BILANS STANJA

SEMINARSKI RAD

1

............. Princip likvidnosti.............. 4 3.......................................3....... 6 3............ 5 3................... 10 5............................. Aktiva....................... 7 3.... ANALIZA BILANSA STANJA – primjer.... Aktivno-pasivni računi................. 5 3...................SADRŽAJ 1.. 8 3.................................................................. GRUPISANJE SREDSTAVA I IZVORA SREDSTAVA U BILANSU STANJA...................................................................................... UVOD.......... BILANS STANJA (Balance sheet)............................. Pasiva.................................................................................................3..................................................................... Funkcionalni princip... 15 8 2 ....................... 9 4....................... 7 3............2........................3...........................................3................. 4.......................................................................................................... 3 2........................................................................1.......................... 12 ZAKLJUČAK.................................................................................3...................................2....................2.......... Pasivni računi........... Aktivni računi... 9 4.........1........1....................................... STRUKTURA BILANSA..... 14 LITERATURA........................................................ Računi koji predstavljaju sastavni dio bilansa stanja........

Aktiva iskazuje na lijevoj. a pasiva predstavlja izvore odnosno pripadnost sredstava preduzeća. Janko Klobučar.1 Svrha i ciljevi rada: pojasniti pojam bilansa pojasniti strukturu bilansa stanja Struktura rada: Rad se sastoji od četiri tematske cjeline raspoređene kako slijedi Prvi dio sadrži osnovne karakteristike bilansa stanja. 1 “Računovodstvo”. Bilans stanja je finansijski izveštaj o stanju imovine. drugi strukturu bilansa stanja. Dinamička ukazuje da bilans postoji u svakom momentu. dr. a statička se vezuje za određenu formu u okviru koje se iskazuju bilansne pozicije na određeni dan. a pasiva na desnoj strani.1. Bilans stanja predstavlja dvostrani pregled koji prikazuje bilansnu imovinu i kapital i način investiranja (ulaganja) kapitala. prof. Aktiva predstavlja konkretne oblike sredstava sa kojima raspolaže preduzeće. kapitala i obaveza na dan sastavljanja bilansa. str 54 3 . ili u vidu liste u kojoj aktiva prethodi pasivi. stanja i rezultati preduzeća iskazuju preko novčanih jedinica. Bilans stanja bi se mogao definisati kao sumarni prikaz inovine (sredstava i izvora sredstva) preduzeća na određeni dan iskazan isključivo u vrijednosnim pokazateljima. Poznate su dvije osnovne bilansne teorije: dinamička i statička. treći načine grupisanja sredstva i izvora sredstava i četvrti analizu bilansa stanja na primjeru. Veoma značajna karakteristika bilansa jeste bilansna ravnoteža. U računovodstvu bilans se koristi kada se iskazuje stanje i rezultat preduzeća tako što se poslovni događaji. UVOD U savremenom privrednom životu bilansi se koriste kad treba izraziti stanje i rezultat neke privredne aktivnosti.

Ukoliko bilans stanja nije u ravnoteži. 4 . Osnovna karakteristika bilansa stanja je njegova ravnoteža. što simbolizira nužnost uspostavljanja ravnoteže. Po toj karakteristici potiče riječ bilans od latinske riječi «bilanx». može se sastaviti u bilo koje vrijeme u toku poslovanja. on se iskazuje u bilansu stanja. čime se uspostavlja ravnoteža između aktive i pasive. Bilans stanja je složen i sastoji se iz računa odnosno salda računa aktive i pasive. BILANS STANJA (Balance sheet) Bilans stanja preduzeća se sačinjava na osnovu inventara. Pozitivan finansijski rezultat. Ukoliko finansijski rezultat nije raspodjeljen. koji predstavlja višak aktive nad pasivom.2. Bilansne pozicije predstavljaju u bilansu vrijednost svake kategorije sredstava i izvora sredstava. koja se vidi po tome što je vrijednost svih pozicija na lijevoj strani u aktivi jednaka vrijednosti svih pozicija na desnoj strani bilansa u pasivi. osnovna karakteristika bilansa stanja je bilansna ravnoteža. Obzirom da svako sredstvo ima svoj izvor. dok se negativan finansijski rezultat iskazuje u aktivi. jer predstavlja manjak aktive prema pasivi. Bilans preduzeća se obavezno mora sačinjavati i u slučajevima kada se preduzeće pripaja drugom preduzeću. Krajnji bilans protekle poslovne godine je početni bilans za narednu poslovnu godinu. što izražava kvantitativnu ravnotežu lijeve i desne strane bilansa. odnosno na početku i na kraju poslovne godine. koja znači vaga sa dva tasa. to znači da bilans i ne postoji. odnosno osnovna bilansna jednačina može se prikazati odnosom: aktiva = pasiva. iskazuje se u pasivi. uspjesima i neuspjesima koji prate poslovanje preduzeća. prilikom otvaranja ili okončanja stečajnog postupka i likvidacije. kada dolazi do podjele jednog u dva preduzeća. ali se po pravilu sastavlja na početku poslovanja. Bilansom se polaže račun o pozitivnim i negativnim rezultatima.

zemljište i ostala osnovna sredstva koja se ne koriste u procesu proizvodnje dobara ili vršenja usluga te traju duže od jedne godine.Ostala osnovna sredstva koja se koriste su uređaji. . Aktiva U bilansu stanja imovina se iskazuje na lijevoj strani (aktiva). pri čemu se prvo prikazuje aktiva. Zgrade sa vremenom stare te prema tome na neki način sudjeluju u procesu proizvodnje. .Amortizacija osnovnih sredstava predstavlja otpis sredstava odnosno iznos fiksne aktive koji se izdvaja na ime trošenja i habanja osnovnih sredstava. . Otpisom sredstava se pokriva dio investicije u ta sredstava i služi kao fond iz kojih će se vršiti kupovina novih sredstava. te ju je potrebno amortizovati. 3. . 5 . Formom bilansa određuje se broj kolona. pri čemu se lijevo prikazuje aktiva. . zgrade. njihov naziv. Što se duže zemljište koristi. vozila i dr.Bilans može biti prikazan u vidu jednostranog računa.Zgrade predstavljaju zgrade koje se koriste i zgrade koje su u izgradnji. smještaj aktive i pasive. STRUKTURA BILANSA STANJA 3.Zemljište je imovina koja se koristi od strane preduzeća i predstavlja trošak koji se rijetko mjenja u bilansu i on se prikazuje kao manja vrijednost nego što mu je realna vrijednost na tržištu.Oprema predstavlja mašine koje se koriste u procesu proizvodnje. kao i razmještaj i naziv pojedinih dijelova i pozicija aktive i pasive.1. Oprema se vremenom troši. Osnovna sredstva ili fiksna aktiva uključuje opremu. a ispod nje pasiva ili u vidu dvostranog računa. Njihova vrijednost se u bilans prikazuje kao cijena u momentu kupovine. a desno pasiva. manja je veza sa tržišnom cijenom.

Pasiva prikazuje neaktivnu masu. a koji su neophodni za proces proizvodnje . mjenice i ostale kratkoročne hartije od vrijednosti. .Gotovina predstavlja novčanice. Pasivu čine: . .pasivna vremenska razgraničenja. a koje je namjenjeno prodaji kupcima .Obrtna sredstva ili trenutna aktiva predstavljaju aktivu koja sadrži gotovinu ili drugu aktivu koja će biti pretvorena u gotovinu u razumnom vremenskom periodu.Naplativi računi predstavljaju novac koji preduzeću duguju kupci po osnovu prodaje robe ili vršenja usluga . . kovani novac.osnovni kapital – akcionarski ili sopstveni kapital. hartije od vrednosti. Pasiva U pasivi se izvori imovine ili kapitala grupišu prema namjeni za koju su pribavljeni. ostale kratkoročne obaveze iz poslovanja. čekovi. devize i čekove po viđenju. namjeni sredstava i izražava finansijsku konstituciju preduzeća. godišnje osiguranje koje se plaća unaprjed 3. . npr. avansi.Zalihe predstavljaju predmete koje preduzeće drži. obično manjem od godine dana. .2. Ona pruža informacije o porijeklu. Ukupnost pasive se sastoji iz obaveza preduzeća prema samom sebi i prema trećim licima.kratkoročne obaveze (dobavljači.Popis robe je vrijednost dobara koje preduzeće trenutno posjeduje. 6 .dugoročne obaveze – krediti. .Unaprijed plaćeni troškovi su troškovi koje je preduzeće napravilo i platilo ih a koje još nije u potpunosti potrošeno. Finansiranje predstavlja aktivnost koja se odnosi na obezbjeđivanje finansijskih sredstava koja mogu biti sopstvena i pozajmljena.neraspoređena dobit iz tekuće godine.

aktivne račune . U zavisnosti od karaktera imovinskih dijelova koje računi reprezentuju možemo ih podijeliti na: .aktivno-pasivne račune 1. Svaki novi odliv sredstava dovodi do smanjenja aktive i pasive.20 7 . 2005. Aktivni računi 2 Hrustić H.Sopstveni kapital 3. Zato je bilans stanja snimak imovine preduzeća i novčanih izvora korišćenih za nabavku te imovine.Dugoročne obaveze + 3. što mijenja kvantitet i kvalitet izvora imovine.3.1. Do povećanja aktive i pasive se dolazi novim prilivom sredstava. str.2 1.pasivne račune i . Novi Sad. jer reprezentuju pojedine oblike sredstava i izvora sredstava preduzeća. Tekuća ili obrtna imovina: Gotovina i hartije od vrijednosti Prilivi – potraživanja od kupaca Zalihe + 2. Tekuće obaveze Isplate Kratkoročni dug = 3.: Finansijski mendžment. Fiksna ili stalna imovina: Osnovna sredstva Nematerijalna imovina + 2.3.Bilans stanja pokazuje veličinu kapitala. kvalitet i izvore kapitala kroz strukturu aktive i pasive. Računi koji predstavljaju sastavni dio bilansa stanja Računi koji predstavljaju sastavni dio bilansa stanja nazivaju se računi stanja. Alfa-graf NS.

3. inokosni kapital i sl. dionički kapital. ukoliko se na njima prikazuje neko stanje mora biti pasivnog karaktera. račune stalnih sredstava. Ukoliko se račun gasi.3. usluga i sl. U aktivne račune ubrajamo: račun blagajne. Ukoliko postoji saldo. To znači da ukupan promet potražne strane računa (ukoliko nije ugašen).Isključivo pasivni i . iz blagajne se ne može isplatiti više nego što ima sredstava u blagajni i dr. amortizacija. Pasivni računi Prema svojim karakteristikama možemo ih podijeliti u dvije grupe: . zaliha materijala. mora biti veći od ukupnog dugovnog prometa. Knjiženje na ovoj vrsti računa se obavlja tako da se početni saldo upisuje na lijevu (dugovnu) stranu. U ovu grupu računa bi se mogli ubrojati računi sopstvenih izvora kao državni kapital. iz skladišta materijala ne može se izdati više materijala nego što ga ima u skladištu. Npr.Aktivno pasivni Isključivo pasivni su oni računi na kojima u svakom trenutku. troškova po vrstama (troškovi materijala. prilikom zaključka mora da bude aktivnog karaktera i upisuje se na desnu (potražnu) stranu radi izravnavanja. po nosiocima troškova (zalihe gotovih proizvoda) i sl.Aktivni račun pokazuju ona sredstva čije umanjenje može biti samo do njihovog nestajanja. žiro račun. Knjiženje na ovoj vrsti računa se obavlja na taj način da se početni saldo upisuje na desnu-potražnu stranu.).2. onda bi se posljednje knjiženje na tom računu uvijek vršilo na dugovnoj strani. po o mjestima nastanka troškova (proizvodnja u toku). A toj strani se evidentiraju svi poslovni događaji koji dovode do povećanja stanja date obaveze. sitnog inventara. dok se na potražnoj strani evidentiraju svi poslovni događaji koji dovode do smanjenja stanja datog imovinskog dijela. Na istoj strani se evidentiraju i svi poslovni događaji koji dejstvuju na povećanje stanja datog sredstva. dok se na dugovnoj strani evidentiraju svi oni poslovni događaji koji dovode do smanjenja obaveza reprezentovanih tim računom. 8 .

pasivne i pretežno pasivne aktivno-pasivne račune 4. Uslovni pasivni računi prezentuju određene obaveze prema trećim fizičkim ili pravnim licima koje treba izmiriti isključivo do visine stvorene obaveze. Tu se ubrajajau: računi kratkoročnih kredita. Aktivno-pasivni računi Aktivno-pasivni računi mogu imati i aktivan i pasivan saldo. 9 .1. dugoročnih kredita. mora da bude pasivnog karaktera i upisuje se na dugovnu stranu radi izravnavanja. a dalje se mogu klasificirati na: pretežno aktivne aktivno. u okviru sredstava prvo se unose stalna sredstva. II stalna sredstva van funkcije III stalna sredstva u pripremi ili izgradnji. 3.Prilikom zaključka računa na kraju poslovne godine saldo.3. Saldo na ovim računi atreba uvijek da bude pasivnog karaktera. Stalna sredstva se unose po određenom redoslijedu: I stalna sredstva u funkciji.3. GRUPISANJE SREDSTAVA I IZVORA SREDSTAVA U BILANSU STANJA U teoriji se ističu dva osnovna principa grupisanja sredstava i izvora sredstava. zajmova i sl. a to su: a) funkcionalni princip b) princip likvidnosti 4. a zatim obrtna. ukoliko postoji. Funkcionalni princip Prema funkcionalnom principu.

na lijevoj – aktivnoj strani unosi se: redni broj.280. a desna glavna kolona.01.570.000 150. Predkolona služi za sabiranje iznosa određenih vrsta sredstava. zalihe materijala. tj.N1. a zatim kratkoročne (do godine dana).000 1. U tom smislu se prvo unose novčana sredstva na žiro računu i u blagajni. Obrtna sredstva se unose u zavisnosti od njihovog ponašanja u procesu reprodukcije.000 1. Prema funkcionalnom principu.00 0 b) Dugor.2000. 291. kao zemljište.000 1. zatim potraživanja od kupaca i drugih dužnika. građ. obaveze Dug. 2. šume.000 230. Njihovo dalje razvrstavanje se vrši prema konkretnim pojavnim oblicima. tako da se prvo unose dugoročne obaveze (preko godinu dana). 421.000 1. objekti Oprema b) Obrtna sredstva Žiro-račun Blagajna Zalihe materijala Struktura izvora sredstava I Izvori sredstava a) Trajni izvori Kapital Iznos Iznos 1. 3. Struktura sredstava I Sredstva a) Stalna sredstva Posl. krediti Dobavljači 1. oprema itd.000 3.Stalna sredstva u funkciji se unose prema vrstama tih sredstava. prema redoslijedu koji zavisi od ročnosti obaveza.000 Ukoliko sačinjavamo bilans u vidu dvostranog računa.000 0 1. 5. Pasiva Iznos Iznos Red br. 460. Lijeva kolona za iznos naziva se predkolona. 4. te dvije novčane kolone.571.000 60. godine Aktiva Red br. Primjer: Preduzeće «Bosna» Sarajevo Bilans na dan 01.R1 . bilansne pozicije. građevinski objekti.000. 2. kolona za opis sredstava. s ciljem da se u glanoj koloni unosi vrijednost 10 .00 820. izvori sredstava se svrstavaju na taj način da se prvo unose izvori sopstvenih sredstava. pa zatim obaveze prema fizičkim ili pravnim licima. proizvodnja u toku i na kraju zalihe gotovih proizvoda. njihovom redoslijedu u obrascu N – R – P .

na lijevu stranu bilansa se prvo unose obrtna sredstva. a zatim stalna sredstva. ona s najkraćim vijekom trajanja se stavljaju na prvo. Svrstavanje u okviru stalnih sredstava prema principu likvidnosti moglo bi se vršiti prema vijeku trajanja pojedinih grupacija stalnih sredstava. zalihe gotovih proizvoda. Za novčane kolone vrijedi pravilo kao i na aktivnoj strani. U okviru obrtnih sredstava se prvo unose novčana sredstva. Na pasivnu stranu bilansa prema principu likvidnosti prvo se unose obaveze prema trećim fizičkim ili pravnim licima. Predkolona se ne sabira u cjelini.grupe sredstava. a sa njdužim vijekom trajanja na posljednje mjesto. Takva klasifikacija nije od izuzetnog značaja s obzirom da sva stalna sredstva nose karakter dugoročnih investicija. Posmatrano sa tog stanovišta. Desna strana bilansa sadrži kolonu za redni broj za označavnje pasivnih bilansnih pozicija. pa dugoročne obaveze (prema strukturi). vrši se sabiranje bilansa. tj. zalihe materijala. jer glavna kolona predstavlja bilansnu novčanu kolonu koja iskazuje ukupnu vrijednost bilansne aktive. kratkoročni krediti. pa ima široku primjenu u zemljama gdje likvidnost predstavlja jedan od osnovnih principa poslovanja privrednih subjekata. kolonu za upisivanje pojedinih vrsta izvora sredstava. Nakon unošenja svih vrsta sredstava i izvora sredstava. kao što su dobavljači. sredstva se unose u bilans u zavisnosti od vremenskog intenziteta pretvaranja pojedinih oblika sredstava u novčani oblik. Princip likvidnosti Prema principu likvidnosti. proizvodnja u toku. 4. Bilans potpisuje samostalni računovođa i direktor preduzeća. prvo se unose kratkoročne obaveze.2. Primjer: Preduzeće «Bosna» Sarajevo 11 . odnosno analizu likvidnosti. Primjena principa likvidnosti prilikom sačinjavanja bilansa stanja pruža kvalitetniju osnovu za finansijsku analizu. pa zatim kratkoročna potraživanja.

2000.o.200 8.000 1.850 14.000 5. godine Aktiva Red br. obaveze Dobavljači b) Dugor. 1.570.12.000 1. ANALIZA BILANSA STANJA .500 obaveze Ukupne kratkoročne 1.000 820.01.000 5.primjer Bilans stanja trgovinskog preduzeća „XXX“ d.280.000 421.Bilans na dan 01. na dan 31.2004. Struktura sredstava I Sredstva a) Obrtna sredstva Žiro-račun Blagajna Zalihe materijala b) Stalna sredstva Posl.800 6.571. krediti c) Trajni izvori Sopstveni kapital Iznos Iznos 1. godine (u 000 KM) Aktiva Obrtna imovina Gotov novac Hartije od vrijednosti Potraživanja od kupaca Zalihe Ostala obrtna imovina Ukupna obrtna imovina Fiksna imovina Zgrade i oprema Akumulirana amortizacija Neto fiksna imovina Nematerijalna imovina Iznos Pasiva Kratkoročne obaveze 300 Dugovanja povjeriocima 100 Dugovanja dobavljačima Ostale kratkoročne 2.420 5. obaveze Dug. 2.o.300 120 7.000 4. građ.390 Ostale dugoročne obaveze Ukupne obaveze Iznos 2. 150.996 Akcionarski kapital Obične akcije Neraspoređena dobit Ukupan akcionarski 12 .000 obaveze 490 Dugoročni krediti 4.000 850 4.720 4.000 2.300 16.000 7.000.000 460. 60.000 230. 3.000 1. 4. 5. 291.00 0 1. Pasiva Iznos Iznos Red br.000 1. objekti Oprema Struktura izvora sredstava I Izvori sredstava a) Kratk.00 0 3.

kapital Ostala imovina Ukupna aktiva 1. pa iznosi 6. Zalihe čine materijal i gotovi proizvodi koji čekaju na prodaju. ako uporedimo ukupnu obrtnu imovinu (4. softweri.o. oprema. nameštaj. koja se naziva tekuća ili obrtna.2 miliona KM. Prema priloženom Bilansu stanja.) Zatim. je da se u bliskoj budućnosti može pretvoriti u novac. renomirano poslovno ime. prepoznatljiva oznaka.39 miliona KM) i ukupne kratkoročne obaveze (7.570 U primjeru Bilansa stanja preduzeća „XXX“ d.39 .570 Ukupna pasiva 21. Iz tabele se vidi da ove obaveze iznose 5 miliona KM. može se zaključiti da su obaveze veće od vrijednosti imovine za 3.hartija od vrijednosti (300 plus 100).8 miliona KM na ime amortizacije. vozila). ugled preduzeća (goodwill). Sadašnja vrijednost fiksne imovine je manja za 7.5 miliona KM.. Nematerijalna imovina iznosi 8. možemo vidjeti da je to preduzeće imalo 400 hiljada KM gotovog novca i vrijednosnih papira . Dobijena vrijednost se naziva neto obrtni kapital (Net Working Capital – NWC).42 = . bruto vrijednost fiksne imovine je 14 miliona KM.7.. Ostale dugoročne obaveze su 4. 13 . Tu su i dugoročne obaveze.3 miliona KM. odnosno dugovanja koja treba isplatiti u roku dužem od godinu dana. Zajednička karakteristika navedene imovine. za razliku od fiksne imovine (poslovni prostor.9 miliona KM (projekti. marka.3.984 21.03 miliona KM (4. zatim potraživanja za prodatu robu od 2.03).42 miliona KM).o. To je obrtna ili tekuća imovina umanjena za tekuće obaveze. koja su dospjela na naplatu.

Sredstva sa kojima preduzeće posluje prikazuju se u bilansu. koji prate poslovanje preduzeća. Bilans predstavlja prikaz pozitivnog i negativnog rezultata. a formiranjem samog preduzeća svaki cilj postaje zadatak. transformiše u sredstva (imovinu). To znači. Sva sredstva. dok se kapital. koja preduzeće pribavi. kvalitativno i vremenski odgovarati zadatku. odnosno uspjeha i neuspjeha. mogu kvantitativno (računski). da bilans stanja i bilans uspjeha 14 .ZAKLJUČAK Svako preduzeće ima za cilj da ostvari profit. kojim preduzeće raspolaže. odnosno mogu biti veća ili manja od njega.

Godišnji obračun . Rolf-Gunter Nolden.01. Svaki novi priliv sredstava mijenja kvantitet aktive i pasive. kao i na kraju godine). a na kvalitet sredstava i izvora sredstava putem strukture aktive i pasive. 15 . 3.12. što mijenja i kvalitet sredstava i izvora sredstava. Hrustić H. materijalna konstitucija). Bilans stanja. Bilans stanja se može sastaviti u bilo koje vrijeme u toku poslovanja.. Janko Klobučar. finansijska konstitucija).Finansijsko računovodstvo. Alfa-graf NS. 2005. Pri tome. a pasiva izvore sredstava (kapital.. Osnovna karakteristika bilansa stanja jeste njegova ravnoteža. ali se po pravilu obično sastavlja na početku poslovanja (na početku godine. putem zbira aktive i pasive. Revicon doo. bilans stanja na dan 31. Sarajevo. Štamparija Fojnica. Jahić M. da su ukupna aktiva i ukupna pasiva jednake. ukazuje na kvantitet sredstava. Specielle Wirtschaftslehre. 5. naredne godine. Po pravilu. Finansijski mendžment. Računovodstvo. bilans stanja daje materijalnu sliku sredstava preduzeća.predstavljaju pravu sliku preduzeća. 2. 2000. januar 2009. 4. 2008. gdje aktiva prikazuje sredstva (imovina. tekuće godine predstavlja bilans stanja na dan 01. LITERATURA: 1. prof. tj. Novi Sad. Sarajevo 2003. Köln. Dr. Ernst Bizer.

16 .

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful