BILANS STANJA

SEMINARSKI RAD

1

...................2...................... 7 3....................3........................1....................... 3 2..1......SADRŽAJ 1............................................................................................ 6 3............................................ GRUPISANJE SREDSTAVA I IZVORA SREDSTAVA U BILANSU STANJA........ Računi koji predstavljaju sastavni dio bilansa stanja.......................................................................................... ANALIZA BILANSA STANJA – primjer.......... Funkcionalni princip. 5 3....................................................... 14 LITERATURA.......... 4 3..................................... 9 4............................. 8 3........................................................................................................................... 4................................................................ Aktivno-pasivni računi................ Pasiva............... 7 3................... 9 4..................... 10 5.......................................................... BILANS STANJA (Balance sheet).............. Princip likvidnosti...................... Pasivni računi...........3..... UVOD....................... 12 ZAKLJUČAK...................................................................................1..3....................... Aktivni računi................. STRUKTURA BILANSA...................................2..................... 5 3....................3................................................................2................. Aktiva....3........ 15 8 2 ................

Dinamička ukazuje da bilans postoji u svakom momentu. ili u vidu liste u kojoj aktiva prethodi pasivi. a pasiva predstavlja izvore odnosno pripadnost sredstava preduzeća. Poznate su dvije osnovne bilansne teorije: dinamička i statička. stanja i rezultati preduzeća iskazuju preko novčanih jedinica.1 Svrha i ciljevi rada: pojasniti pojam bilansa pojasniti strukturu bilansa stanja Struktura rada: Rad se sastoji od četiri tematske cjeline raspoređene kako slijedi Prvi dio sadrži osnovne karakteristike bilansa stanja. UVOD U savremenom privrednom životu bilansi se koriste kad treba izraziti stanje i rezultat neke privredne aktivnosti. Bilans stanja bi se mogao definisati kao sumarni prikaz inovine (sredstava i izvora sredstva) preduzeća na određeni dan iskazan isključivo u vrijednosnim pokazateljima.1. kapitala i obaveza na dan sastavljanja bilansa. Veoma značajna karakteristika bilansa jeste bilansna ravnoteža. a statička se vezuje za određenu formu u okviru koje se iskazuju bilansne pozicije na određeni dan. a pasiva na desnoj strani. str 54 3 . 1 “Računovodstvo”. Aktiva predstavlja konkretne oblike sredstava sa kojima raspolaže preduzeće. Aktiva iskazuje na lijevoj. dr. Janko Klobučar. treći načine grupisanja sredstva i izvora sredstava i četvrti analizu bilansa stanja na primjeru. Bilans stanja predstavlja dvostrani pregled koji prikazuje bilansnu imovinu i kapital i način investiranja (ulaganja) kapitala. drugi strukturu bilansa stanja. U računovodstvu bilans se koristi kada se iskazuje stanje i rezultat preduzeća tako što se poslovni događaji. Bilans stanja je finansijski izveštaj o stanju imovine. prof.

jer predstavlja manjak aktive prema pasivi. može se sastaviti u bilo koje vrijeme u toku poslovanja.2. što izražava kvantitativnu ravnotežu lijeve i desne strane bilansa. čime se uspostavlja ravnoteža između aktive i pasive. to znači da bilans i ne postoji. što simbolizira nužnost uspostavljanja ravnoteže. iskazuje se u pasivi. koji predstavlja višak aktive nad pasivom. prilikom otvaranja ili okončanja stečajnog postupka i likvidacije. dok se negativan finansijski rezultat iskazuje u aktivi. BILANS STANJA (Balance sheet) Bilans stanja preduzeća se sačinjava na osnovu inventara. Po toj karakteristici potiče riječ bilans od latinske riječi «bilanx». ali se po pravilu sastavlja na početku poslovanja. odnosno osnovna bilansna jednačina može se prikazati odnosom: aktiva = pasiva. osnovna karakteristika bilansa stanja je bilansna ravnoteža. Bilans preduzeća se obavezno mora sačinjavati i u slučajevima kada se preduzeće pripaja drugom preduzeću. Bilans stanja je složen i sastoji se iz računa odnosno salda računa aktive i pasive. odnosno na početku i na kraju poslovne godine. 4 . koja znači vaga sa dva tasa. Osnovna karakteristika bilansa stanja je njegova ravnoteža. koja se vidi po tome što je vrijednost svih pozicija na lijevoj strani u aktivi jednaka vrijednosti svih pozicija na desnoj strani bilansa u pasivi. Bilansom se polaže račun o pozitivnim i negativnim rezultatima. Ukoliko bilans stanja nije u ravnoteži. on se iskazuje u bilansu stanja. Bilansne pozicije predstavljaju u bilansu vrijednost svake kategorije sredstava i izvora sredstava. Ukoliko finansijski rezultat nije raspodjeljen. Krajnji bilans protekle poslovne godine je početni bilans za narednu poslovnu godinu. kada dolazi do podjele jednog u dva preduzeća. Pozitivan finansijski rezultat. Obzirom da svako sredstvo ima svoj izvor. uspjesima i neuspjesima koji prate poslovanje preduzeća.

3. 5 . te ju je potrebno amortizovati. Oprema se vremenom troši. smještaj aktive i pasive.Ostala osnovna sredstva koja se koriste su uređaji.1. .Bilans može biti prikazan u vidu jednostranog računa. Zgrade sa vremenom stare te prema tome na neki način sudjeluju u procesu proizvodnje. Aktiva U bilansu stanja imovina se iskazuje na lijevoj strani (aktiva). .Oprema predstavlja mašine koje se koriste u procesu proizvodnje. Njihova vrijednost se u bilans prikazuje kao cijena u momentu kupovine. vozila i dr. Otpisom sredstava se pokriva dio investicije u ta sredstava i služi kao fond iz kojih će se vršiti kupovina novih sredstava. kao i razmještaj i naziv pojedinih dijelova i pozicija aktive i pasive.Zemljište je imovina koja se koristi od strane preduzeća i predstavlja trošak koji se rijetko mjenja u bilansu i on se prikazuje kao manja vrijednost nego što mu je realna vrijednost na tržištu. . STRUKTURA BILANSA STANJA 3. zgrade. pri čemu se lijevo prikazuje aktiva. Što se duže zemljište koristi. Osnovna sredstva ili fiksna aktiva uključuje opremu.Zgrade predstavljaju zgrade koje se koriste i zgrade koje su u izgradnji.Amortizacija osnovnih sredstava predstavlja otpis sredstava odnosno iznos fiksne aktive koji se izdvaja na ime trošenja i habanja osnovnih sredstava. . a desno pasiva. . manja je veza sa tržišnom cijenom. pri čemu se prvo prikazuje aktiva. a ispod nje pasiva ili u vidu dvostranog računa. zemljište i ostala osnovna sredstva koja se ne koriste u procesu proizvodnje dobara ili vršenja usluga te traju duže od jedne godine. njihov naziv. Formom bilansa određuje se broj kolona.

dugoročne obaveze – krediti. devize i čekove po viđenju. a koje je namjenjeno prodaji kupcima . Ukupnost pasive se sastoji iz obaveza preduzeća prema samom sebi i prema trećim licima.Gotovina predstavlja novčanice. a koji su neophodni za proces proizvodnje . Pasiva U pasivi se izvori imovine ili kapitala grupišu prema namjeni za koju su pribavljeni.Obrtna sredstva ili trenutna aktiva predstavljaju aktivu koja sadrži gotovinu ili drugu aktivu koja će biti pretvorena u gotovinu u razumnom vremenskom periodu. godišnje osiguranje koje se plaća unaprjed 3. mjenice i ostale kratkoročne hartije od vrijednosti. namjeni sredstava i izražava finansijsku konstituciju preduzeća. . 6 .neraspoređena dobit iz tekuće godine.kratkoročne obaveze (dobavljači. avansi. Finansiranje predstavlja aktivnost koja se odnosi na obezbjeđivanje finansijskih sredstava koja mogu biti sopstvena i pozajmljena. . . hartije od vrednosti. ostale kratkoročne obaveze iz poslovanja. Ona pruža informacije o porijeklu.Unaprijed plaćeni troškovi su troškovi koje je preduzeće napravilo i platilo ih a koje još nije u potpunosti potrošeno. obično manjem od godine dana. npr. .Zalihe predstavljaju predmete koje preduzeće drži. kovani novac. čekovi.Naplativi računi predstavljaju novac koji preduzeću duguju kupci po osnovu prodaje robe ili vršenja usluga . Pasivu čine: . .Popis robe je vrijednost dobara koje preduzeće trenutno posjeduje.osnovni kapital – akcionarski ili sopstveni kapital.2. . Pasiva prikazuje neaktivnu masu.pasivna vremenska razgraničenja.

Svaki novi odliv sredstava dovodi do smanjenja aktive i pasive. Do povećanja aktive i pasive se dolazi novim prilivom sredstava. što mijenja kvantitet i kvalitet izvora imovine. Tekuća ili obrtna imovina: Gotovina i hartije od vrijednosti Prilivi – potraživanja od kupaca Zalihe + 2.1. Fiksna ili stalna imovina: Osnovna sredstva Nematerijalna imovina + 2. Tekuće obaveze Isplate Kratkoročni dug = 3.Dugoročne obaveze + 3.Sopstveni kapital 3. str. Aktivni računi 2 Hrustić H. 2005.pasivne račune i . U zavisnosti od karaktera imovinskih dijelova koje računi reprezentuju možemo ih podijeliti na: .20 7 .aktivne račune .3.aktivno-pasivne račune 1. Alfa-graf NS.3. Novi Sad.: Finansijski mendžment. Zato je bilans stanja snimak imovine preduzeća i novčanih izvora korišćenih za nabavku te imovine.2 1. jer reprezentuju pojedine oblike sredstava i izvora sredstava preduzeća. Računi koji predstavljaju sastavni dio bilansa stanja Računi koji predstavljaju sastavni dio bilansa stanja nazivaju se računi stanja.Bilans stanja pokazuje veličinu kapitala. kvalitet i izvore kapitala kroz strukturu aktive i pasive.

Npr. mora biti veći od ukupnog dugovnog prometa. usluga i sl. zaliha materijala. 8 . To znači da ukupan promet potražne strane računa (ukoliko nije ugašen). U ovu grupu računa bi se mogli ubrojati računi sopstvenih izvora kao državni kapital.3. A toj strani se evidentiraju svi poslovni događaji koji dovode do povećanja stanja date obaveze. Na istoj strani se evidentiraju i svi poslovni događaji koji dejstvuju na povećanje stanja datog sredstva. inokosni kapital i sl. sitnog inventara. Pasivni računi Prema svojim karakteristikama možemo ih podijeliti u dvije grupe: . iz skladišta materijala ne može se izdati više materijala nego što ga ima u skladištu. Knjiženje na ovoj vrsti računa se obavlja tako da se početni saldo upisuje na lijevu (dugovnu) stranu. dok se na dugovnoj strani evidentiraju svi oni poslovni događaji koji dovode do smanjenja obaveza reprezentovanih tim računom. račune stalnih sredstava.Aktivno pasivni Isključivo pasivni su oni računi na kojima u svakom trenutku. iz blagajne se ne može isplatiti više nego što ima sredstava u blagajni i dr. Ukoliko se račun gasi. U aktivne račune ubrajamo: račun blagajne. po o mjestima nastanka troškova (proizvodnja u toku). žiro račun.Aktivni račun pokazuju ona sredstva čije umanjenje može biti samo do njihovog nestajanja.Isključivo pasivni i . dok se na potražnoj strani evidentiraju svi poslovni događaji koji dovode do smanjenja stanja datog imovinskog dijela. po nosiocima troškova (zalihe gotovih proizvoda) i sl. prilikom zaključka mora da bude aktivnog karaktera i upisuje se na desnu (potražnu) stranu radi izravnavanja. Ukoliko postoji saldo. amortizacija. dionički kapital. 3. onda bi se posljednje knjiženje na tom računu uvijek vršilo na dugovnoj strani. troškova po vrstama (troškovi materijala. ukoliko se na njima prikazuje neko stanje mora biti pasivnog karaktera. Knjiženje na ovoj vrsti računa se obavlja na taj način da se početni saldo upisuje na desnu-potražnu stranu.).2.

Tu se ubrajajau: računi kratkoročnih kredita. 3.3. 9 . Aktivno-pasivni računi Aktivno-pasivni računi mogu imati i aktivan i pasivan saldo. GRUPISANJE SREDSTAVA I IZVORA SREDSTAVA U BILANSU STANJA U teoriji se ističu dva osnovna principa grupisanja sredstava i izvora sredstava. mora da bude pasivnog karaktera i upisuje se na dugovnu stranu radi izravnavanja.Prilikom zaključka računa na kraju poslovne godine saldo.1. II stalna sredstva van funkcije III stalna sredstva u pripremi ili izgradnji. a dalje se mogu klasificirati na: pretežno aktivne aktivno. a zatim obrtna. u okviru sredstava prvo se unose stalna sredstva. Uslovni pasivni računi prezentuju određene obaveze prema trećim fizičkim ili pravnim licima koje treba izmiriti isključivo do visine stvorene obaveze. a to su: a) funkcionalni princip b) princip likvidnosti 4. Funkcionalni princip Prema funkcionalnom principu.3. ukoliko postoji. dugoročnih kredita. Stalna sredstva se unose po određenom redoslijedu: I stalna sredstva u funkciji. Saldo na ovim računi atreba uvijek da bude pasivnog karaktera.pasivne i pretežno pasivne aktivno-pasivne račune 4. zajmova i sl.

291. s ciljem da se u glanoj koloni unosi vrijednost 10 .2000. 421. kolona za opis sredstava. Predkolona služi za sabiranje iznosa određenih vrsta sredstava.N1. njihovom redoslijedu u obrascu N – R – P .R1 .000 Ukoliko sačinjavamo bilans u vidu dvostranog računa. U tom smislu se prvo unose novčana sredstva na žiro računu i u blagajni.000 1. a desna glavna kolona. na lijevoj – aktivnoj strani unosi se: redni broj. 4.000 1. izvori sredstava se svrstavaju na taj način da se prvo unose izvori sopstvenih sredstava. Pasiva Iznos Iznos Red br.000 1. šume. Struktura sredstava I Sredstva a) Stalna sredstva Posl. krediti Dobavljači 1. građevinski objekti. tj. pa zatim obaveze prema fizičkim ili pravnim licima. proizvodnja u toku i na kraju zalihe gotovih proizvoda.000 230. Primjer: Preduzeće «Bosna» Sarajevo Bilans na dan 01. Obrtna sredstva se unose u zavisnosti od njihovog ponašanja u procesu reprodukcije. građ. oprema itd.00 820.000 1. 3. kao zemljište.280. Lijeva kolona za iznos naziva se predkolona.571. godine Aktiva Red br. tako da se prvo unose dugoročne obaveze (preko godinu dana).01.000 150.000.000 0 1. zalihe materijala.Stalna sredstva u funkciji se unose prema vrstama tih sredstava. obaveze Dug. Njihovo dalje razvrstavanje se vrši prema konkretnim pojavnim oblicima. prema redoslijedu koji zavisi od ročnosti obaveza. objekti Oprema b) Obrtna sredstva Žiro-račun Blagajna Zalihe materijala Struktura izvora sredstava I Izvori sredstava a) Trajni izvori Kapital Iznos Iznos 1. a zatim kratkoročne (do godine dana). 2. te dvije novčane kolone. bilansne pozicije.000 3.000 60. 5. Prema funkcionalnom principu. 2. zatim potraživanja od kupaca i drugih dužnika.00 0 b) Dugor. 460.570.

jer glavna kolona predstavlja bilansnu novčanu kolonu koja iskazuje ukupnu vrijednost bilansne aktive. prvo se unose kratkoročne obaveze. Princip likvidnosti Prema principu likvidnosti. kratkoročni krediti. vrši se sabiranje bilansa.2. pa zatim kratkoročna potraživanja. 4. pa ima široku primjenu u zemljama gdje likvidnost predstavlja jedan od osnovnih principa poslovanja privrednih subjekata. na lijevu stranu bilansa se prvo unose obrtna sredstva. Za novčane kolone vrijedi pravilo kao i na aktivnoj strani. U okviru obrtnih sredstava se prvo unose novčana sredstva. Svrstavanje u okviru stalnih sredstava prema principu likvidnosti moglo bi se vršiti prema vijeku trajanja pojedinih grupacija stalnih sredstava. Bilans potpisuje samostalni računovođa i direktor preduzeća. Desna strana bilansa sadrži kolonu za redni broj za označavnje pasivnih bilansnih pozicija. Primjena principa likvidnosti prilikom sačinjavanja bilansa stanja pruža kvalitetniju osnovu za finansijsku analizu. sredstva se unose u bilans u zavisnosti od vremenskog intenziteta pretvaranja pojedinih oblika sredstava u novčani oblik. Primjer: Preduzeće «Bosna» Sarajevo 11 . zalihe gotovih proizvoda. Na pasivnu stranu bilansa prema principu likvidnosti prvo se unose obaveze prema trećim fizičkim ili pravnim licima. zalihe materijala. Posmatrano sa tog stanovišta. ona s najkraćim vijekom trajanja se stavljaju na prvo. kolonu za upisivanje pojedinih vrsta izvora sredstava.grupe sredstava. kao što su dobavljači. tj. odnosno analizu likvidnosti. a sa njdužim vijekom trajanja na posljednje mjesto. a zatim stalna sredstva. proizvodnja u toku. Takva klasifikacija nije od izuzetnog značaja s obzirom da sva stalna sredstva nose karakter dugoročnih investicija. Predkolona se ne sabira u cjelini. Nakon unošenja svih vrsta sredstava i izvora sredstava. pa dugoročne obaveze (prema strukturi).

150.850 14.000 1. krediti c) Trajni izvori Sopstveni kapital Iznos Iznos 1.000 1.300 120 7.01. 60.500 obaveze Ukupne kratkoročne 1.00 0 3. 5. 2.000 230.primjer Bilans stanja trgovinskog preduzeća „XXX“ d. godine Aktiva Red br. obaveze Dug.Bilans na dan 01.000 5.2000.o. Struktura sredstava I Sredstva a) Obrtna sredstva Žiro-račun Blagajna Zalihe materijala b) Stalna sredstva Posl.300 16.571.2004.12. Pasiva Iznos Iznos Red br.000 4. objekti Oprema Struktura izvora sredstava I Izvori sredstava a) Kratk.000 7. građ.000 obaveze 490 Dugoročni krediti 4.000 850 4.420 5.390 Ostale dugoročne obaveze Ukupne obaveze Iznos 2. 3. na dan 31. obaveze Dobavljači b) Dugor.200 8.000 1.00 0 1. 4.000 421.280.000 820. 1.000 2.570. ANALIZA BILANSA STANJA .000 1.000 5.800 6.o. godine (u 000 KM) Aktiva Obrtna imovina Gotov novac Hartije od vrijednosti Potraživanja od kupaca Zalihe Ostala obrtna imovina Ukupna obrtna imovina Fiksna imovina Zgrade i oprema Akumulirana amortizacija Neto fiksna imovina Nematerijalna imovina Iznos Pasiva Kratkoročne obaveze 300 Dugovanja povjeriocima 100 Dugovanja dobavljačima Ostale kratkoročne 2.000. 291.996 Akcionarski kapital Obične akcije Neraspoređena dobit Ukupan akcionarski 12 .720 4.000 460.

42 = . zatim potraživanja za prodatu robu od 2. odnosno dugovanja koja treba isplatiti u roku dužem od godinu dana. ugled preduzeća (goodwill).3 miliona KM. prepoznatljiva oznaka. pa iznosi 6.. vozila). koja se naziva tekuća ili obrtna.570 Ukupna pasiva 21. bruto vrijednost fiksne imovine je 14 miliona KM. Nematerijalna imovina iznosi 8. Zalihe čine materijal i gotovi proizvodi koji čekaju na prodaju.3.570 U primjeru Bilansa stanja preduzeća „XXX“ d.984 21.39 .39 miliona KM) i ukupne kratkoročne obaveze (7.. ako uporedimo ukupnu obrtnu imovinu (4.8 miliona KM na ime amortizacije.o. To je obrtna ili tekuća imovina umanjena za tekuće obaveze. Ostale dugoročne obaveze su 4. Prema priloženom Bilansu stanja. Zajednička karakteristika navedene imovine. je da se u bliskoj budućnosti može pretvoriti u novac. Tu su i dugoročne obaveze.42 miliona KM). renomirano poslovno ime. može se zaključiti da su obaveze veće od vrijednosti imovine za 3. Iz tabele se vidi da ove obaveze iznose 5 miliona KM.2 miliona KM. možemo vidjeti da je to preduzeće imalo 400 hiljada KM gotovog novca i vrijednosnih papira . nameštaj. Sadašnja vrijednost fiksne imovine je manja za 7.o.03). koja su dospjela na naplatu.kapital Ostala imovina Ukupna aktiva 1.7. za razliku od fiksne imovine (poslovni prostor. oprema. 13 . marka.9 miliona KM (projekti.5 miliona KM.) Zatim.03 miliona KM (4.hartija od vrijednosti (300 plus 100). softweri. Dobijena vrijednost se naziva neto obrtni kapital (Net Working Capital – NWC).

Sva sredstva. To znači. dok se kapital. kojim preduzeće raspolaže.ZAKLJUČAK Svako preduzeće ima za cilj da ostvari profit. koji prate poslovanje preduzeća. odnosno mogu biti veća ili manja od njega. mogu kvantitativno (računski). koja preduzeće pribavi. da bilans stanja i bilans uspjeha 14 . Sredstva sa kojima preduzeće posluje prikazuju se u bilansu. Bilans predstavlja prikaz pozitivnog i negativnog rezultata. a formiranjem samog preduzeća svaki cilj postaje zadatak. odnosno uspjeha i neuspjeha. transformiše u sredstva (imovinu). kvalitativno i vremenski odgovarati zadatku.

5. prof. kao i na kraju godine). Köln. Alfa-graf NS. materijalna konstitucija). Revicon doo. bilans stanja daje materijalnu sliku sredstava preduzeća. Računovodstvo. Hrustić H. 3.12.Finansijsko računovodstvo. Sarajevo. 2000. Ernst Bizer. 2008. da su ukupna aktiva i ukupna pasiva jednake. naredne godine. januar 2009. a pasiva izvore sredstava (kapital. Finansijski mendžment. ali se po pravilu obično sastavlja na početku poslovanja (na početku godine. Sarajevo 2003. 15 . Bilans stanja se može sastaviti u bilo koje vrijeme u toku poslovanja. 4.predstavljaju pravu sliku preduzeća. Godišnji obračun . Po pravilu. 2005. gdje aktiva prikazuje sredstva (imovina. Novi Sad. putem zbira aktive i pasive.. Štamparija Fojnica.01. tj. Specielle Wirtschaftslehre. tekuće godine predstavlja bilans stanja na dan 01. bilans stanja na dan 31. ukazuje na kvantitet sredstava. finansijska konstitucija). Dr. Rolf-Gunter Nolden. što mijenja i kvalitet sredstava i izvora sredstava. Pri tome. Janko Klobučar. Jahić M. LITERATURA: 1. Bilans stanja.. a na kvalitet sredstava i izvora sredstava putem strukture aktive i pasive. 2. Osnovna karakteristika bilansa stanja jeste njegova ravnoteža. Svaki novi priliv sredstava mijenja kvantitet aktive i pasive.

16 .

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful