P. 1
Nacrtnageometrijazadaci Sa Www Download-knjiga Info

Nacrtnageometrijazadaci Sa Www Download-knjiga Info

|Views: 2,894|Likes:

More info:

Published by: Sebastijan Sebi Stevanovic on May 03, 2011
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

06/10/2013

pdf

text

original

IVANKA BABIC SONJA GORJANC ANA SLIEPCEVIC WASTA SZmOVICZA

NACRTNA GEOMETRI]A zadaci

Dr. sc. Ivanka Babic

Dr. sc. Sonja Gorjanc Dr. sc. Ana Sliepcevic Dr. sc. Vlasta Szirovicza

NACRTNA GEOMETRIJA zadaci

1. izdanje

HDKGIKG, Zagreb, 2002.

Recenzenti:

Prof. dr. sc. Branko Kucinic

Prof. dr. sc. Vlasta Scuric-Cudovan Dr. sc. Jelena Beban-Brkic

Dr. sc. Zeljka Milin-Sipus

Lektor:

Ljiljana Varovic, dip!. prof.

Graficko oblikovanje ovitka:

Sinisa Babic, dip!. inz.

Objavljivanje ovog sveucilisnog udzbenika odobrilo je Povjerenstvo za znanstveno-nastavnu literaturu Sveucilista u Zagrebu rjesenjern broj 021361/3-2002, od 10. rujna 2002.

CIP - Katalogozacija u publikaciji Nacionalna i sveucilisna knjiznica - Zagreb

UDK 514.18(075.8)(076)

NACRTNA geometrija : zadaci /

Ivanka Babic ... [et al.] - 1. izd. - Zagreb:

Hrvatsko drustvo za konstruktivnu geometriju i kompjutersku grafiku, 2002.

Bibliografija.

ISBN 953-98814-1-21. 1. Babic, Ivanka

I. Nacrtna geometrija - - Zbirka zadataka420902019

420902019

ISBN 953-98814-1-2

Izdavac:

HDKGIKG - Hrvatsko drustvo za konstruktivnu geometriju i kompjutorsku grafiku

Tisak:

"O-tisak" d.o.o., Zagreb

Predgovor

Iako se u posljednjih desetak godina moze naci suvremena literatura iz podrucja nacrtne geometrije, svaki udzbenik koji donosi nesto novo dobro je dosao. U godini obiljeiavanja stote obljetnice rodenja najpoznatijeg i najproduktivnijeg profesora nacrtne geometrije Vilka Nicea moramo priznati da je doslo vrijeme da neki sadrzaji dozive transformaciju, da se osuvremene i na novi nacin obrade, Prvi pozitivni pomak u tom smislu ucinile su autorice ovog udzbenika 1994. godine kada su za potrebe studenata Gradevinskog fakulteta nacinile originalan metodicki udzbenik "Konstruktivna geometrija" za vjezbe iz nacrtne i primijenjene geometrije s velikim brojem rijesenih primjera .

Ovaj novi udzbenik sadrzajem u potpunosti prati program predmeta Nacrtna geometrija na graditeljskom odjelu Veleucilista, a gotovo u potpunosti programe Rudarsko-geolosko-naftnog fakulteta, Tekstilno-tehnoloskog fakulteta, Strojarskog fakulteta i jos nekih fakulteta i odjela Veleucilista, Oslanja se na udzbenik "Nacrtna geometrija" autorica K. HorvaticBaldasar i 1. Babic, a namijenjenje iskljucivo za vjezbe. Velik broj rijesenih primjera popracen je detaljnim prostornim i konstruktivnim objasnjenjima sto omogucava samoobrazovanje. Neki primjeri su obradeni u nekoliko koraka, s posebnim naglaskom na detalje koji studentima predstavljaju najvece poteskoce u svladavanju ponudenog gradiva.

Udzbenik obraduje tri met ode projiciranja kroz osam poglavlja. Sadrzaj prvih pet poglavlja nalazi se kao temeljni dio nacrtne geometrije na svim tehnickim fakultetima u Hrvatskoj. U prvom se poglavlju detaljno obraduje teorija krivulja drugog stupnja. Drugo i trece poglavlje sadrzi zadatke prijeko potrebne za svladavanje Mongeove metode projiciranja, au cetvrtom su obradeni primjeri iz kose aksonometrije i kose projekcije. U petom je poglavlju aksonometrija primijenjena na rjesavanje presjeka stozastih i valjkastih ploha, a u sestom se upotrebom Mongeove metode rjesavaju krovne plohe. U sedmom poglavlju obradeni su jednostavni primjeri iz kotirane projekcije, a u osmom je poglavlju ova metoda primijenjena na geometrijsko rjesavanje situacija zemljanih radova.

Na kraju svakog poglavlja dan je skup zadataka za programe cime ova knjiga postaje neizostavan prirucnik za vjezbe.

Autorice

Grcki alfabet
A 0: alfa jota P p rho
B /3 beta K 1-\, kapa ~ a sigma
r { gama /\ A lambda T T tau
.6. a delta M p m! y 'U ipsilon
E E epsilon N u 111 <D VJ fi
Z ( zeta t: ~ ksi X X hi Sadrzaj
H 1] eta 0 0 omikron W 1/J psi
e e theta 11 'if pl D w omega Neke oznake

Tocke obiljezavamo velikim latinskirn slovima: A, B, C, ... , Z, ili brojevirna: 1,2,3, ...

Pravce obiljezavamo malim latinskim slovima: a, b, C, ... , z. Kutove oznacavamo malim grckim slovima: 0:, /3, {, ... , w. Ravnine oznacavamo velikim grckim slovima: A, B, I", ... , D.

los cemo koristiti ove maternaticke znakove:

E n L h, _l

II

element od presjek

kut

trokut okomito usporedno

tocka T je element ravnine ~ presjek ravnina .6. i E

kut sto ga tvore pravci a i b trokut ciji su vrhovi A, B i C pravac a je okomit na ravninu P pravci a i b su usporedni

npr. T E ~ npr.6nE npr. L(a, b) npr. h,ABC npr. a _lP npr. a II b

Uvod

1. Krivulje drugog stupnja

1.1. Opcenito 0 projektivnom prostoru, ravnini i pravcu 1.2. Neka preslikavanja projektivne ravnine ..

1.2.1. Perspektivna kolineacija u ravnini

1.2.2. Perspektivnaafinost u ravnini

1.3. Opcenito 0 krivuljama .....

104. Klasifikacijakrivulja2. stupnja. 1.5. Promjeri krivulja 2. stupnja . . . 1.6. Konstrukcije krivulja 2. stupnja .

1.6.1. Konstrukcij a elipse prema definicij i 1.6.2. Konstrukcija hiperbole prema definiciji 1.6.3. Konstrukcija parabole prema definiciji .

1.7. Elipsa kao afina slika kruznice. , .. ', ..

1.7.1. Konstrukcija elipse iz para koncentricnih kruznica

1

3 3 4 5 7 8

11 12 14 14 15 17 18 23

ii

SADRZAJ

1.7.2. Konstrukcija osi elipse iz konjugiranih promjera 24
1.8. Pitanja i zadaci za vjezbu .. 26
2. Mongeova metoda - teorijski zadaci 28
2.1. Polozajno-metricki zadaci 30
2.2. Polozajni zadaci . 32
2.3. Okomitost 36
2.4. Bokocrt 39
2.5. Stranocrt . 42
2.6. Rotacija 45
2.7. Zadaci za vjezbu 50
2.7.1. Polozajno-metricki zadaci 50
2.7.2. Polozajni zadaci 51
2.7.3. Okomitost. 53
2.7.4. Bokocrt . 54
2.7.5. Stranocrt 55
2.7.6. Rotacija i antirotacija . 55
3. Tijela U opcem polozaju 59
3.1. Rijeseni primjeri 61
,
3.2. Zadaci za vjezbu 76
4. Aksonometrijske metode 80
4.1. Rijeseni primjeri .. 81
4.2. Zadaci za vjezbu 90 ,
4.2.1. Predlosci za aksonometriju i kosu projekciju 90
4.2.2. Predlosci za vezove . . . . . 97
5. Presjeci 102 Sadrzaj

