MINISTARSTVO MORA, TURIZMA, PROMETA I RAZVITKA

662 Na temelju lanka 31. stavka 2., Zakona o sigurnosti prometa na cestama (»Narodne novine«, br. 105/04) ministar mora, turizma, prometa i razvitka u suglasnosti s ministrom unutarnjih poslova donosi

PRAVILNIK
O PROMETNIM ZNAKOVIMA, SIGNALIZACIJI I OPREMI NA CESTAMA
I. OP E ODREDBE lanak 1. Ovim se Pravilnikom propisuju vrsta, zna enje, oblik, boja, dimenzije i postavljanje prometnih znakova, signalizacije i opreme na cestama. lanak 2. Prometne znakove, signalizaciju i opremu cesta ine: 1. prometni znakovi, i to: ± znakovi opasnosti; ± znakovi izri itih naredbi; ± znakovi obavijesti; ± znakovi obavijesti za vo enje prometa; ± dopunske plo e; ± promjenjivi prometni znakovi; 2. prometna svjetla i svjetlosne oznake; 3. oznake na kolniku i drugim povr inama; 4. prometna oprema cesta, i to: ± oprema za ozna ivanje ruba kolnika;

± oprema za ozna ivanje vrha prometnog otoka; ± oprema, znakovi i oznake za ozna ivanje radova, prepreka i o te enja kolnika; ± svjetlosni znakovi za ozna ivanje radova, drugih zapreka i o te enja kolnika; ± oprema za vo enje i usmjerivanje prometa u podru ju radova na cesti, prepreka i o te enja kolnika; ± branici i polubranici; ± prometna zrcala; ± za titne odbojne ograde; ± ograde protiv zasljepljivanja; ± za titne i ane ograde; ± pje a ke ograde; ± ubla iva i udara; ± oznake za ru no upravljanje prometom; 5. signalizacija i oprema za smirivanje prometa; 6. turisti ka i ostala signalizacija propisana je posebnim propisima. lanak 3. Na prometnom znaku natpisi se ispisuju latini nim pismom. Natpisi na znakovima obavijesti, u pravilu, se ispisuju malim slovima. Dvojezi ni nazivi odredi ta moraju biti napisani tako da je prvo napisan hrvatski naziv, a potom naziv na jeziku i pismu nacionalne manjine ako je to propisano posebnim propisom. Na prometni se znak mo e upisati i naziv odredi ta koje se nalazi u drugoj dr avi. Naziv odredi ta u drugoj dr avi ispisuje se na jeziku te dr ave. Uz odredi te u drugoj dr avi obvezno se upisuje znak obavijesti C123 (nacionalna autooznaka). lanak 4. Prometni znakovi izra uju se tako da je njihovo zna enje stalno ili promjenljivo.

Povr ina prometnih znakova izra uje se od materijala reflektiraju ih svojstava najmanje klase I, a za autoceste i ceste namijenjene isklju ivo prometu motornih vozila ± brze ceste, najmanje klase II. Boja pole ine podloge znaka mora biti sive boje i bez sjaja, kako bi se voza ima sprije ilo odvra anje pozornosti. lanak 5. Prometni znakovi mogu biti izvedeni s vlastitim izvorom svjetlosti (unutarnje osvjetljenje) ili vanjskim izvorom svjetlosti (osvijetljen izvana s posebnom svjetiljkom). Prometni znakovi i znakovi s promjenljivim porukama mogu biti izvedeni sa svjetle im tvarima na podlozi crne boje. lanak 6. Na signalizaciji i opremi za ozna ivanje ruba kolnika za ozna ivanje radova, prepreka, o te enja kolnika i za vo enje i usmjeravanje prometa u podru ju radova na cesti i za titnim ogradama moraju biti postavljene reflektiraju e oznake minimalno klase II. lanak 7. Prometni znakovi, signalizacija i oprema u cijelosti moraju biti izra eni i postavljeni prema hrvatskim normama. lanak 8. Prometni znakovi, signalizacija i oprema na cestama postavljaju se na temelju prometnog projekta. Za postavljene znakove, signalizaciju i opremu prema stavku 1 ovog lanka potrebno je pribaviti dokaz propisane retrorefleksije. lanak 9. Prometni znakovi koji se postavljaju na isti nosa moraju biti istih reflektiraju ih svojstava. Dopunske plo e, koje pobli e odre uju zna enje prometnog znaka kojemu su dodani, sastavni su dio tog prometnog znaka ispod kojeg su postavljene. lanak 10. Prometni znakovi postavljaju se s desne strane ceste uz kolnik u smjeru kretanja vozila. Ako na mjestu na kojem se postavlja prometni znak postoji opasnost da ga sudionici u prometu ne e na vrijeme primijetiti zbog gusto e prometa ili zbog drugih razloga, prometni se znak postavlja i na suprotnoj, lijevoj strani ceste ili iznad kolnika. Prometni znakovi postavljaju se tako da ne ometaju kretanje vozila i pje aka.

lanak 11. Prometni se znakovi na cestama izvan naselja postavljaju na visini 1.2 do 1.4 m, osim znakova B59, B60 i B61 (obvezno obila enje) kad se postavljaju na razdjelni otok, C74 (planinski prijevoj), C75 (rijeka), C76 i C77 (cestovna gra evina), C127 (broj me unarodne ceste), C128 (broj autoceste ili brze ceste), C129 (broj dr avne ceste), C130 (broj upanijske ceste), C131 (kilometarska oznaka za autocestu ili brzu cestu), C132 (oznaka dionice dr avne ceste) i C133 (oznaka dionice upanijske ceste) koji se postavljaju na visini 80 do 120 cm. Prometni znakovi u naseljima smje teni uz kolnik postavljaju se na visini 0.30 do 2.20 m, a prometni znakovi smje teni iznad kolnika postavljaju se na visini 4.5 m, iznimno i na ve oj. Visina iz stavaka 1. i 2. ovog lanka ra una se od povr ine kolnika do donjeg ruba prometnog znaka, a ako se prometni znak postavlja zajedno s dopunskom plo om, ra una se do donjeg ruba dopunske plo e. Visina i polo aj prometnog znaka moraju biti takvi da ne ugro avaju kretanje pje aka i da ih pje aci i vozila ne zaklanjaju. lanak 12. Radi bolje uo ljivosti prometni se znakovi mogu postaviti na kontrastnim plo ama bijele boje. U tom se slu aju na plo i mo e ispisati tekst koji obja njava znak. lanak 13. Na isti se stup mogu postaviti najvi e dva prometna znaka. Znak A25 (radovi na cesti) i znakovi: B31 (ograni enje brzine), B32 (zabrana pretjecanja) i skupina znakova od B50 do B61 (obvezan smjer) kod privremene regulacije prometa mogu biti postavljeni na postolja i uzdignuti najmanje 0.30 m iznad povr ine kolnika. Stupovi na kojima se postavljaju znakovi kojima se ozna uju privremeni radovi i sl. (privremena regulacija) moraju biti obojani izmjeni nim poljima crvene i bijele boje tako da su polja iroka po 25 cm. Znak C120 (plo a za ozna ivanje naziva ulica) mo e se postaviti i na gra evinu uz cestu. lanak 14. Stup prometnog znaka, u pravilu, se postavlja najvi e 2 m od kolni kog ruba. Vodoravni razmak izme u ruba kolnika i najbli eg ruba prometnog znaka mora iznositi najmanje 0.30 m. lanak 15. Prometni znak, iznimno, mo e biti postavljen: 1) na konzolni nosa ako je tako postavljen znak uo ljiviji za sudionike u prometu. 2) na semaforski stup, i to: ± znak B01 (kri anje s cestom s predno u prolaska);

Kazalo boja ne odnosi se na oznake na kolniku i drugim povr inama (poglavlje IV.± znak B02 (obvezno zaustavljanje). B52. B53. ± znakovi B50. Znakovi opasnosti Znakovi izri itih naredbi Znakovi obavijesti Znakovi obavijesti za vo enje prometa Dopunske plo e Promjenljivi prometni znakovi . ± znak C83 (putokaz za zra nu luku). ± znakovi C81 i C82 (putokaz). ± znak C120 (plo a za ozna ivanje naziva ulica). stupovi javne rasvjete). ± znak C08 (cesta s predno u prolaza). B. Uz ovaj Pravilnik otiskano je kazalo boja koje ini njegov sastavni dio. ± znak B62 (kru ni tok prometa). PROMETNI ZNAKOVI A. B54 i B55 (obvezan smjer). C. II. ± znak B04 (zabrana prometa u jednom smjeru). ovog Pravilnika). F. E. 3) na ostale stupove uz cestu (npr. ± znakovi C06 i C07 (cesta s jednosmjernim prolazom). ± znakovi C108 (putokaz obilaska). B51. D. lanak 16.

2) crveno i uto svjetlo ozna uju skori prestanak zabrane prolaza prije pojave zelenog svjetlaslika G02. Za upravljanje prometom upotrebljavaju se ure aji kojima se daju prometni znakovi prometnim svjetlima crvene. PROMETNA SVJETLA lanak 56. Na crvenim svjetlosnim poljima znaka strelica smjera je crna. Kad su svjetlosni znakovi iz stavka 1. Svjetlo upotrijebljeno kao svjetlosni prometni znak mo e biti postojano (neprekidno) ili trep u e (prekidano). svjetlosni su znakovi iznad prometnih traka na koje se odnose. Svjetlosni prometni znakovi mogu se postaviti na plo i bijele boje s rubom crne boje (kontrastna plo a). 1. Prometna svjetla jesu: 1) svjetlosni znakovi za upravljanje prometom. . Svjetlosni znakovi za upravljanje prometom lanak 57. 5) svjetlosni znakovi za obilje avanje radova na cesti i zapreka. ovog lanka upravlja prometom na svakom traku posebno. 4) svjetlosni znakovi za obilje avanje prijelaza ceste preko eljezni ke pruge. ute i zelene boje.III. svjetlosni su znakovi s desne strane kolnika. ovog lanka upotrijebljeni za upravljanje prometom na vi e prometnih traka i smjerova kretanja istodobno. 2) svjetlosni znakovi za upravljanje prometom namijenjeni samo pje acima. Svjetlosni znakovi trobojnim svjetlima mogu se upotrebljavati i za upravljanje prometom na vi e prometnih traka istodobno ili za svaki prometni trak posebno. Na cestama s vi e od jednoga prometnog traka za svaki je smjer kretanja potrebno ponoviti svjetlosni znak trobojnim svjetlima. a na zelenim svjetlosnim poljima znaka strelice se uvijek prikazuju kao zelene svjetlosne strelice na crnoj podlozi. 3) svjetlosni znakovi za upravljanje javnim gradskim prometom. Pojmovi za davanje svjetlosnih znakova su: 1) crveno svjetlo ozna uje zabranjen prolazak vozila ± slika G01. Ako se ure ajem iz stavka 1.

ozna uje zabranu prolaza. Promjena zelenog svjetla u uto mora se ozna iti treptanjem zelenog svjetla tri puta ± slika G03. osim za vozila koja se u trenutku kad se uto svjetlo pojavi nalaze na tolikoj udaljenosti od prometnog svjetla da se ne mogu na siguran na in zaustaviti a da ne prije u taj znak ± slika G04. 5) dopunska svjetle a strelica ozna uje slobodan prolaz vozila u smjeru ozna enom zelenom svjetle om strelicom za vrijeme dok je upaljeno crveno ili uto svjetlo ± slika G05 i G06. 9) uta strelica vrhom okrenutim prema desnoj ili lijevoj strani ozna uje skretanje toka prometa s prometnog traka iznad kojeg se znak nalazi ± slika G11 i G12. G01 G02 G03 G04 G05 G06 G07 G08 . 8) zelena strelica vrhom okrenutim nadolje ozna uje slobodan tok prometa uzdu prometnog traka iznad kojeg se znak nalazi ± slika G10. 6) oblici strelica prikazani su na slici G07 (za strelice na crvenoj optici) i G08 (za strelice na zelenoj optici).3) zeleno svjetlo ozna uje slobodan prolaz vozila te mora biti upaljeno kao samostalno svjetlo. 4) uto svjetlo prije crvenog. 7) prekri ene crte crvene boje ozna uju zabranu toka prometa uzdu prometnog traka iznad kojeg se znak nalazi ± slika G09.

u pravilu. Svjetle a silueta pje aka na tamnoj podlozi ozna uje: . tad i ostala svjetlosna polja drugih svjetlosnih znakova moraju imati strelice smjera. Ako se na svjetlosnom polju glavnog svjetlosnog znaka pokazuje strelice smjera. ± zabranjen prolaz za bicikliste ± slika G14. Isti ure aj za davanje svjetlosnih znakova za bicikliste i pje ake mo e se primijeniti u slu aju kad su pje a ka i biciklisti ka staza jedna pored druge ± slika G15 i G16. dostatno strelice smjera prikazati samo za prometni tok koji skre e. prije nego to se ugasi. Zeleno svjetlo mo e biti namje teno tako da se u odre enom vremenskom razmaku. Kad se na prilazu raskri ju s trakama za skretanje bez gra evinskog razdvajanja prometni tok koji skre e signalizira posebno strelicom smjera na svjetlosnom pojmu.G09 G10 G11 G12 Ako se ure ajem za davanje svjetlosnih znakova upravlja prometom biciklista na prijelazu biciklisti ke staze preko kolnika s ure ajem za davanje svjetlosnih znakova. G16 Kad se svjetlosni znak odnosi samo za odre ene smjerove vo nje. tad se to mora nazna iti strelicom smjera na zelenim i crvenim svjetlosnim poljima znakova. Svjetlosni znakovi za upravljanje prometom namijenjeni samo pje acima lanak 59. 2. daju se izmjeni no svjetlosni znakovi crvenim i zelenim svjetlom. tad je. svjetlo na ure aju za davanje znakova prometnim svjetlima u obliku je svjetle e siluete bicikla na tamnoj podlozi i ozna uje: ± slobodan prolaz za bicikliste ± slika G13. Crveno i zeleno svjetlo ne mogu biti upaljeni istodobno. Za upravljanje prometom pje aka posebnim ure ajima. u skladu sa Zakonom o sigurnosti prometa na cestama. G13 G14 G15 lanak 58. najavljuje i kao trep u e zeleno svjetlo.

u obliku svjetle e crte bijele ili ute boje. ± slobodan prolaz tramvaja u smjeru desno ± slika G21. Polo ena crta zna i zabranu prolaza tramvaju i postavlja se po okomitoj osi gore. Svjetlosni znakovi za upravljanje javnim gradskim prometom lanak 60. ± slobodan prolaz tramvaja u smjeru lijevo ± slika G22. a uspravna i kosa crta slobodan prolaz tramvaju u odgovaraju em smjeru i postavlja se dolje. 58. 57. Za upravljanje tramvajskim prometom upotrebljavaju se jednobojni svjetlosni znakovi. Svjetle a crta mo e biti polo ena. G19 G20 lanak 61.± slobodan prolaz za pje ake ± slika G17. Crtama se ozna uje: ± zabrana prolaza tramvaja ± slika G19. ± zabranjen prolaz za pje ake ± slika G18. G21 G22 Veli ine svjetlosnog znaka iz lanaka 57.. ± slobodan prolaz tramvaja u smjeru ravno ± slika G20. . (slika G01 do G08) promjer kruga svjetala je 200 i 300 mm. i 59. uspravna ili kosa. iznose: 1) za znakove iz l. G17 G18 3.

2) za znakove iz l. ± kad se svjetlosni prometni znak postavlja na autocestama i brzim cestama ± cestama isklju ivo namijenjenim za promet motornih vozila. prijelaz se mora osigurati i zvu nom signalizacijom. moraju se postaviti prometni znakovi koji ozna uju nailazak na prometna svjetla (A23 ili A24) s dopunskom plo om E01. 60.0 m i vi e. moraju biti postavljeni na visini 2 do 3. lanak 62. 59.5 m ni na vi oj od 5. lanak 63. G16). osim motocikla bez prikolice (B32) i ograni enje brzine (B31) ako je dopu tena brzina vo nje iznad 60 km/h. raskri je (D01 ili D02). ovog lanka mo e se postaviti i svjetlosni prometni znak na manjoj visini i s manjim svjetlima.5 m iznad povr ine kolnika. Svjetlosni znakovi za ozna ivanje prijelaza ceste preko eljezni ke pruge lanak 64. . Udaljenost prometnih znakova od raskri ja ovisi o dopu tenoj brzini vo nje i stvarnoj situaciji. 4. Svjetlosni znakovi za upravljanje prometom na raskri jima koji se postavljaju na stupu pokraj kolnika. Na stupu na kojem se nalazi svjetlosni znak iz stavka 1. Svjetlosni znakovi za ozna ivanje prijelaza ceste preko eljezni ke pruge u razini mogu biti znakovi za ozna ivanje branika i polubranika i znakovi kojima se najavljuje pribli avanje vlaka. Ako se svjetlosni znakovi postavljaju tako da vise iznad kolnika. ovog lanka iznosi 300 mm: ± za sve ceste kad se svjetlosni prometni znak postavlja iznad kolnika.5 m iznad kolnika. G15. te na dr avnim cestama i cestama u naselju koje nisu ulice irine kolnika 7. G21. l. (slika G19. Na prilazima raskri ju izvan naseljenog mjesta. zabrana pretjecanja svih vozila na motorni pogon. Osim ozna ivanja prijelaza ceste preko eljezni ke pruge svjetlosnim znakom. G14. njegova veli ina iznosi 200 mm. na kojem su postavljeni svjetlosni znakovi za upravljanje prometom. G22) promjer kruga svjetala je 200 mm. lanak 65. (slika G13. donji rub svjetlosnog znaka ne smije biti na visini manjoj od 4. ovo1. Veli ina svjetlosnog prometnog znaka iz stavka 1. odnosno zatvaranje prijelaza branicima ili polubranicima. 57. ± kad je svjetlosni prometni znak postavljen uz rubove kolnika na svim ostalim cestama. G20. (slika G17 i G18) i l.

slika K22 i K23). Oznake na kolniku jesu: 1) uzdu ne oznake. Znak G23 5. Svjetlosni znakovi za obilje avanje radova na cesti i zapreka lanak 66. pokretna plo a s trepta ima i znakovima ( l. OZNAKE NA KOLNIKU I DRUGIM POVR INAMA lanak 67. Svjetla iz stavka 1. 2) popre ne oznake. ugra uju ili utiskuju u kolni ki zastor i ne smiju pove avati sklizavost kolnika.. ije boje i dimenzije odgovaraju boji i dimenzijama znaka opasnosti duljine stranice istostrani na trokuta 120 cm (znak G23). . slika K25 i slika K26) kao i privremeni ure aji za davanje znakova prometnim svjetlima radi naizmjeni nog propu tanja vozila iz suprotnih smjerova (znakovi iz lanaka 57. Svjetla iz stavka 1. Oznake na kolniku ne smiju biti vi e od 0. 3) ostale oznake na kolniku i predmetima uz rub kolnika. lijepe..Ako se svjetlosnim znakovima na prijelazu ceste preko eljezni ke pruge u razini bez branika ili polubranika najavljuje pribli avanje vlaka. slika K24. boje retrorefleksije klase III. Oznake na kolniku ucrtavaju se. 58 i 59 ovog Pravilnika). ti se svjetlosni znakovi daju izmjeni no paljenjem dvaju crvenih svjetala kru nog oblika promjera 300 mm. ovog lanka moraju se nalaziti jedno pored drugog u vodoravnoj osi na plo i koja ima oblik istostrani nog trokuta s vrhom okrenutim prema gore. Svjetlosni znakovi za obilje avanje radova na cesti i zapreka mogu biti plo a za ozna ivanje zapreka s trepta em ( l. odnosno spu tanje branika ili polubranika na prijelazu ceste preko eljezni ke pruge s branikom ili polubranikom te ako se tim znakovima sudionici u prometu obavje uju o tomu kako je branik ili polubranik u zatvorenom polo aju. IV. ovog lanka izvode se u tehnologiji svjetle ih dioda (LED). 81.6 cm iznad razine kolnika. 81. lanak 68.

Iznimno od odredbe stavka 1.5 ± 2. ± crta za odvajanje traka za kretanje vozila javnog prijevoza putnika. lanak 69. irina uzdu nih crta na kolniku iznosi najmanje 10 cm.). rubne crte i crte upozorenja.5 m 2) 3 ± 3.75 m ± 10 cm. irina sredi nje razdjelne crte prema irini kolnika: 1) u3. utom bojom obilje avaju se: ± oznake mjesta na kolniku i nogostupu na kojima je zabranjeno parkiranje. ± 12 cm.6 cm iznad razine kolnika. biciklisti ke i pje a ke staze i dr. irina rubne i razdjelne crte je iste irine.5 m 3) 2. Uzdu ne oznake na kolniku mogu biti razdjelne crte. ovog lanka.0 cm iznad razine kolnika. 1. taxi± vozila. ovog lanka. oznake na kolniku (delineatori) kojima se ozna uju sredi nje ili rubne crte na objektima ili devijacijama mogu biti vi i od 0.75 ± 3 m ± 20 cm. Oznake na kolniku bijele su boje. ± oznake kojima se obilje avaju mjesta za odre ene namjene (autobusna stajali ta. Rrta ozna uje rub vozne povr ine kolnika.Iznimno od odredbe stavka 1. ± oznake parkirali nog mjesta za osobe s invaliditetom (slika H48). ± naprave za smirivanje prometa (umjetne izbo ine i uzdignute plohe). . 4) 2. policija. Razdjelna crta slu i za razdvajanjeajanje dvosmjernih prometnih povr ina prema smjerovima kretanja. a razmak izme u usporednih uzdu nih dvostrukih crta je 10 cm. Uzdu ne oznake na kolniku lanak 70. Njihova visina ne smije biti vi a od 2. ± oznake kojima se privremeno preusmjerava promet (privremena regulacija prometa) i obilje avaju privremene opasnosti na kolniku. ± 15 cm.

H03 Kratka isprekidana crta slu i kao razdjelna crta na prilaznim krakovima raskri ja. kao crta vodilja u samom raskri ju i za odvajanje trakova za vozila javnog prijevoza putnika ± slika H04. Puna uzdu na crta (razdjelna i rubna) ozna uje zabranu prelaska vozila preko te crte ili zabranu kretanja vozila po toj crti. Isprekidana razdjelna crta dijeli kolni ku povr inu na prometne trake ± slika H02.lanak 71. iroka isprekidana crta i crta upozorenja. isprekidane i dvostruke crte i rubna crta. Crta upozorenja slu i za najavljivanje blizine pune razdjelne crte ± slika H03. Dvostruka puna razdjelna crta ozna uje zabranu prelaska vozila preko tih crta ili zabranu kretanja vozila po tim crtama i obvezno se izvodi na kolnicima za dvosmjerni promet vozila ± slika H05: . Uzdu ne crte na kolniku izvode se kao pune. H02 iroka isprekidana crta slu i kao rubna crta za razdvajanje tokova u raskri ju na cestama izvan naselja i najmanje je irine 30 cm. H01 Isprekidana uzdu na crta mo e biti isprekidana razdjelna crta. H04 Dvostruka razdjelna crta mo e biti dvostruka puna. kratka isprekidana crta. dvostruka isprekidana i dvostruka kombinirana.

prijelaza ceste preko eljezni ke pruge u razini i na mjestima na kojima je preglednost ceste znatno smanjena mogu se obilje iti jednom ili dvjema usporednim uzdu nim punim crtama ili dvostrukom crtom. Duljina n izme u to ke B i C B i C (slika H08) odre uje se prema dopu tenim brzinama tako da se svo enje s dvije na jednu prometnu traku izvodi prema: n e 1:60 za v > 50 km/h n < 1:30 za v e 50 km/h . raskri ja. od kojih je jedna puna. H06 Dvostruka kombinirana crta slu i za razdvajanje prometnih traka na mjestima na kojima su uvjeti preglednosti takvi da dopu taju pretjecanje samo u jednom smjeru kretanja ± slika H07. H09 i H10. c) u tunelima i prilazima tunelu u du ini najmanje 200 m. b) s neparnim brojem prometnih trakova ako se pretjecanje zabranjuje u oba smjera. d) na objektima. H05 Dvostruka isprekidana razdjelna crta slu i za obilje avanje prometnih traka s izmjenljivim smjerom kretanja na kojima je promet upravljan prometnim svjetlima ± slika H06.a) s dva i vi e prometnih traka za svaki smjer. e) ako to zahtijevaju prometni i sigurnosni uvjeti ceste ili okoli ceste. H07 lanak 72. Dijelovi kolnika u blizini vrha prijevoja. a druga isprekidana ± slike H08.

H08 H09 H10 .

± pje a ki prijelazi. Pri odre ivanju duljine preglednosti. Punoj razdjelnoj crti treba prethoditi crta upozorenja (L) koja se utvr uje prema dolaznoj brzini kretanja vozila i iznosi najmanje za: ± 130 km/h ± 160 m. visina o iju iznosi 1.0 m. ± kose crte. ± 60 km/h ± 80 m. ± grani nici. Duljina preglednosti (M) utvr uje se prema dolaznoj brzini kretanja vozila (slika H09 i H10) i iznosi za: ± 130 km/h ± od 200 m do 400 m. .lanak 73. koje voza ima pokazuju koju prometnu traku moraju koristiti. 2. u nepreglednom zavoju ili sli nom mjestu. Popre ne oznake na kolniku lanak 74.1 m. a visina predmeta 1. ± 40 km/h ± 60 m. ± 80 km/h ± 100 m. ± 100 km/h ± od 160 m do 320 m. ± 60 km/h ± od 50 m do 100 m. za obilje avanje oznaka na kolniku u blizini vrha prijevoja. Ozna ivanje crte upozorenja mo e biti dopunjeno jednom ili vi e strelica (H26). Za utvr ivanje duljine preglednosti uzima se brzina koju ne prekora uje 85 posto vozila ili ra unska brzina ako je njezina vrijednost ve a. ± 80 km/h ± od 130 m do 260 m. Popre ne su oznake: ± crta zaustavljanja. ± 100 km/h ± 120 m.

Ispred crte zaustavljanja mo e se na kolniku ispisati rije STOP ± slika H11. mo e se obilje iti trokutima vrhom okrenutim prema vozilu ± slika H13. H12 H13 . s obzirom na kut pod kojima ih voza vidi. Popre ne isprekidane crte na raskri ju koje ozna uju kri anje s cestom koja ima prednost prolaza (slika H12 i H13) moraju biti povu ene tako da udovoljavaju uvjetima iz stavka 1. ire od uzdu nih oznaka. moraju biti povu ene tako da voza vozila nad raskri jem ima dovoljan pregled na promet vozila i pje aka preko raskri ja i tih cesta (slika H11). 3) umjesto isprekidane crte zaustavljanja. lanak 76. Crpt'>Crta zaustavljanja mo e biti puna ili isprekidana. lanak 75. H11 2) isprekidana crta zaustavljanja ozna uje mjesto na kojemu voza mora zaustaviti vozilo ako je potrebno propustiti vozila koja se kre u cestom s pravom prednosti prolaska. Ispred crte zaustavljanja mo e se ubilje iti trokut upozorenja ± slika H12. Razdjelna i rubna crta mogu se izvesti i kao zvu na ili vibracijska traka. lanak 77. mjesto na kojem voza mora zaustaviti vozilo ako je potrebno da propusti vozila koja se kre u cestom s pravom prednosti prolaska. Popre ne su oznake. i to: 1) puna crta zaustavljanja oz mjesto na kojem voza mora zaustaviti vozilo.± prijelazi biciklisti ke staze preko kolnika. ovog lanka predvi enim za popre ne pune crte. Popre ne pune crte za zaustavljanje vozila na kri anjima i drugim cestama koje se kri aju. Popre ne oznake na kolniku obilje avaju se punim ili isprekidanim crtama i mogu biti povu ene na kolniku tako da zahva aju jedan ili vi e prometnih trakova.

. klinovima ili reflektiraju im oznakama. prijelaz se mo e obilje iti eli nim ili plasti nim elementima.4) kose crte ozna uju mjesto otvaranja izlaznog traka (slika H14) i zatvaranja ulaznog traka (slika H15) na autocesti i brzoj cesti: H14 H15 5) otvaranje i zatvaranje prometnog traka namijenjenog vozilima javnog prijevoza putnika (slika H16). Na mjestima na kojima se pje a ki prijelaz ne mo e obilje iti bojom. H16 6) grani nik ozna uje mjesto ula enja na kojem je potrebno odvojiti dio kolnika na kojem je zabranjen promet ± slika H17. mora biti obilje en znakom C02 i znakom A33 (obilje en pje a ki prijelaz). osim na mjestima na kojima se promet regulira svjetlosnim znakovima (semaforima). H17 7) pje a ki prijelaz ozna uje dio povr ine kolnika namijenjenog prijelazu pje aka ± slika H18. H18 Kad je na kolniku ozna en pje a ki prijelaz (slika H18).

1) Strelicama se na kolniku obilje ava obvezan smjer kretanja vozila ± ako su obilje ene u prometnom traku obrubljenom punom crtom ± i njima se obavje uju voza i o namjeni prometnih trakova ± ako su obilje ene u traku obrubljenom isprekidanom crtom. Ostale oznake na kolniku i predmetima uz rub kolnika su strelice. Strelicama se mo e ozna iti: ± jedan smjer ± slika H20. Ostale oznake na kolniku i predmetima uz rub kolnika lanak 78. polja za usmjerivanje prometa. oznake za obilje avanje mjesta za parkiranje i uzdu ne oznake (oznake na predmetima uz rub kolnika). natpisi. H19 3. ± najava zavr etka pretjecanja ± slika H26. crte usmjerivanja. H20 H21 H22 . 9) prijelaz biciklisti ke staze preko kolnika je dio povr ine kolnika namijenjen isklju ivo za prijelaz biciklista ± slika H19. ± smjer kretanja u gara ama ± slika H24. ± dva smjera (kombinirana) ± slike H21 i H22. ± prestrojavanje na dva bli a kri anja gdje se prestrojavanje mora obaviti prije prvoga kri anja na koje je zabranjeno skretati u nazna enim smjerovima ± slika H23.8) na kolniku uz pje a ki prijelaz koji se nalazi u blizini kole mora stajati natpis » KOLA« (slika H55). ± skretanje prometa ± slika H25. oznake za ozna ivanje prometnih povr ina za posebne namjene.

H27 H28 H29 . ± na ulaznom kraku na autocesti ± slika H33. ± na mjestu otvaranja posebna traka za skretanje ± slika H29.H23 H24 H25 H26 2) Polja za usmjerivanje prometa ozna uju povr inu na kojoj je zabranjen promet i na kojoj nije dopu teno zaustavljanje i parkiranje vozila: ± izme u dva traka sa suprotnim smjerovima ± slika H27. H31 i H32. ± na izlaznom kraku s autoceste ± slika H34. ± ispred otoka za razdvajanje prometnih tokova ± s1ike H30. ± izme u dva traka s istim smjerovima ± slika H28.

H35 H36 H37 4) Natpisi na kolniku daju sudionicima u prometu potrebne obavijesti. H39. ograni enje brzine itd. a i nazivi mjesta. primjerice rije i »STOP«. (slike H38. » KOLA«. H45. H47. H41. H38 H39 H40 . H40. »VLAK«. H48. »BUS«. H46. H43. H42. H44. H49 i H50).H30 H31 H32 H33 H34 3) Crta usmjerivanja ozna uje mjesto promjene slobodne povr ine kolnika ispred vrstih prepreka koje se nalaze na cesti ili na njezinim rubovima. Crte usmjerivanja mogu biti ispred otoka za prestrojavanje vozila javnog prijevoza putnika (slika H35). »TRAM«. za oblikovanje prepreke na rubu ceste (slika H36) te za ozna ivanje promjene korisne povr ine kolnika (slika H37). »TAXI«.

obilje avanje mjesta namijenjenim isklju ivo osobama s invaliditetom (slika H56) te obilje avanje mjesta na kojima je zabranjeno zaustavljanje i parkiranje (slika H57 i H58) i obilje avanje biciklisti kih i pje a kih staza (H59). obilje avanje pje a kog prijelaza u blizini kole (H55). H51 H52 H53 H54 . 5) Ozna ivanje prometnih povr ina za posebne namjene slu i za obilje avanje mjesta namijenjenih isklju ivo za autobusna stajali ta (slika H51.H41 H42 H43 H44 H45H46 H47 H48 H49 H50 Natpisi na kolniku mogu biti izvedeni i kao umetnuti prometni znakovi (slika H45. H46. obilje avanje mjesta namijenjenih isklju ivo za taksi vozila (H54). H52 i H53). H47).

H60 H61 H62 . koso (slika H61) i okomito (slika H62).H55 H56 H57 H58 H59 6) Obilje avanje mjesta za parkiranje vozila slu i za ozna ivanje prostora za parkiranje. Parkiranje u odnosu na rub kolnika mo e biti uzdu no (slika H60).

je 200x40 cm. koje se ucrtavaju na kolnik. Veli ina bijelih to aka. Evakuacijska crta na oblozi tunela izvodi se tako da je donji rub crte na visini od 90 cm od razine pje a kog hodnika. crtom irine 50 cm u crvenoj boji (RAL 2002) ± slika H67. H66 10) Evakuacijska crta na oblozi tunela ozna ava se cijelom du inom tunela sa strane na kojoj se nalaze ulazi u pje a ke prolaze i prolaze za vozila. a slobodnog profila crno ± bijelom oznakom ± slika H66.7) Obilje avanje bijelih to aka uz vanjsku stranu rubne crte za ocjenu vidljivosti u magli ± slika H63. . a razmak 35 metara. H63 8) Obilje avanje naprava za smirivanje prometa ± umjetne izbo ine na kolniku (H64) i uzdignute plohe (H65) H64 H65 9) Elementi konstrukcije i opreme javnih cesta i drugih predmeta koji ozna uju stalne prepreke unutar mjera prometnog profila obilje avaju se crveno ± bijelom.

Smjerokazni stupi i (K01). se postavljaju na udaljenosti 0. Oprema za ozna ivanje ruba kolnika lanak 79. smjerokazni stupi i postavljaju se na ogradu. Smjerokazni stupi u vidljivom smjeru mora imati ugra enu reflektiraju u oznaku od reflektiraju eg stakla. uz kolnik na razmaku od 50 m kad je cesta u pravcu. Reflektiraju a oznaka u smjeru vo nje s desne strane je crvene boje.H67 V.75 m od vanjskog ruba kolnika. Kad je uz kolnik ceste postavljena za titna odbojna ograda na udaljenosti manjoj od 150 cm od ruba kolnika. za ozna ivanje ruba kolnika postavlja se smjerokazni stupi K01. to ovisi o zna ajkama radijusa zavoja. Oprema za ozna ivanje ruba kolnika je: 1) smjerokazni stupi (slika K01) slu i za ozna ivanje ruba kolnika. odnosno. PROMETNA OPREMA CESTA 1. HORIZONTALNI ZAVOJ sredi nji radijus razmak smjerokaznih zavoja stupi a u zavoju e 100 m 10 m 15 m 20 m 25 m 100 ± 300 m 300 ± 400 m 400 ± 500 m . 12 m (25 m) kad je cesta u zavoju. a s lijeve strane bijele boje. U slu aju da je uz kolnik postavljena za titna odbojna ograda udaljena od ruba kolnika 150 cm i vi e. u pravilu. odnosno prema predo enim tablicama. Na kolniku s jednosmjernim prometom reflektiraju a oznaka je s obje strane crvene boje.

Smjerokazne oznake za tunele u smjeru vo nje su na desnoj strani crvene boje.0pt. Na kolniku s jednosmjernim prometom reflektiraju a oznaka u smjeru vo nje s desne strane je crveno ± bijele izvedbe. U tunelima i galerijama smjerokazne oznake ili markeri u tehnologiji svjetle ih dioda (LED) (slika K02) postavljaju se na razmaku 25 m kad je tunel ili galerija u pravcu. a na lijevoj strani ceste bijele boje.u 500 m 50 m VERTIKALNI ZAVOJ razmak smjerokaznih stupi a u zavoju 10 m 15 m 20 m 25 m 50 m sredi nji radijus zavoja e 250 m 250 ± 800 m 800 ± 1500 m 1500 ± 3000 m style='fontsize:11.fontfamily:Symbol'>³ 3000 m K01 2) smjerokazne oznake (markeri) za tunele i galerije (slika K02). K02 3) reflektiraju e oznake (slika K03) ozna uju rub kolnika koje se postavljaju na objekte na mjestima na kojima nije mogu e postaviti smjerokazne stupi e. galeriji i izvode se u tehnologiji svjetle ih dioda (LED) i moraju imati stalan izvor napajanja. . a s lijeve strane u obostrano crvenoj izvedbi za slu aj preusmjeravanja prometa i kori tenja kolnika za dvosmjerni promet. odnosno na razmaku 15 m u zavoju i na prvih 100 m tunela ili galerije. veli ina i boja ovise o mjestu postavljanja (na za titnoj ogradi. na bo nim stranicama tunela. a iji oblik. ozna uju rub kolnika u tunelu odnosno. na potpornom zidu i sli no te na uzdu nim i popre nim oznakama na kolniku).

Najvi e polje mora biti obojano reflektiraju om tvari. a na kraju cestovne gra evine tap s grani nikom okrenutim prema gore. tapovi za snijeg (K04) postavljaju se uz rub kolnika gdje su postavljeni smjerokazni stupi i. K04 Na po etku cestovne gra evine postavlja se tap s grani nikom okrenutim prema dolje. . K03 4) tapovi za snijeg u zimskim uvjetima ozna uju rub kolnika i nazna uju pru anje ceste ili cestovne gra evine. tap za snijeg mora biti postavljen ispred i na zavr etku sigurnosne ograde. Postavljanju se s desne strane smjerokaznog stupi a gledano u smjeru vo nje kako se ne bi zaklonio reflektiraju i dio smjerokaznog stupi a. na nju se postavlja reflektiraju a oznaka (K03) na odgovaraju em razmaku i u istoj visini kao i na smjerokaznom stupi u (K01). Vrh grani nika mora biti obojan reflektiraju om tvari. Kad je uz kolnik postavljena za titna betonska ograda. tapovi za snijeg na cesti (slika K04) i cestovnim gra evinama (slika K05) naizmjence su obojani crveno i uto.Povr ina reflektiraju e oznake mora biti izvedena klase III retrorefleksije.

ostali znakovi i oznake za ozna ivanje radova. Oprema za ozna ivanje vrha prometnog otoka lanak 80.K05 2. na vrhu razdjelnog otoka na izlaznim krakovima autocesta i cesta isklju ivo namijenjenim za promet motornih vozila. K06 K07 K08 K09 3. Osnovna boja znaka K09 je uto-zelene boje retrorefleksije klase III. K07. Oprema. Oprema. zapreka i o te enja kolnika lanak 81. Oprema za ozna ivanje vrha prometnog otoka: 1) plo a za ozna ivanje prometnog otoka (slika K06. Plo a K08 izra uje se kao prostorni element. ozna uje vrh prometnog otoka na raskri ju. zapreka i o te enja kolnika jesu: . znakovi i oznake za ozna avanje radova. K08 i K09).

K17 i K18) ozna uju mjesto bo nog smanjenja profila ceste. K10 K11 2) plo a za ozna avanje zavoja na cesti (slika K12 i K13) i plo a za ozna avanje o trog zavoja na cesti (slika K14) sa smjerom usmjeravanja na desno ili na lijevo. Boja kosih pruga na znakovima K17 i K18 je uto-zelene boje retrorefleksije klase III. objektima i ostalim prometnim povr inama. 100). Boja strelice znaka K14 je uto-zelene boje retrorefleksije klase III. Plo a K14 postavlja se u veoma o trom i neo ekivanom zavoju. K16. u smjeru vo nje ozna uju radove ili zapreke na cestama.1) plo e a ivanje zapreka na cesti na lijevoj strani (slika K10) i na desnoj strani (slika K11). K15 K16 K17 K18 . Plo ama se fizi ki razdvaja promet suprotnog smjera vo nje. K12 K13 K14 3) plo a (bo ne) zapreke (slike K15. Znakovi se postavljaju na mjestu na kojem po inje o tar zavoj te u samom zavoju. Plo e K17 i K18 postavljaju se i na mjestu ugradnje umjetne izbo ine i uzdignute plohe ( l.

. K20 K21 6) plo a za obilje avanje mjesta izvo enja radova na cesti ili o te enja kolnika (slika K22 i K23).4) sto ac (slika K19) slu i za obilje avanje mjesta kratkotrajnih radova na cesti. K19 5) branik za ozna ivanje zapreka (slika K20 i K21) slu i za ozna ivanje zapreka na prometnoj povr ini. K22 K23 7) pokretna plo a s trepta ima i znakovima (slika K24 i slika K25) ozna uje mjesto izvo enja radova ili o te enja na cesti.

0 m. iznosi od 5. ovisno o situaciji. i prometnim znakom (slika K26). Promjer svjetala ne smije biti manji od 210 mm. K26 9) pokretna signalna plo a s promjenjivim sadr ajem (slike K27. usmjerenima prema dolje.0 do 10. . Svjetlosni znakovi za ozna ivanje radova. K27 K28 K29 4. ozna uju mjesto na cesti gdje je prometni trak zatvoren pa se promet preusmjeruje. lanak 83.K24 K25 8) pokretna plo a s trepta ima i svjetle im strelicama. drugih zapreka i o te enja kolnika lanak 82. Razmak izme u svjetala. K28 i K29) upozorava na blizinu mjesta na cesti na kojemu se izvode radovi ili gdje je zadan smjer i na in preusmjeravanja prometa.

inih zapreka i o te enja kolnika jesu: 1) crveno svjetlo koje se upotrebljava na plo ama za ozna ivanje zatvorenog dijela ceste (slika K30). koja se izmjeni no pale/ gase u smjeru vo nje. K30 2) trep u e uto svjetlo koje se upotrebljava za nagla avanje prometnog znaka iznad kojeg je postavljeno (slika K31).Svjetlosni znakovi za ozna ivanje radova na cesti. me usobno povezanih svjetala (bljeskalica). upotrebljava se trep u e plavo svjetlo. K32 5. Oprema za vo enje i usmjerivanje prometa u zoni radova na cesti. umjesto trep u a utog. Kad se radi o znaku koji za upravljanje i nadzor prometa koristi policija. Niz svjetala upozorava da je jedan ili vi e prometnih traka zatvoren i da je promet preusmjeren »putovanjem svjetla« (slika K32). K31 3) svjetlosni niz je niz utih. zapreka i o te enja kolnika .

K35 i K36). ozna ivanje pje a kih prijelaza i prijelaza ceste preko eljezni ke pruge (slika K37). odnosno na razmaku od 12 m kad je jednosmjeran. K33 2) markeri za razdvajanje smjerova vo nje postavljaju se u slu aju uvo enja dvosmjernog prometa na jednosmjernoj cesti. . drugih zapreka i o te enja kolnika pripadaju: 1) monta ni rubnjaci koji slu e za usmjeravanje prometa vozila po prometnim trakama. Markeri mogu stajati samostalno ili mogu biti pri vr eni na monta ne rubnjake. lanak 85. Povr ina markera mora biti izvedena od reflektiraju e oznake (slika K34. Smjerokazne oznake (markeri) imaju usmjeravaju u reflektiraju u ili svjetle u oznaku s obje strane bijele boje. K34 K35 K36 3) smjerokazne oznake (markeri) za razdvajanje janje smjerova vo nje. Kad su markeri pri vr eni na monta ne rubnjake. zapreka i o te enja kolnika postavlja se na temelju prometnog projekta. moraju biti izvedeni tako da su crvene i bijele trake usmjerene od vrha prema dolje u smjeru vo nje (slika K35 i K36). Smjerokazne oznake (markeri) za razdvajanje prometnih traka u tunelima (galerijama) postavljaju se na razmaku od 6 m kad je promet u tunelu (galeriji) dvosmjeran. zapreka i o te enja kolnika te oprema za vo enje i usmjerivanje prometa u zoni radova na cesti. Oprema. Na rubnjaku moraju biti utisnuta reflektiraju e oznake radi bolje vidljivosti u no nim uvjetima i pri smanjenoj vidljivosti (slika K33). znakovi i oznake za ozna ivanje radova.lanak 84. U opremu za vo enje i usmjerivanje prometa u zoni radova na cesti. Povr ina rubnjaka je ute boje.

Na branicima se svjetlosno trep u e crveno svjetlo postavlja na sredini branika.class=T-98-2znak1 align=center style='text-align:center'> K37 4) zavjesice i trake slu e za ogra ivanje manjih prostora (slika K38). K39 6) rastezljive i slo ive ograde za zatvaranje manjih prometnih povr ina (slike K40 i K41). K38 5) razdvajaju e ograde (plasti ne prepreke ± New Jersey). Branici i polubranici su naprave namijenjene zatvaranju prometa vozila i pje aka u smjeru na koji su popre no postavljene. K40 6. . Branici i polubranici K41 lanak 86. a na polubraniku na kraju polubranika. lanak 87. fizi ki razdvajaju povr ine namijenjene prometu suprotnih smjerova i kolni ke povr ine od povr ina na kojima promet nije dopu ten (slika K39). Promjer kruga trep u a svjetla je minimalno 210 mm.

Prometna zrcala namijenjena su za sigurno uklju ivanje iz sporedne ceste na cestu s predno u prolaska ili u drugim sli nim slu ajevima. moraju biti ozna eni s najmanje tri crvena reflektiraju a stakla postavljena na odgovaraju im razmacima po itavoj du ini polubranika. . 1. Prometna zrcala mogu biti pravokutnog ili kru nog oblika (slike K44 i K45). od kojih jedno mora biti smje teno na samom kraju polubranika. a druga dva bli e krajevima branika. 7. Vanjski rub prometnog zrcala mora biti obojen izmjeni nim poljima crvene i bijele boje. Prometna zrcala lanak 88. i 2. Branici i polubranici moraju po cijeloj du ini biti presvu eni retroreflektiraju om tvari klase II. K43 Kad se branici i polubranici postavljaju na ulazu na parkirali te ili gara e. na mjestima smanjene preglednosti. kojima se na prijelazu ceste preko eljezni ke pruge u razini zatvara promet samo do polovice irine ceste (slika K43). a moraju se postaviti tako da su uo ljiva iz smjera ceste na kojem se zatvara promet. Branici i polubranici moraju biti obilje eni crvenim reflektiraju im staklima i ako su obilje eni posebnim postojanim ili trep u im crvenim svjetlima. ovog lanka moraju imati povr inu barem 40 cm.Branici kojima se na prijelazu ceste preko eljezni ke pruge u razini zatvara promet itavom irinom ceste (slika K42) moraju biti ozna eni s najmanje tri crvena reflektiraju a stakla od kojih jedno mora biti smje teno na sredini branika. K42 Polubranici. obojani su crvenim i poljima i po mogu nosti ozna eni najmanje jednim crvenim reflektiraju im staklom. Reflektiraju a stakla iz st.

na desnoj strani u smjeru vo nje crvene boje. a s lijeve strane bijele boje.0 m. Klasa za titne ograde ovisno o kategoriji ceste: KATEGORIJA CESTE AUTOCESTA I BRZA CESTA DR AVNA CESTA I BRZA GRADSKA CESTA OSTALE CESTE RUB KOLNIKA H2±H1 H1 N2 RAZDJELNI POJAS H2 ± ± lanak 90. Za tita ograda mora se postavip> ± u razdjelnom pojasu.K44 8. OBJEKT H3 ± H2 H2 H1 ± H2 Za titna ograda mora biti opremljena reflektiraju im oznakama ili smjerokaznim stupi ima. ± kad je cesta na nasipu vi em od 3. Na kolniku s jednosmjernim prometom reflektiraju a oznaka je s obje strane crvene boje. ili kombinirano. 9. ovisno o veli ini prometa. odnosno zadr ati vozila skrenuta s kolnika. Za titna ograda je tehni ka sigurnosna konstrukcija kojoj je osnovna svrha sprije iti klizanje vozila s (planuma) ceste. Za titna ograda se izra uju od elika. Za titne ograde K45 lanak 89. ± ispred opasnog mjesta (bo ne opasnosti). Ograde protiv zasljepljivanja . betona (tip New Jersey). ± na cestovnom objektu.

). Ubla iva i udara lanak 96. lanak 92. se postavljaju u razdjelni pojas ceste s dva kolnika za promet suprotnih smjerova. razdjelni otok.lanak 91. 10. sadnjom iblja i drugih materijala. vozilo ili gra evinu. u pravilu. . Za titne i ane ograde jesu: 1) ograde namijenjene za titi prometa na cesti od divlja i i drugih ivotinja. 12. Za titne i ane ograde lanak 93. Za titne i ane ograde postavljaju se uz: a) autoceste. Ograde protiv zasljepljivanja izvode se od metala. 2) ograde na nadvo njacima za za titu prome prometa ispod nadvo njaka. 11. nathodnika i sl. Ubla iva i udara su naprave koje se koriste za osiguranje posebno opasnih mjesta na cesti. lanak 94. Pje a ke ograde lanak 95. drveta. prolaza za pje ake. Pje a ke ograde namijenjene su osiguranju pje aka od pada s povr ine koju moraju ili smiju koristiti za kretanje. zid cestovnog objekta. b) brze ceste. Pje a ke ograde se smiju upotrebljavati i za vo enje (kanaliziranje) pje aka na podru ju raskri ja. gdje postoji opasnost naleta vozila na vrstu gra evinu (npr. c) ostale ceste prema potrebi. konzolni stup i dr. Ubla iva i udara namijenjeni su smanjenju posljedica udara na putnike. Ograde protiv zasljepljivanja od svjetala vozila iz suprotnog smjera. polimernih mre a.

koja ima na jednoj strani znak B04 (zabrana prometa u jednom smjeru. Znak B04 okrenut prema dolaze em vozilu zna i zabranu prolaza. Znakovi koje privremeno postavlja policija pri upravljanju i nadzoru prometa ne mogu biti promjera manjeg od 40 cm. a kad dr i zelenu zastavicu (slika K47). lanak 98. na drugoj strani zeleno polje s bijelim rubom irine 6 cm (slika K49). ± vibracijskih traka. K46 K47 2) okrugla plo a promjera 30 cm. . Signalizacijom i opremom za smirivanje prometa utje e se na usporavanje brzine kretanja vozila na dopu tenu brzinu. ona ozna uje zabranu prometa.. a zeleno polje s bijelim rubom slobodan prolaz. 1) Crvena i zelena zastavica veli ine najmanje 40x40 cm. slika K48). K48 K49 VI.13. ± traka za zvu no upozoravanje. Kad cestovni radnik dr i crvenu zastavicu (slika K46). SIGNALIZACIJA I OPREMA ZA SMIRIVANJE PROMETA lanak 99. onda je prolaz slobodan. Oznaka za ru no upravljanje prometom lanak 97. Signalizacija i oprema za smirivanje prometa sastoji se od: ± opti kih bijelih crta upozorenja.

a zvu ne ili vibracijske trake hrapavljenjem kolni kog zastora glodanjem ili nano enjem tankih reljefnih slojeva na kolnik. Prva crta mora biti irine 20 cm. Naj e e mjere koje se primjenjuju za smirivanje prometa na kolniku jesu: 1. a sljede ima se irina pove ava za 10 cm (slika K50). Umjetne izbo ine su konveksnog profila. Razmak izme u crta ovisi o po etnoj (npr. Njihova povr ina mora biti od neklizaju eg materijala i ozna ena stalnim reflektiraju im tvarima na onoj strani s koje se vozilo pribli ava. Crte se izvode serijskim postavljanjem najmanje etiri bijele refleksivne trake popre no na smjer vo nje preko cijele irine prometnog traka. Zakona o javnim cestama (»Narodne novine« broj 180/04). Opti ke bijele crte upozorenja izvode se s pomo u sredstava za izvo enje oznaka na kolniku. . sve ve e irine i na sve manjem razmaku. lanak 102. 40 km/h) koju vozilo posti e prije opasnog dijela ceste (slika K51). Umjetne izbo ine i uzdignute plohe mogu se postavljati samo na cestama u naselju (stambenim etvrtima) kojima se prilazi zonama u kojima je nu no usporavanje brzine kretanja vozila radi sigurnosti prometa. uz prethodnu suglasnosti po lanku 44. U zoni umjetnih izbo ina i uzdignutih ploha moraju se provesti primjerene mjere odvodnje. a uzdignute plohe trapeznog profila. lanak 100. opti ke bijele crte upozorenja koje upozoravaju voza a na potrebu smanjivanja brzine. a na temelju prometnog projekta i analize opravdanosti. Umjetne izbo ine i uzdignute plohe moraju biti ozna ene dopunskom plo om E44 uz prometni znak A34 (B31 ili C04) i prometnim znakovima C10 (izbo ina na cesti).± umjetnih izbo ina. K17 i K18 (plo a za ozna ivanje bo ne zapreke) i oznakama na kolniku. > Umjetne izbo ine moraju biti dobro usidrene u kolni ki zastor kako bi se sprije ilo odvajanje pojedina nih elemenata ili njihovih dijelova. 80 km/h) i kona noj brzini (npr. ± uzdignutih ploha na kolniku. Uporaba umjetnih izbo ina i uzdignutih ploha nije dopu tena na cestama kojima se e e kre u vozila Hitne pomo i (prilazi bolnicama). lanak 101. koje se moraju razlikovati od kolne povr ine ceste po materijalu i boji tako da su dobro vidljive danju i no u.

glodanjem ili nano enjem eruptivne kamene granulacije veli ine 8 do 12 mm. koje pri prijelazu vozila proizvode tihe vibracije i zvu ne efekte i time upozoravaju voza a da smanji brzinu. pje a kih prijelaza. K50 K51 2. Zvu ne trake mogu se postavljati ispred kola. Trake se izvode hrapavljenjem kolni kog zastora povr inskim sredstvima. vrti a. K52 .8 m (2. cestarskih naplatnih mjesta. cestarskih naplatnih prolaza. eljezni kih prijelaza. trake za zvu no upozoravanje voza a (»zvu na traka«). Zvu ne trake se izvode u paru na udaljenosti 1. ispred opasnog dijela ceste.0 m). irine 15 do 40 cm i visine 5 do 12 mm na me usobnom razmaku koji ovisi o po etnoj (npr. ispred plo e C79 (naziv naseljenog mjesta). (slika K52). upozoriti voza a na smanjivanje brzine prema propisanom ograni enju na cesti. 80 km/h) i kona noj brzini (npr. pje a kih prijelaza. 40 km/h) koju vozilo posti e prije opasnog dijela ceste. preko prometnog traka.Opti ke bijele crte postavljaju se ispred raskri ja. kri anja i opasnih zavoja gdje su velike brzine kretanja i gdje se eli zvukom i malim vibracijama vozila. grani nih prijelaza i sli no.

K53 4. Ako se postavljaju u nizu me usobna udaljenost izbo ina mo e iznositi od 20 do 60 m ovisno o situaciji. . ve inom u stambenim ulicama. a tip c) mo e se izvoditi i od asfaltne mase. slika K54. a visina ne smije prelaziti 7 cm. vibracijske trake koje pri prijelazu vozila proizvode ja e vibracije i zvu ne efekte i time upozoravaju voza a da smanji brzinu. irine 20 do 40 cm i visine 18 do 25 mm. b) za 40 km/h ili manje. umjetne izbo ine su gra evinski elementi koji se postavljaju prije zone smirivanja prometa. njihova irina ne smije biti manja od 90 cm. a visina ne smije prelaziti 3 cm. c) za 30 km/h ili manje.8 m (2. Razmak para traka »a« ovisi o najve oj dopu tenoj brzini. slika K53. njihova irina ne smije biti manja od 60 cm. Izbo ine se postavljaju preko polovine ili po cijeloj irini prometnog traka. Trake su polo ene u paru na me usobnoj udaljenosti 1. Tip a) i b) moraju se izvoditi od modularnih elemenata (gume ili plasti ne mase). to. Ovisno o ograni enju brzine. Vibracijske trake izvode se od kamene eruptivne granulacije preko cijele irine kolnika. obilje enim prometnim znakom C21 (zona u kojoj je ograni ena brzina) ili znakom C25 (podru je smirenog prometa). u pravilu. predstavlja vremenski prolaz od jedne sekunde. odnosno dvije sekunde. njihova irina ne smije biti manja od 120cm. a visina ne smije prelaziti 5 cm.3. Vibracijske trake postavljaju se na mjestima gdje se eli upozoriti voza a na vo nju prema propisanom ograni enju brzina na cesti. sljede ih su dimenzija: a) za 50 km/h ili manje.0 m).

uzdignute plohe su gra evinski izvedene povr ine za prisilno smanjivanje brzine. Nagib prilaznih rampi iznosi izme u 1:10 do 1:20. 34/2003). Zakonom o sigurnosti prometa na cestama. a zateknu se na cestama na dan njegova dono enja. postavljaju i odr avaju u skladu s ovim Pravilnikom. opremi i signalizaciji na cestama« (»Narodne novine« br. lanak 105. Na dan dono enja ovog Pravilnika prestaje va iti Pravilnik o prometnim znakovima. turizma. Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmoga dana od dana objave u Narodnim novinama. Prometni znakovi se proizvode. lanak 104. lanak 106. normama te smjernicama za provedbu ovog Pravilnika i njegovih pojedinih dijelova. Pravilnikom o odr avanju i za titi javnih cesta. odnosno. PRIJELAZNE I ZAVR NE ODREDBE lanak 103. 3. moraju se zamijeniti. Visina plohe je 7 do 12 cm. Klasa: 011-01/04-02/96 Urbroj: 530-07-05-05 Zagreb. Izvode se pojedina no ili u nizu obi no na mjestima gdje se pojedina no ili u nizu ve inom nalazi obilje eni pje a ki prijelaz (slika K55). donosi ministar mora. moraju se ukloniti do 30. Prometni znakovi na cestama koji nisu u skladu s ovim Pravilnikom. o ujka 2005. koje prema potrebi. prometa i razvitka. K54 5. lipnja 2006. a du ina prilaznih rampi rampi ovisi o visini plohe i minimalno je du ine od jednog metra. prosin7. .Izbo ina popre no na smjer vo nje na spoju s kolnikom ne smije imati rubove. godine. Zakonom o javnim cestama. K55 VIII. uskladiti do 31. Prometni znakovi koji nisu predvi eni ovim Pravilnikom. godine. a zateknu se na cestama na dan njegova dono enja.

r.Ministar Bo idar Kalmeta. . v.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful