MINISTARSTVO MORA, TURIZMA, PROMETA I RAZVITKA

662 Na temelju lanka 31. stavka 2., Zakona o sigurnosti prometa na cestama (»Narodne novine«, br. 105/04) ministar mora, turizma, prometa i razvitka u suglasnosti s ministrom unutarnjih poslova donosi

PRAVILNIK
O PROMETNIM ZNAKOVIMA, SIGNALIZACIJI I OPREMI NA CESTAMA
I. OP E ODREDBE lanak 1. Ovim se Pravilnikom propisuju vrsta, zna enje, oblik, boja, dimenzije i postavljanje prometnih znakova, signalizacije i opreme na cestama. lanak 2. Prometne znakove, signalizaciju i opremu cesta ine: 1. prometni znakovi, i to: ± znakovi opasnosti; ± znakovi izri itih naredbi; ± znakovi obavijesti; ± znakovi obavijesti za vo enje prometa; ± dopunske plo e; ± promjenjivi prometni znakovi; 2. prometna svjetla i svjetlosne oznake; 3. oznake na kolniku i drugim povr inama; 4. prometna oprema cesta, i to: ± oprema za ozna ivanje ruba kolnika;

± oprema za ozna ivanje vrha prometnog otoka; ± oprema, znakovi i oznake za ozna ivanje radova, prepreka i o te enja kolnika; ± svjetlosni znakovi za ozna ivanje radova, drugih zapreka i o te enja kolnika; ± oprema za vo enje i usmjerivanje prometa u podru ju radova na cesti, prepreka i o te enja kolnika; ± branici i polubranici; ± prometna zrcala; ± za titne odbojne ograde; ± ograde protiv zasljepljivanja; ± za titne i ane ograde; ± pje a ke ograde; ± ubla iva i udara; ± oznake za ru no upravljanje prometom; 5. signalizacija i oprema za smirivanje prometa; 6. turisti ka i ostala signalizacija propisana je posebnim propisima. lanak 3. Na prometnom znaku natpisi se ispisuju latini nim pismom. Natpisi na znakovima obavijesti, u pravilu, se ispisuju malim slovima. Dvojezi ni nazivi odredi ta moraju biti napisani tako da je prvo napisan hrvatski naziv, a potom naziv na jeziku i pismu nacionalne manjine ako je to propisano posebnim propisom. Na prometni se znak mo e upisati i naziv odredi ta koje se nalazi u drugoj dr avi. Naziv odredi ta u drugoj dr avi ispisuje se na jeziku te dr ave. Uz odredi te u drugoj dr avi obvezno se upisuje znak obavijesti C123 (nacionalna autooznaka). lanak 4. Prometni znakovi izra uju se tako da je njihovo zna enje stalno ili promjenljivo.

Povr ina prometnih znakova izra uje se od materijala reflektiraju ih svojstava najmanje klase I, a za autoceste i ceste namijenjene isklju ivo prometu motornih vozila ± brze ceste, najmanje klase II. Boja pole ine podloge znaka mora biti sive boje i bez sjaja, kako bi se voza ima sprije ilo odvra anje pozornosti. lanak 5. Prometni znakovi mogu biti izvedeni s vlastitim izvorom svjetlosti (unutarnje osvjetljenje) ili vanjskim izvorom svjetlosti (osvijetljen izvana s posebnom svjetiljkom). Prometni znakovi i znakovi s promjenljivim porukama mogu biti izvedeni sa svjetle im tvarima na podlozi crne boje. lanak 6. Na signalizaciji i opremi za ozna ivanje ruba kolnika za ozna ivanje radova, prepreka, o te enja kolnika i za vo enje i usmjeravanje prometa u podru ju radova na cesti i za titnim ogradama moraju biti postavljene reflektiraju e oznake minimalno klase II. lanak 7. Prometni znakovi, signalizacija i oprema u cijelosti moraju biti izra eni i postavljeni prema hrvatskim normama. lanak 8. Prometni znakovi, signalizacija i oprema na cestama postavljaju se na temelju prometnog projekta. Za postavljene znakove, signalizaciju i opremu prema stavku 1 ovog lanka potrebno je pribaviti dokaz propisane retrorefleksije. lanak 9. Prometni znakovi koji se postavljaju na isti nosa moraju biti istih reflektiraju ih svojstava. Dopunske plo e, koje pobli e odre uju zna enje prometnog znaka kojemu su dodani, sastavni su dio tog prometnog znaka ispod kojeg su postavljene. lanak 10. Prometni znakovi postavljaju se s desne strane ceste uz kolnik u smjeru kretanja vozila. Ako na mjestu na kojem se postavlja prometni znak postoji opasnost da ga sudionici u prometu ne e na vrijeme primijetiti zbog gusto e prometa ili zbog drugih razloga, prometni se znak postavlja i na suprotnoj, lijevoj strani ceste ili iznad kolnika. Prometni znakovi postavljaju se tako da ne ometaju kretanje vozila i pje aka.

lanak 11. Prometni se znakovi na cestama izvan naselja postavljaju na visini 1.2 do 1.4 m, osim znakova B59, B60 i B61 (obvezno obila enje) kad se postavljaju na razdjelni otok, C74 (planinski prijevoj), C75 (rijeka), C76 i C77 (cestovna gra evina), C127 (broj me unarodne ceste), C128 (broj autoceste ili brze ceste), C129 (broj dr avne ceste), C130 (broj upanijske ceste), C131 (kilometarska oznaka za autocestu ili brzu cestu), C132 (oznaka dionice dr avne ceste) i C133 (oznaka dionice upanijske ceste) koji se postavljaju na visini 80 do 120 cm. Prometni znakovi u naseljima smje teni uz kolnik postavljaju se na visini 0.30 do 2.20 m, a prometni znakovi smje teni iznad kolnika postavljaju se na visini 4.5 m, iznimno i na ve oj. Visina iz stavaka 1. i 2. ovog lanka ra una se od povr ine kolnika do donjeg ruba prometnog znaka, a ako se prometni znak postavlja zajedno s dopunskom plo om, ra una se do donjeg ruba dopunske plo e. Visina i polo aj prometnog znaka moraju biti takvi da ne ugro avaju kretanje pje aka i da ih pje aci i vozila ne zaklanjaju. lanak 12. Radi bolje uo ljivosti prometni se znakovi mogu postaviti na kontrastnim plo ama bijele boje. U tom se slu aju na plo i mo e ispisati tekst koji obja njava znak. lanak 13. Na isti se stup mogu postaviti najvi e dva prometna znaka. Znak A25 (radovi na cesti) i znakovi: B31 (ograni enje brzine), B32 (zabrana pretjecanja) i skupina znakova od B50 do B61 (obvezan smjer) kod privremene regulacije prometa mogu biti postavljeni na postolja i uzdignuti najmanje 0.30 m iznad povr ine kolnika. Stupovi na kojima se postavljaju znakovi kojima se ozna uju privremeni radovi i sl. (privremena regulacija) moraju biti obojani izmjeni nim poljima crvene i bijele boje tako da su polja iroka po 25 cm. Znak C120 (plo a za ozna ivanje naziva ulica) mo e se postaviti i na gra evinu uz cestu. lanak 14. Stup prometnog znaka, u pravilu, se postavlja najvi e 2 m od kolni kog ruba. Vodoravni razmak izme u ruba kolnika i najbli eg ruba prometnog znaka mora iznositi najmanje 0.30 m. lanak 15. Prometni znak, iznimno, mo e biti postavljen: 1) na konzolni nosa ako je tako postavljen znak uo ljiviji za sudionike u prometu. 2) na semaforski stup, i to: ± znak B01 (kri anje s cestom s predno u prolaska);

B51. ± znakovi C81 i C82 (putokaz). Znakovi opasnosti Znakovi izri itih naredbi Znakovi obavijesti Znakovi obavijesti za vo enje prometa Dopunske plo e Promjenljivi prometni znakovi . D. Uz ovaj Pravilnik otiskano je kazalo boja koje ini njegov sastavni dio. ± znakovi C06 i C07 (cesta s jednosmjernim prolazom). 3) na ostale stupove uz cestu (npr. II. B53. B54 i B55 (obvezan smjer). PROMETNI ZNAKOVI A. ± znak C08 (cesta s predno u prolaza). ovog Pravilnika). B52. E. lanak 16. ± znak B04 (zabrana prometa u jednom smjeru). ± znakovi C108 (putokaz obilaska). ± znakovi B50. B.± znak B02 (obvezno zaustavljanje). ± znak C83 (putokaz za zra nu luku). ± znak C120 (plo a za ozna ivanje naziva ulica). F. ± znak B62 (kru ni tok prometa). Kazalo boja ne odnosi se na oznake na kolniku i drugim povr inama (poglavlje IV. C. stupovi javne rasvjete).

Kad su svjetlosni znakovi iz stavka 1. 1. svjetlosni su znakovi iznad prometnih traka na koje se odnose. ute i zelene boje. Svjetlosni znakovi trobojnim svjetlima mogu se upotrebljavati i za upravljanje prometom na vi e prometnih traka istodobno ili za svaki prometni trak posebno. 3) svjetlosni znakovi za upravljanje javnim gradskim prometom. ovog lanka upotrijebljeni za upravljanje prometom na vi e prometnih traka i smjerova kretanja istodobno. Za upravljanje prometom upotrebljavaju se ure aji kojima se daju prometni znakovi prometnim svjetlima crvene. Ako se ure ajem iz stavka 1. Svjetlosni prometni znakovi mogu se postaviti na plo i bijele boje s rubom crne boje (kontrastna plo a). 5) svjetlosni znakovi za obilje avanje radova na cesti i zapreka. Prometna svjetla jesu: 1) svjetlosni znakovi za upravljanje prometom. Na crvenim svjetlosnim poljima znaka strelica smjera je crna. 2) crveno i uto svjetlo ozna uju skori prestanak zabrane prolaza prije pojave zelenog svjetlaslika G02.III. a na zelenim svjetlosnim poljima znaka strelice se uvijek prikazuju kao zelene svjetlosne strelice na crnoj podlozi. 2) svjetlosni znakovi za upravljanje prometom namijenjeni samo pje acima. . svjetlosni su znakovi s desne strane kolnika. ovog lanka upravlja prometom na svakom traku posebno. 4) svjetlosni znakovi za obilje avanje prijelaza ceste preko eljezni ke pruge. Na cestama s vi e od jednoga prometnog traka za svaki je smjer kretanja potrebno ponoviti svjetlosni znak trobojnim svjetlima. Svjetlo upotrijebljeno kao svjetlosni prometni znak mo e biti postojano (neprekidno) ili trep u e (prekidano). PROMETNA SVJETLA lanak 56. Pojmovi za davanje svjetlosnih znakova su: 1) crveno svjetlo ozna uje zabranjen prolazak vozila ± slika G01. Svjetlosni znakovi za upravljanje prometom lanak 57.

5) dopunska svjetle a strelica ozna uje slobodan prolaz vozila u smjeru ozna enom zelenom svjetle om strelicom za vrijeme dok je upaljeno crveno ili uto svjetlo ± slika G05 i G06. 9) uta strelica vrhom okrenutim prema desnoj ili lijevoj strani ozna uje skretanje toka prometa s prometnog traka iznad kojeg se znak nalazi ± slika G11 i G12. 7) prekri ene crte crvene boje ozna uju zabranu toka prometa uzdu prometnog traka iznad kojeg se znak nalazi ± slika G09. G01 G02 G03 G04 G05 G06 G07 G08 . ozna uje zabranu prolaza. 8) zelena strelica vrhom okrenutim nadolje ozna uje slobodan tok prometa uzdu prometnog traka iznad kojeg se znak nalazi ± slika G10. 4) uto svjetlo prije crvenog. 6) oblici strelica prikazani su na slici G07 (za strelice na crvenoj optici) i G08 (za strelice na zelenoj optici). osim za vozila koja se u trenutku kad se uto svjetlo pojavi nalaze na tolikoj udaljenosti od prometnog svjetla da se ne mogu na siguran na in zaustaviti a da ne prije u taj znak ± slika G04. Promjena zelenog svjetla u uto mora se ozna iti treptanjem zelenog svjetla tri puta ± slika G03.3) zeleno svjetlo ozna uje slobodan prolaz vozila te mora biti upaljeno kao samostalno svjetlo.

dostatno strelice smjera prikazati samo za prometni tok koji skre e. tad i ostala svjetlosna polja drugih svjetlosnih znakova moraju imati strelice smjera. prije nego to se ugasi. u pravilu. svjetlo na ure aju za davanje znakova prometnim svjetlima u obliku je svjetle e siluete bicikla na tamnoj podlozi i ozna uje: ± slobodan prolaz za bicikliste ± slika G13. G16 Kad se svjetlosni znak odnosi samo za odre ene smjerove vo nje. ± zabranjen prolaz za bicikliste ± slika G14. Svjetlosni znakovi za upravljanje prometom namijenjeni samo pje acima lanak 59. Ako se na svjetlosnom polju glavnog svjetlosnog znaka pokazuje strelice smjera. Crveno i zeleno svjetlo ne mogu biti upaljeni istodobno. 2. daju se izmjeni no svjetlosni znakovi crvenim i zelenim svjetlom. tad se to mora nazna iti strelicom smjera na zelenim i crvenim svjetlosnim poljima znakova. Svjetle a silueta pje aka na tamnoj podlozi ozna uje: .G09 G10 G11 G12 Ako se ure ajem za davanje svjetlosnih znakova upravlja prometom biciklista na prijelazu biciklisti ke staze preko kolnika s ure ajem za davanje svjetlosnih znakova. najavljuje i kao trep u e zeleno svjetlo. Za upravljanje prometom pje aka posebnim ure ajima. G13 G14 G15 lanak 58. tad je. Kad se na prilazu raskri ju s trakama za skretanje bez gra evinskog razdvajanja prometni tok koji skre e signalizira posebno strelicom smjera na svjetlosnom pojmu. Isti ure aj za davanje svjetlosnih znakova za bicikliste i pje ake mo e se primijeniti u slu aju kad su pje a ka i biciklisti ka staza jedna pored druge ± slika G15 i G16. Zeleno svjetlo mo e biti namje teno tako da se u odre enom vremenskom razmaku. u skladu sa Zakonom o sigurnosti prometa na cestama.

uspravna ili kosa. Crtama se ozna uje: ± zabrana prolaza tramvaja ± slika G19. Svjetlosni znakovi za upravljanje javnim gradskim prometom lanak 60. G17 G18 3. Svjetle a crta mo e biti polo ena. i 59. ± slobodan prolaz tramvaja u smjeru ravno ± slika G20. a uspravna i kosa crta slobodan prolaz tramvaju u odgovaraju em smjeru i postavlja se dolje. 58. ± zabranjen prolaz za pje ake ± slika G18. (slika G01 do G08) promjer kruga svjetala je 200 i 300 mm. 57. .± slobodan prolaz za pje ake ± slika G17. ± slobodan prolaz tramvaja u smjeru lijevo ± slika G22. G19 G20 lanak 61.. G21 G22 Veli ine svjetlosnog znaka iz lanaka 57. Polo ena crta zna i zabranu prolaza tramvaju i postavlja se po okomitoj osi gore. u obliku svjetle e crte bijele ili ute boje. iznose: 1) za znakove iz l. ± slobodan prolaz tramvaja u smjeru desno ± slika G21. Za upravljanje tramvajskim prometom upotrebljavaju se jednobojni svjetlosni znakovi.

G22) promjer kruga svjetala je 200 mm. G21. prijelaz se mora osigurati i zvu nom signalizacijom. Na prilazima raskri ju izvan naseljenog mjesta. 59. G15. lanak 63. l. (slika G13. Veli ina svjetlosnog prometnog znaka iz stavka 1. Na stupu na kojem se nalazi svjetlosni znak iz stavka 1. ovog lanka mo e se postaviti i svjetlosni prometni znak na manjoj visini i s manjim svjetlima. lanak 65.5 m ni na vi oj od 5.2) za znakove iz l. Udaljenost prometnih znakova od raskri ja ovisi o dopu tenoj brzini vo nje i stvarnoj situaciji. .0 m i vi e. 57. ± kad se svjetlosni prometni znak postavlja na autocestama i brzim cestama ± cestama isklju ivo namijenjenim za promet motornih vozila. Svjetlosni znakovi za ozna ivanje prijelaza ceste preko eljezni ke pruge u razini mogu biti znakovi za ozna ivanje branika i polubranika i znakovi kojima se najavljuje pribli avanje vlaka. donji rub svjetlosnog znaka ne smije biti na visini manjoj od 4. (slika G17 i G18) i l.5 m iznad kolnika. moraju biti postavljeni na visini 2 do 3. moraju se postaviti prometni znakovi koji ozna uju nailazak na prometna svjetla (A23 ili A24) s dopunskom plo om E01. ± kad je svjetlosni prometni znak postavljen uz rubove kolnika na svim ostalim cestama.5 m iznad povr ine kolnika. raskri je (D01 ili D02). G20. lanak 62. Svjetlosni znakovi za ozna ivanje prijelaza ceste preko eljezni ke pruge lanak 64. Osim ozna ivanja prijelaza ceste preko eljezni ke pruge svjetlosnim znakom. 4. odnosno zatvaranje prijelaza branicima ili polubranicima. Svjetlosni znakovi za upravljanje prometom na raskri jima koji se postavljaju na stupu pokraj kolnika. zabrana pretjecanja svih vozila na motorni pogon. G16). (slika G19. na kojem su postavljeni svjetlosni znakovi za upravljanje prometom. ovog lanka iznosi 300 mm: ± za sve ceste kad se svjetlosni prometni znak postavlja iznad kolnika. te na dr avnim cestama i cestama u naselju koje nisu ulice irine kolnika 7. G14. Ako se svjetlosni znakovi postavljaju tako da vise iznad kolnika. osim motocikla bez prikolice (B32) i ograni enje brzine (B31) ako je dopu tena brzina vo nje iznad 60 km/h. njegova veli ina iznosi 200 mm. 60. ovo1.

IV. Svjetlosni znakovi za obilje avanje radova na cesti i zapreka lanak 66. lanak 68.. 3) ostale oznake na kolniku i predmetima uz rub kolnika. 81. slika K25 i slika K26) kao i privremeni ure aji za davanje znakova prometnim svjetlima radi naizmjeni nog propu tanja vozila iz suprotnih smjerova (znakovi iz lanaka 57. Oznake na kolniku ne smiju biti vi e od 0.Ako se svjetlosnim znakovima na prijelazu ceste preko eljezni ke pruge u razini bez branika ili polubranika najavljuje pribli avanje vlaka. 2) popre ne oznake. Svjetla iz stavka 1. ovog lanka moraju se nalaziti jedno pored drugog u vodoravnoj osi na plo i koja ima oblik istostrani nog trokuta s vrhom okrenutim prema gore. 58 i 59 ovog Pravilnika). OZNAKE NA KOLNIKU I DRUGIM POVR INAMA lanak 67.6 cm iznad razine kolnika. 81.. Svjetla iz stavka 1. lijepe. Oznake na kolniku jesu: 1) uzdu ne oznake. slika K24. ovog lanka izvode se u tehnologiji svjetle ih dioda (LED). . ije boje i dimenzije odgovaraju boji i dimenzijama znaka opasnosti duljine stranice istostrani na trokuta 120 cm (znak G23). Oznake na kolniku ucrtavaju se. odnosno spu tanje branika ili polubranika na prijelazu ceste preko eljezni ke pruge s branikom ili polubranikom te ako se tim znakovima sudionici u prometu obavje uju o tomu kako je branik ili polubranik u zatvorenom polo aju. ugra uju ili utiskuju u kolni ki zastor i ne smiju pove avati sklizavost kolnika. ti se svjetlosni znakovi daju izmjeni no paljenjem dvaju crvenih svjetala kru nog oblika promjera 300 mm. boje retrorefleksije klase III. pokretna plo a s trepta ima i znakovima ( l. slika K22 i K23). Znak G23 5. Svjetlosni znakovi za obilje avanje radova na cesti i zapreka mogu biti plo a za ozna ivanje zapreka s trepta em ( l.

a razmak izme u usporednih uzdu nih dvostrukih crta je 10 cm. ± 12 cm. ± naprave za smirivanje prometa (umjetne izbo ine i uzdignute plohe). irina sredi nje razdjelne crte prema irini kolnika: 1) u3. ± crta za odvajanje traka za kretanje vozila javnog prijevoza putnika. Razdjelna crta slu i za razdvajanjeajanje dvosmjernih prometnih povr ina prema smjerovima kretanja.5 ± 2. Uzdu ne oznake na kolniku lanak 70. irina uzdu nih crta na kolniku iznosi najmanje 10 cm.Iznimno od odredbe stavka 1. taxi± vozila. biciklisti ke i pje a ke staze i dr.5 m 3) 2.75 ± 3 m ± 20 cm. ± oznake kojima se privremeno preusmjerava promet (privremena regulacija prometa) i obilje avaju privremene opasnosti na kolniku. ± 15 cm. Oznake na kolniku bijele su boje. rubne crte i crte upozorenja. Rrta ozna uje rub vozne povr ine kolnika. Iznimno od odredbe stavka 1. ± oznake parkirali nog mjesta za osobe s invaliditetom (slika H48).75 m ± 10 cm.5 m 2) 3 ± 3. ± oznake kojima se obilje avaju mjesta za odre ene namjene (autobusna stajali ta.6 cm iznad razine kolnika. utom bojom obilje avaju se: ± oznake mjesta na kolniku i nogostupu na kojima je zabranjeno parkiranje. oznake na kolniku (delineatori) kojima se ozna uju sredi nje ili rubne crte na objektima ili devijacijama mogu biti vi i od 0. Uzdu ne oznake na kolniku mogu biti razdjelne crte. ovog lanka. lanak 69.). policija. irina rubne i razdjelne crte je iste irine. Njihova visina ne smije biti vi a od 2. ovog lanka. . 4) 2.0 cm iznad razine kolnika. 1.

Dvostruka puna razdjelna crta ozna uje zabranu prelaska vozila preko tih crta ili zabranu kretanja vozila po tim crtama i obvezno se izvodi na kolnicima za dvosmjerni promet vozila ± slika H05: . isprekidane i dvostruke crte i rubna crta. kratka isprekidana crta.lanak 71. Puna uzdu na crta (razdjelna i rubna) ozna uje zabranu prelaska vozila preko te crte ili zabranu kretanja vozila po toj crti. iroka isprekidana crta i crta upozorenja. kao crta vodilja u samom raskri ju i za odvajanje trakova za vozila javnog prijevoza putnika ± slika H04. Crta upozorenja slu i za najavljivanje blizine pune razdjelne crte ± slika H03. Isprekidana razdjelna crta dijeli kolni ku povr inu na prometne trake ± slika H02. H02 iroka isprekidana crta slu i kao rubna crta za razdvajanje tokova u raskri ju na cestama izvan naselja i najmanje je irine 30 cm. dvostruka isprekidana i dvostruka kombinirana. H04 Dvostruka razdjelna crta mo e biti dvostruka puna. H01 Isprekidana uzdu na crta mo e biti isprekidana razdjelna crta. H03 Kratka isprekidana crta slu i kao razdjelna crta na prilaznim krakovima raskri ja. Uzdu ne crte na kolniku izvode se kao pune.

a druga isprekidana ± slike H08. prijelaza ceste preko eljezni ke pruge u razini i na mjestima na kojima je preglednost ceste znatno smanjena mogu se obilje iti jednom ili dvjema usporednim uzdu nim punim crtama ili dvostrukom crtom. b) s neparnim brojem prometnih trakova ako se pretjecanje zabranjuje u oba smjera. d) na objektima. H06 Dvostruka kombinirana crta slu i za razdvajanje prometnih traka na mjestima na kojima su uvjeti preglednosti takvi da dopu taju pretjecanje samo u jednom smjeru kretanja ± slika H07. H07 lanak 72. Dijelovi kolnika u blizini vrha prijevoja. H05 Dvostruka isprekidana razdjelna crta slu i za obilje avanje prometnih traka s izmjenljivim smjerom kretanja na kojima je promet upravljan prometnim svjetlima ± slika H06. raskri ja. e) ako to zahtijevaju prometni i sigurnosni uvjeti ceste ili okoli ceste. Duljina n izme u to ke B i C B i C (slika H08) odre uje se prema dopu tenim brzinama tako da se svo enje s dvije na jednu prometnu traku izvodi prema: n e 1:60 za v > 50 km/h n < 1:30 za v e 50 km/h . c) u tunelima i prilazima tunelu u du ini najmanje 200 m.a) s dva i vi e prometnih traka za svaki smjer. H09 i H10. od kojih je jedna puna.

H08 H09 H10 .

. Duljina preglednosti (M) utvr uje se prema dolaznoj brzini kretanja vozila (slika H09 i H10) i iznosi za: ± 130 km/h ± od 200 m do 400 m. koje voza ima pokazuju koju prometnu traku moraju koristiti.lanak 73. ± 100 km/h ± 120 m. ± pje a ki prijelazi. Punoj razdjelnoj crti treba prethoditi crta upozorenja (L) koja se utvr uje prema dolaznoj brzini kretanja vozila i iznosi najmanje za: ± 130 km/h ± 160 m. Popre ne su oznake: ± crta zaustavljanja.0 m. Ozna ivanje crte upozorenja mo e biti dopunjeno jednom ili vi e strelica (H26). ± 60 km/h ± od 50 m do 100 m. Pri odre ivanju duljine preglednosti. za obilje avanje oznaka na kolniku u blizini vrha prijevoja. ± 80 km/h ± od 130 m do 260 m. visina o iju iznosi 1. ± kose crte. ± grani nici. Popre ne oznake na kolniku lanak 74. ± 60 km/h ± 80 m. ± 40 km/h ± 60 m. ± 100 km/h ± od 160 m do 320 m. 2. u nepreglednom zavoju ili sli nom mjestu. ± 80 km/h ± 100 m. Za utvr ivanje duljine preglednosti uzima se brzina koju ne prekora uje 85 posto vozila ili ra unska brzina ako je njezina vrijednost ve a.1 m. a visina predmeta 1.

Ispred crte zaustavljanja mo e se na kolniku ispisati rije STOP ± slika H11. ire od uzdu nih oznaka. ovog lanka predvi enim za popre ne pune crte. lanak 77. i to: 1) puna crta zaustavljanja oz mjesto na kojem voza mora zaustaviti vozilo. mo e se obilje iti trokutima vrhom okrenutim prema vozilu ± slika H13. Ispred crte zaustavljanja mo e se ubilje iti trokut upozorenja ± slika H12. H11 2) isprekidana crta zaustavljanja ozna uje mjesto na kojemu voza mora zaustaviti vozilo ako je potrebno propustiti vozila koja se kre u cestom s pravom prednosti prolaska. s obzirom na kut pod kojima ih voza vidi. Popre ne su oznake.± prijelazi biciklisti ke staze preko kolnika. 3) umjesto isprekidane crte zaustavljanja. Popre ne oznake na kolniku obilje avaju se punim ili isprekidanim crtama i mogu biti povu ene na kolniku tako da zahva aju jedan ili vi e prometnih trakova. moraju biti povu ene tako da voza vozila nad raskri jem ima dovoljan pregled na promet vozila i pje aka preko raskri ja i tih cesta (slika H11). lanak 76. mjesto na kojem voza mora zaustaviti vozilo ako je potrebno da propusti vozila koja se kre u cestom s pravom prednosti prolaska. lanak 75. Popre ne isprekidane crte na raskri ju koje ozna uju kri anje s cestom koja ima prednost prolaza (slika H12 i H13) moraju biti povu ene tako da udovoljavaju uvjetima iz stavka 1. Crpt'>Crta zaustavljanja mo e biti puna ili isprekidana. Razdjelna i rubna crta mogu se izvesti i kao zvu na ili vibracijska traka. H12 H13 . Popre ne pune crte za zaustavljanje vozila na kri anjima i drugim cestama koje se kri aju.

prijelaz se mo e obilje iti eli nim ili plasti nim elementima. Na mjestima na kojima se pje a ki prijelaz ne mo e obilje iti bojom. H16 6) grani nik ozna uje mjesto ula enja na kojem je potrebno odvojiti dio kolnika na kojem je zabranjen promet ± slika H17. klinovima ili reflektiraju im oznakama. H18 Kad je na kolniku ozna en pje a ki prijelaz (slika H18). mora biti obilje en znakom C02 i znakom A33 (obilje en pje a ki prijelaz).4) kose crte ozna uju mjesto otvaranja izlaznog traka (slika H14) i zatvaranja ulaznog traka (slika H15) na autocesti i brzoj cesti: H14 H15 5) otvaranje i zatvaranje prometnog traka namijenjenog vozilima javnog prijevoza putnika (slika H16). . H17 7) pje a ki prijelaz ozna uje dio povr ine kolnika namijenjenog prijelazu pje aka ± slika H18. osim na mjestima na kojima se promet regulira svjetlosnim znakovima (semaforima).

± skretanje prometa ± slika H25. oznake za ozna ivanje prometnih povr ina za posebne namjene. ± najava zavr etka pretjecanja ± slika H26. ± prestrojavanje na dva bli a kri anja gdje se prestrojavanje mora obaviti prije prvoga kri anja na koje je zabranjeno skretati u nazna enim smjerovima ± slika H23.8) na kolniku uz pje a ki prijelaz koji se nalazi u blizini kole mora stajati natpis » KOLA« (slika H55). natpisi. Ostale oznake na kolniku i predmetima uz rub kolnika lanak 78. H20 H21 H22 . 9) prijelaz biciklisti ke staze preko kolnika je dio povr ine kolnika namijenjen isklju ivo za prijelaz biciklista ± slika H19. oznake za obilje avanje mjesta za parkiranje i uzdu ne oznake (oznake na predmetima uz rub kolnika). crte usmjerivanja. 1) Strelicama se na kolniku obilje ava obvezan smjer kretanja vozila ± ako su obilje ene u prometnom traku obrubljenom punom crtom ± i njima se obavje uju voza i o namjeni prometnih trakova ± ako su obilje ene u traku obrubljenom isprekidanom crtom. ± dva smjera (kombinirana) ± slike H21 i H22. H19 3. Strelicama se mo e ozna iti: ± jedan smjer ± slika H20. Ostale oznake na kolniku i predmetima uz rub kolnika su strelice. polja za usmjerivanje prometa. ± smjer kretanja u gara ama ± slika H24.

± na ulaznom kraku na autocesti ± slika H33. ± ispred otoka za razdvajanje prometnih tokova ± s1ike H30.H23 H24 H25 H26 2) Polja za usmjerivanje prometa ozna uju povr inu na kojoj je zabranjen promet i na kojoj nije dopu teno zaustavljanje i parkiranje vozila: ± izme u dva traka sa suprotnim smjerovima ± slika H27. H27 H28 H29 . ± na mjestu otvaranja posebna traka za skretanje ± slika H29. H31 i H32. ± izme u dva traka s istim smjerovima ± slika H28. ± na izlaznom kraku s autoceste ± slika H34.

H47. H46. (slike H38. »VLAK«. ograni enje brzine itd. »TRAM«. H42. H48. H39. Crte usmjerivanja mogu biti ispred otoka za prestrojavanje vozila javnog prijevoza putnika (slika H35). primjerice rije i »STOP«. H45. H44. » KOLA«. H41. a i nazivi mjesta. H43. za oblikovanje prepreke na rubu ceste (slika H36) te za ozna ivanje promjene korisne povr ine kolnika (slika H37). »BUS«. H38 H39 H40 . »TAXI«.H30 H31 H32 H33 H34 3) Crta usmjerivanja ozna uje mjesto promjene slobodne povr ine kolnika ispred vrstih prepreka koje se nalaze na cesti ili na njezinim rubovima. H40. H35 H36 H37 4) Natpisi na kolniku daju sudionicima u prometu potrebne obavijesti. H49 i H50).

H52 i H53). obilje avanje mjesta namijenjenim isklju ivo osobama s invaliditetom (slika H56) te obilje avanje mjesta na kojima je zabranjeno zaustavljanje i parkiranje (slika H57 i H58) i obilje avanje biciklisti kih i pje a kih staza (H59). H46. obilje avanje mjesta namijenjenih isklju ivo za taksi vozila (H54). H47). obilje avanje pje a kog prijelaza u blizini kole (H55). 5) Ozna ivanje prometnih povr ina za posebne namjene slu i za obilje avanje mjesta namijenjenih isklju ivo za autobusna stajali ta (slika H51.H41 H42 H43 H44 H45H46 H47 H48 H49 H50 Natpisi na kolniku mogu biti izvedeni i kao umetnuti prometni znakovi (slika H45. H51 H52 H53 H54 .

H60 H61 H62 .H55 H56 H57 H58 H59 6) Obilje avanje mjesta za parkiranje vozila slu i za ozna ivanje prostora za parkiranje. Parkiranje u odnosu na rub kolnika mo e biti uzdu no (slika H60). koso (slika H61) i okomito (slika H62).

a slobodnog profila crno ± bijelom oznakom ± slika H66. je 200x40 cm. crtom irine 50 cm u crvenoj boji (RAL 2002) ± slika H67. H66 10) Evakuacijska crta na oblozi tunela ozna ava se cijelom du inom tunela sa strane na kojoj se nalaze ulazi u pje a ke prolaze i prolaze za vozila. koje se ucrtavaju na kolnik. a razmak 35 metara. H63 8) Obilje avanje naprava za smirivanje prometa ± umjetne izbo ine na kolniku (H64) i uzdignute plohe (H65) H64 H65 9) Elementi konstrukcije i opreme javnih cesta i drugih predmeta koji ozna uju stalne prepreke unutar mjera prometnog profila obilje avaju se crveno ± bijelom. Evakuacijska crta na oblozi tunela izvodi se tako da je donji rub crte na visini od 90 cm od razine pje a kog hodnika.7) Obilje avanje bijelih to aka uz vanjsku stranu rubne crte za ocjenu vidljivosti u magli ± slika H63. Veli ina bijelih to aka. .

a s lijeve strane bijele boje. Kad je uz kolnik ceste postavljena za titna odbojna ograda na udaljenosti manjoj od 150 cm od ruba kolnika.75 m od vanjskog ruba kolnika. Reflektiraju a oznaka u smjeru vo nje s desne strane je crvene boje. Smjerokazni stupi u vidljivom smjeru mora imati ugra enu reflektiraju u oznaku od reflektiraju eg stakla. Na kolniku s jednosmjernim prometom reflektiraju a oznaka je s obje strane crvene boje. Oprema za ozna ivanje ruba kolnika je: 1) smjerokazni stupi (slika K01) slu i za ozna ivanje ruba kolnika.H67 V. HORIZONTALNI ZAVOJ sredi nji radijus razmak smjerokaznih zavoja stupi a u zavoju e 100 m 10 m 15 m 20 m 25 m 100 ± 300 m 300 ± 400 m 400 ± 500 m . odnosno prema predo enim tablicama. Oprema za ozna ivanje ruba kolnika lanak 79. smjerokazni stupi i postavljaju se na ogradu. Smjerokazni stupi i (K01). uz kolnik na razmaku od 50 m kad je cesta u pravcu. za ozna ivanje ruba kolnika postavlja se smjerokazni stupi K01. odnosno. 12 m (25 m) kad je cesta u zavoju. PROMETNA OPREMA CESTA 1. to ovisi o zna ajkama radijusa zavoja. U slu aju da je uz kolnik postavljena za titna odbojna ograda udaljena od ruba kolnika 150 cm i vi e. se postavljaju na udaljenosti 0. u pravilu.

u 500 m 50 m VERTIKALNI ZAVOJ razmak smjerokaznih stupi a u zavoju 10 m 15 m 20 m 25 m 50 m sredi nji radijus zavoja e 250 m 250 ± 800 m 800 ± 1500 m 1500 ± 3000 m style='fontsize:11. na bo nim stranicama tunela. veli ina i boja ovise o mjestu postavljanja (na za titnoj ogradi. galeriji i izvode se u tehnologiji svjetle ih dioda (LED) i moraju imati stalan izvor napajanja. a iji oblik. . a s lijeve strane u obostrano crvenoj izvedbi za slu aj preusmjeravanja prometa i kori tenja kolnika za dvosmjerni promet. na potpornom zidu i sli no te na uzdu nim i popre nim oznakama na kolniku). odnosno na razmaku 15 m u zavoju i na prvih 100 m tunela ili galerije. Smjerokazne oznake za tunele u smjeru vo nje su na desnoj strani crvene boje. K02 3) reflektiraju e oznake (slika K03) ozna uju rub kolnika koje se postavljaju na objekte na mjestima na kojima nije mogu e postaviti smjerokazne stupi e. a na lijevoj strani ceste bijele boje.0pt. Na kolniku s jednosmjernim prometom reflektiraju a oznaka u smjeru vo nje s desne strane je crveno ± bijele izvedbe. U tunelima i galerijama smjerokazne oznake ili markeri u tehnologiji svjetle ih dioda (LED) (slika K02) postavljaju se na razmaku 25 m kad je tunel ili galerija u pravcu. ozna uju rub kolnika u tunelu odnosno.fontfamily:Symbol'>³ 3000 m K01 2) smjerokazne oznake (markeri) za tunele i galerije (slika K02).

Povr ina reflektiraju e oznake mora biti izvedena klase III retrorefleksije. Vrh grani nika mora biti obojan reflektiraju om tvari. K03 4) tapovi za snijeg u zimskim uvjetima ozna uju rub kolnika i nazna uju pru anje ceste ili cestovne gra evine. K04 Na po etku cestovne gra evine postavlja se tap s grani nikom okrenutim prema dolje. . tap za snijeg mora biti postavljen ispred i na zavr etku sigurnosne ograde. a na kraju cestovne gra evine tap s grani nikom okrenutim prema gore. Postavljanju se s desne strane smjerokaznog stupi a gledano u smjeru vo nje kako se ne bi zaklonio reflektiraju i dio smjerokaznog stupi a. tapovi za snijeg (K04) postavljaju se uz rub kolnika gdje su postavljeni smjerokazni stupi i. na nju se postavlja reflektiraju a oznaka (K03) na odgovaraju em razmaku i u istoj visini kao i na smjerokaznom stupi u (K01). Najvi e polje mora biti obojano reflektiraju om tvari. Kad je uz kolnik postavljena za titna betonska ograda. tapovi za snijeg na cesti (slika K04) i cestovnim gra evinama (slika K05) naizmjence su obojani crveno i uto.

na vrhu razdjelnog otoka na izlaznim krakovima autocesta i cesta isklju ivo namijenjenim za promet motornih vozila. Osnovna boja znaka K09 je uto-zelene boje retrorefleksije klase III. ostali znakovi i oznake za ozna ivanje radova. znakovi i oznake za ozna avanje radova. Oprema za ozna ivanje vrha prometnog otoka lanak 80. ozna uje vrh prometnog otoka na raskri ju. Oprema. Plo a K08 izra uje se kao prostorni element. K07. K08 i K09). K06 K07 K08 K09 3.K05 2. zapreka i o te enja kolnika lanak 81. zapreka i o te enja kolnika jesu: . Oprema. Oprema za ozna ivanje vrha prometnog otoka: 1) plo a za ozna ivanje prometnog otoka (slika K06.

Plo a K14 postavlja se u veoma o trom i neo ekivanom zavoju. Boja strelice znaka K14 je uto-zelene boje retrorefleksije klase III. u smjeru vo nje ozna uju radove ili zapreke na cestama.1) plo e a ivanje zapreka na cesti na lijevoj strani (slika K10) i na desnoj strani (slika K11). objektima i ostalim prometnim povr inama. Plo ama se fizi ki razdvaja promet suprotnog smjera vo nje. K12 K13 K14 3) plo a (bo ne) zapreke (slike K15. K17 i K18) ozna uju mjesto bo nog smanjenja profila ceste. K16. 100). Plo e K17 i K18 postavljaju se i na mjestu ugradnje umjetne izbo ine i uzdignute plohe ( l. K15 K16 K17 K18 . K10 K11 2) plo a za ozna avanje zavoja na cesti (slika K12 i K13) i plo a za ozna avanje o trog zavoja na cesti (slika K14) sa smjerom usmjeravanja na desno ili na lijevo. Boja kosih pruga na znakovima K17 i K18 je uto-zelene boje retrorefleksije klase III. Znakovi se postavljaju na mjestu na kojem po inje o tar zavoj te u samom zavoju.

. K19 5) branik za ozna ivanje zapreka (slika K20 i K21) slu i za ozna ivanje zapreka na prometnoj povr ini. K20 K21 6) plo a za obilje avanje mjesta izvo enja radova na cesti ili o te enja kolnika (slika K22 i K23).4) sto ac (slika K19) slu i za obilje avanje mjesta kratkotrajnih radova na cesti. K22 K23 7) pokretna plo a s trepta ima i znakovima (slika K24 i slika K25) ozna uje mjesto izvo enja radova ili o te enja na cesti.

lanak 83. K26 9) pokretna signalna plo a s promjenjivim sadr ajem (slike K27. iznosi od 5. . usmjerenima prema dolje.K24 K25 8) pokretna plo a s trepta ima i svjetle im strelicama. K28 i K29) upozorava na blizinu mjesta na cesti na kojemu se izvode radovi ili gdje je zadan smjer i na in preusmjeravanja prometa. Svjetlosni znakovi za ozna ivanje radova.0 do 10. K27 K28 K29 4. drugih zapreka i o te enja kolnika lanak 82. i prometnim znakom (slika K26). ovisno o situaciji. Razmak izme u svjetala. ozna uju mjesto na cesti gdje je prometni trak zatvoren pa se promet preusmjeruje.0 m. Promjer svjetala ne smije biti manji od 210 mm.

zapreka i o te enja kolnika . umjesto trep u a utog. Niz svjetala upozorava da je jedan ili vi e prometnih traka zatvoren i da je promet preusmjeren »putovanjem svjetla« (slika K32). K32 5. koja se izmjeni no pale/ gase u smjeru vo nje. Kad se radi o znaku koji za upravljanje i nadzor prometa koristi policija. K30 2) trep u e uto svjetlo koje se upotrebljava za nagla avanje prometnog znaka iznad kojeg je postavljeno (slika K31). K31 3) svjetlosni niz je niz utih. upotrebljava se trep u e plavo svjetlo.Svjetlosni znakovi za ozna ivanje radova na cesti. me usobno povezanih svjetala (bljeskalica). Oprema za vo enje i usmjerivanje prometa u zoni radova na cesti. inih zapreka i o te enja kolnika jesu: 1) crveno svjetlo koje se upotrebljava na plo ama za ozna ivanje zatvorenog dijela ceste (slika K30).

K33 2) markeri za razdvajanje smjerova vo nje postavljaju se u slu aju uvo enja dvosmjernog prometa na jednosmjernoj cesti. moraju biti izvedeni tako da su crvene i bijele trake usmjerene od vrha prema dolje u smjeru vo nje (slika K35 i K36). Povr ina markera mora biti izvedena od reflektiraju e oznake (slika K34. K34 K35 K36 3) smjerokazne oznake (markeri) za razdvajanje janje smjerova vo nje. . lanak 85. Markeri mogu stajati samostalno ili mogu biti pri vr eni na monta ne rubnjake. U opremu za vo enje i usmjerivanje prometa u zoni radova na cesti. ozna ivanje pje a kih prijelaza i prijelaza ceste preko eljezni ke pruge (slika K37). znakovi i oznake za ozna ivanje radova. Povr ina rubnjaka je ute boje. Na rubnjaku moraju biti utisnuta reflektiraju e oznake radi bolje vidljivosti u no nim uvjetima i pri smanjenoj vidljivosti (slika K33). drugih zapreka i o te enja kolnika pripadaju: 1) monta ni rubnjaci koji slu e za usmjeravanje prometa vozila po prometnim trakama.lanak 84. Smjerokazne oznake (markeri) za razdvajanje prometnih traka u tunelima (galerijama) postavljaju se na razmaku od 6 m kad je promet u tunelu (galeriji) dvosmjeran. Smjerokazne oznake (markeri) imaju usmjeravaju u reflektiraju u ili svjetle u oznaku s obje strane bijele boje. Kad su markeri pri vr eni na monta ne rubnjake. K35 i K36). odnosno na razmaku od 12 m kad je jednosmjeran. Oprema. zapreka i o te enja kolnika te oprema za vo enje i usmjerivanje prometa u zoni radova na cesti. zapreka i o te enja kolnika postavlja se na temelju prometnog projekta.

K38 5) razdvajaju e ograde (plasti ne prepreke ± New Jersey). .class=T-98-2znak1 align=center style='text-align:center'> K37 4) zavjesice i trake slu e za ogra ivanje manjih prostora (slika K38). Promjer kruga trep u a svjetla je minimalno 210 mm. lanak 87. K39 6) rastezljive i slo ive ograde za zatvaranje manjih prometnih povr ina (slike K40 i K41). K40 6. Na branicima se svjetlosno trep u e crveno svjetlo postavlja na sredini branika. Branici i polubranici su naprave namijenjene zatvaranju prometa vozila i pje aka u smjeru na koji su popre no postavljene. Branici i polubranici K41 lanak 86. fizi ki razdvajaju povr ine namijenjene prometu suprotnih smjerova i kolni ke povr ine od povr ina na kojima promet nije dopu ten (slika K39). a na polubraniku na kraju polubranika.

Prometna zrcala namijenjena su za sigurno uklju ivanje iz sporedne ceste na cestu s predno u prolaska ili u drugim sli nim slu ajevima.Branici kojima se na prijelazu ceste preko eljezni ke pruge u razini zatvara promet itavom irinom ceste (slika K42) moraju biti ozna eni s najmanje tri crvena reflektiraju a stakla od kojih jedno mora biti smje teno na sredini branika. Prometna zrcala mogu biti pravokutnog ili kru nog oblika (slike K44 i K45). Prometna zrcala lanak 88. moraju biti ozna eni s najmanje tri crvena reflektiraju a stakla postavljena na odgovaraju im razmacima po itavoj du ini polubranika. K42 Polubranici. ovog lanka moraju imati povr inu barem 40 cm. 7. Vanjski rub prometnog zrcala mora biti obojen izmjeni nim poljima crvene i bijele boje. na mjestima smanjene preglednosti. Reflektiraju a stakla iz st. i 2. Branici i polubranici moraju biti obilje eni crvenim reflektiraju im staklima i ako su obilje eni posebnim postojanim ili trep u im crvenim svjetlima. a moraju se postaviti tako da su uo ljiva iz smjera ceste na kojem se zatvara promet. Branici i polubranici moraju po cijeloj du ini biti presvu eni retroreflektiraju om tvari klase II. kojima se na prijelazu ceste preko eljezni ke pruge u razini zatvara promet samo do polovice irine ceste (slika K43). od kojih jedno mora biti smje teno na samom kraju polubranika. a druga dva bli e krajevima branika. . 1. K43 Kad se branici i polubranici postavljaju na ulazu na parkirali te ili gara e. obojani su crvenim i poljima i po mogu nosti ozna eni najmanje jednim crvenim reflektiraju im staklom.

betona (tip New Jersey). ili kombinirano.0 m. 9. Za titna ograda se izra uju od elika. ± ispred opasnog mjesta (bo ne opasnosti). Klasa za titne ograde ovisno o kategoriji ceste: KATEGORIJA CESTE AUTOCESTA I BRZA CESTA DR AVNA CESTA I BRZA GRADSKA CESTA OSTALE CESTE RUB KOLNIKA H2±H1 H1 N2 RAZDJELNI POJAS H2 ± ± lanak 90. Na kolniku s jednosmjernim prometom reflektiraju a oznaka je s obje strane crvene boje. Za tita ograda mora se postavip> ± u razdjelnom pojasu. ovisno o veli ini prometa. Za titne ograde K45 lanak 89. OBJEKT H3 ± H2 H2 H1 ± H2 Za titna ograda mora biti opremljena reflektiraju im oznakama ili smjerokaznim stupi ima. Za titna ograda je tehni ka sigurnosna konstrukcija kojoj je osnovna svrha sprije iti klizanje vozila s (planuma) ceste. ± kad je cesta na nasipu vi em od 3. na desnoj strani u smjeru vo nje crvene boje. ± na cestovnom objektu. Ograde protiv zasljepljivanja . odnosno zadr ati vozila skrenuta s kolnika.K44 8. a s lijeve strane bijele boje.

Ubla iva i udara namijenjeni su smanjenju posljedica udara na putnike. Ubla iva i udara su naprave koje se koriste za osiguranje posebno opasnih mjesta na cesti. lanak 92. razdjelni otok. prolaza za pje ake. Ograde protiv zasljepljivanja izvode se od metala. nathodnika i sl. Ubla iva i udara lanak 96. u pravilu.lanak 91. 12.). zid cestovnog objekta. drveta. sadnjom iblja i drugih materijala. Za titne i ane ograde lanak 93. polimernih mre a. Pje a ke ograde se smiju upotrebljavati i za vo enje (kanaliziranje) pje aka na podru ju raskri ja. 11. konzolni stup i dr. Pje a ke ograde namijenjene su osiguranju pje aka od pada s povr ine koju moraju ili smiju koristiti za kretanje. . se postavljaju u razdjelni pojas ceste s dva kolnika za promet suprotnih smjerova. 10. Pje a ke ograde lanak 95. vozilo ili gra evinu. c) ostale ceste prema potrebi. Za titne i ane ograde postavljaju se uz: a) autoceste. b) brze ceste. lanak 94. Za titne i ane ograde jesu: 1) ograde namijenjene za titi prometa na cesti od divlja i i drugih ivotinja. gdje postoji opasnost naleta vozila na vrstu gra evinu (npr. 2) ograde na nadvo njacima za za titu prome prometa ispod nadvo njaka. Ograde protiv zasljepljivanja od svjetala vozila iz suprotnog smjera.

Signalizacija i oprema za smirivanje prometa sastoji se od: ± opti kih bijelih crta upozorenja. SIGNALIZACIJA I OPREMA ZA SMIRIVANJE PROMETA lanak 99..13. Znakovi koje privremeno postavlja policija pri upravljanju i nadzoru prometa ne mogu biti promjera manjeg od 40 cm. Znak B04 okrenut prema dolaze em vozilu zna i zabranu prolaza. a zeleno polje s bijelim rubom slobodan prolaz. K46 K47 2) okrugla plo a promjera 30 cm. ± vibracijskih traka. koja ima na jednoj strani znak B04 (zabrana prometa u jednom smjeru. K48 K49 VI. Signalizacijom i opremom za smirivanje prometa utje e se na usporavanje brzine kretanja vozila na dopu tenu brzinu. slika K48). ona ozna uje zabranu prometa. Kad cestovni radnik dr i crvenu zastavicu (slika K46). ± traka za zvu no upozoravanje. na drugoj strani zeleno polje s bijelim rubom irine 6 cm (slika K49). . Oznaka za ru no upravljanje prometom lanak 97. onda je prolaz slobodan. lanak 98. a kad dr i zelenu zastavicu (slika K47). 1) Crvena i zelena zastavica veli ine najmanje 40x40 cm.

U zoni umjetnih izbo ina i uzdignutih ploha moraju se provesti primjerene mjere odvodnje. > Umjetne izbo ine moraju biti dobro usidrene u kolni ki zastor kako bi se sprije ilo odvajanje pojedina nih elemenata ili njihovih dijelova. Zakona o javnim cestama (»Narodne novine« broj 180/04). 40 km/h) koju vozilo posti e prije opasnog dijela ceste (slika K51). Umjetne izbo ine i uzdignute plohe mogu se postavljati samo na cestama u naselju (stambenim etvrtima) kojima se prilazi zonama u kojima je nu no usporavanje brzine kretanja vozila radi sigurnosti prometa. Njihova povr ina mora biti od neklizaju eg materijala i ozna ena stalnim reflektiraju im tvarima na onoj strani s koje se vozilo pribli ava. Razmak izme u crta ovisi o po etnoj (npr. Umjetne izbo ine su konveksnog profila. . a uzdignute plohe trapeznog profila. lanak 101. Prva crta mora biti irine 20 cm. ± uzdignutih ploha na kolniku. Opti ke bijele crte upozorenja izvode se s pomo u sredstava za izvo enje oznaka na kolniku.± umjetnih izbo ina. a zvu ne ili vibracijske trake hrapavljenjem kolni kog zastora glodanjem ili nano enjem tankih reljefnih slojeva na kolnik. 80 km/h) i kona noj brzini (npr. K17 i K18 (plo a za ozna ivanje bo ne zapreke) i oznakama na kolniku. Crte se izvode serijskim postavljanjem najmanje etiri bijele refleksivne trake popre no na smjer vo nje preko cijele irine prometnog traka. Uporaba umjetnih izbo ina i uzdignutih ploha nije dopu tena na cestama kojima se e e kre u vozila Hitne pomo i (prilazi bolnicama). Umjetne izbo ine i uzdignute plohe moraju biti ozna ene dopunskom plo om E44 uz prometni znak A34 (B31 ili C04) i prometnim znakovima C10 (izbo ina na cesti). lanak 100. uz prethodnu suglasnosti po lanku 44. sve ve e irine i na sve manjem razmaku. opti ke bijele crte upozorenja koje upozoravaju voza a na potrebu smanjivanja brzine. a na temelju prometnog projekta i analize opravdanosti. lanak 102. a sljede ima se irina pove ava za 10 cm (slika K50). Naj e e mjere koje se primjenjuju za smirivanje prometa na kolniku jesu: 1. koje se moraju razlikovati od kolne povr ine ceste po materijalu i boji tako da su dobro vidljive danju i no u.

preko prometnog traka. pje a kih prijelaza. Trake se izvode hrapavljenjem kolni kog zastora povr inskim sredstvima. vrti a. ispred opasnog dijela ceste. cestarskih naplatnih mjesta. upozoriti voza a na smanjivanje brzine prema propisanom ograni enju na cesti. eljezni kih prijelaza. kri anja i opasnih zavoja gdje su velike brzine kretanja i gdje se eli zvukom i malim vibracijama vozila. K50 K51 2. koje pri prijelazu vozila proizvode tihe vibracije i zvu ne efekte i time upozoravaju voza a da smanji brzinu. K52 . 40 km/h) koju vozilo posti e prije opasnog dijela ceste. cestarskih naplatnih prolaza. Zvu ne trake se izvode u paru na udaljenosti 1. trake za zvu no upozoravanje voza a (»zvu na traka«). glodanjem ili nano enjem eruptivne kamene granulacije veli ine 8 do 12 mm. grani nih prijelaza i sli no. (slika K52).Opti ke bijele crte postavljaju se ispred raskri ja. 80 km/h) i kona noj brzini (npr.0 m). Zvu ne trake mogu se postavljati ispred kola. pje a kih prijelaza. irine 15 do 40 cm i visine 5 do 12 mm na me usobnom razmaku koji ovisi o po etnoj (npr. ispred plo e C79 (naziv naseljenog mjesta).8 m (2.

3. irine 20 do 40 cm i visine 18 do 25 mm. a visina ne smije prelaziti 7 cm. Trake su polo ene u paru na me usobnoj udaljenosti 1. b) za 40 km/h ili manje. u pravilu. slika K54. njihova irina ne smije biti manja od 120cm. njihova irina ne smije biti manja od 60 cm. odnosno dvije sekunde. predstavlja vremenski prolaz od jedne sekunde. vibracijske trake koje pri prijelazu vozila proizvode ja e vibracije i zvu ne efekte i time upozoravaju voza a da smanji brzinu. Razmak para traka »a« ovisi o najve oj dopu tenoj brzini. c) za 30 km/h ili manje. umjetne izbo ine su gra evinski elementi koji se postavljaju prije zone smirivanja prometa. K53 4. Ako se postavljaju u nizu me usobna udaljenost izbo ina mo e iznositi od 20 do 60 m ovisno o situaciji. to. a tip c) mo e se izvoditi i od asfaltne mase. sljede ih su dimenzija: a) za 50 km/h ili manje. slika K53. . obilje enim prometnim znakom C21 (zona u kojoj je ograni ena brzina) ili znakom C25 (podru je smirenog prometa). Ovisno o ograni enju brzine. Izbo ine se postavljaju preko polovine ili po cijeloj irini prometnog traka. Vibracijske trake postavljaju se na mjestima gdje se eli upozoriti voza a na vo nju prema propisanom ograni enju brzina na cesti. a visina ne smije prelaziti 5 cm. njihova irina ne smije biti manja od 90 cm.0 m). a visina ne smije prelaziti 3 cm. Vibracijske trake izvode se od kamene eruptivne granulacije preko cijele irine kolnika.8 m (2. ve inom u stambenim ulicama. Tip a) i b) moraju se izvoditi od modularnih elemenata (gume ili plasti ne mase).

K55 VIII. Prometni znakovi koji nisu predvi eni ovim Pravilnikom. a du ina prilaznih rampi rampi ovisi o visini plohe i minimalno je du ine od jednog metra. K54 5. lanak 105. . Klasa: 011-01/04-02/96 Urbroj: 530-07-05-05 Zagreb. Zakonom o javnim cestama. turizma. odnosno. Visina plohe je 7 do 12 cm. Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmoga dana od dana objave u Narodnim novinama. prosin7. PRIJELAZNE I ZAVR NE ODREDBE lanak 103. Prometni znakovi se proizvode. Na dan dono enja ovog Pravilnika prestaje va iti Pravilnik o prometnim znakovima. opremi i signalizaciji na cestama« (»Narodne novine« br. moraju se zamijeniti. o ujka 2005. godine. uskladiti do 31. a zateknu se na cestama na dan njegova dono enja. Prometni znakovi na cestama koji nisu u skladu s ovim Pravilnikom. a zateknu se na cestama na dan njegova dono enja. godine. lanak 104. uzdignute plohe su gra evinski izvedene povr ine za prisilno smanjivanje brzine. donosi ministar mora. lanak 106. lipnja 2006.Izbo ina popre no na smjer vo nje na spoju s kolnikom ne smije imati rubove. Zakonom o sigurnosti prometa na cestama. postavljaju i odr avaju u skladu s ovim Pravilnikom. 3. 34/2003). moraju se ukloniti do 30. Izvode se pojedina no ili u nizu obi no na mjestima gdje se pojedina no ili u nizu ve inom nalazi obilje eni pje a ki prijelaz (slika K55). koje prema potrebi. prometa i razvitka. normama te smjernicama za provedbu ovog Pravilnika i njegovih pojedinih dijelova. Nagib prilaznih rampi iznosi izme u 1:10 do 1:20. Pravilnikom o odr avanju i za titi javnih cesta.

v. r.Ministar Bo idar Kalmeta. .

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful