HUMANA EKOLOGIJA Odsjek: Prehrembeni Smjer: Za tita okoli a



Predmetni profesor: Prof. dr. sc. Mirsad Velad i
Priroda se ne osve uje ljudima, ali im podnosi ra une ! 

HUMANA EKOLOGIJA

Program predavanja: Studenti se upoznaju sa historijskim odnosima ovjeka i prirode, biolo ki i kulturni aspekti ljudske evolucije sa specijalnim naglaskom na pra enje bosansko-hercegova kih i svjetskih izu avanja: ideolo ki trendovi, vrijednost okoli a i etike. Studenti e u iti o presudnim opasnostima za prirodu koje su izazvane ljudskim djelatnostima, unaprje uju i u e o gospodarskim djelatnostima referiraju i osnovne pojmove ekolo ke politike. Osnovne teme:  ovjekov okoli , biolo ki, dru tveni i kulturni sistem  Utjecaj kriza i ekolo kih katastrofa na ljudsku historiju

         

Historijski odnosi dru tva i prirode Degradacija ivotne sredine (voda, zrak tlo): Uzroci, Zaga ivanje, Poreme aji ekolo kih faktora Ekofilozofija iste tehnologije Procesi dru tvene i ekonomske globalizacije Ekolo ki aspekti odr ivosti i razvoja Ekonomija i okoli . Makroekonomski aspekti ekologije i godpodarstva. Poduze e kao ekolo ki sistem Ekolo ka politika. Glavne politi ke metode za tite okoli a. Funkcija ekonomskih metoda. Problemi potro nje sa aspekta dru tvenih i ekolo kih kriza.

Broj sati: 30/30/15 ECTS: 6 

Humana ekologija

Humana ekologija je potpuno nova nau na disciplina. Izraz humana ekologija prvi koriste ameri ki nau nici Bard es i Park (1921) godine. Humana ekologija je u po etku shvatana kao medicinska nauka koja ima zadatak da izu ava uticaj sredine na ovjeka, na ljudsko zdravlje i njihovu me uzavisnost. Prema Troill S. humana ekoligija je bliska geoekologiji ili ekologiji poljoprivrede

(agroekologiji) i socijalne geografije u kojima uo ava veoma prirodni uticaj biologije u konkretnoj metodi istra ivanja. U izu avanju naselja, sela, grada tako er su prisutne metode prirodnih nauka, to je omogu ilo razvoj prostornog planiranja. Humana ekologija izu ava specifi ne odnose koji postoje izme u ovjeka i okoline koja ga okru uje iako te odnose izu avaju i druge nau ne discipline, i to sa razli itih aspekata: biolo kog, tehni kog, sociolo kog, ekonomskog itd. 
Cilj Cilj izu avanja humane ekologije jeste uspostavljanje ravnote e u prirodi i dru tvu, pri emu naro ito va nu ulogu imaju dru tveni inioci. Zato humana ekologija ima osnovni zadatak da istra uje prirodu strukture zajednica. Ekologija je prouzrokovala odre ena nau na opredjeljenja, me u kojima je najzna ajniji

interes za istra ivanje fenomena sredine Äenviroment³ i fenomena habitabilnosti (habitat, habitability). Ovakva orijentacija nau nog interesa vi estruko je bila uslovljena: 1. sadr ajem ekologije koji obuhvata osnovnu vezu ovjek-sredina i vezu sredina- ovjek; 2. specifi no u sredine koja okru uje ovjeka; 3. razvojem interesovanja za regionalnu problematiku, jer se region vrlo brzo ispoljio kao optimalni prostorni okvir planiranja zajednice i njenog okvira³ . 

Humana ekologija

Prema drugim teoreti arima, humana ekologija sadr i neke specifi ne aspekte ljudskih zajednica: na primjer, kori tenja prostora putem naseljavanja u odre enim lokacijama (zona stanovanja ± stambenih

Ovakvo odre enje humane ekologije je u bliskoj vezi ovjeka sa prirodom i prirode sa ovjekom i njihovoj me u-uslovljenosti. Ona je. Imaju i u vidu prethodne definicije humane ekologije. Pored humane ekologije postoje jo sljede e grane: . poslovnog prostora i drugih objekata). Humana ekologija je jedna od ekolo kih grana podijeljenih na osnovu objekta istra ivanja. tehnologija i organizacija. stanovni tvo. kako ka e Sne ana Panteli ta koja ima zadatak da prou ava mjesto i uticaj ovjeka u ekosistemu i ekosistema na promjene koje proizlaze iz tog me u-uticaja. njen nastanak i razvoj mo e se slobodno re i da su njene etiri osnovne teme: okolina.objekata.

Vrste.fitoekologija ± prou ava biljne populacije nj. Prema oblastima koje prou ava ekologija se dijeli na:  . zajednice i odnose sa okoli om  zooekoogija ± prou ava ivotnjske populacije nj. zajednice i odnose sa okoli om  mikroekologija ± prou ava ekologiju mikroorganizama Humana ekologija prou ava ekologiju populacije ovjeka. njegov slo en splet me uodnosa sa okoli em. to je bitno za preventivnu medicinu. Humana ekologija je grana ekologije u podru ju agrosfere. Vrste.

 1. Agroekologija je grana ekologije koja se bavi prou avanjem agroekosistema u kojima se zasniva ivot agrobiocenoza (agrofitocenoza i agrozoocenoza) pod uticajem . Primjenjena ekologija koja ima primjenu u nizu biolo kih i biotehni kih nauka:  medicinska ekologija  umarska ekologija  agroekologija  urboekoogija idr. Teorijsku ekologiju ili op u ekologiju koja se bavi prou avanjem genezisom koncepcijskih pristupa u ekologiji  2.

Agroekkosistemi (poljoprivrednoproizvodne zajednice) su objekti istra ivanja agroekologije u cilju postizanja maksimalne koristi za ovjeka. ljkovito bolje. vo e. Agrofiticenoze: itarice. doma e ivotinje npr. koljke. Goveda koja daju vi e mlijeka ili koja su povoljnija za uzgoj i tov mesa i dr. aromati no bilje i dr koje su korisne za ovjeka. povr e. Agrozoocenoze: ribe. .prirodnoh i antropogenih ekolo kih faktora.

esto su uzroci nepopravljivih teta za ljudsko dru tvo.Ekourbologija je grana ekologije u podru ju tehnosfere. otuda ekologija ima veliki zna aj u za titi prirode. Danas se sve vi e radovi iz ove grane ekologije bave problemima nastanka i funkcionisanja antropogenih ekosistema. . Ukoliko je ekologjia razvijenija. rijakama i morima. Nedovoljno poznavanje ekolo kih zakonitosti i neodgovorno pona anje ovjeka. a integracije uspje nije. livadada. ovjekovo mi ljenje (ekolo ka svijest) o prirodi bi e pozitivnije. koja prou ava promjene ekolo kih uslova ljudske aktivnosti u urbanim ekosistemima. Jedan od globalnih ekolo kih problema: . ovjek sve vi e mjenja prirodne i razvija vje ta ke ekosisteme pri emu se mijenjaju prirodni ekolo ki ekosistemi u umama.

Ove probleme razrje ava ekologija u saradnji sa drugim naukama te tako doprinosi o uvanju kvaliteta ivotne okoline.Pove anje populacije ljudi. zemlju. biocenozu) to dovodi do te kih poreme aja u biosferi. vodu.  OVJEKOV OKOLI ovjekov okoli (ili ivotna sredina) naj e e se defini e kao ukupnost ekolo kih uslova i uticaja koji okru uju ovjeka. Okoli em ( ivotnom sredinom) . ozbiljno ugro ava prirodnu sredinu i (vazduh. sve ve a prenaseljenost. naro ito u gradovima.

ozna avamo ono ime je ovjek direktno ili indirektno povezan. ikoro shva eno okoli obuhvata sav materijalni svijet koji okru uje ovjeka  OVJEKOV OKOLI ovjekov okoli predstavljaju svi materijalni sistemi razli itog stepena integracije i nivoa evolucije:  fizi ki  hemijski  biolo ki  socijalni  misaoni  tehni ki sistemi . ono od ega zavisi njegov ivot.

tako imamo:  modifikovani ovjekov okoli sa svojim osnovnim prirodnim svojstvima tj. Osnovni elementi okoli a su: vazduh. ovjekov okoli se odre uje i kao «materijalna sredina» u kojoj on ivi i radi. kratko ili dugotrajno na ovjeka i sva iva bi a. hrana. ja eg ili slabijeg intenziteta. nisu degradirana  okoli sa degradiranim i izgubljenim prirodnim osobinama. biljke. voda. Pod uticajem ovjeka nastaju novi oblici sa ve im ili manjim stepenom modifikacije. predmeti koje koristi i objekti koje je ovjek izradio u datom prostoru i vremenu. ivotinje.koji mogu uticati direktno ili indirektno. zamlji ta. Ovdje se pojavljuju novi oblici ekosistema ( agroekosistemi. urbaniekosistemi i .

a to je u stvari geobiosfera planete Zemlje.to je cjelokupan prostor neposredno ili posredno dostupan ovjeku.dr. koji ugro avaju biodiverzitet i kvalitet okoli a ( ivotne sredine). a u u em smislu rije i to je dio geobiosfere u kome ovjek mo e ivjeti bez obzira na da li je rije o prirodi koja je manje ili vi e . Da li znate kada je ovjek po eo mjenjati okoli ? Kada su njegove izmjene po ele biti nereverzibilne?  OVJEKOV OKOLI ovjekov okoli ja jedinstvo dvaju ekolo kih sistema:  Prirodnih .).

 Prirodni ekosistemi Karakteristike prirodnih sistema:  nastali su prirodnim putem nezavisno od ovjeka  iva bi a u okviru kojih se     odra ava materija proti e energija ostvaruje ravnote a uspostavljaju strukturni odnosi .modifikovana ili sasvim rije o neizmjenjenoj «divljoj prirodi». ovjek sam sebi stvara nove uslove opstanka i razvoja.  Vje ta kih ± ovjek da bi mogao ivjeti sa prirodom vr i izmjenu materije (tj ostvaruje odre enu vrstu metabolizma) i koju «prisvaja» i mijenja.

mogu asimilirati negativne posljedice koje nastaju u sistemu i autogeno regenerisati  otvoreni su i za ulazak svih elemenata ovjekovi vje ta ki sistemi ² karakteristike:     nastali su organizovano ili pod uticajem ovjeka shodno njegovim ciljevima i potrebama nepotpuni su jer ne mogu egzistirati samostalno. vr i cirkulacija u smislu propadanja i obnavljanja pojedinih dijelova sistema  ostvaruje stabinost. ve ive na ra un sistema iz vanjske sredine koju reguli e ovjek zatvoreni su jer ne mogu primati vanjske elemente ako nisu u sistemu predvi eni funkcionalni su jer su predvi eni da bi ostvarili neku funkciju .

. pedozaga enje. biodiverzitet) prenaseljenost prostora  Da regulisati razvoj populacije bi se za titilo zdravlje ljudi potrebno je ljudi. hidrozaga enje. te prihvatiti multidisciplinarni pristup u rje avanju najve ih ekolo kih problema ugro avanja okoli a ( ivotne sredine).     nezaposlenost lanova ekosistema ( ovjeka) i tu dolazi do pogor avanja uslova ivota biolo ki faktori biljnog i ivotinjskog porijekla sve vi e dobijaju na rezistentnosti to se odra ava na kvalitet ivotne sredine hrana kao najve i potencijalni nosilac tetnih agenasa kompnenti ivotne sredine su sve vi e ugro ene (aerozaga enje.

ovjek ima nevjerovatnu mo da stvara i mijenja ekosisteme (geobiosferu) a time da . Sa biolo ke strane ako gledamo ljudska ruka je organ koji konkretno ini ono to mozak zami lja. razvojem rada razvijala se i ruka (odvajanje palca od ka iprsta omogu ilo je da ovjek pravi uda u okviru svog ivota) koja je povratno doprinijela razvoju i rastu mozga. sposobnost stvaranja. razvijena aka. pismo to mu je omogu ilo da se stvori civilizacija i kultura. U evolutivnom vremenu ovjek je dobio najkvalitetnije morfolo ko ±fizi ke i anatomsko psihi ke ososbine: uspravno dr anje. govor.

afirmacija u dru tvu) ekonomski aspekt (materijalna dobra) ekolo ki aspekt ( ista i kvalitetna ivotna sredina) Ekologija ovjeka (Homo sapiens) prou ava veoma slo en splet me uodnosa ovjeka kao specifi nog biolo ko-psiholo kog bi a i njegove ivotne sredine. .doprinosi kvalitetu ivota odnosno zadovoljavanju ljudskoh potreba. radno mjesto. Sam kvalitet ivota defini emo sa vi e aspekata:     fizi ki kvalitet (osnovne potrebe za hranom odje om i stan) socijalni kvalitet ( kultura.

Pri ovom posebnu pa nju treba obratiti na:  ovjeka predstavljenog u vidu jedinki populacije i ukupne populacije na Zemlji  ivotnu sredinu ovjeka koju grade ekolo ki sistemi  intarakcije izme u ovjeka i ivotne sredine ovjekov polo aj u biogeosferi je u odnosu na sva ostala iva bi a specifi an i jedinstven. ogleda se u dvostrukoj funkciji:  ravnopravan je biolo ki lan ekosistema .

 ULOGA OVJEKA NA ZENLJI . aktivno je kreativan faktor koji ciljano utje e na funkcionisanje ekosistema i formira svoj prirodni i kulturni okvir ivljenja. ovjek svojjim raznovrsnim aktivnostima neprekidno mijenja ivotnu sredinu vi e u pozitivnom (pobolj avanje kvalitete ivota) a manje u negativnom pravcu (ugro avanje. naru avaje. zaga enje ili krajnja destrukcija) koji mo e da ugrozi i opstanak ovjeka na Zemlji.

eksploatacija fosilnih goriva. Porast naseljenosti (broja stanovnika). urbanizacija. uvjetovane ekonomske i ekolo ke migracije i drugo sve su vi e danas pitanja i rasprave svjetske me narodne politike. Danas ne postoji ni jedan ekosistem koji nije u ve oj ili manjoj mjeri promjenjen ili na kojeg je ovjek utjecao svojim djelatnostima. danas se one doga aju unutar stolje a ili ak za desetak godina. industrijalizacija. ribarstvo. kr enje uma. intenzivna pojoprivreda. vode i tla. Promjene na na oj planeti koje su se prije doga ale (odvijale) milijunima godina.   PROMJENE GLOBALNOG OKOLI A . nedostatak vode za pi e. one i enje zraka. ovjek danas apsolutno dominira u ekosferi.

akumulaciona jezera. temperatura povr inskih slojeva okeana. povr inski kopovi. kisik.). industrijska podru ja i dr)  OPTERE ENJE OKOLI A Optere enje okli a = visina populacije x ivotni standard x tehnologija . urbanizacija.. azot. smajivaje prirodnoh resursa ( ume. minerali. promjene globalnih procesa ( vodik. preoblikovanje povr ine Zemlje (vegetacijski pokrov.Promjene globalnog okoli a ukju uju:      promjene osnovnih parametera ekosfere (atmosferski plinovi.. brojnost i raspored stenovni tva). erozija. biodiverzitet). okeanske struje). strukturne izmjene ( pro irivanje pustinja. ugljik.

tetne tvari su dijele na primarne (one koje direktno izazivaju tetu) i sekundarne (one koje nastaju u okoli u putem nekih hemijskih promjena). vi i standard.( to je ve a brojnost populacije. iva bi a i ekosisteme.  . ve a potro nja sirovina i energija u proizvidnom procesu to je ve e optere enje okoli a)  Optere enje okoli a ili zaga enje okli a se defini e kao djelatnost ovjeka kojom se uzrokuje unos energije ili tvari u okli koje o te uju ljudsko zdravlje.

Me utim. Teorije o za titi ivotne sredine Industrijska revolucija i nau no ± tehni ki progres koji je pratio. Uspje no obezbje ivanje eksponencijalnog ekonomskog rasta pretpostavlja neograni ene izvore energije i sirovina. Tako se . uticali su na odnose izme u ovjeka i prirode. Zaga enost osnovnih ivotnih uslova (vazduha. saznanje da je ivotna sredina ugro ena i da su sve neophodne materijalne i energetske rezerve iscrpive pokre e mnoge nau nike na razli ite ideje o rje avanju ekolo ke krize. vode i zemlji ta) dostigla je alarmantne razmjere.

koji je po etkom 19-og vijeka definisao takozvani zakon apsolutne prenaseljenosti. Zato sve vi e raste interesovanje za teorijska razmatranja ekolo kih problema u koja se uklju uju: ekonomski rast. posljedice koje su njima stvorene. rast stanovni tva.javljaju teorije i prijedlozi modela za nala enje izlaza iz krize. tehni ki progres.  Teorije o a titi ivotne sredine Teorija maltuzijanstva Dobila je ime po engleskom sve teniku i ekonomisti Tomasu Maltusu. Su tina tog Äzakona³ je u slijede em: da se stanovni tvo mno i br e (geometrijskom  .

po ovoj teoriji. kontrolu ra anja radni ke klase i drugih ni ih socijalnih slojeva. a proizvodnja sporije (aritmeti kom progresijom) te je tako neminovan raskorak izme u broja stanovnika i sredstava za ivot. seksualnu uzdr ljivost ± apstinenciju. le i u visokoj populaciji i Äprirodnim³ zakonima. Teorija Äutihnuto prolje e³ . Za odr avanje ravnote e predla e se rat koji je posljedica djelovanja Äzakona apsolutne prenaseljenosti³. a ne u dru tvenim odnosima. progresijom). Uzrok bijede. Da bi ovje anstvo opstalo. Zato Maltus predla e sklapanje brakova u poznijim godinama. mora se uspostaviti ravnote a izme u broja stanovnika i proizvodnje hrane.

prvenstveno DDT. Teorija ³cijene ekonomskog rasta³ (grani ne koristi) Ova teorija dovodi u pitanje cjelishodnost daljeg ekon.a. i na tlo i vodu nije se pomi ljalo. rasta. Pojavila se 1967. Oni su imali mo da masovno uni tavaju biljne i druge teto ine.Da bi se dobili to ve i prinosi u poljoprivredi pedesetih godina na ega vijeka zavladalo je veliko interesovanje i raspolo enje prema efikasnosti novih izuma ± hlorovanih ugljikovodika. godine u Mi anovoj knjizi ÄCijena ekonomskog rasta³. Na posljedice primjene ovih otrovnih materija ba enih u vazduh. Autor se zala e za stabilnu privredu  .

sociologa. a ne do pove anja dru tvenog blagostanja.ali i za potrebnu pa nju o odr avanju kvaliteta ivotne sredine i ukazuje da se pri proizvodnji i formiranju cijene. grupa ekonomista. zbog ega e daljim nastojanjem politike ekonomskog rasta u razvijenim kapitalisti kim zemljama najvjerojatnije do i do opadanja.  Teorija granica rasta (globalne ravnote e ± nultog rasta) Po etkom 70-tih godina u Rimu. politi ara i . geneti ara. bilo koga proizvoda ne ra una sa onim tetama (zaga enjima) koje se javljaju u sredini kao posljedice proizvodnje.

ve se rje enja moraju tra iti za globalno dru tvo. . Njihov stav polazi od stanovni tva da problemi zaga enosti ivotne sredine i brzog demografskog rasta imaju svjetski karakter i da se zato borba za bolju ivotnu sredinu ne mo e rje avati parcijalno na nivou pojedinih nacija.rukovodilaca nekih velikih svjetskih istra iva kih centra osnivaju poznati Rimski klub.U okviru ove teorije isti u se dva izvje taja.

najvi e zbog zaga enosti koja ne bi mogla prirodnim putem da se savlada. Drugi izvje taj ± eksponencijalni privredni rast iscrpljuje prirodne. godine. . Nasuprot ovome. do krize katastrofalnih razmjera do lo bi oko 2020. A to ima za posljedicu naglo opadanje proizvodnje hrane.Prvi izvje taj ± zaklju ak je da se ekolo ka kriza koja vodi ekolo koj katastrofi mo e izbje i i da se ostali promjenljivi elementi sistema mogu dr ati pod kontrolom jedino smanjenjem stope ra anja. stanovni tvo eksponencijalno raste. ako je potrebno i na drasti an na in ograni avanjem proizvodnje hrane. Ako rast nastavi istim tempom. mineralne i energetske rezerve pa se zato mora kapital ulagati u njihovo obezbje ivanje.

voda.Degradacija ivotne sredine (voda. zrak tlo): Uzroci. uslove . Zaga ivanje.nepo eljne promjene stanja okoli a koje tetno djeluju na ive organizme. kojima je organizam izlo en i na koje on djeluje. fizi ke i biolo ke prirode. tlo. Poreme aji ekolo kih faktora  Utjecaj ovjeka na okoli OKOLI -Prirodno okru enje ± zrak. Zaga ivanje okoli a. klima i iva bi a u ukupnosti uzajamnog djelovanjaili sveukupnost djelovanja hemijske.

Zaga ivanje ± je tetna tvar ili tetni oblik energije koji. EMISIJA ± proces ispu tanja tetnih tvari ili tetnih oblika energije u okoli . IMISIJA ± pojava. izazivaju degradaciju (djelimi nu ili potpunu) okoli a.njihovog ivota. poljoprivreda) koji ispu taju tetne tvari ili tetne oblike energije u okoli . doma instva. ispu teni u okoli . irenja tetne tvari ili tetnog oblika energije u okoli u . . TRANSMISIJA ± proces difuzije t.j. koncentriranje tetne tvari ili tetnog oblika energije na konkretnom mjestu u konkretnom vremenu u okoli u . transport. nagomilavanje. ZAGA IVA ± fizi ka ili pravna osoba (industrija. kulturno povjesne spomenike i dr.

t. kojima se sprije ava one i ivanje okoli a. propisa i normi. tajfuni  erozije .proces koji obuhvata sveukupnost mjera. ZAGA ENJE BIOSFERE Uzroci one i ivanja okoli a  Prirodni uzroci:  klimatski uvjeti  potresi  vulkanske erupcije  poplave  po ari  uragani.MONITORING ± pra enje stanja okoli a. te se pobolj ava kvalitet okoli a. postupaka. Sistem mjerenje emisija. imisija.j. pra enje kakvo e okoli a i svih promjena stanja okoli a ZA TITA OKOLI A .

. Promjene u hidrosferi ± otpadne vode.. termopolucija. .. ozonske rupe. zakiseljavanje voda. globalno zagrijavanje..Antropogeni uzroci:       demografski porast urbanizacija (megalopolisi) eksploatacija prirodnih resursa industrija i energetika transport poljoprivredna proizvodnja  ZAGA ENJE BIOSFERE Utjecaj na atmosferu ± efekat staklenika. . kisele ki e..

pesticidi. povr inski kopovi.. Ostali problemi.. Izvori energije ± energetske sirovine (goriva) potro nja i sagorjevanje. otpad. herbicidi.  ZAGA ENJE BIOSFERE PRIRODNI..Promjene na tlu ± erozije. .. BIOHEMIJSKI procesi (cikli ki procesi): fotosinteza tro enje organska tvar .

. .intenzivna poljoprivredna proizvodnja.industrija.) .H.O. .urbanizacija i neplansko ireneje gradova i sl.N) razgradnja ANTROPOGENE PROIZVODNE AKTIVNOST (jednosmjerni procesi): sirovine otpad  proizvod ZAGA ENJE BIOSFERE Uzroci zaga enja LITOSFERE .transport.povr inska eksploatacija (kamenolomi i sl. .elementarne tvari otpad (C.

nekontrolisana i prekomjerna sje a uma Zaga iva i: .pesticidi. .pridr avanje normi i propisa za za titu litosfere . ..otpadne vode . opasni) . industrijski.svi zaga iva i hidrosfere i atmosfere.politika ure enja prostora ( plansko planiranje za danas i za sutra) .umjetna gnojiva .atmosferske oborine (kisele ki e). .  ZAGA ENJE BIOSFERE NEKE OD MJERA ZA TITE litosfere: . .otpad (komunalni.

.primjena savremenih metoda obrade u umarstvu i poljoprivredi koje uvaju kvalitetu tla  ZAGA ENJE BIOSFERE Zaga iva i hidrosrefe -industrija -poljoprivreda -promet -doma instva .ekolo ka i ekonomska valorizacija definiranja gra evinskog zemlji ta . industrijski otpad) .otpad (organskog porijekla.

P . .sistemska i kvalitetna ZA TITA IZVORI TA . Pb. Cd.  ZAGA ENJE BIOSFERE MJERE ZA TITE hidrosfere: .- - industrijske otpadne vod (fenoli.pravilan IZBOR gra evinskih LOKACIJA .(deter enti.kiseline.. umjetna gnojiva).izgradnja URE AJA ZA PRO I AVANJE voda . Hg. pesticidi toplota radioaktivnost N.primjena SAVREMENIH TEHNOLO KIH .lu ine) te ki metali.. Cr.

NOX. haloni smog.) - ovjekovo djelovanje(transport. klimatske promjene i sl.prirodni ( vulkani.- - RJE ENJA u za titi voda primjena nacionalnih i me unarodnihNORMI I PROPISA uspostavljenje mre e eko ± monitoringa  ZAGA ENJE BIOSFERE Zaga iva i atmosfere: . a pra ina toplota radioaktivna zra enja isl .doma instva) Aerozaga iva i CO2. dim. CO freoni. industrija. SOX. termoelektrane.

transportnih sredstava) mjere za sanaciju one i enja (kori tenje specifi nih tehnolo kih rje enja za sprije avanje ispu tanja u atmosferu ve nastalih emisija one i ivala. filteri. ZAGA ENJE BIOSFERE MJERE ZA TITE atmosfere:  mjere za spre avanje zaga ivanja (ispravno biranje energenata . sirovina. industrijskih procesa. )  .

Kad industrijalizacija postane glavna odlika ljudskih nastojanja. Naro ito je sagorijevanje uglja uzrokovalo mnoga zaga enja zraka sumpor dioksidom i a u u gradovima tokom XIX vijeka.  AEROZAGA ENJE AEROZAGA ENJE Pored prirodnih antropogene emisije su zna ajnije i koli inski (kvantitativno) su u porastu zbog porasta ljudske populacije. a tako er i tehnolo ki napredak rezultira u emisiji zaga iva a. zaga enje zraka je postalo intenzivnije. tada su prvi put i bili zabilje eni slu ajevi naru avanja .

Ukoliko se gasovi odmah ne hlade oni odlze visoko u atmosferu to je povoljna sisuacija sa aspekta zaga enja. gra evina i ekosistema.ljudskog zdravlja.  Aerozaga enje i meteorolo ki uslovi tetni gasovi koji napu taju dimnjake odlaze u atmosferu da li e poslije izvjesne h padati zavisi od promjene tzraka sa visinom. do i e do padanja polutanata u neposrednoj blizini izvori ta. Ukoliko temperatura gasova na visini naglo padne i postane ni a od okoline. . jer se polutanti disperguju daleko od izvori ta pa ne mogu imati tetna dejstva u blizini izvori ta.

Sve je uvjetovano t razlkama. vjetar i temperature predstavljaju najva nije mehanizme uklanjanja polutanata iz atmosfere. U toj situaciji ne mo e do i do do znatnije raspodjele polutanata. Pod dejstvom sun evog zra enja dolazi do fotohemijskih reakcija izme u pojedinih supstanci u zraku. a oborine (ki a. . Polutanti koji dospiju u atmosferu razbla uju se usljed difuzije i mje anja.  AEROZAGA ENJE Akcije ubla avanja tetnih efekata: 1) konstrukcija visokih dimnjaka koji ire emisiju (takozvano '' razbla enje zaga enja'').est je slu aj da t° zraka sa h raste umjesto da opada. snijeg).

konstrukcije elektrana.  AEROZAGA ENJE Kontaminacija atmosfere SO2 i a u je karakteristika inicijalne faze urbanog zaga enja zraka tokom 1880-tih godina (industrijska revolucija). zamjena ve ine izvora toplote i energije koji su sagorijevali ugalj) i 4) uklanjanje zaga enja iz otpadnih gasova prije njihovog ispu tanja u atmosferu. Ovakav tip zaga enja zraka esto zvan kao reduciraju i ili Londonski tip smoga . 3) redukcija ukupne emisije centralizacijom produkcije energije ( npr.2) prelazak na '' ista'' ugljovodoni na goriva kao to su metan i ulje.

± dim i ''fog'' ± engl. CO2. spojevi HCl. pesticidi. azbestna i lebde a pra ina. ozon itd Tvrde estice: dim nesagorjelih dijelova (pepeo) i neizgorjelih dijelova ( a ).Rrije ''smog'' je kombinacija rije i ''smoke'' ± engl. pra ina. POLUTANTI GLAVNE VRSTE Plinovi: CO. radioaktivni aerosoli.5 i 10 mcm Aerosoli: smje a tvrdih i lebde ih estica pre nika ispod 50 mcm. kadmij. koji nastaju tokom disperzijskih procesa. ± magla. HF. NOx. kada se ve e estice rastavljaju na manje i ve inom su to halogenirani ugljikovodici. cementna. respirabilna pra ina kod koje su estice veli ine izme u 0.  AEROZAGA ENJE . NH3. ugljikovodici (CnHn). olovo. lete i pepeo iz termoelektrana.

gdje je velika emisija ugljovodonika i azot aksida koji poti u od automobila i industrijskih izvora i gdje su atmosferske inverzije temperature u estale. reduciraju i smog po zna aju je zamijenjen sa oksidiraju im ili Los An eleskim tipom smoga. uglavnom poznati kao ozon i peroksiacetil nitrat. Oksidiraju i tip smoga se pojavljuje u sun anim krajevima. To su .Do izvjesnog stepena. Oksidiraju i smog se formira kada se primarno emitirana zaga enja transformi u pomo u kompleksne fotohemijske reakcije u sekundarna zaga enja.

nikl. pra ina sadr i toksi ne elemente kao to su arsen. oksidi azota (NOx). vodonik sulfid (H2S). metan (CH4).  AEROZAGA ENJE Najva niji zaga iva i zraka su: sumpor dioksid (SO2). Ove sitne estice uklju uju inertne silikate ili druge minerale.oni sekundarni gasovi koji su najvi e tetni za ljude i vegetaciju i ozna eni kao oksidiraju i smog. postoje zaga iva i kao to su pare ugljikovodonika i elementarne ive i estice malog dijametra (<1µ). bakar. itd.. amonijak (NH3). oksidi karbona (COx). organske aerosole emitovane kao dim dobijen organskim sagorijevanjem i zgusnute . Dalje. olovo. ozon (O3) i peroksiacetil nitrat (PAN).

O3 i PAN se ne emitiraju direktno u atmosferu.3 ± 1 ppm. Tako. Mnogi od ovih zaga iva a zraka su i prirodni i antropogeni izvori emisije. ali su proizvedeni sekundarno u atmosferi kompleksnim fotohemijskim reakcijama. . U atmosferu dolazi kao posljedica izgaranja fosilnih goriva (ugalj. SO2 je bezbojan gas o trog mirisa kojeg ulo mirisa regisruje u koli ini 0. vulkanskom aktivno u i dobijanjem odre enih metala (Cu.ugljovodonike velike molekularne te ine ka to su cikli ki aromati. nafta).Sumporni gasovi se u velikoj mjeri emituju kao SO2 i H2S.  AEROZAGA IVA I SOx.

Pb, Zn, Fe) iz njihovih sulfidnih ruda nastaje SO2. Fiz - hem osobine Pod normalnim uslovima gas brz boje. Na grlo djeluje nadra uju e, pri velikom pritisku i niskoj temperaturi prelazi u te no stanje. Te i je od vazduha 2,2 puta. Nije zapaljiv niti potpoma e gorenju. 

AEROZAGA IVA I -

Sa stanivi ta aerozaga enja va no je znati da stupa u reakciju sa mnogimjedinjenjima. Reakcije mogu biti fotohemijske i kataliti ke. Atmosferska reakcija u kojoj se SO2 oksidira do SO4-2 je prikazana kao to slijedi: SO2 + OH (1) HO ‡ SO2

SOx

HO ‡ SO2 + O2 HO2 + SO3 (2) SO3 + H2O H2SO4 (3) H2SO4 2H+ + SO4-2 ( u vodenoj otopini) (4) Uo ljivo je da se reakcija (4) pojavljuje samo u vodenim otopinama kao to su kapljice ki e.

Najve i prirodni izvori emisije SO2 su vulkani i umski po ari. Emisija SO2 oksidacijom organskog fosfora za vrijeme umskih po ara nije dobro izmjerena, ali se procjenjuje da vulkanska emisija iznosi do 12 mil tona sumpora godi nje (12x106 tona/godi nje), naro ito za za velike erupcije je procijenjena emisija vi e od 1 milion tona.

Oko 90% ukupne vulkanske emisije sumpora se pojavljuje kao SO2 i 10% kao H2S. Antropogena emisija SO2 u atmosferu je mnogo ve a nego prirodna emisija i procijenjena je na 63-72 x 106 tona godi nje. Najve i izvor SO2 je sagorijevanje fosilnih goriva, oko 54% od ukupne antropogene emisije. 

AEROZAGA ENJE

H2S

H2S je gas neprijatnog mirisa na pokvarena jaja, kojeg ulo ljudskog mirisa uobi ajeno detektuje u koli ini < 1 ppm. U atmosferi, vrijeme zadr avanja H2S je < 1 dan, jer se brzo oksidira do SO2.

Atmosferski SO2 se kona no transformi e do aniona sulfata (SO42). Brzina oksidacije SO2 je u opsegu od < 1 do 5% h tokom dana, a na proces uti e intenzitet sun evog svjetla, vla nost i prisustvo azotnih oksida, ugljovodonika, jaki oksidansi i kataliti ke estice koje sadr e metale. Zbog umjerene du ine vremena zadr avanja (oko 4 dana), ve ina SO2 biva transportovana na daljinu od po etne ta ke emisije i biva oksidirana ili deponovana na zemlji tu. 

AEROZAGA ENJE

H2S U atmosferu doloazi pri raspadanju biljnog i ivotinjskog porijekla ± biolo ka razgradnja.

4 % trajno o te enje nervnog sistema. Pri manjim kocentracijama u zraku 0. gu enje i smrt usljed povrede centra za disanje.  AEROZAGA ENJE Antropogene emisije H2S su od nekih hemijskih industrija. te i je od zraka. Pri du em djelovanju od 0.1-0. karakteristi nog mirisa (pokvarena jaja).Fiz ± hem osobine Gas bez boje. Kod ve ih konc-ja 0. nos i grlo (krvava pljuva ka-na eta plu a). ovjek radnik ako se navikne na njegovo prisutstvo prestaje ga osje ati.4% ra unato na zapreminu grize za o i.5 % u zraku nastaje nadra enost sluznih ljezda.1-0. sredstava za tretman otpada i .

59 % je potjecalo iz prirodnih izvora. Kombinovanjem informacija za SO2. H2S. i druge sumporne gasove. Prirodne emisije su aproksimativno bile podijeljene izme u sjeverne i ju ne hemisfere.ivotinjskog ubriva. . Od ukupne emisije sumpora 251x106 tona godi nje u 1976. to ukupno iznosi 3x106 tona godi nje. mo e se procijeniti ukupna emisija sumpornih gasova. a biogena emisija je podjednako bila podijeljena izme u okeanskih i kopnenih izvora. godini.

Glavni prirodni izvor amonijaka je emisija iz mo varnog zemlji ta. Zajedno NO i NO2 su prikazani u skra enom obliku kao NOx. a izvori uklju uju sagorijevanja: uglja (3 x 106 tona god). azot monoksid (NO). Amonijak se u atmosferi oksidira do NOx gdje ima vrijeme zadr avanja 7 dana. NH3 . azot dioksid (NO2) i diazot oksid (N2O). Procijenjeno je da je ukupna prirodna emisija amonijaka > 109 tona godi nje. Antropogena emisija amonijaka je mnogo manja.2 x 106 tona god). AEROZAGA ENJE ± AZOTNI GASOVI Azotni gasovi sa stanovi ta zaga enja su: amonijak (NH3). U atmosferu dospijeva i iz tehnolo kih procesa u kojima . gdje je amonijak proizvoden kao posljedica odlaganja organskog materijala. gasa i ulja ( 1x106 tona god) i tovili ta goveda (0.je bezbojan gas.

 AEROZAGA ENJE- AZOTNI GASOVI N2O je bezbojan i netoksi an gas. ponekad se naziva i gas za smijanje jer proizvodi blagu euforiju. N2O se u medicini koristi kao blagi anestetik. boja. N2O se u medicini koristi kao blagi anestetik. ponekad se naziva i gas za smijanje jer proizvodi blagu euforiju.se dobija aminijak ili se koristi kao sirovina. N2O je bezbojan i netoksi an gas. municije. Industrijska emisija N2O je u vezi sa sagorijevanjem goriva i iznosi oko 6 x106 tona godi nje. Amonijak se koristi za proizvodnju eksploziva. ljepila. vje ta kog ubriva i dr. ali je mnogo ve a biolo ka emisija oko 18 .

2 ppm (izra eno kao N2O).x 106 tona god. najve im dijelom rezultat anaerobne. mikrobiolo ke denitrifikacije nitrata u zemlji i vodi. Procijenjeno je da moderna poljoprivreda pove ava ukupnu emisiju N2O za 50 % te je stoga koncentracija N2O u atmosferi porasla za 0. U zaga enoj atmosferi su ovi gasovi prisutni sa oko 0. NO se relativno brzo oksidira .2 ± 0. dok je N2O crvenkaso-sme . oprog mirisa koji iritira respiratorne membrane.3 % po godini tokom posljednjih 20 ± 30 godina.  AEROZAGA ENJE- AZOTNI GASOVI NO je bezbojan gas bez mirisa i okusa. U atmosferi.

koji zajedno prevazilaze ukupne antropogene emisije. najvi e zbog pote ko a u procjeni emisije kao rezultat denitrifikacije u zemlji tu.do N2O sa naknadno opisanim reakcijama.u vodenim otopinama (7) NO i NO2 imaju velike prirodne izvore. gdje se diskutira o fotohemijskom zaga enju zraka.  AEROZAGA ENJE Najve i prirodni izvori NOx su slijede i: 1) Emisije iz zemlji ta i vode kao rezultat bakterijske denitrifikacije nitrata. prema slijede im reakcijama: NO + HO2 NO2 +OH (5) NO2 + OH HNO3 (6) HNO3 H+ + NO3. NO i NO2 se u atmosferi eventualno oksidiraju do NO3-. Ukupna emisija iz zemlji ta je procijenjena na oko . Zna ajno je neizvjesna magnituda prirodnog fliksa NOx u atmosferi.

koji proizvode NOx oksidacijom organskog N tokom sagorijevanja i oksidacijom atmosferskog N2 do NOx .4 x 106 tona godi nje ( kao NO2. oksidacija organskog N do NO na visokoj temperaturi + neka oksidacija N2 tokom sagorijevanja). 3) Sagorijevanja biomase. rang procjene 11-60 x 106 tona godi nje. 2) Fiksacija diazota pomo u svjetla. Najve i antropogeni izvori su udru eni sa sagorijevanjem fosilnih goriva. oksidacija N2 do NOx na visokoj temperaturi i pritisku. Posljednje procjene antropogenih emisija NOx se kre u od 36±69 x 106 tona godi nje (izra en kao N2O). Procijenjena ukupna fiksacija sa ovim procesom je oko 9 x 106 tona godi nje (kao NO2).

do kompleksnih visokomolekularnih spojeva kao to su policikli ni aromatski ugljovodonici.umski po ari. polaze i od gasovitog metana (CH4). Najva niji izvori emisije CH4 su: mikrobiolo ka fermentacija u anaerobnim mo varnim zemlji tima. dok ostali ugljovodonici zajedno zaprimaju < 1 ppb. AEROZAGA ENJE- Ugljovodonici Ugljovodonici su hemijski veoma raznolika grupa zaga iva a zraka. Emisija CH4 je najve im dijelom prirodna. Procjene emisija: Ukupna emisija CH4 je oko 300 x 106 tona godi nje do 1600 x 106 tona godi nje. slijede razli iti oblici ugljikovodonika u gasnoj fazi. Tipi na pozadinska koncentracija CH4 u atmosferi je 1.Prirodne emisije ugljovodonika bez .5 ppm. manja izvori ta gasa iz prirodnih izvora i naslaga uglja i CH4 proizveden nepotpunom oksidacijom organske materije .

Svi oni su sekundarni zaga iva i.metana se kre u oko 200 . butan i pentan od naslaga fosilnih goriva. propan.  AEROZAGA ENJE. Antropogene emisije ugljovodonika bez CH4 su od automobila. Prirodna emisija ugljovodonika bez CH4 poti e od ive vegetacije. sa izvori tima gasova lakih ugljovodonika kao to su etan.Fotohemijski zaga iva i zraka Ozon (O3) je najve i o te iva od fotohemijskih zaga iva a zraka. hidrogen peroksid (H2O2). Antropogena emisija je oko 65 x 106 tona godi nje.830 x 106 tona godi nje. to je stoga to se oni ne emituju ali se sintetizuju u atmosferi . Peroksi acetil nitrat. kao i prilikom upotrebe kao rastvara a i baza za uljane boje. naro ito uma. aldehidi i drugi oksidansi imaju relativno malu ulogu. avionskih motora i petroleja koji se koristi u rudarstvu i industriji pre i avanja.

alotropska modifikacija kisika. naro ito NOx i ugljovodonika. stratosferski ozon ne bi trebalo razmatrati kao fotohemijski zaga iva zraka.fotohemijskim reakcijama emitovanih gasova. Triatomni oblik kisika ( O3) odn. Prirodno je prisutan u malim konc-jama u stratosferi na visini oko 8-17 km. ljudsko zdravlje . jak oksidans. Nastaje djelovanje UV zraka na kisik. rast biljaka.6 puta te i nego zrak i veoma reaktivan kao oksidans. Kako tako. 1.  AEROZAGA ENJE³koji miri e´) O3=( gr . emisija koja se odnosi stratosferski ozon je ekolo ki va na i ovdje opisana. vrlo reaktivan. fraza koja je u upotrebi trebala bi se odnositi na ograni enu emisiju koja je prisutna u ni im slojevima atmosfere. odnosno u troposferi. Ozon je plavi ast gas. Troposferski ozon mo e biti opasan ( prinos usjeva. Strogo govore i.

Mnogi nau nici procjenjuju da svako o te enje ozonskog sloja za 1% rezultira sa oko 2-3% pove ane u estalosti karcinoma ko e! Haloni ± bromirani klorofluorougljikovodici ( CBrClF2 ). nj. proizvdnja je po ela 1928 g. potencijalno razaraju eg za ivot na Zemlji. u rashladnim sistemima. . Koriste se u aparatima za ga enje po ara.Opasniji su za razgradnju O3 od freona. Koriste se kao dodatak za razne sprejeve.rupa u sloju stratosferskog ozona nastala razgradnjom O3 pod utjecajem freona. OZONSKA rupa . Uztrok su razgradnje ozona. Ozon u stratosferi absorbira veliki dio opasnog ultravioletnog zra enja. za proizvodnju polimernih materija kao otapalao i dr. kao organska otapala.). Ozonski omota razgra uju i neke druge tvari koje u svom sastavu sadr e halogene elemente. Freoni ± klorofluorougljikovodici ( CFC odnosno CCl2F2 ). halona i drugih plinova (antropogeno djelovanje ovjeka ).

O2 regira sa ultravioletnom radijacijom u formi atoma kisika O.200nm) O2 + O. AEROZAGA ENJE Sratosferske konc-ije O3 se kre u oko 0. M ±tre i akceptor energije O3 + h (290 .3 ppm.2 ± 0. koji se mogu rekombinovati do O2 ili kombinovati sa kisikom i kombinovati O3. N2O i jonima ili jednostavnim . Stratosferski O3 je prirodno formiran ultravioletnim fotohemijskim reakcijama: O2 + h (200nm) O + O O + O + M O2 + M O + O2 + M O3 + M . Ozon mo e biti potro en u razli itim reakcijama uklju uju i uv fotodisocijaciju. ili u r-ciji sa gasovima u tragovima kao to su NOx.

Jedan atmosferski modelni proces je procijenio da 16. 1976.molekulama gasova Cl. Br. 1979a]. F. amonijum .  AEROZAGA ENJE Fluoridi -Egzistiraju u razli itim esti nim i gasnim formama. Prirodni fluoridi izlaze iz vulkana i dima: identificirani gasovi sadr e amonijum fluorid (NH4F). Antropogenog porijekla kao hidrogen fluorid (HF) i silikon tetrafluorid (SiF4).5 % redukcije koncije ozona u stratosferi odgovara brzinama emisije hlorfluorougljika (CFCs) krajem 1970-tih [National Academy of Sciences (NAS). silikon tetrafluorid. Zabrinutost je oko ravnote e ozonskih r-cija u stratosferi.

g konc-ja CH4 u atmosferi je porasla za 150% (IPCC-a). Nastaje razgradnjom biomase. Kao stakleni ki plin puno je djelotvorniji od CO2 (i male konc-je poja avaju efekt staklenika ± stakleni ki potencijal CH4 je 21 puta ve i od st.uzrokuje oko 12 ± 20% efekta staklenika. CO2). CH4. Od 1750. natrijum fluorosilikat i kalijumfluorosilika. CO2. agrikulturne aktivnosti.Uzrokuje oko 50-60% efekta staklenika. preradom uglja i prirodnog plina. Prema izvje taju IPCC-a (Intergovermental Panel on Climate .Rast nj. prozvodnja bioplina. konc-je datira od oko 130 g.pot. (po etak industrijske revolucije).fluorosilikat [(NH4)2SiF6]. kalijum fluoroborat (KBF4).

BiH je u estvovala sa 32% od ukupnog zaga enja biv e Jugoslavije Uzroci zaga enja zraka u BiH su: termoelektrane. ranija teta nane ena okoli u. industrijski izvori. Oko 75% antropogenih emisija CO2 u posljednjih 20 godina posljedica je izgaranja fosilnih goriva.g. konc-ja CO2 u zraku od 1750 g je pove ana za 31%. kvalitet konzumiranih goriva (niskokalori na vrijednost. AEROZAGA ENJE TRENUTNI PROBLEMI    Emisija zaga uju ih materija u atmosferu u BiH je visoka unato niskom stepenu industrijalizacije i urbanizacije. neodgovaraju a tehnologija. nedostatak . lo e odr avanje elektrana i industrijskih postrojenja. sadr aj sumpora.Change) iz 2001. dosta pepela). U 1998.

Trebalo bi se definisati: - . znanja o upravljanju okoli em i ekonomi nom kori tenju energije. okoli a. naro ito iz poglavlja 8 (Okoli ).Da li e novi vlasnici morati da investiraju ogromna sredstva u tehnologije koje ne ispunjavaju okoli ne regulative. . kao i ona sadr ana u EU "Bijeloj knjizi". Proces privatizacije se sprovodi bez pitanja Ko je vlasnik prethodno nane ene tete.Da li e novi vlasnik kupiti i tetu zajedno sa postrojenjem ili e ona ostati u vlasni tvu dr ave. U NEAP-u je nagla ena potreba usvajanja Agende 21 u Parlamentu BiH.  Neophodno je usvojiti pravila EU "Novi pristup".  PRIORITETI RJE AVANJA AEROZAGA ENJA U BiH .

Uspostavljanje mre e sistema monitoringa za zrak. . Uspostavljanje dr avnih/entitetskih agencija za okoli .        Edukacija o racionalnom kori tenju resursa Priprema nacrta uredbi Zakona o kvaliteti zraka Izrada studija za primjenu Zakona o kvaliteti zraka Priprema programa za smanjenje emisije gasova koja slijedi enevsku konvenciju o prekomjernom zaga enju zraka i Okvirnu konvenciju o klimatskim promjenama Inspekcijski nadzor Uklju ivanje u me unarodne programe.

0-1. Povr ina (0-2 cm) zemlji ta u fumigiranim podru jima ima pH 2. . upravljanju kvalitetom zraka i implementaciji sistema upravljanja okoli em (EMS)  Zaga enje zemlji ta i vode Najva niji hemijski efekti zaga enja zraka na Smoking Hills-u su acidifikacija zemlji ta i vode za pi e kao posljedica soljubilizacije toksi nih metala. Organizovanje seminara o procjeni uticaja na okoli .2 u pore enju sa referentnim 7.  Implementacija indikatora odr ivog razvoja u BiH praksi.5%.2 nefugiranim. u pore enju sa 0.44% za referentno zemlji te).7-3. Koncentracije sumpora su velike u zemlji tu na fumigiranim podru jima (1.

Kiseli uslovi uzrokuju kva enje povr ine zemlji ta baznim kationima.8% na fumigiranom zemlji tu u odnosu na referencu 0. Ovi efekti su naro ito zna ajni za Ca koji ima pove anje od 1. minealna ubriva. gdje je pirit aktiviran tokom oksidacije (ovo je analogno kiseloj drena i rudnika).sli ne pH vrijednosti u prirodnoj vodi za vulkanski krater jezera u Japanu bila je izmjerena pH ni a od 1.4 i povr inske vode sa pH < 2 koja je uzrokovana sa drena om iz rudnika uglja i podru jima sa ugljenim otpadom.5% ).8 kao to je jezero na osnovici morskog grebena.  HIDROZAGA ENJE Osnovni izvori zaga ivanja prirodnih voda su: otpadne vode urbanih sredina. organske i . Neka jezera na Smoking Hills-u su veoma kisela sa pH vrijednostima 1.0 do 1. Ova jezera primaju kisele vode koje se cijede kroz nakupine kriljca i pepela.

Nedostatak vode za svakodnevnu upotrebu oveka posta e tako jedan od zna ajnih ograni avaju ih faktora za dalji razvoj ljudskog dru tva. otpadne vode prerade i kori enja mineralnih sirovina. . mora. okeani) i teku e (potoci. Zavisno od uzroka zaga ivanja i efekata koje izaziva zaga ena voda na ivi svet. povr inske i podzemne. Povr inske vode se dijele na staja e (jezera. sedimentne i radioaktivne materije i otpadna toplota dr.neorganske materije. kisele rudni ke i drena ne vode. rijeke). postoje slede e kategorije prirodnih voda: atmosferske. Pored toga postoje i otpadne ili upotrebljavane vode.

Slatke vode na Zemlji ima 1. kao i za druge djelatnosti. koja se mo e upotrebljavati samo za neke namjene. Me utim.389 x 106 km3 . oko 97% ukupne vodne mase ini slana voda u morima i oceanima. razmjerno mali. ali od toga je 78% u obliku leda pa je otatak vode koji se mo e upotrebljavati za vodoopskrbu stanovni tva. .Ukupna koli ina vode na Zemlji procjenjuje se na 1.Zaga anje voda mo e biti: prirodno i antropogeno  PROMJENA KVALITETA VODE Voda je na Zemlji vrlo rasprostranjena te prekriva gotovo ¾ Zemljine povr ine. poljoprivredne i industrijske potrebe.389 x 109 km 3.

Prirodna eutrofikacija (autohtona) nastaje usljed prirodnih porocesa koji se odvijaju u svakom vodenom ekosistemu (prirodne sukcesije .zove se ± eutrofikacija.Za tita postoje ih vodnih zaliha kao i pobolj anje postoje ih. ve one i enih voda je bitan uvjet ne samo razvoja ve i opstanka ovjekove zajednice na Zemlji.proces menjanja ivotne sredine pod uticajem ivog sveta). . Pove ana trofi nost voda pokazatelj je njihove intenzivne eutrofikacije.  Prirodno zaga enje vode Eutrofikacija Proces gdje se pove ava biolo ka produkcija ivog svijeta u vodama (biomasa). Voda je u prirodi u stalnom kru enju. a takve vode ± eutrofne.

fosfata«).poljoprivreda).su takva jezera koja su izrazito bogata hranljivim. Mo e nastati prirodnim i antropogenim djelovanejm: antropogeni unos biljnih hranjivih tvari (npr. Karakteristka eutrofikacije je povi en rast alga tzv. znatno je br i od procesa prirodne eutrofikacije. Bioti ki i biohemijski prccesi su vrlo intenzivni i odigravaju se na itavoj dubini vodenog sloja. ³cvjetanje mora´ i drugog bilja. nitrata. biogenim materijama. Mulj je . kao i na samom dnu. ispiranja umjetnog gnojiva iz tla. odvija se pod uticajem faktora van vodenog ekosistema (naj e e usljed raznovrsnih ovekovih aktivnosti . U njima je za vrijeme ljeta izvanredno bogat fito i zooplankton. a razvijena je i makrofitska vegetacija. Prirodni unos ili sukcesivnim putem. EUTROFIKACIJA Povi enje primarne produkcije u vodenim i kopnenim ekosistemima. Eutrofna jezera .Proces vje ta ke eutrofikacije.

slabije razvijenom litoralnom vegetacijom. dovoljnom koli inom kiseonika u itavoj vodenoj masi. sastavljenim prete no od vrsta koje zahtijevaju dovoljnu koli inu kiseonika.su takva jezera koja se odlikuju niskom primarnom organskom produkcijom. Oligotrofna jezera . Boja vode je zelena do mrka. siroma nija hranjivim solima fosfora i azota. pri emu se tro i kiseonik. Suprotna njima su oligotrofna. sa bistrom vodom.bogat organskim materijama.  Antropogeno zaga enje voda Prirodne vode slu e kao izvori ta za vodoopskrbu. ali i kao prijamnici . Takvo jezero je na primjer Dojransko. Otuda se eutrofna jezera karakteri u malom koli inom kiseonika i velikom koli inom CO2. koje se intezivno razla u. kvantitativno oskudnim naseljem dna dubinske zone. Karakteristike ovih jezera: duboka.

U vodne sisteme dnevno se ispu taju velike koli ine organskih i anorganskih otpadnih tvari. pa je mogu nost promjene kakvo e vode sve ve a. ovjekove djelatnosti predstavljaju bitan faktor u promjeni sastava i konc-ije one i iva a u prirodnim vodama. Otpad dospijeva u vodne sisteme kao ostatak ivotnih i tehnolo kih faktora. topline i radioaktivnih tvari. prometnih. tehnolo kih i drugih neprilika. koji po koli ini i sastavu predstavljaju udarna optere enja. Pojedine vodene biocenoze mogu se prilagoditi na . vodni sistemi primaju takve terete otpada. a posljedice su iznenadnih.upotrijebljene (otpadna) vode. Povremeno.

Ivori anorganskog zaga enja su: rastvorljive soli (soli toksi nih elemenata). industrije. rastvorljivi minerali (iz stijena) i kiseli ostaci (metalurgija.  Vrste vodenog zaga enja HEMIJSKO Prema hemijskoj prirodi zaga iva a. zaga ivanje mo e biti anorgansko i organsko. koncentracije minerala. . Izvori organskog zaga ivanja su otpadne materije iz ljudskih naselja. poljoprivrede i sto arstva. ugljeni kopovi ili kisele ki e). metalurgije.stalan dotok manjih koli ina biolo ki razgradivih otpadnih tvari pa tako u vodnim sistemima nastaju postupci koji se u zdravstvenoj hidrotehnici nazivaju postupci samo i enja voda.

separacija. Njihove koli ine i vrste zavise prije svega od prirode industrijskih procesa. pranje. koncentracija. eksploatacije mineralnih sirovina (priprema. flotacijski postupci i dr). proizvodnje i obrade metala. Koli ina industrijskih otpadnih voda varira. Velike . eksploatacija fosilnih goriva (nafta).Industrijske otpadne vode sadr e razne hemijske toksi ne tvari. a zavisi i od niza drugih faktora. Mogu sadr avati razli ite kategorije razgradivih i nerazgradivih hemijskih materija organske i anorganske prirode. prehrambene industrije i dr.  Vrste vodenog zaga enja HEMIJSKO Industrijske vode nastaju kao posljedice: bazne i hemijske prera iva ke industrije.

Najzna ajniji oblici fizi kog zaga ivanja voda su termalna i radioaktivna zaga ivanja.  Vrste vodenog zaga enja Fizi ko zaga ivanje voda odnosi se prvenstveno na promjene temperature. Posebna kategorija otpadnih voda su komunalne otpadne vode. U raznim industrijskim i energetskim procesima koristi se voda za hla enje. Interesantna je i kategorija otpadnih voda koju ine atmosferske vode. radioaktivnosti i dr. koje se u gradskim i industrijskim naseljima slivaju u kanalizacionu mre u. mirisa. nastaje topla otpadna voda koja uti e na temperaturni re im vodenih tokova i akumulaciju.koli ine otpadnih voda nastaju i prilikom kori tenja hemijskih sredstava u poljoprivrednoj proizvodnji. zamu enosti. pove avaju njihovu .

C. Smanjuje se jakost svjetlosti u prirodnoj okolini. izlo ene zaga ivanjima. arhitakturu. pri emu nastaju kisele ki e koje imaju negativan uticaj na biljke.. N.temperaturu i do 10 C (termoelektrana. S. Izvori one i enja voda .. Ispu tanjem dimova u atmosferu unose se znatne koli ine hemijskih spojeva i pra ine. eljezare i sl).. Pri prolazu kroz atmosferu. ivotinje. Te padavine nose i estice a i i dima koje padaju na sve povr ine u prirodi. nuklearke.  Izvori one i enja voda  . tako er. i dr. Atmosferske vode su u dana nje vrijeme. padavine rastvaraju okside.

livada i drugih povr ina ulaze u prijemnike na vrlo duga kim potezima. Oborinske vode koje iz atmosfere dospijevaju u vodne sisteme ili nakon ispiranja povr ine uma. industrijske i poljoprivredne otpadne vode. nazivaju se raspr eni ispusti. razlikuju se Äta kasti³ (koncentrirani) ili Äraspr eni³ ispusti. U otpadnim vodama iz doma instava. Ku anske i industrijske otpadne vode prikupljaju se sistemom kanala te ispu taju u vodne sisteme kanalskim ispustima. Prema na inu uno enja otpadnih voda u vodne ekosisteme.Svojstva otpadnih voda razlikuju se prema porijeklu. industrije i dijelom oborinskih voda koje se prikupljaju kanalskim sistemima mogu e je . Ovakav na in uno enja otpadne vode u prijemnike je ta kasti ispust. dijelimo ih na ku anske.Otpadne tvari koje se pojavljuju u teku em obliku su otpadne vode.

zapravo nije mogu e nadzirati pa su takvi izvori neprovjereni izvori one i enja. njjihov sastav je sli an sastavu povr inskih voda i zavisi od stanja tla kroz koje proti u. .nadzirati otpadnu tvar pomo u ure aja za pro i avanje otpadnih voda. Podru ja na kojima se odla e jalovina obi no se nalaze u blizini naselja i ve inom zaga uju podzemne vode. ZAGA ENJE PODZEMNIH VODA Podzemne vode su siroma ne organskim materijama. Ta kasti izvori zaga enja mogu se nadzirati (kontrolisati). Raspr eni izvori one i enja. Zaga enje pozemnih voda usko je povezano sa zaga enjem povr inskih voda i kontaminacije zemji ta. Ako poti u iz malih dubina.

naro ito u gradovima. glista. Snijeg danas sadr i poslije topljenja ne mo e da se koristi kao ki nica. gljiva. Naro ito su pri tom tetne kisele ki e. virusa. Ovi .Pod ovim zaga enjem se podrazumjeva se prisustvo raznih patogenih organizama u vodi (bakterija. insekata itd. Ove materije prvenstveno zaga uju vazduh a zatim zavr avaju svoje kru enje u vodenim ekosistemima posredstvom atmosferskih padavina.ZAGA IVANJE VODE GORIVIMA Pri sagorjevanju vrstih goriva iz dimnjaka se izbacuju velike koli ine dima i a i. BIOLO KO ZAGA ENJE VODA .) koji predstavljaju uzro nike ili prenosioce mnogih i zaraznih bolesti.

direktni ili indirektno. Vodeni ekosistemi mogu biti one i eni ili /i zaga eni.organizmi su istovremeno i » ista i prirode«. iji ishod predstavlja opasnost za ljudsko zdravlje. vode postaju manje podobne za upotrebu.  . u vodene ekosisteme prouzrokovane ovjekovom djelatnosti. One i enje ozna ava uno enje u vodene ekosisteme tvari ili energije. Zaga enje ozna ava ispu tanje tvari ili energije. uslijed ega se pove avaju vrijednosti pokazatelja svojstvenih prirodnim vodama. naro ito za vodopskrbu i druge namjene za koje je potrebna voda visoke kvaliteta. tetnost za ive organizme i vodene ekosisteme te smanjuje kvalitet ili ometa upotrebu vode za planirane namjene.

Na primjer: Pri pove anju sadr aja nekih organskih tvari u vodi. Na taj na in ve vezani oni se mogu iz taloga pokrenuti i dalje prenositi vodom. postoji opasnost pokretanja ve apsorbiranih iona te kih metala i radionuklida uslijed stvaranja kompleksnih spojeva otopljenih u vodi.Za procjenu promjene kvaliteta vodenih ekosistema potrebno je posmatrati me usobne utjecaje pojedinih one i enja. Kod povi enja t-re vode dolazi do sljede ih promjena: smanjenja otopljenog kisika u vodi. promjena oksidoredukcijskih uslova i drugih u nizu poreme aja. Toplotni poreme aji (ve e t-re). br a razgradnja organskih tvari. utje u na promjene metabolizma ekosistema. ubrzanja potro nje kisika.  POSLJEDICE OVJEKOVIH DJELATNOSTI NA VODENE EKOSISTEME .

     Nekontrolisani ribolov . Primjena umjetnih gnojiva i pesticida .reme enje postoje ih ne samo hidrolo kih ve i mikroklimatskih i edafskih prilika.smanjuje se brojnost nekih vrsta potro a a i dolazi do poreme aja piramide biomase ekosistema. Ispu tanjem dimova u atmosferu unose se hemijska jedinjenja i . dodatna toplotna energija .ispiranjem zemlji ta u vodene ekosisteme dolaze nove koli ine hranjivih soli ili nekih otrovnih tvari koje ulaze u prehrambene lance. Izgradnja stambenih naselja i industrijskih pogona .mijenjaju ivotne uslove u vodenim ekosistemima. Rashladne isdustrijske vode tj.

.. ugostiteljstvu. Nazivaju se jo i Äkomunalne³ ili Ägradske³ te Äfekalne³ otpadne vode. I mnoge druge posljedice . sanitarne potrebe..  Sastav i svojstva otpadnih voda zavise od na ina upotrebe voda.To su vode Ku anske otpadne vode iskori tene u doma instvima. uslu nim i dr djelatnostima. Otpadne vode iz turisti kih naselja istih su svojstava kao i ku anske otpadne vode. komunalna potro nja (pranje ulica. kolstvu. Ista voda se upotrebljava za obavljanje raznih ivotnih funkcija. zdravstvu. Prema stepenu biolo ke razgradnje razlikuju se: . koje preko padavina dospijevaju u vodu ili tlo ± Äkisele ki e³. pra ina. zalijevanje i sl) Biolo ka razgradivost je va no svojstvo ku anskih otpadnih voda.

ne sadr e kisik potro en je za biolo ku razgradnju otpadne tvari.Odstajale vode .biolo ka razgradnja se odvija u anaerobnim uslovima. a uspostavljena je ravnote a izme u razgra iva a i organske tvari. . Te enjem u kanalizacijskoj mre i.biolo ka razgradnja jo nije naprodovala. koncentracija otopljenog kisika nije bitno manja od one u vodi iz vodovoda. . uslijed sadr aja vodiksulfida.Trule (septi ke) vode . a miris osebujan po trulim jajima.Svje e otpadne vode . nakon to je biolo ka razgradnja napredovala. boja vode postaje tamna. Svje e ku anske otpadne vode su sivosme e boje. osobita mirisa. ..

c. Organske tvari se nalaze kao bjelan evine (40 ± 60%) te ugljikohidrati (25 ± 50%). krpe. Broj i vrsta patogenih mikroorganizama zavisi od prilika podru ja odakle potje u otpadne vode.) koje se dnevno izlu uju po stanovniku iznosi 2. Naj e e se kao pokazatelji sastava ku anskih otpadnih voda kontroli e: biohemijska potro nja kisika (BPK).5 x 1010 do 2.5 x 1012. plasti ne vre ice. ostaci vo a i povr a.Ku anske otpadne vode sadr e krupne otpadne tvari .papir. Broj ukupnih koliformnih bakterija (b. koli ina raspr ene tvari i sadr aj mikroorganizama fekalnog porijekla. Broj enterovirusa reda je veli ine 3 x 105 .

5 x 106 zaraznih jedinica po stanovniku na dan. biolo ki razgradive ili spojive koje se smiju mije ati s ku anskim otpadnim vodama (otpadne vode prehrambene industrije). 2. voda zavise od tehnolo kog postupka. Industrijske otpadne vode Sastav i konc-ija ind-ih otp.do 2. Vrlo velik broj razlaga a omogu ava biolo ku razgradnju organskih tvari.U odnosu na ku anske otpadne vode dijele se na: 1. Od ukupnog broja mikroorganizama u otpadnoj vodi samo mali broj u odre enim uslovima izaziva bolesti. biolo ki nerazgradive ili nespojive koje se ne smiju mije ati s ku anskim otpadnim vodama bez prethodne .

kod kojih je mogu e procijeniti koli inu organskih tvari prema BPK. pa se koli ina organskih tvari izra ava . ulja i ugljikovodike. otpadne vode mogu sadr avati: te ke metale. baze. radioaktivne tvari i dr. Ponekad se optere enost ind-im otpadnim vodama izra ava Äekvivalentom stanovnika³ izra untim prema BPK5 (Biolo ka potro nja kisika u postupcima pro i avanja za 5 dana). min. Ovakav prora un je mogu samo kod nekih ind-h postupaka. Ind. soli.obrade (otpadne vode metalne indje). fenole. Ve ina industrijskih otpadnih voda sadr e tvari koje ometaju biohemijske postupke razgradnje organske tvari. min. kiseline.

pokazateljem: hemijska potro nja kisika (HPK). Ako je odnos HPK/BPK5 > 2,5 to pokazuje na ve i utjecaj industrijskihkih otpadnih voda u gradskim (komunalnim) otpadnim vodama.

Uslijed izrazitog utjecaja industrijskih otpadnih voda u zajedni kim gradskim kanalizacijama imamo znatno sni enje ili povi enje pH, pove anu koli inu te kih metala (otrovnost voda). Takve vode esto ometaju biolo ke postupke na zajedni kim ure ajima za i enje otpadnih voda.

Oborinske vode uslovno se mogu nazvati otpadnim vodama. Ponekad se pri istra ivanju utjecaja otpadnih tvari na kakvo u prirodnih voda ptetpostavlja da su oborinske vode iste, a one i enje uzrokovano oborinskim vodama smatra se Äprirodnim³ one i enjem sliva. Ranije se, naro ito kod prora una ki nih izljeva mje ovitih kanalizacija, pretpostavljalo da su oborinske vode Ä iste³. Za tita voda od zaga ivanja, kao i unapre ivanje postoje eg kvaliteta, posti e se spre avanjem uno enja zaga uju ih materija u koli inama koje mogu uzrokovati nepovoljne promene kvaliteta vode.

Postoji vi e na ina kojima se mogu otkloniti ili smanjiti koli ine zaga uju ih materija u vodama. Neki od tih postupaka su: sistemi zatvorenih ciklusa (recirkulacija otpadnih voda), postupci vje ta kog i prirodnog pro i avnja otpadnih voda, kao i mjere za tite voda od termalnog zaga ivanja. Pri i enju otpadnih voda radnje i postupci koji se primjenjuju na ure aju za i enje otpadne vode naj e e se razvrstavaju kao:  Prethodno i enje (preliminarno)  Prvi stepen i enja (primarno) ± primarna faza  Drugi stepen i enja (sekundarno) ± sekundarna faza



Tre i stepen i enja (tercijarno) ± tercijarna faza Postupci koji se primjenjuju na tre em stepenu i enja nazivaju se i Änapredna tehnologija³. Ponekad se odre uju ciljevi pojedinih stepena i enja kako bi se ta nije ozna ilo to se o ekuje od pojedinog stepena i enja.

U skladu s Uputama Savjeta EU u pogledu i enja gradskih otpadnih voda:

Prethodni stepen i enja ozna ava primjenu radnji i postupaka kojim se iz otpadnih voda uklanjaju krupne plutaju e otpadne tvari, pijesak i ljunak; BPK5 se smanjuje za oko 20% konc-ije uzlazne otpadne vode.

odnosno uklanjaju i druge osebujne otpadne tvari. kojima se u otpadnim vodama smanjuje konc-ja raspr ene tvari i BPK5 ulazne vode za 70-90%. a koncentracija HPK za oko 75%. a vrijednost vode za 80%.Prvi stepen i enja ozna ava primjenu fiz kih i /ili hemijskih postupaka i enja Drugi stepen i enja ozna ava primjenu biolo kih i/ili drugih postupaka i enja. Tre i stepen i enja ozna ava primjenu fizi ko-hemijskih. u konc-jama . biolo kih i drugih postupaka kojima se u otpadnim vodama smanjuju konc-ije hranjivih soli ulaznih otpadnih voda kojima se iz vode uklanja najmanje 50% raspr enih tvari.

Postupci prethodnog i prvog stepena i enja Radnje i postupci koji se primjenjuju na ovom stepenu i enja temelje se na . Odgovaraju i ili primjereni stepen i enja ozna ava primjenu bilo kojeg postupka i enja i na ina ispu tanja kojima se zadovoljava uslovima prihvatne sposobnosti prijamnika. To se odnosi na ve inu postupaka koji se jo nazivaju i uobi ajeni (konvencionalni).koje nije mogu e posti i primjenom drugog stepana i enja. tako da se primjenom naprednih postupaka otpadne vode mogu pro istiti do visokog stepena isto e. Postupci i enja otpadnih voda stalno se pobolj avaju.

fizi kim pojavama i zakonitostima "fizi ki postupci i radnje". krpe. re etke se dijele na:  iroke re etke s me u razmakom 50-100 mm  .Re etanjem se iz vode uklanjaju krupne raspr ene i plutaju e tvari (li e. Re etanje . U inkovitodt radnje ovisi o veli ini slobodnog otvora kroz koji voda prolazi. komadi i drveta i sl.) koje bi mogle ometati rad crpki i drugih dijelova ure aja. Prema razmaku izme u ipaka. Razlikuje se re etanje na re etkama i sitima.Srednje re etke s me u razmakom 10-25 mm . plasti ne vre ice.

koji se naziva "mulj" s ure aja za i enje vode. . uklju ivo bistrenje nakon biolo kih i fizi kohemijskih postupaka.Uske re etke s me u razmakom 3. akvakulture te i enja u dubokim spremnicima. Izbor pojedinog postupka ili radnje i enja otpadne vode i obrade mulja zavisi naro ito od porijekla.   PRO I AVANJE OTPADNIH VODA Mogu se navesti neki od naj e ih primjenjivanih druga ijih postupaka kao vrste postupaka i enja na/u tlu. Posebnu pa nju zahtijeva ostatak iz postupaka talo enja.10 mm. sastava i koncentracije otpadnih voda kao i o   .

 Istovremeno se u mnogim zemljama istra uju i primjenjuju druga iji (alternativni) postupci i enja otpadnih voda tzv. BiH se smatra najzaga enijom republikom biv e Jugoslavij  .  BIOREMEDIJACIJA RUDNI KIH I OTPADNIH VODA  HIDROZAGA ENJE TRENUTNI PROBLEMI Prema zaga enju povr inskih i podzemnih voda. me u kojima su neki razvijeni do "visoke tehnologije³. "prirodni postupci´ a koji se razlikuju od uobi ajenih.na inu i mjestu ispu tanja otpadne vode te odlaganju mulja.

ipak je jo daleko od me unarodnih standarda Do sada je vrlo malo ulagano u kapacitete za tretman otpadnih voda. mnoge rijeke su lo eg kvaliteta zbog otpadnih voda i kanalizacionih postrojenja U urbanim zonama 70% doma instava je povezano sa kanalizacionim sistemima i oni su esto neefikasni Ne postoje postrojenja za tretman kanalizacionih voda Zbog rata na prostorima BiH vodna infrastruktura zemlje je te ko o te ena. stanje u vodosnabdijevanju i kanalizaciji je bilo nesre eno. . Mada se procjenjuje da je sektor snabdijevanja vodom saniran do 90 % od predratnog nivoa. Jo i prije rata.     U cijeloj zemlji.

 

Kakav je kvalitet vode za pi e ??? U urbanin sredinama kanalizacioni sistemi su nedovr eni 

VODE - PRIORITETI RJE AVANJA     

 

Obezbje enje dovoljnih koli ina kvalitetne vode za vodosnabdijevanje i druge namjene Za tita i racionalno iskori tavanje vodenih resursa O uvanje kvaliteta povr inskih i podzemnih voda Za tita od vodenih erozija, bujica i dr-ih tetnih djelovanja vode Racionalna upotreba vode Da bi se ovo postiglo potrebno je sprovesti slijede e aktivnosti: Modernizirati sektor voda u skladu sa EU direktivama. Predla e se izrada vodoprivrednih osnova po slivnim

    

podru jima i dono enje baznih dokumenata za kori tenje i upravljanje vodama, Uskladiti pravnu regulativu unutar pojedinih entitetskih vodnih re ima, Oja ati nivo aktivnosti dr ave BiH u sektoru vode Razraditi i uvesti novu zakonsku/institucionalnu strukturu kojom e se lokalizirati upravljanje vodnih resursa, Pobolj ati uslove za investicije i mobilizirati privatni kapital, Uspostaviti sistem monitoringa voda 

PEDOZAGA ENJE

Tlo predstavlja polifazni sistem koji se sastoji od vrste, te ne i gasovite faze i ivih organizama. Tlo predstavlja posebnu prirodnu tvorevinu koja obuhvata vrst povr inski sloj Zemlje,

karakteristi an za biosferu. Nastaje kao rezultat dejstva klimatskih i dr fizi kih faktora i ivih organizama na geolo ku podlogu Zemlje. Od ivih organizama u procesu stvaranja zemlji ta naro ito su zna ajni biljni organizmi, mikroorganizmi kao i ivotinje (pedoflora i pedofauna). Tlo je uslov opstanka ne samo ovjeka ve i mnogih drugih organizama na Zemlji. Smatra se da zemlji te, zajedno sa vodom i vazduhom spada u obnovljive prirodne resurse. Me utim, obzirom na ograni enu ukupnu koli inu i izuzetno spor proces nastajanja, kao i neprekidno zaga ivanje i neracionalno kori tenje od strane ovjeka, zemlji te ipak treba

smatrati ograni enim, odnosno neobnovljivim prirodnim bogatstvom. 

PEDOZAGA ENJE

Negativno djelovanje ovjeka na zemlj te - podsticanje erozija na nestabilnim kosinama i nagibima, izazivanje klizi ta, izazivanje zaslanjivanje zemlji ta, neadekvatno kori tnje vje ta kih ubriva itd. Posebno se isti e naru avanje ravnote e i uni tavanje zemlji ta rudarskom delatno u ± veliki povr inski kopovi, jalovi ta, raskrivke, pepeli ta, lja i ta, ispu tanje otpadnih voda u vodotokove, ispu tanje kiselih rudni kih voda, izgradnja puteva, hidroakumulacija i irenjem gradova. Ovakve pojave su klasifikovane pod nazivom tehnogena zemlji ta.

kao i deponovanje otpada. materijali iz industrijskih. i zaga ivanja tla imamo sljede e:   jalovine. izgradnju industrijskih kompleksa i saobra ajnica.ovjek svojim aktivnostima neprekidno smanjuje ukupnu povr inu zemlji ta. preradom i kori enjem mineralnih sirovina ili industrijskih pogona.  PEDOZAGA ENJE Prema vrstama naru avanja. otpadnih voda koji se kao nerastvorljiva . Osnovne ovjekove aktivnosti koje najvi e degradiraju tlo odnose se prvenstveno na irenje gradova. Ovo se naro ito odnosi na poljoprivredno zemlji te koje postaje sve ugro enije. nastale eksploatacijom.

rje nih terasa ili plavljenom zemlji tu (otpadne vode flotacija. otpadne vode metalur ke prerade itd. pesticide. estice neorganskog i organskog porjekla koje se raznose vjetrom i atmosferskim oborinama.U vanjske faktore kontaminacije zemlji ta ubrajamo sljede e izvore: mineralna ubriva. aerosedimenti.  komponenta talo i du vodotokova.). . urbano i industrijsko zemlji te koje vi e ne slu i poljoprivrednoj proizvodnji. otpadne vode i enja i su enja uglja.  Primjeri naru avanja. i zaga ivanja tla Kontaminirana zemlji ta .

Carter i saradnici primjetili da sadr aj ukupnog DDT opada za 25 . Kada je u pitanju sterilizacija konzervi. pr enja ili pe enja. a naro ito preko namirnicama sa ve im sadr ajem masti. Prilikom termi ke obrade dolazi do promjene ovih jedinjenja. radionuklide.su stabilna hemijska jedinjenja u odnosu na mnoge fizi ke. industiju. U humani organizam se najvi e unose preko hrane (ostaci OH prisutni su u ve ini namirnica).poplavne i irigacione vode. Tako su ispituju i konc-ju DDT u uzorcima prethodno kontaminiranog june eg mesa prilikom dinstanja. Iste efekte u pile em mesu posmatrao je i Richtey sa saradnicima. hemijske i mikrobiolo ke agense. ona ima utjecaj na smanjenje OH insekticida. parazite itd. Ako se koriste pesticidi u proizvodnji hrane. naselja. Organohlorni isekticidi (OH) .47%. puteve. a zatim prelaze u biljna i ivotinjska tkiva. nagomilavaju u zemlji tu. to zahtijeva kontrolu i pra enje .

Cd. pristupilo se metodama za pra enje toksi kih u inaka ksenobiotika na pojedine elije u primarnoj kulturi i stani nim linijama. U pravcu smanjenja broja eksperimentalnih ivotinja.biorazgradljivosti ostataka u vodi.Hg. Testiranja se prvo provode na pokusnim ivotinjama (mi evi.Cr. zemlji tu i hrani. Zn. Kontaminirana zemlji ta te kim metalima . Posebno tetne zaga uju e materije predstavljaju te ki metali: naro ito Pb. povr inske i podzemne vode koje ih dalje rasejavaju.Te ki metali u zemlji te se mogu na vi e na ina unijeti: sa kori tenjem ubriva koja u sebi sadr e te ke . Njihovi kationi vremenom dospjevaju u okolno tlo. takori). razvojem tehnologije animalnih stanica. Mnogi te ki metali se nalaze u tlu u obliku minerala.Ni i drugi.

to se mo e ustanoviti i kod rastinja na tim povr inama. Ve inom u tlo dolaze kao posljedice industrije. kori tenjem mljevenih stijena (kalcifikacija zemlji ta). od za titnih sredstava koja u svom sastavu imaju te ke metale. kori tenjem za navodnjavanje zaga ene vode iz rijeka.metale (u fosfatima se nalazi kadmij-Cd). Pored tla mnoge su rijeke zaga ene te kim metalima tako da imamo . Izra eni problem mobilnosti te kih metala u tlu javljaju se kod kiselih zemlji ta (niska pH). saobra aja. putem izlijevanja rijeka koje su zaga ene otpadima industrije. postrojenja za preradu min-h sirovina itd.

0 96. provjeru mo emo uraditi na uzorcima zemlji ta ili rastinja sa tog zemlji ta.6 978 .6 56. Danas je atomska apsorpciona ili atomska emisiona spektrofotometrija iroko kori tena tehnika za kontrolu te kih metala.0 115.8 670 Ko evo-Dif 25.0 83.0 722 Glavni park 21.4 965 Vojna ekonomija-Otoka 36.7 144.0 16.2 84.zabrane lova ribe u mnogim rijekama Europe. Kontaminiranosti zemlji ta u urbanoj zoni Sarajeva (mg/kg) ± zavod za agropedologiju 1998g Lokacija Cu Zn Pb Mn At-mejdan Bistrik 54. Tabl. Da bismo bili sigurni o kakvom se stanju zemlji ta radi kada su u pitanju te ki metali.5 192.

0 117.4 830 Velepekara 83.9 617 Granice dozvoljenosti 100.9 78.0 210.2 32.144 Pehlivanu a 208.8 774 Ptt In injering 112.6 255.6 43.0 850 36.7 85.4 3. .6 36.0 97.Do kontaminacije dolazi usljed: proba nuklearnog oru ja.3 1.5 208.9 796 Alipa ino polje 80.0 95.0 804 Vraca 80.Park-II Gimnazija 128.6 100.5 626 Stara vojna bolnica 208.1 150-200 Kontaminirana zemlji ta radionuklidima .6 57.

Nisu svi jednako opasni za ivi svijet. biolo kom vremenu poluraspada i dr.kvarova nuklearnih reaktora i dr. vrsti i energiji zra enja. vremenu poluraspada. pri skladi tenju radioaktivnog otpada. medicini. u preradi i oboga ivanja urana. primjene radioaktivnih izotopa u privredi. nuklearnim postrojenja. Stepen tetnosti ovisi o njihovoj zastupljenosti. u nau noistra iva kom radu. . primjene borbenih sredstava sa osiroma enim uranom idr.

Uz navedene veoma je tetan i 14C.Biolo ki najzna ajniji radionukleotidi koji nastaju pri eksploziji nuklearne bombe su: 239Pu. 90Sr. Me u njima najve u opasnost predstavlja 90Sr i 137Cs zbog dugog vremena poluraspada (2830 god). Pri ispitivanju hidrogenske bombe koncetracija 3H i 14C u biosferi jako se pove ava. 131J i 14C. 89Sr. Neutroni koji se osloba aju pri eksploziji hidrogenske bombe u atmosferi dovode do nastajanja 14C za koji se smatra da je sa genetskog stanovi ta opasniji (prema nekim autorima i do 17 puta) .

od ostalih produkata radioaktivnog raspada. U prirodi se nalaze i prirodni radioaktivni elementi. Radio nukleotidi u tlo dolaze u vidu vrstih estica ili padavinama u rastvorenom ili nerastvorenom stanju. biljke usvajaju iz zemlji ta radionuklide ime se . Zavisno od organskog i minerolo kog stanja tla nukleotidi se zadr avaju ili ispiraju i odlaze u ni e slojeve. U poljoprivrednoj proizvodnji koja je pod vedrim nebom. Humusna tla vi e vezuju radionuklide od siroma nih. Pjeskovita tla manje vezuju radionuklide u odnosu na glinovita. neza ti ena.

. Sagorljivi organski otpad koji nije podlo an brzom raspadanju. Prema porijeklu i sastavu otpad se dijeli na:         Razgradivi otpad organskog porjekla. vrsti otpad iz hemijske industrije. koncentracije. pepeo. Neorganski nesagorljivi otpad. Kabasti otpad .radiokontaminacija prenosi u lanace ishrane. Ostaci pro i avanja voda i gasova (mulj. talog. ljaka. Ostaci spaljivanja sagorljivih materija ± pepeo i sl. Otpad pripreme. separacije i kori enja mineralnih sirovina (jalovina. iz polj. vrsti otpadci). ugljena pra ina). proizvodnje.predmeti. .

koji su .INDUSTRIJSKI OTPAD Na in deponovanja industrijsog otpada zavisi od njegovih karakteristika ± hem. OTPAD IZ URBANIH SREDINA Intenzivnom urbanizacijom neprekidno se pove avaju koli ine otpadnih materija ( ovjek dnevno proizvede oko 0. mogu nost razgradnje. koli ine ili sposobnosti recikla e ± kao sekundarnih sirovina.8 kg otpada).5 -1. agregatnog stanja. sastava.  REKULTIVACIJA TLA ZEMLJA ± TRENUTNI PROBLEMI   Tokom proteklih decenija zemlji te u BiH je bilo izlo eno razli itim negativnim uticajima.

degradaciju i ponekad kompletnu destrukciju Porast zakiseljavanja zemlji ta.) . pijesak. Gacko). CO2. Al. i podru jima sa razvijenom industrijom. NOx i drugih gasova koji izazivaju "kisele ki e" Sadr aj te kih metala u zemlji tu je u porastu u blizini velikih industrijskih i rudarskih centara i termoelektrana Vodene erozije ³Tehnogene pustinje´ .    uzrokovali njegovo zaga enje. Kakanj. Ova pojava je veoma esta u blizini termoelektrana (Tuzla. posebno hemijskom.Fe. glina i sl. Ugljevik. sa visokim stepenom emisija SO2.povr inska eksploatacija razli itih sirovina (ugalj.

Uspostava mehanizma tr i ta zemlji tem. Obezbje enje op e i posebne legislative za zemlji te Obezbj enje instrumenta i standarda za za titu polj-og zemlji ta. obrada) Razvoj jedinstvene strategije za tite zemlji ta na nivou dr ave. sposobne eksperte za zemlji ne transakcije. kori tenje. pouzdan zakonski i pravni sistem. i drugo  PRORITETI RJE AVANJA         Podizati nivo upu enosti stanovni tva o va nosti zemlji ta za odr ivi razvoj Razviti skladan Zakon o zemlji tu (za tita. za to je potrebno imati: dobar informacioni sistem. jedinstvene takse i poreze za nekretnine. Napraviti inventuru stanja zemlji ta u BiH za potrebe strate kog planiranja. Identificirati stepen kontaminacije zemlji ta za proizvodnju zdrave hrane .

   Identificirati aktuelne i potencijalne erozije zemlji ta i provo enje mjera za tite. mora pred svojom savje u odgovarati za svoje nedjelovanje a niko ne mo e izbje i eti koj odgovornosti pod izgovorom da je samo pojedinac od kojega ne zavisi sudbina svjeta. U etici ne postoji neutralnost i nepristrasnost. jer ko ne eli djelovati. . Kategorizacija zemlji ta u cilju odr ivog kori tenja u poljoprivredi i umarstvu. Uspostaviti monitoring zemlji ta u okviru Evropske integracije.

zdrav i odr ivi razvoj. . potrebno je osloboditi se od vi ka bogatstva (nezasi nosti) i gomilanja dobara.. ekosisteme. . ovjek treba postati prijatelj i po tivaoc okoli a potebno je mijenjati na e potrebe za posjedovanjem i opusto enjem zraka. . cjelokupnu biosferu i ekosferu uop e. degradira i porobljuje okoli .o uvanje prirodnih resursa i biocenoza. vode.Eko etika ± bavi se vrijednosnim prosu ivanjem aktivnosti ovjeka u odnosu na: biocenoze. tla. . ta se posti e za titom okoli a ? o uvanje kvaliteta okoli a . izrabljuje...? - Ekolo ka kultura ± - - - sveukupnost novih odnosa ovjeka prema okoli u umjesto da plja ka.

jer ovjek finalno konzumira sam sebe! Eko etika . .´ljudsku zajednicu nije potrebno iznova osmi ljavati . politi ke.. zabrane i du nosti ovjekovog pona anja u odnosu na okoli ..- potrebno je osloboditi se od suvi nog konzumizma. zapovijedi. Sam pojam okoli na pravda uklju uje i brigu za smanjenje i sprije avanje okoli nog rizika. dru tvene i religijske domene i te i prema jednakoj distribuciji okoli nih vrijednosti i okoli nog rizika na cjelokupnu populaciju planete Zemlje. OKOLI NA PRAVDA ± pojam koji ukida nau ne. dr avne.ekolo ke spoznaje i dostignu a za tite okoli a potrebno je preoblikovati u ekolo ke norme.

Ovdje namjerno spominjemo rije svijet. jer su se u toku historijskog razvoja ivota ovjeku nudile razli ite ku e i... zapravo. ovjek kao ovjek uvijek sebe istinskim i cjelovitim nalazi tek u takvoj cjelini koja se jo od mitskog vremena nazivala svijetom. . ( F. Capra)  Filozofija i ekologija EKOFILOZOFIJA Ekologija bi trebala tragati za ovjekovom ku om. jer kako god ekolozi tuma ili rije ku a. ivio je u razli itim "ku ama". i to pravom ku om.ve je potrebno promi ljati o novoj reorganizaciji te zajednice u smislu i po uzoru na prirodne ekosisteme ³. odnosno u razli itim historijskim svjetovima.

Svijet je oduvijek bio nekako ure ena zajednica ovjeka i drugih bi a. Ali ovjek nije jedini "stanovnik" svijeta. koja su kao i on imala svoje mjesto u svijetu. Jonas u svojoj etici od dana njeg ovjeka kao pojedinca i cjelokupne populacije zahtijeva odgovornost: . "stanovnici³ svijeta. Mo e li ekologija dospjeti do razine na kojoj se ispo etka mo e tragati za zajednicom ivota u nekako ure enom svijetu. Marx) rekao da je ovjek " ovjekov svijet". do razine na kojoj e ovjekova ku a ujedno biti mi ljena i kao ku a drugih bi a? Mo e li ekologiji u tomu pomo i filozofija?  Filozofija i ekologija EKOFILOZOFIJA H. i druga su bi a bo anska i nebo anska a osvrtom na ovjekovu historiju to je o igledno.Jednom je jedan revolucionarni filozof (K. svijet ne ini samo ono ljudsko.

ho e li se odr ati ideja ovjeka koju je uvao i pronosio kroz dosada nju historiju kada je nastanjivao razli ite svjetove. Prema H Jonasu. ve i ho e li se odr ati kao ovjek. u kojem mo e biti cjeloviti i pravi ovjek ili. ovjekovom ku om treba nazvati ono mjesto ili sklop ovjekova "stanovanja".prema prirodi. Zato ovjekova ku a nije samo mjesto njegove puke egzistencije. kako se to filozofijski ka e. ivjeti primjereno ideji ovjeka. prema budu nosti i prema idejama ovjeka. Ovim nismo rekli ni ta novo. nije presudno ho e li se i kako odr ati samo ovjek. . bitno ili istinski ivjeti.

Cifri sociolog. Rusel i drugi zastupaju hipotezu Zemlje kao ivog bi a Capre i drugi pripadnici misti kih struja i savremenog New Age pokreta ponajprije otkrivaju da ovjekova ku a ili jo uop e nije "izgra ena" ili je "uru ena" (stru ni ekologijski termin za to je "ekologijska kriza"). Lovelock. filozofima i drugim koji se doti u ove ekofilozofske tematike nema saglasnosti oko tog kako treba izgledati ta ku a. Ekolozi okoli a nastoje sa uvati egzistenciju ljudstva.- - I. budu nost i ono to smo naslijedili na Zemlji ne ulaze i u .  Filozofija i ekologija EKOFILOZOFIJA Me u sociolozima.

Cilj ovjekove ljudskosti za njih nije sam ovjek u smislu historijskog samora anja. uop e se ne pitaju koja ili kakva treba biti prava ovjekova ku a. dok sociolozi tragaju za ovjekovom ku om u dru tvu. neduhovno. Religije i mistici nastoje uspostaviti odnos s ne im vje nim koje je izvor ne same ljudske egzistencije. istinskom dru tvu budu nosti.pitanje svrhe. zapravo. . ljudskosti. holisti kim ekolozima se ovjekova ku a otkriva ili kao planet Zemlja ili kao kosmos u cijelosti. poneki u nekom pravom. napr. kroz rad u kojem se tek razvijaju ljudske sposobnosti ni ne to ni e od ovjeka. ve njegove biti. smisla ili krajnjeg cilja ovjekova ivota.

materijalno itd. je li ugro ena njegova egzistencija. onda je ona cjelina bitka (to je svojevrsni filozofijski holizam) koju pored bitka ovjeka sa injavaju i bitak boga i bitak prirode. Religija i mistika su stanovi ta da se prava ovjekova ku a ponovo gradi ( ovjek je izvorno ve bio u pravoj ku i koja se na primjer u religijama naziva d enet . istinsku. kako ekologijski stoji s uvjetima te egzistencije. a to zna i i pitati . bitnu ljudsku ku u. ve kako stoji s njegovom filozofijskom ku om. Zato pitati ta se doga a s ovjekom ne zna i pitati samo kako on ivi na Zemlji.raj). s cjelinom bitka.  Filozofija i ekologija EKOFILOZOFIJA Kako ljudskoj ku i pristupa filozofija? Neki bi filozofi tvrde da ako tra imo pravu. ku u primjerenu bitku ovjeka.

na primjer. kako stoji s bogom (sjetimo se samo da je krajem 19. u svojem posebnom bitku ukinuta postav i resursom ili je sa uvala svoj samostalni bitak u cjelini svega). ve to i porijeklo cijele krize vidi upravo u ovom drugom razaranju to je "ugro avanje na e zemaljske ku e povezano s razaranjem idealne ku e". Hösle ekolo ku krizu ne vidi samo u ugro avanju na e zemaljske ku e i "razaranju idealne ku e" ("cjeline bitka").kako stoji s prirodom (je li ona. Izlazak iz krize vidi kroz ³ponovno uspostavljanje idealne ku e´. Sva se filozofska ekolo ka pitanja o prirodi svode na pitanja to se dogodilo s prirodom. stolje a Friedrich Nietzsche objavio "smrt" boga) i kako stoji s biti ili idejom ovjeka (sjetimo se teza o "smrti" ili "zastarjelosti" ovjeka). kako je mogu e .

da prirode ne samo da vi e nema. gdje mora stati u prisvajanju. ve je nikad vi e ne e ni biti ??? Zaista.da je ovjek uspio nau no. Da li je taj historijski doga aj nepovratan. mo e li ovjek sam sebi dati mjeru svoje ljudskosti i svog ivota i djelovanja. naime. ovjek vi e ne zna to zna i dobro ivjeti. to ga ini ovjekom. tehni ki i gospodarski zavladati njom. modificiranju i uni tavanju drugih bi a. mo e li mu. biti bogat. ime se mjeri njegova ljudskost. sretan. barem kada je rije o zemaljskoj prirodi i pretvoriti je u dio svog gospodarenja. naime. tu mjeru dati . Ali.

Danas smo svjedoci da mjeru svemu danas odre uje sam ovjek.vlastiti um? Na ovo staro filozofsko pitanje Hösle ne ulazi. Starogr k filozof Pitagora: " ovjek je mjera svih stvari". . ISTE TEHNOLOGIJE  UNEP-ova definicija: « istija proizvodnja je konceptualni i proceduralni pristup proizvodnji koji zahtjeva da sve faze ivotnog ciklusa proizvoda trebaju biti ciljem prevencije ili minimalizacije kratkoro nih i dugoro nih rizika po ljude i okolinu».

. tehniku i tehnologiju jednosmjerno naru avaju i tako ravnote u prirodnih cikli nih biohemijskih procesa. ISTE TEHNOLOGIJE Kroz historijski tehnolo ki razvoj.tetne emisije nastale u proizvodnom pocesu otklanjaju se tek nakon nastajanja ( na kraju procesa ± End of the Pipe). tla i vazduha. Posljedice su vidljive na zaga enju vode. sirovina proizvod otpad Ovako nastali poreme aji u okoli u. ovjek je koristio nauku. danas se rje avaju ADITIVNOM ZA TITOM OKOLI A: .

primjenjuju se odgovaraju a tehnolo ka rje enja .nastajanje otpada i tetnih emisija onemogu uje se ve na po etku proizvodnog procesa ( Begin of the Pipe). .primjenjuju se odgovaraju i. ure aji za pro i avanje otpadnih emisija.ovakva za tita.. . zna ajno zastupljena u dana njoj tehnolo koj praksi. predstavlja djelomi nu za titu ekosistema. . INTEGRALNA ZA TITA OKOLI A .primjenjuju se suvremena proizvodno tehnolo ka rje enja s . za odre eni slu aj specifi ni.

Savremena tehnolo ka rje enja. uklju uju i primjenu ekogenih tj.vi om razinom iskoristivosti sirovinskih i energetskih resursa. istih tehnologija (malootpadnih tehnologija). . . Primjenom integralne za tite okoli a titi se okoli te se omogu uje i racionalnije kori tenje tj. u okviru integralne za tite okoli a.koriste se odgovaraju e ( ³ prijateljske ³ ) sirovine i energenti. kao i primjenu principa istije proizvodnje. .umanjena koli ina otpada nastalog u procesu proizvodnje vra a se u proizvodni proces procesom recikliranja. tednja materijalnih i energetskih prirodnih resursa.

ili se neutralizira prije . ISTE TEHNOLOGOJE = EKOGENE TEHNOLOGIJE = MALOOTPADNE TEHNOLOGIJE Karakteristike savremene proizvodne tehnologije: ‡ ‡ ‡ ‡ Primjena savremenih tehnolo kih procesa i rje enja koji omogu avaju racionalnije kori tenje ( tednju) materijalnih i energetskih resursa na ulazu u proizvodni sistem. Smanjeno nastajanje otpada i negativnih emisija ± smanjena koli ina proizvodnog otpada vra a se procesom recikliranja. ponovo u proizvodni ciklus (sekundarne sirovine). Smanjenjeno kori tenje materijalnih i energetskih resursa. Smanjeno zaga ivanje okoli a.

od po etnog .‡ deponovanja ili ispu tanja u medije okoli a. Glavni proizvod se nakon vremena amortizacije prikuplja i tako er reciklira kao sekundarna sirovina. a ne da se iz nje izdvajaju.  Osnovne razlike izme u koncepta ³End of the pipe´ i istije proizvodnje:  INDUSTRIJSKA EKOLOGIJA Koncept industrijske ekologije je u tome da se industrijska postrojenja tretiraju tako da se prilagode okolini. U takvom sistemu ele se optimalizirati sirovine.

Faktori koji se trebaju optimalizirati su: sirovine. Glavni je cilj da tehnologija radi s prirodom a ne protiv nje. ine temelje koji industrijsku ekologiju ine uspje nom. Na taj na in se otpad pretvara u profit. Industrijska ekologija je u principu «produkcijska» komponenta odr ivog razvoja. Najva niji aspekt ove politike je taj da otpada nema niti na jednom koraku proizvodnje jer je sav «otpad» u stvari resurs za neki drugi korak proizvodnje u nekoj drugoj industriji (poduze u). Svi principi koji se nalaze ispod industrijske ekologije (na ni im stepenicama). energija i kapital. vi ka i otpada.materijala. . do zavr nog produkta.

 efikasnija upotreba energije i resursa. sam proizvod i uslu ne djelatnosti.  proizvodnja okoli no prihvatljivih proizvoda i pru anja usluga. ni ih cijena i ve eg profita. istija proizvodnja istija proizvodnja se mo e predstaviti kao:  reduciranje koli ine proizvedenog otpada ili izbjegavanje proizvodnje istog. istija proizvodnja je sveobuhvatna preventivna strategija koja se podjednako primjenjuje na proizvodni proces.  postizanje manje koli ine proizvedenog otpada. s ciljem pove anja efikasnosti proizvodnje i smanjenja .

vode i energije i sprje avanje nastajanja otpada. U procesu proizvodnje. Razlike izme u istije proizvodnje i pro i avanja na kraju tehnolo kog procesa Tehnologija «end-of-pipe» uklju uje upotrebu raznih tehnologija i proizvoda (hemijskih) za pro i avanje vrstog. Ova tehnologija mo e reducirati koli inu otpada koji se odla e. teku eg i plinovitog otpada. . ispu tena voda se pretvara u vrsti otpad itd. ali u su tini ona zaga enje pretvara u drugi medij (npr. zaga enje zraka se pretvara u otpadnu vodu. istija proizvodnja zna i efikasnije kori tenje sirovina.).rizika za okoli i zdravlja ovjeka.

Pretpostavlja onemogu avanje zga enja okoli a na mjestu nastanka zaga enja-emisije (Begin of the Pipe) . posebno u onim slu ajevima gdje je poznato da proizvod ili proces mogu izazvati tetu. Ovaj princip se sastoji od uvo enja izmjena uzvodno u standardnoj mre i sistema proizvodnje i potro nje. STRATEGIJA ISTIJE PROIZVODNJE Osnovni principi vodilje strategije istije proizvodnje su: Princip predostro nosti ± poziva na smanjenje uno enja antropogenih faktora u okoli i u su tini on zahtijeva su tinsku izmjenu industrijskog sistema proizvodnje i potro nje koji se zasniva na prekomjernoj upotrebi materijala (smanjeno kori tenje prirodnih resursa) Princip prevencije ± jednako je va an.

uklju uje ljude. Princip demokracije . monitoringa te pristupa relevantnim informacijama. s ciljem kontrole. Jedna od metoda za uvo enje ovog principa je sveobuhvatna analiza ivotnog ciklusa proizvoda. radnike i stanovnike na na in na koji je organizirana proizvodnja. Uklju uje cijelu zajednicu (proizvo a e. tednja materijala i energije. potro a e). . radi dono enja odluka vezano uz za titu okoli a Prednosti uvo enja istije proizvodnje :   Unapre enje proizvoda i proizvodnih procesa.Princip integracije ± podrazumijeva usvajanje potpunog sagledavanja proizvodnog ciklusa.

Smanjenje tro kova proizvodnje  Procesi dru tvene i ekonomske globalizacije Pregled globalnih kretanja kroz historiju:  . Pove anje produktivnosti proizvodnje. Pobolj anje uslova rada i sigurnosti uposlenika. Pove anje konkurentnosti kompanije.     Vi i nivo za tite okoli a.

te biolo kih i ekolo kih mehanizama tih teta. 1963 Po eo International Biological Programme . u kojoj je objasnio veze izme u rasta ljudske populacije.desetogodi nji program istra ivanja okolinskih teta. eksploatacije resursa i okolinskih politika. Ovom knjigom je Carson pokrenula ekolo ku lavinu.1962 Rachel Carson je izdala knjigu Tiho prolje e (Silent Spring). . utvrdila katastrofalnu tetnost pesticida na okolinu. u kojoj je. ekologije i epidemiologije. 1968 Paul Ehrlich izdao vrlo uticajnu knjigu Populacijska bomba. analiziraju i odnose izme u toksikologije. to je postavilo nau ne temelje za environmentalizam 1967 UNESCO-va me unarodna konferencija o racionalnoj upotrebi i konzervaciji biosfere otvorila vrata diskusijama o konceptu odr ivog razvoja.

te formirana prva vladina agencija za za titu okoline Agencija za za titu okoline (Environmental Protection Agency .Savjet za odbranu prirodnih resursa i Prijatelji Zemlje (Friends of the Earth). u Velikoj Britaniji formiran Me unarodni institut za okolinu i razvoj (IIED).1969 U SAD stvorene prve ekolo ke nevladine organizacije . .mirne demonstracije. Pregled globalnih kretanja kroz historiju:  1970 Prvi ´Dan Zemlje´ u SAD .EPA). u kojima je u estvovalo preko 20 miliona ljudi. 1971 OECD utvrdio stav da onaj ko prouzrokuje zaga enje mora platiti tetu.

1972 U Stockholmu odr ana UN konferencija o humanoj okolini. Konferencija je dovela do stvaranja brojnih nacionalnih agencija za za titu okoline i do stvaranja UNEP-a (The United Nations Environment Programme). Rimski klub publikovao uvenu i kontroverznu publikaciju Granice rasta - . Novom Zelandu formirana prva nacionalna ´zelena´ politi ka partija.u Kanadi formirana organizacija Greenpeace. koja se je bavila fenomenima regionalnih zaga enja i kiselih ki a.

ozonski omota uni titi za nekoliko decenija. u kojem se po prvi put raznovrsnost biosfere priznaje kao kriti na karakteristika za . Pregled globalnih kretanja kroz historiju:  1974 Rowland i Molina utvrdili tetnost emisije fluoridnih aerosola i ocjenili da e se.1973 Objavljen Evropski akcioni program za okolinu kao prvi akt za sintezu okolinskih politika u EU. 1977 Odr ana UN konferencija o sprje avanju irenja pustinja 1979 Usvojena konvencija o me ugrani nom zaga ivanju zraka 1980 Jimmy Carter potpisao Global 2000 Report. ako se njihova upotreba nastavi postoje om brzinom.

1982 Usvojena UN Konvencija o morskom pravu. koja sadr i okolinske standarde i pravila za tite morske okoline od zaga ivanja.funkcioniranje planetarnog ekosistema. po kojoj je svaka forma ivota unikatna i va na vrijednost za ovje anstvo i koja poziva na razumijevanje zavisnosti ovje anstva od prirodnih resursa i potrebe za kontrolom njihove eksploatacije. osnovan presti ni World Resources Institute. usvojena UN povelja za prirodu.  Pregled globalnih kretanja kroz historiju: .

kulturna i okolinska pitanja i globalna rje enja. ekonomska. otkrivena ozonska rupa na Antarktiku 1987 Potpisan Montrealski Protokol o supstancama koje uni tavaju ozonski omota . a za predsjednika izabrana Gro Harlem Brundtland. 1988 Osnovan me uvladin Panel o klimatskim promjenama sa zadatkom da utvrdi najnovija nau na. 1985 Na sastanku Svjetskog meteorolo kog dru tva u Austriji UNEP upozorio na tetne efekte CO2 i drugih GHG plinova i na globalno zagrijavanje Zemlje. tehni ka i socio- . povezuju i socijalna.1983 Formirana Svjetska komisija za okolinu i razvoj (WCED). Svjetska komisija UN za okolinu i razvoj (WCED) publikovala studiju Na a zajedni ka budu nost (Our Common Future ili Bruntland Report) koja je. definirala i populizirala termin odr ivi razvoj.

ekonomska istra ivanja o klimatskim promjenama. Konvencija o biolo koj raznovrsnosti.U Kostariki formiran Savjet Zemlje tijelo za koordinaciju implementacije dokumenata iz Rio de Janeira 1994 Prihva en ISO 14001 standard kao dobrovoljni me unarodni standard za korporacijske sisteme managementa okoline . Okvirna konvencija o klimatskim promjenama. . 1989 Osnovan presti ni Stockholm Environment Institute Pregled globalnih kretanja kroz historiju:  1992 U Rio de Janeiru odr ana UN konferencija o okolini i razvoju (Earth Summit) na kojoj je usvojena Agenda 21. Rio Deklaracija i principi o za titi uma.

u Kopenhagenu Svjetski samit za socijalni razvoj (World Summit for Social Development) prvi put utvrdio potrebu borbe protiv apsolutnog siroma tva.1995 WTO (World Trade Organization) formalno priznala veze izme u trgovine. Dokument je obavezao razvijene zemlje na smanjivanje emisije plinova koji proizvode efekat ´staklene . za tite okoline i razvoja. Pregled globalnih kretanja kroz historiju:  1997 u Kjotu potpisan Kyoto Protokol kao UN okvirna konvencija o klimatskim promjenama. . 1997 Specijalna sjednica Generalne skup tine UN (Rio +5) utvrdila mali progres u implementaciji Agende 21 i usvojila Program za njenu dalju implementaciju.

.Svjetska komisija za visoke brane izrazila skepsu o nastavku izgradnje velikih brana i ponudila alternative velikim hidroelektranama 2001 Politika novog SAD predsjednika Busha izrazito antiokolinska (izgradnja novih termoelektrana i nuklearki. godi njicu originalnog Dana zemlje. odustajanje od Kyoto protokola.ba te´ I utvrdio "clean development" mehanizme za zemlje u razvoju. koji je otvorio put u nove nade. 1999 Odr ani masovni antiglobalisti ki protesti nevladinih organizacija u Siettlu 2000 Mre a Earth Day Network proslavila 30. itd).masovni protesti u enovi (sastanak G9) zbog nedostatka okolinskih i radnih standarda i globalizacije. zavr en 3 mil. . kresanje fondova za istra ivanje novih oblika energije. dolara vrijedan Human Genome Project. .

Sammit je postavio brojne ciljeve smanjivanja neravnopravnosti do 2015. godine. .EU ratificirala Kyoto protokol 2003 god 192 lanica Svjetske zdravstvene organizacije usvojili prvu javnu povelju o tetnosti pu enja po zdravlje ljudi . Pregled globalnih kretanja kroz historiju: 2002 Odr an Svjetski Sammit o odr ivom razvoju u Johanesburgu (Rio + 10) sa promjenljivim uspjehom.

.Ruska Federacija ratificirala Kyoto protokol Globalni ekolo ki menad ment: Agenda 21    Temelji za Agendu 21 postavljeni su 16. prvom globalnom sastanku te vrste. UN su osnovali Svjetsku komisiju za okolinu i razvoj (World Commission on Environment and . Deset godina kasnije. godine.2004 EU ustanovila i izdala prvi registar polucije u zemljama EU i zavr ila svoj tre i izvje taj o stanju okoline u Evropi. kada se 113 dr ava okupilo na konferencije o ovjekovoj okolini u Stockholmu. juna 1972.

U periodu izme u 3. Skup o Zemlji u Riu je okupio 179 efova dr ava. Skup o Zemlji donio je Agendu 21 koja predstavlja jedan od pet klju nih donesenih dokumenata na ovom skupu. i 14. stolje e. . juna 1992. Smatra se da tom skupu pripada po asno mjesto u okolinskoj historiji ovje anstva.  Development) ± ideja o globalnom partnerstvu u odr ivom razvoju. godine je u Rio de Janeiru odr an Skup o zemlji (UNITED NATIONS CONFERENCE ON ENVIRONMENT AND DEVELOPMENT) na kojem je usvojen globalni plan za suo avanje sa najhitnijim svjetskim potrebama nazvan Agenda 21 ili Program za 21.

Globalno upravljanje: Klju i alat za odr ivu budu nost Planete Pravi ni model globalnog upravljanja: Me unarodna i me ugeneracijska odgovornost Inkluzivnost unutra i izme u dr ava Miroljubivo rje avanje problema i sprje avanje konflikata Povezivanje multilateralno usvojenih standarda Na idu im slajdovima: .

EMS ) je instrument za tite okoli a nove generacije to jest sistem predstavlja novu osnovu za tite okoli a. vladinim ili drugim nevladinim upravnim organizacijama). a obuhvata preventivno djelovanje i . Sistem upravljanja okoli em je dio ukupnog sistema upravljanja organizacijom (proizvodnjom ± preduze em. uslu nim.Primjer sistema upravljanja okoli em  Sistem upravljanja okoli em Sistem upravljanja okoli em ( Environmental management system .

s temeljnim ciljem smanjenja nepo eljnih utjecaja organizacije na okoli .primjenu normi za unapre ivanje odnosa prema okoli u.  Sistem upravljanja okoli em Osnova cijelog Sistema ekolo kog monitoringa je na procjeni i ocjeni stanja okoli a (neprestani . ocjenjivanja. ispitivanja i stalnog unapre ivanja procesa. akcija i mjera koje . EMS predstavlja kontinuirani ciklus koji se sastoji od planiranja. mjerenja. nadzor.kontinuirani monitoring. implementacije. kontrola stanja okoli a).

to vodi .organizacija poduzima da bi uskladila svoje poslovne ciljeve s ciljevima unapre ivanja i upravljanja okoli em. to vodi prema kontinuiranom razvoju okoli nog aspekta organizacije. Temeljne funkcije sistema upravljanja okoli em su:  kontinuirano pobolj avanje i usavr avanje mjera za tite okoli a  Kontinuirano podizanja razine kvalitete stanja okoli a  Ve ina sistema upravljanja okoli em strukturirana je prema modelu ³Plan. Ve ina sistema upravljanja okoli em strukturirana je prema modelu ³Plan. Check. Do. Check. Do. Act³. Act³.

Model se temelji na: 1. PLANIRANJU i definiranju aspekata okoli a i planiranju mjera i normi koje se odnose na u inkovito upravljanje aspektima okoli a 2.prema kontinuiranom razvoju okoli nog aspekta organizacije. KONTROLI to uklju uje kontrolu i nadzor svih prethodno implementiranih aktivnosti i mjera pobolj anja i unapre ivanja za tite i upravljanja okoli em . IMPLEMENTIRANJU modela sistema upravljanja okoli em te procesa i aktivnosti usmjerenih prema unapre ivanju za tite i upravljanja okoli em 3.

). nosioca za tite te programa za tite i upravljanja okoli em. Pod PLANIRANJEM se podrazumijeva utvr ivanje prioritetnih aspekata okoli a koji imaju prednost u sistemu upravljanja okoli em (zrak.. Svrha ovog razmatranja je dobivanje osnove za uspostavljanje sistema. 2. ISPITIVANJU koje obuhvata izvje tavanje o u inkovitosti mjera i postupaka za tite te provo enje eventualnih revizijskih aktivnosti i mjera korekcije radi otklanjanja eventualno utvr enih neuskla enosti. IMPLEMENTACIJA sistema upravljanja okoli em podrazumijeva:  utvr ivanje organizacijske strukture primjene sistema. 3.  utvr ivanje i definiranje postupaka i akcija za slu ajeve izvanrednih stanja.  determiniranje potrebne izobrazbe kadrova.  utvr ivanje tokova komunikacija i dokumentacije. 1.  utvr ivanje hierarhijske odgovornosti sistema. utvr ivanje ciljeva za tite okoli a ( op ih i pojedina nih ). KONTROLA i korekcija sistema uklju uje: . tlo .4.  utvr ivanje na ina kontrole okoli ne dokumentacije. utvr ivanje zahtjeva zakonskih i drugih propisa te normi odgovaraju e politike za tite okoli a. voda..

       utvr ivanje neuskla enosti i nepravilnosti u funkcioniranju sistema.  Ekolo ki aspekti odr ivosti razvoja . utvr ivanje uzroka nepravilnosti. primjenu nadzora i/ili korekciju nadzornih aktivnosti. odre ivanje popravnih aktivnosti. stalno pra enje stanja sistema. pra enje zapisa o podacima o sistemu. mjerenja te utvr ivanje preventivnih aktivnosti.

Zakonska regulativa u BiH  Definicije odr ivog razvoja: Definicija odr ivog razvoja koja se navodi u izvje taju ³Our Common Future´ Svjetske komisije za okoli i razvoj iz 1987. godine glasi: . Postoje i druge definicije: . (Navedena defincija i danas slu i kao temelj u nastojanjima me unarodne zajednice u za titi i o uvanju okoli a). a da istovremeno ne ugro ava mogu nosti budu ih generacija da zadovolje svoje potrebe.Odr ivi razvoj je razvoj koji zadovoljava potrebe sada njih generacija.

proces promjena u kojem su iskori tavanje prirodnih resursa. tehni ko tehnolo ki razvoj i institucionalne promjene u me usobnom skladu to . odnosno na sva podru ja njegovog ivota.. ulaganja.Odr ivi razvoj predstavlja stvaranje boljeg svijeta uravnote enjem socijalnih. Odr ivi razvoj mora zapo eti od svakog pojedinca on zapo inje promjenom li nih vrijednosti pojedinca a nastavlja se preno enjem tih promjena na sva podru ja djelovanja pojedinca. Pod pojmom odr ivog razvoja podrazumijeva se ³.Odr ivi razvoj je razvoj koji osigurava vi u razinu kvaliteta ivota za svakoga. ekonomskih i ekolo kih faktora. sada i u budu nosti ..

u inkovita za tita okoli a.dru tveni razvoj u kojemu su prepoznate potrebe za svakoga. . Na a zajedni ka budu nost).odr avanje visokog i stabilog nivoa dr avnog rasta i zaposlenosti Razumijevanje odr ivog razvoja danas se postepeno pro iruje . Odr ivi razvoj uklju uje istovremeno ostvarivanje etiri cilja: .sveukupno omogu uje ispunjenje potreba i o ekivanja kako sada njih tako i budu ih generacija.´ ( iz zvje a UN-a.umjereno ( razumno ) kori tenje prirodnih resursa. . .

ekologije i sociologije.me usobnim povezivanjem podru ja ekonomije. Govori se o ³magi nom trokutu³ odr ivog razvoja: socijalna pravednost ekonomska sigurnost ekolo ka ravnote a .

. . .smanjenje siroma tva u Svijetu i zadovoljenje temeljnih potreba ljudi. .pove anje produktivnosti i proizvodnje korisnih dobara i usluga. poduzetni tva ekonomiju prilagoditi decentraliziranom svjetskom tr i tu Socijalna pravednost mjeri se napretkom onih koji su unutar zajednice u najnepovoljnijem polo aju ! Socijalna pravednost uklju uje: . LD.osiguranje inovativnosti.osiguranje pravedne raspodjele dobara te stalno unapre ivanje jednakosti u svim segmentima privre ivanja. trgovine i distribucije roba.osiguranje zaposlenosti. novih investicija.osiguranje i poticanje kulturolo ke raznolikosti.Ekonomska sigurnost mogu a je samo uz ZDRAV okoli i uz ZDRAVO dru tveno ure enje ! Ekonomska sigurnost uklju uje : . .

. .odr avanje i podr avanje institucija dru tvenih sistema. .osiguranje i odr avanje genetske raznolikosti.stvaranje jednakih prilika za razvoj posebno u okviru problematike Sjever ± Jug Ekolo ka ravnote a podrazumijeva: . . .podr avanje biolo ke proizvodnje..razvijanje otpora prema negativnim utjecajima na okoli .podr avanje socijalne pravednosti i spolne jednakosti.osiguranje mogu nosti pravednog obrazovanja za sve.poticanje eko-djelotvornosti u svim djelovima dru tva . te poticanje i omogu avanje oporavljivanja u slu aju nastajanja negativnh utjecaja.osiguranje istog okoli a i stabilne klime . .omogu avanje sudjelovanja u odlu ivanju svih segmenata dru tva. .

uspostavljanje i provo enje nacionalnih i me unarodnih normi i propisa za tite okoli a. za tita okoli a postaje integralni dio procesa razvoja. Smanjeno tro enje. omogu avanje slobodnog pristupa informacijama o stanju i za titi okoli a. smanjenje ispu tanja agresivnih i tetnih emisija u okoli . primjenjivanje principa predostro nosti u procesu za tite okoli a sistemski pristup rje avanju problematike odr ivosti . prirodnih resursa. posebno neobnovljivih.Osnovne karakteristike odr ivog razvoja:         recikliranje (ponovno kori tenje) sekundrnih sirovina.

Agenda se sastoji od 40 poglavlja podjeljenih u 4 cjeline . donosi se AGENDA 21 kao op ti plan i program djelovanja za odr ivi razvoj u 21. da bi se u tome uspjelo. . . ekonomsog i socijalnog aspekta.AGENDA 21 iz Ria 1992 godine donosi se deklaracija o namjerama i obavezama za odr ivi razvoj tj. za tita okoli a treba biti sastavni dio razvojnog procesa.Agenda 21 je historijski dokument koji poja njava kako razvoj u initi odr ivim sa ekolo kog. potrebno je uklju iti sve elemente dru tva. o uvanje biolo ke raznolikosti. Ona ne sadr i nikakva ograni enja ili obaveze ve samo prijedloge i preporuke. odr ivo . vijeku.AGENDA 21 nudi konkretne mogu nosti za suzbijanje zaga ivanja okoli a.

kori tenje prirodnih resursa. pobolj anje ivotnog standarda svih. postizanje koncenzusa za planiranje globalnog odr ivog razvoja. odr ivo upravljanje okoli em .Agenda 21 poti e inicijative za ujedinjavanje razvojnih interesa i za tite okoli a u Svijetu. ostvarivanje ve e sigurnosti i o uvanosti ekosistema. pove anje prinosa prirodnih ekosistema.   Agenda 21: Glavna podru ja   1-Ostvarivanje rasta na odr iv na in (prosperitetan svijet) 2-Odr ivi na in ivljenja (pravedan svijet) 3-Ljudska naselja (naseljeni svijet) .

Podjela uloga ljudi i odgovornosti (svijet ljudi i njihovih aktivnosti)  Ostvarivanje rasta na odr iv na in (prosperitetan svijet) Kako odr ivi razvoj zahtijeva integraciju okolinskih. dru tvenih i ekonomskih faktora kod planiranja ekonomskog razvoja treba: .    4-Racionalna upotreba resursa (bogat svijet) 5-Globalni i regionalni resursi (svijet zajedni kih interesa) 6-Upravljanje hemikalijama i otpadom ( isti svijet) 7.

koje e tvorcima ekonomske politike dati ta ne podatke o mogu nostima neke nacionalne ekonomije.    integrirati okolinu i razvoj na nivoima planiranja i upravljanja. stvaranje efektivnih pravnih i regulatornih sistema na svim nivoima.  Odr ivi na in ivljenja (pravedan svijet) Suzbijanje siroma tva Promjena obrasca potro nje . a kojim se uklanja pogre na teza da je okolina besplatno dobro. uspostaviti sisteme prora una prirodnih resursa. s ciljem prelaska sa transformiranih okolinskih i razvojnih politika na akciju. obezbjediti efektivnu upotrebu ekonomskih i tr i nih instrumenata kroz uspostavljanje principa ³zaga iva pla a´.

Razvijati sisteme zdravstvene za tite u manjim zajednicama. Unapre ivati efikasnu proizvodnju a suzbijati preveliku potro nju. Osigurati zdravstvenu za titu djece. Osigurati mu karcima i enama jednaka prava za izbor broja djece. . Donositi programe razvoja koji podsti u odr ivu proizvodnju i potro nju.Rast uz smanjivanje kori tenja energije i maretijala. uklju uju i za titu od iskori tavanja. Podsticati razvoj tehnologija koje su prihvatljive po okoli Demografska kretanja i odr ivost Za tita i unapare enje ljudskog zdravlja Osigurati sistem zdravstva koji e pratiti i predvi ati pojavu zaraznih bolesti. Razvijati programe kontrole vanjskih i unutra njih zaga ivanja zraka i sigurnog odlaganja vrstog otpada. te stvaranje otpada.

 Ljudska naselja (naseljeni svijet) Razvoj koncepta odr ivih naselja Za tita kvalitete i snabdijevanje pitkom vodom Razvoj koncepta odr ivih naselja. te aktivnosti za efikasnu preradu otpada i recikla u. Upravljanje vrstim otpadom i odvodnjom: Do 2000. u industrijskim zemljama. i do 2005. u zemljama u razvoju. stvoriti nacionalne programe. u svim industrijskim zemljama. godine. godine. godine. do 1995.Kontrolirati raspodjelu i upotrebu pesticida kako bi se smanjili zdravstveni rizici. u svim zemljama u razvoju. a do 2010. Za tita i unapre enje ljudskog zdravlja Promjena obrazaca potro nje. osigurati da se . godine.

do 2025. godine obezbijediti svim urbanim podru jima adekvatne servise za brigu o otpadu.najmanje 50% svih odvodnih otpadnih voda i vrstog otpada tretira i raspore uje u skladu sa nacionalnim i me unarodnim okolinskim i standardima kvalitete zdravlja. te provo enje sanitarnih aktivnosti u ruralnim podru jima reducirati stvaranje tetnog otpada  Racionalna upotreba resursa (bogat svijet) Razvijati nacionalne programe koji vode ra una o za titi tla kao nezamjenljivoj prirodnoj osnovi. Odr ivo upravljanje tlom podrazumijeva: .

Stvarati i provoditi zakonsku regulativu koja osigurava odr ivo kori tenje tla. kori tenje nekog slivnog podru ja. npr. . Ekolo ko planiranje krajolika. koriste i tradicijske i autohtone na ine kori tenja tla. Za tita i upravljanje slatkim vodama podrazumjeva: Stalna istra ivanja novih izvora vode. Za tita vodnih bogatstava i osiguranje kori tenja vode na odr iv na in. Procjenjivanje uticaja novih razvojnih programa na stanje i kvalitet voda. Upravljanje tlom.

ponovna upotreba otpadnih voda. Unapre enje odr ive poljoprivrede i ruralnog razvoja podrazumjeva: planski pristup bavljenju i edukacija za bavljenje poljoprivredom.) Provo enje ovih kao i drugih mjera trebalo bi da zadovolji cilj da svaki stanovnik grada na svijetu 2000. godine postigne sveop a snabdjevenost stanovni tva vodom. recikliranje vode i sl. godine ima na raspolaganju 40 litara pitke vode dnevno.Razvijanje metoda snabdijevanja slatkim vodama i iz raznih drugih izvora (prikupljanje ki nice. . a da se 2025.

podr avanje proizvodnje na farmama. ukloniti negativne efekte ultravioletne radijacije na biljke i ivotinje .ozon. prelaz na alternativne vidove energije s ciljem pove anja produktivnosti. obezbje ivanje informacija za kori tenje pesticida.pove ano uzgajanje biljaka s ciljem pove anja proizvodnje hrane. Spre avanje odumiranja uma podrazumjeva: . upotreba i odr ivo iskori tavanje biljaka i geneti kog in enjeringa.

Razvijati urbano umarstvo radi ozelenjivanja svih naseljenih mjesta. Uzgajati drve e koje se odlikuje ve om produktivno u i otporno u. Razvijati savremene metode obrade drveta i smanjiti degradacije izvorne mase . tititi ume od po ara. Podsticati razvoj malih umskih poduze a koja unapre uju razvoj sela. Ograni avati i zaustavljati degradaciju tla tokom njegove obrade.Pove ati sadnju uma i time umanjiti pritisak na primarne i drevne ume. Koristiti efikasne i ekolo ki prihvatljive metode sje e uma. krivolova i drugih degradacija. Smanjiti drvni otpad i koristiti odba ene i zanemarene vrsta drveta.

razvoj i ja anje programa za zaustavljanje siroma tva i nu enje alternativnih vidova pre ivljavanja u prostorima zahva enim dezertifikacijom i su om. razvijanje gotovosti u slu aju su e i programa za snala enje u novonastalim situacijama.Spre avanje dezertifikacije i su a podrazumjeva: ja anje znanstvene osnove. prikupljanje informacija te implementacija sistema za pra enje svih prostora zahva enih dezertifikacijom i su om. .

Za tita biolo kog diverziteta podrazumjeva: Razvoj nacionalnih strategija za za titu biolo kog diverziteta. irenje me unarodne i regionalne kooperacije na podru ju biodiverziteta Zemlje.uklju uju i i samostalne aran mane za su om zahva ene prostore. . osna iti participaciju javnosti i edukacije u kontroli dezertifikacije i efekata su e. podr avanje restauracije naru enih ekosistema i obnova naru enih podru ja.

usavr avanje biotehnolo kih znanja i zamijena sada njih hemijskih procesa . Intenziviranje biotehnolo kih na ina za proizvodnju energije. algi i drugih vrsta. Kori tenje tradicionalne biotehnologije kod proizvodnje hrane i prerade sirovina.Razvoj programa za nau nu i tehnolo ku edukaciju i obuku menad era u ZUR-u Upravljanje biotehnologijom podrazumjeva: upotreba razli itih biotehnolo kih metoda za ve e prinose riba.

a manju zaga enost atmosfere. Za tita atmosfere: . Pomo u educiranju stanovni tva u razvijanju i kori tenju efikasnijih oblika energije koja manje zaga uje atmosferu. Globalni i regionalni resursi (svijet zajedni kih interesa) Izgra ivanje sistema predvi anja razli itih nivoa atmosferskih zaga iva a koji bi mogli uzrokovati promjene klimatskog sistema i okoli a u cjelini. Modernizacija postoje ih energetskih sistema koji bi imali ve i stepen energetske efikasnosti. Razvijanje programa valorizacije energetske efikasnosti za potro a e.

potecijalnih klimatskih promjena i pove anja nivoa mora. kao i poznavati efekte. a . Podsticati i razvijati one tehnologije u industriji koje najmanje negativno djeluju na zaga ivanje atmosfere i takve tehnologije prenositi i u zemlje u razvoju. Za tita okeana i svih vrsta mora: izraditi planove za nepredvi ene situacije degradacije izazvane ljudskim djelovanjem i prirodnim katastrofama.Razvijati takav sistem gradskog i prigradskog prevoza koji manje zaga uje okoli . mrljama ulja i sli no. za tita okeana. izraditi planove za slu ajeve degradacije i zaga enja materijama antropogenog porijekla. mora i priobalnih podru ja od polucije sa brodova.

uglavnom u zemljama u razvoju su: pomanjkanje dovoljnog broja nau nih informacija za procjenu rizika od upotrebe velikog broja hemikalija i pomanjkanje . u saradnji sa hemijskim industrijama i industrijama za preradu i dobivanje ulja.naro ito od njihovog ilegalnog istovara. a ako je potrebno.  Upravljanje hemikalijama i otpadom ( isti svijet) Upravljanje toksi nim hemikalijama: Dva glavna problema koja se javljaju. kao to su koraljni grebeni I drugo obezbijediti obuku za adekvatnu za titu od ulja i hemijskog otpada. preduzimanje akcija za za titu i o uvanje ugro enih vrsta rijetkih ekosistema. polutanata.

Stalno kontrolirati proizvo a e koje sve mjere poduzimaju na za titi okoli a. i u tom smislu joj pru ati neposrednu pomo . Informisati javnost o svim problemima ove vrste kako bi se.).sredstava za procjenu tetnosti hemikalija. . U initi odgovornim proizvo a e za odlaganje njihovog opasnog otpada. reciklirati. ve uspostavio sistem stalnog educiranja stanovni tva sa problemima ove vrste. Izgra ivati postrojenja za obradu opasnog otpada na dr avnom ili regionalnom nivou. ne samo preventivno djelovalo. Osigurati postepeno ukidanje onih industrijskih procesa koji su visokorizi ni zbog opasnog otpada. Otpad treba obra ivati. Upravljanje opasnim otpadom: Od industrije stalno tra iti inovacijske zahvate na ostvarivanju istije proizvodnje (preventivne tehnologije. tehnologije recikliranja i sl.

kondicioniranja. Sprije avanje pohranjivanja i odlaganja radioaktivnog otpada u .ponovo upotrebljavati i odlagati u neposrednoj blizini njegova nastanka. uvanje i upravljanje radioaktivnim otpadom: Smanjiti i ograni iti stvaranje radioaktivnog otpada. prijevoza i odlaganja ovog otpada. Unaprijediti plansko upravljanje otpadom na siguran i za okolinu prikladan na in. Do kraja provoditi Kodeks postupanja o prekograni nim kretanjima radioaktivnog otpada. prerade. Pru anje tehni ke pomo i zemljama u razvoju u rje avanju pitanja radioaktivnog otpada. Osiguravanje sigurnog na in pohranjivanja.

blizini morske obale ili na otvorenom moru. na primjer:   ene. Sprije avanje izvoza ovog otpada u zemlje koje zabranjuju njegov uvoz. obrazovanja i osposobljavanja u provo enju Agende 21.  Podjela uloga i odgovornosti ljudi (svijet ljudi i njihovih aktivnosti) Izdvajanje grupa pojedinih ljudi sa ciljem razvijanja svijesti. . mladi.

nau na i tehnolo ka udru enja  Agenda 21: genealni okvir  Lokalna agenda 21 Mnoge tematske cjeline i njihova rje enja u Agendi 21 se odnose na rje avanje problema na razini lokalnih zajednica . Lokalne zajednice tako er upravljaju ekonomskom. socijalnom i ekolo kom infrastrukturom svojih zajednica.      farmeri. nevladine organizacije. trgova ke asocijacije. odlu uju . poslovni sektor i industrija.op ina i zbog toga uloga op ina ima vrlo veliki zna aj u realizaciji ciljeva imenovanih u Agendi 21. te u reagiranju na zahtjeve javnosti s ciljem promicanja odr ivog razvoja. lokalni mo nici. nadziru prostorne planove. Tijela lokalnih zajednica imaju presudnu ulogu u educiranju i mobiliziranju javnosti.

specifi nu strategiju odr ivog razvoja u vidu Lokalne agende 21. donjeti vlastitu. kantonalnim i dr avnim subjektima. te treba neprestano nadzirati realizaciju strategije.o lokalnoj politici za tite okoli a te sudjeluju u sprovo enju nacionalnih politika za tite okoli a. njenu primjenu i stalno treba raditi na njenom usavr avanju. .Lokalna agenda 21 je temelj za sve procese globalne Agende 21  Lokalna agenda 21 ± ema  Kako djelovati u pravcu odr ivog razvoja Johanesburg 2002 (Rio + 10): podru ja konflikta .1  Vremenski odre eni ciljevi: . Zbog toga svaka lokalna zajednica treba. u komunikaciji sa svojim gra anima. lokalnim institucijama.

Sanitarije: do 2015 prepoloviti udio ljudi bez pristupa sanitarijama Voda za pi e: do 2015 prepoloviti udio ljudi bez pristupa pitkoj vodi Obnovljiva energija: nema odre enog vremena! EU ± prijedlog odba en Prirodni resursi: do 2015 prepoloviti broj ljudi koji pate zbog gladi Kemikalije i zdravlje: sporazumi o predhodnom prioritetnom informiranju (PIC) u 2003 i istrajnim organskim polutantima (POP) u 2004 Ograni enja gubitka biodiverziteta: nejasna opredjeljenja o reduciranju gubitaka Regeneracija ribljih fondova: morska za ti ena podru ja. godine  Johanesburg 2002 (Rio + 10): podru ja konflikta .2 . nejasne fraze o popunjavanju do 2015.

finansije i globalizacija (reafirmiranje Monterrey konsenzusa)  Johanesburg Sammit je usvojio dva dokumenta: . ali bez obligacija Upravljanje (zahtijevi za dobrim upravljanjem i izgradnjom kapaciteta za dobro upravljanje. Zdravlje i ljudska prava. a posebno Princip 7 ± o zajedni koj i posebnoj odgovornosti Princip 15 ± o obazrivom pristupu Kyoto protokol ± zemlje koje su ga ratificirale vr e pritisak na one koje ga nisu ratificirale.Rio-Principi. ali bez obligacija) Trgovina.

Neobavezuju e principe o umama Alternativne povelje me unarodnih nevladinih organizacija Odr ivi razvoj je centralni element. Johannesburg Deklaraciju ( etiri stranice i 6 stvari Plan implementacije u 10 sekcija. Rio je usvojio: Agenda 21 ± 600 stranica Konvenciju o biolo kim diverzitetu Okvirnu konvenciju o klimatskim promjenama. Za pore enje. a Agenda 21 novi potsticaj za globalne akcije u borbi protiv siroma tva i za tite okoline.  . sa uvodnom sekcijom o generalnom pregledu i devet sekcija koje se bave konkretnim specifi nim problemima.

8000 predstavnika civilnog dru tva: lobiranje. inicijative partnerstva i paralelni sastanci i doga aji Koncept partnerstva uspje no razvijen (sporazumi tipa II. okoline i kori tenja prirodnih resursa Zbog samog karaktera deklaracije.): Prije sussreta sklopljeno 220 partnerstava .       ire produbljivanje odr ivog razvoja ± veza izme u siroma tva. ona ne sadr i ni konkretne zahtijeve za odgovaraju im politikama ni neke obligacije Pitanja energije i sanitacije od najve e va nosti Osnivanje Svjetskog fonda solidarnosti za iskorjenjivanje siroma tva Afrika kao podru je posebne pa nje za ostvarivanje razvojnih potreba Ja anje uloge civilnog dru tva .

zna ajno unapre enje ivota u siroma nim naseljima (reafirmacija MDG) Osnivanje Svjetskog fonda solidarnosti za zemlje u razvoju Do 2010 zna ajna redukcija u teku im gubicima biolo kog diverziteta (vi e od 11. .       $ 235 mill.000 biljnih i ivotinjskih vrsta je ugro eno. jezera i ume treba zaustaviti to je mogu e prije Odr avati riblje fondove! Obnoviti ± gdje je to mogu e ± riblje fondove do 2015. a 800 vrsta ve izgubljeno) Gubitak prirodnih resursa kao to su napr. u resurse 60 novih partnerstava je dogovoreno tokom Sammita Do 2015. prepoloviti udio ljudi iji je prihod manji od $1 dnevno i udio ljudi koji pate od gladi (reafirmacija Milenijskih razvojnih ciljeva ± MDG) Do 2020.

konzistentnim sa me unarodnim zakonodavsvom i bazirano na nau nim informacijama Do 2020.      Eliminirati destruktivnu praksu ribarenja Osnovati vi e morskih za ti enih podru ja (ekosistem pristup). koristiti i proizvoditi kemikalije na na in koji ne e voditi ka zna ajnim negativnim efektima po zdravlje i okolinu Promovirati ratifikaciju i implementaciju Rotterdamske konvencije (2003) i Stockholmske Konvencije (POPs) do 2004 Strategijski pristup me unarodnom kemijskom managementu Klasifikacija i ozna avanje kemikalija to je mogu e ranije   Bez vremenskih ciljeva za ve e kori tenje obnovljive energije! Zna ajno pove anje globalnog dijela izvora obnovljive energije u .

socijalno prihvatljivim i okolinski boljim energetskim izvorima Planovi efikasnosti energije: podr ka zemljama za uspostavljanje doma ih strategija za efikasnost energije yoto protokol: dr ave koje su ratificirale protokol zahtijevaju to od onih koje ga nisu ratificirale (posebno SAD. pobolj ani pristup pouzdanim.. dostupnim. Australija. Pristup energiji: kao dio ciljeva za redukciju siroma tva (MDG).   namjeri da se pove a njihov doprinos u ukupnoj ponudi energije.) ..

Do danas je samo 5 zemalja ispunilo svoja obe anja.27% u 2001. godine Zahtijev razvijenim zemljama da pove aju svoje oficijelne fondove (ODA) na 0. Njema ka je potro ila samo 0. godine.    . godini!) Zdravstvena za tita mora po tovati ljudska prava (argumenti u vezi kontrole ra anja/abortusa). Montreal protokol: Obezbje enje adekvatnih fondova za zemlje u razvoju za upotrebu alernativa supstancama koje iscrpljuju ozon do 2010. ponovo potvr en u Riu 1992. ovo je bio zaklju ak iz 1970. godine (UN deklaracija).7% GNP Ali.

       Bez daljnje distkriminacije ena (osu ivanje uvo enja rituala!). Dostignuti pobolj anu zdravsvenu pismenost do 2010. godine u odnosu na 2000. prepoloviti udio ljudi koji nemaju pristup sigurnoj vodi za pi e Reducirati po okolinu opasne povlastice i subvencije (bez vremena ograni enja ± i ovo se odnosi prete no na rudnike uglja).. tuberkulozu. prepoloviti udio ljudi koji nemaju pristup sanitaciji Do 2015.. godinu. Do 2015... Reducirati HIV . . Reducirati stope smrtnosti kod djece ispod 5 godina za 2/3 i mortalitet kod ro enja za ¾ do 2015.globalno za 25% u 2010 kao i malariju.

Obe anje da e se poduprijeti regionalne i nacionalne inicijative ± ubrzavanje promjena trendova prema odr ivim modelima Aktivno promovirana ekolo ka i socijalna odgovornost transnacionalnih korporacija!  Bosna i Hercegovina i ekologija .    Bez dogovora o redukciji subvencija za poljoprivredu kao to su to zahtijevale zemlje u razvoju. godi njeg okvirnog plana za promjenu modela potro nje i proizvodnje. Ovdje je Johannesburg plan implementacije na liniji sa Doha 2001 WTO konferencijom!) Ohrabrivanje dr ava za izradu i promociju 10.

zdravstvenim.        Tradicionalno pasivan pristup za titi i kori tenju prirodnih resursa i okoline Ve ina stanovni tva je nedovoljno svjesna i informirana o ekonomskim. koja nije bila niti kompletna Konstantno minimalna finansijska sredstva za za titu okoline Ustavom BiH je regulirano da su za okolinu nadle ni entiteti i kantoni !!! Zakonske procedure za dono enje adekvatne i savremene okolinske . slu bi za nadzor provo enja okolinske politike i zakonskih odredbi Skromna organiziranost i osposobljenost stru nih i upravnih organizacija Neusagla enost me uresornih interesa i regulative. obrazovnim i drugim efektima racionalnog upravljanja prirodnim potencijalima i okolinom Neefikasnost i nezainteresiranost predstavnika vlasti.

gra ana. i zainteresiranih strana (vlada. Nejasno razgrani enje odgovornosti i obaveza razli itih institucija koje se bave problemom voda. okoli a. Nedostatak saradnje izme u entiteta. . uma. i sl. zdravlja.. poljoprivrede. koji su podijeljeni (entiteti i kantoni) Nedostatak u e a javnosti u odlu ivanju u oblasti politike i okoli a.monitoringa i opreme. regulative u F BiH i RS-u su u fazi razmi ljanja ta dalje treba napraviti u procesu pregovaranja sa Evropskom Unijom?  Pregled glavnih problema u BiH       Nedostatak okoli ne politike i zakonodavstva Nedovoljno razvijeni kapaciteti. Nedostatak eko .). itd. nevladinih organizacija.

lo e upravljanje. Nedovoljna obu enost i nedostatak stru nog znanja. nedostatak kadra i finansijskih sredstava.   Nedostatak ekonomske inicijative (da bine. kao i nedostatak op e upu enosti javnosti  Sistem zakonodavstva u BiH Zakoni na nivou dr ave Bosne i Hercegovine Zakoni na nivou entiteta Zakoni Federacije Bosne i Hercegovine . princip "zaga iva pla a"). kao i adekvatne obuke. takse. Nedovoljna zainteresiranost za probleme okoli a.

Ustav Bosne i Hercegovine  Sada nje stanje u BiH .Zakoni Republike Srpske Zakoni na nivou Kantona Kantonalni zakoni Op inski propisi  Zakoni na nivou dr ave Bosne i Hercegovine u oblasti za tite okoli a - Okoli ni zakon i u Federaciji Bosne i Hercegovine i Republici Srpskoj je baziran na zakonima biv e Jugoslavije - Ustavom BiH je regulirano da su za okolinu nadle ni entiteti i kantoni .

Tako er ne postoji ministarstvo koje bi bilo odgovorno za harmonizaciju propisa u oblasti za tite okoli a. Ovaj zakon je zajedni ki i pokriva sve komponente okoli a.Okoli ni zakon i u F BiH i RS je baziran na zakonima biv e Jugoslavije  Za tita okoli a je regulisana Zakonom o upravljanju prostorom. oba bazirana na usvojenim zakonima Slovenije i Hrvatske  U RS okoli ni zakon je baziran na zakonu koji je trenutno na snazi u Srbiji  Na nivou BiH ne postoji jedno ministarstvo. koje bi imalo klju nu ulogu u za titi okoli a u BiH ve postoje razli ita ministarstva na nivou dr ave koja imaju neke udjele. Na primjer: Ministarstvo vanjskih poslova je odgovorno za ugovaranje brojnih . prostornog uredenja. zakon tretira kompletnu problematiku urbanizma.Zakon o za titi okoli a i Zakon o za titi prirode. Tokom perioda od njegovog usvajanja (1974). okoli a i gra evinarstva  U FBiH trenutno su u upotrebi okvirni zakoni .

stambeno-komunalne djelatnosti. . Ovo ministarstvo je odgovorno za strategiju i politiku voda. izdavanje saglasnosti i dozvola.okoli nih ugovora koji se odnose na BiH. Ministarstvo prostonog ure enja i okoli a u FBiH i Ministarstvo za urbanizam. vodoprivrede i umarstva. postavljanje standarda i propisa. Ministarstvo za civilne poslove i komunikacije je zadu eno za formulisanje okoli nih zakona  Sada nje stanje u BiH Na nivou entiteta tj U FBiH i RS postoji razli it sistem organizacije ministarstava U oba entiteta glavna odgovornost iz sektora voda pripada Ministarstvu poljoprivrede. Ministarstvo za vanjsku trgovinu i ekonomske odnose vodi okoli ne programe vezane za ugovore. i monitoring uskla ivanja prema zakonima i propisima putem inspekcija i izdavanja saglasnosti. Ministarstvo za evropske integracije vodi okoli ne projekte u okviru Pakta stabilnosti.

FBiH je administrativno podijeljena na deset kantona. koja se tako e bave upravnim poslovima kao to je izdavanje vodoprivrednih saglasnosti i dozvola. i ovaj problem je ote an podijeljeno u unutarnje strukture vlade. vodoprivrede i umarstva. Kao i mnogi drugi. prostorno ure enje i okoli .  Sada nje stanje u BiH . koja djeluju na polju ure enja prostora i za tite okoli a u kantonalnim granicama. Ministarstva poljoprivrede.gra evinarstvo i ekologiju u RS imaju odgovornosti u sektoru voda i okoli a za aktivnosti i mjere za tite okoli a i voda. U svih deset kantona odgovorna tijela za za titu okoli a su: Ministarstva za izgradnju. koje su po Zakonu o vodama u nadle nosti kantona. Kadrovski potencijali za procjenu uticaja na okoli su nedovoljni. i zajedni kim ovla tenjima izme u razli itih odjela i nivoa vlade.

Konvencija o prekograni nim . Konvencija o prekograni nom zaga enju zraka na velikim udaljenostima) Bosna i Hercegovina nije potpisnica brojnih (najmanje 21) zna ajnih multilateralnih sporazuma (i jo mnogo protokola) koji se odnose na za titu okoli a i voda Vije e ministara donijelo je Odluku o ratifikaciji Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama Predsjedni tvo BiH je donijelo Odluku o ratifikaciji Konvencije o nadzoru prekograni nog prometa opasnog otpada i njegovom odlaganju Bazelska konvencija Federalno Ministarstvo prostornog ure enja i okoli a zapo elo je inicijativu za ratifikaciju Konvencije o za titi Dunavskog rije nog bazena Bosna i Hercegovina radi na planovima o ratificiranju i mnogih drugih Konvencija kao na primjer: Konvencija o procjeni prekograni nih uticaja na okoli .      Bosna i Hercegovina je postala lanica nekih me unarodnih konvencija i to kao nasljednik biv e Jugoslavije koja je to ve ranije usvojila (Montrealski protokol.

Konvencija o za titi i upotrebi prekograni nih vodenih tokova i me unarodnih jezera. zraka i zemllji ta. kantona do op ina i mjesnih zajednica Nedostatak stru nih institucija za razvoj ekolo ko-ekonomskih i socijalno prihvatljivijih modela upravljanja okoli em . Konvencija o pristupu informacijama.efektima industrijskih nesre a. historijskim i kulturnim naslije em na svim nivoima od dr ave entiteta. Slaba privredna razvijenost .stare tehnologije Ne postoji institucionalni okvir za odr ivo upravljanje prirodnim. sudjelovanju javnosti u procesu odlu ivanja i pristupu pravosu u (Aarhus konvencija)   Sada nje stanje u BiH    U Bi iH je i prmjetna je intenzivna degradacija od strane ovjeka svih elemenata prirodnog okoli a vode.

33/03) ZAKON O ZA TITI OKOLI A (³Sl. te slaba saradnja sa sektorom NVO-a Nedostatak informacija i veoma slaba upu enost o zna aju prirodnih vrijednosti Nedostatak informacija o kvalitetnom odr ivom upravljanju u okoli u Ne dostupnost informacija iroj javnosti Pasivnost gra ana  Zakoni na nivou F BiH u oblasti ekologije ZAKON O ZA TITI PRIRODE (³ Sl. br. i nedostatak programa za razvoj tr i nog privre ivanja u ovom sektoru Nedovoljna saradnja me uvladinih institucija i sektora. historijskog i kulturnog naslije a. Novine F BiH´. Novine F BiH´.br. 33/03)   .       Nedovoljna implementacija postoje e legislative i nedostatak sistema ekolo kog monitoringa Neadekvatna politika finansiranja za tite prirodnog.

54/02). Novine F BiH. br. II Tehni ka svojstva bitna za gra evinu PRAVILNIK O UVJETIMA I KRITERIJIMA KOJE MORAJU ISPUNJAVATI NOSIOCI IZRADE STUDIJE UTICAJA NA OKOLI I VISINI NAKNADE I OSTALIH TRO KOVA NASTALIH U POSTUPKU PROCJENE UTICAJA NA OKOLI PRAVILNIK O GRANI NIM VRIJEDNOSTIMA EMISIJE ZAGA UJU IH MATERIJA U ZRAK Z A K O N O FONDU ZA ZA TITU OKOLI A FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE PRAVILNIK O KATEGORIJAMA OTPADA SA LISTAMA PRAVILNIK O UVJETIMA ZA ODRE IVANJE ZONA SANITARNE ZA TITE I ZA TITNIH MJERA ZA IZVORI TA VODA KOJE SE UOTREBLJAVAJU ILI PLANIRAJU DA KORI TE ZA PI E ZAKON O ZA TITI VODA ZAKON O PROSTORNOM PLANIRANU I KORI TENJU ZEMLJI TA NA NIVOU FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE ZAKON O ZA TITI OD JONIZIRAJU IH ZRA ENJA I RADIJACIONOJ SIGURNOSTI I DRUGI  Sadr aj: Zakon o za titi prirode 1 OSNOVNE ODREDBE 2 DEFINICIJE . br. 70/06) ZAKON O UMAMA (³Sl.33/03) ZAKON O ZA TITI ZRAKA (³Sl. Novine F BiH´. Novine F BiH´ br. 20/02. Novine F BiH´. 33/03) ZAKON O VODAMA (³ Sl. 37/04) ZAKON O GRA ENJU (³ Sl. br. Novine F BiH´.              ZAKON O UPRAVLJANJU OTPADOM (³Sl. br.

1. Za tita podru ja Za ti ena prirodna podru ja Nacionalni park Spomenik prirode Za ti eni pejza Odre ivanje i progla enje podru ja za ti enim uklju uju i tampon-zone Upravljanje za ti enim podru jem Za ti ena podru ja u Evropi 2.3 OSNOVNA NA ELA 4 NADLE NOST 5 PLANIRANJE ZA TITE PRIRODE Federalna strategija za tite prirode 6 OP E MJERE ZA ZA TITU PRIRODE Za tita pejza a Za tita divljih ivotinja i biljaka Crvena lista Za tita stani ta 7 POSEBNE MJERE ZA TITE PRIRODE 7. Za tita divljih vrsta Za ti ene vrste biljaka i gljiva sa Crvene liste Za ti ene ivotinje sa Crvene liste Izuzimanje Uno enje novih ili nestalih vrsta 3. Za tita minerala i fosila 8 INFORMATIVNI SISTEM I JAVNA SVIJEST 9 NADZOR 10 FINANSIRANJE ZA TITE PRIRODE Vlasnitvo i naknade 11 KAZNENE ODREDBE 12 PRIJELAZNE I ZAVR NE ODREDBE .

 Sadr aj: Zakon o za titi okoli a 1 OP E ODREDBE Ciljevi zakona Pravo na okoli 2 DEFINICIJE 3 NA ELA ZA TITE OKOLI A Na elo odr ivog razvoja Na elo predostro nosti i prevencije Na elo zamjene Na elo integralnog pristupa Na elo saradnje i podjele odgovornosti U e e javnosti i pristup informacijama Na elo .zaga iva pla a 4 ZA TITA KOMPONENTI OKOLI A Integrirana za tita komponenti okoli a O uvanje tla Za tita voda Za tita zraka O uvanje biosfere O uvanje izgra enog okoli a Opasne supstance i tehnologije Otpad Buka i vibracije Radijacija 5 INFORMIRANJE I EDUKACIJA O OKOLI U Sistem informiranja o okoli u i prikupljanje informacija Upis podataka o okoli u u druge registre Istra ivanje okoli a i tehni ki razvoj Edukacija. obuka i kultura u okoli u Registar o postrojenjima i zaga ivanjima Aktivno pru anje informacija o za titi okoli a 6 U E E JAVNOSTI I PRISTUP INFORMACIJAMA O OKOLI U Edukacija i kadrovsko ja anje Pristup informacijama o okoli u .

Naknada za pru anje informacija U e e javnosti u odlukama o posebnim aktivnostima Informacije koje se daju na tra enje Pristup pravdi 7 NADLE NOST Savjetodavno vije e za okoli 8 PLANIRANJE ZA TITE OKOLI A Sistem okolinskog paniranja Elementi programskih dokumenata za tite okoli a Federalna strategija za tite okoli a Kantonalni plan za tite okoli a Planovi i programi privrednih dru tava u oblasti za tite okoli a Strategijska procjena okoli a -  Zakon o za titi okoli a nastavak 9 PROCJENA UTICAJA NA OKOLI (EIA) Nadle nost u procjeni uticaja na okoli Projekti podlo ni procjeni uticaja na okoli Prethodna procjena uticaja na okoli Studija o uticaju na okoli Javna rasprava Vjerovatno a prekograni nih uticaja na okoli Odobravanje Studije o uticaju na okoli U e e nadle nog ministarstva u postupcima izdavanja dozvola 10 IZDAVANJE OKOLINSKIH DOZVOLA I SPRE AVANJE NESRE A VELIKIH RAZMJERA Osnovne obaveze operatora Okolinska dozvola Zahtjev Prekograni ni uticaji Izdavanje okolinske dozvole Postoje i pogoni i postrojenja Podaci koje dostavlja operator Ponovno razmatranje i izmjene dozvola Spre avanje i kontrola nesre a ve ih razmjera Informiranje o nesre ama ve ih razmjera .

- Plan spre avanja nesre a ve ih razmjera Izvje taj o stanju sigurnosti Promjene u radu postrojenja Informacija o sigurnosnim mjerama Domino-efekat Unutra nji i spoljnji planovi intervencije Nadle na ministarstva 11 USPOSTAVA STANDARDA KVALITETA OKOLI A Standardi kvaliteta okoli a Obaveze operatora 12 NADZOR 13 DOBROVOLJNI PRISTUP Sistem Eko-ozna avanja Sistem okolinskog upravljanja Dobrovoljni sporazumi 14 FINANSIRANJE ZA TITE OKOLI A Fondovi za za titu okoli a 15 GRA ANSKA ODGOVORNOST ZA TETU U OKOLI U Odgovornost za aktivnosti opasne po okoli Izuzeci od odgovornosti Pretpostavka uzro nosti Pravo na informiranje Finansijske garancije teta nanesena okoli u Nadoknada za izazvanu tetu po okoli 16 ME UENTITETSKA SARADNJA Me uentitetski program za tite okoli a Me unarodna saradnja 17 KAZNENE ODREDBE 18 PRIJELAZNE I ZAVR NE ODREDBE Sadr aj: Zakon o upravljanju otpadom  1 OP E ODREDBE 2 DEFINICIJE 3 OSNOVNA NA ELA prevencija mjere opreznosti odgovornost proizvo a a otpada .

princip zaga iva pla a blizina Regionalnost 4 PLANIRANJE UPRAVLJANJA OTPADOM .Strategija upravljanja otpadom Federacije BiH Kantonalni planovi za upravljanje otpadom Finansijske garancije 5 ODGOVORNOST U UPRAVLJANJU OTPADOM I AKTIVNOSTIMA Odgovornost proizvo a a Odgovornost prodava a Zajedni ki uvjeti za proizvo a a i prodava a Sistem prikupljanja otpada Odgovornost proizvo a a i vlasnika otpada Upravljanje komunalnim otpadom Tretman otpada Skupljanje otpada Kori tenje otpada Transport otpada Odlaganje otpada Deponija Spaljivanje Op i zahtjevi za opasni otpad Katastar zaga iva a 6 PREKOGRANI NI PROMET OTPADA Prekograni ni promet kada je Federacija BiH izvoznik Prekograni ni promet otpada kada je Federacija BiH uvoznik Prekograni ni promet otpada kada je Federacija BiH tranzitna zemlja Op e odredbe za opasni otpad u prekograni nom kretanju 7 NADZOR NAD UPRAVLJANJEM OTPADA 8 KAZNENE ODREDBE 9 NAKNADA TETE 10 PRIJELAZNE I ZAVR NE ODREDBE Postoje a postrojenja i aktivnosti -  Sadr aj: Zakon o za titi zraka .

VODNO DOBRO I VODNI OBJEKTI .1 OP E ODREDBE 2 POJMOVI I DEFINICIJE 3 PLANIRANJE 4 POSEBNI IZVORI EMISIJA Ku ni izvori emisije Odobrenje za goriva Postrojenja sa sagorijevanjem i druga industrijska postrojenja Postrojenja za spaljivanje otpada Motorna vozila Sadr aj sumpora u gorivu Goriva za vozila Skladi tenje fosilnih goriva i benzina Ostala isparljiva organska jedinjenja Za tita ozonskog omota a 5 KATASTAR EMISIJA 6 KVALITET ZRAKA Mjerenje kvaliteta zraka Mjere koje se primjenju u podru jima gdje su nivoi vi i od grani nih vrijednosti Situacije izuzetnog zaga ivanja (SMOG) Razmjena informacija Informiranje javnosti 7 NADZOR 8 KAZNENE ODREDBE 9 PRIJELAZNE I ZAVR NE ODREDBE  Sadr aj: Zakon o vodama 1 OSNOVNE ODREDBE 2 OSNOVNA NA ELA I DEFINICIJE 3 RAZVRSTAVANJE POVR INSKIH VODA.

Razvrstavanje povr inskih voda Podjela povr inskih voda Vodno dobro Odre ivanje granice vodnog dobra Javno vodno dobro Zahvati na vodnom dobru Vodno objekti Vrste objekata s obzirom na namjenu Vlasni tvo nad objektima 4 UPRAVLJANJE VODAMA 4.2. Strategija i planovi upravljanja vodama Strategija upravljanja vodama Planovi upravljanja vodama Program mjera Rokovi za izradu i revidiranje plana upravljanja vodama Priprema prvog plana upravljanja vodama Posebne du nosti agencije za vode u upravljanju vodama Ciljevi za tite okoli a u planovima upravljanja vodama Odre ivanje karakteristika tipova vodnih tijela - Klasifikacija stanja voda Vje ta ka ili jako izmijenjena vodna tijela Postepeno postizanje ciljeva za tite okoli a Modifikacija okoli nih ciljeva Izuzeci od okoli nih ciljeva Konsultovanje javnosti Koordinacija izrade planova za upravljanje vodama Dono enje planova za upravljanje vodama Ostali planovi Povezanost planova upravljanja vodama sa prostornim i drugim planovima Propisi Vlade Federacije 5 KORI TENJE VODA Kori tenje voda Op a upotreba vode Kvalitet vode za pi e Kori tenje vode iz izvora i podzemnih voda Obaveza vo enja evidencije Melioracioni sistemi Obaveza prijavljivanja 6 ZA TITA VODA - .1 Teritorijalne osnove upravljanja vodama 4.

vodnog dobra i vodnih objekata Pobolj anje hidromorfolo kog stanja povr inskih voda Planiranje i izvo enje ure enja Obaveze nadle nih nivoa vlasti Za tita od tetnog djelovanja voda Ugro ena podru ja Poplavno podru je Erozivno podru je Obaveze nadle nih nivoa vlasti Obim za tite od tetnog djelovanja voda .1 Zabrane i ograni enja Op a za tita voda Op a obaveza odvodnje i tretmana otpadnih voda Grani ne vrijednosti za ispu tanje otpadnih voda Zabrana ubrenja i upotrebe sredstava za za titu bilja Ograni enja plovidbe Zabrana pranja vozila Odlaganje i deponovanje opasnih materija ili otpada  - Zakon o vodama nastavak Prijevoz opasnih materija Akcidenti/incidenti Ekolo ki prihvatljiv protok Va enje materijala Referentna i ovla tene laboratorije 6.2 Za ti ena podru ja Vrste za ti enih podru ja Podru ja za tite izvori ta vode za pi e Zone sanitarne za tite u planovima upravljanja vodama Odluka o za titi izvori ta Za ti ena podru ja rezervi kopnenih voda Privremena za tita Podru ja namijenjena za titi stani ta ili vrsta Renaturalizacija povr inskih voda Ograni enje u svrhu za tite akvati nih i poluakvati nih organizama 7 URE ENJE VODOTOKA I DRUGIH VODA I ZA TITA OD TETNOG DJELOVANJA VODA Ure enje vodotoka i drugih voda Odr avanje vodotoka.6.

prognoza i rano upozorenje Faza aktivne odbrane od poplava Na in provo enja mjera Sanacije posljedica tetnog djelovanja voda Op e zabrane Zabrane na poplavnom podru ju Zabrane na erozivnom podru ju 8 INFORMACIONI SISTEM VODA Ciljevi uspostave Informacionog sistema voda Sadr aj ISV Vodni katastar Vodna knjiga Evidencija koncesija na vodama i vodnom dobru Evidencija inspekcijskih pregleda Organizacija i upravljanje ISV Obaveza ustupanja podataka za ISV Pristup informacijama ISV Vrste vodnih akata Sadr aj vodnog akta .- Osmatranje. OGRANI ENJA PRAVA VLASNIKA I KORISNIKA ZEMLJI TA ORGANIZACIJA UPRAVLJANJA VODAMA FINANSIRANJE UPRAVLJANJA VODAMA NADZOR NAD PROVO ENJEM OVOG ZAKONA KAZNENE ODREDBE PRIJELAZNE I ZAVR NE ODREDBE  Zakoni Republike Srpske u oblasti ekologije      ZAKON O ZA TITI PRIRODE ZAKON O ZA TITI IVOTNE SREDINE ZAKON O FONDU ZA ZA TITU IVOTNE SREDINE ZAKON O ZA TITI NA RADU ZAKON O UMAMA ... prognoza i rano upozorenje Faza aktivne odbrane od poplava Osmatranje.

tita od buke.Inspekcijska kontrola 5.Finansiranje za tite okoli a 4.Mjere za tite u planiranju i izgradnji: Za Za Za Za Za Za Za Za Za tita zraka. tita od joniziraju eg zra enja. tita voda. tita prirodnih resursa. tita flore i faune. tita zemlji ta. tita od otpada i opasnih materija       3.Osnovni propisi 2.     ZAKON O ZA TITI OD JONIZUJU IH ZRA ENJA I O RADIJACIONOJ SIGURNOSTI ZAKON O NAKNADAMA ZA KORI ENJE PRIRODNIH RESURSA U SVRHU PROIZVODNJE ELEKTRI NE ENERGIJE ZAKON O ORGANSKOJ PROIZVODNJI HRANE ZAKON O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJI TU I drugi zakoni  Sadr aj: Zakon o za titi okoli a u RS 1. tita uma.Sankcije 6.Tranzicioni i finalni propisi .

ne samo u medicinskoj praksi .Rezistencija na antibiotike ± danas je to sve ve i problem koji nastaje zbog dugotrajnog pretjeranog kori enja antibiotika.

nego i na konvencionalno vo enim farmama, gdje je njihovo kori tenja postalo standardna praksa. To je doprinijelo sve ve em problemu bakterija i superbakterija, otpornih na antibiotike. Na farmi antibiotici se ne koriste samo da se kontrol e bakterijska bolest nego se koriste i za pove anje brzine kojom ivotinje rastu, kada se apliciraju u tzv. subterapeutskim dozama. Dobro razra ene metode omogu uju konvencionalnim farmerima da proizvode hranu jeftinije od organskih konkurenata, to je jedan od razloga, usput, za to je organsko meso skuplje.

Izgleda da postoji veza izme u pojave na antibiotike rezistentnih superbakterija i regularne upotrebe antibiotika, ali jo nije potpuno jasno da li je to povezano s njihovim

kori tenjem na farmama ili u op oj medicinskoj za titi. Kako bilo da bilo to je jo jedan zna ajan problem koji e nas sve natjerati da se zapitamo o standardnim postupcima na farmi, pa ak i u zdravstvenoj za titi. Jedna od tih superbakterija se naziva MRSA (miocin rezistentni Staphylococcus aureus) koji zadaje znatne brige u bolnicama. Staf, kako se e e naziva u medicinskom svijetu, ra irena je bakterija koja je klasi ni mikroorganizam trovanja hranom. Ova bakterija proizvodi enterotoksine koji izazivaju bolest. Ukoliko ovaj staf razvije rezistenciju, nastaje veliki problem, te se u mnogim bolnicama zaista pojavjuje populacija bakterija koja pokazuje

multirezistenciju na lijekove. Ironi no je da bolnice postaju mjesta gdje ustvari mo ete da se inficirate, to u nekim slu ajevima mo e biti bukvalno opasno po ivot. Rezistencija na antibiotike ± danas je to
sve ve i problem koji nastaje zbog dugotrajnog pretjeranog kori enja antibiotika, ne samo u medicinskoj praksi nego i na konvencionalno vo enim farmama, gdje je njihovo kori tenja postalo standardna praksa. To je doprinijelo sve ve em problemu bakterija i superbakterija, otpornih na antibiotike. Na farmi antibiotici se ne koriste samo da se kontrol e bakterijska bolest nego se koriste i za pove anje brzine kojom ivotinje rastu, kada se apliciraju u tzv. subterapeutskim dozama. Dobro razra ene metode omogu uju konvencionalnim

farmerima da proizvode hranu jeftinije od organskih konkurenata, to je jedan od razloga, usput, za to je organsko meso skuplje. Da bi sve bilo jo te e, bakterije mogu tako er ste i otpornost prenose i DNK sa rezistentne na osjetljivu bakteriju. Poljoprivredni antibiotici su manje rafinirani nego oni koji koriste ljudi, i istra ivanja su utvrdila da sadr e relativno visoke nivoe DNK rezistentnih gena. U radu objavljenom u Danskoj 1998. godine navodi se da je tek ne to ispod 80% svih istra enih trupova peradi sadr avalo bakterije, enterokoke u tom slu aju, koje su bile otporne na vankomicin, iroko kori en antibiotik usko povezan sa promotorom rasta avomicinom, koji se donedavno koristio (zabranjen je u EU 1997. g) u peradarskoj industriji. Vankomicin je bio jedan od rijetkih lijekova koji je mogao iza i na kraj sa MRSA. Rezistenca se ne zaustavlja kada se doti ni antibiotik prestane koristiti. Njen razvoj se

.nastavlja. Vremena sa nevoljama su ispred nas. preko generacija bakterija koje su nau ile proces adaptiranja na ono to smatraju neprijateljskim.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful