MINISTARSTVO MORA, TURIZMA, PROMETA I RAZVITKA

662 Na temelju lanka 31. stavka 2., Zakona o sigurnosti prometa na cestama (»Narodne novine«, br. 105/04) ministar mora, turizma, prometa i razvitka u suglasnosti s ministrom unutarnjih poslova donosi

PRAVILNIK
O PROMETNIM ZNAKOVIMA, SIGNALIZACIJI I OPREMI NA CESTAMA
I. OP E ODREDBE lanak 1. Ovim se Pravilnikom propisuju vrsta, zna enje, oblik, boja, dimenzije i postavljanje prometnih znakova, signalizacije i opreme na cestama. lanak 2. Prometne znakove, signalizaciju i opremu cesta ine: 1. prometni znakovi, i to: ± znakovi opasnosti; ± znakovi izri itih naredbi; ± znakovi obavijesti; ± znakovi obavijesti za vo enje prometa; ± dopunske plo e; ± promjenjivi prometni znakovi; 2. prometna svjetla i svjetlosne oznake; 3. oznake na kolniku i drugim povr inama; 4. prometna oprema cesta, i to: ± oprema za ozna ivanje ruba kolnika;

± oprema za ozna ivanje vrha prometnog otoka; ± oprema, znakovi i oznake za ozna ivanje radova, prepreka i o te enja kolnika; ± svjetlosni znakovi za ozna ivanje radova, drugih zapreka i o te enja kolnika; ± oprema za vo enje i usmjerivanje prometa u podru ju radova na cesti, prepreka i o te enja kolnika; ± branici i polubranici; ± prometna zrcala; ± za titne odbojne ograde; ± ograde protiv zasljepljivanja; ± za titne i ane ograde; ± pje a ke ograde; ± ubla iva i udara; ± oznake za ru no upravljanje prometom; 5. signalizacija i oprema za smirivanje prometa; 6. turisti ka i ostala signalizacija propisana je posebnim propisima. lanak 3. Na prometnom znaku natpisi se ispisuju latini nim pismom. Natpisi na znakovima obavijesti, u pravilu, se ispisuju malim slovima. Dvojezi ni nazivi odredi ta moraju biti napisani tako da je prvo napisan hrvatski naziv, a potom naziv na jeziku i pismu nacionalne manjine ako je to propisano posebnim propisom. Na prometni se znak mo e upisati i naziv odredi ta koje se nalazi u drugoj dr avi. Naziv odredi ta u drugoj dr avi ispisuje se na jeziku te dr ave. Uz odredi te u drugoj dr avi obvezno se upisuje znak obavijesti C123 (nacionalna autooznaka). lanak 4. Prometni znakovi izra uju se tako da je njihovo zna enje stalno ili promjenljivo.

Povr ina prometnih znakova izra uje se od materijala reflektiraju ih svojstava najmanje klase I, a za autoceste i ceste namijenjene isklju ivo prometu motornih vozila ± brze ceste, najmanje klase II. Boja pole ine podloge znaka mora biti sive boje i bez sjaja, kako bi se voza ima sprije ilo odvra anje pozornosti. lanak 5. Prometni znakovi mogu biti izvedeni s vlastitim izvorom svjetlosti (unutarnje osvjetljenje) ili vanjskim izvorom svjetlosti (osvijetljen izvana s posebnom svjetiljkom). Prometni znakovi i znakovi s promjenljivim porukama mogu biti izvedeni sa svjetle im tvarima na podlozi crne boje. lanak 6. Na signalizaciji i opremi za ozna ivanje ruba kolnika za ozna ivanje radova, prepreka, o te enja kolnika i za vo enje i usmjeravanje prometa u podru ju radova na cesti i za titnim ogradama moraju biti postavljene reflektiraju e oznake minimalno klase II. lanak 7. Prometni znakovi, signalizacija i oprema u cijelosti moraju biti izra eni i postavljeni prema hrvatskim normama. lanak 8. Prometni znakovi, signalizacija i oprema na cestama postavljaju se na temelju prometnog projekta. Za postavljene znakove, signalizaciju i opremu prema stavku 1 ovog lanka potrebno je pribaviti dokaz propisane retrorefleksije. lanak 9. Prometni znakovi koji se postavljaju na isti nosa moraju biti istih reflektiraju ih svojstava. Dopunske plo e, koje pobli e odre uju zna enje prometnog znaka kojemu su dodani, sastavni su dio tog prometnog znaka ispod kojeg su postavljene. lanak 10. Prometni znakovi postavljaju se s desne strane ceste uz kolnik u smjeru kretanja vozila. Ako na mjestu na kojem se postavlja prometni znak postoji opasnost da ga sudionici u prometu ne e na vrijeme primijetiti zbog gusto e prometa ili zbog drugih razloga, prometni se znak postavlja i na suprotnoj, lijevoj strani ceste ili iznad kolnika. Prometni znakovi postavljaju se tako da ne ometaju kretanje vozila i pje aka.

lanak 11. Prometni se znakovi na cestama izvan naselja postavljaju na visini 1.2 do 1.4 m, osim znakova B59, B60 i B61 (obvezno obila enje) kad se postavljaju na razdjelni otok, C74 (planinski prijevoj), C75 (rijeka), C76 i C77 (cestovna gra evina), C127 (broj me unarodne ceste), C128 (broj autoceste ili brze ceste), C129 (broj dr avne ceste), C130 (broj upanijske ceste), C131 (kilometarska oznaka za autocestu ili brzu cestu), C132 (oznaka dionice dr avne ceste) i C133 (oznaka dionice upanijske ceste) koji se postavljaju na visini 80 do 120 cm. Prometni znakovi u naseljima smje teni uz kolnik postavljaju se na visini 0.30 do 2.20 m, a prometni znakovi smje teni iznad kolnika postavljaju se na visini 4.5 m, iznimno i na ve oj. Visina iz stavaka 1. i 2. ovog lanka ra una se od povr ine kolnika do donjeg ruba prometnog znaka, a ako se prometni znak postavlja zajedno s dopunskom plo om, ra una se do donjeg ruba dopunske plo e. Visina i polo aj prometnog znaka moraju biti takvi da ne ugro avaju kretanje pje aka i da ih pje aci i vozila ne zaklanjaju. lanak 12. Radi bolje uo ljivosti prometni se znakovi mogu postaviti na kontrastnim plo ama bijele boje. U tom se slu aju na plo i mo e ispisati tekst koji obja njava znak. lanak 13. Na isti se stup mogu postaviti najvi e dva prometna znaka. Znak A25 (radovi na cesti) i znakovi: B31 (ograni enje brzine), B32 (zabrana pretjecanja) i skupina znakova od B50 do B61 (obvezan smjer) kod privremene regulacije prometa mogu biti postavljeni na postolja i uzdignuti najmanje 0.30 m iznad povr ine kolnika. Stupovi na kojima se postavljaju znakovi kojima se ozna uju privremeni radovi i sl. (privremena regulacija) moraju biti obojani izmjeni nim poljima crvene i bijele boje tako da su polja iroka po 25 cm. Znak C120 (plo a za ozna ivanje naziva ulica) mo e se postaviti i na gra evinu uz cestu. lanak 14. Stup prometnog znaka, u pravilu, se postavlja najvi e 2 m od kolni kog ruba. Vodoravni razmak izme u ruba kolnika i najbli eg ruba prometnog znaka mora iznositi najmanje 0.30 m. lanak 15. Prometni znak, iznimno, mo e biti postavljen: 1) na konzolni nosa ako je tako postavljen znak uo ljiviji za sudionike u prometu. 2) na semaforski stup, i to: ± znak B01 (kri anje s cestom s predno u prolaska);

Kazalo boja ne odnosi se na oznake na kolniku i drugim povr inama (poglavlje IV. B54 i B55 (obvezan smjer). B.± znak B02 (obvezno zaustavljanje). ± znakovi C06 i C07 (cesta s jednosmjernim prolazom). ± znakovi C81 i C82 (putokaz). Uz ovaj Pravilnik otiskano je kazalo boja koje ini njegov sastavni dio. lanak 16. ± znakovi B50. B51. Znakovi opasnosti Znakovi izri itih naredbi Znakovi obavijesti Znakovi obavijesti za vo enje prometa Dopunske plo e Promjenljivi prometni znakovi . PROMETNI ZNAKOVI A. ± znak B62 (kru ni tok prometa). stupovi javne rasvjete). ovog Pravilnika). D. ± znakovi C108 (putokaz obilaska). 3) na ostale stupove uz cestu (npr. ± znak C83 (putokaz za zra nu luku). F. B53. B52. ± znak C08 (cesta s predno u prolaza). ± znak B04 (zabrana prometa u jednom smjeru). ± znak C120 (plo a za ozna ivanje naziva ulica). E. C. II.

ovog lanka upravlja prometom na svakom traku posebno. Pojmovi za davanje svjetlosnih znakova su: 1) crveno svjetlo ozna uje zabranjen prolazak vozila ± slika G01. 1. a na zelenim svjetlosnim poljima znaka strelice se uvijek prikazuju kao zelene svjetlosne strelice na crnoj podlozi. 2) crveno i uto svjetlo ozna uju skori prestanak zabrane prolaza prije pojave zelenog svjetlaslika G02. ovog lanka upotrijebljeni za upravljanje prometom na vi e prometnih traka i smjerova kretanja istodobno. Kad su svjetlosni znakovi iz stavka 1. 4) svjetlosni znakovi za obilje avanje prijelaza ceste preko eljezni ke pruge. 3) svjetlosni znakovi za upravljanje javnim gradskim prometom. 5) svjetlosni znakovi za obilje avanje radova na cesti i zapreka. svjetlosni su znakovi iznad prometnih traka na koje se odnose. Na cestama s vi e od jednoga prometnog traka za svaki je smjer kretanja potrebno ponoviti svjetlosni znak trobojnim svjetlima.III. Za upravljanje prometom upotrebljavaju se ure aji kojima se daju prometni znakovi prometnim svjetlima crvene. . Svjetlo upotrijebljeno kao svjetlosni prometni znak mo e biti postojano (neprekidno) ili trep u e (prekidano). PROMETNA SVJETLA lanak 56. Svjetlosni znakovi za upravljanje prometom lanak 57. 2) svjetlosni znakovi za upravljanje prometom namijenjeni samo pje acima. Svjetlosni prometni znakovi mogu se postaviti na plo i bijele boje s rubom crne boje (kontrastna plo a). ute i zelene boje. Svjetlosni znakovi trobojnim svjetlima mogu se upotrebljavati i za upravljanje prometom na vi e prometnih traka istodobno ili za svaki prometni trak posebno. svjetlosni su znakovi s desne strane kolnika. Prometna svjetla jesu: 1) svjetlosni znakovi za upravljanje prometom. Na crvenim svjetlosnim poljima znaka strelica smjera je crna. Ako se ure ajem iz stavka 1.

osim za vozila koja se u trenutku kad se uto svjetlo pojavi nalaze na tolikoj udaljenosti od prometnog svjetla da se ne mogu na siguran na in zaustaviti a da ne prije u taj znak ± slika G04. 8) zelena strelica vrhom okrenutim nadolje ozna uje slobodan tok prometa uzdu prometnog traka iznad kojeg se znak nalazi ± slika G10. G01 G02 G03 G04 G05 G06 G07 G08 . 4) uto svjetlo prije crvenog. 9) uta strelica vrhom okrenutim prema desnoj ili lijevoj strani ozna uje skretanje toka prometa s prometnog traka iznad kojeg se znak nalazi ± slika G11 i G12. ozna uje zabranu prolaza.3) zeleno svjetlo ozna uje slobodan prolaz vozila te mora biti upaljeno kao samostalno svjetlo. Promjena zelenog svjetla u uto mora se ozna iti treptanjem zelenog svjetla tri puta ± slika G03. 6) oblici strelica prikazani su na slici G07 (za strelice na crvenoj optici) i G08 (za strelice na zelenoj optici). 5) dopunska svjetle a strelica ozna uje slobodan prolaz vozila u smjeru ozna enom zelenom svjetle om strelicom za vrijeme dok je upaljeno crveno ili uto svjetlo ± slika G05 i G06. 7) prekri ene crte crvene boje ozna uju zabranu toka prometa uzdu prometnog traka iznad kojeg se znak nalazi ± slika G09.

tad i ostala svjetlosna polja drugih svjetlosnih znakova moraju imati strelice smjera. Svjetle a silueta pje aka na tamnoj podlozi ozna uje: . dostatno strelice smjera prikazati samo za prometni tok koji skre e. G16 Kad se svjetlosni znak odnosi samo za odre ene smjerove vo nje. tad je. Za upravljanje prometom pje aka posebnim ure ajima. daju se izmjeni no svjetlosni znakovi crvenim i zelenim svjetlom. 2.G09 G10 G11 G12 Ako se ure ajem za davanje svjetlosnih znakova upravlja prometom biciklista na prijelazu biciklisti ke staze preko kolnika s ure ajem za davanje svjetlosnih znakova. Svjetlosni znakovi za upravljanje prometom namijenjeni samo pje acima lanak 59. Ako se na svjetlosnom polju glavnog svjetlosnog znaka pokazuje strelice smjera. ± zabranjen prolaz za bicikliste ± slika G14. tad se to mora nazna iti strelicom smjera na zelenim i crvenim svjetlosnim poljima znakova. G13 G14 G15 lanak 58. Zeleno svjetlo mo e biti namje teno tako da se u odre enom vremenskom razmaku. u skladu sa Zakonom o sigurnosti prometa na cestama. prije nego to se ugasi. Crveno i zeleno svjetlo ne mogu biti upaljeni istodobno. svjetlo na ure aju za davanje znakova prometnim svjetlima u obliku je svjetle e siluete bicikla na tamnoj podlozi i ozna uje: ± slobodan prolaz za bicikliste ± slika G13. najavljuje i kao trep u e zeleno svjetlo. Isti ure aj za davanje svjetlosnih znakova za bicikliste i pje ake mo e se primijeniti u slu aju kad su pje a ka i biciklisti ka staza jedna pored druge ± slika G15 i G16. u pravilu. Kad se na prilazu raskri ju s trakama za skretanje bez gra evinskog razdvajanja prometni tok koji skre e signalizira posebno strelicom smjera na svjetlosnom pojmu.

. Crtama se ozna uje: ± zabrana prolaza tramvaja ± slika G19.± slobodan prolaz za pje ake ± slika G17. ± slobodan prolaz tramvaja u smjeru desno ± slika G21. 58.. ± slobodan prolaz tramvaja u smjeru lijevo ± slika G22. a uspravna i kosa crta slobodan prolaz tramvaju u odgovaraju em smjeru i postavlja se dolje. ± zabranjen prolaz za pje ake ± slika G18. Svjetle a crta mo e biti polo ena. ± slobodan prolaz tramvaja u smjeru ravno ± slika G20. G21 G22 Veli ine svjetlosnog znaka iz lanaka 57. iznose: 1) za znakove iz l. uspravna ili kosa. Svjetlosni znakovi za upravljanje javnim gradskim prometom lanak 60. Za upravljanje tramvajskim prometom upotrebljavaju se jednobojni svjetlosni znakovi. Polo ena crta zna i zabranu prolaza tramvaju i postavlja se po okomitoj osi gore. 57. (slika G01 do G08) promjer kruga svjetala je 200 i 300 mm. u obliku svjetle e crte bijele ili ute boje. G19 G20 lanak 61. G17 G18 3. i 59.

(slika G17 i G18) i l. Osim ozna ivanja prijelaza ceste preko eljezni ke pruge svjetlosnim znakom.0 m i vi e. Ako se svjetlosni znakovi postavljaju tako da vise iznad kolnika. lanak 62. ± kad je svjetlosni prometni znak postavljen uz rubove kolnika na svim ostalim cestama. osim motocikla bez prikolice (B32) i ograni enje brzine (B31) ako je dopu tena brzina vo nje iznad 60 km/h. ovo1. Veli ina svjetlosnog prometnog znaka iz stavka 1. 57. G14. G21. G20. ± kad se svjetlosni prometni znak postavlja na autocestama i brzim cestama ± cestama isklju ivo namijenjenim za promet motornih vozila. moraju se postaviti prometni znakovi koji ozna uju nailazak na prometna svjetla (A23 ili A24) s dopunskom plo om E01. . donji rub svjetlosnog znaka ne smije biti na visini manjoj od 4. odnosno zatvaranje prijelaza branicima ili polubranicima. raskri je (D01 ili D02). (slika G19.5 m iznad povr ine kolnika. (slika G13.5 m ni na vi oj od 5. Na prilazima raskri ju izvan naseljenog mjesta. prijelaz se mora osigurati i zvu nom signalizacijom. Svjetlosni znakovi za ozna ivanje prijelaza ceste preko eljezni ke pruge u razini mogu biti znakovi za ozna ivanje branika i polubranika i znakovi kojima se najavljuje pribli avanje vlaka. Udaljenost prometnih znakova od raskri ja ovisi o dopu tenoj brzini vo nje i stvarnoj situaciji. zabrana pretjecanja svih vozila na motorni pogon. lanak 65.5 m iznad kolnika. l. ovog lanka mo e se postaviti i svjetlosni prometni znak na manjoj visini i s manjim svjetlima. G16). 59. lanak 63.2) za znakove iz l. G22) promjer kruga svjetala je 200 mm. njegova veli ina iznosi 200 mm. moraju biti postavljeni na visini 2 do 3. G15. Svjetlosni znakovi za upravljanje prometom na raskri jima koji se postavljaju na stupu pokraj kolnika. ovog lanka iznosi 300 mm: ± za sve ceste kad se svjetlosni prometni znak postavlja iznad kolnika. Na stupu na kojem se nalazi svjetlosni znak iz stavka 1. 4. Svjetlosni znakovi za ozna ivanje prijelaza ceste preko eljezni ke pruge lanak 64. 60. te na dr avnim cestama i cestama u naselju koje nisu ulice irine kolnika 7. na kojem su postavljeni svjetlosni znakovi za upravljanje prometom.

Svjetlosni znakovi za obilje avanje radova na cesti i zapreka mogu biti plo a za ozna ivanje zapreka s trepta em ( l. slika K25 i slika K26) kao i privremeni ure aji za davanje znakova prometnim svjetlima radi naizmjeni nog propu tanja vozila iz suprotnih smjerova (znakovi iz lanaka 57. Oznake na kolniku ucrtavaju se. ovog lanka moraju se nalaziti jedno pored drugog u vodoravnoj osi na plo i koja ima oblik istostrani nog trokuta s vrhom okrenutim prema gore..6 cm iznad razine kolnika. OZNAKE NA KOLNIKU I DRUGIM POVR INAMA lanak 67. ovog lanka izvode se u tehnologiji svjetle ih dioda (LED). Oznake na kolniku ne smiju biti vi e od 0. 58 i 59 ovog Pravilnika). boje retrorefleksije klase III. 3) ostale oznake na kolniku i predmetima uz rub kolnika. Svjetla iz stavka 1. pokretna plo a s trepta ima i znakovima ( l.. ti se svjetlosni znakovi daju izmjeni no paljenjem dvaju crvenih svjetala kru nog oblika promjera 300 mm. Znak G23 5. Svjetlosni znakovi za obilje avanje radova na cesti i zapreka lanak 66.Ako se svjetlosnim znakovima na prijelazu ceste preko eljezni ke pruge u razini bez branika ili polubranika najavljuje pribli avanje vlaka. IV. slika K24. ije boje i dimenzije odgovaraju boji i dimenzijama znaka opasnosti duljine stranice istostrani na trokuta 120 cm (znak G23). . Svjetla iz stavka 1. lijepe. 2) popre ne oznake. slika K22 i K23). 81. ugra uju ili utiskuju u kolni ki zastor i ne smiju pove avati sklizavost kolnika. lanak 68. Oznake na kolniku jesu: 1) uzdu ne oznake. odnosno spu tanje branika ili polubranika na prijelazu ceste preko eljezni ke pruge s branikom ili polubranikom te ako se tim znakovima sudionici u prometu obavje uju o tomu kako je branik ili polubranik u zatvorenom polo aju. 81.

Iznimno od odredbe stavka 1. Rrta ozna uje rub vozne povr ine kolnika.75 m ± 10 cm. ± oznake kojima se obilje avaju mjesta za odre ene namjene (autobusna stajali ta.75 ± 3 m ± 20 cm.6 cm iznad razine kolnika. rubne crte i crte upozorenja. ovog lanka. oznake na kolniku (delineatori) kojima se ozna uju sredi nje ili rubne crte na objektima ili devijacijama mogu biti vi i od 0. policija. 1. Razdjelna crta slu i za razdvajanjeajanje dvosmjernih prometnih povr ina prema smjerovima kretanja. irina uzdu nih crta na kolniku iznosi najmanje 10 cm.5 m 2) 3 ± 3. ± 15 cm. ± oznake parkirali nog mjesta za osobe s invaliditetom (slika H48).Iznimno od odredbe stavka 1. irina rubne i razdjelne crte je iste irine.).5 ± 2. ± crta za odvajanje traka za kretanje vozila javnog prijevoza putnika. a razmak izme u usporednih uzdu nih dvostrukih crta je 10 cm. biciklisti ke i pje a ke staze i dr. Uzdu ne oznake na kolniku mogu biti razdjelne crte. taxi± vozila. Oznake na kolniku bijele su boje. Njihova visina ne smije biti vi a od 2. 4) 2.0 cm iznad razine kolnika. ± naprave za smirivanje prometa (umjetne izbo ine i uzdignute plohe). irina sredi nje razdjelne crte prema irini kolnika: 1) u3. . lanak 69.5 m 3) 2. Uzdu ne oznake na kolniku lanak 70. ± 12 cm. ovog lanka. utom bojom obilje avaju se: ± oznake mjesta na kolniku i nogostupu na kojima je zabranjeno parkiranje. ± oznake kojima se privremeno preusmjerava promet (privremena regulacija prometa) i obilje avaju privremene opasnosti na kolniku.

kratka isprekidana crta. Isprekidana razdjelna crta dijeli kolni ku povr inu na prometne trake ± slika H02.lanak 71. H04 Dvostruka razdjelna crta mo e biti dvostruka puna. isprekidane i dvostruke crte i rubna crta. kao crta vodilja u samom raskri ju i za odvajanje trakova za vozila javnog prijevoza putnika ± slika H04. dvostruka isprekidana i dvostruka kombinirana. H02 iroka isprekidana crta slu i kao rubna crta za razdvajanje tokova u raskri ju na cestama izvan naselja i najmanje je irine 30 cm. Uzdu ne crte na kolniku izvode se kao pune. Dvostruka puna razdjelna crta ozna uje zabranu prelaska vozila preko tih crta ili zabranu kretanja vozila po tim crtama i obvezno se izvodi na kolnicima za dvosmjerni promet vozila ± slika H05: . H01 Isprekidana uzdu na crta mo e biti isprekidana razdjelna crta. iroka isprekidana crta i crta upozorenja. Puna uzdu na crta (razdjelna i rubna) ozna uje zabranu prelaska vozila preko te crte ili zabranu kretanja vozila po toj crti. H03 Kratka isprekidana crta slu i kao razdjelna crta na prilaznim krakovima raskri ja. Crta upozorenja slu i za najavljivanje blizine pune razdjelne crte ± slika H03.

raskri ja. Duljina n izme u to ke B i C B i C (slika H08) odre uje se prema dopu tenim brzinama tako da se svo enje s dvije na jednu prometnu traku izvodi prema: n e 1:60 za v > 50 km/h n < 1:30 za v e 50 km/h . c) u tunelima i prilazima tunelu u du ini najmanje 200 m. a druga isprekidana ± slike H08. H07 lanak 72. H06 Dvostruka kombinirana crta slu i za razdvajanje prometnih traka na mjestima na kojima su uvjeti preglednosti takvi da dopu taju pretjecanje samo u jednom smjeru kretanja ± slika H07.a) s dva i vi e prometnih traka za svaki smjer. d) na objektima. e) ako to zahtijevaju prometni i sigurnosni uvjeti ceste ili okoli ceste. Dijelovi kolnika u blizini vrha prijevoja. od kojih je jedna puna. H05 Dvostruka isprekidana razdjelna crta slu i za obilje avanje prometnih traka s izmjenljivim smjerom kretanja na kojima je promet upravljan prometnim svjetlima ± slika H06. prijelaza ceste preko eljezni ke pruge u razini i na mjestima na kojima je preglednost ceste znatno smanjena mogu se obilje iti jednom ili dvjema usporednim uzdu nim punim crtama ili dvostrukom crtom. b) s neparnim brojem prometnih trakova ako se pretjecanje zabranjuje u oba smjera. H09 i H10.

H08 H09 H10 .

± 80 km/h ± od 130 m do 260 m. u nepreglednom zavoju ili sli nom mjestu. ± grani nici.1 m. Duljina preglednosti (M) utvr uje se prema dolaznoj brzini kretanja vozila (slika H09 i H10) i iznosi za: ± 130 km/h ± od 200 m do 400 m. Punoj razdjelnoj crti treba prethoditi crta upozorenja (L) koja se utvr uje prema dolaznoj brzini kretanja vozila i iznosi najmanje za: ± 130 km/h ± 160 m. Ozna ivanje crte upozorenja mo e biti dopunjeno jednom ili vi e strelica (H26).0 m. 2. Pri odre ivanju duljine preglednosti. ± 60 km/h ± od 50 m do 100 m. ± pje a ki prijelazi. Popre ne oznake na kolniku lanak 74.lanak 73. koje voza ima pokazuju koju prometnu traku moraju koristiti. ± 60 km/h ± 80 m. Za utvr ivanje duljine preglednosti uzima se brzina koju ne prekora uje 85 posto vozila ili ra unska brzina ako je njezina vrijednost ve a. a visina predmeta 1. ± 80 km/h ± 100 m. . ± kose crte. Popre ne su oznake: ± crta zaustavljanja. ± 100 km/h ± 120 m. ± 40 km/h ± 60 m. ± 100 km/h ± od 160 m do 320 m. za obilje avanje oznaka na kolniku u blizini vrha prijevoja. visina o iju iznosi 1.

mo e se obilje iti trokutima vrhom okrenutim prema vozilu ± slika H13. ire od uzdu nih oznaka. lanak 75. Crpt'>Crta zaustavljanja mo e biti puna ili isprekidana. Ispred crte zaustavljanja mo e se ubilje iti trokut upozorenja ± slika H12. 3) umjesto isprekidane crte zaustavljanja. lanak 77. H11 2) isprekidana crta zaustavljanja ozna uje mjesto na kojemu voza mora zaustaviti vozilo ako je potrebno propustiti vozila koja se kre u cestom s pravom prednosti prolaska. Popre ne pune crte za zaustavljanje vozila na kri anjima i drugim cestama koje se kri aju. moraju biti povu ene tako da voza vozila nad raskri jem ima dovoljan pregled na promet vozila i pje aka preko raskri ja i tih cesta (slika H11). mjesto na kojem voza mora zaustaviti vozilo ako je potrebno da propusti vozila koja se kre u cestom s pravom prednosti prolaska. Popre ne isprekidane crte na raskri ju koje ozna uju kri anje s cestom koja ima prednost prolaza (slika H12 i H13) moraju biti povu ene tako da udovoljavaju uvjetima iz stavka 1. i to: 1) puna crta zaustavljanja oz mjesto na kojem voza mora zaustaviti vozilo. Popre ne su oznake. Popre ne oznake na kolniku obilje avaju se punim ili isprekidanim crtama i mogu biti povu ene na kolniku tako da zahva aju jedan ili vi e prometnih trakova. ovog lanka predvi enim za popre ne pune crte. lanak 76. Ispred crte zaustavljanja mo e se na kolniku ispisati rije STOP ± slika H11.± prijelazi biciklisti ke staze preko kolnika. H12 H13 . s obzirom na kut pod kojima ih voza vidi. Razdjelna i rubna crta mogu se izvesti i kao zvu na ili vibracijska traka.

H18 Kad je na kolniku ozna en pje a ki prijelaz (slika H18). H16 6) grani nik ozna uje mjesto ula enja na kojem je potrebno odvojiti dio kolnika na kojem je zabranjen promet ± slika H17. . Na mjestima na kojima se pje a ki prijelaz ne mo e obilje iti bojom. osim na mjestima na kojima se promet regulira svjetlosnim znakovima (semaforima).4) kose crte ozna uju mjesto otvaranja izlaznog traka (slika H14) i zatvaranja ulaznog traka (slika H15) na autocesti i brzoj cesti: H14 H15 5) otvaranje i zatvaranje prometnog traka namijenjenog vozilima javnog prijevoza putnika (slika H16). prijelaz se mo e obilje iti eli nim ili plasti nim elementima. mora biti obilje en znakom C02 i znakom A33 (obilje en pje a ki prijelaz). H17 7) pje a ki prijelaz ozna uje dio povr ine kolnika namijenjenog prijelazu pje aka ± slika H18. klinovima ili reflektiraju im oznakama.

crte usmjerivanja. 9) prijelaz biciklisti ke staze preko kolnika je dio povr ine kolnika namijenjen isklju ivo za prijelaz biciklista ± slika H19. Ostale oznake na kolniku i predmetima uz rub kolnika su strelice. Ostale oznake na kolniku i predmetima uz rub kolnika lanak 78. ± skretanje prometa ± slika H25. oznake za ozna ivanje prometnih povr ina za posebne namjene.8) na kolniku uz pje a ki prijelaz koji se nalazi u blizini kole mora stajati natpis » KOLA« (slika H55). ± dva smjera (kombinirana) ± slike H21 i H22. H20 H21 H22 . ± prestrojavanje na dva bli a kri anja gdje se prestrojavanje mora obaviti prije prvoga kri anja na koje je zabranjeno skretati u nazna enim smjerovima ± slika H23. ± najava zavr etka pretjecanja ± slika H26. ± smjer kretanja u gara ama ± slika H24. Strelicama se mo e ozna iti: ± jedan smjer ± slika H20. 1) Strelicama se na kolniku obilje ava obvezan smjer kretanja vozila ± ako su obilje ene u prometnom traku obrubljenom punom crtom ± i njima se obavje uju voza i o namjeni prometnih trakova ± ako su obilje ene u traku obrubljenom isprekidanom crtom. H19 3. natpisi. polja za usmjerivanje prometa. oznake za obilje avanje mjesta za parkiranje i uzdu ne oznake (oznake na predmetima uz rub kolnika).

± na izlaznom kraku s autoceste ± slika H34. H27 H28 H29 . H31 i H32. ± na mjestu otvaranja posebna traka za skretanje ± slika H29. ± izme u dva traka s istim smjerovima ± slika H28.H23 H24 H25 H26 2) Polja za usmjerivanje prometa ozna uju povr inu na kojoj je zabranjen promet i na kojoj nije dopu teno zaustavljanje i parkiranje vozila: ± izme u dva traka sa suprotnim smjerovima ± slika H27. ± ispred otoka za razdvajanje prometnih tokova ± s1ike H30. ± na ulaznom kraku na autocesti ± slika H33.

H49 i H50). H47. H39. »BUS«. H38 H39 H40 . H42. za oblikovanje prepreke na rubu ceste (slika H36) te za ozna ivanje promjene korisne povr ine kolnika (slika H37). H41. »TAXI«. H35 H36 H37 4) Natpisi na kolniku daju sudionicima u prometu potrebne obavijesti. H40. a i nazivi mjesta. H46. Crte usmjerivanja mogu biti ispred otoka za prestrojavanje vozila javnog prijevoza putnika (slika H35). H48. H44. primjerice rije i »STOP«.H30 H31 H32 H33 H34 3) Crta usmjerivanja ozna uje mjesto promjene slobodne povr ine kolnika ispred vrstih prepreka koje se nalaze na cesti ili na njezinim rubovima. »VLAK«. ograni enje brzine itd. H45. (slike H38. » KOLA«. H43. »TRAM«.

5) Ozna ivanje prometnih povr ina za posebne namjene slu i za obilje avanje mjesta namijenjenih isklju ivo za autobusna stajali ta (slika H51.H41 H42 H43 H44 H45H46 H47 H48 H49 H50 Natpisi na kolniku mogu biti izvedeni i kao umetnuti prometni znakovi (slika H45. obilje avanje pje a kog prijelaza u blizini kole (H55). H52 i H53). obilje avanje mjesta namijenjenim isklju ivo osobama s invaliditetom (slika H56) te obilje avanje mjesta na kojima je zabranjeno zaustavljanje i parkiranje (slika H57 i H58) i obilje avanje biciklisti kih i pje a kih staza (H59). H51 H52 H53 H54 . H46. obilje avanje mjesta namijenjenih isklju ivo za taksi vozila (H54). H47).

H60 H61 H62 .H55 H56 H57 H58 H59 6) Obilje avanje mjesta za parkiranje vozila slu i za ozna ivanje prostora za parkiranje. koso (slika H61) i okomito (slika H62). Parkiranje u odnosu na rub kolnika mo e biti uzdu no (slika H60).

Evakuacijska crta na oblozi tunela izvodi se tako da je donji rub crte na visini od 90 cm od razine pje a kog hodnika. Veli ina bijelih to aka. crtom irine 50 cm u crvenoj boji (RAL 2002) ± slika H67. a razmak 35 metara.7) Obilje avanje bijelih to aka uz vanjsku stranu rubne crte za ocjenu vidljivosti u magli ± slika H63. H63 8) Obilje avanje naprava za smirivanje prometa ± umjetne izbo ine na kolniku (H64) i uzdignute plohe (H65) H64 H65 9) Elementi konstrukcije i opreme javnih cesta i drugih predmeta koji ozna uju stalne prepreke unutar mjera prometnog profila obilje avaju se crveno ± bijelom. H66 10) Evakuacijska crta na oblozi tunela ozna ava se cijelom du inom tunela sa strane na kojoj se nalaze ulazi u pje a ke prolaze i prolaze za vozila. je 200x40 cm. koje se ucrtavaju na kolnik. a slobodnog profila crno ± bijelom oznakom ± slika H66. .

Na kolniku s jednosmjernim prometom reflektiraju a oznaka je s obje strane crvene boje. Oprema za ozna ivanje ruba kolnika je: 1) smjerokazni stupi (slika K01) slu i za ozna ivanje ruba kolnika. u pravilu. Reflektiraju a oznaka u smjeru vo nje s desne strane je crvene boje. HORIZONTALNI ZAVOJ sredi nji radijus razmak smjerokaznih zavoja stupi a u zavoju e 100 m 10 m 15 m 20 m 25 m 100 ± 300 m 300 ± 400 m 400 ± 500 m . Oprema za ozna ivanje ruba kolnika lanak 79.75 m od vanjskog ruba kolnika. Smjerokazni stupi i (K01). odnosno prema predo enim tablicama. 12 m (25 m) kad je cesta u zavoju. U slu aju da je uz kolnik postavljena za titna odbojna ograda udaljena od ruba kolnika 150 cm i vi e. Kad je uz kolnik ceste postavljena za titna odbojna ograda na udaljenosti manjoj od 150 cm od ruba kolnika. smjerokazni stupi i postavljaju se na ogradu.H67 V. Smjerokazni stupi u vidljivom smjeru mora imati ugra enu reflektiraju u oznaku od reflektiraju eg stakla. to ovisi o zna ajkama radijusa zavoja. se postavljaju na udaljenosti 0. PROMETNA OPREMA CESTA 1. uz kolnik na razmaku od 50 m kad je cesta u pravcu. a s lijeve strane bijele boje. odnosno. za ozna ivanje ruba kolnika postavlja se smjerokazni stupi K01.

. a na lijevoj strani ceste bijele boje. veli ina i boja ovise o mjestu postavljanja (na za titnoj ogradi. Na kolniku s jednosmjernim prometom reflektiraju a oznaka u smjeru vo nje s desne strane je crveno ± bijele izvedbe.fontfamily:Symbol'>³ 3000 m K01 2) smjerokazne oznake (markeri) za tunele i galerije (slika K02).u 500 m 50 m VERTIKALNI ZAVOJ razmak smjerokaznih stupi a u zavoju 10 m 15 m 20 m 25 m 50 m sredi nji radijus zavoja e 250 m 250 ± 800 m 800 ± 1500 m 1500 ± 3000 m style='fontsize:11.0pt. Smjerokazne oznake za tunele u smjeru vo nje su na desnoj strani crvene boje. U tunelima i galerijama smjerokazne oznake ili markeri u tehnologiji svjetle ih dioda (LED) (slika K02) postavljaju se na razmaku 25 m kad je tunel ili galerija u pravcu. na bo nim stranicama tunela. ozna uju rub kolnika u tunelu odnosno. a iji oblik. galeriji i izvode se u tehnologiji svjetle ih dioda (LED) i moraju imati stalan izvor napajanja. K02 3) reflektiraju e oznake (slika K03) ozna uju rub kolnika koje se postavljaju na objekte na mjestima na kojima nije mogu e postaviti smjerokazne stupi e. na potpornom zidu i sli no te na uzdu nim i popre nim oznakama na kolniku). a s lijeve strane u obostrano crvenoj izvedbi za slu aj preusmjeravanja prometa i kori tenja kolnika za dvosmjerni promet. odnosno na razmaku 15 m u zavoju i na prvih 100 m tunela ili galerije.

. Kad je uz kolnik postavljena za titna betonska ograda. Vrh grani nika mora biti obojan reflektiraju om tvari. tapovi za snijeg na cesti (slika K04) i cestovnim gra evinama (slika K05) naizmjence su obojani crveno i uto. tap za snijeg mora biti postavljen ispred i na zavr etku sigurnosne ograde. Najvi e polje mora biti obojano reflektiraju om tvari. Postavljanju se s desne strane smjerokaznog stupi a gledano u smjeru vo nje kako se ne bi zaklonio reflektiraju i dio smjerokaznog stupi a.Povr ina reflektiraju e oznake mora biti izvedena klase III retrorefleksije. na nju se postavlja reflektiraju a oznaka (K03) na odgovaraju em razmaku i u istoj visini kao i na smjerokaznom stupi u (K01). a na kraju cestovne gra evine tap s grani nikom okrenutim prema gore. K04 Na po etku cestovne gra evine postavlja se tap s grani nikom okrenutim prema dolje. K03 4) tapovi za snijeg u zimskim uvjetima ozna uju rub kolnika i nazna uju pru anje ceste ili cestovne gra evine. tapovi za snijeg (K04) postavljaju se uz rub kolnika gdje su postavljeni smjerokazni stupi i.

ostali znakovi i oznake za ozna ivanje radova. znakovi i oznake za ozna avanje radova. K08 i K09). zapreka i o te enja kolnika lanak 81. Oprema za ozna ivanje vrha prometnog otoka lanak 80. ozna uje vrh prometnog otoka na raskri ju.K05 2. Plo a K08 izra uje se kao prostorni element. Oprema za ozna ivanje vrha prometnog otoka: 1) plo a za ozna ivanje prometnog otoka (slika K06. Oprema. zapreka i o te enja kolnika jesu: . K06 K07 K08 K09 3. K07. na vrhu razdjelnog otoka na izlaznim krakovima autocesta i cesta isklju ivo namijenjenim za promet motornih vozila. Oprema. Osnovna boja znaka K09 je uto-zelene boje retrorefleksije klase III.

K17 i K18) ozna uju mjesto bo nog smanjenja profila ceste. Plo ama se fizi ki razdvaja promet suprotnog smjera vo nje. Plo a K14 postavlja se u veoma o trom i neo ekivanom zavoju. 100). K12 K13 K14 3) plo a (bo ne) zapreke (slike K15.1) plo e a ivanje zapreka na cesti na lijevoj strani (slika K10) i na desnoj strani (slika K11). u smjeru vo nje ozna uju radove ili zapreke na cestama. Boja kosih pruga na znakovima K17 i K18 je uto-zelene boje retrorefleksije klase III. Znakovi se postavljaju na mjestu na kojem po inje o tar zavoj te u samom zavoju. K10 K11 2) plo a za ozna avanje zavoja na cesti (slika K12 i K13) i plo a za ozna avanje o trog zavoja na cesti (slika K14) sa smjerom usmjeravanja na desno ili na lijevo. objektima i ostalim prometnim povr inama. K16. K15 K16 K17 K18 . Boja strelice znaka K14 je uto-zelene boje retrorefleksije klase III. Plo e K17 i K18 postavljaju se i na mjestu ugradnje umjetne izbo ine i uzdignute plohe ( l.

K22 K23 7) pokretna plo a s trepta ima i znakovima (slika K24 i slika K25) ozna uje mjesto izvo enja radova ili o te enja na cesti. K19 5) branik za ozna ivanje zapreka (slika K20 i K21) slu i za ozna ivanje zapreka na prometnoj povr ini.4) sto ac (slika K19) slu i za obilje avanje mjesta kratkotrajnih radova na cesti. K20 K21 6) plo a za obilje avanje mjesta izvo enja radova na cesti ili o te enja kolnika (slika K22 i K23). .

usmjerenima prema dolje. iznosi od 5. drugih zapreka i o te enja kolnika lanak 82. K28 i K29) upozorava na blizinu mjesta na cesti na kojemu se izvode radovi ili gdje je zadan smjer i na in preusmjeravanja prometa. lanak 83. Promjer svjetala ne smije biti manji od 210 mm. i prometnim znakom (slika K26). ovisno o situaciji. Svjetlosni znakovi za ozna ivanje radova. K27 K28 K29 4.0 do 10.0 m. Razmak izme u svjetala. K26 9) pokretna signalna plo a s promjenjivim sadr ajem (slike K27. ozna uju mjesto na cesti gdje je prometni trak zatvoren pa se promet preusmjeruje. .K24 K25 8) pokretna plo a s trepta ima i svjetle im strelicama.

K30 2) trep u e uto svjetlo koje se upotrebljava za nagla avanje prometnog znaka iznad kojeg je postavljeno (slika K31). K31 3) svjetlosni niz je niz utih. Kad se radi o znaku koji za upravljanje i nadzor prometa koristi policija. Oprema za vo enje i usmjerivanje prometa u zoni radova na cesti. K32 5. Niz svjetala upozorava da je jedan ili vi e prometnih traka zatvoren i da je promet preusmjeren »putovanjem svjetla« (slika K32). upotrebljava se trep u e plavo svjetlo.Svjetlosni znakovi za ozna ivanje radova na cesti. inih zapreka i o te enja kolnika jesu: 1) crveno svjetlo koje se upotrebljava na plo ama za ozna ivanje zatvorenog dijela ceste (slika K30). me usobno povezanih svjetala (bljeskalica). umjesto trep u a utog. koja se izmjeni no pale/ gase u smjeru vo nje. zapreka i o te enja kolnika .

Povr ina markera mora biti izvedena od reflektiraju e oznake (slika K34. znakovi i oznake za ozna ivanje radova. K34 K35 K36 3) smjerokazne oznake (markeri) za razdvajanje janje smjerova vo nje. U opremu za vo enje i usmjerivanje prometa u zoni radova na cesti. lanak 85.lanak 84. K33 2) markeri za razdvajanje smjerova vo nje postavljaju se u slu aju uvo enja dvosmjernog prometa na jednosmjernoj cesti. ozna ivanje pje a kih prijelaza i prijelaza ceste preko eljezni ke pruge (slika K37). Povr ina rubnjaka je ute boje. Oprema. drugih zapreka i o te enja kolnika pripadaju: 1) monta ni rubnjaci koji slu e za usmjeravanje prometa vozila po prometnim trakama. K35 i K36). moraju biti izvedeni tako da su crvene i bijele trake usmjerene od vrha prema dolje u smjeru vo nje (slika K35 i K36). . zapreka i o te enja kolnika postavlja se na temelju prometnog projekta. Kad su markeri pri vr eni na monta ne rubnjake. odnosno na razmaku od 12 m kad je jednosmjeran. zapreka i o te enja kolnika te oprema za vo enje i usmjerivanje prometa u zoni radova na cesti. Smjerokazne oznake (markeri) za razdvajanje prometnih traka u tunelima (galerijama) postavljaju se na razmaku od 6 m kad je promet u tunelu (galeriji) dvosmjeran. Na rubnjaku moraju biti utisnuta reflektiraju e oznake radi bolje vidljivosti u no nim uvjetima i pri smanjenoj vidljivosti (slika K33). Markeri mogu stajati samostalno ili mogu biti pri vr eni na monta ne rubnjake. Smjerokazne oznake (markeri) imaju usmjeravaju u reflektiraju u ili svjetle u oznaku s obje strane bijele boje.

class=T-98-2znak1 align=center style='text-align:center'> K37 4) zavjesice i trake slu e za ogra ivanje manjih prostora (slika K38). Na branicima se svjetlosno trep u e crveno svjetlo postavlja na sredini branika. Branici i polubranici K41 lanak 86. K39 6) rastezljive i slo ive ograde za zatvaranje manjih prometnih povr ina (slike K40 i K41). . K38 5) razdvajaju e ograde (plasti ne prepreke ± New Jersey). a na polubraniku na kraju polubranika. Promjer kruga trep u a svjetla je minimalno 210 mm. fizi ki razdvajaju povr ine namijenjene prometu suprotnih smjerova i kolni ke povr ine od povr ina na kojima promet nije dopu ten (slika K39). K40 6. lanak 87. Branici i polubranici su naprave namijenjene zatvaranju prometa vozila i pje aka u smjeru na koji su popre no postavljene.

Branici kojima se na prijelazu ceste preko eljezni ke pruge u razini zatvara promet itavom irinom ceste (slika K42) moraju biti ozna eni s najmanje tri crvena reflektiraju a stakla od kojih jedno mora biti smje teno na sredini branika. Reflektiraju a stakla iz st. ovog lanka moraju imati povr inu barem 40 cm. kojima se na prijelazu ceste preko eljezni ke pruge u razini zatvara promet samo do polovice irine ceste (slika K43). na mjestima smanjene preglednosti. Vanjski rub prometnog zrcala mora biti obojen izmjeni nim poljima crvene i bijele boje. . a druga dva bli e krajevima branika. Prometna zrcala namijenjena su za sigurno uklju ivanje iz sporedne ceste na cestu s predno u prolaska ili u drugim sli nim slu ajevima. moraju biti ozna eni s najmanje tri crvena reflektiraju a stakla postavljena na odgovaraju im razmacima po itavoj du ini polubranika. Branici i polubranici moraju biti obilje eni crvenim reflektiraju im staklima i ako su obilje eni posebnim postojanim ili trep u im crvenim svjetlima. K42 Polubranici. a moraju se postaviti tako da su uo ljiva iz smjera ceste na kojem se zatvara promet. od kojih jedno mora biti smje teno na samom kraju polubranika. Prometna zrcala mogu biti pravokutnog ili kru nog oblika (slike K44 i K45). K43 Kad se branici i polubranici postavljaju na ulazu na parkirali te ili gara e. Branici i polubranici moraju po cijeloj du ini biti presvu eni retroreflektiraju om tvari klase II. Prometna zrcala lanak 88. obojani su crvenim i poljima i po mogu nosti ozna eni najmanje jednim crvenim reflektiraju im staklom. 7. 1. i 2.

Na kolniku s jednosmjernim prometom reflektiraju a oznaka je s obje strane crvene boje. Za titne ograde K45 lanak 89. ovisno o veli ini prometa. Ograde protiv zasljepljivanja . 9. odnosno zadr ati vozila skrenuta s kolnika.0 m. ± na cestovnom objektu. OBJEKT H3 ± H2 H2 H1 ± H2 Za titna ograda mora biti opremljena reflektiraju im oznakama ili smjerokaznim stupi ima. na desnoj strani u smjeru vo nje crvene boje. ± ispred opasnog mjesta (bo ne opasnosti). betona (tip New Jersey). ± kad je cesta na nasipu vi em od 3.K44 8. Za titna ograda je tehni ka sigurnosna konstrukcija kojoj je osnovna svrha sprije iti klizanje vozila s (planuma) ceste. a s lijeve strane bijele boje. Klasa za titne ograde ovisno o kategoriji ceste: KATEGORIJA CESTE AUTOCESTA I BRZA CESTA DR AVNA CESTA I BRZA GRADSKA CESTA OSTALE CESTE RUB KOLNIKA H2±H1 H1 N2 RAZDJELNI POJAS H2 ± ± lanak 90. Za titna ograda se izra uju od elika. ili kombinirano. Za tita ograda mora se postavip> ± u razdjelnom pojasu.

b) brze ceste. 12. Za titne i ane ograde postavljaju se uz: a) autoceste.lanak 91. drveta. polimernih mre a. Pje a ke ograde lanak 95. vozilo ili gra evinu. Ubla iva i udara su naprave koje se koriste za osiguranje posebno opasnih mjesta na cesti. zid cestovnog objekta. sadnjom iblja i drugih materijala. se postavljaju u razdjelni pojas ceste s dva kolnika za promet suprotnih smjerova. prolaza za pje ake. u pravilu. Pje a ke ograde namijenjene su osiguranju pje aka od pada s povr ine koju moraju ili smiju koristiti za kretanje. lanak 94. Pje a ke ograde se smiju upotrebljavati i za vo enje (kanaliziranje) pje aka na podru ju raskri ja. c) ostale ceste prema potrebi. Ograde protiv zasljepljivanja od svjetala vozila iz suprotnog smjera. 10. 2) ograde na nadvo njacima za za titu prome prometa ispod nadvo njaka. razdjelni otok. Za titne i ane ograde jesu: 1) ograde namijenjene za titi prometa na cesti od divlja i i drugih ivotinja. Ubla iva i udara lanak 96. 11. nathodnika i sl. lanak 92. gdje postoji opasnost naleta vozila na vrstu gra evinu (npr. konzolni stup i dr. .). Za titne i ane ograde lanak 93. Ubla iva i udara namijenjeni su smanjenju posljedica udara na putnike. Ograde protiv zasljepljivanja izvode se od metala.

K46 K47 2) okrugla plo a promjera 30 cm. onda je prolaz slobodan. Signalizacijom i opremom za smirivanje prometa utje e se na usporavanje brzine kretanja vozila na dopu tenu brzinu. a kad dr i zelenu zastavicu (slika K47). Oznaka za ru no upravljanje prometom lanak 97. Znakovi koje privremeno postavlja policija pri upravljanju i nadzoru prometa ne mogu biti promjera manjeg od 40 cm. Kad cestovni radnik dr i crvenu zastavicu (slika K46). koja ima na jednoj strani znak B04 (zabrana prometa u jednom smjeru. Znak B04 okrenut prema dolaze em vozilu zna i zabranu prolaza. . ± traka za zvu no upozoravanje.. K48 K49 VI. Signalizacija i oprema za smirivanje prometa sastoji se od: ± opti kih bijelih crta upozorenja. ona ozna uje zabranu prometa. SIGNALIZACIJA I OPREMA ZA SMIRIVANJE PROMETA lanak 99. lanak 98.13. ± vibracijskih traka. 1) Crvena i zelena zastavica veli ine najmanje 40x40 cm. na drugoj strani zeleno polje s bijelim rubom irine 6 cm (slika K49). a zeleno polje s bijelim rubom slobodan prolaz. slika K48).

lanak 100. a zvu ne ili vibracijske trake hrapavljenjem kolni kog zastora glodanjem ili nano enjem tankih reljefnih slojeva na kolnik. Prva crta mora biti irine 20 cm. Njihova povr ina mora biti od neklizaju eg materijala i ozna ena stalnim reflektiraju im tvarima na onoj strani s koje se vozilo pribli ava. Opti ke bijele crte upozorenja izvode se s pomo u sredstava za izvo enje oznaka na kolniku. ± uzdignutih ploha na kolniku. Umjetne izbo ine i uzdignute plohe mogu se postavljati samo na cestama u naselju (stambenim etvrtima) kojima se prilazi zonama u kojima je nu no usporavanje brzine kretanja vozila radi sigurnosti prometa. a uzdignute plohe trapeznog profila. K17 i K18 (plo a za ozna ivanje bo ne zapreke) i oznakama na kolniku. . Crte se izvode serijskim postavljanjem najmanje etiri bijele refleksivne trake popre no na smjer vo nje preko cijele irine prometnog traka. Umjetne izbo ine su konveksnog profila. Razmak izme u crta ovisi o po etnoj (npr. a na temelju prometnog projekta i analize opravdanosti. sve ve e irine i na sve manjem razmaku. lanak 102. Uporaba umjetnih izbo ina i uzdignutih ploha nije dopu tena na cestama kojima se e e kre u vozila Hitne pomo i (prilazi bolnicama). opti ke bijele crte upozorenja koje upozoravaju voza a na potrebu smanjivanja brzine. > Umjetne izbo ine moraju biti dobro usidrene u kolni ki zastor kako bi se sprije ilo odvajanje pojedina nih elemenata ili njihovih dijelova. 40 km/h) koju vozilo posti e prije opasnog dijela ceste (slika K51). uz prethodnu suglasnosti po lanku 44.± umjetnih izbo ina. U zoni umjetnih izbo ina i uzdignutih ploha moraju se provesti primjerene mjere odvodnje. Naj e e mjere koje se primjenjuju za smirivanje prometa na kolniku jesu: 1. 80 km/h) i kona noj brzini (npr. Zakona o javnim cestama (»Narodne novine« broj 180/04). Umjetne izbo ine i uzdignute plohe moraju biti ozna ene dopunskom plo om E44 uz prometni znak A34 (B31 ili C04) i prometnim znakovima C10 (izbo ina na cesti). lanak 101. koje se moraju razlikovati od kolne povr ine ceste po materijalu i boji tako da su dobro vidljive danju i no u. a sljede ima se irina pove ava za 10 cm (slika K50).

koje pri prijelazu vozila proizvode tihe vibracije i zvu ne efekte i time upozoravaju voza a da smanji brzinu. irine 15 do 40 cm i visine 5 do 12 mm na me usobnom razmaku koji ovisi o po etnoj (npr. K52 . pje a kih prijelaza. ispred plo e C79 (naziv naseljenog mjesta). grani nih prijelaza i sli no. pje a kih prijelaza. Zvu ne trake mogu se postavljati ispred kola. trake za zvu no upozoravanje voza a (»zvu na traka«).0 m). cestarskih naplatnih prolaza. 80 km/h) i kona noj brzini (npr. kri anja i opasnih zavoja gdje su velike brzine kretanja i gdje se eli zvukom i malim vibracijama vozila. (slika K52).Opti ke bijele crte postavljaju se ispred raskri ja. 40 km/h) koju vozilo posti e prije opasnog dijela ceste.8 m (2. Zvu ne trake se izvode u paru na udaljenosti 1. vrti a. preko prometnog traka. ispred opasnog dijela ceste. eljezni kih prijelaza. Trake se izvode hrapavljenjem kolni kog zastora povr inskim sredstvima. K50 K51 2. glodanjem ili nano enjem eruptivne kamene granulacije veli ine 8 do 12 mm. upozoriti voza a na smanjivanje brzine prema propisanom ograni enju na cesti. cestarskih naplatnih mjesta.

b) za 40 km/h ili manje. slika K53. sljede ih su dimenzija: a) za 50 km/h ili manje. . Vibracijske trake postavljaju se na mjestima gdje se eli upozoriti voza a na vo nju prema propisanom ograni enju brzina na cesti. ve inom u stambenim ulicama. a visina ne smije prelaziti 5 cm. c) za 30 km/h ili manje. a visina ne smije prelaziti 3 cm. a tip c) mo e se izvoditi i od asfaltne mase.0 m). a visina ne smije prelaziti 7 cm. Vibracijske trake izvode se od kamene eruptivne granulacije preko cijele irine kolnika. Ako se postavljaju u nizu me usobna udaljenost izbo ina mo e iznositi od 20 do 60 m ovisno o situaciji. njihova irina ne smije biti manja od 60 cm. njihova irina ne smije biti manja od 120cm. irine 20 do 40 cm i visine 18 do 25 mm. Trake su polo ene u paru na me usobnoj udaljenosti 1. odnosno dvije sekunde.8 m (2. K53 4. umjetne izbo ine su gra evinski elementi koji se postavljaju prije zone smirivanja prometa. njihova irina ne smije biti manja od 90 cm. Izbo ine se postavljaju preko polovine ili po cijeloj irini prometnog traka. u pravilu. to. slika K54. Tip a) i b) moraju se izvoditi od modularnih elemenata (gume ili plasti ne mase).3. Razmak para traka »a« ovisi o najve oj dopu tenoj brzini. predstavlja vremenski prolaz od jedne sekunde. Ovisno o ograni enju brzine. obilje enim prometnim znakom C21 (zona u kojoj je ograni ena brzina) ili znakom C25 (podru je smirenog prometa). vibracijske trake koje pri prijelazu vozila proizvode ja e vibracije i zvu ne efekte i time upozoravaju voza a da smanji brzinu.

opremi i signalizaciji na cestama« (»Narodne novine« br. Prometni znakovi se proizvode. Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmoga dana od dana objave u Narodnim novinama. 3. lipnja 2006. K55 VIII. godine. o ujka 2005. koje prema potrebi. moraju se ukloniti do 30. PRIJELAZNE I ZAVR NE ODREDBE lanak 103. Izvode se pojedina no ili u nizu obi no na mjestima gdje se pojedina no ili u nizu ve inom nalazi obilje eni pje a ki prijelaz (slika K55). moraju se zamijeniti. prometa i razvitka. donosi ministar mora. lanak 106. 34/2003). postavljaju i odr avaju u skladu s ovim Pravilnikom. lanak 104. . Klasa: 011-01/04-02/96 Urbroj: 530-07-05-05 Zagreb. uskladiti do 31. Prometni znakovi na cestama koji nisu u skladu s ovim Pravilnikom. Pravilnikom o odr avanju i za titi javnih cesta. a zateknu se na cestama na dan njegova dono enja. godine. prosin7. uzdignute plohe su gra evinski izvedene povr ine za prisilno smanjivanje brzine. odnosno. Zakonom o sigurnosti prometa na cestama. a zateknu se na cestama na dan njegova dono enja. Zakonom o javnim cestama. K54 5. normama te smjernicama za provedbu ovog Pravilnika i njegovih pojedinih dijelova. Na dan dono enja ovog Pravilnika prestaje va iti Pravilnik o prometnim znakovima.Izbo ina popre no na smjer vo nje na spoju s kolnikom ne smije imati rubove. Prometni znakovi koji nisu predvi eni ovim Pravilnikom. Visina plohe je 7 do 12 cm. lanak 105. Nagib prilaznih rampi iznosi izme u 1:10 do 1:20. a du ina prilaznih rampi rampi ovisi o visini plohe i minimalno je du ine od jednog metra. turizma.

Ministar Bo idar Kalmeta. r. . v.