HUMANA EKOLOGIJA Odsjek: Prehrembeni Smjer: Za tita okoli a



Predmetni profesor: Prof. dr. sc. Mirsad Velad i
Priroda se ne osve uje ljudima, ali im podnosi ra une ! 

HUMANA EKOLOGIJA

Program predavanja: Studenti se upoznaju sa historijskim odnosima ovjeka i prirode, biolo ki i kulturni aspekti ljudske evolucije sa specijalnim naglaskom na pra enje bosansko-hercegova kih i svjetskih izu avanja: ideolo ki trendovi, vrijednost okoli a i etike. Studenti e u iti o presudnim opasnostima za prirodu koje su izazvane ljudskim djelatnostima, unaprje uju i u e o gospodarskim djelatnostima referiraju i osnovne pojmove ekolo ke politike. Osnovne teme:  ovjekov okoli , biolo ki, dru tveni i kulturni sistem  Utjecaj kriza i ekolo kih katastrofa na ljudsku historiju

         

Historijski odnosi dru tva i prirode Degradacija ivotne sredine (voda, zrak tlo): Uzroci, Zaga ivanje, Poreme aji ekolo kih faktora Ekofilozofija iste tehnologije Procesi dru tvene i ekonomske globalizacije Ekolo ki aspekti odr ivosti i razvoja Ekonomija i okoli . Makroekonomski aspekti ekologije i godpodarstva. Poduze e kao ekolo ki sistem Ekolo ka politika. Glavne politi ke metode za tite okoli a. Funkcija ekonomskih metoda. Problemi potro nje sa aspekta dru tvenih i ekolo kih kriza.

Broj sati: 30/30/15 ECTS: 6 

Humana ekologija

Humana ekologija je potpuno nova nau na disciplina. Izraz humana ekologija prvi koriste ameri ki nau nici Bard es i Park (1921) godine. Humana ekologija je u po etku shvatana kao medicinska nauka koja ima zadatak da izu ava uticaj sredine na ovjeka, na ljudsko zdravlje i njihovu me uzavisnost. Prema Troill S. humana ekoligija je bliska geoekologiji ili ekologiji poljoprivrede

(agroekologiji) i socijalne geografije u kojima uo ava veoma prirodni uticaj biologije u konkretnoj metodi istra ivanja. U izu avanju naselja, sela, grada tako er su prisutne metode prirodnih nauka, to je omogu ilo razvoj prostornog planiranja. Humana ekologija izu ava specifi ne odnose koji postoje izme u ovjeka i okoline koja ga okru uje iako te odnose izu avaju i druge nau ne discipline, i to sa razli itih aspekata: biolo kog, tehni kog, sociolo kog, ekonomskog itd. 
Cilj Cilj izu avanja humane ekologije jeste uspostavljanje ravnote e u prirodi i dru tvu, pri emu naro ito va nu ulogu imaju dru tveni inioci. Zato humana ekologija ima osnovni zadatak da istra uje prirodu strukture zajednica. Ekologija je prouzrokovala odre ena nau na opredjeljenja, me u kojima je najzna ajniji

interes za istra ivanje fenomena sredine Äenviroment³ i fenomena habitabilnosti (habitat, habitability). Ovakva orijentacija nau nog interesa vi estruko je bila uslovljena: 1. sadr ajem ekologije koji obuhvata osnovnu vezu ovjek-sredina i vezu sredina- ovjek; 2. specifi no u sredine koja okru uje ovjeka; 3. razvojem interesovanja za regionalnu problematiku, jer se region vrlo brzo ispoljio kao optimalni prostorni okvir planiranja zajednice i njenog okvira³ . 

Humana ekologija

Prema drugim teoreti arima, humana ekologija sadr i neke specifi ne aspekte ljudskih zajednica: na primjer, kori tenja prostora putem naseljavanja u odre enim lokacijama (zona stanovanja ± stambenih

Imaju i u vidu prethodne definicije humane ekologije. njen nastanak i razvoj mo e se slobodno re i da su njene etiri osnovne teme: okolina. Ovakvo odre enje humane ekologije je u bliskoj vezi ovjeka sa prirodom i prirode sa ovjekom i njihovoj me u-uslovljenosti. Humana ekologija je jedna od ekolo kih grana podijeljenih na osnovu objekta istra ivanja.objekata. kako ka e Sne ana Panteli ta koja ima zadatak da prou ava mjesto i uticaj ovjeka u ekosistemu i ekosistema na promjene koje proizlaze iz tog me u-uticaja. Pored humane ekologije postoje jo sljede e grane: . tehnologija i organizacija. Ona je. stanovni tvo. poslovnog prostora i drugih objekata).

zajednice i odnose sa okoli om  zooekoogija ± prou ava ivotnjske populacije nj. Vrste. Vrste. njegov slo en splet me uodnosa sa okoli em.fitoekologija ± prou ava biljne populacije nj. zajednice i odnose sa okoli om  mikroekologija ± prou ava ekologiju mikroorganizama Humana ekologija prou ava ekologiju populacije ovjeka. to je bitno za preventivnu medicinu. Humana ekologija je grana ekologije u podru ju agrosfere. Prema oblastima koje prou ava ekologija se dijeli na:  .

Primjenjena ekologija koja ima primjenu u nizu biolo kih i biotehni kih nauka:  medicinska ekologija  umarska ekologija  agroekologija  urboekoogija idr. Teorijsku ekologiju ili op u ekologiju koja se bavi prou avanjem genezisom koncepcijskih pristupa u ekologiji  2. Agroekologija je grana ekologije koja se bavi prou avanjem agroekosistema u kojima se zasniva ivot agrobiocenoza (agrofitocenoza i agrozoocenoza) pod uticajem . 1.

Goveda koja daju vi e mlijeka ili koja su povoljnija za uzgoj i tov mesa i dr. Agrozoocenoze: ribe. povr e. ljkovito bolje. . Agrofiticenoze: itarice.prirodnoh i antropogenih ekolo kih faktora. Agroekkosistemi (poljoprivrednoproizvodne zajednice) su objekti istra ivanja agroekologije u cilju postizanja maksimalne koristi za ovjeka. koljke. aromati no bilje i dr koje su korisne za ovjeka. vo e. doma e ivotinje npr.

a integracije uspje nije. .Ekourbologija je grana ekologije u podru ju tehnosfere. Ukoliko je ekologjia razvijenija. otuda ekologija ima veliki zna aj u za titi prirode. livadada. ovjekovo mi ljenje (ekolo ka svijest) o prirodi bi e pozitivnije. ovjek sve vi e mjenja prirodne i razvija vje ta ke ekosisteme pri emu se mijenjaju prirodni ekolo ki ekosistemi u umama. Danas se sve vi e radovi iz ove grane ekologije bave problemima nastanka i funkcionisanja antropogenih ekosistema. esto su uzroci nepopravljivih teta za ljudsko dru tvo. koja prou ava promjene ekolo kih uslova ljudske aktivnosti u urbanim ekosistemima. Nedovoljno poznavanje ekolo kih zakonitosti i neodgovorno pona anje ovjeka. Jedan od globalnih ekolo kih problema: . rijakama i morima.

ozbiljno ugro ava prirodnu sredinu i (vazduh. naro ito u gradovima. zemlju. Ove probleme razrje ava ekologija u saradnji sa drugim naukama te tako doprinosi o uvanju kvaliteta ivotne okoline. biocenozu) to dovodi do te kih poreme aja u biosferi. sve ve a prenaseljenost.Pove anje populacije ljudi. Okoli em ( ivotnom sredinom) . vodu.  OVJEKOV OKOLI ovjekov okoli (ili ivotna sredina) naj e e se defini e kao ukupnost ekolo kih uslova i uticaja koji okru uju ovjeka.

ono od ega zavisi njegov ivot. ikoro shva eno okoli obuhvata sav materijalni svijet koji okru uje ovjeka  OVJEKOV OKOLI ovjekov okoli predstavljaju svi materijalni sistemi razli itog stepena integracije i nivoa evolucije:  fizi ki  hemijski  biolo ki  socijalni  misaoni  tehni ki sistemi .ozna avamo ono ime je ovjek direktno ili indirektno povezan.

Osnovni elementi okoli a su: vazduh. Pod uticajem ovjeka nastaju novi oblici sa ve im ili manjim stepenom modifikacije. hrana. tako imamo:  modifikovani ovjekov okoli sa svojim osnovnim prirodnim svojstvima tj. biljke.koji mogu uticati direktno ili indirektno. urbaniekosistemi i . Ovdje se pojavljuju novi oblici ekosistema ( agroekosistemi. ja eg ili slabijeg intenziteta. ovjekov okoli se odre uje i kao «materijalna sredina» u kojoj on ivi i radi. predmeti koje koristi i objekti koje je ovjek izradio u datom prostoru i vremenu. nisu degradirana  okoli sa degradiranim i izgubljenim prirodnim osobinama. voda. ivotinje. zamlji ta. kratko ili dugotrajno na ovjeka i sva iva bi a.

a u u em smislu rije i to je dio geobiosfere u kome ovjek mo e ivjeti bez obzira na da li je rije o prirodi koja je manje ili vi e .dr. Da li znate kada je ovjek po eo mjenjati okoli ? Kada su njegove izmjene po ele biti nereverzibilne?  OVJEKOV OKOLI ovjekov okoli ja jedinstvo dvaju ekolo kih sistema:  Prirodnih . a to je u stvari geobiosfera planete Zemlje. koji ugro avaju biodiverzitet i kvalitet okoli a ( ivotne sredine).).to je cjelokupan prostor neposredno ili posredno dostupan ovjeku.

ovjek sam sebi stvara nove uslove opstanka i razvoja.modifikovana ili sasvim rije o neizmjenjenoj «divljoj prirodi».  Vje ta kih ± ovjek da bi mogao ivjeti sa prirodom vr i izmjenu materije (tj ostvaruje odre enu vrstu metabolizma) i koju «prisvaja» i mijenja.  Prirodni ekosistemi Karakteristike prirodnih sistema:  nastali su prirodnim putem nezavisno od ovjeka  iva bi a u okviru kojih se     odra ava materija proti e energija ostvaruje ravnote a uspostavljaju strukturni odnosi .

mogu asimilirati negativne posljedice koje nastaju u sistemu i autogeno regenerisati  otvoreni su i za ulazak svih elemenata ovjekovi vje ta ki sistemi ² karakteristike:     nastali su organizovano ili pod uticajem ovjeka shodno njegovim ciljevima i potrebama nepotpuni su jer ne mogu egzistirati samostalno. vr i cirkulacija u smislu propadanja i obnavljanja pojedinih dijelova sistema  ostvaruje stabinost. ve ive na ra un sistema iz vanjske sredine koju reguli e ovjek zatvoreni su jer ne mogu primati vanjske elemente ako nisu u sistemu predvi eni funkcionalni su jer su predvi eni da bi ostvarili neku funkciju .

pedozaga enje. hidrozaga enje.     nezaposlenost lanova ekosistema ( ovjeka) i tu dolazi do pogor avanja uslova ivota biolo ki faktori biljnog i ivotinjskog porijekla sve vi e dobijaju na rezistentnosti to se odra ava na kvalitet ivotne sredine hrana kao najve i potencijalni nosilac tetnih agenasa kompnenti ivotne sredine su sve vi e ugro ene (aerozaga enje. te prihvatiti multidisciplinarni pristup u rje avanju najve ih ekolo kih problema ugro avanja okoli a ( ivotne sredine). biodiverzitet) prenaseljenost prostora  Da regulisati razvoj populacije bi se za titilo zdravlje ljudi potrebno je ljudi. .

razvijena aka. pismo to mu je omogu ilo da se stvori civilizacija i kultura. razvojem rada razvijala se i ruka (odvajanje palca od ka iprsta omogu ilo je da ovjek pravi uda u okviru svog ivota) koja je povratno doprinijela razvoju i rastu mozga. govor. sposobnost stvaranja. ovjek ima nevjerovatnu mo da stvara i mijenja ekosisteme (geobiosferu) a time da . Sa biolo ke strane ako gledamo ljudska ruka je organ koji konkretno ini ono to mozak zami lja. U evolutivnom vremenu ovjek je dobio najkvalitetnije morfolo ko ±fizi ke i anatomsko psihi ke ososbine: uspravno dr anje.

Sam kvalitet ivota defini emo sa vi e aspekata:     fizi ki kvalitet (osnovne potrebe za hranom odje om i stan) socijalni kvalitet ( kultura.doprinosi kvalitetu ivota odnosno zadovoljavanju ljudskoh potreba. radno mjesto. afirmacija u dru tvu) ekonomski aspekt (materijalna dobra) ekolo ki aspekt ( ista i kvalitetna ivotna sredina) Ekologija ovjeka (Homo sapiens) prou ava veoma slo en splet me uodnosa ovjeka kao specifi nog biolo ko-psiholo kog bi a i njegove ivotne sredine. .

ogleda se u dvostrukoj funkciji:  ravnopravan je biolo ki lan ekosistema .Pri ovom posebnu pa nju treba obratiti na:  ovjeka predstavljenog u vidu jedinki populacije i ukupne populacije na Zemlji  ivotnu sredinu ovjeka koju grade ekolo ki sistemi  intarakcije izme u ovjeka i ivotne sredine ovjekov polo aj u biogeosferi je u odnosu na sva ostala iva bi a specifi an i jedinstven.

zaga enje ili krajnja destrukcija) koji mo e da ugrozi i opstanak ovjeka na Zemlji. naru avaje. aktivno je kreativan faktor koji ciljano utje e na funkcionisanje ekosistema i formira svoj prirodni i kulturni okvir ivljenja.  ULOGA OVJEKA NA ZENLJI . ovjek svojjim raznovrsnim aktivnostima neprekidno mijenja ivotnu sredinu vi e u pozitivnom (pobolj avanje kvalitete ivota) a manje u negativnom pravcu (ugro avanje.

Promjene na na oj planeti koje su se prije doga ale (odvijale) milijunima godina. intenzivna pojoprivreda. vode i tla. eksploatacija fosilnih goriva. one i enje zraka. ovjek danas apsolutno dominira u ekosferi. nedostatak vode za pi e. ribarstvo. kr enje uma.   PROMJENE GLOBALNOG OKOLI A . Porast naseljenosti (broja stanovnika). industrijalizacija. urbanizacija. danas se one doga aju unutar stolje a ili ak za desetak godina. uvjetovane ekonomske i ekolo ke migracije i drugo sve su vi e danas pitanja i rasprave svjetske me narodne politike. Danas ne postoji ni jedan ekosistem koji nije u ve oj ili manjoj mjeri promjenjen ili na kojeg je ovjek utjecao svojim djelatnostima.

smajivaje prirodnoh resursa ( ume. industrijska podru ja i dr)  OPTERE ENJE OKOLI A Optere enje okli a = visina populacije x ivotni standard x tehnologija . brojnost i raspored stenovni tva).). azot. akumulaciona jezera.. kisik.Promjene globalnog okoli a ukju uju:      promjene osnovnih parametera ekosfere (atmosferski plinovi. ugljik. promjene globalnih procesa ( vodik. okeanske struje). erozija. biodiverzitet). temperatura povr inskih slojeva okeana. urbanizacija. strukturne izmjene ( pro irivanje pustinja. minerali.. preoblikovanje povr ine Zemlje (vegetacijski pokrov. povr inski kopovi.

( to je ve a brojnost populacije. ve a potro nja sirovina i energija u proizvidnom procesu to je ve e optere enje okoli a)  Optere enje okoli a ili zaga enje okli a se defini e kao djelatnost ovjeka kojom se uzrokuje unos energije ili tvari u okli koje o te uju ljudsko zdravlje.  . tetne tvari su dijele na primarne (one koje direktno izazivaju tetu) i sekundarne (one koje nastaju u okoli u putem nekih hemijskih promjena). iva bi a i ekosisteme. vi i standard.

Uspje no obezbje ivanje eksponencijalnog ekonomskog rasta pretpostavlja neograni ene izvore energije i sirovina. Tako se . Teorije o za titi ivotne sredine Industrijska revolucija i nau no ± tehni ki progres koji je pratio. vode i zemlji ta) dostigla je alarmantne razmjere. uticali su na odnose izme u ovjeka i prirode. saznanje da je ivotna sredina ugro ena i da su sve neophodne materijalne i energetske rezerve iscrpive pokre e mnoge nau nike na razli ite ideje o rje avanju ekolo ke krize. Zaga enost osnovnih ivotnih uslova (vazduha. Me utim.

javljaju teorije i prijedlozi modela za nala enje izlaza iz krize. koji je po etkom 19-og vijeka definisao takozvani zakon apsolutne prenaseljenosti. rast stanovni tva. Zato sve vi e raste interesovanje za teorijska razmatranja ekolo kih problema u koja se uklju uju: ekonomski rast.  Teorije o a titi ivotne sredine Teorija maltuzijanstva Dobila je ime po engleskom sve teniku i ekonomisti Tomasu Maltusu. posljedice koje su njima stvorene. Su tina tog Äzakona³ je u slijede em: da se stanovni tvo mno i br e (geometrijskom  . tehni ki progres.

Zato Maltus predla e sklapanje brakova u poznijim godinama. progresijom). Uzrok bijede. a ne u dru tvenim odnosima. le i u visokoj populaciji i Äprirodnim³ zakonima. mora se uspostaviti ravnote a izme u broja stanovnika i proizvodnje hrane. a proizvodnja sporije (aritmeti kom progresijom) te je tako neminovan raskorak izme u broja stanovnika i sredstava za ivot. kontrolu ra anja radni ke klase i drugih ni ih socijalnih slojeva. Za odr avanje ravnote e predla e se rat koji je posljedica djelovanja Äzakona apsolutne prenaseljenosti³. seksualnu uzdr ljivost ± apstinenciju. po ovoj teoriji. Teorija Äutihnuto prolje e³ . Da bi ovje anstvo opstalo.

Oni su imali mo da masovno uni tavaju biljne i druge teto ine. godine u Mi anovoj knjizi ÄCijena ekonomskog rasta³. prvenstveno DDT. rasta.Da bi se dobili to ve i prinosi u poljoprivredi pedesetih godina na ega vijeka zavladalo je veliko interesovanje i raspolo enje prema efikasnosti novih izuma ± hlorovanih ugljikovodika. Pojavila se 1967. Autor se zala e za stabilnu privredu  . Na posljedice primjene ovih otrovnih materija ba enih u vazduh.a. i na tlo i vodu nije se pomi ljalo. Teorija ³cijene ekonomskog rasta³ (grani ne koristi) Ova teorija dovodi u pitanje cjelishodnost daljeg ekon.

geneti ara. a ne do pove anja dru tvenog blagostanja. bilo koga proizvoda ne ra una sa onim tetama (zaga enjima) koje se javljaju u sredini kao posljedice proizvodnje.ali i za potrebnu pa nju o odr avanju kvaliteta ivotne sredine i ukazuje da se pri proizvodnji i formiranju cijene. zbog ega e daljim nastojanjem politike ekonomskog rasta u razvijenim kapitalisti kim zemljama najvjerojatnije do i do opadanja. grupa ekonomista. politi ara i . sociologa.  Teorija granica rasta (globalne ravnote e ± nultog rasta) Po etkom 70-tih godina u Rimu.

Njihov stav polazi od stanovni tva da problemi zaga enosti ivotne sredine i brzog demografskog rasta imaju svjetski karakter i da se zato borba za bolju ivotnu sredinu ne mo e rje avati parcijalno na nivou pojedinih nacija. ve se rje enja moraju tra iti za globalno dru tvo.U okviru ove teorije isti u se dva izvje taja. .rukovodilaca nekih velikih svjetskih istra iva kih centra osnivaju poznati Rimski klub.

Drugi izvje taj ± eksponencijalni privredni rast iscrpljuje prirodne. do krize katastrofalnih razmjera do lo bi oko 2020. ako je potrebno i na drasti an na in ograni avanjem proizvodnje hrane. Nasuprot ovome. stanovni tvo eksponencijalno raste. . godine. Ako rast nastavi istim tempom.Prvi izvje taj ± zaklju ak je da se ekolo ka kriza koja vodi ekolo koj katastrofi mo e izbje i i da se ostali promjenljivi elementi sistema mogu dr ati pod kontrolom jedino smanjenjem stope ra anja. A to ima za posljedicu naglo opadanje proizvodnje hrane. najvi e zbog zaga enosti koja ne bi mogla prirodnim putem da se savlada. mineralne i energetske rezerve pa se zato mora kapital ulagati u njihovo obezbje ivanje.

Poreme aji ekolo kih faktora  Utjecaj ovjeka na okoli OKOLI -Prirodno okru enje ± zrak. zrak tlo): Uzroci. kojima je organizam izlo en i na koje on djeluje.nepo eljne promjene stanja okoli a koje tetno djeluju na ive organizme. Zaga ivanje okoli a. uslove .Degradacija ivotne sredine (voda. fizi ke i biolo ke prirode. voda. klima i iva bi a u ukupnosti uzajamnog djelovanjaili sveukupnost djelovanja hemijske. Zaga ivanje. tlo.

j. ispu teni u okoli . transport. Zaga ivanje ± je tetna tvar ili tetni oblik energije koji. doma instva. IMISIJA ± pojava. koncentriranje tetne tvari ili tetnog oblika energije na konkretnom mjestu u konkretnom vremenu u okoli u . nagomilavanje. poljoprivreda) koji ispu taju tetne tvari ili tetne oblike energije u okoli .njihovog ivota. kulturno povjesne spomenike i dr. . TRANSMISIJA ± proces difuzije t. EMISIJA ± proces ispu tanja tetnih tvari ili tetnih oblika energije u okoli . ZAGA IVA ± fizi ka ili pravna osoba (industrija. irenja tetne tvari ili tetnog oblika energije u okoli u . izazivaju degradaciju (djelimi nu ili potpunu) okoli a.

propisa i normi. imisija.j. tajfuni  erozije . kojima se sprije ava one i ivanje okoli a. pra enje kakvo e okoli a i svih promjena stanja okoli a ZA TITA OKOLI A . te se pobolj ava kvalitet okoli a. t. ZAGA ENJE BIOSFERE Uzroci one i ivanja okoli a  Prirodni uzroci:  klimatski uvjeti  potresi  vulkanske erupcije  poplave  po ari  uragani. postupaka.MONITORING ± pra enje stanja okoli a.proces koji obuhvata sveukupnost mjera. Sistem mjerenje emisija.

termopolucija.Antropogeni uzroci:       demografski porast urbanizacija (megalopolisi) eksploatacija prirodnih resursa industrija i energetika transport poljoprivredna proizvodnja  ZAGA ENJE BIOSFERE Utjecaj na atmosferu ± efekat staklenika.. ... ozonske rupe.. zakiseljavanje voda. globalno zagrijavanje. .. kisele ki e. Promjene u hidrosferi ± otpadne vode.

. otpad.. povr inski kopovi..  ZAGA ENJE BIOSFERE PRIRODNI. Izvori energije ± energetske sirovine (goriva) potro nja i sagorjevanje.Promjene na tlu ± erozije. herbicidi. Ostali problemi. BIOHEMIJSKI procesi (cikli ki procesi): fotosinteza tro enje organska tvar . pesticidi.. .

) .N) razgradnja ANTROPOGENE PROIZVODNE AKTIVNOST (jednosmjerni procesi): sirovine otpad  proizvod ZAGA ENJE BIOSFERE Uzroci zaga enja LITOSFERE .transport.intenzivna poljoprivredna proizvodnja. . .H.O.elementarne tvari otpad (C. .industrija.povr inska eksploatacija (kamenolomi i sl.urbanizacija i neplansko ireneje gradova i sl. .

nekontrolisana i prekomjerna sje a uma Zaga iva i: . opasni) .pesticidi.  ZAGA ENJE BIOSFERE NEKE OD MJERA ZA TITE litosfere: .atmosferske oborine (kisele ki e). industrijski.pridr avanje normi i propisa za za titu litosfere . .svi zaga iva i hidrosfere i atmosfere.politika ure enja prostora ( plansko planiranje za danas i za sutra) . ..otpadne vode . .umjetna gnojiva . .otpad (komunalni.

primjena savremenih metoda obrade u umarstvu i poljoprivredi koje uvaju kvalitetu tla  ZAGA ENJE BIOSFERE Zaga iva i hidrosrefe -industrija -poljoprivreda -promet -doma instva . industrijski otpad) ..ekolo ka i ekonomska valorizacija definiranja gra evinskog zemlji ta .otpad (organskog porijekla.

. pesticidi toplota radioaktivnost N. . umjetna gnojiva).kiseline.lu ine) te ki metali.(deter enti.pravilan IZBOR gra evinskih LOKACIJA . Hg. Cd.izgradnja URE AJA ZA PRO I AVANJE voda . P ..  ZAGA ENJE BIOSFERE MJERE ZA TITE hidrosfere: .- - industrijske otpadne vod (fenoli.primjena SAVREMENIH TEHNOLO KIH .sistemska i kvalitetna ZA TITA IZVORI TA . Cr. Pb.

klimatske promjene i sl. SOX. industrija.- - RJE ENJA u za titi voda primjena nacionalnih i me unarodnihNORMI I PROPISA uspostavljenje mre e eko ± monitoringa  ZAGA ENJE BIOSFERE Zaga iva i atmosfere: . haloni smog. dim. a pra ina toplota radioaktivna zra enja isl .doma instva) Aerozaga iva i CO2.) - ovjekovo djelovanje(transport. termoelektrane. CO freoni.prirodni ( vulkani. NOX.

industrijskih procesa. filteri. sirovina. transportnih sredstava) mjere za sanaciju one i enja (kori tenje specifi nih tehnolo kih rje enja za sprije avanje ispu tanja u atmosferu ve nastalih emisija one i ivala. )  . ZAGA ENJE BIOSFERE MJERE ZA TITE atmosfere:  mjere za spre avanje zaga ivanja (ispravno biranje energenata .

a tako er i tehnolo ki napredak rezultira u emisiji zaga iva a.  AEROZAGA ENJE AEROZAGA ENJE Pored prirodnih antropogene emisije su zna ajnije i koli inski (kvantitativno) su u porastu zbog porasta ljudske populacije. tada su prvi put i bili zabilje eni slu ajevi naru avanja . Kad industrijalizacija postane glavna odlika ljudskih nastojanja. zaga enje zraka je postalo intenzivnije. Naro ito je sagorijevanje uglja uzrokovalo mnoga zaga enja zraka sumpor dioksidom i a u u gradovima tokom XIX vijeka.

Ukoliko se gasovi odmah ne hlade oni odlze visoko u atmosferu to je povoljna sisuacija sa aspekta zaga enja. do i e do padanja polutanata u neposrednoj blizini izvori ta. Ukoliko temperatura gasova na visini naglo padne i postane ni a od okoline. . gra evina i ekosistema.  Aerozaga enje i meteorolo ki uslovi tetni gasovi koji napu taju dimnjake odlaze u atmosferu da li e poslije izvjesne h padati zavisi od promjene tzraka sa visinom.ljudskog zdravlja. jer se polutanti disperguju daleko od izvori ta pa ne mogu imati tetna dejstva u blizini izvori ta.

snijeg). Sve je uvjetovano t razlkama. . a oborine (ki a. Polutanti koji dospiju u atmosferu razbla uju se usljed difuzije i mje anja.  AEROZAGA ENJE Akcije ubla avanja tetnih efekata: 1) konstrukcija visokih dimnjaka koji ire emisiju (takozvano '' razbla enje zaga enja''). vjetar i temperature predstavljaju najva nije mehanizme uklanjanja polutanata iz atmosfere. U toj situaciji ne mo e do i do do znatnije raspodjele polutanata. Pod dejstvom sun evog zra enja dolazi do fotohemijskih reakcija izme u pojedinih supstanci u zraku.est je slu aj da t° zraka sa h raste umjesto da opada.

Ovakav tip zaga enja zraka esto zvan kao reduciraju i ili Londonski tip smoga . konstrukcije elektrana.  AEROZAGA ENJE Kontaminacija atmosfere SO2 i a u je karakteristika inicijalne faze urbanog zaga enja zraka tokom 1880-tih godina (industrijska revolucija).2) prelazak na '' ista'' ugljovodoni na goriva kao to su metan i ulje. zamjena ve ine izvora toplote i energije koji su sagorijevali ugalj) i 4) uklanjanje zaga enja iz otpadnih gasova prije njihovog ispu tanja u atmosferu. 3) redukcija ukupne emisije centralizacijom produkcije energije ( npr.

POLUTANTI GLAVNE VRSTE Plinovi: CO.  AEROZAGA ENJE . ± dim i ''fog'' ± engl. CO2. olovo.Rrije ''smog'' je kombinacija rije i ''smoke'' ± engl. azbestna i lebde a pra ina. respirabilna pra ina kod koje su estice veli ine izme u 0. ugljikovodici (CnHn).5 i 10 mcm Aerosoli: smje a tvrdih i lebde ih estica pre nika ispod 50 mcm. spojevi HCl. NH3. ozon itd Tvrde estice: dim nesagorjelih dijelova (pepeo) i neizgorjelih dijelova ( a ). kada se ve e estice rastavljaju na manje i ve inom su to halogenirani ugljikovodici. ± magla. cementna. HF. radioaktivni aerosoli. pra ina. lete i pepeo iz termoelektrana. koji nastaju tokom disperzijskih procesa. pesticidi. NOx. kadmij.

Do izvjesnog stepena. reduciraju i smog po zna aju je zamijenjen sa oksidiraju im ili Los An eleskim tipom smoga. uglavnom poznati kao ozon i peroksiacetil nitrat. Oksidiraju i tip smoga se pojavljuje u sun anim krajevima. Oksidiraju i smog se formira kada se primarno emitirana zaga enja transformi u pomo u kompleksne fotohemijske reakcije u sekundarna zaga enja. To su . gdje je velika emisija ugljovodonika i azot aksida koji poti u od automobila i industrijskih izvora i gdje su atmosferske inverzije temperature u estale.

oksidi azota (NOx). amonijak (NH3).. bakar. vodonik sulfid (H2S). oksidi karbona (COx). organske aerosole emitovane kao dim dobijen organskim sagorijevanjem i zgusnute . itd. nikl. pra ina sadr i toksi ne elemente kao to su arsen. Ove sitne estice uklju uju inertne silikate ili druge minerale. postoje zaga iva i kao to su pare ugljikovodonika i elementarne ive i estice malog dijametra (<1µ).oni sekundarni gasovi koji su najvi e tetni za ljude i vegetaciju i ozna eni kao oksidiraju i smog. metan (CH4). olovo. Dalje.  AEROZAGA ENJE Najva niji zaga iva i zraka su: sumpor dioksid (SO2). ozon (O3) i peroksiacetil nitrat (PAN).

ugljovodonike velike molekularne te ine ka to su cikli ki aromati.  AEROZAGA IVA I SOx. Tako. . U atmosferu dolazi kao posljedica izgaranja fosilnih goriva (ugalj. ali su proizvedeni sekundarno u atmosferi kompleksnim fotohemijskim reakcijama. vulkanskom aktivno u i dobijanjem odre enih metala (Cu.3 ± 1 ppm. O3 i PAN se ne emitiraju direktno u atmosferu.Sumporni gasovi se u velikoj mjeri emituju kao SO2 i H2S. nafta). Mnogi od ovih zaga iva a zraka su i prirodni i antropogeni izvori emisije. SO2 je bezbojan gas o trog mirisa kojeg ulo mirisa regisruje u koli ini 0.

Pb, Zn, Fe) iz njihovih sulfidnih ruda nastaje SO2. Fiz - hem osobine Pod normalnim uslovima gas brz boje. Na grlo djeluje nadra uju e, pri velikom pritisku i niskoj temperaturi prelazi u te no stanje. Te i je od vazduha 2,2 puta. Nije zapaljiv niti potpoma e gorenju. 

AEROZAGA IVA I -

Sa stanivi ta aerozaga enja va no je znati da stupa u reakciju sa mnogimjedinjenjima. Reakcije mogu biti fotohemijske i kataliti ke. Atmosferska reakcija u kojoj se SO2 oksidira do SO4-2 je prikazana kao to slijedi: SO2 + OH (1) HO ‡ SO2

SOx

HO ‡ SO2 + O2 HO2 + SO3 (2) SO3 + H2O H2SO4 (3) H2SO4 2H+ + SO4-2 ( u vodenoj otopini) (4) Uo ljivo je da se reakcija (4) pojavljuje samo u vodenim otopinama kao to su kapljice ki e.

Najve i prirodni izvori emisije SO2 su vulkani i umski po ari. Emisija SO2 oksidacijom organskog fosfora za vrijeme umskih po ara nije dobro izmjerena, ali se procjenjuje da vulkanska emisija iznosi do 12 mil tona sumpora godi nje (12x106 tona/godi nje), naro ito za za velike erupcije je procijenjena emisija vi e od 1 milion tona.

Oko 90% ukupne vulkanske emisije sumpora se pojavljuje kao SO2 i 10% kao H2S. Antropogena emisija SO2 u atmosferu je mnogo ve a nego prirodna emisija i procijenjena je na 63-72 x 106 tona godi nje. Najve i izvor SO2 je sagorijevanje fosilnih goriva, oko 54% od ukupne antropogene emisije. 

AEROZAGA ENJE

H2S

H2S je gas neprijatnog mirisa na pokvarena jaja, kojeg ulo ljudskog mirisa uobi ajeno detektuje u koli ini < 1 ppm. U atmosferi, vrijeme zadr avanja H2S je < 1 dan, jer se brzo oksidira do SO2.

Atmosferski SO2 se kona no transformi e do aniona sulfata (SO42). Brzina oksidacije SO2 je u opsegu od < 1 do 5% h tokom dana, a na proces uti e intenzitet sun evog svjetla, vla nost i prisustvo azotnih oksida, ugljovodonika, jaki oksidansi i kataliti ke estice koje sadr e metale. Zbog umjerene du ine vremena zadr avanja (oko 4 dana), ve ina SO2 biva transportovana na daljinu od po etne ta ke emisije i biva oksidirana ili deponovana na zemlji tu. 

AEROZAGA ENJE

H2S U atmosferu doloazi pri raspadanju biljnog i ivotinjskog porijekla ± biolo ka razgradnja.

5 % u zraku nastaje nadra enost sluznih ljezda. te i je od zraka.4% ra unato na zapreminu grize za o i. Pri manjim kocentracijama u zraku 0. nos i grlo (krvava pljuva ka-na eta plu a). sredstava za tretman otpada i .Fiz ± hem osobine Gas bez boje. Kod ve ih konc-ja 0.1-0. ovjek radnik ako se navikne na njegovo prisutstvo prestaje ga osje ati.  AEROZAGA ENJE Antropogene emisije H2S su od nekih hemijskih industrija. gu enje i smrt usljed povrede centra za disanje. Pri du em djelovanju od 0.4 % trajno o te enje nervnog sistema.1-0. karakteristi nog mirisa (pokvarena jaja).

mo e se procijeniti ukupna emisija sumpornih gasova. a biogena emisija je podjednako bila podijeljena izme u okeanskih i kopnenih izvora. Od ukupne emisije sumpora 251x106 tona godi nje u 1976. to ukupno iznosi 3x106 tona godi nje. Kombinovanjem informacija za SO2. godini.ivotinjskog ubriva. i druge sumporne gasove. Prirodne emisije su aproksimativno bile podijeljene izme u sjeverne i ju ne hemisfere. H2S. . 59 % je potjecalo iz prirodnih izvora.

Glavni prirodni izvor amonijaka je emisija iz mo varnog zemlji ta. azot dioksid (NO2) i diazot oksid (N2O). gdje je amonijak proizvoden kao posljedica odlaganja organskog materijala. gasa i ulja ( 1x106 tona god) i tovili ta goveda (0. Antropogena emisija amonijaka je mnogo manja. Procijenjeno je da je ukupna prirodna emisija amonijaka > 109 tona godi nje. AEROZAGA ENJE ± AZOTNI GASOVI Azotni gasovi sa stanovi ta zaga enja su: amonijak (NH3). Zajedno NO i NO2 su prikazani u skra enom obliku kao NOx.je bezbojan gas. azot monoksid (NO). a izvori uklju uju sagorijevanja: uglja (3 x 106 tona god).2 x 106 tona god). NH3 . Amonijak se u atmosferi oksidira do NOx gdje ima vrijeme zadr avanja 7 dana. U atmosferu dospijeva i iz tehnolo kih procesa u kojima .

ljepila. municije. Amonijak se koristi za proizvodnju eksploziva. ponekad se naziva i gas za smijanje jer proizvodi blagu euforiju. Industrijska emisija N2O je u vezi sa sagorijevanjem goriva i iznosi oko 6 x106 tona godi nje.  AEROZAGA ENJE- AZOTNI GASOVI N2O je bezbojan i netoksi an gas. ali je mnogo ve a biolo ka emisija oko 18 .se dobija aminijak ili se koristi kao sirovina. N2O se u medicini koristi kao blagi anestetik. boja. ponekad se naziva i gas za smijanje jer proizvodi blagu euforiju. N2O je bezbojan i netoksi an gas. N2O se u medicini koristi kao blagi anestetik. vje ta kog ubriva i dr.

NO se relativno brzo oksidira . U zaga enoj atmosferi su ovi gasovi prisutni sa oko 0.3 % po godini tokom posljednjih 20 ± 30 godina. dok je N2O crvenkaso-sme . najve im dijelom rezultat anaerobne.2 ± 0. Procijenjeno je da moderna poljoprivreda pove ava ukupnu emisiju N2O za 50 % te je stoga koncentracija N2O u atmosferi porasla za 0. mikrobiolo ke denitrifikacije nitrata u zemlji i vodi.x 106 tona god. U atmosferi. oprog mirisa koji iritira respiratorne membrane.2 ppm (izra eno kao N2O).  AEROZAGA ENJE- AZOTNI GASOVI NO je bezbojan gas bez mirisa i okusa.

najvi e zbog pote ko a u procjeni emisije kao rezultat denitrifikacije u zemlji tu.do N2O sa naknadno opisanim reakcijama. gdje se diskutira o fotohemijskom zaga enju zraka. koji zajedno prevazilaze ukupne antropogene emisije.u vodenim otopinama (7) NO i NO2 imaju velike prirodne izvore. Zna ajno je neizvjesna magnituda prirodnog fliksa NOx u atmosferi. NO i NO2 se u atmosferi eventualno oksidiraju do NO3-. Ukupna emisija iz zemlji ta je procijenjena na oko . prema slijede im reakcijama: NO + HO2 NO2 +OH (5) NO2 + OH HNO3 (6) HNO3 H+ + NO3.  AEROZAGA ENJE Najve i prirodni izvori NOx su slijede i: 1) Emisije iz zemlji ta i vode kao rezultat bakterijske denitrifikacije nitrata.

koji proizvode NOx oksidacijom organskog N tokom sagorijevanja i oksidacijom atmosferskog N2 do NOx . 2) Fiksacija diazota pomo u svjetla.4 x 106 tona godi nje ( kao NO2. 3) Sagorijevanja biomase. Procijenjena ukupna fiksacija sa ovim procesom je oko 9 x 106 tona godi nje (kao NO2). Posljednje procjene antropogenih emisija NOx se kre u od 36±69 x 106 tona godi nje (izra en kao N2O). oksidacija N2 do NOx na visokoj temperaturi i pritisku. oksidacija organskog N do NO na visokoj temperaturi + neka oksidacija N2 tokom sagorijevanja). rang procjene 11-60 x 106 tona godi nje. Najve i antropogeni izvori su udru eni sa sagorijevanjem fosilnih goriva.

dok ostali ugljovodonici zajedno zaprimaju < 1 ppb. do kompleksnih visokomolekularnih spojeva kao to su policikli ni aromatski ugljovodonici. manja izvori ta gasa iz prirodnih izvora i naslaga uglja i CH4 proizveden nepotpunom oksidacijom organske materije . Najva niji izvori emisije CH4 su: mikrobiolo ka fermentacija u anaerobnim mo varnim zemlji tima. AEROZAGA ENJE- Ugljovodonici Ugljovodonici su hemijski veoma raznolika grupa zaga iva a zraka. Procjene emisija: Ukupna emisija CH4 je oko 300 x 106 tona godi nje do 1600 x 106 tona godi nje.5 ppm.Prirodne emisije ugljovodonika bez . Tipi na pozadinska koncentracija CH4 u atmosferi je 1. polaze i od gasovitog metana (CH4). Emisija CH4 je najve im dijelom prirodna. slijede razli iti oblici ugljikovodonika u gasnoj fazi.umski po ari.

metana se kre u oko 200 . Svi oni su sekundarni zaga iva i. naro ito uma. butan i pentan od naslaga fosilnih goriva. propan. avionskih motora i petroleja koji se koristi u rudarstvu i industriji pre i avanja. Antropogene emisije ugljovodonika bez CH4 su od automobila. Prirodna emisija ugljovodonika bez CH4 poti e od ive vegetacije.Fotohemijski zaga iva i zraka Ozon (O3) je najve i o te iva od fotohemijskih zaga iva a zraka. Antropogena emisija je oko 65 x 106 tona godi nje. hidrogen peroksid (H2O2). Peroksi acetil nitrat. sa izvori tima gasova lakih ugljovodonika kao to su etan. kao i prilikom upotrebe kao rastvara a i baza za uljane boje. to je stoga to se oni ne emituju ali se sintetizuju u atmosferi . aldehidi i drugi oksidansi imaju relativno malu ulogu.830 x 106 tona godi nje.  AEROZAGA ENJE.

6 puta te i nego zrak i veoma reaktivan kao oksidans. stratosferski ozon ne bi trebalo razmatrati kao fotohemijski zaga iva zraka. vrlo reaktivan. alotropska modifikacija kisika.  AEROZAGA ENJE³koji miri e´) O3=( gr . Ozon je plavi ast gas. emisija koja se odnosi stratosferski ozon je ekolo ki va na i ovdje opisana. Triatomni oblik kisika ( O3) odn. Nastaje djelovanje UV zraka na kisik. Prirodno je prisutan u malim konc-jama u stratosferi na visini oko 8-17 km. jak oksidans. rast biljaka. naro ito NOx i ugljovodonika. Strogo govore i. fraza koja je u upotrebi trebala bi se odnositi na ograni enu emisiju koja je prisutna u ni im slojevima atmosfere. odnosno u troposferi. 1. Troposferski ozon mo e biti opasan ( prinos usjeva. ljudsko zdravlje .fotohemijskim reakcijama emitovanih gasova. Kako tako.

Freoni ± klorofluorougljikovodici ( CFC odnosno CCl2F2 ). Uztrok su razgradnje ozona. potencijalno razaraju eg za ivot na Zemlji.Opasniji su za razgradnju O3 od freona. Mnogi nau nici procjenjuju da svako o te enje ozonskog sloja za 1% rezultira sa oko 2-3% pove ane u estalosti karcinoma ko e! Haloni ± bromirani klorofluorougljikovodici ( CBrClF2 ). Koriste se kao dodatak za razne sprejeve. halona i drugih plinova (antropogeno djelovanje ovjeka ). nj. u rashladnim sistemima.rupa u sloju stratosferskog ozona nastala razgradnjom O3 pod utjecajem freona. Koriste se u aparatima za ga enje po ara. OZONSKA rupa . proizvdnja je po ela 1928 g.). . kao organska otapala. Ozon u stratosferi absorbira veliki dio opasnog ultravioletnog zra enja. za proizvodnju polimernih materija kao otapalao i dr. Ozonski omota razgra uju i neke druge tvari koje u svom sastavu sadr e halogene elemente.

M ±tre i akceptor energije O3 + h (290 . koji se mogu rekombinovati do O2 ili kombinovati sa kisikom i kombinovati O3.200nm) O2 + O. ili u r-ciji sa gasovima u tragovima kao to su NOx. Stratosferski O3 je prirodno formiran ultravioletnim fotohemijskim reakcijama: O2 + h (200nm) O + O O + O + M O2 + M O + O2 + M O3 + M . AEROZAGA ENJE Sratosferske konc-ije O3 se kre u oko 0.3 ppm. O2 regira sa ultravioletnom radijacijom u formi atoma kisika O. N2O i jonima ili jednostavnim . Ozon mo e biti potro en u razli itim reakcijama uklju uju i uv fotodisocijaciju.2 ± 0.

molekulama gasova Cl. Jedan atmosferski modelni proces je procijenio da 16. Antropogenog porijekla kao hidrogen fluorid (HF) i silikon tetrafluorid (SiF4). F.5 % redukcije koncije ozona u stratosferi odgovara brzinama emisije hlorfluorougljika (CFCs) krajem 1970-tih [National Academy of Sciences (NAS).  AEROZAGA ENJE Fluoridi -Egzistiraju u razli itim esti nim i gasnim formama. 1979a]. Prirodni fluoridi izlaze iz vulkana i dima: identificirani gasovi sadr e amonijum fluorid (NH4F). Br. silikon tetrafluorid. Zabrinutost je oko ravnote e ozonskih r-cija u stratosferi. amonijum . 1976.

agrikulturne aktivnosti. Nastaje razgradnjom biomase. prozvodnja bioplina.fluorosilikat [(NH4)2SiF6]. (po etak industrijske revolucije). CO2. Prema izvje taju IPCC-a (Intergovermental Panel on Climate . CH4. CO2). kalijum fluoroborat (KBF4).Rast nj. g konc-ja CH4 u atmosferi je porasla za 150% (IPCC-a). Kao stakleni ki plin puno je djelotvorniji od CO2 (i male konc-je poja avaju efekt staklenika ± stakleni ki potencijal CH4 je 21 puta ve i od st.pot. Od 1750.uzrokuje oko 12 ± 20% efekta staklenika. natrijum fluorosilikat i kalijumfluorosilika. preradom uglja i prirodnog plina. konc-je datira od oko 130 g.Uzrokuje oko 50-60% efekta staklenika.

neodgovaraju a tehnologija. sadr aj sumpora. BiH je u estvovala sa 32% od ukupnog zaga enja biv e Jugoslavije Uzroci zaga enja zraka u BiH su: termoelektrane.Change) iz 2001. ranija teta nane ena okoli u. dosta pepela). industrijski izvori. nedostatak . U 1998. konc-ja CO2 u zraku od 1750 g je pove ana za 31%. kvalitet konzumiranih goriva (niskokalori na vrijednost. AEROZAGA ENJE TRENUTNI PROBLEMI    Emisija zaga uju ih materija u atmosferu u BiH je visoka unato niskom stepenu industrijalizacije i urbanizacije. Oko 75% antropogenih emisija CO2 u posljednjih 20 godina posljedica je izgaranja fosilnih goriva.g. lo e odr avanje elektrana i industrijskih postrojenja.

 Neophodno je usvojiti pravila EU "Novi pristup". .  PRIORITETI RJE AVANJA AEROZAGA ENJA U BiH . okoli a. Trebalo bi se definisati: - .Da li e novi vlasnik kupiti i tetu zajedno sa postrojenjem ili e ona ostati u vlasni tvu dr ave. Proces privatizacije se sprovodi bez pitanja Ko je vlasnik prethodno nane ene tete. znanja o upravljanju okoli em i ekonomi nom kori tenju energije.Da li e novi vlasnici morati da investiraju ogromna sredstva u tehnologije koje ne ispunjavaju okoli ne regulative. naro ito iz poglavlja 8 (Okoli ). U NEAP-u je nagla ena potreba usvajanja Agende 21 u Parlamentu BiH. kao i ona sadr ana u EU "Bijeloj knjizi".

Uspostavljanje mre e sistema monitoringa za zrak.        Edukacija o racionalnom kori tenju resursa Priprema nacrta uredbi Zakona o kvaliteti zraka Izrada studija za primjenu Zakona o kvaliteti zraka Priprema programa za smanjenje emisije gasova koja slijedi enevsku konvenciju o prekomjernom zaga enju zraka i Okvirnu konvenciju o klimatskim promjenama Inspekcijski nadzor Uklju ivanje u me unarodne programe. Uspostavljanje dr avnih/entitetskih agencija za okoli . .

0-1.44% za referentno zemlji te).5%.2 u pore enju sa referentnim 7.  Implementacija indikatora odr ivog razvoja u BiH praksi. Koncentracije sumpora su velike u zemlji tu na fumigiranim podru jima (1. .7-3. u pore enju sa 0. Povr ina (0-2 cm) zemlji ta u fumigiranim podru jima ima pH 2. upravljanju kvalitetom zraka i implementaciji sistema upravljanja okoli em (EMS)  Zaga enje zemlji ta i vode Najva niji hemijski efekti zaga enja zraka na Smoking Hills-u su acidifikacija zemlji ta i vode za pi e kao posljedica soljubilizacije toksi nih metala. Organizovanje seminara o procjeni uticaja na okoli .2 nefugiranim.

Ovi efekti su naro ito zna ajni za Ca koji ima pove anje od 1.5% ).  HIDROZAGA ENJE Osnovni izvori zaga ivanja prirodnih voda su: otpadne vode urbanih sredina.8 kao to je jezero na osnovici morskog grebena. gdje je pirit aktiviran tokom oksidacije (ovo je analogno kiseloj drena i rudnika).Kiseli uslovi uzrokuju kva enje povr ine zemlji ta baznim kationima. Neka jezera na Smoking Hills-u su veoma kisela sa pH vrijednostima 1.0 do 1. Ova jezera primaju kisele vode koje se cijede kroz nakupine kriljca i pepela.8% na fumigiranom zemlji tu u odnosu na referencu 0.sli ne pH vrijednosti u prirodnoj vodi za vulkanski krater jezera u Japanu bila je izmjerena pH ni a od 1. organske i .4 i povr inske vode sa pH < 2 koja je uzrokovana sa drena om iz rudnika uglja i podru jima sa ugljenim otpadom. minealna ubriva.

neorganske materije. Zavisno od uzroka zaga ivanja i efekata koje izaziva zaga ena voda na ivi svet. otpadne vode prerade i kori enja mineralnih sirovina. rijeke). Nedostatak vode za svakodnevnu upotrebu oveka posta e tako jedan od zna ajnih ograni avaju ih faktora za dalji razvoj ljudskog dru tva. kisele rudni ke i drena ne vode. Pored toga postoje i otpadne ili upotrebljavane vode. mora. okeani) i teku e (potoci. Povr inske vode se dijele na staja e (jezera. sedimentne i radioaktivne materije i otpadna toplota dr. . povr inske i podzemne. postoje slede e kategorije prirodnih voda: atmosferske.

Me utim. kao i za druge djelatnosti. oko 97% ukupne vodne mase ini slana voda u morima i oceanima.389 x 109 km 3. ali od toga je 78% u obliku leda pa je otatak vode koji se mo e upotrebljavati za vodoopskrbu stanovni tva.Zaga anje voda mo e biti: prirodno i antropogeno  PROMJENA KVALITETA VODE Voda je na Zemlji vrlo rasprostranjena te prekriva gotovo ¾ Zemljine povr ine.389 x 106 km3 . koja se mo e upotrebljavati samo za neke namjene. razmjerno mali. Slatke vode na Zemlji ima 1. poljoprivredne i industrijske potrebe. .Ukupna koli ina vode na Zemlji procjenjuje se na 1.

proces menjanja ivotne sredine pod uticajem ivog sveta). Pove ana trofi nost voda pokazatelj je njihove intenzivne eutrofikacije.zove se ± eutrofikacija. Voda je u prirodi u stalnom kru enju. ve one i enih voda je bitan uvjet ne samo razvoja ve i opstanka ovjekove zajednice na Zemlji. . Prirodna eutrofikacija (autohtona) nastaje usljed prirodnih porocesa koji se odvijaju u svakom vodenom ekosistemu (prirodne sukcesije .Za tita postoje ih vodnih zaliha kao i pobolj anje postoje ih.  Prirodno zaga enje vode Eutrofikacija Proces gdje se pove ava biolo ka produkcija ivog svijeta u vodama (biomasa). a takve vode ± eutrofne.

nitrata. Mo e nastati prirodnim i antropogenim djelovanejm: antropogeni unos biljnih hranjivih tvari (npr.poljoprivreda). Mulj je . Bioti ki i biohemijski prccesi su vrlo intenzivni i odigravaju se na itavoj dubini vodenog sloja. Eutrofna jezera . fosfata«). EUTROFIKACIJA Povi enje primarne produkcije u vodenim i kopnenim ekosistemima. Prirodni unos ili sukcesivnim putem.su takva jezera koja su izrazito bogata hranljivim. a razvijena je i makrofitska vegetacija. biogenim materijama. ispiranja umjetnog gnojiva iz tla. kao i na samom dnu.Proces vje ta ke eutrofikacije. U njima je za vrijeme ljeta izvanredno bogat fito i zooplankton. ³cvjetanje mora´ i drugog bilja. Karakteristka eutrofikacije je povi en rast alga tzv. odvija se pod uticajem faktora van vodenog ekosistema (naj e e usljed raznovrsnih ovekovih aktivnosti . znatno je br i od procesa prirodne eutrofikacije.

kvantitativno oskudnim naseljem dna dubinske zone. Karakteristike ovih jezera: duboka. Otuda se eutrofna jezera karakteri u malom koli inom kiseonika i velikom koli inom CO2. siroma nija hranjivim solima fosfora i azota. Suprotna njima su oligotrofna.su takva jezera koja se odlikuju niskom primarnom organskom produkcijom. ali i kao prijamnici .  Antropogeno zaga enje voda Prirodne vode slu e kao izvori ta za vodoopskrbu. Oligotrofna jezera . Boja vode je zelena do mrka. dovoljnom koli inom kiseonika u itavoj vodenoj masi. sastavljenim prete no od vrsta koje zahtijevaju dovoljnu koli inu kiseonika. Takvo jezero je na primjer Dojransko. sa bistrom vodom. koje se intezivno razla u.bogat organskim materijama. slabije razvijenom litoralnom vegetacijom. pri emu se tro i kiseonik.

Otpad dospijeva u vodne sisteme kao ostatak ivotnih i tehnolo kih faktora. topline i radioaktivnih tvari. Pojedine vodene biocenoze mogu se prilagoditi na . prometnih. vodni sistemi primaju takve terete otpada.upotrijebljene (otpadna) vode. koji po koli ini i sastavu predstavljaju udarna optere enja. pa je mogu nost promjene kakvo e vode sve ve a. ovjekove djelatnosti predstavljaju bitan faktor u promjeni sastava i konc-ije one i iva a u prirodnim vodama. tehnolo kih i drugih neprilika. U vodne sisteme dnevno se ispu taju velike koli ine organskih i anorganskih otpadnih tvari. a posljedice su iznenadnih. Povremeno.

Izvori organskog zaga ivanja su otpadne materije iz ljudskih naselja. poljoprivrede i sto arstva. zaga ivanje mo e biti anorgansko i organsko.stalan dotok manjih koli ina biolo ki razgradivih otpadnih tvari pa tako u vodnim sistemima nastaju postupci koji se u zdravstvenoj hidrotehnici nazivaju postupci samo i enja voda. rastvorljivi minerali (iz stijena) i kiseli ostaci (metalurgija. koncentracije minerala.  Vrste vodenog zaga enja HEMIJSKO Prema hemijskoj prirodi zaga iva a. ugljeni kopovi ili kisele ki e). . industrije. Ivori anorganskog zaga enja su: rastvorljive soli (soli toksi nih elemenata). metalurgije.

koncentracija. separacija. Koli ina industrijskih otpadnih voda varira.Industrijske otpadne vode sadr e razne hemijske toksi ne tvari.  Vrste vodenog zaga enja HEMIJSKO Industrijske vode nastaju kao posljedice: bazne i hemijske prera iva ke industrije. pranje. prehrambene industrije i dr. Njihove koli ine i vrste zavise prije svega od prirode industrijskih procesa. eksploatacija fosilnih goriva (nafta). Velike . Mogu sadr avati razli ite kategorije razgradivih i nerazgradivih hemijskih materija organske i anorganske prirode. flotacijski postupci i dr). proizvodnje i obrade metala. eksploatacije mineralnih sirovina (priprema. a zavisi i od niza drugih faktora.

mirisa. nastaje topla otpadna voda koja uti e na temperaturni re im vodenih tokova i akumulaciju. Najzna ajniji oblici fizi kog zaga ivanja voda su termalna i radioaktivna zaga ivanja. zamu enosti.  Vrste vodenog zaga enja Fizi ko zaga ivanje voda odnosi se prvenstveno na promjene temperature. U raznim industrijskim i energetskim procesima koristi se voda za hla enje. pove avaju njihovu .koli ine otpadnih voda nastaju i prilikom kori tenja hemijskih sredstava u poljoprivrednoj proizvodnji. radioaktivnosti i dr. koje se u gradskim i industrijskim naseljima slivaju u kanalizacionu mre u. Interesantna je i kategorija otpadnih voda koju ine atmosferske vode. Posebna kategorija otpadnih voda su komunalne otpadne vode.

Izvori one i enja voda . nuklearke.  Izvori one i enja voda  . tako er. Smanjuje se jakost svjetlosti u prirodnoj okolini. Pri prolazu kroz atmosferu. S.. Ispu tanjem dimova u atmosferu unose se znatne koli ine hemijskih spojeva i pra ine.temperaturu i do 10 C (termoelektrana. pri emu nastaju kisele ki e koje imaju negativan uticaj na biljke. izlo ene zaga ivanjima. i dr. padavine rastvaraju okside.. eljezare i sl).. ivotinje. Atmosferske vode su u dana nje vrijeme. N. arhitakturu. C. Te padavine nose i estice a i i dima koje padaju na sve povr ine u prirodi.

U otpadnim vodama iz doma instava. Prema na inu uno enja otpadnih voda u vodne ekosisteme. dijelimo ih na ku anske. razlikuju se Äta kasti³ (koncentrirani) ili Äraspr eni³ ispusti. nazivaju se raspr eni ispusti. Oborinske vode koje iz atmosfere dospijevaju u vodne sisteme ili nakon ispiranja povr ine uma. Ovakav na in uno enja otpadne vode u prijemnike je ta kasti ispust.Svojstva otpadnih voda razlikuju se prema porijeklu.Otpadne tvari koje se pojavljuju u teku em obliku su otpadne vode. industrijske i poljoprivredne otpadne vode. industrije i dijelom oborinskih voda koje se prikupljaju kanalskim sistemima mogu e je . livada i drugih povr ina ulaze u prijemnike na vrlo duga kim potezima. Ku anske i industrijske otpadne vode prikupljaju se sistemom kanala te ispu taju u vodne sisteme kanalskim ispustima.

. njjihov sastav je sli an sastavu povr inskih voda i zavisi od stanja tla kroz koje proti u. Ako poti u iz malih dubina. zapravo nije mogu e nadzirati pa su takvi izvori neprovjereni izvori one i enja. ZAGA ENJE PODZEMNIH VODA Podzemne vode su siroma ne organskim materijama.nadzirati otpadnu tvar pomo u ure aja za pro i avanje otpadnih voda. Ta kasti izvori zaga enja mogu se nadzirati (kontrolisati). Podru ja na kojima se odla e jalovina obi no se nalaze u blizini naselja i ve inom zaga uju podzemne vode. Raspr eni izvori one i enja. Zaga enje pozemnih voda usko je povezano sa zaga enjem povr inskih voda i kontaminacije zemji ta.

) koji predstavljaju uzro nike ili prenosioce mnogih i zaraznih bolesti. insekata itd. Ovi . Ove materije prvenstveno zaga uju vazduh a zatim zavr avaju svoje kru enje u vodenim ekosistemima posredstvom atmosferskih padavina. Naro ito su pri tom tetne kisele ki e. glista. virusa.ZAGA IVANJE VODE GORIVIMA Pri sagorjevanju vrstih goriva iz dimnjaka se izbacuju velike koli ine dima i a i. gljiva. Snijeg danas sadr i poslije topljenja ne mo e da se koristi kao ki nica. naro ito u gradovima.Pod ovim zaga enjem se podrazumjeva se prisustvo raznih patogenih organizama u vodi (bakterija. BIOLO KO ZAGA ENJE VODA .

organizmi su istovremeno i » ista i prirode«. naro ito za vodopskrbu i druge namjene za koje je potrebna voda visoke kvaliteta. direktni ili indirektno. tetnost za ive organizme i vodene ekosisteme te smanjuje kvalitet ili ometa upotrebu vode za planirane namjene. One i enje ozna ava uno enje u vodene ekosisteme tvari ili energije. u vodene ekosisteme prouzrokovane ovjekovom djelatnosti. Zaga enje ozna ava ispu tanje tvari ili energije. iji ishod predstavlja opasnost za ljudsko zdravlje. Vodeni ekosistemi mogu biti one i eni ili /i zaga eni.  . vode postaju manje podobne za upotrebu. uslijed ega se pove avaju vrijednosti pokazatelja svojstvenih prirodnim vodama.

Na taj na in ve vezani oni se mogu iz taloga pokrenuti i dalje prenositi vodom.  POSLJEDICE OVJEKOVIH DJELATNOSTI NA VODENE EKOSISTEME . ubrzanja potro nje kisika. utje u na promjene metabolizma ekosistema. Na primjer: Pri pove anju sadr aja nekih organskih tvari u vodi. Toplotni poreme aji (ve e t-re).Za procjenu promjene kvaliteta vodenih ekosistema potrebno je posmatrati me usobne utjecaje pojedinih one i enja. br a razgradnja organskih tvari. Kod povi enja t-re vode dolazi do sljede ih promjena: smanjenja otopljenog kisika u vodi. promjena oksidoredukcijskih uslova i drugih u nizu poreme aja. postoji opasnost pokretanja ve apsorbiranih iona te kih metala i radionuklida uslijed stvaranja kompleksnih spojeva otopljenih u vodi.

     Nekontrolisani ribolov . Primjena umjetnih gnojiva i pesticida . dodatna toplotna energija .ispiranjem zemlji ta u vodene ekosisteme dolaze nove koli ine hranjivih soli ili nekih otrovnih tvari koje ulaze u prehrambene lance. Rashladne isdustrijske vode tj.reme enje postoje ih ne samo hidrolo kih ve i mikroklimatskih i edafskih prilika.mijenjaju ivotne uslove u vodenim ekosistemima. Izgradnja stambenih naselja i industrijskih pogona .smanjuje se brojnost nekih vrsta potro a a i dolazi do poreme aja piramide biomase ekosistema. Ispu tanjem dimova u atmosferu unose se hemijska jedinjenja i .

zalijevanje i sl) Biolo ka razgradivost je va no svojstvo ku anskih otpadnih voda. sanitarne potrebe. Prema stepenu biolo ke razgradnje razlikuju se: . uslu nim i dr djelatnostima.  Sastav i svojstva otpadnih voda zavise od na ina upotrebe voda.. ugostiteljstvu. Nazivaju se jo i Äkomunalne³ ili Ägradske³ te Äfekalne³ otpadne vode.To su vode Ku anske otpadne vode iskori tene u doma instvima.. pra ina. I mnoge druge posljedice . zdravstvu. kolstvu. komunalna potro nja (pranje ulica. Ista voda se upotrebljava za obavljanje raznih ivotnih funkcija. koje preko padavina dospijevaju u vodu ili tlo ± Äkisele ki e³. Otpadne vode iz turisti kih naselja istih su svojstava kao i ku anske otpadne vode. .

.Odstajale vode . uslijed sadr aja vodiksulfida. .biolo ka razgradnja jo nije naprodovala. nakon to je biolo ka razgradnja napredovala.ne sadr e kisik potro en je za biolo ku razgradnju otpadne tvari. koncentracija otopljenog kisika nije bitno manja od one u vodi iz vodovoda.Trule (septi ke) vode . . boja vode postaje tamna.Svje e otpadne vode . Svje e ku anske otpadne vode su sivosme e boje. a miris osebujan po trulim jajima.biolo ka razgradnja se odvija u anaerobnim uslovima.. a uspostavljena je ravnote a izme u razgra iva a i organske tvari. osobita mirisa. Te enjem u kanalizacijskoj mre i.

5 x 1012.c.papir. plasti ne vre ice. Naj e e se kao pokazatelji sastava ku anskih otpadnih voda kontroli e: biohemijska potro nja kisika (BPK). krpe. koli ina raspr ene tvari i sadr aj mikroorganizama fekalnog porijekla. Broj i vrsta patogenih mikroorganizama zavisi od prilika podru ja odakle potje u otpadne vode. ostaci vo a i povr a.) koje se dnevno izlu uju po stanovniku iznosi 2. Organske tvari se nalaze kao bjelan evine (40 ± 60%) te ugljikohidrati (25 ± 50%).5 x 1010 do 2.Ku anske otpadne vode sadr e krupne otpadne tvari . Broj ukupnih koliformnih bakterija (b. Broj enterovirusa reda je veli ine 3 x 105 .

biolo ki nerazgradive ili nespojive koje se ne smiju mije ati s ku anskim otpadnim vodama bez prethodne . biolo ki razgradive ili spojive koje se smiju mije ati s ku anskim otpadnim vodama (otpadne vode prehrambene industrije).5 x 106 zaraznih jedinica po stanovniku na dan. Od ukupnog broja mikroorganizama u otpadnoj vodi samo mali broj u odre enim uslovima izaziva bolesti. Industrijske otpadne vode Sastav i konc-ija ind-ih otp. 2. Vrlo velik broj razlaga a omogu ava biolo ku razgradnju organskih tvari.do 2. voda zavise od tehnolo kog postupka.U odnosu na ku anske otpadne vode dijele se na: 1.

Ve ina industrijskih otpadnih voda sadr e tvari koje ometaju biohemijske postupke razgradnje organske tvari. baze. kiseline. Ponekad se optere enost ind-im otpadnim vodama izra ava Äekvivalentom stanovnika³ izra untim prema BPK5 (Biolo ka potro nja kisika u postupcima pro i avanja za 5 dana). Ind. kod kojih je mogu e procijeniti koli inu organskih tvari prema BPK. soli. otpadne vode mogu sadr avati: te ke metale. pa se koli ina organskih tvari izra ava . min.obrade (otpadne vode metalne indje). ulja i ugljikovodike. min. Ovakav prora un je mogu samo kod nekih ind-h postupaka. radioaktivne tvari i dr. fenole.

pokazateljem: hemijska potro nja kisika (HPK). Ako je odnos HPK/BPK5 > 2,5 to pokazuje na ve i utjecaj industrijskihkih otpadnih voda u gradskim (komunalnim) otpadnim vodama.

Uslijed izrazitog utjecaja industrijskih otpadnih voda u zajedni kim gradskim kanalizacijama imamo znatno sni enje ili povi enje pH, pove anu koli inu te kih metala (otrovnost voda). Takve vode esto ometaju biolo ke postupke na zajedni kim ure ajima za i enje otpadnih voda.

Oborinske vode uslovno se mogu nazvati otpadnim vodama. Ponekad se pri istra ivanju utjecaja otpadnih tvari na kakvo u prirodnih voda ptetpostavlja da su oborinske vode iste, a one i enje uzrokovano oborinskim vodama smatra se Äprirodnim³ one i enjem sliva. Ranije se, naro ito kod prora una ki nih izljeva mje ovitih kanalizacija, pretpostavljalo da su oborinske vode Ä iste³. Za tita voda od zaga ivanja, kao i unapre ivanje postoje eg kvaliteta, posti e se spre avanjem uno enja zaga uju ih materija u koli inama koje mogu uzrokovati nepovoljne promene kvaliteta vode.

Postoji vi e na ina kojima se mogu otkloniti ili smanjiti koli ine zaga uju ih materija u vodama. Neki od tih postupaka su: sistemi zatvorenih ciklusa (recirkulacija otpadnih voda), postupci vje ta kog i prirodnog pro i avnja otpadnih voda, kao i mjere za tite voda od termalnog zaga ivanja. Pri i enju otpadnih voda radnje i postupci koji se primjenjuju na ure aju za i enje otpadne vode naj e e se razvrstavaju kao:  Prethodno i enje (preliminarno)  Prvi stepen i enja (primarno) ± primarna faza  Drugi stepen i enja (sekundarno) ± sekundarna faza



Tre i stepen i enja (tercijarno) ± tercijarna faza Postupci koji se primjenjuju na tre em stepenu i enja nazivaju se i Änapredna tehnologija³. Ponekad se odre uju ciljevi pojedinih stepena i enja kako bi se ta nije ozna ilo to se o ekuje od pojedinog stepena i enja.

U skladu s Uputama Savjeta EU u pogledu i enja gradskih otpadnih voda:

Prethodni stepen i enja ozna ava primjenu radnji i postupaka kojim se iz otpadnih voda uklanjaju krupne plutaju e otpadne tvari, pijesak i ljunak; BPK5 se smanjuje za oko 20% konc-ije uzlazne otpadne vode.

Tre i stepen i enja ozna ava primjenu fizi ko-hemijskih.Prvi stepen i enja ozna ava primjenu fiz kih i /ili hemijskih postupaka i enja Drugi stepen i enja ozna ava primjenu biolo kih i/ili drugih postupaka i enja. biolo kih i drugih postupaka kojima se u otpadnim vodama smanjuju konc-ije hranjivih soli ulaznih otpadnih voda kojima se iz vode uklanja najmanje 50% raspr enih tvari. a koncentracija HPK za oko 75%. a vrijednost vode za 80%. kojima se u otpadnim vodama smanjuje konc-ja raspr ene tvari i BPK5 ulazne vode za 70-90%. u konc-jama . odnosno uklanjaju i druge osebujne otpadne tvari.

Odgovaraju i ili primjereni stepen i enja ozna ava primjenu bilo kojeg postupka i enja i na ina ispu tanja kojima se zadovoljava uslovima prihvatne sposobnosti prijamnika. Postupci i enja otpadnih voda stalno se pobolj avaju. To se odnosi na ve inu postupaka koji se jo nazivaju i uobi ajeni (konvencionalni). Postupci prethodnog i prvog stepena i enja Radnje i postupci koji se primjenjuju na ovom stepenu i enja temelje se na . tako da se primjenom naprednih postupaka otpadne vode mogu pro istiti do visokog stepena isto e.koje nije mogu e posti i primjenom drugog stepana i enja.

plasti ne vre ice. re etke se dijele na:  iroke re etke s me u razmakom 50-100 mm  . komadi i drveta i sl. U inkovitodt radnje ovisi o veli ini slobodnog otvora kroz koji voda prolazi.) koje bi mogle ometati rad crpki i drugih dijelova ure aja.Re etanjem se iz vode uklanjaju krupne raspr ene i plutaju e tvari (li e. Prema razmaku izme u ipaka.Srednje re etke s me u razmakom 10-25 mm . Razlikuje se re etanje na re etkama i sitima.fizi kim pojavama i zakonitostima "fizi ki postupci i radnje". krpe. Re etanje .

koji se naziva "mulj" s ure aja za i enje vode. . uklju ivo bistrenje nakon biolo kih i fizi kohemijskih postupaka. akvakulture te i enja u dubokim spremnicima. Posebnu pa nju zahtijeva ostatak iz postupaka talo enja. Izbor pojedinog postupka ili radnje i enja otpadne vode i obrade mulja zavisi naro ito od porijekla.   PRO I AVANJE OTPADNIH VODA Mogu se navesti neki od naj e ih primjenjivanih druga ijih postupaka kao vrste postupaka i enja na/u tlu. sastava i koncentracije otpadnih voda kao i o   .Uske re etke s me u razmakom 3.10 mm.

 Istovremeno se u mnogim zemljama istra uju i primjenjuju druga iji (alternativni) postupci i enja otpadnih voda tzv. BiH se smatra najzaga enijom republikom biv e Jugoslavij  .na inu i mjestu ispu tanja otpadne vode te odlaganju mulja. me u kojima su neki razvijeni do "visoke tehnologije³. "prirodni postupci´ a koji se razlikuju od uobi ajenih.  BIOREMEDIJACIJA RUDNI KIH I OTPADNIH VODA  HIDROZAGA ENJE TRENUTNI PROBLEMI Prema zaga enju povr inskih i podzemnih voda.

.     U cijeloj zemlji. stanje u vodosnabdijevanju i kanalizaciji je bilo nesre eno. Jo i prije rata. Mada se procjenjuje da je sektor snabdijevanja vodom saniran do 90 % od predratnog nivoa. ipak je jo daleko od me unarodnih standarda Do sada je vrlo malo ulagano u kapacitete za tretman otpadnih voda. mnoge rijeke su lo eg kvaliteta zbog otpadnih voda i kanalizacionih postrojenja U urbanim zonama 70% doma instava je povezano sa kanalizacionim sistemima i oni su esto neefikasni Ne postoje postrojenja za tretman kanalizacionih voda Zbog rata na prostorima BiH vodna infrastruktura zemlje je te ko o te ena.

 

Kakav je kvalitet vode za pi e ??? U urbanin sredinama kanalizacioni sistemi su nedovr eni 

VODE - PRIORITETI RJE AVANJA     

 

Obezbje enje dovoljnih koli ina kvalitetne vode za vodosnabdijevanje i druge namjene Za tita i racionalno iskori tavanje vodenih resursa O uvanje kvaliteta povr inskih i podzemnih voda Za tita od vodenih erozija, bujica i dr-ih tetnih djelovanja vode Racionalna upotreba vode Da bi se ovo postiglo potrebno je sprovesti slijede e aktivnosti: Modernizirati sektor voda u skladu sa EU direktivama. Predla e se izrada vodoprivrednih osnova po slivnim

    

podru jima i dono enje baznih dokumenata za kori tenje i upravljanje vodama, Uskladiti pravnu regulativu unutar pojedinih entitetskih vodnih re ima, Oja ati nivo aktivnosti dr ave BiH u sektoru vode Razraditi i uvesti novu zakonsku/institucionalnu strukturu kojom e se lokalizirati upravljanje vodnih resursa, Pobolj ati uslove za investicije i mobilizirati privatni kapital, Uspostaviti sistem monitoringa voda 

PEDOZAGA ENJE

Tlo predstavlja polifazni sistem koji se sastoji od vrste, te ne i gasovite faze i ivih organizama. Tlo predstavlja posebnu prirodnu tvorevinu koja obuhvata vrst povr inski sloj Zemlje,

karakteristi an za biosferu. Nastaje kao rezultat dejstva klimatskih i dr fizi kih faktora i ivih organizama na geolo ku podlogu Zemlje. Od ivih organizama u procesu stvaranja zemlji ta naro ito su zna ajni biljni organizmi, mikroorganizmi kao i ivotinje (pedoflora i pedofauna). Tlo je uslov opstanka ne samo ovjeka ve i mnogih drugih organizama na Zemlji. Smatra se da zemlji te, zajedno sa vodom i vazduhom spada u obnovljive prirodne resurse. Me utim, obzirom na ograni enu ukupnu koli inu i izuzetno spor proces nastajanja, kao i neprekidno zaga ivanje i neracionalno kori tenje od strane ovjeka, zemlji te ipak treba

smatrati ograni enim, odnosno neobnovljivim prirodnim bogatstvom. 

PEDOZAGA ENJE

Negativno djelovanje ovjeka na zemlj te - podsticanje erozija na nestabilnim kosinama i nagibima, izazivanje klizi ta, izazivanje zaslanjivanje zemlji ta, neadekvatno kori tnje vje ta kih ubriva itd. Posebno se isti e naru avanje ravnote e i uni tavanje zemlji ta rudarskom delatno u ± veliki povr inski kopovi, jalovi ta, raskrivke, pepeli ta, lja i ta, ispu tanje otpadnih voda u vodotokove, ispu tanje kiselih rudni kih voda, izgradnja puteva, hidroakumulacija i irenjem gradova. Ovakve pojave su klasifikovane pod nazivom tehnogena zemlji ta.

Ovo se naro ito odnosi na poljoprivredno zemlji te koje postaje sve ugro enije.ovjek svojim aktivnostima neprekidno smanjuje ukupnu povr inu zemlji ta. preradom i kori enjem mineralnih sirovina ili industrijskih pogona. otpadnih voda koji se kao nerastvorljiva . Osnovne ovjekove aktivnosti koje najvi e degradiraju tlo odnose se prvenstveno na irenje gradova. materijali iz industrijskih. i zaga ivanja tla imamo sljede e:   jalovine. nastale eksploatacijom. kao i deponovanje otpada.  PEDOZAGA ENJE Prema vrstama naru avanja. izgradnju industrijskih kompleksa i saobra ajnica.

estice neorganskog i organskog porjekla koje se raznose vjetrom i atmosferskim oborinama. otpadne vode i enja i su enja uglja. aerosedimenti. rje nih terasa ili plavljenom zemlji tu (otpadne vode flotacija. otpadne vode metalur ke prerade itd.  komponenta talo i du vodotokova. i zaga ivanja tla Kontaminirana zemlji ta .). pesticide. urbano i industrijsko zemlji te koje vi e ne slu i poljoprivrednoj proizvodnji.  Primjeri naru avanja.U vanjske faktore kontaminacije zemlji ta ubrajamo sljede e izvore: mineralna ubriva. .

Organohlorni isekticidi (OH) .poplavne i irigacione vode. Carter i saradnici primjetili da sadr aj ukupnog DDT opada za 25 . Iste efekte u pile em mesu posmatrao je i Richtey sa saradnicima.47%. a zatim prelaze u biljna i ivotinjska tkiva. hemijske i mikrobiolo ke agense. Prilikom termi ke obrade dolazi do promjene ovih jedinjenja. Ako se koriste pesticidi u proizvodnji hrane. pr enja ili pe enja. Kada je u pitanju sterilizacija konzervi. Tako su ispituju i konc-ju DDT u uzorcima prethodno kontaminiranog june eg mesa prilikom dinstanja. ona ima utjecaj na smanjenje OH insekticida. industiju. puteve. radionuklide. U humani organizam se najvi e unose preko hrane (ostaci OH prisutni su u ve ini namirnica). a naro ito preko namirnicama sa ve im sadr ajem masti. to zahtijeva kontrolu i pra enje . naselja. parazite itd. nagomilavaju u zemlji tu.su stabilna hemijska jedinjenja u odnosu na mnoge fizi ke.

biorazgradljivosti ostataka u vodi. povr inske i podzemne vode koje ih dalje rasejavaju. pristupilo se metodama za pra enje toksi kih u inaka ksenobiotika na pojedine elije u primarnoj kulturi i stani nim linijama. razvojem tehnologije animalnih stanica.Cr. Njihovi kationi vremenom dospjevaju u okolno tlo.Ni i drugi. U pravcu smanjenja broja eksperimentalnih ivotinja. Testiranja se prvo provode na pokusnim ivotinjama (mi evi. takori). Mnogi te ki metali se nalaze u tlu u obliku minerala. Cd. zemlji tu i hrani. Kontaminirana zemlji ta te kim metalima . Posebno tetne zaga uju e materije predstavljaju te ki metali: naro ito Pb.Hg.Te ki metali u zemlji te se mogu na vi e na ina unijeti: sa kori tenjem ubriva koja u sebi sadr e te ke . Zn.

saobra aja. Izra eni problem mobilnosti te kih metala u tlu javljaju se kod kiselih zemlji ta (niska pH). putem izlijevanja rijeka koje su zaga ene otpadima industrije. to se mo e ustanoviti i kod rastinja na tim povr inama. od za titnih sredstava koja u svom sastavu imaju te ke metale. kori tenjem mljevenih stijena (kalcifikacija zemlji ta). postrojenja za preradu min-h sirovina itd.metale (u fosfatima se nalazi kadmij-Cd). kori tenjem za navodnjavanje zaga ene vode iz rijeka. Pored tla mnoge su rijeke zaga ene te kim metalima tako da imamo . Ve inom u tlo dolaze kao posljedice industrije.

0 96.4 965 Vojna ekonomija-Otoka 36.zabrane lova ribe u mnogim rijekama Europe. Da bismo bili sigurni o kakvom se stanju zemlji ta radi kada su u pitanju te ki metali.5 192.6 978 .2 84. provjeru mo emo uraditi na uzorcima zemlji ta ili rastinja sa tog zemlji ta.0 16.0 115. Tabl.0 722 Glavni park 21. Kontaminiranosti zemlji ta u urbanoj zoni Sarajeva (mg/kg) ± zavod za agropedologiju 1998g Lokacija Cu Zn Pb Mn At-mejdan Bistrik 54.0 83.8 670 Ko evo-Dif 25. Danas je atomska apsorpciona ili atomska emisiona spektrofotometrija iroko kori tena tehnika za kontrolu te kih metala.7 144.6 56.

0 804 Vraca 80.9 617 Granice dozvoljenosti 100.9 78.9 796 Alipa ino polje 80.6 36.0 117.7 85.5 208.8 774 Ptt In injering 112.Park-II Gimnazija 128.0 95.0 850 36.6 100.144 Pehlivanu a 208.6 57.2 32.3 1.6 43.5 626 Stara vojna bolnica 208.0 210. .4 3.Do kontaminacije dolazi usljed: proba nuklearnog oru ja.4 830 Velepekara 83.0 97.6 255.1 150-200 Kontaminirana zemlji ta radionuklidima .

Nisu svi jednako opasni za ivi svijet. primjene radioaktivnih izotopa u privredi. vremenu poluraspada. . primjene borbenih sredstava sa osiroma enim uranom idr. u preradi i oboga ivanja urana. nuklearnim postrojenja. u nau noistra iva kom radu. pri skladi tenju radioaktivnog otpada. medicini.kvarova nuklearnih reaktora i dr. Stepen tetnosti ovisi o njihovoj zastupljenosti. biolo kom vremenu poluraspada i dr. vrsti i energiji zra enja.

Biolo ki najzna ajniji radionukleotidi koji nastaju pri eksploziji nuklearne bombe su: 239Pu. Neutroni koji se osloba aju pri eksploziji hidrogenske bombe u atmosferi dovode do nastajanja 14C za koji se smatra da je sa genetskog stanovi ta opasniji (prema nekim autorima i do 17 puta) . Me u njima najve u opasnost predstavlja 90Sr i 137Cs zbog dugog vremena poluraspada (2830 god). Uz navedene veoma je tetan i 14C. 131J i 14C. 89Sr. 90Sr. Pri ispitivanju hidrogenske bombe koncetracija 3H i 14C u biosferi jako se pove ava.

Pjeskovita tla manje vezuju radionuklide u odnosu na glinovita. Zavisno od organskog i minerolo kog stanja tla nukleotidi se zadr avaju ili ispiraju i odlaze u ni e slojeve. U prirodi se nalaze i prirodni radioaktivni elementi. Humusna tla vi e vezuju radionuklide od siroma nih. biljke usvajaju iz zemlji ta radionuklide ime se . neza ti ena. Radio nukleotidi u tlo dolaze u vidu vrstih estica ili padavinama u rastvorenom ili nerastvorenom stanju. U poljoprivrednoj proizvodnji koja je pod vedrim nebom.od ostalih produkata radioaktivnog raspada.

Ostaci pro i avanja voda i gasova (mulj. koncentracije. ugljena pra ina). proizvodnje. Sagorljivi organski otpad koji nije podlo an brzom raspadanju. pepeo.predmeti. Prema porijeklu i sastavu otpad se dijeli na:         Razgradivi otpad organskog porjekla. Neorganski nesagorljivi otpad. . Otpad pripreme. Ostaci spaljivanja sagorljivih materija ± pepeo i sl. Kabasti otpad . vrsti otpad iz hemijske industrije. talog. . separacije i kori enja mineralnih sirovina (jalovina. vrsti otpadci).radiokontaminacija prenosi u lanace ishrane. iz polj. ljaka.

INDUSTRIJSKI OTPAD Na in deponovanja industrijsog otpada zavisi od njegovih karakteristika ± hem. koji su .8 kg otpada). sastava. koli ine ili sposobnosti recikla e ± kao sekundarnih sirovina.5 -1. OTPAD IZ URBANIH SREDINA Intenzivnom urbanizacijom neprekidno se pove avaju koli ine otpadnih materija ( ovjek dnevno proizvede oko 0. agregatnog stanja.  REKULTIVACIJA TLA ZEMLJA ± TRENUTNI PROBLEMI   Tokom proteklih decenija zemlji te u BiH je bilo izlo eno razli itim negativnim uticajima. mogu nost razgradnje.

povr inska eksploatacija razli itih sirovina (ugalj. degradaciju i ponekad kompletnu destrukciju Porast zakiseljavanja zemlji ta. NOx i drugih gasova koji izazivaju "kisele ki e" Sadr aj te kih metala u zemlji tu je u porastu u blizini velikih industrijskih i rudarskih centara i termoelektrana Vodene erozije ³Tehnogene pustinje´ . sa visokim stepenom emisija SO2. Kakanj. i podru jima sa razvijenom industrijom. Ova pojava je veoma esta u blizini termoelektrana (Tuzla.) . posebno hemijskom. CO2. pijesak.Fe. Al.    uzrokovali njegovo zaga enje. Gacko). glina i sl. Ugljevik.

Uspostava mehanizma tr i ta zemlji tem. jedinstvene takse i poreze za nekretnine. pouzdan zakonski i pravni sistem. Identificirati stepen kontaminacije zemlji ta za proizvodnju zdrave hrane . kori tenje. Napraviti inventuru stanja zemlji ta u BiH za potrebe strate kog planiranja. sposobne eksperte za zemlji ne transakcije. Obezbje enje op e i posebne legislative za zemlji te Obezbj enje instrumenta i standarda za za titu polj-og zemlji ta. za to je potrebno imati: dobar informacioni sistem. obrada) Razvoj jedinstvene strategije za tite zemlji ta na nivou dr ave. i drugo  PRORITETI RJE AVANJA         Podizati nivo upu enosti stanovni tva o va nosti zemlji ta za odr ivi razvoj Razviti skladan Zakon o zemlji tu (za tita.

mora pred svojom savje u odgovarati za svoje nedjelovanje a niko ne mo e izbje i eti koj odgovornosti pod izgovorom da je samo pojedinac od kojega ne zavisi sudbina svjeta. jer ko ne eli djelovati. Kategorizacija zemlji ta u cilju odr ivog kori tenja u poljoprivredi i umarstvu. Uspostaviti monitoring zemlji ta u okviru Evropske integracije.   Identificirati aktuelne i potencijalne erozije zemlji ta i provo enje mjera za tite. . U etici ne postoji neutralnost i nepristrasnost.

ovjek treba postati prijatelj i po tivaoc okoli a potebno je mijenjati na e potrebe za posjedovanjem i opusto enjem zraka.? - Ekolo ka kultura ± - - - sveukupnost novih odnosa ovjeka prema okoli u umjesto da plja ka. izrabljuje. . vode. potrebno je osloboditi se od vi ka bogatstva (nezasi nosti) i gomilanja dobara.Eko etika ± bavi se vrijednosnim prosu ivanjem aktivnosti ovjeka u odnosu na: biocenoze. degradira i porobljuje okoli . ekosisteme. tla. .zdrav i odr ivi razvoj... ta se posti e za titom okoli a ? o uvanje kvaliteta okoli a . . .. cjelokupnu biosferu i ekosferu uop e.o uvanje prirodnih resursa i biocenoza.

.. zapovijedi. zabrane i du nosti ovjekovog pona anja u odnosu na okoli . OKOLI NA PRAVDA ± pojam koji ukida nau ne. dru tvene i religijske domene i te i prema jednakoj distribuciji okoli nih vrijednosti i okoli nog rizika na cjelokupnu populaciju planete Zemlje.ekolo ke spoznaje i dostignu a za tite okoli a potrebno je preoblikovati u ekolo ke norme. dr avne.. Sam pojam okoli na pravda uklju uje i brigu za smanjenje i sprije avanje okoli nog rizika.- potrebno je osloboditi se od suvi nog konzumizma.´ljudsku zajednicu nije potrebno iznova osmi ljavati . jer ovjek finalno konzumira sam sebe! Eko etika . politi ke.

odnosno u razli itim historijskim svjetovima. jer kako god ekolozi tuma ili rije ku a. ivio je u razli itim "ku ama". jer su se u toku historijskog razvoja ivota ovjeku nudile razli ite ku e i. ( F. zapravo. ovjek kao ovjek uvijek sebe istinskim i cjelovitim nalazi tek u takvoj cjelini koja se jo od mitskog vremena nazivala svijetom.ve je potrebno promi ljati o novoj reorganizaciji te zajednice u smislu i po uzoru na prirodne ekosisteme ³. i to pravom ku om.. Capra)  Filozofija i ekologija EKOFILOZOFIJA Ekologija bi trebala tragati za ovjekovom ku om. Ovdje namjerno spominjemo rije svijet.. .

Marx) rekao da je ovjek " ovjekov svijet". Svijet je oduvijek bio nekako ure ena zajednica ovjeka i drugih bi a.Jednom je jedan revolucionarni filozof (K. svijet ne ini samo ono ljudsko. Mo e li ekologija dospjeti do razine na kojoj se ispo etka mo e tragati za zajednicom ivota u nekako ure enom svijetu. koja su kao i on imala svoje mjesto u svijetu. "stanovnici³ svijeta. i druga su bi a bo anska i nebo anska a osvrtom na ovjekovu historiju to je o igledno. do razine na kojoj e ovjekova ku a ujedno biti mi ljena i kao ku a drugih bi a? Mo e li ekologiji u tomu pomo i filozofija?  Filozofija i ekologija EKOFILOZOFIJA H. Ali ovjek nije jedini "stanovnik" svijeta. Jonas u svojoj etici od dana njeg ovjeka kao pojedinca i cjelokupne populacije zahtijeva odgovornost: .

Zato ovjekova ku a nije samo mjesto njegove puke egzistencije. nije presudno ho e li se i kako odr ati samo ovjek. Ovim nismo rekli ni ta novo. . kako se to filozofijski ka e. bitno ili istinski ivjeti.prema prirodi. ho e li se odr ati ideja ovjeka koju je uvao i pronosio kroz dosada nju historiju kada je nastanjivao razli ite svjetove. ivjeti primjereno ideji ovjeka. ovjekovom ku om treba nazvati ono mjesto ili sklop ovjekova "stanovanja". prema budu nosti i prema idejama ovjeka. Prema H Jonasu. u kojem mo e biti cjeloviti i pravi ovjek ili. ve i ho e li se odr ati kao ovjek.

Cifri sociolog.  Filozofija i ekologija EKOFILOZOFIJA Me u sociolozima. Lovelock. Ekolozi okoli a nastoje sa uvati egzistenciju ljudstva. filozofima i drugim koji se doti u ove ekofilozofske tematike nema saglasnosti oko tog kako treba izgledati ta ku a.- - I. budu nost i ono to smo naslijedili na Zemlji ne ulaze i u . Rusel i drugi zastupaju hipotezu Zemlje kao ivog bi a Capre i drugi pripadnici misti kih struja i savremenog New Age pokreta ponajprije otkrivaju da ovjekova ku a ili jo uop e nije "izgra ena" ili je "uru ena" (stru ni ekologijski termin za to je "ekologijska kriza").

ve njegove biti. poneki u nekom pravom. Religije i mistici nastoje uspostaviti odnos s ne im vje nim koje je izvor ne same ljudske egzistencije. uop e se ne pitaju koja ili kakva treba biti prava ovjekova ku a. . istinskom dru tvu budu nosti.pitanje svrhe. napr. ljudskosti. holisti kim ekolozima se ovjekova ku a otkriva ili kao planet Zemlja ili kao kosmos u cijelosti. zapravo. dok sociolozi tragaju za ovjekovom ku om u dru tvu. kroz rad u kojem se tek razvijaju ljudske sposobnosti ni ne to ni e od ovjeka. Cilj ovjekove ljudskosti za njih nije sam ovjek u smislu historijskog samora anja. smisla ili krajnjeg cilja ovjekova ivota. neduhovno.

istinsku. s cjelinom bitka.  Filozofija i ekologija EKOFILOZOFIJA Kako ljudskoj ku i pristupa filozofija? Neki bi filozofi tvrde da ako tra imo pravu. Religija i mistika su stanovi ta da se prava ovjekova ku a ponovo gradi ( ovjek je izvorno ve bio u pravoj ku i koja se na primjer u religijama naziva d enet .materijalno itd. kako ekologijski stoji s uvjetima te egzistencije. ve kako stoji s njegovom filozofijskom ku om. bitnu ljudsku ku u. a to zna i i pitati . onda je ona cjelina bitka (to je svojevrsni filozofijski holizam) koju pored bitka ovjeka sa injavaju i bitak boga i bitak prirode. Zato pitati ta se doga a s ovjekom ne zna i pitati samo kako on ivi na Zemlji.raj). ku u primjerenu bitku ovjeka. je li ugro ena njegova egzistencija.

u svojem posebnom bitku ukinuta postav i resursom ili je sa uvala svoj samostalni bitak u cjelini svega). ve to i porijeklo cijele krize vidi upravo u ovom drugom razaranju to je "ugro avanje na e zemaljske ku e povezano s razaranjem idealne ku e". Izlazak iz krize vidi kroz ³ponovno uspostavljanje idealne ku e´. stolje a Friedrich Nietzsche objavio "smrt" boga) i kako stoji s biti ili idejom ovjeka (sjetimo se teza o "smrti" ili "zastarjelosti" ovjeka). kako stoji s bogom (sjetimo se samo da je krajem 19. na primjer. Sva se filozofska ekolo ka pitanja o prirodi svode na pitanja to se dogodilo s prirodom. kako je mogu e . Hösle ekolo ku krizu ne vidi samo u ugro avanju na e zemaljske ku e i "razaranju idealne ku e" ("cjeline bitka").kako stoji s prirodom (je li ona.

da je ovjek uspio nau no. sretan. Da li je taj historijski doga aj nepovratan. ve je nikad vi e ne e ni biti ??? Zaista. da prirode ne samo da vi e nema. tehni ki i gospodarski zavladati njom. tu mjeru dati . barem kada je rije o zemaljskoj prirodi i pretvoriti je u dio svog gospodarenja. biti bogat. modificiranju i uni tavanju drugih bi a. gdje mora stati u prisvajanju. naime. to ga ini ovjekom. Ali. ime se mjeri njegova ljudskost. mo e li mu. ovjek vi e ne zna to zna i dobro ivjeti. mo e li ovjek sam sebi dati mjeru svoje ljudskosti i svog ivota i djelovanja. naime.

vlastiti um? Na ovo staro filozofsko pitanje Hösle ne ulazi. ISTE TEHNOLOGIJE  UNEP-ova definicija: « istija proizvodnja je konceptualni i proceduralni pristup proizvodnji koji zahtjeva da sve faze ivotnog ciklusa proizvoda trebaju biti ciljem prevencije ili minimalizacije kratkoro nih i dugoro nih rizika po ljude i okolinu». . Starogr k filozof Pitagora: " ovjek je mjera svih stvari". Danas smo svjedoci da mjeru svemu danas odre uje sam ovjek.

. ISTE TEHNOLOGIJE Kroz historijski tehnolo ki razvoj. Posljedice su vidljive na zaga enju vode. sirovina proizvod otpad Ovako nastali poreme aji u okoli u. tla i vazduha. ovjek je koristio nauku.tetne emisije nastale u proizvodnom pocesu otklanjaju se tek nakon nastajanja ( na kraju procesa ± End of the Pipe). tehniku i tehnologiju jednosmjerno naru avaju i tako ravnote u prirodnih cikli nih biohemijskih procesa. danas se rje avaju ADITIVNOM ZA TITOM OKOLI A: .

.ovakva za tita.primjenjuju se suvremena proizvodno tehnolo ka rje enja s . .nastajanje otpada i tetnih emisija onemogu uje se ve na po etku proizvodnog procesa ( Begin of the Pipe). zna ajno zastupljena u dana njoj tehnolo koj praksi. ure aji za pro i avanje otpadnih emisija. INTEGRALNA ZA TITA OKOLI A . predstavlja djelomi nu za titu ekosistema. za odre eni slu aj specifi ni.primjenjuju se odgovaraju i..primjenjuju se odgovaraju a tehnolo ka rje enja . .

uklju uju i primjenu ekogenih tj. . tednja materijalnih i energetskih prirodnih resursa. . istih tehnologija (malootpadnih tehnologija).koriste se odgovaraju e ( ³ prijateljske ³ ) sirovine i energenti. Savremena tehnolo ka rje enja. . u okviru integralne za tite okoli a. Primjenom integralne za tite okoli a titi se okoli te se omogu uje i racionalnije kori tenje tj.umanjena koli ina otpada nastalog u procesu proizvodnje vra a se u proizvodni proces procesom recikliranja. kao i primjenu principa istije proizvodnje.vi om razinom iskoristivosti sirovinskih i energetskih resursa.

Smanjeno zaga ivanje okoli a. Smanjeno nastajanje otpada i negativnih emisija ± smanjena koli ina proizvodnog otpada vra a se procesom recikliranja. ili se neutralizira prije . ponovo u proizvodni ciklus (sekundarne sirovine). Smanjenjeno kori tenje materijalnih i energetskih resursa. ISTE TEHNOLOGOJE = EKOGENE TEHNOLOGIJE = MALOOTPADNE TEHNOLOGIJE Karakteristike savremene proizvodne tehnologije: ‡ ‡ ‡ ‡ Primjena savremenih tehnolo kih procesa i rje enja koji omogu avaju racionalnije kori tenje ( tednju) materijalnih i energetskih resursa na ulazu u proizvodni sistem.

 Osnovne razlike izme u koncepta ³End of the pipe´ i istije proizvodnje:  INDUSTRIJSKA EKOLOGIJA Koncept industrijske ekologije je u tome da se industrijska postrojenja tretiraju tako da se prilagode okolini. od po etnog . U takvom sistemu ele se optimalizirati sirovine. Glavni proizvod se nakon vremena amortizacije prikuplja i tako er reciklira kao sekundarna sirovina.‡ deponovanja ili ispu tanja u medije okoli a. a ne da se iz nje izdvajaju.

Industrijska ekologija je u principu «produkcijska» komponenta odr ivog razvoja. . vi ka i otpada. Faktori koji se trebaju optimalizirati su: sirovine. Na taj na in se otpad pretvara u profit. energija i kapital. Najva niji aspekt ove politike je taj da otpada nema niti na jednom koraku proizvodnje jer je sav «otpad» u stvari resurs za neki drugi korak proizvodnje u nekoj drugoj industriji (poduze u). ine temelje koji industrijsku ekologiju ine uspje nom. Svi principi koji se nalaze ispod industrijske ekologije (na ni im stepenicama).materijala. Glavni je cilj da tehnologija radi s prirodom a ne protiv nje. do zavr nog produkta.

ni ih cijena i ve eg profita. istija proizvodnja je sveobuhvatna preventivna strategija koja se podjednako primjenjuje na proizvodni proces.  efikasnija upotreba energije i resursa. istija proizvodnja istija proizvodnja se mo e predstaviti kao:  reduciranje koli ine proizvedenog otpada ili izbjegavanje proizvodnje istog. sam proizvod i uslu ne djelatnosti. s ciljem pove anja efikasnosti proizvodnje i smanjenja .  proizvodnja okoli no prihvatljivih proizvoda i pru anja usluga.  postizanje manje koli ine proizvedenog otpada.

ispu tena voda se pretvara u vrsti otpad itd. ali u su tini ona zaga enje pretvara u drugi medij (npr. istija proizvodnja zna i efikasnije kori tenje sirovina. zaga enje zraka se pretvara u otpadnu vodu. vode i energije i sprje avanje nastajanja otpada. teku eg i plinovitog otpada. Ova tehnologija mo e reducirati koli inu otpada koji se odla e.rizika za okoli i zdravlja ovjeka.). U procesu proizvodnje. Razlike izme u istije proizvodnje i pro i avanja na kraju tehnolo kog procesa Tehnologija «end-of-pipe» uklju uje upotrebu raznih tehnologija i proizvoda (hemijskih) za pro i avanje vrstog. .

Ovaj princip se sastoji od uvo enja izmjena uzvodno u standardnoj mre i sistema proizvodnje i potro nje. Pretpostavlja onemogu avanje zga enja okoli a na mjestu nastanka zaga enja-emisije (Begin of the Pipe) . posebno u onim slu ajevima gdje je poznato da proizvod ili proces mogu izazvati tetu. STRATEGIJA ISTIJE PROIZVODNJE Osnovni principi vodilje strategije istije proizvodnje su: Princip predostro nosti ± poziva na smanjenje uno enja antropogenih faktora u okoli i u su tini on zahtijeva su tinsku izmjenu industrijskog sistema proizvodnje i potro nje koji se zasniva na prekomjernoj upotrebi materijala (smanjeno kori tenje prirodnih resursa) Princip prevencije ± jednako je va an.

Jedna od metoda za uvo enje ovog principa je sveobuhvatna analiza ivotnog ciklusa proizvoda. monitoringa te pristupa relevantnim informacijama. radnike i stanovnike na na in na koji je organizirana proizvodnja.Princip integracije ± podrazumijeva usvajanje potpunog sagledavanja proizvodnog ciklusa.uklju uje ljude. radi dono enja odluka vezano uz za titu okoli a Prednosti uvo enja istije proizvodnje :   Unapre enje proizvoda i proizvodnih procesa. Uklju uje cijelu zajednicu (proizvo a e. s ciljem kontrole. potro a e). tednja materijala i energije. Princip demokracije . .

Smanjenje tro kova proizvodnje  Procesi dru tvene i ekonomske globalizacije Pregled globalnih kretanja kroz historiju:  . Pove anje produktivnosti proizvodnje. Pove anje konkurentnosti kompanije.     Vi i nivo za tite okoli a. Pobolj anje uslova rada i sigurnosti uposlenika.

ekologije i epidemiologije. 1968 Paul Ehrlich izdao vrlo uticajnu knjigu Populacijska bomba. utvrdila katastrofalnu tetnost pesticida na okolinu. te biolo kih i ekolo kih mehanizama tih teta. u kojoj je.desetogodi nji program istra ivanja okolinskih teta. to je postavilo nau ne temelje za environmentalizam 1967 UNESCO-va me unarodna konferencija o racionalnoj upotrebi i konzervaciji biosfere otvorila vrata diskusijama o konceptu odr ivog razvoja. Ovom knjigom je Carson pokrenula ekolo ku lavinu. 1963 Po eo International Biological Programme .1962 Rachel Carson je izdala knjigu Tiho prolje e (Silent Spring). . u kojoj je objasnio veze izme u rasta ljudske populacije. analiziraju i odnose izme u toksikologije. eksploatacije resursa i okolinskih politika.

EPA). te formirana prva vladina agencija za za titu okoline Agencija za za titu okoline (Environmental Protection Agency .mirne demonstracije. Pregled globalnih kretanja kroz historiju:  1970 Prvi ´Dan Zemlje´ u SAD . u Velikoj Britaniji formiran Me unarodni institut za okolinu i razvoj (IIED).Savjet za odbranu prirodnih resursa i Prijatelji Zemlje (Friends of the Earth). 1971 OECD utvrdio stav da onaj ko prouzrokuje zaga enje mora platiti tetu. u kojima je u estvovalo preko 20 miliona ljudi.1969 U SAD stvorene prve ekolo ke nevladine organizacije . .

Rimski klub publikovao uvenu i kontroverznu publikaciju Granice rasta - .u Kanadi formirana organizacija Greenpeace. Novom Zelandu formirana prva nacionalna ´zelena´ politi ka partija. Konferencija je dovela do stvaranja brojnih nacionalnih agencija za za titu okoline i do stvaranja UNEP-a (The United Nations Environment Programme). koja se je bavila fenomenima regionalnih zaga enja i kiselih ki a. 1972 U Stockholmu odr ana UN konferencija o humanoj okolini.

u kojem se po prvi put raznovrsnost biosfere priznaje kao kriti na karakteristika za . ako se njihova upotreba nastavi postoje om brzinom.1973 Objavljen Evropski akcioni program za okolinu kao prvi akt za sintezu okolinskih politika u EU. ozonski omota uni titi za nekoliko decenija. Pregled globalnih kretanja kroz historiju:  1974 Rowland i Molina utvrdili tetnost emisije fluoridnih aerosola i ocjenili da e se. 1977 Odr ana UN konferencija o sprje avanju irenja pustinja 1979 Usvojena konvencija o me ugrani nom zaga ivanju zraka 1980 Jimmy Carter potpisao Global 2000 Report.

 Pregled globalnih kretanja kroz historiju: . 1982 Usvojena UN Konvencija o morskom pravu. osnovan presti ni World Resources Institute.funkcioniranje planetarnog ekosistema. koja sadr i okolinske standarde i pravila za tite morske okoline od zaga ivanja. po kojoj je svaka forma ivota unikatna i va na vrijednost za ovje anstvo i koja poziva na razumijevanje zavisnosti ovje anstva od prirodnih resursa i potrebe za kontrolom njihove eksploatacije. usvojena UN povelja za prirodu.

1983 Formirana Svjetska komisija za okolinu i razvoj (WCED). 1988 Osnovan me uvladin Panel o klimatskim promjenama sa zadatkom da utvrdi najnovija nau na. a za predsjednika izabrana Gro Harlem Brundtland. otkrivena ozonska rupa na Antarktiku 1987 Potpisan Montrealski Protokol o supstancama koje uni tavaju ozonski omota . Svjetska komisija UN za okolinu i razvoj (WCED) publikovala studiju Na a zajedni ka budu nost (Our Common Future ili Bruntland Report) koja je. tehni ka i socio- . definirala i populizirala termin odr ivi razvoj. 1985 Na sastanku Svjetskog meteorolo kog dru tva u Austriji UNEP upozorio na tetne efekte CO2 i drugih GHG plinova i na globalno zagrijavanje Zemlje. kulturna i okolinska pitanja i globalna rje enja. ekonomska. povezuju i socijalna.

ekonomska istra ivanja o klimatskim promjenama. Rio Deklaracija i principi o za titi uma. 1989 Osnovan presti ni Stockholm Environment Institute Pregled globalnih kretanja kroz historiju:  1992 U Rio de Janeiru odr ana UN konferencija o okolini i razvoju (Earth Summit) na kojoj je usvojena Agenda 21.U Kostariki formiran Savjet Zemlje tijelo za koordinaciju implementacije dokumenata iz Rio de Janeira 1994 Prihva en ISO 14001 standard kao dobrovoljni me unarodni standard za korporacijske sisteme managementa okoline . Konvencija o biolo koj raznovrsnosti. Okvirna konvencija o klimatskim promjenama. .

. za tite okoline i razvoja. 1997 Specijalna sjednica Generalne skup tine UN (Rio +5) utvrdila mali progres u implementaciji Agende 21 i usvojila Program za njenu dalju implementaciju. Pregled globalnih kretanja kroz historiju:  1997 u Kjotu potpisan Kyoto Protokol kao UN okvirna konvencija o klimatskim promjenama.u Kopenhagenu Svjetski samit za socijalni razvoj (World Summit for Social Development) prvi put utvrdio potrebu borbe protiv apsolutnog siroma tva.1995 WTO (World Trade Organization) formalno priznala veze izme u trgovine. Dokument je obavezao razvijene zemlje na smanjivanje emisije plinova koji proizvode efekat ´staklene .

.masovni protesti u enovi (sastanak G9) zbog nedostatka okolinskih i radnih standarda i globalizacije. koji je otvorio put u nove nade. kresanje fondova za istra ivanje novih oblika energije. dolara vrijedan Human Genome Project. . itd).ba te´ I utvrdio "clean development" mehanizme za zemlje u razvoju. . odustajanje od Kyoto protokola. zavr en 3 mil. 1999 Odr ani masovni antiglobalisti ki protesti nevladinih organizacija u Siettlu 2000 Mre a Earth Day Network proslavila 30. godi njicu originalnog Dana zemlje.Svjetska komisija za visoke brane izrazila skepsu o nastavku izgradnje velikih brana i ponudila alternative velikim hidroelektranama 2001 Politika novog SAD predsjednika Busha izrazito antiokolinska (izgradnja novih termoelektrana i nuklearki.

EU ratificirala Kyoto protokol 2003 god 192 lanica Svjetske zdravstvene organizacije usvojili prvu javnu povelju o tetnosti pu enja po zdravlje ljudi . . Sammit je postavio brojne ciljeve smanjivanja neravnopravnosti do 2015. Pregled globalnih kretanja kroz historiju: 2002 Odr an Svjetski Sammit o odr ivom razvoju u Johanesburgu (Rio + 10) sa promjenljivim uspjehom. godine.

Ruska Federacija ratificirala Kyoto protokol Globalni ekolo ki menad ment: Agenda 21    Temelji za Agendu 21 postavljeni su 16. godine. UN su osnovali Svjetsku komisiju za okolinu i razvoj (World Commission on Environment and . . Deset godina kasnije. prvom globalnom sastanku te vrste.2004 EU ustanovila i izdala prvi registar polucije u zemljama EU i zavr ila svoj tre i izvje taj o stanju okoline u Evropi. juna 1972. kada se 113 dr ava okupilo na konferencije o ovjekovoj okolini u Stockholmu.

Skup o Zemlji donio je Agendu 21 koja predstavlja jedan od pet klju nih donesenih dokumenata na ovom skupu.  Development) ± ideja o globalnom partnerstvu u odr ivom razvoju. i 14. . Skup o Zemlji u Riu je okupio 179 efova dr ava. U periodu izme u 3. juna 1992. Smatra se da tom skupu pripada po asno mjesto u okolinskoj historiji ovje anstva. stolje e. godine je u Rio de Janeiru odr an Skup o zemlji (UNITED NATIONS CONFERENCE ON ENVIRONMENT AND DEVELOPMENT) na kojem je usvojen globalni plan za suo avanje sa najhitnijim svjetskim potrebama nazvan Agenda 21 ili Program za 21.

Globalno upravljanje: Klju i alat za odr ivu budu nost Planete Pravi ni model globalnog upravljanja: Me unarodna i me ugeneracijska odgovornost Inkluzivnost unutra i izme u dr ava Miroljubivo rje avanje problema i sprje avanje konflikata Povezivanje multilateralno usvojenih standarda Na idu im slajdovima: .

Primjer sistema upravljanja okoli em  Sistem upravljanja okoli em Sistem upravljanja okoli em ( Environmental management system .EMS ) je instrument za tite okoli a nove generacije to jest sistem predstavlja novu osnovu za tite okoli a. Sistem upravljanja okoli em je dio ukupnog sistema upravljanja organizacijom (proizvodnjom ± preduze em. vladinim ili drugim nevladinim upravnim organizacijama). a obuhvata preventivno djelovanje i . uslu nim.

ispitivanja i stalnog unapre ivanja procesa. ocjenjivanja. nadzor. s temeljnim ciljem smanjenja nepo eljnih utjecaja organizacije na okoli . kontrola stanja okoli a). mjerenja.kontinuirani monitoring. implementacije.primjenu normi za unapre ivanje odnosa prema okoli u. EMS predstavlja kontinuirani ciklus koji se sastoji od planiranja.  Sistem upravljanja okoli em Osnova cijelog Sistema ekolo kog monitoringa je na procjeni i ocjeni stanja okoli a (neprestani . akcija i mjera koje .

Act³. Act³. to vodi .organizacija poduzima da bi uskladila svoje poslovne ciljeve s ciljevima unapre ivanja i upravljanja okoli em. Check. Do. Do. Check. to vodi prema kontinuiranom razvoju okoli nog aspekta organizacije. Temeljne funkcije sistema upravljanja okoli em su:  kontinuirano pobolj avanje i usavr avanje mjera za tite okoli a  Kontinuirano podizanja razine kvalitete stanja okoli a  Ve ina sistema upravljanja okoli em strukturirana je prema modelu ³Plan. Ve ina sistema upravljanja okoli em strukturirana je prema modelu ³Plan.

IMPLEMENTIRANJU modela sistema upravljanja okoli em te procesa i aktivnosti usmjerenih prema unapre ivanju za tite i upravljanja okoli em 3. PLANIRANJU i definiranju aspekata okoli a i planiranju mjera i normi koje se odnose na u inkovito upravljanje aspektima okoli a 2. Model se temelji na: 1. KONTROLI to uklju uje kontrolu i nadzor svih prethodno implementiranih aktivnosti i mjera pobolj anja i unapre ivanja za tite i upravljanja okoli em .prema kontinuiranom razvoju okoli nog aspekta organizacije.

utvr ivanje ciljeva za tite okoli a ( op ih i pojedina nih ). IMPLEMENTACIJA sistema upravljanja okoli em podrazumijeva:  utvr ivanje organizacijske strukture primjene sistema. utvr ivanje zahtjeva zakonskih i drugih propisa te normi odgovaraju e politike za tite okoli a. ISPITIVANJU koje obuhvata izvje tavanje o u inkovitosti mjera i postupaka za tite te provo enje eventualnih revizijskih aktivnosti i mjera korekcije radi otklanjanja eventualno utvr enih neuskla enosti. nosioca za tite te programa za tite i upravljanja okoli em. voda. Pod PLANIRANJEM se podrazumijeva utvr ivanje prioritetnih aspekata okoli a koji imaju prednost u sistemu upravljanja okoli em (zrak.  utvr ivanje tokova komunikacija i dokumentacije.  determiniranje potrebne izobrazbe kadrova.  utvr ivanje na ina kontrole okoli ne dokumentacije.4.. 3.  utvr ivanje i definiranje postupaka i akcija za slu ajeve izvanrednih stanja. ). Svrha ovog razmatranja je dobivanje osnove za uspostavljanje sistema. 2.. tlo .  utvr ivanje hierarhijske odgovornosti sistema. 1. KONTROLA i korekcija sistema uklju uje: .

primjenu nadzora i/ili korekciju nadzornih aktivnosti. pra enje zapisa o podacima o sistemu. mjerenja te utvr ivanje preventivnih aktivnosti. stalno pra enje stanja sistema. odre ivanje popravnih aktivnosti.       utvr ivanje neuskla enosti i nepravilnosti u funkcioniranju sistema. utvr ivanje uzroka nepravilnosti.  Ekolo ki aspekti odr ivosti razvoja .

a da istovremeno ne ugro ava mogu nosti budu ih generacija da zadovolje svoje potrebe.Zakonska regulativa u BiH  Definicije odr ivog razvoja: Definicija odr ivog razvoja koja se navodi u izvje taju ³Our Common Future´ Svjetske komisije za okoli i razvoj iz 1987.Odr ivi razvoj je razvoj koji zadovoljava potrebe sada njih generacija. godine glasi: . (Navedena defincija i danas slu i kao temelj u nastojanjima me unarodne zajednice u za titi i o uvanju okoli a). Postoje i druge definicije: .

ekonomskih i ekolo kih faktora. tehni ko tehnolo ki razvoj i institucionalne promjene u me usobnom skladu to .Odr ivi razvoj predstavlja stvaranje boljeg svijeta uravnote enjem socijalnih. proces promjena u kojem su iskori tavanje prirodnih resursa. Pod pojmom odr ivog razvoja podrazumijeva se ³.. Odr ivi razvoj mora zapo eti od svakog pojedinca on zapo inje promjenom li nih vrijednosti pojedinca a nastavlja se preno enjem tih promjena na sva podru ja djelovanja pojedinca.Odr ivi razvoj je razvoj koji osigurava vi u razinu kvaliteta ivota za svakoga. ulaganja. odnosno na sva podru ja njegovog ivota. sada i u budu nosti ..

.umjereno ( razumno ) kori tenje prirodnih resursa.odr avanje visokog i stabilog nivoa dr avnog rasta i zaposlenosti Razumijevanje odr ivog razvoja danas se postepeno pro iruje . Na a zajedni ka budu nost).´ ( iz zvje a UN-a.dru tveni razvoj u kojemu su prepoznate potrebe za svakoga. .u inkovita za tita okoli a.sveukupno omogu uje ispunjenje potreba i o ekivanja kako sada njih tako i budu ih generacija. Odr ivi razvoj uklju uje istovremeno ostvarivanje etiri cilja: . .

me usobnim povezivanjem podru ja ekonomije. ekologije i sociologije. Govori se o ³magi nom trokutu³ odr ivog razvoja: socijalna pravednost ekonomska sigurnost ekolo ka ravnote a .

poduzetni tva ekonomiju prilagoditi decentraliziranom svjetskom tr i tu Socijalna pravednost mjeri se napretkom onih koji su unutar zajednice u najnepovoljnijem polo aju ! Socijalna pravednost uklju uje: .osiguranje zaposlenosti. . novih investicija.osiguranje pravedne raspodjele dobara te stalno unapre ivanje jednakosti u svim segmentima privre ivanja. .Ekonomska sigurnost mogu a je samo uz ZDRAV okoli i uz ZDRAVO dru tveno ure enje ! Ekonomska sigurnost uklju uje : . . trgovine i distribucije roba. .smanjenje siroma tva u Svijetu i zadovoljenje temeljnih potreba ljudi. .osiguranje i poticanje kulturolo ke raznolikosti.osiguranje inovativnosti. LD.pove anje produktivnosti i proizvodnje korisnih dobara i usluga.

. .razvijanje otpora prema negativnim utjecajima na okoli . te poticanje i omogu avanje oporavljivanja u slu aju nastajanja negativnh utjecaja.omogu avanje sudjelovanja u odlu ivanju svih segmenata dru tva.osiguranje i odr avanje genetske raznolikosti.odr avanje i podr avanje institucija dru tvenih sistema.stvaranje jednakih prilika za razvoj posebno u okviru problematike Sjever ± Jug Ekolo ka ravnote a podrazumijeva: .podr avanje biolo ke proizvodnje. .osiguranje istog okoli a i stabilne klime . .poticanje eko-djelotvornosti u svim djelovima dru tva . . .podr avanje socijalne pravednosti i spolne jednakosti. .osiguranje mogu nosti pravednog obrazovanja za sve..

smanjenje ispu tanja agresivnih i tetnih emisija u okoli . Smanjeno tro enje. uspostavljanje i provo enje nacionalnih i me unarodnih normi i propisa za tite okoli a. prirodnih resursa. posebno neobnovljivih. za tita okoli a postaje integralni dio procesa razvoja.Osnovne karakteristike odr ivog razvoja:         recikliranje (ponovno kori tenje) sekundrnih sirovina. primjenjivanje principa predostro nosti u procesu za tite okoli a sistemski pristup rje avanju problematike odr ivosti . omogu avanje slobodnog pristupa informacijama o stanju i za titi okoli a.

Ona ne sadr i nikakva ograni enja ili obaveze ve samo prijedloge i preporuke. potrebno je uklju iti sve elemente dru tva. odr ivo . vijeku.Agenda se sastoji od 40 poglavlja podjeljenih u 4 cjeline . za tita okoli a treba biti sastavni dio razvojnog procesa. . donosi se AGENDA 21 kao op ti plan i program djelovanja za odr ivi razvoj u 21. ekonomsog i socijalnog aspekta.AGENDA 21 nudi konkretne mogu nosti za suzbijanje zaga ivanja okoli a. o uvanje biolo ke raznolikosti. da bi se u tome uspjelo. .AGENDA 21 iz Ria 1992 godine donosi se deklaracija o namjerama i obavezama za odr ivi razvoj tj.Agenda 21 je historijski dokument koji poja njava kako razvoj u initi odr ivim sa ekolo kog.

postizanje koncenzusa za planiranje globalnog odr ivog razvoja. odr ivo upravljanje okoli em . ostvarivanje ve e sigurnosti i o uvanosti ekosistema. pove anje prinosa prirodnih ekosistema. pobolj anje ivotnog standarda svih.   Agenda 21: Glavna podru ja   1-Ostvarivanje rasta na odr iv na in (prosperitetan svijet) 2-Odr ivi na in ivljenja (pravedan svijet) 3-Ljudska naselja (naseljeni svijet) .Agenda 21 poti e inicijative za ujedinjavanje razvojnih interesa i za tite okoli a u Svijetu.kori tenje prirodnih resursa.

dru tvenih i ekonomskih faktora kod planiranja ekonomskog razvoja treba: .    4-Racionalna upotreba resursa (bogat svijet) 5-Globalni i regionalni resursi (svijet zajedni kih interesa) 6-Upravljanje hemikalijama i otpadom ( isti svijet) 7.Podjela uloga ljudi i odgovornosti (svijet ljudi i njihovih aktivnosti)  Ostvarivanje rasta na odr iv na in (prosperitetan svijet) Kako odr ivi razvoj zahtijeva integraciju okolinskih.

obezbjediti efektivnu upotrebu ekonomskih i tr i nih instrumenata kroz uspostavljanje principa ³zaga iva pla a´.  Odr ivi na in ivljenja (pravedan svijet) Suzbijanje siroma tva Promjena obrasca potro nje .    integrirati okolinu i razvoj na nivoima planiranja i upravljanja. s ciljem prelaska sa transformiranih okolinskih i razvojnih politika na akciju. koje e tvorcima ekonomske politike dati ta ne podatke o mogu nostima neke nacionalne ekonomije. a kojim se uklanja pogre na teza da je okolina besplatno dobro. stvaranje efektivnih pravnih i regulatornih sistema na svim nivoima. uspostaviti sisteme prora una prirodnih resursa.

Rast uz smanjivanje kori tenja energije i maretijala. Razvijati programe kontrole vanjskih i unutra njih zaga ivanja zraka i sigurnog odlaganja vrstog otpada. Osigurati mu karcima i enama jednaka prava za izbor broja djece. Podsticati razvoj tehnologija koje su prihvatljive po okoli Demografska kretanja i odr ivost Za tita i unapare enje ljudskog zdravlja Osigurati sistem zdravstva koji e pratiti i predvi ati pojavu zaraznih bolesti. te stvaranje otpada. Donositi programe razvoja koji podsti u odr ivu proizvodnju i potro nju. uklju uju i za titu od iskori tavanja. Osigurati zdravstvenu za titu djece. Razvijati sisteme zdravstvene za tite u manjim zajednicama. Unapre ivati efikasnu proizvodnju a suzbijati preveliku potro nju. .

do 1995. te aktivnosti za efikasnu preradu otpada i recikla u.Kontrolirati raspodjelu i upotrebu pesticida kako bi se smanjili zdravstveni rizici. u zemljama u razvoju. u svim industrijskim zemljama. godine. a do 2010. godine. u industrijskim zemljama.  Ljudska naselja (naseljeni svijet) Razvoj koncepta odr ivih naselja Za tita kvalitete i snabdijevanje pitkom vodom Razvoj koncepta odr ivih naselja. u svim zemljama u razvoju. Upravljanje vrstim otpadom i odvodnjom: Do 2000. godine. godine. stvoriti nacionalne programe. Za tita i unapre enje ljudskog zdravlja Promjena obrazaca potro nje. osigurati da se . i do 2005.

te provo enje sanitarnih aktivnosti u ruralnim podru jima reducirati stvaranje tetnog otpada  Racionalna upotreba resursa (bogat svijet) Razvijati nacionalne programe koji vode ra una o za titi tla kao nezamjenljivoj prirodnoj osnovi. Odr ivo upravljanje tlom podrazumijeva: . do 2025. godine obezbijediti svim urbanim podru jima adekvatne servise za brigu o otpadu.najmanje 50% svih odvodnih otpadnih voda i vrstog otpada tretira i raspore uje u skladu sa nacionalnim i me unarodnim okolinskim i standardima kvalitete zdravlja.

Za tita vodnih bogatstava i osiguranje kori tenja vode na odr iv na in. Procjenjivanje uticaja novih razvojnih programa na stanje i kvalitet voda. npr. Za tita i upravljanje slatkim vodama podrazumjeva: Stalna istra ivanja novih izvora vode. koriste i tradicijske i autohtone na ine kori tenja tla.Stvarati i provoditi zakonsku regulativu koja osigurava odr ivo kori tenje tla. Upravljanje tlom. kori tenje nekog slivnog podru ja. Ekolo ko planiranje krajolika. .

) Provo enje ovih kao i drugih mjera trebalo bi da zadovolji cilj da svaki stanovnik grada na svijetu 2000. godine ima na raspolaganju 40 litara pitke vode dnevno. ponovna upotreba otpadnih voda. . Unapre enje odr ive poljoprivrede i ruralnog razvoja podrazumjeva: planski pristup bavljenju i edukacija za bavljenje poljoprivredom. godine postigne sveop a snabdjevenost stanovni tva vodom. recikliranje vode i sl.Razvijanje metoda snabdijevanja slatkim vodama i iz raznih drugih izvora (prikupljanje ki nice. a da se 2025.

upotreba i odr ivo iskori tavanje biljaka i geneti kog in enjeringa.pove ano uzgajanje biljaka s ciljem pove anja proizvodnje hrane. podr avanje proizvodnje na farmama. obezbje ivanje informacija za kori tenje pesticida.ozon. ukloniti negativne efekte ultravioletne radijacije na biljke i ivotinje . Spre avanje odumiranja uma podrazumjeva: . prelaz na alternativne vidove energije s ciljem pove anja produktivnosti.

Ograni avati i zaustavljati degradaciju tla tokom njegove obrade. Podsticati razvoj malih umskih poduze a koja unapre uju razvoj sela. Uzgajati drve e koje se odlikuje ve om produktivno u i otporno u. Razvijati savremene metode obrade drveta i smanjiti degradacije izvorne mase . Smanjiti drvni otpad i koristiti odba ene i zanemarene vrsta drveta. tititi ume od po ara.Pove ati sadnju uma i time umanjiti pritisak na primarne i drevne ume. Razvijati urbano umarstvo radi ozelenjivanja svih naseljenih mjesta. krivolova i drugih degradacija. Koristiti efikasne i ekolo ki prihvatljive metode sje e uma.

. razvijanje gotovosti u slu aju su e i programa za snala enje u novonastalim situacijama. prikupljanje informacija te implementacija sistema za pra enje svih prostora zahva enih dezertifikacijom i su om. razvoj i ja anje programa za zaustavljanje siroma tva i nu enje alternativnih vidova pre ivljavanja u prostorima zahva enim dezertifikacijom i su om.Spre avanje dezertifikacije i su a podrazumjeva: ja anje znanstvene osnove.

uklju uju i i samostalne aran mane za su om zahva ene prostore. . irenje me unarodne i regionalne kooperacije na podru ju biodiverziteta Zemlje. podr avanje restauracije naru enih ekosistema i obnova naru enih podru ja. Za tita biolo kog diverziteta podrazumjeva: Razvoj nacionalnih strategija za za titu biolo kog diverziteta. osna iti participaciju javnosti i edukacije u kontroli dezertifikacije i efekata su e.

Intenziviranje biotehnolo kih na ina za proizvodnju energije. Kori tenje tradicionalne biotehnologije kod proizvodnje hrane i prerade sirovina. usavr avanje biotehnolo kih znanja i zamijena sada njih hemijskih procesa .Razvoj programa za nau nu i tehnolo ku edukaciju i obuku menad era u ZUR-u Upravljanje biotehnologijom podrazumjeva: upotreba razli itih biotehnolo kih metoda za ve e prinose riba. algi i drugih vrsta.

Pomo u educiranju stanovni tva u razvijanju i kori tenju efikasnijih oblika energije koja manje zaga uje atmosferu. Modernizacija postoje ih energetskih sistema koji bi imali ve i stepen energetske efikasnosti. a manju zaga enost atmosfere. Globalni i regionalni resursi (svijet zajedni kih interesa) Izgra ivanje sistema predvi anja razli itih nivoa atmosferskih zaga iva a koji bi mogli uzrokovati promjene klimatskog sistema i okoli a u cjelini. Za tita atmosfere: . Razvijanje programa valorizacije energetske efikasnosti za potro a e.

Za tita okeana i svih vrsta mora: izraditi planove za nepredvi ene situacije degradacije izazvane ljudskim djelovanjem i prirodnim katastrofama.Razvijati takav sistem gradskog i prigradskog prevoza koji manje zaga uje okoli . potecijalnih klimatskih promjena i pove anja nivoa mora. kao i poznavati efekte. mrljama ulja i sli no. a . izraditi planove za slu ajeve degradacije i zaga enja materijama antropogenog porijekla. mora i priobalnih podru ja od polucije sa brodova. za tita okeana. Podsticati i razvijati one tehnologije u industriji koje najmanje negativno djeluju na zaga ivanje atmosfere i takve tehnologije prenositi i u zemlje u razvoju.

kao to su koraljni grebeni I drugo obezbijediti obuku za adekvatnu za titu od ulja i hemijskog otpada.  Upravljanje hemikalijama i otpadom ( isti svijet) Upravljanje toksi nim hemikalijama: Dva glavna problema koja se javljaju. a ako je potrebno. uglavnom u zemljama u razvoju su: pomanjkanje dovoljnog broja nau nih informacija za procjenu rizika od upotrebe velikog broja hemikalija i pomanjkanje .naro ito od njihovog ilegalnog istovara. preduzimanje akcija za za titu i o uvanje ugro enih vrsta rijetkih ekosistema. polutanata. u saradnji sa hemijskim industrijama i industrijama za preradu i dobivanje ulja.

Upravljanje opasnim otpadom: Od industrije stalno tra iti inovacijske zahvate na ostvarivanju istije proizvodnje (preventivne tehnologije. Informisati javnost o svim problemima ove vrste kako bi se.sredstava za procjenu tetnosti hemikalija.). Otpad treba obra ivati. ve uspostavio sistem stalnog educiranja stanovni tva sa problemima ove vrste. U initi odgovornim proizvo a e za odlaganje njihovog opasnog otpada. ne samo preventivno djelovalo. . Izgra ivati postrojenja za obradu opasnog otpada na dr avnom ili regionalnom nivou. i u tom smislu joj pru ati neposrednu pomo . Osigurati postepeno ukidanje onih industrijskih procesa koji su visokorizi ni zbog opasnog otpada. reciklirati. tehnologije recikliranja i sl. Stalno kontrolirati proizvo a e koje sve mjere poduzimaju na za titi okoli a.

Do kraja provoditi Kodeks postupanja o prekograni nim kretanjima radioaktivnog otpada. prijevoza i odlaganja ovog otpada. Osiguravanje sigurnog na in pohranjivanja. kondicioniranja. Unaprijediti plansko upravljanje otpadom na siguran i za okolinu prikladan na in. uvanje i upravljanje radioaktivnim otpadom: Smanjiti i ograni iti stvaranje radioaktivnog otpada.ponovo upotrebljavati i odlagati u neposrednoj blizini njegova nastanka. Pru anje tehni ke pomo i zemljama u razvoju u rje avanju pitanja radioaktivnog otpada. prerade. Sprije avanje pohranjivanja i odlaganja radioaktivnog otpada u .

na primjer:   ene. obrazovanja i osposobljavanja u provo enju Agende 21. mladi. .blizini morske obale ili na otvorenom moru. Sprije avanje izvoza ovog otpada u zemlje koje zabranjuju njegov uvoz.  Podjela uloga i odgovornosti ljudi (svijet ljudi i njihovih aktivnosti) Izdvajanje grupa pojedinih ljudi sa ciljem razvijanja svijesti.

te u reagiranju na zahtjeve javnosti s ciljem promicanja odr ivog razvoja. nevladine organizacije. nau na i tehnolo ka udru enja  Agenda 21: genealni okvir  Lokalna agenda 21 Mnoge tematske cjeline i njihova rje enja u Agendi 21 se odnose na rje avanje problema na razini lokalnih zajednica . lokalni mo nici. Tijela lokalnih zajednica imaju presudnu ulogu u educiranju i mobiliziranju javnosti. odlu uju .      farmeri.op ina i zbog toga uloga op ina ima vrlo veliki zna aj u realizaciji ciljeva imenovanih u Agendi 21. nadziru prostorne planove. socijalnom i ekolo kom infrastrukturom svojih zajednica. trgova ke asocijacije. poslovni sektor i industrija. Lokalne zajednice tako er upravljaju ekonomskom.

donjeti vlastitu.o lokalnoj politici za tite okoli a te sudjeluju u sprovo enju nacionalnih politika za tite okoli a. Zbog toga svaka lokalna zajednica treba.1  Vremenski odre eni ciljevi: . njenu primjenu i stalno treba raditi na njenom usavr avanju. u komunikaciji sa svojim gra anima.Lokalna agenda 21 je temelj za sve procese globalne Agende 21  Lokalna agenda 21 ± ema  Kako djelovati u pravcu odr ivog razvoja Johanesburg 2002 (Rio + 10): podru ja konflikta . lokalnim institucijama. specifi nu strategiju odr ivog razvoja u vidu Lokalne agende 21. kantonalnim i dr avnim subjektima. te treba neprestano nadzirati realizaciju strategije. .

2 . nejasne fraze o popunjavanju do 2015.Sanitarije: do 2015 prepoloviti udio ljudi bez pristupa sanitarijama Voda za pi e: do 2015 prepoloviti udio ljudi bez pristupa pitkoj vodi Obnovljiva energija: nema odre enog vremena! EU ± prijedlog odba en Prirodni resursi: do 2015 prepoloviti broj ljudi koji pate zbog gladi Kemikalije i zdravlje: sporazumi o predhodnom prioritetnom informiranju (PIC) u 2003 i istrajnim organskim polutantima (POP) u 2004 Ograni enja gubitka biodiverziteta: nejasna opredjeljenja o reduciranju gubitaka Regeneracija ribljih fondova: morska za ti ena podru ja. godine  Johanesburg 2002 (Rio + 10): podru ja konflikta .

ali bez obligacija Upravljanje (zahtijevi za dobrim upravljanjem i izgradnjom kapaciteta za dobro upravljanje. ali bez obligacija) Trgovina.Rio-Principi. finansije i globalizacija (reafirmiranje Monterrey konsenzusa)  Johanesburg Sammit je usvojio dva dokumenta: . a posebno Princip 7 ± o zajedni koj i posebnoj odgovornosti Princip 15 ± o obazrivom pristupu Kyoto protokol ± zemlje koje su ga ratificirale vr e pritisak na one koje ga nisu ratificirale. Zdravlje i ljudska prava.

Neobavezuju e principe o umama Alternativne povelje me unarodnih nevladinih organizacija Odr ivi razvoj je centralni element.  . a Agenda 21 novi potsticaj za globalne akcije u borbi protiv siroma tva i za tite okoline. Rio je usvojio: Agenda 21 ± 600 stranica Konvenciju o biolo kim diverzitetu Okvirnu konvenciju o klimatskim promjenama. Za pore enje. sa uvodnom sekcijom o generalnom pregledu i devet sekcija koje se bave konkretnim specifi nim problemima. Johannesburg Deklaraciju ( etiri stranice i 6 stvari Plan implementacije u 10 sekcija.

): Prije sussreta sklopljeno 220 partnerstava .8000 predstavnika civilnog dru tva: lobiranje. okoline i kori tenja prirodnih resursa Zbog samog karaktera deklaracije. inicijative partnerstva i paralelni sastanci i doga aji Koncept partnerstva uspje no razvijen (sporazumi tipa II. ona ne sadr i ni konkretne zahtijeve za odgovaraju im politikama ni neke obligacije Pitanja energije i sanitacije od najve e va nosti Osnivanje Svjetskog fonda solidarnosti za iskorjenjivanje siroma tva Afrika kao podru je posebne pa nje za ostvarivanje razvojnih potreba Ja anje uloge civilnog dru tva .       ire produbljivanje odr ivog razvoja ± veza izme u siroma tva.

       $ 235 mill. a 800 vrsta ve izgubljeno) Gubitak prirodnih resursa kao to su napr. u resurse 60 novih partnerstava je dogovoreno tokom Sammita Do 2015.000 biljnih i ivotinjskih vrsta je ugro eno. zna ajno unapre enje ivota u siroma nim naseljima (reafirmacija MDG) Osnivanje Svjetskog fonda solidarnosti za zemlje u razvoju Do 2010 zna ajna redukcija u teku im gubicima biolo kog diverziteta (vi e od 11. . prepoloviti udio ljudi iji je prihod manji od $1 dnevno i udio ljudi koji pate od gladi (reafirmacija Milenijskih razvojnih ciljeva ± MDG) Do 2020. jezera i ume treba zaustaviti to je mogu e prije Odr avati riblje fondove! Obnoviti ± gdje je to mogu e ± riblje fondove do 2015.

konzistentnim sa me unarodnim zakonodavsvom i bazirano na nau nim informacijama Do 2020. koristiti i proizvoditi kemikalije na na in koji ne e voditi ka zna ajnim negativnim efektima po zdravlje i okolinu Promovirati ratifikaciju i implementaciju Rotterdamske konvencije (2003) i Stockholmske Konvencije (POPs) do 2004 Strategijski pristup me unarodnom kemijskom managementu Klasifikacija i ozna avanje kemikalija to je mogu e ranije   Bez vremenskih ciljeva za ve e kori tenje obnovljive energije! Zna ajno pove anje globalnog dijela izvora obnovljive energije u .      Eliminirati destruktivnu praksu ribarenja Osnovati vi e morskih za ti enih podru ja (ekosistem pristup).

   namjeri da se pove a njihov doprinos u ukupnoj ponudi energije. dostupnim. pobolj ani pristup pouzdanim. Australija.) . socijalno prihvatljivim i okolinski boljim energetskim izvorima Planovi efikasnosti energije: podr ka zemljama za uspostavljanje doma ih strategija za efikasnost energije yoto protokol: dr ave koje su ratificirale protokol zahtijevaju to od onih koje ga nisu ratificirale (posebno SAD. Pristup energiji: kao dio ciljeva za redukciju siroma tva (MDG)...

ponovo potvr en u Riu 1992. ovo je bio zaklju ak iz 1970. godine. Do danas je samo 5 zemalja ispunilo svoja obe anja.7% GNP Ali. godine Zahtijev razvijenim zemljama da pove aju svoje oficijelne fondove (ODA) na 0. Njema ka je potro ila samo 0.    . godini!) Zdravstvena za tita mora po tovati ljudska prava (argumenti u vezi kontrole ra anja/abortusa).27% u 2001. godine (UN deklaracija). Montreal protokol: Obezbje enje adekvatnih fondova za zemlje u razvoju za upotrebu alernativa supstancama koje iscrpljuju ozon do 2010.

       Bez daljnje distkriminacije ena (osu ivanje uvo enja rituala!). prepoloviti udio ljudi koji nemaju pristup sigurnoj vodi za pi e Reducirati po okolinu opasne povlastice i subvencije (bez vremena ograni enja ± i ovo se odnosi prete no na rudnike uglja)..globalno za 25% u 2010 kao i malariju. Reducirati HIV .. . Do 2015. prepoloviti udio ljudi koji nemaju pristup sanitaciji Do 2015. godinu.. godine u odnosu na 2000. tuberkulozu.. Reducirati stope smrtnosti kod djece ispod 5 godina za 2/3 i mortalitet kod ro enja za ¾ do 2015. Dostignuti pobolj anu zdravsvenu pismenost do 2010.

    Bez dogovora o redukciji subvencija za poljoprivredu kao to su to zahtijevale zemlje u razvoju. Ovdje je Johannesburg plan implementacije na liniji sa Doha 2001 WTO konferencijom!) Ohrabrivanje dr ava za izradu i promociju 10. Obe anje da e se poduprijeti regionalne i nacionalne inicijative ± ubrzavanje promjena trendova prema odr ivim modelima Aktivno promovirana ekolo ka i socijalna odgovornost transnacionalnih korporacija!  Bosna i Hercegovina i ekologija . godi njeg okvirnog plana za promjenu modela potro nje i proizvodnje.

slu bi za nadzor provo enja okolinske politike i zakonskih odredbi Skromna organiziranost i osposobljenost stru nih i upravnih organizacija Neusagla enost me uresornih interesa i regulative. koja nije bila niti kompletna Konstantno minimalna finansijska sredstva za za titu okoline Ustavom BiH je regulirano da su za okolinu nadle ni entiteti i kantoni !!! Zakonske procedure za dono enje adekvatne i savremene okolinske . obrazovnim i drugim efektima racionalnog upravljanja prirodnim potencijalima i okolinom Neefikasnost i nezainteresiranost predstavnika vlasti. zdravstvenim.        Tradicionalno pasivan pristup za titi i kori tenju prirodnih resursa i okoline Ve ina stanovni tva je nedovoljno svjesna i informirana o ekonomskim.

i zainteresiranih strana (vlada. zdravlja. gra ana. Nedostatak saradnje izme u entiteta. uma. koji su podijeljeni (entiteti i kantoni) Nedostatak u e a javnosti u odlu ivanju u oblasti politike i okoli a. ..). Nejasno razgrani enje odgovornosti i obaveza razli itih institucija koje se bave problemom voda.monitoringa i opreme. okoli a. poljoprivrede. regulative u F BiH i RS-u su u fazi razmi ljanja ta dalje treba napraviti u procesu pregovaranja sa Evropskom Unijom?  Pregled glavnih problema u BiH       Nedostatak okoli ne politike i zakonodavstva Nedovoljno razvijeni kapaciteti. i sl. itd. Nedostatak eko . nevladinih organizacija.

nedostatak kadra i finansijskih sredstava.   Nedostatak ekonomske inicijative (da bine. kao i adekvatne obuke. princip "zaga iva pla a"). lo e upravljanje. Nedovoljna obu enost i nedostatak stru nog znanja. Nedovoljna zainteresiranost za probleme okoli a. kao i nedostatak op e upu enosti javnosti  Sistem zakonodavstva u BiH Zakoni na nivou dr ave Bosne i Hercegovine Zakoni na nivou entiteta Zakoni Federacije Bosne i Hercegovine . takse.

Zakoni Republike Srpske Zakoni na nivou Kantona Kantonalni zakoni Op inski propisi  Zakoni na nivou dr ave Bosne i Hercegovine u oblasti za tite okoli a - Okoli ni zakon i u Federaciji Bosne i Hercegovine i Republici Srpskoj je baziran na zakonima biv e Jugoslavije - Ustavom BiH je regulirano da su za okolinu nadle ni entiteti i kantoni .Ustav Bosne i Hercegovine  Sada nje stanje u BiH .

prostornog uredenja. Tokom perioda od njegovog usvajanja (1974). Ovaj zakon je zajedni ki i pokriva sve komponente okoli a. zakon tretira kompletnu problematiku urbanizma. okoli a i gra evinarstva  U FBiH trenutno su u upotrebi okvirni zakoni . oba bazirana na usvojenim zakonima Slovenije i Hrvatske  U RS okoli ni zakon je baziran na zakonu koji je trenutno na snazi u Srbiji  Na nivou BiH ne postoji jedno ministarstvo. koje bi imalo klju nu ulogu u za titi okoli a u BiH ve postoje razli ita ministarstva na nivou dr ave koja imaju neke udjele. Tako er ne postoji ministarstvo koje bi bilo odgovorno za harmonizaciju propisa u oblasti za tite okoli a.Okoli ni zakon i u F BiH i RS je baziran na zakonima biv e Jugoslavije  Za tita okoli a je regulisana Zakonom o upravljanju prostorom. Na primjer: Ministarstvo vanjskih poslova je odgovorno za ugovaranje brojnih .Zakon o za titi okoli a i Zakon o za titi prirode.

i monitoring uskla ivanja prema zakonima i propisima putem inspekcija i izdavanja saglasnosti. Ovo ministarstvo je odgovorno za strategiju i politiku voda. Ministarstvo prostonog ure enja i okoli a u FBiH i Ministarstvo za urbanizam. postavljanje standarda i propisa.okoli nih ugovora koji se odnose na BiH. Ministarstvo za civilne poslove i komunikacije je zadu eno za formulisanje okoli nih zakona  Sada nje stanje u BiH Na nivou entiteta tj U FBiH i RS postoji razli it sistem organizacije ministarstava U oba entiteta glavna odgovornost iz sektora voda pripada Ministarstvu poljoprivrede. stambeno-komunalne djelatnosti. Ministarstvo za vanjsku trgovinu i ekonomske odnose vodi okoli ne programe vezane za ugovore. vodoprivrede i umarstva. izdavanje saglasnosti i dozvola. . Ministarstvo za evropske integracije vodi okoli ne projekte u okviru Pakta stabilnosti.

vodoprivrede i umarstva. U svih deset kantona odgovorna tijela za za titu okoli a su: Ministarstva za izgradnju.  Sada nje stanje u BiH . Kadrovski potencijali za procjenu uticaja na okoli su nedovoljni. Ministarstva poljoprivrede. prostorno ure enje i okoli . i zajedni kim ovla tenjima izme u razli itih odjela i nivoa vlade. koje su po Zakonu o vodama u nadle nosti kantona. FBiH je administrativno podijeljena na deset kantona. i ovaj problem je ote an podijeljeno u unutarnje strukture vlade.gra evinarstvo i ekologiju u RS imaju odgovornosti u sektoru voda i okoli a za aktivnosti i mjere za tite okoli a i voda. koja se tako e bave upravnim poslovima kao to je izdavanje vodoprivrednih saglasnosti i dozvola. Kao i mnogi drugi. koja djeluju na polju ure enja prostora i za tite okoli a u kantonalnim granicama.

Konvencija o prekograni nom zaga enju zraka na velikim udaljenostima) Bosna i Hercegovina nije potpisnica brojnih (najmanje 21) zna ajnih multilateralnih sporazuma (i jo mnogo protokola) koji se odnose na za titu okoli a i voda Vije e ministara donijelo je Odluku o ratifikaciji Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama Predsjedni tvo BiH je donijelo Odluku o ratifikaciji Konvencije o nadzoru prekograni nog prometa opasnog otpada i njegovom odlaganju Bazelska konvencija Federalno Ministarstvo prostornog ure enja i okoli a zapo elo je inicijativu za ratifikaciju Konvencije o za titi Dunavskog rije nog bazena Bosna i Hercegovina radi na planovima o ratificiranju i mnogih drugih Konvencija kao na primjer: Konvencija o procjeni prekograni nih uticaja na okoli .      Bosna i Hercegovina je postala lanica nekih me unarodnih konvencija i to kao nasljednik biv e Jugoslavije koja je to ve ranije usvojila (Montrealski protokol. Konvencija o prekograni nim .

efektima industrijskih nesre a. Konvencija o za titi i upotrebi prekograni nih vodenih tokova i me unarodnih jezera. Slaba privredna razvijenost . zraka i zemllji ta. historijskim i kulturnim naslije em na svim nivoima od dr ave entiteta.stare tehnologije Ne postoji institucionalni okvir za odr ivo upravljanje prirodnim. kantona do op ina i mjesnih zajednica Nedostatak stru nih institucija za razvoj ekolo ko-ekonomskih i socijalno prihvatljivijih modela upravljanja okoli em . Konvencija o pristupu informacijama. sudjelovanju javnosti u procesu odlu ivanja i pristupu pravosu u (Aarhus konvencija)   Sada nje stanje u BiH    U Bi iH je i prmjetna je intenzivna degradacija od strane ovjeka svih elemenata prirodnog okoli a vode.

te slaba saradnja sa sektorom NVO-a Nedostatak informacija i veoma slaba upu enost o zna aju prirodnih vrijednosti Nedostatak informacija o kvalitetnom odr ivom upravljanju u okoli u Ne dostupnost informacija iroj javnosti Pasivnost gra ana  Zakoni na nivou F BiH u oblasti ekologije ZAKON O ZA TITI PRIRODE (³ Sl.33/03) ZAKON O ZA TITI OKOLI A (³Sl. Novine F BiH´. i nedostatak programa za razvoj tr i nog privre ivanja u ovom sektoru Nedovoljna saradnja me uvladinih institucija i sektora. 33/03)   . Novine F BiH´. historijskog i kulturnog naslije a.br. br.       Nedovoljna implementacija postoje e legislative i nedostatak sistema ekolo kog monitoringa Neadekvatna politika finansiranja za tite prirodnog.

II Tehni ka svojstva bitna za gra evinu PRAVILNIK O UVJETIMA I KRITERIJIMA KOJE MORAJU ISPUNJAVATI NOSIOCI IZRADE STUDIJE UTICAJA NA OKOLI I VISINI NAKNADE I OSTALIH TRO KOVA NASTALIH U POSTUPKU PROCJENE UTICAJA NA OKOLI PRAVILNIK O GRANI NIM VRIJEDNOSTIMA EMISIJE ZAGA UJU IH MATERIJA U ZRAK Z A K O N O FONDU ZA ZA TITU OKOLI A FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE PRAVILNIK O KATEGORIJAMA OTPADA SA LISTAMA PRAVILNIK O UVJETIMA ZA ODRE IVANJE ZONA SANITARNE ZA TITE I ZA TITNIH MJERA ZA IZVORI TA VODA KOJE SE UOTREBLJAVAJU ILI PLANIRAJU DA KORI TE ZA PI E ZAKON O ZA TITI VODA ZAKON O PROSTORNOM PLANIRANU I KORI TENJU ZEMLJI TA NA NIVOU FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE ZAKON O ZA TITI OD JONIZIRAJU IH ZRA ENJA I RADIJACIONOJ SIGURNOSTI I DRUGI  Sadr aj: Zakon o za titi prirode 1 OSNOVNE ODREDBE 2 DEFINICIJE . br. 37/04) ZAKON O GRA ENJU (³ Sl. Novine F BiH´. 20/02.33/03) ZAKON O ZA TITI ZRAKA (³Sl. Novine F BiH´. br. 33/03) ZAKON O VODAMA (³ Sl. br. Novine F BiH.54/02).              ZAKON O UPRAVLJANJU OTPADOM (³Sl. br. Novine F BiH´ br. Novine F BiH´. 70/06) ZAKON O UMAMA (³Sl.

Za tita podru ja Za ti ena prirodna podru ja Nacionalni park Spomenik prirode Za ti eni pejza Odre ivanje i progla enje podru ja za ti enim uklju uju i tampon-zone Upravljanje za ti enim podru jem Za ti ena podru ja u Evropi 2.3 OSNOVNA NA ELA 4 NADLE NOST 5 PLANIRANJE ZA TITE PRIRODE Federalna strategija za tite prirode 6 OP E MJERE ZA ZA TITU PRIRODE Za tita pejza a Za tita divljih ivotinja i biljaka Crvena lista Za tita stani ta 7 POSEBNE MJERE ZA TITE PRIRODE 7. Za tita divljih vrsta Za ti ene vrste biljaka i gljiva sa Crvene liste Za ti ene ivotinje sa Crvene liste Izuzimanje Uno enje novih ili nestalih vrsta 3.1. Za tita minerala i fosila 8 INFORMATIVNI SISTEM I JAVNA SVIJEST 9 NADZOR 10 FINANSIRANJE ZA TITE PRIRODE Vlasnitvo i naknade 11 KAZNENE ODREDBE 12 PRIJELAZNE I ZAVR NE ODREDBE .

obuka i kultura u okoli u Registar o postrojenjima i zaga ivanjima Aktivno pru anje informacija o za titi okoli a 6 U E E JAVNOSTI I PRISTUP INFORMACIJAMA O OKOLI U Edukacija i kadrovsko ja anje Pristup informacijama o okoli u .zaga iva pla a 4 ZA TITA KOMPONENTI OKOLI A Integrirana za tita komponenti okoli a O uvanje tla Za tita voda Za tita zraka O uvanje biosfere O uvanje izgra enog okoli a Opasne supstance i tehnologije Otpad Buka i vibracije Radijacija 5 INFORMIRANJE I EDUKACIJA O OKOLI U Sistem informiranja o okoli u i prikupljanje informacija Upis podataka o okoli u u druge registre Istra ivanje okoli a i tehni ki razvoj Edukacija. Sadr aj: Zakon o za titi okoli a 1 OP E ODREDBE Ciljevi zakona Pravo na okoli 2 DEFINICIJE 3 NA ELA ZA TITE OKOLI A Na elo odr ivog razvoja Na elo predostro nosti i prevencije Na elo zamjene Na elo integralnog pristupa Na elo saradnje i podjele odgovornosti U e e javnosti i pristup informacijama Na elo .

Naknada za pru anje informacija U e e javnosti u odlukama o posebnim aktivnostima Informacije koje se daju na tra enje Pristup pravdi 7 NADLE NOST Savjetodavno vije e za okoli 8 PLANIRANJE ZA TITE OKOLI A Sistem okolinskog paniranja Elementi programskih dokumenata za tite okoli a Federalna strategija za tite okoli a Kantonalni plan za tite okoli a Planovi i programi privrednih dru tava u oblasti za tite okoli a Strategijska procjena okoli a -  Zakon o za titi okoli a nastavak 9 PROCJENA UTICAJA NA OKOLI (EIA) Nadle nost u procjeni uticaja na okoli Projekti podlo ni procjeni uticaja na okoli Prethodna procjena uticaja na okoli Studija o uticaju na okoli Javna rasprava Vjerovatno a prekograni nih uticaja na okoli Odobravanje Studije o uticaju na okoli U e e nadle nog ministarstva u postupcima izdavanja dozvola 10 IZDAVANJE OKOLINSKIH DOZVOLA I SPRE AVANJE NESRE A VELIKIH RAZMJERA Osnovne obaveze operatora Okolinska dozvola Zahtjev Prekograni ni uticaji Izdavanje okolinske dozvole Postoje i pogoni i postrojenja Podaci koje dostavlja operator Ponovno razmatranje i izmjene dozvola Spre avanje i kontrola nesre a ve ih razmjera Informiranje o nesre ama ve ih razmjera .

- Plan spre avanja nesre a ve ih razmjera Izvje taj o stanju sigurnosti Promjene u radu postrojenja Informacija o sigurnosnim mjerama Domino-efekat Unutra nji i spoljnji planovi intervencije Nadle na ministarstva 11 USPOSTAVA STANDARDA KVALITETA OKOLI A Standardi kvaliteta okoli a Obaveze operatora 12 NADZOR 13 DOBROVOLJNI PRISTUP Sistem Eko-ozna avanja Sistem okolinskog upravljanja Dobrovoljni sporazumi 14 FINANSIRANJE ZA TITE OKOLI A Fondovi za za titu okoli a 15 GRA ANSKA ODGOVORNOST ZA TETU U OKOLI U Odgovornost za aktivnosti opasne po okoli Izuzeci od odgovornosti Pretpostavka uzro nosti Pravo na informiranje Finansijske garancije teta nanesena okoli u Nadoknada za izazvanu tetu po okoli 16 ME UENTITETSKA SARADNJA Me uentitetski program za tite okoli a Me unarodna saradnja 17 KAZNENE ODREDBE 18 PRIJELAZNE I ZAVR NE ODREDBE Sadr aj: Zakon o upravljanju otpadom  1 OP E ODREDBE 2 DEFINICIJE 3 OSNOVNA NA ELA prevencija mjere opreznosti odgovornost proizvo a a otpada .

Strategija upravljanja otpadom Federacije BiH Kantonalni planovi za upravljanje otpadom Finansijske garancije 5 ODGOVORNOST U UPRAVLJANJU OTPADOM I AKTIVNOSTIMA Odgovornost proizvo a a Odgovornost prodava a Zajedni ki uvjeti za proizvo a a i prodava a Sistem prikupljanja otpada Odgovornost proizvo a a i vlasnika otpada Upravljanje komunalnim otpadom Tretman otpada Skupljanje otpada Kori tenje otpada Transport otpada Odlaganje otpada Deponija Spaljivanje Op i zahtjevi za opasni otpad Katastar zaga iva a 6 PREKOGRANI NI PROMET OTPADA Prekograni ni promet kada je Federacija BiH izvoznik Prekograni ni promet otpada kada je Federacija BiH uvoznik Prekograni ni promet otpada kada je Federacija BiH tranzitna zemlja Op e odredbe za opasni otpad u prekograni nom kretanju 7 NADZOR NAD UPRAVLJANJEM OTPADA 8 KAZNENE ODREDBE 9 NAKNADA TETE 10 PRIJELAZNE I ZAVR NE ODREDBE Postoje a postrojenja i aktivnosti -  Sadr aj: Zakon o za titi zraka .princip zaga iva pla a blizina Regionalnost 4 PLANIRANJE UPRAVLJANJA OTPADOM .

VODNO DOBRO I VODNI OBJEKTI .1 OP E ODREDBE 2 POJMOVI I DEFINICIJE 3 PLANIRANJE 4 POSEBNI IZVORI EMISIJA Ku ni izvori emisije Odobrenje za goriva Postrojenja sa sagorijevanjem i druga industrijska postrojenja Postrojenja za spaljivanje otpada Motorna vozila Sadr aj sumpora u gorivu Goriva za vozila Skladi tenje fosilnih goriva i benzina Ostala isparljiva organska jedinjenja Za tita ozonskog omota a 5 KATASTAR EMISIJA 6 KVALITET ZRAKA Mjerenje kvaliteta zraka Mjere koje se primjenju u podru jima gdje su nivoi vi i od grani nih vrijednosti Situacije izuzetnog zaga ivanja (SMOG) Razmjena informacija Informiranje javnosti 7 NADZOR 8 KAZNENE ODREDBE 9 PRIJELAZNE I ZAVR NE ODREDBE  Sadr aj: Zakon o vodama 1 OSNOVNE ODREDBE 2 OSNOVNA NA ELA I DEFINICIJE 3 RAZVRSTAVANJE POVR INSKIH VODA.

2.1 Teritorijalne osnove upravljanja vodama 4. Strategija i planovi upravljanja vodama Strategija upravljanja vodama Planovi upravljanja vodama Program mjera Rokovi za izradu i revidiranje plana upravljanja vodama Priprema prvog plana upravljanja vodama Posebne du nosti agencije za vode u upravljanju vodama Ciljevi za tite okoli a u planovima upravljanja vodama Odre ivanje karakteristika tipova vodnih tijela - Klasifikacija stanja voda Vje ta ka ili jako izmijenjena vodna tijela Postepeno postizanje ciljeva za tite okoli a Modifikacija okoli nih ciljeva Izuzeci od okoli nih ciljeva Konsultovanje javnosti Koordinacija izrade planova za upravljanje vodama Dono enje planova za upravljanje vodama Ostali planovi Povezanost planova upravljanja vodama sa prostornim i drugim planovima Propisi Vlade Federacije 5 KORI TENJE VODA Kori tenje voda Op a upotreba vode Kvalitet vode za pi e Kori tenje vode iz izvora i podzemnih voda Obaveza vo enja evidencije Melioracioni sistemi Obaveza prijavljivanja 6 ZA TITA VODA - .Razvrstavanje povr inskih voda Podjela povr inskih voda Vodno dobro Odre ivanje granice vodnog dobra Javno vodno dobro Zahvati na vodnom dobru Vodno objekti Vrste objekata s obzirom na namjenu Vlasni tvo nad objektima 4 UPRAVLJANJE VODAMA 4.

6.2 Za ti ena podru ja Vrste za ti enih podru ja Podru ja za tite izvori ta vode za pi e Zone sanitarne za tite u planovima upravljanja vodama Odluka o za titi izvori ta Za ti ena podru ja rezervi kopnenih voda Privremena za tita Podru ja namijenjena za titi stani ta ili vrsta Renaturalizacija povr inskih voda Ograni enje u svrhu za tite akvati nih i poluakvati nih organizama 7 URE ENJE VODOTOKA I DRUGIH VODA I ZA TITA OD TETNOG DJELOVANJA VODA Ure enje vodotoka i drugih voda Odr avanje vodotoka. vodnog dobra i vodnih objekata Pobolj anje hidromorfolo kog stanja povr inskih voda Planiranje i izvo enje ure enja Obaveze nadle nih nivoa vlasti Za tita od tetnog djelovanja voda Ugro ena podru ja Poplavno podru je Erozivno podru je Obaveze nadle nih nivoa vlasti Obim za tite od tetnog djelovanja voda .1 Zabrane i ograni enja Op a za tita voda Op a obaveza odvodnje i tretmana otpadnih voda Grani ne vrijednosti za ispu tanje otpadnih voda Zabrana ubrenja i upotrebe sredstava za za titu bilja Ograni enja plovidbe Zabrana pranja vozila Odlaganje i deponovanje opasnih materija ili otpada  - Zakon o vodama nastavak Prijevoz opasnih materija Akcidenti/incidenti Ekolo ki prihvatljiv protok Va enje materijala Referentna i ovla tene laboratorije 6.

prognoza i rano upozorenje Faza aktivne odbrane od poplava Na in provo enja mjera Sanacije posljedica tetnog djelovanja voda Op e zabrane Zabrane na poplavnom podru ju Zabrane na erozivnom podru ju 8 INFORMACIONI SISTEM VODA Ciljevi uspostave Informacionog sistema voda Sadr aj ISV Vodni katastar Vodna knjiga Evidencija koncesija na vodama i vodnom dobru Evidencija inspekcijskih pregleda Organizacija i upravljanje ISV Obaveza ustupanja podataka za ISV Pristup informacijama ISV Vrste vodnih akata Sadr aj vodnog akta .- Osmatranje. prognoza i rano upozorenje Faza aktivne odbrane od poplava Osmatranje. OGRANI ENJA PRAVA VLASNIKA I KORISNIKA ZEMLJI TA ORGANIZACIJA UPRAVLJANJA VODAMA FINANSIRANJE UPRAVLJANJA VODAMA NADZOR NAD PROVO ENJEM OVOG ZAKONA KAZNENE ODREDBE PRIJELAZNE I ZAVR NE ODREDBE  Zakoni Republike Srpske u oblasti ekologije      ZAKON O ZA TITI PRIRODE ZAKON O ZA TITI IVOTNE SREDINE ZAKON O FONDU ZA ZA TITU IVOTNE SREDINE ZAKON O ZA TITI NA RADU ZAKON O UMAMA ...

Finansiranje za tite okoli a 4.Inspekcijska kontrola 5.Mjere za tite u planiranju i izgradnji: Za Za Za Za Za Za Za Za Za tita zraka.     ZAKON O ZA TITI OD JONIZUJU IH ZRA ENJA I O RADIJACIONOJ SIGURNOSTI ZAKON O NAKNADAMA ZA KORI ENJE PRIRODNIH RESURSA U SVRHU PROIZVODNJE ELEKTRI NE ENERGIJE ZAKON O ORGANSKOJ PROIZVODNJI HRANE ZAKON O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJI TU I drugi zakoni  Sadr aj: Zakon o za titi okoli a u RS 1.Sankcije 6. tita od buke. tita voda. tita uma. tita od otpada i opasnih materija       3. tita prirodnih resursa. tita flore i faune.Tranzicioni i finalni propisi . tita od joniziraju eg zra enja.Osnovni propisi 2. tita zemlji ta.

ne samo u medicinskoj praksi .Rezistencija na antibiotike ± danas je to sve ve i problem koji nastaje zbog dugotrajnog pretjeranog kori enja antibiotika.

nego i na konvencionalno vo enim farmama, gdje je njihovo kori tenja postalo standardna praksa. To je doprinijelo sve ve em problemu bakterija i superbakterija, otpornih na antibiotike. Na farmi antibiotici se ne koriste samo da se kontrol e bakterijska bolest nego se koriste i za pove anje brzine kojom ivotinje rastu, kada se apliciraju u tzv. subterapeutskim dozama. Dobro razra ene metode omogu uju konvencionalnim farmerima da proizvode hranu jeftinije od organskih konkurenata, to je jedan od razloga, usput, za to je organsko meso skuplje.

Izgleda da postoji veza izme u pojave na antibiotike rezistentnih superbakterija i regularne upotrebe antibiotika, ali jo nije potpuno jasno da li je to povezano s njihovim

kori tenjem na farmama ili u op oj medicinskoj za titi. Kako bilo da bilo to je jo jedan zna ajan problem koji e nas sve natjerati da se zapitamo o standardnim postupcima na farmi, pa ak i u zdravstvenoj za titi. Jedna od tih superbakterija se naziva MRSA (miocin rezistentni Staphylococcus aureus) koji zadaje znatne brige u bolnicama. Staf, kako se e e naziva u medicinskom svijetu, ra irena je bakterija koja je klasi ni mikroorganizam trovanja hranom. Ova bakterija proizvodi enterotoksine koji izazivaju bolest. Ukoliko ovaj staf razvije rezistenciju, nastaje veliki problem, te se u mnogim bolnicama zaista pojavjuje populacija bakterija koja pokazuje

multirezistenciju na lijekove. Ironi no je da bolnice postaju mjesta gdje ustvari mo ete da se inficirate, to u nekim slu ajevima mo e biti bukvalno opasno po ivot. Rezistencija na antibiotike ± danas je to
sve ve i problem koji nastaje zbog dugotrajnog pretjeranog kori enja antibiotika, ne samo u medicinskoj praksi nego i na konvencionalno vo enim farmama, gdje je njihovo kori tenja postalo standardna praksa. To je doprinijelo sve ve em problemu bakterija i superbakterija, otpornih na antibiotike. Na farmi antibiotici se ne koriste samo da se kontrol e bakterijska bolest nego se koriste i za pove anje brzine kojom ivotinje rastu, kada se apliciraju u tzv. subterapeutskim dozama. Dobro razra ene metode omogu uju konvencionalnim

farmerima da proizvode hranu jeftinije od organskih konkurenata, to je jedan od razloga, usput, za to je organsko meso skuplje. Da bi sve bilo jo te e, bakterije mogu tako er ste i otpornost prenose i DNK sa rezistentne na osjetljivu bakteriju. Poljoprivredni antibiotici su manje rafinirani nego oni koji koriste ljudi, i istra ivanja su utvrdila da sadr e relativno visoke nivoe DNK rezistentnih gena. U radu objavljenom u Danskoj 1998. godine navodi se da je tek ne to ispod 80% svih istra enih trupova peradi sadr avalo bakterije, enterokoke u tom slu aju, koje su bile otporne na vankomicin, iroko kori en antibiotik usko povezan sa promotorom rasta avomicinom, koji se donedavno koristio (zabranjen je u EU 1997. g) u peradarskoj industriji. Vankomicin je bio jedan od rijetkih lijekova koji je mogao iza i na kraj sa MRSA. Rezistenca se ne zaustavlja kada se doti ni antibiotik prestane koristiti. Njen razvoj se

preko generacija bakterija koje su nau ile proces adaptiranja na ono to smatraju neprijateljskim.nastavlja. Vremena sa nevoljama su ispred nas. .

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful