P. 1
Umjetnost 20. stoljeća - SKRIPTA zaispit kod prof. Makovića

Umjetnost 20. stoljeća - SKRIPTA zaispit kod prof. Makovića

|Views: 9,666|Likes:
Published by Ante Vranković
Za umjetnost nakon 1960. svakako konzultirati Šiftarove skripte. Također konzultirati i časopis Konrtapost, CD s prezentacijama s predavanja i članke iz fascikli s imenom prof. Makovića i asistentice Magaš koji se dostupni u fotokopiraoni na faksu.
Dobaviti i pitanja s ranijih ispita, jer se neka ponoavljaju. Ipak, ni uz najveći trud oko spremanja ovog ispita, nažalost nije realno očekivati ocjenu veću od 3.
Za umjetnost nakon 1960. svakako konzultirati Šiftarove skripte. Također konzultirati i časopis Konrtapost, CD s prezentacijama s predavanja i članke iz fascikli s imenom prof. Makovića i asistentice Magaš koji se dostupni u fotokopiraoni na faksu.
Dobaviti i pitanja s ranijih ispita, jer se neka ponoavljaju. Ipak, ni uz najveći trud oko spremanja ovog ispita, nažalost nije realno očekivati ocjenu veću od 3.

More info:

Categories:Topics, Art & Design
Published by: Ante Vranković on Apr 30, 2011
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as DOC, PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

10/10/2015

pdf

text

original

UMJETNOST 20. st.

I. – Opći dio - Europa i svijet

(BEZ ARHITEKTURE)

FOVIZAM

1905. - 1908.

Predstavnici:

Henri Matisse
Andre Derain
Maurice de Vlaminck
Raoul Dufy
Rouault
Van Dongen

Nastao od riječi fouves što znači divlje zvijeri. 1905. godine na salonu nezavisnih izlažu
Matisse, Derain, Vlaminck i Rouault. Slike na tom salonu izazivaju primjedbu da slikaju
kao divljač (po čemu su i dobili ime). Koristili su sjajnu, intenzivnu, jarku boju, direktno iz
tube. Boja se osamostaljuje (oslobađa), više nije deskriptivna, tj. nisu opisivali objekte u
prirodi (tragaju za slobodnom apstraktnom bojom).

Nastavili su slikati objektivan svijet (pejzaži, figure, portrete, mrtve prirode, ali su te sadržaje činili apstraktnima,
snažno odvajajući boju od njene deskriptivne funkcije).

Pobornici tog pravca odbacuju plastičnu modelaciju i iluziju prostornosti (plošnost), a to
postižu uporabom čistih, jarkih boja izravno iz tube.
Fovisti su izvršili veliki utjecaj na njemački ekspresionizam: Most i Plavi jahač.

Andre Derain među prvima otkrio afričku umjetnost i pokazao interes za primitivizam u
širem smislu.

Andre Derain

Čitač novina
Portret Matissea,
1905.
Londonski most

Henri Matisse:

Zelena pruga (gđa Matisse), 1905.
Crvena soba tj harmonija u crvenom, 1908., Janson, tabla u boji 72!
Radost življenja, 1906.
Gđa Matisse (maska, sivo lice), 1913.
Bijelo perje, 1919.
Dekorativna figura naspram ornamentalnog zida, 1927.
Gospođa u plavom, 1937.
Matisse naginje stilizaciji i ornamentici.

Vlaminck

Crvena stabla, 1906., Pariška škola str. 139

Rouault:
Stari kralj,
1916.-37., Janson, tab. u boji 71
Glava Krista, 1905., Janson, 513
Veronikin rubac, Pariška škola str. 110

1

Picasso prije kubizma

Plava faza 1901.-04.
Stari gitarist, 1904.

Ružičasta faza 1904.-06.
Dječak s lulom, 1905.

KUBIZAM

Pokret je nastao 1907. godine nastankom Picassove slike Gospođice iz Avignona
(međuprostor prikazan poput kristaličastih oblika). Kubizam gasi expresionističku žarku boju.

Karakteristike kubizma:

1.odbacivanje konvencionalne perspektive (korištena poliperspektiva) – prisutnost više očišta
2.slike građene od malih prožimajućih faseta
3.upotrebljavaju nerealističku, prigušenu boju
4.korištenje geometrijskih likova + više različitih perspektiva dovodi do apstrahiranja figure
teme: pejzaži, portreti, mrtve prirode

ANALITIČKI tj. fasetni KUBIZAM – 1909. do 1912. godine

Pojednostavljuje objekte na osnovne geometrijske oblike. Predmet se analizira i rastavlja u dijelove. Reducira
oblike, svodi ih na stereometrijska tijela.

Picasso

Gospođice, 1907.
Portret Vollairda, 1910. (u Jansonu)

SINTETIČKI tj. kolažni KUBIZAM – 1912. do 1914. godine

To je u biti apstraktna umjetnost, jer polazi od apstraktnih elemenata (eksperimenti kolažom). U njihovim
djelima pojavljivala su se slova i brojevi + dijelovi stvarnosti (krpe, izresci iz novina, marke itd.)

Picasso

Mrtva priroda s isprepletenom trskom, 1912.
Tri svirača, 1921. predstavlja Picassovo „kolažoliko“ slikarstvo

Braque

Pošta, 1913. (Janson, sl. 781)
Mrtva priroda s nožem i novinama

Juan Gris

Kubističko slikarstvo se u mnogim varijantama širi:

MAŠINSKI KUBIZAM
Fernand Leger
: Grad, 1919., H. Read, str. 88; isto: Janson, sl. 787
ORFIZAM

apstraktni stil kubizma i utjecaj futurizma)
Robert i Sonia Delaunay: Sunčevi diskovi, 1913., Read, 95; Sunce i mjesec, 1913.
Franz Kupka: Planovi boja, Pariška škola, str. 184
PURIZAM

varijanta kubizma, težili čistom funkcionalnom slikarstvu, jednostavnijem od tipičnog
kubizma jer je u 1 planu
LeCorbusier: Mrtva priroda, 1922., Pariška škola, str. 232
Ozenfant: Mrtva priroda s gitarom i bocom, 1920., Concepts of Modern Art, sl. 28 !!!!!

PRECIZIONIZAM – „kubistički realizam“ tj. sinteza kubizma i futurizma, osnivan od Ch.
Demutha u Sad: Joseph Stelle (Brooklynski most), Stuart Davis, Charles Demuth, Georgia o Keeffe

2

KOLAŽ

Uvođenje kolaža obilježilo je kraj prve analitičke faze Picassovog i Braquovog
kubizma. Kubisti su počeli s unošenjem elemenata vizualnog realizma (drvo, papir, novine,
jelovnik…) u sve apstraktnije kubističke slike. Iz toga je proizašao sintetički kubizam.
Upotrebom različitih predmeta (krpe, izresci iz novina, marke) nastali su kolaži. Tu tehniku
poslije su rado preuzeli dadaisti i nadrealisti.
Primjer: Picassov prvi kolaž:

Mrtva priroda s pletenim stolicama, 1912. godine (Janson, 780)
Picasso ide dalje i nakon 1912. – izrađuje konstrukcije od lima, žice koje su zapravo
trodimenzionalne projekcije njegovih kolaža.

Protoasemblaž: Picasso: Mandolina i klarinet, 1913.

Kolaž se dalje razvijao od kubista preko Boccionia koji je u svojim futurističkim radovima
upotrebljavao različite materijale («Spoj glave i prozora» - koristi kosu i prozor).
Eksperimente raznorodnim materijalima dalje su preuzeli dadaisti:
-Kurt Schwitters – radio kolaže od otpadaka nađenih na ulici (kutija od cigareta, novine

itd.).
Schwitters je preteča umjetnosti smeća – upotrebljavao je komade smeća u izradi
svojih kolaža.
-Arp – eksperimenti predmetima raspoređenim po zakonima slučaja.
-Max Ernst – radi kolaže i fotomontaže
-Raul Hausmann – koristi tehniku fotomontaže (koja je također izrasla iz kolaža)
-George Grosz – upotrebljava stare fotografije i novine (također se bavio
fotomontažom)
-Marcel Duchamp – uvodi značajnu novinu – ready-made.
Ready-made radovi bili su banalni predmeti uzdignuti na razinu umjetničkog djela
time što ih je izabrao umjetnik (skulpture stvorene od sasvim običnih postojećih
predmeta).

60-tih se pojavio asemblaž (skulpture od pronađenih predmeta).
Preteće asemblaža su: kubistički kolaži, Picassove rane konstrukcije, Boccionijeve
futurističke konstrukcije, dadaisti, nadrealisti.
-Joseph Cornell – izrađuje male asebmlaže koje slaže u kutije
-Rauschenberg – Izrađuje «kombinirane slike» i «kombinirane predmete» koristeći
nađene objekte
-Jasper Johns – oponaša uporabne predmente i predstavlja ih kao umjetnost
-Arman – metoda gomilanja slučajno nađenih predmeta
-Spoerri – poznat po svojim slikama-zamkama
Kasniji razvoj ide prema ambijentu i heppeningu

3

EKSPRESIONIOZAM U NJEMAČKOJ:

Ekspresionisti smatraju da je umjetnost izraz (ekspresija) umjetnikove emocionalne reakcije
na doživljaj stvarnosti (straha, nelagode…), uzrokovanih dehumanizacijom svijeta.
Ekspresionisti izražavaju emocionalno iskustvo – za njih je bitan unutrašnji «duševni izraz».
Prikazivanje čovjekovog unutarnjeg svijeta.
Izražavaju se iskrivljenim oblicima stvarajući dramatične prizore intezivnim namazima boje i
naglašenim obrisima likova.

DIE BRUCKE – Most (sa značenjem: „most među svim revolucijama“)

umjetničko udruženje osnovano 1905. (revolucija u Rusiji) godine u Dresdenu (traje do 1913.).
Predstavnici: Ernst Ludwig Kirchner, Erich Heckell, Karl Schmidt-Rottluff i Fritz Bleyl.
1906 godine grupi se pridružuju Emil Nolde i Max Pechstein.
Od 1911. godine većina članova grupe Most našla se u Berlinu.
Kirchner 1906. godine piše manifest. Grupa je jako prisno surađivala, slikali su zajedno i
vjerojatno ne bi uspjeli kao pojedinci. Bili su pod utjecajem njemačke srednjovjekovne
umjetnosti, Matthias Grünewalda, primitivne umjetnosti, plemenske afričke i umjetnosti
oceanije, Van Gogha i Gaugena. Prihvaćaju i njeguju grafičku tehniku drvoreza kojeg su
usvojili vjerojatno pod utjecajem Müncha. Ideja im je bila pobuna protiv običaja
malograđanske srednje klase, čiji su pripadnici živjeli bez životnog žara. Namjera im bila
raskinuti sa prošlošću i stvoriti novu umjetnost koja odgovara suvremenom životu. Borbeni
duh i angažiranost najviše ih je razlikovala od fovista. Za vrijeme postojanja grupe održali su
više od 20 izložbi. 1911. godine veći dio članova seli se u Berlin. Jedan od glavnih doprinosa
njemačkog ekspresionizma bila je obnova grafike tj. jeftinog drvoreza (kao značajne
umjetničke forme).

Ernst Ludwig Kirchner – bio je jedan od osnivača skupine Die Brucke i autor manifesta.
Studirao je arhitekturu u Dresdenu i slikarstvo u Munchenu.
U njegovim radovima prevladava nesvakidašnja paleta boja (svijetla često sunčana paleta
boja) i grubo iskrivljenje oblika (gotička uglatost). Pet žena na ulici, 1913., Read, 63
- šiljati oblici, izduženost, iskrivljeni prostor.
Posebno ga je privlačila Njemačka gotika!
Na njega je utjecao Munch i Van Goghov stil i proučavao djela kubista.
U svojim slikama prikazuje suvremeni život s ulice.
Ulica, 1907. (Janson, 773)
Pet žena na ulici, 1913., Read, 63 (izdužena lica vrlo slična Kraljeviću: Žene u prirodi, 1912.)

Erich Heckel:
Dva čovjeka za stolom, Arnason sl. 303

Nolde:
Posljednja večera, 1909., Janson, str. 519
Prorok, drvorez, 1912., Read, str. 61

4

DER BLAUE REITER - Plavi jahač (1911. - 1914.)
Pokret koji se razvijao u Münchenu oko Vasilija Kandinskog.
1911. Kandinski, Franz Marc, Gabriela Munter osnivaju društvo Plavi jahač, dolazi i Klee
Prestalo je djelovati izbijanjem rata 1914.
Grupa imala za cilj:
- obnovu umjetnosti koja se zasnivala na duhovnosti napuštajući brigu o predstavljanju
materijalne stvarnosti
- stvoriti djela nastala iz «unutrašnje potrebe», potaknuta unutrašnjim osjećajima, a ne
vanjskom stvarnošću.

Ideje o nepredmetnom slikarstvu (slikarstvu bez literarnog sadržaja).
Ostali predstavnici: August Macke, A. von Javljenski (Mrtva priroda, Read, 189)
1912. godine održana prva izložba u galeriji «Tannhauser» u Munchenu (kao gosti sudjelovali
kompozitor Arnold Shonberg, dva Francuza: Henri Rousseau i Robert Delaunay)
Pripadnike grupe «Plavi jahač» nisu vezivali zajednički stilistički principi nego su oni
sačinjavali slobodno udruženje mladih umjetnika oduševljeni novim eksperimentima.

Vailij Kandinski

Kompozicija VII, 1913., Janson tabla u boji 74
Jahači Apokalipse, 1914., Kandinski str. 62

Franc Marc

Veliki plavi konji, 1911. Arnason str. 183; Read, str. 192
Konjušnice», 1913., Arnason, 183

August Macke

Veliki zoološki vrt, triptih, 1912., Arnason, 184
Pejzaž s kravama i devom, 1914., Read, 223

Paul Klee

Park kraj L(ucerna), 1938., Janson, Tabla u boji 77
Elementi dječjeg i nadrealnog
Ernst Barlach – kipar / ekspresionist
Čovjek s mačem, 1911., Janson, 510., sada u Michigenu
Osvetnik, 1914.

VASILIJ KANDINSKI

PRVA FAZA - PLAVI JAHAČ – predstavnik grupe Plavi jahač
Njegova je slika „Plavi jahač“ iz 1903., kao i naslovnica Almanaha DER Bl. R. iz 1912.

U početku slikao pod utjecajem impresionizma i secesijske dekoracije. 1910. godine prihvaća
fovističko organiziranje boja. 1910. izrađuje prvi apstraktni akvarel u kojem su isprepleteni
oblici u boji i liniji (lišen je svakog elementa predstavljanja i asociranja).

1911. godine napisao klasični spis „O duhovnom u umjetnosti“ (vjerovao da se umjetnost treba baviti duhovnim, a ne materijalnim).

Stvara ideje o apsolitnom slikarstvu (ili apsolutno ne-predmetnom). To slikarstvo čine boje,
linije i njihovi odnosi. Tvrdio je da „oblici štete slikama“; o tome je pisao u „O duhovnom u
umjetnosti“, 1911. Posvećivao je mnogo vremena odnosima između umjetnosti i muzike. Često je u djelima koristio
muzičke naslove: «kompozicija, lirski, improvizacija».

Sa crnim lukom, 1912. (Kandinski, str. 54) godine remek djelo apstraktnog ekspresionizma.
On je ekspresionist koji slika na apstraktni način (apstraktni ekspresionizam).
1914. slika seriju Godišnja doba i Apokalipsu.

5

DRUGA FAZA: 1914. - 1921. godine u Rusiji

Zbog izbijanja rata 1914. prisiljen je napustiti Njemačku i vraća se u Rusiju (Moskovski
period). Poslije ruske revolucije (1917.) postavljen za profesora na Likovnoj akademiji u
Moskvi, a kasnije i profesorom Moskovskog sveučilišta. Do 1920. slika u stilu slobodne
apstrakcije, koju je sam pronašao oko 1910. (prvi apstraktni akvarel, 1910.-13, Kandinski, str. 61)

TREĆA FAZA: poslije 1921 godine – BAUHAUS
Krajem 1921. vraća se u Njemačku i postaje profesor novoosnovanog BAUHAUSA u
Weimaru
. U Njemačku donosi utjecaj ruskog konstruktivizma i suprematizma (koji su
također i na njega ostavili trag).
Na njega su utjecale geometrijske apstrakcije Maljeviča, te Rodčenko i konstruktivisti.
Od slobodne apstrakcije prelazi ka formi geometrijske apstrakcije.
Od 1925. na dalje razrađuje krug kao središnji motiv.
Vaganja (ili – Ravnoteža), 1926., Kandinski, str. 73
Nekoliko krugova, 1926., Arnason, 231

VEZA KANDINSKI I ARNOLD SCHONBERG
Schonberg
- skladatelj i slikar. Izlagao je sa «Plavim jahačem». Bio je prijatelj Kandinskog.
Slika pejzaže i portrete. Zajedno su istraživali odnos između harmonije boja i harmonije
zvukova.
Schonberg je napisao djelo «Rasprava o harmoniji» u kojem je izložio svoju teoriju o
zvuku-boji.
Shonbergov koncert 1911. potaknuo je Kandinskog da naslika «Impresiju III» ili
(Koncert) u kojoj prevladava jarko žuta boja, jer je slikar smatrao da odjekuje poput visokog
tona. Obojica su tragali za «neskladom u umjetnosti», koliko u glazbi toliko i u slikarstvu.
Slike su mu sinteze zvuka i boje.
Crveni pogled, 1910.
Ekspresionistički film METROPOLIS - Fritza Langa – atmosfera između tiranije i kaosa

EKSPRESIONIZAM U AUSTRIJI

Predstavnici: Herwarth Walden, Egon Schiele, Oskar Kokoscha i Alfred Kubin.
Karakteristike ekspresionizma: Suština ekspresionizma bila je izražavanje unutrašnjeg
značenja pomoću vanjske forme.
Herwarth Walden – pjesnik, kritičar, muzičar. Osnivač avangardnog časopisa «Der Sturm»
i 1912. otvorio u Berlinu galeriju «Sturm» za avangardnu umjetnost (u kojoj su izlagali
ekspresionisti, futuristi, kubisti itd.).
Egon Schiele – imao kratak i tragičan život (28 godina). U ranijoj fazi vidljiv utjecaj Klimta!
Neko vrijeme je živio s maloljetnicom, pronađena je pornografija pa je završio u zatvoru.
Njegove radove karakterizira gruba kruta linija.
Slikao je portrete, autoportrete, pejzaže i figure u kojima se miješa snaga i erotska privlačnost
s odbojnošću.
Bio je pod utjecajem frojdovske psihologije koju je pokušavao primijeniti u svom radu.
Smrt i čovjek, 1911., Arnason, str. 265
Oskar Kokoscha – u početku radi pod utjecajem bečke secesije. Otkrio ga je Loos.
Radi portrete u kojima razrađuje psihološko stanje likova (slikar instinkta i duboke
emotivnosti).
Portret Adolfa Loosa, 1909., spada u remek djela portretnog slikarstva – Arnason, 254
Nevjesta vjetra, 1914., Arnason, 266 (poluakt s Almom Mahler, udovicom Gustava, s kojom je 5 godina bio u vezi)
1924. počinje putovati i ispitivati probleme pejzaža i gradskih veduta.

6

Pogled na Temzu, 1925. (kombinirao je slobodnu i sjajnu fovističku i impresionističku boju sa tradicionalnom linearnom
perspektivom), Arnason, 267

Karakteristike njegovog rada je naglašavanje emocija, dubok osjećaj za unutrašnja svojstva
čovjeka i prirode.

Alfred Kubin – crtač i grafičar. Inspiriran fantastično-romantičnom literaturom i romanima
Dostojevskog. Ostvaruje irealan svijet bolećivih snova i vizija, zagonetan i tajanstven,
sablastan i jezovit, često na granici izobličene groteske.
Skok smrti, 1902.

AUSTRIJSKI EKSPRESIONISTI SE U PRAVILU SLUŽE HLADNIM BOJAMA, A SLIKE
IM IMAJU TMIURNU, GOTOVO NEKROFILNU ATMOSFERU, TE SU PO TOME I
JAKOM GRAFIZMU SUPROTNE NJEMCIMA I FOVISTIMA.

EKSPRESIONIZAM U FRANCUSKOJ

Soutine

Groom, 1927.
Raspolućeni vol

Amadeo Modigliani

Portret Soutinea, 1916.
Autoportret, 1919.
Akt, 1917.

7

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->