UNIVERZITET U TUZLI

EKONOMSKI FAKULTET

ELDAR GOLOŠ

UTICAJ I POSLJEDICE GLOBALNE FINANSIJSKE KRIZE NA

BOSNU I HERCEGOVINU

Tuzla, aug 2010

 UNIVERZITET U TUZLI
EKONOMSKI FAKULTET

PRISTUPNI RAD

PREDMET: Politička ekonomija globalizacije

MENTOR: Kadrija Hodzic, docent
INEKS BR: PS – IV – 28/09
STUDIJ: Postdiplomski studij
SMJER: Ekonomija
 Tuzla, aug 2010
SADRŽAJ

UVOD 1

1. G L O B A L N A F I N A N S I J S K A K R I Z A 2

1.1 OSNOVNI POJMOVI 2

1.2 UZROCI KRIZE 2

1.2.1 RAST HIPOTEKARNOG BALONA 2
1.2.2. BANKARSKI SISTEM U SJENI 3
1.2.3 OSTALI UZROCI 3

1.3 UTICAJ GLOBALNE FINANSIJSKE KRIZE 4

1.3.1 UTICAJ NA FINANSIJSKE INSTITUCIJE 4
1.3.2 UTICAJ NA BOGATSTVO 4
1.3.3 GLOBALNA KONTAMINACIJA 4

2. U T I C A J I P O S LJ E D I C E G L O B A L N E F I N A N S I J S K E K R I Z E
NA BOSNU I HERCEGOVINU 5

2.1 PRVI ZNACI GLOBALNE FINANSIJSKE KRIZE U BIH 5

2.2 UTICAJ FINANSIJSKE KRIZE NA POJEDINE SEKTORE U BOSNI I HERCEGOVINI 6

2.2.1 NEZAPOSLENOST 6
2.2.2 TRZIŠTE NEKRETNINA 7
2.2.3 KAPITALNI PROJEKTI I INVESTICIONA POTROŠNJA 8
2.2.4 TRŽIŠTE KAPITALA 9

2.3 MJERE ZA UBALAŽAVANJE I BORBU PROTIV RECESIJE 10

2.3.1 MJERE POBOLJŠANJA EFIKASNOSTI 11
2.3.2 ANTICIKLIČNE MJERE 11

3. ZAKLJUČAK 13

4. LITERATURA 14
 Uticaj i posljedice globalne finansijske krize na Bosnu i Hercegovinu

UVOD

Globalna finansijska kriza očituje se na ekonomiji razvijenih i na ekonomiji zemalja u razvoju

kroz pad GDP-a, povećanje nezaposlenosti kao i kroz opće usporenje privrednog rasta.
Recesija je alarmantno stanje kojem se pristupa s maksimalnom opreznošću jer nosi niz vrlo
teških situacija, prije svega za one koji žive i rade u privatnom sektoru. Recesija nije nešto što
nastaje preko noći, ona ima svoje prve znakove, a vrijeme potrebno za njenu identifikaciju
prije svega ovisi o znanju, iskustvu i spremnosti kreatora makroekonomske politike da istu
prihvate i u novonastalom stanju djeluju.

Globalno usporenje, odnosno recesija je ciklična pojava u historiji. U 20. vijeku recesija se
javljala u gotovo redovnim intervalima. Stoga, nastojanja svjetskih ekonomija ogledaju se u
težnji da, kako smo mnogo toga naučili iz prošlosti, trebali ekonomske pojave budućnosti
realnije sagledavati i prognozirati.

Posljednja globalna finansijska kriza javila se 2008. i još uvijek niti jedna zahvaćena zemlja
nije objavila službeni izlazak iz krize. Oktobar 2008. može se smatrati ulaznom tačkom krize
u Bosnu i Hercegovinu.

Prvi dio ovog rada posvećen je osnovnim definisanjima finansijske krize, detaljnim uzrocima
nastajanja, uticajima na finansijski i realni sektor, kao i pojavi globalne kontaminacije u
svijetu.

Drugi dio rada posvećen je razmatranjima krizne zaraženosti Bosne i Hercegovine, počev od
prvih kontakata, ekonomskih i političkih reakcija na pojavu krize, uticaju na pojedine sektore
u toku krizne 2009. i 2010. godine. Završna razmatranja drugog djela odnose se na preporuke
kojom Bosna i Hercegovina može povećati efikasnost korištenja svojih resursa i time objaviti
izlazak iz krize kao i razvijanje otpornosti na sve buduće saturacije.

1
 Uticaj i posljedice globalne finansijske krize na Bosnu i Hercegovinu

1. G L O B A L N A F I N A N S I J S K A K R I Z A

1.1 Osnovni pojmovi

Recesija predstavlja pad bruto domaćeg proizvoda (GDP-a), odnosno, negativni privredni rast
u periodu od dva ili više uzastopnih kvartala. Istovremeno je praćena pogoršanjem opće
ekonomske klime – pad realnog dohotka, porast nezaposlenosti, nizak stepen iskorištenosti
proizvodnih kapaciteta, pad investicijskih ulaganja.

Tri su osnovna obilježja (three D/S) recesije1:

1. trajanje (duration) – vremenska dužina,
2. dubina (depth) – koliko duboko zadire,
3. difuzija (diffusion) – koliko se široko rasprostire.

Prema posljednjim procjenama Svjetske banke, recesija će biti dublja od dosadašnjih

procjena, posebno u zemljama koje se suočavaju sa siromaštvom i nezaposlenošću. Kao jedan
od razloga se navodi drastičan pad stranih investicija koje će se dodatno smanjiti ove godine.
Nastavak ekonomskog rasta očekuje se 2010.godine ali po sporijoj stopi od oko 2% godišnje.

Razlogom globalne finansijske krize koja je startala krajem 2008. godine, a traje sve do
sadašnjosti smatra se pad likvidnosti bankarskog sistema Sjedinjenih Američkih Država. Kao
okidač pada likvidnosti smatra se precjenjenost imovina, na čije razmatranje ćemo obratiti
pozornost u toku ovog rada. Rezultat ovog procesa je kolaps mnogih finansijskih institucija,
intervencije države u bankarski sistem i pad berzanskih indeksa u cijelom svijetu. Tržište
nekretnina i auto-industrija su pretrpile najveći udar. Mnogi ekonomisti smatraju ovaj period
najgorim finansijskim stanjem planete još od perioda Velike Depresije u 1930-tim a
rezultirala je gubitkom ličnih bogatstava te opštim padom ekonomske aktivnosti u svijetu.
Rješenja nadilaženja krize su ponuđena u raznim oblicima, od tržišnih do regulatornih,
međutim niti jedna od svjetskih ekonomskih sila još uvijek nije objavila zvaničan izlazak iz
finansijske krize.

1.2 Uzroci krize

1.2.1 Rast hipotekarnog balona

Između 1997. i 2006, godine cijena tipične kuće u SAD je porasla za 24%. Rast cijena
nekretnina konsekventno je dao nadu prosječnom amerikancu da može podići hipotekarni
kredit, ili refinansirati dug putem druge ili treće hipoteke, koje će naravno biti obezbijeđene
sada i dvostruko višom cijenom nekretnine na koju se izdaje hipoteka. Niske kamatne stope i
veliki pritok stranih sredstava podržavale su ovaj hipotekarni boom zasnovan na dugu. U tom
razdoblju veoma je lako bilo doći do slobodnog kapitala putem raznih vrsta kredita kao što su
hipotekarni kredit, auto kredit, kreditne kartice. Sve su zastupljeniji bili “predatorski” krediti
sa flekibilnim hipotekarnim stopama, prikazivani u propagandnim akcijama kao povoljni
krediti, na kraju su završavali kao jako nepovoljni. Postojao je veliki broj finansijskih
proizvoda koji se zasnivao na cijeni nekretnina. Kada su kamatne stope počele rasti u 2006,
cijene nekretnina su počele opadati pa je refinansiranje u mnogim dijelovima SAD-a postalo
jako teško, a mnoge finansijske institucije prijavile su izvanredne gubitke.

1
http://www.limun.hr/main.aspx?id=10180&Page= (pristupljeno 15 jul 2010)

2
 Uticaj i posljedice globalne finansijske krize na Bosnu i Hercegovinu

U dodatku lakim uslovima posuđivanja novca ide u prilog i smanjenje obavezne federalne
rezerve banaka sa 6.5 na 1.0% kojom je SAD pokušala da ublaži finansijske implikacije 9/11.
Tokom godina prije krize prosječno domaćinstvo u SAD je postalo prezaduženo sa procentom
duga u odnosu na prihod od 127% , u odnosu na 1990 kada je ovaj odnos bio 77%
Hipotekarni balon dosegao je vrhunac 2006 godine.

1.2.2. Bankarski sistem u sjeni

Dalje, ističe se zaostajanje regulacije inovativnih finansijskih institucija poznatijih kao

bankarski sistemi u sjeni kao što su hedge fondovi, koji su postali značajan izvor novca i
paralelni bankarski sistem u SAD-u, ali nisu podlijegali istim pravilima kao i banke. Dalje,
ova tijela su bila naročito ranjiva zbog razlika u dospjelosti sredstava i duga. Naime hedge
fondovi su imali likvidnu pasivu, dok su njihova sredstva bila imobilizirana na duži
vremenski period. Svaki trzaj finansijskog tržišta primorao bi ih na prodaju sredstava po
depreciranim cijenama.

1.2.3 Ostali uzroci

Različito od većine ekonomista, postoje i alternativni pogledi uzroka krize, koji objašnjavaju
finansijsku krizu kao samo jedno od ispoljavanja sistemske krize kapitalizma, i prikrivenu
slabost finansijskog sistema SAD-a uzrokovanu ogromnim odlivom novca za ratove u Iraku i
Afganistanu. Naime sistemsko smanjivanje stope rasta GDP-a u zapadnim zemljama od
početka 1970-tih rezultirala je viškom kapitala za koji se mislilo da je profitabilnije ulagati u
finansijska trzišta nego li u realnu ekonomiju. Ovo je dovelo do prenapuhanosti finansijskog
mjehura, što je, prema određenim teoretičarima glavni uzrok velike finansijske krize

Važno je spomenuti odsustvo realnog ekonomskog prognoziranja. Većina svjetskih

ekonomista predstojeću finansijsku krizu je nazvala tek Velikom umjerenošću. Određeni
ekonomisti koji su predviđali ekonomski kolaps bili su ismijiavani u najvećim svjetskim
finansijskim časopisima.

Važno je spomenuti i uticaja promjene cijena nafte na svjetskom tržištu u godinama prije
početka krize. Cijena nafte se skoro utrostručila sa početka 2007 do 2008 godine. Mnogi
ekonomisti debatuju o uzrocima promjene cijena nafte počev od protoka novca sa tržišta
nekretnina, do sve većeg straha u iscrpljivanje svjetskih rezervi nafte.

3
 Uticaj i posljedice globalne finansijske krize na Bosnu i Hercegovinu

1.3 Uticaj globalne finansijske krize

1.3.1 Uticaj na finansijske institucije

Međunarodni monetarni fond procjenjuje da su velike američke i evropske banke izgubile

više od 1 bilion dolara uzrokovane lošim zajmovima u periodu između 2007 i 2009 godine.
Do 2010 očekuje se da će ovaj broj narasti na 2,8 biliona dolara 2. Inicijalno, finansijske
institucije pogođene krizom bile su banke koje u svom portofoliju imaju velik postotak
hipotekarnih kredita, kako više nisu mogle odrzati finansiranje kroz kreditna trzišta. Tokom
2007 i 2008 u SAD-u je propalo oko 100 banaka-davaoca hipotekarnih kredita.

1.3.2 Uticaj na bogatstvo

Postoji direktna veza između pada bogatstva i pada potrošnje i investicija, ključnih elemenata
koji uz javnu potrošnju sačinjavaju ekonomski motor. U godini izmedju Juna 2008 i
Novembra 2008, SAD je izgubila gotovo četvrtinu svoje neto vrijednosti. Standard & Poor je
pao za 45 postodnih bodova u odnosu na svoj vrh 2007 godine. Cijene nekretnina pale su za
20 % u prosjeku, sa predikcijom na dodatni pad od 30-35%, vrijednost ukupnih penzionih
fondova pala je za 22%, itd.

1.3.3 Globalna kontaminacija

Kao virus, globalna finansijska kriza proširila se na Evropu, arapski svijet i daleki istok.
Svjetske političke vođe, nacionalni ministri financija i direktori centralnih banaka koordinirali
su svoje napore kako bi smanjili strahove i ohrabrili potrošnju. Oktobra 2008 evoluirala je i
kriza valuta.

Mnogi evropski analitičari su savjetovali da ako se kriza likvidnosti nastavi, mogla bi se

pretvoriti u recesiju ili ekonomski kolaps. Jedna od dugoročnih posljedica ekonomskog sloma
je Evropska kriza duga 2010-e. Ova kriza prvenstveno je imala uticaj na 4 zemlje, Grčka,
Portugal, Španija, i Italija. Kroz historiju ove zemlje imaju problema sa budžetskim deficitima
i ove četiri zemlje u ekonomskoj literaturi se nazivaju PIGS (svinje), a po prvim slovima
svojih engleskih naziva. Postojao je strah u Eurozoni da zbog dugogodišnjih problema Grčke
sa dugom, nedostajat će pozajmica ostalim članicama PIGS-a, a krajnji rezultat je gubljenje
otplatne moći ostale 3 članice PIGS-a. Ovo bi značilo da će svaka veća banka u Evropi postati
insolventna zbog nemogućnosti naplate iz ovih zemalja. 7-og maja 2010 konstruisan je dugo
očekivani finansijski paket pomoći Grčkoj. Ali bojazan od finansijske krize postojala je i u
ostalim zemljama Eurozone, tako da su se čelnici sastali već sljedeće sedmice i donjeli
sporazum o zajedničkom fondu pomoći u iznosu od 750 mil eura, dok se Europska Centralna
Banka obavezala da će davati eksplicitnu novčanu pomoć, ukoliko to bude potrebno, vladinim
obveznicama u Eurozoni (do tada to nije bilo dozvoljeno zbog straha od inflacije). Ovaj paket
stišao je strahove, ali zemlje PIGS-a još uvijek imaju poteškoća.

2. U T I C A J I P O S LJ E D I C E G L O B A L N E F I N A N S I J S K E
2
http://en.wikipedia.org/wiki/Financial_crisis_of_2007%E2%80%932010 (pristupljeno 16 jul 2010)

4
 Uticaj i posljedice globalne finansijske krize na Bosnu i Hercegovinu

KRIZE NA BOSNU I HERCEGOVINU

2.1 Prvi znaci globalne finansijske krize u BiH

U prvi mah mediji u Bosni i Hercegovini platonski su izvještavali o krizi u Sjedinjenim

Američkim Državama, sa uvjerenošću da će ta kriza zaobići Evropu, a naročito manju
privredu kao što je naša. Pojedini direktori komercijalnih banaka u BiH, informisani
izvještajima korespondetnih banaka u SAD, najavljivali su ozbiljnost situacije tek dva
mjeseca prije početka krize. Nažalost, globalna finansijska kriza najprije je pogodila
povjerenje stanovnika Bosne i Hercegovine u bankarski sektor. U oktobru 2008, za samo
nekoliko dana građani federacije BiH su iz finansijskih institucija povukli oko 81 milion
konvertibilnih maraka dok su građani manjeg entiteta povukli oki 18 miliona konvertibilnih
maraka.
Radi usporedbe obznanićemo i reakcije koje su susjedne zemlje poduzele pri prvim znacima
krize3

Crna Gora
Vlada Crne Gore usvojila je Prijedlog zakona o mjerama zaštite bankarskog sektora, koji
predviđa garanciju depozita, podršku likvidnosti i dokapitalizaciju banaka. Vlada će
garantirati sve depozite građanima i privredi, kao i međubankarske kredite.

Slovenija
Zbog postojeće globalne finansijske krize, Slovenija uvodi neograničenu garanciju za
bankovne depozite građana te za depozite samostalnih poduzetnika i malih preduzeća umjesto
dosadašnje garancije na pologe do 22.000 eura. Zajedničku izjavu o tome dali su ministar
finansija Andrej Bajuk i guverner Centralne banke Marko Kranjec, naglašavajući da će mjera
važiti do okončanja sadašnjih problema u globalnom finansijskom sistemu te da je uvedena
kako bi se Slovenija uskladila s drugim zemljama koje su poduzele slične mjere.

Hrvatska
Svi depoziti hrvatskih građana i malih preduzetnika do iznosa od 400 hiljada kuna bit će
osigurani i država će garantirati za njihovu isplatu u slučaju bilo kakvih finansijskih problema.
Odluku o povećanju iznosa osiguranih depozita sa sadašnjih 100 na 400 hiljada kuna donijela
je Vlada koja je prihvatila i izmjene Zakona o osiguranju depozita. U slučaju potrebe, Vlada
će moći dodatno povećati iznos osiguranih depozita, i to svojom uredbom, jer novi zakon
Vladi daje to za pravo.

Srbija
Radovan Jelašić, guverner Narodne banke Srbije, izjavio je da se u uvjetima svjetske
finansijske krize pokazalo da su se isplatile sve restriktivne mjere koje je Centralna banka
donijela do sada. On je objasnio da to znači da se 40 posto obavezne rezerve nalazi kod NBS-
a, odnosno da se 40 posto od svega što su naši građani položili u banke nalazi u Centralnoj
banci. "Takođe, sve ono što je u stranoj valuti položeno od drugih pravnih subjekata, 45 posto
se nalazi u NBS-u, jedna trećina bilansne sume bankarskog sektora se nalazi u gotovini ili se
nalazi kod NBS-a", izjavio je guverner Jelašić.

Vlasti Bosne i Hercegovine imale su čvrst stav da je naš bankarski sistem likvidan. Međutim,
kuluminacijom povlačenja depozita iz banaka u oktobru 2008, guverner centralne banke BiH
3
www.vecernji.hr (pristupljeno 4 Apr 2010)

5
 Uticaj i posljedice globalne finansijske krize na Bosnu i Hercegovinu

Kemal Kozarić objavljuje 14 oktobra 2008 da je stopa obavezne rezerve smanjena sa 18 na

14%, čime bi bankama u BiH bila obezbjeđena dodatna likvidnost u iznosu od 727 miliona
konvertibilnih maraka. Iako je Zakonom o Centralnoj banci i sistemom Valutnog odbora
(Currency board) Centralna banka BiH dodatno onemogućena da posluje kao prava
monetarna institucija, pokazali su visok stepen odlučnosti primjenom ovog modela. Nikola
Špirić, Predsjedavajući Vijeća Ministara, nakon sastanka sa MMF-om u Vašingtonu
objavljuje da će se na sljedećoj sjednici Vijeća Ministara donjeti odluka o povećanju
osiguranog depozita sa 7.500 na 10.000 konvertibilnih maraka. Nažalost, stiče se dojam da je
ova odluka zakašnjela i neefektivna. Kao dodatna mjera naknadno je podignut iznos
osiguranog depozita na 15.000 KM, a od 1-og aprila 2010 Agencija za osiguranje depozita
osigurava depozite kod komercijalnih banaka na iznosu 35.000 KM/po osobi/po banci4.

2.2 Uticaj finansijske krize na pojedine sektore u Bosni i Hercegovini

Kriza u privredi BiH se osjeti kroz tri osnovna prenosna mehanizma i to:

1. Nakon pada likvidnosti banaka u BiH uzrokovanom naglim povlačenjem sredstava na

strani pasive banaka, iznenada je fizičkim i pravnim licima postalo vrlo teško dobiti zajam ili
kredit kod komercijalnih banaka. Banke su postavljale rigoroznije uslove uzrokovane strahom
u ponovni gubitak likvidnosti. Naročit doprinos ovakvoj situaciji dala je činjenica da se
komercijalne banke ne mogu više zaduživati u inozemstvu za pokriće svojih obaveza. Osjetio
se i drastičan rast kamatnih stopa na kredite. Prve predikcije glasile su da će kamatne stope na
kredite dostići nivo od preko 12%, što je uveliko imalo efekat na potrošnju i investicije.
2. Ekonomska saturacija u cijelom regionu uzrokovala je pad cijena izvozne robe i potražnje
za njom, (pad izvoza u prvih deset mjeseci 2009. čak od 21,4 %).
3. Konsekventno došlo je do opadanja doznaka iz inostranstva koje su do sada predstavljale
značajan izvor finansiranja koje ne stvara buduće obaveze (pad od cca 9 %).

2.2.1 Nezaposlenost

Najozbiljniji danak koji recesija uzima je rast stope nezaposlenosti. Prema podacima Agencije
za rad i zapošljavanje BiH, kao direktna posljedica ekonomske krize od oktobra 2008. do
oktobra 2009. godine, otkaze je dobilo 58.717 (ne)zaposlenih. Indiciramo da rast
nezaposlenosti dovodi do opadanja kupovne moći i bogatstva, što direktno utiče na smanjenje
investicija i povećanje siromaštva pojedinaca i države uopće. Smanjenje kupovne moći i
potrošnje dovodi do smanjenja prihoda od PDV-a, što čini glavnu stavku budžeta svih vlada u
BiH. Predlaže se povećanje stope PDV-a ili uvođenje dvostruke stope PDV-a, međutim
predviđa se da bi takav potez moga dovesti do socijalnih nemira.

Po evidencijama zavoda za Zapošljavanje BiH, u aprilu 2010 je registrovano 515.966

nezaposlenih lica, što je za 0.6 odsto manje no u martu. Podaci su agencije za statistiku BiH,

Ukoliko se kao bazna godina uzme 2008. i uporedi april ove godine sa istim mjesecom 2009.
godine, uočiće se rast nezaposlenosti od 4.6 indeksnih poena ili u apsolutnom iznosu, broj lica
koja se vode kao nezaposlena povecao se za 22.778.

4
http://www.aod.ba/odluke.html (pristupljeno 1 aug 2010)

6
 Uticaj i posljedice globalne finansijske krize na Bosnu i Hercegovinu

Najveći broj nezaposlenih lica su visokokvalifikovani i kvalifikovani – 183.301, a najmanji

broj nezaposlenih lica je sa visokom stručnom spremom 19.176.

U poređenju sa aprilom prošle godine imao je sektor socijalne i lične uslužne djelatnosti sa
povećanjem od 9.5 indeksnih poena, slijede ga sektori finansijskog posredovanja sa 4,9
indeksnih poenai poljoprivreda, lov i šumarstvo sa povećanjem od 4.1 indeksnih poena.

Što se tiče plaća u Bosni i Hercegovini, podaci Agencije za statistiku BiH bilježe pozitivan
pomak u odnosu na 2008. kada je prosječna plaća iznosila 752 KM u neto iznosu, 2009. je
iznosila 792 KM, dok je u prva četiri mjeseca 2010. prosječna plaća iznosila 799 KM.

Podaci Agencije za statistiku BiH o kretanju stope nezaposlenosti date su u tablici5:

Total Muški Ženski

2007 2008 2009 2007 2008 2009 2007 2008 2009
Stopa aktivnosti 43,9 43,9 43,6 57,7 57,1 56,2 31,0 31,6 31,9

Stopa zaposlenosti 31,2 33,6 33,1 42,3 44,9 43,2 20,8 23,1 23,7

Stopa 29,0 23,4 24,1 26,7 21,4 23,1 32,9 26,8 25,6
nezaposlenosti

Stopa aktivnosti = radna snaga/radno sposobno stanovništvo

Stopa zaposlenosti = zaposleni/radno sposobno stanovništvo
Stopa nezaposlenosti = nezaposleni/radna snaga

2.2.2 Tržište nekretnina

Smanjenje kupovne moći dovelo je i do pada cijena na tržištu nekretnina. Prema podacima
agencija za promet nekretnina, cijene nekretnina u odnosu na početak 2008. godine su pale
13-20% u zavisnosti od kantona. Iako su cijene ne nekretnina značajno opale, i dalje se čine
dosta nerealnim. Cijena kvadranog metra stambenog prostora u Sarajevu iznosi u prosjeku
3.000 KM, Banjoj Luci 2.500 KM, Tuzli 2.000 KM. . Sa većim kamatnim stopama, ali i sa
porastom inflacije, većina građana neće moći da vraća stambene kredite, što će takođe
izazvati nove ekonomske potrese u zemlji. Nikome nije jasno da li i kakav plan vlada ima za
rešavanje ovog potencijalnog problema. Inicijative raznih klubova vijećnika postoje u vidu
državnih subvencija za otplatu kamata po kreditima odobrenih mladim ili osobama koji prvi
put rješavaju stambeno pitanje, ili u ukidanju poreza na promet nekretnina za gore navedene
kategorije, međutim za sada sve ostaje na nivou inicijative.

Pad cijena nekretnina dalje utiče na probleme u građevinskoj industriji, gdje se ponovno
dešavaju nova otpuštanja radnika i na taj način se ulazi u jedan začarani krug.

2.2.3 Kapitalni projekti i investiciona potrošnja

Početkom 2009. Federalni ministar prometa i komunikacija izjavio je da je put do

prevazilaženja finansijske krize u ohrabrivanju kapitalnih investicija naročito izgradnji
puteva. Stoga se u 2009-oj pokušalo s daljim razvojem koridora Vc, te izgradnji brze ceste
5
http://www.bhas.ba/new/ (pristupljeno 1 aug 2010)

7
 Uticaj i posljedice globalne finansijske krize na Bosnu i Hercegovinu

Sarajevo-Tuzla. Međutim, reći ćemo da nakon loše 2009-te u građevinskoj industriji u Bosni i
Hercegovini, 2010 i 2011 godina nose određenu stabilnost ali još zaostaju za snažnim rastom
naročito ispoljenim u 2006-oj i 2007-oj godini. Pad u 2009-oj iznosio je 16.8%, ali u 2010
godini se očekuje rast u odnosnu na prethodnu godinu u iznosu od 2.74 %. Business Monitor
International objavljuje da će u narednom periodu ovaj rast ostati nizak ali pozitivan.

Svjetlo dana u januaru i februaru 2010 vidjele su najave nekoliko velikih projekata u BiH.
Najvažnija je odluka vlade da prihvati strateški dokument koji je podnio Ministar energije
rudarstva i privrede, a tiče se rekonstrukcije elektro-energetskog sektora u Zemlji. Razvoj će
uključiti šest termo i vjetro elektrana, i 16 hidrocentrala. Postoje također vijesti o otvaranju
tendera za radove na Sarajevskom aerodromu. Projekat je trenutno otvoren za Holandske
firme kako je finansijski plan pokriven sredstvima holandske vlade u iznosu od 750.000 Eur.
Tu je i nastavak gradnje korodor Vc - 350 km duge trase koji će spojiti sjever zemlje sa
Jadranskim morem, uvijek aktuelni projekat gradnje termoelektrane Stanari u Republici
Srpskoj, gradnja auto puta Banja Luka-Gradiška i Banja Luka –Doboj, izgradnja gasovoda u
Centralno Bosanskom kantonu.

Evropsko učešće u infrastrukturi Bosne i Hercegovine značajno je pojačano u januaru i

februaru 2010, sa pojačanom aktivnošću na projektima i velikim objavljivanjima. Investicije u
industriju biti će pokrivene putem Evropske Banke za Obnovu i Razvoj (EBRD) i Evropske
Investicione Banke (EIB). Ovo daje veliko značenje razvoju industrije u BiH ali još važnije
znači promjenu u stavu koje strane firme imaju prema BiH, tako da se sve više firmi odlučuje
prevazići percepciju pojačanog sistemskog rizika koji je uvijek vezan za BiH.

Najveći negativan uticaj svjetska ekonomska kriza ima na one grane koje najviše učestvuju u
izvozu:

1. sektor metalne industrije, a naročito na preduzeća koja proizvode djelove i

komponente za autoindustriju;
2. sektor drvoprerađivačke industrije;
3. građevinarstvo;
4. sektor tekstila, obuće i kože;
5. saobraćaj.

Međutim u 2010 osjetan je pomak u odnosu izvoza i uvoza. Podaci agencije za statistiku BiH
odaju da uvoz u BiH u 2009. iznosio je 12.348.466.00 KM, dok je izvoz iznosio
5.530.377.000. Vanjskotrgovinski bilans iznosio je -6.818.098.00 a pokrivenost uvoza
izvozom iznosila je 44.78%. U prva četiri mjeseca 2010. uvoz je iznosio 5.054.797.000, dok
je izvoz na niovou od 2.736.894.000. Vanjskotrgovinski bilans za prva četiri mjeseca 2010. je
na nivou od 2.317.903.000 dakle pokrivenost uvoza izvozom je 54.14%.

2.2.4 Tržište kapitala

Globalna finansijska kriza ove godine (2010) drastično se odrazila na tržište kapitala u
Federaciji BiH i dovela do velikog pada likvidnosti na Sarajevskoj berzi i Banjalučkoj berzi6.
6
www.sase.ba (Kvartalni izvještaj za I kvartal, pristupljeno 1 Aug 2010)

8
 Uticaj i posljedice globalne finansijske krize na Bosnu i Hercegovinu

U prvom kvartalu ove godine promet na Sarajevskoj berzi iznosio je svega 24,3 miliona KM,
dok je u istom periodu lani on vrijedio 57,9 miliona maraka. Ovi podaci govore da je
ovogodišnji promet za 33,6 miliona KM ili 58 posto manji u odnosu na isti lanjski period.

Svjetski trendovi jačanja averzije investitora prema riziku prenijeli su se i na BH tržište

kapitala, tako da je udio prometa ostvaren obveznicama FBiH u ukupnom prometu dostigao
17 posto. Da investitori žele svjež tržišni materijal kao i određenu sigurnost pri ulaganju
pokazuju i podaci o trgovanju obveznicama FBiH, koje su ne berzu došle prije svega nekoliko
mjeseci. Njima je u prvom kvartalu trgovano za nešto više od četiri miliona maraka.

Promet vrijednosnim papirima za izmirenje ratne štete i devizne štednje svakog mjeseca se
povećavao, pa je tako u januaru iznosio više od milion, u februaru 1,23 miliona, a prethodnog
mjeseca vrijedio je 1,75 miliona maraka.

Vrijednost fondovskog indeksa BIFX za godinu je povećana za 13,25 posto, SASX-10 je

uzletio za 14,23, a SASX-30, povećan je za 5,89 posto. No, ti indeksi su se od početka godine
kretali u negativnom smjeru. BIFX je pao za 9,2, glavni indeks SASX-10 za 2,9, a SASX-30
za 3,4 posto.

I pored svih negativnih kretanja, tržišna vrijednost, odnosno vrijednost svih vrijednosnih
papira izlistanih na berzi, povećana je za 125,4 miliona maraka i na kraju marta iznosila je
7,15 milijardi KM.

Prva tri mjeseca 2010. obilježili niski mjesečni promet i smanjen intenzitet trgovine. Slična
situacija vlada i na tržištima u regiji.

Razloge za ovako slab početak godine treba tražiti u aktuelnoj domaćoj ekonomskoj i, s
obzirom na to da se nalazimo u izbornoj godini, političkoj situaciji, koja nije pogodna za
privlačenje novih investitora. Mnogi makroekonomski pokazatelji i sporost reformi
pozicioniraju BiH na dno liste u Evropi i regionu, pa nije nimalo čudno da uopće nismo na
mapi investitora, uključujući i portfolio investicije.

2.3 Mjere za ubalažavanje i borbu protiv recesije

Iako ne postoji usaglašen stav među svjetskim, time i Bosansko-Hercegovačkim ekonomskim

liderima i privrednicima o načinu borbe protiv korupcije, opći stav je da u doba depresije

9
 Uticaj i posljedice globalne finansijske krize na Bosnu i Hercegovinu

krucijalno je održati nivo zaposlenosti, ohrabrivati ličnu i investicionu potrošnju i poticati

razvoj zemlje kroz zajednička ulaganja.

Bosna i Hercegovina ostvarila je određene pomake u kapitalno intenzivnim projektima u

2010-oj godini, kao što smo razmatrali u poglavlju 2.2.3, dok je Vlada FBiH za 2011
postavila cilj smanjenja nezaposlenosti mladih za 2%.

2.3.1 Mjere poboljšanja efikasnosti

U skladu sa preporukom MMF-a svim državama u krizi, treba poštovati smjernice koje će
doprinjeti efikasnom korištenju resursa i stabilizaciji stope nezaposlenosti:

1. Hiperprodukcija kadrova je jako bitan problem. Stiče se dojam da je tržište rada iz godine u
godinu pretrpano identičnim zanimanja, dok realno postoji pad tehničkih zanimanja.
Slikovito: ,,Nije moguće proizvesti toliko dobrih ekonomista koji će naći novac za izgradnju
autoputa, ukoliko taj put nitko ne zna napraviti“. Boljom saradnjom institucija vlasti i
obrazovnih institucija, a potpomognuto dobrim planiranjem, treba uskladiti potrebe privrede
sa manufakturom kadrova. Nadalje, često se pripisuje mentalitetu jedne nacije kao što je naša
da mjesto u kojem ste rođeni zauvjek ostaje mjesto privređivanja i življena, dok je takva
praksa davno napuštena u zapadnim zemljama. Moguće je boljom saradnjom općina ili
kantona uskladiti suficite ili deficite radne snage, tako da uz stimulativni paket preseljenja
kadrovi mogu balansirati ponudu i potraznju za kadrom po kantonima.

2. Povećanje domaće potrošnje kroz razvoj infrastrukturnih projekata. Velik uticaj i

povjerenje u velike kapitalne projekte donio je Sarajevo Business Forum, kao i usvojen
prijedlog Federalnog ministra rudarstva, energetike i privrede o obnovi i izgradnji elektro-
energetskog sistema države. Obećavajuće projekte nudi nastavak izgradnje koridora Vc, brze
ceste Tuzla-Sarajevo, rekonstrukciji petlje Šićki-Brod, Svim snagama treba potencirati ove
značajne priojekte u zemlji i ne dozvoliti da budu još jedna marketing poruka u izbornoj
godini.

3. Subvencioniranje kamata i olakšani kreditni uslovi privrednicima dozvolili bi razvoj novih

projekata i nova zapošljavanja. Prilikom subvencioniranja kamata potrebno je oformiti
pouzdan komitet koji bi ispitivao namjenu kredita, te postavljao uslove o tretmanu radnika za
vrijeme trajanja kredita. Također razvoj poduzetničkih zona će smanjiti troškove najma
prostora. Također u sklopu poduzetničkih zona moguće je pružati zajedničke usluge
(knjigovodstvo, promocija, prevoz, itd), svako smanjenje troška predstavlja povećanje
likvidnosti preduzeća i omogućava još jednu dodatnu jedinicu proizvoda koji će se izvesti na
ino-tržište.

4. Stimuliranje izvoza firmi u Bosni i Hercegovini. Putem privrednih foruma i izložbi u

inostranstvu, europski proizvođači se mogu upoznati sa privredom Bosne i Hercegovine.
Mnoge manje manufakture u metalnoj, drvoprerađivačkoj, agrarnoj i tekstilnoj struci postoje
na nivou Tuzlanskog kantona i BiH koje bi predstavljale dobrog kooperanta velikim
proizvođačima u Evropi. Poticaji za kvalitetne pojedinačne proizvode, koji će kasnije donjeti
tako neophodnu dobru reputaciju za BiH. Razvoj turizma je još jedan dobar izvozni proizvod.
Broj turista u BiH u 2009 godini iznosio je nešto više od 70.000, a taj broj se dosta može
povećati radom na propagiranju turističkog potencijala na tržištima Velike Britanije,
Njemačke i Rusije. Tu strategiju već odavno usvojile su Hrvatska i Crna Gora.

10
 Uticaj i posljedice globalne finansijske krize na Bosnu i Hercegovinu

5. Dosta neiskorištenog prostora postoji u Bosni i Hercegovini. Taj prostor bi se efikasno

mogao iskoristiti u razne poljoprivredne djelatnosti. Davanje koncesija na državne posjede za
upotrebu u poljoprivredi, subvencija kamata za nabavku poljoprivredne mehanizacije,
podsticanje mesne industrije, mogle bi Bosni i Hercegovinu pretvoriti u sinonim dobre i
zdrave hrane.

6. Povećati nivo povjerenja građanstva u bankarski sistem. Niti jedan privredni sistem ne
funkcioniše ukoliko građani čuvaju novac u “slamarici”.

7. Stiče se dojam da i u Bosni i Hercegovini postoji “prenapuhan” balon koji se tiče cijena
nekretnina. Država mora omogućiti programe za obezbjeđivanje stanova raznim kategorijama
stanovništva kao što su mladi bračni parovi, RVI. Također, udruženja za zaštitu potrošača
moraju ograničiti stopu profita raznih građevinskih firmi.

Može se činiti da ovi prijedlozi rješavaju samo pojedinačne probleme, međutim u maloj
privredi kao što je bosansko-hercegovačka jedini izlaz je povećanje efikasnosti privrede i
sistema malim koracima. Svaka veća ekonomska mjera, poučeno događajima u zapadnoj
Evropi, sluti socijalne nemire u ionako oslabljenoj i besputnoj privredi.

2.3.2 Anticklična politika

Anticiklična politika se sastoji iz dvije mjere:

1) Redukcija javne potrošnje.
Predlaže se vraćanje stavki javne potrošnje na nivo koji je postojao u 2006. Glavne stavke su
zaustavljanje rasta javnih rashoda, racionalizacija transfera privatnim licima, ograničavanje
menadžerskih plata, smanjenje budžetskih materijalnih troškova, poboljšanje ciljanja
socijalno najugroženijih kategorija (K. Hodžić, 2010)
2) Povećanje javnih prihoda mjerama fiskalne i monetarne politike.

Fiskalna politika Bosne i Hercegovine je znatno ograničena postojanjem sistema Currency

Boarda. Predlažu se sljedeće mjere:
a) Brzo prilagođavanje fiskalne politike krizi izmjenom (sniženjem) stopa direktnih
poreza (npr. poreza na dohodak) i indirektnih poreza (PDV i indirektni porezi za za
neluksuzne robe, posebno osnovne životne namirnice i komunalne usluge (A. Domazet, 2009,
F. Čaušević, 2009,.);
b) emitovanje javnog duga (dugoročne obveznice) s ciljem konkretnog preduzimanja
mjera finansiranja kapitalnih izdataka (F. Čaušević, 2009);
c) uvođenje progesivnog oporezivanja, kako bi se teret krize ravnomjerno rasporedio
između bogatih i siromašnih, te oslobađanja poreza na dobit poduzetnike koji profite
reinvestiraju u svoju kompanije (D. Miljević, 2009);
d) svođenje mjera poreske politike na mogućnost proširenja poreske osnovice poreza
na dohodak kroz ukidanje poreskih oslobođenja toplog obroka i prevoza, u ime čega je
potrebna hitna izmjena propisa koji reguliraju porez na dohodak (Š. Alić, 2009.; K. Hodžić,
2010).

Mjere monetarne politike koje se predlažu su veoma opasne i teško ih je kontrolirati, stoga se
mora pristupiti pod velikim oprezom:

11
 Uticaj i posljedice globalne finansijske krize na Bosnu i Hercegovinu

a) Kako postoji inverzna veza zaposlenosti i inflacije predlaže se kontolirana inflacija

(D. Stojanov, 2005., 2007.; N. Grabovac, 2010.). Grabovac predlaže da bi
kontrolirana inflacija od 20% može povećati nivo zaposlenosti za 10 do 15 %.
b) Uvođenje fleksibilnijeg mehanizma upotrebe obaveznih rezervi Centralne banke
BiH kroz emisiju vrijednosnih papira u funkciji primjene instrumenata selektivne
kreditne politike, kao kvalitativne monetrne politike, i obaranja kamatne stope kroz
ponudu novca razvojem finansijskog sektora (I. Kešetović, 2009.)
.

Z A K LJ UČ A K

12
 Uticaj i posljedice globalne finansijske krize na Bosnu i Hercegovinu

U periodu od poslednje dvije godine finansijska kriza potresa cjelokupan svijet. Očituje se
masovnim kolapsima banaka i privrednih društava, padom privrednog rasta i povećanjem
nezaposlenosti.

Slično svjetskoj situaciji i Bosna i Hercegovina ionako u stanju slabog ekonomskog rasta i još
uvjek aktuelnim etno-političkim pitanjima, dodatno je zahvaćena ovom saturacijom, mada se
prvobitno mislilo da će ekonomska kriza zaobići manje privrede kao što je naša, koje nisu
dovoljno izvozno orijentisane. Rast nezaposlenosti i pad kapitalnih investicija dodatno su
otežale stanje stvari u zemlji.

Kao preporuku za izlazak iz krize uzećemo istu onu krilaticu koje smo se morali držati i prije i
poslije izlaska iz krize: “povećanje efikasnosti”. Mjere anticiklične politike ogledaju se u
smanjenju javne potrošnje na nivo koji je postojao prije početka krize te povećanje javnih
prihoda. Anticiklične mjere fiskalne i monetarne politike su na nivou teorijskih pristupa kako
je primjena ovih mjera ograničena postojanjem sistema Currency Boarda. Finansijska kriza
nije niti došla od Bosne i Hercegovine, niti će rješenje doći iz Bosne i Hercegovine ali
određenim mjerama moguće je poboljšati efikasnost privrede i time stvoriti zdravu klimu za
velike strane ulagače.

LITERATURA

13
 Uticaj i posljedice globalne finansijske krize na Bosnu i Hercegovinu

1. Woods N., The Political Economy of Globalization, Macmillan Press LTD, London,
2002.
2. Čaušević, F. (2009), Globalna recesija i njene refleksije na BiH, „Forum Bosnae“,
Sarajevo, br. 47.
3. Domazet, A. (2009), Konkurentnost poslovnog sektora i recesija u Bosni i
Hercegovini, „Forum Bosnae“, Sarajevo, br. 47.
4. Domljan, V. (2009), Efektivni javni rashodi – temelj antikriznog programa, „Forum
Bosnae“, Sarajevo, br. 47.
5. Hodžić, K. (2010), Uvodno izlaganje, savjetovanje na Vlašiću „Mjere za ublažavanje
utjecaja globalne ekonomske krize na ekonomiju BiH“, Otvoreni Univerzitet
APEIRON, Travnik.
6. Miljević, D. (2009), Kriza kao sudbina, „Forum Bosnae“, Sarajevo, br. 47.
7. www.aod.ba (Agencija za osiguranje depozita Bosne i Hercegovine)
8. www.avaz.ba (Novinski internet servis)
9. www.bhas.ba (Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine)
10. www.limun.hr (Ekonomski web site)
11. www.sase.ba (Zvanični sajt sarajevske berze vrijednosnih papira)
12. www.vecernji.hr (Novinski internet servis)
13. www.wikipedia.com (Internet enciklopedija)

14