BILANS STANJA

SEMINARSKI RAD

1

....................... 8 3............................................. Pasivni računi....................................3..... Pasiva....................................................... 9 4.......................... 7 3.......3......................... 4 3...................................................................................................... 15 8 2 .............................................. Aktiva............................SADRŽAJ 1..........................1.. 4.................................................. ANALIZA BILANSA STANJA – primjer........... Računi koji predstavljaju sastavni dio bilansa stanja.............................1........... 9 4.3...... Princip likvidnosti............................................................................... 12 ZAKLJUČAK......... 6 3............. BILANS STANJA (Balance sheet)............ STRUKTURA BILANSA..1........................ Funkcionalni princip..................2..3................................................................................................... UVOD.......................2.................................................................................................... Aktivno-pasivni računi..........3.......... 3 2........................................... 5 3... GRUPISANJE SREDSTAVA I IZVORA SREDSTAVA U BILANSU STANJA..................... 14 LITERATURA............................................... 10 5.............2.................... 5 3. 7 3........................................................................ Aktivni računi......................................

Janko Klobučar. prof. Aktiva iskazuje na lijevoj. Bilans stanja bi se mogao definisati kao sumarni prikaz inovine (sredstava i izvora sredstva) preduzeća na određeni dan iskazan isključivo u vrijednosnim pokazateljima. Dinamička ukazuje da bilans postoji u svakom momentu. ili u vidu liste u kojoj aktiva prethodi pasivi. drugi strukturu bilansa stanja.1 Svrha i ciljevi rada: pojasniti pojam bilansa pojasniti strukturu bilansa stanja Struktura rada: Rad se sastoji od četiri tematske cjeline raspoređene kako slijedi Prvi dio sadrži osnovne karakteristike bilansa stanja. str 54 3 . 1 “Računovodstvo”. a statička se vezuje za određenu formu u okviru koje se iskazuju bilansne pozicije na određeni dan. kapitala i obaveza na dan sastavljanja bilansa. Bilans stanja je finansijski izveštaj o stanju imovine. Aktiva predstavlja konkretne oblike sredstava sa kojima raspolaže preduzeće. stanja i rezultati preduzeća iskazuju preko novčanih jedinica. Bilans stanja predstavlja dvostrani pregled koji prikazuje bilansnu imovinu i kapital i način investiranja (ulaganja) kapitala. a pasiva predstavlja izvore odnosno pripadnost sredstava preduzeća. dr. Veoma značajna karakteristika bilansa jeste bilansna ravnoteža. Poznate su dvije osnovne bilansne teorije: dinamička i statička. UVOD U savremenom privrednom životu bilansi se koriste kad treba izraziti stanje i rezultat neke privredne aktivnosti. U računovodstvu bilans se koristi kada se iskazuje stanje i rezultat preduzeća tako što se poslovni događaji. a pasiva na desnoj strani. treći načine grupisanja sredstva i izvora sredstava i četvrti analizu bilansa stanja na primjeru.1.

