You are on page 1of 100

' '

Radmila Grozdanic i Branislav Savic

PODSTICAJI OPŠTINA
ZA RAZVOJ MALIH I
SREDNJIH PREDUZEĆA
I PREDUZETNIŠTVA,
POLJOPRIVREDE I
RURALNI RAZVOJ
PODSTICAJI OPŠTINA ZA RAZVOJ
MALIH I SREDNJIH PREDUZEĆA I
PREDUZETNIŠTVA, POLJOPRIVREDE I
RURALNI RAZVOJ
Završni izveštaj istraţivanja ostvarenog u okviru
projekta Preduzetniĉka Srbija

Autori: Dr. Radmila Grozdanić i Branislav Savić

Izdavaĉ: SME Consulting


Beograd, 2008.
Podsticaji opština za razvoj MSPP, poljoprivrede i ruralni razvoj

Recenzent:
prof. dr Jasmina Omerbegović Bijelić, FON Beograd

Izdavač:
SME Consulting doo, Tadeuša Košćuška 86, Beograd

Dizajn korica: BranDS, Trebinje

Godina izdanja: 2008.

Tiraž: elektronska publikacija

ISBN: 978-86-87557-00-0

Predlog za citiranje: Grozdanić Radmila, Savić Branislav, (2008) Podsticaji


opština za razvoj malih i srednjih preduzeća i preduzetništva, poljoprivrede i ruralni razvoj,
SME Consulting, Beograd, dostupno na: http://www.undp.org.yu

Projekat je finansijski podržao


PROGRAM UJEDINJENIH NACIJA ZA RAZVOJ
Internacionalnih brigada 69, Beograd
http://www.undp.org.yu

Stavovi autora koji su izneti u ovoj publikaciji


ne predstavljaju zvanične stavove UNDP.

Strana 2 od 97
Podsticaji opština za razvoj MSPP, poljoprivrede i ruralni razvoj

Sadrţaj
REZIME ........................................................................................................................................................ 5
1: Uvod .......................................................................................................................................................... 9
Svrha, metodološki pristup i napomene .................................................................................................... 9
Opšti uvod u lokalni ekonomski razvoj (LER) .........................................................................................10
2. Strukture za podršku MSP i LER i finansiranje obuke i konsaltinga ................................................15
Uvodni deo: strukture i programi nefinansijske podrške ..........................................................................15
Prezentacija ankete ...................................................................................................................................17
Kancelarije za LER (lokalni ekonomski razvoj) ...................................................................................18
Regionalne agencije i centri za podršku MSP (MSP RA i RC) ...........................................................19
Kvalitet saradnje opština sa regionalnim MSPP agencijama ..............................................................20
Ostale strukture ....................................................................................................................................23
Biznis obuke , konsultantske usluge, praćenje .....................................................................................28
Finansiranje savetovanja poljoprivrednika .........................................................................................28
3. Finansijski podsticaji..............................................................................................................................30
Koncept finansijskih stimulacija ...............................................................................................................30
Prezentacija podataka ankete ....................................................................................................................33
Zbirni prikaz finansijskih stimulacija...................................................................................................34
Prikaz po vrstama finansijskih podsticaja za razvoj poljoprivrede i MSP..........................................40
Kreditna šema za poljoprivredu ...........................................................................................................40
Kreditna šema za MSP ........................................................................................................................42
Lokalni (regionalni) garantni fondovi .................................................................................................43
Subvencije kamata na kredite ..............................................................................................................45
Grant za samozapošljavanje ................................................................................................................45
Grant za ostala ulaganja .....................................................................................................................46
Olakšice u lokalnim dažbinama ..........................................................................................................46
Razlozi za izostajanje finansiranja raznih vrsta podsticaja .................................................................48
4. Biznis inkubatori i industrijske zone ....................................................................................................49
Značaj lokalne biznis infrastrukture..........................................................................................................49
Podaci iz ankete ........................................................................................................................................57
Biznis inkubator, tehnološki park .........................................................................................................57
Industrijske zone ..................................................................................................................................58
5. Ostali vidovi i sektori podrške ...............................................................................................................63
Pristup ostalim vidovima podrške .............................................................................................................63
Neke dodatne opcije za intervenciju ....................................................................................................68
Podaci iz ankete ........................................................................................................................................69
Preduzetništvo u turizmu ......................................................................................................................71
Etno centri i srodne aktivnosti .............................................................................................................73
Podrška zanatstvu ................................................................................................................................74
Tranzicioni centar za viškove radnika .................................................................................................75
Promocija preduzetništva kroz izbor najboljih preduzetnika...............................................................75
Partneri opština u ovim aktivnostima .................................................................................................76
6. Preporuke .................................................................................................................................................78
Načelni komentari ................................................................................................................................78
7. Reference ..................................................................................................................................................81
Bibliografija ..............................................................................................................................................81
Internet sajtovi ..........................................................................................................................................82
8. PRILOZI ..................................................................................................................................................83
Prilog 1: Anketni upitnik .........................................................................................................................83
Prilog 2: Aktivnosti RC za društveno-ekonomski razvoj „BANAT“ .......................................................87
Prilog 3 Teledomovi u Srbiji i svetu .......................................................................................................89
Prilog 4: Finansiranje opština, status i očekivane izmene........................................................................91

Strana 3 od 97
Podsticaji opština za razvoj MSPP, poljoprivrede i ruralni razvoj

Mape
Mapa 1: Mapa teledomova u Srbiji izvor Teledom Savez Srbije.......................................67

Spisak grafikona
Grafikon 1 Pregled opština koje su osnovale kancelarije za LER .............................................. 18
Grafikon 2 Zaposleni u opštinskim kancelarijama za LER poĉetkom 2007. ............................ 19
Grafikon 3 Opštine koje planiraju osnivanje centra za podršku MSPP i LER ......................... 20
Grafikon 4 Kvalitet dosadašnje saradnje sa regionalnim agencijama za MSPP ........................ 21
Grafikon 5 Druge forme podrške MSPP i LER ............................................................................ 23
Grafikon 6: Podsticanje razvoja MSP finansiranjem obuka ....................................................... 28
Grafikon 7: Opštine koje finansiraju savetovanje poljoprivrednika ........................................... 29
Grafikon 8: Finansijski podsticaji za MSPP i poljoprivredu ....................................................... 34
Grafikon 9: Podsticaji iz lokalnih opštinskih fondova ................................................................. 38
Grafikon 10: Vrste finansijskih olakšica opština za MSP i poljoprivrednike ........................... 40
Grafikon 11: Razlozi opština za izostajanje finansijske podrške ................................................. 48
Grafikon 12 Postojeći i planirani poslovni inkubatori, tehno parkovi i ind. zone ................... 57
Grafikon 13: Specifiĉni vidovi opštinske podrške razvoju preduzetništva................................ 69

Spisak tabela

Tabela 1: Saradnja opština sa regionalnim MSPP agencijama i centrima ............................... 21


Tabela 2 Zbirni pregled finansijske podrške opština MSP i poljoprivredi ................................ 34
Tabela 3 Fondovi za podsticaj MSPP i poljoprivredi .................................................................. 37
Tabela 4: Kreditne šeme za poljoprivredu .................................................................................... 41
Tabela 5: Kreditne šeme za MSP ..................................................................................................... 43
Tabela 6 Podrška kroz subvencije kamata na kredite ................................................................... 45
Tabela 7: Podrška kroz grant za samozapošljavanje .................................................................... 45
Tabela 8: Podrška razvoju MSP i poljoprivredi kroz stimulaciju ostalih ulaganja .................... 46
Tabela 9 Olakšice u lokalnim naknadama i taksama ..................................................................... 46
Tabela 10: Opštine koje imaju industrijske zone 2006. ................................................................ 58
Tabela 11: Planirano osnivanje industrijskih zona ....................................................................... 60
Tabela 12: Podrška sektorima, klasterima....................................................................................... 69
Tabela 13 Podršku preduzetništvu u turizmu ................................................................................ 71
Tabela 14: Podrška preduzetništvu kroz etno centar .................................................................... 73
Tabela 15: Podrška zanatstvu ........................................................................................................... 74
Tabela 16: Planirano osnivanje tranzicionog centra za viškove radnika .................................... 75
Tabela 17: Podrška kroz nagrade za inovacije i najboljeg preduzetnika ................................... 75
Tabela 18: Naĉin podrške opština preduzetništvu i partneri u podršci ..................................... 76

Spisak ilustrativnih primera


Ilustracija 1: Primer teritorijalnog upravljanja ................................................................................ 23
Ilustracija 2: Opštinski Kol centar i info desk za MSP ................................................................ 25
Ilustracija 3: Primeri opštinskih fondova za podsticaj MSP i poljoprivrede ............................. 37
Ilustracija 4: Primeri opštinskih podsticaja poljoprivredi ............................................................. 42
Ilustracija 5: Umreţavanje kapaciteta profesionalnih organizacija u inkubatorima ................. 58
Ilustracija 7: Poljoprivredni klaster - saradnja Opštine Rakovica i RC MSPP Beograda ......... 70
Ilustracija 8: Kreiranje zaposlenosti u ruralnim podruĉjima, Bugarska ...................................... 72

Strana 4 od 97
Podsticaji opština za razvoj MSPP, poljoprivrede i ruralni razvoj

REZIME
Cilj i metodi rada

Program za razvoj Ujedinjenih nacija (UNDP) preduzeo je ovo istraţivanje kao doprinos
analitiĉkom uvidu u postojeće, a time i kreiranju efikasnijih mehanizama podrške malim i
srednjim preduzećima i preduzetništvu (MSPP), poljoprivredi i ruralnom razvoju na
lokalnom i regionalnom nivou, imajući u vidu da će i lokalni i regionalni aspekti razvoja u
Srbiji biti mnogo znaĉajniji u budućnosti. U tome se , između ostalog, uzelo u obzir
usvajanje Strategije regionalnog razvoja od strane Vlade Srbije poĉetkom 2007. godine,
formiranje Ministarstva ekonomije i regionalnog razvoja (MERR), planirano usvajanje
Zakona o regionalnom razvoju, kao i najave pripreme propisa koji bi regulisali rad
mikrokreditnih organizacija i fondova, ukljuĉujući po svoj prilici i opštinske strukture ove
vrste.

Lokalni ekonomski razvoj (navođen u tekstu kao LER) moţe biti definisan kao rast
kapaciteta lokalne ekonomije da stvara bogatstvo za stanovnike date lokalne zajednice,
odnosno da unapređuje njihov kvalitet ţivota kroz povećanje zaposlenosti, realnih zarada,
vrednosti imovine, kao i obima i kvaliteta usluga opštinskih servisa.

Kroz istraţivanje pisanih izvora konsultovana je dosadašnja praksa u ovoj oblasti, naroĉito u
Republici Srbiji, kako bi se sagledale realne mogućnosti i ovlašćenja opština. Empirijsko
istraţivanje mera podrške primenjivanih tokom 2005. i 2006. godine i planiranih za narednu
godinu sprovedeno je putem ankete upućene na 167 adresa, na koju se odazvalo 102 grada i
opštine - tri petine - što ĉini veoma relevantan uzorak. Opštine naravno snose odgovornost
za taĉnost informacija o svojim aktivnostima. Razumevanje suštine nekih od pitanja nije
uvek bilo dovoljno, a kako su mogućnosti za dodatnu komunikaciju bile izuzetno
ograniĉene, donekle razliĉita shvatanja pojmova i kategorija datih u anketi povremeno su
oteţavala punu analitiĉku uporedivost odgovora među opštinama.

Korišćeni su takođe i metodi intervjuisanja, odnosno obilaska i uvida u konkretna iskustva i


rezultate rada nekoliko lokalnih institucija ( konkretno u Kragujevcu, Nišu, Smederevu ,
Loznici, Subotici) a primeri dobre prakse zasnovani su i na dodatnim prilozima obezbeđenim
od opština i regionalnih centara i agencija za podršku MSPP, studijskim putovanjem u
Bugarsku, razmenom i predstavljanjem iskustava na radionici odrţanoj 25. aprila 2007. u
Stalnoj konferenciji gradova i opština. Delimiĉno su prikazani i unakrsno korišćeni i rezultati
paralelnog istraţivanja usluga 13 regionalnih centara i agencija za MSP, sprovedenog od
strane istog tima koje je dostupno u zasebnom izveštaju

Saţeti rezultati

U pogledu izgradnje operativnih struktura koje treba da pruţe nefinansijsku podršku novim
poslovnim poduhvatima, ustanovljeno je da je više od ĉetvrtine od ukupno 102 anketirane
opštine osnovalo kancelarije za lokalni ekonomski razvoj (LER), a gotovo polovina planira
da ih uspostavi, pa se situacija vrlo brzo moţe znatno promeniti na bolje. Doduše, ove
kancelarije su najĉešće smeštene kao deo postojećih odeljenja sekretarijata za privredu ili

Strana 5 od 97
Podsticaji opština za razvoj MSPP, poljoprivrede i ruralni razvoj

drugih odeljenja, a dve trećine ima vrlo mali broj zaposlenih, pa je kancelarija ĉesto praktiĉno
svedena na kontakt osobu odnosno LER punkt.

Oko ĉetvrtine anketiranih opština imaju Regionalnu agenciju ili centar za razvoj malih i
srednjih preduzeća i preduzetništva, a više od trećine anketiranih (38 opština) planiraju
uĉešće u njihovom osnivanju. Kao svoje partnere vide susedne opštine, finansijske institucije,
udruţenja privatnih preduzetnika i poljoprivrednika, Privrednu komoru, strane donatore;
Republika Srbija nije dovoljno pomenuta, verovatno zbog nepoznavanja ĉinjenice da je
Republika jedan od osnivaĉa u praktiĉno svim MSP regionalnim centrima.

Ohrabrujuće je da gotovo dve trećine opština na ĉijoj teritoriji su radile regionalne agencije i
centri za razvoj MSPP ocenjuje saradnju sa njima kao odliĉnu, ali velike oscilacije u kvalitetu
saradnje oĉito postoje - 12% anketiranih opština tvrdi da saradnja uopšte nije uspostavljena.
Brojne opštine su izrazile potrebu i za uspostavljanjem šire i adekvatnije saradnje na
pitanjima razvoja preduzetništva sa drugim asocijacijama i institucijama, za šta je dobar
primer program teritorijalnih paktova primenjen u Italiji i pilotiran u Juţnoj Baĉkoj.

Više od ĉetvrtine anketiranih opština neguje neku drugu formu centra ili punkta za razvoj
MSPP. Osim info, biznis centara i saveta za zapošljavanje, u pojedinim mestima primenjeni
su inovativni koncepti kao "one stop shop" Sistem 48 u Inđiji (originalno CityStat razvijen u
Baltimoru, SAD), dodatak standardnom Info desku u Ĉaĉku u vidu „bek ofisa“ za podršku
koju pruţaju tamošnje najznaĉajnije istraţivaĉko-obrazovne institucije (Tehniĉki fakultet,
Agronomski fakultet i Institut za voćarstvo), i Kuća partnerstva u Knjaţevcu.

Finansiranje biznis obuka, konsultacija za MSP i start up iz lokalnog budţeta 2005. i 2006.
godine sprovodilo je oko trećine anketiranih opština, a gotovo isto toliko namerava da to
uskoro zapoĉne. Finansiranje savetovanja poljoprivrednika je veoma prisutno – u 4/5
anketiranih opština, dok ostale planiraju da to otpoĉnu.

Nezadovoljavajući uslovi finansiranja poslovnih poduhvata MSPP, visoka trţišna kamatna


stopa, neadekvatna roĉnost kredita, teškoće sa obezbeđenjem garancije predstavljaju razloge
zbog kojih je neophodan finansijski mehanizam podsticaja MSPP na lokalnom (ili
regionalnom) nivou. Ovim istraţivanjem ustanovljeno je da je više od polovine anketiranih
opština izdvajalo sredstva za razvoj MSP, poljoprivrede, ili za obe vrste delatnosti iz lokalnog
budţeta po raznim osnovama i ciljevima. Najveći broj opština među njima (29) je iz lokalnog
budţeta finansiralo poljoprivredne proizvođaĉe i doprinosilo ruralom razvoju, uz velike
varijacije u visini izdvajanja i modalitetima primene. Finansijske stimulacije za razvoj MSPP
iz opštinskog budţeta su mnogo manje. Opštine koje nisu finansijski podsticale razvoj iz
budţeta ili preko smanjenja taksi i lokalnih zahvatanja, kao glavni razlog navode nedostatak
sredstava u opštinskom budţetu, a zatim zakonska ograniĉenja za neke vrste podsticaja (u
ovom trenutku nema definisane pravne osnove za rad kreditnih ili garantnih fondova iz
sredstava budţeta odnosno u vlasništvu opština).

Otvaraju se međutim pitanja transparentnosti, kompetentnosti, legalnosti i efikasnosti takvih


mehanizama finansijske stimulacije, jer lokalne vlasti ĉesto jednostavno nemaju odgovarajuća
znanja, odnosno administrativne kapacitete za upravljanje ovakvim podsticajima.

Strana 6 od 97
Podsticaji opština za razvoj MSPP, poljoprivrede i ruralni razvoj

Prema uvidu u praksu opština u EU (naroĉito Italiji), i zemalja u tranziciji, davanje garancija i
lokalni garantni fondovi doveli su do pozitivnog razvoja finansijskih podsticaja MSPP na
lokalnom nivou. Međutim, u Srbiji je (uz Republiĉki i Garancijski fond AP Vojvodine)
trenutno je u funkciji samo Regionalni garancijski fond za juţnu Srbiju, sa malim
kapacitetom.

Broj i obim kreditnih linija za MSPP je nedovoljan, a lokalne zajednice mogu da odigraju
vaţnu ulogu u obezbeđenju mikro kredita i mikro lizinga. Prema anketi, subvencije kamata
na kredite je primenjivalo samo 5 anketiranih opština, a grantove za samozapošljavanje 13
opština. Olakšice u lokalnim zahvatanjima praktikovane su u oko 40 opština, najviše kod
lokalnih taksi, zatim kod naknada za građevinsko zemljište, a u pojedinaĉnim sluĉajevima
navode se i smanjene tarife za isticanje firme i za korišćenje sajamskog izloţbenog prostora.

Jedan od najdirektnijih naĉina podsticanja ekonomskog razvoja opštine jeste privlaĉenje


domaćih i inostranih MSPP savremeno koncentrisanom komunalnom i ostalom osnovnom
infrastrukturom u industrijskim zonama. Lokalne vlasti imaju široke mogućnosti unapređenja
ove strukture, kao i za restruktuisanje poslovnog prostora. Građevinsko zemljište je
najvredniji resurs koji se moţe upotrebiti pri implementaciji strategije lokalnog ekonomskog
razvoja. Međutim, u Srbiji je ono još u javnom vlasništvu, statusna trasformacija kasni,
onemogućen je njegov promet, pa je postojeći sistem stoga neefikasan i netransparentan.

Vidljivo je interesovanje lokalnih vlasti u Srbiji za nove oblike udruţivanja MSPP i stvaranje
lokalnih uslova za privlaĉenje njihovog interesa za rad u industrijskim zonama kao i za
osnivanje biznis inkubatora. Ustanovljeno da više od polovine anketiranih opština (58) ima
industrijsku zonu ĉije površine se kreću u rasponu do jednog do preko 900Ha, dok najveći
broj preostalih opština planira da je naprave. Zanimljivo je da ni deseti deo opština nema
biznis inkubator ili tehnološki park, ali gotovo polovina namerava da ga osnuje . Obzirom da
i drţava iz Nacionalnog investicionog plana usmerava velika sredstva u narednom periodu
upravo za ovu infrastrukturu, prvenstveno na lokalnom nivou, zajedniĉki podsticaji će
sigurno dati znaĉajne rezultate. U praksi za sada u mnogim sluĉajevima se pokreće razvoj
industrijskih zona koje nemaju uvek urađene fizibiliti studije, niti profilisanost u odnosu na
koncentraciju sektora, već su ĉesto opšte i ne pruţaju mnogo više od uređene komunalne
infrastrukture. Još uvek nema dovoljno orijentacije na razvoj nauĉno tehnoloških parkova.

U pogledu ostalih vidova sektorske ili druge specificne podrške preduzetništvu anketirane
opštine su najĉešće navodile podršku razvoja turizma (42, većinom seoskog), etno radinosti
(centri, dotacije, mreţe, izloţbe, edukacije - 29), i zanatstvu (23). Kompleksnije vidove
podrške kao formiranje sektorskih klastera kroz koje MSPP mogu znatno da unaprede svoju
efikasnost, kao i tranzicionih centara za viškove radnika, navodi samo po desetak opština
(ukljuĉujući i planiranu podršku ovog tipa). Veoma mali broj opština je pomenuo virtuelno
preduzeće i teledomove kao naĉin podrške ukupnom lokalnom a naroĉito ruralnom razvoju.

U nekim opštinama vlada pesimizam u pogledu šansi da se lokalnim sredstvima podstakne


ekonomski razvoj, jer preovlađuje uverenje da su svi instrumenti u rukama vlade Srbije.
Međutim, i pored svih ograniĉenja, lokalne vlasti imaju širok dijapazon podsticajnih mera -
od efikasnijeg funkcionisanja administracije i komunalnih delatnosti, do podrške
uspostavljenim i novim kancelarijama regionalnih agencija, osnivanja industrijskih zona i
inkubator centara, osmišljavanja i realizacije programa za obrazovanje odraslih i finansijskih

Strana 7 od 97
Podsticaji opština za razvoj MSPP, poljoprivrede i ruralni razvoj

podsticaja kao što su garancije i subvencije za investiranje i lokalni fondovi mikrokreditiranja


(koji se doduše nalaze van legalnih okvira ali se u praksi ostvaruju).

Povoljna okolnost je da novim Zakonom o finansiranjem lokalne samouprave iz 2007.


izvorni prihodi opština jaĉaju - porezi na nepokretnosti postaju sopstveni prihodi opština,
utvrđuje se fiksna stopa uĉešća opština u porezu na zarade idr. - i time se stvaraju uslovi za
pojaĉanu motivisanost opština za odrţanje i podsticanje razvoja, ostvaruje predvidljivost
sistema i mogućnost donošenja dugoroĉnih planskih akata na lokalnom nivou vlasti.

Preporuke

U cilju efikasnijeg angaţovanja opština oko brţeg razvoja MSPP, poljoprivrede i ukupnog
lokalnog ekonomskog razvoja potrebno je, između ostalog, više detaljnijih istraţivanja o
merama koje se već preduzimaju, veća razmena informacija i koordinacija zajedniĉkih akcija
opština, uspostavljanje jasnijih kriterijuma i procedura, temeljnije analiziranje i predviđanje
troškova preduzetih mera, i aktivnije uĉešće opština u kreiranju i korišćenju usluga MSP RA.
Istraţivaĉi su dali i druge sugestije koje se nalaze u delu 6- Preporuke.

Strana 8 od 97
Podsticaji opština za razvoj MSPP, poljoprivrede i ruralni razvoj

1: Uvod

Svrha, metodološki pristup i napomene


Svrha istraţivanja je da pruţi doprinos kreiranju efikasnijeg mehanizama podrške malim i
srednjim preduzećima i preduzetništvu (MSPP), poljoprivredi i ruralnom razvoju na
lokalnom i regionalnom nivou.

U studiji su korišćeni metodi empirijskog i «desk» istraţivanja. Kroz desk istraţivanje


konsultovana je dosadašnja praksa u ovoj oblasti, naroĉito u Republici Srbiji, kako bi se
sagledale realne mogućnosti i ovlašćenja opština.

Empirijsko istraţivanje opština i gradova kao ispitanika i njihovih stavova je sprovedeno


kroz anketu upućenu poštom i emailom na 167 adresa opština i gradova dobijenih od Stalne
konferncije gradova i opština (SKGO). U okviru te ciljne grupe anketiranju o merama
podrške primenjivanih tokom 2005. i 2006. godine i planiranih za narednu godinu odazvalo
se 102 grada i opštine (61% od ukupnog broja) što ĉini vrlo relevantan uzorak. Takođe su
korišćeni metodi direktnog intervjuisanja jednog manjeg dela ciljne grupe, odnosno obilaska i
uvida u konkretna iskustva i rezultate rada lokalnih institucija za podršku MSPP, kao što su
sekretarijati za privredu i poljoprivredu, LER kancelarije i info deskovi (Subotica,
Smederevo, Niš, Kragujevac, Ĉaĉak, Loznica). Iz razloga ekonomiĉnosti, kod svih tabela i
grafikona koji su zasnovani na ovoj anketi izostavljeno je navođenje izvora.

Opštine snose odgovornost za potpunost i taĉnost informacija i podataka koje su obezbedile


o svojim aktivnostima. U pojedinim sluĉajevima razumevanje nekih pitanja bilo je
nedovoljno, a kako nije bilo mogućnosti za dodatnu komunikaciju, donekle razliĉita
shvatanja pojmova i kategorija u anketi povremeno su onemogućavala punu analitiĉku
uporedivost među opštinama. Autori su napomenama u tekstu ili u fusnotama ukazali na
uoĉeni deo takvih odgovora, kao i na stvarno ĉinjeniĉno stanje.

Primeri dobre prakse obezbeđeni su intervjuima sa opštinama i dodatnim prilozima


obezbeđenim od opština i Regionalnih centara i agencija za MSP , studijskim putovanjem u
Bugarsku, razmenom i predstavljanjem iskustava na radionici posvećenoj ovim pitanjima
odrţanoj 25. aprila 2007. u SKGO na kojoj su prisustvovali predstavnici većeg broja opština
i drugih institucija.

Na nekim mestima delimiĉno su prikazani i unakrsno korišćeni takođe i rezultati paralelnog


istraţivanja usluga 13 regionalnih centara i agencija za MSP, koje je od strane istog tima
sprovedeno metodama anketiranja i intervjuisanja njihovih rukovodećih timova i razmene
iskustva u toku radionice 24. aprila 2007. (za celinu videti poseban izveštaj).

Znatnu podršku u ovom istraţivanju UNDP tim je imao od Stalne konferencije gradova i
opština, na ĉemu se zahvaljujemo.

Strana 9 od 97
Podsticaji opština za razvoj MSPP, poljoprivrede i ruralni razvoj

Opšti uvod u lokalni ekonomski razvoj (LER)


Lokalni ekonomski razvoj (LER) moţe biti definisan kao rast kapaciteta lokalne
ekonomije da stvara bogatstvo za stanovnike date lokalne zajednice, a time i da unapređuje
njihov kvalitet ţivota kroz povećanje zaposlenosti, realnih zarada, vrednosti liĉne imovine,
obima i kvaliteta usluga opštine. Takav razvoj se događa kada se lokalni nezaposleni resursi,
kao što su radna snaga i zemlja, poĉnu koristiti, ili kada se već angaţovani resursi poĉnu
koristiti na produktivniji naĉin, u novim sektorima i sa novim tehnologijama.

U uţem smislu, lokalni ekonomski razvoj se shvata kao proces strateškog planiranja kroz
partnerstvo lokalnih vlasti, privatnog komercijalnog sektora i nevladinog sektora usmerenog
na podsticanje investicija koje će obezbediti visok i dugoroĉan ekonomski rast lokalne
zajednice. Svaka strategija lokalnog ekonomskog razvoja neminovno se fokusira na
komparativne prednosti lokalne zajednice, na postojeća ili potencijalna trţišta, i na
prevazilaţenje prepreka i slabosti lokalne zajednice.

Postoje dve glavne strategije podsticanja lokalnog razvoja: privlaĉenje stranih firmi da
investiraju u opštini, a kroz podsticaje koje lokalna vlast daje pojedinim firmama, kao što su
jeftino zemljište, poreske olakšice; i podsticanje lokalnih MSPP da razviju poslove i time
ubrzaju ekonomski razvoj zajednice. Ta podrška je obiĉno jednokratna, širokog spektra od
nefinansijske, finansijske i mešovite, a kasnije lokalni biznis sam nastavlja proširenje
sopstvenih poslova. Moguća je i drugaĉija klasifikacija kao: podrška pojedinim preduzećima,
bilo ’domaćim’ bilo ’stranim’, i stvaranje povoljnije investicione klime, što koristi svim
potencijalnim investitorima.

Iskustvo u sprovođenju rada na strategiji lokalnog ekonomskog razvoja (LER-a) širom sveta
iskristalisalo je petostepenu proceduru (prema metodologiji Svetske banke):
 Organizovanje procesa strateškog planiranja;
 Procena stanja lokalne ekonomije;
 Formulisanje strategije LER-a;
 Implementacija strategije;
 Evaluacija i monitoring.
Posebnu vaţnost za uspeh strategije lokalnog razvoja ima saradnja između svih aktera
zainteresovanih za uspeh LER-a, pri ĉemu su glavni sektori lokalna vlast, privatni sektor i
neprofitni sektor. U Srbiji se radilo na strategijama ekonomskog razvoja opština tokom
poslednjih decenija, sa manje ili više rezultata.1.

Bitan aspekt inicijalne organizacije, ali i kasnije aktivnosti na LER-u, jeste povezivanje LER-a
sa drugim planovima i strategijama na lokalnom nivou. Naime, opština u svakom trenutku

1 Jedan noviji talas aktivnosti podstakla je Evropska agencija za rekonstrukciju, koja je, kroz projekat: „Program podrške
opštinama iz istočne Srbije”, pomogla rad na strategijama LER-a u petnaest opština u ovom delu zemlje. Još skorije USAID
CRDA partner IRD je u šest opština zapadne Srbije organizovao proces strateškog planiranja po metodologiji Svetske
banke„Gradovi Promene“ (Uţice, Arilje, Ĉajetina, Vladimirci, Krupanj, Šabac). Trenutno (napomena: 2007.godine) je u
toku USAID MEGA projekat koji se takođe bavi podrškom izradi i reviziji LER strategija (kao i podrškom LER
kancelarijama).

Strana 10 od 97
Podsticaji opština za razvoj MSPP, poljoprivrede i ruralni razvoj

poseduje (formalne ili neformalne) planove i programe razvoja u raznim oblastima za koje je
nadleţna lokalna vlast, kao što su oblasti upravljanja zemljištem, gradnje, saobraćaja, zaštite
ţivotne sredine, komunalnih usluga, vanprivrednih delatnosti, socijalne zaštite i sliĉno.
Povezivanjem strategije LER-a sa ovim i drugim srodnim programima i međusobna
koordinacija izbegava se dupliranje napora, racionalnije koriste ograniĉeni resursi i povećava
ukupan efekat lokalnih programa. Takođe rešavaju se konceptualne dileme: na primer, o
odnosu ekonomskih i socijalnih ciljeva i metoda, pošto mogu biti u međusobnom konfliktu.

Tema strateškog planiranja LER neće biti predmet dalje obrade. Ona je bila izostavljena iz
ovog istraţivanja, s obzirom da se paralelno odvijala druga studija koju je finansirala
Kancelarija potpredsednika vlade za strategiju suzbijanja siromaštva a koja se bavila
mapiranjem raznih vrsta strategija na lokalnom nivou (videti rezultate na
http://www.prsp.sr.gov.yu/istrazivanje/index.jsp ).

Strukture: Operativna struktura je opštinska administracija, a ukoliko se za to stvore


mogućnosti, LER kancelarija ili Razvojna Agencija opštine (videti opis funkcija u II
poglavlju). U nekim opštinama u svetu formiran je i stalni komitet za razvojna pitanja, ne kao
operativno već politiĉko telo ĉija je uloga opšte usmeravanje LER-a i nadzor nad radom
organa lokalne vlasti u ovoj oblasti. Njegov jak sastav – saĉinjavaju ga u principu vodeći
politiĉki ĉinioci u lokalnoj zajednici – doprinosi stvaranju i implementaciji strategije LER-a i
pozitivnom javnom utisku.

Instrumenti LER: Ima li, lokalna vlast dovoljan manevarski prostor za sopstvenu ulogu u
ekonomskom razvoju? U nekim opštinama Srbije vlada pesimizam u pogledu šansi da se
lokalnim sredstvima podstakne ili ĉak pokrene ekonomski razvoj. Kaţe se da su sve vaţne
poluge, ukljuĉujući i novac, u rukama republiĉke vlade i da lokalna vlast ne moţe ništa bitnije
da uĉini. Taj pesimizam je obiĉno povezan sa nedostatkom preduzetniĉkog ponašanja u
pogledu inovacija u radu nosilaca funkcija u opštini.

Lokalne vlasti međutim i pored svih ograniĉenja imaju širok dijapazon podsticajnih mera koji
se kreće od efikasnijeg funkcionisanja administracije i komunalnih delatnosti (npr. kod
urbanistiĉkog planiranja, korišćenja građevinskog zemljišta, građevinskih dozvola, kvaliteta
komunalne infrastrukture, boljeg korišćenja naknada za korišćenje i unapređenje gradskog
zemljišta i lokalnih komunalnih taksi), do podrške uspostavljenim i novim kancelarijama
regionalnih agencija, osnivanja industrijskih zona i inkubator centara, osmišljavanja i
realizacije programa za obrazovanje odraslih (obuke, prekvalifikacije i dokvalifikacije) i
finansijskih podsticaja kao što su garancije i subvencije za investiranje kao i lokalni fondovi
mikrokreditiranja.Najbolji odgovor skepticima u mogućnost lokalnih zajednica da utiĉu na
sopstvenu sudbinu su uspesi nekih sredina u pokretanju lokalnog ekonomskog razvoja.

Jedan od najdelotvornijih poteza koje opštine mogu da uĉine na planu poboljšanja uslova
poslovanja, odnosno poslovnog okruţenja, jeste poboljšanje administrativnih postupaka i
procedura koji se tiĉu poslovanja. U te postupke i procedure spadaju praktiĉno svi kontakti
preduzetnika sa lokalnom administracijom (ili lokalnim ispostavama centralne administracije)
pre zapoĉinjanja poslovnog projekta, tokom njegovog trajanja i pri njegovom završetku. To
obuhvata registraciju novog preduzeća, sve poslove vezane za gradnju novog objekta
(ukljuĉujući i dobijanje građevinske i urbanistiĉke dozvole), svakodnevno poslovanje

Strana 11 od 97
Podsticaji opština za razvoj MSPP, poljoprivrede i ruralni razvoj

(inspekcijske sluţbe, ukljuĉujući trţišnu, sanitarnu i komunalnu inspekciju), poresku


administraciju. Praksa je pokazala da poslovno okruţenje moţe da se znatno poboljša
jednostavnim promenama kao pojednostavljenje urbanistiĉko-planske ili ekološke regulative,
budući da su procedure koje proizlaze iz ove regulative veoma ĉesto komplikovane -
kontaktira se sa razliĉitim delovima lokalne administracije ili razliĉitim lokalnim
podruţnicama drţavne administracije, a ispunjavanje procedura zahteva popriliĉno vremena i
generiše znatne troškove. Shodno svemu navedenom, prirodan prvi korak analize lokalne
ekonomije je analiza tih procedura, pravila i postupaka koji utiĉu na poslovno okruţenje, kao
i analiza naĉina na koji se oni primenjuju u smislu delotvornosti i efikasnosti te primene,
odnosno transparentnosti i polaganja raĉuna u pogledu aktivnosti lokalne administracije.

Saradnja sa drugim nivoima vlasti: Saradnja sa drugim nivoima vlasti (drţavni, regionalni,
pokrajinski itd.), bitna je kako bi se od njih dobila podrška lokalnim razvojnim naporima.
Ova saradnja moţe da se odnosi praktiĉno na svaki aspekt nacionalne i lokalne politike: na
usklađivanje republiĉkog i lokalnog plana razvoja infrastrukture, budţetske transfere od
Republike ka opštini, regulaciju o zemljištu i svojini, prostorno planiranje, finansijska pitanja,
zaštitu ţivotne sredine. Opštine mogu kontakte sa višim nivoima drţavne organizacije
koristiti na najmanje tri naĉina: da iskoriste postojeće mehanizme i resurse viših nivoa, a u
korist lokalnog razvoja; da prikupe informacije o planovima viših nivoa kako bi im se
unapred prilagodile i tako najbolje iskoristile mogućnosti; te da lobiranjem ili na drugi naĉin
pokušaju da utiĉu na planove viših nivoa, a u sopstvenu korist.

Šta se moţe uĉiniti na nacionalnom nivou? Decentralizacija je nacionalna politika koja je


veoma bitna za lokalni ekonomski razvoj - prenošenje nadleţnosti sa centralnih na lokalne
vlasti. S jedne strane, decentralizacija stvara dodatne zahteve lokalnim vlastima u pogledu
njihovih administrativnih kapaciteta, budući da upravo lokalne vlasti treba da formulišu i
sprovode politike koje su do decentralizacije bile u nadleţnosti centralnih vlasti. S druge
strane, decentralizacija lokalnoj zajednici, odnosno njenim vlastima, donosi dodatne poluge
kojima se moţe delotvorno uticati na lokalni ekonomski razvoj.
Ovde je vrlo vaţna fiskalna decentralizacija jer omogućava da lokalne vlasti samostalno
odluĉuju o stopi poreza na imovinu koji će se naplaćivati na njihovoj teritoriji, a celokupan
prihod ostvaren na toj osnovi predstavlja njihov izvorni prihod.
Više stope poreza omogućavaju i više nivoa fiskalnih rashoda, što moţe da poboljša
pogodnosti za investiranje i ekonomski razvoj kao i podsticaje MSP na lokalnom nivou, ali
dovode i do povećanja poreskog opterećenja, što dovodi do pogoršanja tih uslova. Na
lokalnim vlastima je da nađu pravu meru i da za tu meru polaţu raĉune svojim građanima na
lokalnim izborima.

Neki oblici decentralizacije javnih sluţbi su:


 Dekoncentracija - podrazumeva prenošenje pojedinih aktivnosti i nadleţnosti sa
ministarstava ili nacionalnih sluţbi. Ministarstva i nacionalne sluţbe na lokalnom
nivou obrazuju svoje ogranke radi ekonomiĉnijeg i efikasnijeg obavljanja poslova.
Dekoncentrisana vlast je, dakle, i dalje deo centralne vlasti, kako po pitanju
funkcionisanja, tako i po pitanju rukovođenja, finansiranja,odgovornosti i kontrole
nad njenim radom. Dekoncentracija ne doprinosi jaĉanju samostalnosti, nezavisnosti
i odgovornosti lokalne samouprave.

