KOROZIJA I ZAŠTITA

MATERIJALA

www.pfri.hr/~tomac

Docent, dr.sc. Nikola Tomac, dipl.ing.

 Tko sam?
• Dip.ing. Tehnički fakultet Rijeka 1986.
• Dr.ing. NTH Norges Tekniske Høghskole 1993. , Norveška s
temom: “ Machining of light metals”
• Naučnik na SINTEF-u 1989.-1993., Norveška
• Docent i Izvanredni profesor 1993.-1996. u HIN Narvik, Norveška
• Izvanredni profesor 1997. na NTH - NTNU , Norveška
• Direktor NK Rijeka 1997. do 2001.
• Docent na Filozofskom fakultetu odsjek Politehnike 2002.-2006.
• Docent na Pomorskom fakultetu Rijeka 2007.
“Korozija i zaštita materijala” i “Tehnologija materijala i obrade”
Korozija može izazvati vrlo velike
probleme
 Havarija broda Prestige, 2002.

Brod s 75.000 tona nafte se slomio i potopio

ispred španjolske i portugalske obale
Brod Erika, 23 godine star, doživio je havariju 12. prosinca
1999. u nemirnom moru pri čemu je iscurilo oko 12.000
tona nafte.
Onečišćenje je usmrtilo 75.000 ptica.
Sud je presudio da vlasnici moraju isplatiti 192 milijuna
Eura.
19.8.2000. godine u 17sati i 26 minuta eksplodirala je cijev plinovoda (promjera
762 mm) za protok prirodnog plina u Americi. Plin koji je iscurio iz cijevi i
eksplodirao, te se zapalio i gorio 55 minuta.
U ovoj nesreći 12 osoba je poginulo. Oni su kampirali u blizini mosta preko
kojeg je prelazio plinovod. Utvrđeno je da su poginuli bili teško opečeni, otrovani
ugljičnim monoksidom i ugušeni plinovima. Dva mosta preko kojeg je prelazio
plinovod također su bila vrlo teško oštećena.
Ispitivanja ove nesreće su pokazala da je došlo do korozijih oštećenja s
unutrašnje strane cjevovoda i smanjenja debljine stijenki cijevi plinovoda.
Uzrok nesreće

1. Korozija unutar plinovoda smanjila je debljinu stjenke

2. Prekomjerni pritisak u cjevovodu

3. Nepostojanje kontrole korozije

4. Vanjska oštećenja (iskopi i druge aktivnosti)

5. Složen proces korozije plinovoda (utjecaj vlage, bakterija, klorida,

kisika, CO2, H2S i drugi)
 Kontrola korozije

• Korozivni plin ne smije se transportirati, utjecaj

plina na koroziju plinovoda mora se istražiti i
moraju se poduzeti koraci kako bi se smanjila
unutrašnja korozija plinovoda.

• Kada se mijenjaju cijevi iz plinovoda, unutrašnje

površina moraju se ispitati i rezultati se moraju
zapisati.
Od 1996. do 2003. godine otkrila su se mnogobrojna korozijska
oštećenja nastala u 5 podvodnih naftovoda u Sjevernom moru.
Troškovi zaustavljanja proizvodnje i otklanjanja oštećenja procijenjeni
su na milijardu dolara.
Samo godinu dana nakon proizvodnje osovine vlaka su
počele korodirati. NSB type 72 vlak.
Korozija na lokomotivama jedan od glavnih uzroka nesreća
Novoizgrađena irska termoelektrana na treset
isključena je iz elektroenergetskog sustava nakon
što su tijekom rutinskog pregleda uočena
korozijska oštećenja.
Veliki vodeni park je
zatvoren jer je čelična
greda pala sa stropa
visokog 15 metara.
Srećom nitko nije stradao.
Inspekcijom je utvrđeno
da je na 14.000 čeličnih
greda, samo nakon tri
godine od otvaranja
parka, došlo do značajnih
korozijskih oštećenja.
KOROZIJA ČELIKA U MORSKOJ VODI
 v<0,1 m/s: 0,1-0,2 mm/godinu
 0,1<v<1 m/s: 0,2-0,4 mm/godinu
 1<v<4 m/s: 0,2-0,4 mm/godinu
Korozija ispod izolacije
 Kako izbjeći koroziju ispod izolacije

• Izaberi ispravan materijal

• Premaži cijev ispod izolacije
• Odaberi izolaciju koja ne
zadržava vlagu
• Koristi izolaciju samo tamo
gdje je to potrebno
• Montiraj drenažni otvor
• Upotrebi mrežu tamo gdje je to
moguće
Vrlo je važan pravilan izbor materijala kako bi se izbjegla korozija
 KOROZIJA
 Korozija je proces nenamjernog, štetnog trošenja
materijala uz kemijsku promjenu sastava

 Korozija je kemijska ili elektrokemijska reakcija

metala ili legura sa svojom okolinom

 Korozija dolazi od latinske riječi corrodere, što

znači nagristi
 Korozija je uzrok znatnih gubitaka u gospodarstvu
svake zemlje

Korozija je danas jedan od važnih čimbenika svjetske

krize materijala i energije.

Prema istraživanjima 2003. godine u SAD-u

DIREKTNI TROŠKOVI KOROZIJE IZNOSE:

3.1% BDP-a

276 milijardi US $

1000 US $ godišnje po stanovniku

 Zaključci studije korozijskih troškova

1. Ne-tehničke preventivne strategije

• povećanje opće svijesti o velikim korozijskim troškovima i mogućoj

uštedi
• promjena shvaćanja da se ništa ne može učiniti u vezi s korozijom
• promjena zakona, propisa, normi i postupaka u praksi kako bi se
povećala ušteda
• poboljšanje naobrazbe osoblja vezano uz probleme korozije

2. Tehničke preventivne strategije

• unapređivanje projektnih rješenja kako bi uzela u obzir koroziju

• napredak u metodama predviđanja trajnosti i uporabnih svojstava
• napredak u korozijskoj tehnologiji kroz istraživanja, razvoj i primjenu
DIREKTNI TROŠKOVI IZAZVANI KOROZIJOM

 Zamjena korodirane opreme

 Održavanje
 Provođenje zaštite
INDIREKTNI TROŠKOVI IZAZVANI KOROZIJOM

 Zaustavljanje proizvodnje/pogona
 Gubitak proizvoda (curenje iz tankova i cjevovoda)
 Smanjenje stupnja iskoristivosti - efikasnosti
 Onečišćenje / kontaminacija proizvoda
 Onečišćenje okoliša
 Predimenzioniranje konstrukcija
 TERMODINAMIČKI UZROK ODVIJANJA KOROZIJE
KOROZIJSKI
RUDA ČELIČANA OPLATA PRODUKTI
Korozija
Ekstrakcija BRODA
ŽELJEZNI REDUKCIJA HIDRATIZIRANI
OKSID RAFINACIJA ŽELJEZNI OKSID
LIJEVANJE
Fe2O3 IZVLAČENJE CJEVOVOD Fe2O3 · H2O
Hematit OBLIKOVANJE Hrđa
Redukcija Oksidacija gubitak
primanje elektrona elektrona
TERMODINAMIČKI TERMODINAMIČKI TERMODINAMIČKI
STABILNO NESTABILNO STABILNO
STANJE STANJE STANJE

Fe2O3 + 3C → 4Fe + 3CO2 Fe + O2 + H2O → Fe2O3 · H2O

Većina metala u zemljinoj kori pojavljuje se u obliku oksidnih i sulfidnih ruda u
kojima se nalaze u termodinamički stabilnom stanju.
Metali iz rude dobivaju se ekstrakcijom (razdvajanjem i koncentracijom) i pri
tome im se povećava Gibssova slobodna energija i dolaze u termodinamički
nestabilno stanje.
Korozijom metal nastoji gubiti višak energije i vratiti se u termodinamički
stabilno stanje.
TEORIJA KOROZIJE I ZAŠTITE OD KOROZIJE

Korozija je spontani heterogeni kemijski proces u kojem

kao reaktanti (početni materijali u kemijskom reakciji)
sudjeluju:
• konstrukcijski materijal, odnosno bar jedna faza ili
komponenta,

• bar jedna faza ili komponenta okoline, koja je najčešće

tekuća, ali može biti plinovita ili čvrsta
 Teorija korozije ima dva aspekta:

• Termodinamički proučava afinitet, koji ovisi o

promjenama termodinamičkih veličina

• Kinetički proučava brzinu i tok korozije, koji ovise

o afinitetu i otporima što se suprotstavljaju
koroziji
Brzina i tok korozije ovise o afinitetu reaktanata i otporima
koji se suprotstavljaju tom procesu.
Mjera za afinitet reaktanata je maksimalni, povratni,
koristan rad koji sustav može izvršiti pri tom procesu.
Taj je rad jednak negativnoj promjeni Gibssove energije:
Ap,T= - (∆G)p,T = T · ∆S - ∆H
T – termodinamička temperatura
∆S – reakcijska entropija
∆H – reakcijska entalpija

Gibbsova slobodna energija (G) jest energija oslobođena ili apsorbirana u reverzibilnom
procesu pri konstantnoj temperaturi i tlaku.

Entropija (S) je termodinamička funkcija koja govori o iskoristivosti toplinske energije, a

može se smatrati mjerom za nered u nekom sustavu. Najveću entropiju imaju plinovi a
najmanju kristali. Pri apsolutnoj nuli u savršenom kristalu entropija je jednaka nuli.

Entalpija (H) je toplinsku funkciju stanja ΔH = ΔU + pΔV, gdje je U unutrašnja energija

sustava, p je tlak a V volumen.
Koroziji se suprotstavljaju dvije glavne vrste
otpora:

• Kinetički (aktivacijski) koji koče kemijske reakcije

• Difuzijski (transportni) koji usporavaju prijenos
reaktanata iz okoline do konstrukcijskog
materijala, odnosno otežavaju uklanjanje
produkata korozije s njegove površine.
Na afinitet i otpore korozijskom procesu djeluju vanjski
faktori (karakteristike okoline) i unutarnji faktori
(karakteristike materijala).
Najvažniji unutrašnji faktori su:
• sastav,
• struktura,
• tekstura,
• oblik materijala,
• mehanička i fizikalna svojstva,
• defekti i napetosti u materijalu
• stanje njegove površine
Najvažniji vanjski faktori su:
• vrsta i sastav okoline,
• tlak,
• naprezanja,
• temperatura,
• radijacija,
• električni naboj,
• prisutnost makroorganizama i mikroorganizama i
• relativno gibanje između materijala i okoline.
Afinitet reaktanata ovisi o:

• Vrsti korozijskog procesa

• Temperaturi
• Koncentraciji, odnosno parcijalnom tlaku
reaktanata i produkata u okolini
Otpori procesu korozije ovise o faktorima
afiniteta reaktanata i:
• Brzini gibanja agresivne sredine u odnosu na
materijal
• Stupnju pokrivenosti materijala drugim tvarima i
njihovim svojstvima
 KLASIFIKACIJA PROCESA KOROZIJE
Procesi korozije se klasificiraju prema :
 Mehanizmu procesa (nastajanja) i mediju u kojem se nalazi
konstrukcijski materijal na:
• kemijsku koroziju
• elektrokemijsku koroziju
 Geometrijskom obliku korozijskog razaranja na:
• opća korozija • pjegasta
• točkasta
• lokalna korozija • potpovršinska
• selektivna korozija • kontaktna

• interkristalna korozija
 Materijalu koji korodira
 Industrijskoj grani
(rudarstvo, metalurgija, pomorstvo, prehrambena i dr.)
 Odnosu između korozije i drugih štetnih procesa
Temeljna je podjela na koroziju metala i koroziju nemetala.
Korozija metala prema mehanizmu procesa dijeli se na:
 Kemijsku koroziju ili koroziju u neelektrolitima
Kemijska korozija sastoji se u reakciji atoma metala iz kristalne
rešetke s molekulama nekog elementa ili spoja iz okoline, pri čemu
izravno nastaju molekule spoja koji je korozijski produkt.
 Elektrokemijsku koroziju ili koroziju u elektrolitima
Elektrokemijska korozija nastaje tako da atomi metala, izlazeći iz
kristalne rešetke u okolinu, gube elektrone (elektrokemijska
oksidacija), pri čemu primarno nastaju slobodni ioni, a oni tek
sekundarnim procesima mogu dati molekule spoja koji je produkt
korozije.
Korozija nemetala u svim medijima redovito je srodna koroziji metala u
neelektrolitima, jer nemetali, uglavnom, nisu električni vodiči pa ne mogu
izravnom elektrokemijskom reakcijom prijeći u ione.
Korozija nemetala klasificira se prema vrsti materijala:
- anorganske
- organske
 Posebne vrste korozije
Posebne vrste korozije nastaju uz djelovanje mehaničkih, bioloških ili drugih
štetnih utjecaja.
Napetosna korozija (engl. stress corrosion) javlja se
na materijalu u napetom stanju, tj. pri statičkim
naprezanjima (izvana) i zaostalim (unutrašnjim)
naprezanjima, ako ti mehanički utjecaji ubrzavaju
korozijski proces.

Zamorna korozija (engl. corrosion fatigue) se javlja

uz dinamička naprezanja materijala koji u korozivnoj
sredini snižava granicu zamora.

Tarna (abrazijska) korozija (engl. fretting

corrosion) nastaje pri klizanju dvaju tijela koja su u
relativno čvrstom zahvatu. Ona najčešće može
nastati pri vibracijama dviju i uz translacijsko
klizanje
Erozijska korozija (engl. erosion corrosion) pojavljuje
se uz eroziju. Erozija skida čvrste korozijske produkte s
materijala i onemogućuje njihovo zaštitno djelovanje.
Erozijska korozija redovito se zbiva u turbulentnoj struji
tekućine, osobito u prisutnosti tvrdih čestica.

Kavitacijska korozija (engl. cavitation

corrosion) nastaje uz kavitaciju u agresivnoj
tekućini (na brodskim vijcima, na rotorima
crpki, na lopaticama vodenih turbina, na
vodom hlađenoj strani cilindra dizel-motora
itd.).
Fotokemijska korozija (ili degradacija) nekih poliplasta, gume i organskih
premaza djelovanjem ultraljubičastog svjetla.
Biokorozija (biološka korozija) obrađuje koroziju uz biološke utjecaje,
pojavljuje se u vodi, vlažnom tlu i atmosferi. Biokorozija se na metalima
najčešće očituje kao mikrobiološka korozija koju ubrzavaju bakterije [npr. u
tlu anaerobne (ne trebaju kisik) bakterije koje reduciraju sulfate, a u
atmosferi i vodi aerobne željezne bakterije].
 Geometrijska klasifikacija korozije
Opća korozija zahvaća čitavu izloženu površinu materijala, a može biti:
a) ravnomjerna b) neravnomjerna

1 2

2 2 1 – površina materijala prije korozije

2 – površina materijala nakon korozije
M
M – materijal

a) b)
Lokalna korozija
Je najraširenija pojava korozije koja napada samo neke dijelove izložene
površine materijala, a može biti:

a) Pjegasta (školjkasta) ograničena na pojedine veće dijelove površine

b) Točkasta (engl. pitting) za stupanj opasnosti korisna je mjera piting-
faktor, omjer dubine prodiranja korozije u materijal na najsnažnijem
korozijskom žarištu i prosječne udubine prodiranja korozije.
c) Kontaktna pri dodiru dva dijela u elektrolitu. Bimetalne kontaktna korozija
kod dva dijela iz različitih metala. Pukotinska kontaktna korozija
(engl. crevice corrosion) kod dva dijela iz istih metala ili kod metala i
nemetala.
d) Potpovršinska najraširenija je na valjanim metalima u dodiru s morskom
vodom i s kiselinama

A A A
h

hmax
B M B B M
a) b)
A A B A

B B B
M1 M2 B M
c) d)
Selektivna korozija napada samo jednu (ili samo neke) od faza ili
komponenti višefaznoga ili višekomponentnog materijala.
A A(B)
a) Opća fazna
B b) Lokalna komponenta
F A površina materijala prije korozije
B površina materijala nakon korozije
F K L
M M višefazni materijal
F otpornija faza
a) b) K plemenitija komponenta

Interkristalna korozija razara materijal na granicama zrna šireći se na taj

način u dubinu, a pojavljuje se u legurama.
A

P G
A površina materijala prije korozije
P produkt korozije na granicama zrna
G granica zrna
L legura
 MEHANIZMI TROŠENJA MATERIJALA

Glavni oblici trošenja materijala

Tip Glavni uzrok

Abrazija Čestice između susjednih pokretnih površina

Erozija Čestice i velika brzina fluida

Adhezija Kontakt između površina

Mehanički Čestice oštećene površine materijala koji je

zamor izložen ponavljajućem naprezanju

Svaki od ovih mehanizama trošenja može generirati

određene specifična čestice (onečišćenja) koje mogu
uzrokovati daljnja oštećenja.
Abrazija

Trošenje materijala uslijed međusobnog trenja čvrstih tijela.

To je najučestalije trošenje u industriji. Nastaje kao posljedica prodiranja vrhova
tvrđeg materijala u površinske slojeve mekšeg (kao rezni alat) uz stvaranja utora
pri uzajamnom gibanju tijela.

Ove vrste trošenja možemo spriječiti primjenom vrlo tvrdih, gustih i otpornih
materijala.
 Abrazija između dva tijela Abrazija između tri tijela

Osnovna razlika između ove dvije vrste abrazijskog trošenja je u tome što
abrazija između dva tijela nastaje isključivo zbog tvrdih izbočina na
površinama u dodiru, dok se kod abrazije između tri tijela radi o dvije površine
između kojih se tvrde abrazivne čestice slobodno kreću i uzrokuju oštećenja.

Neki od načini smanjenja abrazijskog trošenja su:

- Izbor parova materijala otpornih na abrazijsko trošenje
- Odgovarajuća obrada površinskih slojeva
- Razdvajanje površina slojem fluida - maziva.
Abrazivno trošenja utječe na :
• Promjena dimenzija
• Istjecanje (lekažu)
• Manju efikasnost
• Stvorene čestice uzrokuju daljnja trošenja
Erozija
Trošenje materijala uslijed djelovanja fluida (sa ili bez krutih čestica nošenih
fluidom) koji velikim brzinama udaraju o površinu tijela.

Jačina erozije najvećim dijelom ovisi o brzini i kutu udara čestica, te njihovoj
tvrdoći.
Postoje dva osnovna oblika erozije:
a) Erozija tupoga kuta - gdje se većina energije troši na deformaciju
površine.
Zaštita od ove vrste trošenja zahtijeva elastični zaštitni sloj,
najčešće elastomer.
b) Erozija oštroga kuta - proces koji je sliči abraziji i rezanju
Kako bi se smanjila stopa trošenja, potrebna je velika tvrdoća
same površine.
Neki od načini smanjenja erozijskog trošenja su:

- Eliminacija krutih čestica iz fluida

- Promjena kuta udara fluida o površinu
- Smanjenje relativne brzine fluida
- Izbor pogodnog materijala
- Dodatne izmjene površine materijala u cilju poboljšanja njegovih
karakteristika.
Adhezija
Adhezijsko trošenje nastaje kada dvije čvrste površine klize jedna preko druge
pod pritiskom.
Adhezivno trošenje se nastaje kao posljedica djelovanja međumolekularnih sila
u točkama dodira tijela, a manifestira se kroz „preraspodjelu“ materijala s jedne
na suprotnu površinu.

Adhezivno trošenje često dovodi do hladnog zavarivanja i puknuća vrhova

površina.
Adhezijsko trošenje se reducira korištenjem različitih materijala i tvrdih površina
otpornih na ovu vrstu trošenja.
Mehanički zamor (Fatigue Wear)
Do kojeg dolazi uslijed periodičkog opterečenja krutog materijala preko
granice elastičnosti.

Nosive površine su izlošene mehaničkom zamoru, koji je rezultat

ponavljajućeg opterećenja. Oštećenje površine može nastati zbog čestica
materijala koje se mogu naći između površina u kretanju. Prvo dolazi do
udubljivanja i pucanja površine. Ove pukotine se mogu širiti nakon ponovnih
opterećenja nosivih površina. Može doći i do odvajanja dijelova površina,
stvaranja čestica, koje mogu znatno smanjiti kvalitetu površina, uzrokovati
zamor materijala i abraziju.
 KAVITACIJA
Kavitacija je specifičan oblik trošenja krutog materijala uslijed stvaranja i
razaranja mjehurića fluida u turbulentom stanju.

Kavitacijsko trošenje je ustvari podvrsta korozijskog trošenja. Javlja se kod

fluida koji imaju vrlo veliku brzinu gibanja, kada im se tlak snizi na vrijednost
tlaka isparavanja i tada dolazi do pojave mjehurića pare. Oni bivaju nošeni u
područje višeg tlaka gdje implodiraju (vraćaju se u kapljevitu fazu) s
oslobađanjem energije od 1-2 GNm2. Ako se implozija mjehurića pare
dešava u blizini čvrste stjenke, dolazi do njenog oštećenja. Sama priroda
procesa nije u potpunosti jasna i može dovesti do odstranjenja zaštitnih
filmova. Sama pojava popraćena je vibracijama i bukom.
Legure kobalata, na primjer stelit, su najotpornije na ovaj oblik trošenja.
Titanove legure, austenitni nehrđajući čelici i neke legure nikla pokazuju
otpornost. Legure aluminija i ugljični čelici nisu pogodni za dijelove koji su
podložni kavitacijskim oštećenjima.