P. 1
Niskogradnja

Niskogradnja

|Views: 1,120|Likes:
Published by Sandra Kojic

More info:

Published by: Sandra Kojic on May 09, 2011
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as DOC, PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

12/23/2012

pdf

text

original

Asfalt

Asfalt je mješavina mineralnih tvari i bitumena kao vezivnog sredstva koji s obzirom na sastav smjese može zauzimati različit količinski udio. S obzirom na varijabilnost svojih komponenti (vrsta i količina) moguće je proizvesti asfalt koji će imati različite osobine - na taj način asfalt je moguće prilagoditi svakoj individualnoj potrebi i svakom zahtjevu.

Pojedini su zahtjevi ponajprije determinirani kasnijim uvjetima u kojima se asfalt iskorištava a to su jačina prometa i vanjske vremenske prilike kako ljeti tako i zimi. Iz tog je razloga svakom proizvodnom procesu potrebno obratiti posebnu pozornost (na primjer priprema smjese, skladištenje, transport, ugradnja i zaptivanje). Dodavanjem različitih mineralnih tvari svježim asfaltni površinama ili miješanjem asfalta s određeni mineralnim tvarima, bezbojnim vezivima i/ili po potrebi dodavanjem asfaltu posebnih pigmenata boje moguće je postići gotovo sve tonove boje asfalta. Na isti način moguće je dodavanjem postojanih boja ili nanošenjem tankog sloja boje tijekom vrele ili hladne obrade asfalta po želji oblikovati ove asfaltne površine, no ovakav način optičkog oblikovanja asfaltnih površina odnosi se prije svega na površine koje nisu izložene snažnom mehaničkom trošenju. Primjeri i ciljevi korištenja obojanog asfalta Određene vrste boje na asfaltnim površinama mogu označavati da se radi o posebnim prometnim situacijama koje vrijede za tu prometnicu. Optičko oblikovanje prometnih traka koje služe za skretanje ili izraženije označavanje određenog prometnog raskrižja (raskrsnice). Preusmjeravanje prometnih kolona. Pojačavanje estetske atraktivnosti određenih asfaltnih površina. Asfaltne površine i njihovo oblikovanje Asfalt nudi veliku paletu najrazličitijeg oblikovanja njegove površine. Određene tonove boje na površini asfalta mogu će je po želji oblikovati i to se može realizirati upotrebom određene vrste materijala od kojeg se proizvodi asfalt, zatim od vezivnog sredstva kao i od vrste mineralnih tvari koje se dodaju asfaltu. O kojem se tonu asfalta radi naravno odlučuje i činjenica upotrebljavaju li se asfaltne površine kao prometnice ili se koriste u neku drugu svrhu. U svakom slučaju na ove je načine moguće po želji sasvim točno, precizno i pouzdano postići određeno optičko oblikovanje asfaltnih površina. Mogućnosti oblikovanja površina Dodavanjem asfaltu određenih bojanih (plemenitih) primjesa. Nanošenjem posebnog zrcalnog sloja na asfaltnu površinu. Strukturiranjem asfaltne površine pomoću specijalnih šablona.

Moguće kombinacije materijala Asfalt se može postavljati u kombinaciji s nekim drugim materijalima, na primjer u kombinaciji s elementima za popločavanje od prirodnog kamena, i na taj način moguće je postići bolju preglednost, zadržati bolji strukturni pravac i efektivnije naglasiti oblikovanje određenih površina. Ovakve kombinirane površine mogu međusobno odvajati prometne trake i jednostavnije integrirati mirnije ''otoke'' u prometnom području. Kombinirane površine mogu se primjenjivati u svrhu:      Obilježavanja rubova prometnica. Označavanje određenih strukturnih pravaca. U svrhu dijeljenja/podjele/razdjeljivanja određenih površina. Kao mogućnost integracije prirodnih stabala u prometnom pojasu. Za naglašavanje estetske atraktivnosti.

Asfaltni slojevi S obzirom na činjenicu za što će se koristiti asfaltne površine moguće je sasvim precizno odrediti debljinu i ispravno postaviti asfaltne slojeve jedan na drugom. Na taj način preko svakog pojedinog sloja na podlogu se trajno i učinkovito prenosi svako opterećenje koje dolazi s površine. Ovdje razlikujemo nosivi asfaltni sloj, vezni asfaltni sloj i krovni/površinski asfaltni sloj. Nekoliko riječi o slojevima asfalta Nosivi asfaltni sloj: Preko sebe preuzima i na podlogu raspoređuje cijeli teret koji dolazi s površine. Predstavlja ravnu i čvrstu podlogu na koju se oslanjaju ostali asfaltni slojevi. Njegova debljina iznosi od 8 - 22 cm. Vezni asfaltni sloj: Dodatno izravnava podlogu. Preuzima na sebe posmično/tangencijalno naprezanje koje proizvodi prometno opterećenje s površine. Debljina sloja iznosi od 4 - 8 cm. Krovni/površinski sloj asfalta Površinski je sloj asfalta odgovoran za osobine asfaltne površine na gornjoj strani koja je u neposrednom kontaktu s površinskim opterećenjima. Ovaj sloj mora jamčiti siguran prihvat mehaničkog kontakta s površine, treba ublažavati buku i slično). Ovaj sloj je moguće oblikovati prema želji i potrebi u pogledu površinskih tekstura i boje. Debljina ovog sloja iznosi od 1 - 4 cm. Životni vijek i održavanje asfalta Asfaltne je površine moguće jednostavno i bez problema obnavljati. Postoje vrlo učinkovite tehnike nanošenja i ugradnje asfalta ili njegova dodatnog oblikovanja koje prometne zastoje svode na minimum odnosno koje, ako se pravovremeno i ispravno primjenjuju, uvelike smanjuju financijske izdatke za obnovu asfaltnih površina. Asfalt je:

 moguće vrlo brzo obnoviti.  jednostavno održavati.  materijal vrlo dugog vijeka trajanja.

Asfalt u cestogradnji
Kako je bitumen zaslužan za asfaltnu mješavinu kojom prekrivamo većinu današnjih cesta i autocesta, posvetit ćemo mu jedan mali dio pozornosti, jer ipak je on jedan od najstarijih poznatih građevnih materijala, te u mješavini s agregatom stvara vruću asfaltnu mješavinu

Gotovo sav bitumen koji se u današnje doba upotrebljava za asfaltiranje dobiva se obradom nafte, odnosno destiliranjem Bitumen je vezivni materijal tamnosmeđe do crne boje koji se javlja u prirodnom stanju ili se dobiva destiliranjem nafte. Gledajući bitumen kroz povijest, može se istaknuti da je to jedan od najstarijih poznatih građevnih materijala. Sumerani su ga upotrebljavali za gradnju brodova, stara civilizacija u dolini Inda koristila ga je za gradnju velikih javnih kupališta i spremnika, Egipćani su upotrebljavali prirodne asfalte za hidroizolaciju i mumificiranje. Dakle, njegova svojstva ljepljivosti i nepropusnosti bila su poznata već u samim začecima ljudske civilizacije. Gotovo sav bitumen koji se u današnje doba upotrebljava za asfaltiranje dobiva se obradom nafte, odnosno destiliranjem. Bitumenska veziva koja se najčešće upotrebljavaju u gradnji savitljivih kolničkih konstrukcija mogu se podijeliti na tri vrste. Bitumen Izvrsnom prionjivošću i vodonepropusnošću ovo čvrsto i trajno vezivo iznimno je otporno na djelovanje većine kiselina, alkalija i soli. Najviše se upotrebljava u proizvodnji vruće asfaltne mješavine koja se ko-

Mogu se podijeliti u tri vrste: brzoispariv – upotrebljava se za prskanja u svrhu poboljšanja prionljivosti i površinske obrade. U cestogradnji su najvažnija fizikalna svojstva stijenske mase. U Hrvatskoj se sve češće upotrebljavaju polimerom modificirani bitumeni. sedimentne i metamorfne). koji se dobiva zagrijavanjem gline do vrlo visokih temperatura. ona se razbija (na bitumen i vodu) i to zato što kapljice bitumena reagiraju s površinom agregata i s njom uspostavljaju vezu. Danas se asfaltne mješavine pretežno izvode po principu minimuma šupljina. sposobnu za izdržavanje golemih opterećenja na kolničkim konstrukcijama autocesta. a oni se koriste za posebne asfaltne mješavine tipa SPLITMASTIKSASFALT (SMA). kako bi se poboljšala prionljivost. Vrste agregata koje se koriste su prirodne stijene (eruptivne. viskoznosti ili ponašanju. koja obično nastaje tijekom proizvodnje čelika u visokoj peći. vode i emulgirajućeg sredstva. pijeska i kamenog brašna.risti u prvom redu za građenje savitljivih kolničkih konstrukcija. kada se koriste kao tampon ili nosivi sloj. srednje brzoispariv – upotrebljava se za prskanja uskladištive asfaltne mješavine za popravke te miješanja na cesti. Agregati Agregat koji se upotrebljava pri proizvodnji vruće asfaltne mješavine uglavnom se pridobiva i obrađuje u kamenolomima i šljunčarama. zračnih luka i pista za utrke. Koristi se da bi smanjila viskoznost bitumena kako bi se mogao upotrebljavati pri nižim temperaturama. tj. laki agregat. Bitumenima je tako smanjena viskoznost pa se mogu upotrebljavati na nižoj temperaturi ugradnje. ili kada se ugrađuju u razne slojeve asfaltnih mješavina.d. Kada se laki agregat i šljaka upotrebljavaju za asfaltne mješavine. i to bitni podaci o tome kako će se materijali ponašati u raznim okolnostima. Tehnika gradnje asfaltom . što znači da se agregat sastoji od kamene sitneži. Bitumen se u vrste klasificira na tri načina koji se temelje na penetraciji. a time se dobiva kontinuirani film bitumena na agregatu ili kolniku. Svrstava se među tekuće bitumene jer je za razliku od bitumena. Polimerni se bitumen počeo proizvoditi i u Hrvatskoj. Pojedinačne se vrste koriste na sljedeći način: nestabilne emulzije – za površinske obrade i penetrirani makadam. ta dva umjetna agregata znatno pridonose otpornosti kolnika na klizanje. Bitumenske emulzije Bitumenska emulzija je mješavina sastavljena od bitumena. pri čemu istiskuju vodu koja se nalazi između bitumena i agregata. Grijanjem ga dovedemo u tekuće stanje i tako ljepljiv prianja te obavija zrna agregata i stvara savršenu mješavinu. polustabilne emulzije – za hladne mješavine bitumena i agregata diskontinuiranog sastava. emulzijske obrade i agregata kontinuiranog sastava te slurry seal. Kada se bitumenska emulzija pomiješa s agregatom. pri okolnoj temperaturi u tekućem stanju. tako da u mješavini ostane po mogućnosti što manji obujam šupljina. Razrijeđeni bitumeni Razrijeđeni bitumeni su tekući bitumeni koji se dobivaju tako da se bitumenima dodaju naftna otapala. i šljaka. sporoispariv – upotrebljava se za prskanja. stabilne emulzije – za prskanje. kao zajednički projekt Ine i Shella te je prve količine kupila Cesta Varaždin d.

Poželjno je da asfaltne površine ne budu rascjepkane nego cjelovite. Osim toga prometnica mora posjedovati svrhovit profil usko vezan uz odvođenje oborinskih voda. Moraju biti što je moguće prije raspoložive za upotrebu nakon polaganja asfaltnih slojeva. U interesu njezine trajnosti asfaltne površine prometnice moraju pokazivati određenu otpornost na trošenje. Na taj način biti će skraćeno vrijeme korištenja alternativnih pravaca. U slučaju prometnih gužvi ili radova moraju biti u stanju primiti promet kao alternativni komunalni pravci. Pješačke zone moraju biti tako izvedene kako bi ih nesmetano mogle koristiti i osobe s posebnim potre- . mora biti postojana na vremenske utjecaje i izdržljiva s obzirom na svakodnevno iskorištavanje. na taj način spriječit će se negativne posljedice usporavanja prometa i eliminirati potreba korištenja alternativnih pravaca. Sve ove uvjete asfalt kao građevni materijal ispunjava uzorno i besprijekorno. izobličavanje/deformacije odnosno promjenu oblika. Općenito možemo reći da su sljedeći elementi važni za površine na kojima se odvija promet: U interesu prometne sigurnosti površine na kojia se odvija promet moraju biti što ravnije i u tim okvirima moraju ispunjavati određene standarde.Kako bi sve stavke nekog građevinskog ugovora bile u cijelosti ispunjene odnosno određena površina bila kvaliteto asfaltirana moraju jasno biti definirane potrebe i zahtjevi u pogledu osobina koje određena prometna površina mora ispunjavati. Ove stavke moraju biti sasvim jasno navedene u građevinskom ugovoru. U ekološkom interesu asfaltne površine prometnica ne smiju onečišćavati oborinske vode. moraju se sastojati od onih materijala koji se najlakše i najpotpunije recikliraju odnosno materijala koji se ponovno upotrebljavaju kako bi se na taj način spriječilo bespotrebno nastajanje otpada. Poglavito su u komunalnim okvirima izraženi zahtjevi kao na primjer: Postojanje onih površinskih slojeva asfalta koji najbolje ''upijaju'' odnosno eliminiraju buku (da se stvara što manja buka kotača). poglavito iz tog razloga što se asfaltirane površine nakon postavljanja asfaltnih slojeva mogu vrlo brzo koristiti (nakon relativno kratkog vremena hlađenja asfalta). Izvođenje građevinskih radova mora protjecati uz što brže i ''bezbolnije'' odnosno uz što manje buke i na što prihvatljiviji ekološki način. odnosno da na sebi ne nose vezivne fuge. Osim toga prometne površine trebaju biti jednostavne za održavanje i općenito ne smiju zahtijevati visoke troškove vezane za sve vrijeme svojeg postojanja. Prometne površine moraju se tako graditi da uz respektiranje ekonomske isplativost trajno ispunjavaju sve zahtjeve vezane uz iskorištavanje prometnice.

Temeljni sloj mora u potpunosti ispunjavati sve zahtjeve u pogledu nosivosti. suha i dovoljno ljepljiva kako bi se zajamčilo dobro vezanje svih slojeva. Učinkovitost izvedbe mora biti potkrijepljena svim tehničkim karakteristikama i čimbenicima.Maksimalan uzdužni nagib ne smije prelaziti 6%.Osim toga asfaltna podloga mora biti sasvim čista.Maksimalna poprečni nagib ne smije prelaziti 2%. Tehničke pretpostavke koje mora ispunjavati podloga Generalno gledajući podloga mora biti tako napravljena kako bi se na nju ispravno mogao postaviti sljedeći sloj a to znači: 1. čvrstoće kako bi se na taj način zajamčila konstantna ravna površina svih slojeva .Mora se nastojati postići da je staza što ravnija i da je površinski otpor invalidskim kolicima što manji. .Eventualne vezivne fuge na stazi ne smiju ''stršiti''.50 m. .oko 0.Rubnici moraju također biti prilagođeni slijepim osobama i osobama u invalidskim kolicima. a materijali.Sama podloga mora biti sasvim ravna kako bi se na taj način osigurala pretpostavka da svaki idući sloja po cijeloj površini imati istu debljinu. proizvodi.Minimalna širina mora im biti 1. .na ovaj način svaki će idući sloj ispravno nalijegati i zaptivati prethodni sloj. Općenito gledano asfalt je upravo idealno sredstvo za ispunjenje komunalnih potreba za kvalitetnom cestogradnjom. Staze za pješake i trotoari moraju ispunjavati određene zahtjeve i standarde: . 2. . Ove zahtjeve u stanju je najbolje ispuniti asfalt proizveden od finih granulata. . Za cestogradnju općenito vrijedi pravilo: uvijek je potrebno osigurati da glavna nosiva zemljana podloga bude ne samo čvrsta nego i da posjeduje kvalitetan sustav odvoda (oborinskih) voda. oprema i radovi moraju biti izrađeni u skladu s normama i tehničkim propisima .3 posto osoba u svakodnevnom životu prisiljeno je koristi invalidska kolica kako bi se moglo nesmetano kretati.bama . 3. Površinski iskopi Pripremni radovi iznimno su bitni u prvim fazama građevinskog projekta.

ispitivanje podloge i sl.Materijal klase C prepun je ilovače – pogodno za bagere. Prilikom iskopa humusa ne smije se dopustiti duže zadržavanje vode na tlu jer bi ga ona prekomjerno razvlažila. koje svojim fizikalnim i kemijskim svojstvima zadovoljava tražene uvjete. proizvodi. a razlozi su ti što humus zbog svojih svojstava pod opterećenjem znatno mijenja obujam. dočim je posteljica uređeni završni sloj nasipa. oprema i radovi moraju biti izrađeni u skladu s normama i tehničkim propisima navedenima u projektnoj dokumentaciji za dotični projekt. a ručno jedino tamo gdje to strojevi ne bi mogli obaviti na zadovoljavajući način. osim kod materijala koji nisu osjetljivi na utjecaj vode Pripremni radovi. određene ravnoće i nagiba. Vodu treba odvesti izvan trupa ceste priključkom na neki odvodni jarak. Odguravanje humusa u odlagalište mora se obavljati tako da ne dođe do miješanja s nehumusnim materijalom. Stoga tijekom iskopa treba voditi računa o tome da je omogućena stalna poprečna i uzdužna odvodnja. vlažnost…) karakteristikama i čimbenicima. u usjeku uređeno sraslo tlo ili zamijenjeno sraslo tlo. Humusno tlo iskopava se s površina na trasi ceste kao i s ostalih površina. što uključuje i površinske iskope.) i netehničkim (npr. obavlja se tek neposredno prije izrade kolničke konstrukcije. Učinkovitost izvedbe radova mora biti potkrijepljena svim tehničkim (dokumentacija. a materijali. iznimno su bitni u prvim fazama građevinskog projekta. Ako postoji višak humusa. potrebno je prethodno predvidjeti lokaciju i oblik odlagališta za njegovo odlaganje. Čišćenje tla Ovo je početna faza i obuhvaća površinski iskop raznih debljina i njegovo prebacivanje u stalno ili privremeno odlagalište. Humus predstavlja problem jer predstavlja površinski sloj tla koji sadrži organske tvari u takvoj količini da mu u građevinskom smislu daju nepovoljna svojstva. tako da može bez štetnih posljedica primiti opterećenje kolničke konstrukcije i prometno opterećenje. potok ili prirod- . ali se od njega mora odvojiti prije upotrebe humusa pri obradi kosina nasipa ili usjeka ceste. Šiblje se mjestimično može odstraniti zajedno s humusom. godišnje doba. a pri promjenama količine vode osjetno mu se smanjuje nosivost tako da nije pogodan kao građevni materijal i mora ga se odstraniti. a iskopava isključivo strojno.

odnosno rokovima dovršetka ceste. Izbor tehnologije rada kod širokog iskopa ovisi o predviđenim umjetnim objektima (potporni i obložni zidovi. sastojaka biljnih i životinjskih ostataka koji podliježu procesima razlaganja. Koristeći se navedenim elementima. Iskop se obavlja prema visinskim kotama te propisanim nagibima kosina. drenaže. boje. iskopi radi korekcija vodotoka i regulacija rijeka. kao i široki iskopi pri gradnji objekata. Izrada širokog iskopa Izrada obuhvaća široke iskope koji su predviđeni projektom. a uzimajući u obzir geomehanička svojstva tla i zahtijevana svojstva za namjensku upotrebu iskopanog materijala. a uključuje i utovar iskopanog materijala u prijevozna sredstva. a to su: iskopi usjeka. količini tla koje treba iskopati. humusnim slojem smatra se površinski sloj sraslog tla u kojem je količina organskih tvari veća od 10%. prijevoznim dužinama. Debljinu humusnog sloja ustanovljuje se za svaki profil posebno. ili za pojedine dionice trase ceste ako se debljina humusnog sloja na pojedinim dionicama ne mijenja. kao i drugim okolnostima koje mogu utjecati na izbor tehnologije . kao i količine ukupnih organskih tvari a ako nije drukčije određeno. cestovna kanalizacija i slično). vrsti tla.nu depresiju. rokovima završetka iskopa. važnosti pojedinog iskopa za dinamiku rada na objektu i ekonomičnosti iskopa. iskopi kod devijacija cesta i prilaznih putova. Iskop za cestu Pri iskopavanju se na svim promjenama tla moraju uzeti odgovarajući uzorci za ispitivanje upotrebljivosti za predviđenu namjenu. na osnovi geomehaničkog elaborata i kontrole u tijeku izvedbe radova. visini i dužini zahtijevanog iskopa. zasjeka. mogućnostima primjene određene mehanizacije za iskop i prijevoz. Površine na kojima je nakon iskopa humusa predviđena izrada nasipa potrebno je odmah urediti i zbiti te izraditi i zbiti prvi sloj nasipa. Identifikacija humusnog sloja obavlja se na osnovi mirisa.

jako zdrobljeni vapnenac. mogućnostima primjene određene mehanizacije za iskop i prijevoz. metamorfnih i sedimentnih) u zdravom stanju. Iskop se može izvesti na jedan od ovih načina ili njihovom kombinacijom: iskop u punom profilu s čela. a ostali se dio iskopa obavlja izravnim strojnim radom. U ovu se kategoriju ubrajaju i tla koja sadrže više od 50% samaca većih od 0. Sve iskope treba obaviti prema predviđenim visinskim kotama i propisanim nagibima po projektu. sve vrste škriljaca. . uključujući i moguće tanje slojeve rastresitog materijala na površini. iskop u uzdužnim slojevima i iskop s uzdužnim prosjekom.5 m3 za čiji je iskop također potrebno miniranje. većina dolomita (osim vrlo kompaktnih). Pri izradi iskopa treba provesti sve mjere sigurnosti pri radu i sva potrebna osiguranja postojećih objekata i komunikacija.rada. Izbor mehanizacije Široki iskop ovisi o predviđenim umjetnim objektima. Ovisno o vrsti tla. a ručni rad ograničiti na nužni minimum. Široki iskop treba obavljati prema odabranoj tehnologiji upotrebom odgovarajuće mehanizacije i drugih sredstava. Toj skupini materijala pripadaju razni materijali. treba se držati odgovarajućih važećih propisa i normi. kod širokog iskopa treba razlikovati: a) Iskop u materijalu kategorije 'A' Pod materijalom kategorije 'A' razumijevaju se svi čvrsti materijali gdje je potrebno miniranje kod cijelog iskopa. trošni pješčenjaci i mješavine lapora i pješčenjaka. uključujući i rastresiti materijal. tehnologiji i upotrijebljenoj mehanizaciji kojom je moguće obavljati iskop. odnosno po zahtjevima nadzornog inženjera. ili takve stijene s mjestimičnim gnijezdima ilovače i lokalnim trošnim ili zdrobljenim zonama. iskop usjeka (zasjeka) sa strane. visini i dužini zahtijevanog iskopa i količini tla koje treba iskopati b) Iskop u materijalu kategorije 'B' Pod materijalom kategorije 'B' razumijevaju se polučvrsta kamenita tla gdje je potrebno djelomično miniranje. neki konglomerati i slični materijali. Toj skupini pripadaju sve vrste čvrstih i veoma čvrstih kamenih tala kompaktnih stijena (eruptivnih. homogeni lapori. raspadnute stijene na površini u debljim slojevima s miješanim raspadnutim zonama. vrsti tla.

ljudi i okoliša. kao i pri radovima na iskopima. Sve izmjene i dopune tijekom rada mora odobriti nadzorni inženjer. nagib zasjeka treba izraditi strmije od projektiranog (radi zaštite objekata ili slično). Materijal se kopa do projektiranog nagiba pokosa uz obvezno odstranjivanje labavih i rastresitih dijelova stijene do kote posteljice. Radi što kvalitetnije izrade pokosa. Taj učinak ovisi o čvrstoći stjenske mase. prirodne kamene drobine ili slični materijali i mješovita tla koja su mješavina krupnozrnatih nevezanih i sitnozrnatih vezanih materijala. kao i o vrsti slojevitosti i ispucanosti stjenske mase. na osnovi čega će se odabrati tehnologija. Na taj se način sprečava rastresanje stjenske mase u pokosima čime postaju stabilniji i lakše se održavaju. obvezno je izvesti 'glatko miniranje' prije ostalih mina u profilu iskopa. Ako se na osnovi prethodnih ispitivanja ovlaštenog tijela dobije dokaz o upotrebljivosti kamenog materijala. Ako materijal iz iskopa treba upotrijebiti za proizvodnju zrnatog kamenog materijala za izradu klinova kod objekata. agregata za beton i asfaltne slojeve. odnosno pružanju i padu slojeva prema osi ceste. bagerom i sl. prašine. šljunak. nosivih slojeva kolničke konstrukcije. Tim se načinom nagib pokosa može povećati za približno 25%. sastavni je dio radova. način bušenja. odrediti način otkopavanja. nego se mogu kopati izravno. Time se pokosi pri konačnom uređenju lakše urede. važećim zakonima i propisima za takve radove radi sigurnosti vlastitog gradilišta. treba predvidjeti odgovarajuću tehnologiju rada te obratiti pažnju na to da se isključi miješanje primjesa s kamenim materijalom koji je ispitan. Ako se izvede odvajanje kamene mase po projektiranoj plohi pokosa do nivelete od ostale mase u jezgri iskopa. opreme.c) Iskop u materijalu kategorije 'C' Pod materijalom kategorije 'C' podrazumijevaju se svi materijali koje nije potrebno minirati. pjeskovite prašine i les. Potrebno je odmah urediti privremenu poprečnu i uzdužnu odvodnju. Široki iskop – varijanta 'A' Pri radovima na miniranju u ovoj kategoriji materijala izvođač mora raspolagati izvježbanom i kvalificiranom radnom snagom za takvu vrstu radova. treba svesti na minimum utjecaje koji bi prouzročili ometanje prometa. a prije početka radova mora ga odobriti nadzorni inženjer. po kojoj se tako može odvijati gradilišni promet. Pri svakoj upotrebi eksploziva potrebno je postupati u skladu s odabranom tehnologijom. treba ga po završetku radova razastrti i isplanirati ili prevesti u odlagalište određeno projektom . ljudi i okoliša. Kod miniranja. Ako je potrebno. koji uključuje i 'glatko miniranje'. Ako projektom nije predviđena upotreba iskopanog materijala za određene namjene (nasipe). krupnozrnata nevezana (nekoherentna) tla kao što su pijesak. Pri radovima treba postaviti svu potrebnu prometnu i sigurnosnu signalizaciju. prašinaste gline (ilovače). pravilnijih su ploha. objekata. Prethodnim geotehničkim ispitivanjima utvrđuju se fizičko-mehanička svojstva stjenskih masa i smjer pružanja i pad slojeva u odnosu na os ceste. potrebno je dobiti dokaze o upotrebljivosti koji se temelje na rezultatima laboratorijskih ispitivanja. osobito kada slojevi u pokosu imaju povoljan položaj. tj. prekopavanje profila iskopa smanjuje se na minimum. razmak bušotina i količina punjenja eksplozivom. odnosno njihove mješavine. Raspored bušotina kao i količina eksploziva po minskoj bušotini trebaju biti takvi da osiguravaju stvaranje najpovoljnije granulacije odminiranog materijala i da potreba za naknadnim usitnjavanjem komada kamena bude minimalna. a i količina rastresitog materijala koji treba očistiti je minimalna. upotrebom pogodnih strojeva – buldožerom. u nekim se slučajevima to može postići pravilnom tehnikom bušenja i miniranja. Projekt miniranja. Bušotine za miniranje u pravilu se izrađuju pomoću dubinskih bušilica opremljenih i prilagođenih takvoj vrsti rada. U ovu kategoriju spadala bi sitnozrnata vezana (koherentna) tla kao što su gline.

a ponekad se materijali te grupe mogu koristiti za izradu nosivih slojeva pristupnih i drugih lokalnih cesta. Nagibe pokosa u usjeku i zasjeku treba izraditi po projektu. Pri iskopu materijala osjetljivih na atmosferske utjecaje treba istodobno osigurati utovar materijala. na zahtjev izvođača radova. bez obzira na to što je pri iskopu takvog materijala opseg miniranja mali. Materijali iz širokog iskopa mogu biti različitog sastava. Iskop se do predviđene kote smije obaviti samo ako materijal nije osjetljiv na utjecaje atmosferilija i ako je tlo u zoni posteljice sposobno da podnese gradilišni promet. . istovar i ugradnju. prijevoz do mjesta stalnog odlagališta ili do mjesta ugradnje u nasip. povećanom potrebom za odgovarajućim materijalom i pojavama u iskopima i sl.2 – 0. pa poprečna i uzdužna odvodnja mora biti u svim fazama rada besprijekorno riješena. kod uslojenih stijena o padu slojeva (prema osi ceste ili brdu) i stupnju raspucalosti i svojstvima tla. Nagibi mogu biti vrlo različiti jer ova grupa materijala obuhvaća širok raspon stjenskih masa prema njihovim fizičko-mehaničkim svojstvima. a u skladu sa svojstvima miješanog materijala. izvođač je dužan brinuti se o tome da zbog moguće nepravilne odvodnje ne dođe do oštećenja izrađenih pokosa i da se ne ugrozi njihova stabilnost prije ozelenjivanja i predaje objekta na upotrebu. Nagib pokosa kod pješčara i konglomerata ovisit će o vrsti veziva i stupnju povezanosti.Široki iskop – varijanta 'B' Za ovu kategoriju materijala i uz rad strojeva potrebno je i određeno miniranje. Međutim. što treba dokazati odgovarajućim ispitivanjima na probnim dionicama. moguće promjene nagiba pokosa odredit će nadzorni inženjer. Za vrijeme rada na iskopu pa do završetka svih radova na projektu. izvođač mora u svemu primjenjivati tehnologiju i sigurnosne mjere kao pri miniranju u čistom kamenom materijalu (materijalu kategorije 'A'). iskop treba obaviti za 0.3 m iznad predviđene kote. Sva voda mora se odvesti izvan trupa ceste u pogodne recipijente. Tijekom rada. geološkim nalazima. Ako nije tako. Ovakvi materijali namijenjeni su pretežno za izradu nasipa.

vrijedi osobito za zemljane materijale ove kategorije jer su oni izrazito osjetljivi na utjecaje vode i stabilnost pokosa. kotama i nagibima iz projekta. za izradbu nasipa ili kao građevni materijal za druge korisne svrhe. odvodnjom. Nagib radnih pokosa pri iskopu je u granicama 1 : 1 za nevezana krupnozrnata tla do 1 : 3 za sitnozrnata vezana koherentna tla. Ako je iskopani materijal osjetljiv na atmosferske utjecaje. tijekom rada provjerava se kakvoća materijala laboratorijskim ispitivanjima.Rovovi za instalacije Iskopi se trebaju izvoditi točno prema nacrtima iz projekta sa svim potrebnim razupiranjima. S obzirom na to. pa svaka i najmanja pogreška može izazvati smanjenje brzine rada i osjetne materijalne štete.3 m iznad projektirane kote. njegovo odlaganje u trupu ceste nije dopušteno. Iskop je dopušten do dubine 0. a mogu sadržavati i veliku količinu organskih tvari. osim kod materijala koji nisu osjetljivi na utjecaj vode. Svi iskopi moraju se izvesti prema profilima. privremenim odlaganjem iskopanog materijala te razastiranje ili odvoz viška materijala nakon zatrpavanja rova Široki iskop – varijanta 'C' U materijalima ove kategorije iskop se obavlja izravno strojevima. Ako nije drukčije određeno. treba koristiti vertikalne ili horizontalne iskope. količina vlage obično im je visoka. pa se prilikom iskopa takvi materijali moraju odmah utovariti. prevesti i ugraditi u nasipe ili istovariti na mjesto stalnog odlagališta. treba odrediti mjesto odlaganja tog materijala i odobriti zamjenu prikladnijim materijalom. Materijali ove kategorije najčešće se upotrebljavaju za izradu nasipa. Kako ih često dobivamo iskopom u plitkim zemljanim usjecima ili zasjecima. Pri iskopavanju moraju se na svim promjenama tla uzeti odgovarajući uzorci za ispitivanje upotrebljivosti tla za predviđenu namjenu. Izbor vrste strojeva i njihov broj predviđeni su projektom i odabranom tehnologijom iskopa. Sve što je rečeno o odvodnji i nagibima pokosa kod iskopa u materijalima kategorije 'B'. vodeći računa o svojstvima i upotrebljivosti iskopanog materijala u određene svrhe. a konačni se iskop obavlja tek neposredno prije izrade kolničke konstrukcije. Kada se ispitivanjima ne potvrdi upotrebljivost materijala za izradu nasipa.2 – 0. tj. takvim se materijalom uglavnom proširuju nasipi i stvaraju platoi za parkirališta i vidikovce. Ako je potrebno materijale homogenizirati. .

0 m. Na nagnutim terenima. raznih dubina. ili se izvode pomoću zagata. Kod blaže nagnutih padina može između stepenica biti međurazmak 1 – 1. Sav se rad na iskopu stepenica obavlja upotrebom odgovarajuće mehanizacije. Kod jače nagnutih terena taj se međurazmak izostavlja. vertikalni prijenos iskopanog materijala na potrebnu visinu. Stepenice se ne moraju izvoditi na kamenitim terenima ako u njima ima prirodnih neravnina koje sprečavaju klizanje tijela nasipa. Širina stepenica može biti 2. Iskapanje temeljnih i građevnih jama Iskapaju se temelji širine do 2 m i građevne jame za objekte šire od 2 m. Temeljne konstrukcije mogu biti: . Kosina zasjeka stepenica iznosi 2 : 1 do 3 : 1.Miniranja Raspored bušotina kao i količina eksploziva po minskoj bušotini trebaju biti takvi da osiguravaju stvaranje najpovoljnije granulacije odminiranog materijala i da potreba za naknadnim usitnjavanjem komada kamena bude minimalna Iskop građevinskih stepenica Izrada obuhvaća iskope stepenica na nagnutim temeljnim tlima u svim kategorijama materijala. Stepenice moraju imati nagib od 4%. s utovarom.0 – 5. a prema profilima i mjerama danim u projektu. za stabilno nalijeganje nasipa na temeljno tlo. stepenice se rade kod svih nagiba većih od 20%. Materijal iskopan u stepenicama ugrađuje se u slojeve nasipa. odlaganje iskopanog materijala potrebnog za nasipavanje oko gotovog temelja i odvoz viška iskopanog materijala.5 m. Iskopi se rade točno po mjerama i profilima te visinskim kotama iz projekta. što ovisi o vrsti i svojstvima tla i nagibu terena. Također. podzemnih ili izvorskih voda. Prema potrebi. Iznimno. jame se podgrađuju i razupiru. u svim kategorijama tla. manji se dio rada može obaviti ručno. od dodatnih poslova ističu se sabiranje i crpljenje oborinskih.

Prema prisutnosti vode razlikujemo temeljenje u suhom i temeljenje u vodi. potrebno je neposredno prije izrade temelja urediti oštećeni dio uz eventualnu zamjenu pogodnim materijalom. nosači ili ploče.bez podgrađivanja i razupiranja s iskopom u nagibu pokosa koji osigurava najmanji faktor sigurnosti F = 1. Temeljenje se obavlja prema izvedbenim nacrtima projekta temeljenja koji treba sadržavati: ispitivanja uzoraka tla ispod temelja. izrađuje se iskop za radni prostor širi za 50 cm koji se računa kao svijetli razmak između oplate građevne jame i oplate građevinskog objekta. proračun dopuštenog opterećenja. Kada se prilikom iskopa obavlja i crpljenje vode. a ukoliko je dno građevne jame u nevezanom materijalu. i .podgrađivanjem. proračun slijeganja građevinskog objekta. Prema dubini temeljenja razlikujemo plitko temeljenje i temeljenje u otvorenoj jami.3 protiv klizanja. dimenzioniranje temelja. zabijenih i usidrenih stupova s odgovarajućom oplatom između njih. izrađuje se žmurje od dasaka. Kada se građevna jama podgrađuje. Radi smanjenja brzine i količine dotoka vode. koje može biti pomoću drvene oplate. te ako je došlo do oštećenja dna. zabijenih čeličnih i drvenih talpi. onda se to treba raditi tako da se ne smanji zbijenost tla ili da se ne odnose sitnije čestice. njegovog dijela i susjednih objekata. treba ga neposredno prije izrade temelja urediti nabijanjem. betonskih ili čeličnih talpi sa žljebovima. i druge podatke prema važećim zakonima i propisima iz područja građevinarstva.trake. Temeljenje u otvorenoj jami može biti: . samci. te pomoću izrade posebnih obodnih zidova od betona kružnog oblika (bunari) ili pravokutnog oblika (sanduci). Ako je dno temeljne jame u vezanom materijalu. .

Širina dna iskopa za drenaže povećava se s dubinom. Iskopani materijal razvrstava se (ocjenjuje) prema kategoriji ('A'. Izvođenje također obuhvaća i razastiranje materijala nakon eventualnog odvoza u nasip ili na stalno odlagalište. 'B' ili 'C') i odlaže se privremeno uz rovove na takvoj udaljenosti na kojoj neće ugroziti iskopani rov. Iskop za plitke uzdužne drenaže u usjecima i zasjecima u vezanom zemljanom materijalu izrađuje se prema projektu. Projektom mora biti točno određeno područje za izradu vertikalnih bušotina. privremenim odlaganjem iskopanog materijala te razastiranje ili odvoz viška materijala nakon zatrpavanja rova. rov se mora razupirati. Iskop za vertikalnu drenažu obavlja se garniturom za bušenje. Kod većih se dubina rovovi obvezno moraju razupirati. ovisno o svojstvima tla i mora biti određena projektom. kontrolna okna i slično na određenim se mjestima predviđaju proširenja od najmanje 50 cm. odvodnjom. Kao mjera osiguranja od obrušavanja iskop mora biti postupan. jedino ako to nije moguće. profil bušotina kao i dubina bušotine. Kao svijetla širina kod nerazupiranih rovova računa se razmak u dnu.Trasiranje i iskop Bočne kanale iskope treba raditi prema odabranoj tehnologiji. Kod rovova za drenažu razlikujemo iskop za plitke uzdužne drenaže u usjecima i zasjecima. a taj se materijal upotrebljava za zatr- . a ručni rad svesti na najmanju mjeru i primijeniti jedino tamo gdje se ne može raditi strojevima Instalacije i drenaže Iskop rovova za instalacije i drenaže obuhvaća iskop materijala točno prema nacrtima iz projekta sa svim potrebnim razupiranjima. Rovovi se mogu raditi slobodno. Ako vrsta tla i dubina rova zahtijevaju razupiranje. Iskop za drenažu klasičnog tipa s vertikalnim stranicama obavlja se strojno. iskop za vertikalne drenaže i iskop za drenaže klasičnog tipa. mogu se raditi iznimno ručno uz potrebne mjere sigurnosti i zaštite na radu. Za obradu spojeva cijevi. a način razupiranja ovisi o dubini iskopa i vrsti tla. strojno. Za vrijeme iskopa treba osigurati crpljenje vode koja na bilo koji način dospije u rov. Rovove za instalacije i drenaže treba iskopavati strojno. bez razupiranja samo kod manjih dubina iskopa. a kod razupiranih rovova razmak između razupiranih stijenki rova.

kanale i slične radove u svim kategorijama tla. Cestogradnja . preporuke i propise koji su navedeni u dokumentaciji. Kao što je opisano.pavanje rova ako je pogodan. ali i opasan posao pri kome je potrebno pratiti sve točke. ako je to s obzirom na terenske i ostale okolnosti moguće. Iskope treba raditi prema odabranoj tehnologiji. kao i dodatne radove koji su potrebni za skretanje vodnih tokova. treba ga po završetku radova razastrti i isplanirati ili prevesti u odlagalište određeno projektom. što se provjerava geodetskom kontrolom nakon završenog iskopa na svakom projektnom profilu. Pri izradi iskopa treba provesti sve mjere sigurnosti pri radu i sva potrebna osiguranja postojećih objekata i komunikacija i treba ih obavljati prema odabranoj tehnologijom upotrebom odgovarajuće mehanizacije Regulacijski kanali Izvođenje obuhvaća iskope za regulacije. izrada iskopa i kanala je izuzetno bitan. a ručni rad svesti na najmanju mjeru i primijeniti jedino tamo gdje se ne može raditi strojevima. a najmanje na jedan metar od obje strane gornjega ruba kanala. Zbog osjetljivosti ove faze treba uložiti osobit napor i pažnju u izvedbi. Po završetku iskopa obavlja se visinska kontrola dna i pokosa kanala na svakom projektnom profilu. projektu i općim tehničkim uvjetima. Izbor pojedine vrste betona s točno definiranom konzistencijom stoga je od presudnog značenja . Samo izvođenje mora biti izvedeno precizno i sa što manjim odstupanjima jer pogreške i odstupanja u ovom dijelu izrade mogu imati višestruko skuplje posljedice u konačnici. strojno.Svježi beton Obrada svježeg betona usko je povezana s troškovima ugradbe kao i s kvalitetom i vijekom trajanja očvrslog betona. Niveleta dna regulacijskih kanala mora odgovarati projektu tako da ne može doći do zadržavanja vode u kanalu. Humus treba odvojiti od ostalog materijala ako se višak materijala koristi za izradu nasipa. Iskopani materijal treba privremeno odložiti na sigurnu udaljenost. Korijenje i slične prepreke u zoni kanala treba odstraniti. Po završetku iskopa obavlja se visinska kontrola dna na svakom projektnom profilu ili po potrebi i gušće. Ako projektom nije predviđena upotreba iskopanog materijala za određene namjene (nasipe). te odlaganje materijala duž iskopa kanala s razastiranjem i planiranjem ili odvoz materijala u stalno odlagalište.

Temporalni razvitak betona Vezivno ljepilo očvršćuje ne zahvaljujući isušivanju. S vremenom proces hidratacije odvija se sve sporije jer voda sve teže prodire kroz očvrsli cementni kamen u unutrašnjost do zrnaca veziva koja još nisu doživjela hidrataciju. Vrijednost vode i vezivnog sredstva prikazuje koliko kg vode dolazi na predviđenu količinu vezivnog sredstva. Ako u postupku proizvodnje betona povećamo vrijednost (količinu) vode i vezivnog sredstva. zahvaljujući hidrataciji voda se sve više veže. Na kraju procesa očvršćivanja cijela količina vode reagirala je s vezivnim ljepilom. Što vrijeme više odmiče. voda će se fino raspodijeliti u cementnom kamenu. temperaturi betona. Na ovaj način vezana voda za razliku od vode u kapilarama ne može ishlapjeti. za jedan kg veziva potrebno je upotrijebiti 0. Jasno je da je ovakav beton s poroznim cementnim kamenom manje postojan i on ima manju čvrstoću nego je to slučaj s betonom s vrlo gustim cementnim kamenom. Vezivno ljepilo (usporedi s ljepilom za tapete) utoliko je bolje što mu se dodaje manje vode. Za izračunavanje točne vrijednosti u obzir je potrebno uzeti sadržaj površinske vode na dodacima betonu i količinu vode koja se dodaje tijekom miješanja (voda za miješanje.Vrijeme za obradu betona je ograničeno pa stoga obrada betona ponajprije ovisi o sljedećim aspektima: vrsti cementa. u očvrslom cementnom kamenu stoga ne preostaju pore ispunjene vodom. Pri tome se voda veže uz cementni kamen (hidratacija). količini i vrsti dodataka cementu i betonu. Vezivno ljepilo lijepi dodatke betonu i na taj način beton očvršćuje. a udio .4 kg vode. Samo od kvalitetnog cementnog kamena može nastati kvalitetan i trajan beton. nego činjenici da voda reagira u kontaktu s pojedinim zrnima veziva. Voda i veziva Kako bi vezivno ljepilo (cement) u cijelosti očvrsnulo (hidratiziralo). vremenu isušivanja svježeg betona. tako da udio vode koja hlapi postaje sve manji. tekući dodaci). Na taj način dobit ćemo porozni beton. U početku hidratacija djeluje vrlo brzo jer se odvija na površini zrna vezivnog sredstva. Cementni kamen nastaje očvršćivanjem veziva (cementa kojem se dodaje hidraulički dodatak) i vode. Neposredno nakon miješanja ljepilo veziva sastoji se od veziva i vode koja hlapi.

ali pozitivno utječu i na sastav i obradu svježeg betona. zrno s rubovima za npr. kao i zrna lagano grube površine daju betonu veću čvrstoću nego je to slučaj s finim sitnim zrnima i agregatima čija zrna imaju ravnu. odnosno pločastu površinu. Prirodni. Budući da je zrno granulata puno čvršće od cementnog kamena. bazalt. normalni beton . okruglo zrno.vezane vode sve veći. zaštita od zračenja (velike gustoće – teški agregati). To znači da vremenski gledano u jednom relativno ranom trenutku hidratacije beton s V/V (voda/vezivo) vrijednošću od 0.01 do 1 mm. Vrlo je važno agregate sortirati prema veličini i količini u pojedine grupe i tako ih koristiti kako bi se na pravi način uštedjelo na ljepilu. Aditivi Aditivi i dodaci betonu mogu dodatno poboljšati osobine svježeg i očvrslog betona. Ove pore pojačavaju otpornost betona na utjecaj mraza i soli. dijabaz. ono se u betonu ponaša kao potpora unutarnjoj strukturi betona. Grublja zrna agregata za beton i zrna kubične površine.5 do 2% pora. a izrazito velike pore ugrožavaju i postojanost (vijek trajanja) betona. Dodaci Prirodno okrugličasti dodaci: šljunak. Tako je pozitivan uči- . Pore Tijekom zbijanja betonske mase i očvršćivanja nije moguće potisnuti sve pore. Umjetne okrugle zračne pore nastaju kao rezultat dodavanja posebnih dodataka koji stvaraju okrugle pore i ovakve pore imaju promjer od oko 0. onda su to vrlo jasni razlozi zbog čega je beton tijekom ugradbe potrebno što je moguće bolje zbiti. toplinska izolacija (male gustoće – lagani agregati). no i vrlo često umjetno proizvedeni dodaci kao što je primjerice željezni otpad koji se koristi kod teških betona.60 nakon završenog procesa hidratacije.40 ima potpuno iste osobine koje inače ima beton s V/V vrijednošću od 0. elektro-korund. Umjetno proizvedeni agregati: glinopor. Možemo reći da i beton koji je praktično potpuno zbijen sadrži oko 0. silicijev karbid). Ili drobljeni agregati: drobljenac. stiropor za lagani beton. Uloga zrna agregata je i postizanje posebnih osobina betona kao što je otpornost na trošenje (primjerice. Budući da pore smanjuju čvrstoću betona. Glavna zadaća dodataka/agregata je u tome što se njihovom upotrebom štedi ljepilo za vezanje jer su zrna agregata u potpunosti 'umotana' u ljepilo veziva koje ispunjava sve praznine i šupljine izmedu pojedinih zrna granulata.

no ovdje se odmah treba naglasiti da optimalno poboljšanje nekih osobina betona može ići na štetu nekih drugih osobina. Ako se dogodi da se beton prerano isuši. prekrivanje površine betona zaštitnom folijom. pojavit će se nedostatak vode u kapilarama koja je potrebna za dovršetak procesa hidratacije. stoga oprez: ni u kojem se slučaju ne preporuča poboljšanje jedne osobine betona ako to istodobno znači nedopustivo pogoršanje nekih drugih važnih osobina. a u slučaju potrebe za izrazito visokom kvalitetom betona. . dodaci betonu koji utječu na stvaranje pora poboljšavaju otpornost betona na mraz.nak aditiva i dodataka u svježem betonu vidljiv na obradi betona i duljini trajanja obrade.. Beton s nižom V/V vrijednošću koji nije sekundarno obrađen imat će manje postojanu površinu od betona sa znatno višom V/V vrijednošću koji je dobro i kvalitetno sekundarno obrađen. Vrijeme trajanja Beton je potrebno zaštititi od štetnih utjecaja bilo koje vrste sve do onog trenutka dok ne očvrsne dovoljno. zaštitu od isušivanja potrebno je prakticirati najmanje 7 dana. Točna je činjenica da dodavanjem aditiva i dodataka možemo postići optimalne rezultate koji se tiču pojedinih osobina betona. Sekundarna obrada Pod sekundarnom obradom betona podrazumijevamo sve one poduzete mjere i korake koje za cilj imaju sprječavanje preranog isušivanja betona. upotreba sredstava za sekundarnu obradu. primjerice. no istodobno smanjuju njegovu tlačnu čvrstoću. Potrebno je naglasiti da je dodavanje aditiva i dodataka betonu s ciljem poboljšanja osobina dobro jedino u slučaju ispravnog izbora odgovarajućeg vezivnog ljepila kao i agregata odgovarajućeg sastava zrna. Ako hidratacija prerano završi.. a rezultat toga je njegova oslabljena kvaliteta s obzirom na optimalnu V/V (voda/vezivo) vrijednost. zadržavanje betona u oplati. Načini zaštite od isušivanja: Navlaživanje betona. U očvrslom betonu aditivi i dodaci betonu povoljno djeluju na postojanost betona i čvrstoću betona. cementni kamen ostat će porozan. Beton je potrebno najmanje 3 dana štititi od preranog isušivanja.

Bitumenske emulzije nalaze vrlo široku primjenu u cestogradnji. Na ovaj se način olakšava kasniji postupak obrade i ujedno se jamči precizan sastav portland cementa. Tijekom procesa obrade u cjevastoj peći i laganoj nakošenosti cijevi peći cementni materijal ravnomjerno se zagrijava i poprima kugličasti oblik. zatim se tako obrađene sirovine transportiraju do cementare i tamo skladište Za proizvodnju cementa koriste se sirovine vapno i glina.TABLICA Vrijeme obrade betona prije isušivanja 30°C 1 h 20°C 2 h 10°C 5 h 5°C 10 h -5°C 20 h Sirovina za proizvodnju cementa Sirovine za proizvodnju cementa dobivaju se u kamenolomima. Sirovina za dobivanje sirovog cementnog brašna najprije se suši. Toplina dostiže temperaturu od 1200°C i na taj način cementni materijal poprima kašastu konzistenciju. uglavnom za sljepljivanje asfaltnih slojeva međusobno ili s bilo kojom drugom podlogom . I lapor koji je prirodna mješavina ovih dviju komponenti koristi se u proizvodnji cementa. Iz silosa za skladištenje cementno brašno dospijeva do prostora za izmjenu topline. veliki komadi sirovina strojevima se prevoze do lokacije gdje se sirovine usitnjavaju (drobe). Nakon vađenja. Iz ovog prostora cementni materijal dospijeva do cjevaste peći koja rotira oko svoje uzdužne osi i u njoj se cementni materijal još snažnije zagrijava. i to kao smjesa: miješaju se u omjeru otprilike 2 : 1. Cementni klinker koji se u međuvremenu ohladio melje se u okruglom ili cjevastom mlinu skupa s gipsom i dodacima cementom brašnu kao što su leteći pepeo ili granulirana troska. Dobro promiješano i korigirano cementno brašno skladišti se u posebnom silosu i priprema za obradu na visokim temperaturama. Štetni i otpadni plinovi koji se formiraju tijekom obrade pročišćavaju se u posebnom elektrouređaju. U ovom se prostoru cementno brašno obrađuje na temperaturi od 800 do 900°C i tijekom ove obrade iz vapnenca se izdvaja CO2. Na ovaj način dobivamo sirovo cementno brašno kojemu se prema potrebi mogu dodavati sredstva za dodatnu korekciju. Emulzija u cestogradnji BITUMEN . brzo hladi i zatim propisno skladišti. Gips sprečava trenutačno ukrućivanje cementa. Na temperaturi od oko 1450°C klinker se vadi iz peći. Potrebno je odmah istaknuti da željene fizikalne i tehnološke osobine finalnog proizvoda (gotovog cementa) ponajprije ovise o vrsti i količini dodataka cementnom brašnu kao i o finoći obrade samog cementnog brašna. a zatim se melje u posebnom mlinu. odnosno u gliništima. Na ovaj način nastaju različite vrste cementa za različite potrebe svakog gradilišta.

odnosno mora se dogoditi odvajanje bitumenske od vodene faze da bi na taj način film bitumena ostao na podlozi. događa se potpuna migracija vode iz sustava. . prvo se događa proces razbijanja. tada govorimo o tzv. Kada se bitumenska emulzija ugradi na podlogu. Ukoliko je udio bitumena u ovakvom sustavu veći od 70%. a sastoji se od dviju faza koje se inače međusobno ne miješaju. namjera jest da se ona natrag pretvori u kontinuirani bitumenski film. a nakon toga proces prekrivanja agregata i nastajanje tankog filma bitumena. zauzima značajno mjesto i prilikom rekonstrukcije starih cesta te minimalnih asfaltnih zaštita cesta nižeg reda hladnim postupkom.Emulzije se nanose na podlogu jednoliko. Na kraju. Emulzija je disperzni sustav.Nanošenje emulzije . kationske (uobičajeni naziv: kisele). Sićušne kapljice bitumena (disperzne faze) raspršene su u vodi (kontinuiranoj fazi). tehnikom hladnog postupka prskalicama i specijalno za tu svrhu namijenjenim strojevima. ili postaje zaštitni sloj u kombinaciji s kamenom sitneži. inverznoj emulziji. Bitumen ostaje ugrađen na površini. Podloga prije nanošenja emulzije mora biti čista. Slojevi za sljepljivanje su tanki filmovi veziva koji mehanički spajaju asfaltne slojeve ceste kako bi se time osigurala puna funkcionalnost. odnosno odgađanja separacije faza. neionske. Emulzije se dijele prema ionskom karakteru i ulozi emulgatora na: anionske (uobičajeni naziv: bazne). Nakon što se emulzija ugradi. odnosno nosivost ukupne strukture svih slojeva ceste Primjena emulzija. film u potpunosti očvrsne i postaje sloj za sljepljivanje pojedinih asfaltnih slojeva. osim u izgradnji novih. koji ima ulogu sprečavanja. a stabilnost takvom sustavu daje treća komponenta – emulgator.

a kod penetracija razlikujemo polupenetraciju i penetraciju. Površinske obrade mogu biti jednostruke ili višestruke. .000 m2 ili 3 km ceste širine 5 m. silikatni kameni agregat (eruptivac) sastava većinom od silikata. odnosno na pucanje uslijed zamora materijala pri niskim temperaturama. Moderni razastirači su vrlo jednostavne konstrukcije. površinske obrade i penetracije se različito definiraju. Potom se materijal u razastiraču jednolično raspoređuje i izbacuje kroz otvor: taj otvor se regulira u odnosu na željenu količinu kamene sitneži koju predviđamo za 1 m kod određenog kretanja vozila. Primjenom polimerom modificirane bitumenske emulzije u kombinaciji s asfaltnom mješavinom na bazi polimer modificiranog bitumena postiže se poboljšanje otpornosti kolnika na trajne deformacije pri višim temperaturama. Uz kipanje agregata u razastirač vozilo se kreće unazad kako bi se spriječilo neposredno prianjanje poprskane emulzije na kotače. na nestabilne – razbijaju se vrlo brzo u kontaktu s agregatom. Na mehanički zbijene drobljene (u prvom redu) i šljunčane podloge nanosi se jednoličnim prskanjem emulzija u količini od cca 3 kg/m2.) u količini 20 –25 kg/m2. Jednostruka površinska obrada je sustav kojim bi trebala biti obrađena svaka bijela šumska cesta kod izgradnje ili rekonstrukcije. Važno je napomenuti da su svi navedeni procesi prilikom primjene emulzija kompleksni i ne do kraja razjašnjeni te na odvijanje istih utječe mnogo različitih uvjeta. Podloga (sloj na bazi hidrauličnog veziva ili asfaltni sloj) prije nanošenja emulzije mora biti čista. S druge strane. a i u literaturi općenito. odnosno brzinu razbijanja. prikapčaju se za kamion vrlo jednostavno. malim motornim prskalicama za emulziju te ručno (što nije preporučljivo) Efekti kamionskih prskalica vrlo su veliki. Kemijski sastav i karakteristike kamenog agregata također imaju svoju važnost u procesu primjene bitumenskih emulzija. alkalnog (baznog) je karaktera te s kemijskog stajališta vrlo dobro reagira s anionskim emulzijama. tehnikom hladnog postupka prskalicama i specijalno za tu svrhu namijenjenim strojevima. Izvedba površinskih obrada i penetracija s emulzijama je jednostavan i jeftin postupak.Različit je tijek mehanizma stvaranja bitumenskog filma na podlozi kod primjene anionskih i kationskih emulzija. U našim standardima. Prskanje se može obavljati kamionskim cisternama za prskanje. Dobrom organizacijom posla kamionska prikolica (prskalica) dnevno može poprskati površinu od 15. kiselog je karaktera te s kemijskog stajališta vrlo dobro reagira s kationskim emulzijama. vapnenački kameni agregat sastava većinom od kalcijeva karbonata. suha ili prirodno vlažna. stabilne – razbijaju se vrlo sporo. Na emulzijom poprskani dio ceste razastiračima se nanosi kamena sitnež 2 – 8 mm (ili sl. poboljšava se otpornost na habanje i na starenje. polustabilne – razbijaju se dovoljno sporo tako da se mogu pomiješati s kamenim agregatom. Prednost kationskih emulzija pred anionskim jest u tome što se mogu upotrebljavati i s vapnenačkim kamenim agregatom. Naime. Nanošenje emulzije Emulzije se nanose na podlogu jednoliko. Postoji podjela bitumenskih emulzija s obzirom na njihovu reaktivnost. Oba sustava u odnosu na strojnu ugradbu izvode se na skoro istovjetan način.

izvodi se pod prometom. Konačna komprimacija. što znači da se ne izvodi sušenje kamene sitneži u sušarama asfaltnih baza. vibracijskim ili pneumatskim valjcima. Najpovoljnije su protustrujne betonske miješalice. Najpovoljniji su teški gumeni valjci težine oko 20 t pa i više. Očito je da je iskorištenost radne snage i strojeva maksimalna. Valjanje se može izvoditi glatkim. pristupa se valjanju. Hladni asfalti Hladni asfalt ima široku primjenu kod modernizacije cesta. Valjanje se može izvoditi glatkim. Upravo ta sposobnost hladnog asfalta čini ugradnju ekonomičnijom jer se u ovisnosti o sredstvima ugradnje organiziraju optimalni prijevozi.00 kg/m2 emulzije i razastiranjem sitneži 1 – 5 mm u količini 5 – 8 kg. prilagodljive predvidljivom utovaru. Najpovoljniji su teški gumeni valjci težine oko 20 t pa i Učinak razastirača Učinak razastirača je vrlo velik i kod dobro uvježbanih radnika dva razastirača dopunjuju rad kamionske prskalice. što znači da ugradnja nije vremenski vezana s proizvodnjom. može se upotrijebiti u sustavima utisnutog i miješanog asfalta-makadama. Nakon razastiranja kamene sitneži.Valjanje .Nakon razastiranja kamene sitneži. . vibracijskim ili pneumatskim valjcima. U odnosu na kamenu sitnež i količinu veziva te uvjete ugradbe. pristupa se valjanju. Priprema asfalta može se izvoditi i u nepovoljnije vrijeme. Mješavina kamene sitneži s bitumenskim emulzijama priprema se na hladno. Rezani tipovi emulzije imaju sposobnost da se s njima pripremljene asfaltne mase mogu uskladištiti (deponirati) na duže vrijeme.50 – 1. U slučaju otvorenosti ovako priređene površine ceste (jednolična kamena sitnež) tu površinsku obradu treba dopuniti prskanjem 0. a time i obavijanje kamene sitneži bitumenom. uz manju kišu ili nižu temperaturu. odnosno zagrijava se bitumensko vezivo (bitumenska emulzija). Priprema hladnog asfalta može se izvoditi u skoro svim tipovima miješalica.

i drugo. prvi se popravlja pod prometom. Dovoz materijala putem transportnih traka može teći neprekidno. Zato hladni asfalt može imati i primjenu kod asfaltiranja kućnih pristupa. što odgovara radnim mogućnostima utovarivača zapremnine košare od 2 m3. Uz sposobnost deponiranja. Ukoliko se miješanje izvodi putem protustrujnih betonskih miješalica ili specijalnih asfaltnih miješalica. Drugi nedostatak se popravlja posipavanjem sitnijeg materijala po površini ili se izvodi lagana površinska obrada (ni jedno ni drugo nije neophodno). Kod kontinuiranog miješanja doziranje se obavlja specijalnim pokretnim distributerom. . Kod rada kontinuirane miješalice neophodno je potpuno angažiranje vrlo pokretnog utovarivača većeg kapaciteta.Hladni asfalt . Hladni asfalt se može pripremati i ručno.Hladni asfalt ima široku primjenu kod modernizacije cesta. Pod prometom se dopunski komprimira pa se nakon duljeg vremena dostiže i kvaliteta vrućeg asfalta. kako je već rečeno. Ručni postupak u nekim sredinama zamijenjen je miješanjem kultivatorom. Najčešće su u upotrebi kontinuirane miješalice kapaciteta 100 t/sat. ovisno o temperaturi zraka). početni je stabilitet nizak. može se ugrađivati i pri nepovoljnijim vremenskim uvjetima. Podesniji je također za transport. otvorenijeg je sastava. na samome mjestu ugradbe. miješanje se obavlja diskontinuirano. može se upotrijebiti u sustavima utisnutog i miješanog asfalta Način doziranja Način doziranja može biti i volumenski jer se nastale greške umanjuju za 40% budući da bitumenske emulzije imaju sadržaj veziva od 62%. U odnosu na kamenu sitnež i količinu veziva te uvjete ugradbe. hladni asfalt je elastičniji od vrućeg i prema tome prilagodljiviji podlogama koje nisu idealno sabijene. Kod primjene u cestogradnji hladni asfalt ima višestruku prednost pred vrućim asfaltom. Hladni asfalt ima dva nedostatka: prvo. Ne podliježe vremenskim ograničenjima ugradbe (vrući asfalt se mora ugrađivati u roku 1 – 2 sata. Ta je mogućnost riješena dvodijelnim dozatorom iznad miješalice.

Karolinska i Jozefinska cesta. Otapanje se uglavnom odvija od površine prema unutrašnjosti. pa se stoga događa i nejednako slijeganje izdignutih površina.Utjecaj atmosferilija Struktura kolničke konstrukcije ovisi i o smrzavanju tla ispod kolnika. odavno ušle u osnovnoškolsko gradivo GRAĐENJE CESTE . stoga ne treba čuditi što su neke od prvih modernih prometnica. odnosno na osnovi podataka o minimalnim i maksimalnim temperaturama zraka za određeno područje. U Hrvatskoj postoji zemljopisna karta s obzirom na dubinu smrzavanja tla. odnosno nastajanja pukotina u određenim slojevima kolničke konstrukcije zbog visoke vlažnosti tijekom odmrzavanja. stoga je najpouzdaniji način određivanje dubine pomoću indeksa smrzavanja. ali ona nije dovoljno precizna. a uglavnom je riječ o mjestima na koja Sunčeve zrake ne dopiru u istoj mjeri ili obližnji dijelovi kolnika nemaju iste termičke karakteristike. a kakve su Lujzijanska. kada je posteljica zasićena vodom. dolazi do smanjenja nosivosti kolnika.1°C) može dovesti do bubrenja (događa se zbog kristalizacije leda u većim šupljinama) i izdizanja tla stvaranjem ledenih leća u tlu. Ponekad otapanje nije jednako na svim dijelovima kolnika. Takvim promjenama pogoduju karakteristična tla u kojima postoje veće razine podzemne vode ili mogućnost dotoka vode u zonu smrzavanja. Kolnička konstrukcija Tradicija građenja cesta u Hrvatskoj je vrlo duga. s obzirom da smrzavanje (slobodna voda u tlu mrzne već na 0. tako da dolazi do svojevrsnog fenomena u kojem donji slojevi zadržavaju upravo otopljenu vodu. a ukoliko se tlo smrzne.

i to na dijelovima koji su namijenjeni za manevriranje zrakoplova. Svaka se cesta sastoji od gornjeg i donjeg stroja. podvožnjaci. prednapeti i oni koje se izvode kao dilatirani nearmirani kolnik. Svakako je najbitniji dio gornjeg stroja ceste – kolnik. što je zapravo sustav koji se sastoji od materijala višeslojno ugrađenih mehaničkim načinom da bi završni sloj sustava bila betonska ploča. s time da donji stroj tvori cestovni trup i objekt ceste. došlo je do višestoljetne 'pauze' koja je prekinuta tridesetih godina prošlog stoljeća kada su njemački građevinari ponovno otkrili betonske kolnike. Nakon brojnih civilizacija (Egipćani. kamene sitneži i samog kamena. Pod cestovnim objektima smatramo posebne dijelove ceste kao što su nadvožnjaci.) koje su prakticirale takvu gradnju. koji se sastoji od minimalno dva sloja podloge te kolničkog zastora. drenažni otvori. već su prešli i na projektiranje i samo građenje. a još prije pet tisuća godina u drevnom Babilonu začeto je promišljanje o betonskim kolničkim konstrukcijama. kako bi brojni turisti. No. Povijest cestogradnje Povijest cestogradnje seže u davna vremena kada su ljudi mikromigracijama stvorili ugažene putove i stazice. a tu su i autoceste Karlovac – Rijeka. mostovi i vijadukti. i na zrakoplovnim pistama. Radi se o poprilično staroj izvedbi kojoj se se najviše zamjerale problematične razdjelnice. Izrazito je zanimljivo kako upravo cestogradnju većina hrvatskih građana ističe kao najveći uspjeh posljednje dvije Vlade. Asirci. zbog kojih hrvatska Vlada i forsira cestogradnju. Takav sustav uglavnom se primjenjuje na prometnicama konstruiranim za teška prometna opterećenja i termička naprezanja. Izgrađena je autocesta Zagreb – Split. U svojoj osnovi. i to uvođenjem specijalnih masa za is- Zadnjih nekoliko godina pred našim se očima odvija 'zlatno . Zagreb – Bregana. Feničani. a u njega se ubrajaju i još neki dijelovi kakvi su jarci za odvodnjavanje. a na koji se ujedno danas najčešće nailazi. Prethodnici svoga vremena. Babilonci. nisu se zadržali na tome. ali ih možemo naći. Rimljani itd.doba' domaće cestogradnje. Konstrukcija kolnika trpi prometno opterećenje i prenosi ga na trup ceste. mogli što bezbolnije doći na Jadran. primjerice. autocesta na kojoj su trenutačno radovi u naponu snage. Cestovni trup je postavljen na prirodnom terenu i gradi se od zemlje. kamena rebra te potporni i obližnji zidovi. suvremene betonske kolničke konstrukcije dijelimo u tri glavna tipa: besprekidno armirani. razvojem novih tehnologija taj je problem uspješno otklonjen. te Zagreb – Macelj.

Preporučeni omjer debljine i duljine ploče je 1 : 25. sve do 1 : 20. Razdjelnice takvih betonskih kolnika prema funkciji i konstruktivnim detaljima najčešće se dijele na prostorne. ali postoji tendencija padanja omjera. da bi završni sloj bila betonska ploča debela od 15 do 30 centimetara. pritisnute i prividne razdjelnice. često onom bitumenskom. čija se minimalna debljina ne bi trebala spuštati ispod 15 centimetara.5 metara. postoje dvije opcije izvedbe. Promjer i duljina moždanika. od kojih je prvi podtlo. a opterećenje prenose moždanici. ovisi o debljini ploče pa je . a ukupna temperatura može se podijeliti na dvije komponente: jednoliku promjenu temperature po cijeloj visini presjeka i nejednaku promjenu koja prikazuje razliku između temperature gornjeg i donjeg ruba presjeka. One prostorne. budući da na betonsku kolničku konstrukciju temperatura ima vrlo bitan utjecaj. a mogu biti uzdužne i poprečne. Na njega dolazi cementni stabilizirani nosivi sloj. Takav se kolnik u pravilu sastoji od četiri sloja. koji su najviše rasprostranjeni diljem Europe i Sjedinjenih Američkih Država. Uglavnom je riječ o načinu izvedbe razdjelnica koji se ne primjenjuje. dok su kod druge varijante ploče povezane. pritisnute razdjelnice se pojavljuju na mjestima gdje se ploče spajaju ugrađivanjem sidra i nemaju funkciju dilatiranja. a s gornje zarezuje utor. razdvajaju ploče po debljini i na taj način omogućavaju nesmetano pomicanje uslijed djelovanja temperaturnih promjena na cestu. širine od 1. Prividne se pak razdjelnice izvode tako što se s donje strane ugradi letva. kao i sidra napravljenog od rebrastog čelika. dok širina iznosi oko 3. Izrada kolnika Betonski kolnik izvodi se kao dilatirani (rastezanje i stezanje betona) poradi suzbijanja negativnog utjecaja temperaturnih naprezanja. nakon kojeg dolazi nosivi sloj od nevezanog mehanički stabiliziranog materijala debljine od 15 do 40 centimetara. tako i o dobu dana. što je ustvari i širina prometnog traka. Za cestovne kolničke konstrukcije debljine od oko 22 centimetra uobičajena duljina ploče kreće se od pet metara. pri čemu s uma ne treba smetnuti i povoljnu cijenu.punu razdjelnica.8 do 2. Prednost takvih kolnika. a same razdjelnice zalijevaju se specijalnim masama.5 centimetara. S druge strane. Što se tiče kolničkih ploča kod dilatiranog nearmiranog betonskog kolnika. Temperatura kolnika ovisi kako o godišnjem dobu. Za prenošenje opterećenja može se koristiti moždanike izrađene od glatkog čelika. jest jednostavna izvedba i kvaliteta materijala kojim se popunjavaju razdjelnice. Prva je ona da su ploče nepovezane i između njih ne postoji prijenos opterećenja.

Kod ploča debljine preko 24 centimetra moždanici će imati promjer za 0. a njezina veličina ovisi o opterećenju i veličini inflacijskog tlaka. dok će debljina 'skočiti' na 60 centimetara Promjene do kojih dolazi Do samog naprezanja dilatiranih betonskih kolnika dolazi uslijed prometnog opterećenja. zanemarivi faktori svakako nisu niti razlika u vlažnosti ploče. uzrokuje tlačna naprezanja. ona poništava vlačna naprezanja i sprečava pojavu neželjenih pukotina. zbog čega su se u konstrukciju i uveli moždanici čiji je zadatak i sprečavanje slijeganja susjednih ploča. Upotrebom moždanika ili sidara prijenos rubnog opterećenja jedne ploče na onu susjednu procjenjuje se na oko 40%. odnosno putem dodirne površine. Prometno opterećenje nastaje uslijed djelovanja vozila koja se kreću po kolniku ili na njemu stoje. a bitumenske emulzije nalaze svoju primjenu u pripremi površine za pravilan prihvat asfaltnog sloja.5 centimetara. Ukoliko je dilatacija prisutna.5 centimetara). ukoliko razmak između moždanika. padom temperature nastaju vlačna naprezanja što u konačnici rezultira pojavom u cestogradnji iznimno neželjenih pukotina. o čemu ovisi kvaliteta i dugotrajnost konačne eksploatacije kolničke površine.tako u slučaju da je ploča debela između 15 i 18 centimetara promjer moždanika dva. a debljina 5. nejednolika nosivost podloge ili ispunjavanje dilatacijskih razdjelnica. jednolike promjene temperature prouzrokovane rastezanjem i stezanjem betona. dok je promjer sidra 1. odnosno sidara nije veći od 30 centimetara. a u najvećem se broju slučajeva prenose preko kotača. Bitumenske i polimerom modificirane bitumenske emulzije i njihova primjena u cestogradinji Kod izgradnje autocesta važna uloga pripada radovima asfaltiranja. s druge strane.2 i debljina 40 centimetra. odnosno smanjenje naprezanja ploče. U tom će se slučaju i promjer sidra udvostručiti (2. . dok. No.7 centimetar veći te će biti deblji za puna dva centimetra. Jednoliko podizanje temperature u betonskoj ploči.2MN/m2. Inflacijski tlak kod osobnih vozila iznosi 0. što je zapravo količina tlaka zraka kod guma na kotačima. u slučaju izostanka dilatacije. odnosno ugao ploče što nerijetko dovodi do njezine predimenzioniranosti. dok je kod teretnih vozila s prikolicom gotovo četiri puta veći. te zbog razlike temperature na površini i u dnu same betonske ploče. Opterećenje je dvostruko jače na rubu i uglu betonske ploče nego na njezinoj sredini. a razlog tome su položaj kotača vozila koji u većini slučajeva opterećuju rub.

prvo se događa proces razbijanja. namjera jest da se ona natrag pretvori u kontinuirani bitumenski film. Nakon što se emulzija ugradi. Bitumen ostaje ugrađen na površini. način ugradnje te mogućnosti njihove primjene u cestogradnji. koji ima ulogu sprečavanja. na: • nestabilne (eng. Stoga se želimo osvrnuti na teorijske osnove o emulzijama. O emulzijama Emulzija je disperzni sustav. osim u izgradnji novih. odnosno mora se dogoditi odvajanje bitumenske od vodene faze da bi na taj način film bitumena ostao na podlozi. Emulzije se dijele prema ionskom karakteru i ulozi emulgatora na: • anionske (uobičajeni naziv: bazne) • kationske (uobičajeni naziv: kisele) • neionske. Važno je napomenuti da su svi navedeni procesi prilikom primjene emulzija kompleksni i ne do kraja razjašnjeni te na odvijanje istih utječe mnogo različitih uvjeta. Hrvatska je već daleko odmakla u realizaciji predviđenih strateških putnih pravaca Primjena emulzija. a nakon toga proces prekrivanja agregata i nastajanje tankog filma bitumena. tada govorimo o tzv. ili postaje zaštitni sloj u kombinaciji s kamenom sitneži. a stabilnost takvom sustavu daje treća komponenta – emulgator.Nacionalnim programom gradnje autocesta. zauzima značajno mjesto i prilikom rekonstrukcije starih cesta te minimalnih asfaltnih zaštita cesta nižeg reda hladnim postupkom. a sastoji se od dviju faza koje se inače međusobno ne miješaju. odnosno odgađanja separacije faza. medium setting) – razbijaju se dovoljno sporo tako da se mogu pomiješati s kamenim . inverznoj emulziji. Različit je tijek mehanizma stvaranja bitumenskog filma na podlozi kod primjene anionskih i kationskih emulzija. Na kraju. Ukoliko je udio bitumena u ovakvom sustavu veći od 70%. Sićušne kapljice bitumena (disperzne faze) raspršene su u vodi (kontinuiranoj fazi). rapid setting) – razbijaju se vrlo brzo u kontaktu s agregatom • polustabilne (eng. Postoji podjela bitumenskih emulzija s obzirom na njihovu reaktivnost. film u potpunosti očvrsne i postaje sloj za sljepljivanje pojedinih asfaltnih slojeva. događa se potpuna migracija vode iz sustava. odnosno brzinu razbijanja. Kada se bitumenska emulzija ugradi na podlogu.

poboljšava se otpornost na habanje i na starenje. Slojevi za sljepljivanje su tanki filmovi veziva koji mehanički spajaju asfaltne slojeve ceste. Prednost kationskih emulzija pred anionskim jest u tome što se mogu upotrebljavati i s vapnenačkim kamenim agregatom. slow setting) – razbijaju se vrlo sporo. kiselog je karaktera te s kemijskog stajališta vrlo dobro reagira s kationskim emulzijama. uglavnom za sljepljivanje asfaltnih slojeva međusobno ili s bilo kojom drugom podlogom. Oba sustava u . Naime. polustabilne i stabilne anionske EMULBIT i kationske EMULFIX emulzije koje nalaze primjenu uglavnom kod cesta manje važnosti. silikatni kameni agregat (eruptivac) sastava većinom od silikata.Bitumenske emulzije nalaze vrlo široku primjenu u cestogradnji. Primjena emulzija u cestogradnji Sloj za sljepljivanje . suha ili prirodno vlažna. Kemijski sastav i karakteristike kamenog agregata također imaju svoju važnost u procesu primjene bitumenskih emulzija. Na domaćem tržištu tvrtka Katran za cestogradnju nudi nestabilne. Površinske obrade i penetracije Izvedba površinskih obrada i penetracija s emulzijama je jednostavan i jeftin postupak. S druge strane. dok se kod cesta prvog reda i autocesta primjenjuje polimerom modificirana kationska emulzija EMULFIX PmŠ. alkalnog (baznog) je karaktera te s kemijskog stajališta vrlo dobro reagira s anionskim emulzijama. vapnenački kameni agregat sastava većinom od kalcijeva karbonata. odnosno nosivost ukupne strukture svih slojeva ceste. odnosno na pucanje uslijed zamora materijala pri niskim temperaturama. tehnikom hladnog postupka prskalicama i specijalno za tu svrhu namijenjenim strojevima. Podloga (sloj na bazi hidrauličnog veziva ili asfaltni sloj) prije nanošenja emulzije mora biti čista. kako bi se time osigurala puna funkcionalnost. Primjenom polimerom modificirane bitumenske emulzije u kombinaciji s asfaltnom mješavinom na bazi polimer modificiranog bitumena postiže se poboljšanje otpornosti kolnika na trajne deformacije pri višim temperaturama.agregatom • stabilne (eng. Emulzije se nanose na podlogu jednoliko.

jer se u ovisnosti o sredstvima ugradnje organiziraju optimalni prijevozi. Prskanje se može obavljati kamionskim cisternama za prskanje. Dobrom organizacijom posla kamionska prikolica (prskalica) dnevno može poprskati površinu od 15. Uz kipanje agregata u razastirač vozilo se kreće unazad. Očito je da je iskorištenost radne snage i strojeva maksimalna. Najpovoljniji su teški gumeni valjci težine oko 20 t pa i više. Priprema hladnog asfalta može se izvoditi u skoro svim tipovima miješalica. Nakon razastiranja kamene sitneži. površinske obrade i penetracije se različito definiraju. Mješavina kamene sitnež s bitumenskim emulzijama priprema se na hladno. U odnosu na kamenu sitnež i količinu veziva te uvjete ugradbe. kako bi se spriječilo neposredno prianjanje poprskane emulzije na kotače. Na mehanički zbijene drobljene (u prvom redu) i šljunčane podloge nanosi se jednoličnim prskanjem emulzija u količini od cca 3 kg/m2. U slučaju otvorenosti ovako priređene površine ceste (jednolična kamena sitnež) tu površinsku obradu treba dopuniti prskanjem 0. jer se nastale greške umanjuju za 40%. Rezani tipovi emulzije imaju sposobnost da se s njima pripremljene asfaltne mase mogu uskladištiti (deponirati) na duže vrijeme. može se upotrijebiti u sustavima utisnutog i miješanog asfalta-makadama.) u količini 20 – 25 kg/m2. Na emulzijom poprskani dio ceste razastiračima se nanosi kamena sitnež 2 – 8 mm (ili sl. pristupa se valjanju. Priprema asfalta može se izvoditi i u nepovoljnije vrijeme. vibracijskim ili pneumatskim valjcima. Hladni asfalti Hladni asfalt ima široku primjenu kod modernizacije cesta. a i u literaturi općenito. što znači da se ne izvodi sušenje kamene sitneži u sušarama asfaltnih baza. malim motornim prskalicama za emulziju te ručno (što nije preporučljivo) Efekti kamionskih prskalica vrlo su veliki. Jednostruka površinska obrada je sustav kojim bi trebala biti obrađena svaka bijela šumska cesta kod izgradnje ili rekonstrukcije. Učinak razastirača je vrlo velik i kod dobro uvježbanih radnika dva razastirača dopunjuju rad kamionske prskalice. U našim standardima.00 kg/m2 emulzije i razastiranjem sitneži 1 – 5 mm u količini 5 – 8 kg. što znači da ugradnja nije vremenski vezana s proizvodnjom. budući da bitumenske emulzije imaju sadržaj veziva od 62%. a kod penetracija razlikujemo polupenetraciju i penetraciju. Površinske obrade mogu biti jednostruke ili višestruke. Upravo ta sposobnost hladnog asfalta čini ugradnju ekonomičnijom. Ukoliko se miješanje izvodi putem protustrujnih betonskih miješal- . izvodi se pod prometom. a time i obavijanje kamene sitneži bitumenom.000 m2 ili 3 km ceste širine 5 m. koju predviđamo za 1 m kod određenog kretanja vozila. Najpovoljnije su protustrujne betonske miješalice.50 – 1. odnosno zagrijava se bitumensko vezivo (bitumenska emulzija). Način doziranja može biti i volumenski. Potom se materijal u razastiraču jednolično raspoređuje i izbacuje kroz otvor: taj otvor se regulira u odnosu na željenu količinu kamene sitneži.odnosu na strojnu ugradbu izvode se na skoro istovjetan način. Konačna komprimacija. uz manju kišu ili nižu temperaturu. Valjanje se može izvoditi glatkim. Moderni razastirači su vrlo jednostavne konstrukcije. prikapčaju se za kamion vrlo jednostavno. prilagodljive predvidljivom utovaru.

posvetit ćemo mu jedan mali dio pozornosti. Hladni asfalt ima dva nedostatka: prvo. Ručni postupak u nekim sredinama zamijenjen je miješanjem kultivatorom. Zato hladni asfalt može imati i primjenu kod asfaltiranja kućnih pristupa. ovisno o temperaturi zraka). Asfaltne mješavine . Hladni asfalt se može pripremati i ručno. prvi se popravlja pod prometom. i drugo. Podesniji je također za transport. početni je stabilitet nizak. Uz sposobnost deponiranja. te stvaraju jedan zaokruženi ciklus koji nam govori o važnosti predmetne tematike. Kod rada kontinuirane miješalice neophodno je potpuno angažiranje vrlo pokretnog utovarivača većeg kapaciteta. Dovoz materijala putem transportnih traka može teći neprekidno. što odgovara radnim mogućnostima utovarivača zapremnine košare od 2 m3. Kako je bitumen zaslužan za asfaltnu mješavinu kojom prekrivamo većinu današnjih cesta i autocesta.ica ili specijalnih asfaltnih miješalica. Drugi nedostatak se popravlja posipavanjem sitnijeg materijala po površini ili se izvodi lagana površinska obrada (ni jedno ni drugo nije neophodno). može se ugrađivati i pri nepovoljnijim vremenskim uvjetima. Ne podliježe vremenskim ograničenjima ugradbe (vrući asfalt se mora ugrađivati u roku 1 – 2 sata. otvorenijeg je sastava.materijali. jer ipak je on jedan . kako je već rečeno. miješanje se obavlja diskontinuirano. Pod prometom se dopunski komprimira pa se nakon duljeg vremena dostiže i kvaliteta vrućeg asfalta. Ta je mogućnost riješena dvodijelnim dozatorom iznad miješalice. Najčešće su u upotrebi kontinuirane miješalice kapaciteta 100 t/sat. proizvodnja i ugradnja Tone asfalta trenutno su spremne za ugradnju na prometnice. Kod primjene u cestogradnji hladni asfalt ima višestruku prednost pred vrućim asfaltom. Kod kontinuiranog miješanja doziranje se obavlja specijalnim pokretnim distributerom. na samome mjestu ugradbe. kako bi se što više pozornosti obrati-lo na obnovu i održavanje cestovnih prometnica u budućnosti Hrvatske. hladni asfalt je elastičniji od vrućeg i prema tome prilagodljiviji podlogama koje nisu idealno sabijene.

od najstarijih poznatih građevnih materijala. Gotovo sav bitumen koji se u današnje doba uporabljuje za asfaltiranje dobiva se obradom nafte. Bitumen se u vrste klasificiranatrinačina koji se temelje na penetraciji. stabilne emulzije . može se istaknuti da je to jedan od najstarijih poznatih građevnih materijala.za površinske obrade i penetrirani makadam. sposobnu za izdržavanje ogromnih opterećenja na kolničkim konstrukcijama autocesta. U Hrvatskoj se sve češće uporabljuju polimerom modificiranibitumeni. kao zajednički projekt INE i Shella. a time se dobiva kontinuirani filmbitumenanaagregatuilikolniku. pri čemu istiskuju vodu koja se nalazi između bitumena i agregata. d. Mogu se podijeliti u tri vrste: . Grijanjem ga dovedemo u tekuće stanje i tako ljepljiv prianja te obavija zrna agregata i stvara savršenu mješavinu. te u mješavini s agregatom stvara VRUĆU ASFALTNU MJEŠAVINU.aonise koriste za posebne asfaltne mješavine tipa SPLITMASTIKSASFALT (SMA). alkalija i soli. Bitumenima je tako smanjena viskoznost pa se mogu uporabljavati na nižoj temperaturi ugradnje. pri okolnoj temperaturi u tekućem stanju. Egipćani su uporabljivali prirodne asfalte za hidroizolaciju i mumificiranje. Svrstava se među tekuće bitumene jer je za razliku od bitumena.za prskanje. odnosno destiliranjem. Bitumenska veziva koja se najčešće uporabljuju u gradnji savitljivih kolničkih konstrukcija mogu se podijeliti u tri vrste: BITUMENI Izvrsnom prionljivošću i vodonepropusnošću ovo čvrsto i trajno vezivo iznimno je otporno na djelovanje većine kiselina. Bitumen je vezivni materijal tamnosmeđe do crne boje koji se javlja u prirodnom stanju ili se dobiva destilira-njem nafte. Dakle. nestabilne emulzije . zračnih luka i pista za utrke. viskoznosti ili ponašanju. Najviše se uporabljuje u proizvodnji vruće asfaltne mješavine koja se koristi prvenstveno za građenje savitljivih kolničkih konstrukcija.za hladne mješavine bitumena i agregata diskontinuiranog sastava. te je prve količine kupila Cesta Varaždin d. kako bi se poboljšala prionljivost. Stara civilizacija u dolini Inda koristila ga je za gradnju velikih javnih kupališta i spremnika. Polimerni se bitumen počeo proizvoditi i u Hrvatskoj. BITUMENSKE EMULZIJE Bitumenska emulzija je mješavina sastavljena od bitumena. 3. njegova svojstva ljepljivosti i nepropusnosti bila su poznata već u samim začetcima ljudske civilizacije. ona se razbija (na bitumen i vodu) i to zato što kapljice bitumena reagiraju s površinom agregata i s njom uspostavljaju vezu. emul-zijske obrade i agregata kontinuiranog sastava. Pojedinačne se vrste koriste na sljedeći način: 1. Gledajući bitumen kroz povijesni tok. te slurry seal. 2. Kada se bitumenska emulzija pomiješa s agregatom.. polustabilne emulzije . RAZRIJEĐENI BITUMENI Razrijeđeni bitumeni su tekući bitumeni koji se dobivaju tako da se bitumenima dodaju naftna otapala. vode i emulgirajućeg sredstva. Koristi se da bi smanjila viskoznost bitumena kako bi se mogao uporabljivati pri nižim temperaturama. Sumerani su ga uporabljivali za gradnju brodova.

Reciklirani komadi betona veći od 4mm čiste se i direktno odvoze na novu trasu ceste gdje se koriste kao granulati. laki agregat. tovari i odvozi do mjesta gdje se nalazi stroj za usitnjavanje (drobilica). što znači da se agregat sastoji od kamene sitneži.upotrebljavaju se za prskanja uskladištive asfaltne mješavine za popravke te miješanja na cesti 3. prosijava i separira u frakcije vrijednosti 0/4. tako da u mješavini ostane po mogućnosti što manji obujam šupljina. koja obično nastaje tijekom proizvodnje čelika u visokoj peći.upotrebljavaju se za prskanja.beton . Recikliranje betona u cestogradnji Rušenje i recikliranje . 2. Ovakav reciklirani beton sadrži dijelom i asfalt. pijeska i kamenog brašna. Danas se asfaltne mješavine pretežno izvode po principu minimuma šupljina. AGREGATI Agregat koji se uporabljuje pri proizvodnji vruće asfaltne mješavine uglavnom se pridobiva i obrađuje u kamenolomima i šljunčarama. U većini slučajeva betonska podloga za novu cestu zahtijeva određena poboljšanja u odnosu na staru podlogu i to u pogledu povećane nosivosti kao i veće otpornosti na vanjske utjecaje kao što je na primjer niska temperatura. U cestogradnji su najvažnija fizikalnasvojstva stijenske mase i to bitni podatci o tome kako će se materijali ponašati u raznim okolnostima. ta dva umjetna agregata znatno doprinose otpornosti kolnika na klizanje. Postojeća armatura u reciklažom materijalu izdvaja se pomoću magnetnog mehanizma od materijala koji se reciklira. 4/8. . tj.1. no ovo ne šteti novom betonu budući da udio asfalta. srednjebrzoisparljiv . kada se koriste kao tampon ili nosivi sloj. Vrste agregata koje se koriste su prirodne stijene (eruptivne.upotrebljavaju se za prskanja u svrhu poboljšanja prionljivosti i površinske obrade. koji se dobiva zagrijavanjem gline do vrlo visokih temperatura. Ovdje se betonski materijal usitnjava. sedimentne i metamorfne). sporoisparljiv .Postojeći se sloj ceste lomi. onda se nedostatak fine frakcije može nadoknaditi nanošenjem sloja reciklirane frakcije vrijednosti 0/4 na nosivi sloj podloge prije stabilizacije (debljina oko 5 cm). ili kada se ugrađuju u razne slojeve asfaltnih mješavina. Kada se laki agregat i šljaka uporabljuju za asfaltne mješavine. 8/16 i 16/30. u recikliranoj smjesi iznosi do 10 posto. i šljaka. sudeći prema dosadašnjem iskustvu. Budući da nosivi sloj sadrži razmjerno malo pijeska. brzoisparljiv .

Reciklirani komadi betona veći od 4mm čiste se i direktno odvoze na novu trasu ceste gdje se koriste kao granulati. prosijava i separira u frakcije vrijednosti 0/4. u recikliranoj smjesi iznosi do 10 posto. U većini slučajeva betonska podloga za novu cestu zahtijeva određena poboljšanja u odnosu na staru podlogu i to u pogledu povećane nosivosti kao i veće otpornosti na vanjske utjecaje kao što je na primjer niska temperatura. onda se nedostatak fine frakcije može nadoknaditi nanošenjem sloja reciklirane frakcije vrijednosti 0/4 na nosivi sloj podloge prije stabilizacije (debljina oko 5 cm). Postojeća armatura u reciklažom materijalu izdvaja se pomoću magnetnog mehanizma od materijala koji se reciklira. 4/8. 8/16 i 16/30.Ovdje se betonski materijal usitnjava. Ovakav reciklirani beton sadrži dijelom i asfalt. Budući da nosivi sloj sadrži razmjerno malo pijeska. . no ovo ne šteti novom betonu budući da udio asfalta. sudeći prema dosadašnjem iskustvu.

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->