P. 1
Oslobođenje [broj 23115-23117, 30.4.-2.5.2011]

Oslobođenje [broj 23115-23117, 30.4.-2.5.2011]

|Views: 313|Likes:
Published by Tiskarnica

More info:

Published by: Tiskarnica on May 01, 2011
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

01/13/2012

pdf

text

original

Cijena: 1 KM/6 KN

OSLOBO\ENJE
BH NEZAVISNI DNEVNIK • Sarajevo • www.oslobodjenje.ba

SUBOTA, 30. 4/NEDJELJA, PONEDJELJAK, 1. i 2. 5. 2011.

Godina LXVIII • Broj 23.115, 23.116 i 23.117

Pro~itana optu`nica protiv Veselina Vlahovi}a

[OK U SUDNICI
7. strana

Miroslav Laj~ak u Banjoj Luci

Dr. Emir Suljagi}

BEZ PODJELE DJECE NA JEDNAKE I “JEDNAKIJE”
5. strana

DANAS DVA PRILOGA

Evropa se ne boji
3. strana

referenduma

U @I@I
Prvi put od 2008. rast u FBiH

2

subota, 30. april/nedjelja, ponedjeljak, 1. i 2. maj 2011. godine

OSLOBO\ENJE

CIK ~eka zahtjev

Narodnoj skup{tini RS-a bira~ki spisak
To {to sada neki `ele da CIK ne da taj spisak jeste poku{aj da se ta dr`avna institucija uvu~e u neke druge, politi~ke poteze u koje mi ne `elimo zapasti, navodi ~lan Mile Kudi}
Centralna izborna komisija BiH du`na je na eventualni zahtjev Narodne skup{tine Republike Srpske za potrebe provo|enje referenduma (o statusu Suda i Tu`ila{tva BiH) dostaviti izvod iz centralnog bira~kog spiska. Ovo je za Oslobo|enje u ~etvrtak izjavio Mile Kudi}, ~lan te dr`avne institucije iz reda hrvatskog naroda, nagla{avaju}i kako se radi o obavezama utvr|enim odredbama Izbornog zakona BiH. za potrebe provo|enja svojih aktivnosti - na referendumu ili opoziva izabranih funkcionera (naj~e{}e se koristi za smjene na~elnika op}ina/op{tina) izvode iz centralnog bira~kog spiska, odnosno uvid u njega politi~ki subjekti (stranke i partije) mogu dobiti samo u izbornom periodu.

Strankama limitirano
To je, naime, bio razlogom {to CIKBiH nakon op}ih izbora 2010. nije dozvolio Partiji demokratskog progresa da izvr{i uvid u centralni bira~ki spisak u vezi sa glasanjem za ~lana Predsjedni{tva BiH iz RS-a. - Stranke ne mogu tra`iti izvode iz bira~kog spiska stalno, odnosno ima limitiran vremenski period kada to mogu ~initi i to u izborne svrhe, s tim da ni tada nemaju pravo da budu upoznati sa za{ti}enim podacima bira~a - gra|ana (jedinstveni mati~ni broj), istakao je Kudi}. U Izbornom zakonu BiH, u ~lanu 3.1 stav 4. navedeno je da „politi~ki subjekti koji su ovjereni za u~e{}e na izborima i kojima je ovjerena kandidatska lista za u~e{}u na izborima u skladu sa ovim zakonom osigurat }e se, na njihov zahtjev, izvod iz centralnog bira~kog spiska za nivo vlasti, odnosno izbornu jedinicu u kojoj u~estvuju na izborima, u elektronskoj formi ili ispisu“ .
A. TERZI]

Penzije ve}e za pet posto
Isplata penzija u FBiH po~inje 5. maja Po novom koeficijentu - 1,73 bi}e ispla}ene starosne, invalidske i porodi~ne penzije Penzije koje se finansiraju iz bud`eta FBiH ostaju nepromijenjene
Isplata aprilskih penzija u FBiH po~et }e u ~etvrtak, 5. maja, po novom uve}anom koeficijentu za penzije koje se ispla}uju iz sredstava doprinosa za penzijsko-invalidsko osiguranje po Zakonu o penzijsko-invalidskomosiguranjuFBiH. Novikoeficijent za isplatu tih penzija koji je na prijedlog menad`menta federalnog Zavoda PIO i resornog Ministarstva rada i socijalne politike ju~er odobrila federalna Vlada pove}an je pet posto i iznosi 1,73. Istovremeno, koeficijent za isplatu penzija koje se ispla}uju iz sredstava bud`eta FBiH ostaje nepromijenta tzv. redovnih penzija jer ta institucija vi{e od tri mjeseca radi bez Upravnog odbora, tijela koje se, ina~e, sastaje mjese~no kako bi utvrdilo koeficijent i datum isplate penzija. Jedanaesto~lani UO Zavoda nije formiran jer nisu svi kantoni nominirali svoje ~lanove, te je odluku o visini i isplatipenzijazadnja dva mjeseca donosio direktor Zavoda PIO Zijad Krnji}.

Zakonski propisi
- Na{e je samo utvrditi spiskove i ni{ta vi{e. To {to sada neki `ele da CIKBiH ne da taj spisak, jeste poku{aj da se ta dr`avna institucija uvu~e u neke druge, politi~ke poteze u koje mi ne `elimo zapasti. Na{e je da postupamo po Izbornom zakonu BiH. Referendum o odre|enim pitanjima mo`e raspisati i mjesna zajednica i mi smo i u tim slu~ajevima na njihov zahtjev du`ni dostaviti spiskove iz bira~kog spiska, naglasio je Kudi}. A u Izbornom zakonu BiH Poglavlje 3 - bira~ki spisak u ~lanu 3.1. stav 1 propisano je da je „centralni bira~ki spisak evidencija o dr`avljanima BiH koji imaju bira~ko pravo u skladu sa ovim zakonom i formira se, vodi i koristi za potre be or ga ni za ci ja i pro vo|enja izbora u skladu sa zakonom, za provo|enje refe-

Mile Kudi}: Sve samo po zakonu

Prema podacima CIK-a BiH, na op}im izborima odr`anim u oktobru 2010. u centralni bira~ki spisak, kada je u pitanju pravo za glasanje u RS-u, bila su upisana ukupno 1.194.622 bira~a. Od toga 1.161.680 bira~a bilo je upisano u samom RS-u, dok su 32.942 bira~a imala opciju da glasaju za taj entitet sa prebivali{tem u distriktu Br~ko. renduma, za provo|enje opoziva izabranog funkcionera i izbore organa lokalne samouprave u skladu sa zakonom“. Za razliku od dr`avnih organa na bilo kojem nivou u BiH

Na izborima - 1,2 miliona bira~a

Grupa za uredbe
- Vlada je izrazila opredjeljenje da stvara uslove za pove}anje koeficijenta za obra~un i isplatu penzija,

Visina penzija po novome

Najni`a penzija - 310,72 KM Zajam~ena penzija - 414,30 KM Najvi{a penzija - 2.071,50 KM Prosje~no ispla}ena penzija - oko 355 KM Za isplatu potrebno - oko 142 miliona KM Broj penzionera (mart 2011) - oko 370.500 jenjen - 1,485, saop}eno je iz Zavoda penzijsko-invalidskog osiguranja FBiH. budu}i da pove}anja nije bilo od 1. augusta 2008. Uzimaju}i to u obzir, odlu~ila je da se za april 2011. koeficijent pove}a s 1,65 na 1,73, i to isklju~ivo za penzije koje se finansiraju iz doprinosa, saop}eno je. Vlada je zadu`ila Zavod i federalna ministarstva rada i socijalne politike i finansija da predlo`e "socijalno osjetljiv model pove}anja penzija, po kojem }e najni`e penzije biti favorizirane u odnosu na najvi{e". Donijeta je i odluka o sufinansiranju najni`ih penzija ostvarenih pod povoljnijim uslovima ~iji je iznos u isplati za april 2011. manji od iznosa najni`e penzije po Zakonu o PIO, te formirana radna grupu koja }e u roku deset dana ponuditi radnu verziju propisa kojim }e biti objedinjena pitanja penzija regulirana uredbama o povoljnijem penzionisanju. S. [e. - J. F.

Vanredna sjednica
Federalna Vlada ju~er je na nenajavljenoj vanrednoj sjednici u Sarajevu dala saglasnost na odluku da koeficijent za isplatu aprilskih starosnih, invalidskih i porodi~nih penzija bude pove}an sa 1,65 na 1,73. Radi se o prvom pove}anju penzija u FBiH u zadnje dvije i po godine. Vlada je na toj sjednici razmatrala i prihvatila informaciju federalnog Zavoda PIO o opravdanosti pove}anja penzija u 2011, saop}eno je iz ureda za informiranje Vlade FBiH. Ina~e, ovaj materijal bio je pripremljen za redovnusjednicuVladekoja je otkazana u ~etvrtak. Zavod PIO zatra`io je od Vlade da se o~ituje o pove}anju isplatnog koefici-

V I J E S T I

Prvomajske ~estitke

Vrijeme za promjene
Predsjedavaju}i Predsjedni{tva BiH Neboj{a Radmanovi} uputio je ~estitku povodom 1. maja, Me|unarodnog praznika rada. “Svim radnicima u javnim i privatnim preduze}ima, predstavnicima samostalnih, nezavisnih, granskih i strukovnih sindikata i svim gra|anima BiH, ~estitam ovaj velikipraznik, sa `eljom da ga provedu u miru, zdravlju i prazni~nom raspolo`enju. Najve}u cijenu globalne ekonomske krize u svijetu i BiH platili su radnici koji su ostali bez posla, radnih mjesta, pla}a, ponegdje i radnihprava i drugihsocijalnihpogodnosti koje donosi radni anga`man. Zbog svega toga, obaveza svih predstavnika izvr{ne vlasti, na svim nivoima jest da u~ine sve da bi se negativne posljedice ove krize smanjile i ubla`ile“ ka`e Radmanovi}. , Savez samostalnih sindikata BiH svim radnicima, ~lanovimasindikata i gra|anima BiH uputio je prvomajsku~estitku. “Ovajpraznikoduvijek je bio simbolborbe za radni~ka prava i izrazradni~kesolidarnosti. Na`alost, svjedoci smo da }e ove godine mnoge na{e kolege, prijatelji i gra|ani BiH najve}iradni~ki praznik do~ekati bez posla i u te{koj mate-

rijalnojsituaciji. Stoga je na{azada}a da nastavimosvakodnevnoulagatimaksimalnenapore kako bismo promijenili takvo stanje i osiguraliboljubudu}nost za sve nas” ka`e se , u ~estitki. ^estitku je uputio i premijerFBiHNermin Nik{i} u ime Vlade FBiH i svoje ime. “Znam da je vrijeme u kojem proslavljamo ovogodi{nji praznik rada te{ko, ali sam siguran i da je ovo vrijemezna~ajnihpromjena, u kojem}emo, zajednodjeluju}i, krenutiputem oporavka“ isti~e Nik{i}. , ^estitke su uputili i ~elnici Kantona Sarajevo, predsjedavaju}a Skup{tine Kantona Mirjana Mali}, dopredsjedavaju}i Ivan Brigi} i Kemal Ademovi}, premijer Fikret Musi} i poslanici u Skup{tini i ministri u Vladi KS-a.

OSLOBO\ENJE ponedjeljak, 1. i 2. maj 2011. godine subota, 30. april/nedjelja,

U @I@I
Milorad Dodik

3

Miroslav Laj~ak u Banjoj Luci

Evropa se ne boji

referenduma
Bojimo se za vas jer `elimo da Bosna i Hercegovina ide ka Evropskoj uniji, podvukao je Laj~ak, napominju}i da u ovom slu~aju referendum nije puko izja{njavanje gra|ana
Direktor za Evropu i centralnu Aziju u Zajedni~koj slu`bi vanjskih poslova Evropske unije Miroslav Laj~ak, nakon Sarajeva, i u Banjoj Luci iznio je stavove me|unarodne zajednice o pitanju referenduma u RS-u o Sudu i Tu`ila{tvu BiH. S predsjednikom RS-a Miloradom Dodikom o tome je imao “jedan duboki razgovor“, ~ije detalje nije `elio da iznosi u javnost. „Vidim da je `elja da se rje{avaju pitanja funkcionalnosti nekih dr`avnih institucija i o tome mo`e da se vodi razgovor, ali ne pod ultimatumima i pod pritiskom“, dodao je Laj~ak.

Skup{tina nije lova~ko dru{tvo

Inzko odlu~uje
Istakao je da u ovom slu~aju re fe ren dum ni je tek pu ko izja{njavanje gra|a, te podvukao da je jedna stvar referendum kao in stru ment ko ji je de mo krat ski, a dru ga stvar konkretno pitanje i onda pravne posljedice koje proizvodi. „Evropa se ne boji referenduma, ali se bojimo za vas jer `elimo da BiH ide ka Evropskoj uniji“, podvukao je Laj~ak. Odluku kako }e me|unarodna zajednica reagirati na refe ren dum, do dao je Laj~ak, donijet }e visoki predstavnik. „Konflikti nikome nisu potrebni“, naveo je i dodao da ne

Konflikti nikome nisu potrebni

mi sli da ne ko u me|una ro dnoj po li ti ci „u`iva“ u uvo|enju sankcija, ali kada se one uvode, to je rezultat onoga {to ih je izazvalo. „Sankcije su neminovno zlo i ima ne{to {to ih je izazvalo. EU `eli da ima mo di ja log i par tner ski odnos i gledamo u budu}nost. To je njena primarna filozofija“, dodao je Laj~ak. Os vr}u}i se na pro ble me oko formiranja vlasti u BiH, Laj~ak je i u Banjoj Luci skrenuo pa`nju da BiH ne mo`e da napreduje bez dr`avne vlade i parlamenta te da se o~ekuje vi-

{e `elje politi~ara da provedu taj proces. „Izgleda da trenutno mnogima odgovara sada{nja situacija, ali ona ne odgovara BiH“, ponovio je Laj~ak stav koji je iznio i nakon razgovora u Sarajevu, dodaju}i i da je s pred sje dni kom RS-a i SNSD-a tako|er razgovarao u prav cu mo gu}eg for mi ra nja Vije}a ministara.

Nakon susreta s Laj~akom, u odvojenom obra}anju novinarima Dodik je i dalje ostao ~vrst u stavu da }e referendum u RS-u biti proveden. „RS }e imati svoj odgovor ukoliko me|unarodna zajednica bude uvela odre|ene sankcije zbog najavljenog odr`avanja referenduma“ rekao je Dodik, ali nije `elio da , precizira kakvi su to mogu}i odgovori. „Prijetnja je uvijek znak nemo}i, da li pred argumentima koje mi iznosimo, i u koje vjerujemo ili znaka arogancije zato {to je neko mo}an i jak. Ali, ukoliko budu neke sankcije prema meni, o tome nisam zadu`en da mislim. Ovdje provodim Ustav i volju gra|ana i mogu da ka`em da ne}u dozvoliti da se uradi ne{to na {tetu RS-a“, rekao je Dodik. Predsjednik RS-a je kao neozbiljnu mogu}nost ocijenio stav iz OHR-a da bi Narodna skup{tina RS-a trebalo da povu~e odluku o raspisivanju referenduma. „Skup{tina RS-a nije lova~ko udru`enje pa da se tako prema njoj odnosi, ve}, ukoliko `eli da se ta odluka povu~e, Valentin Inzko treba da zatra`i da se sazove sjednica Skup{tine i na njoj iznese svoje stavove nakon ~ega bi Parlament mogao da donese odluku o daljim aktivnostima“, dodao je Dodik. Kada je u pitanju formiranje vlasti na nivou BiH, Dodik je kategori~ki odbacio inicijativu prema kojoj bi vlast formirali predstavnici parlamentarne ve}ine iz RS-a i Federacije BiH. Ponovio je da je za RS prihvatljiva samo ona vlast koju bi ~inile po dvije najja~e partije iz reda sva tri naroda. „Iznena|en sam da je toga mnogo manje kod politi~kih lidera s kojim sam se susreo nego {to sam o~ekivao“, rekao je Laj~ak, ali opet odbio da poka`e prstom u te koji nemaju te `elje. Me|una ro dna za je dni ca ne mo`e, dodao je, biti vi{e zabrinuta od bh. politi~ara {to na{a zemlja nema novu vladu, a od nje se o~ekuje da ide naprijed, te da bude u stanju da do kraja godine podnese aplikaciju za kandidaturu i uvjeti koji se za to moraju ispuniti su jasni.
Gordana KATANA

Iznena|en i tajanstven
O~ekivao je, ka`e, da }e, kada do|e u zemlju koja sedam mjeseci nema vladu, nai}i na vi{e te`nje ka tome.

@eljko Kom{i}

Valentin Inzko

Moon o referendumu

Milorad Bara{in

Beatifikacija pape Ivana Pavla II
^lanPredsjedni{tva BiH @eljkoKom{i}predvodit}e delegaciju BiH na ceremonijibeatifikacije pape Ivana Pavla II u Vatikanu 1. i 2. maja. Prvogdanasve~aneceremonijebeatifikacije bit }e odr`ana proslava beatifikacije, misa na TrgusvetogPetra, koju}e predvoditipapaBenedikt XVI, dok }e drugogdanasvetumisuzahvalnicupredvoditipapindr`avni sekretar, kardinal Tarcisio Bertone. Kom{i} }e se tim povodima, zajedno s velikim brojem{efovadr`ava, susresti s papomBenediktom XVI i dr`avnimsekretaromkardinalom TarcisiomBertoneom. Tako|er, posjetit}e neke crkvene ustanove u Rimu.

Sprije~i}u referendum
Visokipredstavnikme|unarodnezajednice u BiH Valentin Inzko izjavio je u petak da }e poduzetikorake da sprije~iSrbe da odr`e referendum o legalnostiSudai Tu`ila{tvaBiH. “Postoje dvije mogu}nosti - ili }e RS ukinuti glasanje ili }e to u~initi me|unarodna zajednica“ rekao je Inzko za Reuters. Inzko je , u telefonskom intervjuu ocijenio i da je odluka zemalja EU, donesena u martu, da “separatistima u Bosni“ zaprijetisankcijama kao {to su zamrzavanjeimovine i zabranaputovanja, bila korak u dobrom pravcu. “Mogao bi do}i trenutak kada }e (uvo|enje sankcija) biti neophodno“ upozorio je Inzko. ,

Neodgovorna i lo{a odluka
Ameri~ki ambasador u BiH Patrick Moon boravio je u petak u Trebinju. Tom prilikom je naglasio da me|unarodna zajednica ne vr{i pritisak na demokratska prava naroda kada je rije~ o referendumu u RSu, ve} daje podr{ku demokratskom procesu BiH. On je rekao da je saglasan sa stavom EU koji je iznio izvr{ni direktor za Evropu i centralnu Aziju u Zajedni~koj slu`bi inostranih poslova EU Miroslav Laj~ak, navode}i da je referendumu u RSu korak u lo{em pravcu i da je ta odluka neodgovorna i lo{a, jer ne rje{ava nijedno pitanje u BiH, a otvara nova.

Ne ulazim u politi~ke igre
Glavni tu`ilac BiH Milorad Bara{in rekao je u petak, povodom raspisivanja referenduma u RS-u o radu Suda i Tu`ila{tva BiH, da on ne treba da ulazi u ‘’politi~ke igre’’. Bara{in je istakao da je njegova du`nost da podnese izvje{taj o radu Visokom sudskom i tu`ila~kom vije}u BiH na kraju svake godine. ‘’Tu`ila{tvo podnosi informacije o radu zna se kome, a tu`ioci u politi~ke igre ne treba da ulaze, niti da ih komentari{u’’, rekao je Bara{in. Narodna skup{tina RS-a usvojila je odluku o raspisivanju referenduma o Sudu i Tu`ila{tvu Bosne i Hercegovine.

4

DOGA\AJI

subota, 30. april/nedjelja, ponedjeljak, 1. i 2. maj 2011. godine

OSLOBO\ENJE

Konferencija okupila 150 u~esnika iz cijelog svijeta

IZJAVA DANA
Da nije bilo me|unarodne zajednice, pitanje je {to bi i da li bi uop}e i{ta bilo i da li bi od Bosne i Hercegovine bilo i ovoliko koliko je od nje ostalo

Niko zasad nema prave odgovore

Foto: A. KAJMOVI]

Demokratija je izazov za BiH i EU
Milorad Pupovac,
predsjednik Samostalne demokratske srpske stranke u Hrvatskoj

Demokratija treba da se razvija i daje odgovore razli~itostima u na{em dru{tvu koje su vezane za jezik, generacije, gender
Dvodnevna nau~na konferencija "Uva`avanje razli~itosti: ljudska prava i izazovi pomirenja" zapo~ela je sa radom ju~er, u organizaciji Centra za interdisciplinarne postdiplomske studije Univerziteta u Sarajevu, Univerziteta u Bolonji i CEI mre`e. Konferencija je, prema rije~ima njezinog glavnog koordinatora Davora Marka, organizovana u povodu desete godi{njice postojanja regionalnog magistarskog programa "Demokratija i ljudska prava u jugoisto~noj Evropi" ERMA. ja treba da profunkcionira u budu}nosti, to je izazov za sve. Niko nema prave odgovore kako posti}i sve to i zbog toga je potreban ovakav nau~ni skup. To je izazov za BiH, ali i za Evropsku uniju, rekao je Bianchini. Ju~er je, uo~i otvaranja konferencije, predstavljena i inicijativa nekada{nje studentice CIPS-a Mevlide Rov~anin o osnivanju Mre`e organizacija civilnog dru{tva zemalja ~lanica Centralne evropske inicijative (CEI CSONet). Mre`a, prema njezinim rije~ima, okuplja 50 organizacija i udru`enja iz srednje i jugoisto~ne Evrope. - Ideja je da se osnuje mre`a koja }e povezati civilno dru{tvo i akademski nivo. Osnovni cilj je da se uspostavi mre`a organizacijacivilnogdru{tva u 18 zemalja ~lanica Centralne evropske inicijative, koja bi imala poseban karakter i na odre|en na~in krenula sa jednim novim pristupom rje{avanja problema u dru{tvu. Osnovne vrijednosti mre`e bile bi uspostava stalne komunikacije sa dr`avnom ili vladaju}om strukturom, uspostavljanje stalne komuniFoto: Senad GUBELI]

DOBAR

LO[
ZAVOD PIO

ZAO

Penzioneri u FBiH dobi}e penziju uve}anu za pet posto nakon prvomajskih praznika. Direktor Zavoda PIO Zijad Krnji} potvrdio je da je ve} dat nalog slu`bama da po~nu obra~un prema uve}anom koeficijentu. Odluku o pove}anju, na prijedlog federalnog Zavoda PIO, pripremilo je Ministarstvo rada i socijalne politike FBiH.

kacije sa akademskim krugovima, te uspostava stalne komunikacije sa "obi~nim" ~ovjekom, objasnila je Rov~anin. Osniva~ Centra za interdisciplinarne postdiplomske studije Univerziteta u Sarajevu, prof. Zdravko Grebo, podsjetio je da Centar ima pet kurseva, me|u kojima je i ERMA - kurs iz demokratije i ljudskih prava u JI Evropi.

Koncept demokratije
- Ideja je regionalno razvijanje svijesti, prakse, za{tite i promocije ljudskih prava, kazao je Grebo. Konferenciju je otvorio prof. dr. Hazim Ba{i}, prorektor za nau~noistra`iva~ki rad Univerziteta u Sarajevu, koji je, uz ostalo, kazao da koncept demokratije, kao dijalog me|u ljudima u kojem obrazovanje igra klju~nu ulogu, vodi ka ideji da je obrazovnom procesu potreban multikulturalni pristup kao i vjerovanje da je upravo to karakteristika demokratske debate. Konferenciji prisustvuje 150 u~esnika iz 30 zemalja svijeta.
J. F.

SULEJMAN TIHI]
Ekonomski razvoj Bosne i Hercegovine jedan je od osnovnih prioriteta Stranke demokratske akcije, naglasio je predsjednik SDA na sjednici Glavnog odbora. Tihi} o~ekuje investicije i otvaranje novih radnih mjesta, ali poziva i Vladu FBiH te vlade kantona da daju ja~u podr{ku bh. privredi.

Mre`a civilnog dru{tva
Profesor Stefano Bianchini sa Univerziteta u Bologni ju~er je istakao da su dru{tva u BiH, na prostoru biv{e Jugoslavije i jugoisto~ne Evrope, ali i zemljama ~lanicama Evropske unije danas slo`enija, pa je slo`enija i demokratija u njima, zbog ~ega je i uva`avanje razli~itosti od velike va`nosti. - Demokracija treba da se razvija i daje odgovore razli~itostima u na{em dru{tvu koje su vezane za jezik, generacije, gender... Kako demokraci-

HARIS PA[OVI]
U adaptaciji i re`iji Harisa Pa{ovi}a, Krle`ina “Evropa danas” do`ivjela je bh. premijeru u Sarajevu. Koprodukcijski projekat East West Centra i Slovenskog narodnog gledali{~a Maribor bio je doga|aj za pam}enje, kojem je u dvije uzastopne izvedbe u Zetri prisustvovalo nekoliko hiljada ljudi.

RIZVI] I PRELD@I]
Iako je Ko{arka{i savez Slovenije dozvolio na{em savezu da razgovara o nastupu Hasana Rizvi}a i Emira Preld`i}a za reprezentaciju BiH, njih dvojicu, najvjerovatnije, ne}emo vidjeti u bh. dresu. Selektoru Sabitu Had`i}u preostaje da se okrene ko{arka{ima koji nemaju dileme pod ~ijom dr`avnom zastavom `ele igrati.

VIJEST U OBJEKTIVU Dan trgovaca
Sindikat radnika trgovine BiH u petak je prvi put obilje`io svoj dan pod motom Dostojanstvo za bh. trgovce. Prigodnim performansom u SarajevuispredDoma sindikata BiH te odr`avanjem pro{irenesjednicekojoj su prisustvovali sindikalni povjerenici, socijalni partneri i drugi gosti, sindikalisti ovog granskog sindikata `eljeli su skrenuti pa`nju javnosti i predstavnicima vlasti da trgovina kao va`an generator zapo{ljavanja, ali i ukupnog ekonomskog razvoja BiH, ne zauzima mjesto koje joj pripada.

VIJEST U

BROJU

tu`bi za naknadu nematerijalne {tete nastale od 1992. do 1996. stiglo je iz FBiH u Pravobranila{tvo RS-a.

2.328

OSLOBO\ENJE ponedjeljak, 1. i 2. maj 2011. godine subota, 30. april/nedjelja,

INTERVJU

5

Dr. Emir Suljagi}, ministar nauke i obrazovanja KS-a

Bez podjele djece na jednake i “jednakije”
Otvorene diskriminatorske prakse u {kolama RS-a i nekim dijelovima FBiH ne mogu biti prihvatljive u Sarajevu Da li su heroji ovog grada oni koji su ga odbranili u Dobrovolja~koj ili oni koji su mu uprljali obraz u Kazanima
Razgovarala: Jelena MILANOVI]

Instrukcija Ministarstva nauke i obrazovanja KS-a ocijenjena je u javnosti, pored ostalog, i dosad najboljim potezom novog saziva Vlade. U njoj je svim osnovnim i srednjim {kolama nalo`eno da ubudu}e u op{ti prosjek u~enika ne ulazi ocjena iz predmeta vjeronauka. Kao razlog odluke naveli ste da su dosad zakonske odredbe provo|ene selektivno?

Ana, Nikola i Mustafa
- Od uvo|enjavjeronauke u {kole, na{a djeca na vi{e od jednog nivoa nisu ravnopravna pred na{im zakonima. Mandat ovog ministarstva je da osigura dosljedno provo|enje zakona. ^lan 9. Okvirnog zakona o srednjem i osnovnom obrazovanju je i do sadaprimjenjivan, ali selektivno. Naime, prva tri stava tog zakona, koja se odnose na pravo djece da u skladu sa `eljama roditelja poha|aju vjeronauk, provo|ena su, dok je ~etvrti, po meni podjednakova`an, kojipropisuje da ona djeca koja ne poha|aju vjeronauku ne}e biti diskriminirana, naprosto prenebregavan. Dakle, ovo nijestvarvrijednosti, negoprovo|enja zakona i obaveze koju dr`ava ima prema svim svojim gra|anima- uklju~uju}i i djecu-da osigura jednakost pred zakonima. Siguran sam da ne postoji nijedna vjerska zajednica, crkva, politi~ka partija ili udru`enjegra|anakoja se zala`e za to da na{adjeca na temelju toga da li poha|aju vjeronauku ili ne, trebaju biti u druga~ijem polo`ajupredzakonom, podijeljeni na jednake i "jednakije", da citiram Orwella. Ova instrukcija ni na kakav na~in ne dovodi u pitanje vjerske slobode, vjeronauka je i dalje {kol-

ski predmet i dalje se ocjenjuje, ali se ne ra~una u op{tem prosjeku u~enika. Djeca koja ne poha|aju ove ~asove dosad su obi~no to vrijeme provodila po hodnicima ili ~ak na ulici? - Kao i cijeli niz drugihpromjena u obrazovanju,i uvo|enjevjeronauke je obavljeno bez bilo kakvih ozbiljnih priprema i sa zapanjuju}imnemarom i nebrigomprema onojna{ojdjecikojavjeronauku ne poha|aju, kao da su oni i njihoviroditeljigra|anidrugogreda. To je neodr`ivo. Ne sumnjam da je takvih manje od onih roditelja ~ija djeca

pravnosti, demokratije i zajedni~kog `ivota i u tom pogledu RS ne mo`e ponuditinijednupraksukojamo`e poslu`iti kao modelkoji se ovdjetreba ili mo`e primjenjivati. Uvjeren sam da na{ obrazovni sistem mora imati jasnije definirane ishode u~enja, ciljeve, vje{tine, znanja i vrijednosti s kojima `elimo da na{adjecaiza|u iz {kola, odnosnoprelaze sa jednognivoaobrazovanja na drugi i ovo je Ministarstvo ve} poduzelo neke va`ne korake u tom pravcu. Otvorene diskriminatorskepraksekoje se primjenjuju u RSu i nekim dijelovima Federacije BiH ne mogu biti prihvatljive u Sa-

DIVJAK JE IZABRAO Kakvu poruku odr`avanje ovog skupa {alje ljudima poput Jovana Divjaka, koji ne mo`e da se vrati ku}i zbog toga {to je napravio izbor i stao na pravu stranu
poha|aju vjeronauku, ali dok god postojijedantakavu~enik ili u~enica, dr`ava je du`na osigurati da na bilo koji na~in ne bude diskriminiran pred zakonom. Bio bih puno sretniji da dr`ava ima dovoljno novca da kao alternativuvjeronauci ponudinapredne~asoveengleskog jezika, njema~kog jezika, informacionihtehnologija i da}u sve od sebe da tako i bude, ali u ovomtrenutku drugo rje{enje nije mogu}e bez dodatnihtro{kova po poreskogobveznika, koji je ionako pod dovoljno velikim teretom. Va {a in stru kci ja pro tu ma~ena je i kao vid zabrane, pa se Sarajevo upore|uje sa {kolama u RS-u ili nekim kantonima FBiH gdje se vjeronauka i dalje ocjenjuje. Da li je problem samo u ra zli~itim za kon skim odredbama? - Mislim da Sarajevotrebastremiti da uspostavlja standarde ravnorajevu. Sarajevo sebi ne mo`e i ne smije priu{titi ono {to mogu [iroki Brijeg, Stolac, ^apljina, BanjaLuka ili Lakta{i. Ili ako bilo ko misli da tako treba, neka oni koji za to imaju mandatdonesuzakonkojim}emo Anu, Nikolu i Mustafu koji poha|aju vjeronauku proglasiti ravnopravnijim i va`nijim~lanovima na{eg dru{tva od Ane, Nikole i Mustafe koji ne poha|aju vjeronauku i ovo ministarstvo}e i to provoditi podjednako zdu{no kao i zakonsku odredbu da djeca koja ne poha|aju vjeronauku ne mogu biti diskriminirana pred zakonom. Pro{le godine gradska vlast u kojoj ste radili bila je protiv obilje`avanja 3. maja u Dobrovolja~koj. Godinukasnijegotovoniko ne spominje da je protivdolaska i obilje`avanja stradanja vojnika JNA u Dobrovolja~koj. Kako to komentirate i je li sve bio dio predizborne kampanje?

- O obilje`avanju Dobrovolja~ke mislimisto{to i pro{legodine: da je to nedopustivo. Vjerovao sam u to pro{le godine, vjerujem i ove i vjerova}u sve dok mi se ne predo~ineka pravosudno utvr|ena ~injenica o tome {to se zapravo zbilo u Dobrovolja~koj. Jedine ~injenice koje postoje jesu zapravo u nalazu tu`iteljstva Me|unarodnog suda za biv{uJugoslaviju da u onome{to se zbilo u Dobrovolja~koj nema elemenata krivi~nog djela. Iz moje perspektive, u Sarajevu je 2. i 3. maja1992. sprije~eno ono {to se desetak dana kasnije dogodilo u Bratuncu, ne{tomaloprijetoga u Zvorniku i Bijeljini, a onda i u Srebrenici 1995. i ne mogu pristati na to da se pod nevine `rtve podme}u do zubanaoru`ani i uniformisanivojnici koji su napadali na glavni grad me|unarodno priznate dr`ave.

Komesar za mitove
To nikakve veze sa ljudskim pravima nema, jer zahtjev za obilje`avanje Dobrovolja~ke ne dolazi od familija ili udru`enja familija onihkoji su tamoizgubili`ivote, nego od Vlade RS-a. Dakle, istaVlada kojavodiaktivnupolitikuporicanja zlo~ina nad nesrbima u dana{njem RS-u, Vlada koja ne dopu{ta logora{ima iz Omarske - a ~injenice o tome {ta se tamo dogodilo su utvr|ene na me|unarodnomsudu ~ijestandardeovda{njepravosu|e ne}edose}i za dvadesetgodina-da u|u u logor i sjete se svojihubijenih, dobija priliku da usred Sarajeva, u Dobrovolja~kojulici, proizvodinove mitove i novo Kosovo. I kad me ve} pitate, bilo bi mi istinski drago da svi koji imaju stav o tome treba li vjeronauka biti ura~unata u prosjekocjenaiznesu i ne{to{to bi li~ilo na makarizblizajasnodefinisanstav o obilje`avanjudoga|aja u Dobro-

volja~koj ulici. Jeste li, onda, protivobilje`avanja stradanja vojnika JNA u Dobrovolja~koj? - Jesam, naravno. I spreman sam za ovo {to ka`em podnijeti sve posljedice. Mislim da Sarajevo treba da se zapitakakav jegrad ako nije mogu}e odr`ati gay-paradu, ali jeste paradu~etni{tva. Jer, da ponovim, na ~elu te kolone od tri stotine ljudi ne}e biti niko od familija onih ljudikoji su moglibitiubijeniizvan borbe u Dobrovolja~koj ulici, nego Sta{a Ko{arac, komesar Milorada Dodika za nogomet i proizvodnju mitova. Drugo, Sarajevo kona~no ima priliku da odlu~i: da li su heroji ovog grada oni koji su ga odbranili u Dobrovolja~koj ili oni koji su mu uprljali obraz u Kazanima? U Vladi ~iji sam i ja ~lan sjedi i zapovjednikPrvogkorpusaArmijeRBiH i ne bih imao obraza sjesti pored njega na sljede}ojsjedniciVlade da ovo ne ka`em. Da ne govorimo o tome kakvu poruku odr`avanje ovog skupa {alje ljudima poput Jovana Divjaka, koji ne mo`e da se vratiku}i zbogtoga{to je napravioizbor i stao na pravu stranu u jednom od najva`nijih trenutaka u historiji ovog grada i ove zemlje.

TAKORE]I... SARADNJA
Federalni ministar zdravstva Rusmir Mesihovi} razgovarao je s predstavnicima [vedskog medicinskog programa za BiH i Me|unarodne organizacije za migracije (IOM), i tom prilikom je dogovoren nastavak saradnje u oblasti dje~ije kardiohirurgije i u naredne ~etiri godine. Projekt podrazumijeva programe edukacije bh. medicinskih timova u [vedskoj i Sarajevu, te dolaske {vedskog medicinskog tima koji }e u saradnji s doma}im ljekarima obavljati pedijatrijske kardiohirur{ke intervencije u KCUS-u.

6

DOGA\AJI

subota, 30. april/nedjelja, ponedjeljak, 1. i 2. maj 2011. godine

OSLOBO\ENJE

VIJESTI

WikiLeaks: Guantanamo files (3)

Jemensko-saudijske veze
Dosjei zatvorenika u Guantanamu otkrivaju do sada malo poznate primjere osoba koje su se borile u ratu u BiH a potom su, prema Pentagonovim analiti~arima, tragom veza uspostavljenih u BiH, bile anga`irane u razli~itim mre`ama podr{ke za globalni d`ihad. Kao takav primjer izdvajaju se jemenskosaudijske veze.

Slu~aj al`irske {estorke dobio je i svoju WikiLeaks varijantu: na ovoj stranici - me|u dokumentima Pentagona o zatvorenicima Guantanama - objavljeni su i dokumenti Al`iraca deportiranih iz BiH. Najzanimljivije detalje donosimo u nekoliko nastavaka
kova i RPG-a a potom je 11 mjeseci proveo u borbi. Zatvorenik je tako|e bio blisko povezan sa napada~ima na ameri~ki brod USS Cole, uklju~uju}i i napada~e na ovaj brod s kojima se borio u Bosni (Hassan alKhamri i Abu Muslim al-Adani). Potom je oti{ao u Afganistan, gdje je postao jedan od brojnih bin Ladenovih tjelohranitelja. U grupi Osaminih tjelohranitelja je i uhap{en i preba~en u Guantanamo.

Bh. u~enici i profesori s Clinton
Ameri~ka dr`avna sekretarka Hillary Clinton sastala se u Washingtonu s vi{e od 20 u~enika i profesora iz BiH, u~esnicima Programa za mlade lidere Ministarstva vanjskih poslova SAD-a. Tokom susreta, Clinton je istakla posve}enost SAD-a ljudima u BiH i govorila o va`noj ulozi koju mladi ljudi imaju u modeliranju budu}nosti vlastite dr`ave. Osim susreta s Clinton, sedmodnevni boravak u Washingtonu uklju~ivao je i programe s ameri~kim srednjo{kolcima i posjete nacionalnim obilje`jima SAD-a, te posjetu zgradi ameri~kog Kongresa. Do sada je 240 u~enika i profesora iz cijele BiH u~estvovalo u ovomprogramu, saop}eno je iz Ambasade SAD-a u BiH.

Mud`ahedini iz @eljeznog polja
Abdu Al Sharqawi je stigao u BiH u februaru 1995, pro{ao obuku u trajanju od 40 dana i priklju~io se mud`ahedinima. Prije dolaska u BiH, poha|ao je vjerske kurseve koje je organizovao jedan od vode}ih jemenskih {ejhova tog doba na Dmaj institutu. U Bosni se izgleda borio u Zubejrovoj grupi u @eljeznom polju. U njegovom dosjeu se navodi da je u BiH i Afganistanu bio blizak sa Zubayirom al Hailijem. U Bosni je upoznao i Adnana el-Shukrijummaha, aka Jaffar alTayyar. Potom se s njim susretao i u Saudijskoj Arabiji, Pakistanu i Afganistanu. Bio je povezan i sa nekoliko dr`avljana Jemena koji su bili umije{ani u teroristi~ki napad na ameri~ki ratni brod USS Cole u oktobru 2000. Zatvorenik je izjavio da je bio u Bosni sa osu|enim napada~em na ovaj brod (Jamal Muhammad Ahmad Ali al-Badawi) i da je ostao s njim u kontaktu poslije rata u BiH.

Ideolo{ki putevi
Dosjei: Abdu Ali Sharqaw Abdullah Alamatrafi

Generalni {trajk nastavnika 5. maja
Koordinacioni odbor Sindikata osnovnog i srednjeg obrazovanja SBK-a u petak je na sastanku u Travniku potvrdio ranije donesenu odluku o stupanju u generalni {trajk 5. maja. [trajk }e biti organizovan u svim osnovnim i srednjim {kolama Kantona, sa po~etkom u devet sati, potvrdio je za Srnu potpredsjednik Glavnog odbora Sindikata obrazovanja FBiH Abdulah Serezlija. Serezlija je rekao da je glavni razlog generalnog {trajka diskriminatorski prijedlog bud`eta za ovu godinu koji je usvojila kantonalna Skup{tina, a u kojem prosvjetni radnici nisu ravnopravni sa ostalim korisnicima bud`eta. On je naglasio da {trajk ne}e biti prekinut sve dok ne bude postignuta ravnopravnost.

Abdullah Alamatrafi je bio lokalni direktor Visokog komiteta Saudijske Arabije za pomo} muslimanima u BiH od 1993. do 1997. godine. Prethodno je bio u Afganistanu, gdje se u Jalabadu sreo sa osniva~ima Al-Kaide, me|u kojima su bili i Osama bin Laden, Abu Hafs alMasri, Anas al-Libi, Hamza alGhamdi, Saif al-Adel and Abu Zubayr al Haili. Po prvi put se upravo u njegovomPentagonovom dosjeu, kojeg je objavio Wikileaks, navodi klasifikacija za VSK prema tabeli ameri~kog ministarstva odbrane. VSK je ozna~en kao prioritet 2B TSE, {to je zna~ilo da ta organizacija ima raspolo`iva sredstva i u poziciji je da osigura finansijsku podr{ku za teroristi~ke organi-

zacije koje `ele da napadnu ameri~ke ciljeve ili pru`e podr{ku teroristi~kim grupama. Do sada nije bilo poznato da ameri~ka vlada na ovaj na~in klasificira humanitarnu organizaciju koja je imala veliki zna~aj i sna`nu saradnju sa vlastima i Islamskom zajednicom u BiH. Na ranijem su|enju u SAD-u, pravni zastupnici VSK-a su uspjeli da odbace optu`be za podr{ku terorizmu, koje su izricali zastupnici porodica-`rtava teroristi~kih napada od 11. septembra. Mohamed Abu Ghanim je odmah nakon zavr{etka srednje {kole otputovao u BiH, kako bi se krajem 1994. pridru`io d`ihadu. Mjesec dana je obu~avan za kori{tenjekala{nji-

Pentagonovi analiti~ari su identifikovali i druge grupe mud`ahedina iz BiH, kao {to je tuniska, sjevernoafri~ka grupa. Tako se u personalnom dosjeu navodi da je Rida Saleh alYazidi bio vo|a Tuni{ke borbene grupe (TCG) i veteran d`ihada u Bosni, sa ekstenzivnim vezama sa brojnim ekstremisti~kim grupama. Navodno je imao brojne veze sa vi{im vo|ama Al-Kaide, uklju~uju}i i bin Ladena. Uhap{en je u Afganistanu u istoj grupi od 30 bin Ladenovih tjelohranitelja, kao i Abu Ghanim. Fajlovi iz Guantanamadaju i podukukamovodi priklju~enje ekstremisti~kim ideologijama, bez obzira na po~etni motiv pravedne borbe za odbranu naroda koji je pre`ivio genocid.
Esad HE]IMOVI]

Brezanski komorati jedva ~ekaju Praznik rada

Nema za janjetinu, dobri i }evapi
Dvije glavne teme o kojima 1.236 rudara iz Breze pri~a ovih dana su: Kako }e proslaviti 1. maj i da li }e i kada biti regres
Nakon {to je postignut dogovor sa Elektroprivredom BiH kojim su priznali trima rudnicima srednje Bosne ugalj lo{ijeg kvaliteta koji su isporu~ili Termoelektrani Kakanj, te je tako uve}ana vrijednost isplate, {to }e u kona~nici donijeti i pove}anje plate, komorati su se posvetili poslu i nekim drugim ljep{im stvarima od razmi{ljanja o {trajku. Dvije glavne teme o kojima 1.236 rudara iz Breze pri~a ovih dana su: Kako }e proslaviti 1. maj, Praznik rada i da li }e i kada biti regres, te ho}e li biti uve}an. "logistike"za izlet u prirodi sa familijama, ali i vi{ka, ako zatreba da ugoste one poznate i nepoznatekojibudunailazili. Sada je to malo druga~ije. Ekonomska situacija, ili u kona~nici primanja komorata vi{e ne dozvoljavaju kod ve}inenjihnekipretjerani rahatluk, posebno ne oko nabavke `eljene koli~ine mesa i raznoraznih pi}a za praznik. Ali, uvijek}e se ne{tona}i za ovu posebnu priliku. "Ne}u raditi za 1. maj. Svake godine idem s mu`em, sa porodicom, na{im prijateljima na izlet. To je na{a tradicija", kazala nam je Zurijeta Zaimovi}, koju smo zatekli izme|u dva posla - izdavanja eksploziva i silaska u jamu gdje je nadzornik. Objasnila je: "Radim od 1984. godine na izdavanjueksploziva, kad zavr{im imam troje-~etve-

Seminari o NATO-u
S ciljem boljeg upoznavanja javnosti s NATO-om i njegovom ulogom na Balkanu, te prednostima koje sa sobom nosi, [tab NATO-a Sarajevo, Ambasada Norve{ke u BiH i Ministarstvo vanjskih poslova BiH organizovali su 27, 28. i 29. aprila u Brodu, Derventi i Doboju tri seminara pod nazivom Pro{lost, sada{njost i budu}nost NATO-a. O ovoj temi govorili su Jan Bratu, ambasador Norve{ke u BiH, ambasador Fuad [abeta, {ef Odjeljenja za mir i sigurnost MVP-a, te brigadir John Olsen, zamjenik komandanta i na~elnik Savjetodavnog tima NATO-a pri [tabu Sarajevo. Seminarima su prisustvovali predstavnici lokalnih vlasti, politi~kih stranaka, poslovnih subjekata, te predstavnici NVO-a i udru`enja.

Zurijeta Zaimovi}: Tradiciju treba po{tovati

E{ref Muratovi}: Nije kao nekad, ali...

ro kolega s kojim idem u jamu i budem tamo do kraja smjene. Radim kao nadzornik. Sada, evo, ~ekam da natovare gra|u i onda }emo opet u jamu."

Bi}e ne{to
Jusufa Sal~inovi}a, koji je tovariometalneelemente za jamske prostorije u voz, upitali smo da li }e slaviti 1. maj. Njegov odgovor je bio:"Zakla}e se janje, ako Bog da. Za mene je 1. maj praznik rada koji slavimo od kadaznamo za sebe. Moramo ga cijenitipo{to smo radnici, ruda-

Nekad bilo
Nekada su rudari, uostalom, kao i ostali gra|ani na{e zemlje, ovaj praznik do~ekivali u lagodnijojatmosferi, sa dovoljno

ri. Mora se ne{to na}i, to je obavezno. Ove godine bi}e janje." E{ref Muratovi} radi godinama vani na preradi uglja tzv. separaciji. Prvi maj danas i u pro{lo vrijeme, veli, razlikuje se, jer situacija je takva da se ne mo`e vi{e priu{titi onako kao nekad prije "da se ba{ pravo sjedne i proslavi". "Za janjene}ebitipara, kao ni prethodnih nekoliko godina, ali ako ni{ta, na}i }e se koja kila }evapa za ro{tilja. To se mo`e uvijek", objasnio je Muratovi}.
M. DAJI]

OSLOBO\ENJE ponedjeljak, 1. i 2. maj 2011. godine subota, 30. april/nedjelja,

DOGA\AJI

7

Pro~itana optu`nica protiv Veselina Vlahovi}a

VIJESTI

[ok u sudnici
Optu`nica je velikim dijelom izmi{ljena ili su mi montirani svjedoci. Ja ta krivi~na djela nisam po~inio, kazao Vlahovi}
Nakon {to je ju~e pred Sudskim vije}em Suda BiH tu`ilac Behaija Krnji} zavr{io ~itanje optu`nice o 40 ratnih zlo~ina Veselina Vlahovi}a Batka, predsjednik Vije}a Zoran Bo`i} je, da bi se tu`ilac malo odmorio, dao pauzu. Zbog onoga {to su ~uli, predah je bio potreban svima u sudnici 4, samo ne optu`enom ratnom zlo~incu Veselinu Vlahovi}u Batku. Jer, nakon {to je Krnji} predo~io i preostale zlo~ine za koje tereti Vlahovi}a, a koje je ovaj po~inio 1992. u sarajevskim naseljima Kova~i}i, Vraca i Grbavica, optu`eni je rekao da je razumio optu`nicu, te dodao: „Optu`nica je velikim dijelom izmi{ljena ili su mi montirani svjedoci. Ja ta krivi~na djela nisam po~inio“ .

Behaija Krnji} je, zamoljen da izdvojinekiVlahovi}evzlo~in, rekao da su to - silovanja. Ju~e su svi u sudnici znali za{to taj izbor. Jer, kao da su dolazile iz pakla, pri~e o silovanju `ene u visokoj trudno}i, kojoj je prethodno istrgnuto dijete, a sve se de{avalo pred njenim premla}enim suprugom. Ili nekoliko silovanja majki i k}erki, nad kojima su se istovremeno i`ivljavali Vlahovi} i njegova pratnja. Ili slu~aj `ene, koju je Vlahovi}ev saborac silovao, dok se Vlahovi} i`ivljavao nad njenim mu`em, koji }e kasnije podle}i od povreda no`em... Ina~e, su|enje }e biti nastavljeno 9. maja, svjedo~enjem Vlahovi}evih `rtava.

Brutalna silovanja

HDZ 1990 TK-a protiv Ljubi}a
Svi ~lanovi HDZ-a 1990 Tuzlanskog kantona i zvani~nosu zamrznuli~lanstvo u ovoj stranci, s obrazlo`enjem da ih strana~korukovodstvodiskriminira, te da ne `ele slijediti politiku predsjednika Bo`e Ljubi}a, koji je, isti~u, stranku pretvorio u filijalu HDZ-a BiH. Kap koja je prelila ~a{u bilo je nepozivanje predstavnika HDZ-a 1990 Soli na Hrvatski narodni sabor, odr`an prije nekoliko dana. Smatraju da je strana~ko rukovodstvo, postizbornim partnerstvom sa HDZ-om BiH, prevarilo~lanstvo. Nagla{eno je da Tuzlaci ne `ele pratiti politi~ku borbu dva HDZ-a, jer nijeopravdana, posebno u Tuzlanskomkantonu, gdje su Hrvatimanjinskinarod. Odluku su, saznajemo, podr`ali svi ~lanovi, grupisani u ~etiriop}inskeorganizacije, a mnogi su najavili prelazak u druge stranke, prije svega u HSP. A. [e.

Vlahovi}ev advokat tra`io poja~anje

Najobimniji proces
Njegov advokat Radivoje Lazarevi} se pridru`io ovim ocjenama i iznova insistirao na tome da Vlahovi}u Sud plati jo{ jednog advokata, obrazlo`iv{i: „I prva tu`io~eva re~enica je bila da je to dosad najobimniji proces u Odjelu za ratne zlo~ine“ Sudija je od. govorio: “Bude li te{ko}a, jo{ jednom }emo razmotriti zahtjev da Sud pla}a i drugog advokata...“ A da }e ovo biti ne samo dugo, slo`eno nego i vrlo potresno su|enje „gospodaru

`ivota i smrti“ ju~e je pokaza, la i op}a zaprepa{tenost novinara nad navodima iz optu`nice. Vlahovi} (1969), koji je ju~e objasnio da je bio o`enjen, ali vi{e nije (prvi put je rekao da nije nikad bio o`enjen), ni na svoj 23. ro|endan 1992. nije mirovao. Na taj je dan u smrt odveo D`emala i Azru Golo{ i [erifa i Nad`iju Koristovi}. U pret ho dnom mje se cu, iz Splitske je, ne sam, u smrt odveo tro~lanu porodicu Kre{i}, Miljenka i Melitu te njihovu k}erku Manuelu, kao i njihovog najbli`eg kom{iju Kemala Sulji}a, o kojem se do danas ni{ta ne zna. Kre{i}i su

na|eni u grobnici, a njihovu k}erku Vlahovi} je prvo dr`ao nekoliko dana u jednom stanu, a dok je izlazio, vezivao ju je lancima, da bi je ubio na Zlati{tu.

D`emper ti ne}e trebati
Lanac je bio preventiva da se ne bi desilo kao u slu~aju umorstva Otilije Balvanovi} i njenih sinova Emira i Amira, (za ovo ubistvo je optu`en i Sa{a Bari}anin), dok su S1 i S2 do`ivjele razna mu~enja i maltretiranja. No, jedna od njih je uspjela sko~iti kroz prozor, nakon ~ega je pretrpjela te{ke povrede. U junu je Vlahovi}, i tada nije bio sam, u smrt odveo i Hu-

sniju ^erimagi}a i Gorana ^engi}a, koji je starog kom{iju htio za{tititi. Vlahovi} je optu`en i za smrt {estogodi{nje Azre Pecar i njene nane Di{e. Tih dana u golf bijele boje natjerao je, i odveo ga do grobnice, i @elimira Kne`evi}a te Muharema \onli}a..., a dan kasnije je li{io `ivota kom{ije iz Lenjinove, Fadila Pori~anina, Sulejmana Halilovi}a, oca i sina Antoli}e, Josipa i @eljka. Ubio je i Harisa Muderizovi}a. Kada ga je poveo, mladi} je htio uzeti d`emper. Ne}e ti trebati, rekao mu je zlo~inac, koji je ju~e bio u teget d`emperu i dok su mu ponovo stavljali lisice, ~ak se i bezbri`no osmjehivao. E. K.

Novo su|enje Milanovi}u
Postupaju}i po `albi Kantonalnog tu`ila{tva Sarajevo, Vrhovni sud FBiH ukinuo je prvostepenupresuduKantonalnog suda Sarajevo kojom je Mladen Milanovi} oslobo|en optu`be da je vr{e}i du`noststra`ara u logoruBunker u Semizovcu po~inio krivi~no djelo ratni zlo~in protiv stanovni{tva. Istim rje{enjem odre|eno je odr`avanje pretresa pred Vrhovnim sudom FBiH, nakon ~ega }e ovaj sud donijeti kona~nu odluku.

Ekshumacije u Podrinju

Dan kakanjskih {ehida

Na ~ekanju vi{e od 180 zahtjeva
Lokalitet u Adama je pripremljen za iskopavanje, a ekshumacije bi trebale po~eti za nekoliko dana
Predstavnici Instituta za nestale osobe Bosne i Hercegovine prije nekoliko dana su dr`avnom Tu`ila{tvu uputili zahtjev, u kojem se tra`i zakazivanje termina ekshumacija iz grobnice u Adama kod Srebrenice.
Osna`iti podr{ku i pomo} porodicama {ehida i poginulih boraca

Da se ne zaboravi
Od dr`avnog Tu`ila{tva se tra`i zakazivanje termina

Fikret Plevljak naglasio da se ne smije zaboraviti patriotska borba za slobodu i nezavisnost BiH
Dan kakanjskih {ehida i poginulih boraca na vozu}kom rati{tu - 28. april obilje`en je u ~etvrtak u Popovoj Luci, op}ina Zavidovi}i. U prisustvu ~lanova porodica, saboraca i gra|ana, te ~lanova Vlade Zeni~ko-dobojskog kantona odana je po~ast {ehidima i poginulim borcima. U Zavidovi}ima, gradu pobratimu Kaknja, polo`eno je cvije}e na spomen-obilje`je u centru grada, a potom se kolona uputila do Kamenice, do lokaliteta Popova Luka, gdje je prije nekoliko godina izgra|eno veliko spomen-obilje`je. U Popovoj Luci prisutnima se, izme|u ostalih, obratio Fikret Plevljak, premijer ZDK-a, koji je naglasio da se ne smije zaboraviti patriotska borba za slobodu i nezavisnost Bosne i Hercegovine, te da }e se nastaviti i osna`iti podr{ka i pomo} porodicama {ehida i poginulih boraca i svim bora~kim kategorijama. Nakon obra}anja, polo`eno je cvije}e i pro~itana su imena kakanjskih {ehida i poginulih boraca vozu}kog rati{ta. Mi. D.

^eka se naredba
“Zahtjev je poslan pro{le sedmice, ~im su locirana tijela. Radi se o sedam `rtava koje su uko pa ne u crnim voj nim vre}ama. Ina~e, na tom lokalitetu je ranije eksploatisan {ljunak i pijesak. Najvjerovatnije se radi o `rtvama iz 1992. godine” , kazala nam je Lejla ^engi}, glasnogovornica Instituta za nestale osobe Bosne i Hercegovine, dodaju}i da Sud BiH jo{ nije

donio naredbu za ekshumacije. Kako nezvani~no saznajemo, lokalitet u Adama je pripremljen za iskopavanje, a ekshumacije bi trebale po~eti za nekoliko dana. Me|utim, pro {lo se dmi~ni zahtjev je samo jedan u nizu koji je upu}en Tu`ila{tvu Bosne i Hercegovine. Naime, prema rije~ima Lejle ^engi}, na ~ekanju je ~ak vi{e od 180 zahtjeva za ekshumacije. “Mislim da iz 2009. godine ima desetak zahtjeva, a iz 2010. godine oko stotinu. U ovoj godinu smo poslali preko 80 zahtjeva. A za{to se ne donose nare-

dbe, to mi ne znamo. To treba provjeriti tamo gdje su zahtjevi upu}eni” kazala nam je Lejla , ^engi}.

Zabrinutost
U Tu`ila{tvu Bosne i Hercegovine nam je re~eno da }e vi{e informacija o upu}enim zahtjevima imati nakon prvomajskih praznika. Ina~e, ~lanovi Savjetodavnog odbora Instituta za nestale osobe Bosne i Hercegovine, nedavno su u Tuzli izrazili zabrinu tost zbog ~inje ni ce da su mnogi zahtjevi za ekshumacijama jo{ na ~ekanju. S. K.

8

OGLASI

subota, 30. april/nedjelja, ponedjeljak, 1. i 2. maj 2011. godine

OSLOBO\ENJE

subota, 30. april/nedjelja, ponedjeljak, 1. i 2. maj 2011. godine

OSLOBO\ENJE

OGLASI

9

10

CRNA HRONIKA
Zbogsumnje da je nad H. \. iz Doboj-Jugaizvr{iorazbojni{tvo, policija je privela H. M. iz istog mjesta te nad njim izvr{ila krimobradu, saop}eno je iz MUP-a ZDK-a. Naime, napada~ je H. \. u Matuzi}ima pri{ao s le|a, rukom je uhvatio za kosu i sa vratajoj otrgnulo zlatni lan~i}, a iz uha nau{nicu. Potom je nekolikoputaudariorukama i nogama, te pobjegao. Napadnutoj `eni pomo} je ukazanau Domuzdravlja.

subota, 30. april/nedjelja, ponedjeljak, 1. i 2. maj 2011. godine

OSLOBO\ENJE

Napao prolaznicu i oteo joj nakit

Prijavljeni zbog posjedovanja oru`ja

Radnici CJB-a Trebinje dostavili su Okru`nom tu`ila{tvu u tom graduprijaveprotivdvijeosobezbog nedozvoljenog dr`anja oru`ja i municije. A.K. iz Bile}eprijavljen je jer je u ku}i i pomo}nim prostorijama koje koristi dr`ao ru~nu bombu i okvir za automatsku pu{ku sa 13 metaka, dok je policija u objektima njegovogsugra|aninaprona{la, izme|u ostalog, automatskupu{ku i devetokvira za municiju.

Banja Luka

Istraga

Oplja~kao i Raiffeisen banBanjalu~anina Milana ku Protiv
Relji}a, koji se trenutno nalazi u pritvoru KPZ-a Tunjice zbog razbojni{tva u Komercijalnoj banci, pripadnici CJB-a Banja Luka podnijeli su izvje{taj i zbograzbojni{tva koje je po~inio pro{le godine nad radnicima Raiffeisen banke u Ulici Put srpskih branilaca u Banjoj Luci. Tako je intenzivnim radom Sektora krim-policije CJBa Banja Luka rasvijetljeno i krivi~nodjelopo~injeno6. jula2010. kada su ~etirimaskiraneosobe, uz prijetnju upotrebe vatrenog oru`ja, otele oko 33.000 KM. Policija je u ~etvrtak protiv Relji}a tu`ila{tvu podnijela izvje{taj u kojem se navodi da postoji sumnja da je on sa jo{ dvije maskirane osobe, u{ao u prostorije Raiffeisen banke, nakon ~ega su razoru`ali radnike obezbje|enja, od uposlenika oteli novac, te pobjegli u audiju A8, u kojem ih je ~ekao ~etvrti izvr{ilac. Protiv Relji}a je podnesen i izvje{taj zbog sumnje da je 19. aprila po~inio razbojni{tvo u Komercijalnoj banci u Banjoj Luci, kada je odneseno oko milion KM.
D. P.

ranjavanja djevojke u sarajevskom naselju Dobrinja

Arnel Kurtaj
uhap{en i pritvoren
nekudjevojku i da se tu nalazi“ ka, zao je Mehovi}. U isto vrijeme kad i ]ati}, svog advokata Omara Mehmedba{i}a nazvao je i Arnel Kurtaj. Mehmedba{i} je pojasnio da se i njegov klijent prilikom ispitivanja u policiji branio {utnjom.

Nakon deset dana skrivanja, u petak ujutro pripadnici Tre}e sarajevske Policijske uprave uhapsili su 26-godi{njeg Arnela Kurtaja, osumnji~enog da je hicima iz pi{tolja, u sarajevskom naselju Dobrinja, ranio Lejlu Vladovi} (24). Kurtaj je uhap{en u stanu na Bulevaru Me{e Selimovi}a na broju 63 u kojem kao podstanarka `ivi @eljka ]orovi}.

Pored bjegunca Kurtaja, policija privela i Jasmina ]ati}a Bombu te Ramiza Hubijera, osumnji~ene za pomaganje

Pucao na Zemani}a
Za Kurtaja je tu`ila{tvo zatra`ilo odre|ivanje pritvora, {to je sutkinja za prethodni postupak Op}inskog suda u Sarajevu i prihvatila. Ina~e, on je zadr`an iza re{etaka zbog opasnosti od bijega, te spre~avanja uticaja na svjedoke i ponavljanja krivi~nog djela. Podsjetimo, Kurtaj je osumnji~en da je Vladovi}evu ranio pucaju}i u pravcu Elvedina Zemani}a, pripadnika suparni~ke grupe. Sukob ovih grupa iz Dobrinje II i Dobrinje III prenio se i na internet-forume gdje jedni druge vrije|aju, prijete prebijanjem, paljenjem stanova, a ponekad i smr}u.
D. PAVLOVI]

Donio kola~e
Sa Kurtajem policajci su priveli i Jasmina ]ati}a Bombu (35) i Ramiza Hubijera, zvanog Rambo (24), koji su se na{li u tom stanu. Naime, nakon vi{ednevne potrage i pra}enja osoba koje su bliske Kurtaju, policajci su ga uspjelilocirati.U ranimjutarnjimsatima, u petak, policajci su uo~ili da su u tu zgradu u kojoj se Kurtaj skriva u{li ]ati} i Hubijer. Sa~ekali su da i oni u|u u stan, a potom pokucali na vrata. Kada su vidjeli specijalce, Kurtaj i njegovi poznanici nisu ni pomislili da pru`e otpor.

Arnel Kurtaj

Jasmin ]ati} Bomba

]ati} je poslije svom advokatu Ned`adu Mehovi}u ispri~ao da je tog jutra sa kolegom svratio do poznanice i donio kola~e. Mehovi} je ustvrdio da policija ne mo`e dokazati da je ]ati} poma-

gao Kurtaju u skrivanju. “Moj klijent nazvao me u petak ujutro i rekao da su ga uhapsili. Branio se {utnjom, te }e biti pu{ten na slobodu. ]ati} nije morao znati da je ovaj mladi} pucao na

Presuda Op}inskog suda Sarajevo za {verc droge

Harisu Ba{ali}u
Tu`ila{tvo najavilo `albu smatraju}i da Ba{ali} treba dobiti stro`iju kaznu
BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE ZENI^KO-DOBOJSKI KANTON MINISTARSTVO UNUTRA[NJIH POSLOVA MINISTARSTVO UNUTARNJIH POSLOVA ZENICA Ministarstvo unutra{njih poslova Zeni~ko-dobojskog kantona upu}uje

tri i po godine zatvora
Op}inski sud Sarajevo Harisa Ba{ali}a je nepravomo}no osudio na tri i po godine zatvorazbogpreprodajekokaina i ekstazija, te nedozvoljenog posjedovanja eksploziva i ru~ne bombe. Ba{ali} je osu|en jer je u decembru 2009. godine u stanu u Vogo{}i radi daljnje prodaje dr`ao 2,3 kilograma supstance piperanol, koja se koristi za proizvodnju ekstazija, i dva paketi}a sa kokainom te`ine 79,6 grama, te zbog neovla{tene nabavke i dr`anja 820 grama plasti~nog eksploziva tipa PEP sa detonatorskom kapislom, te posjedovanja ru~ne bombe M52 P1R. On je ovom presudom, na koju je Kantonalno tu`ila{tvo Sarajevo najavilo `albu smatraju}i da treba dobiti stro`iju kaznu, oslobo|en optu`be da je u istom stanu posjedovao 685 metaka razli~itih kalibara i sedam magazina za oru`je. Ba{ali}je nakonizricanjapresude, odlukomOp}inskogsuda Sarajevo, pu{ten na slobodu.
Dk. O.

IS PRAV KU JAVNOG PO ZI VA
za izbor i postavljenje predsjedavaju}eg i ~lanova Ureda za pritu`be javnosti za MUP Ze-do kantona Ispravka se odnosi u dijelu Potrebni dokumenti, alineja ~etiri, koja treba da glasi: Potvrda o posjedovanju najmanje 7 godina radnog iskustva u struci ostvarenog nakon sticanja visoke {kolske spreme (koju prila`u kandidati za ~lanove ureda) - original ili ovjerena kopija.

subota, 30. april/nedjelja, ponedjeljak, 1. i 2. maj 2011. godine

OSLOBO\ENJE

CRNA HRONIKA
Op}inski sud u Tuzli odredio je jednomjese~ni pritvor Oliveru Veli~kovi}u(1976) i Nazilu[ehi}u (1980) iz Tuzle koji se sumnji~e za posjedovanje i dilanjedroge. Podsjetimo, oni su uhap{eni u srijedu kada su pripadnici specijalne policije upali u jedanstan u tuzlanskomnaseljuIrac, te prona{li94 paketi}a heroina spremna za uli~nu prodaju. Nakon saslu{anja u policiji oni su predati Tu`ila{tvu. A. [e.

11

Tuzlanski dileri ostaju iza re{etaka

Sarajevska pivara d.d. Na osnovu odredbe ~lana 274. Statuta “Sarajevske pivare” d.d., Sarajevo, broj OPU-761/08 od 19. 5. 2008. godine, objavljuje

OGLAS
za prijem u radni odnos na odre|eno vrijeme do 6 ({est) mjeseci u restoranu „Dru{tvena ishrana” 1. POMO]NI RADNIK U KUHINJI...............................................3 izvr{ioca

Tu`ila{tvo ZHK-a zavr{ilo istragu

Op}i uslovi: - op}a zdravstvena sposobnost za obavljanje poslova radnog mjesta Posebni uslovi: - zavr{ena srednja ugostiteljska {kola - 1 godina radnog iskustva Napomena: Mogu}nost zasnivanja radnog odnosa na neodre|eno vrijeme. Rok za podno{enje prijava je 8 (osam) dana od dana objavljivanja oglasa. Nepotpune i neblagovremene prijave ne}e se razmatrati. Molimo zainteresirane kandidate da po{alju svoj CV (poslovnu biografiju) i pismo preporuke na e-mail adresu kadrovska@pivara.ba, ili putem po{te, na adresu: Sarajevska pivara d.d. Franjeva~ka 15 Sarajevo Odjel za ljudske potencijale
Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine Bosnia and Herzegovina Federation of Bosnia and Herzegovina

Oliver Knezovi} Pulji} ubijen tokom navija~kih nereda 4. oktobra 2009. u [irokom Brijegu

Oliver Knezovi}
Tu`ila{tvo ZHK-a u petak je, nakon 18 mjeseci zavr{ilo istragu smrti navija~a FK Sarajevo Vedrana Pulji}a (24) i za njegovo ubistvo optu`ilo Olivera Knezovi}a (37), koji je u bjekstvu, odnosno u Republici Hrvatskoj. Me|utim, kako sada stvari stoje, te{ko da }e su|enje Knezovi}u ikada biti odr`ano u BiH, jer ga Hrvatska, s obzirom na to da je i njihov dr`avljanin, gotovo sigurno ne}e izru~iti, a nemogu}im se ~ini i to da }e se on dobrovoljno pojaviti u Kantonalnomsudu[irokiBrijeg i sjesti na optu`eni~ku klupu. Postoji tek mogu}nost da bh. pravosu|e ovaj predmet ustupi hrvatskom, te da se postupak protiv Knezovi}a vodi pred nekim od tamo{njih sudova. Naravno, sve ovo zavisi od toga da li }e Sud u [irokom Brijegu ovu optu`nicu potvrditi ili odbiti, za {ta je zakonski rok sedam dana. Knezovi} je optu`en za ubistvo Pulji}a, poku{aj ubistva {est osoba, te izazivanje op}e opasnosti prije utakmice Premijer lige u fudbalu koju su 4. oktobra 2009. na stadionuPecara u [irokomBrijegutrebali odigrati NK [iroki Brijeg i FK Sarajevo. Istovremeno, Tu`ila{tvo ZHK-a je obustavilo istragu protiv Dragana Vujevi}a, pripadnika MUP-a ZHK-a, koji je bio osumnji~en za Pulji}evo ubistvo i poku{aj ubistva vi{e osoba. U saop}enju Tu`ila{tva ZHK-a se navodi da nema dokaza da je Vujevi} po~initelj ovih krivi~nih djela. Glavna tu`iteljica Tu`ila{tva ZHK-a Vesna]avar za Oslobo|enje je u petakrekla da je optu`nica podignuta zahvaljuju}i i ~injenici da je Knezovi} nakon ubistva ispitan. Da nije, ka`e tu`iteljica, optu`nica ne bi mogla biti podignuta. “Sada je sve na Sudu, ako optu`nicu potvrdi, ponovo}e za Knezovi}em bitiraspisana tjeralica. Da li }e se Knezovi} sam pojaviti ili }e biti izru~en, ne mo`e se u ovom trenutku re}i“ rekla nam je tu`ite, ljica ]avar. Kako saznajemo, istraga je pokazala da je Knezovi} od pripadnika MUP-a ZHKa iz futrole oteo pi{tolj, uperio ga prema grupi navija~a FK Sarajevo i ispalio nekoliko hitaca od kojih je jedan pogodio Pulji}a u glavu i usmrtio ga. “Rekonstrukcijadoga|aja je dobrimdijelom pomogla u rasvjetljavanju svih de{avanja tog dana u [irokom Brijegu. Uradili smo analizu svih snimaka i fotografija koje smo poslo`ili hronolo{ki. Tijekom istrage je bilo dosta neuspjelih vje{ta~enja, {to je otvaralo potrebu za daljnje korake“ kazala je ]avar. ,
Dk. OMERAGI]

optu`en za ubistvo

KANTON SARAJEVO Ministarstvo za bora~ka pitanja

CANTON SARAJEVO Ministry of Veteran's affairs

Vedrana Pulji}a
Kako sada stvari stoje, te{ko da }e se Knezovi}u suditi u BiH jer ga Hrvatska gotovo sigurno ne}e izru~iti

POVODOM 2. MAJA, DANA BITKE ZA ODBRANU PREDSJEDNI[TVA I INSTITUCIJA RBiH, UPU]UJEMO ISKRENE ^ESTITKE SVIM BRANIOCIMA I GRA\ANIMA BOSNE I HERCEGOVINE. S PO[TOVANJEM SE PRISJE]AMO SVIH [EHIDA POGINULIH BORACA KOJI SU SVOJE @IVOTE UGRADILI U TEMELJE NA[E DR@AVE.
UPOSLENICI MINISTARSTVA ZA BORA^KA PITANJA I MINISTAR

JAVNI OGLAS
Za prodaju zemlji{ne parcele na kojoj se nalazi devastirana poslovna zgrada povr{ine cca 2.950,00 m2 sa po~etnom cijenom od 400,00 KM po m2. Nekretnina je upisana kao dio parcele 1125/2 k.o. Had`i}i koja predstavlja krug Tehni~kog remontnog zavoda Had`i}i d.d. Nekretnina se nalazi u Ulici 6. marta bb u Had`i}ima i mo`e se pogledati svakim radnim danom od 8 do 15 sati. Zatvorene koverte sa ponudama koje sadr`e cijenu i kratak opis namjene za kori{tenja slati na adresu: TRZ Had`i}i d.d. 6. marta bb 71240 Had`i}i sa naznakom «Ponuda za kupovinu nekretnina» Rok za slanje ponuda je petnaest dana od dana objave ovog oglasa. TRZ Had`i}i zadr`ava pravo da uskrati prodaju ukoliko ne zaprimi nijednu minimalno prihvatljivu ponudu.

12

OGLASI

subota, 30. april/nedjelja, ponedjeljak, 1. i 2. maj 2011. godine

OSLOBO\ENJE

subota, 30. april/nedjelja, ponedjeljak, 1. i 2. maj 2011. godine

OSLOBO\ENJE

OGLASI

13

14

REGION

subota, 30. april/nedjelja, ponedjeljak, 1. i 2. maj 2011. godine

OSLOBO\ENJE

VIJESTI

Praznik rada bez tradicionalne radni~ke povorke kroz Zagreb

Sindikati odustali od

prvomajske {etnje
Kosor demantuje pokretanje istrage
Premijerka Hrvatske Jadranka Kosor izjavila je da nije govorila o pokretanju istrage o Brionskim transkriptima, ve} da }e tra`iti izvje{taj o radu vladine Kancelarije za saradnju s Ha{kim sudom, javlja Srna. Kosorova je navela da je ve} dostavljen prvi preliminarni izvje{taj i da }e veoma brzo biti zavr{en kompletan posao, te dodala da }e o izvje{taju biti raspravljano u u`em kabinetu Vlade.

Prosvjednici u Zagrebu poru~ili sindikalistima: Ako prodajete sebe, nemojte prodavati hrvatske radnike • Sindikat obrazlo`io da mar{a nema zbog predizborne godine, te uspje{nog dijaloga s Vladom
(Od na{e stalne dopisnice iz Zagreba)

Na poruku ~elnika pet sindikalnih sredi{njica da ove godineodustaju od organizacijetradicionalne prosvjedne prvomajskepovorke od zagreba~kog Trga bana Jela~i}a do Maksimira, s prosvjeda „Stari i mladi zajedno“ u petak u Zagrebu je odgovoreno porukom: „Ako prodajete sebe, nemojte prodavati hrvatske radnike“ .

slenih, sa stalnim rastom broja ljudi koji ostaju bez posla, sa crnom statistikom od 70.000 ljudi koji rade, a ne mjesecima dobivaju pla}u i sl, sindikati glatko odustaju od simbolike prvomajskepovorke, drugitvrde da je legitimno pravo sindikata da odrede na koji }e se na~in izboriti za svoje ciljeve.

Repriza
Ina~e, antivladin prosvjed pod nazivom „Stari i mladi zajedno“ odr`an je u petaku 12 sati na glavnom zagreba~kom TrgubanaJela~i}a,ali s obzirom na to da se okupilo svega nekoliko stotina, organizatori su zakazali reprizu za Me|unarodni praznik rada, 1. maj, u nedjelju u 10.30 sati na istom mjestu. Uz Sindikatseljaka, prosvjed su organizirali Blok umirovljenici zajedno i koordinatori tzv. fejsbuk-prosvjeda, a sa skupa je jo{ jednom zatra`ena ostavka aktualnevlade i raspisivanjeparlamentarnihizbora. Kritizirani su i vladaju}i ali i oporba za koju je re~eno „da se priprema postati zamjena ali ne i promjena“ . U generalnom obru{avanju na politi~are, konstatirano je da su „umirovljenicima uzeli pro{lost i sada{njost,a mladima budu}nost“ itd.
Jadranka DIZDAR

Grah u Maksimiru
Ovo je reakcija na dan prije objavljenu odluku Sindikata da uobi~ajenog mar{a sindikalista zagreba~kimulicama na Praznik rada ovog 1. maja ne}e biti a razlog je, kako su obrazlo`ili, predizbornagodina kao i „uspje{an socijalnidijalog“ koji je uspostavljen s Vladom i poslodavcima. Sindikalisti ka`u kako `ele izbje}i sve vrste politi~kih manipulacija pa se radnici ove godine za Praznik rada nakon puno godina prvi put ne}e pre{etavati Zagrebom, ali su svi pozvani da u individualnom aran`manu do|u na prvomajski grah u Maksimirski park, uz napomenu da ondje ne}e biti nikakvih govorancija a niti politi~ara. Dok se jedni i{~u|avaju da u zemlji s vi{e od 300.000 nezapoPoruka s prosvjeda: Oporba se priprema postati zamjena, ali ne i promjena

Peticija predata Cvetkovi}u
Predstavnici 100 udru`enja izbjeglih Srba iz Hrvatske predali su u petak srbijanskom premijeru Mirku Cvetkovi}u kopije 45.000 potpisa podr{ke njihovoj peticiji, sa molbom da Vlade Srbije podr`i njihov prijedlog rezolucije o po{tivanju ljudskih prava izbjeglih i prognanih Srba iz Hrvatske i da ga uputi u skup{tinsku proceduru, javlja Srna. “Smatramo da imamo legitimno pravo da parlament Srbije prvi put u 20 godina donese dokument kojim }e afirmisati ugro`ena ljudska prava vi{e od pola miliona gra|ana“, rekao je no vi na ri ma pred sje dnik Ko ali ci je udru`enja izbjeglica u Srbiji Miodrag Linta. On je napomenuo da su izbjegli~ka udru`enja uputila dopis Cvetkovi}u prije dva mjeseca i poku{avala da uspostave dijalog, ali se to nije desilo.

Bebi} s braniteljima koji {trajkaju gla|u
Predsjednik Hrvatskog sabora Luka Bebi} primio je u petak skupinu od 8 hrvatskih branitelja koji na sredi{njem zagreba~kom Trgu bana Jela~i}a ve} 12 dana {trajkaju gla|u, ogor~eni prvostupanjskom presudom hrvatskim generalima Gotovini i Marka~u u Haagu. Do susreta je do{lo na zahtjev ove skupine branitelja koji tra`e da Vlada RH, Sabor i predsjednik Republike odmah stanu s bezuvjetnom suradnjom sa Ha{kim sudom, da odustanu od pridru`ivanja Europskoj uniji, tra`e i ukidanje Zakona o oprostu, a zahtijevaju i hitno sazivanje posebne sjednice Sabora o ha{koj presudi kao i o situaciji u zemlji nastaloj zbog ove presude.

Zbog hap{enja po optu`nici

Purda tu`i Srbiju
Biv{i hrvatski branitelj Tihomir Purda, koji je nakon gotovo dva mjeseca pritvora u BiH po optu`nici iz Beograda, u po~etku marta pu{ten na slobodu, izjavio je da }e zbog uhi}enja i pritvora tu`iti Srbiju, javlja Dnevnik.hr. Purdu je u Vukovaru ju~er posjetila premijerka Jadranka Kosor, a odgovaraju}i na novinarsko pitanje planira li tu`iti Srbiju zbog uhi}enja i pritvora u BiH, kazao je kako njegov odvjetnik radi na tome. „Jo{ rje {a va mo pa pi ro lo gi ju, ali odlu~ili smo se na tu`bu“, kazao je. Premijerka Jadranka Kosor posjetila je obitelj Tihomira Purde u njihovom stanu. Tokom susreta koji je trajao ne{to vi{e od pola sata, Kosor je Purdinoj djeci podijelila prigodne darove i porazgovarala s njima o {kolskim aktivnostima. Tako|er, premijerka je pristala biti kuma djevoj~ici koju Purde o~ekuju sredinom juna, a koja }e biti ~etvrto dijete u obitelji.

Ivi Sanaderu zamrznuta imovina
Biv{em predsjedniku Vlade Hrvatske Ivi Sanaderu zamrznuta je imovina vrijedna skoro ~etiri miliona eura, objavili su hrvatski mediji. Sanader je uhap{en u decembru pro{le godine u Austriji i od tada se nalazi u pritvoru u Salcburgu. U Hrvatskoj mu je zamrznuta imovina ~ija je vrijednost procijenjena na 2,6 miliona eura, a vrijednost njegove imovine u Austriji je oko 1,3 miliona eura.

Institut za zlo~ine na Kosovu

Priprema procesa protiv Beograda
Vlada Kosova osnovala je u petak Institut za studije ratnih zlo~ina, ~iji }e zadatak biti da evidentira i prou~i zlo~ine izvr{ene od 1990. do 1999. godine i pripremi potrebna dokumenta za podizanje tu`be protiv Srbije, javlja Blic online. “Na Kosovu su se dogodili ratni zlo~ini od 1990. do 1999. godine i oni treba da se evidentiraju. Na{je cilj da se profesionalno u pravnom, polit~kom, istorijskom, ekonomskom, vojnom i sociolo{kom aspektu predstavi ono {to se dogodilo na Kosovu u tom periodu“ rekao je zamje, nik premijera Kosova Hajredin Ku~i. Prema njegovim rije~ima, u rad Instituta bi}e uklju~eni doma}i i me|unarodnistru~njaci, a VladaKosova}e pomo}i njegov rad.

EULEKS nema dokaza
EULEKS za sada nema dokaze koji bi preliminarnu istragu o navodima o umije{anosti lidera Kosova u trgovinu organima usmjerili na neko konkretno lice, rekla je za Srnu portparolka EULEKSa Irina Gudeljevi}. Guduljevi} je rekla da se preliminarnom istragom koju je pokrenuo EULEKS nastoji utvrditi da li postoji dovoljno dokaza za pokretanje zvani~ne istrage, koja }e po~eti kada se utvrdi da postoji dovoljno dokaza.

subota, 30. april/nedjelja, ponedjeljak, 1. i 2. maj 2011. godine

OSLOBO\ENJE

OGLASI

15

16

SVIJET

subota, 30. april/nedjelja, ponedjeljak, 1. i 2. maj 2011. godine

OSLOBO\ENJE

Gadafijeve trupe u potjeri za pobunjenicima u{le u susjednu dr`avu

Sukobile se tuniska i libijska vojska
Libijske snage ispalile su granate na pograni~ni tuni{ki grad Dehiba, o{tetiv{i zgrade i povrijediv{i najmanje jednog mje{tanina
Snage lojalne libijskom ~elniku MuameruGadafiju u petak su pre{le u susjedni Tunis i sukobile se s tuniskimvojnicima u pograni~nom mjestu, prenijela je Fena. Progadafijeve snage ispalile su granate na pograni~ni tuniski grad Dehiba, o{tetiv{i zgrade i povrijediv{i najmanje jednog mje{tanina.
Tuniska vojska u Dehibi pored prevrnutog vozila libijskih snaga
Reuters

Hrvatska Vlada donijela je odluku da se pripadnici Hrvatske vojske uklju~e u operacije NATO-a u Libiji, javlja Srna. Portparol Vlade Mladen Pavi} potvrdio je da je rije~ o dvojici oficira Hrvatske vojske koji }e biti raspore|eni u NATO-ov {tab u Italiji, javlja Srna.

Hrvatski vojnici u operaciji

GrupaGadafijevihvojnikaodvezla se u grad u potrazi za libijskim pobunjenicima. Libijskivojniciproganjajupobunjenike od nemirnelibijske regije Zapadnih planina koji su pobjegli u Tunis u proteklihnekolikodananakon{to su Gadafijevesnageosvojilegrani~niprelazkoji su pobunjenici ranije zauzeli. Dok se libijskesnagebore u Dehibi, pobunjenici koji se bore protivvi{e od ~etiridecenijskeGadafijeve vladavine objavili su da su ponovo osvojili grani~ni prelaz. Pobunjenici su prije sedmicu zauzeli prelaz, koji kontroli{e jedinu putnuvezunjihovihsaboraca u libijskim Zapadnim planinama s vanjskimsvijetom, koji bi u suprotnommorali da se oslanjaju na neprohodneputeveradisnabdijevanja hranom, gorivom i lijekovima. Nakon sedmica napredovanja i

povla~enja pobunjenika i vladinih snaga du` mediteranskeobale, borbe su splasnule u ~arkanja i manje vatrene okr{aje. Borbe za grani~ni prelaz izme|u Dehibe u Tunisu i Wazina s libijskestranetipi~ne su za konfuzni sukob koji je izbio sredinomfebruara. Neki od Gadafijevih vojnikaubijeni su i ranjeni u borbama u Dehibi. Dvojica mje{tana izjavila su za Reuters da su granate pale na grad s polo`ajaGadafijevih snaga s libijske strane granice. “Granate su padale po ku}ama. Jedna Tuni`anka je ranjena“ izja, vio je jedanmje{tanin, po imenu Ali za Reuters putem telefona. On je kasnijeizjavio da su prekinute borbe i granatiranja. “Tuniska vojska ulazi u grad. Ne znamoni{ta o sudbiniGadafijevih snaga jer je vojskazatvorilaulaze u grad“ kazao je Ali. ,

Tornada opusto{ila jug SAD-a

Na osnovu ~lana 24. Zakona o dr`avnoj slu`bi u Federaciji Bosne i Hercegovine („Slu`bene novine Federacije BiH“, broj 29/03, 23/04, 39/04, 54/04, 67/05 i 8/06), te na osnovu Odluke o raspisivanju javnog konkursa Vlade Federacije BiH V. broj 303/11 od 7. 4. 2011. godine, Agencija za dr`avnu slu`bu Federacije Bosne i Hercegovine objavljuje

JAVNI KONKURS
za popunu radnog mjesta rukovode}eg dr`avnog slu`benika u Slu`bi za zajedni~ke poslove organa i tijela Federacije Bosne i Hercegovine 06 / 439 - Direktor Slu`be - 1 (jedan) izvr{ilac Opis poslova: Opis poslova sadr`an je u tekstu javnog konkursa koji je objavljen na web stranici Agencije za dr`avnu slu`bu www.adsfbih.gov.ba. Pripadaju}a osnovna neto pla}a za radno mjesto: 2.046,00 (6,20 x 330) Uslovi: Pored op}ih uslova predvi|enih ~lanom 25. Zakona o dr`avnoj slu`bi Federacije Bosne i Hercegovine, kandidati trebaju ispunjavati i slijede}e posebne uslove, utvr|ene Pravilnikom o unutarnjoj organizaciji, i to: - VSS/VII stepen stru~ne spreme, zavr{en ekonomski ili pravni fakultet, - najmanje 7 (sedam) godina radnog sta`a u struci nakon sticanja VSS, - polo`en ispit op}eg znanja. Prijavljivanje na konkurs: a) Kandidati koji su evidentirani u Registru dr`avnih slu`benika Federacije BiH koji vodi Agencija za dr`avnu slu`bu Federacije BiH (postoje}i dr`avni slu`benici) prijavljuju se na konkurs dostavljanjem uredno popunjenog prijavnog obrasca Agencije (mo`e se preuzeti u prostorijama Odjeljenja Agencije za Kanton Sarajevo i Bosanskopodrinjski kanton, Ulica Hamdije Kre{evljakovi}a broj 19 ili na web stranici Agencije www.adsfbih.gov.ba). b) Ostali kandidati du`ni su dostaviti sljede}u dokumentaciju (original ili ovjerene kopije): 1. fakultetsku diplomu (nostrificirana diploma, ukoliko fakultet nije zavr{en u BiH ili je diploma ste~ena u nekoj od dr`ava nastaloj raspadom SFRJ nakon 6. 4. 1992. godine), 2. potvrdu / uvjerenje o radnom sta`u u struci nakon sticanja VSS, 3. uredno popunjen prijavni obrazac Agencije (mo`e se preuzeti u prostorijama Odjeljenja Agencije za Kanton Sarajevo i Bosanskopodrinjski kanton, Ulica Hamdije Kre{evljakovi}a broj 19 ili na web stranici Agencije www.adsfbih.gov.ba). Kandidati koji dostave dokaz o polo`enom stru~nom upravnom ispitu, javnom ispitu za dr`avne slu`benike u institucijama Bosne i Hercegovine ili pravosudnom ispitu izuzimaju se od polaganja ispita op}eg znanja. Napomena: U slu~aju da Agencija ne raspola`e podacima koji se odnose na pojedine uslove konkursa, kandidati koji imaju status dr`avnog slu`benika }e biti du`ni potrebne dokaze o ispunjavanju uslova konkursa dostaviti Agenciji u roku od 5 dana od dana prijema obavijesti Agencije kojom se tra`i dostavljanje dokaza. O datumu, vremenu i mjestu polaganja ispita op}eg znanja i stru~nog ispita kandidati koji ispunjavaju uslove konkursa bit }e obavije{teni putem web stranice Agencije za dr`avnu slu`bu Federacije BiH www.adsfbih.gov.ba. Izabrani kandidat je du`an u roku od 8 dana od dana prijema obavje{tenja o rezultatima konkursa dostaviti Agenciji sve dokaze o ispunjavanju op}ih i posebnih uslova konkursa. Prijavu na konkurs, odnosno sve tra`ene dokumente treba dostaviti u roku od 15 dana od objave javnog konkursa u “Slu`benim novinama FBiH”, putem po{te, preporu~eno na adresu: Agencija za dr`avnu slu`bu Federacije BiH Odjeljenje Agencije za Kanton Sarajevo i Bosanskopodrinjski kanton, Ul. Hamdije Kre{evljakovi}a br. 19 sa naznakom: „Javni konkurs za popunu radnog mjesta rukovode}eg dr`avnog slu`benika direktora Slu`be za zajedni~ke poslove organa i tijela Federacije Bosne i Hercegovine“. Nepotpune, neuredne i neblagovremene prijave ne}e se razmatrati. DIREKTOR Sead Maslo, dipl. iur.

U nekim podru~jima zbrisana su ~itava naselja

Reuters

Stotine mrtvih

u nevremenu
U olujnom talasu na jugu SAD-a, kakav se ne pamti posljednjih 40 godina, poginulo je najmanje 305 ljudi, saop{tili su zvani~nici. Serija razornih tornada trajala je nekoliko dana. U nekim podru~jima zbrisana su ~itava naselja, automobili su prevrnuti, a drve}e i stubovistrujnemre`epo~upani. Vi{e od 200 ljudi poginulo je u Alabami, najte`e pogo|enoj ameri~koj dr`avi, koja je pretrpjela i veliku materijalnu {tetu, izjavio je guverner Roberta Bentley. Tornado {irine 1,6 kilometara, koji je razoriogradTuscaloosa, sjedi{teUniverziteta Alabame, mo`da je bio najve}i u istoriji ove dr`ave, navode stru~njaci, prenosi Srna. U gradu je poginulo 37 ljudi, a me|u `rtvama ima i studenata. Do sada je vanrednostanjeprogla{eno u devet dr`ava - Alabami, Arkanzasu, Kentakiju, Misisipiju, Misuriju, Tenesiju i Oklahomi. Premapreliminarnimpodacima, 32 lica su poginula u Misisipiju, 30 u Tenesiju, 11 u Arkaznasu, 14 u D`ord`iji, osam u Vird`iniji i dva u Luizijani. O~ekuje se da }e nuklearna elektrana Browns Ferry u Alabami ostati zatvorena danima, a mo`da i sedmicama, dok tehni~ari ne poprave prekinute strujne dalekovode. Oko milionstanovnikaAlabame trenutno nema elektri~nu energiju. Nacionalna meteorolo{ka slu`ba saop{tila je da je, od kada su po~ele oluje prije sedmicu, registrovano gotovo 300 tornada. Ove oluje mogle bi biti najve}a prirodna katastrofa u SAD-u od nailaska uragana Katrina 2005. godine, kada je poginulo 1.500 ljudi, i tornada aprila 1974, kada je poginulo 310.

Oru`ani napad u Australiji

Ubio tri osobe,
ranio dva policajca
Naoru`ani mu{karac u glavnom gradu Ju`neAustralijeAdeleideuubio je trojekom{ija i ranio dva policajca, saop}ila je u petak policija. Policija je uspjela da uhapsi 39-godi{njeg napada~a, koji se skrivao u ku}i vi{e od sedam sati s nepoznatim brojem oru`ja, prenio je AP.

U susjednoj ku}i su prona|ena tijela jedne `ene i dva mu{karca, dok je jedan mladi} povrije|en tokom pucnjave, izjavio je zamjenik komandanta policije Garry Burn. Napada~ je otvorio vatru na policiju, koja je do{la na poziv upu}en iz ku}e. On je pucao u glavu jednog policajaca, dok je drugizadobiomanjepovredekoljena. Napada~ je optu`en za tri ubistva i jedan poku{aj ubistva, a maksimalna kazna koja mu prijeti je do`ivotna robija.

subota, 30. april/nedjelja, ponedjeljak, 1. i 2. maj 2011. godine

OSLOBO\ENJE

SVIJET

17

State Department }e razmotriti ameri~ku pomo} Fatahu

Kongresmeni SAD-a

VIJESTI

protiv pomirenja Palestinaca
Abbas smatra da }e sporazum pridonijeti mirovnim pregovorima s Izraelom Barak: Nema {anse da Izrael pregovora sa palestinskom vladom jedinstva

Vode}i kongresmeni republikanaca i demokrata uputili su pismo palestinskom predsjedniku Mahmoudu Abbasu pozivaju}i ga da razmotri dogovor s Hamasom i zaustavi aktivnosti u vezi s priznavanjem palestinske dr`ave u UN-u

Nesre}a na Nilu
Najmanje 22 osobe su se utopile kada se prevrnuo trajekt na Nilu, na jugu Egipta, izvijestili su dr`avni mediji. Dr`avna novinska agencija Mena je objavila da su `ivot izgubile 43 osobe u nesre}i koja se dogodila u pokrajini Bani Suweif, prije nego {to je javila da su u pitanju 22 osobe. Dr`avna televizija je objasnila da spasioci tragaju za ostalim `rtvama, a pre`ivjeli su prevezeni u bolnicu. Policijski zvani~nici su saop}ili za AFP da se utopilo 17 osoba, a da ih se pet smatra nestalim. Prema informacijama iz ovih izvora, brod je prevozio autobus s 32 putnika koja su bila na groblju. Autobus se prevrnuo u Nil.

SAD }e nastaviti pru`ati pomo} palestinskoj samoupravi, ali daljnja pomo} ovisi o novoj palestinskoj vladi, obja vio je Sta te De par tment, javlja Fena. Na kon {to su se dvije ina~e suprotstavljene palestinske frakcije, Fatah i Hamas, dogovorile o uspostavi jedinstvene palestinske vlade, State Depar tment je obja vio ka ko }e SAD razmotriti ameri~ku pomo}, koja okvirno iznosi oko 400 miliona dolara godi{nje, nakon {to novo pales tin sko vod stvo obja vi svoje glavne smjernice politi~kog djelovanja.

kojeg podupiru zapadne zemlje, i Hamasa mo`e ugroziti ameri~ku pomo} ako Hamas nastavi odbijati zahtjeve da odustane od nasilja i prizna Izraelu pravo na postojanje. Vode}i kongresmeni republikanaca i demokrata u predstavni~kom domu uputili su pismo palestinskom predsjedniku Mahmoudu Abbasu

postoje}im aktivnostima koje, po mi{ljenju kongresmena, ugro`avaju ameri~ku pomo} i potporu. Oba mi na admi nis tra ci ja suz dr`ano je re agi ra la na objavu sporazuma izme|u Fataha i Hamasa. Ona insistira na tome da bilo koja bu du}a pa les tin ska vla da mo ra odus ta ti od na si lja, po{tovati postignute miro-

donijeti mirovnim pregovorima s Izraelom. Izraelski ministar odbrane Ehud Barak istakao je da nema {anse da Izrael pregovora sa palestinskom vladom jedinstva, “ako poku{aju da je formiraju“, nakon objave o pomirenju dvije rivalske palestinske frakcije, Fataha i Hamasa.

Novi sukobi izme|u Tajlanda i Kambod`e
Jedan vojnik je poginuo, a ~etvorica su ranjena u sukobima koji su izbili u no}i na petak u pograni~nom podru~ju izme|u Tajlanda i Kambod`e, iako je dan ranije dogovoreno primirje izme|u dvije zemlje, izjavio je portparol tajlandske policije. Najmanje 16 osoba je poginulo u sukobima koji su izbili na pograni~nom podru~ju dvije zemlje pro{le sedmice, prenosi Reuters. Tajlandski regionalni komandant vojske Tawachat Samutsakorn izjavio je britanskoj agenciji da su u jo{ dva sukoba koje je inicirala kambod`anska strana povrije|ena ~etiri tajlandska vojnika. “U bliskom smo kontaktu s Kambod`om i iako je do{lo do sukoba, to nije sukob velikih razmjera kao ranije, pa smatram da je situacija bolja“ izjavio je Samutsakorn. ,

Odluka
Predstavnici Fataha i Hamasa u Kairu su objavili odluku o pomirenju i formiranju prelazne vlade pred izbore poslije ~etvorogodi{njeg neslaganja koje je kulminiralo krvavim prevratom u Gazi, kada su hamasovci preuzeli vlast na toj teritoriji. I drugi izraelski zvani~nici do~ekali su sa skepsom vijesti o palestinskom pomirenju upozoravaju}i izme|u ostalog na opasnost da Hamas preuzme i Zapadnu obalu na kojoj dominira Fatah. Predsjednik Izraela Shimon Peres rekao je da je dogovor “gre{ka“ koji mo`e da sprije~i formiranje nezavisne palestinske dr`ave.

Upozorenje
“Postoje}a palestinska vlada za sada ostaje i na{ program pomo}i je nastavljen“, saop}ila je glasnogovornica Sta te De par tmen ta He ide Bronke - Fulton. “Formira li se nova palestinska vlada, procijenit }emo je na temelju njezine politike i odrediti kako to utje~e na na{u pomo}.” Ameri~ki kongresmeni iz obje stranke upozoravaju da pomirenje izme|u Fataha,

IZRAEL O[TRO PROTIV Izraelski vrh je odbacio dogovor Fataha i Hamasa o uspostavi palestinske vlade nacionalnog jedinstva kao fatalnu pogre{ku i zapreku miru, no palestinski predsjednik Mahmoud Abbas smatra da }e sporazum pridonijeti mirovnim pregovorima s Izraelom
pozivaju}i ga da razmotri dogovor s Hamasom i zaustavi aktivnosti vezane za priznavanje palestinske dr`ave u Ujedinjenim narodima. U pismu se upozorava kako }e postoje}a ameri~ka potpora i pomo} ubudu}e biti ozbi ljno ugro`ene ako se odustane od izravnih pregovora s Izraelom i nastavi s vne spo ra zu me i pri zna ti izraelsko pravo na postojanje, prenosi Hina. Izraelski vrh je odbacio dogo vor Fa ta ha i Ha ma sa o uspostavi palestinske vlade nacionalnog jedinstva kao fatalnu pogre{ku i zapreku miru, no palestinski predsje dnik Ma hmo ud Ab bas smatra da }e sporazum pri-

Dan gnjeva u Siriji
Nekoliko desetina hiljada ljudi, odgovaraju}i na poziv“Mladihsirijskerevolucije“ za u~e{}e na skup Dan gnjeva, u petak je protestovalo protiv sirijskog re`ima u Damasku, Homsu, Banijasu i u podru~jimagdjeprete`no`iveKurdi. Organizacija Muslimanska bra}a, koja je zabranjena u Siriji, pozvala je ranijeu petakstanovnike te bliskoisto~ne zemlje da iza|u na ulice u znak protesta zbog poku{aja vlasti da krvavo ugu{e demonstracije protiv predsjednikaBa{iraal-Asada. Zao{travanje krize u Siriji izazivalo je veliku zabrinutost u Organizaciji islamske konferencije (OIK) jer se strahuje da bi sukobimogli da destabilizuju region. I u Ankari se s primjetnom zabrinuto{}u prati razvoj u susjednoj zemlji. OIK, koji okuplja 57 muslimanskihzemalja, pozvao je Siriju da izvr{i demokratske reforme i da prestane sa primjenom sile protiv pobunjenika.

Pripreme za beatifikaciju

Ekshumirani posmrtni ostaci pape Ivana Pavla II
Posmrtni ostaci pape Ivana Pavla II u petak su ekshumirani pred njegovu beatifikaciju 1. maja - najve}i doga|aj od papine sahrane 2005. godine. Vatikan je saop}io da je sanduk s posmrtnim ostacima pomjeren iz kripte u bazilici svetog Petra dok su se vrhovni vatikanski zvani~nici i najbli`i papini saradnici molili. Drveni kov~eg bit }e premje{ten ispred glavnog oltara bazilike svetog Petra i nakon nedjeljnog postupka beatifikacije ostat }e na tom mjestu, a bazilika }e biti otvorena sve dok svi koji to `ele ne obi|u mjesto. Nakon toga, posmrtni ostaci pape Ivana Pavla Drugog bit }e preneseni u novu kriptu ispred oltara u blizini Mikelan|elove statue Pijete. Mramorna plo~a koja je pokrivala papino prvobitno grobno mjesto bit }e poslata u Poljsku.

18

OGLASI

subota, 30. april/nedjelja, ponedjeljak, 1. i 2. maj 2011. godine

OSLOBO\ENJE

subota, 30. april/nedjelja, ponedjeljak, 1. i 2. maj 2011. godine

OSLOBO\ENJE

OGLASI

19

20

BIZNIS I EKONOMIJA

subota, 30. april/nedjelja, ponedjeljak, 1. i 2. maj 2011. godine

OSLOBO\ENJE

Sarajevska berza - burza

Dokapitalizacija iz Istanbula
U ~lanstvo SASE od 1. maja bit }e primljeno dru{tvo Raiffeisen Bank BiH
Sarajevska berza - burza vrijednosnih papira dobila je u neformalnoj korespondenciji obavje{tenje da je Izvr{ni komitet Istanbulske berze donio odluku o upisu i uplati dionica SASE kojom se vr{i dokapitalizacija SASE. U narednim danima se o~ekuje i formalna potvrda u vidu registracijske izjave, kako Istanbulske berze, tako i druge dvije institucije tr`i{ta kapitala Turske - TAKASBANK i Centralnog registra Turske. Rok za upis i uplatu dionica SASE je 20. maj. Da bi emisija bila uspje{na, sve tri institucije do tog datuma moraju izvr{iti uplatu u cjelini vrijednosti ukupne veli~ine emisije. Rje{enjem uprave SASE dru{tvu Raiffeisen Brokers iz Sarajeva prestaje status ~lana SASE od 1. maja zbog istupanja iz ~lanstva uslijed statusne promjene -

Privredna/Gospodarska komora Federacije BiH

prestanka postojanja dru{tva kao zasebnog pravnog subjekta, odnosno njegovog pripajanja dru{tvu Raiffeisen Bank BiH. Istovremeno, u ~lanstvo SASE od 1. maja bit }e primljeno dru{tvo Raiffeisen Bank BiH, sa sjedi{tem u Ulici Zmaja od Bosne bb, Sarajevo, saop}eno je iz SASE.

Jago Lasi}

BiH iza{la iz recesije,

ALI NIJE IZ KRIZE
Pravo na zdravstveno osiguranje preko zavoda za zapo{ljavanje je u velja~i koristilo oko 215.000 osoba, a od tog broja barem 150.000 ljudi radi na crno, ka`e Jago Lasi}
BiH je iza{la iz recesije, no nije iza{la iz gospodarske krize, izjavio je u petak predsjednik Privredne/Gospodarske komore Federacije BiH Jago Lasi}. On je na konferenciji za novinare u Mostaru rekao kako procjenjuje da u Federaciji BiH najmanje 150.000 osoba radi na crno. - Prema statisti~kim pokazateljima, vidljivo je da je na{a zemlja iza{la iz recesije jo{ polovinom pro{le godine. Industrijska nam je proizvodnja u stalnom rastu, kao i izvoz. Nismo, me|utim, iza{li iz krize, a to je vidljivo iz broja nezaposlenih sa zavoda za zapo{ljavanje. Broj zaposlenih je u stalnom padu. Pravo na zdravstveno osiguranje preko zavoda za zapo{ljavanje je u velja~i koristilo oko 215.000 osoba i siguran sam da od tog broja barem 150.000 ljudi radi na crno, kazao je Lasi}. Predlo`io je da se zdravstveno osiguranje skine sa zavoda za zapo{ljavanje kako bi se znalo koliko ljudi u BiH radi na crno.

Na osnovu ~lana 24. Zakona o dr`avnoj slu`bi u Federaciji BiH (»Slu`bene novine Federacije BiH», broj: 29/03, 23/04, 39/04, 54/04, 67/05 i 8/06) Agencija za dr`avnu slu`bu Federacije BiH, a na zahtjev Ureda za zakonodavstvo i uskla|enost sa propisima Europske unije Vlade Federacije Bosne i Hercegovine, ogla{ava

za popunu radnih mjesta dr`avnih slu`benika u Uredu za zakonodavstvo i uskla|enost sa propisima Europske unije Vlade Federacije BiH 06 / 438 01. Stru~ni savjetnik za propise iz oblasti dru{tvenih djelatnosti - 1 (jedan) izvr{ilac 02. Stru~ni saradnik za pra}enje i izradu studijsko-analiti~kih i drugih materijala u Sektoru za propise iz oblasti pravosu|a i uprave, unutarnjih poslova, statistike i civilne za{tite - 1 (jedan) izvr{ilac Opis poslova: Opis poslova za poziciju 01 i 02 sadr`an je u tekstu javnog konkursa, koji je objavljen na web stranici Agencije za dr`avnu slu`bu Federacije BiH www.adsfbih.gov.ba. Pripadaju}a osnovna neto pla}a za radno mjesto 01: 1.353,00 KM (4,10x330) Pripadaju}a osnovna neto pla}a za radno mjesto 02: 1.221,00 KM (3,70x330) Uslovi: Pored op}ih uslova predvi|enih ~lanom 25. Zakona o dr`avnoj slu`bi u Federaciji Bosne i Hercegovine, kandidati trebaju ispunjavati i sljede}e posebne uslove utvr|ene Pravilnikom o unutra{njoj organizaciji, i to: Za poziciju 01: - VSS — VII stepen, zavr{en pravni fakultet, - najmanje 3 (tri) godine radnog sta`a u struci nakon sticanja VSS, Za poziciju 02: - VSS — VII stepen, zavr{en pravni fakultet, - najmanje 1 (jedna) godina radnog iskustva/sta`a nakon sticanja VSS - poznavanje engleskog jezika, - poznavanje rada na PC ra~unaru Prijavljivanje na konkurs: a) Kandidati koji su evidentirani u Registru dr`avnih slu`benika Federacije BiH koji vodi Agencija za dr`avnu slu`bu Federacije BiH (postoje}i dr`avni slu`benici) prijavljuju se na konkurs dostavljanjem uredno popunjenog prijavnog obrasca Agencije (mo`e se preuzeti u prostorijama Odjeljenja Agencije za Kanton Sarajevo i Bosanskopodrinjski kanton, Ulica Hamdije Kre{evljakovi}a 19/V ili na web stranici Agencije www.adsfbih.gov.ba ). b) Ostali kandidati du`ni su dostaviti sljede}u dokumentaciju (original ili ovjerene kopije): 1. fakultetsku diplomu (nostrificirana diploma, ukoliko fakultet nije zavr{en u BiH ili je diploma ste~ena u nekoj drugoj dr`avi, nastaloj raspadom SFRJ nakon 6. 4. 1992. godine); 2. potvrdu/uvjerenje o radnom sta`u u struci nakon sticanja VSS; 3. dokaz o poznavanju engleskog jezika (za poziciju 02); 4. dokaz o poznavanju rada na PC ra~unaru (za poziciju 02); 3. popunjen prijavni obrazac Agencije za dr`avnu slu`bu (mo`e se dobiti u prostorijama Odjeljenja Agencije za Kanton Sarajevo i Bosanskopodrinjski kanton, u Ulici Hamdije Kre{evljakovi}a broj 19/V ili na web stranici Agencije za dr`avnu slu`bu Federacije BiH www.adsfbih.gov.ba) Kandidati koji dostave dokaz o polo`enom stru~nom upravnom ispitu, javnom ispitu za dr`avne slu`benike u institucijama Bosne i Hercegovine ili pravosudnom ispitu izuzimaju se od polaganja ispita op}eg znanja. Napomena: U slu~aju da Agencija ne raspola`e podacima koji se odnose na pojedine uslove konkursa, kandidati koji imaju status dr`avnog slu`benika }e biti du`ni potrebne dokaze o ispunjavanju uslova konkursa dostaviti Agenciji u roku od 5 dana od dana prijema obavijesti Agencije kojom se tra`i dostavljanje dokaza. O datumu, vremenu i mjestu polaganja ispita op}eg znanja i stru~nog ispita kandidati, koji ispunjavaju uslove konkursa, bit }e obavije{teni putem web stranice Agencije za dr`avnu slu`bu Federacije BiH, www.adsfbih.gov.ba. Izabrani kandidat je du`an u roku od 8 dana od dana prijema obavje{tenja o rezultatima konkursa, dostaviti Agenciji sve dokaze o ispunjavanju op}ih i posebnih uslova konkursa. Prijavu na konkurs, odnosno sve tra`ene dokumente treba dostaviti u roku od 15 dana od objave javnog konkursa u «Slu`benim novinama FBiH», putem po{te, preporu~eno na adresu: Agencija za dr`avnu slu`bu Federacije BiH Odjeljenje Agencije za Kanton Sarajevo i Bosanskopodrinjski kanton, Ul. Hamdije Kre{evljakovi}a br. 19/V, 71 000 Sarajevo sa naznakom: «Javni konkurs za popunu radnih mjesta dr`avnih slu`benika u Uredu za zakonodavstvo i uskla|enost sa propisima Europske unije Vlade Federacije BiH» Nepotpune, neuredne i neblagovremene prijave ne}e se razmatrati. DIREKTOR Sead Maslo, dipl. iur.

JAVNI KONKURS

366.481 NEZAPOSLEN U velja~i je u Federaciji BiH bila registrirana 366.481 nezaposlena osoba, odnosno nezaposlenost je iznosila 43 posto
povoljna i gdje }e se najlak{e i najbr`e oploditi. Najprije je, dakle, potrebno uraditi prostorni plan, da se zna gdje koju industriju smjestiti. Tako|er, BiH je iznimno prometno izolirana, i to sve zajedno negativno djeluje na privla~enje stranih investicija. ^injenica je da se mi unutar BiH ne trudimo stvoriti ambijent za investiranje, smatra Lasi}. Naveo je kako imamo dovoljno potpisanih ugovora o slobodnoj trgovini, no ni{ta od toga ne koristimo.

Ni{ta ne koristimo
- Mo`emo povoljno izvoziti, pored zemalja Europe, i u Ameriku, Kanadu, Australiju te Novi Zeland. Ni{ta od toga, pak, ne koristimo, izjavio je. Tako|er, kazao je kako su ukupni javni rashodi Federacije BiH porasli za oko 400 milijuna KM tijekom 2010. godine u odnosu na prethodnu. - Analizom rashoda vidljivo je kako najvi{e rashoda imaju `upanije, a to je razina vlasti koja je i najnefunkcionalnija. One ko{taju otprilike tre}inu vi{e od razine Federacije. Vrijeme je da se nekako preustroji Federacija BiH i da se smanji administrativno osoblje, a da se taj dio novca usmjeri u razvoj. Primjerice, polovinu onoga {to tro{e `upanije moglo bi se preusmjeriti u vra}anje kredita za autocestu, a istovremeno bismo zaposlili mnogo vi{e radnika, rekao je Lasi}. U velja~i je u Federaciji BiH bila registrirana 366.481 nezaposlena osoba, odnosno nezaposlenost je iznosila 43 posto.
J. GUDELJ

Kapital je pla{ljiv
- Barata se s cifrom od 43 posto nezaposlenih u Federaciji BiH, dok je objektivno nezaposleno od 25 do 27 posto. Ostali rade na crno, i to je jedan od problema na{eg gospodarstva, rekao je Lasi}. Pojasnio je kako su izravne investicije generator svakog razvoja te istaknuo kako njihov broj u BiH drasti~no opada. - Nemamo novih investicija te stoga nema ni novog zapo{ljavanja. Imamo odli~ne ekonomske uvjete za nove investicije, poput stabilne valute, jeftine radne snage, niske stope poreza na dodanu vrijednost i poreza na dobit, cijena struje je jedna od najjeftinijih u Europi, no unato~ tomu, mi nemamo novih investicija, kazao je Lasi}. Razlog za to le`i u ~injenici da nemamo ura|en prostorni plan BiH, kao i u nepovoljnoj politi~koj situaciji u zemlji. - Kapital je jako pla{ljiv i on ide tamo gdje je sigurnosna i politi~ka situacija

OSLOBO\ENJE ponedjeljak, 1. i 2. maj 2011. godine subota, 30. april/nedjelja,

BIZNIS I EKONOMIJA

21

INTERVJU Petar ]orluka, predsjednik Uprave Violete

Izlaz nije na vidiku
Pokretanje fabrike u Zagrebu veliki uspjeh bh. gospodarstva • Otvaranje javnih radova, sigurnost poslovanja i pravnog sustava preduvjeti gospodarskog progresa
Razgovarao: Hajdar ARIFAGI]

Ambijent za poslovanje u BiH nije sjajan, tvrdipredsjednikUpraveViolete izGrudaPetar ]orluka u intervjuu za Oslobo|enje, kojem je povod nedavno otvaranje nove tvornice u susjednoj Hrvatskoj. No, unato~ tome, ova kompanija je korak do ostvarenja svogposlovnogcilja: bitilider u regiji, a u BiH nastaviti razvoj, {to zna~i investiranje i novo zapo{ljavanje. No, da bi se to dogodilo, i dr`ava mora ne{to u~initi. Rekao je i {ta.

tvornice u Svetoj Heleni pokraj Zagreba jo{ smo jedan korak bli`e tom cilju. Visina investicije u tvornicu u Hrvatskoj je oko 12 milijuna eura, a broj novootvorenih radnih mjesta je 53. S obzirom na velike tro{kove transporta toaletnog papira i kuhinjskih ru~nika, koji su jeftinija roba ve}eg volumena, pravilo je da se oni mogu distribuirati samo u krugu od 400 do 500 kilometara, tada se mo`e posti}i konkurentska cijena. Tako }e ova tvornica proizvoditi toaletni papir i kuhinjske ru~nike najsuvremenijom te-

venija, Ma|arska i Austrija. Otvaranjem ovih tr`i{ta pove}ava se i izvoz postoje}ih proizvoda iz BiH, jer se otvaraju i novi kupci. Nova tvornica pobolj{ava imid` kompanije i daje sigurnost i stabilnost daljem poslovanju.

Bond posjetio Violetu

Petar ]orluka i Clifford Bond

Ovdje je glavno tr`i{te
• Tokomotvaranjare~eno je da kompanija nastavlja realizaciju regionalnih razvojnihplanova. Koja su konkretnaopredjeljenja i kako je u njima pozicionirana BiH? - Za razliku od Hrvatske, gdje je 53 uposlenih, Violeta u BiH ima oko 620 uposlenih, s distributivnim centrima u svim ve}im gradovima u BiH. BiH je glavno tr`i{te Violete, to }e i ostati. Doma}i brand nije vode}i kod ku}e, ne mo`e biti ni u inozemstvu. U BiH smo dru{tveno odgovorni, sponzori smo mnogih sportskih udru`enja i klubova, kao i kulturnih i sportskih manifestacija. Upo{ljavanje novih djelatnika planirano je u proizvodnji i distribuciji. Violeta upravo gradi stara~ki dom u Grudama za 150 osoba, po najve}im higijenskim i zdravstvenim standardima. • Ho}e li u BiH biti jo{ novih investicija Violete? - U BiH su planirani novi projekti, jedan od njih je ve} pred po~etkom realizacije, a to je nova proizvodna linija za baby pelene. Pored ovog projekta, planirani su neki novi proizvodi, kao {to su Violetin tvrdi i te~ni sapuni, pelene za odrasle Violeta Vita. Neki od projekata su u zavr{noj fazi, kao {to je nova linija vla`nih maramica u Grudama, koja ovih dana kre}e s radom. Svi novi proizvodni projekti bit }e pokrenuti u BiH, gdje se nalazi centralno skladi{te Violete i glavni distributivni centar.

U sklopu promocije aktivnosti i djelovanja Ameri~kog univerziteta u BiH, biv{i ameri~ki ambasador u BiH Clifford Bond posjetio je Violetu u Grudama. U razgovoru s predsjednikom Uprave Violete Petrom ]orlukom predstavljen je program AUBiH, na kojem je nastava bazirana na ameri~kom liberalnom na~inu obrazovanja, s dodiplomskim, postdiplomskim i doktorskim studijima, koji su uskla|eni s bolonjskim principima, saop}eno je iz Violete. Razgovaralo se o saradnji Violete i AUBiH te mogu}nostima upoznavanja studenata s modernim alatima poslovanja i prakti~nom primjenom u oblasti marketinga i prodaje. Iskustva iz dosada{njeg poslovanja Violete dragocjena su za studente, kao jedan od rijetkih primjera uspje{ne bh. kompanije i branda. Bond je s delegacijom AUBiH obi{ao i proizvodne pogone Violete. ti~no prvo tromjese~je ove godine? - Pad potro{nje glavna je karakteristika prvog tromjese~ja. Pored toga, veliko pove}anjecijenasirovina, koje se burzovnonabavljaju na svjetskom tr`i{tu, tako|er utje~e na rast cijena i smanjenje profita. Violeta je odr`ala godi{nji promet, kao i broj kupaca. Profit u 2010. i u prvom tromjese~ju 2011. godine je manji nego 2009. godine. Izlaz iz krize u ovoj godini nije na vidiku. • Jesu li, prema Va{em mi{ljenju, svi od kojih se to o~ekuje dovoljno uklju~eni u stvaranje ambijenta koji bi pogodovao ubrzanijem ekonomskom razvoju? Ako nisu, {ta predla`ete? - Mislim da bi trebao postojati pozitivan gospodarskiambijent u okru`enju dabismo iza{li iz krize, a sada ga nema. Otvaranje javnih radova, sigurnost poslovanja i pravnog sustava preduvjeti su gospodarskog progresa. Ukoliko to postoji, kvalitetni proizvo|a~i }e sami prona}i put do uspjeha.

Petar ]orluka: Pobolj{an imid` kompanije

PROMET I KUPCI Violeta je odr`ala godi{nji promet, kao i broj kupaca. Profit u 2010. i u prvom tromjese~ju 2011. manji je nego 2009. godine
hnologijom i potpunom kontrolom kvalitete proizvoda. U BiH proizvodimo cjenovno skuplje proizvode koji mogu podnijeti transportne tro{kove daljih izvoznih destinacija. To su pelene, higijenski ulo{ci, dnevni ulo{ci, vla`ne maramice... Novi projekti u BiH su u planu. • [ta za Violetu zna~i otvaranje te tvornice? - Ovo je veliki uspjeh za Violetu i bh. gospodarstvo,jer su ciljnatr`i{taHrvatska, Slo-

• U saop}enju koje je po otvaranju tvornice u Zagrebu bilo dostupno medijima izostali su podaci o visini investicije, brojunovihradnihmjesta, obimu i vrsti proizvoda, tr`i{tima na koja }e biti plasirani te instaliranoj tehnologiji. Mo`emo li ovom prilikom saznati te podatke? - Violetine investicije nastavljaju se kako u BiH, tako i u inozemstvu. Strate{ki cilj Violete je postati regionalni lider u proizvodnji higijenskih proizvoda, a otvaranjem nove

Pad profita
• Kako ocjenjujete trenutni poslovni ambijent u BiH? - Ambijentnijesjajan, kriza je pogodila sve sektoregospodarstva, potro{njaje ne{tomanja. Od dr`ave o~ekujemo olak{ice u pla}anju obveza i ve}u podr{ku doma}im brandovima. • Po ~emu je, s tim u vezi, karakteris-

Lukavac

LIST 2011. po~inje 5. maja
Petog maja }e biti otvoren deveti Lukava~ki sajam turizma - LIST 2011. i trajat }e do 7. maja. Na oko 2.000 zatvorenog i oko 1.000 kvadratnih metara otvorenog sajamskog prostora u~estvovat }e 123 izlaga~a iz 11 zemalja. - Iskoristili smo sve mogu}nosti da bismo zadr`ali dosada{nji nivo sajma, a to potvr|uje ~injenica da je ove godine ve}i broj prijavljenih izlaga~a nego ranijih godina, izjavio je direktor sajma Izet Nuhanovi}. Pored izlo`benog dijela, sajam }e obogatiti sada ve} tradicionalni prate}i sadr`aj. - Posebno isti~emo takmi~enje turisti~kougostiteljskih {kola BiH, koje organiziramo od prvogsajma. Ove godineprijavilo se najvi{e{kola za ovotakmi~enje, za koje smo obezbijedilifinansijske i drugenagrade. NaFestivaluhrane i pi}a }e u~estvovatizna~ajanbrojhotela i restoranaiz Tuzlanskogkantona, a velikibrojudru`enja`ena nam dolazi iz svih krajeva BiH. O~ekujemo oko 500 u~esnika na ovom festivalu, rekao je Nuha-

CENTRALNA BANKA BOSNE I HERCEGOVINE
Kursna - te~ajna lista - broj 084 - 30. 4. 2011. godine.
Kursevi u konvertibilnim markama /BAM/
Zemlja [ifra valute Oznaka valute Jedinica valute Kupovni za devize i efek.valutu Srednji za devize Prodajni za devize

Izet Nuhanovi}

novi}. Bit }e odr`anasportskatakmi~enja(kajaka{ke trke, prezentacija ronila~kog sporta, sportskiribolov...) te bogatkulturno-zabavniprogram. Sajam se i ove godine odr`ava pod pokroviteljstvomfederalnogMinistarstvaokoli{a i turizma, a podr{ku je najavila i Vlada TK-a.

EMU Australija Kanada Hrvatska ^e{ka R Danska Ma|arska Japan Litvanija Norve{ka [vedska [vicarska Turska V.Britanija USA Rusija Srbija

978 036 124 191 203 208 348 392 440 578 752 756 949 826 840 643 941

EUR AUD CAD HRK CZK DKK HUF JPY LTL NOK SEK CHF TRY GBP USD RUB RSD

1 1 1 100 1 1 100 100 1 1 1 1 1 1 1 1 100

1,955830 1,438747 1,383450 26,501941 0,080541 0,261604 0,737595 1,616757 0,565032 0,250699 0,218862 1,516236 0,864013 2,187889 1,312881 0,047998 1,958201

1,955830 1,442353 1,386917 26,568362 0,080743 0,262260 0,739444 1,620809 0,566448 0,251327 0,219411 1,520036 0,866178 2,193372 1,316171 0,048118 1,963109 USD BAM

1,955830 1,445959 1,390384 26,634783 0,080945 0,262916 0,741293 1,624861 0,567864 0,251955 0,219960 1,523836 0,868343 2,198855 1,319461 0,048238 1,968017 1,61967 2,141262

SDR (Special Drawing Rights) na dan 28. 04. 2011 = SDR (Special Drawing Rights) na dan 28. 04. 2011 =

22 BERZANSKI IZVJE[TAJI
1.777,36
BIFX

subota, 30. april/nedjelja, ponedjeljak, 1. i 2. maj 2011. godine

OSLOBO\ENJE
2.28317
ERS10

1.045,66

SASX-10

1.072,77

SASX-30

1.169,31

BIRS

1.277,62

FIRS

Veliki pad akcija banke Samo jedna transakcija
Prosje~nacijenaovihobveznicaostvarila je rast od 0,28posto. Od akcijazatvorenihinvesticionih fondova najve}i promet je ostvaren akcijama ZIF Kristalinvestfond a.d. BanjaLuka, trgovalo se u iznosu od 11.080,80 KM, po prosje~nojcijeni od 8,10 KM, {to predstavlja pad cijene za -1,94procenata. Akcije2 fonda su ostvarilerastprosje~necijene, od ~ega su najve}i rast imale akcije ZIF Bors invest fond a.d. BanjaLuka(2,70 posto), i ovimakcijamatrgovalose po prosje~nojcijeni od 4,18 KM.Akcije6 fondova su ostvarile pad prosje~necijene, a gubitnik dana me|u Fondovima su akcije ZIF Euroinvestmentfond a.d. BanjaLuka. Od akcija na slobodnomberzanskomtr`i{tu pad cijenaakcijazabilje`ile su akcije4 emitenta, od ~ega su akcijepreduze}aHypoAlpe Adria Bank a.d. Banja Luka ostvarile pad od 18,37 posto i trgovalo se po cijeni od 0,80 KM po akciji, u vrijednosti od 200,00 KM. Na trgovanju u petak na Sarajevskoj berzi - burzi ostvaren je ukupan promet od 219.321,27 KM. U sklopu 21 transakcije ukupno su prometovana 383.184 vrijednosna papira. Vrijednost BIFX-a je porasla za 0,97 indeksnihpoena na 1.777,36 poena, {to u odnosu na pro{lotrgovanjepredstavljaporast od 0,05 posto. VrijednostindeksaSASX10 je porasla za 1,55 indeksnih poena na 1.045,66 poena, {to u odnosu na pro{lo trgovanje predstavlja porast od 0,15 posto. Vrijednost indeksa Primarnog slobodnog tr`i{ta SASX-30 je porasla za 1,73 indeksna poena na 1.072,77 poena, {to u odnosu na pro{lo trgovanje predstavlja porast od 0,16 procenata. Promet na kotaciji iznosio je 171.106,27 KM; u sklopu 12 transakcija prometovana su 382.094 vrijednosnapapira. Na kotaciji kompanija trgovalo se u iznosu od 396,00 KM; u sklopu 1 transakcije prometovano je 30 dionica. Na kotacijikompanijapromet je ostvarendionicamaBOSNALIJEK DD SARAJEVO (simbol: BSNLR). Kurs ovog emitenta je iznosio 13,20 KM.Na kotacijifondovaostvaren je promet od 11.400,00 KM; u sklopu2 transakcijeprometovano je 2.000 dionica. Na kotaciji fondova promet je ostvaren dionicama ZIF BIG INVESTICIONA GRUPA DD SARAJEVO(simbol: BIGFRK3). Kurs ovog fonda iznosio je 5,70 KM. Na kotacijiobveznicaostvaren je promet u ukupnoj vrijednosti od 159.310,27 KM; u sklopu9 transakcija prometovane su 380.064 obveznice. Obveznicamaratnihpotra`ivanjaFederacije BiH trgovalo se u iznosu od 155.528,24 KM, dok je obveznicama stare devizne {tednje FBiH ostvaren ukupan promet u iznosu od 3.782,03 KM.Na primarnomslobodnomtr`i{tu ostvaren je promet od 48.215,00 KM; u sklopu9 transakcijaprometovano je 1.090 dionica. Na primarnomslobodnomtr`i{tunajve}i dnevni promet ostvaren je dionicama emitenta RMU KAMENGRAD DD SANSKI MOST (simbol: RMUKR) u iznosu od 39.000,00 KM. Kurs ovog emitenta iznosio je 65,00 KM. Na sekundarnom slobodnom tr`i{tu i tr`i{tu za emitente u ste~aju nije bilo zaklju~enih transakcija.

Banjalu~ka berza

Sarajevska berza

Banjalu~ka berza Kursna lista za 29. april 2011.
Dioni~ko dru{tvo Srednji kurs (KM) Promj. kursa (%) Max. cijena Min. cijena Koli~ina (dionice) Vrijednost (KM)

BERZANSKA KOTACIJA - KOTACIJA Hemijska industrija destilacija a.d. Tesli} Elektrodistribucija a.d. Pale Elektrokrajina a.d. Banja Luka Elektro Doboj a.d. Doboj Hidroelektrane na Drini a.d. Vi{egrad Hidroelektrane na Trebi{njici a.d. Trebinje Nova banka a.d. Banja Luka Telekom Srpske a.d. Banja Luka Tr`nica a.d. Banja Luka BERZANSKA KOTACIJA - KOTACIJA PIF-ova ZIF BLB - profit a.d. Banja Luka ZIF Bors invest fond a.d. Banja Luka ZIF Euroinvestment fond a.d. Banja Luka ZIF Invest nova fond a.d. Bijeljina ZIF Jahorina Koin a.d. Pale ZIF Kristal invest fond a.d. Banja Luka ZIF Polara invest fond a.d. Banja Luka ZIF VB fond a.d. Banja Luka ZIF Zepter fond a.d. Banja Luka 5,21 4,18 11,18 0,069 5 8,1 5,82 3,95 6,86 0 2,7 -7,83 -1,43 -0,99 -1,94 -3 -0,5 1,03 5,21 4,18 11,5 0,07 5,02 8,1 5,82 3,95 6,9 5,21 4,18 11,1 0,068 5 8,1 5,82 3,95 6,59 128 500 100 25.000 79 1.368 200 20 401 666,88 2.090,00 1.118,00 1.720,00 395,18 11.080,80 1.164,00 79,00 2.752,58 0,48(A) 0,74 0,65 0,83 0,72 0,75 0,966 1,71 1,49 0 0,14 10,92 18,57 2,86 -1,32 -3,4 0 0 0,48 0,74 0,65 0,83 0,72 0,75 0,97 1,72 1,49 0,48 0,74 0,65 0,83 0,7 0,75 0,952 1,71 1,49 415 607 445 960 807.710 350 3.355 7.277 2.737 199,20 449,18 289,25 796,80 581.505,16 262,50 3.239,95 12.458,67 4.078,13

Sarajevska berza/burza Kursna lista za 29. april/travanj 2011.
Dioni~ko dru{tvo Zvani~ni Promj. slu`beni kursa kurs (KM) (%) Max. cijena Min. cijena Koli~ina (dionice) Vrijednost (KM) Broj transakcija

KOTACIJA KOMPANIJA BOSNALIJEK D.D. SARAJEVO KOTACIJA FONDOVA ZIF BIG INVESTICIONA GRUPA DD SARAJEVO KOTACIJA OBVEZNICA FBiH 5,70 0,18 5,70 5,70 2.000 11.400,00 2 13,20 -0,45 13,20 13,20 30 396,00 1

SLOBODNO BERZANSKO TR@I[TE - TR@I[TE AKCIJA Drina a.d. Bijeljina Hercegovinaputevi a.d. Trebinje Palas a.d. Banja Luka Hypo Alpe-Adria-Bank a.d. Banja Luka Posavina a.d. Srbac Put GP a.d. Isto~no Sarajevo Poslovna zona a.d. Banja Luka Rafinerija nafte a.d. Brod Unis MGA a.d. Isto~no Sarajevo 0,2 2 1 0,8 0,35 0,4 0,35 0,161 0,2(A) 0 -16,67 0 -18,37 0 0 133,33 -10,56 -9,09 0,2 2 1 0,8 0,35 0,4 0,35 0,161 0,2 0,2 2 1 0,8 0,35 0,4 0,35 0,161 0,2 2.872 1.078 669 250 2.030 3.000 2.914 17.000 1.229 574,40 2.156,00 669,00 200,00 710,50 1.200,00 1.019,90 2.737,01 245,80

FBIH OBVEZNICE RATNA POTRA@IVANJA SER. A FBIH OBVEZNICE RATNA POTRA@IVANJA SER. C FBIH OBVEZNICE RATNA POTRA@IVANJA SER. E FBIH STARA DEVIZNA [TEDNJA SERIJA H PRIMARNO SLOBODNO TR@I[TE ENERGOPETROL DD SARAJEVO IK BANKA DD ZENICA RMU KAMENGRAD DD SANSKI MOST

43,00 38,01 34,99 97,00

-1,15 -1,28 -0,03 0,00

43,00 38,01 34,99 97,00

42,99 262.989 37,64 98.976 34,98 14.200 97,00 3.899

113.080,82 37.479,58 4.967,84 3.782,03

3 3 2 1

13,91 73,86 65,00

6,03 -1,17 0,00

14,00 75,00 65,00

13,80 73,00 65,00

450 40 600

6.260,00 2.955,00 39.000,00

3 3 3

NAFTA

PLIN

ZLATO

SREBRO

ALUMINIJ

P[ENICA

KUKURUZ

125,34

$ 0,17 %

4.61

$ 0,85 %

1.931,90

$ 0,98 %

48.92

$ 2,91 %

2,750

$ 1,13 %

808,75

$ 0,40 %

762,75

$ 0,46 %

subota, 30. april/nedjelja, ponedjeljak, 1. i 2. maj 2011. godine

OSLOBO\ENJE

OGLASI

23

24

OGLASI

subota, 30. april/nedjelja, ponedjeljak, 1. i 2. maj 2011. godine

OSLOBO\ENJE

Na osnovu Pravilnika o postupku nabavke roba, vr{enju usluga i ustupanju radova, ~lan 8. i Odluke Turisti~kog vije}a br. 02-211-3/11, Turisti~ka zajednica Zeni~ko-dobojskog kantona raspisuje:

JAVNI POZI V ZA D OSTAVU PO NUDA
ZA NABAVKU RABLJENOG PUTNI^KOG VOZILA I - PREDMET NADMETANJA 1. Nabavka jednog RABLJENOG putni~kog motornog vozila sa slijede}im karakteristikama: - snaga: 66 do 103 KW - motor: 1.9 TDI ili 2.0 TDI - mjenja~: automatski - vrata: 2/3 ili 4/5 - boja: metalik - oprema: full - max. starost vozila: 7 godina II - PRAVO SUDJELOVANJA Pravo sudjelovanja u javnom nadmetanju imaju sva pravna i fizi~ka lica. III - SADR@AJ PONUDE Ponuda mora sadr`avati: 1. naziv i ta~nu adresu ponu|a~a (sa ID/JMB) 2. jedini~nu cijenu registrovanog vozila 3. kopiju vlasni~ke knji`ice i saobra}ajne dozvole 4. ~etiri (4) kolor-fotografije vozila 5. `irora~un ponu|a~a 6. du`inu garancije IV - KRITERIJI ZA VREDNOVANJE PONUDA ponu|ena cijena ispravnost i o~uvanost vozila pre|eni broj kilometara garancija oprema V - PODNO[ENJE PONUDA Propisno zatvorenu kovertu ponude dostaviti na: TURISTI^KA ZAJEDNICA ZE-DO KANTONA UL. M. TITA - NOVI TR@NI CENTAR, 72 000 ZENICA Na omotu obvezno nazna~iti: "PONUDA ZA NABAVKU RABLJENOG VOZILA - NE OTVARAJ". Rok za podno{enje ponude je 7 (sedam) dana od dana objavljivanja u listu Oslobo|enje. Nepotpune i neblagovremene ponude ne}e se razmatrati. VI - OTVARANJE PONUDA Otvaranje ponuda je javno i otvaranju mo`e prisustvovati po jedan ovla{teni predstavnik ponu|a~a koji svoje ovla{tenje dokazuje u pisanom obliku. Rok za dostavu ponuda je 6. 5. 2011. do 11 h. Ponude }e se otvarati 6. 5. 2011. godine u 12 sati u sjedi{tu Turisti~ke zajednice Ze-do kantona, Ul. M. Tita — Novi tr`ni centar Zenica (zgrada na tr`nici II sprat). VII - TRO[KOVI PONUDE Naru~ilac ne snosi nikakve tro{kove u postupku nadmetanja. VIII - PRAVA NARU^IOCA Naru~ilac zadr`ava pravo da poni{ti javno nadmetanje u bilo koje vrijeme, ali prije dono{enja odluke o izboru najpovoljnijeg ponuditelja. Odluku o poni{enju javnog nadmetanja naru~ilac nije obvezan obrazlo`iti. Sve potrebne informacije mogu se dobiti na telefon 032/441-050. DIREKTOR Senaid [abanovi}, dipl. oec.

U skladu sa ~lanom 4. Pravilnika o objavljivanju informacija i izvje{tavanju na tr`i{tu vrijednosnih papira, objavljujemo:

IZVJE[TAJ O DOGA\AJU KOJI BITNO UTI^E NA FINANSIJSKO POSLOVANJE EMITENTA
I - OP]I PODACI O EMITENTU - puna i skra}ena firma - adresa sjedi{ta - broj telefona i telefaksa, e-mail i web stranica; II - PODACI O DOGA\AJU - navesti doga|aj iz ~lana 12. ili 13. Pravilnika o objavljivanja informacija i izvje{tavanju na tr`i{tu vrijednosnih papira - datum nastanka doga|aja - kratak opis i razlog doga|aja Odluka o sazivanju Dvadesete Skup{tine JP Elektroprivreda BiH d.d. — Sarajevo, broj: NO-11435/11-54/2.1. od 25.04.2011. godina

Javno preduze}e Elektroprivreda Bosne i Hercegovine d.d. - Sarajevo JP Elektroprivreda BiH d.d. - Sarajevo Vilsonovo {etali{te 15, Sarajevo tel. 033 751 000, fax 033 751 003 e- mail: a.jerlagic@elektroprivreda.ba www.elektroprivreda.ba

25.04.2011. godine Dvadeseta Skup{tina Javnog preduze}a Elektroprivreda Bosne i Hercegovine d.d. - Sarajevo }e se odr`ati dana 16.05.2011. godine u Sarajevu, u prostorijama Energoinvest d.d.- Sarajevo, ulica Hamdije ]emerli}a 2., s po~etkom u 11,00 sati sa predlo`enim dnevnim redom: 1. Izbor radnih tijela Skup{tine dioni~ara Dru{tva; 2. Dono{enje odluke o razrje{enju du`nosti predsjednika i ~lanova Nadzornog odbora Javnog preduze}e Elektroprivreda Bosne i Hercegovine d.d. — Sarajevo, radi podno{enja ostavke; 3. Dono{enje odluke o razrje{enju du`nosti predsjednika i ~lanova Nadzornog odbora Javnog preduze}e Elektroprivreda Bosne i Hercegovine d.d. - Sarajevo, koji su izgubili povjerenje dioni~ara na osnovu ~lana 259. stav 5. ta~ka 1) Zakona o privrednim dru{tvima i ~lana 66. stav 1. alineja 8. Statuta Javnog preduze}a Elektroprivreda Bosne i Hercegovine d.d. - Sarajevo; 4. Dono{enje Odluke o privremenom imenovanju ~lanova Nadzornog odbora Javnog preduze}e Elektroprivreda Bosne i Hercegovine d.d. - Sarajevo do okon~anja konkursne procedure za izbor ~lanova Nadzornog odbora Dru{tva na period od ~etiri godine.

Na osnovu ~lana 344. Zakona o privrednim dru{tvima (Sl. novine Federacije BiH, broj 23/99,45/00,2/02,29/03,68/05,91/07,84/08) te ~lanova 37. i 39. Statuta Industrije gra|evinskog materijala IGM d.o.o. Visoko, Nadzorni odbor je donio odluku o sazivanju Skup{tine i objavljuje

OBAVJE[TENJE
O SAZIVANJU SKUP[TINE ^lanova dru{tva Industrije gra|evinskog materijala “IGM” d.o.o. Visoko Saziva se skup{tina Industrije gra|evinskog materijala IGM d.o.o. Visoko koja }e se odr`ati 21. 5. 2011. godine u prostorijama Dru{tva u Visokom, Donje Mo{tre, sa po~etkom u 14 sati. Za skup{tinu se predla`e slijede}i DNEVNI RED 1. Otvaranje skup{tine, utvr|ivanje kvoruma i izbor radnih tijela Skup{tine. 2. Usvajanje zapisnika sa prethodne skup{tine. 3. Usvajanje plana poslovanja za 2011. godinu. 4. Usvajanje godi{njeg finansijskog izvje{taja za 2010. godinu sa izvje{tajem Nadzornog odbora i revizora, dono{enje drugih odluka po zavr{nom ra~unu. 5. Dono{enje odluke o ulaganjima u 2011. godini. 6. Dono{enje odluke o raspodjeli dobiti iz 2010. godine. 7. Dono{enje odluke o isklju~enju ~lanova Dru{tva. Skup{tini mogu prisustvovati ~lanovi dru{tva li~no ili putem ovla{tenog punomo}nika s propisnim ovla{tenjem za zastupanje. ^lan ili ~lanovi dru{tva ~iji udjeli ~ine desetinu osnovnog kapitala imaju pravo pisano predlo`iti izmjenu dnevnog reda i prijedloga odluka skup{tine, najkasnije osam dana od dana objavljivanja obavje{tenja. ^lan dru{tva ili punomo}nik je du`an podnijeti prijavu za u~e{}e u radu skup{tine, najkasnije 3 dana prije dana odr`avanja iste. ^lan dru{tva ili punomo}nik, koji je podnio urednu prijavu, mo`e izvr{iti uvid u prijedloge i materijale za skup{tinu u sjedi{tu dru{tva svakim radnim danom od 9 do 11 po~ev od dana ogla{avanja Skup{tine. Glasanje na skup{tini se vr{i putem glasa~kih listi}a, osim izbora radnih tijela koja se biraju aklamacijom, a rezultate utvr|uje odbor za glasanje. Nadzorni odbor IGM-a Visoko

- potpis ovla{tene osobe odgovorne za potpunost i ta~nost informacija iz izvje{taja - mjesto i datum podno{enja izvje{taja i potpis osobe koja je sa~inila izvje{taj

Generalni direktor Amer Jerlagi} Sarajevo, 28.04.2011. godine Sekretar Dru{tva Osman Hasanbegovi}

subota, 30. april/nedjelja, ponedjeljak, 1. i 2. maj 2011. godine

OSLOBO\ENJE

OGLASI

25

26 SARAJEVSKA HRONIKA
Molba KJU Za{ti}ena podru~ja

subota, 30. april/nedjelja, ponedjeljak, 1. i 2. maj 2011. godine

OSLOBO\ENJE

50.000 KM za projekte obrazovanja, kulture i sporta

Memi} uru~io
Bez bacanja sme}a i paljenja vatre

Izletnici, ~uvajte prirodu!
Za prvomajske praznike KJU Za{ti}ena prirodna podru~ja, koji upravlja Vrelom Bosne, Bijambarama i Skakavcem, o~ekuje veliku posje}enost ovih parkova prirode. Iskustvo iz ranijih godina govori da posjetioci Bijambara i Skakavca uglavnom po{tuju upozorenja o za{titi prostora, dok to nije slu~aj sa izletnicima na Vrelu Bosne, gdje nakon prvomajskih praznika ostane ogroman nered. Zato iz Ustanove upozoravaju posjetioce da se odgovorno odnose prema prirodi i po{tuju pravila pona{anja. - I za ove praznike o~ekujemo veliku posjetu na svim za{ti}enim podru~jima, pa upozoravamo posjetioce da se savjesno pona{aju na ovim prostorima i uva`avaju prirodne vrijednosti. Molimo ih da ne bacaju sme}e mimo korpi, pale vatru koja bi mogla izazvati po`ar i na bilo koji drugi na~in nanose {tetu za{ti}enom prostoru. Nadamo se da }e posjeta parkovima prirode biti ugodna i da }emo zajedni~kim zalaganjem ~uvati ove izuzetne vrijednosti Kantona, ka`e Elma Karovi}, stru~ni rukovodilac u KJU Za{ti}ena prirodna podru~ja. Iz Ustanove mole posjetioce da se krajnje odgovorno pona{aju na prostoru oko izvori{ta Bosne. Preporu~uje se izletnicima da ne koriste ovu vodu za pi}e, jer je donedavno bilo problema sa kvalitetom i bakteriolo{kim nalazima. Tako|er, mole se da automobile ne parkiraju na zelene povr{ine i pro{etaju do mjesta koje su odabrali. Tokom praznika je poja~ana saradnja Ustanove sa policijom i vatrogascima, ali i broj njihovih nadzornika na terenu, pa im se gra|ani moguobratiti za sve informacije,ili zatra`iti potrebnu pomo}. Z. T.

Ovo nije dovoljno novca, ali se nadam da smo u njegovoj preraspodjeli napravili najmanju gre{ku, kazao v.d. na~elnika

ugovore

Uru~eni ugovori u zgradi Op}ine Ilid`a

Ugovore o finansiranju projekata predstavnici Op}ine Ilid`a u petak su dodijelili predstavnicima 18 udru`enja iz oblasti sporta, isto toliko iz obrazovanja te {est ugovora za kulturne projekte. ^lanovima udru`enja obratila se predsjedavaju}a Vije}a Ilid`e Smiljana Vite{ki}, kazav{i kako je odluka o dodjeli ukupno 50.000 KM za ove projekte na sjednici OV pro{la jednoglasno, te po`eljela jo{ vi{e uspjeha u realizaciji razli~itih manifestacija.

- Broj prisutnih na dodjeli ugovora pokazuje da ~inimo dobru stvar i da ni rezultati ne}e izostati. @elim ista}i da ovo nije dovoljno sredstava koliko bismo htjeli izdvojiti, ali se nadam da smo prilikom raspodjele napravili najmanju mogu}u gre{ku. Nemojte gledati koliko je novca dobio neko drugi, ve} kako da projekte zajedni~ki realizujemo, istakao je v.d. na~elnika Ilid`e Senaid Memi}. Memi} je napomenuo kako udru`enja trebaju graditi

dobre veze sa Op}inom, kako bi joj pomogla u sagledavanju i ispravljanju gre{ki. - Nijedna kesa nije bez dna, pa vas molim za razumijevanje kada ne{to ne budemo u mogu}nosti finansijski podr`ati, dodao je Memi}. Pomo}nica na~elnika Aida Lu{ni~ki} istakla je kako se njeni uposleni moraju obavijestiti pri po~etku realizacije projekata, te da im se na kraju godine mora predati dokumentacija, kao uslov za novo apliciranje. J. M.

Humanitarni koncerti za muzi~ku sobu Doma Bjelave

Dani op}ine Centar od 2. do 9. maja

Cante sakupio 2.913 KM
Tri humanitarna koncerta Nikolasa Cantea, francuskog pijaniste, odr`ana 23, 25. i 26. aprila u Domu Oru`anih snaga i Klubu So.Ba, bila su dobro posje}ena. Sav prihod od prodatih ulaznica, koji iznosi 2.913 KM, namijenjen je za opremanje muzi~ke sobe Dje~ijeg doma Bjelave. Kako saznajemo od Latife Imamovi}, PR ovog projekta, na prvom koncertu Mekanik Kantatik prikupljeno je najvi{e - 1.800 KM, na drugom 440 KM, a sa tre}eg koncerta Nikoll, od 97 prodatih karata, skupljeno je 679 KM. Organizatori projekta su zadovoljni posje}eno{}u i iskazanom humano{}u Sarajlija, a novac }e Dje~ijem domu Bjelave uru~iti nakon prvomajskih praznika. - I Nikolas Cante je zadovoljan, pogotovo koncertom u Klubu So.Ba i ka`e da je u`ivao sviraju}i za sarajevsku publiku, a pogotovo mu je drago {to je svojom muzikom pomogao da se kupe instrumenti za muzi~ku sobu Doma Bjelave. Vrlo rado }e ponovo do}i u Sarajevo, ka`e Imamovi}. Sponzori projekta, bez kojih se ne bih mogli odr`ati koncerti su, izme|u ostalih, Grad Sarajevo, Op}ina Centar, Ministarstvo odbrane BiH, Relax-turs, Metro-Medija i drugi, kojima organizator zahvaljuje na uspje{noj saradnji.
Z. T.

Sa pro{logodi{njih Dana op}ine

Centralna manifestacija na Soukbunaru
U okviru manifestacije Dani op}ine Centar, od 2. do 9. maja, za gra|ane Sarajeva pripremljen je bogat program. Tako u kinu Meeting Point u ponedjeljak gra|ani mogu besplatno pogledati projekciju filma „Snijeg“, u utorak „Cirkus Columbia“, a u srijedu film „Jasmina“ Pro. jekcije po~inju u 19 sati. U Pozori{tu mladihorganizovana je revija~e{kog filma, tako da je u srijedu u 14 sati planirana projekcija komedije „Ljubi{ kao Bog“, za ~etvrtak u 17 sati drame „Tamnoplavi cvijet“ i dokumentarnog filma ^e{ko prolje}e. Na platou ispred BBI centra u ~etvrtak }e biti organizovan zabavnokulturni program od 11 do 22.30 sati, a za kraj je organizovan solisti~ki koncert ArminaMuzaferije, u 21 sat. U Centru za kulturu od 4. do 9. majaplanirana je izlo`balikovnihradova~lanovalikovnesekcijeAKCUSSeljo, a u petak u 20 satiFestivalmladih gitarista BiH. U prostorijama Bo{nja~kog instituta Udru`enje mladih umjetnikaBasset u subotu}e odr`ati koncert sa po~etkom u 19 sati. Uokvirumanifestacijepredvi|eno je da delegacije u srijedu polo`e cvije}e na {ehidsko mezarje Kova~i, ispredspomen-obilje`jaVje~na vatra, te u Velikom parku pred Spomenikom ubijenoj djeci opkoljenog Sarajeva 1992-1995. Istog dana predvi|eno je otvaranjeobnovljenog spomenika kulture Panjina kula. U ~etvrtak u 11 sati bi}e odr`ana sve~ana sjednica OV Centar, nakon ~ega slijedi centralna manifestacija na Soukbunaru kod spomen-obilje`ja Debelo brdo. Za 9. maj u prostorijama mjesnih zajednica Soukbunar u 11 sati, Hrastovi - Mrkovi}i u 12 sati i Ko{evsko Brdo u 13 sati planirano je otvaranje spomen-postavke fotografija {ehida i poginulih boraca tih podru~ja.

Novac za kupovinu instrumenata bit }e uru~en nakon praznika

Iz KJKP Rad

Kako obavje{tavaju iz KJKP Rad, zbog rekonstrukcije kolovoza u Kasindolskoj ulici do}i }e do potpune obustave saobra}aja, od 4. maja do 4. jula, od raskrsnice sa Lepeni~kom do one sa Ulicom 14. maj 1992, u du`ini od 420 metara. Mole se gra|ani da zbog ovih radova koriste alternativni pravac Dobrinja - Stupska petlja.

Kasindolska zatvorena za promet

OSLOBO\ENJE ponedjeljak, 1. i 2. maj 2011. godine subota, 30. april/nedjelja,

SARAJEVSKA HRONIKA 27
DE@URNI TELEFON

Na~elnik Kold`o u posjeti Park-{umama Hum

Prirodni dragulj nadomak grada
Predvi|ena je i gradnja `i~are od posljednje stanice gradskog prevoza do releja na Humu kako bi ovaj prirodni ambijent postao glavno rekreacijsko mjesto u Sarajevu, ka`e Kold`o
Na~elnik Op}ine Novo Sarajevo Ned`ad Kold`o u petak je obi{ao radove na vegetacijskom i am bi jen tal nom ure|enju podru~ja Park-{ume Hum, koje izvode radnici KJP Sa ra je vo-{u me. Ra do vi se izvode na osnovu sporazuma za re ali za ci ju gdje je Op}ina obezbijedila finansijska sredstva od 20 hiljada maraka, a Sarajevo-[ume sufinansiraju ovaj projekat sa oko 8.000 KM. Na~el nik Ned`ad Kold`o u okviru posjete isti~e kako je ovaj projekat samo mali dio planiranog na izgradnji rekreacijskog i pri ro dnog dra gu lja iznad Sarajeva. - Radovi se izvode na povr{ini od oko 1.000 kvadratnih je kta ko ji se odno si na ure|enje Park-{ume Hum u sko ri joj bu du}nos ti pre dvi|ena je i gradnja `i~are od posljednje stanice gradskog prevoza, pa sve do releja na Humu kako bi ovaj prirodni ambijent postao glavno rekreacijsko mjesto u Sarajevu, ka`e Kold`o. Iz preduze}a Sarajevo-{ume poja{njavaju za Oslobo|enje kako je ovaj projekat nastavak saradnje sa gradskim op}inama i da se sada ubrzano radi kako bi gra|ani mogli u`ivati u prirodi. Posebno apeliraju gra|anima i izletnicima da ~uvaju okolinu od zaga|enja i da na pale vatre kako bi se sprije~ili veliki po`ari.
A. ME[I]

276-982

VA@NIJI TELEFONI

Zasa|eno 280 sadnica drve}a

metara ispod releja na Humu, a podrazumijevaju i sadnju 280 komada odraslih sadnica ja se na, ka tal pe, sre bre ne smr~e i javora, te sadnju 100 komada razne vrste ukrasnog

grmlja, izjavljuje Kold`o, te dodaje i to da su zavr{eni radovi na popravci nadstre{nica sa klupama i po~elo je ure|enje pje{a~kih staza. - U okviru cjelokupnog pro-

Zavr{eni gra|evinski radovi rezervoara Donji Mihaljevi}i

Polaganje mre`e kroz Dobro{evi}e
Jedan od najve}ih kapitalnih projekata Op}ine Novi Grad u teku}oj godini je vodosnabdijevanje naselja u obuhvatu RP Bojnik - Dobro{evi}i. S obzirom na to da vrijednost radova iznosi 8,8 miliona maraka, projekat se realizuje fazno. Unigradnja je privela kraju gra|evinske radove izgradnje rezervoara Donji Mihaljevi}i, koji je dio pomenutog sistema. U 2011. Ministarstvo prostornog ure|enja KS-a i Op}ina izdvojili su po milion i 150 hiljada maraka. - Sporazumom sa Ministarstvom i KJKP Vodovod i kanalizacija, dogovorena je realizacija projekta vodosnabdijevanja naselja u ovom obuhvatu. Procijenjena je vrijednost i precizirano fazno izvo|enje radova. Ura|ena je rekonstrukcija pumpne stanice Stup, dovodni i potisni cjevovod PS Reljevo - rezervoar Reljevo, pumpna stanica Reljevo, rezervoar Reljevo, te izgra|en dio distributivne mre`e rezervoara Reljevo, istakao je Dervo ^olakhod`i}, pomo}nik na~elnika za investicije i komu-

De`ure JU Dom zdravlja i JP Po{ta
Za vrijeme obilje`avanja prvomajskih praznika JU Dom zdravlja Kantona Sarajevo organizovat }e de`ure u nedjelju, ponedjeljak i utorak. Tako }e cjelodnevne de`ure, od 7.30 do 20 sati za op}ine Stari Grad i Centar biti organizovane u Domu zdravlja Centar - Vrazova, dok }e de`ure za Novo Sarajevo, Novi Grad i Ilid`u biti organizovane u DZ Novi Grad. Do mo vi zdrav lja u Vo go{}i, Ha d`i}ima i Ilija{u tako|er }e organizovati cjelodnevne de`ure za stanovnike svojih op}ina. U Trnovu }e u nedjelju biti organizovana de`ura u ambulanti porodi~ne medicine Dej~i}i do 15 sati, dok }e u ponedjeljak i utorak stanovnici ove op}ine zdravstvenu za{titu mo}i ostvariti u DZ Trnovo od 7.30 do 18.30 sati. I iz javnog preduze}a BH Po{ta isti~u kako }e u nedjelju, ponedjeljak i utorak de`urna po{ta biti ona kod Vje~ne vatre, te da }e raditi od sedam do 20 sati.

MUP 122, 206-666, 207-777 Vatrogasci 123, 664-115 Hitna pomo} 124, 611-111 NARKO NE 223-333 Pomo} ovisnicima 062/127-751 Porodi~no savjetovali{te 209-112 Nasilje u porodici 222- 000 033/ 223-366, 1209 Klini~ki centar 297-000 Op}a bolnica 285-100 Bolnica Podhrastovi 297-281 Veterinarska stanica 767-025 Prijava tel. kvarova 1272 Telefonski brojevi 1182 Elektrodistribucija 080 02 01 33 Vodovod 210-707, 220-435 Kanalizacija 203-059,668-259 Toplane 650-979, 650-956 Sarajevostan 276-690 KJKP Rad 658-038 Eko telefon 660-000 Ta~no vrijeme 125 [tab CZ KS 472-636, 443-720 Operativni centar Civilne za{tite 121 Prijava kvarova na javnoj rasvjeti 713-100 Dimnja~ar 616-105 Sarajevogas 272-980, 272-981 Gras 293-333 Velepekara 648-505 Bakije 533-763 Pokop 551-370 Pogrebno dru{tvo Jedileri 712-800 Komunalna inspekcija 770-136 Tr`na inspekcija 770-100 Uprava za inspekcijske poslove KS 033/770 100 (od 8 do 16 sati) 061/252 252 (od 14 do 22 sata) Autobuska stanica 213-100 @eljezni~ka stanica 655-330 Aerodrom Sarajevo 289-100 Izgubljeni prtljag 289-105 Turisti~ki centar 220-724 BIHAMK, pomo} na cesti 1282 Informacije o stanju na putevima 1282 BH Telecom-podr{ka korisnicima 1444 Me|unarodni telefonski brojevi 1183 CENTROTRANS - Pozivni centar 090 292 100

DE@URNE APOTEKE
BA[^AR[IJA MARINDVOR NOVO SARAJEVO ^ENGI]-VILA ILID@A DOBRINJA ILIJA[ HAD@I]I VOGO[]A INFORMACIJE O LIJEKOVIMA 272-300 714-280 713-831 721-620 762-180 766-380 428-810 428-220 424-250 223-399

nalne poslove Novog Grada. Za dio radova koje finansira Kanton putem KJKP ViK, u toku je izgradnja potisnog cjevovoda, a planirana je i gradnja pumpne stanice Donji Mihaljevi}i. Op}ina i KS }e finansirati izgradnju preostalog dijela mre`e izgra|enih rezervoara. Ovim se stvaraju preduslovi za kvalitetno snabdijevanje vodom dijela naselja izvan obuhvata RP-a sa lokalnih vodovoda (Djevoja~ke vode i Igri{te).

PORODILI[TA

10 9

DJEVOJ^ICA DJE^AKA

VOZOVI
Polasci iz Sarajeva:
Zagreb 10.42 i 21.27, Budimpe{ta 6.55, Beograd 11.35, Plo~e 7.05 i 18.18, Zenica 4.36, 7.12, 11.52 i 19.30, Konjic 7.15, 15.40 i 19.10, Kakanj 15.37. Biha} 13.53 (u okviru ove linije; Zenica 15.13, Doboj 17.00, Banja Luka 18.57, Novi Grad 20.30)

AVIONI Polasci:
Beograd 6.30, Zagreb 6.30 i 16.15, Cirih 7.30, Be~ 7.35 i 14.55, [tokholm/Geteborg 10, Frankfurt 10.30, Minhen 12.55, Budimpe{ta 14.50, Keln 16.55, Istanbul 19, [tokholm 20.50

Dolasci:
Istanbul 8.50, Minhen 12.15, Cirih 12.45, Be~ 14.10 i 21.35, Budimpe{ta 14.20, Zagreb 15.45 i 22, Keln 16.25, [tokholm/Geteborg 17.35, Frankfurt 17.45, [tokholm 20.10, Beograd 21.55

Dolasci u Sarajevo iz:
Zagreb 6.39 i 18.05, Budimpe{ta 21.16, Beograd 17.35, Plo~e 10.22 i 20.59, Zenica 6.28, 9.23, 13.19 i 20.58, Konjic 6.40, 12.50 i 18.52, Kakanj 18.45.Biha} 07.28 (u okviru ove linije; Zenica 05.50, Doboj 04.15, Banja Luka 02.18, Novi Grad 00.40)

AUTOBUSI
Antwerpen, Bruxselles, Liege, Breda i Mastriht utorkom i subotom u 8 sati, Roterdam i Amsterdam utorkom i subotom

u 8, a ~etvrtkom u 16 sati, Den Hag utorkom u 8, a ~et vrtkom u 16 sati, Utrecht subotom u 8 i ~et vrtkom u 16 sati, Pariz petkom u 9, Berlin ~et vrtkom i subotom u 8, Dor tmund, Essen, Dusseldorf ponedjeljkom, utorkom, srijedom, ~etvrtkom, subotom i nedjeljom u 8 sati, Frankfurt, Karlsruhe i [tutgart svaki dan u 8, Hamburg, Hanover i Kassel subotom u 17 sati, Ingolstadt i Nurnberg ~etvrtkom u 8 i subotom u 17 sati, Minhen svakim danom u 8, a subotom i u 17 sati, Be~ i Graz svaki dan u 8 sati, Beograd svakim danom u 6 sati, Ljubljana utorkom, ~etvrtkom i nedjeljom u 20.40 sati, Dubrovnik svaki dan u 7.15 sati, Pula i Rijeka petkom i nedjeljom u 6 sati, Split svaki dan u 10, 14.30 i 21 sat, Zagreb svaki dan u 6.30, 12.30 i 22 sata, Vela Luka i Herceg-Novi petkom u 11 sati, Br~ko svakim

danom u 6.30, 14 i 15.35 sati, Banja Luka svaki dan u 9.15, 14.30 i 15.30 sati, Bijeljina svaki dan u 5 i 15 sati, Bosanski Brod svaki dan u 12.15 sati, Bosanska Dubi ca sva ki dan u 14.30 sa ti, Ba nja Vru}ica svaki dan u 15.15 sati, Hrenovica svaki dan u 6.30, kao i svakim danom osim nedjelje u 16.30 sati, Pale svaki dan u 6.30, 8, 10, 14, i 15 i svaki dan osim nedjelje u 6.30 sati, Zvornik svakim danom u 15.30 sati, Srebrenica svaki dan u 7.10 sati, Biha} svaki dan u 7.30, 13.30 i 22 sata, Bugojno svaki dan u 10, 14 i 19 sati, Gora`de-Ustikolina svaki dan u 8 sati, Grada~ac svaki dan u 8.30 i 17 sati, Novi Travnik svaki dan u 13 sati, Ora{je svaki dan u 6.30 sati (preko Tuzle), Olovo svaki dan u 5, 6.30, 7.10, 8.30, 9.30, 10.30, 11.30, 12.30, 13.30, 14, 15, 15.30, 15.35, 16, 17, 18 i 20 sati, Sanski Most

svaki dan u 15.30 sati, Te{anj svaki dan u 7 i 13.15 sati, Tuzla svaki dan u 5, 6.30, 8.30, 10.30, 11.30, 12.30, 13.30, 14, 15, 15.35, 16, 17 i 18, a radnim danima i u 9.30, Travnik svakim danom u 7.30, 9.15, 10, 13, 13.30, 14, 15.30, 17.30, 19 i 22, Velika Kladu{a svaki dan u 15.30, Visoko svaki dan u 8.45, 10.45 i 15.15, Visoko-Kakanj svaki dan u 5.30, 6, 7, 8, 8.30, 9.30, 10, 11.30, 12, 12.30, 13.30, 14.30, 15.30, 16, 16.30, 17.30, 18, 19.30 i 20 sati, Zenica svaki dan u 6.30, 8.30, 10.30, 12.30, 14.30, 16.30 i 18.30 autoputem, Zenica svakim danom u 21 sat preko Visokog i Kaknja, Zenica ponedjeljkom, utorkom, srijedom, ~etvrtkom i petkom u 7.30, 9.30, 11.30, 13.30, 15.30, 17.30 i 19.30 autoputem, Zenica ne saobra}a subotom, nedjeljom i pra znicima u 5.30 preko Visokog i Kaknja.

28

KULTURA

subota, 30. april/nedjelja, ponedjeljak, 1. i 2. maj 2011. godine

OSLOBO\ENJE

Slavni Trio Celibidache na Mostarskom prolje}u

Stradivari, Bach,

Monika i grah
Guda~ka dru`ina nesumnjive svjetske slave, toliko tra`ena da ne mo`e ni pretpostaviti na koji na~in ju je glavni producent Mostarskog prolje}a Miljenko Pulji} uop}e doveo
Prvomajski blagdani u Mostaru, a valjda i drugdje, razlog su kada napu{tamo svakodnevne ambijente i bje`imo bilo gdje ih mo`emo makar nakratko zaboraviti. Rijetko se organiziraju ikakva kulturna doga|anja toga dana, naprosto je normalno da taj dan i no} budu obilje`eni ro{tiljima, pi}em, radni~kim grahom po gradskim parkovima i trgovima, kojega }e besplatno jesti oni koji su ve} ostarjeli ~ekaju}i na posao; zapravo je me|unarodni praznik sjete i spomena na posao. Stoga mi je prili~no ~udno to {to }e organizator Mostarskog prolje}a, Matica hrvatska u Mostaru, eto za ba{ tu ve~er Mostarcima ponuditi rijedak glazbeni program: u Galeriji “Katarina“ nastupa jedan od najpresti`nijih komornih trija dana{njice: Trio Celibidache, s Lorenzom Nasturicaom – Herschovicijem na viloini, Burkhardom Siglom na violi i Monikom Leskovar na violon~elu! Guda~ka dru`ina nesumnjive svjetske slave, toliko tra`ena da ne mo`e ni pretpostaviti na koji na~in ju je glavni producent Mostarskog prolje}a
Monika Leskovar

Miljenko Pulji} uop}e doveo ovdje, i to na prvomajski suton. No, ako malo bolje razmislim, status ravnatelja Zagreba~ke filharmonije zna biti jako, jako u~inkovit! Tako odlu~ih lijepo prespavati budnicu, pa na dnevni radni~ki

grah, a uve~er podijeliti s ljudima koji su, kao i ja jedva ~ekali da se isprazni grad, slu{anje tri rijetka instrumenta na kojima sviraju najbolji. Na programu J. S. Bach, Goldberg varijacije u obradi Dmitrya Sitkovetskya...
D. MARIJANOVI]

Jo{ jedna nagrada za Pontanimu

Interreligijski zbor Pontanima

Muzika iscjeljuje

patnje ljudi
Interreligijski zbor Pontanima donosi ku}i u Sarajevo jo{ jednu vrijednu nagradu, te svjedo~i da se muzikom religija mo`e dostojno predstaviti vlastita zemlja, ali i pokazati umjetni~ki potencijal koji ovaj zbor svakako posjeduje. Pontanima je ovaj put dobila Pax Christi International Peace Award 2011. U duhu solidarnosti s ljudima na podru~ju Balkana, izvr{ni odbor Pax Christi International i mirovni fond kardinal Bernardus Alfrink, odlu~io je ovogodi{nju nagradu predati u ruke ~lanova me|ureligijskog zbora Pontanima iz BiH. Zbor je u svijetu priznat kao inovativni projekt mirotvorstva, sjajna reprezentacija BiH, ali i kao glavni sudionik u kulturnom `ivotu na{e zemlje. Njihov kreativni rad za mir i pomirenje u BiH i regionu pokazuje pozitivne rezultate izgradnje mira, potencijal muzike, koji iscjeljuje patnje ljudi, te ih usmjerava u budu}nost i otkriva autenti~nosti razli~itih vjera. Nagrada je sve~ano dodijeljena nakon koncerta, koji je Pontanima sino} odr`ala u kazali{noj dvorani Hrvatskog doma u Vukovaru. Ina~e, zbor na koncertima i nastupima izvodi duhovne kompozicije svih religijskih zajednica dana{nje BiH: hebrejske, pravoslavne, katoli~ke i islamsketradicije, kao i afroameri~ke i kri{na kompozicije. Pontanima (lat. most du{om) oformljen je u jesen1996. godine u Sarajevu, kao projektinterreligijskeslu`be. Osobitostzbora je da okupljavi{e od 60 ljudi iz svih religija i uvjerenja, koji se bave muzikom ili vole pjevanje. Od 1996. do danas imali su preko 300 nastupa, koncerata i susreta. Pontanima je, uz dirigenta Josipa Katavi}a, gostovala u Hrvatskoj, Sloveniji, Srbiji, Austriji, Njema~koj, Italiji, Francuskoj, Ma|arskoj, SAD-u i Kini. Dobili su brojne nagrade: Search for Common Ground nagradu za inovativno i izvanredno djelovanje na pomirenju u BiH, Washington D.C. 2004., Zahvalnicu grada Sarajeva za doprinos u umjetnosti i promociju bh.ba{tine, [estoaprilskunagraduGradaSarajeva, Zlatnu i Srebrenu diplomu na me|unarodnom takmi~enju Musica Sacra a Roma, 2007, Srebrenu diplomu na 5. horskojolimpijadi u Grazu2008. i dr.Snimili su pet CD-a:“Tajnamira“ “Bosanski Te Deum“ “Mo} razli~itosti“ “Mostdu, , , {a“ i “Missa Bosniensis“ . Mr. SEKULI]

subota, 30. april/nedjelja, ponedjeljak, 1. i 2. maj 2011. godine

OSLOBO\ENJE

KULTURA

29

Safet Zec izla`e u Po~itelju

Kad su zemlja i vazduh jedno
Opus “Ku}a od kamena“ bit }e izlo`en u Hanu koji je restauriran za potrebe i pretvoren u multimedijalni centar
Han, jedna od urbanih i gradskih zna~ajnosti nekada{njeg Po~itelja, raskrilit }e svoje vratnice u subotu, 30. aprila u 12 sati i to izlo`bom na{eg cijenjenog umjetnika Safeta Zeca. Han je restauriran za potrebe ovog vremena i pretvoren u multimedijalni centar. Doga|aji koji }e se ubudu}e ovdje odvijati, doprinosit }e ljepoti 600 godina starog gradi}a. Jednog od na{ih najve}ih i najpoznatijih akademskih slikara Zeca zati~emo u novom po~iteljskom prostoru, kako priprema postavku svoje izlo`be. - Nedavno, odgovarav{i mome sinu Gor~inu, za{to sam ~itave likovne opuse posvetio ku}ama, sobama, ba{tama, prozorima, kro{njama… Rekao sam, prvo, zato {to su uokvirivali moje sarajevsko djetinstvo i mladost, i dakle ve} tada su bili moja pro{lost, te sam samim tim fiziolo{ki ~eznuo za ne~im {to su ve} bila sje}anja, a drugo, tako je stvoren sentiment i ljubav za ~itavim arsenalom stvari, koje su nestajale ili ih vi{e nije bilo, kao {to je PROZOR, TARABA, KU]A, KU]A OD KAMENA… Dakle, kreiraju}i te slikarske, likovne predstave, emituje{ svoju ljubav spram njih, i ~ini{ svojevrstan apel za njihov spas, a na taj na~in sa njima ili u njima ponovo `ivi{ i traje{. Valjda sam, zato, pravio i jo{ pravim ove moje virtualne likovne zidanije, ne vjeruju}i i ne `ele}i da ostanu samo moje sentimentalne rukotvorine. Ako ONE u nekome promjene odluku umjesto da sru{i, krene u obnovu sa po{tovanjem i ljubavlju ku}e kakva je bila, moje zidanije }e imati smisla, ka`e Safet Zec.
Safet Zec

Apel za spas

Kolonija bez struje
Ka`e nam: - Otvaraju}i Multimedijalni centar Han, otvara se zna~ajan objekt za Po~itelj. Svi `elimo da obavlja svoju kulturnu misiju. To je sada predivan prostor za multimedijale: predstave, kamerne kon cer te, izlo`be... Is ti na, mo`emo kon sta to va ti da je Po~itelj dosta restauriran, ali je i dalje (polu)mrtav. “Nove“ ku}e su i dalje zatvorene. Po~ev od Umjetni~ke kolonije, {to je veliki paradoks da i ona stoji zatvorena. Isklju~ili su im ~ak i struju. Zato, otvaranje ovakvog objekta moramo svi pozdraviti. Na `elju i molbu direktora Centra, pris tao sam prvi pos tavi ti izlo`bu. @elim da po`elim sre}u i da ovaj objekt zapravo dalje ugo{}ava sjajne bh. grafi~are i internacionalne umjetnike. Ovaj prostor mo`e imati veliki zna~aj u cijelom regionu. Po ~emu sada{nji Han podsje}a na svoju historiju, Zec }e: - Han u monumentalnim strukturama, u zidovima nosi kamine koji nas podsje}aju na nekada{nje sobe, u kojima su odsjedali trgovci i ostali putnici namjernici. Sada je to otvoren prostor sa velikim gredama. To je vrlo zna~ajno za nas umjetnike i sve one namjene koje pri`eljkujemo. U Po~itelju su zidovi svih ku}a originalni srednjovjekovni. Krovovi i otvori su pretrpjeli {tete od po`ara do promjena. Han svojom osnovom i ljepotom podsje}a na onaj nekada{nji. Predstavljaju}i postavku tridesetak djela iz starijeg opusa, Zec ka`e: - Upravo sam svoju stariju temu posvetio ovom doga|aju. To je “Ku}a od kamena“ iz opusa koji mi je naro~ito drag. Namjerno sam ga izabrao i zbog Po~itelja i zbog njegovih kamenih ku}a. Poku{avam problematizirati, zapravo uputiti apel za o~uvanje na{e djedovine i o~evi ne. Me ne taj mo ment o~uvanja ba{tine jako zanima i kao ~ovjeka i umjetnika.

Zidari i kamen
Opus “Kamene ku}e“ nastajao je na sa mom po~et ku Ze cove profesionalne karijere, a

umje tnik do da je: - Moj dolazak 1975. u Po~itelj i po~etak mog `ivota u ovom srednjovjekovnom gradi}u na Neretvi, otvorio je tu ljepotu i temu, koja mi je i danas draga. Me|u radovima }e biti i oni koji su nastali u Po~itelju, a Zec }e: - Sve u njima podsje}a da su Hercegovina i Dalmacija, zemlja i vazduh jedno. Pa, ljepota Mostara je u materijalu koji su koristili nekada{nji zidari. Kamen ~ini tu jedinstvenu atmosferu. Da je za Zeca Po~itelj kao sudbina, potvr|uje ~injenica da je obnovio svoj atelje. Mnogi }e se sjetiti trenutka kada je pred zna-

ti`eljnom publikom odlio prvu grafiku, koja je trebala ozna~iti po~etak i po vra tak `ivo ta u umjetni~ki grad Po~itelj. Od tada je pro{lo nekoliko godina, a Zec isti~e: - Nastojim izme|u brojnih profesionalnih obaveza od Venecije, Sarajeva do Pariza, sti}i i do Po~itelja. Ulazim u godine i imam veliku `elju da odavde nigdje ne idem. Istina, za sada sam ljeti sa porodicom svakog mjeseca tu, po desetak dana. Ovo je ne{to {to nam svima daje jako potrebnu nadu da `ivot treba i mora biti vra}en i sa ovom restauracijom i, na`alost, sporim povratkom ljudi i `ivota.
Mr. SEKULI]

Izlo`ba fotografija Josipa Lovrenovi}a

Josip Lovrenovi} u potrazi za savr{enstvom scene

Magija teatra
U prepunoj sarajevskoj galeriji BlackBOX otvorena je samostalna izlo`ba fotografija bosanskohercegova~kog umjetnika Josipa Lovrenovi}a, pod nazivom “Teatar“. Izlo`bu je otvorio prof. Enver Kazaz rije~ima da su fotografije posve}ene onima bez kojih se ne bismo znali diviti savr{enstvu scene i magiji teatra, radnicima i rudarima pozori{ta - inspicijentima, bravarima, slikarima, garderoberima, molerima, stolarima, tapetarima, majstorima zvuka i svjetla, ~ista~ima, transportnim radnicima… Lovrenovi} je publici predstavio svoje crno-bijele fotografije na kojima prikazuje `ivot teatra, ili, kako radije ka`e, o teatru `ivota koji se odigrava iza reflektora i scene sarajevskog Narodnog pozori{ta, gdje radi kao scenograf. Izlo`ba }e biti otvorena do 7. maja. Galerija je otvorena svakim radnim danom od 10 do 18 i subotom od 9 do 14 sati. Mr. S.

30

OGLASI

subota, 30. april/nedjelja, ponedjeljak, 1. i 2. maj 2011. godine

OSLOBO\ENJE

32 Pogledi

subota, 30. april/nedjelja, ponedjeljak, 1. i 2. maj 2011. godine

Potpisi za REKOM u Sarajevu

Traganje za istinom i ubudu}e
Bosanskohercegova~ki politi~ari, pripadnici diplomatskog kora, kulturni djelatnici i gra|ani potpisali su danas u Sarajevu inicijativu za osnivanje Regionalne komisije za utvr|ivanje ~injenica o ratnim zlo~inima i drugim te{kim kr{enjima ljudskih prava po~injenim od 1991. do 2001. na prostoru nekada{nje SFRJ (REKOM), prenijele su agencije i ostala sredstva informiranja. Ista akcija organizirana je i u Zagrebu, Beogradu, Ljubljani, Pri{tini, Skoplju, Banjoj Luci, Tuzli i Podgorici, a cilj je prikupljanje milion potpisa za podr{ku REKOM-u. I politi~ari koji su po`urili potpisati inicijativu (i slikati se bezbeli) kazuju kako je to va`na stvar kako za sada{njost tako i budu}nost, a naro~ito radi traganja za istinom. Iako osobno ne o~ekujem puno, lijepo bi bilo vidjeti ko je i koliko potpisa skupio van Sarajeva, a {ta }e donijeti REKOM, to }emo tek vidjeti!

Valentin Inzko kona~no ozbiljno(?) poru~io

Ne dirajte Sud i Tu`ila{tvo BiH
Visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko izjavio je da me|unarodna zajednica ne}e dozvoliti da dr`avne nadle`nosti poput Suda i Tu`ila{tva BiH budu poni{tene ili na drugi na~in ograni~ene iz bilo kojeg entiteta, jer bi to predstavljalo “direktno ugro`avanje Dejtonskog sporazuma” pa samim tim , i dr`ave BiH. Tako se visoki predstavnik malo uozbiljio, ili uozbiljio stvari, pogotovu {to ih je izrekao srbijanskoj javnosti, preko lista Novosti. Inzko je dodao da zaklju~ci i odluka o referendumu, koji su u Narodnoj skup{tini RS-a usvojeni 13. aprila, sugeriraju da ona mo`e odlu~ivati o dr`avnim pitanjima i naglasio kako ne mo`e biti nikakvih pregovora o nadle`nostima koje je dr`ava dobila Dejtonskim mirovnim sporazumom. O~ekuje se da Inzko (i neodlu~na i razjedinjena me|unarodna zajednica, ma {ta to zna~ilo) prije|e s rije~i na djela i, u skladu s Daytonom koji spominje na svakom koraku, onemogu}i dalje uru{avanje dr`ave od strane Milorada Dodika i njegovih trabanata, ne samo u manjem entitetu...

Peter Galbraith, ameri~ki diplomata

Tu|man je odobravao podjelu Bosne
Prvi ameri~ki ambasador u Hrvatskoj Peter Galbraith u intervjuu za HTV rekao je da prvog predsjednika susjedne zemlje Franju Tu|mana vidi kao osobu iz 19. stolje}a zbog njegove ideje o homogenoj Hrvatskoj i odobravanja ideje o podjeli Bosne. On je govorio i o akciji Oluja za koju je rekao da nije imala zeleno svjetlo Sjedinjenih Ameri~kih Dr`ava, ali i da smatra “da je Oluja bila legitimna akcija i mislim da tome uop}e nije bilo su|eno na Ha{kom sudu, ve} da se sudilo za namjeru da se Srbe protjera iz Krajine”, rekao je za HTV-ov Dnevnik biv{i ameri~ki ambasador. Galbraith je rekao da ga je presuda hrvatskom generalu Anti Gotovini iznenadila, istakav{i kako ne zna na osnovu kojih dokaza je donesena. I Tu`ila{tvo BiH vodi istragu protiv visokih oficira Hrvatske vojske i Hrvatskog vije}a obrane zbog ratnih zlo~ina po~injenih u akcijama Maestral i Ju`ni potez, koje su izvedene 1995. godine, a prijavila ih je policija RS-a. Me|u njima su i generali Ante Gotovina, Rahim Ademi, Damir Krsti~evi}, Miljenko Filipovi}, Ljubo ]esi} Rojs, Stanko Sopta, Zlatan Mijo Jeli}, @eljko Glasnovi}. Slobodna Dalmacija navodi da su generali upozoreni da ne idu u BiH, ~ak ni preko Neuma, jer im prijeti hap{enje.

Izblijedila crvena boja s 1. maja

Sindikat pjeva, radnici gladuju

Nema najave, ili jo{ nije objavljena(?), da }e Sindikat, ili mo`da neko od bogatih partijskih vo|a, za 1. maj narodu prirediti dru`enje na Vrelu Bosne uz vojni~ki grah, {trucu hljeba i crveni karanfil. Ne}e niko iza}i za govornicu i ~vrsto obe}ati da }e biti posla za oko pola miliona onih koji ~ame na zavodima za zapo{ljavanje ili ~ekaju priliku za pobje}i vani. Ali }e zato, najava je ve} dana unaprijed, Savez samostalnih sindikata BiH (SSSBiH) i njegova Sekcija mladih – pjevati! Obilje`it }e 1. maj, Me|unarodni praznik rada pod sloganima “Stvorili smo {ansu, idemo dalje – pridru`ite nam se” i “Dostojanstven rad za dostojanstven `ivot”. Centralni doga|aj bit }e ve} tradicionalni Prvomajski koncert u Domu mladih Skenderija koji organizira Sekcija mladih Saveza samostalnih sindikata BiH. Na koncertu }e nastupit Erogene zone sa specijalnim gostima Elvisom J. Kurtovi}em i Nedimom. Mladost i treba pjevati, nema zbora, ali situacija je takva da }e mnogi zaplakati ba{ za praznik, jer na trpezu ne}e imati {ta iznijeti osim ampren ~orbe i bajata kruha!

subota, 30. april/nedjelja, ponedjeljak, 1. i 2. maj 2011. godine

Oglasi 33

34 Pogledi

subota, 30. april/nedjelja, ponedjeljak, 1. i 2. maj 2011. godine

VISOKO Slu~aj Prevent (II)

Od jula bez sm
Dr. Hilmo Neimarlija, poslanik u Parlamentu Bosne i Hercegovine, 13. aprila uputio je pismo Federalnoj upravi za inspekcijske poslove: povod ovog pisma bio je nesno{ljivi smrad koji se iz pogona Prevent Leathera {iri nad Visokom. Pogledi su u pro{lom broju pisali o ovom slu~aju, a pro{le sedmice bili u Preventu - regionalni direktor ove kompanije za na{u zemlju obe}ava Viso~acima da }e ve} od jula lak{e disati
ri~a o Preventu, pisalo je na ovim stranicama pro{le sedmice, mo`e se i ovako postaviti: Interes Visokog jesu radna mjesta, jeste i Prevent Leather, ali interes Visokog, a morao bi biti i Prveneta, jeste o~uvanje `ivotne sredine. To, naravno, ko{ta i zadatak Vlade Federacije BiH je da kompaniju natjera da ispo{tuje zakonske i okoli{ne norme. U tekstu, koji je zapravo nastavak izvje{tavanja o kontinuiranom nastojanju Viso~aka, tamo{njeg Op}inskog vije}a i dr. Hilme Neimarlije, profesora Fakulteta islamskih nauka u Sarajevu i poslanika u Parlamentu BiH, da rije{e problem smrada koji se iz pogona Prevent Leathera {iri nad Visokom, predo~ena je dugogodi{nja prepiska s inspekcijama i nadle`nim ministarstvima. Bio je to i neposredan povod upravi Preventa da pozove Oslobo|enje u posjetu.
Nalbanti}, Jazvin, Spahi} i Peri{i}: Poziv na~elniku i Op}inskom vije}u da do|u u Prevent

P

Pikovi su problem
Iako se no} ranije i autoputem pored Visokog nije moglo pro}i otvorenog prozora zbog sumporvodika koji nastaje u procesu prerade ko`e, toga jutra oko deset sati u Visokom se moglo disati. U upravnoj zgradi Preventa, ekipu Oslobo|enja do~ekala su trojica direktora - Almir Jazvin, direktor Preventa BiH i regionalni predstavnik u upravi Preventa, Kenan Nalbanti} direktor Preventa Sarajevo i Jasmin Spahi}, direktor Prevent Leathera, poja~ani direktorom za odnose s javno{}u kompanije Vedranom Peri{i}em. Ne kriju}i ponos {to su dio globalne Preventove pri~e, prezentirali su kompaniju kojoj pripadaju: Prevent je privatna kompanija u porodi~nom vlasni{tvu - njezin ve}inski dio pripada Nijazu Hastoru i njegovim sinovima.

Sjedi{te kompanije je u njema~kom gradu Volsburgu, a radi na 35 lokacija {irom svijeta, ukupno zapo{ljavaju}i oko 13.000 ljudi u 11 zemalja - osim Njema~ke, u Evropi su prisutni jo{ u Francuskoj, Austriji, Ma|arskoj, Rumuniji, Sloveniji, Hrvatskoj i BiH, a pogone imaju jo{ u Rusiji, Maroku i Brazilu. Godi{nje proizvode izme|u 1,1 i 1,2 miliona autopresvlaka, odnosno svake dvije sekunde po jednu. U na{oj zemlji hvale se sa 4.000 zaposlenih radnika. Dan prije, Ibrahim Tirak, direktor Federalne uprave za inspekcijske poslove FBiH, u telefonskom razgovoru ustvrdio je da problem Preventa nije ni inspekcija ni zakon, ve} da naprosto nikada niko i nije trebao izdati dozvolu za takve pogone u Visokom. Direktor Jazvin ka`e da mu takva tvrdnja nije jasna i odmah napominje da sa inspektorima imaju tako dobru suradnju da su im ~ak "obezbijedili kancelariju za rad u samoj upravnoj zgradi Preventa". Ostaje pitanje: kada }e biti rije{en problem u`asnog smrada u Visokom? - Smatram da je neugodan miris u su{tini subjektivan do`ivljaj. Ne mo`e se pore}i da nema odre|enih vrhunaca u emisijama tih mirisa, koji stvaraju odre|en tendenciozan stav da u Visokom uvijek postoji neugodan miris. Jutros mo`ete konstatovati da to nije slu~aj. Postoje izvanredne situacije kada do|e do zna~ajne emisije neugodnih mirisa. Mi prepoznajemo potrebu da to neutrali{emo, da se smanji, ali `elim naglasiti da to nije {tetno po zdravlje ljudi. Ho}ete da ka`ete da nema sumporvodika? - Ima, ali u malim koli~inama. Prevent je tra`io mjerenje od Hidrotehni~kog instituta Gra|evinskog fakulteta i poka-

zalo se da ga ima tri puta vi{e od dozvoljenog? - Upravo u cilju da se smanje vrhunci, mi smo postavili na najzna~ajnijim mjestima u gradu mjerne instrumente. Nama su oni pokazatelji na koji na~in mo`emo pristupiti tehnolo{kom rje{enju da smanjimo te vrhunce. Vrhunac emisije neugodnih mirisa mo`e dovesti do zna~ajnijeg neugodnog mirisa. Me|utim, on nije konstantan. Moram re}i da mjerni instrumenti ukazuju da je na{a prosje~na emisija mnogo ni`a od zakonske propisane norme. Za{to je onda Op}insko vije}e

odlaga~em i oni ga odvoze na lokaciju koja nije u blizini Visokog. Treba re}i da smo mi kod projektovanja Ko`are ra~unali sa izgradnjom moderne gradske deponije. Me|utim, nje nema i mislim da je ovo prilika da se pokrene to pitanje na Op}inskom vije}u. Pitanje spalionice je samo jedan na~in rje{avanja tog otpada i Prevent je kroz taj projekt ponudio {iroj zajednici mogu}nost da problem otpada rije{i na adekvatan na~in, gdje bi Prevent investirao ~ak i samostalno. Molim Vas, kako rje{avate otpadne vode? - Ho}u re}i da bih jako volio da

Izvor smrada

jednoglasno odbilo Preventov zahtjev za pravljenje spalionice? - Spalionica apsolutno nema veze sa ovim. Spalionica treba da rije{i problem krutog otpada? - Dijelom. Prvi problem lokalne zajednice javio se zbog krutog organskog otpada, kada su protestirali stanari Gornjih Mo{tri. Gdje odla`ete kruti otpad? - To je organski otpad i mo`e se koristiti kao kvalitetno gnojivo. Stvara se fama da je {tetan. Mi imamo ugovor sa ovla{tenim

op}inski na~elnik i Vije}e upoznaju proizvodni proces u Preventu i ovom prilikom ih pozivam da do|u. Mo`da }emo izbje}i nerazumijevanje jer mislim da im trebamo prezentirati projekte koje `elimo pokrenuti ve} ove godine, a sve u cilju unapre|enja za{tite `ivotne okoline. Da se vratim pitanju: Prevent ima moderan tretman otpadnih voda iz Ko`are. Moram naglasiti da je zna~ajna investicija koju smo pokrenuli prilikom izgradnje proizvodnje ko`e trebala biti na{e povezivanje na gradski kolektor u Visokom. Na`alost, njega nema, i to je pri~a

o infrastrukturi u BiH, jer ju je potrebno unaprijediti da bi industrija za`ivjela na pravi na~in. Vratimo se problemu zraka. Postoje li rokovi: do kada }e }e smrdjeti Visoko? - Volio bih zaista da razbijemo taj tendenciozan stav. Pokazat }emo vam proces proizvodnje. I sada ste u Ko`ari, priznajte da ne smrdi. Va`no je da znate da zrak nije zaga|en. Dio na{ih zaposlenika je u samom proizvodnom procesu, a mi nemamo nikakvu fluktuaciju zaposlenika na tom dijelu proizvodnje. Za pet godina dva ili tri zaposlenika su oti{la sa tog radnog mjesta, a zaposleno je 66. [ta je bilo sa onih 29 zaposlenika kojima je krajem 2009. pozlilo? - Dakle, 29 uposlenika je sa lokacije Goru{a, nekih {est-sedam kilometara udaljene odavde i de fakto u poluplaninskom okru`enju. To je bio izolovani slu~aj u odnosu na ispu{tanje i emisiju neugodnih mirisa. Ali da zavr{im: najve}a koncentracija onoga {to se smatra tim neugodnim mirisom jeste na samom tretmanu otpadnih voda. Sumporvodik je po zakonu propisan da mo`e imati deset PPM-a. Tokom marta imamo prosje~nu vrijednost daleko ispod toga - 3,39 na bazenu. U gradskoj sredini to je ispod jednog PPM-a. Prevent prepoznaje da postoje odre|eni vrhunci u emisiji tih mirisa i upravo zato smo reorganizovali proizvodnju, osigura}emo da tretman otpadnih voda ima sukcesivno ispu{tanje, pokrenuli smo pro{irenje samog tretmana otpadnih voda, natkrivanje prostora i ugra|ujemo bio-filter, koji }e prilikom emisije u vazduh de fakto obra|ivati taj sumporvodik, vra}ati ga u bazen, da ne do|e do tih vrhunaca. Smatramo da }emo kroz te mjere dobiti efekte koje lo-

subota, 30. april/nedjelja, ponedjeljak, 1. i 2. maj 2011. godine

Oglasi 35

mrada

kalna zajednica o~ekuje i vjerujemo da }emo to uspjeti zavr{iti tokom jula ove godine. Vedran je obe}ao na Radiju Visoko 2008. da }e to biti zavr{eno 2009. - Treba re}i da je do{lo do zna~ajnog unapre|enja kod emisije tih mirisa. Mi sada imamo odre|ene vrhunce u odre|eno vrijeme. Zaista ve}i dio na{eg poslovanja provodimo u okviru onih zakonskih granica koje su predvi|ene. Citirat }u ministra Ljubi}a koji je u odgovoru na delegatsko pitanje ustvrdio da Prevent nema veterinarsko-zdravstvenu dozvolu. - Meni je zadovoljstvo {to mogu re}i da je 1. aprila 2011. izdata veterinarsko-zdravstvena dozvola i da je mi imamo. Ona nikad nije bila upitna. Prevent u BiH koristi savremene metode i vi sjedite u jednoj od najmodernijih ko`ara u svijetu. Ali, ko`arska industrija ima taj izazov neugodnog mirisa (rje{enje je potpisao ministar i dopremijer Vlade FBiH Jerko Ivankovi} Lijanovi}; op. sut.). Recite mi, imate li ovaj problem u ko`ari u Austriji? - Saradnja sa lokalnom zajednicom postoji. Mi smatramo da je ovaj izazov neugodnih mirisa stav dijela lokalne zajednice. Ja Vas pitam imate li ovu vrstu stavova dijela lokalne zajednice u ko`arama u Francuskoj i Austriji, dakle, tamo gdje morate po{tovati evropske standarde. - Po mojim informacijama, nemamo, ali tamo nije isti segment: u Francuskoj nemamo sve procese koji postoje u BiH. U Austriji se uzima poluproizvod koji se dalje obra|uje. Dakle, ne mo`emo porediti. Ali mi razumijemo stav lokalne zajednice i zaista poduzimamo sve da to zavr{imo u ju-

lu. Postoji zakonska regulativa koja ka`e da ima neka vrijednost koju moramo po{tovati. Ja ka`em da mi u zna~ajnoj ve}ini slu~ajeva po{tujemo, a da postoje neki pikovi koji prelaze vrijednosti i to upravo iznad na{eg postrojenja. Na{ plan aktivnosti ka`e da }e se tokom jula to zavr{iti tako da bismo od tada trebali izbje}i pikove. Ali morate znati da bosanskohercegova~ki standardi ne propisuju potrebu mjerenja sumporvodika u atmosferi, ve} su vezani za mjerenje u zatvorenom prostoru proizvodnog procesa. Mi nastojimo unaprijediti i na{e analize i u~initi sve da lokalna zajednica bude zadovoljna.

Javno obe}anje
Ovo je, dakle, javno obe}anje trojice direktora Preventa. Oslobo|enje }e, naravno, provjeriti ho}e li biti ispunjeno. No, moram priznati da se iskreno nadam da ho}e. Iz nekoliko razloga: Visoko zaslu`uje da `ivi bez smrada. I to je najva`nije. No, ima jo{ ne{to: prije pozdravljanja s doma}inima nisam odoljela da ponovo citiram direktora Tirka koji je tokom na{eg telefonskog razgovora u jednom trenutku problem postavio ovako - "Nisam ja taj koji }e ljude ostaviti bez posla da se ne zavr{e neke eko-procedure". Ne, zaista, nije on taj koji treba bilo koga ostavljati bez posla. No, inspekcije i postoje da djeluju na vrijeme. U tom slu~aju se mogu izbje}i brojni problemi. I to bi trebala biti su{tina. A o doma}oj ekolo{koj svijesti nakon prvog augusta. Jer, ako Prevent ispuni obe}anje, lokalna zajednica imat }e razloga da bude vi{estruko zadovoljna: ne}e to biti obi~na eko-pobjeda, ve} dokaz da se i velike kompanije mogu natjerati da odrije{e kesu u interesu onih koji joj ostvaruju profit i uspjeh.
Vildana SELIMBEGOVI]

36 Pogledi

subota, 30. april/nedjelja, ponedjeljak, 1. i 2. maj 2011. godine

Na gradili{tu koridora 5c kod Zenice

Bageri po`urili niz dolinu Bosne
Rovokopa~i, bageri, te{ke gra|evinske ma{ine, kamioni uzrovali su 16 kilometara trase i stigli nadomak Zenice. Kad u maju po~ne izgradnja tunela Vijenac, koridor dionica autoceste od Drivu{e do Kaknja bit }e najve}e gradili{te u zemlji
rvi Maj i aktuelne vlasti u Bosni i Hercegovini po tradiciji se najbolje pamte po tome {ta je u~injeno da radnici budu zadovoljni, a dr`ava napredna. Gra|evinari sarajevske Hidrogradnje, @GP-a, Nexe Puta, Euroasfalta, Heringa iz [irokog Brijega i Vijadukta iz Zagreba, kao i brojni pod-izvo|a~i kona~no su do~ekali bolje prolje}e i ljep{i Praznik rada. Imaju pune ruke posla i vrijeme pogodno za rad. Uvjerili smo se u to na trasi cestovnog koridora 5c u dolini Bosne gdje bruje motori vi{e od 150 bagera, rovokopa~a, valjaka i te{kih kamiona. Na trenutno najve}em gradili{tu u Bosni i Hercegovini oko 300 radnika od jutra do pet poslije podne ~as u pra{ini, ~as u vodi, katkad i kroz obeharale vo}njake napreduje ka Zenici do koje ih dijeli jo{ dva-tri kilometra. Ve} sada od gradili{ta do solitera u Radakovu bez ve}eg napora mo`e se sti}i i pje{ice. Trasa koja Zenicu preko Drivu{e (ulaz na zeni~ku zaobilaznicu) i Bilje{eva povezuje sa Kaknjem napadnuta je na cijeloj du`ini od 16 kilometara i to je ove godine najve}a investicija u Bosni i Hercegovini. U cestu, mostove, vijadukte, petlje, tunel Vijenac, savremenu opremu, centar za pra}enje saobra}aja, naplatne rampe, bit }e ulo`eno 130 miliona eura. Uz njih se gradi i 9,5 kilometara nove regionalne ceste te nekoliko kilometara lokalnih cesta iz naselja koja gravitiraju prema koridoru. Minule srijede tom trasom pro{li smo sa in`enjerima Amirom [ikalom i Reufom Kadri}em, voditeljima posla u ime investitora javnog preduze}a Autoceste Federacije BiH, a na gradili{tu jednog od tri ve-

Podloga za novu cestu

P

lika mosta preko rijeke Bosne zabilje`ili smo i ovu izjavu nadzornika radova Seada Halilovi}a, iz TZI In`injeringa: “Idemo ispred planirane dinamike.”

Napad na Vijenac
Na pitanje {ta to prakti~no zna~i doma}ini iz Autocesta FBiH ka`u da bi se ve} po~etkom idu}e godine modernom cestom automobilom iz Sarajeva moglo do}i sve do pred vrata tunela Vijenac dugog 2,9 kilometara, jednog od najve}ih na cijeloj trasi koridora od Save do mora. Nakon {to je u srijedu sa slovenskim Primorjem potpisan ugovor o izgradnji tog zahtjevnog saobra}ajnog objekta sa dvije tunelske cijevi otklonjen je i posljednji veliki problem u realizaciji projekta na ovom dijelu koridora. U izgradnji tunela u~estvovat }e i BH konzorcij (Euroasfalt, Hidrogradnja i @GP) a trajat }e danono}no 33 mjeseca. Na{i }e bu{enje zapo~eti iz pravca Gorice, a Primorje u Lu~anima. Precizni gra|evinari su ve} izra~unali da bi se za dvije godine u ovo vrijeme mogli sresti na sredini tunela. Projekte za ovaj dio koridora radili su Institut za saobra}aj (IPSA) i Divel iz Sarajeva. Po veli~ini i na~inu gradnje na ovom dijelu trase zanimljiva su tri mosta ~iji su nosa~i ve} iza{li iz vode, odnosno zemlje. Ovdje je primijenjena tehnologija sistema spregnutih plo~a i nosa~a od prednapregnutih greda na koje }e biti postavljene betonske plo~e. Kod “mosta jedan” bit }e izgra|en veliki potputnjak ispod kojeg }e pro}i regionalna cesta, a “most tri” nosit }e sedam stubova.

Amir [ikalo: Napredujemo bez prepreka

Veoma zahtjevna je i sanacija klizi{ta Ti~i}i u blizini termalnog vrela koje se pu{i uz magistralni put M-17. Klizi{te }e biti zaustavljeno “grandioznom potpornom konstrukcijom” dugom 550 metara i visokom 12 metara. Na ovoj lokaciji nalazi se jedno od tri do sada otkrivena arheolo{ka nalazi{ta ~ija je obrada okon~ana i gdje prema rije~ima sagovornika u najskorije vrijeme treba o~ekivati izlijevanje prvog sloja asfalta. Zahtjevan objekat je i vijadukt Binje{evo sa tako|er velikim potpornim zidom.

Nova radna mjesta
Sa mosta koji gradi @GP i gdje }e osnovna konstrukcija biti postavljena po sistemu nagurivanja autocesta na koridoru

5c dalje treba da se gradi preko Perinog hana i zaobilaze}i Zenicu ide prema Doboju i Bosanskom Brodu. Nedaleko od ovog mosta bit }e i petlja za silazak sa autoceste i jedan od objekata centra za pra}enje saobra}aja (na cijelom koridoru bit }e ih nekoliko). Kad se gra|evinari povuku sa trase, a nova cesta prihvati rijeku vozila u ovom centru posao }e dobiti in`enjeri saobra}aja, elektronike, informatike i specijalisti drugih zanimanja koji }e brinuti o bezbjednosti saobra}aja, odr`avati digitalnu i informati~ku opremu u tunelu i na cesti. Dodatna nova radna mjesta bit }e otvorena i na naplatnim rampama kao {to }e biti ona na skretanju prema Zenici sa osam prilaza. Danono}no }e je opslu`ivati oko 30 radnika. Moderan autoput izme|u Sarajeva i Zenice prvobitno osmi{ljen sedamdesetih godina pro{log vijeka vi{e nije nedosanjan san ve} realnost. Sa 37 kilometara ve} izgra|ene saobra}ajnice i novih 16 ~ija je izgradnja u toku, ova dva grada }e se sa sada{njih 70 kilometara pribli`iti na 53 kilometra. Voze}i brzinom oko stotinu kilometara na sat to zna~i na svega pola sata putovanja. Iz tog razloga raduje i informacija da Autoceste Federacije BiH intenzivno rade na pripremi za po~etak izgradnje novih dionica na koridoru, ali i brzih cesta u tuzlanskoj i travni~koj regiji. Projektanti i investitor treba da po`ure kako bi i preostali dio doma}e gra|evinske operative u skoroj budu}nosti imao pune ruke posla. Amir [ikalo nam re}e da se na tome ozbiljno radi.
Hajdar Arifagi}

Savremena tehnologija gradnje

Foto: Didier TORCHE

subota, 30. april/nedjelja, ponedjeljak, 1. i 2. maj 2011. godine

OSLOBO\ENJE

OGLASI

37

38

OGLASI

subota, 30. april/nedjelja, ponedjeljak, 1. i 2. maj 2011. godine

OSLOBO\ENJE

40

subota, 30. april/nedjelja, ponedjeljak, 1. i 2. maj 2011. godine

Dr. Sanja Seferovi} Drnov{ek, povjesni~arka

Edina KAMENICA

N

eposredan povod za razgovor s dr. Sanjom Seferovi}-Drnov{ek je njeno imenovanje u Dr`avnu komisiju za istra`ivanje holokausta i genocida u Ilinoisu. Kako se, zapravo, Va{e ime na{lo na spisku kandidata guvernera dr`ave? - O osnivanju komisije sam saznala kad sam kao nastavnik historije do{la slu{ati predavanja o genocidu u Holokaust muzej, u njegovom edukativnom centru, i ustala da odgovorim na pitanje zbog ~ega je va`no da predajemo |acima o ovoj temi. Rekla sam, krajnji je cilj da podsti~emo studente da se aktivno uklju~e u demokratske procese, da sutra budu produktivni gra|ani ovog dru{tva. Dala sam i primjer Rezolucije o genocidu donesene na nivou dr`ave Ilinois, zahvaljuju}i peticiji gra|ana, uglavnom Bo{njaka-Amerikanaca, a i drugih, o kojoj sam govorila i u Springfieldu. Svi slu{aoci su ustali i ~estitali, a direktorica centra je kazala da se ovakvi i sli~ni glasovi daleko ~uju i da }e se zbog njih i osnovati Komisija o kojoj govorim. Od tada sam saradnik obrazovnog centra Holokaust muzeja, glavnog obrazovnog centra za holokaust i genocid u Chicagu. Na osnovu moje biografije i detaljne provjere moga `ivota i rada, ~ak i kreditne historije, izabrana sam. Svakako su uticale mnoge komponente mog dugogodi{njeg volonterskog i profesionalnog anga`ovanja, a posebno {to sam postala i direktor Bosansko-ameri~kog instituta za izu~avanje genocida i holokausta, na koji me je imenovao Institut iz Sarajeva. Naveli su tri komponente u obrazlo`enju: da sam nastavnik u srednjoj {koli, direktor Bosansko-ameri~kog instituta za istra`ivanje genocida i edukaciju i biv{i direktor izbjegli~kog programa Katoli~ke humanitarne organizacije.

HOLOKAUST SE NE PREPU[TA SLU^AJU
Ko su ~lanovi te komisije i koji je njen zadatak? - ^lanovi su stru~njaci iz ove oblasti, aktivisti, nastavnici, izdava~i ud`benika, kao i senatori i kongresmeni i oni }e biti savjetnici dr`avnim i privatnim {kolama od srednjeg do visokog obrazovanja u dr`avi Ilinois prilikom kreiranja i provo|enja nastavnog programa o genocidu, predlagat }e memorijalne centre, volontere koji su pre`ivjeli holokaust ili druge genocide, logora{e, nau~nike, seminare, izlo`be kao dodatne izvore saznanja i razumijevanja holokausta i drugih oblika genocida. Aktivnosti Komisije za holokaust i genocid dr`ave Ilinois i Bosansko-ameri~kog instituta za istra`ivanje genocida i obrazovanje su direktno povezane. Obrazovanje je ina~e u epicentru moga interesovanja i izborom u ovu komisiju }u nastojati uticati, zajedno sa ~lanovima Instituta, da se adekvatno prenese u nau~nim pro-

Zaborav ne smije pokriti zlo~in
Izborom u ovu dr`avnu komisiju za istra`ivanje holokausta i genocida u Ilinoisu }u nastojati uticati, zajedno sa ~lanovima Instituta, da se adekvatno prenese u nau~nim programima {ta se i kako desilo tokom agresije na BiH 1992-1995. i genocida nad Bo{njacima

gramima {ta se i kako desilo tokom agresije na BiH 1992-1995. i genocida nad Bo{njacima. To je velika stvar, jer se do sada nije predavalo u srednjim i osnovnim {kolama ili je neta~no pisano. Naprimjer, u jednoj od luksuznih enciklopedija, objavljenih 2005. godine u Americi, na pola strane napisano je 5 gre{aka o BiH: da je bio gra|anski rat, da postoji samo srpsko-hrvatski jezik, nema naziva Bo{njak, ve} Bosanski muslimani, da postoje dvije dr`ave u dr`avi, da nema nijednog Srbina u Mostaru, a genocid se ne spominje. Ovim povodom sam napisala ~lanak, Institut je reagovao, ali umjesto ad hoc akcija i reakcija, sada }emo mo}i organiziranije djelovati. Zbog odnosa prema istoj problematici u BiH, u meni je i bijes i gor~ina. Da li i Vi dijelite taj osje}aj? - Ohrabruje saznanje da ameri~ka dr`ava sje}anje na holokaust i genocid ne prepu{ta slu~aju, nego donosi zakone i mehanizme, da se poruke iz u`asnih doga|anja prenesu narednim generacijama: 2005. donesen je zakon na nivou dr`ave Ilinois da se obavezno predaje u {kolama o holokaustu i genocidu, i provo|enje ovog zakona je upravo glavna uloga Komisije za holokaust i genocid. No, glavna snaga u dono{enju ovih odluka su ljudi pre`ivjeli holokaust, jevrejski lobi, koji sada uklju~uje i nas u tu aktivnost. Ina~e, i ja ~esto dijelim va{ osje}aj kad poredim ameri~ka zbivanja sa BiH, ali kada smireno analiziram, moram re}i da je i Jevrejima trebalo dugo da se otrgnu od trauma `rtve holokausta. Amerika nije sve do 1970. godine govorila o uni{tavanju Indijanaca, starosjedilaca tog kontinenta... Istine se te{ko probijaju, pa i u ovako demokratskoj zemlji. Te{ko je priznati svoju krivicu. Zato BiH treba u~iti na primjerima, ne samo Jevreja. Nijemci su se izvinili za holokaust, donijeti su zakoni o za-

subota, 30. april/nedjelja, ponedjeljak, 1. i 2. maj 2011. godine

brani negiranja holokausta i genocida u mnogim evropskim zemljama. No, ono {to mene fascinira u Americi je mogu}nost utjecaja gra|ana i njihovih asocijacija na mi{ljenje i dono{enje odluka u zakonodavnim tijelima ove zemlje. To je ono {to nedostaje BiH. BiH zvani~no nije ni osudila genocid u Srebrenici? - Dejtonski se sporazum mora mijenjati. Pa, nije napisan u kamenu, postoje amandmani. Ovako nije u stanju da se donese zajedni~ka odluka o igranju fudbala na svjetskom prvenstvu, a da ne pri~amo o genocidu, gdje prije svega srpski lobi mo`e i ho}e da blokira zakone i rezolucije o tome, a ratne rane su jo{ svje`e. U po~etku sam se pitala za{to bi ameri~ki narod donio ovakvu rezoluciju kad nije bosanski. Ali postoje politi~ari koji su upoznali na{ izbjegli~ki narod, ~uli njihove pri~e, i shvatili potrebu da se govori o nedu`nim `rtvama genocida, ali i da se gra|ani Ilinoisa anga`uju da ne bi do{lo do ovakvih tragi~nih doga|aja bilo gdje na svijetu.

li. Imam izuzetnu podr{ku svojih roditelja, sestre sa kojom zajedno radim na ovim akcijama, ona se vi{e bavi bosanskim jezikom, a ja historijom, imam mu`a Zdenka Drnov{eka... Trudim se da uti~em na nove generacije studenata i na moja dva sina Demijana i Emina. I volonterski i profesionalno kontaktirali ste s `rtvama iz BiH i iz Ruande? Kakvo je to iskustvo? Koje su razlike, koje su sli~nosti? - Ba{ mi je drago da ste postavili ovo pitanje. U Katoli~koj organizaciji, gdje sam pomagala izbjeglicama iz ~itavog svijeta, a me|u njima i `rtvama genocida iz BiH i Ruande, bila sam izabrana u savjetodavno tijelo, kao ekspert za pitanja `ena koje su do{le bez mu`eva iz Bosne, Ruan-

svijetu da se one anga`uju za to da se zlo ponovo ne dogodi. Normalno, postoje razlike u historijskom kontekstu u kojem se dogodio genocid, ali kada se bol prelama u du{ama, postaje univerzalan. Amerikanci koji su slu{ali `ene izbjeglice (uveli smo dan `ena izbjeglica), bili su dirnuti tugom. Neki od njih su priznali da su njihove li~ne predrasude o ljudima druge kulture i religije sru{ene, da su bili inspirisani da promijene mi{ljenje bazirano na neznanju i nepovjerenju. Koja je `ena na Vas ostavila poseban utisak? - Ako bih izdvojila jednu pri~u, bila bi to sudbina moje prijateljice Zuhre Osmanovi}, kojoj su u Poto~arima ubili mu`a, a iz ruku oteli 14-godi{njeg sina. Prije

Prave stvari isplivaju
- Pratim, ~itam koliko mogu, a otac, sestra i zet su mi glavni sagovornici u analizi bosanske i {tampe sa podru~ja biv{e Jugoslavije. Ima puno vrsnih novinara, odli~nih novina kao {to je Oslobo|enje koje je izlazilo svakog dana tokom rata i obavje{tavalo {ta se sve doga|a pod nemogu}im uslovima, i ulivalo povjerenje da `ivot ide dalje, da je nepobjediv. Uvijek imam puno po{tovanja prema novinarima i novinarstvu, mada sam se mnogo puta pitala, ~itaju}i neistine i ru`ne rije~i koje novinari upu}uju jedni drugima, bez ikakve odgovornosti, kuda sve to ide. Uni{ti}e se kredibilitet pisane rije~i. To me najvi{e brine. de, Afganistana, Irana, a ~iji su mu`evi ubijeni ili su ostali u logorima, i koje su dovedene u SAD kao izbjeglice. Iz te ljudske muke, i izuzetnog te{kog rada, izrodio se ~asopis, pri~e i poeme. O njima, i drugim `enama pisala sam i objavljivala u Novoj `eni, a to i subotnji susreti sa `enama su bili moj doprinos, ali i moje sestre, prijateljica... Ima puno zajedni~kog me|u izbjeglicama i `rtvama genocida iz BiH i Ruande, i uop}e me|u `enama koje su do{le u SAD. Veoma su otvorene ka novom, `ele podijeliti i najgore detalje iz ratnih kataklizmi, ~ak i silovanja, uspostaviti mostove razumijevanja i poru~iti nekoliko mjeseci su na{li kosti njenog djeteta. Njena bol i plemenitost, snaga, njena sudbina je moto mog rada. Obe}ala sam joj: kada uhvate Mladi}a, sa kojim je neposredno govorila prije otimanja njenog djeteta, i koji joj je li~no rekao da mu se ni{ta ne}e dogoditi, da }emo i}i zajedno u Haag. Vi ste i nastavnica historije... Koliko mlade interesuje historija? - Amerika ne gleda u pro{lost, svi tr~e naprijed i ne osvr}u se. Zakonom „No Child Behind“, uvedenim u vrijeme predsjednika Busha, obrazovanje se fokusira na matematiku i ~itanje.

PO[TENJE SE PODRAZUMIJEVA
Na{e ~itaoce sigurno zanima Va{a biografija? - Ono {to uvijek volim ista}i je da sam ro|ena u Sarajevu, u porodici Seferovi}a. Moj otac Mensur poznat je na prostorima biv{e Jugoslavije i {irom svijeta, gdje su doprle njegove knjige i kuda su se rasuli na{i ljudi, dakle, on je borac za istinu po svojoj vokaciji, humanista, a majka [efika Omanovi} - Seferovi} saradnik je u radu ~itave porodice. Od malih nogu razvijali su nam senzibilitet da se dru{tvene nepravde kao i progresivna kretanja u bilo kojem dijelu svijeta doti~u i nas, i da svaki pojedinac mora aktivno u~estvovati u dru{tvenim tokovima, a obrazovanje i po{tenje su se podrazumijeva-

Va`no je polo`iti testove da bi se polo`io razred ili na osnovu dobrih rezultata upisalo u dobre {kole, a u tim testovima nema historije. Ipak, eseji koje svi moraju da pi{u kad se upisuju na fakultete imaju posebnu te`inu ako se osvrnu na historijske tematike, predrasude, ako student ima oformljena mi{ljenja o diskriminaciji, ratovima i genocidu i holokaustu kao najgorim oblicima ljudskog pona{anja... Moram sa vama podijeliti jednu divnu pri~u... Naime, interesantno je kako je pro{logodi{nji direktor Holokaust muzeja postao prijatelj i po~asni ~lan Instituta. Moj sin Emin je u~estvovao na predavanjima o prevenciji genocida tokom mjeseca aprila u Bosanskoj biblioteci, koju vodi deset godina moja sestra Selena. U isto vrijeme slu{ao je u svojoj srednjoj {koli Taft Academic Center govor Sama Harisa, koji je kao petogodi{njak pre`ivio holokaust i o tome tek prije nekoliko godina napisao knjigu. Emin je podigao ruku i potom govorio o zna~aju {irenja istine o genocidu u Srebrenici, BiH i holokaustu. Kasnije je napisao ~lanak „Moja mama i Sam Haris“, koji je objavljen u mnogi ~asopisima, u njegovoj {koli, u Koraku u BiH, i na Facebooku Muzeja holokausta... Eto, ta Eminova pri~a i govor su nas povezali i zbli`ili.

NEMAMO KULTURU DOBROVOLJNOG RADA
Da li je volontiranje u SADu u usponu ili u padu? - Volontiranje je veoma popularno u SAD-u. Mladi ljudi moraju da volontiraju odre|eni broj sati. Moj sin mora 10-tak sati godi{nje, a da zavr{i gimnaziju, mora da ima 40 sati ukupno. Ako tra`ite poslove u oblasti humanitarnih nauka, volonterski rad se izuzetno cijeni. Ne znam kako je sad u BiH, ali ~ini mi se da mi nemamo kulturu dobrovo-

ljnog, nepla}enog rada. Ljudi te, ustvari, manje cijene i prosto ti ne vjeruju da radi{ volonterski, bez ikakvog prihoda. [ta bih preporu~ila? Svakako da se takav stav promijeni. Da se uvedu sli~ni zahtjevi po {kolama, i da prednost u zapo{ljavanju imaju kandidati sa volonterskim iskustvom, da se o njima pi{e kao o uzorima pona{anja. Bili ste inicijatorka i realizatorka izglasavanja Rezolucije o genocidu u Srebrenici. Recite ne{to o svom nastupu u Springfieldu? - Na proslavi usvajanja Rezolucije, Greg Haris, sponzor Rezolucije, kazao je publici da se moj govor mora poslu{ati i da je uzbudio ~lanove Komisije parlamenta dr`ave Ilinois. Te{ko mi je ne{to izdvojiti. Ali, zahvalila sam se i tada u ime ve} spomenute moje prijateljice Zuhre, napomenuv{i da ona sina, otrgnutog joj iz ruku 11. jula 1995, nije nikad vi{e vidjela. Njen sin je bio istih godina kao moj sin danas, koji je tada bio sa nama. Zuhra nikada ne}e zaboraviti taj trenutak, ali mi je rekla da joj Rezolucija daje nadu da }e pravda i istina prevladati i da }e sprije~iti budu}e genocide, ne samo u BiH. Duboko vjerujem u to da mogu}nost boljeg razumijevanja u BiH i {irom svijeta ovisi o na{oj spoznaji da su istina i pravda prvi koraci prema pomirenju. Cilj Vam je uvo|enje zakona o spre~avanju negiranja genocida, a jedan od anga`mana Vas i drugih aktivista jeste slu~aj Sr|e Trifkovi}a. - Jedinstvenom akcijom organizacija i pojedinaca mo`e se u~initi puno toga, kao {to je, eto, bilo i zabranjivanje govora „profesora“ Sr|e T. na Univerzitetu u Vancouveru, i njegovog uop{te ulaska u Kanadu. Srpske vijesti, e-novine su, u pozitivnom smislu, upravo istakle da je bila zajedni~ka akcija Bo{njaka Kanade i SAD-a, prije svega kanadskog instituta, sa Emirom Rami}em na ~elu, a potom Instituta u SAD-a sa mnom na ~elu i Kongresom Bo{njaka Sjeverne Amerike sa Harisom Aliba{i}em na ~elu. Bo{njaci Kanade su se isto pokazali jedinstveni posebno u petogodi{njoj borbi za izglasavanje Rezolucije o genocidu u Srebrenici. Nai{li smo na veliki otpor Srba u Kanadi i SAD-u, koji su nas veoma grubo napadali, a posebno Institut u Kanadi i Emira Rami}a. Zaklju~ak? Da se i dalje zajedni~ki i preventivno djeluje, i po~ne raditi na borbi za dono{enje Zakona o spre~avanju negiranja holokausta i genocida. Doktor ste pravosu|a u oblasti regionalnih prava i ne krijete da Vam je `ivotna `elja dokazati sudski agresiju Srbije, Hrvatske i Crne Gore na BiH? - To je moja `elja, a i misija Instituta, zna~i svih njegovih ~lanova. Najve}a je prepreka da nije postojala i jo{ ne postoji me|unarodna volja da se za agresiju i genocid osudi Srbija i da se kao rezultat toga od Srbije tra`i i materijalna od{teta. Va`no je da istina nikad ne zastarijeva.

41

Prilozi i variva

42

subota, 30. april/nedjelja, ponedjeljak, 1. i 2. maj 2011. godine

Ovi naoko maleni dodaci zapravo ~esto igraju glavnu ulogu. Poku{ajte mo`da neki put napraviti obrok samo od vi{e vrsta priloga i vidjet }ete kako je zanimljivo.

Drevno zimsko povr}e vrlo je omiljeno. Danas ga se mo`e birati gotovo tokom cijele godine i u raznim sortama, pa mo`ete birati izme|u tamno i svijetlozelenog, izme|u krupnoga i sitnog, izme|u `ilavog i onog koji se kuhanjem ili pe~enjem raska{i… Priprema Poriluk o~istite, uzdu`no ga prere`ite i dobro operite. Stavite ga u kipu}u vodu, kratko prokuhajte (oko 10 minuta), ocijedite i nare`ite na ve}e komade. Na maslinovu ulju kratko popecite grubo narezan ~e{njak. ^e{njak izvadite, a na isto ulje stavite pripremljeni poriluk, pospite ga Vegetom, kratko propirjajte, a na kraju dodajte nasjeckani per{in. Vatrostalnu posudu prema`ite uljem. Na dno stavite polovicu koli~ine poriluka. Preko poriluka poslo`ite plo{ke raj~ica, pospite kru{nim mrvicama i prekrijte preostalim porilukom. U dubljoj zdjeli izmije{ajte jaja, dodajte slatko vrhnje, papar i `li~icu vegete pa time prelijte poriluk. Pecite u pe}nici zagrijanoj na 200 C 15-20 minuta. Poslu`ivanje: Zape~eni poriluk mo`ete poslu`iti uz kuhanu junetinu. Savjet: Nakon {to prelijete poriluk i raj~icu slatkim vrhnjem, mo`ete preko toga naribati parmezan ili neki drugi sir. Sastojci • 1 kg poriluka • 2-3 ~e{nja ~e{njaka • 1 `lica nasjeckanog per{ina • 1 `lica vegete • 2 ve}e raj~ice • 1 `lica kru{nih mrvica • 4 jaja • 250 ml slatkog vrhnja •1 `li~ica vegete

Zape~eni poriluk

Palenta krumpirica ili palenta konpirica tradicionalno se priprema na Mediteranu, maslinovo ulje, bosiljak, origano, ru`marin… daju joj novo aromati~no ruho. Ljubitelji palente zaista }e u`ivati! Priprema: Ogulite krumpir, prere`ite na ~etiri, i skuhajte u slanoj vodi. U toj vodi, kuhani krumpir ru~no zgnje~ite gnje~ilicom. Dodajte palentu mije{aju}i pjenja~om kako bi se izbjegle grudice. Nastavite mije{ati palentarom ili plosnatom kuha~om jer palenta postaje gu{}e konzistencije. Stavite maslinovo ulje i suhe za~ine: bosiljak, origano, maj~inu du{icu, vlasac, ru`marin (obavezno uz ribu). Kuhajte jo{ 15 minuta nakon {to ste sve stavili. Ostavite pripremljenu palentu u loncu nekoliko minuta, istresite na tanjur i palentarom, ili vla`nim rukama, formirajte u poga~u. Poslu`ivanje: Aromati~na palenta krompirica odli~no ide uz friganu ribu, brudet, janjetinu, divlja~, razne gula{e, paprika{e, satara{e… i, naravno, uz tradicionalni grobni~ki sir. Palentu mo`ete narezati na fete i prepr`iti na ulju dok ne postane hrskava, te poslu`iti uz sir i majonezu. Savjet: Ako koristite svje`e za~ine, koli~inu za~ina smanjite na pola da palenta ne poprimi preintenzivan okus. Ponu|ene suhe za~ine mo`ete zamijeniti s 2 `li~ice mje{avine aro-

Aromati~na palenta krompirica

mati~nih bilj~ica ali je potrebno malo manje soliti krumpir na po~etku. Recept je predvi|en za instant-palentu od 10 minuta kuhanja. S pravom palentom, kuhanje traje najmanje 60 minuta i za~ini i maslinovo ulje se dodaju na samom kraju. Sastojci: • 1 l vode • 10 g soli (1 ravna `lica) • 500 g krumpira (4 kom) • 300 g palente • 2 `lice maslinova ulja • suhi za~ini: • po 1 ravna `li~ica: origana, maj~ine du{ice, vlasca i ru`marina.

Kod ovog ukusnog jela ima malo vi{e posla, tj. ribanja krumpira, ali ako imate multipraktik, sve je za~as gotovo. Na kraju imate fini krumpir, iznutra kremasti (od mlijeka), a izvana hrskavi (od sira) koji uz to djeluje i jaaaako dekorativno. Priprema: Krompir ogulite i naribajte. Luk nasjeckajte na sitno. U zdjeli istucite jaja, a maslac rastopite na laganoj vatri. U ve}oj zdjeli pomije{ajte naribani krumpir, mlijeko, jaja, naribani sir, luk, otopljeni maslac i za~ine. Dobro promije{ajte kuha~om da dobijete ujedna~enu smjesu. Smjesu izlijte u maslacem namazanu vatrostalnu posudu i po-

Gratinirani naribani krompiri sa sirom

krijte je aluminijskom folijom. Stavite pe}i u zagrijanu pe}nicu na 180 stupnjeva oko sat, a onda skinite foliju i zapecite jo{ 10ak min dok se ne stvori fina rumena korica. Re`ite na manje kockice i poslu`ite kao prilog uz

salatu. Sastojci: 800 g krompira • 200 g naribanog sira • 1 luk • 4 dl mlijeka • 2 jaja • 80 g maslaca • po `elji so, biber, bosiljak, origano i malo crvene mljevene paprike

Ako ste u dilemi da li je krompir dovoljno bra{njast za njoke ili ne... ako ih trebate ~im prije pripremiti... evo jednog jednostavnog recepta za njoke bez krompira! Priprema: Postupak je isti kao ako ste radili kore za princez krafne! Zakuhati vodu, sol i maslac ili ulje do vrenja. U klju~alu vodu dodati naglo bra{no energi~no mije{ati, dok se ne dobije kompaktna ma sa. Pus ti ti da se ohla di. U ohla|enu masu dodati jedno izlupano jaje. Dobro izmije{ati. Tijesto premjestiti na pobra{njenu povr{inu, te kuglu razdijelit na ~etiri jednaka djela. Izvaljati u obliku kobasice i rezati njoke te ih oblikovati po `elji. Na vatru staviti vodu da proklju~a, kada proklju~a staviti njoke i pustiti ih da se dignu te ih odmah vaditi {upljikavom `licom. Malo ih preliti maslinovim uljem da se ne lijepe! Poslu`iti uz `eljeni umak! Sastojci: Tijesto • 2,5 dcl vode • 7 dkg maslaca ili 1,5 `lica ulja • na vrh no`a soli • 15 dkg bra{na • 1 mu}eno jaje

Njoki bez krompira

subota, 30. april/nedjelja, ponedjeljak, 1. i 2. maj 2011. godine

OSLOBO\ENJE

PRILOG

43

USTAVNE PROMJENE — CIVILNA INICIJATIVA

Za dr`avu ravnopravnih gra|ana i naroda
Zbog nedostatka politi~ke volje kao i neodgovornosti onih koji ~ine vlast, do danas se nije pristupilo uskla|ivanju Ustava Bosne i Hercegovine sa me|unarodno preuzetim obavezama, {to uzrokuje stalnu politi~ku krizu u dr`avi i usporava ulazak Bosne i Hercegovine u euroatlantske institucije
Pi{e: Vehid [ehi}, predsjednik Foruma gra|ana Tuzla
Te`nja svakog pojedinca je da `ivi u dru{tvu koje mu garantuje jednakopravnost, pravnu sigurnost, socijalnu pravednost, `ivot bez diskriminacije po bilo kom osnovu i slobodu kao ideal kojem svako ljudsko bi}e te`i. Ova kao i neka druga prava garantuju se mnogim deklaracijama, konvencijama, poveljama kao i ustavima dr`ava. Na`alost mi `ivimo u dr`avi koja svojim Ustavom ne garantuje mnoga od ovih prava, {to je jedan od osnovnih razloga za{to ga treba mijenjati i uskladiti sa me|unarodnim ugovorima koji su ratifikovani od zakonodavne vlasti u Bosni i Hercegovini. Tu u prvom redu mislim na Evropsku konvenciju o ljudskim pravima i osnovnim slobodama, Pakt o gra|anskim i politi~kim pravima, Evropsku povelju o lokalnoj samoupravi, Evropsku socijalnu povelju kao i na potpisani Sporazum o stabilizaciji i pridru`ivanju sa Evropskom unijom. Zbog nedostatka politi~ke volje kao i neodgovornosti onih koji ~ine vlast, do danas se nije pristupilo uskla|ivanju Ustava Bosne i Hercegovine sa me|unarodno preuzetim obavezama, {to uzrokuje stalnu politi~ku krizu u dr`avi i usporava ulazak Bosne i Hercegovine u euroatlantske institucije. Svi dosada{nji poku{aji promjene Ustava su do`ivjeli krah i zbog nepovjerenja koje vlada me|u akterima politi~kog `ivota, li~nih interesa, maksimalisti~kih zahtjeva kao i `elje da se zadr`i status quo. To je bio i razlog za{to se Forum gra|ana Tuzle, sa intelektualcima okupljenim oko njega, odlu~io da ponudi set amandmana politi~kim strankama kao i javnosti, kojima su uklonjene sve diskriminacijske norme, uspostavljena institucionalna ravnopravnost, izjedna~ena individualna i kolektivna, gra|anska i nacionalna prava, stvorene pretpostavke za funkcionalniju i efikasniju dr`avu kao i odgovorniju vlast. Ovim se stvaraju uslovi da kona~no Bosna i Hercegovina postane demokratska, socijalna i sekularna dr`ava koja }e {tititi interese svojih gra|ana i naroda na cijeloj teritoriji.

Pi{e: Nerzuk ]urak
Iako kao glavni igra~i politi~ke scene politi~ke stranke trebaju biti te koje }e kroz zakonodavni poredak, snagom svojih poslanika dovesti do mogu}nosti realizacije ustavnih promjena, bez uklju~ivanja civilnog dru{tva, prekoentitetskog i multietni~kog civilnog dru{tva u zonu dono{enja politi~kih odluka, ustavni amandmani (~ak i kada bi se postigao konsenzus svih relevantnih politi~kih stranaka oko nivoa ustavne transformacije) samo }e djelimi~no uticati na `ivot osiroma{enog mno{tva u Bosni i Hercegovini? Ne bude li permanentnog pritiska razli~itih aktera iz zone antipoliti~kog aktiviteta, kapacitet ustavnih promjena mogao bi se odnositi samo na zonu svakodnevnog `ivota a ne i na svakodnevnicu. (Zato je od iznimne va`nosti {to se ustavnim promjenama posve}uje du`na pa`nja upravo u zoni civilnog dinamizma, {to potvr|uje i ova Inicijativa Foruma gra|ana Tuzla). U teorijskom smislu, pojam svakodnevnog `ivota treba razlikovati od puke svakodnevnice jer se drugi termin odnosi na rutinsko pre`ivljavanje bijede, a svakodnevni `ivot, za razliku od svakodnevnice, odigrava se u zoni izvr{no-zakonodavnog politi~kog, u kojoj se relativizira bijeda nepoliti~ke svakodnevnice egzistencijalno ugro`enog gra|anstva. To gra|anstvo, nakon vi{e od petnaest godina postdejtonske ustavne {utnje, dobilo je i dobija {ansu da kroz javne rasprave, odozdo prema gore, uti~e na materijalizaciju ustavnih promjena u smjeru izgradnje boljeg, socijalno osjetljivijeg dru{tva, sa ve}im stepenom interesnog zajedni{tva. Zato aktivisti civilnog dru{tva ne bi smjeli pokleknuti, jer “samo krah svih poku{aja razvoja civilnog dru{tva mo`e pokazati nedostatak temelja zajedni~ke ku}e. Ovakav izazov postavljen pred civilno dru{tvo odgovara njegovoj prirodi, jer ono samo, prema Walzerovim rije~ima ’jeste eksperiment ili duga serija eksperimenata, u tom smislu da je sve u vezi s njim probno i podlo`no ispravci.’” (Vlaisavljevi}, 2006) Kako je sve u vezi s civilnim dru{tvom podlo`no popravljanjima, a budu}i da je postdejtonska BiH svojevrsni politi~ko-pravni eksperiment me|unarodne zajednice, pokroviteljskih politika susjednih zemalja i doma}ih etnopoliti~kih elita, ona, kao takva, jo{ uvijek kao takva, trpi radikalnu korekciju civilnog dru{tva u smjeru njegovog ad hoc parlamentarnog pozicioniranja! Od kantonalnih, preko entitetskih, pa sve do dr`avnog parlamenta, skup{tinske klupe je nu`no “obogatiti” predstavnicima nacionalno nepodijeljenog civilnog dru{tva koji dobijaju {ansu da za parlamentarnom govornicom, nelimitirani honorarima, pau{alima i dnevnicama, iska`u svoju konkretnu zainteresiranost za postepenu promjenu bosanskohercegova~ke ustavne konstitucije. Ova faza izgradnje dr`ave, dugotrajna tranzicija nedovr{ene dr`ave i podijeljenog dru{tva u konstitucionalnu demokratiju, trpi, ~ak zahtijeva ovakav anga`man predstavnika diseminiraju}eg civilnog dru{tva. Za{to? Zato {to je Bosni i Hercegovini potrebna “redefinicija zajedni~kog kolektivnog identiteta” (kao neoktroirane sinkretizirane sume svih parcijalnih identiteta a ne samo etni~kih, ) kroz “uspostavu ustavnog (bazi~nog) konsenzusa” kao {anse za prevladavanje postkonfliktnih politi~kih memorija, koje, jo{ uvijek, budu}i da su predpoliti~ke (Podunavac, 2006) a ne su{tinski politi~ke, blokiraju izgradnju politi~ke zajednice kao prihvatljivog javnog dobra svih partikularnih identiteta.

USTAVNE PROMJENE — CIVILNA INICIJATIVA

Promjena Ustava u “zarobljenoj dr`avi”
Jasno se da i{~itati kako je generator radikalne nemogu}nosti konsenzusa, odnosno nemogu}nosti proizvodnje ustavnog patriotizma kao minimuma zajedni~ke odanosti svih gra|ana politi~koj zajednici, sam Dejtonski ustav. Zato ga valja mijenjati. Kako? Kroz novi oktroirani Ustav ili kroz postupni in`injering?
zualno integriranje Dejtonskim sporazumom proizvedenih dezintegriraju}ih memorija tako {to }e ih se izvesti na ~istinu politi~kog i javnog djelovanja, kako bi se kona~no uvidjelo da li su te predpoliti~ke memorije sposobne i `eljne politi~kog pozicioniranja u pravcu izgradnje Bosne i Hercegovine kao dr`ave koja mo`e sabrati sve svoje memorije, pa i one proizvedene Mirovnim sporazumom kao i one koje nastaju kao nu`na posljedica promjene tog Sporazuma kroz postepenu transformaciju aneksa IV, njegovog veli~anstva Ustava. No, djelatni rad na proizvodnji konsenzusa u dubinski podijeljenom dru{tvu i dr`avi najte`i je mogu}i poduhvat. Taj poduhvat pripada agendi aktera civilnog dru{tva, koji, po definiciji, moraju stvarati dru{tvene uvjete za transformaciju pretpoliti~ke zajednice u politi~ki poredak koji nastaje kao rezultat op}eprihvatljivog konsenzusa. Jasno se da i{~itati kako je generator radikalne nemogu}nosti konsenzusa, odnosno nemogu}nosti proizvodnje ustavnog patriotizma kao minimuma zajedni~ke odanosti svih gra|ana politi~koj zajednici, sam Dejtonski ustav. Zato ga valja mijenjati. Kako? Kroz novi oktroirani Ustav ili kroz postupni in`injering. Nametanje novog ustava koji bi zamijenio postoje}i nametnuti Ustav zahtijeva robusni, bespogovorni i uvjerljivi anga`man me|unarodne zajednice zasnovan na njenoj unilateralnoj, prijete}oj mo}i. To je pristup deus ex machina i podrazumijeva da jedna (me|unarodna) glava nametne Ustav. Evo {ta o Ustavu pi{e u knjizi Dijalog u paklu izme|u Machiavellija i Montesquieua: “A gdje ste i kada vidjeli da je neki ustav, dostojan tog imena i uistinu trajnije naravi, bio rezultat narodnog vije}anja? Ustav treba u cijelosti biti proizvodom jedne jedine glave, ili je, u protivnom osu|en na propast. Bez sklada i povezanosti me|u svojim dijelovima, bez prakti~ne snage, nosio bi nu`no biljeg svih slabosti u gledanjima onih koji su sudjelovali u njegovu stvaranju. Ustav, jo{ jednom da ka`em, mo`e biti djelo samo jednoga; nikada nije bilo druga~ije, i kao dokaz podastirem povijest svih utemeljitelja carstava: primjer… Solona, Likurga, Karla Velikog, Friedricha II, Petra I.” Kako dejtonsko-postdejtonsko-predbriselska Bosna i Hercegovina jo{ uvijek nije de facto dr`ava iako de jure jeste, aktuelne debate o promjeni Ustava ima smisla misliti i u ovom delikatnom klju~u. No, mi{ljenje na ovom deduktivnom tragu ne mo`e proizvesti konsenzus. Manje je va`no {to bi takav pristup, mogu}e je i tako rezonirati, svim gra|anima Bosne i Hercegovine donio najvi{e koristi, pomjeraju}i njen problem iz iracionalne geopoliti~ke ontologije u te{ko dosti`nu zonu racionalnog zajedni~kog bivstvovanja. Ovaj holisti~ki pristup, u to vi{e nema nikakve sumnje, }e izostati, jer, ~ak i ako zanemarimo unutra{nje otpore jo{ jednoj oktroizaciji, konceptu ustava jedne glave najvi{e se protivi sama glava, me|unarodna zajednica njom samom. tad, mo}i posti}i djelotvorni i plodotvorni konsenzus izme|u odlu~uju}ih aktera. Ali taj konsenzus ne moze biti svr{enog karaktera, ve} politi~ki i nepoliti~ki instrument dugotrajne naravi. [ta to zna~i? To zna~i da se sa prvom eventualno dogovorenom fazom ustavnih promjena (pretpostavimo da }e to biti realizacija odluke Evropskog suda za ljudska prava u predmetu Finci — Sejdi}) ne zavr{ava ustavna rekonstitucija, ve} je konsenzus plodotvoran i podsticajan ako se konstituira kao rezultanta politi~kih i nepoliti~kih sila (civilno dru{tvo) koje u trenutku konsenzusa o prvoj fazi promjena shvataju da je taj konsenzus neproduktivan ako nema druge, tre}e, n-te faze ustavnih promjena. Ako bi se uspostavilo takvo vi|enje stvari, ustavne promjene, teorijski i djelatnopoliti~ki, su mogu}e. To zna~i da je u datoj politi~koj konstelaciji i o~iglednoj parlamentarnoj blokadi promjene ustava, od samih ustavnih promjena va`nije stvoriti uvjete da su te promjene nezaustavljive. Novi dru{tveni ugovor za Bosnu i Hercegovinu mogu} je samo na bazi konsenzusa relevantnih politika (uklju~uju}i i politiku me|unarodne zajednice i depolitizirane civilne inicijative) a ne na njihovom suprotstavljanju. Primarni konsenzus potreban Bosni i Hercegovini u ovoj fazi njene povijesti je pretpoliti~ki konsenzus o nu`nosti ustavnih promjena, koji, iako se doima da postoji, ne postoji, primarno zbog duboke podijeljenosti bosanskohercegova~kog dru{tva. Da bi postojao pretpoliti~ki konsenzus kao osnova izgradnje politi~ke zajednice, treba “htjeti ustanoviti pravnu zajednicu”, bez obzira kako tu zajednicu “pojedina~no — etni~ki, moralno, dijaboli~ki, ustavnopatriotski, univerzalisti~ki, partikularisti~ki, egoisti~ki, altruisti~ki” — do`ivljavamo. (Brunkhorst, 2004) Tog htijenja objektivno nema. Da bi konsenzus, konsenzus o nu`nosti nadogradnje Dejtonskog ustava bio mogu}, valja stvoriti uvjete za mogu}nost predpoliti~kog konsenzusa. On je va`niji od strana~kih, a uz to parcijalnih politi~kih konsenzusa. Ta faza je presko~ena i na nju se treba vratiti. Na tu prethodnu fazu pravo pola`e i gra|ansko mno{tvo, odsje~eno od svakodnevnog `ivota notornom ~injenicom da politi~ari u BiH nisu razvili sposobnost slu{anja. Iz tog registra je i proistekla prethodno plasirana ideja o pretpolitizaciji politi~kog polja uklju~ivanjem civilnog dru{tva u parlamentarnu zonu na javno odgovoran na~in. To je takav na~in dru{tvene intervencije koji iz frustriraju}e svakodnevnice donosi obilje dokaza o `ivotnoj a ne politi~koj nu`nosti ustavne transformacije zemlje, koja, budu}i da je eksperimentalna, trpi sabiranje diseminiraju}eg rada svih aktera civilnog dru{tva u najvi{em zakonodavnom tijelu. O~igledno je da zagovaram druga~iju unutra{nju debatu koja nadilazi politi~ke aktere i spu{ta se u dru{tvo nude}i novu rezultantu u kojoj }e se sve strane osje}ati pobjednicima, jer nemaju {ta izgubiti. A nemaju {ta izgubiti ako se pitanje ustava vi{e tretira kao pitanje `ivota nego kao pitanje dr`ave. U tu debatu nu`no je uklju~iti i me|unarodnu zajednicu, ali ne kao moderacijsku politiku, ve} kao jednu od unutra{njih bosanskohercegova~kih politika za koju se gra|ani imaju pravo opredijeliti na isti na~in na koji se opredjeljuju i za druge unutra{nje politike. Ta debata ne bi se trebala zavr{iti dok ne nastane novi Dru{tveni ugovor.

Dezintegriraju}e memorije
Predpoliti~nost postkonfliktnih politi~kih memorija sadr`ana je u ~injenici da su te memorije Dejtonskim mirovnim sporazumom unaprijed odre|ene kao dezintegriraju}e. Dejtonski sporazum rodno je mjesto razumijevanja bosanskohercegova~ke povijesti kao spirale mr`nje {to je iritiraju}a simplifikacija pogubnija i od naturalisti~ke slike Bosne i Hercegovine kao multikulturnog raja {to je egzaltiraju}a predod`ba bo{nja~kih nacionalisti~kih krugova. No, problem dubinske prirode je afirmacija dejtonske BiH kao jedine logi~ne posljedice bosanskohercegova~ke historije, kao krunskog dokaza da je BiH povijesno zasnovana na ontologiji mr`nje. Mirovni sporazum zapo~eo je gradnju nove BiH na apsolutizaciji premise etni~ke podjele ~ime su sve druge memorije istjerane sa politi~kog trga {to za posljedicu mo`e imati ( i ve} ima) prihvatanje (post)dejtonskih predpoliti~kih memorija kao trajnih kategorija, fakti~ki, kao prirodnih kategorija koje u politi~kom polju treba priznati kao takve. Nasuprot takvog shvatanja vrijedi poticati konsen-

Novi dru{tveni ugovor
Tako nam je data radikalna nemogu}nost da sami akteri bosanskohercegova~kog dru{tva i dr`ave grade konsenzus. Budu}i da je ta radikalna nemogu}nost na{a jedina mogu}nost istrajni rad na ustavnim promjenama nadaje se kao minimum mogu}e transformacije, s uvjerenjem da }e se, kad-

44

PRILOG

subota, 30. april/nedjelja, ponedjeljak, 1. i 2. maj 2011. godine

OSLOBO\ENJE

USTAVNE PROMJENE — CIVILNA INICIJATIVA

Ustavne reforme u svjetlu diskriminacije
Ustavne reforme, ma kakve bile, ne mogu po sebi dovesti do funkcionalne dr`ave ravnopravnih gra|ana i naroda. Potrebno je da se politi~ki procesi odvijaju na odre|eni na~in, odnosno da nacionalne politi~ke elite budu spremne na kompromis i uzajamno prilago|avanje. Ustavne reforme predstavljaju samo ustavnopravnu pretpostavku da se to omogu}i, ali nikako ne mogu same po sebi dovesti do tog cilja
Pi{e: Goran Markovi}
O~igledno je da Ustav Bosne i Hercegovine sadr`i nekoliko diskriminatorskih odredaba kad su u pitanju sastav i funkcionisanje politi~kih institucija. Politi~ke elite su na~elno saglasne o potrebi otklanjanja diskriminacije jer ih na to tjera obaveza proistekla iz presude Evropskog suda za ljudska prava. I tu je prvi problem. Iako je Ustav Bosne i Hercegovine od trenutka svog stupanja na snagu u suprotnosti sa Evropskom konvencijom o za{titi ljudskih prava i osnovnih sloboda i nekim drugim konvencijama navedenim u njegovom Aneksu I, niko nije osjetio obavezu da otkloni protivrje~nosti u samom Ustavu, s jedne strane, i da ga uskladi sa me|unarodnim obavezama dr`ave o po{tovanju ljudskih prava, s druge strane. Postoje brojni razlozi zbog kojih ova diskriminacija nije uklonjena 15 godina nakon usvjanja Ustava. Najva`niji razlog je nesumnjivo politi~ke prirode i krije se u odsustvu interesovanja nacionalnih politi~kih elita za ovaj problem. Naime, otklanjanje diskriminacije iz Ustava mo`e biti izvr{eno na takav na~in da bitnije izmijeni sastav, na~in izbora i nadle`nosti pojedinih institucija, u prvom redu Predsjedni{tva Bosne i Hercegovine. Kako o prirodi pojedinih institucija i o prirodi same dr`ave ne postoji konsenzus nacionalnih politi~kih elita, ~ini se neprihvatljivim, mo`da ~ak i opasnim po politi~ku stabilnost, stavljanje tog pitanja na dnevni red politi~ke rasprave. Problem je u tome {to nacionalne politi~ke elite ne mogu posti}i konsenzus o prethodnom pitanju — da li diskriminaciju treba otkloniti u okviru postoje}eg ustavnog sistema ili istovremeno sa njenim otklanjanjem treba mijenjati i sam sistem. Ako se prihvati druga mogu}nost, postavlja se novo pitanje — da li sistem treba mijenjati radikalno ili samo u manjoj mjeri, pri ~emu bi bila zadr`ana temeljna obilje`ja oblika dr`avnog ure|enja i politi~kog re`ima Bosne i Hercegovine. ^esto se isti~e da je ustavna reforma s ciljem otklanjanja diskriminacije utvr|ene u presudi Evropskog suda za ljudska prava povoljna prilika da se Bosna i Hercegovina u~ini funkcionalnijom dr`avom, pri ~emu se i ovaj pojam shvata na potpuno razli~ite na~ine. Po jednom mi{ljenju, funkcionalna dr`ava podrazumijeva otklanjanje mehanizama blokade u radu i odlu~ivanju pojedinih politi~kih institucija. Ipak se ~ini opravdanim zapitati da li bi otklanjanje mehanizama blokade zaista bilo funkcionalno, po{to bi moglo voditi stalnoj politi~koj krizi. Nisu li mehanizmi blokade zapravo bezbjednosni mehanizmi, koji treba da sprije~e preglasavanje i dominaciju jednih nad drugima, naravno pod uslovom da se ne zloupotrebljavaju? Tu dolazimo do va`nog zaklju~ka — ustavne reforme, ma kakve bile, ne mogu po sebi dovesti do funkcionalne dr`ave ravnopravnih gra|ana i naroda. Potrebno je da se politi~ki procesi odvijaju na odre|eni na~in, odnosno da nacionalne politi~ke elite budu spremne na kompromis i uzajamno prilago|avanje. Ustavne reforme predstavljaju samo ustavnopravnu pretpostavku da se to omogu}i, ali nikako ne mogu same po sebi dovesti do tog cilja. rasprava o tom pitanju mogla dovesti samo do ve}e politi~ke krize. Institucionalna neravnopravnost Hrvata je o~igledna, ali za njeno prevazila`enje nije neophodno osnivanje tre}eg entiteta, pogotovo nakon dono{enja odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine o konstitutivnosti naroda na cijeloj teritoriji. Ako odmah ostavimo po strani radikalnu dekonstrukciju dejtonskog modela, o kojoj je nemogu} konsenzus, ostaju dvije mogu}nosti — ili }e se u Ustavu Bosne i Hercegovine promijeniti samo nekoliko normi (“nekoliko rije~i”), koje izri~ito i o~igledno uvode diskriminaciju, ili }e promjene biti malo obimnije, ali bez zadiranja u su{tinu ustavnog sistema. Za razliku od drugih dr`ava sa sli~nim dr`avnim ure|enjem, koje imaju dva konstitutivna elementa — federalne jedinice i gra|ane, Bosna i Hercegovina ima tri konstitutivna elementa — entitete, konstitutivne narode i gra|ane. Ustavom treba garantovati ravnopravnost kako entiteta tako i konstitutivnih naroda. Osim toga, treba voditi ra~una da princip konstitutivnosti naroda do|e do izra`aja u sastavu institucija. Na koncu, entiteti kao takvi nisu predstavljeni u Domu naroda Parlamentarne skup{tine, {to bitno uti~e na prirodu ove institucije i mogu}nost za{tite interesa entiteta. Kad je rije~ o diskriminaciji, dakle, ne radi se samo o potrebi da “Ostali” steknu pasivno bira~ko pravo, ve} da ono na izborima za Predsjedni{tvo Bosne i Hercegovine i Dom naroda Parlamentarne skup{tine pripadne i Srbima u Federaciji odnosno Bo{njacima i Hrvatima u Republici Srpskoj. pove}ati broj ~lanova kolegijuma Doma na ~etiri, kako bi se ostavila mogu}nost da jedan od zamjenika, a potom i predsjedavaju}i, bude iz reda nacionalnih manjina i nacionalno neopredijeljenih. ^ini se da nije nu`no da oni imaju jednog predstavnika u kolegiju Doma, ali tu mogu}nost ne treba isklju~iti. Bilo bi korisno obezbijediti jedno mjesto u kolegiju opozicionim parlamentarnim strankama. Struktura Doma naroda mo`e pretrpjeti ve}e izmjene ako se `ele posti}i dva cilja: otkloniti diskriminaciju i obezbijediti da ovaj dom istovremeno bude predstavni{tvo i konstitutivnih naroda i entiteta. Ovo je zna~ajno zbog toga {to nakon dono{enja odluke o konstitutivnosti naroda na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine vi{e ne mo`e biti govora o tome da delegati iz reda samo jednog (ili dva) naroda istovremeno predstavljaju svoje narode i entitete u kojima su birani. Dom naroda stoga treba i dalje da ima tri kluba delegata konstitutivnih naroda, ali je opravdano formiranje i ~etvrtog kluba — kluba delegata nacionalnih manjina i nacionalno neopredijeljenih. Ovakvi klubovi (pod nazivom klub delegata “Ostalih”) ve} su formirani u Domu naroda Parlamenta Federacije i Vije}u naroda Republike Srpske. Delegati treba da budu birani u Dom naroda u oba entiteta, {to zna~i da bi odre|en broj delegata srpskog, hrvatskog i bo{nja~kog naroda, kao i delegata iz reda nacionalnih manjina i nacionalno neopredijeljenih, bio biran i u Republici Srpskoj i u Federaciji Bosne i Hercegovine. Taj broj, naravno, ne mo`e biti identi~an, tako da se, na primjer, ne mo`e birati isti broj delegata jednog konstitutivnog naroda u oba entiteta, jer to ne dopu{ta nacionalna struktura stanovni{tva. Za ostvarenje principa konstitutivnosti naroda i otklanjanje diskriminacije to nije ni bitno — neophodno je samo da pasivno bira~ko pravo pripadne svima, bez obzira na konkretan broj delegata biranih u jednom odnosno drugom entitetu. Delegati treba da budu birani posredno u Dom naroda. Njih treba da biraju odgovaraju}i klubovi delegata u Domu naroda Parlamenta Federacije odnosno Vije}u naroda Republike Srpske. Time bi se umanjila mogu}nost da u ovaj dom budu birani delegati ~ija bi se legitimnost dovela u pitanje. Tako izabrani delegati bi se potom konstituisali u odgovaraju}e klubove delegata konstitutivnih naroda odnosno nacionalnih manjina i nacionalno neopredijeljenih, ali bi istovremeno odlu~ivali, po principu slobodnog mandata, i na osnovu svog uvjerenja o tome {ta predstavlja interes entiteta u kome su birani. Dom naroda ne mo`e odlu~ivati prostom ve}inom. Time ne bi bile pru`ene garancije za za{titu vitalnih interesa konstitutivnih naroda i interesa entiteta. Stoga treba predvidjeti kvalifikovanu ve}inu za dono{enje odluka iz nadle`nosti ovog doma, koja podrazumijeva postojanje dvojakog veta — entitetskog i etni~kog. Entitetski veto je u stvari entitetsko glasanje, koje u Domu naroda ne mo`e biti izbjegnuto. Ono treba da {titi interese entiteta, pogotovo {to entiteti ne moraju nu`no imati isti broj delegata u Domu naroda, jer se daje primat paritetnoj predstavljenosti konstitutivnih naroda, i {to u sastav obje entitetske delegacije ulaze delegati koji pripadaju svim konstitutivnim narodima. Stoga treba predvidjeti da se odluke u Domu naroda donose tako {to za njih mora glasati ve}ina od ukupnog broja delegata, koja uklju~uje najmanje po jednu tre}inu delegata biranih u svakom entitetu, pri ~emu i ta tre}ina mo`e biti multietni~ka. Dakako, Dom naroda treba da ima i poja~an kvorum za rad, {to zna~i da sjednicama mora prisustvovati ve}ina delegata iz reda svakog konstitutivnog naroda, odnosno najmanje jedna tre}ina delegata iz svakog entiteta. Mo`e izgledati da je entitetsko glasanje suvi{no, jer stvara mogu}nost blokade procesa odlu~ivanja. Ovo mi{ljenje bi bilo opravdano ako ne bi postojala mogu}nost (upravo “opasnost”) preglasavanja, pogotovo {to entitetske delegacije te{ko mogu imati isti broj ~lanova ako se kao prioritet, a to se ~ini jedino mogu}im, uzme paritetna predstavljenost konstitutivnih naroda. Stoga treba predvidjeti mehanizme za{tite ravnopravnosti entiteta, a takav je entitetsko glasanje, tim prije {to se ne tra`i da za odluku glasa ve}ina ve} tre}ina delegata biranih u oba entiteta. Drugi mehanizam za{tite je etni~ki veto, u slu~aju da delegati iz reda jednog konstitutivnog naroda smatraju da je ugro`en njihov vitalni nacionalni interes. Ukoliko bi, na primjer, u Domu naroda bilo po devet delegata iz reda bo{nja~kog, hrvatskog i srpskog naroda, pri ~emu bi po {est bilo iz entiteta u kome je taj konstitutivni narod brojniji, veto na odluku Doma naroda bi mogla staviti ~etiri delegata. Ovo rje{enje na prvi pogled olak{ava zloupotrebe instituta etni~kog veta jer prema va`e}em ustavnom rje{enju veto mo`e ulo`iti ve}ina od ukupnog broja delegata iz reda svakog konstitutivnog naroda, a po ovom prijedlogu ta ve}ina nije potrebna, jer se tra`i saglasnost ~etiri od devet delegata. Treba, me|utim, imati u vidu da ovaj prijedlog podrazumijeva pove}an broj delegata u Domu naroda i da predvi|a da se delegati svakog naroda biraju u oba entiteta, te da oni predstavljaju bitno razli~it broj svojih sunarodnika, {to ne mo`e ostati bez zna~aja za kori{tenje instituta etni~kog veta. Kori{tenje instituta vitalnog nacionalnog interesa treba precizirati u smislu uloge Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, koja je dosad bila predmet pravnih i politi~kih sporova. Ako najmanje ~etiri delegata jednog konstitutivnog naroda smatra da se nekom odlukom Doma naroda ugro`ava vitalni interes njihovog naroda, smatra}e se da odluka o tom pitanju nije donesena, pod uslovom da posebno formirana paritetna komisija u kratkom roku od pet dana prethodno ne prona|e kompromisno rje{enje. Ako komisija prona|e kompromisno rje{enje, o njemu se mora pozitivno izjasniti ve}ina delegata iz reda svakog konstitutivnog naroda. Mo`e se, me|utim, dogoditi da delegati iz reda jednog naroda smatraju da se odlukom vrije|a vitalni interes njihovog naroda, a da delegati iz reda drugog naroda to ospore izri~itom izjavom datom u tu svrhu. U tom slu~aju ~ini se jedino prihvatljivim predvidjeti arbitriranje Ustavnog suda Bosne i Hercegovine. To je logi~no rje{enje, jer bi postojao spor o jednom ustavnom institutu — vitalnom nacionalnom interesu, odnosno njegovom tuma~enju, koje mo`e da dâ samo Ustavni sud. Dakako, da bi takva uloga Ustavnog suda Bosne i Hercegovine bila

“Ostali”
Ustav Bosne i Hercegovine, i to vi{e uzgred, spominje kategoriju “Ostali”. Pod njom se podrazumijevaju gra|ani Bosne i Hercegovine koji ne pripadaju jednom od konstitutivnih naroda. Presuda Evropskog suda za ljudska prava dobrim dijelom se bavi problemom diskriminacije “Ostalih”. Jasno je da u politi~kom `ivotu Bosne i Hercegovine “Ostali” nemaju istu politi~ku ulogu koja pripada konstitutivnim narodima. Vi{e razloga uti~e na to. “Ostali” nisu etni~ki homogeni, nego ih ~ini veliki broj nacionalnih manjina, kao i oni gra|ani koji nisu nacionalno opredijeljeni. Oni ne mogu imati vitalni nacionalni interes u smislu u kojem ga imaju konstitutivni narodi. Suvi{e su malobrojni i kao takvi nisu od zna~aja za politi~ke elite koje se bore za naklonost bira~a. Na koncu, oni nemaju svoju politi~ku elitu i svoje partije, pa nema nikog ko bi se posebno zalagao za njihove interese. Sve to, naravno, ne zna~i da oni ne treba da budu predstavljeni u dr`avnim institucijama, pogotovo ne zna~i da im mogu biti uskra}ena ljudska prava. Stoga im treba garantovati u~e{}e u radu najva`nijih institucija Bosne i Hercegovine. Potrebno je promijeniti i terminolo{ku oznaku ove grupe. Naziv “Ostali” po sebi je diskriminatoran, jer upu}uje na to da je rije~ o gra|anima koji predstavljaju nekakav ostatak od dru{tva, ne{to {to preostane nakon {to se gra|ani grupi{u u tri konstitutivna naroda. Iako du`i, naziv “nacionalne manjine i nacionalno neopredijeljeni” je sasvim odgovaraju}i, precizan i nije diskriminatoran. Mo`e se postaviti pitanje za{to su i nacionalno neopredijeljeni uklju~eni u ovo kategoriju ako ne pripadaju nijednoj etni~koj grupi? Odgovor je sljede}i: Ustav garantuje slobodu izra`avanja nacionalne pripadnosti. Gra|ani Bosne i Hercegovine u~estvuju u politi~kom sistemu svoje zemlje izme|u ostalog i po osnovu svoje etni~ke pripadnosti. Ako je etni~ka pripadnost jedan od osnova u~e{}a u politi~kom `ivotu, nacionalno neopredijeljeni bi bili diskriminisani ako im ne bi bilo priznato pravo da budu birani na odre|ene javne funkcije samo zato {to nemaju etni~ku pripadnost. Sloboda izra`avanja nacionalne pripadnosti zna~i i slobodu od izra`avanja nacionalne pripadnosti. Ako bi se gra|anin, koriste}i ovu slobodu, izjasnio kao nacionalno neopredijeljen, bio bi, zapravo, ka`njen, jer bi posljedica takvog opredjeljenja bila nemogu}nost izbora na odre|ene javne funkcije. Zato je neophodno da i nacionalno neopredijeljeni, uprkos tome {to ne mogu ili ne `ele da se izjasne o etni~koj pripadnosti, ipak i dalje budu uvr{teni u ovu kategoriju stanovni{tva. Na koncu, budu}i da nije poznata ta~na etni~ka struktura stanovni{tva Bosne i Hercegovine, nije mogu}e sa sigurno{}u tvrditi koliki je broj~ani odnos nacionalnih manjina i nacionalno neopredijeljenih, pa se i zbog toga ne mo`e zanemarivati ova druga kategorija.

Kako otkloniti diskriminaciju?
Pitanje je zna~ajno kako sa formalnog tako i sa materijalnog stanovi{ta. Sa formalnog stanovi{ta, ~ini se da ne smije biti spora — diskriminacija se mo`e otkloniti usvajanjem amandmana na Ustav Bosne i Hercegovine. Ta procedura je ve} jednom kori{tena prilikom usvajanja prvog i dosad jedinog amandmana na Ustav Bosne i Hercegovine 2009. godine. O~igledno je da za otklanjanje diskriminacije nije potrebno dono{enje novog ustava, pa ustavna reforma mo`e biti parcijalna i umjerena. Politi~ki aspekt ovog pitanja je daleko slo`eniji, zato {to ova procedura na izvjestan na~in zahtijeva konsenzus nacionalnih politi~kih elita, {to zna~i da ustavni amandmani ne smiju biti rezultat majorizacije politi~kih predstavnika bilo kog konstitutivnog naroda. Dodu{e, u Domu naroda Parlamentarne skup{tine se ne mora posti}i dvotre}inska ve}ina, niti za amandmane mora glasati ve}ina delegata iz reda svakog konstitutivnog naroda, barem ne u prvoj fazi glasanja, ali delegati iz reda jednog konstitutivnog naroda mogu kori{}enjem prava veta onemogu}iti Dom naroda da usvoji amandmane o kojima ne bi bio postignut konsenzus. Stoga usvajanje amandmana u Parlamentarnoj skup{tini treba da bude rezultat prethodno postignutog politi~kog kompromisa. Materijalni aspekt ovog pitanja ti~e se konkretnih ustavnih rje{enja kojima bi diskriminacija bila otklonjena. Problem izazivaju maksimalisti~ki politi~ki ciljevi pojedinih nacionalnih politi~kih elita, koje `ele iskoristiti proces ustavnih reformi za radikalnu promjenu ustavnog ure|enja Bosne i Hercegovine. Izmjene pojedinih ustavnih normi `ele se iskoristiti kao povod za radikalnu ustavnu reformu u tri pravca — promjena oblika dr`avnog ure|enja, promjena oblika politi~kog re`ima (manje konsocijativne a vi{e ve}inske demokratije), promjena teritorijalne organizacije dr`ave (tre}i entitet odnosno regionalizacija). S druge strane su zahtjevi da se ustavnim reformama ni{ta ne mijenja, ve} da se unese nekoliko “kozmeti~kih” izmjena kojima bi se formalno omogu}ilo da svi gra|ani steknu pasivno bira~ko pravo. U toj politi~koj borbi se zaboravlja, namjerno ili u `aru me|usobnih optu`bi kako bi se obezbijedio kakav-takav legitimitet, da ustavne reforme mogu biti izvr{ene na takav na~in da ne dovedu do radikalnih promjena o kojima nema saglasnosti, a da ipak ne ostane sve na “ustavnoj kozmetici”. Da bi se takve ustavne reforme mogle posti}i, potrebno je prethodno prihvatiti nekoliko na~elnih stavova: ne}e se mijenjati oblik dr`avnog ure|enja Bosne i Hercegovine, koja funkcioni{e kao federalna dr`ava, uz sve specifi~nosti koje su uslovljene prirodom njenog dru{tva i politi~kim okolnostima njenog nastanka; ne}e se mijenjati oblik politi~kog re`ima, {to zna~i da }e principi pariteta, konsenzusa i veta u sastavu i odlu~ivanju institucija i dalje biti prisutni, mada ne prilikom odlu~ivanja o svim pitanjima; ne}e se dovoditi u pitanje politi~ko-teritorijalna organizacija Bosne i Hercegovine, iz jednostavnog razloga {to o tome o~igledno ne mo`e biti postignut konsenzus, ve} bi

Skup{tina Bosne i Hercegovine
Sâm naziv zakonodavnog organa treba promijeniti u duhu na{eg jezika i ustavne tradicije i prihvatiti naziv Skup{tina Bosne i Hercegovine. Ona i dalje mora biti dvodomna, jer u njenom sastavu moraju biti predstavljeni svi konstitutivni elementi dr`ave. Dakle, Predstavni~ki dom treba da predstavlja gra|ane, pri ~emu se ne uzima u obzir njihova pripadnost konstitutivnim narodima, ve} se oni posmatraju prosto kao politi~ki subjekti koji mogu imati razli~ite interese i pripadnosti (ideolo{ke, klasne, partijske, itd.). Ovo je klasi~an gra|anski dom koji nije osnovan s ciljem za{tite interesa pojedinih naroda ili entiteta, ve} predstavljanja gra|ana u njihovim mnogobrojnim socijalnim funkcijama. Za{titi interesa konstitutivnih naroda i entiteta slu`i Dom naroda, koji stoga treba da ima poseban sastav, na~in izbora delegata i na~in dono{enja odluka. Odluke u Domu naroda se ne mogu donositi obi~nom, ve} samo kvalifikovanom ve}inom, ~ime se {tite interesi konstitutivnih naroda i entiteta. U Predstavni~kom domu treba pove}ati broj poslanika, na primjer na 81, na osnovu principa da se jedan poslanik bira na pribli`no 40.000 bira~a. Od tog broja, 50 poslanika se bira u Federaciji Bosne i Hercegovine a 31 u Republici Srpskoj. Ovi brojevi se utvr|uju primjenom iste formule, ~ime se otklanja trenutni nesklad, odnosno ~injenica da vrijednost glasa pojedinog bira~a ne vrijedi isto u Republici Srpskoj i Federaciji Bosne i Hercegovine, po{to se u drugom entiteta bira dva puta vi{e poslanika iako u njemu nema dva puta vi{e bira~a nego u prvom entitetu. Po{to Predstavni~kim domom predsjedavaju predsjedavaju}i i njegovi zamjenici, koji se na toj funkciji mijenjaju, bilo bi po`eljno

subota, 30. april/nedjelja, ponedjeljak, 1. i 2. maj 2011. godine
opravdana, moraju biti ispunjena dva uslova. Prvi je da u sastavu Ustavnog suda vi{e nema stranih sudija, {to treba normirati Ustavom, jer nije logi~no da o vitalnom interesu odlu~uju lica koja ne pripadaju konstitutivnim narodima. Nema nikakvih garancija da bi strane sudije, samo zato {to nisu dr`avljani Bosne i Hercegovine, objektivno tuma~ili situacije u kojima eventualno postoji ugro`enost vitalnog nacionalnog interesa, pa nema razloga da im se po tom osnovu prizna u~e{}e u radu Ustavnog suda. Drugi uslov je da Ustavni sud odlu~uje o ugro`enosti vitalnog nacionalnog interesa kvalifikovanom ve}inom. Odluku o odbacivanju veta delegata jednog konstitutivnog naroda kao neosnovanog mo`e donijeti samo ve}ina ukupnog broja sudija Ustavnog suda, pod uslovom da u tu ve}inu bude uklju~ena i ve}ina sudija iz reda doti~nog konstitutivnog naroda. Na primjer, ako bi Ustavni sud imao deset sudija, od kojih bi po tri pripadala svakom konstitutivnom narodu, ve}ina sudija Ustavnog suda, koja uklju~uje dvoje sudija iz reda doti~nog konstitutivnog naroda, mo`e donijeti odluku da sporna odluka nije {tetna po vitalni interes tog konstitutivnog naroda. Dosad se doga|alo da Ustavni sud donosi takve odluke ve}inom glasova sudija bez obzira na njihovu nacionalnu pripadnost, uz u~e{}e stranih sudija, {to je dovodilo do nacionalnog preglasavanja i opravdanog nezadovoljstva politi~kih elita pojedinih konstitutivnih naroda, koje su smatrale da nemaju institucionalne mogu}nosti za ostvarivanje ravnopravnosti u procesu odlu~ivanja. Da bi ovakva uloga Ustavnog suda bila opravdana, moraju biti ispunjena jo{ najmanje dva uslova. Prvi je da izbor sudija Ustavnog suda bude u nadle`nosti Skup{tine Bosne i Hercegovine, jer je u pitanju dr`avna institucija, pri ~emu bi oba skup{tinska doma bila ravnopravna u postupku izbora, pa ne bi postojala opasnost od preglasavanja. Drugi uslov je da sudije budu politi~ki nezavisna lica, {to je, istina, te{ko posti}i, ali su ve}i izgledi za to ukoliko se kao uslov postavi da se radi o licima koja najmanje pet godina prije izbora nisu imala funkciju u nekoj politi~koj stranci. Slo`ena struktura Bosne i Hercegovine i slo`enost politi~kih prilika nala`u da domovi Skup{tine ostanu ravnopravni u procesu odlu~ivanja. Time se obezbje|uje ravnopravnost konstitutivnih elemenata dr`ave — gra|ana, naroda i entiteta, ali i me|usobna ravnopravnost konstitutivnih naroda, s jedne i entiteta, s druge strane. Nadle`nosti Skup{tine Bosne i Hercegovine treba da budu precizirane i demokratizovane. Ona treba da postane sna`niji ~inilac u politi~kom sistemu zemlje. U njenoj nadle`nosti, izme|u ostalog, treba da se nalazi dono{enje odluke o ratifikaciji me|unarodnih ugovora i sporazuma, izbor {efa dr`ave i Savjeta ministara, bezbjednosna i odbrambena strategija Bosne i Hercegovine, izbor sudija Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, te dono{enje odluke o raspisivanju referenduma. Ova posljednja nadle`nost, koja nije predvi|ena u va`e}em ustavnom tekstu, je naro~ito zna~ajna, jer omogu}ava institucionalizovanje neposredne demokratije. Naravno, Skup{tina Bosne i Hercegovine bi imala pravo da raspi{e referendum o pitanjima iz svoje nadle`nosti. Iako gra|ani pripadaju razli~itim konstitutivnim narodima, pa bi njihovo neposredno izja{njavanje moglo voditi preglasavanju po nacionalnom osnovu ili “nacionalnom prebrojavanju”, to bi mogao sprije~iti Dom naroda, jer ne bi dopustio dono{enje odluke o raspisivanju referenduma o pitanjima ~ije rje{avanje neposrednim izja{njavanjem gra|ana bi moglo ugroziti vitalni interes jednog konstitutivnog naroda. tivnog {efa dr`ave. To zna~i Predsjedni{tvo ili predsjednika i potpredsjednike koji }e se smjenjivati na funkciji predsjednika, a o nekim pitanjima }e mo}i da odlu~uju samo zajedni~ki. Naro~ito osjetljive nadle`nosti {efa dr`ave u ovom trenutku su one u oblasti bud`eta, imenovanja predsjedavaju}eg Savjeta ministara, odbrane i, naro~ito, spoljne politike. Potpuno je jasno da njih ne mo`e vr{iti inokosni {ef dr`ave. ^esto se, me|utim, zanemaruje drugo pitanje: da li je potrebno da neke od ovih nadle`nosti pripadnu {efu dr`ave? Sna`no Predsjedni{tvo nu`no mora biti birano neposredno. Ali onda se javljaju dva problema. Prvi je vezan za predstavljenost hrvatskog naroda u Predsjedni{tvu, jer, kao {to iskustvo pokazuje, postoji realna mogu}nost da hrvatski ~lan Predsjedni{tva bude izabran dominantno bo{nja~kim glasovima. Drugi problem je vezan za predstavljenost nacionalnih manjina i nacionalno neopredijeljenih (“Ostalih”) u Predsjedni{tvu. Jedno od mogu}ih rje{enja bi bilo i to da Bosna i Hercegovina postane dr`ava sa parlamentarnim sistemom vlasti umjesto sada{njeg polupredsjedni~kog. To zna~i da {ef dr`ave treba da izgubi dio svojih nadle`nosti u korist Savjeta ministara, da se od kolektivnog pretvori u kvazi-kolektivnog i da bude biran u Skup{tini Bosne i Hercegovine. Time se ne bi doveli u pitanje postoje}i oblik dr`avnog ure|enja i oblik politi~kog re`ima. Bosna i Hercegovina bi i dalje ostala slo`ena dr`ava sa konsocijativnim demokratskim re`imom. Samo bi se smanjio politi~ki zna~aj {efa dr`ave. Tu funkciju bi vr{ili predsjednik i tri potpredsjednika. Ovaj broj nije slu~ajan — on treba da omogu}i predstavljenost tri konstitutivna naroda, te nacionalnih manjina i nacionalno neopredijeljenih. Oni bi bili birani na period od ~etiri godine, ali bi se svake godine smjenjivali na funkciji predsjednika. Bili bi birani iz reda poslanika Predstavni~kog doma, a kandidate bi moglo predlo`iti 10% poslanika. O kandidatima se prvo izja{njavaju klubovi delegata u Domu naroda, i to tako {to svaki klub delegata ve}inom glasova svojih ~lanova bira jednog kandidata iz reda svog naroda odnosno nacionalnih manjina i nacionalno neopredijeljenih, nakon ~ega se formira lista od ~etiri kandidata, o kojoj se zatim izja{njava Predstavni~ki dom. Ne postoji mogu}nost da bude izabran nelegitiman kandidat, po{to svaki klub glasa za “svog” kandidata. Ako poslanici u Predstavni~kom domu ne prihvate listu od ~etiri kandidata, izja{njavali bi se pojedina~no o svakom kandidatu, pa bi klub delegata u Domu naroda ~iji kandidat nije potvr|en u Predstavni~kom domu morao predlo`iti drugog kandidata. Opravdano se mo`e postaviti pitanje za{to se predla`e ovakav postupak izbora. Prvo, opravdano je da predsjednik i potpredsjednici budu birani iz reda poslanika jer im se time `eli obezbijediti izvjesna legitimnost. ^injenica da su oni prethodno izabrani za poslanike na neposrednim izborima ukazuje da posjeduju odre|enu legitimnost. Ako ovo ne bi bilo predvi|eno, za predsjednika i potpredsjednike bi mogla biti izabrana lica koja nemaju nikakvu legitimnost, ve} su izabrana isklju~ivo zahvaljuju}i volji svojih partija i me|ustrana~kom dogovoru. Drugo, po{to je Bosna i Hercegovina slo`ena dr`ava, logi~no je da oba doma u~estvuju u izboru, jer predsjednik i potpredsjednici treba da predstavljaju i gra|ane i konstitutivne narode. Tre}e, u~e{}e Doma naroda u postupku izbora treba da obezbijedi da svaki konstitutivni narod sebi izabere predsjednika/potpredsjednika. Na prvi pogled mo`e izgledati neopravdano da nacionalne manjine i nacionalno neopredijeljeni imaju svog predstavnika, budu}i da ~ine svega nekoliko procenata stanovni{tva. Su{tina, me|utim, nije u procentima ve} u otklanjanju diskriminacije. Ako bi nacionalnim manjinama i nacionalno neopredijeljenim samo formalno bilo priznato pravo da budu birani na funkciju predsjednika/potpredsjednika, {anse da se to zaista dogodi bi bile minimalne, gotovo nikakve. Jedno formalno pravo te{ko da bi ikad za`ivjelo u praksi. Ako predsjednik ne bi imao nikakvu stvarnu vlast, ne bi bilo razloga da na tu funkciju ne bude biran i neko ko predstavlja nekoliko procenata stanovni{tva, ba{ kao {to za premijera neke koalicione vlade mo`e biti izabran lider najmalobrojnije partije u toj koaliciji. Na koncu, izbor predsjednika iz reda nacionalnih manjina i nacionalno neopredijeljenih barem na godinu dana bi relaksirao politi~ke odnose u zemlji, jer se cjelokupan politi~ki `ivot ne bi vi{e zasnivao isklju~ivo na odnosima predstavnika tri konstitutivna naroda. Predsjednik ne treba da ima pravo veta na zakone usvojene u Skup{tini. On mo`e imati pravo da potpisuje me|unarodne ugovore i sporazume u ime Bosne i Hercegovine, ali oni ne mogu obavezivati Bosnu i Hercegovinu bez ratifikacije izvr{ene u Skup{tini. Osim toga, on ne mo`e imenovati diplomatske predstavnike bez prethodnog pri-

OSLOBO\ENJE

PRILOG

45

jedloga Savjeta ministara. Bez saglasnosti potpredsjednikâ, on ne bi mogao imenovati predsjedavaju}eg Savjeta ministara, a vo|enje spoljne politike uop{te ne bi bilo u njegovoj nadle`nosti. Predsjednik ne treba da ima bilo kakve bud`etske nadle`nosti, pogotovo ne onako zna~ajne kakve ima sada{nje Predsjedni{tvo. Njegova uloga u oblasti odbrane bi bila znatno slabija od one koju ima Predsjedni{tvo, po{to bi funkciju vrhovnog komandanta mogla preuzeti posebna institucija — Vrhovni savjet bezbjednosti i odbrane. [ef dr`ave bi, dakle, bio li{en su{tinske vlasti u onim oblastima koje su najosjetljivije, politi~ki najzna~ajnije i zbog kojih se danas smatra, sasvim opravdano, da funkciju {efa dr`ave sa ovako zna~ajnim nadle`nostima mo`e vr{iti samo Predsjedni{tvo. Vrhovni savjet bezbjednosti i odbrane Bosne i Hercegovine bi mogao predstavljati ustavnopravnu novinu. Ova institucija bi vr{ila funkciju vrhovnog komandanta Oru`anih snaga Bosne i Hercegovine. ^inili bi ga predsjednik i potpredsjednici Bosne i Hercegovine, predsjednik Savjeta ministara, komandant Zajedni~kog {taba Oru`anih snaga, predsjedavaju}i domova Skup{tine i predsjednici entiteta. Svoje odluke bi donosio konsenzusom, a bio bi nadle`an za predlaganje progla{avanja ratnog i vanrednog stanja, predlaganje Skup{tini bezbjednosne i odbrambene politike, uz davanje ovla{}enja predsjedavaju}em Savjeta ministara da sprovede odluku o razmje{taju i upotrebi Oru`anih snaga u zemlji.

Savjet ministara Bosne i Hercegovine
Ovoj instituciji je posve}eno nedopustivo malo normi u va`e}em ustavu. Potrebno je da Savjet ministara, kao svaka vlada, dobije odgovaraju}e mjesto u sistematizaciji ustavne materije, da bude ure|en odvojeno od institucije {efa dr`ave, na primjer tako {to bi bio situiran u poseban ~lan Va. Potrebno je detaljnije urediti nadle`nosti ove institucije i dati njegovu ustavnu definiciju. Definicija sadr`ana u Zakonu o Savjetu ministara Bosne i Hercegovine u osnovi zadovoljava, pa mo`e biti preuzeta i u Ustavu. Savjet ministara, dakle, je organ izvr{ne vlasti koji svoja prava i du`nosti vr{i kao vladine funkcije. On je odgovoran za sprovo|enje politike i odluka institucija Bosne i Hercegovine i za svoj rad odgovara Skup{tini. Predsjednik Bosne i Hercegovine, uz saglasnost potpredsjednikâ, predla`e kandidata za predsjednika Savjeta ministara, a ovaj kandidat predla`e kandidate za ministre. Skup{tina Bosne i Hercegovine bira Savjet ministara u redovnom postupku odlu~ivanja. Ovaj postupak je donekle druga~iji od onog kojeg predvi|a va`e}i ustav. Naime, u postupku izbora Savjeta ministara treba da u~estvuje Skup{tina kao cjelina a ne samo Predstavni~ki dom. Istina, izbor bi u tom slu~aju mogao biti u~injen slo`enijim, jer bi bilo potrebno posti}i ve}inu u dva a ne samo u jednom domu. Ovaj zaklju~ak treba relativizovati. Prije svega, rijetko se obra}a pa`nja na ~injenicu da Savjet ministara, da bi mogao normalno raditi, tokom mandata mora u`ivati podr{ku oba skup{tinska doma. Prijedlozi zakona koji poti~u od Savjeta ministara moraju biti usvojeni u oba doma. Ako Dom naroda nije saglasan sa izborom Savjeta ministara, a nije mogao u~estvovati u postupku izbora, te{ko }e sara|ivati s njim, odnosno davati saglasnost na njegove prijedloge zakona. Osim toga, u~e{}e Doma naroda u postupku izbora omogu}ava da Savjet ministara bude odraz politi~kog kompromisa i izborne volje gra|ana, a ne ~injenice da poslanici iz reda jednog ili drugog naroda svojom brojno{}u mogu nametnuti svoju politi~ku volju. Nadle`nosti Savjeta ministara treba da budu oja~ane na ra~un {efa dr`ave. On treba da bude nadle`an za predlaganje bud`eta, ~ime se ja~a njegova ustavna pozicija. Savjet ministara treba da bude nadle`an i za vo|enje spoljne politike, dakako u mjeri u kojoj tu nadle`nost ne vr{e Skup{tina i {ef dr`ave. On treba da se stara o izvr{avanju odluka Ustavnog suda, da odgovara za za{titu teritorijalnog integriteta i suvereniteta dr`ave i osigurava ravnomjeran razvoj zemlje. Preraspodjela politi~ke mo}i od {efa dr`ave ka Savjetu ministara opravdana je sa stanovi{ta te`nji ka demokratskom politi~kom sistemu. Naime, neposredno izabrani ~lanovi Predsjedni{tva tokom svog mandata ne snose politi~ku odgovornost za svoj rad. Oni mogu raditi {to god ho}e i dokle god se kre}u u granicama Ustava i zakona ne mogu snositi bilo kakvu odgovornost. Savjet ministara, barem na~elno, mo`e biti pozvan na politi~ku odgovornost u bilo kom trenutku u toku svog mandata, {to zna~i da nikad nije siguran da }e do~ekati kraj mandata. Na politi~ku odgovornost }e ga pozvati poslanici i delegati u Skup{tini Bosne i Hercegovine, koje su birali gra|ani.

[ef dr`ave
Za ustavni polo`aj {efa dr`ave je va`no nekoliko pitanja: ko ga bira, po kom postupku, kakve su mu nadle`nosti i u kakvom odnosu se nalazi sa ostalim institucijama, u prvom redu Skup{tinom i Savjetom ministara. Inokosni {ef dr`ave, odnosno institucija predsjednika Bosne i Hercegovine, koji bi bio biran neposredno i, shodno tome, imao zna~ajne nadle`nosti ne dolazi u obzir iz najmanje dva razloga. Prvo, takav {ef dr`ave bi bio izbor bira~a iz reda jednog naroda ili bi bio podr`an koalicijom dviju nacionalnih politi~kih elita nasuprot tre}e. Drugo, on bi svoje nadle`nosti koristio da predstavlja Bosnu i Hercegovinu na na~in koji odgovara nacionalnoj politi~koj eliti koja ga je kandidovala, pa bi samo formalno bio predsjednik Bosne i Hercegovine a u stvarnosti predstavnik svoje nacionalne politi~ke elite. Funkcija {efa dr`ave je politi~ki osjetljiva zbog toga {to se radi o dr`avnom poglavaru, koji treba da izra`ava njeno jedinstvo, predstavlja je prema vani i unutra i vr{i nadle`nosti koje mogu imati odre|enu politi~ku te`inu. Stoga nije svejedno kakve }e biti te nadle`nosti i ko }e birati {efa dr`ave. Podijeljenost dru{tva i krhkost politi~kog sistema nala`u da Bosna i Hercegovina ima kolektivnog ili barem kvazi-kolek-

USTAVNE PROMJENE — CIVILNA INICIJATIVA

Amandmani na ustav Bosne i Hercegovine
Amandman 1
Prvi stav Preambule Ustava Bosne i Hercegovine se dopunjava i glasi: “Oslanjaju}i se na po{tovanje ljudskog dostojanstva, slobode, jednakosti i socijalne pravde.”

Amandman 2
Posljednji stav Preambule Ustava Bosne i Hercegovine mijenja se i glasi: “Dr`avljani Bosne i Hercegovine, kao Bo{njaci, Hrvati i Srbi koji su konstitutivni narodi, nacionalne manjine i nacionalno neopredijeljeni, i kao gra|ani, ovim utvr|uju Ustav Bosne i Hercegovine.”

Amandman 3
^lan I, ta~ka 2, Ustava Bosne i Hercegovine, mijenja se i glasi: “Bosna i Hercegovina je slo`ena, demokratska, pravna, socijalna i sekularna dr`ava koja svoje postojanje i ure|enje zasniva na univerzalnim vrijednostima a posebno na vrijednostima antifa{izma.”

Hercegovine, dr`avljanstva entiteta ili na drugi na~in li{eno dr`avljanstva. Nitko ne mo`e biti li{en dr`avljanstva Bosne i Hercegovine, ili entiteta, iz bilo kojeg razloga kao {to su spol, rasa, boja, jezik, vjera, politi~ko ili drugo uvjerenje, nacionalno ili dru{tveno porijeklo, vezivanje za neku nacionalnu manjinu, imovinu, ro|enje ili drugi status. c) Dr`avljani Bosne i Hercegovine mogu imati dr`avljanstvo neke druge dr`ave, pod uslovom da postoji bilateralni ugovor izme|u Bosne i Hercegovine i te dr`ave kojim se to pitanje ure|uje. Lica sa dvojnim dr`avljanstvom mogu glasati u Bosni i Hercegovini samo ako je Bosna i Hercegovina zemlja njihovog prebivali{ta. d) Dr`avljanin Bosne i Hercegovine u inostranstvu u`iva za{titu Bosne i Hercegovine.”

r) Sloboda sindikalnog organizovanja i djelovanja. s) Pravo na {trajk. t) Pravo zaposlenih i ~lanova njihovih porodica na socijalnu sigurnost i socijalno osiguranje. u) Pravo zaposlenih da u~estvuju u upravljanju na radnom mjestu.”

Amandman 8
^lan II, ta~ka 5, Ustava Bosne i Hercegovine, mijenja se i glasi: “Sva izbjegla i raseljena lica imaju pravo da se vrate u svoje domove. Ova lica, u skladu sa Aneksom VII Op{teg okvirnog sporazuma o miru u Bosni i Hercegovini imaju pravo: a) da im se vrati imovina koje su bili li{eni tokom neprijateljstava od 1991. godine b) da dobiju pravi~nu - tr`i{nu naknadu za bilo koju imovinu koja im ne mo`e biti vra}ena Svi pravni poslovi ili izjave u vezi sa vlasni{tvom raseljenih ili izbjeglih lica, koje su date pod prisilom, su ni{tavni. Ova prava ne zastarijevaju.”

Amandman 6
^lan II, ta~ka 1, Ustava Bosne i Hercegovine, mijenja se i glasi: “Bosna i Hercegovina i oba entiteta osigurat }e najvi{i nivo me|unarodno priznatih ljudskih prava i osnovnih sloboda.”

Amandman 4
^lan I, ta~ka 6, Ustava Bosne i Hercegovine, mijenja se i glasi: “Bosna i Hercegovina ima zastavu, grb i himnu u skladu sa zakonom koji donosi Skup{tina Bosne i Hercegovine.”

Amandman 7
U ^lanu II, ta~ka 3, Ustava Bosne i Hercegovine, ta~ka “l” se mijenja i glasi: “l) pravo na obrazovanje pod jednakim uslovima.” Poslije ta~ke m) dodaju se sljede}e ta~ke: n) Pravo na rad i sloboda rada. o) Pravo na za{titu na radu. p) Pravo na zdravstvenu za{titu pod jednakim uslovima. q) Pravo na posebnu za{titu majke, djece, porodice, starih osoba, nezaposlenih i osoba nesposobnih za rad i bez sredstava za izdr`avanje.

Amandman 9
^lan IV Ustava Bosne i Hercegovine, mijenja se i glasi: “^lan IV Skup{tina Bosne i Hercegovine Skup{tinu Bosne i Hercegovine ~ine Predstavni~ki dom i Dom naroda. 1. Predstavni~ki dom Predstavni~ki dom ima 81 poslanika koji predstavljaju gra|ane Bosne i Hercegovine, od kojih je 50 iz Federacije Bosne i Hercegovine, a 31 iz Republike Srpske.

Amandman 5
^lan I, ta~ka 7, Ustava Bosne i Hercegovine, mijenja se i glasi: “Postoji dr`avljanstvo Bosne i Hercegovine i dr`avljanstvo entiteta. a) Dr`avljani Bosne i Hercegovine su istovremeno i dr`avljani jednog od entiteta. b) Ni jedno lice ne mo`e biti protivpravno li{eno dr`avljanstva Bosne i

46

PRILOG
Poslanik mo`e u~estvovati u predlaganju samo jednog kandidata. b) Klubovi delegata u Domu naroda se ve}inom glasova svojih ~lanova opredjeljuju za jednog kandidata iz reda svog konstitutivnog naroda kao i iz reda nacionalnih manjina i nacionalno neopredijeljenih. Utvr|ena lista od 4 (~etiri) kandidata dostavlja se Predstavni~kom domu na potvr|ivanje. Ukoliko Predstavni~ki dom ne potvrdi listu izja{njavat }e se pojedina~no o svakom kandidatu sa liste. Ukoliko neko od kandidata ne dobije potrebnu ve}inu u Predstavni~kom domu, odgovaraju}i klub delegata u Domu naroda }e, po ranije utvr|enoj proceduri, predlo`iti drugog kandidata o kome }e se Predstavni~ki dom izja{njavati. Predsjednik i potpredsjednici }e biti izabrani u roku od 15 (petnaest) dana po konstituisanju Skup{tine Bosne i Hercegovine. c) Izabrani kandidati za Predsjednika i potpredsjednike se mijenjaju na funkciji Predsjednika svakih 12 mjeseci u skladu sa redoslijedom utvr|enim na listi za izbor. Redoslijed na listi se utvr|uje `rijebanjem u Domu naroda prilikom formiranja liste. Mandat Predsjednika i potpredsjednika traje 4 (~etiri) godine. Isto lice mo`e biti birano na funkciju Predsjednika najvi{e 2 (dva) puta. 2. Nadle`nosti Predsjednika i potpredsjednika Predsjednik Bosne i Hercegovine: a) Predstavlja Bosnu i Hercegovinu. b) Progla{ava ukazom zakone usvojene u Skup{tini Bosne i Hercegovine. c) Potpisuje me|unarodne ugovore i sporazume. d) Imenuje diplomatske predstavnike Bosne i Hercegovine na prijedlog Savjeta ministara u skladu sa zakonom. e) Saziva i rukovodi sjednicama Vrhovnog savjeta sigurnosti i odbrane BiH f) imenuje vojne i vojno-diplomatske predstavnike Bosne i Hercegovine u diplomatsko-konzularnim predstavni{tvima Bosne i Hercegovine, me|unarodnim organizacijama i institucijama g) donosi odluku o strukuri Oru`anih snaga u skladu sa zakonom h) imenuje nosioce najvi{ih vojnih du`nosti u skladu sa zakonom i) Akredituje i prima strane diplomatske predstavnike u skladu sa zakonom. j) Mo`e zatra`iti sazivanje sjednice Savjeta ministara ili bilo kog doma Skup{tine Bosne i Hercegovine i u~estvovati u njihovom radu. k) Daje pomilovanje u skladu sa zakonom.”

subota, 30. april/nedjelja, ponedjeljak, 1. i 2. maj 2011. godine
i) osniva i usmjerava rad upravnih organa i organizacija Bosne i Hercegovine u skladu sa zakonom; j) osigurava izvr{avanje obaveza Bosne i Hercegovine u skladu sa Ustavom i zakonom; k) obavlja druge du`nosti povjerene Ustavom i zakonom. Vije}e ministara Bosne i Hercegovine nadle`no je da stavi van snage, do odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, bilo koji zakon, drugi propis ili op{ti akt ili radnju bilo kojeg organa zakonodavne i izvr{ne vlasti u Bosni i Hercegovini, kojim se dovodi u pitanje teritorijalni integritet i me|unarodni suverenitet Bosne i Hercegovine. Vije}e ministara Bosne i Hercegovine nadle`no je i za druga pitanja iz svoje nadle`nosti od zna~aja za funkcioniranje dr`ave i koordinaciju me|u entitetima.”

OSLOBO\ENJE

(a) Poslanici se biraju neposredno, tajnim glasanjem, na osnovu op{teg i jednakog bira~kog prava, {to se ure|uje izbornim zakonom Bosne i Hercegovine. (b) Konstitutivna sjednica Predstavni~kog doma }e se odr`ati najkasnije u roku od 30 dana po objavi slu`benih rezultata izbora (c) Radom Predstavni~kog doma rukovode predsjedavaju}i i tri zamjenika predsjedavaju}eg, od kojih jedan pripada parlamentarnoj manjini, na na~in ure|en poslovnikom. Predsjedavaju}i i zamjenici predsjedavaju}eg se mijenjuju na funkciji predsjedavaju}eg svakih 12 mjeseci. (d) Odluke u Predstavni~kom domu se donose ve}inom glasova ukupnog broja poslanika, ukoliko Ustavom nije propisana kvalifikovana ve}ina. (e) Kvorum ~ini ve}ina poslanika u Predstavni~kom domu. 2. Dom naroda Dom naroda sastoji se od 31 delegata, od kojih je 17 iz Federacije Bosne i Hercegovine i to: 6 Bo{njaka, 6 Hrvata i 3 Srbina i 2 iz reda nacionalnih manjina i nacionalno neopredijeljenih, i 14 iz Republike Srpske, i to: 6 Srba, 3 Bo{njaka, 3 Hrvata i 2 iz reda nacionalnih manjina i nacionalno neopredijeljenih. a) Predlo`ene delegate iz Federacije Bosne i Hercegovine biraju odgovaraju}i klubovi Doma naroda Federacije Bosne i Hercegovine, a delegate iz Republike Srpske po istom principu biraju odgovaraju}i klubovi Vije}a naroda Republike Srpske. b) Konstitutivna sjednica Doma naroda }e se odr`ati najkasnije u roku od 30 dana po objavi slu`benih rezultata izbora. c) Radom Doma naroda rukovode predsjedavaju}i i tri zamjenika predsjedavaju}eg iz reda konstitutivnih naroda i nacionalnih manjina i nacionalno neopredijeljenih, na na~in odre|en Poslovnikom. Predsjedavaju}i i zamjenici predsjedavaju}eg se mijenjuju na funkciji predsjedavaju}eg svakih 12 mjeseci. d) U svrhu odlu~ivanja po pitanjima od vitalnog nacionalnog interesa delegati se organizuju u klubove delegata konstitutivnih naroda i delegata nacionalnih manjina i nacionalno neopredijeljenih. e) Kvorum za rad Doma naroda ~ini 17 delegata, s tim da je prisutno najmanje po 5 delegata iz reda svakog konstitutivnog naroda i 2 iz reda nacionalnih manjina i nacionalno neopredijeljenih, uklju~uju}i po jednu tre}inu delegata sa teritorije oba entiteta. f) Odluke u Domu naroda se donose ve}inom glasova ukupnog broja delegata pod uslovom da za odluku glasa najmanje po jedna tre}ina od ukupnog broja delegata iz oba entiteta. Ukoliko ne bude postignuta potrebna ve}ina, Dom naroda mo`e formirati komisiju sastavljenu od delegata iz oba entiteta na paritetnoj osnovi koja }e poku{ati da prona|e kompromisno rje{enje u roku od 5 dana. Ukoliko Dom naroda ne prihvati prijedlog komisije smatrat }e se da odluka nije donesena. g) Ukoliko najmanje ~etiri delegata iz reda jednog konstitutivnog naroda u Domu naroda smatraju da se odlukom Skup{tine Bosne i Hercegovine vrije|a vitalni interes konstitutivnog naroda kojeg zastupaju, imaju pravo ulo`iti veto. U tom slu~aju, Dom }e formirati komisiju sastavljenu od po jednog delegata iz reda svakog konstitutivnog naroda, koja }e nastojati da u roku od pet dana prona|e kompromisno rje{enje. Ukoliko komisija ne prona|e kompromisno rje{enje konsenzusom, ili ukoliko se za to rje{enje ne izjasni ve}ina prisutnih delegata iz reda svakog konstitutivnog naroda na sjednici Doma naroda, smatra}e se da odluka nije usvojena. h) Ukoliko najmanje ~etiri delegata iz reda jednog konstitutivnog naroda stave veto na odluku Skup{tine Bosne i Hercegovine zbog ugro`enosti vitalnog nacionalnog interesa, a najmanje ~etiri delegata iz reda drugog konstitutivnog naroda se izri~itom izjavom izjasni protiv veta, Ustavni sud Bosne i Hercegovine }e odlu~ivati o tome da li se sporna odluka odnosi na pitanje od vitalnog interesa konstitutivnog naroda. Ako ve}ina sudija Ustavnog suda, koja uklju~uje dvoje sudija iz reda konstitutivnog naroda ~iji delegati u Domu naroda su ulo`ili veto, smatra da sporna odluka ne sadr`i pitanje od vitalnog interesa konstitutivnog naroda, Dom naroda }e donijeti odluku po redovnom postupku. U suprotnom, Dom naroda }e donijeti odluku kako je propisano u ta~ki g) ovog ~lana. 3. Zajedni~ke odredbe (a) Mandat poslanika i delegata traje 4 godine (b) Domovi su ravnopravni u odlu~ivanju. Sve odluke iz nadle`nosti Skup{tine Bosne i Hercegovine moraju biti usvojene u istovjetnom tekstu u oba doma. (c) Odluke Skup{tine BiH stupaju na snagu osmog dana po objavljivanju u Slu`benom glasniku BiH, ukoliko zakonom druga~ije nije odre|eno (d) Poslanici i delegati ne}e biti pozivani na krivi~nu i gra|ansku odgovornost za djela u~injena u vr{enju svoje funkcije 4. Nadle`nosti Skup{tina Bosne i Hercegovine: a) Odlu~uje o promjeni Ustava Bosne i Hercegovine b) Usvaja zakone, druge propise i op{te akte c) Usvaja bud`et institucija Bosne i Hercegovine d) Odlu~uje o ratifikaciji me|unarodnih ugovora i sporazuma e) Usvaja sigurnosnu i odbrambenu strategiju Bosne i Hercegovine f) Bira Predsjednika i potpredsjednike Bosne i Hercgovine g) Imenuje Predsjednika i ~lanove Savjeta ministara Bosne i Hercegovine i vr{i kontrolu njihovog rada h) Bira sudije Ustavnog suda Bosne i Hercegovine i) Odlu~uje o raspisivanju referenduma u skladu sa zakonom j) Vr{i kontrolu rada obavje{tajno-bezbjednosnih slu`bi k) Daje amnestiju za krivi~na djela u skladu sa zakonom l) Odlu~uje o progla{avanju ratnog i vanrednog stanja m) Obavlja i druge poslove u skladu sa Ustavom i zakonom

Amandman 13
“^lan VI - Ustavni sud Bosne i Hercegovine Ustavni sud Bosne i Hercegovine je samostalan i nezavisan organ koji {titi ustavnost i zakonitost i manjinska prava i slobode. Odluke Ustavnog suda su kona~ne i op{te obavezuju}e. 1. Ustavni sud odlu~uje o: a) saglasnosti ustava entiteta sa ovim Ustavom, me|unarodnim ugovorima i op{teprihva}enim pravilima me|unarodnog prava; b) saglasnosti potvr|enih me|unarodnih ugovora sa Ustavom; c) saglasnosti drugih op{tih akata sa zakonom Bosne i Hercegovine; d) saglasnosti op{tih akata entiteta, kantona i jedinica lokalne samouprave sa Ustavom i zakonom; e) saglasnosti op{tih akata organizacija kojima su povjerena javna ovla{tenja, politi~kih stranaka, sindikata, udru`enja gra|ana i kolektivnih ugovora sa Ustavom i zakonom. 1. a Ustavni sud: a) rje{ava sukob nadle`nosti izme|u entiteta i dr`ave Bosne i Hercegovine; b) rje{ava sukob nadle`nosti izme|u sudova i drugih dr`avnih organa; c) rje{ava sukob nadle`nosti izme|u organa entiteta i organa Bosne i Hercegovine; d) rje{ava sukob nadle`nosti izme|u entiteta; e) nadzire ustavnost i zakonitost izbora, dr`avnog referenduma i inicijativa gra|ana te rje{ava izborne sporove koji nisu u djelokrugu redovnog sudstva. Ustavni sud odlu~uje o ustavnosti programa i djelovanja politi~kih stranaka i o zabrani rada politi~ke stranke, sindikalne organizacije ili udru`enja gra|ana. Ustavni sud mo`e ocjenjivati ustavnost zakona, te ustavnost i zakonitost drugih propisa koji su prestali va`iti ako od tog prestanka do podno{enja zahtjeva ili prijedloga za pokretanje postupka nije pro{lo vi{e od godine dana. Ustavni sud prati ostvarivanje ustavnosti i zakonitosti, te o uo~enim pojavama neustavnosti i nezakonitosti podnosi izvje{taje Skup{tini Bosne i Hercegovine. 2. Ustavna tu`ba Ustavni sud odlu~uje povodom ustavnih tu`bi protiv pojedina~nih akata ili radnji dr`avnih organa, organa entiteta, kantona i jedinica lokalne samouprave, te pravnih lica koja imaju javna ovla{tenja kada su tim aktima povrije|ena ili uskra}ena ljudska prava i osnovne slobode, kao i pravo na lokalnu i regionalnu samoupravu zajam~enu Ustavom Bosne i Hercegovine, ako su iscrpljena ili nisu predvi|ena druga pravna sredstva za njihovu za{titu. 3. Obezbje|enje izvr{enja odluke Svako je du`an da po{tuje i izvr{ava odluku Ustavnog suda. Ustavni sud svojom odlukom ure|uje na~in njenog izvr{enja, kada je to potrebno. Izvr{enje odluke Ustavnog suda ure|uje se zakonom Bosne i Hercegovine. 4. Sastav, izbor i imenovanje sudija Ustavnog suda Ustavni sud ~ini 10 sudija od kojih su tri iz reda bo{nja~kog naroda, tri iz reda hrvatskog naroda, tri iz reda srpskog naroda te jedan sudac iz reda nacionalnih manjina i nacionalno neopredijeljenih gra|ana. Sudije Ustavnog suda imenuje Skup{tina Bosne i Hercegovine na osnovu liste kandidata koju u skladu sa zakonom, utvr|uje Visoko sudsko i tu`ila~ko vije}e Bosne i Hercegovine. Za sudiju Ustavnog suda mo`e biti izabrana osoba koja je dr`avljanin Bosne i Hercegovine i koja je iz reda istaknutih pravnika i drugih istaknutih stru~njaka dru{tvenih nauka, visokog moralnog ugleda i koja je prije izbora na tu du`nost navr{ila 45 godina `ivota. Za sudiju Ustavnog suda ne mo`e biti izabrana osoba koja je u razdoblju od pet godina prije izbora obna{ala bilo koju du`nost u politi~koj stranci. Sudije Ustavnog suda imenuju se na devet godina. Jedno lice mo`e biti imenovano za sudiju Ustavnog suda najvi{e dva puta. 5. Pokretanje postupka pred Ustavnim sudom Postupak pred Ustavnim sudom mogu pokrenuti: a) predsjednik ili potpredsjednik bilo kojeg zakonodavnog tijela vlasti u Bosni i Hercegovini; b) jedna ~etvrtina poslanika u Predstavni~kom domu Skup{tine BiH ili jedna ~etvrtina delegata u Domu naroda Skup{tine BiH c) predsjednik i potpredsjednici Bosne i Hercegovine; d) predsjednik i potpredsjednici Vije}a ministara Bosne i Hercegovine ili jedna tre}ina ministara Vije}a ministara; e) bilo koji sud ili tu`ila{tvo u Bosni i Hercegovini u slu~aju da se pred tim sudom ili tu`ila{tvom postavi pitanje uskla|enosti zakona ili drugog propisa sa ovim Ustavom o ~ijem va`enju ovisi odluka tog suda ili tu`ila{tva; f) javni pravobranilac u slu~ajevima kada se postavi pitanje uskla|enosti zakona ili drugog propisa sa ovim Ustavom od ~ije primjene zavisi za{tita prava ili pravnih interesa dr`ave Bosne i Hercegovine, entiteta, kantona, grada ili op}ine; te g) ve}ina ~lanova predstavni~kog tijela jedinica lokalne ili regionalne samouprave o pitanjima za{tite prava na lokalnu ili regionalnu samoupravu. h) Inicijativu za pokretanje postupka pred Ustavnim sudom Bosne i Hercegovine mo`e dati svaki gra|anin Bosne i Hercegovine. Ustavni sud Bosne i Hercegovine mo`e po vlastitoj inicijativi pokrenuti postupak za ocjenu ustavnosti ili zakonitosti. Ure|enje Ustavnog suda, prestanak du`nosti sudije, uvjeti i razlozi za pokretanje postupka ocjene ustavnosti i zakonitosti, postupak i pravno djelovanje njegovih odluka, za{tita ljudskih prava i osnovnih sloboda za{ti}enih Ustavom, me|usobni odnosi Ustavnog suda BiH i drugih sudova, uredit }e se ustavnim zakonom.”

Amandman 11
U Ustavu Bosne i Hercegovine ^lan V ta~ka 4 se bri{e, a ~lan V ta~ka 5 postaje ~lan V ta~ka 3 i glasi: “3. Vrhovni savjet sigurnosti i odbrane Bosne i Hercegovine Vrhovni savjet sigurnosti i odbrane Bosne i Hercegovine je vrhovni komandant Oru`anih snaga Bosne i Hercegovine. 1. Sastav i na~in odlu~ivanja a) Vrhovni savjet sigurnosti i odbrane ~ine predsjednik i potpredsjednici Bosne i Hercegovine, predsjednik Savjeta ministara Bosne i Hercegovine, komandant zajedni~kog {taba Oru`anih snaga Bosne i Hercegovine, predsjedavaju}i domova Skup{tine Bosne i Hercegovine i predsjednici entiteta. b) Vrhovni savjet sigurnosti i odbrane donosi odluke iz svoje nadle`nosti konsenzusom. 2. Nadle`nosti Vrhovni savjet sigurnosti i odbrane je nadle`an da: a) predla`e Skup{tini Bosne i Hercegovine progla{enje ratnog ili vanrednog stanja; b) predla`e Skup{tini Bosne i Hercegovine sigurnosnu i odbrambenu politiku Bosne i Hercegovine; c) ovlasti predsjedavaju}eg Vije}a ministara da provede odluku o upotrebi i razmje{taju Oru`anih snaga u zemlji putem nadle`nog ministarstva; d) anga`uje sistem sigurnosti i odbrane za pru`anje pomo}i civilnim organima u slu~aju prirodnih, humanitarnih i drugih katastrofa ili nesre}a; e) obavlja druge poslove u skladu sa zakonom.”

Amandman 12
U Ustavu Bosne i Hercegovine, iza ~lana V dodaje se novi ~lan Va koji glasi: Ustav Bosne i Hercegovine, “^lan Va Vije}e ministara Bosne i Hercegovine Vije}e ministara Bosne i Hercegovine je institucija izvr{ne vlasti Bosne i Hercegovine koja svoja prava i du`nosti vr{i kao vladine funkcije. Vije}e ministara je odgovorno za provo|enje politike i odluka institucija Bosne i Hercegovine o ~emu podnosi izvje{taj Skup{tini Bosne i Hercegovine. 1. Sastav, izbor i odgovornost a) Vije}e ministara ~ine predsjednik i ministri. U njegov sastav ulazi jednak broj ~lanova iz reda konstitutivnih naroda i odgovaraju}i broj ~lanova iz reda nacionalnih manjina i nacionalno neopredijeljenih. Najvi{e dvije tre}ine ministara mogu biti sa teritorije Federacije Bosne i Hercegovine. b) Kandidata za predsjednika Vije}a ministara Bosne i Hercegovine predla`e predsjednik Bosne i Hercegovine, uz saglasnost potpredsjednikâ Bosne i Hercegovine. Kandidat za predsjednika Vije}a ministara predla`e ministre. Skup{tina Bosne i Hercegovine bira predsjednika i ministre Vije}a ministara u redovnom postupku odlu~ivanja u domovima. c) Sastav, na~in odlu~ivanja i druga pitanja koja bli`e ure|uju rad Vije}a ministara Bosne i Hercegovine, kao i nadle`nosti ministarstava bi}e ure|eni odgovaraju}im zakonima. d) Vije}e ministara odgovorno je Skup{tini Bosne i Hercegovine, a podnije}e ostavku ukoliko mu Skup{tina Bosne i Hercegovine izglasa nepovjerenje. Ministre mo`e smijeniti Skup{tina Bosne i Hercegovine, samoinicijativno ili na prijedlog predsjednika Vije}a ministara. 2. Nadle`nosti Vije}e ministara: a) odgovara za za{titu teritorijalnog integriteta i me|unarodnog suvereniteta zemlje u skladu sa Ustavom BiH i me|unarodnim pravom, b) sprovodi politiku i izvr{ava akte i odluke Skup{tine Bosne i Hercegovine c) vodi spoljnu politiku i predla`e diplomatske predstavnike Bosne i Hercegovine; d) predla`e zakone i druge akte iz nadle`nosti Skup{tine Bosne i Hercegovine; e) predla`e bud`et Skup{tini Bosne i Hercegovine; f) osigurava ravnomjernost razvoja Bosne i Hercegovine i redistribuciju sredstava u skladu sa utvr|enom politikom, bud`etom zemlje i zakonom, g) donosi uredbe i druge podzakonske propise potrebne za izvr{enje zakona; h) stara se o izvr{avanju odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine;

Amandman 10
^lan V Ustava Bosne i Hercegovine, mijenja se i glasi: “^lan V Predsjednik i potpredsjednici Bosne i Hercegovine Funkciju {efa dr`ave vr{i Predsjednik Bosne i Hercegovine, a u slu~ajevima utvr|enim ovim Ustavom Predsjednik i tri potpredsjednika zajedno. Predsjednik i potpredsjednici dolaze iz reda konstitutivnih naroda, nacionalnih manjina i nacionalno neopredijeljenih. Predsjednik i potpredsjednici ne mogu biti iz jednog entiteta. 1. Izbor Predsjednika i potpredsjednika Bosne i Hercegovine a) Kandidati za Predsjednika i potpredsjednike se biraju iz reda poslanika Predstavni~kog doma Skup{tine Bosne i Hercegovine. Kandidate za Predsjednika i potpredsjednike mo`e predlo`iti najmanje 10% poslanika.

subota, 30. april/nedjelja, ponedjeljak, 1. i 2. maj 2011. godine

Ovo vrijeme mogli bismo sasvim sigurno nazvati vrijeme za~ina. Skoro da nema recepta u koji se ne dodaje bar jedan ili dva za~ina. Evo pri~e o nekoliko onih koji se naj~e{}e primjenjuju.
Lovor je list biljke Laurus Nobilis, koja potje~e iz Male Azije. Naj~e{}e ga nalazimo na Mediteranu. Listovi su zeleni i sjajni, a narastu do 7,5 cm. Lovor ima prodoran miris, te sna`an i gorak okus. Ovu biljku nalazimo u klasi~nim francuskim jelima. Danas se upotrebljava u juhama, umacima, gula{ima i jelima s povr}em. Njegova aroma dolazi do izra`aja u marinadama za meso, ribu i perad, te prilikom kiseljenja namirnica za zimnicu.

Kuhanje i za~ini

47

U RESTORANU

Lovor - Bay Leaf

Mediteranski origano sasu{eni je list biljke Origanum Vulgare L. Ima sna`an i aromati~an miris. Okus mu je tako|er sna`an i ugodno gorkast. Premda se ovaj list mo`e upotrebljavati svje`, uglavnom se koristi sasu{en i smrvljen. Origano je sastavni dio chili za~ina, a koristi se u italijanskim, {panskim i meksi~kim jelima. Gotovo je neophodan sastojak za pizzu, a ukusan je i u umacima za tjesteninu, omletima, jelima sa mesom i ri`om.

Origano - Oregano

Se zam je sje me iz mahuna jednogodi{nje biljke Sesamum Indicum, koja raste u vru}oj klimi Nikaragve, Brazila i Egipta. Zrno sjemena mo`e biti `u}kasto, crveno ili crno. Sezam ima blagi okus koji podsje}a na orah. Sezam se uglavnom koristi pri pripremi hljeba, peciva i kola~a. Upotrebljava se i u orijentalnim i kineskim jelima, te kao dekoracija na tjesteninama i jelima od povr}a.

Sesame

Dragan MARIJANOVI]

[tefanijino {etali{te

Curry prah je mje{avina vi{e za~ina (kurkuma, kumin, korijandar, cayenne papar, piskavica i sasu{eni smrvljeni bijeli luk). Premda ima sna`an, ljut okus, za~ini koji su u njemu smije{ani ipak imaju ja~u aromu kada se koriste zasebno. Ljutina curry praha ovisi o kombinaciji za~ina koji se za njega koriste. Curry se najvi{e upotrebljava u Indiji i cijeloj jugoisto~noj Aziji. Curry jela su jela od povr}a, mesa, peradi i ribe u kojima dominira curry za~in, a za~in se dodaje i prelivima za salate te jelima sa sirom i jajima.

Curry

Komora~ je ovalno zeleno ili `utosme|e sasu{eno vo}e biljke Foeniculum Vulgare koja potje~e iz Evrope i Indije. Ovo vo}e raste u grozdovima, a unutar njega su sitne sjemenke. Komora~ ima okus koji podsje}a na anis ali je aromati~niji, sla|i i manje prodornog okusa. U kulinarstvu se naj~e{}e upotrebljava u italijanskim jelima (npr. juhe), kobasicama te nekim curry jelima. Komora~ je naro~ito ukusan u jelima s ribom.

Sezam Komora~ - Fennel

Originalna stvar se dogodila Mostaru zadnjih dana. Napokon je otvorena prva pivnica. Ta ~injenica nije sama po sebi tako zanimljiva jer je ovo povelik grad -ali je zanimljiva “njezina pri~a“. Ne znam je li njen prvi gost, talijanski veleposlanik u BiH Riamondo de Cardona znao za nju, ali je zasigurno, ba{ kao i ja, morao pretpostaviti da ovako rijetka mjesta ne nastaju slu~ajno. Vila je to, a pivnica je u podrumu. Ogromna, prelijepa vila stara stotinu i jedanaest godina, jedna me|u brojnim izgra|enim desetak godina po dolasku be~ke monarhije ovdje, ali i jedna od rijetkih koja je obnovljena. Postala je ukras jednoj od najljep{ih mostarskih ulica, koja se danas zove po knezu Branimiru, ali kada je trasirana, i uz njezine rubove zasa|eni platani, zvala se po be~koj princezi [tefaniji, jer }e se tada, a nakon izgradnje mosta na Musali 1882. god., probiti put od Velike gimnazije do Balinovca. U ~ast i na spomen dolaska u Mostar prijestolonasljednika princa Rudolfa i njegove supruge princeze Stephanie mostarska op}ina je 1889. god. uz put zasadila dva reda {iroko krunastih platana. Nastala je prekrasna aleja koja je dobila ime po princezi - [tefanijino {etali{te (Stephanie Allee). Tu je za~etak pri~e, jedne od bezbroj mostarskih, danas zaboravljenih. Pratio sam, uz prolaske ovom ulicom, hvataju}i hlad pod golemim kro{njama, rekonstrukciju vile; s njezinim novim vlasnikom, mladim i uglednim stomatologom dr. Juri{i}em (jer ima i stariji, otac mu). Bio sa impresioniran njegovom upornosti da sve, ama ba{ sve bude od istih materijala iz vremena kada je vila gra|ena, kapitalom jednoga Trebinjca. A taj je opet svoje je prve novce, kao i mnogi drugi ovdje, zaradio s – magarcima! To~ila se voda u burad i raznosila po okolnim brdima, ondje gdje je nije bilo. Petnaest magaraca po dva burila po nekoliko puta na dan, pa ra~unajte. A Radobolje ne mo`e nestat! E, bogme, kad se Trebinjac opario, dao se na trgovinu svilom i stvorio bogatstvo. Vila je, kao i sve druge nacionalizirana, a njezin graditelj okon~ao je `ivot u stan~i}u u maloj ru`noj zgradi izgra|enoj u vrtu njegove vile. Dr. Juri{i} mi nije rekao koliko je platio sve ovo, dodu{e nisam ga ni pitao, nije ni pristojno, samo

znam da je progutala tri puta vi{e negoli je iznosio njegov prora~un. Ovakve vile imale su goleme podrume, sve cigla, pregra|ene voltama; danas se po njima skrivaju narkomani, besku}nici i mlade` poradi groznih poroka. Psi lutalice. Tuga bo`ja. No, dr. Juri{i} je pokazao {to se dade s takvim podrumom uraditi: pretvorio ga je u najljep{e izlazi{te u cijelome gradu. Tek otvorena, pivnica i vinoteka [tefanijino {etali{te glavna je nepoliti~ka tema ovdje. Interijeristi koji su radili na ure|enju tog golemog podruma nisu maknuli niti jednu ciglu, a dodali su sve {to treba. Imate dojam da ste u{li u pretpro{lo stolje}e, a da je samo namje{taj djelomice promijenjen, da su stavljena nova zrcala, i da su se promijenila – pi}a. Gastronomska ponuda je prvoklasna, izbor piva je ba{ svjetski, i to~enih i u bocama, a vina u Mostaru ne treba ni napominjati. Tri su glavna odjeljka povezana, a opet jedan drugom dovoljno daleko da se u njima skupljaju gosti razli~itih navika i potreba. [tefanijina soba najtra`enija je, tu se skupljaju mladi parovi. Taj separe ve} zovu golubarnik. Zanimljivo da se ujutro ovdje servira doru~ak sa [tefanijinog stola (a, vala, dosta vi{e i tog {vedskog!), te da se uz jedinstvenu cijenu od deset maraka jede i pije po izboru, kojega barem ja do sada nisam vidio. Ni za tri puta ve}e novce! Stat pa gledat, re~e mi prijatelj. Samo ti stani i gledaj, ja }u pa sjest! Nu, imaju to~enog crnog Carlsberga…Vragu se `urilo!

48

subota, 30. april/nedjelja, ponedjeljak, 1. i 2. maj 2011. godine

subota, 30. april/nedjelja, ponedjeljak, 1. i 2. maj 2011. godine

49

50

subota, 30. april/nedjelja, ponedjeljak, 1. i 2. maj 2011. godine

NLB TUZLANSKA BANKA DD, TUZLA - Nadzorni odbor — Broj: I-500-6-6/11 Tuzla, 21. 4. 2011. godine

U skladu sa ~lanom 4. stav 1. ta~ka c. i stav 2. ta~ka Pravilnika o sadr`aju, rokovima i na~inu objavljivanja izvje{taja emitenta vrijednosnih papira (“Slu`bene novine Federacije BiH” broj: 32/07) objavljujemo:

IZVJE[TAJ O DOGA\AJU KOJI BITNO UTI^E NA FINANSIJSKO POSLOVANJE EMITENTA
I — OP]I PODACI O EMITENTU - puna i skra}ena firma - adresa sjedi{ta - broj telefona i telefaksa, e-mail i web stranica; NLB TUZLANSKA BANKA DD, TUZLA NLB TB d.d., Tuzla Mar{ala Tita broj 34, Tuzla Tel: +387 35 259 400 Fax: +387 35 251 414 www.nlbtuzlanskabanka.ba

DIONI^ARIMA NLB TUZLANSKE BANKE DD, TUZLA
Na osnovu odredaba ~lana 30. Statuta NLB Tuzlanske banke d.d., Tuzla, Nadzorni odbor na sjednici odr`anoj 21. 4. 2011. godine, donosi

ODLUKU O SAZIVANJU XXX SJEDNICE SKUP[TINE NLB TUZLANSKE BANKE DD, TUZLA
Sjednica }e se odr`ati 31. 5. 2011. godine, u prostorijama Banke, sa po~etkom rada u 1200 sati. Prijedlog dnevnog reda: 1. Dono{enje Odluke o izboru predsjedavaju}eg Skup{tine. 2. Dono{enje Odluke o izboru: a) ~lanova Odbora za glasanje, b) dva ovjeriva~a zapisnika, c) zapisni~ara. 3. Dono{enje Odluka o usvajanju: 3.1. Izvje{taja o poslovanju NLB Tuzlanske banke d.d., Tuzla za 2010. godinu sa izvje{tajem internog i vanjskog revizora, 3.2. Izvje{taja o radu Nadzornog odbora za 2010. godinu, 3.3. Izvje{taja o radu Odbora za reviziju za 2010. godinu. 4. Dono{enje Odluke o: 4.1. usvajanju godi{njeg obra~una Banke za 2010. godinu i rasporedu dobiti, 4.2. usvajanju poslovnog plana NLB Tuzlanske banke d.d., Tuzla za period 2011 — 2013. godine. 5. Dono{enje Odluke o promjeni naziva i sjedi{ta Banke. 6. Razmatranje i usvajanje: 6.1. Odluke o izmjenama i dopunama Statuta NLB Tuzlanske banke d.d., Tuzla, 6.2. Odluke o usvajanju pre~i{}enog teksta Statuta NLB Tuzlanske banke d.d., Tuzla. 7. Dono{enje Odluke o razrje{enju ~lana Nadzornog odbora NLB Tuzlanske banke d.d., Tuzla. 8. Dono{enje Odluke o izboru ~lana Nadzornog odbora NLB Tuzlanske banke d.d., Tuzla. 9. Razmatranje i usvajanja teksta ugovora o anga`manu u Nadzornom odboru NLB Tuzlanske banke d.d., Tuzla. 10. Dono{enje Odluke o davanju ovla{tenja za zaklju~ivanje Ugovora o anga`manu u Nadzornom odboru NLB Tuzlanske banke d.d., Tuzla. Pravo glasanja u Skup{tini ima dioni~ar koji se na listi dioni~ara kod Registra vrijednosnih papira nalazio 45 dana prije datuma odr`avanja Skup{tine. Registracija prijavljenih dioni~ara i podjela materijala za glasanje }e se vr{iti na dan odr`avanja Skup{tine u prostorijama NLB Tuzlanske banke d.d., Tuzla, M. Tita 34 (galerija), od 10 do 12 sati. Punomo}nici dioni~ara du`ni su prilikom registracije dioni~ara predati pisano ovla{tenje (punomo}) za zastupanje dioni~ara, potpisano od dioni~ara - fizi~kog lica, ili zastupnika dioni~ara - pravnog lica, ovjereno od nadle`nog dr`avnog organa. Dioni~ari ili grupa dioni~ara sa najmanje 5% ukupnog broja dionica sa pravom glasa ima pravo predlo`iti: - izmjenu dnevnog reda i prijedloga odluka Skup{tine Banke, - kandidata za ~lana Nadzornog odbora Banke, najkasnije 8 (osam) dana od dana objavljivanja ovog obavje{tenja. Ukoliko dioni~ar ili grupa dioni~ara u ostavljenom roku ne predlo`e potreban broj kandidata (5 kandidata) za ~lanove Nadzornog odbora, kandidate }e predlo`iti Nadzorni odbor Banke. Uz prijedlog kandidata za ~lana Nadzornog odbora Banke koji se podnosi u pisanoj formi, dostavljaju se u originalu ili ovjerenoj kopiji svi dokumenti i isprave kojima se dokazuje ispunjenje uslova za ~lanstvo u Nadzornom odboru Banke i to: 1. li~ne karte ili paso{a, 2. uvjerenje o dr`avljanstvu, 3. dokaz o {kolskoj spremi (svjedo~anstvo ili diploma) uz kratki pregled profesionalnih aktivnosti i radnog iskustva, 4. uvjerenje o neka`njavanju za krivi~no djelo ili privredni prestup iz oblasti privrednog i finansijskog kriminala, 5. izjava kandidata da nije bio ~lan organa upravljanja ili rukovo|enja, odnosno interni revizor u banci u kojoj je od Agencije za bankarstvo Federacije BiH ili drugog nadle`nog organa uvedena privremena uprava, pokrenut postupak likvidacije ili ste~aja u periodu od jedne godine prije uvo|enja tih mjera, 6. izjava kandidata da nije bio ~lan organa upravljanja ili rukovo|enja u pravnom licu u kome je pokrenut postupak ste~aja u periodu od jedne godine prije uvo|enja te mjere, 7. dokaz o vlasni{tvu u drugom pravnom licu (izvod iz sudskog registra), odnosno izjavu da nije vlasnik, 8. dokaz o u~e{}u (~lanstvu) u organima upravljanja u drugim pravnim licima, a ukoliko je drugo pravno lice banka dokaz da je kandidat, odnosno pravno lice ~iji je kandidat ovla{teni zastupnik vlasnik vi{e od 50% dionica te banke, odnosno izjavu da nije u takvom ~lanstvu, 9. izjava kandidata da ne obavlja niti je u posljednjih godinu dana obavljao funkciju izabranog zvani~nika, ministra i zamjenika ministra vlade na dr`avnom, entitetskom, kantonalnom i op}inskom nivou, uklju~uju}i i druge vladine institucije, 10. izjava kandidata o prihvatanju kandidature za ~lana Nadzorng odbora Banke. Kandidat za ~lana Nadzornog odbora Banke mora ispunjavati uslove utvr|ene odredbama Zakona o bankama («Slu`bene novine Federacije BiH» broj: 39/98, 32/00, 48/01, 27/02, 41/02, 58/02, 13/03, 19/03 i 28/03), Pre~i{}enog teksta Uputstva za licenciranje i druge saglasnosti Agencija za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine («Slu`bene novine Federacije BiH» broj: 6/08) i Statuta NLB Tuzlanske banke d.d., Tuzla. Banka }e u sredstvima informisanja objaviti listu kandidata za ~lana Nadzornog odbora Banke nakon dobivanja saglasnosti Agencije za bankarstvo Federacije BiH za predlo`enog kandidata. Dioni~ari imaju pravo uvida u materijale pripremljene za Skup{tinu. Uvid u materijale i pregled kriterija koje mora ispunjavati kandidat za ~lana Nadzornog odbora Banke mo`e se izvr{iti u sjedi{tu NLB Tuzlanske banke d.d., Tuzla, M. Tita 34, I sprat, soba broj 15. Na istom mjestu kandidati mogu preuzeti i tekstove izjava iz ta~aka 5. do 10. ovog obavje{tenja. Prijedlozi za izmjenu prijedloga dnevnog reda i odluke Skup{tine Banke, kao i prijedlozi za kandidate za ~lanove Nadzornog odbora Banke, sa prate}om dokumentacijom, podnose se po{tom ili neposredno na protokolu Banke, na adresu iz prethodnog stava. PREDSJEDNIK NADZORNOG ODBORA Marko Jazbec s.r.

II — PODACI O DOGA\AJU - navesti doga|aj iz ~lanova 11. ili 12. Pravilnika o Odluka o sazivanju 30. Skup{tine dioni~ara sadr`aju, rokovima i na~inu objavljivanja izvje{taja emitenta vrijednosnih papira - datum nastanka doga|aja 21. 4. 2011. godine - kratak opis i razlog doga|aja Na sjednici odr`anoj 21. 4. 2011. godine Nadzorni odbor je donio Odluku o sazivanju Skup{tine dioni~ara NLB Tuzlanske banke d.d., Tuzla za 31. 5. 2011. godine, sa po~etkom u 12 sati, u sjedi{tu Banke u Tuzli, M. Tita broj 34. Za zasjedanje Skup{tine utvr|en je slijede}i dnevni red: 1. Dono{enje Odluke o izboru predsjedavaju}eg Skup{tine. 2. Dono{enje Odluke o izboru: a) ~lanova Odbora za glasanje b) dva ovjeriva~a zapisnika c) zapisni~ara 3. Dono{enje Odluka o usvajanju: 3.1. Izvje{taja o poslovanju NLB Tuzlanske banke d.d., Tuzla za 2010. godinu sa izvje{tajem internog i vanjskog revizora, 3.2. Izvje{taja o radu Nadzornog odbora za 2010. godinu, 3.3. Izvje{taja o radu Odbora za reviziju za 2010. godinu. 4. Dono{enje odluke o: 4.1. usvajanju godi{njeg obra~una Banke za 2010. godinu i rasporedu dobiti, 4.2. usvajanju poslovnog plana NLB Tuzlanske banke d.d., Tuzla za period 2011 — 2013. godine. 5. Dono{enje Odluke o promjeni naziva i sjedi{ta Banke. 6. Razmatranje i usvajanje: 6.1. Odluke o izmjenama i dopunama Statuta NLB Tuzlanske banke d.d., Tuzla, 6.2. Odluke o usvajanju pre~i{}enog teksta Statuta NLB Tuzlanske banke d.d., Tuzla. 7. Dono{enje Odluke o razrje{enju ~lana Nadzornog odbora NLB Tuzlanske banke d.d., Tuzla. 8. Dono{enje Odluke o izboru ~lana Nadzornog odbora NLB Tuzlanske banke d.d., Tuzla. 9. Razmatranje i usvajanja teksta ugovora o anga`manu u Nadzornom odboru NLB Tuzlanske banke d.d., Tuzla. 10. Dono{enje Odluke o davanju ovla{tenja za zaklju~ivanje Ugovora o anga`manu u Nadzornom odboru Banke. - potpis ovla{tene osobe odgovorne za potpunost i ta~nost informacija iz izvje{taja - mjesto i datum podno{enja izvje{taja i potpis osobe koja je sa~inila izvje{taj Direktor Almir [ahinpa{i} Tuzla, 27. 4. 2011. godine Sekretar Marijana Galu{i}

subota, 30. april/nedjelja, ponedjeljak, 1. i 2. maj 2011. godine

OSLOBO\ENJE

OGLASI

51

52

OGLASI

subota, 30. april/nedjelja, ponedjeljak, 1. i 2. maj 2011. godine

OSLOBO\ENJE

Na osnovu ~lana 24. Zakona o dr`avnoj slu`bi u Federaciji BiH („Slu`bene novine Federacije BiH“ br. 29/03, 23/04, 39/04, 54/04, 67/05 i 8/06) i ~lana 1. Zakona o preuzimanju Zakona o dr`avnoj slu`bi u Federaciji BiH („Slu`bene novine TK“ br. 12/10), Agencija za dr`avnu slu`bu Federacije Bosne i Hercegovine, u ime Op}ine Grada~ac, objavljuje

J AV N I K O N K U R S
za popunu radnog mjesta dr`avnog slu`benika u Op}ini Grada~ac 4 / 255 Stru~ni saradnik za izvr{enje bud`eta i finansije u Odsjeku za bud`et i finansije Op}inske slu`be za privredu, bud`et i finansije .................................— 1 (jedan) izvr{ilac

Opis poslova: Opis poslova sadr`an je u tekstu javnog konkursa koji je objavljen na web stranici Agencije za dr`avnu slu`bu Federacije BiH, www.adsfbih.gov.ba. Uslovi: Pored op}ih uslova predvi|enih ~lanom 25. Zakona o dr`avnoj slu`bi u Federaciji Bosne i Hercegovine, kandidati trebaju ispunjavati i sljede}e posebne uslove, utvr|ene Pravilnikom o unutra{njoj organizaciji, i to: - VSS - VII stepen stru~ne spreme - ekonomski fakultet, - najmanje 1 (jedna) godina radnog sta`a u struci, nakon sticanja visoke stru~ne spreme. Prijavljivanje na konkurs: a) Kandidati koji su evidentirani u Registru dr`avnih slu`benika Federacije BiH koji vodi Agencija za dr`avnu slu`bu Federacije BiH (postoje}i dr`avni slu`benici), prijavljuju se na konkurs dostavljanjem uredno popunjenog prijavnog obrasca Agencije (mo`e se preuzeti u prostorijama Odjeljenja Agencije za Tuzlanski i Posavski kanton, Slatina broj 2, 75 000 Tuzla, ili na web stranici Agencije za dr`avnu slu`bu FBiH www.adsfbih.gov.ba). b) Ostali kandidati du`ni su dostaviti sljede}u dokumentaciju (original ili ovjerene kopije): 1. fakultetska diploma (nostrificirana diploma, ukoliko fakultet nije zavr{en u BiH ili je diploma ste~ena u nekoj od dr`ava nastaloj raspadom SFRJ, nakon 6. 4. 1992. godine), 2. potvrda/uvjerenje o radnom sta`u u struci, nakon ste~ene visoke stru~ne spreme, 3. popunjen prijavni obrazac Agencije za dr`avnu slu`bu FBiH (mo`e se dobiti u prostorijama Odjeljenja Agencije za Tuzlanski i Posavski kanton, Slatina broj 2, 75 000 Tuzla, ili na web stranici Agencije za dr`avnu slu`bu FBiH www.adsfbih.gov.ba). Kandidati koji dostave dokaz o polo`enom stru~nom upravnom ispitu, javnom ispitu za dr`avne slu`benike u institucijama Bosne i Hercegovine ili pravosudnom ispitu izuzimaju se od polaganja ispita op}eg znanja. Napomena: U slu~aju da Agencija ne raspola`e podacima koji se odnose na pojedine uslove konkursa, kandidati koji imaju status dr`avnog slu`benika }e biti du`ni potrebne dokaze o ispunjavanju uslova konkursa, dostaviti Agenciji u roku od 5 dana od dana prijema obavijesti Agencije kojom se tra`i dostavljanje dokaza. O datumu, vremenu i mjestu polaganja ispita op}eg znanja i stru~nog ispita kandidati, koji ispunjavaju uslove konkursa, bit }e obavije{teni putem web stranice Agencije za dr`avnu slu`bu Federacije BiH, www.adsfbih.gov.ba. Izabrani kandidat je du`an u roku od 8 dana od dana prijema obavje{tenja o rezultatima konkursa, dostaviti Agenciji sve dokaze o ispunjavanju uslova konkursa. Prijavu na konkurs, odnosno sve tra`ene dokumente treba dostaviti u roku od 15 dana od objave javnog konkursa u «Slu`benim novinama FBiH», putem po{te, preporu~eno na adresu: Agencija za dr`avnu slu`bu FBiH Odjeljenje Agencije za Tuzlanski i Posavski kanton Slatina broj 2., 75 000 Tuzla sa naznakom: „Javni konkurs za popunu radnog mjesta dr`avnog slu`benika u Op}ini Grada~ac“ Nepotpune, neuredne i neblagovremene prijave ne}e se razmatrati. DIREKTOR Sead Maslo, dipl. iur.

AKADEMIJA SCENSKIH UMJETNOSTI U SARAJEVU raspisuje

KONKURS
za imenovanje dekana Akademije za mandatni period oktobar 2011. — septembar 2015. Na konkurs se mogu prijaviti kandidati koji su zaposleni na Akademiji, sa punim radnim vremenom, u zvanju redovnog ili vanrednog profesora, koji imaju uspje{ne rezultate u nastavi, umjetni~kom, odnosno nau~nom radu i koji predlo`e prihvatljiv program za mandatni period za koji konkuri{u. Uz prijavu kandidati su obavezni prilo`iti: biografiju program rada za mandatni period odluku o izboru u zvanje vanrednog/redovnog profesora potvrdu o radnom odnosu s punim radnim vremenom Konkurs je otvoren 15 dana od dana objavljivanja. Prijave slati na adresu Akademije, Obala Kulina bana 11.

subota, 30. april/nedjelja, ponedjeljak, 1. i 2. maj 2011. godine

Pogledi 53

GRADSKI DANI TEKU

Foto: Sarajevo-x

Nit {ta dolazi, nit odlazi, samo ~ovjek
RAMO KOLAR
Meni nije potreban prijatelj koji se u svemu sla`e i koji na sve klima glavom, jer to isto i moja sjenka mo`e uraditi jo{ mnogo bolje. Plutarh

Subota, 23. april
Dr`avna administracija je tu da ti zgadi i `ivot i dr`avu. Pretvorila nas je u brojeve, papire i kodove, pa se ~ovjeka mo`e na}i jo{ jedino u davnom sje}anju. Onda malo svjetla u tom tamnom tunelu. Op}ina Had`i}i. Re ko {e, ta mo ne ma gu`ve i ~ekanja u redovima da bi papirima i izjavama potvrdio da si to doista ti: ro|en jednom, od istoga oca i matere, u istome mjestu koje nigdje nije odselilo... Zahvaljuju}i i slu`benicama na {alteru za paso{e, imena Mirsada i Azemina. Nije im te{ko pri~ati, obja{njavati, nasmijati se, strpjeti se, saslu{ati. O~ima vidio i u{ima ~uo. Jo{ uvijek iznena|en... kidna energija, ponavljaju}i se u imenima dana koje smo izmislili. I satima kojima smo ograni~ili svoju slobodu... kracija. I nisam zasp’o do nekih doba. Treba mi zabraniti kupovati (nabavljati) nove knjige! i mladi, federalni ministar Salmir Kaplan. Onaj kantonalni nije imao vremena! I ovaj put primije}ena i vi|ena je bila lepr{ava doma}ica Multimedijalnog centra Mak, ponajbolja bibliotekarka Selma, zaljubljeno bi}e u svoj posao, {to se ne da na ovijem stranama ~esto sresti... Ina~e Knji`evna srijeda, jedina stalna manifestacija ove vrste u Sarajevu i zemlji, nastala je kao svojevrsni nastavak Tribine petkom (osmislila i vodila je moja malenkost), a koncept joj je uradio direktor ove ustanove Mesud Smaji}. Kao takva pru`a {ansu za predstavljanje svih doma}ih pisaca i izdava~a, knjiga i umotvorina... Plus onih iz regije, ali i drugih zemalja... sta, namjernika i prolaznika (a dobar je i Sajo). Jer on slu{a pisca i njegove recitacije, slikara i san o univerzalnom, diplomatu koji se sprema na dalek put, biznismena koji obr}e milione, radnika koji tra`i predah, zaljubljenog koji pati usamljen, sporta{a poput legendarnog Ivice Mio~a, s kojim komentira nogometne utakmice, ali i gazdu Penu koji je, iz davnina, iz legendarnog restorana Capri Muniba Mihaljevi}a, najboljeg ugostiteljskog objekta od po~etka osamdesetih do devedesete godine, u Sarajevu i {ire, donio i u ovom Klubu odnjegovao disciplinu zvana pa`nja prema gostu. Zato se ovdje i mo`e sresti ono {to je jo{ ostalo od pravog Sarajeva...

Ponedjeljak, 25. april
Po`uri(h) na zatvaranje Sajma knjiga u Skenderiji. Mnogi izlaga~i ve} su spakirali robu i `ure. Mali haos u ogromnim prostranstvima ovoga zdanja. U`urbanost. Mravinjak. Mnogi su, kao i ja, doletjeli, na}i {ta jeftino, jer kontamo, ljudi `ure, pa da im je prodati {ta bilo. Jer proteklih dana posjetitelji se nisu ba{ pretrgli vaditi nov~anik. Valjda prazan... A jel’ bilo jeftinih knjiga? Ja{ta je. Ko i jeftinih nagrada, po poznatom bosanskom receptu: ti meni, ja tebi. Ili: ne talasaj, matere ti... Kad su zbrajali, nedostaje im 20 hiljada posjetitelja od lani. O cijenama preskupih ulaznica se nisu spominjali. No sami sebe hvalili. Ako ovako ostane, dogodine je Sajam posve ugro`en. Kao i knjiga. Pisci pogotovu... Nabavio sam Karlu del Ponte i Esada Zgodi}a. Haag i Demo-

Utorak, 26. travanj
Kako je bistra voda potoka ispod Jahorine, na ju`nu stranu, i kako je prozra~no plavo, nedohvatljivo nebo...

Srijeda, 27. april
Nakon pauze, ponovo Knji`evna srijeda Biblioteke Sarajeva. Promocija deset nagra|enih knjiga, i autora bezbeli, Dobre knjige iz Sarajeva. Dobri Izedin Izo [ikalo, vlasnik ponosni ove firme, koja se trudi njegovati kvalitetu po svaku cijenu, bio je zadovoljan. Kao i pisci Zilhad Klju~anin, Dragoslav Jani}, Adisa Ba{i}, Had`em Hajdarevi}, Ljiljana Piroli}, Mustafa Smajlovi}. Neki su neopravdano izostali. Lijepo su zborili prof. Muhamed \elilovi} i Mirzet Hamzi}. Urednica i voditeljica priredbe Emina Kamenarevi}, jedno uredno, lijepo i dotjerano bi}e. I rje~ito. Stigao je vrlo raspolo`en

Nedjelja, 24. travanj
Pro{la i ne}e se nikad vratiti. Samo, to djeca koja se igraju u parku niti znaju, niti ih interesira. Njima je vrijeme slika njihovih drugova, tobogan, plazanje, cika i vika kojom se potvr|uju i pokazuju. Sutra, kad budu spoznali vrijeme, shvatit }e jedino da ono niti odlazi niti dolazi. Nego samo kru`i u svemiru kao nepre-

^etvrtak, 28. travanj
Lijepo je znati jo{ nekoga ko je, kao naprijed re~ena ljepotica Selma, zaljubljen u svoj posao. Makar on bio i konobar. To je onaj Menso iz Kluba SDP-a, koji u`iva u onome {to radi, posebno razumijevaju}i svakoga go-

Petak, 29. april
Kuda za 1. Maj? Zovu na janjetinu na Ukrinu. Na teferi~ kod [imovi}a u Gabeli. Poziv iz [vicarske. S ^avljaka. Mo`da ipak tamo negdje gdje se sre}u Treskavica i Bjela{nica?

54 Pogledi

subota, 30. april/nedjelja, ponedjeljak, 1. i 2. maj 2011. godine

Me|ureligijski susreti u Derventi

BEZ MALIH KORAKA NEMA NI VELIKIH
Dani otvorenih vrata vjerskih zajednica u Derventi, nisu bila posve otvorena, a i u dijalogu je bilo varnica (me|u onima koji su uop}e do{li). Na tragu pomirenja, ipak treba u~initi vi{e, re~eno je i to malim pomacima...

P

ax Christi Derventa, u saradnji sa IMIC Zajedno i REMI mre`om (Regionalna mirovna inicijativa) te Centrom za kulturu Derventa, organizovali su dva zanimljiva doga|aja: Dane otvorenih vrata vjerskih zajednica, odnosno tre}e susrete predstavnika vjerskih zajednica koji djeluju na ovim prostorima, te izlo`bu sakralnih i religioznih eksponata vjera koju je priredio vl~. Ivan Ravli}, `upnik iz Posavske Mahale. Na susretima su bili prisutni Radojica ]etkovi}, protojerej stavrofor SPC-a iz Dervente, vl~. Filip Mar{i}, katoli~ki `upnik crkve Sv. Juraja Mu~enika iz Dervente, i Dario Atijas, sekretar Jevrejske op{tine Doboj, dok se Jusuf ef. Duranovi}, imam gradske d`amije u Derventi,nijeodazvaoovimsusretima. Predstavnica organizacija Pax Christi Annett Werner, koordinator projekta, je iskazala zadovoljstvo {to se po tre}i put vjerski dostojanstvenici sastaju na temu me|ureligijskog dijaloga kao takvog, i izazova za budu}nost. Od vremena kada su ovdje nastajale i Donja i Gornja Ukrina, na ovim prostorima narod se molio Bogu, kri`aju}i se, krste}i se i klanjaju}i

Vele~asni Filip Mar{i}

S me|ureligijskog dijaloga u Derventi

Protojerej stavrofor Radojica ]etkovi}

se Allahu, te ~itao jednu od pet Mojsijevih knjiga, `ivio je na ovim prostorimamirno, a onda, kada su nastajala zla vremena i sukobi, vjera se (zlo)upotrebljavala. Kada su nastajali dani mira, ljudi bi se ponovo vra}ali tradicijskim vjerskimpostulatima, kao {to je i u vremenima nakon posljednjeg rata. Me|ureligijski dijalog je naziv za namjernu, ravnopravnu razmjenu mi{ljenja uz me|usobno uva`avanje, ali i kritiku, za susret

Nepredvidivost `ivota
U okviru projekta “Kultura za bolje sutra” u Derventi je trajala izlo`ba slika umjetnika i advokata iz Te{nja Edhema Mehinovi}a, koji je aktivan u advokatskoj praksi, a kao likovni umjetnik i knji`evnik bio je impresioniran svojim zavi~ajem. Uz ovu postavku bilo je izlo`eno nekoliko slika manje poznatih lokalnih umjetnika Dervente. Prilikom otvaranja izlo`be na kojoj je, bez obzira na invaliditet (ote`ano kretanje) ipak prisustvovao i sam autor, organizator nevladina organizacija Biosplus mu se zahvalila i uru~ila zahvalnicu. Drago Tadi}, predsjednik ove organizacije, kazao je da bi mu `elja bila odati Edhemu priznanje na dan zatvaranja izlo`be, ali zbog obaveza to je u~inio na dan otvaranja izlo`be, sedam dana ranije. Edhem je toga dana dijelio svoje bogato opremljene kataloge, te Derven}anima najavio svoju drugu knjigu za koju je kazao da }e iza}i uskoro iz {tampe. Na`alost, samo dva dana kasnije u Te{nju, usljed sr~anog udara, Edhem Mehinovi} je umro. O njegovoj smrti vijest u Derventu je stigla nakon d`enaze. Predstavnici Centra za kulturu i NVO Biosplus su popakovali Edhemove slike te oti{li u Te{anj, izrazili sau~e{}e porodici i toplo se zahvalili {to su bili u prilici ugostiti ovog umjetnika kojem je izlo`ba slika u Derventi bila i posljednja.

kao i saradnju u svakodnevnici. DarioAtijas na dijaloggleda kao na razgovor koji te~e izme|u dva lica ili dvije grupe, pa je kao takav potreban ljudima. Vele~asni Filip Mar{i} ka`e kako je tako|er “izuzetno va`an dijalog sa Bogom, jer kada uspostavimo dijalog sa Bogom, onda je isti mogu} i sa svim ljudima. Kazao je da je pet minuta zajedni~ke molitve u bilo kojoj od bo`ijih ku}a vrednije nego satima razglabati po kojekakvim sastancima.” Rekao je da ima odre|enih pomaka navode}i primjere saradnje njega osobno sa kolegama iz Islamske zajednice. Na ovu preporuku protojerej stavrofor SPC-a Radojica ]etkovi} se nije slo`io, posebno isti~u}i da se ekumenizmom ne}e posti}i ni{ta, na {to je reagovao vl~. Mar{i} kazav{i da bi svaka zajednica kroz dijalog trebala upoznati onu drugu, {to su civilizacijskevrijednosti, a ne da se na osnovu razli~itosti me|u konfesijama prave animoziteti. Me|ureligijski dijalog je dobra osnova i za suo~avanje sa istinom, a istina mora biti samo jedna. Dok jedni misle da su ljudi isuvi{e nemo}ni da bilo {ta promijene u dana{njem svijetu, da mo`emo praviti samo male korake, drugi smatraju da bez malih koraka nema ni velikih.

Izlo`ba sakralnih eksponata
U sklopu Dana otvorenih vrata vjerskih zajednica u Centru za kulturu Derventa prire|ena je nesvakida{nja izlo`ba sakralnih eksponata svih vjera sa prostora Bosne i Hercegovine koju je deset godina strpljivo pripremao vl~. Ivan Ravli}, aktuelni `upnik u Posavskoj Mahali (Op}ina Od`ak). Vl~. Ravli} je porijeklom iz Dervente, pa je to razlog vi{e da se sa ovom izlo`bom pojavio u rodnom zavi~aju. Kazao je da je ova izlo`ba, kojoj je bila promocija u Skenderiji, veoma tra`ena i u drugim sredinama, tako da su je imali priliku vidjeti u Srbiji. Vl~. Ravli} se sprema da sa~ini sli~an projekat kataloga sakralnih eksponata vjera za prostore svih nekada{njih republika biv{e dr`ave. Ova izlo`ba ima {eststo eksponata. U Sarajevu je bilo izlo`eno tri stotine autenti~nih primjeraka sakralne ostav{tine, dok su gra|ani Dervente imali priliku vidjeti tre}inu toga. Ovaj vrijedni `upnik je do sada napisao nekoliko zanimljivih knjiga kao {to su Monografija `upe @abljak, zatim `upe Derventa, a pri kraju je istra`iva~kog rada u kojem dokazuje da Sveti Sava ima porijeklo u Ravli}ima. Osim toga, ovaj `upnik ima polo`en ispit za pilota helikoptera i za sve kategorije vozila i plovila, osim `eljezni~kih lokomotiva i podmornice. Annett Werner je istakla zna~aj {tampanja zajedni~kog me|ureligijskog kalendara za 2011. godinu koji je izvanredno uradila Marijana Ajzenkol, dok su tribine poput ove namijenjene pobolj{anju odnosa me|u vjerskim zajednicama. Bitno je javno i zajedno progovoriti o najosjetljivijim temama, a vjera i vjerska osje}anja to jesu, bitno je progovoriti o razli~itostima, ali i o mogu}nostima pribli`avanja me|usobnih razlika kroz vjeru kao identitet na ovim prostorima. Pax Christi je iskoristila dobro iskustvo iz Dervente organizuju}i posjetu za pedesetoro srednjo{kolaca razli~itih vjeroispovijesti bo`ijim ku}ama u sve ~etiri konfesije, jer otvaranje vrata bo`ijih ku}a zna~i i otvaranje srca za svakoga ko pokuca. Slijedom toga sa~injena je publikacija o vjerskim objektima Dervente i sinagoge u Doboju u kojoj su prikazani osnovi svih vjera, te zna~aj njihovih molitvenih ku}a.
Miralem Begi}

subota, 30. april/nedjelja, ponedjeljak, 1. i 2. maj 2011. godine

Oglasi 55

DIONI^KO DRU[TVO BH TELECOM SARAJEVO NADZORNI ODBOR Broj: 00.1-1.2 -7633 /2011-3 Sarajevo, 29. 4. 2011. godine Na osnovu ~lana 242. Zakona o privrednim dru{tvima (''Slu`bene novine FBiH'', broj: 23/99, 45/00, 2/02, 6/02, 29/03, 68/05, 91/07, 84/08, 88/08 i 7/09) i Odluke Nadzornog odbora o ponovnom sazivanju 27. Skup{tine Dioni~kog dru{tva BH Telecom Sarajevo broj: 00.1-1.2 - 7633/2011-2 sa 5. sjednice odr`ane 29. 4. 2011. godine, Nadzorni odbor Dioni~kog dru{tva BH Telecom Sarajevo, o b j a v l j u j e

OBAVJE[TENJE
o ponovnom sazivanju 27. Skup{tine Dioni~kog dru{tva BH Telecom Sarajevo Saziva se ponovno 27. Skup{tina Dioni~kog dru{tva BH Telecom Sarajevo, koja }e se odr`ati dana 23. 5. 2011. godine (ponedjeljak) sa po~etkom u 11 sati u Sarajevu, u prostorijama Generalne direkcije BH Telecom d.d. Sarajevo, Obala Kulina bana broj 8, velika sala na III spratu. I Za Skup{tinu se predla`e s lj e d e } i:

Dnevni red
1) Izbor predsjednika Skup{tine i dva ovjeriva~a zapisnika, 2) Usvajanje izvje{taja o poslovanju Dru{tva za 2010. godinu, koji uklju~uje finansijski izvje{taj i izvje{taje revizora, Nadzornog odbora i Odbora za reviziju, 3) Dono{enje odluke o rasporedu dobiti za 2010. godinu, 4) Dono{enje odluke o izmjenama i dopunama Statuta Dru{tva, 5) Glasanje o povjerenju ~lanovima Nadzornog odbora Dioni~kog dru{tva BH Telecom Sarajevo II Obavje{tenje za dioni~are o postupku prijave za u~e{}e i kandidovanje 1. Pravo u~e{}a i prijava za u~e{}e u radu i odlu~ivanju Skup{tine: Pravo u~e{}a i odlu~ivanja na Skup{tini Dioni~kog dru{tva BH Telecom Sarajevo imaju dioni~ari upisani u listu dioni~ara kod Registra vrijednosnih papira u Federaciji Bosne i Hercegovine 30 dana prije datuma odr`avanja Skup{tine ili posljednjeg radnog dana koji prethodi tom roku, ako on pada u neradni dan. Skup{tini Dioni~kog dru{tva BH Telecom Sarajevo mogu prisustvovati dioni~ari ili punomo}nici dioni~ara, koji su se prijavili Odboru za glasanje, imenovanom Odlukom Nadzornog odbora o sazivanju Skup{tine, najkasnije 3 (tri) dana prije dana odre|enog za odr`avanje Skup{tine. Dioni~ar ili punomo}nik dioni~ara du`an je podnijeti prijavu za u~e{}e u radu i odlu~ivanju Skup{tine, neposredno, preporu~enom po{tanskom po{iljkom, faxom ili e-mailom (na adresu: Dioni~ko dru{tvo BH Telecom Sarajevo, Ulica Obala Kulina bana broj 8, sa naznakom: za 27. Skup{tinu Dioni~kog dru{tva; fax: 033 20 77 38, e-mail: skupstina@bhtelecom.ba). U slu~aju neposrednog prijavljivanja, prijava se podnosi u sjedi{tu Dru{tva, Ulica Obala Kulina bana broj 8, Sarajevo, u sobi broj 302. Podnosilac prijave du`an je uz prijavu predo~iti i/ili dostaviti svoj identifikacioni dokument. Dioni~ar ili grupa dioni~ara sa najmanje 5% ukupnog broja dionica s pravom glasa ima pravo pisano predlo`iti izmjenu dnevnog reda. Prijedlog se dostavlja u pisanom obliku neposredno ili preporu~enom po{tom na gore navedenu adresu, najkasnije u roku od 8 (osam) dana od dana objave obavje{tenja. 2. Pravo u~e{}a u radu i odlu~ivanju Skup{tine putem punomo}nika Pravo u~e{}a u radu i odlu~ivanju Skup{tine Dru{tva dioni~ar mo`e ostvariti li~no ili putem punomo}nika, koji je du`an postupati u skladu sa uputama dioni~ara, a ako upute nije dobio, u skladu sa razumnom prosudbom najboljeg interesa dioni~ara-vlastodavca. Osim svakog poslovno sposobnog fizi~kog lica, punomo}nik mo`e biti pravno lice registrirano za poslove posredovanja u prometu vrijednosnih papira, udru`enje sa svojstvom pravnog lica osnovano i registrirano radi udru`ivanja i zastupanja dioni~ara, banka koja ima dozvolu Komisije za vrijednosne papire za obavljanje skrbni~kih poslova, u kojim slu~ajevima ovla{tenja iz punomo}i vr{i zakonski ili opunomo}eni zastupnik takvog pravnog lica. Punomo} za u~e{}e u radu i odlu~ivanju Skup{tine Dru{tva daje se u obliku pisane izjave, potpisane od dioni~ara — vlastodavca i punomo}nika, ovjerene u skladu sa propisima, i dostavlja se Dru{tvu li~no, preporu~enom po{tanskom po{iljkom, faksom ili putem e-maila, najkasnije 3 (tri) dana prije dana odre|enog za odr`avanje 27. Skup{tine. III Glasanje u odsutnosti Pravo odlu~ivanja na Skup{tini Dru{tva, dioni~ar mo`e ostvariti glasanjem putem popunjenih i potpisanih glasa~kih listi}a dostavljenih Dru{tvu putem po{te ili faksa prije datuma odr`avanja Skup{tine. U ovom slu~aju, dioni~ari mogu, najkasnije u roku od 3 dana od dana objavljivanja ovog obavje{tenja u dnevnim novinama, pisanim putem obavijestiti Dru{tvo da `ele pravo odlu~ivanja na Skup{tini ostvariti glasanjem u odsutnosti. Dru{tvo }e u roku od 2 dana od dana prijema obavijesti dioni~ara, dostaviti dioni~aru na adresu iz liste dioni~ara izvje{taje i prijedloge svih odluka po pitanjima koja su uvr{tena u dnevni red Skup{tine i glasa~ke listi}e, a dioni~ar mo`e dostaviti popunjene glasa~ke listi}e najkasnije 3 dana prije dana odr`avanja Skup{tine. IV Radna tijela Skup{tine Odbor za glasanje imenovan Odlukom Nadzornog odbora Dru{tva, ~ine: a) Mustafa Kurti}, predsjednik b) Aida Kapid`i}, ~lan c) Hariz Haljevac, ~lan Zapisnik Skup{tine vodit }e sekretar Dru{tva. Skup{tinom Dru{tva, do izbora predsjednika Skup{tine Dru{tva, predsjedava prisutni dioni~ar ili punomo}nik dioni~ara, sa najve}im brojem dionica sa pravom glasa. Skup{tina Dru{tva ve}inom glasova, izme|u prisutnih dioni~ara i punomo}nika dioni~ara, bira predsjednika Skup{tine Dru{tva i dva ovjeriva~a zapisnika. ^lanovi Nadzornog odbora, ~lanovi Odbora za reviziju, generalni direktor i drugi ~lanovi Uprave du`ni su prisustvovati Skup{tini. V Uvid u isprave i materijale za Skup{tinu Narednog dana od dana objavljivanja obavje{tenja do dana odr`avanja Skup{tine, dioni~ari i punomo}nici dioni~ara imaju pravo uvida u isprave i materijale pripremljene za Skup{tinu u sjedi{tu Dioni~kog dru{tva BH Telecom Sarajevo, Ulica Obala Kulina bana broj 8, soba broj 302 na III spratu, svakim radnim danom od 9 do 14 sati. Obrazac br. 2. (Prijava za u~e{}e u radu i odlu~ivanju na 27. Skup{tini Dru{tva), obrazac br. 1. (Punomo} za punomo}nika da mo`e u~estvovati u radu i odlu~ivanju na 27. Skup{tini), iz Poslovnika o radu Skup{tine Dru{tva }e biti objavljeni zajedno sa materijalom za 27. Skup{tinu Dru{tva na web stranici Dioni~kog dru{tva BH Telecom Sarajevo: www.bhtelecom.ba. VI Preporuka Preporu~uje se dioni~arima i punomo}nicima dioni~ara koji `ele u~estvovati u radu Skup{tine, da do|u 30 minuta prije zvani~no utvr|enog termina za po~etak rada Skup{tine Dru{tva, radi blagovremenog evidentiranja i utvr|ivanja kvoruma za po~etak rada Skup{tine Dru{tva. PREDSJEDNIK NADZORNOG ODBORA Alden Bajgori} Tarik Rahi}, zamjenik predsjednika Edina Kari{ik, zamjenik ~lana Enisa ]urevac, zamjenik ~lana

56 Pogledi

subota, 30. april/nedjelja, ponedjeljak, 1. i 2. maj 2011. godine

VODI^ Planinska jezera Bosne i Hercegovine (II)

Studen voda ljekovitog vrela na [ator planini
Ovo je drugi nastavak zapisa-vodi~a poznatog planinara Brace Babi}a. Govori o jezerima na{e zemlje, njenim gorskim o~ima, koja su prili~no ugro`ena, naj~e{}e djelovanjem, i to nesavjesnim, ~ovjeka. Ovu pri~u-sliku treba zapamtiti i poku{ati za{tititi, ako jo{ ima vremena…
JEZERA NA ^VRSNICI
Jezero Crvenak (1.970 m nv) je na najvi{oj nadmorskoj visini i ujedno po povr{ini najmanje ledni~ko jezero u BiH. Poznato je i po imenu Crljenak i Crvenjak. Nalazi se sa zapadne strane vrha Trina~a na obodu vrletne Strmenice, u blizini ~uvenih Hajdu~kih vrata (10 minuta hoda). Ovalnog je oblika, duga~ko 70, {iroko 50 i duboko 9 metara. Oko jezera tereni su prekriveni te{ko prohodnom klekovinom bora. U jezeru `ivi triton, endemi~ni vodozemac. Jedno je od rijetkih na{ih planinskih jezera ~ija je voda pitka. Najpovoljniji pristup do jezera vodi od planinarske ku}e Vilinac markiranom stazom (1 sat hoda). Blidinjsko ili Blidinje jezero (1.183 m nv) le`i u Ivan Docu (na kraju Dugog polja) stije{njeno strmim padinama vrha Jelinka (^vrsnica) i Borove glavice (Vran planina). Ledni~kog je porijekla. Duga~ko je 2.500, {iroko 2.100 i duboko 2 metra. Po povr{ini je najve}e prirodno jezero u Bosni i Hercegovini. Napaja se topljenjem snijega i ki{nicom. Ljeti velik dio vode iz jezera nestaje u ponorima, zbog ~ega znatno opadne razina jezera. U jezeru se nalaze brojne porodice klijena, o{trulje, podbile i kalifornijske pastrmke. Oko jezera tereni su pogodni za ispa{u stoke, a manjim dijelom za obra|ivanje, u pro{losti je ovaj omjer bio obrnut. Jezero je pod za{titom Parka prirode Blidinje. Najpovoljniji pristup jezeru automobilom vodi iz pravca Jablanice preko Sovi}kih vrata. Orlova~ko jezero (1.800 m nv) se nalazi u podno`ju sjevernih obronaka vrha Mali vilinac na prostoru Donjih Mejdana. Le`i u uvali ju`no od Orlovog kuka po kojem je jezero i dobilo ime. Ledni~kog je porijekla. Napaja se iz lednika i obli`njeg izvora. Tereni oko jezera su obrasli te{ko prohodnom klekovinom bora. Jezero je skromnih di-

Malo jezero, Jezerce, na Prenju

LJEKOVITO [atorsko jezero se napaja iz lednika i podjezerskih izvora. U jezeru `ivi triton, endemi~ni vodozemac. Iz jezera isti~e Mlinski potok koji sa [atorskim potokom ~ine rijeku Unac. U blizini jezera se nalazi Bulino vrelo koje po narodnom predanju lije~i sve bolesti. Po tradiciji narod se na jezeru okuplja na Ilindan (2. august). U blizini jezera izgra|eno je lijepo hotelsko zdanje u planinskom stilu
tom {umom crnogorice i bjelogorice. Ledni~kog je porijekla. Oblika je elipse, dugo je 780, {iroko 500 i duboko 14 metara. Obale jezera su obrasle trstikom, lokvanjem i drugim barskim biljkama u kojima se kriju divlje patke, liske i gnjurci. Jedno je od najljep{ih planinskih jezera u Bosni i Hercegovini. U njega se ulijeva Bora~ki potok, a isti~e rje~ica [i{tica koja se spektakularnim vodopadom visokim 30 metara obru{ava u Neretvu. Bora~ko jezero predstavlja pravi raj za ribolovce, u njemu ima {arana, poto~ne, jezerske i kalifornijske pastmke, te rije~nih rakova. Jezero je prijatno za kupanje, odmor, rekreaciju i pripremu sportskih ekipa. Preko ljeta izvi|a~i (skauti) imaju svoje tabore pored jezera. U tom periodu na jezeru se odr`avaju mno go broj na spor tska ta kmi~enja. Pogodno je kao ishodi{na ta~ka za planinarenje po Prenju, rafting Neretvom, seoski i eko-turizam, vo`nja kajakom ili kanuom, planinski biciklizam, paragliding. Zbog velikog broja izgra|enih objekata i negativnog ljudskog djelovanja jedno je od najugro`enijih na{ih planinskih jezera. Do jezera se mo`e pri}i automobilom iz pravca Konjica, asfaltnom cestom preko Boraka. Jezerce (1.655 m nv) se nalazi u centralnom masivu planine Prenj. Le`i u uvali sa ju`ne strane markantnog vrha Tara{. Ledni~kog je porijekla. Napaja se iz lednika i obli`njeg izvora. U ljetnom periodu oko jezera ~esto se mo`e sresti krdo konja, pastoralna slika koju vrijedi vidjeti. Lijep je i ugo|aj kada se na povr{ini jezera ogleda vrh Osobca. Jezero je skromnih dimenzija. U blizini jezera se nalazi istoimena planinarska ku}a (10 minuta hoda). Pristup do jezera vodi iz doline Konji~ke Bijele preko Skoka markiranom stazom (3 sata hoda).

menzija. Pristup do jezera vodi sa Risovca izrazito visokogorskim terenom (3 sata hoda). Ledeno jezero (1.750 m nv) se nalazi u masivu Velike ^vrsnice. Le`i u amfiteatru pod impresivnim Pe{ti brdom (Plo~a). Ledni~kog je porijekla. Ambijent u kojem se jezero nalazi predstavlja pravu malu oazu. Vodom se na pa ja iz le dni ka i obli`njeg izvora. Jezero je skromnih dimenzija. Pristup do jezera vodi od planinarske ku}e “Vilinac” izrazito visokogorskim terenom (3 sata hoda).

JEZERO NA [ATOR PLANINI
[atorsko jezero (1.488 m nv) se nalazi u centralnom masivu ove planine. Le`i u prostranoj uvali sa sjeverne strane Velikog {atora, najvi{eg vrha [ator planine. Ledni~kog je porijekla. Elipsastog je oblika, dugo je 280, {iroko 150 i duboko 8 metara.

JEZERA NA PRENJU
Bora~ko jezero (404 m nv) se nalazi na sjeveroisto~nim obroncima planine Prenj u podno`ju Crne Gore. Okru`eno je gus-

subota, 30. april/nedjelja, ponedjeljak, 1. i 2. maj 2011. godine

Pogledi 57

Jezero pod Bosanskim kukom na Lebr{niku

[atorsko jezero na `ivopisnoj [ator planini

Jezero Crvenjak na ^vrsnici

Crvanjsko jezero na istoimenoj planini

UGROZA Bora~ko jezero predstavlja pravi raj za ribolovce, u njemu ima {arana, poto~ne, jezerske i kalifornijske pastmke, te rije~nih rakova. Jezero je prijatno za kupanje, odmor, rekreaciju i pripremu spor tskih ekipa. Preko ljeta izvi|a~i (skauti) imaju svoje tabore pored jezera. U tom periodu na jezeru se odr`avaju mnogobrojna spor tska takmi~enja. Pogodno je kao ishodi{na ta~ka za planinarenje po Prenju, rafting Neretvom, seoski i eko-turizam, vo`nja kajakom ili kanuom, planinski biciklizam, paragliding. Zbog velikog broja izgra|enih objekata i negativnog ljudskog djelovanja jedno je od najugro`enijih na{ih planinskih jezera
vanj. Poznato je i po imenima Jezero i Backo. Sa sjeveroisto~ne strane je okru`eno brdom Mali vrh, a sa zapadne i ju`ne pojasom bukove {ume. Le dni~kog je po ri je kla. Bubre`astog je oblika, dugo je 500, {iroko 270 i duboko 13 metara. Napaja se iz lednika, podjezerskih i okolnih izvora. Voda iz jezera oti~e potokom Jezerac koji se zajedno s Gvozdnicom ulijeva u Neretvu ni`e Uloga. Jezero je poribljeno {ara nom i je zer skom pas trmkom. Na proces nestanka jezera zna~ajno doprinosi regresivna erozija potoka Jezerac kojom se zahvataju sve ve}e koli~ine vode. U uslovima naras ta nja je zer skog dna mo}nim fluvijalnim nanosom, regresijom otoke i brzim procesima zamo~varivanja jezero je poodavno u{lo u svoju zavr{nu evolutivnu fazu. U neposrednoj blizini jezera se nalazi selo Jezero do kojeg se mo`e pri}i te ren skim vo zi lom iz pravca Uloga. je karaktera. U posljednjih nekoliko godina tokom ljeta presu{i. U blizini jezera se nalazi katun (koliba). Do jezera se mo`e blizu pri}i terenskim vozilom iz pravca ^emerna do Papinog dola. Dalje do jezera 45 minuta hoda. Jezero pod Ko{arom (1.507 m nv) le`i u {irokoj uvali okru`enoj Jagodinom glavicom i vrhom Ko{are. Ledni~kog je porijekla. Napaja se iz lednika i nekoliko okolnih izvora. Jezero pripada izvori{noj ~elenki rijeke Sutjeske. Dugo je 60, {iroko 40 i duboko 2 metra. Sezonskog je karaktera. U posljednjih nekoliko godina tokom ljeta presu{i. Do jezera se mo`e blizu pri}i terenskim vozilom iz pravca ^emerna do Papinog dola. Dalje do jezera 30 minuta hoda. Je ze ro pod Ra vnom Gredom (1.400 m nv) le`i u uvali pod liticom s antenskim stubom na vrhu (zapadno od Viline pe}ine). Poznato je i po imenu Jezerina. Ledni~kog je porijekla. Napaja se iz lednika i nekoliko okolnih izvora. Dugo je 100, {iroko 30 i duboko 2 metra. Kao i ostala dva jezera na Lebr{niku sezonskog je karaktera. U posljednjih nekoliko godina tokom ljeta presu{i. Do jezera se mo`e blizu pri}i terenskim vozilom iz pravca ^emer na do ka tu na (Ini}a grob). Dalje preko Ravne bare do jezera 40 minuta hoda...
Tekst i fotosi: Braco Babi} (Nastavlja se)

Napaja se iz lednika i podjezerskih izvora. U jezeru `ivi triton, endemi~ni vodozemac. Iz jezera isti~e Mlinski potok koji sa [atorskim potokom ~ine rijeku Unac. U blizini jezera se nalazi Bulino vrelo koje po narodnom predanju lije~i sve bolesti. Po tradiciji narod se na jezeru okuplja na Ilindan (2. august). U blizini jezera izgra|eno je lijepo hotelsko zdanje u planinskom stilu. Do jezera se mo`e pri}i terenskim vozilom iz pravca Bosanskog Grahova preko Ti~eva i pravca Livna preko Gornjih Peulja.

JEZERA NA LEBR[NIKU
Jezero pod Bosanskim Kukom (1.501 m nv) le`i u uvali okru`enoj stjenovitim liticama Kuka, Lupoglava, Krvavice i Ko{are otvorene samo s jedne strane prema [kiljevi}a poljani. Ledni~kog je porijekla. Napaja se iz lednika i nekoliko okolnih izvora. Jezero pripada izvori{noj ~elenki rijeke Sutjeske. Dugo je 50, {iroko 25 i du bo ko 2 me tra. Se zon skog

JEZERO NA CRVNJU
Crvanjsko ili Ulo{ko jezero (1.050 m nv) se nalazi na isto~nim obroncima planine Cr-

58

OGLASI

subota, 30. april/nedjelja, ponedjeljak, 1. i 2. maj 2011. godine

OSLOBO\ENJE

Broj: 11.7.2-10.1-4353/11 Sarajevo, 26. 4. 2011. godine Na osnovu ~lana 42. Pravlinika o radu - prilog broj 1. Organizacija rada d.d. BH Telecom Sarajevo, v.d. direktor Regionalne direkcije Sarajevo - Dioni~kog dru{tva BH TELECOM Sarajevo, objavljuje

za zasnivanje radnog odnosa u Dioni~kom dru{tvu BH TELECOM Sarajevo - Regionalna direkcija Sarajevo, za radno mjesto broj: 165. Stru~ni saradnik za nabavke VSS-1 (jedan) izvr{ilac, na odre|eno vrijeme, do povratka zaposlenice sa bolovanja, uz probni rad od 6 ({est) mjeseci, u Odjeljenju nabavke i skladi{ta - Sektora za ekonomskofinansijske poslove Direkcije Sarajevo. I. Kandidati za prijem u radni odnos moraju ispunjavati slijede}e op}e uslove: - da imaju op}u zdravstvenu i psihofizi~ku sposobnost za obavljanje tra`enih poslova (kandidati koji u|u u u`i izbor du`ni su dostaviti ljekarsko uvjerenje o zdravstvenoj i psihofizi~koj sposobnosti za obavljanje tra`enih poslova). - da su dr`avljani Bosne i Hercegovine II. Pored navedenih op}ih uslova, kandidati moraju ispunjavati i slijede}e posebne uslove: - zavr{en ekonomski fakultet - VSS - VII stepen, - 1 (jedna) godina radnog iskustva na istim ili sli~nim poslovima nakon sticanja VII stepena stru~ne spreme, - poznavanje rada na ra~unaru — MO Word i MO Excel. III. Uz prijavu na oglas potrebno je prilo`iti sljede}e dokumente (original ili ovjerenu fotokopiju): - biografiju sa adresom i kontakt-telefonom - diplomu (ili ovjerenu kopiju) o sticanju VII stepena stru~ne spreme (VSS) - potvrdu (uvjerenje) o poznavanju rada na ra~unaru — MO Word i MO Excel - izvod iz mati~ne knjige ro|enih (ne stariji od 6 mjeseci) - uvjerenje o dr`avljanstvu (ne starije od 6 mjeseci) - potvrdu (uvjerenje) o radnom iskustvu na istim ili sli~nim poslovima nakon sticanja VII stepena stru~ne spreme (radna knji`ica i listing PIO/MIO ne prihvata se kao dokaz o radnom iskustvu) IV. Oglas za podno{enje prijava ostaje otvoren 8 (osam) dana od zadnjeg dana objavljivanja u dnevnim listovima. V. Kandidati koji su dosad aplicirali za zasnivanje radnog odnosa u Direkciju Sarajevo potrebno je da dopune dokumentaciju iz aplikacije. Prijave sa svim tra`enim dokumentima treba dostaviti li~no ili po{tom na sljede}u adresu: Dioni~ko dru{tvo BH TELECOM Sarajevo REGIONALNA DIREKCIJA SARAJEVO Sa naznakom „prijava na oglas (navesti broj oglasa i radno mjesto) — ne otvarati“ Ulica Zmaja od Bosne broj 88. 71 000 Sarajevo Neblagovremene i nepotpune prijave ne}e se razmatrati.

OGLAS

subota, 30. april/nedjelja, ponedjeljak, 1. i 2. maj 2011. godine

OSLOBO\ENJE

POMO] U KU]I
Mjesto za relaksaciju

59

Ugljikohidrati koji nas napuhuju

NOVOSTI I PREPORUKE

Pametno s mahunarkama
Mo`da te{ko podnosite laktozu • Bobice, gro`|e i agrumi se lak{e probave
I zbog malih koli~ina nekih ugljikohidrata mo`ete izgledati deblje. Smanjite napuhivanje trbuha izbjegavaju}i namirnice koje pogor{avaju problem. @elite zakop~ati hla~e? U tom slu~aju pazite na ugljikohidrate koje jedete, ka`u nutricionisti. Mnogi imaju problema s probavom: laktoze, fruktoze, {e}ernih alkohola i galaktana. Prou~ite {to jedete i slijedite savjete: Ako vam se trbuh napuhne od mli je~nih proi zvo da, mo`da te{ko podnosite laktozu. Poku{ajte jesti mlije~ne proizvode s manje laktoze, poput tvrdih sireva i jogurta. Ako ni to ne pomogne, jedite hranu bez laktoze ili uzimajte enzim za lak{u probavu. Bobice, gro`|e i agrumi sadr`e gotovo jednaku koli~inu fruktoze i glukoze pa ih je lak{e probaviti nego vo}e koje sadr`i vi{e fruktoze, kao {to su jabuke, kru{ke ili dinja. Ako vas p{enica ili je~am napuhuju, poku{ajte s ri`om, kukuruzom, zobi ili krompirom. Iz bje gni te umje tne za sla|iva~e. Sorbitol, ksilitol i manitol su {e}erni alkoholi koji se stavljaju u dijetne gazirane napitke i `vaka}e gume bez {e}era. Ako vam rade proble me, iz bje ga vaj te ih, a umjesto njih koristite steviju.

Nema boljeg vremena da izgled svoga vrta, dvori{ta ili trijema obogatite jednom udobnom ljulja~kom. Znate li za neko bolje mjesto gdje se jednostavno mo`ete opustiti, u`ivati u svojoj popodnevnoj kafi, ~itanju, suncu? Bilo da preferirate vrtni namje{taj od punog drva, staklo-plastike, pleteni namje{taj ili ne{to tre}e, vjerujemo da }e vam neka od ljulja~ki iz ove na{e kolekcije zapeti za oko. Osim spomenutih razli~itih materijala, tu su i razli~iti oblici i dizajn: od klupica od tikovine i ljulja~ke od recikliraneplastike do netipi~nekombinacije aluminija i {ibe, koja je rezultirala krevetom ljulja~kom i jajolikom ljulja~kom koju ne}ete ni s kim dijeliti. Ciljate li na rusti~ni ili moderniji izgled? [to ka`ete na ljulja~ku u obliku li{}a?

Budite umjetnik
Probajte da posmatrate zidove sobe na na~in na koji slikar posmatra umjetni~ka djela. Slikari se slu`e raznim trikovima da bi stvorili osje}aj dubine u prostoru. I vi se mo`ete koristiti istim trikovima. Prvi trik je poznat kao triangulacija. Osnovni primjer triangulacije kori{tene u dizajnu enterijera je postavka dva sto~i}a sa obje strane sofe, dok je slika srazmjerna sofi na zidu iznad. Drugi trik koji umjetnici koriste je kreiranje osje}aja dubine u slikama. Slike ~esto imaju prednji plan, srednji plan, pozadinu i ta~ku nestanka. Stanite na prag vrata sobe i postavite stolicu pod odre|enim uglom blizu vas. Nizak sto~i} }e predstavljati srednji plan, a sofa naslonjena na zid pozadinu. Cijeloj sceni prozor }e predstavljati ta~ku nestanka, ili to ipak mo`e biti slika iznad sofe na zidu.

Mahunarke bogate galaktanom, poput slanutka, le}e i graha, zatim kupusa i prokulica, vjerojatno nisu za vas. Natopite grah u vodi tokom no}i, to }e vam vjerojatno pomo}i. Nutricionisti upozoravaju da namirnice s visokim postotkom ugljikohidrata nije mudro kombinirati s onima visokog proteinskog sastava.

LJEPOTA, KOZMETIKA

MODA, STIL, TRENDOVI

RECEPT DANA

[minka u boji fuksije
Viza`isti su ovog prolje}a akcent stavili na jarke i vedre boje mejkapa. Jedna od aktuelnijih je boja fuksije koja je bila vrlo zapa`ena i na proljetnim revijama. Za ovu boju neophodno je da imate besprijekornu podlogu. Nanesite na lice te~ni puder za nijansu tamniji od va{eg tena. Potom utapkajte malo svjetlucavog pudera u prahu, a na jagodice u tankom sloju stavite rumenilo u nje`noru`i~astoj nijansi. Sjenu u boji fuksije mo`ete nanijeti na cijeli kapak, a savr{eno stoji u kombinaciji sa crnim ajlajnerom. S obzirom na to da ovaj stil {minkanja spada u ja~i mejkap, bilo bi po`eljno da ga praktikujete samo za ve~er ili glamuroznije prilike. Preko dana boju fuksije kombinujte samo sa sjenama u nje`nijim tonovima.

Klasi~na, a opet tako svje`a
Klasi~na, a opet tako svje`a. Teksas-jakna ove je sezone ultimativni zavr{ni sloj, koji }ete prebaciti preko le|a u svje`e proljetno predve~erje, a kombinirati je mo`ete na sve. Ipak, odaberite strukiranu jaknu, koja prati liniju va{eg tijela kako biste postigle efekt. Alternativa maksi-haljini ove sezone javlja se u obliku maksi-suknje! Odaberite onu ~ijim rubom }ete doslovno ~istiti pra{inu s poda jer na taj na~in izdu`ujete svoju siluetu. Kako bi va{e noge izgledale jo{ dulje, izaberite maksi-suknju s mno{tvom volan~i}a i slojeva. Prozra~an gornji komad od ~ipke istodobno je svestran i vrlo laskav. Va{a ~ipkasta bluza neka graciozno pada preko skinny traperica ili je kombinirajte s uskom potko{uljom iste boje kako biste efektno produ`ile svoj torzo.

Pile}a prsa a la bruschetta
Potrebno:
8 kom. pile}ih fileta 4 paradajza - sitno narezana 200 gr mozzarelle - sitno narezati ili izribati sitno narezanog svje`eg bosiljka prema `elji Za marinadu: 1 limun 1 dl extra djevi~anskog maslinovog ulja 2-3 ~e{nja bijelog luka sitno narezani per{un nekoliko usitnjenih listi}a svje`eg ru`marina

Priprema:
Prvo filete staviti u marinadu (sok od jednog limuna pomije{ati sa 1 dl ekstra djevi~anskog maslinovog ulja, dodati bijeli luk, per{un i ru`marin), te ostaviti u fri`ideru najmanje dva sata. Filete lagano ispe}i na ro{tilju (ili na tavi), nemojte ih prepe}i jer poslije idu u pe}nicu na jo{ 15-ak minuta. Izmije{ati sitno narezani paradajz, mozzarelu, sitno narezani svje`i bosiljak i dodati nekoliko ka{ika marinade. Sa tim prekriti filete koje smo prethodno poslo`ili na oval (pleh) i staviti u pe}nicu na 10-15 minuta na 160 stepeni.

60

FELJTON

10. januar subota, 30. april/nedjelja, ponedjeljak, 1. i 2. maj 2011. godine

OSLOBO\ENJE

^asni `ivot legendarne Milke Babovi} (4)

Najtu`niji
Pi{e: Dinko OMERAGI]

dan `ivota
Sje}aju}i se majke, upamtila je da ona nije voljela duge pri~e uz kafu i sli~ne `enske sjedeljke. Gospo|a Katarina je ljetna popodneva najradije provodila u hladovini razgranatih oraha i lipa. Sjede}i u od pru}a pletenom naslonja~u, uvijek se bavila ru~nim radom. Ili je vezla, ili plela, ili {topala ~arape. O~ekivala je da djeca donesu svoje stoli~ice i prihvate svoj ru~ni rad. Curice su ve} u prvom razredu osnovne {kole u~ile da pletu i nije im smetalo kada bi igla ubola njihove nespretne prsti}e dok su provla~ile konac kroz platno. „Zaista je imala strpljenja s nama, mudro provode}i odgojno na~elo da dijete ne smije biti besposleno“, upamtila je Milka. Hronika njenih sarajevskih uspomena ispunjena je i gimna zij skim da ni ma {kol ske 1940-41. godine. U istoj zgradi bile su dvije `enske gimnazije. Djevojke iz jedne nosile su crne kecelje, a njihove kolegice iz druge smjene imale su tamno plave skute. Uvijek su se nadmudrivale ~ija je uniforma ljep{a. Ostala je dra` da to nikada nisu razrije{ile. Najljep{a uspomena junakinje ovog romansiranog feljtona neraskidiva je od nastave tjelesnog odgoja:

Iz dvori{ta sam vidjela oca u koloni zarobljenih oficira. Potr~ala sam prema koloni i pozvala ga. Okrenuo se, nasmije{io i mahnuo mi. Zaplakala sam. Stra`ar je viknuo na mene. Otac je tada nepovratno oti{ao niz Vilsonovo {etali{te...
jepog djetinjstva, moga odrastanja, od doseljenja 1934, sve do naglog, nasilnog iseljenja aprila 1941. godine. Veseli {kolski dani zamrli su kada su se Nijemci spustili u Rajlovac. Glavnina njema~ke vojske stigla je narednih dana. Sje}am se, bila je nedjelja, rano prije podne. Otac se u kupaoni brijao. Gdje su drugi bili, ne sje}am se. Jedino znam da sam ja bila na velikoj natkrivenoj verandi. Veranda je bila otvorena prema vrtu Zemaljskog muzeja, zna~i u smjeru Rajlovca. ^uo se zvuk aviona, a tada je svaki avion u zraku nama djeci bio zanimljiv. Na{la sam ga pogledom u visini ve} dosta daleko i ujedno spazila neke ta~ke ispod aviona. U prvi mah sam pomislila da su ptice, ali kako su se te ‘ptice’ umno`avale, a i padobrani otvarali, shvatila sam i otr~ala u kupaonu sva odu{evljena da sam vidjela padobrance. Ba{ u taj tren smo za~uli tutnjavu eksplozija, na {to je otac

Ne{to dragocjeno
„Imali smo mladu profesoricu. Zvala se Abida Karahasanovi}. Usadila je u moj prijem~ivi mozak su{tinu tjelesnog odgoja, njegovu zada}u, smisao, cilj. Ona nije obja{njavala tako suho kao {to ja govorim. Ona je to ~inila kao da nam poklanja ne{to dragocjeno. Od nje smo nau~ili za{to je ne{to dobro i kako se to ostvaruje. Zadivljuju}a je bila njezina nenasilna mo} da sve to shvatimo i upijemo. I dan danas sam joj zahvalna da me je jo{ ta da nau~ila ka ko da sa~uvam zdrava stopala, kako da oja~am mi{i}e da bih mogla

Odgojena i vaspitana u najljudskijim manirima, nekada{nja atletska{ampionka na kratkestaze i vrsnanovinarkaizrasla je u gospo|u najdalekose`nijh dometa. Njena `ivotna, ljudska, sportska i javna dostignu}a dostigla su me|unarodno po{tovanje. Nerado govori o svojim pobjedama i ste~enom ugledu. Ona bi radije da budu}nost svjedo~i o ljudima i doga|ajima iz minulih vremena. Novinar i publicista Dinko Omeragi} stekao je ugled vi{edecenijskim reporterskim i uredni~kim poslom u najtira`nijim izdanjima Oslobo|enja i mnogobrojnim jugoslavenskim listovima. Iskazao se lepr{avim stilom i britkim osvrtima, prolaze}i put od saradnika do glavnog urednika. Nakon bestselerske knjige o Miroslavu ]iri Bla`evi}u i koautorstva knjige o Titu, upravo priprema romansiranu biografiju o balerini Suadi Kavazovi} - Mu{ovi} i njenom suprugu, fudbalskoj legendi D`emaludinu Mu{ovi}u. Iako te{ko bolestan, snagom volje i novinarskog nerva, napisao je i ovaj feljton o Milki Babovi}, velikom sportskom i novinarskom imenu. - Nisam smio da propustim da se na svojstven na~in ne odu`im takvoj ljudskoj veli~ini kao {to je gospo|a Babovi}, ka`e Dinko. dr`ati u ispravnom polo`aju kralje`nicu. Na`alost, tu sarajevsku povlasticu da od nje u~im i nau~im jo{ mnogo korisnoga prekinuo je rat u aprilu 1941. Ali, osnove, vjera u nju i njezin nauk bili su temelji moga rada kasnije u `ivotu. [to sam bivala starija, to sam postajala svjesnija istine da je Sarajevo grad moga li-

Spomeni~ka ba{tina: Svjedo~anstvo i budu}nost pro{losti (7)

Daorson - grad koji je imao sve
U bakarnom, bronzanom i `eljeznom dobu novo, doseljeno stanovni{tvo zaposjedalo je, pa i preotimalo, zemlji{te od starog, ostvarilo vi{i nivo proizvodnje i razmjene dobara, izmijenilo uslove `ivota, time i gradnju naselja
Pi{e: Branislav KRSTI]

O{ani}i(Daorson, 500-200. godine prijenove ere), iznadrijekeRadimlje kod Stoca; ~uvajuostatkeutvr|enog grada ilirskog plemena Daorsa, koje je trgovalo stokom, medom i voskom s helenskimgradovima na Jadranu. Pod njihovim utjecajem grad je gra|en i imao akropolu, agoru, javne, stambene i privredne zgrade, ulice, cisterne; akropola je utvr|ena„kiklopskim“ zidomdugim oko 46 metara, s dvije ~etvrtaste kule i gradskim vratima; zid je gra|en od klesanihkamenih blokova (dugih i do tri metra). Bogati nalazi koji su na|eni, naro~ito alata za obradu gvo`|a i drveta, ukazuju da je u gradubilarazvijena privreda. Grad je nastavio `ivot u vrijeme Rimljana. Meteon (400-300. godine prije nove ere), kod Podgorice, utvr|eni gradilirskogplemenaLabeata; ostaci„kiklopskih“ zidinao~uvani su u donjimdijelovimasrednjovjekovnog utvr|enja Medun. U sjeveroisto~nimkrajevimanaj-

poznatiji je Dalj kod Osijeka, na Dunavu, naselje sa izvanrednimnalazima; smatra se da je nekad bio keltski gradi} (Tittoburgio); `ivot je nastavio kao rimsko i srednjovjekovno naselje. Nedaleko su i naselja iz istogdoba, u Sotinu, [arengradu i oko Belog Manastira. U isto~nim krajevimamalo su istra`ivana; poznata su naselja Vatin i Dubovac (Banat), Kladovo na Dunavu, ilirske gradine kod U`ica, a brojni su i ostaci grobalja.

Najvrednija „porodica“
Na jugu preovladavaju naselja podignuta na uzdignutom, te{ko pristupa~nommjestu, tipa„tumbi“ , naprimjer, Humska~uka kod Ni{a, Hisar kod Suve Reke, Sko~ivir i Crnobuki(utvr|enonaselje) kod Bitolja, Demir Kapija. Posebnu pa`nju zaslu`uju gradinska, kastelijerskanaselja(castellieri). To je najvrednija „porodica“ naselja`eljeznogdoba na ovom tlu i ona ~iniposebnu, kastelijerskukulturu. Naselja su zbijena, bri`no su gra|ena na strmim bre`uljcima
Ilirski grad O{ani}i (Daorson)

pogodnim za odbranu i utvr|ena su jednim ili vi{eodbrambenihpojaseva od lomljenog kamena (suhozid) ili ve}ih tesanih blokova. Ku}e su pravougaone, s jednom ili vi{e prostorija, i pretpostavlja se da je jedna bila radionica; temelji ku}a su ~esto od kamena, iznadkojih se di`e drvena konstrukcija. Kastelijeri su jedinagrupanaselja na ovom tlu koja su o~uvala `ivot u kontinuitetu; dogra|ivana su

i poslije rimskih osvajanja (178177. godine prije nove ere). Pre`ivjela su seobe i bilarefugij za stanovni{tvo; preobra`avala su se u srednjovjekovnanaselja i, revitalizirana, ostala u `ivotu do na{ihdana. Za kontinuitetovihnaselja, osimizvanrednoizabranogmjesta (s obradivimzemlji{tem i vodom), zaslu`an je i kontinuitet stanovni{tva. Ostaciovihnaselja, a o~uvano je vi{e od stotinu, najbrojniji su u Is-

tri, naprimjer, Beram, Boljun, Buje, Buzet (Piquentum) Gra~i{}e, Limska Draga, Motovun, Oprtalj, Pazin, Pula, Rovinj, Vodnjan, Lubenice na Cresu, Omi{alj na Krku, nekoliko na Lo{inju i druga. Zanimljivo je da je ve}ina kastelijerskih gradina veoma sli~na utvr|enim italskim naseljima (oppida), kao i onimkoja su podizaliKelti, u zemlji Gala, na visinama te{ko pristupa~nim, na mjestimakoja su dovoljno prostrana da bi, ako zatreba, pru`ila smje{taj svim ili dijelu stanovni{tva.. . da seljaci tu dovedu svoju stoku i dobra...” U stru~noj literaturi (jo{) ne nalazimoistra`ivanjakoja bi potvrdilapodudarnost ili povezanostkastelijerskihnaselja s italskim i galskim naseljima. Ipak, ono {to Istruposebno isti~e to je brojnost ovih naselja (poznato preko 300). U bakarnom, bronzanom i `eljeznomdobunovo, doseljenostanovni{tvozaposjedalo je, pa i preotimalo, zemlji{te od starog, ostvarilovi{i nivoproizvodnje i razmjenedobara, izmijenilouslove`ivota, time i gra-

OSLOBO\ENJE ponedjeljak, 1. i 2. maj 2011. godine subota, 30. april/nedjelja,
30. april

FELJTON
NA DANA[NJI DAN

61

313.

Rimski car Konstantin I Veliki izdao Milanski edikt kojim je legalizovano kr{}anstvo u Rimskom carstvu. D`ord` Va{ington izabran za prvog predsjednika SAD-a.

SAD od Napoleona Bonaparte za 15 miliona dolara kupile Luizijanu, koja je istog dana 1812. i formalno u{la u sastav ameri~ke dr`ave kao njena 18. ~lanica. U Parizu osnovan Jugoslovenski odbor, organizacija srpskih, hrvatskih i slovena~kih politi~kih emigranata iz Austro-Ugarske koja je u vrijeme Prvog svjetskog rata vodila akcije za osloba|anje ju`noslovenskih zemalja od Austro-Ugarske i za njihovo ujedinjenje sa Srbijom i Crnom Gorom.

1789. 1803. 1915.

Hitler i Eva Braun

1975. 1991. 1992. 2005.

Ucviljena djeca: Zora, Mileta, Milka i Mara

pozvao majku. Sasvim kratko su porazgovarali. Oti{ao je `urno u komandu grada, gdje je tada bio raspore|en. Telefona u ku}i nije bilo, osobnog automobila tako|er. Najbli`a tramvajska stanica je bila na Marijin-Dvoru, kod delikatesne trgovine ‘Meinl’. Nisam stigla pitati oca i saznati kako je stigao. Kilometarske udaljenosti su bile iste, ali je tada sve to bilo tako daleko.“

Opro{taj od oca
Zarobljeni su bili u komandi. Danju su bili u improvizi-

ranom sabirali{tu ratnih zarobljenika, u dvori{tu Srednje tehni~ke {kole na MarijinDvoru. No}u su dolazili ku}i, u pratnji njema~kog stra`ara. Sljede}i sati proletjeli su poput munje. Njemci su zarobljene oficire deportovali u ratno zarobljeni{tvo. Milka opisuje najtu`niji dan: „Zauvijek pamtim i stalno vidim tu sliku i uvijek se rastu`im. Oprostili smo se dan ranije. A sljede}eg jutra iz dvori{ta sam vidjela oca u koloni zarobljenih oficira. Potr~ala sam prema koloni i pozvala

ga. Okrenuo se, nasmije{io i mahnuo mi. Zaplakala sam. Stra`ar je viknuo na mene. Otac je tada nepovratno oti{ao niz Vilsonovo {etali{te. Nikada ga vi{e nisam vidjela. To je najtu`nije sje}anje moga sarajevskog djetinjstva, moga cijelog `ivota!“ gotovo kroz suze , sje}a se Milka. Sarajevo je, voljom okupatora, dodijeljeno usta{kim vlastima Ante Paveli}a. Ucviljeni Babovi}i krenuli su u zbjeg prepun neizvjesnosti.
(U narednom broju: Djevoj~ica tra`i oca)

dnji, sada{nji OSCE.

1945. Adolf Hitler i njegova ljubavnica Eva Braun izvr{ili su samoubistvo u podzemnom bunkeru u Berlinu. Ruske trupe Padom Sajgona, u koji su u{le snage Sjeu{le u centar vernog Vijetnama, okon~an je vijetnamski Berlina, osvojile rat. U tridesetogodi{njem ratu poginulo je oko 58.000 Amerikanaca i tri miliona Vijetnamaca, od kojih dva mili- Rajhstag i druge ona civila. dr`avne institucije, dok su saveU ciklonu u Banglade{u poginulo najmanje zni~ke trupe 125.000 ljudi. osvojile Minhen, Republika BiH postala 52. dr`ava ~lanica a francuske u{le Evropske konferencije o bezbjednosti i sarau Austriju.

Na jugu Iraka me|unarodni istra`itelji otkrili masovnu grobnicu sa 1.500 tijela, za koju se vjeruje da su ve}inom ubijeni Kurdi, koji su tokom 80-tih godina pro{log vijeka, u vrijeme re`ima Sadama Huseina, bili primorani da napuste svoje domove na sjeveru zemlje.

U ^ikagu je 40.000 radnika stupilo u {trajk, zahtijevaju}i bolje uslove rada, izra`ene u paroli “tri osmice“ - po osam sati rada, odmora i kulturnog uzdizanja. U sukobu s policijom ubijeno je {est i ranjeno oko 50 radnika. Od 1889. ovaj dan se slavi kao Me|unarodni praznik rada. Na teritoriji Sovjetskog Saveza oboren ameri~ki {pijunski avion U-2. Pilot Frensis Pauers, koji se spasao iskakanjem, zarobljen je i u februaru 1962. razmijenjen za jednog sovjetskog {pijuna. U atentatu u Kolombu tokom prvomajske proslave ubijen predsjednik [ri Lanke Ranasingea Premadasu. Artiljerijskim napadom na Pakrac po~ela ofanziva hrvatskih snaga na zapadnu Slavoniju pod nazivom Bljesak. Nekoliko dana kasnije Hrvatska je zauzela cijelo podru~je, a desetine hiljada Srba izbjegle su u BiH i Srbiju. Laburisti~ka partija Tonija Blera pobijedila na parlamentarnim izborima u Velikoj Britaniji, nakon 18 godina vladavine konzervativaca. Makedonci u Bitolju spalili i kamenovali oko 40 ku}a, firmi i prodavnica ~iji su vlasnici Albanci u znak odmazde zbog pogibije osam pripadnika makedonskih snaga bezbjednosti u napadu albanskih terorista kod tetovskog sela Vojce. Ro|en jevrejski pisac Teodor Hercl, osniva~ i teoreti~ar modernog cionizma, koji se sna`no zalagao za osnivanje jevrejske dr`ave u Palestini i razradio koncept te dr`ave. Izabran je 1897. za prvog predsjednika Svjetske cionisti~ke organizacije. [est osoba je poginulo, a 176 je ranjeno kada su artiljerijski projektili kraji{kih Srba pogodili centar Zagreba.

1. maj

1886. 1960. 1993. 1995. 1997. 2001. 1860. 1995. 1999. 2002. 2004.

Ajrton Sena

Grad je najvrjednijedjeloljudskogstvaranja. U graduljudska zajednica obezbje|uje svoju prostu i pro{irenu reprodukciju, ostvaruje potrebe i aspiracije. Grad je svojevrstan organizam. @ivizajedno s ljudima, koji u njemuostvarujupodjelurada, razmjenu dobara i znanja, zajedno odlu~uju. Za razliku od drugih dobara arhitektonske ba{tine, grad nije zavr{ena „gra|evina” . Nastaje u raznim vremenima, gradi se u raznovrsnim vidovima, mijenja ili dopunjujenamjene, dogra|uje se, pa i ru{i, u zavisnosti od dru{tvenog razvoja... TematskaenciklopedijaSpomeni~kaba{tina: Svjedo~anstvo i budu}nost pro{lost nastala je 1990-91. godine, ali je, zbog poznatihrazloga, dopunjena i detaljnorazra|ena, objavljena2010. godine, u izdanju autora Krsti}a, Synopsisa (Sarajevo i Zagreb) i Slu`benog glasnika Beograda. Iz ove izvanredne publikacije na 550 strana velikog formata, koja obiluje sjajnim tekstovima i originalnimfotografijama, Oslobo|enje}e feljtonizirati dio pod nazivom Historijski gradovi. Autor je ro|en 1922. godine, odrastao je u Sarajevu, gdje je zavr{ioarhitekturu, a postidiplomskestudije u Parizu. U~estvovao je u antifa{isti~kojborbi, obavljao niz zna~ajnihstru~nihfunkcija u biv{oj Jugoslaviji i svijetu, predavao na nekoliko univerziteta, objavio veliki broj nau~nih i istra`iva~kih radova. dnju naselja. Otvorena naselja, gra|enaobi~nokrajrijeka, ustupila su mjesto gradnji naselja na brijegu pogodnom za odbranu, koja su utvr|ivana suhozidom i palisadama ili kamenom. Naselja su naj~e{}e slobodne kru`ne ili ovalneosnove, budu}i da slijedeteren. U njihovomsredi{tu, nekad i na periferiji, ostavlja se slobodnomjesto za vije}anje ili kultniobred. Stanovnicikoji su `ivjeli uz rijeke, vidjeli smo, gradesojenice (na Ljubljanskombarju, na Savi i Uni, na Drimu kod Struge...) da bi se uspje{no branili. Ostaci zgrada u naseljimaukazuju da se u to vrijemejavljajupo~eciraslojavanja stanovni{tva. Nalazimo zgrade koje se mjestom i veli~inomizdvajaju od ostalih, pa se pretpostavlja da se u naselju izdvajafunkcijavlasti i sjedi{tenjihovog nosioca.

Raslojavanje stanovni{tva
Drugu vrstu raslojavanja stanovni{tva uo~avamo u pojavi da, ponegdje, oko gradinskih naselja ili ispod njih, doseljeno stanovni{tvo - koje, vjerovatno, obra|uje zemlju - gradi neku

vrstupro{irenognaselja. U naseljima ku}e su pravougaone, jednodjelne ili dvodjelne, ali se smatra da su postojale i kru`ne osnove, jer su se i do danas, u nekim krajevima, o~uvale - u Istri ka`uni, u Dalmacijibunje, nalik na trulle u Puglia (Italija). Uz naselja se ~estonalazenekropole, naseljamrtvih (na gr~komnekropolis) ili tumuli, ~e{}e nasutehumke nad grobovimapokojnika, rje|ekupolastekonstrukcije. U `eljeznom dobu, na ovom tlu, mogli bismo re}i, nastaju gradska naselja. Nastajala su spontano, {to ne zna~i ni slu~ajno, ni anarhi~no. U ovim krajevima, naime, nije bilo velikih graditeljskihpoduhvata kao u Kini, Mezopotamiji ili Egiptu, bogate trgovine kao u Fenikiji, niti mo}nih vladara velikih teritorijakoji bi izgradilimo}negradove. Ipak, utvr|enanaselja, u kojima se razvilaproizvodnja i razmjena naturalnog karaktera, u kojima je rodovska zajednica prerasla u dru{tvenu, ure|enu na patrijarhalnimna~elima, bila su dru{tveni, privredni i graditeljski embrio u evoluciji gradskih naselja koja je slijedila. Zar se Ormo`, Viza~e, O{ani}i ili Meteon ne bi mogli smatrati gradovima?
(U narednom broju: Helenska civilizacija)

1994. U trci za Gran Pri San Marina poginuo brazilski automobilski as Ajrton Sena jedan od najboljih voza~a formule 1.

2. maj

Alija Izetbegovi}

1992. Po povratku iz Lisabona, na SarajevKod sela Naku~ani blizu [apca pao ameri~ki skom aerodrolovac F-16 pogo|en vatrom protivvazdu{ne mu vojnici JNA odbrane Vojske Jugoslavije. zarobili predsjednika PredsjeU 72. godini u Sarajevu preminuo poznati dni{tva BiH Aliju bh. pjesnik Izet Sarajli}. Izetbegovi}a i Milorad Lukovi} Legija, biv{i komandant Jedr`ali ga kao tadinice za specijalne operacije (JSO) i prvooca u Lukavici optu`eni za ubistvo srbijanskog premijera Zorana \in|i}a, kako bi obezbipredao se beogradskoj policiji nakon 14 mjeseci skrivanja. Za organizovanje ubistva premijera, Legija je osu|en na 40 jedili povla~enje svojih snaga iz godina zatvora, a na istu kaznu osu|en je i neposredni izSarajeva. vr{ilac ubistva, biv{i Legijin zamjenik Zvezdan Jovanovi}.

62

OGLASI
Alpina FOGS d.d. Sarajevo Vrbanju{a br.45/a 71 000 Sarajevo

subota, 30. april/nedjelja, ponedjeljak, 1. i 2. maj 2011. godine

OSLOBO\ENJE

PRODAJA MOTORNOG VOZILA
1. Putni~ko motorno vozilo marke [KODA, tip OKTAVIJA ELEG. COMBI Oblik karoserije: AC-KARAVAN, zapremina motora: 1.896 cm3, snaga motora: 81 KW, godina proizvodnje: 2002. g., pre|ena kilometra`a: 172.000 km, vrsta goriva: eurodizel, boja: metalik-siva registrovano: do 18. 6. 2011. g. Registarski broj: 813-M-637 Vozilo je ispravno i u voznom stanju. Po~etna cijena: 9.900,00 KM I. Prodaja rabljenog putni~kog motornog vozila }e se izvr{iti metodom prikupljanja ponude sa najve}om cijenom. Postupak vrednovanja ponuda Komisija za prodaju stalnih sredstava }e provesti ako je podnesena najmanje jedna ponuda, a zadr`ava pravo da ne prihvati nijednu ponudu. II. Pravo u~{}a u postupku prikupljanaj ponuda imaju sva pravna i fizi~ka lica koja uplate na ime osiguranja depozita 10% od po~etne cijene predmeta prodaje na transakcijski ra~un Alpine FOGS d.d. Sarajevo broj: 132731-0010138666 NLB Tuzlanska banka d.d.Tuzla, ili na blagajni prodavca u Sarajevu, Vrbanju{a br. 45 a, sa naznakom uplate depozita za u~e{}e na oglasu za kupovinu rabljenog motornog vozila. Potvrdu o uplati depozita prilo`iti uz ponudu. Upla}eni depozit }e se ura~unati u kupoprodajnu cijenu. Ukoliko odabrani ponu|a~ ne pristupi zaklju~ivanju kupoprodajnog ugovora u ostavljenom roku, smatra}e se da je odustao od kupnje, ~ime }e izgubiti pravo na vra}anje depozita, a Komisija ima pravo prihvatiti ponudu slijede}eg najpovoljnijeg ponu|a~a. III. Svi zainteresovani mogu pogledati rabljeno motorno vozilo i dokaze o vlasni{tvu u krugu Alpine FOGS d.d. Sarajevo svaki radni dan po~ev{i od 4. 5. do 13. 5. 2011. god. od 9 do 11 sati uz prethodnu najavu na telefon 033/533-404. IV. Prodaja rabljenog motornog vozila }e se obaviti po principu vi|eno - kupljeno, te se naknadne reklamacije ne}e uva`avati. Ponu|a~ sa najve}om ponu|enom cijenom, ~ija ponuda bude prihva}ena, du`an je u roku od tri (3) dana od dana prijema obavjestiti uplatiti ponu|enu cijenu na transakcijski ra~un Alpine FOGS d.d. Sarajevo, broj: 132731-0010138666 NLB Tuzlanska Banka d.d. Tuzla i zaklju~iti ugovor o kupoprodaji predmeta oglasa. Upla}eni depozit }e se ura~unati u kupoprodajnu cijenu. Sve tro{kove oko prenosa vlasni{tva snosi kupac. V. Ostalim ponu|a~ima ~ije ponude ne budu prihva}ene, upla}eni depozit }e biti vra}en u roku 3 (tri) dana od dana zatvaranja javnog oglasa. VI. Prijave na oglas sa punim nazivom, adresom, brojem telefona, kontakt-osobom, dokazom o upla}enom depozitu, iznosom ponude, dostavlja se u zape~a~enoj koverti na adresu prodavca: Alpina FOGS d.d. Sarajevo, Vrbanju{a br.45, 71 000 Sarajevo, sa naznakom „Prijava na oglas za prikupljanje ponuda za prodaju rabljenog putni~kog motornog vozila“. U razmatranje }e se uzeti samo potpune, uredne i blagovremeno dostavljene ponude. VII. Rok za podno{enje prijava na javni oglas je 8 (dana) od dana objavljivanja u dnevnim novinama. VIII. Svi ponu|a~i u postupku javnog oglasa }e blagovremeno biti obavije{teni o rezultatima istog. Direktor: Jusuf ^orbo, dipl.oec.

Na osnovu ~lana 8. Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima Federacije Bosne i Hercegovine ("Slu`bene novine Federacije BiH", br. 12/03 i 34/03), u postupku imenovanja na poziciju u organima privrednih dru{tava u kojim federalni organi vlasti imaju pravni interes i u kojem, prema va`e}im zakonima, pravima i propisima imaju zakonito pravo da vr{e nominaciju, odnosno imenovanje, federalni ministar energije, rudarstva i industrije objavljuje

IZMJENE JAVNOG OGLASA
ZA UTVR\IVANJE PRIJEDLOGA KANDIDATA ZA ^LANOVE NADZORNIH ODBORA

U javnom oglasu za utvr|ivanje prijedloga kandidata za ~lanove nadzornih odbora u privrednim dru{tvima JP Elektroprivreda HZ-HB d.d. Mostar, @eljezara Zenica d.o.o. Zenica, Unis d.d. Sarajevo, Energoinvest d.d. Sarajevo, KTK Visoko d.d. Visoko, Remontni zavod d.d. Travnik, RMU Banovi}i d.d. Banovi}i, IP Krivaja d.o.o. Zavidovi}i, BNT Tvornica ma{ina i hidraulike d.d. Novi Travnik, Pretis d.d. Vogo{}a, UNIS Ginex d.d. Gora`de, Igman d.d. Konjic, BINAS d.d. Bugojno, PS Vitezit d.o.o. Vitez, Tehni~ko-remontni zavod Had`i}i d.d. Had`i}i, koji je objavljen u dnevnim novinama Oslobo|enje od 23. 4. 2011. godine i u Slu`benim novinama Federacije BiH, broj 22/11 od 27. 4. 2011. godine, u ta~ki I u alineji 14. rije~i: “PS Vitezit d.o.o. Vitez 2 ~lana”, zamjenjuju se rije~ima: - PS Vitezit d.o.o. Vitez ........................................................3 ~lana U ta~ki VI rije~i: “Oglas ostaje otvoren ~etrnaest (14) dana od dana posljednjeg javnog objavljivanja ovog oglasa”, zamjenjuju se rije~ima: “Ovaj oglas ostaje otvoren do 25. 5. 2011. godine.” Ove izmjene primjenjuju se od dana objavljivanja javnog oglasa i objavit }e se u Slu`benim novinama Federacije BiH i dnevnim novinama Oslobo|enje.

subota, 30. april/nedjelja, ponedjeljak, 1. i 2. maj 2011. godine

OSLOBO\ENJE

OGLASI

63

64
Premijer liga BiH uta pob ner por

SPORT
23. kolo d:p-g bod

subota, 30. april/nedjelja, ponedjeljak, 1. i 2. maj 2011. godine

OSLOBO\ENJE

BOSNA I HERCEGOVINA

1. Borac 2. @eljezni~ar 3. Sarajevo 4. [iroki Brijeg 5. Olimpic 6. Sloboda 7. Rudar 8. Travnik 9. ^elik 10. Zvijezda 11. Slavija 12. Zrinjski 13. Vele` 14. Leotar 15. Budu}nost 16. Drina

23 23 23 23 23 23 23 23 23 23 23 23 23 23 23 22

15 14 11 12 11 10 9 10 9 8 9 9 8 8 4 5

6 2 5 1 4 4 8 3 5 7 4 2 3 3 5 2

2 7 7 10 8 9 6 10 9 9 10 12 12 12 14 15

29:10 40:18 36:24 45:38 23:24 21:23 28:28 36:28 25:21 26:28 32:35 27:30 24:34 22:35 17:32 16:38

51 44 38 37 37 34 35 33 32 31 31 29 27 27 17 17

SUBOTA, 17 SATI TUZLA: Sloboda - Borac (Sudije: Mrkovi}, Peri}, Mavrak) BANOVI]I: Budu}nost - Rudar (Pervan, Dragojevi}, ^i{i}) SARAJEVO: Sarajevo - Zvijezda (@ivkovi}, Pro{i}, Grabus) IST. SARAJEVO: Slavija - Travnik (Gola}, Janji}, Primorac) MOSTAR: Vele` - Leotar (Arnautovi}, Tepav~evi}, Keranovi}) ZVORNIK: Drina - [iroki Brijeg (Kaplan, ^ule, Mari}) SUBOTA, 19.30 SATI MOSTAR: Zrinjski - Olimpic (Zrili}, Ibri{imbegovi}, Su~i}) SUBOTA, 20 SATI SARAJEVO: ^elik - @eljezni~ar (Vukasovi}, Turudi}, For to)

Me|unarodni nogomet
NJEMA^KA Bundesliga

Subota: Koln - Bayer (15:30), Borussia (D) - Nurnberg (15:30), HSV - Freiburg (15:30), Hannover - Borussia (M) (15:30), Hoffenheim - Stuttgart (15:30), Mainz - Eintracht (15:30), Bayern - Schalke (18:30).
ENGLESKA Premiership

udbaleri Sarajeva do~ekuju u subotu ekipu Zvijezde. Bordo sastav nema pravo na kiks, a stru~ni {tab raspola`e i sa Branislavom Arsenijevi}em, Vu~inom [}epanovi}em i Hilmom Guti}em, kojima je ukinuta suspenzija. Arsenijevi} }e zauzeti poziciju desnog bo~nog, [}epanovi} mjesto u veznom redu, dok }e Amer Dupovac vjerovatno igrati stopera. Trener ko{evskog premijerliga{a Esad Selimovi} istakao je da je stru~ni {tab tokom ove sedmice poku{ao psiholo{ki vratiti samopouzdanje igra~ima po{to se poraz u me~u sa Olimpicom negativno odrazio na njih. “Igramo protiv Zvijezde koja nema {anse i ambicija da se bori za plasman u Evropu, ali je osigurala status u dru{tvu najboljih. Tim iz Grada~ca dolazi rastere}en na Ko{evo {to za nas predstavlja jo{ ve}u opasnost. Moramo biti izuzetno oprezni, a igra~i trebaju odigrati suprotno od posljednje utakmice sa Olimpicom u kojoj su bili inertni i dekoncentrisani. Edin Pehli} ne}e biti u kombinaciji za me~ protiv Zvijezde zbog povrede koljena, ali uprkos tome imamo povoljniju situaciju u igra~kom kadru“, rekao je Selimovi}. Jedan od saradnika {efa stru~nog {taba Mirze Vare{anovi}a smatra da Sarajevo

F

Sarajevo uo~i Zvijezde u~i na gre{kama iz pro{log kola

Odigrati suprotno nego protiv Olimpica
U tim se vra}a i [}epanovi}, dok je Pehli} van stroja zbog povrede
Sportski direktor FK Sarajevo Edim Had`ialagi} kazao je da se menad`ment ne `eli mije{ati u odluku stru~nog {taba da suspenduje Adisa Jahovi}a. “D`enaldin Hamzagi} nije pokazao `elju i volju za nastavkom saradnje po{to nije pristao na potpisivanje novog ugo vo ra pod bo ljim uslovima. Ne ra~unamo na njega“, rekao je Had`ialagi} i dodao da je sa suspendovanim igra~ima obavljeno puno razgovora u obos tra nom in te re su.

Sarajevo ne ra~una na Hamzagi}a

Na Ko{evu se nadaju trijumfu protiv Zvijezde

ne mo`e slabije odigrati nego {to je to bilo protiv Olimpica. “Ovo je bila na{a najlo{ija utakmica od po~etka prvenstva. Navija~i imaju razloga za nezadovoljstvo. Po{to se bave fudbalom igra~i trebaju biti spremni na prozivke sa tribina kada slabo igraju, kao i na pohvale. Sada nam je podr{ka navija~a najpotrebnija i pozivam ih da nam pomognu kako bismo zabilje`ili

pobjedu. Suspendovani fudbaleri vje`bali su prethodni period sa trenerom D`enanom U{~upli}em i puno }e zna~iti za igru ekipe u predstoje}im odlu~uju}im susretima“, istakao je Selimovi}. Vjerovatan sastav: Jovi}, Arsenijevi}, Belo{evi}, Torlak, Dupovac, K. Hand`i}, Muharemovi}, [}epanovi}, Koja{evi}, Obu}a, Avdi}.
Z. RA[IDOVI]

Borac gostuje na Tu{nju

Maleti} optimista
U svaku utakmicu smo ulazili s ciljem sa pobijedimo i ni{ta se ne mijenja ni pred ovaj me~ protiv Slobode. U Tuzlu idemo da poku{amo uzeti tri boda, ka`e Maleti}
U ba nja lu~kom Bor cu smatraju kako im je gostovanje na Tu{nju mo`da i klju~no u ovoj se zo ni, s obzirom na to da dva kola zaredom igraju van Banje Luke. U su bo tu su u Tu zli, a ve} u sri je du u Pri je do ru, a tre ba po me nu ti da tre ner Vla do ja go di} ima pro ble ma oko sas tav lja nja po~e tne pos ta ve. Na ime, odvo je no od eki pe, zbog po vre da, pro te klih da na tre ni ra li su ]ori} i Be no vi}, a ola k{a nje je to {to }e u ti mu bi ti Pe tri} i Ma le ti}, ko ji su se opo ra vi li od po vre da. “U svaku utakmicu smo ulazili s ciljem sa pobijedimo i ni{ta se ne mijenja ni pred ovaj me~ protiv Slobode. U Tuzlu idemo da poku{amo uzeti tri boda, koja bi nam {irom otvorila vra ta prve ti tu le prva ka BiH” ka`e Darko Maleti}, a , optimista je i napada~ Nemanja Vidakovi}. “Volio bih da nastavim golgeterski niz i u Tuzli, ali mno go je va`ni je da

Sloboda spremna za dolazak Banjalu~ana

Subota: Blackburn - Bolton (16:00), Blackpool - Stoke (16:00), Sunderland - Fulham (16:00), West Bromwich - Aston Vil la (16:00), Wigan - Ever ton (16:00), Chelsea - Tottenham (18:30). Nedjelja: Birmingham - Wolverhampton (13:00), Liverpool - Newcastle (13:00), Arsenal - Man. United (15:05), Man. City - West Ham (17:10).
ITALIJA Serie A

Subota: Cesena - Inter Milan (18:00), Napoli - Genoa (20:45). Nedjelja: Milan - Bologna (15:00), Catania - Cagliari (15:00), Chievo - Lecce (15:00), Fiorentina - Udinese (15:00), Parma - Palermo (15:00), Sampdoria - Brescia (15:00), Bari - Roma (20:45). Ponedjeljak: Lazio Juventus (20:45).
[PANIJA Primera

Igra~i Slobode imaju motiv, tvrdi Crnki}

Puni d`epovi motiv za Borac
Darko Maleti}: Pobjeda otvara vrata tituli

Su bo ta: Re al Ma drid - Za ra go za (18:00), Real Sociedad - Barcelona (20:00), Deportivo - Atletico (22:00). Nedjelja: Almeria - Sevilla (17:00), Levante - Sporting (17:00), Malaga - Hercules (17:00), Racing - Mallorca (17:00), Villarreal - Getafe (19:00), Osasuna - Valencia (21:00). Ponedjeljak: Espanyol Athletic (21:00).
FRANCUSKA Le Championnat

Subota: Lens - Lorient (19:00), Lille Arles-Avignon (19:00), Rennes - Bordeaux (19:00), Sochaux - Nancy (19:00), PSG - Valenciennes (21:00). Nedjelja: Marseille - Auxerre (17:00), Montpellier - Brest (17:00), Nice - Caen (17:00), Toulouse - Lyon (17:00), Saint-Etienne - Monaco (21:00).

Borac pobijedi. Za nas je svaka utakmica do kraja sezone jako bitna i mi u svaki me~ ulazimo maksimal no mo ti vi sa ni i sa `eljom da sa~uvamo prednost na tabeli“, rije~i su igra~a Borca. Podsjetimo, Borac u prolje}e nije do`ivio nijedan gostuju}i poraz, ubilje`iv{i pobjedu protiv [irokog, te re mi je bez go lo va u me~evi ma pro tiv Ve le`a, Slavije i Zrinjskog.
J. Li.

Igra~ima Slobode je tokom protekle sedmice ispla}en dio zaostalih plata, zbog ~ega Tuzlaci u odli~noj atmosferi do~ekuju duel sa liderom prvenstva, banjalu~kim Borcem, koji na Tu{anj sti`e, kako isti~u iz Banje Luke, po klju~ni korak ka tituli. “Pred su sre te sa Ba no vi}ima i u [irokom Brijegu problem je bio voljni momenat kod igra~a. Sada je i to otklonjeno“ kazao je Ibrahim , Crnki}, trener Slobode, na kon fe ren ci ji za me di je odr`anoj u petak. Popularni Braco potom se osvrnuo na

me~ protiv lidera na tabeli. “Ne interesuje me puno kako igra Borac. Gledao sam njihove utakmice i znam da u gostima igraju na nulu, no mi }emo od prve minute napasti. Moji igra~i su posebno mo ti vi sa ni“, po ru~io je izme|u ostalog Crnki}, koji u ovom du elu ne mo`e ra~unati na Dejana Drakula, stopera koji je skupio tri `uta kartona. Vjerovatni sastav: Mujki}, Nikoli}, Halilovi} (Efendi}), Raca, Jogun~i}, Malki}, Gavari}, Zoleti}, Bo{njak, Al. Beki}, Am. Beki} (Muji}).
A. [e.

subota, 30. april/nedjelja, ponedjeljak, 1. i 2. maj 2011. godine

OSLOBO\ENJE

SPORT

65

@eljo pobijedio ^elik u Kupu, sada slijedi prvenstvo

^elik opet protiv @elje, ali sad u Zenici

Parad`ik sudio za [iroki?!
Ako mi osvojimo Kup, onda samo tre}i iz PL ide u Evropu, {to ne odgovara [irokom, pa je zato Parad`ik onako i sudio, smatra trener Zeni~ana Ibrakovi}
Nakon minimalnog poraza na Grbavici u prvom me~u finala Kupa BiH od @eljezni~ara, Abdulah Ibrakovi}, {ef stru~nog {taba ^elika, zadovoljan je rezultatom, ali ne i igrom svog tima. “@eljeli smo odigrati druga~ije, ali nas je taj rani gol presjekao i poremetio nam planove. Evidentno je i da je @eljo znao napraviti pritisak, te agresivnom i o{trom igrom koju su sudije dopu{tale, do}i do cilja, ali moramo biti spremni na isti im na~in uzvratiti. Rezultat iz prvog me~a za nas je motiviraju}i jer se mo`e susti}i i nadam se da }e pehar ostati u Zenici“, kazao je Ibrakovi}, dodav{i kako se mora znati “da su svi protiv nas, jer ako mi osvojimo Kup, onda samo tre}i iz PL ide u Evropu, {to ne odgovara [irokom, pa je zato Parad`ik onako i sudio.” Lijevi bo~ni zeni~kog premijerliga{a Elmir Kuduzovi} bio je naj svje tli ja ta~ka svog ti ma u prvom me~u finala Kupa. Istakao je da nisu odigrali onako kako mogu i znaju, ali da bi u revan{u uz promjenu pristupa igri trebali anulirati zaostatak. “Znamo kako su nas do~ekali, i moramo im na isti na~in uzvratiti u Zenici. Rezultat je dobar za nas i vjerujem da mo`emo do}i

Foto: A. KAJMOVI]

Popovi} je propustio niz prilika u Kupu, mo`da proradi u prvenstvu

Foto: A. KAJMOVI]

Koncentracija pred
golom klju~ uspjeha
Milo{evi} i ^ovi}, njihova dvojica stopera, iza}i }e visoko. Zapravo, pozivam ih da iza|u…, uz smije{ak je rekao Osim, aludiraju}i na defanzivno postavljenu igru ^elika • Menad`er @elje u prvenstvu o~ekuje agresivnijeg protivnika
@eljezni~ar je u prvoj finalnoj utakmici Kupa BiH minimalno pobijedio ^elik rezultatom 1:0 i to pogotkom iz 55. sekunde, s tim {to treba napomenuti kako su Zeni~ani svih 90 minuta na Grbavici bili u podre|enom polo`aju, te da su samo zahvaljuju}i nepreciznosti Zebe, Vi{}e i Popovi}a, ku}i oti{li sa samo jednim golom u mre`i. Ukoliko `ele povoljan rezultat, plavi u Zenici moraju biti koncentriraniji pred golom Bilobrka. “S obzirom na de{avanja na terenu, realnija je bila pobjeda rezultatom vi{e od 1:0. Ipak, ne treba zaboraviti u kakvoj smo atmosferi do~ekali ovaj me~ i ne treba biti nezadovoljan. Poslije svega {to nam se de{avalo u pro te klom pe ri odu, ko na~no smo odigrali ozbiljnu i ~vrstu utakmicu. Istina, bez previ{e ljepote, ali smo ostvarili cilj - nismo primili gol” rekao je Osim, , koji se osvrnuo i na igru ^elika... “Uvje ren sam da se ni Ibrakovi} ne sje}a kada mu se desilo da njegovi igra~i ne pogledaju ka golu, a kamoli {utiraju“ ka`e Osim koji je , uvjeren da }e revan{ donijeti jo{ vi{e prilika za @elju, jer... “Milo{evi} i ^ovi}, njihova dvojica stopera, iza}i }e visoko. Zapravo, pozivam ih da iza|u…” uz smije{ak je , rekao Osim, aludiraju}i na defanzivno postavljenu igru ^elika, te je dodao: “[to se ti~e njihove publike, sigurno je da oni ne}e u}i na teren i zabiti gol. Da je bilo 3:0 u na{u korist, kao {to je bilo logi~no, onda bi bilo gotovo. Ovako, revan{ ima dra` i radujem mu se.” Osim u revan{u finala ne mo`e ra~unati na Milana ]uluma, a prije uzvrata u finalu slijedi prvenstvena utakmica u subotu na Bilinom polju, gdje plavi tako|er `ele pobjedu, kako bi ostali u utrci za Borcem. “Pravo nastupa nema Savi} zbog kar to na, a vi dje}emo ho}e li jo{ neko `ali ti na po vre du“, ka`e Osim, koji o~ekuje umnogome druga~iji me~ od onoga iz Kupa. “Uvjeren sam da }e doma}in biti mnogo agresivniji, ali i ofanzivniji. U gostima igramo mo`da i bolje nego ku}i, tako da o~ekujem neizvjesnu utakmicu, ali i umornije igra~e, {to bi moglo i presuditi“ smatra Osim, , koji ima {iri igra~ki kadar nego Zeni~ani. Osim je najavio i promjene u sastavu u odnosu na me~ u finalu Kupa, a priliku bi mogli dobiti Stan~eski, Jamak, E. ^oli} ili Radovanovi}, a u kombinaciji za me~ ponovo }e biti i Bogi~evi}.
J. LIGATA

do pobjede od dva razlike i da osvojimo ovaj trofej“, naglasio je Kuduzovi}, dodav{i kako je je posebno grub u prvom me~u bio igra~ @elje zni~ara Mi lan ]ulum. “]ulum na kon {to je do bio `uti karton, na~inio je jo{ pet faula za karton. Sudije su to tolelirale, a ~ak je igra~ima ^elika pomo}nik Zlatan Be}irovi} uputio i nekoliko psovki“, objasnio je Kuduzovi}. Novi susret starih rivala igra}e se u subotu na Bilinom polju u okviru PLBiH. [ef struke NK ^elik je najavio kako bi moglo biti i nekoliko promjena u timu. Vje ro va tan sas tav: Bi lo brk, Brkovi}, ^ovi}, Milo{evi}, Kuduzo vi}, Pu ri}, Ho ri}, Ka pe tan, D`afi}, Had`i}, Adilovi}.
Mi. D.

Slavija do~ekuje ekipu Travnika

Utakmica za presti`
Nakon poraza u Grada~cu od Zvijezde, fudbaleri Slavije u Isto~nom Sarajevu do~ekuju ekipu Travnika u 24. kolu Premijer lige BiH. Lukavi~ani ne znaju za pobjedu u posljednje ~etiri utakmice, a trener Dragan Bjelica ima problema sa sastavom pred subotnju utakmicu. “Zbog tri `uta kartona ne}emo mo}i ra~unati na Emira Zebu. S druge strane, na povrede su se `alili Goran Simi}, Bojan Regoje, Branko [e{lija i Miljan Radonja, tako da je njihov nastup upitan. Uprkos svim tim problemima, nadamo se dobrom rezultatu“ rekao , je Bjelica i dodao kako su me~evi s Travnikom uvijek neizvjesni. “Travnik nam je tradicionalno neugodan protivnik i vjerujem da }e i ovaj put biti te{ka utakmica. Travni~ani dobro igraju na svom terenu, dok u gostima i nisu toliko uvjerljivi. Ohrabruju}a informacija za nas je da ne}e igrati Nusmir Faji}, koji je najbolji strijelac lige. Me|utim, nijednoj ekipi ova utakmica rezultatski ne zna~i mnogo pa }emo igrati za presti`. Ovo je dobra prilika da i mla|i u timu steknu iskustva“ ka`e Bjelica. ,
A. K.

Travnik pred Slaviju

Olimpic gostuje kod Zrinjskog

Bez Faji}a u Lukavici
Nogometa{i Travnika u okviru 24. kola PLBiH gostuju u subotu kod Slavije, gdje putuju bez najboljeg strijelca Nusmira Faji}a, koji je dobio tre}i `uti u duelu sa ^elikom. “Bez obzira na izostanak Faji}a imamo rje{enja u napadu, koja mogu posti}i gol ukoliko se uka`e {ansa. Protiv ^elika smo kao tim imali slab dan, a kada ne funkcioni{emo kao tim, onda te{ko pobje|ujemo. S obzirom na to smo davno rije{ili pitanje opstanka, do kraja prvenstva }emo nastaviti igrati otvoreno pa }e tako biti i protiv Slavije“ nagla, {ava Ned`ad Selimovi}, trener Travnika. Osim Faji}a i mladog Nermina Varupe, u konkurenciji za startnih 11 su svi ostali nogometa{i. Vjerovatni sastav: Adilovi}, Terzi}, E. Varupa, Grabus, Helvida, Badrov, [iljak, Zatagi}, Popovi}, Pranjkovi}, ^uri}.
Eni news Nusmir Faji} ima tri `uta kartona

Janjo{: Neka pobijedi bolji
Sastav Olimpica u okviru 24. kola gostuje u Mostaru kod ekipe Zrinjskog gdje }e poku{ati nastaviti sa dobrim igrama i rezultatima u ovoj sezoni. U blagoj prednosti su igra~i mostarskog kluba s obzirom na doma}i teren, ali vukovi u Hercegovinu idu bez bijele zastave i sa namjerom da se nadigravaju. ‘’Pred nama je jedno te{ko gos to va nje, pro ti vnik igra odli~no u proljetnom dijelu sezone, ali da}emo sve od sebe da ostvarimo dobar rezultat. O~ekujem dobru igru na obje strane izme|u dva velika sportska prijatelja i neka pobijedi bolji. Dodatni motiv i jednima i drugima bi}e TV kamere s obzirom na to da }e biti prenos utakmice’’, rekao je strateg najmla|eg sarajevskog premijerliga{a Mehmed Janjo{. U Mostaru }e gosti biti oslabljeni za dva izuzetno va`na igra~a, a to su Sabit Alimanovi} i Muhamed Suba{i}. Prvi je pod suspenzijom zbog tri `uta kartona, a kapiten vukova nalazi se na pregovorima sa nekim od inostranih klubova.

66

SPORT

subota, 30. april/nedjelja, ponedjeljak, 1. i 2. maj 2011. godine

OSLOBO\ENJE

Slika govori vi{e od rije~i

Komitet za normalizaciju sastan~io po Hercegovini

Osim i dru{tvo 12. maja kod
Platinija i Blattera
Pepe je i{ao na nogu Alvesa, koji je odglumio kako ga je Portugalac udario

Pepe nije ni dotakao Alvesa
Sudiju Starka je prevario i sjajni glumac Alves, koji se pao kao da mu je Pepe otkinuo nogu, a svega minutu-dvije poslije, istr~ao je na teren bez problema
Portugalski brani~ Madri|ana Pepe, sude}i prema TV snimku, neopravdano je isklju~en u utakmici polufinala Lige prvaka izme|u Reala i Barcelone. Podsjetimo, Pepe je dobio crveni karton nakon {to je, prema mi{ljenju njema~kog sudije Starka, brutalno startao na nogu Brazilca Danija Alvesa. Iako se u prvi mah ~inilo da je Pepe zaista divlja~ki udario Alvesa, TV snimak do kojeg je do{ao Real pokazuje kako kontakta izme|u ova dva igra~a uop{te nije bilo, odnosno da je Portugalac neopravdano isklju~en. Pepe, iako je imao namjeru startovati na Alvesa (ali nije), trebao je dobiti tek opomenu, a nikako isklju~enje. Naravno, Starka, koji je imao lo{ polo`aj za gledanje, prevario je i sjajni glumac Alves, koji je pao kao da mu je Pepe otkinuo nogu, a svega minutu-dvije poslije, istr~ao je na teren bez problema. Do tog trenutka Real je jo{ bio u utakmici, s obzirom na to da je rezultat u trenutku isklju~enja bio 0:0, a Barcelona je, tek na kon {to je ste kla broj~anu prednost, pokazalo se zahvaljuju}i simuliranju Alvesa, postigla dva pogotka preko sjajnog Messija. Madri|ani su na svojoj oficijalnoj veb-stranici donijeli jo{ nekoliko simuliranja igra~a Barcelone, ponajprije Pedra, koji je nakon {to se ramenom zabio u Arbelou pao na tlo dr`e}i se za glavu, a zatim i Busqetsa, kojeg je Marcelo rukom zahvatio po prsima, a on se uhvatio za glavu i teatralno pao na travnjak?!

I predstavnici HNK-a, u na~elu, prihvatili jednog predsjednika, uz odre|ene uslove za{tite interesa hrvatskog naroda • Eva Pasquier i Marcel Benc dolaze u Sarajevo
Predsjednik FIFA Sepp Blatter i predsjednik UEFA Michel Platini potvrdili su kako }e 12. maja u Cirihu primiti delegaciju N/FSBiH, koju }e predvoditi predsjednik Komiteta za normalizaciju N/FSBiH Ivica Osim. Osim njega, u delegaciji }e biti i ambasadori bh. fudbala Du{an Bajevi}, Sergej Barbarez i Faruk Had`ibegi}, kao i Jasmin Bakovi}, generalni sekretar Saveza.

^lanovi Komiteta na ru~ku sa predstavnicima HNK-a

Kafa sa ^ovi}em
Osim }e Platiniju i Blatteru predo~iti trenutnu situaciju kada je u pitanju priprema za sjednicu Skup{tine N/FSBiH, koja }e biti odr`ana 26. maja u Sarajevu. Prethodno, predstavnici FIFA i UEFA Eva Pasquier i Marcel Benc prisustvova}e narednom sastanku Komiteta za normalizaciju, koji }e biti odr`an u Sarajevu, u srijedu, 4. maja, a na dnevnom redu }e biti razmatrana otvorena pi ta nja na kon po slje dnjih aktivnosti ~lanova Komiteta za normalizaciju i ambasadora N/FSBiH. Ina~e, nakon sastanka sa delegacijama NS Federacije BiH i FSRS-a, kao i sastanka sa predsjednikom RS-a Milora-

Evropska nogometna federacija (UEFA) objavila je na svojoj slu`benoj web stranici kako je pokrenula postupak protiv Real Madrida i Barcelone, nakon njihove prve polufinalne utakmice Lige prvaka. ‘’Predmet protiv Real Madrida otvaramo zbog bacanja zapaljivih predmeta na teren, zbog ulaska osoba na igrali{te kojima tamo nije mjesto, zbog crvenog kartona Pepeu, isklju~enja trenera Mourinha, te neprimjerenih izjava koje je Mourinho davao na konferenciji za novinare nakon utakmice. Predmet protiv Barcelone otvaramo zbog crvenog kartona Joseu Pintu. Oba predmeta rje{avat }e Disciplinska komisija u petak, 6. maja’’, saop{tila je UEFA. Nakon saop{tenja UEFA, stigla je i vijest kako je Barcelona odlu~ila prijaviti Mourinha UEFA, zbog izjava u kojima je Portugalac rekao ‘’kako bi se trener Pep Guardiola trebao sramiti ukoliko njegova ekipa na ovakav na~in osvoji trofej’’ te je do, veo u pitanje ‘’da li Barcelonin sponzorski ugovor s UNICEF donosi katalonskom klubu posebni tretman kod UEFA’’.

UEFA pokrenula disciplinski postupak protiv Reala i Barce

dom Dodikom, koji je ocijenjen kao veoma koristan i uspje{an u pravcu pribli`avanja stavova u vezi sa prijedlogom novog statuta Saveza, u petak su ~lanovi Komiteta za normalizaciju odr`ali sastanak sa predstavnicima NS HNK/@ Mostar i @NS zapadnohercegova~ki. Komitet su predstavljali Ivica Osim, Sead Kajtaz, Ivan Beus i Sergej Barbarez, dok su sa druge strane sjedili Miroslav ]ori}, Josip Bevanda i Rudlof Mari}. Tako|er, ~lanovi Komiteta obavili su i prijateljski razgovor sa Draganom ^ovi}em, predsjednikom HDZ-a, koji nije u~estvovao u oficijelnom dije lu sastanka. ^ovi} je, me|utim, poput Dodika, dao svoj glas ka rje{avanju problematike u bh. fudbalu, a prema rije~ima Bakovi}a, sastanci u Hercegovini su pro{li u optimisti~nim tonovima. “U na~elu, prihva}en je jedan predsjednik, koji }e na ~elu N/FSBiH biti ~etiri godine, nakon ~ega bi novi predsjednik do{ao iz reda drugog naroda, sve uz odre|ene uslove za{tite interesa hrvatskog naroda. To se odnosi na dono{enje odluka na Skup{tini (46 glasova za odluku) i na IO

(12 glasova za odluku)” kazao , nam je Bakovi}, te dodao kako postoji mogu}nost i reizbora predsjednika ukoliko on bude dobro radio svoj posao.

[minkanje statuta
“Ivica Osim je istakao kako je svaki sastanak dobrodo{ao ukoliko on vodi ka rje{avanju i prevazila`enju problema, a kako sada stvari stoje, mislim da smo blizu usvajanja statuta na Skup{tini koja }e se odr`ati 26. maja“, optimisti~an je Jasmin Bakovi}. Naravno, da bi se statut usvojio, Osim i dru{tvo najprije moraju Marcelu Bencu i Evi Pasquier predo~iti zahtjeve FSRS-a, te predstavnika HNKa i tek kada oni daju zeleno svjetlo za “{minkanje“ statuta, mo`e se govoriti o tome da }e on i biti usvojen. Uvjereni smo kako }e FIFA i UEFA znati cijeniti napore ljudi koje su izabrali u Komitet sa Osimom na ~elu, s obzirom na to da su {estoica izabranih, zajedno sa Jasminom Bakovi}em, zaista dali ogroman doprinos u uspostavljanju normalne komunikacije, te prevazila`enju postoje}ih problema, koji uop{te J. LIGATA nisu mali.

Budu}nost doma}in Rudaru

Strijelci moraju proraditi
Dobra igra ekipe Budu}nosti protiv Borca u Banjoj Luci ulijeva Banovi}anima dovoljnu dozu optimizma da }e u subotu na gradskom stadionu obradovati svoje navija~e prvom proljetnom pobjedom. Gostuje im Rudar iz Prijedora, a u klubu svi vjeruju da }e nakon osam proljetnih kola bez osvojenog boda kona~no proraditi i strijelci. “Pokazali smo u Banjoj Luci da imamo odre|eni kvalitet, ali za ovu utakmicu }e nam biti potrebno vi{e sre}e, `elje i htijenja. Kada se sve to preto~i u dobru zavr{nicu u napadu na{a prva pobjeda ne bi trebala do}i u pitanje. Uz respekt prema Rudaru imamo se pravo nadati da }emo napraviti podvig“ rekao je Nermin Gari}, , trener Budu}nosti. Trener Budu}nosti na raspolaganju }e imati sve igra~i osim suspendovanog Zrnanovi}a. I. P.

OSLOBO\ENJE ponedjeljak, 1. i 2. maj 2011. godine subota, 30. april/nedjelja,
EVROPSKA LIGA Porto i Benfica pred finalom

SPORT
Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine Unsko-sanski kanton Op}ina Sanski Most - Op}inski na~elnik Broj: 05-34-730/11 Datum: 29. 4. 2011. god.

67

Falcao zabio prvi

poker u karijeri
Ovu ve~er nikada ne}u zaboraviti, kazao je Radamel Falcao, ~etverostruki strijelac za Porto
Nakon 5:1 pobjede u prvoj polufinalnoj utakmici Europa lige nad Villarrealom u Portu trener doma}e ekipe Andre Villas-Boas naglasio je zasluge svih svojih igra~a. ‘’Bio je to vrlo dobar prvi korak prema finalu. Zabili smo 15 golova u tri posljednje utakmice nokaut-faze. To puno govori o talentu mojih fudbalera. Ipak, moram naglasiti da je ovo pobjeda kolektiva’’, rekao je 33-godi{nji trener. ^etiri gola u preokretu protiv Villarreala, koji je u prvom poluvremenu vodio 1:0, zabio je sjajni kolumbijski golgeter Radamel Falcao, dok je gol za 2:1 zabio njegov sunarodnjak Fredy Guarin. ‘’Ovu ve~er nikada ne}u zaboraviti. Ovo je prvi poker u mojoj karijeri, ali iznad svega sretan sam zbog toga {to je cilj ~itave ekipe sada bli`e ostvarenju’’, kazao je Falcao. S druge strane, pora`eni trener gostiju Juan Carlos Garrido kazao je da iznimno te{ko podnio potop svoje ekipe na Dragauu. ‘’Vrlo smo razo~arani i moramo dobro izanalizirati {ta je to po{lo po zlu u drugom poluvremenu utakmice’’, kazao je Garrido. U Lisabonu je Benfica dominirala terenom protiv Brage, ali je ostvarila tek minimalnu pobjedu od 2:1. Ipak, trener

Na osnovu ~lana 8. Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima Federacije BiH (“Sl. novine Federacije BiH”, br. 34/03) i ~lanova 25. i 47. Zakona o pravobranila{tvu (“Sl. glasnik USK-a”, br. 20/04), v.d. op}inski na~elnik raspisuje:

za izbor i imenovanje op}inskog pravobranioca Op}inskog pravobranila{tava Op}ine Sanski Most 1. OP]INSKI PRAVOBRANILAC 1 izvr{ilac Opis pozicije: predstavlja Pravobranila{tvo, rukovodi njegovim radom i poduzima mjere na koje je ovla{ten po zakonu, organizira rad, osigurava zakonitost, pravilnost, pravovremenost i ekonomi~nost izvr{avanja poslova iz djelokruga Pravobranila{tva i utvr|uje Program rada Pravobranila{tva, poduzima sve potrebne mjere i pravna sredstva radi pravne za{tite imovine i imovinskih interesa Op}ine i drugih organa koje zastupa u skladu sa Zakonom, donosi akte na koje je ovla{ten, podnosi izvje{taj o radu Pravobranila{tva, organizira rad u Pravobranila{tvu u skladu sa Pravilnikom o poslovanju i vo|enju evidencije, koji donosi kantonalni ministar pravde, odlu~uje u skladu sa Zakonom o pravima i du`nostima kao i odgovornostima slu`benika i namje{tenika Pravobranila{tva, vr{i i druge poslove iz nadle`nosti Pravobranila{tva predvi|ene zakonom.
Falcao: Cilj ekipe bli`e ostvarenju

K O N K URS

pobjedni~kog sastava Jorge Jesus uvjeren je da }e se njegova ekipa plasirati u finale. “Zaslu`ili smo barem dva pogotka razlike. Braga nije stvorila niti jednu priliku za pogodak. Uvjeren sam da }emo vidjeti Dublin“, poru~io je trener Jesus.

Bosna BH gas gostuje kod Borca u Banjoj Luci

Ri|i}: Pobjedom ovjeriti titulu
Igra~i jedva ~ekaju da utakmica po~ne. Klju~ za pobjedu }e biti na{a ~vrsta odbrana, rekao je pomo}ni trener Danijel Ri|i}
Rukometa{i Bosne BH gas ve~eras }e gostovati kod banjalu~kog Borca (18 sati) u posljednjoj utakmici 19. kola Premijer lige BiH. Poslije gostuju}e pobjede nad Izvi|a~em u srijedu rezultatom 26:21 u zaostaloj utakmici 15. kola, rukometa{i aktuelnog prvaka BiH }e juri{ati na novi trijumf ~ime bi, prakti~no, osigurali novi naslov {ampiona BiH. Igra~i Bosne BH gas do sada su ostvarili maksimalan u~inak u prvenstvu. Studenti su iz 16 utakmica upisali isto toliko pobjeda, sakupiv{i 48 bodova, dok je Borac na drugom mjestu premijerliga{kog karavana sa 15 pobjeda i jednim porazom iz 16 me~eva. “O~ekujem pobjedu kojom bismo ovjerili novu titulu prvaka. Dobro smo se pripremili za derbi sa Borcem. U prethodnoj utakmici protiv Izvi|a~a u Ljubu{kom pokazali smo dobru igru. Nismo imali velikih problema da upi{emo trijumf, do izra`aja je do{la na{a puno ja~a klupa i {irina, ali i fizi~ka spremnost. Na{a ekipa, koja je mlada, stekla je puno iskustva igraju}i u Ligi prvaka ove sezone i to nam daje dodatnu sigurnost i op ti mi zam. Du el sa Bor cem do~ekujemo spremno. Nemamo proble-

2. OP]I UVJETI: Kandidat za imenovanje na poziciju br. 1 du`an je da ispunjava sljede}e op}e uvjete: - da je dr`avljanin BiH, - da je stariji od 18 godina, - da nije otpu{tan iz dr`avne slu`be kao rezultat disciplinske mjere na bilo kojem nivou u Bosni i Hercegovini u periodu od tri godine, prije objavljivanja konkursa, - da nije pod optu`nicom Me|unarodnog tribunala za biv{u Jugoslaviju (~lan IX 1. Ustava BiH), - da nije ~lan u organima stranke, niti da obavlja poslove u organima stranke, politi~kim udru`enjima ili fondacijama koji su povezani sa strankom, - da nije osu|ivan za krivi~no djelo ili privredni prijestup, - da se protiv njega ne vodi krivi~ni postupak, - da nije lice kojem je zabranjeno obavljanje javne funkcije, - da nije izabrani zvani~nik, nosilac izvr{ne funkcije ili savjetnik u smislu Zakona o sukobu interesa u institucijama vlasti BiH (“Sl. glasnik BiH”, br. 16/02). 3. Kandidat pored navedenih op}ih uslova treba da ispunjava i posebne uslove: - da ima zavr{en pravni fakultet i polo`en pravosudni ispit, - da poslije polo`enog pravosudnog ispita ima iskustvo u radu u pravosudnim organima, drugim dr`avnim organima, preduze}ima (dru{tvima) i drugim pravnim licima u trajanju najmanje 4 (~etiri) godine, koji je rade}i u tim organima stekao visok ugled pravnog stru~njaka, - da posjeduje sposobnost kreativnog rada, - sposobnost za savjesno, odgovorno obavljanje poslova, - komunikacijske i organizacijske sposobnosti. 4. Prijave kandidata treba da sadr`e: - kra}u biografiju, adresu i kontakt-telefon, - dokaz o stru~noj spremi i polo`enom pravosudnom ispitu - uvjerenje o dr`avljanstvu (ne starije od 6 mjeseci) - rodni list (IMKR ne stariji od 6 mjeseci) - uvjerenje o radnom iskustvu od najmanje 4 (~etiri) godine u pravosudnim organima, drugim dr`avnim organima, preduze}ima (dru{tvima) i drugim pravnim licima, - uvjerenje da se ne vodi krivi~ni postupak (ne starije od 3 mjeseca), - uvjerenje o neka`njavanju (ne starije od 3 mjeseca), - izjave na okolnosti iz ta~ke 2. alineja 3, 4, 5, 8 i 9. Ljekarsko uvjerenje o radnoj sposobnosti dostaviti po prijemu. Dokumenti koji se prila`u uz prijavu moraju biti originalni ili ovjerene kopije. S kandidatima koji budu ispunjavali sve potrebne uslove bi}e obavljen intervju. Izbor i imenovanje op}inskog pravobranioca vr{i se na mandatni period u trajanju od 4 (~etiri) godine. Prijave sa tra`enom dokumentacijom mogu se dostaviti li~no ili putem po{te preporu~eno sa naznakom “Prijava na konkurs za izbor i imenovanje op}inskog pravobranioca - ne otvarati“, na adresu: Op}ina Sanski Most, Banjalu~ka 3. Konkurs }e se objaviti u dnevnom listu “Oslobo|enje“ i “Sl. novinama Federacije BiH” i ostaje otvoren 15 dana od dana posljednjeg objavljivanja. Nepotpune i neblagovremene prijave ne}e se razmatrati. VD op}inski na~elnik Prim. dr. Mustafa Avdagi}

Studenti o~ekuju novu pobjedu

ma sa povrije|enim igra~ima, tako da svi konkuri{u za prvi sastav. Igra~i jedva ~ekaju da utakmica po~ne. Klju~ za pobjedu }e biti na{a ~vrsta odbrana iz koje }emo graditi kontre i polukontre“, kazao je pomo}ni trener Bosne BH gas Danijel Ri|i}. Ina~e, igra~i Bosne BH gas otputovali su put Banje Luke u petak, kako bi {to odmorniji do~ekali derbi sa Borcem.
G. V.

68

SPORT

subota, 30. april/nedjelja, ponedjeljak, 1. i 2. maj 2011. godine

OSLOBO\ENJE

Nihad \edovi} na NBA draftu
Poznati su svi igra~i koji su poslali prijave za ovogodi{nji NBA draft, koji }e biti odr`an 23. juna u Newarku. Me|u kandidatima je i bh. reprezentativac iz Lottomartice Nihad \edovi} koji }e biti jedan od 20 igra~a iz evropskih liga. Svi igra~i koji procijene da bi mogli ostati bez NBA ekipe, mogu da povuku svoje prijave do 13. maja. Osim na {eg re pre zen ta tiv ca me|u igra~ima sa prostora biv{e Jugoslavije su Nikola Miroti} iz Real Madrida, zatim Cibonin dvojac Tomislav Zub~i} i Leon Rado{evi} i Jan Vesely iz Partizana.

Fed Cup reprezentacija BiH na turniru u Kairu

BH. TENISERKE
okupljaju se u Be~u
Nadam se plasmanu u I Grupu Euroafri~ke zone, rekao je Zlatko [o{e, izvr{ni direktor Teniskog saveza BiH
Fed Cup reprezentacija BiH naredne sedmice nastupi}e na teniskom turniru II Grupe Euroafri~ke zone koji po~inje 4. maja u Kairu. Ekipa }e se okupiti u Be~u u ponedjeljak odakle zajedno nastavlja putovanje za Kairo. Selektor Sanja Kova~ odlu~ila se na sljede}i sastav: Jasmina Tinji} (274. na WTA listi), Mervana Jugi} - Salki} (363. singl, 90. dubl), Jasmina Kajtazovi} (725), Ema Burgi} (783). Na takmi~enju u Kairu nastupa sedam reprezentacija koje }e biti podijeljene u dvije grupe, a to su: Armenija, BiH, Finska, Gruzija, Maroko, Portugal i Turska, dok je Lihten{tajn otkazao nastup. Grupna faza takmi~enja }e se igrati od srijede do petka, a play off i play out se igraju u subotu. U odlu~uju}im me~evima }e igrati prvoplasirani iz prve grupe sa drugoplasiranim iz druge grupe. Pobjednici ovih me~eva }e osigurati plasman u I Grupu. @rijebanje ekipa }e se obaviti u utorak, a ekipe su poredane po Fed cup rankingu, {to zna~i da na{a selekcija ne}e mo}i igrati protiv Portugala. “Drago nam je {to se u ovoj fazi takmi~enja ne}emo sasta-

Teletovi} osvojio Kup Baskije
U Vitoriji je odr`ano prvo izdanje Euskal Kopa (Kupa Baskije) u kojem nastupaju baskijske ekipe koje nastupaju u {panskoj ACB ligi. U finalu je Caji Laboral savladala Lagun Aro iz San Sebastiana rezultatom 90:65, a do trofeja prvog Euskal Kopa doma}e su predvodili Mirza Teletovi} sa 17 ko{eva i Stanko Bara} sa 13 ko{eva.

Mervana Jugi} Salki}: Glavna uzdanica bh. reprezentacije

ti sa Portugalom jer dolaze u najja~em sastavu. Koga god dobijemo, Maroko ili Armeniju, mi smo favoriti. Nadam se osvajanju prvog mjesta i plasmanu u I Grupu Euroafri~ke zone“ rekao je Zlatko [o{e, iz, vr{ni direktor Teniskog saveza BiH, te naglasio da se na{e teniserke nalaze u odli~noj formi.

“Mervana Jugi} - Salki} na{a je glavna uzdanica i forma joj je u uzlaznojputanji. Tako|er, Ema Burgi} je nedavno osvojila turnir, a JasminaTinji} je od po~etkagodine dva putaslavila na turnirima. To nam daje nadu u dobar rezultat, a atmosfera u reprezentaciji je uvijek fantasti~na“ zaklju~uje [o{e. A. K. ,

NBA PLAY-OFF Neo~ekivani kraj za Orlando Magic

Lakersi, Mavericksi i

Hawksi u polufinalu
Playmaker Francuza jedva ~eka Eurobasket

Parker potvrdio
nastup za Francusku
Nakon {to je propustio Svjetsko prvenstvo u Turskoj, Tony Parker se vra}a u dres reprezentacije Francuske. Playmaker San Antonio Spursa potvrdio je nastup na Eurobasketu u Litvaniji od 31. augusta do 18. septembra. “Osjetio sam da mi nedostaju nastupi za reprezentaciju. Razgovarao sam sa svim saigra~ima i svi su `eljni dobrog rezultata. Motivacije ni meni, a ni ostalima, ne nedostaje. Jedva ~ekam da po~nemo, imamo jako dobru ekipu“, rekao je Parker. Osim Parkera nastup za Francusku potvrdio je i Joakim Noah, centar Chicago Bullsa.Francuzi }e na EP igrati u grupi protiv Srbije, Njema~ke, Izraela, Italije i Latvije.

Jastrebovi se osvetili Magicu za pro{losezonsku metlu, slijede dueli sa Chicago Bullsima
Ko{arka{i Los Angeles Lakersa, DallasMavericksa i Atlanta Hawksa izborili su konferencijska polufinala u NBA ligi. Aktuelni prvaci izbjegli su sedmu utakmicu u seriji gostuju}om 98:80 pobjedom nad New Orleansom. Kobe Bryant zabio je 24 ko{a, Andrew Bynum 18 uz 12 skokova, a Pau Gasol 16 ko{eva uz 8 skokova za pobjedni~ki tim. Pora`eni sastav predvodio je Carl Landry s 19 ko{eva, dok je Chris Paul ubacio deset ko{eva uz 11 asistencija i osam skokova. U polufinalu Zapadne konferencije Lakersi }e igrati protiv Dallas Mavericksa koji su seriju protiv Portland Trail Blazersa rije{ili gostuju}im trijumfom 103:96. Po obi~aju, Maverickse je predvodio Dirk Nowitzki s 33 ko{a i 11 skokova, a sjajnu pomo} imao je u Jasonu Terryu koji je ubacio 22 ko{a. Kod Portlanda je najbolji bio Gerald Wallace s 32

Dirk Nowitzki po obi~aju najbolji u redovima Mavericksa

Reuters

Deli} u polufinalu dubla na Floridi
Amer Deli} plasirao se u polufinale dublova na 75.000 dolara vrijednom ATP Challenger turniru u Sarasoti na Floridi. Na{em najbolje rangiranom teniseru trebalo je samo 46 minuta da u paru sa Kana|aninom Pierre-Ludovicom Duclosom u ~etvrtfinalu savlada Indijce Siddhartu i Vamseea Chappidija sa 6:2, 6:0. U me~u za nastup u finalu Deli} i Duclos }e u subotu igrati protiv drugih nosilaca - Australca Fishera i Hussa.

ko{a i 12 skokova. Atlanta Hawksi izbacili su favoriziraniOrlandoMagicpobjedom 84:81 u svojoj Philips Areni i tako se osvetili floridskom sastavu za metlu u pro{logodi{njem polufinalu doigravanja. Jastrebove su do pobjede vodili Joe Johnson s 25 ko{eva i desetskokova i JamalCrawfordkoji je ubacio 19 ko{eva. Kod Orlanda, najbolji je bio Dwight

Howard s 25 ko{eva,15 skokova. U polufinalu Istoka Atlanta }e igrati protiv Chicago Bullsa. Serija zapo~inje u ponedjeljak u ~ika{kom United Centeru. Rezultati: Isto~nakonferencija: Atlanta (4) - Orlando (5) 84:81 (Atlanta dobila seriju 4-2). Zapadna konferencija: New Orleans (7) - LA Lakers (2) 80:98 (4-2), Portland (6) - Dallas (3) 96:103 (4-2).

subota, 30. april/nedjelja, ponedjeljak, 1. i 2. maj 2011. godine

OSLOBO\ENJE

MALI OGLASI
IZDAJEM poslovni prostor, 32m2 na Grbavici. Mob. 061/865-158. IZDAJEM gara`u, Ul. Grada~a}ka 70, ^engi} Vila 2. Tel. 647-564. IZDAJEM jednokrevetnu sobu, Novo Sarajevo. Tel. 033/657-092. IZDAJEM namje{ten dvosoban stan u zgradi, Alipa{ino Polje. Tel. 532-800. IZDAJEM namje{ten dvosoban stan, parking, kod stadiona Ko{evo. Tel. 223-957 i 061/360-278. IZDAJEM poslovni prostor, 40m2, Sarajevo. Tel. 062/760-139. IZDAJEM poslovni prostor 42m2, Dolina sunca, Mostar. Mob. 061/522-815. IZDAJEM sobu studentu sa centr. grijanjem, tv kablovska kod @eljinog stadiona. Tel. 033/649-482. IZDAJEM adaptiran i opremljen stan, 65m2, kod hotela “Bristol“. Tel. 061/200864. IZDAJEM gara`u, ul. Dr. Fetaha Be}irbegovi}a 27, pla}anje unaprijed. Tel. 677-582, 061/559-090. GARSONIJERA - centar, zaseban ulaz, kompletno opremljena. Tel. 061/150-362. IZDAJEM jednosoban namje{ten blizu centra, privatna ku}a. Tel. 212-563 od 16 do 20 sati. IZDAJEM prazan stan, 85m2, I sprat, centar. Tel. 611-882 od 19 do 21 sati. IZDAJE se prostor na Vojni~kom Polju, 60m2 po go dan za sve na mje ne. Tel. 061/864-248. IZDAJEM namje{ten trosoban stan, Vratnik, I kat u privatnoj ku}i, 650 KM. Tel. 061/526-343. CIGLANE, poslovni prostor, 46m2, na dvije eta`e. Tel. 061/905-498. IZDAJEM namje{ten stan u ku}i, studenticama ili zaposlenim, Ba{~ar{ija. Mob. 062/857-389 i 534-667. IZDAJEM sobu, isklju~ivo djevojkama, na Ciglanama. Tel. 666-506. IZDAJEM namje{tenu garsonjeru u blizini Kampusa. Tel. 615-544. PRODAJEM u centru Gora`da lokal 114m2 i ku}u sa dva sprata, vlasni{tvo 1/1 + ljetna ba{ta i oku~nica 473m2, ku}u sa dvori{tem i vrtom u Mosta~ima — Trebinje, 209m2, cijena povoljna. Mob. 061/573640. PRODAJEM parcelu 14.000m2 sa sru{enom ku}om, Sarajevo — Kiseljak uz sami put, dozvoljena gradnja, prodajem i razne parcele u federaciji i republici Srpskoj. Mob. 061/573-640. PRODAJEM plodnu zemlju sa vo~njakom, Kri vo glav ci — Vo go{}a. Mob. 063/639-691. PRODAJEM stan 53m2 u Hrasnom, Aleja lipa, 98.000KM. Tel. 065/021-556. PRODAJEM stan u centru Ul. Glo|ina 65m2 jednoipo iposoban. Tel. 061/206-728. PRODAJEM dvosoban stan u centru 52m2, II sprat kod Muzi~ke akademije, cijena 2000KM/m2. Tel. 061/206-728. PRODAJEM stan 52m2 na Grbavici, III sprat. Tel. 065/021-556 PRO DA JEM u Hra snom 36m2, 65.000KM, Ul. Azize [a~irbegovi} 71m2, Alipa{ino 65m2, Dobrinja 86m2. tel. 065/021-556. PRODAJEM poslovni prostor 80m2 na ^ar{iji Bravad`iluk i ku}u na Kova~i}ima. tel. 065/021-556. PRODAJEM ku}u i 5 dunuma zemlje u Miljevini kod Fo~e. Tel. 033/691-161, 061/364-597. PRODAJEM u strogom centru stan 90m2, V sprat, lift, sun~an, velika terasa, eta`no grijanje na plin. Tel. 061/908-587. PRODAJEM ku}u + poslovni prostor vi{e taxi {tanda na Ba{~ar{iji 100m2 stambenog 50m2 poslovnog. tel. 063/132-616. PRODAJEM na Grbavici — [oping troiposoban stan 85m2, 2100KM/m2, renoviran sa gara`om. Tel. 061/964-797, 033/617-742. PRODAJEM pos. prostor u centru 150m2, 180m2, N. Sarajevo 100m2. Tel. 063/990048. PRODAJEM stan u centru 65m2, M. Tita iznad parku{e. Tel. 063/990-048. PRODAJEM stan 66m2 u centru, P. Lige, IV kat. Tel. 063/990-048. PRODAJEM stan u centru Vi{njik 32m2, vp. Tel. 063/990-048. PRODAJEM vi{e gra|evinske placeve od 300m2 do 5000m2. Tel. 063/990-048. PRODAJEM ku}u na Kova~ima 150m2 gara`a na 300m2 placa. Tel. 063/990-048. PRODAJEM stan na K. Brdu, Ul. Juki~eva 53m2. Tel. 063/990-048. PRODAJEM stan u centru, Ul. H. Idrizova 57m2, I kat. Tel. 063/990-048. PRODAJEM stan na ^. Vili, dvoiposoban stan, II kat. Tel. 063/990-048. PRODAJEM stan, Ul. M. Tita 121m2, 147m2. Tel. 063/990-048. PRODAJEM stan 70m2 u Beogradu kod Sava centra, exstra sre|en. tel. 065/021556. PRODAJEM ku}u kod Pazari}a-Resnik uz glavni put prema Mostaru. Tel. 065/021556. PRODAJEM 2 hektara zemlje u Vlakovu. Tel. 061/225-164. GARSONJERA 50m2, (zaseban objekat) dvori{te-vrt, Centar-Mejta{, za jednu ili dvije osobe. Mob. 061/869-396. PRODAJEM stan u centru, ul Alipa{ina, 73m2, III sprat, cijena povoljna. Mob. 061/573-640. PRODAJEM ku}u u starom gradu iznad Mahmutovca sa oku}nicom i 400m2 ba{te. Tel. 533-952. GRBAVICA, dvosoban 53m2 + balkon, eta`no grijanje, II kat, lift, po vi|enju. Mob. 061/350-448. PRODAJEM zemlju sa objektima, Lukavica stadion. Mob. 061/047-960 i 033/647462. PRODAJEM stan 88m2, centar kod tr`nice pogodan za ordinaciju, I kat. Mob. 061/167-224. PRODAJEM stan u centru grada, 65m2, ul. Kulovi}eva, III sprast Mob. 063/589315. PRODAJEM ku}u i jednosoban stan + dvo so ban stan u cen tru Ze ni ce. tel. 061/528-032. SKENDERIJA, prodajem jednosoban stan, II sprat, novogradnja, eta`no grijanje, cijena po vi|enju. Mob. 061/352-112. PRODAJEM vikend imanje 2 dunuma vo~njaka i ba{te, ku}a, dvije gara`e, cijena po vi|enju. Mob. 061/157-718. POSLOVNI prostor 22m2, prizemlje, Dobrinja 2, taxi {tand. Mob. 062/141-810. PRODAJEM stan 41m2 Lo`ioni~ka 5/16 kod Socijalnog. Tel. 646-690. PRODAJEM gara`u povoljno na Dobrinji, Ul. Rudija Alva|a 10. Tel. 061/897-459. PRODAJEM zemlju i ku}u povoljno, Grada~ac. tel. 061/145-361. PRODAJEM ku}u, ul. Abdesthana 23 Kova~i, pogledati od 10-17h. DVOSOBAN stan 58m2, I sprat, Ul. Dobrinjske bolnice 7 prodajem ili mijenjam uz doplatu za stan na relaciji Grbavica — OHR. Tel. 061/145-122. MOSTAR — Sutina, ku}a 57m2 + terasa 24m2, vo}njak 1250m2, sve 1/1. tel. 033/215-199, 063/722-002. PRODAJEM na atraktivnoj lokaciji kod hotela Bristol 65m2 adaptiran, povoljno. Tel. 061/214-852. POVOLJNO, bez posrednika, prodajem u strogom centru stan 90m2+terasa 30m2, 5 sprat, bez lifta. Mob. 061/908-575. HRASNO, dvosoban stan 59m2, 1 kat, ~etverokatnica, renoviran, mo`e i namje{ten, 2.200 KM/m2. Mob. 061/555-949. N. SARAJEVO, kod hotela Bristol prodajem dvosoban stan 60m2. Mob. 065/802361, 057/447-661. ZAGREB, stan 52m2, kod autobuskog kolodvora, mo`e za pos. prostor. Mob. 062/577-638. PRODAJEM na Grbavici dvosoban stan 54m2, I sprat, Ul. Grba vi~ka. Mob. 061/157-348. STAMBENO - poslovni objekat, 900m2 oku}nice, kod banjsko-hotelskog kompleksa na ilid`i, dokumentacija uredna. Mob. 066/321-760. PRODAJEM dvosoban stan u Hrasnom, 50m2, dva balkona, blindirana vrata, pogled na panoramu Sarajeva. Tel. 649629. PRODAJEM ku}u u Janji-Bijeljinja, 500m2 oku}nice, 1/1, ili mijenjam. Tel. 033/447-095. ^ETVOROSOBAN stan, ul. Zagreba~ka br. 51. Mob. 061/802-650. PRODAJEM stan u centru, Vi{njik 33m2, vp. Tel. 061/299-91.

69

NEKRETNINE ZAMJENA
MIJENJAM vikend ku}u sa 2 dunuma zemlje, okolica Sarajeva za Hrvatsko primorje. Tel. 062/849-606. HITNO mijenjam trosoban stan 100m2 kod Katedrale, za dva. Mob. 061/320-594. MIJENJAM dvosoban stan 52m2, Ul. Grbavi~ka, V sprat, lift, balkon za dvoiposoban u centru uz doplatu. Tel. 061/482999. MIJENJAM trosoban za jednosoban — centar. Tel. 033/202-170. MIJENJAM-prodajem stan 43m2, potkrovlje, na Dobrinji V, do 60m2. Mob. 061/818-075. MIJENJAM jednosoban stan na Dobrinji II za garsonjeru uz doplatu. Tel. 033/451000. MIJENJAM troiposoban stan na Breci, 93m2 za jednoiposoban na Breci uz doplatu. Tel. 033/202-603. MIJENJAM stan na Marijin Dvoru, I sprat, adaptiran 70m2 za Dubrovnik. Tel. 061/211-303. MIJENJAM stan 69m2 Marijin Dvor, I sprat, adap ti ran za Du bro vnik. Tel. 061/211-303. MIJENJAM ku}u u Kne`ici kod Prijedora za ku}u u Zenici. Tel. 061/892-323.

IZDAJEM poslovni prostor 56m2, Ul. H. Kre{evljakovi}a objekat Papagajka. Tel. 535-165. IZDAJEM u strogom centru povoljno poslovni prostor (kancelarije) na I i II spratu. Tel. 033/225-281. IZDAJEM komforno namje{ten dvosoban stan kod Inat ku}e. Te. 061/893-703. IZDAJEM blizu trolejbuske super adaptiran namje{ten jednosoban stan, II sprat, 400KM. Tel. 033/646-410. IZDAJEM jednosoban manji stan namje{ten u privatnoj ku}i poseban ulaz samcu ili samici. Tel. 033/444-843. IZDAJEM stan 74m2 u strogom centru, pogodno za kancelarije. Mob. 061/350-688. IZDAJEM jednosoban stan u Hrasnici u privatnoj ku}i. Mob. 061/497-350 i Tel. 033/513-439. IZDAJEM prazan stan, iznad Bistrika. Mob. 061/103-258. IZDAJEM namje{tenu garsonjeru na Ko{evskom brdu. Cijena sa uklju~enim re`ijama 350 KM. Mob. 061/373-949 i 061/223-941. IZ DA JEM na mje {ten dvo so ban stan 60m2, centralno grijanje, II sprat, Alipa{ino Polje. Tel. 062/633-248. DONJI Vele{i}i, izdajem namje{tenu garsonjeru za jednu osobu, poseban ulaz, eta`no grijanje. Mob. 033/200-455. IZDAJEM jednoiposoban polunamje{ten stan, privatna ku}a, zaseban ulaz, na Bistriku. Mob. 061/928-632. IZDAJEM poslovni prostor pogodan za kancelarije ili za ordinacije. Tel. 033/466341, 062/823-739. IZDAJEM kancelarijski prostor 90m2 u centru grada pogodan za predstavni{tva, ordinacije i sli~no. Tel. 061/546-246. IZDAJEM gara`u iza [umarskog fakulteta, preko puta kafi}a „Capuccino“. Tel. 061/145-122. IZDAJEM sobe za spavanje, no}enje 15KM na Ba{~ar{iji. tel. 061/192-059. IZDAJEM stan 74m2, u strogom centru, pogodan za kancelarije. Mob. 061/350-688. TROSOBAN namje{ten stan, cen. iternet, 400 KM, stadion Ko{evo. Tel. 202-437, 061/226-493. IZDAJEM opremljen kancelarijski prostor blizu stanice sa antreom i ~ajnom kuhinjom, 30m2, ventilacija, cen. grij, cijena 600 KM. Mob. 061/170-461. IZDAJEM povoljno pos. prostor 11m2 Tr`ni centar Dolac Malta. tel. 062/789-206. IZDAJEM na Ba{~ar{iji dvosoban stan namje{ten, Ul. Safvet bega Ba{agi}a 21 kod po{te, kablovska, satelitska, internet. tel. 062/055-305. IZDAJEM studentu jednokrevetnu sobu, upotreba kupatila i kuhinje. Mob. 061/746389. IZDAJEM dvokrevetnu sobu, studenticama-studentima, Stari Grad, kod hotela Evropa, poseban ulaz. Mob. 061/530-598. SOBE kod hotela Holyday Inna, studenticama I god. mu{karce ne primam. Tel. 0038733214595, 0038762279428. HRVATSKA, ku}a na u{}u Neretve uz more, 200 m od pla`e, 70 mandarina, vez za bro di ce, ja hte. Tel. 0038520671943, 00385995769874. IZDAJEM jednosobni stan u Vele{i}ima. Tel. 033/666-492. IZDAJEM poslovni prostor 52m2 na Ba{~ar{iji. tel. 236-936. IZDAJEM gara`u na Marin Dvoru. Tel. 062/383-040, 445-515. IZDAJEM namje{ten stan 50 m2 na Dobrinji V. Tel. 00385 98 416-553. IZNAJMLJUJEM sobu sa upotrebom kuhinje, Gornji Kova~i}i, ul. Trebevi~ka. Mob. 062/712-991. IZDAJEM sobu sa 2 le`aja studentici ili radnici poseban ulaz, Hrasno. Tel. 654-883. VLA[I], nova godina, ku}a za 10 osoba, 300 KM na dan, parking, centralno. Mob. 061/214-868. STRANIM dr`avljanima izdajem namje{tene stanove, Sarajevo — Ned`ari}i. Mob. 061/221-706. IZDAJEM gara`u, Ul. Fetaha Be~irbegovi}a 27 - Kvadrant. Tel. 677-582. IZDAJEM dvosoban namje{ten stan sa gara`om i parkingom, Sedrenik. Tel. 033/236661, 063/284-933. IZDAJEM gara`u na Marijin Dvoru. tel. 445-515. IZDAJEM dva polunamje{tena stana u naselju Breka. Tel. 061/145-744. DVOSOBAN namje{ten stan, Hrasno, bra~nom paru ili studenticama. Mob. 061/420-208.

PRODAJEM 320 m2 poslovnog prostora u strogom centru Lendave, Slovenija. Trenutno je u prostorima ugostiteljski lokal, a mo`e se preurediti u 7 kancelarija sa malim tro{kovima. Cijena je vrlo povoljna odnosno po dogovoru. Informacije: GSM 00386 — 41 — 413 — 643. e-mail: satriz@siol.net NOVI grad, ku}a sa tri zasebna stana na parceli od 400m2. tel. 033/664-775 ili 061/160-601. PRODAJEM u Makarskoj trosoban stan, no vo gra dnja. Tel. 033/227-460 i 0038521691728. DVOIPOSOBAN stan 74m2 kod doma armije i dvoiposoban stan 67m2 na Dolac malti. tel. 445-371 poslije 15 sati. PRODAJEM plac 1.380m2 sa vo}em, dra`evi}i — Kiseljak, asfalt, voda, struja, pogodno za gradnju. Tel. 200-449. GRBAVICA, dvosoban stan 53m2, I sprat, ~etvorospratnica, plin, 2.100KM7m2. Mob. 061/555-949. SRAKOVICA prodajem 2470m2 zemlji{ta mo`e za sve namjene, struja, voda uz ogradu sve ogra|eno. tel. 033/534-179. PRODAJEM dvosoban stan 55m2, Ul. N. [i{i}a 17, Ko{evsko brdo, 900 eura/m2. Mob. 061/571-129. POVOLJNO ku}a sa oku}nicom, visoko prizemlje, sprat, Radni~ka 122. Mob. 061/201-700. CEN TAR Ba{~ar {i je, tro so ban stan 60m2+gara`a 15m2+oku}nice 45m2. Mob. 063/918-909. KU]A na sprat, [ekerova 7, Bjelave. Mob. 061/150-373. STAN centar 57m2, 1 kat. Mob. 061/299911. STAN centar, P. lige 66m2, 4 kat, 2.100 KM/m2. Mob. 061/299-911. GRA\EVINSKO zemlji{te sa ku}om 1800m2 sa markicomf za gradnju objekta od 2000m2, Ned`ari}i. Mob. 061/299-911. STAN M. Tita 109m2, 3 kat, potkrovlje, 200.000 KM. Mob. 061/299-911. CENTAR, M. Tita 147m2 i 123m2. Mob. 061/299-911. ^ENGI] Vila 54m2, 1 kat. Mob. 061/299911. CENTAR 36m2, 1 kat, Ul. Labelovalencije. Mob. 061/299-911. KU]A, S. Grad Kova~i 150m2, gara`a, na 300m2 placa. Mob. 061/299-911. GRBAVICA — [oping, 83m2, V sprat, extra ura|en, ul. Asima Ferhatovi}a, 63m2, II sprat, 2 balkona. Mob. 062/156-882. PAROMLINSKA novogradnja, 99m2, V sprat, ima lift, sve extra ra spo red, 2.300KM/m2. Mob. 062/156-882. KU]A U Donjem Vlakovu, prizemlje i sprat, adaptirano + 1,5 dunuma ba{te, 80.000 KM. Mob. 061/079-751. PRODAJEM u centru Ba{~ar{ije ku}u 100m2, 220m2 dvori{ta. Tel. 447-940. PRODAJEM stan, Anex, 48m2, udaljen od trolebuske stanice 20m, povoljno. Mob. 061/508-404. STANOVI: Alipa{ino polje 54, 68, 77m2, ^engi} Vila 34 i 64m2, Dobrinja 55, 68, 88m2, Marijin Dvor 39, 86, 135m2, Isto~no Sarajevo 54, 80m2, Pofali}i 40m2, Centar 125m2, Mejta{ 54m2. Mob. 061/375-787. KU]E-zemlja: Nahorevo, Poljine, Ilid`a, Vratnik (kod Hendek d`amije), Gazin-han, Vasin-han, Pofali}i, vikend ku}e: Pale (Potoci, Kriva~e, G. Pribanj), ku}a i 1100m2, Lukavica-Prljavo brdo, 4000m2 Kasindo. Mob. 066/488-818.

POTRA@NJA
POTREBAN poslovni prostor za ugostitelj stvo, mo`e i po lu na mje {ten. Tel. 062/619-179. POTREBNO vi{e stanova, ku}a i poslovnih prostora za prodaju i iznajmljivanje. Mob. 061/573-640. HITNO potreban namje{ten stan za stranca, Skenderija ili grbavica. Mob. 061/142704. AGENCIJI potrebno vi{e stanova za prodaju i iznajmljivanje. Mob. 061/516-713.

PONUDA
IZDAJEM stan namje{ten, ul. Bolni~ka, jednosoban 350 KM i dvosovan 500 KM. Mob. 061/142-704. IZDAJEM gara`u u hrasnom, kod Seleks pumpe. Tel. 033/259-590. GARSONJERA 50m2, (zaseban objekat) dvori{te-vrt, Centar-Mejta{, za jednu ili dvije osobe. Mob. 061/869-396. IZDAJEM poslovni prostor kod op}ine Stari grad, 25m2. Mob. 061/563-292. IZDAJEM jednosoban stan na Stupu, pija~na, I sprat. Tel. 065/021-556. IZDAJEM ve}u namje{tenu garsonjeru 33m2 na Dobrinji 3. Tel. 062/760-319. IZDAJEM namje{ten jednosoban stan zaposlenim djevojkama ili studenticama blizu Katedrale. Tel. 062/625-163. IZDAJEM studentima namje{ten trosoban stan, ^engi} Vila, kod Merkur pijace — Otoka. 061/375-787. IZDAJEM jednosoban stan u ulici Olivera Ibrahimovi}a br. 1, Stupsko brdo. Tel. 033/470-741. IZDAJEM jednosoban namje{ten stan na Otoci. Mob. 061/917-313. IZDAJEM pos. prostor 190m2, kod porodili{ta Jezero, novo sve, pogodan za sve namjene, ima 15 parking mjesta. Mob. 061/170-254. IZDAJEM namje{ten stan, Alipa{ino polje, A faza. Mob. 061/226-353 i 061/349-669. IZDAJEM u centru dvosoban namje{ten stan sa eta`nim grijanjem. Tel. 810-716. IZDAJEM dvosoban namje{ten stan, Grba vi ca kod [o pin ga, 500 KM. Mob. 062/621-622. IZNAJMLJUJEM poslovni prostor 10m2, plato Skenderija, 100 KM mjese~no. Mob. 061/170-254. IZDAJEM poslovni prostor 76m2, centar, I sprat i poslovni prostor 80m2, grbavica, cijena povoljna. Mob. 061/573-640. IZDAJEM moderno namje{ten dvosoban stan, sa klimom, na Grbavici 1. Mob. 061/812-046. IZDAJEM pos. prostor 8,17m2, trg Skenderije. Mob. 061/480-207. VE]I jednosoban stan, luksuzno opremljen, parking, centar, samcima. Mob. 061/320-843. IZDAJEM dvosoban namje{ten stan u centru 64m2, II kat, 400Km+re`ije. Tel. 214-784, 061/916-429.

PRODAJA
BREKA, prodajem troipoiposoban stan, 94m2. Mob. 061/839592. PRODAJEM ku}u, Ilid`a — Lu`ani, ul. [emsudina Sarajli}a, dimenzije 10 x 8 m cca 280m2. Mob. 066/906-368. PRODAJEM stan u ulici Kralja Tvrtka br. 14/3 od 77m2, 200.000 KM. Tel. 058/483561. DOBRINJA V, ul. S. Filipovi}a, ~etvorosoban stan, 86m2 + 2 balkona, centralno grijanje, 2 mokra ~vora, adaptiran, 1.520 KM. Mob. 061/269-835. ALIPA[INO polje, 50m2/IX, Trg Solidarnosti, kompletno adaptiran, ima spava}u, boravak, radnu sobu, kuhinju sa trpezarijom, 79.000 KM. Mob. 061/269835. CENTAR, Katedrala, kod muzi~ke {kole, ul. petrakijina, prve novije zgrade, stan 55m2/I, stanje izvorno, ima malu pripadaju}i ba{tu, povoljno. Mob. 061/269835. POSLOVNI prostor, 160m2/I, centar, Marijin dvor, pored hotela Zagreb, iznajmljuje se strancima, extra sre|en, 7 kancelarija, telefonska centrala, ulaz i prozori iz Titove ulice, 510.000KM. Mob. 061/269-835. ^ENGI] Vila, 96m2/II, ul. D`emala Bijedi}a + balkon + lo|a, centralno, lift, potrebna kompletna adaptacija, 158.000 KM. Mob. 061/269-835. PRODAJEM prostor 50m2 u zgradi, papiri uredni i ZK uredan, cijena pristupa~na. Samo po dolasku u prostor dogovor. mob. 061/357-786. PRODAJEM vikendicu na Tilavi, 2 dunuma zemlje, struja, voda, asfalt, sve 1/1. Mob. 061/810-842. PRODAJEM ku}u na moru u orebi~u RH. Mo`e zamjena za odgovaraju}u ku}u u Sarajevu. Tel. 033/207-285 i Mob. 061/542127. PRODAJEM novu ku}u i 1000m2 oku}nice, atraktivna lokacija Rajski do — Trnovo. Tel. 226-554, 062/183-507. RAKOVICA, prodajem 2.400m2 zemlji{ta, mo`e i pola, potog uz parcelu, struja, voda. Tel. 033/534-179 od 18 do 21 sati. PRODAJEM apartman 46m2, II sprat u Neumu, mo`e i zamjena za stan u Sarajevu, prodajem vikendicu na Jablani~kom jezeru, 330m2, opremljena, privatna pla`a, cijena povoljna. Mob. 061/573-640.

70

MALI OGLASI
NEKRETNINE
PRODAJEM jednosoban stan sa balkonom iza Vetrinarskog fakulteta, V sprat, lift. Mob. 066/848-420. STAN 33m2, Grbavica I-Nevesinjska, kod OHR-a, jednosoban, renoviran, suteren, plinsko eta`no, 62.000 KM. Mob. 061/715519. GARA@A u centru, zgrada „Karingtonka“, cijena 15.000 eura. Mob. 061/139-731. CENTAR, ul. Alipa{ina, 80m2, troiposoban, VI sprat, 2 balkona, lift, centralno grijanje, 2.700 KM/m2. Mob. 062/105-908 i 061/201-228. PRODAJEM trosoban stan, 76m2 + 30m2 korisnog tavanskog prostora - 165.000 KM. Tel. 220-696, 062/482-516. PRODAJEM stan, 120m2, Dobrinja V. Tel. 460-064. PRODAJEM dva poslovna prostora od 200 i 400 m2 na Dobrinji. Tel. 061/134-954. PRODAJEM jednosoban stan, 39m2, K. Brdo, M. Had`ijahi}a. Tel. 061/835-890. PRODAJEM dvosoban stan, 54m2, c.g., I sprat, ^. Vila - 110.000 KM. Tel. 618-725. ANEKS - dvosoban stan, poseban ulaz povoljno. Tel. 611-795, 061/262-599. PRODAJEM jednosoban stan, 35m2, I sprat, Igmanska 50, Vogo{}a. Tel. 061/533658. PRODAJEM stan, 34m2 sa ustakljenim balkonom, II sprat, Marindvor, 2.800 KM/m2 fiksno. Tel. 062/56 99 90, 243-554. VARE[, Seli{te, prodajem dvosoban stan, 64m2, sun~an, II kat. Tel. 063/525-257. PRODAJEM devastiranu vikendicu, Trnovo kod Sarajeva, parcela 200m2, struja, voda. Tel. 202-410. PRODAJEM stan 49m2, Vraca, renoviran, Mob. 061/208-920 poslije 14 sati. PRODAJEM dvosoban stan, vrlo povoljna cijena, u Sarajevu, odli~na lokacija. Tel. 643-099, 062/375-733. DEVASTIRANU vikendicu 8x5m, dvije eta`e i {est dunuma zemlje, Granice kod Busova~e. Tel. 061/175-196. PRODAJEM dvosoban stan 58,40m2, Dobrinja V, povoljno. Tel. 061/382-031 i 469-311. PRODAJEM luksuzni apartman na Bjela{nici, zgrada “OKI”, useljen prije godinu dana, lift, III sprat, apartman je dvosoban, 51m2, lo|a 8m2, gara`no mjesto u podzemnoj gara`i 15m2, kuhinja, ormari i spava}a soba po mjeri ra|ena. Tel. 033/556-545. STAN u Centru, 62m2 + balkon, I sprat, prodajem ili mijenjam za manji. Tel. 061/828-794. PRODAJEM dunum zemlje u gornjem Vlakovu. Tel. 624-560. PRODAJEM ku}u u Rumi. Tel. 00381 22 617-556. PRODAJEM stan, 76m2, I sprat, 170.000 KM, Otoka. Tel. 033/513-781. PRODAJEM ku}u tj. vikendicu i zemlju, 1.000m2, Isto~no Sarajevo, 30.000 KM. Tel. 033/513-781. PRODAJEM ku}u na Pelje{cu, 30.000 eura, naselje Mili}i. Tel. 033/513-781. PRODAJEM ku}u, Isto~no Sarajevo, Lukavica, 1.000m2, povoljno. Tel.033/513781. PRODAJEM nov poslovni prostor na Ilid`i, Mala Aleja, ul. Emira Boguni}a ^arlija br. 39. Tel. 032/405-805. PRODAJEM stan, 50m2+2 balkona, ul. A. [a}irbegovi}, Hrasno. Tel. 063/190-727. PRODAJEM stan, 41m2 - Bistrik, 78m2 i 58m2 - Ciglane, 31m2/prizemlje, Odoba{ina. Tel. 061/117-203. POSLOVNI prostor, Donje Ciglane, 69m2, potpuno renoviran, pogodan za sve namjene, cijena 258.000 KM. Tel. 061/140-071, Alipa{ina br. 47. PRODAJEM novu ku}u na Drveniji sa dva trosobna stana + pos. prostor, 225m2, cijena 325.000 eura. Tel. 061/211-782. DOBRINJA IV, troiposoban stan 86m2, IV sprat, prodajem ili mijenjam za manji, uz doplatu, cijena po dogovoru. Tel. 061/893105. HLADIVODE, prodajem plac 431m2, 15.000 KM. Tel. 062/554-772, 033/469-697. VRATNIK, Nevjestina, ku}a 3 eta`e, namje{tena, ekstra sre|ena, 200.000 KM. Tel. 233-654, 061/224-896. PRODAJEM poslovni prostor, ul. Masarikova u Zenici. Tel. 062/916-662. PRODAJEM u Klju~u, podru~je Bebi}i, {est dunuma zemlje. Tel. 062/346-214. PRODAJEM trosoban stan na Ilid`i. Tel. 066/114-204. PRODAJEM stan 60m2, VIII sprat, E. [ehovi}a, uknji`en, 125.000KM. Tel. 061/926059. PRODAJEM petosoban stan na Ko{evu, Had`i Idriza 8. Tel. 200-688. PRODAJEM zemlju na Baricama. Mob. 066/892-112. STAN, S.B.Ba{agi}a, novija gradnja, vl. plin, lo|a, 3 sprat. Tel. 447-825, 061/335327. DOBRINJA II, prodajem-mijenjam za manji, uz doplatu, troiposoban 91m2, 4 kat, 140.000 KM. Tel. 450-976, 062/606831. KU]A, Abdesthana 23, Kova~i, pogledati od 10-16 sati. DVOSOBAN namje{ten stan, 42m2, uz mogu}nost nadogradnje iste veli~ine, cijena 75.000 KM. Mob. 062/671-737. NED@ARI]I, novogradnja, dvosoban 58m2, 4 sprat, 2 lifta, balkon, klima, sun~an, 1.600 KM/m2. Mob. 066/801711. NED@ARI]I, novogradnja, garsonjera 33m2, 12 sprat, 2 lifta, ekstra pogled, 53.000 KM. Mob. 066/801-711. NED@ARI]I, novogradnja, 59m2, 7 sprat, objekat B1, odli~an pogled, 1.600 KM/m2. Mob. 066/801-711. K. BRDO, M. Had`ijahi}a, 44m2, jednoiposoban, balkon, 2 sprat, 80.000 KM, odmah useljiv. Mob. 066/801-711. CENTAR, ul. Pru{~akova, trosoban stan, 85m2, I sprat, mo`e za posovni prostor, renoviran, 220.000 KM. Mob. 066/801-711. CENTAR, kod BBI-ja, 92m2, trosoban, II sprat, 2 balkona, plinsko eta`no grijanje, 245.000 KM. Tel. 066/801-711. DO BRI NJA, pre ko pu ta Mer ka to ra, 70m2, I sprat, 2 balkona, plin, 110.000 KM. Tel. 066/801-711. ILID@A-Pejton, novogradnja, 51m2, prizemlje, 1.650 KM/m2. Mob. 061/702-881. ILID@A-Pejton, stan u nizu, 80m2, dvije eta`e, ba{ta, sve novo, 145.000 KM. Mob. 061/702-881. IVAN^I]I, iza Srednjeg, plac 3.500m2, uz potok, put, struja, 17.500 KM. Mob. 061/702-881. GRBAVICA, ul. K. Kapetanovi}a, dvosoban, 54m2, XI sprat, lift, balkon, 108.000 KM. Mob. 061/702-881. STARI grad, ul. logavina, 29m2, I sprat, 65.000 KM. Mob. 061/702-881. MARIJIN dvor, jednosoban 46m2, III sprat, 2.300 KM/m2. Mob. 061/702-881. VRATNIK, ku}a 130m2 + oku}nice 190m2 kod Gornje kapije, 150.000 KM. Mob. 061/415-787. PRODAJEM 12 dunuma zemlje u Ilija{u-Ljubni}i, blizu ceste, cijena 105.000 KM. Mob. 066/969-387. ^ENGI] vila 53m2, 15 kat, 1.700 KM/m2. Mob. 061/415-787. HRASNO, I sprat, ul. porodice Ribar, 59m2, 2 balkona, 2.100 KM/m2. Mob. 061/415-787. HRASNO, ul. Porodice Ribar, 38m2, balnon, 2 sprat, 2.100 KM/m2 Mob. 061/415787. RA KO VI CA, ze mlja kod d`ami je, 2.800m2, 30 KM/m2 Mob. 061/415-787. VRBANJU[A, ku}a + 300m2 oku}nice, 60.000 KM. Mob. 061/415-787. PRODAJEM stan 100m2 kod op}ine Stari Grad, idealan za poslovni prostor, povoljno. Tel. 061/215-033. VOGO[]A Donja uz rijeku Bosnu, ku}a + 1.500m2 oku}nice, 160.000 m2. Mob. 061/415-787. POFALI]I, ku}a, 2 sprata + 300m2 oku}nice, useljiva, 115.000 KM. Mob. 061/415-787. BREKA, ul. Ismeta Mujezinovi}a, 2 sprat, 78m2 + 2 balkona 2.500 KM/m2. Mob. 061/177-556. ILID@A, Lu`ani, stan 57m2, 3 sprat, 95.000 KM. Mob. 061/177-556. VRACA, ul. Avde Smajlovi}a, 64m2, 3 sprat, potrebna adaptacija, 95.000 KM. Mob. 061/177-556. MARIJIN dvor, ul. Avde Jabu~ice, 82m2, salonski stan, 1 sprat, 1.800 KM/m2. Mob. 061/177-556. LU@ANI, ku}a sa 700m2 oku}ni ce, 300.000 KM. mOB. 061/177-556. DRVENIJA, stan 96m2, II sprat, 2.400 KM/m2. Mob. 061/177-556. LOGAVINA, stan 50m2, I sprat, 115.000 KM. Mob. 061/177-556. SOKOLOVI] kolonija, stan u 3 nivoa + ba{ta, adaptiran, 120.000 KM, 1/1. Mob. 061/177-556. DEVASTIRANA ku}a, ul. Trebevi~ka + oku~nica, 80.000 KM. Mob. 062/334-371. STARI grad, ku}a sa oku~nicom, 50.000 KM, iza Hrida. Mob. 062/334-371. ZEMLJI[TE 1.360m2, Plandi{te-Ilid`a kod nove d`amije, 80.000 KM. Mob. 061/170-254. SOKOLOVI] kolonija, ul. Ahmeda Ljubun~i}a 39, 3 eta`e, adaptiran, gara`a, ba{ta, 120.000 KM, 1/1. Mob. 061/170-254. ^ENGI] Vila, ul. D`emala Bijedi}a, 15 sprat, 57m2, 105.000 KM. Mob. 066/801737. ALI PA [I NO PO LJE, stan, II sprat, 70m2/1.600 KM. Mob. 066/801-737. DOBRINJA, stan, ul. Nurije Pozderca, 1 kat, 80m2, 68.000 eura, Mob. 066/801-737. MARIJIN dvor, stan kod Holidey Inna, I sprat, 106m2/2.800 KM. Mob. 066/801737. STAN, ul. Muse ]azima ]ati}a, I sprat, useljiv, 74m2, 208.000 KM. Mob. 066/801737. MARIJIN dvor, ul. Valtera Peri}a, I sprat, 138m2, 380.000 KM. Mob. 066/801-737. STAN na Vojni~kom polju, ul. H. Su}eske, VI sprat, 54m2, adaptiran, 100.000 KM. Mob. 061/320-439. STAN u Hrasnici, ul. Ejuba Sarajli}a, III sprat, 77m2/1.200 KM. Mob. 061/320439. STAN na Alipa{inom polju, ul. Trg Zavnobiha, 77m2/1.600KM. Mob. 061/320-439. STAN na Dobrinji, ul. Vahide Maglajli}, I sprat, 37m2, 62.000 KM. Mob. 061/320439. ^ENGI] Vila, ul. D`emala Bijedi}a, II sprat, 82m2, 1.000 eura/m2. Mob. 061/320439. KOVA^I]I, ul. Ljubavljanska, V.P. 55m2, 100.000 KM. Mob. 061/320-439. KO[EVSKO brdo, ul. Zuke D`umhura, V.P., 31m2/2.000KM. Mob. 061/320-439. CENTAR, stan kod katedrale, ul. Petrakijina, I sprat, 115m2, 270.000 KM. Mob. 061/320-439. STAN u Aerdromskom naselju, adaptiran, I sprat, 56m2, 92.000 KM. Mob. 061/320439. STAN, cen tar, ul. vra zo va, V.P., 84m2/2.900KM, pogodan za kanvelarije. Mob. 061/320-439. STAN Centar, ul. Danijela Ozme, IV sprat, sve novo, 136m2/1.700 eura. Mob. 061/320-439. ^EMNGI] Vila, XI sprat, stan 54m2, 105.000 KM. Mob. 061/320-439. CENTAR, kod skup{tine, II sprat, 86m2, 2.600KM/m2. Mob. 061/320-439. DOBRINAJ, C5, ul. Luja Pastera, II sprat, 68m2, 105.000 KM. Mob. 061/320439. ^ENGI] Vila, ul. B.M. Selimovi}a, XVI sprat, 56m2, 52.000 eura. Mob. 061/320439. HRA SNO, ul. Ale ja Li pa, IX sprat, 52m2/2.200KM. Mob. 061/320-439. STAN u Vogo{}i, 112m2, dvoeta`ni, III sprat, adaptiran, 1.160KM/m2. Mob. 061/320-439. PRODAJEM garsonjeru u Titovoj, V sprat, nema lift, potrebna adaptacija, 25m2/2.400KM. Mob. 065/819-136. PRODAJEM stan na Mejta{u, ul. Mejta{, adap ti ran, vi so ko pri ze mlje, 59m2/2.800KM. Mob. 065/819-136. PRO DA JEM stan na Grba vi ci, ul. Behd`eta Mu te ve li}a, III sprat, 41m2/2.000KM. Mob. 065/819-136. PRODAJEM stan na Alipa{inom polju, ul. trg Nezavisnosti, II sprat, 59m2/1.700KM, adaptiran. Mob. 065/819-136. PRODAJEM stan na Alipa{inom polju, ul. trg Nezavisnosti, II sprat, 39m2, 70.000 KM. Mob. 065/819-136. PRODAJEM stan u Bu}a poroku, novogradnja, 2006. godina, VII sprat, potkrovni, dvoeta`ni, 87m2/1.300KM. Mob. 065/819-136. PRODAJEM garsonjeru u Hrasnom, ul. Antuna Branka [imi}a, XIII sprat, adaptiran, 28m2/2.200 KM. Mob. 065/819136. PRODAJEM stan na Ciglanama, ul. Husrefa Red`i}a, luksuzanno adaptiran, sa novim stvarima, II sprat, 80m2, 290.000 KM. Mob. 065/819-136. PRODAJEM stan na Marijin dvoru, ul. Valteta Peri}a, II sprat, 123m2, 220.000 KM. Mob. 065/819-136. PRODAJEM stan na Marijin dvoru — Karingronka, I sprat, 96m2 + 3 balkona, 280.000 KM. Mob. 065/819-136. PRODAJEM stan na Vojni~kom polju, ul. Hasana Su}eske, VI sprat, 61m2, 112.000 KM. Mob. 065/819-136.

subota, 30. april/nedjelja, ponedjeljak, 1. i 2. maj 2011. godine
PRODAJEM poslovni prostor na Marijin dvoru, novogradnja, prizemlje, 29m2, 125.000 KM. Mob. 065/819-136. PRODAJEM stan na Dobrinji C5, ul. Akifa [eremeta, V.P. useljiv, 50m2, 82.000 KM. Mob. 065/819-136. PRODAJEM stan u Kova~i}ima, ul. Ljubljanska, II sprat, 39m2 + 2 balkona, 80.000 KM. Mob. 065/819-136. PRODAJEM stan na Grbavici, ul. Radni~ka, V.P. jednoiposoban 46m2, 85.000 KM. Mob. 065/819-136. PRODAJEM stan na Otesu, ul. trg Ote{kog bataljona, VI sprat, 77m2 + gara`a 17m2, 110.000 KM. Mob. 065/819-136. PRODAJEM stan na Dobrinji 5, ul. Sulej ma na Fi li po vi}a, VII sprat, 77m2/1.600KM. Mob. 065/819-136. PRODAJEM stan na Malti, ul. Alojza Benca, V sprat, 56m2/1.800KM. Mob. 065/819-136. STAN u Odo ba {i noj, I sprat, 65m2, 2.000KM/m2. Mob. 062/907-831. KU]A, ul. Blagovac 1, dvije eta`e, 74m2 + 980m2 oku}nice, 100.000 KM. Mob. 062/907-831. KU]A, Barice, 80m2 + 750m2 oku}nice, 85.000 KM. Mob. 062/907-831. STAN, Alipa{ino polje, ul. Trg Zavnobiha, III sprat, 80m2, use ljiv, bal kon, 1.600KM/m2. Mob. 062/907-831. STAN u Vogo{}i, II sprat, 56m2 + 2 balko na, adap ti ran, cen tral no gri ja nje, 1.450KM/m2. Mob. 062/907-831. STAN, Kova~i}i, I sprat, 43m2, 3.000 KM/m2, novogradnja. Mob. 062/907-831. STAN, centar, ul. Alipa{ina, I sprat, 81m2/2.800KM. Mob. 062/907-831. STAN, centar, ul. Patriotske lige, II sprat, 64m2/2.300KM. Mob. 062/907-831. KU]A, ul. Samoborska, 3 eta`e, gara`a, ba{ta, novija gradnja, 250.000 KM. Mob. 062/907-831. STAN, Skenderija, ul. Podgaj, I sprat, plin, useljiv, 135.000 KM. Mob. 062/907-831. STAN u Vogo{}i, I sprat, 77m2 + 2 balkona, useljiv, 110.000 KM. Mob. 062/907-831. STAN Vraca, ul. Avde Smajlovi}a, I sprat, 92m2, plin, 1.500KM/m2. Mob. 062/907831.

OSLOBO\ENJE

DEAWOD Matiz, 2000 godina, registrovan do 3/2012 godine. Mob. 062/630-305. OPEL Astra, 2009. godina, u odli~nom stanju, 15.000 km. Mob. 061/312-302 poslije 2 maja. PRODAJEM Zastavu 101 registrovan u dobrom stanju, zdrava limarija, 1990. god. Tel. 062/623-131. PRODAJEM Ford Fijesta 96. god dizel povoljno 4 vrata registrovana, ispravna. Tel. 061/897-959. CITROEN C2 UTR, 1.6 benzin 110ks, 2005. god, 12.500 KM, mogu~a zamjena za jeftinije vozilo. Tel. 061/526-308. PRODAJEM Renault Clio, 2006. god, dizel, klima, metalik sivi, dvoja vrata, registrovan do 6/2011. god, pre{ao 160.000 km, servisiran kod ovla{tenog servisera. Tel. 063/317-923. PRODAJEM Pe`o 405 GLI, 91. god, plavi, registrovan do 12. 2010. god, 3000KM. Tel. 061/702-801. PRODAJEM Audi 80, 1989. god, 1.6 benzin 2800KM. tel. 033/537-949. PRODAJEM Chervolet avzo 2006, 1.2, pre{ao 50.000 km, cijena 9.500KM. tel. 063/292-082. PRODAJEM dijelove za Golf 2. Tel. 062/139-019. BMW 525 T, dizel, god. 2001. karavan. Mob. 061/233-078. PRODAJEM {kodu pikap, 2001. godina, cijena 3.500 KM. Tel. 062/877-008. PRODAJEM Citroen C2 1,4 HDI, 2005 godina, u odli~nom stanju. Mob. 061/325801. PRODAJEM Polo dizel 1,4, 1994. godina. Mob. 061/243-923. PRODAJEM za Golfa alnaser, alternator 2,3,4 i za ostala vozila, mo`e i monta`a. Tel. 033/531-996 i 062/693-470. AUDI jaje 1.9 TD metalik-crni, centralna brava, servo volan, elektri~ni {iber, elektri~ni podiza}i prozora, aluminijske felge, tek registrovan, cijena 5.000 KM. Mob. 061/210-576. PRODAJEM Cedi 1,4 benzin, Fiat Fiorino, 98. god. teretni, registrovan do 8/2011. Mob. 061/780-081. PRODAJEM LADU Nivu 1.7, 4x4, 1999. godina, neregistrovana, u voznom stanju, bijela. Mob. 061/158-164. PRODAJEM Golf II benzinac 1,8 1985. god. registrovan do marta 2011. god u izvanrednom stanju, cijena 1.800KM. Tel. 061/257-934. PRODAJEM Passat 2,5 TDI, 4 motion, 2002. god, zlatna boja, BiH table, 6 brzina. Tel. 00385998304357. AUDI A4, 1,8 T quattro, 2003. godina, extra stanje. Tel. 062/505-111. PRODAJEM Ford Fokus 1,8 turbo dizel karavan intekuler, 2001. godina. Mob. 061/913-797. JETTA 1,9 TDI, 2006. godina, automatik, DSG, cijena 23.900 KM. Tel. 062/600-111. VOLVO S40, 2002. godina, automatik, benzinac, ko`a, vrlo povoljno. Tel. 062/600111. TRAKTOR IMT 558 u odli~nom stanju sa svim pri klju~ci ma, ga ra`iran. Mob. 062/223-700. GOLF 97, TDI, elektro paket, {iber, 4 vrata, tek registrovan. Mob. 061/928-654. PRODAJEM mercedes M 201—190 D, 1985. godina, bijeli, 53 kw, 4 brzine, registracija do XI 2009. Tel. 033/677- 080. SHOPPER 125 ccm, 16 ks, nov, marka hyosung, ocarinjen, cijena 4.000 KM. Tel. 061/956-845. PRODAJEM peugeot 607, 2003. god, 2.2 benzin, cijena 23.000 KM. Tel. 062/907-122. PRODAJEM renault 18 TL 1983.god. u voznom stanju, 85.000 km. Tel. 061/527290.

PRODAJA
BJELAVE, ul. Pehlivanu{a br. 59, prodajem ku}u s dvori{tem, cijena 130.000 KM, pogledati od 15 do 17 sati. Tel. 033/537-549. HRASNO, jednosoban stan 41m2, I sprat, adaptiran, 85.000 KM. Tel. 033/233-654 i 061/224-896. PRODAJEM stan 52m2, V sprat, lift, balkon, 115.000 KM, Ul. Grbavi~ka (kod ambulante). Tel. 061/482-999. BEOGRAD, naselje Ripanj, ku}a sa 4 Ha i 8 ari pla ca, svi pri klju~ci. Tel. 00381113919322, 00381 64 2257932. DVIJE ku}e kod TV OBN-a, sa dvije gara`e i 750m2 vrta. Mob. 061/546-246. STAN 51m2 Otoka, 55m2 i 62m2 Grbavica, 57m2 M. dvor, 74m2 M.].]ati}a. Mob. 061/019-236. HITNO prodajem stan 56m2, 3 sprat, Ilid`a, komplet adaptiran, ugra|ena kuhinja. Mob. 061/019-236. KU]A sa 320m2 zemlji{ta u Porodice Foht. Mob. 061/019-236. STAN 70m2/4 spr. Jadranska, 57m2/3 spr. M. dvor, 55m2/1 spr. i 62m2/4 spr. Grbavica. Mob. 061/019-236. PRODAJEM ili mijenjam za Sarajevo stan u centru Dervente, III sprat sa 3 balkona, 93m2. Tel. 062/633-248, 00387 011 2546 339. KISELJAK — Pale{ka }uprija, vikendica sa 2.200m2 oku}nice pod vo}em. Tel. 033/647-851 i 061/501-515. PRODAJEM jednosoban stan 38m2, Staro Hrasno. Mob. 063/798-768 i 062/056479. PRODAJEM ili mijenjam za manji, dvosoban stan u Sarajevu lokacija odli~na. Tel. 033/643-099, 062/375-733. PRODAJEM stan 69m2 Marijin Dvor, I sprat, adap ti ran, 100.000 eura. Tel. 061/211-303. PRODAJEM ku}u u Konjicu P+S, kod stare ~uprije. Mob. 062/935-765. STAN 125m2, 1 sprat, Stari Grad, pored Miljacke, potrebna adaptacija. Mob. 061/312-075. MI[EVI]I, vikendica 67m2 sa 1800m2 zemlje na sun~anoj nenaseljenoj stranic, 105.000 Km. Mob. 062/332-155. PRODAJEM stan 69m2 na Marijin Dvoru, I sprat, adaptiran, 100.000 eura. Tel. 061/211-303. PRODAJEM stan 68,5m2 na Marijin Dvoru I sprat, adaptiran, 100.000 eura. Tel. 061/211-303. PRODAJEM dunum zemlje u Vogo{}iUgorsko, iznad d`amije. Mob. 061/505-624. PRODAJEM zemlji{te u Mokrom (Kadino selo), povoljno. Mob. 062/337-925. PRODAJEM stan-ku}u na Ilid`i-Lu`ani u nizu dvoeta`na sa gara`om i ba{tom. Mob. 061/222-465. STAN centar, Marindvor, 50m2, 1 sprat. Mob. 061/209-930. DEVASTIRANA ku}a i 2000m2 zemlje pod vo}em, naselje Dvor-Perivoj, N. Grad. Mob. 062/855-544. PRODAJEM ku}u s ba{tom 1764m2 jezgro Starog grada — Sarajevo, pogodno za rezidencijalnu gradnju. Tel. 061/224-269. PRODAJEM dvosoban stan 48m2 s drvenom gara`om + podrum kod Tuzle — [i}ki Brod. Tel. 00385 20 715-478. PRODAJEM placeve za ku}e, Zabr|eRajlovac. Tel. 061/813-250. PRODAJEM u Rijeci eta`nu ku}u 89m2, vrt 189m2, podrum, pogled na more. Tel. 00387 51214675. PRODAJEM vikendicu u Kijevu, 2 dunuma zemlje, 1/1, struja, voda, useljiva. Mob. 062/214-895 i 033/639-431. PRODAJEM dvosoban stan, Grbavica, 53,40m2, III sprat kod klinike Sanasa. tel. 0038763191201. TROSOBAN stan 80m2, Ilid`a, kod Pejtona, ul. @eljezni~ka. Mob. 061/101-950. BREKA, stan 70m2, 3 sprat, I. Mujezinovi}a, 230.000 KM. Mob. 062/316-379. KO[EVSKO Brdo 80m2, III sprat i stan na Skenderiji 55m2, prizemlje. Mob. 066/201-411. PRODAJEM troiposoban stan 94m2, V sprat, Envera [ehovi}a. Tel. 061/065-953. PRODAJEM stan 42m2 u N. Sarajevu, I sprat, cen. grijanje, povoljno. Tel. 062/469946.

NAMJE[TAJ
TRPEZARIJSKI sto za 10 osoba, sa 8 tapeciranih stolica. Mob. 061/213-224. PRODAJEM povoljno o~uvan trosjed i bra~ni krevet. Tel. 033/212-431. PRODAJEM vrlo povoljno namje{taj i bijelu tehniku, iz trosoban stana. Tel. 524588, 061/709-593. PRODAJEM ~etverodjelni regal odli~no o~uvan. Tel. 524-588, 061/709-593. PRODAJEM komplet namje{taj i tehniku trosobnog stana. Mob. 061/709-593. PRODAJEM trosjed sa 2 fotelje-stilski namje{taj, pisa}i sto i ormar za knige-spise. Tel. 033/207-484, 066/285-076. PRODAJEM bra~ni krevet. Tel. 624-560.

TEHNIKA
PRODAJA mobitela, novih i kori{tenih, najjeftinije cijene, www.pacomoby.ba, nokia, samsung, soni, ericsson, lg.htc. apple inphone. Mob. 062/695-695. PRODAJEM zvu~nike „Fi{er“ 2 kom, crni 50/70W, orginal, 60 KM. Tel. 061/702-801. PRODAJEM vrlo povoljno kabinet {iva}u ma{inu. Tel. 524-588, 061/709-593. PRODAJEM skener i kolor {tampa~. Tel. 033/211-772, 061/304-467. PRODAJEM foto aparat Nikon - FG uz dodatke. Tel. 033/646-281.

OSTALO
AKCIJA !!! Besplatna dostava nasipnog tampona na Kantonu Sarajevo, 17m3 — 150KM. Mob. 061/925-506. POVOLJNO prodajem bolni~ki krevet sa ormari}em, invalidska kolica i hodalicu. Mob. 061/351-748. PRODAJEM Braunove mre`ice za brijanje i el. aparate. Mob. 061/323-906. PRODAJEM nove rekete za stoni tenis, od boljeg kvaliteta Safta{i. Mob. 061/159-507. VRTNA garnitura, dvije klupe i sto, kovano `eljezo. Tel. 222-610 zvati od 9,30 do 13,30 sati.

VOZILA
PASSAT, 2004, 1.9 TDI 130 KS, pre{ao 90.000 km, metalik siva, registrovando 9/2011, cijena 18.500 KM. Mob: 063/355350. PRODAJEM Opel Vektru, 1990. god. 2.0 benzin. Mob. 061/255-686. LANDROVER, dugi benzinac u odli~nom stanju, gara`iran, 1973. godina za 15.000 KM. sa rezervnim djelovima. Tel. 058/483561.

subota, 30. april/nedjelja, ponedjeljak, 1. i 2. maj 2011. godine

OSLOBO\ENJE

SJE]ANJA I SMRTOVNICE 71
ELEKTRI^AR-vodoinstalater, radimo nove i popravljamo stare instalacije, eko plastika, sanitarija, sevis bojlera, itd. Mob. 061/132-149. RADIM molersko farbarske poslove po pristupa~nim cijenama, sa iskustvom, ~isto i uredno. tel. 033/412-486 i Mob. 062/482-192. BRAVARSKI radovi, dolazim na adresu, ugradnja i popravka brava, gara`nih vrata i blindiranih. Mob. 061/233-078. ZIDARSKO tesarski radovi, zidanje, maltanje i {alovanje brzo i povoljno. Tel. 062/134-827, 033/241-465. BRU[ENJE, lakiranje parketa i podova bezpra{inskom ma{inom uz garanciju. Tel. 510-228 i Mob. 061/359-500. TEPSER S.O.D. profesionalnim ma{inama ~istimo namje{taj, tepihe (rese), itisone, unutra{njost auta, tvrde podove (za{tita). Mob. 061/524-461 i Tel. 033/200-003. KRE]IM, farbam, ugra|ujem radijatore i adaptiram stanove, ~isto i uredno. Mob. 062/688-855. VKV STOLAR, vr{i opravke stolarije, tapiciranog namje{taja, kuhinja, plakara, roletni. Mob. 061/863-740. ODR@AVALA bih stan kod ozbiljne porodice, 4-5 sati, jedanput sedmi~no. Mob. 061/906-018. PREKUCAVAM sve vrste radova na kompjuteru brzo i ta~no. Mob. 062/519-685. VR[IM prevoz robe i putnika na svim destinacijama. Tel. 062/214-690. MOLERSKI radovi uz potpunu za{titu ljepljivim trakama i podnim najlonima. Mob. 061/606-441. TAPETAR radi sve poslove tapetarske struke, dolazi na adresu besplatno. Tel. 240-895 i Mob. 062/909-306. NJEGOVALA bih stariju osobu (`ensku) po lu po kre tnu, 8 sa ti dne vno. Mob. 061/374-458. INSTRUIRAM |ake i studente iz matematike i fizike, na Ilid`i, ~as 6 KM. Tel. 621-976. UGRADNJA, remont i prodaja alnasera, alternatora i ostalih el. ure|aja na vozilima, servis Karameho. Mob. 061/365-193. POVOLJNO vr{im selidbe, prevoz robe kombi mercedesom. Radna snaga po dogovoru. Mob. 061/563-292 i 063/121-524. PREVOZ putnika klimatiziranim kombi vozilom, na more, planine, izlete itd, po cijeloj BiH i {ire. Mob. 061/222-310, +385995 730-940. TELEFON servis popravlja stare, nove, be`i~ne, obi~ne telefone, izrada telefonskih instalacija. Tel. 061/141-676, 033/204-805. NJEGOVALA bih stariju `ensku osobu i ispomo} u ku}i. Mob. 066/521-213. KERAMI^ARSKE usluge, moleraj, postavljanje elektri instalacija i laminata. Mob. 062/466-093. IZRADA plo~astog namje{taja, kuhinja, plakara, stolova, polica prema katalogu i zahtjevu. Mob. 062/466-093. ELEKTRI^AR popravlja TA pe}i, el. bojlere, postavlja automatske osigura~e i indikatore, postavlja plafonjere, lustere i ostale popravke. Mob. 061/048-497. NJEMA^KI jezik, instrukcije osnovcima i srednjo{kolcima. Mob. 061/181-542. VR[IM usluge prevoza svih vrsta roba, kao i selidbe iz Europe i BiH. Tel. 033/232162, 061/266-764 i 061/108-779. DAJEM instrukcije iz matematike za sve {kole i fakultete. Tel. 061/534-231. MAJSTOR povoljno opravlja stari i montira novi namje{taj, kuhinje, radi selidbe. Tel. 061/202-840. KOMBI prevoz putnika (7+1) kabasti otpad {u ta, gra|evin ski ma te ri jal. tel. 061/555-922. NUDIMO povoljno vo|enje svih knjigovodstvenih poslova za privredna dru{tva (proizvodnja, trgovina, usluge i samostalne poduzetnike). Tel. 061/160-020. PREVOZIM stvari i ostalo ve}im kombijem, radna snaga. Tel. 061/227-189. MATEMATIKA instrukcije osnovcima, srednjo{kolcima i studentima. Tel. 062/713098. U^ENICIMA, srednjo{kolcima instrukcije iz matematike, fizike, mehanike, ma{inskih elemenata. Tel. 625-196, Ilid`a. ENGLESKI i konverzacija za osnovce i srednjo{kolce, osnovi kompjutera, programa, odr`ava nje, ser vi si ra nje. Mob. 062/895-599. RADIM molerske radove. Mob. 061/156696. INSTRUKCIJE iz turskog jezika za po~etnike, uspje{no i povoljno. Mob. 061/838794. TAPETAR dekorater, povoljno presvla~i namje{taj u radioni ili kod vas uz garanciju. Tel. 033/718-405. ^ISTIM stanove, imam dobre i pouzdane preporuke. Mob. 066/798-331. OZBILJNA `ena pazila bi stariju `enu 4 sata dnevno, Alipa{ino polje — Mojmilo. Mob. 061/949-447. VODOINSTALATER opravlja, ugra|uje ~esme, vodokotli}e, ventile, sifone, penzionerima jeftinije. Mob. 061/205-803 i 066/973-793. HARMONIKA vrata, sa ugradnjom dvije vodilice i pragam jednokrilna i dvokrilna, u boji drveta. Mob. 061/516-910. BRAVAR izra|uje kapije, gelendere, ograde i os ta le bra var ske ra do ve. Mob. 062/607-453. MOLER radi sve uredno i kvalitetno i veoma povoljno. Mob. 061/274-872. SERVIS svih tipova ve{ ma{ina i drugih ku}anskih aparata. Dolazak besplatan. Mob. 061/551-035. IZNAJMLJUJEM stolice za razne namjene cijena do 20 kom - 1,5 KM, a 20 stolica i vi{e — 1 KM po komadu, (ku}na dostava). Mob. 061/563-292. ^UVALA bih stariju `enu ~etiri sata dnevno Alipa{ino polje, zvati iza 12h. Tel. 061/949-447. INSTRUIRAM |ake i studente iz matematike na Alipa{inom polju 6KM/~as. tel. 061/157-991. PROFESOR engleskog jezika daje instukcije, (10 KM) i radi prevode. Mob. 061/654-941. ADAPTIRAMO ku}e, stanove, radimo: struju, vodu, estrih, parket, keramiku, rigips, moleraj...Mob. 063/155-868. TV VIDEO servis, Porodice Ribar 65, Hrasno, popravka svih vrsta TV aparata, dolazak na ku}nu adresu. Tel. 650-867, 061/188-410. LIJE^IM hemeroide vanjske i unutra{nje. Mob. 061/533-146. PREKUCAVAM sve vrste materijala, brzo, kvalitetno, povoljno, kompjuterska obrada. Tel. 061/533-326. MOLER dino, jednosoban stan, 200KM sa pripremom zidova, bijelo ili u bojama, stolarija po dogovoru. Mob. 061/529-608. KOMBIJEM vr{im prevoz razne robe, selidbe. Ispomo} radne snage po dogovoru. Mob. 061/513-948. VODOINSTALATER opravlja i postavlja ~esme, vodokotli}e, ventile, sifone, penzionerima jeftinije. Tel. 061/205-803, tel. 066/973-793. ODR@AVALA bih stan kod porodice, (~i{}enje stana, peglanje), ~istila bih va{ poslovni prostor. Tel. 061/374-458. MOLER Dino, jednosoban stan sa pripremom zidova bijelo ili u bojama 200 KM, stolarija po dogovoru. Mob. 061/529-608. STUDENTICA daje instrukcije iz engleskog jezika za u~enike osnovne {kole. Tel. 469-805. ADAPTIRAMO stanove i pos. prostore, izrada projektne dokumentacije besplatna. Mob. 062/529-878. VKV BRAVAR, popravljam brave, pravim gelendere i kovanje ograde. Mob. 062/907356. POVOLJNO po dogovoru instrukcije iz engleskog jezika za osnovne {kole. tel. 061/515-803. ODR@AVALA bih stan kod ozbiljne porodice. Mob. 063/-916. IS CJE LJE NJE du ho vnim pu tem po u~enju Brune Groninga, medicinski dokazivo. Mob. 062/519-449. BRINULA bih o djetetu starosti 2-7 godina. Tel. 611-439. PREVOZ putnika prema moru kombi sa 8 sjedi{ta. Tel. 061/243-873. NAJJEFTINIJE u gradu iznajmljujem stolice za sve prigode. Mob. 063/121-524. INSTRUIRAM |ake i studente iz matematike na A. Polju, 6KM/~as. Tel. 061/157991. SZR izvodi gra|evinske radove, ugradnja keramike, rigipsa i svih vrsta podova. Mob. 061/256-132. STAKLARSKA radnja Edo izvodi sve staklarske radove te uramljivanje slika, Papagajka od 8 do 19h. Tel. 061/130-034, 221902. MOLERI profesionalci nude usluge gletovanje, moleraj, tapete, stolarija, radijatori itd i sve drugo po dogovoru. Tel. 033/456-979, 061/219-768. PREVODIM sa njema~kog na bosanski jezik - tehni~ku dokumentaciju, uputstva, itd. Mob. 061/357-232. SPECIJALISTI^KI pregledi, rad medicinskih sestara. Tel. 061/319-604. PROFESORICA francuskog i latinskog jezika daje instrukcije. Tel. 033/645-307.

OSTALO
PRODAJEM sliku akademske slikarke Mile \erkovi}, ulje 60 x 80cm, Stara maslina. Tel. 033/524-084. PRO DA JEM staj sko |u bri vo. Tel. 061/515-235. PRODAJEM dugu crnu bundu od zeca, duga dlaka, br. 40-42. Mob. 061/159-507. NOVOOTVORENA autopraonica na putu Sarajevo-Pale-petlja zaobilaznica, navratite nam. tel. 233-098, 061/221-563. PRO DA JEM staj sko |u bri vo. Mob. 061/515-235. PRODAJEM glava, to~ak, papu~a, {ipka stare {iva}e ma{ine kao starina, 70KM. Tel. 061/702-801. PRODAJEM pi{tolj Zastava M70, 7,65 kalibar, Browing, licu sa odobrenjem. Tel. 032/221-258. PRODAJEM neura|en Vilerov goblen. Tel. 061/603-115. PRODAJEM pe} na plin za grijanje na dimnjak. Tel. 061/603-115. PRODAJEM polovan slu{ni aparat ispravan. Tel. 061/603-115. PRODAJEM ljekovita jaja Japanske prepelice i doma}a koko{ija jaja, besplatna ku}na dostava. Tel. 062/138-855. PRODAJEM ma{inu pisa}u elektri~nu, 80 KM. Tel. 651-556. PRODAJEM nove mre`ice i no`eve za elek. aparate Panasonik. Tel. 651-556. JEFTINO prodajem u ispravnom stanju ~etiri plinska bojlera sa setovima i 40 radijatora sa ventilima. Tel. 033/203-716, 061/207-068. PRODAJEM knjige na engleskom jezikubetseleri. Mob. 062/529-878. PRODAJEM {iva}u ma{inu njema~ku u koferu, garancija, 180 KM na 2 rate. Mob. 061/145-504. PRODAJEM asimil engleskog jezika, komplet, nov, 90 KM. Tel. 651-556. ELEKTROMOTOR 4KW, 1430 obrtaja, vrlo povoljno. Mob. 061/812-233. PRODAJEM Chicco set — kolica, nosiljku, sjedalicu za auto sa raznom opremom i kreveti}. Mob. 062/570-826. PRODAJEM plinsku bocu butan 10kg i 30kg ve}u. tel. 033/641-362. PRODAJEM nove strojeve za {ivanje marke Brother. Tel. 063/347-852. PRODAJEM svje`a ljekovita jaja japanskih prepelica, 30 kom/9 KM. Tel. 061/245901. PRODAJEM crijep, jeftino. Mob. 065/696132. PRODAJEM dje~ija kolica, Talijanska nova, Peg-Perego. Tel. 660-939, 063/876419. PRODAJEM 2 orginal vilerova goblena zima i prolje}e. Tel. 660-939, 063/876-419. OKO 1.500 CD-ova kvalitetnih evergrin muzike i ostale, vrlo povoljno. Tel. 447-825, 061/335-327. VEOMA povoljno prodajem o~uvanu i novu gardarobu: 1KM, 2KM, 5KM, 10 KM i 20 KM (novo - sa{iveno), br. 46 - 44. Mob. 061/233-913. SPECIJALNI tanjir za rezanje sira sa no`em, sobna antena. Tel. 062/104-951. PRODAJEM grobnicu pravoslana parcela-Bare, odmah do sporedne male kapije. Mob. 062/577-638. PRODAJEM filandendron, {efleru, palma, fikus, pogodno za poslovne prostore. Tel. 033/657-914. PRODAJEM drva bukova cijepana - 65 KM, drveni ugalj Kreka 110 KM. Tel. 061/159-904.

AGENCIJA Sigenx kupuje nekretnine u Sarajevu ili posreduje uz 3% provizije. Tel. 654-793. KUPUJEM zadnji most za reno 9 ili 11. Tel. 650-022, 061/251-802. KUPUJEM stare njema~ke marke i austrijske {ilinge i kovanice eura. Mob. 061/323-906. KUPUJEM staru deviznu {tednju ratna potra`ivanja i ddionice svih firmi i fondova najbolje pla~amo, isplata i dolazak odmah. Tel. 062/788-739. KUPUJEM staru deviznu {tednju, ratnu od{tetu, obveznice, dionice, isplata odmah u FBiH i RS. tel. 061/175-237. KUPUJEM dva grobna mjesta na Barama, ate is ti~ko, je dno uz dru go. Tel. 033/200-343. KUPUJEM lomljeno zlato, dukate, {orvane i ostale predmete od zlata. Tel. 061/553640, 033/655-530. KUPUJEM dionice, staru deviznu {tednju i ratnu od{tetu iz FBiH i RS-a. isplata odmah. Mob. 062/358-344. KUPUJEM dionice, staru deviznu {tednju i ratnu od{tetu iz FBiH i RS-a. Isplata odmah. Mob. 062/451-791. KUPUJEM lomljeno i zubarsko zlato, dukate, zlatene satove i ostalo. Tel. 061/965126. KUPUJEM akcije-obveznice devizne {tednje i ratne {tete, isplata odmah. Mob. 065/027-864. KUPUJEM umjetni~ke slike, starinski namje{taj, sablje, satove, ordenje, bos. }ilime i ostalo. tel. 061/553-640. KUPUJEM trakice contour Bayer. Tel. 461-002. KUPUJEM }ilime, pirot serd`ade, bakar savatli, demirliju, zidne satove, vez. Tel. 061/159-507. KUPUJEM deviznu {tednju, ratnu od{tetu, obveznice, dionice, isplata i dolazak odmah. Mob. 063/351-572. KUPUJEM obveznice, devizne {tednje Jugobanke i privredne banke, isplata odmah. Mob. 066/723-731. KUPUJEM staru deviznu {tednju, obveznice, ratna od{teta, dionice. isplata i dolazak odmah na adresu, F BiH i RS. Mob. 061/517-897. KUPUJEM stan u Sarajevu manje kvadrature. Tel. 211-914.

SJE]ANJE

na na{e plemenite, dobre, voljene i nezaboravne roditelje

A]IM (NIKOLE) KOJOVI]
5. 2. 1911 - 15. 11. 1987.

RADOJKA (MILANA) KOJOVI], ro|. TUBI]
16. 5. 1917 - 30. 4. 1996.

Djeca sa porodicama
2878

Drugog maja 2011. navr{avaju se dvije godine od smrti na{e drage

NAFIJE [ARI]

S po{tovanjem, sin Miro [ari} sa porodicom
2883
MOLERSKO farbarske usluge. Mob. 062/922-323. RESTAURACIJA starog stilskog namje{taja, stru~no i kvalitetno. Tel. 061/488-033. PREVOZ do 6 putnika sa udobnim, klimatiziranim autom. Mob. 063/943-445. PROFESOR engleskog i francuskog instruira. Cijena povoljna, svi nivoi, provjeren uspjeh. Mob. 062/709-273. ^UVALA bih dijete u svom stanu, imam iskustvo, Saraj Polje. Tel. 466-920. VODOINSTALATER radi opravke i ugradnju, ~esme, {olje, vodokotli}i, kade, kupatila, instalacije, povoljno. Mob. 061/389112. ELEKTRI^AR za sve vrste opravke i ugradnje pe}i, bojlera, indikatora, osigura~a, instalacija i sl. sa garancijom. Mob. 061/222-228. PREVODIM sa slovena~kog na bosanski. Tel. 061/282-134. POS TAV LJAM po vo ljno ri gips. Tel. 061/545-888. ELEKTRI^AR vr{i opravke {porets, bojlera, TA pe}i, ve{ ma{ina, instalacija osigura~a. Mob. 063/155-868. ELEKTROSERVIS, vr{i opravku bu{ilica, usisiva~a i ma{ina. Tel. 061/803-255, 066/889-246, 033/213-040. MOLERSKO-farbarski radovi, cijena po dogovoru, povoljno. Tel. 066/205-151. ^UVAM i odr`avam vile i vikendice na moru. Tel. 061/516-375. PRU@AMO usluge bh. dijaspori. www-rodoslov.ba Tel. 061/109-970. KOMBI vozilom vr{imo sve vrste prevoza stvari. Tel. 061/033-475. NEUM povoljno izdajem apartmane smje{tene uz more. Tel. 063/327-098, 036/884169. NEUM, izdajemo sobe i apartmane uz more, povoljno. Mob. 063/322-271 i 036/884711. POVOLJNO iznajmljujemo apartmane i sobe u Neumu uz more. Tel. 036/880888. MAKARSKA, izdajem sobe ili apartmane za vikend ili drugo, blizu pla`e i {etali{ta. Tel. 0038521611923, 0038591540 6089. NEUM, iznajmljujem povoljno apartmane uz more. tel. 036/884-710 i 062/970364. VODICE — [ibenik, dva dvosobna apartmana, klima ure|aj, uz more. Povoljno. Lapenda 00385915965771.

ZAPOSLENJE
HITNO potreban kuhar, kuharica sa iskustvom. Mob. 062/690-162. POTREBNO vi{e saradnika za rad u internacionalnoj kompaniji. Mob. 061/170143. POTREBNO vi{e suradnika za rad u kom pa ni ji na po dru~ju BiH. Mob. 061/105-720. TRA@I se kuharica i sobarica za period juni-juli-august, restoran Kalaja-Ulicinj. Tel. +382 69 037-076. ZAPO^NITE posao proizvodnjom eteri~nih ulja i stotinjak proizvida knjigom „eteri~na ulja“. Tel. 032/244-417. VKV voza~, 13 godina iskustva, tra`i posao u struci, star 34 godine. Mob. 061/949447. POTREBNA frizerka za rad u salonu. Mob. 061/314-815, od 9 do 20 sati.

SJE]ANJE

ROSA [E[LIJA
24. 4. 1988 - 1. 5. 2011.

SLOBODAN [E[LIJA
1. 5. 2000 - 1. 5. 2011.

USLUGE
MAXIVITA, ku}na njega i ~uvanje starih i bolesnih lica, davanje injekcija, infuzija, inzulina, itd. Mob. 061/319-604.

S ljubavlju i po{tovanjem, k}erke i sestre Radojka, Zora i Nada
2884

KUPOVINA
KUPUJEM umjetni~ke slike, filateliju, stari nakit, satove zidne, |epne, ru~ne, ordenje, zna~ke i ostalo. Tel. 033/456-505, 061/214-405. KUPUJEM knjige. Mob. 061/533-792. KUPUJEM stare razglednice, nov~anice, Olimpijada Sarajeva i drugo. Tel. 033/456505 i 061/214-405. KUPUJEM obveznice, ratne {tete i devizne {tednje, isplata odmah. Mob. 061/526918. KU PU JEM stan u Sa ra je vu, is pla ta odmah. Mob. 061/170-254.

ALU @ALUZINE 20KM/m2, trakaste zavjese 20KM/m2, ALU i PVC roletne, platnene roletne, tende, ci je na sa ugra dnjom. Tel. 033/211-484, 033/767-995 i 061/131447.

APARTMANI
U NEUMU udobni apartmani tri zvjezdice www.neum-bih.com. email:villa-bianca@hotmail.com Telefon: 387 (0)36 884-125, Fax: 884128

POVOLJNO vanjske roletne, aluminijske `aluzine, trekaste zavjese i harmonika vrata. Mob. 061/214-303. NJEGOVALA bih stariju osobu i ispomo} u doma~instvu. Tel. 216-559. VR[IMO ru~no pranje svih vrsta ~ilima i itisona. Dolazak na adresu besplatan. Tel. 033/221-945.

72 SJE]ANJA I SMRTOVNICE
SJE]ANJE

subota, 30. april/nedjelja, ponedjeljak, 1. i 2. maj 2011. godine
SJE]ANJE

OSLOBO\ENJE

Navr{ilo se deset godina od kada nije sa nama na{a najdra`a

VLASTA @IVKOVI], ro|. GOJMERAC
1. maj 2001 — 1. maj 2011.

[AHZA MUSLIJEVI]
29. 4. 1999 — 29. 4. 2011.

IDRIZ MUSLIJEVI]
2000 — 2011.

S ljubavlju i po{tovanjem, Sin Meho sa porodicom
25458

obitelji: @ivkovi}, Gojmerac i Jovi~i}
2871

Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje, kom{ije i poznanike da je na{ dragi

SJE]ANJE

na na{u dragu

Drugog maja 2011. navr{ava se godina otkako nas je napustio na{ dragi

BRANKO (NIKOLE) MAJU[EVI]

JASMINU ZUL^I], ro|. ZORNI]
Tvoj mili lik i tvoja ljubav zauvijek }e ostati u na{im srcima.

ISMET ]EHAJI]
spec. Pedodont iz Sanskog Mosta 2. 5. 2010 - 2. 5. 2011.

30. 4. 2000 - 30. 4. 2011.

preminuo 28. aprila 2011. u 83. godini. Sahrana }e se obaviti 30. aprila 2011. godine u 12.30 sati na gradskom groblju Bare. O`alo{}eni: supruga Persa, sinovi Milorad i Dragan, unuci Predrag i Marko, snahe Olivera i Jokica, sestra Danica Seka, bra}a Momo i Stanko Jojo sa porodicama, brati}i, brati~ne, kumovi, te ostala rodbina, prijatelji i kom{ije. Ku}a `alosti, Merhemi}a trg br. 6/3.
000

Zauvijek tvoji: suprug Senad, sinovi Adnan i Sandi
25460

Tuguju za njim njegovi: punica Milka, svastika Mara sa Dunjom i Davorom
79260

SJE]ANJE

SJE]ANJE

na

na na{u najdra`u

IN MEMORIAM

Prvog maja 2011. navr{ava se pet godina od smrti na{eg dragog oca

ARIFA BE]KANOVI]A
u~esnik NOR-a

HATU (OMERA) HAD@IABDI], ro|. KR[O
1. 5. 2003 — 1. 5. 2011.

S ponosom i po{tovanjem, njegova djeca Emira, Fehim i Zlatko sa porodicama
2879

REUFA (ALIJE) KOLUDERA

Nedostaje{ nam, najdra`a na{a. Neka ti Allah d`.{. podari lijepi d`ennet. S ljubavlju i po{tovanjem, porodica

Danas se navr{ava ~etrdeset tu`nih dana otkako nije sa nama na{a draga majka i baka

IVA BRELIH – MIJANOVI]

Tridesetog aprila 2011. navr{ava se godina od iznenadne smrti na{eg dragog Reufa. Svakim proteklim danom smo svjesniji praznine nastale gubitkom na{eg Reufa, prijatelja bez mita, dobrog ~ovjeka, druga i radnog kolege, a nadasve svestranog stru~njaka.

2877

OSMRTNICE, OGLASE, NATJE^AJE MO@ETE PREDATI U VA[EM GRADU

OSLOBO\ENJE
DOO NOVOTEKS KISELJAK
001

S ljubavlju i po{tovanjem, Mirjana i Boris
2880

Uz iskreno po{tovanje radnih kolega i kolegica NEON HEARTA, onih s kojima }e{ ipak vje~no `ivjeti.

Tel: 387/30/879-438

subota, 30. april/nedjelja, ponedjeljak, 1. i 2. maj 2011. godine

OSLOBO\ENJE

SJE]ANJA I SMRTOVNICE 73
IN MEMORIAM

ADI MAHI]
Prvi maj 2011, {est mjeseci da Adi vi{e nije sa nama. Jo{ jako boli i jo{ ne vjerujemo. Prvi maj je bio Adijev najdra`i praznik, na taj dan smo se obi~no okupljali sa familijom i prijateljima uz muziku i ro{tilj, naj~e{}e u na{em Semizovcu. Bit }emo opet u Semizovcu, u nedjelju, nakon posjete groblju Bare u 11 sati. Ni{ta vi{e nije isto i nikada ne}e biti, samo je ja~ina ljubavi ista, ~ak i sna`nija. Porodica Mahi}: Vahda, Nedim, Mirela, Nedo, Dino, Basko, Amela i Adna
25457

Drugog maja 2011. navr{ava se tu`na godina otkako sa nama nije na{ voljeni suprug i otac

SJE]ANJE

...za ovaj trenutak — pripremajte se — (hadis) Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi

ISMET ]EHAJI]
spec. pedodont iz Sanskog Mosta 2. 5. 2010 - 2. 5. 2011.

MEHO (BAJRE) [I[I]
dr. SABINA \UKI]
1. 5. 2004 - 1. 5. 2011. preselio na ahiret u petak, 29. aprila 2011, u 78. godini. D`enaza }e se obaviti u nedjelju, 1. maja 2011. godine, u 13.30 sati na mezarju Svibo - Me|e|a. O`alo{}eni: supruga [evka, sinovi Safet i Ismet, snahe Besima i Nezira, unu~ad Nermin, Nermina, Indira, Adnan i Emina, bra}a Hamed i Adem, nevjesta Mirsada, brati}i [ahin i Mahir, brati~ne Nazija, Mensura, Mahira, Munevera i Jasmina, {ure Mujo, Aljo i Mustafa sa porodicama, svastike Dika, [uhra, Hajra i [efija sa porodicama, bad`e Ramiz i Rasim, te porodice [i{i}, [etki}, Mili}, [ehi}, Hod`i}, D`afo, D`anko, Lemezan, Kulovac, Muharemovi}, Pajo, Duran, @uni}, Ja{arevi}, Hurem, Katovi}, Kari}, kao i ostala brojna rodbina, kom{ije i prijatelji. Tevhid }e se prou~iti istog dana poslije podne-namaza (13.30 sati) u d`amiji Boljakov Potok. Prevoz do mezarja i nazad obezbije|en sa autobuske okretaljke Boljakov Potok sa polaskom u 9.30 sati, sa usputnim zaustavljanjem na Otoci i kod Vije}nice. RAHMETULLAHI ALEJHI RAHMETEN VASIAH
000

Ni vrijeme koje je pro{lo, niti ono koje dolazi ne mo`e popuniti prazninu koja je ostala poslije tebe. Tvoji: Du{a, Jasmina i Dina
79260

O`alo{}ena porodica
AX

...za ovaj trenutak — pripremajte se — (hadis) Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi

...za ovaj trenutak — pripremajte se — (hadis) Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi

ZEJNIL (HUSE) [EMI]
preselio na ahiret u ~etvrtak, 28. aprila 2011, u 72. godini. D`enaza }e se obaviti u subotu, 30. aprila 2011. godine, u 13.30 sati na mezarju Baraku{a - Trnovo. O`alo{}eni: sin Senad, k}erka Sanela, sestre [emsa i Rifa, unuke Nejra i Vildana, snaha Jasminka, brati}i, brati~ne, sestri}i, sestri~ne, te porodice [emi}, Meki}, Bunar, Sulji}, Golo, Kupusovi}, ^eligija, Bajraktarevi}, Poturovi}, Plo~o, Kru{~ica, Fazli}, Kova~, Jukovi}, Dedovi}, Karahod`a, Mizdrak, Demir, kao i ostala brojna rodbina, kom{ije i prijatelji. Tevhid }e se prou~iti istog dana poslije podne-namaza u mesd`idu Hrasnica. Prevoz do mezarja i nazad obezbije|en ispred dru{tvenog doma Hrasnica, sa polaskom u 12 sati. RAHMETULLAHI ALEJHI RAHMETEN VASIAH
000

AVDIJA (SMAJE) HAD@I]
iz Bile}e

preselio na ahiret u petak, 29. aprila 2011, u 85. godini. D`enaza }e se obaviti u subotu, 30. aprila 2011. godine, u 14 sati na gradskom mezarju Vlakovo. O`alo{}eni: supruga Samija, sin Esad, k}erka Aida, zet Edis, snahe Zlatka i Enisa, unu~ad Dijana i Nedim, brat Ragib sa porodicom, brati}i Emin, Suad i Smajo sa porodicama, sestri}i Munib, Hasan, Selim i Izet sa porodicama, {ure Fehim i Suljo sa porodicama, svastike Fatima, ]erima, Sevda i Munta sa porodicama, te porodice Had`i}, Avdi}, Sladi}, [uta, Kusturica, Teke{inovi}, Pervan, Selimovi}, ^ustovi}, Habe{, Vojinovi}, Bajramovi}, Barakovi}, \apo, kao i ostala brojna rodbina, kom{ije i prijatelji. Tevhid }e se prou~iti istog dana u 14 sati, Ul. Vahide Maglajli} 3. RAHMETULLAHI ALEJHI RAHMETEN VASIAH
000

Drugog maja 2011. godine navr{ava se 6 mjeseci otkako sa nama nije na{ voljeni

HALIM (DERVI[A) TANOVI]

S ljubavlju i po{tovanjem, o`alo{}ena porodica
2869

74 SJE]ANJA I SMRTOVNICE
…za ovaj trenutak, pripremajte se… (hadis) Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi
POSLJEDNJI POZDRAV

subota, 30. april/nedjelja, ponedjeljak, 1. i 2. maj 2011. godine

OSLOBO\ENJE

Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje, kom{ije i poznanike da je na{ dragi

dragoj na{oj

MUJO (AGANA) SPAHIJA
preselio na ahiret u ~etvrtak, 28. aprila 2011, u 79. godini. D`enaza je obavljena u petak, 29. aprila 2011. godine, u 17 sati na mezarju Gornji Delija{ (Karovi}i). O`alo{}eni: sinovi Abid i Fejzo, k}erke [emsa, Hajra, Mejra i Fata, nevjeste Rabija i Jasmina, zetovi Seid i Sejo, unu~ad Fazila, Nihada, Semir, Senida, Midhat, Mirsad, Amar i Sanela, praunu~ad Naida i Imran, brati} Zaim sa porodicom, nevjesta Mel}ija sa porodicom, te porodice Spahija, Kolar, Hamzi}, Hod`i}, Kukan, Katana, [urkovi}, Bekto, Popara, Kljuno, Borovina, Rogo, Bibi}, Kalaba, Imamovi}, Bjelonja, Husi}, Cibra, Mizdrak, Bjelica, Musi}, Me{i}, Sarajki}, Vatre{, ^olovi}, Gagula, Kru{~ica, ^oko, Ba{i}, Krilo, Osmankovi}, [ahovi}, Radu{i}, kao i ostala brojna rodbina, kom{ije i prijatelji. RAHMETULLAHI ALEJHI RAHMETEN VASIAH
000

AKIF (MUJE) TRNKA

teta VIKICI

preselio na ahiret u subotu, 23. aprila 2011, u Kristiansandu (Norve{ka), u 74. godini. D`enaza }e se obaviti u subotu, 30. aprila 2011. godine, u 14 sati na gradskom groblju Vlakovo. Prevoz obezbije|en sa autobuskog stajali{ta poslije raskrsnice kod Socijalnog u 13 sati, do groblja i nazad. O`alo{}eni: supruga Hajrija, sinovi Edhem i Faruk, unu~ad Azra, Kenan i D`ana, snaha Nermina, bra}a Edhem i Kasim, sestre Kasema i Rasema, nevjeste Seada i Mebrura, zet Nenad, porodice Trnka, [eremet, Bublin, Ze}o, Had`i}, ^au{evi}, Benac, Ramadan, [ukalo, Pr`ulj, Oru~evi}, Kurba{i}, Kara~i}, Karali}, Markovi}, Fejzagi}, [urkovi}, Imamovi}, D`idi}, Hebib i ostala mnogobrojna rodbina i prijatelji. Tevhid }e se prou~iti istog dana u 14 sati u d`amiji na Grbavici II (kod [oping-centra).
002

Ines, Vesna i Me{ek
2872

Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{a draga

Opra{tamo se sa po{tovanjem od divnog ~ovjeka, ~asnog borca za ljudska prava obespravljenih gra|ana

SJE]ANJE

na na{u dragu majku

UMKA OMEROVI], ro|. ^OVRK
preselila na ahiret u ~etvrtak, 28. aprila 2011, u 76. godini.

AMIRA DAUTOVI]A

MARICU [IMI^EVI], ro|. JUKI]
30. 4. 1975 — 30. 4. 2011.

D`enaza }e se obaviti u subotu, 30. aprila 2011. godine, u 14 sati na mezarju Ni{an - Jar~edoli. O`alo{}eni: sinovi Amir i Sabir, k}erke Sabira i Sabiha, brat Idriz, snahe Tid`a, Munevera, Ifeta i Zahida, zet Osman, unu~ad Almedina, Almir, Jasmin, Samir, Muamer, Indira, Alma, Aida, Senida, Senad i Amila, snaha Sanida, zetovi Semo, Eldin i Ermin, praunu~ad Almedin, Lamija, Nidal, Saira, Sara, Ajdin i Medina, brati}i [ahmo, [emso, Hariz, [efail, Ismet i [efik, brati~ne Sabiha, Kimeta, Kemija, Halida, Fikreta, Mediha i Hamida, djeveri Hasib i Mehmed, jetrve Hanka, Enisa i Nezira, djeveri} Elvir, zaove Devla, Fata i Tima, djeveri}i i djeveri~ne, zaovi}i i zaovi~ne, te porodice Omerovi}, ^ovrk, Raoni}, Mulaosmanovi}, Smaji}, Hamzi}, Hani}, Gu{o, Mehanovi}, Ka~evi}, Muhi}, Kadri}, Lisica, Majstori}, @igo, Musli}, D`igal, Pobri}, Sal~in, Deliba{i} i ostala mnogobrojna rodbina, prijatelji i kom{ije. Tevhid }e se prou~iti istog dana u 14 sati u porodi~noj 000 ku}i u Ulici Bogu{evac br. 18.

Udru`enje vlasnika nacionalizovane i konfiskovane imovine u BiH
2875

Njena djeca
2867

POSLJEDNJI POZDRAV

POSLJEDNJI POZDRAV

na{oj penzionerki

ULFETI POPOVI]

AMIRU MI[I DAUTOVI]U
na{em dragom treneru i prijatelju, a iznad svega plemenitom ~ovjeku, na{em Mi{i. Nedostajat }e{ nam, ali }emo se uvijek sje}ati svih onih divnih dana i godina koje smo proveli zajedno.

IN MEMORIAM

IN MEMORIAM

Kolektiv Urbanisti~kog zavoda BiH
2874

Tvoji: Mirsada, [ipe, Mirela, Goran
PA

POSLJEDNJI POZDRAV

STANISLAV PETROVI]

Tridesetog aprila navr{ava se ~etrdeset tu`nih dana od kada nije sa nama na{a draga Aka

BRANKU MAJU[EVI]U
na{em dugogodi{njem ~lanu i pravnom savjetniku. UDRU@ENJE SRPSKO POGREBNO DRU[TVO „SVETI MARKO“ Sarajevo
2873

30. 4. 2011.

Svakodnevno u na{im pri~ama... Sje}anja `ive i trajno ostaju u nama... S ljubavlju i po{tovanjem, porodice: [ipek, Greda, Suljagi}
PA

SALKO (MEHE) AD@OVI]
30. 4. 2003 — 30. 4. 2011.

ANKICA (MARKA) RELOTA
21. 3. 2011 — 30. 4. 2011.

Zlatan i Alen sa porodicama
2844

Goga i Dejan sa obiteljima
2876

subota, 30. april/nedjelja, ponedjeljak, 1. i 2. maj 2011. godine

OSLOBO\ENJE

SJE]ANJA I SMRTOVNICE 75
Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{a draga

Prvog maja 2011. navr{ava se ~etrdeset dana od iznenadne smrti na{e drage k}erke i sestre

SANJE STUPNI[EK

IFETA GROZDANI], ro|. ME[I]

Ako je smrt ja~a od `ivota, onda je ljubav ja~a od vremena jer te ni vrijeme iz na{ih srca ne mo`e istrgnuti. Dok budemo `ivjeli mi, `ivjet }e i uspomena na tebe. Tog dana posjetit }emo njen grob na gradskom groblju Crkvice u Zenici i polo`iti cvije}e. Tvoji najmiliji: otac Borivoj, majka Vasiljka i brat Slavko sa porodicom
020

preselila na ahiret u petak, 15. aprila 2011, u Americi u 80. godini. D`enaza }e se klanjati u nedjelju, 1. maja 2011. godine, poslije podne-namaza (13.30 sati) u haremu d`amije u Donjoj Puharskoj, a ukop }e se obaviti na mezarju Donja Puharska u Prijedoru. O`alo{}eni: sin Nagib, k}erka Semira, unu~ad Nerma, Ajla i Dado, brat Ejub, snahe Rada, Smaila, Munta i Hata, zet Muhamed, zaova Seka, djeveri Ilijaz i Idriz, jetrve Zuhra, Rubija i D`avida, tetke Mina i Dervi{a, te porodice Grozdani}, Me{i}, Odovi}, Falan, Halilovi} i ostala mnogobrojna rodbina, na{i dragi prijatelji i kom{ije
002

POSLJEDNJI POZDRAV

Drugog maja 2011. navr{ava se godina otkako nas je napustio na{ voljeni

SJE]ANJE

na{oj dragoj daid`inici

SEAD (FUADA) FAZLAGI]
1961 - 2006.

NURKI TERZIMUJI]

BO@O (MARKA) RADAT

Tridesetog aprila 2011. navr{ava se {est godina otkako nas prerano napusti i ostavi nas u velikoj `alosti u svojoj 44. godini. Neka ti dragi Allah podari d`ennet. O`alo{}eni: otac Fuad, k}erka Emma sa mamom, amid`a Kasim sa k}erkom Thheom i mamom, te rahmetlijinim amid`ama, Rifatom, Murizom sa familijama, daid`a Emir i Jasna. Neka ti je vje~iti rahmet, a na{a vje~ita tuga za tobom. Familije: Fazlagi}, Sadikovi}, [o{e, Koso i ostale
010

Nermin, Zdenka, Allen i Sandro iz Chicaga
2847

Iako je pro{la godina, boli nas kao prvog dana. Vole te tvoji: supruga E{refa Dunda, sin Miro, k}erka Mirjana, zet Selim i unuke Anela i Sanela
25447

Drugog maja 1992. godine od zlo~ina~ke granate poginuo je na{ dragi suprug i otac

IN MEMORIAM
SJE]ANJE

na na{eg dragog

Drugog maja 2011. godine navr{ava se {est mjeseci otkako nije sa nama na{a draga i nikad pre`aljena mama, majka i punica

REUFA KOLUDERA
30. 4. 2010 - 30. 4. 2011.

PAVLE VE@A IBRAHIM ADEMOVI]
1926 - 1992.
1. 5. 1990 - 1. 5. 2011.

AZRA TRBI], ro|. GRUHONJI]

Uvijek }emo pamtiti prijatna dru`enja i tvoje uvijek prisutno dobro raspolo`enje. Faruk Hasanbegovi} i Baha
2858

S ljubavlju i po{tovanjem vje~no }e{ `ivjeti u na{im srcima. Amira, Jasminka, Emina i Davor
AX

O`alo{}eni: supruga Senija, k}erka Mirsada Kari} sa porodicom, sin Medan Ademovi} sa porodicom
25452

SJE]ANJE

na na{eg dragog tatu i supruga

IN MEMORIAM

MILICA VE@A
15. 5. 1997 - 15. 5. 2011.

OSLOBO\ENJE
AGENCIJA ZA EKONOMSKU PROPAGANDU I MARKETING
D`emala Bijedi}a 185
Tel/fax: 472-899 i 472-901

DU[KA KIAUTA
iz Mostara 1. 5. 1979 - 1. 5. 2011.

KRUNOSLAV MILINOVI]
dipl. ing. arh. 30. 4. 2010 - 30. 4. 2011.

S po{tovanjem, zahvalna porodica Supruga Seka i sinovi @eljko i Darko
2720 010

Porodica
71120

76 SJE]ANJA I SMRTOVNICE
IN MEMORIAM SJE]ANJE

subota, 30. april/nedjelja, ponedjeljak, 1. i 2. maj 2011. godine Prvog maja 2011. navr{avaju se ~etiri godine otkako nije sa nama na{ dragi
SJE]ANJE

OSLOBO\ENJE

Prvog maja 2011. navr{ava se deset godina od smrti na{eg voljenog oca

LJUBOMIRA PO[TI]A

LJUBO MARIJANOVI]
1996 - 2011.

S tugom i sjetom ~uvamo uspomenu na lijepe dane zajedni~kog `ivota. Tvoji Vlado i Mira
25449

Davorin i Koka Marijanovi} i porodica Fazli}
25431

NIJAZ (SALEMA) BA[I]
1. 5. 2007 - 1. 5. 2011.

CVJETKO STOJANOVI]
2. 5. 1987 - 2. 5. 2011.

Svaki dan si u na{im mislima i sje}anjima. Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{a draga

Proteklo je ~etrdeset tu`nih dana od kada nije sa nama na{a draga

S po{tovanjem, supruga i djeca

Supruga Mira i k}erka Mia
2688

2768

ULFETA POPOVI], ro|. SELIMBEGOVI]

preselila na ahiret u utorak, 26. aprila 2011, u 74. godini. D`enaza }e se obaviti u subotu, 30. aprila 2011. godine, u 14 sati na mezarju Ravne Bakije. O`alo{}eni: sin Muzafer, k}erka Rusmira, sestra [evala, brat Abdulah, snahe Majida i Hasiba, unuka Sanela, brati} i brati~na sa porodicama, sestri}i i sestri~na sa porodicama, te porodice Popovi}, Selimbegovi}, Muminovi}, [ubo, Uhota, Vrabac, D`indo, Hod`i}, Ajanovi}, Dragolj, D`ebo, Brankovi} i ostala brojna rodbina, prijatelji i kom{ije. Tevhid }e se prou~iti istog dana u 14 sati u d`amiji Bjelave. Ku}a `alosti: Ul. Zaima [arca br. 114/prizemlje. RAHMETULAHI ALEJHA RAHMETEN VASIAH
000

VAHDETA HIDA AGU[EVI], ro|. \ONLAGI]
S ljubavlju, tvoji Dalila, Semir, Natan i Benjamin
2853

SJE]ANJE

na na{eg supruga, oca, dedu i punca

MIRSADA KASUMOVI]A
2. 5. 1992 - 2. 5. 2011.

Uspomene na tebe i dalje su duboke. S ljubavlju i po{tovanjem ~uvamo uspomenu na tebe. Supruga Emira, k}erke Belma i Elma, zetovi Denis i Almir, unu~ad Mirha, Damir, Nadja i Kajla
25437

SJE]ANJE

Tridesetog aprila 2011. godine navr{ava se ~etrdeset tu`nih dana od iznenadne smrti na{e drage sestre i svastike

SJE]ANJE

na na{u dragu majku, baku, punicu i svekrvu

Drugog maja 2011. navr{ava se devetnaest godina od kada si dao `ivot kao {ehid za svoj grad Sarajevo i BiH

JOVO TARABI]
19. 8. 2003 - 30. 4. 2011.

GELA TARABI]
30. 4. 1999 - 30. 4. 2011.

ANKICE RELOTA
iz Busova~e

S tugom i ljubavlju, k}erka Angelina s porodicom
2814

Po dobroti }emo te pamtiti, s ljubavlju spominjati i s tugom u srcu ~uvati. Tvoj brat Alojz, sestre i zetovi Jelenka i Ivica Stapi}, Marina Ostoji} i Olga i Vinko Lije{ni}
2842

SJE]ANJE

na na{u dragu majku i suprugu
SJE]ANJE

NADU NIKOLAJEVI], ro|. KOVA^EVI]
1. 11. 2010 - 1. 5. 2011.

MEDI (MUHAREMA) ISMAIL ]ANDRA
(1957 - 1992)

SADIJU SADU ]UMUROVI], ro|. SPAHO
30. 4. 1989 - 30. 4. 2011.

Drugog maja 2011. godine navr{ava se {est mjeseci od smrti na{e drage

S ljubavlju, Vesna i Zdenko, Narves, Jesenko, Konstanca, Selena, Cassandra, Narcis i Milena
2763

Vrijeme prolazi, ali tuga i bol za tobom nikada. Tvoji: sestra Fatima i sestri} Samir sa svojom porodicom
AX

AZRE TRBI], ro|. GRUHONJI]
S ljubavlju i po{tovanjem, tvoji Sabo i Lejla sa porodicom

S po{tovanjem i ljubavlju, tvoji: Senada, Hariz, Abdulkader
2744

2761

subota, 30. april/nedjelja, ponedjeljak, 1. i 2. maj 2011. godine

OSLOBO\ENJE

SJE]ANJA I SMRTOVNICE 77
TU@NO SJE]ANJE

VEHBIJA (HAJRE) KARI]
2. 5. 1993 - 2. 5. 2011.

Uvijek si u na{im srcima i mislima. Tvoje: Fatima, Dalida i Selma
2818

TU@NO SJE]ANJE

Prvog maja 2011. godine sa ljubavlju obilje`avam 43. godi{njicu smrti moga tate

NEVENKA MARKOVI], ro|. STAN^EVI]
1. 5. 1993 - 1. 5. 2011.

1. maj 1968 - 1. maj 2011.

dr. EMIL ZDRAVI^

Osamnaest tu`nih godina. S ljubavlju i ponosom ~uvamo te u svojim srcima. Suprug Sergije, k}erka Ljubica sa porodicom [ari}, sin Ljubi{a sa porodicom
2810

“Budi pametna, i budi gluha, da ne ~uje{ {ta sve po raskr{}ima govore vje{tice.” Nada Zdravi~
2687

SJE]ANJE

SJE]ANJE

AIDA KAPETANOVI], ro|. ^AMPARA
30. 4. 2006 - 30. 4. 2011.

REUF (ALIJE) KOLUDER
Tridesetog aprila navr{ava se godina od iznenadne smrti na{eg dragog Reufa.

S ljubavlju i po{tovanjem, njeni: Sejda, Muhamed, Din i Nordin ]ati}
2554

Sa velikom ljubavi, po{tovanjem i tugom. Tvoji: Farida, Armin, Etna, Laki Edin Be~irba{i} i tvoja draga unu~ad Din i Dea
2819

SJE]ANJE

na na{u dragu mamu, baku i tetku

Prvog maja 2011. navr{ava se devetnaest godina otkako nije s nama na{ tata

Danas se navr{ava osam dugih, predugih godina od kada vi{e nije sa nama na{ dragi suprug i tata

Drugog maja 2011. navr{ava se osamnaest godina otkako je ubijen od agresorske granate moj jedini brat

ZLATKO HAD@IOMAN
AMALIJU TOMI^I], ro|. HOUDEK
1. 5. 1991 - 1. 5. 2011.

LJUBOMIR NIKOLI]
K}erka Jesenka i sin Neboj{a s porodicama

Te{ko je prihvatiti da `ivot jednostavno ide dalje, a ti nisi tu. Te{ko je prihvatiti da se to ne mo`e promijeniti. I sama sje}anja te ponovo vra}aju nama. Volimo te. Tvoje Ziba i Lara
2829

VEHBIJA (HAJRE) KARI]
1948 - 1993.

S ljubavlju i po{tovanjem, porodica
2856

Dragi brate, tvoju ljubav i dobrotu nikada ne}emo zaboraviti. Tvoj brat Enver Kena sa porodicom
25452

2835

78

PREDAH

subota, 30. april/nedjelja, ponedjeljak, 1. i 2. maj 2011. godine

OSLOBO\ENJE

HOROSKOP DANAS
OVAN
21. 3. - 20. 4.

Mo`ete o~ekivati jo{ jedan dan iznimno velikih aktivnosti. U svemu tome vi }ete briljirati i pokazati da mo`ete jo{ bolje. Manji je problem {to mo`da ne}ete sti}i odgovoriti na sve prilike koje se nude. Okolnosti pred vama u~init }e vas pirli~no osje}ajnom osobom. Mnogi }e biti iznena|eni kad poka`ete svoju mek{u stranu. Oni u vezama bit }e prava inspiracija voljenoj osobi, a samci }e s lako}om osvajati. Osim ako niste umjetnik, i dalje }ete biti u pozadini ili }ete istra`ivati i diskretno pripremati teren za nove poslove. Ne}ete se isticati, ali to ne zna~i da u vama nema ambicija. Gradit }ete ih u ti{ini. Sve povezano s ljubavlju bit }e obavijeno tajanstveno{}u. Budete li insistirali na nekim ra{~i{}avanjima, znajte da }ete se samo jo{ vi{e zapetljati. Vjerovatno }ete dobiti podr{ku uglednih ljudi, a o nekim ponudama mo`da }ete i dvojiti. U svakom slu~aju, va{a karijera se razvija vrlo dobro, a jednim dijelom i zato jer ste ve} pokazali neke rezultate, pa sad pobirete njihove posljedice. Mo`ete o~ekivati bogat dru{tveni `ivot. Malo je vjerojatno da }ete sjediti kod ku}e, jer }e pozivi dolaziti sa svih strana. Novi zadaci, novi izazovi i nove prilike u~init }e vas osobom koja mnogo i zahtjevno radi. No sve to i dalje ide kroz stres, pa se pobrinite za dobru pripremu. Tako|er ekonomizirajte sa snagama kako biste sve izdr`ali. Prvi dio dana bit }e jo{ dobar, pa nastojte u~vrstiti ono {to imate. Iznenadan izlazak donijet }e neka ljubavna isku{enja povezana s temom dominacije u odnosima. Pred vama su dani kad }ete zaista imati priliku pokazati sve {to znate. Zato se osvijestite o svojim talentima, prisjetite se svojih prakti~nih znanja u struci, a ako treba, ne{to i usavr{ite. Vrata }e vam biti otvorena. Trudit }ete se biti maksimalno zavodljivi, a u tome }ete i uspjeti ako ne pretjerate sa svojim principima. Drugi dio sedmice je ne{to le`erniji, ali tako|er povoljan za ljubav. Bit }e jo{ dosta dinamike i borbenosti na poslu, a sve je to povezano s novim ustrojem rada ili s promjenama koje su se po~ele odvijati. Vi }ete se dobro prilago|avati, a povremene tenzije nadvladavat }ete razborito{}u. Dana{nja situacija }e biti takva da }ete se potpuno trebati posvetiti ili podrediti voljenoj osobi. U ve~ernjim satima uslijedit }e prilike za intimisti~ka zbli`avanja i oboga}ivanje seksualnog `ivota. Ako vam ponude nove ugovore, u prvi tren mogli bi vam se u~initi vrlo privla~nim. No ispod povr{ine ima i detalja koje treba dobro prou~iti i ispitati {to zapravo zna~e. Te{ko da }ete i{ta mo}i u~initi ili promijeniti osim da se prilagodite {to je bolje mogu}e. Strpljenje, takt, diplomatija i tolerancija osobine su koje vam jedine mogu donijeti poneki dodatni bod u trenutno zahtjevnom osobnom `ivotu. Nema posla koji vam ne}e do}i na dnevni red. [efovi }e imati iznimno visoka o~ekivanja, {to }e vas nagnati da u posao ulo`ite maksimalan trud. Neki }e ~ak du`e ostati u uredu kako bi se dokazali pred pretpostavljenima. Nakon naporne radne sedmice, najbolje }ete se opustiti izle`avaju}i se pred televizorom. Odbit }ete sve pozive na izlazak i ve~ernje sate provesti u miru i udobnosti svog doma. Bit }ete zabavni, duhoviti i svima drag saradnik. Ipak, malo vi{e ozbiljnosti u pristupu poslu ne bi bilo naodmet. Oni koji rade u sportskim, pedago{kim ili zabavlja~kim djelatnostima imat }e iznimne rezultate. Prvi dio dana mu~it }e vas bezrazlo`na sentimentalnost koja }e unositi manju zbrku u va{e dobre provode. U ve~ernje sate potpuno }ete do}i sebi, voljena osoba }e se jednako dobro zabavljati, a samci }e osvajati s lako}om. Jedan dio poslova uspje{no ste zavr{ili i pospremit }ete ih u pro{lost. Nove poslovne planove jo{ }ete osmi{ljavati, a vrata koja su se otvorila prigrlit }ete s velikim veseljem. Uslijedit }e temeljita priprema. Pred vama je zahtjevan dan jer }e vas obitelj okupirati s obvezama koje biste mo`da najradije izbjegli. Voljena osoba nekako }e biti u pozadini, ali }ete ~im se uka`e prilika, zajedno pobje}i na neko skrovito mjesto. Mo`ete o~ekivati pove}anu fluktuaciju ljudi kojima }ete stalno morati davati odre|ene informacije. Bit }ete okretni, spretni i svima na usluzi, a nisu isklju~ena ni poslovna putovanja. Va{i kontakti bit }e broj~ano ve}i nago ina~e, pa }e vas svako malo neko zvati i pozivati van. Zbog toga }e oni koji su jo{ sami imati brojne prilike za nova poznanstva, dok }e vezani stalno morati obja{njavati kuda idu. Finansijska pitanja i dalje }e vas zaokupljati vi{e nego {to bi trebalo. Previ{e ste se vezali za materijalno, pa vam neke druge prilike izmi~u iz ruke. Pazite da ne bude prekasno. Sjetite se da ~ovjek radi i zbog zadovoljstva. Danas }ete biti ranjiviji vi{e nego na~e i to }e uroditi manjkom samopouzdanja koje }e se ispoljiti u drugom dijelu dana.

BIK

21. 4. - 22. 5.

BLIZANCI

23. 5. - 22. 6.

RAK

23. 6. - 22. 7.

LAV

23. 7. - 22. 8.

DJEVICA

23. 8. - 22. 9.

VAGA

23. 9. - 22. 10.

[KORPIJA

OSLOBO\ENJE
Nezavisni BH dnevnik Web site: www.oslobodjenje.ba e-mail: redaction@oslobodjenje.ba GLAVNA I ODGOVORNA UREDNICA: Vildana SELIMBEGOVI] PREDSJEDNIK NADZORNOG ODBORA: Vahid PA[OVI] DIREKTOR: Ned`ad [ADI] UREDNI[TVO: Edin KREHI], Branko MAJSTOROVI], Jelena MILANOVI], Daniel OMERAGI], Nada SALOM, Lejla SOFRAD@IJA i Josip VRI^KO PRODAJA: Fax: 465-727, Tel: 276-967, 455-558 e-mail: prodaja@oslobodjenje.ba MARKETING: Meliha Hod`i} Fax: 472-901 Tel: 472-899, 468-161, 276-968, 276-988 e-mail: marketing@oslobodjenje.ba ID broj: 4200492600001 ADRESA: D`emala Bijedi}a 185, Sarajevo Po{tanski pregradak 686 TELEFONI: Centrala: 276-900, 467-723 Redakcija: Desk i no}ni urednik: 276902, fax: 468-090, modem: 468-018;

23. 10. - 22. 11.

STRIJELAC

23. 11. - 22. 12.

JARAC

23. 12. - 21. 1.

VODOLIJA

22. 1. - 19. 2.

RIBE

20. 2. - 20. 3.

RJE[ENJE: naslov, arma, e, ovo, sr, mirela, idara, kaciga, pretres, tav, ork, im, ar~i, r, skupine, j, azil, brojka, vrijedna, t, o, anolis, fi, dativ, naro~, slikanja, ara, am, ana, amur, dar, aksiomi.

Oslobo|enje je u Velikoj Britaniji progla{eno za list godine u svijetu. Oslobo|enje je od 1992. dobilo Nagradu slobode (u Skandinaviji), nagradu "za izuzetnu odanost istini i slobodi" Oskar Romero (Teksas), nagradu "za odr`avanje u `ivotu tradicije nezavisnosti, objektivnosti i hrabrosti u OGLASNA SLU@BA: izvje{tavanju pod najte`im uslovima" Tel/fax: 205-938 agencije Inter Press i Service, nagradu e-mail: oglasnosg@oslobodjenje.ba "za zajedni~ki rad novinara razli~itih UNICREDIT BANK DD, nacionalnosti u slu`bi slobode i mira" transakcijski ra~un broj: fondacije Alfons Komin (Barselona), 3383202250044019, nagradu "za borbu protiv ksenofobije" SPARKASSE BANK DD Sarajevo, Kluba evropskih rektora, nagradu za transakcijski ra~un broj: ljudska prava "Saharov" Evropskog 1990490005630121, parlamenta, "Me|unarodnu nagradu za slobodu {tampe" Udru`enja turskih VAKUFSKA BANKA DD Sarajevo, novinara, Medalju ~asti Fakulteta za transakcijski ra~un broj: novinarstvo Univerziteta Mizuri (SAD), 1602000000317116, POSTBANK BH DD Sarajevo, transakcijski Nagradu Asocijacije IPRA, "Zlatno pero slobode" Me|unarodnog udru`enja ra~un broj: 1872000000045887, KOMERCIJALNA BANKA AD Banja Luka, novina (FIEJ), Nagradu “Premio Giornalistico Paolo Borsellino” koju filijala Sarajevo, transakcijski ra~un listovima koji se bore za istinu broj: 5715000000017279 dodjeljuje Slobodno sveu~ili{te “Maria Kompjuterska obrada: RC “Oslobo|enje” ss Assuanta” u saradnji sa Asocijacijom Zorica Pand`i}, {ef DTP-a “Paolo Borsellino” sa sjedi{tem u Rimu i “Zlatni trofej za kvalitetu” (SAD). [tampa: Unioninvestplastika dd, Semizovac bb Vije}e za {tampu Prvi broj Oslobo|enja {tampan je u Bosni i Hercegovini 30. avgusta 1943. u Donjoj Trnovi, Oslobo|enje je punopravni ~lan Vije}a Oslobo|enje je 1963. godine Ukazom za {tampu u BiH www.vzs.ba predsjednika Tita odlikovano Ordenom bratstva i jedinstva sa zlatnim vijencem, a Za sve eventualne primjedbe na pisanje lista, obratite se VZ[ u BiH 1976. godine dodijeljena mu je Nagrada ZAVNOBiH-a. Oslobo|enje je 1989. godine e-mail: info@vzs.ba, tel: +387 33 272 270 progla{eno za najbolji dnevni list u tada{njoj Jugoslaviji. U ratnoj 1992. godini tel/fax: +387 33 272 271 Uprava 234-718, fax: 461-007; Unutra{njopoliti~ka rubrika: 276-903, Spoljnopoliti~ka rubrika: 276 937, Sarajevska hronika: 276-901, fax: 468-054, Kultura: 276-906, Sportska rubrika 276-908, Prilozi: 468-142

Danas prije podne prete`no sun~ano, poslije podne umjereno obla~no sa lokalnim pljuskovima i grmljavinom. Vjetar slab, isto~ni, u Hercegovini slab do umjeren ju`ni. Minimalna temperatura od 6 do 11, maksimalna dnevna od 17 do 23 stepena C. U nedjelju, 1. maja, obla~no sa ki{om i pljuskovima sa grmljavinom. U ponedjeljak, 2. maja, umjereno obla~no sa sun~anim periodima, a poslije podne o~ekuju se lokalni pljuskovi. U utorak poslije sun~anog jutra, prije podne naobla~enje sa ki{om i pljuskovima sa grmljavinom, prvo na jugu. U Sarajevu prije podne sun~ano, popodne promjenljivo obla~no, povremeno sa ki{om. Tiho i bez vjetra. Minimalna temperatura 7, maksimalna dnevna 20 stepeni C.

U ve}em dijelu Evrope umjereno obla~no, mjestimi~no sa ki{om i pljuskovima sa grmljavinom, a na Pirinejskom poluostrvu o~ekuje se najve}a koli~ina padavina. Prete`no sun~ano bi}e u Velikoj Britaniji, Holandiji, na sjeveru Njema~ke i Poljske. Najhladniji glavni evropski grad bi}e Helsinki sa 11, a najtopliji Pariz sa 23 stepena C. Na Balkanu umjereno obla~no sa lokalnim pljuskovima i grmljavinom. Samo }e u zapadnim i ju`nim predjelima prije podne biti prete`no sun~ano. Maksimalna temperatura kreta}e se od 18 do 24 stepena C.

80
SARAJEVO

KULTURNI VODI^
HOP

subota, 30. april/nedjelja, ponedjeljak, 1. i 2. maj 2011. godine ne

OSLOBO\ENJE

ZEMALJSKI
Muzej je otvoren za posjete u sljede}im terminima: utorkom, srijedom i petkom od 10 do 17 sati; subotom od 9 do 13 sati; nedjeljom od 10 do 14 sati.

RIO
avantura, animirani, re`ija: Carlos Saldanha, glasovi: Marko Makov~i}, Mija Kraj~ar, Hana Hegedu{i}... po~etak u 16 sati, u subotu i nedjelju i od 12 i 14 sati.

HOW DO YOU KNOW
romanti~na komedija, re`ija: James L. Brooks, uloge: Reese Witherspoon, Paul Rudd, Owen Wilson, Jack Nicholson, Kathryn Hahn, Mark Linn-Baker, Lenny Venito... po~etak u 18 sati.

SARAJEVO
porodi~na komedija, re`ija: Tim Hill, uloge: James Marsden, Russell Brand, Kaley Cuoco... po~etak u 16.10 i 18.10 sati, u subotu i nedjelju i od 12 i 14 sati. Brusa bezistan, Svrzina ku}a, Muzej 1878-1918, Muzej “Alije Izetbegovi}a“ i Despi}a ku}a otvoreni su svakim radnim danom od deset do 16 sati, subotom od deset do 15 sati, dok su nedjeljom ovi objekti zatvoreni za posjete. Muzej Jevreja otvoren je za posjete svakim radnim danom od 10 do 16 sati, subotom ne radi, dok je nedjeljom otvoren od 10 do 13 sati.

SANCTUM 3D
akcija, avantura, re`ija: Alister Grierson, uloge: Richard Roxburgh, Ioan Gruf fudd, Rhys Wakefield, Allison Cratchley, Christopher Baker... po~etak u 18 sati.

BEZGRANI^NO
triler, re`ija: Neil Burger, uloge: Robert De Niro, Bradley Cooper, Anna Friel, Abbie Cornish... po~etak u 19, 21.15 i 22.30 sati.

KINA
MEETING POINT
PIRAMIDA ISTINE (VISO^KE PIRAMIDE - ISTINA I ZABLUDE)
dokumentarni, re`ija: Said Sefo, po~etak u subotu i nedjelju u 19 i 21 sat.

SLJEDE]A TRI DANA
triler, re`ija: Paul Haggis, uloge: Russell Crowe, Elizabeth Banks, Brian Dennehy, Lennie James, Olivia Wilde... po~etak u 17.30 i 20 sati.

MUZEJI
GRADA ZENICE
Na raspolaganju posjetiocima su stalne postavke, etnolo{ka, arheolo{ka i historijska. U tvr|avi Vranduk postavljena je stalna historijska zbirka o ranom srednjem vijeku u Bosni. Muzej je otvoren za posjetioce radnim danima od 9 do 17, a subotom od 9 do 16.30 sati. Tvr|ava Vranduk otvorena je za posjetioce tokom cijele sedmice, od 9 do 17 sati. Historijska izlo`ba “Me{a Selimovi} - @ivot i djelo“ za posjete je otvorena do 5. juna ove godine.

POZORI[TA
NARODNO RS
ZVIJEZDA JE RO\ENA
autori: Branislav Pipovi} - Milo{ Paunovi}, re`ija, koreografija i izbor muzike: Milo{ Paunovi}, scenografija: Dragana Purkovi} - Macan, kostimografija: Ivana Jovanovi}, igraju: Sandra Ljubojevi}, Sla|ana Zrni}, @eljko Erki}, \ur|a Vuka{inovi}, Vladimir \or|evi}, Velimir Blani}, Anja Stani}, Boris [avija, Ana Radovanovi}, Ana Rosi} / @eljka Grgi}, po~etak u subotu u 20 sati.

BO[NJA^KI
Izlo`ba Franje Likara “An|eli i sve {to lebdi“. Na izlo`bi je predstavljeno ~etrdeset djela, crte`i, instalacije i veliki formati u akriliku. Stalna postavka i obilazak Instututa svakim danom osim nedjelje i ponedjeljka od 9 do 16 sati. Najava grupa mogu}a je putem telefona 033/279-800.

RIO
avantura, animirani, re`ija: Carlos Saldanha, glasovi: Marko Makov~i}, Mija Kraj~ar, Hana Hegedu{i}... po~etak u 15.50 sati, u subotu i nedjelju i od 11.30 i 13.40 sati.

SNIJEG
Dani op}ine Centar drama, re`ija: Aida Begi}, uloge: @ana Marjanovi}, Jasna Beri, Emir Had`ihafizbegovi}... po~etak u ponedjeljak u 19 sati.

TUZLA

CINEMA CITY
RANGO
animirana avantura, re`ija: Gore Verbinski, glasovi: Johnny Depp, Isla Fisher, Abigail Breslin... po~etak u subotu i nedjelju u 13.10 i 15.20 sati.

PU[TENI S LANCA
komedija, re`ija: Bobby Farrelly, Peter Farrelly, uloge: Owen Wilson, Jason Sudeikis, Jenna Fischer... po~etak u 16.20, 18.30, 20.40 i 23 sata, u subotu i od 14.10 sati.

BANJA LUKA

MUZEJI
SAVREMENE UMJETNOSTI RS
Izlo`ba BANJALU^KE PRI^E NA FOTOGRAFIJAMA, autora Tome Mari}a, dobitnika Plakete Grada za 2010. Rije~ je o dokumentarnim fotografijama kojima su bilje`eni zna~ajni trenuci u istoriji i razvoju Banja Luke, kao arhitektonske cjeline, njenih urbanih pojaseva, od izgradnje Banskog dvora, Hipotekarne banke, polaganja kamena temeljca za Pozori{te, Gospodske ulice, Hotela Bosna, banjalu~ke Realke, Zgrade `eljezni~arske uprave, Gradskog parka... Izlo`ba se mo`e pogledati do 5. maja.

GALERIJE
RAIFFEISEN GALERIJA
Izlo`ba mlade umjetnice Lee Jerlagi}, koja je diplomirala na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu, na odsjeku Grafika. Galerija se nalazi u zgradi Centrale Raif feisen banke, a otvorena je za sve posjetioce radnim danima od 8 do 16 sati.

SANCTUM 3D
akcija, avantura, re`ija: Alister Grierson, uloge: Richard Roxburgh, Ioan Gruf fudd, Rhys Wakefield, Allison Cratchley, Christopher Baker... po~etak u 20.30 i 22.50 sati.

GALERIJE
ME\UNARODNA GALERIJA PORTRETA TUZLA
Stalna postavka crte`a, skica, akvarela Ismeta Mujezinovi}a, stalna postavka Legata “Haim James Pinto“. Galerija je otvorena radnim danima od 8 do 15 i 18 do 20 sati, subotom od 8 do 13 sati.

KINA
MULTIPLEX PALAS
SANCTUM 3D
akcijska avantura, re`ija: Alister Grierson, uloge: Richard Roxburgh, Rhys Wakefield, Allison Cratchley, Christopher Baker... po~etak u subotu i nedjelju u 14.55 sati.

TOR

BLACKBOX
Izlo`ba fotografija Jima Marshalla pod nazivom “Sarajevo: Gdje ulice imaju nova imena“. Ova izlo`ba otkriva ~esto neprimjetne gradske detalje – refleksije u prozorskim staklima i vodi, zahr|ale znakove i ispucale fasade, date kroz oko (kamere) Bosanca {kotskog porijekla.

GALERIJE
LTG
Izlo`ba slika Marijane Savi} pod nazivom NOUVELLE NOIR. Izlo`ba predstavlja oma` francuskim filmovima “novog talasa“ iz 60-tih godina XX vijeka, a postavku ~ini 16 umjetni~kih dijela velikog formata, ra|enih u kombinovanoj tehnici. Za posjete, izlo`ba je otvorena do 21. aprila.

ZENICA

RANGO

ATELJE ZEC
akcija, fantastika, re`ija: Kenneth Branagh, uloge: Natalie Por tman, Chris Hemswor th, Anthony Hopkins, Stellan Skarsgard, Kat Dennings... po~etak u 15.25, 17.50, 20.15, u subotu i od 22.40 i 13 sati. Stalna postavka djela slikara Safeta Zeca. Galerija je otvorena od ponedjeljka do petka od 10 do 18, subotom od 10 do 14 sati ili uz najavu na telefon 061/338-186.

BIHA] KINA
MULTIPLEX EKRAN
POL
komedija, re`ija: Greg Mot tola, uloge: Mia Stallard, Simon Pegg, Nick Frost... po~etak u 14.30, 16.30, 18.30 i 20.30 sati. animirani, akcija, re`ija: Gore Verbinski glasovi: Johnny Depp, Timothy Olyphant, Isla Fisher, Abigail Breslin, Bill Nighy, Alfred Molina, Ned Beatty, Ray Winstone, Claudia Black, Alanna Ubach, Stephen Root, Ryan Hurst, Harry Dean Stanton, Beth Grant, Gil Birmingham... po~etak u 16, 18.15 i 20.30 sati u subotu i nedjelju i od 12 i 14 sati.

GABRIJEL
Stalna postavka izlo`be “Pozori{ni plakat Kamernog teatra 55”. Otvorena svakim radnim danom od 10 do 18 sati.

VODA ZA SLONOVE

UMJETNI^KA BIH
Stalna postavka RETROSPECTRUM je i dalje otvorena za javnost od 12 do20 sati (osim nedjelje i ponedjeljka). Izlo`ba “Savremeno tursko slikarstvo“ iz kolekcije Centralne banke Republike Turske, za posjete je otvorena do 7. maja.

KINA
UNA
LEDENI UBOJICA
akcija, krimi, triler, re`ija: Simon West, uloge: Jason Statham, Ben Foster, Tony Goldwyn, Donald Sutherland... po~etak u 18 i 20 sati.

VODA ZA SLONOVE
drama, romansa, re`ija: Francis Lawrence, uloge: Reese Witherspoon, Robert Pat tinson, Christoph Waltz, Paul Schneider... po~etak u 20 sati.

RIO 3D
animirani, re`ija: Carlos Saldanha, glasovi: Dragan Mi}anovi}, Ana Sofrenovi}, Marko @ivi}, Jelena Petrovi}, Luna Lu, Ivan Ivanovi}... po~etak u 16.55 sati.16.55 sati, u subotu i nedjelju i od 11 i 13 sati.

MUZEJI
ART-KU]A SEVDAHA
drama, romansa, re`ija: Francis Lawrence, uloge: Reese Witherspoon, Robert Pat tinson, Christoph Waltz, Paul Schneider... po~etak u 18 sati. Otvorena je za sve posjetioce svakim danom osim ponedjeljka od 10 do 18 sati.

HOP
porodi~na komedija, re`ija: Tim Hill, uloge: James Marsden, Russell Brand, Kaley Cuoco... po~etak u 15, 17 i 19 sati.

^OVJEK ZVANI HRABROST
vestern, re`ija: Joel i Ethan Coen, uloge: Jeff Bridges, Hailee Steinfeld, Matt Damon, Josh Brolin... po~etak u 18.30 i 21 sat.

OLIMPIJSKI
Stalna postavka “Organizacija XIV Zimskih olimpijskih igara“, otvorena za posjete od ponedjeljka do petka, od 9 do 15 sati, dok vikendom muzej ne radi.

ZDUHA^, ZNA^I AVANTURA
komedija, re`ija: Milorad Milinkovi}, uloge: Zlatan Vidovi}, Vujadin Milo{evi}, Jelisaveta Ora{anin, Katarina Ili}, Nikola Kojo, Marko @ivi}, Marko Gvero, Milo{ Tanaskovi}, Danijel Kor{a, Dragoslav Medojevi}, Slobodan Te{i}, Mirka Vasiljevi}, Andjela Jovanovi}, Djurdja Vuka{inovi}, Anja Stani}, po~etak u 16, 20 i 22 sata.

BOKSA^
drama, biografski, re`ija: David O. Russell, uloge: Mark Wahlberg, Christian Bale, Amy Adams, Melissa Leo... po~etak u 20.10 i 22.30 sati.

JA SAM BROJ ^ETIRI
avantura, re`ija: D.J. Caruso, uloge: Alex Pettyfer, Timothy Olyphant, Teresa Palmer... po~etak u 20.45 sati.

HISTORIJSKI
Muzej je otvoren za posjete radnim danima od 9 do 16, a vikendom od 9 do 13 sati.

Repertoare i program de{avanja u va{oj kulturnoj ustanovi mo`ete slati na mail: jelena.milanovic@ oslobodjenje.ba ili na broj faxa 033/ 468-054.

OSLOBO\ENJE ponedjeljak, 1. i 2. maj 2011. godine subota, 30. april/nedjelja,
SUBOTA
30. APRIL 2011.

TV PROGRAM
NEDJELJA
1. MAJ 2011.

81

PONEDJELJAK
2. MAJ 2011.

Ljubav i bijes
DRAMA
Re`ija: Bakir Tanovi} Uloge: Merima Isakovi}, Viktor Star~i}, Adem ^ejvan, Dragomir Bojani} Gidra, Dara ^aleni}

Razma`ene Pari`anke
KOMEDIJA
Re`ija: Cécile Telerman Uloge: Mathilde Seigner, Anne Parillaud, Judith Godrèche, Mathias Mlekuz

Poru{eni mostovi
DRAMA
Re`ija: Steven Goldmann Uloge: Toby Keith, Kelly Preston, Lindsey Haun

23.15
BHT

17.05
BHT

01.00
PINK

Postariji trgovac Simeon o`enio se mladom pekarevom k}eri. Kada se nakon svadbene no}i vratio s puta, u nju kao da je u{ao "bijes": pomahnitala je i odbija ga primiti u bra~nu postelju. Dok ona pri~a {to ju je spopalo, Simeonovo lice se izobli~uje i pretvara u zastra{uju}u masku. Kada dervi{i poku{aju iz nje istjerati ne~astivog, njezino se tijelo odi`e od zemlje i lebdi u zraku.

Orkanski visovi
ROM. DRAMA
Re`ija: Peter Kosminsky Uloge: Ralph Fiennes, Juliette Binoche

Mari je ljekarka udata za ne ba{ uspje{nog umjetnika. Florence `ivi u zamci hladnog i sumornog braka i pasivnog posla u marketin{koj agenciji. Traga za promjenom i pronala`enjem sebe. Juliette, njihova jo{ uvijek slobodna drugarica, uspje{an je advokat. Kada nije u borbi za pobjede u sudnici i prikupljanje velikih honorara, ona je u stalnoj potrazi za gospodinom pravim. Njih tri su drugarice iz detinjstva i savremene mlade `ene.

Kantri-pjeva~ sa ne ba{ sjajnom karijerom Bo Pris vra}a se u rodni grad na pogreb brata koji je poginuo u nesre}i na vojnoj akademiji. Ponovno stupa u kontakt sa svojom starom ljubavlju An|elom Dalton, novinarkom iz Majamija kojoj je brat poginuo u istoj nesre}i. Bo upoznaje svoju {esnaestogodi{nju k}erku Diksi Lej Dalton po prvi put, jer je Andjelu ostavio jo{ dok je ona bila trudna...

D`ingis Kan
AKCIJA/DRAMA
Re`ija: Shinichirô Sawai Uloge: Takashi Sorimachi, Rei Kikukawa, Mayumi Wakamura

Gra|anska presuda
DRAMA
Re`ija: Philippe Martinez Uloge: Jerry Springer, Roy Scheider, Armand Assante

14.05
PINK

Hindli i Keti su sinovi bogata{a Ern{oa, dvoje razma`ene djece koji `ive bezbri`nim `ivotom. Sve }e se promijeniti kada jednog dana njihov otac ku}i dovede siro~e s ulice, dje~aka Hetklifa. Njihov otac }e zavoljeti prido{licu i posvetiti mu vi{e pa`nje nego vlastitoj djeci. To se ne}e svidjeti Hindliju kojeg izjeda ljubomora. S druge strane, Keth i Hetklif sve se vi{e zbli`avaju. Nakon o~eve smrti Hindli }e izbaciti Hetklifa na ulicu...

20.00
OBN

23.55
OBN

Film prati `ivot legendarnog mongolskog vladara Genghis Khana od njegova ro|enja te njegova legendarna osvajanja po Europi i Aziji. Ljudi su mu nadjenuli nadimak "Plavi Vuk". Kopkaju ga sumnje da postoji neka misti~na tajna vezana uz njegovo ro|enje. Suo~ava se sa sukobom i izdajom najboljeg prijatelja, a osje}anja prema sinu pomije{ana su izme|u ljubavi i mr`nje.

Ghost Rider
AKCIJA
Re`ija: Mark Steven Johnson Uloge: Nicolas Cage, Peter Fonda, Sam Elliott, Wes Bentley, Eva Mendes

Pri~a iz L.A.
KOMEDIJA/DRAMA
Re`ija: Mick Jackson Uloge: Steve Martin, Sarah Jessica Parker, Victoria Tennant, Richard E. Grant, Marilu Henner

Svake sedmice, pravi zlo~in }e se suditi pred ameri~kim narodom, ali ovoga puta, narod igra i ulogu porote. Ako optu`eniku bude izglasana smrtna kazna, Rockman }e smaknu}e prikazati na televiziji. Sam Patterson je po{tovani profesor prava, koji poku{ava pre`ivjeti razvod. Rockman mu ponudi izvanrednu priliku da postane branitelj u TV-showu. Sam sebe uvjeravaju}i kako show ima pravilnu namjenu, Sam se priklju~uje ekipi zajedno s Jessicom Landers, briljantnom tu`iteljicom te Carlene Osway, ambicioznom studenticom prava...

No}ni leta~i
HOROR
Re`ija: Robert Kolektor Uloge: D`on Stending, Ketrin Meri Stjuart, Liza Blaunt, Majkl Pred

21.50
NOVA

13.20
MRE@A

Zvijezda motociklisti~kih utrka Johnny Blaze je sklopio ugovor s vragom da bi za{titio one koje najvi{e voli: svog oca i ljubav iz mladosti Roxanne. No sada je Mefistofeles do{ao naplatiti dugove. Johnny je danju kaskader, hrabri junak na motoru, a no}u postaje Ghost Rider, lovac na demone. Jedan od zadataka za Ghost Ridera je i borba protiv zlog Blackhearta, Mefistofelesova sina koji `eli preuzeti svjetsku vlast i biti jo{ opakiji od svog oca.

Do smrti
AKCIJA/TRILER
Re`ija: Simon Fellows Uloge: Jean-Claude Van Damme, Selina Giles, Mark Dymond, William Ash, Stephen Lord

SanDeE je klasi~ni primjer ljepotice iz Los Angelesa koja `ivi boemskim stilom i neprestano je u pokretu. Unato~ tome {to nemaju ni{ta zajedni~ko, njezin opu{teni pristup `ivotu privu~e Harrisa. Vrhunac se dogodi kada Harris po`eli prekinuti svoju trenuta~nu vezu, jer je zapravo zainteresiran za Sarah, koju je upoznao preko poznanika. Sarah je novinarka iz Engleske koja pi{e pri~u o `ivotu u Los Angelesu. Harris se odmah zaljubi u nju, ali vjeruje da je s nekim drugim u vezi, pa nastavlja izlaziti i sa SanDeE...

22.45
MRE@A

Grupa nau~nika kre}e u svemir, u potragu za magi~nim bi}em. Umjesto toga, sa~ekuje ih ra~unar ubica na brodu kojim treba da krenu u istra`ivanje...

Nestala, 17 godina
PSIHOLO[KA DRAMA
Re`ija: Paul Schneider Uloge: Dedee Pfeiffer, Matthew Harrison, Tegan Moss, Terry David Mulligan

Nije zlato sve {to sja
AVANTURISTI^KI
Re`ija: Andy Tennant Uloge: Matthew McConaughey, Kate Hudson, Donald Sutherland, Alexis Dziena, Ewen Bremner

13.55
HRT 2

20.00
OBN

Anthony Lowe je detektiv u policiji New Orleansa. On sudjeluje u akciji u kojem su ubijena dva policajca, a glavni zlo~inac je uspio pobje}i. Osim toga, Lowe ima problema i sa suprugom koja ga je upravo obavijestila da je trudna, ali dijete nije njegovo. Prilikom posjeta jednom restoranu, Lowe se na|e o~i u o~i sa svojim protivnikom, koji ga nemilosrdno upuca u glavu. Nakon te{kog ranjavanja, Lowe pada u komu...

20.05
NOVA

Ben Finnegan Finn je lovac na blago, a trenutno je u potrazi za potonulim brodom iz 18. stolje}a koji je prevozio dragocjen teret, odnosno {krinje s nakitom i zlatnicima. Zbog svog pustolovnog `ivota Finn je `rtvovao i brak s lijepom Tess koja je po~ela iznova graditi svoj `ivot. Sada Tess radi za milijardera Nigela Honeycutta, ne slute}i kako }e se njen biv{i suprug vratiti u njen `ivot...

Emilie Janzen ima k}i Lori. Lori je maturantica i ve} se osje}a preodraslom da bi joj majka odre|ivala koliko smije ostajati vani, pa ~esto slobodu i razumijevanje tra`i kod oca. Otac i majka `ive odvojeno ve} dvije godine, iako se nisu rastali. Na dan kad Lorina najbolja prijateljica Brynn organizira maturalnu zabavu, Lori se posva|a s majkom, jer joj majka ne dopu{ta izlazak. Izlazi protiv maj~ine volje, na zabavi se napije i posva|a s de~kom Curtom. Sa zabave odlazi oko pola jedanaest. Otada je nitko nije vidio...

82
BHT SUBOTA

TV PROGRAM
FTV
05.10 Vjen~anje Princa Williama i Kate Middleton, snimak 08.25 Vijesti 08.30 ZIZ Vragolasti Denis, 1. epizoda Graditelj Bob Tomica i prijatelji Pingu Spretno - sretno sedmi~no finale interaktivne igrice La Linea [oni i njegovo stado 11.00 Sarajevska hronika 11.25 Mozaik religija, vjerski program 12.00 Dnevnik 1 12.15 Revolucija, igrani film 13.50 Ljubav i kazna, igrana serija, 21. epizoda (r) 15.30 Ljubav i kazna, igrana serija, 22. epizoda (r) 16.25 Vijesti 16.35 Nadreality show, 11. emisija (r) 17.04 Dnevnik, najava

subota, 30. april/nedjelja, ponedjeljak, 1. i 2. maj 2011. godine

OSLOBO\ENJE

RTRS
08.00 Vijesti 08.15 Jutarnji program Mala TV 09.00 Nodi, crtana serija 09.24 Muzika za djecu 09.30 ^arli i Mimo, crtana serija 09.40 Tomica i prijatelji, crtana serija 09.52 Muzika za djecu 10.00 Dilajla i D`ulijus, crtana serija 10.25 U susret \ur|evdanskom festivalu 10.40 Bjekstvo sa Ostrva {korpiona, reality show 11.20 Ja imam talenat, zabavni program 12.00 Dnevnik 1 12.20 Samo pjesma zna, muzi~ka emisija 13.20 Gastronomad, pa{teta od pile}e |igerice 13.35 U orlovom gnijezdu 14.25 Ja imam talenat, show program

HAYAT
06.10 Timmy, crtani film 07.00 Fifi, crtani film 07.30 Bumba, crtani film 07.50 Graditelj Bob, crtani film 08.00 @ablja patrola, crtani film 08.30 Hlapi}eve nove zgode, crtani film 08.55 Lijeni grad, crtani film 09.40 Garfield, crtani film 10.45 Zvijezda mo`e{ biti ti, audicija 11.58 Biometeorolo{ka prognoza 12.00 Najbolje godine, serija 13.00 Autoklub 13.25 Moje dvori{te, informativni program 14.00 ]ao, inspektore, film 15.50 Kad li{}e pada, serija 16.35 Sport centar 16.40 Zvijezda mo`e{ biti ti, audicija 17.52 Vremenska prognoza

OBN
07.10 Gerald McBoing, crtani film 07.35 Ma|ioni~ar, crtani film 08.00 Mixmaster, crtani film 08.25 Bebe dinosaurusi, crtani film 08.40 Oggy i `ohari, crtani film 09.05 Ke~eri, zabavni program 09.55 Bilo jednom u Turskoj, serija 10.45 Lonci i poklopci, kulinarski show 11.35 Bilo jednom u Turskoj, serija 13.25 Bilo jednom u Turskoj, serija 15.15 Dolina vukova, kriminalistik~ka serija

PINK
06.00 David i Golijat, film 08.00 Put u El Dorado, film 10.00 Grand hitovi, muzi~ki program 11.00 Arena B-13, talk show 12.00 Info top, infoprogram 12.20 Gold music, muzi~ki program 14.00 Info top, infoprogram 14.05 Orkanski visovi, film 15.50 Info top, info-program

08.00 BHT vijesti Pregled programa za djecu 08.10 Uradi sam, uradi sama (r) 08.15 [kola filma, igrana serija, 1/26 (r) 08.40 @abe i krsta~e, igrani film 10.00 BHT vijesti 10.05 Govor ti{ine, emisija za osobe o{te}enog sluha i govora 11.00 Pe~at, doma}a igrana serija, 27/36 (r) 11.30 Josip Pejakovi}: U ime naroda (r) 12.00 BHT vijesti 12.15 Obalska stra`a, igrana serija, 55/61 13.05 London: Vjen~anje princa Williama i Kate Middleton, snimak 15.15 BHT vijesti 15.25 Engleska Premier liga, pregled 15.55 Nogomet, engleska Premier liga: Blackpool Stoke City, prijenos Bijela hronika (u pauzi utakmice) 18.10 Andrea Doria: Potonula istina, strani dokumentarni program, 2/2 19.00 Dnevnik Sport Vrijeme 19.25 Nogomet, Premijer liga BiH: Zrinjski - Olimpic, prenos 21.30 Ezel, igrana serija, 71/136 22.30 BHT vijesti 22.45 @ivot & ostalo: Bosanski brdski konj, 3/3 23.15 Ljubav i bijes, doma}i igrani film 00.45 [angajsko iznena|enje, britanski igrani film 02.20 Pregled programa za nedjelju

Greh njene majke
SERIJA

21.10

U orlovom gnijezdu
ZABAVNI PROGRAM

20.15

Garfield
CRTANI FILM

09.40

Lonci i poklopci
KULINARSKI SHOW

Show time

10.45

ZABAVNA EMISIJA 17.00

17.05 Ezel, igrana serija, 70. epizoda 18.00 Lud, zbunjen, normalan, igrana serija, 15. epizoda (r) 18.50 Piplinzi, crtana serija 19.10 Loto, prijenos izvla~enja 19.20 La Linea, crtani film 19.30 Dnevnik 2 20.10 Posljednja jugoslavenska reprezentacija, dokumentarni film 21.10 Greh njene majke, igrana serija, 13. epizoda 22.14 Dnevnik, najava 22.15 Na{a mala klinika, igrana serija, 62. epizoda 23.05 Loto, dobitna kombinacija brojeva 23.10 Dnevnik 3 23.25 Klub ~italaca, no}ni show program, 1. dio 23.50 Sestra Jackie, igrana serija, 5. epizoda 00.15 Klub ~italaca, no}ni show program, 2. dio 02.00 Veliko plavetnilo, film

15.30 Film 17.20 No limit, muzi~ka emisija 17.45 Za. druga, emisija za mlade 18.10 Zemlja vi|ena o~ima neba, dok. serijal 18.57 Prijevremeni izbori za na~elnika Op{tine Mrkonji} Grad, hronika 19.00 Ah, ta planeta!, zabavni program 19.30 Dnevnik 2 Sport 20.15 U orlovom gnijezdu, zabavni program 21.00 Misterije pravog [erloka Holmsa kraljevstvo kostiju, serijski film 22.40 Vijesti 22.50 Ja imam talenat, specijal 23.30 Prislu{kivanje, serija 00.20 Misterije pravog [erloka Holmsa - kraljevstvo kostiju, serijski film 01.50 Za.druga

17.55 @enski razgovori, zabavni program 19.00 Vijesti u 7, informativna emisija 19.27 Vremenska prognoza 19.29 Biometeorolo{ka prognoza 19.31 Sport 19.40 Horizonti 20.00 Kad li{}e pada, serija, 38. ep. 21.00 Voli me do bola, zabavni program 22.00 Hajde da se volimo 2, igrani film 23.45 Sport centar 23.50 Sieena, igrani film 01.30 Vremenska prognoza 01.58 Autoklub Reprizni program Hayat TV-a 02.00 Vijesti u 7 03.00 @enski razgovori, zabavni program 03.45 Voli me do bola, zabavni program 04.35 Dokumentarni program 05.00 Muzi~ki program

16.45 Dolina vukova, kriminalisti~ka serija 17.30 Dejana talk show, tema: Zlatno doba, talk show 18.45 Lanina vremenska prognoza 18.55 OBN Info, info-program 19.15 Dolina vukova, kriminalisti~ka serija, nastavak 20.00 Do smrti, film 21.50 Vrisak, film 23.40 Do smrti, film (r) 01.30 Vrisak, film (r) 03.20 OBN Info, informativni program 03.40 ^uvari planeta, dokumentarni program

16.00 More ljubavi, serija 17.00 Show time, zabavna emisija 18.45 Sva ta ravnica, serija 19.30 Grand poga~a, muzi~ki program 20.00 Veliki brat, reality show 21.00 Zvijezde Granda, muzi~ki program 23.00 Veliki brat, reality show 00.00 City, zabavna emisija 00.10 Isplata, film

RTS
12.30 13.00 13.15 13.25 13.30 14.00 14.15 14.45 15.00 15.30 16.00 16.30 17.00 18.00 18.30 19.00 19.17 19.30 20.05 21.00 22.00 23.00 23.30 00.00 00.50 01.30 Na slovo na slovo Dnevnik Sport plus Vrijeme Hronika Slavonije, Baranje i Zapadnog Srema, info Gastronomad 4 (r) Svijet zdravlja, dok. program Vijesti Sve boje `ivota Vrele gume, reporta`a Za sva vremena: 60 godina PGP Trag u prostoru Petkazanje Rumunija Kvadratura kruga Slagalica, kviz Vrijeme Dnevnik Gorki plodovi, serija TV lica... Jelen top deset Svijet sporta Jelen Super liga Imam jednu `elju Knjiga utisaka, dok. program (r) Na slovo na slovo (r)

RTCG
14.05 Argument (r) 14.30 [kola u prirodi: Pri~a o Cetinju 14.45 Etno 15.10 Tragovi: Barska keramika 15.20 Kalendar 15.30 Dnevnik 1 15.45 Muzika 16.00 Crno-bijeli svijet, no}ni program (r) 16.30 Dokumentarna emisija 17.00 Mozaiku 17.55 [krinja 18.30 Prenesi znanje, ~uvaj prirodu, kviz 19.00 Muzika 19.20 Kalendar 19.30 Dnevnik 2 20.00 Sat TV 20.30 Koncert 21.00 Blic biznis i vijesti iz dijaspore 21.30 Atr magazin 22.05 Pe~at 22.40 Muzi~ki mix 23.00 Dnevnik 3 23.30 Sportska subota 00.00 Crno-bijeli svijet 00.30 Fudbalske reporta`e

FOX LIFE
07.05 07.55 08.55 09.40 10.30 11.20 12.05 12.30 13.20 14.10 14.55 15.40 16.30 17.15 18.00 18.50 19.35 20.25 21.10 22.00 22.50 23.15 00.05 00.55 01.40 02.25 Vill i Grejs, serija Allo! Allo!, serija [kola za parove, serija Ru`na Beti, serija [apat duhova, serija Vill i Grejs, serija Tra`im djevojku, serija Kupid, serija Razvedeni Gari, serija Prljavi seksi novac, serija [kola za parove, serija Ru`na Beti, serija [apat duhova, serija Vill i Grejs, serija Privatna praksa, serija Kupid, serija Razvedeni Gari, serija [kola za parove, serija Dr Haus, serija Ljekar po narud`bi, serija Tra`im djevojku, serija Dr Haus, serija Ru`na Beti, serija Rokerka Rita, serija Allo! Allo!, serija Sudije za stil, reality show

UNIVERSAL
06.20 Sudija Ejmi, serija 07.20 Voker, teksa{ki rend`er, serija 11.20 Sve po zakonu, serija 12.20 Dobra `ena, serija 13.20 Tra~, film

TV1000
06.00 Bostonska bra}a, film 08.00 Povratak u `ivot, film 10.00 I kaubojke pla~u 12.00 Mala prodavnica u`asa, film 14.00 Prdonja, film

EUROSPORT
08.30 Ekstremni sportovi 08.45 Watts 09.00 Futsal, Futsal Cup Lisbon, Portugal, polufinale 10.00 Snuker, Sheffield, UK, polufinale 11.00 Snuker, Sheffield, UK Live, polufinale 14.00 Biciklizam, Tour of Turkey Live 15.30 Snuker, Sheffield, UK Live, polufinale 18.30 Snuker, Sheffield, UK, polufinale 20.00 Snuker, Sheffield, UK Live, polufinale 23.00 Fight Club 01.00 Snuker, Sheffield, UK, polufinale

Dobra `ena
SERIJA

19.00

Bijeli pijesak
FILM

20.00

15.10 Vjereni~ki prsten, film 17.00 Bra}a i sestre, serija 19.00 Dobra `ena, serija 20.00 Sve po zakonu, serija 21.00 Ostani pribran, film 22.50 Eva, film

16.00 Gospo|a Sofel, film 18.00 Kriva ogledala, film 20.00 Premijera: Bijeli pijesak, film 22.00 Gumo, film 00.00 Hetero 1, film 02.00 Slatke lutkice, film

subota, 30. april/nedjelja, ponedjeljak, 1. i 2. maj 2011. godine

OSLOBO\ENJE
HRT1
09.50 10.00 10.08 10.09 10.10 10.45 11.13 11.53 12.00 12.11 12.13 12.15 12.16 12.30 13.15 13.55 14.20 14.25 14.55 15.10 15.42 16.05 16.35 16.40 16.45 16.46 16.50 17.53 18.45 19.15 19.20 19.30 19.56 20.01 20.04

TV PROGRAM
NOVA
07.20 Fifi i cvjetno dru{tvo, crtana serija 07.35 Timmy Time, crtana serija 07.50 Peppa, crtana serija 08.10 Bakugan II-New Vestoria, crtana serija 08.35 Chuggington, crtana serija 08.50 Beyblade metal fusion, crtana serija 09.15 Winx, crtana serija 09.40 Najbolje godine, serija 12.40 Gle tko to govori 2, film 14.15 Vertikalna granica, film 16.30 Provjereno (r) 17.00 Vijesti Nove TV 17.10 Provjereno - nastavak 17.40 Lud, zbunjen, normalan, serija (r) 19.15 Dnevnik Nove TV 20.05 Zapovjedna odgovornost, film 21.50 Ghost Rider, film 23.55 Hellboy, film 02.05 Ezo TV, tarot show 03.30 Zapovjedna odgovornost, film (r)

83

HRT2
Vijesti iz kulture (r) Vijesti Vrijeme danas HAK - Promet info Ku}ni ljubimci Generacija Y: Moje male ludosti (r) Normalan `ivot, emisija o obitelji Pastel, emisija pod pokroviteljstvom Dnevnik Sport Vrijeme Minuta zdravlja iz Dietpharma, emisija pod pokroviteljstvom TV kalendar (r) Veterani mira, emisija za branitelje Prizma, multinacionalni magazin Duhovni izazovi, me|ureligijski magazin Branitelji domovine, informativno-edukativni spot (r) Eko zona Kulturna ba{tina: Perivoj Maksimir (r) Opera box - Biennale 2011. Jelovnici izgubljenog vremena: Prigodni jelovnici Euromagazin Pastel, emisija pod pokroviteljstvom Vijesti Vrijeme sutra HAK - Promet info Reporteri: Dijeta ili smrt supruga Sjeverni medvjed - okom {pijunske kamere, dokumentarni film Potro{a~ki kod LOTO 7/39 Minuta zdravlja iz Dietpharma, emisija pod pokroviteljstvom (r) Dnevnik Sport Vrijeme Intervju: Nadbiskup Petar Raji~ u povodu progla{enja Ivana Pavla II. bla`enim Zvijezde pjevaju 5 Vijesti Vijesti iz kulture Opsadno stanje, ameri~ki film (r) Filmski maraton: Henry: Portret serijskog ubojice, ameri~ki film Filmski maraton: ^ovjek sa zapada, ameri~ki film Skica za portret (r) Joe Cocker specijal (r) Reporteri: Dijeta ili smrt supruga (r) 07.10 Panorame turisti~kih sredi{ta Hrvatske 08.10 Najava programa 08.15 Patak Frka, crtana serija 08.40 Bijeg lukavog lisca, serija za djecu (r) 09.05 Vrijeme je za Disneyja: Einstein~i}i Vrijeme je za Disneyja: Einstein~i}i 09.55 Operacija Barbarossa, serija za djecu (r) 10.20 ni DA ni NE 11.15 Briljanteen (r) 12.00 Mozart u Kini, austrijski film za djecu (r) 13.30 Filmska matineja: Gepardice: Jedan svijet, ameri~ki film (r) 14.55 KS automagazin 15.25 4 zida 16.05 Gregorian, snimka koncerta

TV1
07.00 - 00.00 Vijesti, svaki sat 07.08 Privatna policija, crtani film 07.29 Zorro, crtani film 08.10 Eliza, serija 11.00 Biznis vijesti 12.00 Vijesti plus 12.20 Premijer liga, emisija o doma}em sportu (r) 13.00 Biznis vijesti 13.10 Jesen sti`e, dunjo moja, film 16.00 Biznis vijesti 16.05 Dadilja Ana, serija 17.00 Vijesti plus 17.15 Dva smo svijeta razli~ita, serija (r) 18.00 Biznis vijesti 18.05 Urban music (r) 18.45 Face to face 19.30 Centralni dnevnik sa Senadom Had`ifejzovi}em 20.10 Dva smo svijeta razli~ita, serija 21.00 Biznis vijesti 21.10 Tito, dokumentarni serijal 22.00 Vijesti 22.05 Slu~aj Pelikan, film 00.10 Vijesti plus 00.30 Reprizni program

TVSA
07.00 Non-stop, 15. i 16/25 (r) 08.00 Program za djecu 10.00 Kike tike ta~ke, u`ivo 11.05 Noody (r) 11.20 Barimba (r) 11.30 Autoshop magazin 12.00 Avanture u arhitekturi, 2/8 (r) 13.00 Vijesti TVSA 13.15 Rebus, politi~ki magazin (r) 14.45 Sarajevdisanje (r) 15.20 Bisage Vehida Guni}a 16.00 Robin Hood, 37/39 17.00 Vijesti TVSA 17.05 Biznis magazin 17.35 Za svaku bolest trava raste 18.15 Sarajevu s ljubavlju, dok. serijal 18.30 Dnevnik TVSA 19.00 Kike tike ta~ke, program za djecu (r) 20.00 Mlije~ni put, film 21.30 Vijesti TVSA 21.40 Globus, vanjskopoliti~ki magazin 22.10 Herkules, 1/2 23.30 Igrani film 01.10 Robin Hood, 37/39 (r) 01.55 Rebus, politi~ki magazin (r) 03.30 Dnevnik TVSA (r) 04.00 Hercules, serija(r) 05.20 Obavezan smjer (r) 05.50 Globus, vanjskopoliti~ki magazin (r)

TV TK
06.55 Iz dana u dan, TV kalendar 07.00 Vijesti 09.00 Sponzoru{e, serija (r) 11.55 Iz dana u dan... 12.00 Vijesti 12.15 Ja sam tvoja sudbina, serija (r) 16.00 Vijesti 17.30 Agro kanal 19.00 Dnevnik RTV TK 19.35 Bestseller TV 19.50 Skrivena kamera 20.05 Film 22.30 Vijesti 23.15 Film 00.15 Dnevnik RTV TK (r)

MRE@A
07.08 Privatna policija, crtani film 07.29 Crtani film, zorro 08.10 Eliza, serija (r3) 13.10 Jesen sti`e, dunjo moja, film (r) 16.05 Dadilja Ana, serija 17.15 Dva smo svijeta razli~ita, serija (r) 20.10 Dva smo svijeta razli~ita, serija 21.10 Tito, dok. serijal 22.05 Slu~aj Pelikan, film

Za{titnica svjedoka
SERIJA

22.10

Winx
CRTANA SERIJA

09.15

20.25 22.00 22.15 22.25 00.25 01.50 03.25 03.30 04.00

17.30 [etnja za pam}enje, ameri~ki film 19.10 Cocco Bill, crtani film (r) 19.30 Joe Cocker specijal 20.00 Ve~eras 20.05 HNL: Inter - Split, prijenos 22.10 Za{titnica svjedoka 1, serija 22.55 HNL - emisija 23.40 Vrijeme je za jazz: Jacky Terrasson trio, 1. dio 00.35 KS automagazin (r) 01.05 4 zida (r) 01.35 No}ni glazbeni program: Hit dana (r) 01.37 No}ni glazbeni program: Glazbeni spotovi 04.29 No}ni glazbeni program: Hit dana (r) 04.31 No}ni glazbeni program: Zlatko Pejakovi}, Dom Sportova 1998., snimka koncerta (r) 05.12 No}ni glazbeni program: Split 2004.Hit parada (r)

TV MOSTAR
07.08 Privatna policija, crtani film 07.29 Zorro, crtani film 08.10 Eliza, serija (r) program tv1 12.00 Vijesti plus 12.20 Premijer liga (r) 13.10 Jesen sti`e, dunjo moja, film (r) 16.00 Biznis vijesti 16.05 Dadilja Ana, serija 17.00 Vijesti plus 17.15 Dva smo svijeta razli~ita, serija (r) 18.00 Biznis vijesti 18.05 Urban music (r) 18.45 Face to face 19.30 Centalni dnevnik sa Senadom Had`ifejzovi}em 20.10 Dva smo svijeta razli~ita, serija 21.10 Tito, dok. serijal 22.05 Vijesti 22.05 Slu~aj Pelikan, film

TV KAKANJ
12.00 Flash vijesti 12.05 Svijet majmuna, crtani film 13.30 Planeta zemlja 14.30 Tribunal, informativni program 15.00 Svi vole Rejmonda, serija 15.30 Ukradeni `ivot, film 17.00 Flash vijesti 17.05 Autovizija 18.00 Svjedok prirode 18.30 Ads kviz 19.00 Denis napast 19.30 Dnevnik FTV 20.00 Vijesti 20.20 Svi vole Rejmonda, serija 21.00 Legende bh sporta 21.30 Tu`no nebo nad Vlasenicom 23.00 Vijesti TV Sahar 23.30 Autoshop magazin 00.00 Vijesti r. 00.15 Znam {ta sam vidjela, film

RTV USK
12.00 Vijesti 12.05 Korak od divljie, 3/4 13.05 Studenti, serija 7/15 (r) 14.05 Azimuti, dok. program 14.30 Vijesti 14.35 Preporu~ujemo... 14.40 Inspektor Mors, serija 16.30 Autoshop magazin 17.00 Bonaventura17.45 Za svaku bolest trava raste, dok. serijal 18.00 Duhovni svijet 18.30 O nama, emisija o RTV USK 19.00 Dnevnik 1. 19.30 Muzi~ki program 20.05 Hronika kraji{kih gradova, 85. emisija 20.45 Tajanstvene pri~e, 29/36 21.30 Vijesti 21.35 Plan B 22.05 Crvena jabuka, snimak koncerta iz Biha}a

TV SLON
13.02 Vjetrovi strasti, serija 15.40 Folk top 10, muzi~ka emisija 16.50 Radio iz moje ulice, kola`ni program 18.00 Crno i bijelo, informativni program, vikend izdanje 18.30 Vremenska prognoza 18.40 Extra DJ, muzi~ka emisija za mlade 19.30 SMS centrala, muzi~ki program 20.00 KVIZ Extra 20.20 Vremeplov... 20.30 [e}ernica, revijalni program 22.35 SMS centrala, muzi~ki program 23.00 Slon extra Info 23.15 Pregled programa za nedjelju

TV ZENICA
09.05 Pozdravna melodija 09.08 Odlika{i, dje~iji program 09.30 TV izlog 9.30 Animirani film 11.00 Selu u pohode (r) 12.00 Ja sam tvoja sudbina, igrana serija 15.00 Vijesti 15.10 Bonaventura (r) 16.00 Srijedom (r) 17.00 Dokumentarni program 17.30 Sfera, emisija iz kulture (r) 18.00 Me|u nama (r) 19.00 Vijesti 20.00 O tome se govori 21.00 TV teatar 22.30 Tu`na sje}anja 23.00 Vijesti (r) 23.30 Igrani film (r)

RTV VOGO[]A
09.30 Odli~an 5+ 09.35 Bajke iz cijelog svijeta 09.50 Wild Life 10.00 I.R.I.B. (r) 10.30 Glas Amerike (r) 11.00 Ludo srce, serija 16.00 Sense: Ha{ki tribunal (r) 16.30 Informativni program 17.00 Vegetarijanski na talijanski na~in 17.30 Svje`i u dan 17.50 Wild Life 18.00 Sedam dana u Vogo{}i 18.30 SMS music 19.30 Dok. program 20.00 Pri~e za laku no}, program za djecu 20.15 Odli~an 5+ 20.20 Xtreme, sportski magazin 21.00 Biografije 22.00 Sportski program 23.30 I.R.I.B. 00.00

RTV BN
06.30 Jutarnji program 09.00 Crni Gruja, serija 12.30 BN koktel (r) 14.00 Moje dvori{te 14.30 Po va{oj `elji 16.00 Dnevnik 1 16.20 Ve~e sa Ivanom Ivanovi}em (r) 17.50 Kao kod svoje ku}e 19.30 Dnevnik 2 20.00 Vitafon 20.30 BN music 21.30 Tu|e sla|e 22.30 Dnevnik 3 22.45 Crna macka, beli ma~or, film 00.15 Goli ru~ak, film 02.00 Mediteran, film

ATV
07.02 Ben Ten, crtani film 08.00 Jutarnji program 09.55 Vijesti 10.30 [egrt Hlapi}, crtani film 11.00 Sasuke, nind`a ratnici 11.55 Vijesti 12.00 Najbolje godine 2, serija 13.00 Auto {op magazin 14.00 ]ao inspektore, film 15.30 Kad li{}e pada, serija 16.30 Ja volim Srbiju, zabavni program 18.00 Pozori{te u ku}i, serija 18.30 Pozori{te u ku}i, serija 19.00 ATV vijesti 19.45 Cinema Magica hronike 20.00 Kad li{}e pada, serija 21.00 48 sati svadba 22.00 Hajde da se volimo 2, film 00.00 Sirene, film

EUROSPORT 2
07.30 Fudbal, Bundesliga, najava kola 08.00 Fudbal, Bundesliga 09.30 Video igrice 10.00 Futsal, Futsal kup Lisbon, Portugal, polufinale 11.30 Australijski fudbal 14.30 Auto trke, Spa-Francorchamps, Belgija Live 15.30 Fudbal, Bundesliga Live 17.30 Fudbal, Bundesliga 18.30 Fudbal, Bundesliga Live 20.30 Odbojka, Italijanska liga Live: Piacenza - Pesaro 22.30 Surf 22.45 Fudbal, AEGON kup Amsterdam, Holandija, polufinale 00.30 Borila~ke vje{tine 02.00 Snuker, Sheffield, UK, polufinale

SPORT KLUB
06.30 Ajax TV 07.00 ATP Munchen, ~etvrtinale 10.45 Pregled Championship 11.15 Premier League Magazin 11.45 Najava Premier League 12.15 NBA Live 12.30 Real NBA 13.00 ATP Munchen, polufinale, direktno 17.00 ATP Estoril, polufinale, direktno 20.00 ATP Beograd, polufinale, direktno 22.00 NBA Action 22.30 Premier League: Chelsea Tottenham 00.15 NBA Live 00.30 Premier League: WBA - Aston Villa 02.15 ATP Beograd, polufinale

DICROVERY
06.00 Peta brzina 06.25 Glavni aduti 2 epizode 07.15 Pre`ivljavanje udvoje 08.10 Lov na sabljarke 09.05 Potraga za prirodnim gasom 10.00 Ljudskih ruku djelo 10.55 X-ma{ine 11.50 Mo}ni brodovi 11.45 Borna kola bra}e Hau 13.40 Glavni aduti 2 epizode 14.35 Auta po mjeri 15.30 Ameri~ki ~operi 16.25 Kako se pravi? 16.55 Kako to radi? 17.20 X-ma{ine 18.15 Ljudskih ruku djelo 19.10 Mo}ni brodovi 20.05 Auta po mjeri 21.00 Trgovci automobilima 21.55 Borna kola bra}e Hau 22.50 Majstori za pivo 23.45 Lov na sabljarke

N. GEOGRAPHIC
06.00 Megafabrike 07.00 Ja, predator 08.00 Borac sa ribama 09.00 Najve}e britanske ma{ine sa Krisom Barijem 10.00 In`enjerske veze 11.00 Najstro`i ameri~ki zatvori 12.00 Istra`ivanje planete Zemlje 13.00 Napravljeni da ubiju 14.00 Amazonske kand`e 15.00 Er Fors 1 16.00 Megastrukture 17.00 Velik, ve}i, najve}i, 2 epizode 19.00 Megafabrike 20.00 Bjekstvo 21.00 ]orkirani u inostranstvu 22.00 Najstro`i ameri~ki zatvori 23.00 Tabu 00.00 Megafabrike

VIASAT HISTORY
09.00 Pri~a o poljoprivredi: Blato, znoj i traktori 10.00 Pokahontas i kapetan D`on Smit: ljubav i spas u novom svijetu 11.00 @ivio Pakistan 12.00 Smrt ledenog ~ovjeka 13.00 Kolonija 14.00 Mi Evropljani 15.00 Atina: Istina o demokratiji 16.00 Stopama ^ajkovskog 17.00 Kako je razmi{ljao srednjovjekovni intelektualac 18.00 Jelena Trojanska 19.00 Potraga za sjeverozapadnim prolazom 20.00 Biblijske zagonetke 21.00 Farma iz Viktorijanskog doba: Posebno bo`i}no izdanje 22.00 Dan kada je umro D`ems Din 23.00 U potrazi za Betovenom 00.00 Stopama ^ajkovskog 01.00 Kako je razmi{ljao srednjovjekovni intelektualac 02.00 Jelena Trojanska

ANIMAL PLANET
06.00 06.25 06.50 07.15 07.40 08.10 Posjed merkata Majmunska posla Majmunska posla Upoznajte divljinu Ro|eni lovci U posjeti `ivotinjama sa Mikejlom Strakan Sve o ma~kama Policija za `ivotinje Spa{avanje divljih `ivotinja Veterinari sta`isti Posljednja nada Planeta Zemlja Avanture Ostina Stivensa 6 epizoda Sve o psima, ma~kama, ljubimcima Ajkule napadaju 2 Pitbul terijeri i biv{i zatvorenici Mjesto zlo~ina nad `ivotinjama Najekstremniji Divlje i bez cenzure

09.05 10.00 10.55 11.20 11.50 12.45 13.40 19.10 20.05 21.00 21.55 22.50 23.45

84
BHT NEDJELJA

TV PROGRAM
FTV
07.05 Papino 101. apostolsko putovanje 08.00 Vijesti 08.05 Dje~iji karneval, 5. emisija 08.30 ZIZ 09.30 Sedmica, magazin iz kulture 10.00 Rim: Sveta Misa i beatifikacija Pape Ivana Pavla 2, prijenos 12.30 Dnevnik 1 12.45 Zelena panorama, program za agrar 13.15 Pampers i UNICEF, reporta`a 13.20 Magazin LP u nogometu 13.50 Ljubav i kazna, igrana serija, 23. epizoda (r) 14.35 Ljubav i kazna, igrana serija, 24. epizoda (r) 16.15 Ljubav i kazna, igrana serija, 25. epizoda (r)

subota, 30. april/nedjelja, ponedjeljak, 1. i 2. maj 2011. godine

OSLOBO\ENJE

RTRS
08.00 Vijesti 08.15 Jutarnji program Mala TV 09.05 Nodi, crtana serija 09.27 ^arli i Mimo, crtana serija 09.37 Tomica i prijatelji, crtana serija 09.43 Dilajla i D`ulijus, crtana serija 10.10 U {etnji sa zvijerima 10.40 U susret |ur|evdanskom festivalu 11.00 Kvizolog, kviz za djecu 12.00 Dnevnik 1 12.20 Snop 13.00 Sviraj ne{to narodno 13.25 Retrovizor Prvi maj nekad i sad 14.05 Pod sretnom zvijezdom, TV novela 18.15 Gastronomad, d`ambalaja 18.30 Magazin Lige {ampiona

HAYAT
07.30 Moj dom 08.00 Pocoyo, crtani film 08.20 Jagodica Bobica, Jagositne pustolovine, crtani film 09.20 Talent Time, dje~iji show program 10.20 Lijeni grad, crtani film 11.20 Sasuke Ninja ratnici, zabavno-sportski TV show 100-104 ep. 12.58 Biometeorolo{ka prognoza 13.00 Ke~eri, Arena Meksiko, sportski program 13.45 Pas Sherlock, igrani film 15.30 Kad li{}e pada, serija, 38 ep. (r) 16.15 Hajde da se volimo 2, igrani film 17.58 Vremenska prognoza 18.00 Glam Blam, zabavni program

OBN
06.35 Gerald McBoing, crtani film 07.00 Ma|ioni~ar, crtani film 07.25 Mixmaster, crtani film 07.50 Bebe dinosaurusi, crtani film 08.15 Oggy i `ohari, crtani film 08.40 Gerald McBoing, crtani film 09.05 Ma|ioni~ar, crtani film 09.30 Ke~eri SMACKDOWN, zabavni program 10.20 Sjajna igra, obiteljski film 12.10 Bilo jednom u Turskoj, serija 14.00 Lonci i poklopci, kulinarski show 14.55 Bilo jednom u Turskoj, serija

PINK
06.00 ^udesne razglednice, film
DRAMA
Re`ija: Mark Griffiths Film je zasnovan na istinitom doga|aju i iskustvima Merion [ergold i njenog sina Krega, osmogodi{njeg dje~aka kojem je dijagnostikovan tumor na mozgu. Nekoliko doga|aja navode Merion da pomisli kako postoji lijek za njenog sina. Naime, Kreg po~inje dobijati puno pisama podr{ke koja mu sve vi{e daju `ivotnu energiju. Zbog toga Merion zapo~inje veliku kampanju s ciljem da se probije i Ginisov rekord u broju dobijenih pisama u kojima veliki broj ljudi `eli dje~aku brzo ozdravljenje i oporavak.

08.00 BHT Vijesti 08.15 Bruklinski most, igrana serija, 27/35 09.45 BHT vijesti 10.00 Vatikan: Misa beatifikacije pape Ivana Pavla II, prijenos 12.30 BHT vijesti 12.45 Duhovni mostovi, emisija o religiji 13.30 TV Liberty 14.00 Izazovi poljoprivrede 14.30 Obalska stra`a, igrana serija, 56/61 15.15 U potrazi za dalekim okusima: Finska, strana dokumentarna serija, 1/8 15.45 BHT vijesti 16.00 Smanji gas!, emisija o saobra}aju 16.30 Liga {ampiona u nogometu, magazin

08.00 Sa~uvaj posljednji ples 2, film 10.00 Veliki brat, reality show

U susret Eurosongu 2011
21.30
17.05 Razma`ene Pari`anke, francusko-belgijski igrani film 19.00 Dnevnik Sport Vrijeme 19.35 London Live, muzi~ki program 20.10 Zemlja svjetlosti, igrana serija, 8/8 21.00 Global, emisija o zbivanjima u svijetu 21.30 U susret Eurosongu 2011, 3/4 22.15 BHT vijesti 22.30 BHT sport 23.00 Kralj salse, ameri~ki igrani film 00.50 Obalska stra`a, igrana serija, 56/61 (r) 01.35 Pregled programa za ponedjeljak

Paralele
22.20
17.54 Dnevnik, najava 17.55 Greh njene majke, igrana serija, 13. epizoda (r) 19.00 Piplinzi, crtana serija 19.20 [oni i njegovo stado, crtani film 19.30 Dnevnik 2 20.10 Lud, zbunjen, normalan, igrana serija, 16. epizoda /12/ 21.00 Nadreality show, 12. emisija 21.25 Na{a mala klinika, igrana serija, 63. epizoda 22.19 Dnevnik, najava 22.20 Paralele, vanjskopoliti~ki magazin 22.55 Dnevnik 3 23.10 Veliko plavetnilo, francuski igrani film /12/ 01.20 Klub ~italaca, no}ni show program (r)

Tomica i prijatelji
CRTANA SERIJA 09.37

Pocoyo

CRTANI FILM 08.00

Bilo jednom u Turskoj
SERIJA 12.10

Dobar kom{ija

ZABAVNA EMISIJA 15.00

19.00 Prijevremeni izbori za na~elnika Op{tine Mrkonji} Grad, hronika 19.05 Op,op, zabavni program 19.30 Dnevnik 2 20.02 Sport 20.15 Kraljevsko vjen~anje, reporta`a 21.00 Ja imam talenat, show program 22.05 Sportski pregled 22.55 Vijesti 23.05 Boks me~, reporta`a 23.30 Zelena, zelena trava, serija 00.00 Film 01.30 Magazin Lige {ampiona 02.00 Ah, ta planeta 02.20 Op, op 02.35 Dnevnik 2 03.05 Zelena, zelena trava, serija 03.35 Retrovizor 04.15 Gastronomad, d`ambalaja 04.30 Sviraj ne{to narodno 04.55 Snop

19.00 Vijesti u 7, informativna emisija 19.27 Vremenska prognoza 19.29 Biometeorolo{ka prognoza 19.31 Sport 19.40 Nema vi{e zeko rek’o, istra`iva~ko-dokumentar ni program 20.10 Kad li{}e pada, serija, 39. ep. 21.00 Tesna ko`a 3, igrani film 22.30 Sport centar 22.35 Balkan ekspres 2, igrani film 00.15 Mean Machine, igrani film Reprizni program Hayat TV-a 02.00 Vijesti u 7, informativna emisija 03.00 Glam Blam, zabavni program 03.45 Tesna ko`a 3, igrani film 05.15 Muzi~ki program 06.10 Sasuke - Ninja ratnici, zabavno-sportski TV show, 104. ep.

15.15 Dolina vukova, kriminalisti~ka serija 16.45 Dolina vukova, kriminalisti~ka serija 18.45 Lanina vremenska prognoza 18.50 OBN Info, informativni program 19.15 Dolina vukova, kriminalisti~ka serija, nastavak 20.00 D`ingis Kan, film 21.45 Dolina vukova, kriminalisti~ka serija 23.15 Do smrti, film 01.05 D`ingis Kan, film 02.45 Vrisak 3, film 04.25 Do smrti, film 06.05 OBN Info, informativni program 06.25 ^uvari planeta, dokumentarni program

11.00 Birajte svoj hit, muzi~ki program 12.00 Info top, info-program 12.20 Gold express, muzi~ki program 14.00 Info top, info-program 14.10 Veliki brat, reality show 15.00 Dobar kom{ija, zabavna emisija, u`ivo 16.00 Info top, info-program 16.10 Distrek{n, game show 17.00 Sve za ljubav, reality show 18.30 Ami G show, talk show (r) 20.00 Veliki brat, reality show 22.00 Parazzo lov na poznate, emisija 23.00 DJ Talent show, audicija 01.00 Sicilijanska veza, film

RTS
12.00 UNHCR - povratak: Kosovo, dok. program 12.15 Vjerski kalendar (r) 12.25 Moj ljubimac 13.00 Dnevnik 13.15 Sport plus 13.25 Vrijeme 13.30 Balkanskom ulicom 14.10 Vrijeme je za bebe 14.45 Gastronomad 4 15.00 Vijesti 15.10 Sat 16.03 Bela la|a, serija (r) 17.05 [ta ja imam od toga, dok. program 17.30 Medijska mre`a srpske dijaspore 18.00 Rumunija 18.26 Najava dnevnika 2 18.27 Sasvim prirodno, reporta`a 19.00 Slagalica, kviz 19.17 Vrijeme 19.30 Dnevnik 20.05 Bela la|a, serija 21.00 Na skriveno te vodim mjesto 21.30 Balkanskom ulicom 22.05 Prvi put s ocem na jutrenje, film 23.00 Nedjeljom uve~e 23.55 Dnevnik 00.10 Kosmos, dok. program

RTCG
11.00 Vijesti 11.05 Kviz - prenesi znanje ~uvaj prirodu (r) 11.35 Etno 11.55 Kalendar 12.00 Vijesti 12.05 Sat TV (r) 12.35 Jutarnji program 14.05 Crno-bijeli svijet (r) 14.35 Pecat (r) 15.05 Muzi~ki mix 15.20 Kalendar 15.30 Dnevnik 1 15.45 Art magazin (r) 16.15 7 TV dana (r) 16 45 Sat TV svjedoci vremena 17.15 Dr 17.45 Muzika - etono 18.00 Agrosaznanje 18.55 Vojvodi} - operska pjeva~ica 19.20 Kalendar 19.30 Dnevnik 2 20.00 Sat TV 20.15 Okvir 21.30 Profil 22.00 Dokumentarna emisija 22.25 Muzika 23.00 Dnevnik 3 23 30 Nedjeljom uve~e 00.01 Povratak korijenima

FOX LIFE
11.20 Vill i Grejs, serija 11.40 Vill i Grejs, serija 12.05 Tra`im djevojku, reality show 12.30 Houp i Fejt, serija 12.55 Houp i Fejt, serija 13.20 Razvedeni Gari, serija 13.45 Razvedeni Gari, serija 14.10 Prljavi seksi novac, serija 14.55 [kola za parove, serija 15.20 [kola za parove, serija 15.40 Ru`na Beti, serija 16.30 [apat duhova, serija 17.15 Vill i Grejs, serija 17.35 Vill i Grejs, serija 18.00 Privatna praksa, serija 18.50 Ludnica u Klivlendu, serija 19.10 Kugar Taun, serija 19.35 Razvedeni Gari, serija 20.00 Razvedeni Gari, serija 20.25 [kola za parove, serija 20.50 [kola za parove, serija 21.10 Dr Haus, serija 22.00 Ljekar po narud`bi, serija 22.50 Tra`im djevojku, reality show 23.15 Ket i Kim, serija 23.40 Ket i Kim, serija 00.05 Ru`na Beti, serija

UNIVERSAL
01.00 03.00 04.00 06.20 07.20 11.20 13.20 15.10 17.00 Medijum, serija Panduri novajlije, serija Bra}a i sestre, serija Sudija Ejmi, serija Ne{ Brid`iz, serija Bra}a i sestre, serija @eljna slave, film Ples pet sestara, film Panduri novajlije, serija

TV1000
06.00 Bijeli pijesak, film 08.00 Gospo|a Sofel, film 10.00 Prdonja, film 12.00 Kriva ogledala, film 14.00 ^aura, film

EUROSPORT
08.30 Autotrke, Spa-Francorchamps, Belgija 09.00 Snuker, S[ Sheffield, UK, pollufinale 10.00 Futsal, UEFA Cup Finals Lisbon 11.00 Snuker, S[ Sheffield, UK, pollufinale 12.45 Autotrke, Spa-Francorchamps, Belgija, live 14.00 Biciklizam, Tour of Turkey, live 15.00 Snuker, S[ Sheffield, UK Live, finale 18.00 Futsal, UEFA Cup Finals Lisbon, finale 19.15 Motorsports Weekend magazin 19.30 Snuker, S[ Sheffield, UK, finale 20.00 Snuker, S[ Sheffield, UK live, finale 23.00 Futsal, UEFA Cup Finals Lisbon, finale 00.15 Biciklizam, Tour of Turkey 01.15 Motorsports Weekend magazin

Dobra `ena
SERIJA 20.00

Ukradena srca
FILM 20.00

18.00 19.00 20.00 21.00 23.00 00.50 01.50 02.50

Erika, serija Sve po zakonu, serija Dobra `ena, serija Bra}a i sestre, serija Ostani pribran, film Dobra `ena, serija Erika, serija Panduri novajlije, serija 03.50 Zakon i red, serija

16.00 ^aura: Povratak, film 18.00 Skejteri, film 20.00 Premijera: Ukradena srca, film 22.00 Rogovi u vre}i, film 00.00 Iskonska `elja, film 02.00 Nimfomanke, film

subota, 30. april/nedjelja, ponedjeljak, 1. i 2. maj 2011. godine

OSLOBO\ENJE
HRT1

TV PROGRAM
NOVA
08.10 Chuggington, crtana serija 08.25 Beyblade metal fusion, crtana serija 08.50 Winx, crtana serija 09.15 Automotiv 09.45 Magazin Lige prvaka 10.15 Novac, magazin 10.45 Najbolje godine, serija 13.00 Specijal: Ivan Pavao II-Bla`enik 13.30 Svjedo~anstvo, dokumentarni film 15.20 Sudbina je rekla svoje, film 17.00 Vijesti Nove TV 17.10 Sudbina je rekla svoje, film - nastavak 17.20 Masterchef (r) 19.15 Dnevnik Nove TV 20.05 Nije zlato sve {to sja, film 22.15 Lud, zbunjen, normalan, serija 23.30 Red carpet, showbiz magazin 00.55 Ghost Rider, film (r) 02.45 Svi mrze Chrisa, serija 03.15 Posljednji pre`ivjeli, film

85

HRT2
07.00 Panorame turisti~kih sredi{ta Hrvatske 07.30 Najava programa 07.35 Diapason festival Kvinteti Prokofjeva i Francka (r) 08.35 Zlatna kinoteka ciklus krimi}a: Uski prolaz, ameri~ki film 09.47 Biblija: Poruke Ivana Pavla II Hrvatskoj 10.00 Vatikan: Misa beatifikacije pape Ivana Pavla II., prijenos 13.05 Filipove bebe, emisija pod pokroviteljstvom 13.35 e-Hrvatska, emisija pod pokroviteljstvom 14.10 Zvijezde pjevaju (r) 15.40 Klapa Maslina, snimka koncerta 16.35 Magazin nogometne Lige prvaka 17.05 Olimp - sportska emisija

TV1
07.00-00.00 Vijesti, svaki sat 07.29 Zorro, crtani film 08.30 Tito, dok. serijal (r) 09.30 Bogati i slavni, serijal (r) 10.10 Mohikanac, film 11.00 Biznis vijesti 12.00 Vijesti plus 12.25 Kapital, poslovni magazin 13.20 Pri~a iz Los Angelesa, film 15.20 Blaga prirode 16.00 Biznis vijesti 16.20 TV1 ordinacija 17.00 Vijesti plus 17.25 Dva smo svijeta razli~ita, serija (r) 18.05 Biznis vijesti 18.30 Tre}e poluvrijeme 19.30 Dnevnik tv1 20.05 Policajac sa Petlovog brda, serija 20.55 Dva smo svijeta razli~ita, serija (r) 21.40 Dan obuke, film 23.20 Corleone, {ef nad {efovima, serija 00.00 Vijesti plus 00.20 Reprizni program

TVSA
07.00 Non-stop, 17. i 18/25 (r) 08.00 Program za djecu 10.30 Pusti muziku (r) 11.00 Obavezan smjer (r) 11.30 Javni agent 033 (r) 12.00 Globus, vanjskopoliti~ki magazin (r) 13.05 Vijesti TVSA 13.15 TVSA dokumenti (r) 14.15 Sevdah, muzi~ki program 14.45 Herkules, serija (r) 16.10 Robin Hood, 38/39 17.00 Vijesti TVSA 17.05 Ne{to za raju, revijalni program 18.15 Sarajevu s ljubavlju, dok. serijal 18.30 Dnevnik TVSA 19.00 Program za djecu 20.00 Da se ne zaboravi 21.00 Vijesti TVSA 21.05 Sarajevo art 21.35 Herkules, 2/2 23.00 Igrani film 00.30 Autoshop magazin (r) 01.00 Robin Hood, 38/39 (r) 01.45 Sarajevo art, program iz kulture (r)

TV TK
06.55 Iz dana u dan, TV kalendar 07.00 Vijesti 10.15 Agro kanal, emisija o poljoprivredi 10.45 Moj dom, magazin 12.00 Vijesti 12.15 Divlji u srcu, serija 14.00 Veliki susret, serija 15.15 Autoshop magazin 16.00 Vijesti 18.45 Skrivena kamera 19.00 Dnevnik RTV TK 19.35 Bestseller TV 20.50 Vremenska prognoza 21.00 Premier liga 22.15 Vijesti 23.15 Autoshop magazin 23.45 Dnevnik (r)

06.00 Duhovni izazovi, me|ureligijski magazin (r) 06.25 Euromagazin (r) 06.55 TV kalendar TV vrti}: Takmi~enje kuhara (r) Ninin kutak: Duh od plahte Danica i mi{ sade krumpir (r) Tajni dnevnik patke Matilde: Zaljubljen u slatki{e (r) Brlog: Koza (r) ^arobna plo~a - 7 kontinenata: Azija (r) 08.05 Prijatelji (r) 09.00 Nora Fora, TV igra za djecu 09.40 TV kalendar (r) 09.52 Vijesti iz kulture (r) 10.00 Vijesti 10.05 Vrijeme danas 10.06 HAK - Promet info 10.10 Ljubav me|u lopovima, ameri~ki film (r) 11.40 manjinski MOZAIK: Pa~etin - selo glumaca 11.55 Pastel 12.00 Dnevnik 12.11 Sport 12.13 Vrijeme 12.15 Minuta zdravlja iz Dietpharma 12.16 Poljoprivredni savjetnik 12.18 Za poljoprivrednike 12.25 Plodovi zemlje 13.20 Split: More 13.50 @ivjeti zdravije 14.00 Nedjeljom u dva 15.02 Mir i dobro 15.32 HAZU Portreti: Mladen Kauzlari} 15.45 Velike pobjede - Bljesak, dokumentarni film (r) 16.45 Vijesti 16.50 Vrijeme sutra 16.51 HAK - Promet info 16.55 Zagreb: Jom Ha{oa prijenos komemoracije 17.35 Globalno sijelo 18.10 Lijepom na{om: Rab 19.15 LOTO 6/45 19.20 Minuta zdravlja iz Dietpharma (r) 19.30 Dnevnik 19.56 Sport 20.01 Vrijeme 20.10 1 protiv 100, kviz 21.05 Stipe u gostima, serija (r) 21.45 Blagajnica ho}e i}i na more, hrvatski film (r) 23.20 Vijesti 23.35 Vijesti iz kulture 23.45 Ciklus europskog filma: Ne osvr}i se, francuski film 01.30 Ljubav me|u lopovima, ameri~ki film (r) 03.00 Skica za portret (r) 03.20 Globalno sijelo (r) 03.50 Lijepom na{om: Rab (r) 04.50 Plodovi zemlje (r)

MRE@A
07.08 Privatna policija, crtani film 07.29 Zorro, crtani film 08.30 Tito, dok. serijal (r) 10.10 Mohikanac, film 13.20 Pri~a iz Los Angelesa, film 17.25 Dva smo svijeta razli~ita, serija (r) 20.05 Policajac sa Petlovog Brda, serija 20.55 Dva smo svijeta razli~ita, serija (r) 21.40 Dan obuke, film 23.20 Corleone, {ef nad {efovima, serija

Zvijezde pjevaju

SHOW PROGRAM 14.10

Svi mrze Chrisa
SERIJA 02.45

Tre}e poluvrijeme
SPORTSKA EMSIJA 18.30

17.25 Rukometni Kup Hrvatske, prijenos finala 19.05 Olimp - sportska emisija 19.30 Gara`a: Psihomodopop (r) 20.00 Ve~eras 20.05 Ciklus filmskog spektakla: Crveni, ameri~ki film 23.15 Posebni dodaci: Prvi maj, emisija o filmu 00.05 Filmski boutique: Plodovi gnjeva, ameri~ki film 02.10 Pjesma Eurovizije 2011. - predstavnici i pjesme zemalja sudionica 03.15 No}ni glazbeni program: Hit dana (r) 03.17 No}ni glazbeni program: Glazbeni spotovi 05.14 No}ni glazbeni program: Hit dana (r) 05.16 No}ni glazbeni program: 12. memorijal S.B.\oser 1999.: Koncert rockera (r)

TV MOSTAR
09.30 Muzi~ki program RTM 10.10 Mohikanac, film 11.00 Biznis vijesti 12.00 Vijesti plus 12.25 Kapital,poslovni magazin 13.20 Pri~a iz Los Angelesa, film 15.20 Blaga prirode sa Anom Bunti} 16.00 Bizni vijesti 16.05 TV1 ordinacija 17.00 Vijesti plus 17.25 Dva smo svijeta razli~ita, serija (r) 18.05 Premijer liga, snimka RTM 18.40 Moje sunce, snimak RTM 19.30 Dnevnik tv1 20.05 Policajac sa Petlovog brda, serija 20.55 Dva smo svijeta razli~ita, serija (r) 21.40 Dan obuke, film 23.20 Corleone, {ef nad {efovima, serija

TV KAKANJ
12.00 Ja sam tvoja sudbina, serija 12.25 Ja sam tvoja sudbina, serija 12.50 Ja sam tvoja sudbina, serija 13.20 Ja sam tvoja sudbina, serija 13.50 Ja sam tvoja sudbina, serija 14.20 Autovizija 15.00 Svi vole Rejmonda, serija 15.30 Legende bh sporta 16.00 Ashabi bo`ijeg poslanika 17.00 Svjedok prirode 17.30 [ifra tik, film 19.10 Denis napast 19.30 Dnevnik FTV 20.00 Info IC 20.30 Svi vole Rejmonda, serija 20.50 Marketing 21.10 Koncert: Elvira Rahi} 23.00 Vijesti TV Sahar 23.30 Talas vru}ine, film 01.00 Ro|eni Amerikanci, film

RTV USK
12.00 Vijesti 12.05 Kraji{ka zemlja 12.35 Reporta`e sa zemlje mira: Divlje p~ele 10/11 13.05 Moje dijete, 13.35 O nama (r) 14.00 Majstor kuhinje: Kelj i kupus (r) 14.30 Vijesti 14.35 Preporu~ujemo... 14.40 Hronika kraji{kih gradova (r) 15.25 Svijet tajne, serija 15.55 Preporu~ujemo... 16.00 Za svaku bolest trava raste, 24. emisija (r) 16.20 Horoskop 16.30 Nedjeljom zajedno 18.30 Bajke iz cijelog svijeta, 28/39 19.00 Dnevnik 1 19.30 Muzi~ki program 20.00 Djeca pjevaju hitove 21.00 Zdrava TV: Znanstveni forum 21.30 Vijesti 21.35 Igrani film po izboru gledalaca

TV SLON
13.02 Vjetrovi strasti, serija 14.50 @ivotne pri~e, dok. program 15.25 Da sam ja neko, dok. program 16.00 [e}ernica, revijalni program 18.05 Vremenska prognoza 18.20 Zoo hoby 19.05 Autovizija 19.35 SMS centrala 20.00 KVIZ Extra 20.30 Heroji ulice, dok. program 21.00 Kad priroda uzvrati udarac, dok. program 22.00 Top 7, muzi~ki program 23.00 Slon extra Info 23.25 Pregled programa za ponedjeljak

TV ZENICA
09.05 Pozdravna melodija 09.08 Animirani film 09.30 TV izlog 10.30 TV Liberty (r) 11.00 Bonaventura (r) 12.00 O tome se govori (r) 12.45 Za svaku bolest trava raste 13.00 Razglednica (r) 14.00 Put za Ejvonli, serija 15.00 Odlika{i (r) 16.00 Animirani film (r) 17.00 Muzi~ki program 18.00 Autoshop 20.00 Selu u pohode 21.00 Igrani film 22.30 Tu`na sje}anja 22.45 Show na moj na~in

RTV VOGO[]A
10.45 Svjetlo istine 11.15 Vegetarijanski na talijanski na~in (r) 11.45 Svje`i u dan (r) 12.00 [to uzrokuje bolest, (r) 12.30 Reporta`e sa zemlje mira (r) 13.00 Vjerski program 15.00 TV Zehra 16.00 Uljep{aj svoj `ivot (r) 17.00 Info IC NTV IC Kakanj (r) 17.30 Xtreme 17.50 Wild Life 18.00 Sedam dana u Vogo{}i 18.30 SMS music 19.30 Dok. program 20.00 Pri~e za laku no} 20.15 Odli~an 5+ 20.20 Autoshop Magazin 20.45 Sportski program 22.30 Igrani film 23.30 I.R.I.B. 00.00 Informativni program (r)

RTV BN
06.00 BN koktel 07.30 Sa Kraji{nicima po Krajini 08.00 Zvuci zavi~aja 09.00 Nedeljno jutro 10.30 Selo 11.00 JV komerc: Cvr~ak na sat 12.00 Zvuci zavi~aja 13.00 BN music 14.00 Bez maske 14.30 Preljubnici 15.00 Blef 15.45 Nedeljno popodne 19.30 Monitor 20.10 Preljubnici 20.40 Bela la|a, serija 22.10 Od zlata jabuka, film 00.00 Arcerove avanture, film

ATV
08.00 Jutarnji program 09.55 Vijesti 10.00 [egrt Hlapi}, crtani film 10.30 Spori}, dje~iji program 11.00 Jesen sti`e dunjo moja, film 13.00 Ke~eri, arena Meksiko, sportski program 14.00 Pas Sherlock, film 15.30 Kad li{}e pada, serija 18.00 Sharp, serija 19.00 ATV vijesti 19.40 Nema vi{e zeko reko, informativni program 20.10 Kad li{}e pada, serija 21.10 Ja volim Srbiju, zabavni program 22.40 Sport centar 22.45 Balkan ekspres 2, film 00.15 Mean Machine, film

EUROSPORT 2
03.30 Snuker, S[ Sheffield, polufinale 07.30 Fudbal, Bundesliga: Dortmund, Germany - FC Nurnberg 08.30 Fudbal, Bundesliga: Bayern - Schalke 04 09.30 Futsal, [panska liga 11.00 Futsal, UEFA Cup Finals Lisbon, Portugal Live, za tre}e mjesto 12.30 Fudbal, Bundesliga: Bayern (M) - Schalke 04 13.30 Futsal, UEFA Cup Finals Lisbon, Portugal Live, finale 15.00 Fudbal, Bundesliga: Dortmund - FC Nurnberg 15.30 Fudbal, Bundesliga, live 17.30 Fudbal, Bundesliga, live 19.30 Fudbal, Bundesliga, pregled kola 21.00 Rukomet, EHF L[, ~etvrtfinale 22.30 Ameri~ki fudbal u sali, AFL: Orlando Predators Jacksonville Sharks 00.30 Odbojka, Italijanska liga 01.45 Fudbal, Bundesliga

SPORT KLUB
06.30 ATP Munchen, polufinale 10.15 NHL play off 11.45 NBA Live 12.00 Special, direktno 13.00 Premier League: Liverpool - Newcastle, direktno 15.05 Premier League: Arsenal - Manchester United, direktno 17.10 Premier League: Manchetser City - West Ham, direktno 19.15 Portugalska liga: Olhanense - Benfica, direktno 21.15 Portugalska liga: Setubal - Porto, direktno 23.15 Premier League: Birmingham - Wolves 01.00 ATP Beograd finale 03.15 ATP Munchen, finale

DICROVERY
06.00 06.25 06.50 07.15 08.10 09.05 10.00 10.55 11.50 12.45 13.40 14.35 15.30 16.25 17.20 18.15 19.10 20.05 21.00 21.55 22.50 23.45 Peta brzina Kako se pravi? Kako to radi Tajne kosmosa sa Morganom Frimanom Razotkrivanje mitova U djeli}u sekunde, 2 epizode Lovci na oluje 2010. Potraga za prirodnim gasom Pre`ivljavanje udvoje Lov na sabljarke Razotkrivanje mitova Tajne kosmosa sa Morganom Frimanom Oru`je budu}nosti Borna kola bra}e Hau Glavni aduti, 2 epizode Peta brzina, 2 epizode Trgovci automobilima Pre`ivljavanje udvoje Kako izvu}i `ivu glavu Elitna policija Krisa Rajana Makintajer Kaskaderski zavisnici, 2 epizode

N. GEOGRAPHIC
06.00 [apta~ psima 07.00 Leopardovo oko 09.00 Najve}e britanske ma{ine sa Krisom Barijem 10.00 Policajci sa Aljaske 11.00 [apta~ psima 13.00 Evolucije 15.00 Upoznajte domoroce

VIASAT HISTORY
09.00 Kako je razmi{ljao srednjovjekovni intelektualac 10.00 Jelena Trojanska 11.00 Potraga za sjeverozapadnim prolazom 12.00 Biblijske zagonetke 13.00 Farma iz Viktorijanskog doba - posebno Bo`i}no izdanje 14.00 Dan kada je umro D`ems Din 15.00 U potrazi za Betovenom 16.00 Zbogom Mocarte 17.00 Smrt u zoru: Posljednji carev bojni brod 18.00 Pet ameri~kih giganata 19.00 Istorija rasizma 20.00 Odbrana morala: Pri~a o Meri Vajthaus 21.30 Velike britanske vojskovo|e 22.00 Posljednji bastion samuraja 23.00 U potrazi za Betovenom 00.00 Zbogom Mocarte 01.00 Smrt u zoru: Posljednji carev bojni brod 02.00 Pet ameri~kih giganata 03.00 Istorija rasizma

ANIMAL PLANET
06.00 06.25 07.15 07.40 08.10 09.05 10.00 10.55 11.20 11.50 12.40 14.05 14.35 15.30 16.25 17.20 18.15 19.10 20.05 21.00 21.55 22.50 23.45 00.40 Posjed merkata Odrastanje Upoznajte divljinu Ro|eni lovci U posjeti `ivotinjama sa Mikejlom Strakan Sve o psima Policija za `ivotinje Spa{avanje divljih `ivotinja Veterinari sta`isti Porodi~no blago {impanzi Izuzetni psi Ma~ke iz kom{iluka Ro|eni lovci Ljubitelj ajkula Donald [ulc - stru~njak za otrove Veterinar za cijeli svijet Planeta mutanata Sve o psima, ma~kama, ljubimcima @ivot u niskom rastinju sa Dejvidom Atenborom @ivot sisara @ivotinjski vodi~ za pre`ivljavanje Najekstremniji Divlje i bez cenzure Sve o psima, ma~kama, ljubimcima

[apta~ psima
11.00
17.00 Iznutra 18.00 Bela ku}a kroz fotoobjektiv 19.00 Megafabrike 20.00 U materici 22.00 Istra`ivanje planete Zemlje 23.00 U materici 01.00 Istra`ivanje planete Zemlje

86
BHT

TV PROGRAM
FTV
07.00 Dobro jutro, jutarnji program 09.00 Vijesti 09.05 Gospo|a Barbara, 189. epizoda 10.00 Piplinzi 10.20 Harveytoons 10.40 [kola za vampire 11.00 Villa Maria, igrana serija, 109. epizoda (r) 12.00 Dnevnik 1 12.15 Gospo|a Barbara, igrana serija, 190. epizoda 13.20 Pod sretnom zvijezdom, igrana serija, 36. epizoda (r) 14.15 Zelena panorama, program za agrar 14.40 Paralele, vanjskopoliti~ki magazin (r) 15.15 Vijesti 15.30 Spretno - sretno, tv igra 15.55 La Linea 16.00 Villa Maria, igrana serija, 110. epizoda

subota, 30. april/nedjelja, ponedjeljak, 1. i 2. maj 2011. godine

OSLOBO\ENJE

RTRS
07.00 08.55 09.00 09.10 10.00 10.09 10.25 10.40 11.02 11.25 12.00 12.20 13.00 13.30 14.10 15.00 15.10 16.00 16.24 Jutarnji program Tele{op Vijesti Pod sretnom zvijezdom, TV novela Mala TV Barimba, crtana serija Mekanike u misiji, crtana serija U susret |ur|evdanskom festivalu Mar, crtana serija Moja {pijunska porodica, serija Ja imam talenat, specijal Dnevnik 1 U fokusu Pregled za osobe sa o{te}enim sluhom Retrovizor Nevidljivi protivnik, serija Vijesti, sa tuma~em gestovnog jezika Porodica Jermolov, serija Re%publika, Hercegovina Izvje{taj sa Banjalu~ke berze

HAYAT
06.30 Pocoyo, crtani film 06.50 Bob graditelj, crtani film 07.10 Timmy, crtani film 07.30 Garfield, crtani film 08.30 Hayatovci, dje~iji program 09.00 Bumba, crtani film 09.10 Garfield, crtani film 09.25 Lijeni grad, crtani film 09.50 Jagodica Bobica, Jagositne pustolovine, crtani film, 14. ep. 10.15 Sirene, crtani film, 1. ep. 10.45 Plavi zmaj, crtani film 11.10 Ben 10 Alien Force, crtani film, 14. ep. 11.30 Bestseller 11.32 Bioclinica 11.45 Vijesti 11.58 Biometeorolo{ka prognoza 12.00 Najbolje godine, serija 13.00 Pali an|eo, serija 14.00 Glam Blam, zabavna emisija (r) 14.45 Muzi~ki program 15.03 Bestseller

OBN
06.05 Gerald McBoing, crtani film 06.30 Ma|ioni~ar, crtani film 06.55 Mixmaster, crtani film 07.20 Bebe dinosaurusi, crtani film 07.35 Oggy i `ohari, crtani film 08.00 Top Shop 08.30 Hekimoglu, serija 09.30 Stol za 4, kulinarski show, nova sezona 10.00 Bilo jednom u Turskoj, serija 11.45 Lanina vremenska prognoza 11.55 OBN Info, informativni program 12.10 Dolina vukova, kriminalisti~ka serija 13.55 Hekimoglu, serija 14.55 Gorki `ivot, serija 16.15 OBN Info

PINK
06.00 Lola, serija (r) 07.00 Ljubav u zale|u, serija 08.00 Mje{oviti brak, serija 09.00 Udri mu{ki, talk show, u`ivo 10.00 Veliki brat, reality show 11.00 Zabranjena ljubav, serija (r) 12.00 Info top, info-program 12.20 Veliki brat, reality show 13.00 Brze pare, kviz 14.00 Info top, info-program 14.20 Veliki brat, reality show 15.00 Lola, serija 15.50 Info top, info-program 15.58 Za zdrav i lijep osmijeh, emisija

PONEDJELJAK
07.00 Dobro jutro Program za djecu i mlade 09.10 Patak Da~a, animirani film (r) 09.20 TV enciklopedija 09.30 Bruklinski most, igrana serija, 27/35 10.00 BHT vijesti 10.15 Ples `ivota, igrana serija, 25/125 11.00 Moja mala kuhinja (r) 11.10 Avenija Ocean, igrana serija, 116/130 12.00 BHT vijesti 12.20 U susret Eurosongu 2011, 3/4 (r) 13.05 Global, emisija o zbivanjima u svijetu (r) 13.40 Smanji gas!, emisija o saobra}aju (r) 14.15 BHT vijesti 14.30 Gorko-slatko, igrana serija, 90/229 (r) 15.00 Odli~an, 5+, edukativna serija Program za djecu i mlade 15.05 U~ilica, kviz 15.30 ^udesni svijet, obrazovna serija, 26/52 15.45 Nema problema 16.05 Sa malo novca u... Amsterdam, strana dokumentarna serija, 1/13 16.30 Gorko-slatko, igrana serija, 91/229 17.00 BH gastro kutak, kulinarski show 17.30 Sve u svemu, dnevni magazin 18.45 Pim i Pom, animirani film, 1/26 19.00 Dnevnik Kultura Sport Vrijeme Business News 20.00 Ezel, igrana serija, 72/136 21.00 Nicolas Le Floch, igrana serija, 4/8 22.00 BHT vijesti 22.20 Premijer liga BiH u nogometu, sportski program 22.55 Business News (r) 23.00 Nicolas Le Floch, igrana serija, 4/8 (r) 00.00 Sve u svemu, dnevni magazin (r)

Gospo|a Barbara
SERIJA 12.15

Presing

TALK SHOW 20.15

Nijemi svjedok
SERIJA 23.20

Telering

Lola

TALK SHOW 23.00

SERIJA 15.00

16.50 Federacija danas 17.15 Ezel, igrana serija, 71. epizoda /12/ 17.50 Dnevnik 2, najava 18.15 Pod sretnom zvijezdom, igrana serija, 37. epizoda 18.50 Dnevnik 2, najava 19.08 Upitnik, kviz Finansijske novosti 19.30 Dnevnik 2 20.10 60 minuta, politi~ki magazin 21.20 Ljubav i kazna, igrana serija, 26. epizoda 22.59 Dnevnik, najava 23.00 Sje}a{ li se Sarajeva, dokumentarni film 00.00 Dnevnik 3 Finansijske novosti 00.30 60 minuta, politi~ki magazin (r) 01.40 Federacija danas (r) 02.05 Dnevnik 3 (r)

16.30 Srpska danas 17.05 Pod sretnom zvijezdom, serija 18.00 Art ma{ina 18.45 Mekanike u misiji 18.57 Prijevremeni izbori za na~elnika op{tine Mrkonji} Grad, hronika Finansijske novosti 19.08 Upitnik, kviz 19.30 Dnevnik 2 20.03 Sport 20.15 Presing, talk show 21.35 Zauvijek mlad, serija 22.05 Kabare ~asna dokolica 22.40 Dnevnik 3 23.00 Vremenska prognoza 23.02 Sport 23.07 Finansijske novosti 23.09 RTV taksa 23.15 Ja imam talenat, zabavni program 23.45 Tribunal 00.15 Bez odu{evljenja, molim, serija 00.45 Nevidljivi protivnik, serija 01.30 Zauvijek mlad, serija

15.05 15.15 15.40 15.50 16.45 16.47 17.52 17.56 19.00 19.28 19.30 19.37 19.38 20.00 21.00 22.15 23.15 23.20 00.10

01.00 01.45 02.00

Bioclinica Top Shop Vitafon Kad li{}e pada, serija Sport centar Suze Bosfora, serija Biometeorolo{ka prognoza Sasuke - Ninja ratnici, zabavno-sportski TV show, 104. i 105. ep Vijesti u 7 Vremenska prognoza Sport Stanje na putevima Horizonti Kad li{}e pada, 40. ep. Slu~ajevi X, kriminalisti~ki magazin Suze Bosfora, serija Sport centar Nijemi svjedok, serija Najbolje godine, serija Reprizni program Hayat TV-a @enski razgovori, zabavni program Muzi~ki program Vijesti u 7

16.20 Gorki `ivot, serija 16.30 Stol za 4, kulinarski show, nova sezona 17.00 Bilo jednom u Turskoj, serija 18.45 Lanina vremenska prognoza 18.55 OBN Info, informativni program 19.15 Arhiv srca, talk show 20.00 Ljubav i osveta, serija 21.45 Dolina vukova, kriminalisti~ka serija 22.55 Vox populi 23.00 Telering, talk show 23.55 Gra|anska presuda, film 01.45 OBN Info, informativni program 02.05 Ekolo{ka pitanja, specijalizirani program 03.05 Tehnologija danas, specijalizirani program 04.05 OBN Info, informativni program 04.25 ^uvari planeta, dokumentarni program

16.00 More ljubavi, serija 17.00 Naslije|e jedne dame, serija (r) 18.00 Polje lala, serija 18.50 Info top, centralne vijesti 19.11 Zabranjena ljubav, serija 20.00 Veliki brat, reality show, pregled dana 21.00 Naslije|e jedne dame, serija 22.00 Grand: Narod pita, muzi~ka emisija, u`ivo 23.30 Veliki brat, reality show 00.00 City, zabavna emisija 00.10 Veliki brat, reality show 01.00 Poru{eni mostovi, film

RTS
09.55 10.00 10.30 11.00 11.05 11.30 12.00 12.15 12.25 12.30 13.00 13.30 15.00 15.10 16.00 16.35 17.00 17.20 17.45 18.24 18.25 19.00 19.30 20.05 21.10 23.10 23.15 00.00 Vijesti Lov i ribolov Eko karavan Vijesti Za sva vremena Srbija na vezi (r) Dnevnik Sport plus Vrijeme Igraj fudbal, budi sre}an Srpski isto~nici (r) Beogradski fantom, film Vijesti Visoki napon, kviz (r) Ovo je Srbija Slagalica, kviz Dnevnik RT Vojvodina [ta radite, bre, info Beogradska hronika Najava dnevnika 2 Oko, info Srbija na vezi, program za dijasporu Dnevnik Kraj dinastije Obrenovi}, serija Pesma+Bingo Vijesti Za sva vremena, muzi~ki program Dnevnik

RTCG
11.00 11.05 11.55 12.00 12.05 12.35 13.05 14.15 14.55 15.10 15.20 15.30 15.45 17.15 18.00 18.15 18.50 19.00 19.20 19.30 20.00 20.30 21.00 22.30 22.35 22.50 23.00 23.30 00.30 01.00 Vijesti Agrosaznanje (r) Kalendar Vijesti Sat TV (r) Dok. emisija (r) Nedjeljom uve~e (r) Etno Aktuelno Fle{ sport (r) Kalendar Dnevnik 1 Okvir (r) Crna Gora - u`ivo Lajmet [krinja Aktuelno Muzika Kalendar Dnevnik 2 Blic biznis (r) Sat TV Otvoreno Aktuelno Muzi~ki predah Kalendar Dnevnik 3 Agrosaznanje Cg sport Crna Gora - u`ivo (r)

FOX LIFE
11.55 12.20 12.40 13.30 14.15 14.40 15.05 15.30 15.55 16.20 16.45 17.10 17.35 18.00 18.25 18.50 19.35 20.00 20.25 20.50 21.10 22.00 22.55 23.15 23.40 00.05 00.30 00.50 Vill i Grejs, serija Vill i Grejs, serija Privatna praksa, serija Superzvezde Plesa, reality show @ivot s Fren, serija @ivot s Fren, serija Sudije za stil, reality show Sudije za stil, reality show Da, draga, serija Da, draga, serija Houp i Fejt, serija Houp i Fejt, serija Kako sam upoznao va{u majku, serija Vill i Grejs, serija Vill i Grejs, serija Privatna praksa, serija Da, draga, serija Da, draga, serija @ivot s Fren, serija @ivot s Fren, serija Dr Haus, serija Ljekar po narud`bi, serija Kako sam upoznao va{u majku, serija Da, draga, serija Da, draga, serija Vill i Grejs, serija Vill i Grejs, serija @ivot s Fren, serija

UNIVERSAL
07.10 08.10 09.10 10.10 11.10 12.10 13.10 15.00 17.00 Sudija Ejmi, serija McLeudove k}eri, serija Erika, serija Sve po zakonu, serija Voker, teksa{ki rend`er, serija Ne{ Brid`iz, serija Ledeni snovi, film Ubistva u Midsomeru, serija Zakon i red, serija

TV1000
06.00 Ukradena srca, film 08.00 ^aura, film 10.00 ^aura: Povratak, film 12.00 Skejteri, film 14.00 U dobru i u zlu, film

EUROSPORT
08.30 Motorsports Weekend magazin 08.45 Futsal, UEFA Cup Finals Lisbon, Portugal, finale 09.45 Snuker, S[ Sheffield, UK, finale 11.00 Biciklizam, Tour of Turkey 12.00 Tenis, WTA Madrid, [panija, live 13.45 Snuker, S[ Sheffield, UK, finale 15.00 Snuker, S[ Sheffield, UK live, finale 18.00 Eurogoals 18.30 Fudbal, C hampions Club 19.30 Watts 19.45 Snuker, S[ Sheffield, UK, finale 21.00 Snuker, S[ Sheffield, UK live, finale 00.00 Eurogoals 00.30 Fudbal, Champions Club

Ne{ Brid`is
SERIJA 18.00

Sre|en

FILM 20.00

18.00 19.00 20.00 21.00 22.00 23.00 00.00 02.00

Ne{ Brid`iz, serija Voker, teksa{ki rend`er, serija Panduri novajlije, serija Dobra `ena, serija Sve po zakonu, serija Erika, serija Panduri novajlije, serija Ubistvo na Plezent Drajvu, film 03.50 Ubistva u Midsomeru, serija

16.00 Zlodjela, film 18.00 I to je rokenrol, film 20.00 Sre|en, film 22.00 D`ejson X, film 00.00 Opklada, film 02.00 Iskonska `elja, film 04.00 Ubistvo prvog stepena, film

subota, 30. april/nedjelja, ponedjeljak, 1. i 2. maj 2011. godine

OSLOBO\ENJE
HRT1

TV PROGRAM
NOVA
07.40 08.00 08.15 08.35 09.15 10.15 11.15 12.10 13.10 14.40 16.00 17.00 17.25 18.10 19.15 20.05 21.00 22.00 23.05 23.25 01.30 03.10 04.00 04.35 Bumba, crtana serija Roary, crtana serija Peppa, crtana serija Tomica i prijatelji, crtana serija Pobjeda ljubavi, serija (r) Moja majka, serija (r) IN magazin (r) Pobjeda ljubavi, serija Masterchef, reality show (r) Najbolje godine, serija (r) Moja majka, serija Vijesti Nove TV IN magazin Pod sretnom zvijezdom, serija Dnevnik Nove TV Asi, serija Najbolje godine, serij Masterchef, reality show Ve~ernje vijesti Nije zlato sve {to sja, film (r) Posljednji pre`ivjeli, film (r) Dr. Huff, serija Ezo TV, tarot show Bra~ne vode, serija

87
Sponzoru{e, serija (r) Hit dana Taina, serija Iz dana u dan, TV kalendar Vijesti Ja sam tvoja sudbina, serija Iz dana u dan, TV kalendar Hit dana Poaro, serija Hit dana Vijesti u 16 Sport 7 Ja sam tvoja sudbina, serija Sponzoru{e, serija Skrivena kamera Dnevnik RTV TK Bestseller TV Poaro, serija Vremenska prognoza Vijesti Film Dnevnik (r)

HRT2
08.00 Mala TV TV vrti}: Praznik rada Brlog: Kornja~a ^arobna plo~a - 7 kontinenata: Europa (r) 08.30 Dvorac igra~aka 1, serija za djecu (r) 08.50 [kolski program: Izvi|a~i LjubavNE boli: Mediji i seksualnost 09.35 Mega Mindy, serija za djecu (r) 10.05 Tvoja sam sudbina, serija (r) 10.45 Lijepom na{om (r) 11.50 HAZU Portreti (r) 12.00 Ritam tjedna, glazbeni magazin (r) 12.40 Mala TV (r) TV vrti}: Praznik rada (r) Brlog: Kornja~a (r) ^arobna plo~a - 7 kontinenata: Europa (r) 13.10 [kolski program: Izvi|a~i (r) LjubavNE boli: Mediji i seksualnost (r) 13.55 Nestala, 17 godina kanadski film

TV1
07.00 -00.00 Vijesti, svaki sat 08.30 Kapri, serija (r) 09.52 Flashbacks 10.05 Blaga prirode sa Anom Bunti} 10.45 Flashbacks 10.47 Music box 11.00 Biznis vijesti 11.10 Euro`urnal, emisija DW 12.00 Vijesti plus 12.20 Historija odje}e, dok. pr. 13.00 Biznis vijesti 13.10 Tre}e poluvrijeme (r) 14.25 Odlazak u svemir 15.25 Connect, dok. program 15.50 Music box 16.00 Biznis vijesti 16.05 Eliza, serija (r) 17.00 Vijesti plus 17.15 Nijemi svjedok, serija 18.00 Biznis vijesti 18.20 Euro, automobilizam, emisija DW 18.50 Sportski magazin 19.30 Dnevnik tv1 20.05 Eliza, serija 21.00 Biznis vijesti 21.10 Reporteri tv1 22.00 Dnevnik u 22 22.45 No}ni leta~i, film 01.00 Vijesti plus

TVSA
07.00 Specijalni program povodom Dana Kantona Sarajevo, u`ivo 10.00 Vitaminix (r) 10.02 Noody (r) 10.15 ^arli i Mimo (r) 10.20 Grimove bajke (r) 10.40 Barimba (r) 11.00 Vijesti TVSA 11.05 Non-stop, 19/25 (r) 11.35 Frej`er, serija 12.00 Avanture u arhitekturi, BBC dok. program 2/8 (r) 13.00 Vijesti TVSA 13.15 Sarajevo art (r) 13.45 Herkules, 2/2 (r) 15.10 Bajke iz cijelog svijeta 15.30 Liberty TV 16.00 Specijalni program povodom Dana Kantona Sarajevo, u`ivo 17.50 Non-stop, 20/25 18.20 Tarih, dok. serijal 18.30 Dnevnik TVSA 19.00 Vitaminix 19.02 Noody 19.15 ^arli i Mimo 19.21 Grimove bajke 19.45 Barimba 20.00 Bosna ili smrt, dok. film, premijera 21.50 Ve~ernje vijesti 22.20 Sport magazin 22.50 Gospodja Bovari, 1/3 23.40 Igrani film 01.15 Sport magazin (r) 01.45 Dnevnik TVSA (r)

TV TK
09.00 11.10 11.15 11.55 12.00 12.15 13.55 14.00 14.10 15.45 16.00 16.30 17.15 18.00 18.45 19.00 19.35 20.05 20.50 22.15 22.30 00.00

07.00 Dobro jutro, Hrvatska 09.07 Hotel dvorac Orth 3, serija 09.52 Vijesti iz kulture (r) 10.00 Vijesti 10.09 Vrijeme danas 10.10 Krstarenja svjetskim ljepotama: Tragom plovidbe Vasca da Game, dokumentarna serija 11.03 Kod Ane (r) 11.13 Tre}a dob, emisija za umirovljenike 12.00 Dnevnik 12.11 Sport 12.13 Vrijeme 12.15 Minuta zdravlja iz Dietpharma 12.17 TV kalendar (r) 12.29 @ivjeti zdravije 12.33 Gospodarica tvoga srca, serija 13.20 Divlji Plamen 3, serija 14.05 Vijesti uz hrvatski znakovni jezik 14.14 Vrijeme sutra 14.20 Znanstvena petica 14.52 Znanstvene vijesti 15.02 Dharma i Greg 2, serija 15.25 Glas domovine 15.55 ZABA - 90 sekundi, (r) 16.00 Tvoja sam sudbina, serija 16.45 Pastel 16.50 Vijesti 17.05 Hrvatska u`ivo 18.10 HAK - Promet info 18.11 Minuta zdravlja iz Dietpharma (r) 18.15 Kod Ane 18.28 Dnevnik plavu{e: Morana je nestala! 18.40 8. kat: Svaki dan super mama, talk show 19.25 Minuta zdravlja iz Dietpharma (r) 19.30 Dnevnik 19.56 Sport 20.01 Vrijeme 20.04 ZABA - 90 sekundi 20.10 TV Bingo 20.35 Puls Hrvatske 21.50 Svijet profita 22.30 Dnevnik 3 22.55 Sport 22.58 Vrijeme 23.00 Vijesti iz kulture 23.10 Pod udarom kritike, dokumentarni film 00.05 Europski koncert Berlinske filharmonije 01.05 Retrovizor: Dragi Johne 4, humoristi~na serija (r) 01.30 Retrovizor: Ksena princeza ratnica, serija (r) 02.12 Zavr{ni udarac, serija (r) 02.55 Zlo~ina~ki umovi 4, serija (r) 03.35 Skica za portret (r) 03.50 Dharma i Greg 2, humoristi~na serija (r) 04.10 Trava zelena 1, humoristi~na serija (r)

MRE@A
07.08 Privatna policija, crtani film 07.29 Zorro, crtani film 16.05 Eliza, serija (r) 17.15 Nijemi svjedok, serija 20.05 Eliza, serija 22.45 No}ni leta}i, film

Zavr{ni udarac
SERIJA 21.30

Masterchef

REALITY SHOW 22.00

Nijemi svjedok
SERIJA 17.15

15.30 @upanijska panorama 15.45 Hotel dvorac Orth 3, serija (r) 16.30 [apta~ psima 4 17.20 Pustolovine Sare Jane 2, serija za mlade (r) 17.50 Trava zelena 1, humoristi~na serija 18.18 Divlji Plamen 3, serija (r) 18.58 Krstarenja svjetskim ljepotama: Tragom plovidbe Vasca da Game, dok.serija (r) 19.50 Hit dana 19.57 Ve~eras 20.00 Mercy, serija 20.45 Glee, serija 21.30 Zavr{ni udarac 3, serija 22.15 Zlo~ina~ki umovi 4, serija 23.00 Dnevnik plavu{e: Morana je nestala! (r) 23.10 Nestala, 17 godina kanadski film (r) 00.40 No}ni glazbeni program: Hit dana (r)

TV MOSTAR
07.08 Privatna policija, crtani film 07.29 Zorro program tv1 do 16.05, crtani film 16.05 Eliza, serija (r) 17.00 Vijesti plus 17.15 Nijemi svjedok, 66. ep. 18.15 Grad RTM-a 19.30 Dnevnik tv1 20.05 Eliza, 31. ep. 21.00 Biznis vijesti 21.10 Reporteri tv1 22.00 Dnevnik u 22 22.45 No}ni leta~i, film

TV KAKANJ
12.00 Flash vijesti 12.05 Ortaci, film 13.30 Budimo humani 14.00 Imam Alija, serija 14.30 Ads kviz 15.00 Svi vole Rejmonda, serija 15.30 Oliver Twist 16.00 Biografije 17.00 Flash vijesti 17.05 Lea Parker, serija 18.00 TV liberty 18.30 Ja sam tvoja sudbina, serija 19.00 Denis napast 19.30 Dnevnik FTV 20.00 Vijesti IC 20.20 Svi vole Rejmonda, serija 21.00 IC sport 21.30 Glas naroda 22.00 Ja sam tvoja sudbina, serija 23.00 Vijesti TV Sahar 23.30 Glas Amerike 00.00 Vijesti IC (r) 00.20 Lea Parker, serija

RTV USK
14.10 Muzi~ki TV poster 14.30 Vijesti 14.35 Plan B (r) 15.05 Autoshop magazin (r) 15.35 Rijeke Evrope 16.00 Reporta`e sa zemlje mira: Divlje p~ele (r) 16.30 Majstor kuhinje: italijanska vegetarijanska kuhinja 17.10 Ple{i, ple{i (r) 18.00 Duhovni svijet (r) 18.45 Crtani film 19.00 Dnevnik 1 19.30 Muzi~ki program 20.00 Sport 20.20 ^itaj BiH: Doma}a lektira, Irfan Horozovi}: Talhe ili {edrvanski vrt 20.50 Kult, kult, kultura 21.30 Dnevnik 2 21.50 Ple{i, ple{i 22.40 Sveci i gre{nici 00.10 Majstor kuhinje: Italijanska vegetarijanska kuhinja (r)

TV SLON
16.02 Vijesti 16.10 Heroji ulice, dok. program 16.50 Sevdalinka u srcu 17.15 TV Liberty 18.00 Crno i bijelo, info-program 18.15 Vremenska prognoza 18.40 Vje`bajmo zajedno 19.00 SMS muzi~ki salto 19.30 Sanjalica, program za djecu 20.00 KVIZ Extra 20.20 Vremeplov... 20.30 Zdravlje, emisija o zdravlju 21.10 Vjetrovi strasti, serija 43/50 22.00 Radio iz moje ulice, kola`ni program 23.00 Slon extra Info 23.37 Pregled programa za utorak

TV ZENICA
13.00 Vijesti 13.05 O tome se govori 14.00 Iz dana u dan 14.05 Samo za smijeh 14.30 Sfera (r) 15.00 Vijesti 15.10 Ja sam tvoja sudbina (r) 15.40 Muzi~ki spotovi 16.00 Iz dana u dan 16.05 Selu u pohode (r) 16.45 Discovery 17.25 Program za djecu 18.00 Najava Zenice danas 18.01 ZE sport magazin 19.00 Vijesti 19.30 Muzi~ki spotovi 20.00 Ja sam tvoja sudbina, serija 20.40 Bonaventura 21.30 Nije te{ko biti ja 22.15 Za svaku bolest trava raste (r) 23.00 Vijesti (r) 23.30 Glas Amerike 00.00 Ze sport magazin 00.30 Putopis: Paso{ za Ju`nu Ameriku

RTV VOGO[]A
09.50 Wild Life 10.00 I.R.I.B. (r) 10.30 Sense: Ha{ki tribunal (r) 11.00 Info blok TV Vogo{}a 12.00 Namjesnik ljubavi 12.30 Biografije (r) 13.30 Auto Shop Magazin (r) 14.00 Na tragu, dok. program 14.30 Odli~an 5+ 14.35 Bajke iz cijelog svijeta 14.50 Wild Life 15.00 Ludo srce (r) 16.00 Otvoreni program, u`ivo 17.50 Wild Life 18.00 Vogo{}anska hronika 18.30 SMS music 19.30 TV Smart Te{anj 20.00 TV Fiva 21.00 Ludo srce 22.00 Vogo{}anska hronika (r) 22.30 Liberty TV 23.00 I.R.I.B. 23.30 Glas Amerike 00.00 Otvoreni program (r)

RTV BN
06.30 Jutarnji program 08.30 Sve za ljubav, serija 10.00 Novosti 10.20 History 11.50 Horoskop 12.00 Novosti u podne 12.15 Ekskluziv 12.30 Tango argentino, film 14.00 Novosti 14.05 Sve za ljubav, serija 16.00 Dnevnik 1 16.25 Kasandra, serija 18.00 Danas u Srpskoj 18.30 Monitoring 19.00 BN sport 19.30 Dnevnik 2 20.10 Otpisani, serija 20.55 BN koktel 22.30 Dnevnik 3 23.00 Poker kraljeva, film 00.30 Krik kamena, film

ATV
10.20 Sirene, crtani film 10.50 Plavi zmaj, crtani film 11.15 Ben 10, Alien Force, crtani film 11.55 Vijesti 12.10 Najbolje godine 2, serija 13.10 Pali an|eo, serija 14.00 Sasuke, nind`a ratnici 14.30 Vizita 15.49 Sport centar 16.00 Kad li{}e pada, serija 17.01 Suze Bosfora, serija 18.20 Sasuke, Nind`a ratnici, zabavni program 19.00 ATV vijesti 19.45 Cinema magica hronike 20.00 Kad li{}e pada, serija 21.00 Dosije 21.30 Potraga, dokumentarni program 22.00 Ve~ernje vijesti 22.15 Suze Bosfora, serija 23.15 Sport centar 23.20 Nijemi svjedok, serija 01.25 Najbolje godine, serija

EUROSPORT 2
07.30 Fudbal, Bundesliga 10.00 Rukomet, EHF L[, ~etvrtfinale 11.00 Fudbal, Bundesliga: Werder Bremen Wolfsburg 12.00 Fudbal, Bundesliga: Dortmund - FC Nurnberg 13.00 Fudbal, Bundesliga: FC Koln - Bayer (L) 14.00 Superbike, Little Budworth, UK, live 14.45 Tenis, WTA Madrid, [panija, live 18.30 Superbike, Little Budworth, UK 19.00 Ekstremni sportovi 19.15 Fudbal, Bundesliga, pregled kola 20.15 Fudbal, 2. Bundesliga, live 22.15 Tenis, WTA Madrid, [panija 23.00 Australijski fudbal 00.30 Tenis, WTA Madrid, [panija

SPORT KLUB
06.30 ATP Beograd, finale 08.00 Poker Face The Pro 09.00 ATP Estoril 10.30 FullTilt Poker 11.30 Premier League: Arsenal - Manchester United 13.30 Pregled NHL 13.45 NBA Live 14.00 ATP Masters Madrid, direktno 21.00 Masters, direktno 21.15 Pregled Premier League - off 22.30 Premier League News 22.45 NBA Live 23.00 Real NBA 23.30 FullTilt Poker 00.30 Pregled holandske lige 01.30 Pregled Premier League 02.45 World Stronges Man 03.15 NBA Live 03.30 World Stronges Man 04.00 Premier League News 04.15 Sailing Portimao Portugal

DICROVERY
06.00 06.25 07.15 07.45 08.10 09.05 10.00 10.55 11.50 12.45 13.40 14.35 15.30 16.25 17.20 18.15 19.10 20.05 21.00 21.55 22.50 23.45 Peta brzina Prljavi poslovi Kako se pravi? Kako to rade? Razotkrivanje mitova Opasan lov Pre`ivljavanje Vrhunsko graditeljstvo Auta po mjeri 2008. Generalka Prljavi poslovi Opasan lov Razotkrivanje mitova Spravice budu}nosti, 2 epizode Pre`ivljavanje Pograni~na policija SAD Mo}ni brodovi Potraga za prirodnim gasom Lov na sabljarke Majstori za pivo Prljavi poslovi Auta po mjeri 2008.

N. GEOGRAPHIC
06.00 07.00 08.00 10.00 11.00 12.00 13.00 14.00 15.00 [apta~ psima: Insekti iz pakla U materici D`inovska riba iz Amazona Izgubljeni u Kini Divlja Rusija U materici ^arli Borman Insekti iz pakla

VIASAT HISTORY
06.00 Posljednji bastion samuraja 07.00 U potrazi za Betovenom 08.00 Zbogom Mocarte 09.00 Smrt u zoru: Posljednji carev bojni brod 10.00 Pet ameri~kih giganata 11.00 Istorija rasizma 12.00 Odbrana morala: Pri~a o Meri Vajthaus 13.30 Velike britanske vojskovo|e 14.00 Posljednji bastion samuraja 15.00 U potrazi za Betovenom 16.00 Veliki nau~nici 17.00 Lankaster u ratu 18.00 Legende o Deda Mrazu 19.00 Pra{ko prolje}e 21.00 Drugi svjetski rat u boji 22.00 Napad na London 23.30 Svijet novca: Svijet po Gugla 00.00 Veliki nau~nici 01.00 Lankaster u ratu 02.00 Legende o Deda Mrazu 03.00 Pra{ko prolje}e 05.00 Drugi svjetski rat u boji

ANIMAL PLANET
06.25 06.50 07.40 08.10 09.05 10.00 10.55 11.50 12.45 12.10 12.40 14.30 15.00 15.30 16.00 16.25 17.20 18.15 19.10 20.05 21.00 21.55 22.50 23.45 00.40 Upoznajte divljinu Odrastanje Psi - jedna rasa, jedna pri~a Sve o ma~kama U posjeti `ivotinjama sa Mikejlom Strakan Policija za `ivotinje Spa{avanje divljih `ivotinja Policija za `ivotinje RSPCA Veterinari sta`isti Najekstremniji @ivotinjska boji{ta Upoznajte divljinu Ro|eni lovci Najsmje{nije `ivotinje na planeti Neobi~ne `ivotinje Ljubitelj ajkula U posjeti `ivotinjama sa Mikejlom Strakan Sve o psima @ivotinjski vodi~ za pre`ivljavanje Planeta Zemlja Ljudo`deri Uakari - tajne engleskog majmuna Divlje i bez cenzure Sve o psima

Insekti iz pakla
15.00
16.00 17.00 18.00 19.00 20.00 21.00 22.00 23.00 00.00 01.00 Dolina vukova Granica [apta~ psima Divlja Rusija Najstro`iji ameri~ki zatvori Policajci sa Aljaske Granica Najstro`iji ameri~ki zatvori Policajci sa Aljaske Divlja Rusija

Komitet za normalizaciju sastan~io po Hercegovini

Osim i dru{tvo 12. maja kod

OSLOBO\ENJE
SARAJEVSKO IZDANJE
subota, 30. april/nedjelja, ponedjeljak, 1. i 2. maj 2011. godine

Platinija i Blattera
46. strana

Vjen~anje princa Williama i njegove odabranice Kate Middleton

Ambasador

Tatham
gra|ana BiH
Humanitarni dio proslave
Reuters

dirresom nut inte
U kompleksu Cinema City postavljena je umjetni~ka instalacija, improvizirana vjen~anica Catherine Middleton, ukra{ena omotima za slatki{e. Autorice Edina Seleskovi} i Suada Kuloglija rekle su da njihovo djelo do~arava metamorfozu princezine zaru~ni~ke plave haljine u bijelu vjen~anicu. Instalacija }e poslu`iti u humanitarne svrhe, ponu|ena je na aukciji na internet-stranici www.pik.ba. Polovina prihoda namijenjena je za S.O.S. dje~ija sela u BiH, a druga polovina za humanitarne organizacije u Velikoj Britaniji. Humanitarnom dijelu proslave u BiH pridru`ili su se brojni sponzori, mahom britanske kompanije, kao i tvornica ~ajeva Plantago, koja je zajedno s djecom S.O.S. dje~ijih sela BiH pripremila specijalnu ediciju ~aja “ZaVI^aj iz bajke“ Posebna edicija ~aja, . u ~ijem dizajnu }e biti dje~iji crte`i, bit }e u prodaji po~etkom maja, a sav prihod }e biti direktna podr{ka za 28 S.O.S. porodica.

U

Reuters

nazo~nosti 1.900 gostiju te uz pratnju dva miliona ljudi okupljenih na ulicama Londona u Westminsterskoj opatiji vjen~ali su se princ William i njegova odabranica Kate Middleton, javlja Fena. Obred kraljevskog vjen~anja predvodio je nadbiskup Rowan Williams, duhovni vo|a Anglikanske crkve. William i Kate, prema tradiciji, svoj prvi bra~ni poljubac nisu razmijenili pred sve}enikom, nego poslije, na balkonu pala~e pred okupljenim mno{tvom. Novost je {to se mladenka pred oltarom mu`u nije morala zakleti da }e biti poslu{na. Kate i William su se na prijem kod kraljice Elizabete II u Buckinghamsku pala~u odvezli ko~ijom Edwarda II iz 1902. godine. U istoj se ko~iji 1981. na svoj svadbeni dan vozila princeza Diana sa suprugom princom Charlesom. Prin~evsko vjen~anje pratilo je 12.000 novinara, a prenos dvije milijarde gledatelja diljem svijeta. Vjen~anje je ko{talo vi{e od 30 miliona funti, a par }e darove dati u dobrotvorne svrhe.

Zanimanje bh. javnosti britanski ambasador Michael Tatham povezuje i s Williamovim roditeljima, princom Charlesom i princezom Dianom, koji su vi{e puta posjetili BiH, a Diana prije smrti u humanoj kampanji za `rtve mina

Prijem i kino-projekcija u kompleksu Cinema City

Foto: A. KAJMOVI]

Istovremeno, AmbasadaVelike Britanije u Sarajevu, kao doma}in proslave u BiH, priredila je u kompleksu Cinema City prijem i kino-projekciju vjen~anja. Uporedo je organizirana videoprojekcija na obli`njem trgu ispred poslovnog centra BBI. Ambasador Velike Britanije u BiH Michael

Tatham rekao je da je dirnut velikim interesovanjem u na{oj zemlji za taj doga|aj. Zanimanje bh. javnostiambasadorpovezuje i s vezamakoje su s na{omzemljomtrasiraliWilliamoviroditelji, princ Charles i princeza Diana, koji su vi{e puta posjetili BiH, a Diana prije smrti u humanoj kampanji za `rtve mina.

POSLJEDNJE VIJESTI
LIGA 6: BOSNA - MLADOST 94:88 - Bosna ASA BHT je u posljednjem kolu Lige 6 za ko{arka{kog prvaka BiH u petak u Skenderiji pred stotinjak gledalaca savladala Mladost rezultatom 94:88 (21:12, 29:25, 14:22, 30:29). Zavr{nicu prvenstva studenti su na taj na~in okon~ali na posljednjem mjestu sa tek dvije pobjede u deset utakmica, dok }e ekipa iz Mrkonji}-Grada zahvaljuju}i osvojenom tre}em mjestu igrati u polufinalu play-offa.

U rezidenciji njema~kog ambasadora

Potres u ^elincu
Zemljotres ja~ine 4,3 stepena Rihterove skale sa epicentrom u op}ini ^elinac, koji je registriran u petak ujutro, prouzrokovao je ru{enje dimnjaka, crepova na objektima, kao i otpadanje maltera sa zgrade Op}ine u epicentralnoj zoni. U unutra{njosti ku}a padali su predmeti sa polica i zidova, a pomjerali su se i komadi namje{taja. Potres se osjetio u svim dijelovima Banje Luke, a na podru~ju ^elinca je izazvao blagu paniku.

Prijem za Dinu Merlina
Ata{e za kulturu njema~ke ambasade u BiH Claudia Busch i tre}i tajnik ambasade Franz Kaufman sino} su u rezidenciji njema~kog ambasadora u starom dijelu Sarajeva organizirali prijem povodom sudjelovanja Dine Merlina na takmi~enju za pjesmu Evrovizije 2011. u Dus sel dor fu, s pjesmom “Love in Rewind”. - Cijeloj ekipi `elimo mnogo sre}e, lijep provod u Dusseldorfu i naravno “zwolf Punkte - twelve points - douze points“ kako bi se zaba, va ili dernek mogao ovdje nastaviti, rekla je Claudia Busch. - Dragi Dino, svi zajedno ti `elimo da idu}e godine dovede{ cijelu Evropu u Sarajevo i da svi zajedno premotamo ljubav, izbri{e-

70 55 21 74 60

Golf 6: izvu~en u Kaknju Deseterac: 16 dobitnika po 3.628,01 KM Peterac: 8.139 dobitnika po 5,90 KM

JACK POT u narednom kolu oko:

300.000 KM

BINGO PLUS: 2 0 0 9 9 7

mo ru`no, “pritisnemo play“ i krenemo u ljep{e i bolje sutra za sve nas! Dino Merlin u pratnji Maje Sar, Aide Mu{anovi}, Ner-

mi na Pu {ka ra i Edvi na Had`i}a otpjevao je pjesmu “Love in Rewind“, kojom }e predstavljati na{u zemlju.
An. [.

Foto: D. ]UMUROVI]

43 31 24 63

54 53 4 5

16 30 39 62

17. kolo 72 90 23 15 65 71 20 8 67 75 32 37 35 40 1 69

nezvani~an izvje{taj

OBAVJE[TENJE
Obavje{tavamocijenjene~itaoce Oslobo|enja da }e Oglasna slu`ba Oslobo|enja za prvomajske praznikeraditi u subotu, 30. aprila2011. godine, u Ul. Zelenih beretki br. 14 (StariGrad) od 8 do 14sati, u nedjelju, 1. maja2011, ne}eraditi, a u ponedjeljaki utorakOglasnaslu`baradi od 9 do 19 sati u Ul. Zelenihberetki br. 14 i u zgradi Oslobo|enja u Ned`ari}ima od 15 do 19 sati.

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->