P. 1
General Drekovic

General Drekovic

|Views: 1,753|Likes:
Published by Alen Mujagic

More info:

Published by: Alen Mujagic on May 10, 2011
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

04/21/2013

pdf

text

original

IZDAVAC~

"Dorn suunpcd.d. Zcnica

ge

Bibliotcka TEK()VINE

Eclicija SVJEDO(:E\_i!\

GLAVJ\! I O])(;OYORNI UREDNIK Hazim Alemadzi:

RECENZENTI

brigadni genera! Sefer Halilori« general Rasim Delic

Jimf dr. Enes Pelidija

prof dr. Mujo Dcmirovic

STRUC:Nl I TEHNl(:KI SARADNlCI Mustaj{:J Borouic

Sadile Klinic

Zeijko Grubesic

r '------------- .. -------. ---,

I 01' - Karalogizacija u publikaciji

I !l:aCionalna, i un,iverzitetska bihhntcka llosnc i Hcrccgovine. Sarajevo

I H21.16:) JU97.(1)-9i

3'i'iO 1 2('4')"'.6)" 1992,1 99'i" (0'12 1

K

DREKOVIC. Ramiz

l obrucu : krajisniri i bcrccgovci u borb: na dva front a Ramiz Drckovir - Zcnic« : Dorn stamoe. 200·1. . XXV 'i'JO str. : ilustr : 2~ ern

Historija sumnj« iii sumnja u historiiu Huzim Akmadzic. SIr. V-Xl - BilJdka 0 .uuoru str ,"" - llihllografiJJ str, ,6 ~

ISHf\ 9l)'iH-~2-102-X

l COIlISS.llH-1D 12'7221 H2

L .. _ .. , _

----- --,~,----."--.--.----

Na oxnovu misljcnja Millistarstva olml/.ol·'lI1ja. naukr kulturt j sporta l-cdcracijc Bosuv i Hcrcegovinc 11m;: 02-1 'i.-,,'7H,()2 (lei 12. 11. 2()02. godinc. ova knjiga spad.r 1I proizvode iz ('Iana 19. tacka ](1. Zakona CI porczu na proIl1el pruizl'Olla i usluga nil (iji se proIllel ne placa pore! na promct proizvoda

ISS!\' 1)1);8-42-102-X

dijeJom SRJ", 0 formiranju RS (RSN) i. odJuke 0 ostajanju srpskog naroda u zajednickoj drzavi )ugosJaviji. Sve ove odJuke i propisi provode se u praksi, bez obzira na nacin provodenja.

tiz: ii1Z ska

~ Raspad komandi i jedinica JNA i vojna situacija u BiH

t Do pocetka disolucije Jugoslavije, u Socijalistickoj Republici Bosni i

Hercegovini jedina vojna sila bile su Oruzane snage SFRJ, a po vazecern lJstavu iz 1974. godine cinile su ih JNA, jedinice ''I( (aktivne), "13" (borbene) i "R" (rezervne) klasifikacije, te Teritorijalna odbrana (TO). Osnovni zadatak im jc bio "stititi nezavisnost, suverenitet, teritorijalnu cjelokupnost, Ustavom urvrdeno drustveno uredenje i izvrsavanje obaveza koje proisticu iz mcdunarodnih obavcza SFRJ u odbrani mira i bezbjednosti u svijetu",

Sastav komandi i jedinica u Bosni i Hercegovini, posebno od druge polovine ]991. godine do aprila ]992. god inc bio je promjenjiv, a to je diktirala vojno-politicka situacija u Bosni i Hercegovini i Hrvatsko], Prema saznanjima odredenih sluzbi Armije BiH, dostupnim podacima i dokumentima, raspored jedinica i komandi JNA (VRS) u Bosni i Hercegovini bio jt sljedeci.

U Sarajevu: Komanda 4. korpusa sa pristapskim jedinicama, 49. motorizirana brigada (mtbr), 4. oklopni bataljon (okb), -i.mjcsoviti protivoklopni artiljerijski divizion (rnpoad), 4. laki artiljerijski divizion PVO (lad PVO) , 4. inzenjerijski bataljon (inzb), 501. bataljon AllHO (bABHO), 288. bataljon Vojne policije (bVP), diverzantski odred, 346. laki artiljerijski puk PVO (lap PVO), 4. artiljcrijski divizion VER (ad). Pored ovih komandi i jedinica u glavnom gradu BiH nalazio se i Centar vojnih skola KoV "general armijc Kosta Nad", 351. puk veze (pv) i 240. srcdnji samohodni raketni puk PVO (ssrp).

U Visokom se nalazio 4 rnjesoviti protivoklopni artiljerijski puk (mpoap) i 76. motorizirani puk (mtp), u Kiseljaku 4. mjesoviti artilierijski puk (map), a u Rajlovcu Vazduhoplovna tehnicka akademija, 130. Vazduhoplovna baza (VB) i TRZ "Orao".

U Mostaru se nalazila 10. motorizirana brigada, zatim 171. vazduhoplovna baza (VB), Lovacko bombarderski puk, helikopterski puk, Vojna gimnazija "Marsal Tito", 819 tehnicka baza (TB) i 901. intendantska baza (InB). N a prostoru Doboja nalazili su se 6. motorizirana brigada i 222. mjesoviti artiljerijski puk (map), potom komanda 11. partizanske divizije (partd) sa pristapskirn jedinicama i 19. patizanska brigada (partbr) iz sastava te divizi]e. U oblizno] Derventi bila je smjestena 327. motorizirana brigada (mtbr) i 18. partizanska brigada iz sastava 11. partizanske divizije stacionirane u Doboju.

JNI nal div PVI ski brio zar jed obj tril

ka rizi 51.

49' bri jsk (m pic ba: 22:

bri 31'

bri Bil

SF] uk po

26

1a

U Travniku su bile 428. brdska brigada (bbr) , 262. tehnicka baza i 14. partizanska brigada. U Zeniei je staeioniran 6D3. puk ABHO, u HadziCima 36D. inZenjerijski poligon i Tehnicki remontni zavod (TRZ) , Han Pijesku 2](]. brd-

ska hrigada i u Foci 19 partizanska hrigada

Centar Bosanske krajine, Banja Luka bila je krcata ljudstvorn i tehnikom

.INA. U njoj je bilo siediste 5. korpusa JNA sa pristapskim jedinicama. Tu se nalazila 16. motorizirana brigada, 5. mjesoviti protivoklopni artilierijski divizion, 5. mtesoviti artiljerijski puk, 5. laki artiljerijsko raketni divizion PVO, 5. inzenjerijski bataljon, 5. oklopni puk, 5. bataljon vojne policije, Skolski centar oklopnih jediniea, 293. inZenjerijski puk (inzp), 329 oklopna brigada (Okbr), 589 raketno-artiljerijska brigada (rabr), komanda ID. partizanske divizije sa pristapskim [edinicarna, 820. Nastavni centar oklopnih jedinica (NC OJ), 5.okp, VTRK "Kosmos", 1. ceta VOJIN (na pJanini Kozaraobjekat Lisina), 993. tehnicka baza. 978 inZenjerijska baza (LnB) i 741. dis-

rributivni eentar (DC).

U Prijedoru se nalazila 343. motorizovana brigada, te 11. i 16. partizans-

ka brigada iz sastava 1 D. partd, dok su u Bihacu bili staeionirani 1. motorizirana brigada, potom 171. avijaeijski puk, 200. Vazduhoplovna baza (VB) i

51. bataljon VOJIN (bVOJIN).

U Tuzli se nalazila Komanda 17. korpusa sa pristapskim [edinicama;

497. tnzeniertisk! bataljon, 17. bataljon vojne polieije, 92. motorizirana brigada, 17. diverzantski odred, 17. inzenjerijski hataljon, 17. laki artiljerijski divizion PVO (lardPVO) i 454. mjesoviti protivoklopni artiljerijski puk (mpoap). Pored ovih jediniea u Tuzli su bili stacionirani jos 399. vazduhoplovna baza (VB), 2 ceta VOJIN (na Okresanici na Majevici). pozadinske baze i [edinice. 904. tehnicka baza, 93. SnO, 740. inzenjerijski bataljon, 223. hataljon tehnicke sluzbe i 734. nastavni eentar .

U Brckom je bilo sjediSte 395, motorizirane brigade i 22. partizanske

brigade iz sastava 38. divizije a u Bijeljini Komanda 38. partizanske divizijc i

317. puk veze,

Na jugu BiH, u Trebinju se nalazio 590. sanitetski Nastavni centar i 472

brigad~ mornaricko desantne pjesadije. u Capljini Auto-nastavni ccntar i u 4 BileCi Skola rezervnih oficira pjesadije. ---+

u

i i ;m le) tak :lID

iz

1ge Iik-

saz-

rna, eci: no-ok(lad ~88. puk .di i zne. ket-

Jap) lap), baza

ovna raziia prosrijski skim izno] zans-

lIobilizocija srpsklh d.brovoljoc, i no.rui.nj, IRA \

Zbog slabog odziva regruta u vrueme raspadaJugoslavije, Predsjednistvo SFRJ u svojstvu vrhovne komande OS, u julu 1991. godine donosi odluku 0 ukljucivanju dobrovoljaea u jNA, kaje najprije salje na ratista u Hrvatskoj, a po tom u BiB. Do 19. marta 1992. godine na taj nacin komande 2. i 4. vojne

27

oblasti na prostorima BiH mobilizirale su 77.000 dobrovoljaca. koie ie .INA naoruzala sa 51.900 cijevi, a Karadzicev SDS sa doelatnih 17.298 cijevi. Sto je jns znacajnijc, u vrijeme pred zvanicnu agresiju na BiH, nasa drzava je bila klasicni lager borbene tehnike, naoruzanja i opreme JNA, a to znaci i srpski agresori na BiH raspolagali su sa oko 600 tcnkova, 1.100 oklopnih borbcnih vozila. Artiljerija je imala na raspolaganju 11.855 cijevi kalibra preko 20 mm, 914 cijevi PA raketa (64 borbena vozila sa raketama 9 Kl1 i 9P-115) i 145 lansera PO vodenih raketa 9 Kl1 (maljutki), preko 2.000 PAT-ova, 380 "praga" kalibra 30 mm, 320 PATova 20/1,145 raketa "strela-Zlvl", 48lansera PA raketa "strela-l.M" na vozilima ... Od artiljerije za podrsku imala je 7.500 oruda medu kojima je 200 samohoelnih haubica 122 mm, 145 haubica 155 mrn, 100 PO topova "ZIS" 76 mm, 160 VBR-ova 128 mm ..

Od avijacije stacionirane na aerodromima Bihac, Banja Luka, Tuzla, Sarajevo i Mostar na raspolaganju su imali 80 borbenih aviona i oko 50 borbenih helikoptera. Tu je i oko 40 vojnih skladista sirorn BiH sa ogromnim kolicinama granata, municije i ostalih ubojnih sredstava.

Za uspjesno komandovanje na raspolaganju su im bila podzcmna komandna mjesta i centri veze u Konjicu (ARK), Han Pijesku (Goljak 1,2 i 3)

~ ;'~'~s~rajevu (Bosut 1 i 2), te jos preko 20 radio-relejnih cvorista, odnosno

~emnih objekata na gotovo svim vecim bosanskim planinama.

J~

t U pripremnom periodu agresije na Bosnu 1 Hercegovinu pripremljena re taktika grupiranja 1 razmjestanja jedinica .INA i srpskih dobrovoljaca na "zarnisljene borbene polozajc" pod izgovorom izvodenja redovnih vjezbovnih aktivnosti, gadanja i reelovne obuke. Tokom 1991. i sve do aprila 1992. godine dolazi elo ubrzane dislokacije jedinica iz Siovenije i Hrvatske, ali i iz same Bosne i Hercegovine, narocito iz urbanih sredina, na poligone, viezbalista i u mania mjesta, gdje je vecinsko srpsko stanovnistvo, Tako, naprimjer, iz Sarajeva, Mostara, Visokog, Kiseljaka, dakle iz rnjesta gdje Srbi nisu Cinili vecinu, izmjestaju sc znacajne komanele, kompletne jedinice i sredstva, ali sa ciljem ponovnog osvajanja rih mjesta. Po tom planu se iz Lukavice, pocetkom 1991. goeline, izrnriesta 240. srednji samohodni raketni puk PVO (ssrp PVO) u rcjon Sokoca, a 346. laki artiljerijski puk PVO u rejon Trebevic - jahorina - Pale. lz Visokog se u selo Mokro kraj Sarajeva prebacuje 4.mjesoviti protivoklopni artiljerijski puk, a jedinice 4. mjesovitog artiljerijskog puka iz Kiseljaka se sukcesivno izmijestaju na Koran kraj Pala. Dio Vojne boinice iz Sarajeva, sa opremom i osobljem, dislocira se u tamosnji bolnicki objekat zatvorenog tipa na Podromaniji kraj Sokoca.

Okupacijo Bosne i Hercegovine

28

nacelnik Gencralstaba Oruzanih snaga SFRj, preko Kukanjca, narcduje da se MUP-u RS ustupe helikopteri. transporteri, izvidacka oklopna vozila, borbena vozila, tercnska vozila, naoruzanje, oprcma i uniforme, prije svega Odredu specijalne namjene .\1UP iz Banje Luke.

Dislokocija Uiickog i Podgorickog korpuso u Hercegovinu

Vee je spomenut odlazak 10. mtbr. i2 mostarskih kasarni prema Kuprcsu sa-;amjerom da se 2aplasi tamosnje hrvatsko stanovnistvo. kao i disloka~ija

drugih iedinicaJNA u Bosni i Hercegovini. L isto vrijeme iii tacno 16. augusta. prema "'fIrVatskoj Posavini i Moslavini kreeu jedimce 5. banjafuckog]or~ze Savu kraj Bosanske Gradiske i odmah stupaju ~rotiv hrvatskih snaga (Zbor narodne garde i MUP) na pravcu Hrvatska GradiSka

~..-Qpi. ~rtltku vla,eti stravican prizor prilikom povratka sa kratkog godisnjeg odrnora provcdenog u Bosanskoj Krupi. U Bjelovar gdje sam sluzbovao nisarn sc mogao vratiti jer su upravo tada zatvoreni svi granicni prelazi pa i aerodrom u Zagrebu. Sve starjesine koje S!l~e u Bosni i Hercegovini, a sluzbovali su u Hrvatskoj, organizirano su prebaceni iZTIanja Luke. prekoStareGradiSke, do Okucana, Duz puta sam gl~.ao ostatke, netom porusenih, hrvatski_i1_s~I~ koja._s_tld_<)_g_~evala ~~ilo ~~l}j~no...s~~To je bilo prvi put da vidirn tako uzasne posljedice rata i nedjela pocinjcna od strane JNA. Neste ranije, pocetkom augusta,

jedinice 12. (Novosadsko' korpusa .INA pre laze DunaV,'"u is enu

SlaW@ju i usmjeravaju sc prema u ovaru i Osijeku. ~ustu.~

~dine. na prostore Trebinja, BiI~1 jllb,inja su dovedeni dli_elovi .}. (Podgoricko ) kor usa, a na prostare Mostara, Stoea i Nevesin' "e1ovi 3 7. (Uzickog) korpusa. Dovodenje ovih korpusa .INA izvrseno je uz obrazlozenje oa se radi 0 oslguranju mostarskog aerodrorna ad ustaskih jediniea i HDZove (Tudmanove) vlasti te spriecavanju medunacionalnih sukoba. Naravno, istina je bila drukcija. Nairne. jedinice su dovedene u istocnu Hercegovina radi agrcsije na Hrvatsku, jer je krajem ljeta 1':)91. godine Generalstah JNA formirao dvije posebne grupacije: Mostarsku i Trebinjsku. Prvu Cine iedinice UZickog, a drugu Podgorickog korpusa. Cilj Trebinjske bio je blokirati srednju Dalmaciju i izici u rejon Splita, a Mostarske - spojiti se sa snagama Kninskog korpusa i izici na Iiniju Karlobag - Karlovac - Virovitica.

[ediruce Uzickog i Podgorickog korpusa su dosle u istocnu Hereegovinu izmcdu 19. i 25. septembra. Dolasku ovih jedinica, uz dosta problema. prethodila je mobilizacija u Srbiji i Crnoj Gori. Mobilizirani su uglavnom Srbi i Crnogorci, ali i veci broj Bosnjaka, kojima sc prijetilo zarvorom i gubitkom radnog miesta,

30

Uzicki korpus se razmjesta na pravcu Gacko _ Ncvcsinjc _ Mostar, a Komanda Korpusa, na celu sa generalom Milanom Torbicom, u samorn Nevesinju.

Veti dio Uzickog korpusa ic razmj£Stcn u rcjonu Mostara. [)ioj_t:dinica se

...___ - ~-----~-- -- --- _- .~------.~-----~- .. -- ----------.~

smjesta u objekte "Sjeverni l()go(',_J_uznllog(_~I"'~._ "Heliodrom", aerodrom

"'Dmjes", a din u satcire -aul komuni_kacile M()st"E-=---1)~L

V~cvski puk, kao KAG, pripremio jc i zaposjeo polozaje l1a aerodrome

,,();:tijes" ina (:obanovom pulU!. --~---

jedinice Podgorickog korpusa snaga dva bataljona 1""'9 bbr. iz Niksica. sa komandantom pukovnikom Krstom Dericem, i 57- pjesadijska laka brigada iz Pljevalja, razmjcstenc su na aerodrornu i heliodromu. a posto su bile na pravcu Uzickog korpusa, njemu su i pripojene. Druga protivavionska raketna brigada iz Niksica, sa komandantom potpukovnrkom Milanom Miliccvicc~,

-rasporeuena Ie u rcjon Dubrave _ Domanovici. 'freta protivavionska raketni a'V1z1Ia, sa komandalltolll pukovn1KOm Radovanom Radovicem, razmjestcna je na pravacSeiORavno _ Cepikuce ~l! sastavu 3 partizanske~ije su ,e brigade: Cetinjs a, / _ iolasinska i 10_ titogradska, Uz njih, 57. piesadijska laka brigada iz Pljevalja (bez 1 i 2. bataljona), takoder razmjestena je u rejonu Ravnog i Cepikuca U Nik~icu jc za ovu priliku formirana 179- dobrovoijacka brigada. Sa komandantom pukovnikom Petrovicern, razmjestena je na izlazu iz Trebinja prema Ivanjici. Komanda Podgorickog korpusa, sa pristaps kim i pozadinskim jedinicama, na celu sa komandantom generalom Radomirom Eremijom. razmjestena je u rejonu sela Visocani, Strujani j Liubovije. Zbog potrcbe funkcionalnog djelovanja jcdinica_jNA na prostorima Hercegovine, formirana jc OG sa komandnim mjcstom u Trebinju. Komandant OG je bio general Radomir Damjanovic.

Odmah p(~pristizanju jcdinica, izvrscn je njihov oQ_gativno-st!~_(egijski r~___terenu, izvrS£!!Q_zaQQsjedan.je TirliiOT~redenjc do~ih objekata Hum i Or!Q::~_~ke kose, oct seta Milikovica, preko Slip~ 'lepElTa:ck;- KruscDl_i _~vodola,zapc)sjedanTc--rureaenje rejona borbenih pololaja s istocne strane komllnikacije Mosta~) i dominantnih

~iyol~z:lia ~D;:ilir;-va, l1odova,J:::l.cu:llilile i Domanovica_

Artiljcrijske jedinice i jedinicc AIU PVO su urcdile i zaposjelc polozajc u kasarnama u "Sievernorn" i "luznorn logoru", na aerodromu "Ortijcs", na hcliodromu ulasenici ina Dabica poljanama, Ovakvim rasporedom artiljcrije su u potpunosti kontrollrane komunikacijc .'\!Iostar _ Citluk, Mostar _ Siroki Brijeg, Mostar _ Capljina i dalje tc kornplctna regija od hjeJopoljskc kotline do Stoea i Capljinc

Cinom dolaska jedinica Uzickog i Podgorickog korpusa i njihovim operativnim razvojcrn, izvrsena ie potpuna okupacija Hercegovine, u koju je stacionirano 15,000 pripadnika .JNA iz Srbije i Crne Gore. sa ogromnim naoruzaniem svih kalibara Njima su ubrzo pridodanc jedinice protupodmornickrh hclikoptera iz Divulja, a na heliodrom jasenica _ jedna cskac!rila

31

helikoptera i veci broj ARJ i jedinica PVO. Sve vrijemc boravka na ovirn prostorima jedinice .INA su vrsile diverzi]e, pljacke, kidnapiranja i ubistva muslimanskog i hrvatskog zivlja, a pod njihovim osiguranjem izvuccno je oruz]e i oprema iz magaeina TO, kapacitcti namjenske industrije "Soko", VTI "Vrapcici", Aluminijskog kombinata i drugih preduzeca od znacaja za Iogisticku podrsku borbcnih aktivnosu.

1:

o

1;

S

51 .IV .IV

Rijecki korpus u Hercegovini

o u "/

P "<'1

Krajcrn 1991. godine, na teritoriji istocne Hercegovine, U Bileci, razmjesta se i 13. (Rijecki) korpus JNA, koji raspolaze ogromnim arsenalom oruzja, posebno artiljerijskog, svih kalibara i vrsta, ali malim brojem starjesina, koji su vjerovatno os tali u Hrvatskoj. Lociranjem u Bileci, dolazi do popune ovog korpusa ljudstvom iz Hercegovine, ali i starjesinskirn kadrom iz eijele .INA porijeklom iz Bosne i Hercegovine. U sastav ovog korpusa ulaze sve komande i jedinice koje se nalaze na ovom prostoru, kao i srpska TO i dobrovoljacke jedinice. U februaru 1992. godinc, na celo ovog korpusa dolazi general Momcilo Perisic, koji odmah uspostavlja komandno mjesto na aerodromu "Ortijes". U tom periodu se iz Hercegovine u dolinu Drine povlaci UziCki korpus, u kome general a Torbicu smjenjuje general Dragoljub Ojdanic, a Torbica preuzima duznost komandanta Kninskog korpusa, urnjesto Ratka Mladica. Povlacenjem UZickog, Bilecki, odnosno Hercegovacki korpus preuzima kontrolu nad tim dijelom Bosne i Hercegovine, s tim sto Valjevski puk ostaje u Mostaru, u sastavu Hercegovackog korpusa.

Zl S;

N is

z:

9

m

bi SI st pi M

Podudarnost operativnog ruzvoja JNA u BiH s planom S i vjeibom "Romanija 91"

sr "F

vr

je ta

Operativni razvoj .INA u BiB u 1991. godini istovjetan je sa ranijim planovima "Sutjeska", odnosno planom "odbrane SFRJ u slucaju opec agresiie Vadavskog i NATO pakta''. Analizam plana djelovanja "plavog" (NATO) i "crvcnog" (INA) na podrucju BiH (7. arrnije), na cemu su godinama radilc mnoge starjcsine .INA, mcdu kojima je bilo Bosnjaka i Hrvata, potpuno se podudaraju sa srvarnim operativnim razvojern .INA u Em, postavljenim politickim ciljevima i vojnirn zadacima politickog i vojnog vrha srpskog naroda u Beogradu i na Palama. Ukratko, "plavi" prema planu "S-2", zapocinie agresiju desantom na jadranske otoke i po dubini Bosne i Hercegovine. Dio snaga OG "jadran" (TG 'Ankona" i 10. AK), prema pisanju kontraadmirala Davora

za

o~ ns

cr

a a e

b

Domazeta Lose u "Hrvatskom vojniku", poslijc iskrcavanja sa dcsantnc osnovice Ravni Kotari - Siano. nastavlja napitJ u dubirii Bosnc I liercegOvii1c Glavlli-pravac cljelclvanja l(l Ai("jc Metkovic - Mostar - ~ Safiievo. a TG 'Arikor17:Sinj - Ltvno - Kupres - BugojnO,Oclgovo-;:-"crvenog" na predvidcn'i plan. prema istom izvoru, slJcaecl Je: prcma agresoru se izvode tri opcrativne grupe. Prva, 0(; "Mostar". izvodi odbranu Mostara i istocnc Herccgovinc. zaustavl]a "plavog" najdalje juzno od Mostara, stvara uvjcte i prclazi u kontranapacl, izbija na obalu i tu nastavlja odbranu. Druga OG, "Kupres". sa prostora Kupreske visoravni vrsi hocne uclare na snage TG "Ankona", a dije10m snaga se angaZira sa snagama QG "Mostar", koja vrsi protunapad dolinom Neretve. Po stvaranju uvjeta, produzava napad na pravcima koji izvode rem-a--S ·to. 'Ireca. OG

arajevo", razmiesta se u siri rcjon srednje i istocne Bosne, vrsi razbijanje zracnog desanta na podrueju Glasinaekog polja, prelazi u napad, deblokira Sarajevo i prelazi u kruznu odbranu sireg podrucia Sarajeva.

Odakle ovakva podudarnost stvarnog rasporeda JNA u do\ini Neretve, jugOistoene Hercegovine, Kupresa i Sarajeva sa "S-2" i odakle istovjetna podudarnost sa zamislima djelovanja strana na tzv. grupnom zanimanju (GZ) i komandno-stabnoj ratnoj vjdbi (KSRV) "Romanija 91", oclakle podudarnost sa stratdkim srpskim ciljevima u BiH od 12.

rnaja 1992. godine'

Odgovor je prost: Sve je planirano na naivisern vojnom nivou. Prva su

hivsi planovi upotrebe prilagodeni novim uvjetima, a potom legalizirani u Skupstini srpskog naroda u Banjoj Luci (12. maj), gdje se donose "srpski strateski ciljevi". Zato ie vise nego jasno zasto je JNA 1991. go dine ras· poredila svoje korpuse u istocnoi Hercegovini, zasto su snage 10. mtbr. iz Mostara stacionirane na Kupresu (u svom sastavu je imala jake oklopne snage za vece prodOfC po dubini) i, na kraju, zasto je organizirala GZ i KSRV "Romanija 91 ". .I as no je da se radilo 0 planskirn aktivnostima najviscg vojnog vrha i srpskog rukovodstva na celu sa Milosevicem. Ovi pokazatelji govore da je Bosna i Hercegovina. ustvari, okupirana na miran nacin prije izvrsene brutalne agresije pocetkom aprila 1992 godine.

i,

o

u

m

'e) i ile se )liIU .si- 19a )[a

Analiza GZ i KSRV "Romanija 91"

Prema navodirna u Vojnom Leksikonu, Beograd 1981. godine, "grupno zarumanie'' je "ohlik prakticne obuke starjdina radi vjezbanja i provjere osposobljenosti u ratnoj vJestini", a "komandno-stabna ratna viczba je najslozeniji oblik prakncne primjene obuke starjesina. komandi-stabova i civilnih struktura za izvodenjc borbcnih deistava" Njima prethocle ostaJi

33

obliei obukc, poput trcnaza, komandantska putovan]a, GZ i SRY, a planiraju se na nivou divizije-korpusa i visirn nivoima.

Tai':no 5 april a 1991, godine, na isti dan kad ce godinu kasnije i zapoceti agresija na Sarajevo, izdana je zapoviest za "odbranu", odnosno za GZ "Romanija 91 ''. Nju je navodno, izdao general Zore, Slovenac koji vjerovatno nije ni znao sta se sprema, niti je odrcdio ta] datum. Medutirn, on ubrzo odlazi i na njegovo mjesto dolazi general Vojislav Durdevac koji rukovodi i komanduje vjczborn. Pet mjeseei kasnije, u septembru je izvedena KSRV pod tim nazivom. Durdevac je dubio takticki zadatak od pretpostavljene komande tadasnje 2. vojne oblasti i na bazi toga uradio borbene dokumente za upotrebu jcdinica.

II organizacionom naredenju i taktickom zadatku komandanta 4. korpusa _INA, dati su osnovni parametri i vremenski rok, 510 jasno govori da su SSNO i najvisi vrh .INA u planovima imali jasa[l sccnarij i smisljeno odredili podruqe zapadne Hercegovine (pravac prema Sinju i Splitu, !ito nikada nije

}io J2!a~ upotrebe 4.~pusa, nipo planu S-1 ni S-2), kao blizei dalje okruzenje Sarajeva za uviezbavanje nizih komandi i jedinica.

Pr a zapovijesti, lavni f' 'i a ada "plavog" su Metkovie - Imotski - Kupres, zaurn etkovic - Konjie i Sinj - Livno - Kupres. Sa te osnovice bi

~dai':i t~ebali iziCi u siri rejon Sarajeva. '

~ Zadatak "crvenog", u ovom slucaj~ 11. korpusa, sa 84. partizanskom divizijorn i drugim jedinicama TO, jest zaustaviti napadaca najdalje po liniji Tusnica - Vran planina - planina Cabulja i planina Velez, te stvaranje uvjeta za komranapad. Upravo ta linija je linija operativnog rasporeda .INA (u Kupresu - 10. mtbr., u dolini Nererve - Uzicki korpus, u Trebinju - Podgoricki, u Bileci - Rijecki Hercegovacki). Po dubini, iza te linije su kasarne i drugi znai':ajni objekti .INA (Konjic, Hadzici, Bileca, Trebinje, Sarajevo, posebno Lukavica, Koran i Vogosca), sa respektabilnim snagama i sredsrvima.

Viesto, kroz zadatkc ostalim korpusima, koji su imenovani slucajnim brojnim oznakama, takoder se nedvosmisleno izvodi zakljucak da su njihovo mjesto i uloga, ustvari, planirani seenarij upotrebe ukupnih snaga i sredstava JNA u Bosni i Hereegovini. Taka je 9, korpus imao ulogu stvarnog 2. krajiskog korpusa, 5. korpus ulogu Sarajevsko-romanijskog korpusa, 6. korpus 8. strategijske grupe ulogu hercegovackog korpusa, 10. korpus ulogu 9. korpusa .INA u Kninu, 6. RSTO predstavljao je jedinice TO srpskog naroda BiH ..

Iz odluke, datih zadataka i analize ovih vjczbi, proizilazi da je osnovni cilj bio stvaran]e uvjeta za ofanzivna djelovanja, odnosno agresije na Sarajevo i Mustar. Nisu izvoc1eni napadi na rnjesta gdje su vee bile jedinice .INA i gdje su Srbi vecina, u dubini zarnisljene odbrane. Tamo je vee izvrsena "tiha okupacija", pa su Bosniaci i Hrvati protjerani. pobijeni iIi odvedeni u logore.

v s II

u

g

s s s

p

S' jt R n: pi bi ni

34

~kivice bi

__,

Indikativno ie ela se uporno ne "brani" ni'eclan grad u kome su Bosnjaci i Hrvati veCina i ela tamo nema NA. Dna se tamo elovodi iz duhim: i sprema

. -..,

-; ofanzivna d'elovanja u mjestima gdje zive nesrbi, osebno za adnoj

Hereq,govini, a radi se zapravo 0 pokusa'u spajanja sa snagamaJNA u rejonu knina i stvaranje "vc ie, r IJe osto taj cilj nijc ostvaren, pristupa se izradi reduciranih ciljeva srpskog naroda u Bill na Skupstini od 12. maja.

I. cemu se jos ogled a poeludarnost vjezbovnih planova .INA iz 19<)1. godine sa planovima agrcsije na Bosnu i Herccgovinu'

Prvo, teritorija razmjestanja "crvenog'' podudara se sa razmiesrajern .INA i ratnih jedinica TO. tzlaskorn, recirno na Kuprcs, Gornji i Donji Malovan, vrse se pripreme za odbranu Srba i u tajnosti naoruzavaju Srbi - sliedbenici SDS politike. Pod izgovorom za viezbu, dovode se korpusi JNA iz Srbije i erne Gore u Istocnu Hercegovinu, a rijec je 0 klasicnoj okupaciji. Podudarnost [e i angaiiranje velikog broja ratnih jeelinica TO, a to su vee formirane jedinice Karaelzieevih "SDS·ovaca" koje su u svemu oslonjenc na JNA.

S druge strane, "plavi" se ubacuje za izvodenje specijalnog rata, naglasava se angaiiranje unutrasnjeg neprijatelja (Hrvata i Bosniaka) s ciljem "dalje destabilizacije prilika u zemlji i slabljenja oelbrambenih snaga''. One se angaiiraju po vee naveelcnim pravcima, preko mjcsta gdje su Srbi manjina iii nema JNA. Neprijatelji su "paravojne" formacije u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, jer se manipuliralo tezom 0 tajnom naoruzavanju Bosnjaka i Hrvata sto je za posljedicu imalo kontrareakciju Srba i stvaranje animozitcta prema bosnjackom i hrvatskom sranovnistvu.

Pravci angazirania "plavog" su pravci rnoguceg angaziranja hrvatske vojske, odnosno "pobunjenika", kako ih srpsko rukovodstvo naziva. Oni su po svaku cije nu morali biti zaustavljeni na zamisijeno] liniji. Mobilizacija i vjezbc ratnih jedinica izvrseni su sa ciljem osiguravanja uvjeta ela se skladista naoruzania i ubojnih TMS dislociraju na sigurno, gdje su Srbi vecina, da se dovrsi vojno organiziranje i naoruZavanje srpskog naroda; da se osigura uredenje teritorijc za buduci manevar srpskih snaga po frontu i dubini, da se zauzme povoljan takticki polozaj u odnosu na protivnika i stvore uvjeti za okupaciju RiH i, na kraju, poel firmom "kruzne odbrane Saraieva". tri OG JNA organiziraju obruc oko Sarajeva i pripremaju njegovu okupaciju .

Iz odluke se jasno vidi stvarna zamisao komandanta KSRV "Romanija 91".

Sve sto se kasnije dogadalo u vrijeme agresije na Bosnu i Hercegovinu kael je u pitanju JNA u elolini Neretve i [uzne Hercegovine, od napada na sclo Ravno, pa do najzescih napada na Sarajevo i Mostar, nedvosmisleno ukazujc na podudarnost KSRV "Romanija 91" sa stvarnim angaziranjern .INA na tom podrucju i dogadanjima krajem 1991. i pocctkom 1992. godine. Moze Ii to biti slucajno? Nc. Mozda sarno za ucesnikc vjezbe na nizim nivoima. ali visi nivoi komaneli i jedinica dobro su znali sta to znaci i sta se radi.

)Iani-

ioceti :a GZ vatno ubrzo vodi i V pod vljcnc mente

i. kor.da su dredili j;ifiije lelalje

inskom )0 liniji ~ uvjcta JNA (u binju - inijc su rebinje, agama i

lim bronjihovo sredstag 2. kra. korpus u 9. korda Bil·l...

~:i~~V;!l

[edinice

~e izvrseiii odve-

35

Transformocijo Teritorijolne odbrone

Teritorijalna odbrana je, kao dio Oruzanih snaga SFRJ, hila organizirana na cjelokupnoj teritoriji i akvatoriji jugoslavi]e. sto se maze vidjeti j u "Strategiji aNa i DSZ SFRJ" (str. 54.-60.). na jedinstvenim osnovarna, u skladu sa potrebama i planovima odbrane i zasrite i specrficrum uvjetima svakog dijela teritorije SFRJ Zamisljcno je i do detalja isplanirano da TO borhem djelovanja izvodi sudjelujuci sa snagama JNA i samostalno, oslanjaiuci se na opcine, mjesne zajcdnice i organizacije udruzcnog rada,

Osnova uspjeha TO, kao i as u cjelini, bila je bazirana na Iokalnorn stanovnistvu i njegovoj podrsci, Paralelno, TO ornogucuje masovno sudjelovanjc stanovnisrva u oruzano] borbi i izvodenje borbenih djelovanja na svim dijclovima ratista na kome bi sc nasle snage agresora, posebno na privremcno zaposjednutoj teritoriji i osigurava borbenu kontrolu cjelokupne teritorije SFR). Medutim, to je istovrerneno predstavljalo i glavnu smetnju za stvaranje "vclike Srbije" i realizaciju agresije na Bosnu i Hercegovtnu,

Prema svjedocenju generala Hasana Efendica u knjizi "Ko je branio Bosnu", naredenjem GS OS SFR}, broj 19-], od 14. maja ]990. godine, nalozeno je svim republickim rukovodsrvima da poduzmu mjere na transformaciji TO. To je podrazumjevalo. reorganizaciju i ukidanje pojedinih jedinica TO, smanjenje brojnog stanja, oduzimanje i povlacenje cjelokupnog naoruzanja iz jedinica TO i njegovo skladiStenje u magacine JNA, slabljenjc kadrovske popune TO, zaustavljanje razvoja infrastrukture TO, reduciranje popune tehnickorn opremom (to su najcesce radili pojedini SOUR-I, RO-e i OOUR-i) i povlacenje odrec1enih znacajnih planova i dokumenata iz stabova TO (planovi mobilizacije, upotrebe, razvoja i slicno),

Konkretno, u Socijallsticko] Repuhlici Bosni i Hercegovini TO se do 1986. godine razvila u jaku oruzanu silu, sa 7,52 posto angaziranog stanovnisrva u sastavu jedinica ove komponenre as SFRJ, Znaci, do te godine je SR BiH imala 313.990 pripadnika TO. ad tada pocinje tendenciia brojcanog smanjcnja jedinica TO, da bi krajem 1991. godinc, taj broj spao na svega 86.164 pripadnika TO.

Ovo smanjcnje TO jc, po instrukcijama iz Beograda, U javnim medijima prikazivano kao cin stcdn]e, kao smanjcnje opterecenja republickih i opcinskih budzcta, ncpotrehnog odsusrva voinickog i stariesinskog kadra iz privrednih aktivnosti tokom vjezbi TO, te ekonomskim i finansiiskim prohlemima privrec!e SFI\J u cjelini.

Objcktivni ckonomski problemi u zernlji su postojali. Ali stvarni razlozi smanjcnja ljudstva i materijalno-rehntckih kapacireta TO bili su ideoloski i vOjno-strategijski. Pojavom nacionalizama u republikarna SFR.l, poscbno u Srbiji, koja se pod izgovorom "ocuvarua Iugoslavije' identificira sa vrhorn }NA, direktno se isla na smanjenjc horbenih mogucnosti i matcrijalno-

a r l

v

d

n ,II

k

tr u

p

36

tehnicke opremljenosti ove komponcnte Oruzanih snaga, poscbno u zapadnirn republikama i njcno potpuno pntcinjavanjc GS .INA Oduzimanjem oruzja i drasticnim smanjenjem ljudstva na pocetku 1990. godine,jcdinice Teritorijalne odbrane osim borbene spremnosti, izguhile su i svoju osnovnu namjenu, opceodhrambeni karakter, prvenstveno zbog straha vrha .INA da se ne prctvore u republicke vojske. Nazalost, odluku Predsjednistva SFRJ, a na preporuku GS ]NA, ispostovalc su neke republike, medu kojima i Sosna i Hercegovina. Time je TO Bosne i Hercegovine postao obicni zbir golorukih liudi, bez pravih evidencija, ali i potpuno pocijepan po naeionalnom savu,

Srpska TO je bila za rat i popunjavala je JNA tokom agresije na Hrvatsku. Orugi dio, gdje je hila apsolutna vecina Bosnjaka i Hrvata, hio je protiv rata i odbijali su mobilizaciju u redove .INA. Vecina pripadnika TO iz srpskog naroda u Bosni i Hercegovini je tokom 1991. i 1992. godine naoruzana i oprernljcna za rat, 0 cemu svjedoei i orginalan izvjesta] generala Milutina Kukanjca, komandanta Oruge armijske oblasti, koji pred agresiju izvjestava svoje pretpostavljene u Beogradu da "ima 63.198 dobrovoljaca u svojim [edinicama", da je "podijelio 51.900 komada pjesadijskog naoruzania, a SOS [os 17.238 kornada'' te da je "penzioniranim oficirima podijclio 300 automatskih pusaka ... " Ove "dobrovoljaeke [edinice" su prvo

angazirane u JNA, a potom u VRS.

Uz regularne jedinice TO, naredbom generala Drage vukosavlievica,

komandanta RSTO SOcijalisticke Repuhlike Bosne i Hercegovine od 3. augusta 1991. godine, odobrcno je formiranje jos 242 staba i [edinica u mjesnim zajednicama i OOUR-ima (7.688 pripadnika), sto je odrnah uradeno u opcinama gdje je SOS imao vlast. Predsjednik opcine je automatski bio i predsjednik Kriznog staba SOS, bme su [edinice TO pretvorene u "paravojne formacije SOS" koje ce zajedno sa .INA izvrsiti agresiju na Bosnu i Hercegovinu i pociniti stravicne zlocine nad Bosnjacima i Hrvatima.

Pod plastom tzv. transformacije teritorijalnc odbranc izvrseno je razoruzanje do tada postojecih jedinica. Povuceno naoruzanje iskoristeno je za naoruzavanje srpskog stanovnistva, dobrovoljackih jedinica i popunu jedinica Jugoslovenske vojske, sve u cilju osrvarenja plana srvaranja "velike Srbije",

Dislokacija jedinica JNA iz Siovenije

Nakon fmgiranog rata i "pokusaja zastite ustavnog poretka u Slovcniji", kako sc govorilo, pocetkorn augusta 1991. godinc su iz Siovenije na prostor Bosnc i Hercegovinc pocele stizati [edinice ]NA. Ovaj pokusai zastitc ustavnog poretka zemlje i njenog unutrasnieg integriteta, ustvari, bio je planski alibi za svc ono sto je uslijedilo kasnije u Hrvatskoj, a nakon toga

37

u BiH. Jedinice JNA su planski razrnjcstanc u BiH i tokom razmjestaia nista nije prepustano sluca]u. Planski su izmedu ostalih razrnjestcne sltjedcce jcdinice: Oklopna brigada iz Vrhnike razrnjesrena je u rejonu Zaluzana kraj Banje Luke. Dijelovi Planinske brigade iz Kranja su razmjesteni na prostoru Travnika, u Zenici komanda 14. (Ljubljanskog) korpusa sa pristapskim jedinicama. Zrakoplovni sastavi su razrnjesteni ria aerodrome Mahovljani, Zeljava, Dubravc i Ortijes. gdje se stacionira oko 150 aviona i 50 helikoptera raznih vrsta.

jedinice 5. (Banjaluckog) korpusa, nakon djelimicne mobilizaci]c, u augustu 1991. godinc krccu pravccm Gradiska - Okucani i napadaju Hrvatsku vojsku, ali su zaustavljcne prije nego sto su izvrsik: presijecanje hrvatske teritorije, odsijecanje Slavonije i spajanje sa srpskim "ustanicirna" u njoj. Razlog neuspjeha je ncdovoljan broj ljudsrva za borbu, jer su Bosnjaci i Hrvati izbjegavali na mobilizarijskim mjestima primiti oruzj« i ratovati protiv Hrvatske. Zato je narednih rnjescci izvrsen pritisak na sve koji ne zele uzeti oruzie i nositi "trobojku" (iii kokardu). To su karakterizirala rnaltrctiranja i batinjanja u MUP-u, ostanak bez radnog mjesta, oduzimanje stana, kucni pritvor ... Ovakav odnos SDS vlasti posebno je bio karakteristican za opcine Bosanski Petrovac, Kljuc, Prijcdor, Celinac, Bosanski Novi, Banja Luka ..

Pocetkom agresije svi neposlusnici .. vojnosposobna i "nepatriotska" lica pod prisilom angazirani su na kopanju rovova u okviru radne obaveze, gdje ih je bilo najlaksc "zaloziti'' da poginu.

U maju, junu i julu 1992. godine, pod okriliern Vojske RS i vlasti SDS, otpocele su psiholoske torture, likvidacije videnijih Bosnjaka i Hrvata (u prvom redu, intelektualaca i bogatijih ljudi), otvaranjc vatrc oko njihovih kuca, ubistva u kucama i stanovirna, silovanja, pljacke imovine, rusenje kuca, odvodenje u logore Manjaca, Keraterm, Trnopoljc .

U vrijeme iscekivanja medunarodnog priznanja drzave Hepuhlikc Bosne i Hercegovine, drzavni vrh u Beogradu, uz pornoc kornandi i jedinica JNA u Bosni i Hercegovini, u februaru i martu 1992. godine zapocinje pljacku banaka, proizvodnih kapacitcta ... Demontiraju se i iz Bosne i Hercegovine u Srbiju odvoze kompletnc rvornicc, prirodna i potrosna dobra, gotovi proizvodi, posebno namjenske industrije. Ono sto se ne moze pokrasti j transportirati, unistava se eksplozivom, paljevinorn ili avioudarima. (inilo se to samo u krajevima gdjc su Srbi manjina ili ako SlI procijcnili da ce ta] prostor u Karadordevu zamisljcnorn podjelorn ostati izvan predvidenc srpske vlasti.

Tokom 1991/1992. godine Tv-repetitori na Kozari, Pljesevici i Majevici preusmjeravaju se prema Beogradu, cime Bosniaci i Hrvati u vecem dijclu Bosne i Hercegovine ostaju bcz TV signala iz Sarajeva i Zagrcha. lJ elektron-

'}

38

Ista eee ana

na lrisirnc Ina i

skim medijirna bila je dominantna propaganda iz Beograda kao specijalni oblik psiholoskog rata,

Formironje Vojske RS

e, u

daju :anje ima" .r su L~jC i a svc rakte,oduIe bio .linac.

Krajem aprila, izmedu krnjeg Predsjcdnisrva SFRJ i SVK OS SFRJ, s jedne, j Predsjcdnistva Rcpublike Bosne i Hercegovine, s druge strane, zapoceo je proces pregovora 0 povlacen]u JNA iz Bosne i Hercegovine, sto je podupirala medunarodna zajednica. Vrsilac duznosti sekretara SSNO generalpukovnik Blagoje Adzie (rodom iz okoline Gacka) dolazi u Banju Luku i trazi povlacenje 386_ i 329- okbr, i svih sistema PVO u Srbiju, ali se vraca "neobavljcna posla", jcr to, navodno, nisu dozvolili Srbi i predstavnici JNA loci rani na podrucju Bosanske krajine. Kasnijc, u iesen 1992- godine, njegOY nasljednik gcneral-pukovnik Zivota Panic se hvalio pred kolegama iz GeneralStaba JNA da je Vojsei RS u BiH ostavio 900 tenkova, 1,100 oklopnih vozila, sarno u Krajini 45, borbenih aviona i 30 helikoptera, sa borbenom tehnikom PVO, te 852 artiljerijska oruda kalibra preko 40 mm, Spornenute jedinice, 386, i 329, okbr., ostale su u sastavu }, i 2, krajiskog korpusa VRS i koristene su u napadima na "koridoru", prema Dcrventi, Tesnju, Gradaccu i Travniku.

Dok je trajao taj proces u tzv SAO, SDS i .INA intenzivno vrse etnicko ciscenje teritorije Bosne i Hereegovine od nesrba ubijanjem na lieu mjesta, klanjem, silovaniem, zatvaranjem u logore, paljevinama irnovine i progonom stanovnistva. Pod okriljem JNA stvara se tzv Vojska RS, Izbor komandnog sastava, logisticko osiguranje, personalni poslovi, njihove finansijske prinadleznosti i borbena upotreba su ostali u nadleznosti Generalstaba JNA, a naredbu za formiranje VRS je, 10. maja, potpisao nacelnik Staba Oruzanih snaga SFR_T. Za komandanta je postavljen generalpotpukovnik Ratko Mladic, a za nacclnika general-major Manojlo Milovanovic, Pomocnik za moral je general-major Milan Gvero, glavni logisticar, general-major Dorde Dukic, nacelnik za sigurnost pukovnik Zdravko Tolirnir, a pukovnik Mico Grubor nacclnik za mobilizaciju.

a" lica ~, gdje

ti SDS, lata (u jihovih c kuca,

. Bosnc icaJNA pljacku egovine , gotovi .ikrasri i 1 (:inilo cia ce ta] .dvidcnc

Majevici :01 dijelu elektron-

39

BIHACKI OKRUG

Neposredna ratna opasnost u BiH

1] prcthodnom poglavlju pokusao sam metodorn analitickog pristupa razloziti sve bitne clemente vezane za pripreme JNA i paravojnih formacija SDS u realizaciji agresije na Bosnu i Hercegovinu. Pocetkom aprila na prostorima BiH bilo je stacionirano oko 175.000 naoruzanih vojnika i starjesina JNA, a snage SDS uvezane u dobrovoljacke jedinice cinile su trinaest brigada, vise samostalnih bataljona i cera sa ukupno od preko 70.000 vojnika. Plan napada na Bosnu i Hercegovinu i izvodenje agresije je trebalo izvrsiti najkasnije za 45 dana, i to je bio zajednicki zadatakJNA i Karadzicevih pristalica. Snage JNA su bile organizirane po korpusima. Deseti bihacki korpus razrnjesten je u rejonu Bihaca, Bosanskog Petrovca i Glarnoca, Peti, Banjalucki korpus u rejonu Bosanskog Novog, Prnjavora i Kupresa, Bilecki u rejonu Foce, Konjica, Mostara i Bilece, Druga OG Trebinje u rejonu Mostara i Capljine Dijelovi 12. (Novosadskog) korpusa na liniji Zvornik - Bratunac, a uzvodno, u rejonu Visegrad - Foca, Uzicki korpus. Djelovi Ljubljanskog i Mariborskog korpusa, po izlasku iz Slovenije, usii su u sastav Tuzlanskog i Sarajevskog korpusa, a ojacani Zrakoplovni korpus u rejonu Bihaca, Mostara, Banje Luke i Tuzle. Naspram njih je bilo oko 75.000 bh. patriota iz Patriotske lige, "Zelenih beretki", TO i slicnih organizacija, od cega samo 25.000 naoruzanih lahkim pjesadijskim naoruzanjcm i oko 16.000 rezervnih i aktivnih policajaca naoruzanih istorn iii slicnorn vrstom naoruzanja.

Snage saveznika, Hrvatske vojske i HVO, broiale su oko 15.000 boraca.

One su bile organizirane u pet brigada. Jedna je bila na prostoru Bosanskoga Broda, Odzaka i Dervente, druga u rejonu Konjica i Prozora, treca u dolini Lasve i dvije brigade na prostoru Capljine, Sirokog Brijega i Livna,

Sve skupa, bio je to odnos Davida i Golijata, golorukih patriota i do zuba naoruzanog ncprijatelja, dornacih i uvezenih Srba i Crnogoraca.

***

Po otpocinjanju agresije na Bosnu i Hercegovinu, Predsjednistvo Republike Bosne i Hercegovine (bez dva srpska dana) I', kao Vrhovna

41

komanda, 8. aprila 1992. godine, proglasava "neposrednu ratnu opasnosr" i donosi "Uredbu 0 ukidanju dotadasnjeg STO" i "Uredbu 0 formiranju Staba TO BiH", cime se sustinski rnijcnja organizaciona i kadrovska struktura dotadasnje TO, smjenjuje se dotadasnji komandant general-pukovnik Drago Vukosavljevic, a imenuje novi, pukovnik Hasan Efendic. Za nacelnika STO je imenovan pukovnik Stjepan Siber. Dan kasnijc, Predsjednisrvo Republike Bosne i Hercegovine je donijelo "Odluku 0 objedinjavanju svih naoruzanih snaga na teritoriji Republike Bosne i Hercegovine", cime je osiguran legalitet i legitirnitet svih branilaca Bosne i Hercegovine od agresije.

Neocekivanim pocetnim otporom agresiji zapoccla je i nova etapa u historiji naroda Republike Bosne i I-1ercegovine, a posebno Bosnjaka koji su rekli ne "velikoj Srbiji!' 'Io je pocetak stvaranja Armije Republike Bosne i Hcrccgovine, u uvjetima potpune okupacije i apsolutne nadmoci agresora, kako u MTS, tako i ljudsrvu. Ova armija ce u odbrambeno-oslobodilackom ratu omogucin opstanak drzave Bosne i Hercegovine i bosnjackog naroda, kao i svih ostalih naroda koji su Bosnu i Hcrcegovinu smatrali svojom domovinom.

Okupacija Prijedora, Sanskog Mosto, Kljuto ...

Kako se agresorska operativno-strategijska napadna operacija otvorene okupacije Republike Bosne i I-1ercegovine nije odvijala po zamisljenom planu, borba u Bosanskoj krajini i Bihackoj regiji je otpocela 15 dana kasnije u odnosu na ostatak Bosne i Hercegovine. U namjeri da ostvare direktni kontakt sa Marticevorn RSK, jedinice JNA i SDS su tokom aprila i maja pokusavale okupirati Bosansku krajinu.

Prva je, 21. aprila ]992. godine, napadnuta Bosanska Krupa, sa ciljem da se "najmuslirnanskija" Bihacka regija odvoji od ostatka Krajine. Poslije dvodnevnih borbi, agresor je uspio okupirati dio grad a na desnoj obali Une, ali su snage TO i MUP uspjele organizirati odbranu na Jijevoj obali j sprijeciti dalje prod ore agresora.

Opcina Prijedor je napadnuta 29 aprila, Grad je, prakricno, okupiran bez otpora. Gradicu Kozarcu (90 posto Bosnjaci) dat je ultimatum Komande Banialuckog korpusa "da predaju oruzje" i nakon odbijanja branitelja, 24. rnaja ]992. godine on je osvojen ulaskom pjesadije i tenkova. Napadaci su odmah pristupili rusenju, paljenju, pljackanju, ubijanju i odvodcnju Bosnjaka u logore. Komandant agresorskog 5. korpusa izviesten je "da je u Kozarcu ubijeno SOD turaka-balija, a 1.200 zarobljeno". Zarobljenici su odvedeni u logorc "Keraterm"

17. Biljona Plovsic i Nikola Kolievic, dotcdosn] clonovi Predsjednistvo RBiH, pred pocetck cqresorskih udaro pre laze no Pole tzv. prestonicu Srpske republike Bosne i Hercegovine.

42

:" i iba .lra igo ) je ike nih itet

i "Omarska", a prezivjclo nesrpsko stanovnistvo ie - kao u doba Hitlerovog nacizrna - svoje kucc i stanove moralo obiljeziti bijelim platnorn u znak predaje.

U Prijedoru, Sanskom Mostu, Bosanskorn Novom i Kljucu, dobrovoljacke jedinice SDS i JNA su preuzele vlast gotovo bez otpora i odmah zapoceli sa odvodenjern nesrba u logore Manjaca, Keraterm, Omarska, Trnopolje i Ljubija. Tokom ljeta ovaj je prostor etnicki ociscen, civilno stanovnisrvo protjerano, a oko 20.000 vojno sposobnih muskaraca je zatvorcno u logore.

Uzrok ovakvom stanju je ncdovoljna pripremljenost i organiziranost, Bosnjaka i Hrvata za odbranu na ovim prostorima gdje su bili vecinski dio stanovnisrva. To bi uglavnom bili najznacajruji razlozi izostanka pruzanja otpora agresorskim snagama. No i pored takvog stanja treba napornenuu herojski otpor Bosnjaka iz Kozarca koji i pored poduzetih odbrambenih aktivnosti nisu mogli sprijeciti i zaustaviti daleko nadmocnijeg agresora Po zauzimanju Kozarca agresor je pocinio strasne zlocine nad stanovnistvom ovoga mjesta,

Na ovaj nacin neprijateljske jedinice odsjekle su Bihacku regiju (1.600 kvadratnih kilometara, sa 250.000 stanovnika) i stavile je u potpuno okruzenje blokirajuci cio prostor s ciljem konacnc okupacije. Patrioti ove regije su prozreli njihov plan. Nisu im to dozvolili tokom blokade koja je trajala 1.201 dan, Pruzil: su herojski otpor i nanijeli im velike gubitke, a u zavrsnim operacijama su oslobodili 8.000 kvadratnih kilometara teritori]e.

Nakon okupacije dijela Bosanske Krupe, agresor sa istoka uspostavlja liniju fronta prema regiji Bihac: Ivanjska - Bosanska Otoka - Bosanska Krupa - Veliki Radic - Grabez - Pritoka - Lohovska brda - Pliesevica. S druge strane su bile linije fronta RSK

U to vrijeme su u Bihacu snage 10. bihackog korpusaJNA i Zrakoplovnog korpusa boravile na aerodromu Ze1java. Nakon dugog nadmudrivanja i pregovora, 18. i 19. maja, JNA se, zajedno sa srpskim stanovnistvom povlaCi u rejon Bosanskog Petrovca, a unistavaju kompletan aerodrom Zeljava, vrijedan preko sedam milijar-

di dolara. Dvades. et i drugog maja okupiran je dio naselja Bosanske Otoke, na • desnoj obali Une, a 10. I 11. luna i Kulen-Vakuf ____J

ori-

L ne inc, ako iciti alih

rene 110m asni.ktru maja

m da Ivode, ali [eciti

1 bez iande maja

dmah igore. =>800 telm"

Dvodesetpetogodisnja hipoteko Cazinske bune

Nisam rnnogo znao 0 najnaseljenijem i najbosniackijern dije1u Bosne (118 stanovnika po jed nom kvadratnorn kilornetru), poznatijem u narodu kao Bihacka ili Cazinska (Ljuta) krajina ili, jcdnostavno. Krajina. Znao sam ono sto se dalo nauciti u skoli, te kroz price i legende 0 Muji Hrnjici, Huski Miljkovicu i drugim vise iii manjc znanim Krajisnicirna izniklim na vjetrome-

k ogre-

43

***

J isto vrijerne 1987. godine u Beogradu, srbijanski politicki vrh,

eralstab .INA i KOS privode kraju pripreme za realizaciju projekta stvaranja "velike Srbijc" U okviru kojcg jc jedan od zadataka kompromitacija

i udaljavanje sa politickc scene uticajnih bosnjackrh kadrova. Oni su tada bili najznacajniji kohezioni faktor na politickoj sceni SFRJ Krajnji cilj kampanje bilo je uklanjanje jednog od najvecih bosnjackih politicara Titove epohe, Cazinjanina Hamdije Pozderca, clana Predsjcdnistva SFHJ i predsjednika Kornisije za ustavne prornjene, Pozdcrac ne bi dozvolio ukidanje ustavnih odredbi iz 1974. godinc 0 autonomiii Kosova i Vojvodinc, sto je Milosevicu bio cilj, a za dvije godinc (1989.) bio hi predsjedavajuci Prcdsjednistva BiH. Za eliminaciju Hamdije Pozderca i njcgovc brace Hakije (u ratu umro u Beogradu) i gcnerala Sakiba (umro u Sarajevu) iskoristena je tzv. mjenicna afera u krajiskorn poljoprivredno-prehrambenom gigantu 'Agrokomerc", Mjenice bez pokrica su izdavane u svim firmama sirom jugoslavije, ali karnpanja i sudski proces pokrenut su sarno protiv 'Agrokomerca", Bez posla je ostalo 20.000 radnika, a bcogradski mediji nisu birali nacine i metode blacenja Pozderaca, prije svih Hamdije, sto je rezultiralo iznudenorn ostavkorn na svc politicke funkcije i zagonetnom srnrcu u bolnici u Sarajcvu.

Cil] je postignut, izvrsene su ustavne promjene i srvoreni uvjeti za rcalizaciju projekta "velika Srbija", Ekonomski i politicki oslabljcna, Krajina je prinudena cia sagne glavu i suti, ali ne zadugo.

Na prvim visestranackirn izborirna, 18. novembra 1990 godine, pobijedila je Stranka demokratske akcije i tada prvi put u novijoj historiji dolazi u pitanje srpska kadrovska hegemonija u Bihacko] regiji. Njeni neposredni izvrsioci i korisnici, od oficirskog, policijskog, diplomatskog i partijskog kadra i aparata, pa sve do univerziteta i medija, osjctili su se ugrozcnim na svojim monopolnim pozicijama.

Neposredno pred izbijanje rata u Slovcniji, a potom agresije u Hrvatskoj, presjecene su sve komunikacijske veze Krajine sa tim republikama, Uz njenu granicu sa Hrvatskorn rasplamsava se rat. Krajina postaje operativna osnoviea za napade .INA na Hrvatsku. Putevirna Krajine sa istoka na zapad, i obratno, prolaze motorizirane kolone .INA, ali i cetnicke paravojne formacije.

Sa bihackog aerodrorna Zeliava polijccu borbcni avioni na zadatke u

Hrvatsku, a septernbra 1991. go cline iz tzv SAO Krajine u Hrvatskoj u Bihac

1 stizu prve izbjeglice Hrvati iz pc. igranicnih miesta. Do kraja te godinc kroz Krajinu ih je proslo oko 10.000, a Krajisnici su im otvorili dornove i pruzili svaku pomoc do odlaska zaobilaznim putcvima u Hrvatsku.

-----t_; stanju ni rata ni mira u Krajini, 5DS je, prema instrukcijama sa Pala. radio na realizaciji okupacije ovoga dijela Bosne i Hercegovine. U skladu s tim, siri se nacionalisticko raspolozenje i mrznja prema Bosnjacima i

II

n:

eli

vr rc 01 jsl sb tr: m

p( pt gc za

sv

gl p( m

br

va 01 hr df

Hi p;

su fa pc 01

46

Sjecarn se 6. maja 1992 godine kada se izrnedu ostalih u Stab javio Atif Dudakovic. Nakon kratkog razgovora i upoznavanja sa njiru, rekao sam mu da ce od sutra biti moj nacelnik Staba u Komandi OpCinskog staba, Pogledao me je sa cudcnjem, vjerovatno se pitajuci u sebi, kako to da odmah bude postavljen na tako visoku duznost 10 je bila moja opravdana odiuka jer su nam trebali strucni ljudi, Atif Dudakovic je bio major bivse JNA, artiljcrac, sa iskustvom u Artiljerijskom skolskorn centru u Zadru. Dudakovic ie vee sutradan po ceo da obavlja duznost na koju sam ga postavio. Takoder mi je u sjccanju ostao dan, 13. rnaj 1992. godine, kada sc u Stab Teritorijalne odbrane javio Mirsad Selmanovic. Pitao me je, kakva je ovo vojska, misleci na Teritorijalnu odbranu, i za sta se ona bori. Rekao sam rnu da ie to Teritorijaina odbrana i da se bori za Bosnu i Hercegovinu, prije svega za muslimanski narod, jer je on ugrozen u Bosni i Hercegovini. Nakon konsultacija sa gospodinom Ljubijankicern, Selmanovic je upucen u Bosansku Krupu na duznost komandanta Opcinskog sraba. Mcdutim, brzo se morao vratiti. Krupljani ga nisu prihvatili kao komandanta sto jasno govori 0 tada prisutnom lokalizmu. Selmanovica sam po povratku iz Bosanske Krupe postavio za pomocnika nacelnika Staba za obaviestajne poslove u opcinskorn Stabu Bihac, gdie je zapoceo svoje novo sluzbovanie nakon napustanja jlva, To su bili prelomni dani ne samo za dvojicu navedenih stariesina vee i za sve ostale koji su se u to vrijeme stavljali na raspolaganje nasim jedinicama. Moji saradnici i ja sviesni situacije cinil; srno sve da im pomognemo da se sto prije i sto bolje prilagode i uklope u nove uslove u za njih teskom vrernenu. Upravo Dudakovic i Selrnanovic postali su i prvi komandanti nasih manevarskih brigada, formiranih pri opcinskom Stabu odbrane Bihac,

Najved priliv starjesina bio je u aprilu i rnaju 1992. godine." Najvise je bilo Bosnjaka, ali je bilo oficira i drugih nacionalnosti. Moze se vidjeti .daturn njihovog javljanja u jedinice Teritorijalne odbrane opcina i Okruga Bihar iz predocenog spiska sacinienog na osnovu arhivske dokumemacije. Svi oficiri su korektno prihvaceni i rasporedeni u [edinice, da znanjem i iskustvom pomognu u ustroiavaniu Teritorijalne odbrane i izvodenju borbenih djelovanja.

Prezime i ime

Datum javljanja

Agic (Salih) Hairudin Agovic (lsmet) Zijad Ajanovic (Mustafa) Jasmin Alagic (Ferid) Muhamed Avd« (lusuf) Amir

Aziraj (Sclirn) lso

15051992 22.04.1992. 22.04. ]992. 22041992. 0406.1992 04.06.1992

18. Podoei novedeni 0 bivsim oktivnim storjesnorno JNA preuzeti su iz evideneije rotne personolne boze podotoko kojo je vodeno no nivou Petog korpuso ARBiH.

73

Baiburovic (Muharcm) Malik 21041992
Bajramovic (Sulcjman) Alaga 13121992
Barunovic (Branko) josip 23041992
Basic (Husein) Ibrahim 270'11992
Basic (Mehmed) Rasim 01.10.1992
Bccirovic (Salih) lzudin 1405.1992
Becirspahic (Husein) Ismet 2004.1992
BeganoviC (Ismet) Samir 20,06,1992
Begic (Mustafa) Mujo 01121992.
Begic (Meho) Nijaz OUJ71992.
BegiC (Huscin) Sefik nema podataka
Behrern (A1ija) Rizvo 17.041992
Bchric (Mujo) Fikret 20.04.1992
Berisa (Serif) Vesel] 22.041992,
l3esit (Adem) Adil 16051992
Bdit (Bcco) Bekir 03.051992,
Bes«: (Asim) jasrninko 19.051992.
BeslagiC (Husein) Semsudin 22.041992.
Bcuk (Miroslav) Zdenko 22041992.
Bisit: (Sime) Miroslav 29051992.
Bonjas (Zvonko) Drazen 23.061992.
Iii Brdar (Dane) Dusan 22.04.1992.
,'I Bulut (Veljka) Goran 24,04.1992.
'.'1 Butkovic (Mustafa) Sakib 2704.1992
I Cavor (Branko) Branko U6.06.1992.
: Cinac (Sulejman) Ibrahim 1004.1992
Cajic (Redzo) Jasmin 22.04,1992
Camdzic (Alija) Zahid 22,04.1992.
Candar (Mato) Zlatko 30.041992
,.;! Causevic (Dzevad] Eldin 20.051992
I Causevic (Ibrahim) Osman 01.08.1992.
Causevic (Ahmet) Rifet 16.05,1992.
Cclebir (jusuf) Juso 01.0S,1992.
Cikic (Muharned) Edin 1101 .1992.
I'· COyi<' (Medo) Emin 28.071992.
t
Cehaj«: (Ram a) Nusret 1605,1992.
~ Cenanovic (Ramiz) Rasim OUJ51992.
Coralie (Midhad) Midhad 23.061992,
'·1 Coralie (Sefik) Muhidin 15.041992
Coralie (Mujo) Nijaz 22.04.1992
Cosic (Ivan) Matija 1604.1992. I
Dedic (Ibrahim) Ekrem 1604.1992 J
Dedic (Adem) Mustafa 26051992. J
Delanovic (Sejdo) Adil 22041992. I
t~
Dervisevic (Redzo) Nazif 25.05.1992 J Dervisevic (Nurija) Nurvet Dizdarevic (Huse) Dzevad Dizdaric (Padil) Sead Dudakovic (Orner) Atif ])upanovic (Ismet) Fikret Durakovic (Salko) Edhem Durakovic (Salko) Ramiz Durakovic (Hasan) Scad Pazlic lsak

Fazlic (Abdurahman) Mirsad Fejzic (Abdurahman) Edin

Fdic (Omer) Bejdo

Felic (Hasib) Dzevad

Fiolit (Stjepan) Ivan

Fuudak (Torno) Damir

Gajic (Veljko) Aleksandar Gazibcgovic (Mustafa) Hidajim Gluhalic (Munir) Irfan

Grgic (Iozo) Anto

Gngic (Mato) Zdjko

Hadzk (Ejub) Elvir HadzihajdareviC (Munir) Mustafa Hadzovic (Mirsad) Ahmed Hajrizi (Bajram) Muharem Handanovic (Ramo) Ramiz Haracic Alaga

Hasanagic (Muharem) Fadi! Hasi'ic (Adil) Alija

Himaj (Sabrija) Arif

Hodzic (Rifet) Farko Hodzic (Muhamed) Ncdib Hodzic (Sccan) Secan Hrkic (Alija) Senad

Huskic (Husein) Ramiz lbradzic (Osman) Zlatko Iftic (Ahmct) Edvin

[lie (Milan) Drago Imsirovic (Hilmija) Samir Imsirovic (Osman) Zijad Isie (Ibrahim) Mumin

Isic (Selim) Senad

jahic (Behadil) Nedzad jasarevic (Ferid) Scnudin Ionck (Vlado) Darko

jusic (Rasim) Ismet

16.05.1992. 2204.1992 15.0'11992 06'()5.1992 15041992. 22.041992. 29.071992 20.041992 14.05.1992. 24.041992 22041992 1309J992. 15.04.1992 1804.1992. 24.04.1992. 19.041992. 27.041992. 23.041992 27.041992 22.041992. 10.121992 26.05.1992 2505.1992. 22.04.1992 24041992 24.04.1992. 15041992. 17.051992 22.04.1992 22.041992 19.051992. 01.061992 2404.1992 1504.1992. 18.041992 l'i.04.1992. 1 S.04. 1992. 15041992. 1504.1992. 22.041992 22.041992 . 22.04.1992 26.05.1992 24.05.1992 . 1809.1992

Kadic (Kemal) Edin

Kadic (Ibrahim) Jasmin

Kadic (Munih) Mefail

Kadiric (Orner) Sejad

Kahric (Abid) Mustafa

Kalafatic (Stjepan) Zvonko Karabegovic (Jusuf) lrfan

Kardas (Ibrahim) Dzelal

Kasic (Huse) Edin

Kazazic (Mensur) Ervin Keserovic (Husein) Zlatko

KliciC (Hasim) Sead

Kliko (Mehmed) Emir

Kornic (Ferid) Dzernal

Korac (Huse) vejsil

Korcic (Adem) Besim

Kostic (Hasib) Mehmed

Kovac (Refik) Rasim

Kralj (luraj) Juraj

Kucuk (Salko) Mustafa

Kudic (Saban) Husein Kuduzovic (Mujo) Esad Kalauzovic (Dedo) Fuad Kurbcgovic (Dzevad) Senad Kuric (Hasib) lsmet

Lojic (Mchrncd) Zuhdija

Magdic (Anto) Zeljko

Mahovkic (Orner) Nusret Maleskic (Avdo) Zehrudin

Marie (Zvonko) Zdenko Markovic (Milorad) Ljubisa Masovic (Musa) Kermin Mazlagic (Ibrahim) Ekrem Mcrdanic (Husc) Meho

Mesic (Sclim) Scnijad

Midzic (Muharem) Arnir

Midzic (Rifet) Jusuf

Midzic (Ibrahim) Suad Miljkovic (Orner) Muhamed Mizk (Muharem) Refik

Mrenica (Stevan) Aleksandar Muhamcdagic (Sejdo) Sulejman Mujadzic (Nurija) Sefket MujagiC (Ibra) Fuad

Mujagic (Husnija) Sekib

21.04.1992. 2404.1992 1504.1992 17.09.1992. 1604.1992 29051992 17041992 22041992 24.04.1992 2004.1992 01081992 25.04.1992 19061992. 13051992 13041992. 06.051992. nema podataka 26.06.1992 27041992 20051992 13.051992. 20.051992 15041992 26.04.1992 29.041992 01.081992 24.041992 30.041992 22.041992. 22041992 22.05.1992 17.05.1992. 15.041992. 15.04.1992 01.081992 27.041992 nema podataka 22.041992 260'U992 22.041992 14051992 22.04.1992. 15.0Ll 1992 22.041992 07.041992.

Mulic (Sefik) Amir

Mulie (Bectr) Emir

Mulie (Adem) Mensur

Mureskic (Alaga) Esad

Murgi{ (Ioso) Milan

Murk (Mujaga) Dulaga

Murk (Emil) Davor·lvan Mustafic (Rasim) Harndija Nadarevic (Selim) Ibrahim Nanic (Ibrahim) Izet Nijemcevic (Orner) Suad Nikolic (Borde) Aleksa Omanovic (Abdulah) Sejfulah omeragic (Orner) Arif Omeragic (Orner) lsmet omercevrc (Hasib) Salih Oracevic (Mustafa) Mujo Osmanagie (Ali;a) Hajrudin Osmancevic (Abid) Abdija Osmanovic (Suljo) Serif

Pajic (Habib) Izet

Pasic (lzet) Adil

Pasovic (Semso) Edin

Pavic (Ivo) Vinko

Pavlina (Stjepo) josip Pecenkovic (Esad) Damir Pecenkovic (Esad) Emir Piralic (Serif) Besim

Plavul] (Suad) Amir popdenoviC (Mujaga) Husein Porcic (jusuf) Ziatan Pozderac (Ante) Ziatko Preljevic (Sajto) Enver

Prsa (Grga) Ivan

Puskar (Ferid) Edin

Ramie (Nurija) Ilusein

Ramie (Smail) Murat

Ramie (Mahmut) Samir Ramovic (Adem) lsmet Rastoder (Meta) Zejto Redzepagic (Husein) Edhem Rckic (Sule;man) Enes

24041992. 1905.1992 22.041992 27.041992 24041992. 0904.1992 22.04.1992 21041992. 20.051992. 04.04.1992. 27.041992 22.0q 1992. 04.04.1992 1705.1992 13041992. 21071992. 06.051992. 14.04.1992.") 17.04.1992 05.051992 20.061992 22.04.1992. 22.04.1992. 19.06.1992 2404.1992. 15.041992. 2204.1992. 15.05.1992. 16.05.1992 27.04.1992. 22.04.1992. 22.041992 15041992 12.051992. 25.061992. 16.04.1992. 16.041992 22-041992 15.041992. 20.04.1992. 16.041992 1504.1992.

19. Zo Hojrudino Osmonoqico noveden je datum ongazovonjo u Teritorijolnoj odbroni Okrugo. On je u cinu majora napustio biv5U JNA i prikljucio se orgonizociji otporo u septembru 1991. godine.

Rekic (Osme) Esnaf Rizvanovic (Serif) Izet Ruzdijic (Adil) Almir

Ruznic (Murat) Adil Sadikovic (Smail) Fuad Sadikovic (Serif) Midhad Salihagic (Osman) Sulejman Salihovic (Ibrahim) Edin Sedic (Kadir) Mirsad

Sefic Suad

Selmanovic (Huse) Mirsad Sirovina (Murat) Becir Smlatic (Sulejman) Sidik Smlatic (Sulejman) Zlatan Sofie (Husein) Ismet

Sokac (Franjo) Zeljko Somborac (Antun) Antun Spahic (Serif) Asim Stanojevic (Miloje) Goran Suljevic (Harun) Samir

Suljic (Hasan) Hilmija

Suljic (Setko) Nedzad Suljkanovic (Husein) Osman Sabackic (Safet) Fikret Sabanovic (Aziz) Rahim Sabotic (Osman) Sefker Seck (Hirnzo) Mirzan

SimiI.' (Pero) Marko Tabakovic (Sula) Sevko Tahirovic (Mehmed) Ibrahim Tahrlc (Ibrahim) Rifet

Vincar (Henrik) Vladimir Zanacic (Arit) Senad

Zjakic (Rizo) Irfan

Zulic (Hamdija) Mustafa Zivkovic (Milan) Marinko ZivkoviC (Ivan) Pave Zrnavc (Borislav) Marjan Zuvela (Franko) Tonci

15.04.1992 23041992 24041992. 29.051992. 30.041992. 08041992. 22041992. 23041992. 20.041992. 23.041992 28.051992. 23.041992. 28.04.1992 22.041992. 27.051992 25.061992 23.041992. 27031993. 27.041992 04.051992. 1604.1992 0105.1992. 24.04.1992 0104.1992 2204.1992. 2204.1992 01.07.1992 15.04.1992. 04061992 15.051992 22.04.1992 24111992. 1604.1992. 16.051992. 22.04.1992. 24.04.1992. 16.04.1992 16041992. 22041992.

Devetnac5torica njih dali su svoje zivote u horbi za Bosnu i Hercegovinu:

Prezime i ime

1. B<tjbutoviC (!vIuharemj Malik

2. IkganoviC (lsmct) Samir 3 Begic (Meho) Nijaz

4. Uegic (Husein) Sefik

5. Besic (Adem) Adil

6. Hrkic (Alija) Scnad

7 tstc (Ibrahim) Mumin 8. Kadic (Munib) Mefail 9 Korac (Husc) Vejsil

10. Masovic (Musa) Kermin

11. Mujagic (Husnija) Sekib

12. Nanic (Ibrahim) Izet

13 Omcrccvic (Hasib) Salih 14. Ramie (Smail) Murat

15. Rekic (Sulejman) Enes

16. Rekic (Osmc) Esnaf

17. Srnlatic (Sulejman) Sidik

18. Suljkanovic (Husein) Osman

19. Zulic (Ilamdija) Mustafa

Datum i mjesto pogihije 25.091992. Sokolac

nestao kao pilot aviona AN-2() 24.(l":'.1995. podlegao 00 posljedica ranjavanja u

rejonu Krivaje

28.10] 993 .. Skokovi

28 11.1992. Grabez 03111992., Grabez 29081995, Ripac 18(H.1994, Dobrenica )OOJ.1994, Krivaja 02.12.1992 .. Grabd 13.09.1992. Golubic 05.081995. Vijenac 26.06.1993., plato Srbljani 2).11.1994., Sokolac . izvrsio samoubistvo

2611.] 994., Privilica 20.05.1994., podlegao 00 posljcdica ranjavanja u rejonu Debeljace 1212.1992., GrabeZ 2502.1995., Bugar 12.06.1992 .. Orasac

Kako u drugim dijelovima Bosne i Hcrcegovinc, tako jc i u Krajini bilo prisutno nepovjerenje prema hivsirn pripadnicima .INA. Koliko god jc neko htio nab opravdanje za takvo ncpovjercnje, to sam srnatrao i smatram pogresnim. Medurim. bez obzira na moj stay u odnosu na izrazeno nepovierenie prema njima u to vrijerne, bivse starjesine .INA trebalc bi biti svjesne, sa danasnie distance, da nije bilo cudno tadasn]e nepovjcrenje prema njima. Negativan minos prema oficirima .INA uzrokovali su postu pei i ponasanie .INA u cijern su sastavu oni bili, prije i poslijc izvrscnc brutalne agresijc. lz spiska i datuma javljanja jcdinica-

ma Teriroriialnc odhranc vidi SC, da su se te starjesinc, njih dvjeslOScs, \ naest, stavili na raspolaganje nama u Teritorijalnoj odbrani, poslije izvrsene agresije. VeCina se [avila u aprilu, dosta njih u maju, junu, julu,

a neki i kasnije. Ta Cinjenica jc clodatno uticala na srvaranje negativnog odnosa prema starjdinama bivse .INA.

-------------------

79

OpCinski stab je poduzeo sve da sc na terenu sprijeci izrazcno nepovjerenje Nismo to mogli sprijeciu naredbama i upozorenjima, vee iscrpljujucirn radom sa ljudima na terenu. Od hivsih starjeiiinaJNA zahtijevao sam i istima govorio da jedino u borbi, strucnoscu, sposobnoscu i patriotizmom mogu steci povjerenje boraca i starjesina Teritorijalne odbrane sto se u praksi i dogadalo.

Prilikom napada agresorskih snaga iz sireg rejona GrabeZa na pravcu Grabel - Vinica - Zalozje - Cekrlije, iako smo imali poneki minobacac, borci ih nisu znali koristiti u borbi. Izvjesten sam sa terena da im treba strucna pomoc. Naredio sam svome nacclniku Staba, artiljercu Atifu Dudakovicu, da tokom noci izvrsi obuku boraca na postojectm minobacacirna, lito jc i uradeno. Takav licni primjer pozitivno se odrazio na stanje morala i brzo se procuo u ostalim vojnickirn kolektivima, tako da su borci sve vise zahtijevali da na njihovom cclu budu strucno osposobljeni vojnici. U prvim danima agresije ovo ie bilo vrlo bitno.

Iznijet cu jos jedan primjer koji pokazuje nepovjerenje prema bivsim oficirima _INA. Prilikom saopcavanja odluke za napad, koji se na polozaje agresora trebao izvcsti 12. juna, pred predsjednikom Okruga i komandantorn Okruznog staba Teritorijalne odbrane, te predsjednikom opcine Bihac, nakon iznosenja kompletnog plana, predsjednik opcine zahtijevao je od mene da starjdine koje su bile prisutne sa mnom tokom iznosenja odluke, smjestim u karantin do pocetka izvodenja borbe, To se odnosilo na nacelnika Stab a Atifa Dudakovica i nacclnika za obavjestaine poslove Mirsada Selmanovica. Nisam to prihvatio po cijenu da me razrijese sa duznosti komandanta. Prvo, to sam smatrao stetnim za nasu borbu. Drugo. bio sam ubijeden da se radi 0 discipliniranim, strucnim i odgovornim patriotima, koji su bili spremni boriti se, a ne 0 "kosovcima", sto jt bilo tendenciozno iii iz neznanja rasprostranjeno razmisljanje u javnosti. Izmedu ostalog i to SU bili problemi sa kojima sam se morao nositi kao komandant.

Prvog dana povlacenja iz Bihaca, JNA nije uspjela izvuci kompletnu opremu i sredstva. Magacini u Vedrom Polju ostali su puni, ali i minirani. Navecer sam u Komandu pozvao saradnike i komandante odreda i izdao zadatak da se, uz pune mjere sigurnosti i maskirne discipline, ude u rnagacine, izvrsi razminiranje i prebaci sto vise marcrijalno-tchnickih sredstava, prije nego sto _INA nastavi sutradan sa dislociranjem. Svoju odluku, ranije istog dana predoCio sam gradonacelniku Bihaca. Njegov zadatak bio je da vodi intenzivne pregovorc, a mi dobijcmo na vremenu radi priprcma za izvodenje ove i ostalih akcija. Gradonacelnik Ibrahimpasic bio je skepucan. Mislio [e da nccerno uspjeti. Rekao mi jc da je to tesko izvesti u praksi i da ce to oficiri JNA primjetiti surra kada nastave sa

80

1 . baca« hom hi)

2. PM "7, ') rum M-5:\ .2

3 RH-ATMI

+1. rakcta ')0 nun .2

";5 RIlH 90 mrn OSA

-16. puska snajperska sa prigusivaccm 7,9 rnm 2

1 PAM 12, "7 rum, hrow

-+Il. metak 100 mm, T-55 22

-+9. PM 62 mrn, _~P.2

50. metak 76 rnrn ZIS 65

51. 1'1' mina -10

52. PTI 2

53 MB 81 mrn -I

54. Lit 107 rum 4

55. mina 1\1l:l 81 mm 150

Navcdcna kolidna ubojnih sredstava bitno jt pomogla nasim jedinicama u borbi sa agresorom iako su HaSC potrebe bile znatno vece. Hili smo sviesni situacije u okruzenju i slozenosn nacina dornra municije i naoruzanja u nasu zonu odgovornosti te napora pretpostavljene komande u Sarajevu koje je cinila u tom pravcu,

Razbivs! okruzcnje u kame smo se nalazili, uspostava zracnog mosta pozitivno se odrazila na stanje rnorala Okruzenje i blokada, posebno komunikacijska, u voinickom i taktirko-opcrativnnm smislu stavijaju vojnike pred najslozenq« zadatkc i u takvim situaciiarna dolazi do nevierovatnih obrta i rjcsenja, koja u prvi mah mogu izgledati nernoguca. Kad ste s\iesni da nernate tvornice u kojoj se proizvodi munidja, da nemate sigurnih puteva kojima se ona moze doturiti, da ono cirne raspolazete morate cuvati i racionalno upotrcbljavati i da jedino mozet« borhom oduzeti i zarobiti od agresora sve ono cirne je on raspoJagao. a sto je varna bilo neophodno, uvieren sam sa distance od prcko deset godina od tada, da smo uspjcli sarno zahvaljujuCi nevierovatnoj energiji, radu i upornosti, savrsenom unutrasniom organizacijom, motivirani zeliom da uspiesno prebrodimo sve teskoce i oslobodimo svoju domovinu. Znalo se desiti da u Kornandi Korpusa ostanemo sarno sa 5.000 do mooo metaka u rezervi, ne racunajuo raspolozivo stanje municije "u rukarna" boraca i starjesina Aii, kao sto sam vee rekao, ni u ratu ne postoji potpuno fizicko okruzcnje, iako to na prvi pogled tako izgleda.

I Zmkoplovnu 9rupu - n ere drum "turuliii"

l.istrojavanje Ieritorijalne odbrane pranlo jc formiranie i ustrojsrvo Zrakoplovne grupe na celu sa Nedzadom Suljiccrn, all organizaciji Okmznog staba. Izgradcna jc improvizirana pista aerodroma u Coralicima kraj Cazina i uspostavljen zracni most sa Zagrebom Hrabri piloti su CiniJi nadcoviccanske napore i, u teskim ratnirn uvjerima, vizuelnim Ictenjem prevaljivali razdaliinu izmcdu Zagreba i Coralica da bi pomogii borcima i narodu Krajinc. Zracni most. uspostavhcn od Coralica do Zagreba, imao je izuzetan znaca] za Okrug Bihac i vodcnje horbi.

148

Nakon formiranja Zrakoplovna grupa ulazi pod kornandu Staba vrhovnc komandc i osrajc u tom starusu do kraja rata. Posebau doprinos u Iormiranju Zrakoplovne grupe. odnosno njcnc infrastrukture i poletno-slctrnh staza, pripa-

da okruznim i opcinskirn organima vlasti Cazin i gradevinskoj opcrativi tc

opcine. Uspjeli su nasi organi i u tako teskim uvietima, finansirati jcdan takav

projckat kao stu jc acrodrorn u Coralicima. Opcina Cazin jc u uvjctima agrcsij«, okruzcnia, nes.tasicC i svih drugih problema, uspjela u ovum. poduhvatu.Zelja za 1 ocuvanjcm svoga naroda i svoje dornovine hila je jaca uti svih problema.

logisticke i pristnpske jedinice

Ranije uspostavljeni logisticki elcmcnti formiranjem Lnsko-Sanske Operativnc grupe brzo su prerasli u logisticku bazu sa odjeljcima 1I Bihacu, Bosanskoj Krupi, Cazinu i Velikoj Kladusi, U uslovima u kojima smo sc nalazili Iogisticka baza sa ocljeljcima je uspjesno opskrbljivala nasc jcdinice. Pristapskc jedinice formirane su sa danom formiranja Unsko-Sanske operativne grupe.

Sanitetsko obezbjedenje

Komanda Unsko-Sanske operativnc grupe poscbno je posvecivala paznju sanitctskom ohezbjeclenju. U tom cilju formirali smo i YMRC Gata u kome SlI borci i starjesine imali kompletnu mcdicinsku pornoc koja se mogla pruziti u to vrijeme a koja je podrazurnjevala Iiicccn]e, oporavak i rchahilitaciju nakon ranjavanja, povrcdivanja i bolesti.

Na celu ovoga Centra. na duznosti upravnika nalazila se Melisa Mulic, nakon nje centar je vodio Muhamed Peccnkovic, dok su se na duznostima pomocnika upravnika nalazili Muharem Durakovic, Salko lsakovic i Edin Puskar. Nacclnik Oeljeljenja za fizikalnu mcdicinu bio je Nedim l'aSic, a duznost zamjenika nacelnika obavljala je Senada Halkic, stoma to log jc bio lsrnet Dizdarevic, Ccntar je odigrao izuzetnu ulogu u lijcccnju i rehabilitaciji nasih ranjenika. Lickari i rukovodsrvo Centra ulagali su rnaksirnalnc naporc u izlijcccnju i rehabilitaciji nasih ranjenika. Svim ranjenicirna koji SlI prosli kroz ova] Centar 1I sjecanju je ostalo bespostedno zalaganje i velika paznja medicinskog osoblia,

Vojno sudstvo i pravosuae

Razradcn jc i uspostavljcn sistcm vojnog sudstva i pravosuda, koji su imali znacajno mjesto kako prilikom formiranja jcdinica Unsko-Sanske opcrativne

149

SEDJ] M:;:RS.4D, n a f o r ma c i j s kc m j e s t c pomoln i k a n2<'-e.i K;;:.

It8ba za Qperativ~o-na5tavne poslove,

CEP.VliEV=-r NURVET, ne f o rma c i j s kc. m j e at o pomoi n Lke n avel.>-

.'Llko ;t~b9. z a o be v j eLt e j ne po s Lov e ,

=,) :LS:j SEL~AD, na r o r mac i j s ko mj e s t c neve Lnik a v e-:e,

OMERAGC ISMET, ne f c rmac Lj s xo mj e s t c r.orno l n i ke ~,2 -f:-2r,iKo;; {t a be ;:::a popu.nu i pe r s on a l nc po s Love ,

~, TUPIJ E,1UB, no f c rme c i j s k c mj e s t.o porno l n ik e k orua nd a n t a z a mc r eL, IPD j v j e r s ke p i t a n j a ,

8 ~A~ILAGIJ EDIN, ~a formacijsko mjesto pomc~nlka kOffiand~nta za p0s]ove bezbjednosti,

SIROVINA BEJ1Rr na f o.rma c i j s k o m j c s t o pornc l nik a k orne nda r.t a <':.0 Loo Ls t i ku i

;iAMTJ MUHAM£!J, na f o rme c i j s k c m'j e at.c pomo l n i.k a x cman de n t.e

~ plCt:;~ran='e ~ m~terijalno-finansijsko poslovanje.

Rukovodsrvo Okruga na celu sa doktorom Ljubijankicem. nije prihvatilo da Osmanagic bucle kornandant. Ljubijankic se pismom obratio nacelniku Staba Vrhovne komande Seferu Halilovicu. Trazio je izmjenu narcdbe i prcdJozio da [a budem komandanr Korpusa, kao dotadasnji komandant UnskoSanske operativne grupc. Argumentirao ie to cinjenicom da sam St, zajedno sa borcima i starjesinama Staba Tcritorijalnc odbrane Bihac, kasnije IlnskoSanske opcrativne grupe. uspjesno suprotstavio srbocctnickorn agrcsoru, i zahtijevao da Osrnanagic nc bude postavljen na tu duznost

Odgovor je bio negativan, Nacelnik Halilovic je, izrncdu ostalog, odgovorio Ljubijankicu "Drekovic jest clan Parriotske lige, ali nije dovoljno prov[crcn clan i Osmanagic (reba biti komandant Korpusa kojcg treba forrnirari".

Oclmah posli]c pristizanja pisma i narecibe iz Staba Vrhovne komande, dakle istog dana, ] 2. oktobra 1992. godinc, ocito nezadovoljan stavorn nacelnika Scfera Halilovica. rahmetli Irfan Liubijankir jc na inicijativu gradonacclnika lbrahimpasica sazvao sastanak u zgradi Opcinc u Bihacu. Osim l.jubijankica. Osrnanagica i mcne. bili su prisutni i predsjcdnik Izvrsnog odhora i clan Predsjednisrva Okruga Mirsad veladzic, Ncnad Ibrahimpasic - prcdsjcdnik opcine Bihac, Natko Muhamcdanagic - prcclsjcdnik opcine Cazin, Mehmed Mahie - predsjednik opcine Bosanska Krupa. Safer llidic - poslanik Skupstine Republike Bosne i Hcrccgovine, Alaga Topic - predsjeclnik Predsiednrstva Okruga. Tema je bila pitanje ko ce biti kornan-

;::. g t a r j e {Lr.e od r e i e ne o vom na r adboru z a vr ! .i oc e du no s t i :-,B

formacijska njesta I razrje[avaju 5e dosada{nJe d~ nosti.

3. 'J'la r.a r eoce stupa na snagu sa dariom Ol.QktoD!"2 1992.godlne.

-1. Sr a t u sna pitanja s t a r j e I i ne odr elen i h OVOID ne r e dbom u vezi sa sl~'born (po privremenoj ratnoJ forrnacij~ regulisare nadle ni pretpcstavl]eni star]e(in.a.

RM!DK

Na-elnik [VK OS Sefer Ha:ilovil

dant Petog korpusa. Zucna rusprava jc dugo trajala. Najgr1atiji jc bill Hajrudin OsmanagiC. koji je u [ednom trcnutku rekao:

-Ja sam komandant Korpusa i, ako nastavite na ovaj nacin, poduzet cu svc

rnjerc cia vas lisim slobode'

Sastanak je dosao do Tacke usijanja. Ljubijankic ie uzvratio Osrnanagicu.

rckavsi da on nc zcli hiti ni vojnik, a kamoli ncsto drugo. u stroju kornc {e on (Osmanagi{j kornandovati

r\akon pauze i ponovne duge diskusije, uslijcdio je novi prijedlog inici-

ran od strane gradonacelnika Bihaca Ncnada lhrahimpasica za izbor kornandanta Korpusa. Prijedlog je po sian na dvijc adrese: nai'clniku Seferu Halilovicu i predsjedniku Aliji I zctbegovicu ,

110 ku :d· .ono .o-

10- )V· r. lc,

)111

vu

.u. uk ad :cI·

)a, )ic in-

I, 'JRUZ:Z.ANE SNAG£: REPUBLI K£

I 8DSNE I HERCEGOV I !'>IE

I J I(FWZZIiI SST ~B: Ot>kI'<ANE

I ~!~=~~3:~~:~;~~.;~l;~:8-~

l_i I HAec

I

II ';.:~:~~:~~y';~:~~dO

IJ pri.l.ogu ... k1;.,~ dot;.t.avljamo V .. n\ pl'i)edlolJ p,..-",dsje-dni£stva c+r-uq.a ,lnh.acc; .,. .. <;jerjni{:E' oo r z z eoe li'.H).199;;:~ (Judlne komvn(lrn s a c t av ~) ~,C''''-rllsa -{lih~\r:ckO[J

SSTAfi VRHOVNf KOMA"!])!::- us 8ARA,1£V{)

N .. i i c.cnos t 51O'1(:il''' 'rI,;Il!h}Vu:c':'

(af_ .• (JvJel'erl eo c ce t oo i po t p a ecm ;

ZAF-UV~TEr)NIK b ,..- i 9 ~ cl i rti~,_ir-Udlf1 nsmenecr cv

so sr.e i He'n:;:eqQYlr1~'

QKfi:UGt, BIHi\CC

~.l~ G) 01 /E!-'i)1:2-- _L 7

:.,..-",du_,,,,dnis.,tvo [J~Xl<q~ I,i:i_h .. c c n a s s e cni c t 1:':.1().j_49~. qod .. rl[,'.Tld

kojuj SL1 p,-islI5tYOv';1.1l ~~om,,'11:1<'1llt OY.5~" tJs",,J,h<lqi~:{:_ i ;'._OIll.adan1_ liS(lG-,~

1,,)fT--' Dn,. .. .-.ovi_cc,po:.tl.lp .... 1Uc.-l, po n ... ,.-put,i ea cce r n r s a ql.~!>ti.'tlo\ VKOS ,..- l:-l.i.H_. '-.,Jt~;;:~ .• lO "CI p ... &dl .. """,je k.nma(1~"Int.iO. i UZle() knnHlndp"g ..... st"'''''' ~. (l>ih~'~t:~'(')g) ~(),.-pdS~ us~ql ... silo _if" i c oo ite i c .,;l;_,,,,d.,cci z",j",cnicC>_'l:

f:'RI,'FDLO(,

[.DiI ,!';E' ZCI ~:_pm .. rld"l """,,,,t ... ,, '!">.~:o,..P!.\.!D. .. im{JIlLljl;':

f' .• ..-,J.~ D...-",kov'ir:C'., dos,.;td"'ld,ll>n_li ~.omco.clar,t usoe 1& kOIll<,--<ld .. r'>t", kOI'.pl(<';~

"ROlml1- DL\r-oI'\"..oV~~<::, '1:'" n .... cc .. lnik "dab ... ) _ _._o,...~.u" ..

-{:jLlt! Top:ic;c:~ z ... p"""oc<.:_~:.om,;od.1\ro-t ;eM m,)rO'llno ya5-p:>-tanj~

Eo.J:i.n Hal:il,;.,c;;icc,ri< pomace. ~Dm .. d ... n-l", l ... bezb-,.,.d,~os.t

-f'.Illr .... e t Dery.tss"-'V:lCC;, z"'" pomoccroik", I--.om.l.d .... nt ... t:e cbavj e e-s te s oe po'Sloy~

-i:!o?(Ccir Sirovin ... z.;o. pomoecnik ... !-Dm ... dol'\"t ... :Z.,. p<:)lc.dlnl_'

:".Dd s e H<.>.jrLldin O"'m'-~n"'91cc:~kom"'d;;,rlt OV~JSc LmENlll_J(' 7;>' vo.ro og "t",SSt·" f·: l'it-i s ... sjed:u;;Gt .. ,1l II Z~Qn=,bll.

::;.0" S-E' (llljt;> n ... ,..-.,.db", (nar'E:)db..!. 0 lmlO'nov ... n_1U K.Vre~:.\~v:i.~c." "-,,, ~'-_Dm ... d<\n1."" kOl"'pus;<, 1 i."eno" ... h-'U H",j,..ud1.nd Osmanetgi\,;cOl ;';'" YO)n09 ""t_"E>",IHtl pr_) InQ(juCC.nOstl i"'to"'''-~m~no dostt.'-vEt_

"_f:'l"'jjl\-dlDq l .. ~_.olil""d",nti\ j ~.,gm.:lQV l· __ n...-pu",.;-, ~\IP",ql.;l,ss~n _Ie !B'" I--;OIl'><l.dOlnt.om ()kSSo H"J r~,dlnOfl\ Cl",,,,,,,nC'lql_c:ce," i "':Dmd~n lO1l1 USOG Rdlffilzom o--e+cvt cceo i o r e o s t ... vi.rc ci..-rl1ns;tVl'1 z.;\j@dn:i...::ckl p~-ijedloq. 't e 5e ~"''lD,",I'''E'm~no st,,",vl.iii<_i.u ve.n !>-n,lq'"

vv i uoso ... do-s t e v ljliii'n;i. pr')._iedlozi :>. ... imenOv .... n_;e komi\ncl<'lllta. i r.om,;lnd~1 ~.

~f.ocP""_' _----~

nUT{;.l~". ~~cc ';'<'J11-~''; pBsl",,,a ,.. .. ..-. eJ,;tEln.H." p. l.1I'I.nov ... nj~.\ t~~;-n~~t~i~~--·--

:.om.it.nd" :;. ~:.Q"'-CJu'S~' "u.z.z,-,o .J'" d ... ,@ odmZlIJ stavltC' vo!tl'\ .. n .... <)~ i .(1., u r'oku

0i;J :3 d-ilO.l (lQ5t ... v t te 1l<i\"",t:!_H;nil< s nocno OYDIfI or rjeo t cqu,

Zto -t""c:cno5t napriJed ni\vl/denit, p""lJ~dl()gol: $V0.11m po t o t aom .r am z e.e e

--dJoflt O,":.SSo H.::.jt"~\d.l.r, Osn''''''''''''g:1o::c K-dant U9:0Cl R"lIliz DrekoYicc

-------- ----- -_--- _._._-- --, - "------ - - - - - ------ - --- -- - -~------------

I'latku Muh ... rnE"ailndqicL,pr-li!d6J~dni~' Op!i>li>tinE' C<tzl.n

I'1I;>hmed Mc-.h1cc.p.p~e'd'P_ioE!-d"i'" Op!:l!':til"l~ B.Kt"Llp""

Hid:!c<:_ S ... fet,posl-ilnlk skupsst;ine ~;l,H 1. c1:1. cr-ec s ,

Alo'lg". t oo i c c s ru o r-e-c so ecrn t+ rlF(>df;j~!dni5istv", O~:"'UQ'"

Brzo korekcija Sefero Holilovico

Dakle, predlozen sam na duznost kornandanta Petog korpusa, kao i moji saradnici u Komandu Korpusa, a Osmanagic ie predlozen za vojnog atasea Rcpublike Bosne i Hercegovinc u Hrvatskaj. Kao sto se vidi, trazeno je da te dvije naredbe dodu istovremeno, te israknuto da je ta zajedntcki prijedlog svih relevantnih politickih struktura u Okrugu.

Satisfakcija mi je bila to, sto su svi politicki faktori i predstavnici organa vlasti svojcrucno potvrdili da prihvataju da budem postavljen na tu izuzctno odgovornu duznost. Posebna vojnicka cast mi je bila sto su me na sastanku Kornande Unsko-Sanske aperativne grupe i Kornande Okruznog staba, predlo;~ili i podrzali svi moji saradnici iz Kornande Unsko-Sanske operativnc grupe kao i saradnici Hajrudina Osmanagica iz Komande Okruznog staba scm dvojice pomocnika Hajrudina Osmanagica, Ncrrnina Babka i lsmcta Orneragica. 0 kornandantima brigada da i ne gavorim.

Takoder ga nisu podrzale ni casne stariesine njegove komande sa kojima ja licno nikada nisam imao problema. To je znacilo priznanje mag dotadasnjeg napornog rada i to mi je bilo znacajnije nego hocu li nakon toga biti postavljen na duznost komandanta.

Vee 14. oktobra 1992. godine, naredbom broj 02/589-62, Petom korpusu odreduju kornandanta i njegove saradnikc, a ponistava se narcdba broj 02/5B9-60. od 12. oktobra 1992 godinc, kojom je Hajrudin Osmanagic bio postavljen za komandanta Petog korpusa i istovrrrncno dobijamo narcdbu i smjcrnicc za otpocinianjc aktivnosti na forrniranju Pctog korpusa.

160

sTAB VRHOVNE KOMANDE ORU2ANIH SNAGA

Pev. br-aj 1!'2/S89-62

N~ 05nOIJU c Larte. 7a. :i 77. tfr-ecibe S~ =.a:o:ofl.skom ~n.ago", c e I u.e c i

:.J Armiji R BiH i e i ar-e 10. Qdlu\(e 0 p r o a z v oderuu, t, mapr-ediva:-.J:...:. i rjesavan,;t.;.. 0 cmrt c-s i me u slu::bi ,'oj~i:o. i t c a a e vrije!fle !"'at_~cg st-.~inja ("Sll.!~~ef'i list. R. BiH'- .. brc,:- "i!./92), nacel!"'!lk stab.;l I,irh-ovne Komerid e oru.::.~r.ih $-naga Sep uc t i e.e Bcs!le i i-ierc:egovit:>E', do'" a s i.

N ARE Il B U

1. ~a ~~tne du~nosti u jedioic~ Armije qepunlike 90sne Yercegovine, po prlvrethenoj r-ert nc j formac;~ ji D d r- e c u j ~ 'So e

v ,..ftioce dl1i!:nC!sti slijede~e star-jes;ine ito:

a} U 5. kor-pu~ - Bihae

1. DREKDV!C RAMIZ, tla for-macijsko mje et.c koma.nCanta kor-pu ae

2 ... DURAKOVlc RAMI:!:, na form.d.cijsko _mjesto .nacelnika ~taba t.o--pue,e 3 .. SEDI6 MIRSAD, na formacijsko mjes.to pomoc.nika ntace'lni'<3 i.taba.

=a operativno-nastavne paslove

4 DERVIsEvlc NURVET, na -fOt'macij5ko in.)e~to p eraoeo i k a nace:;-li.~,a ~taba. za o!:lavjestajne pt)sl~ve

5. IS!~ SENAD,_ rva +cr-mec.i j s-cc mjest:o n.a c e Ln a ke ve a e

6~ OMERI\SI6 !SMET, na Tormacijsko mjf:!sto pomoenika nace:'nika i:.tao<3. za papunu i per$an41n~ p0510ve

7. TOPIC': E.JUB .. na fc:-fltaci j?ako mjesto pomo.::.ni_ka Koma:1oa.r. t a c e mo:"ai IPO i vje~ska pitanja

S .. HALILAGlc EDIN, na. formaci jsko mje;!sto pomo~nik3. ;to.cma.ncar.tc . .:!'_'I. poslave bezbijednosti

9. SIROVINA BEcIR, na formacijsko mjesto pomocni~a komar.ca~~a ~a lc-gistiku

:0~ RAMIe I"1UHAHEO, na f~l-t'maci js~o mjestC:J pomoeni k a kcm.a'1d.ar:'-~. z a plani~anje i materijaino-finansijskc pos4ovanje

2~ Star je~if"le oee-eeene cvcm naredbLim z a vr-er oce du±nos".:.i ~:~ f-of'T.acijska mjestQ, raz~j~$avaju se dosada$~je Ou~nost~.

3~ Ova na~edba stupa na snagu sa danom 0!.oktobrQ 199~. ~c~~ne) 3. s t a v 1 j a IS. e v a. n s nag e naredb.a n.a~e~:--i k e ~ta..')a Vrhovr.e Kama:1de CS, pov .. ur-o j t!l2/'5S9-6@ od 12.1~ .. 1'99::. goei _~:?, u cjelinl ..

4 .. Statusn& pitanJ~ 5tarje~ioa odredenih Qvom r.arecbom w ve=: sa ;!u.!i:botl! oc p""'iv~&me"1cj ratnpj ~o!"ma~:!.j! r-equ t r svee e n3.~2c:!!1i pr-EtpQat..a.v.l J:eni .fotar- j~$in_ ..

RMlOK

f.._~-~ r+: I't'"'- tv tv!( ~f1t-~1-

~ IT1"f:'.K»IDn

R PUS. o<Ul>

.

161

Narcdba JC stupila na snagu I. oktobra 1992. godine, a stavliena je van snage narcdba nacelnika Sraha Vrhovne komande OS broj: 02iSH9-(lO od 12.]0.]992. godine u cjelini, SIO se moz« vidjeti u tackt 3. narcdbc 0 mom postavljcnju na duznost kornandanta Petog korpusa, kojcg ie tek trebalo forrmrati. Ovi dokumcnti porvrduju da Osrnanagic nikad nijc bio kornandant Pctog korpusa, jcr jc narcdha o njegovom posravljcnju stavljcna van snage sa danom donoscnja, a nova je xtupila na snagu prijc nego !ito je Osrnanagic postavljen na duznost komandanra.

Zasto jc doslo do problema izmedu nas dvojice? Zasto je nacclnik Staba Vrhovnc kornandc podrzao Hajrudina Osmanagica iako je znao da sam ja kao komanclant Unsko-Sanske opcrativne grupe zajcclno sa svojirn saradnicima planirao i vodio borbena dcjstva?

***

No i pored toga sto gospodin Hairudin Osmanagic nikada nijc bio u praksi komandant Petog korpusa, niti jc njimc ikada komandovao sro je poznato svima u Krajini, posebno borcima i stariesinama, pojedinci iz vojnog i polio tickog zivota zele nekada Iicitirati sa naredborn 0 postavljenju Hajrudina Osmanagica na duznost kornandanta Petog korpusa. Smail Klicic u svojoj knjizi "Medubosnjacki sukob u Cazinskoj krajini 1992.-1995 ", l1a strani 55, vjcrovamo nesmotreno kaze "Peri korpus formiran je 21.10.1992. godinc. Prvi kornandanr je bio major Hajrudin Osmanagic."

Prilozeni dokumenti 0 postavljcnju komandanta Petog korpusa dernantiraju pisanjc gospodina Klicica, Uostalom u vrijeme pisanja nareclbi za postavljcnjc komandanta Petog korpusa i c!ok se odvijala prcpiska u praksi ie postojala sarno Unsko-Sanska operativna grupa. kojom sam ja komandovao i Okruzni stab kojim je komanclovao Hajrudin Osmanagic

Nakon zavrscnog rata, u Komancli Petog korpusa, povodom proslave pojedinih godisniica, Hajrudin OsmanagiC je pozivan i pompezno najavljivan kao prvi komandant Pctog korpusa. Sta je bio cilj takvih najava njega kao navodnog kornandanta korpusa, to znaju oni koji su ga kao takvog najavljivall. Vjerovatno je cilj i zelja bio minimizirati mo] doprinos i urnanjiti moj ugled mcdu Krajisnicima, u cernu nisu uspieli. ja sam svoj ugled gradio sa svojim borcima i starjcsinama na fer osnovi. Uostalorn, uzdignutc glave i cista obraza dosao sam u Krajinu i otisao iz Krajine. Za soborn nisam osravio vile, kulc, hotele, rnotele. niti bilo sta drugo cirne bih ukaljao svoj ratni put. Prolivenu boracku krv u materijalnom smislu nisam kapitalizirao, niti mi jc to ikada palo na pamct cia uradim.

jasno mi jc sto pojedinci iz politickog i vojnog zivota, kazern pojedinci, jer je taj krug dosta uzak, prikazuju Hajrudina OsmanagiCa kao komandanta Petog korpusa, iako su i oni svjesni cia on to nikada nije hio.

L dncvnom Iistu "Oslobodcnjc" od 14. deccmbra 2002. godine, navodno clanovr "Kluba bosniackih intelektualaca Velike Kladuse", osvrcuci se na

Ja

lernirna, rcccno mi je da cc najvjerovat nije poxtaviti pukovnika bivse J NA Himzu Pccenkovica iz Bihaca. Gospodin Pccenkovic se nije nalazio u Bihacu, niti sam ga ja do tada upoznao Nakon zavrsenog razgovora rckao sam: "Pa cto, ako je to osnovni cil] mojih pretpostavljenih on ncce imati poteskoca oko realizacije dubijenog zadatka, ja cu uciniti sve da se to u praksi uspjesno realizira":

Teska situacija na bojnom polju potisnula je moja razmisljanja i sjccanje na razgovor 0 dolasku glavnog inspckrora iz Staba vrhovne kornande RHeta Bilajca. Dana 27. novembra 1992 godine u vccernjim satima javijeno mi jc sa aerodrorna Coralici, da jc doputovao gospodin Bilajac i cia bi trebao doci ncko po njcga, Pozvao sam pomocnika za moral Ejuba Topica, ispricao mu kompletan moj razgovor i naredio mu da ode po gospodina Bilajca. Rekao sam mu da usput bude profesionalan u komunikaciji s njim. Sjedio sam II Operativnorn centru bela su usli Ejub Topic i pukovnik Bilajac. Po ulasku pukovnik Bilajac nazvao mi je selarn. Odgovorio sam mu alejkumuselam, ali sam ga istovrerneno upozorio cia se u Petom korpusu ne pozdravlja rukom. otvorenom sakorn u visini grudi, vee cia je u Petom korpusu pozdrav sa srcdnjim prstom na sljepoocnici sa dlanorn otvorenim i okrenutim naprijed, ada se svi ostali nacini pozdravljanja koriste iskljucivo van stroja, van sluzbcnih prostorija i komunikacija. Naravno, pukovnik Bilajac kao iskusan covjek i starjcsina prihvatio je moju reakciju, ali je shvatio da ni]c naisao na pre vise topao odnos, vee vise, na oficijelno gostoprimstvo. Prije nego sto sam pukovnika zamolio cia sjedne, zatrazio sam cia mi pokaze pismeno. naredenje iii ovlastenjc za boravak u mojoj jcdinici. Skinuvsi naocale, preturajuci po dzcpovima pukovnik je trazio papir koji sam zahtijcvao da mi pokaze U prvi mah po njegovim reakcijama mislio sam cia ncma tog papira. lpak ga je nasao u jcdnom od svojih dzepova i ciao mi ga na uvid. Zamolio sam pukovnika da sjedne, pazljivo procitao papir i vidio sam cia se radi 0 ovlastcnoj osobi ispred Staba Vrhovne komande. lz ovlastcnja sc vidjelo da je pukovnik Bilajac u funkciji glavnog inspektora i cia ima ovlasten]e kontrolirati jcdinice korpusa,

'e· ke .a. 'itl ca io ir-

.10

uih

)() :aju

0- ju m ca ih H.

ga ve

itse sa 10

10 0- je h·

171

f'--

I

~

REPUBLIKA BOSNA I HERCEGOVINA STAB VRHOVNE KOMANDE ORu2ANIH SNAGA S A RAJ E V 0

Broj: =t 1~1 - ~1

Sarajevo, 17. ~0.199?godjne

Nakon uvida u ovlascen]e, rekao sam pukovniku:

-Gospodine pukovnice drago mi je sto imate ovaj papir, jer vjerujte mi cia ga niste imali, odlucio sam izdati zadatak cia vas se prirvori, jer mi je preko glavc mcsctarenja i bavlienja pojedincima i rjcsavanja pcrifernih problema dok se borci i starjesine Petog korpusa i narod ovog kraja grcevito bore za opstanak i goli spas.

lJ razgovoru sa pukovnikom Bilajccm vidio sam cia se racli () ozbiljnom covjcku, koji apsoJutno razumijc probleme u kojima smo sc nalazili. Bio je prilicno upoznat sa stanjem u zoni odgovornosti Petog korpusa. Tokom boravka uvjerio se da izvjestaj: gospoclina Osmanagica nisu bili tacni ni realni i rekao mi je cia u Stabu Vrhovne kornande nisu sebi smjeh dozvoliti cia gube vrijeme sa gospoclinom Osmanagicem. lstovremeno mi je rekao cia je obi sao svc jedinice AR BiH i cia sc Peti korpus nalazi u najtezoj materiialnotehnickoj situaciji. Nije mogao vjerovati cia srno imali tako malo sredstava. Rekao je cia je imao informacije cia ih imamo dalcko vise. Izmcclu ostalog rekao mi jc cia je jedan teret, koji ide za 107. iii 108. brigaclu Drugog kor-

o V LAS T E NJ E

kojim se ovlascuje, pukovnik RIFAT BILAJAC, da vrsi inspekcijske poslove, glavnog inspektora Armlje R BiH prema svim jedinicama OS R BIH.

:jTABA

t~--------------~

:j,", ~~~.,~() u VeZJ "'le U '''''0';-;1-

i,..."I",,-, .:_~",

1 • -N.'\~"(":'c; 1. t::.. b.;olE"I'

-l,Ol 00

Z~;. .!-L .... ", :.c.l "".",I.Lq !'!VO

8 rn;ie~tc:i. r c .. l~", I{Ur ;) .. 1;

. .

l~ 1 dt""lICji', fbil:it.-j<\ I'{~

-"·1:llj:I.I'i:Il',:~j-c.m\ i o!Cu';iL?m .. ..iel'"

~~\'flO. 00-0 kg.. L",;,(v).. h .1" (! '."

j(;._-; pr€I~('I."-d,) \i'.CL~tf.:;

-';."'('.

1.:1"

~\~) :~:~ . ~_ V.,lf,::" .. 01-:; .: r r-or» 11':\ ~:'" ;_,1"\ ""J ~1

.,...,><.",,,,,. ".:.n: i.-",;::.J. t.en!

Bi 1~J..i <~"t.

cv

'.:f~; F,;

?~sc I4Tr;; riA S Kl/Rl~F(

pusa, veri od ukupno poslatog tcreta Petom korpusu za ovih osam mjeseci rata. Ovo potvrduje i izvjestaj pukovnika Bilajca koji je stigao u pretpostavIjenu komandu 11. dccernbra 1992. godine na ruke nacelnika GS OS R BiH, Sefera Halilovica,

Naglasio ie cia ce po povratku u Zagreb uciniti svc sa ljudima koji su se ba-

viii tim poslorn, cia se stanje prornjcni. Pukovnik je u zoni odgovornosti Petoga korpusa boravio do 25. dccernbra 1992. godine, kaela je sa improviziranog t aerodroma CoraliCi otputovao za Zagreb. Odrzao je rijcc i najvise dol eta vaz-

dusnirn mostom Zagrcb-Coralici imali smo poslije njcg.~o.:.:vo:.;.gb-::0~d:::la:;;;s!,:k~a;;_. _

Po dolasku u Sarajevo susreo sam se sa, tada vee gcneralorn AR BiH, Rifatom Bilajcem, koji je pricao 0 utiscima koje je ponio iz Petoga korpusa.

173

informiranje i propagandu. Bihar i Krajina su tokom xvih ratnih godma hili u ccntru paznjc, a poscbno u zavrsnim operacijama 19<)5. godine. Prakticno, nije bilo re1evantnog politicara na svijeru da nijc CUO za Bihac i slozenu situaciju u kojoj se nalazila Krajina.

Bitku na tom polju smo dobili, probili sc u svijet i izborili da istina izidc na vidjelo, a pristup Komande Korpusa informiranju zasnivao se na jakoj i probojnoj propagandi. Pored Ejuba Topica u pocetnorn periodu, posebna zasluga pripada lzudinu Saracevicu, pornocniku komandanta za moral i nic)ovim stariesinama.

Kornanda Korpusa poduzimala je svc mjerc i aktivnosti, i u tome je uspjela, cia se form ira televizija u toku 1993. godine. U Bihacu je postojao tnformarrvno-rchruckt centar Radio-tclcvizije Sarajevo, koji je prestao sa radom pocctkom agresije. Dio repetitora i tehnikc toga centra ostao je na agresorskoj srrani, dio smo uspjeli nadornjestiti aktiviranjcm drugih prcdajnika i kornpletiranjem opreme sa onih koji su se nalazili u mcduprosroru nasih i agresorskih jedinica.

Tclevizija Bihac stavljena je u funkciju za 21 dan. lJ tome narn je pornogao komandant Francuskog bataljona pukovnik Bres, cije je mjesto znacajno u misiji UN-a u Okrugu Bihac, Pamtim ga kao casnog i postenog Francuza, Nedostaiuci tehnicki dio, ncki modulator, prcko svoga bataljona, dovukao nam je iz Zagreb a i mi smo 3. clecembra 1992. godine, pustili urad svoju televiziju, kola je oduscvila sve u Okrugu. U pocctku se program mogao iti u opcini Bihac, a vrlo brzo i u cijelorn Okrugu. Posebno je bilo pitan]e

ovanja prerna agresoru, sto je takoder dalo dobre rezultate.

osebno interesantan element u naso] propagandi bio jc spot 0 Petorn korpusu - "Sili nebeskoj?". Naziv "Sila nebeska" po tekstu spota 0 Petom korpusu - predlozio je moj pomocnik Izudin Saraccvic Spot Ie stalno bio prisutan u cijeloj zernlji i u naso] diiaspori. Postao je prepoznatljiv i imao je znacajnu ulogu. Spot Petog korpusa "L boj u boj" ustvari je simbolizirao poziv svim Kraiisnicima u borbu za oslobodenje svoje clomovine i razbiianje cvrsto uspostavljenog agresorskog obruca narnetnutog narodu Krajinc brutalnom agresijom. Pored toga, uraden je i spot za svaku brigadu. Paralelno sa uspostavorn TV-centra u Bihacu. kojim je rukovodio gospodin Muhamed Mulic sa svojim saradnicima novinarima, kamermanirna i ostalom ekipom, pokrenut je list Petog korpusa "Ljiljani", list "Slobodna Bosna", list "[deja".

20. Tekst spoto 0 Petom korpusu outoro Dilvoda Felica:

U BOJ

U paklu i u roju

s tobom smo Sosno svi. Samo zovi, svi smo tu, mi srno tvo] sinovi

So ma lOV; I svi smo tu I mi srno zlotni liiljani.

U boj, u boj, u bo],

u boj za norod svaj.

Mi srno silo nebeska, Peti karpus Armije BiH. U votri i u cvijecu uvijek smo s toborn mi.

Majka nasa ne baj se, cuvoju te heroji

Majka nasa, ne boj se, tebe brane heroji.

ireza

ratovao protiv seccsionista Fikrcta Abdica, odsjecen od Staba Vrhovne kornande Armije Rcpublike Bosne i Hercegovine i slobodnih teritorija Republikc Bosne i Hercegovine.

Razvoj vlastite vojne industrijc, kao nas odgovor na ncmogucnost opskrbljivanja iz vanjskih izvora, izbjegavanje frontalnih horbi zbog tehnicke nadmocnosu neprijatelja te primjenjivanje upada u dubinu agresora, diverzantskih dejstava, prepada i drugih oblika borbe protiv agresora cine xpccificnosti Petog korpusa Armije Republike Bosne i Hercegovine.

Ratni plijcn je takoder bio znacajan za opskrbu korpusa. Operativna i strategijska inicijattva od pocctka do kraja rata, tc uspjesi Petog korpusa natjerali su agrcsora da ga cijeni i da se plasi njegovih boraca i starjesina, Element discipline i odgovornosti, te visok stepen organizacije, utkani su u vojnicke kolektive, pa je i po tome Pcti korpus bio primjer u Okrugu Bihac. Sve je to doprinijclo visokom ugledu Petog korpusa.

1J zoni odgovomosti Petog korpusa djclovao je Glavni stozer HVO regije Bihac, sa jcdnorn bojnorn od oko 500 vojnika i starjesina, To je ranije bio bataljon u sastavu 2, bihacke muslimansko-hrvatske pjesacke brigade. Njihov zapovjednik Vlado Santic bio je nacelnik Staba j zamjenik komandanta te brigade. Na Santicevo i insistiranje politickog rukovodstva HDZ, formiran je HVO, Logisticki je bio naslonjen na Peti korpus. Odredena mu je zona odgovornosti, uspostavljeno komandno mjesto i precizirani daljnji cilievi borbe protiv zajednickog agresora. Kao komandant korpusa, prihvatio sam zahtjeve i podrzao formiranje HVO i prestrukturiranje 502. pbr,

Sve do borbe protiv "autonomasa", Santicevi i odnosi HVO sa Komandom Petog korpusa bili su harrnonicni. Pojavom "autonomije", Vlado Santic je presao u Veliku Kladusu i orvoreno sarac1ivao sa Fikretom Abdicem.

Na srecu, Bosnjaka i Hrvata, pripadnika Petog korpusa i HVO, a posebno zaslugom Komande Korpusa i rnudrih hrvatskih i bosnjackih politicara u opcini Bthac, nije se poremetio dugogodisn]i suzivor ta dva naroda, Vlado Santic je ostao sam u Velikoj Kladusi, a bojna HVO odbila je poslusnost svom zapovjedniku, njeni pripaelnici pridruzili su sc ocuvaniu onoga sto jc vrijedilo izrncdu elva naroda. Pripadnici HVO nisu sudielovali sa tzv, Narodnom odbranorn u borbi protiv Petog korpusa, niti su poduzimali, bilo sta, sto bi otezalo tu borbu. Na zadovoljstvo svih u Okrugu, i iedne i c1ruge formacije, nije bilo sukoba izmedu Pctog korpusa i HVO-a. To je jos jeclna specificnost u Okrugu koja je mnogo znacila Bosnjacirna i Hrvatirna koji su vecinorn zivjeli u pogranicnorn pojasu i koji su pored fizickr hlizine Republike Hrvatske, dusorn i srccm bili za Bosnu i Hercegovinu.

Uostalorn i dobro i lose se pamti. Hrvatski narod nije zaboravio prve dane agresije, kad su napadnuta sela is pod Pljesevice. U selima sa hrvatskim stanovnistvorn Zavalju, Meduclraiju i Skocaju odrnah su se nasl:

casska nih

like

c:ne .a i .ora ista jski lnih 11i5-

nalasti

znjc rna, ;aniinta iniu IjuCi -pri-

la se clja. .aka, anju 'rim-

.. ata, rna i ezultnirn

ie i

wao

ljske 20 u rpus

187

borci Teritorijalne odbrane i pripadnici policije iz Bihaca i zaustavili napade. Tokom 1992. i 1993. godine pomagali smo cia ta sela ne padnu u

~ ~,u~~1 agresora. Po mom odlasku iz Krajine Vlado Santic se ponovno vratio

L_:_~~laC na celo HVO.

Neprijateljske snage angaiirane protiv jedinica Petog korpusa

Prije nego sto predem na opisivanjc borbi, bojeva i operacija, zelim ukazati na brojnost, rasporcd, oruzanu i tehnicku opremljenost neprijateljskih jedinica suprotstavljenih nasirn icdinicama naspram zone odgovornosti Petog korpusa Armi]c RBiH.

Sa istoka su nas okruzivale jcdinicc Prvog i Drugog korpusa Vojske RS, sa zapada - dijelovi Banijskog, Kordunskog i Lickog korpusa Marticeve VRSK, a unutar vlastite zone odgovornosti - jcdinice tzv. Narodne odbrane tzv. APZB. 0 kakvoj snazi neprijatelja se radilo, najbolje govori podatak 0 sastavu agresorskih korpusa, prije svega jedinica Dmgog krajiskog korpusa, koje su, izmedu ostalih, bile direktno angazirane prema jcdinicama i sastavima Petog korpusa:

- 15. laka pesadijska brigada iz Bihaca,

- 1. laka pesadijska brigada iz Drvara,

- 17. laka pesadijska brigada iz Kljuca,

- 11. laka pesadijska brigada iz Bosanske Krupe,

6. pcsadijska brigada iz Sanskog Mosta,

2. laka pesadijska brigada iz Mrkonjic-Grada, 2. artiljerijski puk,

- 2. inzinjcrijski puk,

- mehanizirane snage ekvivalenta jednog puka, rasporedene

kao pojacanje pjesackih brigada, - 2. puk PVO-a,

- snage vojne policije i komandosa ekvivalenta jednog puka,

- logisticki elementi i os tali elementi podrskc u potrebnoj mjeri.

U napadima na istocni dio Okruga, uz jcdinice Drugog korpusa VRS. bili su, stalno ili po potrebi, angazirani i dijelovi Prvog krajiskog korpusa VHS. Primjera radi, Prva pesadijska brigada najveceg i najjaceg, Prvog korpusa VRS iz Bosanskog Novog, bila je stalno angazirana prema Petom korpusu, a ostale snage su angazirane po potrebi u ofanzivnirn i defanzivnim operacijama prema Bihackoj regiji. liz njih, dijelovi Banijskog, Kordunskog i Lickog korpusa VRSK. ekvivalcnta cctiri pjesacke brigade. Ove snagc su g1avnim snaga- 111a bile angazirane oa liniji fronta prcma Hrvatskoj vojsci, a prema Bihacko] regiji su posjedale drzavnu granicu i tokom operacija VRS djelovale su prcma bihackoj regiji s ciljcm razvlacenja snaga Petog korpusa,

zasjedanic Drllgog bosnjackog sabora Prije odrzavanja Skupstine Republike Bosne i Herccgovine, njen predsjcdnik Miro Lazovic je na ruke kornandanta Petog korpusa poslao poziv za prisustvovanjc sjcdnici, sa molbom da prisustvuju i nasi prec!stavnici s podrucja Okruga.

Dvadesetpetog augusta dobio sam obavjcstenje od kornandanta Delica da - ako mi uvjcti dozvoljavaju, uz prcthodno poduzimanje mjcra sigurnosti u toku mojc oc!sutnosti - krcnern sa delegatima Skupstinc Republikc Bosne i Herccgovinc. lstovrcmeno su 0 odrzavanju Skupstine obavjesteni njcni poslanici sa teritorije bihackc i banjalucke regije koji su se nalazili na Okrugu, kao i predstavnici vlasti i clan Predsjednisrva Fikrct Abdic, Pozivi su upuceni kao da su sretna vremcna i kao da se nista u Okrugu ne des ava, a vrlo dobro su mali i bili upoznati od strane kornande Petog korpusa cia sarno sto nije buknuo sukob sa Fikretorn Abdiccm i nicgovirn pristalicama.

ODBRANA REPUBLIKE I;IG-JNA TAJN<! ~~60 pOVJERLJIVD

Jbavjestenje

j<",-dantima. 2, 4, 5 i 6

Korpusa

.ren i c e sa, delegatima akup s t a-ne 8iH tva z a s j edan f e .... S.ar·,?.levo ak c

nogucnosti do=voljavaju u= p~edhDdno predu~imanj€ potrebnih mje~3

s i qur-rio e t j z e ;/r-"ijeme vase oo au t r-o-s t i ,

, 0 MAN D A ~ T Ee s im Delle

289

1-- . ~ __

I ~ HITHD.

/taU.o v;;I)'-~4a OIlM_$ti#.i"dl;J$t .. t;rtJ; }'lot ... ti.<d~n@' ~.d"I?~-.· i' JiiJ. i/ld o.<i&'UC:-it-r I da p()s$ilfld-·Odqo"ai,ofrf;tj.-~,J;tat~.~

I RfPBULIY./j'BOSNA 1-1#r~C'GOV1NA AJrBAStWAf( BIll 2ACiRH;

!fRLO H!TNO

;:avr~/:l 2~~Nl8.1?·?]~ P;Hl

-,/r - g. Flkr-i't A.b,jic

g. I r t en l.)u!J;ji:j],ki-:: q. 111. r sea 1/"" ~'I;"'l':'

~ja r,iiS H:~"'::; b"I'Jf;~~lt~

ic t r os h r e tcu I .. '-' ::<i'.Jr~b .. ,.j .. _~;c

''"'';Jd.tl 5~l1p,;;tir'f! BlH -:-,!~,j_'f'r, pr e v c;s sur r «

.:::<lP6!_iel'O~ 1a/.:" >:... iDo t,:!i ob"'o.-('_''''1,i~ni ne p r r e s I).".! ~a pr ev- ,1<' ;:;;''lr-ebja':

~ 'J]i pnrc',' ti ti ,;,J;d_>a~ ""d '.J.)ut" !;,",j-'_'Po~f; -elf:'1- .. ,rll: AllIbas-a.j8 ~

;; J~q--Q508. <jj.)?452Lr;;;f

J' pr;'~:;;~:l" ~~~ !?_~b;;;~~_~'

! '""'co "_.. .• c., "' .. " Ii

I __ ~ __ -

Or'_:";::~e 5:ngl;l

,,-'.r-';;>'L I~, :C$'I~: I-;Ei'CEGOVr-,f:

S. K -=-1: f' U S

ODBRAHMMI'l1I11.lWI:

VOJHA TAJ'1(A'S7ROoD POVlEKtntlIJ

17,ftn".a._:, l' .rU1 t ,. &

t;,nlJ-flT."JI 5.t.<!rp<J..$il ~jlr <;,-,,;1', R.{Jreko>'i.;f,j

HITHO

AD.:- 13[,

A: J _: 3 1 ZOE

290

1--------------------------·----

I R[PUBL IKA-4OS .. liA-.,J.,;. .. ". £~CtGOV INA OtiBRAHA --RfPU[U I Kf

ST'III· VIffi1.fIIffIiI!U1KlUfI1t OS R Bi~ VOJ/{~·-·TA.1HA

S A1IIJI(IJ £ ;>-0 STROGO POVJER/;J~VC

I siir.j ... a,2S.~S.ji.?_'S!i:J:,¥Q~·(h7J.e

t\-cil S.K (111f" tsr etcov icc e)

-"',lar'll-.-e 1.- ;;rd/!ne ,:,/.upi ss t r e u ~7~}0 U r c. "[I) ,~-,;m;:;,r,,1: 17ta; ':".if;:_~f-~ c r , ~_i'jbljar,r,.1.C':;;;' vec et- es • :':~J-,t,...Cl u f"'8,.01'~ .'13:::'1 I;"~ ;-')I'l /lPti,J,-uptf r,

PRrDSc7£JN:; ~."_rd t z e t b e o.vvi c-:

Pozvali su me iz Abdicevo itali hocu Ii iCi u Sarajevo.

Sugerirano mi je da kao komandant obavezno trebam otiCi na S upstinu, Na Skupstinu su otisli svi republicki posianici iz Okruga, opCinska rukov;"c!stva Cazina, Velike Kladuse, Bosanske Krupe, predsjednik Skupstine Okruga Ejub Topic. U Okrugu su ostaJi Q!edsjednik Vlade Ziatko jusi<' sa svojim ministrima i bihacko opCinsko rukovo.d:itvo.

- U Sarajevo su krajem augusta i pocetkom septembra otputovali poslanici rcpublicke Skupstine: dr. Irfan Ljuhijankic, Zijo Kadic, Hase Hajrulahovic, Safer Hrdic, Hafeza Sabliakovic, Alaga 'lopic, Nijaz Miljkovic, Ejub Topic, prcdsjcdnik Okruga i ujcdno rcpublicki poslanik, te Natko Muhamedagic, prcdsjednik opcine Cazin, Alija Besircvir Beg, poslanik Okruzne skupstine, lsmet Velie, clan Vlade Okruga, Bjub Alagic, prcdsjednik opcine Velika Kladusa, Zijad Hasic, iz Bosanske Krupe i Asim Ccmalovic, iz Vclike Kladuse. U Sarajevo nije otputovao Fikrct Abdic.

Do kraja rata, od navcclenc gospoclc koji su otputovali u Sarajevo, osim Ejuba Topica, koji je dosao sa drzavnorn delegacijom, niko se nije vratio u zonu odgovornosti Petog korpusa. Hafeza Sabljakovic, Narko Muhamedanagic i Alija Bcsirevic su preko Zagreba dopurovali u Veliku Kladusu i stavilise na raspolaganje svorne "vozdu". Ljubijankic je postao

291

ministar vanjskih poslova, Ziko Kadic jc otisao u Ambasadu u Bon za ministra-savjctnika za humanitarna pitanja, a ostali delegati su ostali, sto u Sarajevu, sto u Zagrebu. lako je bilo pokusaja cia dodu u Krajinu, to nijc bilo rnoguce jer je vee hila proglasena tzv. APZB i zapoceli su oruzant sukobi.

Iako je dan ranije javljeno u Abdicev kabinet cia cu iei, na dan polaska javio sam da ne idem. Kad sam se poslije cuo s njim, bio je zacuden time sto nisam otisao u Sarajevo, jer je vjerovatno ocekivao moj odlazak. Time hi, onako kako to sarno on umije, zavrsio posao. Mada ne tvrclim - niti to zelim rcci - da jc sve u Krajini ovisilo sarno 0 meni, ja sam ipak u to vrijcmc, kao komandant Pctog korpusa, bio najistureniji covjek. Vojno-politicko stanje na Okrugu bilo je veorna slozeno Abdicu se institucionalno nije imao vise ko suprotstaviti. Gotovo svi njegovi protivnici u organima vlasti dotad su hili razrijeseni, CSS je bio pod njegovom apsolutnom ingerencijom, na celu sa lrfanom Saracevicem . jedino mu se mogla suprotstaviti Komanda Korpusa sa svojim jedinicama, sto je i ucinila.

Odlaskom republickih poslanika u septembru sa prostora Okruga Bihac na zasjedanje Skupstine R BiH i sjednicu Bosnjackog sabora ostao sam sam sa svojim borcirna i starjcsinama. Upravo u septembru 1993 godine Fikret Abdic je finalizirao sve priprerne za proglasenje tzv. Autonomne pokrajine Zapadna Bosna. Morali smo se paralelno sa vodenjem borbe protiv agresora suprotstavljati sve energicnijim napadima Fikreta Abdica na Peti korpus. Cilj nap ada Fikreta Abdica na Peti korpus bio je jasan, oslabiti njegove rcdove, podijeliti ga, pasivizirati njegovu horbu i na kraju pridobiti njegove kljucne pripadnike za ostvarenje svog cilia, lako usamljeni uspjeli smo sacuvati jedinstvo Petog korpusa i na kraju suprotstaviti se uspjesno Abdicu u pokusaju secesije. Danas razmisljajuci, smatram veoma bitnim donosenje odluke da sc ne odazovern pozivu i cia nc otputujern u Sarajevo na zasjcdanje republicke Skupstine . .los jednom se pokazalo da smo u Komandi Korpusa imali dobre procjene i ocjene stanja u kome srno se nalazili.

Intervju logrebatkom listu "Danos"

U augustu je, postao dobra vidliiv duboki jaz izmedu patriotski opredijeljenih snaga, koje jc okupljala Komanda Petog korpusa, i zagovornika autonomije. Fikrct Abdic je koristio Owenovu i Stoltcnbergovu ponudu za svoju licnu promociju kao novog-starog Iidera. U odnosu na rad na terenu, svoje jayne nastupc riesavao je u hodu i prema zacrtanorn cilju ~ autonorniji. Istina, javljala mu se i dilcma treba Ii odmah proglasiti svoju "republiku" ili prvo autonomiju, pa prcko njc clod do "rcpuhlike''.

To je narocito vidljivo iz intervjua koji je dao zagrebackorn Iistu "Danas", objavljenom 31. augusta 1993 godine.

292

U vrijcme proglasenja tzv AJ>ZB Irfan Ljubijankic nije horavio u Bihacu Bio je u Sarajevu, C meduvremenu postao je ministar inozemruh poslova u Vladi Republike Bosnc i Hercegovine.

Fikret Abdic je cinio we da dode do podjele u Islarnskoj zajcdnici, u cernu nije znacajno mph Dio imama, naroCito u Velikoj Kladusi, podrzavao je seeesiju Fikrcta Abdica, Osim nekolicme imarna iz Velike Kladuse ostali imami (,TSrO su stali lIZ Komandu Petog korpusa u borbi za mcdunarodno priznatu Republiku Bil-l. Jasan stay lslamske zaiednice u osudi Fikreta Abdica bio je veoma znacajan za sve nas u Okrugu, Abdiceve pristalice svakodnevno 5U obilazile boree i stariesine Petog korpusa i vrsili pritisak da otkaZu lojalnost Petom korpusu. Narod jc bio u dilemi iscekujuCi daljnji razvoj dogadaja.

Abdic i njegove pnstalice pokrenuli su sve sto je moglo biti u funkciji proglasenja AnD. Komanda Korpusa je, i pored svojih svakodncvnih aktivnosti u odbrani Okruga, paralelno bila angaZirana j na sprjecavanju sricanja legitimiteta APZB pred narodom, pripadnicima jedinica Petog korpusa i CS5 Bihac, uspijevajuci pri tom zadrzati zavidan nivo borbene gotovosti i morala kod vojnika i starjcsina. Okruznc vlasti bile su u potpunoj funkciji realiziranja "autonomije".

Dok je obnasao duznost pomocnika kornandanta za moral u Petom kor-, pusu, Topic me je kritizirao i skretao paznju da ne treba mnogo saradivati sa Abdicem. Tada se nije moglo ni pretpostaviti da ce Abdic krenuti putem izdaje. Medutim, kad je postao predsjednik skupstine Okruga, Topic je ostvario punu saradnju sa Abdicem. Na to sam gIcdao kao na nesto normalno, sve dok nije - zajedno sa Abdicern - krenuo u realizaciju uspostavljanja tzv AJ>ZB. lJostalom, i Abdic je, u svom ekspozcu, informirao svoje delegate da je Topic Ejub u Sarajevu da bi objasnio real no stanie na podrucju autonomne pokrajinc, Stoji da je on bio za inicijativu, da je predodo njen program na Skupstini Okruga, da ga je Skupstina jednoglasno usvojila i da je upravo on predlozio usvajanje inicijative.

-Prema tome - ka7AO je Abdic - razlog za nepovjerenjc niernu za izbor na duznost predsjednika Skupstine MZB, ne bi bio korektan i, molim vas da ovo uvazlte.

To SU, naravno, uvazili delegati Skupstine tzv APZB, U tako slozenoj vojno-politickoi i sigurnosnoj situaciji doslo je do proglasenja tzv Al'ZD.

t-= Progi"enje Aulo"mne pokrtljine Zap,dno 80s"

Neposredno prije proglasenja "autonomijc", stanje u zoni odgovornosti Petog korpusa bilo jc izuzetno tesko i slozeno Intenzivirani su agresorski napadi, Kako sam prcthodno rekao, okruzno rukovodstvo i opcinska rukovodstva Cazina i Velikc Kladuse prihvatili su inicijativu Fikreta Abdica.

308

Pripadnici MUP-a bili su poclijeljeni. Poclijcljeno jt bilo i opcinsko rukovodstvo SDA u Bihacu; jeclan dio clanstva jc podrzavao politiku smijcnjenog prcclsjcdnika Okruga Irfana Ljubijankica, a drugi dio je bio uz Nenada Ihrahimpasica, nacelnika opcine Bihac. Cilj je bio jasan, poeijepati vladajucu stranku i time umanjiti njen uticaj na politicka zbivanja u Okrugu.

Tih dana Abdicev stab bio jc maksimalno mobiliziran. Njegovi i istupi njcgovih najblizih saradnika i pnstalica svodili su se na jednostavno pitanje: jeste Ii za mir i da yam djeca ne ginu iii nistcr jeste li za otvaranje Okruga prema Zapadu? Takvim parolama narod je u pocetku povjerovao i potpisivao se za "inicijativu" 0 proglasenju Autonomne pokrajine Zapadna Bosna, mada je bilo i mnogo falsificiranih potpisa To su vjesto provodili njegovi sateliti prctvarajuci i spiskove humanitarne pomoci u potpise podrske inicijativi. Abdic je, u daljnjoj igri, manipulirao tim hrojkama i narodom Krajine u siro] javnosti.

Dana 9. septernbra, Abdic se prvi put oglasio u javnosti i objavio da su u toku pripreme za srvaranje tzv. Autonornne pokrajinc Zapadna Bosna. Gostujuci na lokalnoj televiziji, II emisiji pod nazivom "Vrijeme istine", obznanio je njeno srvaranje. Kao gost Hrvatske televizije, koja mu je tih dana bila maksimalno na usluzi, 16./17. septembra, starjesine Komande Korpusa na celu sa mnom nazvao jc bolesnicima kojc treba lijeciti iii krivicno goniti. Reagiranja protiv stvaranja autonomije od strane pojedinaca, ustanova i institucija, nisu dozvala pameti Fikreta Abdica, Njegov stab i pristalice su ga maksimalno podrzavali, hrabrili i na svim skupovima frenencno skandirali "svorne Babi", To ga je ohrabrivalo podsticuci njcgovo samoljublje i on je srljao u neizbjezan sukob sa snagama Petog korpusa. Upozorenja Komancle Korpusa nije vise zelio slusati Cvrsto je vjerovao u uspjeh i pomoc svojih saveznika, Njegove akcije su slijedili agresori, ne samo propagandom, vee i zcsrokim napadima na linijc odbrane Petog korpusa.

Zanesen razvojem dogadaja, kladuski "Babo" procijenio je da su sazreli uvjeti za proglasenjc autonomije. Na osnovu prikupljcnih potpisa, u prcpunorn Domu kulture u Velikoj Kladusi, 27. septembra 1993. godine, proglasio je "autonornnu pokrajinu Zapadna Bosna", Uz uobicajenu retoriku, pozdravljanje i prezentiranje svoje vizijc buducnosti, Fikret Abdic se prisutnirna obratio slijedecim rijccirna:

-Postovanl gradani zapadne Bosne, dragi Krajisnici, dame i gospodo! Ogromnlm potpisivanjem inicijative za formiranje autonomne pokrajine 'Zapadna Bosna', nasi uvazeni gradani i postovaoci su nam omogucili da rnozemo poceti sa radom. Predlaiem da pocnemo sa radom (aplauz).

Prije svega, osjecarn obavezu da vas pozovem da minutom sutnje odamo rahmet i pozdrav svim poginulim u ovom ratu. Ncka je rahmet i slava svim poginulim u ovom ratu.

309

Za nasu danasnju sjednicu predlazem sliiedeci dnevni red:

L Uvodno izlaganje predsjednika Odbora potpisnika inicijative za formiranje APZB,

2. Donosenje odluke 0 konstituiranju ustavnog Parlarnenta APZB,

3. Donosenjc odluke 0 izboru Predsjednistva, predsjednika i doprcd sjednika Ustavnog parlamenta APZB,

4. Donosenje odluke 0 konstituiranju i ustavnim principima APZB,

ukljucene u sastav Republike Bosne i Unije republika BiH,

5. Donosen]e odluke 0 izboru predsjednika APZB,

6. Donosenie odluke 0 imenovanju mandatara za sastav prve Vlade APZB,

7. Donosenje odluke 0 izboru Vlade APZB.

Stavljarn predlozeni dnevni red na glasanje. Ko je za, rnolim da digne ruku, (aplauz).

Mada dati aplauz smatram i prihvataojem dnevnog reda, pitam lma Ii neko protiv predlozenog dnevnog reda ... Nema niko.

Nije se niko uzdrzao od glasanja? Nije oiko.

Konstatiram da je dnevni red danasnje sjednice jednoglasno usvojen (aplauz).

Dame i gospodo,

U ovom sudbonosnom trenutku za sve nas, pripala mi je duznost i cast da vas obavijestim da su zajednickorn voljom potpisnika inicijative stvoreni svi uvjeti za proglasen]e APZB, ravnopravne konstutivne danice Unije republika BiH. Ovaj danasnji em je historijski, jet oznacava pobjedu demokracije i dostojanstva nad destrukcijom i laznim obecanjima. Kao sto znate, narodima BiH je govoreno da mirno spavaju i da rata nece biti i da je za rat potrebno dvoje. Slagali su da se Poca nikad nece ponoviti, a dogodilo se vece klanje nago ikad. Nebrojeno puta su govorili da ce deblokirati herojsko Sarajevo, pa oi to oisu bili kadri izvrsiti. Lagali su vas strpljivo, bezobzirno, dugo i istrajno da ce vojne intervencije biti, iako su pouzdano znali da od toga nema nista, Niko od ozbiljnih svjetskih pollticara nije bio kategorican u najavama vojne intervencije kao stu je to ucinio nas minis tar inostranih poslova, kome su mooopolizirani drzavni mediji podanicki pomagali u proizvodnji laznih nadanja. U takvom ambijentu, oarodi Bosne i Hercegovine su ginuli sirorn Republike nadajuci se svakog dana uskrsnucu tih obccanih situacija. Umjesto slobodne i cjelovite Bosne i Hercegovine, dobili smo tri nacionalne republike, a Muslimani su, umjesto Istinske zrtve, dovedeni u poziciju trece zaracene strane. Takvu historijsku Ijagu Muslimani zapadne Bosne nemaju pravo presutiti, a pogotovo zaboraviti. Vi ste najbolji svjedoci da se historija ovdje ponavljala i 1950. i 1987. i 1992. godine. Od Cazioske buoe do afere 'Agrokomerc', uvijek su nase slobodarske teznje gusene progonirna, ucjenama i stradanjima. Uprkos tome, iz svakog tog zla izlazili smo kao moralni pobjednici. Istina, pale su mnoge ljudskc glave i ranije, a i U ovom ratu, da bi nasi potornci zivjeli bolje i ponosnije. Zato ne smi-

310

jemo nijcdnog trenutka zaboraviti da nam je u amanet stavljcno da opravdamo smisao svih nasih zrtava. Nasi ciljevi su [asni, napravit cemo od zapadne Bosne poligon za demokratizaciju rada, znanja, stvaralastva, ljudskih prava i sloboda, modernih i nezavisnih medija i suvrernenih komunikacija. Otvorit cemo prostor svim mladim ljudirna da nikad vise ne podu trbuhorn za kruhom u nepoznati i daleki svijet. Dat cemo svima priliku da se skoluju u zapadno] Bosni i u svjetskim centrima. Zelimo zamijeniti vojnicke uniforrne, puscane cijevi i hladne rovove za knjige, strojeve i kornpjutere. Ne dopustiti da ikad vise nase rnajke placu za poginulim i otislim sinovima. Ne zaboravite nase hrabre poginule i ranjene branitelje. Njihovim porodicama na svaki moguci nacin moramo ublaziti gubitak najdrazih.

Kao sto mate, ° naso] ideji proglasenja APZB pismeno su obavijesteni predsjedatclji Zenevske konferencije Owen i Stoltenberg, Helsinska federacija za zastitu ljudskih prava, Evropski parlament i medunarodna javnost. Spremni su nas na svaki nacin podrzati, dati nam konkretne programe i sredsrva za finansiranje, poslati nam svoje eksperte da usavrse nase strucnjake u primjeni najnovijih tehnologija, prenijeti nam svoja dernokratska iskustva i graditi sa nama ravnopravne odnose. Na temelju medusobne korektnosti, ekonornskih i politickfh interesa, ustanovit cerno odnose sa nasim sjevernim susjedima Republikorn Hrvatskom i osigurati upotrebu bescarinske zone u naso] pokrajini i slobodne zone u luci Rijeka. Takoder, nakon konacnog definiranja unije republika BiB, trazit cemo rjesenja za suradnju sa svim njenim konstitutivnim clanicama.

Gradani zapadnc Bosne, dame i gospodo, nase ce interese u Uniji republika BiB i na medunarodnorn planu zastupati nasi polttlcart, diplomate, privrednici, nasi najbolji kadrovi, I sam cu, vlastitim primjerom covieka koji nikad nijc izdao dana obecan]a, traziti od svih njih da nikad svoj rad na usmjere protiv nas i nasih interesa. Mi ne smijemo sa nase strane napraviti niti jedan potez koji bi ugrozio mirovne pregovore u Bill i vratio ih na razinu sa koje se ne bi moglo predvid[eti neko opccprlhvatliivo i pravedno rjesenje. Zato svi nasi zahtjevi, kako sam stalno isticao, moraju biti pravcdni, realni i odmjereni. Stalno moramo imati na umu, takoder, i intenzivnu zelju i potrebu velikog broja gradana muslimanske nadonalnosti sa podrucja opclna Priiedor, Sanski Most, Bosansk.i Novi, Bosanska Krupa za povratak na svoja vjekovna ognjista, ja znam da nekc bivse opcine, Vrnograc, Pccigrad, Kulen-Vakuf Buzim i drugc, zele ponovo status opcina. Ako je to volja njihovog stanovnistva, nema nikakvog razloga da ih u tome sprjecavamo. Moramo, takoder, stvarati sve pretpostavke za slobodu vjeroispovjesti. Izgradit cerno nove vjerskc objekte, ostecene bogomolje cerno obnoviti i pokazati svima na prostorima bivse Jugoslavije da religija povezuje, a ne razdvaja Ijude, kao sto to, uostalorn, nalazu Bozije zapovijesti. Ali, necemo dozvoliti zloupotrebu vjere u politicke

311

eiljeve, kao sto to na najpcrfidniji naem u ovom ratu cine neki funkcioneri Stranke dernokratske akcije. SDA i vlasti u Sarajevu nisu nas se sjetili pri podjeli novcane i humanitarne pornoci, pa je nas narod u zapadnoj Bosni u proteklih 18 mjeseci dobijao sarno mrvicc.

Dragi Krajisnici, nc smijemo zivjet! u iluzijama da ce nase danasnje odluke naici na odobravanje svih. Posebno ce one biti kost u grlu onima koji su od zapadne Bosne htjeli napraviti najvecu grobnicu muslirnanskog naroda, ali mi necemo nase neprijatclje progoniti staljinistickim metodama, isprobanim ina nama vee nebrojeno puta. Neprijatelji mogu nama blti samo oni koji ne znaju sta je zapadna Bosna, Budite uvjereni da ce oni sarni otici odakle su dosli. Njihovi putevi nas ne interesiraju. Pred nama je nas tezak, ali dostojanstven put novog oporavka od ratnih sokova, put ekonomske obnove i put gradnje novog povjerenja mcdu Krajisnicima, svim narodima i svim vjerskim konfesijarna.

Neka yam moj primjer bude pouka i garancija da je pravda neunistiva.

Ja sam, po ko zna koji put u svom motu, spreman podrtijeti teret novih udara, pogotovo sto vjerujem da nisam sam protiv svih. Znam da smo zajedno, i vi samnom i ja sa varna. Krenimo u akciju preporoda nase APZB, i to gordo, hrabro i dostojanstveno! Zapadna Bosna nam sirom otvara vrata.

U zeIji da na pravi nacin predstavimo nase potpisnike iniciiative za osnlvan]e APZB, predlazern da doneserno odluku 0 konstituiranju ustavnog poretka APZB. Molim odvjetnika Bozidara Sicela da podnese tekst ove odluke.

Rijec je zatim uzeo advokat Bozidar Sicel, Ahdiceva desna ruka i rvorac svih akata APZB, iznoseci da je Glavni odhor incijative za konstituiranie APZB, donio odluku 0 konstituiranju Ustavotvornog parlamenta APZB,

GIavni odbor inicijative za konstituiranje APZB, na sjednici odrianoj u Velikoj Kladusi 27. septernbra 1993. godine, donosi sljedecu odluku 0 konstituiranju Ustavotvornog parlarnenta:

Clan 1.

Glavni odbor inicijative za APZB sebe konstituira u Ustavotvorni paclament Al'ZB na osnovu zelje potpisn.ika inicijative.

Clan 2.

Ustavotvorni parlament ima zadatak da prihvati Ustav, prihvaca zakone i druge propise i provede izbor zastupnika u buduci parlament, Ustavotvorni parlament ovom odlukom preuzima vrhovnu j zakonodavnu vlast te nadleznosti koje odreduje rezolucija 0 ustavnim principima Pokrajine ZB i obavlja ih do izbora zastupnika 1I Parlament Pokrajine.

Clan 3.

Svi propisi koji su vazili na dan prihvatanja ove odluke ostaju na

312

snazi, ako nisu u suprotnosti sa propisima koje prihvaca Ustavotvorni parlamcnt. U slucaju nejasnoca, 0 spornim pitanjima odlucuje Ustavotvorni par lament APZB, odnosno Predsjednistvo Parlamenta.

Clan 4.

Skupstina Okruga Bihac i Izvrsni odbor Okruga Blhac, prihvacanjem ove odluke, prestaju sa radom, a sva njena prava i duznosti preuzima Ustavotvornl parlarnent APZB, odnosno Predsjednistvo tog parlamenta.

Clan 5.

Odluke i propisi opcinskih skupstina ne mogu biti u suprotnosti sa propisima koje prihvaca Ustavotvorni parlament APZB.

Clan 6.

Ova odluka stupa na snagu u momentu njczina prihvacanja,

U Velikoj Kladusi , dana 27. septernbra 1993. godine.

Opet je mikrofon preuzeo Pikret Abdic.

-Stavljam prijedlog ponudcne odluke na glasanje. Ko je 'za', molim da digne ruku ... Ko je 'protiv'? Nema niko ... Ko se uzdriao od glasanja? Nije niko ... Konstatiram da je jednoglasno donesena odluka 0 konstituiranju APZB u okviru Republike Bosne i unije republika Bosne i Hercegovine.

Prelazirno na trecu tacku dnevnog reda. Donosenje odluke 0 izboru Predsiednistva, predsjednika i potpredsjednika Ustavnog parlamenta APZB. Ja cu yam predloiiti kandidate za predsjednika, dopredsjednika i clanove Predsjednistva Ustavnog parlamenta APZB. Za predsjednika Skupstine AP predlazem Ejuba 'Iopica, za dopredsjednika predlazem Bozidara Sicela, za clanove Predsjednistva predlaiem: Allju Besirevica, Seada Kajtezovica, Aderna Ibrahimpasica, Ibragu Hadzelica, Nedeljka Teklica, Rasima Alibegica i Ismeta Velica, Stavljam na glasanje prijedlog odluke 0 izboru Predsjednistva, predsjednika i dopredsjednika Ustavnog parlamenta APZB. Molirn, ko je 'za' neka digne ruku ... Suljicev prijedlog je da, urnjesto Ibrage Hadzelica, stavimo Idriza Badnjevica ... Ko je za ovaj prijedlog, molim da digne ruku ... S obzirom da smo vee glasali, a mali je broj Ijudi za Rizu Badnjevica, vidim po broju dignutih ruku, [a konstatiram da je odluka 0 izboru predsjednika, dopredsjednika i clanova Predsjednistva llstavnog parlarnenta APZB jednoglasno usvojena.

Ohavjestavam vas da Ejub Topic nije danas na sjednici Ustavnog parlamenta. Istovremeno vas obavjestavam da me je Ejub Topic obavi[estio j trazlo da ide na sjednicu u Sarajevo, s ciljem da objasni realno stanje na podruc]u nase AP. Medutlm, rnorate imati na urnu da je on bio za inicijattvu, da je iznio na Skupstinu Okruga, da je Skupstina jedno-

313

Po povratku sa sastanka. zamjcnik Scdic me izvijcstio 0 rczultatima, ali i ponasanju Fikrcta Abdica tokom pregovora. Bio je izuzctno ljut zbog rnoga nedolaska i poremecenih planova, vezanih, vjcrovatno za moju likvidaciju. Svoj bijes iskalio jc verbalnim napaclom na preclsjeclnika lzetbegovica, drzavno rukovodstvo i mene kao komanclanta korpusa. Nakon toga je "odrzao prcdavanje 0 dcmokratiji, tc pravu na uspostavu autonomije. Pored nase zelje za mirnim rjesenjern stanja u Okrugu i jasnih upozorenja, Fikret Ahdic je nastavio sa svojim aktivnostima secesije i uspostave organa vlasti tzv. Autonomne pokrajine Zapaclna Bosna.

!_____., Vezirov telefon

H. Na aerodrom Coralie; zracnirn mostom 1. oktobra 1992. godine izmedu

V ostalih materijalno-tehrurkih sredstava, prebacen je i jedan satelitski telefon.

Poslao ga je Ured Okruga Bihac iz Zagreba po otprernnici broj 16/92. Kao

primalac su naslovljene Oruzane snage Republike Bosne i Hercegovine u Okrugu Bihac, tj. Unsko-Sanska operativna grupa: Nakon sto su satelitski telefon zaprimili logisticki organi Unsko-Sanske operativne grupe, dobio sam zahtjev od dotadasnieg predsjeclnika Okruzne skupstine Irfana

Ljubijankica i preclsjeclnika lzvrsnog oclbora Mirsacla Veladzica cia se telefon dostavi u Izvrsni oclbor, jer je za njih i nabavljen. Postujuci legalne organe vlasti, nareclio sam cia im se telefon preda.

L-o---,.

to vrijeme Skupstina Okruga i Izvrsni odbor nisu imali svoje sjediste i

zgradu sa adresom. Preclsjednici Skupstine i Izvrsnog odbora Okruga su kancelarije na radnim mjestima koristili za obavljanje tih duznosti, Satelitski telefon je, po preuzirnanju, u svojoj kancelariji u Velikoj Kladusi instalirao Mirsad Veladzic. koji je obavljao i duznost predsjednika Opcinskog odbora SDA Velike Kladuse

Pocetkom februara ] 993. godine Mirsad vcladzic jc smijenjen sa duznosti predsjednika Izvrsnog odbora Okruga, a na tu funkciju je postavljen Zlatko Jusic, koji je u narcdnom pcriodu postao bitan oslonac Fikretu Abdicu. N ovi organi vlasti su odmah nakon imenovanja uspostavili infrastrukturu, odrcdili sjediste tako da je predsjcdnik Okruzne skupsnne boravio i imao sjcdiste u Bihacu, a predsiednik Vlade sa ministarstvirna u Cazinu.

Novoizahrano vodstvo okruznih organa zahtijevalo je cia im se satelitski telefon preda, [cr je i nabavljen za potrebe Izvrsnog odbora. Smijenjeno vodstvo tvrdilo je da je telefon nabavila SDA Bill te ga na osnovu toga koristi njen ogranak II Velikoj Kladusi. Ne bih ni znao sta novo rukovodstvo zahtijeva od starog da nisam 3 J. marta 1993.gocline od Izvrsnog od-

322

bora Okruga Bihac dobio zahtjcv hr. 02/017-()/93. kojim traZl: da za njihove potrebe izvrsimo mobilizaciju satelitskog telcfona. Nar avno. Komanda Korpusa JC reagirala profcsionalno. Aktorn be 05/13-977-2, od 3. aprila 1993 godine uputila je Izvrsni odbor Okruga da sc obrati nadleznim organima koji rack na poslovima mobilizaciie, tj. opCinskom iii okruznom Sckretarijatu odbranc. Dana 28. aprila od Predsjednisrva Republikc Bosne i Hcrccgovine, odnosno predsjcdnika Predslcdnisrva Alije tzctbegovica primio sam odluku sljedeceg sadrzaia

REPUBLIKA SOSNA I HERCE~ovrNA P R.E D S JE D.,N.r S.,T."V D PREDSJEDNll(

) a

Komandi V korpu~a

ARH1JAfl lliH

- na ruke g.D~ekoYi~a

Satelitski t.ell!fon br o.i s !OJ!!' 871 1446257 u Velikoj Kladusi Je vlasnistyo Medjun~rodne zaJednice ~a pornoc Huslimanima BiH i stavlJen ]e na raspolaganje SDAKlad~se. Stoga Je nedopu§tivo da se telafO~ odu2ima~

Molim V.i3.S da to sprijec:it,e.

Po:!drav

PREDSJEDNIK ~REDSJEDNlSTVA R BiH Alija Izetbegovic

a e c a k

\2W_ 1tO't1}.

brnj ddOim clU

t"r.imljl:flo~f~d? ..

~-:-:::-:--:::-----~~

i-

:> a II-

323

FtEPUSllKA !lOSHA r IHflICEGOVIN PREDSJtDNiSTYO _PFl~PSJEOHIJ(

r.o~ndi v kO~usa

- na ruk~ g. Drekov~6a

SateHtski telli!fon brlj: 00 ISh 144 62 57 U V~likoj ~ladu~i je vlaBni~tvo Med~~arQrlna zajednice za Pomoc Muslirnanlma SiR! stavlJen J~ ~ ~aspolaganJe so,; Kledu!\e. Stog2. j e nedOJlUlIti vo c1i1 6'" \fGlefor. cduz Lma .

Mol1lo V&lI da -';0 spriJt'(lit' ••

r ( s k

SaraJevo,28.04.1993.

1

-----

Odrnah po dobijanju odluke od predsjednika Repuhlike, istu sam uz pro-

pratni akt Komande Korpusa (povjerJjivo broj: (Jl;l-1665·1 od 17. maja 1993. godine), uputio Izvrsnorn odboru Okruga i Ccntru sluzb! sigurnosti Bihac, sa zahtjcvom da postupe po istoj, Nije mi bilo jasno zasto jc predsjcdnik odluku u putio bas meni, pored institucija vlasri i (lana Predsiednisrva koji je boravio u Okrugu.

Policajci CSS Bihac lojalni Fikretu Abdicu, po nalogu lrfana Saracevica, vrsioca duznosti nacelnika CSS Bihac, kasniie rninistra odbrane tzv APZB. i

324

-------~~---~~-.---~--~~

pored toga sto su bili upoznati sa odlukom preclsjednika Predsjednistva, upali su u prostorije Stranke demokratske akcije u Velikoj Kladusi i izrnedu ostalog, oduzeli satelitski telefon Nakon upada u prostorije maltretirali su Mirsada veladzica i njegove saradnike, Saznavsi 0 aktivnostima policajaca, nazvao sam lrfana Saracevica i ostro ga upozorio na dogadaje oko maltretiranja bivseg predsjednika Izvrsnog odbora i ujedno predsjcdnika OpCinskog odbora SDA Velika Kladusa, Posebno upozorenie lrfanu Saracevicu uputio sam zbog nepostivanja odluke predsjednika lzetbegovica, vezane za satelits-

ki telcfon koja je blagovremcno dostavljena njemu i organima viasti, t

Upoznavsi Izvrsru odbor Okruga i C5S sa predsjednikovom odlukom, racunajuci da ce se ista nakon svega sto se dogodilo i nakon upozorenja od strane Komande Korpusa ispostovati, potisnut drugim obavezama vise nisam pridavao posebnu paznju tom problernu. Ali, po saznanju da se C55 nijc pridrzavao odluke prcdsjednika Predsjednistva, vee da je teleion oduzeo na sebi svojstven nacin, odmah sam nazvao gospodina Saracevica. U telefonskom razgovoru, iskazao sam

mu zahtjev da se satelitski telefon odmah preda Komandi Korpusa i u protivnom ukoliko ncispostujc moj zahtiev bit cu prinuden uz upotrebu sile realizirati odluku predsjednika. Komanda Korpusa imala je velikih problema sa uspostavljanjem direktne vezc sa Gcneralstabom Armije RepubUke Bosne i Hercegovmc u

()ndo"e s..,. a.GILICI aOCMl , HD.C£GOVIHf

S.10RPUS

fev "'1 o(!H"r-1 _ 1 i -ffi- 1!13 11_

170::>9310.

VOJNA TAJNA POVJERLJ IVO

Dopis Predsjednika Predsjednistva R B1H, g-dlna A~ Iz~tbegcvic~, dostsv!Ja.-

-------_g_L~ _

U prilogu akta dostavljamo Vam fctokoPiJu dopisa Predsjednika Pred5jednlstva. ad 28~04.1993. godinQ upucen Komandantu 5.Korpusa

4 u ve a i <;.a.tellt$l<og t.e I e+ona na. «oc t r eb r uSDA 'V.Kladusa..

Fotokopiji!; dopisa. Vam 5e dostavlja na znanje radl d ... ljeg Vaseg stava u Yezi pomenutog telefona.

SM/IM

RadJeno u 3 PI" i mjerka i dostelvl .renc r

1. a/a K-de 5~K

2. 10 Okruga Bihac

3. CSB Bih.ac

PRILOG: Fotokopi j a dopisa

325

Saraievu, Da budem iskrcn, do tada nisam ni mao za rnogucnosn kojc ima satelitski telefon. Namjcravao sam traziti saglasnost pretpostavljcne komande cia satelitski telefon stavirn u funkciju, za potrebe Petog Korpusa, sto sam kasnije i uradio, Irfan Saraccvic, ne cekajuci da zavrsim, odlucno mi [c odgovorio:

-Mozc, ali ako zdite da budc prolivcna krv! Mi yam to nccerno ustupiti na miran nacm:

Naglasio sam mu cia telefon mora precIati do 19 sati is toga dana kako ne bih koristio silu za ricsavanic ovog problema. Naravno, Saracevic to nije ispostovao C5S nijc uvazavao najvece drzavne institucijc ukljucujuci i prcdsjednika Predsjednistva Republike Bosne i Herccgovinc.

lzvrsnorn odboru Okruga i njegovorn prcdsjcdniku Zlatku ,JusiCu obratio sam se dopisorn, a i usmcno sam trazio od njega kao predsjcdnika da utice na CSS da postupe po zahtjevu Komande Korpusa i da Komandi vrate sarelitski telefon. Kada su vidjeli cia je davo odnio salu i cia cemo mi zbilja upotrijebiti silu u cilju realizacije odluke predsjednika i ujedno Vrhovnog kornandanta, Izvrsni odbor Okruga donio je odluku br. 02/017-420/93, od 15. maja, kojom je regulirao da CSS preda telefon Komandi Petog korpusa, a u tacki dva navedene odluke regulirano je: "Satelitski telefon iz tacke 1. ove odluke daje se na period od 10 dana, i to oel 15. maja do 25. maja 1993. godine",

RBl'l1llLIu 1lO5NA I HERCEGOVINA OUDG ~

IZVRSl'II ODBOR OKRllGi.

BroJ ,02/017-420/93 Da~ll~.o5.1993.,odh .. ,

p,..daj.dnft Izvrsoog odbora Okr"ug-a. albae daDa l~.o!5 .. donl0 J.

ODLUKU

o pOBudbi 88telitskg telerona

l.Bat.lit.xi tel.ron 1D NO 144 62~7.1"46261 deje Be DB poaudbu 1 koriltenje 5 ... xur-pu su .A.rm1ja B080. 1 Hercugovln. 1 to l1cno komendantu tI.KOrpUS8 .Ram1J:U Drekovic\I.

2.Sat.11t.kl tel.ton lz tlleke love odl.uk. daje •• DO. period ad 10 dana i to cd 1.5.015. do 2.:s.o5.199:3.god1ne

3. Transport 1 predaju 88t.l1 takeg telelona lzvrii it ee radnici CSS B1bae dans 1~.o~.1993.godln e ,

326

tt).

() 'e t'i:1-

a,

ki te

Po prijemu satclitskog tclclona. narcdio sam da se uspostavi veza sa Generalstabom. izvijestio pretpostavljenu komandu i predlozio cia satelitski tcleron ostane u Komandi Korpusa, jer jt ocito da pored toga sto nam jc potreban dodatno je zaostrio politicku situaciju u Okrugu. Sa ovakvom privremenom odlukom nisu hili zadovoijni niti organi vlasti Okruga niti pak ogranak SDA u Velikoj Kladusi na cclu sa Mirsadom Ve!aclzicem. Ocito da nije bilo samo puko pitanje satelitskog telefona kao srcdstva za ostvarivanje veze. vee se radilo 0 slozenijem poiitickom pitanju, Vidio sam cia mnogi nisu zadovoljni, jer se postavljalo pitanje. zasto Veladzie mora imati satelitski telefon i osrvarivati vezu sa najodgovornijim vojnim i civilnim organima bez konsultacija sa ostalim u Okrugu?

ORUZAN€: SNA6E REPUBLIKE B05NE I HERCEGOVINE

5_ KORPU5 ~----=-----~~~f--t~~~

STR_ POV. BR. _OJ//.- "_!*-::i J Y-!!. _11~..s:· BIHAC, 17. Q5.11993_~ GODI~b'()i d:_iu<).1

\ ~firnl;IHI'" __ ...:----" \ daLum

! ".d •.. : .1~ar-

i_ ~'-'"-~----+::~!"-'91-

Ra~rje_enje problema 6ateli~t$y.og telefona,_ izvjestaj i prijedlog~-

a Ha l Ll ov i c a)

koji su pclemik.

1. D~na 01~tO&1992. god. avio-transportom iz R Hryatske na a.Coralici, 'i z med yu oritalih MTS pr-eb acen je i 1 (jt!dan) satelit~ki teleofon.

2. Navedent tel~fon je poslao ~red Okruga Bihac u Zagrebu po otrp~mnici er-o j 16/92 a k ec primaoe nas i cvt j enc f e OS R 8iH u Oto-uuu Biha.l;, tJ. Uns~:o-San5ka 06.

'3. Dana 08.10.1992. godine u. t<ornandu US DB au dosli g-din Irfan Ljul::njankic i q-d:in Ve l a dz i c Mirsad (Predsjedn1i:i Skupsine i 10 Okn.\ga. Bihacl i z en t jeve l t de a e navedeni _atelitskitelefon p r- ed a u ro Okruga B}~ac, jer je navodno ~o lste i nabavljen. Na osnovu zahtjeva navede~~ gospode tel@fon je zapisnicki predan g-dinu Veladzic M. Te l e+on je- instalis.a.n u vv Kl edue i , au «c je s vr-ne i ~,:o q a j~ karisia ovoj komandi nije poznato.

4. Po~etkom februara 1993. ~od. S~upstina Okruga Bihac je r~z~j~$ila g.Velad~l~ "irsada funkcije Predsjednik~ IO Okruga. a na istu fUnkciju je iz~br~n g.Jusic Zlatan.

Pocetkam marta t993. god. Skupstina Okruga Bih~c je razrjesila g.LJubijankic lrfana funkclje Pred.sJednika Skwpstine Okruga, ana istu Je i=abran Q.Topic Ejub .

.J. ave n ap r eu o avedeno j e uvod L\ coc et.ar- p er i o e t t ja o kc navedenag satelitsko~ t.e l e+orra ,

Ncvo i a abe-enc vod e t.vo ok r uz n t h organa =,ahtjeva de .€ telefon pr-e-de njima na upotrebu, je~ je i nabavlJen za 10 Okruga.

SrnJenJeno vodstvo okruzniM organa sada tvrdi oa je telefon nabavil~ SDA BiH~ t.e ga n e oencvu toga kor-t s t i. n j ec cqr-an ak u V. !(ladusL

U vez t OVDQ 10 nkr- uqa Bihac je OVCjJ I<omandi dana. 31.03.1993. QOd. uputl0 zahtjev br. 02/011-6/9.3 kCljlm traZIi? de. ;::.a njl-hove potr-ebe

a z vr-e i mo rtlabili::aciju oeveoencc satelit~H:og t e Le+on a , Nasim coqovor-orn br. 1)5/13-977-2 od 03.04.1993. god. uPl"ltili smo 10 Okruga. da se po

p i t an j u mob i Lf z ac r j e obr-a't e riad Lez n i m cr-cao rme t j , mo-uanoo iii Opstinskom Sekretarijatu odbrane.

327

6. fO Ok,..uga. jE do&.t ... v i o z aht j ev z e moe r l t a ac r f u 080 V.I·<ladusa, kc j i fe isti ,..e.alizovao·uz .. s i s t enc t fu SJB V.kl.du$a; d ane 15.05.1993. god. Nakon ovog-i.J.ljedili 5U telefonski p cz i v i ad e t r ane g.Veladz1C: Mirsada. ovoj Kcm.ndi d. ga za~titimo i spr1jecimo ovakvu mobilizaciJu sat$'itsk09 t~le+ona.

QVCi_,,:I(om_nda j!! d an .. 28.04.1993. qoc . od Pr--edsjednistva. R EtiH. o-dnosno Q-dina Predsj~dnika - Alije IzetbeQovica prim1la dopis u ko)em se k~2~ d~ je na.ved@nl telefon vlasnistvo Medjuna,..odn@ zajsdniee ~a pomoc Muslimanima BiH, a d~ je stavljen na ~aspola~anje SOA V.Kladusa, te da ova Komanda ~prij~~i oduzimanje istog. 0 ovom dcpisu Pred~jednistva

R 9iH i5tOg dana su bili obavjesteni i Okruzni orQani i CSB Bih.c, a ;:bog ceqe su -ee ifSti unatoc tome od:lucili z a i z uz Lmen j e t ai e+one ovo j Vomandl niJ@ poznato.

7. Zbog sveQa napred navedenog, a na o~novu ,ahtjeva g-din. Predsjednika A.I~~tbeQovica OVa komand~ j~ dana 15.05~1993. god. p~ewzela navedeni satelit~ki telefon cd 10 Okruga Bihac: i ist1 c e or eue t t g-dinu Veladz" Mirsadu dana 18.05.1993. god. uz obavjestenje ~vih navedenih orQ~na da u buduce ne pokusavaju"isti mob11isati.

8. Ova KomandaV~s Je do sada redovno izvj~staval. 0 svim dogadJaJima u 20ni odgovorno~ti 5.Korpus3 kao i a drustveno-politi~kim previranjima 1 p od j e Lame kc j e nam u ovca vr emenu n i ria j men j e nisu oot.r-ebnt ,' U av rm tim dogadj.jima ova Komenda se po~tavljala nepristrasno, principjelo i pr-ofe'Soionalno uvaza.v.ajuci 5vako9, ill ne "dr-zec::1 !l-tr.anu" n1kome pasebno i nastajeci da. cjelokupni Okrug Bihac ujedini u j@dinstveni +ront bar be i otpor~ aoresor~. Mislimo da sma to i uspjevali, a cinic~ma sve da se to j~dinstvo ostvar-i u potpunosti.

9. Na kraju predlazemo 2bog budu~ih adnosa u Okr-~g~ 8ih~C, a prvenstveno zbog podrske nasem p~incipjelnom stavu U odnosu prema svima koji zal@ da se ukt j uce u fr"ont borbe p-rotiv e ar-eecr e , da .Ii "inkvinisani" satelitsld t~lefon dodijeli Komandi 5.Korpusa jer c@ u istoj bitl u potpunosti u funkciji corbe pr-otiv agresora.

Malima Vas ~tav - n~r@djenje po ovorn pitanju.

ZA SLDBDDNU REPUBLIKU 8DSNU I HERCEBDVINU '

SMIlM

Radjeno u 2 (dva) primjerka d 0 5 t a v 1 j e no,

1. alii K-de 5~t::

2. 5VK as R 8iH (n/r Naceln1~d)

Nakon instaliranja satclnskog telcfona vrlo brzo smo uspostavili vczu sa Generalstabom. Bili smo veoma zadovoljni sto napokon imamo kvalitetnu komunikaciju sa Vrhovnorn komandom, racunajuci da cemo dobiti suglasnost da telefon ostanc u Komandi Korpusa.

To zadovoljsrvo je kratko potrajalo. Vee navecer, oko 22 sara, pozvao me, meni do tada nepoznati nacelnik Operativnog centra Cencralstaba Armijc Republikc Bosne i Hcrcegovine, Zicro Suljevic, i rekao mi:

-Prenosirn ti odluku prcdsjednika Predsjednisrva Republike Bosnc i Hcrcegovine Alije Izetbegovica da vratis satelitski telefon Mirsadu Veladzicu!

328

To je bin jcdan od prvih starjcsina koji me, kao kornandanta korpusa, pozvao iz prcrpostavljene komande. (uc!io me takav stay starjesine iz Generalstaba Arrnije Republike Bosne i Hcrcegovine. Pokusao sam mu objasniti neophodnost za tim efikasoim sredstvom veze. Medutim, Suljevir mi je odgovorio cia on to razumije, ali cia trebam postupiti po odluci bez obzira oa prijcdlog koji sam uputio pretpostavljeooj komandi..

Po zavrsenom razgovoru sa Suljevicem, pozvao sam nacclnika Generalstaba Sefera Halilovica, koji se nalazio na prostoru zone odgovornosti Treccg korpusa, negdje oa sirern prostoru Zenice. Ispricao sam mu sve 0 satelitskorn telefonu i morne prijedlogu, on mi je eksplicnno odgovorio:

- Pravilno ste postupili! Neka Zicro radi svoj posao, a vi zadrzite telefon u komandi i uspostavite vezu sa Generalstabornl Bitnija je komanda nego bilo koji pojedinac.

Koliko mi je bilo nejasno Suljeviccvo prenosenje naredenja da vratim telefon, jOs mi je bilo nejasnije sto ce telefon rukovodstvu Opcinskog odbora SDA u Velikoj Kladusi, dok Komanda Korpusa ima velikih problema sa odrzavanjem veze sa pretpostavljeoom komandom. lstovremeno, zacudilo me da stay nacelnika Generalstaba Armije bude u koliziji sa odlukom predsjednika Predsjednistva.

Nije problem bio u tome sto je Veladzic imao satelitski telefon, vee je problem bio u tome sto Komanda Korpusa nije imala efikasnu vezu sa Generalstaborn. Najveci problem je bio sto je glavna tacka kontakra 0 stanju u Okrugu i Korpusu i glavni izvor ioformacija-dezioformacija tekao putem tog telefona, Tu cinjenicu sam spoznao tek po dolasku u Sarajevo, lzvjeStaji 0 stanju u Okrugu clobiveni preko satelitskog telefona bili su u pretpostavljenoj komandi "vrijcdniji, tacniii i istinitiji" od redovnih izvjesraja koji su dolazili od Kornande Korpusa. Na bazi tih izvjeStaja dolazilo se do zakljucka 0 stanju na tercnu i na osnovu njih pretpostavljena kornanda je dimenzionirala svoj odnos u odnosu na nase izvjestajc, ocjene i procjene stanja u kome smo se nalazili.

Sutradan navecer, u predahu napornog dana, sjedio sam u Operativnom centru. lz Centra veze je dosao starjesina i obratio mi se vojnicki: -Gospodine komandante, trazi vas na telefon predsjednik Predsjednistva Republike Bosne i Hercegovine gospodin Alija Izctbegovic. Veza je orvorena. Molirn vas, pozuritc'

Dan ranije prcdsjednik lzetbcgovir je takoder zvao Komandu Korpusa, ali je razgovarao sa mojim zamjenikom Sedicern, Presao sam u drugu prostoriju. llzeo sam slusalicu i u prvi mah nisam mogao povjcrovati da me zaista zovc predsjednik Izetbcgovic. Do tada se nikad nisam CUO sa preclsjednikom. U meni je proradio vojnicki gen, i sve vri-

329

jcrnc dok sam razgovarao. na daljini od 3'iO kilomerara, stajao sam u stavu, pozor:

Nakon razgovora 0 stanju u zoni odgovornosti Pctog korpusa, predsjednik Prcdsjedrnstva mi jc rekao:

-Dc, molim te Drckovicu, vidi nckako, pa vrati Mirsi taj tclefon. Potreban jc nama u Stranci, tc nam javi kad zavrsis taj posao!

Gospodin lzetbegovic me poselarnio i prckinuli smo vezu. Pitao sam svojc neposredno potcinjene ko je taj Vcladzic, ko je on cia za njega interventra predsjednik Izctbcgovic. Nisam dobio odgovor. A kako sam i mogao kad ni oni 0 tome nista nisu znali?

Poslije moje prekornande, krajcm 1993. godine, i dolaska u Sarajevo, uvjerio sam se da Mirsad Vc!ac!ziC uziva veliko povjcrenje drzavnog vrha i vrha SDA i da je imao rec!ovan kontakr sa gcneralom Delicem, Nakon razgovora sa gospodinom prcdsjednikom, postupio sam po njegovom zahtievu i ustupio tel don gospodinu Veladzicu,

Ne zelim biti tendcnciozan iii umanjiti bilo ciju vrijednost i doprinos, pa ni doprinos Mirsada Veladzica, ali sto se rice vracanja satelitskog telefona bez obzira sto mi je to trazio predsjednik Predsjednisrva, gospodin A1ija Izetbegovic, kojega kao covieka i kao tadasnjeg prcdsjednika izuzetno cijenim i uvazavarn, sa ove distance, smatram da je trebao biti uvazen moj prijeding i da telefon ostane Komandi Petog korpusa na raspolaganju.

Misteriozno ulogo efendije Colokovico

I. Okrug Bihac, odnosno u zonu odgovornosti Petog korpusa, pocetkorn septembra 1993. godine, iz Zagreb a doputovao je efendija Salih Colakovic, koristeci uspostavijeni zracni most Coralici - Zagreb. Doputovao jc sa Fikretom Abdicem nakon njegovog povratka sa pregovora u Zenevi. Smjestio se u Vcliko] Kladusi i iskazao zelju da posjeti Komandu Korpusa. U Komaneli Korpusa primljcn jc 8. septcmbra 1993, goeline, zajedno sa imamom dzarnijc Fethi]e u Bihacu, efcndijom Remzijom Balticern.

U to vrijeme Kornanda Korpusa nijc bila upoznata sa prcviranjirna II lslamskoj zajccinici, na nivou Bosne i Hcrcegovine, na rclaciji Rijasct _ Mesihat. sro nije bilo ni cudno ier smo hili u blokacli i okruzcnju. preokupirani iskljucivo oclbranom i ustrojstvorn jedinica.

Ja nisam poznavao efendiju Colakovica, Prije sastanka u Komancli Korpusa, dobio sam informaciju od Obnoviteljskog sabora Islamske zajcdnice Okruga Bihac da se radi () nclcgainom predstavniku muslimana i institucije Mesihata Islamskc zajednice Bosne i Hercegovine koja vise ne postoji. Salih Colakovic je do ukidanja bio njen prcdsiednik.

330

zaduzen za Hereegovinu i da uziva povjerenje predsjednika Alije Izetbegovica.

Orucevic se ponasao korektno prema mcni i pomogao mi tokom prijema duznosti, Vojnicki i savjesno je izvrsavao duznosti zamjenika sve do odlaska iz Korpusa u opcinu Mostar radi formiranja oprinskih institucija vlasti. Njegov odnos prcma mcni i Komandi Korpusa, u vccini slucajcva, ostao je korcktan. Opcinski organi vlasti na celu sa Safctom Orucevicern i Rusmirorn Cisicem puno su uradili na logisticiranju jediniea Cetvrtog korpusa.

General Delic mi je takoder skrenuo paznju da u '15. brigadi, sa kornandnim mjestom u Buturovic-Polju, a kojom komanduje Hase Hakalovic, "ima neki jusuf Hadzajlija, zvani Homeini" te da na poseban nacin moram obratiti paznju na njegovo ponasanje, jer negativno utice na stanje morala.

Na prvom referiranju koje sam imao u Komandi Sestog korpusa, na kojem su bili prisutni svi komandanti brigada sa svojim pornocnicima, upoznao sam se i sa gospodinom Hadzajlijorn - Horneinijcm. Prijc nego sto sam odlucio postaviti pitanje ko je taj jusuf Hadzajli]a, u prostoriji u kojoj se odrzavalo referiranje primijetio sam starjesinu u ernoj uniformi, koji je na glavi imao ernu mahramu i traku preko eela koja je bila ispisana harfovima. U sebi sam pomislio da je to najvierovatnije "Horneini" na koga mi je skrenuta paznja, U pauzi postavio sam pitanje stariesinama ko je taj gospodin "Homeini"? Ocekivao sam da ce mi se javiti starjcsina u ernoj uniformi. Medutim, nijc. javio se jedan onizeg rasta, srednjih godina, rekavsi mi:

-Ja sam Iusuf Hadzajlija, zvani Homeini. Insallah, gcnerale, odigrat cemo kolo u Visokorn' I dok se kolo u Visokorn ne odigra, nece biti srecc za nasu armiju!

Da budem iskrcn, nisam razumio sta time zcli kazati. Pozvao sam ga u kancelariju da porazgovaramo, ali i da mu dam do znanja da treba biti discipliniran i odgovoran starjesina. Ophodcnje jusufa Hadzajlije je bilo korektno, vojnicko i vrlo kulturno, ali mi je tokom razgovora ispricao nesto sto sam prvi put CUO dolaskom u Kornandu Sestog korpusa, Ispricao mi je kako je doslo do hapsenja zamjenika nacclnika Staba Armije RBiH gcnerala jovana Divjaka i efendije Tabakovica, koga nisam bio u prilici upoznati. lznio mi jc svoju verziju razloga zasto su njih dvojica liseni slobode u zoni odgovornosti 45. brigade. Nikako nisam mogao prihvatiti njegova opravdanja i obiasnjcnja da ncko u Armiji, na takav nacin rnoze lisiti slobode zamicruka nacelnika Staba Armije. Na moje pitanje zasto su lisili slobodc imam a Tabakovica, odgovorio mi jc:

427

-Zbog sverca naoruzanjern.

Odgovorio mi je i na pitanje zasto da se kolo odigra u Visokom: -Zato sto je ramo stvarni centar mob. a nc u Sarajevu'

(mao je izuzetno negativan stav 0 komandantu Dclicu, sto nisam mogao vojnicki prihvatiti. 'lokorn razgovora Jusuf HadZajlija - Homeini mi je rckao: -Culi SOlO za Vas, generale. Uvazavamo Vas i cijenimo, ali cerno Vas provjeriti prijc dolaska u nasu zonu odgovornosti,

Rekao mi je da, osim predsjednika Predsjcdnistva lzetbcgovica i tada vee razrijescnog nacelnika generala Sefera Halilovica, nikoga ne prihvataju kao autoritete, tako da cu se i ja morati potruditi da zadobijem povjerenje i simpatije boraca njegove brigade kako bih pokazao i dokazao da sam stvarni

" patriota. Slozio sam se s njim da cu se potruditi da zadobijem povjeren]e, ali se nisam slozio sa njcgovim izncscnim ocjenama, jer on nije bio nadlezan davati te i takvc kvalifikacijc. Zadobio sam povjerenje boraca i starjesina 45. brigade, njcnog komandanta Hase Hakalovica i, naravno, Homeinijevo. lmao sam apsolutnu podrsku te brigade i njene komande u daljnjcm ustrojstvu Korpusa i vodenju borbe. Medutim, Homeini je nastavio sa is tom pricom kao i u toku moga primanja duznosti,

Taman kad sam zadobio povjerenje i stavio pod kontrolu ne samo 45. vee i ostale brigade u korpusu, dobio sam naredenje iz Glavnog staba da, sa organima sigurnosti korpusa i brigada, te komandantom 45., dodem na seminar u Upravu sigurnosti u Sarajevo. Tek sto sam dobio to naredenie, najavio mi se na razgovor komandant 45. brigade sa svojim pomocnikom za sigurnost Hadzajlijom, Primio sam ih. jedino pitanje je postavio komandant Hakalovic, i to 0 seminaru u Sarajevu,

-Gospodine generale, mi imamo informaciju da je Uprava sigurnosti organizirala seminar, pozvala ucesnike, izmedu ostalih i iz Cervrtog korpusa, iz dva razloga prvi - obuka, clrugi - lisavanjc slobode moga pomocnika Homeinija. Ako se to dogodi, nastavio je Hakalovic, sve ce biti blokirano od Ivan-sedla do Vranjevica i niko iz Sarajeva nece moci uci u Hercegovinu, a onaj ko pokusa - bit ce lisen slobodc! Mi imamo povjerenja u Vas i sa Vama idemo na seminar ... Znate li Vi ista 0 ovome sto sam vam rekao?

Svjestan toga sta se moze dogoditi ukoliko se ostvare Hakalovicevc prognoze, rekao sam:

-Planirani seminar jest pomoc u obuci. i to pozitivan, a je Ii to metod cla se slobode lisi Horneini, to ne znam? Ukoliko bih dobio argumcnte iii nareclbu cla lisirn Homeinija slobode u skladu sa propisima, to bih sam ucinio. a ne cla vas vodim u Sarajevo da ga tamo Iise slobode. Eventualno njcgovo lisavanjc slobodc u Sarajevu bi bilo rusenje moje licnosti i autoritcta te bi znacilo cla ja nisam sposoban izvrsiti takve zadatke, jer u Komandi Korpusa takoder postoji organ sigurnosti. 0 tome nista ne znam

r

r r ~

r

l

s

428

:i

i nemam naredenja iz Sarajcva, vezanih za lisavanjc slobode Vaseg pomocnika. Ali, ukoliko ima argumenata da ce ga LJprava sigurnosti lisiti slobode. a da mene nc treba upoznati 0 tome, nakon toga cina ce ona i preuzeti odgovornost. jer, ona ne odgovara meni kao komandantu korpusa, vee kornandantu Glavnog staba Arrnije Rcpublike Bosnc i Hercegovine,

Time ie zavrsen sastanak. Krenuli smo put Ivan-sedla i dalje, ka tunclu u Butmir, na izvrsenje zadataka u vczi sa seminarom u Sarajevu, Po dolasku u Sarajevo vidio sam da nije bilo drugih kornandanata osim mene. Sve vise mi je postajalo indikativno cia ce se ostvariti ana sto mi je iznio Hakalovic, Kraj seminara Horncini je docekao u pritvoru, a ja sam ostao sa Hakaloviccrn, koji mi je postavio pitan]e.

-Kako da Yam vjerujem gencralc, da niste mali da ce se srvari odvijati upravo kako smo yam iznijcli?

Frustriran, Hakalovic je rekao da ce zaista blokirati sve u Herccgovini.

Moji pokusa]i da ga umirim i da isposlujem Horneinijevo oslobadanjc, os tali su sarno pokusaji. Tek nakon uvjeravanja gospodina Izetbegovica da ce Homeinija pustiti nakon dva-tri dana, kako su mu rckli u Glavnom stabu, zajedno sa Hakalovicem sam se vratio na komandno mjesto. Uz svo uvazavanje misije Uprave sigurnosti, koju ne osporavarn, nisam prije upoznat sa razlozima lisavanja slobode Hadzailijc, ni pri njcgovom pustanju (tacno nakon tri dana) na slobodu. Ne zelim reci da razlozi nisu postojali, ali zelim reci da sa istim nikad nisarn upoznat. Ako su povezani sa dogadajima u vezi s hapseniern generala Divjaka, onda su po meni opravdani. To je trebalo svakako proeesuirati ukoliko u tome ima Hadzajlijine krivice. A ako je razlog njegova prica i ponasan]e, to je drugo pitanje. Smatram da sam kao komandant trebao hili upoznat, aka nista drugo, bar nakon njcgovog lisavanja slobode . jcr, ja sam se morao vratiti u Hercegovinu mec1u borec 'f5-e, sa informaciiom sta sc desilo njihovom stariesini.

Da komandant Hakalovic i njcgov pomocnik jusuf HadZajlija - Homeini nisu ni u koga imali povjerenjc osim u gospodina lzetbegovica i razrijescnog nacelnika Staba Sefera Halilovica, potvrdili su ncposredno nakon uspjesno izvcdenc opcracije "Iczcro '94"

U jcsen 1994. godinc predsjednik Predsjcdnistva je sa komandantom Staba obisao zonu odgovornosti Ccrvrtog korpusa, posebno saglcdavajuci stanje u Mostaru. Plan obilaska i boravka obuhvatao je i obilazak 45. brigade u Buturovic polju. U pratnji gospodina Izctbcgovica, pored generala Dclica. hili smo ministar MllP-a Bakir Alispahk'. ja i moji saradniei, te saradnici gcncr ala Dciica i ministra Alispahica. Dolaskorn na komandoo mjcsto 45-e. raport gospodinu Izetbegovicu prcdao je komandant brigade

1

429

Hakalovic. Prije odrzavanja sastanka u kancelariji kornandanta brigade, istupio je Horncini i kazao:

-Kornanclant i ja imat cemo sastanak sarno sa Predsiednikom' Niko drugi ne moze prisustvovati' Ni general Delic, ni ministar Alispahic' A nadam se cia nam general Drckovic nece zamjcriti, jcr ni on ne rnoze biti prisutan Zelimo licno upoznati Prcdsjcdnika 0 nckim pitanjima koja ne elozvoljavaju vase prisusrvo. Ne radi se nista () varna, generale Drekovicu j molimo Vas cia narn nc zamjcrite!

Dok jc Homeini izgovarao ove rijeci, gospodin Izetbegovic je vee bio usao u kancelariju, a na vrata je stala vojna policija. Sastanak [e trajao oko sat i po, Ispred vrata su ostali stojeci kornandant Staba Arrnije, komandanr Korpusa i ministar MLP-a jcdne drzave.

Gledali smo se s ncvjericorn,

-je li ovo mogucc>, pitao sam general a Delica - a on mi je odgovorio - kao sto vidis, izgleda cia jest'

Izrnedu nas pred vratima je, cini rni se, najvise bto pogoden general Delre. To je nesto sto se u mom Petorn korpusu nikako nije rnoglo dogoditi. Delic je rekao da ce reagirati kod gospodina lzetbegovica, _Ie Ii to uciruo, to on zna. Po zavrsenoj posjeti, pozvao sam na razgovor komandanta Hakalovica i njegovog pomocnika Hadzajliju, Rekao sam im da to vise ne rade i da se tako ne mogu ponasati.

Nisam imao problema u daljnjem rukovodenju i komandovanju tom adorn, a epizode s Homeinijem iz Herccgovme prisjecarn se da bih ilustriprobleme sa kojima smo se susretali prilikom ustrojavanja nase Armije,

r. Sesti korpus

Sesti korpus je osim Kornande Korpusa, koja je brojala 112 pripadnika, rmao pet brigada, cetiri samostalna bataljona, Mjesovit! artiljerijski divizion (MAD), Logisticku bazu i Nastavni centar na Bradini. LJ sastavu Sestog kor-

pusa su bile sljedece [edinice. 43, bbr. 44. bbr., 45. bbr. 649, IbL, 601. olbr., SB "Prozor", SB "Bielasnica", 6, bve 609 samostalni inzinjerijski bataljon. 6. mjesoviri artiljerijski divizion, Logisticka baza.

Brojno stanje jedinica Sestog korpusa Armije Republike Bosne i Hercegovine na clan prijema duznosti iznosilo je 8,463 pripadnika.

430

adc.

Prcglcd brojnog stanja [edinica S~st()g korpusa 19. januara 1994. godine:

lrugi .e da limo vak nam

JEDINICA

BROJNO STANjE

lIsao i po. usa i

1 Komanda korpusa 112
2. 6. Bvp 17'1
3 609. samost. inz. Bataljon 331
4. 6. MAD "Igrnan" 244
5 6. LoB 88
6. 43 hhr 2.451
'7 44. hbr 1S1;
8. 45. hbr ](;31
9 M9. lbr. 976
10. 601olbr. 186
11 SB "Prozor" 599
12. SB "Bjelasnica" 126 ~j
UKlJPNO 8,463 1eral xliti. 0, to lanta c ne

. kao

tom ustrije.

IJ odnosu na ratni zadatak, snagu agresora, dodijeljenu zonu odgovornosti, konfiguraciju zemljista, materijalno-tehnicku oprernlienost, borbu na dva fronta sa srpskocrnogorskim agresorom i HVO, brojno stanje korpusa nije bilo dovoljno. No i pored takvog brojnog stanja Sesti korpus se uspjesno suprotstavljao i stitio slobodnu teritoriju.

Pisati 0 Sestom korpusu, a ne reci nista 0 njegovom sastavu, citalac ne bi mogao stvoriti sliku 0 toj nasoj jedinici. Kratka biografija jedinica Sestog korpusa ne odslikava vrijeme i dogadaje tokom 1992. i 1993. godine, vrijeme i uslove u kojima su se forrnirale jedinice na tim prostorima, niti uslove u kojima su izvodena borbena dejstva .. Mnogo toga se odigralo prije moga dolaska na tc prostore. Mnoge su borbe, bojeve i operacije izvodili hrabri borci Sestog korpusa od Vranjevica do lgmana; od Prozora do Bjelirnica tokom 1992. i 1993. godine. U ovoj knjizi pokusat cu opisati stanje u kojem sam zatekao jedinice Sestog i Cetvrtog korpusa, kao i kratke presiekc stanja i dogadaja tokom nepunc dvije godine koliko sam boravio na duznosti komandanta Cetvrrog korpusa.

Karaktcristican je bio nacin organiziranja Sestog i Cervrtog korpusa. Ustvari, slicnosti sa organiziranjem ostalih korpusa nase Annije su bile velikc. Od dobrovoljaca i patriota okupljenih u Patriotskoj ligi, samoorgani.ziranim grupama i manjim jedinicarna, preko tcritorijalne odbrane formirane su prve brigade. a nakon toga Cervrti korpus Armije BiH. Daljnjom reorganizacijom jcdinica Armije, formiran je i Sesti a nakon toga jcdinstveni Cctvrti korpus. Period djelovanja pripadnika Patriotskc lige bitan je upravo za prostorc Hcrcegovine i u stvari to su bili pocctni temcIji na kojima Ce sc tokom vrcmcna izgraditi respektabilne snage nase Arrnije. Sve iediruce Sestog i Cctvrtog korpusa imale su bogat

nika, izion , korolbr., Jl1, 6.

.n« i

431

Zaohilaznica kod Bijelc strateski je hila vrlo vaina za siri dio tcritorije Bosne i Hercegovine, posebno kad se prvi put Mostar povezao sa ostalim dijelovima slobodnih teritorija. Nairne, sve mostove na putu M-17 na pocetku agresije porusio je HVO. Prema Mostaru se u toku sukoba sa }IVO iz pravca Jablanice moralo ici preko planina, a po potpisivanju Vasingtonskog sporazuma prema Mostaru sc islo komunikacijom M-17 koristeci pontonskc mostove i splavove UNPROFOR-a. To je izazivalo ogromne guzve na pnlazima, pa smo odlucili da se izgrade putne zaobilaznice u zaljevima jezera - da ne zavisimo od UNPROFOR-a dok se ne izgrade novi mostovi, Komandant Spanskog bataljona UNPROFOR-a tvrdio je da je nemoguce napraviti kvalitetan usjek u liticama uz jezero na Ncretvi. Na to sam mu rekao:

-Zvar Co Vas za dva mjeseca na otvaranie!

I bilo jc tako. On naprosto nije mogao vjerovati da to mogu uraditi nasi inzinjerci sa postojecom tehnikom, zalihama goriva, i problernima sa kojima smo se nosili,

Dakle, svi ti putevi, sve te zaobilaznice, brojni mostovi na tim kornunikacijama, sve su to velike pobjede hrabrih inzinjeraca, bez kojih ne bi bilo moguce funkcioniranje korpusa i njegovih potcinjenih jedinica. Bataljon je radio i na odriavanju novih i postojecih komunikacija u zoni odgovornosti te na mjerama inzinjerijskog osiguranja pri izvodenja borbenih djelovanja.

, Arlilje"i 5ost.g kerpusu I

Sesti mjesoviti artiljerijski divizion "lgman'' (6. MAD) form iran je 23. okto-

bra 1993. godine, sa komandnim mjestom na Bradini i u Konjicu. Divizionom

je komandovao Reuf Sidran. Divizion je 13. februara 1994. godine preformi-

ran u Cetvrti mjesoviti artiljerijski puk (MAP), u ciji sastav ulazi Cetvrti i Sesu mjesoviti artiljerijski divizion. Cetvrtim mjesovitirn artiljerijskim pukom komandovao je nakon formiranja mladi i iskusni starjesina, artiljerac po stru-

ci Edin C:ajic. Pod njegovom komandom ova; puk postao je snazna artiljerijs-

ka [edinica. Borci i starjesine 6. MAD su. do formiranja 4. MAP, imali izuzetnu zaslugu za artiljerijsku podrsku jedinicama Sestog korpusa.

***

U sastavu Sestog karp usa nalazila se i Sesta logisticka baza, koja nije bila

razvijena i osposobljena za logisticku podrsku jedinica i sastava Sestog korpusa. U sastav korpusa ulazio je i Nastavni regrutni centar u Bradini. Ovaj Centar prilikom moga prijcrna duznosti nije bio infrastrukturno razvijen i nije pruzao mogucnost kvalitetne obuke rcgruta i doobuke borackog sastava. Komanda Korpusa za vrlo kratko vrijeme organizirala je fad u centru i stvorila patrebene uslove za njegavo funkcioniranje. Vrlo brzo su se nasli na

usamljcni 649. brigada i SB "Prozor' Moju konstataciju potvrdit ce i dogadaji sa selom Here u januaru 1994. godine, kad je izvrsena ofanziva HYO i Hrvatske vojske, pred potpisivanje vasmgtonskog sporazuma. Napadom HYO na selo Here vidio sam ncdovoljnu sposobnost u rukovodcnju i komandovanju, nemogucnost pokretanja jedinica, izvrscnja manevra, bez obzira na krajnje napore komanclanta Gusica.

Isticern vojnicko drzanje i uporan rad na konsolidaciji stanja tokom teskih borbi u odbrani sela Here, prije i nakon njegovog pada, ispolien od strane tadasnjeg nacelnika Staba Seslog korpusa Dzerne Najerovica i starjesina iz komande Fehima Bibica i Ferida Mizdraka, U kriticnom mornentu Naietovic, Bibic i Mizdrak poduzeli su nadcoviecanske napore u konsolidaciji odbrane i zaustavljanju agresora. Prijetila je opasnost i ostalim slobodnim selima opcine Prozor da padnu u ruke agresora, Eventualnim padom, sela Kute i SCipe, bio bi ugrozen lijevi bok jedinica Treceg korpusa i istovremeno bi se stvorila mogucnost agresoru da bezbjedno dovuce nove snage sto bi dodatno kompliciralo i uslozilo vee ionako slozenu situaciju. Naravno, pored boraca Prozorskog bataljona zelim istaci i hrabre borce 44. i 45. brigade, koji su usiljenim marsom sro pjeske, sto vozilima, ipak uspjeli stici da pomognu Prozoracima i svi skupa rame uz rame zaustavili su neprijatelja i konsolidirali odbranu.

Korpus je, osim zasticene veze sa Stabom Vrhovne komande, irnao radio i kurirske veze. Sesti korpus i jedinice koje su usle u njegov sastav, tokom zestokih borbi u 1992. i 1993. godine i do mog prijema duznosti komandanta, imao je ukupno 415 poginulih i 622 ranjena pripadnika.

Pregled ukupnih gubitaka Sestog korpusa do 19, januara 1994, godine: 1993. godina

1992. godina do 19, 1. 1994, Uk u p n 0

JEDINICA

poginuli ranjeni poginuli ranjeni poginuli ranjcni

L Komanda Korpusa
2. 6. bVP
3, 609. sam. in? .. bat.
II. 6 MAD
5. 6. LoB
6. 43. bbr.
7. 44, bbr.
8. 45. bbr.
9 6491br
10. 601. olbr
II. S13 "Prozor" 2

10

13 47

11

15 48

5 38 11

49 93 93 140 142
13 87 182 92 195
13 53 75 91 88
18 29 22 40 40
3 40 9] 41 9!j
99 312 523 415 622 ( 12 SB "Il,elasnICa"

!. UKUPNO 103

-

nacin prekinuse njihove ;i:ivOle poslijc zarobljavanja, ada cc njihovi roditclji, porodice i saborci konacno saznati istinu.

Kad sam primio duznost komandanta, Cetvrti korpus jt brojao 8.544 vojnika i starjesina. Bcz obzira na relativno malo brojno stan]e, probleme sa kojima su se suocavali, snagu i silu agresora, borci Ccrvrtog korpusa nisu poklekli. Uspjcli su ocuvati raj prostor i nisu dozvolili implcmentaciju ciljeva i dogovora "vclikosrpske" i "velikohrvatskc" politike () poc\jeli Republike Bosne i Hercegovine.

Pregled brojnog stanja jedinica Cervrtog korpusa Armije Republikc Bosne ~ i Herccgovine 19. januara 1994. godine:

JEDlNICA BROJNO STANJE
1. Komanda Korpusa sa Vodom veze 123
2. 4. bVP 21)
3. 41. smtbr. 2.274
4. 42. bbr. 2386
5 47. bbr. 1533
6. 48. bbr, 1.901
.., SB "Sargan" 311
8. SB "Ncvesinjc" 270
9 4. MAD 72
10 4. LoB 168
11. Ratna bolnica 199
12. Tovarna cera 34
UKUPNO 8.544 [edinice Cetvrtog korpusa Armije Republike Bosne i Hercegovinc su u zoni odgovornosti prcma srpskocrnogorskom agresoru, 19. januara 1994. godine posjedale: desno, ukljucno tt 413 (Vranjevici) - Stjepangrad - Ravnice - Guberaca - Fortica - Sljeme - Potporim - Rosce planina - Borova glava - Plavac, ukliucno, a prerna HVO: lijevo, tt 413 - Malo polje - KosorVelmos - rijeka Neretva - Donja mahala - Bulevar - Santiceva - Carinski most - rijcka Neretva . HE "Mostar" - Sljunkara - samostan - put M-17 - most prema Vojnom - rijcka Neretva - HE "Salakovac'' - rijeka Ncretva - Vrda

- Dreznica, uk1ju~cn~(~).:_....~ __ -------------------Moral boraea i starjesina korpusa bio je na vrlo visokom nivou, a apsolutno je bila neupitna privrzcnost drzavi i borbi.

Kratka biografua jedinica upotpunit ce sliku tog korpusa svirn onima koji budu zeljeli da upoznaju Cervrti korpus i njegove boree. Mnogo je Truda ulozeno prilikom formiranja jcdinica Cetvrtog korpusa. LIvid u borbena djelovanja jediniea ovog korpusa ne moze ni izbliza prikazati sta se sve dogadalo

457

tojao i rivaluct opcinskih i okruznih organa, koji su nastojali profunkcionirati, ali nisu uspijevali u punom kapacitetu zhog konccntriranja moci u opcinskim organima vlasti. Angazovanjem komande novoforrniranog Cetvrtog korpusa uticali smo na promjenu stanja. Ostvarena saradnja i uspostavljcni odnosi na terenu od nivoa mjesnih zajednica do okruznih organa vlasti ubrzo su dali rezultatc koji su dodatno pozitivno uticali na cvrseu organizaciju vojnickih kolektiva, Na tako malum prostoru, kao sto je u to vrijerne hila opcina Mostar, funkcionirala su - pored Ratnog predsjednistva Mostara - i ratna predsjednistva Nevcsinja, Gacka, Trebinja, Capljine, Stoca i drugih opcina u izbjeglistvu, tako da je to - uz potpuno shvatanje opravdanosti njihovog postojanja - ipak bio premali prostor za toliki broj ratnih predsjednistava sa razlicuim intercsima i problemima. No i pored toga animiranje ratnih predsjednistava navcdenih opctna, i planski uspostavljena saradnja, veoma pozitivno se odrazilo na moral nasih boraca Danonocnim radom starjesma Komande Korpusa na terenu i potcinjenih komandi uz potpunu podrsku organa vlasti uocene slabosti jednostavno su nestajale.

Nista nije bila bolja situacija ni u sjevernoj zoni, gdje su zasebno djelovali opcinski organi Konjica i jablanice, pa i opcine Prozor, koja je bila smjestena u jablanici, veci dio rata, bolje reci do implementiranja Vasingtonskog sporazuma,

U toku obilaska jedinica, ustanovio sam da su polozaji prema srpskocrnogorskom agresoru vise strazarskog, nego organiziranog vojnickog djelovania, To me veoma cudilo, a posebno je bilo izrazeno u zoni odgovornosti dotadasnjeg Cetvrtog korpusa U zoni odgovornosti Sestog korpusa, osim na prostoru opcine Konjic, i to uzem dijelu, pros-

tor Prenja je bio nepokriven, kao i prostor sireg dijela padina Treskavice, sto je takoder stvaralo probleme. Cinilo mi se kao da su postojale saglasnosti 0 rnedusobnom nenapadanju. Kroz utvrdivanje zasto je to tako, u razgovoru sa starjesinama, upoznat sam sa necirn meni do tada neshvatljivirn, ali vjcrovatno nuzno potrebnirn u to vrijcme, a posebno izrazenim u zoni odgovornosti Cetvrtog korpusa - da je tih dognvora i saradnje, iako ne u klasicnom obliku. ipak bilo. Bilo je kupovine munici]e, naoruzanja i ostale oprerne od cetnika. pa i koordiniranog artiljerijskog djelovanja po polozajima jcdinica HVO na dcsno] obali Ncretve. Istina, borcirna i srarjesinarna u ovom dijelu Bosne i Herecegovine, S obzirom na situaciju u kojoj su se nalazili, nije ni preostalo nista drugo Ustvari, o ni su i os tali zahvaljujuCi dovitljivosti, lukavstvu, realnom razrnisljanju te pronicljivosti boraca i starjesina i organa vlasti, kao i cvrstorn opredjeljenju naroda za ostank()ml_.n~a_!is'yvQoilli~----------f-

Analizirajuci navedcno, srnatrarn opravdanim to sto su radili.

pokrctanja privrcde i jacanja civil nih instituci]a, ali jc, istovrcmcno, hila svjesna da rat j()~ uvijck bukti ncsmanienom zestinorn i da !11U se ne nazirc kraj. lako ih jc smatrala opravdanim, Komanda Korpusa nije sa oduscvljenjem prihvatala takvc zahtjcve. Osnovni problem je bio u tome sto dernografski poreneijal stanovnisrva u dolini rijcke Nererve nije mogao zadovoljiti zahtjevc oclbrane i, istovrcmcno, zahtjeve insrirucija vlasti u vezi sa demohiliztranjem njima potrebnih kadrova u drugoj polovini 1994 i 1995. godine. Vodeci racuna za ocuvanjcm borbene gotovosri svojih jedinica, Kornanada Korpusa je bila prisiljcna selektivno izlaziti u susret rakvirn zahtjcvima.

C L.k.lp.lri.lski ednes premo barb I

Bile su izrazene i prisutnc teznje za uspostavljanjcm Iokalistickih odnosa u institueijama vlasti, komandarna i jedinicama. Ccsto su pojeclinei iz opcinskih organa vlasti u praksi posezali za radnjama i mjerama koje nisu u njihovoj nadleznosti, a odnosile su se na rukovodenje i komandovanje, rjesavanje personalnih pitanja, kao i drugih pltanja koja su iskljuCivo u dornenu vojnickog rjesavanja. Bilo je pokusaja prisvajanja jedinica razrnjestenih na svojoj teritoriji koje su smatrali svojim brigadama. Tome smo se energicno suprotstavljali.

Svaki vid naseg suprotstavljanja takvirn i slicnim pojavama dovodio je u konfrontaeiju Komandu Korpusa i mene kao kornandanta sa predsravnicima organa vlasti. Nazalost, to je hila izrazeno tokom 1994. i 1995. godine, i sve skupa je otezavalo rukovodenje i komandovanje jedinicama, stvaralo klimu za nepravilne odnose i ncpovjerenje. Komanda Korpusa je to u startu sasijeeala i stvari postavljala na vojnicki nacin. To nijc bilo lahko, uzme li se u obzir kalkulantski nacin ponasan]a nekih ofieira Cetvrtog korpusa, Zelirn to potkrijepiti detaljem koji odslikava stanje neprofesionalnog odnosa pojedinaea, isti istovrcmeno prikazuje stanje i stepen organiziranosti na kome smo se nalazili.

Zahtjev organa vlasti iz Stoca upucen je u aprilu 1994. godine u Komandu Korpusa. U njemu se navodi cia se u komandi ne nalazi ni jcdan olieir na znacajnorn mjcstu koji je iz njihove opcine iii susjednrh opcina poput Capljine, Trebinja i 51. Anaiizirajuci zahtjev opcinskih organa Stoca, smatrali srno ga potpuno opravdanim. U eilju rjcsavanja zahtjeva opcinskih organa vlasti Stoca zakljucll] smo da hi Esad Sejtanic mogao biti starjcsina koji ispuniava strucne uvjete za rad u kornandi, pri tome je porijcklom iz opcine Capljina, a u brigadi kojom jc komandovao bio je veliki broj boraea i starjesina sa prostora opcine Stelae. Na niegovo mjesto smo

planirali posta viti Nusreta Sahica, tadasnjeg komanclanta Bataljona vojnc policije. Ohavio sam razgovor sa Sejtanicem. koji se slozio i podrzao takav nacin razmisljanja prctpostavljcnc kornande. ali su se - prilikom pokusaja implementacije ove odluke u praksi - pojavili problerni. Vojnici i starjesine, navodno dusebriznici za svojim komandantom. okupili su sc da protestiraju pod izgovororn: "Nc damo mi svoga kornandanta, ne zelirno mi drugoga komandanta," i slicno. To [e bilo apsolumo nevojnicko portasanje i razmisljanie, ali je bilo posebno neprihvatljivo ponasanje komandanta brigade Sejtanica. Kao da su mu odgovarale reakcije njegovih potcinjcnih, na osnovu cega se moglo zakljuciti cia je to unaprijed planirana aktivnost na sprecavan]u realizacije naredcnja 0 primopredaji duznosti komandanta. Ne zcleci stvarati losu atmosfcru, u Komandi Korpusa se odustalo od planirane aktivnosti, mada smo bili svjesni cia se icdino na takav nacin mogu prcvazici postojeci lokalizmi. Bez obzira na raj dogadaj koji odslikava svu slozcnost situacije u kojoj smo se nalazili, moram reci da je, bez ohzira na ovaj dogadaj, Sejtanic veoma uspjesno kornandovao svojom hrigadom i cia smo mi u Komandi Korpusa zeljeli prije svcga vidjeti jednog tako uspjesnog srarjesinu sa tih prostora. Mozda je dobro sto se sve to tako odigralo, jer su ipak borci 442. brigade bili vezani uz svog komandanta, koji je ulozio sebe u kolektiv ove jedinice.

Kako je vrijerne odmicalo, sve ie manje bilo prostora za slican nacin ponasanja i razrnisljanja. Ustvari, takav nacin ponasan]a je vee polovinom 1994. godine uz punu podrsku mojih potcinjenih u potpunosti prevaziden stvaranjem novih uslova i postavljanjem novih zahtjeva pred potcinjene na tom planu. Posebno je bilo tesko tokom izvodenja borbenih dejstava izvrsiti manevar jedinica, bez cega nema uspjesnog vodenja borbe: Teska je bilo pokrenuti jedinice sa prostora opcine Mostar radi izvodcnja borbi napr irnjer. u opcini Konjic ili obrnuto. Takvom stanju su u pocctku itekako kumovali mnogi pojedinci iz vojnickih kolektiva pa nazalost i pojedinci iz organa vlasti, Kojima to nije odgovaralo Ali, i taj problem je Kornanda Korpusa rijestla i stvorila uvjete za rnancvar jcdinica u vremenu i prostoru uz apsolurno postivanje sistema rukovodenja i kornandovanja. Ustvari, nismo dozvoljavali da se drugi mijesaju u realizaciju planiranih zadataka i aktivnosti. Ovakve stavove Komande Korpusa su pojedinci iz organa vlasti naztvali "voj norn huntorn", "vojnim pucern" i ne znarn kojim sve rijecima. Jedini razlog tome je bio sto nisu mogli raditi kao do tada - cia podreduju vojnicke kolektive svoiim, a ne ciljevirna borbe, te manipuliraju vojnickim i starjesinskim sastavirna. Pojedinci se nisu mirili sa nasim zahtjevima i nacinorn facia, pa su organizirano isli cak i predsjedniku Predsjednistva Aliji lzetbcgovicu i hlili sc na mene i moju kornandu, zahtijevajuci i moju smjcnu.

473

rBiiO je itekako tesko jcdinice, borcc i starjesinc izvcsti iz njihovih r mahala i sela, staviti ih u stroj i dislocirati na Bjclirnicki plato radi priprcmc i izvodcnja borbi, a posebno im nije bilo lahko objasniti da je borba na Bjelrmickorn platou upravo borha za grad Mostar, iii pak da je borba u Konjicu za Konjic teza od borhc za Koojic koja se vodi oa Bjclimickom platou,

'Iakvo stanje odnosa i ponasanja najodgovornijih u zoni odgovornosti Ccrvrtog korpusa me podsjecalo urnnogome na 1992. godinu i Stab odbrane u Bihacu, kacl srno imali problema izvesti vojnike i starjesine na dominantne polozaje izvan grada i uspostaviti odbranu Bihaca. Prevazilazenje takvih problema u pocetnom periodu organiziranja otpora u c1aljnjem toku rata dalo je rezultate. Smatram cia smo mnogo energije odvajali na rjesavanje unutrasnjih problema i da je to ocluzimalo dosta vremena i prostora od priprema za vodenje borbc.

Posebno je tesko pitanje bilo pitanje usposrave sistema i odgovornosti . jer, ncrna rezultata bez sistemskog rada i jasne odgovornosti. Sa sistemom se dobija, bez sistema gubi, Nazalost, i danas, sedam godina poslije rata, susrecerno se sa nesisternskim funkcioniranjem, bez jasno izrazcne odgovornostl. I danas se osjeti neorganiziranost bosnjackog naroda. Ta neorganiziranost posebno se ogled a u povratku naseg naroda na svoja vjekovna ognjista, Stalno se iscekuje cia ce ta pitanja rijeslti neko drugi, a ne mi sarni. Nema vise central nih komiteta, nema vise saveznih institucija od kojih bi trebalo da nam dodu gotova rjesenja. Nece Focacima, Viscgradanirna, Trcbinjcima, Capljincima i drugim, niko obczbijcditi povratak ukoliko sc sami ne organiziraju. I danas neclostaje organizacija na terenu. Svi vodimo visoku politiku. Primjer dobre organizacije i upornosti u povratku su Bosnjaci iz Kozarca kod Prijcdora. Zaborav i kratko pamccnje nas stalno potiskuje.

Ilustracije radi, pitao sam borce 42. bbr.:

-Zasto ne prihvatate Nusreta Sahib, strucnog oficira i Bosnjaka iz Bosner Ako njega nc prihvatate, nije mi jasno kako cere prihvatiti mene, Bosnjaka porijeklom izvan Bosnc. covjeka koji Bosnu voli i srnarra svojom dornovinom ..

Nisam dobio odgovor, ali sam ga znao.. Ireba Ii to uopce biti kriterij?

Apsolutno. nco Za vrijcme komandovanja Petim korpusorn, susretao sam se sa Ijudima koji su govorili: "Bihar Biscanima!" Takve reakcije sam cue i u Mostaru: "Mostar Mostarcima!' Postavljao sam sebi pitanje: Sta sa onima koji nisu ni iz Mostara, ni iz Bihaca, a protjerani su iz Nevesinja, Gacka, Ljubinja, Stoca, Lima, Trebinja, Sanskog Mosta, Kljuca, Bosanskog Novog, Banje Luke' To mi nije bilo shvatljivo bcz obzira sto su iza tih slogana stajala obrazlozenja koja nisu u principu otkrivala pram istinu.

A7A

Vrijeme lokalnih mocnika na srecu iscezava, a takvih mocnika u ratu jc bilo na pretek. Dolazi vrijemc kada ce se valorizirati trud boraca i starjesina Armije Republike Bosne i Hercegovine u punom kapacitetu. Ako se to ne desi, onda ce biti potrebno podici spornenik "neznanom iunaku", jer bi on, ustvari, stmbolizirao one koji 5U mnogo dali, a za njih se ne zna.

Cuo sam za poslovicu: "L! ratu vlada daje topove, bogati volove, a siromasi sinove." Danasnja socijalna struktura personala Vojske Pcderaciie, cini mi se, potpuno odgovara ovoj narodnoj izrcci, Duznost nam jc vojni poziv uciniti atraktivnim u Bosni i Herccgovini, a to se posebno odnosi na Bosnjake.

(rna jos jedna narodna: "Ko nc ieli hraniti svoju vojsku, hranit ce tudu."

Ne hi bilo dobro da se i ta narodna ispuni, a posebno ne opet nama Bosnjacima. Gledajuci danasn]u socijalnu strukturu pripadnika Vojske Federacije nisam zapazio nijednog vojnika iii starjesinu a da mu je otac direktor, profesor, prernijcr, ministar, general.

Ukupni gubici Cervrtog korpusa, do 19. januara 1994. godine, kada sam
primio duznost iznosili su: ~ \
1993. godina I
JEDINICA 1992. godina do 19. 1. 1994. Ukupno
poginuli ranjeni poginuli ranjeni poginuli ranjeni
1. Komanda Korpusa 4 18 27 18 31
2. 4. bVP 20 96 ZO 96
3. 41. smtbr. 119 150 340 638 459 788
4. 42. bbr. 8 24 95 126 103 150
5 !i9 ihbbr. 11 40 99 281 110 321
6. RB Mostar 7 7
UKUPNO 138 218 579 1168 717 1.386 Ukupni gubici Cervrtog i Sestog korpusa do 19. januara 1994. godine:

KORPUS Poginuli Ranjeni
1. 4. korpus AR BiH 717 13RC,
2 6. korpus AR BiB 415 622
UKUPNO 1.132 2.008 475

r ,

_L

Iz prikazanih poclataka se vicli da je tokorn 1992 i 1993. godine. u Hcrccgovini za slobodu svoga narocla i domovine. zivor polozilo 1.132 pripadnika tadasnjih Cervrtog i Sestog korpusa. Taj broj ce se povecati tokorn 1994 i 1995. godinc. Nasi schrdi, poginuli i ranjeni trcbaju nam biti stalno

J ~~s~;~u. Uz svo uvazavanje doprinosa drugih, oni su najzasluzniji za nas i ~nak nase domovine.

Demilitarizacija Mostara

Nakon potpisivanja Vilsingtonskog sporazuma i primirja sa postrojbama HVO, 1994. godinu su tdisno obiljczilc sljedecc aktivnosti:

- Zastita slobodnih teritori]a,

- Transformacija i reorganizacija Sestog i Cervrtog korpusa u Cetvrti kor-

pusAR BiH,

- Dcmilitarizacija grada Mostara - dislociranje svih postojecih vojnih kapaciteta iz urbanog dijela grada,

- Uspostavljanje primirja sa HVO i implementacija Vasingtonskog sporazuma u njegovom vojnickom dijelu,

- Stvaranjc potpunih uvjeta za izvodenje sirih borbenih djelovanja protiv srpskocrnogorskog agresora.

***

Postignuti dogovor a demilitarizaciji grad a tesko su prihvatili borci i starjesine Cetvrtog korpusa, ali i ja licno kao komandant. Nije nam bila poznata sus tina sporazuma niti smo informirani 0 sadrzaju i ciljevima postignutog dogovora. Na vise sastanaka sa politickim rukovodstvom u Mostaru i gospodinom Oruceviccm, S obzirom na obim obaveza i poslova te kratkocu vremena za implemcntaciju, iznosio sam dosta pcsimisticne stavove vezane za dcmilitarizaciju. Kasnilo se sa poduzimanjcm mjera na terenu. ja sam trazio od politickog rukovodstva, kada je vee sporazum postignut, da priprcmi politicku k1imu za realizaciju postignutog dogovora 0 dcmilitarizaciji grada, sto je i normalno. Bio je problem ko ce povuci prvi potez LI tom pravcu, mi vojnici iii politicari. Pozvani srno u Sarajevo kod gospodina predsjednika lzetbegovica, Safer Orucevic i ja. Predsjednik me jc pitao cia li ja znam sta sc zeli postiCi dcmilitarizacijom. Odgovorio sam mu cia nazirem sra se zcli, ali cia nisam u potpunosti upoznat.

Predsjednik Izetbegovic jc rekao da se clemilitarizacijom zele postici uslovi za politicko rjesavanie situacije u gradu i za ujedinjcnje grada. Naravno, slozio sam se sa gospodinom preclsjednikom. kome sam rekao cia vojnici mace ne vole cuti za pojam clemilitarizacije, a kamo Ii ga u praksi sprovoditi. Rekao sam mu j05, da se ne treba nervirati bez obzira na sve probleme sa kojima se

, .. ,

I. 1

c

f I. i;

g

n 11 j(

k

o jt p b K o K b k:

·

.;-

... obracan]e borcima U okolini Konjica, 1994. godina .•.

L

... tenkisti Cetvrtog korpusa ...

530

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->