P. 1
Pravna informatika-SONJA

Pravna informatika-SONJA

|Views: 440|Likes:
Published by Marija Galić

More info:

Published by: Marija Galić on Apr 29, 2011
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as DOC, PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

03/27/2014

pdf

text

original

Informatika za pravnike Temeljna literatura: •Mecanovic, Ivan: UVOD U PRAVO INFORMACIJA, Pravni fakultet u Osijeku, Osijek, 1997.

(1-89; 127-155) 2. Lozina, D./ Klaric, M.: Nova javna uprava, Split, 2003. str. 65 – 150. Dopunska literatura: •Tudman, M.: Teorija informacijskih znanosti, Informator Zagreb, 1998. •Dragicevic, D.: Kompjutorski kriminalitet i informacijski sustavi •Zima, P.: Bilješke s predavanja, Osijek, 2006. Zakonski tekstovi: • Zakon o pravu na pristup informacijama, NN, 172/2003 • Zakon o medijima, NN, 163/2003 (odgovornost novinara-urednika, pravna zaštita) • Zakon o elektronickim medijima, NN, 122/2003 • Zakon o javnom informiranju, NN, 22/1992 • Zakon o javnom priopcavanju (procišceni tekst), NN, 69/2003 • Zakon o zaštiti tajnosti podataka, NN, 108/1996 • Zakon o zaštiti osobnih podataka, NN, 103/2003 • Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima, NN, 167/2003 • e-Državna uprava • Središnji državni ured za e-Hrvatsku je nadležno tijelo državne uprave zaduženo za objedinjavanje nabavke informacijsko-komunikacijske opreme. U okviru toga Ured nabavlja informacijsko-komunikacijsku opremu, licence, programske i druge proizvode (Microsoft, Sophos, Oracle) te konzultacijske usluge za sva tijela državne uprave. • Uz osiguravanje programske podrške tijelima državne uprave, a kao preduvjet stvaranju transparentne i efikasne državne uprave u tijeku je izrada Plana za informaticko obrazovanje službenika i namještenika u državnoj upravi (ECDL). • Maticni uredi i službe za popise biraca informatizirani su jedinstvenim aplikativnim rješenjima Središnjeg državnog ureda za upravu. • Svi maticni uredi i službe za popise biraca rade lokalno sa koncepcijom objedinjavanja podataka u jedinstveni centralni sustav. . • Na nivou maticnih ureda u postupku je povezivanje maticnih ureda u centralni sustav. • Konacni ciljevi povezivanja maticnih ureda u centralni sustav su: objedinjavanje, kontrola i kvaliteta podataka; mogucnost izdavanja bilo kog dokumenta iz bilo kog maticnog ureda u RH te stvaranje e-matica - ureda koji ce izdavati sve dokumente iz državnih matica na osnovi zahtjeva upucenog putem Interneta. • e-Pravosude • U provedbi programa e-Hrvatska do sada su najveci pomaci napravljeni u podrucju pravosuda. • Ministarstvo pravosuda pokrenulo je projekte s ciljem uvodenja modernih metoda rada i umrežavanja svih pravosudnih institucija: • ePortal Ministarstva pravosuda; • integrirani informacijski sustav za pravosudne ustanove (Integrated Court Case Management System); • Baza zemljišnih podataka (BZP);

• • • • •

Internet gruntovnice; sustav za kaznenu i prekršajnu evidenciju te projekt multifunkcijske smart kartice za sustav pravosuda. Ministarstvo pravosuda, www.pravosudje.hr e-Obrazovanje

• Projekti u podrucju obrazovanja u nadležnosti su Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa. • Projekt Informacijski sustav visokih ucilišta (ISVU) razvijen je i implementiran na desetak visokoškolskih ustanova, a na još tridesetak ustanova zapoceo je projekt implementacije. • Informacijski sustav studentske prehrane (ISSP) u redovnom je radu. • Projektom opremanja školskih knjižnica racunalnom opremom opremljeno je 300 školskih knjižnica. Projekt se nastavlja i u 2005. godini. • U podrucju programske podrške sve škole opremljene su licenciranom programskom potporom Microsoft. • Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa, http://www.mzos.hr Informacijski sustav visokih ucilišta - ISVU, http://www.isvu.hr Giga CARNet, http://giga.carnet.hr/ • e-Zdravstvo • Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi - nastavak projekta Informacijskog sustava primarne zdravstvene zaštite. • Implementacija Informacijskog sustava primarne zdravstvene zaštite uskoro ce zapoceti, a uskoro se ocekuje i odluka Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi o projektu Integriranog bolnickog informacijskog sustava pracenja pacijenata i poslovanja cijele bolnice (IBIS). • Procjenjuje se da ce uvodenje IBIS-a donijeti znacajne uštede u radu i troškovima poslovanja. Primjenom IBIS projekta nastavlja se smanjenje papirologije, a vec sada su omogucene neke transakcije u okviru bolnickog informacijskog sustava (HZZO prihvaca bolnicke racune i u elektronickom obliku). • e-Poslovanje • Stvaranje pravnog okruženja u Republici Hrvatskoj za uspješan razvoj elektronickog poslovanja zapocelo donošenjem Zakona o elektronickom potpisu u sijecnju 2002. godine i Zakona o elektronickoj trgovini u studenome 2003. godine te sukladnih propisa. • U domeni uporabe elektronickih dokumenata kao i njihovog pravnog prihvacanja u poslovanju, utvrdena je potreba donošenja Zakona o elektronickom dokumentu. U 2004. godini pristupilo se analizi potreba, upoznavanju s pravnim stecevinama Europske unije na podrucju pravnog uredivanja uporabe elektronickih dokumenata. • Zadaca Strucne skupine je napraviti popis minimalnih funkcionalnosti objedinjenih na jednoj smart kartici u svrhu osobne identifikacije, primjene naprednog elektronickog potpisa te podrške poslovnih procesa u sustavima zdravstva i pravosuda. • Zakon o elektronickom potpisu (NN 10/02) Zakon o elektronickoj trgovini (NN 173/03) Uredba o djelokrugu, sadržaju i nositelju poslova certificiranja elektronickih potpisa za tijela državne uprave (NN 146/04) Uvodno • Roscoe Pound – usporeduje pravo sa društvenim inženjeringom – uredivanje nacina ljudskog ponašanja s ciljem uspješnog osiguranja društvenih interesa

• Pravo kao oblik društvenog inženjeringa imalo je kroz povijest dvije osnovne funkcije: - rješavanje sporova - održavanje društvenog reda • U modernom društvu opca funkcija prava je da služi kao sredstvo za unapredenje društvene pravde – mnogo je posebnih funkcija • Dvojak je utjecaj na pravo (ovih tehnologija): - Informacijska tehnologija doprinosi porastu svih vrsta ljudskog komuniciranja, pri cemu se povecava mogucnost izbijanja sporova - Širom upotrebom novih tehnologija nastaju novi pravni problemi (medicina-moralkompjutorski kriminal); • Izmedu covjeka i pojavnog svijeta – razne relacije – jedna od njih je spoznajna korelacija u okviru koje pojavni svijet emitira podatke koje covjek spoznaje • Na temelju te spoznaje covjek stvara svoje znanje i saznanje, pretvarajuci podatke u informacije, koje cine znanje. • Podatak je u pravilu dio informacije dostupan podjednako svim ljudima • Informacija je interdisciplinarni fenomen i svaka pojedina znanost proucava pojedine segmente ovoga problema, tako i pravna znanost • Informacijske znanosti – znanost o informacijama pojavljuje se 60-ih godina 20.st. • Predmet istraživanja Prava informacija je informacija promatrana kao proces stjecanja znanja, stvaranje nove forme znanja i saznanja, odnosno modela znanja, te uspostavljanje razlicitih odnosa uz informaciju kao objekt pravnog proucavanja. • Uz novu pravnu granu – pravo informacija pojavljuje se niz konkretnih odnosa koji nastaju iz stvorenih tehnologija, odnosno pratecih pravnih pitanja vezanih uz nove tehnologije: – Pravo industrijskog vlasništva – Autorska prava (software) – Javno informiranje, javni mediji, informacijski sustavi. • Rijec informatika – prvi upotrebljava Philipe Dreyfus 1962. godine, a izveo ju je iz rijeci information i automatique – Information = informacija, (na odredeni nacin poredan niz signala) – Automatique = stroj bez pomoci covjeka nastavlja rad • Automatizacija obrade podataka zapocinje znacajnije krajem 19. st. • Korištenje termina AOP = automatska obrada podataka • Razne su definicije informatike – znanost sistematskog i efikasnog obradivanja informacija kao medija ljudskog znanja i medija za komuniciranje, uz pomoc automata (strojeva) • Informatika je temeljna znanstvena disciplina o sustavnoj i racionalnoj obradi podataka pomocu automatiziranih strojeva pri cemu informacijom smatramo – znanje koje omogucuje pravovremeno donošenje odluka o pojavama i procesima u vremenu i prostoru • Informacije su mediji ljudskog znanja u tehnološkom, ekonomskom, sociološkom, pravnom smislu • Dominirajuce tehnologije našega (informacijskog) društva su one koje se odnose na prikupljanje, obradu, cuvanje i širenje zvucnih, slikovnih i numerickih informacija i to uz pomoc kompjuterske i komunikacijske tehnologije zasnovane na mikroelektronici. - Zašto nastaju novi pravni problemi? Informacijska tehnologija ne postupa sa informacijom tradicionalno, a pravo je reguliralo (do sada) samo tradicione pojavne oblike (materijalno opredmecene) informacija.

.Povijesno je najstariji pristup koji istice da problemi koji nastaju primjenom informacijske tehnologije nisu toliko posebni da se ne bi mogli rješavati putem tradicionalnih pravnih metoda .Ad/1 Analogija i prilagodavanje propisa . elektronski prijenos podataka. pa zakoni (norme) i kada se donesu – izgledaju vec kao zastarjeli . . ugovori u vezi sa sistemima za elektronsku obradu podataka – Knjige: kompjutorski ugovori. Tri su koncepta ove nove pravne discipline: Kompjutersko pravo Informaticko pravo Informacijsko pravo • Ad/1 . – Problemi intelektualnog vlasništva.Novi (nastajuci) problemi razliciti su od vec postojecih.) • Ad/2 –Informaticko pravo – Pojam informatika je prijevod francuske rijeci informatique koja je nastala povezivanjem rijeci information i rijeci automatique Informatika je znanost raciolanog postupanja s informacijama. informacijska privatnost.Ad/3 Sistematsko reguliranje – nova pravna disciplina . narocito s pomocu automatskih mašina a koja je podloga za znanje i komunikacije u tehnickim. • Problem je i terminološke prirode – može li termin kompjutersko pravo obuhvatiti širinu pravnih problema koji nastaju u informacijskom društvu – racunala nisu (danas) ni približno jedini predstavnik informacijske tehnologije (telekomunikacije.stoljeca (pravnici prakticari).zemlje “common law-a” pocetkom 80-ih godina 20. pa se pravna zaštita ne može osigurati tumacenjem ili primjenom postojecih pravnih normi. Sistematsko uredenje svih srodnih problema u okviru nove pravne discipline ..• Moguca su tri opca pristupa prema kojima bi pravo moglo odgovoriti na nastajuce društvene probleme informacijskog društva: 1. nelojalne konkurencije. Uredenje novih problema stvaranjem novih (posebnih) pravnih normi 3. sportsko pravo i komunikacijsko pravo • Sve ove pravne discipline obuhvacaju pravne probleme koji su skupljeni oko jedne zajednicke teme.Kompjutersko pravo – pojam . internet. Primjena analogije i prilagodavanje postojecih pravnih normi novonastalim okolnostima 2. društvenim i ekonomskim oblastima. Problem je brzi razvoj nove tehnologije. prijenos informacija preko državnih granica • Interes za kompjutersko pravo proizlazi iz prakticne nužnosti da se sistematski obuhvate brojni pravni problemi koje je postavila intenzivna upotreba racunala (kompjutera) i u tome mislu ovo pravo podsjeca na svemirsko pravo.Stvaranje nove (specijalizirane) pravne discipline koja ce se baviti problematikom novih ili postojecih propisa koji mogu razrješiti mnoštvo pitanja koja postavlja “informacija”. porezi i prekršaji. a koji inace pripadaju drugim tradicionalnim disciplinama materijalnog prava. intelektualno vlasništvo.Ad/2 Novi propisi (sui generis) .

– u engleskom jeziku rijec "governor" (npr. W. kompjuterski kriminal. proširuje i na "društvo". • I informaticko pravo i kompjutersko pravo naglašavaju ulogu tehnologije pri stvaranju novih vrsta pravnih problema. Moles). "automata“ • Kibernetika kao teorija organizama.. tj..).. (. To je osnova koncepta pojma informacijskoga prava Norbert Wiener (1894-1964) • Kljucna uloga u konstituiranju kibernetike kao znanstvene discipline • Wiener: kibernetika je znanstvena disciplina koja se bavi opcim principima procesa upravljanja kod živih bica i strojeva. Ross Ashby (eng. bilo da se odnosi na ljude. – Kibernetes . Fizicar) kibernetika se odreduje kao "teorija strojeva". posebno u Državi i Gorgiji. zaštita informacijske provatnosti i sl. Platon upotrebljava izraz kibernetes. a u svome prenesenom znacenju upravljaca. A. kao kibernetika.definirana je kao nauka o organizmima ona traži zajednicko u raznim nacinima udruživanja poznatih elemenata bez obzira da li su ti organi mehanicki djelovi. tj. na socijalne sisteme Stanje u kome priopcavam naredbu nekom stroju ne razlikuje se bitno od stanja u kome naredbu priopcavam nekoj osobi. sama vještina upravljanja oznacava se kao "kormilarenje" tj. kao osnove za proucavanje procesa upravljanja složenim biološkim i mehanickim sistemima. na socijalne sisteme • Kibernetika kao teorija strojeva ("automata"). Polazeci od toga. zaštita podataka. – Za Platona je kormilar covjek vještine i vrline • Wiener svoju koncepciju kibernetike. Prema pojedinim koncepcijama (npr.. O u svojim Dijalozima. • Wiener svoju koncepciju kibernetike. . kormilar. proširuje i na "društvo".• Pojam informatickog prava potjece dakle iz Europe – Terminološki pojam informatike je širi od pojma kompjuterskog prava. tj. u smislu "guvernera" recimo jedne države clanice SAD) upravo ima znacenje "upravljaca" provincije u Platonovu smislu rijeci. ali se probija i shvacanje da se uzrok problema ne nalazi u informacijskog tehnologiji nego u osobinama postupanja s informacijama u elektronickom obliku. elektronski elementi. – raspravljajuci o vještini upravljanja. ili biološki organi u klasicnom smislu rijeci. onog koji vlada vještinom upravljanja provincijom.) • Stoga teorija upravljanja (. tj.upravljac. životinje ili strojeve predstavlja samo jedan segment teorije komunikacija • Platon (428-347). • Informaticko pravo odnosi se na pravne propise koji u širem smislu ureduju automatsku obradu podataka – oskudna literatura i sama disciplina nije predmet zasebnog proucavanja – nema sistematizacije • Ipak se uocava pojacan interes za pojedine probleme koji se onda zasebno izucavaju: prekogranicni tok informacija. a to je osnova za koncept informacijskog prava • Ad/3 – Informacijsko pravo – Za kompjutersko i informaticko pravo zajednicka je znacajka naglašavanja uloge tehnologije pri stvaranju novih vrsta pravnih problema ali – se sve više probija shvacanje da se uzrok problema ne nalazi u tehnologiji nego u posebnostima postupanja s informacijama u elektronskom obliku. kibernetika ima za predmet "organizme“ . kao osnove za proucavanje procesa upravljanja složenim biološkim i mehanickim sistemima. koji u svome temeljnom smislu oznacava "kormilara broda".

g.u eri punog zamaha industrijske revolucije. g. . stoljece • 1801. • Kao jednu novu društvenu disciplinu koju treba ubuduce razvijati. pa se moglo dodati bilo koji broj pomicanjem zupcanika za tocan broj zubaca. daje sistematizaciju svih dotada poznatih ljudskih znanja i svakoj oblasti odreduje "odgovarajucu" naucnu disciplinu.. kao i pronaci odgovarajuce koncepte i metode (. Slican pristup kibernetici kao nauci o "pretvaranju" invormacija. Leibnitz . oduzimanje. Povijesni razvoj racunala • Dogadaji i pojedinci koji prethode racunalima: • 17.J. Tzv. g.).prvi je uporabio bušene kartice na kojima je bio program za upravljanje tkalackim strojem pa je na taj nacin isti stroj mogao tkati razlicite uzorke • sredinom 19.. • Karakteristike kibernetike: – a/ kibernetika ima imanentno metodološke karakteristike ("svrha je kibernetike razviti jedinstveni pojmovni aparat i odgovarajucu tehniku (.H.mehanicki kalkulator za zbrajanje. samoregulativni (samoupravni) pristup kibernetici i ujedno jedno karakteristicno britansko shvacanje (F. zupcanici su bili povezani. postavio temelje za izradu racunala • sredinom 19.G. George).Blase Pascal . . st. imalo je univerzalni karakter tj. recimo zastupa akademik J.Boolova algebra . • 1673. • André-Marie Ampére. mlin ili procesor te ulazne i izlazne uredaje.• Kibernetika kao "obrada" informacija. st. Bober). polazi od Wienerovog stanovišta. i koji polazi od postavke da je kibernetika u stvari informatika. . "informaticki pristup" kibernetici (koji. Babbage .. . matematicar.izumio je prvi mehanicki kalkulator za zbrajanje i oduzimanje. trebao je rješavati probleme bilo kojeg tipa za koje je imao program koji se unosio na bušenim karticama.. Bool . fizicar i mislilac. M.1843.G. Jackard . W. stoljece • 1642. prvi put je upotrebljen sredinom 18.. množenje i dijeljenje • 19. a svaki je predstavljao znamenku od 0 do 9. . a koja se treba baviti "vodenjem državnih poslova i poboljšanjem stanja društva".C. koristio je 10 metalnih zupcanika.). – b/ kibernetika je orijentirana prema integraciji posebnih elemenata u opce principe ("kako bi se posebne karakteristike mogle podvesti pod zajednicke pojmove. ima i tzv. Ampére navodi kibernetiku. disciplina koja se bavi obradom informacija • Samoregulativni pristup. st. .") i – c/ kibernetika je opca disciplina ciji je predmet proces upravljanja i komunikacije u složenim sustavima.razvio je logicki sustav koji se kasnije povezao s binarnim brojevnim sustavom i iskoristio za opis rada racunala .diferencijalni stroj i analiticko racunalo imalo je sve elemente suvremenih racunala: skladište ili memoriju. ali "kompletira koncepciju složenosti sistema uvodeci pojmove "samoregulacije" i "adaptacije” • Termin "kibernetika" u smislu vještine upravljanja (društvenim i državnim poslovima). tj..

Hardware racunala se usavršava (smanjuje). proracuni hidrogenske bombe i putanja topovskih projektila • 1949. . ulazne podatke je primao s bušene kartice ili vrpce (realizirana ideja C. Ostvarila se mogucnost istovremene neovisne obrade podataka prema nekoliko programa i mogucnost prikljucenja terminala koji omogucuju daljinsku obradu podataka.prvo potpuno elektronicko digitalno racunalo . Eckert (ocevi modernih racunala. Hollerith . uporaba binarnog sustava za prikaz podataka. u Bell laboratorijima (SAD).upravljano programom. 18.K.ENIAC. generacije bila su velika i teška.prvi je ostvario ideju tj. g. g.000 elektronskih cijevi pa je pamtio i obradivao podatke elektronski.od 1945. a brzina obrade podataka se povecava.od druge polovice 60-ih do pocetka 70-ih • Veci broj tranzistora se logicki povezao u jednu cjelinu i tako je nastao integrirani sklop ili krug koji se koristio u izradi racunala.od druge polovice 50-ih do sredine 60-ih • Pronalaskom tranzistora 1947. .g. . . . – H. stoljece • 1936.prvo elektromehanicko digitalno racunalo korišteno za potrebe americke vojske. Aiken . von Neumann .englesk znanstvenici . U pocetku su to bili sklopovi niskog i srednjeg stupnja gustoce elektronickih elemenata na njima.g.J. ta racunala dijelimo u generacije. Babbagea) • Od trenutka kada su se poceli koristiti elektronicki elementi u izradi digitalnih racunala u kojima se podatci prenose. stroj se koristio za obradu podataka prilikom popisa stanovništva u SAD-u 1890. bilo je moguce na istim nacelima razviti manja.Manchester MARK 1 ili The Baby .. Za potrebe ulaza koriste se bušene kartice i bušene papirne vrpce. Programiranje racunala olakšano je uporabom viših programskih jezika. g.H. Prva racunala sa tranzistorom kao glavnim elementom proizvode se 1957. tehnickim rješenjima ulaznih i izlaznih jedinica. . • 3. Velika pažnja posvecena je nacinu komuniciranja s racunalom tj. a izvodila su 20 do 30 tisuca operacija u sekundi. korištenje jezika za programiranje • Racunala 1. GENERACIJA RACUNALA • . GENERACIJA RACUNALA • . uspješno se koristio za razbijanje njemackih šifriranih radio poruka • 1944. Tako se i program unosi u radnu memoriju racunala. Mauchly i P. g. 30 tona. izvršavao je 3 operacije u sekundi. iskoristio bušene kartice i elektricitet za obradu podataka. Usavršava se i software. pouzdanija i brža racunala. do sredine 50-ih godina • 1945. osnivac IBM-a • 20. spremaju i obraduju elektronski. On je bio prvi takav stroj sposoban za obranu kako numerickih tako i nenumerickih podataka. a u programiranju racunala prelazi se na upotrebu simbolickog jezika. za njegovu izradu korišteni su releji i elektronske cijevi. • 2. kao i pouzdanost u radu.cuvanje programa u memoriji racunala kao podatke.• 1890.programabilni elektromehanicki kalkulator (Z1 i Z3) • 1943. Zuse .Colossus koristio je 1500 elektronskih cijevi. GENERACIJA RACUNALA • . Ovisno o vrsti elektronickih elemenata koji su se koristili za njihovu realizaciju razlikujemo slijedece generacije racunala: • 1.J. SAD) . (rucno prespajanje kabela).sortirni stroj . zagrijavala su se i cesto kvarila zbog elektronskih cijevi i teško su se programirala u strojnom jeziku. Prvo uspješno komercijalno racunalo (46 komada) te generacije je UNIVAC. g.

a nakon njega uslužni programi.prikaz rezultata i . slika ili njihovih kombinacija.placaju se (osim Linuxa). GENERACIJA RACUNALA • . godine nastao je prvi mikroprocesor koji je pridonio minijaturizaciji racunala i povecavanju njihove snage i brzine. . DOS.• 4. keyboard). racunalo izvodi aritmeticke ili usporedbene (logicke) operacije sa predstavljenim podacima. sirovi materijal. • Obrada (processing): Kod obrade. do danas • 1971. Stoga se pojavljuju nova podrucja istraživanja u industriji racunala. a to su umjetna inteligencija. • Unos podataka (input): Pri unosu podataka. • . GENERACIJA RACUNALA • Pocela se razvijati u Japanu pocetkom 80-ih godina (kasnije i drugdje).Vecina programa su komercijalni programi . • Program je skup instrukcija složenih odredenim redoslijedom u skladu s kojima racunalo izvodi gore navedene operacije sa ciljem izvodenja odredenog zadatka. s ciljem da se naprave inteligentna racunala koja bi imala sposobnost ucenja. prirodni jezici. • 5. Uporaba racunala je jednostavna zahvaljujuci raznolikom i razvijenom softwareu.obradu. brojeva. ekspertni sustavi. ali kada se kupi racunalo u cijenu se uracunava i operacijski sustav i glavni uslužni programi.vecinom su danas svi ovi programi vec instalirani za krajnjeg korisnika • Što je uopce racunalo? Racunalo je stroj koji. danas su u uporabi još manja prijenosna racunala (notebook. miš izlazne jedinice: zaslon (ekran). robotika. Osim PC-a. • • • • Glavni dijelovi (osobnog) racunala kucište ulazne jedinice: tipkovnica (tastatura. U biti vecina stvari koje mikroprocesor (srce racunala) stvarno izvodi temelji se na operaciji zbrajanja ili usporedivanja dvaju brojeva. racunalo prihvaca podatke predstavljene na nacin na koje ih racunalo može razumijeti. Te operacije su uistinu jako jednostavne. laptop) ali i tzv. u skladu sa uputama definiranim u programu. • .od 1971. Pocetkom 80-ih pojavljuju se prva osobna racunala (PC). palmtop. sastavljen od rijeci. Unix). PDA (personal digital assistant). nakon toga se instalira operativni sustav (Windows.pohranjivanje podataka.u racunalo je prethodno ugraden barem minimalni program za pokretanje racunala BIOS (Basic Input Output System). . Linux. te jednostavnom nacinu korištenja i komuniciranja s njima. U ovom kontekstu podatak (data) odnosi se na bilo kakav neorganizirani. rucna racunala (hendheld.unos podataka. pisac (printer) • Stavljanje u pogon racunala s tvrdim (hard) diskom • . izvodenja zakljucaka i donošenja važnih odluka. . izvodi 4 osnovne operacije: .

Pohranjivanje (storage): Pri pohranjivanju. U širem smislu tim pojmom obuhvacen je sav pisani materijal kojeg koristimo u radu sa racunalom. racunalo cita podatke. Sloboda izražavanja misli obuhvaca osobito slobodu tiska i drugih sredstava priopcavanja. SOFTWARE – Programi koji se izvode na racunalu. osim ako netko ne napiše program koji oponaša ovu složenu ljudsku aktivnost pomocu jednostavnih. racunalo sprema rezultate kako bi se mogli kasnije koristiti. Što racunalo (još) može? Cinjenica je da racunalo pretvara podatke u informacije.Ustav RH: Jamci se sloboda mišljenja i izražavanja misli. • Pohranjivanje podataka • Ono što je zajednicko svim operacijama koje izvodi racunalo jest manipulacija sa podacima. Racunalni sustav obuhvaca skup odgovarajucih komponenti projektiranih da zajedno rade uskladeno. • Racunalni sustav Cesto se u svakodnevnom govoru koristi rijec "racunalni sustav" ili samo "sustav" i taj pojam ima šire znacenje od pojma racunalo.• Ono što racunalo uzdiže na prijestolje je brzina kojom izvodi te informacije (milijune u sekundi). koju zovemo algoritam. primjerice upute za instalaciju ili korištenje programa i slicno. ponovljivih postupaka obrade organiziranih u proceduru napisanu u obliku "korak po korak". • Druga cinjenica koja je bila presudna za prodor racunarstva bila je upravo pouzdanost u izvodenju obrade. Racunalo ne može. primjerice voziti bicikl. tijekom operacije prikazivanja poprima formu razumljivu korisniku. Obradeni podaci proslijeduju se kao informacija. a obuhvaca: • HARDWARE – pod tim pojmom podrazumijevamo sve fizicke komponente racunala. Ove 4 operacije jednim imenom zovemo ciklus obrade informacije i to je zapravo "sve" što racunalo može i zna raditi. racunalo ih sprema na odabrani medij za trajnu pohranu. . te podvrgavaju aritmetickim i logickim operacijama i pretvaraju u korisnu informaciju koja. Odlucimo li podatke pohraniti. (Gotovo sve "pogreške racunala" uzrokovane su logikom u programiranju ili pogrešnim podacima kojima ljudi opskrbljavaju racunalo). Tijekom obrade sirovi podaci dohvacaju se iz memorije. Kod unosa. racunalo uvijek barata sa podatkom predstavljenim nizom bitova. Pri svakoj od navedenih operacija. a s druge strane postoji vec 200 godina kao ustavno pravo – pravo javnih informacija . • Pravo informacija slijedi druga podrucja informacijskih znanosti. ukljucujuci samo racunalo i pridodane periferne uredaje. slobodu govora i javnog nastupa i slobodno osnivanje svih ustanova javnog priopcavanja. • Izlaz (output): Treca operacija ima za cilj predstaviti rezultate obrade na nacin razumljiv ljudima. Kolicina podataka koju može spremiti i dobaviti jeftinije racunalo mogla bi se usporediti sa enciklopedijom tiskanom u 32 volumena. tj. pohranjuje ih u radnu memoriju. Cak i najjeftinija racunala mogu godinama izvoditi nekoliko milijuna operacija u sekundi bez greške uzrokovane funkcioniranjem hardverskih komponenti.

st.Ažuriranje informacija . . u ime Republike Hrvatske.) definira informaciju kao ljudsko pravo i slobodu . vrlo specifican – ali ipak – proizvod.Zabranjuje se cenzura. kao zbirna informacija – novine.Cuvanje informacija . od neposrednih i slucajnih razmjena obavijesti do tržišta informacija – sve je ovo sadržaj PRAVA INFORMACIJA • Informiranje drugih o mislima. • Informacija se kao proizvod (roba) pojavljuje na tržištu u okviru pojedinih medija. Jamci se pravo na ispravak svakomu komu je javnom viješcu povrijedeno Ustavom ili zakonom utvrdeno pravo. do tehnickih standarda u okviru informaticke tehnologije. . _ Opca deklaracija o pravima covjeka (1948. Sudske su rasprave javne i presude se izricu javno. te na primijenjenoj elektronici • Komunikacija se odvija u prostoru (kroz mreže) i u vremenu (u trenutku i naknadno) – informacija se može koristiti i kasnije – pa je lišena vremenske dimenzije • Informacije . 1. Ipak nas u pravnom smislu zanima ponajprije pojedina informacija a tek onda i zbirna informacija. • Razvoj pak informiranja temelji se na kibernetici.Clanak 89. službenom listu Republike hrvatske. teoriji sustava. emisije i sl.Clanak 119. • Pravo na informaciju priznaju ljudima pojedini ustavi. Propisi tijela koja imaju javne ovlasti prije stupanja na snagu moraju biti objavljeni na dostupan nacin u skladu sa zakonom.U osnovi svake grane prava nalazi se (posredno ili neposredno) neko ljudsko pravo ili gradanska sloboda – . – osnovna je ljudska sloboda • Pojavljivanje ovih informacija na tržištu informacija cini od informacije proizvod. ali i Ujedinjeni narodi. matematici i drugim znanostima. Prije nego što stupe na snagu zakoni i drugi propisi državnih tijela objavljuju se u “Narodnim novinama”.Stvaranje informacija . kao i donošenje niza tehnickih normi i standarda kojima se stvaraju pretpostavke za djelovanje sustava • U pravu informacija ukrštaju se sve naznacene “linije” – od prava na informaciju i slobode informiranja.u okviru sustava nalazimo: . istina. .Nove grane prava uvjetuju stvaranje novih procesnih normi i pravila. znanosti o informiranju.Sve su ove radnje vezane uz pravne odnose pojedinih subjekata koji se javljaju u svezi s informacijom i predmet su prava informacija.Obrada informacija . stavovima i sl.Lansiranje (odašiljanje) informacija . od komunikacija do pozicije državnih organa u procesu informiranja. Novinari imaju pravo na slobodu izvještavanja i pristupa informaciji.

nego su to one informacije i komunikacije – koje stvaraju odgovarajuce pravne ucinke (posljedice). • Pravo korištenja svih sustava i sredstava kojima se osigurava protok inforamcija. • Da bi informacija dobila “pravni oblik” ona mora biti vezana uz: • Slobodu covjeka da lansira (objavi) svoje ideje. obraduje. • Sloboda informiranja završava na tržištu. ono je osnovica za svakodnevno ponašanje covjeka. • Izraz kompjutorsko pravo – samo je segment prava informacija (informaticka oprema) • Pravo informacija je nova grana prava. stavove radove i sl. roba sui generis – ona se proizvodi. • Obvezu svakog sudionika u procesu informairanja da osigura kvalitet informacije. a da ne gubi na objektivnoj vrijednosti _ Uporabom se ne troši • Robni karakter informacije otvara niz pravnih pitanja vezanih uz informaciju: _ Pravo vlasništva nad informacijom _ Autorstvo na informaciji (ne i na podatku) .rada se iz konkretnih odnosa medu ljudima uz posredovanje informacija i komunikacija • Nisu sve informacije (a posebno podatci). ima konkurenciju. • Pravo na “ulazak” u pojedine sustave – baze podataka. odnosno za donošenje odluka i podloga za ostvarivanje niza drugih prava i sloboda. neposredno ili putem medija. cuva i lansira informacija (bilo kao sloboda covjeka ili kao pravo gradana) – kroz sustave koji ubrzavaju i omogucavaju protok informacija. • Naziv PRAVO INFORMACIJA – proizlazi iz teorijskog stava da nas zapravo interesira pravni režim u okviru kojeg se stvara. niti sve komunikacije predmet prava informacija. to je potreba koja se mora osigurati – osigurava ju ili država ili tržište ili on sam. stvara profit. prodaje. • Odgovornost svih subjekata za kvalitet informacije te poštivanje prava na informaciju i slobode informiranja.• Covjek da bi djelovao mora dobivati informacije. potrebne osim onih koje su zakonom zabranjene. • Slobodu covjeka da se profesionalno bavi informiranjem drugih ljudi. a koje je zakonodavac regulirao pojedinim propisima ili za koje je omogucio autonomnu regulaciju.. bilo kroz medije ili djelovanje državnih organa. a u svezi s informacijama. • Potrebu stvaranja povjerenja u ovlaštene službe i javne djelatnosti koje se bave informiranjem. istina. • Obvezu državnih organa i javnih službi da osiguraju gradaninu dostupnost svake informacije koja ima status javne informacije. • Pravo na informaciju spada u prirodna prava covjeka. na kojem informacija postaje roba. • Informacija u okviru pravnog sustava je i sama sloboda i pravo gradana. ali ima i niz svojih posebnosti: _ Može se prodati nizu subjekata. • Zaštitu autorskih prava i drugih prava industrijskog vlasništva. ali i pretpostavka za ostvarivanje niza drugih prava i sloboda. • Pravo covjeka na dostupnost svih informacija koje su mu objektivno (ili subjektivno).

stvaranje baza podataka) za informiranje gradana • Utvrdivanje odnosa izmedu pojedinih upravnih organa i javnih službi i javnog informiranja putem medija • Utvrdivanje pozicije gradana u realizaciji prava na informaciju • Realizacija slobode informiranja i prava na informaciju interpolirana je izmedu: • Sve mocnijih medija koji mogu zloporabiti svoju posrednicku poziciju. pa je vlasništvo na informaciji vrlo teško štititi. bez obzira kako je korisnik došao do iste. razlicitih interesa • Pravo na informaciju je konkretno ljudsko pravo koje gradanima treba osigurati država. iz kojega gradanin može dobivati potrebne informacije (kvalitetne)._ Odgovornost za informaciju i sl. sadržaja. pa onda posredno i gradanima . obujma prava i njegovih limita • Utvrdivanje subjekata u državnoj upravi i javnim službama koji su dužni dati gradanima zatražene informacije • Postavljanje organizacije (prikupljanje podataka. • S pozicije tržišta mogu se informacije “proizvoditi”: • Za jednog korisnika • Za ograniceni broj korisnika • Za neograniceni broj korisnika • Informacija kao pravo. djelujuci tako na kakvocu misli i odlucivanja • Državnih organa i javnih službi koji takoder mogu manipulirati informacijama. jer se mora dokazivati zla namjera (dolus) posjednika informacije • Informacija se uporabom ne troši. • Pravo na informaciju je pasivno pravo gradana. • Prometna vrijednost informacije stvara se. na kojem postoji ponuda i potražnja. • Informacija kao roba ima razlicite razine organiziranosti: _ Prikupljanje podataka koji sami po sebi nisu roba _ Obradivanje podataka i pretvaranje u informaciju _ Cuvanje i lansiranje informacija _ Pretvaranje u konacan proizvod • Informacija kao roba razlikuje se od drugih roba po slijedecim karakteristikama: • Informacija (kao supstrat znanja) ulazi u ljudsko znanje i iskustvo . ali ova monopolizacija ne može trajati duže vrijeme. te se kao i druga pasivna prava gradana definira ustavom i zakonima kroz: • Utvrdivanje okvira prava. na tržištu. jer se ostvarivanje prava na informaciju ostvaruje u okviru državnog sustava informiranja. putem svoje organizacije (ukoliko se do informacije ne može doći na drugi nacin) • Ostvarivanje ovoga prava traži odgovarajucu organiziranost državne uprave. vec može samo mijenjati svoje karakteristike. • Informaciju je moguce monopolizirati kroz monopol nad sredstvima i organizacijom prikupljanja i obrade informacija. odnosno pravo na informaciju predstavlja drugi pojavni oblik informacije – temelji se na pravu covjeka da dobije informaciju koja mu je potrebna radi: • Ostvarivanja drugih prava i sloboda • Stjecanje znanja i saznanja o nizu društvenih i politickih dogadaja • Zadovoljavanja drugih. kao i kod drugih roba.

• Izvori za Pravo informacija – Ustav. telekomunikacijama. • Osnovnim atributima (istinitosti. • Kakvoca (kvaliteta) informacija je poseban predmet prava informacija – ona mora biti kvalitetna. tehnicke norme. zakoni i drugi propisi kojima se regulira odnose medu subjektima vezanim uz informaciju. koja treba u suradnji s prva dva cimbenika osigurati kvalitetno informiranje Predmet. potpunosti i pravodobnosti) treba dodati: • Objektivnost i jasnocu • Pridržavanje standardnih metoda obrade • Prikupljanje informacija s izvora koji su dostupni svima. Izvori za pravo informacija – (brojni su i nesistematizirani) vezani su uz razlicite manifestacije informiranja. koje se mogu stvoriti u okviru djelovanja sustava za proizvodnju i promet informacijama. HT (PTT) (organizacijski propisi) _ Zakoni i propisi iz drugih grana prava koji zadiru u informacije i informativne i informaticke sustave _ Statuti. Zavod za platni promet. Pod pojmom šumova – promatramo smetnje. _ Ustavi. dokumenti Europske zajednice. standardi – kao unutarnji (autonomni) propisi . te brojne subjekte koji ulaze u razlicite pravne odnose u svezi s informacijama. komunicikacija i samih informacija su: _ Medunarodni dokumenti – kojima se s pozicije UN-a ureduju prava i slobode u informativnoj djelatnosti. pravna teorija. jer ce dalji podaci možda dovesti u pitanje kvalitet same informacije • Pravodobnost informacije može dovoditi u pitanje njenu potpunost i istinitost. • Istinitost je najvažniji kakvosni element – istinitost u smislu dnevnog. medunarodni dokumenti. _ Ustroj i djelovanje specijaliziranih institucija za informiranje: Zavod za statistiku.• Javnosti. pravilnici. u pravilu ne stvara pravne posljedice. Informacija je istinitija ako se temelji na vecem broju podataka. isl. uz osnivanje mreža za prijenos informacija. obrade i sl. ustroj i djelovanje službi informiranja u okviru državne uprave i javnog sektora.pravni odnosi vezani uz informaciju kao objekt proucavanja. a koje mogu imati za posljedicu povrede ne samo tijeka informacija. vec i pravnih normi kojima se normiraju odnosi izmedu izvora informacije i njezinog odredišta. a ne filozofskog poimanja istine. metode izvori i sadržaj Prava informacija • Predmet proucavanja Prava informacija . nacina prikupljanja. medunarodnih udruga i unija u radio-televizijskoj djelatnosti. zakoni i podzakonski akti kojima se na razini pojedine države reguliraju: slobode i prava gradana u svezi s informiranjem gradana. bez obzira je li proizvod (roba) ili je definirana u okviru prava na informaciju • Kakvoca se utvrduje na temelju kriterija: • Istinitosti • Potpunosti • Pravodobnosti .kako podataka tako i informacije • U okviru kakvoce – podatci moraju biti istiniti: moraju davati istinu o pojavi ili dogadaju • Informacija je potpunija – što je više podataka uzeto u obzir kod definiranja dogadaja ili pojave o kojoj se daje informacija • Potpunost informacije se može prosudivati samo prema trenutku kada je nastala. • Izvor informacija nije poseban predmet prava informacija. dok svi drugi dijelovi sheme (gore) jesu od interesa za ovaj predmet.

a na temelju ukupnog djelovanja informacija kao objekata • Sadržaj prava informacija je vrlo širok – klasifikacija obilježja informacija. pravna rješenja za kvalitet informacija _ Informacije u okvirima pravnih postupaka _ Vrstom informacija _ Javne informacije (lansiraju se putem mreža) _ Privatne informacije koje se prenose putem komunikacijskih mreža _ Baze podataka (u okviru javnih mreža) dostupne subjektima u informiranju _ Privatne informacije koje (fizicka ili pravna) osoba prikuplja. _ Informacije u funkciji djelovanja državne uprave i javnih službi _ Standardi.. te privatne informaicje kojima se ostvaruje vlasništvo na informaciji _ Pravnim statuskom informacija: _ Informacije u funkciji ostvarenja slobode gradana _ Informacije u funkciji ostvarenja prava gradana _ Informacije kao objekti stvaranja infrastrukturnih organizacija i mreža _ Informacije u funkciji stvaranja organizacija za prikupljanje. kodeksi i sl. do kojih se dolazi djelovanjem tržišta ili ostvarenjem prava na informaciju • Ekonomskom funkcijom informacija: _ Informacije za koje se placa _ Informacije koje se dobivaju bez naplate _ Naplatne usluge u komunikacijskim i dr. obradu cuvanje. zdravstvene) _ Slobodne informacije. a mogu biti od interesa za druge osobe _ Informacije do kojih se dolazi slucajno _ Dostupnošcu informacija _ Povjerljive (zašticene) informacije. obraduje i cuva. Sredstvima _ Proizvodnim funkcijama: _ Informacije koje su sastavni dio inputa u proizvodnju _ Informacije koje nastaju kao nusproizvodi tijekom proizvodnje _ Informacije o proizvodnji i proizvodu _ Tehnicko-tehnološkim organizacijskim oblicima za stvaranje informacija _ Informacije u okviru posebnih informacijskih sustava _ Informacije u okviru informatickih sustava _ Informacije u okviru telekomunikacijskih sustava _ Informacije u okviru globalnih informatickih i informacijskih sustava • Prostornim aspektom nastanka informacija _ Lokalne informacije _ Informacije na nacionalnoj (državnoj) razini _ Globalne informacije _ Vremenskim aspektima informacija: . koje su dostupne samo ovlaštenim osobama _ Zašticene informacije u okviru pojedine profesije (npr. u svezi je s: • Karakterom informacije: _ Informacije koje proizvode pravne implikacije _ Informacije i komunikacije koje ne proizvode pravne efekte _ Javne informacije (koje su dostupne svima) jer se njima ostvaruje pravo na informaciju. s obzirom na atribute koji se daju informaicjama. normativi.. bibliotecno-informacijskoj djelatnosti _ Sudbena praksa glede informacija i njihove uporabe i zloporabe _ Pravna znanost koja stvara odgovarajuce sinteze._ Kodeksi ponašanja u javnom informiranju. propagandnoj djelatnosti.

lažne informacije. potpune. pravovremene. organa. uprava. • Subjekte prava informacija moguce je dijeliti na: _ Primarne subjekte _ Davatelje informacija _ Korisnike informacija _ Izvedene subjekte (pravne osobe) _ Specijalizirani subjekti cija je djelatnost prikupljanje. te stvaranju arhivske grade za kasnije obrade. dezinformacije _ Ekonomskim statusom informacija: _ Informacije koje obavljaju funkcije novca (informaticki zapisi u bankama) _ Informacije koje obavljaju funkcije vrijednosnih papira (informaticki zapis o vp) _ Informacije u odnosu izmedu pojedinaca i obveza prema državi (knjigovodstvo) _ Procesnim pravilima u okviru uprave _ Informacije kao dokazi u raznim postupcima pred državnim organima _ Informacije u sustavu formiranja spisa i cuvanja i arhiviranja u funkciji djelovanja državnih i sl. koji u komunikaciji s pojavnim svijetom ili drugim subjektima stvaraju ili razmjenjuju informacije. proizvodnja cuvanje _ Infrastrukturni subjekti cija je djelatnost vezana uz stvaranje uvjeta za ustroj mreža za komunikacije (prijenos informacija) _ Subjekti koji stvaraju informaciju kao “nusproizvod” tijekom svoje djelatnosti . javne službe) _ Informacije u tijeku izvršavanja procesa rada _ Informacije u funkciji zadovoljavanja interesa i potreba pojedinaca _ Informacije u funkciji stjecanja znanja _ Informacije u funkciji komunikacija medu ljudima (meduljudski odnosi) _ Standardima i normativima: _ Standardizirane informacije (metode i postupci) _ Nestandardizirane informacije _ Kodirane informacije _ Izvorima informacija: _ Primarne informacije (rezultat neposrednog informiranja prikupljenim podatcima o dogadajima u prirodi i društvu) _ Sekundarne informacije (koje nastaju obradom primarnih informacija i pracenjem i ažuriranjem tih primarnih informacija) _ Tercijarne informacije (autorske informacije – spoj primarnih i sekundarnih informacija i znanja pojedinaca • Nastankom informacija: _ Prirodne informacije koje nastaju na temelju podataka _ Spekulativne informacije (nastaju na temelju ljudskih misli ili simulacija) _ Kvalitetom informacija: _ Kvalitetne informacije (istinite. • Sva prava i obveze se odnose na ljudska bica i pravne osobe pa su stoga gradani i pravne osobe subjekti prava informacija. objektivne i jasne) _ Nekvalitetne informacije (kojima manjka neka od osnovnih atribucija). obrada._ Trenutacne informacije _ Tekuce informacije – koje predstavljaju ljudsko znanje – a istinite su _ Povijesne informacije – koje predstavlju znanje koje je prešlo u opceljudsku baštinu _ Namjenom informacija: _ Informacije u svezi s donošenjem odluka (poduzeca. • Subjekti prava informacija • Pravo informacija definirano je objektom – komunikacijom izmedu subjekata.

posebice kod roba svakodnevne potrošnje. • U korištenju informacija korisnici u ugovornim odnosima moraju se pridržavati opcih i ugovornih pravila. prema svojim potrebama dolazi do informacije. pa se smatra da je kupoprodaja najbolji pravni odnos. • Zakljucujemo-korisnici informacija stupaju u procesu informiranja u odnose: _ kupoprodajne odnose u okviru kojih kupuju (pojedinu ili složenu) informaciju _ ugovorne odnose kojima se utvrduje pravo korištenja infrastrukturnih sustava ili pravo na dobivanje informacija iz takvih susava _ izvanugovorne odnose koji nastaju kod slucajnog dolaska do informacija _ odnose prema informacijama koje se dobivaju u procesu rada pojedinog subjekta _ informacije koje se dobivaju korištenjem neposredne komunikacije s davateljem informacije • Izvedeni subjekti ._ Državne upravne organizacije kojima je uz standardne poslove. pretiska (copy right i druga vlasnicka prava). Proizvodac je dužan osigurati minimum standardne kvalitete. uz pravo kupca na državnu zaštitu. te osobe koje koriste informacije: _ Davatelji informacija _ Korisnici informacija • Davatelji informacija su osobe koje iz neposrednog kontakta s okruženjem prihvacaju odgovarajuce podatke koji se odnose na razlicite dogadaje i situacije i lansiraju ih dalje u odgovarajuce sustave ili pojedincima. zadaca i informirati gradane • Primarni subjekti u Pravu informacija • Primarni subjekti u Pravu informacija su osobe koje prihvacaju iz okruženja podatke. To mogu biti: _ Slucajni svjedoci dogadaja o kojem informiraju _ Obveznici za davanje informacija (državna uprava – javni sektor) _ Djelovi organizacije za prikupljanje i obradu podataka (zaposlenici u izvedenim subjektima koji povremeno ili konstantno prikupljaju podatke radi davanja informacija) • Davatelji informacija mogu svoje poslove obaviti: _ Spontano _ Profesionalno _ Po autoritetu javne vlasti (državne uprave i javnih službi) • Svaka je informacija (u pravilu) dostupna – ako nije zakonom zašticena. • Ovdje se danas javlja problem zaštite kupca. odnosno da dobije provjeru informacije u koju sumnja. • Korisnik informacije slobodno. • Osim kupoprodaje. dakle sloboda informiranja ostvaruje se kroz dostupnost informacije uz zakonom odredena ogranicenja. pa on ne može bit nositelj autorskog prava. te ih dalje prenose. pojavljuju se odnosi gdje je davatelj informacije državna uprava i javne službe (autoritativnost) – pravo na informaciju je pravo gradana da dobije informaciju u okviru svojih prava od organa državne uprave. a koja je lansirana kroz subjekte izvan državne uprave. • Davatelj informacija “samo” percipira dogadaje ili pojave u svome okruženju zajedno s drugim ljudima. koja se odnose na zaštitu same informacije od zloporabe.

na temelju slobode tiska (kasnije audiovizualnih medija). kada je jednom stvorena nema visoke troškove održavanja). • Kako bi se iskoristila stvorena telekomunikacijska mreža (koja. cuvanja i lansiranja – pretvarajuci se u davatelja informacija • Specijalizirani subjekti su one pravne osobe koje profesionalnim radom svojih djelatnika u podrucju informiranja.) • U okviru globalnih mreža (pošta. informacijske i informaticke mreže za prijenos podataka i informacija – u pravilu ne stvaraju sami informacije nego omogucavaju drugim subjektima prijenos informacija. njegovoga trajanja. radio. odnosa sadržaja zabavnih i informativnih emisija i sl. telekomunikacije) postoje brojne medunarodne unije koje povezuju nacionalne sustave u jedinstveni globalni sustava koji je standardiziran. prisluškivanje elektronskih uredaja i sl. kojim državni organi definiraju uvjete za djelovanje takvih subjekata. razvitak je bio slican. Mediji koji djeluju izmedu tržišta i državne uprave imaju slicne zakonske okvire u gotovo svim državama – ustavima se deklarira sloboda tiska i inih medija s mogucim ogranicenjima (pornografija. alkoholna pica i narkotici. te proizvode tercijarne informacije koje lansiraju korisnicima. profitabilno ili neprofitabilno prikupljaju podatke i informacije.• I davatelj i korisnik informacije mogu biti izvedeni subjekti prava informacija • Ako se pravna osoba pojavljuje kao korisnik informacija – nastaju situacije: _ Korisnik kupuje ili dobiva informaciju radi zadovoljavanja svojih potreba (ali ju dalje ne lansira) _ Korisnik dobiva informaciju koju mu je davatelj dužan dati _ Korisnik dobiva (kupuje ili prikuplja) informacije radi dalje obrade. • Moguca su dodatna ogranicenja elektronskih medija pogotovo u ogranicavanju oglašavanja. ažuriraju i lansiraju informacije svojim korisnicima ili povremenim kupcima i _ Statisticke organizacije • Masovni mediji – nastali su rano. • Državna statistika je javna služba koja na temelju Zakona o statistickim istraživanjima ima svoju specificnu organizaciju. obraduju podatke u sekundarne informacije. • Specijalizirani subjekti – prema nacinu djelovanja u lansiranju informacija su: _ “Masovni mediji”: tisak. a postoje pravila o tajnosti informacija (zabrana otvaranja pošte. politicki stavovi). definirana statisticka istraživanja. štetno djelovanje na djecu. Za neprofitabilne organizacije vrijede opci propisi koji se odnose na ustanove ili udruge gradana. lansiraju se dodatne informacije i baze podataka – uz naplatu telefonskih impulsa. te specificne norme prava informacija. Pravno. televizija i izvještajne agencije _ Trgovacka društva koja prikupljaju. • Djeluju temeljem posebnih zakona ili opcih akata. Ako se radi o profitabilnim organizacijama onda imaju status trgovackih društava. • Oni stvaraju javnu infrastrukturnu mrežu putem i preko koje korisnici razmjenjuju informacije ili medusobno komuniciraju – pristup je isti (od prvih poštanskih službi do interneta): korisnik mreže koristi ju za svoje potrebe uz naplatu odgovarajuce cijene usluge. obraduju cuvaju. • Mreža je javna i dostupna pod jednakim uvjetima svim potencijalnim korisnicima. • Subjekti koji stvaraju telekomunikacijske. dobivaju se raznovrsne opce informacije • Subjekti koji proizvode informaciju u procesu rada kao nusprodukt .

ustavnopravna pozicija medija je ista. • Ova povelja utvrduje: • Odnos demokracije i slobode medija (uz stav da je sloboda medija “najvažniji uvjet za djelovanje demokratskog sustava”). samostalno ili uz korištenje tudih informacija. bez obzira nalaze li se oni u okviru jedne ili više država. što znaci • Prihvat standarda i normi koje osigurafaju protok informacija. naroda i nacije • Informiranja .• Uz svaki ljudski rad i djelovanje pojavljuje se informacija kao nusproizvod u procesu rada – stvaraju se i predmet rada i informacija o tijeku i rezultatima rada • Rezultati rada pretvaraju se npr. s tim da država garantira ovu slobodu • Slobodu covjeka da iz svojih misli. • Obvezu država da ne provode nikakve restrikcije. bez obzira na njihovo podrijetlo ili izvor • Slobodu medija u funkciji slobode informiranja ogranicavaju države na dva nacina: • Preferiranjem pojedinih ljudskih prava koja su sama na razini prava informiranja (pravo na privatnost) • Utvrdivanjem okvira za slobodu informiranja – zakonima o javnom informiranju. • Stvaranje samoregulacije u okviru javnih medija umjesto pritisaka države • Stvaranje tolerancije u okviru medija. • Slobodu prikupljanja informacija. frekvencije i sl. te da komuniciraju neposredno ili posredno putem medija. saznanja. sportski i dr. cenzure ili zabrane (odredivanje financijskih uvjeta. radio. • U okviru Vijeca Europe. a razlike nastaju zbog tehnicko-tehnoloških. radio-televiziji. filmu i sl. • Obzirom na vlasnicke odnose: državni. • Potrebu da se redefinira pozicija novinara. jer daju gradanima potrebne informacije. u knjigovodstvene podatke koji su od interesa za fiskalne propise. tehnicka ogranicenja. udruga • Obzirom na sadržaje emitiranja: politicki. tisku. a ne “teroriziranja” gradana i sl. koji pak jesu predmet prava informacija. na konferenciji u Pravu (prosinac 1994. zabavni. te za .) • Stvaranje pluralistickog sustava u informiranju kojim se može osigurati konkurencija u informiranju i razbijanje sprege državnih i privatnih medija. definirani su okviri za slobodne medije. a koje se medunarodno utvrduju.) na razini ministara. kojima se osigurava protok informacija izmedu odašiljaca i prijamnika. organizacijskih i pravnih razloga (prema specificnosti) • Sloboda informiranja putem medija u okviru ustavnog prava svodi se na: • Slobodu covjeka da iznosi svoje mišljenje u komunikaciji s drugima. Poveljom za slobodne medije koju su prihvatili svi clanovi. uz zaštitu dostojanstva svake osobe. telekomunikacijama. privatni i mediji u vl. stvori informacije na kojima on ili njegov poslodavac (mediji) ima odgovarajuca prava (autorsko pravo). To vrijedi i za statisticke podatke. ali i za ustroj knjigovodstvenih sustava (kao informacijskih). • Bez obzira na ove podjele. pravo vlasništva (copy right) ili neko drugo pravo. sloboda i odgovornost za datu informaciju. televizija i sl. kako bi se potvrdila njihova nezavisnost. istraživanja. • Specificnosti ustrojstva i djelovanja elektronickih medija svode se na: • Pitanja koja se odnose na stvaranje sustava za emitiranje informacija u tehnicko tehnološkom smislu. • Mediji i sloboda informiranja • U okvirima ustava neposredno ili u svezi s njihovom realizacijom definira se pozicija medija – koji se mogu podijeliti: • Obzirom na tehnicko-tehnološke uvjete informiranja: tisak.

kolumniste. uvjete • Ogranicenost frekvencija i potreba njihove distribucije. i sl. za novinare. • urednike (urednike. • Osobe koje obraduju podatke. kolektivnim ugovorom sindikata u koji je uclanjen i ugovorom o zasnivanju radnog odnosa (s pozicije radnopravnih odnosa) i • Ustavom. pojedinim gradanima (kod delikta ucinjenih u obavljanju svoje profesije). a u funkciji zaštite korisnika informacije (kojom se može uvesti i cenzura) • Koncesije i uvjete koncesionarima za dobivanje koncesije za elektronske medije. • Osobe koje lansiraju informacije (novinari) • Osobe koje snose odgovornost za informacije. statutima strukovnih organizacija u pogledu njihove javne djelatnosti • U okviru ustavnog prava. • Pravo na informaciju kao ustavna kategorija . • Ogranicavanje ekonomsko-promotivnih sadržaja • Specificnosti naplate usluga vezane uz elektronske medije. odnosno kod svakog subjekta koji se bavi emitiranjem • Zabranu ometanja emitiranih signala bez obzira na politicke. • Osobe koje daju tehnicki i tehnološki servis. glavne urednike pojedinih dijelova ili programa i glavne i odgovorne urednike) ili • djelatnike koji su licencirani (novinari i urednici) i djelatnike koji nisu licencirani (tehnicko osoblje) • Novinar – osoba koja se profesionalno bavi poslovima neposrednog informiranja. U tome okruženju možemo ih podijeliti na: • Osobe koje prikupljaju podatke. te ih pretvaraju u pojedinacne informacije.• preuzimanje kojih postoji interes u svakoj zemlji.. odnosno poštivanje pravila struke (kao i svuda u javnom sektoru – Kodeks) • U okviru pravnih sustava ne traže se (u pravilu – na žalost) posebna svojstva: obrazovanje. • Svakako bi bilo potrebno utvrditi što je eticki dopušteno. te svojoj struci. dajuci svoje osobne priloge u javne medije ili osoba koja ureduje priloge u okviru javnih medija • Novinar je javni djelatnik koji odgovara za svoj rad javnosti. S druge strane on je zaposlenik u nekoj organizaciji – ima radne obveze. dobivanje licenci za rad i sl. pa njegov status zbog naznacenog dualiteta treba definirati: • Statutom organizacije u kojoj radi. te posebno kakve su sankcije za neeticnost u novinarskoj struci. tako da samo iznimno profesionalne organizacije mogu dovesti do prestanka rada pojedinih novinara. pozicija novinara vezana je i uz profesionalnu etiku. koju imaju u svojoj nadležnosti državna ili para-državna tijela. te imaju odgovarajuca prava u pogledu informacija (nakladnici. urednici) • Vlasnici i dionicari koji utvrduju politiku i usmjerenje pojedinog subjekta • Uz ovu podjelu može se naciniti i podjela na: tehnicko osoblje. • Utvrdivanje tehnicke kvalitete emitiranog zvuka ili slike. novinare i reporetere (komentatore. eksperte). zakonima o informiranju. te utvrdivanje sustava raspodjele pretplate izmedu konkuretnih organizacija • Utvrdivanje elementarnih ogranicavanja u emitiranju pojedinih sadržaja (pornografija i sl) Zaposlenici u masovnim medijima • Zaposlenici razlicitih profila imaju specificne pozicije u ostvarivanju slobode informiranja.

telefonskim brojevima (s ogranicenjima prava privatnosti). baza podataka. – Opce poslovne informacije. – Informacije o industrijskom vlasništvu i drugim pravima. ako je ista dostupna organu. – Ulaz u baze podataka koje je država stvorila za svoje potrebe. • Informiranje na relaciji državna uprava – gradanin uvijek je dvostrani proces: vecina podataka kojima raspolažu organi državne uprave i javnih službi. • Usporedno (komparativno) gledano. kao sredstvu za smanjenje rizika u poslovanju. adresi. a koje se nalaze u svezi sa subjektom koji je tražio informaciju (pretpostavka je da se ne radi o zašticenim informacijama) – Daje se pravo na informaciju pojedinim subjektima koji imaju dokazani interes za pojedine informacije. prikupljaju se od gradana koji su ih dužni davati državnim organima (na temelju propisanih obveza). ili da upute gradanina na drugi izvor informiranja koji raspolaže traženom informacijom. biblioteka i sl. koji se danas temelji na korištenju informaticke tehnologije i – Koriste isti informaticki sustav za davanje informacija gradanima • Pravo na informaciju temelji se na obvezi državnih organa da daju gradaninu traženu informaciju.• Pravo na informaciju kao ustavna kategorija pojavljuje se kasnije od prava na slobodu informiranja. vec postojanje prava i mogucnost njegove realizacije. informaciju koja mu je potrebna za zadovoljavanje interesa. – Informacije o pravnim propisima. potreba ili iz znatiželje (bez pravnog temelja). • Pravo na informaciju je pojam koji obuhvaca: – Pravo na dobivanje informacija od državnih tijela. . o prošlim pojavama (povijesne informacije) ili o postojecem stanju (tekuce informacije). a u kojima se nalaze informacije od interesa za gradane. • Gradanin u realizaciji prava na informaciju ima pravo tražiti i dobiti: – Informacije o statusu drugih gradana na temelju maticnih knjiga ili evidencija o mjestu stanovanja. u kojima se nalaze pohranjeni dokumenti i informacije kojima država raspolaže. subjekata u javnom sektoru. • Pravo na informaciju sadrži i obvezu državne uprave i javnih službi da: – Se organiziraju tako da imaju odgovarajuci sustav informiranja. Istina ima iznimaka – 1766. s kojima se mogu smanjiti rizici. i javnih službi. – Informacije iz arhiva. • Sadržaj prava na informaciju postavlja i pitanje reorganizacije državne uprave koja mora biti osposobljena za zadovoljavanje prava na informaciju. biblioteke. u Švedskoj je dano pravo gradanima da traže i dobiju informaciju od državnih tijela. tijela regionalne i lokalne samouprave. ili na drugi nacin. – Informacije o ostalim pravima koja imaju za temelj pravo na informaciju. odnosno koja mora i sama u posebnom obliku upravnog postupka osiguravati traženu informaciju. ili imaju odgovarajuci status (novinari. strucnjaci) da dobiju informacije – Daju sudbenim organima da svojom odlukom omoguce pojedinim subjektima da dobiju pojedinu informaciju • Pod pravom na informaciju podrazumijevamo ustavno pravo gradana da dobije od nadležnih organa. – Informacije o imovinskim statusima i sl. – Informacije o poslovnim partnerima. kinoteke i sl. razne države daju gradanima razlicito definirana prava na informaciju – Daju subjektima pravo pristupa i dobivanja informacija kojima raspolažu državne i paradržavne javne službe. – Ulaz u arhive. jer se u okviru ustavnih prava ne ispituje oportunitet davanja prava. informacije u sudskim registrima.

ali ona je relativna jer je ogranicena posebnim interesima “zaštite sigurnosti države ili kaznenog postupka • U vecini država pravo kontrole korespondencije i prisluškivanja telefonskih (i drugih) linija povjerava se organima policije. ali oni nisu za javnost i objavljivanje takvih informacija predstavlja kazneno djelo • Potrebno je u tom kontekstu voditi brigu (nadzor) nad bazama podataka u kojima se nalaze takvi podatci. • Gradani su dužni dati te podatke. • Na realizaciju ovoga prava odnosi se i zabrana cenzure. ugovorno pravo. što pravni sustavi danas ne omogucavaju apsolutno. ali i stvoriti takve tehnološke uvjete (sustavi pošta i telekomunikacija) da nije moguce povrijediti tajnost – privatizacija telekomunikacija Tajnost osobnih podataka • Tajnost osobnih podataka i informiranje o njima – je osobno pravo gradana na privatnost i rada obvezu državnih organa (i javnih službi) da štite podatke do kojih su došli • O gradanima se prikupljaju podatci o: zdravlju. da bi moglo služiti za ostvarenje ostalih ljudskih prava. autorsko pravo. • U okviru ostvarivanja slobode komunikacija i tajnosti dopisivanja i razmjene informacija – treba zakonima preciznije utvrditi uvjete kada se može povrijediti ovo pravo. u okviru kojeg se razmjenjuju informacije. Sloboda informiranja i pravo na informaciju kao pretpostavka drugih ustavnih prava gradana • Sloboda informiranja i pravo na informaciju predstavljaju u isti tren: – Slobodu i pravo za sebe i po sebi – Slobodu i pravo u funkciji ostvarivanja drugih sloboda i prava • Neke informacije i podaci mogu se samostalno pretvarati u ostvarenje slobode iznošenja misli i priopcavanja (stjece se pravo na informaciju). naknade štete. što bi trebalo preciznije regulirati propisima. • Ostvarenje prava na informaciju mora osiguravati država koja se mora organizirati tako da svojim gradanima osigura informacije koje su im potrebne. gradanskim stanjima – to su osobni podatci i njima se mogu služiti samo nadležna tijela u okviru zakona. kaznena odgovornost – sve su to problemi vezani uz informaciju kao robu .. • I pravo na informaciju mora biti temeljno ljudsko pravo. ustavi vecine država definiraju ogranicenja slobode i tajnosti komunikacije vrlo restriktivno: zaštita ustavnog poretka i pomoc kod utvrdivanja cinjenica u kaznenom postupku. imovini. da bi mogao koristiti svoja prava mora ih najprije poznavati. prava vezana uz emitiranje informacija i sl. obrazovanju. dok se drugi podaci i informacije vežu uz realizaciju niza drugih prava • Covjek. uz direktni nalog pravosudnih tijela • U svakom slucaju. Ovo pravo nastaje iz tajnosti dopisivanja (pisma). a uz ovo se veže i odgovornost za kakvocu informacije. prava iz javnoga informiranja.• Nepovredivost komunikacija i zaštita osobnih podataka • U okviru vecine ustava osigurava se sloboda i nepovredivost svih vidova komunikacije. Mecanovic misli da ne može vrijediti generalno nacelo “nepoznavanje zakona ne opravdava”. Robni karakter informacije i njegovo pravno reguliranje • Informacija koja je lansirana na tržište veže uz sebe niz prava: pravo vlasništva. Prof.

te njihove obrade. a na temelju informacija utvrduje se na nacionalnoj razini makroekonomska politika države • Ekonomika informacija tvori reprocjelinu u koju ulaze: – Proizvodaci informaticke i telekomunikacijske opreme – Informaticke i telekomunikacijske mreže s pretplatnicima – Agencije za prikupljanje. i na tržištu se pojavljuje kao složeni genericki proizvod. Zbroj korisnika predstavlja osobe kojoj se informacija prodaje – što je veci broj korisnika jedinicna cijena može biti manja ili se kod fiksne cijene povecava profit. • Informacija se može izgubiti (nemarom).• U okviru ustavnopravnih institucija informacija ima dvojni karakter: ona je osigurac za druga pojedina ljudska prava. može se uništiti. . vlasnik informacije može “prenijeti” vlasništvo na n subjekata a da svi oni na istoj razini zadovoljavaju svoje potrebe • Tržišno gledano. Topli pogon odnosi se na sredstva koja se izdvajaju za samu proizvodnju informacije. b/ u isto vrijeme zadovoljava veci broj ljudi. a ima i robni karakter • Ekonomika informacije . hladni pogon (investicije u sustav prije pocetka rada). Proizvodnja informacija za tržište • Proizvodnja informacija odvija se na razlicitim razinama: – Individualnim djelovanjem pojedinaca u kontaktu s drugim ljudima – Sustavnim uocavanjem pojava i njihovim pracenjem (profesionalno) davanjem podataka i primarnih informacija odgovarajucoj organizaciji – Znanstvenim otkricima ili na drugi nacin kojim se proširuju ljudska znanja – Djelovanjem državnih i politickih subjekata – Autorskim djelovanjem pojedinaca koji svoje misli i djela lansiraju medijima kao primarne informacije • Na temelju primarnih inforamcija koje su rezultat djelovanja pojedinaca (organiziranih ili ne). CD-a. grafickih potrepština i sl. obradu. cuvanje i lansiranje informacija uz naplatu – Proizvodaci informacija. kreatori hardwarea i softwarea – Proizvodaci pomocnih sredstava (disketa. informacija ima: a/ objektivnu i subjektivnu vrijednost. • U svakom slucaju treba razlikovati vlasništvo nad informacijom od vlasništva nad “novinom”(emisijom) koje je jednako vlasništvu nad svim drugim robama. b/ proizvodnu i tržišnu vrijednost • Tržišna vrijednost informacije izracunava se formulom Pri cemu je : Vi – vrijednost informacije Sh – troškovi hladnog pogona (investicije u sustav) St – troškovi toplog pogona (za proizvodnju) Sk – zbroj korisnika Pp – planirani profit Objašnjenje formule – u okviru sustava za proizvodnju informacija najprije se izgraduje tzv.ostvaruje se na dvije razine: državnoj i tržišnoj • Informacija ulazi u svaki proizvod na specifican nacin.) • Informacija je jedina roba u prometu – a/ koja se u potrošnji ne gubi niti mijenja svoja temeljna obilježja. d/ koja djeluje na duhovno (nematerijalno) bice covjeka • Svaka je informacija sama po sebi proizvod (koji se sastoji od podataka). c/ protekom vremena ne gubi svoju vrijednost u cjelini. nastaju sekundarne informacije. ali se ne može uporabom potrošiti – kod drugih roba vlasnik svojim pravom i fizickim posjedom eliminira sve druge radi zadovoljenja svojih potreba.

2491. • Nacelno svaka primarna informacija prolazi fazu sekundarne obrade iako se dalje može lansirati opet kao primarna. – da bi danas svaka država imala svoju nacionalnu agenciju . – u Parizu HAVAS. nastaju tercijarne informacije koje su autorske (komentari u medijima.– Klasicni oblik sekundarnih informacija su statisticke informacije odnosno one koje stvaraju agencije za svoje korisnike – U proizvodnji sekundarnih informacija radi se o proizvodnji robe • Spojem primarnih i/ili sekundarnih informacija i ljudskoga znanja i talenta. a Agencije cesto proizvode informaciju za “poznatog kupca”. donosim ODLUKU O PROGLAŠENJU ZAKONA O PRAVU NA PRISTUP INFORMACIJAMA Proglašavam Zakon o pravu na pristup informacijama. novinu). 21. st. Zagreb. u Berlinu WOLF. koji pak na temelju njih stvaraju sekundarne i tercijarne informacije (npr. v. r. ali i zadržava pravo autorstva nad informacijom • Najveci dokaz za postojanje informacije kao robe su Agencije koje primarne informacije o dogadajima (koje su prikupili njihovi zaposlenici). ZAKON O PRAVU NA PRISTUP INFORMACIJAMA . u Londonu REUTER i sl. listopada 2003.Na temelju clanka 88. listopada 2003. • Prve se agencije javljaju polovinom 19. Predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesic. knjige) kod kojih autor dobiva naknadu. najcešce se na tržištu susrecu skupne informacije). prodaju dalje svojim pretplatnicima. • U okviru “proizvodnje” informacija postoje “dva svijeta” – onaj koji proizvodi informacije do lansiranja na tržište i onaj koji lansira informacije krajnjim korisnicima. ali i sekundarna ili tercijarna. HRVATSKI SABOR . koji je donio Hrvatski sabor na sjednici 15. Broj: 01-081-03-3491/2. Ustava Republike Hrvatske..u Hrvatskoj – HINA • Agencijske su vijesti u pravilu pouzdane i provjerene (za razliku od informacija slucajnih sakupljaca). bilo pojedinacnu bilo skupnu informaciju (istina.

na to po cijem nalogu. koje posjeduju. tablica. 3) »Informacija« je podatak. sijecnja u »Narodnim novinama« objaviti popis tijela javne vlasti. 2) »Tijela javne vlasti« su državna tijela.I. objavljuje informacije kada za to i ne postoji poseban zahtjev vec takvo objavljivanje predstavlja njihovu obvezu odredenu zakonom ili drugim opcim propisom (u daljnjem tekstu: redovito objavljivanje informacija). tijela jedinica lokalne i podrucne (regionalne) samouprave. II. u cije ime i za ciji racun je informacija pohranjena ili drugo svojstvo informacije. crtež. NACELA PRAVA NA PRISTUP INFORMACIJAMA Pretpostavke javnosti. akt. te bez obzira na izvor. izuzeci od prava na pristup informacijama i postupak za ostvarivanje i zaštitu prava na pristup informacijama. 5) »Pravo na pristup informacijama« obuhvaca 1. fotografija. (1) Sve informacije koje posjeduju. raspolažu ili nadziru tijela javne vlasti moraju biti dostupne zainteresiranim ovlaštenicima prava na informaciju. . Cilj ovoga Zakona je omoguciti i osigurati ostvarivanje prava na pristup informacijama fizickim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti. (2) Ovlaštenik ima pravo saznati od tijela javne vlasti da li posjeduju. grafikon. Cilj Clanak 2. Pojmovi Clanak 3. propisuju nacela prava na pristup informacijama. raspolažu ili nadziru tijela javne vlasti. (1) Pojedini izrazi u ovom Zakonu imaju sljedece znacenje: 1) »Ovlaštenik prava na informaciju« (u daljnjem tekstu: ovlaštenik) je svaka domaca ili strana fizicka ili pravna osoba koja zahtijeva pristup informaciji. mjesto pohranjivanja. na nacin saznavanja. odnosno da 3. izvješce. film. pravne osobe s javnim ovlastima i druge osobe na koje su prenesene javne ovlasti. vrijeme nastanka. raspolažu ili nadziru traženu informaciju. Ovim se Zakonom ureduje pravo na pristup informacijama koje posjeduju. slobodnog pristupa i ogranicenja Clanak 4. pravo ovlaštenika na traženje i dobivanje informacije kao i 2. OPCE ODREDBE Sadržaj Clanak 1. sukladno ovom i drugim zakonima. raspolažu ili nadziru tijela javne vlasti. bez obzira na to je li pohranjena na nekom dokumentu ili nije. (2) Vlada Republike Hrvatske ce svake godine do 31. obvezu tijela javne vlasti da omoguci pristup zatraženoj informaciji. 4) »Dokument« je svako materijalno sredstvo na kojem je zapisana ili unesena informacija koju posjeduju. nacrt ili drugi prilog. raspolažu ili nadziru tijela javne vlasti.

tocki 6. Ovlaštenik koji raspolaže informacijom ima pravo tu informaciju javno iznositi. službenom. (3) Informacije kojima se uskracuje pravo na pristup iz razloga navedenih u stavku 2. Informacija koju tijela javne vlasti daju. 6) ugrozilo pravo intelektualnog vlasništva. (4) Tijela javne vlasti odobrit ce pristup u one dijelove informacije koji se s obzirom na prirodu svog sadržaja mogu objaviti. neovisno i nepristrano vodenje sudskog.(3) U slucaju ogranicenja prava na pristup odredenoj informaciji. (4) Iznimno. 2) onemogucilo ucinkovito. (2) Tijela javne vlasti ne smiju staviti u povoljniji položaj niti jednog ovlaštenika na nacin da se odredenom ovlašteniku informacija dade ranije. ali najduže u roku od 20 godina od dana kada je informacija nastala. ovoga clanka postaju dostupne javnosti kada to odredi onaj kome bi objavljivanjem informacija mogla biti uzrokovana šteta. IZUZECI OD PRAVA NA PRISTUP INFORMACIJAMA Izuzeci i njihovo trajanje Clanak 8. 3) onemogucilo rad tijela koji vrše upravni nadzor. (2) Tijela javne vlasti mogu uskratiti pravo na pristup informaciji ako postoje osnove sumnje da bi njezino objavljivanje: 1) onemogucilo poduzimanje mjera i radnji radi sprjecavanja i otkrivanja kažnjivih djela ili radi progona pocinitelja kažnjivih djela. III.informacija zakonom ili na osnovi kriterija utvrdenih zakonom proglašena državnom. NaCelo raspolaganja informacijom Clanak 7. (1) Pravo na pristup informacijama pripada svim ovlaštenicima na jednak nacin i pod jednakim uvjetima i oni su ravnopravni u njegovom ostvarivanju.ako je zašticena zakonom kojim se ureduje podrucje zaštite osobnih podataka. 4) izazvalo ozbiljnu štetu za život. odnosno o razlozima zbog kojih je odlucio o uskrati informacije. (1) Tijela javne vlasti uskratit ce pravo na pristup informaciji ako je . . izvršenje sudske odluke ili kazne. osim u slucaju izricitoga pisanog pristanka autora ili vlasnika. odnosno objavljuju mora biti potpuna i tocna. vojnom. 5) onemogucilo provodenje gospodarske ili monetarne politike. upravnog ili drugog pravno uredenog postupka. zdravlje. osim ako zakonom ili drugim propisom nije odreden duži rok. pravo na pristup informacijama može se ograniciti u slucajevima i na nacin propisan zakonom. profesionalnom ili poslovnom tajnom ili . sigurnost ljudi ili za okoliš. (3) Pravo na pristup informacijama koje sadrže osobne podatke ostvaruje se na nacin koji je propisan drugim zakonom. Potpunost i tocnost informacije Clanak 5. odnosno nadzor zakonitosti. tijelo javne vlasti obvezno je u posebnom rješenju navesti o kojoj se kategoriji izuzetka radi. Jednakost Clanak 6.

(5) Podnositelj zahtjeva može u zahtjevu predložiti nacin na koji ce tijelo javne vlasti uciniti informaciju dostupnom. (1) Na temelju usmenog ili pisanog zahtjeva tijelo javne vlasti obvezno je omoguciti podnositelju zahtjeva pristup informaciji najkasnije u roku od 15 dana od dana podnošenja zahtjeva. tvrtku. Rokovi Clanak 12. Zahtjev Clanak 11. (4) Podnositelj zahtjeva nije obvezan navesti razloge zbog kojih traži pristup informaciji. Ustupanje zahtjeva . (1) Ovlaštenik ostvaruje pravo na pristup informaciji podnošenjem usmenog ili pisanog zahtjeva nadležnom tijelu javne vlasti. Nacini ostvarivanja prava na pristup informacijama Clanak 10. odnosno naziv pravne osobe i njezino sjedište. u postupku radi ostvarivanja prava na pristup informacijama na odgovarajuci nacin primjenjuju se odredbe Zakona o opcem upravnom postupku. 4) dostavljanjem ovlašteniku koji je podnio zahtjev preslika dokumenta koji sadrži traženu informaciju. na primjeren i dostupan nacin radi upoznavanja javnosti. 5) na drugi nacin kojim se ostvaruje pravo na slobodan pristup informacijama. Ako podnositelj zahtjeva ne ispravi zahtjev na odgovarajuci nacin tijelo javne vlasti odbacit ce rješenjem zahtjev kao nerazumljiv ili nepotpun. podatke koji su važni za prepoznavanje tražene informacije. ime i prezime i adresu fizicke osobe podnositelja zahtjeva. a ako je podnesen putem telefona ili drugog telekomunikacijskog uredaja sastavit ce se službena zabilješka. (2) U slucaju nepotpunog ili nerazumljivog zahtjeva tijelo javne vlasti pozvat ce podnositelja zahtjeva da ga ispravi u roku od tri dana. Ako ovim Zakonom nije drukcije odredeno. (3) Pisani zahtjev sadrži: naziv i sjedište tijela javne vlasti kojem se zahtjev podnosi. (2) Ako je zahtjev podnesen usmeno o tome ce se sastaviti zapisnik. IV. 2) neposrednim pružanjem informacije ovlašteniku koji je podnio zahtjev. kako je to odredeno posebnim zakonom ili drugim opcim aktom. POSTUPOVNE ODREDBE Primjena propisa o opcem upravnom postupku Clanak 9. Tijela javne vlasti obvezna su omoguciti pristup informacijama: 1) redovitim objavljivanjem odredenih informacija.(5) Informacije su dostupne javnosti nakon što prestanu razlozi navedeni u ovom clanku prema kojima tijelo javne vlasti uskracuje pravo na pristup informaciji. uz uvjet objave jedanput mjesecno. 3) uvidom u dokumente i pravljenjem preslika dokumenata koji sadrže traženu informaciju.

(1) Rokovi za ostvarivanje prava na pristup informaciji utvrdeni ovim Zakonom mogu se produžiti do 30 dana ukoliko se: 1) informacija mora tražiti izvan sjedišta tijela javne vlasti. vec ce o tom slucaju sastaviti službenu zabilješku. (3) U slucaju kada je informacija vec objavljena. podnositelj zahtjeva može tužbom pokrenuti upravni spor pred Upravnim sudom. u roku od 8 dana od dana dostavljanja rješenja. odnosno konacnoga prvostupanjskog rješenja tijela javne vlasti kojim se zahtjev odbija.Clanak 13. Rješenje o zahtjevu Clanak 15. (3) Protiv drugostupanjske odluke. (2) Tijelo javne vlasti obvezno je donijeti posebno rješenje o odbijanju zahtjeva ako smatra da nema osnove za dopunu ili ispravak dane informacije. smatra da informacija pružena na temelju zahtjeva nije tocna ili potpuna. a najkasnije u roku od 8 dana od zaprimanja zahtjeva obvezno je ustupiti zahtjev tijelu javne vlasti koji posjeduje. u skladu s odredbama Zakona o upravnim sporovima. . Žalba i upravni spor Clanak 17. može zahtijevati njen ispravak. rokovi ostvarivanja prava na pristup informaciji racunaju se od dana kada je tijelo javne vlasti zaprimilo ustupljeni zahtjev. podnositelj zahtjeva može izjaviti žalbu celniku nadležnog tijela javne vlasti. Produženje rokova Clanak 14. a najkasnije u roku od 15 dana od dana podnošenja žalbe. raspolaže ili nadzire informaciju. stavka 1. niti ima saznanja gdje se informacija nalazi. (1) Protiv rješenja tijela javne vlasti. (2) Tijelo javne vlasti obvezno je donijeti rješenje o odbijanju zahtjeva: 1) ako se radi o slucajevima iz clanka 8. kada i kako tražena informacija objavljena. bez odgode. ne raspolaže ili ne nadzire informaciju. ovoga Zakona. i 2. (1) Ako tijelo javne vlasti ne posjeduje. 2) jednim zahtjevom traži veci broj razlicitih informacija. ne nadzire. na osnovi dokaza kojima raspolaže. (2) U slucaju iz stavka 1. 3) ukoliko je istom ovlašteniku omogucen pristup istoj informaciji u roku od 60 dana od podnošenja zahtjeva. obavijestiti podnositelja zahtjeva i navesti razloge zbog kojih je taj rok produžen. ovoga clanka. Postupak po tužbi je hitan. (2) O produženju rokova tijelo javne vlasti bez odgode ce. (1) Ukoliko ovlaštenik. odnosno dopunu. (1) Tijelo javne vlasti ne donosi posebno rješenje o prihvacanju zahtjeva za pristup informaciji. o cemu ce obavijestiti podnositelja. 2) ukoliko tijelo javne vlasti ne raspolaže. a ima saznanja o nadležnom tijelu. (2) Drugostupanjska odluka po žalbi mora se donijeti i dostaviti bez odgode. a najkasnije u roku od 8 dana. tijelo javne vlasti obvezno je bez odgode obavijestiti podnositelja zahtjeva gdje je. Dopuna i ispravak informacije Clanak 16.

predstavkama. Tijelo javne vlasti dužno je voditi poseban službeni upisnik o zahtjevima. u skladu sa Zakonom o javnoj nabavi. . kao i drugim aktivnostima koje su korisnici poduzeli prema tijelu javne vlasti. (1) Radi osiguravanja javnosti rada. ukljucujuci podatke o aktivnostima. Tijelo javne vlasti ima pravo na naknadu stvarnih materijalnih troškova od ovlaštenika u svezi s pružanjem i dostavom tražene informacije. ovoga clanka. (1) Neovisno o pojedinacnim zahtjevima kojima se traži ostvarivanje prava na pristup informaciji tijela javne vlasti obvezna su na prikladan nacin. 3) informacije o podnesenim zahtjevima. 4) informacije o natjecaju i natjecajnoj dokumentaciji za javne nabave. 2) broju osoba kojima se može istovremeno osigurati neposredan uvid u rad tijela javne vlasti pri cemu se mora voditi racuna o redoslijedu prijavljivanja. (2) tijela javne vlasti u cijoj je nadležnosti izrada nacrta zakona i podzakonskih akata dužna su objavljivati nacrte tih akata te omoguciti ovlaštenicima da se u primjerenom roku o njima ocituju. V. mora iskljuciti. u službenim glasilima ili na informatickom mediju objaviti posebno: 1) svoje odluke i mjere kojima se utjece na interese ovlaštenika. Ustroj. POSEBNE ODREDBE O TIJELIMA JAVNE VLASTI Objavljivanje informacija Clanak 20. odnosno ako se radi o informacijama koje su izuzete od prava na pristup informacijama prema odredbama ovoga Zakona.Službeni upisnik Clanak 18. Nacrti zakona i podzakonskih akata. peticijama. Javnost rada Clanak 21. troškovima rada i izvorima financiranja. postupcima i odlukama o ostvarivanju prava na pristup informacijama u skladu s odredbama ovoga Zakona. sadržaj i nacin vodenja službenog upisnika propisat ce podzakonskim propisom ministar nadležan za poslove opce uprave. 2) informacije o svom radu. prijedlozima. s razlozima za njihovo donošenje. Naknada Clanak 19. (3) Tijela javne vlasti nisu dužna osigurati neposredan uvid u svoj rad ako se radi o pitanjima u kojima se po zakonu javnost. tijela javne vlasti obvezna su svojim opcim aktima utvrditi uvjete pod kojima se omogucava neposredan uvid javnosti u njihov rad. nacinu rada tijela javne vlasti i mogucnostima neposrednog uvida u njihov rad. (2) Tijela javne vlasti obvezna su javnost informirati o: 1) dnevnom redu zasjedanja ili sastanaka i vremenu njihovog održavanja. pisana ocitovanja korisnika i konacni prijedlozi navedenih akata objavljuju se na nacin propisan u stavku 1. organizaciji.

Nadzor nad provodenjem ovoga Zakona provodi ministarstvo nadležno za poslove opce uprave. (1) Sva tijela javne vlasti dužna su ministarstvu nadležnom za poslove opce uprave dostaviti izvješce o provedbi ovoga Zakona na temelju podataka sadržanih u katalogu informacija iz clanka 22. (3) Službenik za informiranje: 1) obavlja poslove rješavanja pojedinacnih zahtjeva i redovitog objavljivanja informacija. 2) unapreduje nacin obrade. nacinom osiguravanja i vremenom ostvarivanja prava na pristup. ovoga Zakona. Izvješca Clanak 25. (2) Ministarstvo nadležno za poslove opce uprave podnosi objedinjeno izvješce o provedbi ovoga Zakona Vladi Republike Hrvatske najkasnije do 28. veljace za prethodnu godinu. raspolaže ili nadzire. (2) Tijelo javne vlasti obvezno je upoznati javnost sa službenim podacima o službeniku za informiranje. kao i o nacinu njegova rada. sijecnja. Nadzor nad provodenjem Zakona Clanak 24. a koji sadrži sistematizirani pregled informacija s opisom sadržaja. a radi tocnog i potpunog obavješcivanja javnosti.Službenik za informiranje Clanak 22. Službenik za informiranje koji u dobroj vjeri. (3) Vlada Republike Hrvatske dužna je podnijeti izvješce o provedbi ovoga Zakona Hrvatskom saboru radi prihvacanja najkasnije do 31. izvan granica svojih ovlasti omoguci pristup odredenoj informaciji. sukladno svom unutarnjem ustroju. (4) Tijelo javne vlasti posebnom odlukom ustrojit ce katalog informacija koje posjeduje. ne može biti pozvan na odgovornost ako pristup takvoj informaciji ne podliježe ogranicenjima iz clanka 8. 3) osigurava neophodnu pomoc podnositeljima zahtjeva u vezi s ostvarivanjem prava utvrdenih ovim Zakonom. cuvanja i objavljivanja informacija koje su sadržane u službenim dokumentima koji se odnose na rad tijela javne vlasti. klasificiranja. . KAZNENE ODREDBE Clanak 26. koje se nakon prihvacanja objavljuje u »Narodnim novinama«. ovoga Zakona za prethodnu godinu najkasnije do 31. stavka 4. VI. (1) Tijelo javne vlasti obvezno je radi osiguravanja pristupa informacijama donijeti odluku kojom ce odrediti posebnu službenu osobu mjerodavnu za rješavanje ostvarivanja prava na pristup informacijama (u daljnjem tekstu: službenik za informiranje). ožujka za prethodnu godinu. (5) Službenik za informiranje poduzima sve radnje i mjere potrebne radi urednog vodenja kataloga. namjenom. a za što je neposredno odgovoran celniku tijela javne vlasti. Iskljucenje odgovornosti službenika za informiranje Clanak 23.

00 kuna. ovoga Zakona nadležni ministar donijet ce najkasnije u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.00 kuna ili kaznom zatvora do šezdeset dana. v. .00 do 8.00 do 10.00 kuna. tijelo javne vlasti obvezno je ovlašteniku prava na informaciju omoguciti ostvarivanje prava na pristup informaciji sukladno odredbama ovoga Zakona.(1) Pravna osoba s javnim ovlastima koja suprotno odredbama ovoga Zakona onemoguci ili ogranici ostvarivanje prava na pristup informacijama kaznit ce se za prekršaj novcanom kaznom od 20. Podzakonske propise iz clanka 18. 15.000. r. listopada 2003. Tijela javne vlasti osigurat ce organizacijske. materijalne.000. kaznit ce se odgovorna osoba u tijelu javne vlasti novcanom kaznom od 5. Potpuno ispunjenje obveze Clanak 27. Klasa: 008-02/03-01/05 Zagreb. Clanak 30. (4) Za prekršaj iz stavka 3. tehnicke i druge uvjete za provodenje odredbi ovoga Zakona.000. HRVATSKI SABOR Predsjednik Hrvatskoga sabora Zlatko Tomcic.000. VII. (3) Novcanom kaznom od 1. uništi. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Clanak 28. ovoga clanka kaznit ce i odgovorna osoba u tijelima javne vlasti novcanom kaznom od 5. Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«. u slucaju utvrdene odgovornosti na temelju neopravdane uskrate ili ogranicenja ostvarivanja prava na pristup informaciji.000. Pored izricanja kaznenih i stegovnih sankcija. Clanak 29.000.000. u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.000.00 kuna kaznit ce se za prekršaj fizicka osoba koja ošteti.00 do 10. sakrije ili na drugi nacin ucini nedostupnim dokument koji sadrži informaciju u namjeri da onemoguci ostvarivanje prava na pristup informacijama.00 do 100. (2) Za prekršaje iz stavka 1.

net. datoteka PISMO.net. Skripte mogu biti u Javi.ba oznacava web poslužitelj u domeni www. www.cob. Ime i ekstenzija odvajaju se tockom. a koristi se u adresama elektronske pošte kako bi se oznacilo na kojem poslužitelju korisnik ima otvoren korisnicki racun. download (download) .TXT kada budete trebali upute za upotrebu kavomata. odnosno davatelj Internet usluga je firma koja pruža usluge spajanja na Internet. e-maila. Internet Explorer) • datoteka. Oznacava brzinu prijenosa podataka. ludo a i at nazivi su za znak "@". svaka ima svoje ime i ekstenziju. No pitanje je hocete li tražiti datoteku PISMO. odnosno koliko se bitova podataka obradi ili prenese u jednoj sekundi. monkey) Monkey. Npr. bps (bps) Kratica engleskog izraza bits per second. dok ekstenzija odreduje kojeg su tipa podaci sadržani u datoteci. Ime je odreduje sadržajno. Visual Basicu ili ActiveX Data objekti. Osmišljena je kako bi se podaci u kompjuteru spremali u organizirane skupine olakšavajuci rad i pretraživanje.cob. Radi organizacije. Poslužitelj obraduje stranicu prije no što se ona šalje korisniku koji ju je zatražio. Na Internetu je domena podrucje oznaceno nekim imenom.preglednik WWW stranica (Netscape Navigator. ASP (Active Server Page) je HTML stranica koja sadrži jednu ili više skripti (mali programi) koje se obraduju na poslužitelju koji koristi Microsoftov program.TXT mogu biti upustva za upotrebu kavomata. Kažemo vjerojatno jer korisnik može datoteci dati bilo kakvo ime. • davatelj Internet usluga (ISP) ISP (Internet Service Provider). Npr.TXT vjerojatno sadržava pismo u tekstualnom formatu. (fajl. Browser . odnosno skup nekih informacija.• @ (at.ba. pa tako PISMO. smještaja Web stranica itd. eng file) Datoteka je skupina identicnih podataka. Englesko znacenje znaka je at (kod). domena (domain) Domena je podrucje nadzora ili skup informacija. razlikovanja i s ciljem lakšeg pronalaženja datoteka na racunalu.

fajl s ekstenzijom TXT sadrži tekst. • hipertekst (hypertext) Tekst u kojem odredene rijeci ili slike služe kao veza (link) prema drugim tekstovima. Ime je dobila prema IP protokolu. Iz perspektive korisnika Interneta. Web stranicu na drugom kompjuteru). Tada možete vidjeti tko je od njih istovremeno kada i Vi spojen na Internet. ICQ (ICQ) (eng. download fajla znaci zatražiti je od drugog kompjutera (npr. Izmjene su striktno zabranjene. a najcešce i slobodno distribuirati bez izmjena. dok fajl s ekstenzijom SYS sadrži sistemske podatke. Web stranice su hipertekst. HTML (HyperText Markup Language) Programski jezik koji se koristi za stvaranje hipertekstovnih dokumenata (dokumenata koji sadržavaju linkove) na Webu. kao što su lozinke kod korištenja raznih Web servisa. primiti je i pohraniti na svoj kompjuter. Secure) Protokol koji služi za siguran prijenos podataka i Web stranica izmedu korisnikovog Web klijenta i Web poslužitelja. ekstenzija (extension) Opisuje vrstu podataka pohranjenih u fajlu (datoteci). HTTPS (HyperText Transmission Protocol. HTTP (HyperText Transfer Protocol) Protokol koji se koristi za prijenos hipertekstovnih dokumenata. brojevi kreditnih kartica kod on-line kupovanja i sl. IP adresa (IP address) Jedinstvena numericka adresa nekog kompjutera spojenog na Internet. IMAP (Internet Message Access Protocol) Protokol za prijenos elektronske pošte. prijenos fajlova. Omogucava slanje poruka. komunikaciju glasom itd.tražim te) Program koji omogucava kreiranje liste poznanika koji takoder imaju instaliran ICQ. Sastoji se od cetiri broja odvojena tockama. Pruža vecu mogucnost manipulacije elektronskom poštom na samom poslužitelju. elektronicka pošta (e-mail) Elektronska pošta je naziv usluge na Internetu koja omogucuje slanje i primanje poruka putem Interneta. I Seek You . freeware (freeware) Program koji se smije besplatno koristiti. Npr. Web stranica. brbljanje (chat) s jednim ili više korisnika. tako da ih neovlašteni korisnici ne mogu procitati. • Internet (Internet) Svjetska mreža medusobno povezanih kompjutera. zvucnim zapisima ili nekom drugom dokumentu. tj. Autoru se ne placa nikakva naknada za korištenje programa.Prijenos podataka s jednog kompjuterskog sistema na drugi. . slikama. HTTPS protokol se koristi kada je potrebno razmijeniti privatne podatke. Podaci koji se razmjenjuju se kriptiraju.

na kojem može pružati svoje usluge. Cookie takoder pamti neke postavke koje ste namjestili i podatke koje ste upisali na posjecenom sajtu (npr. a poruke se automatski isporucuju prijavljenim korisnicima. • korisnicko ime (username) Rijec ili niz znakova koji oznacava korisnika na nekom sistemu. te zahtijevaju da lozinka sadržava najmanje osam znakova. Uz mnogobrojne dodatne usluge u telefoniji omogucuje brži i kvalitetniji pristup Internetu. Modem (Modem) . koja zamjenjuje staru analognu.000 bps. pa je potrebno da ona bude tajna i da je nije lako pogoditi. korisnicki racun za e-mail omogucava njegovo korištenje. • Mapa (Folder . Liste su tematske. lozinka (password) Lozinka se koristi iz sigurnosnih razloga za potvrdu korisnickog imena. kolacic (Cookie) Mali fajl koja sadrži podatke o posjeti nekom Web sajtu. podataka i sl. k56flex (k56flex) Modemski sklop (chipset) kojim je Rockwell omogucio spajanje i prijenos podataka s Interneta brzinama do 56. od njih barem jedan broj i jedno veliko slovo. mailing lista (mailing list) Lista u kojoj su pohranjene e-mail adrese korisnika koji su se prijavili za primanje poruka s mailing liste. tj. no lako postanete ovisni. Pod terminom korisnicki racun podrazumijevaju se korisnicko ime i lozinka koji omogucavaju pristup odredenoj usluzi. hard) disku Vašeg kompjutera. lozinku). Mjesto prisustva (Point Of Presence) Mjesto na kojem davatelj Internet usluga (ISP) ima svoj pristupni cvor.90 protokola (koji je postao standard) polako se napušta. Neki sistemi imaju posebna pravila za izmjenu lozinke. Uvodenjem v. Korisnicko ime provjerava se lozinkom. digitalnu telekomunikacijsku mrežu. Vrlo je popularan.IRC (Internet Relay Chat) Usluga na Internetu cija je svrha brbljanje s drugim korisnicima. Kako je korisnicko ime više manje javni podatak.direktorij) Kao i prava mapa to je mjesto u kojem su zajedno spremljene neki fajlovi i druge mape. te mu omogucuje pristup do odredenih usluga. Npr. Drugi nazivi su login ili userID. Vlasnici Web sajta na taj nacin rade statistiku posjeta. a nalazi se na tvrdom (eng. oprez! ISDN (Integrated Services Digital Network) Naziv za novu. Stoga. na koje ima pravo. korisnicki racun (account) Korisnicki racun vlasniku omogucava korištenje odredenih mrežnih usluga. lozinka je ta koja korisniku omogucuje pristup.

pogodne za prijenos telefonskom linijom. Pribadaca (Attachment) Fajl bilo koje vrste (slika. FTP. Word dokument itd. Autoru za program morate poslati razglednicu. Na Internetu se cesto koristi za distribuciju prirucnika i uputstava. Fajl treba biti što manji. IRC itd. .razglednice. Mrežne usluge (Network Service) Informacije s Interneta korisnicima su dostupne putem usluga kao što su WWW. no nakon tog perioda morate ga kupiti od autora. slike i ostale sadržaje u jedan fajl. • Pokretac (Driver) Program cija je namjena da upravlja nekom kompjuterskom komponentom (npr. Neispravan driver prouzrokovat ce razne probleme pri radu s komponentom.Uredaj koji služi za povezivanje na Internet. Ispravan driver uslov je ispravnog korištenja kompjuterske komponente. Najpoznatiji preglednici su Internet Explorer i Netscape Navigator. Pošiljalac i primalac moraju koristiti isti protokol. :) • Preglednik (Browser) Naziv za program koji služi za surfanje Web stranicama. sposobnih da razmjenjuju podatke. e-mail. kao što su WWW. Mreža (Network) Pojam koji oznacava više medusobno povezanih kompjutera. Osnovni sadržaj je tekst. chat itd. Protokol (Protocol) Skup pravila koja se koriste pri prijenosu podataka. Za svaku uslugu na poslužitelju je pokrenut zaseban program. PDF (Portable Document Format) PDF je nacin zapisa datoteka koji je razvila firma Adobe. e-mail. FTP. Objedinjava tekst. Poslužitelj (Server) Kompjuter stalno spojen na Internet cija je funkcija obavljati neku od usluga. Postcardware (Postcardware) Programski atribut koji oznacava da se program smije slobodno distribuirati bez izmjena i da ga možete besplatno koristiti neko odredeno vrijeme (poput shareware programa). Modem može biti ugraden u kompjuter (interni) ili spojen na serijski ili USB port kompjutera (eksterni). POP3 (Post Office Protocol) Protokol koji se koristi za primanje poruka elektronske pošte. Za pregledavanje PDF datoteka potreban je program Acrobat Reader.) koja se šalje kao dodatak osnovnoj e-mail poruci. modemom). Modem pretvara digitalne kompjuterske signale u analogne. a njemu se mogu dodati i drugi fajlovi. Poruka elektronske pošte ili e-mail poruka (E-mail message) Poruka koja se šalje elektronskom poštom. telnet. Pri slanju pribadace potrebno je obratiti pažnju na velicinu fajla koji se dodaje emailu. Sredstvo placanja nije novac vec .

Site (Site) Skup povezanih Web stranica. Nastao je iz x2 i k56flex protokola. odnosno platiti autoru. recenica. Koristeci Quicktime player. Shareware program se smije distribuirati bez izmjena.000 bps. To je neka vrsta probnog perioda (najcešce 30 dana). Quicktime fajlovi mogu se prepoznati po ekstenzijama: QT. Veza (Link) 1. • Shareware (Shareware) Programski atribut koji oznacava da se program smije besplatno koristiti samo neko odredeno vrijeme. Desktop je zelene boje nalik na stare uredske podmetace za stol koji su bili zelene boje kako ne bi umarali oci. Dekstop.Quicktime (Quicktime) To je multimedijska tehnologija za razvoj. MOV i MOOV. SMTP (Simple Mail Transfer Protocol) Protokol koji se koristi za slanje poruka elektronske pošte. ikona) koji vodi na drugu Web stranicu. . morate ga kupiti.90 (V. TCP/IP (TCP/IP) Protokol (Transmission Control Protocol/Internet Protocol) na kojem se zasniva rad Interneta. tekst. koju je razvio Apple. Quicktime ujedinjuje zvuk. bilo kao sastavni dio Web browsera ili kao samostalnu aplikaciju koju možete downloadati s Interneta. Dio Web stranice (rijec. pohranu i prezentaciju. odnosno sliku. Spojeno (On-line) Kada je kompjuter on-line. animaciju i video u jedan fajl. URL (Uniform Resource Locator) Standardizirana shema adresiranja sadržaja na Internetu. slika. no ne i nakon što ga kupite. Radna površina (Desktop) Naziv radne površine Vašeg kompjutera ako koristite Windowse. • Telefonska veza (Dial-Up connection) Veza na Internet ostvarena korištenjem telefonske linije i modema. možete pregledavati multimedijalne sekvence. fajl ili uslugu. to znaci da je on spojen na mrežu (Internet) i da je u vezi s drugim kompjuterima koji su takoder spojeni na tu mrežu. možete promijeniti. Osnovna struktura je hijerarhijska i raste s lijeva na desno. pa umjesto u zelenu podlogu možete gledati u bilo koju sliku koju sami odaberete (nije preporucivo). Web site je skup svih stranica unutar iste domene. V. Ako nakon isteka tog perioda i dalje želite koristiti program.90) Modemski protokol koji omogucava prijenos podataka brzinom do 56. naravno. Surfanje (Surfing) Popularni naziv za pregledavanje sadržaja Web stranica na Internetu.

te audio i video zapise. . a može sadržavati i slike. Predvidena je za gledanje putem posebnih programa (browsera).cob. W@P (Wireless Application Protocol) WAP ili W@P je protokol koji omogucava pristup Internetu putem mobilnog GSM telefona. Kako bi se W@P koristio. • Web stranica (Web Page) Web stranica je (HTML) dokument dostupan putem usluge WWW. bugovi) u nekom programu.90 protokola (koji je postao standard) se polako napušta. To je ujedno i najpopularnija usluga. a uvodenjem v. koji sadrži linkove.2. koju mnogi pogrešno poistovjecuju s Internetom. Spoj izmedu dva kompjutera ili nekih drugih uredaja u mreži.000 bps.ba/ je Web site. http://www. WWW (World Wide Web) Svjetska mreža medusobno povezanih fajlova u obliku teksta. X2 (X2) Modemski protokol koji omogucava spajanje i prijenos podataka s Interneta do korisnika na brzinama do 56. Pristup je moguc samo odredenim sadržajima. Web site (Web Site) Web sajt je skup (smisleno) povezanih Web stranica koje se nalaze na nekom Web poslužitelju.net. kao što su e-mail i Web stranice posebno napravljene za W@P uredaje. Stranica je zapravo tekst kodiran HTML jezikom. Razvio ga je US Robotics. slika i zvukova. Zakrpa (Patch) Program cijom se instalacijom automatski popravljaju uocene greške (eng. Npr. GSM uredaj ga mora podržavati.

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->