MINISTARSTVO MORA, TURIZMA, PROMETA I RAZVITKA

662 Na temelju lanka 31. stavka 2., Zakona o sigurnosti prometa na cestama (»Narodne novine«, br. 105/04) ministar mora, turizma, prometa i razvitka u suglasnosti s ministrom unutarnjih poslova donosi

PRAVILNIK
O PROMETNIM ZNAKOVIMA, SIGNALIZACIJI I OPREMI NA CESTAMA
I. OP E ODREDBE lanak 1. Ovim se Pravilnikom propisuju vrsta, zna enje, oblik, boja, dimenzije i postavljanje prometnih znakova, signalizacije i opreme na cestama. lanak 2. Prometne znakove, signalizaciju i opremu cesta ine: 1. prometni znakovi, i to: ± znakovi opasnosti; ± znakovi izri itih naredbi; ± znakovi obavijesti; ± znakovi obavijesti za vo enje prometa; ± dopunske plo e; ± promjenjivi prometni znakovi; 2. prometna svjetla i svjetlosne oznake; 3. oznake na kolniku i drugim povr inama; 4. prometna oprema cesta, i to: ± oprema za ozna ivanje ruba kolnika;

± oprema za ozna ivanje vrha prometnog otoka; ± oprema, znakovi i oznake za ozna ivanje radova, prepreka i o te enja kolnika; ± svjetlosni znakovi za ozna ivanje radova, drugih zapreka i o te enja kolnika; ± oprema za vo enje i usmjerivanje prometa u podru ju radova na cesti, prepreka i o te enja kolnika; ± branici i polubranici; ± prometna zrcala; ± za titne odbojne ograde; ± ograde protiv zasljepljivanja; ± za titne i ane ograde; ± pje a ke ograde; ± ubla iva i udara; ± oznake za ru no upravljanje prometom; 5. signalizacija i oprema za smirivanje prometa; 6. turisti ka i ostala signalizacija propisana je posebnim propisima. lanak 3. Na prometnom znaku natpisi se ispisuju latini nim pismom. Natpisi na znakovima obavijesti, u pravilu, se ispisuju malim slovima. Dvojezi ni nazivi odredi ta moraju biti napisani tako da je prvo napisan hrvatski naziv, a potom naziv na jeziku i pismu nacionalne manjine ako je to propisano posebnim propisom. Na prometni se znak mo e upisati i naziv odredi ta koje se nalazi u drugoj dr avi. Naziv odredi ta u drugoj dr avi ispisuje se na jeziku te dr ave. Uz odredi te u drugoj dr avi obvezno se upisuje znak obavijesti C123 (nacionalna autooznaka). lanak 4. Prometni znakovi izra uju se tako da je njihovo zna enje stalno ili promjenljivo.

Povr ina prometnih znakova izra uje se od materijala reflektiraju ih svojstava najmanje klase I, a za autoceste i ceste namijenjene isklju ivo prometu motornih vozila ± brze ceste, najmanje klase II. Boja pole ine podloge znaka mora biti sive boje i bez sjaja, kako bi se voza ima sprije ilo odvra anje pozornosti. lanak 5. Prometni znakovi mogu biti izvedeni s vlastitim izvorom svjetlosti (unutarnje osvjetljenje) ili vanjskim izvorom svjetlosti (osvijetljen izvana s posebnom svjetiljkom). Prometni znakovi i znakovi s promjenljivim porukama mogu biti izvedeni sa svjetle im tvarima na podlozi crne boje. lanak 6. Na signalizaciji i opremi za ozna ivanje ruba kolnika za ozna ivanje radova, prepreka, o te enja kolnika i za vo enje i usmjeravanje prometa u podru ju radova na cesti i za titnim ogradama moraju biti postavljene reflektiraju e oznake minimalno klase II. lanak 7. Prometni znakovi, signalizacija i oprema u cijelosti moraju biti izra eni i postavljeni prema hrvatskim normama. lanak 8. Prometni znakovi, signalizacija i oprema na cestama postavljaju se na temelju prometnog projekta. Za postavljene znakove, signalizaciju i opremu prema stavku 1 ovog lanka potrebno je pribaviti dokaz propisane retrorefleksije. lanak 9. Prometni znakovi koji se postavljaju na isti nosa moraju biti istih reflektiraju ih svojstava. Dopunske plo e, koje pobli e odre uju zna enje prometnog znaka kojemu su dodani, sastavni su dio tog prometnog znaka ispod kojeg su postavljene. lanak 10. Prometni znakovi postavljaju se s desne strane ceste uz kolnik u smjeru kretanja vozila. Ako na mjestu na kojem se postavlja prometni znak postoji opasnost da ga sudionici u prometu ne e na vrijeme primijetiti zbog gusto e prometa ili zbog drugih razloga, prometni se znak postavlja i na suprotnoj, lijevoj strani ceste ili iznad kolnika. Prometni znakovi postavljaju se tako da ne ometaju kretanje vozila i pje aka.

lanak 11. Prometni se znakovi na cestama izvan naselja postavljaju na visini 1.2 do 1.4 m, osim znakova B59, B60 i B61 (obvezno obila enje) kad se postavljaju na razdjelni otok, C74 (planinski prijevoj), C75 (rijeka), C76 i C77 (cestovna gra evina), C127 (broj me unarodne ceste), C128 (broj autoceste ili brze ceste), C129 (broj dr avne ceste), C130 (broj upanijske ceste), C131 (kilometarska oznaka za autocestu ili brzu cestu), C132 (oznaka dionice dr avne ceste) i C133 (oznaka dionice upanijske ceste) koji se postavljaju na visini 80 do 120 cm. Prometni znakovi u naseljima smje teni uz kolnik postavljaju se na visini 0.30 do 2.20 m, a prometni znakovi smje teni iznad kolnika postavljaju se na visini 4.5 m, iznimno i na ve oj. Visina iz stavaka 1. i 2. ovog lanka ra una se od povr ine kolnika do donjeg ruba prometnog znaka, a ako se prometni znak postavlja zajedno s dopunskom plo om, ra una se do donjeg ruba dopunske plo e. Visina i polo aj prometnog znaka moraju biti takvi da ne ugro avaju kretanje pje aka i da ih pje aci i vozila ne zaklanjaju. lanak 12. Radi bolje uo ljivosti prometni se znakovi mogu postaviti na kontrastnim plo ama bijele boje. U tom se slu aju na plo i mo e ispisati tekst koji obja njava znak. lanak 13. Na isti se stup mogu postaviti najvi e dva prometna znaka. Znak A25 (radovi na cesti) i znakovi: B31 (ograni enje brzine), B32 (zabrana pretjecanja) i skupina znakova od B50 do B61 (obvezan smjer) kod privremene regulacije prometa mogu biti postavljeni na postolja i uzdignuti najmanje 0.30 m iznad povr ine kolnika. Stupovi na kojima se postavljaju znakovi kojima se ozna uju privremeni radovi i sl. (privremena regulacija) moraju biti obojani izmjeni nim poljima crvene i bijele boje tako da su polja iroka po 25 cm. Znak C120 (plo a za ozna ivanje naziva ulica) mo e se postaviti i na gra evinu uz cestu. lanak 14. Stup prometnog znaka, u pravilu, se postavlja najvi e 2 m od kolni kog ruba. Vodoravni razmak izme u ruba kolnika i najbli eg ruba prometnog znaka mora iznositi najmanje 0.30 m. lanak 15. Prometni znak, iznimno, mo e biti postavljen: 1) na konzolni nosa ako je tako postavljen znak uo ljiviji za sudionike u prometu. 2) na semaforski stup, i to: ± znak B01 (kri anje s cestom s predno u prolaska);

± znak B04 (zabrana prometa u jednom smjeru). F. B54 i B55 (obvezan smjer). 3) na ostale stupove uz cestu (npr. B51. C. Znakovi opasnosti Znakovi izri itih naredbi Znakovi obavijesti Znakovi obavijesti za vo enje prometa Dopunske plo e Promjenljivi prometni znakovi . ± znak B62 (kru ni tok prometa). II. ± znakovi B50. ± znak C120 (plo a za ozna ivanje naziva ulica). lanak 16. PROMETNI ZNAKOVI A. B. ± znakovi C06 i C07 (cesta s jednosmjernim prolazom). B53. ± znakovi C81 i C82 (putokaz). E. stupovi javne rasvjete). ± znakovi C108 (putokaz obilaska). ± znak C83 (putokaz za zra nu luku). ovog Pravilnika). B52. Kazalo boja ne odnosi se na oznake na kolniku i drugim povr inama (poglavlje IV.± znak B02 (obvezno zaustavljanje). D. ± znak C08 (cesta s predno u prolaza). Uz ovaj Pravilnik otiskano je kazalo boja koje ini njegov sastavni dio.

Na crvenim svjetlosnim poljima znaka strelica smjera je crna. Kad su svjetlosni znakovi iz stavka 1. . Svjetlosni prometni znakovi mogu se postaviti na plo i bijele boje s rubom crne boje (kontrastna plo a). Svjetlosni znakovi za upravljanje prometom lanak 57. a na zelenim svjetlosnim poljima znaka strelice se uvijek prikazuju kao zelene svjetlosne strelice na crnoj podlozi. 2) crveno i uto svjetlo ozna uju skori prestanak zabrane prolaza prije pojave zelenog svjetlaslika G02. 4) svjetlosni znakovi za obilje avanje prijelaza ceste preko eljezni ke pruge. Svjetlo upotrijebljeno kao svjetlosni prometni znak mo e biti postojano (neprekidno) ili trep u e (prekidano). Na cestama s vi e od jednoga prometnog traka za svaki je smjer kretanja potrebno ponoviti svjetlosni znak trobojnim svjetlima. ovog lanka upravlja prometom na svakom traku posebno. 3) svjetlosni znakovi za upravljanje javnim gradskim prometom. svjetlosni su znakovi s desne strane kolnika. 1. ovog lanka upotrijebljeni za upravljanje prometom na vi e prometnih traka i smjerova kretanja istodobno. 2) svjetlosni znakovi za upravljanje prometom namijenjeni samo pje acima. svjetlosni su znakovi iznad prometnih traka na koje se odnose. Prometna svjetla jesu: 1) svjetlosni znakovi za upravljanje prometom. ute i zelene boje. Za upravljanje prometom upotrebljavaju se ure aji kojima se daju prometni znakovi prometnim svjetlima crvene.III. 5) svjetlosni znakovi za obilje avanje radova na cesti i zapreka. PROMETNA SVJETLA lanak 56. Pojmovi za davanje svjetlosnih znakova su: 1) crveno svjetlo ozna uje zabranjen prolazak vozila ± slika G01. Svjetlosni znakovi trobojnim svjetlima mogu se upotrebljavati i za upravljanje prometom na vi e prometnih traka istodobno ili za svaki prometni trak posebno. Ako se ure ajem iz stavka 1.

osim za vozila koja se u trenutku kad se uto svjetlo pojavi nalaze na tolikoj udaljenosti od prometnog svjetla da se ne mogu na siguran na in zaustaviti a da ne prije u taj znak ± slika G04. G01 G02 G03 G04 G05 G06 G07 G08 . 7) prekri ene crte crvene boje ozna uju zabranu toka prometa uzdu prometnog traka iznad kojeg se znak nalazi ± slika G09. 4) uto svjetlo prije crvenog. ozna uje zabranu prolaza. 6) oblici strelica prikazani su na slici G07 (za strelice na crvenoj optici) i G08 (za strelice na zelenoj optici). 9) uta strelica vrhom okrenutim prema desnoj ili lijevoj strani ozna uje skretanje toka prometa s prometnog traka iznad kojeg se znak nalazi ± slika G11 i G12. Promjena zelenog svjetla u uto mora se ozna iti treptanjem zelenog svjetla tri puta ± slika G03. 5) dopunska svjetle a strelica ozna uje slobodan prolaz vozila u smjeru ozna enom zelenom svjetle om strelicom za vrijeme dok je upaljeno crveno ili uto svjetlo ± slika G05 i G06. 8) zelena strelica vrhom okrenutim nadolje ozna uje slobodan tok prometa uzdu prometnog traka iznad kojeg se znak nalazi ± slika G10.3) zeleno svjetlo ozna uje slobodan prolaz vozila te mora biti upaljeno kao samostalno svjetlo.

Svjetle a silueta pje aka na tamnoj podlozi ozna uje: . daju se izmjeni no svjetlosni znakovi crvenim i zelenim svjetlom.G09 G10 G11 G12 Ako se ure ajem za davanje svjetlosnih znakova upravlja prometom biciklista na prijelazu biciklisti ke staze preko kolnika s ure ajem za davanje svjetlosnih znakova. G13 G14 G15 lanak 58. najavljuje i kao trep u e zeleno svjetlo. Isti ure aj za davanje svjetlosnih znakova za bicikliste i pje ake mo e se primijeniti u slu aju kad su pje a ka i biciklisti ka staza jedna pored druge ± slika G15 i G16. Ako se na svjetlosnom polju glavnog svjetlosnog znaka pokazuje strelice smjera. Crveno i zeleno svjetlo ne mogu biti upaljeni istodobno. Za upravljanje prometom pje aka posebnim ure ajima. u skladu sa Zakonom o sigurnosti prometa na cestama. Zeleno svjetlo mo e biti namje teno tako da se u odre enom vremenskom razmaku. svjetlo na ure aju za davanje znakova prometnim svjetlima u obliku je svjetle e siluete bicikla na tamnoj podlozi i ozna uje: ± slobodan prolaz za bicikliste ± slika G13. G16 Kad se svjetlosni znak odnosi samo za odre ene smjerove vo nje. 2. ± zabranjen prolaz za bicikliste ± slika G14. tad i ostala svjetlosna polja drugih svjetlosnih znakova moraju imati strelice smjera. prije nego to se ugasi. tad se to mora nazna iti strelicom smjera na zelenim i crvenim svjetlosnim poljima znakova. u pravilu. dostatno strelice smjera prikazati samo za prometni tok koji skre e. Kad se na prilazu raskri ju s trakama za skretanje bez gra evinskog razdvajanja prometni tok koji skre e signalizira posebno strelicom smjera na svjetlosnom pojmu. Svjetlosni znakovi za upravljanje prometom namijenjeni samo pje acima lanak 59. tad je.

Svjetlosni znakovi za upravljanje javnim gradskim prometom lanak 60. Crtama se ozna uje: ± zabrana prolaza tramvaja ± slika G19. G21 G22 Veli ine svjetlosnog znaka iz lanaka 57. 58. ± zabranjen prolaz za pje ake ± slika G18.. ± slobodan prolaz tramvaja u smjeru lijevo ± slika G22. Za upravljanje tramvajskim prometom upotrebljavaju se jednobojni svjetlosni znakovi.± slobodan prolaz za pje ake ± slika G17. Svjetle a crta mo e biti polo ena. iznose: 1) za znakove iz l. (slika G01 do G08) promjer kruga svjetala je 200 i 300 mm. u obliku svjetle e crte bijele ili ute boje. 57. G17 G18 3. uspravna ili kosa. a uspravna i kosa crta slobodan prolaz tramvaju u odgovaraju em smjeru i postavlja se dolje. Polo ena crta zna i zabranu prolaza tramvaju i postavlja se po okomitoj osi gore. ± slobodan prolaz tramvaja u smjeru ravno ± slika G20. ± slobodan prolaz tramvaja u smjeru desno ± slika G21. i 59. . G19 G20 lanak 61.

donji rub svjetlosnog znaka ne smije biti na visini manjoj od 4. na kojem su postavljeni svjetlosni znakovi za upravljanje prometom. ± kad se svjetlosni prometni znak postavlja na autocestama i brzim cestama ± cestama isklju ivo namijenjenim za promet motornih vozila. zabrana pretjecanja svih vozila na motorni pogon. Na prilazima raskri ju izvan naseljenog mjesta.0 m i vi e. Svjetlosni znakovi za ozna ivanje prijelaza ceste preko eljezni ke pruge u razini mogu biti znakovi za ozna ivanje branika i polubranika i znakovi kojima se najavljuje pribli avanje vlaka.5 m ni na vi oj od 5. lanak 65. (slika G19. Svjetlosni znakovi za upravljanje prometom na raskri jima koji se postavljaju na stupu pokraj kolnika. G14. njegova veli ina iznosi 200 mm. 57. prijelaz se mora osigurati i zvu nom signalizacijom. te na dr avnim cestama i cestama u naselju koje nisu ulice irine kolnika 7. ± kad je svjetlosni prometni znak postavljen uz rubove kolnika na svim ostalim cestama. Na stupu na kojem se nalazi svjetlosni znak iz stavka 1. osim motocikla bez prikolice (B32) i ograni enje brzine (B31) ako je dopu tena brzina vo nje iznad 60 km/h. G22) promjer kruga svjetala je 200 mm.2) za znakove iz l. Udaljenost prometnih znakova od raskri ja ovisi o dopu tenoj brzini vo nje i stvarnoj situaciji. 4. G21. ovog lanka iznosi 300 mm: ± za sve ceste kad se svjetlosni prometni znak postavlja iznad kolnika.5 m iznad kolnika. Svjetlosni znakovi za ozna ivanje prijelaza ceste preko eljezni ke pruge lanak 64. Osim ozna ivanja prijelaza ceste preko eljezni ke pruge svjetlosnim znakom. moraju se postaviti prometni znakovi koji ozna uju nailazak na prometna svjetla (A23 ili A24) s dopunskom plo om E01. odnosno zatvaranje prijelaza branicima ili polubranicima. 60.5 m iznad povr ine kolnika. 59. . l. G20. moraju biti postavljeni na visini 2 do 3. G15. G16). Veli ina svjetlosnog prometnog znaka iz stavka 1. ovog lanka mo e se postaviti i svjetlosni prometni znak na manjoj visini i s manjim svjetlima. ovo1. raskri je (D01 ili D02). (slika G17 i G18) i l. lanak 63. Ako se svjetlosni znakovi postavljaju tako da vise iznad kolnika. lanak 62. (slika G13.

ti se svjetlosni znakovi daju izmjeni no paljenjem dvaju crvenih svjetala kru nog oblika promjera 300 mm. slika K22 i K23). lanak 68. lijepe. Oznake na kolniku jesu: 1) uzdu ne oznake. 2) popre ne oznake.6 cm iznad razine kolnika. ije boje i dimenzije odgovaraju boji i dimenzijama znaka opasnosti duljine stranice istostrani na trokuta 120 cm (znak G23). 81. pokretna plo a s trepta ima i znakovima ( l. odnosno spu tanje branika ili polubranika na prijelazu ceste preko eljezni ke pruge s branikom ili polubranikom te ako se tim znakovima sudionici u prometu obavje uju o tomu kako je branik ili polubranik u zatvorenom polo aju. 58 i 59 ovog Pravilnika). ovog lanka izvode se u tehnologiji svjetle ih dioda (LED).Ako se svjetlosnim znakovima na prijelazu ceste preko eljezni ke pruge u razini bez branika ili polubranika najavljuje pribli avanje vlaka. Svjetla iz stavka 1. Svjetlosni znakovi za obilje avanje radova na cesti i zapreka mogu biti plo a za ozna ivanje zapreka s trepta em ( l. slika K25 i slika K26) kao i privremeni ure aji za davanje znakova prometnim svjetlima radi naizmjeni nog propu tanja vozila iz suprotnih smjerova (znakovi iz lanaka 57. IV. slika K24.. Oznake na kolniku ucrtavaju se. OZNAKE NA KOLNIKU I DRUGIM POVR INAMA lanak 67. boje retrorefleksije klase III. 81. Znak G23 5. Svjetlosni znakovi za obilje avanje radova na cesti i zapreka lanak 66. Oznake na kolniku ne smiju biti vi e od 0. Svjetla iz stavka 1. ovog lanka moraju se nalaziti jedno pored drugog u vodoravnoj osi na plo i koja ima oblik istostrani nog trokuta s vrhom okrenutim prema gore. . 3) ostale oznake na kolniku i predmetima uz rub kolnika.. ugra uju ili utiskuju u kolni ki zastor i ne smiju pove avati sklizavost kolnika.

taxi± vozila.0 cm iznad razine kolnika. irina sredi nje razdjelne crte prema irini kolnika: 1) u3. biciklisti ke i pje a ke staze i dr. ± 12 cm.Iznimno od odredbe stavka 1. irina rubne i razdjelne crte je iste irine. Njihova visina ne smije biti vi a od 2.5 ± 2. Iznimno od odredbe stavka 1.75 m ± 10 cm. ovog lanka.75 ± 3 m ± 20 cm. Oznake na kolniku bijele su boje. 4) 2. ± crta za odvajanje traka za kretanje vozila javnog prijevoza putnika. ± oznake kojima se obilje avaju mjesta za odre ene namjene (autobusna stajali ta. ovog lanka.5 m 3) 2.6 cm iznad razine kolnika. oznake na kolniku (delineatori) kojima se ozna uju sredi nje ili rubne crte na objektima ili devijacijama mogu biti vi i od 0. irina uzdu nih crta na kolniku iznosi najmanje 10 cm. ± oznake kojima se privremeno preusmjerava promet (privremena regulacija prometa) i obilje avaju privremene opasnosti na kolniku. ± oznake parkirali nog mjesta za osobe s invaliditetom (slika H48). a razmak izme u usporednih uzdu nih dvostrukih crta je 10 cm. 1. utom bojom obilje avaju se: ± oznake mjesta na kolniku i nogostupu na kojima je zabranjeno parkiranje. Rrta ozna uje rub vozne povr ine kolnika.5 m 2) 3 ± 3. ± 15 cm. policija.). . Uzdu ne oznake na kolniku mogu biti razdjelne crte. ± naprave za smirivanje prometa (umjetne izbo ine i uzdignute plohe). Uzdu ne oznake na kolniku lanak 70. Razdjelna crta slu i za razdvajanjeajanje dvosmjernih prometnih povr ina prema smjerovima kretanja. rubne crte i crte upozorenja. lanak 69.

Crta upozorenja slu i za najavljivanje blizine pune razdjelne crte ± slika H03. isprekidane i dvostruke crte i rubna crta. kratka isprekidana crta. kao crta vodilja u samom raskri ju i za odvajanje trakova za vozila javnog prijevoza putnika ± slika H04. H02 iroka isprekidana crta slu i kao rubna crta za razdvajanje tokova u raskri ju na cestama izvan naselja i najmanje je irine 30 cm. Puna uzdu na crta (razdjelna i rubna) ozna uje zabranu prelaska vozila preko te crte ili zabranu kretanja vozila po toj crti. Isprekidana razdjelna crta dijeli kolni ku povr inu na prometne trake ± slika H02. H01 Isprekidana uzdu na crta mo e biti isprekidana razdjelna crta. Uzdu ne crte na kolniku izvode se kao pune. dvostruka isprekidana i dvostruka kombinirana. H04 Dvostruka razdjelna crta mo e biti dvostruka puna.lanak 71. Dvostruka puna razdjelna crta ozna uje zabranu prelaska vozila preko tih crta ili zabranu kretanja vozila po tim crtama i obvezno se izvodi na kolnicima za dvosmjerni promet vozila ± slika H05: . iroka isprekidana crta i crta upozorenja. H03 Kratka isprekidana crta slu i kao razdjelna crta na prilaznim krakovima raskri ja.

raskri ja. b) s neparnim brojem prometnih trakova ako se pretjecanje zabranjuje u oba smjera. prijelaza ceste preko eljezni ke pruge u razini i na mjestima na kojima je preglednost ceste znatno smanjena mogu se obilje iti jednom ili dvjema usporednim uzdu nim punim crtama ili dvostrukom crtom.a) s dva i vi e prometnih traka za svaki smjer. d) na objektima. Duljina n izme u to ke B i C B i C (slika H08) odre uje se prema dopu tenim brzinama tako da se svo enje s dvije na jednu prometnu traku izvodi prema: n e 1:60 za v > 50 km/h n < 1:30 za v e 50 km/h . H06 Dvostruka kombinirana crta slu i za razdvajanje prometnih traka na mjestima na kojima su uvjeti preglednosti takvi da dopu taju pretjecanje samo u jednom smjeru kretanja ± slika H07. e) ako to zahtijevaju prometni i sigurnosni uvjeti ceste ili okoli ceste. Dijelovi kolnika u blizini vrha prijevoja. H09 i H10. H05 Dvostruka isprekidana razdjelna crta slu i za obilje avanje prometnih traka s izmjenljivim smjerom kretanja na kojima je promet upravljan prometnim svjetlima ± slika H06. od kojih je jedna puna. H07 lanak 72. a druga isprekidana ± slike H08. c) u tunelima i prilazima tunelu u du ini najmanje 200 m.

H08 H09 H10 .

lanak 73. Duljina preglednosti (M) utvr uje se prema dolaznoj brzini kretanja vozila (slika H09 i H10) i iznosi za: ± 130 km/h ± od 200 m do 400 m.0 m. ± 60 km/h ± 80 m. a visina predmeta 1. ± 100 km/h ± od 160 m do 320 m. ± grani nici. ± 100 km/h ± 120 m. ± 40 km/h ± 60 m. ± kose crte. koje voza ima pokazuju koju prometnu traku moraju koristiti.1 m. Punoj razdjelnoj crti treba prethoditi crta upozorenja (L) koja se utvr uje prema dolaznoj brzini kretanja vozila i iznosi najmanje za: ± 130 km/h ± 160 m. . ± 80 km/h ± 100 m. Za utvr ivanje duljine preglednosti uzima se brzina koju ne prekora uje 85 posto vozila ili ra unska brzina ako je njezina vrijednost ve a. 2. ± 80 km/h ± od 130 m do 260 m. ± pje a ki prijelazi. za obilje avanje oznaka na kolniku u blizini vrha prijevoja. ± 60 km/h ± od 50 m do 100 m. u nepreglednom zavoju ili sli nom mjestu. visina o iju iznosi 1. Ozna ivanje crte upozorenja mo e biti dopunjeno jednom ili vi e strelica (H26). Pri odre ivanju duljine preglednosti. Popre ne su oznake: ± crta zaustavljanja. Popre ne oznake na kolniku lanak 74.

Ispred crte zaustavljanja mo e se na kolniku ispisati rije STOP ± slika H11. H12 H13 . moraju biti povu ene tako da voza vozila nad raskri jem ima dovoljan pregled na promet vozila i pje aka preko raskri ja i tih cesta (slika H11). i to: 1) puna crta zaustavljanja oz mjesto na kojem voza mora zaustaviti vozilo. Popre ne su oznake.± prijelazi biciklisti ke staze preko kolnika. s obzirom na kut pod kojima ih voza vidi. mo e se obilje iti trokutima vrhom okrenutim prema vozilu ± slika H13. Popre ne isprekidane crte na raskri ju koje ozna uju kri anje s cestom koja ima prednost prolaza (slika H12 i H13) moraju biti povu ene tako da udovoljavaju uvjetima iz stavka 1. Crpt'>Crta zaustavljanja mo e biti puna ili isprekidana. ovog lanka predvi enim za popre ne pune crte. Popre ne oznake na kolniku obilje avaju se punim ili isprekidanim crtama i mogu biti povu ene na kolniku tako da zahva aju jedan ili vi e prometnih trakova. lanak 75. lanak 76. Razdjelna i rubna crta mogu se izvesti i kao zvu na ili vibracijska traka. Ispred crte zaustavljanja mo e se ubilje iti trokut upozorenja ± slika H12. mjesto na kojem voza mora zaustaviti vozilo ako je potrebno da propusti vozila koja se kre u cestom s pravom prednosti prolaska. Popre ne pune crte za zaustavljanje vozila na kri anjima i drugim cestama koje se kri aju. lanak 77. 3) umjesto isprekidane crte zaustavljanja. H11 2) isprekidana crta zaustavljanja ozna uje mjesto na kojemu voza mora zaustaviti vozilo ako je potrebno propustiti vozila koja se kre u cestom s pravom prednosti prolaska. ire od uzdu nih oznaka.

prijelaz se mo e obilje iti eli nim ili plasti nim elementima. H16 6) grani nik ozna uje mjesto ula enja na kojem je potrebno odvojiti dio kolnika na kojem je zabranjen promet ± slika H17. . Na mjestima na kojima se pje a ki prijelaz ne mo e obilje iti bojom. klinovima ili reflektiraju im oznakama. osim na mjestima na kojima se promet regulira svjetlosnim znakovima (semaforima). H17 7) pje a ki prijelaz ozna uje dio povr ine kolnika namijenjenog prijelazu pje aka ± slika H18. H18 Kad je na kolniku ozna en pje a ki prijelaz (slika H18).4) kose crte ozna uju mjesto otvaranja izlaznog traka (slika H14) i zatvaranja ulaznog traka (slika H15) na autocesti i brzoj cesti: H14 H15 5) otvaranje i zatvaranje prometnog traka namijenjenog vozilima javnog prijevoza putnika (slika H16). mora biti obilje en znakom C02 i znakom A33 (obilje en pje a ki prijelaz).

± prestrojavanje na dva bli a kri anja gdje se prestrojavanje mora obaviti prije prvoga kri anja na koje je zabranjeno skretati u nazna enim smjerovima ± slika H23. ± skretanje prometa ± slika H25. H19 3. ± dva smjera (kombinirana) ± slike H21 i H22. crte usmjerivanja. ± smjer kretanja u gara ama ± slika H24. ± najava zavr etka pretjecanja ± slika H26. Ostale oznake na kolniku i predmetima uz rub kolnika lanak 78. oznake za obilje avanje mjesta za parkiranje i uzdu ne oznake (oznake na predmetima uz rub kolnika). 1) Strelicama se na kolniku obilje ava obvezan smjer kretanja vozila ± ako su obilje ene u prometnom traku obrubljenom punom crtom ± i njima se obavje uju voza i o namjeni prometnih trakova ± ako su obilje ene u traku obrubljenom isprekidanom crtom. polja za usmjerivanje prometa. natpisi. H20 H21 H22 .8) na kolniku uz pje a ki prijelaz koji se nalazi u blizini kole mora stajati natpis » KOLA« (slika H55). oznake za ozna ivanje prometnih povr ina za posebne namjene. Ostale oznake na kolniku i predmetima uz rub kolnika su strelice. Strelicama se mo e ozna iti: ± jedan smjer ± slika H20. 9) prijelaz biciklisti ke staze preko kolnika je dio povr ine kolnika namijenjen isklju ivo za prijelaz biciklista ± slika H19.

H27 H28 H29 . H31 i H32. ± na mjestu otvaranja posebna traka za skretanje ± slika H29. ± na ulaznom kraku na autocesti ± slika H33. ± ispred otoka za razdvajanje prometnih tokova ± s1ike H30.H23 H24 H25 H26 2) Polja za usmjerivanje prometa ozna uju povr inu na kojoj je zabranjen promet i na kojoj nije dopu teno zaustavljanje i parkiranje vozila: ± izme u dva traka sa suprotnim smjerovima ± slika H27. ± izme u dva traka s istim smjerovima ± slika H28. ± na izlaznom kraku s autoceste ± slika H34.

a i nazivi mjesta. Crte usmjerivanja mogu biti ispred otoka za prestrojavanje vozila javnog prijevoza putnika (slika H35). H47. H45. »TAXI«. H40. H38 H39 H40 . primjerice rije i »STOP«. »VLAK«. ograni enje brzine itd. »TRAM«. »BUS«. H48. H49 i H50). H46. (slike H38. H35 H36 H37 4) Natpisi na kolniku daju sudionicima u prometu potrebne obavijesti. za oblikovanje prepreke na rubu ceste (slika H36) te za ozna ivanje promjene korisne povr ine kolnika (slika H37). H39. » KOLA«. H43.H30 H31 H32 H33 H34 3) Crta usmjerivanja ozna uje mjesto promjene slobodne povr ine kolnika ispred vrstih prepreka koje se nalaze na cesti ili na njezinim rubovima. H44. H42. H41.

H46. H51 H52 H53 H54 . H52 i H53). obilje avanje mjesta namijenjenim isklju ivo osobama s invaliditetom (slika H56) te obilje avanje mjesta na kojima je zabranjeno zaustavljanje i parkiranje (slika H57 i H58) i obilje avanje biciklisti kih i pje a kih staza (H59). obilje avanje mjesta namijenjenih isklju ivo za taksi vozila (H54). 5) Ozna ivanje prometnih povr ina za posebne namjene slu i za obilje avanje mjesta namijenjenih isklju ivo za autobusna stajali ta (slika H51. obilje avanje pje a kog prijelaza u blizini kole (H55). H47).H41 H42 H43 H44 H45H46 H47 H48 H49 H50 Natpisi na kolniku mogu biti izvedeni i kao umetnuti prometni znakovi (slika H45.

Parkiranje u odnosu na rub kolnika mo e biti uzdu no (slika H60). H60 H61 H62 . koso (slika H61) i okomito (slika H62).H55 H56 H57 H58 H59 6) Obilje avanje mjesta za parkiranje vozila slu i za ozna ivanje prostora za parkiranje.

Evakuacijska crta na oblozi tunela izvodi se tako da je donji rub crte na visini od 90 cm od razine pje a kog hodnika. H66 10) Evakuacijska crta na oblozi tunela ozna ava se cijelom du inom tunela sa strane na kojoj se nalaze ulazi u pje a ke prolaze i prolaze za vozila.7) Obilje avanje bijelih to aka uz vanjsku stranu rubne crte za ocjenu vidljivosti u magli ± slika H63. koje se ucrtavaju na kolnik. crtom irine 50 cm u crvenoj boji (RAL 2002) ± slika H67. H63 8) Obilje avanje naprava za smirivanje prometa ± umjetne izbo ine na kolniku (H64) i uzdignute plohe (H65) H64 H65 9) Elementi konstrukcije i opreme javnih cesta i drugih predmeta koji ozna uju stalne prepreke unutar mjera prometnog profila obilje avaju se crveno ± bijelom. . Veli ina bijelih to aka. a razmak 35 metara. a slobodnog profila crno ± bijelom oznakom ± slika H66. je 200x40 cm.

Oprema za ozna ivanje ruba kolnika lanak 79. Smjerokazni stupi i (K01). smjerokazni stupi i postavljaju se na ogradu. 12 m (25 m) kad je cesta u zavoju. uz kolnik na razmaku od 50 m kad je cesta u pravcu.75 m od vanjskog ruba kolnika. Na kolniku s jednosmjernim prometom reflektiraju a oznaka je s obje strane crvene boje. Smjerokazni stupi u vidljivom smjeru mora imati ugra enu reflektiraju u oznaku od reflektiraju eg stakla. Kad je uz kolnik ceste postavljena za titna odbojna ograda na udaljenosti manjoj od 150 cm od ruba kolnika. odnosno prema predo enim tablicama. Reflektiraju a oznaka u smjeru vo nje s desne strane je crvene boje. se postavljaju na udaljenosti 0. za ozna ivanje ruba kolnika postavlja se smjerokazni stupi K01. HORIZONTALNI ZAVOJ sredi nji radijus razmak smjerokaznih zavoja stupi a u zavoju e 100 m 10 m 15 m 20 m 25 m 100 ± 300 m 300 ± 400 m 400 ± 500 m .H67 V. PROMETNA OPREMA CESTA 1. a s lijeve strane bijele boje. to ovisi o zna ajkama radijusa zavoja. U slu aju da je uz kolnik postavljena za titna odbojna ograda udaljena od ruba kolnika 150 cm i vi e. u pravilu. odnosno. Oprema za ozna ivanje ruba kolnika je: 1) smjerokazni stupi (slika K01) slu i za ozna ivanje ruba kolnika.

Smjerokazne oznake za tunele u smjeru vo nje su na desnoj strani crvene boje. Na kolniku s jednosmjernim prometom reflektiraju a oznaka u smjeru vo nje s desne strane je crveno ± bijele izvedbe.u 500 m 50 m VERTIKALNI ZAVOJ razmak smjerokaznih stupi a u zavoju 10 m 15 m 20 m 25 m 50 m sredi nji radijus zavoja e 250 m 250 ± 800 m 800 ± 1500 m 1500 ± 3000 m style='fontsize:11. a s lijeve strane u obostrano crvenoj izvedbi za slu aj preusmjeravanja prometa i kori tenja kolnika za dvosmjerni promet. ozna uju rub kolnika u tunelu odnosno. U tunelima i galerijama smjerokazne oznake ili markeri u tehnologiji svjetle ih dioda (LED) (slika K02) postavljaju se na razmaku 25 m kad je tunel ili galerija u pravcu. K02 3) reflektiraju e oznake (slika K03) ozna uju rub kolnika koje se postavljaju na objekte na mjestima na kojima nije mogu e postaviti smjerokazne stupi e. . na potpornom zidu i sli no te na uzdu nim i popre nim oznakama na kolniku). galeriji i izvode se u tehnologiji svjetle ih dioda (LED) i moraju imati stalan izvor napajanja. odnosno na razmaku 15 m u zavoju i na prvih 100 m tunela ili galerije.0pt.fontfamily:Symbol'>³ 3000 m K01 2) smjerokazne oznake (markeri) za tunele i galerije (slika K02). a iji oblik. na bo nim stranicama tunela. a na lijevoj strani ceste bijele boje. veli ina i boja ovise o mjestu postavljanja (na za titnoj ogradi.

Povr ina reflektiraju e oznake mora biti izvedena klase III retrorefleksije. Kad je uz kolnik postavljena za titna betonska ograda. Najvi e polje mora biti obojano reflektiraju om tvari. na nju se postavlja reflektiraju a oznaka (K03) na odgovaraju em razmaku i u istoj visini kao i na smjerokaznom stupi u (K01). tapovi za snijeg (K04) postavljaju se uz rub kolnika gdje su postavljeni smjerokazni stupi i. a na kraju cestovne gra evine tap s grani nikom okrenutim prema gore. Postavljanju se s desne strane smjerokaznog stupi a gledano u smjeru vo nje kako se ne bi zaklonio reflektiraju i dio smjerokaznog stupi a. K03 4) tapovi za snijeg u zimskim uvjetima ozna uju rub kolnika i nazna uju pru anje ceste ili cestovne gra evine. tap za snijeg mora biti postavljen ispred i na zavr etku sigurnosne ograde. K04 Na po etku cestovne gra evine postavlja se tap s grani nikom okrenutim prema dolje. Vrh grani nika mora biti obojan reflektiraju om tvari. . tapovi za snijeg na cesti (slika K04) i cestovnim gra evinama (slika K05) naizmjence su obojani crveno i uto.

Plo a K08 izra uje se kao prostorni element. Oprema za ozna ivanje vrha prometnog otoka: 1) plo a za ozna ivanje prometnog otoka (slika K06. Osnovna boja znaka K09 je uto-zelene boje retrorefleksije klase III. zapreka i o te enja kolnika lanak 81. Oprema za ozna ivanje vrha prometnog otoka lanak 80. ostali znakovi i oznake za ozna ivanje radova. ozna uje vrh prometnog otoka na raskri ju.K05 2. zapreka i o te enja kolnika jesu: . K06 K07 K08 K09 3. na vrhu razdjelnog otoka na izlaznim krakovima autocesta i cesta isklju ivo namijenjenim za promet motornih vozila. K08 i K09). Oprema. znakovi i oznake za ozna avanje radova. Oprema. K07.

Plo a K14 postavlja se u veoma o trom i neo ekivanom zavoju.1) plo e a ivanje zapreka na cesti na lijevoj strani (slika K10) i na desnoj strani (slika K11). Boja kosih pruga na znakovima K17 i K18 je uto-zelene boje retrorefleksije klase III. Plo e K17 i K18 postavljaju se i na mjestu ugradnje umjetne izbo ine i uzdignute plohe ( l. K12 K13 K14 3) plo a (bo ne) zapreke (slike K15. u smjeru vo nje ozna uju radove ili zapreke na cestama. K15 K16 K17 K18 . K16. Boja strelice znaka K14 je uto-zelene boje retrorefleksije klase III. 100). K10 K11 2) plo a za ozna avanje zavoja na cesti (slika K12 i K13) i plo a za ozna avanje o trog zavoja na cesti (slika K14) sa smjerom usmjeravanja na desno ili na lijevo. K17 i K18) ozna uju mjesto bo nog smanjenja profila ceste. Plo ama se fizi ki razdvaja promet suprotnog smjera vo nje. objektima i ostalim prometnim povr inama. Znakovi se postavljaju na mjestu na kojem po inje o tar zavoj te u samom zavoju.

K20 K21 6) plo a za obilje avanje mjesta izvo enja radova na cesti ili o te enja kolnika (slika K22 i K23).4) sto ac (slika K19) slu i za obilje avanje mjesta kratkotrajnih radova na cesti. . K22 K23 7) pokretna plo a s trepta ima i znakovima (slika K24 i slika K25) ozna uje mjesto izvo enja radova ili o te enja na cesti. K19 5) branik za ozna ivanje zapreka (slika K20 i K21) slu i za ozna ivanje zapreka na prometnoj povr ini.

Svjetlosni znakovi za ozna ivanje radova. K26 9) pokretna signalna plo a s promjenjivim sadr ajem (slike K27. K28 i K29) upozorava na blizinu mjesta na cesti na kojemu se izvode radovi ili gdje je zadan smjer i na in preusmjeravanja prometa. lanak 83.0 m. Razmak izme u svjetala.0 do 10. drugih zapreka i o te enja kolnika lanak 82. ovisno o situaciji. iznosi od 5. . Promjer svjetala ne smije biti manji od 210 mm. i prometnim znakom (slika K26). usmjerenima prema dolje. ozna uju mjesto na cesti gdje je prometni trak zatvoren pa se promet preusmjeruje.K24 K25 8) pokretna plo a s trepta ima i svjetle im strelicama. K27 K28 K29 4.

Niz svjetala upozorava da je jedan ili vi e prometnih traka zatvoren i da je promet preusmjeren »putovanjem svjetla« (slika K32). Kad se radi o znaku koji za upravljanje i nadzor prometa koristi policija. koja se izmjeni no pale/ gase u smjeru vo nje. K32 5. me usobno povezanih svjetala (bljeskalica). K31 3) svjetlosni niz je niz utih. Oprema za vo enje i usmjerivanje prometa u zoni radova na cesti. zapreka i o te enja kolnika .Svjetlosni znakovi za ozna ivanje radova na cesti. upotrebljava se trep u e plavo svjetlo. K30 2) trep u e uto svjetlo koje se upotrebljava za nagla avanje prometnog znaka iznad kojeg je postavljeno (slika K31). inih zapreka i o te enja kolnika jesu: 1) crveno svjetlo koje se upotrebljava na plo ama za ozna ivanje zatvorenog dijela ceste (slika K30). umjesto trep u a utog.

moraju biti izvedeni tako da su crvene i bijele trake usmjerene od vrha prema dolje u smjeru vo nje (slika K35 i K36). Povr ina markera mora biti izvedena od reflektiraju e oznake (slika K34. K34 K35 K36 3) smjerokazne oznake (markeri) za razdvajanje janje smjerova vo nje. drugih zapreka i o te enja kolnika pripadaju: 1) monta ni rubnjaci koji slu e za usmjeravanje prometa vozila po prometnim trakama. Markeri mogu stajati samostalno ili mogu biti pri vr eni na monta ne rubnjake.lanak 84. ozna ivanje pje a kih prijelaza i prijelaza ceste preko eljezni ke pruge (slika K37). K33 2) markeri za razdvajanje smjerova vo nje postavljaju se u slu aju uvo enja dvosmjernog prometa na jednosmjernoj cesti. Smjerokazne oznake (markeri) imaju usmjeravaju u reflektiraju u ili svjetle u oznaku s obje strane bijele boje. K35 i K36). Smjerokazne oznake (markeri) za razdvajanje prometnih traka u tunelima (galerijama) postavljaju se na razmaku od 6 m kad je promet u tunelu (galeriji) dvosmjeran. zapreka i o te enja kolnika postavlja se na temelju prometnog projekta. Kad su markeri pri vr eni na monta ne rubnjake. Povr ina rubnjaka je ute boje. odnosno na razmaku od 12 m kad je jednosmjeran. znakovi i oznake za ozna ivanje radova. lanak 85. U opremu za vo enje i usmjerivanje prometa u zoni radova na cesti. . Oprema. Na rubnjaku moraju biti utisnuta reflektiraju e oznake radi bolje vidljivosti u no nim uvjetima i pri smanjenoj vidljivosti (slika K33). zapreka i o te enja kolnika te oprema za vo enje i usmjerivanje prometa u zoni radova na cesti.

a na polubraniku na kraju polubranika. K39 6) rastezljive i slo ive ograde za zatvaranje manjih prometnih povr ina (slike K40 i K41). Branici i polubranici su naprave namijenjene zatvaranju prometa vozila i pje aka u smjeru na koji su popre no postavljene. Na branicima se svjetlosno trep u e crveno svjetlo postavlja na sredini branika. Promjer kruga trep u a svjetla je minimalno 210 mm. K40 6. . lanak 87.class=T-98-2znak1 align=center style='text-align:center'> K37 4) zavjesice i trake slu e za ogra ivanje manjih prostora (slika K38). fizi ki razdvajaju povr ine namijenjene prometu suprotnih smjerova i kolni ke povr ine od povr ina na kojima promet nije dopu ten (slika K39). Branici i polubranici K41 lanak 86. K38 5) razdvajaju e ograde (plasti ne prepreke ± New Jersey).

Reflektiraju a stakla iz st. Branici i polubranici moraju po cijeloj du ini biti presvu eni retroreflektiraju om tvari klase II. Branici i polubranici moraju biti obilje eni crvenim reflektiraju im staklima i ako su obilje eni posebnim postojanim ili trep u im crvenim svjetlima. 7. a druga dva bli e krajevima branika. K42 Polubranici. od kojih jedno mora biti smje teno na samom kraju polubranika. Prometna zrcala mogu biti pravokutnog ili kru nog oblika (slike K44 i K45).Branici kojima se na prijelazu ceste preko eljezni ke pruge u razini zatvara promet itavom irinom ceste (slika K42) moraju biti ozna eni s najmanje tri crvena reflektiraju a stakla od kojih jedno mora biti smje teno na sredini branika. 1. Vanjski rub prometnog zrcala mora biti obojen izmjeni nim poljima crvene i bijele boje. moraju biti ozna eni s najmanje tri crvena reflektiraju a stakla postavljena na odgovaraju im razmacima po itavoj du ini polubranika. obojani su crvenim i poljima i po mogu nosti ozna eni najmanje jednim crvenim reflektiraju im staklom. i 2. a moraju se postaviti tako da su uo ljiva iz smjera ceste na kojem se zatvara promet. . Prometna zrcala namijenjena su za sigurno uklju ivanje iz sporedne ceste na cestu s predno u prolaska ili u drugim sli nim slu ajevima. Prometna zrcala lanak 88. na mjestima smanjene preglednosti. kojima se na prijelazu ceste preko eljezni ke pruge u razini zatvara promet samo do polovice irine ceste (slika K43). ovog lanka moraju imati povr inu barem 40 cm. K43 Kad se branici i polubranici postavljaju na ulazu na parkirali te ili gara e.

Ograde protiv zasljepljivanja . Za tita ograda mora se postavip> ± u razdjelnom pojasu. Na kolniku s jednosmjernim prometom reflektiraju a oznaka je s obje strane crvene boje. Klasa za titne ograde ovisno o kategoriji ceste: KATEGORIJA CESTE AUTOCESTA I BRZA CESTA DR AVNA CESTA I BRZA GRADSKA CESTA OSTALE CESTE RUB KOLNIKA H2±H1 H1 N2 RAZDJELNI POJAS H2 ± ± lanak 90. ili kombinirano. na desnoj strani u smjeru vo nje crvene boje. Za titna ograda se izra uju od elika. betona (tip New Jersey). Za titne ograde K45 lanak 89. 9. ± kad je cesta na nasipu vi em od 3.0 m. odnosno zadr ati vozila skrenuta s kolnika. ± na cestovnom objektu. ovisno o veli ini prometa. a s lijeve strane bijele boje. ± ispred opasnog mjesta (bo ne opasnosti). Za titna ograda je tehni ka sigurnosna konstrukcija kojoj je osnovna svrha sprije iti klizanje vozila s (planuma) ceste. OBJEKT H3 ± H2 H2 H1 ± H2 Za titna ograda mora biti opremljena reflektiraju im oznakama ili smjerokaznim stupi ima.K44 8.

gdje postoji opasnost naleta vozila na vrstu gra evinu (npr.). 2) ograde na nadvo njacima za za titu prome prometa ispod nadvo njaka. Pje a ke ograde se smiju upotrebljavati i za vo enje (kanaliziranje) pje aka na podru ju raskri ja. Za titne i ane ograde postavljaju se uz: a) autoceste. polimernih mre a. Pje a ke ograde namijenjene su osiguranju pje aka od pada s povr ine koju moraju ili smiju koristiti za kretanje. 11. u pravilu. vozilo ili gra evinu. nathodnika i sl. razdjelni otok. b) brze ceste. zid cestovnog objekta. drveta. . 12. Ograde protiv zasljepljivanja izvode se od metala. Ubla iva i udara namijenjeni su smanjenju posljedica udara na putnike. 10. sadnjom iblja i drugih materijala. se postavljaju u razdjelni pojas ceste s dva kolnika za promet suprotnih smjerova. Za titne i ane ograde jesu: 1) ograde namijenjene za titi prometa na cesti od divlja i i drugih ivotinja. lanak 92. Ograde protiv zasljepljivanja od svjetala vozila iz suprotnog smjera.lanak 91. lanak 94. Za titne i ane ograde lanak 93. c) ostale ceste prema potrebi. Ubla iva i udara su naprave koje se koriste za osiguranje posebno opasnih mjesta na cesti. Ubla iva i udara lanak 96. Pje a ke ograde lanak 95. konzolni stup i dr. prolaza za pje ake.

Signalizacija i oprema za smirivanje prometa sastoji se od: ± opti kih bijelih crta upozorenja. a zeleno polje s bijelim rubom slobodan prolaz. Signalizacijom i opremom za smirivanje prometa utje e se na usporavanje brzine kretanja vozila na dopu tenu brzinu. onda je prolaz slobodan. K48 K49 VI. lanak 98. na drugoj strani zeleno polje s bijelim rubom irine 6 cm (slika K49). koja ima na jednoj strani znak B04 (zabrana prometa u jednom smjeru. ona ozna uje zabranu prometa. ± traka za zvu no upozoravanje. ± vibracijskih traka. a kad dr i zelenu zastavicu (slika K47). Znak B04 okrenut prema dolaze em vozilu zna i zabranu prolaza. 1) Crvena i zelena zastavica veli ine najmanje 40x40 cm. .. Oznaka za ru no upravljanje prometom lanak 97. SIGNALIZACIJA I OPREMA ZA SMIRIVANJE PROMETA lanak 99. slika K48). K46 K47 2) okrugla plo a promjera 30 cm.13. Kad cestovni radnik dr i crvenu zastavicu (slika K46). Znakovi koje privremeno postavlja policija pri upravljanju i nadzoru prometa ne mogu biti promjera manjeg od 40 cm.

80 km/h) i kona noj brzini (npr. opti ke bijele crte upozorenja koje upozoravaju voza a na potrebu smanjivanja brzine. Naj e e mjere koje se primjenjuju za smirivanje prometa na kolniku jesu: 1. . lanak 102. Umjetne izbo ine i uzdignute plohe moraju biti ozna ene dopunskom plo om E44 uz prometni znak A34 (B31 ili C04) i prometnim znakovima C10 (izbo ina na cesti). U zoni umjetnih izbo ina i uzdignutih ploha moraju se provesti primjerene mjere odvodnje. Njihova povr ina mora biti od neklizaju eg materijala i ozna ena stalnim reflektiraju im tvarima na onoj strani s koje se vozilo pribli ava. lanak 101. uz prethodnu suglasnosti po lanku 44. > Umjetne izbo ine moraju biti dobro usidrene u kolni ki zastor kako bi se sprije ilo odvajanje pojedina nih elemenata ili njihovih dijelova. K17 i K18 (plo a za ozna ivanje bo ne zapreke) i oznakama na kolniku. sve ve e irine i na sve manjem razmaku. a uzdignute plohe trapeznog profila. Uporaba umjetnih izbo ina i uzdignutih ploha nije dopu tena na cestama kojima se e e kre u vozila Hitne pomo i (prilazi bolnicama). Opti ke bijele crte upozorenja izvode se s pomo u sredstava za izvo enje oznaka na kolniku. Crte se izvode serijskim postavljanjem najmanje etiri bijele refleksivne trake popre no na smjer vo nje preko cijele irine prometnog traka.± umjetnih izbo ina. a na temelju prometnog projekta i analize opravdanosti. Razmak izme u crta ovisi o po etnoj (npr. koje se moraju razlikovati od kolne povr ine ceste po materijalu i boji tako da su dobro vidljive danju i no u. Prva crta mora biti irine 20 cm. Zakona o javnim cestama (»Narodne novine« broj 180/04). lanak 100. 40 km/h) koju vozilo posti e prije opasnog dijela ceste (slika K51). Umjetne izbo ine su konveksnog profila. ± uzdignutih ploha na kolniku. Umjetne izbo ine i uzdignute plohe mogu se postavljati samo na cestama u naselju (stambenim etvrtima) kojima se prilazi zonama u kojima je nu no usporavanje brzine kretanja vozila radi sigurnosti prometa. a sljede ima se irina pove ava za 10 cm (slika K50). a zvu ne ili vibracijske trake hrapavljenjem kolni kog zastora glodanjem ili nano enjem tankih reljefnih slojeva na kolnik.

Zvu ne trake mogu se postavljati ispred kola. (slika K52). 80 km/h) i kona noj brzini (npr. preko prometnog traka. kri anja i opasnih zavoja gdje su velike brzine kretanja i gdje se eli zvukom i malim vibracijama vozila. K50 K51 2. K52 .8 m (2. pje a kih prijelaza. koje pri prijelazu vozila proizvode tihe vibracije i zvu ne efekte i time upozoravaju voza a da smanji brzinu. ispred plo e C79 (naziv naseljenog mjesta). vrti a. cestarskih naplatnih mjesta. Zvu ne trake se izvode u paru na udaljenosti 1. trake za zvu no upozoravanje voza a (»zvu na traka«). upozoriti voza a na smanjivanje brzine prema propisanom ograni enju na cesti. 40 km/h) koju vozilo posti e prije opasnog dijela ceste. irine 15 do 40 cm i visine 5 do 12 mm na me usobnom razmaku koji ovisi o po etnoj (npr. grani nih prijelaza i sli no. cestarskih naplatnih prolaza. Trake se izvode hrapavljenjem kolni kog zastora povr inskim sredstvima. glodanjem ili nano enjem eruptivne kamene granulacije veli ine 8 do 12 mm. ispred opasnog dijela ceste.Opti ke bijele crte postavljaju se ispred raskri ja.0 m). eljezni kih prijelaza. pje a kih prijelaza.

slika K53. Vibracijske trake postavljaju se na mjestima gdje se eli upozoriti voza a na vo nju prema propisanom ograni enju brzina na cesti. njihova irina ne smije biti manja od 60 cm.8 m (2. njihova irina ne smije biti manja od 90 cm.0 m). obilje enim prometnim znakom C21 (zona u kojoj je ograni ena brzina) ili znakom C25 (podru je smirenog prometa). K53 4. odnosno dvije sekunde. slika K54. a visina ne smije prelaziti 5 cm. to. a tip c) mo e se izvoditi i od asfaltne mase. umjetne izbo ine su gra evinski elementi koji se postavljaju prije zone smirivanja prometa. u pravilu. sljede ih su dimenzija: a) za 50 km/h ili manje. a visina ne smije prelaziti 3 cm. . Ovisno o ograni enju brzine. vibracijske trake koje pri prijelazu vozila proizvode ja e vibracije i zvu ne efekte i time upozoravaju voza a da smanji brzinu. Razmak para traka »a« ovisi o najve oj dopu tenoj brzini. b) za 40 km/h ili manje.3. c) za 30 km/h ili manje. Ako se postavljaju u nizu me usobna udaljenost izbo ina mo e iznositi od 20 do 60 m ovisno o situaciji. predstavlja vremenski prolaz od jedne sekunde. irine 20 do 40 cm i visine 18 do 25 mm. Tip a) i b) moraju se izvoditi od modularnih elemenata (gume ili plasti ne mase). Trake su polo ene u paru na me usobnoj udaljenosti 1. a visina ne smije prelaziti 7 cm. Izbo ine se postavljaju preko polovine ili po cijeloj irini prometnog traka. njihova irina ne smije biti manja od 120cm. ve inom u stambenim ulicama. Vibracijske trake izvode se od kamene eruptivne granulacije preko cijele irine kolnika.

turizma. PRIJELAZNE I ZAVR NE ODREDBE lanak 103. prometa i razvitka. Nagib prilaznih rampi iznosi izme u 1:10 do 1:20. K54 5. Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmoga dana od dana objave u Narodnim novinama. a du ina prilaznih rampi rampi ovisi o visini plohe i minimalno je du ine od jednog metra. godine. . koje prema potrebi. prosin7. Zakonom o javnim cestama. Prometni znakovi se proizvode.Izbo ina popre no na smjer vo nje na spoju s kolnikom ne smije imati rubove. a zateknu se na cestama na dan njegova dono enja. moraju se ukloniti do 30. uzdignute plohe su gra evinski izvedene povr ine za prisilno smanjivanje brzine. Na dan dono enja ovog Pravilnika prestaje va iti Pravilnik o prometnim znakovima. normama te smjernicama za provedbu ovog Pravilnika i njegovih pojedinih dijelova. lanak 104. 3. opremi i signalizaciji na cestama« (»Narodne novine« br. Prometni znakovi koji nisu predvi eni ovim Pravilnikom. 34/2003). lanak 106. uskladiti do 31. lipnja 2006. Prometni znakovi na cestama koji nisu u skladu s ovim Pravilnikom. lanak 105. o ujka 2005. Zakonom o sigurnosti prometa na cestama. Klasa: 011-01/04-02/96 Urbroj: 530-07-05-05 Zagreb. postavljaju i odr avaju u skladu s ovim Pravilnikom. Pravilnikom o odr avanju i za titi javnih cesta. K55 VIII. godine. Izvode se pojedina no ili u nizu obi no na mjestima gdje se pojedina no ili u nizu ve inom nalazi obilje eni pje a ki prijelaz (slika K55). a zateknu se na cestama na dan njegova dono enja. donosi ministar mora. odnosno. Visina plohe je 7 do 12 cm. moraju se zamijeniti.

r.Ministar Bo idar Kalmeta. . v.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful