HUMANA EKOLOGIJA Odsjek: Prehrembeni Smjer: Za tita okoli a



Predmetni profesor: Prof. dr. sc. Mirsad Velad i
Priroda se ne osve uje ljudima, ali im podnosi ra une ! 

HUMANA EKOLOGIJA

Program predavanja: Studenti se upoznaju sa historijskim odnosima ovjeka i prirode, biolo ki i kulturni aspekti ljudske evolucije sa specijalnim naglaskom na pra enje bosansko-hercegova kih i svjetskih izu avanja: ideolo ki trendovi, vrijednost okoli a i etike. Studenti e u iti o presudnim opasnostima za prirodu koje su izazvane ljudskim djelatnostima, unaprje uju i u e o gospodarskim djelatnostima referiraju i osnovne pojmove ekolo ke politike. Osnovne teme:  ovjekov okoli , biolo ki, dru tveni i kulturni sistem  Utjecaj kriza i ekolo kih katastrofa na ljudsku historiju

         

Historijski odnosi dru tva i prirode Degradacija ivotne sredine (voda, zrak tlo): Uzroci, Zaga ivanje, Poreme aji ekolo kih faktora Ekofilozofija iste tehnologije Procesi dru tvene i ekonomske globalizacije Ekolo ki aspekti odr ivosti i razvoja Ekonomija i okoli . Makroekonomski aspekti ekologije i godpodarstva. Poduze e kao ekolo ki sistem Ekolo ka politika. Glavne politi ke metode za tite okoli a. Funkcija ekonomskih metoda. Problemi potro nje sa aspekta dru tvenih i ekolo kih kriza.

Broj sati: 30/30/15 ECTS: 6 

Humana ekologija

Humana ekologija je potpuno nova nau na disciplina. Izraz humana ekologija prvi koriste ameri ki nau nici Bard es i Park (1921) godine. Humana ekologija je u po etku shvatana kao medicinska nauka koja ima zadatak da izu ava uticaj sredine na ovjeka, na ljudsko zdravlje i njihovu me uzavisnost. Prema Troill S. humana ekoligija je bliska geoekologiji ili ekologiji poljoprivrede

(agroekologiji) i socijalne geografije u kojima uo ava veoma prirodni uticaj biologije u konkretnoj metodi istra ivanja. U izu avanju naselja, sela, grada tako er su prisutne metode prirodnih nauka, to je omogu ilo razvoj prostornog planiranja. Humana ekologija izu ava specifi ne odnose koji postoje izme u ovjeka i okoline koja ga okru uje iako te odnose izu avaju i druge nau ne discipline, i to sa razli itih aspekata: biolo kog, tehni kog, sociolo kog, ekonomskog itd. 
Cilj Cilj izu avanja humane ekologije jeste uspostavljanje ravnote e u prirodi i dru tvu, pri emu naro ito va nu ulogu imaju dru tveni inioci. Zato humana ekologija ima osnovni zadatak da istra uje prirodu strukture zajednica. Ekologija je prouzrokovala odre ena nau na opredjeljenja, me u kojima je najzna ajniji

interes za istra ivanje fenomena sredine Äenviroment³ i fenomena habitabilnosti (habitat, habitability). Ovakva orijentacija nau nog interesa vi estruko je bila uslovljena: 1. sadr ajem ekologije koji obuhvata osnovnu vezu ovjek-sredina i vezu sredina- ovjek; 2. specifi no u sredine koja okru uje ovjeka; 3. razvojem interesovanja za regionalnu problematiku, jer se region vrlo brzo ispoljio kao optimalni prostorni okvir planiranja zajednice i njenog okvira³ . 

Humana ekologija

Prema drugim teoreti arima, humana ekologija sadr i neke specifi ne aspekte ljudskih zajednica: na primjer, kori tenja prostora putem naseljavanja u odre enim lokacijama (zona stanovanja ± stambenih

Pored humane ekologije postoje jo sljede e grane: . Ona je. Ovakvo odre enje humane ekologije je u bliskoj vezi ovjeka sa prirodom i prirode sa ovjekom i njihovoj me u-uslovljenosti. Humana ekologija je jedna od ekolo kih grana podijeljenih na osnovu objekta istra ivanja. tehnologija i organizacija. kako ka e Sne ana Panteli ta koja ima zadatak da prou ava mjesto i uticaj ovjeka u ekosistemu i ekosistema na promjene koje proizlaze iz tog me u-uticaja. poslovnog prostora i drugih objekata).objekata. Imaju i u vidu prethodne definicije humane ekologije. njen nastanak i razvoj mo e se slobodno re i da su njene etiri osnovne teme: okolina. stanovni tvo.

zajednice i odnose sa okoli om  mikroekologija ± prou ava ekologiju mikroorganizama Humana ekologija prou ava ekologiju populacije ovjeka. Vrste.fitoekologija ± prou ava biljne populacije nj. Humana ekologija je grana ekologije u podru ju agrosfere. zajednice i odnose sa okoli om  zooekoogija ± prou ava ivotnjske populacije nj. Vrste. to je bitno za preventivnu medicinu. Prema oblastima koje prou ava ekologija se dijeli na:  . njegov slo en splet me uodnosa sa okoli em.

Teorijsku ekologiju ili op u ekologiju koja se bavi prou avanjem genezisom koncepcijskih pristupa u ekologiji  2. 1. Primjenjena ekologija koja ima primjenu u nizu biolo kih i biotehni kih nauka:  medicinska ekologija  umarska ekologija  agroekologija  urboekoogija idr. Agroekologija je grana ekologije koja se bavi prou avanjem agroekosistema u kojima se zasniva ivot agrobiocenoza (agrofitocenoza i agrozoocenoza) pod uticajem .

. Goveda koja daju vi e mlijeka ili koja su povoljnija za uzgoj i tov mesa i dr. ljkovito bolje. Agrofiticenoze: itarice. povr e. koljke. aromati no bilje i dr koje su korisne za ovjeka. Agrozoocenoze: ribe.prirodnoh i antropogenih ekolo kih faktora. doma e ivotinje npr. vo e. Agroekkosistemi (poljoprivrednoproizvodne zajednice) su objekti istra ivanja agroekologije u cilju postizanja maksimalne koristi za ovjeka.

Ukoliko je ekologjia razvijenija. koja prou ava promjene ekolo kih uslova ljudske aktivnosti u urbanim ekosistemima. ovjekovo mi ljenje (ekolo ka svijest) o prirodi bi e pozitivnije. Jedan od globalnih ekolo kih problema: . otuda ekologija ima veliki zna aj u za titi prirode.Ekourbologija je grana ekologije u podru ju tehnosfere. esto su uzroci nepopravljivih teta za ljudsko dru tvo. Nedovoljno poznavanje ekolo kih zakonitosti i neodgovorno pona anje ovjeka. rijakama i morima. . a integracije uspje nije. ovjek sve vi e mjenja prirodne i razvija vje ta ke ekosisteme pri emu se mijenjaju prirodni ekolo ki ekosistemi u umama. livadada. Danas se sve vi e radovi iz ove grane ekologije bave problemima nastanka i funkcionisanja antropogenih ekosistema.

ozbiljno ugro ava prirodnu sredinu i (vazduh. zemlju. Okoli em ( ivotnom sredinom) . sve ve a prenaseljenost. Ove probleme razrje ava ekologija u saradnji sa drugim naukama te tako doprinosi o uvanju kvaliteta ivotne okoline. biocenozu) to dovodi do te kih poreme aja u biosferi. vodu.Pove anje populacije ljudi. naro ito u gradovima.  OVJEKOV OKOLI ovjekov okoli (ili ivotna sredina) naj e e se defini e kao ukupnost ekolo kih uslova i uticaja koji okru uju ovjeka.

ikoro shva eno okoli obuhvata sav materijalni svijet koji okru uje ovjeka  OVJEKOV OKOLI ovjekov okoli predstavljaju svi materijalni sistemi razli itog stepena integracije i nivoa evolucije:  fizi ki  hemijski  biolo ki  socijalni  misaoni  tehni ki sistemi .ozna avamo ono ime je ovjek direktno ili indirektno povezan. ono od ega zavisi njegov ivot.

Pod uticajem ovjeka nastaju novi oblici sa ve im ili manjim stepenom modifikacije. urbaniekosistemi i . biljke. hrana. ivotinje. voda. ovjekov okoli se odre uje i kao «materijalna sredina» u kojoj on ivi i radi. tako imamo:  modifikovani ovjekov okoli sa svojim osnovnim prirodnim svojstvima tj. ja eg ili slabijeg intenziteta. kratko ili dugotrajno na ovjeka i sva iva bi a. predmeti koje koristi i objekti koje je ovjek izradio u datom prostoru i vremenu.koji mogu uticati direktno ili indirektno. nisu degradirana  okoli sa degradiranim i izgubljenim prirodnim osobinama. zamlji ta. Ovdje se pojavljuju novi oblici ekosistema ( agroekosistemi. Osnovni elementi okoli a su: vazduh.

). a u u em smislu rije i to je dio geobiosfere u kome ovjek mo e ivjeti bez obzira na da li je rije o prirodi koja je manje ili vi e . koji ugro avaju biodiverzitet i kvalitet okoli a ( ivotne sredine). a to je u stvari geobiosfera planete Zemlje. Da li znate kada je ovjek po eo mjenjati okoli ? Kada su njegove izmjene po ele biti nereverzibilne?  OVJEKOV OKOLI ovjekov okoli ja jedinstvo dvaju ekolo kih sistema:  Prirodnih .to je cjelokupan prostor neposredno ili posredno dostupan ovjeku.dr.

ovjek sam sebi stvara nove uslove opstanka i razvoja.  Prirodni ekosistemi Karakteristike prirodnih sistema:  nastali su prirodnim putem nezavisno od ovjeka  iva bi a u okviru kojih se     odra ava materija proti e energija ostvaruje ravnote a uspostavljaju strukturni odnosi .  Vje ta kih ± ovjek da bi mogao ivjeti sa prirodom vr i izmjenu materije (tj ostvaruje odre enu vrstu metabolizma) i koju «prisvaja» i mijenja.modifikovana ili sasvim rije o neizmjenjenoj «divljoj prirodi».

ve ive na ra un sistema iz vanjske sredine koju reguli e ovjek zatvoreni su jer ne mogu primati vanjske elemente ako nisu u sistemu predvi eni funkcionalni su jer su predvi eni da bi ostvarili neku funkciju . mogu asimilirati negativne posljedice koje nastaju u sistemu i autogeno regenerisati  otvoreni su i za ulazak svih elemenata ovjekovi vje ta ki sistemi ² karakteristike:     nastali su organizovano ili pod uticajem ovjeka shodno njegovim ciljevima i potrebama nepotpuni su jer ne mogu egzistirati samostalno. vr i cirkulacija u smislu propadanja i obnavljanja pojedinih dijelova sistema  ostvaruje stabinost.

te prihvatiti multidisciplinarni pristup u rje avanju najve ih ekolo kih problema ugro avanja okoli a ( ivotne sredine).     nezaposlenost lanova ekosistema ( ovjeka) i tu dolazi do pogor avanja uslova ivota biolo ki faktori biljnog i ivotinjskog porijekla sve vi e dobijaju na rezistentnosti to se odra ava na kvalitet ivotne sredine hrana kao najve i potencijalni nosilac tetnih agenasa kompnenti ivotne sredine su sve vi e ugro ene (aerozaga enje. . hidrozaga enje. biodiverzitet) prenaseljenost prostora  Da regulisati razvoj populacije bi se za titilo zdravlje ljudi potrebno je ljudi. pedozaga enje.

sposobnost stvaranja. govor. razvijena aka. razvojem rada razvijala se i ruka (odvajanje palca od ka iprsta omogu ilo je da ovjek pravi uda u okviru svog ivota) koja je povratno doprinijela razvoju i rastu mozga. pismo to mu je omogu ilo da se stvori civilizacija i kultura. Sa biolo ke strane ako gledamo ljudska ruka je organ koji konkretno ini ono to mozak zami lja. ovjek ima nevjerovatnu mo da stvara i mijenja ekosisteme (geobiosferu) a time da . U evolutivnom vremenu ovjek je dobio najkvalitetnije morfolo ko ±fizi ke i anatomsko psihi ke ososbine: uspravno dr anje.

afirmacija u dru tvu) ekonomski aspekt (materijalna dobra) ekolo ki aspekt ( ista i kvalitetna ivotna sredina) Ekologija ovjeka (Homo sapiens) prou ava veoma slo en splet me uodnosa ovjeka kao specifi nog biolo ko-psiholo kog bi a i njegove ivotne sredine. Sam kvalitet ivota defini emo sa vi e aspekata:     fizi ki kvalitet (osnovne potrebe za hranom odje om i stan) socijalni kvalitet ( kultura.doprinosi kvalitetu ivota odnosno zadovoljavanju ljudskoh potreba. radno mjesto. .

ogleda se u dvostrukoj funkciji:  ravnopravan je biolo ki lan ekosistema .Pri ovom posebnu pa nju treba obratiti na:  ovjeka predstavljenog u vidu jedinki populacije i ukupne populacije na Zemlji  ivotnu sredinu ovjeka koju grade ekolo ki sistemi  intarakcije izme u ovjeka i ivotne sredine ovjekov polo aj u biogeosferi je u odnosu na sva ostala iva bi a specifi an i jedinstven.

ovjek svojjim raznovrsnim aktivnostima neprekidno mijenja ivotnu sredinu vi e u pozitivnom (pobolj avanje kvalitete ivota) a manje u negativnom pravcu (ugro avanje. aktivno je kreativan faktor koji ciljano utje e na funkcionisanje ekosistema i formira svoj prirodni i kulturni okvir ivljenja.  ULOGA OVJEKA NA ZENLJI . zaga enje ili krajnja destrukcija) koji mo e da ugrozi i opstanak ovjeka na Zemlji. naru avaje.

 ovjek danas apsolutno dominira u ekosferi. uvjetovane ekonomske i ekolo ke migracije i drugo sve su vi e danas pitanja i rasprave svjetske me narodne politike. one i enje zraka. urbanizacija. ribarstvo. Promjene na na oj planeti koje su se prije doga ale (odvijale) milijunima godina. nedostatak vode za pi e. Danas ne postoji ni jedan ekosistem koji nije u ve oj ili manjoj mjeri promjenjen ili na kojeg je ovjek utjecao svojim djelatnostima. kr enje uma. danas se one doga aju unutar stolje a ili ak za desetak godina. vode i tla. intenzivna pojoprivreda.   PROMJENE GLOBALNOG OKOLI A . industrijalizacija. eksploatacija fosilnih goriva. Porast naseljenosti (broja stanovnika).

promjene globalnih procesa ( vodik. strukturne izmjene ( pro irivanje pustinja.). industrijska podru ja i dr)  OPTERE ENJE OKOLI A Optere enje okli a = visina populacije x ivotni standard x tehnologija .. kisik. brojnost i raspored stenovni tva). erozija. okeanske struje).. preoblikovanje povr ine Zemlje (vegetacijski pokrov.Promjene globalnog okoli a ukju uju:      promjene osnovnih parametera ekosfere (atmosferski plinovi. temperatura povr inskih slojeva okeana. povr inski kopovi. ugljik. biodiverzitet). urbanizacija. minerali. akumulaciona jezera. azot. smajivaje prirodnoh resursa ( ume.

iva bi a i ekosisteme. ve a potro nja sirovina i energija u proizvidnom procesu to je ve e optere enje okoli a)  Optere enje okoli a ili zaga enje okli a se defini e kao djelatnost ovjeka kojom se uzrokuje unos energije ili tvari u okli koje o te uju ljudsko zdravlje. vi i standard. tetne tvari su dijele na primarne (one koje direktno izazivaju tetu) i sekundarne (one koje nastaju u okoli u putem nekih hemijskih promjena).  .( to je ve a brojnost populacije.

Uspje no obezbje ivanje eksponencijalnog ekonomskog rasta pretpostavlja neograni ene izvore energije i sirovina. Teorije o za titi ivotne sredine Industrijska revolucija i nau no ± tehni ki progres koji je pratio. Zaga enost osnovnih ivotnih uslova (vazduha. uticali su na odnose izme u ovjeka i prirode. vode i zemlji ta) dostigla je alarmantne razmjere. saznanje da je ivotna sredina ugro ena i da su sve neophodne materijalne i energetske rezerve iscrpive pokre e mnoge nau nike na razli ite ideje o rje avanju ekolo ke krize. Tako se . Me utim.

rast stanovni tva.javljaju teorije i prijedlozi modela za nala enje izlaza iz krize. koji je po etkom 19-og vijeka definisao takozvani zakon apsolutne prenaseljenosti. posljedice koje su njima stvorene. tehni ki progres. Su tina tog Äzakona³ je u slijede em: da se stanovni tvo mno i br e (geometrijskom  . Zato sve vi e raste interesovanje za teorijska razmatranja ekolo kih problema u koja se uklju uju: ekonomski rast.  Teorije o a titi ivotne sredine Teorija maltuzijanstva Dobila je ime po engleskom sve teniku i ekonomisti Tomasu Maltusu.

Za odr avanje ravnote e predla e se rat koji je posljedica djelovanja Äzakona apsolutne prenaseljenosti³. Zato Maltus predla e sklapanje brakova u poznijim godinama. Uzrok bijede. Da bi ovje anstvo opstalo. a ne u dru tvenim odnosima. po ovoj teoriji. a proizvodnja sporije (aritmeti kom progresijom) te je tako neminovan raskorak izme u broja stanovnika i sredstava za ivot. progresijom). seksualnu uzdr ljivost ± apstinenciju. mora se uspostaviti ravnote a izme u broja stanovnika i proizvodnje hrane. Teorija Äutihnuto prolje e³ . le i u visokoj populaciji i Äprirodnim³ zakonima. kontrolu ra anja radni ke klase i drugih ni ih socijalnih slojeva.

prvenstveno DDT.Da bi se dobili to ve i prinosi u poljoprivredi pedesetih godina na ega vijeka zavladalo je veliko interesovanje i raspolo enje prema efikasnosti novih izuma ± hlorovanih ugljikovodika. Na posljedice primjene ovih otrovnih materija ba enih u vazduh. rasta. Oni su imali mo da masovno uni tavaju biljne i druge teto ine.a. Autor se zala e za stabilnu privredu  . godine u Mi anovoj knjizi ÄCijena ekonomskog rasta³. i na tlo i vodu nije se pomi ljalo. Teorija ³cijene ekonomskog rasta³ (grani ne koristi) Ova teorija dovodi u pitanje cjelishodnost daljeg ekon. Pojavila se 1967.

 Teorija granica rasta (globalne ravnote e ± nultog rasta) Po etkom 70-tih godina u Rimu.ali i za potrebnu pa nju o odr avanju kvaliteta ivotne sredine i ukazuje da se pri proizvodnji i formiranju cijene. a ne do pove anja dru tvenog blagostanja. sociologa. politi ara i . geneti ara. grupa ekonomista. bilo koga proizvoda ne ra una sa onim tetama (zaga enjima) koje se javljaju u sredini kao posljedice proizvodnje. zbog ega e daljim nastojanjem politike ekonomskog rasta u razvijenim kapitalisti kim zemljama najvjerojatnije do i do opadanja.

Njihov stav polazi od stanovni tva da problemi zaga enosti ivotne sredine i brzog demografskog rasta imaju svjetski karakter i da se zato borba za bolju ivotnu sredinu ne mo e rje avati parcijalno na nivou pojedinih nacija.rukovodilaca nekih velikih svjetskih istra iva kih centra osnivaju poznati Rimski klub.U okviru ove teorije isti u se dva izvje taja. . ve se rje enja moraju tra iti za globalno dru tvo.

Drugi izvje taj ± eksponencijalni privredni rast iscrpljuje prirodne. do krize katastrofalnih razmjera do lo bi oko 2020. Nasuprot ovome. Ako rast nastavi istim tempom. stanovni tvo eksponencijalno raste.Prvi izvje taj ± zaklju ak je da se ekolo ka kriza koja vodi ekolo koj katastrofi mo e izbje i i da se ostali promjenljivi elementi sistema mogu dr ati pod kontrolom jedino smanjenjem stope ra anja. godine. ako je potrebno i na drasti an na in ograni avanjem proizvodnje hrane. mineralne i energetske rezerve pa se zato mora kapital ulagati u njihovo obezbje ivanje. . najvi e zbog zaga enosti koja ne bi mogla prirodnim putem da se savlada. A to ima za posljedicu naglo opadanje proizvodnje hrane.

klima i iva bi a u ukupnosti uzajamnog djelovanjaili sveukupnost djelovanja hemijske. Poreme aji ekolo kih faktora  Utjecaj ovjeka na okoli OKOLI -Prirodno okru enje ± zrak. Zaga ivanje. zrak tlo): Uzroci. uslove . voda.Degradacija ivotne sredine (voda. kojima je organizam izlo en i na koje on djeluje. tlo. Zaga ivanje okoli a.nepo eljne promjene stanja okoli a koje tetno djeluju na ive organizme. fizi ke i biolo ke prirode.

ispu teni u okoli . EMISIJA ± proces ispu tanja tetnih tvari ili tetnih oblika energije u okoli . . poljoprivreda) koji ispu taju tetne tvari ili tetne oblike energije u okoli . transport. kulturno povjesne spomenike i dr. IMISIJA ± pojava. doma instva. koncentriranje tetne tvari ili tetnog oblika energije na konkretnom mjestu u konkretnom vremenu u okoli u . TRANSMISIJA ± proces difuzije t.njihovog ivota. ZAGA IVA ± fizi ka ili pravna osoba (industrija. izazivaju degradaciju (djelimi nu ili potpunu) okoli a.j. irenja tetne tvari ili tetnog oblika energije u okoli u . Zaga ivanje ± je tetna tvar ili tetni oblik energije koji. nagomilavanje.

Sistem mjerenje emisija.j. ZAGA ENJE BIOSFERE Uzroci one i ivanja okoli a  Prirodni uzroci:  klimatski uvjeti  potresi  vulkanske erupcije  poplave  po ari  uragani. postupaka. t.MONITORING ± pra enje stanja okoli a. kojima se sprije ava one i ivanje okoli a. pra enje kakvo e okoli a i svih promjena stanja okoli a ZA TITA OKOLI A . te se pobolj ava kvalitet okoli a. imisija. propisa i normi. tajfuni  erozije .proces koji obuhvata sveukupnost mjera.

zakiseljavanje voda. . globalno zagrijavanje..Antropogeni uzroci:       demografski porast urbanizacija (megalopolisi) eksploatacija prirodnih resursa industrija i energetika transport poljoprivredna proizvodnja  ZAGA ENJE BIOSFERE Utjecaj na atmosferu ± efekat staklenika. . termopolucija... ozonske rupe. kisele ki e. Promjene u hidrosferi ± otpadne vode...

. pesticidi. . BIOHEMIJSKI procesi (cikli ki procesi): fotosinteza tro enje organska tvar . otpad.. Izvori energije ± energetske sirovine (goriva) potro nja i sagorjevanje.. Ostali problemi.Promjene na tlu ± erozije. herbicidi.  ZAGA ENJE BIOSFERE PRIRODNI.. povr inski kopovi.

.transport.povr inska eksploatacija (kamenolomi i sl.) . .urbanizacija i neplansko ireneje gradova i sl.O.industrija.H. .elementarne tvari otpad (C. .N) razgradnja ANTROPOGENE PROIZVODNE AKTIVNOST (jednosmjerni procesi): sirovine otpad  proizvod ZAGA ENJE BIOSFERE Uzroci zaga enja LITOSFERE .intenzivna poljoprivredna proizvodnja.

.pridr avanje normi i propisa za za titu litosfere .svi zaga iva i hidrosfere i atmosfere. industrijski. opasni) .pesticidi.  ZAGA ENJE BIOSFERE NEKE OD MJERA ZA TITE litosfere: .otpadne vode . .politika ure enja prostora ( plansko planiranje za danas i za sutra) .atmosferske oborine (kisele ki e).nekontrolisana i prekomjerna sje a uma Zaga iva i: . .otpad (komunalni.umjetna gnojiva . ..

otpad (organskog porijekla.ekolo ka i ekonomska valorizacija definiranja gra evinskog zemlji ta .. industrijski otpad) .primjena savremenih metoda obrade u umarstvu i poljoprivredi koje uvaju kvalitetu tla  ZAGA ENJE BIOSFERE Zaga iva i hidrosrefe -industrija -poljoprivreda -promet -doma instva .

lu ine) te ki metali.. Cd. P . Pb.(deter enti. ..pravilan IZBOR gra evinskih LOKACIJA .- - industrijske otpadne vod (fenoli. pesticidi toplota radioaktivnost N.  ZAGA ENJE BIOSFERE MJERE ZA TITE hidrosfere: . Hg.izgradnja URE AJA ZA PRO I AVANJE voda . umjetna gnojiva). Cr.primjena SAVREMENIH TEHNOLO KIH .sistemska i kvalitetna ZA TITA IZVORI TA .kiseline.

haloni smog.) - ovjekovo djelovanje(transport.prirodni ( vulkani. klimatske promjene i sl.- - RJE ENJA u za titi voda primjena nacionalnih i me unarodnihNORMI I PROPISA uspostavljenje mre e eko ± monitoringa  ZAGA ENJE BIOSFERE Zaga iva i atmosfere: . a pra ina toplota radioaktivna zra enja isl . SOX. termoelektrane. NOX. CO freoni.doma instva) Aerozaga iva i CO2. industrija. dim.

 ZAGA ENJE BIOSFERE MJERE ZA TITE atmosfere:  mjere za spre avanje zaga ivanja (ispravno biranje energenata . sirovina. industrijskih procesa. )  . transportnih sredstava) mjere za sanaciju one i enja (kori tenje specifi nih tehnolo kih rje enja za sprije avanje ispu tanja u atmosferu ve nastalih emisija one i ivala. filteri.

tada su prvi put i bili zabilje eni slu ajevi naru avanja . zaga enje zraka je postalo intenzivnije.  AEROZAGA ENJE AEROZAGA ENJE Pored prirodnih antropogene emisije su zna ajnije i koli inski (kvantitativno) su u porastu zbog porasta ljudske populacije. Naro ito je sagorijevanje uglja uzrokovalo mnoga zaga enja zraka sumpor dioksidom i a u u gradovima tokom XIX vijeka. Kad industrijalizacija postane glavna odlika ljudskih nastojanja. a tako er i tehnolo ki napredak rezultira u emisiji zaga iva a.

Ukoliko se gasovi odmah ne hlade oni odlze visoko u atmosferu to je povoljna sisuacija sa aspekta zaga enja. Ukoliko temperatura gasova na visini naglo padne i postane ni a od okoline. jer se polutanti disperguju daleko od izvori ta pa ne mogu imati tetna dejstva u blizini izvori ta.  Aerozaga enje i meteorolo ki uslovi tetni gasovi koji napu taju dimnjake odlaze u atmosferu da li e poslije izvjesne h padati zavisi od promjene tzraka sa visinom. gra evina i ekosistema. .ljudskog zdravlja. do i e do padanja polutanata u neposrednoj blizini izvori ta.

est je slu aj da t° zraka sa h raste umjesto da opada.  AEROZAGA ENJE Akcije ubla avanja tetnih efekata: 1) konstrukcija visokih dimnjaka koji ire emisiju (takozvano '' razbla enje zaga enja''). snijeg). vjetar i temperature predstavljaju najva nije mehanizme uklanjanja polutanata iz atmosfere. . Pod dejstvom sun evog zra enja dolazi do fotohemijskih reakcija izme u pojedinih supstanci u zraku. Sve je uvjetovano t razlkama. a oborine (ki a. Polutanti koji dospiju u atmosferu razbla uju se usljed difuzije i mje anja. U toj situaciji ne mo e do i do do znatnije raspodjele polutanata.

Ovakav tip zaga enja zraka esto zvan kao reduciraju i ili Londonski tip smoga . zamjena ve ine izvora toplote i energije koji su sagorijevali ugalj) i 4) uklanjanje zaga enja iz otpadnih gasova prije njihovog ispu tanja u atmosferu. konstrukcije elektrana.2) prelazak na '' ista'' ugljovodoni na goriva kao to su metan i ulje. 3) redukcija ukupne emisije centralizacijom produkcije energije ( npr.  AEROZAGA ENJE Kontaminacija atmosfere SO2 i a u je karakteristika inicijalne faze urbanog zaga enja zraka tokom 1880-tih godina (industrijska revolucija).

ozon itd Tvrde estice: dim nesagorjelih dijelova (pepeo) i neizgorjelih dijelova ( a ). ± magla. radioaktivni aerosoli. pra ina.  AEROZAGA ENJE . HF. cementna. NH3. koji nastaju tokom disperzijskih procesa. ± dim i ''fog'' ± engl. NOx. azbestna i lebde a pra ina.5 i 10 mcm Aerosoli: smje a tvrdih i lebde ih estica pre nika ispod 50 mcm. POLUTANTI GLAVNE VRSTE Plinovi: CO.Rrije ''smog'' je kombinacija rije i ''smoke'' ± engl. pesticidi. CO2. kadmij. respirabilna pra ina kod koje su estice veli ine izme u 0. olovo. lete i pepeo iz termoelektrana. spojevi HCl. kada se ve e estice rastavljaju na manje i ve inom su to halogenirani ugljikovodici. ugljikovodici (CnHn).

uglavnom poznati kao ozon i peroksiacetil nitrat. Oksidiraju i smog se formira kada se primarno emitirana zaga enja transformi u pomo u kompleksne fotohemijske reakcije u sekundarna zaga enja. reduciraju i smog po zna aju je zamijenjen sa oksidiraju im ili Los An eleskim tipom smoga. gdje je velika emisija ugljovodonika i azot aksida koji poti u od automobila i industrijskih izvora i gdje su atmosferske inverzije temperature u estale. To su . Oksidiraju i tip smoga se pojavljuje u sun anim krajevima.Do izvjesnog stepena.

 AEROZAGA ENJE Najva niji zaga iva i zraka su: sumpor dioksid (SO2). vodonik sulfid (H2S). metan (CH4). amonijak (NH3). oksidi karbona (COx). pra ina sadr i toksi ne elemente kao to su arsen. bakar. nikl. itd.. Dalje. oksidi azota (NOx). organske aerosole emitovane kao dim dobijen organskim sagorijevanjem i zgusnute . postoje zaga iva i kao to su pare ugljikovodonika i elementarne ive i estice malog dijametra (<1µ). ozon (O3) i peroksiacetil nitrat (PAN). olovo.oni sekundarni gasovi koji su najvi e tetni za ljude i vegetaciju i ozna eni kao oksidiraju i smog. Ove sitne estice uklju uju inertne silikate ili druge minerale.

Sumporni gasovi se u velikoj mjeri emituju kao SO2 i H2S. Tako.3 ± 1 ppm. nafta). O3 i PAN se ne emitiraju direktno u atmosferu. U atmosferu dolazi kao posljedica izgaranja fosilnih goriva (ugalj. Mnogi od ovih zaga iva a zraka su i prirodni i antropogeni izvori emisije.  AEROZAGA IVA I SOx. vulkanskom aktivno u i dobijanjem odre enih metala (Cu.ugljovodonike velike molekularne te ine ka to su cikli ki aromati. . ali su proizvedeni sekundarno u atmosferi kompleksnim fotohemijskim reakcijama. SO2 je bezbojan gas o trog mirisa kojeg ulo mirisa regisruje u koli ini 0.

Pb, Zn, Fe) iz njihovih sulfidnih ruda nastaje SO2. Fiz - hem osobine Pod normalnim uslovima gas brz boje. Na grlo djeluje nadra uju e, pri velikom pritisku i niskoj temperaturi prelazi u te no stanje. Te i je od vazduha 2,2 puta. Nije zapaljiv niti potpoma e gorenju. 

AEROZAGA IVA I -

Sa stanivi ta aerozaga enja va no je znati da stupa u reakciju sa mnogimjedinjenjima. Reakcije mogu biti fotohemijske i kataliti ke. Atmosferska reakcija u kojoj se SO2 oksidira do SO4-2 je prikazana kao to slijedi: SO2 + OH (1) HO ‡ SO2

SOx

HO ‡ SO2 + O2 HO2 + SO3 (2) SO3 + H2O H2SO4 (3) H2SO4 2H+ + SO4-2 ( u vodenoj otopini) (4) Uo ljivo je da se reakcija (4) pojavljuje samo u vodenim otopinama kao to su kapljice ki e.

Najve i prirodni izvori emisije SO2 su vulkani i umski po ari. Emisija SO2 oksidacijom organskog fosfora za vrijeme umskih po ara nije dobro izmjerena, ali se procjenjuje da vulkanska emisija iznosi do 12 mil tona sumpora godi nje (12x106 tona/godi nje), naro ito za za velike erupcije je procijenjena emisija vi e od 1 milion tona.

Oko 90% ukupne vulkanske emisije sumpora se pojavljuje kao SO2 i 10% kao H2S. Antropogena emisija SO2 u atmosferu je mnogo ve a nego prirodna emisija i procijenjena je na 63-72 x 106 tona godi nje. Najve i izvor SO2 je sagorijevanje fosilnih goriva, oko 54% od ukupne antropogene emisije. 

AEROZAGA ENJE

H2S

H2S je gas neprijatnog mirisa na pokvarena jaja, kojeg ulo ljudskog mirisa uobi ajeno detektuje u koli ini < 1 ppm. U atmosferi, vrijeme zadr avanja H2S je < 1 dan, jer se brzo oksidira do SO2.

Atmosferski SO2 se kona no transformi e do aniona sulfata (SO42). Brzina oksidacije SO2 je u opsegu od < 1 do 5% h tokom dana, a na proces uti e intenzitet sun evog svjetla, vla nost i prisustvo azotnih oksida, ugljovodonika, jaki oksidansi i kataliti ke estice koje sadr e metale. Zbog umjerene du ine vremena zadr avanja (oko 4 dana), ve ina SO2 biva transportovana na daljinu od po etne ta ke emisije i biva oksidirana ili deponovana na zemlji tu. 

AEROZAGA ENJE

H2S U atmosferu doloazi pri raspadanju biljnog i ivotinjskog porijekla ± biolo ka razgradnja.

sredstava za tretman otpada i .1-0. karakteristi nog mirisa (pokvarena jaja).1-0. nos i grlo (krvava pljuva ka-na eta plu a). Kod ve ih konc-ja 0.Fiz ± hem osobine Gas bez boje. gu enje i smrt usljed povrede centra za disanje. Pri manjim kocentracijama u zraku 0.4 % trajno o te enje nervnog sistema. ovjek radnik ako se navikne na njegovo prisutstvo prestaje ga osje ati. te i je od zraka. Pri du em djelovanju od 0.5 % u zraku nastaje nadra enost sluznih ljezda.  AEROZAGA ENJE Antropogene emisije H2S su od nekih hemijskih industrija.4% ra unato na zapreminu grize za o i.

H2S.ivotinjskog ubriva. to ukupno iznosi 3x106 tona godi nje. . Prirodne emisije su aproksimativno bile podijeljene izme u sjeverne i ju ne hemisfere. Od ukupne emisije sumpora 251x106 tona godi nje u 1976. Kombinovanjem informacija za SO2. a biogena emisija je podjednako bila podijeljena izme u okeanskih i kopnenih izvora. 59 % je potjecalo iz prirodnih izvora. godini. i druge sumporne gasove. mo e se procijeniti ukupna emisija sumpornih gasova.

azot dioksid (NO2) i diazot oksid (N2O). Antropogena emisija amonijaka je mnogo manja. azot monoksid (NO). AEROZAGA ENJE ± AZOTNI GASOVI Azotni gasovi sa stanovi ta zaga enja su: amonijak (NH3). gdje je amonijak proizvoden kao posljedica odlaganja organskog materijala. U atmosferu dospijeva i iz tehnolo kih procesa u kojima . NH3 . Glavni prirodni izvor amonijaka je emisija iz mo varnog zemlji ta. a izvori uklju uju sagorijevanja: uglja (3 x 106 tona god). Procijenjeno je da je ukupna prirodna emisija amonijaka > 109 tona godi nje. gasa i ulja ( 1x106 tona god) i tovili ta goveda (0.2 x 106 tona god). Zajedno NO i NO2 su prikazani u skra enom obliku kao NOx. Amonijak se u atmosferi oksidira do NOx gdje ima vrijeme zadr avanja 7 dana.je bezbojan gas.

N2O je bezbojan i netoksi an gas. ali je mnogo ve a biolo ka emisija oko 18 . vje ta kog ubriva i dr. N2O se u medicini koristi kao blagi anestetik. ponekad se naziva i gas za smijanje jer proizvodi blagu euforiju. Industrijska emisija N2O je u vezi sa sagorijevanjem goriva i iznosi oko 6 x106 tona godi nje. N2O se u medicini koristi kao blagi anestetik. Amonijak se koristi za proizvodnju eksploziva. ljepila.  AEROZAGA ENJE- AZOTNI GASOVI N2O je bezbojan i netoksi an gas. ponekad se naziva i gas za smijanje jer proizvodi blagu euforiju.se dobija aminijak ili se koristi kao sirovina. boja. municije.

3 % po godini tokom posljednjih 20 ± 30 godina. U zaga enoj atmosferi su ovi gasovi prisutni sa oko 0. najve im dijelom rezultat anaerobne. NO se relativno brzo oksidira .  AEROZAGA ENJE- AZOTNI GASOVI NO je bezbojan gas bez mirisa i okusa. Procijenjeno je da moderna poljoprivreda pove ava ukupnu emisiju N2O za 50 % te je stoga koncentracija N2O u atmosferi porasla za 0.x 106 tona god. oprog mirisa koji iritira respiratorne membrane. dok je N2O crvenkaso-sme .2 ± 0.2 ppm (izra eno kao N2O). U atmosferi. mikrobiolo ke denitrifikacije nitrata u zemlji i vodi.

do N2O sa naknadno opisanim reakcijama.u vodenim otopinama (7) NO i NO2 imaju velike prirodne izvore. prema slijede im reakcijama: NO + HO2 NO2 +OH (5) NO2 + OH HNO3 (6) HNO3 H+ + NO3.  AEROZAGA ENJE Najve i prirodni izvori NOx su slijede i: 1) Emisije iz zemlji ta i vode kao rezultat bakterijske denitrifikacije nitrata. najvi e zbog pote ko a u procjeni emisije kao rezultat denitrifikacije u zemlji tu. Zna ajno je neizvjesna magnituda prirodnog fliksa NOx u atmosferi. Ukupna emisija iz zemlji ta je procijenjena na oko . koji zajedno prevazilaze ukupne antropogene emisije. gdje se diskutira o fotohemijskom zaga enju zraka. NO i NO2 se u atmosferi eventualno oksidiraju do NO3-.

koji proizvode NOx oksidacijom organskog N tokom sagorijevanja i oksidacijom atmosferskog N2 do NOx . Posljednje procjene antropogenih emisija NOx se kre u od 36±69 x 106 tona godi nje (izra en kao N2O).4 x 106 tona godi nje ( kao NO2. Procijenjena ukupna fiksacija sa ovim procesom je oko 9 x 106 tona godi nje (kao NO2). oksidacija N2 do NOx na visokoj temperaturi i pritisku. Najve i antropogeni izvori su udru eni sa sagorijevanjem fosilnih goriva. 3) Sagorijevanja biomase. rang procjene 11-60 x 106 tona godi nje. 2) Fiksacija diazota pomo u svjetla. oksidacija organskog N do NO na visokoj temperaturi + neka oksidacija N2 tokom sagorijevanja).

polaze i od gasovitog metana (CH4). Procjene emisija: Ukupna emisija CH4 je oko 300 x 106 tona godi nje do 1600 x 106 tona godi nje.5 ppm. dok ostali ugljovodonici zajedno zaprimaju < 1 ppb. AEROZAGA ENJE- Ugljovodonici Ugljovodonici su hemijski veoma raznolika grupa zaga iva a zraka. do kompleksnih visokomolekularnih spojeva kao to su policikli ni aromatski ugljovodonici. Tipi na pozadinska koncentracija CH4 u atmosferi je 1. Emisija CH4 je najve im dijelom prirodna.Prirodne emisije ugljovodonika bez . slijede razli iti oblici ugljikovodonika u gasnoj fazi. Najva niji izvori emisije CH4 su: mikrobiolo ka fermentacija u anaerobnim mo varnim zemlji tima. manja izvori ta gasa iz prirodnih izvora i naslaga uglja i CH4 proizveden nepotpunom oksidacijom organske materije .umski po ari.

830 x 106 tona godi nje. Prirodna emisija ugljovodonika bez CH4 poti e od ive vegetacije. aldehidi i drugi oksidansi imaju relativno malu ulogu. to je stoga to se oni ne emituju ali se sintetizuju u atmosferi . avionskih motora i petroleja koji se koristi u rudarstvu i industriji pre i avanja. kao i prilikom upotrebe kao rastvara a i baza za uljane boje. propan.metana se kre u oko 200 . Peroksi acetil nitrat. sa izvori tima gasova lakih ugljovodonika kao to su etan.  AEROZAGA ENJE. naro ito uma.Fotohemijski zaga iva i zraka Ozon (O3) je najve i o te iva od fotohemijskih zaga iva a zraka. Antropogene emisije ugljovodonika bez CH4 su od automobila. hidrogen peroksid (H2O2). Antropogena emisija je oko 65 x 106 tona godi nje. Svi oni su sekundarni zaga iva i. butan i pentan od naslaga fosilnih goriva.

jak oksidans. emisija koja se odnosi stratosferski ozon je ekolo ki va na i ovdje opisana. ljudsko zdravlje . fraza koja je u upotrebi trebala bi se odnositi na ograni enu emisiju koja je prisutna u ni im slojevima atmosfere. odnosno u troposferi. Triatomni oblik kisika ( O3) odn.  AEROZAGA ENJE³koji miri e´) O3=( gr . Ozon je plavi ast gas. vrlo reaktivan. Strogo govore i. Nastaje djelovanje UV zraka na kisik.6 puta te i nego zrak i veoma reaktivan kao oksidans. Kako tako. 1. stratosferski ozon ne bi trebalo razmatrati kao fotohemijski zaga iva zraka. Prirodno je prisutan u malim konc-jama u stratosferi na visini oko 8-17 km. alotropska modifikacija kisika. naro ito NOx i ugljovodonika. rast biljaka. Troposferski ozon mo e biti opasan ( prinos usjeva.fotohemijskim reakcijama emitovanih gasova.

). u rashladnim sistemima. Mnogi nau nici procjenjuju da svako o te enje ozonskog sloja za 1% rezultira sa oko 2-3% pove ane u estalosti karcinoma ko e! Haloni ± bromirani klorofluorougljikovodici ( CBrClF2 ). OZONSKA rupa . Koriste se u aparatima za ga enje po ara. halona i drugih plinova (antropogeno djelovanje ovjeka ). Ozon u stratosferi absorbira veliki dio opasnog ultravioletnog zra enja. Koriste se kao dodatak za razne sprejeve. kao organska otapala. . Freoni ± klorofluorougljikovodici ( CFC odnosno CCl2F2 ). potencijalno razaraju eg za ivot na Zemlji.rupa u sloju stratosferskog ozona nastala razgradnjom O3 pod utjecajem freona.Opasniji su za razgradnju O3 od freona. proizvdnja je po ela 1928 g. nj. za proizvodnju polimernih materija kao otapalao i dr. Ozonski omota razgra uju i neke druge tvari koje u svom sastavu sadr e halogene elemente. Uztrok su razgradnje ozona.

ili u r-ciji sa gasovima u tragovima kao to su NOx.2 ± 0. O2 regira sa ultravioletnom radijacijom u formi atoma kisika O. koji se mogu rekombinovati do O2 ili kombinovati sa kisikom i kombinovati O3. M ±tre i akceptor energije O3 + h (290 . Ozon mo e biti potro en u razli itim reakcijama uklju uju i uv fotodisocijaciju. N2O i jonima ili jednostavnim . AEROZAGA ENJE Sratosferske konc-ije O3 se kre u oko 0.200nm) O2 + O. Stratosferski O3 je prirodno formiran ultravioletnim fotohemijskim reakcijama: O2 + h (200nm) O + O O + O + M O2 + M O + O2 + M O3 + M .3 ppm.

molekulama gasova Cl. 1979a].5 % redukcije koncije ozona u stratosferi odgovara brzinama emisije hlorfluorougljika (CFCs) krajem 1970-tih [National Academy of Sciences (NAS). Jedan atmosferski modelni proces je procijenio da 16. silikon tetrafluorid. Antropogenog porijekla kao hidrogen fluorid (HF) i silikon tetrafluorid (SiF4). 1976. amonijum . F. Br.  AEROZAGA ENJE Fluoridi -Egzistiraju u razli itim esti nim i gasnim formama. Prirodni fluoridi izlaze iz vulkana i dima: identificirani gasovi sadr e amonijum fluorid (NH4F). Zabrinutost je oko ravnote e ozonskih r-cija u stratosferi.

Kao stakleni ki plin puno je djelotvorniji od CO2 (i male konc-je poja avaju efekt staklenika ± stakleni ki potencijal CH4 je 21 puta ve i od st.pot. Prema izvje taju IPCC-a (Intergovermental Panel on Climate . konc-je datira od oko 130 g.Uzrokuje oko 50-60% efekta staklenika. preradom uglja i prirodnog plina. kalijum fluoroborat (KBF4). g konc-ja CH4 u atmosferi je porasla za 150% (IPCC-a). CO2). agrikulturne aktivnosti.Rast nj.uzrokuje oko 12 ± 20% efekta staklenika. (po etak industrijske revolucije). prozvodnja bioplina. CH4. natrijum fluorosilikat i kalijumfluorosilika.fluorosilikat [(NH4)2SiF6]. Nastaje razgradnjom biomase. Od 1750. CO2.

U 1998. kvalitet konzumiranih goriva (niskokalori na vrijednost. AEROZAGA ENJE TRENUTNI PROBLEMI    Emisija zaga uju ih materija u atmosferu u BiH je visoka unato niskom stepenu industrijalizacije i urbanizacije. dosta pepela). industrijski izvori.g. Oko 75% antropogenih emisija CO2 u posljednjih 20 godina posljedica je izgaranja fosilnih goriva. nedostatak . neodgovaraju a tehnologija.Change) iz 2001. ranija teta nane ena okoli u. sadr aj sumpora. lo e odr avanje elektrana i industrijskih postrojenja. konc-ja CO2 u zraku od 1750 g je pove ana za 31%. BiH je u estvovala sa 32% od ukupnog zaga enja biv e Jugoslavije Uzroci zaga enja zraka u BiH su: termoelektrane.

 PRIORITETI RJE AVANJA AEROZAGA ENJA U BiH .Da li e novi vlasnik kupiti i tetu zajedno sa postrojenjem ili e ona ostati u vlasni tvu dr ave. .  Neophodno je usvojiti pravila EU "Novi pristup". znanja o upravljanju okoli em i ekonomi nom kori tenju energije.Da li e novi vlasnici morati da investiraju ogromna sredstva u tehnologije koje ne ispunjavaju okoli ne regulative. Proces privatizacije se sprovodi bez pitanja Ko je vlasnik prethodno nane ene tete. Trebalo bi se definisati: - . U NEAP-u je nagla ena potreba usvajanja Agende 21 u Parlamentu BiH. naro ito iz poglavlja 8 (Okoli ). kao i ona sadr ana u EU "Bijeloj knjizi". okoli a.

Uspostavljanje dr avnih/entitetskih agencija za okoli . Uspostavljanje mre e sistema monitoringa za zrak. .        Edukacija o racionalnom kori tenju resursa Priprema nacrta uredbi Zakona o kvaliteti zraka Izrada studija za primjenu Zakona o kvaliteti zraka Priprema programa za smanjenje emisije gasova koja slijedi enevsku konvenciju o prekomjernom zaga enju zraka i Okvirnu konvenciju o klimatskim promjenama Inspekcijski nadzor Uklju ivanje u me unarodne programe.

Povr ina (0-2 cm) zemlji ta u fumigiranim podru jima ima pH 2. upravljanju kvalitetom zraka i implementaciji sistema upravljanja okoli em (EMS)  Zaga enje zemlji ta i vode Najva niji hemijski efekti zaga enja zraka na Smoking Hills-u su acidifikacija zemlji ta i vode za pi e kao posljedica soljubilizacije toksi nih metala.5%.7-3.44% za referentno zemlji te).2 nefugiranim.2 u pore enju sa referentnim 7.0-1. . Organizovanje seminara o procjeni uticaja na okoli . Koncentracije sumpora su velike u zemlji tu na fumigiranim podru jima (1.  Implementacija indikatora odr ivog razvoja u BiH praksi. u pore enju sa 0.

sli ne pH vrijednosti u prirodnoj vodi za vulkanski krater jezera u Japanu bila je izmjerena pH ni a od 1.5% ). organske i .8 kao to je jezero na osnovici morskog grebena.0 do 1. minealna ubriva. Ova jezera primaju kisele vode koje se cijede kroz nakupine kriljca i pepela.Kiseli uslovi uzrokuju kva enje povr ine zemlji ta baznim kationima. gdje je pirit aktiviran tokom oksidacije (ovo je analogno kiseloj drena i rudnika).4 i povr inske vode sa pH < 2 koja je uzrokovana sa drena om iz rudnika uglja i podru jima sa ugljenim otpadom.  HIDROZAGA ENJE Osnovni izvori zaga ivanja prirodnih voda su: otpadne vode urbanih sredina.8% na fumigiranom zemlji tu u odnosu na referencu 0. Ovi efekti su naro ito zna ajni za Ca koji ima pove anje od 1. Neka jezera na Smoking Hills-u su veoma kisela sa pH vrijednostima 1.

neorganske materije. okeani) i teku e (potoci. rijeke). Nedostatak vode za svakodnevnu upotrebu oveka posta e tako jedan od zna ajnih ograni avaju ih faktora za dalji razvoj ljudskog dru tva. Pored toga postoje i otpadne ili upotrebljavane vode. otpadne vode prerade i kori enja mineralnih sirovina. sedimentne i radioaktivne materije i otpadna toplota dr. povr inske i podzemne. kisele rudni ke i drena ne vode. mora. postoje slede e kategorije prirodnih voda: atmosferske. Povr inske vode se dijele na staja e (jezera. Zavisno od uzroka zaga ivanja i efekata koje izaziva zaga ena voda na ivi svet. .

oko 97% ukupne vodne mase ini slana voda u morima i oceanima. razmjerno mali. poljoprivredne i industrijske potrebe. koja se mo e upotrebljavati samo za neke namjene.389 x 106 km3 . kao i za druge djelatnosti. .Ukupna koli ina vode na Zemlji procjenjuje se na 1. Slatke vode na Zemlji ima 1.389 x 109 km 3.Zaga anje voda mo e biti: prirodno i antropogeno  PROMJENA KVALITETA VODE Voda je na Zemlji vrlo rasprostranjena te prekriva gotovo ¾ Zemljine povr ine. Me utim. ali od toga je 78% u obliku leda pa je otatak vode koji se mo e upotrebljavati za vodoopskrbu stanovni tva.

a takve vode ± eutrofne.Za tita postoje ih vodnih zaliha kao i pobolj anje postoje ih. Pove ana trofi nost voda pokazatelj je njihove intenzivne eutrofikacije.  Prirodno zaga enje vode Eutrofikacija Proces gdje se pove ava biolo ka produkcija ivog svijeta u vodama (biomasa). Prirodna eutrofikacija (autohtona) nastaje usljed prirodnih porocesa koji se odvijaju u svakom vodenom ekosistemu (prirodne sukcesije . Voda je u prirodi u stalnom kru enju. .zove se ± eutrofikacija.proces menjanja ivotne sredine pod uticajem ivog sveta). ve one i enih voda je bitan uvjet ne samo razvoja ve i opstanka ovjekove zajednice na Zemlji.

biogenim materijama. EUTROFIKACIJA Povi enje primarne produkcije u vodenim i kopnenim ekosistemima. Prirodni unos ili sukcesivnim putem. Eutrofna jezera . ispiranja umjetnog gnojiva iz tla. a razvijena je i makrofitska vegetacija. Mo e nastati prirodnim i antropogenim djelovanejm: antropogeni unos biljnih hranjivih tvari (npr. Mulj je . fosfata«). odvija se pod uticajem faktora van vodenog ekosistema (naj e e usljed raznovrsnih ovekovih aktivnosti . znatno je br i od procesa prirodne eutrofikacije. ³cvjetanje mora´ i drugog bilja. U njima je za vrijeme ljeta izvanredno bogat fito i zooplankton.Proces vje ta ke eutrofikacije. kao i na samom dnu. Bioti ki i biohemijski prccesi su vrlo intenzivni i odigravaju se na itavoj dubini vodenog sloja.su takva jezera koja su izrazito bogata hranljivim.poljoprivreda). Karakteristka eutrofikacije je povi en rast alga tzv. nitrata.

Boja vode je zelena do mrka. dovoljnom koli inom kiseonika u itavoj vodenoj masi. pri emu se tro i kiseonik.  Antropogeno zaga enje voda Prirodne vode slu e kao izvori ta za vodoopskrbu. koje se intezivno razla u. Takvo jezero je na primjer Dojransko. kvantitativno oskudnim naseljem dna dubinske zone. Karakteristike ovih jezera: duboka.bogat organskim materijama. Otuda se eutrofna jezera karakteri u malom koli inom kiseonika i velikom koli inom CO2. Oligotrofna jezera .su takva jezera koja se odlikuju niskom primarnom organskom produkcijom. ali i kao prijamnici . siroma nija hranjivim solima fosfora i azota. slabije razvijenom litoralnom vegetacijom. Suprotna njima su oligotrofna. sa bistrom vodom. sastavljenim prete no od vrsta koje zahtijevaju dovoljnu koli inu kiseonika.

Povremeno. pa je mogu nost promjene kakvo e vode sve ve a. tehnolo kih i drugih neprilika. vodni sistemi primaju takve terete otpada. prometnih. ovjekove djelatnosti predstavljaju bitan faktor u promjeni sastava i konc-ije one i iva a u prirodnim vodama. koji po koli ini i sastavu predstavljaju udarna optere enja. topline i radioaktivnih tvari. U vodne sisteme dnevno se ispu taju velike koli ine organskih i anorganskih otpadnih tvari. Pojedine vodene biocenoze mogu se prilagoditi na . a posljedice su iznenadnih. Otpad dospijeva u vodne sisteme kao ostatak ivotnih i tehnolo kih faktora.upotrijebljene (otpadna) vode.

Izvori organskog zaga ivanja su otpadne materije iz ljudskih naselja.  Vrste vodenog zaga enja HEMIJSKO Prema hemijskoj prirodi zaga iva a. industrije.stalan dotok manjih koli ina biolo ki razgradivih otpadnih tvari pa tako u vodnim sistemima nastaju postupci koji se u zdravstvenoj hidrotehnici nazivaju postupci samo i enja voda. Ivori anorganskog zaga enja su: rastvorljive soli (soli toksi nih elemenata). koncentracije minerala. rastvorljivi minerali (iz stijena) i kiseli ostaci (metalurgija. poljoprivrede i sto arstva. metalurgije. zaga ivanje mo e biti anorgansko i organsko. ugljeni kopovi ili kisele ki e). .

Velike . Koli ina industrijskih otpadnih voda varira. pranje.  Vrste vodenog zaga enja HEMIJSKO Industrijske vode nastaju kao posljedice: bazne i hemijske prera iva ke industrije. prehrambene industrije i dr. separacija. koncentracija. eksploatacija fosilnih goriva (nafta). a zavisi i od niza drugih faktora. proizvodnje i obrade metala. Mogu sadr avati razli ite kategorije razgradivih i nerazgradivih hemijskih materija organske i anorganske prirode.Industrijske otpadne vode sadr e razne hemijske toksi ne tvari. Njihove koli ine i vrste zavise prije svega od prirode industrijskih procesa. eksploatacije mineralnih sirovina (priprema. flotacijski postupci i dr).

Interesantna je i kategorija otpadnih voda koju ine atmosferske vode. pove avaju njihovu . zamu enosti. radioaktivnosti i dr.koli ine otpadnih voda nastaju i prilikom kori tenja hemijskih sredstava u poljoprivrednoj proizvodnji.  Vrste vodenog zaga enja Fizi ko zaga ivanje voda odnosi se prvenstveno na promjene temperature. mirisa. Posebna kategorija otpadnih voda su komunalne otpadne vode. U raznim industrijskim i energetskim procesima koristi se voda za hla enje. nastaje topla otpadna voda koja uti e na temperaturni re im vodenih tokova i akumulaciju. koje se u gradskim i industrijskim naseljima slivaju u kanalizacionu mre u. Najzna ajniji oblici fizi kog zaga ivanja voda su termalna i radioaktivna zaga ivanja.

Atmosferske vode su u dana nje vrijeme. Ispu tanjem dimova u atmosferu unose se znatne koli ine hemijskih spojeva i pra ine.. padavine rastvaraju okside. eljezare i sl).. Smanjuje se jakost svjetlosti u prirodnoj okolini. izlo ene zaga ivanjima. C. Pri prolazu kroz atmosferu. N.temperaturu i do 10 C (termoelektrana. Te padavine nose i estice a i i dima koje padaju na sve povr ine u prirodi. Izvori one i enja voda . tako er. nuklearke. arhitakturu.  Izvori one i enja voda  . S. pri emu nastaju kisele ki e koje imaju negativan uticaj na biljke. ivotinje. i dr..

Svojstva otpadnih voda razlikuju se prema porijeklu. industrije i dijelom oborinskih voda koje se prikupljaju kanalskim sistemima mogu e je . Ovakav na in uno enja otpadne vode u prijemnike je ta kasti ispust. razlikuju se Äta kasti³ (koncentrirani) ili Äraspr eni³ ispusti. Oborinske vode koje iz atmosfere dospijevaju u vodne sisteme ili nakon ispiranja povr ine uma. U otpadnim vodama iz doma instava.Otpadne tvari koje se pojavljuju u teku em obliku su otpadne vode. nazivaju se raspr eni ispusti. livada i drugih povr ina ulaze u prijemnike na vrlo duga kim potezima. dijelimo ih na ku anske. industrijske i poljoprivredne otpadne vode. Prema na inu uno enja otpadnih voda u vodne ekosisteme. Ku anske i industrijske otpadne vode prikupljaju se sistemom kanala te ispu taju u vodne sisteme kanalskim ispustima.

nadzirati otpadnu tvar pomo u ure aja za pro i avanje otpadnih voda. Ta kasti izvori zaga enja mogu se nadzirati (kontrolisati). Podru ja na kojima se odla e jalovina obi no se nalaze u blizini naselja i ve inom zaga uju podzemne vode. Zaga enje pozemnih voda usko je povezano sa zaga enjem povr inskih voda i kontaminacije zemji ta. Ako poti u iz malih dubina. . ZAGA ENJE PODZEMNIH VODA Podzemne vode su siroma ne organskim materijama. Raspr eni izvori one i enja. njjihov sastav je sli an sastavu povr inskih voda i zavisi od stanja tla kroz koje proti u. zapravo nije mogu e nadzirati pa su takvi izvori neprovjereni izvori one i enja.

virusa. Ove materije prvenstveno zaga uju vazduh a zatim zavr avaju svoje kru enje u vodenim ekosistemima posredstvom atmosferskih padavina. gljiva. Naro ito su pri tom tetne kisele ki e. Snijeg danas sadr i poslije topljenja ne mo e da se koristi kao ki nica.) koji predstavljaju uzro nike ili prenosioce mnogih i zaraznih bolesti. BIOLO KO ZAGA ENJE VODA .ZAGA IVANJE VODE GORIVIMA Pri sagorjevanju vrstih goriva iz dimnjaka se izbacuju velike koli ine dima i a i.Pod ovim zaga enjem se podrazumjeva se prisustvo raznih patogenih organizama u vodi (bakterija. insekata itd. glista. Ovi . naro ito u gradovima.

Vodeni ekosistemi mogu biti one i eni ili /i zaga eni.  . iji ishod predstavlja opasnost za ljudsko zdravlje. vode postaju manje podobne za upotrebu. uslijed ega se pove avaju vrijednosti pokazatelja svojstvenih prirodnim vodama. naro ito za vodopskrbu i druge namjene za koje je potrebna voda visoke kvaliteta. One i enje ozna ava uno enje u vodene ekosisteme tvari ili energije. Zaga enje ozna ava ispu tanje tvari ili energije. direktni ili indirektno. u vodene ekosisteme prouzrokovane ovjekovom djelatnosti. tetnost za ive organizme i vodene ekosisteme te smanjuje kvalitet ili ometa upotrebu vode za planirane namjene.organizmi su istovremeno i » ista i prirode«.

 POSLJEDICE OVJEKOVIH DJELATNOSTI NA VODENE EKOSISTEME . Na taj na in ve vezani oni se mogu iz taloga pokrenuti i dalje prenositi vodom. br a razgradnja organskih tvari. Na primjer: Pri pove anju sadr aja nekih organskih tvari u vodi. Toplotni poreme aji (ve e t-re). promjena oksidoredukcijskih uslova i drugih u nizu poreme aja. utje u na promjene metabolizma ekosistema. Kod povi enja t-re vode dolazi do sljede ih promjena: smanjenja otopljenog kisika u vodi. ubrzanja potro nje kisika. postoji opasnost pokretanja ve apsorbiranih iona te kih metala i radionuklida uslijed stvaranja kompleksnih spojeva otopljenih u vodi.Za procjenu promjene kvaliteta vodenih ekosistema potrebno je posmatrati me usobne utjecaje pojedinih one i enja.