Strana 12 od 97
Podsticaji opština za razvoj MSPP, poljoprivrede i ruralni razvoj

 Delegiranje - oblik decentralizacije koji podrazumeva da se pojedine aktivnosti sa


centralnog nivoa vlasti prenose lokalnim samoupravama (opštinama). Lokalna
samouprava samostalno izvršava poverene poslove (ali ne donosi propise kojima se
uređuje obavljanje ovih poslova). Drţavna uprava kontroliše njihovo izvršavanje.
 Devolucija predstavlja najviši nivo decentralizacije. Devolucijom se poslovi prenose sa
drţavnog nivoa u izvornu nadleţnost i odgovornost lokalne samouprave. Na ovaj
naĉin lokalna samouprava jaĉa u interesu građana. Odnosi drţavne uprave i lokalne
samouprave se zasnivaju na principima saradnje, a ne subordinacije. Devolucijom se
organima lokalne samouprave daje puna odgovornost u odluĉivanju, finansiranju,
upravljanju i realizaciji donetih odluka.
 Deetatizacija predstavlja proces prenosa javnih ovlašćenja na privatni sektor.

U zavisnosti od ţeljenih ciljeva decentralizacija se moţe sprovesti promenom:


 teritorijalne strukture uprave (niţe teritorijalne jedinice treba da budu toliko velike da
mogu efikasno da obavljaju poverene zadatke);
 funkcija (prenose se samo oni poslovi i ovlašćenja koji su odgovarajući za prenos);
 organizacione strukture i naĉina upravljanja (prethodno treba organizacije i institucije
niţih nivoa vlasti osposobiti za obavljanje prenetih poslova).
U praksi se navedene promene kombinuju i istovremeno sprovode.

Regionalizacija: U Srbiji je, verovatno usled preterane centralizacije, vrlo slabo razvijena
saradnja među susednim opštinama, ĉak i ona informacione prirode. A ta saradnja moţe biti
raznovrsna i veoma korisna kao naĉin objedinjavanja napora ili koordinacije aktivnosti u
brojnim podruĉjima iz nadleţnosti opština,od zajedniĉkih komunalnih objekata do
zajedniĉkog nastupa pred republiĉkim ili međunarodnim institucijama.

Za oĉekivati je da će u budućnosti regionalni aspekti razvoja u Srbiji biti mnogo znaĉajniji, s


obzirom na Strategiju regionalnog razvoja Srbije koju je usvojila Vlada Srbije poĉetkom
2007. godine kao i na formiranje novog Ministarstva ekonomije i regionalnog razvoja
(MERR) .

Otvaranjem regionalnih agencija i centara za podršku malim i srednjim preduzećima


uĉinjen je već znaĉajan korak u izgradnji institucionalne infrastrukture za razvoj MSPP ali u
saradnji na regionalnom nivou. Saradnjom sa ovim agencijama, pomoći otvaranju njihovih
potcentara i zajedniĉkim programima, lokalne vlasti mogu da pomognu ne samo otvaranje
novih preduzeća već i rad postojećih.
U budućnosti je planirano otvaranje oko 10 regionalnih razvojnih agencija (RRA) uz
podršku EU IPA projekta regionalnog razvoja u Srbiji. Verovatno je da će deo ovih RRA
nastati transformacijom sadašnjih MSP RA, koje se delom već i sada bave ovim poslovima.
Zapravo tri agencije su i formalno registrovane kao regionalne razvojne agencije ili centri: u
Zrenjaninu-Banatu, Kragujevcu, i jedna od dve postojeće u Leskovcu, a nedavno je lokalnom
inicijativom formirana i ĉetvrta, u Zajeĉaru, paralelno uz postojeću MSP agenciju.2

2
Neki komentari koji se odnose na mogućnosti korišćenja instrumenata na regionalnom nivou dati su u
poslednjem poglavlju (Preporuke).

Strana 13 od 97
Podsticaji opština za razvoj MSPP, poljoprivrede i ruralni razvoj

Proces globalizacije svakako predstavlja najznaĉajniji uticaj iz inostranog okruţenja na


lokalne zajednice - rušenjem granica za protok svih resursa dovodi do povećanih šansi, ali i
povećanih rizika, konkurencije za lokalni ekonomski razvoj, odnosno za privlaĉenje
investicija, kapitala i ostalih resursa.
U pogledu povećanih šansi za lokalni razvoj, globalizacija je dovela do povećanog
interesovanja za investiranje u Srbiju i neku od njenih opština, što otvara malim i srednjim
preduzećima u Srbiji nove mogućnosti plasmana njihovih proizvoda i usluga, i nova trţišta.
Što se povećanog rizika, odnosno konkurencije tiĉe, globalizacija je dovela do toga da jednoj
lokalnoj zajednici u Srbiji ne konkurišu samo druge domaće lokalne zajednice, već i lokalne
zajednice u veoma dalekim krajevima. Za opštine u Srbiji su tim interesantniji globalni
vlasnici kapitala koji odluku o tome gde će investirati svoj kapital donose iskljuĉivo na
osnovu poređenja oĉekivanih prinosa. Multinacionalne kompanije, koje imaju svoje
podruţnice u mnogim zemljama sveta, pri donošenju odluke u kojoj će zemlji, odnosno
lokalnoj zajednici otvoriti svoju novu podruţnicu ili preseliti već postojeću, razmišljaju samo
o pogodnostima i troškovima, relativnim u odnosu na neku drugu lokalnu zajednicu, u nekoj
dalekoj zemlji. A konkurencija se uvećava i na trţištu proizvoda, budući da puna liberalizacije
spoljne trgovine predstavlja jednu od nacionalnih obaveza u procesu globalizacije.

Drţavna politika uslovljava u kojoj meri, odnosno kojim tempom i na koji naĉin će
inostrani faktori uticati na lokalni ekonomski razvoj (pristupanje WTO, regionalnim
ekonomskim integracijama i drugim sporazumima o trgovini i saradnji). Pored uloge
domaćeg okruţenja vezanog za inostrano, postoji još ĉitav niz elemenata te uloge. Drţavne
(nacionalne) vlasti formulišu i sprovode ekonomske politike koje imaju direktan uticaj na
lokalne zajednice i njihov ekonomski razvoj: makroekonomska politika, monetarna i fiskalna
politika, spoljnotrgovinska politika, odnosno politika ekonomskih odnosa sa inostranstvom,
kao i reforme pojedinih sektora (reforma javnih finansija, privatizacija i restrukturiranje
realnog sektora, restrukturiranje bankarskog sektora,reforma pravosuđa). Svaka od
navedenih politika ima uticaj na lokalni ekonomski razvoj i taj uticaj se razlikuje od jedne
lokalne zajednice do druge, što znaĉi da promene navedenih politika nisu, odnosno ne
moraju da budu neutralne.

Pravni okvir lokalne samouprave u Srbiji određen je Ustavom i Zakonom o lokalnoj


samoupravi. Opština je definisana kao teritorijalna jedinice u kojoj se ostvaruje lokalna
samouprava, ĉime je utvrđena jednostepenost u strukturi lokalne samouprave. Ustav
utvrđuje i nabraja osnovne nadleţnosti i poslove opštine. Pojedini poslovi koji su u
nadleţnosti Republike mogu se poveriti opštini, uz obezbeđenje odgovarajućih sredstava.
Ustav garantuje opštini izvorne prihode za obavljanje njenih nadleţnosti koje su utvrđene
zakonom. Za savremene opštine u Srbiji je vaţna i Evropska povelja o lokalnoj samoupravi
(usvojena od strane Saveta Evrope 1985. godine) koja utvrđuje osnovne principe lokalne
demokratije, a njen cilj je izgradnja standarda u uspostavljanju, funkcionisanju i zaštiti onog
nivoa vlasti koji je najbliţi građanima, samim tim i obezbeđivanje stvarnog uĉešća građana u
odluĉivanju o onome što se tiĉe njihovog svakodnevnog ţivota.3

3Sadašnje stanje i planirana rešenja za finansiranje razvoja odnosno ukupnog budţeta opština prikazana su u
prilogu br.5 , s obzirom da ne predstavljaju direktnu temu razmatranja ovog istraţivanja

Strana 14 od 97
Podsticaji opština za razvoj MSPP, poljoprivrede i ruralni razvoj

2. Strukture za podršku MSP i LER i finansiranje obuke


i konsaltinga
Uvodni deo: strukture i programi nefinansijske podrške
Ovo poglavlje odnosi se na pruţanje nefinansijske podrške poslovnim poduhvatima, kriz
izgradnju institucija koje treba da pruţe tu podršku ili plaćanje usluga postojećih organizacija
(ukljuĉujući privatni sektor) u opštini ili bliţem okruţenju.

Što se sadrţaja nefinansijske podrške tiĉe, ona pre svega ukljuĉuje veliki broj raznorodnih
usluga koje dovode do poboljšanja u oblasti poslovnog upravljanja i organizacije poslovnih
poduhvata, oblasti poslovnih finansija, raĉunovodstva i pravne pomoći, ukljuĉujući i pravno
zastupanje. Ova vrsta podrške nije potrebna svim preduzećima u istoj meri. Naime, velika
preduzeća, krupni investitori koji investiraju na podruĉju određene lokalne zajednice, nemaju
potrebu za znaĉajnom nefinansijskom podrškom. Oni sami raspolaţu specifiĉnim znanjima,
odnosno kadrom potrebnim za rešavanje navedenih pitanja. A ukoliko i nemaju neka
specifiĉna znanja, njima nije veliki problem da na komercijalnoj osnovi angaţuju konsultante
za tu oblast.
Shodno tome, nefinansijska podrška je kljuĉna za one kojima je ona zaista potrebna, budući
da sami ne raspolaţu potrebnim znanjima i nemaju mogućnosti da komercijalno angaţuju
konsultante. U tu grupu spadaju pre svega mala i srednja preduzeća (ukljuĉujući i mikro
preduzeća), naroĉito oni koji tek zapoĉinju sa poslom. U ovim sluĉajevima, odgovarajuća
nefinansijska podrška moţe da bude presudna da se neko odluĉi da okuša sreću kao
preduzetnik, odnosno da tek zapoĉeti poslovni poduhvat postane finansijski odrţiv i uđe u
sledeću fazu svog razvoja, pa time omogući i ubrzavanje lokalnog ekonomskog razvoja.

U pogledu naĉina pruţanja ove podrške postoji nekoliko opcija u pogledu struktura i naĉina
podrške, kao i naravno samih obuhvaćenih funkcija (usluga).

Uĉešće opštine u finansiranju moţe biti po principu potpunog ili delimiĉnog pokrića svih
troškova funkcionisanja, što vaţi najpre kancelarije za lokalni ekonomski razvoj (LER) i
eventualno druge sliĉne strukture ĉiji bi opština bila jedini osnivaĉ ili vlasnik, dok kod drugih
moţe biti samo parcijalno ili kombinovano sa drugim principima. Drugi modus je po
projektnom principu, gde se takvoj instituciji plaća za izvršenje određenih zadatak iz
projekta, a sliĉan je princip plaćanja za izvršene usluge ili subvencionisanja dela usluga
pruţenih krajnjim klijentima.

Jednu vrstu struktura ĉine agencije ili centri za mala i srednja preduzeća koji rade na
regionalnom i, preko potcentara, na lokalnom nivou, koje same direktno pruţaju usluge
nefinansijske podrške onima kojima su one potrebne, sa kojima opština moţe da dogovara i
programira ovu podršku. Ove agencije su se do sada finansirale iz sredstva donatora,
pruţanjem usluga krajnjima klijentima, realizacijom projekata i sredstvima sa nacionalnog
nivoa, a priliĉno malo od opština (sem uĉešćem u zajedniĉkim projektima sa njima). Treba
oĉekivati da će ubuduće udeo sredstava opština rasti. Problem se pojavljuje kod najmanje
razvijenih lokalnih zajednica koje imaju mali budţet zbog toga što nisu razvijene, a upravo iz
tog razloga imaju potrebu za ovom vrstom podrške. Zbog toga je potrebno da sa
nacionalnog nivoa obezbede veća dodatna sredstva za pokrivanje troškova ovakve podrške.

Strana 15 od 97
Podsticaji opština za razvoj MSPP, poljoprivrede i ruralni razvoj

Ove agencije ili jedan njihov deo, kao što je već napomenuto evoluiraju ka regionalnim
razvojnim agencijama (RRA), preuzimajući i poslove koji se ne tiĉu samo MSP. Negde su te
dve funkcije razdvojene, kao na jugu Srbije gde postoje poseban Centar za razvoj
Jablaniĉkog i Pĉinjskog Okruga u Leskovcu i dve MSP Agencije REEDA i VEEDA u
Leskovcu i Vranju.

Drugu znaĉajnu grupu ĉine kancelarije za LER koje su u Srbiji podrţane naroĉito
programima pomoći USAID (sada MEGA, ranije IRD u okviru CRDA, kao i SLGRP). Iako
zvaniĉna nomenklatura strukture opštinske administracije ne poznaje ovu kategoriju, već
sada 28% anketiranih opština ih ima a 48% planira da ih osnuje u narednih godinu dana.

Poseban praktiĉan problem predstavlja osnivanje same kancelarije i tima za


operacionalizaciju LER-a, pošto po postojećim propisima oni nisu mogli da se formiraju kao
zasebne opštinske jedinice, razvojne agencije, već su najĉešće smeštene kao deo postojećih
odeljenja sekretarijata za privredu ili drugih odeljenja.4 Međutim, bez obzira na naziv i
formalni status razvojne agencije za LER imaju za cilj unapređenje ekonomskog razvoja kroz
ovu instituciju kao pravno lice koja bi funkcionisala autonomno, bila okvirom saradnje
lokalnih interesnih grupa, i pruţala usluge finansijske, tehniĉke , obrazovne podrške MSPP i
šire. Okupljanje lokalnih aktera u radu na formulisanju strategije LER-a, analiza lokalnih
MSPP i istraţivanje prioritetnih sektora i potencijalnih investitora, tehniĉka pomoć
planiranja, kao i pomoć u razvoju preduzetniĉkih inicijativa obezbeđenjem informacija o
poslovnim mogućnostima, davanjem podrške kod organizovanja proizvodnje, izbora
tehnologije, marketinga, kreditiranjem, garancijama, takođe je zadatak ovih kancelarija -
Razvojnih agencija opštine. Neophodni su i programi promocije lokalnih MSPP i saradnja sa
domaćim i internacionalnim finansijskim institucijama, investitorima, donatorima.

U opštinama u nekim drugim zemljama gde postoje razvijene agencije za lokalni razvoj
unutrašnju organizaciju i upravljanje LER-om obiĉno ĉine: skupština agencije, koju
saĉinjavaju predstavnici svih onih institucija, organizacija i grupa koji ţele da doprinesu
ekonomskom i socijalnom razvoju grada; izvršni odbor, koji na profesionalan naĉin vodi
poslove agencije; a zatim postoje odeljenja, koja su organizovana po uţim zadacima agencije.

Treću ĉine razne druge donekle sliĉne institucije prvoj i drugoj kategoriji, a koje su osnovale
opštine (npr. info desk-ovi kao u Ĉaĉku).

Ĉetvrtu grupu u ovoj uslovnoj kategorizaciji ĉine privatna lokalna konsultantska


preduzeća (ĉešće pojedinci) i obrazovne ustanove koje deluju na lokalu, kao i nevladine
organizacije, ukoliko raspolaţu takvim kapacitetima. Posebno je karakteristiĉno prisustvo i
znaĉaj udruţenja preduzetnika odnosno lokalnih poslovnih asocijacija. Lokalne vlasti treba
da potpomognu formiranje takve asocijacije, poţeljno bi bilo i ustupanjem poslovnog
prostora i finansijskim subvencijama, dok one mogu preuzeti deo potrebnih funkcija
podrške.

4 Zapravo Zakon o javnim agencijama iz 2005 godine sem Republici i AP daje pravo i lokalnim samoupravama
da formiraju javne agencije za obavljanje razvojnih, struĉnih i regulativnih poslova od interesa za opštinu. Za
sada nije poznato da je neka opština iskoristila ovu mogućnost.

Strana 16 od 97
Podsticaji opština za razvoj MSPP, poljoprivrede i ruralni razvoj

Primera radi pomenućemo samo jednu od funkcija a to su poslovne informacije. Nedostatak


informacija je jedna od najvećih prepreka poslovanju, naroĉito malih i srednjih preduzeća,
odnosno naroĉito preduzeća u manje razvijenim lokalnim zajednicama. U tom smislu,
pruţanje odgovarajućih poslovnih informacija predstavlja vaţan deo nefinansijske podrške.
To se odnosi i na informacije poput onih šta se i po kojoj ceni traţi na trţištu, šta se, gde i po
kojoj ceni nudi na trţištu, šta je sve potrebno da bi se neki proizvod izvezao na, na primer,
trţište EU. U tom smislu lokalne vlasti u okviru strategije lokalnog ekonomskog razvoja
mogu da osnuju posebne MSP info punktove ili biznis informacione centre koji bi svim
zainteresovanima pruţali odgovarajuće informacije. Deo poslova takvog centra se sem kroz
direktni kontakt (prostorije u kojima će primati stranke), moţe odvijati i telefonom («kol
centri») i kako bi se izbeglo odgovaranje uţivo na ista ili velikim delom sliĉna pitanja, takođe
preko dobro razvijenog Internet sajta (lokalne vlasti treba da obezbede njegovo postavljanje i
aţurno odrţavanje, odnosno funkcionisanje tima koji će da prikuplja i postavlja informacije
na taj sajt, pristup tim informacijama za stvarne i potencijalne preduzetnike, što se, praktiĉno,
svodi na obuku za korišćenje raĉunara, odnosno korišćenje Interneta i promovisanje
telefonskog broja kol centra.

Takođe, veliki broj opština (80%) angaţovan je u finansiranju savetodavnih usluga


poljoprivrednicima preko razliĉitih mehanizama.

Prezentacija ankete
U ovom delu su prikazani odgovori koji se odnose na sledeća dva dela upitnika:

Strukture za podršku MSP i LER


 Da li imate kancelariju za LER
o Koliko zaposlenih ima
o Projekti ili aktivnosti u 2006.
o Planiranje kancelarije za LER
 Da li u opštini postoji odeljenje RA/RC MSPP
 Opštinsko finansiranje odeljenja RA MSP (regionalne agencije za MSP)
o Planiranje otvaranja odeljenja RA/RC MSPP u opštini
 Da li postoji neka druga forma lokalnog centra ili punkta za podršku razvoju MSP
i/ili LER, npr. Informacioni Punkt, »Kol Centar« (Telefonski servis), njegov naziv i
aktivnosti
o Planiranje neke druge forme lokalnog centra za podršku razvoju MSP i LER
 Da li opština ima nameru ili potencijalni interes da uĉestvuje u osnivanju RA/ RC
MSPP u opštini ili da pomogne širenje neke postojeće agencije (iz susednog okruga)
na sopstveno podruĉje
 Kvalitet i specifiĉnosti dosadašnje saradnje opština i sa RA/RC MSPP
o Potrebe opštine za promenama u toj saradnji

Biznis obuke , konsultantske usluge, praćenje

Strana 17 od 97
Podsticaji opština za razvoj MSPP, poljoprivrede i ruralni razvoj

 Opštinsko sufinansiranje obuke, savetovanja, konsultantskih usluga ili mentoringa,


kategorija klijenata (poĉetnici, postojeće MSP i radnje, neka posebna grupa)
 Ukupna suma uloţenih sredstava u 2006 i broj klijenata
 Opis, šta i za koga, eventualni donatori (sufinansijeri i organizacija koja pruţa
usluge/ implementacioni partner)
 finansiranje ili pruţanje ili pruţanje struĉnih saveta poljoprivrednicima kroz opštinsku
strukturu
Opis (šta i kako)

U prikazivanju redosled je unekoliko promenjen u odnosu na upitnik radili logiĉnijeg


grupisanja povezanih pitanja.

Kancelarije za LER (lokalni ekonomski razvoj)


Grafikon 1 Pregled opština koje su osnovale kancelarije za LER

Kancelarija za LER u opštinama

Imaju LER
kancelariju
Nemaju, a planiraju
28%
LER kancelariju

49%

28%

Prema anketi. od ukupno 102 opštine njih 28% je osnovalo kancelarije za Lokalni ekonomski
razvoj, i to: Novi Beograd, Loznica, Krupanj, Priboj, Uţice, Ĉajetina, Ţitorađa, Majdanpek,
Boljevac, Kruševac, Aleksinac, Crveni Krst-Niš, Ćićevac, Ćuprija, Ivanjica, Ĉaĉak, Odţaci,
Paraćin, Topola, Vranje, Crna Trava, Svilajnac, Bujanovac,Inđija, Subotica, Kovin, Zrenjanin
i Alibunar.

Opštine koje su osnovale kancelarije za LER zapošljavaju po jednog zaposlenog, njih 35%,
sa dva zaposlena je 30%, dok tri zaposlena ima u 15% opština koje imaju kancelarije za LER:
a sa više od tri zaposlena je 20% osnovanih opštinskih kancelarija za LER. U vezi sa tim
postavlja se pitanje da li jedan zaposleni zaista moţe da ĉini LER kancelariju (moţda bi naziv
kontakt osoba za LER, ili LER punkt bio bolji)

Strana 18 od 97
Podsticaji opština za razvoj MSPP, poljoprivrede i ruralni razvoj

Grafikon 2 Zaposleni u opštinskim kancelarijama za LER poĉetkom 2007.

Broj zaposlenih u opštinskoj kancelariji za LER?

20% 35%
Više od 3 zaposlena

Jedan zaposlen
Tri zaposlena

Dva zaposlena
15%
30%

U narednih godinu dana 48% opština planira da osnuje kancelariju za LER i to npr.
opštine: Smederevo, Ţagubica, Ţitište, Baĉki Petrovac, Sombor, Niš, Kraljevo, Plandište,
Merošina, Aleksandrovac, Arilje, Baĉka Palanka, Ivanjica, Medveđa, Pećinci, Šabac,
Surdulica, Raška, Valjevo, Panĉevo, Mladenovac, Beĉej, Velika Plana, Beoĉin, Poţarevac,
Palilula, grad Beograd i opština Knić, tako da situacija relativno brzo moţe biti znatno
promenjena.

Regionalne agencije i centri za podršku MSP (MSP RA i RC)


Poĉetkom 2007. godine sledeće opštine su imale Regionalnu agenciju/centar za razvoj malih
i srednjih preduzeća i preduzetništva ili njeno odeljenje: Kragujevac, Uţice, Prijepolje, Priboj,
Vranje, Vršac, Novi Sad, Inđija, Crveni Krst-Niš, Baĉki Petrovac, Sombor, Odţaci, Kraljevo,
Subotica, Medveđa, Kruševac, Ĉaĉak, Zajeĉar, Negotin, Panĉevo, Zrenjanin, Beograd,
Lazarevac, Rakovica.5

Opštine koje su prema podacima datim u empirijskom istraţivanju, u periodu od


2005/2006. uĉestvovale u finansiranju regionalnih agencija/centara za razvoj MSPP i
njihovih odeljenja su: Beograd, Vršac, Ĉoka, Kruševac, Prijepolje, Baĉki Petrovac, Sombor,
Smederevska Palanka, Subotica, Medveđa, Odţaci, Paraćin, Ĉaĉak6, Crna Trava, Negotin,
Panĉevo, Zrenjanin, Lazarevac i Rakovica.

5
Poređenjem sa stvarnim stanjem u spisku nedostaju Leskovac i Novi Pazar kao sedišta RC RA MSP, a do
dovršetka ankete registrovan je i RC u Šapcu. Nedostaju i neki potcentri (Jagodina), dok Inđija u ovom
trenutku nema takvu agenciju ili potcentar, mada je sa još jednom opštinom osnovala regionalnu razvojnu
agenciju za Srem koja za sada ne funkcioniše. Po našim saznanjima potcentar u Vršcu kao ni Panĉevu nije
aktivan. Moguće je da je ovo pitanje shvaćeno u smislu da li je opština obuhvaćena aktivnostima MSP RA.
6 Ĉaĉak: Odnosi se na lokalni Info desk za razvoj MSPP /Biznis centar koji je formiran uz pomoć finansiranja

iz projekta EDEP, a za sada nema status Regionalnog MSP centra. Smederevska Palanka ne uĉestvuje u
finansiranju RA MSP jer tamo nema takve institucije, radi se najverovatnije o lokalnom NVO, doduše
postojala je Agencija za ekonomski razvoj Podunavskog okruga ali opština kao ni druge dve u okrugu nije
izdvajala sredstva za njen rad kada je prestalo finansiranje od donatora što je glavni razlog za faktiĉki prestanak
rada Agencije.

Strana 19 od 97
Podsticaji opština za razvoj MSPP, poljoprivrede i ruralni razvoj

Grafikon 3 Opštine koje planiraju osnivanje centra za podršku MSPP i LER


Broj opština koje (ne)planiraju Broj opština koje planiraju učešće u
otvaranje centra za podršku MSP osnivanju Regionalne Agencije - centra za
i LER MSPP

planira
15 planira

38
44

67
ne planira
ne planira

Opštine koje planiraju u 2007/2008. godini osnivanje regionalne agencije/centra za


MSPP ili odeljenja postojećih agencija na svojoj teritoriji su: Obrenovac, Loznica, Savski
venac, Kladovo, Kanjiţa, Smederevo, Zvezdara, Bujanovac, Ivanjica, Nova Varoš, Pećinci,
Svilajnac, Valjevo, Beĉej, Šabac 7 i Inđija.
Pored ovih opština u terenskom istraţivanju su sledeće opštine izrazile spremnost da
uĉestvuju u osnivanju regionalne agencije/centra za MSPP sa drugim opštinama:
Dimitrovgrad, Majdanpek, Priboj, Bojnik, Preševo, Šid, Krupanj, Malo Crniće, Ţabari, Blace,
Srbobran, Pirot, Bela Crkva, Kovin, Boljevac, Tutin, Smederevska Palanka, Plandište,
Subotica, Baĉka Palanka, Ĉajetina, Ćuprija, Odţaci, Surdulica, Ĉaĉak, Raška, Valjevo, Beĉej
(Novi i Stari), Velika Plana i opština Beoĉin.8

Kao svoje partnere opštine koje planiraju otvaranje regionalnih agencije za MSPP u
narednom periodu vide sledeće institucije i donatore: Susedne opštine, finansijske institucije,
Udruţenje privatnih preduzetnika i poljoprivrednika, Privredna komora, strane donatore sa
donacijama za razvoj MSP. Komentar: Izgleda da nije (bar ne dovoljno) pomenuta Republika
Srbija zbog nepoznavanja ĉinjenica da je Republika jedan od osnivaĉa u praktiĉno svim MSP
regionalnim centrima.

Kvalitet saradnje opština sa regionalnim MSPP agencijama


U istraţivanom periodu od dve godine (2005-2006.), opštine na ĉijoj teritoriji su radile
regionalne agencije i centri za razvoj malih i srednjih preduzeća i preduzetništva su u gotovo
dvotrećinskom većinom (64%) ocenile odliĉnom saradnju koju su imale sa ovim agencijama.

7U međuvremenu osnovana u junu 2007. godine za podruĉje Maĉvanskog i Kolubarskog okruga.


8Jedan broj opština nije razumeo ovo pitanje ili je nedovoljno informisan jer MSP regionalne agencije/ centri
već pokrivaju njihovo podruĉje (primeri: Zvezdara, Pirot, Preševo, Majdanpek, Baĉka Palanka...)

Strana 20 od 97
Podsticaji opština za razvoj MSPP, poljoprivrede i ruralni razvoj

Njih 24% smatra da je saradnja bila nedovoljna, a 12% opština da uopšte nije uspostavljena,
iako su regionalne agencije pokrivale teritoriju i ovih opština.

Grafikon 4 Kvalitet dosadašnje saradnje sa regionalnim agencijama za MSPP


Stav opština o kvalitetu saradnje sa agencijama za MSPP

nema saradnje

12%
odlična

24%

nedovoljna 64%

Istovremeno su brojne opštine izrazile potrebu za uspostavljanjem šire i adekvatnije saradnje


na pitanjima razvoja preduzetništva, sa drugim asocijacijama, i institucijama. Ovo je detaljnije
prikazano u narednoj tabeli.

Tabela 1: Saradnja opština sa regionalnim MSPP agencijama i centrima


Opština Potreba saradnje
Uţice Otvaranjem kancelarije za LER saradnja sa MSPP RA treba da bude na višem
nivou
Vranje Neophodna je snaţnija pomoć drţave Regionalnoj agenciji MSPP
Savski venac Saradnja sa MSPP RA na bazi konkretnih projekata
Ţitorađa Postoji potreba osnivanja Centra za MSP na teritoriji Opštine
Novi Sad Uspostavljanje ĉvršće saradnje sa MSPP RA putem uĉešća u izradi projekata
neophodnih za razvoj MSP
Kladovo Brţe sporazumevanje, sklapanje ugovora sa MSPP RA
Pirot Privrednici sa podruĉja Opštine nisu dovoljno informisani o mogućnostima
unapređenja svog poslovanja, postoji potreba formiranja institucije i Centra koji bi
se permanentno bavio ovom problematikom
Crveni Krst- Bolja razmena podataka i obaveštenosti o aktivnostima Regionalne Agencije MSPP
Niš u Nišu
Kanjiţa Poboljšanje efikasnosti u radu MSPP RA
Kovin Oĉekuju se konkretni rezultati saradnje sa MSPP RA
Smederevo Izrada konkretnih projekata sa MSPP RA 9
Ţagubica Unapređenje uslova za razvoj MSP treba da bud osnov saradnje sa MSPP RA
Baĉki Otvaranje kancelarije je u toku. Ugovor je potpisan sa Regionalnom agencijom

9Odnosi se na Agenciju za ekonomki razvoj Podunavskog okruga, osnovanu uz podršku UNOPS. Videti ranije
komentare.

Strana 21 od 97
Podsticaji opština za razvoj MSPP, poljoprivrede i ruralni razvoj

Petrovac MSPP „Alma Mons” iz Novog Sada


Sombor Kadrovsko ojaĉavanje MSP, širenje usluga edukacije i finansiranja na veći broj
korisnika u saradnji sa MSPP RA
Niš Postoji potreba za realizacijom više zajedniĉkih projekata sa MSPP RA
Smederevska Poštovanje osnivaĉkog akta. Ne vidi se mogućnost opstanka agencije u sadašnjim
Palanka uslovima10

Aleksandrovac Potrebna je bolja komunikacija i koordinacija MSPP RA sa opštinom


Aleksandrovac
Arilje Opština oĉekuje da će se intenzivnijom saradnjom u trouglu: Regionalni centar za
razvoj MSPP Zlatibor Uţice, Opštine Arilje i Opšteg udruţenja preduzetnika Arilja
na pravi naĉin sagledati potrebe za uslugama podrške RC MSPP
Baĉka Neophodno je više informacija o radu RA MSPP, kao i bolja i svestranija saradnja
Palanka Agencije i Opštine
Ĉajetina Opština ţeli da uĉestvuje u otvaranju potcentra RA MSPP zbog velikih problema
sektora MSP
Ćićevac Neophodno je intenzivirati saradnju sa MSPP RA
Ćuprija Jaĉanje struĉnog kadra u opštini Ćuprija koji direktno sarađuje sa MSPP RA i
potcentrom, a naroĉito uspostavljanje saradnje i timskog rada u kontinuitetu
Medveđa Aktivnije angaţovanje REEDA na projektima koji se već implementiraju na
podruĉju opštine Medveđa - prvenstveno na Biznis inkubatoru i projektu HELP-a,
SCOPES, jaĉanju kapaciteta opštinskih sluţbenika i edukaciji nezaposlenih lica.
Realizacija aktivnosti REEDA, a prema strategiji razvoja opštine Medveđa,
priprema, podnošenje, implementacija i monitoring projekata vezanih za socijalna
pitanja i ekonomski razvoj Opštine. Aktivno traţenje donatora za projekte koji su
prioritet razvoja Opštine i praćenje konkursa za uĉešće na grant šemama ĉiji su
prioriteti socijalna pitanja i ekonomski razvoj.
Nova Varoš Obnavljanje saradnje sa MSPP RA
Paraćin Potrebno je napraviti bazu podataka od strane MSPP RA svih MSP u opštini, kako
bi imali mogućnosti za kontakte i potrebne informacije o predstojećim aktivnostima
MSP
Surdulica Traţi bliţu saradnju sa MSPP RA na zajedniĉkoj pripremi projekata, pomoći oko
formiranja baze podataka privrede Opštine
Topola Potreban je veći broj aktivnosti u saradnji RA MSPP sa Opštinom
Ĉaĉak Što veća informisanost, kako sluţbenika u Info centru za razvoj MSP, tako i
privrednika i veća povezanost kancelarije za podršku razvoja MSP, privrednika i
poljoprivrednika
Negotin Intenziviranje saradnje i rad MSPP RA na privlaĉenju investitora u Opštinu
Raška Formiranje ili posebne Agencije za privredni razvoj sa sedištem u Raškoj, ili
otvaranje potcentra već postojeće Agencije za razvoj MSPP iz regiona
Mladenovac Dosadašnju saradnju sa MSPP RA više konkretizovati zajedniĉkim projektima za

10 Isto kao prethodna fusnota; imati u vidu da nije bila definisana kao MSP agencija kao i da je faktiĉki ugašena .

Strana 22 od 97
Podsticaji opština za razvoj MSPP, poljoprivrede i ruralni razvoj

razvoj MSPP, kao i tribinama o osnivanju i uspešnom poslovanju malih preduzeća


Beĉej Više edukativnih prezentacija u saradnji sa MSPP RA u Opštini
Sremski Organizovati ubuduće seminare edukacije za male i srednje privrednike, posebno
Karlovci start up u saradnji sa MSPP RA
Izvor: Terensko istraživanje opština, UNDP 2007.

Kao jedan primer specifiĉne moguće saradnje MSP RA i opština u ilustraciji se prikazuje
program teritorijalnih paktova primenjen u Italiji i pilotiran u Juţnoj Baĉkoj:

Ilustracija 1: Primer teritorijalnog upravljanja


Saradnja RA MSPP Alma Mons iz Novog Sada sa italijanskim opštinama na razvoju
teritorijalnih paktova u teritorijalnom upravljanju
Osnov: Potpisan okvirni sporazum o “programiranju i sprovođenju aktivnosti u cilju
regionalnog razvoja” 2005. godine sa Ministarstvom ekonomije i finansija Republike Italije,
Ministarstvom rada, zapošljavanja i socijalne politike RS i MIER-om, Izvršnim većem AP
Vojvodine, lokalne samouprave i institucije Juţnobaĉkog regiona, a organizovano od strane
UNOPS-a i RA MSPP Alma Mons.
Italijanski partneri su: DPS, teritorijalni paktovi za zapošljavanje - centralni Apenini,
Mateze, severni Bareze Ofantino, Sangro Aventino i mreţe teritorijalnih paktova za
zapošljavanje, regije – Basilicata, Friulu, Venezia, Giulia, Kampanja i Umbrija.
Cilj programa je upoznavanje institucija i razliĉitih nivoa uprave u Srbiji sa metodologijom
usaglašenog planiranja koja se u italijanskoj praksi već deceniju koristi kao uspešan model
upravljanja regionalnim razvojem i podsticanje regionalne saradnje kroz kreiranje i
realizovanje razliĉitih razvojnih projekata.
Projektne inicijative: izrada studije izvodljivosti za ustanovljavanje Instituta za kontrolu i
unapređenje kvaliteta, realizacija projekta kulturnog nasleđa u opštini Baĉ i rešavanje
problema nezaposlenosti) organizovanje jedinstvenog šaltera za proizvodne delatnosti “one
stop shop”), prezentacija Vojvodine na sajmu u Kampobasu, inicijativa Centralnih Apenina –
prenos iskustava funkcionisanja komunalnih sluţbi.
Za detaljni opis funkcionisanja jedne regionalne razvojne agencije kod nas videti prilog br. 2
u aneksu (RC Banat , Zrenjanin).

Ostale strukture
Oko 27 opština (od 102 anketirane)11 ima neku drugu formu centra ili punkta za razvoj malih
i srednjih preduzeća i podsticaj razvoja preduzetništva.

Grafikon 5 Druge forme podrške MSPP i LER

11 Aleksinac i Loznica su i ovde naveli LER kancelariju, pa se pojavljuje ista struktura 2 puta.

Strana 23 od 97
Podsticaji opština za razvoj MSPP, poljoprivrede i ruralni razvoj

Opštine koje imaju/nemaju drugu formu podrške MSP i LER


ukupno
anketirane Im aju Kol centar
102 opštine inf o desk za razvoj MSPP
telef onski servis
32 ICT centar za transf er tehnologije
one stop shop
savetodavni centar opštine
iknubacioni centar
savetodavni servis u OUP
Inf o centar NSZ
70
kancelarija za razvoj MSP u
odelenju za privredu
socio-ek. savet opštine
opštinski uslužni centar
Nem aju

U tome na primer opština Vranje ima opštinski Info centar, Obrenovac - Biznis info centar
gde pruţa struĉnu pomoć, informacije i prezentacije za MSP i poĉetnike u biznisu; Vršac -
Centar za razvoj MSP; Loznica - Kancelariju za LER kroz koju vrši i edukacije, pruţa pomoć
pri izradi biznis planova; Obrenovac - Biznis info kroz koji pruţa struĉnu pomoć i
informacije; Aleksinac- kroz LER kancelariju pruţa informacije za razvoj MSP; Savski
venac - povremeno podrţava aktivnosti za razvoj MSP na svom podruĉju preko sekretarijata
za privredu) u; Ţitorađa -u okviru sluţbe za ekonomski razvoj Opština je posebno zaposlila
dva izvršioca koji se bave podsticajem preduzetništva i razvoja MSP.

Inđija ima najsavremeniji One stop shop za građane i MSP kao usluţni i informativni centar;
Senta vrši razne aktivnosti kao organizovanje seminara za MSP i preduzetnike preko
odeljenja za privredu; u opštini Opovo se u okviru odeljenja za privredu pruţaju informacije
o aktuelnim kreditnim linijama za MSP, programima podrške zapoĉetak posla (start up);
Kladovo preduzima akcije kreiranja MSP susreta i prezentacija preko sekretarijata za
privredu; Crveni Krst-Niš ima Usluţni centar koji radi i za udruţenja samostalnih zanatlija,
preduzetnika, pekara; Kanjiţa ima Inkubacioni centar za razvoj i poslovni inkubator; u
opštini Zvezdara je osnovan Kol centar opšte namene, a koji se po potrebi angaţuje i na
drugim pitanjima interesantnim za MSP; Ţagubica ima Centar za razvoj poljoprivrede koji
tretira i pitanja zanatstva i MSP i organizuje razne seminare; Ţitište pruţa usluge preko
kancelarije Opšteg udruţenje preduzetnika; Grad Niš pored Regionalne agencije za razvoj
MSPP ima i Informaciono koordinacioni centar za razvoj privatnog preduzetništva koji radi
u okviru Uprave za privredu; Kraljevo ima pored odeljenja Regionalne agencije za razvoj
MSPP iz Kruševca i Poslovni centar pri Nacionalnoj sluţbi zapošljavanja koji pruţa struĉnu
pomoć i edukaciju ovom sektoru privrede;12 u opštini Tutin se kroz odsek za razvoj pri
Odeljenju za privredu pruţa pomoć MSP u kontaktima sa Fondom za razvoj RS; Baĉka
Palanka pruţa usluge od interesa za MSP preko Opšteg udruţenja preduzetnika; Ĉajetina
ima i potkancelariju MSP RC Uţice, ali i kroz Kancelariju za lokalni ekonomski razvoj
takođe pruţa informacije i pomoć MSP (što je trebalo da se navede samo kod pitanja br. 1 a ne i
ovde); Ćićevac ima kancelariju za razvoj MSP u okviru odeljenja za privredu i finansije preko

12Ovakvih poslovnih centara NSZ ima 26 ali pošto pripadaju NSZ a ne opštini kao takvoj druge opštine ih
nisu navodile

Strana 24 od 97
Podsticaji opština za razvoj MSPP, poljoprivrede i ruralni razvoj

koje daje podršku postojećem biznis sektoru; Ćuprija ima Odeljenje za poljoprivredu i
turizam preko kojih pruţa pomoć MSP; Raška preko novoformiranog Socijalno-
ekonomskog saveta organizuje edukativne seminare za MSP, takođe ima i opštinski usluţni
centar koji radi na pojednostavljenju procedure i postupka za izdavanje građevinskih dozvola
preduzetnicima i MSP, Savet za zapošljavanje i opštinski ekonomski savet preko koga vrši
koordinaciju donatorske pomoći; Panĉevo preko kancelarije Fonda za razvoj AP Vojvodine
i Odeljenja za upravljanje projektima, kao i Sekretarijata za privredu pruţa informacije i
pomoć preduzetnicima i MSP; Ĉaĉak ima novoformiran Info desk za razvoj MSPP.

Beograd je 2005. godine formirao Savet za zapošljavanje koji daje podršku zapošljavanju
kroz razne vrste inicijativa, ima znaĉajnu ulogu u osnivanju lokalnih saveta (na nivou
beogradskih opština, podstiĉe razvoj MSPP, turizma i sl. i preko programa i projekata, ĉime
se indirektno utiĉe na formiranje centara, punktova.13

Opštine koje planiraju da osnuju neku drugu formu podrške za razvoj MSP i lokalni
ekonomski razvoj, one kod kojih ne postoje, kao i one kod kojih postoje centri, su: Palilula-
Niš, Bojnik, Preševo, Ljubovija, Vršac, Šid, Kruševac (LER), Krupanj, Ţabari, Blace, Savski
venac (LER), Srbobran, Opovo, Golubac, Pirot, Crveni Krst-Niš, Kanjiţa, Bela Crkva,
Poţega, Boljevac, Raca, Ţitište, Backi Petrovac, Sombor, Bujanovac, Smederevska Palanka,
Plandište, Subotica (LER), Aleksandrovac, Ivanjica, Paraćin, Pećinci, Surdulica, Raška,
Valjevo (LER), Panĉevo, Mladenovac, Beĉej Novi i Stari, Velika Plana i Poţarevac

Ilustracija 2: Opštinski Kol centar i info desk za MSP

Opština Inđija: Program Sistem 48


U opštini Inđija funkcioniše program Sistem 48. Ovaj program doprinosi dobrom
upravljanju i odgovornosti i sluţi za otkrivanje problema u upravljanju lokalnom
samoupravom. Izvorni naziv programa, koji je razvijen u Baltimoru (SAD), je SitiStat
(CityStat). Inđija je jedina evropska opština u kojoj se on sprovodi. Sistem 48 je zasnovan na
blagovremenom i taĉnom izveštavanju, kao i brzoj reakciji. On predstavlja sveobuhvatan
sistem izveštavanja kojim se meri i ocenjuje radni uĉinak, naglašavaju kljuĉni problemi
uprave i predlaţu efikasne mere za poboljšanje pruţanja usluga. Građani Inđije su,
zahvaljujući Sistemu 48, u mogućnosti da u svakom trenutku kontaktiraju opštinu i dobiju
informaciju o bilo kom komunalnom preduzeću ili javnoj sluţbi. Građani ne moraju da
dolaze u opštinu da bi dobili informaciju ili prijavili problem, dovoljno je da se telefonskim
pozivom po ceni lokalnog razgovora, SMS porukom ili elektronskom poštom obrate Kol
centru (Call Center). Odgovor dobijaju u roku od 48 sati. Svi zahtevi građana idu preko Kol
centra tako da ne mogu biti zagubljeni ili neobrađeni. Od ukupnog broja podnetih zahteva
rešeno je 90%. Uvođenjem ovog programa javna preduzeća su postala obavezna da
dostavljaju meseĉne finansijske izveštaje koji ukljuĉuju strukturu cene usluga, ostvareni
stepen naplate i iskazani gubitak, ĉime je u mnogome pooštrena kontrola njihovog rada.
Dosadašnje iskustvo je pokazalo da su građani voljni da izvršavaju svoje obaveze, ukoliko
dobijaju detaljne informacije koje im olakšavaju rešavanje problema. Rezultat funkcionisanja

13
Videti konkretnije informacije u delu o finansiranju konsaltinga.

Strana 25 od 97
Podsticaji opština za razvoj MSPP, poljoprivrede i ruralni razvoj

Sistema 48 je i uspostavljanje objedinjenog naĉina naplate komunalnih usluga. Rešeno je


pitanje uliĉne rasvete, divljih deponija, odrţavanja sportskih i deĉijih igrališta, parkinga...
Posle nepunih godinu dana primene Sistema 48 ostvareni su zapaţeni rezultati, kao i ušteda
od nekoliko miliona dinara u budţetu lokalne samouprave. Iako ovaj sistem nije vezan samo
za biznis korisnike oĉito je da stoji i njima na raspolaganju.

Opština Ĉaĉak: info desk za razvoj MSPP


U opštini Ĉaĉak se uz finansiranje EU i pomoć EAR-a u implementaciji, sprovodi specifiĉan
projekat za razvoj MSPP. Naime, na osnovu terenskog istraţivanja, kao i strateških planova
razvoja MSPP i Strategije Lokalnog razvoja koju je Opština usvojila pre dve godine, saĉinjen
je strateški okvir i akcioni plan za strateški i institucionalni razvoj preduzeća i preduzetništva.
U okviru projekta realizuje se nekoliko nivoa strateških zadataka. Prvi nivo jeste jaĉanje
interesovanja za samozapošljavanje i zapoĉinjanje vlastitog biznisa. U tom smislu se
osmišljava info desk za preduzetnike koji ima dve kancelarije: «Front ofis» sa kancelarijom u
poslovnom centru i «Bek ofis» na Tehniĉkom fakultetu Ĉaĉak. Zadatak «Front ofisa» jeste
da bude prvi punkt za sva interesovanja onih koji ţele u vlastiti biznis, onih koji ţele da
dobiju informacije o zemljištu, taksama, porezima, pravnom obliku preduzeća, kreditima, ili
višim oblicima pomoći u poslovanju, i funkcioniše kao one stop shop. On je najsavremenije
opremljen, radi se dvokratno od 8-20 sati i moguće je dobiti poslovne informacije najšireg
spektra. Osmišljene su obuke za poĉetnike: preduzetniĉka orijentacija, u kojoj obavezno
uĉestvuju uspešni lokalni vlasnici i menadţeri privatnih firmi, biznis plan i set informatiĉkih
obuka. Predviđeno je da kroz ove obuke prođe 250 potencijalnih novih vlasnika malih
preduzeća i radnji, koji će dobiti najsavremenija korisna znanja i literaturu koja je u
poĉetniĉkom paketu osmišljena u dve partnerske organizacije - na Tehniĉkom fakultetu i
Radniĉkom univerzitetu. Za poĉetnike je osmišljen «Networking» klub preko kojeg bi trebalo
da dobiju dodatna znanja i poslovne kontakte i podršku odrţivosti novoosnovanog biznisa.
Druga linija podrške razvoju preduzetništva u okviru projekta obuhvata sadašnje i buduće
izvoznike i jaĉanje njihovih konkurentskih i izvoznih kapaciteta. Za njih je osmišljen prvi
klub izvoznika u Srbiji, preko kojeg će se organizovati dva "matchmaking" susreta po
principu Europartnerijata sa po tri regiona, za koja lokalni privrednici imaju najviše interesa
da razviju saradnju. Izvoznici će imati svoj deo sajta i portala u Info desku. Ove aktivnosti će
podrţati partnerske organizacije u projektu: Tehniĉki fakultet, Agronomski fakultet i Institut
za voćarstvo.
Novost koju daje ovaj projekat jeste i «Bek ofis» Info deska kojeg su formirale kroz
savremeno opremljenu kancelariju na Tehniĉkom fakultetu partnerske organizacije, pored
Tehniĉkog i Agronomski fakultet i Institut, koji radi takođe dvokratno. Njegova funkcija je
da pomogne savetima, inovacijama, konsultacijama, projektima, istraţivanjem već stasalim
izvoznicima u njihovim konkurentskim sposobnostima, kao i da razvije softver za
upravljanje celokupnim info deskom, projektom i razvojem preduzetništva u Opštini. Na
ovom projektu uvezuju se sve nefinansijske usluge na lokalnom nivou za MSP, usluge
inovacija i istraţivanja, kreiraju se nove usluge po principu otvorenog inkubatora za
poĉetnike, utiĉe se na internacionalizaciju MSP, a objedinjuju se informacije o finansijskim
uslugama, pristupu kapitalu, kao i svim informacijama relevantnim za prostor, zemljište,
komunalnu infrastrukturu i poreske i druge obaveze MSP. Sam projekat ima i volontere, kao
i novozaposlene mlade diplomirane inţenjere i menadţere u svojoj realizaciji. Ova nova
institucionalna rešenja kao i programska su realizacija Strategije razvoja u ovom sektoru, te
treba da rezultiraju novim radnim mestima, većim brojem novih preduzeća, smanjenjem

Strana 26 od 97
Podsticaji opština za razvoj MSPP, poljoprivrede i ruralni razvoj

siromaštva i većom dodatom vrednošću izvezene robe i usluga i boljim trgovinskim


bilansom regionalne privrede.

Opština Knjaţevac: Kuća Partnerstva i Informativno promotivni centar


Kuća Partnerstva omogućava prostor za rad više lokalnih organizacija i institucija.Svaka od
njih dobila je prostor za kancelarije dok je zajedniĉki prostor biblioteka i sala za sastanke.
Salu za sastanke mogu da koriste bez nadoknade sve institucije lokalne samouprave, i druga
udruţenja gradjana, sindikati, i druge društvene organizacije sa teritorije opštine Knjaţevac.
Projekat zajedniĉki realizuju Opština Knjaţevac – obezbedila prostor bez nadoknade i
Udruţenje preduzetnika i Timoĉki klub koji su uz pomoć CHF renovirali i adaptirali prostor.
U okviru Kuće Partnerstva radi:
• Biznis savetovalište – vodi Udruţenje preduzetnika;
• Projektno savetovalište – vodi Timoĉki klub;
• Centar za odrţivi razvoj sela – okuplja par udruţenja poljoprivredenika;
• Opštinska kancelarija za razvoj MSP – u saradnji sa Republiĉkom agencijom za MSP;
• Kancelarija Regionalne agencije za MSP.
Tako na primer usluge projektnog savetovališta su pruţanje informacija o konkursima za
projekte, pomoć u pripremi predloga projekata, u pronalaţenju partnera za projekte u zemlji
i inostranstvu, o potencijalnim donatorima, korišćenje struĉne biblioteke. Korisnici
Projektnog savetovališta su opština, sve njene ustanove, institucije i javna preduzeća, druge
institucije koje se finansiraju iz opštinskog budţeta i nevladine organizacije koje rade na
teritoriji opštine. Radom rukovodi Timoĉki klub, a usluge se pruţaju bez nadoknade .

Promotivno informativni centar Centar vrši objedinjavаnje sveobuhvatne ponude


Knjaţevca kroz multimedijalnu prezеntaciju turistiĉke, kulturne, promоtivne i poslоvne
ponude opštine. Realizujе sledеćе programe: Info, Promotivni, Turistiĉko poredovanje,
Edukativni, Kulturni, Suvenir šop, Internet kafe, Galerija.
Partneri su Opština Knjaţevac, CHF, Timoĉki klub, Gurgusovaĉka edukativna asocijacija
GEA, opštinske organizacije i ustanove. Odrţivost je obezbeđena kroz prihode iz prodaje
suvenira i slika u suvenir šopu, iznajmljivanje kafea, komercijalnog rentiranja prostora,
prihoda od interneta; uskoro kreće i prodaja suvenira on-line.

U Knjaţevcu je u toku formiranje Lokalne Agencije za Razvoj.14

Opština Surdulica i AIC


Opština Surdulica je kao partner na Projektu RSEDP sufinansirala 4.944 eura (10%
vrednosti) Uspostavljanje Agro-informativnog centra Surdulica i odrţivost AICS po
završetku Projekta kao podršku razvoju poljoprivrede.

14
Izvor informacija: intervju -Vladan Jeremić, RARIS, Regionalna Agencija za razvoj istoĉne Srbije

Strana 27 od 97
Podsticaji opština za razvoj MSPP, poljoprivrede i ruralni razvoj

Biznis obuke , konsultantske usluge, praćenje


Finansiranje obuka, konsultacija za MSP i start up iz lokalnog budţeta su u periodu 2005-
2006. vršile su sledeće opštine: Preševo, Vranje, Ljubovija, Vršac, Loznica, Luĉani, Novi
Beograd, Savski venac, Krupanj, Kruševac, Srbobran, Pirot,Crveni Krst-Niš, Bela Crkva,
Boljevac, Zvezdara, Baĉki Petrovac, Sombor, Niš, Bujanovac, Smederevska Palanka,
Ĉajetina, Nova Varoš, Paraćin, Surdulica, Ĉaĉak, Svilajnac, Negotin, Panĉevo, Mladenovac,
Beĉej, a Beograd planira finansiranje i biznis obuka u 2007. godini.15

Grafikon 6: Podsticanje razvoja MSP finansiranjem obuka

Opštinsko finansiranje obuke za preduzetnike i MSP

34

33 34 opštine
sprovodi
32

31 32 opštine
planira
30

29 ukupno
anketirane
102 opštine

Prema podacima iz ankete opština vidljivo je da u narednom periodu još sledeće opštine
planiraju podsticaje razvoju MSP i start up kroz finansiranje obuka i konsaltinga za ovu
ciljnu grupu. Te opštine su: Bela Palanka, Obrenovac, Ĉoka, Šid, Novi Beograd, Ţitorađa,
Kruševac, Ţabari, Novi Sad, Senta, Opovo, Kladovo, Crveni Krst-Niš, Prijepolje, Kanjiţa,
Bela Crkva, Raĉa, Zvezdara, Ţagubica, Mladenovac, Ţitište, Baĉki Petrovac, Plandište,
Beoĉin, Poţarevac, Aleksandrovac, Arilje, Ćićevac, Ćuprija, Ivanjica, Paraćin, Pećinci,
Negotin, Raška, Panĉevo.

Finansiranje savetovanja poljoprivrednika


Tokom 2005. i 2006. godine savete poljoprivrednicima finansirale su sledeće opštine:
Dimitrovgrad, Novi Beĉej, Palilula- Niš, Majdanpek, Bojnik, Preševo, Vranje, Bela Palanka,
Obrenovac, Ljubovija, Baĉ, Vršac, Šid, Loznica, Luĉani, Aleksinac, Krupanj, Mali Zvornik,
Malo Crniće, Kruševac, Ţabari, Novi Sad, Raţanj, Srbobran, Ljig, Petrovac, Inđija, Senta,
Opovo, Ţitište, Ţagubica, Golubac, Kladovo, Pirot, Kanjiţa, Bela Crkva, Kovin, Smederevo,
Poţega, Boljevac, Raĉa, Sombor, Niš, Arilje, Bajina Bašta, Kraljevo, Smederevska Palanka,
Plandište, Merošina, Aleksandrovac, Apatin, Baĉka Palanka, Ĉajetina, Ćićevac, Ćuprija,

15
U okviru tendera za projekte koji je raspisao Savet za zapošljavanje Beograda u proleće 2007 i koji je u fazi
izvođenja planirano je da se 50 miliona dinara potroši za namene koje velikim delom spadaju u ovu kategoriju.

Strana 28 od 97
Podsticaji opština za razvoj MSPP, poljoprivrede i ruralni razvoj

Ivanjica, Medveđa, Nova Varoš, Odţaci, Raška, Valjevo, Zrenjanin, Paraćin, Šabac,
Surdulica, Topola, Ĉaĉak, Svilajnac, Zajeĉar, Negotin, Panĉevo, Velika Plana, Sremski
Karlovci, Beoĉin, Poţarevac, Priboj, Bojnik, Mladenovac, Alibunar (savete za registraciju
gazdinstava, unos podataka za plasmane) i Beograd (saveti oko korišćenja poljoprivrednog
zemljišta, a povereni su određeni poslovi iz nadleţnosti Republike).

Grafikon 7: Opštine koje finansiraju savetovanje poljoprivrednika

Opštine koje finansiraju savete za poljoprivrednike

34
80 opština
33 sprovodi

32

31 26 opština
planira
30
ukupno
29 anketirane
102 opštine

Strana 29 od 97
Podsticaji opština za razvoj MSPP, poljoprivrede i ruralni razvoj

3. Finansijski podsticaji

Koncept finansijskih stimulacija


Jedna grupa aktivnosti koja pripada grupi nefinansijskih usluga, ali je povezana sa
finansiranjem, je pruţanje saveta koji se odnose na finansiranje, budući da je jedan od
najteţih koraka za preduzetnike iz malih preduzeća ostvarenje pristupa na formalno
finansijsko trţište. Jer, takvi MSPP ne poseduju znaĉajniju imovinu koja bi im mogla
posluţiti kao obezbeđenje niti imaju duţu istoriju sopstvenog poslovanja iz koje bi se mogao
uoĉiti kvalitet menadţmenta, niti dovoljno poznaju tehnike poslovanja finansijskih institucija.
I ovde se MSPP mogu pomoći savetom i edukacijom o finansijskom planiranju, tehnologiji
rada finansijskih institucija i tome sliĉno.

Razlozi zbog kojih je neophodan finansijski mehanizam podsticaja MSPP na lokalnom (ili
regionalnom) nivou, bilo kroz ponudu kredita, bilo kroz garancije bankama ili drugim
finansijerima od strane lokalne zajednice, ili još neke mehanizme, su prvenstveno
nezadovoljavajući uslovi finansiranja poslovnih poduhvata MSPP, visoka trţišna kamatna
stopa, neadekvatna roĉnost kredita, teškoće sa kolateral. Zato davanje finansijske podrške
lokalnim MSPP i poljoprivrednicima, kao i subvencionisanje kamata na kredite pod uslovima
povoljnijim od trţišnih znaĉi stvaranje povoljnijeg finansijskog ambijenta za osnivanje i
razvoj preduzetništva na lokalnom nivou.

Šta je druga strana, odnosno koji su rizici i slabosti? Tu se postavljaju pitanja


kompetentnosti, legalnosti, transparentnosti i efikasnosti takvih mehanizama.

Lokalne vlasti ĉesto jednostavno nemaju odgovarajuća znanja, odnosno administrativne


kapacitete a za upravljanje ovakvim stimulacijama, bez obzira da li se radi o zajmovima,
garancijama, grantovima ili ulaganjima u sopstveni kapital preduzeća. Zbog toga svakako
treba imati u vidu znatan rizik po kapital uloţen od strane lokalne zajednice, odnosno
lokalnih poreskih obveznika u smislu gubitka supstance (nepotpunog vraćanja sredstava).
Otvara se pitanje po kojim kriterijumima će se dodeljivati sredstva pod povlašćenim
uslovima. Jedna opasnost potiĉe iz nepotizma, koji se lako pojavljuje na lokalnom (mada ne
samo tom) nivou. Ĉetvrto, povlašćeno finansiranje i arbitrarne odluke drţavnih sluţbenika u
pogledu takvog finansiranja otvaraju prostor za korupciju – svakako da se preduzetnicima
isplati da podmićivanjem drţavnih sluţbenika dobiju finansijska sredstva pod povlašćenim
uslovima, što problem vraća na neodgovarajuću selekciju poslovnih poduhvata koji će se
finansirati. Verovatno je najbolja strategija, ukoliko se već ide putem finansijske podrške,
kooperacija sa drugim akterima: npr. bankama, asocijacijama preduzetnika i eventualno
zajedniĉka (regionalna) akcija sa drugim opštinama, idealno uz pomoć Republike.

Ono što je prema uvidu u praksu opština u EU (naroĉito Italiji) i zemalja u tranziciji dovelo
do pozitivnog razvoja finansijskih podsticaja MSPP na lokalnom nivou jeste davanje
garancija i lokalni garantni fondovi. Ova mera moţe da dovede do poboljšanja
dostupnosti zajmovnog kapitala poslovnim poduhvatima MSPP na podruĉju opštine. To je
stvaranje garancijskog fonda i davanje garancija za vraćanje kredita. Naime, visoke kamatne
stope na domaćem trţištu posledica su, u najvećoj meri, visokog rizika plasmana, odnosno

Strana 30 od 97
Podsticaji opština za razvoj MSPP, poljoprivrede i ruralni razvoj

rizika da duţnik neće vratiti glavnicu. Davanje garancije da će duţnik vratiti glavnicu (što je
povezano sa rezervisanjem, odnosno deponovanjem odgovarajućih sredstava), umanjuje taj
rizik, omogućava, odnosno pospešuje davanje kredita i obara kamatnu stopu. Prema
postojećim zakonskim rešenjima, takve garancije daje iskljuĉivo republiĉki Garancijski fond i
to u iznosu najĉešće do 50% glavnice, odnosno plasiranih sredstava, izuzetno do 80%.
Problemi nastaju usled naĉina funkcionisanja Garancijskog fonda kome se za garancije
obraćaju banke a ne krajnji klijenti. Potrebno je da se lokalne zajednice, odnosno lokalne
vlasti izbore za promenu ovog rešenja i ukidanje svojevrsnog monopola koji sada postoji.
Time bi se otvorile mogućnosti da lokalne zajednice, osnivaju sopstvene garancijske
fondove, pri ĉemu se moţe povezati više lokalnih zajednica., što je i poţeljno, a moţe doći i
do partnerstva javnog i privatnog sektora na ovom planu. Bilo bi korisno izuĉiti sistem
"konfidi" kolektivnih garancija, iskustvo italijanskih opština, u kojima svoje osnivaĉke uloge
obavezno imaju i opštine na ĉijoj teritoriji se formiraju.
Saradnja opština bi se mogla uspostaviti sem sa bankama i sa Republiĉkim Fondom za
razvoj. Naime Fond daje kredite samo onim korisnicima koji uspeju da obezbede bankarsku
garanciju ili hipoteku za celokupan iznos glavnice. Time se, praktiĉno, sredstva iz Fonda
dodeljuju po trţišnim uslovima, budući da komercijalne banke same odluĉuju o tome kome
će dodeliti bankarsku garanciju, a tu bankarsku garanciju (odnosno rezervisana sredstva)
naplaćuju korisniku kredita, tako da i je konaĉna, konsolidovana kamatna stopa mnogo viša.
Ukoliko bi uslovi iz opštinskih garancijskih fondova bili povoljniji od bankarskih ukupna
cena (troškovi) bi bila manja.

Podsticaji opština MSPP mogući su kroz obezbeđivanje poĉetnih finansija osnivanjem


mikrokreditnih šema. Novo preduzeće se osniva onda kada budući preduzetnik proceni da
postoji trţišna potreba za novim proizvodom ili uslugom. Znaĉi, postoji preduzetnik, postoji
potreba i postoji trţište, ali ĉesto preduzetnik ne raspolaţe kapitalom dovoljnim za
pokretanje posla. Što je najvaţnije, potrebna sredstva za zapoĉinjanje posla obiĉno su
skromna i njihovo obezbeđenje ne bi moralo da bude problem za finansijske i srodne
institucije. U Srbiji se mikro kreditima obiĉno bave specijalizovane institucije, kao što su
neke banke i Fond za razvoji , kao i nekoliko mikrofinansijskih NVO koje su izuzetno dobile
pravo ugovorom drţave i UNHCR vezano za probleme izbegliĉke populacije da se time
bave. Posebnog udela u ovoj aktivnosti imale su pojedine strane drţave koje su otvarale
kreditne linije koje su trebalo da bar donekle kompenzuju velike slabosti ondašnjeg
bankarskog sistema. Slika ni sada nije jako dobra, pošto je broj i obim kreditnih linija
nedovoljan i privatni preduzetnici i dalje znatan deo ulaganja vrše iz sopstvenih sredstava
(MSP su 2006. godine imala 82% finansiranja iz unutrašnjih izvora, a od ukupno
pozajmljenih sredstava zajmova 84% su bili kratkoroĉni), što nije dobro za brzinu
ekonomskog razvoja i razvoja preduzetniĉke aktivnosti.

Lokalne zajednice mogu da odigraju pozitivnu ulogu u obezbeđenju mikro kredita i mikro
lizinga za nova preduzeća na svojoj teritoriji. One same mogu da pomognu iz budţeta, kao i
kroz povezivanje mikro kreditnih institucija i MSPP. Lokalne zajednice mogu takođe da
ocene potrebe lokalnih preduzetnika za poĉetnim kreditima i da lobiraju i ohrabruju
institucije koje se bave mikro kreditima u pravcu zadovoljenja tih potreba.

Strana 31 od 97
Podsticaji opština za razvoj MSPP, poljoprivrede i ruralni razvoj

Porezi i poreske stimulacije: Lokalne vlasti imaju, kao instrument uticaja na lokacione i
druge poslovne odluke menadţera MSPP, razliĉite opcije, među kojima se oni poreski
smatraju veoma vaţnim. Naime, obiĉno se misli da firme migriraju ka nekim drugim
podruĉjima kako bi smanjile troškove, pošto to donosi uvećani profit za vlasnike. Budući da
su porezi uvek vaţna stavka u poslovanju preduzeća, izgleda bar na prvi pogled da nema
sumnje u ispravnost navedene logike i da uverenje o potrebi smanjenja poreza i povećanom
davanju poreskih podsticaja i na lokalnom nivou poseduje odliĉne temelje.
Pet klasiĉnih argumenata se moţe navesti u prilog tvrdnji da je smanjenje poreza (i povećanje
poreskih podsticaja) dobra politika:
• smanjenje poreskog opterećenja ublaţava poresku presiju i vodi povećanju profita firmi, a time i
investicija i zaposlenosti;
• podsticaj većem radu i preduzetništvu - jer, kada se smanje porezi, onda je i pojedincima i
firmama bolje i spremni su da rade više pošto im od jednog dinara (bruto) zarade ostaje više;
• povećanje tražnje - jer, veći dohoci i pojedinaca i firmi posle oporezivanja poslediĉno vode
povećanju traţnje i stimulišu ekonomsku aktivnost;
• poboljšanje poslovne klime - kako poreska politika predstavlja jedan od faktora poslovne klime,
to je i njeno unapređenje poţeljno;
• poreska konkurencija - jer i druge lokalne zajednice smanjuju poreze kako bi privukle kapital i
investitore, pa je nuţno da to ĉini i ona u pitanju.

Iako su na lokalnom nivou lokalni porezi obiĉno niski, i postoji ĉvršća veza između lokalnih
prihoda i lokalnih javnih usluga, oni su znaĉajni za lokalna MSPP u ukupnim zahvatanjima,
te svaka beneficija od strane opština znaĉi unapređenje ukupnog ambijenta za zapoĉinjanje i
razvoj biznisa.
Na drţavnom nivou veza između javnih prihoda i javnih rashoda nije jako ĉvrsta, pošto
drţava moţe relativno lako da poveća rashode bez povećanja prihoda, a kroz zaduţivanje
kod emisione ustanove ili na trţištu novca. Sa druge strane, kod lokalnih zajednica ta je veza
daleko jaĉa, pa smanjenje poreskih prihoda kao mera usmerena na poboljšanje privrednih
prilika i privlaĉenje preduzeća, neminovno dovodi u pitanje nivo lokalnih javnih usluga (od
školstva i zdravstva, preko kvaliteta lokalne administracije do odnošenja đubreta i
vodosnabdevanja). Iz ovih razloga uvođenje politike smanjenja poreza, koja će imati
posebno uoĉljive pozitivne posledice na lokalnu privredu i njene odluke u korist lokalne
zajednice, traţi od lokalne samouprave da se istovremeno bavi preduzetniĉkim inovacijama u
svom lokalnom budţetu.
U Srbiji praktiĉno ne postoje lokalni porezi, pošto su svi u nadleţnosti Republike: ona ih
uvodi, odluĉuje o stopama, osnovicama i oslobođenjima i olakšicama, pa ih i naplaćuje preko
republiĉke Poreske uprave. Prihod nekih od njih Republika je ustupila lokalnim zajednicama,
ali one nemaju nikakav uticaj na elemente oporezivanja, pa time ne mogu ni odluĉiti o
smanjenju poreza ili povećanju olakšica. Jednostavno, lokalne vlasti nemaju mogućnost da
vode sopstvenu poresku politiku.

Dok su porezi opšti po svom karakteru, jer jednake stope plaćaju svi poreski obveznici, dotle
su poreski podsticaji daleko uţi po svojoj usmerenosti. Obiĉno su vezani za tek poneku
karakteristiku poreskih obveznika i zato su znatno pogodniji za selektivne politike nego same
poreske stope. Poreski podsticaji, ĉak, mogu biti i vrlo specifikovani, pa da vaţe samo za
jednog obveznika, odnosno firmu. Stoga se poreske olakšice povremeno koriste na lokalnom
nivou kada se ţeli i kroz fiskalne beneficije podstaći neka firma da podigne pogon na
teritoriji lokalne zajednice, a radi povećanja zaposlenosti, dohotka i poreskih prihoda.

Strana 32 od 97
Podsticaji opština za razvoj MSPP, poljoprivrede i ruralni razvoj

U Srbiji takve mogućnosti za sada ne postoje, pošto, lokalne vlasti nemaju kontrolu ni nad
jednim porezom, pa samim tim ni nad olakšicama, oslobođenjima, poreskim kreditima,
podsticajima. Tek po eventualnom prenošenju nadleţnosti za porez na imovinu sa Republike
na lokalne vlasti pojaviće se mogućnost da one daju poreske olakšice iz razvojnih razloga, pa
i tokom cenjkanja sa potencijalnim investitorima.

Ukoliko kod poreza i poreskih olakšica i oslobođenja lokalne zajednice nemaju prilike da
utiĉu na ekonomska kretanja, kod mnogih drugih lokalnih daţbina situacija je znatno
povoljnija i one mogu da utiĉu na troškove preduzeća a, a time i na njihovo ponašanje. Radi
se, naime, o daţbinama koje se kod nas uglavnom zovu lokalnim komunalnim taksama.
Najvaţnije među njima su naknada za korišćenje građevinskog zemljišta, naknada za uređenje
građevinskog zemljišta i, kod većine opština, kirija za poslovni prostor koji je u drţavnom
vlasništvu.

Naknada za uređenje građevinskog zemljišta je ionako ugovorna obaveza i nju lokalna vlast
moţe lako varirati u skladu sa potrebama, odnosno sa eventualnim dogovorom sa
investitorima. Iako se ova naknada obiĉno definiše kao naknada za troškove koji su uĉinjeni
na uređenju zemljišta, ipak je jasno da se tu dobrim delom radi o zahvatanju gradske rente i
da opština ima prava da smanji ili potpuno ukine rentu onda kada proceni da je to dobro.
Naknada za korišćenje građevinskog zemljišta je trajna po svom karakteru i za investitora
moţe biti vrlo vaţno ili, ĉak, presudno kada dobije popust ili eventualno oprost cele
naknade. Neke opštine u Srbiji već koriste takvu mogućnost.

Prezentacija podataka ankete


U ovom poglavlju obuhvaćeni su odgovori na sledeća pitanja iz ankete:

Finansijske stimulacije
2.1 Da li Opština iz budţeta sprovodi ili planira finansijsku podršku za razvoj
poljoprivrede ili MSP
2.1.1. Ako je odgovor negativan, razlog
1. nedostatak sredstava
2. nije ocenjeno za potrebno
3. nešto drugo (navesti
2.1.2. Vrsta finansijske podrške Opštine
 Detaljni podaci po pojedinim vrstama podrške (suma u 000 din i broj
klijenata 2006)
a. Kreditna šema za poljoprivredu
b. Kreditna šema za MSP, precizirati za koga
c. Kreditne garancije, garantni fond
d. Subvencije kamata na kredite
e. Grant, bespovratna sredstva za samozapošljavanje
f. Grant, bespovratna sredstva za ostala ulaganja, navesti koja
g. Olakšice u lokalnim zahvatanjima
 takse

Strana 33 od 97
Podsticaji opština za razvoj MSPP, poljoprivrede i ruralni razvoj

 naknade za zemljište
 drugo
h. Nešto drugo

Zbirni prikaz finansijskih stimulacija


Vidljivo je da su u 2006. godini opštine izdvajale sredstva za razvoj MSP i poljoprivrede iz
lokalnog budţeta po raznim osnovama i ciljevima.

