P. 1
Radioaktivnost 03

Radioaktivnost 03

|Views: 1,002|Likes:
Published by Sara Muršić
prezentacija iz fizike na temu radioaktivnosti
prezentacija iz fizike na temu radioaktivnosti

More info:

Categories:Types, School Work
Published by: Sara Muršić on May 06, 2011
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PPT, PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

12/02/2014

pdf

text

original

Sara Mur i 4.

a

TLO ZRAK VODA HRANA

RADIONUKLIDI- radioaktivni elementi
PREMA NASTANKU: ‡ Oduvijek prisutni ‡ Posljedica djelovanja kozmi kih zraka ‡ Posljedica ljudske tehnologije
URAN 235 RADON 226

BERILIJ 7

PLUTONIJ 237 RADIJ 222

JEDINICE
Bq i Cu GRAY Q i Sv
Ovako definirana doza ne govori ni ta o biolo kim u incima apsorbiranog zra enja. Svaka vrsta zra enja ( , , ) ima druga iji utjecaj na ive stanice, koji se opisuje faktorom Q. Zato se definira ekvivalentna doza, koju dobijemo tako da apsorbiranu dozu pomno imo faktorom Q. Jedinica za ekvivalentnu dozu je sievert (Sv).

Aktivnost Da bi se mjerila energija, radioaktivnog uzorka koju putem zra enja mjeri se u apsorbira odre ena tvar, bekerelima (Bq). koristi se jedinica gray Aktivnost od 1 Bq (grej). Omjer te energije i zna i jedan raspad u mase tijela koje ju sekundi. apsorbira zove se Kako su aktivnosti apsorbirana doza. Ako se uzoraka esto vrlo energija od 1 J apsorbira velike u upotrebi je i u 1 kg tvari govorimo o ve a jedinica, curie apsorbiranoj dozi od (kiri). 1 Cu iznosi 1 Gy. 3,7 1010 Bq.

KOLIKO SMO OZRA ENI?
Udisanje radona Ostali radionuklidi uneseni u tijelo Zemljino zra enje Kozmi ko zra enje Ukupna doza od prirodnih izvora Ukupna doza od umjetnih izvora 2 mSv 0,39 mSv 0,28 mSv 0,28 mSv 3 mSv 0.5 mSv

3,5 mSv
ernobil 16 Sv

20,000 mSv Smrt nakon 2 sata 10,000 mSv Smrt nakon 2 tjedna 6,000 mSv Smrt nakon mjesec dana ( ernobil)

1,000 mSv Mu nina 750 mSv Gubitak kose 700 mSv Povra anje 100 mSv Preporu ena doza za radnike tjekom 5 godina

10 mSv Kompletna CT obrada 2 mSv Prirodno zra enje na godinu 1.02 mSv Koli ina zra enja po satu u Japanu 12.3.2011.

0,4 mSv Mamogram dojke (x zrake)

JAPAN- Fukushima

zra enje
- Dvostruko pozitivno nabijene estice - Jako ioniziraju e - Mali doseg (nekoliko cm) - Zaustavlja ih ve ko a ili papir

zra enje
- Elektroni (negativni naboj) - Manje ionizira od alfa zra enja - Ve i doseg u zraku (nekoliko metara) - Zaustavlja ga metalna plo a od nekoliko mm

zra enje
- Elektromanetsko zra enje iz jezgre atoma - Brzina svjetlosti - Manje ionizira od beta zra enja - Zaustavlja se debelim slojem olova ili betona

X zra enje
- Ista svojstva kao i gama zra enje - Ve a valna duljina - Potje e od elektrona, a ne jezgre

Kozmi ko zra enje
- Visokoenergijske estice - Djeluje intenzivnije na ve im nadmorskih visinama

neutroni
- Koriste se kao zra enje u nuklearnim reaktorima - Za tita je voda ili beton

RIZICI OD ZRA ENJA

KORI TENJEZRA ENJA
PROIZVODNJA ELEKTRI NE ENERGIJE MEDICINSKA ISTRA IVANJA LJE ENJE I LIJEKOVI

ISTRA IVANJE SVEMIRA

MEDICINSKA SNIMANJA

INDUSTRIJA, POGON I STERILIZACIJA

Radioaktivnost je jedna od rijetkih stvari koju nije izmislio ovjek, a nije posljedica razvoja ljudske vrste. Radioaktivnost je na Zemlji prisutna oduvijek i zauvijek.

Mr avi ljudi radioaktivniji su od debelih zato to imaju manje sala koje apsorbira zra enje iz vlastitog tijela

Prema tvrdnjama znanstvenika, vjerojatnost umiranja zbog istjecanja radioaktivnosti iz nuklearne elektrane jednaka je vjerojatnosti smrti zbog toga to vas je pogodio meteorit. Jedan sat leta u zrakoplovu, gdje je intenzitet kozmi kog zra enja mnogo ve i zbog tanjeg atmosferskog tita no na povr ini mora, ozra i putnika pribli no etiri puta vi e nego cijela nuklearna industrija u godinu dana!

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->