Rashladne isdustrijske vode tj.ispiranjem zemlji ta u vodene ekosisteme dolaze nove koli ine hranjivih soli ili nekih otrovnih tvari koje ulaze u prehrambene lance. dodatna toplotna energija .     Nekontrolisani ribolov .smanjuje se brojnost nekih vrsta potro a a i dolazi do poreme aja piramide biomase ekosistema. Primjena umjetnih gnojiva i pesticida .mijenjaju ivotne uslove u vodenim ekosistemima. Izgradnja stambenih naselja i industrijskih pogona .reme enje postoje ih ne samo hidrolo kih ve i mikroklimatskih i edafskih prilika. Ispu tanjem dimova u atmosferu unose se hemijska jedinjenja i .

koje preko padavina dospijevaju u vodu ili tlo ± Äkisele ki e³. Nazivaju se jo i Äkomunalne³ ili Ägradske³ te Äfekalne³ otpadne vode. pra ina. .. uslu nim i dr djelatnostima. zdravstvu. Otpadne vode iz turisti kih naselja istih su svojstava kao i ku anske otpadne vode. kolstvu. komunalna potro nja (pranje ulica.To su vode Ku anske otpadne vode iskori tene u doma instvima.. sanitarne potrebe.  Sastav i svojstva otpadnih voda zavise od na ina upotrebe voda. I mnoge druge posljedice . ugostiteljstvu. zalijevanje i sl) Biolo ka razgradivost je va no svojstvo ku anskih otpadnih voda. Ista voda se upotrebljava za obavljanje raznih ivotnih funkcija. Prema stepenu biolo ke razgradnje razlikuju se: .

osobita mirisa.biolo ka razgradnja jo nije naprodovala.Trule (septi ke) vode . a miris osebujan po trulim jajima. Svje e ku anske otpadne vode su sivosme e boje. nakon to je biolo ka razgradnja napredovala. Te enjem u kanalizacijskoj mre i. uslijed sadr aja vodiksulfida.biolo ka razgradnja se odvija u anaerobnim uslovima. . koncentracija otopljenog kisika nije bitno manja od one u vodi iz vodovoda.ne sadr e kisik potro en je za biolo ku razgradnju otpadne tvari.Odstajale vode . . .Svje e otpadne vode . boja vode postaje tamna. a uspostavljena je ravnote a izme u razgra iva a i organske tvari..

c. Broj enterovirusa reda je veli ine 3 x 105 .Ku anske otpadne vode sadr e krupne otpadne tvari .) koje se dnevno izlu uju po stanovniku iznosi 2.5 x 1010 do 2. Organske tvari se nalaze kao bjelan evine (40 ± 60%) te ugljikohidrati (25 ± 50%).papir. Broj ukupnih koliformnih bakterija (b. plasti ne vre ice.5 x 1012. koli ina raspr ene tvari i sadr aj mikroorganizama fekalnog porijekla. Broj i vrsta patogenih mikroorganizama zavisi od prilika podru ja odakle potje u otpadne vode. ostaci vo a i povr a. krpe. Naj e e se kao pokazatelji sastava ku anskih otpadnih voda kontroli e: biohemijska potro nja kisika (BPK).

5 x 106 zaraznih jedinica po stanovniku na dan. biolo ki nerazgradive ili nespojive koje se ne smiju mije ati s ku anskim otpadnim vodama bez prethodne . Industrijske otpadne vode Sastav i konc-ija ind-ih otp. biolo ki razgradive ili spojive koje se smiju mije ati s ku anskim otpadnim vodama (otpadne vode prehrambene industrije). 2. Od ukupnog broja mikroorganizama u otpadnoj vodi samo mali broj u odre enim uslovima izaziva bolesti. voda zavise od tehnolo kog postupka.do 2. Vrlo velik broj razlaga a omogu ava biolo ku razgradnju organskih tvari.U odnosu na ku anske otpadne vode dijele se na: 1.

min. Ve ina industrijskih otpadnih voda sadr e tvari koje ometaju biohemijske postupke razgradnje organske tvari. baze. Ind. pa se koli ina organskih tvari izra ava . radioaktivne tvari i dr. fenole. kiseline. soli. ulja i ugljikovodike.obrade (otpadne vode metalne indje). Ponekad se optere enost ind-im otpadnim vodama izra ava Äekvivalentom stanovnika³ izra untim prema BPK5 (Biolo ka potro nja kisika u postupcima pro i avanja za 5 dana). Ovakav prora un je mogu samo kod nekih ind-h postupaka. otpadne vode mogu sadr avati: te ke metale. kod kojih je mogu e procijeniti koli inu organskih tvari prema BPK. min.

pokazateljem: hemijska potro nja kisika (HPK). Ako je odnos HPK/BPK5 > 2,5 to pokazuje na ve i utjecaj industrijskihkih otpadnih voda u gradskim (komunalnim) otpadnim vodama.

Uslijed izrazitog utjecaja industrijskih otpadnih voda u zajedni kim gradskim kanalizacijama imamo znatno sni enje ili povi enje pH, pove anu koli inu te kih metala (otrovnost voda). Takve vode esto ometaju biolo ke postupke na zajedni kim ure ajima za i enje otpadnih voda.

Oborinske vode uslovno se mogu nazvati otpadnim vodama. Ponekad se pri istra ivanju utjecaja otpadnih tvari na kakvo u prirodnih voda ptetpostavlja da su oborinske vode iste, a one i enje uzrokovano oborinskim vodama smatra se Äprirodnim³ one i enjem sliva. Ranije se, naro ito kod prora una ki nih izljeva mje ovitih kanalizacija, pretpostavljalo da su oborinske vode Ä iste³. Za tita voda od zaga ivanja, kao i unapre ivanje postoje eg kvaliteta, posti e se spre avanjem uno enja zaga uju ih materija u koli inama koje mogu uzrokovati nepovoljne promene kvaliteta vode.

Postoji vi e na ina kojima se mogu otkloniti ili smanjiti koli ine zaga uju ih materija u vodama. Neki od tih postupaka su: sistemi zatvorenih ciklusa (recirkulacija otpadnih voda), postupci vje ta kog i prirodnog pro i avnja otpadnih voda, kao i mjere za tite voda od termalnog zaga ivanja. Pri i enju otpadnih voda radnje i postupci koji se primjenjuju na ure aju za i enje otpadne vode naj e e se razvrstavaju kao:  Prethodno i enje (preliminarno)  Prvi stepen i enja (primarno) ± primarna faza  Drugi stepen i enja (sekundarno) ± sekundarna faza



Tre i stepen i enja (tercijarno) ± tercijarna faza Postupci koji se primjenjuju na tre em stepenu i enja nazivaju se i Änapredna tehnologija³. Ponekad se odre uju ciljevi pojedinih stepena i enja kako bi se ta nije ozna ilo to se o ekuje od pojedinog stepena i enja.

U skladu s Uputama Savjeta EU u pogledu i enja gradskih otpadnih voda:

Prethodni stepen i enja ozna ava primjenu radnji i postupaka kojim se iz otpadnih voda uklanjaju krupne plutaju e otpadne tvari, pijesak i ljunak; BPK5 se smanjuje za oko 20% konc-ije uzlazne otpadne vode.

Tre i stepen i enja ozna ava primjenu fizi ko-hemijskih. odnosno uklanjaju i druge osebujne otpadne tvari. biolo kih i drugih postupaka kojima se u otpadnim vodama smanjuju konc-ije hranjivih soli ulaznih otpadnih voda kojima se iz vode uklanja najmanje 50% raspr enih tvari. a vrijednost vode za 80%.Prvi stepen i enja ozna ava primjenu fiz kih i /ili hemijskih postupaka i enja Drugi stepen i enja ozna ava primjenu biolo kih i/ili drugih postupaka i enja. a koncentracija HPK za oko 75%. u konc-jama . kojima se u otpadnim vodama smanjuje konc-ja raspr ene tvari i BPK5 ulazne vode za 70-90%.

Odgovaraju i ili primjereni stepen i enja ozna ava primjenu bilo kojeg postupka i enja i na ina ispu tanja kojima se zadovoljava uslovima prihvatne sposobnosti prijamnika. tako da se primjenom naprednih postupaka otpadne vode mogu pro istiti do visokog stepena isto e. To se odnosi na ve inu postupaka koji se jo nazivaju i uobi ajeni (konvencionalni). Postupci i enja otpadnih voda stalno se pobolj avaju. Postupci prethodnog i prvog stepena i enja Radnje i postupci koji se primjenjuju na ovom stepenu i enja temelje se na .koje nije mogu e posti i primjenom drugog stepana i enja.

fizi kim pojavama i zakonitostima "fizi ki postupci i radnje". Prema razmaku izme u ipaka. U inkovitodt radnje ovisi o veli ini slobodnog otvora kroz koji voda prolazi.Re etanjem se iz vode uklanjaju krupne raspr ene i plutaju e tvari (li e. plasti ne vre ice. Re etanje . Razlikuje se re etanje na re etkama i sitima. komadi i drveta i sl.) koje bi mogle ometati rad crpki i drugih dijelova ure aja. re etke se dijele na:  iroke re etke s me u razmakom 50-100 mm  .Srednje re etke s me u razmakom 10-25 mm . krpe.

  PRO I AVANJE OTPADNIH VODA Mogu se navesti neki od naj e ih primjenjivanih druga ijih postupaka kao vrste postupaka i enja na/u tlu. koji se naziva "mulj" s ure aja za i enje vode. sastava i koncentracije otpadnih voda kao i o   . Izbor pojedinog postupka ili radnje i enja otpadne vode i obrade mulja zavisi naro ito od porijekla. uklju ivo bistrenje nakon biolo kih i fizi kohemijskih postupaka. Posebnu pa nju zahtijeva ostatak iz postupaka talo enja.Uske re etke s me u razmakom 3.10 mm. akvakulture te i enja u dubokim spremnicima. .

"prirodni postupci´ a koji se razlikuju od uobi ajenih.  Istovremeno se u mnogim zemljama istra uju i primjenjuju druga iji (alternativni) postupci i enja otpadnih voda tzv.  BIOREMEDIJACIJA RUDNI KIH I OTPADNIH VODA  HIDROZAGA ENJE TRENUTNI PROBLEMI Prema zaga enju povr inskih i podzemnih voda. me u kojima su neki razvijeni do "visoke tehnologije³. BiH se smatra najzaga enijom republikom biv e Jugoslavij  .na inu i mjestu ispu tanja otpadne vode te odlaganju mulja.

Mada se procjenjuje da je sektor snabdijevanja vodom saniran do 90 % od predratnog nivoa.     U cijeloj zemlji. stanje u vodosnabdijevanju i kanalizaciji je bilo nesre eno. . mnoge rijeke su lo eg kvaliteta zbog otpadnih voda i kanalizacionih postrojenja U urbanim zonama 70% doma instava je povezano sa kanalizacionim sistemima i oni su esto neefikasni Ne postoje postrojenja za tretman kanalizacionih voda Zbog rata na prostorima BiH vodna infrastruktura zemlje je te ko o te ena. ipak je jo daleko od me unarodnih standarda Do sada je vrlo malo ulagano u kapacitete za tretman otpadnih voda. Jo i prije rata.

 

Kakav je kvalitet vode za pi e ??? U urbanin sredinama kanalizacioni sistemi su nedovr eni 

VODE - PRIORITETI RJE AVANJA     

 

Obezbje enje dovoljnih koli ina kvalitetne vode za vodosnabdijevanje i druge namjene Za tita i racionalno iskori tavanje vodenih resursa O uvanje kvaliteta povr inskih i podzemnih voda Za tita od vodenih erozija, bujica i dr-ih tetnih djelovanja vode Racionalna upotreba vode Da bi se ovo postiglo potrebno je sprovesti slijede e aktivnosti: Modernizirati sektor voda u skladu sa EU direktivama. Predla e se izrada vodoprivrednih osnova po slivnim

    

podru jima i dono enje baznih dokumenata za kori tenje i upravljanje vodama, Uskladiti pravnu regulativu unutar pojedinih entitetskih vodnih re ima, Oja ati nivo aktivnosti dr ave BiH u sektoru vode Razraditi i uvesti novu zakonsku/institucionalnu strukturu kojom e se lokalizirati upravljanje vodnih resursa, Pobolj ati uslove za investicije i mobilizirati privatni kapital, Uspostaviti sistem monitoringa voda 

PEDOZAGA ENJE

Tlo predstavlja polifazni sistem koji se sastoji od vrste, te ne i gasovite faze i ivih organizama. Tlo predstavlja posebnu prirodnu tvorevinu koja obuhvata vrst povr inski sloj Zemlje,

karakteristi an za biosferu. Nastaje kao rezultat dejstva klimatskih i dr fizi kih faktora i ivih organizama na geolo ku podlogu Zemlje. Od ivih organizama u procesu stvaranja zemlji ta naro ito su zna ajni biljni organizmi, mikroorganizmi kao i ivotinje (pedoflora i pedofauna). Tlo je uslov opstanka ne samo ovjeka ve i mnogih drugih organizama na Zemlji. Smatra se da zemlji te, zajedno sa vodom i vazduhom spada u obnovljive prirodne resurse. Me utim, obzirom na ograni enu ukupnu koli inu i izuzetno spor proces nastajanja, kao i neprekidno zaga ivanje i neracionalno kori tenje od strane ovjeka, zemlji te ipak treba

smatrati ograni enim, odnosno neobnovljivim prirodnim bogatstvom. 

PEDOZAGA ENJE

Negativno djelovanje ovjeka na zemlj te - podsticanje erozija na nestabilnim kosinama i nagibima, izazivanje klizi ta, izazivanje zaslanjivanje zemlji ta, neadekvatno kori tnje vje ta kih ubriva itd. Posebno se isti e naru avanje ravnote e i uni tavanje zemlji ta rudarskom delatno u ± veliki povr inski kopovi, jalovi ta, raskrivke, pepeli ta, lja i ta, ispu tanje otpadnih voda u vodotokove, ispu tanje kiselih rudni kih voda, izgradnja puteva, hidroakumulacija i irenjem gradova. Ovakve pojave su klasifikovane pod nazivom tehnogena zemlji ta.

materijali iz industrijskih. Osnovne ovjekove aktivnosti koje najvi e degradiraju tlo odnose se prvenstveno na irenje gradova. i zaga ivanja tla imamo sljede e:   jalovine.ovjek svojim aktivnostima neprekidno smanjuje ukupnu povr inu zemlji ta. izgradnju industrijskih kompleksa i saobra ajnica.  PEDOZAGA ENJE Prema vrstama naru avanja. preradom i kori enjem mineralnih sirovina ili industrijskih pogona. kao i deponovanje otpada. nastale eksploatacijom. otpadnih voda koji se kao nerastvorljiva . Ovo se naro ito odnosi na poljoprivredno zemlji te koje postaje sve ugro enije.

otpadne vode i enja i su enja uglja. otpadne vode metalur ke prerade itd. urbano i industrijsko zemlji te koje vi e ne slu i poljoprivrednoj proizvodnji. aerosedimenti. i zaga ivanja tla Kontaminirana zemlji ta .U vanjske faktore kontaminacije zemlji ta ubrajamo sljede e izvore: mineralna ubriva.  Primjeri naru avanja. pesticide. . estice neorganskog i organskog porjekla koje se raznose vjetrom i atmosferskim oborinama.).  komponenta talo i du vodotokova. rje nih terasa ili plavljenom zemlji tu (otpadne vode flotacija.

Kada je u pitanju sterilizacija konzervi. radionuklide.su stabilna hemijska jedinjenja u odnosu na mnoge fizi ke. pr enja ili pe enja.poplavne i irigacione vode. Prilikom termi ke obrade dolazi do promjene ovih jedinjenja. U humani organizam se najvi e unose preko hrane (ostaci OH prisutni su u ve ini namirnica). puteve. a naro ito preko namirnicama sa ve im sadr ajem masti. ona ima utjecaj na smanjenje OH insekticida. Organohlorni isekticidi (OH) . parazite itd. Ako se koriste pesticidi u proizvodnji hrane. naselja. Carter i saradnici primjetili da sadr aj ukupnog DDT opada za 25 . Tako su ispituju i konc-ju DDT u uzorcima prethodno kontaminiranog june eg mesa prilikom dinstanja.47%. a zatim prelaze u biljna i ivotinjska tkiva. Iste efekte u pile em mesu posmatrao je i Richtey sa saradnicima. to zahtijeva kontrolu i pra enje . industiju. nagomilavaju u zemlji tu. hemijske i mikrobiolo ke agense.

Cr. povr inske i podzemne vode koje ih dalje rasejavaju.Te ki metali u zemlji te se mogu na vi e na ina unijeti: sa kori tenjem ubriva koja u sebi sadr e te ke . zemlji tu i hrani. pristupilo se metodama za pra enje toksi kih u inaka ksenobiotika na pojedine elije u primarnoj kulturi i stani nim linijama. Cd. Posebno tetne zaga uju e materije predstavljaju te ki metali: naro ito Pb.Hg. Zn. takori). U pravcu smanjenja broja eksperimentalnih ivotinja. Kontaminirana zemlji ta te kim metalima .Ni i drugi. Mnogi te ki metali se nalaze u tlu u obliku minerala. razvojem tehnologije animalnih stanica.biorazgradljivosti ostataka u vodi. Njihovi kationi vremenom dospjevaju u okolno tlo. Testiranja se prvo provode na pokusnim ivotinjama (mi evi.

kori tenjem mljevenih stijena (kalcifikacija zemlji ta). to se mo e ustanoviti i kod rastinja na tim povr inama. postrojenja za preradu min-h sirovina itd. saobra aja. Pored tla mnoge su rijeke zaga ene te kim metalima tako da imamo . kori tenjem za navodnjavanje zaga ene vode iz rijeka.metale (u fosfatima se nalazi kadmij-Cd). Ve inom u tlo dolaze kao posljedice industrije. putem izlijevanja rijeka koje su zaga ene otpadima industrije. Izra eni problem mobilnosti te kih metala u tlu javljaju se kod kiselih zemlji ta (niska pH). od za titnih sredstava koja u svom sastavu imaju te ke metale.

6 56. Tabl.zabrane lova ribe u mnogim rijekama Europe.6 978 .8 670 Ko evo-Dif 25.0 115.5 192. Da bismo bili sigurni o kakvom se stanju zemlji ta radi kada su u pitanju te ki metali.7 144.0 722 Glavni park 21.0 96.0 83. provjeru mo emo uraditi na uzorcima zemlji ta ili rastinja sa tog zemlji ta. Danas je atomska apsorpciona ili atomska emisiona spektrofotometrija iroko kori tena tehnika za kontrolu te kih metala.4 965 Vojna ekonomija-Otoka 36.0 16. Kontaminiranosti zemlji ta u urbanoj zoni Sarajeva (mg/kg) ± zavod za agropedologiju 1998g Lokacija Cu Zn Pb Mn At-mejdan Bistrik 54.2 84.

0 804 Vraca 80.9 78.5 626 Stara vojna bolnica 208.4 3.0 95.Park-II Gimnazija 128.6 43.6 36.7 85.6 100.5 208. .0 210.8 774 Ptt In injering 112.1 150-200 Kontaminirana zemlji ta radionuklidima .9 796 Alipa ino polje 80.0 850 36.6 255.2 32.4 830 Velepekara 83.144 Pehlivanu a 208.Do kontaminacije dolazi usljed: proba nuklearnog oru ja.0 97.6 57.3 1.0 117.9 617 Granice dozvoljenosti 100.

kvarova nuklearnih reaktora i dr. u nau noistra iva kom radu. . Nisu svi jednako opasni za ivi svijet. u preradi i oboga ivanja urana. pri skladi tenju radioaktivnog otpada. Stepen tetnosti ovisi o njihovoj zastupljenosti. primjene radioaktivnih izotopa u privredi. primjene borbenih sredstava sa osiroma enim uranom idr. vremenu poluraspada. nuklearnim postrojenja. vrsti i energiji zra enja. medicini. biolo kom vremenu poluraspada i dr.

Pri ispitivanju hidrogenske bombe koncetracija 3H i 14C u biosferi jako se pove ava. 90Sr. Neutroni koji se osloba aju pri eksploziji hidrogenske bombe u atmosferi dovode do nastajanja 14C za koji se smatra da je sa genetskog stanovi ta opasniji (prema nekim autorima i do 17 puta) . Uz navedene veoma je tetan i 14C. 89Sr.Biolo ki najzna ajniji radionukleotidi koji nastaju pri eksploziji nuklearne bombe su: 239Pu. 131J i 14C. Me u njima najve u opasnost predstavlja 90Sr i 137Cs zbog dugog vremena poluraspada (2830 god).

Pjeskovita tla manje vezuju radionuklide u odnosu na glinovita. Zavisno od organskog i minerolo kog stanja tla nukleotidi se zadr avaju ili ispiraju i odlaze u ni e slojeve. U poljoprivrednoj proizvodnji koja je pod vedrim nebom. neza ti ena. Radio nukleotidi u tlo dolaze u vidu vrstih estica ili padavinama u rastvorenom ili nerastvorenom stanju. biljke usvajaju iz zemlji ta radionuklide ime se .od ostalih produkata radioaktivnog raspada. U prirodi se nalaze i prirodni radioaktivni elementi. Humusna tla vi e vezuju radionuklide od siroma nih.

vrsti otpadci).predmeti. Sagorljivi organski otpad koji nije podlo an brzom raspadanju. Otpad pripreme. talog. koncentracije. proizvodnje. . Kabasti otpad . .radiokontaminacija prenosi u lanace ishrane. iz polj. Ostaci spaljivanja sagorljivih materija ± pepeo i sl. Prema porijeklu i sastavu otpad se dijeli na:         Razgradivi otpad organskog porjekla. ljaka. vrsti otpad iz hemijske industrije. pepeo. Ostaci pro i avanja voda i gasova (mulj. Neorganski nesagorljivi otpad. ugljena pra ina). separacije i kori enja mineralnih sirovina (jalovina.

koli ine ili sposobnosti recikla e ± kao sekundarnih sirovina.5 -1. koji su . agregatnog stanja. mogu nost razgradnje.  REKULTIVACIJA TLA ZEMLJA ± TRENUTNI PROBLEMI   Tokom proteklih decenija zemlji te u BiH je bilo izlo eno razli itim negativnim uticajima. OTPAD IZ URBANIH SREDINA Intenzivnom urbanizacijom neprekidno se pove avaju koli ine otpadnih materija ( ovjek dnevno proizvede oko 0. sastava.8 kg otpada).INDUSTRIJSKI OTPAD Na in deponovanja industrijsog otpada zavisi od njegovih karakteristika ± hem.

Ugljevik. Al. glina i sl. Kakanj. NOx i drugih gasova koji izazivaju "kisele ki e" Sadr aj te kih metala u zemlji tu je u porastu u blizini velikih industrijskih i rudarskih centara i termoelektrana Vodene erozije ³Tehnogene pustinje´ . sa visokim stepenom emisija SO2. Ova pojava je veoma esta u blizini termoelektrana (Tuzla. Gacko).Fe.    uzrokovali njegovo zaga enje. degradaciju i ponekad kompletnu destrukciju Porast zakiseljavanja zemlji ta.) . CO2. pijesak. posebno hemijskom. i podru jima sa razvijenom industrijom.povr inska eksploatacija razli itih sirovina (ugalj.

za to je potrebno imati: dobar informacioni sistem. i drugo  PRORITETI RJE AVANJA         Podizati nivo upu enosti stanovni tva o va nosti zemlji ta za odr ivi razvoj Razviti skladan Zakon o zemlji tu (za tita. Identificirati stepen kontaminacije zemlji ta za proizvodnju zdrave hrane . sposobne eksperte za zemlji ne transakcije. pouzdan zakonski i pravni sistem. Napraviti inventuru stanja zemlji ta u BiH za potrebe strate kog planiranja. jedinstvene takse i poreze za nekretnine. kori tenje. obrada) Razvoj jedinstvene strategije za tite zemlji ta na nivou dr ave. Obezbje enje op e i posebne legislative za zemlji te Obezbj enje instrumenta i standarda za za titu polj-og zemlji ta. Uspostava mehanizma tr i ta zemlji tem.

.   Identificirati aktuelne i potencijalne erozije zemlji ta i provo enje mjera za tite. U etici ne postoji neutralnost i nepristrasnost. Uspostaviti monitoring zemlji ta u okviru Evropske integracije. jer ko ne eli djelovati. mora pred svojom savje u odgovarati za svoje nedjelovanje a niko ne mo e izbje i eti koj odgovornosti pod izgovorom da je samo pojedinac od kojega ne zavisi sudbina svjeta. Kategorizacija zemlji ta u cilju odr ivog kori tenja u poljoprivredi i umarstvu.

zdrav i odr ivi razvoj.o uvanje prirodnih resursa i biocenoza. ekosisteme. ta se posti e za titom okoli a ? o uvanje kvaliteta okoli a .. izrabljuje.Eko etika ± bavi se vrijednosnim prosu ivanjem aktivnosti ovjeka u odnosu na: biocenoze. degradira i porobljuje okoli . . vode..? - Ekolo ka kultura ± - - - sveukupnost novih odnosa ovjeka prema okoli u umjesto da plja ka. . ovjek treba postati prijatelj i po tivaoc okoli a potebno je mijenjati na e potrebe za posjedovanjem i opusto enjem zraka. tla.. . cjelokupnu biosferu i ekosferu uop e. potrebno je osloboditi se od vi ka bogatstva (nezasi nosti) i gomilanja dobara. .

zapovijedi. . dru tvene i religijske domene i te i prema jednakoj distribuciji okoli nih vrijednosti i okoli nog rizika na cjelokupnu populaciju planete Zemlje.. dr avne..´ljudsku zajednicu nije potrebno iznova osmi ljavati .ekolo ke spoznaje i dostignu a za tite okoli a potrebno je preoblikovati u ekolo ke norme. OKOLI NA PRAVDA ± pojam koji ukida nau ne. jer ovjek finalno konzumira sam sebe! Eko etika . zabrane i du nosti ovjekovog pona anja u odnosu na okoli .- potrebno je osloboditi se od suvi nog konzumizma. Sam pojam okoli na pravda uklju uje i brigu za smanjenje i sprije avanje okoli nog rizika. politi ke.

. zapravo. Capra)  Filozofija i ekologija EKOFILOZOFIJA Ekologija bi trebala tragati za ovjekovom ku om. ivio je u razli itim "ku ama". jer su se u toku historijskog razvoja ivota ovjeku nudile razli ite ku e i. ovjek kao ovjek uvijek sebe istinskim i cjelovitim nalazi tek u takvoj cjelini koja se jo od mitskog vremena nazivala svijetom. odnosno u razli itim historijskim svjetovima..ve je potrebno promi ljati o novoj reorganizaciji te zajednice u smislu i po uzoru na prirodne ekosisteme ³. jer kako god ekolozi tuma ili rije ku a. ( F.. Ovdje namjerno spominjemo rije svijet. i to pravom ku om.

koja su kao i on imala svoje mjesto u svijetu. Marx) rekao da je ovjek " ovjekov svijet". Jonas u svojoj etici od dana njeg ovjeka kao pojedinca i cjelokupne populacije zahtijeva odgovornost: .Jednom je jedan revolucionarni filozof (K. svijet ne ini samo ono ljudsko. Mo e li ekologija dospjeti do razine na kojoj se ispo etka mo e tragati za zajednicom ivota u nekako ure enom svijetu. Ali ovjek nije jedini "stanovnik" svijeta. "stanovnici³ svijeta. do razine na kojoj e ovjekova ku a ujedno biti mi ljena i kao ku a drugih bi a? Mo e li ekologiji u tomu pomo i filozofija?  Filozofija i ekologija EKOFILOZOFIJA H. i druga su bi a bo anska i nebo anska a osvrtom na ovjekovu historiju to je o igledno. Svijet je oduvijek bio nekako ure ena zajednica ovjeka i drugih bi a.

kako se to filozofijski ka e. prema budu nosti i prema idejama ovjeka. Zato ovjekova ku a nije samo mjesto njegove puke egzistencije. bitno ili istinski ivjeti. nije presudno ho e li se i kako odr ati samo ovjek. Ovim nismo rekli ni ta novo. Prema H Jonasu.prema prirodi. ivjeti primjereno ideji ovjeka. ovjekovom ku om treba nazvati ono mjesto ili sklop ovjekova "stanovanja". ho e li se odr ati ideja ovjeka koju je uvao i pronosio kroz dosada nju historiju kada je nastanjivao razli ite svjetove. u kojem mo e biti cjeloviti i pravi ovjek ili. . ve i ho e li se odr ati kao ovjek.

 Filozofija i ekologija EKOFILOZOFIJA Me u sociolozima. Cifri sociolog. Lovelock. Rusel i drugi zastupaju hipotezu Zemlje kao ivog bi a Capre i drugi pripadnici misti kih struja i savremenog New Age pokreta ponajprije otkrivaju da ovjekova ku a ili jo uop e nije "izgra ena" ili je "uru ena" (stru ni ekologijski termin za to je "ekologijska kriza"). filozofima i drugim koji se doti u ove ekofilozofske tematike nema saglasnosti oko tog kako treba izgledati ta ku a. Ekolozi okoli a nastoje sa uvati egzistenciju ljudstva. budu nost i ono to smo naslijedili na Zemlji ne ulaze i u .- - I.

. Cilj ovjekove ljudskosti za njih nije sam ovjek u smislu historijskog samora anja. napr. Religije i mistici nastoje uspostaviti odnos s ne im vje nim koje je izvor ne same ljudske egzistencije. istinskom dru tvu budu nosti. ljudskosti. poneki u nekom pravom. kroz rad u kojem se tek razvijaju ljudske sposobnosti ni ne to ni e od ovjeka. zapravo. smisla ili krajnjeg cilja ovjekova ivota. dok sociolozi tragaju za ovjekovom ku om u dru tvu. uop e se ne pitaju koja ili kakva treba biti prava ovjekova ku a.pitanje svrhe. neduhovno. holisti kim ekolozima se ovjekova ku a otkriva ili kao planet Zemlja ili kao kosmos u cijelosti. ve njegove biti.

 Filozofija i ekologija EKOFILOZOFIJA Kako ljudskoj ku i pristupa filozofija? Neki bi filozofi tvrde da ako tra imo pravu. bitnu ljudsku ku u. onda je ona cjelina bitka (to je svojevrsni filozofijski holizam) koju pored bitka ovjeka sa injavaju i bitak boga i bitak prirode. Zato pitati ta se doga a s ovjekom ne zna i pitati samo kako on ivi na Zemlji. istinsku. Religija i mistika su stanovi ta da se prava ovjekova ku a ponovo gradi ( ovjek je izvorno ve bio u pravoj ku i koja se na primjer u religijama naziva d enet . s cjelinom bitka. a to zna i i pitati . je li ugro ena njegova egzistencija.materijalno itd.raj). ve kako stoji s njegovom filozofijskom ku om. ku u primjerenu bitku ovjeka. kako ekologijski stoji s uvjetima te egzistencije.

ve to i porijeklo cijele krize vidi upravo u ovom drugom razaranju to je "ugro avanje na e zemaljske ku e povezano s razaranjem idealne ku e". kako je mogu e . stolje a Friedrich Nietzsche objavio "smrt" boga) i kako stoji s biti ili idejom ovjeka (sjetimo se teza o "smrti" ili "zastarjelosti" ovjeka).kako stoji s prirodom (je li ona. Izlazak iz krize vidi kroz ³ponovno uspostavljanje idealne ku e´. na primjer. u svojem posebnom bitku ukinuta postav i resursom ili je sa uvala svoj samostalni bitak u cjelini svega). Sva se filozofska ekolo ka pitanja o prirodi svode na pitanja to se dogodilo s prirodom. Hösle ekolo ku krizu ne vidi samo u ugro avanju na e zemaljske ku e i "razaranju idealne ku e" ("cjeline bitka"). kako stoji s bogom (sjetimo se samo da je krajem 19.

biti bogat. naime. tu mjeru dati . sretan. mo e li ovjek sam sebi dati mjeru svoje ljudskosti i svog ivota i djelovanja. ovjek vi e ne zna to zna i dobro ivjeti. ve je nikad vi e ne e ni biti ??? Zaista. Ali. to ga ini ovjekom. Da li je taj historijski doga aj nepovratan. da prirode ne samo da vi e nema. gdje mora stati u prisvajanju. naime.da je ovjek uspio nau no. ime se mjeri njegova ljudskost. modificiranju i uni tavanju drugih bi a. mo e li mu. tehni ki i gospodarski zavladati njom. barem kada je rije o zemaljskoj prirodi i pretvoriti je u dio svog gospodarenja.

vlastiti um? Na ovo staro filozofsko pitanje Hösle ne ulazi. Danas smo svjedoci da mjeru svemu danas odre uje sam ovjek. ISTE TEHNOLOGIJE  UNEP-ova definicija: « istija proizvodnja je konceptualni i proceduralni pristup proizvodnji koji zahtjeva da sve faze ivotnog ciklusa proizvoda trebaju biti ciljem prevencije ili minimalizacije kratkoro nih i dugoro nih rizika po ljude i okolinu». . Starogr k filozof Pitagora: " ovjek je mjera svih stvari".

tetne emisije nastale u proizvodnom pocesu otklanjaju se tek nakon nastajanja ( na kraju procesa ± End of the Pipe). tehniku i tehnologiju jednosmjerno naru avaju i tako ravnote u prirodnih cikli nih biohemijskih procesa. tla i vazduha. Posljedice su vidljive na zaga enju vode. danas se rje avaju ADITIVNOM ZA TITOM OKOLI A: . sirovina proizvod otpad Ovako nastali poreme aji u okoli u. ovjek je koristio nauku. ISTE TEHNOLOGIJE Kroz historijski tehnolo ki razvoj. .

zna ajno zastupljena u dana njoj tehnolo koj praksi. . .ovakva za tita.nastajanje otpada i tetnih emisija onemogu uje se ve na po etku proizvodnog procesa ( Begin of the Pipe).primjenjuju se odgovaraju a tehnolo ka rje enja . ure aji za pro i avanje otpadnih emisija. .primjenjuju se suvremena proizvodno tehnolo ka rje enja s . predstavlja djelomi nu za titu ekosistema. INTEGRALNA ZA TITA OKOLI A .primjenjuju se odgovaraju i.. za odre eni slu aj specifi ni.

tednja materijalnih i energetskih prirodnih resursa. .vi om razinom iskoristivosti sirovinskih i energetskih resursa. kao i primjenu principa istije proizvodnje.koriste se odgovaraju e ( ³ prijateljske ³ ) sirovine i energenti. . Primjenom integralne za tite okoli a titi se okoli te se omogu uje i racionalnije kori tenje tj. uklju uju i primjenu ekogenih tj.umanjena koli ina otpada nastalog u procesu proizvodnje vra a se u proizvodni proces procesom recikliranja. u okviru integralne za tite okoli a. Savremena tehnolo ka rje enja. istih tehnologija (malootpadnih tehnologija). .

 ISTE TEHNOLOGOJE = EKOGENE TEHNOLOGIJE = MALOOTPADNE TEHNOLOGIJE Karakteristike savremene proizvodne tehnologije: ‡ ‡ ‡ ‡ Primjena savremenih tehnolo kih procesa i rje enja koji omogu avaju racionalnije kori tenje ( tednju) materijalnih i energetskih resursa na ulazu u proizvodni sistem. Smanjeno nastajanje otpada i negativnih emisija ± smanjena koli ina proizvodnog otpada vra a se procesom recikliranja. ponovo u proizvodni ciklus (sekundarne sirovine). Smanjenjeno kori tenje materijalnih i energetskih resursa. ili se neutralizira prije . Smanjeno zaga ivanje okoli a.

a ne da se iz nje izdvajaju.‡ deponovanja ili ispu tanja u medije okoli a. Glavni proizvod se nakon vremena amortizacije prikuplja i tako er reciklira kao sekundarna sirovina.  Osnovne razlike izme u koncepta ³End of the pipe´ i istije proizvodnje:  INDUSTRIJSKA EKOLOGIJA Koncept industrijske ekologije je u tome da se industrijska postrojenja tretiraju tako da se prilagode okolini. od po etnog . U takvom sistemu ele se optimalizirati sirovine.

materijala. Glavni je cilj da tehnologija radi s prirodom a ne protiv nje. vi ka i otpada. ine temelje koji industrijsku ekologiju ine uspje nom. . Svi principi koji se nalaze ispod industrijske ekologije (na ni im stepenicama). Industrijska ekologija je u principu «produkcijska» komponenta odr ivog razvoja. Faktori koji se trebaju optimalizirati su: sirovine. energija i kapital. do zavr nog produkta. Na taj na in se otpad pretvara u profit. Najva niji aspekt ove politike je taj da otpada nema niti na jednom koraku proizvodnje jer je sav «otpad» u stvari resurs za neki drugi korak proizvodnje u nekoj drugoj industriji (poduze u).

istija proizvodnja je sveobuhvatna preventivna strategija koja se podjednako primjenjuje na proizvodni proces.  proizvodnja okoli no prihvatljivih proizvoda i pru anja usluga. s ciljem pove anja efikasnosti proizvodnje i smanjenja . istija proizvodnja istija proizvodnja se mo e predstaviti kao:  reduciranje koli ine proizvedenog otpada ili izbjegavanje proizvodnje istog. ni ih cijena i ve eg profita. sam proizvod i uslu ne djelatnosti.  efikasnija upotreba energije i resursa.  postizanje manje koli ine proizvedenog otpada.

ispu tena voda se pretvara u vrsti otpad itd. Ova tehnologija mo e reducirati koli inu otpada koji se odla e. . zaga enje zraka se pretvara u otpadnu vodu.). Razlike izme u istije proizvodnje i pro i avanja na kraju tehnolo kog procesa Tehnologija «end-of-pipe» uklju uje upotrebu raznih tehnologija i proizvoda (hemijskih) za pro i avanje vrstog. ali u su tini ona zaga enje pretvara u drugi medij (npr. vode i energije i sprje avanje nastajanja otpada.rizika za okoli i zdravlja ovjeka. teku eg i plinovitog otpada. istija proizvodnja zna i efikasnije kori tenje sirovina. U procesu proizvodnje.

 STRATEGIJA ISTIJE PROIZVODNJE Osnovni principi vodilje strategije istije proizvodnje su: Princip predostro nosti ± poziva na smanjenje uno enja antropogenih faktora u okoli i u su tini on zahtijeva su tinsku izmjenu industrijskog sistema proizvodnje i potro nje koji se zasniva na prekomjernoj upotrebi materijala (smanjeno kori tenje prirodnih resursa) Princip prevencije ± jednako je va an. Pretpostavlja onemogu avanje zga enja okoli a na mjestu nastanka zaga enja-emisije (Begin of the Pipe) . posebno u onim slu ajevima gdje je poznato da proizvod ili proces mogu izazvati tetu. Ovaj princip se sastoji od uvo enja izmjena uzvodno u standardnoj mre i sistema proizvodnje i potro nje.

radnike i stanovnike na na in na koji je organizirana proizvodnja.uklju uje ljude. . s ciljem kontrole. Jedna od metoda za uvo enje ovog principa je sveobuhvatna analiza ivotnog ciklusa proizvoda. radi dono enja odluka vezano uz za titu okoli a Prednosti uvo enja istije proizvodnje :   Unapre enje proizvoda i proizvodnih procesa. Princip demokracije . potro a e). Uklju uje cijelu zajednicu (proizvo a e. monitoringa te pristupa relevantnim informacijama. tednja materijala i energije.Princip integracije ± podrazumijeva usvajanje potpunog sagledavanja proizvodnog ciklusa.

Pove anje produktivnosti proizvodnje. Pobolj anje uslova rada i sigurnosti uposlenika. Pove anje konkurentnosti kompanije. Smanjenje tro kova proizvodnje  Procesi dru tvene i ekonomske globalizacije Pregled globalnih kretanja kroz historiju:  .     Vi i nivo za tite okoli a.

u kojoj je. Ovom knjigom je Carson pokrenula ekolo ku lavinu. eksploatacije resursa i okolinskih politika. u kojoj je objasnio veze izme u rasta ljudske populacije. 1963 Po eo International Biological Programme . . analiziraju i odnose izme u toksikologije. utvrdila katastrofalnu tetnost pesticida na okolinu.desetogodi nji program istra ivanja okolinskih teta. to je postavilo nau ne temelje za environmentalizam 1967 UNESCO-va me unarodna konferencija o racionalnoj upotrebi i konzervaciji biosfere otvorila vrata diskusijama o konceptu odr ivog razvoja. 1968 Paul Ehrlich izdao vrlo uticajnu knjigu Populacijska bomba. ekologije i epidemiologije. te biolo kih i ekolo kih mehanizama tih teta.1962 Rachel Carson je izdala knjigu Tiho prolje e (Silent Spring).

Pregled globalnih kretanja kroz historiju:  1970 Prvi ´Dan Zemlje´ u SAD .1969 U SAD stvorene prve ekolo ke nevladine organizacije . u Velikoj Britaniji formiran Me unarodni institut za okolinu i razvoj (IIED). te formirana prva vladina agencija za za titu okoline Agencija za za titu okoline (Environmental Protection Agency . . u kojima je u estvovalo preko 20 miliona ljudi. 1971 OECD utvrdio stav da onaj ko prouzrokuje zaga enje mora platiti tetu.EPA).mirne demonstracije.Savjet za odbranu prirodnih resursa i Prijatelji Zemlje (Friends of the Earth).

u Kanadi formirana organizacija Greenpeace. koja se je bavila fenomenima regionalnih zaga enja i kiselih ki a. Rimski klub publikovao uvenu i kontroverznu publikaciju Granice rasta - . Novom Zelandu formirana prva nacionalna ´zelena´ politi ka partija. Konferencija je dovela do stvaranja brojnih nacionalnih agencija za za titu okoline i do stvaranja UNEP-a (The United Nations Environment Programme). 1972 U Stockholmu odr ana UN konferencija o humanoj okolini.

1977 Odr ana UN konferencija o sprje avanju irenja pustinja 1979 Usvojena konvencija o me ugrani nom zaga ivanju zraka 1980 Jimmy Carter potpisao Global 2000 Report. ozonski omota uni titi za nekoliko decenija. ako se njihova upotreba nastavi postoje om brzinom.1973 Objavljen Evropski akcioni program za okolinu kao prvi akt za sintezu okolinskih politika u EU. u kojem se po prvi put raznovrsnost biosfere priznaje kao kriti na karakteristika za . Pregled globalnih kretanja kroz historiju:  1974 Rowland i Molina utvrdili tetnost emisije fluoridnih aerosola i ocjenili da e se.

usvojena UN povelja za prirodu. osnovan presti ni World Resources Institute.  Pregled globalnih kretanja kroz historiju: . 1982 Usvojena UN Konvencija o morskom pravu. koja sadr i okolinske standarde i pravila za tite morske okoline od zaga ivanja.funkcioniranje planetarnog ekosistema. po kojoj je svaka forma ivota unikatna i va na vrijednost za ovje anstvo i koja poziva na razumijevanje zavisnosti ovje anstva od prirodnih resursa i potrebe za kontrolom njihove eksploatacije.

1985 Na sastanku Svjetskog meteorolo kog dru tva u Austriji UNEP upozorio na tetne efekte CO2 i drugih GHG plinova i na globalno zagrijavanje Zemlje. kulturna i okolinska pitanja i globalna rje enja.1983 Formirana Svjetska komisija za okolinu i razvoj (WCED). definirala i populizirala termin odr ivi razvoj. ekonomska. Svjetska komisija UN za okolinu i razvoj (WCED) publikovala studiju Na a zajedni ka budu nost (Our Common Future ili Bruntland Report) koja je. tehni ka i socio- . povezuju i socijalna. 1988 Osnovan me uvladin Panel o klimatskim promjenama sa zadatkom da utvrdi najnovija nau na. a za predsjednika izabrana Gro Harlem Brundtland. otkrivena ozonska rupa na Antarktiku 1987 Potpisan Montrealski Protokol o supstancama koje uni tavaju ozonski omota .

Okvirna konvencija o klimatskim promjenama.ekonomska istra ivanja o klimatskim promjenama. . Konvencija o biolo koj raznovrsnosti. 1989 Osnovan presti ni Stockholm Environment Institute Pregled globalnih kretanja kroz historiju:  1992 U Rio de Janeiru odr ana UN konferencija o okolini i razvoju (Earth Summit) na kojoj je usvojena Agenda 21.U Kostariki formiran Savjet Zemlje tijelo za koordinaciju implementacije dokumenata iz Rio de Janeira 1994 Prihva en ISO 14001 standard kao dobrovoljni me unarodni standard za korporacijske sisteme managementa okoline . Rio Deklaracija i principi o za titi uma.

u Kopenhagenu Svjetski samit za socijalni razvoj (World Summit for Social Development) prvi put utvrdio potrebu borbe protiv apsolutnog siroma tva. Pregled globalnih kretanja kroz historiju:  1997 u Kjotu potpisan Kyoto Protokol kao UN okvirna konvencija o klimatskim promjenama. za tite okoline i razvoja. Dokument je obavezao razvijene zemlje na smanjivanje emisije plinova koji proizvode efekat ´staklene . 1997 Specijalna sjednica Generalne skup tine UN (Rio +5) utvrdila mali progres u implementaciji Agende 21 i usvojila Program za njenu dalju implementaciju.1995 WTO (World Trade Organization) formalno priznala veze izme u trgovine. .

zavr en 3 mil. kresanje fondova za istra ivanje novih oblika energije. 1999 Odr ani masovni antiglobalisti ki protesti nevladinih organizacija u Siettlu 2000 Mre a Earth Day Network proslavila 30. . godi njicu originalnog Dana zemlje. koji je otvorio put u nove nade.ba te´ I utvrdio "clean development" mehanizme za zemlje u razvoju. odustajanje od Kyoto protokola. itd). .masovni protesti u enovi (sastanak G9) zbog nedostatka okolinskih i radnih standarda i globalizacije. . dolara vrijedan Human Genome Project.Svjetska komisija za visoke brane izrazila skepsu o nastavku izgradnje velikih brana i ponudila alternative velikim hidroelektranama 2001 Politika novog SAD predsjednika Busha izrazito antiokolinska (izgradnja novih termoelektrana i nuklearki.

. godine.EU ratificirala Kyoto protokol 2003 god 192 lanica Svjetske zdravstvene organizacije usvojili prvu javnu povelju o tetnosti pu enja po zdravlje ljudi . Sammit je postavio brojne ciljeve smanjivanja neravnopravnosti do 2015. Pregled globalnih kretanja kroz historiju: 2002 Odr an Svjetski Sammit o odr ivom razvoju u Johanesburgu (Rio + 10) sa promjenljivim uspjehom.

prvom globalnom sastanku te vrste. UN su osnovali Svjetsku komisiju za okolinu i razvoj (World Commission on Environment and . kada se 113 dr ava okupilo na konferencije o ovjekovoj okolini u Stockholmu.2004 EU ustanovila i izdala prvi registar polucije u zemljama EU i zavr ila svoj tre i izvje taj o stanju okoline u Evropi. . juna 1972. godine. Deset godina kasnije.Ruska Federacija ratificirala Kyoto protokol Globalni ekolo ki menad ment: Agenda 21    Temelji za Agendu 21 postavljeni su 16.

Skup o Zemlji u Riu je okupio 179 efova dr ava.  Development) ± ideja o globalnom partnerstvu u odr ivom razvoju. i 14. godine je u Rio de Janeiru odr an Skup o zemlji (UNITED NATIONS CONFERENCE ON ENVIRONMENT AND DEVELOPMENT) na kojem je usvojen globalni plan za suo avanje sa najhitnijim svjetskim potrebama nazvan Agenda 21 ili Program za 21. . stolje e. Smatra se da tom skupu pripada po asno mjesto u okolinskoj historiji ovje anstva. U periodu izme u 3. juna 1992. Skup o Zemlji donio je Agendu 21 koja predstavlja jedan od pet klju nih donesenih dokumenata na ovom skupu.

Globalno upravljanje: Klju i alat za odr ivu budu nost Planete Pravi ni model globalnog upravljanja: Me unarodna i me ugeneracijska odgovornost Inkluzivnost unutra i izme u dr ava Miroljubivo rje avanje problema i sprje avanje konflikata Povezivanje multilateralno usvojenih standarda Na idu im slajdovima: .

Sistem upravljanja okoli em je dio ukupnog sistema upravljanja organizacijom (proizvodnjom ± preduze em. uslu nim.Primjer sistema upravljanja okoli em  Sistem upravljanja okoli em Sistem upravljanja okoli em ( Environmental management system . a obuhvata preventivno djelovanje i .EMS ) je instrument za tite okoli a nove generacije to jest sistem predstavlja novu osnovu za tite okoli a. vladinim ili drugim nevladinim upravnim organizacijama).

s temeljnim ciljem smanjenja nepo eljnih utjecaja organizacije na okoli . ocjenjivanja. implementacije. kontrola stanja okoli a). akcija i mjera koje . ispitivanja i stalnog unapre ivanja procesa.kontinuirani monitoring. EMS predstavlja kontinuirani ciklus koji se sastoji od planiranja.primjenu normi za unapre ivanje odnosa prema okoli u. nadzor. mjerenja.  Sistem upravljanja okoli em Osnova cijelog Sistema ekolo kog monitoringa je na procjeni i ocjeni stanja okoli a (neprestani .

Ve ina sistema upravljanja okoli em strukturirana je prema modelu ³Plan. Check. to vodi . Act³.organizacija poduzima da bi uskladila svoje poslovne ciljeve s ciljevima unapre ivanja i upravljanja okoli em. Check. to vodi prema kontinuiranom razvoju okoli nog aspekta organizacije. Do. Do. Act³. Temeljne funkcije sistema upravljanja okoli em su:  kontinuirano pobolj avanje i usavr avanje mjera za tite okoli a  Kontinuirano podizanja razine kvalitete stanja okoli a  Ve ina sistema upravljanja okoli em strukturirana je prema modelu ³Plan.

IMPLEMENTIRANJU modela sistema upravljanja okoli em te procesa i aktivnosti usmjerenih prema unapre ivanju za tite i upravljanja okoli em 3. Model se temelji na: 1. PLANIRANJU i definiranju aspekata okoli a i planiranju mjera i normi koje se odnose na u inkovito upravljanje aspektima okoli a 2. KONTROLI to uklju uje kontrolu i nadzor svih prethodno implementiranih aktivnosti i mjera pobolj anja i unapre ivanja za tite i upravljanja okoli em .prema kontinuiranom razvoju okoli nog aspekta organizacije.

 utvr ivanje i definiranje postupaka i akcija za slu ajeve izvanrednih stanja.  utvr ivanje tokova komunikacija i dokumentacije. 2. KONTROLA i korekcija sistema uklju uje: .  utvr ivanje na ina kontrole okoli ne dokumentacije. Svrha ovog razmatranja je dobivanje osnove za uspostavljanje sistema.4.  determiniranje potrebne izobrazbe kadrova. 3. ISPITIVANJU koje obuhvata izvje tavanje o u inkovitosti mjera i postupaka za tite te provo enje eventualnih revizijskih aktivnosti i mjera korekcije radi otklanjanja eventualno utvr enih neuskla enosti. nosioca za tite te programa za tite i upravljanja okoli em. tlo . utvr ivanje ciljeva za tite okoli a ( op ih i pojedina nih ).  utvr ivanje hierarhijske odgovornosti sistema. 1.. ). IMPLEMENTACIJA sistema upravljanja okoli em podrazumijeva:  utvr ivanje organizacijske strukture primjene sistema.. voda. Pod PLANIRANJEM se podrazumijeva utvr ivanje prioritetnih aspekata okoli a koji imaju prednost u sistemu upravljanja okoli em (zrak. utvr ivanje zahtjeva zakonskih i drugih propisa te normi odgovaraju e politike za tite okoli a.

       utvr ivanje neuskla enosti i nepravilnosti u funkcioniranju sistema. stalno pra enje stanja sistema. odre ivanje popravnih aktivnosti. utvr ivanje uzroka nepravilnosti.  Ekolo ki aspekti odr ivosti razvoja . pra enje zapisa o podacima o sistemu. mjerenja te utvr ivanje preventivnih aktivnosti. primjenu nadzora i/ili korekciju nadzornih aktivnosti.

Postoje i druge definicije: . (Navedena defincija i danas slu i kao temelj u nastojanjima me unarodne zajednice u za titi i o uvanju okoli a). a da istovremeno ne ugro ava mogu nosti budu ih generacija da zadovolje svoje potrebe.Zakonska regulativa u BiH  Definicije odr ivog razvoja: Definicija odr ivog razvoja koja se navodi u izvje taju ³Our Common Future´ Svjetske komisije za okoli i razvoj iz 1987.Odr ivi razvoj je razvoj koji zadovoljava potrebe sada njih generacija. godine glasi: .

Pod pojmom odr ivog razvoja podrazumijeva se ³.Odr ivi razvoj je razvoj koji osigurava vi u razinu kvaliteta ivota za svakoga. proces promjena u kojem su iskori tavanje prirodnih resursa. sada i u budu nosti . odnosno na sva podru ja njegovog ivota. tehni ko tehnolo ki razvoj i institucionalne promjene u me usobnom skladu to . ulaganja.. ekonomskih i ekolo kih faktora.. Odr ivi razvoj mora zapo eti od svakog pojedinca on zapo inje promjenom li nih vrijednosti pojedinca a nastavlja se preno enjem tih promjena na sva podru ja djelovanja pojedinca.Odr ivi razvoj predstavlja stvaranje boljeg svijeta uravnote enjem socijalnih.

u inkovita za tita okoli a. .sveukupno omogu uje ispunjenje potreba i o ekivanja kako sada njih tako i budu ih generacija. . .dru tveni razvoj u kojemu su prepoznate potrebe za svakoga. Na a zajedni ka budu nost).umjereno ( razumno ) kori tenje prirodnih resursa. Odr ivi razvoj uklju uje istovremeno ostvarivanje etiri cilja: .odr avanje visokog i stabilog nivoa dr avnog rasta i zaposlenosti Razumijevanje odr ivog razvoja danas se postepeno pro iruje .´ ( iz zvje a UN-a.

Govori se o ³magi nom trokutu³ odr ivog razvoja: socijalna pravednost ekonomska sigurnost ekolo ka ravnote a .me usobnim povezivanjem podru ja ekonomije. ekologije i sociologije.

smanjenje siroma tva u Svijetu i zadovoljenje temeljnih potreba ljudi. .Ekonomska sigurnost mogu a je samo uz ZDRAV okoli i uz ZDRAVO dru tveno ure enje ! Ekonomska sigurnost uklju uje : . poduzetni tva ekonomiju prilagoditi decentraliziranom svjetskom tr i tu Socijalna pravednost mjeri se napretkom onih koji su unutar zajednice u najnepovoljnijem polo aju ! Socijalna pravednost uklju uje: . . . LD.osiguranje inovativnosti.osiguranje zaposlenosti. .pove anje produktivnosti i proizvodnje korisnih dobara i usluga. . trgovine i distribucije roba.osiguranje i poticanje kulturolo ke raznolikosti.osiguranje pravedne raspodjele dobara te stalno unapre ivanje jednakosti u svim segmentima privre ivanja. novih investicija.

podr avanje socijalne pravednosti i spolne jednakosti.odr avanje i podr avanje institucija dru tvenih sistema. te poticanje i omogu avanje oporavljivanja u slu aju nastajanja negativnh utjecaja.osiguranje istog okoli a i stabilne klime . .poticanje eko-djelotvornosti u svim djelovima dru tva .omogu avanje sudjelovanja u odlu ivanju svih segmenata dru tva. .osiguranje i odr avanje genetske raznolikosti.stvaranje jednakih prilika za razvoj posebno u okviru problematike Sjever ± Jug Ekolo ka ravnote a podrazumijeva: . . . . .. .osiguranje mogu nosti pravednog obrazovanja za sve.razvijanje otpora prema negativnim utjecajima na okoli .podr avanje biolo ke proizvodnje.

omogu avanje slobodnog pristupa informacijama o stanju i za titi okoli a. prirodnih resursa.Osnovne karakteristike odr ivog razvoja:         recikliranje (ponovno kori tenje) sekundrnih sirovina. za tita okoli a postaje integralni dio procesa razvoja. primjenjivanje principa predostro nosti u procesu za tite okoli a sistemski pristup rje avanju problematike odr ivosti . Smanjeno tro enje. posebno neobnovljivih. uspostavljanje i provo enje nacionalnih i me unarodnih normi i propisa za tite okoli a. smanjenje ispu tanja agresivnih i tetnih emisija u okoli .

AGENDA 21 nudi konkretne mogu nosti za suzbijanje zaga ivanja okoli a. ekonomsog i socijalnog aspekta. Ona ne sadr i nikakva ograni enja ili obaveze ve samo prijedloge i preporuke. da bi se u tome uspjelo. . donosi se AGENDA 21 kao op ti plan i program djelovanja za odr ivi razvoj u 21.Agenda se sastoji od 40 poglavlja podjeljenih u 4 cjeline . . za tita okoli a treba biti sastavni dio razvojnog procesa. potrebno je uklju iti sve elemente dru tva. odr ivo .AGENDA 21 iz Ria 1992 godine donosi se deklaracija o namjerama i obavezama za odr ivi razvoj tj. o uvanje biolo ke raznolikosti.Agenda 21 je historijski dokument koji poja njava kako razvoj u initi odr ivim sa ekolo kog. vijeku.

ostvarivanje ve e sigurnosti i o uvanosti ekosistema. odr ivo upravljanje okoli em .   Agenda 21: Glavna podru ja   1-Ostvarivanje rasta na odr iv na in (prosperitetan svijet) 2-Odr ivi na in ivljenja (pravedan svijet) 3-Ljudska naselja (naseljeni svijet) .kori tenje prirodnih resursa. pobolj anje ivotnog standarda svih.Agenda 21 poti e inicijative za ujedinjavanje razvojnih interesa i za tite okoli a u Svijetu. postizanje koncenzusa za planiranje globalnog odr ivog razvoja. pove anje prinosa prirodnih ekosistema.

Podjela uloga ljudi i odgovornosti (svijet ljudi i njihovih aktivnosti)  Ostvarivanje rasta na odr iv na in (prosperitetan svijet) Kako odr ivi razvoj zahtijeva integraciju okolinskih.    4-Racionalna upotreba resursa (bogat svijet) 5-Globalni i regionalni resursi (svijet zajedni kih interesa) 6-Upravljanje hemikalijama i otpadom ( isti svijet) 7. dru tvenih i ekonomskih faktora kod planiranja ekonomskog razvoja treba: .

 Odr ivi na in ivljenja (pravedan svijet) Suzbijanje siroma tva Promjena obrasca potro nje . koje e tvorcima ekonomske politike dati ta ne podatke o mogu nostima neke nacionalne ekonomije. stvaranje efektivnih pravnih i regulatornih sistema na svim nivoima. s ciljem prelaska sa transformiranih okolinskih i razvojnih politika na akciju. obezbjediti efektivnu upotrebu ekonomskih i tr i nih instrumenata kroz uspostavljanje principa ³zaga iva pla a´. uspostaviti sisteme prora una prirodnih resursa. a kojim se uklanja pogre na teza da je okolina besplatno dobro.    integrirati okolinu i razvoj na nivoima planiranja i upravljanja.

Unapre ivati efikasnu proizvodnju a suzbijati preveliku potro nju. Razvijati programe kontrole vanjskih i unutra njih zaga ivanja zraka i sigurnog odlaganja vrstog otpada. Osigurati zdravstvenu za titu djece. te stvaranje otpada.Rast uz smanjivanje kori tenja energije i maretijala. Razvijati sisteme zdravstvene za tite u manjim zajednicama. . uklju uju i za titu od iskori tavanja. Osigurati mu karcima i enama jednaka prava za izbor broja djece. Podsticati razvoj tehnologija koje su prihvatljive po okoli Demografska kretanja i odr ivost Za tita i unapare enje ljudskog zdravlja Osigurati sistem zdravstva koji e pratiti i predvi ati pojavu zaraznih bolesti. Donositi programe razvoja koji podsti u odr ivu proizvodnju i potro nju.

Kontrolirati raspodjelu i upotrebu pesticida kako bi se smanjili zdravstveni rizici. do 1995. godine. u svim industrijskim zemljama.  Ljudska naselja (naseljeni svijet) Razvoj koncepta odr ivih naselja Za tita kvalitete i snabdijevanje pitkom vodom Razvoj koncepta odr ivih naselja. Za tita i unapre enje ljudskog zdravlja Promjena obrazaca potro nje. stvoriti nacionalne programe. godine. u industrijskim zemljama. i do 2005. u svim zemljama u razvoju. a do 2010. te aktivnosti za efikasnu preradu otpada i recikla u. godine. osigurati da se . Upravljanje vrstim otpadom i odvodnjom: Do 2000. u zemljama u razvoju. godine.

do 2025. Odr ivo upravljanje tlom podrazumijeva: . godine obezbijediti svim urbanim podru jima adekvatne servise za brigu o otpadu. te provo enje sanitarnih aktivnosti u ruralnim podru jima reducirati stvaranje tetnog otpada  Racionalna upotreba resursa (bogat svijet) Razvijati nacionalne programe koji vode ra una o za titi tla kao nezamjenljivoj prirodnoj osnovi.najmanje 50% svih odvodnih otpadnih voda i vrstog otpada tretira i raspore uje u skladu sa nacionalnim i me unarodnim okolinskim i standardima kvalitete zdravlja.

Procjenjivanje uticaja novih razvojnih programa na stanje i kvalitet voda.Stvarati i provoditi zakonsku regulativu koja osigurava odr ivo kori tenje tla. Upravljanje tlom. Ekolo ko planiranje krajolika. Za tita i upravljanje slatkim vodama podrazumjeva: Stalna istra ivanja novih izvora vode. kori tenje nekog slivnog podru ja. . Za tita vodnih bogatstava i osiguranje kori tenja vode na odr iv na in. koriste i tradicijske i autohtone na ine kori tenja tla. npr.

godine ima na raspolaganju 40 litara pitke vode dnevno. . ponovna upotreba otpadnih voda. a da se 2025. recikliranje vode i sl.) Provo enje ovih kao i drugih mjera trebalo bi da zadovolji cilj da svaki stanovnik grada na svijetu 2000. godine postigne sveop a snabdjevenost stanovni tva vodom.Razvijanje metoda snabdijevanja slatkim vodama i iz raznih drugih izvora (prikupljanje ki nice. Unapre enje odr ive poljoprivrede i ruralnog razvoja podrazumjeva: planski pristup bavljenju i edukacija za bavljenje poljoprivredom.

ozon. Spre avanje odumiranja uma podrazumjeva: . podr avanje proizvodnje na farmama. prelaz na alternativne vidove energije s ciljem pove anja produktivnosti. ukloniti negativne efekte ultravioletne radijacije na biljke i ivotinje . upotreba i odr ivo iskori tavanje biljaka i geneti kog in enjeringa.pove ano uzgajanje biljaka s ciljem pove anja proizvodnje hrane. obezbje ivanje informacija za kori tenje pesticida.

Uzgajati drve e koje se odlikuje ve om produktivno u i otporno u. krivolova i drugih degradacija. Razvijati savremene metode obrade drveta i smanjiti degradacije izvorne mase . Ograni avati i zaustavljati degradaciju tla tokom njegove obrade.Pove ati sadnju uma i time umanjiti pritisak na primarne i drevne ume. Smanjiti drvni otpad i koristiti odba ene i zanemarene vrsta drveta. Razvijati urbano umarstvo radi ozelenjivanja svih naseljenih mjesta. Podsticati razvoj malih umskih poduze a koja unapre uju razvoj sela. tititi ume od po ara. Koristiti efikasne i ekolo ki prihvatljive metode sje e uma.

. razvoj i ja anje programa za zaustavljanje siroma tva i nu enje alternativnih vidova pre ivljavanja u prostorima zahva enim dezertifikacijom i su om. razvijanje gotovosti u slu aju su e i programa za snala enje u novonastalim situacijama.Spre avanje dezertifikacije i su a podrazumjeva: ja anje znanstvene osnove. prikupljanje informacija te implementacija sistema za pra enje svih prostora zahva enih dezertifikacijom i su om.

podr avanje restauracije naru enih ekosistema i obnova naru enih podru ja. osna iti participaciju javnosti i edukacije u kontroli dezertifikacije i efekata su e. Za tita biolo kog diverziteta podrazumjeva: Razvoj nacionalnih strategija za za titu biolo kog diverziteta. irenje me unarodne i regionalne kooperacije na podru ju biodiverziteta Zemlje. .uklju uju i i samostalne aran mane za su om zahva ene prostore.

Intenziviranje biotehnolo kih na ina za proizvodnju energije.Razvoj programa za nau nu i tehnolo ku edukaciju i obuku menad era u ZUR-u Upravljanje biotehnologijom podrazumjeva: upotreba razli itih biotehnolo kih metoda za ve e prinose riba. Kori tenje tradicionalne biotehnologije kod proizvodnje hrane i prerade sirovina. algi i drugih vrsta. usavr avanje biotehnolo kih znanja i zamijena sada njih hemijskih procesa .

a manju zaga enost atmosfere. Pomo u educiranju stanovni tva u razvijanju i kori tenju efikasnijih oblika energije koja manje zaga uje atmosferu. Globalni i regionalni resursi (svijet zajedni kih interesa) Izgra ivanje sistema predvi anja razli itih nivoa atmosferskih zaga iva a koji bi mogli uzrokovati promjene klimatskog sistema i okoli a u cjelini. Modernizacija postoje ih energetskih sistema koji bi imali ve i stepen energetske efikasnosti. Razvijanje programa valorizacije energetske efikasnosti za potro a e. Za tita atmosfere: .

potecijalnih klimatskih promjena i pove anja nivoa mora. Podsticati i razvijati one tehnologije u industriji koje najmanje negativno djeluju na zaga ivanje atmosfere i takve tehnologije prenositi i u zemlje u razvoju. mora i priobalnih podru ja od polucije sa brodova. mrljama ulja i sli no.Razvijati takav sistem gradskog i prigradskog prevoza koji manje zaga uje okoli . izraditi planove za slu ajeve degradacije i zaga enja materijama antropogenog porijekla. Za tita okeana i svih vrsta mora: izraditi planove za nepredvi ene situacije degradacije izazvane ljudskim djelovanjem i prirodnim katastrofama. za tita okeana. a . kao i poznavati efekte.

polutanata. u saradnji sa hemijskim industrijama i industrijama za preradu i dobivanje ulja.  Upravljanje hemikalijama i otpadom ( isti svijet) Upravljanje toksi nim hemikalijama: Dva glavna problema koja se javljaju. kao to su koraljni grebeni I drugo obezbijediti obuku za adekvatnu za titu od ulja i hemijskog otpada.naro ito od njihovog ilegalnog istovara. preduzimanje akcija za za titu i o uvanje ugro enih vrsta rijetkih ekosistema. a ako je potrebno. uglavnom u zemljama u razvoju su: pomanjkanje dovoljnog broja nau nih informacija za procjenu rizika od upotrebe velikog broja hemikalija i pomanjkanje .

Osigurati postepeno ukidanje onih industrijskih procesa koji su visokorizi ni zbog opasnog otpada. reciklirati. ve uspostavio sistem stalnog educiranja stanovni tva sa problemima ove vrste. U initi odgovornim proizvo a e za odlaganje njihovog opasnog otpada. Informisati javnost o svim problemima ove vrste kako bi se. Izgra ivati postrojenja za obradu opasnog otpada na dr avnom ili regionalnom nivou. Upravljanje opasnim otpadom: Od industrije stalno tra iti inovacijske zahvate na ostvarivanju istije proizvodnje (preventivne tehnologije. .sredstava za procjenu tetnosti hemikalija. i u tom smislu joj pru ati neposrednu pomo . ne samo preventivno djelovalo. tehnologije recikliranja i sl. Stalno kontrolirati proizvo a e koje sve mjere poduzimaju na za titi okoli a. Otpad treba obra ivati.).

prerade. Do kraja provoditi Kodeks postupanja o prekograni nim kretanjima radioaktivnog otpada. Sprije avanje pohranjivanja i odlaganja radioaktivnog otpada u . prijevoza i odlaganja ovog otpada. Unaprijediti plansko upravljanje otpadom na siguran i za okolinu prikladan na in. Pru anje tehni ke pomo i zemljama u razvoju u rje avanju pitanja radioaktivnog otpada. kondicioniranja. Osiguravanje sigurnog na in pohranjivanja. uvanje i upravljanje radioaktivnim otpadom: Smanjiti i ograni iti stvaranje radioaktivnog otpada.ponovo upotrebljavati i odlagati u neposrednoj blizini njegova nastanka.

 Podjela uloga i odgovornosti ljudi (svijet ljudi i njihovih aktivnosti) Izdvajanje grupa pojedinih ljudi sa ciljem razvijanja svijesti. . obrazovanja i osposobljavanja u provo enju Agende 21.blizini morske obale ili na otvorenom moru. mladi. na primjer:   ene. Sprije avanje izvoza ovog otpada u zemlje koje zabranjuju njegov uvoz.

socijalnom i ekolo kom infrastrukturom svojih zajednica. odlu uju . nevladine organizacije. trgova ke asocijacije. Tijela lokalnih zajednica imaju presudnu ulogu u educiranju i mobiliziranju javnosti. poslovni sektor i industrija.      farmeri. nau na i tehnolo ka udru enja  Agenda 21: genealni okvir  Lokalna agenda 21 Mnoge tematske cjeline i njihova rje enja u Agendi 21 se odnose na rje avanje problema na razini lokalnih zajednica . te u reagiranju na zahtjeve javnosti s ciljem promicanja odr ivog razvoja.op ina i zbog toga uloga op ina ima vrlo veliki zna aj u realizaciji ciljeva imenovanih u Agendi 21. lokalni mo nici. Lokalne zajednice tako er upravljaju ekonomskom. nadziru prostorne planove.

o lokalnoj politici za tite okoli a te sudjeluju u sprovo enju nacionalnih politika za tite okoli a. te treba neprestano nadzirati realizaciju strategije.Lokalna agenda 21 je temelj za sve procese globalne Agende 21  Lokalna agenda 21 ± ema  Kako djelovati u pravcu odr ivog razvoja Johanesburg 2002 (Rio + 10): podru ja konflikta . u komunikaciji sa svojim gra anima. donjeti vlastitu. specifi nu strategiju odr ivog razvoja u vidu Lokalne agende 21. njenu primjenu i stalno treba raditi na njenom usavr avanju. Zbog toga svaka lokalna zajednica treba. kantonalnim i dr avnim subjektima.1  Vremenski odre eni ciljevi: . . lokalnim institucijama.

godine  Johanesburg 2002 (Rio + 10): podru ja konflikta .Sanitarije: do 2015 prepoloviti udio ljudi bez pristupa sanitarijama Voda za pi e: do 2015 prepoloviti udio ljudi bez pristupa pitkoj vodi Obnovljiva energija: nema odre enog vremena! EU ± prijedlog odba en Prirodni resursi: do 2015 prepoloviti broj ljudi koji pate zbog gladi Kemikalije i zdravlje: sporazumi o predhodnom prioritetnom informiranju (PIC) u 2003 i istrajnim organskim polutantima (POP) u 2004 Ograni enja gubitka biodiverziteta: nejasna opredjeljenja o reduciranju gubitaka Regeneracija ribljih fondova: morska za ti ena podru ja. nejasne fraze o popunjavanju do 2015.2 .

Zdravlje i ljudska prava. finansije i globalizacija (reafirmiranje Monterrey konsenzusa)  Johanesburg Sammit je usvojio dva dokumenta: . ali bez obligacija) Trgovina. ali bez obligacija Upravljanje (zahtijevi za dobrim upravljanjem i izgradnjom kapaciteta za dobro upravljanje. a posebno Princip 7 ± o zajedni koj i posebnoj odgovornosti Princip 15 ± o obazrivom pristupu Kyoto protokol ± zemlje koje su ga ratificirale vr e pritisak na one koje ga nisu ratificirale.Rio-Principi.

Rio je usvojio: Agenda 21 ± 600 stranica Konvenciju o biolo kim diverzitetu Okvirnu konvenciju o klimatskim promjenama. Neobavezuju e principe o umama Alternativne povelje me unarodnih nevladinih organizacija Odr ivi razvoj je centralni element. Za pore enje. Johannesburg Deklaraciju ( etiri stranice i 6 stvari Plan implementacije u 10 sekcija. a Agenda 21 novi potsticaj za globalne akcije u borbi protiv siroma tva i za tite okoline.  . sa uvodnom sekcijom o generalnom pregledu i devet sekcija koje se bave konkretnim specifi nim problemima.

ona ne sadr i ni konkretne zahtijeve za odgovaraju im politikama ni neke obligacije Pitanja energije i sanitacije od najve e va nosti Osnivanje Svjetskog fonda solidarnosti za iskorjenjivanje siroma tva Afrika kao podru je posebne pa nje za ostvarivanje razvojnih potreba Ja anje uloge civilnog dru tva . inicijative partnerstva i paralelni sastanci i doga aji Koncept partnerstva uspje no razvijen (sporazumi tipa II. okoline i kori tenja prirodnih resursa Zbog samog karaktera deklaracije.       ire produbljivanje odr ivog razvoja ± veza izme u siroma tva.8000 predstavnika civilnog dru tva: lobiranje.): Prije sussreta sklopljeno 220 partnerstava .

       $ 235 mill. prepoloviti udio ljudi iji je prihod manji od $1 dnevno i udio ljudi koji pate od gladi (reafirmacija Milenijskih razvojnih ciljeva ± MDG) Do 2020.000 biljnih i ivotinjskih vrsta je ugro eno. . a 800 vrsta ve izgubljeno) Gubitak prirodnih resursa kao to su napr. zna ajno unapre enje ivota u siroma nim naseljima (reafirmacija MDG) Osnivanje Svjetskog fonda solidarnosti za zemlje u razvoju Do 2010 zna ajna redukcija u teku im gubicima biolo kog diverziteta (vi e od 11. jezera i ume treba zaustaviti to je mogu e prije Odr avati riblje fondove! Obnoviti ± gdje je to mogu e ± riblje fondove do 2015. u resurse 60 novih partnerstava je dogovoreno tokom Sammita Do 2015.

konzistentnim sa me unarodnim zakonodavsvom i bazirano na nau nim informacijama Do 2020. koristiti i proizvoditi kemikalije na na in koji ne e voditi ka zna ajnim negativnim efektima po zdravlje i okolinu Promovirati ratifikaciju i implementaciju Rotterdamske konvencije (2003) i Stockholmske Konvencije (POPs) do 2004 Strategijski pristup me unarodnom kemijskom managementu Klasifikacija i ozna avanje kemikalija to je mogu e ranije   Bez vremenskih ciljeva za ve e kori tenje obnovljive energije! Zna ajno pove anje globalnog dijela izvora obnovljive energije u .      Eliminirati destruktivnu praksu ribarenja Osnovati vi e morskih za ti enih podru ja (ekosistem pristup).

Pristup energiji: kao dio ciljeva za redukciju siroma tva (MDG). pobolj ani pristup pouzdanim.. Australija. socijalno prihvatljivim i okolinski boljim energetskim izvorima Planovi efikasnosti energije: podr ka zemljama za uspostavljanje doma ih strategija za efikasnost energije yoto protokol: dr ave koje su ratificirale protokol zahtijevaju to od onih koje ga nisu ratificirale (posebno SAD. dostupnim..   namjeri da se pove a njihov doprinos u ukupnoj ponudi energije.) .

godine. ponovo potvr en u Riu 1992. godine Zahtijev razvijenim zemljama da pove aju svoje oficijelne fondove (ODA) na 0. Do danas je samo 5 zemalja ispunilo svoja obe anja. Montreal protokol: Obezbje enje adekvatnih fondova za zemlje u razvoju za upotrebu alernativa supstancama koje iscrpljuju ozon do 2010.7% GNP Ali. godine (UN deklaracija).    . godini!) Zdravstvena za tita mora po tovati ljudska prava (argumenti u vezi kontrole ra anja/abortusa).27% u 2001. ovo je bio zaklju ak iz 1970. Njema ka je potro ila samo 0.

.       Bez daljnje distkriminacije ena (osu ivanje uvo enja rituala!). prepoloviti udio ljudi koji nemaju pristup sigurnoj vodi za pi e Reducirati po okolinu opasne povlastice i subvencije (bez vremena ograni enja ± i ovo se odnosi prete no na rudnike uglja). Do 2015. . Dostignuti pobolj anu zdravsvenu pismenost do 2010. tuberkulozu.. godine u odnosu na 2000.. Reducirati HIV .globalno za 25% u 2010 kao i malariju. prepoloviti udio ljudi koji nemaju pristup sanitaciji Do 2015.. godinu. Reducirati stope smrtnosti kod djece ispod 5 godina za 2/3 i mortalitet kod ro enja za ¾ do 2015.

Ovdje je Johannesburg plan implementacije na liniji sa Doha 2001 WTO konferencijom!) Ohrabrivanje dr ava za izradu i promociju 10.    Bez dogovora o redukciji subvencija za poljoprivredu kao to su to zahtijevale zemlje u razvoju. Obe anje da e se poduprijeti regionalne i nacionalne inicijative ± ubrzavanje promjena trendova prema odr ivim modelima Aktivno promovirana ekolo ka i socijalna odgovornost transnacionalnih korporacija!  Bosna i Hercegovina i ekologija . godi njeg okvirnog plana za promjenu modela potro nje i proizvodnje.

slu bi za nadzor provo enja okolinske politike i zakonskih odredbi Skromna organiziranost i osposobljenost stru nih i upravnih organizacija Neusagla enost me uresornih interesa i regulative. obrazovnim i drugim efektima racionalnog upravljanja prirodnim potencijalima i okolinom Neefikasnost i nezainteresiranost predstavnika vlasti. koja nije bila niti kompletna Konstantno minimalna finansijska sredstva za za titu okoline Ustavom BiH je regulirano da su za okolinu nadle ni entiteti i kantoni !!! Zakonske procedure za dono enje adekvatne i savremene okolinske .        Tradicionalno pasivan pristup za titi i kori tenju prirodnih resursa i okoline Ve ina stanovni tva je nedovoljno svjesna i informirana o ekonomskim. zdravstvenim.

. zdravlja. okoli a. Nedostatak saradnje izme u entiteta. itd. Nedostatak eko . poljoprivrede.). i sl.. nevladinih organizacija. i zainteresiranih strana (vlada. regulative u F BiH i RS-u su u fazi razmi ljanja ta dalje treba napraviti u procesu pregovaranja sa Evropskom Unijom?  Pregled glavnih problema u BiH       Nedostatak okoli ne politike i zakonodavstva Nedovoljno razvijeni kapaciteti. Nejasno razgrani enje odgovornosti i obaveza razli itih institucija koje se bave problemom voda. koji su podijeljeni (entiteti i kantoni) Nedostatak u e a javnosti u odlu ivanju u oblasti politike i okoli a.monitoringa i opreme. uma. gra ana.

princip "zaga iva pla a"). kao i nedostatak op e upu enosti javnosti  Sistem zakonodavstva u BiH Zakoni na nivou dr ave Bosne i Hercegovine Zakoni na nivou entiteta Zakoni Federacije Bosne i Hercegovine . Nedovoljna obu enost i nedostatak stru nog znanja. nedostatak kadra i finansijskih sredstava. takse. lo e upravljanje. Nedovoljna zainteresiranost za probleme okoli a. kao i adekvatne obuke.   Nedostatak ekonomske inicijative (da bine.

Zakoni Republike Srpske Zakoni na nivou Kantona Kantonalni zakoni Op inski propisi  Zakoni na nivou dr ave Bosne i Hercegovine u oblasti za tite okoli a - Okoli ni zakon i u Federaciji Bosne i Hercegovine i Republici Srpskoj je baziran na zakonima biv e Jugoslavije - Ustavom BiH je regulirano da su za okolinu nadle ni entiteti i kantoni .Ustav Bosne i Hercegovine  Sada nje stanje u BiH .

Tako er ne postoji ministarstvo koje bi bilo odgovorno za harmonizaciju propisa u oblasti za tite okoli a. koje bi imalo klju nu ulogu u za titi okoli a u BiH ve postoje razli ita ministarstva na nivou dr ave koja imaju neke udjele. Tokom perioda od njegovog usvajanja (1974). zakon tretira kompletnu problematiku urbanizma. okoli a i gra evinarstva  U FBiH trenutno su u upotrebi okvirni zakoni . prostornog uredenja. Ovaj zakon je zajedni ki i pokriva sve komponente okoli a.Okoli ni zakon i u F BiH i RS je baziran na zakonima biv e Jugoslavije  Za tita okoli a je regulisana Zakonom o upravljanju prostorom. oba bazirana na usvojenim zakonima Slovenije i Hrvatske  U RS okoli ni zakon je baziran na zakonu koji je trenutno na snazi u Srbiji  Na nivou BiH ne postoji jedno ministarstvo. Na primjer: Ministarstvo vanjskih poslova je odgovorno za ugovaranje brojnih .Zakon o za titi okoli a i Zakon o za titi prirode.

okoli nih ugovora koji se odnose na BiH. Ministarstvo za vanjsku trgovinu i ekonomske odnose vodi okoli ne programe vezane za ugovore. i monitoring uskla ivanja prema zakonima i propisima putem inspekcija i izdavanja saglasnosti. Ovo ministarstvo je odgovorno za strategiju i politiku voda. postavljanje standarda i propisa. Ministarstvo za civilne poslove i komunikacije je zadu eno za formulisanje okoli nih zakona  Sada nje stanje u BiH Na nivou entiteta tj U FBiH i RS postoji razli it sistem organizacije ministarstava U oba entiteta glavna odgovornost iz sektora voda pripada Ministarstvu poljoprivrede. izdavanje saglasnosti i dozvola. stambeno-komunalne djelatnosti. Ministarstvo za evropske integracije vodi okoli ne projekte u okviru Pakta stabilnosti. vodoprivrede i umarstva. Ministarstvo prostonog ure enja i okoli a u FBiH i Ministarstvo za urbanizam. .

FBiH je administrativno podijeljena na deset kantona.  Sada nje stanje u BiH . Kadrovski potencijali za procjenu uticaja na okoli su nedovoljni.gra evinarstvo i ekologiju u RS imaju odgovornosti u sektoru voda i okoli a za aktivnosti i mjere za tite okoli a i voda. vodoprivrede i umarstva. koje su po Zakonu o vodama u nadle nosti kantona. koja se tako e bave upravnim poslovima kao to je izdavanje vodoprivrednih saglasnosti i dozvola. koja djeluju na polju ure enja prostora i za tite okoli a u kantonalnim granicama. i ovaj problem je ote an podijeljeno u unutarnje strukture vlade. U svih deset kantona odgovorna tijela za za titu okoli a su: Ministarstva za izgradnju. i zajedni kim ovla tenjima izme u razli itih odjela i nivoa vlade. Kao i mnogi drugi. prostorno ure enje i okoli . Ministarstva poljoprivrede.

Konvencija o prekograni nim . Konvencija o prekograni nom zaga enju zraka na velikim udaljenostima) Bosna i Hercegovina nije potpisnica brojnih (najmanje 21) zna ajnih multilateralnih sporazuma (i jo mnogo protokola) koji se odnose na za titu okoli a i voda Vije e ministara donijelo je Odluku o ratifikaciji Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama Predsjedni tvo BiH je donijelo Odluku o ratifikaciji Konvencije o nadzoru prekograni nog prometa opasnog otpada i njegovom odlaganju Bazelska konvencija Federalno Ministarstvo prostornog ure enja i okoli a zapo elo je inicijativu za ratifikaciju Konvencije o za titi Dunavskog rije nog bazena Bosna i Hercegovina radi na planovima o ratificiranju i mnogih drugih Konvencija kao na primjer: Konvencija o procjeni prekograni nih uticaja na okoli .      Bosna i Hercegovina je postala lanica nekih me unarodnih konvencija i to kao nasljednik biv e Jugoslavije koja je to ve ranije usvojila (Montrealski protokol.

zraka i zemllji ta. historijskim i kulturnim naslije em na svim nivoima od dr ave entiteta. Slaba privredna razvijenost . Konvencija o za titi i upotrebi prekograni nih vodenih tokova i me unarodnih jezera.stare tehnologije Ne postoji institucionalni okvir za odr ivo upravljanje prirodnim. Konvencija o pristupu informacijama. kantona do op ina i mjesnih zajednica Nedostatak stru nih institucija za razvoj ekolo ko-ekonomskih i socijalno prihvatljivijih modela upravljanja okoli em .efektima industrijskih nesre a. sudjelovanju javnosti u procesu odlu ivanja i pristupu pravosu u (Aarhus konvencija)   Sada nje stanje u BiH    U Bi iH je i prmjetna je intenzivna degradacija od strane ovjeka svih elemenata prirodnog okoli a vode.

br. Novine F BiH´.       Nedovoljna implementacija postoje e legislative i nedostatak sistema ekolo kog monitoringa Neadekvatna politika finansiranja za tite prirodnog. i nedostatak programa za razvoj tr i nog privre ivanja u ovom sektoru Nedovoljna saradnja me uvladinih institucija i sektora. Novine F BiH´. historijskog i kulturnog naslije a. 33/03)   .33/03) ZAKON O ZA TITI OKOLI A (³Sl.br. te slaba saradnja sa sektorom NVO-a Nedostatak informacija i veoma slaba upu enost o zna aju prirodnih vrijednosti Nedostatak informacija o kvalitetnom odr ivom upravljanju u okoli u Ne dostupnost informacija iroj javnosti Pasivnost gra ana  Zakoni na nivou F BiH u oblasti ekologije ZAKON O ZA TITI PRIRODE (³ Sl.

70/06) ZAKON O UMAMA (³Sl. Novine F BiH´ br. Novine F BiH´. Novine F BiH. 37/04) ZAKON O GRA ENJU (³ Sl.33/03) ZAKON O ZA TITI ZRAKA (³Sl. Novine F BiH´.              ZAKON O UPRAVLJANJU OTPADOM (³Sl. Novine F BiH´.54/02). II Tehni ka svojstva bitna za gra evinu PRAVILNIK O UVJETIMA I KRITERIJIMA KOJE MORAJU ISPUNJAVATI NOSIOCI IZRADE STUDIJE UTICAJA NA OKOLI I VISINI NAKNADE I OSTALIH TRO KOVA NASTALIH U POSTUPKU PROCJENE UTICAJA NA OKOLI PRAVILNIK O GRANI NIM VRIJEDNOSTIMA EMISIJE ZAGA UJU IH MATERIJA U ZRAK Z A K O N O FONDU ZA ZA TITU OKOLI A FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE PRAVILNIK O KATEGORIJAMA OTPADA SA LISTAMA PRAVILNIK O UVJETIMA ZA ODRE IVANJE ZONA SANITARNE ZA TITE I ZA TITNIH MJERA ZA IZVORI TA VODA KOJE SE UOTREBLJAVAJU ILI PLANIRAJU DA KORI TE ZA PI E ZAKON O ZA TITI VODA ZAKON O PROSTORNOM PLANIRANU I KORI TENJU ZEMLJI TA NA NIVOU FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE ZAKON O ZA TITI OD JONIZIRAJU IH ZRA ENJA I RADIJACIONOJ SIGURNOSTI I DRUGI  Sadr aj: Zakon o za titi prirode 1 OSNOVNE ODREDBE 2 DEFINICIJE . br. br. br. 33/03) ZAKON O VODAMA (³ Sl. 20/02. br.

Za tita podru ja Za ti ena prirodna podru ja Nacionalni park Spomenik prirode Za ti eni pejza Odre ivanje i progla enje podru ja za ti enim uklju uju i tampon-zone Upravljanje za ti enim podru jem Za ti ena podru ja u Evropi 2.3 OSNOVNA NA ELA 4 NADLE NOST 5 PLANIRANJE ZA TITE PRIRODE Federalna strategija za tite prirode 6 OP E MJERE ZA ZA TITU PRIRODE Za tita pejza a Za tita divljih ivotinja i biljaka Crvena lista Za tita stani ta 7 POSEBNE MJERE ZA TITE PRIRODE 7.1. Za tita divljih vrsta Za ti ene vrste biljaka i gljiva sa Crvene liste Za ti ene ivotinje sa Crvene liste Izuzimanje Uno enje novih ili nestalih vrsta 3. Za tita minerala i fosila 8 INFORMATIVNI SISTEM I JAVNA SVIJEST 9 NADZOR 10 FINANSIRANJE ZA TITE PRIRODE Vlasnitvo i naknade 11 KAZNENE ODREDBE 12 PRIJELAZNE I ZAVR NE ODREDBE .

 Sadr aj: Zakon o za titi okoli a 1 OP E ODREDBE Ciljevi zakona Pravo na okoli 2 DEFINICIJE 3 NA ELA ZA TITE OKOLI A Na elo odr ivog razvoja Na elo predostro nosti i prevencije Na elo zamjene Na elo integralnog pristupa Na elo saradnje i podjele odgovornosti U e e javnosti i pristup informacijama Na elo .zaga iva pla a 4 ZA TITA KOMPONENTI OKOLI A Integrirana za tita komponenti okoli a O uvanje tla Za tita voda Za tita zraka O uvanje biosfere O uvanje izgra enog okoli a Opasne supstance i tehnologije Otpad Buka i vibracije Radijacija 5 INFORMIRANJE I EDUKACIJA O OKOLI U Sistem informiranja o okoli u i prikupljanje informacija Upis podataka o okoli u u druge registre Istra ivanje okoli a i tehni ki razvoj Edukacija. obuka i kultura u okoli u Registar o postrojenjima i zaga ivanjima Aktivno pru anje informacija o za titi okoli a 6 U E E JAVNOSTI I PRISTUP INFORMACIJAMA O OKOLI U Edukacija i kadrovsko ja anje Pristup informacijama o okoli u .

Naknada za pru anje informacija U e e javnosti u odlukama o posebnim aktivnostima Informacije koje se daju na tra enje Pristup pravdi 7 NADLE NOST Savjetodavno vije e za okoli 8 PLANIRANJE ZA TITE OKOLI A Sistem okolinskog paniranja Elementi programskih dokumenata za tite okoli a Federalna strategija za tite okoli a Kantonalni plan za tite okoli a Planovi i programi privrednih dru tava u oblasti za tite okoli a Strategijska procjena okoli a -  Zakon o za titi okoli a nastavak 9 PROCJENA UTICAJA NA OKOLI (EIA) Nadle nost u procjeni uticaja na okoli Projekti podlo ni procjeni uticaja na okoli Prethodna procjena uticaja na okoli Studija o uticaju na okoli Javna rasprava Vjerovatno a prekograni nih uticaja na okoli Odobravanje Studije o uticaju na okoli U e e nadle nog ministarstva u postupcima izdavanja dozvola 10 IZDAVANJE OKOLINSKIH DOZVOLA I SPRE AVANJE NESRE A VELIKIH RAZMJERA Osnovne obaveze operatora Okolinska dozvola Zahtjev Prekograni ni uticaji Izdavanje okolinske dozvole Postoje i pogoni i postrojenja Podaci koje dostavlja operator Ponovno razmatranje i izmjene dozvola Spre avanje i kontrola nesre a ve ih razmjera Informiranje o nesre ama ve ih razmjera .

- Plan spre avanja nesre a ve ih razmjera Izvje taj o stanju sigurnosti Promjene u radu postrojenja Informacija o sigurnosnim mjerama Domino-efekat Unutra nji i spoljnji planovi intervencije Nadle na ministarstva 11 USPOSTAVA STANDARDA KVALITETA OKOLI A Standardi kvaliteta okoli a Obaveze operatora 12 NADZOR 13 DOBROVOLJNI PRISTUP Sistem Eko-ozna avanja Sistem okolinskog upravljanja Dobrovoljni sporazumi 14 FINANSIRANJE ZA TITE OKOLI A Fondovi za za titu okoli a 15 GRA ANSKA ODGOVORNOST ZA TETU U OKOLI U Odgovornost za aktivnosti opasne po okoli Izuzeci od odgovornosti Pretpostavka uzro nosti Pravo na informiranje Finansijske garancije teta nanesena okoli u Nadoknada za izazvanu tetu po okoli 16 ME UENTITETSKA SARADNJA Me uentitetski program za tite okoli a Me unarodna saradnja 17 KAZNENE ODREDBE 18 PRIJELAZNE I ZAVR NE ODREDBE Sadr aj: Zakon o upravljanju otpadom  1 OP E ODREDBE 2 DEFINICIJE 3 OSNOVNA NA ELA prevencija mjere opreznosti odgovornost proizvo a a otpada .

princip zaga iva pla a blizina Regionalnost 4 PLANIRANJE UPRAVLJANJA OTPADOM .Strategija upravljanja otpadom Federacije BiH Kantonalni planovi za upravljanje otpadom Finansijske garancije 5 ODGOVORNOST U UPRAVLJANJU OTPADOM I AKTIVNOSTIMA Odgovornost proizvo a a Odgovornost prodava a Zajedni ki uvjeti za proizvo a a i prodava a Sistem prikupljanja otpada Odgovornost proizvo a a i vlasnika otpada Upravljanje komunalnim otpadom Tretman otpada Skupljanje otpada Kori tenje otpada Transport otpada Odlaganje otpada Deponija Spaljivanje Op i zahtjevi za opasni otpad Katastar zaga iva a 6 PREKOGRANI NI PROMET OTPADA Prekograni ni promet kada je Federacija BiH izvoznik Prekograni ni promet otpada kada je Federacija BiH uvoznik Prekograni ni promet otpada kada je Federacija BiH tranzitna zemlja Op e odredbe za opasni otpad u prekograni nom kretanju 7 NADZOR NAD UPRAVLJANJEM OTPADA 8 KAZNENE ODREDBE 9 NAKNADA TETE 10 PRIJELAZNE I ZAVR NE ODREDBE Postoje a postrojenja i aktivnosti -  Sadr aj: Zakon o za titi zraka .

1 OP E ODREDBE 2 POJMOVI I DEFINICIJE 3 PLANIRANJE 4 POSEBNI IZVORI EMISIJA Ku ni izvori emisije Odobrenje za goriva Postrojenja sa sagorijevanjem i druga industrijska postrojenja Postrojenja za spaljivanje otpada Motorna vozila Sadr aj sumpora u gorivu Goriva za vozila Skladi tenje fosilnih goriva i benzina Ostala isparljiva organska jedinjenja Za tita ozonskog omota a 5 KATASTAR EMISIJA 6 KVALITET ZRAKA Mjerenje kvaliteta zraka Mjere koje se primjenju u podru jima gdje su nivoi vi i od grani nih vrijednosti Situacije izuzetnog zaga ivanja (SMOG) Razmjena informacija Informiranje javnosti 7 NADZOR 8 KAZNENE ODREDBE 9 PRIJELAZNE I ZAVR NE ODREDBE  Sadr aj: Zakon o vodama 1 OSNOVNE ODREDBE 2 OSNOVNA NA ELA I DEFINICIJE 3 RAZVRSTAVANJE POVR INSKIH VODA. VODNO DOBRO I VODNI OBJEKTI .

1 Teritorijalne osnove upravljanja vodama 4.Razvrstavanje povr inskih voda Podjela povr inskih voda Vodno dobro Odre ivanje granice vodnog dobra Javno vodno dobro Zahvati na vodnom dobru Vodno objekti Vrste objekata s obzirom na namjenu Vlasni tvo nad objektima 4 UPRAVLJANJE VODAMA 4. Strategija i planovi upravljanja vodama Strategija upravljanja vodama Planovi upravljanja vodama Program mjera Rokovi za izradu i revidiranje plana upravljanja vodama Priprema prvog plana upravljanja vodama Posebne du nosti agencije za vode u upravljanju vodama Ciljevi za tite okoli a u planovima upravljanja vodama Odre ivanje karakteristika tipova vodnih tijela - Klasifikacija stanja voda Vje ta ka ili jako izmijenjena vodna tijela Postepeno postizanje ciljeva za tite okoli a Modifikacija okoli nih ciljeva Izuzeci od okoli nih ciljeva Konsultovanje javnosti Koordinacija izrade planova za upravljanje vodama Dono enje planova za upravljanje vodama Ostali planovi Povezanost planova upravljanja vodama sa prostornim i drugim planovima Propisi Vlade Federacije 5 KORI TENJE VODA Kori tenje voda Op a upotreba vode Kvalitet vode za pi e Kori tenje vode iz izvora i podzemnih voda Obaveza vo enja evidencije Melioracioni sistemi Obaveza prijavljivanja 6 ZA TITA VODA - .2.

vodnog dobra i vodnih objekata Pobolj anje hidromorfolo kog stanja povr inskih voda Planiranje i izvo enje ure enja Obaveze nadle nih nivoa vlasti Za tita od tetnog djelovanja voda Ugro ena podru ja Poplavno podru je Erozivno podru je Obaveze nadle nih nivoa vlasti Obim za tite od tetnog djelovanja voda .1 Zabrane i ograni enja Op a za tita voda Op a obaveza odvodnje i tretmana otpadnih voda Grani ne vrijednosti za ispu tanje otpadnih voda Zabrana ubrenja i upotrebe sredstava za za titu bilja Ograni enja plovidbe Zabrana pranja vozila Odlaganje i deponovanje opasnih materija ili otpada  - Zakon o vodama nastavak Prijevoz opasnih materija Akcidenti/incidenti Ekolo ki prihvatljiv protok Va enje materijala Referentna i ovla tene laboratorije 6.6.2 Za ti ena podru ja Vrste za ti enih podru ja Podru ja za tite izvori ta vode za pi e Zone sanitarne za tite u planovima upravljanja vodama Odluka o za titi izvori ta Za ti ena podru ja rezervi kopnenih voda Privremena za tita Podru ja namijenjena za titi stani ta ili vrsta Renaturalizacija povr inskih voda Ograni enje u svrhu za tite akvati nih i poluakvati nih organizama 7 URE ENJE VODOTOKA I DRUGIH VODA I ZA TITA OD TETNOG DJELOVANJA VODA Ure enje vodotoka i drugih voda Odr avanje vodotoka.

prognoza i rano upozorenje Faza aktivne odbrane od poplava Na in provo enja mjera Sanacije posljedica tetnog djelovanja voda Op e zabrane Zabrane na poplavnom podru ju Zabrane na erozivnom podru ju 8 INFORMACIONI SISTEM VODA Ciljevi uspostave Informacionog sistema voda Sadr aj ISV Vodni katastar Vodna knjiga Evidencija koncesija na vodama i vodnom dobru Evidencija inspekcijskih pregleda Organizacija i upravljanje ISV Obaveza ustupanja podataka za ISV Pristup informacijama ISV Vrste vodnih akata Sadr aj vodnog akta .. OGRANI ENJA PRAVA VLASNIKA I KORISNIKA ZEMLJI TA ORGANIZACIJA UPRAVLJANJA VODAMA FINANSIRANJE UPRAVLJANJA VODAMA NADZOR NAD PROVO ENJEM OVOG ZAKONA KAZNENE ODREDBE PRIJELAZNE I ZAVR NE ODREDBE  Zakoni Republike Srpske u oblasti ekologije      ZAKON O ZA TITI PRIRODE ZAKON O ZA TITI IVOTNE SREDINE ZAKON O FONDU ZA ZA TITU IVOTNE SREDINE ZAKON O ZA TITI NA RADU ZAKON O UMAMA . prognoza i rano upozorenje Faza aktivne odbrane od poplava Osmatranje.- Osmatranje..

tita od buke. tita zemlji ta. tita od joniziraju eg zra enja. tita uma.Finansiranje za tite okoli a 4. tita voda.Mjere za tite u planiranju i izgradnji: Za Za Za Za Za Za Za Za Za tita zraka. tita flore i faune.Sankcije 6.Inspekcijska kontrola 5.Tranzicioni i finalni propisi . tita prirodnih resursa. tita od otpada i opasnih materija       3.Osnovni propisi 2.     ZAKON O ZA TITI OD JONIZUJU IH ZRA ENJA I O RADIJACIONOJ SIGURNOSTI ZAKON O NAKNADAMA ZA KORI ENJE PRIRODNIH RESURSA U SVRHU PROIZVODNJE ELEKTRI NE ENERGIJE ZAKON O ORGANSKOJ PROIZVODNJI HRANE ZAKON O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJI TU I drugi zakoni  Sadr aj: Zakon o za titi okoli a u RS 1.

Rezistencija na antibiotike ± danas je to sve ve i problem koji nastaje zbog dugotrajnog pretjeranog kori enja antibiotika. ne samo u medicinskoj praksi .

nego i na konvencionalno vo enim farmama, gdje je njihovo kori tenja postalo standardna praksa. To je doprinijelo sve ve em problemu bakterija i superbakterija, otpornih na antibiotike. Na farmi antibiotici se ne koriste samo da se kontrol e bakterijska bolest nego se koriste i za pove anje brzine kojom ivotinje rastu, kada se apliciraju u tzv. subterapeutskim dozama. Dobro razra ene metode omogu uju konvencionalnim farmerima da proizvode hranu jeftinije od organskih konkurenata, to je jedan od razloga, usput, za to je organsko meso skuplje.

Izgleda da postoji veza izme u pojave na antibiotike rezistentnih superbakterija i regularne upotrebe antibiotika, ali jo nije potpuno jasno da li je to povezano s njihovim

kori tenjem na farmama ili u op oj medicinskoj za titi. Kako bilo da bilo to je jo jedan zna ajan problem koji e nas sve natjerati da se zapitamo o standardnim postupcima na farmi, pa ak i u zdravstvenoj za titi. Jedna od tih superbakterija se naziva MRSA (miocin rezistentni Staphylococcus aureus) koji zadaje znatne brige u bolnicama. Staf, kako se e e naziva u medicinskom svijetu, ra irena je bakterija koja je klasi ni mikroorganizam trovanja hranom. Ova bakterija proizvodi enterotoksine koji izazivaju bolest. Ukoliko ovaj staf razvije rezistenciju, nastaje veliki problem, te se u mnogim bolnicama zaista pojavjuje populacija bakterija koja pokazuje

multirezistenciju na lijekove. Ironi no je da bolnice postaju mjesta gdje ustvari mo ete da se inficirate, to u nekim slu ajevima mo e biti bukvalno opasno po ivot. Rezistencija na antibiotike ± danas je to
sve ve i problem koji nastaje zbog dugotrajnog pretjeranog kori enja antibiotika, ne samo u medicinskoj praksi nego i na konvencionalno vo enim farmama, gdje je njihovo kori tenja postalo standardna praksa. To je doprinijelo sve ve em problemu bakterija i superbakterija, otpornih na antibiotike. Na farmi antibiotici se ne koriste samo da se kontrol e bakterijska bolest nego se koriste i za pove anje brzine kojom ivotinje rastu, kada se apliciraju u tzv. subterapeutskim dozama. Dobro razra ene metode omogu uju konvencionalnim

farmerima da proizvode hranu jeftinije od organskih konkurenata, to je jedan od razloga, usput, za to je organsko meso skuplje. Da bi sve bilo jo te e, bakterije mogu tako er ste i otpornost prenose i DNK sa rezistentne na osjetljivu bakteriju. Poljoprivredni antibiotici su manje rafinirani nego oni koji koriste ljudi, i istra ivanja su utvrdila da sadr e relativno visoke nivoe DNK rezistentnih gena. U radu objavljenom u Danskoj 1998. godine navodi se da je tek ne to ispod 80% svih istra enih trupova peradi sadr avalo bakterije, enterokoke u tom slu aju, koje su bile otporne na vankomicin, iroko kori en antibiotik usko povezan sa promotorom rasta avomicinom, koji se donedavno koristio (zabranjen je u EU 1997. g) u peradarskoj industriji. Vankomicin je bio jedan od rijetkih lijekova koji je mogao iza i na kraj sa MRSA. Rezistenca se ne zaustavlja kada se doti ni antibiotik prestane koristiti. Njen razvoj se

preko generacija bakterija koje su nau ile proces adaptiranja na ono to smatraju neprijateljskim. .nastavlja. Vremena sa nevoljama su ispred nas.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful