je pribavljen novac ili imovinska korist koja je objekat radnje izvršenja osnovnog oblika djela. Za ovaj oblik djela predviđena je kazna zatvora od 6 mjeseci do 5 godina. Posebnom odredbom zakona predviđeno je da će se novac i imovina iz prethodnih stavova oduzeti. Ukoliko taj iznos ne prelazi 10. Djelo je blanketnog karaktera. Drugi način radnje izvršenja jeste davanje lažnih podataka o stečenom oporezivom prihodu ili o drugim činjenicama koje su od uticaja na utvrđivanje poreskih obaveza ili obaveza plaćanja doprinosa zdravstvenog ili penzijskog osiguranja. na plaćanje poreza i doprinosa zdravstvenog ili penzijskog osiguranja. Izvršilac djela može biti lice koje je prema pomenutim propisima obavezno na određena davanja. 45 .000 KM. Zakonodavac je predvidio nekoliko težih oblika ovog djela koji se međusobno razlikuju po kvalifikatornim okolnostima i kazni koja je predviđena.000 KM neće postojati ovo krivično djelo već prekršaj. Za ovaj oblik djela predviđena je kazna zatvora do 3 godine. a iznos obaveze čije se plaćanje izbjegava prelazi 10. odnosno 150.znanje činjenice da je u pitanju tzv. Osnovni oblik djela vrši onaj ko izbjegne plaćanje poreza propisanih poreskim zakonodavstvom RS ili doprinosa zdravstvenog ili penzijskog osiguranja propisanih u RS ne dajući tražene podatke ili dajući lažne podatke o svom stečenom oporezivom prihodu ili o drugim činjenicama koje su od uticaja na utvrđivanje ovakvih obaveza. Da bi utaja poreza ili doprinosa predstavljala krivično djelo. Najteži oblik krivičnog djela pranja novca postoji ukoliko su prethodno navedena djela izvršena od strane više lica koja su se udružila za vršenje takvih djela. 69. Teži oblici djela. Za osnovni oblik djela predviđena je novčana kazna ili kazna zatvora do 3 godine. jer sadrži blanketnu dispoziciju koja upućuje na primjenu drugih propisa. tj. Subjektivnu stranu djela čini umišljaj.Velika vrijednost postoji ako vrijednost prelazi iznos od 50. Pokušaj djela je kažnjiv.000 KM.000 KM. a u drugom slučaju kazna zatvora od 3 do 15 godina. UTAJA POREZA I DOPRINOSA čl-287 KZ RS Ovim krivičnim djelom inkriminisano je izbjegavanje plaćanja poreza ili doprinosa zdravstvenog ili penzijskog osiguranja koji su propisani zakonodavstvom RS. koji ne mora da obuhvata i objektivni uslov inkriminacije. «prljavi» novac. Objekat krivičnopravne zaštite su obaveze koje se odnose na plaćanje poreza ili doprinosa zdravstvenog ili penzijskog osiguranja. a način izvršenja radnje određen je alternativno: kao nedavanje traženih podataka ili kao davanje lažnih podataka o svom stečenom oporezivom prihodu ili o drugim činjenicama koje su od uticaja na utvrđivanje navedenih obaveza. Teži oblici djela postoje ukoliko iznos obaveze čije se plaćanje izbjegava prelazi 50. tj. U prvom slučaju predviđena je kazna zatvora od 1 do 10 godina. Radnja izvršenja je izbjegavanje plaćanja poreza ili doprinosa. Lakši oblik djela postoji ako je pri izvršenju djela učinilac postupao nehatno u odnosu na okolnost da su novac ili imovinska korist pribavljeni krivičnim djelom.

71. stranoj organizaciji ili licu koje im služi.Da bi saopštenje ili predaja navedenih podataka predstavljala krivično dijelo špijunaže. skladište. b) stupanje u stranu obavještajnu službu. Radnja izvršenja djela je uništavanje ili oštećenje navedenih objekata koje može da se vrši. Činjenje dostupnim povjerljivih podataka obuhvata svaku drugu djelatnost kojom se omogućava upozoravanje sa sadržinom povjerljivih podataka. uređaj ili postrojenje. uređaj javne upotrebe za vodu. a po čl. tajnih vojnih. 310. vojni ili službeni podaci ili dokumenti koji predstavljaju državnu. v) pribavljanje tajnih podataka ili dokumenata u namjeri njihovog saopštavanja ili predaje stranoj državi. odnosno za privredu ili funkcionisanje javnih službi. skice. predaji ili činjenju dostupnim stranoj državi. Propisana kazna je zatvor od 3 do 15 godina. za kvalifikovane oblike najmanje 10. Radnja izvršenja određena je alternativno i sastoji se u saopštavanju. gas ili energiju. neposredno ili posredno. Saopštavanje je dostavljanje sadržine tajnih podataka ili dokumenata. vojnu ili službenu tajnu.302 KZ RS Krivično djelo diverzije sadrži samo KZ RS. ŠPIJUNAŽA čl. stranoj organizaciji ili licu koje im služi. a ako je pri izvršenju djela učinilac umišljajno lišio života jedno ili više lica. poljoprivredni objekat. 304 KZ RS Osnovni oblik ovog djela sastoji se u saopštavanju. paljenjem ili na drugi način uništi ili ošteti industrijski. Djelo spada u umišljajne delikte (direktni umišljaj). Krivično djelo čini ko u namjeri ugrožavanja ustavnog uređenja ili bezbjednosti RS rušenjem. tako i svakom drugom radnjom koja može dovesti do uništenja ili oštećenja objekata koji imaju veći značaj za privredu ili za bezbjednost ili snabdijevanje građana. Umišljaj uključuje svijest o značaju objekta djela. kažnjive su i pripremne radnje.70. Propisana kazna za osnovni oblik djela je kazna zatvora od 3 do 15 godina Posebni oblici obuhvataju: a) stvaranje obavještajne službe u RS za stranu državu ili organizaciju ili rukovođenje tom službom. Pod predajom se podrazumjeva dostavljanje dokumenata sa povjerljivom sadržinom (različiti planovi. Posebni oblici krivičnog djela špijunaže su: a) Stvaranje obavještajne službe u našoj zemlji i rukovođenje tom službom. što može biti učinjeno usmeno. predaji ili činjenju dostupnim tajnih podataka ili dokumenata. Moguć je i pokušaj djela koji je kažnjiv. korišćenjem sredstava komunikacije. Bez značaja je ovo djelo da li ova služba treba da radi na štetu naše zemlje ili je 46 . saobraćajno sredstvo. zgradu ili kakav drugi objekat koji ima veći značaj za bezbjednost ili snabdijevanje građana ili za privredu ili funkcionisanje javnih službi. branu. pismeno. akta i dr. ekonomskih ili službenih podataka ili dokumenata.) navedenim adresatima. prikupljanje za tu službu podataka ili pomaganje njenog rada na drugi način. Subjektivna strana djela obuhvata i namjeru ugrožavanja ustavnog uređenja ili bezbjednosti RS. stranoj organizaciji ili licu koje im služi. Objekat radnje krivičnog djela špijunaže predstavljaju državni. Djelo je dovršeno uništenjem ili oštećenjem navedenih objekata. toplotu. kako rušenjem ili paljenjem. DIVERZIJA čl. uređaj sistema veze. najmanje 10 godina ili kazna dugotrajnog zatvora. neophodno je da se oni predaju stranoj državi.

Djelo može biti učinjeno kako u državnim organima tako i u preduzećima ili nekim drugim pravnim licima. ZLOUPOTREBA SLUŽBENOG POLOŽAJA čl. 72.U pogledu vinosti potreban je direktni umišljaj. Iz prirode samog djela proizilazi da se radnja ovog djela najčešće sastoji u nesavjesnom ili aljkavom vršenju svoje službene ili radne dužnosti. kao što su nesavjesno poslovanje u privredi i nesavjestan rad u službi. u njenom nevršenju ili u oštećenju sredstava za rad. a za kvalifikovane oblike najmanje 10. SABOTAŽA čl. 311. što pored ostalog. prikupljanje podataka za nju ili pomaganje njenog rada na drugi način. Djelo je dovršeno sa nastupanjem navedene štete. Posljedica djela se sastoji u prouzrokovanju znatne štete za državni organ ili pravno lice u kojima učinilac radi ili za neki drugi državni organ ili pravno lice. 73. Predviđena je kazna zatvora od 5 do 15 godina b) Stupanje u stranu obaviještajnu službu. a ako je pri izvršenju djela učinilac umišljajno lišio života jedno ili više lica. prouzrokuje znatnu štetu za državni organ ili pravno lice u kojem radi ili za drugi državni organ ili pravno lice. Postoji nekoliko oblika ovog krivičnog djela: . Izvršilac djela može biti samo ono lice koje vrši radne ili službene obaveze u državnom organu ili organizaciji. Pokušaj će postojati ako je radnja poduzeta ali je šteta izostala. Propisana kazna je zatvor od 2 do 15 godina. podmukao ili drugi sličan način u vršenju svoje službene dužnosti ili radne obaveze. ekonomsku ili vojnu moć zemlje. zloupotreba službenog položaja radi pribavljanja materijalne koristi i njihovi teži oblici. Predviđena je kazna zatvora od 1 do 8 godina Izvršilac djela u svim njegovim oblicima može biti svako lice.303 KZ RS Krivično djelo sabotaže čini onaj ko u namjeri ugrožavanja ustavnog uređenja ili bezbjednosti RS na prikriven. kažnjivo je i pripremanje krivičnog djela.zloupotreba službenog položaja radi ostvarivanja neimovinske koristi ili nanošenje štete drugome. najmanje 10 godina ili kazna dugotrajnog zatvora. korišćenje mogućnosti koje učiniocu omogućava službeni položaj da postupa na nedopušten način i suprotno interesima i ciljevima službe. Teži oblik djela postoji ako su su usljed djela nastupile teške posljedice za bezbjednost. Predviđena je kazna zatvora od 1 do 10 godina c) Pribavljanje tajnih podataka ili dokumenata u namjeri njihovog saopštavanja. Subjektivna strana djela obuhvata i namjeru ugrožavanja ustavnog uređenja ili bezbjednosti RS.stvorena da iz naše zemlje ili u našoj zemlji špijunira. po čemu se sabotaža i razlikuje od nekih opštih krivičnih djela koja su joj slična. potencijalne učinioce krivičnog djela svodi samo na određeni krug lica. Za teži oblik djela propisana je kazna zatvora najmanje 5 godina. prekorači 47 . KZ Krivično djelo zloupotrebe službenog položaja obuhvata ona nezakonita postupanja službenih lica u vršenju službe koja se preduzimaju u namjeri pribavljanja za sebe ili drugoga neke koristi odnosno nanošenje štete drugome. u namjeri da sebi ili drugome pribavi kakavu neimovinsku korist ili da drugom nanese kakvu štetu. iskoristi svoj položaj ili ovlašćenje. Za postojanje djela potrebno je da se radnja izvršenja preduzima u vršenju službene ili radne obaveze učinioca djela. 347. Prvi ili osnovni oblik djela postoji kada službeno ili odgovorno lice. Ovim krivičnim dijelom je inkriminisano neovlašćeno i nezakonito korišćenje službene pozicije i službenih ovlašćenja. Prema čl.

a najteži ako pribavljena imovinska korsit prelazi iznos do 50. djelo se može pojaviti u tri oblika. iskorišćavanje službenog položaja ili ovlašćenja. Kada su u pitanju teži oblici ovog djela pokušaj je moguć i kažnjiv. koja je određena alternativno. jer će se u protivnom raditi o krivičnom djelu. ona će biti znatna ako imovinska šteta prelazi iznod od 15.Šteta koju bi učinilac nanio drugome može biti kako materijalna tako i nematerijalna. pa stoga nije neophodno da je pritivpravna imovinska korist pribavljena. odnosno da je navedena poslejdica i nastala.Slubjektivnu stranu djela čini umišljaj. Zlouptreba službenog položaja radi pribavljanja materijalne koristi postoji kada je učinilac jednu od prethodno tri opisane radnje kod djela iz stava 1.granice svog ovlašćenja ili ne izvrši službenu dužnost. Nanesena šteta može biti i nematerijalna. Nevršenje službene dužnosti postoji kada službeno lice propušta da vrši svoju službenu dužnost. Propisana kazna je zatvor od 6 mjeseci i do 5 godina. Izvršilac djela može biti samo službeno ili odgovorno lice. Iskorišćavanje službenog položaja ili ovlašćenja postoji kada službeno lice preduzima radnje koje su formalno u granicama njegovog ovlašćenja. Prekoračenje granica službenog položaja postoji kada službeno lice postupa izvan svojih ovlašćenja. kada je službeno lice pri donošenju nekog akta ili rješavanju nekog slučaja ovlašćeno da između više rješenja bira ono koje je najcjelishodnije.Za postojanje djela nije neophodno da je data korist ostvrena. Ako je u pitanju materijalna odnosno imovinska šteta. što može biti kako fizičko tako i pravno lice.Krivično djelo je dovršeno samom zloupotrebom službenog položaja ili ovlašćenja. da preduzima službenu radnju koju je obavezan preduzeti ili kada tu radnju čini tako da se ne može postići cilj koji se njenim preduzimanjem treba ostvariti (formalno vršenje ali materijalno propuštanje vršenja službene družnsoti. Teži oblik ovog djela postoji ako je djelom iz stava prvog nanesena znatna šteta ili je došlo do teže povrede prava drugog. ali su one protivpravne u materijalnom smislu.351 KZ RS Prema zakonskoj formulaciji ovo djelo čini službeno ili odgovorno lice koje zahtijeva ili primi poklon ili kakvu drugu korist ili koje primi obećanje poklona ili kakve koristi da u okviru svog ovlaštenja izvrši radnju koju nebi smjelo izvršiti ili da ne izvrši radnju koju bi moralo ili moglo izvršiti ili da izvrši radnju koju bi moralo ili moglo izvršiti ili da izvrši radnju koju nebi smjelo izvršiti.000 KM.000 KM. te primanje obećanja 48 .000 KM. koji predstavlja teži oblik ovog vida zloupotrebe službenog položaja.) Radnja izvršenja kod ovog oblika primanja mita sastoji se u zahtjevanju ili primanju poklona. Ukoliko je imovinska korist pribavljena. jer preduzima službenu radnju koja je u nadležnosti drugog službenog lica (više ili niže instance) ili pak pripada sasvim drugoj službi (tzv. Za ovo djelo predviđena je kazna zatvora od jedne do osam. uzurpacije). jer su suprotne interesima i zadacima službe. Tipičan primjer ovakvih zloupotreba službenog položaja predstavljaju zloupotrebe u vezi sa tzv. jer je dovoljno da je učinilac zloupotrebio svoj položaj. potrebno je da se radi o imovinskoj koristi do 10. Prema radnji izvršenja. prekoračenje granica službenog ovlašćenja i nevršenje službene dužnosti. primanje kakve druge koristi. odnosno od 2 do 10 godina. Učinilac djela prelazi granice svojih službenih ovlašćenja.(stav 1 1-8 god. diskrecionim ovlašćenjima. izvan svoje stvarne nadležnosti. PRIMANJE MITA čl.000 KM.). preduzeo u namjeri pribavljanja imovinske koristi. 74. primanje obećanja poklona. Teži oblik djela postoji ako je djelom iz stava trećeg pribavljena imovinska korist koja prelazi iznos od 10.

noovčana kazna ili kazna zatvora do 3 god. neposredno ili posredno. 352 KZ RS KD davanja mita postoji kada neko službenom ili odgovornom licu da. nadležnom organu ili drugom organu koji ima zakonsku dužnost da prijavu podnese nadležnom organu. odnosno iako je ponudu odmah odbio.361 Osnovni oblik djela vrši lice koje zna da se priprema izvršenje krivičnog djela za koje se po zakonu može izreći 5 godina zatvora ili teža kazna pa u vremenu kada je još bilo moguće spriječiti njegovo izvršenje to ne prijavi.1-5 god.(stav 2. DAVANJE MITA čl.NEPRIJAJAVLJIVANJE PRIPREMANJA KRIVIčNOG DJELA čl. Dovoljno je da kod njega postoji svijest da se radi o težem krivičnom djelu. Pokušaj navedenog djela nije moguć. Prijava se može podnijeti pismeno ili usmeno. Djelo je dovršeno samim davanjem mita ili obećanjem davanja mita. Krivično djelo postoji samo u slučaju ako je pripremano krivično djelo pokušano ili izvršeno. pokuša dati ili obeća poklon ili kakvu drugu korist da ono u okviru svog ovlaštenja izvrši radnju koju ne bi smjelo izvršiti ili da ne izvrši radnju koju bi moralo ili moglo izvršiti ili ko posreduje pri ovakvom podmićivanju službenog ili odgovornog lica (stav 1. propuštanjem da se izvrši obaveza prijavljivanja pripremanja krivičnog djela. tj. Subjektivnu stranu djela čini umišljaj. odnosno da ne bi izvršilo službenu radnju koju nebi ni smjelo izvršiti. 76. Djelo postoji bez obzira da li je službeno lice prihvatilo mito ili nije. Naknadno pasivno podmićivanje postoji kada službeno ili odgovorno lice zahtjeva ili primi mito poslije izvršene ili ne izvršene službene radnje. Nije dovoljno da kod učinioca 49 . U pitanju je pravi delikt nečinjenja (omisivni delikt) jer se može izvršiti samo nečinjenjem.). 75. npr. ubistvu. a primanje mita je učinjeno u vezi sa tim radnjama (stav 3 kazna do 3 god. Subjektivnu stranu djela čini umišljaj koji obuhvata znanje o pripremnju težeg krivičnog djela. Pasivno podmićivanje.kakve druge koristi.Smatra se da izvršilac djela ne mora znati tačnu visinu kazne koja je zaprijećena za krivično djelo koje se priprema. kazna 6 mj. Smatra se da je prijava učinjena i onda kada je o pripremanju djela obaviješteno lice protiv kojeg se priprema izvršenje krivičnog djela.Ovo KD je dovršeno samim zahtijevanjem ili primanjem mita ili njegovim obećanjem samo izvršenje ili ne izvršenje radnje od strane službenog ili odgovornog lica nije zakonsko obilježje ovog KD iz stoga za njegovo postojanje nije neophodno da je preduzeto nezakonito postupanje za koje je primljeno mito. Neprijavljivanje pripremanja krivičnog djela treba da je izvršeno u vremenu kada je još bilo moguće spriječiti njegovo izvršenje. Radnja izvršenja je propuštanje pravovremene prijave pripremanja krivičnog djela. Izvršilac KD-a može biti svako lice.). odnosno da li između primljenog poklona i nezakonitog postupanja postoji uzročna veza. a djelo bude pokušano ili izvršeno. Radnja izvršenja kod ovog oblika djela je davanje ili obećanje mita koga treba tumačiti u smislu kako je određeno kod KD primanja mita.). itd. stav 2 obećanje mita. silovanju. Nepravno pasivno podmićivanje postoji kada službeno lice zahtjeva ili primi mito ili obećanje mita da bi izvršilo službenu radnju koju bi i inače moralo ili moglo izvršiti. Izvršilac djela u svim oblicima može biti samo službeno ili odgovorno lice. Subjektivnu stranu djela čini direktni umišljaj.-5 god. Postojanje djela ne zavisi od visine odnosno vrijednosti mita te bez obzira da li se poklon ili druga korist zahtjeva za sebe ili drugoga u svakom slučaju treba utvrditi da li je lice i takvim poklonom bilo motivisano na preduzimanje službene radnje.

Nema krivičnog djela ako djelo nije prijavilo lice kome je učinilac bračni drug. Teži oblik djela postoji ako nije prijavljeno pripremanje krivičnog djela za koje se po zakonu može izreći kazna dugotrajnog zatvora. odnosno učinilac otkriveni. odnosno da je izvršeno krivično djelo. kao neprijavljivanje učinioca djela i kao neprijavljivanje samog krivičnog djela.NEPRIJAVLJIVANJE KD-a ILI UČINIOCA čl. 50 . srodnik po krvi u prvoj liniji. ljekar ili vjerski ispovjednik učinioca. usvojilac ili usvojeni. Za ovaj oblik djela predviđena je kazna zatvora do 3 godine. Radnja izvršenja je određena alternativno. kao i bračni drug nekog od navedenih lica. Predviđena kazna je zatvor od 3 mjeseca do 3 godine. ako se za to djelo po zakonu može izreći 5 godina zatvora ili teža kazna. Zakonodavac je predvidio ovaj osnov isključenja krivičnog djela samo u odnosu na osnovni oblik krivičnog djela. Radnja izvršenja je određena kao svjesno propuštanje da se prijavi krivično djelo za koje je izvršilac saznao u vršenju svoje službene dužnosti. nije dovoljno da postoji samo sumnja da je neko lice izvršilo krivično djelo. Izvršilac djela može biti samo službeno lice. U pitanju je pravi omisivni delikt jer se može izvršiti samo nečinjenjem. Izvršilac djela može biti svako lice. tj. Dužnost prijavljivanja krivičnog djela i učinioca isključena je u odnosu na određene kategorije lica. Kada je u pitanju teži oblik ovog djela. Za postojanje ovog oblika nije neophodno da je pripremano krivično djelo pokušano ili izvršeno. Nema krivičnog djela ako djelo nije prijavilo lice kome je učinilac bračni drug. odnosno lice koje sa nekim od njih živi u trajnoj vanbračnoj zajednici. znanje nevedenih činjenica. Pod učiniocem djela treba podrazumijevati sva lica koja su učestvovala u izršenju djela. saizvršioca. Traži se veći stepen izvjesnosti. brat ili sestra. Za ovaj oblik djela propisana je novčana kazna ili zatvor do 3 godine. ali nije prijavljen učinilac djela iako je bio poznat. Subjektivnu stranu djela čini umišljaj koji mora obuhvatiti svijest o svim okolnostima djela. kao i bračni drug nekog od navedenih lica. odnosno lice koje sa nekim od njih živi u trajnoj vanbračnoj zajednici. podstrekača. kao i branilac. a djelo se goni po službenoj dužnosti. Prvi oblik djela vrši onaj ko zna da je neko lice učinilo krivično djelo za koje se po zakonu može izreći kazna zatvora do 20 godina ili dugotrajni zatvor ili samo zna da je takvo djelo učinjeno pa to ne prijavi prije nego što su djelo. Ovaj oblik djela postojaće i onda kad je prijavljeno izvršenje krivičnog djela. izvršioca. sestra. Izvršilac djela može biti svako lice osim onog koje je učestvovalo u izvršenju krivičnog djela koje se ne prijavljuje. usvojilac ili usvojenik. i pomagača. osim lica koje priprema izvršenje krivičnog djela. tj. Neprijavljivanje učinioca krivičnog djela predstavlja radnju izvršenja ovog delikta pod uslovom da izvršilac djela zna da je neko lice učinilo krivično djelo za koje se po zakonu može izreći kazna zatvora od 20 godina ili dugotrajni zatvor. Subjektivnu stranu djela čini umišljaj koji obuhvata znanje o izvršenom djelu ili učiniocu.postoji samo sumnja da se priprema izvršenje takvog krivičnog djela ili da je učinilac na osnovu konkretnih okolnosti to mogao ili morao zaključiti. Za ovaj oblik djela propisana je novčana kazna ili zatvor do 1 godine.362 KZ RS S obzirom na izvršioca krivičnog djela razlikujemo dva oblika djela. lice koje sa njim živi u trajnoj vanbračnoj zajednici. Teži oblik djela postoji kad službeno lice svjesno propusti da prijavi krivično djelo za koje je saznalo u vršenju svoje dužnsti. Za postojanje krivične odgovornosti izvršioca. navedeni odnosi predstavljaju samo osnov za blaže kažnjavanje 77.

ili teža kazna. Izvršilac djela može biti svako lice. ček. Izvršilac djela može biti svako lice koje se označava kao organizator udruženja.). držanjem takve isprave radi upotrebe i upotrebom takve isprave kao prave. javnu ili službenu knjigu ili drugu knjigu koja se mora voditi po osnovu zakona. 79. testament. . ovog člana je upotreba falsifikovane isprave.-5 god. oblici) (čl. Radnja izvršenja određena je alternativno. odnosno sigurnosti pravnog saobraćaja. ili je drži radi toga da je upotrijebi ili je upotrijebi kao pravu. KD-o je dovršeno preduzimanjem radnje izvršenja. b) Drugi oblik djela iz st. 377 KZ RS Falsifikovanje isprave je KD-o kojim se sankcionišu različiti oblici ugrožavanja pravnog saobraćaja. mjenicu. Radnja izvršenja određena je kao organizovanje udruženja koje ima za cilj vršenje krivičnih djela.) Inkrimisano je samo pripadništvo takvom udruženju. a) prvi oblik djela je pravljenje lažne isprave ili preinačenje prave isprave s namjerom njene upotrebe kao prave. Osnovni oblik djela obuhvata organizovanje udruženja koje ima za cilj vršenje KD-a. Drugi oblik djela vrši onaj ko postane član zločinačkog udruženja.2) postoji kada učinilac napravi lažnu javnu ispravu. Izvršilac djela može biti svako lice. stavljanje u opticaj takve lažne ili preinačene isprave. ovog člana postoji kada izvršilac pribavi lažnu ili preinačenu ispravu radi upotrebe. Kazna 3 mj. U pitanju je komisivni delikt jer se radnja izvršenja može izvršiti samo činjenjem. Radnja izvršenja je određena alternativno i može se sastojati u pravljenju lažne isprave ili preinačavanju prave isprave u namjeri da se takva isprava upotrijebi kao prava. Subjektivnu stranu djela čini umišljaj. Za osnovni oblik djela je predviđena kazna zatvora od 6 mjeseci do 5 godina. te se djelo može izvršiti pravljenjem lažne isprave koja je označena kao predmet ovog djela. Za postojanje ovog KD-a neophodno je da se udruženje organizuje radi vršenja vršenja krivičnih djela za koje se može izreći kazna zatvora od 3 god. kazna zatvora do 2 god. 51 . S obzirom na radnju izvršenja.ZLOČINAČKO UDRUŽENJE (pojam i karakteristike djela. odnosno upotreba lažne ili preinačene isprave kao prave. Pod pojmom organizovanja u smislu ovog KD-a treba podrazumijevati sve one djelatnosti kojima se neposredno stvara udruženje kao i one kojima se organizaciono učvrščuju kako bi mogli da ostvare zajedničke ciljeve. Subjektivnu stranu čini umišljaj koji treba da obuhvati svijest da se organizuje udruženje koje ima za cilj vršenje određenih krivičnih dijela. Javlja se u dva oblika i to: osnovni i teži oblik .(stav 2. Ukoliko je KD izvršeno ili pokušano izvršiti organizator odgovara za KD u čijem je izvršenju učestvovalo. možemo razlikovati tri oblika ovog djela.78. ili ko preinači takvu pravu ispravu ili ko takvu lažnu ili preinačenu ispravu stavi u opticaj. KD-o je svršeno samim tim što je organizovano zločinačko udruženje. c) Treći oblik djela iz stava 1.383) Po svojoj pravnoj prirodi ovo djelo ima karakter posebnog samostalnog KD-a i nezavisno je od djela koje će iz njega proizaći.osnovni oblik KD-a vršio onaj ko napravi lažnu ispravu ili preinači pravu ispravu u namjeri da se takva upotrijebi kao prava ili ko takvu ispravu upotrijebi kao pravu ili je pribavi radi upotrebe (stav 1.1.teži oblik djela ( st. Za postojanje djela dovoljno je samo članstvo u udruženju. preinačenjem takve prave isprave. FALSIFIKOVANJE ISPRAVE čl. kazna zatvora do 3 god. Objekat krivično pravne zaštite ovog KD-a je isprava.

(stav 3). Subjektivnu stranu djela čini umišljaj.Prema zakonskom opisu ovo djelo čini ko sa drugim dogovori izvršenje KD-a za koje se može izreći kazna zatvora od 3 god I teža kazna.(stav 1. dok će lica koja su ostala samo na nivou dogovora i odgovarati samo za dogovor. Za ovaj oblik predviđena je kazna zatvora. Počinilac je onaj koji je izvršio KD-o koje je obuhvaćeno planom zločinačkog udruženja. Poseban oblik djela postoji ukoliko je djelo iz stava 1 ili 2 ovog člana učinjeno za drugog. Djelo se javlja u dva oblika. Radnja izvršenja određena je kao samovlasno pribavljanje nekog prava.SAMOVLAŠĆE (čl.kazna zatvora do 6 mj. Teži oblik djela postoji ukoliko je učinilac prilikom ostvarivanja osnovnog oblika djela upotrijebio silu ili ozbiljnu prijetnju da će napasti na život ili tijelo ili je djelo izvršio u sastavu organizacione grupe (stav 2 kazna 6mj. Djelatnosti kojima se samovoljno pribavlja neko pravo su različite. koji bi u situaciji da građani sami mimo nadležnih organa ostvaruju svoja prava ili za prava koja smatraju da im pripadaju. Propisana kazna je novčana kazna ili kazna zatvora do 1 godine. Subjektivnu stranu djela čini umišljaj.Izvršilac ovog oblika djela može biti svako lice koje dobrovoljno i savjesno postane član zločinačkog udruženja. Izvršilac djela može biti svako lice koje samovoljno pribavlja neko svoje pravo ili za pravo koje smatra da mu pripada.-3 god.397) Samovlašće predstavlja takvo KD-o kojim se inkriminiše samovoljno ostvarivanje prava od strane građana. 80. U pitanju je takav oblik inkriminacije kojim se zapravo proširuje zona kažnjivosti krivičnog djela samovlašće. DOGOVOR ZA IZVRŠENJE KD-a (čl. Za ovaj oblik može se izreći novčana kazna ili kazna zatvora. Suština krivičnog djela predstavlja samovoljno pribavljanje nekog prava koje učionicu pripada ili za koje učionioc pretpostavlja da mu pripadaju mimo nadležnih organa. Posebnom odredbom (stav 3) zakonodavac je predvidio obavezno oslobađanje od kazne za organizatora i pripadnika zločinačkog udruženja koji spriječi izvršenje KD-a ili ih pravovremeno prijavi ili otkrije organizaciju.(stav 1) 81. Ovim oblikom djela predviđa se kažnjavanje i za onog ko vrši pribavljanje prava koja pripadaju nekom drugom za koja neko drugi smatra da mu pripadaju mimo nadležnih organa.ili teža. Ako je dogovor za izvršenje djela postojao ali je samo jedno izvršilo to djelo dok ostali nisu u tome učestvovali ni kao saučesnici onda će lice koje je izvršilo ili pokušalo izvršiti dogovoreno djelo odgovarati za to djelo. Izvršilac 52 . Time se obezbjeđuje krivično-pravna zaštita pravilnog funkcionisanja javnog poretka. Krivično je djelo samovlašća ukoliko je učinilac samovlasno pribavio pravo za koje je sudskom odlukom utvrđeno da mu ne pripadaju. Subjektivnu stranu djela čini umišljaj. Ako je nakon dogovora došlo do zajedničkog izvršenja ili pokušaja izvršenja krivičnog djela postoji samo krivično djelo čije je izvršenje dogovoreno. Prvi oblik djela postoji kada učinilac samovoljno pribavlja neko svoje pravo ili za pravo koje smatra da mu pripada. Pokušaj djela je kažnjiv. Ovim krivičnim djelom inkrimisan je sporazum. Za ovaj oblik djela predviđena je novčana kazna ili kazna zatvora.384) Dogovor za izvršenje KD-a predstavlja dogovor dva ili više lica da zajednički učine jedno ili više određenih KD-a. dogovor dva ili više lica bez obzira da li je došlo do ostvarenja ili pokušaja ostvarenja dogovorenog krivičnog djela. Izvršilac djela može biti svako lice a za krivičnu odgovornost potreban je umišljaj.).

Izvršilac krivičnog djela može biti svako lice. pucnjom iz vatrenog oružja ili opšte opasnim sredstvom izazove opasnost za život ljudi ili za imovinu većeg obima (stav 1. U sljedećem obliku gdje je prouzrokovano još i povreda zaštićenog dobra. zaobilaženje i mimoilaženje. 3 i 4 ovog člana nastupila smrt jednog ili više lica (stav 6) Iz ovih težih oblika zakonodavac je predvidio kaznu zatvora.410) Za razliku od ranijeg krivičnog zakonodavstva sad je ovom inkriminacijom obuhvaćeno samo ugrožavanje javnog saobraćaja na putevima. gasom. Da bi se radilo o ovom krivičnom djelu neophodno je utvrditi da je preduzetom radnjom izvršenja prouzrokovana realna i bliska mogućnost da dođe do povrede zaštićenog dobra. U pitanju je delikt ne činjenja. Za postojanje krivičnog djela mora biti ugrožen neko drugi. Zakonodavac je predvidio nekoliko težih oblika djela. Oba oblika krivičnog djela mogu biti izvršena i umišljajno i nehatno.-5 god. poplave.).(stav 5). 82. nepravilno skretanje.1-8 god. da dovede u opasnost život ljudi TTP ili imovinu većih razmjera.). Ovo krivično djelo ne postoji ukoliko je učinilac ugrozio samo 53 . Prvi oblik djela vrši onaj ko požarom.6 mj. Najteži oblik djela postoji ukoliko je uslijed djela predviđenih u stavu 1. otrova. Ugrožavanje javnog saobraćaja na putevima postoji kad se učesnik u saobraćaju na putevima ne pridržava saobraćajnih propisa i time tako ugrozi javni saobraćaj. kazna zatvora do 3 god ili nov. 83. otrovom.UGROŽAVANJE JAVNOG SAOBRAČAJA (čl. Predviđen je i teži oblik djela ukoliko je usljed navedenih djela nastupila i teška tjelesna povreda jednog ili više lica. radioaktivnim zračenjem. Drugi oblik krivičnog djela postoji u slučaju kad službeno ili odgovorno lice ne postavi propisane uređaje za zaštitu od: požara.402) Po svojim osnovnim karakteristikama ono predstavlja opšte krivično djelo. eksplozijom. Radnja izvršenja predstavlja preduzimanje opšte opasne radnje ili upotreba opšte opasnog sredstva kojim se stvara konkretna opasnost po život ljudi ili imovinu većeg obima. Svako nepridržavanje saobraćajnih propisa odnosno.(preko 3000 km) (stav 1. Subjektivnu stranu djela čini umišljaj.kazna). električnom ili drugom energijom.-5god.Za umišljajno izvršenje djela predviđena je kazna zatvora. svako ugrožavanje javnog saobraćaja ne predstavlja ovo krivično djelo. A zakonodavac je predvidio njihove lakše i teže oblike.IZAZIVANJE OPŠTE OPASNOSTI (čl. Radnja izvršenja ovog krivičnog djela sastoji se u nepridržavanju saobraćajnih propisa i obuhvata različite djelatnosti i ponašanja koja predstavljaju povredu tih propisa. eksplozije. nepropisno preticanje. poplavom.kazna zatvora ista kao u stavu 1) Izvršilac djela može biti službeno ili odgovorno lice. plinova i drugih opasnih sredstava. Kao najtipičniji oblici ovog djela su vožnja brzinom koja nije prolagođena propisima i uslovima puta. vožnja u alkoholiziranom stanji isl. Posljedica djela je izazivanje konkretne opasnosti po život ljudi ili imovine većeg obima. Da postoji mogućnost da jedno lice ili više lica bude lišeno života odnosno da bude uništena ili oštećena imovina većeg obima.Za nehatno postoji lakši oblik djela i kazna je novčana ili zatvor (stav 4.). Radnja izvršenja je određena alternativno kao nepostavljanje propisanih uređaja. kazna zatvora 6 mj. 2. i time izazove opasnost za život ljudi i imovine većeg obima (stav 2.djela može biti svako lice koje vrši samovlašće za drugog. Prvi oblik je ako je izvršeno djelo na mjestu sa većim brojem ljudi (stav 3.S obzirom na radnju izvršenja i izvršioca djela možemo razlikovati dva oblika ovog djela.

54 . Za umišljajno izvršenja djela predviđena je novčana kazna ili kazna zatvora do 2 godine (Stav 1). Ovo KD može se izvršiti svakom onom radnjom koja može prouzrokovati posljedicu djela. zemljište i voda. Za nehatno izvršenje djela predviđena je novčana kazna ili kazna zatvora do jedne godine (stav 3).vlastiti život i svoju imovinu. biljaka i drugog rastenja na širem prostoru ili je životna sredina zagađena u toj mjeri da je ugroženo zdravlje ljudi i životinja. Traži se da je izvršenjem osnovnog oblika KD-a životna sredina zagađena u toj mjeri da je ugroženo zdravlje ljudi i životinja. vode i zemljišta na širem prostoru i u većoj mjeri. za djelo iz stava1 i 1-8 godina za djelo iz stava 2(st. kazna zatvora 1-5 god.ZAGAĐIVANJE ŽIVOTNE SREDINE (čl. Za primjenu ove inkriminacije neophodno je utvrditi da li je konkretno postupanje bilo protivno navedenim propisima. Propisane su kazne zatvora do 12godina. Posljedica djela određena je kao zagađivanje vazduha. Drugi teži oblik djela postoji ukoliko je usljed osnovnog oblika došlo do oštećenja ili znatnog oštećenja šuma. Druga kvalifikatorna okolnost određena je kao nastupanje konkretne opasnosti po zdravlje ljudi i životinja. Za ovaj oblik krivičnog djela propisana je kazna zatvora do 5 godina.). nov. Izvršilac djela može biti svako lice. Radnja izvršenja je određena kao postupanje protivno propisima o zaštiti životne sredine kojom se zagađuje vazduh.(stav 2. 3). Lakši oblik djela postoji ukoliko je ugrožavanje javnog saobraćaja učinjeno nehatno što je najčešći oblik vinosti kod ovog krivičnog djela.kazna ili kazna zatvora do 3 god. Djelo može biti izvršeno i umišljajno i nehatno.415) Kriminalno-politički cilj ove inkriminacije jeste zaštita osnovnog prava čovjeka na zdravu životnu sredinu. Izvršilac krivičnog djela je lice koje se pojavljuje kao učesnik u saobraćaju. Za umišljajno izvršenje ovog oblika djela kazna je zatvor od 1-5 godina a za nehatno izvršenje predviđena je novčana kazna ili zatvor od 6 mjeseci do 2 godine. Teži oblik djela je iz prethodna dva stava nastupila smrt jednog ili više lica. Umišljaj postoji kad je izvršilac bio svjestan da se ne pridržava saobraćajnih propisa. Subjektivnu stranu osnovnog oblika ovog krivičnog djela čini umišljaj.). Izvršilac djela može biti svako lice. (stav 2. Ukoliko se radi od 2 ili više učesnika koji se ne pridržavanjem saobraćajnih propisa ostvarili jedno te isto krivično djelo ugrožavanje javnog saobraćaja krivica jednog učesnika ne umanjuje niti isključuje krivicu drugog učesnika. Objektivni uslovi inkriminacije kod ovog krivičnog djela predstavlja daljnu posledicu koja se sastoji u teškoj tjelesnoj povredi nekog lica ili imovinske štete preko 3000 KM. 84. Pri tome je i relevantno da li se to čini činjenjem ili ne činjenjem.

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->