P. 1
Pravilnik o Prometnim Znakovima Opremi i Signalizaciji Na Cestama - NN-33_05

Pravilnik o Prometnim Znakovima Opremi i Signalizaciji Na Cestama - NN-33_05

|Views: 886|Likes:
Published by nickhard

More info:

Published by: nickhard on May 04, 2011
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as DOCX, PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

11/20/2012

pdf

text

original

MINISTARSTVO MORA, TURIZMA, PROMETA I RAZVITKA

662 Na temelju lanka 31. stavka 2., Zakona o sigurnosti prometa na cestama (»Narodne novine«, br. 105/04) ministar mora, turizma, prometa i razvitka u suglasnosti s ministrom unutarnjih poslova donosi

PRAVILNIK
O PROMETNIM ZNAKOVIMA, SIGNALIZACIJI I OPREMI NA CESTAMA
I. OP E ODREDBE lanak 1. Ovim se Pravilnikom propisuju vrsta, zna enje, oblik, boja, dimenzije i postavljanje prometnih znakova, signalizacije i opreme na cestama. lanak 2. Prometne znakove, signalizaciju i opremu cesta ine: 1. prometni znakovi, i to: ± znakovi opasnosti; ± znakovi izri itih naredbi; ± znakovi obavijesti; ± znakovi obavijesti za vo enje prometa; ± dopunske plo e; ± promjenjivi prometni znakovi; 2. prometna svjetla i svjetlosne oznake; 3. oznake na kolniku i drugim povr inama; 4. prometna oprema cesta, i to: ± oprema za ozna ivanje ruba kolnika;

± oprema za ozna ivanje vrha prometnog otoka; ± oprema, znakovi i oznake za ozna ivanje radova, prepreka i o te enja kolnika; ± svjetlosni znakovi za ozna ivanje radova, drugih zapreka i o te enja kolnika; ± oprema za vo enje i usmjerivanje prometa u podru ju radova na cesti, prepreka i o te enja kolnika; ± branici i polubranici; ± prometna zrcala; ± za titne odbojne ograde; ± ograde protiv zasljepljivanja; ± za titne i ane ograde; ± pje a ke ograde; ± ubla iva i udara; ± oznake za ru no upravljanje prometom; 5. signalizacija i oprema za smirivanje prometa; 6. turisti ka i ostala signalizacija propisana je posebnim propisima. lanak 3. Na prometnom znaku natpisi se ispisuju latini nim pismom. Natpisi na znakovima obavijesti, u pravilu, se ispisuju malim slovima. Dvojezi ni nazivi odredi ta moraju biti napisani tako da je prvo napisan hrvatski naziv, a potom naziv na jeziku i pismu nacionalne manjine ako je to propisano posebnim propisom. Na prometni se znak mo e upisati i naziv odredi ta koje se nalazi u drugoj dr avi. Naziv odredi ta u drugoj dr avi ispisuje se na jeziku te dr ave. Uz odredi te u drugoj dr avi obvezno se upisuje znak obavijesti C123 (nacionalna autooznaka). lanak 4. Prometni znakovi izra uju se tako da je njihovo zna enje stalno ili promjenljivo.

Povr ina prometnih znakova izra uje se od materijala reflektiraju ih svojstava najmanje klase I, a za autoceste i ceste namijenjene isklju ivo prometu motornih vozila ± brze ceste, najmanje klase II. Boja pole ine podloge znaka mora biti sive boje i bez sjaja, kako bi se voza ima sprije ilo odvra anje pozornosti. lanak 5. Prometni znakovi mogu biti izvedeni s vlastitim izvorom svjetlosti (unutarnje osvjetljenje) ili vanjskim izvorom svjetlosti (osvijetljen izvana s posebnom svjetiljkom). Prometni znakovi i znakovi s promjenljivim porukama mogu biti izvedeni sa svjetle im tvarima na podlozi crne boje. lanak 6. Na signalizaciji i opremi za ozna ivanje ruba kolnika za ozna ivanje radova, prepreka, o te enja kolnika i za vo enje i usmjeravanje prometa u podru ju radova na cesti i za titnim ogradama moraju biti postavljene reflektiraju e oznake minimalno klase II. lanak 7. Prometni znakovi, signalizacija i oprema u cijelosti moraju biti izra eni i postavljeni prema hrvatskim normama. lanak 8. Prometni znakovi, signalizacija i oprema na cestama postavljaju se na temelju prometnog projekta. Za postavljene znakove, signalizaciju i opremu prema stavku 1 ovog lanka potrebno je pribaviti dokaz propisane retrorefleksije. lanak 9. Prometni znakovi koji se postavljaju na isti nosa moraju biti istih reflektiraju ih svojstava. Dopunske plo e, koje pobli e odre uju zna enje prometnog znaka kojemu su dodani, sastavni su dio tog prometnog znaka ispod kojeg su postavljene. lanak 10. Prometni znakovi postavljaju se s desne strane ceste uz kolnik u smjeru kretanja vozila. Ako na mjestu na kojem se postavlja prometni znak postoji opasnost da ga sudionici u prometu ne e na vrijeme primijetiti zbog gusto e prometa ili zbog drugih razloga, prometni se znak postavlja i na suprotnoj, lijevoj strani ceste ili iznad kolnika. Prometni znakovi postavljaju se tako da ne ometaju kretanje vozila i pje aka.

lanak 11. Prometni se znakovi na cestama izvan naselja postavljaju na visini 1.2 do 1.4 m, osim znakova B59, B60 i B61 (obvezno obila enje) kad se postavljaju na razdjelni otok, C74 (planinski prijevoj), C75 (rijeka), C76 i C77 (cestovna gra evina), C127 (broj me unarodne ceste), C128 (broj autoceste ili brze ceste), C129 (broj dr avne ceste), C130 (broj upanijske ceste), C131 (kilometarska oznaka za autocestu ili brzu cestu), C132 (oznaka dionice dr avne ceste) i C133 (oznaka dionice upanijske ceste) koji se postavljaju na visini 80 do 120 cm. Prometni znakovi u naseljima smje teni uz kolnik postavljaju se na visini 0.30 do 2.20 m, a prometni znakovi smje teni iznad kolnika postavljaju se na visini 4.5 m, iznimno i na ve oj. Visina iz stavaka 1. i 2. ovog lanka ra una se od povr ine kolnika do donjeg ruba prometnog znaka, a ako se prometni znak postavlja zajedno s dopunskom plo om, ra una se do donjeg ruba dopunske plo e. Visina i polo aj prometnog znaka moraju biti takvi da ne ugro avaju kretanje pje aka i da ih pje aci i vozila ne zaklanjaju. lanak 12. Radi bolje uo ljivosti prometni se znakovi mogu postaviti na kontrastnim plo ama bijele boje. U tom se slu aju na plo i mo e ispisati tekst koji obja njava znak. lanak 13. Na isti se stup mogu postaviti najvi e dva prometna znaka. Znak A25 (radovi na cesti) i znakovi: B31 (ograni enje brzine), B32 (zabrana pretjecanja) i skupina znakova od B50 do B61 (obvezan smjer) kod privremene regulacije prometa mogu biti postavljeni na postolja i uzdignuti najmanje 0.30 m iznad povr ine kolnika. Stupovi na kojima se postavljaju znakovi kojima se ozna uju privremeni radovi i sl. (privremena regulacija) moraju biti obojani izmjeni nim poljima crvene i bijele boje tako da su polja iroka po 25 cm. Znak C120 (plo a za ozna ivanje naziva ulica) mo e se postaviti i na gra evinu uz cestu. lanak 14. Stup prometnog znaka, u pravilu, se postavlja najvi e 2 m od kolni kog ruba. Vodoravni razmak izme u ruba kolnika i najbli eg ruba prometnog znaka mora iznositi najmanje 0.30 m. lanak 15. Prometni znak, iznimno, mo e biti postavljen: 1) na konzolni nosa ako je tako postavljen znak uo ljiviji za sudionike u prometu. 2) na semaforski stup, i to: ± znak B01 (kri anje s cestom s predno u prolaska);

± znak B02 (obvezno zaustavljanje). ± znak C08 (cesta s predno u prolaza). lanak 16. Znakovi opasnosti Znakovi izri itih naredbi Znakovi obavijesti Znakovi obavijesti za vo enje prometa Dopunske plo e Promjenljivi prometni znakovi . ± znak B04 (zabrana prometa u jednom smjeru). B53. PROMETNI ZNAKOVI A. F. ovog Pravilnika). 3) na ostale stupove uz cestu (npr. B54 i B55 (obvezan smjer). E. ± znak C120 (plo a za ozna ivanje naziva ulica). ± znakovi C06 i C07 (cesta s jednosmjernim prolazom). ± znakovi C108 (putokaz obilaska). D. B51. ± znakovi B50. ± znak C83 (putokaz za zra nu luku). ± znakovi C81 i C82 (putokaz). Kazalo boja ne odnosi se na oznake na kolniku i drugim povr inama (poglavlje IV. B52. B. Uz ovaj Pravilnik otiskano je kazalo boja koje ini njegov sastavni dio. C. II. ± znak B62 (kru ni tok prometa). stupovi javne rasvjete).

Prometna svjetla jesu: 1) svjetlosni znakovi za upravljanje prometom. Pojmovi za davanje svjetlosnih znakova su: 1) crveno svjetlo ozna uje zabranjen prolazak vozila ± slika G01. 1. Kad su svjetlosni znakovi iz stavka 1. Na crvenim svjetlosnim poljima znaka strelica smjera je crna. a na zelenim svjetlosnim poljima znaka strelice se uvijek prikazuju kao zelene svjetlosne strelice na crnoj podlozi. 2) crveno i uto svjetlo ozna uju skori prestanak zabrane prolaza prije pojave zelenog svjetlaslika G02. ovog lanka upotrijebljeni za upravljanje prometom na vi e prometnih traka i smjerova kretanja istodobno.III. ovog lanka upravlja prometom na svakom traku posebno. Svjetlosni znakovi za upravljanje prometom lanak 57. PROMETNA SVJETLA lanak 56. 4) svjetlosni znakovi za obilje avanje prijelaza ceste preko eljezni ke pruge. Ako se ure ajem iz stavka 1. svjetlosni su znakovi iznad prometnih traka na koje se odnose. 5) svjetlosni znakovi za obilje avanje radova na cesti i zapreka. Za upravljanje prometom upotrebljavaju se ure aji kojima se daju prometni znakovi prometnim svjetlima crvene. . 2) svjetlosni znakovi za upravljanje prometom namijenjeni samo pje acima. Svjetlosni prometni znakovi mogu se postaviti na plo i bijele boje s rubom crne boje (kontrastna plo a). Svjetlo upotrijebljeno kao svjetlosni prometni znak mo e biti postojano (neprekidno) ili trep u e (prekidano). svjetlosni su znakovi s desne strane kolnika. Na cestama s vi e od jednoga prometnog traka za svaki je smjer kretanja potrebno ponoviti svjetlosni znak trobojnim svjetlima. Svjetlosni znakovi trobojnim svjetlima mogu se upotrebljavati i za upravljanje prometom na vi e prometnih traka istodobno ili za svaki prometni trak posebno. 3) svjetlosni znakovi za upravljanje javnim gradskim prometom. ute i zelene boje.

7) prekri ene crte crvene boje ozna uju zabranu toka prometa uzdu prometnog traka iznad kojeg se znak nalazi ± slika G09. 6) oblici strelica prikazani su na slici G07 (za strelice na crvenoj optici) i G08 (za strelice na zelenoj optici). ozna uje zabranu prolaza.3) zeleno svjetlo ozna uje slobodan prolaz vozila te mora biti upaljeno kao samostalno svjetlo. 8) zelena strelica vrhom okrenutim nadolje ozna uje slobodan tok prometa uzdu prometnog traka iznad kojeg se znak nalazi ± slika G10. G01 G02 G03 G04 G05 G06 G07 G08 . osim za vozila koja se u trenutku kad se uto svjetlo pojavi nalaze na tolikoj udaljenosti od prometnog svjetla da se ne mogu na siguran na in zaustaviti a da ne prije u taj znak ± slika G04. 4) uto svjetlo prije crvenog. 5) dopunska svjetle a strelica ozna uje slobodan prolaz vozila u smjeru ozna enom zelenom svjetle om strelicom za vrijeme dok je upaljeno crveno ili uto svjetlo ± slika G05 i G06. 9) uta strelica vrhom okrenutim prema desnoj ili lijevoj strani ozna uje skretanje toka prometa s prometnog traka iznad kojeg se znak nalazi ± slika G11 i G12. Promjena zelenog svjetla u uto mora se ozna iti treptanjem zelenog svjetla tri puta ± slika G03.

tad se to mora nazna iti strelicom smjera na zelenim i crvenim svjetlosnim poljima znakova. daju se izmjeni no svjetlosni znakovi crvenim i zelenim svjetlom. dostatno strelice smjera prikazati samo za prometni tok koji skre e. ± zabranjen prolaz za bicikliste ± slika G14. u skladu sa Zakonom o sigurnosti prometa na cestama. prije nego to se ugasi. Ako se na svjetlosnom polju glavnog svjetlosnog znaka pokazuje strelice smjera. G16 Kad se svjetlosni znak odnosi samo za odre ene smjerove vo nje. tad je. svjetlo na ure aju za davanje znakova prometnim svjetlima u obliku je svjetle e siluete bicikla na tamnoj podlozi i ozna uje: ± slobodan prolaz za bicikliste ± slika G13. Crveno i zeleno svjetlo ne mogu biti upaljeni istodobno. Svjetle a silueta pje aka na tamnoj podlozi ozna uje: . tad i ostala svjetlosna polja drugih svjetlosnih znakova moraju imati strelice smjera. 2.G09 G10 G11 G12 Ako se ure ajem za davanje svjetlosnih znakova upravlja prometom biciklista na prijelazu biciklisti ke staze preko kolnika s ure ajem za davanje svjetlosnih znakova. Za upravljanje prometom pje aka posebnim ure ajima. G13 G14 G15 lanak 58. Kad se na prilazu raskri ju s trakama za skretanje bez gra evinskog razdvajanja prometni tok koji skre e signalizira posebno strelicom smjera na svjetlosnom pojmu. najavljuje i kao trep u e zeleno svjetlo. u pravilu. Zeleno svjetlo mo e biti namje teno tako da se u odre enom vremenskom razmaku. Svjetlosni znakovi za upravljanje prometom namijenjeni samo pje acima lanak 59. Isti ure aj za davanje svjetlosnih znakova za bicikliste i pje ake mo e se primijeniti u slu aju kad su pje a ka i biciklisti ka staza jedna pored druge ± slika G15 i G16.

u obliku svjetle e crte bijele ili ute boje. ± slobodan prolaz tramvaja u smjeru ravno ± slika G20. (slika G01 do G08) promjer kruga svjetala je 200 i 300 mm. . a uspravna i kosa crta slobodan prolaz tramvaju u odgovaraju em smjeru i postavlja se dolje. Za upravljanje tramvajskim prometom upotrebljavaju se jednobojni svjetlosni znakovi. G21 G22 Veli ine svjetlosnog znaka iz lanaka 57.± slobodan prolaz za pje ake ± slika G17. 58. i 59. G19 G20 lanak 61. Crtama se ozna uje: ± zabrana prolaza tramvaja ± slika G19. ± slobodan prolaz tramvaja u smjeru lijevo ± slika G22. G17 G18 3. uspravna ili kosa. iznose: 1) za znakove iz l. ± zabranjen prolaz za pje ake ± slika G18. Svjetle a crta mo e biti polo ena.. ± slobodan prolaz tramvaja u smjeru desno ± slika G21. 57. Polo ena crta zna i zabranu prolaza tramvaju i postavlja se po okomitoj osi gore. Svjetlosni znakovi za upravljanje javnim gradskim prometom lanak 60.

Ako se svjetlosni znakovi postavljaju tako da vise iznad kolnika. Svjetlosni znakovi za ozna ivanje prijelaza ceste preko eljezni ke pruge u razini mogu biti znakovi za ozna ivanje branika i polubranika i znakovi kojima se najavljuje pribli avanje vlaka. Veli ina svjetlosnog prometnog znaka iz stavka 1. lanak 65. 57. G14. ovog lanka iznosi 300 mm: ± za sve ceste kad se svjetlosni prometni znak postavlja iznad kolnika. ovo1. G22) promjer kruga svjetala je 200 mm. (slika G13. na kojem su postavljeni svjetlosni znakovi za upravljanje prometom. osim motocikla bez prikolice (B32) i ograni enje brzine (B31) ako je dopu tena brzina vo nje iznad 60 km/h. (slika G19. Svjetlosni znakovi za upravljanje prometom na raskri jima koji se postavljaju na stupu pokraj kolnika. te na dr avnim cestama i cestama u naselju koje nisu ulice irine kolnika 7. l. moraju se postaviti prometni znakovi koji ozna uju nailazak na prometna svjetla (A23 ili A24) s dopunskom plo om E01. raskri je (D01 ili D02). Na prilazima raskri ju izvan naseljenog mjesta.5 m iznad kolnika.0 m i vi e.5 m iznad povr ine kolnika. njegova veli ina iznosi 200 mm. lanak 62. Svjetlosni znakovi za ozna ivanje prijelaza ceste preko eljezni ke pruge lanak 64. 59. ± kad je svjetlosni prometni znak postavljen uz rubove kolnika na svim ostalim cestama. G21. ± kad se svjetlosni prometni znak postavlja na autocestama i brzim cestama ± cestama isklju ivo namijenjenim za promet motornih vozila. zabrana pretjecanja svih vozila na motorni pogon. Udaljenost prometnih znakova od raskri ja ovisi o dopu tenoj brzini vo nje i stvarnoj situaciji. G20. G15. donji rub svjetlosnog znaka ne smije biti na visini manjoj od 4. odnosno zatvaranje prijelaza branicima ili polubranicima.2) za znakove iz l.5 m ni na vi oj od 5. Na stupu na kojem se nalazi svjetlosni znak iz stavka 1. G16). lanak 63. prijelaz se mora osigurati i zvu nom signalizacijom. Osim ozna ivanja prijelaza ceste preko eljezni ke pruge svjetlosnim znakom. moraju biti postavljeni na visini 2 do 3. 4. (slika G17 i G18) i l. . 60. ovog lanka mo e se postaviti i svjetlosni prometni znak na manjoj visini i s manjim svjetlima.

Oznake na kolniku ne smiju biti vi e od 0. Svjetlosni znakovi za obilje avanje radova na cesti i zapreka lanak 66. ovog lanka moraju se nalaziti jedno pored drugog u vodoravnoj osi na plo i koja ima oblik istostrani nog trokuta s vrhom okrenutim prema gore. ije boje i dimenzije odgovaraju boji i dimenzijama znaka opasnosti duljine stranice istostrani na trokuta 120 cm (znak G23). Svjetla iz stavka 1. ovog lanka izvode se u tehnologiji svjetle ih dioda (LED). Oznake na kolniku jesu: 1) uzdu ne oznake. . Svjetlosni znakovi za obilje avanje radova na cesti i zapreka mogu biti plo a za ozna ivanje zapreka s trepta em ( l. boje retrorefleksije klase III. pokretna plo a s trepta ima i znakovima ( l. ugra uju ili utiskuju u kolni ki zastor i ne smiju pove avati sklizavost kolnika.. 3) ostale oznake na kolniku i predmetima uz rub kolnika. 81. slika K25 i slika K26) kao i privremeni ure aji za davanje znakova prometnim svjetlima radi naizmjeni nog propu tanja vozila iz suprotnih smjerova (znakovi iz lanaka 57. 58 i 59 ovog Pravilnika). OZNAKE NA KOLNIKU I DRUGIM POVR INAMA lanak 67. IV. Znak G23 5.. slika K24. 2) popre ne oznake. 81. lijepe. lanak 68.6 cm iznad razine kolnika.Ako se svjetlosnim znakovima na prijelazu ceste preko eljezni ke pruge u razini bez branika ili polubranika najavljuje pribli avanje vlaka. Oznake na kolniku ucrtavaju se. odnosno spu tanje branika ili polubranika na prijelazu ceste preko eljezni ke pruge s branikom ili polubranikom te ako se tim znakovima sudionici u prometu obavje uju o tomu kako je branik ili polubranik u zatvorenom polo aju. ti se svjetlosni znakovi daju izmjeni no paljenjem dvaju crvenih svjetala kru nog oblika promjera 300 mm. Svjetla iz stavka 1. slika K22 i K23).

taxi± vozila. biciklisti ke i pje a ke staze i dr. Njihova visina ne smije biti vi a od 2.75 m ± 10 cm. irina uzdu nih crta na kolniku iznosi najmanje 10 cm. utom bojom obilje avaju se: ± oznake mjesta na kolniku i nogostupu na kojima je zabranjeno parkiranje. a razmak izme u usporednih uzdu nih dvostrukih crta je 10 cm. . policija. ± naprave za smirivanje prometa (umjetne izbo ine i uzdignute plohe).). 4) 2.6 cm iznad razine kolnika. ± oznake parkirali nog mjesta za osobe s invaliditetom (slika H48). ovog lanka.5 ± 2.5 m 2) 3 ± 3. ± crta za odvajanje traka za kretanje vozila javnog prijevoza putnika. Uzdu ne oznake na kolniku lanak 70.0 cm iznad razine kolnika. Uzdu ne oznake na kolniku mogu biti razdjelne crte. ± 15 cm. oznake na kolniku (delineatori) kojima se ozna uju sredi nje ili rubne crte na objektima ili devijacijama mogu biti vi i od 0. lanak 69.5 m 3) 2. Rrta ozna uje rub vozne povr ine kolnika. ± oznake kojima se privremeno preusmjerava promet (privremena regulacija prometa) i obilje avaju privremene opasnosti na kolniku. ± oznake kojima se obilje avaju mjesta za odre ene namjene (autobusna stajali ta.Iznimno od odredbe stavka 1. rubne crte i crte upozorenja. irina rubne i razdjelne crte je iste irine. ovog lanka. 1. irina sredi nje razdjelne crte prema irini kolnika: 1) u3.75 ± 3 m ± 20 cm. Oznake na kolniku bijele su boje. Razdjelna crta slu i za razdvajanjeajanje dvosmjernih prometnih povr ina prema smjerovima kretanja. ± 12 cm. Iznimno od odredbe stavka 1.

lanak 71. Dvostruka puna razdjelna crta ozna uje zabranu prelaska vozila preko tih crta ili zabranu kretanja vozila po tim crtama i obvezno se izvodi na kolnicima za dvosmjerni promet vozila ± slika H05: . Isprekidana razdjelna crta dijeli kolni ku povr inu na prometne trake ± slika H02. kao crta vodilja u samom raskri ju i za odvajanje trakova za vozila javnog prijevoza putnika ± slika H04. isprekidane i dvostruke crte i rubna crta. H02 iroka isprekidana crta slu i kao rubna crta za razdvajanje tokova u raskri ju na cestama izvan naselja i najmanje je irine 30 cm. dvostruka isprekidana i dvostruka kombinirana. iroka isprekidana crta i crta upozorenja. Uzdu ne crte na kolniku izvode se kao pune. H04 Dvostruka razdjelna crta mo e biti dvostruka puna. H01 Isprekidana uzdu na crta mo e biti isprekidana razdjelna crta. Crta upozorenja slu i za najavljivanje blizine pune razdjelne crte ± slika H03. Puna uzdu na crta (razdjelna i rubna) ozna uje zabranu prelaska vozila preko te crte ili zabranu kretanja vozila po toj crti. H03 Kratka isprekidana crta slu i kao razdjelna crta na prilaznim krakovima raskri ja. kratka isprekidana crta.

d) na objektima. H05 Dvostruka isprekidana razdjelna crta slu i za obilje avanje prometnih traka s izmjenljivim smjerom kretanja na kojima je promet upravljan prometnim svjetlima ± slika H06. Duljina n izme u to ke B i C B i C (slika H08) odre uje se prema dopu tenim brzinama tako da se svo enje s dvije na jednu prometnu traku izvodi prema: n e 1:60 za v > 50 km/h n < 1:30 za v e 50 km/h . c) u tunelima i prilazima tunelu u du ini najmanje 200 m. b) s neparnim brojem prometnih trakova ako se pretjecanje zabranjuje u oba smjera. a druga isprekidana ± slike H08.a) s dva i vi e prometnih traka za svaki smjer. Dijelovi kolnika u blizini vrha prijevoja. H06 Dvostruka kombinirana crta slu i za razdvajanje prometnih traka na mjestima na kojima su uvjeti preglednosti takvi da dopu taju pretjecanje samo u jednom smjeru kretanja ± slika H07. raskri ja. od kojih je jedna puna. H09 i H10. H07 lanak 72. e) ako to zahtijevaju prometni i sigurnosni uvjeti ceste ili okoli ceste. prijelaza ceste preko eljezni ke pruge u razini i na mjestima na kojima je preglednost ceste znatno smanjena mogu se obilje iti jednom ili dvjema usporednim uzdu nim punim crtama ili dvostrukom crtom.

H08 H09 H10 .

Duljina preglednosti (M) utvr uje se prema dolaznoj brzini kretanja vozila (slika H09 i H10) i iznosi za: ± 130 km/h ± od 200 m do 400 m.0 m. Pri odre ivanju duljine preglednosti. 2. Ozna ivanje crte upozorenja mo e biti dopunjeno jednom ili vi e strelica (H26). Za utvr ivanje duljine preglednosti uzima se brzina koju ne prekora uje 85 posto vozila ili ra unska brzina ako je njezina vrijednost ve a. Popre ne su oznake: ± crta zaustavljanja. ± 60 km/h ± od 50 m do 100 m. . ± 100 km/h ± od 160 m do 320 m. visina o iju iznosi 1. ± pje a ki prijelazi. ± kose crte. a visina predmeta 1.1 m. ± 40 km/h ± 60 m. ± grani nici. ± 100 km/h ± 120 m. ± 60 km/h ± 80 m. za obilje avanje oznaka na kolniku u blizini vrha prijevoja. ± 80 km/h ± 100 m. Popre ne oznake na kolniku lanak 74. koje voza ima pokazuju koju prometnu traku moraju koristiti.lanak 73. u nepreglednom zavoju ili sli nom mjestu. Punoj razdjelnoj crti treba prethoditi crta upozorenja (L) koja se utvr uje prema dolaznoj brzini kretanja vozila i iznosi najmanje za: ± 130 km/h ± 160 m. ± 80 km/h ± od 130 m do 260 m.

Popre ne pune crte za zaustavljanje vozila na kri anjima i drugim cestama koje se kri aju. lanak 75. H11 2) isprekidana crta zaustavljanja ozna uje mjesto na kojemu voza mora zaustaviti vozilo ako je potrebno propustiti vozila koja se kre u cestom s pravom prednosti prolaska. Ispred crte zaustavljanja mo e se ubilje iti trokut upozorenja ± slika H12. ire od uzdu nih oznaka. lanak 76. ovog lanka predvi enim za popre ne pune crte. Popre ne isprekidane crte na raskri ju koje ozna uju kri anje s cestom koja ima prednost prolaza (slika H12 i H13) moraju biti povu ene tako da udovoljavaju uvjetima iz stavka 1. H12 H13 . lanak 77. mjesto na kojem voza mora zaustaviti vozilo ako je potrebno da propusti vozila koja se kre u cestom s pravom prednosti prolaska.± prijelazi biciklisti ke staze preko kolnika. s obzirom na kut pod kojima ih voza vidi. 3) umjesto isprekidane crte zaustavljanja. Ispred crte zaustavljanja mo e se na kolniku ispisati rije STOP ± slika H11. i to: 1) puna crta zaustavljanja oz mjesto na kojem voza mora zaustaviti vozilo. mo e se obilje iti trokutima vrhom okrenutim prema vozilu ± slika H13. moraju biti povu ene tako da voza vozila nad raskri jem ima dovoljan pregled na promet vozila i pje aka preko raskri ja i tih cesta (slika H11). Crpt'>Crta zaustavljanja mo e biti puna ili isprekidana. Popre ne su oznake. Razdjelna i rubna crta mogu se izvesti i kao zvu na ili vibracijska traka. Popre ne oznake na kolniku obilje avaju se punim ili isprekidanim crtama i mogu biti povu ene na kolniku tako da zahva aju jedan ili vi e prometnih trakova.

klinovima ili reflektiraju im oznakama. osim na mjestima na kojima se promet regulira svjetlosnim znakovima (semaforima).4) kose crte ozna uju mjesto otvaranja izlaznog traka (slika H14) i zatvaranja ulaznog traka (slika H15) na autocesti i brzoj cesti: H14 H15 5) otvaranje i zatvaranje prometnog traka namijenjenog vozilima javnog prijevoza putnika (slika H16). prijelaz se mo e obilje iti eli nim ili plasti nim elementima. H17 7) pje a ki prijelaz ozna uje dio povr ine kolnika namijenjenog prijelazu pje aka ± slika H18. Na mjestima na kojima se pje a ki prijelaz ne mo e obilje iti bojom. mora biti obilje en znakom C02 i znakom A33 (obilje en pje a ki prijelaz). . H18 Kad je na kolniku ozna en pje a ki prijelaz (slika H18). H16 6) grani nik ozna uje mjesto ula enja na kojem je potrebno odvojiti dio kolnika na kojem je zabranjen promet ± slika H17.

± prestrojavanje na dva bli a kri anja gdje se prestrojavanje mora obaviti prije prvoga kri anja na koje je zabranjeno skretati u nazna enim smjerovima ± slika H23. oznake za obilje avanje mjesta za parkiranje i uzdu ne oznake (oznake na predmetima uz rub kolnika). polja za usmjerivanje prometa. 9) prijelaz biciklisti ke staze preko kolnika je dio povr ine kolnika namijenjen isklju ivo za prijelaz biciklista ± slika H19.8) na kolniku uz pje a ki prijelaz koji se nalazi u blizini kole mora stajati natpis » KOLA« (slika H55). 1) Strelicama se na kolniku obilje ava obvezan smjer kretanja vozila ± ako su obilje ene u prometnom traku obrubljenom punom crtom ± i njima se obavje uju voza i o namjeni prometnih trakova ± ako su obilje ene u traku obrubljenom isprekidanom crtom. Ostale oznake na kolniku i predmetima uz rub kolnika lanak 78. ± skretanje prometa ± slika H25. oznake za ozna ivanje prometnih povr ina za posebne namjene. Strelicama se mo e ozna iti: ± jedan smjer ± slika H20. ± najava zavr etka pretjecanja ± slika H26. H19 3. ± smjer kretanja u gara ama ± slika H24. ± dva smjera (kombinirana) ± slike H21 i H22. H20 H21 H22 . natpisi. crte usmjerivanja. Ostale oznake na kolniku i predmetima uz rub kolnika su strelice.

± na ulaznom kraku na autocesti ± slika H33. ± ispred otoka za razdvajanje prometnih tokova ± s1ike H30.H23 H24 H25 H26 2) Polja za usmjerivanje prometa ozna uju povr inu na kojoj je zabranjen promet i na kojoj nije dopu teno zaustavljanje i parkiranje vozila: ± izme u dva traka sa suprotnim smjerovima ± slika H27. H31 i H32. H27 H28 H29 . ± na mjestu otvaranja posebna traka za skretanje ± slika H29. ± na izlaznom kraku s autoceste ± slika H34. ± izme u dva traka s istim smjerovima ± slika H28.

H42. H40. »TAXI«. H48. primjerice rije i »STOP«. H38 H39 H40 . »TRAM«. »VLAK«.H30 H31 H32 H33 H34 3) Crta usmjerivanja ozna uje mjesto promjene slobodne povr ine kolnika ispred vrstih prepreka koje se nalaze na cesti ili na njezinim rubovima. H35 H36 H37 4) Natpisi na kolniku daju sudionicima u prometu potrebne obavijesti. H46. za oblikovanje prepreke na rubu ceste (slika H36) te za ozna ivanje promjene korisne povr ine kolnika (slika H37). a i nazivi mjesta. H44. H49 i H50). (slike H38. H43. H41. H39. Crte usmjerivanja mogu biti ispred otoka za prestrojavanje vozila javnog prijevoza putnika (slika H35). » KOLA«. H45. ograni enje brzine itd. »BUS«. H47.

H52 i H53). H51 H52 H53 H54 .H41 H42 H43 H44 H45H46 H47 H48 H49 H50 Natpisi na kolniku mogu biti izvedeni i kao umetnuti prometni znakovi (slika H45. obilje avanje mjesta namijenjenih isklju ivo za taksi vozila (H54). 5) Ozna ivanje prometnih povr ina za posebne namjene slu i za obilje avanje mjesta namijenjenih isklju ivo za autobusna stajali ta (slika H51. H47). H46. obilje avanje pje a kog prijelaza u blizini kole (H55). obilje avanje mjesta namijenjenim isklju ivo osobama s invaliditetom (slika H56) te obilje avanje mjesta na kojima je zabranjeno zaustavljanje i parkiranje (slika H57 i H58) i obilje avanje biciklisti kih i pje a kih staza (H59).

H55 H56 H57 H58 H59 6) Obilje avanje mjesta za parkiranje vozila slu i za ozna ivanje prostora za parkiranje. H60 H61 H62 . Parkiranje u odnosu na rub kolnika mo e biti uzdu no (slika H60). koso (slika H61) i okomito (slika H62).

a slobodnog profila crno ± bijelom oznakom ± slika H66. . koje se ucrtavaju na kolnik. Evakuacijska crta na oblozi tunela izvodi se tako da je donji rub crte na visini od 90 cm od razine pje a kog hodnika. H63 8) Obilje avanje naprava za smirivanje prometa ± umjetne izbo ine na kolniku (H64) i uzdignute plohe (H65) H64 H65 9) Elementi konstrukcije i opreme javnih cesta i drugih predmeta koji ozna uju stalne prepreke unutar mjera prometnog profila obilje avaju se crveno ± bijelom. je 200x40 cm. a razmak 35 metara. Veli ina bijelih to aka. H66 10) Evakuacijska crta na oblozi tunela ozna ava se cijelom du inom tunela sa strane na kojoj se nalaze ulazi u pje a ke prolaze i prolaze za vozila. crtom irine 50 cm u crvenoj boji (RAL 2002) ± slika H67.7) Obilje avanje bijelih to aka uz vanjsku stranu rubne crte za ocjenu vidljivosti u magli ± slika H63.

H67 V. HORIZONTALNI ZAVOJ sredi nji radijus razmak smjerokaznih zavoja stupi a u zavoju e 100 m 10 m 15 m 20 m 25 m 100 ± 300 m 300 ± 400 m 400 ± 500 m . uz kolnik na razmaku od 50 m kad je cesta u pravcu. Oprema za ozna ivanje ruba kolnika lanak 79. odnosno. a s lijeve strane bijele boje. Smjerokazni stupi i (K01). Kad je uz kolnik ceste postavljena za titna odbojna ograda na udaljenosti manjoj od 150 cm od ruba kolnika. se postavljaju na udaljenosti 0. smjerokazni stupi i postavljaju se na ogradu. 12 m (25 m) kad je cesta u zavoju.75 m od vanjskog ruba kolnika. Na kolniku s jednosmjernim prometom reflektiraju a oznaka je s obje strane crvene boje. to ovisi o zna ajkama radijusa zavoja. PROMETNA OPREMA CESTA 1. Oprema za ozna ivanje ruba kolnika je: 1) smjerokazni stupi (slika K01) slu i za ozna ivanje ruba kolnika. odnosno prema predo enim tablicama. Smjerokazni stupi u vidljivom smjeru mora imati ugra enu reflektiraju u oznaku od reflektiraju eg stakla. u pravilu. Reflektiraju a oznaka u smjeru vo nje s desne strane je crvene boje. U slu aju da je uz kolnik postavljena za titna odbojna ograda udaljena od ruba kolnika 150 cm i vi e. za ozna ivanje ruba kolnika postavlja se smjerokazni stupi K01.

. odnosno na razmaku 15 m u zavoju i na prvih 100 m tunela ili galerije.fontfamily:Symbol'>³ 3000 m K01 2) smjerokazne oznake (markeri) za tunele i galerije (slika K02). a s lijeve strane u obostrano crvenoj izvedbi za slu aj preusmjeravanja prometa i kori tenja kolnika za dvosmjerni promet. ozna uju rub kolnika u tunelu odnosno. veli ina i boja ovise o mjestu postavljanja (na za titnoj ogradi. K02 3) reflektiraju e oznake (slika K03) ozna uju rub kolnika koje se postavljaju na objekte na mjestima na kojima nije mogu e postaviti smjerokazne stupi e. a na lijevoj strani ceste bijele boje. galeriji i izvode se u tehnologiji svjetle ih dioda (LED) i moraju imati stalan izvor napajanja. a iji oblik. Smjerokazne oznake za tunele u smjeru vo nje su na desnoj strani crvene boje. Na kolniku s jednosmjernim prometom reflektiraju a oznaka u smjeru vo nje s desne strane je crveno ± bijele izvedbe.0pt. U tunelima i galerijama smjerokazne oznake ili markeri u tehnologiji svjetle ih dioda (LED) (slika K02) postavljaju se na razmaku 25 m kad je tunel ili galerija u pravcu. na potpornom zidu i sli no te na uzdu nim i popre nim oznakama na kolniku). na bo nim stranicama tunela.u 500 m 50 m VERTIKALNI ZAVOJ razmak smjerokaznih stupi a u zavoju 10 m 15 m 20 m 25 m 50 m sredi nji radijus zavoja e 250 m 250 ± 800 m 800 ± 1500 m 1500 ± 3000 m style='fontsize:11.

Postavljanju se s desne strane smjerokaznog stupi a gledano u smjeru vo nje kako se ne bi zaklonio reflektiraju i dio smjerokaznog stupi a. tapovi za snijeg na cesti (slika K04) i cestovnim gra evinama (slika K05) naizmjence su obojani crveno i uto. tap za snijeg mora biti postavljen ispred i na zavr etku sigurnosne ograde. K04 Na po etku cestovne gra evine postavlja se tap s grani nikom okrenutim prema dolje. Vrh grani nika mora biti obojan reflektiraju om tvari. Kad je uz kolnik postavljena za titna betonska ograda. Najvi e polje mora biti obojano reflektiraju om tvari. a na kraju cestovne gra evine tap s grani nikom okrenutim prema gore. tapovi za snijeg (K04) postavljaju se uz rub kolnika gdje su postavljeni smjerokazni stupi i.Povr ina reflektiraju e oznake mora biti izvedena klase III retrorefleksije. na nju se postavlja reflektiraju a oznaka (K03) na odgovaraju em razmaku i u istoj visini kao i na smjerokaznom stupi u (K01). . K03 4) tapovi za snijeg u zimskim uvjetima ozna uju rub kolnika i nazna uju pru anje ceste ili cestovne gra evine.

ostali znakovi i oznake za ozna ivanje radova. ozna uje vrh prometnog otoka na raskri ju. Osnovna boja znaka K09 je uto-zelene boje retrorefleksije klase III. Plo a K08 izra uje se kao prostorni element. zapreka i o te enja kolnika jesu: . Oprema za ozna ivanje vrha prometnog otoka lanak 80. Oprema za ozna ivanje vrha prometnog otoka: 1) plo a za ozna ivanje prometnog otoka (slika K06. K08 i K09). Oprema. K07. znakovi i oznake za ozna avanje radova. zapreka i o te enja kolnika lanak 81. na vrhu razdjelnog otoka na izlaznim krakovima autocesta i cesta isklju ivo namijenjenim za promet motornih vozila. Oprema. K06 K07 K08 K09 3.K05 2.

Boja kosih pruga na znakovima K17 i K18 je uto-zelene boje retrorefleksije klase III. 100).1) plo e a ivanje zapreka na cesti na lijevoj strani (slika K10) i na desnoj strani (slika K11). K17 i K18) ozna uju mjesto bo nog smanjenja profila ceste. u smjeru vo nje ozna uju radove ili zapreke na cestama. Plo ama se fizi ki razdvaja promet suprotnog smjera vo nje. Znakovi se postavljaju na mjestu na kojem po inje o tar zavoj te u samom zavoju. K12 K13 K14 3) plo a (bo ne) zapreke (slike K15. K10 K11 2) plo a za ozna avanje zavoja na cesti (slika K12 i K13) i plo a za ozna avanje o trog zavoja na cesti (slika K14) sa smjerom usmjeravanja na desno ili na lijevo. objektima i ostalim prometnim povr inama. K15 K16 K17 K18 . Boja strelice znaka K14 je uto-zelene boje retrorefleksije klase III. K16. Plo e K17 i K18 postavljaju se i na mjestu ugradnje umjetne izbo ine i uzdignute plohe ( l. Plo a K14 postavlja se u veoma o trom i neo ekivanom zavoju.

. K19 5) branik za ozna ivanje zapreka (slika K20 i K21) slu i za ozna ivanje zapreka na prometnoj povr ini. K20 K21 6) plo a za obilje avanje mjesta izvo enja radova na cesti ili o te enja kolnika (slika K22 i K23).4) sto ac (slika K19) slu i za obilje avanje mjesta kratkotrajnih radova na cesti. K22 K23 7) pokretna plo a s trepta ima i znakovima (slika K24 i slika K25) ozna uje mjesto izvo enja radova ili o te enja na cesti.

0 m. lanak 83. K28 i K29) upozorava na blizinu mjesta na cesti na kojemu se izvode radovi ili gdje je zadan smjer i na in preusmjeravanja prometa. Promjer svjetala ne smije biti manji od 210 mm. ozna uju mjesto na cesti gdje je prometni trak zatvoren pa se promet preusmjeruje. Svjetlosni znakovi za ozna ivanje radova. K26 9) pokretna signalna plo a s promjenjivim sadr ajem (slike K27. iznosi od 5. usmjerenima prema dolje.0 do 10. i prometnim znakom (slika K26). K27 K28 K29 4. Razmak izme u svjetala. drugih zapreka i o te enja kolnika lanak 82. ovisno o situaciji. .K24 K25 8) pokretna plo a s trepta ima i svjetle im strelicama.

K31 3) svjetlosni niz je niz utih. koja se izmjeni no pale/ gase u smjeru vo nje. Niz svjetala upozorava da je jedan ili vi e prometnih traka zatvoren i da je promet preusmjeren »putovanjem svjetla« (slika K32).Svjetlosni znakovi za ozna ivanje radova na cesti. zapreka i o te enja kolnika . inih zapreka i o te enja kolnika jesu: 1) crveno svjetlo koje se upotrebljava na plo ama za ozna ivanje zatvorenog dijela ceste (slika K30). Kad se radi o znaku koji za upravljanje i nadzor prometa koristi policija. me usobno povezanih svjetala (bljeskalica). K30 2) trep u e uto svjetlo koje se upotrebljava za nagla avanje prometnog znaka iznad kojeg je postavljeno (slika K31). upotrebljava se trep u e plavo svjetlo. Oprema za vo enje i usmjerivanje prometa u zoni radova na cesti. K32 5. umjesto trep u a utog.

ozna ivanje pje a kih prijelaza i prijelaza ceste preko eljezni ke pruge (slika K37). lanak 85. znakovi i oznake za ozna ivanje radova. drugih zapreka i o te enja kolnika pripadaju: 1) monta ni rubnjaci koji slu e za usmjeravanje prometa vozila po prometnim trakama. Markeri mogu stajati samostalno ili mogu biti pri vr eni na monta ne rubnjake. Povr ina rubnjaka je ute boje.lanak 84. U opremu za vo enje i usmjerivanje prometa u zoni radova na cesti. Na rubnjaku moraju biti utisnuta reflektiraju e oznake radi bolje vidljivosti u no nim uvjetima i pri smanjenoj vidljivosti (slika K33). Smjerokazne oznake (markeri) imaju usmjeravaju u reflektiraju u ili svjetle u oznaku s obje strane bijele boje. odnosno na razmaku od 12 m kad je jednosmjeran. Kad su markeri pri vr eni na monta ne rubnjake. moraju biti izvedeni tako da su crvene i bijele trake usmjerene od vrha prema dolje u smjeru vo nje (slika K35 i K36). K34 K35 K36 3) smjerokazne oznake (markeri) za razdvajanje janje smjerova vo nje. . zapreka i o te enja kolnika postavlja se na temelju prometnog projekta. K35 i K36). Oprema. Smjerokazne oznake (markeri) za razdvajanje prometnih traka u tunelima (galerijama) postavljaju se na razmaku od 6 m kad je promet u tunelu (galeriji) dvosmjeran. zapreka i o te enja kolnika te oprema za vo enje i usmjerivanje prometa u zoni radova na cesti. K33 2) markeri za razdvajanje smjerova vo nje postavljaju se u slu aju uvo enja dvosmjernog prometa na jednosmjernoj cesti. Povr ina markera mora biti izvedena od reflektiraju e oznake (slika K34.

K38 5) razdvajaju e ograde (plasti ne prepreke ± New Jersey). lanak 87. Branici i polubranici su naprave namijenjene zatvaranju prometa vozila i pje aka u smjeru na koji su popre no postavljene. Na branicima se svjetlosno trep u e crveno svjetlo postavlja na sredini branika. Promjer kruga trep u a svjetla je minimalno 210 mm. fizi ki razdvajaju povr ine namijenjene prometu suprotnih smjerova i kolni ke povr ine od povr ina na kojima promet nije dopu ten (slika K39). Branici i polubranici K41 lanak 86. a na polubraniku na kraju polubranika. . K39 6) rastezljive i slo ive ograde za zatvaranje manjih prometnih povr ina (slike K40 i K41).class=T-98-2znak1 align=center style='text-align:center'> K37 4) zavjesice i trake slu e za ogra ivanje manjih prostora (slika K38). K40 6.

od kojih jedno mora biti smje teno na samom kraju polubranika. obojani su crvenim i poljima i po mogu nosti ozna eni najmanje jednim crvenim reflektiraju im staklom. Branici i polubranici moraju biti obilje eni crvenim reflektiraju im staklima i ako su obilje eni posebnim postojanim ili trep u im crvenim svjetlima. ovog lanka moraju imati povr inu barem 40 cm. . 1. K43 Kad se branici i polubranici postavljaju na ulazu na parkirali te ili gara e. Prometna zrcala mogu biti pravokutnog ili kru nog oblika (slike K44 i K45). i 2. Prometna zrcala namijenjena su za sigurno uklju ivanje iz sporedne ceste na cestu s predno u prolaska ili u drugim sli nim slu ajevima. na mjestima smanjene preglednosti. K42 Polubranici. Reflektiraju a stakla iz st. Branici i polubranici moraju po cijeloj du ini biti presvu eni retroreflektiraju om tvari klase II. Prometna zrcala lanak 88. a druga dva bli e krajevima branika. Vanjski rub prometnog zrcala mora biti obojen izmjeni nim poljima crvene i bijele boje. a moraju se postaviti tako da su uo ljiva iz smjera ceste na kojem se zatvara promet. 7.Branici kojima se na prijelazu ceste preko eljezni ke pruge u razini zatvara promet itavom irinom ceste (slika K42) moraju biti ozna eni s najmanje tri crvena reflektiraju a stakla od kojih jedno mora biti smje teno na sredini branika. kojima se na prijelazu ceste preko eljezni ke pruge u razini zatvara promet samo do polovice irine ceste (slika K43). moraju biti ozna eni s najmanje tri crvena reflektiraju a stakla postavljena na odgovaraju im razmacima po itavoj du ini polubranika.

± kad je cesta na nasipu vi em od 3. Za titna ograda se izra uju od elika. 9. Za titna ograda je tehni ka sigurnosna konstrukcija kojoj je osnovna svrha sprije iti klizanje vozila s (planuma) ceste. ili kombinirano. Na kolniku s jednosmjernim prometom reflektiraju a oznaka je s obje strane crvene boje. na desnoj strani u smjeru vo nje crvene boje. Klasa za titne ograde ovisno o kategoriji ceste: KATEGORIJA CESTE AUTOCESTA I BRZA CESTA DR AVNA CESTA I BRZA GRADSKA CESTA OSTALE CESTE RUB KOLNIKA H2±H1 H1 N2 RAZDJELNI POJAS H2 ± ± lanak 90. ± na cestovnom objektu. Za tita ograda mora se postavip> ± u razdjelnom pojasu. betona (tip New Jersey).0 m. odnosno zadr ati vozila skrenuta s kolnika. OBJEKT H3 ± H2 H2 H1 ± H2 Za titna ograda mora biti opremljena reflektiraju im oznakama ili smjerokaznim stupi ima. Ograde protiv zasljepljivanja . Za titne ograde K45 lanak 89. a s lijeve strane bijele boje. ± ispred opasnog mjesta (bo ne opasnosti).K44 8. ovisno o veli ini prometa.

gdje postoji opasnost naleta vozila na vrstu gra evinu (npr. razdjelni otok. nathodnika i sl. Za titne i ane ograde lanak 93. zid cestovnog objekta. u pravilu. prolaza za pje ake. 10. Za titne i ane ograde postavljaju se uz: a) autoceste. drveta. 2) ograde na nadvo njacima za za titu prome prometa ispod nadvo njaka. . 12. sadnjom iblja i drugih materijala. c) ostale ceste prema potrebi. Za titne i ane ograde jesu: 1) ograde namijenjene za titi prometa na cesti od divlja i i drugih ivotinja. Ubla iva i udara namijenjeni su smanjenju posljedica udara na putnike. vozilo ili gra evinu. Pje a ke ograde lanak 95. Ograde protiv zasljepljivanja izvode se od metala. b) brze ceste. Ubla iva i udara su naprave koje se koriste za osiguranje posebno opasnih mjesta na cesti. Pje a ke ograde se smiju upotrebljavati i za vo enje (kanaliziranje) pje aka na podru ju raskri ja. Pje a ke ograde namijenjene su osiguranju pje aka od pada s povr ine koju moraju ili smiju koristiti za kretanje. lanak 92. polimernih mre a. lanak 94.). Ubla iva i udara lanak 96. se postavljaju u razdjelni pojas ceste s dva kolnika za promet suprotnih smjerova.lanak 91. konzolni stup i dr. Ograde protiv zasljepljivanja od svjetala vozila iz suprotnog smjera. 11.

. Oznaka za ru no upravljanje prometom lanak 97. Signalizacijom i opremom za smirivanje prometa utje e se na usporavanje brzine kretanja vozila na dopu tenu brzinu. ± vibracijskih traka. onda je prolaz slobodan. K48 K49 VI. K46 K47 2) okrugla plo a promjera 30 cm. Signalizacija i oprema za smirivanje prometa sastoji se od: ± opti kih bijelih crta upozorenja. na drugoj strani zeleno polje s bijelim rubom irine 6 cm (slika K49). Znakovi koje privremeno postavlja policija pri upravljanju i nadzoru prometa ne mogu biti promjera manjeg od 40 cm. koja ima na jednoj strani znak B04 (zabrana prometa u jednom smjeru. lanak 98. Znak B04 okrenut prema dolaze em vozilu zna i zabranu prolaza. slika K48). a zeleno polje s bijelim rubom slobodan prolaz.13. . a kad dr i zelenu zastavicu (slika K47). SIGNALIZACIJA I OPREMA ZA SMIRIVANJE PROMETA lanak 99. 1) Crvena i zelena zastavica veli ine najmanje 40x40 cm. Kad cestovni radnik dr i crvenu zastavicu (slika K46). ± traka za zvu no upozoravanje. ona ozna uje zabranu prometa.

a zvu ne ili vibracijske trake hrapavljenjem kolni kog zastora glodanjem ili nano enjem tankih reljefnih slojeva na kolnik. K17 i K18 (plo a za ozna ivanje bo ne zapreke) i oznakama na kolniku. . Crte se izvode serijskim postavljanjem najmanje etiri bijele refleksivne trake popre no na smjer vo nje preko cijele irine prometnog traka. Njihova povr ina mora biti od neklizaju eg materijala i ozna ena stalnim reflektiraju im tvarima na onoj strani s koje se vozilo pribli ava. Prva crta mora biti irine 20 cm. lanak 102. koje se moraju razlikovati od kolne povr ine ceste po materijalu i boji tako da su dobro vidljive danju i no u. lanak 101.± umjetnih izbo ina. a na temelju prometnog projekta i analize opravdanosti. > Umjetne izbo ine moraju biti dobro usidrene u kolni ki zastor kako bi se sprije ilo odvajanje pojedina nih elemenata ili njihovih dijelova. a sljede ima se irina pove ava za 10 cm (slika K50). Umjetne izbo ine i uzdignute plohe moraju biti ozna ene dopunskom plo om E44 uz prometni znak A34 (B31 ili C04) i prometnim znakovima C10 (izbo ina na cesti). 40 km/h) koju vozilo posti e prije opasnog dijela ceste (slika K51). Umjetne izbo ine su konveksnog profila. Opti ke bijele crte upozorenja izvode se s pomo u sredstava za izvo enje oznaka na kolniku. opti ke bijele crte upozorenja koje upozoravaju voza a na potrebu smanjivanja brzine. Uporaba umjetnih izbo ina i uzdignutih ploha nije dopu tena na cestama kojima se e e kre u vozila Hitne pomo i (prilazi bolnicama). a uzdignute plohe trapeznog profila. U zoni umjetnih izbo ina i uzdignutih ploha moraju se provesti primjerene mjere odvodnje. Umjetne izbo ine i uzdignute plohe mogu se postavljati samo na cestama u naselju (stambenim etvrtima) kojima se prilazi zonama u kojima je nu no usporavanje brzine kretanja vozila radi sigurnosti prometa. lanak 100. Zakona o javnim cestama (»Narodne novine« broj 180/04). ± uzdignutih ploha na kolniku. 80 km/h) i kona noj brzini (npr. Naj e e mjere koje se primjenjuju za smirivanje prometa na kolniku jesu: 1. uz prethodnu suglasnosti po lanku 44. Razmak izme u crta ovisi o po etnoj (npr. sve ve e irine i na sve manjem razmaku.

Trake se izvode hrapavljenjem kolni kog zastora povr inskim sredstvima. K52 . preko prometnog traka. koje pri prijelazu vozila proizvode tihe vibracije i zvu ne efekte i time upozoravaju voza a da smanji brzinu. 40 km/h) koju vozilo posti e prije opasnog dijela ceste. K50 K51 2.Opti ke bijele crte postavljaju se ispred raskri ja. eljezni kih prijelaza. cestarskih naplatnih prolaza. ispred opasnog dijela ceste. irine 15 do 40 cm i visine 5 do 12 mm na me usobnom razmaku koji ovisi o po etnoj (npr. cestarskih naplatnih mjesta. trake za zvu no upozoravanje voza a (»zvu na traka«).0 m). Zvu ne trake se izvode u paru na udaljenosti 1. pje a kih prijelaza. kri anja i opasnih zavoja gdje su velike brzine kretanja i gdje se eli zvukom i malim vibracijama vozila. glodanjem ili nano enjem eruptivne kamene granulacije veli ine 8 do 12 mm. ispred plo e C79 (naziv naseljenog mjesta). upozoriti voza a na smanjivanje brzine prema propisanom ograni enju na cesti. pje a kih prijelaza. grani nih prijelaza i sli no. Zvu ne trake mogu se postavljati ispred kola. (slika K52). 80 km/h) i kona noj brzini (npr. vrti a.8 m (2.

K53 4. to.8 m (2. ve inom u stambenim ulicama. Ovisno o ograni enju brzine. slika K54.3. njihova irina ne smije biti manja od 90 cm. obilje enim prometnim znakom C21 (zona u kojoj je ograni ena brzina) ili znakom C25 (podru je smirenog prometa). njihova irina ne smije biti manja od 120cm. a visina ne smije prelaziti 5 cm. Trake su polo ene u paru na me usobnoj udaljenosti 1. predstavlja vremenski prolaz od jedne sekunde. odnosno dvije sekunde. a visina ne smije prelaziti 3 cm. . c) za 30 km/h ili manje. Vibracijske trake izvode se od kamene eruptivne granulacije preko cijele irine kolnika. b) za 40 km/h ili manje. vibracijske trake koje pri prijelazu vozila proizvode ja e vibracije i zvu ne efekte i time upozoravaju voza a da smanji brzinu. umjetne izbo ine su gra evinski elementi koji se postavljaju prije zone smirivanja prometa. Ako se postavljaju u nizu me usobna udaljenost izbo ina mo e iznositi od 20 do 60 m ovisno o situaciji. Vibracijske trake postavljaju se na mjestima gdje se eli upozoriti voza a na vo nju prema propisanom ograni enju brzina na cesti. sljede ih su dimenzija: a) za 50 km/h ili manje. njihova irina ne smije biti manja od 60 cm. Tip a) i b) moraju se izvoditi od modularnih elemenata (gume ili plasti ne mase). u pravilu. slika K53. irine 20 do 40 cm i visine 18 do 25 mm. a tip c) mo e se izvoditi i od asfaltne mase.0 m). Izbo ine se postavljaju preko polovine ili po cijeloj irini prometnog traka. Razmak para traka »a« ovisi o najve oj dopu tenoj brzini. a visina ne smije prelaziti 7 cm.

K54 5. o ujka 2005. a zateknu se na cestama na dan njegova dono enja. postavljaju i odr avaju u skladu s ovim Pravilnikom. prometa i razvitka. Visina plohe je 7 do 12 cm. a du ina prilaznih rampi rampi ovisi o visini plohe i minimalno je du ine od jednog metra. uzdignute plohe su gra evinski izvedene povr ine za prisilno smanjivanje brzine. lanak 105. godine. lanak 104. opremi i signalizaciji na cestama« (»Narodne novine« br. turizma. odnosno. donosi ministar mora. lipnja 2006. Pravilnikom o odr avanju i za titi javnih cesta. Klasa: 011-01/04-02/96 Urbroj: 530-07-05-05 Zagreb. 3. Izvode se pojedina no ili u nizu obi no na mjestima gdje se pojedina no ili u nizu ve inom nalazi obilje eni pje a ki prijelaz (slika K55). lanak 106. Zakonom o javnim cestama. a zateknu se na cestama na dan njegova dono enja. koje prema potrebi. godine. Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmoga dana od dana objave u Narodnim novinama. Na dan dono enja ovog Pravilnika prestaje va iti Pravilnik o prometnim znakovima. Prometni znakovi koji nisu predvi eni ovim Pravilnikom. K55 VIII. normama te smjernicama za provedbu ovog Pravilnika i njegovih pojedinih dijelova. 34/2003). moraju se zamijeniti. prosin7. moraju se ukloniti do 30. PRIJELAZNE I ZAVR NE ODREDBE lanak 103. Nagib prilaznih rampi iznosi izme u 1:10 do 1:20. Prometni znakovi na cestama koji nisu u skladu s ovim Pravilnikom. uskladiti do 31.Izbo ina popre no na smjer vo nje na spoju s kolnikom ne smije imati rubove. Zakonom o sigurnosti prometa na cestama. . Prometni znakovi se proizvode.

.Ministar Bo idar Kalmeta. v. r.

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->