iii

5.1. Rijeseni prim jeri 5.2. Zadaci za vjezbu

104 112

6. Krovne plohe

6.1. Rijeseni primjeri 6.2. Zadaci za vjezbu

120 122 130

7. Kotirana projekcija

7.1. Zadavanje tocke, pravca, ravnine 7.2. Rijeseni primjeri

7.3. Zadaci za vjezbu

135 136 136 147

8. Tereni

8.1. Rijeseni primjeri 8.2. Zadaci za vjezbu

153 156 164

Bihliografija

181

Uvod

·I·· .. ~ .. '.~ .. ·.·.··

z

~~~

Svaka se geometrijska teorija zasniva na osnovnim elementima i relacijama te na osnovnim cinjenicama koje ih povezuju (aksiorni ili postulati). Osnovni elementi i relacije se ne definiraju, a aksiomi se ne dokazuju. Od osnovnih elemenata, uz pomoc osnovnih relacija, grade se jednostavne, a zatim i slozene geometrijske figure ili tvorevine. 0 njihovim svojstvima i medusobnim odnosima logicki zakljucujerno na temelju aksioma.

Osnovni elementi geometrije su tocka, pravac i ravnina, a osnovna relacija koja ih veze je relacija incidencije ili pripadanja. Tocke cemo oznacavati velikim latinicnim sIovima CA, B, C ... ), pravce rnalim latinicnim slovima (c, b, c ... ), a ravnine velikim grckim slovima CA, B, r ... ). Tocaka, pravaca i ravnina ima beskonacno mnogo i oni ispunjavaju trodimenzionalni prostor.

Grupiranjem osnovnih elemenata prostora nastaju geometrijske figure. Jednostavne geometrijske figure nastaju na temelju neposredne veze osnovnih elernenata i relacije incidencije. To su npr.: niz tocaka (p) - Cine ga sve tocke incidentne s pravcem p, pramen pravaca (3) - cine ga svi pravci u ravnini incidentni s tockom 3, pramen ravnina [P] - cine ga sve ravnine prostora incidentne s pravcem p. Ako su principi grupiranja osnovnih elemenata slozeniji, nastaju slozene geometrijske figure kao npr. geometrijski likovi i krivulje u ravnini, prostorne krivulje, geometrijska tijela i plohe u prostoru.

1

2

Uvod

Pri geometrijskim se istrazivanjima mogu koristiti razne metode. One odreduju i razne geometrijske grane (npr. analiticka geometrija, diferencijalna geometrija, konstruktivna geometrija, sinteticka geometrija, i dr.). U nacrtnoj se geometriji koriste sinteticka i konstruktivna metoda. Sinteticka se metoda oslanja na zomu prostomu predodzbu, a konstruktivna omogucuje da sve ono sto je zamisljeno u prostoru predocimo crtanjem u ravnini. Osnovni postupak kojim se pri tome nacrtna geometrija sluzi, a koji omogucuje posredovanje izmedu trodimenzionalnog i dvodimenzionalnog prostora, jest projiciranje.

Mozemo reci da je nacrtna geometrija teorija projiciranja te da se bavi izucavanjern i primjenom metoda projiciranja.

1.

Krivulje drugog stupnja

1.1. Opcenito 0 projektivnom prostoru, ravnini i pravcu

Za buduce inzenjere , posebice one graditeljskih struka, vazno je upoznati geometrijski model trodimenzionalnoga prostora koji je blizak neposrednom ljudskom iskustvu, prostomom poimanju i vizualizaciji neposredne okoline. To je trodimenzionalni euklidski prostor. Euklidska je metrika nasa svakodnevica, nacin na koji mjerimo udaljenosti izmedu tocaka ili kutove izmedu pravaca i sva ostala mjerenja koja se na tome temelje.

Osobno iskustvo i geometrijsko obrazovanje tijekom osnovne i srednje skole omogucilo je buducem inzenjeru da osnovnim elementima i aksiomatikom trodimenzionalnoga prostora vlada i intuitivno. (Jasno je da kroz dvije razlicite tocke prolazi sarno jedan pravac, kroz tri tocke koje ne Ide na istom pravcu sarno jedna ravnina i s1.). U nasem poimanju osnovnih elemenata i relacija svaka se dva pravca neke ravnine sijeku u jednoj tocki - osim paralelnih pravaca, svake se dvije ravnine sijeku u jednom pravcu - osim paralelnih ravnina i svaki pravac probada ravninu u jednoj tocki ako nije s njom paralelan. To je geometrija afinog prostora. Za buduceg je inzenjera vazno da svoje intuitivno poimanje prostora prosiri na opcenitiji - projektivni prostor, koji je bolji model za teoriju projiciranja. U tom smislu uobicajeni prostor naseg zamisljanja "nadopunjujemo" beskonacno dalekim ili nepravim elementima nasljedeci nacin:

3

4

Krivulje drugog stupnja

1.

Kaze se da svaki pravac ima jednu beskonacno daleku ili nepravu tocku u kojoj ga sijeku svi s njim paralelni pravci prostora, a svaka se ravnina nadopunjuje jednim beskonacno dalekirn ili nepravim pravcem u kojemuje sijeku sve s njom paralelne ravnine prostora. Sve beskonacno daleke tocke svih pravaca jedne ravnine Ide na njenom beskonacno dalekom pravcu, a svi beskonacno daleki pravci svih ravnina u prostoru leze u besko-nacno dalekoj ravnini koja "nadopunjuje" uobicajeni trodimenzionalni prostor.

U takvorn se prostoru sijeku svake dvije, pa i paralelne ravnine, au nadopunjenoj se ravnini sijeku svaka dva pravca bez izuzetaka. Ovako nadopunjeni prostor, ravninu i pravac nazivamo realnim projektivnini prostorom jp3, realnom projektivnom ravninom jp'2 i realnim projektivnim pravcem jp'l. Ako u takav prostor uvedemo euklidsku metriku, koja nam omogucuje uobicajna mjerenja i racunanja, izgradili smo model euklidskoga prostora koji ce nam biti najpogodniji za ucenje nacrtne geometrije.

1.2. Neka preslikavanja projektivne ravnine

Ovdje ce biti opisana neka tockovna preslikavanja u projektivnoj ravnini jp'2, tj. preslikavanja u kojimaje osnovni element tocka. Bit ce to redovito bijektivna preslikavanja, tj. preslikavanja koja svakoj tocki ravnine jednoznacno pridruzuju neku drugu, sarno jednu tocku te ravnine, i obmuto, svaka tocka ravnine je slika jedne i sarno jedne to eke iz te ravnine. Takva presIikavanja u ravnini nazivamo transjormacijama ravnine.

Najjednostavnija tockovna tvorevina u ravninije pravac, odnosno ni; toeaka. Leze li tocke na is tom pravcu kazemo da su kolinearne. PresIikava Ii se nekom transformacijom ravnine niz tocaka u niz tocaka, transformaciju nazivamo kolineacijom ravnine. Oznacimo li na primjer eIemente i figure jednog skupa (tocke, pravce, krivuIje) indeksom 1, a elemente i figure pridruzenog skupa indeksom 2, onda ce s TI i T2 biti oznacen par pridruzenih tocaka, odnosno s PI i P2 par pridruzenih pravaca u toj transformaciji.

Dokazi teorema koji ce u ovom poglavlju biti sarno navedeni mogu se naci u knjizi [7].

1.2.

Neka preslikavanja projektivne ravnine

5

1.2.1. Perspektivna kolineacija u ravnini

Definicija 1 Kolineacija u ravnini je transformacija ravnine koja cuva kolinearnost tocaka.

Drugim rijecima, kolineacija u ravnini je bijektivno preslikavanje ravnine na sebe, koje preslikava tocke u tocke a pravce u pravce, pri cemu je sacuvana incidencija tocke i pravca. (Tocka TI na pravcu PI preslikava se u tocku T2 koja mora lezati na slici P2 pravca PI). Ako se kolineacijom neka tocka preslikava na sebe, ili se pravac preslikava na sebe, tada se govori 0 fiksnoj tocki, odnosno 0 fiksnoin pravcu te kolineacije.

Ako su tri tocke pravca fiksne, tada su sve njegove tocke fiksne.

Definicija 2 Kolineaciju u ravnini u kojoj postoji tacna jedan fiksni pravac 0, cije se sve tocke preslikavaju same u sebe, i tocno jedna fiksna tocka S tJ. 0 koja se preslikava sarna u sebe, nazivamo perspektivnom kolineacijom u ravnini.

Fiksni pravac 0 nazivamo osi, tocku S sredistem ili centrom, a pravce koji prolaze tockorn S zrakama perspektivne koIineacije u ravnini (s1. 1.01). Zrake perspektivne kolineacije presIikavaju se same u sebe, ali tako da su im fiksne sarno dvije tocke (srediste S i sjeciste zrake i osi 0) dok su svi ostali parovi pridruzenih tocaka incidentni sa zrakom, ali su pridruzene tocke razlicite.

Ji\S / I \

/ I \

/ I \

/ \

/ I \

/ I \

71=A2 rB1=B2 \C~=C2

Slika 1.01

Slika 1.02

Kako svakom tockom Tl u ravnini prolazi tacna jedna zraka perspektivne kolineacije Zl = Z2, a incidencija tocke i pravcaje sacuvana, slijedi:

6

Krivulje drugog stupnja

1.

Svojstvo 1. Parovi perspektivno kolinearno pridruienih tocaka leie na zrokama perspektivne kolineacije (sl. 1.02).

Svojstvo 2. Parovi perspektivno kolinearno pridruienih pravaca sijeku se na osi perspektivne kolineacije 0 (sl. 1.02).

Posljedica. Ako je pravac paralelan S osi perspektivne kolineacije, tada je i njemu pridruieni pravac paralelan s tom osi (zasto).

Teorem I Perspektivna kolineacija ravnine jednoznacno je odredena sredistem S, osi 0 te jednim parom pridruzenin tocaka Al, A2•

Spojnica pridruzenih tocaka AlA2 prolazi sredistem S.

U daljnjem cemo tekstu odredbene elemente perspektivne kolineacije oznacavati (S, 0, Al, A2)'

Teorem 1 tvrdi da se uz zadane odredbene elemente (srediste, os, par pridruzenih tocaka) svakoj ravninskoj figuri F, moze jednoznacno pridruziti, odnosno konstruirati perspektivno kolineama figura F2, tj. slika figure Fl. I obmuto, za svaku figuru F2 moguce je jednoznacno konstruirati njezin

original Fl.

Slika 1.03

Slika 1.04

Ako je pored odredbenih elemenata (S, 0, Al, A2) zadana bilo koja tocka Bl, tada se pridruzena tocka B2 konstruira kao sjeciste zrake perspektivne kolineacije polozene tockom Bl s pravcem koji je pridruzen spojnici AlBl (sl. 1.03). Slicno se i pravcu Pl konstruira pridruzeni pravac P2 pomocu po volji odabrane tocke B, E Pl (sl. 1.04). .

1.2.

Neka preslikavanja projektivne ravnine

7

Na slikama 1.05 i 1.06 prikazani su primjeri perspektivno kolineamog preslikavanja trokuta i paralelograma.

\

\ \

o

o

Slika 1.05

Slika l.06

1.2.2. Perspektivna afinost u ravnini

Definicija 3 Perspektivnu kolineaciju u ravnini kojoj je os 0 pravac u konacnosti, a srediite S u beskonacno dalekoj tocki ravnine, uz uvjet S 1:- 0, nazivamo perspektivnom afinosti u ravnini.

Kako je perspektivna afinost (u daljnjem tekstu afinost) sarno poseban slucaj perspektivne kolineacije, vrijede sljedeca svojstva:

Svojstvo La, Spojnice parova afino pridruienili tocaka (zrake afinosti) cine pramen paralelnih pravaca.

Beskonacno daleka tocka zrake AlA2 srediste je afinosti.

Svojstvo 2.a. Afino pridruteni pravci sijeku se na osi perspektivne afinosti. Iz definicije afinosti i teorema 1 slijedi:

Teorem 2 Afinost u ravnini jednoznacno je zadana s osi afinosti 0 i parom afino pridruienih tocaka Al, A2 na zraci koja nije paralelna s osi afinosti.

8

Krivulje drugog stupnja

1.

Odredbene elernente afinosti oznacavat cerno (0, AI, A2).

Buduci da srediste lezi na beskonacno dalekorn pravcu ravnine, taj je pravac zajednicka zraka svih afinosti u ravnini. Stoga je beskonacno daleki pravac ravnine nosilac parova afino pridruzenih tocaka, sto irna sljedece posljedice:

Posljedica 1. Afinoscu u ravnini preslikavaju se tocke u konacnosti u tocke u konacnosti, a beskonacno daleke u beskonacno daleke tocke.

Posljedica 2. Paralelni pravci afino se preslikavaju u paralelne pravce. Posljedica 3. Djelisni je ornjer invarijanta afinosti.

Nairne, ako se zadana trojka kolinearnih tocaka AI, BI, C1 E PI afino preslika u trojku A2, B2, C2 E P2, tada vrijedi:

d(AI' CI) d(A2' C2) d(BI' CI) - d(B2' C2)"

Na slikama 1.07 i 1.08 konstruirane su slike trokuta i paralelograrna u zadanoj afinosti (0, XI, X2).

o

Slika 1.07

Slika 1.08

1.3. Opcenitoo krivuJjama

Krivuljuintuitivno mozemo shvatiti kao "deformirani pravac" iii "defermirani dio pravca" u ravnini ili u prostoru, To je slozena geornetrijska

1.3.

Opcenito 0 krivuljarna

9

'tvorevina koju ovdje definirarno na sljedece nacine:

Definicija 4 Svaki skup od 001 tocaka ili ravnina u prostoru neprekinuto povezanih prema nekom zakonu narivamo prostornom krivuljom.

Definicija 5 Svaki skup od 001 tocaka ili pravaca II ravnini neprekinuto povezanih prema nekom zakonu narivamo ravninskom krivuljom.

Zakoni koji definiraju krivulje vrlo su raznovrsni. Mogu pripadati podrucju bilo koje prirodne iii drustvene znanosti. U ovorn poglavlju bavit cemo se iskljucivo ravninskim algebarskim krivuljarna. To su skupovi tocaka cije pravokutne Kartezijeve koordinate (x, y) zadovoljavaju algebarsku jednadzbu F(x, y) = O. Razvrstavarno ih prerna redu i razredu.

Definicija 6 Red algebarske ravninske krivulje jednakje broju n svih sjeciita te krivulje i bilo kojeg pravca njerlne ravnine.

IIi:

Definicija 7 Red realne algebarske ravninske krivulje jednak je stupnju njezine algebarske jednadrbe u pravokutnom Kartezijevom koordinatnom sustavu.

Sjecista pravca i krivulje mogu biti realna (s1. 1.09) iii imaginarna (s1. 1.1 0). Moze se desiti da dva iIi vise reaInih sjecista padnu u istu tocku T. Ako dva sjecista padnu zajedno, pravac nazivamo tangentom krivuIje u tocki T, a tocku T diralistem te tangente (s1. 1.11).

p

np

=;>

Slika 1.09

T

Slika 1.10

Slika 1.11

10

Krivulje drugog stupnja

1.

Realnost, odnosno imaginarnost sjecista pravca i algebarske krivulje ovisi o tome da li su rjesenja sustava jednadzbi F(x, y) = 0, L(x, y) = 0 (gdje je F(x, y) = 0 jednadzba krivulje, a L(x, y) = 0 jednadzba pravca) realna iii u parovima konjugirano kompleksna. Ako je realno rjesenje sustava dvostruko, tada je pravac tangenta krivulje.

Definicija 8 Razred algebarske ravninske krivulje jednak je broju m tangenata koje je moguce poloiiti na tu krivulju iz neke tocke njezine ravnine.

Tangente iz neke tocke na krivulju takoder mogu biti realne i razlicite (sl. l.09a), imaginame (sl. l.lOa), a mogu se i podudarati (sl. Ll l a) ako tocka lezi na krivulji. U analiticku definiciju razreda ravninske algebarske krivulje necemo ovdje ulaziti jer ona podrazumijeva uvodenje Kartezijevih pravcastih koordinata.

Slika 1.09a

Slika 1.lOa

Slika LIla

Opcenito je neka krivulja n-toga reda i m-toga razreda, pri ;cemu je m # n. Ako je za neku krivulju m = n, kaze se da ona ima stupanj m odnosno n. Na primjer, sve krivulje drugog reda ujedno su i drugograzreda pa govorimo 0 krivuljama drugog stupnja. Te krivulje nazivamo i konikama iii cunjosjecnicama jer nastaju kao ravninski presjeci konusa iii cunja (stosca),

Teorem 3 Dvije realne ravninske algebarske krivulje km i k", od kojih je jedna m-toga a druga n-toga reda, sijeku se u m . n tocaka.

I ova sjecista mogu biti realna iii u parovima konjugirano imaginama, a moze i vise njih pasti zajedno.

1.4.

Klasifikacija krivulja 2. stupnja

11

Posljedica. Svaka kricinica sijece svaku krivulju k" n-toga reda svoje ravnine u 2n tocaka.

Ako dva realna sjecista kruznice s krivuljom padnu zajedno, govorimo 0 dirnoj iii tangencijalnoj kruznici krivulje k" Ll toj tocki (sl. l.l2). Ako je tocka krivulje regularna (krivulja u toj tocki ima jedinstvenu tangentu), tada postoji beskonacno mnogo dirnih kruznica krivulje u toj tocki. Sve one imaju zajednicku tangentu u tocki krivulje i cine pramen dirnih kruznica. Padnu Ii tri sjecista dime kruznice s krivuljom k" u istu tocku T, kruznicu nazivamo oskulacijskom kruinicom iii kruinicom zakrivljenosti krivulje k" u tocki T (sl. 1.13). Zakrivljenost krivulje u tocki T jednaka je reciprocnoj vrijednosti radijusa oskulacijske kruznice u toj tocki, Moze se dogoditi da zajedno s tri sjecista krivulje k" i oskulacijske kruznice u istu tocku T padne i cetvrto sjeciste. Tada oskulacijsku kruznicu nazivamo hiperoskulacijskom kruinicom krivulje k" u tocki T, a tocku T tjemenom krivulje (sl. 1.14). Zakrivljenost krivulje k" poprima u njezinim tjemenim tockama ekstremne vrijednosti.

Slika 1.12

Slika 1.13

Slika 1.14

1.4. Klasifikacija krivulja 2. stupnja

Beskonacno daleki pravac kojim smo nadopunili ravninu realni je pravac. Kao i svaki drugi realni pravac ravnine on krivulju moze sjeci real no iii imaginamo, a moze biti i njezina tangenta. Krivulje drugoga stupnja klasificiramo upravo prema realnosti iii imaginamosti njihovih beskonacno dalekih tocaka:

Konike koje beskonacno daleki pravac ravnine sijece u dvije realne razlicite tocke nazivamo hiperbolama, konike koje neizmjemo daleki pravac sijece

12

Krivulje drugog stupnja

1.

u paru konjugirano imaginarnih tocaka nazivamo elipsama (kruznica kao poseban slucaj), dok klasu parabola cine krivulje kojima je beskonacno daleki pravac tangenta (sl. 1.15).

0' \1J

J (

Slika 1.15

Pored ovih nedegeniranih konika u skup konika ubrajaju se degenerirane konike: par ukrizenih pravaca, par usporednih pravaca i par konjugirano imaginamih pravaca s realnim sjecistem. Dva pravca mogu pasti zajedno

te cine dvostruki pravac.

1.5. Promjeri krivulja 2. stupnja

U izucavanju konika bitni su pojmovi promjer i srediste konike,

Definicija 9 Skup polovista svili medusobno paralelnih tetiva neke krivulje 2. reda narivamo promjerom te krivulje.

Slika 1.16 .

1.5.

Promjeri krivulja 2. stupnja

13

Za tako definiran promjer kazerno da je spregnut iii konjugiran tom skupu paralelnih tetiva.

Svaka konika ima neizmjerno mnogo promjera, a svi oni prolaze jednom tockorn koju nazivamo sredistein te krivulje. Elipse i hiperbole imaju srediste u konacnosti, a parabole u beskonacno dalekoj tocki na osi.

Definicija 10 Dva su promjera konike konjugirana iii spregnuta ako svaki od njih raspolovljuje tetive paralelne s drugim promjerom.

Iz ave definicije slijedi (primjenom granicnog prijelaza) svojstvo konjugiranih promjera koje se takoder maze uzeti za njihovu definiciju:

Definicija 11 Dva su promjera konike konjugirana ako su tangente konike povucene u krajnjim tockama jednog promjera paralelne s drugim promjerom.

Posljedica. Svaka su dva medusobno okomita promjera kruinice konjugirana.

Definicija 12 Medusobno okomite konjugirane promjere konike narivamo osima krivulje.

-: r-,
1/ \1


1\ 7
<, V Slika 1.17

14

Krivulje drugog stupnja

1.

Valja napomenuti da oba konjugirana promjera sijeku elipsu u realnim tockama. Hiperbolu jedan promjer sijece realno dok je njemu konjugirani promjer sijece u paru konjugirano imaginarnih tocaka. Svi su promjeri parabole medusobno paralelni i paralelni su s osi, a beskonacno daleki pravac konjugiran je svakome od njih (sl. 1.17).

1.6. Konstrukcije krivulja 2. stupnja

1.6.1. Konstrukcija elipse prema definiciji

Definicija 13 Elipsa je skup tocaka u ravnini za koje je zbroj udaljenosti od dviju fiksnih tocaka te ravnine konstantan.

Fiksne tocke Fl, F2 nazivamo zaristima ili fokusima elipse, udaljenosti pojedinih tocaka T elipse od zarista su radij-vektori TI, T2, a konstantan zbroj radij-vektora je duljina velike osi elipse:

Tl + T2 = 2a.

Konstrukcija elipse. Ako su zadani glavni promjeri (osi) elipse

d(A, B) = 2a = llcm, d(C, D) = 2b = 7cm,

zarista FI, F2 odredit cemo na ve1ikoj osi tako da iz tocke C (iIi D) nanesemo duljinu a vel ike po1uosi. Udaljenost zarista od sredista e1ipse nazivamo linearnim ekscentricitetom e elipse, a iz trokuta 6FISC slijedi ,

I .. k . . 1· v· b 2 b2 e2

re aCIJa 0]3 povezuJe ve lcme a, , e: a - = .

Tocke elipse konstruiramo tako da zadajemo duljine radij-vektora Tl < 2a. Duljina drugog radij-vektora je T2 = 2a - Tl. Cetvorke tocaka elipse konstruiramo kao sjecista kruznica kl (FI' TI) n k2(F2, T2)' odnosno k3(F2' TI) n k4(Fl, T2).

1.6.

Konstrukcije krivulja 2. stupnja

15

Slika 1.18

Na slici 1.18 konstruirane su tocke elipse za Tl = 8cm i Tl = gcm.

U tocki T(TI = gem) konstruiranaje tangenta, normal a i srediste zakrivljenosti RT elipse. Tangentaje simetrala vanjskoga, a normala unutarnjega kuta kojeg cine radij-vektori TI, T2 tocke T. Iz slike je vidljiva konstrukcija sredista zakrivljenosti RT. Na slici 1.18 dana je jos i konstrukcija hiperoskulacijskih kruznica, odnosno sredista zakrivljenosti RA, Rc u tjemenima elipse Ai C.

1.6.2. Konstrukcija hiperhole prema definiciji

Definicija 14 Hiperbola je skup tocaka u ravnini za koje je apsolutna vrijednost razlike udaljenosti od dviju fiksnih tocaka te ravnine konstantna.

Fiksne tocke FI, F2 nazivamo zaristima ilifokusima hiperbole, udaljenosti pojedinih tocaka T hiperbole od zarista su radij-vektori Tl, T2, a konstantna apsolutna vrijednost razlike udaljenosti jednaka je duljini realne osi hiperbole:

ITI - T21 = 2a.

16

Krivulje drugog stupnja

1.

Drugu os hiperbole nazivarno sporednom ili imaginarnorn jer su njezina sjecista s hiperbolom konjugirano imaginarne tocke.

Konstrukcija hiperbole. Neb je zadana realna (glavna) os hiperbole i linearni ekscentricitet e

d(A, B) = 2(1 = 4ell1, e = d(S, F1) = 3em.

Duljine realne i irnaginarne poluosi te linearnog ekscentriciteta hiperbole povezuje relacija a2 + /} = e2, koja ornogucuje konstrukciju imaginarne (sporedne) osi hiperboJe.

Tocke hiperbole konstruiramo tako da zadamo duljine jednog radij-vektora 1'1 :2: d(A, F2), a duljina drugog radij-vektora je 1'2 = 1'1 - 2a. Cetvorke tocaka hiperbole konstruiraju se kao sjecista kruznica kl (Fl' 1'l)nk2 (F2' 1'2)' odnosno k3(F2' 1't} n k4(Fl' 1'2)·

Na slici 1.19 konstruirane su tocke hiperbole za radij-vektore 1'1 = 6, 7, 8, 9 em.

f

! -

\T

Slika 1.19

Definicija 15 Tangente krivulje u njerinim. beskonacno dalekim tockama nazivamo asimptotama.

1.6.

17

Konstrukcije krivulja 2. stupnja

Kako je hiperbola konika s dvije realne beskonacno daleke tocke, ona ima dvije asimptote. Konstruiramo ih kao dijagonale pravokutnika sa stranicama 2a, 2b i sredistern u sredistu hiperbole. Ako se iz vrha ovog pravokutnika uzdigne okomica na asimptotu koja njime prolazi i s njom presijece realna os hiperbole, dobije se srediste hiperoskulacijske kruznice za odgovarajuce tjeme hiperbole. Na slici 1.19 konstruirano je srediste zakrivljenosti RA za tjeme A.

Na istoj je slici konstruirana i tangenta hiperbole u njezinoj tocki T(1'l = 6em) kao simetrala kuta izmedu radij-vektora te tocke.

Svojstvo hiperbole. Na svakoj sekanti hiperbole odsjecci izmedu njezinih sjecista s hiperbolom i asimptotom s jedne i s druge strane medusobno su jednaki,

Na slici 1.19 konstruirane su dvije tetive hiperbole pornocu kojih se, na temelju gornjega svojstva, provjerava tocnost konstrukcije.

1.6.3. Konstrukcija parabole prema definiciji

Definicija 16 Parabola je skup tocaka u ravnini koje su jednako udaljene od jednog fiksnog pravca i jedne fiksne tocke te ravnine.

Fiksni pravac d nazivamo ravnalicom iii direktrisoni parabole, a fiksnu tocku F zaristem ili fokusom parabole.

Konstrukcija para bole. Neka su zadani ravnalica d i zariste F tako da je

d(F, d) = 14mm.

Tocke parabole konstruiraju se tako da se zadaju njihove udaljenosti r od ravnaliee odnosno zarista, pri cemu mora biti r :2: 0.5 d(F, d). Parovi tocaka parabole su sjecista pravaca paralelnih s ravnalicom i od nje udal} enih za r i kruznica k (F, r).

Na slici 1.20 konstruirane su tocke parabole za

r = 1.4,2.1,3,4,5,6, 7, 8, 9 em.

18

KrivuJje drugog stupnja

1.

Na istoj je slici u tocki Tir = 3cm) konstruirana tangenta parabole kao simetrala kuta izmedu radij-vektora (u svakoj tocki parabole jedan je radijvektor paralelan s njezinorn osi, a drugi prolazi zaristern F).

Tjeme parabole A poloviste je duzine FO gdje je 0 = d n 0 (0 je os parabole). Srediste zakrivljenosti RA u tjemenu A udaljeno je od tjemena za 2d(A, F).

d

r

o

K

IKAI = IALI

Slika 1.20

Svojstvo parabole. Ako je A tjeme parabole, T diraliste tangente t, K sjeciste tangente i osi parabole, a L noziste okomice spusteneiz T na os,

tad a vrijedi: '

d(K, A) = d(A,L).

1.7. Elipsa kao afina slika kruznice

Uzmemo li u obzir klasifikaciju krivulja 2. stupnja prema vrsti njihovih sjecista s beskonacno dalekim pravcem i svojstva afinosti (beskonacno daleke tocke preslikavaju se u beskonacno daleke, to eke u konacnosti u tocke u konacnosti, paralelni pravci u paralelne pravce, a djelisni omjer ostaje sacuvan), mozemo zakljuciti:

1.7.

Elipsa kao afina slika kruznice

19

Perspektivnom afinoscu elipse se preslikavaju u elipse (iIi kruznice), hiperbole u hiperbole, a parabole u parabole. Nadalje, promjer konike preslikava se u promjer pridruzene konike, a konjugirani promjeri konike preslikavaju se u konjugirane promjere pridruzene konike.

o

Na slici 1.21 konstruirana je elipsa k2 kao afina slika kruznice k1. Pri toj konstrukciji treba uociti da se par okomitih promjera M1N1j_P1 Q1 kruznice k1 afino preslikava u par konjugiranih promjera M2N2, P2Q2 afino pridruzene elipse k2• Ova se cinjenica moze izreci u obliku sljedece (trece) definicije para konjugiranih promjera elipse:

Definicija 17 Dva supromjera elipse konjugirana ako su pri afinom preslikavanju kruinice u elipsu nastali kao afina slika medusobno okomitih promjera te kruinice.

Naglasimo da se kao afina slika odredenoga para okomitih promjera kruznice mogu dobiti medusobno okomiti konjugirani promjeri elipse, dakle nje-

20

Krivulje drugog stupnja

1.

zine osi. Dovoljno je (sl. 1.22.) pronaci onaj jedini par medusobno okomitih pravaca tockorn 5) koji ce se afino preslikati u medusobno okomite pravce kroz tocku 52' Konstrukcija koristi Talesov poucak na kruznici t polozenoj tockama 5) i 52 sa sredistem 0 na osi afinosti o.

Slika 1.22

Slika 1.23

Neka je zadana afinost (0, TI, T2) i kruznica kl sa sredistem na osi 0 (s1. 1.23). Toj kruznici afino je pridruzena elipsa k2 koja sa zadanom kruznicom ima zajednicki promjer AIBI == A2B2. Promjer C2D2 elipse, konjugiran promjeru A2B2, konstruira se kao afina slika onoga promjera CIDI kruznice kl koji je okomit na promjer AIBI. Pri konstrukciji se koristi par pridruzenih tocaka Tl, T2.

Kako se nekoj kruznici u ravnini moze na beskonacno mnogo nacina afino pridruziti beskonacno mnogo elipsi, moze se dokazati sljedece: ako je u ravnini zadana elipsa, tada u toj ravnini sigumo postoji kruznica i takva afinost koja ju preslikava u zadanu elipsu. Zadrzimo se ovdje sarno na afinom pridruzenju elipse i kruznice sa zajednickim promjerom.

Elipsa e je zadana velikom i malom osi AE: i CD (s1. 1.24 i s1. 1.25).

1.7.

Elipsa kao afina slika kruznice

21

Uspostavimo afino pridruzenje izmedu elipse e i takve kruznice ej koja s elipsom ima zajednicki promjer AB (odnosno CD).

Ako postoji takvo afino pridruzenje koje povezuje elipsu e i kruznicu ej opisanu oko njezinog promjera AB, tada se os te afinosti mora podudarati s promjerom AB elipse jer su tocke A, B i 5 pridruzene same sebi. Osi elipse, kao konjugirani promjeri, moraju biti afina slika para okomitih promjera kruznice el. Slijedi da su C, CI, odnosno D, DI parovi afino pridruzenih tocaka cime je afinost i uspostavljena (sl. 1.24). Na slici 1.25 analogno je uspostavljeno afino pridruzenje izmedu zadane elipse i kruznice opisane oko male osi CD zadane elipse.

Slika 1.24

Slika 1.25

Zadatak 1. Konstruirajte geometrijski tocno presjecne to eke pravca P i elipse e koja je zadana velikom i malom osi AB i CD.

Pridruzi li se afino zadanoj elipsi kruznica el, kao na slici 1.24, pravcu pee biti afino pridruzen pravac PI koji se konstruira uz pomoc po volji odabrane tocke X E P (s1. 1. 26). Pravac PI sijece kruznicu el u tockama K, i Li; a afine su slike K i L ovih tocaka trazena sjecista pravca P i elipse e.

Zadatak 2. Elipsa e je zadana velikom i mal om osi AB i CD. Konstruirajte geometrijski tocno tangente elipse polozene zadanom tockom P E CD kao i njihova pripadna diralista.

Pridruzi li se zadanoj elipsi afino kruznica el kao na slici 1.25, bit ce tocka

22

Krivulje drugog stupnja

1.

P == PI pridruzena sarna sebi jer se nalazi na osi afinosti (s1. 1.27.). Tangentama II i kl polozenim iz Pl na kruznicu el bit ce pridruzene trazene tangente l i k elipse. Diralista J{ i L ovih tangenata afino su pridruzena odgovarajucim diralistima na kruznici el.

xt,/

/' K '\

A~~1c_~{)B~;'

CI71L1

PI

Slika 1.26

Slika 1.27

Neka su M N, PQ dva konjugirana promjera elipse e (s1. 1.28). Oko jednoga od njih, npr. M N, opisimo kruznicu. Tvrdimo da je moguce uspostaviti afinost u ravnini koja upravo ovu kruznicu preslikava u zadanu elipsu. Kako je M N zajednicki promjer elipse i kruznice, tocke M == MI, N == N, pridruzene su same sebi, kao i srediste 3 == 31. pa je pravac M N os afinosti koju trazimo. Iz definicije 17 konjugiranih promjera elipse slijedi da je promjeru PQ elipse afino pridruzen promjer PI QI .L MINI kruznice el. Tooke P, Pl, kao i Q, Ql parovi su afino pridruzenih tocaka pa je time odredena afinost izmedu elipse e i kruznice el.

Moguce je analogno uspostaviti afino pridruzenje izmedu zadane elipse e i kruznice el promjera PQ == H QI (s1. 1. 29). Na slici 1.29 na taj je nacin konstruirana tocka T kao afina slika po volji .odabrane tocke TI Eel.

1.7.

Elipsa kao afina slika kruznice

23

Q,

Slika 1.28

Slika 1.29

Ove cinjenice ornogucuju konstrukciju elipse tocku po tocku iz afino pridruzene kruznice kao i jednostavno rjesavanje nekih konstruktivnih problema.

1.7.1. Konstrukcija elipse iz para koncentricnih kruznica

Elipsa je zadana velikom i malom osi AB i CD. Ako se elipsi afino pridruzi kruznica kl s promjerom AB, tada je os afinosti pravac 01 incidentan s tim promjerom, a zrake afinosti paralelne su s promjerom CD. Analogn~, pridruzi li se afino zadanoj elipsi kruznica k2 s promjerom CD, tada je CD == 02 os te afinosti dok su zrake paralelne s promjerom AB.

Moze se dokazati da je nekom pravcu P

. u podrucju elipse, koji prolazi kroz 3, jednom i drugom afinoscu pridruzen isti pravac PI == P2, koji kruznicu k, sijece u tockama TI, QI, a kruznicu k2 u tockama T2, Q2 (s1. 1.30). Tockama Tl E Pi> T2 E P2 u obje je afinosti pridruzena tocka T E P elipse , a tockama Ql E Pl, Q2 E P2 pridruzena je tocka Q E P elipse kao sjeciste zraka dviju afinosti.

Slika 1.30

24

Krivulje drugog stupnja

1.

Iz toga slijedi konstrukeija elipse na sl. 1.31.

Zadane su osi elipse cl(A, B) = llem i cl( C, D) = 7em. Koncentricne kruznice kl i k2 presijeku se praveima koji prolaze sredistern zadane elipse (na prograrnu ertati pravce koji s velikorn osi zatvaraju kutove od 45°, 60°, 120°, 135°) pa se konstruiraju tockc elipse koje su afino pridruzene sjecistirna tih pravaca s kruznicarna kl i },;2' Koristeci afinu srodnost elipse i kruznice },;2, na slici su konstruirane tangente u; v polozene tockorn

P E CD, cl(S, P) = 6.5 em, (kao na sliei 1.27).

p=p

2

Slika 1.31

1.7.2. Konstrukcija osi elipse iz konjugiranih promjera

Na slici 1.32 odredene su pornocu Rytzove konstrukcije osi AB i G D elipse koja je zadana svojim parorn konjugiranih prornjera M N i PQ.

1.7.

Elipsa kao afina slika kruznice

25

Odredi Ii se zraka afinosti kao na sliei 1.28 i opise kruznica kroz S sa sredistern u polovistu duzine P PI, osi elipse prolazit ce sjecistirna K i L ove kruznice sa zrakorn afinosti. Duljina je velike poluosi a = ILP11 = IK PI, a male b = ILPI = If( F\ I. Dokaz tocnosti ove konstrukeije nije elementaran.

o

/

/

I

I

D~

A

Slika 1.32

Slika 1.33

Na slici 1.33 dana je jos jedna mogucnost odredivanja osi elipse iz njezinih konjugiranih prornjera. Ova konstrukcija koristi perspektivnu afinost izmedu zadane elipse e i one kruznice el kojoj je promjer MINI paralelan i jednak promjeru M N zadane elipse, a os afinosti 0 je zajednicka tangenta u tocki Q. Pomocu Talesove kruznice t polozene tockama SiS sa

'X I

sredistem na osi afinosti (kao na slici 1.22) odredeni su oni okomiti pro-

mjeri AIBI i GIDI kruznice el koji se preslikavaju u osi AB i CD zadane elipse.

26

KrivuJje drugog stupnja

1.

1.8. Pitanja i zadaci za vjezbu

l. Zadana su dva para perspektivno ko1inearno priduzenih pravaca p), P2 i q), q2 te par pridruzenih tocaka Q) E q), Q2 E q2· Odredite os i srediste perspektivne kolineacije.

2. Zadanaje perspektivna kolineacija (0, S, A), A2). Konstruirajte perspektivno kolinearnu sliku trokuta .6.A)B) C), kvadrata OM)N) o.r; pravilnog peterokuta A2B2C2D2E2 ako je zadano:

a) A2 izmedu S i 0,

b) A2 izmedu ° i A).

3. Zadana je perspektivna ko1ineacija (0, S, A), A2) i paralelni pra~ci m) in). Konstruirajte perspektivno kolinearnu sliku tih pravaca. Sto primjecujete?

4. Zadana je perspektivna kolineacija (0, S, T), T2). Konstruirajte perspektivno kolinearnu sliku kvadrata DA)B)CID) ako se par pridruzenih tocaka T), T2 nalazi:

a) na razlicitirn stranama osi 0,

b) na istoj strani osi 0.

5. Zadana su dva para afino pridruzenih pravaca aI, a2 i b), bz. Odredite os afinosti i par afino pridruzenih tocaka.

6. Konstruirajte afinu sliku pravca PI ako je zadana perspektivna afinost (0, A), A2) tako da se par pridruzenih tocaka AI, A2 nalazi

a) na razlicitim stranama osi 0,

b) na istoj strani osi 0.

7. Zadanaje perspektivna afinost (0,AI,A2) i kvadrat DBICID)EI.

Konstruirajte afinu sliku kvadrata ako: a) svi njegovi vrhovi Ide s iste strane osi; b)vrhovi kvadrata leze na razlicitim stranama osi.

8. Konstruirajte elipsu po definiciji ako je zadana duijina male osi 2b = 6 i linearni ekscentricitet e = 3. Konstruirajte tangentu u opcoj tocki elipse i sredista hiperoskulacijskih kruznica,

1.8.

Pitanja i zadaci za vjezbu

27

9. Konstruirajte hiperbolu po definiciji ako su zadane duljine realne osi 2a = 5 i imaginarne osi Zb = 6. Konstruirajte asimptote i tangentu u opcoj tocki hiperbole. Sto je asirnptota hiperbo1e?

10. Konstruirajte parabolu po definiciji ako su zadani fokus F i tjeme A tako daje d(F, A) = l. Konstruirajte tangentu u opcoj tocki paraboIe i srediste hiperoskulacijske kruznice. Nacrtaj jedan promjer parabole razlicit od osi parabole.

1l. Zadana je perspektivna afinost (0, A), A2) i kruznica sa sredistern S E 0. Konstruirajte par konjugiranih promjera afino pridruzene elipse. Sto se dogada kad je zraka afinosti okomita na os?

12. Zadana je perspektivna afinost (0, A), A2) i kruznica k sa sredistern S ~ 0. Konstruirajte par konjugiranih promjera afino pridruzene elipse ako su A1,A2:

a) na istoj strani osi,

b) na razlicitirn stranama osi,

c) AIA2 .L 0.

13. Zadana je perspektivna afinost (0, A), A2) i kruznica k sa sredistem S ~ 0. Konstruirajte osi elipse koja je afino pridruzena kruznici.

14. Zadana je elipsa velikom i malom osi. Pridruzite joj afino kruznicu k tako da os afinosti bude pravac koji sadrzi veliku (malu) os elipse. Tocki T E k konstruirajte afino pridruzenu tocku T' na elipsi te tangentu elipse u toj tocki,

15. Zadana je elipsa parom konjugiranih promjera. Afino joj pridruzite kruznicu k tako da os afinosti bude pravac koji sadrzi manji (veci) promjer elipse. Tocki T E k konstruirajte afino pridruzenu tocku T' na elipsi i tangentu elipse u toj tocki.

16. Konstruirajte osi elipse kojaje zadana parom konjugiranih promjera: d(M, N) = 10, d(P, Q) = 8. [L(MN, PQ) = 75°(105°)).

2.

Mongeova metoda - teorijski zadaci

Kod prikazivanja elemenata i figura trodimenzionalnoga prostora u dvodimenzionalnom (ravnini) sluzimo se raznirn metodama projiciranja (Mongeova' metoda, aksonometrija, perspektiva, kotirana projekcija, fotogrametrija, razne kartografske projekcije ... ). Kojoj cemo od tih metoda u odredenom trenutku dati prednost ovisi prvenstveno 0 tome za sto cemo projekciju upotrebljavati. Ipak, osnovna metoda, cija je pojava i dovela do zasnivanja nacrtne geometrije kao egzaktne znanstvene discipline, jest Mongeova metoda. Temelji se na koordinatnom razmisljanju 0 prostoru i egzaktnom geometrijskom crtezu. Ortogonalnim projiciranjem na dvije medusobno okomite ravnine te povezivanjem tih dviju projekcija u ravnini crteza, ta je metoda ornogucila da se prostorni problemi i zadaci rjesavaju konstruktivnim putem u ravnini. Time je omogucena egzaktna graficka komunikacija inzenjera, komunikacija koja trazi dvosmjerno rjesavanje: prikaz trodimenzionalnih tvorevina u ravnini, ali i jednoznacnu rekonstrukciju prostornih tvorevina na temelju njihovih ravninskih projekcija. Mongeovaje metoda teorijski obradena u svakom udzbeniku nacrtne geometrije i moze se reci daje temelj gotovo svim drugim metodama projiciranja koje se danas upotrebljavaju u inzenjerstvu.

Postoje dvije osnovne grupe prostornih zadataka: poloiajni i metricki. Kod

'Gaspar Monge (1746.-1818.), francuski maternaticar i fizicar, Osnivac dviju novih grana geometrije: deskriptivne geometrije (Geometric descriptive, 1798.) i diferencijalne geometrije (Application de l'analyse a le geometrie, 1805.)

28

29

polozajnih zadataka razrnatrarno osnovne elemente (tocke, pravce, ravnine) i njihov medusobni polozaj u realnom projektivnorn prostoru (incidencija - sjecenje i spajanje, paralelnost - sjecenje u beskonacnosti), Mctricki su zadaci vezani uz udaljenost tocaka, pravu velicinu kutova i likova, relaciju okomitosti ...

Na pocetku ovog poglavlja pretpostavljamo da je student na predavanjima i uz udzbenik savladao osnovne postupke Mongeove metode, daje usvojio osnovne prostorne (polozajne i rnetricke) teoreme i definicije te da sada pocinje rjesavati slozenije teorijske zadatke. Ovdje smo odabrali osamnaest polozajnih, metrickih iii kombiniranih zadataka. Razvrstali smo ih u pet skupina: poloiajno-metricki zadaci, polozajni zadaci, okomitost, bokocrt, stranocrt i rotacija. Redoslijed primjera uskladen je s redoslijedom izlaganja na predavanjima i u udzbenicima. Naslovi pojedinih skupina primjera isticu ono sto je u njima zajednicko, Ponekad je to vrsta problema (polozajnc-metricki, polozajni), ponekad vazna prostorna relacija (okomitost), a ponekad konstruktivni postupak (bokocrt, stranocrt, rotacija).

Pri rjesavanju zadataka u nacrtnoj geometriji koristimo:

• logicko zakljucivanje (na temelju aksioma, definicija i teorema) 0 prostornim polozajno-rnetrickim odnosima,

• poznavanje svojstava projiciranja, tj. kako se odredeni prostorni element, figura iii odnos prikazuje i vidi u projekciji i

• konstruktivni postupak u ravnini.

Stogaje za svaki zadatak prvo danaprethodna analiza u kojoj se isticu neke polozajno-rnetricke definicije i teoremi te svojstva projiciranja, a nakon toga slijedi konstruktivno rjesenje s detaljnim opisom.

Na kraju poglavlja nalaze se zadaci za samostalan rad. Student koji se osposobi za rjesavanje takvih zadataka s lakocom ce savladavati sve daljnje sadrzaje nacrtne geometrije. Dobar dio sadrzaja u daljnjim poglavljima ove knjige moze se smatrati primjenom znanja stecenih u ovom poglavlju.

30

Mongeova metoda - teorijski zadaci

2.

2.1.

Polnzajno-metricki zadaci

PRIMJER 2.0l.

Pravac p zadanje svojim tockama Pi Q: p == PQ[P( -2; 0.5; 2), Q(3, 2,5)]. Konstruirajte projekcije prvog i drugog probodista pravca pte odredite njegOY drugi prikloni kut. Odreelite projekcije one tocke T E P koja je od tocke Q udaljena za cl = 4.

PRETHODNA ANALIZA

• Prvim i e1rugim probodistem nekog pravca zovemo one tocke u kojima pravac probaela ravnine projekcija III i II2·

• Drugim priklonim kutom pravca zovemo kut koji on zatvara s ravninom II2, oelnosno, to je kut sto ga pravac zatvara sa svojim nacrtom.

• Opcenito je duzina dulja oel svoje ortogonalne projekcije. Sarno u slucaju kaela je duzina paralelna s ravninom projekcije, projicirat ce se u pravoj velicini.

KONSTRUKTIVNO RJESENJE

• Svakoj tocki iz ravnine III tlocrt pada u samu tu tocku, a nacrt na os IX2· Prvo probodiste pravca, kao tocka toga pravca, ima tlocrt na tlocrtu, a nacrt na nacrtu pravca p. Slijedi:

P _pI I I = IE p,

• Da bismo odredili drugi prikloni kut pravca, potrebno je pravac prevaliti u ravninu II2. Pri tom prevaljivanju toeka P2 miruje pa je dovoljno prevaliti

Slika 2.01

sarno jednu, po volji odabranu tocku pravca p. U tu svrhu prevaljena je tocka Q.

• Na prevaljeni je pravac po od tocke QO nanesena duzina duljine 4 pa su

2.1.

Polozajno-metricki zadaci

31

pomocu dobivene tocke TO konstruirane projekcije T' i Til. • Konstruirano je jedno od dva moguca rjesenja.

PRIMJER 2.02.

Zadani pravac p == PI P [PI (-2; 3; 0), P(l; 6; 4)] priklonica je prve skupine jedne ravnine P. Odredite projekcije onoga pravca m u toj ravnini koji je paralelan s ravninom II2 i od nje udaljen za cl = 4.

PRETHODNA ANALIZA

• Priklonica prve sku pine neke ravnine je onaj pravac u toj ravnini koji je okomit na njezin prvi trag.

• Ako je pravac paralelan s ravninorn II2, tlocrt mu je paralelan s osi IX2. Uelaljenost tlocrta toga pravca oel osi lX2 jednaka je udaljenosti pravca od ravnine II2.

• Ako je pravac u ravnini, prvo mu je probodiste na prvom, a drugo na drugom tragu te ravnine.

KONSTRUKTIVNO RJESENJE

• Prvi trag trazene ravnine prolazi prvim probodistern PI pravca p i okomit je na pl. Drugi trag ravnine prolazi drugim probodistem pravca p.

• Tlocrt m' pravca tti paralelanje s osi IX2 i udaljen od nje za cl = 4.

• Buduci da pravac tti lezi u ravnini P, njegovo se prvo probodiste MI nalazi na prvom tragu TI te ravnine.

• Nacrt mil pravca tti paralelan je s drugim tragom T2 ravnine P i prolazi tockom M~/.

1,,,

"

p "

~ m

p' 2

d

, I ,

p~':) rn'

)" /Mj---; ----"~ __ L_---'-

r, ~ p' -,

Slika 2.02

32

Mongeova metoda - teorijski zadaci

2.

2.2. Polozajni zadaci

PRIMJER 2.03.

Zadani su pravci a == IhX[Al (-1; G; 0), X( 4; 2; 7.5)] i

c == CD[C( -7; 3.5; 3), D( -5,4,4)]. Odredite tragove iL, i d2 ravnine 6 koja sadrzi pravac a i paralelna je s pravcern c.

PRETHODNA ANALIZA

• Ravnina je paralelna s nekim pravcem ako sadrzi barern jedan pravac koji je s njim paralelan.

• Pravac lez] u ravnini ako su mu barem dvije tocke u toj ravnini.

• Ako pravac lezi u ravnini, prvo mu je probodiste na prvom, a drugo na drugom tragu ravnine.

KONSTRUKTIVNO RJESENJE

• Bilo kojom tockom pravca a polozimo pravac paralelan s pravcem c. Na slici je kroz tocku X polozen pornocni pravac b paralelan s pravcem c.

• Dva ukrstena pravca a i b odreduju trazenu ravninu. Spojnica prvih probodista pravaca a i b je prvi trag, a spojnica drugih probcdista ovih pravaca je drugi trag ravnine 6.

A'~j/

Slika 2.03

2.2.

Polozajni zadaci

33

PRIMJER 2.04.

Zadani su tocka T( -1; 2.5; 3) i pravac a == A1A2[Al (-4; 2; 0), A2(3; 0; 4)]. Odredite tragove ravnine E koja sadrzi tocku T i pravac a.

PRETHODNA ANALIZA

• Ravnina je odredena sa svoja dva ukrstena ili paralelna pravca. Tockom T moguce je poloziti beskonacno mnogo pravaca koji sijeku a.

• Od svih pravaca tockom T, koji sijeku a, sarno je jedan sutraznica prve, a jedan sutraznica druge skupine trazene ravnine.

• Ako pravac lezi u ravnini, prvo mu je probodiste na prvom, a drugo na drugom tragu ravnine.

KONSTRUKTIVNO RJESENJE

• Od beskonacno mnogo pravaca koji sijeku zadani pravac a i prolaze tockom T izaberimo pravac s paralelan s ravninom Ill.

• Pravac s je sutraznica prve skupine trazene ravnine. Nacrt s" paralelan je s osi lX2 i sijece s" u tocki XII. Tocke T' iX' E a' odreduju tlocrt s'.

• Prvi trag trazene ravnine prolazi prvim probodistem pravca a i paralelan je sa s', Drugijoj trag prolazi drugim probodistima pravaca a is.

Slika 2.04

2.

Mongeova metoda - teorijski zadaci

2.2.

Polozajni zadaci

35

34

PRIMJER 2.06.

Zadani su pravae a == AB[A( -1; 1; 3), B(5; 7; 6)] i trokut 6K LM

[J« -1; 2; 7), L(2; 7; 0), M(8; 3; 3)]. Konstruirajte projekeije probodista pravea a s trokutom bez upotrebe tragova ravnine trokuta.

PRIMJER 2.05.

Zadani su ravnina P(2; 3; -2) i pravae p == P1 P2 [PI (5; 6; 0), P2( -3; 0; 5)]. Konstruirajte projekeije probodista N ravnine P s praveem p.

PRETHODNA ANALIZA

• Pravac i ravnina imaju uvijek jednu zajednicku tocku, ukoliko pravae ne lezi u ravnini, koju zovemo njihovim probodistem. Ako je pravae paralelan s ravninorn, njegovo je probodiste s tom ravninorn u beskonacnosti.

• Buduci da pripada ravnini, trazeno probodiste mora lezati na nekorn pravcu te ravnine. Taj je pravae presjecnica zadane ravnine s nekom po volji odabranom ravninom polozenom praveem p,

KONSTRUKTIVNO RJESENJE

• Od beskonacno mnogo ravnina koje je moguce postaviti praveem p, polozimo onu ravninu 6. (dl, d2) koja je okomita na IT). To je prva projieirajuca ravnina pravca p.

• Prvi trag d, pornocne ravnine podudara se s tloertom p' pravca p dok je drugi trag d2 okomit na os lX2.

PRETHODNA ANALIZA

• S tri nekolinearne tocke K, L, M jednoznacno je zadana ravnina. Njezino probodiste s bilo kojim pravcem konstruira se i sada pornocu prve ili druge projicirajuce ravnine polozene zadanim praveem.

• Uzme li se prva projicirajuca ravnina, njen ce se prvi trag podudarati s tloertom zadanoga pravca, a u istom ce se praveu nalaziti i tloert presjecnice zadane i pomocne ravnine (vidi prethodni primjer),

• Pravae koji lezi u ravnini trokuta sijece stranice tog trokuta sto omogucuje odredivanje naerta presjecnice spomenutih ravnina.

KONSTRUKTIVNO RJESENJE

p"

~----::.,.-i -'---}{__ __ ----"',~ I I

::~

I I I I I I

=,

N' ..........

..... I

I d I..... I

p=' 1= q <, 6.._p;

• Izaberimo prvu projicirajucu ravninu 6. pravea a. Tada je d, = a'.

• Tloert q' presjecnice pomocne i zadane ravnine podudara se s tloertom pravea a. Dakle, q' = dl = a'.

• Pomocu toe aka 1 i 2, u kojima pravae q sijece stranice trokuta, odredimo nacrt presjecnice q.

• U sjecistu q" n a" nalazi se nacrt P" trazenoga probodista pravca s trokutom.

A"

/(

I I I

• Projekcije presjecnice

q = P n 6. konstruirane su na temelju cinjenice da se prvo i drugo probodiste presjecnice dviju ravnina nalazi u sjecistu prvih, odnosno drugih tragova tih ravnina.

• Tlocrt q' presjecnice pomocne ravnine 6. i zadane ravnine P podudara se

s tlocrtom pravca p, q' = p' = d-: Nacrt q" = Q~Q~ presjecnice q sijece ' nacrt p" pravca p u nacrtu N" trazenog probodista.

• Umjesto prve projicirajuce ravnine polozene pravcem p moguce je, dakako, koristiti drugu projicirajucu ravninu ili bilo koju drugu ravninu prav-

Q~I

Slika 2.05

I I

IB'

~a'=dl=q'

Slika 2.06

cemp.

36

Mongeova metoda - teorijski zadaci

2.

2.3. Okomitost

PRIMJER 2.07.

Pravac p zadan je svojim projekcijama (p',p"), a ravnina P svojim tragovima (Tj, T2) (s1.2.07a). Konstruirajte tragove ej, e2 ravnine E koja sadrzi pravac p, a okomitaje na ravninu P.

r,

Slika 2.07a

PRETHODNA ANALIZA

• Ravninaje okomita na drugu ravninu ako sadrzi baremjedan pravac okomit na tu ravninu.

• Ako je pravac okomit na ravninu, tada mu je tlocrt okomit na prvi, a nacrt na drugi trag ravnine.

• Pravac lezi u ravnini ako mu je prvo probodiste na prvom, a drugo na drugom tragu ravnine.

KONSTRUKTIVNO RJESENJE

• Po volji odabranom tockom X pravca p polozimo pravac q koji je okomit na ravninu P, q' .L Tj, q" .L T2.

• Ukrsteni pravci p i q odreduju trazenu ravninu. Prvi je trag te ravnine spojnica prvih, a drugi trag spojnica drugih probodista pravaca pi q.

• Uocite da medusobno okomite ravnine nemaju okomite tragove!

Slika 2.07b

2.3.

Okomitost

PRIMJER 2.08.

Tocka T i pravac a zadani su svojim projekcijama (s1.2.08a). Odredite udaljenost tocke T od pravca a.

37

T"

a"

a'

'T'

Slika 2.08a

PRETHODNA ANALIZA

• Pod udaljenoscu tocke od pravca podrazumijevamo duljinu duzine kojoj je pocetak u zadanoj tocki, a krajnjajoj je tocka noziste okomice spustene iz te to eke na zadani pravac.

• Pri ortogonalnom se projiciranju okomitost pravaca ne cuva, tj. okomiti pravci ne moraju imati okomite projekcije. Pravi se kut projicira u pravoj velicini samo u slucaju kada mu je barem jedan krak paralelan s ravninom slike.

• Ako je neka ravnina okomita na pravac, svi pravci te ravnine okomiti su na taj pravac.

• Ako je pravac okomit na ravninu, onda mu je tIocrt okomit na prvi, a nacrt na drugi trag te ravnine.

KONSTRUKTIVNO RJESENJE

• Konstruirani su tragovi 51i 52 ravnine ~ koja sadrzi tocku T, a okomita je na pravac a. Tockom T polozen je pravac 5, sutraznica 2. skupine ravnine E, Prvi trag 51 prolazi prvim probodistem SI sutraznice 5 i okomit je na a', dokje 52 okomit na a".

• Probodiste P ravnine ~ s pravcem a odredeno je kao u primjeru 2.05 s tim da je pravcem postavljena druga projicirajuca ravnina.

• Trazena udaljenost mjeri se duzinom T P, a njezina je duljina odredena prevaljivanjem tzv. diferencijskog trokuta u ravninu koja sadrzi tocku P i paralelnaje s ravninom ITl.

SIika 2.08b

38

Mongeova metoda - teorijski zadaci

2.

PRIM]ER 2.09.

Duzina AB je zadana svojim projekcijama, a ravnina 6. svojim tragovima (s1.2.09a). Konstruirajte projekcije onog pravca q u ravnini 6. cija je svaka tocka jednako udaljena od tocaka A i B.

..

'r :

,x,

d,

Slika 2.09a

PRETHODNA ANALIZA

• U prostoru postoji beskonacno mnogo tocaka koje imaju svojstvo da im je udaljenost od A i od B jednaka. Skup svih takvih tocaka cini ravninu koju nazivamo simetralnom ravninom duiine AB.

• Simetralna ravnina neke duzine je ravnina koja tu duzinu raspolovljuje i okomitaje na nju.

• Trazeni pravac mora lezati u simetralnoj ravnini duzine AB i u zadanoj ravnini 6. pa ga odredujemo kao njihovu presjecnicu.

KONSTRUKTIVNO RJESENJE

• Pomocu sutraznice prve sku pine simetralne ravnine I;, koja je polozena polovistern P duzine AB, odredeni su tragovi 31 i 32 te ravnine (s1.2.09b).

• Trazeni je pravac q presjecnica ravnina 6. i I; (s1.2.09c). Pravac q ima prvo probodiste Q1 u sjecistu prvih, a drugo u sjecistu drugih tragova ravnina 6. i I;.

B"

5, B"

Slika 2.09b

Slika 2.09c

2.4.

Bokocrt

39

2.4. Bokocrt

PRIMJER 2.10.

Ravnina P zadana je drugim tragom T2 i projekcijama jedne svoje tocke T(T', Til) (s1.2.lOa). Konstruirajte prvi i treci trag te odredite treci prikloni kut te ravnine.

z

Til

x

T' Slika 2.10a

PRETHODNA ANALIZA

• Tocka lezi u ravnini ako je na nekom pravcu (npr. sutraznici) te ravnine.

• Treci prikloni kut ravnine je kut sto ga ravnina zatvara s ravninom II3 i jednak je kutu sto ga njezina priklonica 3. skupine zatvara sa svojim bokocrtom.

KONSTRUKTIVNO RJESENJE

• Pomocu tocaka u kojima koordinatne osi y i z probadaju ravninu P odreden je njen treci trag T3.

• Tockom T polozena je priklonica trece skupine ravnine P. Bokocrt t" ove priklonice okomitje na trag T3.

• Pomocu drugog i treceg probodista ove priklonice odreden je njezin prevaljeni polozaj pO u ravnini II3.

• W3 = L(pll',pO).

Napomena: Za odredivanje priklonog kuta mogli smo koristiti bilo koju priklonicu 3. skupine ravnine P.

• Pomocu sutraznice 3 druge skupine, koja prolazi tockom T, odreden je prvi trag T1 zadane ravnine.

z

y

x

r3

y

Slika 2.10b

40

Mongeova metoda - teorijski zadaci

2.

PRIMJER 2.11.

Zadani su ravnina E(oo; -:3; 4) i tocka A(G; 4; :3). Konstruirajte projekcije tocke B koja je sirnetricna tocki A u odnosu na ravninu E.

PRETHODNA ANALIZA

• Trazena tocka B jc krajnja tocka duzine AB za koju jc zadana ravnina E simetralna ravnina.

• Uocimo da je ravnina E treca projicirajuca ravnina, dakle okomita je na bokoertnu ravninu Ih Stoga ce trazena duzina biti paralelna s Ih·

• Duzina paralelna s Ih projieira se u bokocrtu u svojoj pravoj velicini.

KONSTRUKTIVNO RJESENJE

• Odredimo treci trag ravnine E. Uocimo da ravnina E prolazi kroz prvi, drugi i treci kvadrant,

• Odredimo trecu projekeiju tocke A.

• AIIIB"I j_ e3 i d(AIII, NIII) = d(NIII, Bill).

• Tioert i naert duzine AB okomiti su na os jX2, a ujedno i na ej i e2·

z

