Sukladno člancima 11., 12. i 13. Zakona o računovodstvu i reviziji FBiH („Sl.

novine FBiH“,
br. 83/09), članka __. Statuta gospodarskog društva, Uprava društva „_________________“,
donosi

PRAVILNIK
o računovodstvu
OPĆE ODREDBE

Članak 1.
Ovim Pravilnikom utvrđuje se način prijema, formiranja, kretanja, odlaganja i čuvanja
dokumentacije kao i postupci, metode i tehnike za vođenje poslovnih knjiga (knjiženje), oblik
samih knjiga, sastavni dijelovi poslovnih knjiga, relevantni rokovi za unos pojedinih vrsta
podataka (knjiženja), ažurnosti vođenja poslovnih knjiga, način odlaganja i čuvanja poslovnih
knjiga, popis sredstava i rokove popisa, obračun i metode obračuna amortizacije, način i
rokove financijskog izvještavanja, kao i ostale postupke i metode neophodni za pouzdanu i
fer prezentaciju financijskih izvještaja.

Članak 2.
Sustav računovodstva se zasniva na računovodstvenim načelima: točnosti, istinitosti,
pouzdanosti, sveobuhvatnosti, pravovremenosti i pojedinačnom iskazivanju poslovnih
događaja te na Međunarodnim računovodstvenim standardima (u daljnjem tekstu: MRS),
odnosno Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja (u daljnjem tekstu: MSFI).

Članak 3.
Pravna osoba vrši financijsko računovodstveno evidentiranje i financijsko izvještavanje
sukladno načelima i pravilima:

Međunarodne računovodstvene standarde (MRS) i Međunarodne standarde
financijskog izvještavanja (MSFI);

Prateće upute, objašnjenja i smjernice koje donosi Odbor za međunarodne
računovodstvene standarde (u daljnjem tekstu: IASB)i

Međunarodne računovodstvene standarde za mala i srednja poduzeća koje objavi
IASB .

RUKOVODITELJ RAČUNOVODSTVENE SLUŽBE

Članak 4.
(alternativno)
Rukovoditelj računovodstvenih poslova u društvu je odgovoran za ažurnost, urednost i
istinitost poslovnih knjiga.
 Osoba odgovorna za vođenje poslovnih knjiga i sastavljanje i prezentiranje financijskih
izvještaja, te poreznih evidencija mora ispunjavati sljedeće uvijete:

školsku spremu ekonomskog usmjerenja (VSS / VŠS / SSS),

radno iskustvo u obavljanju računovodstvenih poslova u trajanju od minimalno 3
godine,

stečeno profesionalno zvanje „certificirani računovođa“ sa važećom licencom za
obavljanje računovodstvenih poslova izdanu od strane ovlaštenog profesionalnog
tijela.

Članak 5.
(alternativno)
Vođenje poslovnih knjiga pravna osoba povjerava i ustupa temeljem Ugovora o pružanju
računovodstvenih usluga drugoj pravnoj osobi koja ispunjava uvijete za pružanje
računovodstvenih usluga sukladno Zakonu o računovodstvu i reviziji FBiH („Sl. novine FBiH“,
br.83/09)

KONTRNI PLAN

Članak 6.
Kontni plan društva je u potpunosti usklađen sa propisanim kontnim planom, i sadrži
sljedeće razrede bilančnih stavki:

Razred 0 – Upisani, a neuplaćeni kapital i stalna sredstva

Razred 1 – Zalihe

Razred 2 – Novac, kratkoročna potraživanja i financijski plasmani i aktivna
vremenska razgraničenja

Razred 3 – Troškovi poslovanja

Razred 4 – Kapital i rezerve

Razred 5 – Obveze

Razred 6 – Prihodi i rashodi

Razred 7 – Dobit i gubitak

Razred 8 – Interni obračuni

Razred 9 – Izvanbilančni računi

Članak 7.
Otvaranje konta u računovodstvu vrši se u trenutku kada se prvi put pojavljuje potreba za
tim kontom.
Kod otvaranja konta, za svaki konto navodi se šifra, naziv i sadržaj konta.
Šifra konta se utvrđuje dekadnim označavanjem od ( 0 do 9 ) i to:
- razred se označava brojevima od 0 do 9,
 - grupe konta se označavaju brojevima od 00 do 99,
- osnovno konto se označava brojevima od 000 do 999,
- analitička razrada osnovnog konta brojevima od 0000 do 99999 i
- subanalitička razrada konta označava se brojevima od 000000 pa nadalje.
Naziv konta mora biti koncizan da jasno određuje sadržaj konta, a da analitička konta
imaju odgovarajuće nazive dobivanja razrade osnovnog, sintetičkog konta.

KNJIGOVODSTVENE ISPRAVE

Članak 8.
Knjigovodstvena isprava je pisani dokaz ili memorirani elektronski zapis o nastalom
poslovnom događaju, koja je potpisana od strane osobe koja je ovlaštena za sastavljanje i
kontrolu knjigovodstvene isprave, a služi kao temelj za knjiženje u poslovnim knjigama.
Knjigovodstvenom ispravom smatra se i isprava primljena telefaksom, preslika originalne
isprave ili isprava na elektronskom zapisu ako je na ispravi navedeno mjesto čuvanja
originalne isprave, odnosno razlog uporabe preslike i ako je potpisana od osobe ovlaštene
za zastupanje pravne osobe ili osobe na koju je prenesena ovlast.

Članak 9.
Sadržaj knjigovodstvenih isprava mora nedvojbeno i vjerodostojno pokazivati vrstu i
opseg nastale promjene (kupnja, količina, cijena, ukupan iznos), karakter poslovne
promjene u knjigovodstveno-tehničkom smislu (kupnja za gotov novac ili na kredit), tehnička
obilježja (datum kupnje, valuta plaćanja i sl.) s mogućnošću pravovremenog nadzora.
Vjerodostojnom se smatra ona knjigovodstvena isprava na osnovu koje može treća
osoba koja nije sudjelovala u poslovnom događaju, nedvojbeno i bez ikakvih sumnji utvrditi
prirodu i opseg poslovnog događaja.
Osoba ovlaštena za zastupanje pravne osobe ili osoba na koje je prenesena ovlast
jamči potpisom na knjigovodstvenoj ispravi da je ona vjerodostojna i ispravna.

Članak 10.
Knjigovodstvena isprava sastavlja se za događaj koji je nastao, vezan je za poslovanje
pravne osobe i ima odraza na promjenu stavki imovine, obaveza, kapitala, prihoda i rashoda.
Knjigovodstvene isprave mogu biti eksterne i interne prirode.

Članak 11.
Eksterne knjigovodstvene isprave su one koje su prispjele u pravnu osobu izvana, iz
poslovnih odnosa s trećim osobama koja su ih sačinila (fakture, izvještaj o novčanim
promjenama na žiro-računu, odobravanje kasa skonta, izvještaji o obračunatoj kamati,
tovarni list, dokumenti o osiguranju robe, otpremnica, dostavnica i sl.).

Članak 12.
Interne knjigovodstvene isprave se ispostavljaju unutar pravne osobe i služe za
dokumentiranje svih promjena na sredstvima i obvezama prema izvorima sredstava
(izlazne fakture, prijemnica, izdatnica, zapisnik, popisne liste, dokumenti o povratu, otpisu,
rashodu, promjeni cijene, nalog blagajni za naplatu ili isplatu, isplatna lista, trebovanje
sirovina, poluproizvoda, gotovih proizvoda, alata i dr.).
Interne knjigovodstvene isprave sastavljaju se u minimalno dva (2) primjerka.

Članak 13.
Knjigovodstvena isprava sastavljena kao elektronski zapis može umjesto potpisa
ovlaštene osobe koja zastupa pravnu osobu ili osobu na koju je prenesena ovlast, mora
sadržavati ime i prezime ili drugu prepoznatljivu oznaku osobe ovlaštene za izdavanje
knjigovodstvene isprave ili mora biti potpisana sukladno s Zakonom o elektronskom potpisu
(„Službeni glasnik BiH“, broj 91/06).

Članak 14.
Osobe koje sastavljaju i vrše prijem knjigovodstvenih isprava, dužne su da potpisanu
ispravu i drugu dokumentaciju u vezi sa nastalom poslovnom promjenom dostave
računovodstvu odmah po izradi, odnosno prijemu, a najkasnije u roku od tri dana od dana
kada je poslovna promjena nastala, odnosno u roku od tri dana od datuma prijema.

Članak 15.
Knjigovodstvena isprava se prije knjiženja kontrolira sa stanovišta formalne, suštinske i
računske ispravnosti i ovjerena od ovlaštenih osoba u pravnoj osobi.
Kontrola formalne ispravnosti knjigovodstvene isprave polazi od toga da li je isprava
sastavljena u skladu sa propisima, MRS i općim aktom pravne osobe.
Suštinskom kontrolom knjigovodstvenih isprava utvrđuje se suštinska ispravnost isprave,
koja se sastoji u ispitivanju da je naznačena poslovna promjena stvarno nastala i u obimu
kako je naznačeno.
Kontrola računske ispravnosti knjigovodstvene isprave podrazumijeva računsku kontrolu
matematičkih operacija dijeljenja, množenja, zbrajanja i oduzimanja, na temelju kojih su
dobiveni rezultati na ispravi.
Neispravna isprava vraća se odgovarajućoj službi koja je sastavila ili zaprimila
knjigovodstvenu ispravu radi otklanjanja nedostataka.

Članak 16.
Ispravke u knjigovodstvenim ispravama u tekstu ili brojevima se obavljaju na način da ne
dovode u sumnju vjerodostojnost knjigovodstvene isprave.
Ispravak precrtavanjem vrši ona osoba koja je izdala knjigovodstvenu ispravu i koja će
ispravak istovremeno izvršiti na svim primjercima izdane knjigovodstvene isprave, što
potvrđuje svojim potpisom, uz stavljanje datuma ispravke.
Iznimku čine knjigovodstvene isprave o novčanim poslovnim događajima koje se ne
popravljaju niti prepravljaju, nego se poništavaju i izdaju nove.
 Članak 17.
Uredno likvidirana i ispravna knjigovodstvena isprava prosljeđuje se knjigovodstvu, gdje
se na temelju nje izdaje nalog za knjiženje, zatim upisuje podatak u poslovne knjige
knjigovodstvenom tehnikom.
Osobe koje vode poslovne knjige, poslije provedene kontrole i primljenih
knjigovodstvenih isprava, dužne su knjigovodstvene isprave proknjižiti u poslovnim
knjigama narednog dana, a najkasnije u roku od osam dana od dana prijema
knjigovodstvene isprave.

POSLOVNE KNJIGE

Članak 18.
Poslovne knjige su jednoobrazne evidencije o stanju i promjenama na imovini,
obavezama, kapitalu, prihodima i rashodima pravnih osoba. Poslovne knjige vode se za
poslovnu godinu i predstavljaju temelj za izradu godišnjih i polugodišnjih financijskih
izvještaja.
Poslovne knjige vode se u skladu sa načelima sistema dvojnog knjigovodstva,
uvažavajući načela urednosti, ažurnosti, dokumentiranosti i vjerodostojnosti.
Poslovne knjige mogu se voditi na slobodnim listovima, povezane ili prenijete na neki od
elektronskih medija, tako da se po potrebi mogu odštampati ili prikazati na ekranu.

Članak 19.
Pod poslovnim knjigama u knjigovodstvu podrazumijevaju se evidencije pomoću kojih se
kronološki i na sistematski način obuhvaćaju poslovni događaji i promjene na osnovu
knjigovodstvenih dokumenata.
Poduzeće vodi poslovne knjige prema načelima dvojnog knjigovodstva i organizira
osnovne i pomoćne knjige.
Poslovne knjige čine dnevnik, glavna knjiga i pomoćne knjige.
Osnovnim knjigama smatraju se:
- glavna knjiga
- dnevnik glavne knjige.

Članak 20.
Dnevnik je poslovna knjiga u koju se unose knjigovodstvene promjene, kronološki, prema
vremenskom redoslijedu njihovog nastanka. Dnevnik se može uspostaviti kao jedinstvena
poslovna knjiga ili više knjiga koje su namijenjene za evidentiranje promjena na pojedinim
skupinama bilančnih ili izvanbilančnih pozicija.

Članak 21.
Glavna knjiga je sistemska knjigovodstvena evidencija promjena nastalih na financijskom
položaju i uspješnosti poslovanja (imovini, obvezama, kapitalu, rashodima, prihodima i
rezultatu poslovanja i izvanbilančne evidencije).
 Glavna knjiga predstavlja skup svih konta koja su otvorena tokom poslovne godine.
Glavna knjiga mora sadržavati unaprijed pripremljena konta koja, sukladno s potrebama
pravne osobe, osiguravaju podatke za godišnje financijske izvještaje.
Glavna knjiga se sastoji od dva odvojena dijela i to:
1) bilančna evidencija i
2) izvanbilančna evidencija.

Članak 22.
Predmet knjigovodstvene obrade podataka u glavnoj knjizi u dijelu bilančne evidencije
jesu poslovni događaji koji imaju sljedeća obilježja:
1) poslovni se događaj stvarno dogodio i kao takav pripada prošlosti poslovanja;
2) učinak poslovnog događaja može se izraziti u novčanim iznosima;
3) promjena nastala poslovnim događajem utječe na poziciju (stavku) sredstava,
obveza, kapitala, troškova, rashoda, prihoda i rezultata poslovanja i
4) nastanak poslovnog događaja može se dokazati vjerodostojnom knjigovodstvenom
ispravom.

Članak 23.
Pomoćne knjige su analitičke evidencije koje se vode za nematerijalna sredstva,
postrojenja i opremu, investicijske nekretnine, dugoročne financijske plasmane, zalihe,
potraživanja, gotovinu i gotovinske ekvivalente, obveze, kapital i dr.
Pomoćne knjige čine:
 analitičke evidencije, i
 druge pomoćne knjige.

Članak 24.
Analitičke evidencije predstavljaju raščlanjena pojedina konta glavne knjige kao što su:
 dugoročna materijalna i nematerijalna sredstva,
 materijal i inventar,
 usluge,
 proizvodi,
 roba,
 kupci,
 dobavljači,
 razne obveze i potraživanja i dr.

Članak 25.
U pomoćne knjige ubraja se:
 knjiga blagajne,
  knjiga ulaznih računa,
 knjiga izlaznih računa,
 knjiga deviznih sredstava,
 knjiga izdanih čekova,
 knjiga udjela (ili knjiga dionica),
 druge evidencije i knjigovodstvena dokumentacija kao što su razni obračuni i
druge pismene evidencije koje služe kao dokumentirani osnova za unos
određenog podatka u dnevnik glavne knjige.

Članak 26.
Ispis bruto bilance, glavne knjige i pomoćnih knjiga ( analitičkih kartica ), kada se podatci
obrađuju elektronski na računaru, vrši se prema potrebi i na zahtjev kontrolnog organa.
Ispis dnevnika se vrši samo ako se za to ukaže potreba.
Na kraju poslovne godine poslije izvršenih svih zaključnih knjiženja, glavne knjige i
pomoćne knjige (analitičke kartice) pohranjuju se na vanjsku memoriju i čuvaju u rokovima
propisanim ovim Pravilnikom i Zakonom o računovodstvu i reviziji.

VOĐENJE POSLOVNIH KNJIGA

Članak 27.
U poslovne knjige unose se podaci po načelu nastanka poslovnih događaja, a na osnovu
vjerodostojnih knjigovodstvenih isprava.

Članak 28.
Poslovne knjige otvaraju se početkom svake poslovne godine prijenosom stanja iz bilance
sastavljene na kraju prethodne poslovne godine ili na temelju početne bilance kod
novoosnovanih pravnih osoba, a s danom stjecanja statusa pravne osobe i prilikom
provođenja statusnih promjena.
One pozicije koje se ne nalaze u početnoj bilanci otvaraju se u poslovnim knjigama u toku
godine nastankom poslovnog događaja, na osnovu vjerodostojne knjigovodstvene isprave.

Članak 29.
Poslovne knjige vode se na način da osiguraju:
 kontrolu unesenih podataka;
 ispravnost unosa podataka;
 čuvanje podataka;
 mogućnost korištenja podataka;
 mogućnost uvida u promet i stanje na računima glavne knjige i
 mogućnost uvida u vremenski slijed obavljenog unosa poslovnih događaja.
 Naknadni ispravak unesenog podatka provodi se kao nova knjigovodstvena stavka tako
da bude učinak promjene iz razlike novog i prethodnog podatka.
Poslovni događaji nastali između dana bilance i dana upisa u sudski registar obuhvaćaju
se u poslovnim knjigama prethodne pravne osobe ili nove pravne osobe, što se utvrđuje
odlukom o statusnoj promjeni.

Članak 30.
U analitičkom knjigovodstvu stalna materijalna sredstva iskazuju se po vrsti, količini i
nabavnoj vrijednosti i ispravci vrijednosti.

Članak 31.
Stalna materijalna sredstva vode se u knjigovodstvu stalnim sredstvima pojedinačno za
svako sredstvo, po vrijednosti.

Članak 32.
U analitičkom knjigovodstvu, sva potraživanja i obveze vode se po pojedinim dužnicima,
odnosno vjerovnicima:
- za svaki sintetički, odnosno analitički konto u glavnoj knjizi na kojem se iskazuju
potraživanja, odnosno obveze, ili na kojim se iskazuju ulaganja, vodi se posebno
grupa analitičkih konta i dnevnik, čiji promet i saldo mora biti jednak prometu i
saldu analitičkog konta u glavnoj knjizi, i to odvojeno za potraživanja i odvojeno
za obveze.
- svaki dužnik, odnosno vjerovnik ima šifru, a jedna šifra se može koristiti i za
označavanje kupca i povjerioca istovremeno, u slučajevima kada se dužnik
pojavljuje i kao dužnik i kao vjerovnik.

Članak 33.
Nabavljeni materijal, rezervne dijelove i sitan inventar koji se odmah stavlja u uporabu,
odnosno ugrađuje u sredstvo, društvo izravno, na osnovu ovjerenog računa, knjiži na teret
troškova. Na računu mora biti naznačena vrsta materijala, rezervnog dijela ili sitnog
inventara, te mjesto uporabe, odnosno ugradnje.
Vođenje evidencije za alat i sitan inventar je stalno, putem skladišnog zaduženja.
Knjiženje troškova sitnog inventara vrši se obavezno preko ispravke vrijednosti sitnog
inventara.
Ukoliko se nabavljaju i uskladištavaju veće količine materijala koji se ne ugradi
neposredno poslije nabavke, za isti se vrši prijem i zaduženje u magazinu, te se za utrošeni
dio u jednom proizvodnom ciklusu, a najmanje jedanput mjesečno sastavlja kronološkim
redom tzv. utrošak materijala, kojim se razdužuje skladište, a zadužuju troškovi poslovanja.
Ovaj način evidentiranja materijala poduzeće će uvesti ako ocjeni da za time postoji
objektivno opravdana potreba.

Članak 34.
U okviru materijalnog knjigovodstva vodi se i skladišno poslovanje.
 U skladišno poslovanje spada vođenje materijalne evidencije dobara u naturalnom obliku.
Vođenje ove evidencije podrazumijeva vođenje podataka o pribavljenom materijalu i
inventaru za potrebe po količini u odgovarajućoj jedinici mjere.
Pored vođenja evidencije o prispijeću materijalnih dobara, skladišno poslovanje ima
funkciju kvalitativne i kvantitativne kontrole pribavljenih materijalnih dobara za njihovo
pravilno uskladištenje i čuvanje prilikom prvog prispijeća u skladište kao i dalje sve do
njihovog konačnog troška ili otpisa.

ZAKLJUČIVANJE POSLOVNIH KNJIGA

I UTVRĐIVANJE FINANCIJSKOG REZULTATA

Članak 35.
Poslovne knjige se zaključuju poslije knjiženja svih poslovnih promjena i obračuna na
dan završetka poslovne godine (31.12.) najkasnije do roka za dostavljanje financijskih
izvještaja (28.02.) kao i u slučajevima statusnih promjena, prestanka poslovanja i u drugim
slučajevima u kojima je neophodno zaključiti poslovne knjige.
Pomoćne knjige koje se koriste više od jedne godine zaključuju se po prestanku
njihovog korištenja, osim knjige inventara koja se zaključuje otuđenjem sredstva.

Članak 36.
Poslovne knjige koje se vode kao elektronski zapis, glavna knjiga moraju se nakon
zaključivanja na kraju poslovne godine zaštititi na način da u istoj nije moguća izmjena
pojedinih ili svih njenih dijelova ili listova da je istu moguće u svakom trenutku odštampati na
papir i mora se potpisati elektronskim potpisom sukladno s Zakonom o elektronskom potpisu
ili se mora odštampati na papir i uvezati na način da nije moguća izmjena pojedinih ili svih
njenih dijelova ili listova i mora je potpisati i ovjeriti osoba ovlaštena za zastupanje pravne
osobe i na kraju odložiti.

Članak 37.
Na kraju poslovne godine poslovne knjige se zaključuju, a zatim se na temelju evidencija
iz poslovnih knjiga utvrđuje stanje imovine, obveza, kapitala i financijski rezultat sa prihodima
i rashodima obračunskog perioda na koji se taj rezultat odnosi.

AMORTIZACIJA

Članak 38.
Pravna osoba sastavlja na kraju poslovne godine konačan obračun amortizacije.
Sastavljanje konačnog obračuna amortizacije zasniva se na stvarnom stanju utvrđenom na
temelju popisa.

Članak 39.
(varijanta 1.)
Poduzeće vrši istovjetan obračun amortizacije za porezne i računovodstvene svrhe po
identičnim stopama koje su u okviru najviših porezno dopuštenih stopa amortizacije u
porezne svrhe.
 (varijanta 2.)
Poduzeće vrši obračun amortizacije za računovodstvene svrhe po nižim amortizacijskim
stopama sukladno procijenjenom vijeku upotrebe, dok se za porezne svrhe vrši obračun
amortizacije prema najvišim porezno dopuštenim stopama amortizacije sukladno Pravilniku o
primjeni Zakona o porezu na dobit.
(varijanta 3.)
Poduzeće vrši obračun amortizacije za računovodstvene svrhe po višim amortizacijskim
stopama sukladno procijenjenom vijeku upotrebe, dok se za porezne svrhe vrši obračun
amortizacije po nižim stopama koje su u okviru najviših porezno dopuštenih stopa
amortizacije sukladno Pravilniku o primjeni Zakona o porezu na dobit.

Članak 40.
Stalna sredstva se sistematski otpisuju primjenom godišnjih amortizacijskih stopa koje
proističu iz procijenjenog vijeka trajanja stalnog sredstva ili primjenom amortizacijskih kvota
(godišnji iznos amortizacije) utvrđenih na temelju planiranog korištenja stalnih sredstava.

Članak 41.
Odbitak po osnovi amortizacije dopušten je samo u vezi s imovinom koja podliježe
amortizaciji i koja se nalazi u uporabi.
Obračunu amortizacije ne podliježu sljedeća stalna sredstva:
- zemljišta,
- stalna sredstva u pripremi,
- goodwill,
- knjige (trajne vrijednosti), slike, djela kiparstva, predmeti arhivske i povijesne
vrijednosti, predmeti prirodnih vrijednosti i drugo.

Članak 42.
Amortizacija stalnih sredstava priznaje se kao rashod u poreznoj bilanci do iznosa
utvrđenog proporcionalnom metodom primjenom najviših godišnjih amortizacijskih stopa koje
su propisane Pravilnikom o primjeni Zakona o porezu na dobit („Sl. novine FBiH“, br.36/08 i
79/09).

Članak 43.

Najviše stope amortizacije, koje se priznaju kao porezno dopušteni rashod po grupama su:
1. Građevine, izuzev 10%
1.1. Upravne, administrativne, uredske i ostale zgrade za obavljanje uslužnih
3%
djelatnosti
1.2. Stambene zgrade, hoteli, restorani 5%
1.3. Ceste, komunalni objekti, gornji stroj željezničkih pruga 14,3%
2. Oprema, vozila, mehanizacija, izuzev 20%
2.1. Oprema za vodoprivredu, vodovod i kanalizaciju 14,3%
 2.2. Računala i oprema za zaštitu okoliša 33,3%
3. Višegodišnji nasadi 14,3%
4. Osnovna stada 40%
5. Nematerijalna stalna sredstva 20%

Članak 44.
Iznimno, pravna osoba može, uslijed nastalih otegotnih okolnosti u određenom
obračunskom razdoblju primijeniti niže stope obračuna amortizacije od onih propisanih u
članku 43. ovog akta.
U takvim situacijama treba donijeti Odluku u kojoj treba definirati i precizirati okolnosti zbog
kojih se pristupa korekcijama u iznosu amortizacije, kao i korigirane stope amortizacije za
predmetno obračunsko razdoblje.

Članak 45.
Obračun amortizacije stalnih sredstava počinje prvog dana mjeseca koji slijedi iza mjeseca
u kojem je stalno sredstvo stavljeno u upotrebu.
Amortizacija za prodana, uništena, rashodovana ili na drugi način otuđena stalna sredstva
se priznaje do kraja mjeseca u kojem su ta stalna sredstva bila u upotrebi.
Neotpisani dio vrijednosti i drugi rashodi od otuđenja stalnih sredstava u cijelosti se
priznaje kao porezno dopušteni rashod.

Članak 46.
Kao porezno dopušteni rashod se priznaje i rashod iz osnove umanjenja vrijednosti stalnih
i dugoročnih sredstava u skladu s MRS/MSFI.
Rashodima amortizacije smatra se i amortizacija povećanja vrijednosti stalnih sredstava
zbog revalorizacije.

Članak 47.
Imovina koja se amortizira, a čija je nabavna vrijednost manja od 1.000 KM, jednokratno se
otpisuje u cijelosti u godini nabave, odnosno u kojoj je imovina stavljena u funkciju.
Nabavna vrijednost hardvera i softvera jednokratno se amortizira (100%) u cijelosti u godini
u kojoj su stavke hardver i softvera nabavljeni i stavljeni u upotrebu.

Članak 48.
Stalna sredstva koja su cijelosti amortizirana, a koja su i dalje u upotrebi, zadržavaju se u
evidenciji imovine do otuđenja, uništenja ili manjka.
Amortizirana sredstva koja su jednom amortizirana ne mogu se ponovno uključiti u obračun
amortizacije za potrebe porezne bilance, ni kada su ista i dalje u upotrebi, osim za naknadna
ulaganja u takvo sredstvo.
 Članak 49.
Obveznik ima pravo na ubrzanu amortizaciju stalnih sredstava pod uvjetima utvrđenim
Zakonom o porezu na dobit („Sl. novine FBiH“, br. 97/07 i 14/08).
Ubrzana amortizacija provodi se po stopama koje mogu biti do 50% više od propisanih.
Pravo na ubrzanu amortizaciju obveznik ima za stalna sredstva koja služe za:
1) sprječavanje zagađivanja zraka, vode, zemljišta i ublažavanje buke,
2) školovanje i obuku kadrova.

Članak 50.
Za sva ostala, a ovdje nespomenuta i nedefinirana, pitanja u vezi s amortizacijom stalnih
sredstava izravno se primjenjuju odredbe:

MSFI 5 – Stalna sredstva namijenjena prodaji i prestanak poslovanja

MRS 16 – Nekretnine, postrojenja i oprema

MRS 38 – Nematerijalna imovina

MRS 40 – Ulaganja u nekretnine

MRS 41 – Poljoprivreda

SITAN INVENTAR, AMBALAŽA I AUTOGUME

Članak 51.
(varijanta 1.)
Stvari opreme kojima je vijek upotrebe do dvanaest mjeseci i stvari opreme kojima je vijek
upotrebe dulji od dvanaest mjeseci, a čiji je pojedinačni trošak nabave u trenutku nabave do
1000,00 KM, iskazuju se kao sitan inventar, ambalaža i auto gume.

(varijanta 2.)
Stvari opreme kojima je vijek upotrebe do dvanaest mjeseci, a čiji je pojedinačni trošak
nabave u trenutku nabave do 1000,00 KM, iskazuju se kao sitan inventar, ambalaža i auto
gume.
Stvari opreme kojima je vijek upotrebe dulji od dvanaest mjeseci, a čiji je pojedinačni trošak
nabave u trenutku nabave do 1000,00 KM, iskazuju se kao dugotrajna materijalna sredstva.

Članak 52.
(varijanta 1.)
Sitan inventar, ambalaža i auto gume otpisuje se jednokratno metodom kalkulativnog
otpisa (100%) u trenutku davanja u upotrebu.
(varijanta 2.)
Sitan inventar, ambalaža i auto gume otpisuje se 50% metodom kalkulativnog otpisa,
odnosno 50% ukupne vrijednosti stavke sitnog inventara, ambalaže i auto guma se otpisuje
u trenutku davanja u upotrebu, a preostali iznos od 50% ukupne vrijednosti u trenutku
otuđenja (povlačenje iz upotrabe, manjak, prodaja i dr.)

Članak 53.
Predmeti sitnog inventara, ambalaže i autoguma koja su cijelosti amortizirana (otpisana), a
koja su i dalje u upotrebi, zadržavaju se u evidenciji imovine do otuđenja, uništenja ili
manjka.

POPIS IMOVINE I OBVEZA

Članak 54.
Popis imovine i obveza se provodi na početku poslovanja kao i najmanje jednom godišnje
sa stanjem na dan kada se završava poslovna godina (31.12.) ili neko drugo obračunsko
razdoblje, izvrši popis imovine i obaveza sa ciljem da se utvrdi njihovo stvarno stanje, te da
se u poslovnim knjigama izvrši usklađivanje stvarnog stanja sa knjigovodstvenim stanjem.
Tuđa sredstva, koja se na dan popisa nalaze u skladištu, popisuju se posebno za svaku
pravnu osobu kojoj ta imovina pripada i dostavlja im po jedan primjerak popisnih lista na
kojima su ta sredstva popisana.
Kod pravnih osoba čija su ta sredstva, ove se popisne liste uključuju u njihovu
dokumentaciju o popisu.

Članak 55.
Popis imovine i obveza tokom poslovne godine obavlja se i u slučajevima:

promjene cijena proizvoda i robe,

statusnih promjena sukladno s Zakonom o gospodarskim društvima (spajanje,
pripajanje ili dijeljenje),

otvaranja stečajnog postupka ili pokretanja postupka likvidacije.
U navedenim slučajevima popis se provodi pod datumom nastanka statusne ili druge
promjene.
U slučaju stečaja ili likvidacije ne postoji obveza popisa sa stanjem na dan 31. prosinca. U
prethodno navedenim situacijama popis imovine i obveza se provodi na dan otvaranja
stečajnog postupka, odnosno pokretanja postupka likvidacije.
Popis se obavlja tijekom godine i zbog primopredaje dužnosti i ne oslobađa od popisa
sredstava i obveza sa stanjem na dan 31.12. tekuće godine.
Uprava može po potrebi posebnom Odlukom utvrditi potrebu i obvezu provođenja
određenih bilančnih stavki imovine i obveza i tijekom poslovnog razdoblja.

Članak 56.
Iznimno, popis materijala u knjižnicama, kao što su: knjige, fotografije, filmovi, arhivska
građa i slično, provodi se svakih pet godina, temeljem Odluke uprave društva.
 Članak 57.
Za provođenje popisa imovine i obveza u pravnoj osobi, Uprava posebnom Odlukom
imenuje i formira povjerenstva za popis.
Povjerenstva za popis se formiraju u sastavu od tri člana, jednog predsjednika i dva člana
povjerenstva za popis.
Pri utvrđivanju sastava pojedinih povjerenstva za popis treba voditi računa da osobe koje
su materijalno ili financijski zadužene za sredstva koja se popisuju i njihovi neposredni
rukovodioci ne mogu biti određeni u povjerenstvo za popis tih sredstava.
Pravna osoba imenuje povjerenstva za popis:

stalnih materijalnih i nematerijalnih sredstava,

sitnog inventara, ambalaže i autoguma,

sirovina i materijala,

nedovršene proizvodnje, poluproizvoda i gotovih proizvoda,

robe,

novca i novčanih ekvivalenata,

potraživanja, i

obveza
Povjerenstva za popis se formiraju i imenuju najkasnije do 10.12. tekuće godine (može i
neki drugi datum).

Članak 58.
U slučaju kada je vrijeme popisa imovine i obveza prije 31.12. Povjerenstvo za popis je
dužno da na temelju knjigovodstvenih isprava naknadno unese u popisne liste podatke o
promjenama koje su nastale između dana popisa i 31.12. tekuće godine te izvrši
usklađivanje i sravnjenje knjigovodstvenog i stvarnog stanja sa 31.12. tekuće godine.

Članak 59.
Popis se tehnički provodi mjerenjem, vaganjem, brojanjem i drugim tehnikama popisa u
ovisnosti o prirode i vrste imovinske stavke.
Podatci o popisu imovine i obveza se unose u popisne liste.
U popisne liste se unose podatci o stvarnom stanju predmeta popisa (imovinskih stavki), i
to: vrsti, količini i vrijednosti.
Podatke iz knjigovodstva u popisne liste ne unose osobe koja rade u knjigovodstvu, nego
popisno povjerenstvo.

Članak 60.
Na kraju popisa popisna povjerenstvo sastavlja izvještaj o obavljenom popisu, utvrđuje
viškove i manjkove i dostavlja ga na razmatranje Upravi za razmatranje rezultata popisa za
odlučivanje o popisu, najkasnije 15. dana od dana isteka poslovne godine.
 Uprava temeljem izvještaja o popisu i popisnih lista donosi Odluku o rješavanju i tretmanu,
te odgovornosti za utvrđene inventurne razlika, kao i računovodstvenom i poreznom
tretmanu inventurnih razlika.

USUGLAŠAVANJE POTRAŽIVANJA I OBVEZA

Članak 61.
Pravna osoba, prije sastavljanja financijskih izvještaja, usuglašava međusobna
potraživanja i obveze sa poslovnim partnerima, što se dokazuje odgovarajućom
knjigovodstvenom ispravom.
Stanje i usuglašavanje obveza i potraživanja se utvrđuje na dan 31.12. tekuće godine.

Članak 62.
Prije sastavljanja financijskih izvještaja za tekuću godinu obvezno se vrši usuglašavanje
obveza i potraživanja (konfirmacija salda). Kao dokaz postojanja određenog stanja
potraživanja i obveza koristit će se knjigovodstveni podaci koji će se unositi i potvrđivati
odgovarajućom knjigovodstvenom ispravom - obrazac izvod otvorenih stavki (IOS).
Pravna osoba, prije sastavljanja financijskih izvještaja, sastavlja i dostavlja svim svojim
kupcima (dužnicima) popis neplaćenih (otvorenih) računa.
Ukoliko primi zahtjev za konfirmaciju salda potraživanja i/ili obveza, pravna osoba
obvezno odgovara pošiljatelju (dužniku, vjerovniku ili njegovom revizoru) na konfirmaciju u
roku od osam dana.

Članak 63.
Pravna osoba je obvezna u bilješkama obrazložiti pojedinačna stanja sumnjivih i
spornih potraživanja, te planirati aktivnosti i način rješavanja istih.

RASPORED DOBITI I POKRIĆE GUBITAKA

Članak 64.
Raspored dobiti i gubitka pravna osoba vrši sukladno s odredbama Zakona o
gospodarskim društvima i ovog Zakona, internog općeg akta i odluke nadležnog organa.

Članak 65.
Raspored neto dobit tekuće godine društvo će izvršiti prema sljedećem redoslijedu
prioriteta:

za pokriće prenesenih gubitaka iznad visine kapitala,

za pokriće prenesenih gubitka do visine kapitala,

za formiranje i unos u zakonske rezerve,

za formiranje i unos u statutarne rezerve, ako ih društvo formira,

za isplatu dioničarima, odnosno vlasnicima udjela u Društvu, te

za kao akumuliranu (zadržanu) dobit.
 Članak 66.
Pokriće poslovnih gubitaka tekućeg razdoblja, kao i prenesenih poslovnih gubitaka vrši se
iz sljedećih izvora sredstava prema sljedećem redoslijedu:

dio akumulirane (zadržana) dobiti za pokriće gubitaka,

dio statutarnih rezervi za pokriće gubitaka,

dio zakonskih rezervi za pokriće gubitaka (ukoliko postoje),

dio temeljnog kapitala za pokriće gubitaka.

FINANCIJSKO IZVJEŠTAVANJE

Članak 67.
Pravna osoba obvezne financijske izvještaje sastavlja i prezentira za poslovnu godinu i
to za razdoblje od 1.1. do 31.12. tekuće godine sa usporednim podacima za prethodnu
godinu.
Pravna osoba u slučaju nastanka statusne promjene, financijske izvještaje sastavlja na
datum statusne promjene.
Financijski izvještaji sastavljaju se i u slučaju otvaranja, odnosno zaključenja stečaja,
odnosno postupka likvidacije pravne osobe.

Članak 68.
Godišnje financijske izvještaje čine:
1) Bilanca stanja – Izvještaj o financijskom položaju na kraju razdoblja;
2) Bilanca uspjeha – Izvještaj o ukupnom rezultatu za razdoblje;
3) Izvještaj o gotovinskim tijekovima – Izvještaj o tijekovima gotovine;
4) Izvještaj o promjenama na kapitalu i
5) Bilješke uz financijske izvještaje.
Uz godišnji financijski izvještaj korisnicima financijskih izvještaja se prezentiraju i posebni
izvještaji sačinjeni prema zahtjevu Federalnog zavoda za statistiku.

Članak 69.
Za financijske izvještaje pravne osobe odgovorna je osoba ovlaštena za zastupanje
pravne osobe, upisana u sudski registar.
Financijski izvještaji se nakon sastavljanja, a prije podnošenja Ovlaštenoj instituciji
potpisani potpisuju od strane osobe ovlaštene za zastupanje pravne osobe, upisane u sudski
registar – direktora pravne osobe koja podnosi financijske izvještaje, i ovjeravaju pečatom
pravne osobe – podnositelja.
Istodobno, financijski izvještaji pravne osobe se nakon sastavljanja, a prije podnošenja
Ovlaštenoj instituciji, pa i oni štampani na računalu, moraju biti ovjereni potpisom i pečatom
certificiranog računovođe koji sadrži naziv „certificirani računovođa“, njegovo ime i prezime,
kao i broj važeće licence.
 Članak 70.
Funkcionalna valuta izvještavanja pravne osobe je Konvertibilna marka (oznaka: BAM),
koja je propisana kao zakonsko i efektivno sredstvo plaćanja u BiH.
Jezik izvještavanja pravne osobe je jedan od zakonom propisanih službenih jezika u
Bosni i Hercegovini.

Članak 71.
(alternativno)
Pravna osoba je obvezna sastavljati i prezentirati polugodišnji izvještaj.
Polugodišnji izvještaj obuhvaća:
1) Bilancu stanja – Izvještaj o financijskom položaju na kraju razdoblja;
2) Bilancu uspjeha – Izvještaj o ukupnom rezultatu za razdoblje;
3) Izvještaj o gotovinskim tijekovima – Izvještaj o tijekovima gotovine;
4) Izvještaj o promjenama na kapitalu i
5) Bilješke uz financijske izvještaje, pripremljene sukladno s MRS 1 – Prezentacija
financijskih izvještaja ili MRS 34 – Periodični financijski izvještaji.

Članak 72.
(alternativno)
Pravna osoba je obvezna sastaviti i prezentirati godišnji izvještaj o poslovanju koji daju
objektivan prikaz poslovanja pravne osobe i njegov položaj, uključujući i opis glavnih rizika i
neizvjesnosti sa kojima se suočava i mjera poduzetih na zaštiti životne sredine.
Godišnji izvještaj o poslovanju obvezno sadrži:
1) sve značajne događaje nastale u razdoblju od završetka poslovne godine do
datuma predaje financijskog izvještaja;
2) procjenu očekivanog budućeg razvoja pravne osobe;
3) najvažnije aktivnosti u svezi s istraživanjem i razvojem;
4) informacije o otkupu vlastitih akcija i udjela;
5) informacije o poslovnim segmentima pravne osobe;
6) korištene financijske instrumente ako je to značajno za procjenu financijskog
položaja i uspješnosti poslovanja pravne osobe;
7) ciljeve i politike pravne osobe u svezi s upravljanjem financijskim rizicima, zajedno
sa politikama zaštite od rizika za svaku planiranu transakciju za koju je
neophodna zaštita i
8) izloženost pravne osobe cjenovnom, kreditnom, tržišnom, valutnom riziku
likvidnosti i drugim rizicima prisutnim u poslovanju pravne osobe.
 Članak 73.
(alternativno)
Pravna osoba je dužna sastaviti i prezentirati konsolidirane financijske izvještaje.
Konsolidirani financijski izvještaj je financijski izvještaj grupe pravnih osoba za statusni
oblik povezivanja koji čini ekonomsku cjelinu u kome su izdvojeni interni odnosi između tih
osoba na osnovu kapitala, potraživanja i obveza, prihoda i rashoda, gdje određena osoba
(matična) ima pravo upravljanja financijskim i poslovnim politikama.
Pri izradi konsolidiranih financijskih izvještaja pravne osobe se pridržava pravila i
procedura konsolidacije godišnjih financijskih izvještaja koja su uređena MRS-a i MSFI-a.
Obveza za izradu konsolidiranog financijskog izvještaja nastaje od prvog mjeseca po
isteku mjeseca u kome je formiran statusni oblik povezivanja.
Obveza za izradu konsolidiranog financijskog izvještaja prestaje krajem mjeseca u kome
je statusni oblik povezivanja prestao da postoji.

Članak 74.
(alternativno)
Pravna osoba je dužna obaviti reviziju financijskih izvještaja, najkasnije do kraja tekuće
godine za prethodnu godinu.
Pravna osoba angažira vanjskog revizora temeljem Odluke uprave, a temeljem
najpovoljnije ponude revizorske kuće o čemu konačnu odluku donosi uprava društva.

Članak 75.
Polugodišnji financijski izvještaji predaju se najkasnije 31. srpnja tekuće godine.
Godišnji financijski izvještaji i godišnji izvještaji o poslovanju se predaju najkasnije do
posljednjeg dana veljače tekuće godine za prethodnu godinu.
Pravna osoba, sastavljene konsolidirane financijske izvještaje, predaje najkasnije do
kraja travnja tekuće za prethodnu godinu.
Rok za predaju revizorskog izvještaja sa priloženim financijskim izvještajima koji su bili
predmet revidiranja je najkasnije kraj tekuće godine za prethodnu godinu.

Članak 76.
Pravna osoba uz godišnje financijske izvještaje dostavlja:

Obavijest o razvrstavanju pravne osobe,

Odluku o utvrđivanju godišnjih financijskih izvještaja od strane mjerodavnog organa,

Odluku o prijedlogu raspodjele dobiti ili pokrića gubitka.
 NAČIN I ROKOVI ČUVANJA KNJIGOVODSTVENIH ISPRAVA,
POSLOVNIH KNJIGA, IZVJEŠTAJA I OSTALE DOKUMENTACIJE

Članak 77.
Knjigovodstvene isprave čuvaju se u izvornom materijalnom obliku, u obliku
elektronskog zapisa ili na mikrofilmu, a predstavljaju dokaznu osnovu poslovnih knjiga.
Knjigovodstvene isprave se odlažu u fascikle i registratore nakon završetka godišnjeg
obračuna i revizije.
Knjigovodstvene isprave, poslovne knjige i financijski izvještaji čuvaju se u
poslovnim prostorijama pravne osobe. (odnosno kod druge pravne osobe ukoliko je istoj
povjereno vođenje poslovnih knjiga).
Ako se poslovne knjige vode na računalu, usporedo s memoriranim podacima, mora se
osigurati i memoriranje aplikativnog softvera, kako bi podaci bili dostupni kontroli.
U slučaju otvaranju postupka likvidacije ili stečaja, knjigovodstvene isprave i poslovne
knjige zapisnički se predaju likvidacijskom, odnosno stečajnom upravitelju.

Članak 78.
Isprave koje se čuvaju trajno su:

platne liste ili analitičke evidencije o plaćama u vezi s plaćanjem doprinosa,

kupoprodajni ugovori po kojima je izvršeno stjecanje nekretnina,

godišnji računovodstveni obračuni,

financijski izvještaji,

konsolidirani financijski izvještaji,

izvještaji o izvršenoj reviziji, i

svi interni akti od utjecaja na financijsko poslovanje.
Knjigovodstvene isprave na temelju kojih su podaci uneseni u dnevnik i glavnu knjigu
čuvaju se najmanje 11 godina.
Knjigovodstvene isprave na temelju kojih su podaci uneseni u pomoćne knjige čuvaju se
najmanje sedam godina.

Članak 79.
Glavna knjiga i dnevnik čuvaju se najmanje 11 godina, a pomoćne knjige najmanje
sedam godina.
Periodični obračuni, isprave platnog prometa putem ovlaštenih financijskih institucija
čuvaju se najmanje pet godina.
Godišnji izvještaj o poslovanju čuva se u originalnom obliku 11 godina nakon isteka
poslovne godine.
Pomoćni obračuni, prodajni i kontrolni blokovi i sl. čuvaju se dvije godine.
Rok za čuvanje knjigovodstvenih isprava i poslovnih knjiga počinje teći zadnjeg dana
poslovne godine na koju se odnose poslovne knjige i u koje su podaci iz isprava uneseni.
 RAČUNOVODSTVENE POLITIKE

Članak 80.
Način vrednovanja i iskazivanja pojedinih bilančnih kategorija reguliran je i propisan
računovodstvenim politikama pravne osobe.
Računovodstvene politike pravne osobe obuhvaćaju načela, osnove, dogovore, praksu i
pravila za evidentiranje poslovnih događaja u poslovnim knjigama, te sastavljanje i
predočavanje temeljnih financijskih izvještaja pravne osobe.
Cilj utvrđivanja računovodstvenih politika je objektivno i fer prezentiranja imovine,
obveza, prihoda, rashoda i kapitala.
Računovodstvene politike pravne osobe propisane su i usvojene u pisanom obliku kao
poseban interni akt pod nazivom Pravilnik o računovodstvenim politikama.

PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 81.
Analitički kontni plan pohranjen u računalo ili otipkan na posebnom tisku čini sastavni dio
ovog Pravilnika.

Članak 82.
Alternativno
Aktom o sistematizaciji radnih mjesta utvrdit će se radna mjesta u računovodstvenoj i
financijskoj funkciji, a u okviru toga obveze i odgovornosti zaposlenika vezane za ovu
funkciju, kao i drugim aktima.

Članak 83.
Odredbe Zakona o računovodstvu i reviziji FBiH („Sl. novine FBiH“, br. 83/09) , Zakona o
porezu na dobit („Sl. novine FBiH“, br. 97/07, 14/08 i 39/09), Zakona o porezu na dohodak
(„Sl. novine FBiH“, br. 10/08 i 9/10), Zakona o doprinosima („Sl. novine FBiH“, br. 35/98,
54/00, 16/01, 37/01, 1/02, 17/06 i 14/08), Zakona o gospodarskim društvima („Sl. novine
FBiH“, br.23/99, 45/00, 2/02, 6/02 i 29/03) sa pripadajućim podzakonskim aktima, kao i
objavljeni MRS/MSFI direktno se primjenjuju i imaju prioritet u primjeni u odnosu na odredbe
ovog Pravilnika.
Sva navedena pravila i tumačenja i naputke oko primjene ovog Pravilnika, kao i
zakonske i druge izmjene koje eventualno nastupe tijekom njegovog važenja, davat će za to
odgovorne osobe u društvu.

Članak 84.
Odluku o promjeni Pravilnika o računovodstvu donosi Uprava/direktor društva.
Ovaj pravilnik stupa na snagu danom donošenja, a primjenjivat će se od 01.01.2010.
godine.