Bilans stanja je složen i sastoji se iz računa odnosno salda računa aktive i pasive. 4 . Bilans preduzeća se obavezno mora sačinjavati i u slučajevima kada se preduzeće pripaja drugom preduzeću. BILANS STANJA (Balance sheet) Bilans stanja preduzeća se sačinjava na osnovu inventara. koja se vidi po tome što je vrijednost svih pozicija na lijevoj strani u aktivi jednaka vrijednosti svih pozicija na desnoj strani bilansa u pasivi. Ukoliko bilans stanja nije u ravnoteži. prilikom otvaranja ili okončanja stečajnog postupka i likvidacije. iskazuje se u pasivi. Obzirom da svako sredstvo ima svoj izvor. osnovna karakteristika bilansa stanja je bilansna ravnoteža. što izražava kvantitativnu ravnotežu lijeve i desne strane bilansa. dok se negativan finansijski rezultat iskazuje u aktivi. Ukoliko finansijski rezultat nije raspodjeljen. koji predstavlja višak aktive nad pasivom. Osnovna karakteristika bilansa stanja je njegova ravnoteža. Bilansne pozicije predstavljaju u bilansu vrijednost svake kategorije sredstava i izvora sredstava. Bilansom se polaže račun o pozitivnim i negativnim rezultatima. Po toj karakteristici potiče riječ bilans od latinske riječi «bilanx».2. može se sastaviti u bilo koje vrijeme u toku poslovanja. odnosno na početku i na kraju poslovne godine. uspjesima i neuspjesima koji prate poslovanje preduzeća. kada dolazi do podjele jednog u dva preduzeća. ali se po pravilu sastavlja na početku poslovanja. jer predstavlja manjak aktive prema pasivi. to znači da bilans i ne postoji. odnosno osnovna bilansna jednačina može se prikazati odnosom: aktiva = pasiva. koja znači vaga sa dva tasa. on se iskazuje u bilansu stanja. Krajnji bilans protekle poslovne godine je početni bilans za narednu poslovnu godinu. što simbolizira nužnost uspostavljanja ravnoteže. čime se uspostavlja ravnoteža između aktive i pasive. Pozitivan finansijski rezultat.

Zgrade predstavljaju zgrade koje se koriste i zgrade koje su u izgradnji. a desno pasiva. . Što se duže zemljište koristi. a ispod nje pasiva ili u vidu dvostranog računa. zemljište i ostala osnovna sredstva koja se ne koriste u procesu proizvodnje dobara ili vršenja usluga te traju duže od jedne godine. pri čemu se lijevo prikazuje aktiva. Zgrade sa vremenom stare te prema tome na neki način sudjeluju u procesu proizvodnje. 3. njihov naziv. Otpisom sredstava se pokriva dio investicije u ta sredstava i služi kao fond iz kojih će se vršiti kupovina novih sredstava. STRUKTURA BILANSA STANJA 3.Bilans može biti prikazan u vidu jednostranog računa. Oprema se vremenom troši. Njihova vrijednost se u bilans prikazuje kao cijena u momentu kupovine. . Aktiva U bilansu stanja imovina se iskazuje na lijevoj strani (aktiva).Oprema predstavlja mašine koje se koriste u procesu proizvodnje.Ostala osnovna sredstva koja se koriste su uređaji.Amortizacija osnovnih sredstava predstavlja otpis sredstava odnosno iznos fiksne aktive koji se izdvaja na ime trošenja i habanja osnovnih sredstava. . smještaj aktive i pasive. pri čemu se prvo prikazuje aktiva. manja je veza sa tržišnom cijenom. 5 . zgrade. Osnovna sredstva ili fiksna aktiva uključuje opremu. te ju je potrebno amortizovati.Zemljište je imovina koja se koristi od strane preduzeća i predstavlja trošak koji se rijetko mjenja u bilansu i on se prikazuje kao manja vrijednost nego što mu je realna vrijednost na tržištu. . Formom bilansa određuje se broj kolona. kao i razmještaj i naziv pojedinih dijelova i pozicija aktive i pasive. . vozila i dr.1.

dugoročne obaveze – krediti. obično manjem od godine dana. čekovi. avansi.Obrtna sredstva ili trenutna aktiva predstavljaju aktivu koja sadrži gotovinu ili drugu aktivu koja će biti pretvorena u gotovinu u razumnom vremenskom periodu. .Zalihe predstavljaju predmete koje preduzeće drži. a koji su neophodni za proces proizvodnje .pasivna vremenska razgraničenja. 6 .Unaprijed plaćeni troškovi su troškovi koje je preduzeće napravilo i platilo ih a koje još nije u potpunosti potrošeno. hartije od vrednosti.neraspoređena dobit iz tekuće godine.Gotovina predstavlja novčanice. . Pasivu čine: . . kovani novac. .2. Ona pruža informacije o porijeklu. devize i čekove po viđenju. Pasiva U pasivi se izvori imovine ili kapitala grupišu prema namjeni za koju su pribavljeni. mjenice i ostale kratkoročne hartije od vrijednosti.kratkoročne obaveze (dobavljači. . godišnje osiguranje koje se plaća unaprjed 3. Finansiranje predstavlja aktivnost koja se odnosi na obezbjeđivanje finansijskih sredstava koja mogu biti sopstvena i pozajmljena.Popis robe je vrijednost dobara koje preduzeće trenutno posjeduje. a koje je namjenjeno prodaji kupcima . namjeni sredstava i izražava finansijsku konstituciju preduzeća. Ukupnost pasive se sastoji iz obaveza preduzeća prema samom sebi i prema trećim licima. . Pasiva prikazuje neaktivnu masu. ostale kratkoročne obaveze iz poslovanja.Naplativi računi predstavljaju novac koji preduzeću duguju kupci po osnovu prodaje robe ili vršenja usluga . npr.osnovni kapital – akcionarski ili sopstveni kapital.

Novi Sad.Sopstveni kapital 3. Aktivni računi 2 Hrustić H.aktivne račune .aktivno-pasivne račune 1. Svaki novi odliv sredstava dovodi do smanjenja aktive i pasive.pasivne račune i . jer reprezentuju pojedine oblike sredstava i izvora sredstava preduzeća. Alfa-graf NS. Zato je bilans stanja snimak imovine preduzeća i novčanih izvora korišćenih za nabavku te imovine.20 7 . Fiksna ili stalna imovina: Osnovna sredstva Nematerijalna imovina + 2. str. Tekuća ili obrtna imovina: Gotovina i hartije od vrijednosti Prilivi – potraživanja od kupaca Zalihe + 2. Do povećanja aktive i pasive se dolazi novim prilivom sredstava.Bilans stanja pokazuje veličinu kapitala.3. Računi koji predstavljaju sastavni dio bilansa stanja Računi koji predstavljaju sastavni dio bilansa stanja nazivaju se računi stanja. U zavisnosti od karaktera imovinskih dijelova koje računi reprezentuju možemo ih podijeliti na: .2 1. Tekuće obaveze Isplate Kratkoročni dug = 3.: Finansijski mendžment.Dugoročne obaveze + 3.1. 2005. što mijenja kvantitet i kvalitet izvora imovine. kvalitet i izvore kapitala kroz strukturu aktive i pasive.3.

A toj strani se evidentiraju svi poslovni događaji koji dovode do povećanja stanja date obaveze. mora biti veći od ukupnog dugovnog prometa. inokosni kapital i sl.Aktivno pasivni Isključivo pasivni su oni računi na kojima u svakom trenutku. zaliha materijala. usluga i sl. prilikom zaključka mora da bude aktivnog karaktera i upisuje se na desnu (potražnu) stranu radi izravnavanja. Ukoliko postoji saldo. Ukoliko se račun gasi. Na istoj strani se evidentiraju i svi poslovni događaji koji dejstvuju na povećanje stanja datog sredstva. žiro račun. 8 . Knjiženje na ovoj vrsti računa se obavlja tako da se početni saldo upisuje na lijevu (dugovnu) stranu. po nosiocima troškova (zalihe gotovih proizvoda) i sl. U aktivne račune ubrajamo: račun blagajne.3. dok se na potražnoj strani evidentiraju svi poslovni događaji koji dovode do smanjenja stanja datog imovinskog dijela.).Aktivni račun pokazuju ona sredstva čije umanjenje može biti samo do njihovog nestajanja.2. račune stalnih sredstava. U ovu grupu računa bi se mogli ubrojati računi sopstvenih izvora kao državni kapital. sitnog inventara. 3. Pasivni računi Prema svojim karakteristikama možemo ih podijeliti u dvije grupe: . dok se na dugovnoj strani evidentiraju svi oni poslovni događaji koji dovode do smanjenja obaveza reprezentovanih tim računom. iz skladišta materijala ne može se izdati više materijala nego što ga ima u skladištu. Npr. troškova po vrstama (troškovi materijala. amortizacija. dionički kapital. po o mjestima nastanka troškova (proizvodnja u toku). To znači da ukupan promet potražne strane računa (ukoliko nije ugašen). iz blagajne se ne može isplatiti više nego što ima sredstava u blagajni i dr. onda bi se posljednje knjiženje na tom računu uvijek vršilo na dugovnoj strani. ukoliko se na njima prikazuje neko stanje mora biti pasivnog karaktera. Knjiženje na ovoj vrsti računa se obavlja na taj način da se početni saldo upisuje na desnu-potražnu stranu.Isključivo pasivni i .

II stalna sredstva van funkcije III stalna sredstva u pripremi ili izgradnji.3. Tu se ubrajajau: računi kratkoročnih kredita. zajmova i sl.1. Uslovni pasivni računi prezentuju određene obaveze prema trećim fizičkim ili pravnim licima koje treba izmiriti isključivo do visine stvorene obaveze. a zatim obrtna. a to su: a) funkcionalni princip b) princip likvidnosti 4. Stalna sredstva se unose po određenom redoslijedu: I stalna sredstva u funkciji. u okviru sredstava prvo se unose stalna sredstva. dugoročnih kredita. mora da bude pasivnog karaktera i upisuje se na dugovnu stranu radi izravnavanja. 9 . Aktivno-pasivni računi Aktivno-pasivni računi mogu imati i aktivan i pasivan saldo. ukoliko postoji. Funkcionalni princip Prema funkcionalnom principu. Saldo na ovim računi atreba uvijek da bude pasivnog karaktera.Prilikom zaključka računa na kraju poslovne godine saldo. GRUPISANJE SREDSTAVA I IZVORA SREDSTAVA U BILANSU STANJA U teoriji se ističu dva osnovna principa grupisanja sredstava i izvora sredstava. a dalje se mogu klasificirati na: pretežno aktivne aktivno. 3.pasivne i pretežno pasivne aktivno-pasivne račune 4.3.

U tom smislu se prvo unose novčana sredstva na žiro računu i u blagajni. njihovom redoslijedu u obrascu N – R – P . 460. tako da se prvo unose dugoročne obaveze (preko godinu dana).R1 . obaveze Dug. krediti Dobavljači 1. na lijevoj – aktivnoj strani unosi se: redni broj. oprema itd.000 1.000. te dvije novčane kolone.00 0 b) Dugor. izvori sredstava se svrstavaju na taj način da se prvo unose izvori sopstvenih sredstava. 5. kolona za opis sredstava. 291. 2. pa zatim obaveze prema fizičkim ili pravnim licima. tj. Predkolona služi za sabiranje iznosa određenih vrsta sredstava. a zatim kratkoročne (do godine dana).000 0 1.2000.571. a desna glavna kolona. proizvodnja u toku i na kraju zalihe gotovih proizvoda. šume. kao zemljište. Struktura sredstava I Sredstva a) Stalna sredstva Posl. 4. građ. 2.000 Ukoliko sačinjavamo bilans u vidu dvostranog računa. Njihovo dalje razvrstavanje se vrši prema konkretnim pojavnim oblicima. zalihe materijala. Pasiva Iznos Iznos Red br. Primjer: Preduzeće «Bosna» Sarajevo Bilans na dan 01.00 820. godine Aktiva Red br.01.280. s ciljem da se u glanoj koloni unosi vrijednost 10 . bilansne pozicije.N1.000 1.Stalna sredstva u funkciji se unose prema vrstama tih sredstava. zatim potraživanja od kupaca i drugih dužnika. građevinski objekti.000 3. objekti Oprema b) Obrtna sredstva Žiro-račun Blagajna Zalihe materijala Struktura izvora sredstava I Izvori sredstava a) Trajni izvori Kapital Iznos Iznos 1.000 1.570.000 60. Lijeva kolona za iznos naziva se predkolona.000 230. 421. prema redoslijedu koji zavisi od ročnosti obaveza.000 1. Obrtna sredstva se unose u zavisnosti od njihovog ponašanja u procesu reprodukcije. 3.000 150. Prema funkcionalnom principu.

proizvodnja u toku. kao što su dobavljači. kratkoročni krediti. zalihe gotovih proizvoda. 4. Primjena principa likvidnosti prilikom sačinjavanja bilansa stanja pruža kvalitetniju osnovu za finansijsku analizu. Desna strana bilansa sadrži kolonu za redni broj za označavnje pasivnih bilansnih pozicija. Princip likvidnosti Prema principu likvidnosti.grupe sredstava. a sa njdužim vijekom trajanja na posljednje mjesto. Za novčane kolone vrijedi pravilo kao i na aktivnoj strani. tj. ona s najkraćim vijekom trajanja se stavljaju na prvo. na lijevu stranu bilansa se prvo unose obrtna sredstva. Posmatrano sa tog stanovišta. Bilans potpisuje samostalni računovođa i direktor preduzeća. Svrstavanje u okviru stalnih sredstava prema principu likvidnosti moglo bi se vršiti prema vijeku trajanja pojedinih grupacija stalnih sredstava. pa ima široku primjenu u zemljama gdje likvidnost predstavlja jedan od osnovnih principa poslovanja privrednih subjekata. zalihe materijala. vrši se sabiranje bilansa. jer glavna kolona predstavlja bilansnu novčanu kolonu koja iskazuje ukupnu vrijednost bilansne aktive. U okviru obrtnih sredstava se prvo unose novčana sredstva. Nakon unošenja svih vrsta sredstava i izvora sredstava. Predkolona se ne sabira u cjelini. odnosno analizu likvidnosti. pa zatim kratkoročna potraživanja. kolonu za upisivanje pojedinih vrsta izvora sredstava. pa dugoročne obaveze (prema strukturi). prvo se unose kratkoročne obaveze. sredstva se unose u bilans u zavisnosti od vremenskog intenziteta pretvaranja pojedinih oblika sredstava u novčani oblik. Takva klasifikacija nije od izuzetnog značaja s obzirom da sva stalna sredstva nose karakter dugoročnih investicija. Na pasivnu stranu bilansa prema principu likvidnosti prvo se unose obaveze prema trećim fizičkim ili pravnim licima. Primjer: Preduzeće «Bosna» Sarajevo 11 . a zatim stalna sredstva.2.

primjer Bilans stanja trgovinskog preduzeća „XXX“ d. godine Aktiva Red br. godine (u 000 KM) Aktiva Obrtna imovina Gotov novac Hartije od vrijednosti Potraživanja od kupaca Zalihe Ostala obrtna imovina Ukupna obrtna imovina Fiksna imovina Zgrade i oprema Akumulirana amortizacija Neto fiksna imovina Nematerijalna imovina Iznos Pasiva Kratkoročne obaveze 300 Dugovanja povjeriocima 100 Dugovanja dobavljačima Ostale kratkoročne 2. obaveze Dobavljači b) Dugor. krediti c) Trajni izvori Sopstveni kapital Iznos Iznos 1. Struktura sredstava I Sredstva a) Obrtna sredstva Žiro-račun Blagajna Zalihe materijala b) Stalna sredstva Posl.000 850 4.2004.000 230.200 8.000 1. 3. 2. 291. ANALIZA BILANSA STANJA . 60.000 5.o. obaveze Dug.570.2000.00 0 1.000 7. na dan 31.420 5.500 obaveze Ukupne kratkoročne 1.Bilans na dan 01.300 16.000 1.280.000. 150.000 2. građ.800 6.000 5.000 1. Pasiva Iznos Iznos Red br.000 4.000 obaveze 490 Dugoročni krediti 4.000 1.996 Akcionarski kapital Obične akcije Neraspoređena dobit Ukupan akcionarski 12 .390 Ostale dugoročne obaveze Ukupne obaveze Iznos 2.o.720 4.850 14.000 460. objekti Oprema Struktura izvora sredstava I Izvori sredstava a) Kratk.01.300 120 7.571. 1. 4.12.000 820. 5.000 421.00 0 3.

oprema.. Ostale dugoročne obaveze su 4.570 U primjeru Bilansa stanja preduzeća „XXX“ d.kapital Ostala imovina Ukupna aktiva 1. Iz tabele se vidi da ove obaveze iznose 5 miliona KM. Tu su i dugoročne obaveze. Nematerijalna imovina iznosi 8. može se zaključiti da su obaveze veće od vrijednosti imovine za 3.39 miliona KM) i ukupne kratkoročne obaveze (7. prepoznatljiva oznaka.9 miliona KM (projekti. renomirano poslovno ime. Prema priloženom Bilansu stanja.5 miliona KM. Sadašnja vrijednost fiksne imovine je manja za 7.2 miliona KM.42 miliona KM).7. nameštaj.03).hartija od vrijednosti (300 plus 100).. Dobijena vrijednost se naziva neto obrtni kapital (Net Working Capital – NWC).) Zatim. pa iznosi 6.570 Ukupna pasiva 21.03 miliona KM (4. Zalihe čine materijal i gotovi proizvodi koji čekaju na prodaju.984 21. To je obrtna ili tekuća imovina umanjena za tekuće obaveze.3.8 miliona KM na ime amortizacije. marka. Zajednička karakteristika navedene imovine. ako uporedimo ukupnu obrtnu imovinu (4.o. koja su dospjela na naplatu.o. 13 . vozila).3 miliona KM. ugled preduzeća (goodwill). koja se naziva tekuća ili obrtna. zatim potraživanja za prodatu robu od 2. za razliku od fiksne imovine (poslovni prostor.39 .42 = . odnosno dugovanja koja treba isplatiti u roku dužem od godinu dana. bruto vrijednost fiksne imovine je 14 miliona KM. možemo vidjeti da je to preduzeće imalo 400 hiljada KM gotovog novca i vrijednosnih papira . softweri. je da se u bliskoj budućnosti može pretvoriti u novac.

Sredstva sa kojima preduzeće posluje prikazuju se u bilansu. koja preduzeće pribavi. Bilans predstavlja prikaz pozitivnog i negativnog rezultata. dok se kapital.ZAKLJUČAK Svako preduzeće ima za cilj da ostvari profit. koji prate poslovanje preduzeća. To znači. odnosno uspjeha i neuspjeha. kvalitativno i vremenski odgovarati zadatku. transformiše u sredstva (imovinu). a formiranjem samog preduzeća svaki cilj postaje zadatak. da bilans stanja i bilans uspjeha 14 . kojim preduzeće raspolaže. odnosno mogu biti veća ili manja od njega. Sva sredstva. mogu kvantitativno (računski).

2. Janko Klobučar. 2005. Bilans stanja. a na kvalitet sredstava i izvora sredstava putem strukture aktive i pasive. 3. Rolf-Gunter Nolden. finansijska konstitucija). ali se po pravilu obično sastavlja na početku poslovanja (na početku godine. materijalna konstitucija). Novi Sad. Svaki novi priliv sredstava mijenja kvantitet aktive i pasive.. Revicon doo. 2008. Štamparija Fojnica. Jahić M. putem zbira aktive i pasive. tekuće godine predstavlja bilans stanja na dan 01. Hrustić H. ukazuje na kvantitet sredstava. LITERATURA: 1. Osnovna karakteristika bilansa stanja jeste njegova ravnoteža. gdje aktiva prikazuje sredstva (imovina. Specielle Wirtschaftslehre. Sarajevo 2003. naredne godine. Pri tome. Bilans stanja se može sastaviti u bilo koje vrijeme u toku poslovanja. Računovodstvo.Finansijsko računovodstvo. da su ukupna aktiva i ukupna pasiva jednake. Köln.. prof. Ernst Bizer. Dr. 2000. 4. Godišnji obračun . a pasiva izvore sredstava (kapital.12. Po pravilu. kao i na kraju godine).01. bilans stanja na dan 31. 5. tj. Sarajevo. 15 . što mijenja i kvalitet sredstava i izvora sredstava. Finansijski mendžment.predstavljaju pravu sliku preduzeća. bilans stanja daje materijalnu sliku sredstava preduzeća. Alfa-graf NS. januar 2009.

16 .