~ ;B"' .. 1:',',

/'If-_\-. ----+' -. ----1r--A~"-e--=-e~

A'" -~~~ -+ -" - - - B'- -

\~:

\ I

Y ,0 I \ I X

\__ --------------

.- - - - - - - - ._.- A'

Slika 2.11

2.4.

Bokocrt

41

PRIMJER 2.12.

Zadana je ravnina B(oo; 4; -:3) i pravac a == A:zB[A:2(:3; 0; :3), B(:3: -2; -1.)]. Konstruirajte projekcije probodista F pravca CL i ravnine B.

PRETHODNA ANALIZA

• Zadani je pravac a paralelan s bokoertnom ravninom.

• Zadana je ravnina okomita na bokocrtnu ravninu Ih, pa se svi elementi iz te ravnine u bokoertu projiciraju u njezin treci trag.

• Na temelju ovih cinjenica logicno je upotrijebiti bokoert.

KONSTRUKTIVNO RJESENJE

• Pornocu sjecista tragova b, i b2 s koordinatnim osima y i Z odreden je treci trag b3 ravnine B.

• Pornocu tocaka A2 i B odreden je bokocrt a'" pravea a.

• Bokoert trazenog probodista pravca i ravnine je tocka FI" Tlocrt i nacrt tocke F nalaze se na tlocrtu i naertu pravca a.

Slika 2.12

42

Monzeova metoda - teorijski zadaci

b

2.

2.5. Stranocrt

PRIMJER 2.13.

Ravnina P zadana je svojim tragovima, a pravac P tlocrtnom i nacrtnom projekcijom (sl.13a). Konstruirajte projekcije probcdista pravca p i ravnine P pornocu stranocrta.

p"

pi

Slika 2.13a

PRETHODNA ANALIZA

• Ovdje se daje jos jedna mogucnost konstruktivn?g o~redivanja p~obodis~a pravca i ravnine, ona koja koristi stranocrt. Bud~~l daJ: ~onstruk.tlvno ~aJjednostavnije probodiste pravca i ravnine odrediti u sluc~Ju kadaJ~ ravll1?a projicirajuca, zadatak se rjesava tako da se .zadan~ ravnma dovodi u projicirajuci polozaj prema jednoj od stranocrtmh ravruna.

KONSTRUKTIVNO RJESENJE

• Stranocrtna je ravnina postavljena okomito na prvi trag zadane r~~~in~. Na taj se nacin postize da se svi elementi te ravnine u stranocrtu projiciraju u njen treci (stranocrtni) trag.

• Stranocrt pravca odreden je pomocu dvije po volji izabrane tocke PI i Q toga pravca.

• Stranocrtni trag ravnine je odreden pomocu stranocrta tocke ME P.

• Stranocrt probodista pravca pi

. P . ck Nil' n "'

ravrune Je toc a = 1'3 P .

• Tlocrt i nacrt tocke N leze na tlocrtu odnosno nacrtu pravca p.

P"/ N" /

Q" 7

M";

I

. I I I I

M'

Slika 2.13b

2.5.

Stranocrt

43

PRIMJER 2.14.

Konstruiraj tragove ravnina r i E koje su od zadane ravninc P(6, 0, 4) udaIjene za d = 3.

PRETHODNA ANALIZA

• Paralelnirn ravninama su tragovi istih indeksa paralelni.

• Ako su dvije paralelne ravnine okomite na istu ravninu projekcije (projicirajuce), njihova je medusobna udaljenost jednaka udaljenosti njihovih tragova u toj ravnini projekcije.

• Buduci da zadana ravnina nije prva ni druga projicirajuca, njezina se udaljenost od bilo koje njoj paralelne ravnine nece ocitovati kao udaljenost prvih ni drugih tragova.

KONSTRUKTIVNO RJESENJE

• Stranocrtna se ravnina postavlja tako da u odnosu na nju zadana ravnina bude projicirajuca, dakle lX3 j_ 1'1 iIi 2X3 j_ 1'2.

• Na slici 2.14 stranocrtna je ravnina postavljena okomito na prvi trag 1'1 zadane ravnine te je pomocu tocke 1(1', 1") odreden treci trag 1'3.

• Treci tragovi g3 i e3 trazenih ravnina paralelni su s 7'3 i udaljeni od toga traga za duljinu d = 3.

~2 ~"

'r

d

1'"

Slika 2.14

44

Mongeova metoda - teorijski zadaci

2.

PRIlVIJER 2.15.*

Odredite najkracu uclaljenost CnajkracLI transverzalu") mimosmjernih pravaca (L == AJA[AJ (0: C: 0), .-\(6: 1; 5)] i!J == BB2[B( -1; 2; 5), B2(5; 0; 1)].

PRETHODNA ANALIZA

• Transverzala dvaju mimosmjernih pravaca je svaki pravac koji ih sijece,

• Postoji beskonacno mnogo transverzala dvaju pravaca.

• Kaze se da je transverzala dvaju pravaca najkraca ako je okomita na oba pravca.

• Pod udaljenoscu mimosmjernih pravaca podrazumijeva se duljina one duzine na njihovoj najkracoj transverzali kojoj su krajevi u sjecistima te transverzale sa zadanirn mimosmjernim pravcirna.

KONSTRUKTIVNO RJESENJE

a Kao sto je poznato okomiti se pravci projiciraju kao okomiti samo onda kada je barem jedan od njih paralelan s ravninom projekcije i ni jedan od njih nije okomit na ravninu projekcije.

a Buduci da niti jedan od zadanih pravaca nije paralelan niti s III niti s II2, ostaje nam posluziti se takvorn stranocrtnom ravninom koja je paralelna s jednim od zadanih pravaca.

a Na slici 2.15 izabrana je prvo stranocrtna ravnina II3 okomita na III i paralelna s pravcern a, a zatim druga stranocrtna ravnina II4 okomita na .pravac a i na prethodnu stranocrtnu ravninu II3.

a U ravnini II4 pravac a se projicira u tocku aIV.

a Trazena transverzala paralelna je s ravninorn II4 jer mora okomito sjeci pravac a koji je okomit na II4• Stoga se pravi kut, pod kojim se sijeku pravci t i b, vidi u cetvrtoj projekciji u pravoj velicini, dakle tlv .L bIV.

a Vratimo Ii sjeciste M pravaca bit u trecu projekciju, stranocrt t'" pravca t prolaziti ce kroz Mil' i okomito sjeci a'" u tocki Nil'.

a Pornocu tocaka MiN odredeni su tlocrt i nacrt trazene transverzale.

2.6.

Rotacija

45

Slika 2.15

2.6. Rotacija

PRIMJER 2.16.

Na pravcu d == DID2[DI(2, 3, 0); D2(9, 0, 7)] nalazi se jedna dijagonala, au tocki A(8, 4, 2) jedan vrh romba kojemu je stranica a = 5.5. Konstruirajte projekcije romba.

PRETHODNA ANALIZA

• Romb je ravninski cetverokut kojemu su sve stranice jednake.

• Dijagonale romba su medusobno okomite i raspolovljuju se.

• Romb se opcenito projicira kao paralelogram kojemu dijagonale nisu okomite.

46

Mongeova metoda - teorijski zadaci

2.

KONSTRUKTIVNO RJESENJE

• Pornocu tocke A i pravca ci odredimo tragove 1'), 1'2 ravnine romba (vidi primjer 2.04). Na slici 2.16a u tu se svrhu koristi sutraznica s prve skupine polozena tockorn A.

• Ravnina se rotira oko traga 1') u ravninu IT) da bi se mogao konstruirati romb u pravoj velicini. Tocka A rotirana je u polozaj (A), a pravac d, pomocu njegove tocke na sutraznici s i prvog probodista D) koje pri rotaciji miruje, u polozaj (ci) (s1.2.16a).

• Koristeci okomitost dijagonala i duljinu stranice romba (a = 5.5), konstruiran je romb (A)(B)(G)(D) u rotiranom polozaju (s1.2.16b).

• Koristeci svojstva romba i perspektivnu afinost koja povezuje tlocrte svih elernenata ravnine P s elementima koji su dobiveni rotacijom oko 1'), odredena je tlocrtna projekcija romba.

• Nacrt romba odreden je na temelju cinjenice da tocke 5, BiD leze na pravcu d i da tocka 5 raspolovljuje duzinu AG.

• Uocite da se dijelovi stranica romba G B i G D u nacrtu ne vide jer se nalaze iza ravnine IT2.

r

Slika 2.16a

D~/

,I

s'

Slika 2.l6b

2.6.

Rotacija

47

PRIMJER 2.17.

!ragovima 1') i 1'2 zadana je ravnina P u kojoj lezi kruznica. Tocka 5 ( -) 5") Je srediste, a pravac t( -, til) tangenta te kruznice (s1.2.17a). Konstruirajte projekcije kruznice,

PRETHODNA ANALIZA

~ Iz cinjenice da kruznica lezi II zadanoj ravnini slijedi da i njezino srediste ) tangenta Ide u toj ravnini.

• Kruznica se opcenito pri ortogonalnom projiciranju projicira u elipsu.

• Duzina paralelna s ravninom projekcije projicira se u pravoj velicini.

• Kruznica ima beskonacno mnogo prornjera od kojih je sarno jedan paralelan s IT) i jedan s IT2. Ovi promjeri Ide na sutraznicarna prve, odnosno druge skupine ravnine kruznice.

KONSTRUKTIVNO RJESENJE

• Pomocu sutraznice s druge skupine ravnine P odreden je tlocrt tocke S i tlocrt tocke 1 tangente t. Tocke l' i T~ odrduju tlocrt tangente t (s1.2.17b).

• Da bi se odredio polumjer kruznice rotirana je ravnina P oko svoga drugoga traga te su odredeni (S) i (t).

• Nva ?ko~i~i ~oloz.en~j iz tocke (S) na pravac (t) odreden je polumjer r kruzmce 1 njezmo diraliste (T) na tangenti (t).

Slika2.17a

Slika 2.17b

48

Mongeova metoda - teorijski zadaci

2.

• Promjer AB kruznice, koj i je na sutraznici druge skupine ravnine P, projicira se u nacrtu u pravoj velicini te je vclika os elipse koja je nacrtna projekcija kruznice (s1.2.17c).

• Mala os iste elipse projekcija je onoga prornjera kruznice koji se nalazi na priklonici p druge skupine ravnine P. Krajnje tocke C", D" male osi odredene Sll prevaljivanjern te priklonice druge skupine II ravninu TI2.

• Promjeri AB i cD projiciraju se II tlocrtu u par konjugiranih promjera.

• Velika i mala os tlocrtne elipse (J(' L', M' N') odredene su na sutraznici i priklonici prve sku pine ravnine P analogno nacrtu.

,\

// \pO \

TI!

\ B"

Slika 2.17c

2.6.

Rotacija

49

PRIMJER 2.18.

U zadanoj ravnini ~(Sll S2) nalaze se tocke A., B i C (s1.2.1Sa). Konstruirajte projekcije kruznice koja prolazi tockarna A, B i C.

C'' s,

A"

B"

S ,

Slika 2.1Sa

PRETHODNA ANALIZA

• Valja uociti da je zadana ravnina okomita na TIl (prva projicirajuca).

• Cijela ravnina sa svim svojim elementima projicira se u tlocrtu u svoj prvi trag. Kruznica koja lezi u toj ravnini projicira se u duzinu.

• Srediste trokutu opisane kruznice je sjeciste simetrala njegovih stranica.

KONSTRUKTIVNO RJESENJE

• Tlocrti tocaka A, B i C nalaze se na prvorn tragu SI zadane ravnine (s1.2.1Sb ).

• Prevaljivanjem ravnine oko njezinog prvog traga odrecli se trokut AoBoCo u pravoj velicini (rotaciju ravnine za 900 zoverno prevaljivanjem ravnine).

A'(/e'

B!! ;

,

s,

s,

,x,

',I 'tr--

Ao

Slika 2.18b

Slika 2.18c

50

Mongeova metoda - teorijski zadaci

2.

• Sjeciste simetrala stranica AoCo i BoCo je srediste So trazene kruznice (s1.2.18c).

• U tlocrtu se kruznica projicira u duzinu M' N', d( M', N') = 2r.

• Nacrt kruznice je elipsa kif kojoj se velika os nalazi na sutraznici, a mala os na priklonici druge sku pine ravnine ~ (s1.2.18d).

2.7. Zadaci za vjezbu

2.7.1. Polozajno-metrickl zadaci

P"

r;~~:'\"

II I

PM", :: N"

--------;;?:\- 5'";ifU- :,' -,--

: I ::

I l I I

: - ~.I ::

, B"Y-'jQ'" ,

I I I I I

I I I : ~

5,

Slika 2.18d

1. Konstruirajte prvo i drugo probodiste pravca p == KL[K(10, 5, 7), L(20, -2, 1)], odredite njegov prvi i drugi prikloni kut pa oznacite vidljivost pravca u odnosu na III i II2. Odredite na pravcu p projekcije tocke T kojaje od njegovog prvog probodista udaljena za d = 7.;

2. Konstruirajte prvo i drugo probodiste pravca m == M N[M(5, -2, 5), N (9,6, -1)] i oznacite vidljivost pravca u odnosu na III i II2. Odredite na pravcu m projekcije tocaka koje su od drugog probodista pravca udaljene za d = 6.

2.7.

Zadaci za vjezbu

51

3. Odredite drugi prikloni kut ravnine kojoj je pravac p == AB [A( -5,5,3), B(O, 1,6)] priklonica prve skupine.

4. Odrediteprvipriklonikutravninekojojjepravacp == AB[(-8,6, 11), B(4, -5,3)] priklonica druge skupine.

2.7.2. Polozajni zadaci

5. Konstruirajte tragove ravnine koja je zadana tockorn K(7, 2, -9) i pravcem l == M N[M(-7, 5, 3), N(3, 10, -2)].

6. Odredite tragove ravnine koja sadrzi pravac a == AIA2[Al (1,4,0), A2 (-2,0,5)]' a paralelna je s pravcem c == C D[C(6, 12, -6), D(16, 8, 3)].

7. Konstruirajte tragove ravnine koja sadrzi tocku T(O, 2,4), a paralelnaje s pravcima k == AB[A(4, -5,6), B(12, 6, 1)] i l == CID [Cl(l, 4, 0), D(8, 2, 7)].

8. Tockom T(l, 3, 3) i presjecnicom p ravnina P(6, 10, -4) i E( -10,4, (0) zadana je ravnina. Odredite joj tragove.

9. Konstruirajte projekcije pravca koji prolazi tockom T(10, 10, 2), a paralelan je s ravninama P( -6,8,5) i ~(10, -2,7).

10. Konstruirajte tragove ravnine koja prolazi tockom T( 4, -4,9), a paralelnaje s ravninom P(6, -10, 6).

11. Tockom T(O, -, -) pravca a == AIA2[A1 (-5,10,0), A2(13, 0,11) postavite ravninu paralelnu s ravninom P(6, 10, -4).

12. Konstruirajte projekcije probodista pravca p == AB[A(8, 1, 1),

B(O, 4, 4)] s ravninom P( -6,5,5) i odredite udaljenost tog probodista od drugog traga ravnine.

13. Konstruirajte projekcije probodista pravca a == AB[A(3, 4, 6), B(10, 4,1)] s ravninom E(5, 4, -6). Odredite udaljenost tog probodista od prvog trag a ravnine.

52

Mongeova metoda - teorijski zadaci

2.

14. Konstruirajte projekcije probodista pravaca a == A1A2[A1 (-2,8,0), A2(8, 0, 9)] i b II 1.1:2, K E /y, K(l, G, 7) s ravninom P(4, -2,5). Odredite uclaljenost tih probodista,

15. Konstruirajte projekcije probodista pravaca c == C1C2[C1 (19,12,0), C2(6, 0, 5)] i Ii == DE[D( -2,3,9), E(14, 11,9)] s ravninom

P(9, 3, -10). Oclreclite udaljenost dobivenih probodista.

16. Konstruirajte projekcije presjecnice ravnine trokuta 6PQR

[P( -6,2,4), Q(4, 5, 2), R(O, 10, 10)] i ravnine E(6, 3, -8). Zadatak rijesite bez upotrebe tragova ravnine trokuta.

17. Konstruirajte tragove ravnine kojaje odredena paralelnim pravcima m == AB [/1(-4,1,11), B(2, 4, 3)] in, C E n, C(O, -3,13).

18. Konstruirajte projekcije presjecnice ravnine P(10, 3, -8) i paralelograma ABCD [A( -1,10,8), B(7, 6, 6), C(3, 0, 2), D]. Zadatak rijesite bez upotrebe tragova ravnine paralelograma.

19. Konstruirajte projekcije probodista pravca a == AB[A(2, 0, 16), B(8, 14,0)] i paralelograma K Ll'vf N[K( -4,12,0), L(2, 16,8), M(16, 6,10), N].

20. Konstruirajte projekcije presjecnice trokuta ABC[A(O, 12, 12), B(16, 6, 0), C(6, 0, 0)] i trokuta f{ LM[K(O, 6, 4),L(16, 14,2), M(10, 0,10)] bez upotrebe tragova ravnina. Odreditepravu velicinu

te presjecnice. '

21. Konstruirajte projekcije transverzale pravaca k == K1K2[K1 (7,3,0), K2(10, 0, -4)] i i == L1L2[L1 (-3,5,0), L2( -6,0,3)] koja sadrzi tocku T(8, 10,5).

Uputa: trazena je transverzala pravac t odreden tockorn T i pro- I bodistem pravca k s ravninom (T, I).

22. Konstruirajte projekcije transverzale pravaca k == K L[K(6, 8, 0), L(O, 2, 5)] i I == M N[M(8, 5, 3), N(11, 1,9)] koja lezi u ravnini P(8, 6, -9).

2.7.

Zadaci za vjezbu

53

2.7.3. Okomitost

23. Odredite uclaljenost tocke T(2, 4, 8,) od ravnine P( -7,8, -4).

24. Konstruirajte tragove ravnine koja prolazi tockorn T(O, 8,11), a okomitaje na pravac n == CD[C( -2,1,2), D(9, 15, 15)]. Oclreclite projekcije probodista pravca n s tom ravninorn.

25. Konstruirajte tragove ravnine koja sadrzi tocku T(2, -5,5) i okomita je na pravac p == PS[P(2, -2, 10), (-4, -10,2)]. Oclreclite projekcije probodista pravca p s tom ravninom.

26. Odredite uclaljenost paralelnih pravaca m == AB[A( -6, -5,2), B(O, 5, 12)] in, C E ti, C(8, 10, 7) pornocu bilo koje ravnine okomite na zadane pravce.

27. Odredite udaljenost tocke T(8, 2, 8) od pravca p == AB[A(4, 12,2), B(14, 2, 7)].

28. Konstruirajte tragove ravnine koja sadrzi pravac p == AB[A(6, 4,10), B(15, -2,0)]' a okomitaje na ravninu E(6, 12,2).

29. Konstruirajte projekcije pravca koji je od ravnine IT1 udaljen za d = 6, a lezi u simetralnoj ravnini duzine AB[A( -4,4, -1), B(6, 8, 6)]

30. Konstruirajte projekcije one tocke pravca p == AB[A(8, 2,3), B(13, 7, 5)] kojajejednako udaljena od tocaka K(O, 5, 3) i L(8, 10, 11).

31. Konstruirajte tlocrt i nacrt ortogonalne projekcije pravca p == P1P2 [PI (14,10,0), P2( -12,0,8)] na ravninu P(5, 3, -5).

32. Konstruirajte projekcije okomice duljine d = 7 uzdignute na ravninu P(6, 3, -9) iz njezine tocke T(3, -, 5) E P.

33. Odredite udaljenost tocke T(4, -8,16) od ravnine P(10, 6, -14).

34. Odredite udaljenost paralelnih ravnina P(5, -7,3) i E. Ravnina E sadrzi tocku T( -11,5,8).

54

Mongeova metoda - teorijski zadaci

2.

35. Tockom Q pravca p == AB[A(6, 9,1), B(14, 2, 8)] koja lezi u III

postavite ravninu okomito na taj pravac.

36. Konstruirajte projekcije presjecnice ravnine P( -4,3,4) i simetralne ravnine duzine AB[A(4,3, -3), B(12, 0,4)].

2.7.4. Bokocrt

37. Odredite drugi prikloni kut ravnine kojojje pravac p == AB[A(O, 4, 8), B(8, -2, 2)] priklonica trece skupine.

38. Odredite udaljenost tocke T(7, -2, 12) od ravnine P(oo, -4, 5).

39. Konstruirajte projekcije okomice AB, duljine d = 6, uzdignute na ravninu P(oo, -6,4) iz njene tocke A(8, -,8).

40. Odredite prvi prikloni kut ravnine kojoj je pravac p == AB[A(5, 5, 5, ), B(8, 0, 7)] priklonica trece skupine.

41. Konstruirajte tragove ravnina paralelnih sa ravninom P(oo, -6,4) koje su od nje udaljene za d = 6.

42. Odredite projekcije probodista pravcap == PQ[P(2, 6,1), Q(15, 1,8)] s ravninom P(oo, 3, 5).

43. Konstruirajte projekcije pravca koji ravninu P(oo, ~6,4) probada u, tocki 5(8, -2, -), a trece muje probodiste tocka P3(O,9,-4).

44. Konstruirajte projekcije pravca p koji je jednako udaljen od paralelnih pravaca a, b i c ako je a == AIA2[AI (6,6,0), A2(6, 0,12)], B E b i B(8, 4,14), C E c i C(2, 2, 20).

45. Konstruirajte projekcije probodista pravca p == QR[Q( 4,10,8), R( 4,7,4,)] i ravnine P( -5,4,4).

46. Odredi treci prikloni kut ravnine P(10, 10, -) koja sadrzi tocku 1(4,5, -1).

2.7.

Zadaci za vjezbu

55

2.7.5. Strano crt

47. Odredite udaljenost tocke T(7, 11, -5) od ravnine P(8, 5, -3).

48. Konstruirajte projekcije okomice duljine d = 8, uzdignute na ravninu P(11, -6, 10) u njezinoj tocki A(10, -,8).

49. Konstruirajte projekcije probodista pravca a == AIAdAl (-2,8,0), A2(8, 0, 9)] s ravninom P(4, -2, 5).

50. Konstruirajte projekcije presjecnice trokuta 6ABC[A(O, 4, 7), B(13, 10, 2), C(6, 1,0)] i ravnine P(10, 8, -8).

51. Odredite projekcije onih tocaka pravca p == K L[K(5, 2, 9), L(12, 8, 5)] koje su od ravnine P(15, 10, 12) udaljene za d = 4.

52. Na pravcu a == AB[A(3, 3, 4), B(3, -2,8)] odredite tocke koje su od ravnine P( -6,6, -10) udaljene za d = 3.

53. Konstruirajte tragove ravnine kojaje paralelna s ravninom P(7, 4, -8) i od nje udaljena za d = 3.

54. Odredite udaljenost tocke T(5, 2, 11) od pravcap == K L[K(O, 10, -3) L(12, 4, 7)].

55. Konstruirajte projekcije najkrace transverzale pravaca p == gB [P2(0, 0, 6) B(6, -1,3)] i q == o, C[QI (3,12,0) C(11, 6, 5)].

2.7.6. Rotacija i antirotacija

56. Konstruirajte projekcije pravilnog peterokuta koji lezi u ravnini P(15, 12, 13), srediste mu je u tocki 5(1, -,6), polumjer opisane kruznice r = 6, ajedna muje stranica paralelna Sill'

57. Konstruirajte projekcije romba koji lezi u ravnini P (-12,8, -15), duzinaAC[A( -1,15, -), C( -9,3, -)] mujedijagonala, ajedan mu je vrh u ravnini III.

56

Mongeova metoda - teorijski zadaci

2.

58. Konstruirajte projekcije kvadrata koji lezi u ravnini P( -15,11,17) ako mu dijagonala duljine cl = 16 zatvara s prvirn tragom kut 0: = 60°, a krajnje su joj tocke na tragovima.

59. Konstruirajte projekcije jednakokracnog trokuta koji lezi u ravnini P(18, 11, 13) ako muje tocka C(O, 9, - )vr11, duzina CN[C,

N(3, -, 12)] visina na osnovieu, a jedan od preostalih vrhova lez! u TI2.

60. Konstruirajte projekeije jednakostranicnog trokuta koji lezi u ravnini P( -4, -4,5), jedna mu straniea duljine cl = 18 zatvara s prvim tragom kut od 0: = 45°, a krajnje su joj tocke na tragovima.

61. Konstruirajte projekcije kruznice polumjera r = 9 koja lezi u ravnini P(20, 12, -18) i sadrzi tocke A(8, 9, -) i B(22, 3, -).

62. Konstruirajte projekcije kruznice koja dira prvi i drugi trag ravnine P(21, 21, 16) i pravac p == PIP2[H (-2, -,0), P2(0, 0, - J] te ravmne.

63. Konstruirajte projekcije pravilnog peterokuta koji lezi u ravnini P(6, -6,6) ako mu je tocka 5(6,6, -) srediste, a tocka A(2, 1, -) jedan od vrhova.

64. Konstruirajte projekcije kvadrata koji Iezi u ravnini P( -10,8,10) ako muje jedan vrh u tocki A( -2, -2, -), ajedna stranica na pravcu

p == K L[K(7, -, 6), L( -6, -, 3)]. I

65. U ravnini TIl lezi romb kojemu je tocka (A)(8, 4, 0) vrh, a upisana mu kruznica polumjera r = 5 ima srediste u tocki (5)(0,7,0). Rotirajte ovaj romb u ravninu P(14, 12, -12). (antirotaeija)

66. U ravnini TI2 nalazi se trokut kojemu su tocke (A)( -9,0,1) i (B)(O, 0,12) vrhovi, a tocka (T)( -2,0,5) teziste, Rotirajte trokut u ravninu P(10, -8,13) oko njezinog drugog traga. (antirotaeija)

67. U ravnini TI2 nalazi se kvadrat kojemuje srediste u tocki (5)(10, 0,15), polumjer upisane kruznice r = 5, a jedna straniea zatvara s drugim

2.7.

Zadaci za vjezbu

57

tragom ravnine P(15, 11, 12) kut 0: = 30°. Rotirajte kvadrat u ravninu P. (antirotacija)

68. U ravnini TIl nalazi se jednakokracan trokut kojemuje duzina (C) (N) [(C)(14, 8, 0), (N)(4, 12,0)] visina na osnovicu, a kut izrnedu kraka i osnoviee 0: = 75°. Rotirajte trokut (A)(B)(C) u ravninu

P(18, 12, 13) oko prvog traga. (antirotaeija)

69. Konstruirajte projekeije jednakostranicnog trokuta koji lezi u ravnini P(lO, co, 10) ako je tocka 5(5,6, -) srediste kruznice opisane trokutu, a tocka A(8, 2, -) jedan vrh.

70. Konstruirajte projekcije pravilnog sesterokuta kojemu je srediste u tocki 5(8,8,7), a straniea na praveu p == PjP2[Pj (16,6,0),

P2(0, 0, 9)].

7l. Konstruirajte projekeije kruznice koja lezi u drugoj projicirajucoj ravnini ako je prayae t == TIT2[TI (20,16,0), T2( 4,0,12)] tangenta, a tocka 5(10, 12, -) srediste kruznice.

72. Pravac p == PjD[PI (15,16,0), D(3, 3, 8)] je prikloniea druge skupine ravnine P. Konstruirajte projekcije kruznice koja lezi u ravnini P, dira pravac p u tocki D i prolazi tockom A(13, 9, -). (jedinica duljine 4mm).

73. Konstruirajte projekcije kruznice koja prolazi tockorn A(20, 3, -), a paralelni pravci p == PI P2 [PI (0,11,0), P2(11, 0, 13)] i q, Ql E q, Ql (17,11,0) su joj tangente.

74. Konstruirajte projekcije jednakokracnog trapeza ABC D ciji su vrhovi tocke A(O, 6, 3), B(9, 3,10) i C(6, 8,14).

75. Konstruirajte projekcije trokuta ABC kojemu su tocke A(3, 2, 2) i B(15, 8, 8) vrhovi, a tocka H(7, 8,1) ortocentar.

76. Konstruirajte projekcije kruznice koja dira prayac t == T) T2 [Tl (2,6,0), T2(15, 0, 10J], a srediste joj je u tocki 5(7, 12,8).

58

Mongeova metoda - teorijski zadaci

2.

77. Konstruirajte projekcije pravilnog sesterokuta kojemu paralelne stranice Ide na pravcima p == P1P2[Pl (11,11,0), P2(0, 0, 6)] i q,

Q2 E q, Q2(12, 0, 6), a srediste mu je u tocki S(14, -, -).

78. Konstruirajte projekcije kruznice koja dodiruje ravninu III i ukrizene pravce m == lVJ1P[Ml (2, -4,0), P(20, 4,14)] i n == N1P

[Nl (24,18,0), Pl·

79. Konstruirajte projekcije kruznice koja lezi u ravnini paralelnoj s osi lX2, ajedan joj je promjer duzina AB[A(6, 8, 2), B(14, I, 6)].

80. Konstruirajte projekcije jednakostranicnog trokuta cija visina lezi na pravcu v == K L[K(5, 5, 5), L(10, 10, 10)], a tocka A(2, 6,10) je jedan vrh trokuta.

81. Konstruirajte projekcije jednakokracnog trokuta ABC ako mu je duzina AB [A( -6,14,12), B(2, 3, 2)] jedan od krakova, ana pravcu p, p II AB, PEp, P( -8,8,8) lezi srediste tom trokutu opisane

kruznice.

82. Konstruirajte projekcije kruznice koja dira ravninu Il2 u tocki D(12, 0, 6), a zadani pravac t == AB[A( -12,0, -10), B( -6,4, -4)] joj je tangenta.

3.

Tijela U opcem polozaju

Ovo se poglavlje temelji na poznavanju osnovnih svojstava pravilnih geometrijskih tijela i na pretpostavci da ste solidno ovladali konstruktivnim postupcima Mongeove metode projiciranja. Ako ste savladali sadrzaj prethodnoga poglavlja, zadaci ovog poglavlja ne bi yam smjeli stvarati poteskoce pri rjesavanju, Ukoliko ipak ponegdje naidete na nejasnoce, vratite se korak nazad, potrazite objasnjenja u odgovarajucern primjeru prethodnoga poglavlja.

Zadano je dovoljno elernenata pravilnog geometrijskog tijela u opcem polozaju u odnosu na ravnine projiciranja, ana vamaje da te elemente dovedete u funkcionalnu vezu koja ce omoguciti konstrukciju svih elemenata bitnih za odredenje projekcije trazenoga geometrijskoga tijela. Gotovo svaki zadatak moguce je rjesavati na nekoliko nacina pa odaberite jedan od njih, koji i ne mora uvijek biti najkraci. Svi zadaci imaju konacan broj mogucih rjesenja, a zadani ce elementi uglavnom svojim polozajem diktirati odabir prihvatljive varijante.

Preporucujemo tri faze u rjesavanju zadataka ovoga tipa.

1. U prvoj se fazi zamisljaju zadani elementi u prostoru zajedno s objektom cije se projekcije traze te se stvara predodzba 0 njihovim medusobnim odnosima.

59

60

Tijela U opcern polozaju

2. U drugoj se fazi analiziraju sve mogucnosti tijeka prostornoga rjesavanja i bira najpovoljnija varijanta rjesenja. Dobro je zapisati slijed rjesavanja, korak po korak (deduktivna shema).

3. U zavrsnoj se fazi prethodna deduktivna shema konstruktivno realizira.

3.

3.1.

Rijeseni primjeri

61

• Spojnicu vrha piramide sa sredistem njene osnovice (ako osnovica ima

srediste) zovemo os piramide.

Kazerno da je piramida uspravna ako

je os okomita na ravninu osnovice. Inace je kosa.

• Piramidu nazivamo pravilnom ako joj je osnovica pravilan geometrijski lik, a os okomita na ravninu osnovice.

• Visinom piramide zovemo udaljenost njenog vrha od ravnine osnovice.

• Uocimo da je visina pravilne piramide jednaka udaljenosti vrha piramide od sredista osnovice.

3.1.

Rijeseni primjeri

PRIMJER 3.01.

Zadani su pravac 0(0', Oil), tocka A(A', A") i duzina duljine Va (s1. 3.01a). Konstruirajte projekcije pravilne trostrane pirarnide visine Va kojoj je os na pravcu 0, ako je tocka A vrh osnovice ABC.

PRETHODNA ANALIZA

PROSTORNO RJESENJE (s1.3.0 1 b)

• Ravnina osnovice P sadrfi tocku A i okomita je na pravac 0.

• Probodiste S ravnine osnovice s pravcem 0 je srediste osnovice 6ABC.

• Jednakostranican trokut je odreden svojim sredistern i vrhom A.

• Visina Va nanosi se na pravac 0 od njegove tocke S.

0"

A" ,

0'

Slika 3.01a

Slika 3.01b

62

TijeJa U opcem polozaju

3.

KONSTRUKTIVNO RJESENJE

• Uz pornoc sutraznice prve skupine polozene kroz tocku A odredimo tragove rl, r2 ravnine osnovice (vidi primjer 2.08) (s1.3.01c).

• Uz pomoc druge projicirajuce ravnine polozene pravcern 0 (d2 = 0", d 1 ..ll X2) odredimo projekcije 5', 5" probodista 5 pravca 0 i ravnine P (kao u primjeru 2.05).

• Duzina 5 A je polumjer trokutu 6ABC opisane kruznice. Duljina duzine 5A odredena je rotacijom oko rl te je konstruiran trokut 6 (A) (B) (C).

• Pomocu perspektivne afinosti (A', (A), rd konstruirane su tocke B', C', a pomocu sutraznica prve sku pine ravnine P odreden je nacrt trokuta, 6A"B"C". (s1. 3.0ld)

0'

Slika 3.01c

Slika 3.01d

3.1.

Rijeseni primjeri

63

• Na s1. 3.01e izdvojen je postupak odredivanja projekcija vrha II piramide. Postupak je izveden prevaljivanjem prve projicirajuce ravnine pravca 0, koja je okomita na ravninu P, a sijece ravninu P u priklonici p prve skupine. Buduci da je pravac o okomit na sve pravce ravnine P, slijedi 00 ..l Po. (Dva rjesenjal)

• Na s1. 3.0lf su na temelju prethodnih koraka konstruirane sve tri projekcije piramide te je odredena vidljivost osnovice i pobocnih bridova u pojedinim projekcijarna.

r,

V" /0"

/~

S" .

A"

A'

Slika 3.01e

0'"

y

y

Slika 3.0lf

64

Tijela U opcern polozaju

3.

PRIMJER 3.02.

U raVIlIIlI

P (1'1) 7'2) nalazi se osnovica, a na pravcu p(pl p") izvodnica duljine So rotacijskog stosca (sI.3.02a). Konstruirajte projekcije stosca.

PRETHODNA ANALIZA

po.

r,

p'

r,

Slika 3.02a

• Os rotacijskoga stosca okomita je na ravninu njegove osnovice.

• Sve izvodnice rotacijskoga stosca prolaze njegovim vrhom i jednake su duljine.

PROSTORNO RJESENJE (s1. 3.02b)

• Probodiste A = pn P pravca pi ravnine P je jedna tocka na kruznici osnovice zadanoga stosca.

• Vrh V stosca nalazi se na pravcu p na udaljenosti So od tocke A.

• Os stosca sadrzi tocku II i okomitaje na zadanu ravninu P.

• Probodiste S osi i ravnine P je srediste osnovice stosca.

• Kruznica osnovice odredena je sredistem S i tockom A u ravnini P.

Slika 3.02b

KONSTRUKTIVNO RJESENJE

• Pornocu prve projicirajuce ravnine polozene pravcem p odredeno je probodiste A = p n P pravca i ravnine (vidi primjer 2.05) (sl. 3.02c).

• Pravac p je prevaljen u TIl ina njegaje od tocke Ao nanesena duljina So te tako odreden vrh V stosca u prevaljenom polozaju, a zatim u projekcijama. Izabrano je jedno od dva moguca rjesenja.

'-:;:y.

3.1.

Rijeseni primjeri

65

• Odredene su projekcije osi 0 stosca, 0' .L 7'1, V' E 0',0" .L 7'2,V" E 0" (sl. 3.02d).

• Pornocu prve projicirajuce ravnine polozene pravcem 0 odredene su projekcije sredista kruznice, S = 0 n P.

yo.

""~.

, p

l A"

, '

r

..1_--

~

s

Slika 3.02c

r

,x,

P"'~

,

p'

r,

P' ,

Slika 3.02d

66

Tijela U opcern polozaju

• Duljina polumjera SA kruznice odredena je pornocu tzv. difereneijskog trokuta (s1. 3.02e).

• Tlocrt i naert kruznice konstruiran je kao u primjeru 2.17.

• Konturne izvodniee stosca u tlocrtu odredene su pornocu perspektivne afinosti (vidi 1. poglavIje), a konturne izvodniee naerta stosca kao tangente hiperoskulacijskih kruznica u tjemenima I" i J" elipse k" (s1. 3.02f).

Slika 3.02e

Slika 3.02f

3.

3.1.

Rijeseni prirnjeri

67

PRIMJER 3.03.

Zadana je duzina AC [A(4, 7, 2), C(11, 4, 6)] i pravae

p == PQ[P(12, 2,14), Q(O, 2, 11)] (sl, 3.03a). Konstruirajte projekeije pravilne cetverostrane piramide kojoj se vrh nalazi na praveu p, a duzina AC je dijagonala osnoviee.

PRETHODNA ANALIZA

• Osnoviea pravilne cetverostrane pirami de je kvadrat.

• Dijagonale kvadrata su medusobno okomite i jednake.

• Vrh piramide lezi u ravnini njenog dijagonalnog osnog presjeka.

PROSTORNO RJESENJE (s1. 3.03b)

• Ravnina 2:: dijagonalnog osnog presjeka BDV piramide okomita je na dijagonalu AC i prolazi njenim polovistem S.

• Probodiste V ravnine 2:: s praveem p je vrh trazene piramide.

• Dijagonale AC i BD kvadrata DABCD medusobno su jednake i okomite. Dijagonala BD je okomita na os piramide SV pa se moze odrediti u ravnini 2::. Pornocu ovih cinjenica moguce je odrediti projekeije kvadrata DABCD bez upotrebe tragova ravnine u kojoj lezi.

ZI ~:~

Q" ------------- '

--

C",

/

An - I

: '

Q' p'

: P'

:C'

A':~'

Slika 3.03a

Slika 3.03b

68

Tijela U opcem polozaju

3.

KONSTRUKTIVNO RJESENJE

• Tragovi 51,52 ravnine I: odredeni Sll pomocu sutraznice 5 druge skupine polozene tockorn S (sl. 3.03c).

• Za odredivanje probodista V = ]J n I: koristena je prva projicirajuca ravnina pravca p (sl. 3.03d). Uocirno ovdje dajc SlI visina trazene piramide.

• Pornocu diferencijskog trokuta odrcdimo polovinu duljine dijagonale AG.

y

y

5,

\ :

",C", ( ,

s/::

x

A"'(

A"'( , ,

o I

o I

x

, ,

Q' ,p' ~ d I ~ q' : P'

_, _"~_L, _:__-_:__--\---L-('~ V' -, I

...;

:1""'" <,

-,

Q'

s'

Slika 3.03c

Slika 3.03d

3.1.

Rijeseni primjeri

69

• Duzinu SlI rotiramo oko prvoga traga 51 ravnine I: pa u rotiranom polozaju konstruiramo dijagonalni osni presjek (B)(D)(lI) piramide (sl. 3.03e).

• Pornocu perspektivne afinosti odredimo tlocrt dijagonale ED, a zatim pomocu sutraznica i njczin nacrt (sl. 3.03f).

• Sada smo u mogucnosti odrcditi projekcije svih osnovnih i pobocnih bridova piramide, pri cernu treba voditi racuna 0 njihovoj vidljivosti u pojedinim projekcijama (sl. 3.03f).

• Na s1. 3.03f konstruirana je i bokocrtna projekcija piramide.

(v) _-.;-"" '-:.. 1/ / / I /

/ _+,-0 _,_' _;__' _;--~\-+,~+----,,' /

/

Q. _::__:,-'-'--'==== V"

->

Slika 3.03e

Slika 3.03f

70

Tijela U opcern polozaju

PRIM]ER 3.04.

Zadani su pravac pip", p"), ravnina Ph, 12) i duzina duljine d (sl. 3.04a). Konstruirajte projekcije pravilne kvadratske prizme kojoj jedna osnovica lezi u ravnini P, a prostorna dijagonala duljine d lezi na pravcu p.

r,

p"

,x,

Id I

p'

r,

Slika 3.04a

PRETHODNA ANALIZA

• Prostorna dijagonala prizme je spojnica vrha jedne osnovice s dijagonalno suprotnim vrhom druge osnovice.

• Pobocni bridovi prizme medusobno su paralelni i jednaki te okomiti na ravninu osnovice.

PROSTORNO RJESENJE (sl 3.04b) • Probodiste A zadane ravnine pravcem p je jedan vrh os novice ABCD prizme.

• Na udaljenosti d od tocke A na pravcu p se nalazi dijagonalno suprotni vrh C druge os novice prizme.

• Jedan pobocni brid prizme prolazi tockom C i okomitje na ravninu P. Probodiste je C ovog brida s ravninom P je dijagonalno suprotni vrh vrhu A kvadrata [JABCD.

Slika 3.04b

3.

3.1.

Rijeseni primjeri

71

KONSTRUKTIVNO RJESENJE

• Buduci da je zadana ravnina druga projicirajuca, nacrt se A" probodista A = p n P pravca p i ravnine P nalazi na drugom tragu 12 te ravnine. U tlocrtujeA' E pi (sl. 3.04c).

• Uz pomoc po volji odabrane tocke M pravca p i tocke A prevaljen je pravac p u ravninu 112 i na njega od rocke A 0 nanesena zadana duzina

-0 duljine d te tako dobivena tocka C .

• Tocka C odredena je u nacrtu i tlocrtu na projekcijama pravca p.

• Pobocni brid CC prizme okomit je na ravninu P pa mu je nacrt okomit na 12, pri cemu je C" E 12 (sl. 3.04d).

• Isti se pobocni brid u tlocrtu projicira okomito na prvi trag I) i na tom se bridu nalazi tocka C'.

• Prevalimo tocke Ai C u ravninu 112 i konstruiramo kvadrat DAoBoCoDo (sl. 3.04d).

pO AO d MO CO

--=---'t- - -. - "'-\:- - -, - i-, -

\ \ \ fr

r \ \y'! »>

~., ,

, ,

. , ,

~: ; :

pI!: : :

, '

, ,

, ,

, ,

Slika 3.04c

Slika 3.04d

72

Tijela U opcem polozaju

3.

• Tocke E" i D" Ide na drugom tragu T2, a za tlocrte im vrijedi: d(E', x) = d(EO, E"), cL(D', :c) = d(DO D") (s1. 3.04e).

• Koristeci paralelnost i jednakost odgovarajucih bridova odredeni su nacrt i tlocrt prizme (sl. 3.04e).

• Zadatak ima elva rjesenja.

D' [1

Slika 3.04e

3.1.

Rijeseni primjeri

73

PRIMJER 3.05.

Konstruirajte projekcije rotacijskoga stosca kojernu se os nalazi na pravcu 0(0', Oil), a jedna od izvodnica na pravcu b(b', b"), ako je v vis ina stosca (s1. 3.05a).

v"_/

0" = b"

v

b'

I Vi I

0'

Slika 3.05a

PRETHODNA ANALIZA

• Osnovica rotacijskog stosca je krug, a os mu je okomita na ravninu osnovice.

• Sve izvodnice rotacijskog stosca imaju istu duljinu.

PROSTORNO RJESENJE (s1. 3.05b)

• Sve ravnine polozene kroz os rotacijskog stosca sijeku ga u sukladnim jednakokracnim trokutima.

• Jedna od ravnina osnog presjeka odredena je pravcima 0 i b i u ovom je zadatku to druga projicirajuca ravnina.

• Pomocu zadane visine stosca moguce je konstruirati osni presjek koji je jednakokracni trokut.

• Zadatak ima dva rjesenja.

Slika 3.05b

KONSTRUKTIVNO RJESENJE

• Drugi trag d2 ravnine osnog presjeka t-:.. stosca, u kojoj Ide zadani pravci o i b, poklapa se s nacrtima ovih dvaju pravaca. Stoga je ona okomita na Ih, pa joj je prvi trag dl okomit na os x (s1. 3.05c).

74

Tijela U opcem polozaju

3.

• Pornocu po volji odabranih tocaka M E b, N E a i tocke V prevalimo pravee a i b u ravninu IT2, a od VO na pravac 0° nanesemo zadanu visinu stosca Va. Dobivena tocka So je srediste osnoviee stosca. Sada smo u mogucnosti konstruirati pravu velicinu osnog presjeka AO EOVo stosca.

• Tocke A i B nalaze se u ravnini .6.. pa su im naerti na drugom tragu d2 te ravnine (sl. 3.05d).

• Ravnina osnoviee stosca okomita je na njegovu os a pa se jedna priklonica druge skupine te ravnine u naertu projieira u a". Tocke Ai E Ide na toj prikloniei. Stoga je duzina A" E" mala os elipse k". Velika os Gil D" iste elipse okomita je na malu os i po duljini je jednaka 2r.

• Da bi se konstruirao tloert osnoviee, u ravninu ITr se prevaljuje ona ravnina osnog presjeka stosca koja je okomita na ITr.

• Velika os E' F' elipse k' okomita ja na 0', a mala os G' H' odredena je iz prevaljenog polozaja na prikloniei prve skupine ravnine osnoviee (sl. 3.05d).

80),\ <,

, r I '- ..............

~/'\"

N° \ SO=Co=D0Jz:- - ~ _v_ ............... VO

, ,,- - ......

, , ' - ~'>::::::

, r' - '/

\ '. - ':.; - :..\- -~\ V"

o >.~ " I

b ____, AO, D"'\,\ '

~ •• 0' '(\' ,

M '. \ '0" = bOO ,

\ \ \ 'j" :

\ " \./ :

-, '/<"\S" I

-, A"./ :

\~\. -, :

M" = N" '-..__). COO :

, '

, '

, '

d ,

Slika 3.05e

Slika 3.05d

3.1.

Rijeseni primjcri

75

• Na sl. 3.05e odredene su osi bokoertne elipse k"' prevaljivanjem osnoga presjeka u ravninu IT3.

• Uocite da se promjeri AB i GD kruznice osnoviec, koji se u naertu projieiraju u osi elipse k", u tloertu i bokoertu projieiraju kao konjugirani promjeri elipsa k' odnosno k'",

• Tloertne, naertne i bokoertne konturne izvodniee stosca tangente su na odgovarajuce elipse polozene kroz V', V", odnosno \f'". Konstrukeija ovih izvodniea analognaje kao u primjeru 3.02.

/

vO

,J,\ //1 \, / I I ' /

I I

/ /

/

/

/

x

-. v,

------;::'-1'

- /

0' = gl

/

./

/

y

/

Slika 3.05e

76

Tijela u opccm polozaju

3.

3.2. Zadaci za vjezbu

1. Konstruirajte projekcije rotacijskog stosca cija osnovica lez: u ravnini P(10, 00, 8), vrh mu je u tocki 1/(14,8,12), a izvodnice cine s ravninom osnovice kut od GO°.

2. Konstruirajte projekcije uspravne kvadratske piramide kojoj je AC [A(4, -,6), C(12, -, 10)] dijagonala os novice, a P(16, 10, 00) ravnina osnovice. Vrh piramideje u ravnini E II P, T(12, 15, -) E B.

3. Konstruirajte projekcije rotacijskog valjka kojernu je duzina M N [M(4, 8,4), N(16, 8, 16)l os, a T(12, 6, 6) tocka na plastu. (jedinica 0.8 cm)

4. Konstruirajte projekcije rotacijskog stosca kojemuje SV[S(8, 14,6), V(8,4, 16)l os, a T(12, 10,8) tocka no. plastu. (jedinica 0.7 cm)

5. Konstruirajte projekcije rotacijskog stosca kojem je pravac t == TIT2 [T1(20, 16,0), T2(4, 0, 12)l tangenta osnovice, a toeka S(10, 12, -) srediste osnovice. Osnovica lez! u drugoj projicirajucoj ravnini. Vrh stosca je u TIl. (jedinica 0.7 cm)

6. Konstruirajte projekcije kocke kojoj je tocka K(2.5, -1, 7) vrh, P(8, 6, -13) ravnina jedne pobocke, a jedan vrh te pobocke je za d = 9 udaljen od ravnine TIl.

7. Konstruirajte projekcije pravilne uspravne cetverostrane piramide kojoj je P( -5,4,4) ravnina osnovice, ana pravcu p == QR[Q( 4,10,8), R(4, 7, 4)] lezi pobocni brid cija je duljina b = 9.

8. Duzina SlS2[SI (6,4.5,3), S2(6, 9.5, 10.5)] je os rotacijskog valjka kojemu je pravac t = T1T2[Tl (17, -,0), T2 (8,0, -)l tangenta osno- ; vice. Konstrurajte projekcije tog valjka.

9. Osnovica rotacijskog stosca lezi u ravnini P(5, -3, 5), srediste osnovice je u tocki S(6, 6, -). Konstruirajte projekcije stosca ako je G(8, 7, 5) tocka na plastu, a visina stosca je v = 9.

3.2.

Zadaci za vjezbu

77

10. Konstruirajte projekcije rotacijskog stosca kojernu je vrh u ravnini P(oo, 5, -11), a promjer AB[A( -1,6,5), B(G, 3, l)l osnovice lez: na priklonici 3. skupine ravnine osnovice.

11. Konstruirajte projekcije rotacijskog valjka vi sine v = 8 ako mu je jedna izvodnica na pravcu P == AB[A(G, 9, 1), B(14, 2,8)l, tocka jedne os novice na toj izvodnici lezi u TIl, a tocka G(8, 3, 7) je na osi valjka.

12. Konstruirajte projekcije oktaedra kojemu je na pravcu p == P R [P(O, 2,11), R(12, 7, l)l jedna dijagonala, a tocka .4(5,1,2) jedan od vrhova.

13. Konstruirajte projekcije pravilne uspravne cetverostrane piramide kojoj je AC[A(7, 0, 7), C(7, 7, 1)] dijagonala osnovice, a na pravcu p == AT[A,T(-l,9, 10)l nalazijoj se pobocni brid.

14. Konstruirajte projekcije uspravne kvadratske prizme kojoj je osnovica u ravnini P(5, -2,3), a prostorna dijagonala, duljine d = 11 na pravcu p == M N[M(3, 7, 4), N(ll, 2.5, 7.5)].

15. Konstruirajte projekcije rotacijskog stosca kojemu na pravcu 0 VA[V(12, 9,8), A(O, 2, -2)] lezi os, napravcu 5 == V B[V,B(O, 5, 6)l izvodnica, a polumjer osnovice je r = 5.

16. Konstruirajte projekcije uspravne kvadratske piramide kojoj je AC [A( 4,6,7), C(12, 9, 3)] dijagonala osnovice, a na pravcu p == PQ [P(16, 4.5, 4), Q(13, -1, 10)] lezi joj vrh.

17. Na pravcu 0 == O2 V[02(3, 0, 3), V(10.5, 8,11)] je os, ana pravcu 5 == TV[T(l, i.u), V] pobocni brid uspravne pravilne peterostrane piramide. Konstruirajte projekcije piramide ako joj je visina v = 8.

18. Konstruirajte projekcije rotacijskog stosca kojemu osnovica dira ravninu TIl te pravce a == TAl [T(10, -3,9), Al (3,2, O)J i b == T BI

[T, e, (12,8, O)J. Visina stosca je v = 8.

78

Tijela U opcern polozaju

19. Konstruirajte projekcije uspravne pravilne peterostrane piramide kojoj pobocni brid duljine b = 11.5 lezi na pravcu p == PQ[P(5, 6, 5), Q(11, 1.5,8)], a osnovica u ravnini P( 4, -2,4).

20. Konstruirajte projekcije rotacijskog stosca kojemu osnovica lezi u ravnini P(17, 10,9), a izvodnica duljine s = 11 na pravcu p == MN[l\I(O, 4, 3), N(9, 10, 11)].

2l. Konstruirajte projekcije rotacijskog stosca kojemu je os na pravcu

o == 0102[01 (4,2,0), O2(0,0, -3)], vrh u ravnini E( 00,4,3), duljina visine v = 9, a tocka T(ll, 1,9) lezi na plastu stosca.

22. Na pravcu 0 == PQ[P(O, 10,2), Q(9, 5, 7)] je os jednakostranicnog valjka, a pravac t == T N[T( 4,3,2), N(l, 0, -)] je tangenta jedne osnovice. Konstruirajte projekcije valjka.

23. Konstruirajte projekcije rotacijskog stosca kojemu je os na pravcu

o == 02P[02( -2,0,1), P(4, 4, 3)], vrh u ravnini E(3, 3, -7), duljina visine v = 6, a osnovica mu dodiruje ravninu III.

24. Konstruirajte projekcije kocke kojoj je tocka A(l, 2, 8.5) jedan vrh, ana pravcu p == I< L[I«2, 8,1), L(lO, 4.5, 6.5)] nalazi se jedan brid kocke koji nije s vrhom A na istoj pobocnoj plohi kocke.

25. Konstruirajte projekcije rotacijskog stosca kojemuje P(8, -4,6) ravnina osnog presjeka, duzina AB[A(5, -, 12), B(11, -, 6)] u toj ravnini je promjer os novice, a duljina izvodnice je s = 12.

26. Konstruirajte projekcije jednakostranicnog (s = 2r) stosca ako mu je duzina AB[A(5, 4, 5.5), B(9, 3.5, 2)] tetiva os novice, a os mu lezi u ravnini 6.( -8,7,5).

27. Konstruirajte projekcije jednakostranicnog valjka kojemu je os na pravcu 0 == I< L[I«3, 7, 2), L(11, 3, 8)], a tocka A(3, 3, 5) lezi na jednoj od osnovica.

28. Konstruirajte projekcije rotacijskog stosca kojemuje P( -12,5,4.5) ravnina osnovice, na pravcu s == 313[31 (5,4,0), 3(5,10,9)] lezi mu jedna izvodnica, a duljina izvodnice je s = 13.

3.

3.2.

79

Zadaci za vjezbu

29. U ravnini P (7.5,00,10.5) nalaze se pravci 0 == A2 V[A2(6, 0, -), 11(0,12, -)] i s == B2 1I[B2(1.5, 0, -),11). Pravac () je os, a pravac s izvodnica rotacijskog stosca cija osnovica dira ravninu TI2. Konstruirajte projekcije tog stosca.

30. Konstruirajte projekcije pravilne uspravne cetverostrane piramide kojojje osnovica u ravnini P(lO, 10.5, 7), akoje duzina AC[A(O, 5.5, -), C(7, 3, -)] dijagonala os novice, a visina Va = 12.

3l. Konstruirajte projekcije pravilne peterostrane piramide kojoj je

2::(3, -6, -2) ravnina osnovice, tocka 3(6,4, -) srediste osnovice, polumjer osnovici opisane kruznice T = 3, ako je osnovni brid AB usporedan s ravninom TIl, a visina piramide v = 8. (jedinica I.Scm)

32. Konstruirajte projekcije pravilne uspravne sesterostrane piramide kojoj je dijagonala osnovice duzina AD[A(3, 5, 7), D(l1, 8, 3)], a vrh piramide lezi na pravcu p == PIP2[PI (17,8,0), P2(13, 0, 8)].

33. Konstruirajte projekcije tetraedra kojemuje P(5, -5,5) ravninajedne pobocke, a duzina AB[A(l, 5, -), B(7, 7, - )), AB c P jedan brid.

34. Konstruirajte projekcije pravilne sesterostrane prizme kojoj je zadana os M N[M(6, 3.5, 3), N(10, 7.5, 9)] (M i N su sredista osnovica) i tocka A(3, 5, -) vrh one osnovice cije je srediste tocka M.

35. Konstruirajte projekcije rotacijskog stosca kojemu je zadana os 3V [3(12,6,6), V(5, 2.5,1)], a osnovica dodiruje ravninu II2•

36. Konstruirajte projekcije rotacijskog stosca kojemu je zadana os 3V [3(5.5,9,9.5), V(O, 3, 2)], a radijus osnovice r = 6em.

37. Konstruirajte projekcije rotacijskog valjka kojemu je os M N [M(6.5, 9.5, 4), N(13.5, 4, 9.5)], a donja osnovica cije je srediste tocka M dodiruje ravninu III.

4.

Aksonometrljske metode

Da bismo sto bolje sagJedali neki buduci objekt i njegovo uklapanje u postojecu situaciju, korisno je znati prikazati ga, ne sarno u tlocrtu, nacrtu i bokocrtu, nego i u aksonometrijskoj metodi, tj. metodi kosog paralelnog projiciranja najednu ravninu slike.

Uobicajeno je smjestiti objekt u prostorni koordinatni sustav tako da mu temeljni bridovi budu paralelni s koordinatnim osima, koje su u opcern polozaju prema ravnini slike, pri cernu se zamislja da se ravnina slike nalazi izmedu prornatraca i ishodista koordinatnog sustava. Za prikaz objekta sprijeda, s desna i odozgo, odnosno odozdo koristi se stoga projekcija koordinatnog sustava prikazanog na sl. 4.01.

Za konstrukciju kosoaksonometrijskih slika geometrijskih iIi slozenih tehnickih objekata potrebno je imati:

• Ortogonalne projekcije objekta (tlocrt-nacrt, tlocrt-bokocrt iIi nacrtbokocrt);

• Projekciju koordinatnoga sustava otz, y, z) kao na sl. 4. 01;

• Prikrate m,n, p tako da bude n ::::; m ::::; p ::::; 1.

80

4.1.

Rijeseni primjeri

81

6

Slika 4.01

4.1. Rijeseni primjeri

PRIMJER 4.0l.

Konstruirajte kosoaksonometrijsku sliku zadanog objekta (sl. 4.01a) s pogledom odozgo, uz prikrate m = 0.8, ti = 0.7 i p = 0.9 i uvecanje dva puta.

RJESENJE

• Odabrane su projekcije koordinatnih osi za pogled odozgo.

• Konstruirani su kutovi proporcionalnosti za zadane prikrate m, nip.

• Pomocu kuteva proporcionalnosti odredene su prikrate pojedinih koordinata svake tocke objekta te udvostrucene nanesene u koordinatni sustav.

82

Aksonometrijske metode

4.

4.1.

• Konstruiran je kosoaksonometrijski tlocrt i nacrt objekta, a zatim i aksonometrijska projekcija (sl. 4.01b).

RijeSeni primjeri

83

PRIMJER 4.02.

Konstruirajte izometrijsku projekciju (m = ti = p = 1) s pogledom odozgo slozenog objekta zadanog tlocrtom i nacrtom (s1. 4.02a).

y

35
Z <!l14
Slika 4.01a

~

0 x - 1- -~-
- - - - -
1 d

y

RJESENJE

1 1

_J_ - j_

1

1

1

Slika 4.02a

• Aksonometriju u kojoj su prikrate po svim koordinatnim osima jednake zovemo izometrijom. Najjednostavniji oblik izometrije imamo u slucaju m = n = p = 1 jer se bez upotrebe kutova proporcionalnosti koordinate pojedinih tocaka objekta unose u odabranu projekciju koordinatnog sustava (s1. 4.02b).

• Buduci da se kruznica kosim paralelnim projiciranjem preslikava opcenito u elipsu, toj je elipsi potrebno odrediti par konjugiranih promjera. Kadaje kruznica u ravnini III ilije paralelna s njom, konjugirani su promjeri odgovarajuce elipse k paralelni s osima x i fl, a za kruznicu paralelnu s ravninom II2 konjugirani su promjeri paralelni s osima x i z.

Slika 4.01b

84

Aksonomctrijskc mctodc

4.

• Konstruiran je aksonornetrijski tlocrt i nacrt objekta, pri cemu su svim elipsama odredene osi pornocu Rytzove konstrukcije, a zatim i aksonornetrijska projekcija cijeloga objekta.

• Svakoj elipsi na projekciji objekta potrebno je odrediti srediste i konjugirane promjere, a Rytzovu konstrukciju izvedite sarno u kosom tlocrtu i nacrtu.

-

y

Slika 4.02b

PRIMJER 4.03.

Pravilna kvadratska piramida zadanaje tlocrtom i nacrtom (sl. 4.03). Konstruirajte kosu projekciju piramide s pogledom odozgo ako je zadana prikrata n = ~ i kut 0: = 30°.

RJESENJE

• Poseban slucaj kose aksonometrije u kojoj se dvije koordinatne osi (najcesce x i z) nalaze u ravnini slike zovemo kosorn proj ekcij om. Zbog ove se

4.1.

Rijeseni primjeri

85

cinjenice sve tvorevine koje se nalaze u ravnini (x, z) projiciraju same u sebe, a one paralelne s ravninom slike projiciraju se u pravoj velicini.

• Za pogled odozgo izaberimo odgovarajuci polozaj projekcije y osi y (sl. 4.03). Prikrata ti postoji sarno u smjeru osi y pa se zato ne koriste kutovi proporcionalnosti. Iz trokuta 6.0 M' M vidljivo je kako se prikracuju ordinate pojedinih tocaka objekta.

• Nacrt piramide poklapa se s njenim kosim nacrtorn, a kosi joj je tlocrt odreden uz pornoc odredbenog trokuta 6.0M' M. Uocite da je moguce uspostaviti afinu srodnost izmedu ortogonalnog i kosog tlocrta s osi x kao osi afinosti i parom pridruzenih tocaka M') M.

• Pomocu kosog tlocrta i nacrta odredena je kosa projekcija piramide.

z=z

y 0 x=x

M
\
\
\
Y \
\
\
\
M'
\ \
Y \ \
\ \
Slika 4.03 86

Aksonometrijske metode

4.

PRIMJER 4.04.

Uz prikratu n = ~ i kur 0: = 30° konstruirajte kosu projekciju s pogledorn odozgo rotacijskoga valjka zadanoga njegovirn ortogonalnirn projekcijarna na s1. 4.04.

RJESENJE

• Pornocu zadanih elernenata nacrta se os y i odredbeni trokut 6.M' MO.

• Buduci da se jedna osnovica valjka nalazi u ravnini Ih a druga je paralelna s njorn, obje kruznice ce se projicirati u pravoj velicini,

• Kosi je tlocrt valjka paralelograrn.

• Iz s1. 4.04. posve je ocita konstrukcija kose projekcije valjka.

z=z

x=x

y

I

:/ qu~

\ I \ r------c~----~

\

\ I S'

M'\

\

\

\

\

\

\

\

\

\

\

\ \

M,·b ty

\ \

\1

U'

Slika 4.04

4.1.

RijeSeni primjeri

87

PRIMJER 4.05.

Konstruirajte kosu projekciju (n = ~, 0: = 45°) s pogledorn odozgo rotacijskog stosca kojern su tlocrt i nacrt dani na s1. 4.05.

RJESENJE

• Pomocu zadanih podataka odredirno kosu projekciju koordinatnog sustava (s1.4.05). Kosi nacrt stosca podudara se s njegovirn ortogonalnirn nacrtorn.

• Kosi tlocrt stosca bit ce ujedno kosa projekcija njegove osnovice. Osnovica stosca ce se projicirati u elipsu. Jedan par konjugiranih prornjera te elipse afina su slika onih prornjera zadane kruznice koji su paralelni s osirna xi y.

• Buduci da su kruznica k' i elipsa k afino pridruzene krivulje, moguce je i bez Rytzove konstrukcije odrediti veliku i rnalu os elipse k. Potrebno je sarno odrediti onaj par rnedusobno okornitih prornjera kruznice k' koji ce se afino preslikati u okornite konjugirane prornjere elipse k. U tu se svrhu koristi Talesova kruznica t koja prolazi tockama S' is, a srediste joj je na osi afinosti x.

• Kontume izvodnice kose projekcije stosca tangente su na elipsu k povucene iz tocke V.

z=z

y

-

y

-,

-,

-,

-,

-,

-,

-,

-,

-,

-,

-,

V"

y

x=x

Slika 4.05

88

Aksonometrijske metode

4.

PRIMJER 4.06.

Konstruirajte kosu projekciju drvenog veza (s1. 4.06a) uz prikratu n = ~ i kut Q = 30°. Donji dio veza prikazite s pogledom odozgo, a gornji s pogledom odozdo.

RJESENJE

Slika 4.06a

• Prvo je potrebno nacrtati ortogonalne projekcije veza s razdvojenim nacrtima njegovih zadanih dijelova kao na s1. 4.06c .

• Prema definiciji kose projekcije (vidi udzbenik, str. 63) ravnina I12 se uzima za ravninu slike pa se kosi nacrt objekta podudara s njegovim ortogonalnim nacrtom. Stoga nema prikracivanja u smjerovima osi x i z. Umjesto kutova proporcionalnosti prikrate u smjeru osi y izvode se direktno na projekciji koordinatnog sustava sto je vidljivo na sl. 4.06b.

z=z

I A" I I

T"=T"

PI

<if",

'y, P" = P" '(

y

I / I

I // I

T-,CZ I

, I

" I

,I

o

T'

A

Slika 4.06b

\ I

\ I

\ I

\ I

\1 (j

P'

4.1.

Rijeseni primjeri

89

• Pornocu istog ortogonalnog tlocrta i nacrta rnoguce je konstruirati kosu projekciju dvaju koordinatnih sustava 0 (.TYZ) s istim osima x i z i osi Y u jednom slucaju za pogled odozgo, a u drugom za pogled odozdo.

• Nakon sto se konstruira zajednicki kosi tlocrt za oba dijela drvenoga veza, iz toga se kosog tlocrta i ortogonalnog nacrta odredi i sama kosa projekcija donjeg, a zatim i gornjeg dijela veza.

• Cijela konstrukcijaje vidljiva na s1. 4.06c. Obratite paznju na vidljivost pojedinih bridova objekta.

z=z

, ,

__ - I __ / I - , ,

y~:

A \\

,

,

-,

\

\

\

\ \

, \

" \ , \ , \ ',\

A'

y

Slika 4.06c

90

Aksonometrijske metode

4.2. Zadaci za vjezbu

4.2.1. Predlosci za aksonometriju i kosu projekciju

1. 2.

i
r--
r--
: C)I '--j

3.
~ 191

J
-1
J

"'I
I'-- 15 3 7 10 is, 10
-_._-{----.!' 4.

L---_=l ~gl

19 10 6 I

4.

4.2.

Zadaci za vjezbu

91

5.

I 1:.--- >

)c...~i5 -~-_l.Q__J-.-~~Q_.,--------" "

7.

@ ~

~I

6.

J ~~ ~_9 ~

8.

,.
92 Aksonometrijske metode 4. 4.2. Zadaci za vjezbu 93
9. 10. 11. 15. 16.
~ .-
I
I
I I
I
I
I
I
I
I 1
r _______ l
I
I
I
I

[8






/-----/
12. 13. 14. 17.
~---~ .l~ '~ --~ I I \
{ \
{ I \
{ \
{ I \
{ \
r- I '--
I ,

so

18.

----- ---- --- ~-- -- -- --- ---

94

Aksonometrijske metode

19.

20.

@

,

I I

I

I

_1-

___!__ I

I I

I

@B'~"<;:Y

-'" - - 1

r-~--'-~' -~,...,,-- 1, __

I: I:

- ~ - ~'--

I

j ?J

-, - \

I

__ /_G_ , ,c

10) 20

IS ,I) 1 15

4.

4.2.

Zadaci za vjezbu

95

23.

24.

, I I

L_ ~ _l_ - - - -0-.~~(J- - _ 0

: . : I

: I : 1

! ~ l i

: I ! I

21. 22.
1«7
~
-~-- ~j ,~
r -r )____2_S -J 4S
"[ ~,
-I
J
25.
-0- I -0-
-r ~I
I ,
:i
,..___!_L_+~ -1 - - - - - - - - '" JO

JO

, s,

~~j r-'-----'--~ ~

96

Aksonometrijske metode

4.

27.

___ / __ c_ "

28.

-1-

, , , , , , ,

-,,

,

,

,

,

,

29.

4.2.

Zadaci za vjeZbu

97

4.2.2.

Predlosci za vezove

1.

2.

3.

/\-A

1 r
~I
, , J
I
A I I A
-I- I -]
-1- - - -.-
I I
I I
I I
I
.t
r_l0_~~ 30 4.

,----+---------------~

I I I

-1- -

I I I

I ~------------~

98

Aksonometrijske metode

4.

5.

/, / ,

/ ,

< I

" , , ,

" ,

6.

4.2.

Zadaci za vjezbu

99

10.

8. 11. 12.
7.
1:1 1'-
n I A-A
~I ~
;-

I
~~
-'}-
"J
I

-I ,-----.
, , , I
, I
~1 I i I I A , , , I
, , , A , I
- -- -1- t- -r- - - - - , I
, , , , I
, , , , ,
, , ,
J
30 , 10 6 6 6 22 17 3 10 3 17
16
20 30 I >------,f
A

_---------

9.

100

Aksonometrijske metode

13.

15.

I~:I

~!;;
/ r>: A I I I I - _._ - I_I

I I-

I I

I I

17

14.

I 1

~ __ ... L t----___..l

16.

4.

4.2.

Zadaci za vjefbu

101

17.

18.

-

______ J



L..------ I
I
I I
I I
1--- I
-_ I
--
l I I

~. - /

19.

'~
l

A "I
8 ~~

I ...... JI' ...

--------"'"

I S I

r

I I I I I I I I I I I I I I I I

20.

5.

Presjeci

Skup zajednickih tocaka neke plohe <I> i neke ravnine P nazivamo presjekom te plohe ravninom P. Ako se radi oalgebarskoj plohi, njezinje presjek ravninom aigebarska ravninska krivulja reda jednakog redu plohe.

U ovom cemo pogIavlju obradivati ravninske presjeke stozaca i valjaka drugoga reda. Bit ce to iskljucivo rotacijski stosci i vaIjci, a konstruirat cemo njihove presjecne krivulje u ortogonainim projekcijama, kosoj projekciji i kosoj aksonometriji.

Buduci da konstrukcija presjecne krivuIje u projekcijama ovisi 0 tome da li je ta krivuIja elipsa, hiperboia iIi parabola, treba prvo znati zakljuciti 0 kojoj se krivuIji radi, sto ovisi 0 polozaju presjecne ravnine prema zadanoj plohi.

Presjek rotacijskoga valjka je kruznica ako je presjecna ravnina paraleina s ravninom osnovice, par izvodnica ako je ravnina paralelna s njegovom osi, I a u svim drugim slucajevima elipsa.

Presjek rotacijskoga stosca ravninom paraleinom s ravninom osnovice je kruinica. Ako je presjecna ravnina paraleina s jednom izvodnicom stosca, presjekje parabola. Ako je ravnina paraleina s dvjema izvodnicama stosca, presjek je hiperbola. Ako je presjecna ravnina polozena tako da realnosijece sve izvodnice stosca u konacnosti, presjek je elipsa. Bilo koja ravnina polozena vrhom stosca sijece ga u dvije izvodnice koje mogu biti realne i razlicite, mogupasti zajedno, a mogu biti i konjugirano imaginarne.

Kada se radi 0 presjeku valjka iIi stosca po eIipsi, nuzno je elipsu konstru-

102

103

irati pornocu njenih konjugiranih promjera, a presjecne hiperbole i parabole odredujemo konstruirajuci "dovoljan broj" njihovih tocaka.

Svi su ovi presjeci detaljno obradeni u udzbeniku [3] Mongeovom metodom, a ovdje je teziste na rjesavanju zadataka u kosoj aksonometriji i kosoj projekciji. Uz to se u svakom primjeru konstruira tangenta presjecne krivulje u njenoj opcoj tocki.

104

Presjeci

s.

5.1.

Rijeseni primjeri

PRIMJER 5.01.

z

Zadan je rotaeijski valjak svojim projekeijama i ravnina P svojim tragovima (s1. 5.01a). U kosoj projekeij i (0: = 30°, ti = }) konstruiraj te presjek valjka ravninom P.

y

r

G

y

x

r

Slika 5.01a

RJESENJE

• Buduci da se osnoviea valjka nalazi u ravnini IT3, za prikracivanje ordinata pojedinih toe aka koristit cerno bokoertnu projekeiju osi y (sl. 5. 01b).

z=z

y

x=x

~"-

-,

-,

-,

-,

- - - - - - "'

-

y

Slika 5.01b ' • Kruznica osnovice valjka projieira se u elipsu pri cemu se njeni promjeri para1elni s osima y i z projieiraju u konjugirane promjere elipse .

• Za konstrukeiju velike i male osi elipse koristena je perspektivna afinost koja se uspostavlja izmedu bokoerta i kosog bokoerta. Os te afinosti je os

5.1.

Rijeseni primjeri

105

z, a (S"/, S) je par afino pridruzenih tocaka.

• Pornocu Talesove kruznice g sa sredistcrn na osi z polozene kroz tocke Sill i S odredeni su okomiti promjeri kruznice koji se preslikavaju u osi elipse.

• Zadana ravnina je druga proj ieiraj uca pa su joj prvi i treci trag u kosoj projekeiji paralelni s osi y.

• Presjecna je elipsa afino pridruzena kruznici osnoviee. Os ove afinosti je treci trag presjecne ravnine, dakle 7'3 u kosoj projekeiji.

• Potrebno je odrediti par konjugiranih promjera presjecne elipse. Bit ce to promjeri pridruzeni konjugiranim promjerima osnoviee u kosoj projekeiji.

• Da bismo odredili probodista ravnine P s izvodnieama valjka koje prolaze krajnjim tockarna konjugiranih promjera osnovice, polozirno kroz te promjere ravnine A(arl (3) i B(b21 b3) (sl. 5. Ole). Ove ravnine sijeku ravninu P u presjecnicarna a odnosno b, a valjak u parovima izvodniea . Sjecista ovih izvodniea sa spomenutim presjecnicama bit ce krajnje tocke konjugiranih promjera presjecne elipse.

• Srediste presjecne elipse mora bit na osi valjka.

• Kontume tocke M, N presjeka afino su pridruzene nozistima kontumih izvodniea valjka pa su tako i konstruirane.

z=z

[,

b,

y

x=x

Slika 5.01c

106

Presjeci

5.

PRIMJER 5.02.

Tocka 5(7; 0; 4.5) je srediste, a tocka 11(7; 8; 4.5) vrh rotacijskoga stosca . kojemu osnovica (1' = 4) lezi u ravnini rho U kosoj projekciji konstruirajte presjek stosca ravninom P(9.5; -; (0) po paraboli i odredite tangentu u opcoj tocki presjeka. Kut La i prikratu n odaberite po volji.

RJESENJE

• Odaberimo po volji odredbeni trokut LoO M' M za kosu projekciju (s1. 5. 02).

• Za konstrukciju kose projekcije stosca dovoljno je odrediti kosu projekciju II tocke II, a osnovica se projicira sarna u sebe, Konturne izvodnice stosca tangente su na kruznicu os novice polozene tockom II.

• Da bi ravnina sjekla stozac po paraboli mora biti paralelna s jednom njegovom izvodnicom. Buduci da je zadana ravnina okomita na Il., slijedi da mora biti paralelna s jednom od dviju izvodnica koje su paralelne Sill' Odaberimo onu ravninu kojaje paralelna s izvodnicom i.

• Prv'i trag T1 presjecne ravnine je u kosoj projekciji paralelan sa i:

• U svrhu odredivanja toe aka presjecne krivulje polazu se ravnine kroz vrh stosca. Svaka od tih ravnina sijece stozac u pam izvodnica, a izvodnice se s presjecnicom takve ravnine sa zadanom ravninom sijeku u pam tocaka presjecne krivulje.

• Jedna od ravnina polozenih kroz vrh na s1. 5.02. je A(a1' (2), a druga sadrzi os stosca, U tim se ravninama nalaze tocke 2, 6, 5' i T.

• Tooke I i '7 ocito leze na presjecnoj krivulji.

• Konturne tocke presjecne krivulje odredene su pornocu perspektivne kolineacije s centrom u tocki II, osi T2 i parom pridruzenih tocaka 2", 2. r

• Tocka A je ekstremna tocka presjeka, stoga u njoj parabola ima tangentu paralelnu s II2•

• Tangenta presjecne krivulje u po volji odabranoj tocki T odredena je kao kolinearna slika tangente osnovice u pridruzenoj tocki T2•

5.1.

Rijeseni primjeri

107

y

-,

-,

-,

-,

-,

-,

-,

-,

-,

-,

-,

-,

-,

"

-,

-,

z=z

-

x=x

M' Y

-,

-,

-,

<, -,

-,

-,

-,

-,

-,

-,

-,

-,

-,

-,

-,

"" I

i'

Slika 5.02

108

Presjeci

5.

PRIMJER 5.03.

Zadan je rotacijski stozac s osnovicorn u IT! [S( 4; 4; 0), V (4; 4; 7), T = 3]. U ortogonalnim projckcijama i kosoj aksonometriji (dx = dy = dz = d) prikazite dio stosca orneden ravninarna: 11!, ~(3; 00; (0), P(7; 00; 4) i ,0, (4; 00; -) koja je paralelna s izvodnicom VT(l; 4; 0) stosca.

RJESENJE

• Buduci da su zadane ravnine ~,P z i ,0, druge projicirajuce, njihove presjecne krivulje sa stoscem projiciraju

se u nacrtu u druge tragove tih ravnina (sl. 5. 03a).

• Ravnina ~ paralelna je s dvije izvodnice stosca pa je njen presjek sa stoscern hiperbola. Ova se hiperbola projicira u tlocrtu i nacrtu u tragove 81 odnosno 82. Crtamo samo onaj dio toga presjeka koji je iznad ravnine P. • Ravnina P sijece stozac u eli psi kojoj crtamo dio izrnedu ravnina ~ i ,0,.

• Buduci da je ravnina ,0, paralelna s jednom izvodnicom stosca, ona ga sijece po paraboli. Crtamo dio ove parabole koji se nalazi iznad ravnine P (sl. 5. 03a).

• U ortogonalnim su projekcijama tocke presjecnih krivulja konstruirane pornocu kruznih presjeka stosca.

• Na slici 5.03b. prikazane su sve ove presjecne krivulje u izometriji. Tocke. hiperbole i parabole konstruirane na po volji izabranim izvodnicarna stosca i to kao probodista tih izvodnica s ravninama ~ i ,0,.

• Elipsa je konstruirana pornocu svojih konjugiranih promjera. Krajnje tocke promjera AB nalaze se na onim izvodnicarna stosca koje su paralelne s ravninom IT2. Naime, ravnina A u kojoj se nala'ze ove izvodnice

y

Slika 5.03a

5.1.

Rijeseni primjeri

109

simetralna je ravnina stosca jer se u njoj nalazi os stosca, a kako je okomita na ravninu elipse, onda je ona i simetralna ravnina elipse. Stoga se u njoj nalaze najvisa i najniza tocka presjecne elipse. To su tocke l: i B, a odredene su kao probodista spornenutih izvodnica s ravninorn P. Buduci da su u ekstremnim tockama A i B tangente horizontalne i medusobno paralelne, to su one krajnje tocke promjera elipse .

• Poloviste 0 prornjera AB je srediste elipse. Promjer CD konjugiran promjeru AB paralelan je s ravninom IT! i prolazi tockorn O. Polozimo Ii ravninu B pravcem 00" i vrhom stosca, sjeci ce ona stozac u izvodnicarna na kojima se nalaze tocke C i D.

-

z

Slika 5.03b

110

Presjeci

PRIMJER 5.04.

Rotacijski je valjak zadan SVOJlrn projekcijarna, a ravnina P svojirn tragovirna. Konstruirajte tlocrt i nacrt presjecne elipse te njenu tangentu u tocki T koja lezi na izvodnici i( -, i") na straznjern dijelu plohe (sl. S.Ola).

Slika S.04a

RJESENJE

• Uocimo daje os valjka paralelna s ravninorn TIl, ali ne i s TI2,. Osnovice rnu se nalaze u prvirn projicirajucim ravninarna pa se u tlocrtu projiciraju u duzine, a u nacrtu u elipse.

• Presjecna krivulja je elipsa jer ravnina nije paralelna niti s osnovicorn niti s osi valjka. Izrnedu presjecne krivulje i osnovice valjka rnozemo uspostaviti perspektivno afinu srodnost, pri cemu je svakom paru okomitih promjera kruznice osnovice afino pridruzen par konjugiranih prornjera presjecne elipse. Os afinosti je presjecnica zadane ravnine s ravninom osnovice, a zrake su paralelne s osi valjka,

• Kroz os valjka polozimo ravninu paralelnu s TIl. Ova ravnina sijece. zadanu ravninu u sutraznici s prve skupine, a valjak u njegovim tlocrtnim kontumim izvodnicama. Sjecista A, B ovih izvodnica s pravcem s krajnje su tocke jednog promjera presjecne elipse. Primijetimo da je ovaj promjer afino pridruzen onom promjeru osnovice k (N) koji je paralelan s TI 1.

• Promjer CD konjugiran promjeru AB nalazi se u prvoj projicirajucoj ravnini osnog presjeka valjka. Dakle, tocke C i D nalaze se na nacrtnim kontumim izvodnicama valjka, a na s1. S.Olb. su odredene kao probodista tih izvodnica s ravninorn P.

• Pomocu konjugiranih promjera AB i CD konstruiran je tlocrt i nacrt presjecne elipse e.

5.

5.1.

Rijeseni primjeri

111

• U svrhu odredivanja tlocrta il izvodnice i posluzirno se stranocrtnorn ravninorn TI3. U stranocrtu se izvodnica projicira II tocku koja je udaljena od osi lX3 jednako kao nacrt i" od osi jX2. Sarna je tocka TEe odredena kao probodiste izvodnice i s ravninorn P.

• Stranocrt presjecne elipse poklapa se sa stranocrtorn osnovice valjka, elll = kill pa se i trazena tangenta elipse u toj projekciji projicira u tangentu kruznice kill.

• Pornocu trecega probodicta T3 tangente, koje lezi na stranocrtnom tragu T3 ravnine P odreden je tlocrt tl tangente, a pornocu njenog prvog probodista T, i njen nacrt til.

r,

k'" =e'"

Slika S.04.b

112

Presjeci

5.

5.2. Zadaci za vjezbu

1. Konstruirajte projekcije presjeka rotacijskog valjka [os M N,

M(O, 4, O),N(O,L 8), /' = .j; osnovica u Tid ravninom P(lO, 11, 9). Odredite pravu velicinu presjeka i konstruirajte tangentu u opcoj tocki presjecne krivulje. Razvijte plast valjka s presjecnorn krivuljom.

2. Konstruirajte projekcije presjeka rotacijskog valjka [os 111 N,

M(l, 0, 4),N(1, 7,4), r = 3; osnovica u Ti2J ravninom P(3, 2, -4.5). Konstrurajte tangentu u opcoj tocki presjecne krivulje. Odredite pravu velicinu presjecne krivulje. Razvijte plast valjka s presjecnorn krivuljom.

3. Duzina MN [M( -5.5,3.5,3.5), N(4, 3.5, 8)Jje os rotacijskog valjka kojemu je polumjer osnovice 7' = 3.5. Konstruirajte projekcije presjeka ovog valjka ravninom P(12, 9, 9.5). Odredite pravu velicinu presjeka. U tocki T( -,1, -) presjecne krivulje na gornjoj strani plohe konstruirajte tangentu na presjecnu krivulju.

4. Rotacijski valjak polumjera os novice r = 4 dodiruje ravninu Til duz izvodnice AB [A(4, 10,0), B(12, 4, 0)]. Konstruirajte projekcije presjeka tog valjka ravninorn 2::(-7,4.5,5), tangentu u tocki T( -, -, 7.5) presjecne krivulje na straznjoj strani plohe i odredite pravu velicine presjeka.

5. Konstruirajte projekcije presjeka rotacijskog valjka [os MN, M(3.5, 3.5, 0), N(3.5, 3.5, 11), r = 3, osnovica u Tid ravninom P(13, 13,9). Odredite tangentu u tocki T(2.5, -, -) presjecne krivulje na prednjoj strani plohe. Rijesite presjek i u kosoj aksonometriji (osi odaberite tako daje L(X, y) = 90°).

6. Konstruirajte projekcije presjeka rotacijskog valjka [os M N,

M(O, 4, 4), N(14, 4, 4), r = 3.5; osnovica u 7T3J ravninom P(4, -5,9). Konstruirajte tangentu u tocki T presjecne krivulje koja lezi na donjem dijelu plohe na izvodnici kojoj je trece probodiste 13 (0,1.5, -).

5.2.

Zadaci za vjezbu

113

Rijesite presjek i u kosoj projekciji [neka je ravnina (y, z) paralel na s ravninirn slike, 0: = 30°, prikrata tri = 3/4],

7. Konstruirajte projekcije presjeka rotacijskog stosca [os SF, S (6,0,6), 11(6,10,6), r = 5, osnovica u 7T2J ravninom P(4, -2,3)). Odredite pravu velicinu presjeka i konstruirajte tangentu u tocki T presjecne krivulje na donjem dijelu plohe, koja je na izvodnici, cije je drugo probodiste tocka N2(7, 0, -). Razvijte plast stosca s presjecnorn krivuljorn.

8. Konstruirajte projekcije presjeka rotacijskog stosca [os SV, 5(6, 0, 5), 11(6,9,5), r = 5, osnovica u 7T2J ravninom P(8, -,6) u paraboli. Odredite pravu velicinu presjeka i razvijte plast stosca s presjecnorn krivuljom. Konstruirajte tangentu u tocki T presjecne krivulje na gornjoj strani plohe, koja je na izvodnici, cije je drugo probodiste tocka N2(4, 0, -).

9. Konstruirajte projekcije presjeka rotacijskog stosca [os SV, S( 0, 6, 6), V(10, 6, 6), r = 5, osnovica u 7T3J ravninom P(4, -8,8). Konstruirajte tangentu u tocki T presjecne krivulje na prednjoj strani plohe, kojaje na izvodnici, cije je trece probodiste u tocki 13(0, -,8). Odredite pravu velicinu presjeka. Razvijte plast stosca s presjecnorn krivuljorn.

10. (a) U kosoj aksonometriji [L(X, Y) = L(X, z) = L(Y, z) = 1200J konstruirajte presjek rotacijskog valjka [os M N, M(O, 4, 4), N(11.5, 4, 4), r = 3, osnovica u 7T3J ravninom 2::(8,8, (0).

(b) Konstruirajte projekcije presjeka kugle [5(5,5,6), r = 4J ravninom P(oo, 9, 9). Konstruirajte tangentu presjecne krivulje u tocki T( -, -,3) na desnoj strani plohe.

11. (a) U kosoj projekciji [a = 45°, prikrata n = 1J konstruirajte presjek rotacijskog stosca [os SV, S(5, 0, 6), V(5, 10, 6), r = 5, osnovica u 7T2J ravninom 2::(10, 10,(0). Konstruirajte tangentu u tocki T presjecne krivulje koja se nalazi na gornjem dijelu plohe na izvodnici Cije je drugo probodiste tocka i2(9, 0, -).

114

Presjeci

5.

(b) Konstruirajte projekcije presjeka kugle [5(5,4,5), r = 4] ravninom P (13,9.5,00). Odredite pravu velicinu presjecne krivu-

Ije.

12. U kosoj aksonometriji konstruirajte presjek rotacijskog stosca [os 511,5(6,5,0),11(6,5,8.5), r = 5, osnovica u 7fd ravninom

E( 00,7, -) u paraboli. Presjek rijesite i u ortogonalnoj projekciji. Konstruirajte tangentu u opcoj tocki presjecne krivulje i odredite pravu velicinu presjecne krivulje.

13. U kosoj aksonometriji [L(X, y) = L(X,:z) = L(y,:Z) = 120°] konstruirajte presjek rotacijskog stosca [os 511, 5(5, 0,4),11(5,9,4), r = 4, osnovica u 7f2] ravninorn E( 00,8,8). Presjek rijesite i u ortogonalnoj projekciji. Konstruirajte tangentu u opcoj tocki presjecne krivulje i odredite pravu velicinu presjecne krivulje.

14. U kosoj projekciji [0: = 45°, prikrata n = 1] konstruirajte presjek rotacijskog stosca [os 511, 5(5,0,5), 11(5,9,5), r = 4, osnovica u 7f2] ravninom P(oo, 8, 8). Na donjem dijelu plohe u tocki T presjecne krivulje, kojoj izvodnica ima drugo probodiste 12(8.5, -, -), konstruirajte tangentu. Presjek rijesite i u ortogonalnoj projekciji te odredite pravu velicinu presjecne krivulje.

15. Konstruirajte projekcije presjekarotacijskog stosca [os 511, 5(5, 5, 0), 11(5,5,8), r = 4, osnovica u 7fd ravninom simetrije. U tocki T presjecne krivulje na prednjoj strani plohe, koja lezi na izvodnici, cije , je prvo probodiste tocka 12(3, -,0) konstruirajte tangentu. Presjek rijesite i u kosoj projekciji [0: = 45°, prikrata n = 3/4].

16. Konstruirajte projekcije presjeka dvostrukog rotacijskog stosca [os M N, M(O, 5, 5), N(11, 5, 5), r = 4, osnovica u 7f3] ravninom P(oo,oo,7). Konstruirajte tangentu u tocki T(9,-,-) presjecne krivulje na straznjoj strani plohe. Presjek rijesite i u kosoj aksonometriji.

17. Konstruirajte sve tri projekcije presjecne krivulje rotacijskog stosca [osnovica u 7f3, os 511, 5 (0,5,6), 11 (9,5,6), r = 4] ravninom

5.2.

Zadaci za vjezbu

115

P(7, -7,7). Odredite pravu velicinu presjeka. Konstruirajte tangentu u opcoj tocki presjecne krivulje. Razvijte plast stosca s presjecnorn krivuljom.

18. Konstruirajte projekcije presjecne krivulje rotacijskog stosca [os novica u 7f1, os 511,5(5,5,0),11(5,5,7), r = 4] ravninom P(3, 4, -2). Konstruirajte tangentu u tocki T presjecne krivulje, koja lezi na prednjern dijelu plohe, na izvodnici, cije je prvo probodiste I, (4, -, 0). Odredite pravu velicinu presjecne krivulje. Razvijte plast stosca s presjecnorn krivuljorn.

19. Konstruirajte projekcije presjeka rotacijskog stosca [os 511, S( 4,4,0), 1I( 4,4,8), r = 3.5, osnovice u 7fIJ ravninorn P(10, 10, -) u paraboli. Odredite pravu velicinu presjeka i razvijte plast stosca s presjecnorn krivuljom. Konstruirajte tangentu u opcoj tocki presjecne krivulje.

20. Konstruirajte projekcije presjeka rotacijskog stosca [os 511, 5(5, 0, 5), 11(5,8,5), r = 5, osnovica u 7f2] ravninom E(7, -,6) u paraboli. Odredite pravu velicinu presjeka i razvijte plast stosca s presjecnorn krivuljom. Konstruirajte tangentu u opcoj tocki presjecne krivulje.

21. U kosoj aksonornetriji [dx = dy = d, = d] konstruirajte presjecnu krivulju rotacijskog valjka [osnovica u 7f3, os M N, 1''11(0,5,5), N(13, 5, 5), r = 4] ravninorn P(7, -8, 9). Presjecnu krivulju konstruirajte i u ortogonalnim projekcijama. U opcoj tocki presjecne krivulje konstruirajte tangentu. Odredite pravu velicinu presjecne krivulje.

22. Konstruirajte projekcije presjecne krivulje dvostrukog rotacijskog stosca [osnovica u 7f1, os M N, M(O, 5, 0), N(O, 5, 10), r = 4] ravninom P(8, 6,13). Konstruirajte tangentu u tocki T presjecne krivulje na straznjoj strani plohe, na izvodnici, cijeje noziste u tocki G(2, _, _). ?dredite pravu velicinu presjecne krivulje. Razvijte plast donjeg dijela stosca s presjecnorn krivuljom.

23. Konstruirajte projekcije presjecne krivulje dvostrukog rotacijskog stosca [osnovica u 7f1, os M N, M(5, 5, 0), N(5, 5, 11), r = 5] ravninom

116

Presjeci

5.

P(7, 00,13). Konstruirajte tangentu u opcoj tocki presjecne krivulje. Odredite pravu velicinu presjecne krivulje. Presjek rijesite i u kosoj aksonometrij i.

24. U kosoj projekciji [a = 4.5°, ti = 4/5] konstruirajte presjek rotacijskog stosca [osnovica u 711, os 511, 5(5,5,0), V(5, 5,10.5), T = 5] ravninom P( 00, 11, 10.5). Konstruirajte tangentu u tocki T presjecne krivulje koja lezi na izvodnici, cije je noziste u tocki N (10,5,0). Zadatak rijesite i u ortogonalnim projekcijama.

25. (a) Konstruirajte presjek kugle [5(4,4,4), r = 4] ravninom

P(oo, 2.5, -3). U tocki T( -,7, -) presjecne krivulje koja lezi na lijevoj strani plohe konstruirajte tangentu.

(b) U kosoj projekciji [a = 45°, n = 4/5] konstruirajte presjek rotacijskog stosca [osnovica u 712, os 5V, 5(0,0,5), V(O, ll, 5), r = 5] ravninom P(2, -,00) tako da presjecna krivulja bude parabola. U tocki T presjecne krivulje koja lezi na izvodnici s nozistem u tocki N(O, 0,10) konstruirajte tangentu.

26. (a) Bez upotrebe stranocrta konstruirajte projekcije presjecne krivulje rotacijskog valjka [os M N, M(4, 4, 6), N(15, 9, 6), r = 3] ravninom P(2, -5, -2). Konstruirajte tangentu presjecne krivulje u tocki T, koja lezi na straznjoj strani valjka , na udaljenosti d = 7.5 od ravnine 711.

(b) Konstruirajte projekcije presjeka kugle [5(0,5,4), r = 4] rav- , ninom P(6, 00, 6).

27. (a) Konstruirajte projekcije presjeka kugle [5(-4,4,4), r = 4] ravninom P( -6.5, -5.5, 5.5). Konstruirajte tangentu presjecne krivulje u tocki T( -, -, 5.5) na lijevoj strani plohe.

(b) U kosoj akosonometriji [dx = dy = dz = d] konstruirajte presjecnu krivulju rotacijskog valjka [osnovica u 711. os M N, M(5, 4, 0), N(5, 4,10), T = 4] ravninom P(oo, 10,9).

28. (a) Konstruirajte presjek polukugle [ekvator u 7TI, 5(5,6,0), r = 5] ravninom P( -5,4,3). Odredite pravu velicinu presjeka.

5.2.

Zadaci za vjezbu

117

(b) U kosoj projekciji [a = 45°, prikrata n = 3/4] konstruirajte presjecnu krivulju rotacijskog valjka [osnovica u 712, os M N, lvI(5, 0, 4), N(5, 9, 4), r = 4] ravninom P( 00,8,8).

29. Konstruirajte projekcije presjeka kosog kruznog valjka [os M N, M(6, 0, 6), N(O, 10, 10), r = 5, osnovica u 712] ravninom

P(-12, 10, 10). Konstruirajte tangentu u tocki T presjecne krivulje koja leZi na izvodnici gornjeg dijela plohe ako je drugo probodiste izvodnice tocka h (4,0, - ). Odredite pravu velicinu presjeka.

30. Konstruirajte projekcije presjeka kosog kruznog valjka [os M N,

M (4,4,0), N(10, 7,12), r = 4, osnovica u 7Td ravninom P( 00,11, 10). Konstruirajte tangentu u tocki T(-, -,6) presjecne krivulje na Iijevoj strani valjka. Rijesite presjek i u kosoj aksonometriji [L(x, y) = 90°].

31. Konstruirajte projekcije presjeka kosog kruznog stosca [os 5V, 5(5,7,0), V (16,12,12), r = 5 osnovica u 7Td ravninom P( 00,15,8). Odredite pravu velicinu presjecne krivulje. Konstruirajte tangentu u tocki T presjecne krivulje na prednjoj strani plohe ako tocka leZi na izvodnici cije je prvo probodiste tocka G(3, -,0).

32. Konstruirajte projekcije presjeka kosog kruznog stosca [os 5V, 5(5,7,0), V(18, 12, 13), r = 5, osnovica u 7TrJ ravninom P(24, 21, 8). Odredite pravu velicinu presjeka i konstruirajte tangentu u tocki T presjecne krivulje na donjoj strani plohe ako je tocka na izvodnici cije je prvo probodiste tocka GI(3, -,0).

33. Konstruirajte presjek kosog kruznog stoscalos 5V, 5(0,6,0),

V(3, -1, 13), r = 5, osnovica u 7TI] ravninom okomitom na os stosca, Ravnina prolazi tockom T(3, 6, -) koja lezi na prednjem dijelu plohe. Odredite pravu velicinu presjecne krivulje i konstuirajte tangentu u tocki T.

34. Konstruirajte projekcije presjeka kosog kruznog stosca [os 5V, 5(7,0,7), V(15, 11,0), r = 5, osnovica u 7T2] ravninom P( 4, -, -3) u paraboli. Odredite tangentu presjecne krivulje na donjoj strani

118

Presjeci

5.

plohe u tocki koja se nalazi na izvodnici cije je drugo probodiste tocka G2 (8,0, -). Konstruirajte pravu velicinu presjecne krivulje.

35. Konstruirajte projekcije presjeka kosog kruznog stosca [os SV, S(O, 6, 0), V(10, 2, 11), r = 5, osnovica u 7fd ravninom

P( -7,8, -) u paraboli. Odredite pravu velicinu presjeka. Konstruirajte tangentu u tocki T presjecne krivulje na straznjoj strani plohe ako je tocka na izvodnici cije je prvo probodiste tocka G I ( - 2, -, 0).

36. Konstruirajte projekcije presjeka dvostrukog kosog kruznog stosca [os M N, M( -3,8,0), N(7, -2, 12), r = 4, osnovica u 7fd ravninom P( -9,16,7). Odredite pravu velicinu presjecne krivulje i tangentu u tocki T na prednjoj strani plohe koja se nalazi na izvodnici kojoj je prvo probodiste HI (-S, -,0).

37. Konstruirajte projekcije presjeka dvostrukog kosog kruznog stosca [os M N, M(6, S, 0), N( -4, IS, 10), r = S, osnovica u 7fd ravninom P(S, -8,3). Odredite pravu velicinu presjecne krivulje. Konstruirajte tangentu u tocki T presjecne krivulje na gornjoj strani plohe kojaje na izvodnici cije je prvo probodiste tocka GI(8, -,0).

38. (a) Konstruirajte projekcije presjeka prstenaste plohe (torusa) kojoj je os okomita na III[r9 = 1.S; r s = 3] prvom projicirajucom ravninom ciji prvi trag cini s osi x kut od 30° i dodiruje tlocrt grlene kruznice.

(b) U kosoj projekciji [a = 4So; n = 1] konstruirajte presjek ro- I tacijskog valjka [os M N, M(S, 0, 6), N(S, 10,6), r = S, osnovica u II2] ravninom E(10, 10,(0).

39. (a) Konstruirajte projekcije presjeka prstenaste plohe kojoj je os okomita na II2[rg = 1; r , = 3], ravninom paralelnom s III koja ne sijece grlenu kruznicu.

(b) Konstruirajte projekcije presjeka kugle [8(8,4, 4.S), r = 3.S] ravninom P(S, -2,6).

40. - 45. Na slici je dan nacrt rotacijskog stosca s osnovicom u III i drugi tragovi drugih prijicirajucih ravnina.

5.2.

Zadaci za vjezbu

119

Tijelo ciji je nacrt na slikama oznacen rasterom prikazite

U ortogonalnim projekcijarna i kosoj projekciji [0: = 45°, n = ~] prikazite dio stosca oznacen rasterom.

42

44

6.

Krovne plohe

Pod rjesavanjem krovnih ploha u nacrtnoj geometriji podrazumijevamo konstrukciju (nepravilne) poliedarske plohe koja natkriva neku zgraduJ:£ U§arsku plohu cim skup kontinuirano povezanih ravnihv pol~gona ~~j~ zoverno krovnim ravninama. Natkrivanje neke zgrade slozen je tehnicki zadatak cije rjesenje ovisi 0 mnogim cimbenicima (0 zahtjevirna investitora, funkciji objekta kojega natkrivamo, financijskim uvjetima, estetskim uvjetima ... ), koje mi ovdje necemo uzimati u obzir. Zanimat ce nas sarno geometrijsko rjesenje problema uz neke unaprijed zadane pretpostavke koje ce nam osigurati jedinstvenost rjesenja svakoga zadatka.

UOBICAJENI NAZIVI

sljeme

Slika 6.01

120

121

Brid krovne plohe, tj. presjecnicu dviju krovnih ravnina nazivamo grebeizo/ll iii llvalolll ovisrio 0 tome da lI,gledano izvana, pripada konveksnom ili konkavriom dijelu krovne plohe. Horizontalnu presjecnicu nazivamo slje'?~ Donji dio krova koji prela; rek ~grade, naziyamo streholl1, a don'i rtW s re . vnicom. Tlocrte dijelova zgrade na koje, zbog raznih razloga, nije dozvoljeno slijevanje oborinskih voda nazivamo wpreka/ll{/. 6.k_Qj~_z_apreka zadana duz cijeJoga zida, aoda taj zid nazivamo 7ahato/ll

~(sl. 6.0 I).

PRETPOSTAVKE

• Svrha je krovne plohe da natkrije zgradu i zastiti je od oborinskih voda. Krovne se ravnine postavljaju tako da se po njima oborinska voda slijeva od sredisnjeg dijela prerna svim rubovima zgrade.

• Svi zidovi zgrade na koje se naslanjaju krovne ravnine imaju istu visinu.

• Gornji vanjski rubovi zidova zgrade nalaze se u ravnini ITI i pri rjesavanju tlocrta predstavljaju prve tragove krovnih ravnina.

• Svakom zidu zgrade (svakoj stranici tlocrtnog poligona) pridruzuje se najvise jedna krovna ravnina.

• Po dogovoru sve krovne ravnine imaju isti nagib prema horizontalnoj ravnini i to 450•

• Uz zapreke se postavljaju pomocne krovne ravnine. One odvode vodu od zapreke iIi paraleIno sa zaprekom (tIocrtno gIedano) prema krajevima zapreke pa su im tragovi okomiti na smjer pruzanja zapreke. Ako se zapreka pruza uz cijelu stranicu tlocrtnog poligona (zabat), toj se stranici ne pridruzuje krovna ravnina.

• Na gotovom tlocrtnom rjesenju krovista svim se krovnim ravninama dodaju strehe. Dogovorno je sirina strehe u tIocrtujednaka 0.5cm. Pomocnim ravninama uz zapreke ne dodaje se streha.

POSLJEDICE

• Stranice zadanog tlocrta zgrade su prvi tragovi krovnih ravnina.

• Po krovnoj se ravnini oborinska voda slijeva u smjeru priklonice prve skupine te ravnine, dakle okomito na njen trag.

122

Krovne plohe

6.

• Tlocrt presjecnice dviju krovnih ravnina simetralaje kuta medu njihovirn tragovima.

• U svakorn se vrhu krovnog poliedra sijeku najmanje tri presjecnice triju krovnih ravnina. Ako je tloert zgrade n-terokut u koji je moguce 'upisati kruznicu, u vrhu se pripadnoga krovnog poliedra sijece n presjecnica (grebena) krovnih ravnina.

• Udaljenost svake tocke krovnog poliedra od ravnine ITI jednaka je udaljenosti tloerta te tocke od prvog traga krovne ravnine u kojoj se nalazi.

Redoslijed rjesavanja preporuca se kao u sljedecim primjerima.

6.1. Rijeseni primjeri

PRIMJER 6.01.

Nepravilnim poligonom (a, b, e, d, e, j, g) zadan je tloert zgrade koju treba natkriti. Konstruirajte tloert odgovarajucega krovnog poliedra (sl. 6.01a).

e

f

Slika 6.01a

g

a

RJESENJE

• Strelieama je oznacen ocekivani smjer slijevanja oborinskih voda po krovnim ploharna.

6.1.

Rijeseni primjeri

123

• Sve krovne ravnine imaju isti prvi prikloni kut L45°. Svake se dvije krovne ravnine stoga sijeku u pravcu koji se projicira u simetralu kuta medu njihovim tragovima. Preporuca se odrediti presjecnice svih parova susjednih ravnina (sl. 6.01a).

• Po ~vije najblize presjecnice medusobno se sijeku u jednom vrhu poliedra, IZ cega se zakljucuje koja treca presjecnica prolazi istim vrhom. Na primjer, ravnina a se s jedne strane sijece s ravninorn b u presjecnici ( a, b), as druge strane s ravninom 9 u presjecnici (a, g) (sl. 6.01b). Sjeciste A ovih dviju presjecnica je jedan vrh krovnog poliedra u kojernu se sastaju ravnine a, big pa kroz isti vrh mora prolaziti i presjecnica ravnina b i g. Uocimo da je jedna pobocka krovnog poliedra, odnosno jedna krovna ravnina prikazana trokutom sa stranieama a, (a, b), (a, g).

e

--_. ~ ---~ ~

---- »> /'

---- /'

/'

>

/' /'

/'

/

g

b

a

Slika 6.01b

• Povezimo na slican nacin sve unaprijed nacrtane presjecnice. Pri tome treba paziti da "slobodnorn" presjecnicom sijecemo "prvu sljedecu slobodnu presjecnicu" i da svaki vrh krovnog poliedra bude sjeciste triju krovnih ravnina.

124

Krovne plohe

6.

PRIMJER 6.02.

H G

Rijesite krovnu plohu nad tlocrtorn zadanim na sl. 6.02a.

Dijelovi zida sa zaprekarna

oznaceni su debljirn linijama.

c x

C

o E .:I

Slika 6.02a

RJESENJE

• Duz cijele stranice AB tlocrtnoga poligona je zapreka pa tome zidu nije pridruzena niti jedna krovna ravnina. Taj zid nazivamo zabatom zgrade.

• Kada se radi 0 zaprekama tipa AC, DE (linearne) iIi FGH (vanjske ili konveksne zapreke), preporuca se u prvorn koraku rijesiti krov kao da nema zapreka (s1. 6.02b).

• Oznacimo tragove krovnih ravnina s: 1, 2, ... ,8.

6

h

2

c

- 1

3

A

B

Slika 6.02b

• Na tako dobivenom rjesenju uocava se da dijelovi krova uz zidove na kojima su naznacene zapreke ne udovoljavaju uvjetima jer se ocigledno oborinske vode slijevaju tarno gdje se ne bi smjele slijevati - na zapreke (vidi strelice!).

6.1.

Rijeseni primjeri

125

• Zbog potrebe da se slijevanje vode LIZ zapreke AC, DE i FGH postigne smjerom paralelnirn sa zaprekom tragove pornocnih ravnina c. e, f, h postavljamo okomito na spomenute zapreke na njihovim krajevirna (sl. 6.02c).

• Kroz tocku C prolazi presjecnica (c,8) ravnina c i 8 koja u loch !( sijece presjecnicu (1,8) pa slijedi da je tocka K presjecnica ravnina I, 8 i c. Stoga tockorn J( mora prolaziti i presjecnica (1, c) koja zavrsava na zabatu u tocki P.

• Analogan zakljucak vrijedi za pomocnu ravninu e u tocki E.

• U krajevima F i H zapreke FG H polazu se pomocne ravnine s tragovima f i h. Presjecnica (1,5) sijece vee postojecu presjecnicu (5,6) u tocki M kroz koju onda, logicno, prolazi i presjecnica (1,6). S drugc strane: (1,6) n (h, 6) = N, iz cega slijedi N E (I, h). Presjecnica (I, h) zavrsava u tocki Q na zidu FG.

• Sada se moze provjeriti da slijevanje voda po svim krovnim ravninama uz sve postojece zapreke udovoljava postavljenim zahtjevima.

h

6

(2,6)

2

3

. Slika 6.02c

126

Krovne plohe

6.

PRIMJER 6.03.

Poligonom na s1. 6.03a zadan je tlocrt zgrade koju treba natkriti krovnom plohom. Konstruirajte tlocrt i nacrt odgovarajuceg krovnog poliedra pa dodajte strehu na stranice bez zapreke. Postavite zadani tlocrt krovista tako da stranice zadanoga poligona nisu paralelne s ravninom fb niti su na nju okomite.

Slika 6.03a

RJESENJE

• Oznacimo s 1,2, .. ,5 tragove krovnih ravnina koje su pridruzene svakoj stranici poligona, osim stranici AB (zabatu), jer je duz cijele te stranice zapreka (s1. 6.03b).

4
B'
/
/
/
/ 3,4
~~
5
/ E' 3
/
/
///2,5 e
/ M' -,
,? Slika 6.03b

• Kada imamo slozenu zapreku tip a CDE (unutarnja ili konkavna zapreka), tada na njene krajeve odmah dodajemo pomocne krovne ravnine. To su ravnine s tragovima c i e.

• Oznacimo strelicama ocekivane smjerove tokova voda po svakoj od rav-

6.1.

Rijeseni primjeri

127

nina. Odredimo presjecnice svih parova susjednih ravnina: (1,2), (1,5), (4,5), (2, c), (3, e) i pornocnih ravnina (c, e).

• Sjeciste dviju takovih najblizih presjecnica (npr. M = (1,2) n (1,5)) ukazuje koje tri krovne ravnine (1,2,5) sudjeluju u presjeku, iz cega se zakljucuje koja treca presjecnica (2,5) jos prolazi kroz to sjeciste.

• Slijedom rjesavanja po pravilu: "slobodnorn presjecnicorn presjeci prvu presjecnicu na koju naides" dobije se rjesenje kao na s1. 6.03b.

• Uocirno da dobiveno rjesenje ne zadovoljava na dijelu DF jedne i AG druge zapreke.

• Da bi se duz AG slijevala voda paralelno sa zaprekom, postavlja se tockorn A pornocna ravnina a _l AG (s1. 6.03c). Sjeciste H = (3, a) n (3,4) rjesava problem. Tockom H prolazi jos presjecnica (a, 4) koja zavrsava u tocki J{ na zabatu.

4

~~.~-------------------------------------,

M'

C' c

Slika 6.03c

• Uz zapreku DF je sada potrebno postaviti dodatnu pornocnu ravninu koja ce vodu voditi paralelno s tom zaprekom. Ta se ravnina postavlja tako da prolazi tockom D i da joj je trag okomit na DE. Buduci da se tocka D nalazi na visini d(C, D) iznad fll, za prvi trag s ove pomocne ravnine vrijedi: s .L DF i d(s, D) = d(C, D) (sl. 6.03c).

• Presjecnica (c, s) sijece sada postojecu presjecnicu (c, e) u tocki N, kroz

128

Krovne plohe

6.

koju onda prolazi i presjecnica (e, s) koja zavrsava u tocki L. Na taj su nacin povoljno rijcscui svi tokovi oc!voc!nje na krovu.

• Tlocrt krovista zarotirajmo u ravnini TIl take da mu stranice zatvaraju kut a s ravninorn TI2(n =F 90°, cr f ()O), (sl. 6.03d).

Slika 6.03d

• Na konstruiranu se poliedarsku krovnu plohu dogovomo dodaje streha I npr. sirine O.Sem na sve slobodne rubove poliedra. Na zapreke se ne dodaje streha.

• Buduci da sve krovne ravnine imaju prvi prikloni kut L45°, nacrtje svake tocke krovnog poliedra udaljen od osi x koliko i tlocrt od prvoga traga ravnine u kojoj se nalazi. Npr. d(M', 1) = d(M", x) iii d(L', e) = d(L', s) = I d(L", x), d(K', a) = d(K', 4) = d(K", x) itd.

• U nacrtu je potrebno nacrtati i presjecnice postojecih zidova zgrade. Sve stresnice su u naertu na istoj visini i to 0.5cm ispod osi x.

6.1.

RijeSeni primjeri

129

Na sl. 6.04. dan je jos jedan primjer potpunoga rjesenja jednoga krovista na kojemu se moze vidjeti konkretna svrha postavljanja jedne unutarnje zapreke (toranj).

Slika 6.04

130

Krovne plohe

6.

6.2. Zadaci za vjezbu

6

6.2.

Zadaci za vjezbu

131

L.-

r

132

Krovne plohe

6.

J I .---'----,:\ l

'i 6

6.2.

Zadaci za vjezbu

17

19

I

21

18

r

\

I

,...--J r: 22

133

20

134

Krovne plohe

6.

24

23

T

L-

25

1

I

26

7.

Kotirana projekcija

Polozaj tocke T u prostoru jednoznacno je odreden ako je poznata njena ortogonalna projekcija T' na neku ravninu TI i mjerni broj k E R udaljenosti tocke T od ravnine TI. Mjerni broj k nazivamo kotom tocke T, a metodu ortogonalnoga projiciranja najednu ravninu pri kojoj je tocka odredena svojom ortogonalnom projekcijom i kotorn, nazivamo kotiranom projekcijom. Uobicajeno je uzeti ravninu slike u horizontalnom polozaju pa kotiranu projekciju mozemo smatrati os obi tim oblikom Mongeove metode. Ravnina slike se podudara s ravninom TIl, a ulogu ravnine TI2 preuzima kota. Sve tocke ravnine slike imaju kotu k = 0 pa tu ravninu nazivamo nultom horizontalnom ravninom i oznacavarno je TIo. Pri rjesavanju zadataka na terenu (u graditeljstvu) nultom horizontalnom ravninom smatra se ravnina razine mora. Ravnine paralelne s nul tom horizontal nom ravninom nazivamo nivo-ravninama. Nivo-ravnine kojima je razina ispod razine mora imaju negativnu kotu, a one iznad razine mora pozitivnu. Nivo-ravnine s cjelobrojnim kotama nazivamo glavnim nivo-ravninama. U kotiranoj projekciji uobicajeno je za jedinicu mjere uzeti 1 metar, a kako se u primjeni radi 0 objektima veIikih dimenzija crteze cerno izradivati umanjeno, u mjerilu koje cemo zvati mjerilom slike. Koristit cerno mjerila

M = 1 : 50, 1 : 100, 1 : 125, 1 : 200,1 : 250.

U timje mjerilima 1m u prirodi prikazan na crtezu redom sa:

2cm, Icm, a.8cm, a.5cm, aAcm.

135

136

Kotirana projekcija

7.

7.1.

Zadavanjetocke, pravca, ravnine

Tocka se prikazuje svojim tlocrtom i kotom tj. mjernim brojern k E R. Akoje tocka iznad ravnine slike, kota joj je pozitivna, a tocke ispod te ravnine irnaju negativne kote.

Pravac se prikazuje tlocrtnom projekcijom na kojoj su oznacene projekcije i kote onih tocaka kojima je visinska razlika jednaka 1 metar, Udaljenost tlocrta takvih dviju susjednih tocaka na pravcu zovemo intervalom pravca. Smjer pad a kota tocaka na pravcu oznacujemo strelicom na njegovu tlocrtu. Kazerno da je pravac graduiran ako je na njegovoj projekciji odredeno nekoliko uzastopnih cjelobrojnih kota.

Ravnina se prikazuje mjerilom nagiba i projekcijama glavnili slojnica. Slojnice ravnine su sutraznice prve skupine ravnine, a glavne slojnice su slojnice sa cjelobrojnim kotama. Sve su slojnice jedne ravnine medusobno paralelne i sijeku (graduiraju) sve pravce u toj ravnini. Istaknutu graduiranu priklonicu ravnine nazivamo mjerilom nagiba te ravnine, a njen interval intervalom ravnine.

7.2. Rijeseni prlmjeri

PRIMJER 7.01.

Konstruirajte mjerilo nagiba ravnine 2: koja je zadana tockama A(-1.7), B(4.2), C(3.6). Odredite prikloni kut te ravnine. Mjerilo M = 1 : 100.

• Trima je tockama u prostoru jednoznacno zadana ravnina. Da bismo joj konstruirali mjerilo nagiba, potrebno je odrediti barem dvije njezine slojnice.

• Slojnica ravnine je horizontalni pravac u ravnini, dakle pravac na kojemu ' sve tocke imaju istu kotu.

• Pomocu tocaka A, B i C moguce je odrediti tri para ukrizenih pravaca,

• Graduiramo Ii pravce jednog takvog para, spojnice njihovih tocaka istih kota bit ce slojnice trazene ravnine.

7.2.

Rijeseni primjeri

137

KONSTRUKTIVNO RJESENJE.

• "1m" ~ l cm

• Spojimo tocke AB = m pa prevaljivanjern u nultu horizonta1nu ravninu ITo graduirarno pravac m (sl. 7.01).

• Odredimo na pravcu m tocku s kotom 3.6. Jedna ce slojnica trazene ravnine 2: biti spojnica tocke 3.6 na pravcu m s tockorn C, a ostale su slojnice s njom paralelne i graduiraju pravac m.

• Priklonica (mjerilo nagiba) ravnine 2: okomita je na slojnice, a prevaIjivanjem jedne od takvih priklonica odreden je i prikloni kut cp ravnine 2:.

M = 1 : 100

,? s ,

-~:

, " , "

I -~-t/

I I I; I I '/

I I 1/

---+--l_~ I I II

: .:

! I 1/ _ _J _1-/

, " , " , "

, "

,-__,_ V "

4~

C' (3.6)

m'

Slika 7.01

138

Kotirana projekcija

PRIMJER 7.02.

Zadan je pravac p svojim tlocrtom pi, smjerom pada, kotom 3 jedne njegove tocke i nagibom np = 1 te tocka T(14.4) ~ p. Konstruirajte mjerilo nagiba ravnine I: koja sadrzi tocku T, paralelnaje s pravcem p i ima zadani nagib n~ = 20/7. Mjerilo 1\1 = 1 : 50.

• Da bi ravnina bila paralelna s nekim pravcem, ona mora sadrzavati barem jedan pravac koji je s tim pravcem paralelan.

• Paralelni pravci imaju paralelne projekcije, isti smjer pada i isti interval.

• Tocka je u ravnini ako je na pravcu ravnine.

• Poznato je da je nagib pravca definiran tangensom kuta 0: kojega pravac zatvara s ravninom slike, np = tgo: te da su interval i nagib pravca reciprocne velicine, np = l.

'p

• Nagib ravnine definiran je tangensom njenoga priklonoga kuta. Prikloni kur ravnine jednak je priklonom kutu njene priklonice. Priklonica ravnine okomitaje na slojnice i projicira se okomito na njihove projekcije.

KONSTRUKTIVNO RJESENJE.

• M: "1 m'' ---+ 2cm

• Pomocu zadanoga nagiba np odredimo interval ip = ;p pravca p te ga graduiramo.

• Kroz tocku T polozimo pravac q II p [ql II pi, iq = ip, pad na istu stranu].

• Trazena ravnina I: mora sadrzavati pravac q pa njene slojnice moraju I graduirati taj pravac, a razmak medu susjednim glavniinslojnicama ravnine mora iznositi is: = ..l.....

nE

• Opiserno li oko neke tocke, npr. one s kotom 13, pravca q kruznicu s polumjerom r = iE pa tu kruznicu tangiramo iz susjedne tocke pravca q s cjelobrojnom kotom 14, dobivena ce tangenta biti slojnica 814 trazene. ravnine. Ostale slojnice su s njom paralelne i graduiraju pravac q. Mjerilo nagiba ravnine okomito je na njene slojnice.

• Zadatak ima opcenito dva rjesenja jer postoje dvije tangente kruznice polozene tockorn 14. (Moze se dogoditi da oba rjesenja padnu zajedno u slucaju daje iq = iE, iIi da ne postoji realno rjesenje ukoliko je iq < iE.)

7.

7.2.

Rijeseni primjeri

139

M = 1: 50

p'

5

6

Slika 7.02

PRIMJER 7.03.

Konstrui.rajte projekciju presjeka zadanih trokuta 6.ABC [A(1.8), B(8.3), C(7.4)] 1 K LM [ K(3.5), L(6.2), M(10.9)]. Mjerilo M = 1 : 125.

• Svaki od zadanih trokuta odreduje po jednu ravninu, a dio presjecnice ovih dviju ravnina je trazeni presjek trokuta.

KONSTRUKTIVNO RJESENJE. (sl. 7.03).

• M: "lrn" ---+ 0.8cm.

Prevaljivanjem u horizontalnu ravninu s kotom 1.8 graduiran je pravac AB. • Na pravcu AB odredena je tocka s kotom 7.4 te spojena s tockorn C. To je slojnica s kotom 7.4 ravnine P trokuta 6.ABC. Ostale slojnice te ravnine graduiraju pravac AB, a mjerilo nagiba ravnine je postavljeno okomito na slojnice.

• Analogno je odredeno mjerilo nagiba ravnine r; trokuta 6.K LM.

140

Kotirana projekcija

• Presjecnica P n z:: = q odredena je kao spojnica sjecista slojnica ovih ravnina istih visinskih kota,

• Odredena je vidljivost dijelova trokuta u tlocrtu.

M = 1 : 125

Slika 7.03

7.

7.2.

Rijeseni primjeri

141

PRIMJER 7.04.

Konstruirajte projekciju one transverzale zadanih mimosmjernih pravaca p [np = 1/2, P( 4) E p ] i q[nq = 1/3,Q(7) E q] koja prolazi zadanom tockorn T(6.2). Mjerilo slike M = 1 : 250.

• Tranverzalom dvaju mimosmjernih pravaca nazivamo svaki pravac koji ih oba sijece. Dva mirnosmjerna pravca imaju beskonacno mnogo transverzala, a sarno jedna od njih prolazi tockorn T.

KONSTRUKTIVNO RJESENJE. (s1. 7.04)

• M: "l m" ---7 O.4cm

• Interval pravca, odnosno ravnine reciprocan je nagibu toga pravca. Take " 1 2' 1 3

Je zp = np = ,Zq = nq = .

• Pomocu ovih velicina graduirani su zadani pravci.

• Tockom T i pravcem p odredena je ravnina ~ (kao u primjeru 7.01).

M = 1: 250

10

Slika 7.04

142

Kotirana projekcija

• Odredeno je probodiste N ravnine ~ s pravcem q na sljedeci nacin: - kroz pravac q polozena je po volji odabrana ravnina P;

- konstruirana je njena presjecnica g s ravninom 2.;;

- u sjecistu N pravaca g i q je trazeno probodiste N = 2.; n q.

• Pornocu susjednih cjelobrojnih kota toe aka na pravcu q odredena je kota tocke N. Spojnica NT je trazena transverzala.

PRIMJER 7.05.

Zadani su pravac p svojim tiocrtom, nagibom np = 1 , smjerom pada i projekcijom tocke P(15) i projekcija tocke T(16.7) ~ p. Odredite mjerilo nagiba ravnine P(T,p) te projekciju one tocke V na okomici uzdignutoj na ravninu P u tocki T, kojaje od tocke T udaljena 2.8m, d(T, V) =2.8m. Mjerilo slike M = 1 : 50.

• Ako je pravac okomit na ravninu, okomitje na sve pravce te ravnine pa i na slojnice.

• Tlocrt pravca koji je okomit na ravninu, okomit je i na njene slojnice, a smjer pada mu je suprotan od smjera pada mjerila nagiba ravnine.

• Za nagib, odnosno interval pravca i ravnine koji su medusobno okorniti, vrijedi: np = __!__, ip = l...

np 2p

KONSTRUKTIVNO RJESENJE (sl. 7.05.)

• Odreden je interval ip = .L = 1 pravca p te je pravac graduiran.

np

• Mjerilo nagiba ravnine P odredeno je kao u primjeru 7.01.

• Tlocrt n' trazenog pravca ti .L P prolazi tockom TI, smjer pada mu je suprotan od smjera pada ravnine, a projekcija okomita na slojnice ravnine.

• Na mjerilu nagiba ravnine P, pomocu prevaljenog intervala (16,17) rav-

nine, odreden je interval in okomice n. '

• Prevalimo li onu priklonicu ravnine P koja prolazi tockom T, prevaljena ce okomica no biti okomita na nju i prolazit ce tockom To.

• Nanesemo Ii na prevaljeni pravac no od tocke To duzinu duljine 2.8m, dobijemo u prevaljenom polozaju tocku Vo.

7.

7.2.

Rijeseni primjeri

143

• Vracanjem tocke 110 na pravac n' odredena je tocka VI. Cinjenica da ta tocka pnpada pravcu n ornogucuje odredivanje njezine kote.

• Uocimo da zadatak ima dva rjesenja jer se duzina duijine 2.8m moze na pravac ti nanijeti iznad iIi ispod ravnine P.

M = 1: 50

Slika 7.05

18

\

\ \

144

Kotirana projekcija

PRIMJER 7.06.

Konstruirajte mjerilo nagiba simetralne ravnine duzine AB koja je zadana u kotiranoj projekciji, A(7.2), B(12.5). Mjerilo M = 1 : 125.

• Simetralnoin ravninom neke duzine nazivamo onu ravninu koja tu duzinu raspolovljuje i okomita je na nju.

• Poloviste duzine se u kotiranoj projekeiji projieira u poloviste njenog tloerta.

KONSTRUKTIVNO RJESENJE (s1. 7.06)

• Prevaljivanjem u horizontalnu ravninu s kotom 7.2 graduiran je pravae p=AB.

• Odredeno je poloviste 5 duzine AB u prevaljenom polozaju, a zatim i u projekeiji.

• Simetralna ravnina 2:: sadrzi tocku 5 paje njena slojnica S9.85 okomita na p' i prolazi tockom 5'.

• Mjerilo nagiba ravnine 2:: postavljeno je okomito na ovu slojnicu, a smjer pada mu je suprotan od smjera pada pravca p.

• Interval iE ravnine 2:: reciprocan je intervalu pravca p i konstruira se kao u primjeru 7.05.

7.

7.2.

Rijeseni primjeri

145

PRIMJER 7.07.

U ravnini 2:: kojaje zadana svojim slojnicama Sl i S2 lezi duzina AC. Kenstruirajte kotiranu projekciju jednakostranicnog pravokutnog trokuta koji lez.i u ravnini 2::, a zadana duzina AC mu je hipotenuza. Konstruirajte i kotiranu projekciju tom trokutu opisane kruznice.

Mjerilo slike M = 1 : 200.

• Da bi se odredio trokut u pravoj velicini potrebno je zadanu ravninu rotirati u neku horizontalnu ravninu ITk.

• Horizontalnu ravninu ITk promatramo kao tlocrtnu ravninu, a slojnieu vi sine k kao prvi trag zadane ravnine 2::.

• Kruznica se projieira u elipsu. Velika os te elipse projicira se u pravoj velicini na slojnici, a mala os je na priklonici ravnine.

KONSTRUKTIVNO RJESENJE (s1.7.07)

• Odredimo interval iE = .L = -23 m te graduiramo jednu priklonicu zadane

nr;

ravnine.

• Zadanim tockama A i C odredimo kote pomocu mjerila nagiba ravnine 2::.

• Oko slojnice Sj rotiramo tocku C u horizontalu ravninu ITj• Priklonica tocke C okomita je na slojnice ravnine 2::, a polumjer rotacije C P tocke C odredimo prevaljivanjem priklonice.

• Pomocu perspektivne afinosti s osi Sj i parom pridruzenih tocaka C', (C) odredimo tocku (A).

• Promjerorn (A) (C) odredena je kruznica u koju je moguce upisati pravokutan jednakokracan trokut 6(A) (B) (C) (dva rjesenja),

• Koristeci afinost, odredimo tloert B' vrha trazenog trokuta, a kotu odredime na rnjerilu nagiba zadane ravnine.

• Tlocrt 5' sredista 5 kruznice opisane trokutu 6ABC lezi u polovistu promjera A'C'.

• Velika os M' N' elipse projicira se na slojnici to eke 5 u pravoj velicini.

146

Kotirana projekcija

7.

• Mala os elipse nalazi se na priklonici tocke S. Kako su sve priklonice paralelne, tako su i sve prevaljene priklonice ~edusobno par~lelne. v ~anesemo Ii na prevaljenu priklonicu polozenu tocko~ 5 p?~umjer ~znIce od tocke 50 na obje strane, dobivene ce tocke Ko I. La biti .. u Frevaljenom polozaju krajnje tocke onoga promjera kruznice koji se projicira u malu os

elipse.

• Nakon vracanja tocaka J( i L u projekciju, odredene su im kote na poz-

nati nacin.

M = 1: 200

Slika 7.07

7.3.

Zadaci za vjezbu

147

7.3. Zadaci za vjezbu

1. U mjerilu 1:125 konstruirajte na pravcu a == AB[A(3.8), B(-1.3)J one tocke koje su od tocke A udaJjene za d = 4m.

2. U mjerilu 1:200 na pravcu p(np == 1/2) odaberite bilo koje dvije tocke MiN, odredite njihove kote te konstruirajte pravu velicinu duzine M N i prikloni kut pravca.

3. U mjerilu 1:200 konstruirajte na pravcu p(np = 1/2) one tocke koje su od tocke A(4, 7), A E P udaljene za d == 10m.

4. U mjerilu 1:125 zadanom tockorn T(7, 2) i pravcem ain; 3/4)

polozite ravninu i odredite prikloni kut te ravnine.

5. U mjerilu 1:50 zadanim tockarna A(-1.2), B(3.3), C(2.1) polozite ravninu. Odredite pravu velicinu duzine AB i prikloni kut ravnine.

6. Zadani su pravci p == P R[P(11.7), R(7.3)J i q == QT[Q( -2.4), T(3.6)]. U mjerilu 1:200 odredite ravninu koja sadrzi pravac q, a paralelnaje s pravcem p.

7. U mjerilu 1: 125 zadanom tockorn T( 4.5) polozite ravninu paralelnu sa zadanim pravcima a(na = 2/3) i b == BC[B(3.2), C(8.4)J koji su mimoiIazni.

8. U mjerilu 1:125 pravcem p == PQ[P(2.4), Q( -3.7)J polozite ravninu f(nr == 1/3).

9. Zadani su tocka T(5, 3) i pravac p(np = 1/2) tako da T tj. p. U mjerilu 1:125 polozite tockom T ravninu D.(n6 == 4/3) kojaje paralelna s pravcemp.

10. U mjerilu 1 :200 odredite ravninu r koja sadrzi tocku T( -0. 7), nagib joj je n- = 1/3, a paralelnaje s pravcemp == PQ[P(O.4), Q( -3.3)J.

11. Zadanaje tocka T(-2, 7) i ravnina r(nr = 3/2). U mjeri1u 1:50 polozite tockom T ravninu E, paralelnu s ravninom r.

148

Kotirana projekcija

7.

12. Zadana je tocka T( 4,2) i ravnine L:(nz; = 3/4) i f(nr = 1/2). U mjerilu 1: 125 tockorn polozue pravac koji je paralelan s ravninama

L: i r.

13. U mjerilu 1 :250 polozite tockorn T(14.3) pravac paralelan s ravninama 6(n", = 2/3) i L::(n::; = 1/2).

14. U mjerilu 1:125 polozite zadanom tockorn T(15.3) pravac koji sijece pravac p(np = 4/5), a paralelan je sa zadanom ravninom L::(nz; =

