P. 1
c++ radna skripta

c++ radna skripta

|Views: 91|Likes:
Published by Emir Sadović

More info:

Published by: Emir Sadović on May 11, 2011
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

11/07/2012

pdf

text

original

C++ RADNA SKRIPTA

INSTALACIJA RAZVOJNOG OKRUŽENJA DEV-C++ Duplim klikom miša na program dev cpp dem c++ pokrenuti instalaciju. Odabrati engleski jezik i pritisnuti I Agree. Odabrati punu instalaciju sa Full. Ostalo sve ići sa OK i Next. POKRETANJE PRVOG PROGRAMA HELLO WORLD Nakon instalacije razvojnog okruženja Dev-C++ potrebno je napisati svoj prvi program što je za većinu programera na svijetu bio Hello World: #include <iostream> using namespace std; main() { cout<<"Hello World!!!"<<endl; } Idemo sa File->New->Source File unijeti gornji tekst, koristiti Copy-Paste alat. Radi preglednosti i kasnije lakše upotrebe programe snimiti u poseban direktorij nazvan C++ na podatkovnoj particiji hard diska (npr. D). Potrebno je namjestiti izlazni direktorij na D/C++ u varijablama okoline: Tools/Environment Options/Files&Dir/User's Default Directory mora biti D:\C++\. Zatim je program potrebno kompajlirati što će odraditi Dev-C++ pritiskom na Ctrl+F9. Kompajler je generirao helloworld.exe tj. izvršni programski fajl kojeg moramo pokrenuti, a da bi to uradili moramo se nalaziti u našem direktoriju D:\C++\ unutar Windows konzole. Pokrenuti Command Prompt sa /Start->All Programs->Accesories->Command Prompt/ Windows konzolu s kojom ćemo testirati napisane programe. Još samo treba naučiti kako doći do programa koristeći DOS komande. Sa CD.. se izlazi iz nekog direktorija, a sa D: npr. ulazi na D particiju hard diska. DIR komanda će izlistati sve što se nalazi u nekom direktoriju, a sa CD ime direktorija ćemo ući u isti. Nakon što smo došli do našeg direktorija D:\C++\ potrebno je pokrenuti program tako što ćemo upisati ime programa npr. helloworld i pritisnuti ENTER. Dolazak na D:\C++\helloworld ide na sljedeći način u Command Promptu (nakon svake komande pritisnuti ENTER): d: cd c++ helloworld Ako je program ispisao redak sa Hello World!!! znači da je sve postavljeno kako treba i da možemo početi sa programiranjem. Prozor Command Prompt ostaviti uključen dok god se programira i testiraju programi. Programski kod mora biti pregledan i poželjno je dodati što tačnije komentare nakon linija koda tako da program mogu razumjeti i drugi, a i sam autor nakon nekog vremena. Komentari se dodaju sa dvije kose linije //. Sve nakon toga u istom redu kompajler ignoriše. Duži komentari koji zauzimaju više redaka počinju se sa /*, a završavaju sa */. Sad ćemo iskomentarisati programski kod helloworld u cilju njegovog objašnjenja: #include <iostream> using namespace std; /* uključivanje koda biblioteke standardnih ulazno-izlaznih funkcija u naš program */ main() { // uvijek pozivamo glavnu funkciju main cout<<"Hello World!!!"<<endl; // endl za novi red /* ispis poruke na ekran korištenjem funkcije cout koja se nalazi u biblioteci iostream.h, endl označava kraj linije */ } // uvijek zatvaramo glavnu funkciju main
STR.1 AUTOR: ILIJA MRENICA, ING.EL.

EL. Ovo je vrlo značajna mogućnost pretprocesora koja nam omogućuje da neke definirane ili konstantne vrijednosti u programu možemo zamjeniti na jednom mjestu. Definisani makro se može ukinuti tako da nakon naredbe #undef Pi kompajler ne pridodaje više Pi vrijednost 3. ING. z. kako se kombinira poruka u slovima pod navodnicima "poruka"sa varijablom iz programa unutar znakova za manje i veće << varijabla >>. Vrlo jednostavno možemo kombinirati jedne sa drugim unoseći razmake i znakove interpunkcije. STR. z = x + y. tako da ih ne moramo mjenjati na svakom mjestu u kodu gdje se pojavljuju. main() { int x. U retku z=x+y pridružili smo varijabli z zbir varijabli x i y te ćemo je zatim ispisati na ekran. Od korisnika ćemo tražiti da unese x pa zatim y i ispisaćemo na ekranu rezultat kao z. Program je besplatan i može se skinuti na www.y i z kao integer (cijeli broj)."<<endl." << endl << endl. Zapamtite: = je operator pridruživanja. na kraju !!! će svaki Pi u programu zamjeniti sa vrijednošću 3.C++ RADNA SKRIPTA PROGRAM ZA SABIRANJE DVA BROJA Uradićemo jednostavan program za sabiranje dva cijela broja x+y=z. cout << "Unesite y!" << endl. a ne jednakosti !!! Obratiti pažnju na sintaksu za ispis: cout<<"Zbir z="<<z<<".14.14 // nema . cout << endl. Sa funkcijom endl pravimo jedan red razmaka i tražimo od korisnika da unese y. Zatim smo deklarirali tri varijable x. npr: #define Pi 3. Kod je sljedeći: #include <iostream> using namespace std. cin >> y. y. UKLJUČIVANJE MAKRODEFINICIJA Makro je riječ čije sve pojave u izvornom tekstu programa pretprocesor zamjenjuje specificiranim nizom riječi. cout << endl. Potom od korisnika tražimo da unese x koju sa cin funkcijom dodjeljujemo varijabli x. te se stvar ponavlja.net. u samom zaglavlju programa. .14. Zatim podesiti kompajler te napisati i pokrenuti program helloworld u obliku hellotvojeime. Nakon toga uraditi par programa koji obavljaju osnovne računske operacije nad cjelim brojevima koje su prethodno zatražili od korisnika da ih unesu i ispisuju rezultat na ekranu. cin >> x. Ispis mora sadržavati kombinaciju poruke i varijabli te mora biti uredan.bloodshed. DOMAĆA ZADAĆA Za domaću zadaću instalirati Dev-C++ razvojno okruženje.2 AUTOR: ILIJA MRENICA. cout << "Unesite x!" << endl. } Prvo smo uključili iostream koja sadržava gotove funkcije za unos podataka sa tastature i ispis podataka na ekran. cout << "Zbir z=" << z << ".

ING. Ispitati rad modulus (%) operatora uvrštavanjem sljedećih izraza u program: a) 9%2 b) 1%2 c) 4%2 STR. cin >> y.3 AUTOR: ILIJA MRENICA. baze x sa eksponentom y. main() { float x./ *) i operator modulus (%) u program potrebno je uključiti biblioteku matematičkih funkcija cmath. y. DOMAĆA ZADAĆA: 1. #include <iostream> #include <cmath> using namespace std. cout << "Unesite exponent:" << endl. cin >> x. . } Napomena: Koristite tačke umjesto zareza kad unosite vrijednosti u program.C++ RADNA SKRIPTA NAREDBE U C++ ZA RAČUNANJE MATEMATIČKIH OPERACIJA Ako se koriste druge osim osnovne 4 matematičke operacije (+ . a y eksponent.EL. Uradićemo jednostavan program za stepenovanje broja tj. cout << "Rezultat je: " << x << “. y). Matematičke izraze napisati u obliku prihvatljivom za C++: a a) y = ( ) n−1 b b) y = ax 2 + d ab − −1 3b c+2 ax − 5 + exp(4 x + 8) c) y = 3x +b 2 + sin( x) 2.“ << endl. programski kod je sljedeći: pow(x. cout << "Unesite bazu:" << endl.y) gdje je x baza. x = pow(x.

npr.4 AUTOR: ILIJA MRENICA.EL. Operatori obavljaju operacije nad operandima. . ING. 9%2 će dati 1) Relacioni > >= < = = (jednako) Logički p q 0 0 1 1 0 1 0 1 <= != (nije jednako) AND OR NOT p&&q p||q !p 0 0 1 0 1 1 0 1 0 1 1 0 Bitski (operatori nad bitovima) & AND | OR ^ XOR ~ komplement >> pomjeranje udesno << pomjeranje ulijevo Inkrement i dekrement ++a ili a++ za inkrement (uvećanje za 1 ili a+1) --a ili a-. i mogu biti sljedećeg tipa: Aritmetički + (sabiranje) .za dekrement (umanjenje za 1 ili a-1) STR.(oduzimanje) * (množenje) /(djeljenje) % (operator modulus daje ostatak pri djeljenju.C++ RADNA SKRIPTA OPERATORI U C++ izrazi igraju važnu ulogu pa C++definiše veći broj operatora od većine drugih jezika.

} Kod ovog bloka. Najjednostavniji oblik naredbe za uvjetno grananje je: if (logički izraz) { blok naredbi. if – else if .EL. } else { blok naredbi. izvodi se blok naredbi koje slijede iza izraza. Na primjer: if (a<0) { cout << „Broj a je negativan!“ << endl. } Ako je vrijednost izraza iza riječi if logička istina (true). te rezultat kao poruku ispisati na ekran. izvoñenje programa se nastavlja iza else bloka. primjenićemo if – else oblik uvjetnog grananja: if (logički izraz) { blok naredbi. Ako izraz daje logičku neistinu (false) preskače se prvi blok iza if i izvršava se onaj pod else nakon čega program nastavlja izvoñenje naredbi koje slijede.else Blokovi if mogu se nadovezivati na sljedeći način: if (prvi logički izraz) {prvi blok naredbi} (drugi logički izraz) {drugi blok naredbi} AUTOR: ILIJA MRENICA. Po završetku bloka.5 . ING. else if STR. } Ako želimo da se neovisno o rezultatu izraza u if uvjetu izvode dva nezavisna programska dijela. Zadatak: Napisati program koji će ispitati da li je unešeni broj cijeli broj manji od nule. jednak nuli ili veći od nule. U protivnom se taj blok preskače i izvoñenje nastavlja od prve naredbe iza bloka.C++ RADNA SKRIPTA NAREDBE U C++ ZA GRANANJE TOKA PROGRAMA if Naredba if omogućava uvjetno grananje toka programa ovisno o tome da li je ili nije zadovoljen uvjet naveden iza ključne riječi if. ako izraz u if uvjetu daje kao rezultat logičku istinu izvešće se prvi blok naredbi.

a na kraju se računa izraz prirasta tj.C++ RADNA SKRIPTA else if . cout << << cout << cin >> cout << cin >> cout << cin >> “Unesite koeficijente kvadratne jednačine:“ endl. povećanje ili smanjenje brojača.. // odreñivanje diskriminante // ispis prvog dijela poruke float D=b*b-4*a*c.c.} else if else {cout << “dva kompleksna korijena. uvjet izvoñenja. . uvjet izvoñenja mora biti istinit da bi se izveo blok naredbi. “b=“. else (treći logički izraz) {treći blok naredbi} {zadnji blok naredbi} Ilustriraćemo upotrebu ove strukture primjerom u kojem tražimo kakvi su korijeni kvadratne jednačine ispitivanjem diskriminante: #include <iostream> using namespace std. “c=“.EL.6 AUTOR: ILIJA MRENICA. izraz prirasta) {blok naredbi} Početni izraz je najčešće početna vrijednost brojača.“ << endl. cout << “Jednačina ima “.. program koji računa sumu svih STR. b. /* ispis drugog dijela poruke ovisno o uvjetu koji diskriminanta ispunjava */ if (D==0) {cout << “dvostruki realni korijen. c. Ilustriraćemo upotrebu for petlje kroz sljedeći primjer.b. a.} (D>0) {cout << “dva realna korijena. “a=“.} } for petlja Tamo gdje se ponavljaju djelovi koda koristimo for petlju u sljedećem obliku: for (početni izraz. ING. int main() { float a.“ << endl.“ << endl.

broj koji se obrañuje u tom momentu u petlji. switch – case struktura za kontrolu toka programa .7 AUTOR: ILIJA MRENICA. /* varijabla k se mora inicijalizirati." << endl.EL. } while (logički izraz). Općenita sintaksa izgleda ovako: switch (cjelobrojni_izraz) { case: konstantan_izraz1: // prvi blok naredbi case: konstantan_izraz2: // drugi blok naredbi STR. rezultat k ispisijemo na izlasku iz petlje */ } cout << "Rezultat je: " << k << ". cin >> N.C++ RADNA SKRIPTA parnih brojeva od 1 do nekog broja N uključujući i taj broj. Ulazni podatak deklarirati kao char x = 'b'.koristi se umjesto if–else if-else strukture u situacijama gdje postoji više od tri različita rezultata ispitivanog logičkog iskaza. DOMAĆA ZADAĆA: Napisati program koji će tražiti od korisnika da pogodi neko slovo i ispisivati tu poruku na ekran sve dok korisnik ne pogodi to slovo. for(i=0. Da li je broj paran ili ne odreñujemo tako što cijeli broj i ispitujemo sa aritmetičkim operatorom modulus % za ostatak pri djeljenju sa 2 koji mora biti 0 za svaki paran broj. sintaksa je: do { blok naredbi. cout << endl. u protivnom možemo imati grešku u programu */ cout << "Unesite N!" << endl. main() { int N. ING. i<=N. Kad korisnik pogodi slovo ispisati prikladnu poruku.} /* ako je ostatak pri djeljenju sa 2 jednak 0 broj je paran pa uvećavamo rezultat k za i . . i. PROGRAM KOJI UČITAVA PRIRODNI BROJ N I RAČUNA SUMU SVIH PARNIH BROJEVA OD 1 DO N UKLJUČUJUĆI I N #include <iostream> using namespace std. i++) { if(i%2==0) {k=k+i. gdje je b slovo koje se pogaña. } do-while petlja .se koristi za izvršavanje odreñenog bloka naredbi sve dok se odreñeni uslov ne izvrši. int k=0.

} case 7:{cout<<"juli". break. break. break.} } } STR.} case 4:{cout<<"april". ING.} case 11:{cout<<"novembar".} case 5:{cout<<"maj".} case 10:{cout<<"oktobar".} case 9:{cout<<"septembar". break. break.8 AUTOR: ILIJA MRENICA. case: konstantan_izraz3: case: konstantan_izraz4: break.} case 6:{cout<<"juni". break.EL.cpp #include <iostream> using namespace std. break. switch (mjesec) { case 1:{cout<<"januar". break.} case 12:{cout<<"decembar".} default:{cout<<"pogresan unos".C++ RADNA SKRIPTA break.} case 3:{cout<<"mart". break. break. main () { int mjesec. break. cin >> mjesec. break.} case 8:{cout<<"avgust". default: } // treći blok naredbi // četvrti blok naredbi Upotrebu switch-case strukture vidjećemo u sljedećem programu: // mjesec. .} case 2:{cout<<"februar". cout << "Unesite broj 1 do 12 za mjesec: ". break.

unsigned char imao opseg 0-255 umjesto -128 do 127. STR.9 AUTOR: ILIJA MRENICA.7e+308 3. // dužina tipa float ZADATAK: Ispitati sve osnovne tipove podatka koristeći sizeof(). cout << sizeof(f) << endl. pa bi npr. što zavisi od arhitekture računara koji koristimo. Na primjer: float f.EL.7e-308 do 1. . unsigned char to znači da radimo samo sa pozitivnim brojevima pa se opseg povećava za 2 puta jer bit za predznak koristimo za prikaz podatka.4e-4932 do 3.4e+38 -1.4e-38 do 3.C++ RADNA SKRIPTA UGRAðENI ILI OSNOVNI TIPOVI PODATAKA U C++ Tip char int long int float double Značenje Karakter (slovo) Cijeli broj Cijeli broj Broj u pokretnom zarezu (7 decimala) Brojevi u pokretnom zarezu dvostruke preciznosti (15 dec.) Brojevi u pokretnom zarezu dvostruke preciznosti (18 dec. primjenićemo unarni operator sizeof().4e+4932 long double 10 Ako je prije tipa navedemo unsigned npr. ING. Da ispitamo koliko memorije zauzimaju pojedini tipovi na računaru.) Širina u bajtima 1 2 4 4 8 Opseg -128 do 127 -32768 do 32767 -2147483648 do 2147483648 3.

STR.EL. } Očekujemo da će program ispisati tačan rezultat 0. main() { int x = 1. main() { int x = 1. . int y = 2. cout << z << endl. cout << z << endl. ING. float z = x / y. Ako ovaj operator više puta koristimo u programu nad istim podacima znači da tipovi podataka za te varijable nisu dobro projektovane u tom programu.5 jer smo isti deklarirali kao float.10 AUTOR: ILIJA MRENICA. tako da smo ustvari zakasnili sa deklaracijom. U ovom slučaju bilo je potrebno promijeniti tip podatka varijabli koje će se dijeliti iz int u float što činimo sa operatorom dodjele tipa static_cast na sljedeći način: #include <iostream> using namespace std. int y = 2. } Opći oblik primjene operatora static_cast je: static_cast<tip>(izraz).C++ RADNA SKRIPTA OPERATOR DODJELE TIPA static_cast Probajmo sljedeći jednostavni primjer djeljenja dva broja izvesti na računaru: #include <iostream> using namespace std. float z = static_cast<float>(x) / static_cast<float>(y). Bitno je napomenuti da varijable nakon upotrebe ovog operatora u programu i dalje ostaju tipa int. meñutim program je podjelio dva cijela broja prije ispisa rezultata i pridružio cjelobrojni rezultat tipu float pa je isti 0 što je netačno.

2. 8. 3. 4. 9.11 AUTOR: ILIJA MRENICA. itd. ING. 5. 3. red=2. STR. 4. } } Za svaku vrijednost vanjskog brojača „red“ izvodi se cjelokupna unutrašnja petlja „kolona“ : red=1. kolona<=10. 5. U program je uključena biblioteka iomanip koja posjeduje korištenu funkciju setw() za razmak izmeñu brojeva pri ispisu. kolona=1. 6.C++ RADNA SKRIPTA UGNJEŽðAVANJE FOR PETLJI Ugnježñene for petlje se vrlo često koriste pa ćemo pokazati kako na sljedećem primjeru programa koji računa i ispisuje tablicu množenja: #include <iostream> #include <iomanip> using namespace std. red<=10.EL. red++) { for (int kolona=1. kolona++) cout << setw(5) << red*kolona. main() { for (int red=1. 10. 10.. kolona=1. cout << endl. 6. 7. parametar unutar zagrada odreñuje širinu razmaka. . 9. 2. 7. 8..

programski kod .12 AUTOR: ILIJA MRENICA. double fakt(int n). } Ako nema izlazne varijable izlazni tip je definiran kao void. nastaju pozivom funkcije. a prije poziva funkcije main(). Opći oblik deklaracije ili zaglavlja funkcije (prototip) je sljedeći: izlazni_tip ime_funkcije(parametar1.. // 171 već unosi preljev za tip double cout << "Faktorijel od " << n << " je: " << fakt(n) << endl.. deklaracija funkcija koje će se pozivati u main main{ . . ... linije koda koji se izvršava unutar funkcije. a nestaju kad se izvrši return. Uvoñenjem funkcija programi dobijaju sljedeći oblik: #include . programski kod poziv funkcije.. parametar2. programski kod poziv funkcije . Programski kod postaje razumljiviji i pregledniji. #define .C++ RADNA SKRIPTA FUNKCIJE U C++ Funkcije se prave da se izbjegne ponavljanje koda i smanji mogućnost greške. a return poziv na kraju se ne navodi. return izlazna_varijabla. itd.) Funkcija se deklariše poslije zaglavlja #include i definicija #define. .. predan joj je unešeni n STR. Varijable unutar funkcije su lokalne za funkciju što znači da nisu vidljive van funkcije... // deklaracija funkcije // može samo int bez n ali je razumljivije ovako main() { int n. cin >> n..EL.. } definicije (tijela) funkcija koje su se pozivale u main U definiciji funkcije je sadržan programski kod (tijelo) funkcije... ono izgleda ovako: izlazni_tip ime_funkcije(parametar1. } // fakt(n) je poziv funkcije. // Primjer poziva funkcije po vrijednosti – faktorijel #include <iostream> using namespace std. Tijelo funkcije se stavlja ispod završetka funkcije main }.. ING.) { deklaracije lokalnih varijabli. . parametar2.. cout << "Unesite broj manji od 171:" << endl.. Funkcije se mogu pozivati po vrijednosti i po referenci. Funkcije omogućavaju da se program “razbije“ na više manjih djelova....

} return rezultat. ZADATAK: Za sljedeći program napisati funkciju koja će odrediti srednju vrijednost za unešena tri decimalna broja: #include <iostream> using namespace std. } DOMAĆA ZADAĆA: Koristeći funkciju za faktorijel napisati program za računanje binominalnog koeficijenta prema sljedećoj formuli: STR. ona samo vrši zamjenu već postojećeg. // z stavljam u } y) // x i y su ulazni parametri privremeni spremnik z x y i zamjena je izvršena & (ampersand) iza tipa varijable znači da se funkciji prosljeñuje adresa varijable. cout << "Koristite tacke umjesto zareza!" << endl. main () { float a. cout << "Unesite b: " << endl. int& { int z=x. Varijable će se zamjeniti unutar funkcije. Ovdje je izlazni tip void jer funkcija ne vraća ništa. cin >> a. cout << "Unesite a: " << endl. b.C++ RADNA SKRIPTA double fakt(int n) { double rezultat=1.13 AUTOR: ILIJA MRENICA. // y stavljam u y=z. b. i<=n. ING.EL. float srednja3(float a. Ova se funkcija često koristi kao pomoćna funkcija u algoritmima sortiranja kad je potrebno zamijeniti pozicije dva elementa u nizu koji se sortira: void zamjeni(int& x. cout << "Srednja vrijednost je: " << srednja3(a. c). . for (int i=1. cin >> c. float c). float b. // x stavljam u x=y. cin >> b. napraviti funkciju za zamjenu dva broja pozivom po vrijednosti. cout << "Unesite c: " << endl. U ovom slučaju moramo koristiti poziv funkcije po referenci. a u programu će ostati iste. } // tijelo funkcije // obavezna inicijalizacija // rezultat izlazi iz funkcije S obzirom da su varijable unutar svake funkcije lokalne nemoguće je npr. i++) {rezultat*=i. c.

EL. // briše se poslije //char opcija[40]. . main() { char s[20]. break. 1gfd.. } Upotrebom atoi() funkcije ne može se desiti da umjesto potrebne cjelobrojne vrijednosti u switch-case izrazu dobijemo karakter. U kombinaciji sa case 0: exit(0). case 2: cout<<"Valjak". cin>>meni. cout<<"3. cout << "Unesite string za atoi(): ". cout<<"1. cout<<"MENI PROGRAMA"<<endl. cin >> s. #include <iostream> using namespace std. // briše se poslije //cin>>opcija. cout<<"2.Izlaz iz programa"<<endl. default: exit(0).Valjak"<<endl.. ING. svaki pogrešan unos ili izabrana 0 osigurava izlaz iz programa.. cout<<"Izaberite opciju: ". // ništa nas ne košta ostaviti default. case 3: cout<<"Kugla". STR. cout << "Pretvorena vrijednost stringa a je " << atoi(s). main() { int meni. } } Kako radi atoi() funkcija? Pretvara string (niz karaktera) u cijeli broj ako je na početku stringa cijeli broj. Testirajte je na sljedeće stringove: kd.Kocka"<<endl. break.C++ RADNA SKRIPTA IZRADA MENIJA PROGRAMA Zašto se koristi atoi() funkcija pri pravljenju menija programa? Probaćemo funkcionalnost ovog menija bez upotrebe atoi funkcije u situaciji kad korisnik umjesto broja unese slovo. case 0: exit(0). break. switch(meni) { case 1: cout<<"Kocka".Kugla"<<endl. cout<<"4. cout << endl.14 AUTOR: ILIJA MRENICA.. //int meni=atoi(opcija). a ako nije izlaz je 0. 125ftz. #include <iostream> using namespace std.

2 učenika: U Dev-C++ napraviti novi projekt. extern govori kompajleru da je funkcija definirana u nekoj vanjskoj datoteci. Funkcije imenovati na sljedeći način. npr: 1. U glavnom programu napraviti meni (izbornik) koji će na početku izvoñenja programa ponuditi korisniku spisak geometrijskih tijela pod rednim brojevima...cpp i geot. npr. Kocka" << endl. Odabir se vrši upisivanjem broja tijela (1. cout << "1.h */ main () { char s[20]. 2. Koristiti funkciju atoi() pri izradi menija za osiguranje od pogrešnog unosa.h. cout << "3. 0. Unutar pojedinih slučaja u meniju pozivaju se odgovarajuće funkcije za to tijelo. Valjak" << endl. // gtijela. znači i argumenti su tipa void.EL.naš radni direktorij C++ */ using namespace std. extern void Kugla(void). cout << "2. Sve funkcije prikupiti i staviti u zaglavlje geot. za kocku: Kocka. Potrebno je napraviti zaglavlje geot. izabrati Console Application. Na kraju projekta kompajlirati i testirati program za svako pojedino tijelo.h" /* navodnici govore kompajleru da trazi tu datoteku u istom direktoriju gdje je gtijela. Izlaz Meni rješiti strukturom switch-case.cpp . . pozivaju se bez argumenata. extern void Kocka(void). Ulazni tip podataka za sve funkcije je void jer funkcije ne vraćaju ništa u glavni program. kocka. itd (vidi logaritamske tablice). prizma. 2. ING. Meni staviti u beskonačnu petlju. itd. Kocka Prizma Kugla. case 1: Kocka(). uraditi meni unutar gtijela. extern void Valjak(void). cout << "0.h. /* ovdje se dalje dodaju prototipovi funkcija.15 AUTOR: ILIJA MRENICA. za default slučaj i case 0 koristiti funkciju exit(0). itd).cpp. kod nas je to geot.. Izlaz" << endl. ime projekta staviti gtijela. projekt sadrži gtijela.C++ RADNA SKRIPTA ZAJEDNIČKI PROJEKT „GEOMETRIJSKA TIJELA“ Značaj funkcija možemo vidjeti u ovom jednostavnom projektu koji će napraviti grupa učenika. 3. Svaka funkcija traži od korisnika potrebne varijable i vrši izračun. npr. Ostali učenici: Izabrati jedno geometrijsko tijelo (osim kocke) iz logaritamskih tablica i uraditi za njega odgovarajuće funkcije za izračun površine i zapremine. te ispisuje rezultate.h u kojem se nalazi zbirka funkcija za izračun površine i zapremine raznih geometrijskih tijela npr. 3. cout << "PROGRAM ZA IZRACUN POVRSINE I ZAPREMINE GEOMETRIJSKIH TIJELA" << endl. STR. Kugla" << endl. kugla.cpp #include <iostream> #include "geot.

h #include <cmath> using namespace std. void Kocka(void){ float a. break. // ovdje se dalje samo dodaju opcije menija. ING.} void Kugla(void) {cout<<"Funkcija-za-kuglu"<<endl. case 0: exit(0). cin>>a.. } void Valjak(void){cout<<"Funkcija-za-valjak"<<endl. switch (meni) { case 1: Kocka(). cin >> s. float P = 6 * a *a.. int meni=atoi(s)..C++ RADNA SKRIPTA // ovdje se dalje dodaje listing geometrijskih tijela for(. default: exit(0).EL.16 AUTOR: ILIJA MRENICA. 3). cout<<"Zapremina kocke je: "<<Z<<endl. case 2: Valjak().} // ovdje se dalje samo dodaju funkcije za druga tijela. float Z = pow(a. case 3: Kugla().){ // meni je unutar beskonačne petlje cout << "Izaberite opciju: ". cout<<"Povrsina kocke je: "<<P<<endl. STR. break.. break. break. } } } // geot. . cout<<"Unesite duzinu stranice a: "..

3. Jednodimenzionalni niz od 5 cijelih brojeva deklarisaćemo na sljedeći način: int niz[5]. // niz sadrži 5 cijelih brojeva U C/C++ je definisano da prvi elemenat u nizu ima indeks 0. prethodno deklarisani nizovi se upisuju u toku izvoñenja programa pomoću tastature korištenjem cin funkcije i for petlje. Sljedeći programski kod omogućava upis i ispis niza od 8 cijelih brojeva korištenjem gore navedenog: // Ime programa: nizunos. Niz se može i inicijalizirati pri pisanju programa koristeći sljedeću sintaksu: int niz[] = {15. i<N. ako želimo da dodjelimo vrijednost 56 trećem elementu našeg niza uradićemo to pomoću njegovog indeksa: niz[2] = 56. for (i=0.} // ispis cout<<endl. cout – for bi se koristio za ispis niza.} // upis niza cout << "Uneseni niz je: ".C++ RADNA SKRIPTA JEDNODIMENZIONALNI NIZOVI U C++ Niz (engl.cpp #include <iostream> #include <iomanip> using namespace std. i++) {cin >> A[i]. } STR. Npr. gdje su unutar vitičastih zagrada inicijalizirane početne vrijednosti niza. i<N. Analogno tome. Ako nisu inicijalizirani u toku pisanja programa. 6. -1}. 12. i++) {cout << A[i] << setw(5). for (i=0. ING. A[N].17 AUTOR: ILIJA MRENICA. #define N 8 // maksimalni broj elemenata niza int main() { int i. što znači da zadnji elemenat prethodno definiranog niza mora imati indeks 4. Opšta forma deklaracije jednodimenzionalnog niza u C++ je: tip_promjenljive ime_niza[veličina_niza]. Pojedinačna promjenjljiva u nizu naziva se elemenat niza. Indeksi su bitni zbog toga što pristupamo pojedinačnim elementima niza pomoću njih. . cout << "Unesite " << N << "-clani niz: " << endl. cout<<"(nakon svakog broja pritisnite ENTER)" << endl. array) je lista promjenljivih istog tipa na koje se može ukazivati preko istog imena.EL.

ING. . } STR."<<endl. // ispis for (int i=0.cpp #include <iostream> using namespace std.EL.". i<n.5.18 AUTOR: ILIJA MRENICA. main() { int niz[]={1. } cout << “Uneseni niz je: “ << endl << endl. main() { int n. cin >> niz[i].} cout<<endl. // niz je inicijaliziran if(niz[1]>niz[0]) // ako je drugi član veći od prvog {cout<<"Niz je rastuci. DODJELJIVANJE DINAMIČKE MEMORIJE Do sada su nizovi kojima smo radili bili inicijalizirani ili je njihova veličina morala biti odreñena u toku pisanja programa. } Promijenite vrijednosti elemenata niza da niz bude opadajući i ispitajte ispravnost programa.} else cout<<"Niz je opadajuci.cpp #include <iostream> #include <iomanip> using namespace std. i++) // upis { cout << “Unesi broj:“. c) Zamjeniti prvi i zadnji član niza korištenjem gotove funkcije zamjeni. C++ naravno ima mogućnost dodjeljivanja dinamičke memorije u toku samog izvoñenja programa što ćemo vidjeti u sljedećem primjeru gdje se koristi ključna riječ new za alokaciju dinamičke memorije i koristi se pokazivač (engl. DOMAĆA ZADAĆA a) Napraviti program koji će tražiti od korisnika da unese 5-člani niz cijelih brojeva.C++ RADNA SKRIPTA PROGRAM KOJI UTVRðUJE DA LI JE NIZ OPADAJUĆI ILI RASTUĆI // Ime programa: kakavjeniz. int *niz = new int[n]. pointer) *: // Ime programa: alokacija.2. cout << “Unesite duzinu niza:“ << endl. b) Ispisati taj niz s lijeva na desno i obrnuto. i<n. i++) {cout << niz[i] << setw(5). cin >> n.11}. // kreiranje niza for (int i=0.

ING. a sastoji se iz sljedećih koraka: 1. cin >> niz[i]. ssort(niz. Pronañi drugi najmanji element u nizu i zamjeni ga sa drugim 3. i<n. int n) // funkcija uzima niz i duzinu tog niza { int x. i<n. y++) if (niz[x]>niz[y]) zamjeni(niz[x]. a u argumentu poziva ne koristimo & nego dajemo dva elementa niza */ } STR. void zamjeni(int& x. } } void zamjeni(int& x. y. x<n. niz[y]). int n). } cout<<endl. To ponavljaj dok se niz ne sortira // Ime programa: ssort. for (int x=0. int *niz = new int[n]. .C++ RADNA SKRIPTA SORTIRANJE ELEMENATA NIZA Za sortiranje elemenata nekog niza koristićemo najjednostavniji algoritam selection-sort koji se još naziva i „izbor uzastopnih minimuma“. // funkcija selection-sort main() { int n. int& y) // funkcija uzima dvije adrese { int z=x. x++) for (y=x+1. for (int i=0. for (x=0. cout << "Sortirani niz je: ". int& y). cout << "Unesite duzinu niza:" << endl. i++) { cout << niz[i] << setw(5). Pronañi najmanji elemenat u nizu i zamjeni ga sa prvim 2. x<n. x=y. } cout << "Uneseni niz je: ". y<n. n). /* unutar funkcije ssort poziva se funkcija zamjeni. y=z. } void ssort(int niz[].19 AUTOR: ILIJA MRENICA. x++){ cout<<niz[x]<<setw(5). i++){ cout << "Unesite element niza: ".EL. for (int i=0. cin >> n. // funkcija za zamjenu void ssort(int niz[].cpp #include <iostream> #include <iomanip> using namespace std.

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->