Tako su ukupno izdvojile sledeća sredstva za stimulacije ova dva sektora opštine: Beograd
ĉak oko 120 miliona dinara. Kragujevac oko 68 miliona dinara, Loznica 18 miliona dinara;
Obrenovac 10 miliona dinara; Niš - 9,7 miliona dinara; Mali Zvornik - 8,5 miliona dinara;
Ĉajetina 7 miliona dinara; Kruševac - 6,5 miliona dinara; Zrenjanin 5,3 miliona dinara,
Boljevac 1,7 miliona dinara; Ĉaĉak - 6,5 miliona dinara; Svilajnac 4,8 miliona dinara; Velika
Plana 4,6 miliona dinara; Arilje 3,8 miliona dinara; Prijepolje - 3,5 miliona dinara; Uţice - 3,5
miliona dinara; Panĉevo 3,4 miliona dinara; Kovin 3,3 miliona dinara; Sombor 3 miliona
dinara, Ţagubica 2, 5 miliona dinara; Baĉka Palanka 2,5 miliona dinara; Negotin 2 miliona
dinara; Inđija 2 miliona dinara; Valjevo 1,7 miliona dinara; Mladenovac 2 miliona dinara;
Ţabari 1,3 miliona dinara; Crveni Krst Niš - 1,1 miliona dinara; Aleksinac - milion dinara;
Vlasotince 720 hiljada dinara; ; Krupanj - 700 hiljada dinara; Smederevska Palanka 400
hiljada dinara;

Grafikon 8: Finansijski podsticaji za MSPP i poljoprivredu

Opštine koje daju budžetsku finansijsku podršku poljoprivredi i MSP


MSP

Poljoprivreda i MSP
Poljoprivreda

24
29

ukupno
6 anketirane
MSP 102 opštine

Tabela 2 Zbirni pregled finansijske podrške opština MSP i poljoprivredi


1. Opština Opis finansijske podrške opštine
2. Dimitrovgrad Kredit Pro Credit banke sa udruţenim opštinskim sredstvima

Strana 34 od 97
Podsticaji opština za razvoj MSPP, poljoprivrede i ruralni razvoj

3. Palilula Niš Opštinski grant iz budţeta za razvoj koţarstva i prezentaciju MSP


na sajmovima
4. Priboj Sredstva iz budţeta, 4.6 mil. dinara ukupno za ove dve grupe
klijenata, od ĉega 300 hiljada za rad potcentra RA MSPP
5. Bojnik Osnovan Fond za razvoj stoĉarstva na teritoriji Opštine
6. Preševo Finansirana je priprema dokumentacije i struĉna pomoć MSP i
poljoprivrednicima
7. Uţice Finansirano je iz budţeta za poljoprivredu, veštaĉko
osemenjavanje krava (3500 puta), besplatna podela sadnica
8. Vranje Za MSPP su davane olakšice u lokalnim taksama
9. Obrenovac Budţetska sredstva za poljoprivredu, plaćanje osemenjavanja
goveda u Opštini
10. Ljubovija U budţetu za 2007. planirana su sredstva za razvoj poljoprivrede,
turizma i preduzetništva
11 Loznica Davane su budţetske pozajmice za preduzetnike poĉetnike;
pozajmice za registrovana polj. domaćinstva
.12. Aleksinac Iz budţeta opštine su davani krediti, subvencije, bespovratna
sredstva
13. Krupanj Sredstva iz budţeta
14. Mali Zvornik Kreditna podrška preko Fonda za razvoj opštine
15. Malo Crniće Postoji agrarni Fond opštine, finansiraju se određene aktivnosti u
oblasti
Poljoprivrede
16. Vlasotince Budţetska sredstva za poljoprivredu, nabavku steonih junica
17. Ţabari Subvencije za poljoprivredu
18. Blace organizacija struĉnih skupova, savetovanja, edukacija MSP za
izradu biznis planova
19. Ljig Uĉešće u projektu razvoja MSP i polj u 2006. od 1.8 mil. din
20. Inđija Subvencija dela kamate na kredite za MSP
21. Kladovo 2000 premija za poljoprivrednike
22. Pirot Podsticaji za poljoprivredu i MSP
23. Crveni Krst- Iz budţeta Opštine izdvojena sredstva za stimulaciju
Niš poljoprivrednika
24. Prijepolje Za razvoj poljoprivrede izdvojeno je oko 3.5 mil. dinara; za
formiranje potcentra RA MSPP 500 hiljada dinara
25. Kanjiţa Kreditiranje poljoprivrednih proizvođaĉa i MSP
26. Kovin Plasman budţetskih sredstava za MSP i poljoprivredu preko
opštinskog Fonda za razvoj
27. Smederevo Iz budţeta opštine dadi krediti za registrovanje poljoprivrednih
gazdinstava
28. Boljevac Iz budţeta opštine finansirana izrada studije za otvaranje BIC-a

Strana 35 od 97
Podsticaji opština za razvoj MSPP, poljoprivrede i ruralni razvoj

29. Zvezdara Opština planira finansijsku pomoć za otvaranje centra za razvoj


MSP i LER
30. Ţagubica Agrarni budţet i podrška radu Centra za razvoj poljoprivrede
31. Sombor Osnovan je Fond za razvoj poljoprivrede, 13 miliona dinara.
Sredstva
budţeta u vidu depozita za razvoj MSP i industrijske zone
32. Bajna Bašta Iz budţeta opštine se daju sredstva za subvencije kamata na
kredite poljoprivrednicima
33. Bujanovac Podrška projekata "Reka - mleka": 500 hiljada dinara
34. Kraljevo Finansijska podrška poljoprivrednim proizvođaĉima
35. Tutin Zapošljavanje novih radnika; besplatne savetodavne usluge
registrovanim poljoprivrednim gazdinstvima
36. Smederevska 2 miliona dinara sufinansiranje projekata za MSP i poljoprivredu
Palanka
37. Aleksandrovac Sredstva za razvoj poljoprivrede kroz afirmaciju udruţivanja
poljoprivrednih proizvođaĉa- zadrugarstvo
39. Baĉka Palanka Finansira iz budţeta opštine MSP i poljoprivredu kroz dva lokalna
fonda: Fond za razvoj poljoprivrede i Fond za razvoj
preduzetništva
40. Ĉajetina 7 miliona dinara u 2006. za podsticaje u poljoprivrednoj
proizvodnji
41. Ćuprija Finansijska podrška seoskim MZ koje koriste kredite Fonda za
razvoj i Ministarstva poljoprivrede
42. Medveđa Opština finansira razvoj poljoprivrede i MSPP kroz uĉešće u
projektima koji se realizuju na njenom podruĉju
43. Nova Varoš Naknada štete u poljoprivredi (24 lica), osemenjavanje krava,
obuka i podrška udruţenjima preduzetnika
44. Paraćin Finansiranje nabavke opreme za udruţenja poljoprivrednika,
posete poljoprivrednih proizvođaĉa sajmu poljoprivrede, obuka,
tradicionalnog sajma privrede koji se godišnje odrţava u Opštini
45. Topola Sredstva opštinskog samodoprinosa namenjena za revitalizaciju
sela opredeljena su za podršku registrovanim poljoprivrednim
gazdinstvima za unapređenje stoĉarstva kroz poboljšanje rasnog
sastava stoĉnih grla
46. Ĉaĉak Sredstva iz budţeta za kredite MSP i poljoprivredi, kao i za
sufinansiranje u projektima
47. Zajeĉar Beskamatni krediti zemljoradnicima i malim preduzećima
48. Negotin Agrarni budţet-5 miliona dinara kao bespovratna sredstva
49. Raška Subvencije za kredite za poljoprivredu, donacije
50. Valjevo Subvencije za kredite za poljoprivredu poljoprivredi
51. Panĉevo Bespovratna sredstva za podršku projektima za razvoj
poljoprivrede

Strana 36 od 97
Podsticaji opština za razvoj MSPP, poljoprivrede i ruralni razvoj

52. Mladenovac Sredstva za pomoć razvoju poljoprivrede, svake godine, iako vrlo
mali iznosi zbog malog budţeta
53. Velika Plana Sredstva iz budţeta se daju kroz lokalni Fond za unapređenje i
razvoj poljoprivrede Opštine
54. Zrenjanin Kreditiranje-udruţivanje agrarnog budţeta i sredstava za MSP sa
bankom preko koje se plasiraju u okviru donetog programa
55. Poţarevac Davanje kredita za razvoj poljoprivrede uz period otplate od 1
godine
56. Beograd Krediti za poljoprivrednike i podsticajna sredstva, grant za
zapošljavanje, krediti za MSP
Izvor: Terensko istraživanje opština, UNDP 2007

U narednom boksu daje se detaljniji uporedni prikaz fondova u ĉetiri lokalne samouprave i
izvod iz narativnog dela istraţivanja projekta USAID MEGA.

Ilustracija 3: Primeri opštinskih fondova za podsticaj MSP i poljoprivrede

Finansijski podsticaji opština Kragujevac, Loznica, Subotica i Inđija

Tabela 3 Fondovi za podsticaj MSPP i poljoprivredi


Opština Naziv fonda Ukup Broj Podrš Kamatna „Grace Trajanje
na korisni ka stopa Period“ kredita
suma ka kao troškovi
u mil. % obraĉuna
din opšt.
budţ
eta

Subotica Fond za unapređ. 15 30 0.5 2% 12 m 36 m


privatnog
preduzetništva
Subotica Fond za razvoj 15 45 0.3 3% 12 m 36 m
poljop.
Kragujevac Fond za razvoj 60 200 0.3 Beskama 18 m 36-60 m
poljop.
tno
Kragujevac Program podrške 8 30 0.27 Samo 25% sredstava se vraća
preduzetništvu
Loznica Fond za fin. 9 34 0.26 Beskama 12 m 30 m
programa MSPP
za nezaposl. tno

Loznica Fond za razvoj 6 30 0.2 Beskama 12 m 30 m


poljop.
tno

Strana 37 od 97
Podsticaji opština za razvoj MSPP, poljoprivrede i ruralni razvoj

Inđija Subvencionisanje 1.7 3 0.57 9% 0 60 m


kamatne stope za
kredite MSP umanjen
o
do 4.5%
Izvor: Istraživanje USAID, The Urban Institute, 2006.

Grafikon 9: Podsticaji iz lokalnih opštinskih fondova


Izvor: Istraživanje USAID, The Urban Institute, 2006.

Finansijska podrška pre duze tnicima

30
30
25

20
18 2005
U m il dinara 15
15 15 2006
10 2007
10
9
5 6 6
5
4
0
Loznica Subotica Inđija Kraguje vac

.
Podrška poljoprivredi u 2006

140
119
120
U milionima dinara

100

80

60

40
15
20
6
0
0
Indjija Loznica Subotica Kra guje va c

Ukupna podrška poljoprivredi i preduzetništvu u KG

3.5mil (2%)
5mil (3%) Program HELP
Regionalna
agencija za
Ekon. razvoj 1.5mil (1%)
Promotivne
aktivnosti

20mil (13%)
Regionalni
119mil (81%) garantni fond
Sredstva za
poljoprivredu

Izvor: Istraživanje USAID, The Urban Institute, 2006.

Strana 38 od 97
Podsticaji opština za razvoj MSPP, poljoprivrede i ruralni razvoj

Kome se pruţa finansijska podrška kroz lokalne fondove: ili samo preduzetnicima, ili i
MSP i preduzetnicima, registrovanim poljoprivrednim gazdinstvima, nezaposlenim licima sa
evidencije NSZ
Šta se finansijski podrţava: nabavka osnovnih sredstava (ĉiji je oĉekivani vek trajanja duţi
od 3 godine), u nekim sluĉajevima, primer Subotica, sredstva se mogu koristiti i za
obezbeđenje uĉešća za kredite koje daje Republika/Pokrajina, nezaposlena lica (primer
Loznica), jaĉanje preduzetništva i mikro i malih preduzeća, program za zapošljavanje mladih
i IT istraţivaĉke i razvojne inicijative.
Institucionalni mehanizmi: U ove ĉetiri opštine fondovi podsticaja razvoja MSP i
poljoprivrede su u 2006. godini bili registrovani kao: posebno pravno lice i to u Kragujevcu
kroz Direkcija za robne rezerve, ili kao novoosnovano pravno lice - Fond za razvoj
poljoprivrede u Subotici koji je registrovan po Zakonu o zaduţbinama, fondacijama i
fondovima u pokrajinskom Sekretarijatu za kulturu; kao budţetski fond na primer subotiĉki
Fond za finansiranje preduzetnika, ili je sledilo osnivanje u skladu sa ĉlanovima 44-47. ZBS;
a treći naĉin primene fonda je bilo kroz “obiĉnu” budţetsku liniju, najĉešće kod subvencija.
Upravljanje: Kod izbora ĉlanova komisije koje donose kljuĉne odluke nema jasnih
kriterijuma; posebno je nerešeno pitanje kriterijuma za izbor predstavnika privatnog sektora.
Uloge uĉesnika u lokalnom odluĉivanju fonda nisu jasne - uloga gradonaĉelnika/predsednika
opštine i uloga skupštine, uloga poslovnih banaka i postupak odabira banke. U Loznici i
Kragujevcu banke nemaju nikakvu ulogu, dok u Subotici imaju ograniĉenu, a u Inđiji imaju
veliku ulogu. Nema primene Zakona o javnim nabavkama.
Određeni komentari-primedbe :
 Pitanje kontinuiteta – svi opštinski programi u ĉetiri analizirane opštine su nedavno
ustanovljeni
 Pitanje tumaĉenja zakona – Zakon o finansiranju opština
 Kamata / troškovi obraĉuna kredita
 Visok procenat odobrenih zahteva – LER + socijalni aspekt
 Mali broj podnetih zahteva– potencijalni korisnici nedovoljno upoznati. Krediti nisu
dovoljno atraktivni
 Maksimalni iznos odobrenog kredita – ĉesto arbitrarno
 Nema konsultacija sa predstavnicima privatnog sektora u procesu planiranja i
dizajniranja programa
 Analiza troškova i dobiti (CBA) se uglavnom ne radi
 Indikatori za praćenje uspešnosti programa uglavnom nisu ustanovljeni (monitoring i
evaluacija)
 Mehanizam kontrole i namenskog trošenja sredstava-(nedovoljno jasna i/ili efikasan)
 Visok procenat naplate dospelih kredita

Strana 39 od 97
Podsticaji opština za razvoj MSPP, poljoprivrede i ruralni razvoj

Prikaz po vrstama finansijskih podsticaja za razvoj poljoprivrede i MSP


Iz pregleda rezimea terenskog istraţivanja opština mogu se izdvojiti detaljnije sledeće vrste
finansijskih podsticaja razvoja poljoprivrede i stimulacije ruralnog razvoja na lokalnom
nivou:
1. Opštinska kreditna šema za poljoprivredu
2. Podrška kroz kreditne garancije, garantni fond
3. Subvencije kamata na kredite
4. Grant za samozapošljavanje
5. Grant za stimulaciju ostalih ulaganja
6. Olakšice opštine
 Lokalne takse
 Naknade za gradsko građevinsko zemljište
7. Nešto drugo

Grafikon 10: Vrste finansijskih olakšica opština za MSP i poljoprivrednike


Vrste finansijskih stimulacija opština za razvoj polj. i MSP

subvencije
kreditne grant za
kamata
garancije samozapošljavanje
kreditna šema 4 8 13 grant za ostala
za MSP 7 ulaganja
15

26 40
kreditna šema za polj.

olakšice u lokalnim zahvatanjima

Kreditna šema za poljoprivredu


U periodu 2005 - 2006. godine 29 opština i gradova (od 102 anketirane) je iz sredstava
lokalnog budţeta finansiralo poljoprivredne proizvođaĉe i doprinosilo ruralnom razvoju i to:
Beograd, Dimitrovgrad, Bojnik, Uţice, Obrenovac, Malo Crniće, Ţabari, Pirot, Crveni Krst-
Niš, Ljig, Prijepolje, Smederevo, Ţagubica, Bajna Bašta, Bujanovac, Kraljevo, Aleksandrovac,
Ćuprija, Paraćin, Surdulica, Topola, Negotin, Raška, Valjevo, Panĉevo, Mladenovac, Velika
Plana, Kragujevac, Poţarevac.

Strana 40 od 97
Podsticaji opština za razvoj MSPP, poljoprivrede i ruralni razvoj

Visina kreditne šeme za poljoprivredu iz opštinskog budţeta i/ili namena detaljnije su


prikazani u narednoj tabeli.

Tabela 4: Kreditne šeme za poljoprivredu


Opštine Kreditna šema za poljoprivredu
1. Preko opštinskog Fonda za poljoprivredu u saradnji sa
Aleksinac Niškom bankom
2. Krupanj 700 hiljada dinara kredita za poljoprivredu
3. Mali Zvornik 7, 4 miliona kredita za poljoprivredu
4. Kruševac Poljoprivrednim proizvođaĉima u oblasti stoĉarstva i ratarstva
5. Nabavka sadnica borovnice u 2007. godini kredit u visini
Ljig milion dinara
6. Opovo Krediti za ĉlanove udruţenja odgajivaĉa svinja
7. Kladovo Kredit i za poljoprivredu od 1 milion dinara
8. U 2006. godini ukupno za ruralni razvoj izdvojeno 5, 8
Pirot miliona dinara kredita
9. 3 godine period; 3% kamate, 1 g. grejs, 400, 000 za jednog PP
Kanjiţa za opremu
10. Kovin 331.290 dinara kredita za poljoprivredu
11. Kratkoroĉni krediti za 120 gazdinstava.; dugoroĉni krediti za
Smederevo 80 gazdinstava
12. Poţega Kreditna šema za poljoprivredu od 1 milion dinara
13. Preko Sekretarijata za privredu i Vojvođanske banke je data
Zvezdara kreditna šema za polj (odnosi se na grad Beograd)
14. Fond za razvoj poljoprivrede ima na raspolaganju 3 miliona
Sombor dinara. U saradnji sa Banca Intesa se odobravaju poljop. krediti
15. Bajna Bašta Beskamatni robni krediti
16. Finansirani programi iz oblasti primarne polj. proizvodnje ,
Kraljevo krediti - sredstva iz budţeta
17. Baĉka Palanka Subvencije, kamate na odobrene bankarske kredite
18. Ĉajetina 7 miliona dinara za poljoprivredna domaćinstva
19. Odţaci kredit za poljoprivredna gazdinstva
20. Bez bankarskih sredstava , stoĉarski kredit na 3 godine sa grejs
Topola periodom od jedne godine, vraćanje u dve 12- to mes. rate
21. Ĉaĉak 15 miliona dinara je dato iz budţeta Opštine
22. Na osnovu konkursa dodeljuju se beskamatni krediti
registrovanim poljoprivrednim gazdinstvima
na period od 3 - 5 godina, grejs period od 1 - 2 godine,
Raška servisiranje kredita preko Komercijalne banke
23. Zrenjanin Kreditna šema za poljoprivredu od 5, 6 miliona - 123 korisnika
24. Poţarevac Kategorija klijenata koja koristi kredite za razvoj poljoprivrede

Strana 41 od 97
Podsticaji opština za razvoj MSPP, poljoprivrede i ruralni razvoj

su individualni poljoprivredni proizvođaĉi


25. Ukupno 58,7 mil. krediti za investicije, 29 mil. robni
Kragujevac kratkoroĉni krediti i 21 mln. subvencije
26. Kreditiranje individualne poljoprivredne proizvodnje na
teritoriji Beograda - kreditni aranţman sa Vojvođanskom
bankom po kome je 2006. godine izdvojeno 220 miliona dinara
za poljoprivredne kredite. Kredite od 2 - 20.000 evra sa
Beograd kamatom o 4,5% god je uzelo 120 poljoprivrednika.
Izvor: Terensko istraživanje opština, UNDP 2007

Ilustracija 4: Primeri opštinskih podsticaja poljoprivredi

Primer grada Kragujevca, podsticaj agraru


Grad Kragujevac je u 2005 i 2006. godine investirao ukupno 207 miliona dinara u agrarni sektor i razvoj
sela. Najveći deo sredstava je dodeljen registrovanim domaćinstvima za nabavku poljoprivrednih mašina i
opreme, izgradnju sistema navodnjavanja, hladnjaĉe, te opreme za preradu mesa, voća i povrća.

Poređenja radi u nastavku je primer jednog malog fonda (300 puta manja sredstva nego u Kragujevcu),
što je znatno češći primer, odnosno u domašaju mogućnosti manjih opština
Izvor: Intervju sa predstavnicima sekretarijata za poljoprivredu

Primer opštine Smederevo, podsticaj agraru


Krediti stoĉarima
Opština Smederevo je preko opštinskog Fonda za razvoj poljoprivrede odobrila 650.000 dinara
na godinu dana kredita za povećanje stoĉnog fonda, u iznosu od šezdeset - sto hiljada dinara za
kupovinu rasnih priplodnih junica, nazimila, nerasta i prasadi, sa rokom otplate od godinu dana i
kamatom od osam odsto. U planu je odobravanje kredita radi povećanja agrarne proizvodnje u
smederevskoj opštini. Izvor: Intervju sa predstavnicima sekretarijata za privredu

Kreditna šema za MSP


Finansijske stimulacije za razvoj MSP i preduzetništva iz opštinskog budţeta su mnogo manje
nego što je to sluĉaj za poljoprivrednike. Prema uvidu u rezultate terenskog ispitivanja, podaci
govore o tome da je opština Vranje u periodu 2005-2006. godine davala olakšice za MSP u vidu
smanjenih lokalnih komunalnih taksi; opština Blace je finansirala organizaciju struĉnih skupova,
savetovanja, edukacija privrednika za izradu biznis planova; Inđija je subvencionisala deo
kamate na kredite za MSP; Boljevac je finansirala izradu studije za otvaranje Biznis inkubacionog
centra; Zvezdara namerava da predfinansira osnivanje Centra za razvoj MSP; grad Beograd je
kreditirao MSP i preduzetnike - kreditni aranţman sa bankom »Intesa«, 84 miliona dinara za 113
korisnika.

Opštine koje su izdvajala sredstava iz budţeta kroz kreditnu šemu za MSP, kao i njihova visina i
namena, detaljnije su prikazani u narednoj tabeli.

Strana 42 od 97
Podsticaji opština za razvoj MSPP, poljoprivrede i ruralni razvoj

Tabela 5: Kreditne šeme za MSP


Opštine Kreditna šema za MSP
1. Dimitrovgrad Kredit banke sa udruţenim opštinskim sredstvima na osnovu
ugovorenih uslova
2. Loznica Za MSP 6 miliona dinara
3. Mali Zvornik Kreditna šema za MSP od 2, 9 miliona dinara
4. Kladovo Kreditna šema za MSP na 5 godina , grejs 1 god, kamata 2.75% god.
5. Pirot Preko 100 klijenata MSP je dobilo bespovratna sredstva
6. Kanjiţa Dugoroĉno kreditiranje MSP 400.000 din. po klijentu
7. Kovin Kreditna šema za MSP u visini od 1, 5 miliona dinara
8. Zvezdara Preko sekretarijata za privredu, Saveta za zapošljavanje, Saveta opštine
i Banke Intesa (zapravo je reč o gradu Beogradu)
9. Sombor Putem Pro Credit Banke je Opština dala 10 miliona din kao
deponovana sredstva, a RA MSPP omogućila je preko banke 30
miliona za kreditnu šemu za MSP
10. Baĉka Palanka Subvencije kamate na odobrene bankarske kredite MSP
11. Zrenjanin Kreditna šema za MSP od 4,7miliona dinara - 49 korisnika
12. Beograd Kreditna šema za MSP, preko banke Intesa, sredstva 84 miliona dinara
za 113 korisnika je 2006. godine izdvojena za kredite MSP do 10.000
evra. Planira se izdvajanje 100 miliona dinara u 2007. za kredite MSP
do 30.000 evra.

Lokalni (regionalni) garantni fondovi


Na nivou Republike i APV postoje Garancijski fond sa sedištem u Beogradu (Republiĉki
garancijski fond), i Garancijski fond AP Vojvodine. Garancijski fond Republike osnovan
je Zakonom o Garancijskom fondu 2003. godine.16 Osnivaĉ Fonda je Republika Srbija.
Odlukom Skupštine AP Vojvodine17 iste godine osnovan je Garancijski fond Autonomne
pokrajine Vojvodine.

Zakon o lokalnoj samoupravi i Zakon o budţetskom sistemu su omogućavali da jedinice


lokalne samouprave osnivaju fondove prema svojim potrebama za delatnosti koje su od
znaĉaja za lokalnu zajednicu. Međutim, izmenama zakona o budţetskom sistemu iz jula
2005. godine, osnivanje tzv. budţetskih fondova nije dozvoljeno.

U Srbiji postoje dva lokalna odnosno regionalna garancijska fonda (od kojih je samo jedan
u funkciji), a treći je u osnivanju.

16 Sluţbeni glasnik RS br. 55/2003, 43/2004 i 61/2005


17 Sluţbeni list AP Vojvodine br. 17/2003

Strana 43 od 97
Podsticaji opština za razvoj MSPP, poljoprivrede i ruralni razvoj

Lokalni garancijski fond "Alma Mons" u Novom Sadu


Garancijski fond je zapoĉeo sa radom novembra 2004. godine. Trenutno je neaktivan zbog
okonĉanja projekta u kome je nastao i odlaska predstavnika donatora. Osnovan je
Ugovorom koji su zakljuĉili donator (UNOPS u ime UNDP), poslovna banka (Continental
banka, Novi Sad) i Regionalna agencija za ekonomski razvoj malih i srednjih preduzeća
“Alma Mons”.
Opšti cilj projekta Garancijskog fonda je da se unaprede odnosno stvore uslovi za bolji
pristup kreditima za mala i srednja preduzeća, preduzetnike i pripadnike ugroţenih
društvenih grupa. Projekte ocenjuju i banka i Agencija, a garancije obezbeđuje fond.
Garancijski fond u agenciji "Alma Mons" u Novom Sadu je u suštini ugovorni odnos u
kome se ostvaruje saradnje između razliĉitih partnera. Koncept poslovanja garancijskog
fonda ukazuje na kompleksnost primene ovakvih šema uz neophodnost saradnje između
razliĉitih partnera. Sa jedne strane je donator (sa sopstvenom misijom i ciljevima), sa druge
lokalna banka (sa vlastitom poslovnom politikom u pravcu ostvarivanja profita i
odgovornosti prema akcionarima), i na kraju, razvojne agencije (sa posebnom ulogom
tehniĉke podrške i prema donatoru i prema potencijalnim klijentima Garancijskog fonda).
U svom poslovanju fond podrţava mala i srednja preduzeća i preduzetnike, individualne
poljoprivredne proizvođaĉe, nezaposlena lica koja ţele da osnuju radnju ili preduzeće
(registrovana u Nacionalnoj sluţbi za zapošljavanje), vlasnike novih radnji i preduzeća (koji
posluju kraće od 12 meseci), lica sa statusom izbeglica i interno raseljena lica i lica koja
koriste usluge Centra za socijalni rad u Novom Sadu. Krediti i garancije se daju za nabavku
osnovnih sredstava: mašina, opreme, delova za mašine i opremu, alata. Poĉetni kapital za
osnivanje fonda (oko 450.000,00 eura) obezbeđuje italijanska vlada, kroz UNOPS, a dodatni
kapital za osnaţivanje fonda biće obezbeđen kroz donacije italijanskih banaka. Sredstva za
kreditiranje obezbeđuje banka iz sopstvenih sredstava (oko 900.000,00 eura).

Regionalni Garancijski fond za juţnu Srbiju


Odlukom Skupštine opštine Leskovac u oktobru 2003. godine osnovan je Opštinski
garancijski fond. U junu 2004. Skupština opštine donosi odluku da promeni naziv fonda u
Regionalni garancijski fonda za Jablaniĉki okrug, a ostale opštine iz Regiona donose odluke
o pristupanju Fondu, što Fondu i daje regionalni karakter. Partner u realizaciji ovog projekta
je UNDP koji sprovodi program za oporavak i napredak opština na jugu Srbije.
Poĉetni kapital fonda je od UNDP u iznosu od 250.000 dolara, 30 miliona dinara od opštine
Leskovac, 2 miliona od opštine Bujanovac i 1 milion od opštine Bojnik. Fond je sklopio
ugovor o poslovnoj saradnji sa sledećim poslovnim bankama: Agrobanka , Komercijalna
banka, Jubanka, Vojvođanska banka.
Ovaj fond se koristi za pokrivanje dela kredita, do 50%, koje dodeljuje poslovna banka.
Fond garantuje svojim sredstvima i uĉestvuje u odobravanju zajedno sa bankom. Krediti se
odobravaju za proizvodnju, poljoprivredu, zanatstvo i usluge..
Korisnici kredita su registrovana mala i srednja preduzeća, poljoprivredni kombinati,
kooperative, zadruge, druga zemljoradniĉka udruţenja i radnje. Korisnici kredita mogu biti
preduzetnici poĉetnici i postojeća preduzeća bilo kakve vlasniĉke strukture koji nameravaju
da ulaţu na podruĉju Jablaniĉkog i Pĉinjskog okruga. Vrednost garancije koja se daje za start-
up ne moţe iznositi više od 10% vrednosti ukupno izdatih garancija U cilju uspešne
realizacije projekta, potencijalni korisnici kredita mogu da koriste savetodavnu, pravnu i
tehniĉku pomoć koju će pruţiti sluţbenici Regionalnog Garancijskog Fonda i banke.

Strana 44 od 97
Podsticaji opština za razvoj MSPP, poljoprivrede i ruralni razvoj

Garancije se ne odobravaju za finansiranje dugova, zakup u kupovinu zemlje, finansiranje


ekološki neprihvatljivih projekata i poslova koji nisu u sladu sa zakonom.

Garancijski Fond u osnivanju za Šumadijski i Pomoravski okrug


Na inicijativu regionalne agencije za razvoj iz Kragujevca opštine ova dva okruga su u toku
formiranja Garancijskog fonda Šumadijsko-pomoravskog regiona. Oĉekuje se da će se on za
poĉetak registrovati po modelu Konzorcijuma ĉiji bi vodeći ĉlan bila ova Agencija.

Subvencije kamata na kredite


Prednost ovog oblika je što ne zahteva prethodnu kapitalizaciju u obliku nekog fonda.

Prema podacima iz ankete 5 opština primenjivale su ovaj oblik podsticaja.

Tabela 6 Podrška kroz subvencije kamata na kredite


Opština Namena subvencija
1 Vranje Za veštaĉko osemenjavanje krava - 3000 grla godišnje
2 Aleksinac Primenjena 2004. za nabavku stonih junica
3 Mali Zvornik Kamate na god. nivou 2-4%
4 Inđija Realizovale 3 firme
5 Kraljevo Beskamatni kredit, grejs period 1 god, otplata 36 meseci

Grant za samozapošljavanje
Tabela 7: Podrška kroz grant za samozapošljavanje
Opštine Grant za samozapošljavanje 2006.
1 Palilula, Niš Kroz projekat unapređivanja koţarstva registr. udruţenja (12
ĉlanova) oprema, mehanizacija i rasna grla koza
4 miliona dinara -34 ĉlana
2 Preševo Za mali biznis
3 Ljubovija Poljoprivreda, turizam , preduzetništvo
4 Aleksinac Na osnovu konkretnih projekata za registrovanje udruţenja
poljoprivrednika
5 Kladovo Premije za poljoprivredu
6 Pirot 1, 2 miliona dinara
7 Crveni Krst-Niš Poljoprivrednicima za zasade, rasnu stoku, muzilice,sadnice
8 Prijepolje 12 projekata je finansirala Opština za samozapošljavanje
9 Paraćin Milion dinara
10 Ĉaĉak 4 miliona dinara, za razvoj MSP preko NSZ kroz

Strana 45 od 97
Podsticaji opština za razvoj MSPP, poljoprivrede i ruralni razvoj

subvencionisanje samozapošljavanja / subvencije od 100-


300.000 dinara7
11 Negotin Bespovratna sredstva dodeljivana su u toku 2006. godine za
kupovinu opreme za razvoj poljoprivrede u ukupnom iznosu od
642 hiljada dinara
12 Panĉevo 1, 5 miliona dinara podrške Udruţenju zanatlija i ostalih
preduzetnika Panĉeva (data podrška za 2 projekta).
13 Beograd Projekti za podsticanje zapošljavanja na teritoriji grada planirani
za 2007, vrednost 50 mil dinara za nezaposlena lica,
podrţavanje stvaranja većeg broja novih MSP, otvaranje novih
radnih mesta, rasta, efikasnosti i konkurentnosti postojećih
MSP18

Grant za ostala ulaganja


Tabela 8: Podrška razvoju MSP i poljoprivredi kroz stimulaciju ostalih ulaganja
Opštine Grant za stimulaciju ostalih ulaganja
1 Vranje 100 korisnika po 1200 eura u opremi
3 Pirot za ovu namenu Opština izdvojila u 2006. 1.800.000 dinara
4 Crveni Krst-Niš Opština daje sredstva za prekvalifikaciju , obuku i usavršavanje
građana
7 Panĉevo 2 mil. dinara iz budţeta opštine za podršku samozapošljavanja lica
sa evidencije nezaposlenih (10 lica je ostvarilo finansijsku podršku

Napomena: Vranje, Panĉevo a moţda i Pirot su trebali da svrstaju ovo pod prethodnom
rubrikom jer je reĉ direktno o grantu za nova radna mesta, dok je Crveni Krst –Niš moţda
trebalo da stavi svoj odgovor u rubrici finansiranje obuka. Izgleda da neke od kategorija u
pitanjima nisu bile dovoljno jasne onima koji su popunjavali ankete.

Olakšice u lokalnim daţbinama


Tabela 9 Olakšice u lokalnim naknadama i taksama
Opštine
Takse Nak.za drugo Opis
zemlj.
1 Majdanpek X X
2 Priboj X za prvu godinu postojanja firme

18U anketi grad je svrstao ovde ovaj grant Fond. Međutim u istraţivanju pomenut je pod rubrikom ostala
nefinansijska podrška, pošto on u principu nije namenjen direktno firmama za radna mesta već za indirektnu
podršku kroz obuke, centre za podršku i sliĉne neprofitne poduhvate.

Strana 46 od 97
Podsticaji opština za razvoj MSPP, poljoprivrede i ruralni razvoj

3 Preševo X
4 Uţice X X Za ulaganje u industrijsku zonu
investitori su oslobođeni
naknade za komunalno opremanje
5 Vranje X X X
6 Obrenovac X X
7 Ĉoka
8 Loznica X Zakup zemljišta u industrijskoj zoni
9 Luĉani
10 Kruševac Olakšice za preduzetnike za prvih
godinu dana u vrednosti od 50%
ukupnog iznosa takse na firmu
11 Golubac X X
12 Kladovo X X
13 Pirot X
14 Crveni Krst- X Finansiranje sportskih i kulturnih
Niš manifestacija (verovatno pogrešno
svrstano)
15 Prijepolje X
16 Kanjiţa U toku je izrada sistema olakšica
17 Sombor Smanjene tarife za isticanja firme MSP,
sa malim poslovnim prostorom
18 Bujanovac X
19 Smederevska X 0
Palanka
20 Baĉka Palanka X
21 Ĉajetina X
22 Ćićevac X X
23 Ćuprija X X Oslobađanje firmarine MSP u prvoj
godini rada
24 Ivanjica X X X
25 Topola X
26 Valjevo X Komunalne takse za preduzetnike u 1.
godini poslovanja bez naplate.
Stari zanati oslobođeni svih lokalnih
daţbina
27 Panĉevo X
28 Velika Plana X Smanjenje naknada za korišćenje i
sajamskog izloţbenog polj. Prostora
uređivanje izloţbe stoĉara opština
oslobodila 600 hiljada taksu na prostor

Strana 47 od 97
Podsticaji opština za razvoj MSPP, poljoprivrede i ruralni razvoj

29 Poţarevac X
30 Beograd Naknada za promenu namene
poljoprivrednog zemljišta
- Republika vraća lokalnoj
samoupravi, 40% od ukupnog iznosa
naknade

Razlozi za izostajanje finansiranja raznih vrsta podsticaja


Kao glavni razlog naveden od strane opština koje nisu finansijski podsticale razvoj lokalnih
MSP i poljoprivrednih gazdinstava iz budţeta, ili preko smanjenja taksi i lokalnih zahvatanja,
prvenstveno je nedostatak sredstava u opštinskom budţetu, a zatim zakonska ograniĉenja za
neke vrste podsticaja.

Grafikon 11: Razlozi opština za izostajanje finansijske podrške

Razlozi za nes provođenje finans ijs ke podrške opš tine za polj. i MSP

100%

80%

60%

40%

20%

0%
nedostatak pravne prepreke
sredstava f in. ovlašćenja opštine

Strana 48 od 97
Podsticaji opština za razvoj MSPP, poljoprivrede i ruralni razvoj

4. Biznis inkubatori i industrijske zone


Znaĉaj lokalne biznis infrastrukture
Lokalna infrastruktura – osnovna, fiziĉka infrastruktura, infrastrukturne delatnosti, izuzetno
je bitna za lokalni ekonomski razvoj i razvoj MSPP, budući da ona ĉini jedan od kljuĉnih
elemenata poslovne klime u svakoj lokalnoj zajednici. Stanje ove infrastrukture, odnosno
ponuda infrastrukturnih usluga te vrste, utiĉe na razvoj MSPP, odnosno predstavlja integralni
deo tog razvoja na dva naĉina.

Prvi je direktan - tako što poboljšanje stanja infrastrukture, odnosno poboljšanje


snabdevanja infrastrukturnim uslugama predstavlja pogodnost zbog koje se investitori
odluĉuju da svoj kapital uloţe upravo na podruĉju te lokalne zajednice. Drugi naĉin je
indirektan - tako što navedena unapređenja infrastrukture poboljšavaju kvalitet ţivota
stanovnika lokalne zajednice, pa se povećavaju i podsticaji za doseljavanje na to podruĉje,
povećava obim i kvalitet ponude radne snage, što predstavlja dodatni razlog investitorima da
svoj kapital uloţe upravo na podruĉju takve lokalne zajednice.

Znaĉaj osnovne infrastrukture je toliko veliki da se ponekad smatra da određeni nivo


infrastrukture predstavlja preduslov bilo kakvog lokalnog ekonomskog razvoja.

U gradovima Srbiji postoje dve vrste infrastrukture. U infrastrukturu koja je deo nekog od
nacionalnih sistema i nad kojom lokalne vlasti nemaju praktiĉno nikakvu ingerenciju spadaju
telekomunikacije, snabdevanje elektriĉnom energijom, snabdevanje gasom visokog pritiska,
kao i saobraćajna infrastruktura; nacionalna i regionalna mreţa puteva, ţeleznice, kao i
aerodromi i luke koji opsluţuju podruĉje lokalne zajednice. Ukoliko se na teritoriji opštine,
odnosno grada, nalaze infrastrukturni objekti ovih delatnosti, oni predstavljaju iskljuĉivo
lokalni segment određenog nacionalnog infrastrukturnog sistema.

Budući da lokalne vlasti nemaju nikakvu ingerenciju nad ovom vrstom infrastrukture,
postavlja se pitanje da li uopšte postoji mogućnost uticaja na ovu vrstu infrastrukture,
odnosno kakvo mesto ima u strategiji razvoja preduzetništva i lokalnog ekonomskog
razvoja? Postoji nekoliko naĉina na koji lokalne vlasti mogu da utiĉu na razvoj i ove vrste
infrastrukture na sopstvenom podruĉju i dalje na razvoj MSPP po tom osnovu:
1. Opštine mogu u okviru svojih ingerencija da pospeše razvoj ove vrste infrastrukture, na
primer, pravovremenim davanjem urbanistiĉkih uslova, odnosno urbanistiĉkih i građevinskih
dozvola za infrastrukturne i poslovne objekte koji se nalaze na njihovom podruĉju.
2. Opštine mogu da stupe u direktan kontakt i pregovore sa javnim preduzećima koja
gazduju ovom infrastrukturom i pruţaju ove infrastrukturne usluge i da sa njima nađu
rešenja u pogledu brţeg razvoja te infrastrukture koja bi bila zadovoljavajuća za obe strane.

Strana 49 od 97
Podsticaji opština za razvoj MSPP, poljoprivrede i ruralni razvoj

3. Opština moţe da, zajedno sa drugim lokalnim zajednicama, izvrši pritisak na


zakonodavnu vlast kako bi se uvela regulatorna rešenja koja bi pospešila razvoj ovih
infrastrukturnih delatnosti, odnosno povećala ponuda tih usluga.

Lokalna infrastruktura, pre svega u oblasti komunalnih infrastrukturnih sistema, odnosno


komunalnih delatnosti, koje su, prema vaţećim zakonskim rešenjima u Srbiji, u potpunosti u
nadleţnosti lokalnih vlasti, je posebno interesantna za podsticaje razvoja MSPP. Prema
vaţećem zakonu o komunalnim delatnostima, i delatnosti koje u njih spadaju za savremen
razvoj MSPP su posebno vaţne:
 proizvodnja i distribucija vode (vodovod)
 odvođenje i preĉišćavanje otpadnih voda (kanalizacija)
 proizvodnja i distribucija toplotne energije (daljinsko grejanje)
 distribucija i snabdevanje gasom (lokalna gasovodna mreţa niskog pritiska)
 odrţavanje ĉistoće javnih površina
 odnošenje smeća
 trajno odlaganje (deponovanje) smeća
 javni gradski i prigradski saobraćaj
 odrţavanje ulica, trotoara i drugih javnih površina
 odrţavanje javnog zelenila, parkova i drvoreda
 javna parkirališta (parkirališta sa slobodnim pristupom)
 odrţavanje mostova i reĉnih korita u naseljenim mestima

Iako se lokalni infrastrukturni sistemi, odnosno komunalne delatnosti, mogu grupisati ili
razvrstati na mnogo razliĉitih naĉina, odnosno na osnovu mnogih kriterijuma, jedna od
najznaĉajnijih podela jeste na one komunalne delatnosti koje spadaju mreţne delatnosti -
vodosnabdevanje i kanalizacija, daljinsko grejanje i distribucija gasa, kao i javni šinski i
trolejbuski saobraćaj, koje su i prirodni monopoli.

Jedan od najdirektnijih naĉina podsticanja ekonomskog razvoja opštine jeste privlaĉenje


interesa MSPP, domaćih i inostranih savremeno koncentrisanom komunalnom i ostalom
osnovnom infrastrukturom u industrijskim zonama. Naime, lokalne zajednice mogu da nađu
raĉun da zainteresovanim investitorima ponude neke beneficije. Te beneficije u odnosu na
osnovnu infrastrukturu mogu imati oblik niţih cena komunalnih usluga, besplatnog ili
jeftinog zemljišta, jeftinih uređenih lokacija.

Ideja sa podsticajima za MSPP, kao mamcem za potencijalne investitore javila se i u Srbiji.


Tako opština Inđija daje praktiĉno besplatno građevinsko zemljište onima koji investiraju u
izgradnju pogona na njenoj teritoriji, opština Pećinci ima izuzetno dobre rezultate u svojoj
industrijskoj zoni, kao i opština Titel. Rezultati su odliĉni, mada je pitanje koliki je tu udeo
besplatnog zemljišta, a koji ostalih faktora (poslovno rukovodstvo opštine, dobre
saobraćajne veze, blizina glavnog i velikih gradova, druge vrline opštine).

Da bi stimulacije u oblasti osnovne infrastrukture bile operativne za MSPP, posebno je


vaţno unaprediti upravljanje gradskim građevinskim zemljištem. Gradsko-opštinsko,
odnosno građevinsko zemljište je najvredniji i najznaĉajniji resurs koji se moţe upotrebiti pri
implementaciji strategije lokalnog ekonomskog razvoja, ĉiji sastavni deo treba da ĉini
strategija razvoja MSPP. Bilo koja nova investicija je vezana za gradsko zemljište.

Strana 50 od 97
Podsticaji opština za razvoj MSPP, poljoprivrede i ruralni razvoj

Gazdovanje gradskim zemljištem treba da obezbedi dobru alokaciju tog zemljišta ekonomski
efikasnim korisnicima, što podrazumeva pravovremeno i efikasno pripremanje i opremanje
zemljišta, kao i njegovo brzo privođenje odgovarajućoj nameni. Pored brze i efikasne
izgradnje objekata na novim lokacijama (tzv. zelene lokacije), dobro gazdovanje gradskim
zemljištem treba da obezbedi i efikasnu urbanu rekonstrukciju, odnosno promenu namene
površine i intenzitet izgrađenosti putem zamene nasleđenog građevinskog objekta novim
(tzv. smeđe lokacije).

U Srbiji je gradsko zemljište još uvek iskljuĉivo u javnom vlasništvu, onemogućen je njegov
promet i nema trţišta gradskog zemljišta, mada to trţište postoji implicitno (kao integralni
deo trţišta nekretnina). Naime, promet nekretnina neminovno obuhvata i promet svojinskih
prava nad zemljištem na kome su podignute te nekretnine. Međutim, ne postoji trţište
neizgrađenog gradskog zemljišta, pa stoga lokalne vlasti vrše administrativnu raspodelu
gradskog zemljišta kao resursa, koje se dodeljuje na praktiĉno trajno, odnosno, dugogodišnje
korišćenje, ali ne postoji slobodan promet. Pri prenosu prava korišćenja ne plaća se trţišna
cena (zakupnina), već administrativno određene naknade. Sve bitne detalje naĉina na koji se
gradsko zemljište dodeljuje, odnosno ustupa, kao i program njegovog davanja u zakup
uređuju lokalne vlasti.

Loši efekti postojećeg sistema su nesporni i, ukratko reĉeno, svode se na njegovu


neefikasnost i netransparentnost – gazdovanje gradskim zemljištem ne daje dobre rezultate,
bez obzira na umešnost lokalnih vlasti. Zbog toga je potrebno temeljito reformisati sistem
korišćenja gradskog zemljišta. i U ovoj oblasti vlada (namerno izazvana) terminološka zbrka.
Naime, Ustav Srbije poznaje gradsko građevinsko zemljište, koje mora biti u drţavnoj ili
društvenoj svojini. Dugo vremena zakonska rešenja u Srbiji su poznavala kategoriju
gradskog-građevinskog zemljišta (koja odgovara kategoriji gradskog zemljišta u ovom tekstu)
i građevinsko zemljište koje se svodilo na nepoljoprivredno zemljište koje nije gradsko-
građevinsko. Zakon o planiranju i izgradnji uvodi novu kategoriju javnog građevinskog
zemljišta kojom (neuspešno) pokušava da izbegne ustavno ograniĉenje svojinskog reĉima
gradskog zemljišta. Statusna transformacija zemljišta, koja je prema tom Zakonu već trebalo
da bude okonĉana (dve godine po usvajanju Zakona) nije ni zapoĉela. Reforma tog sistema
treba da se zasniva na privatizaciji gradskog zemljišta (ukljuĉujući i denacionalizaciju,
odnosno restituciju), uspostavljanje ĉvrste zaštite privatnih svojinskih prava nad zemljištem
(veoma ograniĉene mogućnosti eksproprijacije) i uvođenje njegovog trţišta.

Pri definisanju strategije lokalnog ekonomskog razvoja treba uoĉiti da, pored stanovanja,
postoje dve osnovne grupe delatnosti, odnosno namene površina u gradovima. Jednu grupu
ĉine tercijarne (komercijalne) delatnosti, tj. one koje proizvode usluge. U fiziĉkom pogledu,
to su delatnosti koje se obavljaju u kancelarijskom prostoru, radnjama opšteg tipa (trgovina
na malo) i ugostiteljskim objektima i tome sliĉno. Naĉelno posmatrano, ove delatnosti su
locirane u centru grada, dobro podnose visoke gustine izgrađenosti (nije im potreban veliki
slobodan prostor), nemaju velike infrastrukturne zahteve i kompatibilne su sa stanovanjem.
Drugu grupu ĉine sekundarne (industrijske) delatnosti koje su locirane na obodima grada,
ĉesto u specijalizovanim zonama. Ove delatnosti su infrastrukturno veoma zahtevne,
potreban je, na primer, pristup teškim vozilima, odnosno ţeleznici – dovoze se kabaste
sirovine, odvoze ponekad još kabastiji proizvodi. Sekundarne delatnosti veoma ĉesto emituju
snaţne negativne eksterne efekte (buka, vibracije, zagađenje ĉvrstim, teĉnim ili gasovitim

Strana 51 od 97
Podsticaji opština za razvoj MSPP, poljoprivrede i ruralni razvoj

otpadnim materijama itd..), obaraju vrednost ambijenta u kome se nalaze, tako da, naĉelno
posmatrano, nisu kompatibilne sa stanovanjem.

Upravo je za drugu grupu delatnosti vezan program, odnosno projekti strategije lokalnog
ekonomskog razvoja ili je sadrţaj stvaranje industrijskih parkova – specijalizovanih, dobro
infrastrukturno opremljenih zona, prilagođenih potrebama MSPP. Takve zone se nalaze
blizu regionalnih, odnosno magistralnih puteva i pruga, tako da imaju lak pristup na te
saobraćajnice, opremljene su osnovnom komunalnom infrastrukturom dovoljnog kapaciteta
(vodosnabdevanje i odvođenje otpadnih voda, elektriĉna energija, telekomunikacije, gas itd.),i
u tom zonama postoji dovoljno prostora potrebnog za obavljanje industrijske delatnosti.
Konaĉno, u takvoj su veoma ublaţena urbanistiĉka ograniĉenja (dozvoljene su praktiĉno sve
namene površine), a urbanistiĉke procedure, poput dobijanja urbanistiĉke dozvole, znatno su
pojednostavljene. Takva industrijska zona treba da bude stvorena odgovarajućom odlukom
lokalnih vlasti.
Dilema, međutim, postoji u pogledu upravljanja takvom zonom posle osnovanja. Jedna
opcija je da njome upravlja posebno javno preduzeće koje bi osnovala lokalna zajednica, a
druga opcija u pogledu upravljanja moţe da bude i partnerstvo javnog i privatnog sektora.
Pripremanje i opremanje zemljišta, a to je osnovna delatnost u stvaranju takve zone, svakako
je profitabilna delatnost i treba je prepustiti privatnom sektoru. Lokalne vlasti zadrţavaju
vlasništvo nad gradskim zemljištem (bar do predstojeće reforme sistema gazdovanja ovim
resursom), i funkcije urbanistiĉke vlasti koje im pripadaju. Još jedna funkcija lokalnih vlasti u
ovom pogledu moţe da bude znaĉajna ukoliko se stvaranje ovakve industrijske zone zasniva
na konverziji poljoprivrednog zemljišta u gradsko, odnosno građevinsko. Naime, postoji
zakonska osnova na osnovu koje lokalne vlasti mogu da eksproprišu to zemljište, pod
uslovom da vlasnicima plate praviĉnu naknadu, odnosno trţišnu cenu tog zemljišta pri
njegovoj sadašnjoj nameni. Ovakav potez moţe da bude kontroverzan (naroĉito sa
stanovišta obezbeđivanja sredstava za isplatu praviĉne naknade pređašnjim vlasnicima), ali u
određenim situacijama, naroĉito ukoliko postoji veći broj parcela, odnosno vlasnika, moţe da
pospeši realizaciju programa industrijskih parkova, a time pospeši i lokalni ekonomski razvoj.

Ovakvi industrijski parkovi, predstavljaju samo jedan od specijalnih sluĉajeva stvaranja


specijalizovanih poslovnih zona u kojima će grupisanje novih poslovnih objekata, odnosno
grupisanje privrednih aktivnosti stvoriti pozitivne lokalne aglomeracione efekte i time
privlaĉiti nove ulaske. Pri tome je bitno da namene površina budu kompatibilne, odnosno da
zone budu tako specijalizovane da se uvećaju pozitivni, a minimizuju negativni aglomeracioni
efekti. U tom smislu postoje razliĉite vrste poslovnih zona: industrijske zone, odnosno
industrijski parkovi, poslovne zone u oblasti tercijarnih delatnosti, odnosno poslovni centri,
tehnološki parkovi, namenjeni granama u oblasti visokih tehnologija itd. Svim ovim
programima je zajedniĉko da okupljaju aktivnosti koje su kompatibilne i ĉije okupljanje
generiše pozitivne aglomeracione efekte.

Pri realizaciji programa, odnosno projekata specijalizovanih poslovnih zona, postavlja se


pitanje u kojoj meri je potrebno pripremiti i opremiti gradsko zemljište unapred, pre nego što
je poznat investitor na konkretnoj lokaciji. Odgovor na ovo pitanje zavisi od nekoliko
elemenata, odnosno odgovora na sledeća pitanja. Prvo, u kojoj meri postoje urbanistiĉka
ograniĉenja, odnosno urbanistiĉki parametri? Što više urbanistiĉkih parametara postoji, veća
je mogućnost za definisanje programa pripremanja i opremanja zemljišta. Drugo, koliki je
„obrtni kapital“ kojim se raspolaţe? Naime, pripremanje i opremanje lokacije iziskuje

Strana 52 od 97
Podsticaji opština za razvoj MSPP, poljoprivrede i ruralni razvoj

investicije koje se mogu povratiti tek kada se lokacija ustupi korisniku. Odgovor na ovo
pitanje je vezan i za stepen uĉešća privatnog sektora u ovakvim poduhvatima, cenu
zajmovnog kapitala i mogućnost davanja solidnih garancija za otplatu kredita.

Bez obzira na konkretne odgovore na navedena pitanja, optimalna strategija realizacije ovih
programa moţe se zasnivati na podeli na primarno i sekundarno opremanje zemljišta, pri
ĉemu bi lokalne vlasti, kao program, odnosno projekat lokalnog ekonomskog razvoja
unapred obezbedile primarno, a sam investitor sekundarno pripremanje i opremanje
zemljišta u samoj poslovnoj zoni. Ponuda (primarno) već opremljenih lokacija skraćuje
vreme potrebno za realizaciju investicije i pospešuje lokalni ekonomski razvoj.

Ono na šta treba posebno skrenuti paţnju jesu osnivanje i razvoj MSPP u nauĉno
tehnološkim parkovima koji danas u svetu predstavljaju institucionalni okvir za najbrţi
razvoj MSPP, posebno u oblasti novih proizvodnji, materijala, tehnologija, inovacija i sistema
upravljanja. Nauĉno tehnološki parkovi ukljuĉuju najaktivnije uĉešće opština u izgradnji
komunalne infrastrukture, kao i bankarskog i privatnog sektora u izgradnji laboratorija,
pogona, centara za ispitivanje i istraţivanje, univerziteta, agencija za transfer tehnologije i
intelektualne svojine, znanja, konsultantskih i finansijskih institucija i fondova "Ventura"
kapitala. Za efikasnost ovih podsticaja razvoju MSPP vrlo je vaţno da se prethodno uradi
profilisanje ovih parkova, studije izvodljivosti i partnerstva u njihovoj izgradnji.

Osnovni podsticaj za investiranje u poslovne zone, odnosno nauĉno tehnološke parkove,


treba da bude liberalni reţim urbanistiĉkog planiranja. Što su manja ograniĉenja u pogledu
fiziĉkih parametara objekata, odnosno njegove namene, veća je sloboda investitora da sam
odluĉuje o svom objektu, budući da od tih odluka zavise i budući prihodi i budući troškovi
tog investitora, pa i njegova odluka da investira ili ne. Zbog toga nije ni ĉudno što se u svetu
već odavno koristi mehanizam zone pojednostavljenog planiranja (Simplified planning zone),
podruĉja grada u kome ili uopšte nema urbanistiĉkih ograniĉenja, pa urbanistiĉka dozvola
uopšte nije ni potrebna, ili su ona svedena na najmanju meru, a proces izdavanja urbanistiĉke
dozvole je maksimalno ubrzan.

Posebne programe u okviru strategije lokalnog ekonomskog razvoja treba da ĉine programi,
odnosno projekti urbane rekonstrukcije, pre svega u sluĉaju napuštenih (najĉešće
poslovnih, odnosno industrijskih) objekata. Iako su projekti urbane rekonstrukcije
opterećeni troškovima rušenja zateĉenog objekta i odgovarajućeg pripremanja terena, ovakve
lokacije su najĉešće infrastrukturno već opremljene, tako da ovi projekti mogu da
predstavljaju znaĉajnu uštedu u odnosu na „aktiviranje“ potpuno nove lokacije na obodu
grada, daleko od poslovnog centra grada itd. Tim pre što se urbanom rekonstrukcijom
obiĉno „aktiviraju“ atraktivne lokacije, nekada upotrebljavane, a sada napuštene, ili
nedovoljno iskorišćenje. Najveća korist od urbane rekonstrukcije je upravo u ponovnom
„aktiviranju“ atraktivnih lokacija, i poboljšanje efikasnosti alokacije gradskog zemljišta kao
resursa.
Unutar postojećih zakonskih rešenja, u to angaţovanje neminovno spada dodeljivanje
gradskog zemljišta investitoru, izrada detaljnih urbanistiĉkih planova (planovi detaljne
regulacije) i izdavanje odgovarajuće urbanistiĉke dozvole, i, ukoliko je potrebno,
eksproprijacija postojećeg napuštenog objekta.

Strana 53 od 97
Podsticaji opština za razvoj MSPP, poljoprivrede i ruralni razvoj

U Srbiji, koja je nasledila veliki i ekonomski neefikasan socijalistiĉki industrijski sektor, u


kome mnoga preduzeća ne mogu da izbegnu steĉaj, biće jako mnogo mogućnosti za
građevinsku rekonstrukciju objekata koji su pre steĉaja bili u vlasništvu tih socijalistiĉkih
preduzeća. Strategija lokalnog ekonomskog razvoja mora da raĉuna na ovakve objekte i na
mogućnosti njihove ponovne upotrebe.

Javlja se veliki broj malih, odnosno mikro preduzeća koja imaju solidne poslovne programe,
ali nemaju svoj poslovni prostor, niti mogućnosti da samostalno organizuju sve ono što im je
potrebno za uspešno poslovanje. Tada se stari poslovni, odnosno industrijski objekti, mogu
iskoristiti za uspostavljanje poslovnih (biznis) inkubatora. Naime, nasleđeni prostor se
podeli na niz manjih prostora koji sluţe za otvaranje radionica mikro i malih preduzeća. Sve
te radionice, odnosno preduzeća zajedniĉki koriste infrastrukturu, a zajedniĉki mogu da
koriste i neke druge poslovne usluge, o ĉemu je bilo reĉi u poglavlju o „mekoj“
infrastrukturi.

Konaĉno, veoma ĉesto delovi grada u kojima treba da budu koncentrisani poslovni objekti u
oblasti usluga (kancelarijski prostor i prodavnice) nemaju dovoljnu ponudu infrastrukture,
naroĉito lokalnih javnih dobara. Drugim reĉima, fiziĉki ambijent nije odgovarajući, što
umanjuje atraktivnost tog dela grada, obara vrednost nekretnina i umanjuje dolazak novih
preduzeća. Bez obzira na to, svi ti objekti već imaju urbanistiĉku, odnosno građevinsku
dozvolu, tako da se izbegava proces davanja urbanistiĉke saglasnosti. U takvim situacijama
moţe da se primeni zona unapređenog poslovanja («Business Improvement District»,
BID), kroz mehanizam koji je na određeni naĉin sliĉan samodoprinosu. Naime, poslovni
korisnici određenog dela grada samostalno odluĉuju da li će plaćati namenski doprinos kome
je cilj da poboljša ponudu lokalnih javnih dobara na njihovom podruĉju.

Jedan od najznaĉajnijih mehanizama kojima lokalne vlasti raspolaţu u pogledu podsticanja


MSPP u oblasti osnovne infrastrukture jeste urbanistiĉko planiranje i njegova primena.
Sistem urbanistiĉkog planiranja definisan je Zakonom o planiranju i izgradnji i odredbe tog
Zakona se primenjuju u svim lokalnim zajednicama u Srbiji. U tom smislu, unifikovane su
osnovne planerske procedure i sadrţaj planova. Zakon predviđa postojanje opštih
urbanistiĉkih planova, poput generalnog urbanistiĉkog plana, i regulacionih planova, poput
planova generalne i detaljne regulacije. Međutim, same lokalne zajednice, odnosno lokalne
vlasti neprikosnoveno donose odluke u pogledu konkretnih planerskih rešenja koje
konkretan plan sadrţi, odnosno urbanistiĉkih uslova koji iz tog plana proizlaze.

Sam plan određenog podruĉja, naroĉito regulacioni plan, moţe da bude veoma rigidan u
pogledu zahteva i ograniĉenja investitoru, odnosno urbanistiĉki uslovi koji iz tog plana
proizlaze mogu da budu veoma restriktivni. Takvo planiranje, odnosno takvi planovi
svakako da ne pogoduju lokalnom ekonomskom razvoju. Oni će da „oteraju“ investitore na
podruĉja drugih lokalnih zajednica, onih koje usled dobro definisanih urbanistiĉkih rešenja
mogu da investitorima ponude fleksibilne urbanistiĉke uslove.

Sama procedura izdavanja urbanistiĉkih uslova, odnosno izdavanja urbanistiĉke i građevinske


dozvola, koju zakon propisuje, moţe da se sprovodi na bitno razliĉite naĉine, pa samim tim
efikasnije i manje efikasno. Time se, neminovno, uvećavaju ili umanjuju troškovi investitora,
pre svega troškovi njegovog vremena. U tom smislu, efikasno organizovanje odgovorne

Strana 54 od 97
Podsticaji opština za razvoj MSPP, poljoprivrede i ruralni razvoj

sluţbe, što je u potpunosti u nadleţnosti lokalnih vlasti, ima blagotvorne efekte, odnosno
pospešuje lokalni ekonomski razvoj.

Ovim su razmotrene mogućnosti unapređenja komunalne infrastrukture u sluĉaju mreţnih


komunalnih delatnosti o kojima treba da se izjasni strategija lokalnog ekonomskog razvoja.
Većina komunalnih delatnosti ne spada u mreţne, a vaţeći Zakon o komunalnim
delatnostima predviđa da lokalne vlasti, u tom sluĉaju, poveravaju posao kako javnim
komunalnim preduzećima, tako i bilo kojim drugim preduzećima osposobljenim za
obavljanje komunalnih delatnosti. Postoji nekoliko modela poveravanja obavljanja
komunalnih delatnosti. Dosadašnja svetska iskustva, pre svega iskustva zemalja u razvoju i
zemalja u tranziciji, pokazala su da su relevantni sledeći modeli poveravanja posla:
ugovaranje posla, dodeljivanje franšize, koncesija i slobodna konkurencija na trţištu.

Konaĉno, pri formulisanju onih delova strategije lokalnog ekonomskog razvoja koji se
odnose na komunalnu infrastrukturu, potrebno je voditi raĉuna i o dva veoma bitna
ograniĉenja. Prvo je da se, bez obzira na sve pogodnosti koje u Srbiji mogu da postoje za
privatne investitore u komunalnu infrastrukturu, u doglednoj budućnosti ne moţe oĉekivati
veliki priliv takvih investicija, naroĉito ne stranih, i naroĉito ne u manjim gradovima u Srbiji.
Drugim reĉima, bez obzira na sve mogućnosti koje, naĉelno posmatrano, nudi partnerstvo
javnog i privatnog sektora, u velikom broju sluĉajeva u doglednoj budućnosti u Srbiji
poboljšanje infrastrukture će presudno zavisiti od javnih fondova koji se mogu alocirati u
ovu namenu (što će je već uoĉeno i iz Nacionalnog investicionog plana predviđa znaĉajna
sredstva za izgradnju nauĉno tehnoloških parkova, industrijskih zona i poslovnih
inkubatora). Drugo, odrţivost razvoja komunalnih delatnosti, odnosno odrţivost
unapređenja komunalne infrastrukture zavisi od prihoda komunalnih preduzeća, odnosno od
cena kojima se mogu pokriti svi troškovi komunalne infrastrukture, ukljuĉujući i troškove
kapitala.

Lokalne zajednice mogu da potpomognu razvoj lokalnih firmi unapređenjem lokacija i


poslovnog prostora i njihovom kvalitetnijom ponudom MSPP. Budući da lokalne zajednice
u Srbiji raspolaţu sa poslovnim prostorom, oĉigledno je da ga mogu koristiti i za razvoj
lokalnih firmi, prilagođavajući ga potrebama, ali i predviđajući potrebe i unapred ga
(re)struktuirati. Svakako, lokalna vlast je u pogodnoj poziciji da u partnerstvu sa privatnim
sektorom podstakne izgradnju novih lokacija i poslovnog prostora i na taj naĉin stvori uslove
za rast malih lokalnih firmi.

Jedna od prepreka sa kojom se suoĉavaju preduzetnici kada poĉinju da rade jeste problem
poslovnog prostora. On je ĉesto ili skup ili je, bar u manjim sredinama, teško naći takav koji
odgovara po strukturi i kvalitetu. Problem se posebno zaoštrava onda kada kreditiranje
poĉetnih koraka kroz mikro kredite ne postoji ili je nedovoljno, pa preduzetnik ne raspolaţe
novcem potrebnim za zakup, odnosno za avans kod zakupa. Iskustvo je pokazalo da je
obezbeđenje poslovnog i radnog prostora jedan od najefikasnijih metoda podrške firmama u
nastanku. Takvu podršku mogu lako da obezbede oni gradovi u Srbiji koji poseduju
sopstveni poslovni prostor, dok ostali mogu da uĉestvuju u poslovima privatnog sektora na
iznajmljivanju istog. Mogućnost da se kroz unapređenje fiziĉkih pretpostavki biznisa
unapredi atraktivnost poslovanja u datoj sredini i potpomogne zadrţavanje postojećih,
razvijanje novih i dolazak stranih firmi, moţe da se realizuje kao:

Strana 55 od 97
Podsticaji opština za razvoj MSPP, poljoprivrede i ruralni razvoj

 Rehabilitacija zapuštenih lokacija. U svakom gradu postoje napuštene industrijske


lokacije koje su i zapuštene i za koje je potrebno uloţiti trud i novac kako bi im se vratila
funkcionalnost. Takvih lokacija je više u zemljama u kojima je došlo do masovnije de-
industrijalizacije, odnosno do restrukturiranja privrede od industrije ka uslugama. Korist
od ovih lokacija je što već poseduju infrastrukturu, saobraćajnu, energetsku i drugu, pa
njihova revitalizacija moţe biti isplativ posao za lokalnu zajednicu. Pretpostavka ovakvih
poslovnih poduhvata je da je zemljište sada u vlasništvu lokalnih zajednica, jer u drugom
sluĉaju oni ne bi imali smisla. U Srbiji ima dosta zapuštenih ili gotovo zapuštenih
industrijskih lokacija, a sa ranijim i budućim gašenjem mnogih industrijskih kapaciteta.
Naime, mnoge firme nemaju dovoljne poslovne perspektive, pa je pitanje da li će uspeti
da nađu kupca tokom privatizacije i da opstanu u bilo kom obliku. Sa druge strane,
zemljište je u drţavnoj svojini. Stoga postoje, a biće ih sve više, i prilike i potrebe da se
rehabilituju pojedine stare industrijske lokacije. Da bi se ušlo u te poduhvate, potrebno je
prethodno zadovoljiti dve pretpostavke: ispitati finansijsku opravdanost posla, pošto se
moţe pokazati da on nije isplativ, rehabilitacija moţe zahtevati previše kapitala u odnosu
na buduću vrednost lokacije (sanacija jedne ruinirane fabriĉke ili poslovne zgrade moţe
koštati više nego izgradnja nove, kao što i sanacija postojeće loše ili zastarele
infrastrukture moţe koštati više nego izgradnja nove); i potrebno je pre ulaska u posao
vratiti pravo raspolaganja zemljištem lokalnoj zajednici. Posebna mogućnost srodna
ovim je pre-parcelizacija postojećih velikih površina datih na trajno korišćenje nekoj
firmi, s tim da se oduzeti deo efikasnije iskoristi nego do sada, pošto se ĉesto zemljište
veoma neefikasno koristi. Drugim reĉima, lokalna zajednica ima mogućnost i po
postojećim propisima da naruši tzv. pravo trajnog korišćenja zemljišta ako kroz pre-
parcelizaciju, odnosno kroz oduzimanje dela parcele jednog korisnika posle promene
urbanistiĉkog plana i dodeljivanja tom delu zemljišta nove namene. Lokalne zajednice to
retko ĉine, ali legalna mogućnost postoji.
 Adaptacija napuštenih zgrada. To je program sliĉan prethodnom po mnogim
osobinama. Njegova posebna vrlina moţe se naći u mogućnosti da se dobijeni prostor
fleksibilno uredi i koristi, tj. da se u njemu mogu smestiti firme sasvim razliĉitih potreba.
Taj prostor moţe biti zadrţan u drţavnoj svojini, ali i prodat zainteresovanim firmama.
Posebno je pogodno što je moguće koristiti taj drţavni poslovni prostor za podsticanje
pojave novih ili jaĉanje postojećih lokalnih firmi obezbeđenjem prostora koji im je
potreban i ĉiji zakup moţe biti obezbeđen pod povoljnim uslovima.
 Opremanje novih lokacija. Pri koncipiranju ambicioznog plana ekonomskog razvoja, a
i ukoliko investicije dobro krenu, korisno je imati u rezervi pripremljene lokacije
industrijskog ili komercijalnog tipa koje su opremljene osnovnom infrastrukturom i koje
mogu brzo biti iskorišćene od strane privatnog sektora. Ta dodatna fleksibilnost svakako
dodatno košta, ali kalkulacija moţe pokazati da je program perspektivan i da ga treba
preduzeti. Najbolje je pripremu lokacija izvesti u partnerstvu sa privatnim sektorom, ako
je ikako moguće, pošto se tako lakše podnose i troškovi i rizici za obe ukljuĉene strane.
 Drţavni poslovni prostor. U mnogim gradovima u Srbiji, a posebno u većim, postoji
drţavni poslovni prostor, nastao obiĉno iz nacionalizacije posle II svetskog rata, ali i
izgradnjom tokom poslednjih decenija. Sudbina onog nacionalizovanog dela nije jasna,
jer je snaţan pritisak na njegovu denacionalizaciju, što bi bilo pravedno. Ali, sve dok
postoji drţavni poslovni prostor, a nekako izgleda da će to potrajati, lokalne zajednice
mogu da ga koriste kao polugu za podsticanje ekonomskog razvoja i omogućavanje
novih poslova i investicija.

Strana 56 od 97
Podsticaji opština za razvoj MSPP, poljoprivrede i ruralni razvoj

Podaci iz ankete

U ovom delu studije daje se pregled rezultati istraţivanja sprovedenog u 102 opštine o
ukljuĉenosti i finansiranja opštine sledeće infrastrukture za razvoj ovih savremenih oblika
organizovanja MSP:

1. Biznis inkubatori
2. Industrijske zone
3. Tehnološki parkovi

Odnosno odgovori na sledeća pitanja iz dela ankete: Biznis inkubatori & tehnološki parkovi,
Industrijske zone:

5.1 Da li opština ima /planira poslovne inkubatore ili tehnološke parkove? Ima/ planira
Sektor/ specijalizacija ako je relevantno, ili neki drugi podatak, pomoć, partneri
5.2 Da li opština ima ili planira industrijske zone? ima već, planira, ili su u postupku
realizacije
Sektor specijalizacije zone, pomoć, partneri
Grafikon 12 Postojeći i planirani poslovni inkubatori, tehno parkovi i ind. zone
Opštine koje imaju/planiraju Opštine koje imaju/planiraju
BI/Tehn. park industrijske zone

ima
9 planira

39 ima

58

50
planira

ukupno anketirano 102 opštine

Biznis inkubator, tehnološki park


Samo devet opština je navelo da imaju biznis inkubatore i to su: Zrenjanin, Crveni Krst-Niš,
Bojnik, Subotica, Vranje, Vlasotince, Kanjiţa, Baĉka Palanka, Beoĉin, Novi Sad, Knjaţevac i
Beograd.

Strana 57 od 97
Podsticaji opština za razvoj MSPP, poljoprivrede i ruralni razvoj

Opština koje planiraju osnivanje Biznis inkubatora, ili tehno parka u narednom periodu je 50
i to su: Dimitrovgrad, Palilula, Niš, Majdanpek, Priboj, Preševo, Uţice (poĉinje izgradnja BI
od 2300 m2), Ljubovija, Vršac, Šid, Kruševac, Ţabari, Plandište, Loznica, Novi Beograd (IT
tehnologije; usluţne delatnosti), Savski venac, Vlasotince, Ţitorađa, Novi Sad, Inđija, Senta
(Poslovni inkubator), Golubac, Kladovo, Pirot, Prijepolje, Bela Crkva, Boljevac, Ţagubica,
Bajna Basta, Bujanovac, Smederevska Palanka, Apatin, Arilje, Ćićevac (preko LER-a
prikuplja dokumentaciju za BI), Ivanjica, Medveđa (odobrena sredstva od NIP-a), Paraćin,
Pećinci, Šabac, Surdulica, Ĉaĉak (ICT inkubator), Crna Trava, Svilajnac, Zajeĉar (BI iz
sredstava NIP-a), Raška, Valjevo, Mladenovac, Beĉej, Sremski Karlovci, Poţarevac, Palilula i
Beograd.

Ilustracija 5: Umreţavanje kapaciteta profesionalnih organizacija u inkubatorima


Francusko udruţenje direktora biznis inkubatora (ELAN) sarađuje sa Ministarstvom
privrede, finansija i industrije; iniciralo je proces standardizacije (kroz Agenciju za
standardizaciju AFNOR) i objavilo standard o funkcijama i uslugama inkubatora /NF
X50.770 i NF 248/. Standard je alat za obuku i trening, osigurava najefikasniju moguću
podršku malim preduzećima. Mreţa inkubatora je uspostavila predkvalifikaciju u cilju da
utvrdi potrebne sertifikacije svojih ĉlanica.
Izvor: Organizacija ELAN

Industrijske zone

Tabela 10: Opštine koje imaju industrijske zone 2006.


Površina
Opština br. Zona Zone (Ha) Specijalizacija zone
1 Bojnik 3 18
2 Uţice 1.5
3 Vranje 3 15
4 Obrenovac 1 15
5 Ljubovija
6 Baĉ 1
7 Vršac
8 Šid 3 Industrija i zanatstvo
9 Loznica
10 Aleksinac 5 2000
11 Krupanj

Strana 58 od 97
Podsticaji opština za razvoj MSPP, poljoprivrede i ruralni razvoj

12 Kruševac
13 Ţabari 2 3
14 Nije specijalizovana; za proizvodnju
Novi Sad 4 1.398 malih i sr. proizvodnih pogona
15 Srbobran 1 60
16 Inđija 3 480
17 Senta 2
18 Opovo 1 24
19 Kladovo
20 Pirot 17
21 Crveni Krst-Niš 6 Ĉista industrija
22 Kanjiţa 2 3 I
23 Kovin 1 37
24 Poţega
25 Ţitište 33
26 Baĉki Petrovac 2 166
27 Sombor 1 480
28 Niš
29 Industrija , Trgovina , Saobraćaj i
Bujanovac 43.34 Skladišta
30 Kraljevo 2 100
31 Smederevska
Palanka 2 40
32 Plandište 3 17
33 Arilje 3
34 Baĉka Palanka 328
35 Ćićevac 2 27
36 Drvno-prerađivaĉka, tekstilna,
Ćuprija metalostrugarska delatnost
37 Ivanjica 1 55
38 Medveđa 5.5
39 Odţaci 2
40 Pećinci 350
41 Šabac 921
42 Surdulica 1
43 Topola 5
44 Ĉaĉak 150
45 Svilajnac 1 16.5

Strana 59 od 97
Podsticaji opština za razvoj MSPP, poljoprivrede i ruralni razvoj

46 U toku 2007. godine planirano


unapređenje i zone sredstvima NIP-a
od 850.000.€, uĉešće opštine je još
Zajeĉar 150.000€ kroz građ. zemljište
47 Negotin 2
48 Raška 6 96.2
49 Panĉevo 1 700
50 Mladenovac 2 80
51 Beĉej 1 180
52 Velika Plana 2 70 Proizvodnja
53 Zrenjanin 3 200
54 Beoĉin 47
55 Poţarevac 2 275
56 Kragujevac 46 Industrija metala i nemetala
57 Alibunar 1
58 Beograd 1

Tabela 11: Planirano osnivanje industrijskih zona


Opština br. Površina (Ha) Sektor
zona
1 Novi Beĉej
2 Palilula, Niš
3 Majdanpek
4 Preševo
5 Uţice 2 70
6 Vranje 20
7 Bela Palanka
8 Obrenovac 2 150
9 Vršac 27
10 Ĉoka
11 Šid
12 Luĉani 2 5
13 Novi Beograd 1 230
14 Ţitorađa 1 10 Prehrambena ind. Pomoć SIEPA
15 Srbobran 1 Nije specijalizovana; za
proizvodnju malih i sr.
proizvodnih pogona
16 Ljig 10 Reciklaţa komunalnog otpada;

Strana 60 od 97
Podsticaji opština za razvoj MSPP, poljoprivrede i ruralni razvoj

Ino partner
17 Petrovac 2
18 Opovo 1 16
19 Golubac
20 Kladovo
21 Crveni Krst- 4.7
Niš
22 Prijepolje 13 2.38
23 Kanjiţa 2 27 Ĉista industrija
24 Bela Crkva 14 Sredstva i NIP-a
25 Kovin 37 I
26 Smederevo 85
27 Boljevac
28 Raĉa
29 Ţagubica 7 Industrijska zona
30 Baĉki Petrovac 2 94
31 Niš
32 Kraljevo 3 Industrija , Trgovina , Saobraćaj i
skladiš.
33 Tutin 30
34 Aleksandrovac
35 Apatin 160
36 Arilje 1
37 Ĉajetina 1 50 Drvno-prerađivaĉka industrija,
metalna i tekstilna
38 Ćićevac 1 10
39 Ćuprija
40 Paraćin 48
41 Palilula 1
42 Ĉaĉak 65
43 Svilajnac 2 35
44 Valjevo 14
45 Panĉevo 1 156
46 Mladenovac 1 27
47 Beĉej 2 330
48 Sremski 1 50
Karlovci
49 Knić 30

Strana 61 od 97
Podsticaji opština za razvoj MSPP, poljoprivrede i ruralni razvoj

Opštine u Vojvodini su uz pomoć VIP Fonda zapoĉele sistematskiji prikaz svojih


industrijskih zona. Tako su dostupni detaljniji podaci o lokacijama u opštinama za izgradnju
privrednih objekata, površini slobodnih parcela, komunalnoj opremljenosti potencijalne
lokacije i odlukama o građevinskom zemljištu. Taj prikaz nalazi se na sajtu
http://www.arhiurb.vojvodina.sr.gov.yu/. Ovo bi mogao biti podsticaj izradi jednog
sveobuhvatnog sajta raspoloţivosti poslovnih lokacija i u ostalim opštinama Srbije ili pri
SKGO ili Ministarstvu za razvoj, gde bi eventualno opštine same mogle da aţuriraju podatke
za svoje lokacije.

Iz ovog pregleda i rezultata istraţivanja vidljivo je interesovanje lokalnih vlasti za nove oblike
udruţivanja MSPP, i stvaranje lokalnih uslova za privlaĉenje njihovog interesa za rad u
industrijskim zonama i tehnološkim parkovima, kao i za osnivanje biznisa u biznis
inkubatorima. Obzirom da i drţava iz Nacionalnog plana usmerava velika sredstva u
narednom periodu upravo za ovu infrastrukturu, prvenstveno na lokalnom nivou, zajedniĉki
podsticaji će dati sigurno znaĉajne rezultate u uspešnosti lokalnih MSPP, a time i zemlje. U
praksi za sada u mnogim sluĉajevima se pokreće razvoj industrijskih zona koje nemaju
urađene fizibiliti studije, niti profilisanost u odnosu na koncentraciju sektora, već su ĉesto
opšte i ne pruţaju mnogo više od uređene komunalne infrastrukture. Donekle je sliĉna
situacija i sa biznis inkubatorima (nedovoljna specijalizovanost i ne naroĉito izraţen
tehnološki i inovativni karakter), mada o tome nema dovoljno informacija. U ovom trenutku
utisak je da nema dovoljno orijentacije na razvoj nauĉno tehnoloških parkova koji ukljuĉuju
svu infrastrukturu, pored komunalne i nauĉno istraţivaĉku, laboratorijsku, servisnu,
informatiĉku, transfer "know how" i novih tehnologija, kao i usluge socijalne zaštite za
vreme rada roditelja u parku. Parkovi su izvor inovativnosti i stvaranja najveće dodate
vrednosti, te bi u tom smislu valjalo podsticati opštine i Republiku da u njih više ulaţu.

Strana 62 od 97
Podsticaji opština za razvoj MSPP, poljoprivrede i ruralni razvoj

5. Ostali vidovi i sektori podrške


Pristup ostalim vidovima podrške
Da li je potreban sektorski pristup u lokalnom ekonomskom razvoju? Šta uopšte znaĉi
sektorski pristup u lokalnom ekonomskom razvoja? Da li se tu radi o industrijskoj politici na
lokalnom nivou, kojom treba da se favorizuju pojedini privredni sektori, a drugi destimulišu.
Da li to znaĉi da oni sektori za koje je, strategijom lokalnog ekonomskog razvoja procenjeno
da su prioriteti, odnosno da u njima postoje komparativne prednosti lokalne zajednice, treba
da uţivaju privilegije u odnosu na sve ostale sektore? Da li lokalne vlasti imaju dovoljno
resursa i mogućnosti („poluga“) da sprovode takvu industrijsku politiku?
Sve su ovo pitanja koja su od velikog znaĉaja za formulisanje i sprovođenje strategije
lokalnog ekonomskog razvoja. Izvesno je da opštine u Srbiji nemaju dovoljno resursa i
mogućnosti da sprovode industrijsku politiku. Pre svega, potrebno je ukloniti prepreke
razvoju sektora koji imaju komparativne prednosti. A to se moţe uĉiniti, na primer, putem
urbanistiĉkog planiranja. Ne treba dopustiti da, na primer, lokalni kamenolom svojom
bukom ili prašinom ugrozi mogućnosti za razvoj planinskog turizma ukoliko se pokazalo da
takav turizam predstavlja komparativnu prednost lokalne zajednice. Ovim se pokazuje kako
kontrola negativnih eksternih efekata moţe da pospeši razvoj prioritetnih sektora.

Jedna od komponenti sektorskog pristupa, odnosno sektorskog podsticanja lokalnog


ekonomskog razvoja, vezana je za tzv. klastere koje formiraju preduzeća, odnosno preduzetnici
koji su u lancu povezanih industrija i usluga i koji imaju određene zajedniĉke poslovne interese,
odnosno potrebe. Po klasterskom principu privrednog razvoja, umesto da se radi na razvoju
pojedinaĉnih preduzeća, kroz klastere se daje mogućnost grupi industrija u kljuĉnom sektoru
da razvije svoje nove mogućnosti, mala i srednja preduzeća i preduzetnici kroz klastere imaju
mnogo više šanse da akumuliraju tehnološke sposobnosti i inovacije. Time ona utiĉu na
efikasniji razvoj usled kolektivne efikasnosti malih industrija u klasteru, podsticanja akumulacije
znanja, građenja regionalnog razvoja stvaranjem mogućnosti prikupljanja kapitala, veština kroz
zajedniĉku efikasnost. Mala i srednja preduzeća i preduzetnici mogu da unaprede svoju
efikasnost kroz klastere putem horizontalne kooperacije, gde zajedno zadovoljavaju potrebe
velikog kupca, vertikalne kooperacije i među-kompanijske kooperacije.

Pred-pitanja za konkurentan lokalni razvoj vezana za klastere su sigurno i sledeća: koje su


vodeće industrije u lokalnoj privredi? Gde su one udruţene i koncentrisane? Kako to pretvoriti
u prednost industrije? Koje buduće prednosti mogu da se razviju da podstaknu brţi i
kvalitetniji lokalni razvoj?

Sistematski pristup klasterima


Lokalni, regionalni nivo prvenstveno treba da
 inicira okupljanje industrijskih lidera, šampiona i obrazovnih institucija za promociju
ideje o klasterima i za te svrhe formira mali poĉetni fond sredstava;
 aktivira lokalne centre za istraţivanje i razvoj i investiranje u projekte i razvoje saradnju
sa centrima van opštine, unapredi razmenu iskustava sa klasterima u regionu i
zainteresovanim saradnicima i privredom u inostranstvu;

Strana 63 od 97
Podsticaji opština za razvoj MSPP, poljoprivrede i ruralni razvoj

 analizira i unapređuje logistiku, transport, uklanja uska grla, vodi posebne aktivnosti
lokalne vlade, carine, reĉnih nadleţnih organa;
 pribavlja spoljne investicije, formira centar za eventualne subvencije za neke probleme
klastera i ko-finansiranja;
 analizira konkurenciju i trendove u snabdevanju, veze sa dobavljaĉima, alternativne
dobavljaĉe za nedostajuće inpute, da prethodno identifikuje podugovaraĉe klastera. Vlada
treba da formira neku vrstu brokerskog servisa da pomogne klasteru da pronađe šta mu
treba.
 dijagnosticira, izradi trţišne i fizibiliti studije potencijala domaćeg trţišta (niske cene veće
potrošnje);
 fokus opštinske vlade treba da bude na klasterima, na koristima za lokalni razvoj od
veza između firmi, industrije i institucija podrške;
 Opštinska vlada je ĉlan klastera kao dobavljaĉ javnih roba i usluga, i istovremeno ima
koristi od razvoja klastera u povećanju prihoda od poreza. Treba da nastoji da poveća
koristi od saradnje pruţajući najviši kvalitet usluga. Vlada moţe da podstakne saradnju
uticajem na propise, sudsku praksu, organizacijom treninga profesionalaca za partnerstvo
i kooperaciju.
 Pošto klasteri teţe većoj produktivnosti, postizanju viših nadnica, utiĉu na podizanje
plata i van svojih granica.
 Treba da promoviše klastere kao vidljivu razvojnu opciju.
 Lokalna vlada u suštini treba da kreira stimulativan ambijent za privatni sektor uopšte,
smanji daţbine, unapredi specifiĉne infrastrukturne investicije kao svoje predfinansiranje,
uoĉi razvoj klastera kao prioritet u svojim finansijskim podsticajima, politici poslovnog
prostora, prostornog planiranja i građevinskog zemljišta.
Ovde je izuzetno bitno da se razviju sistemske podrške kroz:
 Obrazovni sistem koji snabdeva klastere sa tehniĉkim, inţenjerskim, kvalifikovanim
kadrovima i mogućnošću kontinuiranih treninga i izgradnje veština
 Finansijski sistem koji moţe da pomogne kroz zajedniĉka ulaganja, mikrofinansiranje,
fondove za poĉetnike, kapital za investicije u novu opremu i obrtni kapital, mikrolizing
unutar lanca malih dobavljaĉa
 Inovacioni sistem koji kreira nove tehnologije i omogućava pristup novim tehnologijama,
savremenim proizvodnim procesima, informacijama
 sistem infrastrukture da snabdeva telekomunikacijama, transportom, uklanjanjem
industrijskog otpada
 odgovarajući zakonodavni sistem, jeftinijim procedurama, sudskim rešenjima u najkraćem
vremenu, društveno efikasnom kontrolom, zaštitom okoline i prirodnih resursa,
intelektualne svojine
 viši kvalitet života, unapređenje lokalnih mogućnosti dobrog sistema obrazovanja, liĉne
sigurnosti građana, razliĉite mogućnosti zabave, razvoj lokalne atraktivnosti za
poslovanje
 povećanje kompanijskih prednosti lokalnih firmi kroz povećanje prednosti lokacije, odnosa u
lokalnoj zajednici, motivacije koju udaljeni konkurenti ne mogu postići

Format klastera (uslovi za podršku njihovom formiranju) relativno je zahtevan stoga se


predlaţe da se sledeće opcije saradnje razmotre ne samo za klastere već i za druge, moguće
labavije forme razliĉitih poslovnih mreţa:

Strana 64 od 97
Podsticaji opština za razvoj MSPP, poljoprivrede i ruralni razvoj

Međusobna komunikacija i informisanje: Kako bi se razvijali odnosi između poslovnih


ljudi koji se bave lancem određene proizvodnje ili usluga, poţeljni su podsticaji, pa makar i
od strane lokalne vlasti. Naime, njihova razmena mišljenja i informacija, a posebno
ispitivanje mogućnosti za zajedniĉki posao u interesu svih, svakako je korisno sa stanovišta
lokalne zajednice. Naravno, oni će i sami najĉešće naći povod za kontakte, ali inicijalni
podsticaj stvaranju mreţe moţe ubrzati proces i ranije doneti dobre rezultate.

Zajedniĉko istraţivanje: Jedna mogućnost okupljanja je zajedniĉko istraţivanje u okviru


neke visoko školske ili istraţivaĉke organizacije, koje podrţavaju ili finansiraju zainteresovane
firme. Eventualni pozitivni rezultati istraţivanja stvaraju osnovu za dugotrajnu saradnju cele
grane.

Zajedniĉki marketing: Kada se već formira grupacija proizvođaĉa iz jednog sektora, tada je
već moguće da se organizuju i zajedniĉki marketinški napori kako prema potrošaĉima na
nivou Srbije, tako i prema domaćim i stranim investitorima, kako bi se privukle dodatne
investicije.

Zajedniĉka edukacija radnika: Jedna grupacija na lokalnom nivou daleko lakše moţe da
organizuje ili pokrene, uz drţavnu pomoć, program edukacije za svoje radnike. Naime, tek se
na nivou grupacije potrebe za radnicima, sa jedne, i postojanje ili nepostojanje takvih
radnika, sa druge strane, mogu dobro uoĉiti i relativno efikasno zadovoljiti. Dakle obuka
radne snage moţe da se, delimiĉno ili potpuno finansira iz javnih izvora, ali sama organizacija
i izvođenje obuke treba da se prepusti postojećim obrazovnim sistemom, a to se u nekim
sluĉajevima, naroĉito manjih, prostorno udaljenijih i manje razvijenih lokalnih zajednica,
moţe postići i njihovom saradnjom, odnosno zajedniĉkim nastupom prema onima koji
pruţaju obrazovne usluge ukljuĉujući .privatni sektor koji se bavi pruţanjem obrazovnih
usluga.

Specifiĉan deo ove teme je prekvalifikacija. Mnogi zaposleni, a još više nezaposleni u Srbiji
poseduju neadekvatne, odnosno zastarele formalne i neformalne kvalifikacije. Jer,
ekonomska kriza tokom 1990-tih godina i tranzicija uĉinile su cele grupe zanimanja suvišnim,
odnosno nepotrebnim, a ljude koji ih poseduju teško zapošljivim. Dobar primer su brojna
zanimanja iz metalske ili hemijske struke. Radnike sa zastarelim kvalifikacijama, za kojima ne
postoji dovoljna traţnja, treba prekvalifikovati u skladu sa tekućim trendovima i traţnjom za
radnom snagom. Za posao unapređenja znanja i sposobnosti radnika uglavnom je nadleţna
nacionalna sluţba zapošljavanja (NSZ), zajedno sa privatnim sektorom koji je zainteresovan,
ali se i lokalna vlast, posebno u gradovima u kojima je nezaposlenost visoka i u kojima NSZ
ne funkcioniše kako treba, mora ukljuĉiti u proces, i kroz podršku osnivanju tranzicionih
centara, uĉešće u socio-ekonomskim savetima, centrima za prekvalifikaciju i pruţanju
finansijske pomoći ovim programima u cilju ponovnog zapošljavanja.

Virtuelno preduzeće
Ovo je program NSZ, pa izgleda da opštine nisu u većoj meri ukljuĉene niti obaveštene o
njemu. Tako na primer opština Raška je navela da finansira troškove profesora koji rade u
okviru programa „Junior achievement“ Srbija-program za obuku mladih budućih menadţera,
a što zapravo spada u programe preduzetniĉke obuke i odvija se i u mnogim drugim
opštinama.

Strana 65 od 97
Podsticaji opština za razvoj MSPP, poljoprivrede i ruralni razvoj

Teledomovi, IT centri, agro biznis centri


Postavlja se pitanje kakve su strukture podrške ruralnom razvoju moguće na nivou ispod
opštinskog? Jedno pitanje u anketi je izriĉito pominjalo teledomove kao jednu tipiĉnu
strukturu te vrste, ali je veoma mali broj opština u anketi pomenuo podršku ovim
strukturam. Ĉinjenica je da je efektivna podrška lokalne zajednice veoma mala, a sa
nacionalnog nivoa ne postoji. Ipak, treba ukazati na stanje i mogućnosti.

Teledomovi u Srbiji, kao i njihova Asocijacija, stvoreni su kroz program DEMNET


USAID na oko 40 lokacija u Srbiji u periodu 2000-2001. godine, od tada su realizovali
mnoge aktivnosti uspešno ali se zbog nedostatka podrške i razumevanja sreću sa velikim
teškoćama u finansiranju i radu. Nešto je povoljniji poloţaj teledomova u delovima AP
Vojvodine gde ţivi mađarska manjina jer oni uţivaju direktnu podršku za razliĉite projekte i
programe iz Republike Mađarske.
Kroz kasnije donatorske programe naroĉito USAID CRDA, stvoren je u Vojvodini i istoĉnoj
Srbiji znatan broj donekle sliĉnih struktura pod nazivom lokalni IT centri i sliĉno, koji
uglavnom nisu povezani međusobno niti sa Teledom savezom, ali raspolaţu znatnim
koliĉinama kompjuterske opreme.
Neke druge zemlje u velikoj meri koriste ove strukture kao sredstvo za podršku ruralnom
razvoju i razvoju informatiĉkog društva. U okruţenju to se odnosi posebno na Mađarsku gde
ima preko 500 teledomova i oko 2000 tzv. E taĉaka (Teledom savez Mađarske je zvaniĉni
partner vlade u ruralnom razvoju), dok je u Bugarskoj vlada preko UNDP programa stvorila
preko 100 telecentara. Formirano je i međunarodno udruţenje EUTA ĉiji je Teledom Savez
Srbije ĉlan.Videti detalje na http://www.euta.hu/
Funkcije teledomova su mnogobrojne - sem širenja informatiĉkog znanja i veština i
omogućavanja pristupa ICT tehnologiji i internetu za stanovništvo koje ne raspolaţe
odgovarajućim resursima, one su znatne u podršci ukupnom lokalnom razvoju malih sredina,
a posebno podršku preduzetnicima i poljoprivrednicima u ruralnim oblastima na više naĉina.

Moguće je ove strukture uĉiniti vema funkcionalnim i u pogledu razvoja lokalne ekonomije,
a u tome su moguće kombinacije i sa drugim lokalnim iskustvima u razvoju npr. agro biznis
klubova, ruralnih razvojnih centara i lokalnih asocijacija za razvoj nastalih uz pomoć USAID
CRDA projekta i drugim sliĉnim. Razvoj lokalnih kooperativa i udruţenja proizvođaĉa je
jedna od mogućih funkcija.19

19
Za više detalja o teledomovima videti Prilog 3 u aneksu.

Strana 66 od 97
Podsticaji opština za razvoj MSPP, poljoprivrede i ruralni razvoj

Mapa 1 Mapa teledomova u Srbiji izvor Teledom Savez Srbije

Strana 67 od 97
Podsticaji opština za razvoj MSPP, poljoprivrede i ruralni razvoj

Neke dodatne opcije za intervenciju20


Politika nabavki
Manjim lokalnim firmama moţe se veoma pomoći kroz narudţbine, bilo od strane lokalnih
vlasti, bilo od strane velikih lokalnih firmi, i to posebno ukoliko su redovne.21 Tim
nabavkama mogu se otvoriti razvojne perspektive malih i srednjih preduzeća i pomoći im da
prevaziđu kritiĉnu fazu rasta. (Primer tretmana javnih nabavki opština u SAD: godišnja
obaveza opština je da minimalno 40% svih javnih nabavki usmere ka MSPP sa svoje
teritorije, da bi odrţale i inicirale zaposlenost i kapacitete malih i srednjih preduzeća i uticale
na razvoj srednje klase svoje opštine).
Svakako, malim lokalnim firmama ne mogu se davati cenovne i sliĉne beneficije, pošto to ne
dozvoljava Zakon o javnim nabavkama, a nije ni u naĉelu prihvatljivo favorizovanje bilo
koga novcem poreskih obveznika. Ipak, postoje naĉini da se pomogne malim lokalnim
firmama a da to ne znaĉi diskriminaciju bilo koga, ni domaćih, a ni spoljnih firmi. Moguće je,
na primer, omogućiti dobro informisanje lokalnih firmi o samoj narudţbini, omogućiti ili
podsticati zajedniĉki nastup lokalnih firmi na većim tenderima, gde je neophodno rešiti
pravni status klastera malih dobavljaĉa, moguće je prilagoditi obim nabavke mogućnostima
lokalnih firmi, moguće je iz posebnih sredstava finansirati uvođenje standarda kvaliteta,
HACCP, ekologije, laboratorija, geografskog porekla i sliĉnog, ĉime bi se uticalo na
unapređenje performansi lokalnih malih dobavljaĉa za ravnopravno uĉešće na lokalnim
tenderima.

Pomoć pri legalizaciji poslova


U Srbiji je obim sive ekonomije vrlo visok i jedan od zadataka, ali i mogućih naĉina
podsticanja lokalnog ekonomskog razvoja od strane lokalne vlasti jeste podrška legalizaciji
sive ekonomije.
Naime, siva ekonomija svakako doprinosi odrţanju ekonomske aktivnosti i preţivljavanju
stanovništva u vremenu krize, ali ona ima svoja razvojna ograniĉenja i sa njom se ne moţe
daleko stići. Drugim reĉima, bez legalizacije sive ekonomije ljudi koji se njome bave ostaće
dugoroĉno na margini, sa skromnim zaradama. Jer, visoka neizvesnost i nesigurnost
poslovanja, nemogućnost zaštite interesa na sudu, onemogućen pristup finansijskom
sistemu, gubitak vremena i energije na skrivanje od poreskih i drugih drţavnih organa,
svakako oteţavaju poslovanje i postavljaju granice zarade, ĉak i onda kada se znatno ’štedi’
na neplaćenim porezima.
Moguće su razne politike usmerene na suzbijanje sive ekonomije kao na primer smanjenje
poreza, kako bi se poslovanje u formalnom sektoru uĉinilo atraktivnijom, ili pojaĉana
represija, kako bi se poslovanje u sivoj ekonomiji uĉinilo skupljim.
Postoji i treći sistem, a to je povećanje obima usluga koga legalni privrednici dobijaju od
drţave. I lokalna zajednica ima vaţno mesto u toj strategiji podsticanja legalizacije sive
ekonomije. Ona to moţe ĉiniti na generalni naĉin, povećavajući nivo i kvalitet svih svojih
usluga i time povećavati atraktivnost poslovanja u formalnoj ekonomiji. Ili to isto moţe ĉiniti
razvijajući usluge koje su baš onima u sivoj ekonomiji neophodne. Na primer, ukoliko se
20Anketom neobuhvaćene
21Ovo se moţe (i sa povećanim intenzitetom) odnositi i na specifiĉne entitete kao što su preduzeća koja
zapošljavaju radnike sa invaliditetom ili druge ranjive grupe

Strana 68 od 97
Podsticaji opština za razvoj MSPP, poljoprivrede i ruralni razvoj

drţavni poslovni prostor u opštini moţe jeftino zakupiti, poslovni prostor posebno
subvencionisati, smanjiti firmarine i druge opštinske daţbine, uĉestvovati na legalnom
opštinskom tender, onda će to biti jak podsticaj (mamac) preduzetnicima iz sive ekonomije
da se legalizuju.

Podaci iz ankete
Ovaj deo zasniva se na sledećim pitanjima iz ankete:

Drugi vidovi- sektorska ili druga specifiĉna podrška preduzetništvu


Podsticanje preduzetništva od strane Opštine u:
1. Seoskom turizmu ili nekoj drugoj turistiĉkoj aktivnosti
2. Etno centru / ruĉnim radovima
3. Tranzicionom centru za viškove radnika
4. Zanatstvu
5. Kroz razvoj Teledomova / telekolibe (lokalni IT centri uz druge dodatne funkcije )
6. Virtuelnim preduzećima
7. Nagradama za najboljeg preduzetnika, ideju, inovaciju
8. U nekoj drugoj specifiĉnoj oblasti ili lokalnom klasteru–navesti kojoj: .
(navesti detalje i naĉin podrške, partnere (donatori, implementatori))

Grafikon 13: Specifiĉni vidovi opštinske podrške razvoju preduzetništva


Vidovi specifične podrške opština razvoju preduzetništva

etno, radinost
29 tranzicioni centar
12

23 zanatstvo

42
4
4
11
teledom
turizam, seoski
klasteri virtuelno
preduzeće

Izvor: NDP, terensko istraživanje opština, 20007.

Tabela 12: Podrška sektorima, klasterima


Opština Klaster
Priboj Prve godine ĉlanice klastera oslobođene kom. takse za isticanje firme
Vršac Turistiĉke manifestacije i rad u turizmu. Sajamski nastup vinara
Savski venac Stari zanati kroz beneficije ; zakup poslovnog prostora

Strana 69 od 97
Podsticaji opština za razvoj MSPP, poljoprivrede i ruralni razvoj

Prijepolje Za poljoprivredu i turizam


Kanjiţa Planira se formiranje klastera
Ţitište Planira se formiranje klastera
Zemun Sve oblasti privrede vezane za Dunav, turizam, ugostiteljstvo
Zajeĉar Planira se formiranje klastera
Valjevo RPK izbor za najboljeg seoskog domaćina, svake godine.
Kragujevac Klaster cveća, Klaster nameštaja
Sombor Klaster aleve paprike
Ĉaĉak Planira se formiranje klastera u oblasti: ICT, proizvodnje hrane,
metalskog sektora i obrade drveta

Ilustracija 6: Poljoprivredni klaster - saradnja Opštine Rakovica i RC MSPP


Beograda
Ciljevi: razvoj preduzetništva i inovacija kroz uspostavljanje novih biznisa, povećanje
konkurentnosti, smanjenje nezaposlenosti, stvaranje pretpostavki da MSP ukljuĉeni u klaster
inoviraju prihvatanjem savremenih pristupa vođenju biznisa.
Ciljne grupe: nezaposlena lica, potencijalni MSP, postojeća MSP, registrovana
poljoprivredna gazdinstva.
Aktivnosti: uspostavljanje klastera. Osnov: plasteniĉka proizvodnja ranog povrća,
konsultantska podrška MSP u oblasti preduzetništva i poljoprivredne proizvodnje
(plastenici), priprema MSP za uvođenje HACCP standarda.
Podrška klasteru: konsalting, edukacija i savetovanje, registracija MSPP i poljoprivrednih
gazdinstava, veb portal za poslovanje ĉlanova klastera.
Kancelarija klastera: Dva angaţovana lica. Opština će pomoći da se obezbedi deo trţišta
za proizvode na rakoviĉkim zelenim pijacama, drugi projekti koje opština ima u oblasti
poljoprivrede će biti komplementarni.
Ĉlanovi klastera: na poĉetku 12 MSP ĉlanova klastera. Kasnije se mogu prikljuĉiti i druga
MSP i registrovana poljoprivredna gazdinstva. Razliĉite konsultantske usluge će, pored njih,
koristiti još 30 postojećih i 20 potencijalnih MSP sa teritorije opštine Rakovica.
Efekti: povećanje prodaje, smanjenje troškova transporta, promocije, veća produktivnost,
brţi i lakši pristup novim trţištima, niţa cena i bolji kvalitet, zajedniĉka ulaganja i mogućnosti
koje pruţa umreţavanje, kolektivna vizija, planiranje i uticaj na kljuĉne stejkholdere, saradnja
izmedju MSPP, prenos tehnologije i inovacije, prihvatanje savremenog pristupa vodjenju
biznisa i inoviranje, razmena znanja i iskustva.
Projekat finansiran od EU, sprovodi EAR 2007.godina

Strana 70 od 97
Podsticaji opština za razvoj MSPP, poljoprivrede i ruralni razvoj

Preduzetništvo u turizmu
Veliki broj opština podrţava lokalne TO a neke imaju i druge aktivnosti u ovom sektoru:

Tabela 13 Podršku preduzetništvu u turizmu


Opštine Opis
1 Dimitrovgrad Promocija,edukacija
2 Palilula, Niš Aktivnosti oko osnivanja preduzeca
3 Priboj Formirana turistiĉka organizacija
4 Baĉ Kroz rad turistiĉke organizacije
5 Loznica Kroz rad turistiĉke organizacije
6 Luĉani Kroz manifestaciju
7 Malo Crniće Kroz rad turistiĉke organizacije
8 Kruševac Kroz rad turistiĉke organizacije
9 Ţabari Kroz rad turistiĉke organizacije
10 Blace Kroz rad turistiĉke organizacije
11 Novi Sad Promocija putem publikacije
12 Srbobran Manifestacije
13 Petrovac Kroz rad turistiĉke organizacije
14 Kladovo Etno festival
15 Pirot Kategorija seoskih domaćinstava
16 Crveni Krst-Niš Kroz rad turistiĉke organizacije
17 Prijepolje Opština vrši kategorizaciju soba
18 Poţega Kroz rad turistiĉke organizacije
19 Raĉa Kroz rad turistiĉke organizacije
20 Ţagubica Kroz rad turistiĉke organizacije
21 Zemun Kroz rad turistiĉke organizacije
22 Baĉka Palanka Kroz rad turistiĉke organizacije
23 Besplatna kategorizacija po selima, prihod od boravišne
Ĉajetina takse ostaje tamo gde je ubran
24 Ćićevac U planu je formiranje centra za razvoj turizma
25 Kroz edukaciju seoskog stanovništva i uređenje ţivotne
Ćuprija sredine, organizacija sajmova
26 Ivanjica Kroz rad turistiĉke organizacije
27 Medveđa Intenzivno se radi na razvoju turizma u Sijarinskoj Banji

Strana 71 od 97
Podsticaji opština za razvoj MSPP, poljoprivrede i ruralni razvoj

28 Nova Varoš Preko Turistiĉke organizacije "Zlatar" Nova Varoš


29 Odţaci Osnovana Turistiĉka organizacija kao javno preduzeće
30 Surdulica Kroz rad turistiĉke organizacije
31 Ĉaĉak Kroz rad turistiĉke organizacije i plan za klaster turizma
32 Svilajnac Kroz rad turistiĉke organizacije
33 Zajeĉar Kroz rad turistiĉke organizacije
34 Projektom PPOIS-a formirano je udruţenje za seoski
turizam,
od strane opštine izvršena je kategorizacija smeštaja u
Negotin seoskim domaćinstvima
35 Preko Turistiĉko sportske organizacije (TSO-Raška)
multimedijalna prezentacija,
kategorizacija seoskih domaćinstava i edukacija,
marketing,
a preko JP Direkcije za izgradnju finansira izgradnju
putne infrastrukture u ruralnim sredinama, kao i u TC
Raška Kopaonik
36 TOV (turistiĉka organizacija Valjevo), seminari za razvoj
Valjevo seoskog turizma i edukacija domaćina
37 Finansijskom podrškom za odrţavanje privrednih
manifestacija kao što su: »Slaninijada« u Kaĉarevu,
»Paprikijada« u Banatskom Brestovcu, »Štrudlijada« i
»Vinarijada« u Dolovu, «Fijakerijada« u Crepaji,
Panĉevo Banatskom Novom Selu i u Gornjem gradu u Panĉevu»
39 Mladenovac Kroz rad turistiĉke organizacije
40 Sremski Karlovci Organizovanje turistiĉkih manifestacija
41 Knić Kroz rad turistiĉke organizacije
42 Gradska – turistiĉka organizacija, seoski turizam -
Kragujevac kategorizacija
43 Projekti iz oblasti turizma, sajmovi, saradnja sa TOB-
Beograd om, Dani evropske baštine

Ilustracija 7: Kreiranje zaposlenosti u ruralnim podruĉjima, Bugarska

Primer dobre prakse programa JOBS, iz Bugarske u zanatstvu, domaćoj radinosti i


izradi suvenira: Podrška zanatlijama i umetnicima da razviju zanate u odrţive dohodovne
delatnosti. U tom smislu biznis centri u Bugarskoj organizuju obuku i konsultacije zanatlija i
umetnika u oblasti sticanja poslovnih veština, određivanja cena, dizajna i razvoja proizvoda,
promocije. Pruţaju podršku za uĉešće zanatlija i umetnika na sajmovima zanatstva u zemlji i
inostranstvu, podršku direktnoj prodaji zanatskih proizvoda. Stoga su osnovane dve
elektronske prodavnice suvenira i zanatskih proizvoda (www.craftcenter.org za
međunarodnu prodaju i www.bgcrafts.com za prodaju u Bugarskoj), i posebna „Prodajna

Strana 72 od 97
Podsticaji opština za razvoj MSPP, poljoprivrede i ruralni razvoj

zanatska kuća“ u blizini Nove Zagore, a zapoĉeo je odrţavanjem i godišnji prazniĉni sajam
zanatstva pod nazivom „Najbolje iz Bugarske“.

Primer dobre prakse programa JOBS, iz Bugarske za razvoj i zapošljavanje u


turizmu: Podrška mikro i malim porodiĉnim firmama i poĉetnicima preduzetnicima u
oblasti turizma prvenstveno kroz pruţanje konsultacija i obuke i kontakata sa tur-
operaterima. Biznis centri organizuju obuku za preduzetnike, usluţno osoblje i nezaposlene.
Biznis centri takođe omogućavaju bolji pristup nabavci osnovnih sredstava za zapoĉinjanje
biznisa u turizmu kroz pruţanje usluga lizinga za razvoj firmi i unapređenje kvaliteta usluga u
turizmu. Rade i na razvoju novih turistiĉkih proizvoda i regionalnih paketa turistiĉkih usluga,
promociji u zemlji i inostranstvu. Biznis centri su razvili kapacitete da mogu da obavljaju i
poslove lokalnih turistiĉkih informativnih centara.

Etno centri i srodne aktivnosti


Tabela 14: Podrška preduzetništvu kroz etno centar
OPŠTINA AKTIVNOSTI
1 Palilula, Niš U toku je izrada projekta Etno centra
2 Bela
Palanka Organizovanje izloţbi
3 Loznica Kroz etno izloţbe
4 Luĉani Sabor trubaĉa
5 Preko ustanove za turizam i sport ustanovljena je stalna
Aleksinac prodajna izloţba ruĉnih radova
6 Krupanj Etno izloţbe
7 Kruševac Etno mreţa
8 Ljig Udruţenje "Zlatne ruke"-spremanje srpskih jela
9 Kladovo Izrada grnĉarije
10 Pirot dotacije udruţenjima
11 Crveni
Krst-Niš Organizacija etno manifestacija
12 Uĉestvuje u finansiranju, zajedno sa donatorima(
Prijepolje UNDP,MERCY CORPS)
13 Raĉa Etno izloţbe
14 Ţitište Izrada ruĉnih radova i prodaje preko turistiĉke organizacije
15 Zemun Planira osnivanje etno centra
16 organizacija i finansiranje svih događaja koji se dovijaju u
Ĉajetina selima, kolonija, mini sajmova
17 ugovor sa Centrom za kreativno domaćinstvo iz Beograda radi
Ćuprija zapošljavanja ţena u oblasti oĉuvanja etno stvaralaštva
18 Nova Varoš preko TO"Zlatar" i Aktiva ţena

Strana 73 od 97
Podsticaji opština za razvoj MSPP, poljoprivrede i ruralni razvoj

19 Odţaci Edukacija za seoski turizam


20 Ĉaĉak Planira osnivanje 2 etno centra u Ĉaĉku i Ovĉar Banji
21 Svilajnac Planira osnivanje etno centra
22 Zajeĉar Planira osnivanje etno centra
23 uz pomoć opštine formirana je zanatska zadruga u saradnji sa
Negotin ADF-om
24 preko TSO Raška organizuje manifestaciju republiĉkog
karaktera Zlatne ruke, takođe finansiraju se aktivnosti
Raška nekoliko etno -KUD-ova
25 Valjevo Sa pojedincima za potrebe TOV-a
26 Beoĉin Planira osnivanje etno centra
27 Poţarevac Planira osnivanje etno centra
28 Alibunar Izletište “Devojaĉki bunar”, Deliblatska pešĉara
29 Beograd Edukacije, izloţbe, sajmovi

Podrška zanatstvu
Tabela 15: Podrška zanatstvu
1 Opština Aktivnost
2 Palilula, Niš Prezentacija na sajmovima
3 Loznica Podrška zanatstvu
4 Krupanj Podrška zanatstvu
5 Vlasotince Podrška zanatstvu
6 Blace Podrška zanatstvu
7 Novi Sad Podrška zanatstvu
8 Inđija Pisanje biznis planova, povezivanje sa partnerima
9 Golubac Izdvajanje sredstava iz budţeta
10 Kladovo Podrška zanatstvu
11 Pirot Dotacije udruţenjima
12 Crveni Krst-Niš Podrška zanatstvu
13 Kanjiţa Praćenje konkursa u okviru informacionog Centra za razvoj
14 Ţitište podsticanje zanatskih radnji za stare zanate
15 Zemun Podrška zanatstvu
16 Ćuprija Podrška zanatstvu
17 Medveđa Grantove za samozapošljavanje se popularizuje razvoj starih
zanata
18 Ĉaĉak Obuke, Klub za poĉetnike, izloţbe

Strana 74 od 97
Podsticaji opština za razvoj MSPP, poljoprivrede i ruralni razvoj

19 Svilajnac Podrška zanatstvu


20 Zajeĉar Podrška zanatstvu
21 Velika Plana Kroz donaciju, kredite
22 Zrenjanin Sajam preduzetništva "Inokop"
23 Alibunar Kroz preduzetništvo
24 Beograd Sajmovi, izloţbe

Tranzicioni centar za viškove radnika


Tabela 16: Planirano osnivanje tranzicionog centra za viškove radnika
Opština Aktivnost
1 Majdanpek Uĉestvuje u radu tranzicionog centra pri rudniku bakra u
Majdanpeku
2 Novi Sad Formiran lokalni savet za zapošljavanje
3 Pirot Ĉlanstvu u tranzitnom centru za obuku viškova radnika
4 Prijepolje Planirano je za nove biznise
5 Bajna Basta Planirano osnivanje tranzicionog centra
6 Medveđa U saradnji sa sluţbom za zapošljavanje bespovratnim sredstvima za
samozapošljavanje
7 Ĉaĉak Planirano osnivanje tranzicionog centra
8 Svilajnac Planirano osnivanje tranzicionog centra
9 Negotin Finansiranje pripravnika u toku pripravniĉkog staţa od strane
opštine
10 Raška Opština osnovala Savet za zapošljavanje
11 Valjevo Zavod za trţište rada, u Valjevu, sprovodi neke vidove obuke radi
lakšeg zapošljavanja
12 Beograd Planira se preko projekata za podsticanje zapošljavanja

Promocija preduzetništva kroz izbor najboljih preduzetnika


Promocija preduzetništva, njegovih prednosti i rezultata rada preduzetnika kroz lokalna
takmiĉenja za najbolju tehnološku inovaciju, preduzetniĉku ideju, imidţ ili aktivnost,
posebno je vaţna za razvoj kulture preduzetništva i veće stope rasta kroz motivisanost
lokalnih uĉesnika.

Sledi pregled nekih, u anketi dobijenih odgovora opština, njihovih aktivnosti promocije koje
one podstiĉu u medijskom i drugom smislu.

Tabela 17: Podrška kroz nagrade za inovacije i najboljeg preduzetnika


Opštine Nagrade
1 Palilula, Niš Opštinska nagrada

Strana 75 od 97
Podsticaji opština za razvoj MSPP, poljoprivrede i ruralni razvoj

2 Loznica Opštinska nagrada


3 Luĉani Opštinska nagrada
4 Ţabari Opštinska nagrada
5 Novi Sad Nagrada za najbolju tehnološku inovaciju
6 Pirot Preko fonda za poljoprivredu
7 Crveni Krst-Niš Opštinska nagrada
8 Poţega Opštinska nagrada
9 Tutin Opštinska nagrada
10 Zemun Nagrade za najlepši izlog, radnju
11 Arilje Opštinska nagrada
12 Takmiĉenje u izradi biznis planova i svake konkurs za
Medveđa najboljeg preduzetnika Jablaniĉkog okruga.
13 Ĉaĉak Opštinska nagrada
14 Svake godine dodeljuje Novembarsku nagradu nekom od
Raška uspešnih predstavnika privatnog biznis sektora
15 RPK (Regionalna privredna komora) za najboljeg
Valjevo preduzetnika
16 Kragujevac 3 prve nagrade za dan grada za najbolje preduzetnike
17 Beograd Nagrada Grada

Partneri opština u ovim aktivnostima


Tabela 18: Naĉin podrške opština preduzetništvu i partneri u podršci
Opština Partneri
1 Turistiĉka organizacija Dimitrovgrada kroz edukaciju i
Dimitrovgrad organizovanje zainteresovanih uĉesnika
2 Sa Svetskom bankom uĉestvuje u radu tranzicionog centra i izradi
Majdanpek strateškog plana opštine
3 UNDP(program PRO - razvoj jugozapadne Srbije, izrada strategije
Priboj Odrţivog razvoja ; Reg-LPA; Unicef-LPP;CARE-Turizam
4 Loznica IRD; USAID - MEGA; RPKS - Valjevo
5 Ekonomski fakultet izrađuje klaster planove , privatna agencija
Malo Crniće pruţa struĉne i konsult. Usluge
6 Pirot Opština podrţava projekte nevladinih organizacija
7 Crveni Krst- Najviše sarađujemo sa firmama koje su ĉlanovi udruţenja
Niš preduzetnika
8 Prijepolje UNDP, MERCY CORPS, FAO
9 Saradnja sa organizacijama za ţensko preduzetništvo, opština
Zvezdara finansirala obuku samozapošljavanja ţena

Strana 76 od 97
Podsticaji opština za razvoj MSPP, poljoprivrede i ruralni razvoj

10 Ţagubica Uĉešće u projektima prema donatorima (EU,ADF)


11 Za formiranje klastera , jer se oĉekuje podrška od pokrajinskog
Ţitište sekretarijata za privredu
12 Nagradama za najlepši izlog, balkon, rad, finansijska pomoć
Zemun najboljim, talentima
13 uvođenje HACCP sistema i standarda ISO 9001, ISO 14001, IMS i
Ćuprija dr.-upoznavanje sa LEED programom
14 Sredstva i tehnike podsticaja preduzetništva će, kroz akcione
planove i konkretne projekte, biti definisani Strategijom razvoja, a
prilagođeni prioritetnim potrebama biznis sektora,
Ivanjica struĉnim kapacitetima Opštine i potrebama građana
15 u saradnji sa Koordinacionim telom Srbije za 3 opštine,
sopstvenim sredstvima, sredstvima NIP-a, resornih ministarstva,
Medveđa donatorima i kroz partnerske odnose sa REEDA-e
16 Podrška razvoju mlekarstva na teritoriji opštine Surdulica; Podrška
Surdulica unapređenju pĉelarstva i proizvodnje meda
17 Opština Crna Trava uspešno je realizovala nekoliko projekta
sa CHF International Serbia, Programom podrške opštinama
istoĉne Srbije, Evropskom Agencijom za Rekonstrukciju, UNDP –
Crna Trava MIR2 Programom, Švajcarskom agencijom SDC.
18 Svilajnac EAR, Privatne firme, ambasade, USAID
19 USAID Mercy Corps, Danski savet za izbeglice, Norveška Vlada,
Raška podrška projektima saradnje javni-biznis sektor
20 Opština je finansirala jednu privrednu izloţbu u Panĉevu u
Panĉevo partnerstvu sa Regionalnom privrednom komorom
21 Velika Plana Pospešivanje razvoja zanatstva kroz donacije, kredite
22 Ĉaĉak Partneri: fakulteti, Institut za voćarstvo, NSZ, donatori
23 Finansiranje i sufinansiranje nastupa na izloţbama i sajmovima,
organizacija seminara, radionica (. HACCAP, biznis inkubatori,
uloga saveta za zapošljavanje na lokalnom nivou), saradnja sa
institutima, fakultetima, ambasadama, nevladinim organizacijama,
Beograd privrednim komorama, privrednicima

Autori smatraju da postoji mesta da se veći broj opština ukljuĉi u ove aktivnosti s tim da se
one mogu uĉiniti inovativnijim i raznovrsnijim.

Strana 77 od 97
Podsticaji opština za razvoj MSPP, poljoprivrede i ruralni razvoj

6. Preporuke
Naĉelni komentari22
1. Više (detaljnijih) istraţivanja o merama koje opštine preduzimaju u cilju podsticanja
lokalnog (ekonomskog) razvoja.
2. Veća razmena informacija kao i koordinacija zajedniĉkih akcija opština u ĉemu
SKGO moţe da ima vaţnu ulogu.
3. Da opštine mnogo više nego do sada predviđaju i analiziraju troškove preduzetih
mera u odnosu na rezultate i uspostave jasne kriterijume i procedure odobravanja
stimulativnih mera, naroĉito finansijskih kao što su krediti i subvencije.
4. Za neke mere podrške lobiranje za stvaranje pravnog okvira koji sada nedostaje. S druge
strane treba razmotriti mogućnost razvoja regionalnih (umesto lokalnih ili u kombinaciji sa
njima) struktura i aktivnosti, i to u saradnji sa Republikom i njenim institucijama, što bi
olakšalo troškove i rešilo problem nedostajućih resursa, naroĉito za manje opštine.

Unapređenje poslovne klime, efikasnost administracije


5. Znatno bolji rezultati ekonomskog razvoja postići će se u lokalnoj zajednici u kojoj postoji
povoljna poslovna klima, ukljuĉujući jednostavnost postupaka i lako obavljanje poslova;
naklonost prema lokalnim MSPP i poslovnim ljudima. Unapređenje oblasti urbanistiĉkog
planiranja svakako moţe bitno poboljšati i ubrzati investiranje i razvoj nekretnina u lokalnoj
zajednici. Sistem registracija i dozvola moţe se unaprediti na više naĉina: kompjuterizacijom
evidencija, odnosno registracija, brzim i kompletnim pregledom i manipulacijom bazom
podataka; pojednostavljenjem procedura za registraciju ili dobijanje dozvole, kroz sistem
„one stop shop“ opštine isl.

Fiskalni (daţbinski) sistem opština


6. Takse i naknade opština nesmeju da budu visoke, već treba da budu stabilne i predvidljive.
Posebne mogućnosti za unapređenje nalaze se kod naknada za korišćenje i uređenje
građevinskog zemljišta.

Pregledne informacije
7. Sistematsko prikazivanje ekonomske informacije na nivou opština (mapa resursa) ili
na nivou regiona koje omogućavaju da se razume struktura, priroda i karakteristike lokalne
ekonomije (Regionalna razvojna agencija za Šumadiju i Pomoravlje ima veoma dobro
razvijenu takvu mapu ili bazu podataka o regionalnim resursima), Jedan primer efikasnog
stavljanja na raspolaganje kljuĉnih informacija kreirala je opština Inđija kroz pravljenje
pregledne mape resursa koja se moţe pronaći na sajtu:
http://www.indjija.net/upload/documents/Map%20of%20Resources.pdf
8. Uvođenje sistema prikupljanja relevantnih informacija od MSPP kao glavnih aktera
lokalnog ekonomskog razvoja. Ova aktivnost treba da obezbedi da se dobiju informacije o
samim MSP, njihovim aktivnostima i poslovima; koji su to osnovni problemi sa kojima se
oni suoĉavaju u komunikaciji sa lokalnim vlastima; koje su osnovne potrebe i zahtevi MSPP
u pogledu njihovog poslovanja, odnosno lokalnog ekonomskog razvoja. Te informacije
mogu se postaviti na veb portal unutar SKGO. MSPP treba da osete da je aktivno uĉešće u

22Niz preporuka već je obuhvaćen u okviru ranijih delova teksta, tako da neće sve biti ponovljene, naroĉito ne
detaljno

Strana 78 od 97
Podsticaji opština za razvoj MSPP, poljoprivrede i ruralni razvoj

prikupljanju informacija u njihovom interesu i da na taj naĉin uĉestvuju u procesu stvaranja


novog poslovnog okruţenja.
9. U okviru opštinskih web sajtova kao i portala na SKGO (moguće uz pomoć SIEPA)
stalno aţuriranje podataka o LER aktivnostima opština a naroĉito raspoloţivim
lokacijama i uslovima za gradnju i ostalim pogodnostima za privlaĉenje domaćeg i
inostranog kapitala. Treba podstaći takmiĉenja za preduzetniĉke opštine prema unapred
određenim kriterijumima u odnosu na ukupnu preduzetniĉku aktivnost i podsticaje.

Nefinansijske strukture za podršku , obuka i konsalting


10. Da opštine budu aktivniji uĉesnici u kreiranju, upravljanju i korišćenju usluga , ali
delimiĉno i finansiranju MSP RA i postojećih i budućih RRA. To podrazumeva potrebu
kreiranja (u koordinaciji sa Republikom) MSP RA ili Agencija za ekonomski razvoj i na
delovima teritorije gde ih sada nema, kao i potcentara ovih regionalnih struktura.
11. Povezivanje LER kancelarija i pomenutih struktura na regionalnom nivou. Treba
uoĉiti da se funkcije delimiĉno poklapaju, pa je u tom pogledu je potrebno ustanoviti
racionalno povezivanje po nivou teritorijalne organizacije. One su delimiĉno
komplementarne: LER kancelarije se, koliko je poznato, ne bave pruţanjem individualnih
usluga, sem informacija, tako da postoji potreba da se kroz potcentre MSP RA ili druge
strukture (npr. Udruţenja preduzetnika) pruţaju i ove usluge na lokalnom nivou.
12. U kreiranju LER kancelarija proveriti mogućnost upotrebe pravnog modela Javne
agencije što bi dalo šire mogućnosti za funkcije, fleksibilnije upravljanje i kadrovsko
ekipiranje ovih kancelarija.
13. Treba izbegavati programe treninga bez unapred definisane traţnje. Neophodno je
odluke o tipu treninga ili edukacije donositi zajedno sa budućim korisnicima – privatnim
sektorom i drugima.

Biznis inkubatori i industrijske zone


14. Kod biznis inkubatora potrebno je paţljivo definisati profil podrške i stanara kako bi se
postigli maksimalni efekti, s obzirom na visoku cenu ovog tipa podrške. Specijalizacija na
pojedine sektore koji se ţele podrţati u lokalnoj zajednici, naroĉito na visoko inovativne i
tehnološki orijentisane projekte nudi veću šansu za veću dodatnu vrednost i
multiplikativne efekte. Takođe treba se potruditi da u inkubacione aktivnosti bude ukljuĉeno
i što više start ap firmi van fiziĉkih inkubatora kroz programe otvorene (virtualne)
inkubacije.
15. Kod industrijskih zona poţeljno je paţljivo prethodno planiranje i određena
specijalizacija. Treba napraviti balans koristi lokalne zajednice i investitora, naime preveliki
podsticaji za investitore u industrijskim zonama, mogu dovesti do situacije u kojoj je korist
koju ima lokalna zajednica mala ili nepostojeća.
Preporuke vezane za regionalne i lokalne finansijske sheme
16. Pravno definisati sistemski uređene naĉine kako i na nivou opština moţe da se legitimno
odvija pruţanje finansijske podrške MSPP i poljoprivredi (garancije, kreditiranje itd.
povezano sa naĉelnom preporukom br. 4) .23

23 Jedan nacrt takvog pravnog akta formulisan je u formi predloga ĉiji je autor Dejan Radulović, zamenik
direktora RAMSPP. Istovremeno se moţe stvoriti legalni okvir za mikrofinansijske organizacije finansirane od
donatora, s obzirom da one ne uzimaju depozite i niĉim ne doprinose ekonomskoj nestabilnosti, naprotiv
mogu podrţati upravo ugroţene kategorije stanovništva za ukljuĉenje u samozapošljavanje i time dati doprinos
ekonomskom i socijalnom razvoju i realizaciji strategije smanjenja siromaštva.

Strana 79 od 97
Podsticaji opština za razvoj MSPP, poljoprivrede i ruralni razvoj

17. Ispitati mogućnost za kreiranje alternativno (1) više regionalnih razvojnih fondova ili (2)
podruĉnih jedinica Fonda za razvoj Srbije.24 Takve regionalne strukture bi mogle biti
rešenje za profesionalno, efikasno i transparentno sprovođenje mikro finansijske podrške, za
šta opštine, naroĉito male nemaju i realno ne mogu imati kapaciteta. Ovde se ne razmatraju
moguće funkcije takvih fondova u finansiranju infrastrukture i drugih namena, već samo
vezane direktno za MSP. Oni bi dakle jednim delom trebalo da obavljaju funkciju start ap
kreditnih, a potencijalno takodje, mikrolizing fondova, a u perspektivi i vlasniĉkih („equity“)
ulaganja. Sem finansiranja start ap25 oni bi mogli baviti i poljoprivredom, podsticati
regionalne klastere ili druge prioritetne sektore za regione. Izvor finansiranja za start ap
kredite, kao i ostale kredite, mogli bi biti portfolio krediti dobijeni od Fonda za razvoj
Srbije.26 Jedna funkcija ove promene je da se odluĉivanje o dodeli pojedinaĉnih kredita,
praćenje i sve ostalo, odvija na regionalnom/lokalnom nivou, a ne u Beogradu, kako bi bilo
efikasnije i sa odgovarajućim potpunim informacijama o aplikantu i projektu. Takvi
regionalni fondovi bi, sem povlaĉenja (pozajmljivanja) sredstava iz centralnog fonda, mogli
da dobiju na legitiman naĉin i trajna, ili pozajmljena sredstva i od opština svog regiona, ĉime
bi se uspostavio dvostruki kapitalni oslonac i povezali interesi svih nivoa.
18. Ovakvi regionalni fondovi bi mogli imati vezu i sa eksternim regionalnim („etno-
zaviĉajnim“) investicionim fondovima koji bi se eventualno u budućnosti formirali na
osnovu ekonomskih interesa dijaspore (jedan od najupešnijih primera je Meksiko).
19. Kreirati uz to, samostalno ili verovatnije kombinovano u okviru prethodno pomenutih
regionalnih finansijskih institucija, i regionalne garantne fondove (u vlasništvu opština,
uz mogući doprinos sa centralnog nivoa) ili (alternativno) decentralizovati Garantni
Fond Srbije, formirati regionalna odeljenja bar u Nišu , Kragujevcu, Kraljevu i Uţicu i/ili
Valjevu Cilj je da se otklone uzroci zbog kojih je broj izdatih garancija za MSP mali i
uglavnom bio vezan samo za poljoprivredne kredite i ukljuĉe lokalna sredstva, inicijativa i
resursi.
20. Pravni akt (Zakon) koji bi uspostavio pravnu osnovu za sve pomenute regionalne fondove
bi mogao eventualno istovremeno regulisati i poloţaj Razvojnog i Garancijskog Fonda
AP Vojvodine, ĉime bi njihova situacija postala jasnije i bolje pravno utemeljena.

Ostali vidovi podrške


21. U većoj meri podrţavati strukture koje obrazuju samostalno lokalni preduzetnici na
osnovu sopstvenih interesa: lokalne klastere i druge tipove biznis udruţenja i mreţa.
22. U skladu sa realnim mogućnostima podrţati strukture i aktivnosti u seoskim i drugim
malim naseljima, kao što su zadruge, turistiĉke asocijacije, etnocentri, domaća radinost.
Potrebno je razvijati modele multifunkcionalnih centara ruralnog razvoja u ĉemu
iskustva teledomova (telecentara) mogu biti jedan od korisnih uzora (postoje i druge
strukture stvorene aktivnostima NVO i donatora kao što su agro biznis klubovi, ruralni
razvojni centri, asocijacije za razvoj i sliĉno).

24 Što bi bila dopuna odnosno finansijski pandan RRA- regionalnim razvojnim agencijama (poţeljno onda kada
bude definisana regionalizacija na nivou NUTS 2 ili i ranije, na nivou NUTS 3.
25 kao i drugih klijenata koji su za banke nepoţeljan partner (npr. kooperative i u budućnosti socijalna preduzeća

koja zapošljavaju riziĉne grupe i /ili obavljaju socijalne funkcije).


26 Ovo bi bilo sliĉno sadašnjem modelu drţavnog kreditiranja lizing kuće Lipaks lizing i sliĉno naĉinu kako

SBA u USA plasira sredstva (delom zapravo garancije) MSP klijentima preko dvostepenog sistema finansiranja.
Centralna jednica za finansiranje start ap moţe biti kao sada Fond za razvoj Srbije, ili se u budućnosti moţe
formirati kao poseban Start ap fond.

Strana 80 od 97
Podsticaji opština za razvoj MSPP, poljoprivrede i ruralni razvoj

7. Reference
Bibliografija
4. Istraţivanje The Urban Institute,MEGA projekat USAID, 2006 u 4 opštine u Srbiji
5. Strategija regionalnog razvoja RS 2007-2012, januar 2007, Republički zavod za razvoj;
6. Strategija ekonomskog razvoja Srbije 2006-2012, 2006, Republički zavod za razvoj;;
7. “Utilization of information and communication technology in the Republic of Serbia 2006”
RSO;
8. Local Governance and the Drivers of Growth,OECD Centre for Entrepreneurship, SMEs
and Local Development, Trento, 2005
9. Managing Decentralisation: A New Role for Labour Market Policy,
ISBN: 9789264104709, OECD , 2005
10. More Than Just Jobs: Workforce Development in a Skills-Based Economy, OECD
2006,Local Economic and Employment Development (LEED) Programme
11. Skills Upgrading - New Policy Perspectives, OECD Centre for Entrepreneurship,
SMEs and Local Development, 2006
12. Cifrić, I. Ruralni razvoj i modernizacija, IDIZ, Zagreb, 2003.
13. Вујовић, С., Петровић, М. Урбана социологија, ЗУНС, Београд, 2005.
14. Castells, M. (1996), The Rise of the Network Society. Oxford, UK: Blackwell Publishers
15. Hawken, P., A. Lovins, et al. (1999), Natural Capitalism. Boston: Little, Brown and
Company.
16. Lösh, A. (1954), The Economics of Location. New Haven: Yale University Press
17. Meadows, D., et all (1972), Limits to Growth. New York: Universe Books
18. Milutinovic, S., M. Đukanović (2001), „Uloga lokalnih vlasti u implementaciji održivog
razvoja – primer grada Niša‟, u V. Šećerov, M. Pejić (eds.), Lokalna samouprava u
planiranju i uređenju prostora i naselja. Beograd: Asocijacija prostornih planera Srbije
19. Milutinovic S., (2002), „The Case Study of Nis‟, in O. Knorr-Sidow (ed), Proceedings,
Summer School “The Future Role of Cities in a Globalizing World: Challenges for new
public strategies and innovative urban governance”. Budapest, Hungary, July 2002
20. Milutinovic S., (2002a), “LA 21 under difficult framework conditions – Case study of Nis”,
Abstracts, EuropeanCities21, The Oslo Convention of European ICLEI Members. Oslo,
Norway, 9-12 February 2002
21. Mumford, L. (1961), The City in History. London: Secker and Warburg
22. Economics, LXIV, 89 - 104
23. Pušić, LJ. (2001), Odrzivi grad - ka jednoj sociologiji okruzenja. Beograd: Slobodan
Masic/Biblioteka Nova 175
24. Richardson, H. W. (1973), Economic Growth Theory. London XE "London" : MacMillan
25. Richardson, H. W. (1980), „Polarization reversal in Developing countries‟, Papers of the
Regional Science Association, 45, 67-85
26. Sassen, S. (1991), The Global City: New York, London, Tokyo. Princeton: Princeton
University Press.
27. Stockholm Conference (1972), Only One Earth: An Introduction to the Politics of Survival.
London: Earth Island
28. UNCHS (1996), The HABITAT Agenda. http://www.unhabitat.org/unchs/english/hagenda/
29. UNDP (1999), Human Development Report 1999. UN Development Program,
http://www.undp.org/hdro/99.htm
30. UNICEF XE "UNICEF" (1995), The Progress of Nations. New York: United Nations
International Children‟s Fund (UNICEF)
31. United Nations (1992), Agenda 21: Programme of action for sustainable development.
New York: United Nations

Strana 81 od 97
Podsticaji opština za razvoj MSPP, poljoprivrede i ruralni razvoj

32. United Nations (1998), World Urbanization Prospects. New York: U. N. Department of
Economic and Social Affairs
33. United Nations (2000) United Nations Millennium Declaration, A/RES/55/2,
http://www.un.org/millennium/declaration/ares552e.pdf
34. Prof.dr Mirko Pejanović,”Model participacije građana u lokalnoj samoupravi i
mogućnost kreacije novih institucija za razvoj lokalne samouprave,”Lokalna
samouprava”Juni 2004 god.
35. Uporedna iskustva lokalnih samouprava, Magna agenda, Beograd 2002.g.

Internet sajtovi
1. Stalna konferencija gradova i opština http://www.skgo.org
2. Istraţivanje o strateškim dokumentima opština, kancelarija potpredsednika vlada za
strategiju smanjenja siromaštva http://www.prsp.sr.gov.yu/istrazivanje/index.jsp
3. Republiĉka agencija za razvoj malih i srednjih preduzeća i preduzetništva
http://www.sme.sr.gov.yu/
4. MERR, Ministarstvo za ekonomiju i regionalni razvoj: http://www.merr.sr.gov.yu
5. Lokacije u opštinama Vojvodine za izgradnju privrednih objekata
http://www.arhiurb.vojvodina.sr.gov.yu/
6. Mapa resursa opštine Inđija
http://www.indjija.net/upload/documents/Map%20of%20Resources.pdf
7. Euta , evropska unija teledom saveza http://www.euta.hu/

Strana 82 od 97
Podsticaji opština za razvoj MSPP, poljoprivrede i ruralni razvoj

8. PRILOZI

Prilog 1: Anketni upitnik


27
Anketiranje opština i gradova u Srbiji o sadašnjem i planiranom učešću u podršci
razvoju malih i srednjih preduzeća i preduzetništva, uključujući poljoprivredu
Sprovodi UNDP Srbija u saradnji sa Stalnom konferencijom gradova i opština, Ministarstvom privrede RS i
Republičkom agencijom za podršku razvoja MSPP
Period anketiranja: februar/mart 2007. godine
Anketni upitnik broj: __________ datum prijema _________(popunjava UNDP)

1. Ime opštine/grada Adresa

Ime, funkcija, kontakt telefon osobe Pečat


odgovorne za anketu
Potpis ..................................Datum...................

2. Strukture za podršku MSP (malih i srednjih preduzeća) i LER (lokalni ekonomski razvoj)
2.1 Da li imate kancelariju za LER - Ako da, koliko zaposlenih ima u Da li planirate kancelariju za
lokalni ekonomski razvoj kancelariji: LER- lokalni ekonomski razvoj

1- da Navedite projekte ili aktivnosti na 1- da


2 - ne kojima su radili u 2006: 2 - ne

........................................................
........................................................

2.2 Da li u vašoj opštini postoji Da li učestvujete u finansiranju tog Da li je planirano otvaranje


odeljenje regionalnog centra ili odeljenja odeljenja regionalnog centra ili
agencije za razvoj MSP agencije za MSP

1- da 1- da 1- da
2 – ne 2 – ne 2 –možda
3 -ne
2.3 Da li postoji neka druga forma Navedite naziv i aktivnosti ako Da li planirate neku drugu
lokalnog centra ili punkta za podršku postoji: formu lokalnog centra za
razvoju MSP i/ili LER, npr podršku razvoju MSP i LER
Informacioni punkt, »kol centar« ......................................................
(telefonski servis) ?
...................................................... 1- da
1- da ......................................................
...................................................... 2 - ne
2 – ne ......................................................
2.4 Da li opština ima nameru ili potencijalni interes da učestvuje u osnivanju Regionalne Agencije
(centra) za podršku MSP ili da pomogne širenje neke postojeće agencije (iz susednog okruga) na
sopstveno područje (odgovor ako za sada ne postoji aktivna agencija na području vašeg okruga)

1 – da
2. –možda
3. -ne

27 Svuda dalje u upitniku upotrebljen je termin “opština”, što treba shvatiti kao “opština ili grad”

Strana 83 od 97
Podsticaji opština za razvoj MSPP, poljoprivrede i ruralni razvoj

Partneri u tome ,ako ih ima (ako je odgovor pod 1):


...............................................................................................................................................................................

2.5 Opisno izrazite kvalitet i specifičnosti dosadašnje saradnje koju opština ima sa Regionalnom
Agencijom (centrom) za podršku MSP (odgovor samo ako već postoji na području vašeg okruga)

.......................................................................................................................................................................

.......................................................................................................................................................................

2.6 Kakve su vaše potrebe za promenama u toj saradnji –pravac potrebnih promena?

.......................................................................................................................................................................

.......................................................................................................................................................................

3. Finansijske stimulacije (molimo da popunite ovaj segment sa posebnom pažnjom)

3.1 Da li Opština iz budžeta sprovodi ili planira finansijsku podršku za razvoj poljoprivrede ili malih i srednjih
preduzeća ili investicija u opštinu (pogledajte pitanje 3.3 pre nego što odgovorite na ovo)

sprovodi planira
1 – da 3 - da
2. -ne 4. -ne

3.2 Ako je odgovor negativan, koji je razlog za to

1. nedostatak sredstava .................................................................................................................


2. nije ocenjeno za potrebno..........................................................................................................
3. postoje pravne prepreke.............................................................................................................
nešto drugo (navesti).....................................................................................................................

3.3 Ako da, koju vrstu finansijske podrške Ukupna suma realizovana iz
budžeta 2006 u 000 din, i broj
...................................................................................................................... klijenata koji su dobili podršku
.....................................................................................................................
.....................................................
Navesti dodatne detalje ispod (1 do 8) tamo gde je relevantno: Opisati
Detaljni podaci po pojedinim
preciznije kategoriju klijenata i partnere u šemi (ako postoje )npr banke
vrstama podrške (suma u 000
din i broj klijenata):

1- kreditna šema za poljoprivredu

2 – kreditna šema za MSP (precizirati za koga)

3 – kreditne garancije / garantni fond

4 – subvencije kamate za kredite

5 Grant (bespovratna sredstva) za samozapošljavanje

Strana 84 od 97
Podsticaji opština za razvoj MSPP, poljoprivrede i ruralni razvoj

6 – Grant (bespovratna sredstva) za stimulaciju ostalih ulaganja, navesti


kome i za koju svrhu :

7 - olakšice u lokalnim zahvatanjima


1. takse 2. naknade za zemljište 3. drugo

8. Nešto drugo, opišite

4. Biznis obuke , konsultantske usluge, praćenje

4.1 Da li opština (su)finansira obuke, savetovanje, konsultantske usluge ili mentoring (praćenje, savetovanje
tokom dužeg perioda) i za koju kategoriju klijenata -preduzetnika (početnici, postojeće MSP i radnje, neka
posebna grupa)

sprovodi planira

1 – da 3 – da
2. -ne 4. -ne

Ukupna suma uloženih sredstava u 2006 i broj klijenata.........................................................................

Opis, šta i za koga, navesti eventualnog donatora / sufinansijera i organizaciju koja pruža usluge/
implementacionog partnera/: ....................................................................................................................
.................................................................................................................................................................
..................................................................................................................................................................
4.2 Da li opština pruža kroz svoje strukture ili finansijski podržava pružanje stručnih saveta
poljoprivrednicima
Sprovodi Planira
1 – da 1 – da
2. -ne 2. -ne

Opis (šta i kako): ..............................................................................................................................


.......................................................................................................................................................................

5. Biznis inkubatori & tehnološki parkovi, Industrijske zone


5.1 Da li opština ima /planira poslovne inkubatore ili tehnološke parkove ?
ima planira Sektor/ specijalizacija ako je
relevantno, ili neki drugi podatak,
pomoć, partneri
1 – da 3 – da ...............................................
2. -ne 4. -ne
................................................

5.2 Da li opština ima ili planira industrijske zone?

Sektor specijalizacije zone,


ima već planira ili su u postupku pomoć, partneri
realizacije

1 – da 3 – da
2. -ne 4. -ne

Strana 85 od 97
Podsticaji opština za razvoj MSPP, poljoprivrede i ruralni razvoj

.....................................................
broj : broj:
.....................................................
Orijentaciona površina: Orijentaciona površina:
.....................................................

6. Drugi vidovi- sektorska ili druga specifična podrška preduzetništvu

Da li Opština podstiče preduzetništvo u (zaokružiti i dodati kratak opis):

1. seoskom turizmu ili nekoj drugoj turističkoj aktivnosti ..................................................................


2. etno centru / ručnim radovima.......................................................................................................
......................................................................................................................................................
3. tranzicionom centru za viškove radnika.........................................................................................
........................................................................................................................................................
4. zanatstvu........................................................................................................................................
5. Kroz razvoj Teledomova / telekoliba (IT centri ) ..............................................................................
6. Virtuelnim preduzećima........................................................................................................................
7. Nagradama za najboljeg preduzetnika, ideju, inovaciju.......................................................................
8. u nekoj drugoj specifičnoj oblasti ili lokalnom klasteru–navesti kojoj: .
........................................................................................................................................................
Navedite detalje i način podrške i sa kojim partnerima sarađujete (donatori, implementatori):

.....................................................................................................................................................................

....................................................................................................................................................................

7. Kontakt osoba ili osobe u opštini za detaljnije informacije po ovim pitanjima : ime i prezime,
funkcija, telefon, email adresa-
7.1 ukoliko je ista osoba kao pod 1, zaokružiti/podvući tekst: isto kao u rubrici broj 1.
7.2 ako to nije slučaj, specificirati drugu osobu/e za sva ili pojedina pitanja:

...........................................................................................................................................................................
..........................................................................................................................................................................
8. Dodatne informacije koje želite da pružite :

...........................................................................................................................................................................
..........................................................................................................................................................................
..............................................................................................................................................

Strana 86 od 97
Podsticaji opština za razvoj MSPP, poljoprivrede i ruralni razvoj

Prilog 2: Aktivnosti RC za društveno-ekonomski razvoj


„BANAT“
Osnovan: Regionalni centar za društveno-ekonomski razvoj Banat, Zrenjanin / RCR
Banat/ je nastao 2006. godine, realizacijom projekta „Uspostavljanje Regionalnog centra za
društveno ekonomski razvoj „Banat“ , koji je finansijski podrţala EU, preko EAR. Cilj
projekta je bio da se doprinese izgradnji odrţivog kapaciteta društveno ekonomskog razvoja
na teritoriji Banata kroz formiranje snaţnog partnerstva banatskih opština. Institucionalno
rešenje ekonomskog udruţivanja ovih opština upravo se ogleda u formiranom RC. Osnivaĉi
su: Vlada Republike Srbije, Izvršno veće AP Vojvodine, svih 19 banatskih opština,
regionalne privredne komore sa teritorije Banata, nevladine organizacije, udruţenje
preduzetnika, HIP Petrohemija i „Mlekoprodukt“ a.d.
Sektori RC: 3 sektora za podršku opštinama, za mala i srednja preduzeća i treninge i
informaciono dokumentacioni centar.
Glavne aktivnosti:
 sprovođenje projekata u okviru EDEP programa EAR “Vojvođanski tranzicioni
centar” i “Centar za istraţivanje, razvoj i transfer tehnologije“;
 podrška Garancijskom fondu AP Vojvodine, u saradnji sa “Banka Inteza” u
realizaciji projekta podrške razvoju ţenskog preduzetništva na teritoriji Banata;
 promocija mera i prioriteta vezanih za razvoj sektora MSPP u Vojvodini, u saradnji
sa Pokrajinskim sekretarijatom za privatizaciju, preduzetništvo i MSP;
 monitoring i evaluacija kreditne linije za razvoj sektora MSP i poljoprivrede, u
saradnji sa opštinom Zrenjanin i Metals bankom;
 mapiranje slobodnih resursa opštine Zrenjanin - mini katalog, u saradnji sa opštinom
Zrenjanin, Mesnim zajednicama i Kancelarijom za lokalno-ekonomski razvoj opštine
Zrenjanin (o raspoloţivim proizvodnim, skladišnim i drugim halama, i slobodnim
resursima u mesnim zajednicama) i priprema mini kataloga za potencijalne investitore
na teritoriji opštine Zrenjanin, RC će napraviti bazu podataka koja bi se koristila u
okviru zajedniĉke aktivne politike za privlaĉenje investicija.
 klaster inicijativa u tekstilnoj industriji.
Vojvođanski tranzicioni centar (VTC) je projekat koji finansira EU, a njegovom realizacijom
upravlja EAR. VTC se realizuje u saradnji sa partnerima (RA MSPP, Alma Mons i RC
MSPP Subotica) na teritoriji AP Vojvodine. Glavni cilj projekta je da se pruţi dodatna
podrška preduzećima sa teritorije AP Vojvodine koja su se našla u procesu privatizacije i
restrukturiranja. U okviru projekta predviđeno je da RCR – Banat pruţi nefinansijsku
podršku u prevazilaţenju problema u dva pilot preduzeća na teritoriji Banata koja su u
procesu privatizacije. U saradnji sa sindikatima odabrani su “Udarnik” iz Zrenjanina i IMT-
FOP iz Novog Beĉeja. Dodatnu podršku aktivnostima timu VTC pruţiće Izvršno veće AP
Vojvodine, Unija poslodavaca Vojvodine, Savez Samostalnih Sindikata Srbije i filijale
Nacionalne sluţbe za zapošljavanje. U toku je ukljuĉivanje i drugih preduzeća sa teritorije
Banata. HIP Petrohemija iz Panĉeva, u cilju što bolje pripreme za predstojeću privatizaciju,
odluĉila je da se ukljuĉi u ovaj projekat. U narednom periodu izvršiće se analiza potreba u
preduzeću, i ukljuĉiti adekvatne struĉnjake. Na inicijalnom sastanku, u organizaciji
Regionalne privredne komore Panĉevo, predstavljen je program za rešavanje viška radnika
koji će usled organizacionih, tehniĉkih i kadrovskih promena ostati bez posla. Program je

Strana 87 od 97
Podsticaji opština za razvoj MSPP, poljoprivrede i ruralni razvoj

ocenjen kao izuzetno dobar. Takođe, izlazeći u susret radnicima u dva pilot preduzeća sa
teritorije Banata, tim RCR – Banat je dogovorio, u saradnji sa filijalom Nacionalne sluţbe za
zapošljavanje i Ekonomskom školom iz Zrenjanina, da se zainteresovani radnici ukljuĉe u
programe Nacionalne sluţbe za zapošljavanje, u skladu sa njihovim interesovanjima. Pored
ovih institucija, u projekat se ukljuĉio i Centar za ruralni razvoj iz Novog Kneţevca.
Potpisivanjem Sporazuma o saradnji sa ovom institucijom, radnicima IMT – FOP iz Novog
Beĉeja će se pruţiti mogućnost da prošire znanja iz oblasti uvođenja inovacija u MSP.
Centar za istraţivanje, razvoj i transfer tehnologija (CIRTT): Projekat finansijski
podrţan od EU, njime upravlja EAR. CIRTT je formiran od strane relevantnih institucija u
Banatu jedan je od prioriteta regiona, u cilju podsticaja njegovog privrednog i ekonomskog
razvoja u skladu sa Integrativnim planom društveno-ekonomskog razvoja Banata (2005-
2007). Projekat je zasnovan na partnerstvu i regionalnom pristupu te uspostavlja saradnju
nauĉno istraţivaĉke institucije sa preduzećima i komercijalizaciju inovacija u regionu.
Garancijski fond APV– Podrška razvoju ţenskog preduzetništva na teritoriji Banata:
obuhvata samo teritoriju Banata, partneri su RA MSPP Alma Mons i RCR – Banat.
Vrednost je 30 miliona dinara za start –up za radno neaktivne ţene, i 20 miliona dinara,
namenjenih za nabavku opreme za obavljanje registrovane delatnosti u MSP ĉiji su osnivaĉi
ţene sa teritorije Banata, a delatnost obavljaju manje tri godine. RCR – Banat promoviše
ovaj program, kontaktirano je preko 65 potencijalnih korisnica ove kreditne linije, i partneri
su u realizaciji ove garancijske šeme, pruţaju informacije i pomoć pri izradi biznis planova,
kao i pri prikupljanju kompletne dokumentacije potrebne za realizaciju.
U saradnji sa “Banca Intesa” raspisana je kreditna linija: krediti se realizuju pod
sledećim uslovima: rok otplate 5 godina, ukljuĉujući 1 godinu grejs perioda, kamatna stopa
na godišnjem nivou je 6,95%, i mogućnost odabira razliĉitih sredstava obezbeđenja.
Monitoring i evaluacija kreditne linije za razvoj sektora MSP i poljoprivrede, u saradnji sa
opštinom Zrenjanin i Metals bankom. Ostvarena saradnja se ogleda u udruţivanju
budţetskih sredstava opštine Zrenjanin sa sredstvima „Metals banke“ na osnovu Ugovora o
poslovnoj saradnji, radi implementacije strateških razvojnih programa opštine Zrenjanin i
podrške zapošljavanju. Jaĉajući partnerstvo između javnog i privatnog sektora, raspisana su
dva konkursa za dodelu sredstava u vidu dugoroĉnih kredita za finansiranje razvojnih
programa MSPP na teritoriji opštine Zrenjanin u 2006. godini (15 miliona) i za dodelu
sredstava, u vidu dugoroĉnih kredita za finansiranje razvojnih programa u oblasti
poljoprivrede na teritoriji opštine Zrenjanin u 2006. godini (20 miliona).
RCR – Banat u potpunosti prati efekte kreditnog aranţmana sa „Metals bankom“. Ovo
podrazumeva pre svega monitoring i evaluaciju koju, na osnovu potpisanog Ugovora o
poslovnoj saradnji sa Opštinom radi RCR. Analiza je obuhvatila pregled 226 podnetih
zahteva, od kojih 73 zahteva za dodelu kredita za razvoj i unapređenje MSPP i 153 zahteva
za registrovana individualna poljoprivredna gazdinstva sa teritorije opštine Zrenjanin.

ADF/CRDA-E u saradnji sa USAID-om je organizovao jednodnevne opštinske


kreditne sajmove. Cilj je bolje informisanje o postojećim kreditnim sredstvima za MSP,
širenje geografske pokrivenosti dostupnosti kredita gde su bankarske institucije predstavile
svoje kreditne linije, uslove kreditiranja i postupak realizacije i naplate.
Promocija: Putem štampanih brošura koje sadrţe objedinjenu ponudu i pregled mogućih
nefinansijskih usluga koje daje RC, ali i raspoloţivih finansijskih izvora. Takođe, RCR –
Banat je preuzeo ulogu da obaveštava osnivaĉe, kao i potencijalne klijente u regionu, o
trenutno dostupnim donatorskim sredstvima i fondovima, koji se raspisuju za institucije i
organizacije. Posredstvom Interneta ove informacije se vrlo lako i brzo šire, tako da svaki

Strana 88 od 97
Podsticaji opština za razvoj MSPP, poljoprivrede i ruralni razvoj

klijent moţe u veoma kratkom roku dobiti informacije, prouĉiti svu potrebnu dokumentaciju
fonda i odluĉiti da li ţeli konkurisati sa predlogom projekta, u ĉemu im pomaţe RC.
Evaluacija: RCR Banat uspostavio sopstveni sistem praćenja klijenata, te je u mogućnosti da
svakom klijentu izađe u susret i zadovolji njihove zahteve, napravljen je i softver koji
omogućava da, analizirajući podatke dobijene od klijenata, RC pomogne razvoju i
unapređenju delatnosti klijenta. Uvedene su konsultacije 1:1. Da bi što više unapredili
kvalitet pruţanja informacija potencijalnim klijentima, te komunikaciju sa kljuĉnim
institucijama društveno-ekonomskog razvoja, RCR priprema svoju Strategiju komunikacija
koja će sadrţati smernice za potrebe tima RCR – Banat.

Prilog 3 Teledomovi u Srbiji i svetu

Pojam: Teledom se opisuje kao višefunkcionalni informatiĉko-telekomunikacioni i usluţni


centar, mikrozajednica otvorenog profila, ili telekomunikaciona usluţna kuća zajednice. U
datom prostoru i okruţenju stvoriće onu informatiĉku, birotehniĉku, organizacionu i javno
komunikacionu osnovu koja će ekonomsko opravdano funkcionisati u sluţbi najrazliĉitijih
mesnih, pojedinaĉnih, grupnih, društvenih i mikroprostornih zahteva. Teledomovi moraju
pruţiti one usluge koje građani mogu neposredno koristiti. Usluge se postupno formiraju u
funkciji zahteva i potreba i dostupne su svakome. Teledomovi i telekolibe su u sluţbi
stvaranje jednakih šansi za dobrobit ljudi malih sredina

Teledom program u svetu: Prvi Teledom osnovan je 1985. godine u Švedskoj kao odgovor
zabaĉenih sredina za brţi razvoj. U Mađarskoj je 1994. godine poĉela realizacija Teledom
programa, gde 2006 postoji 560 Teledomova i 3500 E-taĉki.
Teledomovi postoje u Rusiji, Bugarskoj, Estoniji, Slovaĉkoj, Bosni i Hercegovini, koje su
2004. godine zajedno sa Mađarskom i Srbijom osnovale EUTU – Evropsku Uniju Teledom
Saveza ĉije sedište je u Budimpešti. Danas je Teledom program postao međunarodni pokret.
U SAD postoji oko 10.000 Telecentara, a u Indiji ima oko 30.000 Teledomova, gde je
usvojen petogodišnji plan razvoja za osnivanje 600.000 novih Teledomova.
Osnovne Teledom usluge
 Usluţni centar civilnih organizacija
 Pruţanje pomoći i saradnja u obavljanju sluţbenih poslova
 Internet dostupnost, Elektronsko dopisivanje za građanstvo, Izrada Web strana i
prezentacija
 Informacije od opšteg interesa, lokalni centar za informisanje
 Mesni oglas, informativni centar
 Kancelarijske usluge (npr. obrada teksta, štampanje, fotokopiranje, slanje i primanje
faksa, koriĉenje, plastificiranje, skeniranje, narezivanje CD-a, korišćenje kancelarija...)
 Korišćenje multimedija, Sluţba za manifestacije
 Raĉunarske igre
 Obavljanje raĉunarskih poslova
 Obrazovanje (škola raĉunara, stranih jezika, elektronskog bankarstva, za daljinsko
obrazovanje)
 Sluţba za zaštitu ţivotne sredine, za zaštitu kulturnih dobara

Strana 89 od 97
Podsticaji opština za razvoj MSPP, poljoprivrede i ruralni razvoj

 Omladinska sluţba, Volonterski centar


 Elektronski centar za posredovanje
 Centar lokalne trgovine i biznisa
 Turistiĉki biro
 Biro za unapređenje nerazvijenih sredina
 Elektronske usluge
 Centar za izradu konkursa
 Lokalni istorijski centar
 Mesto za izloţbe
 Razne usluge za nezaposlene
 Davanje saveta u vezi informatike
 Usluge stanovništvu(sastavljanje pisama,sastavljanje poslovnih pisama, molbi,
zahteva,
 autobiografija/
 Prikupljanje informacija
 Centar lokalne kompetencije

Sadrţaj aktivnosti Teledomova u Srbiji: TDS u Srbiji u saradnji sa Teledomovima i


Telekolibama organizuje i vrši usluge u vezi obrazovanja i razvoja preduzetništva, obuke za
razvoj preduzetništva i samozapošljavanja, izrada elektronskih prezentacija za preduzetnike,
usluge interneta, mobilne telefonije, osiguranja, kancelarijske usluge, edukacije lokalne MSP i
stanovništva u poljoprivrednoj proizvodnji i proizvodnji zdravstveno bezbedne hrane, obuke
u obrazovanju -ECDL ispitni centar sa preko 1000 polaznika do 2007.
Rezultati: U Teledomovima i Telekolibama Srbije do 2007. godine obuĉeno je preko
10.000 lica za rad na raĉunaru i stranim jezicima
Partneri: Nacionalna sluţba za zapošljavanje Srbije, Pokrajinski Sekretarijat za obrazovanje i
kulturu Vojvodine, Fond za razvoj neprofitnog sektora Vojvodine, EUTA – Evropska Unija
Teledom Saveza, AGROMREŢA – Beograd, Internet provajder Eunet, Operateri mobilne
telefonije 062,063, 064 i 065, Osiguravajuća kuća UNIQA, Donatori: Fondacija za razvoj
demokratskih prava DemNet, USAID, Teledom savez Mađarske, Fondacija Rukohvat,
Društvo za raĉunarsku nauku Janoš Nojman iz Mađarske, Regionalni centar za obrazovanje
Sehešfehervar iz Mađarske, Fondacija Apacai, a u toku su razgovori i dogovori i sa drugim
relevantnim partnerima o saradnji u zemlji i inostranstvu

Strana 90 od 97
Podsticaji opština za razvoj MSPP, poljoprivrede i ruralni razvoj

Prilog 4: Finansiranje opština, status i oĉekivane izmene


Najteţi deo procesa strateškog planiranja LER-a svakako je obezbeđenje finansiranja
programa i projekata. Osnovno ograniĉenje svake strategije razvoja je ono finansijsko, tako
da se minimizacija rashoda uvek nameće kao prioritetan zadatak, jer se i prihodi ĉesto
pokazuju manjim nego što je planirano. Mogućnosti finansiranja LER-a su prvenstveno iz :
 tekućih prihoda lokalnih vlasti, koji su prvi, ali ne i najveći izvor, ali je orijentacija na
sopstvena sredstva prirodna i najsigurnija;
 transferi od centralne vlasti, od strane opština slabo korišćena mogućnost, prvenstveno
zato što Republika ne sufinansira infrastrukturne i komunalne projekte na lokalnom
nivou, kako se to ĉini u mnogim drugim zemljama; nagoveštaj promena - novi nacrt
Zakona o finansiranju lokalne samouprave u SKGO;
 sredstva komunalnih preduzeća, kojima i jeste zadatak da iz sopstvenih izvora finansiraju
sopstveni razvoj; u mnogim lokalnim zajednicama to nije moguće, pošto se cene
komunalnih usluga drţe niskima, kako bi se popravio ţivotni standard stanovništva,
sa iscrpljivanjem komunalnih preduzeća kao posledicom;
 zaduživanje lokalne zajednice legitiman je naĉin obezbeđenja sredstava za finansiranje
infrastrukturnih i sliĉnih dugoroĉnih projekata;
 prodaja imovine, prihodi od privatizacije predstavlja konverziju postojeće u novi oblik
imovine, dok traje ovaj proces;
 privatni sektor je vaţan izvor finansiranja lokalnih projekata, i to ne kao izvor
budţetskih prihoda, već kao partner u razvojnim procesima kroz PPP;
 fondacije, uglavnom inostrane, mogu biti vrlo vaţan izvor finansiranja u oblastima
socijalne zaštite, zdravstva, prosvete;
 donatori (pokloni i zajmovi) poslednjih godina bili su veoma znaĉajan izvor finansiranja
u Srbiji, pa i na lokalnom nivou, posebno (Svetska banka, USAID, EU).
Budžet lokalne zajednice, po vaţećim propisima, moţe da finansira sve namene, ne postoje
formalna ograniĉenja njegovom ukljuĉenju u finansiranje projekata od znaĉaja za lokalni
ekonomski razvoj. Ipak, on ne moţe da bude osnovni izvor finansiranja, posebno za veće
komunalne i infrastrukturne projekte. Naime, konkurencija raznih potreba za finansiranjem
iz budţeta je tako velika da se obiĉno najlakše smanjuju baš investicioni rashodi; i sam obim
budţeta opština ĉesto nije dovoljan za finansiranje krupnijih projekata. I pored toga, budţet
je vaţan oslonac procesa strateškog planiranja LER-a. Jer, iz njega se mogu finansirati brojni
projekti koji ne zahtevaju velike sume novca, na primer za edukacije ili socijalne potrebe.
Pored toga, on moţe posluţiti kao izvor uĉešća lokalne zajednice za finansiranje projekata
kroz zajmove ili kredite MSPP i poljoprivrednicima, a i kao garancija njihovog redovnog
vraćanja.
Zaduživanje lokalnih vlasti je vaţan, a za velike projekte verovatno najvaţniji metod
finansiranja. On je pogodan, je omogućuje izvođenje projekata koji bez zaduţivanja ne bi
mogli da budu pokrenuti i, omogućuje prenošenje na nabavke konkurentskim putem, tj.
tenderom ili licitacijom u pogodnom sluĉaju. Takav pristup će, sa jedne strane, obezbediti
najniţe cene i tako smanjiti ukupne rashode projekta i, sa druge strane, otkloniti sumnju u
korupciju, koja je ĉesto prisutna kod javnih nabavki u Srbiji. Osnovna svrha zaduţivanja,
kako svetsko iskustvo pokazuje, obiĉno su baš dugoroĉni investicioni projekti. Novi Zakon
o javnom dugu, omogućava zaduţivanje opština kroz: zajmove kod banaka i drugih
finansijskih institucija, i kroz obveznice, koje bi lokalne zajednice emitovale i plasirale ih, one

Strana 91 od 97
Podsticaji opština za razvoj MSPP, poljoprivrede i ruralni razvoj

ili neko u njihovo ime, na domaće i/ili strano finansijsko trţište. Zakon dozvoljava da dugovi
budu i u domaćoj i u stranoj valuti, da se naprave u zemlji i inostranstvu, s tim da su
investicioni rashodi jedina dozvoljena namena.
Svetsko trţište municipalnih obveznica, tj. obveznica lokalnih vlasti, veoma je veliko,
posebno u SAD. Tome obiĉno podsticaj daju poreske pogodnosti, jer kupci obveznica na
prihode od njih ne plaćaju porez na dohodak (ukoliko su građani), ili porez na dobit (ukoliko
su preduzeća). U Srbiji postoje prepreke širem korišćenju municipalnih obveznica kao izvora
sredstava za finansiranje razvojnih projekata koje ĉine prvenstveno: nizak kreditni rejting na
svetskom finansijskom trţištu, pa lokalne zajednice imaju još niţi, naše lokalne vlasti su
potpuno nepoznati emitenti obveznica, i potrebno vreme za sticanje poverenja za veće
poslove, a ograniĉenje je i to što opštine u Srbiji ne poseduju sopstvenu imovinu, već je sva,
a po Zakonu o svojini iz 1995. godine, u republiĉkom vlasništvu; samim tim, lokalne
zajednice ne mogu imati dobro obezbeđenje duga, ne mogu dati imovinu kao garanciju ili
hipoteku na sopstvenu imovinu.

Međunarodni izvori, pored komercijalnih poslova, nude mogućnost obezbeđenja novca za


projekte o povoljnim, koncesionalnim uslovima, ĉak i kroz poklon. Tu su kao donatori ili
koncesioni finansijeri: Evropska unija kao najvaţniji međunarodni oslonac u finansiranju,
Svetska banka, koja se brine o strukturnim reformama u Srbiji i potpomaţe projekte koji su
od znaĉaja za smanjenje siromaštva, Evropska banka za obnovu i razvoj, koja podrţava
ekonomsku tranziciju i grane kao što su energetika, rudarstvo, saobraćaj i obezbeđuje
kreditne linije za MSPP preko ProCredit banke, ĉiji je suvlasnik, a koja se iskljuĉivo bavi
finansiranjem razvoja MSP; Evropska investiciona banka, koja se najvećim delom bavi
povoljnim kreditiranjem saobraćajne infrastrukture; USAID, DFID i druge drţavne agencije
za podršku razvoju, koje odobravaju pomoć; sada se nalazimo pred startom projekat MEGA
USAID-a, ĉija je svrha baš pomoć ekonomskom razvoju u nekim opštinama Srbije;
bilateralni donatori, tj. pojedinaĉne zemlje koje odobravaju Srbiji pomoć na osnovu dobro
obrazloţenih projekata.

Po našem Zakonu o koncesijama u mnogim oblastima se koncesije mogu davati, a one od


znaĉaja za lokalne zajednice su: komunalije, putevi, vodoprivreda, telekomunikacije, banje, ali
i zdravstvo, prosveta, sport, smeće, sa najduţim rokom od 30 godina.
Problem koji oteţava finansiranje investicija na lokalnom nivou jeste koncept podele
nadleţnosti između lokalnog i drţavnog nivoa, po kome drţava ne pomaţe finansijski i na
drugi naĉin investiranje u one namene koje pripadaju lokalnoj zajednici. Na taj naĉin, koji je
potpuno razliĉit od preovlađujućeg u svetu, vaţan potencijalni izvor sredstava, onaj drţavni,
zatvoren je za projekte lokalnih zajednica. Izvesna nada u promene ove koncepcije postoji,
pošto se priprema nacrt Zakona o finansiranju lokalne samouprave.

Da bi se bolje razumele mogućnosti i ograniĉenja opština u podsticanju lokalnog


preduzetništva vredno je navesti neke od sledećih njihovih pravnih okvira finansijskih
ingerencija (prema materijalu SKGO):

Reforme u oblasti finansiranja lokalne samouprave od 2001-2006. godine karakteriše


nepromenjeno uĉešće u zajedniĉkim prihodima sa Republikom, netransparentan mehanizam
horizontalnog ujednaĉavanja finansijske snage opština/gradova, neprimenljiv za donošenje
dugoroĉnih planova razvoja-odrţivi razvoj i razvoj MSPP. Dobru okolnost predstavlja što na
strani pasivnog finansijskog izravnanja nije došlo do promena, tako da je tokom

Strana 92 od 97
Podsticaji opština za razvoj MSPP, poljoprivrede i ruralni razvoj

posmatranog perioda realno rasla finansijska snaga opština u Srbiji - bila je podrţavana
rastom obima transfernih sredstava iz budţeta Republike i povećanim uĉešćem u prihodima
od poreza na zarade, a ne uvođenjem novih oblika njihovih vlastitih prihoda.
Drugi period reformi vezan je za donošenje Zakona o finansiranju lokalne samouprave
2007. godine. Nov Zakon treba da: ojaĉa izvorne prihode opština, “prevođenje” poreza na
nepokretnosti u sopstvene prihode opština, prenos poslova poreskog administriranja
izvornih prihoda sa Republike na opštine, predvidljivosti sistema i mogućnosti donošenja
dugoroĉnih planskih akata na lokalnom nivou vlasti, delotvornije korišćenje međubudţetskih
transfera, pravo na njihovo zaduţivanje, vertikalno i horizontalno finansijsko ujednaĉavanja
jedinica lokalne samouprave, funkcionisanje budţeta i sistem eksterne/interne kontrole, kao i
uspostavljanje novih oblika finansiranja opština, kroz porez na korišćenje javnih dobara,
kojim bi opštine mogle da stimulišu ili destimulišu neke investicije i da ih privlaĉe u svoj
region (primeri opština iz Nemaĉke).

Zakonom o finansiranju lokalne samouprave u pogledu utvrđivanja izvornih prihoda lokalne


samouprave, predviđa se da svih 16 oblika ostane u sistemu, s tim što su opštinske
administrativne takse preimenovane u lokalne administrativne takse. Samodoprinos, kao
specifiĉnost sistema finansiranja lokalne samouprave u Srbiji, ovim Zakonom ima za
osnovicu i penzije ostvarene u zemlji i inostranstvu, s obzirom da i penzioneri uĉestvuju u
donošenju odluke o njegovom uvođenju. Regulisani su i prihodi od donacija, kao i namenski
karakter prihoda ostvarenih od davanja u zakup, odnosno na korišćenje nepokretnosti u
drţavnoj svojini. Visina lokalnih komunalnih taksi u ingerenciji opština je za tri oblika: a)
isticanje firme na poslovnom prostoru; b) isticanje i ispisivanje firme van poslovnog prostora
na objektima i prostorima koji pripadaju opštini (kolovozi, trotoari, zelene površine,
bandere); c) drţanje motornih drumskih i prikljuĉnih vozila, osim poljoprivrednih vozila i
mašina. Vlada će utvrđivati njihove najviše iznose po osnovu predloga Ministarstva finansija,
uz prethodno pribavljeno mišljenje Komisije za finansiranje lokalne samouprave (ĉiji je
zadatak da zastupa interese lokalnih vlasti). Odluka o uvođenju izvornih prihoda mora se
doneti, tek nakon odrţavanja javne rasprave u postupku utvrđivanja budţeta opštine za
narednu godinu.

Jednu od najvećih novina predstavlja “prevođenje“ poreza na imovinu (na nepokretnosti) u


izvorne prihode opština. Poĉev od januara 2007. godine, skupština opštine ima pravo da
utvrđuje visinu stope, koja ne moţe da bude veća od stope propisane zakonom kojim se
uređuje oporezivanje imovine. Pored “proširenja“ prava na njihovo uvođenje, opštine mogu
i da vrše poslove poreskog administriranja izvornih prihoda.
Zakonodavac preuzima sve oblike ustupljenih prihoda koji su bili utvrđeni Zakonom o
finansiranju opština, isto vaţi i kada su u pitanju naknade za korišćenje dobara od opšteg
interesa. Ovo je posebno vaţno za realne ambicije opština da upravljaju ulaganjem domaćeg i
inostranog kapitala na svojoj teritoriji, i da razviju nove oblike vlastitih prihoda prvenstveno
razvojnih (primer opština iz Nemaĉke koje imaju vlastite prihode iz naknada za korišćenje
javnih dobara).
Međutim, donošenje Zakona o zaštiti ţivotne sredine prouzrokovalo je ukidanje naknade za
investicije iz oblasti zaštite ţivotne sredine, a Zakon o turizmu uvođenje prava na ostvarivanje
turistiĉke naknade. Ovoj grupi prihoda pridruţene su i naknade za korišćenje voda i
prirodnog lekovitog faktora

Strana 93 od 97
Podsticaji opština za razvoj MSPP, poljoprivrede i ruralni razvoj

Da bi se obezbedila predvidljivost sistema, Zakon o finansiranju lokalne samouprave


utvrđuje fiksnu stopu uĉešća opštine u porezu na zarade, ĉime se napušta reţim njenog
“godišnjeg” utvrđivanja. Pored toga, preciznije je regulisana procedura izraĉunavanja visine
transfera opštine, a pojedinaĉni iznos nenamenskih sredstava za svaku opštinu i grad u Srbiji
ĉiniće sastavni deo Memoranduma o budţetu i ekonomskoj i fiskalnoj politici. Ovo je
izuzetno vaţno zbog promene shvatanja same opštine o uticaju lokalne zaposlenosti na njene
izvorne prihode budţeta, na nje razvoj, kao i na njene programske aktivnosti vezane za
mogućnosti stvaranja nove zaposlenosti kroz MSP i privlaĉenje investicija.

Zakon poboljšava sistem horizontalnog ujednaĉavanja opština. Namera zakonodavca je


da se izvrši smanjenje postojećih razlika u visini sredstava i poboljša poloţaj finansijski
siromašnijih opština. U tom pravcu, došlo je i do “razvijenije” upotrebe mehanizma
međubudţetskih transfera. Zakonodavac pravi razliku između nenamenskih i namenskih
transfera. Svaki od njih ima svoje podoblike i posebne funkcije u sistemu:
Ukupni nenamenski transfer predstavlja zbir transfera sastavljen iz pojedinaĉnih oblika: a)
transfera za ujednaĉavanje, b) opšteg, c) kompenzacionog i d) tranzicionog transfera. Ukupni
godišnji iznos nenamenskog transfera fiksiran je za udeo u BDP-u zemlje, ĉime se
obezbeđuje predvidljivost visine transfernih sredstava (iznosi 1,7%). U okviru ukupnog
nenamenskog transfera, prvo se opredeljuje transfer za ujednaĉavanje, zatim kompenzacioni,
tranzicioni i opšti transfer. Transfer za ujednačavanje dobijaju samo one opštine kod kojih je
procenjeni iznos prihoda od ustupljenih poreza po stanovniku niţi od 90% proseka svih
opština u Srbiji, i to u visini koja je potrebna da se dostigne 90% navedenog proseka. Ovim
rešenjem trebalo bi da se izvrši smanjenje razlike između najbogatijih i najsiromašnijih
opština u Republici. U okviru ukupnog nenamenskog transfera sadrţan je i deo transfera
kojim se nadomeštaju gubici prihoda opština koji nastaju kao posledica promena u poreskom
sistemu – ovaj oblik transfera definisan je kao kompenzacioni transfer. Ukoliko se izmenom
metodologije utvrđivanja transfera, iznos procenjenih prihoda opština umanji iznad
propisanog limita, dodeljuje joj se tranzicioni transfer. Opšti transfer se dodeljuje svim
opštinama i gradovima i to po kriterijumima Zakona.
Novinu u odnosu na prethodno rešenje predstavlja precizno određivanje uĉešća svakog od
kriterijuma u “građenju” iznosa opšteg transfera: a) 65,0% sredstava deli se prema broju
stanovnika; b) 19,3% prema površini teritorije opštine; c) 4,56% prema broju odeljenja u
osnovnom obrazovanju; d) 1,14% prema broju objekata u osnovnom obrazovanju; e) 2,0%
prema broju odeljenja u srednjem obrazovanju; f) 0,5% prema broju objekata u srednjem
obrazovanju; g) 6,0% prema broju dece obuhvaćene neposrednom deĉijom zaštitom; h)
1,5% prema broju objekata u deĉijoj zaštiti. U daljem postupku obraĉuna transfera, vrši se
umanjenje transfera onim opštine ĉiji je procenjeni iznos ustupljenih poreza po stanovniku
(za godinu za koju se donosi budţet) veći za preko 50% u odnosu na prosek u Republici.
Visina umanjenja iznosi 40% od iznosa iznad tog limita. Sredstvima koja su “uzeta” od
bogatijih opština, uvećava se iznos opšteg transfera kod “siromašnijih” opština (ĉiji je
proseĉan iznos ustupljenih poreza ispod gore utvrđenog limita). Ovakvom preraspodelom
transfera trebalo bi da se smanji horizontalna neujednaĉenost finansijske snage opština u
Srbiji.

Namenski transfer je transfer koji se koristi za finansiranje određenih funkcija i izdataka, a


moţe biti ustanovljen u vidu: a) funkcionalnog transfera, koji se koristi finansiranje izdataka
u okviru određene funkcije i b) namenskog transfera u uţem smislu, koji se koristi za taĉno
određenu svrhu, odnosno vrstu izdatka za koju je dodeljen. Osnovni smisao funkcionalnih

Strana 94 od 97
Podsticaji opština za razvoj MSPP, poljoprivrede i ruralni razvoj

transfera je omogućavanje prenosa poverenih poslova od strane Republike na lokalnu


samoupravu. U tom procesu, trebalo bi da dobiju onoliko sredstava koliko je Republici bilo
potrebno da finansira taj posao. Republika moţe da obezbedi i namenski transfer u užem smislu
kome će se finansirati i neki drugi poslovi/programi/projekti opština. Nadleţna ministarstva
u obavezi su da Ministarstvu finansija dostave kriterijume i merila za raspodelu funkcionalnih
i namenskih transfera, iznose po pojedinim opštinama, kao i statistiĉke podatke na osnovu
koji su izraĉunati iznosi funkcionalnih transfera. U sluĉaju nenamenskog trošenja sredstava,
ministar nadleţan za poslove finansija moţe predloţiti Vladi da se opštini uskrate transferna
sredstva do iznosa nenamenski potrošenih sredstava.

Zaduţenja.: Donošenjem Zakona o javnom dugu 2005 godine opštine/gradovi u Srbiji


mogu se zaduţivati tek po prethodno datoj saglasnosti ministarstva zaduţenog za finansije,
gde zaduţivanje za finansiranje deficita kratkoroĉne likvidnosti ne sme preći 5% ukupno
ostvarenih prihoda budţeta opštine u prethodnoj godini. S druge strane, došlo je do
razdvajanja u utvrđivanju visine ukupnog duga opština i dozvoljenog iznosa otplate anuiteta
u jednoj budţetskoj godini. Pored uzimanja kredita, opštine se mogu zaduţivati i
emitovanjem hartija od vrednosti. Ovo pravo dato je uslovom da te hartije mogu iskljuĉivo
kupovati Republika Srbija i finansijske institucije, pod koje u smislu ovog Zakona spadaju
banke, društva za osiguranje, brokersko-dilerska društva, penzioni fondovi, investicioni
fondovi i štedionice. Pored toga što je time uĉinjen znaĉajan korak napred u smislu stvaranja
osnova za korišćenje više razliĉitih instrumenata u procesu javnog zaduţivanja, omogućeno
je i aktivnije uĉešće opština na trţištu hartija od vrednosti Republike Srbije. To stvara uslove
i za sâm razvoj ovog trţišta, što moţe predstavljati vaţnu polugu ekonomskog progresa
zemlje u budućnosti.
Utvrđivanjem kategorije izvornih prihoda opštinama omogućeno je da, u zavisnosti od svoje
finansijske snage, odnosno fiskalnog kapaciteta, mogu samostalnim uvođenjem poreskih, ali i
ostvarivanjem ne-poreskih oblika javnih prihoda, finansirati izvorni delokrug javnih poslova.
Bez obzira na “širok spektar” prihoda koji joj “trenutno”stoje na raspolaganju, svi oni, uzeti
zajedno, “pune” oko ĉetvrtine budţeta proseĉne opštine.

Ustupljeni prihodi: Imajući u vidu da izvorni prihodi nisu dovoljan izvor sredstava za
finansiranje opština, opštine prema novom Zakonu imaju ustupljene prihode pomoću kojih
im se dopušta uĉešće u celokupnom ili samo jednom delu ostvarenja prihoda koji su u
potpunosti uređeni od strane republiĉkog nivoa vlasti. Prvoj grupi - prihodi ĉije se ostvarenje
u potpunosti ustupa opštinama pripadaju: porezi na imovinu, naknada za izgradnju,
odrţavanje i korišćenje lokalnih puteva i određeni oblici cedularnih poreza na prihode
građana. Njih ĉine sledeće vrste poreskih oblika: porezi na prihode od poljoprivrede i
šumarstva; samostalnih delatnosti; nepokretnosti; davanja u zakup pokretnih stvari;
osiguranja lica; ostale prihode u skladu sa zakonom.
Prihodi ĉije se ostvarenje u samo jednom delu ustupa opštinama su: naknade za korišćenje
dobara od opšteg interesa, naknade za zagađivanje ţivotne sredine, kao i sredstva ostvarena
prodajom kapitala u postupku privatizacije i to deo sredstava od uplata po osnovu prodatog
kapitala prema sedištu subjekta privatizacije. Karakter ustupljenih prihoda lokalnih vlasti u
Republici Srbiji imaju i prihodi od koncesione naknade po osnovu koncesionih aranţmana za
ĉiju realizaciju je iskljuĉivo nadleţna centralna vlast. Ovoj grupi prihoda pripada i deo
ostvarenja poreza na zarade. Od 2007. godine, opštine/gradovi u Srbiji imaju fiksnu stopu
uĉešća u porezu na zarade – 40%., što je poseban razlog da opštine treba da podstiĉu novo

Strana 95 od 97
Podsticaji opština za razvoj MSPP, poljoprivrede i ruralni razvoj

zapošljavanje kao i opstanak postojećeg pristupom MSPP sa svog podruĉja javnim


nabavkama, lokalnim zajmovima i komunalnim olakšicama.

Uređivanje poreza na dohodak ostalo je pod punom ingerencijom centralnog nivoa vlasti.
Vaţan princip pri cedularnom oporezivanju je da prihod od poreza treba da bude uplaćen
prema mestu prebivališta građanina. Problemi se mogu javiti kada se prihod ostvaruje van
tog podruĉja. Nepoštovanje ovog principa moţe biti posebno zastupljeno u procesu
obraĉunavanja poreza na zarade, jer se kod isplatioca prave zbirne liste zaposlenih na ĉije se
ukupne prihode kalkuliše data poreska obaveza. Moţe se desiti da se konaĉna uplata poreza,
koji je obraĉunat na bruto primanja zaposlenih, uplati prema sedištu firme, a ne po
prebivalištu pojedinaca. To je posledica neznanja i/ili nezainteresovanosti lica koja uĉestvuju u
tom procesu.

Finansiranje lokalne samouprave upotrebom međubudţetskih transfera


Od 2005. godine opštine se finansiraju i sredstvima od transfera iz budţeta Republike,
kombinovanim modelom finansijskog izravnanja. Pored sistema vlastitih prihoda, primenjen
je i sistem zajednice prihoda koji je ustanovljen u varijanti zajednice prihoda sa dotacijama.
Uvođenje mehanizma međubudţetskih transfera, umesto dotadašnjeg sistema ustupanja
prihoda, koji se ostvaruju po “teritorijalnoj osnovi” i koji su bili “u reţimu ograniĉavanja” od
strane Republike, nije bio iskorišćen za uvođenje pravednije, transparentnije i efektivnije
formule raspodele zajedniĉkih prihoda centralne i lokalnih vlasti u zemlji.

Postojeći sistem omogućava direktnu distribuciju transfernih sredstava iz budţeta Republike


ka opštinama. Njihova realizacija “obezbeđena” je putem utvrđivanja aproprijacija na
rashodnoj strani republiĉkog budţeta, koji se donosi u formi zakona. Donošenje zakona o
budţetu prati “godišnji zakon” kojim se vrši raspodela transfernih sredstava i utvrđuje uĉešće
opština, gradova i grada Beograda u porezu na zarade. Njime se detaljno normira iznos
transfera po svakoj opštini.

Kod alokacije sredstava koja imaju namenski - kapitalni karakter, a usmeravaju se od strane
centralnog nivoa vlasti, ne postoji mehanizam kojim se obezbeđuje otvorenost, predvidivost
i objektivnost prilikom sprovođenja tog procesa. Njihovo sâmo postojanje, a kamoli naĉin
korišćenja/raspodele nije predviđeno Zakonom o finansiranju opština. Ona se utvrđuju po
resornim ministarstvima i ne postoji mehanizam kojim bi se vršilo njihovo konsolidovanje i
efikasnije/efektivnije upravljanje u distribuciji opštinama/gradovima. Za svaku budţetsku
godinu, nadleţni republiĉki organi (svaki za svoju oblast) donose planove njihovog
korišćenja koji nisu svima poznati i na ĉije “rezultate” opštine ne mogu uticati. Redak
izuzetak predstavlja naĉin alokacije sredstava koja se ostvaruju priređivanjem igara na sreću.
U skladu sa odredbama Zakona o igrama na sreću, Ministarstvo za drţavnu upravu i lokalnu
samoupravu formira posebnu komisiju preko koje će se izvršiti njihova distribucija. Proces
dodele sredstava, kao i sâm rad Komisije je javan.

U principu, opštine su samostalne da izvrše alokaciju prihoda i primanja prilikom “kreiranja”


rashodne strane svojih budţeta. Svi najvaţniji prihodi (prihodi od transfera, kao i ustupljeni
prihodi od poreza koje uvodi Republika) nemaju namenski karakter. Izuzetak predstavljaju
prihodi od naknade za korišćenje dobara od opšteg interesa, sredstva od privatizacije i
koncesione naknade koja se deli sa Republikom. Ona bi trebalo da se potroše na namene
utvrđene zakonima koji ih bliţe uređuju. U ovom sluĉaju, vrši se naknadna kontrola njihovog

Strana 96 od 97
Podsticaji opština za razvoj MSPP, poljoprivrede i ruralni razvoj

korišćenja od strane Republike - u procesu redovne “posete” republiĉkog budţetskog


inspektora opštini/gradu.

U posmatranom periodu nije došlo do ”nametanja” dodatnih obaveza opština od strane


republiĉkog nivoa vlasti. Postojeći sistem njihovog finansiranja putem korišćenja mehanizma
međubudţetskih transfera nije bio ozbiljno “testiran” na tu vrstu izazova. Imajući u vidu
njegove karakteristike, smatramo da bi mogao odgovoriti samo u sluĉaju kada bi nametanje
dodatnih troškova bilo u ĉvrsto uspostavljenoj kauzalnosti sa kriterijumima po osnovu kojih
se izraĉunava njihova visina (mogli bi se upotrebiti u sluĉajevima poveravanja pojedinih
poslova iz oblasti predškolskog, odnosno školskog obrazovanja, zaštite ţivotne sredine, na
primer). Međutim, preko njih bi se teško mogla izraĉunati taĉna “cena koštanja” njihovog
obavljanja. Kriterijumi površine, broja stanovnika i razvijenosti opštine/grada imaju opšti
karakter. Mogli bi se iskoristiti kao “potpora” u tom procesu.

Efekti funkcionisanja postojećeg sistema finansiranja lokalne samouprave


Uĉešće opština u ukupnoj potrošnji Republike poraslo je sa 11,3% u 2000. godini, na 13,8%
u 2002. godini, a 2005. godine 14,36%. Time se uĉešće opština u ukupnoj potrošnji Srbije
izdiglo iz proseka drţava OECD-a. Proseĉno uĉešće po ovom osnovu, kretalo se od 12,3% u
1975., 12,3% u 1985., i 12,7% u 2000. godini (kod zemalja sa unitarnim uređenjem). U
zemljama OECD-a sa federalnim drţavnim uređenjem, ono je bilo nešto niţe i kretalo se od
10,6% u 1975. do 7,5% u 2000. godini.
S aspekta ove studije vrlo je bitan procesu prenosa/dobijanja novih nadleţnosti opština ili
poverenih poslova sa centralnog nivoa vlasti sa razvojem ekonomskih i fiskalnih funkcija i
ovlašćenja opština.

Efekti u sistemu obezbeđenja horizontalnog finansijskog izravnanja opština


Efekti primene mehanizma horizontalnog izravnanja opština u periodu od 2001. do 2006.
godine znatno su se povoljnije odrazili na gradove i one opštine koje imaju izuzetno veliki
broj stanovnika na svojoj teritoriji. Naime, u periodu od 2000. do 2003. godine, kada je
sistem bio “postavljan na noge”, kod gradova zabeleţen je porast od 110,3%, a kod opština
sa preko 100.000 stanovnika 98% povećanja prihoda po stanovniku. Proseĉan porast
prihoda po glavi stanovnika kod opština do 100.000 stanovnika bio je niţi i iznosio je oko
80%:
 gradovi (njih 4) uĉestvuju sa 57,47% u ukupnim prihodima opština u Srbiji, a ĉine
30,70% stanovništva republike;
 suficit budţeta gradova u 2004. godini (među njima, Beograd je ostvario najviši iznos
sredstava), ĉinio je pribliţno 9% ukupnih prihoda opština u toj godini;
 najbogatije opštine imaju više od deset puta veći prihod po stanovniku od
najsiromašnije, a pet puta od proseka na nivou Republike
 Moţe se konstatovati da je u posmatranom periodu došlo do znaĉajnih razlika u
obimu prihoda između opština u Srbiji – postojeći sistem ne “proizvodi” dobru
horizontalnu izbalansiranost njihove finansijske snage.
Došlo je do znaĉajnih razlika u obimu prihoda između opština u Srbiji – postojeći sistem ne
proizvodi” dobru horizontalnu izbalansiranost njihove finansijske snage.

Strana 97 od 97
CIP – Каталогизација у публикацији
Народна библиотека Србије, Београд

005.51 (0.034.2)
352.07 (497.11) (0.034.2)
332.1 (497.11) (0.034.2)

ГРОЗДАНИЋ, Радмила
Podsticaji opština za razvoj malih i srednjih
preduzeća i preduzetništva, poljoprivrede i ruralni razvoj,
monografija-/elektronski izvor / : Završni izveštaj istraživanja ostvarenog
u okviru projekta Preduzetnička Srbija/ Radmila Grozdanić i Branislav Savić.
- Beograd: SME Consulting , 2008 (Beograd: SME Consulting).-1 elektronski
optički disk (CD-ROM): slika, tekst; 12 cm

Nasl. sa naslovnog ekrana. -Tiraž 80.


-napomene i bibliografske reference uz tekst.-Bibliografija

ISBN 978-86-87557- 00-0


1. Савић, Бранислав /аутор/
а) Предузећа-развојна политика b) Предузетништво
c ) Локална самоуправа-Србија d) Регионална привреда-Србија
COBISS.SR-ID 150324236
' '
Radmila Grozdanic i Branislav Savic
PODSTICAJI OPŠTINA ZA RAZVOJ MALIH I
SREDNJIH PREDUZEĆA I PREDUZETNIŠTVA,
POLJOPRIVREDE I RURALNI RAZVOJ

You might also like