4/3).

15. Zadana je tocka T( -4.8), pravac p(np = 3/4) i ravnina L::(nz; = 3/2) tako da vrijedi T ~ L:,T ~ p, p C/:_ L:. U mjerilu 1:200 konstruirajte pravac m tako da prolazi tockorn T, sijece pravac p, a paralelan je s ravninorn L:.

16. U mjerilu 1:200 konstruirajte presjecnicu ravnine L:(nz; = 1/3) s ravninorn trokuta ABC[A(2.3), B( -lA), C(6.7)J.

17. U mjerilu 1 :200 konstruirajte projekciju transverzale mimosmjemih pravaca a(na = 4/5) i b == BC[B(2A), C(10.2)] koja lezi u ravnini

6(n6 = 2/3).

18. Konstruirajte u mjerilu 1:125 probodiste zadanog pravca p(np = 3/2) s trokutom ABC[A(5.7), B(10.3), C(804)].

19. U mjerilu 1:200 konstruirajte projekciju probodista pravca p( np = I 1/3) s ravninorn trokutaABC[A(2.3), B(-1.4), C(6.7)].

20. Konstruirajte u mjerilu 1 :50 probodiste zadanog pravca p( np = 4/3) s paralelogramom ABCD koji je zadan s tri nekolinearne tocke A(5.3), B(7.8), C(11.2).

21. U mjerilu 1:200 konstruirajte projekciju transverzale mimosmjemih pravaca a == AB[A(10.2), B(2A)] i b == CD[C(1l.2), D(1.4)J koja lezi u ravnini 6(n6 = 1/2).

22. U zadanoj ravnini 6(i6 = 3m) u mjerilu 1:200 konstruirajte projekciju transverzale pravaca a(na = 1/2) i b == M N[M(2.3), N(7.4)].

7.3.

Zadaci za vjezbu

149

23. U mjerilu 1 :50 konstruirajte presjecnicu zadanih trokuta ABC[A(1.8), B(8.3), C(504)] i K LM[f{(3.5), L(6.2), M(10.9)].

24. U mjerilu 1 :200 konstruirajte projekciju presjecnice trokuta ABC [A(7.2), B(9.3), C( 4.1)J i paralelograma M N PQ[M(3.6), N(12 . .3), P(7.8), QJ.

25. Konstruirajte u mjerilu 1 :50 transverzalu zadanih mimosmjemih pravaca a( na = 2/.3) i b( tu, = 2) koja prolazi zadanom tockorn T(7 .3). Uputa: trazena transverzala je pravac t odreden tockorn T i probodistem pravca b s ravninom (Ta).

26. U mjerilu 1 :200 konstruirajte transverzalu zadanih mimosmjemih pravaca a(na = 3/4) i b == AB[A(7.3), B(11.5)] koja prolazi zadanom tockom T(12.2).

Uputa: trazena transverzala je presjecnica ravnina (Ta) i (Tb)].

27. Konstruirajte u mjerilu1:125 jednu transverzalu mimosmjemih pravaca a(na = 2) i b == BC[B(5.8), C(3.5)J koja je usporedna sa zadanom ravninom r(nr = 2/3).

28. U mjerilu 1 :50 konstruirajte projekciju one transverzale mimosmjernih pravaca a(na = 10/9) i b(nb = 4/5) kojaje paralelna s pravcem c == CD[C( -104), D(304)].

Uputa: Trazena transverzala lezi u ravnini koja je paralelna s pravcern c i incidentna s pravcem a.

29. Konstuirajte u mjerilu 1:125 projekciju pravca koji prolazi tockorn T(2.6), usporedan je s ravninom f(nr = 2/3), a okomit na pravac q == KL[K(1.6), L(7.8)].

30. U mjerilu 1 :50 konstruirajte ravninu koja je paralelna s ravninom A(nA = 3/2) i od nje udaljena za duljinu d = 2m.

3!. Ravnina 6 odredena je pravcem ptn, = 4/3) i tockom T(-1.7), T ¢ p. U mjerilu 1:125 odredite ravninu koja sadrzi pravac p, a okomitaje na ravninu 6.

150

Kotirana projekcija

7.

32. U mjerilu 1:50 odredite udaljenost tocke T(1.3) od pravca p == PQ [P(1.7), Q( -0.6:1].

33. U mjerilu 1 :200 konstruirajte projekciju pravca koji prolazi tockorn T(15.6), sijece pravac a(na = 1/2) i okomit je na pravac b(nb =

4/5).

34. Konstruirajte u mjerilu 1 :50 projekciju udaljenosti tocke T(8.2) od ravnine A(nA = 5/4), T ~ A. Odredite pravu velicinu te udalje-

nosti.

35. U mjerilu 1:200 postavite tockom T(15.4) ravnine nagiba 2/3 tako da budu okomite na zadanu ravninu fCnT' = 3/2).

36. U mjerilu 1 :200 odredite projekciju pravca koji prolazi tockorn T(8.3), paralelan je sa zadanom ravninom fCnT' = 3/4), a okomit na zadani

pravac q(nq = 1).

37. Na zadanom pravcu p == AB[A(7.2), B(10.7)] konstruirajte u mjerilu 1: 125 tocku jednako udaljenu od dviju zadanih tocaka M(904) i

N(14.S).

38. U mjerilu 1:125 odredite pravu udaljenost tocke T(0.7) od pravca p == AB[A(3.2), B(llo4)].

39. U mjerilu 1 :200 odredite pravu velicinu udaljenosti paralelnih pravaca a(ia = 2m) i b, tocka B(3.2) E b.

40. Pravac p(np = 2/7) prolazi tockorn A(1204). U mjeri1u 1:200 odredite projekciju one tocke pravca p kojaje jednako udaljena od tocaka K(16.2) i L(11.7).

41. Pravci p == TP[T(15.2), P(4.2)] i q == TQ[T, Q(6.3)] su tangente kruznice polumjera r 0 = Sm. U mjerilu 1 :200 konstruirajte projek-'

ciju kruznice.

42. U mjerilu 1: 125 konstruirajte projekciju romba kojemu je zadana dijagonala AC[A(2.3), C(6.S)], ajedan od preostalih vrhova lezi na

pravcu p(np = 3/4).

7.3.

Zadaci za vjezbu

151

43. U mjerilu 1 :200 konstruirajte projekciju trokuta kojemu su tocke A(5.7) i C(3.2) vrhovi, a tocka 5(3.9) srediste upisane kruznice.

44. U mjerilu 1 :200 konstruirajte projekciju kvadrata koji lezi u ravnini 6(nf',. = 1/3) ako muje duzina AB[A(0.8), B(1.2)] jedna stranica.

45. U mjerilu 1: 125 konstruirajte projekciju jednakokracnog trokuta kojemu je duzina AB[A( -1.2), B(5.6)] osnovica, a vrh C lezi na pravcu p(np = 2/3).

46. U mjerilu 1 :50 konstruirajte projekciju kocke kojoj jedna pobocka lezi u ravnini 6(nf',. = 4/7), a duzina AB[A(0.8), B(-0.7)] jejedan brid te pobocke.

47. U mjerilu 1:50 konstruirajte projekciju pravilne uspravne trostrane piramide kojoj je os na pravcu o(no = 2/3), jedan vrh osnovice u tocki A( -2.3), a duljina visine Vo = 4m.

48. Duzina AC[A(2.9), C(0.6)] je dijagonala osnovice pravilne uspravne cerverostrane prizme. U mjerilu 1 :50 konstruirajte projekciju prizme ako je nagib ravnine os novice n~ = 4/3, a duljina vi sine Vo = 5.5m.

49. U ravnini 2:(nE = 1/3) lezi osnovica uspravne pravilne sesterostrane piramide kojoj je tocka 5(7.2) E 2: srediste, a tocka A(4.6) E 2: jedan vrh osnovice. Konstruirajte u mjerilu 1:200 projekciju piramide ako joj je visina dva puta veca od osnovnog brida.

50. Na pravcu oin; = 2/3) lezi os uspravne kvadratske piramide. Tocka A(3.5) jedan je vrh os novice, a duljina visine piramide je Va = Sm. Konstruirajte u mjerilu 1: 125 projekciju piramide.

51. Na pravcu p == K L[K(6.4), L(1.2) lezi prostoma dijagonala duljine d = 8m uspravne kvadratske prizme dok joj je osnovica u ravnini 2:(nE = 4/5), p ~ 2:. Konstruirajte u mjerilu 1:125 projekciju prizme.

52. Duzina AC[A(1504), C(19.3)] je dijagonala os novice uspravne kvadratske piramide. Konstruirajte u mjerilu 1: 125 projekciju piramide ako joj je vrh na zadanom pravcu p(np = 4/5).

152

Kotirana projekcija

7.

53. Na ukrizenim pravcima 0 == VA[V(7.3), A(-1.4)] i s == VB[V, B(3.4)] Ide os i izvodnica rotacijskog stosca. U mjerilu 1: 125 kenstruirajte projekciju ovog stosca ako mu je duljina visine Vo = 17m.

54. Ukrizeni pravci p == AB[A( -1.3), B(2.8)] i q == AC[A C(5.4)] su tangente osnovice rotacijskog valjka. U mjerilu 1 :50 konstruirajte projekciju ovog valjka ako muje polumjer osnovice duljine To = 2m, a vis ina Vo = 4m.

55. U mjerilu 1: 125 konstruirajte projekciju rotacijskog stosca kojemu je duzina AB[A( -3.7), B(2.l)] promjer osnovice , nagib ravnine os novice tit: = 4/5, a prva velicina visine v; = 14m.

56. Pravac t(nt = 3/2) je tangenta osnovice rotacijskog istostranog valjka, a tocka 5(3.7) je srediste iste osnovice. U mjerilu 1 :50 konstruirajte projekciju tog valjka.

57. Na pravcu p(np = 2/3) lezi izvodnica rotacijskog stosca dok rnu je osnovica u ravnini E(nE = 4/3). Konstruirajte u mjerilu 1:125 projekciju stosca ako je duljina izvodnice stosca d = lOmp.

58. Na pravcu 0(71,0 = 2) lez: os rotacijskog stosca, a tocka A(4.6) je na kruznici osnovice. Konstruirajte u mjerilu 1: 125 projekciju stosca ako mu je visina dva puta veca od promjera osnovice.

59. Duzina 5V[5(7.3), V(14.7)] je os rotacijskog stosca, a T(10.8) tocka na plastu. U mjerilu 1: 125 konstruirajte njegovu projekciju.

60. U mjerilu 1 :50 konstruirajte projekciju istostranog rotacijskog stosca cija je osnovica u zadanoj ravnini 6(nt::,. = 2), a vrh u zadanoj tocki V(17.2).

8.

Tereni

Prije gradnje objekata kao sto su ceste, zeljeznicke pruge, mostovi, kanali..., dobro je znati unaprijed sagledati gotovu situaciju na terenu. Stoga je potrebno na danoj karti, odnosno kotiranoj projekciji terena rijesiti tloert situacije zemljanih radova. Pri stvarnom projektiranju i izgradnji prometnica nasipanje terena i usijecanje prometnica u teren ostvaruje se plohama razlicitih oblika i nagiba. Izgradnja usjeka, kanala, nagibi i sirine te polumjeri zakrivljenih dijelova prometnica ovise 0 razlicitim uvjetima kao sto su konfiguracija terena, geornehanicke osobine tla, red i vrsta prornetnice, itd. 0 tome ovdje necerno voditi racuna; naglasak ce biti na geometrijskoj problematici uz neke prethodno dogovorene norme. Zadaci ce se rjesavati iskljucivo metodom slojniea uz napomenu da se u praksi cesto koristi i metoda poprecnih profila.

Svaki ogranicen dio zemljine povrsine nazivamo topografskom plohom (brdo, kotlina, ... ). U kotiranoj projekciji topografske plohe prikazane su horizontalnim linijama koje nazivamo slojnieama terena. Sto je teren strmiji, slojnice su gusce.

Svaka topografska ploha, odnosno teren, ima svoje padnice. To su poligonalne linije koje imaju najveci nagib prema horizontalnoj ravnini, okomito sijeku slojnice terena. Nazivaju se padnicama jer pokazuju smjer pada, odnosno toka oborinskih voda na terenu.

Presjek neke topografske plohe ravninom je topografska linija koja spaja tocke u kojima se sijeku slojnice plohe i slojnice ravnine s istim kotama. Ukoliko je presjecna ravnina vertikalna takav se presjek naziva profilom.

153

154

Tereni

8.

Buduci da se II tom slucaju presjecna krivulja projicira u trag potrebno ju je prevaliti u neku horizontalnu ravninu. Na sljedecoj slici odabrana je horizontalna ravnina na koti 16, a koristeno je mjerilo 1:125. Ukoliko je prevelik razrnak izrnedu dviju susjednih slojnica cjelobrojnih kota da bi se presjecna linija odredila s potrebnom preciznoscu, vrsimo interpolaciju, odnosno dodajemo neke slojnice terena koje nernaju cjelobrojne kote (npr.

17.3 i 17.8).

M 1:125

20

19

18

\ 17.s'

17.3

17 16

DOGOVORNE NORME

• Nagibi nasipnih ploha nN = ~;

• Nagibi usjecnih ploha-su nu = t;

• Minimalna dubina kanala u usjeku uz nagnutu prometnicu je 40cm;

• Uzduzni pad kanala u usjeku uz horizontalnu prometnicu nk = 1%;

• Sirina dna kanala je 40cm;

• U raskrizju ceste sa zeljeznickom prugom osi su ovih dviju prometnica mimosmjeme, a dogovomo se kota osi pruge u njihovom tlocrtnom sjecistu

zadaje za 40cm ispod kote ceste.

155

kanal uz nasip 1:1

kosina nasipa

.>

2:3

-.

kosina usjeka

planum prornetnice

rub nasipa (nozica)

PREPORUCENI TIJEK RJESAVANJA:

• Zadani predlozak uvecati cetiri puta;

• Nanijeti sirinu planuma i graduirati prometnicu;

• Odrediti presjek prometnice s terenom. Tu presjecnu krivulju .

di I 'I' J nazrvamo

ra: ye nom 1 1 neutralnom linijom;

• Konstruiratikosine nasipa i utvrditi njihove presjeke s terenom:

,

156

Tereni

8.

• Konstruirati rubovc kanala i nivo-liniju u usjeku. Nivo-Iinija je zamisljena presjecnica prornctnice S usjecnorn piohom. Izvesti kanale na teren i po potrebi ih produziti llZ nasip;

• Konstruirati kosine usjeka i utvrditi njihove presjeke s terenorn;

• Odrediti dva poprecna projila.

Rezultate svih ovih "zernljanih radova" na terenu, dakle prometnicu sa svim pratecim objektirna - nasipima, usjecima, kanalirna, nazivamo remljanim tijelom protnetnice.

8.1. Rijeseni primjeri

PRIMJER 8.01. (51. 8.01 a)

Na kotiranoj projekciji terena zadana je projekcija osi ceste siroke 4m. U kruznom luku od A do C i dalje 1I pravcu do tocke D cestaje horizontalna na koti 22, a od D prerna E ima pad nc = 10%. U mjerilu 1\1 = 1 : 200 prikazite tlocrt zemljanog tijela prornetnice.

RJESENJE (sl. 8.01)

• "lm" -+ O.Scm

• Nanesemo prvo zadanu sirinu prometnice tako da ju zadana os raspolovIjuje. Graduiramo dio prometnice u nagibu: ti; = 10% :::::} ic = l~~ = 10m (u mjerilu ic = 5cm).

• Odredimo razdjelnu iIi neutralnu liniju. Buduci daje prometnica od tocke ' A do tocke C horizontalna s kotom 22, razdjelna je linija slojnica terena s

istom kotom.

• Dio prometnice od razdjelne linije do tocke E je iznad razine terena te se uz taj dio postavljaju ravnine nasipa. Pri tome treba voditi racuna da je cesta do tocke D horizontalna pa su u tom dijelu rubovi ceste slojnice ' ravnina nasipa. Mjerilo nagiba ravnine nasipa se stoga u tom dijelu projicira okomito na rub ceste. Od tocke D prema E cesta ima pad pa su njeni rubovi pravci s nagibom n; = 10% u ravninama nasipa. Slojnice nasipnih ravnina uz te su rubove odredene kao u primjeru 7.02. u prethodnom poglavlju. Oko tocke s kotom 22 mba ceste opise se kruznica s polumjerom

Rijeseni primjeri

157

8.1.

25

/

/ /

/ f

f

24

\

1 __ 22 ----\\~

v, C'

\

2l

\

20

19

\

\

\

M 1:200

E'

Slika 8.01a

158

Tereni

T = in te se tangira iz susjedne nize kote istog ruba. To je slojnica 21 ravnine nasipa, a ostale su slojnice s njom paralelne. Rubovi nasipa odredeni su kao spojnice sjecista odgovarajucih slojnica terena i ravnina nasipa.

• Dio prometnice s druge strane razdjelne linije nizi je od terena te je u tom dijelu potrebno konstruirati plohe usjeka. Zbog slijevanja oborinskih voda po usjeku prema prometnici potrebno je uz rubove ovog dijela prometnice prethodno postaviti kanale. Kako je cesta horizontalna, kanalima se daje uzduzni pad 1 %. Logicno je da se kanal produbljuje u smjeru pada terena te se po izlasku iz usjeka voda prirodno dalje slijeva po terenu. Pocetna dubina kanala kod tocke A je 40cm, a produbljenje u kruznom luku konstruira se racunanjem sredisnjega kuta po formuli 0: = l.~~O za I = 10m i I = 20m, pri cemu se za obje strane uzima R = 18m. Osim tlocrta rubova dna kanala, konstruira se i tlocrt nivo-linije. Nivo-linijaje prividni presjek planuma ceste s plohom usjeka (s1. 8.01), a u ovom je slucaju horizontalna. Kanali se produbljuju do razdjelne linije, a zatim izvode na teren. Valja uociti da nasip s desne strane ceste treba zastititi kanalom, a zbog konfiguracije terena treba naciniti i propust koji ce skupljenu oborinsku vodu odvesti od prometnice smjerom pada terena.

• Koristenjem nivo-linije kao slojnice s kotom 22 plohe usjeka konstruirana su mjerila nagiba i os tale slojnice usjecnih ploha s obje strane ceste. Rubovi usjeka su presjecnice usjecnih ploha s terenom i odreduju se kao spojnice sjecista slojnica terena i usjeka s istim kotama.

• Na kraju je zemljano tijelo prometnice presjeceno dvjema vertikalnim ravninama koje su postavljene okomito na projekciju osi prometnice u po volji odabranim tockama osi. Jedna je ravnina postavljena na nasipu, a druga u usjeku. Prevaljivanjem svake od ovih ravnina u horizontalnu ravninu s kotom prometnice u odabranoj tocki konstruira se prvo presjek s terenom u prevaljenom polozaju, a zatim i presjek zemljanog tijela prometnice. Ovakvi se presjeci nazivaju poprecnim profilima.

8.

8.1.

Rijeseni primjeri

159

I

24.5

24

22

21

M 1:200

Slika 8.01

.'

160

Tereni

8.

PRIMJER 8.02.

Horizontalna cesta (kota 26) s planumom sirokim 5m prelazi preko zeljeznicke pruge u razini. Planum pruge sirine 3m ima pad np = 3% u smjeru od A prema B. U mjerilu Pli = 1 : 250 prikazite tloert zemljanog tijela

prornetnica.

RJESENJE (sl. 8.02)

• "I rn" ---70.4cm;

• Nanesirno sirine planuma obiju prometnica u zadanom mjerilu;

• Da bi se graduirao planum zeljeznicke pruge, treba imati na umu da kota tocke na njenoj osi u prividnom sjecistu s osi ceste iznosi 25.6m. Pomocu zadanoga nagiba moguce je graduirati planum pruge s intervalom ip =

l~O = 33.3m.

• Da bi se odredila neutralna iIi razdjelna linija, potrebno je unutar slojnica s kotama 25 i 26 interpol irati slojnice na planumu pruge i na terenu, a zatim spojiti sjecista njihovih slojniea s kotama 25 i 25.2. Slojniea terena s kotom

26 neutralna je linija na cesti .

• S jedne strane razdjelne linije zeljeznicka pruga nadvisuje teren pa se zato u tom dijelu rubovima prometniea polazu nasipne ravnine i konstruiraju njihovi presjeci s terenom. Uz cestu je takoder je postavljena ravnina nasipa s desne strane razdjelne linije .

• Sarno raskrifje gradi se u usjeku. Buduci da pruga ima pad 3%, kanali se uz nju (dubine 40cm) ne produbljuju. Zbog toga su tlocrti rubova kanala paralelni s rubovima planuma pruge, a u samom je raskrizju nacinjen propust kanala ispod oeste. Kanalima uz cestu daje se uzduzni pad 1% i to u smjeru "od raskrizja'' na obje strane (vidi strelice). Kako je planum pruge u samom raskrizju nizi od ceste za 40cm, pocetna je dubina kanala

uz cestu 80cm .

• Pomocu nivo linija uz obje su prometnice konstruirane sve potrebne rav-: nine usjeka i njihovi presjeci s terenom, a u samom raskrizju i medusobni

presjeci usjecnih ravnina.

8.1.

Rijeseni primjeri

161

B'~ -- 124.8

1

1

23

24

26

25

25.2

-c., ~ _.25.5

26

28

A'?

Slika 8.02

29

162

Tereni

PRIMJER 8.03.

Zeljeznicka pruga sirine 2m horizontalnaje do tocke A, a od te tocke prema tocki B ima uspon 5%. Iznad pruge prelazi horizontalna cesta s planumom sirokim 5m (visinska razlika u krizistu je 5m). U mjerilu M = 1 : 200 prikazite tlocrtnu situaciju zemljanih radova.

RJESENJE (sl. 8.03)

• "l m" ---+ O.Scm;

• Nanesimo sirine obiju prometnica u zadanom mjerilu te graduirajmo dio pruge u nagibu.

• Zbog visinske razlike od 5m cesta ima kotu 38 i cijela se nalazi na nasipu, a pruga je cijelom duljinom u usjeku. Neutralne linije nema.

• U prvom se koraku rubovima ceste konstruiraju ravnine nasipa koje ce se prekinuti nakon konstrukcije usjeka uz donju prometnicu.

• Od B do A uz prugu kanali imaju nagib jednak nagibu pruge, a dalje ih se produbljuje s uzduznim padom od 1 %.

• Konstruirane su ravnine usjeka uz nagnute i horizontalne dijelove pruge te su odredeni njihovi presjeci s terenom. Odredeni su presjeci usjecnih ravnina uz nagnuti i horizontalni dio pruge, a zatim i presjeci s nasipnim ravninama postavljenima uz cestu. Kako se ovdje radi 0 raskrizju u dvije razine, odredeni su na kraju presjeci usjecnih ravnina s gomjom prometnicom. Ona je na ovim presjecima prekinuta jer se na tom dijelu predvida gradnja nadvoznjaka.

8.

8.1.

Rijeseni primjeri

163

Slika 8.03

164

Tereni

8.

8.2. Zadaci za vjezbu

1. Planum ceste sirok 6m horizontalan je do C, a od e prerna D ima pad 4%. Od C sc odvaja prilazna cesta s jednako sirokirn planumom koja je horizontalna do .4, a od A prema B ima pad 5%.

2. Planum ceste sirok 6111 horizontalan je do e (kota 28), a prema D ima uspon 8%. Prilazna cesta s jednako sirokirn planumorn ima pad 7% od A prema B.

3. Planum ceste u pravcu i horizon tali (kota 58) sirok je 6m. Prilazna cesta ima planum sirok 4m i pad 5% od A prema B.

4. Od horizontalnog platoa (kota 77) odvaja se jedna cesta s planumom sirokirn Sm i usponom 2%, dok druga cesta irna planum sirok 4m i pad 10% prema tocki A.

5. Od horizontalne ceste AB (kota 87) s planumom sirokim 6m odvaja se cesta s planumom sirokim 4m koja irna pad 10% od D prema e.

6. Od horizontalne ceste s planumom sirokim 6m (kota 26) odvaja se cesta s jednako sirokim planumom koja ima uspon 10% od A prema

B.

7. Cesta s planumom sirokim 6m ima uspon 2% od A (kota 64.2) do B, a dalje je horizontalna. Prilazna cesta s jednako sirokim p1anumom ima uspon 8% do C, a dalje je u zavoju horizontalna.

8. Od horizontalne ceste koja ima planum sirok 6m (kota 45) odvaja se prilazna cesta s planumorn sirokim 4m koja je do A horizontalna, a od A do B ima uspon 10%.

9. Od horizontalnog platoa (kota 36.4) odvajaju se ceste s planumirna sirokim Sm od kojih su dvije (prerna A odnosno B) u horizontali, a

jedna (prema e) ima pad 3%.

10. Planum ceste sirok 8m horizontalan je do e (kota 72), a od e do D ima uspon 6%. Planum prilazne ceste sirok 6m horizontalan je od e

do A, a od A prema B ima pad 8%.

8.2.

Zadaci za vjezbu

165

11. Planum ceste sirok 6m ima uspon 6% od A do B, od B do e je horizontalan, a dalje ima uspon 8% prema tocki D. Od ove ceste odvaja se horizontalna cesta s planumorn sirokirn Sm.

12. Zavojita cesta s planumom sirokim 4m ima pad 8% od horizontalnog platoa (kota 21) do tocke A, a dalje je u pravcu i horizontalna

13. Od horizontalnog platoa (kola 101) odvaja se cesta s planumorn sirokirn Sm. Ona ima pad 6% od A do tocke s kotom 97, a dalje je horizontalna. Od ove ceste odvaja se horizontalna cesta Be jednako sirokog planuma.

14. Planum ceste sirok 6m horizontalan je do A (kota 96), a od A prema B ima pad 6%. Planum prilazne ceste sirok je Sm i ima uspon 8% od D (kota 96) prema E.

Krizanje u istoj razini

, 15. Cesta s planumom sirokim 6m, koja ima uspon 3% od A prema B, u razini prelazi preko horizontalne zeljeznicke pruge (kota 25.6) koja ima planum sirok 4m.

16. Planum zeljeznicke pruge sirok 4m horizonta1an je do e (kota 47.3), a od e prema D ima konstantan uspon. Preko pruge u razini prelazi cesta s jednako sirokim planumom. Ona je horizontalna izmedu A i B (kota 48, d(A, B) = 4cm),a do A i od B ima uspon 10%.

17. Planum zeljeznicke pruge sirok Sm horizontalan je do D, a od D prema e ima pad 2%. Preko pruge u razini prelazi cesta s planumom sirokim 6m, koja je od A do B horizontalna (kota 75,4), a od tih tocaka ima pad 4% na obje strane.

18. Planum ceste sirok 6m (kota 28), koji je horizontalan do A (kota 28), a od A prema B ima pad 8%, prelazi u razini preko zeljeznicke pruge, kojoj je planum sirok 4m. Pruga je horizontalna do C, a od e prema D ima pad 8%.

19. Planum ceste sirok 5m prelazi u razini preko horizontalne zeljeznicke pruge koja ima planum sirok 4m. Cesta je horizontalna do A (kota 56), a od A prema B ima uspon 5%.

166

Tereni

20. Horizontalna cesta s planumom sirokim 6m prelazi u razini preko zeljeznicke pruge koja ima planum sirok 4m. Zeljeznicka pruga je horizontalna do B (kota 55), od B prema e ima pad 8%.

21. Horizontalna cesta (kota 53,8) s planumom sirokim 5m prelazi u razini preko zeljeznicke pruge koja ima pad 2% od A do B. Planum pruge sirok je 4m.

22. Cesta s planumom sirokim 6m i padom 5% od A prema B prelazi u razini preko horizontalne zeljeznicke pruge (kota 29) ciji je planum sirok 4m.

23. Planum zeljeznicke pruge sirok 4m horizontalan je do A,a od A prema B ima pad 3%. Preko pruge u razini prelazi cesta s planumom sirokim 6m, kojaje do e horizontalna (kota 73), a od e prema D ima pad 2.5%.

Krizanje u dvije razine

24. Ispod horizontalne zeljeznicke pruge ciji je planum sirok 4m (kota 50) prolazi cesta koja je horizontalna do A, a od A (kota 44) prema B ima pad 5%.

25. Cesta s planumom sirokim 6m ima pad 5% od tocke A (kota 59) prema B. Ispod nje prolazi cesta sjednako sirokim planumom. Ona je do e horizontalna (kota 51), a prema D ima uspon 4%.

26. Cesta s planumom sirokim 5m ima uspon 8% od A do B (kota 21),1 a dalje je horizontalna. Ispod nje prolazi cesta s planumom sirokim 6m (visinska razlika u krizistu 6m), koja ima pad 4% od e prema D.

27. Cesta s planumom sirokim 6m horizontalnaje od A do B (kota 54), od B prema e u luku ima pad 5% do tocke s kotom 49, a dalje je horizontalna.

28. Sirina planuma horizontalne ceste Be (kota 10) je 8m. Prikljucna cesta, koja prelazi iznad ove ceste(visinska razlika 5m), horizontalna je do A, a od A prerna D ima pad 6%. Planum prikljucne ceste sirok je 5m.

8.

8.2.

Zadaci za vjezbu

167

? /

/

!

/ /

! /

\A' I / 76

II/;

;\B'; I

'u, /

M 1:1000 \27\ 3t,\\
25
24 /\ \
/ \
/' C'(28) ,
- - -- '~o/-/-
fJ
23 / A'(28)
\//
2. '"\ 168

8.

Tereni

M 1:1000

/ /

I I

/ /

ROO"':! / II

. -;----

57 i S6 / S5 / 54

61

s

I

I

3. ,60

58

8.2.

Zadaci za vjezbu

169

M 1:800

90

88

\82 \83

A' \ \

.y r 1

\ I

81 /

/

\

\ ___ ,.\

/ /

5.

/

\ \

/

\ \

I

I

/

M 1:800

\

-,

46 M 1:1000
45 73
44 74
77
/'
/'
/'
/' 78
/' 41
(?~ -,
\
8. ..
10. 170

Tereni

8.

8.2.

Zadaci za vjezbu

171

172

Tereni

11.

M 1:800 18

25

8.

8.2.

Zadaci za vjezbu

173

I

I

i 93 '--------

M~':O \ 97 96 95 94
\ .-
~~.~ /
10 ~/
~vD'
/
/
~' 97
--- - - - - --1
/ S2 R2= 30 m
j .: '10
I
14. 101 99 Tereni _

174 ______;c__

. . t j razini

Krizanje U IS 0

8.

15.

16.

175

\

\

t

17.

M 1:800

\ ./ ./ '\;

\

\ \

\

18.

I:

~:

I

176

Tereni 8.

19.

Ml800 ----- __ ~

-. ,-:--~-~~~~

r>;

8.2.

Zadaci za vjezbu 177

M 1:1000 ~ A' 32~

22. ~ __ ~================~ _j

178

Tereni

8.

Krizanje u dvije razine

B'

)

/ /

8.2.

Zadaci za vjezbu

179

25.

M 1:1000

[...._,_

<,

-,

-,

-,

-,

\1'

, '"

\liQ

\~

-, , -,

-,

-,

-,

-,

CA'

'0..,.

D'

, 180 Tereni 8.


1'1 M 1:1000
I,
p' I \ B'(54)
~II ,
I \ ' ---
\ ,
II' /' ' S I
(,! I
i~ I ,'1 '" _/
;Aj /'
\, /' 1--\ .>
!II
't 50

27.

53

,

52. 51

Bibliografija

[1] L Babic, S. Gorjanc, A. Sliepcevic, V. Szirovicza: Konstruktivna seometrija - vjeibe, 1GH-Zagreb, 1994.

[2] F. Hohenberg: Konstruktivna geometrija u tehnici, Gradevinska knjiga, Beograd, 1966.

[3] K. Horvatic-Baldasar, L Babic: Nacrtna geometrija, SAND d.o.o., Zagreb,1997.

[4] Z. Kurnik, D. Palman, B. Pavkovic: Zadaci iz Nacrtne geometrije, Tehnicka knjiga, Zagreb, 1973.

[5] V. Nice: Deskriptivna geometrija, Skolska knjiga, Zagreb, 1971.

[6] D. Pa1man: Projiciranja i metode Nacrtne geometrije, Skolska knjiga, Zagreb, 1982.

[7] K. Strubecker: Nacrtna geometrija, Tehnicka knjiga, Zagreb, 1970.

181

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->