BILANS STANJA

SEMINARSKI RAD

1

...........................3............ BILANS STANJA (Balance sheet).............................................1........ Aktiva...........................................................................................3. 9 4...........................1.......................... 3 2............... 8 3................... 4.......3.......................................................... 7 3......................... 12 ZAKLJUČAK........................................ 9 4... 6 3................. Pasiva..................... 14 LITERATURA................................................2........ 5 3.............. 4 3...........................................1...................... Računi koji predstavljaju sastavni dio bilansa stanja....... GRUPISANJE SREDSTAVA I IZVORA SREDSTAVA U BILANSU STANJA........................... 5 3................ ANALIZA BILANSA STANJA – primjer..................................................................2............ UVOD..... Funkcionalni princip........................ Aktivni računi......... 7 3.............................................3........................... Princip likvidnosti.............. Aktivno-pasivni računi............................................................................................................ 10 5.............3....................................................................................... STRUKTURA BILANSA..............................................................SADRŽAJ 1............................................2... 15 8 2 ............... Pasivni računi................................

Bilans stanja predstavlja dvostrani pregled koji prikazuje bilansnu imovinu i kapital i način investiranja (ulaganja) kapitala. Veoma značajna karakteristika bilansa jeste bilansna ravnoteža. treći načine grupisanja sredstva i izvora sredstava i četvrti analizu bilansa stanja na primjeru. stanja i rezultati preduzeća iskazuju preko novčanih jedinica. drugi strukturu bilansa stanja. U računovodstvu bilans se koristi kada se iskazuje stanje i rezultat preduzeća tako što se poslovni događaji. a statička se vezuje za određenu formu u okviru koje se iskazuju bilansne pozicije na određeni dan. prof. UVOD U savremenom privrednom životu bilansi se koriste kad treba izraziti stanje i rezultat neke privredne aktivnosti. Dinamička ukazuje da bilans postoji u svakom momentu. a pasiva predstavlja izvore odnosno pripadnost sredstava preduzeća. Janko Klobučar. str 54 3 . Aktiva iskazuje na lijevoj.1 Svrha i ciljevi rada: pojasniti pojam bilansa pojasniti strukturu bilansa stanja Struktura rada: Rad se sastoji od četiri tematske cjeline raspoređene kako slijedi Prvi dio sadrži osnovne karakteristike bilansa stanja. 1 “Računovodstvo”. Bilans stanja je finansijski izveštaj o stanju imovine. ili u vidu liste u kojoj aktiva prethodi pasivi. dr. Aktiva predstavlja konkretne oblike sredstava sa kojima raspolaže preduzeće.1. Bilans stanja bi se mogao definisati kao sumarni prikaz inovine (sredstava i izvora sredstva) preduzeća na određeni dan iskazan isključivo u vrijednosnim pokazateljima. Poznate su dvije osnovne bilansne teorije: dinamička i statička. a pasiva na desnoj strani. kapitala i obaveza na dan sastavljanja bilansa.

što izražava kvantitativnu ravnotežu lijeve i desne strane bilansa. Ukoliko bilans stanja nije u ravnoteži. BILANS STANJA (Balance sheet) Bilans stanja preduzeća se sačinjava na osnovu inventara. čime se uspostavlja ravnoteža između aktive i pasive. što simbolizira nužnost uspostavljanja ravnoteže. on se iskazuje u bilansu stanja. prilikom otvaranja ili okončanja stečajnog postupka i likvidacije. koji predstavlja višak aktive nad pasivom. Osnovna karakteristika bilansa stanja je njegova ravnoteža. Obzirom da svako sredstvo ima svoj izvor. Bilans preduzeća se obavezno mora sačinjavati i u slučajevima kada se preduzeće pripaja drugom preduzeću. Bilans stanja je složen i sastoji se iz računa odnosno salda računa aktive i pasive. može se sastaviti u bilo koje vrijeme u toku poslovanja. odnosno na početku i na kraju poslovne godine. to znači da bilans i ne postoji. Bilansom se polaže račun o pozitivnim i negativnim rezultatima. Pozitivan finansijski rezultat. kada dolazi do podjele jednog u dva preduzeća. koja znači vaga sa dva tasa. koja se vidi po tome što je vrijednost svih pozicija na lijevoj strani u aktivi jednaka vrijednosti svih pozicija na desnoj strani bilansa u pasivi. odnosno osnovna bilansna jednačina može se prikazati odnosom: aktiva = pasiva. jer predstavlja manjak aktive prema pasivi. uspjesima i neuspjesima koji prate poslovanje preduzeća. Bilansne pozicije predstavljaju u bilansu vrijednost svake kategorije sredstava i izvora sredstava. Ukoliko finansijski rezultat nije raspodjeljen. 4 . Po toj karakteristici potiče riječ bilans od latinske riječi «bilanx».2. ali se po pravilu sastavlja na početku poslovanja. iskazuje se u pasivi. osnovna karakteristika bilansa stanja je bilansna ravnoteža. Krajnji bilans protekle poslovne godine je početni bilans za narednu poslovnu godinu. dok se negativan finansijski rezultat iskazuje u aktivi.

Oprema predstavlja mašine koje se koriste u procesu proizvodnje.Zemljište je imovina koja se koristi od strane preduzeća i predstavlja trošak koji se rijetko mjenja u bilansu i on se prikazuje kao manja vrijednost nego što mu je realna vrijednost na tržištu. Osnovna sredstva ili fiksna aktiva uključuje opremu. 3. zemljište i ostala osnovna sredstva koja se ne koriste u procesu proizvodnje dobara ili vršenja usluga te traju duže od jedne godine. zgrade. 5 . te ju je potrebno amortizovati. Njihova vrijednost se u bilans prikazuje kao cijena u momentu kupovine. Zgrade sa vremenom stare te prema tome na neki način sudjeluju u procesu proizvodnje. kao i razmještaj i naziv pojedinih dijelova i pozicija aktive i pasive. Oprema se vremenom troši. manja je veza sa tržišnom cijenom. pri čemu se prvo prikazuje aktiva. pri čemu se lijevo prikazuje aktiva. Formom bilansa određuje se broj kolona. . .Amortizacija osnovnih sredstava predstavlja otpis sredstava odnosno iznos fiksne aktive koji se izdvaja na ime trošenja i habanja osnovnih sredstava. Aktiva U bilansu stanja imovina se iskazuje na lijevoj strani (aktiva). . .Zgrade predstavljaju zgrade koje se koriste i zgrade koje su u izgradnji. STRUKTURA BILANSA STANJA 3. a ispod nje pasiva ili u vidu dvostranog računa. . a desno pasiva. smještaj aktive i pasive. njihov naziv.Ostala osnovna sredstva koja se koriste su uređaji.1.Bilans može biti prikazan u vidu jednostranog računa. Otpisom sredstava se pokriva dio investicije u ta sredstava i služi kao fond iz kojih će se vršiti kupovina novih sredstava. Što se duže zemljište koristi. vozila i dr.

mjenice i ostale kratkoročne hartije od vrijednosti.osnovni kapital – akcionarski ili sopstveni kapital.Unaprijed plaćeni troškovi su troškovi koje je preduzeće napravilo i platilo ih a koje još nije u potpunosti potrošeno. a koje je namjenjeno prodaji kupcima .pasivna vremenska razgraničenja.2. . . namjeni sredstava i izražava finansijsku konstituciju preduzeća.Popis robe je vrijednost dobara koje preduzeće trenutno posjeduje.Zalihe predstavljaju predmete koje preduzeće drži.dugoročne obaveze – krediti. npr. Pasiva U pasivi se izvori imovine ili kapitala grupišu prema namjeni za koju su pribavljeni.kratkoročne obaveze (dobavljači.Naplativi računi predstavljaju novac koji preduzeću duguju kupci po osnovu prodaje robe ili vršenja usluga . godišnje osiguranje koje se plaća unaprjed 3.Gotovina predstavlja novčanice. čekovi. ostale kratkoročne obaveze iz poslovanja.neraspoređena dobit iz tekuće godine. . . devize i čekove po viđenju. a koji su neophodni za proces proizvodnje . Ona pruža informacije o porijeklu. . Pasiva prikazuje neaktivnu masu. Pasivu čine: .Obrtna sredstva ili trenutna aktiva predstavljaju aktivu koja sadrži gotovinu ili drugu aktivu koja će biti pretvorena u gotovinu u razumnom vremenskom periodu. obično manjem od godine dana. kovani novac. . Ukupnost pasive se sastoji iz obaveza preduzeća prema samom sebi i prema trećim licima. Finansiranje predstavlja aktivnost koja se odnosi na obezbjeđivanje finansijskih sredstava koja mogu biti sopstvena i pozajmljena. hartije od vrednosti. 6 . avansi.

U zavisnosti od karaktera imovinskih dijelova koje računi reprezentuju možemo ih podijeliti na: . jer reprezentuju pojedine oblike sredstava i izvora sredstava preduzeća. Računi koji predstavljaju sastavni dio bilansa stanja Računi koji predstavljaju sastavni dio bilansa stanja nazivaju se računi stanja.3.3.: Finansijski mendžment. kvalitet i izvore kapitala kroz strukturu aktive i pasive.20 7 . str. Svaki novi odliv sredstava dovodi do smanjenja aktive i pasive.Bilans stanja pokazuje veličinu kapitala.2 1. što mijenja kvantitet i kvalitet izvora imovine. Fiksna ili stalna imovina: Osnovna sredstva Nematerijalna imovina + 2.Dugoročne obaveze + 3. Novi Sad.aktivne račune . Aktivni računi 2 Hrustić H.aktivno-pasivne račune 1.1. Alfa-graf NS. Do povećanja aktive i pasive se dolazi novim prilivom sredstava. Zato je bilans stanja snimak imovine preduzeća i novčanih izvora korišćenih za nabavku te imovine.Sopstveni kapital 3. Tekuće obaveze Isplate Kratkoročni dug = 3. Tekuća ili obrtna imovina: Gotovina i hartije od vrijednosti Prilivi – potraživanja od kupaca Zalihe + 2.pasivne račune i . 2005.

prilikom zaključka mora da bude aktivnog karaktera i upisuje se na desnu (potražnu) stranu radi izravnavanja. iz blagajne se ne može isplatiti više nego što ima sredstava u blagajni i dr. Knjiženje na ovoj vrsti računa se obavlja na taj način da se početni saldo upisuje na desnu-potražnu stranu. sitnog inventara.2. Ukoliko postoji saldo. Pasivni računi Prema svojim karakteristikama možemo ih podijeliti u dvije grupe: . onda bi se posljednje knjiženje na tom računu uvijek vršilo na dugovnoj strani.3. troškova po vrstama (troškovi materijala. ukoliko se na njima prikazuje neko stanje mora biti pasivnog karaktera. Na istoj strani se evidentiraju i svi poslovni događaji koji dejstvuju na povećanje stanja datog sredstva. račune stalnih sredstava. 8 .Aktivni račun pokazuju ona sredstva čije umanjenje može biti samo do njihovog nestajanja. usluga i sl. 3. U ovu grupu računa bi se mogli ubrojati računi sopstvenih izvora kao državni kapital. To znači da ukupan promet potražne strane računa (ukoliko nije ugašen). amortizacija. dok se na potražnoj strani evidentiraju svi poslovni događaji koji dovode do smanjenja stanja datog imovinskog dijela.Aktivno pasivni Isključivo pasivni su oni računi na kojima u svakom trenutku. po o mjestima nastanka troškova (proizvodnja u toku). po nosiocima troškova (zalihe gotovih proizvoda) i sl. zaliha materijala. žiro račun. dok se na dugovnoj strani evidentiraju svi oni poslovni događaji koji dovode do smanjenja obaveza reprezentovanih tim računom. A toj strani se evidentiraju svi poslovni događaji koji dovode do povećanja stanja date obaveze. iz skladišta materijala ne može se izdati više materijala nego što ga ima u skladištu. Npr. inokosni kapital i sl. Knjiženje na ovoj vrsti računa se obavlja tako da se početni saldo upisuje na lijevu (dugovnu) stranu. dionički kapital. mora biti veći od ukupnog dugovnog prometa.).Isključivo pasivni i . Ukoliko se račun gasi. U aktivne račune ubrajamo: račun blagajne.

mora da bude pasivnog karaktera i upisuje se na dugovnu stranu radi izravnavanja. GRUPISANJE SREDSTAVA I IZVORA SREDSTAVA U BILANSU STANJA U teoriji se ističu dva osnovna principa grupisanja sredstava i izvora sredstava. II stalna sredstva van funkcije III stalna sredstva u pripremi ili izgradnji.3. Uslovni pasivni računi prezentuju određene obaveze prema trećim fizičkim ili pravnim licima koje treba izmiriti isključivo do visine stvorene obaveze.3. zajmova i sl.Prilikom zaključka računa na kraju poslovne godine saldo.1. Saldo na ovim računi atreba uvijek da bude pasivnog karaktera. a to su: a) funkcionalni princip b) princip likvidnosti 4. Stalna sredstva se unose po određenom redoslijedu: I stalna sredstva u funkciji. 3. ukoliko postoji. u okviru sredstava prvo se unose stalna sredstva.pasivne i pretežno pasivne aktivno-pasivne račune 4. Tu se ubrajajau: računi kratkoročnih kredita. dugoročnih kredita. Funkcionalni princip Prema funkcionalnom principu. Aktivno-pasivni računi Aktivno-pasivni računi mogu imati i aktivan i pasivan saldo. a dalje se mogu klasificirati na: pretežno aktivne aktivno. 9 . a zatim obrtna.

izvori sredstava se svrstavaju na taj način da se prvo unose izvori sopstvenih sredstava. Njihovo dalje razvrstavanje se vrši prema konkretnim pojavnim oblicima. 2.000 3. kolona za opis sredstava. objekti Oprema b) Obrtna sredstva Žiro-račun Blagajna Zalihe materijala Struktura izvora sredstava I Izvori sredstava a) Trajni izvori Kapital Iznos Iznos 1.01. Predkolona služi za sabiranje iznosa određenih vrsta sredstava.570.000 Ukoliko sačinjavamo bilans u vidu dvostranog računa.000 0 1. bilansne pozicije. građ. a desna glavna kolona. prema redoslijedu koji zavisi od ročnosti obaveza.000 1.000 1.000 230.00 0 b) Dugor. s ciljem da se u glanoj koloni unosi vrijednost 10 .000 150. tako da se prvo unose dugoročne obaveze (preko godinu dana). Pasiva Iznos Iznos Red br. 5.000 1. Lijeva kolona za iznos naziva se predkolona. 460. oprema itd. a zatim kratkoročne (do godine dana). 3. na lijevoj – aktivnoj strani unosi se: redni broj.280. njihovom redoslijedu u obrascu N – R – P . U tom smislu se prvo unose novčana sredstva na žiro računu i u blagajni. pa zatim obaveze prema fizičkim ili pravnim licima. Struktura sredstava I Sredstva a) Stalna sredstva Posl. 291. 2.N1. šume.2000. 421. Prema funkcionalnom principu.571. te dvije novčane kolone. zalihe materijala. proizvodnja u toku i na kraju zalihe gotovih proizvoda. Obrtna sredstva se unose u zavisnosti od njihovog ponašanja u procesu reprodukcije. građevinski objekti.000 60. obaveze Dug. Primjer: Preduzeće «Bosna» Sarajevo Bilans na dan 01. krediti Dobavljači 1. kao zemljište.R1 .000. godine Aktiva Red br.000 1. 4.Stalna sredstva u funkciji se unose prema vrstama tih sredstava. tj. zatim potraživanja od kupaca i drugih dužnika.00 820.

na lijevu stranu bilansa se prvo unose obrtna sredstva. kolonu za upisivanje pojedinih vrsta izvora sredstava. vrši se sabiranje bilansa.2. Posmatrano sa tog stanovišta. sredstva se unose u bilans u zavisnosti od vremenskog intenziteta pretvaranja pojedinih oblika sredstava u novčani oblik.grupe sredstava. pa ima široku primjenu u zemljama gdje likvidnost predstavlja jedan od osnovnih principa poslovanja privrednih subjekata. kratkoročni krediti. a sa njdužim vijekom trajanja na posljednje mjesto. 4. tj. U okviru obrtnih sredstava se prvo unose novčana sredstva. Nakon unošenja svih vrsta sredstava i izvora sredstava. Desna strana bilansa sadrži kolonu za redni broj za označavnje pasivnih bilansnih pozicija. proizvodnja u toku. Svrstavanje u okviru stalnih sredstava prema principu likvidnosti moglo bi se vršiti prema vijeku trajanja pojedinih grupacija stalnih sredstava. Primjer: Preduzeće «Bosna» Sarajevo 11 . Za novčane kolone vrijedi pravilo kao i na aktivnoj strani. Primjena principa likvidnosti prilikom sačinjavanja bilansa stanja pruža kvalitetniju osnovu za finansijsku analizu. Na pasivnu stranu bilansa prema principu likvidnosti prvo se unose obaveze prema trećim fizičkim ili pravnim licima. zalihe gotovih proizvoda. Princip likvidnosti Prema principu likvidnosti. Bilans potpisuje samostalni računovođa i direktor preduzeća. Takva klasifikacija nije od izuzetnog značaja s obzirom da sva stalna sredstva nose karakter dugoročnih investicija. pa zatim kratkoročna potraživanja. ona s najkraćim vijekom trajanja se stavljaju na prvo. jer glavna kolona predstavlja bilansnu novčanu kolonu koja iskazuje ukupnu vrijednost bilansne aktive. Predkolona se ne sabira u cjelini. zalihe materijala. pa dugoročne obaveze (prema strukturi). odnosno analizu likvidnosti. a zatim stalna sredstva. prvo se unose kratkoročne obaveze. kao što su dobavljači.

000 1.000.000 4.000 850 4.Bilans na dan 01.2000. Pasiva Iznos Iznos Red br.300 120 7. obaveze Dug.primjer Bilans stanja trgovinskog preduzeća „XXX“ d.000 5.720 4. Struktura sredstava I Sredstva a) Obrtna sredstva Žiro-račun Blagajna Zalihe materijala b) Stalna sredstva Posl. krediti c) Trajni izvori Sopstveni kapital Iznos Iznos 1.420 5.000 460.000 820. 1.2004. 5.000 7.00 0 1.000 1.800 6.01.500 obaveze Ukupne kratkoročne 1.o. građ.280.000 obaveze 490 Dugoročni krediti 4.570.200 8. 3.000 5.000 2. objekti Oprema Struktura izvora sredstava I Izvori sredstava a) Kratk. 4. ANALIZA BILANSA STANJA . 60. obaveze Dobavljači b) Dugor.390 Ostale dugoročne obaveze Ukupne obaveze Iznos 2.000 1.000 230.000 421. 2. 150. 291.850 14.571.996 Akcionarski kapital Obične akcije Neraspoređena dobit Ukupan akcionarski 12 . na dan 31.000 1.300 16.o.00 0 3.12. godine Aktiva Red br. godine (u 000 KM) Aktiva Obrtna imovina Gotov novac Hartije od vrijednosti Potraživanja od kupaca Zalihe Ostala obrtna imovina Ukupna obrtna imovina Fiksna imovina Zgrade i oprema Akumulirana amortizacija Neto fiksna imovina Nematerijalna imovina Iznos Pasiva Kratkoročne obaveze 300 Dugovanja povjeriocima 100 Dugovanja dobavljačima Ostale kratkoročne 2.

5 miliona KM. može se zaključiti da su obaveze veće od vrijednosti imovine za 3. Dobijena vrijednost se naziva neto obrtni kapital (Net Working Capital – NWC). Nematerijalna imovina iznosi 8. zatim potraživanja za prodatu robu od 2. Iz tabele se vidi da ove obaveze iznose 5 miliona KM.kapital Ostala imovina Ukupna aktiva 1. vozila). prepoznatljiva oznaka. koja se naziva tekuća ili obrtna. možemo vidjeti da je to preduzeće imalo 400 hiljada KM gotovog novca i vrijednosnih papira .42 miliona KM). Tu su i dugoročne obaveze. za razliku od fiksne imovine (poslovni prostor. ako uporedimo ukupnu obrtnu imovinu (4. ugled preduzeća (goodwill). 13 .o. renomirano poslovno ime. odnosno dugovanja koja treba isplatiti u roku dužem od godinu dana.3 miliona KM.. Prema priloženom Bilansu stanja. Sadašnja vrijednost fiksne imovine je manja za 7.03). To je obrtna ili tekuća imovina umanjena za tekuće obaveze.hartija od vrijednosti (300 plus 100).570 Ukupna pasiva 21.03 miliona KM (4. oprema. Zajednička karakteristika navedene imovine.7. softweri. koja su dospjela na naplatu.570 U primjeru Bilansa stanja preduzeća „XXX“ d.984 21.8 miliona KM na ime amortizacije.39 miliona KM) i ukupne kratkoročne obaveze (7. Zalihe čine materijal i gotovi proizvodi koji čekaju na prodaju.o.9 miliona KM (projekti. bruto vrijednost fiksne imovine je 14 miliona KM. je da se u bliskoj budućnosti može pretvoriti u novac.2 miliona KM. marka.. pa iznosi 6. nameštaj.3. Ostale dugoročne obaveze su 4.39 .) Zatim.42 = .

Bilans predstavlja prikaz pozitivnog i negativnog rezultata. mogu kvantitativno (računski). koja preduzeće pribavi. da bilans stanja i bilans uspjeha 14 . dok se kapital. koji prate poslovanje preduzeća. a formiranjem samog preduzeća svaki cilj postaje zadatak. Sredstva sa kojima preduzeće posluje prikazuju se u bilansu.ZAKLJUČAK Svako preduzeće ima za cilj da ostvari profit. Sva sredstva. transformiše u sredstva (imovinu). kvalitativno i vremenski odgovarati zadatku. odnosno uspjeha i neuspjeha. kojim preduzeće raspolaže. To znači. odnosno mogu biti veća ili manja od njega.

Pri tome. gdje aktiva prikazuje sredstva (imovina. Godišnji obračun . kao i na kraju godine). naredne godine. Novi Sad. Rolf-Gunter Nolden. januar 2009. finansijska konstitucija). Po pravilu. a pasiva izvore sredstava (kapital. 15 . putem zbira aktive i pasive. Köln. Sarajevo 2003.12. 5.01. ali se po pravilu obično sastavlja na početku poslovanja (na početku godine. Sarajevo. da su ukupna aktiva i ukupna pasiva jednake. 2.. Osnovna karakteristika bilansa stanja jeste njegova ravnoteža. LITERATURA: 1. Revicon doo. bilans stanja daje materijalnu sliku sredstava preduzeća. ukazuje na kvantitet sredstava. 2008. prof.Finansijsko računovodstvo. tj. Dr. Alfa-graf NS. Ernst Bizer. što mijenja i kvalitet sredstava i izvora sredstava. Janko Klobučar. Jahić M. Svaki novi priliv sredstava mijenja kvantitet aktive i pasive.predstavljaju pravu sliku preduzeća. 4. Bilans stanja se može sastaviti u bilo koje vrijeme u toku poslovanja. Računovodstvo. Specielle Wirtschaftslehre. Bilans stanja. materijalna konstitucija). a na kvalitet sredstava i izvora sredstava putem strukture aktive i pasive. 2005. 3. tekuće godine predstavlja bilans stanja na dan 01. Štamparija Fojnica. bilans stanja na dan 31.. 2000. Hrustić H. Finansijski mendžment.

16 .

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful