BILANS STANJA

SEMINARSKI RAD

1

.......................... 5 3......................................3................................. 15 8 2 .................1......................................... Aktivno-pasivni računi.......................................... STRUKTURA BILANSA.................. Aktivni računi..1................................................................... Pasivni računi....................3.......................................2........................... 8 3...... 6 3........... 4............................... ANALIZA BILANSA STANJA – primjer.......................... 9 4................................... 9 4.......................................................................................................... 7 3... Funkcionalni princip.... Aktiva......... 3 2...............3.................................... Pasiva.........................................................................3..... BILANS STANJA (Balance sheet).................................3...................................................................................................2................................................. 7 3................................ GRUPISANJE SREDSTAVA I IZVORA SREDSTAVA U BILANSU STANJA... Računi koji predstavljaju sastavni dio bilansa stanja................................................................ 4 3............... 10 5........ UVOD...................................1.......................... Princip likvidnosti.2................ 12 ZAKLJUČAK. 5 3........................ 14 LITERATURA...................................................SADRŽAJ 1......

treći načine grupisanja sredstva i izvora sredstava i četvrti analizu bilansa stanja na primjeru. Bilans stanja predstavlja dvostrani pregled koji prikazuje bilansnu imovinu i kapital i način investiranja (ulaganja) kapitala.1. 1 “Računovodstvo”. a pasiva predstavlja izvore odnosno pripadnost sredstava preduzeća. a statička se vezuje za određenu formu u okviru koje se iskazuju bilansne pozicije na određeni dan. stanja i rezultati preduzeća iskazuju preko novčanih jedinica. UVOD U savremenom privrednom životu bilansi se koriste kad treba izraziti stanje i rezultat neke privredne aktivnosti. dr. Janko Klobučar. a pasiva na desnoj strani. drugi strukturu bilansa stanja. kapitala i obaveza na dan sastavljanja bilansa. Poznate su dvije osnovne bilansne teorije: dinamička i statička. Bilans stanja je finansijski izveštaj o stanju imovine. U računovodstvu bilans se koristi kada se iskazuje stanje i rezultat preduzeća tako što se poslovni događaji. prof. Dinamička ukazuje da bilans postoji u svakom momentu. str 54 3 . Bilans stanja bi se mogao definisati kao sumarni prikaz inovine (sredstava i izvora sredstva) preduzeća na određeni dan iskazan isključivo u vrijednosnim pokazateljima. ili u vidu liste u kojoj aktiva prethodi pasivi. Aktiva iskazuje na lijevoj. Veoma značajna karakteristika bilansa jeste bilansna ravnoteža. Aktiva predstavlja konkretne oblike sredstava sa kojima raspolaže preduzeće.1 Svrha i ciljevi rada: pojasniti pojam bilansa pojasniti strukturu bilansa stanja Struktura rada: Rad se sastoji od četiri tematske cjeline raspoređene kako slijedi Prvi dio sadrži osnovne karakteristike bilansa stanja.

koja znači vaga sa dva tasa. ali se po pravilu sastavlja na početku poslovanja. prilikom otvaranja ili okončanja stečajnog postupka i likvidacije. uspjesima i neuspjesima koji prate poslovanje preduzeća. BILANS STANJA (Balance sheet) Bilans stanja preduzeća se sačinjava na osnovu inventara. odnosno osnovna bilansna jednačina može se prikazati odnosom: aktiva = pasiva. Pozitivan finansijski rezultat. dok se negativan finansijski rezultat iskazuje u aktivi. Obzirom da svako sredstvo ima svoj izvor. može se sastaviti u bilo koje vrijeme u toku poslovanja. 4 . koja se vidi po tome što je vrijednost svih pozicija na lijevoj strani u aktivi jednaka vrijednosti svih pozicija na desnoj strani bilansa u pasivi. Osnovna karakteristika bilansa stanja je njegova ravnoteža. Bilansne pozicije predstavljaju u bilansu vrijednost svake kategorije sredstava i izvora sredstava. Bilans preduzeća se obavezno mora sačinjavati i u slučajevima kada se preduzeće pripaja drugom preduzeću. on se iskazuje u bilansu stanja. to znači da bilans i ne postoji.2. osnovna karakteristika bilansa stanja je bilansna ravnoteža. kada dolazi do podjele jednog u dva preduzeća. čime se uspostavlja ravnoteža između aktive i pasive. iskazuje se u pasivi. jer predstavlja manjak aktive prema pasivi. Bilansom se polaže račun o pozitivnim i negativnim rezultatima. Bilans stanja je složen i sastoji se iz računa odnosno salda računa aktive i pasive. Ukoliko finansijski rezultat nije raspodjeljen. Po toj karakteristici potiče riječ bilans od latinske riječi «bilanx». odnosno na početku i na kraju poslovne godine. Ukoliko bilans stanja nije u ravnoteži. koji predstavlja višak aktive nad pasivom. što simbolizira nužnost uspostavljanja ravnoteže. Krajnji bilans protekle poslovne godine je početni bilans za narednu poslovnu godinu. što izražava kvantitativnu ravnotežu lijeve i desne strane bilansa.

njihov naziv.Zgrade predstavljaju zgrade koje se koriste i zgrade koje su u izgradnji. a desno pasiva. STRUKTURA BILANSA STANJA 3. 3. vozila i dr. smještaj aktive i pasive. .1. pri čemu se lijevo prikazuje aktiva. Njihova vrijednost se u bilans prikazuje kao cijena u momentu kupovine. Što se duže zemljište koristi. a ispod nje pasiva ili u vidu dvostranog računa. . Osnovna sredstva ili fiksna aktiva uključuje opremu. zgrade. te ju je potrebno amortizovati. Oprema se vremenom troši.Amortizacija osnovnih sredstava predstavlja otpis sredstava odnosno iznos fiksne aktive koji se izdvaja na ime trošenja i habanja osnovnih sredstava. pri čemu se prvo prikazuje aktiva.Zemljište je imovina koja se koristi od strane preduzeća i predstavlja trošak koji se rijetko mjenja u bilansu i on se prikazuje kao manja vrijednost nego što mu je realna vrijednost na tržištu.Ostala osnovna sredstva koja se koriste su uređaji. kao i razmještaj i naziv pojedinih dijelova i pozicija aktive i pasive. 5 . zemljište i ostala osnovna sredstva koja se ne koriste u procesu proizvodnje dobara ili vršenja usluga te traju duže od jedne godine. Formom bilansa određuje se broj kolona.Bilans može biti prikazan u vidu jednostranog računa. manja je veza sa tržišnom cijenom. . Otpisom sredstava se pokriva dio investicije u ta sredstava i služi kao fond iz kojih će se vršiti kupovina novih sredstava. . .Oprema predstavlja mašine koje se koriste u procesu proizvodnje. Zgrade sa vremenom stare te prema tome na neki način sudjeluju u procesu proizvodnje. Aktiva U bilansu stanja imovina se iskazuje na lijevoj strani (aktiva).

Pasivu čine: . Ukupnost pasive se sastoji iz obaveza preduzeća prema samom sebi i prema trećim licima. .Zalihe predstavljaju predmete koje preduzeće drži. hartije od vrednosti. Pasiva U pasivi se izvori imovine ili kapitala grupišu prema namjeni za koju su pribavljeni.2. . namjeni sredstava i izražava finansijsku konstituciju preduzeća. obično manjem od godine dana. ostale kratkoročne obaveze iz poslovanja. čekovi. a koji su neophodni za proces proizvodnje . Ona pruža informacije o porijeklu.Unaprijed plaćeni troškovi su troškovi koje je preduzeće napravilo i platilo ih a koje još nije u potpunosti potrošeno. devize i čekove po viđenju. Pasiva prikazuje neaktivnu masu.Popis robe je vrijednost dobara koje preduzeće trenutno posjeduje. kovani novac. . 6 . godišnje osiguranje koje se plaća unaprjed 3. .dugoročne obaveze – krediti.Naplativi računi predstavljaju novac koji preduzeću duguju kupci po osnovu prodaje robe ili vršenja usluga . avansi.osnovni kapital – akcionarski ili sopstveni kapital.pasivna vremenska razgraničenja.Obrtna sredstva ili trenutna aktiva predstavljaju aktivu koja sadrži gotovinu ili drugu aktivu koja će biti pretvorena u gotovinu u razumnom vremenskom periodu.Gotovina predstavlja novčanice.neraspoređena dobit iz tekuće godine. Finansiranje predstavlja aktivnost koja se odnosi na obezbjeđivanje finansijskih sredstava koja mogu biti sopstvena i pozajmljena. npr. mjenice i ostale kratkoročne hartije od vrijednosti. .kratkoročne obaveze (dobavljači. a koje je namjenjeno prodaji kupcima . .

Aktivni računi 2 Hrustić H.Sopstveni kapital 3. U zavisnosti od karaktera imovinskih dijelova koje računi reprezentuju možemo ih podijeliti na: . Zato je bilans stanja snimak imovine preduzeća i novčanih izvora korišćenih za nabavku te imovine.1.3. Tekuća ili obrtna imovina: Gotovina i hartije od vrijednosti Prilivi – potraživanja od kupaca Zalihe + 2.20 7 .aktivne račune .pasivne račune i .Bilans stanja pokazuje veličinu kapitala. Fiksna ili stalna imovina: Osnovna sredstva Nematerijalna imovina + 2.Dugoročne obaveze + 3. Svaki novi odliv sredstava dovodi do smanjenja aktive i pasive. Novi Sad.3. Računi koji predstavljaju sastavni dio bilansa stanja Računi koji predstavljaju sastavni dio bilansa stanja nazivaju se računi stanja. Tekuće obaveze Isplate Kratkoročni dug = 3.: Finansijski mendžment. str. što mijenja kvantitet i kvalitet izvora imovine. Alfa-graf NS.aktivno-pasivne račune 1. 2005. jer reprezentuju pojedine oblike sredstava i izvora sredstava preduzeća. Do povećanja aktive i pasive se dolazi novim prilivom sredstava. kvalitet i izvore kapitala kroz strukturu aktive i pasive.2 1.

8 . troškova po vrstama (troškovi materijala. To znači da ukupan promet potražne strane računa (ukoliko nije ugašen).3. amortizacija. inokosni kapital i sl. iz blagajne se ne može isplatiti više nego što ima sredstava u blagajni i dr. sitnog inventara. Ukoliko postoji saldo. ukoliko se na njima prikazuje neko stanje mora biti pasivnog karaktera. račune stalnih sredstava.Isključivo pasivni i . prilikom zaključka mora da bude aktivnog karaktera i upisuje se na desnu (potražnu) stranu radi izravnavanja. po nosiocima troškova (zalihe gotovih proizvoda) i sl. Ukoliko se račun gasi. U aktivne račune ubrajamo: račun blagajne. po o mjestima nastanka troškova (proizvodnja u toku). A toj strani se evidentiraju svi poslovni događaji koji dovode do povećanja stanja date obaveze. mora biti veći od ukupnog dugovnog prometa. Na istoj strani se evidentiraju i svi poslovni događaji koji dejstvuju na povećanje stanja datog sredstva.). dionički kapital. žiro račun.Aktivni račun pokazuju ona sredstva čije umanjenje može biti samo do njihovog nestajanja. 3. Knjiženje na ovoj vrsti računa se obavlja na taj način da se početni saldo upisuje na desnu-potražnu stranu. usluga i sl. U ovu grupu računa bi se mogli ubrojati računi sopstvenih izvora kao državni kapital. dok se na dugovnoj strani evidentiraju svi oni poslovni događaji koji dovode do smanjenja obaveza reprezentovanih tim računom. Npr. Pasivni računi Prema svojim karakteristikama možemo ih podijeliti u dvije grupe: . iz skladišta materijala ne može se izdati više materijala nego što ga ima u skladištu. dok se na potražnoj strani evidentiraju svi poslovni događaji koji dovode do smanjenja stanja datog imovinskog dijela. zaliha materijala. Knjiženje na ovoj vrsti računa se obavlja tako da se početni saldo upisuje na lijevu (dugovnu) stranu.2.Aktivno pasivni Isključivo pasivni su oni računi na kojima u svakom trenutku. onda bi se posljednje knjiženje na tom računu uvijek vršilo na dugovnoj strani.

pasivne i pretežno pasivne aktivno-pasivne račune 4. a zatim obrtna.3. Aktivno-pasivni računi Aktivno-pasivni računi mogu imati i aktivan i pasivan saldo. dugoročnih kredita. a dalje se mogu klasificirati na: pretežno aktivne aktivno.1. zajmova i sl.3.Prilikom zaključka računa na kraju poslovne godine saldo. GRUPISANJE SREDSTAVA I IZVORA SREDSTAVA U BILANSU STANJA U teoriji se ističu dva osnovna principa grupisanja sredstava i izvora sredstava. Stalna sredstva se unose po određenom redoslijedu: I stalna sredstva u funkciji. Saldo na ovim računi atreba uvijek da bude pasivnog karaktera. Tu se ubrajajau: računi kratkoročnih kredita. II stalna sredstva van funkcije III stalna sredstva u pripremi ili izgradnji. Uslovni pasivni računi prezentuju određene obaveze prema trećim fizičkim ili pravnim licima koje treba izmiriti isključivo do visine stvorene obaveze. a to su: a) funkcionalni princip b) princip likvidnosti 4. 3. u okviru sredstava prvo se unose stalna sredstva. 9 . ukoliko postoji. mora da bude pasivnog karaktera i upisuje se na dugovnu stranu radi izravnavanja. Funkcionalni princip Prema funkcionalnom principu.

građevinski objekti. 2. izvori sredstava se svrstavaju na taj način da se prvo unose izvori sopstvenih sredstava. Obrtna sredstva se unose u zavisnosti od njihovog ponašanja u procesu reprodukcije. šume.N1. zatim potraživanja od kupaca i drugih dužnika.000. Prema funkcionalnom principu. Lijeva kolona za iznos naziva se predkolona.00 820. a desna glavna kolona.000 1. pa zatim obaveze prema fizičkim ili pravnim licima. 421. te dvije novčane kolone.000 150. Predkolona služi za sabiranje iznosa određenih vrsta sredstava. 5.000 0 1.570. 2. krediti Dobavljači 1. godine Aktiva Red br.01. kolona za opis sredstava.000 3. proizvodnja u toku i na kraju zalihe gotovih proizvoda. obaveze Dug. bilansne pozicije. kao zemljište. tako da se prvo unose dugoročne obaveze (preko godinu dana). tj.000 230. U tom smislu se prvo unose novčana sredstva na žiro računu i u blagajni. na lijevoj – aktivnoj strani unosi se: redni broj.000 1. Struktura sredstava I Sredstva a) Stalna sredstva Posl.280. Primjer: Preduzeće «Bosna» Sarajevo Bilans na dan 01. oprema itd. s ciljem da se u glanoj koloni unosi vrijednost 10 .000 1. 291.000 1. građ.000 60.00 0 b) Dugor. 4. njihovom redoslijedu u obrascu N – R – P . 3.571. Pasiva Iznos Iznos Red br.Stalna sredstva u funkciji se unose prema vrstama tih sredstava. a zatim kratkoročne (do godine dana). prema redoslijedu koji zavisi od ročnosti obaveza.2000. objekti Oprema b) Obrtna sredstva Žiro-račun Blagajna Zalihe materijala Struktura izvora sredstava I Izvori sredstava a) Trajni izvori Kapital Iznos Iznos 1. 460. Njihovo dalje razvrstavanje se vrši prema konkretnim pojavnim oblicima. zalihe materijala.000 Ukoliko sačinjavamo bilans u vidu dvostranog računa.R1 .

tj. Za novčane kolone vrijedi pravilo kao i na aktivnoj strani. kao što su dobavljači. vrši se sabiranje bilansa.grupe sredstava. zalihe materijala. Princip likvidnosti Prema principu likvidnosti. Svrstavanje u okviru stalnih sredstava prema principu likvidnosti moglo bi se vršiti prema vijeku trajanja pojedinih grupacija stalnih sredstava. ona s najkraćim vijekom trajanja se stavljaju na prvo. Takva klasifikacija nije od izuzetnog značaja s obzirom da sva stalna sredstva nose karakter dugoročnih investicija. jer glavna kolona predstavlja bilansnu novčanu kolonu koja iskazuje ukupnu vrijednost bilansne aktive. na lijevu stranu bilansa se prvo unose obrtna sredstva. pa zatim kratkoročna potraživanja. prvo se unose kratkoročne obaveze.2. 4. U okviru obrtnih sredstava se prvo unose novčana sredstva. Nakon unošenja svih vrsta sredstava i izvora sredstava. Bilans potpisuje samostalni računovođa i direktor preduzeća. kratkoročni krediti. Primjer: Preduzeće «Bosna» Sarajevo 11 . a zatim stalna sredstva. a sa njdužim vijekom trajanja na posljednje mjesto. odnosno analizu likvidnosti. pa dugoročne obaveze (prema strukturi). Predkolona se ne sabira u cjelini. proizvodnja u toku. sredstva se unose u bilans u zavisnosti od vremenskog intenziteta pretvaranja pojedinih oblika sredstava u novčani oblik. Posmatrano sa tog stanovišta. pa ima široku primjenu u zemljama gdje likvidnost predstavlja jedan od osnovnih principa poslovanja privrednih subjekata. Na pasivnu stranu bilansa prema principu likvidnosti prvo se unose obaveze prema trećim fizičkim ili pravnim licima. Desna strana bilansa sadrži kolonu za redni broj za označavnje pasivnih bilansnih pozicija. Primjena principa likvidnosti prilikom sačinjavanja bilansa stanja pruža kvalitetniju osnovu za finansijsku analizu. kolonu za upisivanje pojedinih vrsta izvora sredstava. zalihe gotovih proizvoda.

ANALIZA BILANSA STANJA . 4.996 Akcionarski kapital Obične akcije Neraspoređena dobit Ukupan akcionarski 12 .primjer Bilans stanja trgovinskog preduzeća „XXX“ d.200 8.000. krediti c) Trajni izvori Sopstveni kapital Iznos Iznos 1.800 6.2000. 1.000 1. obaveze Dobavljači b) Dugor.390 Ostale dugoročne obaveze Ukupne obaveze Iznos 2.000 5.000 5.00 0 1. na dan 31.000 obaveze 490 Dugoročni krediti 4.850 14. 150.000 7.000 4. obaveze Dug.000 1.01.300 16.720 4. godine (u 000 KM) Aktiva Obrtna imovina Gotov novac Hartije od vrijednosti Potraživanja od kupaca Zalihe Ostala obrtna imovina Ukupna obrtna imovina Fiksna imovina Zgrade i oprema Akumulirana amortizacija Neto fiksna imovina Nematerijalna imovina Iznos Pasiva Kratkoročne obaveze 300 Dugovanja povjeriocima 100 Dugovanja dobavljačima Ostale kratkoročne 2.000 2.o. godine Aktiva Red br. objekti Oprema Struktura izvora sredstava I Izvori sredstava a) Kratk.00 0 3.000 850 4.000 421.300 120 7. građ. 2.000 820.000 1. Pasiva Iznos Iznos Red br. Struktura sredstava I Sredstva a) Obrtna sredstva Žiro-račun Blagajna Zalihe materijala b) Stalna sredstva Posl.Bilans na dan 01.2004.000 1.571.570. 291. 3.500 obaveze Ukupne kratkoročne 1.000 460.000 230.o. 60. 5.280.420 5.12.

Iz tabele se vidi da ove obaveze iznose 5 miliona KM. možemo vidjeti da je to preduzeće imalo 400 hiljada KM gotovog novca i vrijednosnih papira . za razliku od fiksne imovine (poslovni prostor. je da se u bliskoj budućnosti može pretvoriti u novac.03). Zalihe čine materijal i gotovi proizvodi koji čekaju na prodaju. Dobijena vrijednost se naziva neto obrtni kapital (Net Working Capital – NWC).03 miliona KM (4..7.39 . 13 . Zajednička karakteristika navedene imovine.kapital Ostala imovina Ukupna aktiva 1. pa iznosi 6. koja se naziva tekuća ili obrtna.2 miliona KM.3. Tu su i dugoročne obaveze. zatim potraživanja za prodatu robu od 2.o. renomirano poslovno ime.570 Ukupna pasiva 21. Nematerijalna imovina iznosi 8. Sadašnja vrijednost fiksne imovine je manja za 7.9 miliona KM (projekti.hartija od vrijednosti (300 plus 100). ako uporedimo ukupnu obrtnu imovinu (4. marka. vozila).5 miliona KM. To je obrtna ili tekuća imovina umanjena za tekuće obaveze. ugled preduzeća (goodwill). bruto vrijednost fiksne imovine je 14 miliona KM. softweri. koja su dospjela na naplatu. odnosno dugovanja koja treba isplatiti u roku dužem od godinu dana.) Zatim. može se zaključiti da su obaveze veće od vrijednosti imovine za 3.570 U primjeru Bilansa stanja preduzeća „XXX“ d.8 miliona KM na ime amortizacije.42 = . prepoznatljiva oznaka. oprema.39 miliona KM) i ukupne kratkoročne obaveze (7.o. Ostale dugoročne obaveze su 4.984 21. Prema priloženom Bilansu stanja. nameštaj.42 miliona KM)..3 miliona KM.

odnosno uspjeha i neuspjeha. dok se kapital. Bilans predstavlja prikaz pozitivnog i negativnog rezultata. transformiše u sredstva (imovinu). koja preduzeće pribavi. a formiranjem samog preduzeća svaki cilj postaje zadatak. koji prate poslovanje preduzeća. kojim preduzeće raspolaže. da bilans stanja i bilans uspjeha 14 . odnosno mogu biti veća ili manja od njega. mogu kvantitativno (računski).ZAKLJUČAK Svako preduzeće ima za cilj da ostvari profit. To znači. Sva sredstva. kvalitativno i vremenski odgovarati zadatku. Sredstva sa kojima preduzeće posluje prikazuju se u bilansu.

a pasiva izvore sredstava (kapital. Osnovna karakteristika bilansa stanja jeste njegova ravnoteža. Bilans stanja. Novi Sad. Računovodstvo. Finansijski mendžment. ali se po pravilu obično sastavlja na početku poslovanja (na početku godine. tekuće godine predstavlja bilans stanja na dan 01. 15 . Svaki novi priliv sredstava mijenja kvantitet aktive i pasive. bilans stanja na dan 31. a na kvalitet sredstava i izvora sredstava putem strukture aktive i pasive. 2005. da su ukupna aktiva i ukupna pasiva jednake. prof..predstavljaju pravu sliku preduzeća. tj. Alfa-graf NS. gdje aktiva prikazuje sredstva (imovina. Sarajevo. što mijenja i kvalitet sredstava i izvora sredstava. 3. finansijska konstitucija). bilans stanja daje materijalnu sliku sredstava preduzeća. 2000. Štamparija Fojnica.Finansijsko računovodstvo. Po pravilu. Jahić M. Specielle Wirtschaftslehre.12. naredne godine. Revicon doo. Köln. Pri tome. Ernst Bizer. Godišnji obračun . 4. Dr. Hrustić H. Bilans stanja se može sastaviti u bilo koje vrijeme u toku poslovanja.. Janko Klobučar. Sarajevo 2003. putem zbira aktive i pasive. materijalna konstitucija). kao i na kraju godine). 5. Rolf-Gunter Nolden. LITERATURA: 1. januar 2009. 2.01. 2008. ukazuje na kvantitet sredstava.

16 .