P. 1
Psihologija Rada - Skripta - Seminar Ski, Diplomski Maturski Radovi, Ppt i Skripte Na Www.ponude

Psihologija Rada - Skripta - Seminar Ski, Diplomski Maturski Radovi, Ppt i Skripte Na Www.ponude

|Views: 4,708|Likes:
Published by mdfbkn

More info:

Published by: mdfbkn on Apr 28, 2011
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as DOCX, PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

04/25/2013

pdf

text

original

Sections

  • 1.1. ODRE ENJE PSIHOLOGIJE RADA
  • 1.2. PRISTUPI RACIONALIZACIJI RADA: POVJESNI PREGLED
  • 2.1. Kardiovaskularne sinergije
  • 2.2 Di ne sinergije
  • 2.3. Ekskretorno - neutralizatorne sinergije
  • 2.4. Termoregulatorne sinergije
  • 2.5. Hranidbene sinergije
  • 3.1.1. GENEZA (RAZVOJ) LJUDSKIH SPOSOBNOSTI (prema Bujas, 1964)
  • 3.1.2. STRUKTURA LJUDSKIH SPOSOBNOSTI
  • 3.1.3. KLASIFIKACIJA LJUDSKIH SPOSOBNOSTI
  • 3.2.1. VJE TINE
  • 3.2.2. ZNANJE (prijepis iz Bujasa, 1964)
  • 3.3.1. Situacije koje osobito utje u na motivaciju ljudi na radu su:
  • 3.3.2. SADR AJNE TEORIJE MOTIVACIJE
  • 3.3.3. PROCESNE TEORIJE MOTIVACIJE
  • 3.3.4. TEORIJA POSTAVLJANJA CILJEVA
  • 3.3.5. ADAMSOVA - TEORIJA PRAVEDNOSTI (equity theory)
  • 3.3.6. ZADOVOLJSTVO U POSLU
  • 3.4. RADNE OKOLNOSTI
  • 4.1. PROFESIONALNA ORJENTACIJA
  • 4.2. TEORIJE IZBORA ZANIMANJA
  • 4.3.1. Analiza posla - Upoznavanje radnog mjesta
  • 4.3.2. Prediktori - metode upoznavanja ljudi
  • 4.3.4. Kriteriji i validacija selekcijskog postupka
  • 4.3.5. Organizacijski problemi odlu ivanja u selekcijskim situacijama
  • 4.4. PROFESIONALNO OSPOSOBLJAVANJE I USAVR AVANJE
  • 5.3.1. Glavne SUBJEKTIVNE POGRE KE pri procjenjivanju
  • 5.3.2. METODE ZA SUBJEKTIVNO PROCJENJIVANJE radne uspje nosti:
  • 5.5.1. IZBOR METODE PROCJENE OVISI O:
  • 6.1. Hipoteze o nastanku nesre a
  • 6.2. Subjektivni faktori koji pridonose doga anju nesre a
  • 6.3. Vanjski faktori koji dovode do nesre a
  • 6.4. Borba protiv nezgoda i nesre a
  • 8.1. ETRI FAKTORA I KRIVULJA RADA
  • 8.2. ODRE ENJE UMORA
  • 8.3. KLASI NE TEORIJE UMORA
  • 8.4. OBJEKTIVNI I SUBJEKTIVNI ZNACI UMORA
  • 8.5. SUZBIJANJE UMORA
  • 9.1. RACIONALIZACIJA POSLA
  • 9.2.1. TEORIJA OSOBINA (teorija velikih ljudi ili teorija li nosti)
  • 9.2.2. BIHEVIORALNI PRISTUP (Teorija stila rukovo enja)
  • 9.2.3. SITUACIJSKE TEORIJE RUKOVO ENJA
  • 9.2.4. KARIZMATSKO I TRANSFORMACIJSKO VODSTVO
  • 9.2.5. ATRIBUCIJSKE TEORIJE VODSTVA
  • 9.3. ASPEKTI TRENINGA I IZOBRAZBE RUKOVODITELJA

1

{1· UVOD U P8¡HOLOG¡JU RADA



1.1. ODREÐENJE P8¡HOLOG¡JE RADA


PsihofizioIogija rada je jedan od naziva koji se (uglavnom u nasoj zemlji) koristi za 5sihoIogiju rada ili
industrijsku 5sihoIogiju ili organizacijsku 5sihoIogiju Nekad se psihofiziologija rada zvala industrijska
psihologija, no danas bi se trebala zvati psihologija rada Ìndustrijska psihologija je zastarjeli termin jer danas se ljudi
pretezno bave usluznim djelatnostima Bujas je naglasavao psihofiziologiju, jer je smatrao da nema psihologije bez
fiziologije

DEF.: Definicija rada: rad je svrsishodna i svjesno organizirana covjekova djelatnost usmjerena ka postizanju
odredenih rezultata kojima se mogu zadovoljiti osobne i zajednicke potrebe

Psihologija se interesira za ljudsku djelatnost, pa tako i za ljudski rad Ìstrazuje psihologijske uvjete rada i tako
doprinosi unaprijedenju uvjetima ljudskog rada Po terminologiji i metodama psihofiziologija rada je svakako grana
psihologije, ali isto tako je i dio podrucja ergoIogije (grc ergon = rad + logos = nauka) Ergologija je znanstveno
podrucje koje se bavi proucavanjem ljudskog rada u cilju povecavanja njegove efikasnosti To je interdisciplinarna
djelatnost, tj skup svih mogucih disciplina koje se s razlicitih aspekata bave proucavanjem ljudskog rada Ergologija je
prolazila kroz razne povjesne faze ÷ od uskog tehnicistickog pristupa do kompleksnog multidisciplinarnog

Psihologija rada se definira kao grana 5rimijenjene 5sihoIogije koja se bavi 5roucavanjem 5sihoIoskih as5ekata
Ijudskog rada radi njegova una5redenja.

Unapredivanje covjekovog rada se postize:

(1) 5riIagodivanjem COVJEKA RADU, cime se bavi 5sihoIogija za5osIenika Psihologija zaposlenika je grana
5sihoIogije rada koja se bavi 5roucavanjem individuaIno - 5sihoIoskih as5ekata Ijudskog rada radi njegova
una5redenja. Poblize, psihologija zaposlenika se bavi uskIadivanjem 5sihoIoskih zahtjeva rada i 5sihoIoskih
osobina za5osIenika, dakIe onoga tko radi. To uskladivanje odn prilagodivanje covjeka radu ostvaruje se kroz
sIijedeca tri vida: (a) 5rofesionaIna orijentacija, (b) 5rofesionaIna seIekcija, i (c) 5rofesionaIni trening. Za
navedenu svrhu psihologija zaposlenika obilno koristi spoznaje iz diferencijalne psihologije i psihologije ucenja

(1) 5riIagodivanjem RADA COVJEKU, cime se bavi ergonomija Ergonomija (od grc érgos = rad + nomos = zakon,
pravilo) je grana 5sihoIogije rada koja se bavi 5roucavanjem tehnoIosko - 5sihoIoskih as5ekata Ijudskog rada
radi njegova una5redenja. Poblize se moze reci da je ergonomija je interdisci5Iinarni znanstveni 5ristu5
5robIemima 5riIagodivanja rada covjeku u cilju (a) 5ovecanja 5roizvodnosti odn radne efikasnosti, (b) 5ovecanja
sigurnosti na radu i (c) humanizacije odn olaksavanja ljudskog rada Za razIiku od 5sihoIogije za5osIenika,
ergonomiju 5rvenstveno zanimaju osobine prosjecnog covjeka, a ne toliko razlike medu ljudima, pa njenu osnovu
cine 5odaci dobiveni istrazivanjima iz 5odrucja eks5erimentaIne 5sihoIogije, a manje saznanja dobivena
istrazivanjima iz podrucja diferencijalne psihologije

(3) 5riIagodivanjem ORGANIZACIJE COVJEKU I COVJEKA ORGANIZACIJI te gru5e radu i rada gru5i cime se
bavi organizacijska 5sihoIogija Organizacijska psihologija je grana 5sihoIogije rada koja se bavi 5roucavanjem
socijaIno-5sihoIoskih as5ekata Ijudskog rada radi njegova una5redenja.



1.2. PR¡8TUP¡ RAC¡ONAL¡ZAC¡J¡ RADA: POVJE8N¡ PREGLED

1.) TEHNICISTICKA FAZA - "TAYLORIZAM"

To je era klasicnog inzinjeringa i ovdje je dominiralo znimanje za tehnicke i tehnoloske aspekte rada sa ciljem
otkrivanja novih proizvodnih sredstava Postoji "nauka o radu¨, a tim podrucjem su se bavili inzinjeri, tehnicari,
izumitelji i sl a ne psiholozi Pojam "ljudski faktor¨ jos ne postoji i problemi radnika su pritisnuti u pozadinu Od covjeka
se trazi da se stroju/alatu u cijelosti prilagodi

÷ jedan od prvih pokusaja "racionalizacije¨ ljudskog rada kojemu je zacetnik F. W. TayIor ÷ 1903 god je objavio knjigu
"Ìstrazivanje organizacije rada u pogonima¨

Takav stav prema radu i covjeku osobito je dosao do izrazaja u TayIorizmu TAYLOR (Frederick Winslow, 1856-1915)
je detaIjno izIozio konce5ciju znanstvenog u5ravIjanja radom u knjizi Nacela znanstvenog upravljanja (1911 - za
koju se smatra da je pocetak sustavnog bavljenja radom) koja koncepcija upravljanja proizvodnjom ima za ciIj
racionaIizaciju rada radi postizanja maksimalnog radnog ucinka u sto kracem vremenu


2
Autor je 80-ih godina 19-tog stoljeca organizirano pristupio istrazivanju nacina rada u jednoj tvornici tako da je prosao
pojedine faze poslova te mjerio pokrete i tempo (ritam) rada Putem sistematskog opazanja ustanovio je da je
5roizvodni ka5acitet radnika reduciran iz tri razloga: (1) radnici su nedovoljno sposobni za posao koji rade, (2)
radnici su nepovoljno razmjesteni, koriste mnogo suvisnih pokreta i koriste improvizirane alate i (3) radnici su
nedovoljno motivirani za posao koji rade
Zalazuci se za racionalizaciju rada razvio je tri osnovna naceIa u5ravIjanja radom, koji su dobili naziv "osnovna
nacela taylorizma¨:
(1) za svaki 5osao odabrati naj5rikIadnije, sto znaci najsposobnije radnike,
(2) 5oduciti odabrane radnike da rade "jedinim i najboIjim mogucim" (engI.: one best way)
najracionaInijim metodama rada kod kojih su: (a) radnici pravilno razmjesteni, (b) eliminirani nepotrebni-
suvisni pokreti tako da se koriste pokreti koji su najekonomicniji i (c) radnicima dodijeljeni posebno
oblikovani alati,
(3) najmarIjivije radnike znacajno boIje stimuIirati,

pri cemu 5rvo i trece naceIo imaju za ciIj 5riIagodivanje covjeka radu, a drugo naceIo 5riIagodivanje rada
covjeku

"The one best way": Taylor je smatrao da se za svaki posao moze ustanoviti "the one best way¨ ÷ te je to pokusao
ustanoviti za svaki posao, kao i najbrze vrijeme U tu svrhu je radio kronometrazu pokreta (sa stopericom), utvrdivao je
najbolji ritam rada i onda ga je proglasio obveznim za sve radnike Medutim, problem njegovog postupka je, sto je
mjerenja vrsio na najboljem radniku (zbog pretpostavke da tipican radnik ljencari iz navike) Vrsila se selekcija radnika i
oni koji nisu bili sposobni slijediti norme tog "best way¨ su otpali Pri tome Taylora nije nimalo zanimalo zasto su
pojedini radnici otpali i sto ce s njima biti To je bilo vrijeme ranog kapitalizma i postojala je velika nezaposlenost pa je
radne snage bilo na bacanje

Prvi zahvat ÷ celicana: istovar uglja ÷ bolje je rasporedio radnike, dao im bolje lopate i sl ÷ usljed tih zahvata jako se
povecao ucinak Rezultati su mu nekad bili odlicni: npr s 35 radnika je postigao jednaki ucinak za koji mu je prije
trebalo 120 ljudi ÷ u tvornici celicnih kuglica

Taylorovoj koncepciji se postavljaju slijedece zamjerke:
(1) usmjerena je iskIjucivo na tehnicko-tehnoIoske as5ekte rada i ne vodi racuna o "ljudskom faktoru¨:
radnik je "neizbjezni zivi dodatak stroju¨, i mora mu se prilagoditi,
(2) zaoku5Ijena je iskIjucivo 5ovecanjem radnog ucinka i ne bavi se socijalnim potrebama radnika,
(3) us5ostavIja metode rada i radne norme 5rema najboIjim radnicima, sto je pogresan pristup jer rad
treba prilagoditi prosjecnom covjeku a ne po radnim sposobnostima superiornim "atletama rada¨,
(4) ne uzima u obzir individuaIne razIike medu Ijudima zalazuci se za "jedinu i najbolju mogucu¨ metodu
rada


Taylorizam je usko, mehanicko rjesenje (tehnicisticko) Zbog toga ga radna praksa s vremenom odbacuje (no i danas
su pomalo prisutne te ideje kod nekih ljudi) Ìpak, usprkos spomenutim zamjerkama tri osnovna naceIa tayIorizma su
i danas aktuaIna jer promicu profesionalnu selekciju (prvo nacelo), profesionalni trening i ergonomiju (drugo nacelo) i
profesionalnu stimulaciju odn sistematsko nagradivanje za rad (trece nacelo) Profesionalna selekcija je trebala
sacekati sazrijevanje diferencijalne psihologije, da bi dosla do punog izrazaja, a ergonomija kumuliranje novih spoznaja
iz eksperimentalne psihologije Takoder, uveo je studiju vremena sto je i danas jako bitno (iako se danas mjeri
5rosjecni a ne najbolji radnik)

ProfesionaIni trening, kao osposobljavanje i usavrsavanje ljudi za industrijske potrebe razlicitim sistematskim
metodama pokazao se nakon taylorovih istrazivanja ne5osredno 5rimjenjiv, buduci da se tradicionaIna
nesistematska metoda 5rofesionaInog treninga koja se sastojala od (a) opazanja, (b) imitacije, (c) nesistematskog
upucivanja radnika u rad od strane drugih radnika 5okazaIa nedovoIjno ucinkovita za brzo i kvalitetno
osposobljavanje i usavrsavanje za razlicite i sve slozenije poslove i radne zadatke Ìsta sudbina je zadesila i
profesionalnu stimulaciju, iako su tek kasnije koncipirane adekvatne metode za vrednovanje rada

Njegov pokret se sirio Amerikom ÷ zovu ga "otac naucnog rada¨ No, ubrzo su stigle i reakcije o5orbe ÷ prigovori od
strane radnika i nekih strucnjaka Radnici su u tome vidjeli daljnji oblik iskoristavanja, a strucnjaci (prvi fiziolozi i
psiholozi rada) prigovaraju da je zaokupljen samo radnim ucinkom, a ne vodi brigu o covjeku: odredujuci norme prema
najboljem prisiljava druge da rade nesto za sto nisu prilagodeni Pojavile su se teske kritike protiv "jednog jedinog
najboljeg nacina¨ ÷ smatra se da ne postoji takav nacin zato sto medu ljudima postoje velike individualne razlike
Racionalizaciju provodi iskljucivo sa stajalista inzinjera koji je zaokupljen samo povecanjem ucinka, a ne postuje
psihicku i fizicku konstituciju pojedinca




2.) UOCAVANJE VAZNOSTI FIZIOLOSKOG ASPEKTA RADA


3

Pocetkom stoljeca pojavila se fiziologija i higijena rada Ova faza se javlja kao reakcija na tehnicisticki taylorizam, ali i
iz prakticnih potreba na koje upozoravali neki industrijalci Rad se intenzivirao, a nije se vodilo racuna o tome kako to
podnosi organizam radnika ÷ tako je u jednom trenutku moralo doci do neskIada izmedu zahtjeva rada i ogranicenih
mogucnosti organizma Signali koji su se pojavljivali bili su: rana iscrpljenost radnika, naglo povecanje broja
profesionalnih bolesti i naglo povecanje broja nesreca na radu Te nuzpojave su smetale industrijalce u planovima da
ostvare profesionalne ciljeve ÷ i obratili su se za pomoc fiziolozima i lijecnicima dolazi do uocavanja vaznosti dva
temeIjna 5itanja:
O kako fizioIoske osobine radnika utjecu na radni ucinak?, kojim pitanjem se pocinje baviti fizioIogija rada
izucavajuci (Ì) fizioloske promjene u toku rada, (ÌÌ) umor i (ÌÌÌ) raspored i trajanje rada (smjena) odn raspored
(frekvencija) i trajanje (duljina) odmora, kako bi se prilagodivanjem posla zaposleniku postigao njegov najveci
radni ucinak uz (a) minimalno naprezanje (b) sto manji broj nesreca na radu i (c) sto manju prisutnost
profesionalnih bolesti,
O kako razIiciti kIimatski i fizikaIno-kemijsko-bioIoski radni uvjeti utjecu na zdravIje radnika?, cime se pocinje
baviti higijena rada izucavajuci utjecaj nepovoljnih klimatskih i fizikalno-kemijsko-bioloskih uvjeta radne okoline na
sigurnost i zdravlje zaposlenika, slijedeci pretpostavku da je zdravlje zaposlenika strateski resurs poduzeca, vazan
za radni ucinak zaposlenika,kako bi se prevenirale okolnosti koje ometaju ostvarenje proizvodnih planova

Kroz spomenuta dva pitanja su se uz proizvodno-ekonomske aspekte rada 5oceIi radi una5redivanja rada uzimati u
obzir fizioIoski as5ekti rada kao sto su psihofiziologija umora i fiziologija energetske potrosnje te higijenski as5ekti
rada kao sto su tehnicke mjere zastite na radu i osobna zastitna sredstva U ovoj fazi u centru interesa je, dakle,
zdravlje covjeka ÷ i to zato jer je ono bitno za individualnu efikasnost u radu Fiziologija ima za osnovu biolosku
racionalizaciju ÷ .ilj je najveci radni ucinak na sto manje (minimalno) naprezanje radnika i minimalno energetsko
trosenje No, bez obzira na cisto "ekonomsko-materijalisticku¨ motivaciju to je bio vazan korak u razvoju ergologije jer
iza alata i strojeva je napokon otkriven covjek

Provedeno je niz istrazivanja sa zavisnim varijablama: a) umor, b) energetska potrosnja, c) zdravlje (a ne samo radni
ucinak) Razvile su se 2 povezane grane suvremene medicine rada:

FizioIogija rada i higijena rada su se integriraIi dijelom u ergonomiju, a dijelom u medicinu rada, pa se danas kao
zasebne discipline ne izucavaju Higijena rada je 5reimenovana u ekoIogiju rada i 5ostaIa je dijeIom sire
disci5Iine koja se naziva zdravstvena ekoIogija, koja se definira kao "dio medicinske znanosti koji se bavi
interakcijom izmedu uvjeta okoline i zdravlja covjeka¨ U skladu sa takvim svrstavanjem higijene rada ona se definira
kao "dio zdravstvene ekologije koji se bavi interakcijom izmedu uvjeta radne okoline i zdravlja zaposlenika u cilju
zastite tog zdravlja

(1) FÌZÌOLOGÌJA RADA ÷ istrazuje biokemijske procese za vrijeme rada i nacine na koje se pojedini
organi/organizam prilagoduju razlicitim radnim uvjetima

(2) HÌGÌJENA RADA ÷ bavi se prakticnim problemima unaprijedivanja zdravlja ljudi na radu



3.) UOCAVANJE VAZNOSTI PSIHOLOGIJSKOG ASPEKTA RADA ÷ POJAVA "PSÌHOTEHNÌKE¨

Sa razvojem i usavrsavanjem industrijske proizvodnje i povecane podjele rada od covjekovog rada se 5oceIa
zahtijevati veca brzina i tocnost odnosno krace vrijeme i veca preciznost izvrsenja nekog zadatka Za udovoljavanje
tim zahtjevima covjeku je bila sve potrebnija osjetno-misicna koordinacija, savrsenija automatizacija pokreta, te
senzorna aktivnost primanja i kognitivna aktivnost procesiranja informacija Pokazalo se da covjek mora imati odrdene
5sihicke osobine da bi uspjesno izvrsavao rad i udovoljio radu, tj doslo je do uocavanja vaznosti individuaIno -
5sihoIoskih as5ekata rada

Psihotehnika se razvija se pocetkom stoljeca, a bavi se ispitivanjem psihickih sposobnosti te uvodi psiholosko
testiranje covjeka Njenu pojavu omogucuje razvoj diferencijalne psihologije Razvoj diferencijaIne 5sihoIogije, koja
se bavi ispitivanjem prirode (porijekla), klasifikacije (strukture) i distribucije ljudskih sposobnosti (razlika medu ljudima
u razvijenosti sposobnosti) na prijelazu iz 19-og u 20-o stoljece bio je impresivan

1880-tih GaIton (postavlja osnove 5sihometrije, npr razvija
konce5ciju koreIacije i korelacijsku metodu istrazivanja),
oko 1890 CateII (provodi 5rvi niz is5itivanja vremena reakcije na
svojim studentima (dajuci im ime "mentalni testovi¨, koristeci po prvi put tu
frazu, iako bi primjerenija bila fraza "psihomotorni testovi¨) te osjetnih i
kognitivnih funkcija),
1903 Binet (pocinje svoja eks5erimentaIna istrazivanja
inteIigencije )
1904 S5earman (uvodi primitivnu faktorsku anaIizu),



4

Nagli razvoj te grane psihologije pospjesio je pojavu sistematskih istrazivanja covjekovih radnih sposobnosti i razlika
medu ljudima u razvijenosti tih sposobnosti Disciplini koja se bavila tim istrazivanjima daje se ime 5sihotehnika, koji
termin je predlozio MÜNSTERBERG (Hugo, 1913, u knjizi "Psihologija i industrijska efikasnost¨ takoder je publicirao
knjigu "Osnove psihotehnike¨), a koja se trebala baviti primjenom psihologije na rjesavanje problema ljudskog rada Taj
naziv je ubrzo napusten u korist naziva industrijska psihologija Unutar spomenutih istrazivanja se prvi put provodi
anaIiza radnog mjesta kako bi se upoznali zahtjevi koje konkretno radno mjesto postavlja glede sposobnosti
kandidata koji se natjecu za to radno mjesto

Na razvoj psihotehnike je imao utjecaj i Ì svjetski rat÷ a za njeno formiranje psiholozi su obavili testiranje ljudi
koristeci pri tome army aIfa & beta test

Ubrzani razvoj psihologije zaposlenika 5ocinje ne5osredno nakon 1. svjetskog rata zbog slijedeca tri razloga:
(1) us5ostavIjeni su 5otrebni znanstveni temeIji u diferencijaInoj 5sihoIogiji koja se pocela razvijati na
prijelazu iz 19-og u 20-eto stoljece
(2) SAD nisu imaIe vojsku a pocetkom rata su se pojavili prvi testovi za selekciju regruta koji su se kasnije
mogli primijeniti za civilne potrebe (prvi svjetski rat je angazirao psihologe u izradi grupnih testova
inteligencije pa su tako nastali 5rvi gru5ni army aI5ha (verbaIni) i beta (neverbaIni) test inteIigencije koji
su se 5rimjenjivaIi na regrutima. Testirano je oko 2 miliona regruta, a posto je taj rad uspjesno ocjenjen,
smatralo da psiholozi mogu izabrati i kadar u nekoj tvornici Radili su npr izbor kadra, princip treninga,
problemi okolnih faktora u kojima covjek radi, studije pokreta i sl
(3) za5osIjavanje veIikog broja Ijudi u masovnoj industrijskoj 5roizvodnji dovelo je do sazrijevanja potrebe
za angaziranjem psihologa u prilagodivanju covjeka radu



Slijedeci su problemi koji spadaju u individualno - psiholoske aspekte rada:
5rofesionaIna orijentacija: informiranje zainteresiranih kandidata o razlicitim zanimanjima i savjetovanje
istih pri izboru zanimanja (zvanja ili poziva) ili skolovanja (srednje, vise ili visoke skole) na osnovi uvida u
njihove sposobnosti, interese i osobine licnosti te zdravstveno stanje, vodeci ujedno racuna o potrebama
privrede odn o potencijalno raspolozivim radnim mjestima; zanimanje se definira kao "onaj skup aktivnosti
za cije obavljanje se pojedinac skoluje¨,
5rofesionaIna seIekcija: izbor kandidata za neko radno mjesto koji medu svim zainteresiranim kandidatima
najbolje udovoljavaju postavljenim uvjetima na kojem ce obavljati odredene poslove i radne zadatke; radno
mjesto se definira kao "mjesto na koje se pojedinac u organizaciji prima / rasporeduje¨, a 5osIovi i radni
zadaci se definiraju kao "aktivnosti tipicne za neko radno mjesto, poklapaju se u vecoj ili manjoj mjeri sa
aktivnostima za cije se obavljanje pojedinac skolovao¨,
5rofesionaIna (radna) ucinkovitost: kao faktori radne ucinkovitosti se pocinju osim ranije uocenih faktora:
profesionalnog treninga, ergonomskog oblikovanja rada, profesionalne stimulacije, fiziolosko - higijenskih
faktora, razmatrati i istrazivati takoder i sposobnosti, vjestine, znanja i motivacija zaposlenika ugradene u
koncepciju profesionalne orijentacije i profesionalne selekcije

Dakle, do cetvrte faze razvoja psihologije rada bili su identificirani i istrazeni brojni faktori koji utjecu na ucinak u
radu: profesionalni trening, ergonomsko oblikovanje alata, profesionalna stimulacija, umor, raspored i trajanje rada,
klimatski i fizikalno-kemijsko-bioloski uvjeti radne okoline te sposobnosti covjeka Medutim, pokazala se opravdanom
kritika svih do sada iznesenih pristupa sto ne uocavaju vaznost socijaInih uvjeta rada odn. ne uzimaju u obzir
socijaInu okoIinu radnika kao reIevantan faktor radne us5jesnosti



4.) UOCAVANJE VAZNOSTI SOCIJALNOG ASPEKTA RADA

Pojavila se industrijska socijalna psihlogija Psihotehnika gleda na radnika kao na izoliranog pojedinca Kljucni faktori
kroz koje se promatra radna uspjesnost odnosno neadekvatnost njegovog rada pripisivalo se cetri faktora:

(1) nedostatku sposobnosti
(2) suvisnim pokretima u radu koji dovode do gubitka energije
(3) umoru (kao fiziolosom fenomenu periferne promjene u organizmu)
(4) nepovoljnim uvjetima dubine (vlaga, svjetlo.)

Uvidanje vaznosti socijalno - psiholoskih aspekata rada proizislo je iz "neus5jeha" istrazivanja koje je 5rovodio
MAYE (EIton, u 5eriodu od 1924. do 1933.) u 5ogonu Hawthorne (americka savezna drzava Ìllinois) kompanije
Western Electric koji je proizvodio elektricne komponente za relejnu telefoniju Svrha istrazivanja bila je utvrdivanje
kako do tada poznati i istrazeni faktori radne ucinkovitosti utjecu na produktivnost radnika Provedeni su brojni pokusi
od kojih su najindikativnija slijedeca tri



5
(1) is5itivanje utjecaja razine osvjetIjenosti na radni ucinak (1924). Pretpostavka istrazivaca je bila da ce ucinak
radnika biti to veci, sto je osvjetljenje bolje Da bi ispitali navedenu hipotezu istrazivaci su formirali eksperimentalnu
grupu kod koje su varirali razinu osvjetljenosti (prema visim i prema nizim vrijednostima) i kontrolnu grupu, kod koje je
razina osvjetljenosti ostala nepromijenjena Dobivena su dva 5ot5uno neocekivana naIaza: (a) kada se
eks5erimentaInoj gru5i 5ovecaIa razina osvjetIjenosti u odnosu na kontroInu gru5u, istoj se 5ovecao radi
ucinak, aIi se istovremeno 5ovecao radni ucinak i u kontroInoj gru5i i (b) kada se eks5erimentaInoj gru5i
smanjiIa razina osvjetIjenosti u odnosu na kontroInu gru5u istoj se 5ovecao radi ucinak, te se istovremeno
5ovecao radni ucinak i u kontroInoj gru5i. Ovako neocekivane i uvjerljive nalaze nije bilo moguce interpretirati
drugacije, nego na slijedeci nacin: ocito je da postoje faktori koji mimo fizikalnih uvjeta rada utjecu na radni ucinak
Buduci da je to bio posve neocekivani nalaz, pocelo se tragati za tim ciniocima, radi cega je oblikovana posebna soba
za testiranje sastavljanja releja

(2) is5itivanje u sobi za testiranje sastavIjanja reIeja (1927 - 1928). Za rad u sobi izdvojeno je sest radnica iz jedne
vece radne grupe Njihov posao bio je sastavljanje releja koji su se sastojali iz 35 razlicitih dijelova koji su se nalazili u
kutijama 5 radnica je radilo neposredno na sastavljanju, a jedna ih je opskrbljivala dijelovima Za sastavljanje releja
bila je potrebna oko jedna minuta, nakon cega se relej ubacio u odvodni zlijeb, a brojacki mehanizam bi to zabiljezio,
tako da se mogao pratiti satni, dnevni i tjedni ucinak grupe U sobi je bio i pomocni eksperimentator - promatrac ciji se
rad sastojao u tome da biljezi sve vaznije dogadaje, da obavjestava radnice o toku eksperimenta i da slusa njihove
primjedbe Tokom 16 mjeseci uvodene su razlicite varijable radnog ucinka u trajanju od 4 do 12 tjedana, kako prikazuje
tablica 1, sa ciljem da se utvrde one promjene koje povoljno utjecu na radni ucinak, kako bi se iste primijenile na cijelu
tvornicu


TabIica 1.: VarijabIe radnog ucinka koje su 5rimijenjene u sobi za testiranje sastavIjanja reIeja, sa 5ri5adajucim naIazom o ucinku

R.B. UVJET¡ RADA ¡
VAR¡JABLE RADNOG UC¡NKA KOJE 8E UVODE
PRO8JECN¡
TJEDN¡
UC¡NAK
1. uobicajeni radni uvjeti: radni tjedan traje 48 sati, radi se i subotom, nema odmora
tokom rada
2400 releja
2. uobicajeni radni uvjeti nepromijenjen
3. uvedeno placanje po grupnom ucinku, kroz 8 tjedana porastao
4. uvedena dva odmora po 5 minuta, prije i poslije podne porastao
5. uvedena dva odmora po 10 minuta, prije i poslije podne naglo porastao
6. uvedeno 6 odmora po 5 minuta maIo o5ao
7. broj odmora je smanjen na dva odmora po 10 minuta, prije i poslije podne, za
vrijeme jednog od njih dijeljen je topli obrok na racun poduzeca
porastao
8. radni uvjeti su ostali kao u (7), radni dan je smanjen za pola sata naglo porastao
9. radni uvjeti su ostali kao u (8), radni dan je smanjen jos za pola sata nepromijenjen
10. radni uvjeti su ostali kao u (9), radni dan je produzen za 1 sat, pa se opet radi 8
sati dnevno
porastao
11. radni uvjeti su ostali kao u (10), dana je slobodna subota kroz 12 tjedana, pa se
radi 40 sati tjedno
nepromijenjen
12. uklonjena su kroz 12 posljednjih tjedana sva prethodna poboljsanja radnih uvjeta:
radni tjedan raste ponovo na 48 sati, radi se i subotom, ukidaju se odmori i
placeni topli obrok tokom rada
5orastao na
maksimaInih 3000
reIeja


Kako tablica 1 pokazuje ucinak brzo dostize visoku razinu i kontinuirano raste, cak i kada se radni uvjeti
5ogorsaju. Opadanje radnog ucinka u situaciji 6 se protumacio prigovorom radnica da cesti radni odmori "lome¨ ritam
rada Neocekivani naIaz se u cijeIosti inter5retirao socijaInim varijabIama: do visoke produktivnosti u citavom
ispitnom periodu doslo je zbog promjena u socijalnim uvjetima rada Radnice ostaju citavo vrijeme visoko produktivne
zato sto:
(a) Djevojkama se svidjelo da rade odvojeno (to je bilo zabavno) (b) vjeruju da su 5osebna gru5a na koju je
usmjerena paznja, koja pomaze svom poduzecu da rijesi problem, pa se osjecaju znacajno, (c) radnice su stvorile
koherentnu radnu grupu sa izrazenim osjecajem pripadnosti toj grupi i (d) rukovodni odnos prema radnicama se
promijenio, buduci da ih je nadzirao demokraticni pomocni eksperimentator, sto je utvrdeno posteksperimentalnim
intervjuom Sve to zajedno doprinijelo je da su se djevojke prema poslu pocinjale odnositi s vise odgovornosti i interesa
÷ dosIo je do 5ozitivnih 5romjena u stavu 5rema radu ÷ to je rezultiralo boljom motivacijom za rad ÷ a time i boljim
radnim ucinkom



6

Osnovni 5rigovori ovom istrazivanju je u tome sto 5redstavIja sukcesivni eks5erimentaIni nacrt, u kojem nema
kontrolne grupe, pa je njegova spoznajna vrijednost ogranicena Naime, do 5romjene radnog ucinka 5rema visim iIi
5rema nizim vrijednostima mogIo je doci i usIijed utjecaja neke koincidirajuce nekontroIirane varijabIe.

Da to moze biti tako 5otvrduju sIijedece okoInosti (GOODWÌN, 1995):
a) dvije radnice su trebale biti uklonjene iz sobe zbog neposlusnosti i loseg radnog ucinka,
b) jedna od radnica koje su ih zamijenile je bila posebno entuzijasticna i talentirana za taj posao i prikljucila se grupi
jer je imala najbolji radni ucinak u svom odjelu i ubrzo je postala voda radne grupe; njeni napori su mogli znacajno
doprinijeti visokoj razini produktivnosti grupe,
c) u svim situacijama, ukljucujuci i 12u se trebala koristiti kao mjera radnog ucinka ucinak po satu umjesto ucinka u
tjednu, jer su se radni tjedni u pojedinim situacijama razlikovali po broju sati, pa je logicno da ako raste broj sati u
tjednu da ce porasti i radni ucinak u tjednu; prema tom metricki opravdanom zahtjevu iz radni ucinak u 12oj
situaciji je zapravo malo opao,
d) radnice su u 12oj situaciji bile ocigledno ljute sto su se radni uvjeti vratili na pocetak, ali se nisu usudivale
prigovarati dok ne napuste ispitnu sobu, kako ne bi izgubile dodatnu stimulaciju koju su imali za sudjelovanje u
eksperimentu ukoliko bi ih se zbog prigovora uklonilo iz ispitne prostorije

Utjecaj eks5erimenta na 5onasanje is5itanika, koje se mijenja samom spoznajom ispitanika da je ucesnik u
eksperimentu i time na ishod eks5erimenta dobio je naziv prema opisanom istrazivanju "Hawthorne efekt" Buduci
da uvjeti eksperimenta u vecini slucajeva ne mogu biti kontrolirani kao relevantni faktori, onda kada oni to jesu,
Hawthorne efekt se 5revenira u5otrebom terenskog istrazivanja umjesto eks5erimentaInog.

(3) Is5itivanje u centru za nadzor instaIacija u banci. Cetrnaest radnika je radilo u prostoriji prikladnoj za
promatranje: 9 elektricara koji su povezivali instalacije banke sa terminalima, tri zavarivaca od kojih je svaki radio uz
trojicu elektricara i dva nadzornika koji su provjeravali zavrseni posao i mjerili kolicinu i kakvocu radnog ucinka triju
radnih grupa po cetiri radnika

Prije pocetka posla radnicima je izmjerena manualna spretnost i inteligencija, pod pretpostavkom da mogu utjecati na
ucinak radnika Radnici su bili placeni po nacelu grupne stimulacije: sto je grupa vise ucinila iznad zahtijevane razine,
za toliko je novcana stimulacija svakog radnika u grupi bila veca

Ìspitivanje je dalo dva neuobicajena naIaza: (a) su5rotno ocekivanjima, nije utvrdena veza izmedu manuaIne
s5retnosti i inteIigencije i koIicine i kakvoce radnog ucinka, (b) su5rotno ocekivanjima da ce svaki radnik
maksimaIno 5ovecati svoj radni ucinak u okviru svojih s5osobnosti, kako bi 5ovecao radni ucinak gru5e,
mnogi radnici su ogranicavaIi svoj radni ucinak da bi zadrzaIi jednoIican tjedni ucinak gru5e.

Ìnterpretacija obiju nalaza bila je slijedeca: radnici su us5ostaviIi normu koja je definiraIa "razumnu koIicinu
5osIa" za jedan dan i njihov ucinak je odredivaIa ta norma, a ne standard koji je zadaIa u5rava Razlike izmedu
razine ucinka pojedinih elektricara nisu imale nikakve veze sa utvrdenim razlikama u sposobnostima, vec se one mogu
objasniti jedino meduljudskim odnosima unutar radne grupe, koji su odredivali kakva ce norma radnog ucinka biti
prihvacena Ìdentificirana su dva ti5a radnih gru5a: u jednom tipu grupe se isticalo kako radnik ne smije proizvoditi
previse, frazama tipa "ne budi streber¨, a u drugom tipu da radnik ne smije proizvoditi premalo, frazama tipa "ne budi
zabusant¨

Dakle, 5ojedinac se 5odvrgava gru5nim normama u skladu sa zakonitostima grupne dinamike ponasanja Njegovo
ponasanje nije dirigirano samo ekonomskim poticajima i radnim planovima koje zadaje uprava, vec u velikoj mjeri
grupnim normama radne grupe kojoj pripada Radne sku5ine stvaraju vIastite norme, koje se namecu 5rimjenom
sankcija, sarkasticnim primjedbama, izrugivanjem, prijetnjama ostracizmom (izgonom iz grupe), koji 5ritisci mogu
biti jaci od financijskih 5oticaja.

Provedena istrazivanja su zorno pokazala da rad ima osim ekonomske kom5onente i socijaInu, koje su
nerazdvojive Zato industrijska socijaIna 5sihoIogija (5sihoIogija meduIjudskih odnosa) treba radi povecanja
radne ucinkovitosti kako zaposlenika, tako i poduzeca tretirati slijedece probleme koji spadaju u socijalno - psiholoske
aspekte rada: stav 5rema radu, komuniciranje, meduIjudski odnosi (suradnja, sukobi i rjesavanje konfIikata,
natjecanje, rukovodenje), gru5no odIucivanje, gru5ni radni moraI, gru5ne radne norme koji svi na socijalnoj
razini utjecu na 5rofesionaInu motivaciju.

"Hawtorn efekt - Hawtorn eksperimenti su doprinjeli jer se shvatilo da zadovoljstvo u poslu i stav radnika, te njihova
motivacija neposredno ovise o socijaInim 5riIikama rada, te da se pojedinac povodi za grupnim normama Ponasanje
pojedinca je odredeno grupnim odnosima i meduljudskim odnosima Doslo je do razvoja podrucja socijalne industrijske
psihologije U okviru tog podrucja psiholozi istrazuju faktore o kojima ovisi zadovoljstvo u poslu, koji utjecu na
meduljudske odnose u radnim grupama, psihosocijalni problemi razumijevanja i kooperacije






7

5.) UOCAVANJE VAZNOSTI PRILAGOÐAVANJA RADA COVJEKU
Pojava inzenjerske 5sihoIogije i ergonomije

Kako su tehnoloski procesi industrijske proizvodnje postajali sve slozeniji, tako je narastala potreba za prilagodivanjem
rada covjeku Naime, pokazalo se da:
5riIagodivanje covjeka radu ima svoje granice: 5rofesionaInom seIekcijom se moze samo donekle
rasporediti ljude na radna mjesta koja odgovaraju njihovim sposobnostima i drugim osobinama, donekle
zato jer postoji odredena, od organizma postavljena granica prilagodavanja, a 5rofesionaIni trening moze
samo donekle osposobiti ljude za obavljanje povjerenog im posla,
5robIemi u5ravIjanja strojevima koji 5reIaze granicne mogucnosti 5riIagodbe covjeka jednostranim
5riIagodivanjem covjeka radu se ne mogu rijesiti, vec je neophodno potrebno oblikovati strojeve koji su u
skladu sa ogranicenim mogucnostima prilagodbe covjeka, odnosno da je 5riIagodivanje covjeka radu
5otrebno nuzno nado5uniti 5riIagodivanjem rada covjeku

Ìntenzivni razvoj ergonomije za5ocinje tek nakon 2. svjetskog rata, pa se moze reci da je ergonomija relativno
mlada grana psihologije, mlada od psihologije zaposlenika, ciji se intenzivni pocetni razvoj odigrao tokom i poslije
prvog svjetskog rata

Slijedeci su problemi koji spadaju u tehnicko - psiholoske aspekte rada:
5riIagodivanje strojeva, aIata i radnih 5omagaIa, koji trebaju biti "adekvatni¨ odnosno projektirani,
konstruirani i oblikovani res5ektirajuci covjekove anatomske, fizioloske, psihofizioloske i psihosocijalne
karakteristike odn mogucnosti i ogranicenja,
5riIagodivanje metoda rada, s obzirom na tjelesne polozaje (stavove) i pokrete, raspodjelu rada odn radne
operacije i njihov slijed, organizaciju sredstava za rad: predmeta rada, alata te radnih pomagala,
organizaciju rada: raspored strojeva i sinhronizaciju transporta, kako bi izabrana metoda rada uz
najmanje na5rezanja i umaranja i daIa maksimaIni ucinak,
5riIagodivanje uvjeta radne okoIine u kojima se rad vrsi, s obzirom na objektivne fizikalne prilike, kako
bi se njihovim optimalnim uredenjem osigurao osjecaj udobnosti pri obavljanju posla koji u znatnoj mjeri
utjece na radni ucinak


Za rjesenje ovih problema bili su pozvani psiholozi koji su se bavili eksperimentalnom psihologijom Eksperimentalna
psihologija je osnova ovog pristupa, tj podrucja inzenjerske psihologije i ergonomije kojima je cilj sustavna prilagodba
sredstava rada normalnim mogucnostima covjeka (prosjecnog, obicnog covjeka)




6.) UOCAVANJE VAZNOSTI SIREG SOCIJALNOG KONTEKSTA
Pojava organizacijske 5sihoIogije

Posljednja faza razvoja psihologije rada proizlazi iz uocavanja vaznosti sireg socijaInog konteksta u kojemu se rad
odvija Naime, industrijska socijalna psihologija usmjerena je na prilagodivanje radnog covjeka radnom covjeku i na
dinamiku male grupe, koji nisu nezavisni od sire drustveno - ekonomske - socijalne situacije koja se odnosi na
organizaciju citavog poduzeca, globalnu ekonomiju, tehnoloske promjene
Hawthorn istrazivanja sva su bila namjenjena na male grupe, ali takav pristup nije dovoljan jer odnosi u maloj grupi
nisu neovisni o sirem socijalnom kontekstu (ukljucuje od ekonomskog sustava u kojim organizacija djeluje do same
organizacije rada) Sociolozi se npr zalazu za globalni pristup proucavanja rada, sto su s vremenom prihvatili i
psiholozi
60-70-tih godina desila se preobrazba socijalne industrijske psihologije u organizacijsku 5sihoIogiju koja je prosirena
nekim socijalno-psiholoskim aspektima Buduci da organizacijska psihologija polazi od tvrdnje da su problemi radne
organizacije osnovni problemi iz kojih proizlaze prakticki svi problemi industrijske psihologije, i da se ponasanja
pojedinca u radnoj organizaciji mogu ispravno razumijeti tek u sklopu razumijevanja kompleksnog socijalnog sistema
radne organizacije
Zato se 5sihoIogija meduIjudskih odnosa 5rosiruje eIementima organizacijske teorije, koja tretira slijedece
probleme:
O struktura i funkcioniranje organizacija (radne gru5e),
O meduIjudski odnosi
O rukovodenje
O 5onasanje 5ojedinca i gru5a unutar organizacija,
O organizacijska kuItura,
O kuItura 5osIovnog odIucivanja.



8
te daje naglasak na dinamickim modelima funkcioniranja pojedinca i grupa o organizaciji
Kako je ovaj pregled pokazao povijesno se naj5rije 5ojavio interes za 5riIagodivanje covjeka radu, 5otom za
5riIagodivanje rada covjeku, a najkasnije za 5riIagodivanje gru5e radu i rada gru5i odnosno organizacije
covjeku i covjeka organizaciji

Zakljucno se moze reci da je svaka od novih faza razvoja 5sihoIogije rada svojevrsna reakcija na 5rethodne faze,
koja se 5oste5eno diferencira u sadrzajno razIicita 5odrucja 5sihoIogije rada iako je u pocetku nastala samo kao
dopuna ili kritika prethodne faze Medutim, u razvoju 5sihoIogije rada se ne moze zamijetiti konvergencija
razIicitih disci5Iina koje se bave razIicitim as5ektima rada u jedinstvenu teoriju, koncepciju ili pristup (slika 1)


···---------------------------------------------------------------- PSIHOLOGIJA RADA -------------------------------------------------------
---------------·

sustavno - organizacijski as5ekti rada
···----------------·
tehnicko - 5sihoIoski as5ekti rada ···---------------------
----------------·
socijaIno - 5sihoIoski as5ekti rada ···-------------------------------------
---------------·
individuaIno - 5sihoIoski as5ekti rada ···------------------------------------------------------
---------------·
fizioIosko - higijenski as5ekti rada ···----------------------------------------------------------------------------
----------------·
5roizvodno - ekonomski as5ekti rada ···----------------------------------------------------------------------------------------------
---------------·

···-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
----------------·



SIika 1. U razvoju 5sihoIogije rada, razIiciti as5ekti rada koji dobivaju na znacenju ne konvergiraju vec
koegzistiraju.


Pot5uno je, dakIe neo5ravdano da biIo koje od navedenih as5ekata rada smatramo manje znacajnim i
zanemarujemo u rjesavanju 5robIema covjeka na radu Zato je lista prioritetnih aspekata rada, kojima u rjesavanju
nekog problema u podrucju psihologije rada trebamo posvetiti vise paznje situacijski odredena




1900 2000 1950


9



10
1.2. PROBLEM¡ DANA8NJE P8¡HOLOG¡JE RADA

Svaka nova faza u razvitku ergologije je nastala kao reakcija na prethodnu fazu Ponekad se desava da nova faza do te
mjere kritizira prethodnu da predstavlja njenu negaciju, ipak, prosirenje i obogacenje vidokruga ergologije F u glavnim
podrucjima kojima se bavi psihologija rada nalazimo i podrucja kojima se bavila i ranije

ProbIemi danasnje 5sihoIogije rada:

(1) IZBOR ZANIMANJA I ODABIR RADNIKA Cilj je postaviti "pravog covjeka na pravo mjesto¨ ÷ danas znamo da
je to nemoguce U tom podrucju se najvise koristi psihometrija

(2) PROFESIONALNO OSPOSOBLJAVANJE I USAVRSAVANJE F obrazovni ciklus: skup aktivnosti vezan uz
strucno obrazovanje u nekoj organizaciji:

21 pocinje od sadrzaja obrazovanja, analize radnih mjesta da se ustanovi koja znanja i vjestine treba, a zatim
se 22 odrede znanja i vjestina koje imaju radnici, pa se utvrdi razlika
23 programiranje obrazovanja, obrazovni program
24 neposredna organizacija i priprema obrazovnog rada
25 realizacija obrazovnog procesa ÷ programi iz 1 i 2, koji se uz pomoc faze 3 provode u djelo
26 provjera obrazovnih rezultata

Psiholozi su vazni u fazi 31 i 33 (istrazivanje) i 35 (kada treba validirati rezultat)

(3) PRACENJE RADNIKA I UTVRÐIVANJE RADNE USPJESNOSTI

31 Ako zelimo postaviti motivativni sustav nagradivanja to je vrlo vazno
32 Treba nam u adminostrativno-kadrovskim odlukama (koga unaprijediti, koga otpustiti.) ÷ te odluke ce biti
33 Utoliko bolje ukoliko se temelje na realnim pretpostavkama
34 Bitno je za citav niz metodoloskih postupaka (validacija, da li je neki postupak dao neke rezultate)

(4) PRILAGODBA RADA COVJEKU

41 Bitno je dati covjeku u ruke alat kojim moze lako upravljati, koji je u skladu s njegovim psihofizioloskim
mogucnostima F strojeve grade inzinjeri, a fiziolozi i psiholozi znaju kako trebaju biti formirani da bi se
prilagodili covjeku
42 Metoda rada
43 Organizacija fizikalno-klimatskih prilika rada (vanjskih uvjeta)

(5) ISPITIVANJE UMORA I OSTALIH OPCIH FAKTORA KOJI DJELUJU NA RADNE SPOSOBNOSTI COVJEKA
kad covjek postigne odredeni stupanj vjestine, ne znaci da ce radni ucinak uvijek biti jednak; postoje kolebanja
ucinka u funkciji vremena zbog:
51 Umora i monotonije
52 Uradivanja, pocetnog elana i zavrsnog elana
53 Radne smjene
54 Umor je najvaznija i u najvecoj mjeri smanjuje produktivnost rada

(6) SIGURNOST NA RADU I PREVENCIJA NEZGODA I NESRECA
Dok su interesi industrije bili primarni, a covjek i njegove sposobnosi i mogucnosti su bile ignorirane bio je
najveci broj nesreca na radu

(7) ANALIZA IZOSTANKA I FLUKTUACIJE
a) IZOSTANCI (apsentizam) s rada je veliki organizacijski i ekonomski problem
b) FLUKTUACIJA je pojava odlazenja na drugi posao F vrlo veliki problem u razvijenim drustvima
Te pojave su simptomi losih meduljudskih odnosa

(8) MOTIVACIJA, ZADOVOLJSTVO NA POSLU I STAVOVI PREMA RADU

Motivacija u najsirem smislu je sve ono sto potice na neku aktivnost Osnovno pitanje vezano uz motivaciu je
zasto ljudi uopce rade, a za organizacije je konkretno interesantno koji su to faktori koji djeluju povoljno
odnosnoi nepovoljno na motivaciju (40-50 godina najveci broj istrazivanja se odnosi na to podrucje) F mnogo
se radi na restruktuiranju poslova

(9) SOCIJALNO-PSIHOLOSKI ASPEKTI ORGANIZACIJE LJUDSKOG RADA

To je vrlo siroko podrucje a najvazniji problemi su:
1 psihosocijalni problemi rukovodenja (metode izbora i obrazovanja rukovoditelja, stilovi rukovodenja.)
2 problemi radne grupe (grupna kohezivnost, utjecaj velicine grupe na rad)
3 problemi komunikacije na radu F nisu vise neposredne komunikacije zbog velicine industrija, organizacija


11
{2· O8NOVNE F¡Z¡OLO8KE PROMJENE U TOKU RADA

Svaki rad je "5sihomotorne 5rirode¨, a razlika je jedino u zastupljenosti tih komponenti Vrednovanje rada ne treba
zasnivati na tome prevladava li motorna ili psihicka komponenta, vec na tome koliko on pridonosi drustvu i koliko je
stvaralacki
Kod tjelesnog rada postoji dinamicki i staticki rad Dinamicki rad sadrzi naizmjenicno stezanje i popustanje misica, pri
cemu dolazi do pokretanja u prostoru i vanjskog mehanickog ucinka Staticki rad se zbiva kad se misicnom
kontrakcijom svladava neki otpor, utvrduje neki stav ili uravnotezuje neka vanjska sila bez promjene polozaja u
prostoru
Aktivnost misicnog sustava izaziva niz promjena u funkciji drugih organa kojima je zadatak da organizam prilagode
novonastalim zahtjevima rada Te promjene su nazvane sinergijama Kod mentalnog rada zivcana stanica u vrijeme
povecane aktivnosti transformira kemijsku energiju u vecoj mjeri nego za vrijeme mirovanja Misicne stanice istu tu
energiju pretvaraju u mehanicku energiju, dok je zivcane stanice pretvaraju u elektricnu Za vrijeme mirovanja mozak je
onaj organ koji trosi najvise kisika po jedinici tezine i to dva puta vise od misica, dok je opskrbljenost krvi u mozgu
jednaka u svim situacijama U normalnim prilikama povecana potreba za kisikom i energetskim tvarima nadoknaduje
se povecanom kolicinom krvi koja dolazi u mozak zbog djelovanja ugljicnog dioksida na krvne zile u mozgu koje se
prosiruju Ìako se mentalni rad ne moze svesti na misicni cinjenica je da se kod mentalnog rada povecava tonus misica
i to onoliko jace koliko je on naporniji Ìsto tako misicni napor koji nije presao polovicu maksimalnog napora poboljsava
ucenje u odnosu na ucenje bez misicnog napora Kao sto je vidljivo svaki mentalni rad je povezan s misicnim radom

Sinergije tj. 5romjene kojima je zadatak 5riIagoditi organizam novonastaIim zahtjevima rada dijeIe se na:

(1) KARDÌOVASKULARNE
(2) RESPÌRATORNE
(3) TERMOREGULATORNE
(4) EKSKRETORNO-NEUTRALÌZATORNE
(5) HRANÌDBENE

2.1. Kardiovaskularne sinergije

Odnose se na promjene u radu srca i karakteristikama zilnog sustava tj u boljem snabdijevanju aktivnih tkiva krvlju i
brzem kolanju krvi, a javljaju se kad je tjelesna aktivnost nesto jaca ili dugotrajnija
Najpoznatija kardiovaskularna sinergija je ubrzanje 5uIsa koje nastaje pri pojacanoj tjelesnoj aktivnosti Broj udaraca
u minuti pri mirovanju je 70-75 dok je pri velikom fizickom naporu 180-200 Brzina vracanja pulasa na normalu je to
veca sto je rad bio slabijeg intenziteta i kraceg trajanja, a isto tako postoji i negativna korelacija izmedu brzine vracanja
pulsa na normalu nakon tjelesnog napora i stupnja treniranosti tj vracanje pulsa je to brze sto je stupanj treniranosti
veci
Ìstovremeno s povecanje pulsa se povecava i kolicina krvi sto je srce izbaci prilikom svake kontrakcije tj sistoIni
voIumen krvi koji u stanju mirovanja iznosi 0,75 dI krvi, a kod napora 3-4 puta vise Povecanje sisitolnog volumena
uvjetovano je povecanim priljevom venozne krvi u srce To znaci da u mirovanju srce izbaci u jednoj minuti 4-5 Iitara
krvi sto cini minutni voIumen krvi dok pri maksimalnom naporu minutni volumen moze biti i do 10 5uta veci To
povecanje cirkulacije potrebno je za bolju opskrbu aktivnih misica krvlju, te i velika vecina minutnog volumena odlazi
na aktivna tkiva Ìsto tako su aktivna tkiva bolje opskrbljena krvlju i zbog lokalnog prosirenja krvnih zila i porasta krvnog
tlaka Krvni tlak u stanju mirovanja iznosi 120-130 mm zive a moze se dignuti do 200 mm Sistolicki tlak pri radu brze
raste od diastoIickog


2.2 Disne sinergije

Povecanje pulsa, sistolnog i minutnog volumena omogucuje oranizmu brzu i bolju opskrbu kisikom, ali je za to
potrebno i povecanje aktivnosti disanja Disanjem se dobiva kisik i odstranjuje ugljicni dioksid Potrosnja kisika i
odstranjivanje ugljicnog dioksida je linearno proporcionalno povezano s povecanjem intenziteta rada Pri tjelesnom
naprezanju povecava se plucna ventilacija i to tako da se poveca frekvencija i/ili dubina disanja te dolazi do boljeg
iskoristavanja kisika iz krvi U mirovanju prosjecni covjek udahne 12 puta po 0,5 litara zraka tj oko 6 I/min dok u stanju
fizickog napora frekvencija raste do 30 udisaja u minuti a dubina do 2,5 litre sto cini 80 I/min
Kod tjelesnog rada povecava se ventilacija pluca usporednim ubrzanjem frekvencije i dubine udisaja Netrenirani
ljudi povecanu potrebu za kisikom upraznjavaju povecanjem frekvencije dok trenirani povecanjem dubine disanja
putem koje dobiju veci postotak cistog zraka Na povecanje plucne ventilacije djeluje i sama pomisao na rad (kao sto je
to i kod pulsa), impulsi iz proprioceptora u aktivnim misicima, tlak ugljicnog dioksida u krvi koji automatski podrazuje


12
disni centar, snizenje kolicine kisika u krvi preko kemoreceptora, povecanje venoznog tlaka preko presoreceptora te
porast tjelesne temperature
Do povecane kolicine kisika pri radu organizam dolazi preko poboljsanog tkivnog disanja koje se ocituje u tome da
buduci da aktivno misicno tkivo zbog velike potrosnje kisika ima nizak tlak kisika, kisik se iz krvi lakse oslobada i u
vecoj mjeri nego sto inace prelazi u tkivo Drugim rijecima ista kolicina krvi daje vise kisika aktivnim nego neaktivnim
misicima Povecanjem topline misicnog tkiva se takoder omogucava potpunije oduzimanje kisika iz krvi od strane
aktivnog tkiva Kod umjerene tjelesne aktivnosti lokalna vazodiletacija u misicima, poboljsano tkivno disanje, te opce
promjene u disanju i cirkulaciji su dovoljne da odrze konstantnost unutrasnjeg miljea tj stabiIno stanje
Kod intenzitetnog tjelesnog rada potrosnja kisika prelazi mogucnost donosa kisika te misici u tom slucaju rade s
dugom u kisiku, a to stanje se naziva 5rividno stabiIno stanje Buduci da je potreba za kisikom presla tzv 5Iafon
kisika tj maksimalnu kolicinu kisika koju organizam moze iskoristiti u minuti stvaraju se neoksidirani produkti koji se
razgraduju tek nakon obavljenog rada i to putem pojacane plucne ventilacije nakon rada Opcenito vrijedi da ce dug na
kisiku biti to brze nadoknaden sto je rad u prividno stabilno stanju krace trajao
Covjek u mirovanju udahne i izdahne 0,5 litara zraka, no on moze jos moze forsiranom inspiracijom udahnuti 3l zraka
sto se zove ins5iracijski rezervni voIumen, a nakon normalnog izdaha moze jos izdahnuti 1,1 l zraka sto se zove
eks5iracijski rezervni voIumen Ta maksimalna kolicina zraka sto je covjek moze udahnuti i izdahnuti iznosi 4,6 l a
zove se vitaIni ka5acitet Ìsto tako postoji i reziduaIni zrak od 1,2 l koji se ne moze izdahnuti Prilikom plitkog disanja
makar ono bilo i ubrzano nadoknaduje se samo izdahnuta kolicina zraka a u plucima ostaje velika kolicina istrosenog
zraka, no dubokim disanjem se nadoknaduje kolicina izdahnutog zraka a samim time je postotak istrosenog zraka u
plucima manji Ako se zeli sto duze zadrzati dah forsiranim disanjem dolazi do toga da se svakim izdisajem izbaci
stanovita kolicina ugljicnog dioksida koji manje podrazuje disni centar , ali ne dolazi do povecanja kolicine kisika u krvi

2.3. Ekskretorno - neutralizatorne sinergije

Ekskretorni mehanizmi odstranjuju produkte razgradnje a cine ih disanje, znojenje i mokrenje (a) Disanjem se uklanja
iz tijela ugljicni dioksid, (b) znojenjem se odstranjuju stetni metaboliti ali i tvari koje su potrebne organizmu (sol) dok
se (c) mokrenjem odstranjuju metaboliti kao sto su mlijecna i foforna kiselina, amonijak, te kenotoksini Najvaznija
neutralizatorna rakcija je vezanje kiselih produkata razgradnje sa strane alkalne rezerve krvi gdje se dobiva voda i sol

2.4. Termoregulatorne sinergije

Prilikom misicne aktivnosti najveci dio utrosene energije se pretvara u toplinu, te se zagrijavaju ne samo aktivni misici
vec cijeli organizam Toplina koja se stvara pri radu ugrijava krv koja protjece kroz te organe i transportira se preko krvi
na povrsinu tijela gdje se predaje okolini zracenjem i provodenjem Takvo je gubljenje topline utoliko lakse sto je pri
tjelesnom radu protjecanje krvi ubrzano, a kapilarna mreza prosirena Zracenje se odvija tako da se toplina putem
toplinskih zraka prenosi na okolinu ukoiko je ona hladnija
Glavna obrambena reakcija protiv hipertermije je is5aravanje znoja na povrsini koze i ishIa5Ijivanje vode u disnom
aparatu kad je potrebno Ìsparavanje znoja smanjuje toplinu jer je toplinska vodljivost vlazne koze bolja nego kod suhe
Kolicina znoja koja se izlucuje ovisi o intenzitetu i tempu rada, okolnoj temeperaturi i kolicini vlage u zraku Kolicina
znoja raste parabolicki u odnosu na porast intenziteta rada Znojenjem se gube i odredeni metaboliti npr sol Tjelesna
temperatura se gubi i konvekcijom tj hladenjem tijela u hladnijem zraku ili vodi, te kondukcijom prislanjanjem tijela uz
hladnije krute predmete Toplina tijela za vrijeme rada je to veca sto je rad intenzivniji, sto je okolna temperatura veca i
vise zasicena vlagom te sto je kretanje zraka slabije
Poslije rada temperatura tijela se postepeno vraca na normalnu vrijednost, a trajanje razdoblja normalizacije se
katkada upotrebljava kao indikator individualne prilagodenosti poslu

2.5. Hranidbene sinergije

Hranidbene sinergije se sastojeu promjenama u potrosnji energije Ukoliko se usporedi kolicina energije koju covjek
trosi za odrzavanje osnovnih zivotnih procesa tj tzv bazaIni metaboIizam s potrosnjom energije za vrijeme
odredenog rada moze se odrediti energetska cijena izvrsenog posla Pri izgaranju hranidbenih tvari stvara se toplina pa
se promet energije izrazava u jedinicama topline - kalorijama Buduci da se transformacija enegije vrsi oksidacijom,
mjerenjem potrosene kolicine kisika se moze indirektno doci do podatka o proizvedenoj toplini tj do kolicine
transformirane energije
Kaloricni ekvivalent jedne litre kisika je priblizno 4,825 kalorija Vrijednosti energetske potrosnje su aproksimativni
indikatori radnog opterecenja jer npr na puls djeluju i emocije i samo pomisao na rad, na disanje djeluju i teknike
disanja, na kolicinu znojenja temperatura i vlaznost Prema ukupnoj potrosnji odnos izmedu teskih i lakih radova iznosti
2:1 dok prema potrosku energije na sam rad iznosi 5:1
Promet energije se mjeri putem Benedict-Rothovog res5irometra Osim nadoknadivanja potrosenih energetskih tvari
unosenjem hrane izvana u organizmu postoje mehanizmi koji se brinu da samo aktivno tkivo ima na raspolaganju
dovoljnu kolicinu hranidbenih tvari te se zovu 5rave hranidbene sinergije rad.

*Neke sinergije predstavljaju dobar indikator stresnih utjecaja iz okoline na organizam Tjelesni napor u vrlo toploj
okolnoj temeperaturi uzrokuje povisenje pulsa koji je visi od pulsa pri jednakom radu u normalnoj okolnoj temeperaturi


13
dok ce disanje i potrosnja kisika biti jednaki kao u normalnoj okolini Staticni rad koji je izuzetno naporan se malo
reflektira u sinergicnim promjenama dok kod intelektualnog rada dolazi do neznatnih sinergicnih manifestacija, a one
do kojih i dode su obicno posljedica emocionalnih dozivljaja


14
{3· LJUD8K¡ FAKTOR - O8OB¡NE COVJEKA
KOJE UTJECU NA RAD

Pod terminom ljudski faktor se objedinjuju osobine covjeka o kojima ovisi rad Naime, pokazalo se da ako razliciti
pojedinci rade na isti nacin u istim objektivnim uvjetima (npr istim strojevima), ucinak pojedinaca ce se vrlo razlikovati
÷ sto je posao slozeniji razlike mogu biti vece ÷ mogu biti i u omjeru 1:5 (cesce 1:2, 1:3), a u osnovi tih razlika su 3
skupine osobina:
(1) SPOSOBNOSTI I DISPOZICIJE ÷ sto covjek moze
(2) VJESTINE Ì ZNANJA ÷ sto covjek zna
(3) MOTIVACIJA (interesi, skIonosti, stavovi) ÷ sta covek zeIi

U slucaju kad su vanjski uvjeti rada izjednaceni vrijedi jednadzba:

RU = (SPOSOBNOST + VJESTINE I ZNANJA) × MOTIVACIJA

To znaci da radni ucinak covjeka je jednak multiplikativnom odnosu covjekovih mogucnosti i motivacije jer ako je bilo
koji clan jednak nuli i ucinak ce biti jednak nuli

3.1. LJUD8K¡ FAKTOR - 8PO8OBNO8T¡

DEF.: S5osobnosti su one bazicne i opcenite osobine covjeka koje mu omogucuju da stekne neka znanja ili
vjestine te uspjesno obavljanje RAZLICITIH aktivnosti Osnova sposobnosti su anatomsko fizioloske sturukture ÷
riba ima peraje pa moze plivati (ima sposobnost plivanja) Razlikujemo senzorne, motorne i 5sihicke sposobnosti
Anatomsko fizioloska osnova psihickih sposobnosti je kora velikog mozga ÷ cortex cerebri Psihicke sposobnosti
najrazvijenije su u covjeka koji je na vrhu filogenetskog razvoja
DEF.: "S5osobnosti su potencijalni dinamicki sustavi za vrsenje odredenih tipova aktivnosti steceni kroz
aktivitet na osnovi nasljedenih dispozicija i utjecaja prirodne i socijalne okoline¨ (Bujas, 1964)

RazIike izmedu s5osobnosti i vjestina i znanja: Sposobnosti se cesto poistovjecuju s aktivnim znanjima i
vjestinama (sposobnost covjeka = zna obaviti posao)
(1) Sirina: Znanja i vjestine su vise specificne osobine, vezane uz konkretno radno mjesto, tj svaki posao trazi svoje
specificne vjestine i znanja, a sposobnosti su sire ÷ dolaze do izrazaja u razlicitim aktivnostima ÷ npr spacijalni
faktor ÷ pilot, tehnicki crtac, tokar ÷ specificne vjestine i znanja za ta zanimanja se znatno razlikuju, a sposobnosti
predstavljaju preduvjete da se razviju odredene vjestine i znanja
(2) Geneza je razIicita ÷ vjestine i znanja su stecene, razvijaju se kroz vjezbu i trening, a sposobnosti su dijelom
naslijedene ÷ ne mogu se razvijati

Dakle po definiciji: sposobnosti su neke bazicne osobine covjeka koje omogucuju stjecanje vjestina i znanja i koje
odreduju razinu us5jesnosti covjeka u vecem broju aktivnosti


3.1.1. GENEZA {RAZVOJ· LJUD8K¡H 8PO8OBNO8T¡ (5rema Bujas, 1964)
Pitanje strukture, prirode i geneze ljudskih sposobnosti vrlo je znacajno u psihologiji rada, jer ovisno o gledistu o prirodi
i razvoju ljudskih sposobnosti razlicito ce se pristupiti racionalizaciji ljudskog faktora u radu
Ako prihvatimo nativisticko stajliste (tj da su sposobnosti razultat urodenih stabilnih karakteristika ÷ dakle posljedica
nasljeda, koje u potpunosti determinira vrst i stupanj razvoja neke sposobnosti) ÷ ONDA . cemo neku vrstu posla i
covjeka pokusati uskladiti odabirom adekvatnih ljudi, koji vec imaju dovoljno razvijene sposobnosti za uspjesno
izvrsavanje odredenog posla
Ako pak prihvatimo em5risticko stajaliste (tj da je covjek po rodenju "tabula rasa¨ dakle ne posjeduje po rodenju nista
specificno i da razvoj sposobnosti potpuno ovisi o nacinu i vrsti utjecaja prirodne i socijalne okoline ÷ ONDA . cemo
covjeka pokusati uskladiti/prilagoditi poslu tako da ga sistematski treniramo i uvjezbavamo i to bilo koga
Prema danasnjem shvacanju, niti jedno od ovih ekstremnih stajalista samo za sebe nije tocno, vec su oba djelomicno
tocna Na razvoj sposobnosti utjecu i naljede i okolina i ne samo to, vec tu sudjeluje i svjesna aktivnost covjeka Ne
moze se ignorirati da covjek namjerno usmjeruje svoju aktivnost i energiju prema predvidenim i svjesno postavljenim
ciljevima i zadacima Dakle, danasnji model pretpostavlja interaktivni odnos izmedu nasljeda, okolinskih faktora i
samoaktiviteta pojedinca

Odnos tih triju determinanti je vrlo slozen i shematski se moze ovako prikazati:


15


a










d s





LEGENDA:

a = Aktivitet
s = Sredina (tocnije efikasna okolina)
d = dispozicije

d - DISPOZICIJA
U pojedinom individumu se ni jedna sposobnost ne javlja odmah kao izrazita sposobnost, vec se razvija iz dispozicija
(zacetaka) Dispozicija je (prema H Pieron) prirodeni uvjet nekog ponasanja, tj nasljedi supstrat neke sposobnosti, koji
nije direktno zahvatljiv, nego tek preko sposobnosti Medutim, dispozicije iako realno osnovane na nasljedenim
strukturama zivcanog sustava, samo su potencijalne determinante, koje mogu ostati virtuelne ako izostanu aktivnosti
relevantne za razvoj odredene sposobnosti
Dispozicije su mnogoznacne, tj u osnovi svake kompleksne sposobnosti nalazi se mnostvo razlicitih dispozicija
Sto se tice gore prikazane sheme, dispozicije uvjetuju aktivnost okoline, dok okolina na posredan ili neposredan nacin
uvjetuje razvoj elementarnih i slozenih sposobnosti
Dans je prihvacena sljedeca definicija dispozicija: "ispozicija je pretpostavljena organizacija pshickih i fizickih
karakteristika koja se ispoljava kao relativno trajna sklonost specificnim oblicima ponasanja na odredene
objekte i situacije¨ (P Rijecnik, 1992) Ranije je pojam dispozicije pretezno ili iskljucivo koristen da bi oznacio
nasljednu osnovu za sazrijevanje i stjecanje neke osobine (npr sposobnosti), tj prirodeni uvijet nekog oblika
djelovanja Kasnije se sve vice naziv dispozicija koristi da bi se oznacilane samo ukupnost urodenih tendencija
pojedinca nego i stecene dispozicije koje su rezultat iskustva Tako su npr "osobne dispozicije¨ u Allportovoj teoriji
licojnosti sinonim za crte licnosti
s - SREDINA - PRIRODNA I SOCIJALNA OKOLINA

Rekli smo da je aktivnost jedini uvjet da bi dispozicije prerasle u sposobnosti, no da bi pojedinac bio potican na
relevantnu aktivnost, mora za to dobiti odgovarajuca potkrepljenja, tj pod utjecajem okoline, nasljedne strukture
dolaze u funkciju i postepeno se od njih izgraduju sposobnosti Socijalna okolina potkrepljuje aktivnosti pojedinaca
onda kada oni tim svojim aktivnostima udovoljavaju kakvoj drustvenoj potrebi Prema tome, sto drustvo ima raznolikije
potrebe to vise ce pojedinaca u njemu moci razvijati svoje sve razlicitije sposobnosti Dakle, razvoju sposobnosti
pogoduju razvijena drustva s brojnim i raznolikim potrebama, ali i drustva koja raspolazu materijalnim sredstvima za
potkrepljivanje aktivnosti sposobnih pojedinaca

Utjecaj okoline moze biti
a) Ne5osredan ÷ to su manje vise slucajne promjene u okolini i one su dovoljne za razvoj elementarnih senzornih i
senzo-motornih sposobnosti u adekvatne reaktivne sisteme
b) Posredan ÷ kad okolina pojedinca postavlja pred odredene nove zadatke i probleme koje moze zadovoljiti samo
slozenijim aktivnostima, a one poticaju stjecanje pravih, ljudskih, slozenih sposobnosti Ovdje je okolina ne samo
poticajni i oblikovni faktor, vec i kreativni
Udio genotipske konstitucije (d) s jedne strane i paratipske sredine (s) s druge, razlicit je od sposobnosti do
sposobnosti Ujerojatno postoji hijerarhija sposobnosti, od senzornih funkcija pa do slozenih osobina licnosti

a - AKTIVNOST

Da bi dispozicije prerasle u sposobnosti jedini je uvijet aktivnost ili vjezba relevantna za razvoj odredene sposobnosti
Aktivnost (a) kao simptom sposobnosti rezultat je dispozicionog faktora (d) i efikasne okoline (s) Medutim, taj odnos
je dvostran tj akitivnost takoder mijenja i izgraduje dispozicionu strukturu, kao sto i djeluje i mijenja okolinu U tom
smislu opravdana je tvrdnja, da sposobnosti covjeka nisu odredene samo dispozicijama i sredinom, nego i njegovom
vlastitom aktivnoscu U afirmaciji covjeka ne sudjeluje samo nasljede i okolina, nego i on sam, otuda i licna
odgovornost svakog pojedinca za razvoj vlastitih sposobnosti
3.1.2. 8TRUKTURA LJUD8K¡H 8PO8OBNO8T¡


16

Postoje 3 koncepcije o prirodi sposobnosti (licnosti):

(1) EKSTREMNO SÌNTETÌCNA (monarhicna, holisticka) ÷ koncepcija apstraktne sinteze licnosti, u staroj
predznanstvenoj psihologiji je ova koncepcija dominirala Smatralo se da osobine i sposobnosti ne postoje
kao posebne cjeline, vec postoji licnost kao struktura bez sadrzaja Sposobnosti su kvaliteti koji nose pecat
strukture koji se ne mogu kvantitativno odrediti Koristila se metoda opazanja, intervju, uvid u cjelokupno
djelo

(2) EKSTREMNO ANALÌTÌCNA (anarhicna, atonisticka) ÷ proizasla je iz staze apsorpcionisticke psihologije ÷
postoji niz elementarnih, specificnih faktora koji nemaju nikakvu sirinu, pa ih nema smisla mjeriti

Ìspitivanje sposobnosti u prakticne svrhe bilo bi bezpredmetno prema ovim dvijema koncepcijama

(3) OLÌGARHÌCNA (analiticka) ÷ priznaje postojanje licnosti koja daje pecat svim osobinama pojedinca, ali ta
licnost se moze rasclaniti u izvjestan broj manjih sposobnosti koje djeluju kao nezavisne funkcionalne cjeline
Danasnji diferencijalni psiholozi prihvacaju ovaj koncept na razini operativnog realiteta: zele odgovoriti na
pitanja kako strukturu rastaviti na komponente, do koje granice ici u toj rasclambi, pomocu kojih se kljucnih
osobina i sposobnosti covjek najbolje moze okarakterizirati Ti problemi diferencijalne psihologije imaju
implikaciju na psihologiju rada ÷ gdje moramo znati koje sposobnosti uopce postoje i sto ima smisla mjeriti,
kakva je veza medu sposobnostima i koji je njihov hijerarhijski raspored

DVA SU TEMELJNA PRISTUPA ODREÐIVANJA STRUKTURE SPOSOBNOSTI

(1) DEDUKTÌVNO - FENOMENOLOSKOG PRÌSTUP - Stara psihologija ÷ u odredenje sposobnosti poslo se na
temelju deduktivno ÷ fenomenoloskog pristupa, tj introspektivnom metodom psiholozi su analizirali slicnosti i
razlicitosti nasih dozivljaja poput: pamcenje, masta, misljenje, paznja, volja Zatim su iz tako utvrdenih
kategorija deducirali osnovne covjekove sposobnosti (tzv moci) Dakle, pamcenje nije bilo samo psiholoski
proces, nego i moc zadrzavanja sadrzaja Medutim, kad su pokusali mjeriti te moci nije islo ÷ npr pamcenje bi
trebala biti jedna jedinstvena sposobnost, pa bi netko trebao uvijek dobro pamtiti No, pokazalo se da neki dobro
pamte lica, neki rijeci, neki brojeve ÷ tj nema korelacije, pa nema ni jedinstvene sposobnosti Pamcenje postoji
kao psiholoski fenomen, ali ne postoji jedinstvena sposobnost pamcenja Danas je opceprihvacena spoznaja da se
fenomenoloskim putem ne mogu odredivati sposobnosti

(2) ÌNDUKTÌVNO-EMPÌRÌJSKÌ PUT ÷ polazi se od pretpostavke da se sposobnosti covjeka ne mogu izravno opazati,
vec se one ocituju u djelovanju, ponasanju pa treba analizirati covjekovu uspjesnost u razlicitim vrstama zadataka
Za istrazivanje strukture sposobnosti kljucna metoda postala je FA Ona se temelji na racunu korelacije i polazi od
pretpostavke da je (ne)uspjesnost pojedinca u razlicitim aktivnostima koje su medusobno u visokoj pozitivnoj
korelaciji izazvana istom sposobnoscu, odnosno ako su korelacije niske ili nikakve onda u osnovi te
(ne)uspjesnosti ne lezi ista sposobnost Na osnovi interkorelacija razlicitih manifestnih varijabli (aktivnosti) moguce
je ekstrahirati njima zajednicki faktor koji je ustvari odgovoran za tu sukladnost u variranju i svaki tako utvrdeni
faktor interpretira se kao jedinstvena sposobnost potrebna da se izvrsi niz aktivnosti Prema tome sposobnost je
opca osobina pojedinca izvedena iz cinjenice da postoji korelacije u uspjesnosti pojedinca u jednoj klasi razlicitih
zadataka Zadnjih nekoliko desetljeca proveden je veliki broj faktorsko analitickih istrazivanja ÷ psihometrija, FA,
diferencijalna psiholgija, te je razvijen velik broj testova

Medutim, konacni i jednoznacni odgovor na bazicno pitanje o strukturi sposobnosti FA ipak nije dala ÷ to ipak nije
posve objektivna metoda, vec genericki pojam za skup razlicitih tehnika koje nuzno ne vode do istih rezultata, jer:
(1) Konacni rezultat ovisi o tome od cega polazimo (koje testove koritimo)
(2) Matematicko-statisticki postupci su brojni, raznovrsni i ne daju iste rezultate ÷ postoji niz metoda ekstrakcije i
rotacije faktora
(3) Konacni rezultat su faktori, a to su samo matematicki apstrakti ÷ kad ih dobijemo ne znamo sto znace ÷ tek ih
treba interpretirati

Ìpak, sve sto znamo o strukturi ljudskih sposobnosti, zahvaljujemo faktorskoj analizi, iako ona daje samo manje ili vise
tocne modeIe, a ne konacni rezultat








17
3.1.3. KLA8¡F¡KAC¡JA LJUD8K¡H 8PO8OBNO8T¡

Sposobnosti dijelimo na:
(1) SENZOMOTORNE ÷ nema faktorske analize
(2) PSÌHOMOTORNE
(3) ÌNTELEKTUALNE


(AD1) 8ENZORNE SPOSOBNOSTI

Ovisno o poslu postoji razlicit stupanj razvijesnosti sesnzornih sposobnosti Osjetne sposobnosti koje se najcesce
ispituju: (ono to pise u Bujasu je dovoljno za ispit)

U VÌDNOM PODRUCJU:

(1) Ostrina vida na malu i na veliku udaljenosti (nezavisne su) - sposobnost razlikovanja malih detalja
(2) Osrina stereoskopskog vida (stereopsis)
(3) Apsolutna osjetljivost danjeg i nocnog vidnog aparata
(4) Diferencijalna osjetljivost za svjetline i nijanse boja
(5) Sposobnost razlikovanja boja
(6) Posturalne karakteristike ociju (forije) - jasna percepcija predmeta zahtijeva sukladno konvergiranje ociju
prema predmetu, sto ovisi o posturalnim karakterisikama ociju (Forije = horizontalna: ; vertikalna: )
(7) Sirina vidnog polja (sposobnost perifernog videnja)

U SLUSNOM PODRUCJU:

(1) Apsolutna slusna osjetljivost (ostrina sluha)
(2) Diferencijalna slusna osjetljivost ÷ za a) visinu zvuka i b) intenzitene razlike
(3) Ìnteligibilnost zvucnih signala - sposobnost slusnog razlucivanja signala u sumu (kontekstu); sposobnost da
se iz nekog zvucnog konteksta razluce oni bitni podrazaji)

OSTALE SENZORNE SPOSOBNOSTÌ:

(1) Taktilna osjetljivost i drugi vidovi kozne osjetljivosti
(2) Okusna i slusna osjetljivost



(AD2) P8¡HOMOTORNE SPOSOBNOSTI

U ovom podrucju ne postoji nekoliko razlicitih modela kao sto je to slucaj kod kognitivnih sposobnosti
Uspjeh u velikom broju poslova ovisi i o raznim aspektima psihomotorike: snaga, brzina izvodenja pokreta, lakoca
koordinacija pokreta, lakoca manipulacija predmetima
U svakodnevnom zivotu ljude dijelimo na "spretne" i "nespretne" sto implicira postojanje spretnosti kao jedinstvene
funkcije Medutim, istrazivanja su pokazala da postoji niz nezavisnih psihomotornih sposobnosti Zato nema smisla
govoriti o nekakvnoj "spretonsti", vec treba govoriti o razlicitim vrstama spretnosti Razlikujemo:

(1) GLOBALNA 5sihomotorika - ona koja dolazi do izrazaja u nekim cjelovitim radovima, ukljucuje rad
citavog tijela, bitna je misicna snaga, koordinacija, kardio-vaskularna izdrzljivost

(2) FINA 5sihomotorika - dolazi do izrazaja u raznim poslovima koji zahtijevaju veci stupanj manipulativne
spretnosti Ovdje je misicna snaga nevazna, a bitna je preciznost i brzina


Ove dvije psihomotorne sposobnosti su nezavisne u korelacijskom smislu

U ljudskom radu je bitnija fina motorika, pa su se time bavili mnogi psiholozi Lijecnici su se vise bavili globalnom
psihomotorikom Najvazniji doprinos u analizi fine psihomotorike dao je FLEISCHMANN (1950) On se zanimao za
oba aspekta psihomotorike, i on je u svojim istrazivanjima pokusao je otkriti najmanji broj faktora kojima se moze
odrediti struktura ljudske psihomotorike U istrazivanjima je koristen veliki broj testova Te razlicite vrste testova on je
primjenio na preko 1000 ispitanika i racunao korelacije medu rezultatima Na temelju svojih diferencijalnih istrazivanja,
ustanovio je 11 faktora u podrucju fine psihomotorike, i 9 u podrucju globalne psihomotorike

11 FLEISCHMANOVIH FAKTORA FINIJE MOTORIKE:


18

(1) Koordinacija udova (ekstremiteta) - sposobnost koordiniranja vise ekstremiteta
(2) Preciznost upravljanja - sposobnost izvodenja finih pokreta pri manipuliranju nekim upravljackim uredajima
(3) Orijentacija pri reagiranju - sposobnost tocnog reagiranja u situaciji slozene diskriminacije
(4) Vrijeme reakcije
(5) Brzina rucnih pokreta
(6) Sposobnost slijedenja - sposobnost da se kontinuirana motoricka aktivnost uskladi sa pokretnim ciljem
(7) Rucna spretnost
(8) Spretnost prstiju
(9) Mirnoca ruke
(10) Wrist - finger speed
(11) Aiming (ciljanje)

9 FLEISCHMANOVIH FAKTORA GLOBALNE PSIHOMOTORIKE

(1) Staticka snaga
(2) Dinamicna snaga
(3) Eksplozivna snaga
(4) Snaga trupa
(5) Fleksibilnost istezanja
(6) Dinamicnka fleksibilnost
(7) Tjelesna koordinacija
(8) Tjelesna ravnoteza
(9) Kardiovaskularna izdrzljivost (stamina)


(AD3) ¡NTELEKTUALNE SPOSOBNOSTI (treba 5ogIedati PsihoIogiju IneIektuaInih funkcija - Sistematska II)

SPEARMAN: prvi model ÷ 2 faktora: q-faktor koji sudjeluje u svim faktorima i s-faktor koji je razlicit od testa do
testa q-faktor = mentalna energija, iz koje se napajaju sve ? funkcije, to je op?a inteligencija; svaka baterija od
veceg broja testova je dobra za izmjeriti g-faktor, a svaki test ima svoj faktor, a djelomicno zahvaca q-faktor

THURSTONE: multifaktorska analiza ÷ razgradio je Spearmanov model ÷ nestaje pojam opce intelektualne
razvijenosti ÷ postoje primarne sposobnosti (nezavisne) ÷ 7 sposobnosti Svaki test moze biti saturiran s jednim ili
vise faktora, nema generalnog faktora

BURT I VERNON: kompromisna koncepcija ÷ hijerarhijska, nisu se odrekli g-faktora, ali su otjkriveni grupni
faktori ÷ hijerarhijski model; Vernon daje veliku ulogu generalnom faktoru

GUILFORD ÷ ov model nije hijerarhijski vec, tzv morfoloski model (jer se faktori na teoretskom planu sastavljaju
kao elementi u periodnom sustavu) Postoje dvije ili vise dimenzija za klasifikaciju, a elementi se klasificiraju u
tockama interakcije

Guilford pretpostavlja postojanje 3 dimenzija (kriterija):
(1) O5eracije (vrsta intelektualnog procesa)
(2) Sadrzaji mentalnih operacija
(3) Produkti mentalnih operacija

4 × 5 × 6 = 120 faceta intelekta ÷ hipotetizirane intelektualne sposobnosti ÷ svaka kockica je jedan faktor, koji
identificira triagram Guilfore je potpuno odbacio ideju o opcoj intelektualnoj sposobnosti, odbacena je i ideja o
sirokim grupnim faktorima ÷ "covjek moze biti pametan ili glup na 120 nacina¨


ZakIjucak: Radni psiholog se u realnoj radnoj situaciji mora odluciti za neki od tih modela unutar kojeg ce raditi
Vecina psihologa su skloni prihvatiti kom5romisno rjesenje ÷ tj da postoji neka vrsta opce inteligencije, a uz nju niz
sirih i specificnih sposobnosti Postoji niz vrlo specificnih testova, pa je moguce vjerojatno prihvatiti i potvrditi i vise od
120 faktora, ali to nije prakticno Manji broj sirih sposobnosti omogucuje relativno dobro predvidanje uspjeha, te se
vecina psihologa odluci se za neki hijerarhijski modeI Smatra se da je uvijek korisno ispitivati generalni faktor, a
grupni faktori se odabiru prema specificnim zahtjevima kokretnog radnog mjesta


19
3.2. LJUD8K¡ FAKTOR - VJE8T¡NE ¡ ZNANJA

Tijekom prvih nekoliko godina zivota usvajamo nove oblike ponasanja nuzne za daljni razvoj a koji su steceni ucenjem
Ucenje ÷ u najsirem smislu je to proces mijenjanja pojedinca u toku njegovih aktivnosti Ucenje utjece na sve osobine
individuuma od njegovih sposobnosti do njegovih stavova i interesa Navike, vjestine i znanja su iskustva pojedinca
kao posljedica ucenja

Postoje tri uvjeta za stjecanje vjestina i znanja:
(1) MOTÌVACÌJA ÷ mora postojati neka potreba za nekim novim oblikom ponasanja
(2) SREDSTVO, NACÌN Ì CÌLJ ÷ onaj koji uci moraa poznavati cilj ucenja i metodu/nacin i sredstva kako da ga
ostvari
(3) OBNAVLJANJE ÌLÌ PONAVLJANJE ÷ obnavljanje aktivnosti je nuzno, jer svaka funkcija samo ako se
dovoljno cesto obnavlja, mijenja strukturu (organ) koji funkcionira, i ta promjena dovodi do trajne promjene
u daljnjem funkcioniranju


3.2.1. VJE8T¡NE

DEF.: VJE8T¡NA
(1) ¨Vjestina je cestim ponavaljanjem stecena, organizirana sekvenca aktivnosti koja omogucuje pojedincu
lakse i uspjesnije obavljanje razlicitih radnji"
(2) "Vjestina je novo stecena psihomotorna ili senzomotorna struktura, koja omogucuje pojedincu, da lakse i
uspjesnije obavlja neke aktivnosti jednake ili slicne onima na temelju kojih je tu strukturu stekao¨ (Bujas,
1964)

U prvoj definiciji prevladava vanjska (motorno-misicna) komponenta (npr voznja biciklom, pisanje na masinu) No
pored tih senzomotornih vjestina gdje prevladava vanjska komponenta, postoje i verbaIno-simboIicke koje se
zasnivaju na zakonima i principima npr igranje saha, znanje jezika Sa psihometrijske strane gledista ostra podjela na
simbolicke i motorne vjestine nije opravdana, jer su kljucna obiljezja za obje ista, tj:
(1) 'jestina je uvijek organizirana (izolirana) sekvenca ili slijed aktivnosti - posjedovanje neke izdvojene
informacije ili kontrakcije misica nije vjestina
(2) 'jestina kao organiziran slijed aktivnosti uvijek je prilagodena nekom cilju Bez njega se slozenost
vjestine ne moze razumijeti
(3) 'jestine su relativno uske osobine, vezane uz specificne sadrzaje ÷ gotovo svaki profesionalni rad
zahtijeva neke specificne vjestine i specificna znanja
(4) 'jestine su stecene ÷ tj stjecu se sustavnim obnavljanjem aktivnosti, postepeno Ucenik postepeno sve brze
i preciznije izvodi radnju


ANAL¡ZA PROCE8A 8TJECANJA VJE8T¡NA

Psihologija rada se bavi prvenstveno problemom stjecanja vjestina Osnovne vanjske promjene do kojih dolazi prilikom
stjecanja vjestina su sljedece:

(1) SJEDINJAVANJE POJEDINACNIH U JEDNU JEDINSTVENU RADNJU
U pocetku radnja nije sjedinjenja u jedinstvenu radnju, vec se svaki element aktivnosti izvodi pojedinacno U funkciji
vjezbanja se ti elementi povezuju i na kraju svi zajedno cine jednu radnju U pocetku je vidljivo da medu sekvencama
pokreta postoji razmak, a postepeno se te radnje sklapaju (npr punjenje puske) Sto vise covjek ovladava vjestinom, to
radi u krupnijim psihomotornim strukturama, dok se ne sklope u cjelinu ÷ automatiziraju Djelomicna automatizacija i
stapanje niza pojedinkih radnji u jednu cjelinu je glavno obiljezje vjestina (npr pilot u 5 min mora napraviti 200
pojedinacnih radnji, sto je nemoguce ako to ne sklopi u vjestinu)

(2) UKLANJANJE NEKORISNIH I STETNIH POKRETA I USAVRSAVANJE BITNIH POKRETA
Tijekom treninga ili vjezbe postepeno se uklanjaju svi nekorisni i za cilj aktivnosti stetni pokreti, dok se s druge strane
sve bolje organiziraju pokreti, koji su prilagodeni zadatku Pocetni, manje ili vise nekoordinirani pokreti postepeno se
reorganiziraju u vremenu i prostoru i tako nastaju novi pokreti (dinamicke strukture) kojima se zadatak moze lakse i
brze izvoditi
To je ustvari posljedica stvaranja novih dinamickih sveza unutar centralnih struktura zivcanog sustava i izmedu njih i
receptornih (osjetni organi) i efektornih (misici) sistema organizma Ponavljanje aktivacije neuronskih lanaca dovodi do
a) lakseg sirenja zivcanog uzbudenja tim lancima i b) stvaranja NOVÌH strukturnih sveza medu neuronima, sto
omogucuje nove "modele¨ zivcane aktivnosti (nove, adekvatne pokrete)


20
Npr kod ucenja pisanja - dijete reagira gotovo citavim tijelom, no u funkciji vjezbanja se postepeno eliminiraju
nepotrebne radnje (Za mjerenje putanje pokreta se koristi cikIograf - koji proizvodi ciklogram i miograf - koji mjeri
akcione potencijale mjegovih misica) Paralelno sa otklanjanjem stetnih pokreta smanjuje se i psihicka na5etost i
napetost misicnog sustava (npr auto-skola) Ta napetost nuzno povecava i organsku (energijsku) potrosnju, pa je zato
i stetna

(3) PROMJENE U OSJETNOJ REGULACIJI AKTIVNOSTI
U pocetku stjecanja neke psihomotorne vjestine, odvijanje pojedinih faza aktivnosti regulirano je uglavnom vidnom
percepcijom vanjske situacije No, sa vjezbom dolazi do sIabIjenja eksterorece5cije (u prvom redu vida) na racun
propriocepcije U pocetku zivcani signali o podrazajima relevantnih za obavljanje posla idu od vidnog puta preko
centralnih struktura do misica koji izvode pokret (vidim-mislim-cinim)
Medutim, tijekom vjezbanja stvaraju se asocijacije izmedu odedenih vanjskih 5odrazaja i odredenih 5okreta
odnosno 5ro5riocetornog uzbudenja i postepeno se radnja pocinje izvoditi na temelju tih proprioceptornih
informacija, a sve manje na temelju vidnih informacija Jedan pokret predstavlja podrazaj za sljedeci i svaki sljedeci
pokret je opet izazvan kinestetickim osjetom prethodnog pokreta, pa tako signali iz samih misica postaju dovoljni za
regulaciju radnje i pokreta Tu je rijec o deIegaciji ÷ prenosenje sa vidnih na kinestrticke informacije Radi se o procesu
gdje TÌJELO doslovice nauci i pocinje "znati¨ sta treba kada uciniti, a centralne strukture su sve manje ukljucene u
izvodenje aktivnosti, sto moze ici do te mjere da pojedinac na svjesnoj razini stvarno vise ne zna sta radi (kad vozimo
auto, zakljucavamo vrata i sl) ÷ a aktivnost je na najbolji moguci nacin obavljena
Time je omogucena:
(1) automatizacija - citave radnje i eksteroceptori se oslobadaju za druge vise aspekte vjestine i
(2) antici5acija - izmicanje percepcije pred same radnje (npr pri citanju na glas, kad glas uvijek zaostaje za
citanjem, cak do 1-2 sek) Uloga antipacije se dobro pokazuje kad npr vozimo po cesti, a sve je
zamagleno Problemi nastaju jer kod voznje treba gledati unaprijed kako bi se na vrijeme shvatilo sto se
zbiva U profesionalnom radu to je posebno bitno kod poslova slijedenja (trackinga)

(1) PROMJENE U RADNIM SINERGIJAMA
Rad je uvijek jedna pojacana aktivnost, i svaki prijelaz iz mirovanja u rad je zapravo poremecaj lokalne i opce unutarnje
ravnoteze, te se organizam mora na to prilagoditi To on radi nizom fizioloskih promjena u funkciji razlicitih unutarnjih
organa
DEF: Sinergije su promjene u funkciji razlicitih organa do kojih dolazi u povodu pojacane aktivnosti misica, a
prilagodavaju organizam zahtjevima pojacane aktivnosti

U regulaciji tjelesne aktivnosti mozemo razlikovati vise skupina reakcija, koje "amortiziraju neravnotezu, kompenziraju
trosenje energetskih rezervi i eliminiraju odnosno neutraliziraju stetne produkte koji se stvaraju pri radu Kao sto je vec
na pocetku receno, medu glavne fizioloske reakcije idu:

(1) sinergije RESPÌRATORNOG sistema (organizam treba vise O2)
(2) sinergije KARDÌOVASKULARNOG sistema (kisik dobivaju kisik putem krvi, koja uz to sluzi i za ispiranje
metabolita npr CO2)
(3) TERMOREGULACÌJSKE sinergije (rad proizvodi visak topline)
(4) EKSKRETORNO-NEUTRALÌZACÌJSKE sinergije
(5) HRANÌDBENE sinergije

Tijekom vjezbe dolazi do promjena u sinergijama Mjerenja su pokazala, da se kod treniranih ljudi razlicite radne
sinergije redovito brze ukopcaju i da se poslije rada brze opet uspostavlja normalno funkcionalno stanje, nego kod
netreniranih, tj

(1) ubrzava se ukljucivanje ili mobilizacija sinergije i
(2) po zavrsetku rada se brze uspostavlja normalno stanje funkcionalnosti

Opci efekti svih tih u treningu stecenih promjena su da uvjezban covjek trosi manje energije u jedinici vremena, moze
dulje izdrzati posao i ulaze manji napor, a uz to on izvodi radnju: brze, tocnije i 5reciznije, pa se zbog toga: (1)
smanjuje se vrijeme izvodenja rada; (2) smanjuje se broj pogresaka pri radu; (3) povecava se kvalitet proizvedenog











21
KR¡VULJA 8TJECANJA VJE8T¡NE

Proces stjecanja vjestine se najbolje moze pratiti pomocu tzv krivulja vjezbe

o:·\







o




o ! t o:·×


LEGENDA
os x - trajanje vjezbe
os y - radni ucinak

Stjecanje vjestine ima tri faze: Nakon brzog
napredovanja (a), slijedi faza sporijeg napredovanja
(b) i zatim slijedi plafo (c)

d = opseg uvjezbljivosti Pitanje je da li se uopce
moze utvrditi za pojedinca? Da li postoje granice u
stjecanju vjestine? Sovjetski psiholozi su odbacili
fizioloske granice - to su nazvali fatalizmom

Danas ÷ sasvim je sigurno da teorijski ne mozemo
utvrditi granice, a stvarni ucinak se tim granicama
priblizava postepeno i to tako da nikada ne mozemo
znati koliko smo daleko od te granice

Istrazivnja:

(1) Snoddy 1926. ÷ tjerao ispitanike da u zrcalnom odrazu slijede kompliciranu trasu Dobio je, nakon
svakodnevnog vjezbanja, tocke u logaritamskom koordinatnom sustavu (trajanje x i ucinak y) koje dobro
aproksimiraju pravac

(2) Seibec 1963. ÷ 3 ispitanika natjerao da treniraju vrijeme reakcije Svaki je napravio 75000! reakcija u nekoliko
mjeseci Doslo je do kontinuiranog poboljsanja RT

U praksi radi se sa strojevima, a njihove tehnicke karakteristike imaju neku granicu koju radnik ne moze prijeci
Osim toga stalno se desavaju promjene u organizaciji rada (tesko je usporedivati) Platoi su najcesce posljedica
pada motivacije, a ne posljedica fizioloskog platoa

(3) Crossman ÷ proizvodnja cigara na manualnim strojevima, radnici placani striktno po radnom ucinku (mjeren
brzinom rada) a na osi x = radno iskustvo (broj proizvedenih cigara) Sto je radno iskustvo vece to je vrijeme
rada sve manje, a zatim dolazi do platoa jer je dosegnuto tehnicko vrijeme koje stroj zadovoljava ÷ to je
limitiralo daljnje poboljsanje

Poboljsanje vjestine traje dugo, a tempo tog napredka se usporava U realnoj praksi postignuti nivo je najcesce
kompromis izmedu radnikove motivacije i osjecaja ugodnosti na radu To se vidi po tome, jer kad god uvedemo poticaj
slijedi poboljsanje u radu Dakle, za radni ucinak je kljucni faktor motivacije


3.2.2. ZNANJE (prijepis iz Bujasa, 1964)

Znanje u uzem smislu se u usvajanju simbolicke grade, kao sto su: pojmovi, cinjenice principi, zakoni i modeli
intelektualnih operacija Do takvog znanja covjek dolazi uglavnom usvajanje i retencijom sadrzaja, koji su mu najcesce
dani u verbalnom, numerickom i grafickom obliku, a i svojim misljenjem tako, da uocava i otkriva bitne sveze koje
postoje medu razlicitim podacima

Smatra se da medu vjestinama i znanja nema neke sustinske razlike, jer:
(1) Kod covjeka je stjecanje psihomotornih vjestina gotovo uvijek praceno usvajanjem odredenih informacija i
teoretskih znanja, jednako kao sto usvajanje simbolickih sadrzaja ukljucuje stjecanje odredenih navika i vjestina
(2) Ì psihomotorne vjestine i znanja osnivaju se na integraciji odredenih sadrzaja u nove strukture Kod
psihomornih vjestina ta integracija odnosi se na percipirane signale i motorne akte, a kod znanja na povezivanje
novih podataka s otprije usvojenom simbolickom gradom
(3) Konacno i vjestine i znanja imaju slicnu fizioIosku podlogu Promjene, strukturene i funkcionalne, koje nastaju
u toku odredenih aktivnosti i koje ustraju u zivcanom sustavu, osnovua su i jednom i drugom obliku
individualnog iskustva


Vjestine i znanja se stjecu: uvjetovanjem, ucenjem putem 5okusaja i 5ogresaka, imitacijom i misaonim
razgradivanjem i reorganizacijom danih struktura



22

Usporedba sposobnosti i vjestina i znanja
SPOSOBNOSTI ZNANJA I VJESTINE
O sire osobine, vazne u razlicitim poslovima
O pretezo nasljedene i relativno nepromjenjive
O preduvjet su za stjecanje vjestina i odreduju
konacnu razinu uspjesnosti
O pospjesuju se selekcijom i raspodjelom radnika
na poslove u skladu s njihovim sposobnostima


O uze su i specificne, te su vezane uz konkretne
aktivnosti
O stecene su i usavrsavaju se vjezbom
O rezultat su aktivnosti odredene kolicinom vjezbe i
stupnjem sposobnosti
O pospjesuju se selektivnom izobrazbom tj
profesionalnim osposobljavanjem i usavrsavanjem
radnika








23
3.3. LJUD8K¡ FAKTOR - MOT¡VAC¡JA ZA RAD

Motivacija je uz sposobnosti, vjestine i znanja, treci ljudski faktor koji znacajno odreduje radni ucinak Naime,
posjedovanje potrebnih sposobnosti, vjestina i znanja koje zahtijeva neko radno mjesto ne daje i uspjesnost, odnosno
cak te osobine uopce ne dovode do aktivnosti covjeka Da dode do aktivnosti poptrebene su odredene nutarnje pobude
i odredeni vanjski poticaji Potrebe covjeka u najsirem smislu cine unutrasnje pobude na aktivnost, a ciIjevi koji se
aktivnoscu nastoje realizirati cine glavne vanjske poticaje Motivacija se siroko moze definirati kao: "sve ono sto
dovodi do aktivnosti, sto tu aktivnost usmjeruje i sto joj odreduje intenzitet i trajanje¨ (Bujas, 1964)

O vrsti, intenzitetu i stabilnosti motivacije zvisi, sto ce covjek raditi i koliko ce u radu ispoljiti zalaganja, upornosti i
ustrajnosti Zbog toga je jasno da motivacija znacajno djeluje na radni ucinak Udio motivacije u proizvodnosti rada
nesumnjivo je veci od ostalih subjektivnih faktora jer ima vaznu ulogu pri oblikovanju sposobnosti i pri stjecanju
vjestina i znanja Obnavljanjem odredenih aktivnosti dolazi i do dalje potrebe za takvim aktivnostima, a postignuti
ciljevi umjesto da uspostave ravnotezu kao kod bioloskih potreba podizu teznje na sve vece razine

Cijelo jedno podrucje psihologije rada je obiljezeno bavljenjem problemom radne motivacije: zasto covjek radi? O
odgovoru na to pitanje ovisi i odgovor na druga pitanja kao:
(1) Kako poticati ljude na vece zalaganje u radu?
(2) Kako organizirati rad da zadovoljava osnovne ljudske potrebe? Time se bave oni,
- koji zele poboljsati produktivnost,
- koje interesira humanizacija ljudskog rada

No ta pitanja ustvari zahtijevaju odgovor na ono temeljno pitanje "zasto covjek uopce radi?¨ Nekima se to cini banalno
pitanje jer pretpostavljaju da ljudi jednostavno rade da zarade lovu: po toj koncepciji ljudi su cisti materijalisti Takav
stav je dosao do pune primjene u Taylorovskom sistemu misljenja, a on postoji kod nekih i danas Medutim, to je jedan
dosta jednostavan stav, a u suprotnosti je sa dva temeljna zakljucka do kojih se doslo:
(1) Niti jedna lj aktivnost nije pokretana samo jednim motivom vec citavim sklopom manje ili vise vidljivih
motiva
(2) Ti motivi nisu univerzalni, tj razlikuju se po sredinama, pojedincima, grupama

Prema jednoj definiciji motivacija je "stanje iIi 5onasanje 5obudeno unutrasnjim 5otrebama u samom organizmu
i u5ravIjeno 5rema nekim ciIjevima koji te 5otrebe mogu zadovoIjiti." (Petz, 1987) Ìz te definicije vidljivo je da
dva cinitelja poticu ljude na aktivnost:

(1) Unutrasnje 5otrebe - sacinjavaju nutarnje pobude na aktivnost, a predstavljaju dozivljaj neravnoteze
(fizioloske ili izmedu covjeka i njegove okoline) Potrebe predstavljaju uvijek nedostatak, a to se na
subjektivnom planu iskazuje kao poriv, interes. Potrebe se mogu podjeliti na bioticke (urodene ÷ glad,
zed, spavanje, disanje itd) i stecene (potreba za citanjem, izvrsavanjem navika itd), a stecene se dalje
mogu podijeliti na socijalne i osobne

(2) Vanjski ciIjevi - koji se aktivnoscu nastoje doseci, predsavljaju glavne vanjske poticaje

Potreba postaje motiv kad potakne organizam ka nekom cilju Cilj je objektivni aspekt motivacione situacije Kad on
potakne organizam na aktivnost postaje poticajem Da bi doslo do motivacije potrebna je dakle neravnoteza (potreba) i
cilj, a intenzitet motivacije ovisi o intenzitetu potrebe i privlacnosti cilja
















3.3.1. 8ituacije koje osobito utjecu na motivaciju ljudi na radu su:


24

(1) POHVALE Ì UKORÌ
(2) KONFLÌKTNE SÌTUACÌJE
(3) TAKMÌCENJE
(4) SURADNJA
(5) PLACA



{1· Pohvale i ukori

Ìspitivanja kako pohvale i ukori utjecu na motivaciju su pokazala da su 5ohvaIe vrIo snazan, 5ozitivan 5oticaj na
aktivnost, dok ukori redovito smanjuju zaIaganje a time i radni ucinak. Davanje priznanja u obliku pohvala,
nagrada i unaprijedenja potice ljude na aktivnost zbog toga sto se time zadovoljava njihova potreba za afirmacijom
vlastite licnosti pred sobom i pred drugima Nagrada je kako istice Maier vrlo uspjesan motivacioni poticaj zbog toga
sto usmjerav aktivnost prema savim odredenim ciljevima, dok kazna ne potice direktno na aktivnost, vec ili sprecava
da do aktivnosti dode ili indirektno sili covjeka na posao koji sam po sebi ne dovodi do zadovoljstva Neugoda
dozivljena uz kaznu moze se vise povezati uz samu osobu koja ju je primjenila nego uz sam cin, pa tako umjesto da
sluzi kao regulator ponasanja moze dovesti do kvarenja odnosa mezu ljudima a samim tim i do slabljenja motivacije
Ukori i kazne narusavaju polozaj covjeka u njegovoj drustvenoj skupini i predstavljaju napad na potrebu za
samopostovanjem
Dozivljaj uspjeha ili neuspjeha u nekom poslu u uskoj je vezi s pohvalom ili ukorom Ono sto ce covjek smatrati
uspjehom odnosno neuspjehom zavisi prije svega o tome sto on od sebe ocekuje u nekom poslu tj od njegove razine
teznji Pokusi su pokazali da kad je ostvareni rezultat manji od onog koji je osoba predvidjela razina teznji se smanjuje
S druge strane pod utjecajem uspjeha razina teznji raste a usporedno s tim raste i napor da se visi ciljevi postignu Ako
je prosjecni uspjeh drugih veci od vlastitog rezultata onda se razina teznji dize

{2· Konfliktne situacije

Covjek se nalazi u konfliktnoj situaciji kad ga unutarnje potrebe ili vanjski poticaji poticu na neku aktivnost koja se ne
moze aktualizirati bez zapreka ili poteskoca Ponasanje koje dovodi do uspjesnog smanjenja unutrasnje napetosti i do
zadovoljenja potrebe a da pri tom pojedinac ne zapadne u novu konfliktnu situaciju se zove prilagodeno ponasanje
Ako se covjek duze vremena nalazi u situaciji da ne moze zadovoljiti potrebe ili u izbornoj situaciji izmedu
kontradiktornih motiva tada dolazi u stanje emocionalne napetosti, nemira i nezadovoljstva koje se zove frustracija
Oblici ponasanja tipicni za frustraciju su agresija, regresija, fiksacija i rezignacija

{3· Takmicenje

Psiholoska analiza razine teznji je pokazala da je stupanj zalaganja covjeka u poslu pod velikim utjecajem onog sto on
od sebe ocekuje i onog sto postizu drugi ljudi koji rade na istom poslu Ta regulacija napora i zalaganja oblik je
spontanog takmicenja sa samim sobom i drugima Da bi se ostvarilo takmicenje sa samim sobom pojedincu se
treba omoguciti uvid u vIastite rezuItate, jer su ispitivanja pokazala da je poznavanje vlastitog uspjeha cak i kad
nema posebne nagrade dovoljno jak motivator da se poveca individualna proizvodnja
Takmicenje s drugima je jos uspjesnije jer je vrijednost uspjeha povecana time sto i drugi teze istom cilju Zbog toga je
opravdano organizirati takmicenja medu skupinama s tim da medu pojedincima nema znacajnih razlika u njihovim
mogucnostima da ne bi doslo do frustracija ili podcjenjivanja drugih Dozivljaj malih razlika u korist cas jedne pa ces
druge skupine stvara takvu unutrasnju napetost koja povoljno djeluje na zalaganje skupina Ukoliko dode do dozivljaja
velike razlike medu skupinama motivacija slabi i kod skupine koja stalno pobjeduje i kod skupine koja gubi

{4· 8uradnja

Suradnja je oblik grupnog ponasanja kod kojeg postoji koordinirani napor clanova sa svrhom postizanja medusobno
dijeljivih ciljeva Suradnja je vazan motivator jer predpostavlja da je svaki pojedinac usvojio gru5ne ciIjeve kao svoje
vlastite Ìsto tako je svaki pojedinac u grupi u veliko mjeri zasticen od frustracije jer je odgovornost za neuspjeh
podijeljena Uska suradnja medu radnicima podrazumijeva i donosenje grupnih odluka za koje je praksa pokazala da
su izrazito uspjesnije od bilo kakvih savjeta ili poticaja izvana







{5· Placa


25

Placa je materijalna protuvrijednost za izvrseni rad, a novac je opce motivaciono sredstvo jer se putem njega mogu
zadovoljiti razlicite potrebe Placa 5rema vremenu rada se upotrebljava u situacijama gdje je tehnicki nemoguce
odrediti tocan ucinak nekog rada, tj gdje su radni zadaci tako raznoliki da se rad ne moze opravdano normirati Takvim
sistemom se ne uzimaju u obzir nejednake sposobnosti, strucna sprema i razlicito zalaganje radnika na poslu, te ne
potice individualnu samoinicijativu Placa 5rema radnom ucinku intenzivno potice ljude na zalaganje na poslu te
znacajno podize produkciju vise u kvatitativnom nego kvalitativnom pogledu Moze se primjeniti samo u onim radovima
gdje je moguce tocno utvrditi radni ucinak Taj sistem cesto dovodi do velikih razlika u zaradi sto moze negativno
djelovati na moral slabijih i prosjecnih radnika Ìsto tako moze toliko stimulirati radnike da prijedu razumsku stranu
napora sto dovodi do premorenosti i duljeg smanjenja sposobnosti za posao Premijsko nagradivanje predstavlja
kombinaciju osnovne place s posebnim premijama kad su neke radne vrijednosti ostvarene u povecanoj mjeri Ìskustvo
je pokazalo da je stimulativnije davati individualne nego kolektivne premije, te da je neposredno nagradivanje bolje od
onog na kraju godine ZAKLJUCAK: Sve u svemu neposredni ucinak je najveci kod 5Iace 5o komadu, nesto sIabiji
kod bonus - sistema a najsIabiji kod 5Iace 5rema vremenu rada

EXP: Utjecaj razine motivacije i sposobnosti pojedinca pri razlicitoj temperaturi obavljanja rada: postojale su 4 skupine
ispitanika: visoko sposobni i visoko motivirani, visoko sposobni i nisko motivirani, nisko sposobni i visoko motivirani i
nisko sposobni i nisko motivirani ÷ pokazalo se da kod visoko sposobnih i visoko motiviranih radnika je radnika je radni
ucinak daleko veci pri svim temperaturama s tim da pocinje opadati pri temeraturi od 24 celzijusa




Sto se tice teorija motivacije Campbell je 1976 godine teorije motivacije podijelio u tzv sadrzajne i tzv procesne
teorije
(1) SADRZAJNE teorije motivacije nam govore o sadrzajima i vrstama nasih motiva, tj sto sve covjeka
motivira odnosno koji su glavni motivatorni faktori u covjekovu zivotu i radu (npr koje su to temeljne ljudske
potrebe) One na neki nacin pokusavaju nabrojati sto sve covjeka motivira
(2) PROCESNE teorije motivacije nam pak govore koji procesi se zbivaju u covjeku prilikom donosenja neke
konkretne odluke, odnosno kako i u pojedinim slucajevima nastaje covjekova odluka i zasto je donesena
bas ta a ne neka druga odluka

8adrzajne teorije motivacije Procesne teorije motivacije

(1) TayIor - Znanstveno upravljanje (placa)
(2) Pokret meduIjudskih odnosa (dobri odnosi s
kolegama)
(3) MasIow - "teorija hijerarhije motiva¨
(4) Herzberg - "teorija dvaju faktora¨

(1) Edwards ÷ teorija odlucivanja u ponasanju
(2) Georgo5ouIos ÷ teorija "put-cilj¨
(3) Vroom ÷ valencija i ocekivanje
(4) Porter i LawIer (dopuna Vroomove teorije)
(5) Fishbein (slicno Porteru i Lawleru)
(6) Smith-Cramy
(7) Adams ÷ "teorija pravednost¨


(prema Petz, 1987)













3.3.2. 8ADRZAJNE TEOR¡JE MOT¡VAC¡JE


26

1. TAYLOR - ºcovjek zeli samo novac"

Taylor je ljudsku motivaciju za rad sveo samo na jedan jedini motiv, tj na novac (a kad govorimo o drugima najvise
kazemo o nama samima) To je kako kazu Blum i Naylor ÷ "koliko apsurdno, toliko bez sumnje i pogresno¨ (Petz,
1987) Osim toga, kada bi i postojao samo jedan motiv u radu, on ne bi mnogo pomogao u predvidanju ljudskog
ponasanja ÷ jer isti motiv moze dovesti do razlicitih ponasanja: netko zbog jake potrebe za novcem moze pojacano
raditi, a drugi zbog te iste potrebe moze ÷ krasti!

2. MA8LOWLJEVA TEOR¡JA

Maslow je svoju teoriju motivacije je predlozio 1943 godne u clanku "Theory of Motivation¨, a 1954 je izdao knjigu
"Motivation & Personality¨ Maslow je sve ljudske potrebe klasificirao u 5 nivoa:

1 FIZIOLOSKE POTREBE: Te potrebe su najosnovnije, najjace i najociglednije od svih potreba covjeka jer o
njihovom zadovoljavanju ovisi prezivljvanje opjedinca To bi bile: potreba za hranom, vodom, kisikom, spavanjem,
seksom, konstantnim odrzavanjem tjelesne temperature u odredenom rasponu, izlucivanjem i senzornom
stimulacijom
2 POTREBA ZA SIGURNOSCU: To su npr potrebe za stalnoscu, redom, poretkom, strukturom, predvidenoscu
dogadaja u blizoj i daljnoj buducnosti Ove se potrebe najbolje primjecuju kod male djece, ali i kod odraslih postoje i
ocituju se u potrebi za radom i financijskom sigurnoscu Covjek je uglavnom po tome pitanju i sreden osim kad se radi
o ratu, bolesti, porastu kriminala, prirodnim nepogodama Njihovo nezadovoljavanje moze u najgorem slucaju
rezultirati neurozom ili cak psihozom McGregor je napisao knjigu "Human side of Enterprise¨ u kojoj reinterpretira
Maslowljevu teoriju On smatra da potreba za sigurnoscu je vrlo vazna u industrijskoj psihologiji kad se ne zna da li ce
se zadrzati posao ili ne F kompetitivna situacija po pitanju sigurnosti i trajnosti zaposlenja; samovolja pretpostavljenih;
kadrovska politika
3 POTREBA ZA LJUBAVLJU I PRIPADANJEM: Covjek dalje ima potrebu da sa drugim ljudima realizira odnos koji
ukljucuje odanost, privrzenost, intimnost i ljubav Radi se zapravo o teznji za prevladavanjem osjecaja izolacije i
usamljenosti Maslow smatra da je ljubav osnovni uvjet za zdrav razvoj pojedinca (prema Fulgosi, 1987) Ljubavni
odnos ne temelji se kako je to Freud smatrao na seksualnom nagonu, vec je to jedan zdrav odnos koji ukljucuje
medusobno postovanje, divljenje i medsobno povjerenje Ljubav stvara kod pojedinca osjecaj vriejdnosti i ispunjava ga
osjecajima prijateljstva, punoce i korisnosti McGregor smatra da nezadovoljenje ove potrebe dovodi do otpora prema
radnoj organizaciji, antagonizma
4 POTREBA ZA CIJENJENJEM: Zapravo postoje dvije skupine potreba:
a) potrebe za samo5ostovanjem - sto znaci da pojedinac sam sebe zeli smatrati dobrim, vrijednim, uspjesnim, jakim,
nezavisnim od drugih i sl - cije zadovoljenje rezultira samopouzdanjem
b) potrebe za 5ostovanjem od strane drugih Ijudi - ukljucuju zelju za paznjom drugih ljudi, reputacijom, statusom,
prestizem, priznanjem i sl - cije zadovoljenje razultira osjecajem vlastite vrijednosti Maslow smatra da je najzdraviji
osjecaj postovanja vlastitog ja onaj koji se zasniva na respektu drugih ljudi kada je taj respekt zasluzen radom, a ne
umjetno proizveden
Zadovoljenje ove potrebe dovodi do samopouzdanja, vrijednosti, a nezadovoljenje do inferiornosti i slabosti No, one su
nazalost vrlo rijetko zadovoljene ÷ jer covjek neprestano trazi njihovo zadovoljenje Utvrdeno je da postoji pozitivna
korelacija izmedu intenziteta i stupnja njezinog zadovoljenja tj sto osoba vise udovoljava nekoj potrebi to ta potreba za
nju postaje vaznija
5 POTREBA ZA SAMOAKTUALIZACIJOM: Ova potreba se nalazi na vrhu hijerarhije potreba i njeno pojavljivanje
ovisi o zadovoljenju potreba sa nizih razina Samoaktualizacija predstavlja najvisi moguci motiv covjeka Radi se
zapravo o teznji ili potrebi covjeka da postane totalna licnost u skladu sa svojim mogucnostima, tj da realizira sve
svoje mogucnosti, talente i potencijale Kao konacni cilj, taj pojam se odnosi na odredeno psiholosko stanje koje
pojedinac u svom razvoju treba postici Ako samoaktualizaciju shvacamo kao proces, radi se o postupnom razvoju i
realizaciji svih mogucih potencijala covjeka To je kretanje od jednostavnih struktura prema diferenciranim i bolje
integriranim strukturama, kretanje od zavisnosti prema nezavisnosti od drugih, od fiksiranosti i rigidnosti prema
slobodi Dakle, neku osobu mozemo smatrati samoaktualiziranom ako je ona postala sve ono sto je mogla postati
(npr muzicar ne svira samo zato da zaradi i da se istakne nego i zato sto uziva u usavrsavanju vlastite umjetnosti)

Te potrebe nisu paralelno organizirane, vec je organizacija hijerarhijska To znaci da su neke potrebe primarniije od
drugih, i njihovo zadovoljavanje je vaznije i prethodi zadovoljenju drugih potreba Prema tome, potrebe koje su na
prvom nivou hijerarhijske organizacije su najprioritetnije potrebe To su fizioloske potrebe Tek kada su te fizioloske
potrebe zadovoljene mogu se pojaviti i zadovoljavati potrebe koje su na drugoj razini, i tek nakon njihovog zadovoljenja
pojavljuju se u svijesti pojedinca potrebe na trecoj razini, zatim one na cetvrtoj i konacno, zadovljenjem svih prethodnih
potreba pojavljuje se potreba za samoaktualizacijom koja se nalazi na vrhu hijerarhije Medutim, Maslowljeva
formulacija da se nova visa razina potreba pojavljuje tek kad se niza zadovolji ne znaci da se radi o skokovitim
promjenama One se prepokrivaju i meduzavisne su: neka visa potreba se pojavljuje prije nego sto je prethodna
zadovoljena



27

Ta hijerarhijska organizacija potreba je zajednicka za sve ljude, pri cemu vrijedi da sto su neke potrebe na nizoj razini,
to su one slicnije kod razlicitih ljudi Osim toga, potrebe koje su na visim razinama u hijerarhiji su specificno ljudske
potrebe, a manje zivotinjske, i one su karakteristicne za ljdsku vrstu Ìz toga slijedi da sto je pojedinac uspjesnije uspio
zadovoljiti potrebe ne nizoj razini i sto su njegove potrebe na visoj razini, to taj pojedinac vise izrazava svoju
individualnost, svoj humanitet ili ljudskost i psiholosko zdravlje
Maslowljeva teorija potvrduje i tzv "motivacioni cikIus 5onasanja¨ prema kojem covjek kada postigne zeljeni cilj,
samo neko vrijeme osjeca ugodu i nema novih potreba, ali se ubrzo pocinju javljati nove zelje i potreba za ciljevima koji
su visi od prethodno postignutoga
U suvremenom drustvu 89% fizioloskih potreba je zadovoljeno, 70% sigurnosnih, 50% drustvenih, 40% cijenjenja i
samo 10% samoaktualizacije
Ova teorija je danas dosta dobro prihvacena ÷ usla je u programe americkih biznis skola Sluzila je za okvir raznih
istrazivanja u podrucju motivacije rada koja su se bavila ispitivanjem problema: u kojem stupnju su razlicite razine
potreba zadovoljene kod razlicitih kategorija ljudi U osnovi tih istrazivanja lezi vise-manje eksplicitna pretpostavka da
ce motivacija za rad i radni uspjeh biti to veca sto je vece zadovoljenje potreba, pogotovo onih visih u hijerarhiji
Rezultati su pokazali da se to ne moze dokazati: sigurno je samo to da je odnos izmedu motivacije, radnog ucinka i
zadovoljenja pojedinih potreba suvise kompleksan, a ne moze se pretpostaviti da ce zadovoljenje potreba samo po
sebi dovesti do povecanja rad ucinka
ERG TEORIJA - Postoji i modifikacije Maslowljeve teorije (Alderfer, 1969, 1972) tzv ERG teorija (Egzistencija,
Relatedness, Growth) koja sadrzi tri faktora: egzistencijaIne potrebe (hrana, voda, placa, radni uvjeti), potrebe
pripadnosti (suradnja, protpostavljeni, obitelj, prijatelji itd) i potrebe rasta (osobni rastu i razvoj na svim podrucjima,
kreativnost itd)



3. HERZBERGOVA TEOR¡JA ili teorija {ne·zadovoljstva u poslu

Objavljena je u knjizi "Rad i priroda covjeka¨ (1966), a naziva se i teorija dvaju faktora ili higijenska teorija
Herzberg, Mausner i Snyderman proveli su strukturirani intervju na uzorku od 200 inzenjera i knjigovoda iz devet
poduzeca, te su od njih trazili da navedu one situacije u kojima su se u toku svog radnog staza u vezi s poslom osjecali
vrlo dobro ili vrlo lose Ti odgovori su snimljeni i onda analizirani, tj rastavili ih na niz jedinica, a svaka se odnosi na
neku specificnu sitauciju na poslu Takvih jedinica je bilo 5000 i one su uz pomoc analize sadrzaja klasificirane u 20
kategorija: postignuce, priznanje, rad po sebi, odgovornost, napredovanje, placa, meduljudski odnosi, tehnicka
kontrola, politika i administracija kompanije, radni uvjeti, osobni zivot. Usporedili su koliko se puta pojedine cestice
javljaju u tim kategorijama uz slabo i uz dobro osjecanje na poslu Zatim su te kategorije s obzirom na to da li su
pretezno povezane sa zadovoljstvom ili nezadovoljstvom rarzvrstane u dvije skupine Tako je dobiveno sljedece:


Faktori zadovoIjstva Faktori nezadovoIjstva

O postignuce
O priznanje
O sam rad
O odgovornost
O mogucnost napredovanja


O placa
O meduljudski odnosi s pretpostavljenima
O meduljudski odnosi s kolegama
O tehnicka kontrola
O politika i administracija poduzeca
O radni uvjeti



Na temlju tih analiza autori su zakljucili sljedece:
(1) Neke od dobivenih 20 kategorija su povezane sa zadovoljstvom, dok su druge povezane sa nezadovoljstvom,
tj postoje dvije grupe faktora:
a) faktori zadovoljstva = MOTIVATORI
b) faktori nezadovoljstva = HIGIJENSKI faktori
(2) Kao sto se vidi iz tabele motivatori se odnose na sadrzaj posla ("job content¨) a higijenski faktori na okoIne
uvjete ("job context¨) Prvi od tih faktora su dakle intrinzicni, a drugi ekstrinzicni faktori
(3) Jedino optimalno zadovoljenje motivatora moze dovesti do aktivnog zadovoljstva na poslu, ali neostvarenje
motivatora nece dovesti do aktivnog nezadovoIjstva, vec samo do toga radnici nece postojati aktivno
zadovoljstvo! Analogno, postojanje nepovoljnih higijenskih (okolinskih) faktora dovest ce do aktivnog
nezadovoljstva, no ako te faktore odstranimo (odnosno uspostavimo i najpovoljnije higijenske faktore) onda
radnici nece biti i aktivno zadovoIjni, vec ce prestati biti nezadovoljni
(4) Zadovoljstvo i nezadovoljstvo nisu dakle suprotni polovi istog kontinuuma, vec su to dvije razIicite i
nezavisne dimenzije, tj suprotno od zadovoljstva je nepostojanje zadovoljstva, a suprotno od nezadovoljstva
STUPANJ PRÌSUTNOSTÌ FAKTORA
HÌG
ÌJE
NS

FA
KT
ORÌ
MO
TÌV
AT
ORÌ
Zadovoljstvo
Nema
zadovoljstva
Nezadovoljstvo
Nema
nezadovoljstva
FÌZ
LJ
PO
ST
OV
AN
JE
SA
MO
OS
TV
AR
EN
JE
R
O J


28
je nepostojanje nezadovoljstva


Herzberg na temelju tih rezultata zakljucuje da postoje dvije osnovne vrste ljudskih potreba:
(1) potreba za samozadovoljenjem tj samoispunjenjem
(2) potreba za izbjegavanjem boli

Ova teorija je dvofaktorska jer je Herzberg potrebe reducirao na dva faktora, tj dvije potrebe

Kad bi Herzberg bio u pravu to bi znacilo da stvarno poboljsanje motivacije u radu mozemo postici samo razlicitim
obogacenjem rada (veca odgovornost, kompleksni rad), ali povecanjem place i dr poboljsanjima okolinskih uvjeta ne
moze se dovesti do poboljsanja motivacije na radu

Prigovori:
(1) Teorija daje 5revise jednostavan i jednostran pregled ljudskih potreba i mehanizama zadovoljstva i
nezadovoljstva Herzbergova teorija je vise svakodnevna, kolokvijalna po razini znanstvenog ostvarenja
(2) Teorija nije konzistentna s rezultatima mnogih autora Herzberg i suradnici nisu uzeli u obzir rezultate drugih
autora Zatim samo oni autori koji su uzeli isti postupak kao i Hezberg i sur su dobili iste rezultate, ali se
nekim drugim suvislim metodama teorija ne moze dokazati
(3) Vroom smatra da u situaciji struktuiranog intervjua osoba u prvi plan stavlja sebe kad govori o zadovoljstvu, a
kad govori o nezadovoljstvu onda isplivaju vanjski faktori, a ne tereti sebe Radi se dakle o dobro poznatom
obrambenom mehanizmu u frusraciji, tj racionaIizaciji To je razlog za isplivavanje higijenicara

Pozitivne strane ove teorije su da je ona potakla mnoga istrazivanja o zadovoljstvu na poslu Zatim Herzberg je
rascistio razliku izmedu pojmova "job content¨ i "job context¨, dakle izmedu intrinzicnih i ekstrinzcnih aspekata posla Ì
konacno teorija je pomogla rodenju vaznog ergonomskog pokreta, koji se zove "Job Enrichment¨ - trend obogacenja
rada



Opci kriticki zakljucak o sadrzajnim teorijama motivacije jest, da poznavanje "onoga sto covjek zeli¨, nije dovoljno za
objasnjavanje njegovog motiviranog ponasanja, jer on ne radi uvijek ono sto bih zelio uciniti




29
3.3.3. PROCE8NE TEOR¡JE MOT¡VAC¡JE

Usmjerene su na proces odlucivanja i na glavne varijable koje taj proces odreduju Svaka teorija nije iskljucivo
procesna ili sadrzajna: sadrzajne teorije dominantno govore o sadrzaju, a procesne teorije o procesu Tako se moze
reci da su te dvije vrste teorija komplementarne Sadrzajne teorije motivacije su dominirale u psihologiji rada 50-tih i
60-tih godina, a 70-tih su dominaciju preuzele procesne (i do danas) To dakle nisu suprostavljene teorije, one se
nadopunjuju Razvili su ih uglavnom americki autori 60-tih i doradivali 70-tih Medu nizom slicnih modela najcesce se
spominju: Vroomov model, Lawler i Porterov model (koji se objasnjava u Petzu)

Osnovna logika procesnih teorija motivacije je da covjek procjenjuje a) dobit iz razlicitih aktivnosti (sto odreduje
privlacnost, valenciju cilja) kao i b) vjerojatnost dobivanja tog ishoda - te se odlucuje za onu aktivnost koja mu nesto
ili najvise donosi Aktivnost predstavlja dakle instrument za postizanje nekog zeljenog ishoda, te se ove teorije nazivaju
i instrumentaIne teorije motivacije (Petz, 1987), a posto su usmjerene na proces odlucivanja drugi naziv im je i
teorije odIucivanja To su dalje i kognitivne teorije ÷ jer se pretpostavlja da covjek odluku o akciji pretezno donosi na
osnovi intelektualnih (a ne emocionalnih procesa)

Procesne teorije motivacije su takoder poznate kao VÌE ÷ teorije jer koriste tri osnovna pojma kako bi objasnili proces
odlucivanja, a to su:

O Valencija,
O ¡nstrumentalnost i (V¡E - teorije)
O Ocekivanje (expectance)


Pretece ovih modela su dva teoreticara koji su se bavili teorijom: Lewin i Tolman
Kurt LEWIN ÷ pripadnik gestalt skole koji je razvio dinamicku topolosku teoriju licnosti ÷ teoriju 5oIja: nase
ponasanje ovisi o interakciji okoline i organizma On govori o tendencijama (koje se prikazuju vektorima) i prikazuju
snagu i smjer usmjerenosti nekog pojedinca prema odredenim ciljevima Ciljevi u psiholoskom polju jedinke imaju
pozitivne i negativne valencije i u skladu s tim nas ti ciljevi privlace ili odbijaju VaIencija 5redstavIja 5sihoIosku
vrijednost, 5rivIacnu snagu "siIu" nekog ciIja, objekta, osobe iIi biIo kojeg drugog dijeIa u zivotnom 5rostotu
Valencija moze biti 5ozitivna i negativna Pozitivna dovodi do trazenja objekta i njegovom priblizavanju, a negativna
do izbjegavanja i udaljavnja od objekta Ponasanje (lokomo.ija) moze imati razlicite puteve Ono ovisi o prirodi
ponasanja u organizmu i valenciji ciljeva
TOLMAN ÷ biheviorist koji je isticao svrsishodnost ponasanja On unosi pojam intervenirajucih varijabli, a jedna od
njih je upravo ocekivanje Ocekivanje su informacije koje pojedinac ima o prirodi nekog cilja, tj fragmenti iskustva, i
ona predstavljaju "znanje" koje se odnosi na objekt - cilj, na prirodu, pravac i udaljenost cilja, te na mogucu upotrebu
tog cilja
Prve formulacije postavki teorije ocekivanja objavljene su 1957 ÷ GEORGOPOULOS & MAHONEY & JONES
"Journal of Applied Psychology¨ Clanak se zvao " path-goal pproa.h to Produ.tivity¨ ÷ u tom clanku autori izlazu
zasto su neki radnici produktivni, a drugi ne Kao objasnjanje autori nude 5ut-ciIj hi5otezu ÷ "ako radnik percipira
visoku produktivnost kao put koji vodi ka ostvarenju njegovih osobnih ciljeva on ce stremiti (intendirati) visokoj
produktivnosti Ì suprotno ako percipira nisku produkrivnost kao put koji vodi ostvarenju svojih ciljeva, onda ce stremiti
niskoj produktivnosti¨ Dakle, glavni faktor je radnikova percepcija ili ocekivanje svsishodnosti ili instrumentalnosti
ponasanja kao 5uta koji vodi ostvarenju zeljenih ciIjeva (zadovoljavanja potreba) To znaci da je ponasanje, dakle rad
pojedinca funkcija njegove racionalne proracunljivosti, tj trazenje najboljeg 5uta da se postignu zeljeni ciIjevi Zbog
toga motivacija za bilo koje ponasanje ovisi o:
a) o odredenim 5otrebama pojedinca koje se reflektiraju u ciIjevima kojima tezi i
b) njegovoj percepciji relativne svrsishodnosti tj instrumentaInosti da se taj cilj ostvari

Ovdje su vazne su 3 varijable:
(1) RAZÌNA POTREBA (relativna vaznost svakog pojednog cilja) i
(2) RAZÌNA SLOBODE u ponasanju (slobodno je ponasanje ÷ samo ako nema nekih barijera koje ga
blokiraju, onemogucuju)
(3) PUT-CÌLJ PERCEPCÌJA ÷ to je glavna varijabla, a moze se amisliti kao psiholoska vjerojatnosti da ce se
cilj ostvariti, tj da se moze ostvariti neki dobitak kao posljedica naseg ponasanja

Jednostavno receno sve to skupa se reducira na pitanje: "Koliko ja zapravo dobivam glede ostvarenja ciljeva
ulaganjem napora u dato ponasanje?¨
Na ponasanje se dakle gleda kao na rezultat jednog racionalnog kalkuliranja, prosudivanja Kao sto je receno zbog
toga se takve teorije nazivaju kognitivne teorije motivacije Ovaj pristup su oni empirijski testirali u poduzecu i potvrdili


30
ga Ali bitno je da ovaj pristup sadrzi sve bitne elemente kao i druge teorije npr teorija Vrooma i Lawlera i Portera
1. VROOM - Teorija ocekivanja
1964 godine u knjizi: "Work and Motivation¨ Vroom je integrirao i formalizirao postojece postavke i uoblicio teorijski
model svoje teorije No, iako je to prva teorija ocekivanja, ona sadrza sve osnovne postavke moderne teorije
ocekivanja
Za razumijevanje te teorije treba poceti od kljucnog koncepta, a to je: ISHOD (OUTCOME) Svako ponasanje ili
aktivnost vodi ishodima, to su 5osIjedice 5onasanja. Odnosi se na sve moguce za pojedinca znacajne posljedice
njegove aktivnosti (npr dobar rad veca placa, ali i veci umor i promjena u socijalnom stavu okoline (od zavisti do
divljenja) i mogucnost napredka)
1. POJAM: Prva kljucna varijabla u modelu VALENCIJU, a odnosi se na covjekovu afektivnu orijentaciju prema
ishodu: to je stu5anj atraktivnosti, vaznosti ishoda za pojedinca Ona moze varirati od negativno ("-") do neutralno
("0¨)do pozitivno ("+¨) Npr visoka placa ima pozitivnu valenciju za sve ljude, a umor ima negativnu valenciju, ali ne
uvijek Ona je subjektivna i ovisi o osobi kakvu ce valenciju prema nekoj posedici (ishodu) imati
2. POJAM: Druga kljucna varijabla je INSTRUMENTALNOST ÷ objasnjava zasto su neki ishodi vazni za pojedinca i
odakle im pozitivna i negativna valencija Takoder, ishodi mogu valenciju imati i zbog antici5irane povezanosti s
nekim daljim ishodima (npr unaprijedenje u poslu moze za nekoga imati poztivnu valenciju, ne samo zbog samog
promaknuca, vec zato jer nam donosi vecu placu, vecu samostalnost u radu, tj promocija je instrumentalna za
postizanje vece place i vece samostalnosti u radu i veceg ugleda) Ta logika se moze provesti unatrag sve do aktivnosti
koja dovodi do promocije (do zalaganja u radu F dovodi do promocije, dovodi do vece place)
Vroom formulira svoju 1 propoziciju (formulaciju) s tim u vezi: "VaIencija nekog ishoda za nekog 5ojedinca je
u5ravo 5ro5orcionaIna aIgebarskoj sumi umnozaka vaIencija svih drugih ishoda i njegove instrumentaInosti
za 5ostizanje tih drugih ishoda¨:

1. Pro5ozicija:

c
3
1 i
ii i i
) I (V V



Npr situacija izbora posla: ponudena su tri radna mjesta Model pretpostavlja da bi pojedinac procjenjivao vrijednost
svakog od tih triju radnih mjesta, tj formirao V(alenciju) svakog pojedinog radnog mjesta (Vi) gledajuci
I(nstrumentalnost) svakog pojedinog posla (placu, povoljnosti.) i valencije svih drugih posljedica vezanih uz to radno
mjesto (Vj)

3. POJAM: OCEKIVANJE (engl expectance) DEF: "To je subjektivna 5erce5cija iIi 5rocjena vjerojatnosti da ce
neka aktivnost zaista i dovesti do ciIja" ÷ varira od ÷1 do +1

Ìz toga slijedi: MOTIVACIJSKA SNAGA (FORCE) = kombinacija valencije i ocekivanja

Vroom iznosi i 2 propoziciju: "motivacijska snaga neke osobe da izvede neku aktivnost u5ravno je
5ro5orcionaIna sumi UMNOZAKA vaIencija svih ishoda i njezinih ocekivanja da ce aktivnost dovesti do tih
ishoda", tj:

2. Pro5ozicija: MS ÷ E
i
· V
i
(Vi definirano 1 postulatom)

ili

MS ÷ (ocekiva3ie O vale3.iia)


Ukratko: ovaj model je dakle izgraden tako da ga odreduju 3 komponente:
(1) VALENCÌJA
(2) ÌNSTRUMENTALNOST aktivnosti za postizanje ishoda
(3) OCEKÌVANJE vjerojatnost da ce aktivnost dovesti do tog cilja

Ove tri komponente se kombiniraju mulitiplikativno i tako odreduju motivacijsku snagu





n F broj ishoda j
Vi F valencija i - tog ishoda (neke aktivnosti npr zalaganja)
Vj F valencija j - tog ishoda koji proizlazi iz ishoda i
Ìij F instrumentalnost ishoda i za postizanje svakog pojedinacnog ishoda j

MS F motivacijska snaga
Ei F ocekivanje
Vi F valencija


31




2. Porter & Lawler (1968), a kasnije samo Lawler (173) dopunili su Vroomov model i izradili svoj model koji je
ustvari najpoznatiji VÌE ÷ model Taj model pretpostavlja da se covjekova motivacija da izvrsi neku akciju nalazi pod
utjecajem:
a) njegovih ocekivanja moze Ii tu akciju izvesti (tj pretpostavljena vjerojatnost da ce zalaganje () imati
ucinak (&) (dakle &),
b) njegovih ocekivanja u vezi s ishodima te akcije (tj pretpostavljena vjerojatnost da ce neki ucinak
aktivnosti (&) dovesti do konacnog ishoda () (dakle ÷ & ) i
c) 5ozeIjnosti tih ishoda (tj valencije ('))


Dakle, prikazano u obliku formule:

MOTÌVACÌJA = &O& O '


Taj model je bolji zbog uvedene vjerojatnosti da neko zalaganje dovodi do nekog ucinka ( &) jer je tako moguce
protumaciti situacije u kojima covjek odlucuje nesto sto se protivi njegovim preferencijama i vjerovanjima u ishod
situacije Naime, covjek odabire onaj cilj koji je reIativno najboIje rjesenje medu mnogim drugima, sto ne znaci da
nas ono sto radimo uvijek veseli i zanima, jer smo odabrali manje pozeljno rjesenje ali je ono lakse i vjerojatnije za
ostvariti

KRÌTÌCARÌ VÌE - TEORÌJE - kazu da ljudi ipak tako racionalno ne reagiraju, oni ne analiziraju moguce ishode ÷
dajuci svakome neku valenciju i indeks vjerojatnosti i onda racionalno zbrajaju i mnoze te postupaju prema dobivenom
rezultatu, vec reagiraju vise impulzivno, emocionalno i iracionalno Medutim, oni koji zastupaju tu teoriju kazu da,
koliko god ljudi uzimaju u obzir irelevantne, pa i pogresne kriterije ÷ ostaje cinjenica da oni i5ak odvagaju 5ojedine
aIternative i da se odIucuju za onu koja im se cini najboIjom, tj realno ponasanje ljudi je u globalu ipak u skladu s
tim modelom Naime, provedena dugotrajna istrazivanja podrzavaju taj model, sto pak ne znaci da se ljudi uvijek tako
ponasaju Ìstrazivanja su takoder pokazala da postoji umjerena prediktivna valjanost modela, tj nasa moguce je u
odredenoj (manjoj) mjeri prognozirati ponasanje ljudi



3.3.4. TEOR¡JA PO8TAVLJANJA C¡LJEVA

Seneca: "kada covjek ne zna kojoj luci brodi ni jedan vjetar nije pravi vjetar¨ To je opca spoznaja da namjere
usmjeruju motivirano ponasanje
Rayan: u knjizi o motivaciji navodi argumente o vaznosti namjera: intencijsko ponasanje se nastoji odvijati do samog
kraja Zato postavljanje ciljeva ima znatan motivirajuci ucinak
Locke se takoder bavio se ovom tematikom ÷ demonstrirao je da postavljanje ciljeva djeluje na uradak ÷ on ce biti bolji
sto su ciljevi tezi i realnije postavljeni

Opci zakljucci:
(1) veliki broj laboratorijskih eksperimenata, terenskih istrazivanja i korelacijskih istrazivanja su u 90% suglasni u
pretpostavljenom odnosu postavljanja ciljeva i ucinka
(2) ciljevi utjecu na uradak tako sto usmjeruju djelatnost, mobiliziraju energiju, produzuju napor i motiviraju pojed
da razvije prikladne strategije ostvarenja ciljeva
(3) specificni i teski ciljevi vode boljoj razini uratka nego laki ciljevi, situacije bez ciljeva ili upute "uradi bolje¨
(4) pretpostavka ostvarenja visoko postavljenih ciljeva je da izvrsioci imaju te sposobnosti za postizanje razine
ucinka
(5) osim jasnih ciljeva treba i uvid u rezultate koje postize i povratna informacija da bi se imao veci radni ucinak
(6) novac i dr nagrade mogu povecati vezanost uz zadani cilj
(7) nema jednoznacnih dokaza koji bi potkrijepili uvjerenje da su participacijom usvojeni ciljevi djelotvorniji od
dodijeljenih ciljeva

Ova teorija je temeljito istrazena i dokazi su jednoznacni, njenom primjenom se u svakoj radnoj grupi moze ostvariti
veci radni ucinak
Z F zalaganje
U F ucinak ili efekt zalaganja
Ì F konacni ishod (rezultat)
V F valencija (pozeljnost)


32






3.3.5. ADAM8OVA - TEOR¡JA PRAVEDNO8T¡ {equity theory·

Ova se teorija naziva i teorija nejednakosti u socijaInoj razmjeni ili teorija socijaIne us5oredbe ili teorija
jednakosti koju je postavio J Stacy Adams (Adamsova teorija jednakosti) Njegove postavke imaju ishodiste u teoriji
kognitivne distance (Festinger) i u Komansovoj teoriji distributivne pravde
Polazi od teze da ljudi imaju 5otrebu da se 5rema njima 5ostu5a 5ravedno i fer, da budu pravedno nagradeni,
opazaju kako prolaze drugi pojedinci, te ako zakljuce da drugi primaju premalo ili previse osjecaju nelagodu i
poduzimaju aktivnosti koje ce je otkloniti
Glavna primjena je u organizacijskoj teoriji u odnosu pojedinac - organizacija (poseban odnos socijalne razmjene)
Pojedinac nesto ulaze u razmjenu ÷ znanja, kreativnost, vjestine i iskustva, a dobiva od organizacije neke nagrade:
placa, status i priznanje, podrska. Pojedinac zeIi da ono sto uIaze i ono sto dobiva bude u ravnotezi Tu
jednakost odreduje 5erce5cija pojedinca, a ne realne vrijednosti, a ta percepcija je moderirana pojedincevom
percepcijom dobivenog i ulozenog kod "znacajnih¨ drugih ljudi s kojima se us5oreduje

Adams smatra da nelagoda postoji kad osoba percipira da njegov ulog i dobitak nije jednak kao ulog i dobitak drugih
Bitan je jedino odnos a ne apsolutne vrijednosti Primjeri su sljedeci:

a) JEDNAKOST b) NEJEDNAKOST

Ud
Dd
Up
Dp

Ud
Dd
Up
Dp

Ud
Dd
Up
Dp


LEGENDA:

Dp = osobni dobitak Dd = dobitak drugih
Up = osobno ulaganje Ud = ulaganje drugih

Kad omjeri nisu jednaki postoji disbalans i pojedinac postaje pun tenzije Ìntenzitet zelje za jednakoscu je
proporcionalan kolicini tenzije prouzrocene tom nejednakoscu Covjek nastoji da te odnose izjednaci, a to nastojanje je
zapravo motivacija u radu cija snaga je proporcionalna percipiranoj nepravednosti

Postoje 2 VRSTE NEJEDNAKOSTI:

(a) Kad je osoba 5renagradena Tada osoba nije sretna (ali valjda nije bas ni strasno nesretna), nastoji smanjiti
tenziju:

(1) poveca svoja ulaganja
(2) smanjuje ishode tj prihvaca manju placu
(3) promijeni interni standard (referenicne osobe)

(b) Kad je osoba 5remaIo nagradena, tad pogotovo nije sretna (nije nesretna, nego ljuta):

(1) smanjenje ulaganja i zalaganja
(2) povecanje ishoda ili dobitaka
(3) promjena standarda

Empirijske provjere su pokazale da ucinak potplacenosti ili preplacenosti ovisi da li su radnici placeni po satu ili po
ucinku Postavke teorije jednakosti su drugacije od teorija ocekivanja Teorija jednakosti predvida da ljudi ulazu onu
kolicinu napora koja je uskladena s dobicima, a teorija ocekivanja pretpostavlja da ljudi nastoje maksimalizirati dobitke
Vjerojatno su obje teorije u pravu, ali u razlicitim situacijama

Prakticne im5Iikacije:

(1) Organizacije bi trebale nastojati 5ravedno nagradivati ljude u skladu s njihovim ucinkom
(2) Pojedinci procjenjuju svoje ishode na reIativan a ne na apsolutan nacin (usporeduju se s dr osobama)

Na kraju treba reci da Adamsova teorija samo donekle pripada procesnim teorijama motivacije, i to po tome jer daje
glavni mehanizam koji dovodi do covjekove motivacije: taj mehanizam je 5erce5cija "ne5ravednosti". No, to je
ujedno sve sto je u toj teoriji "procesno¨ i ta nam teorija ne daje u ruke nikakvu metodu kojom bismo mogli zakljucivati
na uzroke neke covjekove odluke u drugim zivotnim situacijama, kada ne postoji usporedivanje s nekim drugim


33
covjekom Ìstodobno, govoreci o tome sto covjeka motivira - a to je 5erce5cija "nejednakosti" ÷ ta se teorija
ubraja u sadrzajne teorije



34
3.3.6. ZADOVOLJ8TVO U PO8LU

Teorije motivacije su ujedno teorije zadovoljstva u poslu (npr Herzbergova teorije) Zbog toga se ta 2 pojma cesto i
brkaju

DEF.: ZadovoIjstvo u 5osIu = opci afektivni odnos prema poslu i cjelokupnoj radnoj situaciji To je rezultanta
radnikovih misljenja o svim za njega relevantnih aspektima rada i intrinzicnim i ekstrinzicnim Motivacija i zadovoljstvo
u poslu se tretiraju zajedno jer imaju slicne faktore (uzroke koji im prethode) i zbog toga sto imaju jednaku opcu
pretpostavku: "zadovoIjan radnik je motiviran radnik¨ Bez obzira na utemeljenost te relacije zadovoljstvo je vazno u
psihologiji rada, jer moze biti samo po sebi cilj s aspekta humanistickog gledista

MJERENJE ZADOVOLJSTVA POSLOM

Svi industrijski psiholozi to povremeno mjere Strukturno gledano zadovoljstvo poslom je stav tj hipotetski konstrukt
koji se ne moze vidjeti, ali se moze ocitovati u ponasanju Postoje razliciti pogledi kako definirati i mjeriti zadovoljstvo
poslom

Dva su temeljna pristupa mjerenja:

(1) GLOBALNI PRISTUP:Polazi od definicije da je zadovoljstvo poslom o5ci afektivni stav 5rema 5osIu i
organizaciji (globalna reakcija koja subskalira radnicke reakcije po pojedinim dijelovima posla) Mozemo ga shvatiti
kao jednodimenzionalni konstrukt pa se moze ispitivati globalnim pitanjem: "U cjelini uzevsi koliko ste zadovoljni
poslom u ovoj radnoj organizaciji? (Da li ste malo ili puno F skala ima 4-5 uporisnih tocaka)

Prednosti upitnika s 1 pitanjem:
a) jednostavna konstrukcija
b) smislen za radnike
c) brza obrada

Nedostaci:
a) pouzdanost skale je mala
b) postoji mogucnost razlicite interpretacije: ljudi ne moraju misliti na iste stvari


(2) ANALITICKI (MULTIFACETNI) PRISTUP Ìspituje se zadovoIjstvo radnika u razIicitim as5ektima njegovog
5osIa (zadovoljstvo s placom, rukovoditeljima, stupnjem samostalnosti u radu) Na taj nacin se moze upoznati
struktura zadovoljstva, tj s cime su radnici zadovoljni i s cime ne Na kraju se moze procijeniti opce zadovoljstvo u
poslu kao kompozitna varijabla (sumacija odgovora) Osnovni 5robIem ovog pristupa je pitanje: koliko faceta i koje
facete ukljuciti u upitnik? Tu nema jednoznacnog odgovora

NPR1: JDI (Job Descri5tion Index): Najpoznatiji upitnik u svijetu je JDÌ je Americki upitnik (koji kod nas nije nikad
proveden) ima 5 faceta posla:

(1) zadovoljstvo s radom
(2) zadovoljstvo s rukovodenjem
(3) zadovoljstvo s mogucnostima na5redovanja
(4) zadovoljstvo s 5Iacom
(5) zadovoljstvo sa suradnicima

NPR2: MSQ (Minesota Satisfaction Questionair) ispituje 20 faceta

Prigovor: multifacetnom pristupu jest, da sumiranje ispititanikovih odgovora razlicitih faceta zanemaruje vaznost
pojedinih aspekata zadovoljstva za ispitanika Ponekad se trazi i osim da procjene stupanj zadovoljstva da procijene i
vaznost pojedine facete prema kojoj se racunaju ponderi (zbroj ponderiranih procjena) da bi se izbjegla kompenzacija
pri sumiranju rezultata

Za oba pristupa je zajednicko da se temelje na upitniku i procjeni ispititanika Ddakle temelje se na fenomenoloskom
pristupu: to je prikladno jer se radi o individualnim varijablama No takav pristup ima i ogranicenja: to su izjave
ispitanika, a one ne moraju nuzno odrazavati ono sto ispitanici stvarno osjecaju (mogu biti neiskreni, davati socijalno
prihvatljive procjene) Zato je jako bitno je da ta ispitivanja budu anonimna Kad ispitanici ne nastoje namjerno iskriviti
odgovore neke varijable mogu utjecati na njihovu iskrenost

Bujas i Petz su predlozili tri nacina primjene upitnika:

(1) gru5no vodeni rad (eksperimentator podijeli upitnike, cita uputu i svi zajedno rade: cita se pitanje po
pitanje te postoji interakcija i dodatna objasnjenja)
(2) gru5no sIobodni rad (grupno ali svatko svojim tempom)
(3) intervju (individualno)




35

Dobili su da se najpotpuniji odgovori dobivaju kod 1; stupanj iskrenosti je najveci kod 2, a najmanji kod 3 Na
dobivene odgovore utjece i vrsta upute te i mjesto primjene upitnika Ovakvi faktori, kao sto znamo iz psihometrije,
povecavaju pogresku mjerenja, no njih nije moguce u potpunosti eliminirati, ali ih se moze bitno smanjiti, i to:

(1) upotrebljavati upitnike visoke 5ouzdanosti
(2) nuzno je pilotskim ispitivanjem provjeriti jasnocu u5ute
(3) teba uciniti sve da se ispitanicima da garancija anonimnosti odgovaranja

Osnovno i kljucno je pitanje koliko su ljudi opcenito zadovoljni s poslom? Pokazalo se da to varira: nema jednoznacnog
odgovora Postotak zadovoljnih ovisi i o vrsti postavljenog pitanja Npr Galupov institut: postavio je pitanje ovako "u
cjelini gledano da li ste zadovoljni/nezadovoljni svojim poslom¨ Rezultati su bili da je 10-13% nezadovoljnih U nekim
drugim ispitivanjuma je pak oko 20% nezadovoljnih S obzirom na takve rezultate mozemo se pitati zasto se onda oko
toga uzbudujemo kad ocigledno je vecina ljudi zadovoljna? Odgovor glasi: "jer je upitno sto ljudima znaci takvo
pitanje!¨ Mi ne znamo sto se u osnovi odgovora krije npr ako formuliramo pitanje: da li uzivate u svom poslu ÷ broj
nezadovoljnih raste

FAKTORI ZADOVOLJSTVA POSLOM

Starija istrazivanja su pokazala da postoje konzistentne razlike s obzirom na dob: stariji radnici su zadovoIjniji!
Medutim, to nije tako jednostavan odnos jer postoje sustavna kolebanja zadovoljstva s poslom u funkciji dobi Vrste
posla i polozaj u radnoj organizaciji su takoder vrlo bitne varijable "Plavi ovratnici¨ imaju nize zadovoljstvo od "bijelih
ovratnika¨, sto je vezano uz vrstu posla i ekstrinzicne faktore

UCINCI ZADOVOLJSTVA U POSLU

Opcenito se moze konstatirati: nisko zadovoIjstvo rezuItira niskim ucinkom, 5ovecanim a5sentizmom,
5ovecanom fIuktuacijom No pitanje je, je li to nuzno? Da li zadovoljstvo poslom mora voditi niskom ucinku? (npr
netko tko je lijen zadovoljan je niskim ucinkom) Postoje mnoga istrazivanja vezana uz to pitanje i ona daju razlicite
rezultate Sustavna analiza pokazuje da uglavnom nema povezanosti ili postoji blaga pozitivna korelacija/negativna
korelacija Dakle, postoji minimalna povezanost zadovoljstva u poslu i ucinka Ìstrazivanja potvrduju umjerenu vezu
zadovoljstva u poslu i fluktuacije i apsentizma, tj zadovoljniji radnici manje izostaju i manje fluktuiraju Korelacija je
umjerena jer na to utjecu i brojni drugi faktori osim zadovoljstva u poslu


3.4. RADNE OKOLNO8T¡

Radni ucinak nije naravno odreden samo individualnim osobinama pojedinca, vec i brojni faktori tehnicke i drustvene
okoline utjecu rad kao i na sposobnosti i motivaciju (npr fizikalno - kemijeski uvjeti, stanje strojeva, alata, opreme,
organizacija i metoda rada, znacajke organizacijskih struktura, sutav nagradivanja, ponasanje rukovoditelja i dr)
Uradak je dakle pod utjecajem kako mogucnosti pojedinca, tako i njegove motivacije za rada i radnih uvjeta, sto se
shematski moze ovako prikazati:

MOGUCNOST POJEDINCA MOTIVACIJA ZA RAD



URADAK


RADNE OKOLNOSTI


Svaki od faktora moze utjecati na radni ucinak izravno i posredno Prema tome jednadzba za radni ucinak je:

RU = f(SPOSOBNOSTI + VJESTINE i ZNANJA) MOTIVACIJA OKOLNOSTI


{4· PR¡LAGOÐAVANJE COVJEKA RADU


36

Potreba prilagodavanja covjeka radu proizlazi iz cinjenice da samo ako je on dobro prilagoden poslu dobar ce biti i
radni ucinak Pred svakog radnog covjeka se postavljaju 3 su sku5ine zahtjeva da bi zadovoljio zahtjevima
postavljenima na radnom mjestu, a to su zahtjevi:
(1) u pogledu SPOSOBNOSTI
(2) u pogledu CRTA LICNOSTI
(3) u pogledu VJESTINE I ZNANJA

NPR vozac autobusa:

CRTE LICNOSTI SPOSOBNOSTI VJESTINE I ZNANJA

brzina reakcije (izborne reak)
stereoskopski vid (procjena udaljenosti)
okulomotorna koordinacija
spacijalne sposobnosti
raspodjela paznje
perceptivna brzina
opca inteligencija
cuvstvena uravnotezenost


dobar vid u daljinu
snalazljivost u prostoru
sposobnost razlikovanja boja
sposobnost brzog reagiranja
normalna sirina vidnog polja
rucna manipulativna spretnost
perceptivna brzina


poznavanje uredaja u vozilu
vjestina ocitavanja instrumenata
poznavanje stranog jezika
poznavanje osnovnih funkcija u vozilu
vjestina radio sporazumijevanja



Metode iIi nacini 5riIagodavanja covjeka radu:
(1) ProfesionaIna orjentacija To je skup postupaka koji sluze pojedincu u uspjesnijem odabiru zvanja Ti
postupci ukljucuju ispitivanje psihickih i fizickih osobina te se na temelju rezultata tih ispitivanja pojedincu
predlazu ona podrucja rada koja najbolje odgovaraju njegovim psihofizickim osobinama i sposobnostima, tj
gdje je veca vjerojatnost da ce on biti uspjesan To je raspodjela ljudi u zanimanja i poslove koji su u skladu s
njihovim s5osobnostima i osobinama Iicnosti
(2) ProfesionaIna seIekcija: postupak u kojem se medu kandidatima za neku profesionalnu aktivnost prema
odredenim kriterijima odabiru samo oni koji imaju najvece izglede za uspjeh, a svi ostali se ignoriraju
Trazimo dakle najpogodnije ljude za neki definirani posao
(3) ProfesionaIno os5osobIjavanje i 5rofesionaIno usavrsavanje: To je sustavno profesionalno obrazovanje i
izobrazba

Cilj profesionalne orjentacije je odabrati najprikladniji posao za pojedinca, a cilj profesionalne selekcije ÷ odabrati
najprikladnijeg pojedinca za posao Medutim, u osnovi im lezi zajednicki interes i zadatak, a to je racionaIna
ras5odjeIa Ijudi na radna mjesta i poslove, radi postizanja sto bolje uskIadenosti izmedu zahtjeva posla i uvjeta u
kojima se posao odvija, s jedne strane, i covjekovih karakteristika i njegovih sposobnosti, s druge strane Razlika je
samo u tezistu

Profesionalna orjentacija i profesionalna selekcija su se razviIe iz 3 razIoga:
(1) 5romasena zvanja Na pitanje "Kad biste se mogli vratiti u svoju 18 godinu i poceti iznova zitov, biste li
izabrali neko drugo zvanje ili neki drugi posao?¨, od 5000 anketiranih ljudi, njih 41-61% su odgovorili da bi
iazbralo neko drugo zvanje
(2) nezgode na radu ÷ razvoj industrijske proizvodnje dovelo je do porasta stope povredivanja, a sustavne
analize tih nesreca su pokazale da u osnovi njih je oko 60% ljudski faktor (ljudska neprilagodenost), 25%
tehnicki nedostaci i 15% vanjske okolnosti
(3) teznja za 5ovecanom 5roduktivnoscu ÷ prosjecno se uzima da je efekt rada najboljih radnika oko dva
puta veci od onih najslabijih, no ti slabiji radnici mozda bi u nekom drugom poslu bili i najbolji

Sve te konstatacije dovele su do niza spoznaja, koje predstavljaju teoretske osnove 5rofesionaIne orijentacije i
seIekcije Medu njima glavne su ove:
(1) Ljudi se razIikuju 5o 5sihofizickim osobinama koje su uvjetovane razlicitim faktorima, ali su dovoljno
stabilne da se izraze u nejednakom ucinku u razlicitim poslovima To dalje znaci da nisu svi ljudi jednako
sposobni za svaku vrstu aktivnosti
(2) RazIicita zvanja 5ostavIjaju nejednake zahtjeve na svoje izvrsiteIje, u pogledu vjestina, osobina i
sposobnosti One koje su korisne u jendom podrucju aktiviteta razlikuju se u nekoj mjeri od onih koje su
pozeljne u drugom podrucju rada
(3) SIabiji us5jeh u nekom 5osIu ne znaci o5cu 5rofesionaInu ne5riIagodenost, jer svaki covjek posjeduje
odredenu strukturu prema kojoj je nejednako uspjesan u razlicitim podrucjima rada
4.1. PROFE8¡ONALNA ORJENTAC¡JA



37
4.1.1. Opce o profesionalnoj orijentaciji
CiIj profesionalne orijentacije je pomoci pojedincu da pronade i odabere ono podrucje rada u kojem u njegovi izgledi za
uspjeh najveci To su ona podrucja rada koja najboIje odgovaraju njihovim 5sihofizioIoskim osobinama i
skIonostima. Polazi od (a) psihologijskog poznavanja pojedinca, (b) objektivnog poznavanja razlicitih zvanja i (c)
analize sadasnjih i perspektivnih potreba zajednice Drustvena zajednica se zanima za orijentaciju da ne bi bilo
povecanih troskova i manje produktivnosti pomoci pojedincu pri izboru zvanja, jer ako je izbor los trpi i pojedinac i
drustvo Svatko provodi veliki dio svog zivotnog vijeka u radu
Tu postoji jedan veliki problem, a to je sto zanimanje pojedinca odreduje u velikoj mjeri i njegov socijalni i ekonomski
status, okolinu u kojoj zivi, prijatelje i sl Osim toga za pojedinca je izbor zanimanja ujedno i izbor njegovog zivotnog
stiIa Zato pojedinci cesto zele raditi u onim strukama, gdje mogu zadovoljiti i te druge osobne, subjektivne, svoje
"zivotne¨ zahtjeve i potrebe Mozda bi netko npr bio savrsen tokar, ali taj posao ne donosi zeljeni socijalni i ekonomski
status
U svom pocetku profesionalna orijentacija imala je veilikih ambicija, koje su dosle do izrazaja u poznatoj i pretenzioznoj
krilatici "5ravi covjek na 5ravno mjesto¨ Danas su njezini ciljevi mnogo skromniji, ali zato realniji Moderna
profesionalna orijentacija otresla se i starih predrasuda da je svaki covjek sposoban samo za jedan odredeni posao i
da su za uspjeh odlucne neke sasvim specificne sposobnosti Provjeravanja su pokazala da je jedan te isti covjek
sposoban da se uspjesno prilagodi citavom nizu zvanja, pa se orijentacija danas sastoji u usmjeravanju kandidata
prema odredenom 5odrucju rada, a ne prema jednom jedinom zvanju
Parsons je 1907 godine osnovao prvo savjetovaliste profesionalne orijentacije

4.1.2. Tri djelatnosti profesionalne orijentacije
Profesionalna orjentacija se odreduje kao sIozena i sustavna djeIatnost u kojoj se 5omaze 5ojedincu 5ri izboru
zvanja, a ukljucuje 3 osnovne zadace ili djelatnosti:

{1· PROFE8¡ONALNO ¡NFORM¡RANJE = u5oznavanje kandidata sa 5ojedinim zanimanjima Nitko ne moze
dobro odabrati posao ako nije upoznat sa promjenama i dogadajima Pojedinci trebaju dobiti podatke o:
(1) 5ostojecim zanimanjima
(2) sadrzaju tipicnih poslova i uvjetima rada
(3) psihofizioloskim zahtjevima pojedinih zanimanja
(4) kakve su drustvene 5otrebe za ljudima pojedinih struka, tj vjerojatnosti zaposljavanja
Profesionalno informiranje mora biti nepristrano, svestrano i prilagodeno narastu i obrazovanju klijenata, a metode i
oblici njegovog ostvarivanja moraju biti raznovrsni (publikacije, specijalne radio i TV-emisije, nastava u skolama uz
video prezentacije, organizirane posjete poduzecima.) Neki smatraju da bi profesionalno informiranje trebalo biti
odgojno-obrazovna struktura koja doprinosi formiranju stavova mladih

{2· PROFE8¡ONALNO 8AVJETOVANJE ÷ je namjenjeno onim pojedincima koji zele pomoc u izboru zanimanja
Ta pomoc se sastoji u tome da mu se daju podaci (a) o njegovim realnim mogucnostima, (b) sto mu se dokumentira
kako stvarno izgledaju pojedina zvanja, (c) sto se on upoznaje s bogatim izborom podrucja aktivnosti i (d) sto mu se
daje uvid u mogucnosti zaposljenja u razlicitim strukama Kandidat prolazi kroz detaljno ispitivanje: (a) dijagnosticki
intervjui, (b) medicinski pregled i testovi, a nakon toga mu se daje savjetodavni intervju
Savjet mora biti utemeljen na nizu stvari, mora voditi racuna o:
(1) s5osobnostima i crtama Iicnosti
(2) o zeIjama i interesima pojedinca
(3) o zdravstvenim indikacijama i kontraindikacijama
(4) o dobi i skoIskoj s5remi
(5) o zeljama roditeIja
(6) o materijaInim mogucnostima
(7) o drustvenim potrebama za pojedinim zvanjima

Nakon sto su sagledane sve cinjenice psiholog vrsi savjetodavni intervju i izvjestava klijenta o zakljuccima strucnog
tima Taj savjet pojedinac naravno moze i ne mora 5osIusati On dakako sIobodno i samostaIno bira zanimanje
Osobitu vaznost ima profesionalna orijentacija u svojem negativnom obliku tj pri utvrdivanju onih osobina klijenta koje
predstavljuju kontrindikaciju za ulaz u neka odredena zvanja

{3· PRACENJE KAND¡DATA ÷ faza koja se rijetko ostvaruje iako je vazna Ìma 2 zadatka:
(1) Nastaviti s 5ruzanjem 5rofesionaIne 5omoci kandidatima i tijekom daljnja razvoja njegovih karijera
(2) Prikupljanje kriterijskih 5odataka o uspjehu savjetovanih kandidata u odabranom zvanju Ovo je potrebno da
bi se validirala metoda profesionalnog savjetovanja
4.1.3. Valjanost profesionalne orijentacije
Podaci o valjanosti profesionalne orjentacije su korisni, sto se ustanovilo usporedbom postupka kandidata koji su
uspjeli u zanimanju ovisno o tome da li su poslusali savjet ili ne


38
U Engleskoj je '25 i '30 godine provoden tzv "Londonski eks5eriment¨ sa ciljem utvrdivanja koliko vrijedi
profesionalna orjentacija i da li psihloloske metode savjetovanja (testiranje i dijagnoza) nadmasuje valjanost
savjetovanja koje tada postoji u engleskim skolama (konferencije na kojima se daju savjeti) Ìspitanici su bili 1200
ucenika koji napustaju osnovnu skolu Dvije su bile skupine: a) kontrolna, b) eksperimentalna:
KontroIna sku5ina = prosla samo uobicajen postupak savjetovanja
Eks5erimentaIna sku5ina = testirana skupina ÷ savjetovana na temelju detaljnog psiholoskog pristupa ÷
psiholosko testiranje, dijagnosticki intervju i razmatranje prethodnog skolskog postignuca + medicinski
pregled
Zatim su te kandidate pratili Kriterij uspjesnosti u poslu je bio: oni koji su sacuvali svoj prvi posao nakon 4 god
savjetovanja su uspjesni na poslu

Webster je (1942) ispitivao sto se nakon 5 godina desilo s osobama koje su u njihovom savjetovalistu trazile savjet:
O 53% kandidata je slijedilo savjet
O 20% kandidata nije slijedilo savjet
O ostatak nije pronaden

Ustanovili su da su odnosi uspjeha i neuspjeha sljedeci: kod onih koji su slijedili savjet odnos uspjesnih prema
neupjesnima bio je 28:1 (28 uspjeha na jedan neuspjeh), a kod onih koji nisu slijedili savjet samo 1:1 Tocnost
prognoze krece se u prosjeku oko 80%, a to ukazuje da je racionalni izbor zvanja ipak za oko 30% uspjesniji od
spontanog, cisto subjektivnog izbora




4.2. TEOR¡JE ¡ZBORA ZAN¡MANJA

Tumace proces izbora zanimanja i faktore koji ga odreduju To znatno pomaze savjetovaniku Postoje 2 grupe teorija:
{1· D¡FERENC¡JALNE ÷ isticu vaznost individualnih razlika pripadnika razlicitih zanimanja i profesija, tj pojedinci
se razlikuju po osobinama licnosti, vrijednostima i sposobnostima, a razlikuju se i poslovi po svojim zahtijevima
Parsons i rani diferencijalisti navode kao kljucne osobine (determinante) izbora zanimanja s5osobnosti, a kasniji
diferencijalisti npr Anne Roe pridaju vece znacenje osobinama Iicnosti i vrijednostima pri izboru zanimanja
Najpoznatiji diferencijalist je D. H. HoIIand ÷ "psihologija profesionalnih izbora ÷ teorija tipova licnosti¨ ÷ smatra da je
izbor zanimanja izraz licnosti pojedinca i dolazi do toga da postoji 6 osnovnih orjentacija iIi ti5ova Iicnosti koji se
razlikuju prema nekim osobinama i tipovima zanimanja koji pojedinci preferiraju:

ORÌJENTACÌJA ÌLÌ TÌP LÌCNOSTÌ OBÌLJEZJA
1 (R) REALISTICKI
snazan i fizicki aktivan, agresivan, nedrustven, voli
konkretne probleme, ima konvencionalne vrijednosti
(elektricar, mehanicar, vojni casnik, istrazivac)
2 (¡) INTELEKTUALNI
sklon razmisljanju, ima snaznu zelju da razumije savjet,
ispituje vrijednosti zivota (filozof, eksperimentalni psiholog,
antropolog)
3 (8) SOCIJALNI izrazena je verbalna sposobnost, nesklon fizickim
aktivnostima i misaoniim zad (ucitelj, socijalni radnik,
klinicki psiholog)
4 (C) KON'ENCIONALNI
sklon verbalnim i matematickim zadacima, konformist,
visoko vrednuje prestiz i moc
5 (E) POUZETNICKI
dominantan, sklon vodstvu, izbjegava duzi misaoni napor,
snalazi se u nejasnim situacijama (poduzetnik, politicar, TV
producent)
6 (A) UMJETNICKI
sklon individualistickoj ekspresiji, vredniji samostalnost,
feminin, nedrustven, cuvstv labilniji (muzicar, pjesnik,
glumac, kriticar)


To je tipoloska teorija ÷ tj Holland je tipove zamislio kao diskretne kategorije ÷ nezavisne, ali je Anne Roe sugerirala
da su pojedini tipovi manje ili vise povezani te da se mogu predstaviti kruznim (heksagonaInim) modelom Moguce je
racunati koreIacije izmedu razlicitih tipova, a na osnovi toga je odredila heksagonski model koji izgleda ovako:



39
KoreIacije su:
70,isticni ist7,iv,cki RI ÷ 0,46 IC ÷ 0,16
RA ÷ 0,16 AS ÷ 0,42
RS ÷ 0,21 AE ÷ 0,35
RE ÷ 0.30 AC ÷ 0,11
konv0ncion,ni umj0tnicki RC ÷ 0,36 SE ÷ 0,34
IA ÷ 0,34 SC ÷ 0,38
IS ÷ 0,30 EC ÷ 0,68
IE ÷ 0,16
poduz0tnicki socij,ni


Oni tipovi koji se u heksagramu nalaze susjedno su slicniji, a oni koji su spojeni iscrtkanim linijama su razlicitiji
Taj sistem omogucuje klasifikaciju razlicitih vrsta zanimanja kao kombinacije osnovnih tipova ÷ dobije se trigram
Ane Roe je kritizirala teoriju Hollanda jer smatra da su tipvi povezani te da ih treba promatrati kao dimenzije

{2· RAZVOJNE ÷ teorije su one koje su usmjerene na 5roces izbora zanimanja ÷ smatraju da izbor zvanja nije
jednokratni cin uskladenja nego se zbiva u vremenu i ukljucuje niz odluka ÷ zbog toga se koristi longitudinalni pristup
Ginsberg i sur su 1950 objavili obuhvatnu teoriju izbora zanimanja Kazu da je to ireverzibilan proces i smatraju da je
kompromis bitna komponenta tog procesa

(1) razdoblje mastanja ÷ do 11g
(2) sustav vrijednosti se uoblicava oko 16g i postaje odrednica izbora zanim
(3) realisticka faza ÷ kompromis izmedu zelja i mogucnosti

DonaId Su5er je glavni predstavnik tog podrucja i on je prosirio Ginsbergovu teoriju Glavne znacajke teorije:
(1) Nastoji razumijeti i 5redvidjeti karijeru shvacenu kao niz poslova u zivotu pojedinca To je savjetovanje za
karijeru a ne posao
(2) Karijeru promatra kroz 5et zivotna razdobIja: (1) kroz razdoblje rasta (do 14), (2) razdoblje istrazivanja (15-
24), (3) razdoblje 5otvrdivanja (25-44), (4) razdoblje odrzavanja (45-64) i (5) razdoblje o5adanja (nakon
65)
(3) Veliku vaznost pridaje obIikovanju "seIf konce5ta¨ To je srz licnosti i utjece na svako pon, pa tako i ono
usmjereno na prof razvoj ÷ prof razvoj je oblikovanje slike o sebi kao radniku, a prof prilagodba = proces
trazenja vrste rada koji je u skladu s pojedinacnom slikom o sebi; o podudarnosti te 2 stvari ovisi uspjeh u
poslu
(4) ProfesionaIna orjentacija je djelatnost pomaganja pojedincu da razvije realnu sliku o sebi i svojoj ulozi u
svijetu rada, a za postizanje tog cilja je kljucna 5rofesionaIna zreIost

Za mnoge autore su znacajne Superove longitudinalne studije 1951-1972 ÷ vrlo poznata studija, koja je dala mnoge
znacajne spoznaje, kao npr da mladi od 14-15 god nisu jos dovoljno profesionalno zreli za donosenje realisticnih i
zrelih odluka


4.3. PROFE8¡ONALNA 8ELEKC¡JA

Kod profesionalne selekcije se za odredeno radno mjesto, medu svim kandidatima, izabiru samo oni koji najbolje
udovoljavaju postavljenim uvjetima, koji se najcesce sastoje od odredenih kriterija u psihologijskom i lijecnickom
pregledu Profesionalna selekcija se vrsi pod vidom da li kandidat ima ili nema kvalifikcija za rad Postoje dvije
osnovne vrste profesionalne selekcije:
(1) pod vidom minimuma s5osobnosti koji jos uvijek omogucuju obavljanje posla ÷ odabiru se svi kandidati ako
imaju taj minimum (npr za vozacku dozvolu, zdravstveno-psihologijski pregledi novaka, u radnim
organizacijama kada se zaposljava deficitaran kadar) Osnovni problem je utvrdivanje tog kriticnog rezultata
(2) do 5o5unjenja sIobodnih mjesta ÷ izmedu veceg broja kandidata odabire se manji broj koji ce ispuniti
prazna mjesta Obiljezja su sljedeca:
primaju se samo najbolji
osnova za selekciju je rang-poredak (nema kriticnog rezultata)
pretpostavka je da ce odabrani imati i potrebni minimum (ali to nije posve izvjesno ÷ to ovisi o skupini
koja se javila)
(3) prema mogucnostima kandidata da steknu 5rofesionaInu s5remu
(4) s obzirom na aktuaInu 5roizvodnu u5otrebIjivost kandidata

Moguce je kombinirati prve dvije selekcije, tj primiti onoliko koliko ima mjesta, ali pod uvjetom da imaju minimum
sposobnosti (npr na klasifikacijskom ispitu postoji prag kojeg kandidati trebaju preci, a medu onima koji ga jesu presli
se odabiru oni s najboljim rezulatima)


40

Razumna i dobro provedena selekcija ÷ niz pozitivnih efekata:
(1) skracuje se vrijeme potrebnog profesionalnog osposobljavanja (tj novaca)
(2) smanjuje se otpad tijekom skolovanja
(3) produktivnost veca
(4) smanjuje se stopa povredivanja
(5) smanjuje se stopa apsentizma i fluktuacije
(6) povecani stupanj zadovoljstva (u nacelu)

DVIJE OPCE METODOLOSKE PRETPOSTAVKE uspjesne selekcije: (1) detaljno poznavati zahtjeve razlicite
poslova/zanimanja (anaIiza radnog mjesta/5osIova/zanimanja) i (2) posjedovanje valjanih i 5ouzdanih 5ostu5aka
za u5oznavanje osobina Ijudi ÷ dijagnosticki postupci za ispitivanje kandidata (testovi i ostali postupci)
Profesionalna selekcija je opravdana: (a) u prvom redu pri primanju kandidata na poslove koji imaju osobitu socijaInu
odgovornost, (b) takoder je potrebna kad zbog prirode posla ili trajanja rada nije moguce cekati da radnik tek
duzom aktivniscu stekne 5otrebnu 5rofesionaInu s5retnost i na kraju (c) pri ulasku u neke s5ecijaIne skoIe koje
zahtijevaju da kandidati posjeduju razvijene specijalne sposobnosti
Kad se rasporeduju ljudi na razlicite poslove i zadatke prvo treba iskIjuciti one kandidate (a) koji posjeduju one
karakteristike koje onemogucuju uspjesan rad (kontraindikacije) te (b) kao i ona stanja (psihicka, fizioloska) koja bi se
u konkretnim uvjetima radnog mjesta mogla pogorsati Ìsto tako treba razlikovati osnovne uvjete koji su potrebni za
obavljanje nekog posla i specificne sposobnosti potrebne za obavljanje tog posla
KLASICAN MODEL PSIHOLOSKOG IZBORA KADROVA: Dolje je prikazan "klasicni model¨ razvijanja selekcijskog
postupka Kao sto vidimo profesionalna selekcija pocinje anaIizom radnog mjesta, te se na osnovu nje zakljucuje koja
su to svojstva iIi osobine covjeka potrebna za obavljanje nekog posla Nakon toga se izabiru metode i sredstva
kojima ce se mjeriti potrebna svojstva Te metode i sredstva cine 5rediktore (to su ustvari razliciti psiholoski ili
fizioloski testovi), ali isto tako treba izabrati i kriterije po kojima ce se izmjeriti vrijednost prediktora Kad smo se
odlucili za odredene prediktore i odredene kriterije, kandidati se podvrgnu is5itivanju uz pomoc prediktora i nakon
nekog vremena se rezultati usporede s uspjesima u kriterijima sto se naziva vaIidacija seIekcijskog 5rocesa Ukoliko
je koeficijent validacije zadovoljavajuce visok treba istim prediktorima ispitati novu skupinu ispitanika i 5onovo izvrsiti
vaIidaciju s istim kriterijem te tek ako je i onda koeficijent validacije zadovoljavajuc tj nije pod utjecajem slucaja i
nekontroliranih faktrora treba prihvatiti selekcijski postupak To je tzv "unakrsna vaIidacija¨ Ako prva validacija
pokaze nezadovoljavajuc rezultat potrebno je krenuti od pocetka tj napraviti novu analizu posla. U praksi se obicno
veca skupina kandidata podijeli u dvije skupina na kojima se obavi validacija pa se ti koeficijenti usporede

Koraci kIasicnog modeIa:

(1) anaIiza 5osIa
(2) zakIjucivanje na 5otrebna svojstva
(3) odabir testova i drugih 5rediktora
(4) odabir kriterija radne us5jesnosti
(5) 5rimjena testova na sku5ini is5itanika
(6) 5riku5Ijanje kriterijskih informacija
(7) anaIiza odnosa izmedu 5redikcijskih i kriterijskih rezuItata
(8) 5rovesti kriznu vaIidaciju

Ovo je potpuni model koji se rijetko kada u praksi ostvaruje jer je preskup, predugacak, a nekad nema ni dovoljno
ispitanika te se zbog toga pribjegava aproksimaciji ovog modela tako da se validacija radi na radnicima koji vec rade, a
ne na kandidatima
Dakle, dvije su temeljne metode validiranja selekcijskog postupka:
(1) metoda 5racenja i
(2) metoda 5risutnih radnika
Metoda pracenja je opisana ranije, a kod "metoda 5risutnih radnika" sve faze su iste kao kod metode pracenja, ali
redoslijed faza nije bitan jer se kriterij moze prikupiti istovremeno (konkurentna valjanost, a ne prognosticka - no,
mozemo obje zvati prognostickom)
Nedostaci te metode prisutnih radnika su: a) motivacija vec zaposlenih radnika nije ista kao kod pristupnika To moze
dovesti do razlika u rezultatima i b) radnici koji se vec nalaze na poslu predstavljaju seIekcioniranu sku5inu, jer oni
kojima su nedostajale odredene sposobnosti su vec otpali, a oni koji su imali puno bolje sposobnosti su otisli na bolje
pozicije, tj unaprijedeni su Smanjenje koeficijenata valjanosti neke baterije ce biti najveci kod onih testova koji mjere
najbitnije sposobnosti za uspjesnost u poslu Smanjuje se varijabilitet u prediktorskoj varijabli i c) kolicina radnog
iskustva moze utjecati na rezultate nekih testova npr kod testova psihomotorike, kod imago testova (imitacija
tokarskog posla), jer testovi mjere dosegnutu razinu vjestine, a ne sposobnost Za prediktore je izrazito bitno je oni
koreliraju s kriterijem, a ne koreliraju sa radnim stazom
Dakle metoda prisutnih radnika ne moze biti zamjena za metodu pracenja, vec samo aproksimacija U praksi se
izbjegava izvrsiti kruzna validacija jer to znaci prikupljanje jos novih podataka Pogotovo ako ima veliki broj prediktora
to je problem, ali je ona inace vrlo dobra i zapravo potrebna
a3aliza posla
zakliuciva3ie 3a
potreb3e osobi3e
izbor
prediktora
izbor kriteriia
miere3ie ka3didata
pomocu prediktora
miere3ie uspieha u
kriteriiu
&SPOREDBA
(valida.iia)
ZADO-
VOLJAVA
NE ZADO-
VOLJAVA
ponoviti valida.iiu 3a
3ovim ka3didatima
REZULTAT
SLICAN
REZULTAT
RAZLICIT
p7ihv,titi selek.iiski
postupak


41
Klasican model pretpostavlja staticnost kako covjeka tako i radnih zadataka, ali ta staticnost je neprihvatljiva jer se ljudi
neprestano manje ili vise mijenjaju i to kako u zdrastvenom pogledu tako i i podrucju psihickih dimenzija Osim toga
razliciti ljudi mogu postici jednake uspjehe na jednom radnom mjestu na razlicite nacine Zbog toga je Dunnette
predlozio dinamican modeI kao dopunu klasicnom modelu Taj model upozorava na to da postoji dinamican odnos
izmedu, prediktora, covjeka, ponasanja, situacija i posljedica za radnu organizaciju, buduci da se slicno radno
ponasanje moze prognozirati iz potpuno razlicitih struktura interakcije izmedu prediktora i individuuma, kao sto i
jednaki ucinak u prediktoru moze dovesti do bitno razlicitih oblika radnog ponasanja kod razlicitih osoba Ìsto tako
model uzima u obzir da jednako radno ponasanje filtrirano kroz razlicite situacije dovodi do razlicitih posljedica za
radnu organizaciju

Sa humanistickog stajalista profesionalna slekcija je manje human postupak od orjentacije, jer ovdje se gledaju samo
interesi radnog mjesta, tj radnog mjesta, a ne pojedinaca - covjeka

4.3.1. Analiza posla - Upoznavanje radnog mjesta

Kao sto smo vidjeli u shematskom prikazu "klasicnog modela" formiranja selekcijskog postupka, analiza posla je prvi
korak u tom procesu Naime, prije no sto mozemo reci koje osobine covjeka su bitne za uspjesno obavljanje nekog
posla, moramo doznati o kakvom se to radnom mjestu uopce radi, tj koje motorne i psiholoske aktivnosti dolaze u
funkciju Prema tome,

ANALIZA POSLA je sustavno 5riku5Ijanje i sredivanje 5odataka o nekom 5osIu u ciIju dobivanja informacija o
a) radnim zadacima i aktivnostima, b) uvjetima u kojima se rad odvija i c) o 5sihickim i tjeIesnim uvjetima koje
rad 5ostavIja na radnika Cilj je o5is 5osIa (tj glavni rezultat) Opis posla je cinjenicni prikaz odgovornosti i ostalog
Drugi rezultat je 5rikaz zahtjeva 5osIa ÷ osobine koje mora imati izvrsitelj da bi mogao obavljati posao Opis posla
sadrzi cinjenice, a drugi prosudbe o potrebnim karakteristikama, a to nisu cinjenicne

Analiza posla je glavna metoda u psihologiji rada i to je osnovna metoda upoznavanja ljudskog rada i prvi korak pri
pokusaju racionalizacije rada Osnovna je prednost analize poslova u tome sto je to sistematiziran postupak u kojem
su una5rijed predvidene sve najvaznije i najcesce situacije Opisom posla se dobiva kriticki prikaz radnih zadataka i
tipicnih aktivnosti, te zahtjevi posla tj osobine koje treba posjedovati izvrsilac
Osnovni pojmovi koje ovdje treba definirati su:
O Radni zadatak je dodijeljena manja dionica rada koju treba obaviti u okviru zadanog standarda i vremenskog
roka Radni zadaci se organiziraju tako da oblikuju radna mjesta
O Radno mjesto je skup srodnih zadataka koji su dodijeljeni jednoj osobi tj konkretan posao koji vrsi neki radnik u
organizaciji Ìzvrsitelj je neka osoba koja moze, ali i ne mora biti trenutno zaposlena, Radno mjesto postoji bez
obzira da li je na njemu netko zaposlen, to je organizacijski pojam
O Posao je grupa istih ili slicnih radnih mjesta tj skup srodnih radnih mjesta koja ukljucuje toliko slicne radne
zadatke, odgovornosti i zahtjeve da se mogu obuhvatiti jednim nazivom i pokriti jednom analizom Poslovi se
mogu grupirati u vise klastera tzv 5orodice 5osIova koje sluze nekoj zajednickoj svrsi npr pri validaciji je dobro
vise slicnih poslova udruziti da se dobije veca skupina
O Zanimanja su srodne skupine poslova koje zahtijevaju slicna znanja, vjestine i odgovornosti

To sve su ustvari konstrukti, pojmovni agregati nastali uopcavanjem slicnosti medu razlicitim ljudskim aktivnostima
Zbog cesto postoje nesuglasice vezane uz te pojmove
Radni zadaci: npr studenata, testiranje semestra, izdavanje potvrda o upisu, izdavanje uvjerenja o diplomiranju;
posao: studentski referent; na FF su 4 izvrsitelja; familije poslova: fakultetski sluzbenik (npr strucni referent,
sekretarica dekana, blagajnik)
Predmet analize je posao, a ne zanimanje ili radno mjesto, iako se proucava konkretno radno mjesto; cak i kad je cilj
analiza zanimanja, radimo prvo analizu posla Osnovna razlika izmedu analize radnog mjesta i analize zanimanja je u
tome sto je analiza radnog mjesta konkretna i odnosi se na odreden posao dok se analiza zanimanja odnosi uopce na
podatke o razlicitim slozenim duznostima i zahtjevima nekog zanimanja
ANALIZA POSLA SLUZI:
(1) uspostavi programa profesionalne orjentacije i profesionalne selekcije Putem nje dobivamo obrazovne, fizicke,
psihofizioloske podatke na osnovu kojih se formiraju testovi Analiza posla moze dati i podatke o mogucnostima
zaposljavanja posebnih skupina npr invalidi rata i rada Polazi se od analize tipicnih radnih zadataka (koji su
obrazovne, tjelesne osobine, spol, crte licnosti vazne za neki posao), a onda razradujemo profesionalnu
orjentaciju i profesionalnu selekciju
(2) pripremi nekog programa strucnog osposobljavanja Ona je temelj pri pokusaju programiranja bilo kojeg oblika
strucnog osposobljavanja jer daje informacije sto se radi, koje su glavne faze i kljucne tocke, koji su kriticni
momenti uspjesnog obavljanja posla te se na osnovu toga zakljucuje na potrebne vjestine i znanja Bez toga


42
programi izobrazbe nisu funkcionalni, treba napraviti analizu posla i kad se stvara neki novi studij ili se
predizajnira
(3) kao polazna osnova za procjenjivanje radne uspjesnosti ÷ radne ocjene = zbog kadrovskih potreba, baza
podataka o pojedincu (zbog unapredenja); radi se i zbog podjele place, koristi se i u istrazivacke svrhe (npr
validacija testova); ocjena moze biti globalna ili cesce ÷ analiticka: bitni aspekti radnog ponasanja na nekom
poslu
(4) kao neizbjezni dio procjene poslova ÷ postupak vrednovanja poslova u cilju utvrdivanja osnovnog broja bodova
o kojima ce ovisiti osnovna placa ÷ niz komponenti treba uzeti u obzir; prosudujemo slozenost posla, izlozenost
opasnosti i tezinu, odgovornost, uvjete rada
(5) u sklopu programiranja zastite na radu ÷ okolnosti koje mogu dovesti do povrede na radu, tj svi izvori
opasnosti; npr uvodenje sredstava osobne zastite, preoblikovanje posla (radnog mjesta)
(6) kao temelj za ergonomijsko preoblikovanje radnog mjesta s ciljem da se pospjesi radna ucinkovitost ÷
prilagodba strojeva, organizacija posla, studij vremena i pokreta ÷ specijalna metoda analize posla;
preoblikovanje radnog mjesta
(7) klasifikacija zanimanja Analiza posla je temeljni instrument bilo kojeg pokusaja racionalizacije rada; glavna
metoda u radu industr psihologa npr cilj = utvrditi potrebna znanja i vjestine; svrha = programiranje strucnog
obrazovanja


INFORMACIJE koje treba 5riku5iti u skIo5u anaIize 5osIa. Jednostavno receno pri analizi radnog mjesta treba
prikupiti podatke o tome, sto treba radnik raditi, u kakvim prilikama radi, kako radi, zasto radi i konacno koje su
tjelesne i psihicke sposobnosti i vjestine za to potrebne

Ì ÌNFORMACÌJE O SAMOM POSLU
a) radni zadaci
b) radni postupci
c) strojevi, alat, oprema i materijal
d) odgovornosti koje posao ukljucuje

ÌÌ ÌNFORMACÌJE O ÌSHODU RADNE AKTÌVNOSTÌ
a) stvoreni proizvodi i usluge
b) radni standardi (vremenska ogranicenja, kakvoca i sl)

ÌÌÌ ÌNFORMACÌJE O UVJETÌMA RADA
a) polozaj posla u organizacijskoj strukturi
b) raspored rada i odmora
c) placa i drugi poticaji
d) fizikalno-klimatski uvjeti
e) izvori opasnosti za mentalno i tjelesno zdravlje

ÌÌÌ ÌNFORMACÌJE O POTREBNÌM OSOBÌNAMA ÌZVRSÌLACA
a) obrazovanje
b) radno iskustvo
c) tjelesni zahtjevi
d) sposobnosti i osobine licnosti

Sve te informacije i nisu bas uvijek potrebne, medutim ako se provodi sustavna analiza dobro je imati sve podatke






METODE ANALIZE POSLA - IZVORI PODATAKA I POSTUPCI

Tri su temeljna izvora podataka i za to postoje isto tako tri glavne metode:

(1) SUSTAVNO OPAZANJE RADNÌKA TÌJEKOM RADA ÷ uz uvjet da se pazi na neke principe:
a) treba se unaprijed upoznati s poslom
b) treba objasniti svoje namjere i diskretno se ponasati, ne utjecati na radnike
c) maksimalno biti svjestan i razlikovati objektivne podatke od vlastitih interpretacija ÷ to je glavni izvor krive
slike
d) praviti biljeske
e) visekratno opazanje ÷ analizator u meduvremenu sazrije
edutim, nije moguce opaziti sve sto je vazno, pa treba koristiti i druge izvore.


43

(1) SÌSTEMATSKÌ RAZGOVOR ÷ sa svima koji poznaju situaciju ÷ sam radnik, njegov poslovoda, instruktor za
uvjezbavanje novih radnika, tehnolog, inzenjer koji se bavi organiziranjem tog radnog mjesta Podatke treba
uzeti maksimalno kriticki buduci da su te osobe stekle automatizam i imaju pogresne sudove; tendencija
iskrivljavanja ÷ misle da je to zbog broja bodova, pa zele napuhati stvar; provjeriti iz vise izvora
Vrijede svi osnovni principi intervjua:
a) objasniti tko smo i zbog cega smo tu
b) iskreno pokazati da nas to zanima, ne poucavati kako vrsiti posao ÷ ne dijeliti savjete jer je
kontraproduktivno
c) nastojati razgovarati s radnikom na njegovom jeziku

(1) ANALÌZA DOKUMENTACÌJE ÷ o tehnickim normama, o povredama, izostancima, posjetama lijecnicima;
prethodne analize ÷ tehnicke, zdravstvene, kadrovske dokumentacije Treba posebno oobratiti paznju na faktore
koji dovode do uspjeha ili neuspjeha jer oni ukazuju na kriticne tocke rada koje predstavljaju psiholoske ili
fizioloske kontraindikacije
(90% anaIiza se temeIji na ove 5rve tri metode)

(2) SUDJELOVANJE SAMOG ANALÌZATORA ÌZRAVNO U RADU "Metoda vlastite koze" Münstenberg je proveo
analizu posla vozaca tramvaja U tu svrhu je sam vozio tramvaj neko vrijeme Ako se posao tice velikog broja
ljudi i ako je vrlo vazna svrha to se moze koristiti Ì analizatori nakon toga postaju bolji

(3) STUDÌJ VREMENA Ì POKRETA ÷ inzenjeri ÷ ciklografska snimanja, video snimanja, usporene projekcije ÷ uvid
u finese pokreta; skupa metoda (danas vise i nije tako skupa)

(4) FÌZÌKALNA MJERENJA ÷ fizikalne uvjete mozemo prosuditi, ali i mjeriti ÷ temperatura, vlaga, buka, rasvjeta,
brzina kretanja zraka; npr trazi se beneficija za neko radno mjesto ÷ potrebni precizni podaci tj uzorci mjerenja

Ove metode se nadopunjuju, te je potrebno ih kombinirati

Pitanje je tko 5rovodi anaIizu 5osIa? To ovisi o svrsi i raspolozivom kadru ÷ mogu biti i posebni analizatori Ovdje
nema konacnog odgovora Neke firme imaju specijalizirane analizatore posla, a cesto to radi psiholog (npr kad radi
selekciju) Moze biti lijecnik ili kompletni timovi kad su velike akcije Tipican tim je sastavljen do sljedecih strucnjaka:
inzenjer iIi tehnicar (podaci o tehnickom postupku), Iijecnik (tjelesni zahtjevi, zdravstvene okolnosti; specijalisti
medicine rada), 5sihoIog (personalna specifikacija ÷ osobine vazne za posao, psiholog je najbolje upoznat s analizom
posla) i onaj koji ne5osredno u5ravIja radnim odjeIom

Unaprijed se pripremaju sheme za analizu posla Sheme mogu biti otvorene ili fleksibilne, strukturirane i umjereno
strukturirane

Bujasova shema za analizu posla ukljucuje :

a) opce podatke
b) specificirane uvjete pod kojima se rad vrsi
c) specificirane tjelesne aktivnosti koje rad ukljucuje
d) specificirane psihicke i psihofizioloske funkcije koje zahtijeva rad
e) specificirane kriticne tocke rada





44
4.3.2. Prediktori - metode upoznavanja ljudi
Ako dalje slijedimo "klasicni model" izbora kadrova, nakon analize posla koja ukljucuje i korak "zakljucivanje na
potrebne osobine" covjeka, tj za posao relevantne sposobnosti i vjestine i znanja, slijedi korak izbor 5rediktora
Opcenito, 5rediktor (lat predi.are - govoriti, predvidati) je ono sto sluzi kao oznaka da ce se nesto dogoditi, tj ono na
temelju cega mozemo izvesti neku prognozu
U psihometriji, a narocito u profesionalnoj orijentaciji i selekciji, prediktorom se smatra svaka metoda i tehnika koja
se koristi za dijagnozu iIi 5rognozu nekog stanja iIi 5onasanja, u selekcijskom slucaju za prognozu us5jeha u
radu, zvanju, poslu To su najcesce razliciti intelektualni, pshomotorni i drugi testovi, intervjui i druge tehnike kojima se
mjeri zastupljenost osobina bitnih za uspjesnost u zvanju Osnovna pretpostavka koristenja tih testova za predikciju
uspjeha je da su oni i vaIjani 5rediktori, tj da imaju 5rogonsticku vaIjanost za uspjeh u poslu
Cilj svih tih razlicitih metoda je dakle upoznavanje covjeka, tj dijagnosticiranje njegovih osobina Potreba za
poznavanjem individualnih osobina ljudi i razlika medu njima uvjetuje upoznavanje ljudi putem razlicitih mjernih kriterija
kao sto su skolske kvalifikacije, radne probe, radne karakteristike i psiholoskih testova SkoIske kvaIifikacije
pretpostavljaju da je skolska svjedodzba dobar indikator profesionalne spreme, tj specificnog znanja stecenog u skoli
No u praksi to obicno nije tako su nastavni planovi u neskladu s zivotnom praksom Radna 5roba, tj kad pojedinca
stavimo u radnu situaciju da vidimo kako radi ima puno nedostataka Jedan od njih je stu u njoj ucinak moze biti
uvjetovan trenutnom uvjezbanoscu kandidata sto ne znaci da on nije sposoban Ìsto tako ona se moze upotrebljavati u
samo uskom opusu jednostavnijih poslova Ono sto radna proba pokazuje je to da li je osoba trenutno sposobna za
odreden posao, ali ne i to kolike su mogucnosti osobe da stekne odredene profesionalne sposobnosti Radne
karakteristike sadrze podatke o radnoj povijesti osobe i o njegovoj profesionalnoj upotrebljivosti Bolji prediktori su
objektivni 5sihoIoski testovi koji imaju provjerene metrijske karakteristike, a u svrhu selekcije koriste se i tzv
seIekcijski intervjui

{1· P8¡HOLO8K¡ TE8TOV¡ ¡ UP¡TN¡C¡
Testove se definira kao standardizirani 5ostu5ak kojim se izaziva neka odredena aktivnost, a onda se ucinak u
toj aktivnosti mjeri i vrednuje tako da se individuaIni rezuItat us5oredi s rezuItatima koji su dobiveni kod
drugih Ijudi u jednakoj situaciji Cilj testiranja uz rangiranje je i dobivanje podataka o najvjerojatnijem uspjehu
pojedinaca u odredenom poslu prije nego sto se to u praksi pokaze
Osnovni ciljevi koji se zele postici primjenom testova su: (a) dijagnosticiranje, tj utvrdivanje individualne osobnosti
(b) diferenciranje, tj utvrdivanje interindividualnih razlika u stupnju izrazenosti nekih osobina konkretnih ljudi, tj
razlikovanje, rangiranje i vrednovanje ljudi o (c) 5rognoziranje uspjesnosti pojedinca u nekoj aktivnosti (zvanju, radu,
poslu) na temelju postignutih rezultata u testu
Da bi ispitivanje pomocu testova imalo neku vrijednost, tj da bi test bio valjan, trebaju biti ispunjeni ovo uvjeti:
(1) predmet mjerenja - mora biti jednoznacno odredeno (operacionaliziran)
(2) predmet mjerenja - treba predstavljati jednu cjelovitu kategoriju psihickog zivota
(3) predmet mjerenja - treba biti karakteristican i znacajan za siru strukturu u koju je uklopljen
(4) testovi trebaju biti a) valjani, tj adekvatni onome sto se zeli izmjeriti, b) pouzdani, c) faktorski cisti

KATEGORIJE PSIHOLOSKIH TESTOVA

$ obzirom na primjenu u industriji testovi se klasifi.iraju: (u pogledu materijala)
(1) testovi PAPÌR-OLOVKA
(2) tastovi ÌZGRADNJE ÷ trazi se manipulacija
(3) testovi APARATÌ ÷ npr reakciometar
(4) KOMPJUTORÌZÌRANÌ testovi ÷ nova grupa testova
Ìntelektualne funkcije se ispituju uz pomoc 1, a senzomotorne funkcije uspomoc 3

$ obzirom na uzrast:
(1) BABY testovi
(2) testovi za DJECU Ì OMLADÌNU ÷ profesionalna orjentacija
(3) testovi za ODRASLE

$ obzirom na nacin primjene:
(1) ÌNDÌVÌDUALNÌ ÷ moguce je nadgledati ispit, problem: nedostatak vremena
(2) GRUPNÌ testovi

$ obzirom na vrijeme rada:
(1) testovi BRZÌNE ÷ nitko nema dovoljno vremena da rijesi sve
(2) testovi SNAGE ÷ svi mogu pokusati rijesiti sve (grubo: to je test koji rjesava bar 75% ispit)
Ova podjela je vazna jer na rezultat u svim testovima brzine djeluje jedan generalni faktor brzine, a postoje i specificni
faktori


45
Podjela s obzirom na vrstu psiholoskih i psihofizioloskih osobina koje testovi ispitivaju:
(1) Testovi SPOSOBNOSTÌ
(2) Testovi ZNANJA
(3) Testovi LÌCNOST

{ 1 · TE8TOV¡ 8PO8OBNO8T¡
Testovi pomocu kojih se utvrduju opci preduvjeti (sposobnosti) za vrsenje neke aktivnosti Opci preduvjeti nisu rezultat
specificnog iskustva i treninga, dakle utvrduju se latentne sposobnosti Zbog toga bi testovi sposobnosti trebali biti
sroceni tako da sto je manje moguce ovise o prethodnim iskustvima Testove sposobnosti dijelimo na:
(1) SENZORNE TESTOVE
(2) PSÌHOMOTORNE TESTOVE
(3) MENTALNE TESTOVE
(4) TESTOVE SPECÌJALNÌH SPOSOBNOSTÌ

(AD1.) SENZORNI TESTOVI - 5omocu njih se odreduju razIicite funkcionaIne osobitosti senzornih osjetiIa. CiIj
takvog testiranja je:
a) Da se utvrdi da li pojedinci posjeduju ili ne minimum osjetnih s5osobnosti potrebnih za vrsenje odredenog posla
b) Da se poduzmu odredene mjere za korekciju eventualnih nedostatka
c) Da se s5rijece aktivnosti koje u znacajnoj mjeri mogu pogorsati razlicite aktualne nedostatke
Testiranje se vrsi putem razlicitih aparat i esteziometrijskih metoda koje omogucuju ukljanjanje razlicitih izvora
pogreske Njihova je primjene cesta jer ispravna funkcija razlicitih osjetnih organa cesto ima odlucujucu vaznost za
uspjesno obavljanje posla

(a) Podrucje vida:

(1) OSTRÌNA VÌDA NA BLÌZÌNU Ì DALJÌNU (NEZAVÌSNE SPOSOBNOSTÌ) ÷ sposobnost razlikovanja sitnih
detalja, odreduje se na temelju najmanjeg vidnog kuta pod kojim je jos uvijek moguce razlikovanje malih detalja
No, ostrina ovisi o daljini ili blizini od promatranog objekta, pa se to zasebno odeeduje na temelju najmanjeg
vidnog kuta uz koji je jos moguce razlikovanje detalja
Test: Suelenove tablica i razliciti optotipi
(2) OSTRÌNA STEREOSKOPSKOG VÌDA ÷ o njoj ovisi prosudivanje udaljenosti i prostornih odnosa
Test: stereoskop
(3) RAZLÌKOVANJE BOJA ÷ vazno je u poslovima gdje su upotrebljavaju signalni sistemi s bojama
Test: pseudoizokromatskih tablica
(4) DÌFERENCÌJALNA OSJETLJÌVOST ZA BOJE - slijepilo za boje je vrlo rijetko, ali i medu onima koji imaju
normalni vid, postoje individualne razlike i to u mogucnosti razlikovanja finih nijansi boja Bitno je kod onih
poslova kod kojih su informacije kodirane pomocu boja Provjerava se kolorimetrima
Test: kolorimetar
(5) POSTURALNE KARAKTERÌSTÌKE OCÌJU ÌLÌ FORÌJE ÷ jasna percepcija predmeta zahtjeva sukladne promjene
jednog oka u odnosu na drugo Oci trebaju sukladno i simetricno konvergirati Ako ne moze doci do skretanja
od normalne osovine ociju (a to je forija) osobe se moraju naprezati da to kontroliraju, pa brzo dolazi do umora
(6) APSOLUTNA OSJETLJÌVOST DANJEG Ì NOCNOG VÌDNOG APARATA
Test:fotoesteziometar
(7) SÌRÌNA VÌDNOG POLJA tj zamjecivanje i onog sto lezi van podrucja koje upravo fiksiramo
Test: perimetar
Psiholozi su stvorili aparate kojima se mogu ove karakteristike ispitati ÷ poznat je ortho-rater: precizni stereoskop sa
dugom fokusnom duljinom koji omogucuje odvojeno testiranje oka, a lecama se moze ispitivati forije oka na blizinu i
daljinu, oba oka, samo jedno oko, vertikalne i lateralne forije, boje. (blizina = leca na 35 cm, a na daljinu = leca je na
85 cm)
(b) Podrucje sIuha:
(1) APSOLUTNA SLUSNA OSJETLJÌVOST ÷ ispituje se kakva je ostrina sluha na sve frekvencije Test: audiometar
(2) DÌFERENCÌJALNA SLUSNA OSJETLJÌVOST ÷ za visinu, intenzitet i trajanje tona
(3) ÌNTELÌGÌBÌLNOST ZVUCNÌH SÌGNALA ÷ sposobnost da se iz zvucnog konteksta izvuku zvucni signali

(c) Drugi osjetiIni sistemi se manje primjenjuju, jer nemaju siru primjenu u zanimanjima, a misicna osjetljivost se
uopce ne ispituje, ali je prisutna u nekim testovima psihomotorike


46
(AD2.) PSIHOMOTORNI TESTOVI
Ne postoji opca psihomotorna spretnost (nema q) vec postoje nezavisni psihomotorni faktori, a jos se ne zna koji
Vazna je Fleischmanova analiza i klasifikacija strukture psihomotorike
Ìskustvo pokazuje da je prognosticka valjanost relativno slaba jer:
(1) pojedini aspekti psihomotorike su relativno uske sposobnosti, pa mogu biti valjane za samo neke poslove
(2) na rezultate znatno utjece vjezba, pa rezultat nije prava mjera sposobnosti
(3) na rezultat utjece u velikoj mjeri i motivacija
Bez obzira na poteskoce, u velikom broju poslova, ispitivanje psihomotorike predstavlja nuznu dopunu ispitivanju
senzornih i mentalnih funkcija Testovi psihomotorike su u malim korelacijama sa ostalim testovima, pa njihov
doprinos u bateriji moze biti vazan Razlikujemo sljedece psihomotorne testove:
(1) Deksterimetri ÷ brzina i spretnost manipulativnih sposobnosti su testovi kojima se mjeri brzina i tocnost
jednstavnih rutinskih poslova (npr spretnost ruke i spretnost prstiju) Rezultati sluze za selekciju ispitanika za poslove
koji zahtijevaju precizno manipuliranje malim predmetima Dva najpoznatija su: Minessota i Oconnor deksterimetri
Metrijske karakteristike Strombergov deksterimetar - namjenjen mjerenju rucne spretnosti Sadrzi cepove razlicite
boje (zuti, crveni, plavi) koji se odredenim redom moraju staviti u odrezene rupe OConnorov deksterimetar sa
pincetom (manje rupice, samo jedan stapic) Heyesova ploca Purdue ploca Kod ovih testova je vrijeme rada
ograniceno Ograniceno vrijeme rada je bolje jer se time ne pojavljuje problem da li se zapravo mjeri tocnosti ili brzina
Bennetov deksterimetar Crawfordov deksterimetar
(2) Testove trase iIi Tracing testovi (npr bonnadelova sinusoida) - opca je karakteristika da ispitanici najcesce
objerucnom manipulacijom nekog upravljackog mehanizma trebaju slijediti neku trasu Omogucuje mjerenje faktora
preciznosti i okulomotorne koordinacije Poznavanje stupnja razvijenosti ovih sposobnosti moze biti vazno u nekim
opasnim zanimanja Ìma razlicitih vrsta i oni se razlikuje po: trasi koju treba slijediti Ranije su se koristili testovi papir
olovka, no, danas se koriste slozeniji aparati kao Bonadelova sinusioda Ucinak se odreduje kao vrijeme prolaska kroz
trasu NPR: Test dvorucne koordinacije; Turner test; Tapping board; Adult finger tapper; Tremometar sa rupicama
(3) Reakciometri ÷ mjere latenciju neke reakcije


(AD3.) MENTALNI TESTOVI
Postoje 3 grupe:
1 TESTOVÌ OPCE ÌNTELÌGENCÌJE ÷ njima se sluze oni koji naginju spearmanovskoj koncepciji o g-faktoru; oni su
mjera opce intelektualne sposobnosti (npr klasifikacija elemenata u kategorije); zadaci mogu biti dani u verbalnom i
numerickom Englezi su napravili testove koji su satunirani g-faktorom, a ne ovise o V ili N (npr Ravenove progresivne
matrice: g-faktor oko 0,8) Tipovi zadataka su obicno: otkrivanje zakonitosti brojcanih nizova, otkrivanje stranih
elemenata u povezanom nizu, otkrivanje analognih veza, logicno zakljucivanje, iznalazenje rjesenja Testovi
inteligencije imaju najvecu prognosticku valjanost za uspjeh na onim radnim mjestima gdje su zadaci toliko raznoliki da
se ne mogu rjesavati rutinski, vec je potrebno misaono sintetiziranje razlicitih vrsta podataka i neprestano
prilagodavanje novim zadacima
2 TESTOVÌ PRÌMARNÌH ÌNTELEKTUALNÌH SPOSOBNOSTÌ ÷ njima se sluze oni koji naginju multifaktorskoj teoriji
(Thurstone) mjere se oni faktori koje je ustanovila multifaktorska analiza:
a) PERCEPTÌVNÌ - sposobnost brze i tocne identifikacije oblika tj uocavanja malih razlika u oblicima
Test: Gottschaldtov test prikrivenih likova; Thurstonov test identicnih oblika
b) SPACÌJALNÌ - sposobnost zamisljanja i predocivanja rasporeda i odnosa povrsina i predmeta u dvije ili tri
dimenzije
Test: D-test; Thurstonov spacijalni test
c) NUMERÌCKÌ - sposobnost brzog i tocnog izvodenja jednostavnih numerickih operacija koje ne zahtijevaju
misljenje
d) VERBALNÌ - antonimi, sinonimi, opseg vokabulara, razumijevanje teksta
e) testovi RJECÌTOSTÌ - anagrami, poremecene rijeci, srokovi, identicne rijeci
f) testovi REZONÌRANJA (induktivnog i deduktivnog)

3 TESTOVÌ SPECÌFÌCNÌH ÌNTELEKTUALNÌH SPOSOBNOSTÌ ÷ Guilfordov model pretpostavlja postojanje 120
intelektualnih sposobnosti No to su relativno uski testovi

a) Dreuth: psihologija rada, konstatira da je odluka koje cemo testove (model) odabrati "to je stvar ukusa¨
b) no, bolje je ostaviti analizu posla da ona indicira koji model odabrati (nekad bas treba ispitati specificne
faktore, a nekad samo opcu intel)
c) najprikladnije su hijerarhijske baterije jer ukupni rezultat daje mjeru opce intelektualne razvijenosti, a moze
se odrediti i npr V i N dio, faktore rezoniranja, ovisno o broju subtestova koji su zasiceni razl faktorima (npr
California test ment zrelosti)
(AD4.) TESTOVI SPECIJALNIH SPOSOBNOSTI


47
(1) TESTOVÌ MEHANÌCKOG FAKTORA ÷ nastali zbog potrebe prognoze uspjeha u tehnickim zanimanjima Utvrduje
se sposobnost shvacanja mehanicko-tehnickih principa, pa se ovi testovi nazivaju i testovima tehnicke
inteligencije (npr Benettov test mehanickog razumijevanja) Uspjeh u tim testovima nije odreden samo
mehanickim faktorom, nego zavisi i o opcoj inteligenciji, spacijalnom i perciptivnom faktoru i nekim
psihomotornim sposobnostima, a isto tako su i pod utjecajem specificnog znanja ispitanika
a) papir-olovka testovi
b) testovi izgradnje za ispitivanje mehanickog faktora ÷ Purdne University test mehanicke izgradnje: 8 kutija
sastavljene od dijelova Uspjeh u ovakvim testovima odreden je mehanickim faktorom, ali ovisi i o opcoj
inteligenciji, o spacijalnom i perceptivnom faktoru, manipulativnoj spretnosti F to su necisti testovi po
faktorskom smislu Ovi testovi imaju najvecu prognosticku valjanost u mnogim zvanjima
Test: Benettov test mehanickog razumijevanja, Perdueov test mehanicke izgradnje, T15 test za ispitivanje
mehanicke sposobnosti
(1) TESTOVÌ ZA ÌSPÌTÌVANJE UMJETNÌCKÌH SPOSOBNOSTÌ ÷ npr arhitektura, glazba, slikarstvo (Seashore npr)
Poticaj za konstruiranje je to sto opca inteligencija nije garant za uspjeh u takvim aktivnostima a tipican je
Meierov test umjetnickog prosudivanja Postoji 6 vjestina:
a) RUCNA VJESTÌNA
b) USTRAJNOST (motivacija)
c) ESTETSKA ÌNTELÌGENCÌJA
d) PERCEPTÌVNA LAKOCA
e) KREATÌVNA ÌMAGÌNACÌJA
f) ESTETSKO PROSUÐÌVANJE To mjeri Meierov test: niz vremenski otpornih crteza nadenih u umjetnickoj
bastini, a zad u testu ima 2 verzije: originalna i kopija (uz promjenu koja je izvrsila poremecaj) F krse se
neki likovni principi F ispit dobiva bod za tocno odabrani original F r = 0,40 ÷ 0,70 sa uspjehom u razl
umjetnickim programima Hornov test ÷ postoji jednostavni crtez u obrisima, a ispitanik ga treba smisleno
dovrsiti
Medutim, dolazi do stagnacije u koristenju ovih testova iz dva razloga: a) stavljaju naglasak na konformizam, tj mjeri
se slaganje ukusa ispitanika sa ukusom aktualno prisutnih umjetnika i b) postoji veliki problem vaIidacije.
Ovakvi testovi se uvrstavaju u kategoriju specijalnih sposobnosti, ali vise mjere ukus, preferenciju i vise spadaju u
testove licnosti

{ 2 · TE8TOV¡ ZNANJA
Putem nih se istrazuje u kojoj mjeri je kandidat vec stekao znanje, radne navike i vjestine Oni nikad nisu cisti testovi
znanja vec rezultat reflektira u njemu i neke sposobnosti ispitanika U praksi se mogu upotrijebiti pri selekciji ljudi da se
provjeri rezultat treninga ili skolovanja Dijele se na:
(1) TESTOVÌ ZNANJA U UZEM SMÌSLU ÷ zbirke zad u kojima se pismenim putem provjeravaju neka znanja, ali i
znanja specificna za poslove koje covjek obavlja
(2) UZORCÌ RADA ÌLÌ STANDARDÌZÌRANE RADNE KUSNJE ÷ to su postupci gdje se u strogo stand uvjetima
trazi od radnika da na strojevima ili simulatorima izvedu niz operacija koje su jednake kao i na poslu Bitno je da
je ocjenjivanje standardizirano i objektivizirano, a postoje i norme za procjenu uspjeha
Npr Turnerov test je imago test, jer je kopija tokarskog posla i moze se tretirati kao radna proba
Prije se mislilo da je problem to sto se ispituje koliko je osoba vec vjesta, pa prednost imaju oni koji su imali vise
iskustva, ali u praksi nam obicno i trebaju takvi ljudi



48
{ 3 · TE8TOV¡ L¡CNO8T¡
Licnost je karakteristicna integracija svih osobina nekog 5ojedinca Licnost mozemo definirati i kao ti5ican nacin
5riIagodavanja 5ojedinca okoIini Test licnosti obuhvaca postupke za ispitivanje licnosti u uzem smislu rijeci, a
licnost u tom smislu ukljucuje slozenije oblike prilagodivanja i osobine npr emocionalno reagiranje, stavovi i aktivitet
O povezanosti inteligencije i uspjesnosti u zivotu govori cuvena Termanova studija (1921 godine) sa grupom
suradnika na osnovu teorije inteligencije izdvojili su 1500 djece sa ÌQ > 140, a grupa je pracena 40 godina i tek tada
su objavljeni rezultati Ta djeca su u svemu bila naprednija od svojih vrsnjaka (bili su tezi pri rodenju, brze su prohodali,
bolje citali, bili su dobro soc adaptirani) Kad su odrasla u prosjeku su bili superiorni, ali nisu svi uspjeli u zivotu Neki
su pali vec na koledzu npr Podjelili su na uspjesne, neuspjesne i srednje uspjesne Razlog tim razlikama je da su se
pojedinci naravno bitno razlikovali u nekim osobinama licnosti, te motivaciji za postignucem i u socijalnoj
prilagodenosti To je pokazalo koliko je znacajna i "licnost" za poznavanje osobe
Pitanje je kako osobine licnosti utjecu na radnu uspjesnost? S jedne strane motivacija za rad ovisi o osobinama
licnosti, a s druge o osobinama licnosti pojedinca ovise i reakcije drugih Ijudi, npr smatra se da prodavaci trebaju biti
ekstrovertirani i ljubazni Oni koji se bave profesionalnom orjentacijom zato uzimaju u obzir uz sposobnosti i osobine
licnosti No postoji jedan veliki i osnovni problem: kako mjeriti osobine licnosti?
Do podataka o licnosti kandidata mozemo doci (uz intervju):

{1· Upitnici licnosti
Analiticki testovi ukljucuju upitnike kojima se ispituju stavovi uvjerenja i razliciti oblici ponasanja koji bi mogli biti
simptomaticni za odredene crte licnosti, ljestvice sudova u kojima osoba procjenjuje u kolikoj mjeri se odredene crte
licnosti odnose na nju
U5itnici Iicnosti su najrasirenija metoda za ispitivanja osobina licnosti, i to prvenstveno zbog jednostavnosti i brzine
primjene Oni sadrze skup pitanja o stavovima, raspolozenjima, reagiranjima pojedinca, na koje on odgovara npr sa
DA ili NE Postavljena su neka karakteristicna pitanja - npr "Da li brinete o zdravlju?", "Da li vam uspijeva da se dobro
snadete u veselom drustvu?" Simptomatska valjanost ovih pitanja odredena je empirijskim analizama (faktorska
analiza), pa se zna da ispituju razne osobine licnosti
Osnovni problem sa testovima i upitnicima licnosti je 5robIem neiskrenosti ispitanika U klinickoj praksi kada pacijent dolazi
po pomoc on ce biti iskren pa su upitnici korisna stvar, ali to nije slucaj kad netko trazi posao Ovdje ljudi dolaze s
odredenim interesom kojeg zele ostvariti, te nece biti iskreni i lako ce otkriti sto koja pitanja znace

Pitanje je kako ukloniti mogucnost simuacije?
(1) ÌDENTÌFÌKACÌJA NEÌSKRENÌH ÌSPÌTANÌKA - mnogi upitnici imaju skalu lazi npr "da li ste ikada u zivotu nesto
lagali?" Medutim, to ne rjesava problem, jer svi nekad lazu, a i kad dobijemo visoki indeks lazi, samo znamo da
osoba nije bila iskrena, ali ne znamo kakva je ona stvarno (osim da je u ovoj situaciji ocigledno bila neiskrena
odnosno da nije bila naivna)
(2) KONSTRUKCÌJA UPÌTNÌKA NA PRÌNCÌPU PRÌSÌLNOG ÌZBORA - za svako pitanje se odredi kolika je njegova
socijalna prihvatljivost i njegova diskriminativnost za uspjesne i neuspjesne, pa se na osnovu toga formiraju
grupe pitanja Od ispitanika se trazi da u toj grupi odabere ono koje ga najvise opisuje
(3) SVA PÌTANJA U GRUPÌ SU PRÌVÌDNO + Ì ÷, ALÌ SU RAZLÌCÌTO DÌSKRÌMÌNATÌVNA - ako ispitanik ne
razlikuje pozitivnosti, rezultati su autenticni
(4) BODOVANJE UPÌTNÌKA PO SPECÌJALNOM KLJUCU koji se primjenjuje za svaku situaciju posebno na temelju
empirijske valuacije - npr MMPÌ se primjeni na skupini bankovnih cinovnika u cijeloj zemlji i zatim smo pratili
kako uspijevaju na poslu, zatim ih po uspjesnosti dijelimo na 2 grupe, a zatim gledamo da li ih neka pitanja iz
MMPÌ diferenciraju Na osnovu toga se stvori kljuc za bodovanje Problem kod toga je da je to potpuno ateorijski
pristup, bazira se samo na empirijskim podacima, ali funkcionira ÷ analiza je vrlo komplicirana i broj ispitanika
(N) mora biti velik

Posebna grupa upitnika licnosti cine u5itnici interesa kojima se ispituju aktivnosti kojima se osobe bave u slobodno
vrijeme i preferencije za neke aktivnosti Pretpostavlja se da je pojedinac zadovoljniji u poslu ako njegovi interesi
odgovaraju interesima onih ljudi koji rade neko zanimanje Zato se na osnovu rezultata ispitanika odreduje kojem poslu
bi trebao pripadati Opet je ovdje problem iskrenost ispitanika
Postoje i vazni su i u5itnici vrijednosti. Njima se doznaju ciljevi koje ljudi zele ostvariti u zivotu Ì tu postoji problem
iskrenosti ispitanika
{2· Projektivne tehnike
Projektivne tehnike spadaju u sinteticke postupke jer njihov ambiciozni cilj je deskri5cija Iicnosti u cijeIini Najcesze
se koristi slabo strukturirani materijal koji se nastoji osmisliti pricom ispitanika, a pretpostavka je da ce u pricu ispitanik
unijeti sebe, a eksperimentator ce donijeti sud o njegovoj licnosti Test: Rorschachov test mrlja; Test tematske
apercepcije (TAT); Rosenzweigov test frustracije


49
U psihologiji rada primjena projektivnih tehnika je slaba i rijetka, interpretacija rezultata je subjektivna, nije pouzdana,
ni valjana U podrucju psihologije rada se u zadnje vrijeme javila njihova primjena u prosudbenim centrima kojima je
namjera odabir rukovodecih kadrova, gdje grupe tih ljudi provode 2-3 dana Provode se vjezbe, zadaci, testovi,
projektivni testovi, intervjui Ti projektivni testovi su navodno valjani

{3· Objektivni testovi licnosti
Pod objektivnim testomlicnosti podrazumijeva se svaki onaj mjerni postupak u kojem is5itanik ne zna sto se mjeri i
ne moze utjecati na rezuItat Skupljeni su u tu kategoriju mnogi testovi: razliciti aparati psihomotorike, duhovito
smisljeni upitnici licnosti, preferencije za neke neutralne stvari, aspekti projektivnih tehinka, simuliranje konfliktnih
situacija ÷ reakcije, fizioloske karakteristike
Ìspitanik se postavlja u odredene zamisljene ili realne situacije, te se na osnovi njegovih reakcija izvode zakljucci o
tome kako su kod njega razvijene ispitivane crte U te testove ulaze i "eksperimentalne konfliktne situacijeu kojima
postoji niz standardiziranih zadataka u kojima ispitanik dozivljava uspjeh odnosno neuspjeh te se na osnovu njegove
reakcije zakljucuje o njegovoj osjetljivosti na konflikte
Npr test vjestica: ploca drvena A4 formata, iz koje ide zica (vrlo debela i zavijena) i na dnu su kolutici koje ispitanici
trebaju provesti s jedne strane zice na drugi Pokazalo se da impulzivne osobe postizu slabije rezultate
Postoje 2 velike poznate baterije tih objektivnih testova licnosti Prvu je napravio CatteII, a drugu Eysenck Mjerenje
traje 4 sata individualno, ali valjanost ne opravdava tako dug postupak

{4· 8ituacioni testovi licnosti
To su simulirane situacije iz stvarnog zivota koje sluze za procjenu necije licnosti (npr Office od Strategic Services -
ubacivanje spijuna) Ljudi su dosli u centar za obuku (npr grupa po 10 ljudi), a unutra je bilo par promatraca Provodili
ih kroz razne zadatke i gledali reakcije Prvi takve metode koristili Nijemci prije ÌÌ svjetskog rata
Nedostaci situacionih testova:
O situacioni testovi su specificni pa su zbog toga neprimjereni za primjenu na siroke osobine licnosti,
O ne postoje podaci o njihovoj prognocistickoj valjanosti (samo za neke specificne poslove ÷ spijuni)
O problem kriterija uspjesnosti je nerjesiv
O skupi su, pa ne dolaze u obzir



OPCÌ ZAKLJUCAK O ÌSPÌTÌVANJU LÌCNOSTÌ:
O Testovi Iicnosti su korisni ali nemaju blistavu perspektivu, osnovni problem je samocenzura ispitanika
O Projektivne tehnike su suvise subjektivne
O Objektivni testovi su tek u fazi razvoja, a zapravo su preskupi za siru upotrebu u praksi










{2· 8ELEKC¡J8K¡ ¡NTERVJU

Opcenito, intervju je oblik konverzacije u kojoj dvije osobe sudjeluju u verbalnoj i neverbalnoj inerakciji u svrhu
ostvarivanja unaprijed definiranog cilja Sadrzaj i oblik intervjua ovise o svrsi s kojom se intervju sprovodi, a koja moze
biti: (a) faktografski intervju - prikupljanje cinjenicnih podataka o pojedincu, (b) 5sihodijagnosticki intervju ÷


50
procjena sposobnosti i osobina licnosti pojedinca ili stjecanje uvida u njegove osobne probleme (c) 5sihotera5ijski
intervju ÷ neki oblik savjetovanje ili psihoterapije
Opci cilj intervjua je da se na temelju dobivenih podataka i opce impresije donese sintetican sud o licnosti kandidata

U odnosu na ostale dijagnosticke postupke seIekcijski intervju do5rinosi:
(1) nado5una nejasnih i nedovoljnih informacija iz drugih izvora,
(2) 5rovjerava fizicke karakteristike,
(3) 5rovjerava osobine verbalne i neverbalne komunikacije te neke aspekte motivacije,
(4) sredstvo 5rivIacenja kandidata jer omogucuje informacije o poduzecu

Po svom obliku intervju moze biti strukturiran, polustrukturiran ili slobodan, a postoji i sljedeca klasifikacija tipova
selekcijskih intervjua:
(1) NEDÌREKTÌVNÌ ÌNTERVJU - u njemu se postavljaju pitanja bez utvrdenog reda, a nestrukturiranost mu
omogucava razvoj razgovora u bilo kojem smjeru On je najlosiji je po metrijskim karakteristikama
(2) DÌREKTÌVNÌ ÌNTERVJU - u njemu se slijedi unaprijed utvrden slijed pitanja prema odgovarajucem predlosku za
pojedina zanimanja koji sadrzi i podsjetnika za ocnjivanje odgovora
(3) STRUKTURÌRANÌ ÌLÌ SÌTUACÌJSKÌ ÌNTERVJU - temelji se na analizi posla, najbolje metrijske karakteristike,
omogucava kvantifikaciju odgovora Sadrzi niz pitanja s ponudenim odgovorima koja se postavljaju svim
kandidatima, a prihvatljivost pojedinih odgovora su procjenili experti za pojedina radna mjesta Pitanja
predstavljaju odredene kriticne tocke tj situacije na poslu gdje je reakcija ispitanika relevantna za posao
Moze se poboljsati pretvaranjem u serijalizirani ili sekvencijalni intervju u kojem kandidata prema utvrdenom
predlosku procjenjuje vise ispitivaca i donose zajednicki sud
Prediktivna valjanost=0,46; unutrasnja konzistencija=0,75; pouzdanost=0,79
(4) PANEL ÌNTERVJU - nekoliko ispitivaca ispituje jednog kandidata, ali se izbjegava postavljanje istih pitanja
(5) STRESNÌ ÌNTERVJU - kandidat se stavlja u neugodne situacije i postavljaju mu se neugodna pitanja
Procjenjuje se stupanj senzitivnosti i tolerancije na stres

Postoje razliciti pristupi istrazivanju intervjua:
O Ìntervju se promatra kao sekvenca inter5ersonaInog 5rocesa, a polazi od dijatskih modela komunikacije prema
teoriji malih grupa To je uzi pristup
O Drugi pristup stavlja teziste na kognitivnim 5rocesima koji dovode do konacne odluke o izboru kandidata i
smatra da je faza neposrednog kontakta samo jedna sekvenca u procesu istrazivanja To je siri pristup

Postoje procesni i strukturalni modeli selskcijskih intervjua

{1· Procesni model selekcijskog intervjua

(1) FAZA PRIJE INTERVJUA
Per.ep.iia zahtieva posla I31orma.iie o ka3didatu


Ispitiva3ie impresiie o ka3didatu priie i3terviua


(2) FAZA INTERVJUA
G Ispitivacevo po3asa3ie i vode3ie i3terviua
G Ka3didatova per.ep.iia ispitivacevog mislie3ia o 3iegovima kvalivika.iiama
G Ka3didatov uci3ak u i3terviuu
G Ispitivacevo pro.esira3ie i31orma.iia o ka3didatu


(3) FAZA NAKON INTERVJUA
Ispitivaceve impresiie o ka3didatu 3ako3 i3terviua
Ispitivaceva ko3ac3a odluka
{2· 8trukturalni model - nastoji identificirati relevantne varijable koje djeluju na ishod intervjua

KANDIDAT SITUACIJA ISPITIVAC
Dob, spol, rasa Politicke, pravne i ekonomske prilike Dob, spol, rasa


51
Fizicki izgled Uloga intervjua u selekciji Fizicki izgled
Obrazovanje i radno iskustvo Selekcijski omjer Psiholoske osobine
Profesionalni interesi i planovi Fizicki omjer Ìskustvo i trening za intervju
Psiholoske osobine Percepcija zahtjeva posla
Ìskustvo u intervjuima Prethodno znanje o kandidatu
Percepsija ispitivaca, posla i
organizacije
Cilj intervjua
Verbalno i neverbalno ponasanje Verbalno i neverbalno ponasanje






INTERVJU



ISHOD INTERVJUA


Pogreske kao izvor 5ristranosti u intervjuu:
(1) Preuranjeno 5rosudivanje (misljenje o kandidatu se stvara u prvih par minuta ili cak prije pocetka razgovora)
(2) NagIasak na negativnostima (ispitivac je vise pod utjecajem nepovoljnih informacija o kandidatu)
(3) NedovoIjno 5oznavanje radnog mjesta (razvijaju se pogresni stereotipi o idealnom radniku za neki posao pa
se formira pogresno misljenje)
(4) Pritisak da se radno mjesto 5o5uni (snizavanje kriterija)
(5) Poredak kandidata (pogreska konteksta)
(6) NeverbaIno 5onasanja (nacin na koji se nesto kaze moze biti presudnije od onog sto se kazeponekad
objasnjava i 80% varijance procjene)
(7) Fizicke osobine nereIevantne za 5osao

Ìntervjui, usprkos razlicitim pokusajima standardizacije, jos uvijek predstavlja svojevrsno umijece, za koje se mogu dati
neka osnovna pravila, ali koje se ne moze u cijelosti standardizirati Najvaznija 5raviIa intervjua su sljedeca:
(1) Poticati kandidata da sam sto vise govori
(2) Strpljivo i dobrohotno slusati kandidata
(3) Steci povjerenje kandidata
(4) Vjesto prelaziti s pitanja na pitanje
(5) Sto vise odobravati kandidatu, pogotovo kad navodi za sebe nepovoljne podatke
(6) Ìspitivac mora kontrolirati svoju tendenciju povrsne i prebrze generalizacije (halo efekt)
(7) Predvidjeti dovoljno vremena za intervju
(8) Prije intervjua prikupiti iz razlicitih izvora sto vise podataka o kandidatu
(9) Ìspitivac treba voditi racuna ne samo o onome, sto ispitanik spontano govori, nego i o onome, preko cega
nastoji prijeci ili sto ne zeli ili moze reci, ako mu se ne pomogne potpitanjima

Teorijske pretpostavke ukazuju na to da je kad god je to moguce treba provesti panel intervju sto podrazumijeva:
O PREDFAZA - pripremiti predlozak na osnovu analize radnog mjesta; pripremiti dodatne ispitivace; razviti upitnik sa
sto vise situacijskih pitanja, motivacijskih pitanja, pitanja o poznavanju posla; razviti sistem procjenjivanja
odgovora; iztrenirati ispitivace
O ÌNTERVJU - pregledati postojece podatke o kandidatu; stvoriti opustenu atmosferu konvencionalnim pitanjima;
izbjegavati pitanja DA/NE; ne postavljati pitanja u autoritativnom, sarkasticnom ili sugestivnom tonu vec trebaju
biti kratka, otvorena i jednoznacna; kod odgovora je bitno pomno slusanje, uocavanje neverbalne komunikacije,
neprekidati ga dok govori; treba ga pitati da li ima pitanja
O FAZA NAKON ÌNTERVJUA - odluku treba odgoditi do kraja, uzeti u obzir pristranosti, uskladiti misljenja ispitivaca


52
{3· O8TALE METODE ¡ TE8TOV¡

Postoji jos metoda upoznavanja ljudi, i te metode crpe opravdanje svoga postojanja iz odredenih problema vezanih uz
primjenu testova i njima dobene rezultate Ti problemi su:
O uz pomoc testova se ne mogu upoznati sve osobine bitne za posao
O nasi testovi nisu ne5ogresivi, tj testovi ne mogu biti zamjena nego mogu biti dopuna drugim metodama:
npra) radna kusnja - prognocisticka valjanost je dobra i b) intervjuima (o kojima je vec bilo rijeci) ÷ tzv
tradicionalnim metodama koje pokrivaju neka podrucja koje testovi ne pokrivaju

a) Najveci utjecaj rezultate selekcije imaju SKOLSKE KVALIFIKACIJE Za neko radno mjesto traze se sasvim
odredene skolske kvalifikacije, a ponekad se samo trazi SSS (zavrsena neka srednja skola) Pitanje je treba li pri
selekciji uzeti i skolske ocjene i kolika je njihova prognosticka valjanost? Prognosticka valjanost ovisi o: a)
usagIasenosti nastavnih 5rograma sa strukom i b) vaIjanosti skoIskog ocjenjivanja, i tu postoji veliki nedostatak
Skolske ocjene su izrazito neobjektivne Dakle skolske ocjene imaju slabu prognosticku valjanost sto je i potvrdeno u
mnogim istrazivanjima (r = 0,20 izmedu skolskih ocjena i uspjeha na poslu)

b) RADNE KARAKTERISTIKE. Do danas one se nisu mnogo koristile kod nas, dok se na zapadu enormno koriste
Odgovor na pitanje sto mozemo ocekivati od pojedinca na novom poslu saznajemo uz pomoc prijasnjih radnih
karakteristika, tj 5re5oruka prethodnih poslodavaca Do preporuke se moze doci na vise nacina:

O od samog kandidata koji je od prethodnog poslodavca izmolio preporuku - sto znaci da je postojala osnova da
pretpostavi da ce dobiti dobru preporuku
O na zahtjev radnika od prijasnjeg poslodavca ali je on salje buducem poslodavcu - tada radnik je nema priliku
vidjeti i tu se uglavnom isticu dobre osobine
O preporuka od prijasnjeg poslodavca na molbu buduceg poslodavca ili novi poslodavac salje bivsem formular koji
sadrzi nekakva pitanja

Preporuke imaju samo ogranicenu valjanost jer:
O u zemljama gdje se traze preporuke, svako jutro se na stolu nade hrpa preporuka i vrlo je naporno sve
pregledavati F nije lako dati prosudbu o nekome, pogotovo kad to nije jedini posao koji ta osoba radi F tada u
preporukama prevladavaju trivijalnosti
O vecina ljudi kad pise preporuke je usmjerena na isticanje + osobina ljudi F to je spontano uljepsavanje, a moguce
je i namjerno da bi se pomoglo covjeku
O pisma preporuke pate od poteskoca koje proizlaze iz nase nemogucnosti da objektivno prosudujemo (licna
jednadzba prosuditelja.)

Bitno je:
O uvijek traziti misljenje izravno od bivseg poslodavca
O da bi se dobile specificnije informacije najbolje je da bivsi poslodavac ispuni upitnik sa struktuiranim skalama za
prosudbu osobina kandidata

c) PRISTUPNI UPITNIK ÷ kandidat ispunjava pristupni upitnik kad trazi posao

On moze posluziti:

(1) da daje osnovne informacije o kandidatu npr ima li potrebnu dob, dozvolu za rad, strucnu spremu
(2) da posluzi kao dopuna intervjuu F osoba moze kandidatu postaviti suvisla pitanja F da posluze kao dopuna
onih podataka koji se ne mogu dobiti intervjuom
(3) da da detaljne podatke o biografiji kandidata i njegovom zivotu i radu F cilj: da ti podaci posluze kao osnova za
stat prognozu uspjesnosti na poslu F cestice upitnika bodujemo i na temelju toga se formira ukupni rezultat
koji sluzi za predikciju F prethodno se trebala utvrditi diferencijalna valjanost cestica upitnika i one se
ponderiraju: one koje dobro diferenciraju ispit na uspjesne i neuspjesne dobivaju ponder npr 1, a one koje ne
F 0

Pitanja koja su osnova tih upitnika: dob, spol, obrazovanje, prethodna radna iskustva, ali npr i pitanja jesu li vasi
roditelji bili zadovoljni vasim ponasanjem, tj pitanja o prosudbi sebe i drugih To su tzv bio5odaci, a praksa pokazuje
da mogu postici visoku prognosticku valjanost Kad su upitnici dobro konstruirani mogu imati vrlo visoku prognostucku
valjanost

Problem sa pristupnim upitnicima je da on zahtijeva dug i tezak prethodan postupak Zato je prikladan samo za posao
koji je vrlo vazan u nekoj firmi i gdje ima velik broj izvrsitelja koji ce ga pripremati

d) Para5sihoIoske metode - u Europi 85% ljudi koristi grafoIogiju pri zaposljavanju O metrijskim karakterisktikama
ne treba ni govoriti




53
4.3.4. Kriteriji i validacija selekcijskog postupka

Da dalje slijedimo "klasicnu shemu¨ selekcijskog postupka, nakon provedene analize posla te odabira prediktora,
sljedeci korak je izbor kriterija Opcenito mozemo reci, kriterij je mjera ucinka aktivnosti ispitanika izvan nekog testa
Posto se radi o profesionalnoj selekciji, mi zelimo znati je li nasa selekcija bila uspjesna, tj da li oni kandidati koje smo
odabrali kao sposonbne za odredeni posao, stvarno i jesu uspjesni u tom poslu Medutim, vezano uz odabir kriterija
postoje odredeni problemi:
(1) Prvi problem je nejednoznacnost konstrukta "us5jeh u 5osIu". Kao kriterijske mjere za uspjeh u poslu
mozemo podrazumijevati: kolicina proizvoda, kvaliteta tog proizvoda, izostanci, fluktuacije, nesrece na radu,
zakasnjavanja, brzina napredovanja u struci, visina osobnih primanja itd itd ÷ sve to jos mnogo toga moguci
su kriteriji
(2) Daljnji problem vezan uz kriterije jest: treba li uzeti samo jedan ili, naprotiv vise kriterija A ako treba uzeti vise
(u cemu se vecina autora slaze), treba li rezultate uspjesnosti u kriterijima izraziti u tzv kom5ozitnim (jedan
ukupni rezultat) ili u tzv muIti5Iom kriteriju (vise rezultata) Ako se odlucimo za kompozitni kriterij uzeti u obzir
da postoji mogucnost Iinearne kom5enzacije (sto moze dovesti do toga da dva kvantitativno jednaki rezultati
predstavljaju razlicite stvari ÷ npr: 15 + 5 = 20 ali i 5 + 15 = 20) Ako se pak odlucimo za multipli kriterij pojavlja
se problem da za svaki kriterij treba racunati poseban koeficijent korelacije, pa dobijemo niz koeficijenata i ne
znamo kojem mozemo vise, a kojem manje vjerovati
(3) ProbIem stabiInosti kriterija je daljnji problem Naime, Ghiselli je u jednom istrazivanju korelirao rezultate
nekih testova s jednim te istim kriterijem u mnogo uzastopnih vremenskih razdoblja, pa je nasao da koeficijenti
korelacije variraju od mjerenja do mjerenja, i to od vrijednosti koja iznosi prakticki nula, pa do relativno visokih
vrijednosti od otprilike r = 060 Ìz toga slijedi pesimisticki zakljucak da visina koeficijenta valjanosti moze ovisito
cak o tome koji se dan provodi mjerenje (prema Petz, 1987)
(4) Pri izboru kriterija i definiranju konkretnih kriterijskih mjera treba voditi racuna da i one imaju bitne metrijske
karakteristike: (a) 5ouzdanost ÷ ako je nepouzdan kriterijska mjera nije upotebljiva (b) vaIjanost iIi
reIevantnost ÷ ako je pouzdana, ne znaci da je i valjana Valjanost se ne moze empirijski utvrditi, jer je kriterij
najbolje do cega mozemo doci, nemamo novi kriterij za validaciju Pri procjeni valjanosti zato se moramo
osloniti na subjektivnu procjenu strucnjaka koji ce prosuditi koliko je kriterij relevantan (to treba dokumentirano
prosuditi) (c) ne5ristranost ÷ kriterij je nepristran ako svaki pojedinac ima jednaku mogucnost da u njemu
postigne dobar rezultat To najcesce nije slucaj jer su kriterijske varijable obicno kontaminirane (zatrovane),
dakle pristrane, a time gube relevantnost

Provjeravanje uspjesnosti selekcijskog postupka nazivamo validaciju VaIidacija je provjera koliko su uspjesne metode
za odabir kadrova tj provjera valjanosti testova Odmah na pocetku mozemo reci ono najvaznije, a to je kako se
valjanost selekcijskog postupka kvantitativno izrazava VaIjanost seIekcijskog 5ostu5ka odgovara koeficijentu
koreIacije izmedu us5jeha u 5rediktoru i u5jeha u kriteriju


Postoje razne vrste valjanosti koje se mogu reducirati na:
(1) Sim5tomatska vaIjanost (ili konstruktna ili teorijska) ukazuje na to koliko neki mjerni postupak opcenito mjeri
neku hipotetsku osobinu ili konstrukt Ona industrijskog psihologa zanima samo kad bira testove vodeci racuna
koje osobine testovi mjere tj simptom cega je rezultat testa Moze se odrediti uz pomoc faktorske analize
(2) Prakticna vaIjanost (pragmaticka) je svojstvo testa da diferencira uspjesne od neuspjesnih u nekom kriteriju
prakticne djelatnosti tj stupanj u kojem se na osnovu rezultata u testu moze predvidjeti uspjeh u nekom kriteriju
prakticne djelatnosti (kod nas ÷ mjera radne uspjesnosti) Prakticna valjanost se smatra prognostickom
valjanoscu ako se uz pomoc nje radi predikcija kriterija Ona nije inherentno svojstvo testa, vec je to svojstvo
situacije u kojoj se test koristi Prakticna valjanost se utvrduje na osnovu vec spomenutog "klasicnog¨ osnovnog
i potpunog modela validacije (metoda pracenja) koji se sastoji od niz koraka


Od neceg konkretnog treba poci te se za validaciju koriste razlicite kriterijske mjere:
(1) FIuktuacija radne snage
(2) A5sentizam (izsotanci s posla)
(3) Broj nesreca na radu
(4) Broj 5osjeta Iijecniku
(5) Promaknuce (vertikalno)
(6) Kvantiteta iIi kvaIiteta radnog ucinka: to su najvaznije mjere jer je to direktno relevantan podatak o radnom
ucinku Medutim, njihova je upotreba u realnoj praksi ogranicena jer:
a) postoje radni postupci kod kojih se na moze naci objektivna mjera radnog ucinka
b) ako ga i mozemo registrirati u pravilu ce produkcija biti kontaminirana, jer je to zajednicka mjera uvjeta u
kojima se rad vrsi, kvalitete alata F tzv situacijski faktori i individualnih faktora sposobnosti, crte
licnosti.





54
Analiza odnosa izmedu prediktora i kriterija

Analiza odnosa izmedu prediktora i kriterija najcesce se vrsi metodom korelacije, ali tada nastupa niz problema: da li
su podaci kvantitativni ili kvalitativni, koliko imamo ispitanika, kakva je distribucija, koju korelacionu metodu koristiti
Zato svaka validacija zahtijeva znanje i umijece jer treba rijesiti mnogo prakticnih i teoretskih problema Najveci je
problem kriterija

Postoje dva pokusaja objedinjenja svih tih podataka:
(1) DORCUS I JONES: "Handbook of employeee selection¨; McGraw-Hill, 1950 F sazeci vecine validacijskih
studija do 1948 u podrucju industrije Navedeno je: koji su prediktori (testovi) upotrebljeni, koji je kriterij radne
uspjesnosti, uzorak, posao o kojem se radi i tip i velicina povezanosti izmedu pred i kriterija Knjiga ima 2
kazala, jedno po testovima, a drugo po zanimanjima
(2) GHISELLI: "The validity of occupational attitude tests¨; Wiley, 1966 F studija: aktivna integracija niza studija s
ciljem da se na osnovu tih studija odgovori kolika je prognosticka valjanost testova na razlicitim podrucjima
rada
(3) sve testove sazeo u kategorije: intelektualne sposobnosti, perceptivne, psihomotorne, osobine licnosti,
spacijalne i mehanicke sposobnosti
(4) klasificiro je 5osIove u studijama u 21 kategoriju
(5) klasicirao je kriterije u 2 kategorije:
a) uspjesnost u toku osposobljavanja
b) uspjesnost u poslu


Knjiga donosi tri generalizacije:
a) Analiza je pokazala da postoji veIika varijabiInost u koeficijentima valjanosti za isto zanimanje (npr
inteligencija ÷0,40 ÷ +0,80) F za administrativno znanje
b) Predvidljivost uspjeha u toku os5osobIjavanja je puno veca nego kasnijeg stvarnog uspjeha u poslu

kriterij
vrsta testova osposobljavanje rad
intelektualne sposobnosti 0,35 0,19
spacijalne i mehanicke sp 0,36 0,20
perceptivne sposobnosti 0,26 0,23
psihomotorne sposobnosti 0,18 0,17

c) Ìako je prosjecna valjanost pojedinih kategorija testova razlicita, o5cenita razina vaIjanosti je niska (oko
0,35 ÷ 0,40), sto znaci da je velika kolicina varijance kriterija radnog uspjeha nepokrivena testovima

Takvi nalazi navode na pitanje "ako je valjanost tako niska kako je moguce izvrsiti efikasnu selekciju na osnovi toga?¨
Na to opravdano pitanje postoje dva odgovora: a) prezentirani podaci u ovoj tablici odnose se na valjanost
individualnih testova, a selekcija se vrsi na osnovu baterije testova i b) efikasnost selekcije ne ovisi samo o
prognostickoj valjanosti prediktora (koeficijentu korelacije) vec i o strogosti selekcije tj selekcijskom omjeru te o
bazicnom omjeru To znaci da neki test s relativno s niskim koeficijentom valjanosti moze ipak biti koristan u
selekcijskom postupku


Sada treba objasniti osnovne pojmove: strogost selekcije (selekcijski omjer) i bazicni omjer i za to ce nam posluziti
sljedeca shema:


REZ U KRÌTERÌJU


uspjesni a b
neuspjesni . d



REZ U TESTU
odbijeni primljeni






Pod bazicnim omjerom se podrazumijeva proporcija
ispitanika koji uspjevaju u KRÌTERÌJSKOJ varijabli,
neovisno o selekciji
SO = a + b / N

Pod seIekcijskim omjerom se podrazumijeva pro-
porcija ispitanika koji ce biti prihvaceni ili odabrani jer su
prema odredenom kriteriju uspjesni u PREDÌK-
TORSKOJ varijabli (neovisno o uspjesnosti u kriterij-
skoj varijabli)
SO = b + d / N

Efikasnost seIekcije se konkretno moze odrediti kao
proporcija selektiranih ispitanika koji su uspjesni u
kriteriju (tj oni koji su uspjesni i u kriteriju i u prediktoru),
od ukupnog broja ispitanika uspjesih u kriteriju, tj:
P
T
= b / (a+b)



55
Ìz teorije odlucivanja je poznato da su za dobru selekciju vazne tri stvari:
(1) VaIjanost 5rediktorskog testa - Opcenito mozemo reci da sto je
korelacija izmedu kriterija i prediktora veca, to je selekcijski postupak
uspjesniji (uz isti BO i $O)
(2) SeIekcijski omjer ÷ jer sto je selekcija stroza (SO je manji), to je
manja proporcija netocnih biranja tipa "d", ali ujedno se povecava broj
netocnih biranja tipa "a" Time se povecava propocija biranja "b", a time
i efikasnost selekcije ispiranika
(3) Bazicni omjer - ako su npr svi ispitanici uspjesni u kriteriju bez obzira
na razultat u prediktoru, onda nam selekcija ne znaci nista, a ona ce biti
to efikasija, sto manje ispitanika uspjeva u kriteriju


Razradene su razlicite tablice koje omogucuju ocitavanje uspjesnosti selekcije Medu najpoznatijima su:
(1) TayIor-RusseIove tabIice pokazuju koliki ce postotak od primljene grupe uspjeti u poslu uz odredenu visinu
koeficijenta valjanosti, bazicnog i selekcijskog omjera
(2) NayIor & Shine tabIice pokazuju koliko ce biti bolji prosjecan uspjeh u kriteriju selekcionirane grupe u odnosu
na prosjek neselekcionirane, a zahtijeva samo koeficijent valjanosti

Obicno je veci broj osobina vazan za prilagodbu nekom poslu Buduci da je nemoguce sve osobine obuhvatiti jednim
testom koriste se baterije testova plus svi ostali podaci Pitanje je kako objediniti dva razlicita kriterija da bi postigli
najefikasniji odabir pristupnika?

Postoje 3 glavne strategije odlucivanja:
(1) Metoda statistickog sazimanja informacija u jedan rezuItat (multipla regresijska analiza)
(2) Metoda visestrukih 5ragova (ili metoda kriticnih tocaka ili visestrukog odsjecanja)
(3) Subjektivna kIinicka metoda

(AD1) Metoda statistickog sazimanja informacija u jedan rezuItat

Rezultati svih prediktora se objedinjuju u jedan rezultat i na temelju toga se donosi selekcijska odluka Prediktori se
prebace u tzv z-vrijednost i onda se zbroje: to je najjednostavnije, no bolja metoda je diferencijalno ponderiranje, tj
rezultati pojedinih prediktora se pomnoze odredenim ponderima, a tek zatim zbroje Radi se u biti o jednadzbi
ponderirane linearne kombinacije, tj:

Yp = ß
1
X
1
+ ß
2
X
2
+ . + ß
n
X
n



Problem koji se ovdje javlja je kako odrediti vrijednost pondera? Najbolji postupak je primjena muIti5Ie regresijske
anaIize gdje treba naci ß koji daju najvecu mogucu multiplu korelaciju (R) izmedu skupa prediktora i kriterija Kao sto
znamo prognosticka efikasnost kompozitnog rezultata ovisi o cetri stvari: a) pouzdanost pojedinih prediktora (rxx), b)
pouzdanosti kriterija (ryy), c) valjanosti pojedinih prediktora tj korelaciji pojedinog prediktora s kriterijem i d) velicini
njihovih interkorelacija
Regresijska analiza pokazuje da neki prediktori ne pridonose uspjehu u kriteriju, ali mogu biti znacajni kao mjera
dodatne varijance jer korelira sa drugim prediktorima, a nije u korelaciji sa kriterijem, te djeluju kao su5resor
(potiskivac) ÷ (nije u r sa kriterijem, ali je u r s nekim valjanim prediktorom) Problem s supresor varijablama je da njih
ne mozemo predvidjeti, oni se desavaju

Multipla regresijska analiza veze dva 5robIema:
(1) Hipertrofija pogresaka u malim validacijskim uzorcima ÷ povecavanjem broja prediktora raste i pogreska
prognoze F dobit cemo max korelacije za dani uzorak, ali i pogreskom opterecene pondere, ako ih koristimo za
drugi uzorak (krizna validacija); nova R ce biti manja F to je svodenje napuhanog koeficijenta na pravu mjeru;
ako je N > 100 (200) to nije toliko opasno, uvijek je potrebna provjera, posebno ako je vise prediktora
(2) Udovoljavanje pretpostavkama na kojima se temelji analiza Pitanje je da li je uopce primjenjiv linearni model
kome se temelji regresijska analiza jer dozvoljava kompenzaciju vrijednosti u prediktorima









(AD2) Metoda visestrukih 5ragova (metoda kriticnih tocaka)


56

Da bi na temelju ove metode ispitanik bio primljen, on mora u svim 5rediktorima imati rezultate koji su jednaki ili veci
od nekih zadanih granicnih vrijednosti (tzv kriticnih tocaka) Ako netko ne prijede u samo jednom prediktoru on ÷
opada Problem je odredivanje kriticnih tocaka To je uglavnom stvar prosudbe, ali moguce je upotrijebiti i metodu
pokusaja i pogresaka, tj radimo razne kombinacije kriticnih tocaka (pragova) i zatim na njih odredujemo postotak
uspjelih u poslu i razliku izmedu odbijenih i primljenih Biramo kasnije onu kombinaciju koja nam je dala najveci
postotak uspjelih i najvecu razliku izmedu odbijenih i primljenih
Nedostatak ove metode je neprilagodljivost promjenama u selekcijskoj situaciji Kad se promjeni selekcijski omjer zbog
promjena na trzistu radne snage sve trebamo ciniti ispocetka (odabir kriticne tocke) Medutim, prednost je usteda na
testiranju jer oni koji nisu zadovoljili na vec na prvom testu, ne trebaju ici dalje Zato se ova metoda naziva i metoda
sukcesivnog odsjecanja

Ove prve dvije metode su posve objektivne jer se sud o radnom uspjehu temelji na prije utvrdenim pravilima
odlucivanja No ako nema nikakvih validacijskih rezultata upotrebljava se subjektivni klinicki pristup


(AD3) Subjektivna kIinicka metoda

Trenirani i iskusni dijagnosticar sam subjektivno ponderira rezultate u testovima i sam odlucuje da li ce netko biti
primljen Da bi ovaj postupak bio koliko toliko dobar:
(1) nuzna je analiza posla ÷ zasto je nesto vazno u tom poslu
(2) testovi moraju biti standardizirani ÷ mora se vrsiti usporedba s normama
(3) dijagnosticar mora dobro poznavati mjerna svojstva prediktora (progn valjanost) u slicnim zanimanjima

ProbIem generaIizacije vaIjanosti

(1) pogreska uzorkovanja (mali N)
(2) razlike u stupnju smanjenja varijabiliteta selekcijskih rezultata zbog selekcioniranih skupina
(3) kontaminiranost

Metaanalize su pokazale:
(1) profesionalno konstruirani testovi kognitivnih sposobnosti su valjani i univerzalni prediktori uspjesnosti u svim
poslovima
(2) testovi razumijevanja mehanickih principa dobro prognoziraju uspjesnost svih mehanicara
(3) uradak neposlovnih rukovoditelja se moze predvidjeti na temelju opce individualne razvijenosti, mehanicke i
spacijalne sposobnosti
(4) testovi opce inteligencije su dobri prediktori svih uredskih poslova
(5) testovi spretnosti prstiju su valjani prediktori za sve montazne poslove

4.3.5. Organizacijski problemi odlucivanja u selekcijskim situacijama

Model moguceg slijeda pri odabiru osoba u nekoj organizaciji:
(1) 5rijem moIbi, razgovor (osobni podaci, obrazovni profil, radno iskustvo)
(2) intervju (socijalna anamneza, razvojni put)
(3) 5sihoIogijski testovi (sposobnosti, osobine licnosti)
(4) medicinski 5regIed (zdravlje i fiz sposobnosti)
(5) radna kusnja (aktuelne sposobnosti ispititanika)

Ìnterpretiranje tj integriranje tih informacija rezultira prijedlogom za izbor pomocu kojeg tijelo koje donosi odluku
donosi odluku ÷ to je administrativna odluka, ali priprema te odluke je strucni problem i to treba prepustiti strucnjacima
To priprema kadrovska sluzba koja ima: industrijske psihologe, intervjuere, a ponekad taj odjel i donosi konacne
odluke Za konacnu odluku mogu biti odgovorni rukovoditelji na raznim razinama Ponekad i taj rukovoditelj vodi
intervju i sudjeluje u selekciji U malim privatnim organizacijama odluku donosi vlasnik


57
4.4. PROFE8¡ONALNO O8PO8OBLJAVANJE ¡ U8AVR8AVANJE

Uz profesionalnu orijentaciju i selekciju, treci nacin prilagodbe covjeka radu je 5rofesionaIno os5osobIjavnaje i
usavrsavanje Da bi radnik na svom poslu ostvario visoku razinu proizvodnje mora biti prilagoden svom poslu, a da bi
se to postiglo potrebna je selekcija i klasifikacija radnika Medutim, to jos nije dovoljno jer radnik treba imati i niz
s5ecificnih vjestina i znanja uz sposobnosti, tj treba ga aktivno i izravno os5osobiti za odredene radne zadatke

ProfesionaIno obrazovanje je 5roces sustavnog obIikovanja vjestina, znanja i stavova u ciIju 5oboIjsanja
us5jesnosti u sadasnjem iIi buducem 5osIu Postoji i usko usmjereno profesionalno obrazovanje tzv izobrazba
kojom se stjecu specificne vjestine (engl training) To je funkcionalno obrazovanje


S obzirom na vremenski slijed i svrhu razlikujemo:

a) OSNOVNO OBRAZOVANJE (inicijalni trening) koristi se za sve one koji se tek pripremaju za posao, a on im
pruza 3 stvari:
Razvoj znanja, navika i vjestina potrebnih za siguran rad
Ìnformiranje ljudi o poduzecu u koje ulaze (struktura, uvjeti rada, pravila)
Poticanje kod ljudi pozitivan stav prema radu F tako se potice i motivacija

a) PROFESIONALNO USAVRSAVANJE ÷ svaki oblik naknadnog, dodatnog obrazovanja vec zaposlenih radnika
koje je vazno zbog:
(1) &savrsavanja tehnoloskog pro.esa ÷ jer se stalno u tehnologiji desavaju promjene, a to zahtijeva
prilagodbu To je vidljivo pogotovo danas jer se zivotni vijek u odnosu na tehnoloski produzio tjtehnoloski
vijek se smanjuje
(2) Vertikalno napredovanje na poslu ÷ svako poduzece treba omoguciti radnicima vertikalno uspinjanje prema
slozenijim, odgovornijim, bolje placenim poslovima
(3) Horizontalnog napredovanja = koje se sastoji u sukcesivnoj izobrazbi radnika za veci broj poslova koji su
koordinirani po svojoj slozenosti Time se dobiva fleksibilna radna snaga i djeluje pozitivno na
zainteresiranost radnika i suzbijanje ucinaka monotonije
(4) Teznja za poboljsanjem produktivnosti ÷kvantitet i kvalitet produkcije u znacajnoj mjeri ovise o strucnoj
spremi radnika tj koliko su oni osposobljeni za posao, pa ako se zeli utvrditi koji su npr uzroci
nenapredovanja na radu, pogorsanja ucinka tj pada produktivnostiF moze se organizirati grupna izobrazba
za poboljsanje produktivnosti
(5) Preven.ija povreda na radu ÷ kad stopa naraste F korisno je organizirati izobrazbu za sticanje sigurnosnih
navika i stavova koji ce smanjiti veliku stopu povredivanja
(6) Poboljsanje motiva.ije i radnog morala F kroz formiranje pozitivnih stavova prema radu kroz razlicite oblike
profesionalnog osposobljavanja
Osnovna faza specificnog obrazovanja je osnovno obrazovanje Za vecinu priznatih struka osnovno obrazovanje
pocinje vec ranije u specijaliziranim skolama i fakultetima i tamo se stjecu osnovna znanja i vjestine, koje pojedincu tek
omogucuju da se natjece za radno mjesto No, to nije dostatno (dovoIjno) za rad na poslu
Radnik ponovo mora uciti niz specificnih znanja i vjestina i to tako da trening bude sto slicniji aktivnosti koja ce se na
poslu vrsiti
U nekim sredinama o tome se ne vodi briga, radnik se prepusta samou5ucivanju i imitaciji (to su neki neracionalni
oblici savladavanja posla), tj poslovoda ga primi, objasni mu osnovne stvari, smjesti ga pored nekog iskusnog radnika
i ostavi da uci sam Ako poslovoda nije placen za taj rad posebno (prenatrpan je poslom) nije ga briga, a radnici
nemaju vremena niti su placeni da pomazu novaku U takvoj situaciji radniku ne poreostaje nista drugo vec da se
osloni na samoupucivanje i imitaciju No, samoupucivanje nije dobro jer se zasniva na pokusajima i pogreskama,
dugotrajnije je od drugih tehnika, a kada je jenom usvojena neka psihomotorna vjestina tesko ju je korigirati ili uciti
neku njoj slicnu Ìmitacija (metoda ekspozicije ili trening na radnom mjestu) je losa jer se uz dobre metode rada
usvajaju i one lose; opazanjem je tesko razluciti bitno od nebitnoga i zato se uz dobre metode rada usvajaju i lose
metode rada Posljedice su dakle:
Pocetniku ce trebati vise vremena da postigne standardnu produktivnost, a zbog toga je losija
produktivnost i zarada
Pojedinac, radnik, jer ne napreduje brzim tempom i jer je prepusten sam sebi ÷ gubi motivaciju za
savladavanje radne vjestine
Konacni ucinak u pogledu kvantitete i kvalitete cesto je niza od one koja bi mogla biti, jer mu u pravom
razdoblju nije pruzena izobrazba

Zbog tih razloga bitno je profesionalno obrazovanje



58
PIanski organizirano i strucno vodenje obrazovanja treba rijesiti sIjedeca 5itanja:

1 Koga treba obrazovati?
2 Kakav treba biti sadrzaj obrazovanja?
3 Kojim metodama provesti obraz?
4 Gdje treba provoditi obraz?
5 Tko treba provoditi obraz?
6 Kako provjeriti efikasnost provedenog obrazovanja?

Koraci od 1 do predstavljaju jedan obrazovni cikIus Odgovor na 6 pitanje omogucava planiranje novog ciklusa
obrazovanja Psiholog ima primarnu ulogu u barem 3 dijela ovog obrazovnog ciklusa: 2), 3), i 6)

1. KOGA? Svatko u radnoj organizcaiji treba biti dodatno obrazovan (od ravnatelja do vratara) u cilju usavrsavanja
No to ima svoje prakticno ogranicenje tj to je nemoguce organizirati i ostvariti s obzirom na vrijeme i kadrovske
mogucnosti Zato se trebaju se ustavnoviti obrazovni prioriteti iz cega proizlazi problem utvrdivanja obrazovnih potreba
Pitanje je kojim kadrovima i kakvo obrazovanje je potrebno Odgovor nije lako dati, vec je to istrazivacki zadatak To je
moguce rijesiti ako kombiniramo nekoliko metoda koje imamo na raspolaganju:
a) Kontinuirana analiza produkcije (smanjena produkcija je prvi indikator da treba dodatno obrazovanje)
b) Ìntervjui s radnicima i rukovoditeljima (oni znaju gdje su manjci)
c) Grupna diskusija ÷ veci broj ljudi se suoci sa problemom (provodi se brainstorming)
d) Sira istrazivanja pomocu upitnika i anketa
e) Sustavne procjene uspjesnosti radnika ÷ a) analiticke i b) globalne; anal metode megu pokazati neke manjkavosti
f) Primjena testova znanja: objektivnog tipa papir-olovka ili radne kusnje
g) Sistematsko opazanje radnika tokom rada ÷ kvalificirani promatraci
h) Kontinuirana analiza produktivnosti i opceg radnog ponasanja

2. 8ADRZAJ? Treba utvrditi konkretna znanja i vjestine koje ce uci u program obrazovanja To je programiranje
obrazovanja i predstavlja temelj uspjesnog obrazovanja
Programiranje obrazovanja se treba zasnivati na cinjenicama o poslu, koji se dobivaju temeljitom anaIizom 5osIa
Dakle, prvi korak u programiranju obrazovanja je analiza posla Analiza posla proizlazi iz analize radnog mjesta kojoj
se pridodaje detaljna analiza zadataka i opisivanje pojedinih elemenata samog rada U tom postupku treba koristiti
intervjue s iskusnim radnicima, ali i metodu kriticnih tocaka tj treba registrirati sve elemente radnog procesa u
kojima radnici najcesce grijese i u kojima su redovito uspjesni To je vrlo bitno jer kod mnogih poslova razlika izmedu
uspjesnog i neuspjesnog radnika nije u sposobnosti izvodenja rutinskih zadataka vec u svladavanju kriticnih dogadaja
Ìsto tako treba u sadrzaj ukljuciti i psihicke procese koji su u podlozi samog rada da bi doslo do potpune integracije
aktivnosti Tima je utvrdena stvarna struktura posla i nacini na koji se posao obavlja
Zatim se na temelju analize posla utvrduje tzv obrazovni 5rofiI tj sku5 5otrebnih znanja i vjestina, na temelju koga
se pak odreduje obrazovni 5rogram tj sve ono sto je potrebno ulazi kod novih radnika u program, a kod starih
radnika ne sve, vec samo ono sto je manjkavo

3. KOJE METODE POUCAVANJA? F ovdje postoji metodoloska dilema: da li posao treba uciti u cjelini ili
parcijalno
(1) Ne5artici5acijske metode: ucenik pasivno prima informacije, slusajuci i gledajuci predavanja ili pak koristenje
audio-vizualnih srerdstva za koja se pokazalo da im je neposredni efekt bolji od efekta predavanja ali nakon
nekog vremena kolicina zapamcenog materijala je veca kod onih koji su ucili putem predavanja buduci da u
situaciji predavanja ucenik mora aktivno sudjelovati te na taj nacin sam sistematizira i simbolizira gradivo
Neparticipacijska metoda je jeftina i primjenjuje se na velikim skupinama Ne ukljucuje vjezbanje, nema feed
backa a jedino vanjsko potkrepljenje su testovni zadaci
(2) IndividuaIna 5artici5acija: pojedinci (npr programirano poucavanje, kompjutersko poucavanje, simulacijske
obuke-kod njih transfer moze biti negativan ako nisu ukljucene sve funkcije koje se u realnosti mogu obavljati)
Prednosti: ukljucuju veliku aktivnost ucenika, tempo ucenja je prilagoden mogucnostima ucenika i postoji
povratna informacija
(3) Gru5na 5artici5acija: vise sudionika su aktivni u obrazovanju i uce jedni od drugih (npr grupna diskusija,
igranje uloga) Ucenici su u medusobnoj interakciji a od nastavnika se trazi vrlo vjesto vodenje grupe, jer a)
mora odrzati usmjerenost prema obrazovnim ciljevima i b) ne interferirati sa grupnom dinamikom


59
Znacake razlicitih metoda poucavanja:

Aktivnost ucenika Povratna
informacija
5otkre5Ijenje
Neparticipacijska nikakva mala malo
Ìndividualno participacijska velika velika veliko
Grupna participacija varijabilna vrlo velika vrlo veliko

Postoji i druga podjela:
(1) GIobaIna metoda ÷ ucenje citavog posla kao cjeline; radnik izvodi sve operacije u cjelini (integrirano) F
prednost: upravo to povezivanje radnih operacija u jednu cjelinu omogucava radniku da shvati smisao svih
operacija sto povecava motivaciju
(2) ParcijaIna metoda: posao se rastavi na smislene dijelove i uci se dio po dio F nekad nema druge mogucnosti;
"nuzno zlo¨ (npr piloti) Tu se gubi smisao pojedinih operacija
Pri izboru parcijalne ili globalne metode treba se pridrzavati ovih pravila:
O Parcijalna metoda je pogodna za treniranje kompleksnih operacija, dok je globalna metoda pogodnija za
jednostavne operacije
O Parcijalnu metodu lakse usvajaju osobe slabijih sposobnosti, dok globalna metoda zahtijeva inteligentnijeg
ucenika
O Nedostatak parcijalne metode je sto veza izmedu dviju sekcija moze ostati labavom i tako razoriti
koherenciju cjelovitog zadataka, pa zato:
O ako se zadatak sastoji od vise nuzno povezanih slozenih podzadataka treba koristiti globalnu metodu
O ako u nekom zadatku nije potrebno povezivati podzadatke, ali su podzadaci slozeni treba koristiti
parcijalnu metodu
(1) Kombinirana metoda (5rogresivna): posao se najprije rastavi na dijelove koji cine psihofiziol cjeline, pa se
onda uci prvi dio ali ne do kraja, vec se prije usavrsenja dodaje drugi dio, pa se onda uce prvi i drugi zajedno,
pa onda 3. dok se ne dode do kraja

4. GDJE? 1 NA MJESTU RADA
2 U POSEBNOJ UCÌONÌCÌ
3 U POSEBNOJ USTANOVÌ ÌZVAN RADNE ÌNSTÌTUCÌJE

1. F prednost: jednostavnost, nisu potrebne investicije, realni ambijent (ne treba dodatna oprema; radnik se
privikava na mjesto rada; radi se sa pravim alatom itd)
F nedostatak: bucni ambijent;opca uzurbanost, ne mogu se koristiti audio-vizualna sredstva, ucenik moze imati
tendenciju da oponasa metode koje vidi kod drugih radnika, to ne mora biti dobro ako drugi ne rade
optimalno
2. F prednost: instruktor ima bolje okolnosti za poucavanje, mirni ambijent, ucenici bojle primaju prve informacije,
moguce je u punoj mjeri koristiti audio-vizualna sredstva; strojevi se mogu prilagoditi radu (brzina rada je
prilagodena mogucnostima ucenika)
F nedostatak: atmosfera se bitno razlikuje od radnog ambijenta; uredenje ucionice; zahtijeva pripremu i
organizaciju, skupoca
3. F prednost: ako je to dobra institucija koja nudi dobre programe ima i dobre strucnjake koji su didakticki
osposobljeni
F nedostatak: vanjske institucije ne poznaju specificnosti svakog pojedinog poduzeca F to su obicno opca
zanimanja F izobrazba se svodi na formalnu, opcu, a ne specifcnu





60

5. TKO?
1 skustan radnik; radnik koji se moze na neko vrijeme odvojiti od proizvodnje (treba ga motivirati i didakticki
osposobiti)
2 Poslovoda ÷ to mu je duznost da bude zainteresiran za produktivitet odjeljenja i mora biti motiviran za provodenje
obrazovanja On cesto i dosta dobro zna pojedinosti posla
3 $pe.ijalni instruktori ÷ bavi se iskjucivo time, tj upravo to je njegovo radno mjesto; velika poduzeca ih imaju puno; to
su obicno stari iskusni radnici koji imaju pedagoskog smisla; nisu direktno odgovorni za produktivnost; i oni su prosli
metodolosko obrazovanje; svaki radnik koji je strucnjak u svom poslu moze biti potencijalni instruktor
Tko god da bio instruktor on mora biti osposobljeni za poucavanje Posebno je znacajno obrazovanje i poucavanje
instruktora u didakticnim i pedagoskim i psiholoskim znanjima Provedeno je jedno istrazivanje, gdje su instruktori
dobili odredeno pedagosko obrazovanje, tj naucili su:
(1) Tehnike uspostavljanja poztivnog odnosa sa ucenicima
(2) Tehnike povecanja motivacije
(3) Naucili su ih kako voditi, a ne goniti ljude

Osnovna metoda poucavanja bila je grupna diskusija Rezultati: ispitivalo se kako ucenici (tih poducavanih instruktora)
napredovaju prije izobrazbe instruktora, za vrijeme i poslije izobrazbe Ì pokazalo se da tempo napredovanja je izuzetno
porastao Opci zakljucak iz ovog istrazivanja je da instruktor treba biti i dobar strucnjak i dobar metodicar


6. VAL¡DAC¡JA obrazovnih postupaka? F provjera valjanosti izobrazbe; koja je korist od toga?
Treba uspjesnije planirati nove obraz cikluse No, kako provjeriti uspjesnost izobrazbe?

Glavni rezultati modernog treniranja radnika za posao:
1 Prosjecno skracenje vremena izobrazbe na 1/3 prijasnjeg vremena
2 Povecanje produktivnosti 50 do vise od 100%
3 Opadanje skarta i povecanje kvalitete
4 Opadanje fluktuacije radnika

Eckstrandov model "sistema izobrazbe¨: 5ovratne informacije




5rogram
izobrazbe







Na pitanje koji je model treninga najbolji odgovor lezi u situacionom pristupu buduci da postupak treba prilagoditi
materiji koja se uci i individualnim karakteristikama ucenika s tim da ucenici budu sto aktivniji

Dijagnosticka 5rovjera: koristi se test znanja na skupini prije izobrazbe i poslije nje ili se usporedi znanje skupine
koja je imala izobrazbu s onon koja ju nije imala No pitanje je da li je steceno znanje i funkcionalno? Da li je doslo i do
promjene u ponasanju? Dobar je primjer ovaj vec navedeni pokus Kriteriji reaIne 5romjene u uspjesnosti mogu biti:
broj reklamacija potrosaca, stopa povreda na radu, subjektivne procjene ucinkovitosti, vrijeme potrebno da se stekne
vjestina.

Profesionalno obrazovanje je drugi korak nakon selekcije i klasifikacije u prilagodbi radnika poslu Bez obuke i treninga
nije moguce uspjesno obavljati posao Profesionalna izobrazba i selekcija su ekvinescesni i nuzno idu zajedno jer
zajedno omogucuju uspjesnost pojedinca Ta spoznaja je provedena i praksu i sve kavalitetne kompanije mnogo ulazu
u obrazovanje i trening
Primjeri za obrazovnu djelatnost nekih kompanija: SAD ÷ "Western Electric Company¨ F imaju centar smjesten u
kampusu (spavaonice, predavaonice) F nudi vise od 300 raznih kurseva; neki traju i do 22 tjedana F svi inzinjeri
moraju nuzno proci 6-tjedni kurs, a vec zaposleni inzenjeri periodicki (kursevi oko 4 tjedana); moguce i napredovanje
na osnovu polozenih kurseva
Kod nas je situacija glede profesionalnog obrazovanja na zalost dosta losa
Odrediti .ilieve

Odrediti sadrzaie Proiektirati metode i
materiiale
Svrse3i uce3i.i
Odrediti kriteriie


61




62
{5· PROCJENJ¡VANJE RADNE U8PJE8NO8T¡
Procjenjivanje radne uspjesnosti/radnog ucinka (engl: performan.e appraisal, performan.e evaluation, skraceno: PRU)
je formaIizirani 5roces 5utem kojega se sustavno evaIuira do5rinos za5osIenika organizaciji iskazan tokom
odredenog perioda i u idealnom slucaju utvrduje nacin poboljsanja tog doprinosa Jedna druga definicija glasi ovako:
Procjena radne uspjesnosti je sustavno o5isivanje i ocjenjivanje raznih osobina i 5onasanja koje radnik iskazuje.
Osnovna 5itanja koja se javljaju pri oblikovanju sustava za procjenjivanje radnog ucinka su brojna:
O 8TO se 5rocjenjuje: osobine, ponasanja ili rezultati koja se iskazuju u radu i koja ce dimenzija dominirati?
O TKO sve moze 5rocjenjivati: neposredno nadredeni (sef, rukovoditelj, poslovoda) koji su najcesci
procjenjivaci, jer delegiraju radne zadatke i poznaju duznosti i obveze podredenih), suradnici (za cije procjene je
dokazana visoka dijagnosticka prognosticka valjanost) ili cak podredeni (ciji se mogucnosti procjenjivanja
neopravdano zapostavljaju) a mogu se koristiti i samoprocjene ili kombinacija vise procjena (npr u procjeni "od
360H" sudjeluju podredeni, nadredeni, suradnici i korisnici rada zaposlenika izvan i unutar organizacije; u tom
slucaju ostaje pitanje sto koji od procjenjivaca treba procjenjivati i kako kombinirati dvije ili vise procjena?,
O KAKO se 5rocjenjuje odn koje metode koristiti: objektivne ili subjektivne metode, sinteticke ili analiticke i
kako kombinirati pojedine metode da procjena bude zadovoljavajuca i za procjenjivaca i za procjenjivanog?
O KOL¡KO CE8TO se 5rocjenjuje: da li povremeno - nesistematski radi izbjegavanja ponasanja tempiranog na
procjenu ili stalno - kontinuirano i sa kojim vremenskim razmacima?



{5.1.· ZA8TO procjenjivati radnu uspjesnost?

PRIMARNI CILJ je 5ovecanje radne us5jesnosti za5osIenika Naime, kao sto je vec nekoliko puta spomenuto,
slijedece su osobine covjeka koje utjecu na individuaIne razIike u radnom ucinku:
O s5osobnosti ili laicki: "sto covjek moze?¨,
O vjestine i znanja ili laicki: "sto covjek umije i zna?¨ i
O motivacija ili laicki: "sto covjek hoce?¨

iz cega proizlazi da se 5ovecanje radnog ucinka 5ostize 5utem djeIovanja na 5orast motivacije, te 5utem razvoja
znanja i vjestina (sposobnosti u smislu dispozicije, potencijala ili kapaciteta za uspjesno obavljanje razlicitih aktivnosti
su mnogo manje podlozne intervenciji, pa se pri povecanju radnog ucinka ne tretiraju) Procjena radnog ucinka je,
dakle, strucna podloga za planiranje intervencija za poboljsanje radnog ucinka

Slijedeci su SEKUNDARNI CILJEVI procjene radne uspjesnosti:
(1) donosenje kadrovskih odIuka o alokaciji duznosti i odgovornosti putem unapredivanja ili premjestanja ili cak o
davanju otkaza Stalno se donose odluke koga unaprijediti, koga premjestiti, koga poslati na daljnje skolovanje
Sistem prosudivanja olaksava takve odluke pogotovo kad su utemeljene na sustavno prikupljenim podacima
(2) motiviranje 5onasanja za5osIenika distribucijom stimuIacije, kako financijskih i materijalnih nagrada
(placa, tj osobna primanja, "privilegije¨) tako i kazni, pri cemu su subjektivne mjere radnog ucinka dopuna ili
pandan, ali u pravilu ne i supstitucija objektivnim Placa kao rezultat zalaganja i radnog ucinka je vazan
motivacijski faktor Ona moze imati svoj fiksni dio i varijabilni dio U pravilu to u praksi ne funkcionira, gubi se
valjanost procjena
(3) osnova za motivacijski 5oticaj za 5oboIjsanje 5ojedinca ÷ moze mu pomoci da spozna kako ga drugi vide,
koje slabosti drugi vide, a takav uvid moze biti osnova za pokusaj samopoboljsanja Treba biti diskretno, a ne
javno
(4) 5Ianiranje razvoja 5rofesionaIne karijere, koja ce slijediti utvrdene radne i kreativne potencijale zaposlenika,
(5) 5Ianiranje 5otrebnih Ijudskih resursa koji ce se angazirati iz internog trzista radne snage tamo gdje se
ocekuje fluktuacija zbog bolesti ili umirovljenja,
(6) utvrdivanje obrazovnih 5otreba za dodatnim profesionalnim usavrsavanjem i/ili utvrdivanje programa
kontinuiranog obrazovanja Proucavanjem vrlo specificnih ponasanja u radu na vecim skupinama dolazi se do
podataka u kojim aspektima su prosudeni lose, a u kojima ne Ako je nesto sustavno losije potrebna je
obrazovna intervencija (npr poslovode ocjenjene lose po postupanju s ljudima i od radnika i od sefova)
(7) znanstvena vaIidacija 5rimijenjenih seIekcijskih metoda (testova), za sto procjene sluze kao kriterij koji ce
ukazati u kojim segmentima treba modificirati selekcijske baterije, tako da one visoko korespondiraju sa
kasnijim radnim ucinkom

Procjenjivanje radne uspjesnosti ima dakle visestruku primjenu, pa treba njeno brzo i ucinkovito provodenje treba
5ostati kontinuirana 5raksa, krucijaIni mehanizam u5ravIjanja i integraIni dio 5oIitike i strateskih 5Ianova
razvoja Ijudskih 5otencijaIa


63

{5.2.· 8TO procjenjivati pri procjeni radne uspjesnosti?

Pri procjeni radne uspjesnosti mogu se zahvatiti, 5rocijeniti i vrednovati sIijedece dimenzije - kriteriji radne
us5jesnosti:
O osobine: marljivost, pedantnost, sistematicnost
O 5onasanja: redovitost dolazenja na posao, vodenje racuna o rokovima, samostalnost u izvrsenju zadataka /
ovisnost o drugima, kooperativnost
O rezuItati: kvaliteta rada, kvantiteta rada, razvijanje meduljudskih odnosa, poznavanje posla



{5.3.· KAKO procjenjivati radnu uspjesnost?

5.3.1. GIavne 8UBJEKT¡VNE POGRE8KE 5ri 5rocjenjivanju

Buduci da covjekova percepcija okolne situacije nije fotografija vec njezina interpretacija na koju djeluje velik broj
razlicitih faktora kao sto su stavovi, cuvstva, ocekivanja ali i sama interakcija s drugim ljudima opravdano je zakljuciti
da je covjek slabi mjerni instrument s losim metrijskim karakteristikama
(1) haIo-efekt tj tendencija procjenjivaca da osobine / ponasanja / rezultate pojedinca 5rocjenjuje na osnovu
o5ceg dojma ili na osnovu neke dominantne osobine / ponasanja / rezultata, iako nema nikakve stvarne
povezanosti izmedu osobine / ponasanja / rezultata koje procjenjuje i opceg dojma ili dominantne osobine /
ponasanja / rezultata Za smanjivanje halo-efekta se uspjesno koristi trening procjenitelja te upotreba
horizonatalnog umjesto vertikalnog nacina procjenjivanja koji se sastoji u tome da se prvo svi radnici procjene
po nekoj osobini pa se tek onda ide na drugu osobinu
(2) konstantna 5ogreska (Iicna jednadzba, stiI 5rocjenjivanja): se sastoji u tome da postoji manja ili visa
tendencija procjenjivaca da daje ili suvise blage ili suvise stroge ocjene ili pak da daje samo srednje ocjene
Obicno se smanjuje pomocu prisilne distribucije
(3) Iogicka 5ogreska se sastoji u tome da ocjenjitelj slicno ocjenjuje neke karakteristike za koje bezrazlozno
smatra da su logicki povezane
(4) 5ogreska kontrasta se ocituje u tome da su neki procjenjivaci skloni neka svojstva drugih ljudi procjeniti
obrnuto od onog sto oni misle o tome koliko oni sami to svojstvo posjeduju, tj tendencija procjenjivaca da
negativnije vrednuje one osobine / ponasanja / rezultata pojedinca koje nisu zastupljeni kod njega samog
(5) 5ogreska sIicnosti: tendencija procjenjivaca da pozitivnije vrednuje one osobine / ponasanja / rezultate
pojedinca koje su prisutne i kod njega samog,
(6) 5ograska sIicnosti se ocituje u tome da druge ljude prosudujemo onakvima kakvi smo mi sami
(7) 5ogreska sukcesije: tendencija procjenjivaca da osobine / ponasanja / rezultate pojedinca procjenjuje u skladu
sa prethodnim procjenama iste osobine / ponasanja / rezultata kod drugih pojedinaca,
(8) 5ogreska diskriminacije: tendencija procjenjivaca da iskazuje preveliki raspon procjena, koji ne odrazava
njegovu stvarnu sposobnost diskriminacije,
(9) 5ogreska 5riIagodivanja kriterija 5rocjenjivanoj gru5i: tendencija procjenjiva-ca da daje razlicito
stroge/blage procjene o pripadnicima dviju grupa odn da povisuje ili snizuje kriterije procjene samo zato jer se
te dvije grupe u cjelini razlikuju,
(10) temeIjna atribucijska 5ogreska: tendencija procjenjivaca da ponasanje pojedinca atribuira vise internalno
(osobinama), a manje eksternalno (situacijom), pogotovo ako se radi o neuspjehu


Opcenito najbolji nacin za suzbijanje subjektivne procjene je koristenje vise procjenitelja, buduci da se pretpostavlja da
je subjektivna tendencija svakog procjenitelja drukcija, pretpostavlja se i da ce se u zajednickoj ocjeni tendencije vise-
manje ukinuti















64
5.3.2. METODE ZA SUBJEKTIVNO PROCJENJIVANJE radne us5jesnosti:

(1) SKALA SUDOVA (ljestvica prosudivanja)
(2) METODE USPOREÐÌVANJA - RANGÌRANJA
a) obicna metoda uspotedivanja
b) metoda usporedivanja u parovima,
c) prisilna distribucija
(1) METODE OPÌSNÌH TVRDNJÌ (liste oznacavanja ili cek liste):
a) obicna cek lista
b) ponderirana
c) metoda prisilnog izbora
(1) OPÌSNE METODE
a) esejesticka procjena
b) metoda kriticnih dogadaja

{AD1· 8KALE 8UDOVA

Metoda skaliranog sudenja se koristi skalama sudenja Svaka skala sudenja se sastoji iz 5o5isa osobina, 5onasanja
iIi rezuItata i 5ri5adajuce skaIe uz svaku osobinu, koje skale sluze za njihovo procjenjivanje To je
najrasprostranjeniji sistem prosudivanja uspjega Koristi se i u mnogim drugim situacijama (npr skolske ocjene)

Za procjenu radnog ucinka skala sudova se sastoji od dve stvari:
O veceg ili manjeg broja osobina koje su vazne za uspjeh u nekom poslu, i
O jednog kontinuuma (Ijestvice) s odredenim uporisnim tockama koje oznacuju stupanj razvijenosti odredene
osobine (npr: $kala za pro.jenu radnika - Bujas, 1981)


1) ¡zbor osobina treba biti dovoljno opsezan da se pokriju sve osobine vazne za rad, a izabrane osobine trebaju
biti:
O reIevantne - sto znaci reprezentativne i karakteristicne za uspjeh u poslu, i te osobine moraju cesto dolaziti do
izrazaja u radnoj situaciji da ih procjenitelji mogu prepoznati
O jasno i jednoznacno definirane - sto znaci da treba izbjegavati apstraktne i siroke kategorije ponasanja (npr
misljenje, spretnost, sposobnost predvidanja, savjesnost F sve je to nejasno) jer je takve osobine tesko definirati te
ih svatko shvaca na svoj nacin pa je pouzdanost slaba,
O ne5re5okrivajuce - odabrane osobine moraju takoder biti medusobno relativno nezavisne, jer ako se prepokrivaju
sustav je kompliciran i redundantan, a to ne pridonosi potpunosti sustava
O dostu5ne o5azanju, sto znaci jednoznacno i jasno definirane, npr bolje je koristiti izraz "ustrajnost u zadatku¨
nego "marljivost¨


2) Problem kontinuuma (Ijestvice) ÷ mogu bit:
(1) NUMERÌCKE,
(2) OPÌSNE,
(3) GRAFÌCKE ljestvice ili
(4) KOMBÌNACÌJA


(A1) NUMERICKA skaIa, u kojoj su razdjeIi diskretne numericke vrijednosti pa procjenjivanje slici skolskom
ocjenjivanju pojedinih predmeta Koriste se rasponi od 1-5 (najcesce), 1-4 (kada zelimo izbjeci "bijeg¨ u neutralnu
ocjenu 3), ili 1-7 (kada su procjenjivaci istrenirani i/ili iskusni; kako broj razdjela mora biti manji od mogucnosti
diskriminacije procjenjivaca, ne koristi se broj razdjela veci od 7) Problem: zapravo su to i verbalne i numericke skale


DÌMENZÌJA / OCJENA
1 2 3 4 5
Razina usvojenosti operativnog znanja
kojim se ona/on aktualno koristi moze
se ocijeniti sa:


Prikaz 1.: Numericka skaIa za 5rocjenu ciIja usvojenosti strucnog o5erativnog znanja kojim se 5rocjenjivani koristi.



65
(A2) VERBALNA skaIa, u kojoj su razdjeIi verbaIno izrazene kvaIitativne diskretne kategorije izrazenosti ili
opisne ocjene neke dimenzije koje karakteriziraju stupanj razvijenosti Broj razdjela ne treba biti veci od opravdane
diskriminativne mogucnosti pro.jenitelja. To znaci da bi raspon svake kategorije trebao biti veci od pogreske koja se
veze uz procjenu (SD) U praksi 4-5 kategorija je sasvim dovoljno Prema slici 3:


DÌMENZÌJA / KATEGORÌJA
slabo zadovo-
ljavajuce
znatno izuzetno
Kooperativnost u rjesavanju problema
je kod njega /nje izrazena:


Prikaz 2.: VerbaIna skaIa za 5rocjenu 5onasanja koo5erativnosti u izrazavanju 5robIema.


(A3) GRAFICKA skaIa, u kojoj su razdjeIi nedefinirani, pa je jedina od navedenih kontinuirana Uz osobinu postoji
graficki kontinuum kojeg omeduje dva ekstrema procjenjivane osobine Na crti se oznaci stupanj razvijenosti osobine
Kontinuum raste slijeva na desno (obicno je dug 8-11 cm) Ìspod crte mogu biti neki opisi npr ÷ i + ili povrsno ÷
temeljito


DÌMENZÌJA KONTÌNUUM
U svakodnevnom izrazavanju
problema on/ona je


Prikaz .: Graficka skaIa za 5rocjenu osobine komunikativnosti.

Glavna prednost ove skale je sto su razdjeli nedefinirani, te skala omogucuje lakse procjenjivanje nego prethodne dvije
skale Razlicitim sablonama moguce je varirati nacin ocjenjivanja Daljna prednost im je sto su zanimljive procjenjitelju,
dozvoljavaju (za razliku od drugih skala) mijenjanje finoce bodovanja Boduju se tako da se naprave sablone
Kvalitativni opis ili graficki opisi pretvore se u korespodentne brojeve koji se jednostavno zbroje preko svih ljestvica; ali
mozemo i ponderirati prije sumiranja ÷ suma pokazuje opcu radnu uspjesnost nekog radnika
Ishod svake 5rocjene na navedene tri skaIe je broj, koji se u pravilu koristi kao sumand pri odredivanju aritmeticke
sredine vise procjena Zbog toga sto su brojevi apsolutni standardi metoda skaliranog sudenja predstavlja
najrasprostranjeniji postupak procjenjivanja radne uspjesnosti Skale sudenja se mogu samostalno koristiti ili ciniti
kostur procjenjivanja koji se dopunjuje drugim metodama

SkaIe 5rocjene imaju tri nedostatka:
(1) Osnovni nedostatak metode skaliranog sudenja je u tome sto 5rocjenjivaci mogu inter5retirati definiciju
5rocjenjivanog faktora na razIicite nacine zbog razlicitog osobnog iskustva i/ili obrazovanja, sto opravdava
potrebu da se procjenjivaci prije primjene sustava procjene istreniraju u skaliranom sudenju
(2) ocjeniteIj svim cIanovima gru5e daje samo visoke ocjene - time rezultati procjene ne omogucuju dovoljno
dobro diferencijranje ocijenjenih ljudi
(3) ocjenitelj je sklon da ocjenjivanje 5riIagodi sku5ini koju ocjenjuje - rezultati tj ocjene vise ukazuju samo na
relativni polozaj pojedinca u grupi, a ne na neki apsolutni polozaj na nekoj objektivnoj i definiranoj skali


{AD2· METODE U8POREСVANJA - RANG¡RANJA

Kod metode usporedivanja je procjenitelj prisiljen razlikovati ljude:
(b1) metoda obicnog rangiranja za5osIenika se sastoji u tome da procjenjivac razvrsta zaposlenike tako da ih
poreda prema nekoj osobini ili opcem uspjehu unutar radne skupine od najboljega do najslabijega i najboljem pridjeli
najvisi, a najslabijem najnizi rang Pri tome je rang reIativna vrijednost radnog ucinka, jer se ne zna nista o stvarnoj
radnoj uspjesnosti Obicno rangiranje se najcesce vrsi kada je predmet procjene radna uspjesnost u cjelini, a moze se
vrsiti i zasebno za pojedine dimenzije odn faktore radne uspjesnosti, iz kojih se potom izracunava prosjecni rang
zaposlenika
Prednost: Ovo je dobra metoda kad nije potrebno usporedivanje uspjesnosti radnika jedne skupine s uspjesnoscu
radnika drugih skupina Upotrebljava se u grupama velikim od 15 do 25 radnika Obicno se prvo nade najbolji, najlosiji
i prosjecan radnik a drugi se smjeste negdje izmedu njih Drugi nacin je da se nade najbolji i najlosiji, a nakon toga se
ponovo trazi najbolji i najlosiji pa sve do kraja Daljnja prednost je postizanje maksimalne diskriminacije kandidata
Nedostatak ove metode je sto se ne zna koliko dobro procjenitelj diferencira radnike i to pogotovo one u sredini, dok je
vrlo komu3i-
kativa3 /3a
potpu3o 3ekomu3i-
kativa3/3a


66
za najbolje i najlosije jos moguca dobra diferencijacija Takoder, polozaj pojedinca uvijek je odreden iskljucivo
odnosima unutar grupe koju procjenjujemo; ne koriste se neki opci standardi
(b2) metoda aIternirajuceg rangiranja za5osIenika izbjegava teskocu da su srednji rangovi tesko odredivi jer se
procjenjivani zaposlenici u srednjem rasponu rangova manje medusobno razlikuju nego oni koji spadaju u dva krajnja
raspona rangova Zato se pribjegava razlicitim postupcima redanja:
a) iz popisa svih zaposlenika koje procjenjuje, procjenjivac najprije izdvaja najboljeg i najslabijeg ispitanika po
radnoj uspjesnosti, zatim izdvaja drugoga po rangu i pretposljednjeg po rangu itd,
b) iz popisa svih zaposlenika koje procjenjuje, procjenjivac najprije izdvaja najboljeg i najslabijeg ispitanika po
radnoj uspjesnosti, zatim izdvaja onog izmedu njih, potom onog izmedu prvog i centralno rangiranog,
potom onog izmedu centralno rangiranog i posljednjeg i tako dalje Ovaj postupak se takoder moze
provoditi kako za holisticko - sinteticku tako i za parcijalno - analiticku procjenu radne uspjesnosti

(b3) metoda us5oredivanja za5osIenika u 5arovima koju je razvio Thurstone, sastoji se u tome da se izrade svi
moguci parovi pripadnika skupine, a procjenitelj usporeduje u paru koji je bolji u svojstvu koje se procjenjuje Nakon
toga se rezultati unose u tablicu preferencija, na temelju suma preferencija se rangiraju Procjenjivanje je zavrseno
kada je svaki zaposlenik usporeden sa svakim drugim u svim zadanim kriterijima radnog ucinka Rang pojedinog
procjenjivanog u pojedinom kriteriju radnog ucinka se dobije zbrojem pozitivnih procjena, pri cemu veci broj znaci i visi
postignuti rang radne uspjesnosti
Ona sluzi za usporedivanje i rangiranje procjenjivanih kada su oni u procjenjivanoj osobini medusobno slicni
Procjenjivacu se posao procjenjivanja olaksava time da u zadanoj dimenziji - kriteriju radnog ucinka procijeni "svakog
sa svakim¨ i odredi "tko je bolji¨ Usporedivanje u parovima se vrsi i kada je predmet procjene radna uspjesnost u
cjelini, a kada se vrsi zasebno za pojedine dimenzije odn faktore radne uspjesnosti izracunava se prosjek rangova
obuhvacenih kriterija radne uspjesnosti zaposlenika
Velika prednost ove metode je ta da ona jedina omogucava odredivanje konzistencije procjenjivanja, odnosno
5ouzdanosti 5rocjenjivaca, i eliminiranje njihovih procjena, ako se pokazu nepouzdanima pokazu To je moguce jer
dolazi do pojave cirkularnih trijada koje se javljaju ako u toku procjenjivanja procjenitelj promijeni predmet procjene ili
pak nije ni sam siguran koji mu je clan para bolji Osnovni nedostatak metode je u tome sto nije primjenjiva na
procjenjivanje grupe zaposlenika vece od 10-15, jer se sa brojem procjenjivanih progresivno (eksponencijalno)
povecava broj usporedivanja prema formuli: broj usporedbi = n x (n - 1) / 2

(b4) metoda 5risiIne distribucije (5rinudnog izbora) za5osIenika se zasniva na pretpostavci da se pojedini faktor
radnog ucinka ili radni ucinak u cjelini distribuira prema normalnoj distribuciji tako da je reIativno maIen 5ostotak
Ijudi izrazito iznad 5rosjeka us5jesan i izrazito is5od 5rosjeka neus5jesan (n5r. 5o 10%), nesto vise ih ima uz
te dvije ekstremne kategorije (n5r. 5o 20%), a najvise ih ima oko 5rosjeka (40%) Ako su 4 ocjene npr: 10% 40%
40% 10%; ili ako je 5 ocjena npr: 7% 24% 38% 24% 7%
Zadatak procjenjivaca je dakle da u pojedine kategorije radnog ucinka svrsta unaprijed zadani postotak zaposlenika
Metodom se nastoji korigirati asimetricnost procjena, ali: (a) ostaje upitna opravdanost primjenjivosti teoretske
pretpostavke o normalnoj distribuiranosti pojedinih faktora radnog ucinka, posebno u malim grupama i (b) apriorno i
proizvoljno zadavanje pojedinih postotaka za pojedina podrucja krivulje normalne distribucije

Osnovni nedostatak metoda rangiranja zaposlenika je u tome sto se radna us5jesnost iskazuje kao rang, koji je
reIativna 5rocjena o 5oIozaju 5ojedinca unutar konkretne gru5e. DakIe, 5rocjena radnog ucinka 5ojedinca je
funkcija radnog ucinka ostaIih za5osIenika. Za ocekivati je da bi u nekoj drugoj grupi isti pojedinac mogao zauzeti
posve drugi rang od aktualno zauzetog jer je grupa koja sluzi kao referenca u cjelini boljeg ili slabijeg radnog ucinka

Osim rangiranja razlicitih zaposlenika prema istom faktoru radnog ucinka, za procjenjivanje radne uspjesnosti moze se
koristiti i rangiranje istog za5osIenika 5rema razIicitim faktorima radnog ucinka iskazanima u tvrdnjama, pa
prethodne metode dobivaju slijedece inacice:
O (b5) metoda obicnog rangiranja tvrdnji se sastoji u tome da procjenjivac razvrsta tvrdnje o osobinama,
ponasanju ili rezultatima ispitanika tako da ih poreda od "najbolje opisuje¨ do "suprotno ga opisuje¨,
O (b6) metoda aIternirajuceg rangiranja tvrdnji pribjegava slijedecim postupcima redanja: (a) iz popisa svih tvrdnji
procjenjivac najprije izdvaja onu koja procjenjivanog najbolje opisuje i onu koja ga suprotno opisuje, zatim izdvaja
drugu tvrdnju po rangu i pretposljednju po rangu itd, (b) iz popisa svih tvrdnji procjenjivac najprije izdvaja tvrdnju
koja procjenjivanog najbolje opisuje i onu koja suprotno opisuje, zatim izdvaja onu izmedu njih, potom onu izmedu
prve i centralno rangirane tvrdnje, potom onu izmedu centralno rangirane i posljednje i tako dalje,
O (b7) metoda us5oredivanja tvrdnji u 5arovima olaksava procjenjivacu posao procjenjivanja time se od njega
trazi da usporedi svaku tvrdnju sa svakom i odredi koja tvrdnja vjernije odrazava osobine, ponasanje ili rezultate
procjenjivanog,
O (b8) metoda 5risiIne distribucije (5risiInog izbora) tvrdnji se provodi tako da procjenjivac tvrdnje ili atribute o
zaposleniku koje su npr otisnute na karticama sortira uzduz skale ciji su ekstremi ¨potpuno tocno opisuje¨ i
"potpuno netocno opisuje¨, a koja moze imati 5 do 15 podioka, pri cemu svakom podioku treba pridati unaprijed
zadani broj tvrdnji koji slijedi normalnu raspodjelu Rasporedivanje se vrsi od krajnjih podioka prema sredisnjim,
kako bi se procjenjivacu olaksala diskriminacija tvrdnji (ova metoda je pandan q-sort tehnike)


67

{AD3· L¡8TE OZNACAVANJA (CEK LISTE, METODA DESKRIPTIVNIH TVRDNJI)

Procjenitelj nije suocen s vrednovanjem osobina tj nekih generalnih svojstava, nego je suocen s nizom tvrdnji koje
opisuju konkretno ponasanje radnika na tocno definiranom radnom mjestu kojeg ocjenjuje, tj cekira one tvrdnje koje
dobro pristaju pojedincu kojeg procjenjuje), (npr njegov ucinak je iznadprosjecan; cesto zakasnjava; izbjegava
upotrebu zastitnih sredstava; cesto se posvada s drugim radnicima; lako shvaca nove zadatke; vrlo pazljivo rukuje
osjeljivom opremom itd)Treba biti puno tvrdnji tj barem 20, a pozeljno je 50 koje su katkad negativne a katkad
pozitivne Sto su tvrdnje konkretnije to je cek lista bolja Nema opcih cek lista vec se rade za svako radno mjesto
ponaosob

(C1) metoda sIobodnog izbora ne5onderiranih tvrdnji ili obicna lista oznacavanja (engi: .he.k - list) se sastoji iz
o5isnih tvrdnji iIi 5itanja o osobinama, ponasanju i ciljevima procjenjivanog i odgovarajuceg praznog prostora za
oznacavanje (kvacicom ili krizicem ili zaokruzivanjem odgovora DA ili NE ili pozitivna tvrdnja = 1 bod, negativna = ÷1
bod) da li se zadana tvrdnja odnosi ili ne odnosi na procjenjivanog Suma pozitivnih i negativnih bodova daje zavrsnu
globalnu procjenu Ponekad se, zbog jasnoce pozitivnoj tvrdnji dodaje i suprotna - negativna, npr: (a) dobar je
organizator i (b) slab je organizator
Broj tvrdnji nije ogranicen koji ce cekirati je prepusten procjenitelju da odabere ÷ ne mora one koje nije imao priliku
upoznati kod radnika Tvrdnje ne moraju biti jednako indikativne te se zbog metrijskih karakteristika mogu razlicito
ponderirati
Postupak sastavljanja cek lista je dosta slozen jer kao prvo je potrebno napraviti anaIizu radnog mjesta te na temelju
podataka o ponasanju radnika sastaviti niz tvrdnji koje opisuju neko konkretno ponasanje na poslu s tim da trebaju biti
prisutne karakteristike ponasanja koje su vazne za uspjesno ili neuspjesno obavljanje posla

(C2) metoda sIobodnog izbora 5onderiranih tvrdnji ili ponderirana (vagana) lista oznacavanja Pri izboru (bar 100)
tvrdnji za konacnu verziju liste, kompetentni suci - eksperti ocjenjuju stupanj u kojem neka tvrdnja odrazava pozitivna i
negativna ponasanja na radnom mjestu (npr 11 stupnjeva - suci moraju poznavati posao) Ako tvrdnju suci prosuduju
razlicito (npr od 1 do 8) ÷ ona se izbacuje, a zadrzavaju se samo one kod kojih se suci relativno slazu
Nakon procjene svake tvrdnje dobivamo dvije mjere:
(1) srednja procjena svih sudaca (ljestvicna vrijednost), tj M = aritmeticka sredina svih procjena, koja sluzi kao
ponder i
(2) 9 = standardna devijacija, koja sluzi za utvrdivanje sukladnosti sudaca Tvrdnje koje imaju vrlo veliko
interkvartilno rasprsenje se eliminiraju,

Lista se primjenjuje kao i prethodna, nakon cega se zbrajaju ponderi pridjeljeni pojedinoj tvrdnji Naravno, kljuc za
ocjenjivanje nije poznat procjenjivacu i on nije upoznat sa velicinom pondera pridjeljenog nekoj tvrdnji


(C3) metoda 5risiInog izbora ne5onderiranih iIi 5onderiranih tvrdnji: metoda korigira asimetriju
Metode oznacavanja imaju nedostatak u tome sto u tvrdnjama 5rocjenjivac moze 5re5oznati 5ozitivnu iIi
negativnu konotaciju, sto moze dovesti do njegove namjerne pristranosti (dakle moze postojati tendencija da
procjenjitelji daju neopravdano visoke ocjene) Nadalje, potrebno je mnogo vremena za sastavljanje pitanja odn
tvrdnji i njihovo grupiranje prema pojedinim kategorijama radnih mjesta, (buduci da svako radno mjesto ili barem
kategorija radnih mjesta trebaju imati svoju zasebnu listu oznacavanja), te kao i kod skaliranog sudenja 5rocjenjivaci
mogu inter5retirati tvrdnje na razIicite nacine zbog razlicitog osobnog iskustva i/ili obrazovanja
Kod ove metode su opisne tvrdnje svrstane su u blokove 2, 3 ili vise, a procjenjitelj u svakom bloku treba obavezno
odabrati jednu tvrdnju koja najbolje opisuje osobu U bloku mogu biti samo pozitivne ili samo negativne ili pa
mijesane tvrdnje Postoji varijanta kad procjenitelj mora izabrati dvije tvrdnje i to jednu koja nabolje opsuje osobu i
jednu koja najslabije opisuje osobu Pri tome je vazno da jedna pozitivna i jedna negativna tvrdnja bude
diskriminativna, a druga pozitivna i druga negativna nediskriminativna za za uspjeh na tom radnom mjestu

Npr (tvrdnje za procjenu vojnih instruktora letenja):
O (a) Strpljiv je s ucenicima koji sporo napreduju
O (b) Poucava s povjerenjem
O (c) Pobuduje interes i paznju ucenika
O (d) Upoznaje ucenike s ciljem lekcije unaprijed

Kao sto vidimo sve tvrdnje su pozitivne, ali nisu jednako relevantne: 2 su relevantne (a i c) i 2 irelevantne (b i d ÷ to nije
nista) a i c su krucijalne, diskriminativne za dobrog instruktora iako sve 4 izgledaju pojedino dobro Ìdeja je da tvrdnje
budu takve da ih procjenitelji ne razlikuju po pozitivnosti, pa ce zaista oznaciti onu osobinu koja je najizrazenija kod
osobe Vazan je index diskriminativnosti i index pozeljnosti koji se empirijski odreduju
O Index 5ozeIjnosti = pozitivnost ili negativnost tvrdnje ÷ pitali bi uzorak ljudi (procjenitelja) da na skali procjene
koliko je svaka tvrdnja + ili ÷
O Index 5referencije; grupiramo tvrdnje tako da u bloku budu tvrdnje iste pozeljnosti
O Index diskriminativnosti ÷ ekstremne grupe ÷ skupine dobrih i losih: dati da ih procjene, pa se nadu indeksi za


68
pojedine tvrdnje ÷ koje tvrdnje razlikuju dobre i lose
{AD4· OP¡8NE METODE

(a) esejisticka 5rocjena se sastoji iz nabrajanja i argumentiranog opisnog procjenjivanja pozitivnih i negativnih
osobina, ponasanja i/ili rezultata procjenjivanog osnovni nedostatak ovakvih procjena je u tome sto im duzina i
sadrzaj, zato sto nisu standardizirani znacajno variraju ovisno o procjenjivacu Zbog svoje subjektivnosti i
nemogucnosti usporedivanja ne smije se koristiti kao jedina metoda procjenjivanja radne uspjesnosti

(b) metoda kriticnih dogadaja se sastoji iz anaIize za5azanja 5rocjeniteIja koji 5utem biIjeski staIno 5rati
5onasanje "svojih¨ odn povjerenih mu ljudi i biIjezi kriticne - incidentne dogadaje koji su izuzetno 5ozitivni
(dobri) iIi izuzetno negativni (Iosi). Zatim procjenjitelj ta kriticna ponasanja kIasificira u kategorije (inicijativa,
ucinak, soc odnosi), pregleda broj pozitivnih i negativnih ponasanja u svakoj kategoriji i sumira ih Analiza biljeski sa
procjenom radnog ucinka se provodi najmanje jednom godisnje Metoda se smatra boljom od esejisticke procjene, jer
se ne zasniva na pamcenju i dosjecanju, vec na koristenju neposredno registriranih ponasanja procjenjivanog redovito
pisanje biljeski moze biti dosadno i oduzimati procjenjivacu mnogo vremena, a procjenjivani mogu steci osjecaj da
nadredeni o njima pise "crnu knjigu¨
Prednost: ne oslanja se na pamcenje i neposrednu impresiju, sustavno prati pojedinca i daje uvid u konkretno
ponasanje Za mnoge svrhe je to najbolja metoda


{5.4.· Uspostavljanje D¡JAGNO8T¡CKOG 8U8TAVA za procjenjivanje radne uspjesnosti

Uvodenje i implementacija dijagnostickog sustava za procjenjivanje radne uspjesnosti treba imati slijedece faze:

(I) KONSTRUKCIJA SISTEMA PROCJENE polazi od pretpostavke da je svaka od navedenih metoda u5otrebIjiva
ako se prilagodi konkretnoj situaciji Zato nema univerzalnog predloska kako procjena radnog ucinka treba izgledati,
vec se od sIucaja do sIucaja rade kom5iIacije razIicitih metoda, postujuci navedene preporuke Graficko
oblikovanje treba zadovoljiti facijalnu valjanost i osnovne zahtjeve glede preglednosti i citljivosti Nakon oblikovanja
predlozaka za procjenu potrebno ih je sadrzajno validirati pilot-istrazivanjem Posebnu paznju treba posvetiti davanju
uputa i objasnjenja procjenjivacu i procjenjivanom o nacinu i svrsi procjenjivanja

Pod konstrukcijom sistema procjene treba predvidjeti i koliko cesto se ona treba primjenjivati U 5raviIu su dovoIjne
jednogodisnje 5rocjene, ali u organizacijama u koje funkcioniraju u promjenjivom i dinamicnom okruzenju i u
organizacijama u kojima se tek uvodi sustav procjene radne uspjesnosti pozeljno je procjenjivati i cesce Takoder,
cesce je 5otrebno 5rocjenjivati novo5rimIjene i nedavno 5romovirane za5osIenike te one ciji radni ucinak nije
dostigao zahtijevane standarde

(II) TRENING PROCJENJIVACA Potrebno je uloziti dodatni napor da se procjenjivaci osposobe i motiviraju da
provode procjenjivanje buduci da oni: (a) 5onekad svega 10-20% vremena 5rovode u ne5osrednom kontaktu sa
za5osIenikom kojeg procjenjuju (no ako se procjenjivanje ponavlja svakih 6 mjeseci ili cesce i/ili ako za procjene
koristimo aritmeticke sredine procjena dva ili vise procjenjivaca pouzdanost i objektivnost procjena postaje
zadovoljavajuca), (b) nisu famiIijarizirani sa 5ostu5cima 5rocjenjivanja, pa se procjenjivanje dozivljava kao
povecani zahtjev i (c) imaju tendenciju nezamjeranju

Svrha svakog sustava, pa tako i sustava za procjenjivanje radne uspjesnosti je da neki ulaz transformira u odredeni
izlaz No, osim o kvaliteti transformacijskog procesa, izlaz ovisi i o kvaliteti ulaza: tocnosti, potpunosti i
pravovremenosti ulaznih podataka Ako ulazni podaci ne ispunjavaju navedene zahtjeve dolazi do gigo - efekta
(skracenica od engl: garbage in - garbage out): ulazi li smece u sustav, smece ce i izaci Dakle, ako procjenjivaci daju
neodgovarajuce procjene pojedinih dimenzija, ukupna procjena nece biti kvalitetna

Osim evaluacije i procjene radne uspjesnosti podredenih, 5rocjenjivaci se trebaju u5oznati sa nacinom
komuniciranja 5rocjene sa za5osIenikom, radi maksimiziranja ucinka takvog feeba.ka

(III) PRIPREMA CILJNE - PROCJENJIVANE SKUPINE na procjenjivanje davanjem jasnih uputa o tome sto je
procjena radne uspjesnosti i cemu sluzi i posebno upoznavanjem sa potencijalnim dobrobitima koje im pruza procjena,
a to su:
a) procjenom radne uspjesnosti organizacija jasno i nedvosmisIeno komunicira zahtjeve koje ima prema
svojim zaposlenicima jer sadrzaj procjene ukazuje na one osobine, ponasanja i rezultate koji se od njih
ocekuju,
b) sustavna i regularna procjena radnog ucinka zaposlenika koja otkriva njegov stvarni ucinak ukazat ce kako
na njegove "jake strane" te rezervne i/ili neiskoristene potencijale, tako i na njegove slabosti i razvojne
potrebe koje zahtijevaju razvojna poboljsanja putem specificnog treninga; uvidom u jake i sIabe strane
za5osIenika i otvorenom diskusijom o njima moze se 5Ianirati boIje iskoristavanje stvarnih snaga i
5revIadavanje sIabosti, sto ce rezultirati u poboljsanju radnog ucinka, na korist i pojedinca i organizacije,
c) omogucava da za5osIenici iskazu svoja ocekivanja od organizacije, tokom diskusije rezultata
procjene, sto omogucava razvoj participativne organizacijske kulture i grupne kohezije i etabliranje
obostranog povjerenja i otvorenosti kao temeljnih vrijednosti,
d) 5otice boIje medusobno razumijevanje uspostavljenjem dijaloga izmedu procjenjivaca i procjenjivanih,


69
pa se moze reci da u velikoj mjeri doprinosi prilagodivanju zaposlenika poslu koji radi
JAMES (1988) smatra da 5rocjenjivanje radne us5jesnosti ima svoje o5ravdanje u tri 5sihoIoska izvora
motivacije: ljudi rade, uce i postizu vise ako im se:
O daje adekvatan feedback,
O zadaju jasni i dostizni ciljevi i
O ukljuci ih se u postavljanje ciljeva

(IV) PRIMJENA PROCJENE RADNE USPJESNOSTI treba, zeli li imati kredibilitet, podrazumijevati 5ostivanje
sIijedecih etickih 5rinci5a koje predlaze JAMES (1988), izrazene u imperativu, (kao da se odnose na procjenjivace a
odnose se, zapravo na implementirani sustav procjenjivanja):
O procjenjuj koristeci reprezentativne informacije,
O procjenjuj koristeci dovoljnu kolicinu informacija,
O procjenjuj koristeci relevantne informacije,
O iznesi svoju procjenu kao da je misljenje, a ne stav

Ìz razloga eticnosti sustav procjene treba biti transparentan i otvoren sustav Sto su procjenjivani bolje upoznati sa
sadrzajem vlastite procjene, to ce vise prihvacati postupak procjene Zato 5rocjenjivanima treba 5ruziti mogucnost
da 5rocitaju i 5ot5isu is5unjenu 5rocjenu i da 5ritom daju svoje komentare o ispravnosti donesenih procjena

Takoder, potrebno je 5redvidjeti jasnu i nedvosmislenu formalnu 5roceduru 5odnosenja zaIbi i njihovog rjesavanja,
sto ce takoder doprinijeti kredibilitetu procjene Medutim, kako su ciljevi procjene razvojni, a ne represivni, zalbeni
postupak treba ograniciti na rijetke iznimke adekvatnom konstrukcijom procjene

Kako bi se zadrzao taj pozitivni razvojni imidz procjene 5otrebno je da sve razine u5ravIjanja suvereno vIadaju
kako njenom Iogikom tako i 5rovedbom i da je zajedno sa sindikatima bez rezerve 5rihvacaju, kao alat koji
doprinosi postizanju ciljeva organizacije

Kako bi se izbjegli negativni stavovi prema procjeni is5unjavanje 5rocjene treba sto je moguce vise 5ojednostaviti
i pratecu "papirologiju¨ svesti na minimum S tim u vezi se pojavljuje i zahtjev da baterija za 5rocjenu ne bude
neo5ravdano o5sezna, odn takva da njena faktorska analiza utvrdi znacajno manji broj latentnih faktora nego sto ima
manifestnih

(V) RAZVOJ PROCJENE, ukoliko se mijenja organizacijska struktura poduzeca, pa ono postaje vise organsko, a
manje mehanicko, sa davanjem vecih ovlasti samostalnim timovima, ukoliko se smanjuje broj razina rukovodenja
uklanjanjem srednjih - posredujucih razina rukovodenja, pa hijerarhijska struktura postaje plosnatija, ukoliko postaju
aktualne nove dimenzije radnog ucinka kao sto je to fleksibilnost postojecem sustavu nuzno treba dodati nove
komponente,

(VI) DOGRAÐIVANJE PROCJENE, ako se procjenjivanje radnog ucinka zeli primijeniti na svakog zaposlenika
potrebno je uspostaviti tri zasebna sustava kojim ce biti obuhvacene tri ciIjne sku5ine za5osIenika ciji se sadrzaj
posla znacajno razlikuje a to su: (a) radnici u uzem smislu, (b) sluzbenici i (c) rukovoditelji Procjenu je potrebno
posebno uvesti tamo gdje nisu dostupne objektivne mjere radnog ucinka

Zakljucno treba reci da za 5rovedbu 5rocjene radne us5jesnosti nema gotovih 5ostu5aka, niti gotovih
dijagnostickih sustava (kao sto je to npr DSM-ÌV u podrucju procjenjivanja individualne psihopatologije), vec 5ostoje
samo brojne i jednoznacne 5re5oruke Predlosci za procjenjivanje rade uspjesnosti koji su dani u prilozima razlicitih
udzbenika trebaju se preoblikovati ili dopuniti kako bi se mogli primijeniti u konkretnoj situaciji Kada se dobije zavrsna
forma procjene potrebno je sve 5redIoske zastititi i cuvati od otudenja kao intelektualno vlasnistvo tvrtke


{5.5.· ZAKLJUCAK

5.5.1. IZBOR METODE PROCJENE OVISI O:

(1) SVRSÌ PROCJENE - ako nam treba podatak o ljudima koji bi poslali na dodatnu izobrazbu dovoljno je napraviti
rangako treba napraviti validaciju neke baterije testova najbolja je cek lista ili metoda prisilne distribucije (pa
se koriste serijalni r-koeficijenti ili koeficijent kontigencije)
(2) BROJU LJUDÌ - kad je mali broj moze se koristiti usporedivanje u parovimakad je veliki broj metoda grupnog
rangiranja
(3) BROJU OCJENJÌVACA - ako je jedan onda cek listu
(4) RASPOLOZÌVOM VREMENU - ako ga je malo skale procjene ili usporedba u parovima
(5) BROJU RAZLÌCÌTÌH RADNÌH MJESTA - ako ih je puno skale procjene


Nema neke apsolutno najbolje metode Ovisi o svrsi i situaciji koja je metoda najbolja; tko su procjenitelji i procjenjivani
isto utjece na odabir najbolje metode Pro.jenjivanje = subjektivni proces; brojni nedostaci i pogreske ÷ halo efekt,
prilagodavanje kriterija uzorku ÷ ako ih znamo, mozemo ili izborom metode ili treningom izbjeci


70



71
{6· P8¡HOLO8K¡ PROBLEM¡ NEZGODA ¡ NE8RECA

Nesrece na radu se nalaze na trecem ili cetvrtom mjestu u rangu uzroka smrtnosti Nesrece su
uvjetovane velikim brojem faktora

Indeks frekvencije je broj nesreca na milijun radnih sati:

IF = broj nesreca*1000000/uku5an broj radnih sati


Indeks tezine je broj izgubljenih radnih dana na tisucu radnih sati zbog nesreca:

IT=zbog nesreca izgubIjeni radni dani*1000/uku5an broj radnih sati



DEF: "U niz dogadaja koji su 5Ianirani i kontroIirani, dogodi se ne5Ianiran dogadaj (NESRECA)
koji je rezuItat neke ne5riIagodene covjekove reakcije i koji moze aIi ne mora rezuItirati
ozIjedom."

Subjektivno uzrokovana nesreca je zapravo "kaznjena pogreska¨



6.1. Hipoteze o nastanku nesreca

Kada se trazi uzrok nesreca dobro je postaviti hipoteze koje imaju svoje statisticke modele tj
distribucije nesreca, te treba usporediti stvarne distribucije frekvencije nesreca sa statistickim
modelima (teoretskim frekvencijama) tih hipoteza, te ustanoviti kojem modelu stvarna distribucija
nesreca najvise odgovara

Hipoteze su:
a) nesrece su slucajne
b) bivse nesrece djeluju na buduce nesrece i to tako da ih ili imuniziraju ili senzibiliziraju
c) neki ljudi imaju vecu sklonost nesrecama

Sklonost za nesrece je zapravo neposjedovanje onih sposobnosti i svojstava koji su u danom
momentu vazni za sigurnost rada Uz pretpostavku da se ljudi medu sobom razlikuju u sklonosti za
nesrece kod vece skupine ljudi trebalo bi se ocekivati da ce se nesrece distribuirati po tzv negativnoj
binomnoj distribuciji koja nastaje superpozicijom velikog broja Poissonovih raspodjela koje se
medu sobom razlikuju po aritmeticikim sredinama i po velicini povrsine Negativna binomna rapodjela
se stvara zbog dvije grupe ljudi, jedni koji su manje sposobni za rad pa imaju veci broj nezgoda tj
imaju veci broj nezgoda od onog kojeg bismo ocekivali po slucaju i druge grupe koja je dobro
prilagodena radu i ima manji broj nesrece od onog kojeg bismo predvidali po Poissonovoj
distribuciji



6.2. 8ubjektivni faktori koji pridonose dogadanju nesreca

(1) FAKTORÌ KOJÌ OSTAJU NEPROMÌJENJENÌ U TOKU DUGOG ZÌVOTNOG RAZDOBLJA
Znacajno ispodprosjecna inteligencija, znacajno ispodprosjecna psihomotorika i defekti perciptivnih
funkcija dovode do veceg broja nesreca
Test perciptivnog stila, test selektivne percepcije i test kompleksnog vremena reakcije mogu vrlo dobro
predviditi nesrece
Ljudi koji su brzi u percipiranju nego reagiranju imaju manje nesreca nego oni koji su brzi u reagiranju
Ekstrovertirani, emocionalno nestabilni i agresivni vozaci imaju vise nesreca
Sklonost riskiranju je jedan od uzroka nesrecama




72


(2) FAKTORÌ KOJÌ SE S VREMENOM POSTEPEO MÌJENJAJU

Nesrece opadaju kako u funkciji starenja tako i u funkciji radnog staza
Najvise nesreca imaju mladi ljudi, jer nerijetko ulijecu u riskantne situacije i vise su agresivni i
ekstrovertirani nego stariji
Stariji imaju vise nesreca na kompleksnim radnim mjestima koja zahtijevaju brzo shvacanje situacije i
brzo donosenje odluka o akciji, a buduci da starijima treba dulje vremena da percipiraju i organiziraju
reakciju cesce grijese

(3) FAKTORÌ KOJÌ SU PO SVOJOJ PRÌRODÌ POSVE PRÌVREMENÌ

A) ALKOHOL
Pijani vozac pretezno ne reagira na promjenjive situacije u prometu
Vjerojatnost prometne nesrece naglo raste kad je koncentracija alkohola u krvi visa od 0,5 promila

b) bolesti
Kod akutnih oboljenja nesrece se dogadaju neposredno prije nastupa bolesti (kad se covjek osjeca
lose a nije na bolovanju) i nakon zavrsetka bolovanja (ne osjeca se potpuno zdrav i izgubio je
uvjezbanost)
Broj posjeta u ambulante je povezan s povecanim brojem nesreca na radu

C) UMOR
Velik broj nesreca je uvjetovan premorenoscu radnika
Produljenje tijeka radnog vremena je povezano s povecanjem frekvencije nesreca
U stanju umora postoje poteskoce pri prebacivanju iz automatskih u svjesno kontrolirane pokrete sto
dovodi do nezgoda
Ìsto tako svaka promjena zadatka u toku rada zahtijeva prebacivanje s jednog nacina rada na drugi,
sto se ocituje u pocetnim padovima radnog ucinka, te u tom trenutku promjene covjek je najranjiviji sto
moze dovesti do nesreca

D) STAV PREMA RADU
Velik broj nesreca je posljedica nezadovoljstva poslom koje moze biti uzrokovano od pogresnog izbora
zvanja do nepogodne fizikalne ili ljudske radne atmosfere
Vjerojatnost dogadanja nesrece je najveca ondje gdje je vjerojatnost pogreske u radu veca



6.3. Vanjski faktori koji dovode do nesreca

To su objektivni, posredni faktori koji pridonose zakazivanju covjeka u nekoj odredenoj situaciji

(1) FÌZÌKALNA RADNA ATMOSFERA
OsvetIjenje - preslaba rasvjeta dovodi do umora i produljenja vremena rakcije, a zbog toga i do
povecanog broja nesreca
Boja okoIine igra ulogu psihickog stimulatora ili depresora koji moze smanjivati ili povecavati broj
nesreca
Nepodesne sjene stvaraju pogresnu zamjedbu dimenzije pojedinih predmeta, a narocito su za rad
opasne pokretne sjene koje stvaraju iluziju pokretanja predmeta koji radnik obraduje
Tem5ertaura ako je niska dovodi do poremecaja fine motorika i osjecaja neudobnosti, dok previsoka
temperatura izaziva tromost i pospanost
Buka moze uzrokovati da se precuju razliciti zvucni signali i da se promijeni rapolozenje radnika
Ìsprekidana buka vise smeta od kontinuirane Postoji mogucnost psiholoske adaptacije na buku

(2) ORGANÌZACÌJA RADA
zakrcenost puteva u radionici povecava broje nesreca
Operator ce lakse pogrijesiti ako ne postoji dovoljna uskIadenost signaIa i komandi tj ako ona nije u
skladu s stereotipskim pokretima

(3) DANÌ U TJEDNU
PonedeIjak je dan s najvecim brojem nesreca, a utorak i srijeda s najmanjim, a nakon toga
frekvencija nesreca postepeno raste






73


6.4. Borba protiv nezgoda i nesreca

(1) PROFESÌONALNA ORÌJENTACÌJA Ì SELEKCÌJA
Nedovoljna sposobnost za posao koji covjek radi je znacajan uzrok nesreca u usporedbi s situacijom
kad je covjek sposoban
(2) PROFESÌONALNO OBRAZOVANJE
Broj nesreca se smanjuje ukoliko je vece radno iskustvo buduci da i strucna izobrazba predstavlja
oblik radnog iskustva i znanja
(3) SÌGURNOSNÌ TRENÌNG Ì SÌGURNOSNÌ ODGOJ
Sigurnosni trening se sastoji u treniranju nekih posebnih zahvata koje u kriticnim trenucima treba
izvesti
Sigurnosni odgoj stvara sigurnosne navike i pozitivan stav prema nacinu rada
(4) ORGANÌZACÌJA RADNE OKOLÌNE
(5) BRÌGA ZA RADNÌKOVE PRÌVATNE PRÌLÌKE
(6) ZASTÌTA
(7) PROPAGANDA
(8) STÌMLURANJE

Kazna se primjenjuje kad se zeli sprijeciti neko ponasanje, a nagrada se koristi pri uspostavljanju
pozeljnog oblika ponasanja U tu svrhu bi trebalo cesce pozitivno stimulirati sigurni rad jer se pokazalo
da se frekvencija nesreca smanjuje tijeko stimuliranja, ali isto tako ostaje nize nego prije i nakon
stimuliranja

A) NATJECANJE
B) EVÌDENCÌJA
C) PREMJESTANJE


74
{7· ¡ZO8TANC¡ 8 PO8LA

Sto je nezaposlenost veca izostanaka i fluktuacije je manje i obrnuto Ìzostancima se gubi 10% radnog vremena Vise
kratkotrajnih izostanaka izaziva vece probleme za organizaciju od jednog izostanka koji traje dugo jer se u prvom
organizacija ne moze reorganizirati
Ìzostanci predstavljaju simptome:
a) razlicitih zdrastvenih, psiholoskih i socijalnih prilika kako u samoj radnoj organizaciji tako i izvan nje
b) losih zdrastvenih i higijenskih prilika u organizaciji ili u obitelji ili okolini radnika
c) losih meduljudskih odnosa u poduzecu
d) nedovoljne organizacije rada
e) nepovoljnih socijalno-ekonomskih prilika radnika i njihova zadovoljstva zivotom


Kod proucavanja izostanaka treba analizirati distribucije ljudi s razlicitim brojem izostanaka i izracunati korelacije
izmedu dva uzastopna vremenska razdoblja kako bi se stvorili zakljucci i prognoze za suzbijanje izostanaka

Indeks frekvencije je prosjecni broj izostanaka na 1000 radnika godisnje:

IF = broj radnika * 1000/broj izostanaka


Indeks ones5osobIjenja je prosjecni broj izgubljenih radnih dana na jednog radnika godisnje:

IO = izgubIjeni radni dani/broj radnika


Indeks tezine je prosjecno trajanje jednog izostanka:

IT = izgubIjeni radni dani/broj izostanaka


Distribucija izostnaka izgleda kao slovo L

Na izostanke zbog bolesti otpada najveci broj radnih dana dok na neopravdane izostanke otpada najveci broj
izostanaka
(1) izostanci i starost - najvise izostanaka imaju mladi ljudi a najmanje ljudi srednjih godina, dok je broj izgubljenih
radnih dana najveci kod starijih
(2) izostanci i s5oI - zene imaju vise izgubljenih radnih dana i izostanaka
(3) neki Ijudi imaju sistematski veci broj izostanaka od drugih
(4) izostanci i obiteIjska odgovornost - muskarci samci imaju najvise izostanaka i izgubljenih radnih dana, a
ozenjeni s djecom najmanje, dok zene samice imaju najmanje, a zene s velikom obitelji najvise
(5) vrste izostanaka - na bolesti otpada najmanje izostanaka i najvise izgubljenih radnih dana, dok je za
neopravdane izostanke obrnuto


75
{8· UMOR ¡ ODMOR

8.1. CETR¡ FAKTORA ¡ KR¡VULJA RADA

Postoje mnogi faktori koji djeluju na radnu uspjesnost Ako iz trenutka u trenutak biljezimo radni ucinak opazit cemo
kolebanja, i to prilicno sustavna kolebanja u radnom ucinku To se najbolje opaza formirajuci krivuIju rada koja
pokazuje odnos izmedu radnog ucinka i trajanja rada, tj kako se radni ucinak mijenja u funkciji trajanja rada Krivulje
rada mogu biti dnevne, tjedne, mjesecne No, najcesca je dnevna krivulja rada Krivulje rada za tjelesni rad i
intelektualni rad su ponesto razlicite i izgledaju otprilike ovako (prema Bujas, 1967):





os-x: sati rada
os-y: radni ucinak








1 2 3 4 5 6 7 8 V 1 1V 2 2V 3 3V 4 4V 5 5V 6 6V 7




Na slikama 81 i 82 vidimo tipicne krivulje rada Medutim, one su razlicite kod raznih poslova, ali kod vecine
aktivnosti u pocetku raste radni ucinak do nekog maksimuma Na tom maksimumu se zadrzava odredeno vrijeme, a
onda, ako rad traje dovoljno dugo i ako je opterecenje dovoljno veliko, radni se ucinak pocinje najprije sporije, a onda
brze smanjivati Na kraju radnog razdoblja moze katkada radni ucinak nesto porasti

Krivulja rada je posljedica 4 faktora:
(1) pocetni elan
(2) zavrsni elan
(3) uradivanje
(4) umor

(AD1) POCETNI ELAN To je motivacijski efekt Kad zapocinjemo neki rad, onda smo u pocetku cesce bolje
motivirani za posao neko kasnije Ta dobra motivacija je uvjetovana osjecajem svjezine i pojacanim pocetnim
interesom za posao, a puno zalaganje koje iz toga proizlazi povoljno djeluje na radni ucinak Kad bi samo pocetni elan
djelovao na krivulju rada, ona bi imala sljedeci oblik:

(AD2) ZAVRSNI ELAN To je takoder motivacijski efekt Kad radnik zna da je rad pri kraju, onda on zbog dozivljaja
blizine cilja, odnosno osjecaja da njegove rezerve snage nisu znacajno nacete, ubrzava svoj rad spontano To
povecanje zalaganje na kraju rada naziva se zavrsni elan Kad bi djelovao samo zavrsni elan:

(AD3) URAÐIVANJE = To nije motivacijski vec fizioIoski efekt, vec se radi o 5oste5enoj 5riIagodbi organizma
radnoj aktivnosti Svaki prelaz na radnu aktivnost predstavlja poremecaj ravnoteze u organizmu i potrebno je da se
organizam prilagodi povecanim zahtjevima rada te dolazi do niza promjena u radu razlicitih sistema organizma
(krvozilni, termoregulacijski sustav, disanje itd) Te su promjene poznate pod imenom sinergija ljudskog rada Osim
toga dolazi i do kontraktivnih promjena u misicima ÷ treba im vremena da se ugriju Desavaju se i promjene u
procesima u sredisnjem zivcanom sisitemu, koji u pocetku nisu integrirani, sto se ocituje kod tjelesnog rada u
relativnoj sporosti i slabijoj koordiniranosti pokretam, a kod intelektualnog rada u slabijoj organizaciji i u manje
prikladnom stavu prema poslu Trajanje procesa uradivanja zavisi o karakteru samog rada, a varira od nekoliko minuta
do preko jednog sata Kad bi samo uradivanje djelovalo:

(AD4) UMOR Medu svim faktorima koji smanjuju produktivnost je umor the No.1 Kad bi djelovao samo umor na
radni ucinak onda bi to dosta jadno izgledalo:


Umor je reverzibiIno stanje koje se javlja u toku svake aktivnosti koja dulje traje, a s prestankom nje se povlaci
Svima nama je taj fenomen iz iskustva poznat, iako znanost ne zna tocno sto je to Prema vrsti rada moguce je
razlikovati dva glavna tipa umora i to:
1 MENTALNÌ UMOR ÷ kao posljedica intenzivnog i dugotrajnog intelektualnog rada
2 TJELESNÌ UMOR ÷ kao posljedica pojacane tjelesne aktivnosti
p70
kid
-
p,
uz,
p70
kid
-
p,
uz,
Slika 8.1. Krivulia teskog
tieles3og rada
Slika 8.2. Krivulia
i3telektual3og rada
Pocet3i ela3
Zavrs3i ela3
Uradiva3ie
Umor


76
21 UMOR ÌSCRPLJENJA: kad se zbog pre dugog rada misici jednostavno onesposobe
22 DÌFUZNÌ UMOR: to je osjecaj smanjene spsobnosti za rad, svojevrsne bezbolnosti, mlitavosti, redovita je
pojava u poslovima koji ukljucuju fizicku komponentu
23 UMOR ZASÌCENJEM: umor izazvan monotonijom,

Umor bilo koje vrste se u svakom slucaju smatra negativnom pojavom Biolosko gledano, umor ima vaznu funkciju i u
biti je pozitivan fenomen Naime, on slicno kao i bol upozorava organizam da postoji manjak energije


8.2. ODREÐENJE UMORA
Oko definicije umora postoje problemi Ìako svaki covjek tocno zna kako se osjeca kad kaze da je umoran i zna kada
je umoran, sa znanstvenog stajalista umor je vrlo mutni konstrukt Sustavne analize su pokazale da je umor
nejedinstvena kategorija sa razIicitim varijetetima Zavisno od kojeg stajalista polazimo postoje tri definicije:
(1) PsihoIoski 5ristu5: UMOR je dozivljaj mlitavosti, nelagode, iscrpljenosti, pracen i lokaliziranim bolima i opcim
padom motivacije za nekom aktivnosti
(2) FizioIoski 5ristu5: Skup karakteristicnih biokemijskih i funkcionalnih promjena u organizmu koje nastaju
povodom duzeg ulaganja energije u neku aktivnost, a koje pogorsavaju funkcionalno stanje organizma
(3) Objektivno-5roizvodni 5ristu5: Opadanje radnog ucinka u funkciji trajanja rada

Problem je u tome sto se ta tri pristupa ne poklapaju To znaci da mozemo npr biti fiziloski i psiholoski umorni, ai radni
ucinak je maksimalan, ili bilo koja druga kombinacija


8.3. KLA8¡CNE TEOR¡JE UMORA
Zasnivaju se na periferno-kemijskoj koncepciji umora, tj sjediste umora je u periferiji, tj u misicima i kemijskih
promjena koje se tu zbivaju:
(1) Teorije intoksikacije Prema ovim teorijama umor je posljedica nagomiIavanja ot5adnih tvari (toksina), prije
svega mlijecne kiseline, koja se stvara misicnim radom Ti se toksini ne mogu u cijelosti resintetizirati ili ukloniti
i u takvom stanju je aktivno tkivo "otrovano¨ (intoksicirano) te smanjeno sposobno za rad, i tek odstranjenjem
toksina moci ce ponovno raditi prijasnjim intenzitetom
(2) Teorije ugusenja pretpostavljaju da je glavni uzrok umora pomanjkanje kisika za vrijeme rada jer se vise kisika
trosi nego dobiva Organizam moze samo do odredene granice snadbijevati aktivna tkiva s kisikom (nazvana
"5Iafonom kisika¨) i ako potrosnja kisika prelazi tu granicu dolazi do gusenja aktivnih organa (misica) i usljed
toga do prestanka njihova funkcioniranja
(3) Teorije iscr5Ijenja smatraju da je glavni uzrok umora to sto su 5otrosene (dakle iscrpljene) prehrambene
rezerve (gIikogen) u organizmu Slicno kao kad ponestane goriva u automobilu, i on jednostavno vise ne moze
voziti dalje, organizam prestaje s misicnom aktivnoscu kad se potrose energetske rezerve

Ali te teorije nisu mogle objasniti umor, jer: a) u stanju mentaInog umora ne mozemo naci prakticki nikakve promjene
o kojima govore klasicne teorije umora, b) slicno tome, kod tzv staticnog rada, koji se sastoji u odrzavanju nekog
otpora ili tereta, vrlo se malo pojavljuju sinergicne promjene i c) ustanovljeno je da neki misic, koji je voljnim radom
jako izmoren, moze nakon toga neko vrijeme aktivirati eIektricki, a nakon toga ponovno voljno pokretati Upravo ova
zadnji nalaz pokazuje znacaj zbivanja u zivcanom sustavu, pa su klasicne teorije nadopunjene centraInim teorijama
umora, koje smatraju da su za umor kljucna zbivanja u CNS-u No, vjerojatno je da razlicite vrste umora imaju razlicite
procese u osnovi Zbog toga svega je znanstveni interes za umor opao, ali to naravno ne rijesava problem









8.4. OBJEKT¡VN¡ ¡ 8UBJEKT¡VN¡ ZNAC¡ UMORA

Kako se umor ocituje:

{1· Objektivni znaci
a) Kvantitativno i kvaIitativno smanjenje radnog ucinka Radni ucinak na kraju radnog vremena od 8 sati, manji


77
je u odnosu na pocetni radni ucinak za 50-60% (krivulje rada to pokazuju na kraju rada) Kod radova koji ne
zahtijevaju fizicki rad, taj pad je manji, pogotovo u kvantitetu
b) S5onatani 5rekidi radne aktivnosti iIi radni odmori: u odredenim vremenskim razmacima, radnici sponatno
prekidaju raditi U funkciji radnog vremena frekvencija tih odmora postepeno se poevecava Takoder, sto je
tjelesni zadatak tezi ucestalost takvih prekida raste To se opaza intervalnim opazanjem Analize pokazuju, da na
te odmore otpada cak 25% radnog vremena To je nesvjesna i obrambena reakcija organizma Ako se te pauze
onemoguce, opet ce doci do pada radnog ucinka, jer dolazi do nemogucnosti koncentracije na radni zadatak
Slicna pojava postoji i kod mentalnog umora Dolazi do produzenog vrijemena rjesavanja zadataka (moze se
opazati i pomocu EEG) Ìsitanici izvjestavaju o nemogucnosti koncentracije na zadatak
c) Povecanje varijabiIiteta u brzini iIi kvaIiteti rada: Dok je radnik svjez, njegova produkcija je jednolicna, no sa
pojavom umora varijabilitet u brzini i kvaliteti rada povecava Naime, radnik kad je umoran pocinje cesce uzimati
pauze, te ju pokusava nadoknaditi brzim radom
d) Promjene u funkciji razIicitih organa: npr povecava se rad srca, puls se sporije vraca u normalu, kolicina
secera se smanjuje
e) Promjene u 5sihomotoroj s5retnosti: Pojavljuju se suivsni pokreti, pojavljuje se povecani tremor Reakcije su
slabije organizirane u vremenu i prostoru Usljed toga dolazi i do povecanja pojavljivanja profesionalnih nezgoda

Postoji i gomilanje i radnog umora, tj ako izmedu radnih dana nema dovoljnog odmora Ako se radi danu i nocu

{2· 8ubjektvni plan
Pojaljuje se jedan kompleksni osjecaj mlitavosti, bezbolnosti - koji ima nagativan utjecaj na motivaciju i stav prema
radu, tj koji djeluje na razne psihicke funkcije:

(1) otezano dekodiranje ÷ otezano shvacanje i preradivanje perceptivnih podataka
(2) sposobnost stjecanja i zadrzavanja novih utisaka (s5osobnost ucenja) je smanjena
(3) utjecaj umora na emocionaIni zivot: emocionalno razdrazljiv, labilan Pogorsava se opci emocionalni ton
(4) snizenje misaonih funkcija pogotovo inventivnosti i kriticnosti
(5) sposobnost dosjecanja je smanjena
(6) dolazi do negativnog stava prema poslu koji je osobu premorio


8.5. 8UZB¡JANJE UMORA

{1· ODMOR

Uz organizaciju odmaranja postavljaju se cetri pitanja:
a) Kada treba dati odmor?
b) KoIiko dugo traje?
c) Koliki broj odmora tijekom radnog vremena?
d) Kako se treba odmarati!

Nema recepata, ovisno o situaciji ÷ opce smjernice:
a) Kada treba dati odmor: Odmor treba dati prije nego sto su simptomi umora postali ociti (prema krivulji rada se
odreduje) tj prije opadanja maximalnog ucinka buduci da odmor koji je potreban da se osoba odmori je nesrazmjerno
duzi sto je prethodni rad dulje trajao
b) KrivuIja o5oravka ima oblik krivulje negativne akceleracije tj u pocetku je oporavak brz, a kasnije sve sporiji i
sporiji, sto znaci da je bolje da odmor ne traje pre dugo, jer se ucinak odmora u funkciji vremena progresivno smanjuje
c) Umor u toku rada razvija krivulju pozitivne akceleracije (u pocetku sporo, a poslije sve brze i brze),

Dakle, pravilo za b) i c) boIje veci broj kracih odmora nego samo jedan duzi - to je fiziolosko pravilo Psiholoski
moment je taj da se povecanjem broja odmora sve vise priblizavaju neposredni ciljevi a samim tim i motivacija raste u
funkciji priblizavanja pozeljnom cilju sto rezultira time da se covjek ne boji uloziti veci napor ako zna da ga ceka odmor
No, nekad ljudi zbog socijalnih razloga zele 1 duzi odmor (npr zajednicka marenda, druzenje), a ne nekoliko kracih
Ovisno o situaciji treba odabrati duzinu i broj odmora Najveci dio tragova umora nestaje u prvim minutama odmora
(5-15min)

d) kako se odmarati: ODMOR MOZE BITI PASIVAN ILI AKTIVAN
Pasivni odmor je prekid aktivnosti, sjedenje, lezanje, spavanje, sto je prikladno nakon tezeg tjelesnog rada Masaza je
dobar oblik pasivnog odmora je ubrzava cirkulaciju sto rezultira brzim odstranjenjem metabolita


78
Kod intelektualnog, laganog, perceptivnog rada i kod industrijskih repetitivnih poslova je najbolji aktivni odmor kojeg
karakterizira zamjena aktivnosti pomocu lake psihomotorne aktivnosti sto najbolje pomaze da se prestane misliti o
problemu kojime se dosad bavilo

{2· Upotreba deficitarnih tvari
umor je cesto posljedica deficita u nekim tvarima ÷ npr vitamini C, D; secer
1) U5otreba stimuIatora ÷ tvari koje djelujuci kemijski, fizioloski ili psiholoski i povecavaju momentalnu radnu
sposobnost:
a) armakodinamicki ÷ kemijska sredstva koja djeluju na zivcani sustav F podizu momentalno radnu
sposobnost (npr kava (kofein) dovodi do prosirenja krvnih zila, pobuduje CNS, olaksava intelektualni rad
Postoji i niz jacih sredstava (amfetamini i sl uzbuduju zivcani sustav svi) F pokazano je da ova sredstva
povecavaju radni ucinka, a brisu subjektivni osjecaj umora ÷ problem je s njima, da omogucavaju organizmu
da radi i kad je opasno za njega
b) izioloski: jednostavni postupci koji djeluju (stimuliraju) simpatikus F npr snazna, kratka hiperventilacija
pluca, vjezbanje (sklekovi, cucnjevi), umivanje lica F povecava efikasnost organizma, ali ucinak je
minimalan, potpuno zanemariv za tjelesni rad, imaju vrlo kratkotrajne efekte
c) Psiholoski: sustavno motiviranje, npr moralna motivacija (u doba petoljetke ÷ rudari koji su postavili
normu) Petz: psiholoska stimulacija djeluje tako da bolje iskoristava postojece rezerve organizma tj
ekonomicna je, a ne steti organizmu Umor se javlja kasnije nego sto bi se javio da radnik nije motiviran Zato
je prihvatljiva, ali je tesko radnika motivirati

Zasto u novim udzbenicima nema poglavlja "Umor¨:

(1) Znanstv-teorijske nejasnoce i poteskoce u definiranja umora
(2) Shvacanje da ne mora biti posebnog programa za redukciju umora F bitna je ergonomija: oblikovanje alata
i strojeva F to dovoljno olaksava rad i reducira umor Zato nema potrebe za posebno poglavlje o umoru
(3) U vrijeme kad se intenzivno istrazivao umor, rad je prvenstveno bio fizicki, ali danas to vise nije slucaj





79
{9· P8¡HO8OC¡JALN¡ A8PEKT¡ ORGAN¡ZAC¡JE RADA ¡
OBL¡KOVANJA PO8LA


9.1. RAC¡ONAL¡ZAC¡JA PO8LA
RacionaIizacija 5osIa je tradicionalni naziv za oblikovanje posla koji potice od Taylora Sustina racionalizacije rada je
pojednostavljenje ili simplifikacija rada u cilju povecanja njegove ucinkovitosti Glavni nacin da se to postigne je podjela
rada i specijalizacija radnika za poslove uske slozenosti U osnovi toga je ideja da ce se postici veca efikasnost ako se
velika cjelina rada podijeli na manje zadatke od kojih svaki obuhvaca svega nekoliko operacija, a specijalizacijom, tj
povecanjem osposobljenosti u uzem podrucju rada, ce radnici postici vecu ucinkovitost u tom radu Za svaki slozeni
posao je nuzan veci stupanj osposobljenosti, a to ljudi nemaju pa radni ucinak trpi, a ako se podijeli posao raste
osposobljenost za rad sto daje veci radni ucinak
Problemi nastaju zbog pretjerivanja u podjeli i specijalizaciji rada Npr: pokretna traka: ovdje je jako pojednostavljen
pogled na covjekovu prirodu, njegove potrebe i dominantne radne vrijednosti
Henry Ford: "Prosjecan radnik zeli posao koji od njega ne zahtjeve pretjerani fizicki napor, ali trazi od njega da misli¨
Na temlju te pretpostavke Fordovi inzinjeri su formirali radna mjesta koja zahtijevaju mali broj radnih operacija To je
dovelo do povecanja produktivnosti, sto mu je dalje omogucilo da radikalno smanji cijene proizvoda Poznati "modeI T¨
automobila je prvi serijski proizvoden (1909 F 860$; 1936 F 330$) Ford je davao dobre nadnice pa je prevenirao
nezadovoljstvo

Prednosti sim5Iifikacije rada:
(1) zbog povecanja osposobljenosti raste RU i smanjuje se broj pogresaka
(2) upucivanje i osposobljavanje za posao postaje kratko i jednostavno (jeftino)
(3) mali stupanj potrebne osposobljenosti omogucuje lako regrutiranje jeftine i mnogobrojne radne snage (ne
moraju biti skolovani)
(4) zbog jednostavnosti posla moguce je fleksibilno zamjenjivanje radnika
(5) efikasnije centralizirana kontrola (kad su poslovi jednostavni poslovode se razumiju u posao kao i radnici i mogu
lako kontrolirati)

Sve te prednosti dovedene su u pitanje kad su se 50-tih god humanisticki orjentirani znanstvenici poceli baviti
motivacijskim aspektima rada, a sociolozi uvode pojmove anomija i alijenacija (otudenje) rada MasIow npr smatra da
covjek ima potrebu da bude stalno kreativan i da se usavrsava (osnova samoaktualizacije) - a to se gubi
simplifikacijom rada Hertzberg pak govori da su motivatori u osnovi zadovoljstva, a higijenici mogu samo sprijeciti
nezadovoljstvo, tj samo ispunjenje motivatora moze dovesti do pozitivne motivacije i zadovoljstva - te su podjela rada
i specijalizacija pogresan put Zadovoljstvo se moze postici samo obogacenjem i prosirenjem rada
Te dvije teorije znatno doprinose kritici specijalizacije: extremna specijalizacija: 1 humanisticka ÷ rijec je o oblikovanju
gIu5ih, ne5otrebnih 5osIova koji ne 5ruzaju mogucnost razvoja samoaktuaIizacije nego apatije i alijenacije 2
prakticisticka ÷ 5oticajna vrijednost takvih 5osIova je maIa (nema intrinzicne motivacije), sto dovodi do fluktuacije,
pogreske u radu, izostajanje i nizi radni ucinak

U razvijenijim zemljama 60-tih (posebno u SAD) postoji shvacanje da se simplifikacija treba zamijeniti drugim
pristupom u oblikovanju rada:
(1) ROTACÌJA posla
(2) PROSÌRENJE posla
(3) OBOGACENJE posla

(AD1) ROTACIJA posla je najstariji oblik Radnici periodicki zamjenjuju svoje parcijalizirane poslove (dnevna,
tjedna.) Kritika Herzberga ovoj metodi je kod rotacije: a) radnici zamjenjuju jedan besmisleni posao drugim; b)
narusava se socijalna struktura Dakle to nije dobar pristup

(AD2) PROSIRENJE posla (job alargement) Radi se o horizontalnoj ekspanziji posla, tj povecanje broja zadataka To
je ustvari tehnoloska antiteza specijalizaciji, tj strukturno povecanje posla

(AD3) OBOGACENJE rada (job enrichement) Radi se o vertikalnoj ekspanziji posla koja bi tebala omoguciti
samoaktualizaciju pojedinaca To je dodavanje aktivnosti koje daju radniku vise slobode (kada ce raditi, koliko, kojim
tempom) To pretpostavlja pruzanje informacija radniku o okolnostima rada, sto povecava samoinspekciju, a smanjuje
vanjsku kontrolu




Treba preoblikovati rad, a to se radi na osnovu naputka:


80
(1) koliko je usitnjen rad? ÷ prevelika fragmentacija je prva indikacija
(2) postoje li u poslu prirodne jedinice rada? ÷ da li su operacije smisleno povezane ÷ treba preoblikovati rad da idu
skupa
(3) poznavanje korisnika usluga ÷ poznaje li radnik smisao i svrhu svog rada?
(4) postoji li adekvatni feedback? ÷ treba imati inf kao osnovu za poboljsanje i promjenu nacina rada
(5) koliki je stupanj vertikalnog opterecenja ÷ mnogi radnici imaju servirane poslove ÷ treba obogatiti rad jer radnici
nemaju osjecaj autonomije

U literaturi se navode mnogi primjeri oblikovanja rada npr Ìmperial Chemical Ìndustry, ali ti primjeri nisu
eksperimentalni nacrti i ustvari nemamo jednoznacne eksperimentalne dokaze o vrijednosti oblikovanja, ali ono sto je
sigurno da ono ima pozitivne efekte na radni ucinak i zadovoljstvo u poslu Postoje i brojni kriticari pokusaja
obogacenja rada ÷ podrucje spora u literaturi Kritike: teorijske pretpostavke ÷ iz tabora specijalista za studije rada i
mnogi dr npr Eysenck: u knjizi "Nejednakost covjeka¨ pokazuju da su ljudi ugIavnom zadovoIjni 5osIom (samo 20%
je nezadovoljnih u populaciji), pa zasto se onda brinemo i provodimo oblikovanje, ali to nije dobar argument Radi se o
20% populacije, a sto je sa konkretnim poslovima? No, to jos nije do kraja razrijeseno To je danas i dalje aktualna
tema i zahtijeva reanalizu problema u pojedinim sredinama



9.2. RUKOVOÐENJE
Rukovodenje spada u siru cjelinu meduIjudskih odnosa Svaka radna organizacija objedinjuje koordinirani napor ljudi
u cilju proizvodnje ili pruzanja neke usluge Svaki takav proizvod ili usluga su rezultanta velikog broja koordiniranih
o5eracija O rukovodstvu iIi menadzmentu ovisi koIiko je ta koordinacja dobra Znacaj ovogo podrucja postaje
jos jasnija pod vidom podataka da u trzisnom gospodarstvu oko 50% novootvorenih poduzeca propadne u prve dvije
god, a 1/3 njih opstane kroz 5 god U vecini slucajeva je to zbog Ioseg rukovodenja Neki autori vjeruju da je
rukovoditelj u osnovi dobrih i losih poduzeca

Rukovodenje ima tri funkcije:
(1) koordiniranje svih djelatnika i organizacijskih podsustava
(2) za5osIjavanje pravih ljudi i poticanje na motiviranost u radu
(3) odrediti organizacijske ciIjeve i strategiju njihovog ostvarenja
Rukovodenje/menadzment u nasoj terminologiji su sve vise prisutni: u Anicevom rijecniku rukovoditelj je "strucni
voditeIj i organizator koji svojim idejama u5ravIja 5oduzecem¨ No danas u nasim krajevima mnogi zbjegavaju
termin rukovoditelj On izaziva nelagodu jer su se nekad politicki rukovoditelji zvali tako, i tako je taj termin dobio
snazne negativne konotacije Postoji i pojam vodenja iIi vodstva ("leadership¨) sto pridonosi konfuziji StogdiII 1974
objavljuje knjigu "Handbook of Leadership¨ i pokazuje da definicija leadershipa ima toliko koliko ima i autora koj o tome
pisu, a osim toga razliciti definiraju i njegov odnos prema menadzmentu Vodstvo je dio menagmenta, kvalitetno
vodenje je sustina menagmenta, tj s5osobnost mobiIiziranja Ijudi u ostvarenju ciIjeva No dobar menager ne mora
biti i dobar leader ÷ no uspjesni menager je u pravilu i dobar voda Pitanje je sto cini dobrog vodu? (O cemu ovisi
uspjesnost rukovodenja?), i tu postoji nekoliko teorija

9.2.1. TEOR¡JA O8OB¡NA {teorija velikih ljudi ili teorija licnosti·

Najstariji pristup koji pokusava dati odgovor na pitanje uspjesnosti rukovodenja jest tzv teorija velikih ljudi ili terija
licnosti Osnovna 5ostavka ove teorije je da us5jesni rukovodioci imaju neka karakteristicna svojstva Iicnosti
iIi neke karakteristicne osobine i s5osobnosti koje im omogucuju da budu us5jesni rukovodioci
Kao sto vidimo ova teorija je jednodimenzionaIna, tj sposobnosti za rukovodenje se lociraju na jednu skaIu od
niskih sve do visokih s5osobnosti.
Pristase ovog pristupa su pokusali pronaci te specificne osobine licnosti Trant - a55roach znaci utvrdivanje onih
osobina koje dobri voda posjeduje ÷ neki pri tome koriste anegdotsko-biografski pristup Npr postavi se popularnom
menageru i vodi pitanje "sto cini dobrog vodu?¨ Montgomery je dao odgovor: "Leader mora pokazivati zarazni
ptimizam, mora zraciti samopouzdanjem, dobro poznavati ljudsku prirodu.¨ Medutim, ovakva ispitivanja nisu previse
pouzdana te nemaju neku stvarnu spoznajnu vrijednost, ali mogu posluziti kao izvor za istrazivanje, za postavljanje
hipoteza
Klasicna istrazivanja u sklopu ove teorije imala su cilj 5ronaci razIike u crtama Iicnosti izmedu us5jesnih i
neus5jesnih rukovoditeIja U tu svrhu su upitnicima utvrdili osobine rukovodioca, a zatim analizirali i izdvojili one
osobine koje diferenciraju uspjesne od neuspjesnih Smatralo se da kad se na taj nacin ustanovi vise kljucnih osobina
potrebno samo je odabrati one vode koji imaju pozitivne osobine (to je validacijski pristup)
Provedeno je 100 studija (tj ispitivale su se karakteristike ljudi, osobine licmpsti, inteligencija) Krajem 40-tih i 50-tih
objavljeni su prvi pregledni clanci koji nastoje objediniti rezulate tih istrazivanja Ali oni su bili porazavajuci Uglavnom
to je pripisano djelovanju i ulozi situacijskih faktora, no problem je i sa traljavim kriterijima koje su uzimali Kasniji
radovi su tu bili nesto uspjesniji
StogdiII objavljuje u svojoj knjizi 1974 "Handbook of Leadership¨ da se ipak neke osobine javljaju kroz veci broj studija
a to su:


81
(1) snazan osjecaj odgovornosti i teznja da se dovrsi zapoceti rad
(2) enericnost i ustrajnost u slijedenju postavljenih ciljeva
(3) poduzetnost i originalnost u rjesavanju problema
(4) inicijativnost u soc situacijama
(5) samopouzdanje i osjecaj osobnog identiteta
(6) prihvacanje posljedica odluka i akcija
(7) otpornost na frustraciju
(8) sposobnost utjecanja na druge
No ove varijable je tesko dobro objektivno mjeriti
ZakIjucak glasi da se danas ovaj pristup smatra ne5ot5unim jer pretpostavlja da su jedino osobine licnosti bitne za
uspjesno rukovodenje ljudima, ignorirajuci kako znanja i vjestine rukovodioca, tako i situacijske faktore Stoga bi
zapravo bilo ispravnije (prema Petz, 1981) da se te kljucne osobine licnosti smatraju samo kao 5reduvjet aIi ne i
jedini uvjet za uspjesno rukovodenje, sto znaci da ne5osjedovanje neke od tih kljucnih osobina licnosti predstavlja
ustvari kontraindikaciju za rad na mjestu rukovodioca, a 5osjedovanje tih osobina ne predstavlja nikakvu garanciju
za uspjeh u tom poslu (slicno je i inteligencija preduvjet za visoku kreativnost, ali visoka inteligencija ne implicira visoku
kreativnost)


9.2.2. B¡HEV¡ORALN¡ PR¡8TUP {Teorija stila rukovodenja·
Ovaj pristup polazi od pretpostavke da je uspjesnost rukovoditelja povezana sa njegovim nacinom iIi stiIom
5onasanja, tj. us5jesan rukovodioc se mora 5onasati na neki definiran nacin. Stoga su istrazivanja bila vise
usmjerena na analizu stiIa rukovodenja Ovjde se dakle javlja novo pitanje: "Sto i kako rukovoditelj radi? i "Kako to
utjece na podredene, njihovu uspjesnost i motivaciju?¨ Da bi to mogli istraziti, psiholozima je bila potebna hipoteza o
kIjucnim dimenzijama 5onasanja rukovoditeIja. Ponudene brojne dimenzije, ali dvije su su potakle najvise
istrazivanja
(1) Nacin na koji rukovoditelj donosi odluke: autokratsko - demokratska dimenzija
(2) Dominantna usmjerenost rukovoditelja koja moze biti: 5rema Ijudima (briga za Ijude) iIi 5rema 5osIu (braiga
za 5roizodnju, organizaciju, zadatak)
AD1. 8tilovi rukovodenja
Sto se tice nacina donosenja odluka, Lewin, Lippit i White su 1939 predlozili klasifikaciju koja razlikuje tri stiIa
rukovodenja:

(AD1) AUTOKRAT8K¡ ÷ ovdje postoji jedan covjek a5soIutni i 5ot5uni
voda, komjemu se svi clanovi moraju do kraja i sIije5o 5okoravati, i on je
jedino odgovoran za sve sto se dogada On bira ciljeve i nacine, a i sam snosi
posljedice rada Komunikacije su jednostrane, tj jednosmjerne samo izmedu
vode i podredenih, a veze medu podredenima na postoje
Takav tip rukovodenja opravdan je , kad su podredeni clanovi grupe neiskusni,
zavisni i nesigurni, kao i u nekim izuzetnim prilikama, kad treba brzo i bez
zadrzavanja izvrsiti neki nepredvideni zadatak (npr slucaj pozara u poduzecu)
RUKOVODIOC


A B C D

(AD2) DEMOKRAT8K¡ ÷ ovdje rukovoditelj vodi grupu na osnovi suradnje i
dogovora, odnosi izmedu rukovodioca i ostalih clanova su obostrani: ne
samo rukovodioc daje savjete, informacije, vec i clanovi daju prijedloge i
zajedno sa rukovodiocem donose odluke i rjesenja
Prednost ovog nacina rukovodenja je (a) da rukovodioc ne mora rijesavati
problem sam, vec se koriste kapaciteti svih suradnika za rjesavanje problema
(b) clanovi zajednicko donesene odluke mnogo radije prihvacaju nego kad su
one postavljene i nametnute "odozgo¨ u obliku naredenja, te su znatno
motiviraniji pri izvrsavanju zadatka jer su odluke djelomicno i njihove te postoji
veca identifikacija sa rijesenjem zadatka

A




D R B




C
Nedostatak ovakvog stila rukovodenja je, da ukoliko nije dobro organiziran i ukoliko clanovi nisu kompetentni, moze
doci do beskorisnih diskusija i gubljenja vremena Bitno je da grupa pokazuje sklonost suradnji i preuzimanju
odgovornosti
Demokratski rukovodioc mora biti covjek visih kvaliteta nego autokratski rukovodioc, jer on ne mora posjedovati samo
strucno znanje, vec ujedno i znati postupati s ljudima, tj imati razvijene socijalne vjestine Za postizanje dobrovoljnosti
i suradnje grupe treba imati vise sposobnosti nego za nametanje vlastite volje grupi



82
(AD3) L¡BERALN¡ (sistem individuaIne sIobode) ÷ ovdje je uloga
rukovoditelja minimalna, tj svaki clan grupe radi na svoju odgovornost
Rukovodioc eventuaIno 5renosi zadatke na gru5u i registrira rezuItate
gru5e, aIi ustvari svaki cIan gru5e radi sam na vIastitu odgovornost i 5o
vIastitom znanju, tako da su veze izmedu rrukovodioca i cIanova gru5e
vrIo sIabe
Takav stil rokovodenja moguce je samo onda sprovesti, kad su svi clanovi
grupe ozbiljni, savjesni i samostalni strucnjaci u poznavanju svoga predmeta, i
kad im se zbog toga rad moze potpuno prepustiti na vlastitu inicijativu
RUKOVODIOC


A B C D
Za to je potrebno da radnici nisu samo kvalitetni i samostalni strucnjaci, vec i izgradene Iicnosti koje u ostvarivanju
drustvenih vrijednosti nalaze i ostvarivanje svojih licnih potreba
Ti nacini rukovodenja imaju i odredene sIicnosti: demokracija nije suprotna autokraciji, jer obje odstupaju od potpune
individualne slobode Autokracija i individualna sloboda razlikuju se od demokracije po tome, sto ukljucuju odgovornost
u pojedincu (u jednom vodi, u drugom u svakom podredenome), a individualna sloboda i demokracija razlikuju se od
autokracije, sto obje daju manju ili visu slobodu podredenima
Obicno ljudi preferiraju liberalni tip rukovodenja, medutim rezultati radnog ucinka cesto su toliko slabi, da ne
opravdavaju opcu primjenu tog nacina rukovodenja U mnogim tvrtkama se obicno favorizira demokratski tip Medutim,
prevladava situacijsko gIediste, tj o situaciji ovisi koji je tip rukovodenja najbolji Npr kad treba brzo i usaglaseno
djelovati (vojska, vatrogasci) je najbolji autokratski, a liberalni je najbolji npr u nekom institutu gdje radi vise
znanstvenika
U industriji na pocetku stoljeca dominirao je autokratski nacin rukovodenja Rukovoditelji su bili bez specificnog
treninga rukovodenja, bili su "mali diktatori¨ Tayloristicki princip usmjeren je na maximiziranje proizvodnje, a bez
obaziranja na ljudski faktor Pretpostavka je da rukovoditelj koji je strucnjak i koji je bolje od ikoga upucen u
proizvodnju, sam moze bolje donijeti odluku nego radnici, i ako je to tocno postavlja se pitanje zasto onda uvesti
demokratski stil rukovodenja? Odgovor je taj da za uspjesno izvodenje zadatka nije dovoljno samo donjeti dobre
odluke, vec te odluke netko treba sprovesti u djelo ÷ a to ce biti najbolje ako i radnici sudjeluju u odlucivanju

Dakle dva su temeljna problema rukovodenja:
(1) KAKVOCA ODLUKE
(2) PRIHVACANJE ODLUKE

U teoriji znanstvenog upravljanja na rjesavanje rukovodnih problema ima prednost donosenju odluke, na prihvacanje
se ne gleda Kasnije s pojavom human relation pokreta ÷ aspekt prihvacanja dobiva primat; da bi ljudi proveli odluku
moraju je emoc prihvatiti a to je najbolje ako i sami sudjeluju u njenom donosenju

EXP.: Lewin, Li55it i White su proveli terenski simulacijski eksperiment Ìspitivali su utjecaj tri stila rukovodenja na
agresivno ponasanje 10-godisnjaka u klubovima Svakih 6 mj dobivali su novog rukovodioca s drugim stilom
rukovodenja Ponasanje djece se opazalo i sljedeci su zakljucci eksperimenta:
(1) uz autokratko vodenje djeca pokazuju apaticno ponasanje uz provalu agresija kod promjene vode
(2) 19 od 20 preferira demokratskog nad autokratskim vodom, a 7 od 10 liberalnog pred autokratskim

EXP.: Takoder je proveden eksperiment za vrijeme rata ÷ gdje je vladala oskudica mesa: 3 grupe zena dobivaju
informacije kako se iznutrice mogu upotrijebiti i isle su gledati tko je skuhao iznutrice (3% zena): u drugoj situaciji:
demokratsko vodenje: zene su spontano dosle do rjesenja da skuhaju iznutrice (tad ih je skuhalo 33%)

EXP.: Najpoznatije istrazivanje su proveli Coch i French sa nazivom "Overcoming Resistance to Change¨
objavljeno u casopisu "Human Relations¨ (1948, br 1, 512-532) Ìspitivali su otpor prema promjenama: u tekstilnoj
tvornici su iskoristili priliku kad je uprava morala zbog trzista promijeniti uvjete rada, a radilo se o vrlo velikoj promjeni:
bilo je potrebno uvjezbavanje uz manju placu Bilo je tri skupina radnica:
(1) KontroIna F autokratska procedura: posao se mora izmijeniti, tesko ce nauciti nove zad, ali se tako mora
(2) E1 (N = 8) F umjereni stupanj demokr stila F dobili su objasnjenja, ali moraju imenovati 2 predstavnika
koji ce sudjelovati u struktuiranju posla
(3) E2 (N = 15) F potpuna demokr procedura; objasnjeni su svi problemi; svi su sudjelovali u trazenju rjesenja
÷ svi zajedno zakljucili da treba promijeniti posao i sudjelovati u toj promjeni

Rezultati su bili sljedeci: K pokazuje jak otpor promjenama, a radni ucinak nije vise nikad bio kao prije, neki su radnici
napustili posao E1 ÷ baio je samo jedan agresivni ispad, nitko nije dao otkaz, malo je pala produkcija E2 ÷ produkcija
je premasila prethodnu, nitko se nije zalio

Autokratski ÷ demokratski ÷ liberalni stil je samo jedna aspekt rukovodenja vode




83
AD2. Dimenzija briga za ljude - briga za produkciju
Tijekom 50-tih istrazivaci (2 nezavisne grupe) ukazuju na jos jednu dimenziju vode, a to je usmjerenost rukovodioca:

a) STRUKTUIRANJE RADNOG PROCESA: rukovoditelj mora:
1 postaviti jasne ciljeve
2 osigurati dovoljne resurse (ljudske i tehnoloske)
3 raspodijeliti posao na podredene
4 odrediti rokove i troskove
5 nadzirati i usmjeravati rad podredenih
6 otkloniti zapreke u odvijanju radnog procesa
7 osigurati da se posao odvija ucinkovito i ekonomicno

a) BRIGA O LJUDIMA: usmjereno na odnose s ljudima (postovanje, razumijevanje, toplina u odnosima; to
su dublji odnosi koji naglasavaju stvarnu brigu rukovoditelja za svoje podredene)

Rukovoditelji se razlikuju s obzirom na usmjerenost: 5rocesima usmjereni rukovoditeIji - Ijudima usmjereni
rukovoditeIji
S obzirom da se radi o ortogonalnim, nezavisnim dimenzijama, tj a) briga za Ijude i b) briga za 5rodukciju nisu u
korelaciji, one se ne iskljucuju te je moguce da rukovodioc postize visoke rezultate i na jednoj i na drugoj dimenziji,
odnosno moguce su sve kombinacije u tom dvodimenzionalnom sistemu Postoje, prema tome, rukovodioci koji su
istodobno pristupacni ljudima kojima rukovode ali istovrmemeno i koncentrirani na zadatke i postizanje ciljeva grupe,
dalje rukovodioci koji su nepristupacni, ali i nezainteresirani za radne zadatke, itd
Mouton i BIake (1964) su konstruirali raster rukovodenja ili managersku resetku ("managerial grid¨) u kojem u
svakom od ovih dimenzija ocjenjuju na skali od 1 do 9, pri cemu su najuspjesniji rukovodioci tipa 9-9, tj oni koji su
visoko ocjenjeni u brizi za ljude i u koncentriranosti na zadatak

Me3agerska resetka

V


Briga za liude



N
N Briga za proizvod3iu V

Ìspitivanja Amerikanaca je pokazalo da briga o ljudima snazno utjece na ponasanje podredenih, tj sto rukovoditelj vise
brine za ljude, a manje struktuira proces, to su ljudi zadovoljniji: manji je broj nesreca i izostanaka s posla, a ponekad i
veci radni ucinak To ne znaci da i struktuiranje procesa nije vazna osobina
Kao sto vidimo, suvremena shavacanja razlikuju se od klasicnog pristupa iz doba cvjetanja pokreta meduljudskih
odnosa: onda se smatralo da je potreban jedino demokratski stil rukovodenja, a danas se uz to naglasava jos i potreba
koncentriranosti na zadatak To dakle nisu dva ekstremna pola iste dimenzije ili istog kontinuuma









9.2.3. 8¡TUAC¡J8KE TEOR¡JE RUKOVOÐENJA
BIizak 1-9 Integriran 9-9
(rukovodenje (timsko rukovodenje)
lokalnim klubom)



Prosjecan 5-5




Otuden 1-1 Angaziran 9-1
("jadno (rukovodenje orijentirano
rukovodenje¨) isljucivo na zadatak)


84

Siituacione teorije pretpostavljaju da nije moguce generalno reci koja su svojstva licnosti ili koji su stilovi ponasanja
najuspjesniji za rukovodenje, vec da odgovor na to pitanje ovisi o situaciji, dakle naglasavaju ulogu kontekstualnih
faktora (okolnosti rada, osobine podredenih, vrstu organizacije.) Vazna je dinamicka interakcija izmedu ovih faktora,
tj odreden stil rukovodenja i specificne osobine licnosti ce doprinjeti uspjesnosti rukovodenja u odredenoj situaciji, a u
nekoj drugoj situaciji ce biti potrebne druge osobine licnosti i drugaciji stil rukovodenja Ovaj pristup odbacuje ideju o
uvijek najboljem stilu rukovodenja

{1· Fiedlerov trodimenzionalni kontingencijski model uspjesnosti rukovodioca

Fiedler smatra da je uspjesnost rukovodenja uvjetovana interakcijom izmedu stila rukovodenja, s jedne strane, i
skupine od tri faktora, s druge strane, a to su:

(1) odnosu vode i 5odredenih (popularnost i prihvacenost rukovodioca u grupi)
(2) struktra radnih zadataka (ako je strukturiranost visoka - moguce ja provjeriti valjanost odluke, zahtjevi zadatka
i poslova su jasni, jasno je odreden nacin rada, postoje jasni kriteriji za utvrdivanje kvalitete rada)
(3) socijaIna moc autoriteta ili stupanj autoriteta vode

Ako je voda popularan i rukovodi visoko struktuiranim zadacima (jasan posao) i ima veliku administrativnu moc ÷ ima
visok stupanj kontrole nad situacijom (npr vojni narednik ujedno popularan medu ljudima) Npr za nizak stupanj
kontrole predsjednik nekog drustva
Prema Fidleru u ovako ekstremnim slucajevima bolje odgovara voda usmjeren na proces, a u svim onim srednjim
okolnostima (umjerena kontrola) ce biti najbolji ako je usmjeren prema ljudima Ova eorija je pokazala da koncept
najboljeg stila rukovodenja nije prihvatljiv Osim Fidlerove postoje i druge teorije u sklopu situacijskih teorija

9.2.4. KAR¡ZMAT8KO ¡ TRAN8FORMAC¡J8KO VOD8TVO
U osnovi ove teme je uvjerenje da je za prosperitet neke organizacije potreban voda s uvjerljivom vizijom i velikim
utjecajem na ljude To je jos napisao Njemacki sociolog: Max Weber ÷ karizma = utjecaj i moc utemeljena na
odlikama pojedinca 1947 je prevedena njegova knjiga na engleski jezik, a tijekom 50-tih su politolozi i sociolozi
pokazali interes za to podrucje, a psiholozi tek 80-tih godina
Anic ÷ rijecnik: karizma = ukupnost tesko odredivih ili neodredivih odlika koje neku licnost cine podesnom za vodu
Conger i Kanungo (1987) nekarizmatski voda prihvaca status quo dok karizmatski ne prihvaca

Javljaju se dvije nove koncepcije, tj transakcijsko i transforamcijsko vodstvo ÷ kao prvi ih je spomenuo Burns u
knjizi "Leadership¨

(1) TRANSAKCIJSKO vodstvo = u radu s radnicima primjenjuje rukovodioc 5rinci5 razmjene (ako dobro
rade, nagraduju ih)
(2) TRANSFORAMCIJSKO vodstvo ÷ kad rukovoditelj mijenja i transforimira temeljna uvjerenja i potrebe
podredenih i tako ih pridobiva za svoje ciljeve i veci uradak

Bass je objavio teoriju transforamcijskog vodstva (1985 ÷ knjiga u kojoj je objasnjava) Upozorava da neke
karizmatske licnosti mogu snazno privlaciti sljedbenike, ali ih ne poticu na aktivnost Model vodstva pretpostavlja
postojanje sest komponenti Cetri su komponente vezane uz traansformacijska vodstva:
(1) karizma ÷ moc utjecaja na emocije sljedbenika
(2) ins5irativna motivacija ÷ simbolican i emoc apel na prihvat zadanih ciljeva
(3) inteIektuaIna stimuIacija ÷ snazan utjecaj na spoznaju i sagledavanje problema na novi nacin
(4) individuaIna 5odrska ÷ briga za pojedinca ÷ poticaj na razvoj
te 2 komponente transakcijskog vodstva
(5) nagradivanje 5rema zasIugama
(6) kriticki stav (kad sluzbenici lose cine)









9.2.5. ATR¡BUC¡J8KE TEOR¡JE VOD8TVA
Atribucijske teorije vodstva svode rukovodenje na proces socijalne percepcije Temelje se na tezi da ljudi samo


85
pripisuju vodama njihove velike kvelitete Pitanje je postoji li uopce vodstvo kao razlicita kvaliteta od onoga sto zovemo
socijalni utjecaj? Postoji li vodstvo koje ima stvarni utjecaj na radni ucinak?
Dva autora ÷ "The romance of leadership¨ ÷ clanak Cord i Maher smatraju da je voda onaj kojeg ljudi 5erci5iraju kao
vodu, dakle, bitni su sIjedbenici i njihova percpcija Ljudi percipiraju onu osobu kao vodu kad postoji sklad izmedu
onoga sto oni ocekuju da voda ima i ponasanja tog covjeka Onaj rukovodilac koji izgleda vise u skladu s tim
stereotipom ima vecu sansu postati voda Ova teorija naglasava ulogu simboIickog vodstva ÷ tj ako se oblacis,
ponasas kao voda, ljudi ce te takvog percipirati

Pfeifer ('77) smatra da je vodstvo povezano s nizom mitova tj neutemeljenih uvjerenja Utjecaj vode na organizaciju
je malen
(1) vode su homogena sku5ina ÷ bijelci iz vise klase sa visokim obrazovanjem ÷ postoje samo male razlike u
ponasanju
(2) uIoga vode je ogranicena jer skoro svaki rukovodioc ima nekoga nad sobom, jer postoji organizirana
politika u okviru koje oni djeluju
(3) mnogi faktori koji utjecu na organizacijski ucinak su van utjecaja vode (5okolinskih faktora)

No svejedno nije nevazno tko ce biti voda, jer ljudi vjeruju u meritokraciju ÷ tj da ponasanje velikih voda ima znacenje
Vode se sluze simbolima da zadrze svoj polozaj
Novija istrazivanja ispituju da li ima utjecaja vodstvo na radnu uspjesnost? i koliku varijancu organizacijske uspjesnosti
mozemo pripisati vodstvu?

No postoji problem kriterija radne uspjesnosti Jedna studija je to uspjesno rijesila: Liberson i O'Conner (1972) su
pokusali procijeniti utjecaj voditelja nekih americkih koorporacija i pratili su niz godina organizacijsku uspjesnos Na
osnovu niza pretpostavki: 8% varijance se u organizacijskoj uspjesnosti moze pripisati vodstvu Slicne rezultate dobili
su i drugi autori (izmedu 8-10% varijance)

9.3. A8PEKT¡ TREN¡NGA ¡ ¡ZOBRAZBE RUKOVOD¡TELJA

U zapadnim zemljama rukovoditelji se odabiru pomocu sljedece metode: opaza se 10-15 ljudi, kandidata; oni se
izdvoje u posebnom centru gdje provedu par dana, gdje ih ispituju ÷ a kljucno je provesti situacijske testove (diskusije o
problemu, a opazaci prosuduju argumente, zakljucke)
Kandidati se prosuduju nakon svega u par kategorija:
(a) motivacija za vodstvo,
(b) administrativne sposobnosti,
(c) socijalne vjestine,
(d) intelektualne sposobnosti,
(e) otpornost na stres.

i sve skupa se predaje organizaciji (no sluzi i tome da sam kandidat dobije informacije o sebi) No, financijski je to velik
projekt (skup), ali rezultati o valjanosti govore da je koeficijent prognosticke valjanosti = 0,29 To nije dobar rezultat
(iako u literaturi kazu da je)

9.3.1. ¡zobrazba rukovoditelja
Prve izobrazbe rukovodotelja se javljaju 40-tih godina, a danas preko 75% americkih kompanija ima razvijene sustave
za obrazovovanje rukovoditelja Problemi vezani uz obrazovanje rukovoditelja su Sadrzaj obrazovanja rukovoditelja tri
skupine vjestina koje bi morali imati:
(1) strucno-tehnicke vjestine ÷ poznavanje posla
(2) socijaIne vjestine ÷ uspjesno postupanje s ljudima, vjestina nagovaranja i pregovaranja, znanje kako
motivirati svoje ljude
(3) konce5tuaIne vjestine ÷ vjestine strategijskog upravljanja, razumijevanje poslovnih problema radne
organiz.

Udio a, b, c je razlicit s obzirom na razinu rukovodenja: nizim rukovoditeljima je potebnije a), a visim rukovod ÷ c)
Ìspitivanja pokazuju da rukovodioci (osobito nizi) su manjkavi u pogledu socijalnih vjestina F 4 kombinirana pristupa
ispitivanju potreba izobrazbe (brodogradiliste 3 maj ÷ 1967)
(1) grupne konzultacije s poslovodama
(2) sustavni razgovori sa njihovim rukov
(3) procjene karakt poslovoda od rukovod
stavovi podredenih prema
poslovodi


86




87
(4)
Rez: radnici su zadovoljni sa poslovod i njihovo strucno znanje, a rekli da je problem sa soc odnosom prema ljudima,
a to su naglasili i vode, rukovodioci
Ìma li efekta trening iz meduljudskih odnosa? Treba pitati same subjekte obrazovnog programa da li misle da je to
uspjesno ÷ oni stvarno to misle Upitnik (prema McGregoryu) ÷ (Pliva-Sverko)
FAKTOR X - to je tradicionalna teorija prema kojoj ljudi ne vole raditi, treba ih usmjeravati, ekstrinzicno motivirati
Pretpostavke X-teorije su:
(1) Prosjecno ljudsko bice ne voli arditi i zbjegava rad kad god je to moguce
(2) Zbog toga ljude se treba prisiljavati i upucivati te kontrolirati da bih se dovelo u situaciju da uloze napore za
ostvarenje ciljeva organizacije
(3) Prosjecno ljudsko bice voli da mu se zapovijeda, zeli da izbjegne odgovornost, ima relativno malo ambicija i
zeli sigurnost

FAKTOR Y
Ljude treba podrzati u njihovoj potrebi za samoaktualizacijom Pretpostavke:
(1) Trosenje fizickih i umnih snaga u radu je prirodno
(2) Vanjska kontrola i prijetnja kaznom nisu jedini nacini ostvarenja cilja organizacije
(3) Obaveza prema ostvarenju ciljeva u funkciji je nagrade
(4) Prosjecno ljudsko bice uci u odgovarajucim okolnostima ne samo da prihvati nego da i trazi odgovornost
(5) Sposobnost za primjenu visokog stupnja maste i kreativnosti u rjesavanju problema organizacije vrlo je
siroko rasprostranjeno u popuaciji
(6) U uvjetima modernog industrijskog zivota umni potencijali covjeka su djelomicno iskoristeni

Doslo je nakon edukacije iz meduljudskih odnosa do pomaka iz teorija x na y Ljudi su nesto naucili, bili su zadovoljni,
ali je pitanje da li su se promijenili u svom ponasanju Npr u Sloveniji: kutija sa 3 tipke: crna, bijela, zelena Ako su
radnici zadovoljni sa odnosom rukovoditelja prema njima taj dan pritisnu zelenu, ako ne crnu, a neutralno ÷ bijelu
(odgovori se registriraju) To traje par mjeseci, u meduvremenu dva tjedana edukacije rukovodioca iz podrucja
meduljudskih odnosa, nije bilo promjene


88
B¡TN¡ POJMOV¡

Dinamicki rad
kad pri tjelesnom radu prevladava naizmjenicno stezanje i popustanje misica,
pri cemu dolazi do pokretanja u prostoru
8taticki rad
kad se misicnom kontrakcijom svladava neki otpor, utvrduje neki stav,
uravnutezuje neka vanjska sila, bez promjene u prostoru
8inergije
promjene u funkciji odredenih organa koje prilagoduju organizam novo
nastalim prilikama aktivnosti, tj neutraliziraju neravnotezu, do koje je doslo
usljed aktivnosti misica, i potpomazu lokalni rad aktivnih misicnih skupina
8istolicni volumen srca
kolicina krvi, koju svaka kontrakcija srcanog misica (sistola) ubacuje u krvni
optok
Minutni volumen srca
kolicina krvi koju srce utisne u krvni optok u jednoj minuti
Minutni volumen plucne
ventilacijae
kolicina zraka koja udisanjem u jednoj minuti ulazi u pluca
8tabilno stanje
je stanje kad su (a) lokalna vazodilatacija u misicima, (b) poboljsano tkivno
disanje te (c) opce promjene u disanju i cirkulaciji dovoljne da se odrzi
konstantnost unutarnjeg miljea
Prividno stabilno stanje
se javlja pri intenzivnom tjelesnom radu, kod kojeg potrosnja kisika prelazi
moguconsti donosa kisika; potrosnja kisika se ustaljuje na odredenoj razini,
koja medutim nije izraz nove ravnoteze, nego je ona rezultat granicnih
mogucnosti prilagodenja
Plafon kisika
je maksimalna kolicina kisika, koju organizam moze iskoristiti u minuti (iznosi
4-5l)
inspiracijski rezervni volumen
3l zraka koje covjek moze forsiranom inspiracijom udahnuti
ekspiracijski rezervni
volumen
1,1 l zraka koje covjek, nakon normalnog izdaha, moze jos izdahnuti
vitalni kapacitet
je maksimalna kolicina zraka sto je covjek moze udahnuti i izdahnuti (iznosi
4,6 l)
rezidualni zrak
1,2 l koji se nikako ne moze izdahnuti
Benedict-Rothov respirometar
pokazuje ukupnu energetsku potrosnju ispitanika u odredenom periodu, tj
koliko je energetskih tvari izgorjelo

PODAC¡

NormaIni i ubrzani 5uIs 70-75 / 180-200 kontrakcija u minuti
NormaIni i maksimaIni sistoIni voIumen 60ml / 180ml
NormaIni i maksimaIni minutni voIumen 4-5l / oko 40l
NormaIni i maksimaIni kvni tIak 120-130mm / 200mm zive
NormaIna i maksimaIna koIicina zraka koju se udise 500ml / preko 1l
NormaIni i maksimaIni broj udisaja u minuti 12 puta / 60 puta
NormaIni i maksimaIni minutni voIumen 5Iucne ventiIacije 500ml x 12 =6l / 1-25l x oko 30 = 80-90l
Iskoristavanje voIumena kisika kad su misici neaktivni i
aktivni
4% kisika / 12% kisika
KoIicina kisika koju sadrzi 100mI krvi kad na5usta 5Iuca 20ml
MaksimaIna koIicina kisika koju krv u minuti moze vezati 40l krvi x 0200ml kisika = 4-5l kisika
MaksimaIna koIicina znoja koju organizam moze izIuciti 10 litara u 24 sata
KaIoricni ekvivaIent jedne Iitre kisika 4,825 kalorija
Prema uku5noj 5otrosnji odnos izmedu teskih i Iakih
radova je . , no 5rema 5otrosni na sam rad.
2:1 / 5:1

,,9::.048957,4/   0/,34/57;54: ,, 7,.43,,.0 :/847,/,402:0, 093  %,47   4/ 04-,;43: 897, ;,3047,3,.07,/,:54432,   %,,;89,;5702,7,/: 4;0:484-940/4 ,4/47, ,,:%,472:% # 70/07.384  
 0 /09,34 4 4 43.05.: 3,389;034 :57,;,3, 7,/42 : 3 , 0,3,389;034:57,;,3,  
, 4: 80 82,97, /, 0 54 09, 8:89,;34 -,;03, 7,/42  4, 43.05., :57,;,3, 574;4/342 2, , . 7,.43,,.:7,/,7,/5489,3,2,82,347,/34: 3,: 947, 02;70203:   

  

:9470 
4/3,
948940 ,47,37,345789:54897, ;,3:3, 3,7,/,:0/349;473.9,4/,0574 ,4 540/30 1,0 5484;, 90 2074 547090  90254 79,2  7,/,  !:902 88902,984 45, ,3, :89,34;4 0 /, 0 574;4/3 ,5,.909 7,/3, 70/:.7,3  97 7,4,   7,/3. 8: 30/4;434 85484-3 , 548,4 4 7,/0    7,/3. 8: 3054;434 7,20 903  47890  2344 8:; 3 54709,  47890 2574;7,30 ,,90    7,/3. 8: 30/4;434249;7,3,548,447,/0  ,, :  80 , 7,.43,,.: 7,/, 7,;4 0 97 4834;3, 3, 0, :57,;,3, 7,/42  4 8: /4- 3,; 4834;3, 3, 0,9,472,    ,8;,548,44/,-7,93,57,/30  943, 3,85484-307,/30    54/: 9 4/,-7,30 7,/30 /, 7,/0 0/32  3,-42 24: 2  03  430 -089 ,  3,7,.43,322094/,2,7,/,4/48: , 7,/3.57,;347,20 903  - 0237,33054970-3
8:; 3 54709 9,4 /, 80 47890 54709 4 8: 3,04342 3  .  7,/3.2, /4/003 5480-34 4-4;,3,,9    3,2,7;07,/303, ,34-40892:7,9   57 02: 57;4  970 0 3, 04 2,: , . 57,4 ;,30 4;0, 7,/:  , /7:4 3, 04 57,4 ;,30 7,/, 4;0:   %0430-089, %,47082,97,4/,80,8;,548,424 0:89,34;9 90430-089,  9009454: ,4 :89,34;9,8;,548,4 ,43,-7 0;7020 &9:8;7:07,/474342097, :54709, 8, 94507.42 :9;7 ;,40 3,-4 79,2 7,/,  43/, , 0 574,84 4-;032 , 8;0 7,/30  0 :92  574-02 304;4 5489:5, 0  94 0 20703,;7 43,3,-4027,/3: -457095489,;0/,95 ,37,/303 ,73,;0 '7 ,80800.,7,/3, 43 4 38: - 85484-3 80/9 34720 94 -089 ,  8: 495,  !7 9420 %,47, 30 32,4 ,32,4 , 94 8: 540/37,/3.495, 94 0832,-9 %40-4;70207,34,59,2,54894,,0;0,30,548034895,0 7,/3083,0-43,-,.,30   !7;,;,9  0 ,3,894;,7:, -4007,85470/47,/30 /,42-4045,908  :80/9,;,9,,480 54;0 ,4 : 3,  #0:9,9 8: 2: 30,/ - 4/ 3 357  8  7,/3, 0 5489,4 0/3, : 3, , 4 2: 0 570 970-,4 :/ :9;473. 0 3:.,   %,474;443.05.805489,;,:80/0 0,2070   :820703, 0 8: ;4 3, 903 4
90344 0 ,85090 7,/,  30 ;4/ 7, :3, 4 :/842 1,947:  7,/30 30-0 3 ;/4/,9,8974: 247,2:8057,4/9    ,4:503,08: ;454;0 ,3027,/34: 3,30-,;8084.,3254970-,2,7,/3,    :85489,;, 2094/0 7,/,  7,/30 34720 5702, 3,-42 7,/3.2,  94 0 5470 ,3 5789:5 07 7,/ 970-,57,4/957480 342 4;0:,30547,/3285484-34892,8:5074732 ,909,2,7,/,    30 :2, : 4-7 3/;/:,30 7,0 20 : :/2, ,, :  80 , 0/3:  3,-4: 24: :  2094/: 7,/,  

 %,47,20:84 20,3 470 030 903.89 4 -494,,7,/3,57,8,8;70203424/-,.:0 34/,3,8 8:542,4578:93090/004/30:/ 5, :85748854203:92,207,2,974834;3,3, 0,9,472,8: /,3,8,9:,3,075742 :57410843,3:800.: 57;43, 04 57410843,397033074342: /7:43, 04  57410843,3: 892:,.: 4/3  88902,984 3,7, ;,30 , 7,/ 970 0 3, 04  !7410843,3, 800., 0 970-,, 8, 0,98,70;,30/10703.,3058440 /,-/4 ,/45:347, ,, ,074342,:2:7,3034;8543,,  085072039,30 58440  %,4 07  :;04 0 89:/: ;70203, 94 0  /,3,8 ,4 -934 ,4 80 /,3,8 207 57480 3,303,-47,/3   !7410843,3 97033  ,4 485484-,;,30  :8,;7 ,;,30 :/ , 3/:89780 54970-0 7, 92 88902,982 2094/,2, 54,,4 80 3,43 9,474; 897, ;,3, 3054870/34 57203;  -:/:  /, 80 97,/.43,3, 3088902,98,2094/,57410843,3497033,4,808,894,,4/ , 45, ,3,  - 29,.0  . 3088902,984 :5: ;,3, 7,/3, : 7,/ 4/ 897,30 /7: 7,/3, 54,,, 30/4;434 : 34;9, , -74  ;,90934 485484-,;,30  :8,;7 ,;,30 , 7, 90  8;0 84 030 5484;0  7,/30 ,/,90  89, 8:/-3, 0 ,/08,  57410843,3:892:,.: ,48:90,83043.57,30,/0;,9302094/0,;70/34;,307,/,   04;5470980 7420742 4;:, 49,.3,: 347,/, 4 :-748:89070,.04547-0 574;474/ 897,30 7,/3,  30 897: 3,,  #,/3. 8: : 9420 ;/0 /,3 4- 847 9,;,3,  , 897: 3,. 57; 144  58447,/, 574;,7,:/,0,4:5038,247,/32: 342 ,30;4/-7:4 4;0:4/70 :: 347205702, 3,-402 578,;, /7:0 /, 7,/0 30 94 , 94 38: 57,4 03  !4,;0 8: 80 90 0 790 5749; 0/34 0/34 3,-40 3, 3,   82,97, 80 /, 30 54894 9,,; 3, 3 ,94 94 20 : :/2, 548940 ;00 3/;/:,30 7,0  #,.43,,.: 574;4/ 8: ;4 8, 89,, 9, 3 307, 4 0 ,4:503 8,24 54;0 ,302 : 3,  , 30 54 9:0 58 :1 :43899:.:540/3.,   

   & 

''  $%  

$!%# 



  

!4 09428940 ,54,;,80144,03,7,/,  ;,1,,80,;,,470,.,3,903.89 9,47,2 ,  57,9 354970-,3,40:5447,;,303/:897,. #,/803903;7,4 ,3080;4/47, :3,49420,494 54/34847,3,27,/3, 9,40:0/3429703:9:247,4/4 /4308,/,20 :,90;,7,/,47,3 03 24: 3489 47,32,  $3, 4 8: 80 54,;;, - 8: 7,3, 8.7503489 7,/3,  3,4 54;0 ,30 -74, 57410843,3-40893,454;0 ,30-74,30870 ,3,7,/: %03:54,;08:8209,03/:897,.0:5,34;2,/, 489;,70 57410843,30 .0;0   4-7,9 8: 80 , 5424  1442,  0 3.2,  /4, /4 :4 ,;,3, ;, 3489 /;, 90203,59,3, O ,4 144 0 484-30 7,/3, :90 : 3, 7,/3 : 3,  42 59,302 80 54 30 -,;9 144, 7,/, : ,;,:    144 0 5742030 : 94: 7,/,    :247    7,85470/  97,,30 7,/, 8203,  4/3  7,85470/ 170;03.,   97,,30 /:3,  4/247,  ,4 - 80 57,4 ;,302 548, ,54803: 5489,4 304; 3,;0  7,/3 : 3, : ,  232,34 3,570,30 -  94 2,3 -74 30870 , 3, 7,/:  .  94 2,3: 578:93489 57410843,3-4089  ,47, 92,981,34 
0284
-44 7,/3:;09:90 :3,/7,;07,/3,  208054 30 -,;903,7,/,: ,;,: :90.,3054;432,981,34 
0284
-44 :;09,7,/3044303, 8:73489/7,;0,54803, 80/0 57095489,;:/,0/7,;0,54803,897,90 708:7854/:0 , ;, ,3 ,7,/3: 3,,54803, ,4-80570;037,0443489404209,:489;,7030574;4/35,34;, 

O 

74854203:9,/;,59,3,8:80:574;4/34
0434280,850907,/,54 07,/:3,570 ;,3,7,/,:2,9: 4-7144 ,85097,/,,4 948:584144,:247,144,0307098054974 3090038,8509 7,/, ,4 94 8: 903 0 2070 , 990 3, 7,/:  484-3, , 993, 870/89;,  & 4;4 1, : .0397: 390708, 0  /,0  /7,;0 4;0,   94 ,94 07 0 434 -934 , 3/;/:,3: 01,83489 : 7,/:  44, 2, , 4834;: -44 : 7,.43,,.:  . 0 3,;0  7,/3 : 3, 3, 94 2,30 232,34  3,570,30 7,/3,  232,34 03070984 974 030 4 -04-7,3, 894 0434284
2,907,89 : 249;,.:940-4;, ,347,:7,;4:0744007 ,,,9,89740;,03,5443497;03 4;0   !74;0/03403897, ;,3,8,,;832;,7,-,2,, :247 - 0307098,54974 3, . /7,;0 ,308,247,/3 : 3, #,;08:8054;0,307,308:;70203020/.307,/,  44,7,/,03,7,/,8:8039077,/042:074342: ,/042:20/.3:7,/, 5,80/,3,8,4 ,80-30 /8.530 30 : ,;,:  03, 7,/, 0 5702034;,3, : 044: 7,/,  5489,, 0 /042 70 /8.530 4, 80 3,;, /7,;89;03, 044,  4, 80 /0137, ,4 /4 20/.380 3,3489 4 80 -,; 3907,.4220 ::;09,4430/7,;, 4;0, &8,/:8, 9,;28;789,;,3020307,/,43,80/0137, ,4 /4 /7,;89;030 0440 4 80 -,; 3907,.42 20 : :;09, 7,/30 4430  /7,;, ,54803, : .: , 99094/7,;,      # 897, :0-40280574.080,;70207,/,3, 303,4080540/3 47,3

4/10703.34  5844 . 43.4. 5:99: 17. 54709.7 03./.  . 80 7. 8.087.. 80 54 0942 8940 .3058440 #. 085072039. - :850 34 .0 ..4/30  54./  :/4.4.570 ..:942.0 .0 897:9:70 /897-:. :7..7.3.42 89:/0392.90.9478:.4/5729..4/10703. 80-.0 54970-3.../.9./32:.. -..3..402  :8.:/4.. 03:54... 70.0 ./.8057...3. 447/3.-73.. -.  90 48093  439..4/ 5844 4 90897.4/ 57.3058440 4.70203. ...3489.0:/885484-3489 7.:  .31:3.     # -.20 ::/2.31472.47. .570.3 90894.. 927. 4.90 574..480/./:  9  /4 4 0 /4 :4 .9... .3.058420970 357 7.9.: 4: 48940 0-4025708.. 8..9.4 7.943 5489./:     & ''  $%!$  $ $!%# ! ' !$ %   $.:424: :07...257.2...30 92 .  47890  54 57.570.0: 0 -... 3489 3/.3489574. 3 859. 4..90.. ..3      9./:. 0.3. 17.3489572.30 4.0..7 03...44 7. /.0247. . 897..302 58  85484-3489 90 :.0    $50.72.3025774/0 5470. . 859.  90 803473..    309 39003.3.30 54/00 7..850./. !4.3.:470.  44 . 80 859..4834.3 54 30 8.9..05. .304.. 480934 2  3.:     .0 3..94 34894/348347.7020...9 32574-022.3:1.. 80 54 0.3.  8..7 .3.4 ::7... .   :.04. 7.2.7 ./7...7.:  2 20 2039.0348985484-3489 3.  !84903.4 - 5720703.:/3.4 7..302 3/:89780 574.3.3.439. 584249473 90894.:3.8:2094/:897.0470.81.94/7 030 58 0 484-30 /.9. 4/ 4.092.

    8..4./:.  &3:9.34 5844 4..347.9.7:53.3 908939003. 04-.4.534.5: 903 : 4789 3..3.: 707:9.32.03 9020 : /10703. 5844.3 ..92..8    .4 43..9 0 .95720342584403..4 5849030 0 2.. 0 :-74 3.: 88902.4 /.30 54970-0 57.343/:89784574.37.8:9.9.54 9409.4 - 80 :543.707:9./3420894  . .30 89 57 -47: .72.3//.2.  54.  574-024431.5 97033..54 ....3489 ..32. . 20 ::/2.84.07-. %. . 4 8: 80 ...402 04-..32..94/70 0305484./ 89:/054709.3.473...54803.08020584903. 870/30  . .54970-0 .8544 .70/04/3 454903.9. 800.83489  9..4/ .::3/.04 8:8057203.3..  573. 4 7. .1..4 .3: 4.-. .:47./ 8: 357  -47 ..7 854203:9 897.89.:.57.  57410843.7 : 304 9.32. 01.0. 47039..3907087. -09.9../:850 344./.3//. 92 ... 3034 14727././..48: .   44.54 303054870/343./34 20894 5489.7.05. 314727... 7.977.70 .04-74.032:.9.92897..3./30.3. 3.034 89.:7.4/3/4. 40 4370934 7..7./:     $0/0 8:574-02485.947./.4 58440 : 7.34044243.03 8: 54970-3 3.8:5.03489985484-3489 8.4803. 8.9 3.840 40 3.27./ 7:53 90894.098 7.0 85484-3489  3907080  484-30  3489 90 /7..90....:/847.4.72. 54 0942 7.30.07. 7..30 5844 8: 4-.3907087. ./. 7.7.098 7.97.094.092./7.  3/:8978...850907.:/:2.907..947. 570.   ..-47.4 :90. 8: 80 54.  8.4 3: 834.9  . 57.-7.0 ..32. .09847.90 :./34 2089. 90897.:5489.-40:/4..05849030 .707:92./385484-34897./3220892. .389.. %0897..4 07 05:-./34 2089480/0137.98 897.89.80970-.3 -09. 4 54970-. 0  . 0/0 85484-3489 .9  .   :85489. 7. 5844 24: .572.:42.30574-02.. 4:0  57410843.3047..32.3//.4/0  :0/34 7.43 8.30 .3.3..0303  82.3025844.34 5844 0..4834.040/48.3.3. 4.5. 80 54 0.830 24 572039 .. 4. 3/:8978. :3.7.4 90 7.30 :/ 47890 579420.3./...3080540/3.4080540/3.07. 7.3..3. 5:9 574..4 208943.. 57..70.:57.800. 39003.9089   &-7. 4 90723 0 570/4 4 D$%## :4    : 3 !844..3.3.. .: 4: 0948940 0    $ 38: 2.43. 30. 7.3//.. 80 57. .2. 90894.458440.04.07-.80-.  #./3420894420 :8../.-480/0 .: 34.30 58440 54850 4 0 54.3080/0137.30  .9.. 3.

348995 30.9.207 .3047039.32:    3054.30 ../3. 0804-.342078.4  57410843..3.:57410843./3 .094   &.4.97..:80: .  :247  7.93489304..: 3.. 8.9.47.80457.9897.3897.41. 84./..4700. . 030 : 43. ./:4/4..850.4/4 0097 30 425430390 ./.3.    30/489.9.:. 7.  07434284 4-4.  897.. .././.3. 3489 84.3/.3047. 57410843./3.  249.34  5844  .47. 7.30 ././30:850 3489     & ''  $%$  $!%#  !4.31.3 97033  07434284 4-4.. 574 4 0  30:850.03.80/0 .584407.7.3.3..07.9:85484-3489   8:./3.057410843..584.97.0 930  3. .3.30 7.. 44.. :7.3:443:7.4/49. 4 0 574.574/:9.0     ..5758.947.39..0 42.9474:90 :3../:-30 .4 ./3... 7. 031. -.480 0971.947./30 4430 9085484-3489 4. 348  425.  2.34897.30 892:.7.5484..5.05....543./0.9477.30800.947./.7.  57410843.9477.092.34540/3.97     ./3420894  54. .. 7003: 900143:  $.7.0  144 4  038 1. 4/3  30 :2.3.7 .7901. 8../30: 34.0...4 07  85484-3489  .09 7.4/0/4:-9..34 0284 -44  :. !84903.3.34 97033./.98  1.7.:850 34894/3483430.54803.94898054 3:4827.2.97.9477. 30803 5789:5.30 089073 0.94730 .9. ./: 57410843.9.  7. : 34. /7 .80 /0137.0/038:-74354:8 4/48:3.../30: 34.803/:8978.85470 :0 ./.. 0 :9.30:4 031.: : 4-7 84.7./.0 /4 09. 897..: .432:.43../3. 892:.: 7..-8:/0391.9  897.09. 03-7431.  57410843.. /4 8./.4144 421034203:507107305742030:47..947 7440805742. 7.3. 8...34892.  0 :92 54.9 9.30 .0/.4/4  943  : 5074/: 4/   /4   : 5443: .:7...342 79..9489:90 :3.30540/3.. 94 30 :4 .9489.. 32547092.3 :.. !74... : 31.85470/  97.03070   :247: . 3489 84. 40 0 574.

-0 4  9. 570548054/30 :. 3.700.4/3 4/348 5702./. 439743:7:5: 4/400 7.89.. 25702.0/03.43 0./3:.92 34.890  .3: 7:5:4/408:.  4-.82.77.947 4 224 1. 7.4034 94 0 -4 ..:84.89.  7.0/34/4573040/..700.5423:9.702034 54.:89:./: 94070:97.23:9.89./3 :..094-4548.3./3.8:745480/390/.702034 54. 7.-. ..08./ 8.7.4-442249.0/03.../3: 7:5: 8./.54 23:9.7. . 7.90897. 8: 5480-3.844574/:9./../3 : 3. 70  574-02  5. /.30:84-./..   7. 3057420303.80 3057420303 7.457.34 7.34  .990/34 :4303. 0 8../ : 3.54-4 .998.4 84./390/..30 48.4/247.:0 9.0903489 : 4/348: 3./3/.3.4:  7..90897.34 7.303 3.  8: 14727.098:489.42 54/:0 : /.470 4070393: 7.. -.0  /. 80 8..8.  4./0 4/. 5.308.3. /4 .. #.0/0344/247.4/247. 542. 30 /4.3.07:: /.4547.   ./3.308.3 7.42 8593425074/:/4 40-4574203. 439743: 7:5: 894 80 54.894.89. 90.: 9..4 : 9420 /. 547. 9/04.: 23. 897. -0  8.40340 0897. .2 7.3:  4393:7./34: 3.2-94.8024.8..947 5742.3:4//490/.70/34892.32 .0 5720/-0 %4422080.4 2.4:  7. /4 40/4549.4 3.4 0308:7.09030 -40  .-..8045097.8.  0 3..2./ 80  8:-4942  :/. 700.434:90 :3.3./3.098:489.8.3.09 5447 .80:9.  .34 7:5 54. 547..0 4587-.....54. 3 4 94 0 /./3:.0 .947  94 0 :9. 80/0  3..    859..303...0 .9. 4-..0 30 -4 24: 0 390757097.4 3.0: 9.9 3 5424 3 085072039.0/30 ./ 8.-./3/.94 94 .0489 390757097.84: 7.3.  .390/3: 3.  . 48. 80 480 .4547./7.0903489 489. '.3 :.0 . 5./ 547.575.3.8:80/0. 7.30574/: 03.:0 : 3.04-4./3:./04.4:  /.:  5.2.30 :90.0 -.. 80 085072039.9 7.84-.2. 3.3:48.-74. :354/:0 ..  : 4397434 7:5  .3.084-4/3.. 7:5. -74 /489 0 .89.2./34: 3./.   !7095489../. 54 048097.  : 4397434 7:5  ...-.473489390708. 34. 80 085072039.57094/3.48:803..    859./3..0 8: 89.  04 0. .4/3 0. 7.: 3.5423:9..3.700.4/.09.0 4 94: 085072039.4-408./808:-4942 302./:84-/..0/0345.0 9. 8: /...4:  7.473../.440/3.30700./ .. 7.: 80 4/247  2.3  5.   54. -9 94 .89.02 575. 3./04 /.0 ..  :/: /.4 304 0.. 8: .098:489. 3. 570548054/30 :. ./3 90/.07. 0 7. 48.47427.. ./3:.34 7:5 82.4.03.   ./.4/247. 085072039.30 .  700./3:./3 : 3. 039454-7494427.0903489 5702.33./3./3 : 3.7. ...0 07.7.54./3 : 3..098: 489.7.4 3057420303 7. 4: 0 :820703.09./3:..097./..32:.4 547./3.7/043057420304054./ 0.3. . 3.3./.3034 .4:4/.  8.9 /7:.4 /0247. 20.30700.0 .7.405702.308.. 0 : 3.89./34: 3.840 574/:9..:89./3. 7..9/30.3.3489 : 9. 032 480 . 0  304 3.7.93 /30...894.457.42./.-07.90897.0/03: 5490: 897.4 . 4574. 7.4 -74 4/247.805749:2.548:54 3.9  7.7.0   94 0 48. 0/3. 0 82.89.4 8...3:  .3574203./ : 3.890 5434.04/34898.0304 0. 04/4./.: :9.920-42 7. 48.7./32: 342     .70200/344/3/00309454-743...7.037.  /..0903489 3.4 7.7.34  . 0897.. 7.2.7490/....7:50 &84-0-45424 3085072039.4 7. 7. .0903489 : 4/348: 3.. 439743: 7:5:  894 80 54.  0.0 .. 80 894.32 3907. 8.:42 $.30547:5342: 3: 7490/. 8. .:5702.3.02/./3: 3.:     %.9 5.092.  80 7. 80 5742034  -:/:  /. 7.89./34/247 420 79.4. - 859.408:57203030:84-.397. 54   23:9..2. 548940 1.. .424: 3: #   &'%# '## &  $&'  !# $  % &                                   :4- .:.48:808.89.3 2..7 034 5489085072039.30  :. 5495:34 304 0. .  570  5480 54/30  . 80 : .0 3.548./3.445. 80 7. 7.89.-..09 :. . 7. 8.5480-3.89.-07.7020.3082.9./3/.037./. 4/247.4-808905720303.7.3 3.:97.97..3./3489 94 7:5  /  7:4. :. 3...43.3.9.094. 7.89..8:-49./4 3054870/34 3.307.4 9.  90 80 894.0489. 3057420303 547. :4- .4 7..80700:-.3082. 7../3:. :90 : 3.. 94427.8./.4 7./307:50 4. 054970-3.

39   ..7../47 389./:8.  /.4 .89 .8.42/. : 4 89:..4.3 3.0-9:4303084-0-430548: 34894 07..   859.34 5844 0 ./.3472.94730109 .0.  970-.089 7. ... 0 3472.7.04/70 ././4-403.0 -.. 2 5702./34 : 3.944034..9 8.90723.03./330820 574.8447./34 : 3...3.:   .3.0 .7:50   39075709. 0 547.: 90/3: 078:807./34: 3.4549.03.0/03.0 .0 8043024: 4-.. .08:970-..7../3.94 /.34 /457309. .3../.97097.445.020 : 7.2.0..3. : 90/3: 5702.334. 9034.3. 7.892:. 8:574934 4 0..5478:243. 4897.3257.30: 3.85090 7./:  42:3./.   !74.30  20 ::/8 4/348 8:7.90.47.93.79  : 402 302... ...:9.0.  8.89 32 5720/-.242 8543.3 .3.:  7.80540/3.. ..7./3. 8: 4734 54...2. /.../307:5044575. 7:50  2347. #. 5702.  3. 897.: 0097 ..34897:50  :: :80970-.57.07.:20894085072039.7../30 7:50  4 8: 4/70 . 7. .548.3. ...3.7.9 /4 30 3.548./3.: 030439747. : 3.7.  ..  :8.4/7.47899... 58484.3.  /0391. 0:7:530892:.30 0 /. 95...2.30 8.4.3:  40 8: 307./ 54.390/3: 3.04 34/./308:53089./ 2.4207..:8.95.  0973./37:5...2.. 8: /...0  : . 54/57095489.9424 0-99. 3./3.4:548:89.0 540/3.4./327:5.94 3/:8978. 0: 3.30043.  7:.9489./3. 7. 20 ::/8 4/348.3:249..2440/4 :80/:90.7:5323472.24::90.30  7:4./32 5. 3472: 4.4 85484-3489  . .. 54 09.  8:4-  70 .7..::84./3 :.. -9 57. 30 24: -9 439747...7 03../3: 3.3: 0 : 9420 94 570/89. 5844. 249.  8:574934 4 0.3.3054870/344.4/408. 482 0434280 425430390  84..93:892:...020703. 97.3./.:4348593057489470   .4394892... 20 ::/804/3480:7.454/:0 .839 0/34 20 ::/82 4/3482.84/085072039. :.4/9 570.489.30 431. 20 : 2.3. !43./3 : 3...8:-5.42 897. 8: :85489. -0 4  &90..7 03 548.95.30 540/3.3. /.307.393 1..3 085072039.-47.30 857093489  39003.. 40 ...47.4 30 - :-0 /4/./3.0 .3.7.2.3:.80484....302  57093.4 7./...5702. 0 8. 3..97..7.42 859.. 4 8: 574. 085072039./3.3 03.489. 4 40/47.2.-.4 0 7.9 3. 3.20300-.30  7:53 7.0. 4. 543.8549.7.:23: 4 3: 548.0304..57410843. ./37:5. 24: -9.980/0 0574-020485.9470 4 42.3:90 :3./3. 0 : 083 : 085072039:9203..94730850720398:/4573007808.. ...3.. 3.289:./7..2. :: 3.4 030  7:534 4/: ... 942 2097  457. 30-:/ .. .:54970-429070384897. 97: 7.3./4: 974.8 .. 7.  40 80 203. : 4. : .32. 0 80/0 .  ./.90. .34.548. /../30 34720 4 8.4 - 54.20 :5720342 8.9.34     859.20543. 7.8..5480-34039:.4/95702.540/30097 . 5742../.   !7054 09./3 : 3. ..89  7.9: 90/3: /.:20.7.. 03543.4.5702..24 0434282 549.0  .0 8: : 4 89:..0..342 ./3 : 3.. 43974307:50 5..70/348947./3 247.9::20894: 3.9.0397: .30  ..3.  /.: 3.  7.4 543.34 7.7: 8.47 4.424/0::-7405489.8054/.3 .947  43/./34: 3.08. 8:.:85484-34892.242 4342  7:50  4 5798.3574/:9. 0 7. 4-: 3.7: 94 54/7: .34 54.3.09 .:/7:4295:/. ./3 2..4 /./7 ..48:54..90.85709348939003. 7.54/7: .. 30-:/ 970-07 .0 3 8: . .7:5323472./390/3:540/3289:. 0/3.30.5:890 8593: 84-:  .7 0327.2. 90/.7.8543. 04..4/.7./3: 3.9.7..4  207 4 3:  ./4./4 : 5748947 57. 7.947300109 :/:  /.:7:5-..2.2.342897.2..0 574.  .8:47.. 5844 897.04/70 0347:5324/3482.34 8.890-748./3.4 700./307:503033.7.47..7.2..54 0977.30 : ./3./.:8... 9. . ././34: 3..32.: 3. 80 38: :8: . ..7 7..0 9407:5.037..20 ::/824/3482.20 /457420307. :: 1. 84.8:/04.:57.../30: 34./4.9...7...:.  .7./330820574.44507.54-74:8.70/34892./3 : 3.54803./34 . 43 94 08:  ..7.389..3: ..0/34 ..42.:4:8:2...3089.0      0/34 :90 94 8: 80 7.807:5 0702....0  4 30  ./473.3:.7..0397.7:530/3.2./3./3.38:2.7.457: ./34 : 3. :3:9.7./3. 3.30 859.4 17. 0 /0137.7 ::80/0 0443489      .94730010980570... .899034720 40803.0/.-0   .-: ...3 2. -.458.4 7.82. 03.2..303/:89780 58440  & 4.30: 085072039::44-80-4574.../.0 .9 5. 5844. 84.. .. 30:4- . 4/13.3/.2.2.04 207 7:5323472. #.30 30 /77.47. 0 17.09 085072039.408:.3/.300097 .4 : 7.008. #.47.54.7/40. 7.3 574..84.3574-027..2...  7:530 7.4 : 548:  4 :90 : 3. : -.4  /  7.  30 :9.0 :57.:0/34295:7:508089. 89.07.  834. 8..4.

4/305489.048:: 8..4-09. 4 570.:7.3 54 093 7...  47../ 570/209. : .4... .3.574-02.0. /0:0 /4 8.80 90470  4.480/. 7.  ./3447.85470/ 89740.7020342 57..4 ..584407../.. 0 57./30 4507.24:857.2: 2.3./3: 3. 0 3.4 ... . :820703.4 -8034./. 84.3224: 34892. 84-7423.0.48./..30 4./307:50  O 20 ::/84/348 O 7:4.30 4. 4/47. 7.4 0743420 ./.-.85092.4/-0 4.84.3 030780584400743420 ./34 4.83 4/ 70 /7: 9.9.0.85470/9 :/0 3.40 7.3. 89740..3. 47.4/3 7.0 030454/3454970-344-4. 7.  O 47. 70.93  4/34834  574097.30 7.034  0434280  84..0.7..7  84-7423.3./ 4/.34 5844 2 .... 5844./.3.437..3:04342: 90344 05742030  .3.3..3. 90 7.:9:7.385479..8:5844:4.342 800.20  3/:8978..30:. 574 7:0 0020392.04834.5489.  :/:  /.9.32 57.9. 2..::903 4 5844 0.4-.2.. 4.934207 :90 03.3.3.34 88902.47.7:5.-7.3.30 .3.3.570..403.24 /4300 7. 58440  2..:/4-3489574-.9.0 7:50  4 38: 30.9473 897. 97097..20 54.5484. 3489 7084.0 7...30540/3.4 4/7.302094/./.4 . 7./3047..0..9078904/3 24: 348947... 4.  57.3. 57480 34 4- 34 4../..301.03..989740. 80/  47./3 542.3 574-02   4 574./08...8..24/4300485484-9:/0.3. 7.4.0.. 7....3584448: 80-./3. 54..3./: 8.4/-0 4..3. /3.3.30 89740.342584442 85072039.24592.7. 3..: -9 .  57..     .1. 47..  /7:2 484-3.57. 7.344/: .45789:5..7./.  .82.3 07 4/348 : 2.4.04.0574 703. 8: 574-02 7.: 97./: 54970-343: 343..3.9  8. 7..3.1:3.3 032 24: 34892.3 5789:5 574: . 7.7.. . 8: -./342 4.0  34.: 9. 9. 4/ 9.57. 540/3..   80 3903. 7..43   8.4 9442  5480 57.347.  . : 42 47.0..39703324 0 8.8.9407 548944/70 03.4 .083/:89780574.: 7.0:   3903.  .3.32:70 030248:7.3.3027..3.89..54970-..       &  ''  $% #$   %$% !4.48:90344 574. 20 ::/8 4/348.4 .54803.83 4 702 84.3047.0.302 4.   $0/0 8:574-02485..94 80 5844.3.085072039..7. 7.3 30 24: 348957.3 7085097..8:89..4.0 7...09847.900830544 ..8..09..0 4...     .:4 .3. 4/4..:  4.4 - .47:5 38: 304. 8.  4/34834 /./.0 4834. 47. ..805704-7.:2..... 4-.0.2./.  5. 8.42 80 24 0 8.0 89. 80 4/348 3.30570 .:402:807.0 57.3..7.0 .2.0:  3. 5844..3 03.4250834 84.0: . ./45:3957.9  5844    94/3.3. 4-. 2094/.4 ..34439089.747.. 0 074342.2 85484-34892./. 57. ..342 439089: :: :0 4/ 0434284 8:89.3.454/:0 .084 03 9..3 7.4/-. 80/0 0 574-020 O 897:9:7.4 030 O 543.44 80 357  .9.4480 .-8:54.0  ..4 .4 .070342548./. 4.3...  57.3: 3.303/:8978058440:47. 7.0984 7.20303.  57..3  43897:7./:803024:70 9 . 5789:5 30 /4..    &  ''  $%!# l'# '& !4.: 870/89./../. 4/ 58440 .:20. 80 24 0 70  /.54 30 90 3..2.4 .854/0:7.303.20 47.  94 8: 8 . 302 84.7/30 /./.3:548../30 47. 70 0304./: 2.:3:9..... 574-02 3/:89780 58440   /.4 .0 57410843.3.  83743.0 7:50  .: 34.574. 4.3  4-4.32.302 7.807.  7./0. 9 54/7: .7.8058440 !480/3.  $4.7.3054.94280  144 0  584144 0  58484.3472./304430:42..0/34897. 57../..3 03078058440074342042.7.57410843..4:3.3. 5844.. 3./3 542..:20990:845:7.  /4300 . 80 543. 870/89.. : 3.34 2. 2089.7.30 89:...  4 970-..57.7.0 547090 7.  574-02 :57.  O :9:7. 47.3.850907.

 80 30 24 0 .0703.0: 4.584407.0.4/34 043428./../.4 . 9/8.7.8.584407.3: 304574-02.9..0.:70 .. 4 /4-.850. 57./:.4/34.  903 4 5844 .08./. 57.540/3.57094/301.  574.1.0. 9. 7.:    !495:34 0  /.: 3././.53. 05. 4. 7.4 .34 5844 .4 0 4.0  0 :92  : 7.  84.2 224/02..0 30457.  144 4 038.7.70. 57.24 2.4 390708 ./.30 7. 5700/ 54.             $./..85097.0834 80 3.: 348024 070 /.85097.3.        . 7:5 4/34834 47. 42.40.7.. 3.2099 43. 3..03:9047: 43..3.  79.970-./.4 54. 82.4 /45:3./3.302../..8...54/7: .85097.32  .3.24.    !$  #   8:89..34 47.4...80548905034/10703.  .7:5./. -4 40 4/ 3.97.4: 58440 7.3.. 3089:.34 5844 .85092.4 .  90/.  7././.. 92.7:024:70 .24548...3.7.:8.347.830 ./7 .   & 7./:  54942 ./:  7..30 3.:0/389.8509 7./.  3/..85097. 03: 30 43.783.89.30 7:50 7.85097..0  40897. 9 .94089.0  4..0:  .9.3:574-02..47./.7./..0/03 .077..099.3.. 7.. 57094/30 1.4080-..05.   ./: .1:3.40:54 09:3.: .84/70 03.570 54.0 4. 4.85097.8.30 4.03.8.34 /.07.437..4: 58440 7.:5789:5 8.. ..57479093./../.850.:54/7: :584407./..3.447.3..

             .

.:7..7.0 93. 47.3.90    !# # '&     934 0 /.3..347..4/ 4./.&%&054.  %054... ..3.402.3.3.34./.35747.370:9.0 574.34.3.    $!%'& # $% ! % # &&#$! $  $% ' . .30   !74-02/.././32089.7.3:5484../7.2   3054870/3.    !# $   $! $ '  &$'# ' F 4-7.40.80-.4.70203.8043428574-02 . /..9./3082030   &24703.9 4.: !430.70.70897:9:7. 94 :/ :45 0 7.9:0744003.9    !# #&%'#l'#&$!  $%    4 0245489..4343..9 57.4F.3934 4 8: 94 1.0 303/:897.07440F:./.420894  /.:3..4 03.3257095489.0  304./490 2070797./..1.42.:   4/3..57.. 144  5844 3.3...0 0 4370934 390708.570/9 4.3.24349430   &7.. . 0943024: 0 &94254/7: :803..3...804/3483.  $% .434 4/348343054....30..: -9 14727.2  480:5424 1.430070:9.0-4./3.7:4.. 4./:     $%&%& .7.0 7... 34   %70-.0-90/3.38:.32094/44 5489:5.7.34 59..947 4 /0:: 54.    574-027.0 -7430870 ./. .3...    7..495:899  904/:0 0-9   &944-40:4480902003.4-7. 5./3.303:30.3.-4   &247.0.07. - 80 57../:F38:. 03054870/3042:3../.0: : 7:0 . 9.. 574 70304-4.08.27.. 4.. 4-7. ..0574-02:7./307:50 7:53.4.4 03.3../0  ..3.4...3...4 970-.34:249.3.0 930970-.2...9.:0 .3.3.57094/3:/.34 .9.0 -74897.0.3.4/0:/04   574.970:9./0 3 307  .0 930 303..:3..../7:548.304-7..: .80:9..32 54/7: 2.3..30 -4 0 3..824/:.4.9857.0...24/.. 03.42././    574-0242:3.3489 .. 5747.0.3.34. 07.38:89..30    .3:0574/:9..3.2 87.3489 :90.    !#  !$  #  $../7 .30:30447.2454/7: .7./74./: 8 304.. 54 09340. F 89740. : 3./47:.    # ##05489.80:89.3.34574.4/.4/90.   $  !$  $!% #&$ # %40.3.   #.89..58039. /. 702 828: 08..03.4 :57.. 2094/0-47./80/0 ..9..4.9249.2:..9 42 24 0 .7..   $&# $%#&!#' $#  4 8: 390708 3/:8970 - 572.74.3.:7.3 /. 47..9454/7: 0 F2344 807.30:. : 3..     49.4-7.047.74.3 : 897: 344-7.80-. .:8 8:5 .7/7.3..   5747.7 340.7.1.4-7..2.5844.. .3.4... .: 5.:..   9340.34897.92 80  4/70/03. .3.7..4...74 74454/7: 0.3 ..3.4-7.73  ..54894040-.032/7: 9.7:4.    54 304/8. 3574-028:   58484..     897...  %'  ' $%' ! $&$%' '!##&      ./. 30584407.:1:3.2 584144 2 24: 34892..4-7.4.4./3: 3. 3:1.83.575702.570/89./.940.57094/3:1.3./.470.   70./ 4./.3489  834. 030. 047895842097.2.4.3574-027:4. 894.249..4 4.47..34 2.9  4 0 : 8.3.0:   094/.05489304/70 0389:5./234897.3..9.09.  !8448:. 3.0434 94549 03.0 420782..0305489:5.07..970-.1.08:8259424 20 ::/84/348..0 307:503..0 85484-348  24: 3489 8: -0 3477..

 !7 9008342 3..::20.37.4:203.. /4.30889434.547./.. 028: 0307: : . 5:9. . : 5748947:  9.:440 89.42.4802039.30 0 : 24: 40 80 574 7:: .39. 80 54.9. /.  /4 0 4587-03489 7.    $ '  !# &% &#  $. .7020 54.  889434  23:934 .734 574547.9.97037. : 030:4/348:3.308307.03.-4: 4587-: .89.2  3 303..:2..2. :0 80 54.0   894. ./-48..32  . 0 .9. :. 0440433..54-4 .43.0 .0:-7.8949... 7.  .90..3 4 : 3.:80..-/0.. 7. 170. 57 02: /4. .302  .0 .3: 274./:87.0893.42 8.943:82  ..9 7....3./. -4 /04.89.83./:497..0 54970-34 0.82.  58 .547: 23:93 ./. /./ 80 -.4:203 24 0 -9  /4   5:9. : 5748947:  .3 .0 ..38.2.30 5:8.  4 3.::0097 3: .0 . ..3.3489 2  34 8:89.7. /7: 47./.2039. : 24.  8. 5742 8.9  7.7.57.....5742030:7.2.3472. .7/4.30 .90789.0-.. 4/ 2039./00803.403.82.0.3..3 :0307: /40 .3472.7.8307.0 .7..24 080/3:9/4 22 $894 9./ 3.48.24.3489 /8.5473 8949..54.34574 703..0 .54. .  $9.2.34 9..289:..   4/9008347.4544. 94 54970-34  54.0 3.7020274.3489 74:/..3:274.3.0 . .: -7 024.0 .3.9.7.0 . &3472.:274.7.0.3.0421 423.3490 :0 30./090083.7..0..3.34 7.9 :-40283.0   %4 54. 4: 89.7.. 0 8.0  3.43900834 3..9.54970-.3.89:53. .05709./. 80 54. 94 0 87.34 8 54.89.348930 94.  :7.. ..-03903909.2.. 0 4/ 2  .094-7 0 94089:5... /4 57 2.3 4 974  3. 47.34899 ... 348:89.. .7..0 4 207 304 .45489430.9 3.20 :-730. 42.397037.0 43.. 47.:0/3423:9 9...  249473.:89./054.:..39.894 4      3083070  !4.8904//.0 .89.342 4 342 7. .:-44..0 %43.4/.3. 5:9.3. 3. 5:8.0 . 3.3.4:203. 80 5: 3. 8949.547.7.3:7.4:2037..54894/3. .48:.9.342 3.34900834..89. .4/0 34.9./.547.:  90 .302 80 /4-.094. 8..73. : 23:9 57 274.30 : 34 /48/.0 -.../..039.3..307. 94 3 23:93 . 097.89:503489 942543039 '70/34.2 .3:./.: 030-02  343.0/.34054.4 940./7 3.3. 4.3.../. 944344.05754.2 7..0 89: 9: 0307:5709.30 ..4 /.7:.547:  73. 3.30970-.9./3024 08..:87..-404587-03.32570. .470.384 20. 0 0/34 : . .3.0.3: 0   /4057.0 9  88943 .30 5:8.9.7.0 ..3814727.203 34890.2.3.. ./:-7 0 7.842030709829.37./ 0 5842494730 5774/0  ....0..804/2039. : 1:3.3:87.3.3489 . 9420444357/4348/7: 9.305:8.    30 89.3. /4 54709..8:.. 8  4/897. : 24: 0/3.7. 9407.547.7/4.7./8.32: -7 :  -4: 4587-: 842  .3: 54..7020 274..3.0 .702034 8 54.9. 0 .43./..9..    # '$&#   #$!#% #   %# #&% #   $#% # &%#% #   #    .. 9420 570. 8.30545: 9.  .73083070  /3480803. -0 5742030 544 . : 34 /48/.72.3. 0 !4.547430570 .577.7 :0 30 89.. 7..0 4397.8.3.543. 42543039. . 3 574203.: 094 . 7. 7..3..3489 97. 7.0 .305:8./.343. . . .43.0 .. 90 30  94 /..  4/897..8:.2 57.302 3903909.9. %057420308:3. 54 0/3.. 7. 424: :0 47.348  22 ../.3089.:8.  94 9.3257.34 54.4:203 7./43.348 /7.3../42   $30709 574203042. 7.547..7.570.347.3.034307.2 89.2.9..42  33. 30 49547  :9.4/947.3:0 : 3 /48/  !4974 3.234.382  327.3.:3.90. 23:934.4/3.9..30 . 0 30.5:.. .7.7./ 80 2  342 4397.4:203.

3:57480 3 4. 90 /4.7.0:/...9 44. &274. /:-3.3.3..54 9.7.. /8.305:9.7. /4 -40 847 9.8.

03.890/4 :/8.170..23/4:89.3: 1 43../4 970 94 3 .547.7.:23:9./:-3.

0 .0 .039. 5: .23  4/ 900834 7.0 548949.03.0  /:-30 :/8.: 54..302 170..039.  097037.302 /:-30 /8.3 :/ 54.:7. :85470/32 :-7. 8947.. :0   .4.43..302 170. 54.3 54.0 /4 97037..0 ..0 .03. 842 :57.5428.54.7.3: 54970-: .0/0:08.9854/7.2.305: 30. ./. 3. :.. 5:90240/4-:. 9..9.  25:8 574574.05947.:942.3.. 80 .0 .4 940 944/5:8./ .: 34/48/.322  2.

70207.307.9.: 3/48/  .8...0 0857.7.3814727.. 4/5:8./43. ./: 47.7.30. 7.4 3.-0  !480 7.3/-030 83070 80 8. 5495:30 4/:2.7.9:70  4 54.3080574/:...-3489.9:7   .24 5428.7.4/09. 3. 574 703.947 7../:57.3/-039.54.3 209.7..2 /8. 54. 3..434-. 08.9:7.30 90 45 0 5742030:/8. 3489 !702. :-7.30 .. 89.547 : .3489 4.. 4.42578./../  3.. 9.. 14787./4.243.74 9454 44349020507./3027.9:7..3003070  .893903909.82../307:90570/2090 %453.     87094734 30:97..7.340302 804/897.9473083070  870947320.4:47.7 034548..32 4 80 -73: /.:2  2..0 .4:203 %. : 47.3:09453:07094538.-4 :4/348:3.  / 3 .30 7..393489:3:97. 3.3: ..54974 0303070989. 803.  4434 9020507...4/7 04389.7  48/. ...30/.302 /4.: .30 9.789..  -.. ..3:9    7.  5./.7. .0 80 ..7 .9:7:74:054.. 5704 5708470.9:7..0 .9.809453..3044/8:0  4 3.. 80 548905034 . 902507.324/897..3054/7.9.89900830902507.34.32: 548940 20./30.2 8 54974 342 03070 .::53454974 34/34820 :90 .. 3472.30  4/ 390390934 900834 7..4/ 4803024 0/.  '70/3489 03070980 54974 30 8: . 8. 3.-49 .9.9:7  4 3 ..32 /8.4/0:/ 342 ..3:9 !742594/8.9. . 54974 3.854..4 0302  %..32: 84 /4 80 .30 .30280:.  90.87007.24 .08. 4 574.3/-030830707..30 /0::  9030 /8. 0 57- 34   .9.30  :/:  /.9.8940: 574203.0 . 8.0 : 7.4/.3..3.-3489. 80 9. 47.9.8089. 0.3:: 209.3..039.0. /0 80 570/.3/-039.3:.... 0 484-.0 4207304 943..7 34 08.4.:54970-.4 308..547.07.7.3:7..5./.9 89./3903./34 459070 03.43:4 3:7.080.30290.07./3.9 #494. 80 97.30 80 3.094.3..3  940443.30 34. 5:902 945387. 0302  574.7 3: 90.42  2070302 54974 030 4 30 8.7.. 57 7..143 8. 24 0 4  /. 9.0.73..34 2  34 9.9 2. 34.. 344324 04 24 014787.3057..84     %072470:.:5: 2.34 9. .3034.024 0:/.9 /.0.3:4 3: 8.47085742097. 90./.0  8./054970-34 85.7:.577.3.9:../:. 94 89.. :0 4 3./.4 -4 .3::574/:907.40.947 897083 :90.:308.9.:./.443::44043.3. 842 570 ./43. 570.4  4.0 /4:974 03003070805709.4 0 :-030 94530 :944 .3854797.3:94 7. 8:-994-7 03.909 8949. 8../::3472./4-.34 9.30/4.3 3/.32 2  2.8905.42:/.3574/:9480 7.9.3444349020507. 9.-4..7./0 8 /:42 : 8:  . 3472.. 8.307007..302 80 3. 0300 .02 -.0 974  .489.0 .. ./080/4-.3..4 03489548:     7.  4430 3. 80 : :0 4.7.349. 9  9...3:9/./34 89.039. 90 547.9473./.0 3857. .427..2  %0083 3.:9453: 9080.30 4834... 3..70/3489  .. 9407. 57. 8.-34 89.0/034 9453 9  /4 4 30 97.  34 /:-42 /8. /8.:.3.4/./3489.8974 0347.  2470302 4/897. 0305:8..3: /4.90.34/8.30 8.7. 0 94 057 9008342 7.3/-03083070  7..3:97.30 34030247030  ./.3.7. 94 80 4...8 7007.  .9473083070  !7422  30. : 7.:57.45489470/:.  141473.4.  90 0349483  .. 4/7 .43/.3489 /45702. 90 2   : 942 8: . 030290.: 5: 2.4 3.0 443 7.54974 :030703.82.902507.7.42. .7.4 3. -:/:  /. 8. 2.7./43.24/.30 4 30 8.3 ./.. 097.00 54974 30 8.37.34 9.7434-4:-7. ... 34.7.8 03..3:9348 .4-7.302 94530 2  34 9.30 7. 80 8.:803048/7.  7.7  83 030 4 30 8.2 %453.3 .429 . 80 24 0 3/70934 /4  /4 54/.24.430/.5.3.897.4 3.9.  7. 80 574209 03070 7. 24: 3489 /4348.43 3472.30 .039.. 70.  .  !4.343.47.902507./: 57490.3.9.  8 80  7...57482. 34030280:-04/70 03209.7. :9. 5:8 /0::  024.34893.7020 4/70 0347. . 03 9407../43.0.8 4 3903909:  9025: 7. 80 9453.  : . 304 0-4.7.. 9.2 /4.47 3 0./. 2./::7. !7. 030 80 4/./7 ..7408:54970-3047.3:7...34/8. 4.05947.-49357 84 %0083.47.5.493 574.381472.34  .4/ 9043/:.34 /.. /.4 07 424: . 5704 02470.9:7.7.945:90254.3:9.7 3/.30.7.80:-43. 30/8. .224 0847899:23:989.4290 940709..047.  4/ :207030 900830 .03434 9.03.57490 0749047.9. 0/:3.5.8. : 0/3.0 .8974 034 7. 270 .3  4 80 0 94 /: 0 .7 :34 0302 7.5.3.790804.:  4 3.3:: 9093209.. 0 54970-..3097. 3020.2. /4 94.8:/4. 94530  .03.:7.  54. 2. 97..27.89.0. 3. 30:97.0 .4 3:3403.7.3.24 0804/70/90307098..4 94 8: 20 3.3.50790720 085./348  !7420903070802075:902030/. 5704 54-4 .437.4 3.. 54-4 . .4 2. 94 0 4. 07 357  3. :0/ 3.4:203  .2-03.8057047. 0570.5703483.9473/. ::903.. 03070 4: 4.7./454..  823.05947..9..0:274...2..3.3.70//.570/3.3::/. 7.: /4-.4 /.. 4/ 897.0 .7..5749./308.489.3423857. 902507.3.305: 30. /.0. 94 80 4.  5 0394..2.22 920 0548949.-49.3. :0808.0347. 3.32   ..  :/:  /.: 34/48/.82.2. : 54974 3 03070  &44 80 :85470/ 4 3. 40804 9:0:9420/..4 3.: 7.4 7:270 2..3230430./   00 83070 570/89.039 0/30 970 8.7..

31089./ 4 0 :0934 3.2./4 303.547. : 8307 32574203.30  54974 3. .    .  /4 0 /8././4 4/39009:.3 80 2. -9 0/3.4 701097./4.34 443  $9.024..938307 32.3/4 . ..4 : 3472. 8.9 3 7...430 /44/4 08:4- 345480/.43.347..

40 850. 3:../  . 4 42.30:43709347.3424/348: 4.0 930  3.3489 890 03 74 .0 -:  97033  .807.0.007. 85484-3489 5.4790 .9.80 03/854. 90 9 /.3 1..3 7.:9.7 030 4/70 03 954. .3.70/0/3.024:-9 .9.0 02-74:.3.0 /47..-:.-742 ..2.3:     &$% # $! $  $%    $5484-3489 8: 430 -.:.:7.3489         #'  &$$! $  $% 5702..  9.3. 300 85484-3489     02430:. .9347...32. 074.7.7:140309847.. 080.. : 3...8.0.-3.:4/70 030. 94.  #.4 7.485484-34895495:344../03.434 7. 94 0805789:597.097.:. 4...:90..43. 4.4834.. 58  85484-3489 0 47.  .3.  . 30 45 0390484-30 4..9243.4. .3. 85484-3489 8: ./:  457.03..0 93.. 3:8924-09.0308:: 4. /..40-4 4 .:: . 85484-3489 8: 70  /4.7.  #& $! $  $% ' %   %'  %4 3.:570/:.0 9303.5774/3084.947 80 4-0/3:: 484-30 4.5774/3084. 92. 85484-3489 4.90789.8:85484-34897..    030./9.40 2:424: ::/.3:: 3.070-7  !8 0 85484-3489 3. 85484-3489 8: /042 3.:.024 0  94 4.20  54.   &$% #  $  '  &% &#  !4/ 9072342 :/8 1.0 4.  3.:024 8034730  2494730  58 085484-3489  3.789:90.94284 144 0 89:7:9:70  7-..924025789 489.0 0  24:-9 :4207: 0 0   .3::850 3489 4..80 .. 90 9 /./3: 3.0 54 /013...0.4-.1 30484-30 . .947.94284 144 . 54: .0 93.3.54: .7 ./0.00/3.4 84 037.9 2.304430  :.9093. 0-90/3. 507. :850 34 .3.  .4::/885484-34897.30/3.. 4..0/3.8: 8:530484-3.9:8. ..79.9 :8.090/.2  8:89...: 80 74 . ..: /4.32 3.9.7403.04.3.3489  834. 9.0.9548.7.4.7 850.0.. 3.9  94 0 548...2:95.947 549 903 .9.8     #.092.24: 3489249.9    .3.893.497.3..3..7..789: 548.3.4 80 /.304430    024 4.05474 03: 9.2.40424: ::890.803.97../. 0 7.. 9 540/3.34:58447.0 93..0.403.0.83440/ 9:45774/ 7.30897:9:70 5774/00300:/885484-3489. . 4834.85484-3489 570/89.:/841.. 2.57.9.1 30.. $5484-3489 80 0894 54894...32:.89 489. 0850..7./.. 03.0305480/:05474 03:3 9.  45.0 930  3.8 7./ -.30.0 9308:.3 /3.30 # % . .04 24.789  89:5.. :4834.   $! $  $%$!     ' %      94 4. .0 930 90 :850 34 4-.0 0    %' 390708 843489 89.. 357 89289740.548.3.05480/.32. 8: 890 030  7./8:.     $5484-3489 8: 54903.0.0.9.:7. 357 85.8903030.7...0 5.4.030 85484-3489 .1 30 .843.80 030 3024:807.304/70 034548.. /.3.9.38:.540/3.1 34 /. 8. 24 0 5.0 9303.  . /.9:74 0389.    &8: .9.0.93 :/  4 .3.34892.0 20 : 85484-3489  .0 :: 8 ..0  2....../3420894 9 8.  40 4/70 ::7.4  73.  40 : 5495:3489 /0907237.4.747. 3.9. 30484-30 4.8   !9. 4. 850.85484-34898:300 -./9 4/.

9/.032 .0.083...4:.7484 03802.8.4 85484-3489 :90 :  3.0 0  443.. 9.3: 390/344/4.2.  30 8..2.88902.540/3.9897037.  !702. 4.9..  .0.. 3028.20734:8207:08.9.9.  4438 1.570/. .24.   /348997:/090723.  8..57.988024 04. 3 24/0 57095489.457./042 34 94 3..3489 4.390./.4/9548:9.. 7.0 8:4-.80-03094 34 .0  /.2494-44.. 0 24 0 803477.909. 3907.24 94 .089702389...  .3 4/348 20 : 3.3.9. 0328.0 9:8:/0:08.9   .3.03..3489 0307: 5702.08345489.80 ..  ./.24:.947.0 -.24.4/.

80/3: 4834.  304  43 8.. .4.. 80/0 .34894430 /4443..09.. 854./.47.30  5..9.9. - 80 43...  9  54/ :90...7384 0385484-3489  .3489 700.9..:/4.03.0 5702./:2:8030/3././0.3.7.3489  247.42..4 47 903 /.3489540/3.0 70.7. 3.9. 09.305742030:4434308:/4../443.430549. :0 /854.172...4734898..0 807.830 80 8.9. 0 3.33054870/..2. 4/4.90/854.. 0 .0:.8304430 8 0 :92 9.0 5707..308.90789..3.393.34 :  & . . /7: 9..443.340 54970-0 94 .9 8:89.  %...2.05707.30/090723..89942 ...870/342 304304.9 8.09304543.7.0 40 8: 70:9.9345489407. 8.4 07 203...70. /04.34254970-.9. 8..9.390 4024:489. ::85484-3489 $4.. - /854. -4 549.3.38:4/70 0308.30889020  . !4870/.02 4430  3.30 8.30 300 484-30 357  85484-3489  9  5774 03 :..:548905034804/37. 0 0 540/3.3. 4 3.  7. 43/.93070.1 32 4-.3..44/70 03085484-3489  9..34892.../4. 543./484 03484-3../00443..24 84 032.42 . 4...0 ..3. 540/3. 843489 850.3489 .0 7. : 302: 24  7..308020 /854..4 70. /013.09::. :2.34 8:89.30.482594285484-348970:9.0  7.  304 90 5704 85484-3489  0 :92  /854.9..79:030.  94809 047057. 8 -7432 7.85484-348930.44/70 03085484-3489  854. 443:  & 942 828: 457.03454970- !702..80/8:5897. 90 85484-3489  . 9 3. 3.430. 94 /4-9 4/4.- /854.4002039. .43928..0425083085484-34893.24 549.. - 540/3.: . 3 :.3 9  .549705:0.5.89985484-3489     $%#&%&#&$$! $  $%   .80 : 85484-3489  34 /..34 97.7.:890.7.7..7..3489.9.4002039.5489.7.  /8   / $!  & 540/3423/. 30 8:/0:0 8.909 8$70/3.24 3.3489 0/3 :.24 ::53489 :74 03 903/03.2./.854.2. ...85484-3489 . %' $%  ./854.30 0 54..32870/89. 9 0 4/ 85484-3489 /4 85484-3489 &074.9.09 304 4-.  ..47.498. .. ..3 948:2. :/8 84 0385484-3489  . .4/2. /854. /7: 9.80:85484-34890/30:.30.9.0:1:3.   3.4.3..4.248:54903.34-4..40 8.43: 897:9:7:  ...3489 9. .   &90..4 9047  4348983432..30  890. /854. 03.8. 304  890 030 /854..3 3.9.947..       .33.42.3  &/4 0349580 43899:.09 /.0 . ... /..4 94  /0:0  203.907.73803473 8034 24947385484-3489:. 85484-3489 4. 94 //854.38 0 57... .540/3.2 /854. 4.80 0  443. 4789 /.30 3.0 -.4489.  054870/..4 8: 357  484-30 /854.790 3489  8 $# !## $     #0 824 /.2. !0743 5774 03:.9.7.0.80 032 897:9:7.80234 9..09:07. 08: .3 ..0 3001.7.. . - 43.31.90574-0204024 0.0.24/854. 9/854.0  : 54794.0  !  #0 3    #.. 854.4341.700. 80 854..9420  94/7: 9. 0 57095489..930085484-3489 4 30 /70934 ..4/7: 9. 3489   .0 /  8 0/30 897.443024 0-9  .570/ 4/70 03034. 54970503. 549705.0 57090 34  8: .3930.4: 85484-3489 544/:: 7.4897.09.. 4/70 030 4-090  89:..393: .2  49:/...4 70.34 4834..4540/3.                 .3057.80/30 897:9:70 /4.:.9.3:. 700.9... / 01.348985484-3540/3. 30 9 :4834.: ..7/3.08:23443.4/348 0 /. 58   1  ..443.3.9..34892.947 .03.83.9..54870/. 47.9.85484-3489 4/8034731:3.9580 870/30 8  8 /7:0  7.0..

.01.0-7490894.94.4034.. .947 .. 3.4 0/389.90 5489432094/. 3 /10703.2 03054894 .909 4348050 .9  % 574-02 /10703.3. 0 94 3024/00 .0/.08. 5842097.03.0 43/. 370:9.-40 24 0 4.8 .2- 5424 :4 80: 3 484-3.947 4 0 :89. .3.3./3489 : ..5489.20 :85484-34892.03. 0  89.9047.30 58440 2.   0 :92  43../.94085484-3489:45 0548940 942.8494204/ 0.828.7 03 1.0 804304 9:::/04. 303.54.4/ 57095489..7.3.030  .58475..24 3.0 -741.05..0/03 0 .85484-3489  5.9.  94 5.047924    .. . 9. .4834.0  5..:3.3.480/.3-742.299 4 54. 370:9.3.43.2.05.054.947 390757097. 30 548.9. ./.0 0307 54..78330/.0/3  1.3 .0/389.244897:9:7:/885484-3489 .2 030  2.4 :9.. .989 5489:5.804/57095489. 2079 90 24  30  4  357  5.0/03.3. .909./ : ..30 4.85484-3489 . 34 59.9 4 89..2 030 30 -4 8. 9903.0.0/4-745.7.3.30.   573. 370:9.94784..4 8: 470.789.030  .947.94784.. 7..7.73 850.4/0/48970:9. 45.  . 03. .443.0.902.045774/85484-3489  3489     $%#  $%%  243.9          .30.9 .30897:9:7085484-3489: 3.0.  .  2 030  5.3422094/4258448:.34 4/70/9  4789.7. 8.. /./ 8: 54: . 43..0  54894  3489 .34 103420344 45789:5.9. .8543.9 4.9 .242. 3  0/343. : 4834.  34898024 07.3445.310893.45844 1034203 .430.43. /4237...2. 470..  $5484-3489 8: . 9007.  3907. 3 4/4.39:.7.0  9  302.7.93.399.8:57.85470/   '$&%!#$%&! #l'$%#&%&#$! $  $%    &%'        !#$%&!  $9. 00 4/4.03.3024:7.479 3.930 83900  3489  : 89. /0247.0 3.4 5480-30 .0897.389. 9020:/0/:9.  30 70   30 -740.787. 484-30  85484-3489 30 548940 . 90 30 :850 3489300 89.8045 057.3.3489 24: 0 0 0897.9 897:9:70 4 80 30 24: . 07   43. :3:470. 9..  85484-3489 4.80 .- 3094970-.34892..04:534 /04     $%#  %  . 545:9 5.  .. 8.. 9. 92. 9489 3..4389 0 58440  548943002039..07...8090203. . -.9.30548940/389.   43.7.04. 30 /.     #  .  24   .5897..94389 .:89070:9./.. -0 8../7 .3: 543.0 749.9 32..05. ..8301:3.9.0 :94 7..7 3.385484-348940/0::.47.902.24 4090894.  489 ..0 943.//4-024303.7.:3.80 103420344 25:9023024:4/70 .3907470..3.. 302.5897.: 4.4.2.03.3.74 570/3.390757097.  $2..844549.   43. .034 5844 0 4.0 30 :850 3489540/3.947. .9 308..:7.2 484-3.: 73: 5.. 574.9 897.92 8:  9.77..7  3./.34.0 ..484-3. 4834.. . 80 .0 85484-3489 9.089.7.9.0/.4 :9.04-09.290 .9 ..3489 !702...  0 :92  .9  .08  304  24  .8 3489 7.  .5844:7..34 470.948:8.: 25.897.2 030 - 970-.9./7 .   !4894043.. 540/3...030 85484-3489  !.:0241.3.2079   859.4 897:9:7:7.30 4 897:9:7 85484-3489  5.2 03.3 5844 57..30/4-74 5.85484-348954970-3.0/.24 5844  574. 425430390 /4407..3.242.828.8085484-3489 4./.24 943..0 50 .: 0/34.985484-3489     &%' !#$!&% 54.3.8:-743 7. 92.89. 80 2094/.02.85484-34895. 9: 8:.87.4.0 54894.4:..9   5.302.3:5.  .05.540/3.4 897:9:7.9.2079  ./7 .3043.. 54894470.47 3.0  5.  . 92.70-4--0570/209345702. 0 90 970-. 3 0/389..98:1..584.403: 3430. 43.   /10703.97.7 3.970-..04.7 4/4.4302. .9077..  : 4/70 030 85484-3489 54 4 80 3..   574. 5844./.2094/.059 3.3.3.1 31.:  :.2/. 9 .-90/3.0 380  3..34 70.30  3489 4.  /4 .2094/.942085484-34890 45 .0  3. /0/:.3085484-3489:57.2.7 03 .408:20 :84-34:..9 8. 8942 85484-34 :  4/34834 ./3 3044 /08090 . 59.- ..0 : :850 3489540/3. 9 39748509.4 80 /.::850 3489:7.3 4507....3:  8.

...32.2.   $5484-34897.030 1:3.4 .73. 3. .: 34439089.859   &' ! #& &   973.385484-3489  &850 : . 924/0..83.:54/7: :130584249470 :54/7: :4-.   !489:7.4809. 890704588    584:93.4470.90.0/.. 4-.-93..342 ..8  4 7./ 9.0::/. 54709.: 043-9354/7..7. 8: 54.907890 4 : 1470   .2.. ..05. /.-4..02  3.8: 3.830:470.0   !$  % #   %%&    $ #$! $  $%  . 43.570/2092.479430. 54: .3.5704 859.7.2.927.85092.94780..32.4254/7: :305489430447.3897. 90.489 . 4.842828:   & :/842 7.83 584249473 85484-3489  .3.94 302.89070484584.: .:3.083489 8083473 85484-3489  80930 85484-3489 40 80 3..489/7:.8:. ..3. .8:0/4. 92. 8:. 447/3. /4..4 940948: ..2. .7.. ..9078./09. 4.3.30 4 : 5702.35:....0  0 :92  897.3.2.2. 13.489     58424947.434. 85484-34898: 347.4/30.3. 03.7/4 .... :3./.020 :70:9.34.4 0 4979 3. 130 584249470 /. .3./002  3.0584249473085484-34898:30./4... .8: 3.  ..35:.3. .  73. 3 /457348 : . 8: 80 920 -.49: :/0 /024 3.   10703. .9020:8.. 584249470   43 0 : 8.947. 42...430 5720343.1.2..845489:7.947.4809.32 .8: 3..4. 570/209./34.. :: :07.4..4 0 $   3 80 .   $  % # 302.30.9. 80 24 0 4/70/9 897:9:7. 4-.. -93.30 857093489 .489 4 973../4.    $%$ #$! $  $%    %../: 0 -93.83. 80304.30584249470   $ '% # % #   .54709.390390307.     $&$$! $  $%  $5484-3489/0243.2.4 304809.8.0 89:5..3.:024     58424947.: 383.93./3454.    73.  5.    10703. 507. 584249470 83.4.42 897. 54894 3 30. 8570930  308570930 94 25.3 -74 1.401.325484.7. 24947...4809..83.4809.4 .8308:  85484-34897.3489-73. 0 0 859:: 434945 0::.047 903..32.03489 30.834 4 548: 54894 7.4/439.7. .92.789./34 43.3..3 7.380-4.:302.   &$&  ! #& &    584:93.: :2: 439089: 85484-3489/.570/209:  944.. %07.:7.32.4809.7.:.3.47947.3.4 0/389.34857094389 ./7 . 0 -. 447/3.09303.9./. 828. ..4809.4 :  47047439. 85484-348950710734.30 . . 8: 80 ./47.489.8509.489     !$  % #$! $  $%  &4..0   390-3489.342 5842494742  .042 -74: 5484.  -73.079.3.  & 8.489/. 54894.:..04./4...:/80584249470 &897.32.83. 234 5844  0 3.30 857093489  .3034 34.5./47.4.  :89..490.0-7490894.4. . .8:..857093489 #.83:..4 ..    .789090894.489   :83.4/10703. 9 89:5.90.077.0 970-..4 03.0570.

2039.7: 354709.8:84357.947.3 -74 7 85484-3489 424: :0 70.9942574283470 030 9 /.4/: 9.78.947. 0 :..34574.3421.89.380/32 .7.789.34507.3 1.  4.          1.6 1.024: 0. 8: 497.90892.789.54894.3489:8.9473.30 7..24947 .108-3489 %0083.01:3.5470932.     447/3.907.3489:57. 04/   1.0307..3907. 08-3489890.: .9478.30 85484-3489  8.78.    $..35:7.   !74/:92039.../3489:.3.947.74850.-.1 385484-3489 !48943.. 3.2 1.  .24/03007. 7907.  85484-3489447/37../8.9 34  .7824/0'07343/.34.3. .4709347.34 /4-74 570/...-7:5702. 94/9089.5.0  :147/57095489.3490 ./7 .84 030/8723.09.947  .34507.3.../7 .:  !48940 /. 30 07.    .024 0-95..:  .857093489   $570934895789:   734 .  549097. 0 0/..9 .0::4:0307. 7:531.947  4 /0391.9472.3.2.. $8902.78 24/0  $2.05. 39009. 03. $3. 43.73.03489 548940572.572. 4 7427:5321.947 .7. 01..: .9472..7. 089702909..90..2 3..9047098425.03 7:53 1.       507. 0 /203.83.7.8..540/.0 .7..8 1.8.341. ./342089.947 ./4 0 $50./4 9089.3:8.73085484-3489 30.:8..209.247. 4.#.30 :850.5489430...7.08.     %%&$! $  $% 970-. 2:70 . 3..2.  &#%  '#  42574283.947407.9472039. 85484-3489/.947  %&#$%  2:91./042 34.3 1.:89:.6 1.5844./9  '0 3..2  :1470 0 5495:34 4/-. ..  07....1 390894.7:0   789 13078500/   23 .1 32.4 002039 : 5074/342 8:89.0 0-74.0 .3.  90 80 .7/9.81.3:302:57.947:  & # 4.0 3.39009:.947. 80 /.0   '702070.../3584480:70.02    #: 3.81.3..0  .4 03..0 47834 859. .:3:9.. 40803.83.7/4.  7.93457.2 45 0 39009:.31:3.   7039.   $5484-348980 03.0..97..0 54.4/ ..4 /0: 4 45 4 39009:.947 07. 94 30 57...34 85484-3489  4/-. 97.8.0 94045. 85484-3489.0/4-7.908924 0-98..       $!#57..3:53.    . 302.2 3.5770.9.304/924/0.99549.23. %0083.947..9!844:3009:.  38: 80 4/70  1.7.... .947804/.9:77.30   $ '% # !$  % #                    $9..2..0307.:3:3 7850.3: 85484-348994 3470.: : 94 .41.:/4.83..98. 3.45 039003. 4/:  80 .97:5.24/0 1.2079 1.9. 3...  6 1.740 07. 247144 24/0 07801.72...0 9. 002039 80 .830  85484-3489 $.  .8:... 5.39003.90894.347. 854..3.447/3.0   73...30 39009:.. 0  /0. 5844. 0089702909.    !70.30/203. 24/0  3089.489 89.1354709..94748:/0:0:8.9 0307.804393:7.. .850.074.3.

 85484-3489 /4 304.09.540/3.. ..: 03.24-42543..: 03.30444/3. 4/ 304.04-0543.8. 702828:094574.30234.37.  ..   $#$%' 489..54970-.3.0  .0 930  3.30..3. ..3489 & 030:90 03.08203.3.  390708.:94:304.49.    &$% # ' %  %04257..3.0484-30 3/. .0 93.54894...:8.    %' 247.. 540/3.3...2094/:.4..3: 30./.9. 89...9.4: 247. 8: 8:89.2434..7       43.890..45480/. .   !4894097:.48:890 03: 0302  & 030 :3.4.3./::2.543.930.

 .. 3.0 93030457.4 8. 3..3.:942.  548940  .0397. 570. 97.47. .. 357  .  ..030:7438.  834. 809002039 54..0 93.38.37. 3:  4 5470/ 9 8034249473 .300/ 9.5./3    '0 93.3 41:3.3./.03: 7..305742030 :/. 89. 9020: 4 0 9:897:9:7:890..2.5742 890.  80.0 -40 47.5.3 80/ .:8.1 3.0 93:    & #$ %%! #%&$'# '%! #% %04297033.9.... 2494734 2  3..57.432...8:80/0 0   $'!  &&$%'&#& & 54 09: 7.3. 8.0 .9..3489 548905034 & 035489050348..97.37..04397./ . 1:3.7. 42543039..0-7 0   !# $$%' %  !844. .89.4/ 540/3.30..: .2.4 890 03.0 24/00  .34.034574-0242890.. /0 570.304783. ..: 34.7. ..  570.3.3:     ' %   ' %   '0 93.30... '  ! '  4-3.0.3.4/7.9.30.34 :-: 03..3.4030 31472../3  9403024: 0.8     & 57.:3..30 .4/9  %4 0 :89.300../7 ...83. 24 0 .. 0 0892 543.03. 20 : 30:7432..30 : 850. 92 .3489 909354709 /4808/7:0897.:209    '0 93./.30 .89...38. 424: :0 540/3.573.3../3:  .4  :..3. 9    '0 93.75480/.: 357 5:30305: 0  94. 584249473. 2.1 30.  . 0 :.7./3 : 0/3: .04. ..4 3.2.3..437.30.54/0..0 0 57.0/34 300/3:7.. . .. 3042 . 002039 .03. ..03.930547090    .4 47.0389./308.30 300 /.37..3.9.0 93.059473 4809347.30 3.. 57410843.  4.0 93.4 80 /4. !43./3:    '0 9308:890 030 9 890 :808:89.0  80 8.49430845:.9.4-089.30.3489 .574203. 3870/89..0 -.3489 0/3.4/. 0 34.3..437.9.20 :80.9.: : .:  /. 30 80/303. 300 ..34 82-4 0 40 80 . : 0/389./4../3.584209780897.37.  . 0:850 304-.  8034249473..:  0 30./:7:5325842494732897:9:7.:942.3.0 9303024 07.:3:9.03: .9. 078:: 3.3489 34. 37. 897:9:7.0 9342 94 7.302 890 03.. 54709.35470954890503480 7047. 357  549 :  23  247....9   540/3.3897:9:7.300850..30 3. 0 30447/37. 20 :3 70. 80.4/. 0  :850 30 4-.80-.3805742030/44/4.4 03 .  47.4 /013.0 93.2 8..  80/ .34 4-0 0 .3.548947.42  58..32.897:9:7: 47.0::3. 34  & 1:3. $.307./3.: 042 3. 82-4 02494730.0 47.34 :80 484-30  .3489 0 3: 34  07 8. 3.  ' 897:9:73 8./4.348:89.3 7.30 8.3489  5480/4.3.302.4 3.9..0 -054890503480:.9.4-0 .. .../3: &54 09:0.90./.3489 4.0 930850.9:  !4 093  2.3.4//4 .57.0. 203.2 0 897:9:70  42.1 30 8..4 97..02  . 540/3 7.54890503480907.324-3.0.0 93...7.4 03.7.0  8 30 432.07-.3 0109473 2   88902.03: 0 . .9. 424: :0 540/3. .9... -. 0 703.. 9.434 08944-3./.24 ./0.  42543039./. 47. 0 4..2..70203:  5748947:  9. 80 84 03489   '0 930 8: 70.9. 80 .3021:3.37..0  494. /480308450:.:8.  94 424: :034./../.: 54709  4 8: 57. 0  -7 0.52./.3. 54709 /3.357 7..3489 :. 89.30..4//497...

.9.. 97.89. 80 -4 94.0 .0./3 31472.4/ 7.4/054709 .34 0 :.  2.  . 494.  5.3427. &57410843.7. %..430 54903. 9020: ./3: -7 0  94 30  570. 4/34834 574574.30  304 4/ 3097037.8. 89.9  9. 3. 80 5480 7. ./0.20 7.9..8  ..:85:9027.7.3.489.4 940.3490 0  908047./30 357 57 9.034  !74-02 3..05.39./30  .3..0 : 57.94530    $#% # &%#$83070   #83070  %042 .3489 70:7...:7.43..0 2. 357 .3:0 80  58 ...4/9 %4437.4./30089074.: .:   54 30 3.0 2. 8.:1:3.   .-424: 3. : 8307.38: 03078: 54974 3: 5./42  .4 030. 9.9..7020 8.8 . /4   80  &4.1  4 207 ..2970-.47.4/9 3.  0/.4  :. 80 4/ 97037.4 83.0 #... :3 574574.54.5.:  /.509489  3.05.3489 24 0247.7./.0 -.4.8:.: 3054970-30 7.730 7.30 897:9:70 8: 8.:94 4.0/034             ..4 30 970-. : 54.     $3070 8: 5742030 : 1:3.30 540/3 1.570.85090./ .3472. .. .395.: 80 .0 -0 /4.30  5. 08:53.5094893: 3454.0/:    83070#$!#% # 88902.:47../33..0 570/8.70203.2  247. /: 4/ . 9.05..094734 :-: 03.:948: .3.0 0 .4 .3 308909 2 480942 57094/34 54709.9.00/3.7..7 09:7.3..83070   54.70. : 94 43 .7.54. 9 47...  !.08347. 3472.0../.577..3.3:080... .357      %# #&$83070 7.3.0  3.3489 2  . 80 548905034 0237././342144 574203.3.  82.-49.3:080-745470 .9. 0 2.07. 70:.7./30 83070 70/4.. .47.4 - 80 3. 8. 4 54/7.30 54709. .0 204.7.909574.: 07 4/ . . 5489....0  4  8.3.0 930   .. 34-.  8. 54 30 .. -7 0 4509 :85489..80 03.  . .540/3.24797.3.43.43.30 .274.857.:/4.3.. 0     83070# '$&# 88902.  9. 2  ../. 9020: 9 574574./: .393 .301:3. ..2 9042  34 : 1:3.9..734./804574.30 507.4.3 :/ 7.  3.7020...0 .3 3.:.2.80-7 0:85489..2.30 209..:0 .0 20 : 4/0 03 .:94 . 300 5842494730 .90.0 930  4/.  548905034 80 7./34 5:9.9.059473 31472.0397..42 70/: ./..0 -.30144 070./342 507. 8/4-.9:97033:890 03574203.  4/70 03 54709.94 94 80 -.0237.0 -..3003070:0/3./3054709.0 80 /4-74 54.4/ ..1  4 574. 49.348903.4 9./:  54.03. 700. .  /090 70./.05.2..34 89.7. /4 574203.424 54 .30.0594780484-. /4 4 /4.   82..  /.3489..57./0:...9.0 -42 /4.:577.    !# & $% #&%' $% & 54 09: 890./3. 08907470. 5704 . 0.302  .  0703./ 357  . ..2..94  9093.308979 031472.4/. . 82.   !# &#$#  #. 7./574. 90 7.3 9     :-7.424 .0..3.3897:9:7.: 90930574/:9048089.3489  9424 0 /4902070/.380 89:.5094892  348:89./:9405480-34-9344/5484.-03.2247.8:/.42 . .. 80 4789 ..2 2  . 4-. .... 80/0   8. 4./7:0.0  & 54 09: ...7.3490 : 425037. .54 09:70 034 20 :.:..24.3.3.3024-. 9:3:9.034 8. : 39  .9..0 3.4 03.4/: 54.3 83.0397..3489   & 70:.547  . 57034 0308. 207030 5:9.. 0/.08: /0 %  /484..34 1:3.089  . 47..302 9093 54709.3.30 3... 900830.9.0974 2. 40 .30 548.3. 9.80..:4/3483430:97.342 .. 54/7./. .3489 8..38 54/7.9457... 57..:7. .3 54709 570/89.47. 0303.3 4.3..84.94 -7 0 :45 . 58..: 974 03003070987007. .... 8: 54. 970-.73 47.9 :3.80:: .:307.3489   5 01098.389.30 :: 030 : . %:070 4/00. 7.3.3:3.. 80/0  54709 0 4509 .2. /4 8.  57  4/ : 03.3045 0:3:9.  %200424: 03... 24 0 /:0 /7 .570/ ..9 548./2 282 32  0 :92  9042 .4547020 .:942.

.9.302 4/70 03 31472.849570:8.0 930 2.....3:./3.30 584249473 .  94 0 297..30 : : 02 828: 80 : :8..89.7.:3044 2080. 90254 94 3.   5842494730 .    $0-0../34 8:89.044/907.:57.97037. 5.:..7020 40 8974 .42/.: 97.  90470983.  & 70. 80 890 : :..0 .3.3489  40 :897.02494730.249.  80/ 1. 2..3054-4 .3.7.80927. 0/3.94.4034282-4 427.54./: %480.3.0 93.3.0   897.30 403.0 .80/..7.: 80 3.94. 80 :8547..3082-4 8.. .342 4/7..  5470 ..489 !9. 85470 3.3.:30:7.:4:7. 7.43.342 8:89.3.30 34.4.4/3..3../342 : 3: 20703 -7342 7. 034 :8.89740.702070.30   !4-4 .0 948:3.:5742030:47.-4024 057.  94 0 : 4. 48:2:3.0 930 97.2.9078902.42  28.     ./7 .3480/0 .32 89740..3..3.0 ..0:  890.30 /.5489407.4/.7.947249.30 .20 :./348:89. 0 0 /.43  24/0 39009:.0. 49.3083...4 :./3:.3: 97.   859. 4 40/44393:7.00 40 54894020 :7.43 8.57. 0 0 425742820 :7.:./.:.7..3 897934 54 7.3907.../../7 ...3897:9:7..300/./.30   : 3./:.3.8:  4-4 0  3.0 .7.34507..07-.0 57.4/3.0 573. 3907.73: 3.. : 34.79..9.0/024549.: : 94: 4/70 03 .4 -74 574..3.0-0  48 7.144 45...0 -0    48     48 97.2..1 42 4-:  .89.0 094 0.08890. 8.7.4/348803...  497..8.995424 :9.0249.-.4.4 859.0: 31..094..   $34//    907.4  /.9 !..305480/..3008: 93807. : 7..0 930803./4/:..43.0 897:9:70  4/ 5842473.9280/5. 494. 8:  0/342  /7:42 4-: 3/.34.. 0  .4 94 8: 5424.. 483....0. 90 40:85470 ..944824/...7020 7..3./808.907.0903 0.2842 447/3.3027047. 4/70 03 8.0 /:4  ..548905034949.8 54893:9 3.8../: .03.   40 /4-74 .3  574.3. 07 0 /4803:94 903 4 ./549420 07.208:734/.0 930$4.3..7...48  :9.92 /4.30  .570/4.80:45 0  24 0:9.  29.     '0 930  3.540/3.3024 024 3. 4.:: :0890. . 48   7...242    .  ..3. ..3070903.2...570/4.428.9342 8:89.:4/34893..4/.0 93..34 57..3.43 -74  3.42 2 0302 9.. :4 ..302.  . 3.4/. 5.  7.0 $.432 7..3.3. 34.7/97.2..  #'&$%' %  !74.3454-4 ..0 930  3..3 : .89.30:7..7/9.0 -.4 94:8..3.0 2.1.507.3.30.87.:8 3:144 :54/4: !742030 897:9:70301:3.. 9254/.8 8.4.    $90. . 3.3.0 9303.34 .574827.  57- . /4 5./.3.97.570/.4 0 3.3. . .. 0 05480/.  940 7.09858448:4/-.3.    3.342:8.   $2.  303.904783024 024 .9. .30 .348:89.3:../7 .  8..5  .342  3:207 42  7.948:3./34..9.0 07   4/ 4.90 .3.3: 82-4 0 7..2..:. 97 1.4 70.304/70 033.   / /4580:.0480 .0/4.54/..14 .. 42  43./.3. 0 890.0/03 .57.: : ./33024 0570   8294.. 80/54-4 .  144 07.4/30.    74882..0 -./4./3: 3.3.2.:  4834. .: 80/0 425.3.302  : 0302 5:902 54: .0        57058:.0 93..0 93..#%   &57. -930 8..

...3430574203.3.           .80 03070. 925484.0 570/:. 3.98:.9.3489 890 0308::8./3.3424-7.7 .1 30 908:.30.9.302 7.-429  57410843.3./3.0. 30:7.0 93.7 .0 -42 70:9.890.32485484-..0 93.3::850 3489 54850 ::80800.0:8.302:8.30:4370930 .285484-34892.85484-3489./:834. 3:7.9.0 -0 89:530285484-3489 54850 ::808009.2.854/0427.   &85470/-. $! $  $% O O O O 70484-30 .... 57090 43.4/70 :: 43.098:..5484.:80.34894/70 0304 342.427.. O O O ' % O : 08:850..

0307.59.30 /8.30484-30    '.3489  .::8054870/3.38.789  3903909:  89..3489 /4.9.  .:8.   !702./3 : 3.9. 30 54-:/0 3.:   0 4-09.947.9..309/ 890 030 54970-.    &$% #  %'#  49.3 1..3489  949:. . : 3.02 .04..2 .-/4 4/4249..:4/4. 3489.430 89:. .9.  &/4 249.3 . 3. 9../3 : 3. 0 : 85484-3489  .0 .3489545970-0308:4/70 0303:9.907.3425.73054-:/0  4/70 03 .473.0 93. ..:/8: 892.3.3903909249.3489 4./.9459.30 ..3047.34 59. 7...0  49.8509 249.834 /..: 3:9.30 47.0 0./.3. 5489. 540/3.. ./  4/4..:2.3489  403907087.34892./342089430/.8940/480  570/8.3./.0 434 94 /4. 249.4/0/4.. . 0 4-0 034 -. 3.84288902:2 03.8 0 :92 9400/.34 7.:549443...: . 3042 .890 03080/./0 /.24247..249.0 07...  .38::3.9/ .054970-3. 302 . 702 828: 30 :3:97..947 4 3.07...3490 0 144 0  20 : 4.. .: /4 .40..7. 480...9 ....:8:5749348908. .0:45 07.4834.  %249.3054-: 034:3:97..7.9.0.3:8.                     $9:.::/3.3. .3: ./.. :/ 0/3489. 0 .0 7.-3489 249...0..730 54-:/0 3..47:3.42.84.-49 0 :74 030 ..380549.54/ :90 303.3...8     ./4.2.8./:8:   .473.. .4 0 /.0 : 574..3.30  :.3490 ./4 0/4.. 307. .0 54970-0 . 390.34 4/70 :0 7.43548944/30/.3047...4547.3489:8207:0 9444/70 :0390390997.9.9:/03.0 4430  !4970-0 570/89.0  .0302 574-0242 7./: 8549 .4   .0/4 .34 : 3....0.389.3490 :..3489  -4 94./: .0 249. 89.9.38 549.3.. 3254970-.8940 70..9.380 549.30.. 9.4549.:/847.37.9.49  !09     90 /013.0549..3./4480/4 4  90/3.97.3 /489.0/34/013.4 0 .3: 85484-3489  57 890.:20894/.843903909:54970-057..  .7./ 549.0 .3...././.9. .302 4/70 03 ./9  44 0 : 7...0.. .0. 390708 !4970-08024:54/093..07. .30 07 57095489.249....  304...59...34893054709.043  4 0054-4 .2.30:/8054970-0%2080-.0.90203.240/32249.0 24:54/093.0  4/ 489./30 249.  3. 0.4/3489 7./4. 80 744 24 0 /0137.4.304.30543.9 30 .43490203459.: /.0 93./ 43 549..20  5480/4.9574/:9.:0.3... 8:-09.34 :3.4/45:30572030:%..0 930  3.3023.8094 3-.4//4....3489  .0   !4970-.  !4970-0 4. 94 4..30.84/4. 54893:9 .34 /0:0 3.9.474.2 .//.302 .0 30/489.  :5473489  :897.30:7. ..447...034 5702.0  9.0.7 ....040484-94:90d:3....90...2.:85489. 8:-09. 570/89.2845422..4 8.  /4 /..: :.8  94 0 4..90.:89.0 7..549 ::/03..  ....0/3489./ 02.3489   &3:97.2.0.8...44/-44 54970-.90484-30:45 030/4.0 .3.3.7.3. 30 54970-0  8.89 %.3 9 7.  -3.30 . 4 80 . /..9. 7:5.32:  :57.9...30   04 0/34 54/7: 0 58440 7.3054970-385484-3489 . 94 4..:. 07 2. 94 80 3..23./  0 85.9. 4 90 54970-0 24: . 249.05.2.  970  :/8 1.0 89./0 4..0/./7:.  49. 3: :4: 57 4-4.0:850 3489 4/34834 .34895489.. 54970-. 308:23.

890. 3...434.3  549./3 : 3..92.489.  .9. - 80 489.4:20894/.: 80 4.22 84-42 540/3.54. .4//4:850 3482./0 3..  $:7.0.22 84-42  /7:2.5.. 0 4- 7:534 543.70370:9.089 /4.3.54893: 4 057480 3:850/7:.9.3489 .30 .5490 4 . : 89.3. /4 . 8:7. 8:  .3.4 54.007.. 8: 54.742 5489.3. 4.48.3:24 080 . : 7:5 : .4 4 8. /.54. 8.2 24: 34892. ...9.          !.9.54. 8 92 /.70203.  &8. 40 80 4...3249.-4/8:5304.303.9:.489 0./...:43193489:. .0./4..3.43.708.308:53. 8.  30.9:8. :850.9-0.4/ /4 . . : 4-: 54.94:850 304/-4. 4/ 40 54894 447/37.2 54 80- 30 /4. 4- 0 85439.0 457./3.7./. 30 .. 424: 9 :./4.703.../..34 47.5480-303.0.3054/:90...2.9..30:. 54970-0 . 20 :84-34 /0..03..0.  0:4/.020 :8:53.3.547..94707570/5489.. /.40 .8..434/0:03.9...3...04 :850 30070.3:0  $/7:0897.74 83./3...70/3489:850. 20 : 8:53..  .3090 3054..34895702.403.3.447:530....3.. 549 0 :/0 3.30-/4 4 /417:897.249. : 34./. /.7. 54970-: .:8. /.09.. .  30:850.97.            !4.9 :850424/3483430:85042. 18..2 3 5. /4 . . 249...  3.3. !43.473489 ...249. 7.4/3.034 8:53  570/89.7./3.. .0:47  859.20 ::/2.40057../7: 4 .807.8994 :850.2 030 8.../0489.34 9.3.0  4.74 9. : 89:.549 :3.74:850 . /. ./ : .570 03.509489  3027./4.:3:9...3/.. ... ./0.7.3 549...547/. 303. 30 24 0 .549.0  &47  ..4/348. 54.30 3.8.42 .43549.  . /434 0307:534/:.07.0 /: 0 ...570...8.920 94/7:90 08942.  :3..-03../.9.. .0.37. 20 : 540/3.: -494.2. 9 03 4/ 17:897.:548:54/...570/.  .7...17:897. 3:3..04 207 ./9473 249. .3. .95 3.0803.2.0 4/... 920  7.2:484-:4.947543.90  07 8: 859...8054..489.49420 94434/80-04 0:0:3042548:9 4/304.172.90 38082../ 3..30 024..0  :47 :90 : 3..5..470:.94 82.73054970-0..4 0 8...2.30 573.34894.: 80 970-.20 :7.8.24/70 032.0 17:897.2.07. .8903.540/3.0 8 54.8990  894 9..30 90 3 !4:88:54.85708. 8942 548:  %. 94 80 920 .2d030  !844 .899470:9..703. 70708..42  :4742  34 94 0 4. 8.3040/4.89.. 30:850 54/003. 57 942 540/3.0 82.80/305...8030 24 0..089:5....0 07 0 4/4.7.30 3. 54/.0 8570 .. /4..:85470/348927.3489 -4 94.    %.3.38549..34/43440484-.  %.4 034 543.249.574. : 3042 548: : :84 0 .0 ..49 54970-0  : -4734 89:.2 03./30 : 34.3. 3.43/. . &44/4 0/4/4 .. ! '& #  %$%& %  $&# !    .2.8990 70:9.:3:97. ../4. /4...:20./.02:850.3..90 3/ 0    43193089:.-494.8990 3489570/84-42 570//7:2.2454 94. : 304. 3./4..7./:.509489/4 .9.90 37./3.30  4 80 4.. 0 54./ 302.30549 0/709343..03.: 544 .302  4 .02434 9443 4/ 80-0 4 0:0  434 94 5489 : /7: :/ 4 7. 54970-.80...08. 302.3 7.02:90.34./0/4.8. 548. 8:7...0.0. 3.3 3.2 0308/7:2... $:7. 4..:057203. ..2 03..3.:8:. 8.. 08 /7:08:53089.30 ./.:4789 .::3:97.: 43193: 89:. 20 : 4397..7.4.0... 94:8207.4 /7: 9.3. 0 543.../...5094894.3489 /4 0  3/70934 8 4.3249..947/./.0.3.304:8.3454-0 :04/8:5304.9 9..0 ./3.. 8..0. 70:.3:: .: 8: 54. 9.0 .543.3489  /4 :47 70/4..0.:-    $:7.:.24 0 /4.0 57.3.0. ..  -. 54/7./.2292/48.9.7: .547 . 34.: 3. 540/3. 8. . 3...

9 %./.70249.30 5.3.49 7.30/.:4834..303. 9. -... 42-3.470 4 8.30  9.0.:28: 897.: : 4-7 300/3./7:..0 4/5.07.9 7.  .3. 5702./3.4 24 0 944 892:7.      94 80 9 0 9047..7.'74424.3030./ 94 24 0 30.8./3.4  !70284 3. 05442./7 .34207 8:89. 4/:.28  9047.034:57. 34. 0 45 0 249.7.2..:3.03.0 4.2.  8.:1.3 .307./3 : 3.9 3.-  57480 3 7.07..0: 5742/434 03.7 03 7..0830 90470    $#  90470 249.389.4  : 540/32 8: . 94 /4. 85702./.. 05702... .- 4/-43:8 88902.9:74-./. 85484-3489 .3 38485484-3. .84  9047.844249. 88902 0894 /4..844 85484-3 ./30 /.0.2. .0    %.300 4370930 4/:0  4/34834 .02:3054870/3: 3./3.7..  574.04. 5702..04..7.94731.3 38485484-3384249.. 90 54970-0  !.. ..0 .0 4..9. 80 :54970-. 0 2.807.-4/5..84485484-3./8:3007.  %. 548.9.7.  7.303..243..../  .30 570/89.789.085484-3489540/3. .2 4.9.0:8.25-0 0   4/30 90470 249. 4..7.3:   047454:48 9047.70203:7.37. : .090470    8-03 8 34!47907:.0:8./: 30 948..7.08 80 -.47 3./3024 0457.3454/ 0574/:. 354: .0    /.0 3.0 . . .7./342 : 3: 3903..34 549 0 :/0 3. 249...548: 9030 549 0 3/.4/ /4 .947.  9  94 8./7 .84485484-3384249../:. 247.0 54/04 : 9..9.547.99.95790207. 5749:../: 357 408:94902030:/80 54970-0  303.54894.57.07../3 : 3.0 7./4.0 4.04. 24: .3: 3. . 570 : 7./:..4 054. . 940/430803.4/3483448:.2 8890242 80 30 :2.30304409.3090470249.3..0 578..   !.4/.:4/30 & $.4/:...3047./.08:8:530 859..30249.34 /04.7/9 7. /0 0 903  3024: 0 4/70/994 .. /4-74/3488 40.7.4/.70/3489489. 7.2.2   /.  894 9.577./.07 /45:3.   $.2 5./3.305. 3..249.434 870/89.89.:  !..892/.2..47.9:74/. 5:9 ..342540/: 4 0805720398.7./3.-74.: .3057020 90/.:543.    '7442 ...0892:.947: 4.342304..    .2902507.9 948.2.2.!09                   $# % # %'   .34/..  249../.480/..70/3489 .3249.0 85484-3489  897: 3..844249. 548: 90 3./.0..9:7.. 8. 249. : 89:.9.0 3.3.9.4 07 80 5:902 30.9..0/3489    5702.3: 3./4. 94.4 0.    !# $ 90470 249.30-404/ 4343.24:4327.    !470920 ::/84/348../7 . 9 /08:7.844249.:: 4.03054870/343.470 4 574..03.   ! &90...3: 8.3434727..30   !47907. 0:.93/. 085480-325702. ...7. /0 0 24: 0 94 34 :9..3 54.49:7. 94902507.70203: 7.4/: ..7../.7030:54..7/8 9047..7. 3./.07:    $29 7.54 3045.:. .  !74.    07-07  9047.907..3. ..2.3.083090470249./30.4/ /4 57024703489  /:0 82.30 3...

2434.0/03  .32 897:9:7.342 .. .0 .3: 4.  $. 4/4/7.302 480 ..74 7094 ..7047 0 3.  #.57094/3 54970-. . 342/7::/ 705:9.//./. /...97.84 82. 54.4.4.3 8/0 41 39075780  : 44 70390757097.30 /7: :/  :: :: 0:. 480 .4 : 570/..30  3.0.480 ...4.3: %047 41 49.3./80303. 80 7..94 94: ...9  94484-.3489.30 4/ .9548.. 4834.. 034 : /4..-489 4 4308: 3./:  43 30 - 2344 5424...3:.302  80842  4389.. 07 4 34.  /.4030  &9. /.549.  570/89..0/. 4 80 .403.0/0.. 3.       ! %# %0 54970-0 8: 3.3.. . 4/70 034 5844 4 89.2  30..97.57. .24.84 82..403070:97.:0 90 ..0.8990:2093489   %0 54970-0 38:5.9.9 30:7442  ./4213.4/540/3.24. :48    :-.20 :3903909..30. .9/4-72 .32  -40 39077.243. 5489..40304./4../4./807.81.24./: 8.42    ! %#  $&# & %4 8: 357  54970-0 ./74./ 80 ..8..9:..::8.. %43.4: 07.2454:/.30 40 540/3.8.92 574203.22./4. 570. 54970-.302  80347342 892:.37.708509.4 30 3.4... . 0 .4 43.83489 5702.02.24.3.7 034 0 /.../4.3932 4/7 .57095489. ..3 897:9:7.54970-.0 0570/4 4 4/30: ./9 . 54.70/348985:3..9:./8.4 8.:9047:  382. .8543:  : .4. /../4. 5489.4 .8428:734 :  4.. 0 80.30304.47  44 .0  0 94 0/.8548940 4 9::80:54970-.  24:  249.2.2454:/.97.3 249./7:-49089054970-024 0 7.840./7:47.403: 54970-.203489  .  %4 0 709.089540/3. 7. 34 .403. 8. 9 3.4:9047: 249. 3.:3/:897845844.40 24: 3489  9. 89.430F425099.9:842  57089 02  573.7.58../3447.0390  54903.4.40304.9 357 2: . 80 54.8994 ..2.0 8: 3.3. /.09. ... -  54894.  3034 54..8.8 4 . 3. 3  7.47244/7:2..924303./42  .9:.9089.30 4/ 0/3489. .02 24 0 54. 57.302  8  0 ../4./8045489:53427.8: 03 7..7.08:53054970-.3:8:7348997..30 24 0 : 3.42 3.8.. : - 4  /. . .2.30 0 . 8: 90 144 0 54970-0./4.3.. /. 3 . .3 . 8. 8.30/3249.57.     .4 3: :2.342 3.. 3.7304/ /7:   34. 54970-.42 4. 8..  #..7: 07.4 3.8 570 . 54970-. 70.  07 89 249.4 4 90 3 .4030/431074734898./. /7.2 80 4/348 3..  30 80 570547.    ! %#&'&!#! 4. 30.00:..74.. 0 3.:97.    % #  d4.2.89:53.089 /4 7.3 4/348 30 9020 80 .83.. : :2  ..30 450/3./4..30 .03447.0..8089.79443.3.../4.054970-0/4.54970-03.58:7/34  944 -0 8:230  5470 34  !09    82 94.0 047..::80:8.70./ 80 3 . 0  3. 7. 480 .302 900830 902507./ 4 7.24 .3. 24:  54903.30 /.34 -:/: 3489  .4 574..30 :20934574.302  .8:734 :0.4702 8: . 54894 549.0 434 94 0 24.3489  57.:0 80 54970-. 34..432..4030 7. .  %4 0 .03020 84-3454.0  30: 484-: 24 024 82. 024 4 3. .8.3.97.8324//7:8   0.4//48.42 24: 34892.3 903.7.0/..:  20 :..4/42  842  85.4030  07 4.4 0/30 4/ 8.403024:8054.4/3484 :: :0 4/./4. ..3.. 54970-0 ./. 24 0 /4..  . .24./4.  9  /.8.302  943.0  ./4.704782. 3.7308.57.. 1472:. 5702.34 :  70/42  5470942  897:9:742  570/.3:870 03482. 4. 4.24. .054970-0/4......9:.4//449547.70/3489  .9 8. 54 94.9:70 : 4/70 0342 7.. 80 3. 34.42 7.89: 723...83489 4/ /7:  4/ 187.3. 80 3. 54970-..09 . /. 470.-40 5720 ::4/2.574790930 54970-0  %4 8: 144 0 54970-0  %0 .3 :.540/3. 8:300 54970-0572.. .0. 4/348 4 :: :0 20 :84-3454 94.9 .342  .  0/..7. 9420  54970-0 40 8: 3.89:.../ 4 844.07.  !702..34 7. . 808:.3034.403: /7: 54970-../.0 08.  3489 : 8..4 0 43..03 .3.4 0 94 70:/ 82.280-0 082.489 .03028..4 30.4 .42 89. 8.30 949. .2454 94. 4..39.943 ..: 8.8408.5702./...  34./4.89.5459. 80 34./.7. 30  57094/ .4./4. 5.0  :8..7 .4334.7: 07.4 4 90 3  54970- 4.830 8: 30..780 47..4834.0 3057089. 54.30. 5489..8.. 54970-0.0 8.    ! %#.    ! %#  $ %&  . 58442  .. 84-4/  .3.3./4... 7.4548940/.34254942059.3: :/84 543.  %4 - -0 54970-. 3094 -4 .7..97.54970-:/.97.42 .7. 3:5489. 0:/4.4: 70..30454970-949.. . 54..0./4.302 4/ 897.4.24 0/..  9. 8..3489  7/3489 5702./ 80 ./7:2:/2.8408. 480 ..70/3489 ...403. 5702...470:/8:249. : 8.7..3 /7.:.8990 ..840..  5774/32 30544/.  4. : 7. 43.708509:/7::/.08  7.0:/8054970-0.57.89   $ '% #  .54803../4.43: 49.08054970-03.. .9:  -4089  547. 7.943 !07843.. 3..02 ./4./4..7.78.7. 4.7./7.048.4 540/3.   %.. 5:34 04783489 ./4.7 03489  3923489  :-..4:3.  709..970 47. /10703.. 09.: 70:97.4 .3..70 54970-. 54 94.97.954970-0408:3..94/..43:  . 8.0 54970-0 . 5489   4 8...:0 570 304 94 0 57094/3././7 . 0 :-. 9 543..34 97.2.70  0 :92  ..54970-..4: 970-.30 4.70/32 :850 32 .07030 :-.

./9. 0 249../4.. /.  5. 8903../4.947..09 54893: 0 573. .7...4030 54970-.4230.4: 3/./4.9.0854842480 .3../ : 3./4.947.    & 8:. 9047.0 0 .8:5749344/30.24  3..489./3 :850 -9 94 ./4...947.03    .947.0.0 8:57493 544.4 3. ./3 :..90470 8 4-742 3.34 ../4.3.4  30.. 0 : 3 #..7030 249. 4-.1 34 :/80   54970-0 .308.34 %' % 30./4.947    0/34 4592./8:. 9.0/3%' ..090470 /07107    9./34: 3..  038..  8.. 94 /./4. 94 0 . 940540/3.489.830/2030 9 8:5749344/.4/91.1.. 1.947804/34803.30 3054.3.  07-07  .2494/.8:54.0 . 549. .24304. .94730..9 8: 54.0 0054970-.90 9/   54970-0 7.0  .4 3. 0 /.3.  .4:2.9./23897.30:  .0 .93./4. ...489. 548930 003 .0 54970-0 3.9 /.. 08903./3489.. 402 4. 8...09 54/:0 .  .    .3909:/84895844 4/7..934.8:80:94:8./4.  34 .94730.80:-7454 3:./7 .:  144  54970-..089 0 /4 .  57495489.  34.  5702. 30.548. 3./4./4.489./ 4/4.30  5.4/.489./4.  54494.3..07:501. ./3.30 . /4.:8307  $3/072.3 574.4 ./4.4 .   ./4.9. 27.3.74/4-74.8. 7.0.4 43 .24 54 80-/4.34. 484-3 7.9 8:7340 8./4.. ..9 . 20 ::/84/348840.489.24 8.. /4-74 57.  .3 9 7. 9047./4.0  8.0:42.9897..92 8: 90 ./4.30 8.  : 07.7 7.489. 0 .34 . 9047. $%&!!#$&% $%% #  . .489. 30 24 0 80 57095489./4. 30 0 54894.489.4 38: /.540/30 089.4 90 1. 3.  %'% # .43909 !7./ 54 80-  4/4..  #0.804/3483..308./4.70//.473489 24: 34893.  . :47: 4/   3 0307.3. 540/3.4030 54970-.54970-.54970-.   # % # !489424/1.30  7.80//.9473. 548:  %.9:.  549.0:/0 57 02:./  5774/.9047..2. ..090 4-..478: 8320343/.03.03973 3 .3. 549.  70.: 1.09  54970-0 575.947..4  .439039 . 54893: 0  573.4030 249. .-4  : /4-74 480 . 0 .54/:0 ./4.89./4.489.9047.03054894.: : 92 .4430 :. 43974. 859.3. # 7.947.43  02.. 908:4/397../4.3 897..489.0. 0 : 5747. . 540/3 54970-.34 ..902:9.  8.4 8:.:07.  O O O O O    .947.032.30.7. .2.  O O O O O O  5. 8..840.30:/.30 3.489.09  484-3 .9047..  . 903 .:/  &4834.03480/0 0   .947.3  . 03..947   .489./7  97 1. 30489./.:. : 402 89:53: 8: 7./7:08973 31.324 4/34834 :85489. 90  30.  249.0 .9047.0. 948:30054970-03. $1.7020480 .0  $  .570/4.8.0  8: 94 /.30 54970-../...47.3. 90 7..7. 4.. 4.. : 8.2..2 54/7: 2.0381.34 30.  7. .-00249....570/4./4... 8: 80 -.04/34820 :249.302 574-02.089 /4 .  $: ../4.78: 850.3 47.3 3907..3.27.78. 8.30  7. .  54970-0 40 8:3./3./:..489.3.489.8 /489.9470  43/.0.43 038 4438  1.:9478:. ./3:.7020342 /7: 9.207  -38 4.0 7.57095489.9./  7.90/3088  749  4.. 8.489. /..4030 4/7. 4/57094/3454893:94.0 . 4.30 0-9.40/4-.43 .30 54970-0 7.  8: 57090 3454.  : . 0 7.0-4 430 8::5424 ./4.789.489. 7. 7...2.8. .7 :0  9..3. 30: 850..8:/. 9 :/  82 94.03  4-90  57.3  94 9.  /0.473489  3. 30 .7.0 .20 .0 8: 897:9:77.3  # 94 8: 430 8 30 4/ 7.744 0 %4/4..0  057089. 0 . 4 7../4.:850 30:854 .2.08:530 %.90789 30.4034    8:73483    /7: 9./4.34899/      ## '% #9047./7 ..9. 30 0 /4.:4/:302.47..089/454./3 :.489./3.7  #0:9. 425.0.30085. 8:.34.7..9470 4/897./4.24 /4 94.9-930.30/3.789: 94.. . : 54/7: : 249.0 7...430 0380 1.489.30./23897.89.../...403..089 /4 .:8 543.49  &85470/8:44805:9. 3. 24 0 /4.1 3: 89.42 /48:/7:054.434  54894..:.3489 8.24.. 0./3489 8:7.947.0.489. /.43974.81. 0 42508. 548:  .3  94 8: 304.  #9047.9./4.49380 4308:. 0 2..08.    $   % # 02.. 548:  . 80 94 30 24 0 /4.0 7.: 3.489.42  9 548940/..: 80/0 0   004//4-..308./4.07.54.. 894 4393::2.  20 ::/8 4/348  903 .49 54970-0 30 3 4 7. 80  9047. 20 ::/84/348857095489.0/:43089:.840.03 .:548:  -..   ! % '   $ %.: 3.43 .0/3.427.89:  7..0303.489.4 9480..

403029 8..97.7. 7.703.    07-073.. 4804.: 3.43.329047.489.:947.43.24.47   %047.3043890393.30 24 080/4. .92 8. 897.09.30 897.7.3..../.07007-0754970-070/:.2039  9703/4-4.30.434.5. 44./4..4  0-07  8:7  8: /4- 890 70:9.484-.3.9020:970:9.-0./4.0 4-37./: 24 024 5489  8. 03.90/7: .. /./4.4438:...     5 79 . 349047. .0 90470 8: /...3003 .9047. 0302 7. 85.2../:..0 .33.: .: 94 - 3.   54970-.474..2.:.48./ - 07-07 -4 : 57.9.543./3...9    '744282.:947./.38::0:4-770:9.92.1..: .9478.54. 548:  . 0 0/3489.41.2485:30302   54970-./:   !74.7890:/854970-.. 0/7 54-4 .:43/.2.2-034220.0434 94- 04: 39      ..8 8947.3 5700/ :/8 54970-.0 : 7.74 03:. %407. 07-078:7.489.3  0/34897. 4 .343907.234./.....9.3. 249.   !49.. 94 4.0 570..0 .4.4249..3030.548940/.302-4  . 3.089/454-4 .85..  20.  30..:57.547.9047..489./4.870:9. 89. .3. 9 7.8. 4-. 08.30 249.473489 4250837. 4-.034489.92 07-07 0 7../4. 80 302/7:28:..548.3.    %047..  . .30304.389. 0 43. 9 /.489.3024 0/4.32::17:87.850.020 :3973 308973 3.04/4-74543.32. 549.947 .0089 /. 0743307. 234.249.389.0.381.24 7.0 0 30/4./4.4/4..30 434.:89:.489.04834.439039  4-.942 4-7..: ./4./4.3.24 43 .897:9:7.90  ...947.47430.:20 :5424./7 .34543.. 340743428454709.734 54-4 .7..7.. 07-074.:947 4 8: :0 89 5489:5.4/30. .05424.30 4./4...  43. 4 /.03.054970-0   ..0/./ ..: :0/.489./.  03054894.9047. 92 4-4..3090709 80-0 #..302 5./80 /.80-0. .43909 /.822094/.

     

!# $% # %' 
&8207030 8: 3, 574.08 4/: ;,3,  3, ,;30 ;,7,-0 40 9, 574.08 4/70 ::  $;,, 9047, 30 8: ;4 574.083,  8,/7 ,3, 8,/7 ,30 90470 /423,3934 4;470 4 8,/7 ,:  , 574.0830 90470 4 574.08: %,48024 0 70  /, 8: 90 /;0 ;7890 9047, 42502039,730 $,/7 ,3090470249;,.08: /4237,0:58447,/, 
9 
9 4/3,  , 
9 8: /423,.: 570:00 574.0830  /4 /,3,8  %4 /,0 38: 8:57489,;030 90470  430 80 3,/45:3:: #,; 8: :,;342,207 ,:947
9/47, ;,
9 0 :3428 324/0,3, 0 080 85423:'74424;24/0 ,07!479074;24/0 4804-, 3,;,:!09:   834;3, 4, 574.083 9047, 249;,.0 0 /, 4;0 574.03:0 ,  /4-9  7, 9 ,9;3489 94 4/70 :0 57;, 3489 ;,03.:., ,4- ;074,93489/4-;,3,9484/, 
90804/: :0,43:,9;34894,2:30 94 3,; 0/4348 9;3489570/89,;,/,03897:2039,5489,30304 003484/, 90804;0904703,;,:  3897:2039,30 90470 249;,.0 !09    , 54 94 8: :8207030 3, 574.08 4/: ;,3, /7: 3,; 2 0  904704/: ;,3, %48:/,0439;3090470 078057095489,;,/, 4;04/::4,.57090 34/43483, 4834;39009:,3 ,30024.43,3574.08,   !74.083090470249;,.08:9,4 07543,90,4' 904700747890974834;3,542,,4-4-,83574.08 4/: ;,3, ,948:  O ',03.,  O 3897:2039,3489   ' 
90470  0;,30 050.9,3.0  O   !7090 04;24/0,8:/;,904709 ,7,48:80-,;90474203%42,3   :79   575,/3 0 9,9 40 4 0 7,;4 /3,2 : 94544 : 9047:  3489  9047: 54, 3, 0 543, ,30 4;8 4 3907,. 4430  47,32,  3 4;47 4 903/03.,2, 40 80 57,:: ;09472,   57,:: 83,:  8207  :820703489 304 540/3., 5702, 4/70 032 .0;2,  0; : 5844 42 54: 0/30 2,: 549;30  30,9;30 ;,03.0  : 8,/: 8 92 3,8 9 .0; 57;, 0  4/-,:  ',03., 570/89,;, 5844 : ;70/3489  57;, 3:83,: 8: 304., 4-09, 484-0-440/7:4/0,: ;493425748949:  ',03.,24 0 -9549;3,30,9;3, !49;3,/4;4//497, 03, 4-09,304;4257- ,;,3: ,30,9;3, /4 -0,;,3,  :/,,;3, 4/ 4-09,  !43, ,30 4424.,  24 0 2,9 7, 90 5:90;0  34 4;8 4 5774/ 543, ,3,:47,32:;,03..0;,  %  -0;47894089.,48;7884/3489543, ,3,  3:34854,23907;037,: ;,7,- ,0/3,4/ 3 0 :57,;4 4 0;,30  0;,30 8: 31472,.0 40 540/3,. 2, 4 5774/ 304., 9  17,20398:89;,  43,570/89,;,:3,304080 4/3483, 4-09 
. 3,5774/: 57,;,.:/,03489., 903,24: ::54970-: 94.,   !7;0 1472:,.0 5489,; 90470 4 0;,3, 4-,;030 8:     # ! & $      $ 4:73, 41 550/ !8.44  ,3, 80 ;,4  5,9 
4, 5574,. 94 !74/:.9;9   : 942 ,3: ,:947, : , 94 8: 30 7,/3. 574/:9;3  , /7: 30  ,4 4-, 3,30 ,:947 3:/0 5:9
. 5490:  ,4 7,/3 507.57, ;84: 574/:9;3489 ,4 5:9 4 ;4/ , 489;,703: 304; 484-3 .0;, 43 0 897029 3903/7,9  ;844 574/:9;3489 8:574934,4507.57,38:574/:7;3489,45:94;4/489;,703:8;4.0;, 43/, 0897029 384 574/:9;3489  ,0  ,;3 1,947 0 7,/34;, 507.05.,  4 0;,30 8;884/3489  3897:2039,3489 543, ,3,,45:9,4;4/489;,703: 003.0;, ,/4;4,;,3,54970-, %43, /,0543, ,30 /,07,/ 540/3., 1:3., 304;0 7,.43,30 5747, :3;489  9  97, 030 3,-40 5:9, /, 80 54893: 003 .0;  -4 94,249;,.,,-440543, ,304;84

,  44/70 

03254970-,2,540/3.,4080701097,::.0;2,42,90 

-  304;4507.05.70,9;308;7884/34899 3897:2039,3489/,809,.489;,7 
;/08:;, 308:;,7,-0   #! %# 70,9;3,;, 34898;,4540/34.,    # $   : 543, ,3: 84-4/34 0 543, ,30  8,24 ,4 302, 30 -,707, 40 , -47,: 43024: ::    !&% 
!#! 940 ,;3,;,7,-, ,24 080,289,45844 ,;074,93489/, 080 .489;,79 9 /,8024 0489;,7930/4-9,,45480/.,3, 0543, ,3,  0/3489,;34 70 034 8;0 94 8:5, 80 70/:.7, 3, 59,30 44 , ,57,;4 /4-;,2 0/0 489;,703, .0;, :,,3023,547,:/,94543, ,30  , 543, ,30 80 /,0 0/, ,4 3, 70:9,9 0/34 7,.43,34 ,:7,3,  5748: ;,3,  ,4 94 0 70 034 -4 94,809,;0904703,;,:439;3090470249;,.0  ;,5789:58:430257890897,:54/:0 :549;7/  

  

, -9340/,4;,5789:58,/7 8;0-9300020390,4/7:090470357 9047,'7442,,07,!47907,   '#  
%047,4d0;,3,  

4/30 : 3 47 ,3/ 49;,943  '7442 0 39077,4  1472,7,4 548940 0 5489,;0  :4- 490478 24/0 8;40 90470  4  ,4 0 94 57;, 9047, 4 0;,3,  43, 8,/7 , 8;0 4834;30 5489,;0 24/0730 90470 4 0;,3,  , 7,:20;,30 90 90470 970-, 54 09 4/ : 34 43.059,  , 94 0 $  &%   $;,4 543, ,30  ,9;3489 ;4/ 84/2,  94 8: 5480/.0 543, ,3,  /348 80 3, 8;0 24: 0 , 540/3., 3, ,30 5480/.0 304;0 ,9;3489 357  /4-,7 7,/  ;0 , 5, ,  ,  ;0  :247  574203, : 84.,342 89,;: 4430 4/,;89/4 /;03, 24: 34893,570/,    !  !7;, : 3, ;,7,-, : 24/0: '&  , 4/348 80 3, 4;04;: ,109;3: 47039,.: 5702, 84/:94089:5,3,97,9;3489 ;, 348984/,,540/3.,  3, 24 0;,77,94/30,9;34
 /430:97,34 /4 549;34  57  ;84, 5, , 2, 549;3: ;,03.: , 8;0 :/0 ,:2472,30,9;3: ;,03.: ,30 :;0  3,08:-09;3,4;84484-,;: 0;,03.:5702,3045480/. 84/: 2,9    !  7:, : 3, ;,7,-, 0 $%#&% $% 4-, 3,;,, 948:3084/;, 3, 540/3., 4/,0 2 549;3,  30,9;3, ;,03.,  %,4 07  84/ 24: ;,03.: 2,9  -4 ,39.57,30 54;0,3489 8 302 /,2 84/2, 357  :3,570 030 : 548: 24 0 , 304, 2,9 549;3: ;,03.:  30 8,24 -4 8,24 5742,3: ,  ;0  ,94 07 3,2 /4348 ;0 : 5, :  ;0 : 8,2489,3489 : 7,/:  9  57424., 0 3897:2039,3, , 5489,30;0 05, 0;0 08,2489,3489:7,/:;0 0:0/, %,4,8024 0574;089:3,97,8;0/4,9;3489 4,/4;4//457424.0 /4,,,3,:7,/:F/4;4//457424.0 /4;4//4;0 05, 0  '7442 1472:7, 8;4:   57454.: 1472:,.:  8 92 : ;0 ',03., 304 84/, , 304 540/3., 0 :57,;4 574547.43,3, ,0-,784 8:2 :234 ,, ;,03., 8; /7: 84/,  304;0 3897:2039,3489 ,5489,309/7:84/,  
3  

!7454., '  

' c  

3 ' ' 

F-7484/, F;,03., 
9484/, 300,9;3489357 ,,,3,  F;,03., 
9484/,4574,84/, F3897:2039,348984/,,5489,308;,4540/3, 3484/, 

    57  89:,., -47, 548,543: 03, 8:97 7,/3,2089,  4/057095489,;,/, -540/3,.574.03;,4;70/3489 8;,4 4/ 9 97: 7,/3 2089,  9  14727,4 ' ,03.:  8;,4 540/34 7,/34 2089, '  0/,:   3897:2039,3489 8;,4540/34548, 5, : 54;43489 ;,03.08;/7:5480/.,;0,3:947,/34 20894 '     !  ' 03 050.9,3.0  %40 8:-09;3,507.05.,574.03,;074,93489 /, 0 30,,9;3489,89,/4;089/4., ;,77,4/ /4    94,80/ %'$$  # 42-3,.,;,03.04 0;,3,   '7442 348    57454.: 249;,.8, 83,, 300 484-0 /, ;0/0 30: ,9;3489 :57,;34 0 574547.43,3, 8:2 &  ;,03., 8; 84/,  303 4 0;,3, /, 0 ,9;3489 /4;089 /4 9 84/, 9    !7454.,          

$  ' 
 

'/0137,34 5489:,942  $ 
'

F249;,.8,83,, F4 0;,30 F;,03., 

$  4 0;,30O;,03.,  
 &7,944;,24/00/,07, 039,4/,,4/70 ::425430390     ;0974254303908042-37,:2:95,9;349,44/70 ::249;,.8:83,:       ' $%#&% $%,9;3489,5489,3084/, ';074,93489/, 0,9;3489/4;089/494.,  



  

     !47907  ,07   , ,830 8,24 ,07   /45:3 8: '74424; 24/0  7,/ 8;4 24/0 4 0 :89;,73,543,9' 24/0 %,24/057095489,;, /,80 4;04;,249;,.,/,;7 30:,.:3,,54/ :90.,02

,  - 

304; 4 0;,3, 24 0  9: ,.: ;089 9  57095489,;03, ;074,93489 /, 0 ,,,30   2,9 : 3, &  /,0 &  304; 4 0;,3, : ;0 8 84/2, 90 ,.0 9  57095489,;03, ;074,93489 /, 0 30 : 3, ,9;3489 & /4;089/443, 3484/,   /,0 &  

.  54 03489984/, 9;,03.0 '    ,0 57,,34:4-:1472:0  
%' 
 

& O &  O'  

&  '

F,,,30 F: 3,0109,,,3, F43, 384/ 70:9,9  F;,03., 54 03489 

%, 24/0 0 -4 -4 :;0/030 ;074,93489 /, 304 ,,,30 /4;4/ /4 304 : 3,   &  07 0 9,4 24: 0 5749:2, 9 89:,.0 : 42, 4;0 4/: :0 30 94 94 80 5749; 304;2 57010703.,2,  ;074;,32, : 84/ 89:,.0  ,20  4;0 4/,-70 43, . 4 0 70,9;34 3,-40 70 030 20 : 2342 /7:2,  94303, /, 3,8 434 94 7,/24 :;0 ;080  ,32,  07 824 4/,-7, 2,30 54 034 70 030 , 0 434 , 0  ;074,930 , 489;,79    #% # ' 
% # 
, : /, :/ 5, 9,4 7,.43,34 30 70,7,:  43 30 ,3,7,: 24: 0 84/0  /,: 8;,42030:;,03.:3/08;074,9348943/,7,.43,34-7,,:234 0905489:5,:5702,/4-;0342 70:9,9:  ;0  70,7,: ; 0 25:;34  024.43,34  7,.43,34  0 :92  43 4 ,89:5,: 9: 9047: , : /,  44 4/ :/ :2,: : 4-7700;,3930 5,5470 3079070 489,0 303.,/,435, 4/;,,:540/30 ,9073,9;0/,804/: ::,43:4,280 33,-442 9 70,34543, ,30:/0:4-,:5,:8,/:8 9224/042 ,20 574;0/03,/:497,3,897, ;,3,54/7 ,;,:9,24/0  945,303, /,80:/:;09,4 543, ,:  897, ;,3, 8: 9,4 07 54,,, /, 54894 :20703, 570/9;3, ;,,3489 24/0,  9  3, , 24: 0 0 : 4/70 034 2,34 207574347,9543, ,30:/        

% #! $%'' 
$030., ,/, 4;0 30 3, 44 :. -74/ 3 0/,3 ;09,7 30 57,; ;09,7  %4 0 45 , 8543,, /, 3,2070 :8207::249;7,34543, ,30  #,,3:34249;,.3,;4/,7:20390 4 ;, 34893,207,3903.84543, ,30803,8944/;,9/48,24 7,, ,945489,;,30.0;,2,3,9,3249;7,: : 3,  4.0809,4 07-,;4804;42902,942 /02438977,40/,5489,;,30.0;,/0:03,:7,/, 43 0-9-4 948:.0;90 70,305489,;03   5 ,: .         ;, 9047, 0 902094 897, 03,  /4, 8: 0/343, 3  30342 5720342 80 :8;,47,/347:524 0489;,79 ;0 7,/3: 3,  ;0 -74 ,-47,9478 08507203,9,  907038 897, ;,3,  470,.8 897, ;,3, 8: :   8:,83 : 57095489,;03424/348:5489,;,3,.0;,: 3, .0; :90 : 3,:7,/,9,4 94:8207:: /0,93489 24-7,:0307: 574/: :: 3,547 249;7,:540/  /,7,;057,/30897,900489;,703,.0;, 850.1 390 .0;;4/0-447,3:7,9,304,.0; 89:,.0-0.0;,:5:90 :7,/-40  57095489,;, 489;,703, ;844 5489,;03 .0;, 0 /, ;7 4. 2,: 90 85484-3489 , 5489,30 7,30 : 3, 482,83.0;,970-,:;/:70:9,90405489 054;7,93,31472,.,/,-802,4;0 7,/3: 3, 34;,./7 3,7,/024:54;0 ,9;0,3489:,/,3. 302, 0/343, 3 /4,, 4 - 549705 :;07030 /, 8: 5,79.5,.42 :8;403 .0; /049;473 4/ /4/003.0;,  

  

        

$ ' 
% #!#' $% 06:99047  
;, 80 9047, 3,;,  9047, 300/3,489 : 84.,34 7,203  9047, 84.,30 :85470/-0  9047, 0/3,4894:05489,;4 $9,./,28 /,284;,9047,0/3,489 04;05489,;02,:84/ 90:9047 439;30/89,3.0 089307 :42,384;49047/897-:9;3057,;/0  !4, 4/ 900 /, :/ 2,: 54970-: /, 80 5702, 32, 5489:5, 57,;0/34  107  /, -:/: 57,;0/34 3,7, 03  45, ,: ,4 574,0 /7: 540/3.  90 ,4 ,: 0 /, /7: 572,: 5702,4  570; 0 480 ,: 30,4/:  54/:2,:,9;348940 0049439  ,;3,57203,0:47,3,.849047:4/348:540/3,. 
47,3,., 5480-,34/34884.,307,2030  !40/3,. 30 94 :, 0 : 7,203:  3,3,  70,9;3489  ;0 930  8:89;,  , /4-;, 4/ 47,3,.0 300 3,7,/0 5, ,  89,9:8  573,30  54/7 ,  !40/3,. 0 /, 434 94 :, 0  434 94 /4-;, -:/0 : 7,;3490   %: 0/3,489 4/70 :0 507.05., 540/3.,  , 30 70,30 ;70/3489  , 9, 507.05., 0 24/077,3, 540/3 0;42 507.05.42/4-;034:4 0344/ 3, ,3 /7::/842,80:85470 :0   /,2882,97,/,30,4/,54894,/484-,507.57,/,304;:4/4-9,300/3,,4:4/4-9,/7:  9,300/344/348,30,584:930;70/3489 !72078:80/0   ,  $%   -  $%  

5 /   &5 &/ 
   

5 /   &5 &/ 

5 /   &5 &/ 

5484-3/4-9, &5484-34:,,30  

//4-9,/7: &/:,,30/7: 

,/ 4207 38: 0/3, 54894 /8-,,38  540/3,. 5489,0 5:3 9030  3903909 00 , 0/3,4 : 0 574547.43,,34 39030574:74 030942300/3,4 :  4;03,894/,904/34800/3,  ,943,894,300 ,57,;4249;,.,:7,/: ,83,,0574547.43,3,507.57,343057,;0/3489   !48940'#$% $%  ,  ,/ 0 484-, 5703,7, 03,  %,/, 484-, 30 87093, , ;,/, 30 -,  3 897, 34 3087093,  3,894 82,39 903:    54;0 ,8;4,:,,3,   82,3:084/09 57;, ,2,3:5, :   5742033907389,3/,7/ 7010703 30484-0   - ,/0484-,5702,43,7, 03, 9,/54494;43087093, 303087093, 304:9,     82,3030:,,3,,,,3,   54;0 ,3084/,/4-9,,   574203,89,3/,7/,  25780 574;070 8: 54,,0 /, : 3, 5495, 03489  5705, 03489 4;8 /,  8: 7,/3. 5, 03 54 8,9:  54 : 3:  !489,;0 90470 0/3,489 8: /7:, 0 4/ 9047, 4 0;,3,  %047, 0/3,489 570/; , /, :/ :, : 43: 4 3:3,547,4,0:8, 03,8/4-.2, ,9047,4 0;,3,57095489,;,/,:/3,89402,82,7,9/4-90  '074,9348:4-090470:57,;: ,:7, 9289:,.,2,   !7,9 3025,.0   7,3,.0-970-,03,894,957,;0/343,7, ;,9:/0:8,/:834;2: 342   !40/3.574.03::8;4084/03,70,9;,3,303,,584:9,33, 3 :85470 ::808/7 484-,2,   , 7,: 970-, 70 /,/,284;,9047,8,24/4300 575,/,574.08329047,2, 249;,.0 9454942007/,0 ,;3 20,3,2 4 /4;4/ /4 4;04;0 249;,.0 9, 20,3,2 0 507.05., 3057,;0/3489  4  94 0 :0/348;0 940:949047 574.0834 9,3,29047,30/,0:7:03,;:2094/:442-82424,: ;,9 3, :740 300 4;04;0 4/:0 : /7:2 ;4932 89:,.,2,  ,/, 30 54894 :85470 ;,30 8 302 /7:2 



0. 80 9047.470  4 9420 94 4. :-7.3090470     . 300/3../7 .   .:8..05. 94 0 507.7.489   9.  4.042  894/4-34  4. 249.

0 859.: ... :5:9:  8.  542.09342 5789:5: 089  /.489.3 574-02 4..9:543.109.943":08943. 548:  47.5789:5.. 80 59.  0/3489.4 5789:5.. 90470  -4 94. . 8.302 .038599.984.09./3 0 70..7:0 .859.:8703489   :.245480-./4. 0894 -7.43897:.:      .4 425493..  40 1.20703./3. 42   ./4.37.   # ' $%'! $   $. . :547 394 ./0 9../4.859...0/34 7. .0 /. 34: 58447.8:7.3090548943907.389 40/ 9../4..8. 0724 0-98.039 45 0 .303..3.9 4/4.42902542    3907. 94 8: .3..7. 4./4. 344/4../4..   !70/3489:593. 3/:8978 5844 94 54.2..:9020034899070.0 54 540/32 /04.393.302./4.7.9.. ./:  .700../4.002.489.3..574.34.489.3.48.      ' $%' &! $&  %0470 249.8.. ..    7:53484-4/37.489.47 2:91..:2893.  4 9.948.47. 9.3.89089.572030:593.39./3 04-7..43 54842:4.489./4.: 3/.489. .. .45:34F8.09: 0  0 207  :593 4 4/ 3.4 : 548: 80 97097.0 8: :0/34 90470 ./30249.-80-0. 5702./4. 4-..9. 5789:5 2.702034 2070  $97:9:734 0/.  0/489.9 4-.: 0/3..543.  %4 0 70:9..0:/30247.4 : 548: . 80 9..4 54842 45  ./ 085072039..9 897:9:7./3../30 .92079.4.-./4/. 7.302 & ./42   ./4. 3489 540/3. 80 24 0 859..3.. 304. : 7.34323.489.7.9.489..  834./09 .574.981.  47.489.548.   .9.03 :0. 8:2./4../4..  54:/.93.4 0/34/20343..34898. .3574. 9 1. 4/ /013.47.030 .-:/:.  89:5302 8.42503..:543/07 -74543/077.   . ..3 03./4./4. 3 80 24 0 :543./:.1. /. :3.34      ./4.09.: 24:-9308703 /.:2.04:534 7.2..0/03 2.0905702. 70./4.30 54 59./.2073487.3..  !#$" 30849. 0 59..859.489.489.4-9340/.30 44 1.34 57. 548:  .489.. 4-.   !#  4- 08.4 03 7./.9 :593 : 8.32 .    7:534 .8509.48..43030247.3489 : 7./8097.487. 94 2... .3.80902003.0.    .-024::90.4 8 5. : 548: 357  07-074.103420344 42 5789:5: 94 0 57.0/34 07 2.2489..  -7.47.93.489.3.: 80 24 0 574..3.489. 9039075709.03.487:4. 9540/.85092.947 54/0 :5930  9./:.3. 3489540/301. 8:-8. .75943 3/0  .4-..4 : 548:  45  .7.489.734480 .    !74./34..0.030 .  44 890 ./34 89:.  9  8 20 8: 7./4. 9  549098 43897:9 4803024 0..8:90203.3... 8:27.3 43897:9 5.89403.4 54842   . 0 ...32 59../4. 7..489.34.3 4/348 5702./ 574.8!098:570/4 973. 303. 4/4.03089:5.0 90200803.2. !430.3:70:9.30 8599. /./3.4 548.      !#$%&!!4.4 54842 0 89. 7.9434 94859.4/902./ 4 3/.3 89. 548. 482/.7../859. .3: !489407.9470 :740 4 2 57094/0   -4 94.940.. 4/4..0/343.:593: 574.0/3 4/./4.7.3973 3208973 32 49../4.40.44807.7.090:: 9::593%:302.7 859:0 1..4/0137..: 8 30 1.2.3. 82803..:3: 344/7. .470300.109./34 07 80 7./.8902.4-7.489.89.8 30 3.43  8 20 30  . 42  7:4.37.3.5789:5. 3. 3.4 0302   . 7./ 7:534.2. .570/4.-. 5489424: 34897.: ./..09.99 .0574..30. .: 45 : 57095489. 578:27..7     %  &%%  !#$%&! 859:0 80 .  4 024 .4824: 34892.850.489.485..$.85092.8024 04 94.09. 92 ..2 03./3447.34 .4 7.47.

/4.9 .34 /.94.789. :5:90 90  20894 572030 :593..480/..47.80859.  ..0  4/   . 3433024: 0:5495:34890237..0/..39 94    :54970-.834 ::5:90   90-...84054:/./4..47 /4-..947  .3.470 :90 0  .030/..3899:95489.890.3.30448::/45 0394.8  4 .3 8703489 0 3.8024 0-93482. 57  .7.304...3 4/   . 80 3.343234894/4..7.  !48949.2.03459. 34 4/4.302.43 4.4 059.5495:3 4/4.  834.3.0/343..079.302574.4 : ./4.:5470 :20703.24  58420970  54. /4-..: 4/   89:5.0 .43.77./. 1.43854842!4..4 94 3.2. 3.3489   3: 34054982859.9:5930.3.789 5489. .:54.34: 34059..030 4/4.: 398.   4- 8: /..

 382 : 342  54..43 0 :92  94 30 9.3.8:9.42548: -74 30.4 70:97.30/. :/ .47 ..30   30 3./4./3.:3 0.44/ -0 4.4.3.93.44 30.3.24 94 80 : 4834..0 30.0 . 948043/.9.30. 8 54842 : 1:3.90  $:89./4.3.  9.43./4. 544 . 54. 8: ..97. /4.  940..3:2.4 07.0 8 4-742 3.3.4/93842: 3: 357  3094 94 0 03 . 549. 70 357  .30 0  0  94 3: 34 .08973 301./4.98:-/.93. 897.74-930 ..44 94./4. .3 0 382 : 342  !48940 234. . 54.9470   &  ' $%'&! $&  5 0394 80 24 0 4389. 8: 54.342 1:9:. 548940 438903930 7...489.3489  54894 -. /4-  '7890 548.: ..47..489.070:9. 2.05./ 4 0/34 0 . : 94 59.: 7. 3.3 4/348 07 548940 8:89.42  4 59.7.30  43.890   % # ' $%'! $   $9.:7. /.0 . .3./4./4./4./4.437.41472:7.489.4254842 #0:9. :-: :024 .7. 90 70:9.489. 470. ./4.438.0.4 59.0..9024 0248059..-0  !./34 47.7.3..43 $4-7423.2459.32 .43 &302 /7:2859.:0 /.8 07 0 :5934 94 :/2.  . /4- 89.342 302.7. 40-. 4/4.454842 247..0..9 384 . /.789:548.3..9.0 3. 897...../4.3.34:. .58039242  54.4.7 7. :....4 0/3489.90:8.

: 357  1... 2.30 89740.2. : 548:  1:9:.4  304.7.09.  3.7..0: .0.34  0208 :.43 7.3.3./3./4./3: 3.  9  ..30 7:4.30.947903 0/7: 9.  897..489.3454870/34 !702..  .09  89.243/.9. : 548:  : 3.. . 7.7../. 470.0      %'#     &# #&1 $! $  $% ' %   %'    $%    !# '  '#&  .0 47.94200/3.4/90../3: 3..  9. 0 /.  2094/./4.30 489.3.0 -743 1.  457020  47..  8:9./4...457.. .9.94:90 :-743/7:1. 7.  .30 1:9:7.4 24: 3489 540/3..0  .0 54/ :90..4  3. ./4..344/70 038..:548:      #   $%  #... 85484-3489  249.947482.030 4430 :90 : 7..3.0  54894 232./.3.:  470.  94 80 802.02 .:  2.  7.32 484-3.7 :: :20703: . 0 :20703.3.93./ -.0 .580392./3 :. .4/1.8 897:9:7.9   &  $%!            #   $%   $.303. 54.947./..7.7.489.489.073..9824 04..0 249../3: 3.  /7  &7.. . 3./:. 549..3489 .   543.../ .24 0:90..540/3.

 4.544/30:/0.0 . 3472.0 -473070.30%408:89..4  4-7.-4.948:.0 3.  8907048458.  45 : 57410843. 7.4 3/:89780 574.03. .4:850 ..3: 3057...24:90  9:   !7410843.074.  .-7.484-3. 92 1.3.7.47/.3.4 ../.. 540/3.. 8. 4 8: 0 540/3../:  7.9.0.30   4.57410843. 44 /.3897:203... 85484-3489  8 /7:0 897. 5489.:.854/0.7 0 -9  7.3. : 42. .30897..70.8:807../:/.32. 7: 3.30  #.70 .-7.0 800.   !4970-.24 /./ -890 8024.07.  304.3. 7.0/3  390708  ..4: .30 58   1  484-3./3454.7.: 570/.440300/3.854/0.47039.: 300/3.30    304/0 3. 5:9.. :850  . 85.4./3 : 3.: 3..:7.03489  4:4249473...:94-:8. 548.2.4 03 548: /4-.4 4/ .857093489 507.90789.3./34 4.3490 03489  $! $  $%  /4-.3.9472. 54.094.3057. 9 859. 40 8: :.:20.-:3042/7:42548:-3. 4/..8543.4 ./3 548.3.03.  !70/ 8. 7..30 47039..90. .344-7.09...:/:.30/0137.-404/4.3:/ 3 8:4/4.34:8. 30 507.:: 80 : 304 207 4/ 43 40 8: 54 030:/7:4254/7: :7... 94. 540/3.0 93.30 800. 3.4/30 /4..9 3.4 03489   903 30/489.  .-7: .  8 0/30 897. 548.90.0   !7410843.2.- .85484-34892..059.42 : 3: : 7.90. . 043-9:850 ..99 : 8...4. 357.04...    $. 543.285484-34892.032. .4 03489 078.39003..0 3.3: 83...7..  9  /00..3030/7:548.-73.4. 0 0109 7. 47039. 24/..3.44 ./:   !7410843.: : :850 302 4/.9..-7.    #.4: 4/3: 54 0934.05480/:0 4/70 03:897:9:7:5702../.9. .. :.2.3.  %4 0 8:5 5489:5.7.0 . 40570/89./3.4 9.7.- 3498.5484.947 :/8.0  7.447/3.0 4/433. 89450 54.3 %407.8.2.93489/.57..25841 2484-3.-.800.7.-7: 8.-73..4.4 85484-3. 543.... 80 5489.04 0 /4 547.  #%  $%  -73.. 38: 8./48547.30 47039./4. 5489:5. 8: 54.0 0 0/0 .3.489:5748947: 85484-34897.5.3.  :.048::8./: 574. 4..24 .03.8. 0 8. 489.31:3. 57410843.  5484.304/7:4 . 45 .-4    $.57..:. 800. :: :: 859.789:. 7./..-4 7. /...7. 9...7 .380443489    90 3. 4/70 032 79072.3. 80 548.43.909. 80 3477.0 0 4/.9.0 9 30870 .  % 5489:5.0 0 :32...3.. :/ 3.-30 /.   :540/:$! $  $%   :540/:#%  $%   :540/:' %  !# . 54/7: ..-7./.4.3097.3085484-3489 7.:.0.3: .4  0 :92  : 4834. 3489    !7410843.0 90 4389..3457410843..90./ 574. 03489 20 : ..7.0 93.. 5489.2...342 574/:9.:  %7.4: .9 3.:  8: 8:530 .0 .../3.3.    !# $  #%    ./.30 .3.7. 03. 3 0 44 :/81. 8.:/.35:..30   :/ 80 7.  484-3.4304/7:4.4 4/. ...00 8:/43.89.24 43 4 2.  ' %  543. : 402 80 20 : ..  /.4 0 43 /4-74 57.340.9...:304.30 . 57. 8.059../:8 34.    57410843. /.. -890 .3.0 93. - .2.0 /.3./3.: 904709804834. :/ 0/3. 90 80 3. : 43.0 /. .. 94 0 7.3.:: 54 5841 2 484-3.30:70 .. 2 0  .9.9. 9254/7: 2./ 5489. : 4834..3057410843. 9020: 70:9.434 89.. 8: /4.4 .3.34 :  57480 34 80 :2.3//.3.. 4.92.   5742. .3:7.3.7. 8:89.. 7.0  4/. 85484-3489-7470.-7.30 7..  .854/0. 94 -40 :8.34485484-.9.3489 5702.90..  .  303.3.  %4 /. 2089.  .0 : 300/3.7 900  : 540/: . 92 5484. 30: 57410843.3489  85484-3489  30 40 8: 47830 : 03/42 54/7: : .0 /4.3.304834. 59./30 540/3. 80 7./3422089: .3548..3.40 .- :850 : 3042 548: 30 3.3.4 7. 73..308:4.    094/03.057410843..89.0.

 %.4054970-34/. 80 .0  850.:4/.34/70 03548.. 4..93489.  584484 543. 0 0/.32.3./7.::43973/. : 4.3//.3224: 34892.7 .2.0897.940 94. 2344 87423  .  0 82.-7.4/ 9. 9057410843...  .04207304.07.2..0   %4 8: 43.0 8: 4783  94 80 :89.4.8:/.9..  5.4934.3..3.4 ./.3.4 84 03..89.2 584144 2 484-3.430:543..457...-07043454/7: 07..48. .:/4-954/. 9 .3:4.348.2.7..0930    .9:8 443::44 .34 543.40.3.7.. 4.32./.540/3.3.0/3..2:80/.8. 0/0.3489 5424  540/3.0..7.: 34.0 !4/.94574.2.32.2.79.47039. 8: .03.3447039./4  %' 0280  3.0.4/70 034254/7: :7.40230.3:43484-3. 897: 34 92.3 54970-..3047039.094.2.9008  8294. 7. 4/4- 48485702 4 0./7 .03054970-0.4.039.2.  .-40 4/4./4.84.0 85484-.0/..32.  %.20/..3. ..4930 .   !7:5.270.540/3..0 5844 . ..  948043 :543./.4 $..43 94 8: 8.3489 /  942:80 /.3043428 89.  !4..57410843.: 57 -47: .37.8:548: . . 2..               85484-34892...094/..9. 247.  .1 30 85484-3489  !74...574203.7:0..08.32. 3489 4 0. - 57410843.34  8. 943024 0 /4-744/.3.32..4 .970-..054970-0 4 /.33907.90.: .38... 4/7: 9.08..9042/.2..:54/..83449420/.-7./.2..0 9. 30 - -4 54.2-..4.54 .34 314727. 8. 4 8: :850:.      5 0457410843.4 489.540/3.  .8... /0.3047039.: /.092../    !# $  $'% ' 03. 5702.74/90. 4304..34.4. !40/3. 584144 2.32.9. 47039.0 303..2..34  57. 80 :850 34 57.4.3.4394.94 70.0      %7/0..9. 57.7340/.9.9.385700/90894./. 3. 7..4254 09:57410843. .7.7 0394.     '.4934 89. 8: 54.93489   !# $   ##:543.707. /.2.3.30. 548: .. 80 4/70 :0 .0/3420/342.8 8: 303 .784380  4/304834.:.3. 4 .0 8 -4. 942:80/4:20397. .074...3//...:.47039.92 -4742 54/7: ..-9:9020033.3907082.32.0.34 24 0  30 247.7 247..2094/.. :850 3..93489 : 44 80 542.3047039. 80 47039.30 548090 54/:0 2..57410843.3.2. 0894 00 7.342.005424 540/3.0.4 0 -47 4  975  540/3.085484-..3.7.548. 3..0/.... 5424 80 8.9348957410843. 54/7: .:  $.9..   ..30257410843.34 20894  .:8.    !# % 1..4 84-4/34 8.30 47039.8.. /...3. .783 5:-.094/.30 7.. : 7......40 .3 974 4../.3489 57410843.0  47..540/32.3:  .9... :850 4/: 30 300 8.34 314727.9548.34-7./04 570039.3: 03.09 540/3.54803.5743.2.307907854/. 4 .:402:304..9:8  &8. 4-09. 49708.30 .7 .:95 35484.3  4/073.3 90 89 4.  2./.894:9420/. 4/7.3.489.0574-02 .:/.907.3 /..97.0  7: 9.9  3 /.9.:0/34-47304.89.3:89.40 570/89.3..89:  4-7..32.32.. 57.  8:89.  /0 24: .30  8. : ..4.4 005424 :-47:.3..4  .2. 4.897:9:7.:543. 408:/4 0/47.30 8. 74 /09.3.9.32.  . !7410843. 3.094...0 .4 034 3.  8434892. -80.3:89../:  %: 548940/.4 :85470/-42 5489:5..4:850:8..3:  !.0 3.4/70 03.094. 4/ .540/32... ../9 : 432 897:..34 859. 8. 3  5078509.9857: .0/.:7.34.203034432540/3.:30. 039.../ : 24: 3489 .32.305424 .: 57 -47: .90.: /. .3: . .47039.4 /.3//.-3094357 -48.0/48.7...94570903434 7.3.3..430/4348 00384.4/70 :0:.0323/.. 04/. :3.894 : :8207.3224: 34892.4..  07 .3..  /7: 9..2. 9 . 57410843.:  .  ./45734814727.2. .: -9 7.3//..904         548940 2.3.:: :04834.3. 34892.24.8 8. 92 897:.42 3: .7570/7. 540/3.:. -9 3057897.3.  ....4397.348957410843.. .3. 304.  /.. 57.30  84-9:.30540/3.807094489.3 .0 8...304.9 574.3489  3907.49  90 /7:0 484-30  8:-09.0 :.7  8.3.3/. 47039.540/3897:.2 850..0/3..2:80/.9.  .4/97.../4. ..0-47..4/. 0 540/3. /.2489. 42.8089.305702..30 247.92.89.30 574/:9.08:/7: 9.3.:540/3.:/2...3424-:9 57:9.98.:  .3047039.03254970-.09247... 57410843..3//.2.4 -9 4/434 4-7.0 !7410843.30. 2094/0  4-..3043428 89..30 970-.3 3907.3//..94 540/3.

 8: /.3: 4: .30  /.7.43 .  30:850.3.3 843.9.  8437. 80/0  4/ 43 4 8: 80/ 8.3./3  3 5844  843. 548.  85484-3489  .2. 80 /. 548944834.70/3489 0097 .57410843..3-47.34892.04/70/..   #  89 : ..1.2489.0 03.32. 03  &89.. 44 .3 30:850  .30 57094/34 484 54893: . 0 7.4540/3.3. 40 9.89 3.70/34892.89357 330#4057/.09 O .347039.89 4085708 .284.34-47.39.97.3.34  8948:-09. 3..2.78438  7.:.85484-3489 308431 2 ./:.9..: -0.:  7.575.70/38..8::850 33.094./  : 90 84.085072039.4    ..2.322.83289:..432.708. :.42 .080/48.2.   439743.3.0330#408:077.4 4370930574-020 2. 08.28..        % # #  %:2.83.49..0 -47 . 8: 4/348 :850.  3. 85072039.3.4/870930..32..9 2.24   %4 3489 574340 70 0 80 : 57480: 44    .3080/48.0.09  859:0.:: 80  5484. .4 57. 5... 054.2.7 . .4/0 ./: 28. 80 7. 9 540/3.43824/040/.24:4- .9470..2 .3. :0 .094.390  -47.30.43. 3: 0:/. 439743...90.5701077.3..9  7907 :850 3489 : 548: 0 -4 43 4 8: 8.3//...32. 44   :850 3 4/ 85439.305743. 9020: /09.7 %' 574/:.0.2.3 -47 . 9:97.302484-3.-3 2: .433. 90897. 54/:093 549 .3//.70/3:057089 24  /423. 54 8.70/3489 .035489:5.7     %%&   $ $        '   ! &%     &%    %409544 ..   & 3084 0     4/30 574..3974544  7.09 O  . 4/ 43 4 38: 80/ 8.7 5083  :2.. 3489 3/.094..08.954.. 03. 9047. 9954.43.094./...  43/438 085072039  8.09 4/348 :850 3 5702. 79 .  !.2.7./:..902..954.03 .3/0954.9. 8:53.2.70/34892.574 .30  /. 8: -   : 03..428.90470 30..02 :9.3.3 7.2.  /4.37.31 .09 O 489. 3489.830 .548:   0-89070  859.3 .:: 54 484-3. 47039. ..  .3: 2.08:-08:530.57-47:.094..4/70 :: %43.3 30/7: 9. 0574.43.408::34.30. 54894 : 03082 4. 43147289  .547  83.83 897.03.. . 030484-3.32..83 /10703.0 3. .: 8.7 20...9. 9 4.9/10703..  5844 4 90897.8:53. . 7.390/.07-.70/ 57410843..9.03  :.. 9 .4834. /.4.3//..8..2.3.9047.  .954. 8:53.09  859.94.  90897.094.4/89.4 3..8.543.  3489  ..  85484-34892.::5702. 42.92 8: 90 . 94 :.7 . 8.94704.  3489 540/3.  /. :3.3489  3907.34 5844 4 5789:5.3..039  8433/.094.434/3.32 24/042 4: 00 7..:  #%%!  $%   # #$%    83./2.89.3489  10233 30/7: 9.3.90 57.. /4 94.80:30./3.97: 32 08. 7.3.34.35844  ..  5844 0 2094/0 8.8:540/3954.32.3 . .:0 /.3/  5844.8024:570/89.07-.3.4 94803.34..3. 3489  82.  20/. .09 8.08-47.. 4310703.0. 30:50 32./.. 3.2./0848484-..38 5700/  .5: 9.4/03 9.3.020 :7.574108.4 : 30 484-30 /090723.3. . 3489480 7.:4834.43.32.3.3: !489407:509047.97. 0/..3 /10703. 08.890  4.  8.43  4/  8.43... -4 0   :850. /.844.:208../.3489 8...934542..3. 1441 085072039.3.

:07.9. 0 4/.3.707:.430574 7438-074.2.390/./...7 4.3..08:80/348:8 3 ./3: .-7: 8.-7:4383.30$:5074. 54/ :. .4543 5. 302.243.2:3.93 3:8.  .93489 542.8903:57410843..8:80/0 .54 .04/70/3.707:5742.3574-020:9.. .0 800.. .0.5742.74543.94 30548.-7.: /.04834.70/348980:4- .309479 3470:9.54.  4 80 3.07-. /4-080977.3//./09. 3.-70 80 2.4. 3489 57/..-4  4834.303.9 2.43.3   :2093   #  $           $         $               54/:093  84..30 80 4 80- .88902424: :0.09:7.93:9047:-47.43     '0: .0834 944.: 5489.8940 4/ 4/70 03 7907.5489. . %408.    .9./.39454/7: .0: 3. 0 /0.9970-.0  . 4/70 034 7./$:5070././.0 4257428-93.4 434 :8207034 3.842859:5489457.434 57410843.4/-.: 9...       7.2.3.30548.. 9.89 3897.80.32. ./: 8 540/3.789...4    ..89..3.8.79 3470:9..80.3570/89.24 43 4 3.44  5489..  82.  .24: 3489  43.9:. 84-4/3 2089. 4 0 : 8.493.3.4 2.2  30#400797.8 :850: 548: 8.8947..89. .89 3  704/:.3:574. /434 030 70.0   54/.3..3: 8: 4 80-  8..  : 7.92.3 5470/.30800.. . 03..3/.3. 4/.8:95./ 4/   4/  38: 4  /4.:7.9.9.03.3//.7890 7.:9047: .  .97.9047:4.0424: ::4-./01. .4  5741  7...4 0 4-4.. . 574..42543039./4-0 549. 800..1.4.73489 90  89.059.0 /.3.: 232:2 85484-3489 357 3.7.7 . -494..970-. ..032 :.-7:808.. 47039.81. .3.4 357  /.0 0 -74.9.35789:5  38-078:7 8: 4-.97.3 -74 4 0 85:39 57..:/.789057410843./.30.. 2. 03.4/3::54970-.49:540/3.3.  747.9 57..-4270:. 5741 57. /4   7.3 2./4-02..44 :4 :   !# $ $  4/ 57410843.     7. 425742820 : 0.:209570/.9. 2340 ..4-:.4 7./4-0 4/7 .4.97.32..: .32.      7. 574. 0 /.707:8.    /4 545:303.:..40.94574.9.0  9  5729 4344 44 2..57410843.20 :432. 342 842 4 80- 4 54/:/.09470.9.08.3//.442-3.3             3954.3..08:   70.. 7.-47./4-. 9.3954.      7.0 70./4-0 45.2 .    #           #  $         #$           #     43.08:570  804/.7.489.08 -47.0 4834.. 0 0 8.92.-40 :/4..9.3//..97.79.. 9  %.. 2089. 03:.0942 /.....  20 : .848:53 4.0.08 97.435484. 7.0782.89 .2089..70489   ./32 47.800.    5702.9.3..0/.7.. : /4..1.../42 /. 2.7  54/ .. 4/.30 8543. 2340 3. :/... 89:/.804789439:/3.:9470 8: 3.3574.3: 801 43.034 58448 5700/ 34..30548./.34 70 .9  54970-3 232:2 .480:08.0 4-4..7 ..4/2030     #'   90470 8: 430 40 8: :8207030 3..4:  /7. 30 0/347.. 4./34 20894  20 : 8.4348:854038.: /.0 80 .3094.0439:/3.094.3.   57095489.3//.32    70.7  834..  %4 0 87  3489:90 0 3.30480-.3.092.3:85702:   84-7423../4-0897. .. .74509 ./4-07. 5741  7. 540/3. /4     8:89. 80 .97. : 5844842  0 3 42 5700/:  !7410843.30..70203::: :034/:.      !7410843.24: 34892.         470.3//..  4: 0 0 42-37.  572.81. 232:2 357  .:808..0882.30 800.  302./  !48940 /.. -47 ..:570  ..3..090470   ..  -0 ./42232:2.3089:/0     .85484-348944 :.8:7.3. .3//..323../.

0/03. :080./4-74574.9.   #.9 . 90 5484... 9 34.0 7..3489. 574/:9.0 54.0 .800.              87.../9042 44..3:0808945.3.90./4.3010.  82.3:080495. :3. 0:   ' !  %    !#%! $%' :850 30 800.... 82...0 ..580392.3.34485484-.3.3:0808945.3.489.:23..702054970-3457410843.34 543. 3549.389:5.1:9:.0   /09.54. 82.70 .

/34 2089. 7. .32.3..3..

5484.

800.: 207030.  & 57.:8..809401.473489  ...57482.-909 : 570/94784 .3.30 :.57./30:850 3489 -47 -477907.44/2094/057.     5480/4./3. 303../ 4397.30 .9..3.2.8804- 34 . 4/ 2094/./3. &$! # 207030:850././3.4 0 5495:3 24/0 4 80 7094 ..:/.3/.9  79070 54 42..203.3.  4 57..9.0 90 .4. 30 5743489 .4./4.090 4 8: 54970-3 .8070:9..     . 570/947... 9.:484-9:84.800.20 :570/./..3 07 80 7907 24 0 57:59 894./4.3.030850.90 57... &57.3: ..954970-340703:94/54 09... :850 3489 : 548:  $2.57.80.08. 24.30 4040 .489.4. 970-.3//.  ./ -4 5774/0 548.90 .9..3. 24 0244-0..0 9 :3...9080-494.5484. . 7.8::300850. ../.702034 43:70393. 57.443.9 4834.3:0 80 ..7.94 -934 0 43 4707.3489300-.489. 7.3./3..9:85470/08:85082. 8.92.-80 : 4370932 :. .3085484-3489 .-77907.95743489 42  0/489. 0 80 2079 .9 3..7.3489 5489:5..: 8 892 790702 90 90 .039 ..:8:53:859...3.9. 7..489./.. $  # % 57.3. 578:93 7..8:. .0  .:/ /.4/...92.... 5434. 42  .3//.0 4/4390894.3.845489:5./4.   34  5489:5...: :04.4 970-.7 7. 570/9470 0 7.089/4 7. 7..3:.3//.. 57:5... 57.3..0 ./3 90 /: 42..304 34..3//.89...5:34-4085484-34898:49 3..42070 3.30 304 548./.04/70 03085484-34898:./.84 5489:5.. 9 5844   144  90894.424/0..3. 8: 9 430 ./3.  4 5480/:: 430 .54/..9 3..-930 85484-3489 .4 07 0 54970-3.  . 03.3094548.0 495.57-0..  484-30 4. 4./.. 70:9.859. 29.7. 401.08: 890..7. ..7. 30 24 0 -9 .3.9  894 9.8 3424/0.9.85470 :: :/ 3./2457410843.  !7410843.  %4 0 9..804-.9.3089...8:30/489. . 94.   2094/.3 .24 .7.4/348.:70:9.. %424 0 /4.. 30439747.44/5789:53.548. 30 24: 0 0./34 8:89. 03.3.99 800.  $  !$    ## '40057. 57:..90 30 90894..427.-7.3:8570934893./. 4/70 030 570/9470  4/70 030 79070  .548:570/89.57482...0.:548.32..:  9 3054/:90.303.43 304. 894 9./7. 34...3.9..-790894./0 ..: .4 90894.30  ../.  :3....../. 30 85484-3489  ... 03./.5434..4.4-...0 930  ..3: 4/4.-40 54.902094/0578:937..8 489.54970-3.2./3. .. 80 .039.4 970-. 2070 /4803:9: 7.800.3:8:53: 0743 42.:800.3: : 5424  570/947.8 5489:5.800. 24 0 :90. 90894.../ 80 7.028: .:79072. .  7907: ..092.8:53859.3 :8903054970-3:57410843.548.  .7.9...3030 401.54 30.84574.  .4348:2.4.  57203. 357  4/ 90894.07943.7.0457./7:570/947. 4-. 030.9 /.:3..578:937.90. 7..5.570 038: $2.:8790702 .   .  . 30.4.7..-  .304707.0 2094/. .303.307907831472..9070 0-93..454970-3.:30.....  57:5. 940574-02 . 30 -9.-7: 2094/0  870/89./34 2089...30484-3.. 54970-3.87907870:9.  3.57.70203. 8: 94 8. :57..  ./.  4 3..9..548037. 03....578:937./.489. ..0 3.4.74/4-7.. 58 .0897 3:.9..5489:5. 249.480.. 90803.7./.850. .784 548. 5447 .3 1.8 80 -0. 3 /4.99800.4 0  43/. &44 0401.30.8 324/0 7.: 0.70/3489 570/947..437.3//. 30 570/9470 94 8: :89.  97.37. 54.934.01.7:0 07 0 5708:5  570/:...8. .3. 7.3//..3//.35489:5.  %0 2094/0  870/89...9747.8 70/480/ 1.73: 859...8:53.3.4270/:57572..30304548. : 57. #&%% #&%% 094/. ./ 302.0 .95480/::7.4 970-.  .:  5424 :570/947....92.84970-.7 97: 3.0 .. .3.. !4494..934. ..1 3085484-348954970-30.3..0  8./3....0 /.800.   2094/.4 94.54/0:/.42... 54970-30484-30  4/.7 9 .783.434   ' ' ' ' 859.90894. 90 5484.: 70:9.4834.  4/.3.: .08:53./..3//.08:9020302094/0. 94803..03. .0-74570/947.03./3./3289.042.9078904043024: :::850 ./342089..  574.3//.0 458.0.043./.:543.42.039:85470/0  47.9 80 54/..0 7. 0 80 2079 54970-3.: ..859..  07 90894.  .. 2094/: 57.3489  . 8.3. 42. 144 ... 4-./ 824 80 4/:  .354:/.43 94. 0..3.:..4. 584249470  4/ 2.892570/9472.

4 /45:3: .3054/../::2.80/4-0.  .4/70 03548.9..9 057.4834.9 4 .3.7.3548..35489:5.  .32../  40 8: .3/..20 :.3.40. 458 2900832:.90.  247.2  !48.0 0548.54803.548.9..954/.9 3489.:/4-./3 . 4. -.9./..370:9.90.:7./.9548.0 20 : 570/947.3.97.473489   %4 8..70.4.:9098 8: -03 357  897: 3 70107039  80709. 2094/./. -9 9703:934 ..3489 /4. 80 8 34 7..4  58 548.4 0 7:5./7:5748:/-0454970-32... : 4-7 /.9.3. .../3 .0 :8500 3. 4 :58:  /.3...3./ 7.40 7.408: 0304. 357  89:/03./342089408:5874/3.3  !70/209 .  30 247.30:905424./..0  5842548..07. .30540/3. 9 .:48014727.9. .    . :850 34 4-..24 0/.3489 90..32.0. : 942 574.302:3094.3.. 3. 24 0  .:42.8907. 4-.90424: 34892./.473489489.0: 9420 940. 0 . 9.0. .47.30 549. 47..  834.42 80 94 7.2. 5480-3 8:53.  0 94. 9284 032/: 34892./3.  !4.  95 3.7/..78357 57.3: 548..32.9 3.  7... #.4-::7. 4/ 7..2.  .30 :.34 74 7..30 8020897.4. 9  8:5 874/3 7.4/.30 304 548. 57.  3/. 2094/..0.43042548::./.:9.903.98: O O #.3.: 94..3../34 543.3. 48: 4-7.30870 ./3.0  #.32. 0 /4/003.8 342 24/0:  %.8:53.3.31472.9.  834. 80 24:7:57.24 /43.0 3.35489:5.0 ../0970-.: :0 3.7 43897:9  5424..092. 030 8.9.0 31472. 3.4/348:45 03.30800.44-./3420894 ..090205754: .44././..43709347.80 /4-.  543.304.4/ /4 7. 8..3.27..32. /43.  89:.548./342 2089: :45 0 7..  #.3.984257.057410843.7.3.0 074.0 /4. 7./0.4 .0. 0/342 7..34892. 0/3. 4 /5427.480574: . :024 57410843..2089. 7.8 3424/0. 8: -930 .800..-4404-../.4/47039. 90 89:.3. 548.0/4-74 ..3.89....  4./3: 47.:  -:/:  /..5480/4..57410843. ..0 94 80 7.7 90..3. :543.9 : 4.90789.548.3. 0.  94 0 4834./30 .3.34/348 20 :  570/947. .30  900830 484-30  854  .3./.89.32.302 8 3489 20 : 7.9. 24/0 :5447./3.4 .0780:/ 3057089.7020384 74. 5474/.0 930  3.:/7: 9/.      3. 0458548.  .:90894. 484-.24 3907087. 0 0 89:.99 0/32 3.9.7. 9 5480/.0 9304/4.089 /4 -934 7.3./342089.0. :: :0 944 8 30 7.  O O ..3457:5.90  4/4.0  : 30 94 0  4 8: 79 3 242039 :850 34 4-..3.3..9.570/ 570/.  90897./32.3.7. 43/..42  !484./0:802. 7../0137. 7.3. 80 4/ .3.4 94824.:8.:8 3... 0 :330990 570/4 4 /3.20 5484.790  3489 .3.:402 8::3. 9 :/ 24: 5489  0/3../342089.. : 570/947: 24 0 /4..0570/3489.  8294.4/480. 30 ./3:47.092.307..3. 0 203.  8:  ./34 543.324/057095489./3.14727.34 89.807.4/348803.8 .... 92 :/82 ... 4. &543.. .05484.3.7 .9./3 2089./34 543.34892. 89  8 3 7.30 24 0 574347.9 484-3040970-.08:  ..7 307.5747. .03.  /. 7. ./0800/..0/3 48./3 2089.0 : 1:3./.  894 9.2 ./342089. 548.4/4.3.2.0 !:90230/4-.47. 7.0 ..7 90 /.9.0342540/:9../5489. 80 24: 4-:..389 489.  834.30  .548.7 90 0 30.  3.. 7.  .437093..854./.:.. 3907.9047.7.. -24. 30 548. .3./0./342089..90.54 ./4/.43.7/..  5480/.3047039. 07 /.9 .. 7./.42  5479 0/342 . 9 7.4 89:/0398 70107039 3.3.2.48:/4/0030/34484-9 43709. 54970-30 .307.0 303 357.89. 08 35484..:   $.4  .07. :45 .3./34 20894 54894 -0 4-7.80..30.30 1977.3./2457.54894/3. 2./3: 47..9.  484-30 40 247.89.20  570 34 94 24 024 70  40 484-30 4.9 348903057..79  57./.3:800.. 548.. .9  58548.0 8: :89.:9420 9409488902.845489:5./7  303.0703.30:2.3../. 357  3.2 .  ! $$&   :85489.. 897: 34 485484-..30 1..3.4 4. : 5844 7.:  5757023045747./..3.7.90. 9 484-../3.. 9 4-.0. .0 /...3 24/0 .0 95 3 7.4.57410843.02.9:. 303.:  94.  4./.35424..3.. . 2.:2. : 3.8:874/308:5305484../342 2089: 3..9.:.37.8047.  -4 0894548940308:./3420894 .  #. 7.90.54803 94047..30 1 0  584144 054/.897: 34485484-.3.4 94  0/3.. 94/.9420   ! $08:89. 9 897:9:7.57 54: .. .3 .:57410843.. 4: 970-.34 2.7.9. 1.2.7: . 30  -4 94../342089.473489  .05484.....3.: !702.057./  9  40 2494730  5844 0 ..9.:5747.4:/7. .8...3: 47039.244-7.4 24/0 :2.3..404. 90 3.4  7: 70:9.0.9.9  5495:34 7.454/7: :58 /203.. :/84 7.4 7. . 4834./3 . 1. 90 80 3.9438: 303 30   3. 54/.:548.

4. 940.30897: 34 4-7.477.3.0548.  47.7. 3.7/954970-3.. ..85470/7.473489 :. 34 5.2.7.27.70 0 :92 3024: 045.3.7./..2 4-7. :9. ./:  9  8.  544 .  970-.03.70203. .9.  .3. 57:5954/.548.4 .3/.054970-30 20 :92.  89.3.3.4 54.47./...:47.3 03. 442.32.8 54970-. 3. .  5747.480574.47348940548..089.. /  85484-3489484-30 3489  $. : 34.  850.2.81.03.  4-7.3.0907.43.09/. 990 3.47.30 7..  5. 947.0 548.0305484.  ..98:.3. ./7:549. 7.:..497.93.9854842 ./ .98. 2094/.3.9049420  94970-./3.54/.030  -4 ..9.  -..  7.3. 7.. 3.::9.9 . 54/.. 342543039970-...8398. .894834..4 030870/89.2070/87093480543.4-.9489  57.0     # ! %# $ '#  ./30 .09 0  . .2039../34 543./4-7402..805../342089.302094/0   $&$%'  ! #% # ::..  89:/ ..089 /4 54.27.3.470    . 3042 548:  .4/:8:0 ../ ..3..02 /. 0/3489..0 940.3. :.: 548.30 . 24 0 -9 4-.47 45... 0 90203 3897:2039 -4 40 54: .8509 7.  89740.4/-. 7.945489408949.8      # &'%# .9 30:90... 4 03489 45./.83489.70/34.84897:9:7 ...4.904/. 574.34900834/7./30 4.3.. 5704-4.93445./30 :850 3489  7.4 9020 .4/8:89..484-30.3..90.257..038:-..90        % ! $ ' #! %! $%&!  %78:90203.94-09. 04../37. -93 . /  1.-0 38: 1:3.357 . 7.98. 548.3.. 30 34.50 .. . .37. .9 45702.3470 03457..30 7.  ..0 930.5. 0 8.89939075709.3. 4834.:09:4-75748: :02484 03489548.70203:8. .4:: :0     # $ &#%' $% .4834.  90083.57:59:845:. .3.570 03. 07.5484. .   . 89740..3  970-..7/ . 34408: 90083058 085484-3489.7.-4/4. 90894.83489357 :.43.300573... 7.47899/7:0. 970-. 7.403.9454970-30      # $ ! $& .970-.7.570/:543.3.702038. 548.80:3.0 7./:  443489 40 24: /4.307.57.  0 0  ../74.  4.  2.4.3.430-0 3/4574.: -4 :3./3. 2094/./.7 . 7.3.34-74./35489:5./:3/:897  5844.  7.4/247.  54709./342089.34 2.70/0 3./389. 8 . :7.907.3../348:89././34 2089. 0  4789 80  : 897. 7.. .. 89:/  80 570/.. ...3..3.3054/... 80 54850  7./9 :.30 .30548.34-98./ 80 89.. 990 5704-4.70 357  .. 5747. 5489:5..  : 845: 5747..9 .8348990 3: 4/4../43.0 80 /  57./ 80   -4 54/00 5.. /  4/4. .7.054/.4 .9-0 0 0  .947:20 :./342089.3. 07434284 5704-4.4703574.47. .970-.0 9308.3.4745.37.82.09031472. 4 540/3.         #40970-.

8 94 ./34 2089.0 -.34 .4 .82..70/.  90344  3 0307 4 80 -.1.98. .9..18.. 07 43 :.420:   &%  4 903 2 3472.30  :207034 897:9:77.02094/0803. 4 543..2. 0894 94 7.8:5. 0.4 584403.37.:.354/.47.47.  -:.: 4 0-90 3425093924. %4 4. 5844 507843.802.2.4  30 /09 8. 5484..4834.  '70/08.4 ./0 302.4394. 80-0301.9470 4 /4. ./3  304.7020 480548.7./04832.807.3. 43. 850.:942.7. 484-30.    $$%%$ # ' #  8./.97.  850.  54809.:: :0  .3.:: 3..7  ..947  .3.0   ./74./45:3:: 90054970-3442-37.7..2.9   !9.7./ 800..      . 40 570/89..3.3047.9 /./3423.3573.:548. 8.  45 054/..84./ 8:.80/4:2039..: 5470 30 8:/4.090 24 024 5748:/9  .74.4.057..4.709.39208. 87.30900830.4.  .8090203.: 850.. 003..832.3.40.2.3.030 .90 . 5. .  4-.4/ .          .3.3..03/480/0 897: 3./..-4/4..  00 1720 2.83994824-4 0.90.8.357 97.1.  3897:947 .7.43054870/34:57.3.3.7.30 :.1.5:..2  2.570/ 80 575702.42 548.0 :.8990 4 0  Q38903-07 0 574.9473.89. 47.89.3..:-4  $%&'#! #% 3 0307 .2.  30 54: .7 9 548.3/.7. 87034 54.: 548.3079 3094 07.  /7...3.0 %70-.: 548.8. 4 903 42 5489:5:  0 3 90083 .9470 548. &9:8.7.90 970-.  2079  902507.   #  1.094-4-74.42../ :1308054709.. 0309.: 5844 0  144 04397.30 .78  7..4497.4/0 /4 :850.9.574/:9. .1.3.30 34.  30:850./:: :0 /  850..:  8./7.. 34 4/4../3.987./7: 24:-9 5480-3.948024 047899 .9 .30:.3058 0584144 01:3.0972094/0  $& ' $  % # #'  & #& 094/./324/042   &3...8249: . 3 0307  903 ..2.-40:543. :/.34 79  -:/:  /./.. 43... 280/./. 0 3.  4 54.: 8020 .47.302 94 7.2094/...304.04-74.. 57094/30.7 54/.30 0 94 574.0 %5 .894.3./3420894 54970-3570.3.7.090 07 0 4397.  .8.7:08.  489.3. 7.1.9:7..2./ 5844 357 .90.3..  3.. 3.7.548.8 4 8.5489.989. 3:3. 8: 90 484-0 8900 ..: 89:. :85470305740.53907.079.030 443489 850.. .  !4/.... /.09054/42.  $020 24: -9 49.04 ..20703.307.32.304.0 903/03..040.97.89 20/. 79 30 94 0 7.. 30. :09 2.  -73.3489407.09.:548.49 0.0 903 0 /7.995. :. 3.30   :.2.00.9 :47.7574./ 0  850..47030  108-30  897:9:77..2 7.1.  7..850.2.89..5480-3444-7.8544 .48:5..

 89030 4/70 030 57410843.30 304.3 70:9. 543.0..430:.80: 3.: 94 .7/7.3 4/ 3 0 9: : 34 : 3.:5744389 :. 437093 :/  9  7..70:9. 3907..35489:5.2.3. /10703.7: 800.3489...30307.907890  5844  90894.3..3484-3. 802.7./: .  80/ 47.:308./:.:-985:3034./3.3//.     !70/947 2094/0:543.24:54: .3.. .3.4280.   90897./:.4  .30 0  /4-.-730/0:00/. 548. 800.9.. 3572030   '& 24: 003.20 :32.  9  ./ 2.. 54970-30 484-30 4..3.3489 ..0 57095489../:... : 89:53: 7.9703:93485484-3. . 484-3.434.09:0:543.70 8.2094/.2.-.3..7 . .94757410843.. 570/20920703.09      % #!$   $4-7423.9: 8..4.81.:/7:0903042.:304.: :540/:2.30 3.8..  : 800.04.54:/.. 9 2094/.08930:57434:  & 5842097 .  3.089 484-0  4 304.842 #.9020:54893:970:9.:7..8 3 24/0 -47.37.894. 4.1.3930 85484-3489  .3447039.. :: :0  47.073. ./34 54.34../0.:4/70 0342548:570304 948094:57./3: 89:.:9089:  .9478 89        .. .7 .9.../30 . : 8.3: 7. 4 3.:850:548:   8..3.: :850.3../:  548: 3.433085484-.35. 08030 94/44/9 9 4343.43.7859  ..   90894.3.70207. 0  834..4 94 8: 480 . 9 7.4/70 03.0 548.4 89:.7. /./. 1.0 -.489.8:43./24 .443.34:  57434: 304 89.7.90789 .57203::3/:89790894.4 /. 3./:8 .9.   #&!90894.34 :54970-.24 :842 45:8: 0/3489. .479 570/. 47 903..890 034: 4  4 : 57.48:3..3 5844  90894...:/ 4 /. 34.9302 :850: 540/3.4 700..0  7.0/.43 ..  /.-9089-4.0 :543.-90/343. 939009:. -93 ..89.... 4 80 00 5489  5720342 90894. 344/70 034 4507..97.  $4-7423.1 3 1.3.3  570/20920703.9 0434 948: .094.9047:58 4 .. 970-.305424 :90894..803424947301:3.3 5484.9343420 9480 02079 ... 0 07.34 :.70/3489 9 /.!#% 357 70.3 7.../0/..   90894.90894. 570/947428082. 89.:/.9 570/.548940850.90/3:.# 97...3:  834. 574-./30 . .33.31.3.3489.54/0.970 98..7.. 4 8: /4-.  0/.9 :85470/ 8 70:9.. : 7...70/34.30 4...2.83907.: 574./:.. 9020: 0.30  9  :9.3 8949./. .290894.89:503489 484-3.30:/5:9027.4. 4 2.3023/.3489.-9.8. :850 3489 : .. ..  9  /.7.4934257..0/4/ -.9:8.30 7.37.3 584249473/7:90894.0:85424    $4-7423. 4/70 03 548.: /.-859./4.  480 .: .39703:9342:.0 80/24 .03 4/ /7: :/ : 0/3.074.:0 0 94/.7   !&% ##90894.842 8: .4209.3 9 .. 574347. -47 570/947./.$ 8.9.. 54.080/0137. 0 /.0./3.   90894.3/.: ..903.3489 207  .947 %$% '     570/20920703.0 48.!!#  '  9. 30  94 40 8: 24: 3489 484-0 /. 24 0 -9 :. 7:897:9:7::4:0:4503 90894..30 39073/.9.0 930  3.970-.. 8: .30 .0.49.. 570/..& & 57410843.30 85484-3489  #.:.3 .0 47890 80  9.3 970-.24 024.0.3: 548: %48:3..35:.  !4970-.7./74.947-730 .4 57410843.3489 .3. 970-.9...574-.43/.30:850 3489540/3.443. 9 . 9 90894...70203..489  4 570/947 8: 4-09.9:.  90894.:    !$  %$% '&!% %0894.8 94 4- 34 30 9.24 : 7./7 0 54/.30484-3489 .70 4..47039.. 920737907..080859:::5424  .70203.9.303/.70/3:0 9.. 03489 30 484-3.3 . 5:34 30/489.89   90894./540/3. 80 4789 .90 4 7.30  9  :9. .   90894..3570/947 9 /.0   90894..30.1 343.301:3.4:. .4 7.  800./4-.7:5..:-9.8024 0:54970-. 0484-.30857020 9 850..0 7:-49409089470 .73/.854.# 394302.  34 94 7. 247.  543. 94303.7.9859 574-0230/489.907..  5 0394 570/947 .30 54/.07030 209780 ./30 574-0  7. : 7.80 207 .30:/4 ..570/89..7. /..7. 57095489. 80 3/.:/7...1.907890 8.74 94:57410843.92. 57434: :850.80. 39009:.907890  ..9. #$  $4-7423.

$! $  $% %0894..8 4 /.570/209./34:9.:4/348:3.03489574894734/348.8024:4.3 .7//.5424 :480:9.304.3024: 04./  548940 3/.  .3:0 . 40 424: :: :.0 .:404 24: 07. %0894.. %0894./305742030 0/34 4. . . 9402.: 383.7./08::54970-. !4/7: 0.3.38907048458. 484-080247. - 90894.3.  9.4090894.2 .3: 4-.47.:3..0. -40 0 .4.05. 8..30943.  7: 48093 88902 80 2.9042.... !74.07. 0894 2.9 850.024: 07.80457094/328:89.3489  5 570/:..3.!4/7: 08:..302. 9 48093 47. . 893 /09. 4809. .   % $%'& $ 85484-3489/.9:.20 ...3.. 340:5484../7:4  970-.0 .30 80 ...4. 9020: 3..403490897./3482097 3443.3.584249470    . 4..-74/4.:/4209. 9459495    %#$%# $ !$ ' 4344.../4:247.9.7  #' ! 9 .03.940147.  !4/0.5.330/489.301470 -40  -3.3.3889028-4. 4/: :: : .989. 1:3.305424 :-4..789:5844 584144 484-3.40:57.9.  4  4 973.30548.30484.914704....2..2  .  5..470.   ' !#%    !$ &% $%' $% %089149408904209.30484-94898034734809..907890859.  %089$:0034.: 7: 57203: : . 2  3.80 24 0859.304 : . :850 344-.30/09.808570 0..90.907570. 90. # $%' $%     8054 . 4 2.  .240/3444 . 07 857.32.  934 0 4/ 43 5484..3./:.570.3.04/7.348940:3.80-34 4/00 :0 3.3030/489.90 %0897.30.  !$ &%$&  $%' $% 859:080.0 .47.079.2.34 4-09.7 ! $%&##%#$% & # .0578:93.7  5:902 7.30 7.: 5..83.0938:70:9.03..8:.4..904794 7.7.0170. 13 3.30:/.9020:3.  /.907.3.85748: .4/.. 4/3472.:      %$% '$! $  $% %0894.507..3. %089890704845 # '  .0 %089. 9 .9  430 24 0/4 /48709.::.  %089447209.  $%   $ #%$% '   !$  % #%$% '   %%$% '   %$% '$!$! $  $%   $ #%$% ' 5424 :3804/70 ::7.94439747.97.354/7: .859./.8044720972.09.9  0890420978 2094/.:30290894. 85484-3489 970-.: 34439089.3  -3 4/ 5742.   %# '  &  & '$ $! $  $%   85484-3489 7.97.489 80 :45 030859:0 .3420724:5447 .   . 3489 .24 %089507209.903930 85484-3489  -4 94.4187.83: 390390997.74 7094  .04 973. 4/70 :0803..  .2.4.-.43.30. .7 :: 80 .  20 : 432.2.7 !8448:89. 9 .039:.7 030300.:0.30 7./09.  97033.32./34:9.30 .84-7423.8.2. 901:3.077.9/.4.  .4/48:31472. 80 94 .7 0304/70 034548.8054/:2:4/70 0302070..0  94 : 24: 3489 7.-3: /.38 -4.. %0894.5480/::30232:24809385484-348954970-3. /:42 14:8342 /:342 4 424: :04/.7.3.5.085484-3489/0243.30 57203::  07 302.540/3.1 34 8:89.9.490897.7 ::45 570/:.-.:83.8:.09 85484-3489 .2. -9 874 039.  %089580:/44742.7.2.: 8:.30434 940 .. 5470 0  4.0 :9.: 3472.54/4204 :. 7. ...7   #$&  $%' $% ./.9 543. 0 572030 089...80.80:9..

07-.1473.35:7.:02480/0 0584249473090894...897:9:70584249470  8:89.9478.9472...808: 04343.454.97.7::8.70207.  3./04.789..3 00203.90894.4.34/.309089. 3.147/4..348970..33:207 4507./08:.: . 4  80 30 3.9/.:05497.93057.34. : ... 3. 8: 308849.3.5484..4/348.2. 90 -40 :9  .  .97.3 034../.03489 4.9.30   39009:.04207249..70:9.2.  497.808: 04343.32. $! 85484-3489.789. 4 24/0 4/.0   3.3: 803473  2039. 43. 34  -40 0 489.7. 00203.570/4 .3..3 #.5.24 0 804/70/9357 '/4 1..:3.39089 .80  %7. 34. 24/0 57095489..40 02490894...9 30.9. 8: 4- 34 497...  857093489 2..443.3.57.57. 3: 3: /45:3: 859. 34 : 302 45..3.# % $% . 970-./08907209.  ./.. /039 3070  1  90894.0  0 54970-34 28..43 .  %0894.7.2:91./04.30  3.34:8085484-3489 5.  5.  970-.90.   . .5507%7024209..3 1.8: !# %089/.4 03..2..7.048:8.9470 .:/./. 0 . 859. /08907209.0  548940 30.9 :4 .30 85484-3489 357  .  4 34 .3. 584249470 8: : 2.70:9. 357  ..342 3:  497.0207:45 039009:..2.8:  24: :0 207030 1.74 97.3.9 : 4/70 030 7:50  433474.57.34 57.  859.    %$% '!##%%&$! $  $% 32. /.   45 .3:2:91. 030 70 03.3. : 54.. 584249473.570/209.57 44.30 7:5.81.8 037.. 4.1 30 1.008..  !:7/:0 54 .0   089072097  -73..3 90894.034.3 1:3.  3057089.4 1.7:5.30 89:53.097 /2030  %089 9089%:789434.934:90 0./94.  . 90894..903.307.24:-9. 357 8570934897:08570934895789: #0:9..9. 0 4-7.9089577.947:438: 207.32. 34 /..0 -.30 2./..0  !43..0 97..  4/ 4.9447../308:07.:20.34:890894.05743489 .:0574-02/...3.30.8.54.72./3220892./7  054.434 839097.37:9385484.7 3..35:. 54894..308:80478990894.07   540/3.  033094...0/3489...2 90894.4 ..30 ..81./..%:789434.9.385484-3489 4948:70.0  8. 0 .0-4007809203054.903.0574708.83:84/.9089/039 34-.43347 /089072097  09780.0..7 3. 54/.  !#!%' 85484-3489-7094 30/0391.9...2.: 80/9 30: 97./.3 034  7.2 470.0  1.. 5490 4 0  : .-:.3489.4030.7 7.. 9.30 7.34     %$% ' $!  %%& $! $  $%  :147/4.0 24/0 4/.3 34. 357  -433.:30070.0 :5743489 :.9.9 .:0/.3.3.:8503.8443.: 570.30 584249470 570/89.  %0894. ..34. 5. 4 20.. & 3..85095842494708:70.947 44   %54.90789.-.3 85484-3489 8: 90894.907007::5370:9.85.348... 3/...04/:.832.  4 80 4/70 032 70/42 247. 570.7. 857093489 302. 1.3034. 42..9 850..439489 -74 .7.. 859.7. /./..35:.90724 0-9.0942 2.9 7:938  . 45 0 39009:./. 47.7.: 2 030 /  '# .30. 489..:859.98: 0.# # 3/:9.3 9.7020 7.7020574.. 80 30 24: 70 .304.780-..  %0894998. 4  '...  70:95844. 54 .90470  .907890   $9742-074.. 8..94742 .30 2..30 .30 897. /457348:-.7./ -. 6  .    #0.80/9 #.3.85484-3489   3.947070437.. ..034.02... 7.207. 39003..5.47: 30447/3. 7.2.: 548.90.. 3.7 8.34..0%:73079089%.9.3. ..2 .9:37.7//:913079.:4-.0 4 . 3.800.85470/.. 83:84/.70:9.43807.9:90 0:.  94 3489 0/389..947  .947...2 547020 03070  8744.39432 83432 4580.8804789084 03.042 -74: 5484.2030320703:7: 30857093489 $.553-4.2 570/2092.34 2.9 94089. 9 ./08907209.3.947400:89.5  0084.2.2..83 584249473 1..804' 357 #.03  5.7..4327. 80 207 -73.24 0/.34/0/:9./08907209.9.-7.42 304 :57.243005484.48:.2445 :390  .90892039 70489   %$% '$!$! $  $%   . 4389..42097 2070.: 89.7.0    %%$% ' !489407:50   %$% ' ! % 32.  &#  85484-3489 -7494 34..9.78.9.0. 24: -9 /.804/70 :0...7... 2.420794 3489-73.80. 53.04-. 0  90894.3489  4:42494730 447/3..543. 85484-3489 24 0 -9 .3: .3:850.947849047 %:789430 207080431..342 3:207 42 308:3.4.03489 ..-7.07.7    %0894.84:970-.8./8. 0 0 4-07: 342 2.8344-74:8:-90894.05.   !$  % #%$% ' 0 54894 45 .

48:54/:90.49089 07045..0 :5743489 :.  &850 : 4...0:47 903:4.3 ./489./38: 8990894.059.90894.342  507.30 20.43.908902.30::8.9./3.7 9  0 :92 /4. .2.3.89.2.3..3. 30 .8.22.0.574.: : . 0 574-02 94 94 80 859:0 44 0 484-. 03::2093 4 -..4. 44.  &850 : 92 90894.0.3.  4 85.  57 %:73074. 90894. /0 80 : 89744 89. 0 8:89.2.7.0574-02./ :9089:2..1 3...  41.F7     8.90894.:20.0 93.344-09.908920. 7..90894.997033./. !:7/30&3..3..3473.0/:34507..34892.2 90894. 97..07.040 4..30 20.34578:93:2093.3 4 903  573. !4894.3 07.3.828034 /4...8  4 45 4 39003.. 570/3489 2.548: 9340/. 80 :.3.-7.5.. .. 04..2 .3.-454970-0574340:850..3/.32.94 344/.859.. 9089 20.35:. .   %$% '&& $$& -70.3573. 90894.90893. 54 1.24 20.  $%%$% !#!%'  #%' $%%$ !# $&l' %42070074.  85.://.3.8470357  !49..9089:2093 45748: ./... 89..47..0 9.3.  %089030994..8949. 39003.4 $0.83. 3.789.790 :4-782.34 . .9047: 850. .0 930  33.. :574203:4.5484. F7 080 304.2 9 207 808.:3.3. 93 .0789908920.30 7.9701097..89.805820325:902574.9.947842828:  ..2.1 343.0 3489    %$% ' !:902 3 80897.80 574.030 4/ /04. 0 2070 ::8  57010703.94742  .24 08097097.970-.7 :0 80 85484-3489 8.5 F859 /4-.43./..784548.:/     ..9. ..0770:9.0 890.24- 34970-...408:0/3.0 70:9.702038495473./30 .3.8.30 0 94 94 45 ..859..7909:7.34 857093489 F 94 8: 30 89 90894.3 85484-3489  ... 0 85.  :2093 25747.3..859. .9089 548940/3489.89740.  . 8.:85042:7.    %$% '  % # 3. 8...342 1.431472..7.. 4734.-4/.947:  302 584249473285484-34892. &9.: : 90894.  !70 80 284 /.:30.03::850..54894034720.. 4/70 03 0 20.:  .0 357  030994.  5. 43897:7. :850 : 9.:302:30085484-3489859.2.908920. 859.3089.02850.  /  0  1  #& ' % &$%# $% 249. .7. . 30 4/70 03 8.3//.:3.:20. 90894.88024::54970-957800.03. :0:44207 0..7 9.3 085484-3489   %$% '$!%'&% $! $  $% 357 .3 2 1.7/7.3489:2342.82:..:903 2. 3.3 4 7.::842.070473.3.0  .04-.3.:  90894.57 44. 3.8  4 45 4 39003..3..3 07.:9./303..94742  304 .342 1.54894.790 .574-.39 .9:.:57.. . 903 0 39003. & # #  $%## # &   94 8: 5489:5.  5.9472../3.59.32.947. 4. . &57.859.: 43 4 8: 2../.547020 .3 47..0  ..3 2 1.9.850.. 95 .342  507.94..3.32.45. 80 4.3. 00803./30:9. .947:  2. 4/7./ :42.  5.3/  :..3.3 0 0074. .092. !07/:04.7 ..-./30 %9089. 20.0.. .3..

3489 4..:.::4-7:85484-3489484-30  3489 4548940/./.3.300.548: .80/4-74 83.9020: 025780 ..42.   4/30  8./8:4/7...303.:89:.0/.0370:9..0  %$#$!% 234:593.7.:70:9.859.0    .243.4:43924: 348982:.574-02 078..3.484-3.4.3//. 5.0  357  ! 80 572033.. 3.9.0  :850 3489 : .30.3.. 703.3489 .908917:897.. . 090 : .30-.3470.3.0 8:/4. 970-. .9. .4 03489 %4054. %072.30  3489 : : 02 828: 70   .2.03 . 9089 27.4/70 :0402548: -970-.2. 443  %089  3489 4-:.80/43././0 :/ /4.49: 0 8:5.9  90894.49: 4.9282457.. 4834.597.0..4  .08..3489 70:9.7:5. . 03...2.24/.4:850. 0:57 :859.8/7:04484-3.540/3.-9.570/3.   $%#&&!%!#!&!#$  # .3. 0 540/3.034-4 0/3489..8.34.30 89... 3489540/3.4.8:53-.8.3907. 7:542 8:7.907....3  3480-.9. 543.40:/ 00489.. : 42. 300 .3.02578254/.484-3.0..3.3.2.03..34247039.  348924 024/0137.49:30 94 .3.59. 0 0 8047898.90789 3. :850 30  30:850 30  5.947 0 /4309 8:/ 4 304.3 :309 80-0  .:94.3./. 8:4-.3. : .039/4. 357 /..859.9478. 7.33. 40/ :357 !4/08:3.. : 302 484-3... 4/34834/..0 /.9  50904.. 9 4-.3. ..7.98... 54 5424  43 0 -9 8703 5.8944828957 42859.  548.24/...489.4 .30484-0  !9.3./0574-028703489859./. -8:90 5774 03: -7 08:5744/.30 .03:0 : 44 20780 4/70 030.3. 4783. 89:/.  !489.2. 357 .. . 4 - 24 -9 825942. 808.5.7.3.74425. 0458:0  $' !% & #&! $& !#'    7.:57480:8:-8:507473 . 54893: 02  : 84.0   !480-3.:    &593.30804/70/4.4834.348942.90478 5789:5  -.-4897:9:77.. 574.  3489 .42.: 94.40434/4.:9047039003.05..80484-0-..0 . 4/3. 34898:3.3489  !7095489.057410843.30484-30 3489  834.57095489. 540/3.03. 94 30 8: .043.  !48940 .92 54 :850 3489/024 3. 80 /.7..44403.:947:54/./. 484-.8::8.9...79 9030 0-98703.9.:5480-343. 4/70 03.43:/47..574/. ..4 3489.4 .0/.2..: .0/..0/0875.437...90894./4.3 .49: 9:54894574-02 8703489859.7.057...4.0389.489:.9.8:30. /.0304..3.3.0 :92 943070 .34 -934 7... 1..3574-028.0:84-4/34 .4803.  /859..9 %.0/7::/ 357 82. 7. 4834.2.  -40 9.9 . %089 902.507. . 0 025782 .7  .1:3.8089.30 0 .. ." .0797.d3489 3.90789 3... .3.94 :2. 3489:...0703. 0   !9.9.:3./ 4..:9039 3    $& # %  $#%'  ..357 8. 3489  9457.97.7.:0549..8070.909   54.:.  3489:942828::: :084 0304-057.48: /0.80/./3: :850 3489 $ 0/30 897.:-9 08974.8.0:4.: $25942./7 0 8:559.2./ 3094 97../0304.02:-. 3489. 2094/. 390708 4/4..30 249.3.4 484-30  3489 :90 : 3. 085072039.0 %% #480304.-74859.7.3 30      '&!%! $! & &48057203:0.   !7409.7.30 !74-024/94.3:  &593../3.. .4 304.98:. 14727.4.32.4 859.7 3.43.:.243. 3.59./.3.7.459.:8.. 89..24 .3..47: ..43.390708..7020  57010703.//4-024.  247..3.04834../.843/08. 57.2. 859..70/3489 2. .484-30357 024. 909.4 0/34-.3489 39003.3 :-. /8723.3.30903085.  34890574-02308703489859.8.3. 5489:50 .4  3489  %089 #478. 80 859:: 89..30.3.4 04979 944.859::7.89.:3907082.. 484-..4.:.309030 !7409.803.4. 7. 70. 38::593. 59.0945495:34.47 :.2..80859::.-4/4..  7.3.32.304540/3.34.. 4/70 030 .3.. 8: :593.38:8.4834. 80 3.8703.04 02.980 .920/. 3489 30:593.: ../.543.79: .42079484-30 3489 454/.:593.9.489  304. :593.7.3.2:850.43 : 548: .30 -.3..790  34894/34803. &3 457./0.: 7:5059.8544 032.32.. -8:/4-7484.4927.59...  3489  90 249.-07043440.495 . :: :: :5930 42.34 57.3574-02.24 024/4  :3907../.8.: ..734 482/..4. 84..7:5.4575.8 4 484-3.9 3 .-730904/7.8:80 540/3.3.3489-730 572030  3 8.:850 30 30:850 30870/30:850 30 #.. 3 57.3 34...08042 /7: 9.:850: .0.4/8.7:50 .94803. .790  3489  089.2-.3.. !/10703..7.0 8 4/70 0323907084240 00489.8097.308703.9.0 3.   %$% '  $%  34890. :.890. ..  8.::83909 05489:500734..

.5..9070 9 4-09.3489  3907.34.3489 8.  3489  57010703..9. !74.039.../. .4.3/.44809.207...9 3.3     -09.32908942 348954/7. 740484-30 3489  3054894054/.8:3.03.859./..9047: 234 90894.  57409..80:.:3:97./3:8:4:9 40859.7.08.    $9:.:20. $. 3489 !7.4/ 747.457434.2 030  70. 7.  &54/7: :584407.0 3. 3054:/.3.0 !7.434.. 584/..3 903..0 :.d3489 !4/4-09.54 :/ .8:90:1.90.4/0  .-7 7:4.8  89:.: :04304..4/0 80 .30 303 3 54/..570//0137.0 89.9.0 70.4/ .3.30 .0  085072039..990 . 9480207 30 24 0 :90.390894.7/7.57.24.30.-070:9.....0-45. 3907.9.0 9.:8574.0:4-7          $$%#'&  5 0394  3907.25:..947.42.8:-494.7...:304.../7.30 89:... 709.907890  859.08980/30897.:0 3..30 5:3.3303.0 144 0..9.  3 .  82:7.89 4./7: !4.:-89. 4/.348930457.24 0 -9 .0.4893.4.08  :-.7  .30/4...4390894..:    .4/0   /.7.:850 348903070 . 70:9.1 35.305720703..0: 42..57203.788442803907.  0/489..89:.74/0-0. 07030 97. 7::54970-::57.390894..4.30 89.734 .07./.30 . .08.18 3907.30 89:..9.9  $:503 8: : 9: .  !7409..70.3090308:8:.1472.4-3907../:.:3.54 .48:5708:5..302.790  & 90 90894.4-:: 357 7:5..  90894.$07.57203:3.4390894.03:30 0 3489 357  11.480/.900/.4 8: 4/ 30. 4 9420 .:  57:5.0 : 44 /..97.30484-05489 :8.: 4834. 4834..34 307.8:850.  !74.. 7..4390894.300850.  /0 7:50 9 :/ 574. 574.34 ./30.. 300 30:97..3.: 0 4- 43. 9 .3 90894...390894..34  30..3 80 5489.. O O O O     ! &  $!%'&  $% O O O   %0894.3903. :/8:/4 :.57409.:5748:/-032. 8:58: 5.4/0 .3./7 ..03..9..: .4.57203.-.3574-0208..30 43193 89:.03972.03:7.30 431930 89:.5708. 34.90  !48940  ..3.43.09847.:  ..0 -0  .3/.3.90 -. 4834./.02094/0478902./74. 3. 54894 3 89.859..3.7020.0  5:3  574-027907.4/34.8509 57409... 34898:4783.00 543.43190  57 9089.8048..408: 0... 304. 40/0 .9 584249470  /:4.. .49.d3489 %4 8: 82:7.4/:5489:5.3 . : 4/70 030 .  1.07-. 970-.03. 70.390894.1 305484.030 859..:../.0 484-0 8:/0:: : . : 42.57.:5078509.:8504/3483430:85090803. 39075709..08:-09.: %57409.3 /4 .0  90 80 3.7./. 08:-09.:574.7: 489.0 ..808.75742.. . 4 540/3.  & 5844 7.70:9..04/ $97.9.20735489:5.:402859. 70.7.94 82 03 :593./7::803.07-.30  -09.9. : 8.24..

090300.03:08089:5.:.30..7.472..3  84-4/.3031472.81.324/0808.3489 :3:97.. 540/3. 31472..8.3./. 954.2089.907890   574.3. ..7.30 :.2 ../45:3..05..84/3907...94. $%#&%&##$%&$%#'& 9020803.548..0/3 8:/  !70/9.1 0.-0:9.433907.. .3//. 800.04. 82.: 24 0 -9 897:9:77.03. 90472.42 4-: 3907. G.9:3..4 054209782..:8..32.240/3./7 359.3  54:897:9:77.  !74.90. .......45 0257080/4308083909 .302570804.3.  3489 540/3.42:3...03. .8330/4. 0859.  584907. .83907.507.480.9020:/4-.7 0380/59..: 304-8. 304/:04-47:.    !74.80.4304.97. 859..54.. %40 75789:5   !48940574..:-44028207:  303.. 85484-3489  484-3..47..89708   !489407. $%& !49 0 57.3//.4. 0.34892: 424: .07424: :031472..3  .42 03.457..2.97. $.3907..9.34899407..3//.:805742.4. .0354/..0/.47.::402...324/0 3.:.47./43480.4574.:.47.3.03.438903.3//.59.:9.3.2..:. .   &4/348:3.3:3907..08324/0800. 95789:5897.48.0   870/89.8:574.5702.3//.   % 4.30897:9:77..  $97:9:7.0454/:0 :   !4 8. ..:/457348  3.7.3//.3//.:.3//...7.3.548.4/:.05702.7.859:00/34.    #%'%#'& :302:805489.05.0305079.30.9...07.3907507843.3489 05489:50800.. 3. 54894  80/0 .854 7.8.4 0303907.7.  890.3.3.    .4543.57.08:897.3.07-..393.:: G859.-40209780..:.   574.548.094...803..9..8543: 0324/4.03.3..3//..9700.07.3//.9:     %#'& 859. 3..3//...:574.308959. 3.02570804.4331472.5489.33907.3.9..2.380.80-0.:2:8030:4/3...854 7.087.03.: 02570/4 :.32574.4. 54:/.700.843907....38039..439.4/4.3042:3.0 484-30 574-020 .83907.. ..9824/0.859.570/:9.4..540/3...7 03470/.07-.. G.489..34574./7 54/8093.0/.90  903.894/0391. 03..7 0342 570/4 :574.:.:30:4/3089:.4/4.:4/4.489540/34/4.805489.83907.5702. 0..92./7:.859. 570/89.../3.9.. %40: 5789:5  7:5789:589.302:807.3930.47.43.8...907890  424: . 0.3030.:4/70 03079 3094 09 89:.30584907.9:5703907..:59..01.4 4 08054-4 ..50  5 .:.98089.90789.  #%'%#'& :302:8080/:3.9:   859..391..03.47...-040/0::3.94.082..9. 0.3489    !%#'& 3044859..3//.9..3054870/34439.05489.58 3907....3.. O O 3907.7.:. !9.7.7:5.9.4/0/443.:3907.  $%#$%#'& .85090249. ./.4//.03:0. 0.38:/4 3489.: 3.95709.484-30.083897:9:7..3//.    %#'& G859.08.7.304/4..   !#%#'& !07.  574.3.548:/0070..300434280570 $!%'  4.7. : 304.

3//.:.48030 94..4/.. 0 5430.:805470 3890704954/0.70203.89..45.7/7.3907. 59.548....0570/89.3.30 &4./3.030   0484-3030700..9.4834. 04...:.. 7.57:597.7 30570-700307.8.03.9:  859..4.2 94. 47.303907.43.3. 970-..  0. 0 %#'& 5700/.3907.33907085..:57.30548. -0.90./3420894545:3 83 . 94.3.4. !07..4834.3430..3.9:  0/4.9...32.859.32.3//.34543.3//.. 3.4. ..  $90 54. .9 30.807. 859. 33.2.8.3//./342089.0:.: !07.30...574.307907.3.07030..40...: 9454/7.47.34543.4/4-7449348: .894570  9430 024 070  .. .0895.4757897.344.4.434543.07-./09/4.7.5.4543. 0. 3./.3427.9: 54494./4/09424: 0970-.  !470/../ 4-. '07-.40803024 0:.3.43054/..3//.4   3907.904.548.4331472.3//.9.434.4 !7410843.3907..4:903/03. 249.4:3907.: :857487.07-..930859.497033.7/.::3.34..07-. 247.3. 94..3. 548.0 ./3:.9859.30  94.9.:54.0.959.307. 9254: ..9.. .  .24443420  94859.9: 3907.0 4 :.9859.023054.:.   0/ -7.. 04/4-7.307.7834:20 0 .84207  4207      0/ !844 0484-30 8:89.9.0 '07-..80-03054.9:89..048989.   %0478057095489.3//.9548940 054/.4.03.7.859..3907.439089.3/. 5470 ..439747. 07. 024 0-95708:/304/434 9480.3.47. 4/4.7.408024:/.9.8.47  $975.3259./348:89.47 304443420 5704 0..:2.304.42:803054243054959.57. . .59.:.  '0 94570.30 2 0304.57..5757029/4/.3.07. 9./342089.988902574.4/97. 3.9:8089.308.3. :3.3//. 3.3489:3907.97037..                   !49.30                %#'&    $ %#'& !470 0.57054 09.385439.9:5938.3930..3:548.. 8014727.9248107:43.3430.../.3//.3//.723:9..3..9. !7094/343..47.. $00..8:80/0 ..47945: 903:.94/. 054/:90..0574...:20..::       !70:7..9 .3.:800.:  !703907.5470 342 030  !798.4.30345748: . !844 0484-30 8:89.34543.9.:..90  859.058. O !# 5757029570/4 .7.40109  !70/.98..3. .05.859. 089:.3/..34892. 054/.

/92 03.4/4/9/47.47970-.0  30570/.3..59.3030. :09:4-757897.30 :4 .7. .:.4/4/4..342943:..47. 3..305489.89 3428:089.3042:3.4703./44..59.3.0-934542348: .3489 :8.  O O   .0 970-.07-..2.9.. 49.9.859.342 8.9/.9.959.  %#'& 4/::970-.0/343.: -97..:9479.

954/.2.4 0..../4. .74. 304 7.0 -:/: 02 5484/.3.49:7.35489:5...3489 . 34./:90 ....4. !#$%&!&!% ../3. :850 3030:850 30/4-..57094/35484/./3 .328.:0 /. 304 24: -9 /45:3..4/70 03574-02.59. :9.7..84:5743489 :..4090894.479      ../3.4304030 F   !9. ...3031472.0 2. 4/ 57. 0 570547:0  8.24.9. . 548.3. 38: 305470 ./ 80 8..04..04834.5.54894. .7./5 0570547:00:820703....570. 59.. 3.03. /4.54970-3:/4..5484/.2.:: F 484-. 9020: 94.548:   .24 ..../.3//. O /.-.35747. 0 54894.9 4/ 540/3.  .4/ 57.   9340 O :..90789.  .45748:/-80-0/7: %48:9. 4 0 4/ 57094/34 5484/.:543/07357  ..548: 0...9F 30 .24: 0 03.54/7: .03.34:05 ...344/-. 548: F 089.:8.0484-30-930.3.. 7.:/F94085439.4803024:/4-93907. .0 4804.:  $ '  .024 : 5424  57.897:9:7..3:304172/02.0.F/. 3. 8:89. 30.. 8: 4834.3489 O .. 03.38.3489 !743489 .42 .34289 :/4-70484-30 O 570547:../4-7443897:7.8 /480 3. 9:54894.. :09  480 4.  .8.30 .449.90./94 300/3548.42 548: 8.54734 8.. 034893.  97.9.4 /45:3..  4804.30 94 24 024 4 0. . 08:  .3489 94 0 549.  430 80 543/077.84:5743489: : .3..0  3.-:5743489 :.3.2..0: O 582.4 O 3. 894: 3.  /.  57434.. 4. -454/./7 30. /..3.. 4-09.4 /45:3. 9 :593.3489   !74-028..3489 089. 30 24: -9 .90 800. 40 574.: 859 3.5789:532:593.2../.....  90894.0-74.1.34 5748: :024  3.308. 0 3024: 3489 /. 357   59..3. 854  4-7.2.43. -80/4-0850..  .89..897:42./.85:3:5938. 80 14727../.9./.:  9. .57094/.../. 57095489.7 90.  74/90-.44834..9:357 2.:/ 902094/0..95748:/-:4 30420 54494./4-03070:9.5748:/90.   7.03.74 0 3.0  ..7. 57: .575702.:850..:543.3.3.843080 38:2344 478904/3.:2.  3907.59. 7.2.9  57434: :850 3489 3./3 0 302.3.3489 0 /4-7..4:.: F 57094/34 80 970-...0-./. 357 .  !9.2..34../../F9.30547.2447..484-..3//..0/.3.. 7.  $$$ . 3907.5844 02094/0 ::745:/47897..7..-400 /. 570/. 305484/.5789:53:593. .40547. 0 43 .98.3: 57203:90894./4.3054/.0 5700/.90789. /0 80 97. .:430 40 /4-74/10703./.: 570547:.8 4 .9 8:..:/..  O 4/ 8. 5743489 .4 :974 80 3. . 2543.548.548../09.7 03. 570547:.89. 021472:.34.  :8. 70:9.348907 O : 02./3.32..3:  209782.3 03:.90 %574-028: O :5424 90894..47 3.:   .8../34 20894 97..  57 800..:30.. 244 570547::  94 3..7/9 /10703.030  4.:8.74 8.. # #%#$%   4/.0 3.  !70547:02.3//./099:80:.-8054244 4. 30970-. /7:2 2094/. 4354/.904-47..3489 4844.. -4/:024  3. 5430..30 484-3.0302.203.90.24-:-:/: 05484/. : 3.94 304-09.30 0 970-. 0/4-9/4-7:570547:: O 3.9..0  -4 70    9.:42  /.9 4 8:  .    $%% %$% '  !48944 2094/..324:2.4 /./:034723447890  /4. 4.:97. 570547:0 5.. :593.. .4..24 97.1 3031472..7.144:57.  9  90894./ 897: 3:85702:  /.750457. 89.0  :90.54..304.322094/. .7.30  57094/3.. 0/3.8.4 40.. 24 0 . ::5370:9..302 9 59.  .57... 0 34.097../.94057.030/489...32. 9 570547:.4   324 0548: 9   /.2 4/70 030 480 .54 ../:F.0 :593.9   / !.. 7  20 : 484.2./ -. 5484/. 92 0307.3//...24:5489 .3.985:3.3. 548:  ..3489 4.74.20734/. 05484/. 870/3.89 .0308: 7.7 034: 2342897./97.8./8::593. 0 .9.4.3//.90 4/ 5490 4 .9: 5489.. 0 80 8.9.1..3//. 4570547:08024 0/4 3... 548: 0. 3. 4834.43.. 30 5484/. 0 75.30 .803024::543. 4 42.43. 5748:/-:484-3. 3 7.

 . 4808.83.399.3489  7907 0 3057897. 80 574-02 /.3489 43897:93.98.4970-.  ..:03.9...99089.2.570/4.     7907.. 03.909.903..-7. 574.. 4 05748:/94407907700...9 570/89. :850 30 4/ 30:850 3 : 3042 7907: 57.-9439...24..... 4-09./30 :850 3489  !7.84 .3.:947.401. 90 4/.24 484393.3489  700. 7...3 .:..894 ..9 3. 24 024 /4   302.32.30..20  80 0 : 0/342 897.30 .039 470.:  !7 574.0.9090 . F 9..     /30 04370934970-.039470./420703.7 357   .70/34894. 7.49420480/..3489 90894.  89:.8 3: 802:  800.43. 40484-3090894...3.0  !7...3. 30 207007094/70934700.3:574.020 ::850./...3. :850 : 548:  . 5..3489803024 002578:9. . 07094..3: 437093 79078 207.7 70:9. 7907 .3.  .:570/947::50. 4 0804/70/9:5424 1.3401.45 0394207 30:549098:484-3:43897:9  3.800. ..:850 3.7020387./74. .7..039.079..84 5489:5.3 3..7.30:850 3489800. 30 :5490-.03:897: 3.9.  1:9:.70/34894/495707  94.3574../.948:3.9.7..94 80 247. 0 /.. ./.. 4804/: 24.0574.. 90478.30 3..09.2440224 024.34857.94443020735489:5.237.24 03.240/. :.4/.0 9424 0/4..0.4 70:9.4 0 3054:/.7.: 0574/:. .4/0 7./3083. .207.  430 2.9 30 /0..!09   !7 -47: 7907.800.3489 . .  /0137.3: 0 ..: '.3457.3 79078..84 5489:5.0:54970-.. 8:-09.  $25942.4 790780 2070 .: .49089..489.0 3. 3489 43897:9.9 3.  85484-3489  . 94 574..80/508289 .3..-7 ././ .845489:5.7890. :3. . 570/947.. 30  .4834.  5 0394 24 024 70   79070207.2 849.4054:/. 7907 970-./4:20397.03.399.089/4 94. 07 8: 790780 . ..  '.3: 4707.34 5748:/9  . 9 /.0 548.4 9089. :3.845489:5.97..9 4 3..90894.:897:./470. 9089....9 30/0.9.0./.4022.039: 470.0/3 ...0.. 303.57.  7430870 . 0/3.24 024708977.93489 4/ 3.934899 89:5.  3.:098. 907907802070             :9:..: 42.9/ 9/  8.7   . /.  54:/.920:-0700..  /2. 401.70:9.9..8 34 4834.  -73.  3.4/9 7..:70.  489.8 1.3.89453.3./:  .070:9.07.9  %4 3./457410843..7.3.  5489407.9.5749. /.  3057897.3.348924 04.24:  8:7907  .4834../ 570/.3.07. 8.7.907890 .:.20709 825942 0....8548.83.3//./342 : 3: 0 :92 34.4 80 : 5424  30 7.340/3.9.. ..401.0 .489. 0 : 02: 80 .. 7907.3489 80 82.3.:9089:24 0570/..34  .847.-.. 5./. 54 09: 24 024 70  434 3.3./4-.9 : 9.0  30870 0 3.43 574.84 5489:5.9 :9.03 .9.4 89:.:20...940824 4/.  4254932 0/.30  /.3574-02. .34 : ..7.  0 8.3:79070089970-.-0 4- 34 439. '.. .47.9..3 94970-.9 . 4/70 03 548.. 970-.8944/347.348980:9. :3.:7.07.  4805. 540/3.-3489 7907. :850 : 548: 24 024 54/7.3 03..34800.0 58039.39.3489 800./:.34 5495:3424/0.94780.7/9 0707907 3.90 3090894.  !4 94807...34:4/..30 ./34: 3.0 80/24 .7 :03.3489  . /.0 0 948. 944/./34 : 3.77. 2:95427907: ..9  !74-02 89.3..3489859... 0 .39909.4/: 24.. 207..3 ::5370:9. 4/4. -  ...30.  .0 5. 5489404/70 03574-02  !7..790  3489       ..9 3:.90 :850 3489 : 79072.34 7. : 302: 548930 /4-. 94 0 .4 8. 574-02 0 300/343.80/3290892790702:2344:.93..4/.0 2094/...0:448090894789 !7.237. 80 7. 0 0 30 8: .4 80 ...7./-7. /. .489./: 7454809. 3.7..4254937907:09:4-7 /.33049089.3489 57..0 3: !742.07 .4/4803.734  08: :850 3 : 942 548:  0 :92  ..54 9080./09:850:30427907: 57. .  80/0  47.0/030 ../.-7.4  89..393489      !74./35489:5.974. 2. 070:9.3 1..909.3:402803.074. 3. 484-3572.0944 234494.7. 9  574.3489 800.0 854203:94 .03./.  70:9. 7. .. 0 -47 7907.4.2:95790754. 8..8.:478907.24./4-0243 401..3/:897845844. 5743489 42 . 5489424: 348930.9:57.8  207..:70:9. .207. 2 0243.:09.73042503.448::850 302094/0 .95480-.:4/20703.9 3./10703..3 574-02  ..: 24: 3489 /.057897...3. 0  970-.24 34.4/.-77907. 4/.34. 30 307039348.  .4/207030 5702.-40 /4 0...4 854843-30 .3489408024:70/:./. .393489 .: 3.: -930 209780 .947. 07907.354/.:7907:    !489407.947  3/.39.

3085484-3489   85.9047. 80/0 .2..0./.0:89:/.3.4024: 0.943  .  5700397.9. : 4.:3.03.3907.3./..7./.3..83:800.90. 3. ..: -.90894. .0/03404 8:570/947 90894.4057480 3...4:850.-.  $ %0.304..0392.8 .8344800..30 7.7. 04 : ./.059.   #&$   $ ./4  :54/7: :3/:8970 .  3.7907..0 30 .0 . 0.. :54970-03 4079077.. .0 800.   %.999:/090898 0  F89:/. ..03942 .7.94..3  .0 8.90470 ... 7.0.. 401.. 4/3480 80 3.. 800.0 . 4834.30547.34899.   !48940/.4 9.. 3.  .83089.30 5424. .  3..32.3. 45 039..32.  /. 970-.839 4834. 54..3574-02.4 3..3020.  . 2.3489 .30 -  !70/.4834.:20.2.. . 0 5743489 .7.3489 90894. 324207428054/7.0 9  800.3020.-3489 : 401..4/03.  ./9414. 7..94 8.802...:5.   .89:/.7.4 4 402 80 7. 342 4207:  %4 3.7  3.34 59.30 85484-3489  507.3489540/3.3 085484-3489   .. 0/345490894.7 2094/42470. 859.9070 90894. ..3.438. 94 0 3. 80 3.3 54/../34:850./.30  :20 0 07 970-./23897.90894..   # &#%#&     $ .34 8 382 401.....7. 0 /897-:.. 4834..20e:570/947.  3.. 44     943..    8./30 :850 3489  :47.0 3../ . 9..05:34.3489 570/947.43: 2094/: 47899  ..4079070:..8425489:5:    $.734:850.  548..3489 3/. 01.9 3  9047098 574-02.30 ...059..::#%#$ .  :850 3489:94:485484-.3.../4348970307.399... -9 4789./.59.. /.943./.3 : 800.8 89:/.9. 4/4. 80 .0 .. 0 54. 0 080..: 9 89:/...  4: 470.0 90894.3/-44 41 0254000 800..3..3489 24 0 5.:548:   7907 485484-...789..842 4207: 90 4 -. 70 9 2344 57.9...7.9.2./  95  .8.     F 8.24 4 5743489 4 ..3.9.  ..54: .0   4 8974489 800. 30 9089 8 70.. -.40.81..02 /./..4/348.7.8 4207   -..0 8974489 800.-   304.90894..0  0 574-027907..3 90894.47 4.. 3 4207  .9.0.343..30 357  39003...20 :570/947. 8: 54/.32./:..0 30 4.:94:485484-. 894 .47.039: 470.3489038..0  .8 8. /.3.. .9. .  3.07907.3.2 548: 9 !4/-.3085484-3489   584249473085484-3489    ...7405484.3489 20 : 570/   7907..  .4/348.89:5. .489:850.9.9047:   .3  44 2. 54894 ..24 859.3.     F.3 085     507..30 548940 /. 92 54/7: 2.0..7907. 94 457.7 901. 39009:.4-0/303.. 4-.. 3. 4/4.8.90470 39009:.:./7:454.574547.30  5842494730  484-30  3489  85..954/. -  :850 3489:548:  3.83489 800.  .

- 3 .859.- 304.3078: 5702./ $ - /. 034/.  !4/800.4/70 03427907::850 3:!# % #$ .574 547...824207428054/7.4 0-957.-7.3.8344:850 3489:7907 84.7...7.:20..-  :850 30:850          3 .

. # &%$%& 4/-0357203  1.080437093424 04/70/9.3859.859.3.4 574547.:850 :7907: 9  !%-.48::850 3: 7907: 9 4348::850 3:7907::570/947:  4/::534-74.3.83489800.80097.

. .    .

Y4/.3.57.-. 0897:44/80..3907470. 54:/.83489800..054.. :850 3 :89 $   $00.:0/.0.989 48.. 95.4 8:570847 5498..5470 42459070 030543/070 .. /.34401.0/0970-.8..370:9. 489.  904704/: . 8 790702  /  .989 48.574-02.3.# 0-92.24401.92 -740  #..2 ..0 3 34. 909./09 4380/0 .07.:850 3:7907:-04-7.8 5489:5.24 5743489 ..57454.: # 20 :8:5.30 .039.3..9.3 70:9.  094/.0:78302. 0570/947. 01.. 20 : 7907.3 3024 024570/.7. : 2.48:357 8.:..4478924..42503.543.47 $30 9. 54/...70/3489 543/07..34 543/077.834 :.30 57095489.89.3:850:7907:800. 2094/.     094/. 5470 .5:.4. 9. 540/34 570/947. 570/947. 7. 0 /10703. 570/947.. 3094 3 -7.40   943094445.0054970-3.3.::44 0-9-457480 . 4/ 572030 7:50 :8509 : 548: : 4/70 03: . 0897:57..3.574. 80 4-0/3:: : 0/.:207: . 7907.-..3..9  3..8.:..0/.0857..303.-4 5489:5. 42. 80 9020 .30859.   30:78.   .. 790702  90 /0:: .01. - 5489 3. 90 .3  94 0 2.3.930 ../ - 543/077.3 ..8 4207  07 94 0 800.. 34.2..437..    .82 :47...3489 -.4 4-0/39 /. .3..30  9  70:9..:: 4 0 548949. ./ 80 : -9 4 0/3..302 -74.:0/348054.7..9  #0:9.             094/.. 3 9.3. 3.. .2.3.9:570/947: 43/..73042-3.70/3489  43/.79 394 . 9  470.. $  0 2./.3.0 .3:47. /7::47...3030...9 540/3 570/947.3. 4.4/-:3042548: :/: /.8:..  .7  '. 7  .7 .:3.. 30. 7.307:50:4/348: 3..0 .859.95.0543.. 8.32570/94742 !74-0288:570847. 80 /4348 800..-7.3.90.3.. 2094/..   5 0394 24 024 70  /.... 7 3. 574547.3.30  34 -4. .4..  942.3489 540/3 570/947.7.94/. 2.0 54.40.0 :24: :2:95:470..7324/0 420809020707088. 34800.3. 0 57203...30897.039..03024: 08..  570/947. 2..:7907:   #.039.. 8..2094/. 54.83: 401.0 0/.3489 540/3 570/947. 30 570/947 30 57/43480 :850: : 7907:  . 470.  .9 8./4-7:800.F9408.. 0-9 9401.3 .:9.0 . 80 54234 0 4/70 032 543/072.0 -74484-3.30 0 /. 309789.   . 8974 .70/3489:570/9472.-74 3094 3-7. %208054. 7  .0 : 9..4 207.3. 94 0 470..3489   - 340.2800..92. 80 -740 94 0 3./0 .30:850 3489800.9070 90894..0 9   5Y Y   Y33   !74-02 4 80 4. 5:8 8.844207.  54:/.:0/..3.707088..8:  %..  5079741.57.834/..:0 /. 4/:.0/3489.3489 7907.83489 4254934 70:9.47 #:8804.3...4.  94 0 800... 0 .990/32 908942 47890 80 -..4.920 01.3489 570/94784 9089.  094/.  0:45 057203.43.040424: ::4 9..31472.  &/4.-.8 4 097 89.07/4. 9020: 94..4 94 3.3.  54.. .0 . 3.4 0303.9004/: .  .3..0 9.9 2:95. 2:950 7070880 ..79 394 .0 07 4707. 34207 .437..:   :95./. . 5480-34.3.790702 . 574340F/4-9 0242..  !48940. 24: -9 3..7907.0484-304-:.89.570/947.  !9.3.707088. /4/.-.-75789:53..  !9...- ..5748030800..4 4/70/9 .370:9.  !70/947 80 570-. 0308:7. 0897:57.0 0 :3. 2094/..  $:-09..2././  .3. /7:2 570/9472.. .8.  #07088..890  5470 ...:850.7.3. . 30 : 470.  .30 0 .31472.

-444944/4-.0 8.34 543/077.  90894.0  548949.. 70:97.429089: 30970-. 2.45 039003..:8.:800.0..           570224- 7. 57. 90897.. :850 : 548:  7.: /.385700/ /7..3.  5470 ./ 9...8..3 0  85.3. 4/.  %7037..   . 570 :9..0  4/ 30 .2 5484.247. 4-7. 3 4/70 :024 548949.344/80. 94030 94..4.:8:/0:0:800.2 8:-09.../.. 305484.0./.:30447.32.7 032 57.:800.4.3 247..9020:4. 2.3.02094/0859.3570/947.-4800.83    .3.3489 ./:.-4. 70:9.0 4-09.. 4/0  /4348 43. 4...33 5789:5     $:-09.2570/9472.84207-4 574203... 7.0970-.3 570/947 :850 3489 : 8./  9.3.9.574/..4/90.0 57.3489  09..3085484-3489  90894. 85484-3489 484-30 3489  20/.2.4/::/4348.0 :7.4/ 3907.9.. 30 4/:0  .  :7./.0 3..: 3.:8503.870:9.4..2 0 /.3 3 .237.970:9.7../80574203800.5705:899897: 3.  9  7.8574-024/:d.3 85484-3489 8: ./30 83..24 .8. ..   390757097.... 34:942548:  90894.. 8: -.3.800.30 9 31472.0 79 3 94 .3./4.9. 7:4..3  :3.489574203.08:/4-7570/9478..2094/.80..7  3: 3.9.575702.0      7.2094/.2..8289:./09 3..8..  90894.0 ...904/:00897: 3574-0294970-....9048:0/3. 4.. 97  9: 7. -47 5424 : 40 904 40 /4348 4/:: /43484/:: 940.7247.  4/024: 080/..7/7. ..30 7.0  57410843.5.3.90 : 90894.437.   .02094/003057.3489 :8 32.7 8.   .4302..83472.02439.  439.2.870:9. &2. 3..9:03085484-34898599. .303.-779 3094 0 0 :92  570/34890: 90/.3.57..3 . 3.38:53..3/.4/.2.:070  .3-457203 43247.2.20..830 43: 42-3..2../3.. 43.3. 3: 4/:: 24: -9 4/4.03489  20.. 305484.07./348:89.3./342 :850: 9020 3.435:9  5844890894.. ..4/:.3..  /.2094/.3.2./.7..3 7:4./4-74574347. 570/442 .32. 3. 5430.:54970-.4/90 .3.30 79 3 94 ./24 7.08.3.  79 3 94 . 5743 . 24: 0 0 :54970-9  2094/: 54: .08:54.473 7:4. 80 24 0 570/.7 5748:/-0  .8489:.2.257..7.01 85484-3489  7.3:0743 438:.  !74-020307.35741 7.24 39854 09.-3.93247. 8:.3 90894.34 43897:7.7 9:85470/-.-909.  %4 0 :.: 20 : 4/-03  57203  7.3.  8..4.548.3489   5470 ./23897.3 573.30 42-3.3 7.47 484-354/.20..3 .  %4 575702.   7.....: 4.70/3489 9. 3/:89780 58440  3907..5489:5.92 3.43. .2.2 4/: :0 /.::850 34898.3  8:83 /.:20.94804.4  3907.30 9  39077..808:-09.30 07 80 8:/ 4 7.  4 3094 30 570 0 : 8.  !430.:20 :4/-0357203  0/489.8570934895789:8:.:-989.230.3489 .: 84.:474.489. 439.-7:484-..3. 7.570/947.342 89./74. 4/: .4/90 3.. 3.0 2094/0 8: 548.  !74-02 0 4/70 ..  0 3094 -9 57203 . 9020: 45 0 3/.2.24 0/342 570/947: 43  45..92073./4-74543.32 7.3.0 /.:70/85484.0:89:53:82.

 548.4. 03 .5702.30 54 30.3:29.:  4  8.570/4.570/:0 -72 902542  07 0 5705: 903 8.34:853. -4 94.2..0:4/348:3. 584249473.4/-:  %4 0 . 302. 34-4   &8.399090 .7 9  & 302 870/3.08082.. 7.4 89:./3805705: 9..4.9.3./3.  489.. 7.08.F7414727./3.389. 108-3.3..4 ...7 ..4.949.0  :8.34 : 90344 /0 .. /..7././33. : 34.42548: .3. 03 /./. 0325484.../30.548./.7.: .34 3.. ..    !4-4 . ./..   !49..94-7.: 9 -934 4/ 30-934. 542....  7.3.574/:9. 0803.7.7.4/30247.-9 072::57.3..: 3./3.7.0 93.- 80 94 54894 54970-3.1 30.4.975.30  .8. 7.9 897:.0 : 3.3.3:0    '079.54970-3.302 574/:9./: 0 57410843././3.097.9090 08940 3 . 2. 303.570/4..2.:024  .0 3: 573. :.0 930 03 97././34247.4 082. .8:7.3./.30574/:9.30  29..494208030..54803 7.70203.../:747.570/4.3489.0 430 4 80 90 575702..90 0. .3.7 .24349430    %0 3.:  430 4 0 45.0 7..-:.:  970  3. 0854.90.2.. 57...0  -74 5484.30549..43. -7.5702..:  & 9.0  .81.9  3 850....  3..54-4 . 90344 4 574. 57.70 . 1.  !# $   &$'# '  8.1../342 2089:  0 4 .44 84 03489  %20 80 /4-.  40 80 8.493.4.. 30 5..30:850.9.3.3089..43.. !480/.4 /.70/..308:73483 3. 4- 3.  . . /7:4 .3.7.3: 47039. 850.7  #.3.34 4-7.3 4-.2.9... 3. 0 4834.37.  4-7./3 970-..0 930 40540/3.74.3.2.4. 90344  574/: 49 90344  .480549 0249.08.4.34 4-7.8.4/-0 4../3...304/:/549.-957.307.424: 97.34 4-7.    !# $   $! $ '&$'# '  & 57410843.2480890 :4834.4././3  07 30 3.33 %401:3.34485484-9./3: 30 5470489.3 97033  4789 80 .0 3 9. .302 0 90 4 7.:90 424: ::/..0  /..343. 948:30307./ 5480-34 5703.89.:540/: .2  4 5484.39909  .34894.7/9 4 8: 357  :74./3.39.34 4-7...0 930  43.. :  8. 3 57./30.3. 43 2 57: .454494.94 80 : /4-70 2094/0 7.  /0:0 549.7.34 207 4.43.3. 400./3420894 4 9430/489.. 7.934 /4.   -497./. 54-4 . 80 4843 3.34897.4/ -7.. 94 .3907087..34485484-.894 : 8:.4-7. 84 032 4/4.454/:0 0970-.83.89./8945.4 038..3489 .03... 302  -:/: 02 548:  !4894  :84 :8207034 57410843.  0 :92  94 4  30 /4. .3.4 80 0 :9.2.32 4.4..-7. 8..0 897:9:7.434 07 7..5470/3048:8347...3.3489F24 08047. 39 8: 5..1 34 4-7.-24. 574/:9. 8. 9 5484. 44280890 :850.:85484-3489 9 970-.42 7.934 4-7.3 0 54842  30 . 0 4 .. 3: 3..24:5: . 9  44 8: 43 485484-03 ..24:5: . 7..08:/.0    !4 093: 0 970-.30 30 /4-74 07 80 ./.-./35434./3.... /.0  97033 3.  . 904-0 57410843.832:4834.4/.1 33..30     .909 574/:.4...9 5.- 7..80 4 897: 34 85702 7.....3...4247. 548.0:8945:54. . : .8:-.3 54 8.3/..3489    !70.3.1 3.4..0 93.37.3.70203.-934057410843.30: 3.0 93./34  /4/.-.548: 8.-..24:5: ...3. 2094/./..303..079.37.7.0.3. 7.803.    47439.9  : 9 30: 34 8 3:  29./.:  4 0 2094/07. 0 .3.0 93.: 5742030  .30249.90   !7410843. 8..  . 9.7/3: 574/:9.  07 80 89.: .07.2 80-  :- 249. 4/4304.4  .3.4-7.34 4-7.4.8 0780 .34 485484-.4 . 7. 3..3.:9092.4/70 0307.. $ '  # ' 3./   314727.572 4-.. 7./:F9.9 .389. 0 800.8...  !40/3..30 . 54: .: 93850.84:7.4732 -405.3.   .34 3. 90 4 : 0 477..08 8:89.:  800.: ./3.30 0 574.3489  ..30 0 4/ /7: 903.89. :850 3489 : 8.434 .. 30..: 54-4 ./4-:3057: 03.7:7. 548930 89.  /:497.  89.42548:489... 48: 447/37.347.. :8..54. ./3.403..30    $4-7423. 07 80 : /4-70 2094/0 7. 83.97:53.30 9.3:574./: 5447 .344-7..344-7.305702../.. .34 4-4. :8. .  5470 . 548:. 4834.7 82089. .97033-:/0 948 3.0 93./3.70203880/8.  834.3. .890F47834047.30:/454/:0 ::40:./: .7. 0 0342 :8..4  5.  .548:  #.

44-7.  7:53....30 34.348924:4-../.5..3847.: 0/..0 0020390 7..4/80-7.:80:89. 4/  /4 570/89.. 2094/020:54.574/:9.4 .3 .9.9. 4/ 34.4.3.07901.2.30 :4.  90254 : 03..3.89.4.4.702/0.30:85484-3489.9.35747909 0.0: .24 7./34 574...357419 8:554970-33.9.2.3.7.3: .34   05..4.9344-7. ...3.3. 4/ 3.574. 80 97.07.  47.574-0242 574.2. : 5747.0:9.   59.. 4-7.9./.. 80 970-..7.31472.3.2 88902. 9. 548.3.4 970-..3.3810724 0-930...8.897:9:7..0 -.97.2.3 030 9  94 0 3024: 0 47. 3.  .  .30 4-7..0.8.3. 433.30042. 47899 3907..1.30 540/3 00203.:/4 . : 42. 3 8.34572.  7:53. /.308.4-09.. 8. .4/7 .. 4.  0 :: :0 . : 8. 5..97./30: 30  0  $:89.3.0/0344-7. . /02.7. /8:8.3.947/..0 8: .9  !70/3489 :: :: . .98445.43 304 ../.74-934074/2345484.90894.030:850 34897.57 44./3.42 548.574.34.37../342089.4.31472. .0/34..3.  !7203.. 8: : 20 :84-34 3907. 80 5.7/9 437093.37.3.3.442-37.08..0 930 40 0 :  : 5747./7 .74 ....3495.7./3.80 24: 3489 .3.  247.7.27.0 94 ...3.4       %  ! & ' F 4.. ..79.3.79.970-.402..3.4 03.9480970-. : 89:.. 708977.9 . .7.3489 : 03..44 80 57/4/.0 57..02 8:53.3 8707/89.27.: 0/. 4-7.  !747. .73.3.  4393:7.3. .  458.24434 9402.30054970-34  /4. 100/ -.5.3.3:  : 0 0/3 4/ /7: 357  7:53.3: 4-7.  .3.59. .34 54: .7..0548.0 .0 82.8:70/4..5.9  489..7 .:8. 3.9   . 0 8:/43.  .7:938..94:850 3 %40..3 4/7..897. 0 .73::4::-..0 93.242     .970-..3489 %2.9 8.79..30 424: .574/:. 80 54..3..27..574.98../.3039071077./74.548.9020:4./. 3.4-7.3.03  5.. ./4/.   422094/.9.3..4-7.70 980/0 .354970-.:0 8 8:832 7. 970-..3.3.93002. : 9 : .970-.9020:850 344-7.5.4/94-7.. : 03.4/902.9..: 9020942 .2  .. ..:8. 0 070 0:42.-98.2430442094/.   3/.3..307.         $.574-02:9.570/89. ./3. 4/ 43 4 8: :  5:902 570/.7020  .47 3.2.9 3./3.4-7./74..3/.. ..3 4-7.572.7.  & 942 5489:5: 970-.4./8:8.4..348945 07.4./0 54894 2094/44 .4.3.4-.. 7.4 /./...    /0970-.2 4-7.7 03.:/08:2.7 7.  !.  4 94 2..4730.2.907. /.489    $8902.9 90 3.  %4 0 5747.3.438::: 0308.. .  57203:0 80 3.9:8207034895702.40 57.79 8 4-742 3.3. ./4.3.080 4 8: : 54/4 8.4./3.79.4.3.94-7. 0 0193.4/94-7. 3.94427..80 4-:0 4/397..4.7 . 7. 2094/.5.9020:.:87. 2 0 3054870/3 0109 -4 4/ 0109.70203.0 :8. 9  970-.4.3.574/:.4./.4. 3907. :9.04080:70.93.802094/0: 035.9.34 8:/04. . -:/:  /..4.    ... 540/3.0 /09./:. 570/.30  425:90784 54: ..5.30. .4 03 24: 34892.::8..3..90...303./3.: 5747.4..0 434 94 0 54970-34 :.4/... .4.. 4 3.3 5747.    %4970-..3.0 094897.  . -9/4/... 3.20 : :850 3430:850 347.4 0304-7. :: 9  58 0 574./3447.94 :7. 8. %40 24: 070 9.4.7.574.934 4-7.  548..30574.5424 ::593.24 7.    4.3845497050308:90894.0 8...854./.7 :09.548./34543.057.3./3.89.:8  /4.970-./7 .. .83.:.92803..44-.4-7.    4393:7.  54894 54..27.47..34897: 34.. :.32.480548.  & 03. !8442. : 03 247./.4 030 7:50  07 ..30  302.3 : 4-7.34.2 034 2.5.3.30 4-7.- /4 4/45495:303907. 5.30  82:. 5...4 970-..7:4...3.7:5342/3./3.  894 9. 8: .2 9  8. 0 57. 33.  7.3.3:79 3/4.2. 357  5747.44-7.  82-47.4574.0.0 -74:/808:4 8.:9.4.4.    $#  %70-..3.  2094/: 79 3 94 . 4 548:  4 80 /4-.0 . 4/70 :0 4-7..0 . . 570/.3.4  05.3..  !9. 4/ 89. ..9 34 47.47 9030 .9 0..9.4.  .309.01:3..9.3894723  / 1 7.: 570/..83489574. 303.37.0894-7.3.30  .243.35742.3.574.

 03: 3454. 2094/./:.0.4 0 94 /4-7.20 2.1 3:    F  F   F     F   ..4 7. . 20 : /..  30/489.5.4 ..7 03. 4.: 850...544/3.: 57.4 /7: 30 7..1 3489 8.3.7.4/3.089.479 40703.0/34  5.:.8043/..031472./3 . 2094/. 3:/ /4-70 5747.:484-08.548.3..54/0.7.34  570/34893897:9472.9.8.2-039.0 .90.345.. 549705030 2.4/9 7. 92094/. . 9454.9 54/./.79.32.. ... .. ..30 2094/0 0 94 . 575702:  47. /4/.57.9. 2094/0 40 . 3.       $%&#  &! $ &    &! $ &$% ''#$%%&    F  F 570/3489 0/3489.-. 0/489.030  5./: -73..F4-7.7./.: :7-. 7. 8: 54/.9 828.:/4 .  : 030 9....3:2094/: 9.  !7-47:5.302094/0970-.828030/04.07.9.7. 7.  548..0/7:/4 5./34 .-. 2094/. 0/3489.03 39077.30 7...74.0 30 543.5.. F 94 8: 4- 34 45 .42  9.57.30 425083 4507./3 4507.  94 30 247..3.. 80 24: 57..:.380 3899:.9: 30 54970-34 54./..34  F 570/3489 :57. 47899 5../302.. O O O !.3.480.-85484-3489 /44-./..0: 80/454/4F30.  3. /04.:0 4/ 7. 45702.9. .4 : 3042 . -9 /4-74 .4/ 8.030 7.9  485484-03  30/489.0 !. 80 -934 7.3489 3024:8047899... 8.. .304-. 3. 3/./ 4/ /7: 7.208947. /48030/4 0/47..0 4 30 58414  .  4-..7.3.7. 24 0 489.7.970-.93. : 0/3: ..3489  38: 54970-30 3.: 057.94 O O  . .5.. 4507./3.2094/.3 .808.4 8.3.  /4 04-.-40572./7:.0 ../. . 7.8..5..384 0354/....:.8..43/.: 80..0.  570/3489 .8944/. 7:53..4807./7:024: 3489 3: 344  357 549 %:80:-828.94./3: /.3.24: 34892. 5. 89740.   05.9248107. 3899:.  /4-70 897: 3....3489: 03..7.2-039 30 970-.3: 45 : ..-3.4 548.478994-. 0 544/3..9429/  30/489. 870/89.39003930 : 03...0. 4543.79.30/47./4/.03: 424: .4 ../.3. !4. 0 57.4 03.3. 2.. .9 ..304507.89. 80 43/. 574708../3 80 57.04  42-37../808..0 : .30 273..: /.2.-40443489.0.7.04./4.-: 3.. 5.:57.93.3:2094/:. :70 030 : 43.  !4894/7:..3.2094/. 31472.1472.90.74...04 . . .94.2-03945 .0  70.:  !.3:2094/: .4 94 54.0 80570:8.: 03..54: .2-039 : 03.89.9 903/03.0.: 8:54 ..:/4 ...4 540/34 54/:0 .9..3..0 4 8: //. 84 03 970-.0. 0:8.3.4 80 3.570 7. 97037.0 4507../0 4592.8057/7 .4540/34507.0  24: 0 0 : 5:34 207 47899 .30850. 2094/.9./..870/89..0.3.79..249. : 0324 02..3./.54: .90  .9..

7897: 3. : //.-9 249.-04.33897:947. ..: 8:.4.89.   %03054.37.F574.924/073497037.....9 32  50/.7.7     '4-7.7..-:/0. 304 .574/:9.34894-7..  3 0894/489.04-7.3.. .9094/003.7.0 . 54: .0:0934 547.47.570/4.  3.32.4 2  5844 2 3.    %    8:89. 954/: .35489:5. -4 3897:947 43 247.9  485484-9    !484..3 7.-0  ..70203.33897:947  %4 4/ /. 249..  !74..4.308.473.9859.4940304.42548:24 0-954903..7020 4/.3../3 4 80 24 0 3.4.047894/94. %70-.: .:850 305.4: 03..4 .574./3. 247. .934.4-7. #0:9.0/034 0 0/34 897.344/348.079:850 34894-7..30  !480-34 0 3..:8.4.2.480/.4 2..548./4-.4.574/:9..3./3 7.8.4 44-7.  94 2: 0 /: 3489 /..72094/ .. ...4897.33897:947 -. -9 485484-03 .. .7..../3420894.07.808: . 030.-..   $50.2094/./340897: 3.:80 4 .:5:3494 8:4- 3489.30  /0 8: 3897:947 /4-4/70 03450/.:5704-7.570/4../8:8.540/3489548.3.4 4828.: 8:   %030:85489./3.30439:/0   834.07:53.0    .49 4/ 574.3.4 030 4-7.30 9 3.3907087.4  5 .4/30 970-..4/9 .30  54: .-03.9  //.3489438:574  2094/44 44-7.54/:0 .0/..370:9.249.34 4-7.480.4   !7480 3487.4574.3.3.-9/4-.3..-0 54./4-743.3..: 03..54: .4920 9 :57.3 .2.78:837.0..30 3897:947.902543. .4.549.-03897:947.:50/.702054804-7.4.38:/709344/4.3897:947970-.

79.0/03.92094/0        5747.0  570/.892/.3  F 2..9074.0  !74097.-0      /70/979070     .54.:544 03:780.4-7.:302. 30 97.30 .0/4 4/4 5742030:543.-054803080:85470/3.3   .3/4.-:/: 94.-:843434.548: 04-:097033. 3 307 247.3.570/4.308:530 4.4..9 548.-.07.:3: 34574  90/3:78 ..-4 4/4.489/489.43. 57.. .9489  .. /70/98.. .80: 3/.0890 0343.897.30574/:9.4789 8090893.24/0 88902.2 /70/9.0.300/7:47. 970-.-0   54..0 .9090 5. 8: 0./3.7.0 ..083  3: 34 /: . F 8.9. 59.25:8: 85.0574.574.302344:. 30..30./:.     .039./3.02.43800./: 8:-09.4/9 2.0       4-7.0 3./7 .47 0  : 89:. 0 4/   7.54.8089030 .3489 /4.. 4-7. 459. 4490/.4-7.8543.4342 5789:5: -:/:  /.70203.7.: ...4  !7410843.93031472. 8945.57..0/057410843.32.3097033  !7207 .0 93.81.3489 .0  F 3:/ .43.   !4.4/-7.07.3..3..0 .3.8:8. 30 24: 0 :850 34 4-.344-7. ...70/.3.30 4 0 24/0 97033.: 03.4../. %.57.43.548033 03075074/  :780. 24: 03.. 54974 .8:535704-7.    .3.0/34424: :::850 3489540/3.0.3.702054970-34 /.7 03: 03.3: /0..30574.0 2.:  /4  90/.30 3.030: 34.3 :780.0.0            $. $  089073 0.3:4-..3.301:3..308.4. 5489:5...93489 30 425.3.   !7410843./.90789.4834.4 . 04/    5.97.0/34 07 .90930425.300/.: 03..4.3. 425..  800.  4/3..907..305742030::850 348924:-9 -74 70. 3.. : :4-7.344-7.34.301:9:.8089:.0/0354:8 790770.7..70572074.2..0:57.2..7 820 903 : . 4-7.

      .

.   !# '#&$!  $% !74.307./30:850 3489.03.

. . .8..34 ./70 03 01  7:4. 80 8:89. .4 /.442-37.:::7.. 357  : 574.81...54803.  57.7.4 13.4.20  .3 249..7 :03..4..80.03.3:49.03./30:850 3489   /434 030.3. 7.3.90  543. 0 574. . ./34: 3.03:0 4/3  40 2094/0 47899 4-09.3.4. ././4237.:  !74.    4834./34 : 3.24574... 572.3480/434804/:04.808.0.2454-4 .93. 0  /././. /897-:..00...7.. /.54-4 . 0 .9 3054870/34 3..70:9..  4783./...30 543.3.42..947  3.570/9 4.7.3489574. $9. .. 85484-3489:828:/854.3.30 9444/574. 0  574.4.557..3././24 0-94834.3  57 02: 8: 8:-09..30 .9  390734 97  9.84/:. ..3. : 57. .../: 34894/4.7.: ..03.3 9442 4/70 0345074/.3...3489   .3. 8.3.:850 344-.40:90 :3.547.943 87..54: ./30 .03.. /4/./:4./0 .574. 0/3. .  .2./...3 54970-../34 : 3.03:0/.  O   80 574../:..0 24 0 574..059.3: 7..3..../-0.407..03..3. 0/203. 5.8301:3.4. /457348 .00  9.0:7....03:0484-30 543.03..54/4./34: 3..24 /0 80 4 0:01:9:.03.543.42 892:.: 7.. 30457.3. .4/90  5484.907.9.57020899 4..3. 034!#&  0 1472.343.30 54/4 30 3907.-9/870934 .0 897: 3.03.3/...8:-743..3428: . .3.:489.0 .932 57410843.54.97..307..03.9./70 03  8:7../34 : 3....4 .03.3489 8: 2344 2.:0  834.3.03.03. 7.304. 574..30 54970-3 :/8 708:78.0 905:9027.57410843.89249.970-.  9  484-3..024 0  O . 54/70 03  80 24: 3489 574.: /: 3489  4-.03...3.307.37.4. :-80 .3484-3.8543..24 02.3..5.3.54-4 ./3070.08 5:902 40.:  .9.. 7..0 9303.54803.3.4734895:902:3.32  !..  7.8  2.. .0 .9.030 0 /4..302 .03../0  408.3457:503254/.03:89. 80 57 54.30540/3.3489 .   07 /007. 5071472.70203827.5489. 354-4 .-3/4 &57.574./30 :850 3489 ..7 ... 0 574.3054903.4  .:94:57.30.32 :8.4. 7. %70-.59.03.. 5743489 ...0:203..       % 574./013.54803.94/457348. 4 0 80 ./30 83.9540/302094/0/.  5...:3.4 94 0 .. .4183 /4. 47.0  3044 5:9.3  .37. /45:3.574. 080/9:9.574.4.54803.3.4..7070 4.84.03.3. .  O 249..3.::9.30 4-7..:.2...   94 4.    249./3.03 4/  H  8:/0:: 54/70 03  3..307.:.8.8:89.0  .9 .5.4 !74./38.0 : 942 8: .4.303907.702034 3088902..00 54/70 03  8:7.57020 9./74. .307.7.442-37.0 9.. 9.-4-4089:274./7:.:7.34 4393:7. .    5. .574.0 54903..7 . : /0.94.9 O %  8.3:8:89. O % 80574.34 0./30:850 348908:89./4.34    5./34: 3../7:.909.307.030  42-3...5489 05:902/04.  5.03.8054.30  8:-09.:574-4.987.548.    :9.0./34 : 3. 24: 80 47899  8.  94 4. .543..98..37.3  :3:9.04 0    0..7 0307..90257. 0574. 30 97097.3./8::90200303.3.7 47.. ..3/./3::850 3489  !##  0 54.3 574... 24 02:5424 /.9/.0 93. .570 .: 30  8:5899:..8549. 3.4 70:9. 4-09.84.   $0/0 8:$&#'574.9./342: 3: O 85484-3489.-:/0.307.30 7.-489/7:.574.0 .0.0.2.3./3.04/:054494.03.30 2094/0  83909 0  .249.437.30  $89025748: ..  94 4.30 44.03..0307./34: 3. 035071472..3.54803.  4 8: 3. 854203:94  80/0 08:484-30 4.348.307.3 3.9 0  .7...34458.34 O    $% 80574..30 2070 7.

 90894.4. 357 5484. 5489../3..: 8..2.85092.  !74: .3907.03. 24/1.94 574.3.030304 0545489:5..7.8327.  3907.34. : 42.1 3543..2./30 :850 3489 2. 3034 -74  : 34. 970-. 7....    .4 04.0 28:53.4.344-7. 0897:: 57203:  5.302..9.03.3./4.80 -.4./32: 342   !74.3.  7:. 4393:7.3..9 : 42 8020392.4 /.3 /4 5490  897.82094/.. 30  4 0 30 94 8:89.. .8./:3.03.4 030 970-. : 42 . .9070  9.3 20..30 7.2 :57..34 4 0 54970-3. 0 4-7.4/7.0308: 0. 430 . 94574..479074 0 :. . 57.4/ 014.7 ..  :9.844 4708543/7.: 7.    3.30 5747..9 4393:7.74 850.90  5.. 970-. 8: 5748: 03 4 0  .5720303800.80/4 54/.9 800../...0 .3..3:8:/2. /.389.3..:/854903.

039  . 3.9.4  .037.3489 : .489 50/.7.2489.99  574.4 030 7../30:850 3489  !7 574.9 3489 O 543.7 03: . 548./30 :850 3489 O 484-302.9489 /4.957574..03.70/34.      % 574. 4 744. .9 80/0 0 /2030  7907 7. 03./30 :850 3489 24: 80 .3..393489 88902.2. .  8. :3.03 7../. 70/4..

  :.834894/7:2.. 4....909.2.04.90789.7.9. 39075709.4 948:89. 507.0 4. 4 0. 484-30 .0 30 14947.340.8/7:2:/2.05.7.../.30$&%'! # 57574.3020 ::/84/348.4...3:  :/:  /..0 -74 7.30548. . 44507.03.08.03. /. 4: /0:0 . .7. 574.3.3907.947.2.457.../.. 91.89..         574.9.97.. 4..3489 O 70:9.1.. 7./.. ...03..: 9 /.39909..8... 4430 89:..4 0109 9  903/03.-20733897:203984 2209782. 3.   ./3::850 3489    .0  303. 543.

. 543.3. .

90 540/3.. 574.3930 484-30 .: 45 0 /42. 4834. 4834.03:0 3. 70:9.  3.: 300 /423.

3. . 543. .

 70:9. 3.9.0.  .4 302.730 54..0 89.3489 20 : 484-30 ..

 . 543. .3.

 70:9.9.3930 484-30 .  /423. 40 574.03:0  45 0 /42.

 543.3. . .

.0390 8 34 4.7.80 57.2 94 8.03.. 4743.079. /. 8: 30 574. /. 82.. 70:9.89.03. .480 8.03:0 300 .97. 0 -..7.  3.0  8:.03. 54894 2. /7: :/ 574.8:4 54. .  843 30.48..3.0 4 . /.894 : 9420 /.3.  80 8. 3.489././7::484-3: 4389.0 8.4 34 82.393.894:9420/.30.34:20894. 574. 5470 .30  5470 . 0 89740 4.894 : 9420 /./3.030  5. 8. 40 -07.039 4-73:94 4/ 434 94 43 280 4 9420 44 43 8.4 0109.3. 4.343. /. 80 :850 34 4789 97033 574..3:05424 :57830/897-:./ -.  .4 5480/::  9  903/03. 0/3.9.907890 ..03. 90 :54970-.0  8:. 574. 4397. 80 4 9:0 : 9420 /.  89 574..03.030  - 348082.489.030 54304484-35. /.0390.24 870/30 4.3.70/3:0430484-30. 903/03. 30.574. 5470 .574. .  . 80 8.9./03.30 ..0.9.809043/.

.3.543..

4038:.30 . 549. /.89:5034/30. .70/3:0 430 484-30 . 574.24  5470 ..70:9..03.8.540/3..9. 8 3489 903/03.

 .3. . 543.

..82428.2 5470 . 70:9.2.8:.8 3489804 9:0:9420/.484-30. .03./...408:578:9304/30./7:0:/05748: :02443.8..080903/03...90 540/3.24  547.574.

543.3. ..

890484-30.2.90540/3..70:9.57094/32574.574./: 8.03:0:8.03.

3. .543..

8543 574. . 94 89740.:89. 574.9. . /. /.0  5470 ..03. 57..03.:0 570.0 7..4//7:540/3.  4 30 4/7.73:85484-3489/8723.0 7. 304.34 7:5 903/03.4 ...0 903/03. .. 8.. /8723. 7907..  5470 ...70:9.. 574. /.03.. 574..03.3.

::  90203. 3.:7:5. 0574.. 543. . 57095489.42 54494.30089073.30:3:9                 .24.30 540/3. .4...03.03903/03. 5470 . ...8:-. -:/: /.037./430:850:              5 03943.80/.-.8:083:079070574. 080:.0304575.4574. /.0390.8.3. .4/3 /..-43./3. 0 39073.34 484-3./.030047 9030.34 89:. 903/03. .940780 90/.8057095489.2./7: .07:50:./.308:-09.0. 0 2..0/3 44.54.2.97-:7. 08:-09.4807.97-:.0308.903/03..0390..8. .0574. 574..2.30574.

  575.348: 03.7.79 3/4./3489:.3..: 0894 /4..30  %4 0 3..: -9 O 700. .  0/343... 34  .90470 543. 8.0425.-7. 34 /0137.0 84/70 032:547 3294 . ..  5783.9 /4 7.: 0 8./. 543/077....2.574.9.7. :850 : 548:   90 484-30 247.43.3: 4.:850:3042548:  O 0/344393::2..0 : 8.: 0 4/.303889025748: ..  O 30570547.574. -0.80547:8.  70:9. 089..4 07-920 :84-3470.574.. 574./30:850 3489    $$& ' 089.830 07.03. 089.3.3.0484-3090 4/0137. :897.089./34: 3..3930  94 3. 357  4804.30484-30970-.  2094/.370/:3/.0484-30.-.4 574.489     !74-024393::2.0 8: 0 .480570547.  4- 3.30 8  4842 4.90789 30 .9  O ./3. ..8:/4.30  .. .3..03.083489F8...  70570039.3.7.   %  !$%'# 89043. ./897-:...3489 : .  % &$! #l' ## .9:  304 2.  : 44 8: 7. 8: 574.574.  !$%  .484-3. 0890  .808.-9/4.  080089 . $.3: 540/3 570/209.70/3489 5.  47890 80 7.: 8:89.834 0709. 2094/.2.030   . .  4- 3...2.834 /0137.7. .03:7. 478980:2342/7:289:.:850.. 30.30484-30247..3/.37.009430.30  94 3.9 .3..9. ::89:5.3 ..034894/70 030 484-30 357$. 024 -0  -0  : 30:97..8047898.:7..8944//. 0 0    .39.3 .8.   $$& '  094/.2094/.74. 30..30  357  -40 0 47899 7..: 484-3:  40 8./ .9.03.  .-7./..:85470 ..  O /489:530 45..834  0/343..3:  94 3.3.03:7.8: 03.943057/43485495:34898:89.4344580 . ./. :. 970-.3.8: 03. 357  2 030 857093489 85484-3489570/./0 /870930 3:207 0 . 089.../.:85490 .0 02.8945458. 970-.     % $&%' !# '7...8.039024:570543.054:/.8.3..03.8.0  24:-9        &#    !$   # 089.7.  897037..408:.2..7..484-3.03.5897. ..808. 543...8      -47484-3.5748: .03:      . 2094/. 34.30-74.7 O .3430.  /.990 8..8574897. ..930  740 .948.:9.:5.8543 4/   3.34898.. 35. .4043.3.0       &#  8./. .57834-47.

07-.303:207 08.3 4/ 24: 3489 /8723..0    ../0.57.4 -74 7. -9 2.03.0574.48:94. 30478980-747. 8:83 .. 247.0 4/ !74-02./0. ..

403489 4507. :8.9.3.34 3.  42 80 43.  #.3.

 :207 .9.34789     .4280574.0398.43 .574..03..34 4789 24 0 804..8.343.           !7.9:.03:.:8.403489897: 344507..3.

90470 970-. 030 .8543 8.2/4.. 30 970-..90470 7.0390.0  4/ 457.03489  74 7././0 .  %4 3.    '# 8.7.30 /8723.  : 44 8: 7.8. -9 .9.9077.  /.. 03489  45830 4.0  4/ 5470 0 4.03: $ &57.030 300 /2030 40 .0 . 80 .9047..0 0:574.34 7.8..434 !702.: 89:5.    .3 7.8 ./0.4 -9 .30 24: 3489 574.08.07-.9.9. - 7.30 /870930 .

  04/30.3: 574-02....-4 .934 :0934 44507..4 ../4.3489 : 70 .9.% # 8.: 0   3.

.   !7.03489484-30  4393::2 7.9...1 4393::240420 :0 /.3: 574-02..3 5.3:574-02.43.03:543.44507. :448:7. ..30484-30 . .4/30.37.. . 03.0/034393:7. 89:5..2  854/ . 3.574.. /0834 4- 34 0 /:   .342 7.03..3...   # 8.574.00/3.3.4/3.. '07-..3489:7.3.790 24: -9 30 458 357      54.307.890 80..  &484-3:54894 7.089702.7 34  902094     & 8.798043.8./030/0137.

0 ..43.9.7442:3  .3.

    %&&   5495:343042:3 .9..3.3.

-43.   $.0303.7.03.2.34 8: 03.7.: 4/ /7: 8..54.79209 0 870/30 . 8.:9730/489.9.9.947.03.3.  24: 390757097./30 :850 3489  $. 2094/0 8.9.34 1.3. 3.424: :0.03.95708:27.34 8: 03.0574.2489.   !7.574.3.303 5489:5.3..3.7/ 2094/...57.04800/3489./3.32.08.03.:045 :7.24: 00.9.3:.. 34.584:93 89.0390:  /4.0/030978.. 90 3.34-74057048..2.. 0574.1 4585709... 24 024543/077.00 948:7.3.570/348920 948:.1 .:4789..089....: 574.8.0 #.03.3.3.. 0 574.3.3 30/489..  203. 92 . 7../030/0137. 80 3.34587.3030457094/30/.0 8: 03. ..: . 0 : 9420 94 574. 8:2.0574.. 94 8: -740..03.93.9...4 /.77.3/574/70 .00-74 480:57.9 /013. 7..  84/8.570/34894. . 570/89. 7. 94 484-34 8:89.34 47899  39 489:7574. 3.-430  . .03:484-3042:3.  4/:: 80 9.  -4 94. 7.8574897. 574.48:2..0302.47080:470854/03930-740.7.480/45:3:0/7:22094/..  834..3489  .0574. 30 -4 7./3::850 34893047.0 .0 8...03. 80 24: 8.30 134 0 -4/4.3/.3 908.4.

3..03 .-43..54803.734 7.      % &$! # ' ##  4/2094/0:85470 .0390578037. :3.789.0390/10703.03030424: ::/4.3.-43.-40257/0 3.4 5./30 8:5304/ 3.  94 457.3.9 9  4. 57480 3 7.574..8.8.9.30803.7.70/34897. 80 8.304 484-345 02:850: :3:9..9.::8.03.3 .0/47.-023.434 /4-74/10703..489. 4-7. 0 :.030 ./3. .9470 7.  !70/3489 .3//.37.82./30 :850 3489   4 80 54942 7.24 .-40.03.03./34:850 3489  - 347.7 9  .0574. 30/.4 0 /4-7.4./7:8:53.030897037./3.3..9574.0303:/  4. 03.3 7. 5705720308:89.4.9../43.03:0  70:9.2.  0/489.:850 3489:./3.9:/0 -  2094/.0.840 4. 3.   .3. 4.0307.803...894 : 9420 /.3 9.... 54970-:/.77.02094/00 9480303.0390 8.7:50/.:7:5 .7.7 . 70.570/348905489.3544 .5702./.3 !79420 07. 4- 34 7. 2094/.24 3.37.4.08.584:93544 . &54970-.4  .9./309454494.43.:: 8.37.80-34 .030 92070:9.  - 348057.  7. 0 0. 540/30 /2030 4/3  1. .4/ 8:53 4: 4.  5470/.30 :850 3489 7.34.7.. 03.30. 078030 3./3. 0/30 8:530 8 :850 34 : 7.303../7:8082089030/020 :3 7:3.3044-09.80574.548030 9. 574. 3.34/0137./34 : 3.24 080 .4  57480 ..3.-4 3.. .44/4-74574..4394.540/3.2 .8.370.497..80 5434.2...304..3428: 03: 4./3..-0..30/8723.348. .80:7:5./.4 /.30 57..0570/209574.4430:870/3 /40   ./ 30 54970-34 :85470 .024//47.7.54803.3.302.3.0390 0 843 /.

37.4 4/3482.8543.4/9.34 7. 574.894 80 : 9420 /.03 8. -7402 574.3.8..489 4 83909 :9.574.4  .570/../.0 2094/0 0 9.4 8. ./30:850 3489. /4-7./.3..7:..  3. 3./0 8.03.-0859.. 4: 0 7. 4-:. .8.30 34.8543:7.7.74.34  54.3. 9020: 8:2.3.3.03.54. :850 3489 : .43 94.4 07  544 .-0859.2. 434 20 : 3  54942 434 20 : 57.3. 43.4 /.03. .. 30 3 8. .74.-403.40574./.54803.0390574203570/209574..:4080 574.0397.::30443485.. .03.9 :3480 : 9.:870/3027.7..: 0 7..4080.5.:. 037907. 80 .3.  #.03.32.1472:-74:85470/-3 3  . 925489:5.2.03.03./.34  54942 434 20 : . : 5.8:43:574.9 :574./34 : 3. 540/3.03.. -0.03. 540/30 /2030 4/3  1.3.-403.30 438903.948057-0.0397. 8.7   . 424: ./34: 3.34/203 7907:7.  54893:97.574.570/.9..7397.3489574.34 7.80/4-0-7402549..4 07 24 0 574. 8. .  %. 57 02:.03:7.: 57010703.. -4  834..4574.54 7..37.2 8:7.....03  ..::/.4 0 4  24: .. 8:530  .54803. 7./34: 3. 2094/0 0 : 9420 94 30 57203. 5489:5. 574...4 %:789430  8.7: 4 0 -4 : 8. 0/3. 8: 870/3 7. 575.-. 80 .. 4/70 .7 034 ..0 -743.03:0 ..34. . :.4:94:574.3..0 574.34  5480/30  9.03.03:0 574. 7.3.8.3574.3./3.34. 90 4 : /. . .03. 3..30 : 5.77:504:574.0 0 4/    07 80 8.3 5.34:540/3427907:7.. 0 8.:..:85470 .3 30/489. 570/3489 4.2.4.0 0 4/70 03 8: .30 0 .37..03:0 574...7/  -  2094/.54 7./7:4. 3.3 540/34 574. ../34:850 3489 . 57010703.92 /.:3:9.30574.  4/34834 54:/.03.74.70/. :3054:/.5702.030 7.34 . /. 80 70:9. :3./.9470 7.37.54803../3.3.0. 80 57480 7./454.3020 :84-347..03.3 574708.:  !74.34484-320 :84-348 3  !74.2 .34 0854303..3. 0237.. 3. :85470 .54803. 0 570/209 574.34...2   4/70/ 94 0 -4  &85470 ..920/.307./.3 4 2: 0 .0  .92/.48054......03.7.4.8: . 24:  5./.489./34 :850 3489  ..3. 4.0 . /10703.37.547..030 5. 80 7.3:9/  -  5458./30:850 3489  3..03:0243047890803045 89. 90 4 4/70/./30:850 3489   -  2094/. .40574.3.03.  '0.8. 80 7.54803. : %4024: 007 /4.90737.32 79072..80-34 ...3:57095480/30547.7.0390 :85470 :0 : 5.7.7  .37....../.34..-40  3.7. : 80548.54803 :85470 03 8..30 7:50 ..54803. 07 80 574...  .03..3/.2 /7:2 : 8.2./30 :850 3489 7.. 80 9.-74:85470 . .  5458.574.54803.

4/.7/3 : 5. .....03.2... 02.82097 3489 574. 92 1.7/3 80 574..   -  2094/.03.03.03. 3472.. 9. :85470/ 8.9.0  574.79.434.. 57/.37..:03472. 24 0 2.343.4 /. .859.:0 .4/ 3.30540/3548949.0 57834 -47.4/ 9.8:574934458:0 .37. :/7..03. 57094/302094/0/4-./34 : 3..0  -  2094/.30 894 .7/3 80 8.34 /897-:.03./8723. 7.  7.  094/42 80 3.3  4 0 70.8:574934458:0 .03.7/3..37. 57830 /897-:.4-80574.80540/31. 0 1:3.37.97-:904 .3.54803. 8.4/.. . 7. 57830 /897-:. . 4 0.5458. 9.9. 5702.5470/. .. 02.. .7.:850 .92/.54803: 40 8: 357  4983:90 3.54803.34 /897-:7.3.89421.90 574. :3.9472.894 477.05. :85470 .24..4 7.42 54/4: 970-...   48:4..570/ .7/3: 8.03.7/3 4 80/ 3472.34  -  2094/./34: 3.90/.574.3 30/489.9 :3.2094/.32. 0 70.: 07.42  4/70/ 4..5702.03.0 O O -  2094/.27:5. . 4- 34 7.34/. 8.03.0 /..9:.03 548949.37.36 84799030  O O   .540/3.9. .3.2.85470 .74.574. ..2.80/0 25489:5.7/30 5494243:20 :.:80/0 03.54803.0   834..92. 4.0397. /7:: 9.83.0.3: 7.347./57480../.0/7:7....90470 357 54  . ..03.03-408.489 90470980 57095489. 574.90737.9.9.30  70:9.7/357-0..-40458:0 43:4.54803. 5702.8.0  8: 089702 5495:34 94 34 458:0   5495:34 3094 34 458:0  .  7.3 548949.0 4 3472..458:0  - 2094/. : 548.3.30 80 .   827.. :4.894 : 9420 /. 0 /.947:7.9.:09 548.94854/57480. 7.54/7: . :850 3489 8. .  543...574.54803./. 574.. :3:9.030357      . 7. :/:  8.: 90/.854/0:  #.30:850 . 4./30:850 348924 080 47899  7. 5702..489.7/3574.7/3: 4.03.  5480-34 : 2.343... 2094/.43:20 :3 5494243:20 : 57.305480/309. : 540/30 .3:9/  .7/3.2. 84797. 484-30  543. 457.4457480. 9. 97.-40458:0 /4 8:574934./.9  /4  54/4./34 : 3.8: .570/.. 5458.37.3.307.3 357 54  30 94.4../.3489 57203. .. : 9.54803.03.03 /897-:7. 9..3:57095480/3:547.3./34 : 3. 920 80 4/ 30.3 54/4.7.7/3 4.3/. 3..  /. 574./34 : 3.. 7.../. 9. 3..3.347.  9.0 :593.34. 574.008970230...7/3:547.  5.3.. .3 -74 9. : . 80./34: 3.3.34 2.57095489. .9.789.3:70:9.574.357   .70/.947.4 574. 9.  57 02: 8. .37...43:4. 540/3.2.: 540/3.03.-40458:043:4.570/ ..4 /. 7.570/.30/897-:.. 4 544 .8..: 9.3489 540/3 1./3..7/30.3.90470 7.03.2.7/30 4 484-3.404. 8.9 ../34: 3.7 4370930 7:50  .  ./3 : 3.:0940707:5.  .3. .-:304/7:47:589540/3.03./34 : 3.7/3 574.:.-07.. 9.9.943.0 573:/34 -47.0730 4/7./.47010703. 0 : 9420 94 80 7.309.0397.789. 870/ 32  .4.  489.574734 574.947 7..7  4/ 7.37.92/.9.9.

 304 0 8:4 03 8 342 9.548:892/.  357  .348./ 80  -4 .3:40230.90789. 30-47.: 0 57.089 /4 304. 540/32 .04 3907. 94 543/077.:-9 578:930.3:  30. 8.247.07:890 4250903938:.0390 /. 430 40 30 2.74 5.9.  -4/  /.7/3  4- 3.2..702   .7/30 40 /4-74 5789.70/34.98. 903..../3422089: 357 89:530. /.8: . 94 34 /0137.3 0894 . 574.3.99.4 7.0  54970-34 0 2344 . 3:.9020: 54/.9548.3.0  8:57493.574.3024/4.9 4/ 7.2.9 0 5705: 903 574. 0850794.3.0 24 0 54894.34 ./3../34 20894 543.348: 03.44/8.:808.98.: 40 574..89..57.3:7.840 4.30 59.:0 .9.30 .4/7.3.9047.3.9574.03::89:5.484-    2094/. ..4 543/07   9  89.3.3: 4349.7 3: 4-.9..74 .4 49....0390 30 8:4 03 8 ../..3.857 030800237.0...9.4/348304/3483. 4 484-3...970-.-4/ 30.. 574.34  :  . 0894 80 548..9.03.30 7..7/3.894 4583 9. ...427  02 . .: 540/3.4 57: :543.03.... :9.903.7/303.:543.408:.34 9. ..4 8. -9 5:34 9.3489 /.543.7. 90.574.43 0..8.549.3543/077. 8 /7:2 7..03. 8./3..8..303.70. ..:2.4:.34  4/4.0308. . 30./ 30..9./. 03 .947  74 9.  -:/:  /..7/32094/.. !7-47: -. 9  30 0307. :54970-: . 89 808. .90 . 7./3422089: 404.8.947 .9 903/03.. 30. 089.:7.702 .80..30548.7.7 .3.543/077.7/3  59.    2094/.70/3489 9 ..03..2. ..4309.-070  30 247.  4. -4. 8:. . 45  0 89. 54 034 0   40 8: .7/30 4370930 94 0 0 89.30  94 8: 9./0 ...43.3.7/3.4543.9 549.4 7..9..9.7/3     2094/.  543.7/3 40 458:: 4370934 543./57480 . 3.7/3 /4/.84 0307.82097: 094/0 43.3 9..  /4-.03.7/3.3: 574.3.4054970-343.. :  .7. .3 03 4 0 07.7.4 7::0 480.574.  24:390757097.03.457...03:0 9  07. .549.3 8.34 5748947.3.939./.4  57094/3. 8:  ..330. : 9420 94 : 9..  24 0 570543....:   89.9. .7./. 4./3..3.574..39. .89. 43.57/00343049..0  80 7.43. 993 870/89.3/. /0. 089.. .  %.834 0 549.8:/..: 30/489.0.7/3. 89.:850 3430:850 344-.70203.030  . 574.3.9.3. 3. .80-3:89:43.7/340458::3044370934543./.4 3/.24/..3:  ./7 . .0390: /../ 549.2.7/3  34.    $%  ' $% % $#!%'%'#   !74..9. 2.0/489. :4330:543../3.3.549..89.. 94 357 4//4  43.7/3.9.9.  30. .9  !489:5.7/3.:  94 24 0 /4.342 7.3-4/4. .57834-47.03. 94484-348:89.02070   870/3.489.3.3.9.7/30/4-.30 90 80 -4 20978 . 4/.9. : 3. 34.7/3 9  -.3.30 5702..30 . .8.  %....47.03:0  357  304.39./3489 8:/.: .7. 30543/077.870/3. 80 57203:0 ./342089.970-.5748: :: 7.2.4 7:57. 24: 7.: 30457.  02..30 8:.3.20730 57897.7 0 47. -0. 0 3.09. .0 342543/07.: -9 0/3..43574. 4/3  9. 4.0.7/3 30 47.  3.: 543/07 57/003 540/34 9..-047.7..7/3  .3.7/30 30 247./34 20894  -.84-4/34-47.43.302 484-3.. 8.8.3030543.3..79209 .477.03:  !430.03.9.79347.89.42 4570242 9/ %70-.. .7  9. 84-4/34 -47..47: . .7/30 40 2.244304/4808:.0 3.30543/077.34 $:2.7../32089.80-./3 2089.7/3543/077.7/3:8:.9047. 80 -7.0 . 3.907890543.

303/0/8723..38:0/3.3.7/3: 4.7/308.9. $975.0390.9. 4/ 484-0 '.9/.0/. .3930 -/ 9430 3 9.574.9427....   . .0 2094/0 8:458309. 574.4/.2.433897:947.0:3.  O / &543.7/3.574.  /.7/308:549.08: 03.0: 0308. !4-: :03907085.30.9.!4: . .:-4:-:/:9. 3.39308:700..0   .3489  30.570/::  O .574.4-7.7. 549.30  8. -:/0 /8723. 700. 0 3.549./ 574..7/309. 0 .. 9. 3..789. 43. .4.03:.0390 247.9 /..0390 30 7. 3.7/30  !4894 .7/3. 9 43: 484-3: 4..0 /..   3/057010703.9.3930 .  574. - :47.30 .:: 54 549.09./3422089:   57  9.9. 0/3. 30.-40 458:0 484-:  & -4: 24: -9 8.7/30 -:/: 9.../7:.7/30  59.570/   .30/8723.4700.30 9.3489 9.24 30.3489 08970230 7:50 8:530/4-74  /.070302  O ./248..3.308::-44.9. 3. 34 /.803.3489  5.8..30  5.9.  4/ 4.7/30.7.3./4-743897:947.  0/3.249.9.0903.0 9.24 549../7:.39..3.30..9.. .42-4:970-.034 4/. :3/08.-7.-40 458:0 484-:  0/3: 4.9.  O .4 94.9.3. 03.-7. 8.00/.0390:8.30 /8723.48.030 4408.030 5.854. 20 .8:7:. 0  .-0 458:0 484-:  !7 9420 0 .4-. :/ 574.34893/054 03489480025784/70 ::  O O O 3/0 54 03489  549.:8503.07:57.3.020.3.4854743.7/3089054 03489  3/0/8723.9 0/3: 9.:540/34/4-74 /0. 3:: 03.7/30  94 0/3: 4.89.

.7/307. 80 8.03.7:20397. .03. 574.3.  540/309.3. 549.9..894  3. .  543.34 45834 574.3  30.  .7/30 409.3 484-3.-7.  08089 .3.::/4-704 0    !$%  .

-4424/08089 0574.099/.. ..78574.../34: 3.3457424./30:850 3489   .3./4.3/..030  .. 303..03:: 34 . 3.49 1..40/3.3: .4 574.83./0944 08948043..03.5 0 .  5430.90..  : 3..03./70 03432.3.03: 54970-34  0 8.. 543.3.489  ..-0 8. 2094/. : 47.3 24: 890  480 .../03930 /4.030970-.700943.34 ../30 :850 3489 54 034 0 574.03.30 970-.03.030 07 8030.547 /.34 570/4 .307. 570/4 .07.4/57095489.3. : 42.../30:850 3489970-. ..4 07  0 0054970-34574.  485484-0  249.4 80 574.4288902. 4/348 5700/.54803090430 7.03. 970-.-4. 80 8. 574. 8.  0 0 ..3.430 0/344/ 30 574.0 4 8: :0934 549.: /.9 543.0703 2: :/  -0  79 30  3.2.307.300/3424/ 30 094/./34  4/:2.9 549 897./30:850 3489  &.5./34 : 3.3.574..4 0302502039.9.30 -0  24 0 -9 /48.. .3489 48:89.: : 574203.94 58.34 .03.30 543..3. 4 5:902 -0  89.2.0/032094/.  /.. 80 90 :.03.3 4   ..70203.30 .574.330..   !4/43897:.2 030  3054870/3: 25708:  8:89..    .34 70/4.4-.3. 574.3: ..0 . /4 8: ...9./ 8.7..30.3489  3024: 3489:85470 . . 79 3 /4.3 /4-7   :0934 30./.03.9.. 70:9.03.834 4 574. :3. :574.90478:27./7. 80 3.90. 574...437..8082.  . 574.30 /489.4. 574.030 7.308208047899.77. 7.574. : .92 574..23408.2.34243.7/0     %# !# '   !4970-34 0 :4 9 /4/. .97. . .4/0 :3054870/342439.03./0 425.3543.4/ 4370934 89:... .03..574. 80 574.80574. 3:8.574.5.08. 574.3 3.2094/..03.30 8. .7.1 4 4-4.-74 549..9 540/3.. 574.70203.03. 79 3.2..3./7 .7./3: 3..81...03.43 4-4.0390 9.34 57. 9 2094/.34  4834. .: 4.94 94 38: 89. 3..3. 4..03.570/.3: :5:9.4  4/3  54.980/0 01.03.:54970-..0 :.34 57.03.4.7/7.7. 0/./7 .894  .9  ... /. . 574. : 40 1:3.2094/.574...0/.3 30/489.0.3543. :  -4 8.:8.0390.2 342 47: 03:  : 47...548.. 7. 3:970-.302 !480-3:5.0  80 4/ 8: .  54 9::  3.3.03...40 8:-09.9 &57.4 80 57./ : 4370934 543.  2080..4/ 8:89.0    $%#&$$%!# 54. 0 : 9420 94 2 /: 3.2 03:/480 . .. .4/3.73:3:  !70/3489 30 48.9  0 0  %. ..  ..03427.30 $%  $&$%'.30 -:/:  /..934.3.9 574. 5.:8:/4.30 .. .4/3. 970-.3489  4834.9:8.0 7.3.0 0/0 5700/3489  9.9..93 3.57203.0/030 570547:0  7.3089.0 3.574. 84..  8.47 903:3054870/34708977.3/.94 302.42  /3.9. : 2344 .457203030/..4/0 574..5480342 40 574. 43 .  .       &85489.90470 3. .

03.3489  4-09.  . 8.030 478924 . 574.4 3...: :543.827.2..381472.0 .909 97. .4/03 .7. :..0308.. /.     !#!#   !# ' $&! 3.04:9 :.: 3.4 8:89..90 4 80 4/ 3 4 0::  -  8:89.54903.: .: 304/4. /4 4  0109.820 0:8:89.. 430 484-30  543..4100-..030 7..574.03.3.. 5489:5.32/4-74-92.30 /.3.30 7..8  4 . 0 574.73: 3.7.  70:9..:30.4.70203489 :.03. 574.7. 8.77.3 54/.574. 38: 1.  ..3. 5489.7-.4.9...30  90 7007.7.03427.30 .90.54803. .7-.3 8.304../2. .84 574./30 :850 3489 54/70 03  574.0 ...54803.  .574.: 3.0  574..030540/3/203.   82 0...03..3.5480342 7. 97.030 :.73.. /. 304.0 897... 30 :.90./30:850 3489 02:8: 5480-34:543.  .4  8:89. 03.2. .482803442:3. 342 42:3.08.3.3.03.9 0.  5.03. 87.948: . 4 9420 94 0 574... :4/70 03 .30 /4 . 9. 80 574.3.83 :5:9. 574.:./34: 3.3489 574. 54:/..3:   $./30 :850 3489 0 /.40257: ....9..03.7..42 .30 0-9.03 .7./4...302 .3814727. 820 0 0. 30 85:3. 574. 574.:903/03.  80 970-. ::53.../7 ..0 ..574.03... 07 8.. 4.909 :..  4 :.03..3 54/.89.: 0574.497...:0 3.  5.4 54.03.3028.. 2.4574.0/030 .03. .83430/.  574. .0 /4.90.03.9093.4.70:.  ... 3.0 . 94 3489  5495:3489  57./30:850 348947..9 8.4 .0402.207.79209 0 870/30 574.03..  4  482 4 .5702.2.

37.3    . /...4789540/3..4  3..3454.7383. 8. 5:902 850..54803..0  9442 /8:80 70:9.70/3489  /  549 0 -40 20 :84-34 7.4.4703489.3. : 8..-489  94 070:97.24 0805.0 8. 20 : 574. 570.9. 304.. 4/ 47.43.3.47.0302 /. 574.3089..3..90.  424: .79./34: 3.9:54-4 .030  94 424: .30 4-4897.3..5.80 :9:70   7:530 400  09.4 5. 3..-7.03..308.3:7. 30847 9030 54903.54803.0  ...3. .430 54970-0 40 ../42 : .0  8.: 7. 4 0.9.490203..30 47.  574.:20.49.03.1 34 97033.30 :85489.-0 897..0  9..-489  7. .... :..49. 54-4 . 7.30 .470342/8:842432.0703./.9-40847 9...4.

 70  /. 249.907.-34. 3.3:.08 -743 30/489.3 894 :90 0 3./:.9./.4 80 574.8024 070 /.32.804/34803.-4..30 80/0 09 573.  80 8. 0 572039 3. .93:4-7.03:47890 70570039..: .30 20./.2.  .0899.3.4:/2. 574.74.34.482803:1472. 0$  7.9.57942/.0/:7:54/34 03.:5.4703 8:89.3..30  8:-09.089 3.3 93.0  4../7 .49.030 7. .30 7..3 .-7 3.54803... 057..38:89.3.9 4 /4573485489..92.3031472./30 :850 3489 2.34 7.9.:9.: 34 970-. 434 5489.0/-: 574.343/.4.4 .030 .584:9343.30574.790      &       #% !#  '$    $'#$!#  .304 942. 54/:0 .9.2094/. 54970-34 0 :85489.. ..:300-. /..3.305845.43:4 3:31472.5702. 4/3 9.8.0  O 3088.7039.3 4  8.. 897:9:7..  5.57.3.2489..0. 574.3089..83/489 3.1.:47: .9 8.9.8990574.3  .24/038:/489:5304-09.:20.-:/4.2.0:/7.3489/430803574..3020707. 30 705708..  5470 0  ./09.9.54/.03. 5489:5. 0 .7/3../7 .48.4 8: .3.4970-.78.. 8047890807.7 3./34: 3.4 94 0 94 108-3489 548940 02 8:89.9 54 9. 574..0 /2030 7.9478.3.3:574. 574.4 0109  57.4 .030970-...57.02094/.90 : 5.:5495 :85:303:574.0.-7424 08047899:85470 .9. 999 :. 8.2970-.25020397.0. ./..030 54970-34 0 /.848.  0  2.04207/45734857.0  # && .30 34.74.307.4.948:574./34 : 3..4042039. .342.574. . /4/.9/45:39.30 8:530 . -9 97..32 924.030  0 :92  . # &# %#$% .574.02.97..43 2/  574.3. .039401...4-548.03. 030:2507.   '  !# !#  # &$!  $% 970-.9  57.030 7..9 70/-909  54/7.90. 5489.3100/-. 9 :/ -03.. 897:9:7. 8.03: 30 -:/0 30457.4/.37.4 03.-4. . ....03.: .. 47.:0  .30 : 97 5844 .574.03.07034 . /...4 07 /457309 70/-909: 574.903931.4 94094357 $ ':54/7: :574. -0 7007.30:5. 8:.7889:.03:.310893   '  #'  !#   :44 80 203.0385:3.0 425430390   '   #l' !#   .. 4/.4 03.3 -40 :543.574.0.80/4-0. :.  94 8: 574. 0 47./0:850 348948:/.934243897:.3:0 -74 7..03..9 34.030   .2.03:47890 700.0 7.3:.   ..030       02./02.47.3489 8:89.4 .405:348.:..  :44 5489.9 97 .  O 574..03.30 7.0  O 574.03: 0 54970-34 5480-34:. 0.30 :57.3:5742.  O .57./3.43  .307907.030 970-..574.03.. 089: #$!  ' '#& .-402094/0  .030 94 0.4280 O /.89 8. 549..4  574.4.43403.0   ..03. .83:30/.0574.  5..03.43.94/49: 03.30..54803.37 401.94574. 494.0 5...3/.0570/4 0.: 3: 34 970-..57830/897-:.389.03.0 80 54...3.4:574.970-..  7.0/-42  /.7:534 7.400/. : : 02 828:  .0/34 8./  $   82.5744:  8.7.0 .  O 574.7090320.907090894./4/..9 7.0 5483.439009:.. 2.0. 94 8: .47.43..704857.42574. 8:89. 83/.4.. 42 0 -9 4-:..344580 3.43..0-742094/../.  94 0 9./0.3-74../. /.0 548940 8..947.. -.0390574./0 : 05489 :.24 24 024-47422094/09703342-0     ...:  .3. .4 9. 30570547:0 !70/4 . # & '  .970-...:.9440 .03054970-3408.4/.  :44 80 82.4 - 80 ..4 ./0. 030 97 ..03.3 7.3./7 .80-3.-03 5489:5..03:47890 /4././.83 9. 8. 94024: 0.574.:805704-4. 4/348080 .02.:0 . .3.4/90  !74. 09 3489 8:89.40570/. 8..  7:4. 8: -03..  39 494.. 548.3  49..4-80-030. 0540/3489.-40 2094/0  !74.    7.:8.3.300. /.385.. 2. 7:4.40 457.  5.95489:5.:  .970-.02 030 ..   %.030:85470/-.0 089.470 .57: 924: 3489 /.4 07 54970-340570/.../0.393031472...5.4-8024572039:437093489:. 07.303.3.9:. 0.03:/.24-74300/343. 574.3.54803.03943903..47. O :: 80:5489.302 870/3  54870/::  7./30 :850 3489 302. 7:4.548:47.384  . 1472.4 30342 442 9.3 574.574 9./34 : 3..302 .0574. 232:2  $ 92 : ..0 57..

      .

 .094.3. 7...03.30. 82793489  0870 0 8: :.02-74021.2:37.3: :74.   3/08170.947.   !$  !#  $#   0870 0 3./38.7942 2089: : 7./: 80 3. 970 02  09.9  -7430870 .0 3.00-7430870 .

9-430870 .  %-430870 .3.3-747./38./3/.9   3/0890 300-74:-037.3  .3.:-037./38.::5./3/.98: :7.

  /0109 507.57..3030870 .343089.9 54900 40 2.-:/: 030870 0949.  %089507.854/0.05.4 /897-:.0 08:530:/970-.54/0./4.4 305480/4.2. 2.9.3 /44/80305. 30.3439747.3 -74 30870 0 4/ 434 40 -824 570/.3 024.34 854/57480 3.9     &3/4.31.34/:74.0 :84348930870 ./.3.2.9549.04 -74.342 242039: . 2. 80 :/ 20 : 84-42 7.  30870 08:8: ..9 40/42   $:-09. 30870 .30507.42 .3/4.0797.7./930870 0  :/48:-7 :507.3.: .       $:-09. . 58424947. . /4-74 0 5489.0  -74 304/.3:30470.57.89.70.989 0 24/00 9  /897-:.30 .4 . 030870 .0  4 24 0 . /897-:...:  /7:0 7:50 4.:.37.4 03.0 70. 90898009.30870 .70203. 030870 0/0::3.0 170.3:30870 .54. 30870 0 0 . 0 /4-74 57..48:5. 90470982 170..2:37.: . 70:97.3 1:3..04.  3. 4/ 434 40 -824 4 0.4/0/4.  9 5490. 7.74/4-74 570/.30 43 85484-3489  8.:: : 843489 . 39003. 54 8: .34 854/57480 3.3489..  90 970-.3:30870 .0 0-74.7.0  -74 304/.7.03.9.024:.. 80 97.9/.   549008: ..  :74 30870 .708.. 54 !488434.3-747.2.34 -34234 /897-:.59. 89.       5490043. -4 /.. . 04/4./ 5.3:  8974.34:744. 3.: /.34. . 40 80 20 :84-427.:803-7.  90 :89. 80 89.. 8.090894250834.4.-3.:2.9 300 3057. :85470/9 89.57. !488434.  30:/2..7.  $43489787. 9  2.7.0 30870 .::5.4 030 4.37.59.30870 .89.30870 ...::54.0 354. 4. 4 8: : /.4/.3:00/.30 85484-3 ./:  2..73. 3 .0 7:50 :/  0/3 4 8: 2.  $43489 . 30 247. 7./38.79209 2870/3.0. 2.489. $#   4 0 70:9.0 8:50754. 303.40 89. 30870 04/.-3423../.03.0 30870 .      .5470 .:.730 /897-:.2... -.3.3..43.. 8:73489 7.e.: .   % #  $%&!# &% &&  ' % #  3.7 30 0..  & 57095489.4-804 0. .3:2.9 402 24/0:  89. 7.: 8.3044348:-7 :70. 08030870 0/897-:7.947457/43480/4.989 2 24/02.  .

3:.0 .-::   ## .:.4 8.  & 89. 80 574203 7.3930 89:./7:  94804 9:0:54 09325.  .544 030 7.:.9:7./4.. 0 8: .3/9 . 30 3.089/430870 . 3.     % # $$'# ! $%! &  0870 045.7..3.  894 9.708. -4089 .20/-: /2030 540/3 570/209.97424895485.32  .934895742093030870 03.0.30870 003.3: :247.30870 .7..32-740230870 .570/209. : 94:7.7 09.90.03.4..70203.  8570/.     $%'!##& '0-7430870 .3 8 3.43054894/4.7..  054/0830 8030 89.2-:. 902507./4.3089:.    #% $# 8..3.830547093080304089.92481070 '074./34: 3. .  /0570847.03.947 0./34-7. .  /4 54.37./:. .0 -.934895470 0:7. 4430 7.4.30:/4-3489 /4570. 57090 343070.: 5470 3: .0  ./.9 /.:8.003. ./.9  54.:942.9.3../3.3570247034 :7.09. 4 0 .    &%& !430/0..:::54709.2.9 -74 30870 .489. -44.2.93489/4.3..7..890...4//4547020 .. -4089 4/ .:7.703./. . :947.. 05470 9./.30 !489424: 34895844 0.  870/.0 .480 . 0 /.054.-. 08209.4/ /4 :247.7.7 034895:90. ...089:..: 0 070 0    % # $&! $'  !## ! $'!#'#       !.30: 8.344/5470 34-47.98:8... 3.30870 . 7.. 574203.7. 30870 0 80 /4. 2.3489  :. -44.       '.0 ./3.7.: 2.44.0 480 .42508327.4038. 90:9429703:9:5742030 4. 7.443.3 54870/31./:     & # '0-7430870 .302170..3854.4/4393:7.43 ..7. 0 30870 .: 3 83...-:.548424024 0-9:744.0  ..3.70203.4//4304/./.43/0/00.4/0/430870 .3...947.0:574209:  '074.13024947.. 30 480 ..507.574203. .9.:-748.4:1:3.:7.570-.3: 4.  4..34854.43 94.05480/.89..3.390054.890        . 0348983.330489... 24 0 :744.34-74.89:5.-:/: /.4.:93 4-403. 9 .0 .381. 80 570 :: 7.0 .5489405490 4 057570-.30.094..0797.  !74/:03090.0834439747.3080/343. :0  %025079.030870 . 94 24 0/4.:7.  :-4 0 :. 030870 ./4.3..30:/807.74 94 8: .  .43./ :/  07 307094 :0 : : 78.0 .3./3220892.970-../43.89..09030  5708./430544/301.3489  7454809.. . -4 94.  507.. /4.59.../.9474/4. 80 5495:34 /7.../ 80 4.: 70../3489...: 3054870/34 570 3.4/ 5742.42.0.7  $9.3..47.   .3.  /.3.947457/43480. 8 3. 170. 3../ 45./34./:0.47.30 547090 94 /4.0 -74/434 030 4/:..3  08974./30.../:88907049582547092.3:   3.-74030870 .:3044/70 03489:.54.  .. .. 7.0:..84.074.57..8.0 .:47.4:1:3.70203. :4: 58 4 892:.  574/:03.90.. 4 24 0 82.0397.:.0 2 -7402 30870 ..72.03.  %48:4-09./043.7.0..5489050347.72.

3.      47-.548. 4-7.389.  897: 3. 30870 .0 3 0 304 570  3..  . 570/89.304/./.03.7. 40 : 79 32 9703:.085484-..3:0 904 892:7./ 80 0 8570 9 304 543.3.0549.7./348:89.43. 3:7. &9:8.3.8:7348303.3: 54 0344-.     %   '   !# %   ..089  $:734834/489.3:0 :44 0 .3. 80 82. 80 4789 57 :85489./078054.9.3. 80 170.5749. . ./03.3   !# $   # ' 74 30870 . 4-7.42 .5702..::85470/-889:.2..4 489.30870 .. . ..85484-3489.4 0 0549. 82.4 -:/:  /.543.3.43 892:7..34892:7. 970-.894 : 97037.0 7../. 894 9..   !# $  #%$ 0/4.. 3.44 4.0 0 7.3: 30 5480-3 ./34 8:89.   $&# $%#$&# $   $:73483 97033 80 8.-...7:-970-..4 /.30  ./0 4. 80 57203:0 .3.3:7430870 .            ##   ## '!#'%!#  %% !# ! $%&#  .98:737..

0 . .. ' 0 7.489..7.34 04342857.:4-904437..574340. 47.:8259420 ..    $%$! $  94030.9..:47./4.3.4...03.3.34. .  . 4 97. .  /  0  7../.:54/:0 : 30/4. :3./3.1:9:./3.9 470.3.30489. 489... 7..3.489.: .. 3054.570/89.3..3..0 /:4 07 80 : 57.54803489.4942   4/ 574: ./3447.3..3.4384./3.07.3..4/ 30  -747.3.3. 9/7.7.  7.3..0303857.70203.3.80:- 7.89.0057480 3-74489.9497.9  489.2.. 92 -7402 489.37.. 4 20 ::/84/348.0 :/ 8 7. .3..7.43047.357.3../3.47.03 5844 84.0 0 574-020 .3..304-73:94 489./34.89453. 970-.42 47.4:8.3..8:-.002.702038..330 4 /7.:.  -  ..247..: 4/ 0/34 489.9 /897-:.3 489.4-8089.89..0 20 :/./4-.   3/08170.3024 07047....

3./3/.-74489.3.3.4/ 30   :-037../3/./3.0/347.   3/0843085484-03.3.057480 3-74:-037.

/3.300/34489.3.-747.  %:-037.   3/0890 30057480 3497../3/.3.

/.  4-908.0  -74 489.  /4 0 .3./3 /.98.3./.  :-03 7. 8./.3. -4089 495.2..: 3. /40-74:-03 7.423..3.30 /4 0308./3 /.0 4/89.89.3.-74489. /4 3./:/. 0 489.7  489.304-73:94   .2..0/..   897-:..854  0302.30 .4893.:88902.02..  30:/2.0424-903.7./3/.3.30 495.:2.3.   489..3.3.2.:3...3.3. 4/4.30 489. 0:-037..30:/870/34/3. 0 :-03 7.30489.. 2.484.  .3.2.2.7489 3. 3.3./3 /.4//7:  489. 3. 4 03038/0. 30457./.3./..489... 0489.30 489.  3..2... 0308.7890 489.2. 3. 30457. 0  ..3./3/.30 -4 -4089 495. 489.:.3.3.473489  2: .3.4   .0 -74489.0  -74 7.  3...

:9703:9.32 .45480/.3./577.548: %7.303. . 900/.7 30.::7.. 8 57089./  43/.34/:497.. .30 40 80 ./ 4 548905034 57. :.2. 0 :.8       570  570 / 48 8.: 43/.2 57.:/847.3489 570/89.0 83.3 . 7. 24: 0 0 7.../7 .8 0109  . 3. 14727.02 8..... ..../-8.0  ..3490 0 : 47.830  %../3: 3.7. 0 . 94 34 94 0 94  !702.7..:: 7.:5702./3: 3.4.  %$& # .9..../: 7.0 .:.789 7..43/./33.:  7. . /.309/ %08:5742030543.3./34289./8:5430 947.7..:7.4/70 034../..32.0 7007./-/04.0/4. : 7..3  94 80 4 9:0 4/ 900834 7.4 ...-40 45. 4..3.37.30900830.574. 90083 7..3 .3.:0 7./ ./97.5:34.4 5702./.-4 447/37.9.8907.  4/34834 480 . 574203. /. 4/ 39009:.  5.3489   . 45./  39009:.                 $./. ././34: 3././3: 3.:..7020 .3./.4 7...9 ..:7..4/- 47.9/./3: 3./34 ./.:1:3.7.4/304423:9.9 024 40-.:7. 7.80.3 .3    &#l'  %4 30 249.3 /04.3489 0 :247 90 4   .3.3:: 574/:9.3 !4 0930. : 70./340/... /4.434.   & #  #     %#% ##'&#  !48940 234 1.9422.0 30 .  7. -7 082. 7.247.-0 247.4807. 4 82.-2.9..54..57085470 ..30  :247   ! %   %4 0 249.3903. .7 30..3 5484.        ..3489  $.7 30..34 3.2 1.9.7./7.: 80 ...4 07249. 90 4/ 7.88:89.07.-4 47.3489 : 54 09: 7.548.97.90./. 7. 8.434/:4.3  . 80 :7:  0 . 7..3.3439009:.   $.7 30.3489 30 3./380: 3.90 4 $./3: 3./3: 3./-8.1.. 39009:.907:8. . 40-. 54.434/0:03. -30 ..  : 2. 3.80/0 4-    '#   %4 0 9.30 &7.3.  5.  82 94././.. .08. . /4 3.97.3489 54709./ 85439./4-./.342 88902:  4 : 54 09: 38: 39077.8 . 43/.9.34 7. 9 .7.342 30 80 54.43.:04/34820 :7. 43.:. : 870/ 302 .0 . 547020 . 7.  0 :92  430 8: 7..9. 304.0 .24 :247 3./.4/ 54.9  .2  .2454 0930..:..84.0  80 7.43-4/4 .3../. . 4/ . /:0 97.80109  .9.   94 57 34 8:89. 0 /30.../.:0 7.24.95./3: . 47.2.9.347. 24: -9 /30.45480/. 5742030 : 574. 7. ./.-94/489.32..2...89   7..82:2.094.:495704. : 2  2.  .24:7. 7. 480 ././.  970-.947. 543.3489 4. ..3.7.7.3  :7.3 574203.4 8././43042.. 7.05480/./3: 3.4    & #  0 : 8. /4-7.0 30  54./.  7..  9008347. .4 3..9.304094..30 57.9054/203428307.07-34 89.82:2: 80.34  %4 54.32 54 0932 39070842.0  144  0109  . 0 9.. : 8.30 94547.3.47.30  90/30  2080 30  4  3...   .30574..347././. 1034203  8:89. .30/04.9472.4 304 .32:  54970-34 0 /./342 : 3:  %4 80 3. : 94: 8./.30. 97.43/./24 95 30 7. ..40459070 030/4.  7.3..7. 2 .77. 548..24 0. /  48 7./ - /04.  54 0930.7..  :./3: :850 3489  4  9703:9. /8. 7.:.94  %& # .54 3024 30 7.947 4 /0:: 3. 570.04 7.4 3 9072470:.34 8547489  8. 90 /4.:247. 090  :-7. 8. 80 47.082.203. 249.54.70203. 824 : 54 09: 0 0 -40 249.3. 9 88902.48. /457040/348.4 &247   &247 0 70. : 7.2..54 303.:0 7...  /4 4397./347.0 38: 3.

42..33.0 8: 54.:/.4 ./.894 : 4/7 .  028 574203.224 08.54.3482..../34: 3.709092.31034203 .542./.. : 47. ..8089..9.8:.9. 82.7020...:: 8307 30 5742030  .03390708.3443085484-0     & & # 94 0 480 .7.40..3047..3489  44  5789:5 $:5 . 9.9:439 :9.0     909047038:2404-.74 80 2.. 3:1:3.3  8..0     !74-020:9420 94809.:247: 3. 90 574..:  %04703948.074.3...454974 3./45:3030.548942.0 8.  7.080:4834./.9..3: 304 49547.3 . 9. ...34 :..7.3:74:247. #.9 &57.3..34254.42 44 40/.574-02              %'$&%'& #  .0.. .839:247 07.389./34:   3...48.3243494342   &247-440./39.3428:89.9.495.:7.: %43..30307.4 54.489 70/4.428: .3489.9.3 574203. 2  .3.0397.343070 .:9424-: 430/3489.9.8:.2.3:2039.480480 .. 3..9047.. 82.4289.34 574.7503489 57.03070:30:.7. 50710734 0284 43.7503.9 3.347./42 %8094833024::.    !844 5789:5& #0/4 .9.-.7. 03024 0 .943.3:0.29.34.82.  -09.05. :247.:  5.329047.34..399.8 30 90470 :247.97..: /.3042.43454709.:: -90549./  8.7830-0-43489 29..048970839097./457089.347.083...3047.7.54.303485484-34.9 2.34. 974  304/4-..49/../543089. 8 34 9420  4/ 9.3./. 92.2  0/3489.8842 3.3.32.0780.3..  .24 024357 -914 5844 :2473 .2  327.4-4:5447../33.  .4/42/: 0:. 90.:/.  . : .24/4 4/70 0307.0..97.789080:8.094 343.9.8 30904703.03..  9  80/ 90 :247.. 0 .3....570. 4082..:/4.:$ : 4 .32: $ 34. 32390390942  %0470:: 03.304. 94 94 8: 54974 030 /.7 9483.3./34.3489 .. 5.3.: 80 3./.9.349.8.32: 40 3.5434.83.1:3.7.3../ 904/897.7.7.34:247.405447 .:82. 0 : 507107  9  : 2  2. :80/ 94..3.4327.489 30. 570 8.389..8.2.  89.0.034 0/..143428.975789:5./7:.32-42.45 2 5..:7.44./42249.89.437.20 308030 4.7...34./8054974 0030709807007.. -494.7.2454894097/013.47..3.:03.  90709./. 0/. .3.9./80-4570/:47.  4 80 8.0 !702.0 403 :47.57095489.34 :2472.7./42 .34 9082./..40809:-.: 54.082  342.3.0:247.9.:.3..9340/.90789 3 -4028  1:3.. 4.9.9..:1:3.2.30302 9483. 0 :247./4: 03.:24705480/.7.9.30308584-3489 ..0:247.3. 034..4 4974.5.97.90097  . 0 :247 300/389.24  05434.  %0470 8.4394.43.3.-...30 .70207.3 -44.0..2-030 7007. 08.8.3.424703 24 03.3.034 89.  :89.4:: ::1 :42543039:    & #$ :247../-0.3 :74 :247.:1:3.4394.4/0 8.05742030 4 42.3024 0243.:24745.03.4/35789:5 5.7.548940574-02 ./3 : 3.29047..3054. .9 34 7.470 .3.. :89.03070       # & # 4/013.75030  5707.../957.307.    & #$#!.308.30..97.43.0 47.4/8..3..0 54.480:2474 9:0    -09. :247 0 .20 438 34..0 /.34.33.8344/4089. /.257089.4.2/. 4.../3: 3..2. 30 2  40. :247.9:7.7890:247.42-3.    $ % #& # .74 2:93 43897:9  $:89. .4. 57.34  3948.02.70203.:5484..

7... /. .305707. 5702.2.  ..2292249.35.223:9.. 249. .:0 90:54: .:0 43024: 0  4509 0 /4  /4 5.303./430.30.74-5.302 3..:.49024.4 . /  .3.9 /: 3:  -744/247.. 548905034 80 540.0 ../.890 %48045.3./02.:1 7./..0-40/. ..0570/:4 0780: 3.  4/247.2. /.3.3:0  .8.039./30 ..  4-744/247..20 7. .:0 7./4.//..9.3. 4547. 4/.. : -73 ...95424 : 89.:  89.7.-047. 00  /:  4/247 357  . 574/:.083./3 .4/2474054970-.34/2470570/.0 3.   85484-3489890.0-7 0-7 0   .34 :247.3 970247 #0..0 .4./.0 .30  94057.57- ... 4807.834 4 89:./..3030447./ :/ -4 84.547.0. 54 093 7..0 8547  8547  943./34.:247. 9 .70.3.3.7.4804/2.3048.3 54494./4.3.../7. %40308./..0 .:: 3.. 3.9097..3 !4. .70203.:080 54.   :90. &247:94:7. 80 4/70 :0 9 57045.303.480970-.. 7../: 9 4/0:03.7..3 !447 .. 90 4/2470 495. 970-. 45 082073./3/.0 9./0:247.  07 /4./43.9.54.42:247. 7. 357  54.703/.354/..7020382 7.:  4 3.354 30 0 0:2. 3089.. 5489.9097. 7. 354709 54. ...3./42  9 47./.30302209.5702.:3054870/3.4344/247.-909:-73.2.94/247 .:1:3.   !489442... 54. .. 29.80 4. 4 9 5702.9.3907.3..30 490 ..2-03. 2..9 4/247 /247 970-. : 3472. . 54./.  4/ 7..8045 024.-7 24/897.4.  5:8 80 85470 ././.3/.9.3245.7...0 9  : 54 09: 0 4547.    7.30 ..  ..3 .....    .4/247.3.43./.4/247  4  30.4 07  94 0 90083.. 170.  0 : 4/348: 3.:: /.9  # %!$'%' !.3..970-.: 9470:97./ 9.32.54494.54..348979 3489   85484-3489/480 ...30 .082.90./.059.3489 80/030 0 .420 :7. 480905.70203.8054.3 570/ 7.7.8.4899./34 : 3.3.80484-.. 34 8. 80 7. 9 4/247.0 304. .70.  $ 3...:98.30507..9.834489:.  .-49.. /4 3024: 3489 43..3.890: 1:3. .-.54808.05.347..4-7.0 .9. 70 .3 7.  4.0 .9.  7./7 .0  57...34.4:. 057- .37. /7: 030 .4/247.00/34 3.-909.007.  .3. .../.08: 8..3.0397.344/247. 7.920/..34: 3. 3..7:..  %.. ../3 4/247 : 4/70 032 . 4 30 ./3.7. 970-. 24 0 80 45.3/:   940 144 457.03.5..30 85.: 7.: 7.3. .8082.9 5.3489. . 44/:497..348.431:3.: 9470:97.2.0    490 .3482..7.:0 30.4/24703087./..43. .4/2473097.//:097.7.8.:80 09759.90 : 089.3:0 /  !742030 : 1:3...7...4/2.30:.03./.0 :54 09:85474 .9.   /4..024.70203:5748947: &80/94.3.../.0/3 .489  -0-43489  4 2.4390 09008347. 7.34/04/7./.302-74.2.548:40484-:5702474     $&& #      #  &47.43.  -40 .3489  7./38. /.0:-7.57410843..43.70203. 082./9-7 27.  23   / .5489. 85484-3489: 03./3 : 3. /4 574/: 034 .. $543.934 570/.:4/2.3058 01:3..0 3.0 ../454.   .302./.307. 4.:0 80 0/. 54894  4/ 2039.20734 /:  94057094/37.0 .8.9.4/247./.4 !844  24203909.3 425083 480 ..0.3943   83 03028.3:34 :    $:-09.3304/.47.::549. 7.0397.9.43.-:/: /..7.-7.830 8./343.007..9.570/. ... 8543. 94 54.030-4:4 9.574708.0 :57..4 07.: 7.  ./9  & 1:3.8./34 .240/.0  -74 7./34./34:247.0 /4-. 0..:43024: 348943.:247..54 0342./4.0 /497.054.3 :90..  !4.70203.:: 80 8:.90427.0 .39909:  .7./3..... 0  !742030 : 584249474 857093489 !4. 7.9 570 304 94 8: 825942 :247.70203.. 7./ 87./. 0 07..4 . . 4- 7.9  02. -7  . 2.9..

2   028..:47.. F 54.3: 7.30 ..:./3.090 47. 870/89..347. 89740.30 90947../3: 85484-3489 357  ...302. /.32.34 0 /.  4/39009:..834.4    &54970-.::247.. ..9.3489 5424 : . /0:: 3.  .203.72..3.  F 54. 5094090  7:/.03. 94:34..7..3 .30.7 40 /0::  028  144   5844   54.9../70/:./  !4894  3 .. 01.....3 .72.34 507..900837.039.4/3.  .4-4.9.70/:. 357 .0074342.. -40 847 9..7.9497.. 4103  /4.. 574-020832.F-93..4/ /4 574 703.54.302.  9.32. 249..7.:247.-4.4:247 7. . 3.94302.:3029. .30  357  247..3 8:89./.3480 ....  54-: :0 $  4.424: .3.0 .      ./01..0 .   $.7..34897.: 242039.0 -. 4.830304 94-80.35489:5. : /4-..23  0 07   &54970-.3489 94 3.23  8  :-: :: .34  .9..507. .  !844  8:89...2.  870/89. /0:0 9. 7.3.30 804. 4./-.2.. 892:./.7 4 8: 5489.0 5842494730 ..83489 47.30 289 4 574-02:42080/48.7.-40 542..9   .04:247:    &.4/0:: 892:7.894.2:/ -03../045.  .9077. .. 892:..7020.7.3001090  ./ 2.  .34/24740 ..739. 0308: .9.2109. 5: .30247. F 54/ : 242039.32: &24780. .-95480-345747.0 . .0 47.32: /. 7..30.9..7.3 7. .:247 . : 3.834 05490 4 0:/0137. 9  04342 3.30/. ./057. 90478030./3: 85484-3489 . ./803903.249.7. 548940 0 7007.. &247     3.947.4344..5480-3454./. 0 232..0 . .:247.34 249. .0389. 80 57089. 8..54970-0..: 825. 39009:. 44 0/3489.7 :2470 08945480/.:7./01.35484.3 8:89..34 7.747. 3472:  !09 5844 .3 5495:34.4/3/:8978705099. 0 /..9..4 /..059..  : 30.. 54.034-41  .../3: 3. 870/89.9..-7 :8:-09./330249..F94/4.9.7.9:8F357 83.4/.  :2.389.94 057.

 : 54/0  850.3. 084-4/0 ..243850.8084.0 .7: ./00. 80 8251. ..    !$ $ $!% ##   '! $     # ! $ #.3489  942:0/.:9424-.850...8.31 3.0/3489.389.8094548930054/0.047/4..90  ..0 . $: 93.9 24/0%  .5484. %40/4/.485484-034897.0 540/3489.:-9 44.  !74-02 3..../: 489../3:44434892.8.:3.342.37.43..7.  # %548../3.904/48.9   $.037.83489.4 03   F    F    47/ 0 /.34 085. 4-. 54970-: /.   & 7. 80 :8.90.0 .2.02039  #.0397../4.  7.33.24. .30..        7. 4/30.35484.4 2094/ 0 4/ 749.940/3489.47.94807..03..: 24: 3489 7.: .4 80 54/0 548.0 304 .9 249..3031472./....089/4549.: 5. 94 80 :- 8251.0/0.48024 05489 8.7./3 : 3.9:.0 .444/30.7.84357 82.0904703./.:5774/: 304. .3./.0.34 01934   2.9.03.30485484-.47.54/0 3. . 89:5.84.548..5./.0: 34./3./8:5484..30.389  470397. 24: 8..9:. 4834.0424: 4/..35:9 ..57: .  01./4.  0 7.3990..43974...4 707:97.0 30 247.30 01930  2344-7430 7.5:9.3: :5  3054970-3 5484.0570907.3:0 .89..3:7. 8078 574.. ..2089.3./: ..203:: 0/.702039 #..4   !70/34898251.  :5: .01.. . 8.03 540/3../3 0548.0 90 570/3489 /4.0    57..302 485484-03489 : : 02 54/7: : 7. :2. 302.890#&82..97.489.47 /. ..././3: 3.079.0 .3.9.:..  %0/.890 485484-03489.34085.547 .4...5704-4..24..90.897:9:7.  9454..032 02. 49: 030 7. 70 044-4./.0   ...3:080-745470 .0 5. 0 570.0. 07-07.:2.4549 04/%.3. ..830...0308251.3.850.0 .. 7.:2::548.  079-07 5. -747./9 44 42 902542 %457095489.0 .3.: 7.. 7.3.30.9. 7. 4- 037. 9 54..07.4/...548.. 03.203..: 540/3..3 -082803 548...30 . !43./3:.3489548.. - 90-.0/030 8: : 59.97.9489 :9427../ 94/.75789:5    !# #548.09430/4-.0  5470 0:7.9:. 0302574 703027./...9.97..4.. 4. 8... 9 897:9:73454.244-4./4. .  9 5480-34 : $  54894 8. 0 3.33./.0:8084 03489 &4834..4//41:9:./.04/454./80447439.0 ./34507../.5484.0 .42 7.3548. .40 5.947./30../3.0  89:5. 4.    548./3..70/34899...../4.0  94/4.4834./ 8: 80  9 4/  :2. %4 0:89./3.7..304...0 7.0.4 0 3: .03.94.3   -40/3489.. 4 30 57: .7./3..89.   ./3.  -454.../..30 5484..4439747...30-74.. .7.3044 4507...28  ./. 970-.0 : : 34./ 80 4 .24 8570 9 30./.4-:.0097023.0.8././..203:: 8. 5489  ..07.480 ./... -:/0 89./3./.3 485484-03489  .7.3 3078:14727./3: 3./ .. 0805489 . 0 57./3.3. %40 /4. 424: 9 8./.85092....489./.790344 .. 07.30 /.82.39307...7..97.4.42 9  54.4 /7:2  ..: -4 570907./.4540/3489.82.  79.3 3.2..30548.3 54970-30 485484-03489 424: :0 .4. 975  .. 7. 84 03 548. 908:54/0.934/457348079.3973 30249..07.489.30249..489.7....  !# #548.4-4...  90/3...850.70/3489  03747/ !7480 .5470 ..4 7.04.030574.45489. 3.  57  547093.850.43. 4.4 0807.7 4-  #.850..3 548.30..7./././30 83.24: .  ..24 0/4..4 30.947 : 4834.7..:54..9489 ..7 .054970-0/423...097.3  /.7.3482.303 7.34 70.4 9 8. 3/. 94 :/ 302.38:43974:      %70-.7.89 .    # % 548.0 2. ...3 .348940/.. 8: 249.574/:9.2039 /7:2 5789:542:4-4.489. 850..4/05424./.4 /4-70 3.02.0.902:90 57095489. 54 0 -.30548./4.2485:3030249. 4.0 /30.. 4.44:.03.24. 5074/  .  549.307.24: 00108-34.43.389 .

/.5489. : 907./0.470354/:0 ..90. /.3.3.04-74....9:7 80 3.  234/7 357 803. ./4254/.07.2. .0.       440:893037.  3.44834. .7.79:89. 54..4354842 8.:  203. 3.0 . 850. 7.2039.0   9.2.:. ..  54/7: 0 8547.0/.489...:44  34./ 570.89./.3.0 4 .47.2.8:4507.   7:4.9430/4-..7.-47. 2347. 4089:5./3828..4 03085./3.39.057.3.789.. 30085072039.-73024574.:480 .8  /.24  030. 3/:897  ./ 2039: 4.0.:540/32870/3.7:8./.4-0/3:0447/37./.4/244-4../3 : 3.  .8::/:.4/30  57: . 5.:3 00/3./.48./077.       #& '  #:4.079..082803454.30 .305484.. 549./3.3./4.3/.70 034  %4 0 /.3.342. 4  94 4  30 /4 7. 447/3. 948043/.7.24 0/343./.70/34894-4.3 4507. 7.4454/7: . 300 :8:0  $.:8:.0  . $.7.0 4./. 03.::/..30 970-..4.4/0 234 57207 4-4.17.70.30 01090 3..997.5745.30574203:3..33...:943420   & 907./4.8 44 0 9.54/. 4-4. 302. 7. 434 2..0. 574.4/89..8:70:9. 543.47.//....931 . 4370932 5484.83./804   545:.30 /4.9:. /4-7..4-4.4 : 548:  !48940  -743 79 . 94 0 8..4/  :8:..:574-02.07.. 89:/0 7./: 8:5..0 970-... 7.9.:807./3.3. 54894./30 :57.03:20 ::/84/348. 543. 548940:548:5774/300/3.54-4 .9:7  790 904780 57095489. : 97  3424854/.547:/ : .. 9.. 02.489 4..304783./..33..97.434 940 8:734 /.34459070 03.7302.7:2039 #.2. 9 57207 38: 085072039../4. 970-. 902.5704-4..0 4/  ..449..: 574..7 54: .447/37. 357  2507.: 7:.43:545:.93100/-.3.

:/549.0./:   4/70/947. #:4.303../4-74 54/:0 .0   447/37.0897.0. 3 4589.4 0302..  0 .4 030.3489:7.07:: /...3.7..30 74  4/  & ..93.0 3 8: .54 . 0 94 -4 4 0 7:4.   #:4.4 03./0..90:34.3057.80..:947 .   ..47.971:3.4489..3.854/8:89.308.703.249. 0 7:4.4/90:4834.

1 30 484-30  3489  %7.7 5789:5 4 54: ..:947.3.4 .0 .4/89.4 430 484-3040/10703. 3:89.38:570.4/90 .47 .4 030 80 4.7..7. 0./0785 54.3/-44410./07  34 :850 3 203./ 2039:  '4/89.7..7 0.0 : .4 03008: 93.2404/. 9. 90723 /4-4 83./4./013.8. 97.4 .859.7.-7. :57.4/90.2. 90 302..42 /0.5574.83 7.449420 5 :  . ..4/90  3 .9 4/4. 4/4-.304349. 4. 897.89404-0/3970:.944442.  !9..3.2039.  90 850. 54.47 3./.85789:5  !74.:30.8 :850 34897:4.:0/.:549.:74.30 94 3 /4-74 ..203.0 90470 2.73: 8543.0:/9047.30  .3:  :4 89:.703:.4 94 ..      % # $  9047./0785  9457/4348431: $94/  4-.0 8: 80 .4/4./ 549  7:4. 9  859.2...0. 40 /4-7 ..0 -7489:/. 8: .. 9:5489430449047.5700/3 .7. 234 -0..90789 3. 98.47 0..3.0730247..443  ..  /. 9 85484-348924-7.  3489  834.3./07 247. 0: 3484-3.. 59..4 4/4.::850 304/30:850 3 $2. 7. 5743. 30..480/. 0 578:93 : 3 0.. -9  /4-.909897.89.3 592...4 5789:5.3. 80545:.4 0 9.-:/::850 37:4.2.70/3489  .4 0 /4 203.8 : 3.34..30/4984 -47.302 /4-74543.. 3489 300. 3030. 5743.0/4.07:  .4 03.34 /04.  & 9: 8..: 30: 89. .2.8:9:-30 94:850 3  $94/4-.4   9.9 . 54/:0 02  4 /. 0/3: 8..489.  ..3..2 79072. :9.4 03. 9047.. .4 03.2454:/.  3489 20 : :850 3  30:850 3 7:4.7: 8: :593.2.  . 2 7.: 90723 7:4.300484-30.30 :850 3489 7:4.3.7.. .30 5490.0.342 94 0 5758..  .43..7203. 203.. : 845: 4. 089 9.:  304.2039.  .30 0 94 3 /4-74 .947.:  &.203. 438:-547.:0:8.. . 0 54:/.8485484-3489  !789..3.9:/8:5774/: 0 :92 4.7342 203.3.907890:/  484-30 2589  39003.0 !489454./ 2039 : 3...8 3. 0 4..4 :  4394207 0 /.97.  34 574-02 0  8..3.4/4.948:    .7 .. 5480/:0  3057 9420 47890.4/4..:  /4-.39  .:/:489.9430.79./24 4.: 3.42 70 3: 7:4.d3489   . 0 0/34/20343.7.. 3..2.0 904700/.9.4 .  .03 8:57. 24: 548: 9 .805.0 :/  907..7/ 484-30 7:4.. 4/348 5702.4/: 07 8: 80 30.02 9 9 4-.  7.30 43 484-3.  9  85484-3489 .90934 . 4 9072344 8: 8. 7....0/034 0   89:/. 482 94. 8: 54: .. 9 /0137..3.  9047.  :9./0785 /.30484-30 940.3: .. 7:4.7 .4 042.9. 54970-348..92 . 40 8: :2.3/-44410./803. /.:03: . .8 1.. 897.2.: 4/ 388./0785.4/90  47...07 0 : 57.7...3. 5489.4 :  02: 4..947 4 8.2 247.185789:5 57 5489...4  59.4/90 0 897: 3 .90789 30484-3085484-3489402424: ::/.0. .:850 37:4.. 5489.

9470  $94.30574-02.3.0 930 ..54 ... :44 30 /4-74 47.4 89.2420 : .8.2454:/.84. ..4/4.247.0./0391.3489 . 89:..5744/3: 47.. -9424897. /. 0 .:  .4/4.4 03..34./8: 430 5489..:.9098.08:0/34897.  8054 5447. .0/3 4 /4308030 4/:0 2344 7. :850 34 7:4.5489.47:4.-9 4.30 300 4/9 : 3484-3.3.4/7:5:3..4/4.. .. 3489570/89...3:574-02.8:7.: 304 .4 : 32 /203. 543.  !43: 030 -7430 /2030  .3.5789:582. 4/ 57095489./3  570:2.4/90/43484/:0.0 3. ././3.:8207034897:4...   .987:4.47.957:4. :850 34 7:4./  .0020 :54/70 032.393./203./..  /. /..02/434804/:070 03.4 03.30 94 .7 93030570/.4 030  94 3..7.97. 33.24 0-95702.7 . !09    /. 304.909. 7..98:/2.3 4.74397..:/2.584:93  5495:3 ..  3477. . 70 .: 85484-3489:90.. -74  -0 .70 03...:0 97 89.304. 5789:5 54.4834.078:4/:0/042 3434.3 30 8..4/4.7.47348990 3.34.30480 .305495:3207 57095489....09 .7:4..4/4.4/4.0 .. 7:4.4 .09 . 342  8942 543.7. 7:4.. 0 897.2.. 38: 425090393  24 0 /4  /4 -084783 /8:8..3.  .934 249.3.7.  9.24 . 54.0   ..4 030 :/2. 30 /0137.03084. 54/:093489473.3. 70 .2.3.80/.03.47:4. 3.0.37.8. 8: 4-4897.3489:70 . .34..30 ..  42:3.0 /.9 3.2.3..4 3.484-34/039909.3 3.0. - ..:947.4/4.34.  .3.987:4. .24 897: 343..457.89.3 7:4.7.8.3480 ..: 570/40  .28348 5480/.30/4-74.47..407:5     ..80/4. 247.8990.70203..  ./ 970-.:0 843489 8:7.0.2 3..2 .8:7..9.0/348.: 4. 7:4. /. 3.4/90.. .3025..4. 4954734893.24 7:4./0 54894 0/.34..39003./..3./.5490-3. :89.3: 4/4..  03  559  90 8:   570/4  .                  83...9.30..4 3. 4/:.5480/4.8:0/34484-30  3489 -930.0 :0/343.7:4.97.4 -4 857..4/90.  /. 94 80 9 0 3..3489:80 03:5489.84:70. 03.95489:5.  9  :850 .. .984 /0247. 0  /./.0.2093:90 4/44  : 4-: 3...9   43 0 0/344/4.209.4 570/:./3.0. 30 247. 423.3.3. .3.03. 8.98.3  :44 .7:50308:83  .. 9 2.473489  0247..030  3.4 03.342079  .: .: ./30 /44. 3.09.. 7:4.4/90 7.97.090  31472. 57.4/90. .:947.../0 80/.. 80 90 : 30 484-30  3489 82.9. 80 247.  #& '             #      0/489.548940  %.0-.0 8.34./. ..  4/348 20 : 7:4.. 5480/4. . ..3489:84. 8.: .4/4..459..80 1. ....  4202: 80 8. 8: 897.30 5702..9. 30 . 085484-3489304.    &% #%$  4.570/:.4 03.34. 3  $94.7:4..4  89:..4/:. .0 7. . 9 58442.9. 30  0/3 :.3. -.:54/:0 :     #%$ 4.30.3.5490.7 .  . 7:4..54 097.4e03. 357 8: .30 9 0/348207308.70 0302..9..30570/89..9.:850:942548: 8 34039003.54/70 030  34.   $94./ 0307 3489:897. 074330247. 4.83  308:73  .3489       ' #!#$%&! %047. 0 :820703.4e03.  3-7.7.4/4.3:.0 930 7:4..0 9480/4. 3.4  : 302 :0932 57.9.0  ..4 03.:./0 57.:/0 5702.: /4 7./7:0 44.0 8: 8: 549.2.: 89.9 574-02 8.84: 70.309484-3.  934 0 /.57.: .  489.548: -7./307:50970-.09054894 .: 8.305480/.: :850 3489249.2089:7:4. 0 :850 3489 7:4. ./8:54/70 03 ..3.17:897. 7:4. 305480/4.  90 8: 3.3.3/.357. .0 ./07:4././7 .494 :90 03.  .30 .. . -7.84.81. 7:5.0  8047890./.  :-03.5.4/4.4 054/70 03 . /434 03..9.-0090 4/4-744-09. 54.8/...4/90. 543.  !70/3489 4.98.43489 8:7.

0/:7.4-.:89..0/03 085072039 .....473. 247.5.::. 3.34. 0. 8: 34.85097:4..   :..039:. 034 /04. 70 .::804/ ..98.4 0      .:45 :57203:943..04574203 -4054970-34:...3. 3038:8.  /0 0 .4/4.00 20 : 77:4./280-494.: 31472./:.30 7:4./0247.4 3:97. /0247. 0 /.:4/5495:30 3/.  7:50 03.570/209.. ...0838... 94054970-34/. 7:5:  708977.7:4.84-4/..4 03.: -07.07.3/. 30 /4. 232.089  .423 #0889.30 574.4 7:4.  703.2039 90 4 03.2. 8.3:   .  4 0 -40 4/ 4.8:90203./ 3.4/5742030.-  /.3:8.3 95 7:4...3:  9..  . 208.74.3 #0.99. 8...  : /7:4 89:.38:8.0 24: :54970-9   0 8: 0/./3. 570/3489/434 03:4/:0  3.9 7.308. -74  :8.4789  573.4   :947.57094/3: 3948030 .....4/4.3.     F5495:3.2 24 0 -40 /4309 4/:: 304 7.7:4.:947.:97.2.28:/0:::30342/434 03:   ! 03 559908:574.:0024../. ./:.4 07 0 574.94 0-93.4 03. 3.8085072039 859.. 8: 49547 5702.. ..385.   439743.0 4.4  -.37:507.8458: :2..9.. 89:. 3.4/90 4 0 897: 3.4. 8: .98 89 7:4..473489 :540/3.9570/89./0247.5742039:..3:548.850957.:2.      F:2070389:5../3.-4 .9438    -7       859.8:/0:::4/: ..708.. 94 43/.1 34 97033.  .4 03. 8574.4 03.90938. 05702.089:/04 .4 03.-:/574. .543.. !43.4570 308:7..34.9:94574203   #0:9. /9.4/30  .-497  9./.0.  .. 70:9.3 7:50 7.:947.2489.-4  57  .  9  8.49547574203.30/0. 074-04/89:5. &23429./ .408./..4 0 94 94 34 5489.. : :-4.. : 40978:53.830854.  20 :92 70:9./:.:4/70 0308 3489/0247.. .4 0   4/ 5701077.90 3. /4237.. 54 09: 8940 .  #:4.48:/04./0:57./3.78. 30 457.0 9.7.. : 908934 9...3./-4.24 /4309 /4-70 4/:0 .899:3.30./. .:0.98  .5:89548.809.3/0247 89..  0 3. .0549420  94:: ::4/4.7..  2  /4-.. 37:4.9.34 570348 .  $..3. .84 0/ 90  9  4 89:.4/90.94354709.4/4.0  03..../ 8: 8.0 .:947.4 03..984./:..30:2.:3:97. .7. 303.480247.5742039548.38908./3.4 03.8. 4 08:/04.7:4.2.F/4-8:4-.4: 4/4./ .    # 88902 3/.9789.30 8: 574.8 4 0 95 7:4.2. 03:70 03. /. :5: 03 : 574. 2. /4.::804//0247. 7:4..34 543.4254/70 03420  .. 3.30:574.:947.9 34543. 89 744.:  #& '    .4    !  .3084-4/0 :947. 0894 8: 944 8./08:.089 /0247.   '  &   !#'  &  & 9047 3.7020 7..9 ..970-.. :.04/:: 247.4 03. 48:/. 2.4/90 8: - -0 850.24 43/. 7:504-3 8.4 /. 80 59.7.4/3 574-02..4 030 .4/3:  8.47348954 .79. 24: 0 0 8.804- 341..449.247.:947..3897: 3./34 : 3. 8.42:2.:.. . 03.240/. 030  348940:489..57. 7:4..4 030 0308:85439.3..0/:7.7.8:8:/04.30 . 84-4/.:947.8::90.572./24 05495:345705:8993./ 39430/.:947.98 3.3:5.-4 357  : 3042 3899:9: /0 7./0247. 3.574-02.480/0 8:.   .-0  %. 3 7:4./3: 3..34570/.F. 7:50  .47 0 9.7.90  7:50 .3897: 3.240/3. 7:4.090703882:.3:.  %3. ..24.4 42 .0 7...0 -..4 03.3: /7: 9.42 .3.03.473489  #:4.3..4247.477.899:4/4.70/34893.4 03..  & 3/:897 3.3 0 3.03. .30 8030 0/.4 030/0.0 904/:03094970-.90 897..9895 0 :92  570..947  !7095489..3. ..48.034 :57. .30 84-4/0   4.085072039.30  4-.89942 3.98 -07.48./ 970-.: 934.434 8. 3/.47.34/4 0/470 03./4804.9843. ./. 0 3. 57.. .:947.4 03.9.982.7.3.. :84-4/:54/70 032..  574/:.9:897:9:7. -07.034 : .7./3..94.54.9 94 0 8:.4 0 . /4-. 8 /7:2 8942 7:4.0/.. ./... 2.0 94 .4  :/7:42: 8.574-028.548.08045.8:./8.27.0/34.  - 8: 2.4 03.98 /0247..-40.30  4/ 3.7./0 0 :4..2489.4/ -07... ./.4 80 3:97.98:-80/0 54.  . -0 4-.405.389.-40.: :0/342.947  %.2..5 :820703 0 3.23.:2034.8574.7..370.:543. ...  - 34 :/ 5701077.4 354970-./.708.8:8478957:../4-.0907./0247 574.389.574/:.0  944-0/.574.: . :850 34 .. 574203.708.982    !  %.3. 4. 3. :/8 1.748.9403.974.9/.0489.308:57493..: /.

30 7.0./. 4./.7:4.432. 7/  : 402 : 8.2. 0 -730.940:8207034897:4.: %042 9897.   03.4 94 ..4/20343..4 03.70203. 20 ::/8 4/348.42.342 88902:  !48940  5702./ .489. .0.8907 7:4.43./34574.854/09548.4054/70 030   #:4. 7.43/.4 03. .9.8082.4/4.9.4/90 80 7.0 : 942 /.97.4/. 3 .-7..0   8: 43897:7..5700:4/.3.054./3: 3.:4/3482..              $%&$% ##& '    .   203.  .:89.3.54/70 030 4/70/9744.  2.3 3. .-7. %4303.038:/..90 9/  4:943  . 4 8: 894/4-34 5789:5.890/20308944393::2.3.3      9: 03 3.03977.. 54709. :820703489 574.4/4.4 54970-. 5489 0 ...9404342 34 ......30-7430870 ../.3.4 030470397...0 3..4/90  $4-742/.3.4/90. .09.30.90  3.  ' .  30.43.0897023.2.807.574.44/./34 7:4.7202034 43.4/./.4 030    7.....4/3:'  859.3.:: 80 4/ .0 48:7.30897:9:7.3.30574.4 030 92847:4.07:4.894.840 70:9.83. 7..:/0.:/0:43.4/4.   7:4.7:50  /.207.3:7. 7:4. .8444.0 7.03977. :820703 7:4..:20.574/:...4/0../4.3  7:4. 54 94.3907087.. .880:943.:38:: 470./4479443.07.082.9/.  /4-.-7.    9 43 48: .  $%#&%&## !# $7:4.054970-.0303:-7.  430 80 30 8: :: 90 0 24: 0 /.34893. 48:7..4 0 .830.9/4.34 030 8: .03:: 3./30.. /203..03977. 9420  7:4.34893.:850 3 7:4.3  . 3:/2.7.70 09.574..::3..  ./54/70 03 49439./.. -7.832/203. 4/  /4   57 02: 8: 3.30./7.30/34/0247.32 30. %4/.73:-7:7:4.                5489.8 34 5789:5.08.897:9:7.9.430708:780 :/8090344 0  7.4 0/3:/203:.8307:50 :. 7.4/4.. . 9 . 8..  # &:82070343.4/34808:/2.30 9453..078: 70 09: 2.80548.90 5489...:/0 .0 42-3.98897:4.4/90247./24  8:.30.08.97. 3. 0/34  3. :820703 7:4.4 7.. /. /7:4 /203  4/34834 24: 0 8: 8.3054/70 03 9  947:4.3.078.4:/2./. 8.:/0 -7.: 34.:/0    4.8548.:: 8 4-742 3.08 948::/. 95.42 4/ 4..543. 34:90 03.9:8207.8.9.5430. 39077.32:-42     !7480 .4/90  :/2.0974 4.94 8:/:-4/34843. .4/90.3...484-3. 43.54.4/4.574/:.48:305789:5.

.8.  0 54.:4/70 03489:. /.3. . 24: 0.::5348990 44/70/.381472..  24  :902003./3..  82/074. :.:8.57./ 89:..30.: 304/7:4 89:. 8: 8.4 .3548. 54894. 543.  /.. 9 80/-030  .0 34.4/89.4 03.: /.  9 4/70 03897:4.84 . 7:4..02 3.....4 .4/89.0/3.4 0  40.4/89.30 4.42 357  . 5748507909 300 47.30:97.3489. 5789:54/-.0  %0200 80 3.7..44 54./.4 054/70 03 545:.42  .9.40897:9:77.         ./. ..9.3 439740 3.:7:5   897:97.3.4 03. 8/7:0897.4/4./.7348957. 3..4 03./0785     %#$$  ..0 43.9. :.304/70/.2.4 ..2. 3. 540/3.  84.3.4  : 7.5 7.2030 .90907.-4089./:. 8.   $9:..2 432 870/32 4434892..545:.24 . 34 57.84 89:5. 7:4.24   . : 44 0 4-.7.      #%$ %#$ #$ ' $%'  & 4834.0.3:24  2...9:86:4/4.824/0:850 34897:4. 37.8.  30 549 : 3. 89:5..983057.4 03.   84. 43.974/20343. 548940.4/4.7.84...2.0/...72.84  97.0:..84.059 3..094..30 507.850.:947909.4/0 7:4. 83. 90 /.3:90. .7:4.. 3857.90.4 ...38..4 /4-74 7./. 4434897.57./.  !702.3907.0854203:4:738 : 3 0.4 2. 8 :. 94 59.3. 3.249.8:..:9.3 1.98.30 08942543039  0978:425430390. /07: : 4.789:47.20 :4.3439303...0  /.84 .3. 4.489.  3489  4 8: 894.  :90.:0/0:4 :.4/89.. 82-4 .   79 89.3... ...05.30574-02.  0 -9 3.34 70  4.47 3.08 84.4 030  . 574.  8 0/30 897.  54970-0 54/70 039.3.844897:9:7..3 439740570/80/3304/7: 9..4/90 203. /. 9042  9 8: 54944  84.   3. 90203..0 54970-.7.  .. 0 .3 .080/-03.. 304..  97.1 30484-30 3489 0/457309:850 34897:4.2. 57203:0 7:4.  &5447..72.44 .  0/07 82. 034897:4./0 3./. :/ 8. 5484. .4 9042543039097.30 . :20703.0703. 57095489.430 90470 57095489..40. 39009:.72.0  9  97...   3.947.0./ 7:4. . ..3..9454/7: 0 . 3.3:34   30.. 300 ..4 03.0 '.1..4030: 3489 3054/08342.4 03. :820703 3.02 :90.  3  70 3.4/89.-40289:7:4.. 30 24: 0 0307. 573.4/89. 43974.38147. 0-07  .4 030 3. .34.42 20 : 89./: 8 7. :/0  %4 0 4  3. 484-3054/70 03 .3814727.3 20 : :/2.2.38147.07030 /...7.97..38..305702.0/03. 549.0 :7.3.0...540/3..503.72... 3. 24 :90..    0 570.32.89047.72. 0308 0  ..9. 4/.457/4-..  57  .7 ..3. ::    %#$ #$  .0.3.4 0 :820703 5702. .8:. 574../....83404/70 033.. .3.05.54/7 .37:4.4 9047: 97.. 4/4. . .9.574.43 3.83 ./8: -03.980  3489 24: 83.80 90470 .. 3.:850 3 .9.89. 3 3/.8543..0 9020 0 :.03..8 4 89:.. 3.89:5.70/3 :0/34 545:.948:   4/348:..7.4 03..    0/074.72.58.34894/:0 .3024. 047. 0-9 54970-30/7:0484-30  3489 /7:./3.892:..4 0 30              %#&$% #' $%' 97-:. 3907.3.4 :  4307.08  ..457.30   8:5304/971.947./23897..8. .4 ..024.837907.584490 94/3. /./. .0. : 8.. -40 4/4.-4 .07.3057.2.4/4.0 3.0548940/7:090470:845:89:.4 02..3.:947909.7..   .  ..42 .4/89.2. 0 :850 3489 7:4..4  .3.9.4/.390708.: 80 /.2 .4/.3489  4/0 ..: :4: 439089:..4 08970232 8: .947.079. :/2. 897:4.  .4/89. -7.88 0 4-.

 7:4.2.5./ 84-42  07 54894 47.7. /0859:: ..4/89.4/434.4 03.. .3:4-7.45.7..4 0 0 47.89708   8. 07:/. 0 7.4 ..9 4 ..4 249.85704.8:.4-7.9.  34.947..47.4/902.0 930 897. -0.4 :  /. 2.47. 47.2.2./32 02..0     $!%%# ##& ' %  & .30 .80:850 3489 24 0245758. &90.7...9 8: 3 4/3.98./. 304..3.3.  ./7 08.08:5..0 930  :850 34 5489:5.07.4.0 930  / 39009:.09090 !9.97.0397:/0574.:947 20 :  .::/. .-7: 5424 : 80/0 0 2094/0 45.43. 7. 43 80 /.40:/0   43.  5758::..307:4.0 57409 8:5  . ..242.5789:5.:540/:84. :/ 0909.909.40:5480-342.4 .3..3.3   &/4 . 89:/.4...3.: $ 3070:9.7.57.3 03.4 .4. 84.3:   :4.97 8:530.9474:90 :3./30 47.54.4/90. 9047.: 0  .-.3.3489    %4 30 /4-. 3494 0-9..97.00.  57.0 930 543..9047. 9.3.  9  . .54/70 035702.-0 -74/47./: 8 92 8907049542 2./30 :850 3489  0/3.  .3.: 94/3.  3.     7:53043:9.4 : .7:20390 .. ... 3 2 7:4. 07 8474 8./23897.. 7.: 02.080:47.30 .859::/.9/4-031472.3085484-3489  0 4954734893.9   897: 34 903 0. 3.0.2.8..3.4/490.3:90./ 54894 8.9..9084 :57.3//.  4.3//.4 80 4-. :4: 82-4 4 .478.3.2. 3.47/.3.7:4..4 ...4/90 80 4/.0 93..470 /.57095489. . .4/89. 7:4.4-7. 4 0/.37.9 30:902003:.:4.085484.40:/507. 0. 2 7:4.30 5484.039 :90.  859.4:907././3::850 34894:.4/89./ 90 2..3.0. .9805748: ::3.8090894.:47. 5484.3.808.7.: 9 /...7.:.   543. -07843  43307   8: 54: . 2.0: 543. 7. 9 8 4-742 3.0  -93 8: 80/-03.0480- 4 13.80570/.8:53. 574...4 .207  447547.:  4 54894 574-02 7907.73:90.3.3.4/4.  :/ 507.30.039 5743489 0 .543.4/90..4/7:4.9.3.4 ..9 5484.3. 484-943  8:2.:5.4     .0703.207 425.4/89.0 : .4/90..9 .3//.4.4 03.3. !7.0308:89..0      4-7..030.4 .4/.3489 4.2..0. .3. 348: 9420/. .  7.08989:..4..0.4  ....0..0782.  5704.   84.4 .5.7.!4894.4/4.8094./7 .. 3.4507.348342294..3.07:::207947.3:90.0/:5. 944..4...:947.  543.. .3.37.0.-07:4.4/  89..9   !10107  82.3.0 93... ..8: :850 348  ..8: $. 94 4.3.30054894:45 0.3. 0 94 :850 34 70 .. .4 0 44381.F42-37.30548. 859.4 . ..0 /8:804 574-02: ./ 20 : 434..04-7..9 . 0 : 8.3:54970-..   48.. 249.47.4/  .. 5748: ::. 0 401. !74-02.38: 5489.7.059:.34. 80   :/  .7:4043/0::   2341..4/89..    574.  .9.2.4/90. 70:9..7:4. 7:4.4 .7.3. .7 70:9..302 5489408.57..438..30 8 :/2. ./3: 3.00/343030.0410.4/89.89.90/4- 8:/7:..4.0 93. 549.0 930  .:/.4 08:42403.8: 3.4544 .30.4-7. .:3.897..9:7.57.3.4402.  .3. 0 5490-30 .43.4/90.. 7:4.30 . 507..34...27:4.3.4. 30 . 030  '4 0808: 082-42.7/.4/89. .:90.307:4.454.7..84:850 348924 05758.3: 7:4.3085484-3489  ..047.: 43: 484-: .4.3 574-02.8424-7.: 340574.0.. :/.80.7.. 94 43 4 0:: /..0 .2.. 4834. .  3..4 .4.4/89.:20.0.40-247../0785   .   8:89../.03    .024 84..  %0742.

              .

03:9.9  !7095489.7.9:.:4 03.-80/4. 20 ::/84/348.844 89:53.489.84..  2.3..0   !7480 34:/84- 0.43974... 90/.4/4.0.38.34  -0: 4/4.950. 3489./.. .0 904708:   !7480 34:/84- 030.  54/7: .-0304/4.0.57093..3.0/.42 543.30 .7047:   !.:1:3..2:80. 4/348425702..73494280 &593 5702.0 -./4..4 34.8:. 97033  20 ::/8 4/348.9..7 2080./9 970-.:  -8:.3.54/7 .43 8.9 8. 5702./.:7.  280 /.. 489. :/8:30 943.73.3 57983: 003:  .454970-. 4/4. 90  70..34238:0/33. 4/34842 7:4.:/. 9.5470. 30:97./4/09424: 0   -494.9. 47.:/2.5702.   &:./3.04:89:.:2354903.70.0.8:/042 34847 903  4 403..473489 $5484-3489 . 08:73489  % # :/0970-.092...54..7030.8574897.4.473489 2.42 !7095489.    #07.0 5.407.7.: 24434892./4.0 ..703...  -0.0574-028../4542.. .7.3489 : 70 .57.49.3: 574-02. %70-.30 /.24/07343/:89784 .34 5747.3:  57 :$4./4.44:/30.24.  0109../:05774/34 '.:8207..74 0 7447. .4/4. 59..43  .9304/.47.020 ::/84/348.:/080970-.990439747.8..03.5484. 0 94 :850 34 4389.308../0 !7480 34:/84- 0: :4/4.8./3.4 30 .43. 003. /. 4. 32.. 2.074  % # 94097.430/:.578.9:34.9 08973 34249.  48: 7.. 30-45742030              .3034:545:.9:5: .  8: 80 574203 : 8. 0/:. 0 59...4897: 343.  : 20 :.2-. 57203: .7.4.3..4.342.  ..9/.9047.9047.47.20 8:-090 4-7..7/9-0..:  %4 97.70/.70203: /.0 %74 0301 :2383.47 80 708977.4/..2.73:  .3.438.0...4 0 7:4..8. /.948:3.  0/..24/.3.0 7:4.5702...4/90.703:.97.

393489:3:9...4:203 .. -05742030:5748947: 5742030 : 1:3. 57 3903.  :7.342 9008342 7..4 03.34.9 7.  0 2. .430 /./ 8: .5: .3423857. 94 0 4.. . 8.302:0/3423:9:.0 847 9.3.42:/. 20 :92 30 7...8...3:90 :030.  . 34.30 90 .909 70/:..4 3.3..32.708574209.:0 : 7.38.224 0847899: 23:9 348    7.0390/309708.4/.0..3.39.. 3857.8. 80 :89. 8894. !702./454709.7. 4:47./ $3070 .3.3.34/.89.:0 3. 8.:5: ./    ./..54974 33..-3489. 80 ...388943..  45 0 5742030 : /8.3 .82. 8.9d7.7.3:9 348     4803.32.34 9.3..2 34.9.. 24: 4389 /4348.4:2035: 30.203 34 890.7 54.4:203 472.7 :0 30 89..  %!  '  3.  4: 8.34594:0/3423:9 4 3.:0 ::53: 0307098: 54974 3: 859.:5748947: . .30545: 9..43024 0/.9..039.. 3:93.37.:/8.3:9 0 2..32.87007..3 4594 4 3..4:203 0857.. 54-4 .34892  .8.4 3. 4 3.4:2035:d30 . 472.0  345702./ $9.323:93.30. :4. 4/70 034 7.82./. 7.2.30 .82. 80 4/7  4389./3./ 80 2  342 4397.3.4 :: 47. 030/.3.82.4:87.4:203.. 4 3.4:47.8./ 57 9008342 7. 4/70 03 47. 3.4:20387.0 24 0 :/.37.3:9  /.: 307. 70:9. 87 .9.3-74:/8.5: 9.0 $9.8./:  4/ 40 54974 3.4:203 472.3:9  7.3:9 $894d3.3.3  4.82.73020.0 3.9 ..32.039.3.82. 7...7...024 014787.  57 02:/4../4.30 !7.::53454974 34/34820 :90 .9.3./7  27. 4397.82..4:8...3. 3:93.. 549542.4:80:/ 0 472.82.3. 30 49547  :9.9 #494./: 570.0 7.0:9830:7.:23:9 472.3490 :  /4 40 0 /4 4 :80/.82.4:7.30 !.40 4.2.2d7.4.34 2  .  4.5.3490 0  304 0 43... 570.3:  . 24 04 /.47 30.3.323:93.34 /8.... 7..7:..82.9.87007..4 3.32. 0 89. 8.35:8 472.40 4.224 0: 9 .9.1438.7./. /4.302  . : 4/70 0342 5074/:  9  44003070989.3 .433472.74704  !   472.-3489.4 3.3 3 24: 348957.3489  9  30:97.27.42 8.32  38:53./3489.4 3.  :-.3.. 40 57.3 4 3.:23:924 0.2 57. 54974 3.9. : 2  2.3:-7./8:2  30.4:20387.3.

..  4397.:23:9  2.

 2  .

44    22.

0  2. 22 .

.5704 5:9.

 5:9.  2.

  44    8..

  2  7.  9.:8.9.7.47. .  28.8. 8.  .

   .

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->