Professional Documents
Culture Documents
PODSTICAJI OPŠTINA
ZA RAZVOJ MALIH I
SREDNJIH PREDUZEĆA
I PREDUZETNIŠTVA,
POLJOPRIVREDE I
RURALNI RAZVOJ
PODSTICAJI OPŠTINA ZA RAZVOJ
MALIH I SREDNJIH PREDUZEĆA I
PREDUZETNIŠTVA, POLJOPRIVREDE I
RURALNI RAZVOJ
Završni izveštaj istraţivanja ostvarenog u okviru
projekta Preduzetniĉka Srbija
Recenzent:
prof. dr Jasmina Omerbegović Bijelić, FON Beograd
Izdavač:
SME Consulting doo, Tadeuša Košćuška 86, Beograd
ISBN: 978-86-87557-00-0
Strana 2 od 97
Podsticaji opština za razvoj MSPP, poljoprivrede i ruralni razvoj
Sadrţaj
REZIME ........................................................................................................................................................ 5
1: Uvod .......................................................................................................................................................... 9
Svrha, metodološki pristup i napomene .................................................................................................... 9
Opšti uvod u lokalni ekonomski razvoj (LER) .........................................................................................10
2. Strukture za podršku MSP i LER i finansiranje obuke i konsaltinga ................................................15
Uvodni deo: strukture i programi nefinansijske podrške ..........................................................................15
Prezentacija ankete ...................................................................................................................................17
Kancelarije za LER (lokalni ekonomski razvoj) ...................................................................................18
Regionalne agencije i centri za podršku MSP (MSP RA i RC) ...........................................................19
Kvalitet saradnje opština sa regionalnim MSPP agencijama ..............................................................20
Ostale strukture ....................................................................................................................................23
Biznis obuke , konsultantske usluge, praćenje .....................................................................................28
Finansiranje savetovanja poljoprivrednika .........................................................................................28
3. Finansijski podsticaji..............................................................................................................................30
Koncept finansijskih stimulacija ...............................................................................................................30
Prezentacija podataka ankete ....................................................................................................................33
Zbirni prikaz finansijskih stimulacija...................................................................................................34
Prikaz po vrstama finansijskih podsticaja za razvoj poljoprivrede i MSP..........................................40
Kreditna šema za poljoprivredu ...........................................................................................................40
Kreditna šema za MSP ........................................................................................................................42
Lokalni (regionalni) garantni fondovi .................................................................................................43
Subvencije kamata na kredite ..............................................................................................................45
Grant za samozapošljavanje ................................................................................................................45
Grant za ostala ulaganja .....................................................................................................................46
Olakšice u lokalnim dažbinama ..........................................................................................................46
Razlozi za izostajanje finansiranja raznih vrsta podsticaja .................................................................48
4. Biznis inkubatori i industrijske zone ....................................................................................................49
Značaj lokalne biznis infrastrukture..........................................................................................................49
Podaci iz ankete ........................................................................................................................................57
Biznis inkubator, tehnološki park .........................................................................................................57
Industrijske zone ..................................................................................................................................58
5. Ostali vidovi i sektori podrške ...............................................................................................................63
Pristup ostalim vidovima podrške .............................................................................................................63
Neke dodatne opcije za intervenciju ....................................................................................................68
Podaci iz ankete ........................................................................................................................................69
Preduzetništvo u turizmu ......................................................................................................................71
Etno centri i srodne aktivnosti .............................................................................................................73
Podrška zanatstvu ................................................................................................................................74
Tranzicioni centar za viškove radnika .................................................................................................75
Promocija preduzetništva kroz izbor najboljih preduzetnika...............................................................75
Partneri opština u ovim aktivnostima .................................................................................................76
6. Preporuke .................................................................................................................................................78
Načelni komentari ................................................................................................................................78
7. Reference ..................................................................................................................................................81
Bibliografija ..............................................................................................................................................81
Internet sajtovi ..........................................................................................................................................82
8. PRILOZI ..................................................................................................................................................83
Prilog 1: Anketni upitnik .........................................................................................................................83
Prilog 2: Aktivnosti RC za društveno-ekonomski razvoj „BANAT“ .......................................................87
Prilog 3 Teledomovi u Srbiji i svetu .......................................................................................................89
Prilog 4: Finansiranje opština, status i očekivane izmene........................................................................91
Strana 3 od 97
Podsticaji opština za razvoj MSPP, poljoprivrede i ruralni razvoj
Mape
Mapa 1: Mapa teledomova u Srbiji izvor Teledom Savez Srbije.......................................67
Spisak grafikona
Grafikon 1 Pregled opština koje su osnovale kancelarije za LER .............................................. 18
Grafikon 2 Zaposleni u opštinskim kancelarijama za LER poĉetkom 2007. ............................ 19
Grafikon 3 Opštine koje planiraju osnivanje centra za podršku MSPP i LER ......................... 20
Grafikon 4 Kvalitet dosadašnje saradnje sa regionalnim agencijama za MSPP ........................ 21
Grafikon 5 Druge forme podrške MSPP i LER ............................................................................ 23
Grafikon 6: Podsticanje razvoja MSP finansiranjem obuka ....................................................... 28
Grafikon 7: Opštine koje finansiraju savetovanje poljoprivrednika ........................................... 29
Grafikon 8: Finansijski podsticaji za MSPP i poljoprivredu ....................................................... 34
Grafikon 9: Podsticaji iz lokalnih opštinskih fondova ................................................................. 38
Grafikon 10: Vrste finansijskih olakšica opština za MSP i poljoprivrednike ........................... 40
Grafikon 11: Razlozi opština za izostajanje finansijske podrške ................................................. 48
Grafikon 12 Postojeći i planirani poslovni inkubatori, tehno parkovi i ind. zone ................... 57
Grafikon 13: Specifiĉni vidovi opštinske podrške razvoju preduzetništva................................ 69
Spisak tabela
Strana 4 od 97
Podsticaji opština za razvoj MSPP, poljoprivrede i ruralni razvoj
REZIME
Cilj i metodi rada
Program za razvoj Ujedinjenih nacija (UNDP) preduzeo je ovo istraţivanje kao doprinos
analitiĉkom uvidu u postojeće, a time i kreiranju efikasnijih mehanizama podrške malim i
srednjim preduzećima i preduzetništvu (MSPP), poljoprivredi i ruralnom razvoju na
lokalnom i regionalnom nivou, imajući u vidu da će i lokalni i regionalni aspekti razvoja u
Srbiji biti mnogo znaĉajniji u budućnosti. U tome se , između ostalog, uzelo u obzir
usvajanje Strategije regionalnog razvoja od strane Vlade Srbije poĉetkom 2007. godine,
formiranje Ministarstva ekonomije i regionalnog razvoja (MERR), planirano usvajanje
Zakona o regionalnom razvoju, kao i najave pripreme propisa koji bi regulisali rad
mikrokreditnih organizacija i fondova, ukljuĉujući po svoj prilici i opštinske strukture ove
vrste.
Lokalni ekonomski razvoj (navođen u tekstu kao LER) moţe biti definisan kao rast
kapaciteta lokalne ekonomije da stvara bogatstvo za stanovnike date lokalne zajednice,
odnosno da unapređuje njihov kvalitet ţivota kroz povećanje zaposlenosti, realnih zarada,
vrednosti imovine, kao i obima i kvaliteta usluga opštinskih servisa.
Kroz istraţivanje pisanih izvora konsultovana je dosadašnja praksa u ovoj oblasti, naroĉito u
Republici Srbiji, kako bi se sagledale realne mogućnosti i ovlašćenja opština. Empirijsko
istraţivanje mera podrške primenjivanih tokom 2005. i 2006. godine i planiranih za narednu
godinu sprovedeno je putem ankete upućene na 167 adresa, na koju se odazvalo 102 grada i
opštine - tri petine - što ĉini veoma relevantan uzorak. Opštine naravno snose odgovornost
za taĉnost informacija o svojim aktivnostima. Razumevanje suštine nekih od pitanja nije
uvek bilo dovoljno, a kako su mogućnosti za dodatnu komunikaciju bile izuzetno
ograniĉene, donekle razliĉita shvatanja pojmova i kategorija datih u anketi povremeno su
oteţavala punu analitiĉku uporedivost odgovora među opštinama.
Saţeti rezultati
U pogledu izgradnje operativnih struktura koje treba da pruţe nefinansijsku podršku novim
poslovnim poduhvatima, ustanovljeno je da je više od ĉetvrtine od ukupno 102 anketirane
opštine osnovalo kancelarije za lokalni ekonomski razvoj (LER), a gotovo polovina planira
da ih uspostavi, pa se situacija vrlo brzo moţe znatno promeniti na bolje. Doduše, ove
kancelarije su najĉešće smeštene kao deo postojećih odeljenja sekretarijata za privredu ili
Strana 5 od 97
Podsticaji opština za razvoj MSPP, poljoprivrede i ruralni razvoj
drugih odeljenja, a dve trećine ima vrlo mali broj zaposlenih, pa je kancelarija ĉesto praktiĉno
svedena na kontakt osobu odnosno LER punkt.
Oko ĉetvrtine anketiranih opština imaju Regionalnu agenciju ili centar za razvoj malih i
srednjih preduzeća i preduzetništva, a više od trećine anketiranih (38 opština) planiraju
uĉešće u njihovom osnivanju. Kao svoje partnere vide susedne opštine, finansijske institucije,
udruţenja privatnih preduzetnika i poljoprivrednika, Privrednu komoru, strane donatore;
Republika Srbija nije dovoljno pomenuta, verovatno zbog nepoznavanja ĉinjenice da je
Republika jedan od osnivaĉa u praktiĉno svim MSP regionalnim centrima.
Ohrabrujuće je da gotovo dve trećine opština na ĉijoj teritoriji su radile regionalne agencije i
centri za razvoj MSPP ocenjuje saradnju sa njima kao odliĉnu, ali velike oscilacije u kvalitetu
saradnje oĉito postoje - 12% anketiranih opština tvrdi da saradnja uopšte nije uspostavljena.
Brojne opštine su izrazile potrebu i za uspostavljanjem šire i adekvatnije saradnje na
pitanjima razvoja preduzetništva sa drugim asocijacijama i institucijama, za šta je dobar
primer program teritorijalnih paktova primenjen u Italiji i pilotiran u Juţnoj Baĉkoj.
Više od ĉetvrtine anketiranih opština neguje neku drugu formu centra ili punkta za razvoj
MSPP. Osim info, biznis centara i saveta za zapošljavanje, u pojedinim mestima primenjeni
su inovativni koncepti kao "one stop shop" Sistem 48 u Inđiji (originalno CityStat razvijen u
Baltimoru, SAD), dodatak standardnom Info desku u Ĉaĉku u vidu „bek ofisa“ za podršku
koju pruţaju tamošnje najznaĉajnije istraţivaĉko-obrazovne institucije (Tehniĉki fakultet,
Agronomski fakultet i Institut za voćarstvo), i Kuća partnerstva u Knjaţevcu.
Finansiranje biznis obuka, konsultacija za MSP i start up iz lokalnog budţeta 2005. i 2006.
godine sprovodilo je oko trećine anketiranih opština, a gotovo isto toliko namerava da to
uskoro zapoĉne. Finansiranje savetovanja poljoprivrednika je veoma prisutno – u 4/5
anketiranih opština, dok ostale planiraju da to otpoĉnu.
Strana 6 od 97
Podsticaji opština za razvoj MSPP, poljoprivrede i ruralni razvoj
Prema uvidu u praksu opština u EU (naroĉito Italiji), i zemalja u tranziciji, davanje garancija i
lokalni garantni fondovi doveli su do pozitivnog razvoja finansijskih podsticaja MSPP na
lokalnom nivou. Međutim, u Srbiji je (uz Republiĉki i Garancijski fond AP Vojvodine)
trenutno je u funkciji samo Regionalni garancijski fond za juţnu Srbiju, sa malim
kapacitetom.
Broj i obim kreditnih linija za MSPP je nedovoljan, a lokalne zajednice mogu da odigraju
vaţnu ulogu u obezbeđenju mikro kredita i mikro lizinga. Prema anketi, subvencije kamata
na kredite je primenjivalo samo 5 anketiranih opština, a grantove za samozapošljavanje 13
opština. Olakšice u lokalnim zahvatanjima praktikovane su u oko 40 opština, najviše kod
lokalnih taksi, zatim kod naknada za građevinsko zemljište, a u pojedinaĉnim sluĉajevima
navode se i smanjene tarife za isticanje firme i za korišćenje sajamskog izloţbenog prostora.
Vidljivo je interesovanje lokalnih vlasti u Srbiji za nove oblike udruţivanja MSPP i stvaranje
lokalnih uslova za privlaĉenje njihovog interesa za rad u industrijskim zonama kao i za
osnivanje biznis inkubatora. Ustanovljeno da više od polovine anketiranih opština (58) ima
industrijsku zonu ĉije površine se kreću u rasponu do jednog do preko 900Ha, dok najveći
broj preostalih opština planira da je naprave. Zanimljivo je da ni deseti deo opština nema
biznis inkubator ili tehnološki park, ali gotovo polovina namerava da ga osnuje . Obzirom da
i drţava iz Nacionalnog investicionog plana usmerava velika sredstva u narednom periodu
upravo za ovu infrastrukturu, prvenstveno na lokalnom nivou, zajedniĉki podsticaji će
sigurno dati znaĉajne rezultate. U praksi za sada u mnogim sluĉajevima se pokreće razvoj
industrijskih zona koje nemaju uvek urađene fizibiliti studije, niti profilisanost u odnosu na
koncentraciju sektora, već su ĉesto opšte i ne pruţaju mnogo više od uređene komunalne
infrastrukture. Još uvek nema dovoljno orijentacije na razvoj nauĉno tehnoloških parkova.
U pogledu ostalih vidova sektorske ili druge specificne podrške preduzetništvu anketirane
opštine su najĉešće navodile podršku razvoja turizma (42, većinom seoskog), etno radinosti
(centri, dotacije, mreţe, izloţbe, edukacije - 29), i zanatstvu (23). Kompleksnije vidove
podrške kao formiranje sektorskih klastera kroz koje MSPP mogu znatno da unaprede svoju
efikasnost, kao i tranzicionih centara za viškove radnika, navodi samo po desetak opština
(ukljuĉujući i planiranu podršku ovog tipa). Veoma mali broj opština je pomenuo virtuelno
preduzeće i teledomove kao naĉin podrške ukupnom lokalnom a naroĉito ruralnom razvoju.
Strana 7 od 97
Podsticaji opština za razvoj MSPP, poljoprivrede i ruralni razvoj
Preporuke
U cilju efikasnijeg angaţovanja opština oko brţeg razvoja MSPP, poljoprivrede i ukupnog
lokalnog ekonomskog razvoja potrebno je, između ostalog, više detaljnijih istraţivanja o
merama koje se već preduzimaju, veća razmena informacija i koordinacija zajedniĉkih akcija
opština, uspostavljanje jasnijih kriterijuma i procedura, temeljnije analiziranje i predviđanje
troškova preduzetih mera, i aktivnije uĉešće opština u kreiranju i korišćenju usluga MSP RA.
Istraţivaĉi su dali i druge sugestije koje se nalaze u delu 6- Preporuke.
Strana 8 od 97
Podsticaji opština za razvoj MSPP, poljoprivrede i ruralni razvoj
1: Uvod
Znatnu podršku u ovom istraţivanju UNDP tim je imao od Stalne konferencije gradova i
opština, na ĉemu se zahvaljujemo.
Strana 9 od 97
Podsticaji opština za razvoj MSPP, poljoprivrede i ruralni razvoj
U uţem smislu, lokalni ekonomski razvoj se shvata kao proces strateškog planiranja kroz
partnerstvo lokalnih vlasti, privatnog komercijalnog sektora i nevladinog sektora usmerenog
na podsticanje investicija koje će obezbediti visok i dugoroĉan ekonomski rast lokalne
zajednice. Svaka strategija lokalnog ekonomskog razvoja neminovno se fokusira na
komparativne prednosti lokalne zajednice, na postojeća ili potencijalna trţišta, i na
prevazilaţenje prepreka i slabosti lokalne zajednice.
Postoje dve glavne strategije podsticanja lokalnog razvoja: privlaĉenje stranih firmi da
investiraju u opštini, a kroz podsticaje koje lokalna vlast daje pojedinim firmama, kao što su
jeftino zemljište, poreske olakšice; i podsticanje lokalnih MSPP da razviju poslove i time
ubrzaju ekonomski razvoj zajednice. Ta podrška je obiĉno jednokratna, širokog spektra od
nefinansijske, finansijske i mešovite, a kasnije lokalni biznis sam nastavlja proširenje
sopstvenih poslova. Moguća je i drugaĉija klasifikacija kao: podrška pojedinim preduzećima,
bilo ’domaćim’ bilo ’stranim’, i stvaranje povoljnije investicione klime, što koristi svim
potencijalnim investitorima.
Iskustvo u sprovođenju rada na strategiji lokalnog ekonomskog razvoja (LER-a) širom sveta
iskristalisalo je petostepenu proceduru (prema metodologiji Svetske banke):
Organizovanje procesa strateškog planiranja;
Procena stanja lokalne ekonomije;
Formulisanje strategije LER-a;
Implementacija strategije;
Evaluacija i monitoring.
Posebnu vaţnost za uspeh strategije lokalnog razvoja ima saradnja između svih aktera
zainteresovanih za uspeh LER-a, pri ĉemu su glavni sektori lokalna vlast, privatni sektor i
neprofitni sektor. U Srbiji se radilo na strategijama ekonomskog razvoja opština tokom
poslednjih decenija, sa manje ili više rezultata.1.
Bitan aspekt inicijalne organizacije, ali i kasnije aktivnosti na LER-u, jeste povezivanje LER-a
sa drugim planovima i strategijama na lokalnom nivou. Naime, opština u svakom trenutku
1 Jedan noviji talas aktivnosti podstakla je Evropska agencija za rekonstrukciju, koja je, kroz projekat: „Program podrške
opštinama iz istočne Srbije”, pomogla rad na strategijama LER-a u petnaest opština u ovom delu zemlje. Još skorije USAID
CRDA partner IRD je u šest opština zapadne Srbije organizovao proces strateškog planiranja po metodologiji Svetske
banke„Gradovi Promene“ (Uţice, Arilje, Ĉajetina, Vladimirci, Krupanj, Šabac). Trenutno (napomena: 2007.godine) je u
toku USAID MEGA projekat koji se takođe bavi podrškom izradi i reviziji LER strategija (kao i podrškom LER
kancelarijama).
Strana 10 od 97
Podsticaji opština za razvoj MSPP, poljoprivrede i ruralni razvoj
poseduje (formalne ili neformalne) planove i programe razvoja u raznim oblastima za koje je
nadleţna lokalna vlast, kao što su oblasti upravljanja zemljištem, gradnje, saobraćaja, zaštite
ţivotne sredine, komunalnih usluga, vanprivrednih delatnosti, socijalne zaštite i sliĉno.
Povezivanjem strategije LER-a sa ovim i drugim srodnim programima i međusobna
koordinacija izbegava se dupliranje napora, racionalnije koriste ograniĉeni resursi i povećava
ukupan efekat lokalnih programa. Takođe rešavaju se konceptualne dileme: na primer, o
odnosu ekonomskih i socijalnih ciljeva i metoda, pošto mogu biti u međusobnom konfliktu.
Tema strateškog planiranja LER neće biti predmet dalje obrade. Ona je bila izostavljena iz
ovog istraţivanja, s obzirom da se paralelno odvijala druga studija koju je finansirala
Kancelarija potpredsednika vlade za strategiju suzbijanja siromaštva a koja se bavila
mapiranjem raznih vrsta strategija na lokalnom nivou (videti rezultate na
http://www.prsp.sr.gov.yu/istrazivanje/index.jsp ).
Instrumenti LER: Ima li, lokalna vlast dovoljan manevarski prostor za sopstvenu ulogu u
ekonomskom razvoju? U nekim opštinama Srbije vlada pesimizam u pogledu šansi da se
lokalnim sredstvima podstakne ili ĉak pokrene ekonomski razvoj. Kaţe se da su sve vaţne
poluge, ukljuĉujući i novac, u rukama republiĉke vlade i da lokalna vlast ne moţe ništa bitnije
da uĉini. Taj pesimizam je obiĉno povezan sa nedostatkom preduzetniĉkog ponašanja u
pogledu inovacija u radu nosilaca funkcija u opštini.
Lokalne vlasti međutim i pored svih ograniĉenja imaju širok dijapazon podsticajnih mera koji
se kreće od efikasnijeg funkcionisanja administracije i komunalnih delatnosti (npr. kod
urbanistiĉkog planiranja, korišćenja građevinskog zemljišta, građevinskih dozvola, kvaliteta
komunalne infrastrukture, boljeg korišćenja naknada za korišćenje i unapređenje gradskog
zemljišta i lokalnih komunalnih taksi), do podrške uspostavljenim i novim kancelarijama
regionalnih agencija, osnivanja industrijskih zona i inkubator centara, osmišljavanja i
realizacije programa za obrazovanje odraslih (obuke, prekvalifikacije i dokvalifikacije) i
finansijskih podsticaja kao što su garancije i subvencije za investiranje kao i lokalni fondovi
mikrokreditiranja.Najbolji odgovor skepticima u mogućnost lokalnih zajednica da utiĉu na
sopstvenu sudbinu su uspesi nekih sredina u pokretanju lokalnog ekonomskog razvoja.
Jedan od najdelotvornijih poteza koje opštine mogu da uĉine na planu poboljšanja uslova
poslovanja, odnosno poslovnog okruţenja, jeste poboljšanje administrativnih postupaka i
procedura koji se tiĉu poslovanja. U te postupke i procedure spadaju praktiĉno svi kontakti
preduzetnika sa lokalnom administracijom (ili lokalnim ispostavama centralne administracije)
pre zapoĉinjanja poslovnog projekta, tokom njegovog trajanja i pri njegovom završetku. To
obuhvata registraciju novog preduzeća, sve poslove vezane za gradnju novog objekta
(ukljuĉujući i dobijanje građevinske i urbanistiĉke dozvole), svakodnevno poslovanje
Strana 11 od 97
Podsticaji opština za razvoj MSPP, poljoprivrede i ruralni razvoj
Saradnja sa drugim nivoima vlasti: Saradnja sa drugim nivoima vlasti (drţavni, regionalni,
pokrajinski itd.), bitna je kako bi se od njih dobila podrška lokalnim razvojnim naporima.
Ova saradnja moţe da se odnosi praktiĉno na svaki aspekt nacionalne i lokalne politike: na
usklađivanje republiĉkog i lokalnog plana razvoja infrastrukture, budţetske transfere od
Republike ka opštini, regulaciju o zemljištu i svojini, prostorno planiranje, finansijska pitanja,
zaštitu ţivotne sredine. Opštine mogu kontakte sa višim nivoima drţavne organizacije
koristiti na najmanje tri naĉina: da iskoriste postojeće mehanizme i resurse viših nivoa, a u
korist lokalnog razvoja; da prikupe informacije o planovima viših nivoa kako bi im se
unapred prilagodile i tako najbolje iskoristile mogućnosti; te da lobiranjem ili na drugi naĉin
pokušaju da utiĉu na planove viših nivoa, a u sopstvenu korist.
Strana 12 od 97
Podsticaji opština za razvoj MSPP, poljoprivrede i ruralni razvoj
Regionalizacija: U Srbiji je, verovatno usled preterane centralizacije, vrlo slabo razvijena
saradnja među susednim opštinama, ĉak i ona informacione prirode. A ta saradnja moţe biti
raznovrsna i veoma korisna kao naĉin objedinjavanja napora ili koordinacije aktivnosti u
brojnim podruĉjima iz nadleţnosti opština,od zajedniĉkih komunalnih objekata do
zajedniĉkog nastupa pred republiĉkim ili međunarodnim institucijama.
2
Neki komentari koji se odnose na mogućnosti korišćenja instrumenata na regionalnom nivou dati su u
poslednjem poglavlju (Preporuke).
Strana 13 od 97
Podsticaji opština za razvoj MSPP, poljoprivrede i ruralni razvoj
Drţavna politika uslovljava u kojoj meri, odnosno kojim tempom i na koji naĉin će
inostrani faktori uticati na lokalni ekonomski razvoj (pristupanje WTO, regionalnim
ekonomskim integracijama i drugim sporazumima o trgovini i saradnji). Pored uloge
domaćeg okruţenja vezanog za inostrano, postoji još ĉitav niz elemenata te uloge. Drţavne
(nacionalne) vlasti formulišu i sprovode ekonomske politike koje imaju direktan uticaj na
lokalne zajednice i njihov ekonomski razvoj: makroekonomska politika, monetarna i fiskalna
politika, spoljnotrgovinska politika, odnosno politika ekonomskih odnosa sa inostranstvom,
kao i reforme pojedinih sektora (reforma javnih finansija, privatizacija i restrukturiranje
realnog sektora, restrukturiranje bankarskog sektora,reforma pravosuđa). Svaka od
navedenih politika ima uticaj na lokalni ekonomski razvoj i taj uticaj se razlikuje od jedne
lokalne zajednice do druge, što znaĉi da promene navedenih politika nisu, odnosno ne
moraju da budu neutralne.
3Sadašnje stanje i planirana rešenja za finansiranje razvoja odnosno ukupnog budţeta opština prikazana su u
prilogu br.5 , s obzirom da ne predstavljaju direktnu temu razmatranja ovog istraţivanja
Strana 14 od 97
Podsticaji opština za razvoj MSPP, poljoprivrede i ruralni razvoj
Što se sadrţaja nefinansijske podrške tiĉe, ona pre svega ukljuĉuje veliki broj raznorodnih
usluga koje dovode do poboljšanja u oblasti poslovnog upravljanja i organizacije poslovnih
poduhvata, oblasti poslovnih finansija, raĉunovodstva i pravne pomoći, ukljuĉujući i pravno
zastupanje. Ova vrsta podrške nije potrebna svim preduzećima u istoj meri. Naime, velika
preduzeća, krupni investitori koji investiraju na podruĉju određene lokalne zajednice, nemaju
potrebu za znaĉajnom nefinansijskom podrškom. Oni sami raspolaţu specifiĉnim znanjima,
odnosno kadrom potrebnim za rešavanje navedenih pitanja. A ukoliko i nemaju neka
specifiĉna znanja, njima nije veliki problem da na komercijalnoj osnovi angaţuju konsultante
za tu oblast.
Shodno tome, nefinansijska podrška je kljuĉna za one kojima je ona zaista potrebna, budući
da sami ne raspolaţu potrebnim znanjima i nemaju mogućnosti da komercijalno angaţuju
konsultante. U tu grupu spadaju pre svega mala i srednja preduzeća (ukljuĉujući i mikro
preduzeća), naroĉito oni koji tek zapoĉinju sa poslom. U ovim sluĉajevima, odgovarajuća
nefinansijska podrška moţe da bude presudna da se neko odluĉi da okuša sreću kao
preduzetnik, odnosno da tek zapoĉeti poslovni poduhvat postane finansijski odrţiv i uđe u
sledeću fazu svog razvoja, pa time omogući i ubrzavanje lokalnog ekonomskog razvoja.
U pogledu naĉina pruţanja ove podrške postoji nekoliko opcija u pogledu struktura i naĉina
podrške, kao i naravno samih obuhvaćenih funkcija (usluga).
Uĉešće opštine u finansiranju moţe biti po principu potpunog ili delimiĉnog pokrića svih
troškova funkcionisanja, što vaţi najpre kancelarije za lokalni ekonomski razvoj (LER) i
eventualno druge sliĉne strukture ĉiji bi opština bila jedini osnivaĉ ili vlasnik, dok kod drugih
moţe biti samo parcijalno ili kombinovano sa drugim principima. Drugi modus je po
projektnom principu, gde se takvoj instituciji plaća za izvršenje određenih zadatak iz
projekta, a sliĉan je princip plaćanja za izvršene usluge ili subvencionisanja dela usluga
pruţenih krajnjim klijentima.
Jednu vrstu struktura ĉine agencije ili centri za mala i srednja preduzeća koji rade na
regionalnom i, preko potcentara, na lokalnom nivou, koje same direktno pruţaju usluge
nefinansijske podrške onima kojima su one potrebne, sa kojima opština moţe da dogovara i
programira ovu podršku. Ove agencije su se do sada finansirale iz sredstva donatora,
pruţanjem usluga krajnjima klijentima, realizacijom projekata i sredstvima sa nacionalnog
nivoa, a priliĉno malo od opština (sem uĉešćem u zajedniĉkim projektima sa njima). Treba
oĉekivati da će ubuduće udeo sredstava opština rasti. Problem se pojavljuje kod najmanje
razvijenih lokalnih zajednica koje imaju mali budţet zbog toga što nisu razvijene, a upravo iz
tog razloga imaju potrebu za ovom vrstom podrške. Zbog toga je potrebno da sa
nacionalnog nivoa obezbede veća dodatna sredstva za pokrivanje troškova ovakve podrške.
Strana 15 od 97
Podsticaji opština za razvoj MSPP, poljoprivrede i ruralni razvoj
Ove agencije ili jedan njihov deo, kao što je već napomenuto evoluiraju ka regionalnim
razvojnim agencijama (RRA), preuzimajući i poslove koji se ne tiĉu samo MSP. Negde su te
dve funkcije razdvojene, kao na jugu Srbije gde postoje poseban Centar za razvoj
Jablaniĉkog i Pĉinjskog Okruga u Leskovcu i dve MSP Agencije REEDA i VEEDA u
Leskovcu i Vranju.
Drugu znaĉajnu grupu ĉine kancelarije za LER koje su u Srbiji podrţane naroĉito
programima pomoći USAID (sada MEGA, ranije IRD u okviru CRDA, kao i SLGRP). Iako
zvaniĉna nomenklatura strukture opštinske administracije ne poznaje ovu kategoriju, već
sada 28% anketiranih opština ih ima a 48% planira da ih osnuje u narednih godinu dana.
U opštinama u nekim drugim zemljama gde postoje razvijene agencije za lokalni razvoj
unutrašnju organizaciju i upravljanje LER-om obiĉno ĉine: skupština agencije, koju
saĉinjavaju predstavnici svih onih institucija, organizacija i grupa koji ţele da doprinesu
ekonomskom i socijalnom razvoju grada; izvršni odbor, koji na profesionalan naĉin vodi
poslove agencije; a zatim postoje odeljenja, koja su organizovana po uţim zadacima agencije.
Treću ĉine razne druge donekle sliĉne institucije prvoj i drugoj kategoriji, a koje su osnovale
opštine (npr. info desk-ovi kao u Ĉaĉku).
4 Zapravo Zakon o javnim agencijama iz 2005 godine sem Republici i AP daje pravo i lokalnim samoupravama
da formiraju javne agencije za obavljanje razvojnih, struĉnih i regulativnih poslova od interesa za opštinu. Za
sada nije poznato da je neka opština iskoristila ovu mogućnost.
Strana 16 od 97
Podsticaji opština za razvoj MSPP, poljoprivrede i ruralni razvoj
Prezentacija ankete
U ovom delu su prikazani odgovori koji se odnose na sledeća dva dela upitnika:
Strana 17 od 97
Podsticaji opština za razvoj MSPP, poljoprivrede i ruralni razvoj
Imaju LER
kancelariju
Nemaju, a planiraju
28%
LER kancelariju
49%
28%
Prema anketi. od ukupno 102 opštine njih 28% je osnovalo kancelarije za Lokalni ekonomski
razvoj, i to: Novi Beograd, Loznica, Krupanj, Priboj, Uţice, Ĉajetina, Ţitorađa, Majdanpek,
Boljevac, Kruševac, Aleksinac, Crveni Krst-Niš, Ćićevac, Ćuprija, Ivanjica, Ĉaĉak, Odţaci,
Paraćin, Topola, Vranje, Crna Trava, Svilajnac, Bujanovac,Inđija, Subotica, Kovin, Zrenjanin
i Alibunar.
Opštine koje su osnovale kancelarije za LER zapošljavaju po jednog zaposlenog, njih 35%,
sa dva zaposlena je 30%, dok tri zaposlena ima u 15% opština koje imaju kancelarije za LER:
a sa više od tri zaposlena je 20% osnovanih opštinskih kancelarija za LER. U vezi sa tim
postavlja se pitanje da li jedan zaposleni zaista moţe da ĉini LER kancelariju (moţda bi naziv
kontakt osoba za LER, ili LER punkt bio bolji)
Strana 18 od 97
Podsticaji opština za razvoj MSPP, poljoprivrede i ruralni razvoj
20% 35%
Više od 3 zaposlena
Jedan zaposlen
Tri zaposlena
Dva zaposlena
15%
30%
U narednih godinu dana 48% opština planira da osnuje kancelariju za LER i to npr.
opštine: Smederevo, Ţagubica, Ţitište, Baĉki Petrovac, Sombor, Niš, Kraljevo, Plandište,
Merošina, Aleksandrovac, Arilje, Baĉka Palanka, Ivanjica, Medveđa, Pećinci, Šabac,
Surdulica, Raška, Valjevo, Panĉevo, Mladenovac, Beĉej, Velika Plana, Beoĉin, Poţarevac,
Palilula, grad Beograd i opština Knić, tako da situacija relativno brzo moţe biti znatno
promenjena.
5
Poređenjem sa stvarnim stanjem u spisku nedostaju Leskovac i Novi Pazar kao sedišta RC RA MSP, a do
dovršetka ankete registrovan je i RC u Šapcu. Nedostaju i neki potcentri (Jagodina), dok Inđija u ovom
trenutku nema takvu agenciju ili potcentar, mada je sa još jednom opštinom osnovala regionalnu razvojnu
agenciju za Srem koja za sada ne funkcioniše. Po našim saznanjima potcentar u Vršcu kao ni Panĉevu nije
aktivan. Moguće je da je ovo pitanje shvaćeno u smislu da li je opština obuhvaćena aktivnostima MSP RA.
6 Ĉaĉak: Odnosi se na lokalni Info desk za razvoj MSPP /Biznis centar koji je formiran uz pomoć finansiranja
iz projekta EDEP, a za sada nema status Regionalnog MSP centra. Smederevska Palanka ne uĉestvuje u
finansiranju RA MSP jer tamo nema takve institucije, radi se najverovatnije o lokalnom NVO, doduše
postojala je Agencija za ekonomski razvoj Podunavskog okruga ali opština kao ni druge dve u okrugu nije
izdvajala sredstva za njen rad kada je prestalo finansiranje od donatora što je glavni razlog za faktiĉki prestanak
rada Agencije.
Strana 19 od 97
Podsticaji opština za razvoj MSPP, poljoprivrede i ruralni razvoj
planira
15 planira
38
44
67
ne planira
ne planira
Kao svoje partnere opštine koje planiraju otvaranje regionalnih agencije za MSPP u
narednom periodu vide sledeće institucije i donatore: Susedne opštine, finansijske institucije,
Udruţenje privatnih preduzetnika i poljoprivrednika, Privredna komora, strane donatore sa
donacijama za razvoj MSP. Komentar: Izgleda da nije (bar ne dovoljno) pomenuta Republika
Srbija zbog nepoznavanja ĉinjenica da je Republika jedan od osnivaĉa u praktiĉno svim MSP
regionalnim centrima.
Strana 20 od 97
Podsticaji opština za razvoj MSPP, poljoprivrede i ruralni razvoj
Njih 24% smatra da je saradnja bila nedovoljna, a 12% opština da uopšte nije uspostavljena,
iako su regionalne agencije pokrivale teritoriju i ovih opština.
nema saradnje
12%
odlična
24%
nedovoljna 64%
9Odnosi se na Agenciju za ekonomki razvoj Podunavskog okruga, osnovanu uz podršku UNOPS. Videti ranije
komentare.
Strana 21 od 97
Podsticaji opština za razvoj MSPP, poljoprivrede i ruralni razvoj
10 Isto kao prethodna fusnota; imati u vidu da nije bila definisana kao MSP agencija kao i da je faktiĉki ugašena .
Strana 22 od 97
Podsticaji opština za razvoj MSPP, poljoprivrede i ruralni razvoj
Kao jedan primer specifiĉne moguće saradnje MSP RA i opština u ilustraciji se prikazuje
program teritorijalnih paktova primenjen u Italiji i pilotiran u Juţnoj Baĉkoj:
Ostale strukture
Oko 27 opština (od 102 anketirane)11 ima neku drugu formu centra ili punkta za razvoj malih
i srednjih preduzeća i podsticaj razvoja preduzetništva.
11 Aleksinac i Loznica su i ovde naveli LER kancelariju, pa se pojavljuje ista struktura 2 puta.
Strana 23 od 97
Podsticaji opština za razvoj MSPP, poljoprivrede i ruralni razvoj
U tome na primer opština Vranje ima opštinski Info centar, Obrenovac - Biznis info centar
gde pruţa struĉnu pomoć, informacije i prezentacije za MSP i poĉetnike u biznisu; Vršac -
Centar za razvoj MSP; Loznica - Kancelariju za LER kroz koju vrši i edukacije, pruţa pomoć
pri izradi biznis planova; Obrenovac - Biznis info kroz koji pruţa struĉnu pomoć i
informacije; Aleksinac- kroz LER kancelariju pruţa informacije za razvoj MSP; Savski
venac - povremeno podrţava aktivnosti za razvoj MSP na svom podruĉju preko sekretarijata
za privredu) u; Ţitorađa -u okviru sluţbe za ekonomski razvoj Opština je posebno zaposlila
dva izvršioca koji se bave podsticajem preduzetništva i razvoja MSP.
Inđija ima najsavremeniji One stop shop za građane i MSP kao usluţni i informativni centar;
Senta vrši razne aktivnosti kao organizovanje seminara za MSP i preduzetnike preko
odeljenja za privredu; u opštini Opovo se u okviru odeljenja za privredu pruţaju informacije
o aktuelnim kreditnim linijama za MSP, programima podrške zapoĉetak posla (start up);
Kladovo preduzima akcije kreiranja MSP susreta i prezentacija preko sekretarijata za
privredu; Crveni Krst-Niš ima Usluţni centar koji radi i za udruţenja samostalnih zanatlija,
preduzetnika, pekara; Kanjiţa ima Inkubacioni centar za razvoj i poslovni inkubator; u
opštini Zvezdara je osnovan Kol centar opšte namene, a koji se po potrebi angaţuje i na
drugim pitanjima interesantnim za MSP; Ţagubica ima Centar za razvoj poljoprivrede koji
tretira i pitanja zanatstva i MSP i organizuje razne seminare; Ţitište pruţa usluge preko
kancelarije Opšteg udruţenje preduzetnika; Grad Niš pored Regionalne agencije za razvoj
MSPP ima i Informaciono koordinacioni centar za razvoj privatnog preduzetništva koji radi
u okviru Uprave za privredu; Kraljevo ima pored odeljenja Regionalne agencije za razvoj
MSPP iz Kruševca i Poslovni centar pri Nacionalnoj sluţbi zapošljavanja koji pruţa struĉnu
pomoć i edukaciju ovom sektoru privrede;12 u opštini Tutin se kroz odsek za razvoj pri
Odeljenju za privredu pruţa pomoć MSP u kontaktima sa Fondom za razvoj RS; Baĉka
Palanka pruţa usluge od interesa za MSP preko Opšteg udruţenja preduzetnika; Ĉajetina
ima i potkancelariju MSP RC Uţice, ali i kroz Kancelariju za lokalni ekonomski razvoj
takođe pruţa informacije i pomoć MSP (što je trebalo da se navede samo kod pitanja br. 1 a ne i
ovde); Ćićevac ima kancelariju za razvoj MSP u okviru odeljenja za privredu i finansije preko
12Ovakvih poslovnih centara NSZ ima 26 ali pošto pripadaju NSZ a ne opštini kao takvoj druge opštine ih
nisu navodile
Strana 24 od 97
Podsticaji opština za razvoj MSPP, poljoprivrede i ruralni razvoj
koje daje podršku postojećem biznis sektoru; Ćuprija ima Odeljenje za poljoprivredu i
turizam preko kojih pruţa pomoć MSP; Raška preko novoformiranog Socijalno-
ekonomskog saveta organizuje edukativne seminare za MSP, takođe ima i opštinski usluţni
centar koji radi na pojednostavljenju procedure i postupka za izdavanje građevinskih dozvola
preduzetnicima i MSP, Savet za zapošljavanje i opštinski ekonomski savet preko koga vrši
koordinaciju donatorske pomoći; Panĉevo preko kancelarije Fonda za razvoj AP Vojvodine
i Odeljenja za upravljanje projektima, kao i Sekretarijata za privredu pruţa informacije i
pomoć preduzetnicima i MSP; Ĉaĉak ima novoformiran Info desk za razvoj MSPP.
Beograd je 2005. godine formirao Savet za zapošljavanje koji daje podršku zapošljavanju
kroz razne vrste inicijativa, ima znaĉajnu ulogu u osnivanju lokalnih saveta (na nivou
beogradskih opština, podstiĉe razvoj MSPP, turizma i sl. i preko programa i projekata, ĉime
se indirektno utiĉe na formiranje centara, punktova.13
Opštine koje planiraju da osnuju neku drugu formu podrške za razvoj MSP i lokalni
ekonomski razvoj, one kod kojih ne postoje, kao i one kod kojih postoje centri, su: Palilula-
Niš, Bojnik, Preševo, Ljubovija, Vršac, Šid, Kruševac (LER), Krupanj, Ţabari, Blace, Savski
venac (LER), Srbobran, Opovo, Golubac, Pirot, Crveni Krst-Niš, Kanjiţa, Bela Crkva,
Poţega, Boljevac, Raca, Ţitište, Backi Petrovac, Sombor, Bujanovac, Smederevska Palanka,
Plandište, Subotica (LER), Aleksandrovac, Ivanjica, Paraćin, Pećinci, Surdulica, Raška,
Valjevo (LER), Panĉevo, Mladenovac, Beĉej Novi i Stari, Velika Plana i Poţarevac
13
Videti konkretnije informacije u delu o finansiranju konsaltinga.
Strana 25 od 97
Podsticaji opština za razvoj MSPP, poljoprivrede i ruralni razvoj
Strana 26 od 97
Podsticaji opština za razvoj MSPP, poljoprivrede i ruralni razvoj
14
Izvor informacija: intervju -Vladan Jeremić, RARIS, Regionalna Agencija za razvoj istoĉne Srbije
Strana 27 od 97
Podsticaji opština za razvoj MSPP, poljoprivrede i ruralni razvoj
34
33 34 opštine
sprovodi
32
31 32 opštine
planira
30
29 ukupno
anketirane
102 opštine
Prema podacima iz ankete opština vidljivo je da u narednom periodu još sledeće opštine
planiraju podsticaje razvoju MSP i start up kroz finansiranje obuka i konsaltinga za ovu
ciljnu grupu. Te opštine su: Bela Palanka, Obrenovac, Ĉoka, Šid, Novi Beograd, Ţitorađa,
Kruševac, Ţabari, Novi Sad, Senta, Opovo, Kladovo, Crveni Krst-Niš, Prijepolje, Kanjiţa,
Bela Crkva, Raĉa, Zvezdara, Ţagubica, Mladenovac, Ţitište, Baĉki Petrovac, Plandište,
Beoĉin, Poţarevac, Aleksandrovac, Arilje, Ćićevac, Ćuprija, Ivanjica, Paraćin, Pećinci,
Negotin, Raška, Panĉevo.
15
U okviru tendera za projekte koji je raspisao Savet za zapošljavanje Beograda u proleće 2007 i koji je u fazi
izvođenja planirano je da se 50 miliona dinara potroši za namene koje velikim delom spadaju u ovu kategoriju.
Strana 28 od 97
Podsticaji opština za razvoj MSPP, poljoprivrede i ruralni razvoj
Ivanjica, Medveđa, Nova Varoš, Odţaci, Raška, Valjevo, Zrenjanin, Paraćin, Šabac,
Surdulica, Topola, Ĉaĉak, Svilajnac, Zajeĉar, Negotin, Panĉevo, Velika Plana, Sremski
Karlovci, Beoĉin, Poţarevac, Priboj, Bojnik, Mladenovac, Alibunar (savete za registraciju
gazdinstava, unos podataka za plasmane) i Beograd (saveti oko korišćenja poljoprivrednog
zemljišta, a povereni su određeni poslovi iz nadleţnosti Republike).
34
80 opština
33 sprovodi
32
31 26 opština
planira
30
ukupno
29 anketirane
102 opštine
Strana 29 od 97
Podsticaji opština za razvoj MSPP, poljoprivrede i ruralni razvoj
3. Finansijski podsticaji
Razlozi zbog kojih je neophodan finansijski mehanizam podsticaja MSPP na lokalnom (ili
regionalnom) nivou, bilo kroz ponudu kredita, bilo kroz garancije bankama ili drugim
finansijerima od strane lokalne zajednice, ili još neke mehanizme, su prvenstveno
nezadovoljavajući uslovi finansiranja poslovnih poduhvata MSPP, visoka trţišna kamatna
stopa, neadekvatna roĉnost kredita, teškoće sa kolateral. Zato davanje finansijske podrške
lokalnim MSPP i poljoprivrednicima, kao i subvencionisanje kamata na kredite pod uslovima
povoljnijim od trţišnih znaĉi stvaranje povoljnijeg finansijskog ambijenta za osnivanje i
razvoj preduzetništva na lokalnom nivou.
Ono što je prema uvidu u praksu opština u EU (naroĉito Italiji) i zemalja u tranziciji dovelo
do pozitivnog razvoja finansijskih podsticaja MSPP na lokalnom nivou jeste davanje
garancija i lokalni garantni fondovi. Ova mera moţe da dovede do poboljšanja
dostupnosti zajmovnog kapitala poslovnim poduhvatima MSPP na podruĉju opštine. To je
stvaranje garancijskog fonda i davanje garancija za vraćanje kredita. Naime, visoke kamatne
stope na domaćem trţištu posledica su, u najvećoj meri, visokog rizika plasmana, odnosno
Strana 30 od 97
Podsticaji opština za razvoj MSPP, poljoprivrede i ruralni razvoj
rizika da duţnik neće vratiti glavnicu. Davanje garancije da će duţnik vratiti glavnicu (što je
povezano sa rezervisanjem, odnosno deponovanjem odgovarajućih sredstava), umanjuje taj
rizik, omogućava, odnosno pospešuje davanje kredita i obara kamatnu stopu. Prema
postojećim zakonskim rešenjima, takve garancije daje iskljuĉivo republiĉki Garancijski fond i
to u iznosu najĉešće do 50% glavnice, odnosno plasiranih sredstava, izuzetno do 80%.
Problemi nastaju usled naĉina funkcionisanja Garancijskog fonda kome se za garancije
obraćaju banke a ne krajnji klijenti. Potrebno je da se lokalne zajednice, odnosno lokalne
vlasti izbore za promenu ovog rešenja i ukidanje svojevrsnog monopola koji sada postoji.
Time bi se otvorile mogućnosti da lokalne zajednice, osnivaju sopstvene garancijske
fondove, pri ĉemu se moţe povezati više lokalnih zajednica., što je i poţeljno, a moţe doći i
do partnerstva javnog i privatnog sektora na ovom planu. Bilo bi korisno izuĉiti sistem
"konfidi" kolektivnih garancija, iskustvo italijanskih opština, u kojima svoje osnivaĉke uloge
obavezno imaju i opštine na ĉijoj teritoriji se formiraju.
Saradnja opština bi se mogla uspostaviti sem sa bankama i sa Republiĉkim Fondom za
razvoj. Naime Fond daje kredite samo onim korisnicima koji uspeju da obezbede bankarsku
garanciju ili hipoteku za celokupan iznos glavnice. Time se, praktiĉno, sredstva iz Fonda
dodeljuju po trţišnim uslovima, budući da komercijalne banke same odluĉuju o tome kome
će dodeliti bankarsku garanciju, a tu bankarsku garanciju (odnosno rezervisana sredstva)
naplaćuju korisniku kredita, tako da i je konaĉna, konsolidovana kamatna stopa mnogo viša.
Ukoliko bi uslovi iz opštinskih garancijskih fondova bili povoljniji od bankarskih ukupna
cena (troškovi) bi bila manja.
Lokalne zajednice mogu da odigraju pozitivnu ulogu u obezbeđenju mikro kredita i mikro
lizinga za nova preduzeća na svojoj teritoriji. One same mogu da pomognu iz budţeta, kao i
kroz povezivanje mikro kreditnih institucija i MSPP. Lokalne zajednice mogu takođe da
ocene potrebe lokalnih preduzetnika za poĉetnim kreditima i da lobiraju i ohrabruju
institucije koje se bave mikro kreditima u pravcu zadovoljenja tih potreba.
Strana 31 od 97
Podsticaji opština za razvoj MSPP, poljoprivrede i ruralni razvoj
Porezi i poreske stimulacije: Lokalne vlasti imaju, kao instrument uticaja na lokacione i
druge poslovne odluke menadţera MSPP, razliĉite opcije, među kojima se oni poreski
smatraju veoma vaţnim. Naime, obiĉno se misli da firme migriraju ka nekim drugim
podruĉjima kako bi smanjile troškove, pošto to donosi uvećani profit za vlasnike. Budući da
su porezi uvek vaţna stavka u poslovanju preduzeća, izgleda bar na prvi pogled da nema
sumnje u ispravnost navedene logike i da uverenje o potrebi smanjenja poreza i povećanom
davanju poreskih podsticaja i na lokalnom nivou poseduje odliĉne temelje.
Pet klasiĉnih argumenata se moţe navesti u prilog tvrdnji da je smanjenje poreza (i povećanje
poreskih podsticaja) dobra politika:
• smanjenje poreskog opterećenja ublaţava poresku presiju i vodi povećanju profita firmi, a time i
investicija i zaposlenosti;
• podsticaj većem radu i preduzetništvu - jer, kada se smanje porezi, onda je i pojedincima i
firmama bolje i spremni su da rade više pošto im od jednog dinara (bruto) zarade ostaje više;
• povećanje tražnje - jer, veći dohoci i pojedinaca i firmi posle oporezivanja poslediĉno vode
povećanju traţnje i stimulišu ekonomsku aktivnost;
• poboljšanje poslovne klime - kako poreska politika predstavlja jedan od faktora poslovne klime,
to je i njeno unapređenje poţeljno;
• poreska konkurencija - jer i druge lokalne zajednice smanjuju poreze kako bi privukle kapital i
investitore, pa je nuţno da to ĉini i ona u pitanju.
Iako su na lokalnom nivou lokalni porezi obiĉno niski, i postoji ĉvršća veza između lokalnih
prihoda i lokalnih javnih usluga, oni su znaĉajni za lokalna MSPP u ukupnim zahvatanjima,
te svaka beneficija od strane opština znaĉi unapređenje ukupnog ambijenta za zapoĉinjanje i
razvoj biznisa.
Na drţavnom nivou veza između javnih prihoda i javnih rashoda nije jako ĉvrsta, pošto
drţava moţe relativno lako da poveća rashode bez povećanja prihoda, a kroz zaduţivanje
kod emisione ustanove ili na trţištu novca. Sa druge strane, kod lokalnih zajednica ta je veza
daleko jaĉa, pa smanjenje poreskih prihoda kao mera usmerena na poboljšanje privrednih
prilika i privlaĉenje preduzeća, neminovno dovodi u pitanje nivo lokalnih javnih usluga (od
školstva i zdravstva, preko kvaliteta lokalne administracije do odnošenja đubreta i
vodosnabdevanja). Iz ovih razloga uvođenje politike smanjenja poreza, koja će imati
posebno uoĉljive pozitivne posledice na lokalnu privredu i njene odluke u korist lokalne
zajednice, traţi od lokalne samouprave da se istovremeno bavi preduzetniĉkim inovacijama u
svom lokalnom budţetu.
U Srbiji praktiĉno ne postoje lokalni porezi, pošto su svi u nadleţnosti Republike: ona ih
uvodi, odluĉuje o stopama, osnovicama i oslobođenjima i olakšicama, pa ih i naplaćuje preko
republiĉke Poreske uprave. Prihod nekih od njih Republika je ustupila lokalnim zajednicama,
ali one nemaju nikakav uticaj na elemente oporezivanja, pa time ne mogu ni odluĉiti o
smanjenju poreza ili povećanju olakšica. Jednostavno, lokalne vlasti nemaju mogućnost da
vode sopstvenu poresku politiku.
Dok su porezi opšti po svom karakteru, jer jednake stope plaćaju svi poreski obveznici, dotle
su poreski podsticaji daleko uţi po svojoj usmerenosti. Obiĉno su vezani za tek poneku
karakteristiku poreskih obveznika i zato su znatno pogodniji za selektivne politike nego same
poreske stope. Poreski podsticaji, ĉak, mogu biti i vrlo specifikovani, pa da vaţe samo za
jednog obveznika, odnosno firmu. Stoga se poreske olakšice povremeno koriste na lokalnom
nivou kada se ţeli i kroz fiskalne beneficije podstaći neka firma da podigne pogon na
teritoriji lokalne zajednice, a radi povećanja zaposlenosti, dohotka i poreskih prihoda.
Strana 32 od 97
Podsticaji opština za razvoj MSPP, poljoprivrede i ruralni razvoj
U Srbiji takve mogućnosti za sada ne postoje, pošto, lokalne vlasti nemaju kontrolu ni nad
jednim porezom, pa samim tim ni nad olakšicama, oslobođenjima, poreskim kreditima,
podsticajima. Tek po eventualnom prenošenju nadleţnosti za porez na imovinu sa Republike
na lokalne vlasti pojaviće se mogućnost da one daju poreske olakšice iz razvojnih razloga, pa
i tokom cenjkanja sa potencijalnim investitorima.
Ukoliko kod poreza i poreskih olakšica i oslobođenja lokalne zajednice nemaju prilike da
utiĉu na ekonomska kretanja, kod mnogih drugih lokalnih daţbina situacija je znatno
povoljnija i one mogu da utiĉu na troškove preduzeća a, a time i na njihovo ponašanje. Radi
se, naime, o daţbinama koje se kod nas uglavnom zovu lokalnim komunalnim taksama.
Najvaţnije među njima su naknada za korišćenje građevinskog zemljišta, naknada za uređenje
građevinskog zemljišta i, kod većine opština, kirija za poslovni prostor koji je u drţavnom
vlasništvu.
Naknada za uređenje građevinskog zemljišta je ionako ugovorna obaveza i nju lokalna vlast
moţe lako varirati u skladu sa potrebama, odnosno sa eventualnim dogovorom sa
investitorima. Iako se ova naknada obiĉno definiše kao naknada za troškove koji su uĉinjeni
na uređenju zemljišta, ipak je jasno da se tu dobrim delom radi o zahvatanju gradske rente i
da opština ima prava da smanji ili potpuno ukine rentu onda kada proceni da je to dobro.
Naknada za korišćenje građevinskog zemljišta je trajna po svom karakteru i za investitora
moţe biti vrlo vaţno ili, ĉak, presudno kada dobije popust ili eventualno oprost cele
naknade. Neke opštine u Srbiji već koriste takvu mogućnost.
Finansijske stimulacije
2.1 Da li Opština iz budţeta sprovodi ili planira finansijsku podršku za razvoj
poljoprivrede ili MSP
2.1.1. Ako je odgovor negativan, razlog
1. nedostatak sredstava
2. nije ocenjeno za potrebno
3. nešto drugo (navesti
2.1.2. Vrsta finansijske podrške Opštine
Detaljni podaci po pojedinim vrstama podrške (suma u 000 din i broj
klijenata 2006)
a. Kreditna šema za poljoprivredu
b. Kreditna šema za MSP, precizirati za koga
c. Kreditne garancije, garantni fond
d. Subvencije kamata na kredite
e. Grant, bespovratna sredstva za samozapošljavanje
f. Grant, bespovratna sredstva za ostala ulaganja, navesti koja
g. Olakšice u lokalnim zahvatanjima
takse
Strana 33 od 97
Podsticaji opština za razvoj MSPP, poljoprivrede i ruralni razvoj
naknade za zemljište
drugo
h. Nešto drugo
Tako su ukupno izdvojile sledeća sredstva za stimulacije ova dva sektora opštine: Beograd
ĉak oko 120 miliona dinara. Kragujevac oko 68 miliona dinara, Loznica 18 miliona dinara;
Obrenovac 10 miliona dinara; Niš - 9,7 miliona dinara; Mali Zvornik - 8,5 miliona dinara;
Ĉajetina 7 miliona dinara; Kruševac - 6,5 miliona dinara; Zrenjanin 5,3 miliona dinara,
Boljevac 1,7 miliona dinara; Ĉaĉak - 6,5 miliona dinara; Svilajnac 4,8 miliona dinara; Velika
Plana 4,6 miliona dinara; Arilje 3,8 miliona dinara; Prijepolje - 3,5 miliona dinara; Uţice - 3,5
miliona dinara; Panĉevo 3,4 miliona dinara; Kovin 3,3 miliona dinara; Sombor 3 miliona
dinara, Ţagubica 2, 5 miliona dinara; Baĉka Palanka 2,5 miliona dinara; Negotin 2 miliona
dinara; Inđija 2 miliona dinara; Valjevo 1,7 miliona dinara; Mladenovac 2 miliona dinara;
Ţabari 1,3 miliona dinara; Crveni Krst Niš - 1,1 miliona dinara; Aleksinac - milion dinara;
Vlasotince 720 hiljada dinara; ; Krupanj - 700 hiljada dinara; Smederevska Palanka 400
hiljada dinara;
Poljoprivreda i MSP
Poljoprivreda
24
29
ukupno
6 anketirane
MSP 102 opštine
Strana 34 od 97
Podsticaji opština za razvoj MSPP, poljoprivrede i ruralni razvoj
Strana 35 od 97
Podsticaji opština za razvoj MSPP, poljoprivrede i ruralni razvoj
Strana 36 od 97
Podsticaji opština za razvoj MSPP, poljoprivrede i ruralni razvoj
52. Mladenovac Sredstva za pomoć razvoju poljoprivrede, svake godine, iako vrlo
mali iznosi zbog malog budţeta
53. Velika Plana Sredstva iz budţeta se daju kroz lokalni Fond za unapređenje i
razvoj poljoprivrede Opštine
54. Zrenjanin Kreditiranje-udruţivanje agrarnog budţeta i sredstava za MSP sa
bankom preko koje se plasiraju u okviru donetog programa
55. Poţarevac Davanje kredita za razvoj poljoprivrede uz period otplate od 1
godine
56. Beograd Krediti za poljoprivrednike i podsticajna sredstva, grant za
zapošljavanje, krediti za MSP
Izvor: Terensko istraživanje opština, UNDP 2007
U narednom boksu daje se detaljniji uporedni prikaz fondova u ĉetiri lokalne samouprave i
izvod iz narativnog dela istraţivanja projekta USAID MEGA.
Strana 37 od 97
Podsticaji opština za razvoj MSPP, poljoprivrede i ruralni razvoj
30
30
25
20
18 2005
U m il dinara 15
15 15 2006
10 2007
10
9
5 6 6
5
4
0
Loznica Subotica Inđija Kraguje vac
.
Podrška poljoprivredi u 2006
140
119
120
U milionima dinara
100
80
60
40
15
20
6
0
0
Indjija Loznica Subotica Kra guje va c
3.5mil (2%)
5mil (3%) Program HELP
Regionalna
agencija za
Ekon. razvoj 1.5mil (1%)
Promotivne
aktivnosti
20mil (13%)
Regionalni
119mil (81%) garantni fond
Sredstva za
poljoprivredu
Strana 38 od 97
Podsticaji opština za razvoj MSPP, poljoprivrede i ruralni razvoj
Kome se pruţa finansijska podrška kroz lokalne fondove: ili samo preduzetnicima, ili i
MSP i preduzetnicima, registrovanim poljoprivrednim gazdinstvima, nezaposlenim licima sa
evidencije NSZ
Šta se finansijski podrţava: nabavka osnovnih sredstava (ĉiji je oĉekivani vek trajanja duţi
od 3 godine), u nekim sluĉajevima, primer Subotica, sredstva se mogu koristiti i za
obezbeđenje uĉešća za kredite koje daje Republika/Pokrajina, nezaposlena lica (primer
Loznica), jaĉanje preduzetništva i mikro i malih preduzeća, program za zapošljavanje mladih
i IT istraţivaĉke i razvojne inicijative.
Institucionalni mehanizmi: U ove ĉetiri opštine fondovi podsticaja razvoja MSP i
poljoprivrede su u 2006. godini bili registrovani kao: posebno pravno lice i to u Kragujevcu
kroz Direkcija za robne rezerve, ili kao novoosnovano pravno lice - Fond za razvoj
poljoprivrede u Subotici koji je registrovan po Zakonu o zaduţbinama, fondacijama i
fondovima u pokrajinskom Sekretarijatu za kulturu; kao budţetski fond na primer subotiĉki
Fond za finansiranje preduzetnika, ili je sledilo osnivanje u skladu sa ĉlanovima 44-47. ZBS;
a treći naĉin primene fonda je bilo kroz “obiĉnu” budţetsku liniju, najĉešće kod subvencija.
Upravljanje: Kod izbora ĉlanova komisije koje donose kljuĉne odluke nema jasnih
kriterijuma; posebno je nerešeno pitanje kriterijuma za izbor predstavnika privatnog sektora.
Uloge uĉesnika u lokalnom odluĉivanju fonda nisu jasne - uloga gradonaĉelnika/predsednika
opštine i uloga skupštine, uloga poslovnih banaka i postupak odabira banke. U Loznici i
Kragujevcu banke nemaju nikakvu ulogu, dok u Subotici imaju ograniĉenu, a u Inđiji imaju
veliku ulogu. Nema primene Zakona o javnim nabavkama.
Određeni komentari-primedbe :
Pitanje kontinuiteta – svi opštinski programi u ĉetiri analizirane opštine su nedavno
ustanovljeni
Pitanje tumaĉenja zakona – Zakon o finansiranju opština
Kamata / troškovi obraĉuna kredita
Visok procenat odobrenih zahteva – LER + socijalni aspekt
Mali broj podnetih zahteva– potencijalni korisnici nedovoljno upoznati. Krediti nisu
dovoljno atraktivni
Maksimalni iznos odobrenog kredita – ĉesto arbitrarno
Nema konsultacija sa predstavnicima privatnog sektora u procesu planiranja i
dizajniranja programa
Analiza troškova i dobiti (CBA) se uglavnom ne radi
Indikatori za praćenje uspešnosti programa uglavnom nisu ustanovljeni (monitoring i
evaluacija)
Mehanizam kontrole i namenskog trošenja sredstava-(nedovoljno jasna i/ili efikasan)
Visok procenat naplate dospelih kredita
Strana 39 od 97
Podsticaji opština za razvoj MSPP, poljoprivrede i ruralni razvoj
subvencije
kreditne grant za
kamata
garancije samozapošljavanje
kreditna šema 4 8 13 grant za ostala
za MSP 7 ulaganja
15
26 40
kreditna šema za polj.
Strana 40 od 97
Podsticaji opština za razvoj MSPP, poljoprivrede i ruralni razvoj
Strana 41 od 97
Podsticaji opština za razvoj MSPP, poljoprivrede i ruralni razvoj
Poređenja radi u nastavku je primer jednog malog fonda (300 puta manja sredstva nego u Kragujevcu),
što je znatno češći primer, odnosno u domašaju mogućnosti manjih opština
Izvor: Intervju sa predstavnicima sekretarijata za poljoprivredu
Opštine koje su izdvajala sredstava iz budţeta kroz kreditnu šemu za MSP, kao i njihova visina i
namena, detaljnije su prikazani u narednoj tabeli.
Strana 42 od 97
Podsticaji opština za razvoj MSPP, poljoprivrede i ruralni razvoj
U Srbiji postoje dva lokalna odnosno regionalna garancijska fonda (od kojih je samo jedan
u funkciji), a treći je u osnivanju.
Strana 43 od 97
Podsticaji opština za razvoj MSPP, poljoprivrede i ruralni razvoj
Strana 44 od 97
Podsticaji opština za razvoj MSPP, poljoprivrede i ruralni razvoj
Grant za samozapošljavanje
Tabela 7: Podrška kroz grant za samozapošljavanje
Opštine Grant za samozapošljavanje 2006.
1 Palilula, Niš Kroz projekat unapređivanja koţarstva registr. udruţenja (12
ĉlanova) oprema, mehanizacija i rasna grla koza
4 miliona dinara -34 ĉlana
2 Preševo Za mali biznis
3 Ljubovija Poljoprivreda, turizam , preduzetništvo
4 Aleksinac Na osnovu konkretnih projekata za registrovanje udruţenja
poljoprivrednika
5 Kladovo Premije za poljoprivredu
6 Pirot 1, 2 miliona dinara
7 Crveni Krst-Niš Poljoprivrednicima za zasade, rasnu stoku, muzilice,sadnice
8 Prijepolje 12 projekata je finansirala Opština za samozapošljavanje
9 Paraćin Milion dinara
10 Ĉaĉak 4 miliona dinara, za razvoj MSP preko NSZ kroz
Strana 45 od 97
Podsticaji opština za razvoj MSPP, poljoprivrede i ruralni razvoj
Napomena: Vranje, Panĉevo a moţda i Pirot su trebali da svrstaju ovo pod prethodnom
rubrikom jer je reĉ direktno o grantu za nova radna mesta, dok je Crveni Krst –Niš moţda
trebalo da stavi svoj odgovor u rubrici finansiranje obuka. Izgleda da neke od kategorija u
pitanjima nisu bile dovoljno jasne onima koji su popunjavali ankete.
18U anketi grad je svrstao ovde ovaj grant Fond. Međutim u istraţivanju pomenut je pod rubrikom ostala
nefinansijska podrška, pošto on u principu nije namenjen direktno firmama za radna mesta već za indirektnu
podršku kroz obuke, centre za podršku i sliĉne neprofitne poduhvate.
Strana 46 od 97
Podsticaji opština za razvoj MSPP, poljoprivrede i ruralni razvoj
3 Preševo X
4 Uţice X X Za ulaganje u industrijsku zonu
investitori su oslobođeni
naknade za komunalno opremanje
5 Vranje X X X
6 Obrenovac X X
7 Ĉoka
8 Loznica X Zakup zemljišta u industrijskoj zoni
9 Luĉani
10 Kruševac Olakšice za preduzetnike za prvih
godinu dana u vrednosti od 50%
ukupnog iznosa takse na firmu
11 Golubac X X
12 Kladovo X X
13 Pirot X
14 Crveni Krst- X Finansiranje sportskih i kulturnih
Niš manifestacija (verovatno pogrešno
svrstano)
15 Prijepolje X
16 Kanjiţa U toku je izrada sistema olakšica
17 Sombor Smanjene tarife za isticanja firme MSP,
sa malim poslovnim prostorom
18 Bujanovac X
19 Smederevska X 0
Palanka
20 Baĉka Palanka X
21 Ĉajetina X
22 Ćićevac X X
23 Ćuprija X X Oslobađanje firmarine MSP u prvoj
godini rada
24 Ivanjica X X X
25 Topola X
26 Valjevo X Komunalne takse za preduzetnike u 1.
godini poslovanja bez naplate.
Stari zanati oslobođeni svih lokalnih
daţbina
27 Panĉevo X
28 Velika Plana X Smanjenje naknada za korišćenje i
sajamskog izloţbenog polj. Prostora
uređivanje izloţbe stoĉara opština
oslobodila 600 hiljada taksu na prostor
Strana 47 od 97
Podsticaji opština za razvoj MSPP, poljoprivrede i ruralni razvoj
29 Poţarevac X
30 Beograd Naknada za promenu namene
poljoprivrednog zemljišta
- Republika vraća lokalnoj
samoupravi, 40% od ukupnog iznosa
naknade
Razlozi za nes provođenje finans ijs ke podrške opš tine za polj. i MSP
100%
80%
60%
40%
20%
0%
nedostatak pravne prepreke
sredstava f in. ovlašćenja opštine
Strana 48 od 97
Podsticaji opština za razvoj MSPP, poljoprivrede i ruralni razvoj
U gradovima Srbiji postoje dve vrste infrastrukture. U infrastrukturu koja je deo nekog od
nacionalnih sistema i nad kojom lokalne vlasti nemaju praktiĉno nikakvu ingerenciju spadaju
telekomunikacije, snabdevanje elektriĉnom energijom, snabdevanje gasom visokog pritiska,
kao i saobraćajna infrastruktura; nacionalna i regionalna mreţa puteva, ţeleznice, kao i
aerodromi i luke koji opsluţuju podruĉje lokalne zajednice. Ukoliko se na teritoriji opštine,
odnosno grada, nalaze infrastrukturni objekti ovih delatnosti, oni predstavljaju iskljuĉivo
lokalni segment određenog nacionalnog infrastrukturnog sistema.
Budući da lokalne vlasti nemaju nikakvu ingerenciju nad ovom vrstom infrastrukture,
postavlja se pitanje da li uopšte postoji mogućnost uticaja na ovu vrstu infrastrukture,
odnosno kakvo mesto ima u strategiji razvoja preduzetništva i lokalnog ekonomskog
razvoja? Postoji nekoliko naĉina na koji lokalne vlasti mogu da utiĉu na razvoj i ove vrste
infrastrukture na sopstvenom podruĉju i dalje na razvoj MSPP po tom osnovu:
1. Opštine mogu u okviru svojih ingerencija da pospeše razvoj ove vrste infrastrukture, na
primer, pravovremenim davanjem urbanistiĉkih uslova, odnosno urbanistiĉkih i građevinskih
dozvola za infrastrukturne i poslovne objekte koji se nalaze na njihovom podruĉju.
2. Opštine mogu da stupe u direktan kontakt i pregovore sa javnim preduzećima koja
gazduju ovom infrastrukturom i pruţaju ove infrastrukturne usluge i da sa njima nađu
rešenja u pogledu brţeg razvoja te infrastrukture koja bi bila zadovoljavajuća za obe strane.
Strana 49 od 97
Podsticaji opština za razvoj MSPP, poljoprivrede i ruralni razvoj
Iako se lokalni infrastrukturni sistemi, odnosno komunalne delatnosti, mogu grupisati ili
razvrstati na mnogo razliĉitih naĉina, odnosno na osnovu mnogih kriterijuma, jedna od
najznaĉajnijih podela jeste na one komunalne delatnosti koje spadaju mreţne delatnosti -
vodosnabdevanje i kanalizacija, daljinsko grejanje i distribucija gasa, kao i javni šinski i
trolejbuski saobraćaj, koje su i prirodni monopoli.
Strana 50 od 97
Podsticaji opština za razvoj MSPP, poljoprivrede i ruralni razvoj
Gazdovanje gradskim zemljištem treba da obezbedi dobru alokaciju tog zemljišta ekonomski
efikasnim korisnicima, što podrazumeva pravovremeno i efikasno pripremanje i opremanje
zemljišta, kao i njegovo brzo privođenje odgovarajućoj nameni. Pored brze i efikasne
izgradnje objekata na novim lokacijama (tzv. zelene lokacije), dobro gazdovanje gradskim
zemljištem treba da obezbedi i efikasnu urbanu rekonstrukciju, odnosno promenu namene
površine i intenzitet izgrađenosti putem zamene nasleđenog građevinskog objekta novim
(tzv. smeđe lokacije).
U Srbiji je gradsko zemljište još uvek iskljuĉivo u javnom vlasništvu, onemogućen je njegov
promet i nema trţišta gradskog zemljišta, mada to trţište postoji implicitno (kao integralni
deo trţišta nekretnina). Naime, promet nekretnina neminovno obuhvata i promet svojinskih
prava nad zemljištem na kome su podignute te nekretnine. Međutim, ne postoji trţište
neizgrađenog gradskog zemljišta, pa stoga lokalne vlasti vrše administrativnu raspodelu
gradskog zemljišta kao resursa, koje se dodeljuje na praktiĉno trajno, odnosno, dugogodišnje
korišćenje, ali ne postoji slobodan promet. Pri prenosu prava korišćenja ne plaća se trţišna
cena (zakupnina), već administrativno određene naknade. Sve bitne detalje naĉina na koji se
gradsko zemljište dodeljuje, odnosno ustupa, kao i program njegovog davanja u zakup
uređuju lokalne vlasti.
Pri definisanju strategije lokalnog ekonomskog razvoja treba uoĉiti da, pored stanovanja,
postoje dve osnovne grupe delatnosti, odnosno namene površina u gradovima. Jednu grupu
ĉine tercijarne (komercijalne) delatnosti, tj. one koje proizvode usluge. U fiziĉkom pogledu,
to su delatnosti koje se obavljaju u kancelarijskom prostoru, radnjama opšteg tipa (trgovina
na malo) i ugostiteljskim objektima i tome sliĉno. Naĉelno posmatrano, ove delatnosti su
locirane u centru grada, dobro podnose visoke gustine izgrađenosti (nije im potreban veliki
slobodan prostor), nemaju velike infrastrukturne zahteve i kompatibilne su sa stanovanjem.
Drugu grupu ĉine sekundarne (industrijske) delatnosti koje su locirane na obodima grada,
ĉesto u specijalizovanim zonama. Ove delatnosti su infrastrukturno veoma zahtevne,
potreban je, na primer, pristup teškim vozilima, odnosno ţeleznici – dovoze se kabaste
sirovine, odvoze ponekad još kabastiji proizvodi. Sekundarne delatnosti veoma ĉesto emituju
snaţne negativne eksterne efekte (buka, vibracije, zagađenje ĉvrstim, teĉnim ili gasovitim
Strana 51 od 97
Podsticaji opština za razvoj MSPP, poljoprivrede i ruralni razvoj
otpadnim materijama itd..), obaraju vrednost ambijenta u kome se nalaze, tako da, naĉelno
posmatrano, nisu kompatibilne sa stanovanjem.
Upravo je za drugu grupu delatnosti vezan program, odnosno projekti strategije lokalnog
ekonomskog razvoja ili je sadrţaj stvaranje industrijskih parkova – specijalizovanih, dobro
infrastrukturno opremljenih zona, prilagođenih potrebama MSPP. Takve zone se nalaze
blizu regionalnih, odnosno magistralnih puteva i pruga, tako da imaju lak pristup na te
saobraćajnice, opremljene su osnovnom komunalnom infrastrukturom dovoljnog kapaciteta
(vodosnabdevanje i odvođenje otpadnih voda, elektriĉna energija, telekomunikacije, gas itd.),i
u tom zonama postoji dovoljno prostora potrebnog za obavljanje industrijske delatnosti.
Konaĉno, u takvoj su veoma ublaţena urbanistiĉka ograniĉenja (dozvoljene su praktiĉno sve
namene površine), a urbanistiĉke procedure, poput dobijanja urbanistiĉke dozvole, znatno su
pojednostavljene. Takva industrijska zona treba da bude stvorena odgovarajućom odlukom
lokalnih vlasti.
Dilema, međutim, postoji u pogledu upravljanja takvom zonom posle osnovanja. Jedna
opcija je da njome upravlja posebno javno preduzeće koje bi osnovala lokalna zajednica, a
druga opcija u pogledu upravljanja moţe da bude i partnerstvo javnog i privatnog sektora.
Pripremanje i opremanje zemljišta, a to je osnovna delatnost u stvaranju takve zone, svakako
je profitabilna delatnost i treba je prepustiti privatnom sektoru. Lokalne vlasti zadrţavaju
vlasništvo nad gradskim zemljištem (bar do predstojeće reforme sistema gazdovanja ovim
resursom), i funkcije urbanistiĉke vlasti koje im pripadaju. Još jedna funkcija lokalnih vlasti u
ovom pogledu moţe da bude znaĉajna ukoliko se stvaranje ovakve industrijske zone zasniva
na konverziji poljoprivrednog zemljišta u gradsko, odnosno građevinsko. Naime, postoji
zakonska osnova na osnovu koje lokalne vlasti mogu da eksproprišu to zemljište, pod
uslovom da vlasnicima plate praviĉnu naknadu, odnosno trţišnu cenu tog zemljišta pri
njegovoj sadašnjoj nameni. Ovakav potez moţe da bude kontroverzan (naroĉito sa
stanovišta obezbeđivanja sredstava za isplatu praviĉne naknade pređašnjim vlasnicima), ali u
određenim situacijama, naroĉito ukoliko postoji veći broj parcela, odnosno vlasnika, moţe da
pospeši realizaciju programa industrijskih parkova, a time pospeši i lokalni ekonomski razvoj.
Strana 52 od 97
Podsticaji opština za razvoj MSPP, poljoprivrede i ruralni razvoj
investicije koje se mogu povratiti tek kada se lokacija ustupi korisniku. Odgovor na ovo
pitanje je vezan i za stepen uĉešća privatnog sektora u ovakvim poduhvatima, cenu
zajmovnog kapitala i mogućnost davanja solidnih garancija za otplatu kredita.
Bez obzira na konkretne odgovore na navedena pitanja, optimalna strategija realizacije ovih
programa moţe se zasnivati na podeli na primarno i sekundarno opremanje zemljišta, pri
ĉemu bi lokalne vlasti, kao program, odnosno projekat lokalnog ekonomskog razvoja
unapred obezbedile primarno, a sam investitor sekundarno pripremanje i opremanje
zemljišta u samoj poslovnoj zoni. Ponuda (primarno) već opremljenih lokacija skraćuje
vreme potrebno za realizaciju investicije i pospešuje lokalni ekonomski razvoj.
Ono na šta treba posebno skrenuti paţnju jesu osnivanje i razvoj MSPP u nauĉno
tehnološkim parkovima koji danas u svetu predstavljaju institucionalni okvir za najbrţi
razvoj MSPP, posebno u oblasti novih proizvodnji, materijala, tehnologija, inovacija i sistema
upravljanja. Nauĉno tehnološki parkovi ukljuĉuju najaktivnije uĉešće opština u izgradnji
komunalne infrastrukture, kao i bankarskog i privatnog sektora u izgradnji laboratorija,
pogona, centara za ispitivanje i istraţivanje, univerziteta, agencija za transfer tehnologije i
intelektualne svojine, znanja, konsultantskih i finansijskih institucija i fondova "Ventura"
kapitala. Za efikasnost ovih podsticaja razvoju MSPP vrlo je vaţno da se prethodno uradi
profilisanje ovih parkova, studije izvodljivosti i partnerstva u njihovoj izgradnji.
Posebne programe u okviru strategije lokalnog ekonomskog razvoja treba da ĉine programi,
odnosno projekti urbane rekonstrukcije, pre svega u sluĉaju napuštenih (najĉešće
poslovnih, odnosno industrijskih) objekata. Iako su projekti urbane rekonstrukcije
opterećeni troškovima rušenja zateĉenog objekta i odgovarajućeg pripremanja terena, ovakve
lokacije su najĉešće infrastrukturno već opremljene, tako da ovi projekti mogu da
predstavljaju znaĉajnu uštedu u odnosu na „aktiviranje“ potpuno nove lokacije na obodu
grada, daleko od poslovnog centra grada itd. Tim pre što se urbanom rekonstrukcijom
obiĉno „aktiviraju“ atraktivne lokacije, nekada upotrebljavane, a sada napuštene, ili
nedovoljno iskorišćenje. Najveća korist od urbane rekonstrukcije je upravo u ponovnom
„aktiviranju“ atraktivnih lokacija, i poboljšanje efikasnosti alokacije gradskog zemljišta kao
resursa.
Unutar postojećih zakonskih rešenja, u to angaţovanje neminovno spada dodeljivanje
gradskog zemljišta investitoru, izrada detaljnih urbanistiĉkih planova (planovi detaljne
regulacije) i izdavanje odgovarajuće urbanistiĉke dozvole, i, ukoliko je potrebno,
eksproprijacija postojećeg napuštenog objekta.
Strana 53 od 97
Podsticaji opština za razvoj MSPP, poljoprivrede i ruralni razvoj
Javlja se veliki broj malih, odnosno mikro preduzeća koja imaju solidne poslovne programe,
ali nemaju svoj poslovni prostor, niti mogućnosti da samostalno organizuju sve ono što im je
potrebno za uspešno poslovanje. Tada se stari poslovni, odnosno industrijski objekti, mogu
iskoristiti za uspostavljanje poslovnih (biznis) inkubatora. Naime, nasleđeni prostor se
podeli na niz manjih prostora koji sluţe za otvaranje radionica mikro i malih preduzeća. Sve
te radionice, odnosno preduzeća zajedniĉki koriste infrastrukturu, a zajedniĉki mogu da
koriste i neke druge poslovne usluge, o ĉemu je bilo reĉi u poglavlju o „mekoj“
infrastrukturi.
Konaĉno, veoma ĉesto delovi grada u kojima treba da budu koncentrisani poslovni objekti u
oblasti usluga (kancelarijski prostor i prodavnice) nemaju dovoljnu ponudu infrastrukture,
naroĉito lokalnih javnih dobara. Drugim reĉima, fiziĉki ambijent nije odgovarajući, što
umanjuje atraktivnost tog dela grada, obara vrednost nekretnina i umanjuje dolazak novih
preduzeća. Bez obzira na to, svi ti objekti već imaju urbanistiĉku, odnosno građevinsku
dozvolu, tako da se izbegava proces davanja urbanistiĉke saglasnosti. U takvim situacijama
moţe da se primeni zona unapređenog poslovanja («Business Improvement District»,
BID), kroz mehanizam koji je na određeni naĉin sliĉan samodoprinosu. Naime, poslovni
korisnici određenog dela grada samostalno odluĉuju da li će plaćati namenski doprinos kome
je cilj da poboljša ponudu lokalnih javnih dobara na njihovom podruĉju.
Sam plan određenog podruĉja, naroĉito regulacioni plan, moţe da bude veoma rigidan u
pogledu zahteva i ograniĉenja investitoru, odnosno urbanistiĉki uslovi koji iz tog plana
proizlaze mogu da budu veoma restriktivni. Takvo planiranje, odnosno takvi planovi
svakako da ne pogoduju lokalnom ekonomskom razvoju. Oni će da „oteraju“ investitore na
podruĉja drugih lokalnih zajednica, onih koje usled dobro definisanih urbanistiĉkih rešenja
mogu da investitorima ponude fleksibilne urbanistiĉke uslove.
Strana 54 od 97
Podsticaji opština za razvoj MSPP, poljoprivrede i ruralni razvoj
sluţbe, što je u potpunosti u nadleţnosti lokalnih vlasti, ima blagotvorne efekte, odnosno
pospešuje lokalni ekonomski razvoj.
Konaĉno, pri formulisanju onih delova strategije lokalnog ekonomskog razvoja koji se
odnose na komunalnu infrastrukturu, potrebno je voditi raĉuna i o dva veoma bitna
ograniĉenja. Prvo je da se, bez obzira na sve pogodnosti koje u Srbiji mogu da postoje za
privatne investitore u komunalnu infrastrukturu, u doglednoj budućnosti ne moţe oĉekivati
veliki priliv takvih investicija, naroĉito ne stranih, i naroĉito ne u manjim gradovima u Srbiji.
Drugim reĉima, bez obzira na sve mogućnosti koje, naĉelno posmatrano, nudi partnerstvo
javnog i privatnog sektora, u velikom broju sluĉajeva u doglednoj budućnosti u Srbiji
poboljšanje infrastrukture će presudno zavisiti od javnih fondova koji se mogu alocirati u
ovu namenu (što će je već uoĉeno i iz Nacionalnog investicionog plana predviđa znaĉajna
sredstva za izgradnju nauĉno tehnoloških parkova, industrijskih zona i poslovnih
inkubatora). Drugo, odrţivost razvoja komunalnih delatnosti, odnosno odrţivost
unapređenja komunalne infrastrukture zavisi od prihoda komunalnih preduzeća, odnosno od
cena kojima se mogu pokriti svi troškovi komunalne infrastrukture, ukljuĉujući i troškove
kapitala.
Jedna od prepreka sa kojom se suoĉavaju preduzetnici kada poĉinju da rade jeste problem
poslovnog prostora. On je ĉesto ili skup ili je, bar u manjim sredinama, teško naći takav koji
odgovara po strukturi i kvalitetu. Problem se posebno zaoštrava onda kada kreditiranje
poĉetnih koraka kroz mikro kredite ne postoji ili je nedovoljno, pa preduzetnik ne raspolaţe
novcem potrebnim za zakup, odnosno za avans kod zakupa. Iskustvo je pokazalo da je
obezbeđenje poslovnog i radnog prostora jedan od najefikasnijih metoda podrške firmama u
nastanku. Takvu podršku mogu lako da obezbede oni gradovi u Srbiji koji poseduju
sopstveni poslovni prostor, dok ostali mogu da uĉestvuju u poslovima privatnog sektora na
iznajmljivanju istog. Mogućnost da se kroz unapređenje fiziĉkih pretpostavki biznisa
unapredi atraktivnost poslovanja u datoj sredini i potpomogne zadrţavanje postojećih,
razvijanje novih i dolazak stranih firmi, moţe da se realizuje kao:
Strana 55 od 97
Podsticaji opština za razvoj MSPP, poljoprivrede i ruralni razvoj
Strana 56 od 97
Podsticaji opština za razvoj MSPP, poljoprivrede i ruralni razvoj
Podaci iz ankete
U ovom delu studije daje se pregled rezultati istraţivanja sprovedenog u 102 opštine o
ukljuĉenosti i finansiranja opštine sledeće infrastrukture za razvoj ovih savremenih oblika
organizovanja MSP:
1. Biznis inkubatori
2. Industrijske zone
3. Tehnološki parkovi
Odnosno odgovori na sledeća pitanja iz dela ankete: Biznis inkubatori & tehnološki parkovi,
Industrijske zone:
5.1 Da li opština ima /planira poslovne inkubatore ili tehnološke parkove? Ima/ planira
Sektor/ specijalizacija ako je relevantno, ili neki drugi podatak, pomoć, partneri
5.2 Da li opština ima ili planira industrijske zone? ima već, planira, ili su u postupku
realizacije
Sektor specijalizacije zone, pomoć, partneri
Grafikon 12 Postojeći i planirani poslovni inkubatori, tehno parkovi i ind. zone
Opštine koje imaju/planiraju Opštine koje imaju/planiraju
BI/Tehn. park industrijske zone
ima
9 planira
39 ima
58
50
planira
Strana 57 od 97
Podsticaji opština za razvoj MSPP, poljoprivrede i ruralni razvoj
Opština koje planiraju osnivanje Biznis inkubatora, ili tehno parka u narednom periodu je 50
i to su: Dimitrovgrad, Palilula, Niš, Majdanpek, Priboj, Preševo, Uţice (poĉinje izgradnja BI
od 2300 m2), Ljubovija, Vršac, Šid, Kruševac, Ţabari, Plandište, Loznica, Novi Beograd (IT
tehnologije; usluţne delatnosti), Savski venac, Vlasotince, Ţitorađa, Novi Sad, Inđija, Senta
(Poslovni inkubator), Golubac, Kladovo, Pirot, Prijepolje, Bela Crkva, Boljevac, Ţagubica,
Bajna Basta, Bujanovac, Smederevska Palanka, Apatin, Arilje, Ćićevac (preko LER-a
prikuplja dokumentaciju za BI), Ivanjica, Medveđa (odobrena sredstva od NIP-a), Paraćin,
Pećinci, Šabac, Surdulica, Ĉaĉak (ICT inkubator), Crna Trava, Svilajnac, Zajeĉar (BI iz
sredstava NIP-a), Raška, Valjevo, Mladenovac, Beĉej, Sremski Karlovci, Poţarevac, Palilula i
Beograd.
Industrijske zone
Strana 58 od 97
Podsticaji opština za razvoj MSPP, poljoprivrede i ruralni razvoj
12 Kruševac
13 Ţabari 2 3
14 Nije specijalizovana; za proizvodnju
Novi Sad 4 1.398 malih i sr. proizvodnih pogona
15 Srbobran 1 60
16 Inđija 3 480
17 Senta 2
18 Opovo 1 24
19 Kladovo
20 Pirot 17
21 Crveni Krst-Niš 6 Ĉista industrija
22 Kanjiţa 2 3 I
23 Kovin 1 37
24 Poţega
25 Ţitište 33
26 Baĉki Petrovac 2 166
27 Sombor 1 480
28 Niš
29 Industrija , Trgovina , Saobraćaj i
Bujanovac 43.34 Skladišta
30 Kraljevo 2 100
31 Smederevska
Palanka 2 40
32 Plandište 3 17
33 Arilje 3
34 Baĉka Palanka 328
35 Ćićevac 2 27
36 Drvno-prerađivaĉka, tekstilna,
Ćuprija metalostrugarska delatnost
37 Ivanjica 1 55
38 Medveđa 5.5
39 Odţaci 2
40 Pećinci 350
41 Šabac 921
42 Surdulica 1
43 Topola 5
44 Ĉaĉak 150
45 Svilajnac 1 16.5
Strana 59 od 97
Podsticaji opština za razvoj MSPP, poljoprivrede i ruralni razvoj
Strana 60 od 97
Podsticaji opština za razvoj MSPP, poljoprivrede i ruralni razvoj
Ino partner
17 Petrovac 2
18 Opovo 1 16
19 Golubac
20 Kladovo
21 Crveni Krst- 4.7
Niš
22 Prijepolje 13 2.38
23 Kanjiţa 2 27 Ĉista industrija
24 Bela Crkva 14 Sredstva i NIP-a
25 Kovin 37 I
26 Smederevo 85
27 Boljevac
28 Raĉa
29 Ţagubica 7 Industrijska zona
30 Baĉki Petrovac 2 94
31 Niš
32 Kraljevo 3 Industrija , Trgovina , Saobraćaj i
skladiš.
33 Tutin 30
34 Aleksandrovac
35 Apatin 160
36 Arilje 1
37 Ĉajetina 1 50 Drvno-prerađivaĉka industrija,
metalna i tekstilna
38 Ćićevac 1 10
39 Ćuprija
40 Paraćin 48
41 Palilula 1
42 Ĉaĉak 65
43 Svilajnac 2 35
44 Valjevo 14
45 Panĉevo 1 156
46 Mladenovac 1 27
47 Beĉej 2 330
48 Sremski 1 50
Karlovci
49 Knić 30
Strana 61 od 97
Podsticaji opština za razvoj MSPP, poljoprivrede i ruralni razvoj
Iz ovog pregleda i rezultata istraţivanja vidljivo je interesovanje lokalnih vlasti za nove oblike
udruţivanja MSPP, i stvaranje lokalnih uslova za privlaĉenje njihovog interesa za rad u
industrijskim zonama i tehnološkim parkovima, kao i za osnivanje biznisa u biznis
inkubatorima. Obzirom da i drţava iz Nacionalnog plana usmerava velika sredstva u
narednom periodu upravo za ovu infrastrukturu, prvenstveno na lokalnom nivou, zajedniĉki
podsticaji će dati sigurno znaĉajne rezultate u uspešnosti lokalnih MSPP, a time i zemlje. U
praksi za sada u mnogim sluĉajevima se pokreće razvoj industrijskih zona koje nemaju
urađene fizibiliti studije, niti profilisanost u odnosu na koncentraciju sektora, već su ĉesto
opšte i ne pruţaju mnogo više od uređene komunalne infrastrukture. Donekle je sliĉna
situacija i sa biznis inkubatorima (nedovoljna specijalizovanost i ne naroĉito izraţen
tehnološki i inovativni karakter), mada o tome nema dovoljno informacija. U ovom trenutku
utisak je da nema dovoljno orijentacije na razvoj nauĉno tehnoloških parkova koji ukljuĉuju
svu infrastrukturu, pored komunalne i nauĉno istraţivaĉku, laboratorijsku, servisnu,
informatiĉku, transfer "know how" i novih tehnologija, kao i usluge socijalne zaštite za
vreme rada roditelja u parku. Parkovi su izvor inovativnosti i stvaranja najveće dodate
vrednosti, te bi u tom smislu valjalo podsticati opštine i Republiku da u njih više ulaţu.
Strana 62 od 97
Podsticaji opština za razvoj MSPP, poljoprivrede i ruralni razvoj
Strana 63 od 97
Podsticaji opština za razvoj MSPP, poljoprivrede i ruralni razvoj
analizira i unapređuje logistiku, transport, uklanja uska grla, vodi posebne aktivnosti
lokalne vlade, carine, reĉnih nadleţnih organa;
pribavlja spoljne investicije, formira centar za eventualne subvencije za neke probleme
klastera i ko-finansiranja;
analizira konkurenciju i trendove u snabdevanju, veze sa dobavljaĉima, alternativne
dobavljaĉe za nedostajuće inpute, da prethodno identifikuje podugovaraĉe klastera. Vlada
treba da formira neku vrstu brokerskog servisa da pomogne klasteru da pronađe šta mu
treba.
dijagnosticira, izradi trţišne i fizibiliti studije potencijala domaćeg trţišta (niske cene veće
potrošnje);
fokus opštinske vlade treba da bude na klasterima, na koristima za lokalni razvoj od
veza između firmi, industrije i institucija podrške;
Opštinska vlada je ĉlan klastera kao dobavljaĉ javnih roba i usluga, i istovremeno ima
koristi od razvoja klastera u povećanju prihoda od poreza. Treba da nastoji da poveća
koristi od saradnje pruţajući najviši kvalitet usluga. Vlada moţe da podstakne saradnju
uticajem na propise, sudsku praksu, organizacijom treninga profesionalaca za partnerstvo
i kooperaciju.
Pošto klasteri teţe većoj produktivnosti, postizanju viših nadnica, utiĉu na podizanje
plata i van svojih granica.
Treba da promoviše klastere kao vidljivu razvojnu opciju.
Lokalna vlada u suštini treba da kreira stimulativan ambijent za privatni sektor uopšte,
smanji daţbine, unapredi specifiĉne infrastrukturne investicije kao svoje predfinansiranje,
uoĉi razvoj klastera kao prioritet u svojim finansijskim podsticajima, politici poslovnog
prostora, prostornog planiranja i građevinskog zemljišta.
Ovde je izuzetno bitno da se razviju sistemske podrške kroz:
Obrazovni sistem koji snabdeva klastere sa tehniĉkim, inţenjerskim, kvalifikovanim
kadrovima i mogućnošću kontinuiranih treninga i izgradnje veština
Finansijski sistem koji moţe da pomogne kroz zajedniĉka ulaganja, mikrofinansiranje,
fondove za poĉetnike, kapital za investicije u novu opremu i obrtni kapital, mikrolizing
unutar lanca malih dobavljaĉa
Inovacioni sistem koji kreira nove tehnologije i omogućava pristup novim tehnologijama,
savremenim proizvodnim procesima, informacijama
sistem infrastrukture da snabdeva telekomunikacijama, transportom, uklanjanjem
industrijskog otpada
odgovarajući zakonodavni sistem, jeftinijim procedurama, sudskim rešenjima u najkraćem
vremenu, društveno efikasnom kontrolom, zaštitom okoline i prirodnih resursa,
intelektualne svojine
viši kvalitet života, unapređenje lokalnih mogućnosti dobrog sistema obrazovanja, liĉne
sigurnosti građana, razliĉite mogućnosti zabave, razvoj lokalne atraktivnosti za
poslovanje
povećanje kompanijskih prednosti lokalnih firmi kroz povećanje prednosti lokacije, odnosa u
lokalnoj zajednici, motivacije koju udaljeni konkurenti ne mogu postići
Strana 64 od 97
Podsticaji opština za razvoj MSPP, poljoprivrede i ruralni razvoj
Zajedniĉki marketing: Kada se već formira grupacija proizvođaĉa iz jednog sektora, tada je
već moguće da se organizuju i zajedniĉki marketinški napori kako prema potrošaĉima na
nivou Srbije, tako i prema domaćim i stranim investitorima, kako bi se privukle dodatne
investicije.
Zajedniĉka edukacija radnika: Jedna grupacija na lokalnom nivou daleko lakše moţe da
organizuje ili pokrene, uz drţavnu pomoć, program edukacije za svoje radnike. Naime, tek se
na nivou grupacije potrebe za radnicima, sa jedne, i postojanje ili nepostojanje takvih
radnika, sa druge strane, mogu dobro uoĉiti i relativno efikasno zadovoljiti. Dakle obuka
radne snage moţe da se, delimiĉno ili potpuno finansira iz javnih izvora, ali sama organizacija
i izvođenje obuke treba da se prepusti postojećim obrazovnim sistemom, a to se u nekim
sluĉajevima, naroĉito manjih, prostorno udaljenijih i manje razvijenih lokalnih zajednica,
moţe postići i njihovom saradnjom, odnosno zajedniĉkim nastupom prema onima koji
pruţaju obrazovne usluge ukljuĉujući .privatni sektor koji se bavi pruţanjem obrazovnih
usluga.
Specifiĉan deo ove teme je prekvalifikacija. Mnogi zaposleni, a još više nezaposleni u Srbiji
poseduju neadekvatne, odnosno zastarele formalne i neformalne kvalifikacije. Jer,
ekonomska kriza tokom 1990-tih godina i tranzicija uĉinile su cele grupe zanimanja suvišnim,
odnosno nepotrebnim, a ljude koji ih poseduju teško zapošljivim. Dobar primer su brojna
zanimanja iz metalske ili hemijske struke. Radnike sa zastarelim kvalifikacijama, za kojima ne
postoji dovoljna traţnja, treba prekvalifikovati u skladu sa tekućim trendovima i traţnjom za
radnom snagom. Za posao unapređenja znanja i sposobnosti radnika uglavnom je nadleţna
nacionalna sluţba zapošljavanja (NSZ), zajedno sa privatnim sektorom koji je zainteresovan,
ali se i lokalna vlast, posebno u gradovima u kojima je nezaposlenost visoka i u kojima NSZ
ne funkcioniše kako treba, mora ukljuĉiti u proces, i kroz podršku osnivanju tranzicionih
centara, uĉešće u socio-ekonomskim savetima, centrima za prekvalifikaciju i pruţanju
finansijske pomoći ovim programima u cilju ponovnog zapošljavanja.
Virtuelno preduzeće
Ovo je program NSZ, pa izgleda da opštine nisu u većoj meri ukljuĉene niti obaveštene o
njemu. Tako na primer opština Raška je navela da finansira troškove profesora koji rade u
okviru programa „Junior achievement“ Srbija-program za obuku mladih budućih menadţera,
a što zapravo spada u programe preduzetniĉke obuke i odvija se i u mnogim drugim
opštinama.
Strana 65 od 97
Podsticaji opština za razvoj MSPP, poljoprivrede i ruralni razvoj
Moguće je ove strukture uĉiniti vema funkcionalnim i u pogledu razvoja lokalne ekonomije,
a u tome su moguće kombinacije i sa drugim lokalnim iskustvima u razvoju npr. agro biznis
klubova, ruralnih razvojnih centara i lokalnih asocijacija za razvoj nastalih uz pomoć USAID
CRDA projekta i drugim sliĉnim. Razvoj lokalnih kooperativa i udruţenja proizvođaĉa je
jedna od mogućih funkcija.19
19
Za više detalja o teledomovima videti Prilog 3 u aneksu.
Strana 66 od 97
Podsticaji opština za razvoj MSPP, poljoprivrede i ruralni razvoj
Strana 67 od 97
Podsticaji opština za razvoj MSPP, poljoprivrede i ruralni razvoj
Strana 68 od 97
Podsticaji opština za razvoj MSPP, poljoprivrede i ruralni razvoj
drţavni poslovni prostor u opštini moţe jeftino zakupiti, poslovni prostor posebno
subvencionisati, smanjiti firmarine i druge opštinske daţbine, uĉestvovati na legalnom
opštinskom tender, onda će to biti jak podsticaj (mamac) preduzetnicima iz sive ekonomije
da se legalizuju.
Podaci iz ankete
Ovaj deo zasniva se na sledećim pitanjima iz ankete:
etno, radinost
29 tranzicioni centar
12
23 zanatstvo
42
4
4
11
teledom
turizam, seoski
klasteri virtuelno
preduzeće
Strana 69 od 97
Podsticaji opština za razvoj MSPP, poljoprivrede i ruralni razvoj
Strana 70 od 97
Podsticaji opština za razvoj MSPP, poljoprivrede i ruralni razvoj
Preduzetništvo u turizmu
Veliki broj opština podrţava lokalne TO a neke imaju i druge aktivnosti u ovom sektoru:
Strana 71 od 97
Podsticaji opština za razvoj MSPP, poljoprivrede i ruralni razvoj
Strana 72 od 97
Podsticaji opština za razvoj MSPP, poljoprivrede i ruralni razvoj
zanatska kuća“ u blizini Nove Zagore, a zapoĉeo je odrţavanjem i godišnji prazniĉni sajam
zanatstva pod nazivom „Najbolje iz Bugarske“.
Strana 73 od 97
Podsticaji opština za razvoj MSPP, poljoprivrede i ruralni razvoj
Podrška zanatstvu
Tabela 15: Podrška zanatstvu
1 Opština Aktivnost
2 Palilula, Niš Prezentacija na sajmovima
3 Loznica Podrška zanatstvu
4 Krupanj Podrška zanatstvu
5 Vlasotince Podrška zanatstvu
6 Blace Podrška zanatstvu
7 Novi Sad Podrška zanatstvu
8 Inđija Pisanje biznis planova, povezivanje sa partnerima
9 Golubac Izdvajanje sredstava iz budţeta
10 Kladovo Podrška zanatstvu
11 Pirot Dotacije udruţenjima
12 Crveni Krst-Niš Podrška zanatstvu
13 Kanjiţa Praćenje konkursa u okviru informacionog Centra za razvoj
14 Ţitište podsticanje zanatskih radnji za stare zanate
15 Zemun Podrška zanatstvu
16 Ćuprija Podrška zanatstvu
17 Medveđa Grantove za samozapošljavanje se popularizuje razvoj starih
zanata
18 Ĉaĉak Obuke, Klub za poĉetnike, izloţbe
Strana 74 od 97
Podsticaji opština za razvoj MSPP, poljoprivrede i ruralni razvoj
Sledi pregled nekih, u anketi dobijenih odgovora opština, njihovih aktivnosti promocije koje
one podstiĉu u medijskom i drugom smislu.
Strana 75 od 97
Podsticaji opština za razvoj MSPP, poljoprivrede i ruralni razvoj
Strana 76 od 97
Podsticaji opština za razvoj MSPP, poljoprivrede i ruralni razvoj
Autori smatraju da postoji mesta da se veći broj opština ukljuĉi u ove aktivnosti s tim da se
one mogu uĉiniti inovativnijim i raznovrsnijim.
Strana 77 od 97
Podsticaji opština za razvoj MSPP, poljoprivrede i ruralni razvoj
6. Preporuke
Naĉelni komentari22
1. Više (detaljnijih) istraţivanja o merama koje opštine preduzimaju u cilju podsticanja
lokalnog (ekonomskog) razvoja.
2. Veća razmena informacija kao i koordinacija zajedniĉkih akcija opština u ĉemu
SKGO moţe da ima vaţnu ulogu.
3. Da opštine mnogo više nego do sada predviđaju i analiziraju troškove preduzetih
mera u odnosu na rezultate i uspostave jasne kriterijume i procedure odobravanja
stimulativnih mera, naroĉito finansijskih kao što su krediti i subvencije.
4. Za neke mere podrške lobiranje za stvaranje pravnog okvira koji sada nedostaje. S druge
strane treba razmotriti mogućnost razvoja regionalnih (umesto lokalnih ili u kombinaciji sa
njima) struktura i aktivnosti, i to u saradnji sa Republikom i njenim institucijama, što bi
olakšalo troškove i rešilo problem nedostajućih resursa, naroĉito za manje opštine.
Pregledne informacije
7. Sistematsko prikazivanje ekonomske informacije na nivou opština (mapa resursa) ili
na nivou regiona koje omogućavaju da se razume struktura, priroda i karakteristike lokalne
ekonomije (Regionalna razvojna agencija za Šumadiju i Pomoravlje ima veoma dobro
razvijenu takvu mapu ili bazu podataka o regionalnim resursima), Jedan primer efikasnog
stavljanja na raspolaganje kljuĉnih informacija kreirala je opština Inđija kroz pravljenje
pregledne mape resursa koja se moţe pronaći na sajtu:
http://www.indjija.net/upload/documents/Map%20of%20Resources.pdf
8. Uvođenje sistema prikupljanja relevantnih informacija od MSPP kao glavnih aktera
lokalnog ekonomskog razvoja. Ova aktivnost treba da obezbedi da se dobiju informacije o
samim MSP, njihovim aktivnostima i poslovima; koji su to osnovni problemi sa kojima se
oni suoĉavaju u komunikaciji sa lokalnim vlastima; koje su osnovne potrebe i zahtevi MSPP
u pogledu njihovog poslovanja, odnosno lokalnog ekonomskog razvoja. Te informacije
mogu se postaviti na veb portal unutar SKGO. MSPP treba da osete da je aktivno uĉešće u
22Niz preporuka već je obuhvaćen u okviru ranijih delova teksta, tako da neće sve biti ponovljene, naroĉito ne
detaljno
Strana 78 od 97
Podsticaji opština za razvoj MSPP, poljoprivrede i ruralni razvoj
23 Jedan nacrt takvog pravnog akta formulisan je u formi predloga ĉiji je autor Dejan Radulović, zamenik
direktora RAMSPP. Istovremeno se moţe stvoriti legalni okvir za mikrofinansijske organizacije finansirane od
donatora, s obzirom da one ne uzimaju depozite i niĉim ne doprinose ekonomskoj nestabilnosti, naprotiv
mogu podrţati upravo ugroţene kategorije stanovništva za ukljuĉenje u samozapošljavanje i time dati doprinos
ekonomskom i socijalnom razvoju i realizaciji strategije smanjenja siromaštva.
Strana 79 od 97
Podsticaji opština za razvoj MSPP, poljoprivrede i ruralni razvoj
17. Ispitati mogućnost za kreiranje alternativno (1) više regionalnih razvojnih fondova ili (2)
podruĉnih jedinica Fonda za razvoj Srbije.24 Takve regionalne strukture bi mogle biti
rešenje za profesionalno, efikasno i transparentno sprovođenje mikro finansijske podrške, za
šta opštine, naroĉito male nemaju i realno ne mogu imati kapaciteta. Ovde se ne razmatraju
moguće funkcije takvih fondova u finansiranju infrastrukture i drugih namena, već samo
vezane direktno za MSP. Oni bi dakle jednim delom trebalo da obavljaju funkciju start ap
kreditnih, a potencijalno takodje, mikrolizing fondova, a u perspektivi i vlasniĉkih („equity“)
ulaganja. Sem finansiranja start ap25 oni bi mogli baviti i poljoprivredom, podsticati
regionalne klastere ili druge prioritetne sektore za regione. Izvor finansiranja za start ap
kredite, kao i ostale kredite, mogli bi biti portfolio krediti dobijeni od Fonda za razvoj
Srbije.26 Jedna funkcija ove promene je da se odluĉivanje o dodeli pojedinaĉnih kredita,
praćenje i sve ostalo, odvija na regionalnom/lokalnom nivou, a ne u Beogradu, kako bi bilo
efikasnije i sa odgovarajućim potpunim informacijama o aplikantu i projektu. Takvi
regionalni fondovi bi, sem povlaĉenja (pozajmljivanja) sredstava iz centralnog fonda, mogli
da dobiju na legitiman naĉin i trajna, ili pozajmljena sredstva i od opština svog regiona, ĉime
bi se uspostavio dvostruki kapitalni oslonac i povezali interesi svih nivoa.
18. Ovakvi regionalni fondovi bi mogli imati vezu i sa eksternim regionalnim („etno-
zaviĉajnim“) investicionim fondovima koji bi se eventualno u budućnosti formirali na
osnovu ekonomskih interesa dijaspore (jedan od najupešnijih primera je Meksiko).
19. Kreirati uz to, samostalno ili verovatnije kombinovano u okviru prethodno pomenutih
regionalnih finansijskih institucija, i regionalne garantne fondove (u vlasništvu opština,
uz mogući doprinos sa centralnog nivoa) ili (alternativno) decentralizovati Garantni
Fond Srbije, formirati regionalna odeljenja bar u Nišu , Kragujevcu, Kraljevu i Uţicu i/ili
Valjevu Cilj je da se otklone uzroci zbog kojih je broj izdatih garancija za MSP mali i
uglavnom bio vezan samo za poljoprivredne kredite i ukljuĉe lokalna sredstva, inicijativa i
resursi.
20. Pravni akt (Zakon) koji bi uspostavio pravnu osnovu za sve pomenute regionalne fondove
bi mogao eventualno istovremeno regulisati i poloţaj Razvojnog i Garancijskog Fonda
AP Vojvodine, ĉime bi njihova situacija postala jasnije i bolje pravno utemeljena.
24 Što bi bila dopuna odnosno finansijski pandan RRA- regionalnim razvojnim agencijama (poţeljno onda kada
bude definisana regionalizacija na nivou NUTS 2 ili i ranije, na nivou NUTS 3.
25 kao i drugih klijenata koji su za banke nepoţeljan partner (npr. kooperative i u budućnosti socijalna preduzeća
SBA u USA plasira sredstva (delom zapravo garancije) MSP klijentima preko dvostepenog sistema finansiranja.
Centralna jednica za finansiranje start ap moţe biti kao sada Fond za razvoj Srbije, ili se u budućnosti moţe
formirati kao poseban Start ap fond.
Strana 80 od 97
Podsticaji opština za razvoj MSPP, poljoprivrede i ruralni razvoj
7. Reference
Bibliografija
4. Istraţivanje The Urban Institute,MEGA projekat USAID, 2006 u 4 opštine u Srbiji
5. Strategija regionalnog razvoja RS 2007-2012, januar 2007, Republički zavod za razvoj;
6. Strategija ekonomskog razvoja Srbije 2006-2012, 2006, Republički zavod za razvoj;;
7. “Utilization of information and communication technology in the Republic of Serbia 2006”
RSO;
8. Local Governance and the Drivers of Growth,OECD Centre for Entrepreneurship, SMEs
and Local Development, Trento, 2005
9. Managing Decentralisation: A New Role for Labour Market Policy,
ISBN: 9789264104709, OECD , 2005
10. More Than Just Jobs: Workforce Development in a Skills-Based Economy, OECD
2006,Local Economic and Employment Development (LEED) Programme
11. Skills Upgrading - New Policy Perspectives, OECD Centre for Entrepreneurship,
SMEs and Local Development, 2006
12. Cifrić, I. Ruralni razvoj i modernizacija, IDIZ, Zagreb, 2003.
13. Вујовић, С., Петровић, М. Урбана социологија, ЗУНС, Београд, 2005.
14. Castells, M. (1996), The Rise of the Network Society. Oxford, UK: Blackwell Publishers
15. Hawken, P., A. Lovins, et al. (1999), Natural Capitalism. Boston: Little, Brown and
Company.
16. Lösh, A. (1954), The Economics of Location. New Haven: Yale University Press
17. Meadows, D., et all (1972), Limits to Growth. New York: Universe Books
18. Milutinovic, S., M. Đukanović (2001), „Uloga lokalnih vlasti u implementaciji održivog
razvoja – primer grada Niša‟, u V. Šećerov, M. Pejić (eds.), Lokalna samouprava u
planiranju i uređenju prostora i naselja. Beograd: Asocijacija prostornih planera Srbije
19. Milutinovic S., (2002), „The Case Study of Nis‟, in O. Knorr-Sidow (ed), Proceedings,
Summer School “The Future Role of Cities in a Globalizing World: Challenges for new
public strategies and innovative urban governance”. Budapest, Hungary, July 2002
20. Milutinovic S., (2002a), “LA 21 under difficult framework conditions – Case study of Nis”,
Abstracts, EuropeanCities21, The Oslo Convention of European ICLEI Members. Oslo,
Norway, 9-12 February 2002
21. Mumford, L. (1961), The City in History. London: Secker and Warburg
22. Economics, LXIV, 89 - 104
23. Pušić, LJ. (2001), Odrzivi grad - ka jednoj sociologiji okruzenja. Beograd: Slobodan
Masic/Biblioteka Nova 175
24. Richardson, H. W. (1973), Economic Growth Theory. London XE "London" : MacMillan
25. Richardson, H. W. (1980), „Polarization reversal in Developing countries‟, Papers of the
Regional Science Association, 45, 67-85
26. Sassen, S. (1991), The Global City: New York, London, Tokyo. Princeton: Princeton
University Press.
27. Stockholm Conference (1972), Only One Earth: An Introduction to the Politics of Survival.
London: Earth Island
28. UNCHS (1996), The HABITAT Agenda. http://www.unhabitat.org/unchs/english/hagenda/
29. UNDP (1999), Human Development Report 1999. UN Development Program,
http://www.undp.org/hdro/99.htm
30. UNICEF XE "UNICEF" (1995), The Progress of Nations. New York: United Nations
International Children‟s Fund (UNICEF)
31. United Nations (1992), Agenda 21: Programme of action for sustainable development.
New York: United Nations
Strana 81 od 97
Podsticaji opština za razvoj MSPP, poljoprivrede i ruralni razvoj
32. United Nations (1998), World Urbanization Prospects. New York: U. N. Department of
Economic and Social Affairs
33. United Nations (2000) United Nations Millennium Declaration, A/RES/55/2,
http://www.un.org/millennium/declaration/ares552e.pdf
34. Prof.dr Mirko Pejanović,”Model participacije građana u lokalnoj samoupravi i
mogućnost kreacije novih institucija za razvoj lokalne samouprave,”Lokalna
samouprava”Juni 2004 god.
35. Uporedna iskustva lokalnih samouprava, Magna agenda, Beograd 2002.g.
Internet sajtovi
1. Stalna konferencija gradova i opština http://www.skgo.org
2. Istraţivanje o strateškim dokumentima opština, kancelarija potpredsednika vlada za
strategiju smanjenja siromaštva http://www.prsp.sr.gov.yu/istrazivanje/index.jsp
3. Republiĉka agencija za razvoj malih i srednjih preduzeća i preduzetništva
http://www.sme.sr.gov.yu/
4. MERR, Ministarstvo za ekonomiju i regionalni razvoj: http://www.merr.sr.gov.yu
5. Lokacije u opštinama Vojvodine za izgradnju privrednih objekata
http://www.arhiurb.vojvodina.sr.gov.yu/
6. Mapa resursa opštine Inđija
http://www.indjija.net/upload/documents/Map%20of%20Resources.pdf
7. Euta , evropska unija teledom saveza http://www.euta.hu/
Strana 82 od 97
Podsticaji opština za razvoj MSPP, poljoprivrede i ruralni razvoj
8. PRILOZI
2. Strukture za podršku MSP (malih i srednjih preduzeća) i LER (lokalni ekonomski razvoj)
2.1 Da li imate kancelariju za LER - Ako da, koliko zaposlenih ima u Da li planirate kancelariju za
lokalni ekonomski razvoj kancelariji: LER- lokalni ekonomski razvoj
........................................................
........................................................
1- da 1- da 1- da
2 – ne 2 – ne 2 –možda
3 -ne
2.3 Da li postoji neka druga forma Navedite naziv i aktivnosti ako Da li planirate neku drugu
lokalnog centra ili punkta za podršku postoji: formu lokalnog centra za
razvoju MSP i/ili LER, npr podršku razvoju MSP i LER
Informacioni punkt, »kol centar« ......................................................
(telefonski servis) ?
...................................................... 1- da
1- da ......................................................
...................................................... 2 - ne
2 – ne ......................................................
2.4 Da li opština ima nameru ili potencijalni interes da učestvuje u osnivanju Regionalne Agencije
(centra) za podršku MSP ili da pomogne širenje neke postojeće agencije (iz susednog okruga) na
sopstveno područje (odgovor ako za sada ne postoji aktivna agencija na području vašeg okruga)
1 – da
2. –možda
3. -ne
27 Svuda dalje u upitniku upotrebljen je termin “opština”, što treba shvatiti kao “opština ili grad”
Strana 83 od 97
Podsticaji opština za razvoj MSPP, poljoprivrede i ruralni razvoj
2.5 Opisno izrazite kvalitet i specifičnosti dosadašnje saradnje koju opština ima sa Regionalnom
Agencijom (centrom) za podršku MSP (odgovor samo ako već postoji na području vašeg okruga)
.......................................................................................................................................................................
.......................................................................................................................................................................
2.6 Kakve su vaše potrebe za promenama u toj saradnji –pravac potrebnih promena?
.......................................................................................................................................................................
.......................................................................................................................................................................
3.1 Da li Opština iz budžeta sprovodi ili planira finansijsku podršku za razvoj poljoprivrede ili malih i srednjih
preduzeća ili investicija u opštinu (pogledajte pitanje 3.3 pre nego što odgovorite na ovo)
sprovodi planira
1 – da 3 - da
2. -ne 4. -ne
3.3 Ako da, koju vrstu finansijske podrške Ukupna suma realizovana iz
budžeta 2006 u 000 din, i broj
...................................................................................................................... klijenata koji su dobili podršku
.....................................................................................................................
.....................................................
Navesti dodatne detalje ispod (1 do 8) tamo gde je relevantno: Opisati
Detaljni podaci po pojedinim
preciznije kategoriju klijenata i partnere u šemi (ako postoje )npr banke
vrstama podrške (suma u 000
din i broj klijenata):
Strana 84 od 97
Podsticaji opština za razvoj MSPP, poljoprivrede i ruralni razvoj
4.1 Da li opština (su)finansira obuke, savetovanje, konsultantske usluge ili mentoring (praćenje, savetovanje
tokom dužeg perioda) i za koju kategoriju klijenata -preduzetnika (početnici, postojeće MSP i radnje, neka
posebna grupa)
sprovodi planira
1 – da 3 – da
2. -ne 4. -ne
Opis, šta i za koga, navesti eventualnog donatora / sufinansijera i organizaciju koja pruža usluge/
implementacionog partnera/: ....................................................................................................................
.................................................................................................................................................................
..................................................................................................................................................................
4.2 Da li opština pruža kroz svoje strukture ili finansijski podržava pružanje stručnih saveta
poljoprivrednicima
Sprovodi Planira
1 – da 1 – da
2. -ne 2. -ne
1 – da 3 – da
2. -ne 4. -ne
Strana 85 od 97
Podsticaji opština za razvoj MSPP, poljoprivrede i ruralni razvoj
.....................................................
broj : broj:
.....................................................
Orijentaciona površina: Orijentaciona površina:
.....................................................
.....................................................................................................................................................................
....................................................................................................................................................................
7. Kontakt osoba ili osobe u opštini za detaljnije informacije po ovim pitanjima : ime i prezime,
funkcija, telefon, email adresa-
7.1 ukoliko je ista osoba kao pod 1, zaokružiti/podvući tekst: isto kao u rubrici broj 1.
7.2 ako to nije slučaj, specificirati drugu osobu/e za sva ili pojedina pitanja:
...........................................................................................................................................................................
..........................................................................................................................................................................
8. Dodatne informacije koje želite da pružite :
...........................................................................................................................................................................
..........................................................................................................................................................................
..............................................................................................................................................
Strana 86 od 97
Podsticaji opština za razvoj MSPP, poljoprivrede i ruralni razvoj
Strana 87 od 97
Podsticaji opština za razvoj MSPP, poljoprivrede i ruralni razvoj
ocenjen kao izuzetno dobar. Takođe, izlazeći u susret radnicima u dva pilot preduzeća sa
teritorije Banata, tim RCR – Banat je dogovorio, u saradnji sa filijalom Nacionalne sluţbe za
zapošljavanje i Ekonomskom školom iz Zrenjanina, da se zainteresovani radnici ukljuĉe u
programe Nacionalne sluţbe za zapošljavanje, u skladu sa njihovim interesovanjima. Pored
ovih institucija, u projekat se ukljuĉio i Centar za ruralni razvoj iz Novog Kneţevca.
Potpisivanjem Sporazuma o saradnji sa ovom institucijom, radnicima IMT – FOP iz Novog
Beĉeja će se pruţiti mogućnost da prošire znanja iz oblasti uvođenja inovacija u MSP.
Centar za istraţivanje, razvoj i transfer tehnologija (CIRTT): Projekat finansijski
podrţan od EU, njime upravlja EAR. CIRTT je formiran od strane relevantnih institucija u
Banatu jedan je od prioriteta regiona, u cilju podsticaja njegovog privrednog i ekonomskog
razvoja u skladu sa Integrativnim planom društveno-ekonomskog razvoja Banata (2005-
2007). Projekat je zasnovan na partnerstvu i regionalnom pristupu te uspostavlja saradnju
nauĉno istraţivaĉke institucije sa preduzećima i komercijalizaciju inovacija u regionu.
Garancijski fond APV– Podrška razvoju ţenskog preduzetništva na teritoriji Banata:
obuhvata samo teritoriju Banata, partneri su RA MSPP Alma Mons i RCR – Banat.
Vrednost je 30 miliona dinara za start –up za radno neaktivne ţene, i 20 miliona dinara,
namenjenih za nabavku opreme za obavljanje registrovane delatnosti u MSP ĉiji su osnivaĉi
ţene sa teritorije Banata, a delatnost obavljaju manje tri godine. RCR – Banat promoviše
ovaj program, kontaktirano je preko 65 potencijalnih korisnica ove kreditne linije, i partneri
su u realizaciji ove garancijske šeme, pruţaju informacije i pomoć pri izradi biznis planova,
kao i pri prikupljanju kompletne dokumentacije potrebne za realizaciju.
U saradnji sa “Banca Intesa” raspisana je kreditna linija: krediti se realizuju pod
sledećim uslovima: rok otplate 5 godina, ukljuĉujući 1 godinu grejs perioda, kamatna stopa
na godišnjem nivou je 6,95%, i mogućnost odabira razliĉitih sredstava obezbeđenja.
Monitoring i evaluacija kreditne linije za razvoj sektora MSP i poljoprivrede, u saradnji sa
opštinom Zrenjanin i Metals bankom. Ostvarena saradnja se ogleda u udruţivanju
budţetskih sredstava opštine Zrenjanin sa sredstvima „Metals banke“ na osnovu Ugovora o
poslovnoj saradnji, radi implementacije strateških razvojnih programa opštine Zrenjanin i
podrške zapošljavanju. Jaĉajući partnerstvo između javnog i privatnog sektora, raspisana su
dva konkursa za dodelu sredstava u vidu dugoroĉnih kredita za finansiranje razvojnih
programa MSPP na teritoriji opštine Zrenjanin u 2006. godini (15 miliona) i za dodelu
sredstava, u vidu dugoroĉnih kredita za finansiranje razvojnih programa u oblasti
poljoprivrede na teritoriji opštine Zrenjanin u 2006. godini (20 miliona).
RCR – Banat u potpunosti prati efekte kreditnog aranţmana sa „Metals bankom“. Ovo
podrazumeva pre svega monitoring i evaluaciju koju, na osnovu potpisanog Ugovora o
poslovnoj saradnji sa Opštinom radi RCR. Analiza je obuhvatila pregled 226 podnetih
zahteva, od kojih 73 zahteva za dodelu kredita za razvoj i unapređenje MSPP i 153 zahteva
za registrovana individualna poljoprivredna gazdinstva sa teritorije opštine Zrenjanin.
Strana 88 od 97
Podsticaji opština za razvoj MSPP, poljoprivrede i ruralni razvoj
klijent moţe u veoma kratkom roku dobiti informacije, prouĉiti svu potrebnu dokumentaciju
fonda i odluĉiti da li ţeli konkurisati sa predlogom projekta, u ĉemu im pomaţe RC.
Evaluacija: RCR Banat uspostavio sopstveni sistem praćenja klijenata, te je u mogućnosti da
svakom klijentu izađe u susret i zadovolji njihove zahteve, napravljen je i softver koji
omogućava da, analizirajući podatke dobijene od klijenata, RC pomogne razvoju i
unapređenju delatnosti klijenta. Uvedene su konsultacije 1:1. Da bi što više unapredili
kvalitet pruţanja informacija potencijalnim klijentima, te komunikaciju sa kljuĉnim
institucijama društveno-ekonomskog razvoja, RCR priprema svoju Strategiju komunikacija
koja će sadrţati smernice za potrebe tima RCR – Banat.
Teledom program u svetu: Prvi Teledom osnovan je 1985. godine u Švedskoj kao odgovor
zabaĉenih sredina za brţi razvoj. U Mađarskoj je 1994. godine poĉela realizacija Teledom
programa, gde 2006 postoji 560 Teledomova i 3500 E-taĉki.
Teledomovi postoje u Rusiji, Bugarskoj, Estoniji, Slovaĉkoj, Bosni i Hercegovini, koje su
2004. godine zajedno sa Mađarskom i Srbijom osnovale EUTU – Evropsku Uniju Teledom
Saveza ĉije sedište je u Budimpešti. Danas je Teledom program postao međunarodni pokret.
U SAD postoji oko 10.000 Telecentara, a u Indiji ima oko 30.000 Teledomova, gde je
usvojen petogodišnji plan razvoja za osnivanje 600.000 novih Teledomova.
Osnovne Teledom usluge
Usluţni centar civilnih organizacija
Pruţanje pomoći i saradnja u obavljanju sluţbenih poslova
Internet dostupnost, Elektronsko dopisivanje za građanstvo, Izrada Web strana i
prezentacija
Informacije od opšteg interesa, lokalni centar za informisanje
Mesni oglas, informativni centar
Kancelarijske usluge (npr. obrada teksta, štampanje, fotokopiranje, slanje i primanje
faksa, koriĉenje, plastificiranje, skeniranje, narezivanje CD-a, korišćenje kancelarija...)
Korišćenje multimedija, Sluţba za manifestacije
Raĉunarske igre
Obavljanje raĉunarskih poslova
Obrazovanje (škola raĉunara, stranih jezika, elektronskog bankarstva, za daljinsko
obrazovanje)
Sluţba za zaštitu ţivotne sredine, za zaštitu kulturnih dobara
Strana 89 od 97
Podsticaji opština za razvoj MSPP, poljoprivrede i ruralni razvoj
Strana 90 od 97
Podsticaji opština za razvoj MSPP, poljoprivrede i ruralni razvoj
Strana 91 od 97
Podsticaji opština za razvoj MSPP, poljoprivrede i ruralni razvoj
ili neko u njihovo ime, na domaće i/ili strano finansijsko trţište. Zakon dozvoljava da dugovi
budu i u domaćoj i u stranoj valuti, da se naprave u zemlji i inostranstvu, s tim da su
investicioni rashodi jedina dozvoljena namena.
Svetsko trţište municipalnih obveznica, tj. obveznica lokalnih vlasti, veoma je veliko,
posebno u SAD. Tome obiĉno podsticaj daju poreske pogodnosti, jer kupci obveznica na
prihode od njih ne plaćaju porez na dohodak (ukoliko su građani), ili porez na dobit (ukoliko
su preduzeća). U Srbiji postoje prepreke širem korišćenju municipalnih obveznica kao izvora
sredstava za finansiranje razvojnih projekata koje ĉine prvenstveno: nizak kreditni rejting na
svetskom finansijskom trţištu, pa lokalne zajednice imaju još niţi, naše lokalne vlasti su
potpuno nepoznati emitenti obveznica, i potrebno vreme za sticanje poverenja za veće
poslove, a ograniĉenje je i to što opštine u Srbiji ne poseduju sopstvenu imovinu, već je sva,
a po Zakonu o svojini iz 1995. godine, u republiĉkom vlasništvu; samim tim, lokalne
zajednice ne mogu imati dobro obezbeđenje duga, ne mogu dati imovinu kao garanciju ili
hipoteku na sopstvenu imovinu.
Strana 92 od 97
Podsticaji opština za razvoj MSPP, poljoprivrede i ruralni razvoj
posmatranog perioda realno rasla finansijska snaga opština u Srbiji - bila je podrţavana
rastom obima transfernih sredstava iz budţeta Republike i povećanim uĉešćem u prihodima
od poreza na zarade, a ne uvođenjem novih oblika njihovih vlastitih prihoda.
Drugi period reformi vezan je za donošenje Zakona o finansiranju lokalne samouprave
2007. godine. Nov Zakon treba da: ojaĉa izvorne prihode opština, “prevođenje” poreza na
nepokretnosti u sopstvene prihode opština, prenos poslova poreskog administriranja
izvornih prihoda sa Republike na opštine, predvidljivosti sistema i mogućnosti donošenja
dugoroĉnih planskih akata na lokalnom nivou vlasti, delotvornije korišćenje međubudţetskih
transfera, pravo na njihovo zaduţivanje, vertikalno i horizontalno finansijsko ujednaĉavanja
jedinica lokalne samouprave, funkcionisanje budţeta i sistem eksterne/interne kontrole, kao i
uspostavljanje novih oblika finansiranja opština, kroz porez na korišćenje javnih dobara,
kojim bi opštine mogle da stimulišu ili destimulišu neke investicije i da ih privlaĉe u svoj
region (primeri opština iz Nemaĉke).
Strana 93 od 97
Podsticaji opština za razvoj MSPP, poljoprivrede i ruralni razvoj
Strana 94 od 97
Podsticaji opština za razvoj MSPP, poljoprivrede i ruralni razvoj
Ustupljeni prihodi: Imajući u vidu da izvorni prihodi nisu dovoljan izvor sredstava za
finansiranje opština, opštine prema novom Zakonu imaju ustupljene prihode pomoću kojih
im se dopušta uĉešće u celokupnom ili samo jednom delu ostvarenja prihoda koji su u
potpunosti uređeni od strane republiĉkog nivoa vlasti. Prvoj grupi - prihodi ĉije se ostvarenje
u potpunosti ustupa opštinama pripadaju: porezi na imovinu, naknada za izgradnju,
odrţavanje i korišćenje lokalnih puteva i određeni oblici cedularnih poreza na prihode
građana. Njih ĉine sledeće vrste poreskih oblika: porezi na prihode od poljoprivrede i
šumarstva; samostalnih delatnosti; nepokretnosti; davanja u zakup pokretnih stvari;
osiguranja lica; ostale prihode u skladu sa zakonom.
Prihodi ĉije se ostvarenje u samo jednom delu ustupa opštinama su: naknade za korišćenje
dobara od opšteg interesa, naknade za zagađivanje ţivotne sredine, kao i sredstva ostvarena
prodajom kapitala u postupku privatizacije i to deo sredstava od uplata po osnovu prodatog
kapitala prema sedištu subjekta privatizacije. Karakter ustupljenih prihoda lokalnih vlasti u
Republici Srbiji imaju i prihodi od koncesione naknade po osnovu koncesionih aranţmana za
ĉiju realizaciju je iskljuĉivo nadleţna centralna vlast. Ovoj grupi prihoda pripada i deo
ostvarenja poreza na zarade. Od 2007. godine, opštine/gradovi u Srbiji imaju fiksnu stopu
uĉešća u porezu na zarade – 40%., što je poseban razlog da opštine treba da podstiĉu novo
Strana 95 od 97
Podsticaji opština za razvoj MSPP, poljoprivrede i ruralni razvoj
Uređivanje poreza na dohodak ostalo je pod punom ingerencijom centralnog nivoa vlasti.
Vaţan princip pri cedularnom oporezivanju je da prihod od poreza treba da bude uplaćen
prema mestu prebivališta građanina. Problemi se mogu javiti kada se prihod ostvaruje van
tog podruĉja. Nepoštovanje ovog principa moţe biti posebno zastupljeno u procesu
obraĉunavanja poreza na zarade, jer se kod isplatioca prave zbirne liste zaposlenih na ĉije se
ukupne prihode kalkuliše data poreska obaveza. Moţe se desiti da se konaĉna uplata poreza,
koji je obraĉunat na bruto primanja zaposlenih, uplati prema sedištu firme, a ne po
prebivalištu pojedinaca. To je posledica neznanja i/ili nezainteresovanosti lica koja uĉestvuju u
tom procesu.
Kod alokacije sredstava koja imaju namenski - kapitalni karakter, a usmeravaju se od strane
centralnog nivoa vlasti, ne postoji mehanizam kojim se obezbeđuje otvorenost, predvidivost
i objektivnost prilikom sprovođenja tog procesa. Njihovo sâmo postojanje, a kamoli naĉin
korišćenja/raspodele nije predviđeno Zakonom o finansiranju opština. Ona se utvrđuju po
resornim ministarstvima i ne postoji mehanizam kojim bi se vršilo njihovo konsolidovanje i
efikasnije/efektivnije upravljanje u distribuciji opštinama/gradovima. Za svaku budţetsku
godinu, nadleţni republiĉki organi (svaki za svoju oblast) donose planove njihovog
korišćenja koji nisu svima poznati i na ĉije “rezultate” opštine ne mogu uticati. Redak
izuzetak predstavlja naĉin alokacije sredstava koja se ostvaruju priređivanjem igara na sreću.
U skladu sa odredbama Zakona o igrama na sreću, Ministarstvo za drţavnu upravu i lokalnu
samoupravu formira posebnu komisiju preko koje će se izvršiti njihova distribucija. Proces
dodele sredstava, kao i sâm rad Komisije je javan.
Strana 96 od 97
Podsticaji opština za razvoj MSPP, poljoprivrede i ruralni razvoj
Strana 97 od 97
CIP – Каталогизација у публикацији
Народна библиотека Србије, Београд
005.51 (0.034.2)
352.07 (497.11) (0.034.2)
332.1 (497.11) (0.034.2)
ГРОЗДАНИЋ, Радмила
Podsticaji opština za razvoj malih i srednjih
preduzeća i preduzetništva, poljoprivrede i ruralni razvoj,
monografija-/elektronski izvor / : Završni izveštaj istraživanja ostvarenog
u okviru projekta Preduzetnička Srbija/ Radmila Grozdanić i Branislav Savić.
- Beograd: SME Consulting , 2008 (Beograd: SME Consulting).-1 elektronski
optički disk (CD-ROM): slika, tekst; 12 cm