BILANS STANJA

SEMINARSKI RAD

1

....................................3........................................ 4 3... 8 3......................................3..........................3......................... Princip likvidnosti.................................................... Funkcionalni princip........................................................................1.............. GRUPISANJE SREDSTAVA I IZVORA SREDSTAVA U BILANSU STANJA................... Aktivno-pasivni računi.............. 3 2........................ 9 4... Pasivni računi................. 5 3..........2............................. Pasiva....... Aktivni računi............................................ ANALIZA BILANSA STANJA – primjer............................. 7 3......................... 12 ZAKLJUČAK...........................3..............1.................................... 6 3....... 7 3........................................... 9 4...........................................................SADRŽAJ 1............. STRUKTURA BILANSA...................... UVOD........................................................ BILANS STANJA (Balance sheet)...................................... Aktiva..........2........1....... 5 3......... 10 5..............................3.................................... 15 8 2 ...........................................2............................... Računi koji predstavljaju sastavni dio bilansa stanja..................................................................................................................................................... 4... 14 LITERATURA.........................

Aktiva predstavlja konkretne oblike sredstava sa kojima raspolaže preduzeće.1. Bilans stanja je finansijski izveštaj o stanju imovine. Poznate su dvije osnovne bilansne teorije: dinamička i statička. a statička se vezuje za određenu formu u okviru koje se iskazuju bilansne pozicije na određeni dan. a pasiva predstavlja izvore odnosno pripadnost sredstava preduzeća. U računovodstvu bilans se koristi kada se iskazuje stanje i rezultat preduzeća tako što se poslovni događaji. 1 “Računovodstvo”. a pasiva na desnoj strani. Dinamička ukazuje da bilans postoji u svakom momentu. str 54 3 . dr. UVOD U savremenom privrednom životu bilansi se koriste kad treba izraziti stanje i rezultat neke privredne aktivnosti. Bilans stanja bi se mogao definisati kao sumarni prikaz inovine (sredstava i izvora sredstva) preduzeća na određeni dan iskazan isključivo u vrijednosnim pokazateljima. Aktiva iskazuje na lijevoj. Bilans stanja predstavlja dvostrani pregled koji prikazuje bilansnu imovinu i kapital i način investiranja (ulaganja) kapitala. Veoma značajna karakteristika bilansa jeste bilansna ravnoteža. treći načine grupisanja sredstva i izvora sredstava i četvrti analizu bilansa stanja na primjeru. stanja i rezultati preduzeća iskazuju preko novčanih jedinica. prof.1 Svrha i ciljevi rada: pojasniti pojam bilansa pojasniti strukturu bilansa stanja Struktura rada: Rad se sastoji od četiri tematske cjeline raspoređene kako slijedi Prvi dio sadrži osnovne karakteristike bilansa stanja. drugi strukturu bilansa stanja. kapitala i obaveza na dan sastavljanja bilansa. ili u vidu liste u kojoj aktiva prethodi pasivi. Janko Klobučar.

što izražava kvantitativnu ravnotežu lijeve i desne strane bilansa. osnovna karakteristika bilansa stanja je bilansna ravnoteža. prilikom otvaranja ili okončanja stečajnog postupka i likvidacije. koji predstavlja višak aktive nad pasivom. Bilans preduzeća se obavezno mora sačinjavati i u slučajevima kada se preduzeće pripaja drugom preduzeću. iskazuje se u pasivi. dok se negativan finansijski rezultat iskazuje u aktivi. to znači da bilans i ne postoji. ali se po pravilu sastavlja na početku poslovanja.2. Po toj karakteristici potiče riječ bilans od latinske riječi «bilanx». što simbolizira nužnost uspostavljanja ravnoteže. Osnovna karakteristika bilansa stanja je njegova ravnoteža. odnosno osnovna bilansna jednačina može se prikazati odnosom: aktiva = pasiva. Bilans stanja je složen i sastoji se iz računa odnosno salda računa aktive i pasive. koja znači vaga sa dva tasa. Bilansom se polaže račun o pozitivnim i negativnim rezultatima. Bilansne pozicije predstavljaju u bilansu vrijednost svake kategorije sredstava i izvora sredstava. 4 . kada dolazi do podjele jednog u dva preduzeća. jer predstavlja manjak aktive prema pasivi. odnosno na početku i na kraju poslovne godine. Obzirom da svako sredstvo ima svoj izvor. može se sastaviti u bilo koje vrijeme u toku poslovanja. Pozitivan finansijski rezultat. Ukoliko finansijski rezultat nije raspodjeljen. BILANS STANJA (Balance sheet) Bilans stanja preduzeća se sačinjava na osnovu inventara. čime se uspostavlja ravnoteža između aktive i pasive. koja se vidi po tome što je vrijednost svih pozicija na lijevoj strani u aktivi jednaka vrijednosti svih pozicija na desnoj strani bilansa u pasivi. uspjesima i neuspjesima koji prate poslovanje preduzeća. on se iskazuje u bilansu stanja. Krajnji bilans protekle poslovne godine je početni bilans za narednu poslovnu godinu. Ukoliko bilans stanja nije u ravnoteži.

. Aktiva U bilansu stanja imovina se iskazuje na lijevoj strani (aktiva). pri čemu se lijevo prikazuje aktiva. 3. Osnovna sredstva ili fiksna aktiva uključuje opremu.Bilans može biti prikazan u vidu jednostranog računa. Formom bilansa određuje se broj kolona. njihov naziv.1. STRUKTURA BILANSA STANJA 3.Ostala osnovna sredstva koja se koriste su uređaji. . 5 .Amortizacija osnovnih sredstava predstavlja otpis sredstava odnosno iznos fiksne aktive koji se izdvaja na ime trošenja i habanja osnovnih sredstava. Zgrade sa vremenom stare te prema tome na neki način sudjeluju u procesu proizvodnje.Zgrade predstavljaju zgrade koje se koriste i zgrade koje su u izgradnji. te ju je potrebno amortizovati. a desno pasiva. zgrade. Njihova vrijednost se u bilans prikazuje kao cijena u momentu kupovine. a ispod nje pasiva ili u vidu dvostranog računa. manja je veza sa tržišnom cijenom. zemljište i ostala osnovna sredstva koja se ne koriste u procesu proizvodnje dobara ili vršenja usluga te traju duže od jedne godine.Zemljište je imovina koja se koristi od strane preduzeća i predstavlja trošak koji se rijetko mjenja u bilansu i on se prikazuje kao manja vrijednost nego što mu je realna vrijednost na tržištu. kao i razmještaj i naziv pojedinih dijelova i pozicija aktive i pasive. pri čemu se prvo prikazuje aktiva. Oprema se vremenom troši. . . Otpisom sredstava se pokriva dio investicije u ta sredstava i služi kao fond iz kojih će se vršiti kupovina novih sredstava. vozila i dr. . smještaj aktive i pasive.Oprema predstavlja mašine koje se koriste u procesu proizvodnje. Što se duže zemljište koristi.

Unaprijed plaćeni troškovi su troškovi koje je preduzeće napravilo i platilo ih a koje još nije u potpunosti potrošeno.2.Zalihe predstavljaju predmete koje preduzeće drži. devize i čekove po viđenju. Ona pruža informacije o porijeklu. npr.Popis robe je vrijednost dobara koje preduzeće trenutno posjeduje. . Pasiva prikazuje neaktivnu masu. . avansi. kovani novac. obično manjem od godine dana. Pasivu čine: . a koje je namjenjeno prodaji kupcima . . Ukupnost pasive se sastoji iz obaveza preduzeća prema samom sebi i prema trećim licima. a koji su neophodni za proces proizvodnje .pasivna vremenska razgraničenja. .Obrtna sredstva ili trenutna aktiva predstavljaju aktivu koja sadrži gotovinu ili drugu aktivu koja će biti pretvorena u gotovinu u razumnom vremenskom periodu. .kratkoročne obaveze (dobavljači. Finansiranje predstavlja aktivnost koja se odnosi na obezbjeđivanje finansijskih sredstava koja mogu biti sopstvena i pozajmljena. godišnje osiguranje koje se plaća unaprjed 3. Pasiva U pasivi se izvori imovine ili kapitala grupišu prema namjeni za koju su pribavljeni. namjeni sredstava i izražava finansijsku konstituciju preduzeća.Naplativi računi predstavljaju novac koji preduzeću duguju kupci po osnovu prodaje robe ili vršenja usluga . . mjenice i ostale kratkoročne hartije od vrijednosti.osnovni kapital – akcionarski ili sopstveni kapital. hartije od vrednosti. ostale kratkoročne obaveze iz poslovanja. 6 . čekovi.Gotovina predstavlja novčanice.dugoročne obaveze – krediti.neraspoređena dobit iz tekuće godine.

aktivno-pasivne račune 1.20 7 .: Finansijski mendžment. Zato je bilans stanja snimak imovine preduzeća i novčanih izvora korišćenih za nabavku te imovine. Tekuće obaveze Isplate Kratkoročni dug = 3. Do povećanja aktive i pasive se dolazi novim prilivom sredstava. kvalitet i izvore kapitala kroz strukturu aktive i pasive.1.pasivne račune i .Sopstveni kapital 3. Računi koji predstavljaju sastavni dio bilansa stanja Računi koji predstavljaju sastavni dio bilansa stanja nazivaju se računi stanja. Fiksna ili stalna imovina: Osnovna sredstva Nematerijalna imovina + 2. str.2 1. Svaki novi odliv sredstava dovodi do smanjenja aktive i pasive. Novi Sad. 2005.aktivne račune .3. što mijenja kvantitet i kvalitet izvora imovine. U zavisnosti od karaktera imovinskih dijelova koje računi reprezentuju možemo ih podijeliti na: .Bilans stanja pokazuje veličinu kapitala. Tekuća ili obrtna imovina: Gotovina i hartije od vrijednosti Prilivi – potraživanja od kupaca Zalihe + 2.Dugoročne obaveze + 3. Aktivni računi 2 Hrustić H. jer reprezentuju pojedine oblike sredstava i izvora sredstava preduzeća.3. Alfa-graf NS.

Ukoliko postoji saldo. onda bi se posljednje knjiženje na tom računu uvijek vršilo na dugovnoj strani. U ovu grupu računa bi se mogli ubrojati računi sopstvenih izvora kao državni kapital. dok se na dugovnoj strani evidentiraju svi oni poslovni događaji koji dovode do smanjenja obaveza reprezentovanih tim računom.Isključivo pasivni i . usluga i sl. 3. ukoliko se na njima prikazuje neko stanje mora biti pasivnog karaktera. A toj strani se evidentiraju svi poslovni događaji koji dovode do povećanja stanja date obaveze. Npr. po o mjestima nastanka troškova (proizvodnja u toku). dok se na potražnoj strani evidentiraju svi poslovni događaji koji dovode do smanjenja stanja datog imovinskog dijela.Aktivni račun pokazuju ona sredstva čije umanjenje može biti samo do njihovog nestajanja. Pasivni računi Prema svojim karakteristikama možemo ih podijeliti u dvije grupe: .). iz skladišta materijala ne može se izdati više materijala nego što ga ima u skladištu.3. inokosni kapital i sl. žiro račun. amortizacija. račune stalnih sredstava. mora biti veći od ukupnog dugovnog prometa. dionički kapital. U aktivne račune ubrajamo: račun blagajne. iz blagajne se ne može isplatiti više nego što ima sredstava u blagajni i dr. To znači da ukupan promet potražne strane računa (ukoliko nije ugašen).2. prilikom zaključka mora da bude aktivnog karaktera i upisuje se na desnu (potražnu) stranu radi izravnavanja. 8 . Knjiženje na ovoj vrsti računa se obavlja na taj način da se početni saldo upisuje na desnu-potražnu stranu. po nosiocima troškova (zalihe gotovih proizvoda) i sl. Ukoliko se račun gasi. Knjiženje na ovoj vrsti računa se obavlja tako da se početni saldo upisuje na lijevu (dugovnu) stranu. troškova po vrstama (troškovi materijala. Na istoj strani se evidentiraju i svi poslovni događaji koji dejstvuju na povećanje stanja datog sredstva.Aktivno pasivni Isključivo pasivni su oni računi na kojima u svakom trenutku. zaliha materijala. sitnog inventara.

Stalna sredstva se unose po određenom redoslijedu: I stalna sredstva u funkciji. 3. Tu se ubrajajau: računi kratkoročnih kredita. zajmova i sl.3.pasivne i pretežno pasivne aktivno-pasivne račune 4. a to su: a) funkcionalni princip b) princip likvidnosti 4. Uslovni pasivni računi prezentuju određene obaveze prema trećim fizičkim ili pravnim licima koje treba izmiriti isključivo do visine stvorene obaveze.Prilikom zaključka računa na kraju poslovne godine saldo. ukoliko postoji. dugoročnih kredita. GRUPISANJE SREDSTAVA I IZVORA SREDSTAVA U BILANSU STANJA U teoriji se ističu dva osnovna principa grupisanja sredstava i izvora sredstava. Funkcionalni princip Prema funkcionalnom principu. 9 . II stalna sredstva van funkcije III stalna sredstva u pripremi ili izgradnji. a zatim obrtna. mora da bude pasivnog karaktera i upisuje se na dugovnu stranu radi izravnavanja. Saldo na ovim računi atreba uvijek da bude pasivnog karaktera. u okviru sredstava prvo se unose stalna sredstva.1.3. a dalje se mogu klasificirati na: pretežno aktivne aktivno. Aktivno-pasivni računi Aktivno-pasivni računi mogu imati i aktivan i pasivan saldo.

na lijevoj – aktivnoj strani unosi se: redni broj. 4.571.00 0 b) Dugor. tj.000 1. objekti Oprema b) Obrtna sredstva Žiro-račun Blagajna Zalihe materijala Struktura izvora sredstava I Izvori sredstava a) Trajni izvori Kapital Iznos Iznos 1.000 150.000 1.000 0 1. Njihovo dalje razvrstavanje se vrši prema konkretnim pojavnim oblicima.000 1.000 Ukoliko sačinjavamo bilans u vidu dvostranog računa. krediti Dobavljači 1. Struktura sredstava I Sredstva a) Stalna sredstva Posl.000 1. bilansne pozicije. U tom smislu se prvo unose novčana sredstva na žiro računu i u blagajni.000 230. Primjer: Preduzeće «Bosna» Sarajevo Bilans na dan 01. 5. građevinski objekti. Lijeva kolona za iznos naziva se predkolona. Prema funkcionalnom principu. izvori sredstava se svrstavaju na taj način da se prvo unose izvori sopstvenih sredstava.2000.280. kolona za opis sredstava. pa zatim obaveze prema fizičkim ili pravnim licima.N1. 2.Stalna sredstva u funkciji se unose prema vrstama tih sredstava. građ. a desna glavna kolona. 2. te dvije novčane kolone.R1 .00 820.01. tako da se prvo unose dugoročne obaveze (preko godinu dana). godine Aktiva Red br. 460. 3. prema redoslijedu koji zavisi od ročnosti obaveza. Pasiva Iznos Iznos Red br. Obrtna sredstva se unose u zavisnosti od njihovog ponašanja u procesu reprodukcije. 421. njihovom redoslijedu u obrascu N – R – P . zatim potraživanja od kupaca i drugih dužnika. a zatim kratkoročne (do godine dana). obaveze Dug. Predkolona služi za sabiranje iznosa određenih vrsta sredstava.000 60. proizvodnja u toku i na kraju zalihe gotovih proizvoda.570. 291. kao zemljište. šume. zalihe materijala. s ciljem da se u glanoj koloni unosi vrijednost 10 . oprema itd.000.000 3.

pa zatim kratkoročna potraživanja. kao što su dobavljači. Na pasivnu stranu bilansa prema principu likvidnosti prvo se unose obaveze prema trećim fizičkim ili pravnim licima. odnosno analizu likvidnosti. Predkolona se ne sabira u cjelini. zalihe materijala. kratkoročni krediti. pa dugoročne obaveze (prema strukturi). jer glavna kolona predstavlja bilansnu novčanu kolonu koja iskazuje ukupnu vrijednost bilansne aktive. Takva klasifikacija nije od izuzetnog značaja s obzirom da sva stalna sredstva nose karakter dugoročnih investicija. vrši se sabiranje bilansa. 4. Desna strana bilansa sadrži kolonu za redni broj za označavnje pasivnih bilansnih pozicija. sredstva se unose u bilans u zavisnosti od vremenskog intenziteta pretvaranja pojedinih oblika sredstava u novčani oblik. Nakon unošenja svih vrsta sredstava i izvora sredstava. proizvodnja u toku. zalihe gotovih proizvoda. Primjena principa likvidnosti prilikom sačinjavanja bilansa stanja pruža kvalitetniju osnovu za finansijsku analizu. kolonu za upisivanje pojedinih vrsta izvora sredstava.grupe sredstava. a sa njdužim vijekom trajanja na posljednje mjesto. ona s najkraćim vijekom trajanja se stavljaju na prvo. Za novčane kolone vrijedi pravilo kao i na aktivnoj strani. Posmatrano sa tog stanovišta. Princip likvidnosti Prema principu likvidnosti. na lijevu stranu bilansa se prvo unose obrtna sredstva. Bilans potpisuje samostalni računovođa i direktor preduzeća.2. a zatim stalna sredstva. Primjer: Preduzeće «Bosna» Sarajevo 11 . U okviru obrtnih sredstava se prvo unose novčana sredstva. tj. Svrstavanje u okviru stalnih sredstava prema principu likvidnosti moglo bi se vršiti prema vijeku trajanja pojedinih grupacija stalnih sredstava. prvo se unose kratkoročne obaveze. pa ima široku primjenu u zemljama gdje likvidnost predstavlja jedan od osnovnih principa poslovanja privrednih subjekata.

3. godine Aktiva Red br.000 4. Pasiva Iznos Iznos Red br. građ.00 0 3.996 Akcionarski kapital Obične akcije Neraspoređena dobit Ukupan akcionarski 12 .000 850 4.00 0 1.000 1.Bilans na dan 01.000 obaveze 490 Dugoročni krediti 4.2004.800 6.280.500 obaveze Ukupne kratkoročne 1.000 1.01. ANALIZA BILANSA STANJA .570. 291.200 8.000 421. na dan 31.000 2. objekti Oprema Struktura izvora sredstava I Izvori sredstava a) Kratk. obaveze Dug. Struktura sredstava I Sredstva a) Obrtna sredstva Žiro-račun Blagajna Zalihe materijala b) Stalna sredstva Posl.720 4.000 1. 60.o.000 230. 1.420 5.2000. godine (u 000 KM) Aktiva Obrtna imovina Gotov novac Hartije od vrijednosti Potraživanja od kupaca Zalihe Ostala obrtna imovina Ukupna obrtna imovina Fiksna imovina Zgrade i oprema Akumulirana amortizacija Neto fiksna imovina Nematerijalna imovina Iznos Pasiva Kratkoročne obaveze 300 Dugovanja povjeriocima 100 Dugovanja dobavljačima Ostale kratkoročne 2. 4.000 460.000 1. 5.000 5.850 14. 2. 150.300 16.primjer Bilans stanja trgovinskog preduzeća „XXX“ d.o.12.571.000 5. krediti c) Trajni izvori Sopstveni kapital Iznos Iznos 1.390 Ostale dugoročne obaveze Ukupne obaveze Iznos 2.000 7.300 120 7.000 820.000. obaveze Dobavljači b) Dugor.

. oprema. Nematerijalna imovina iznosi 8.. Ostale dugoročne obaveze su 4. nameštaj. Zajednička karakteristika navedene imovine.o. Dobijena vrijednost se naziva neto obrtni kapital (Net Working Capital – NWC). renomirano poslovno ime.42 miliona KM). može se zaključiti da su obaveze veće od vrijednosti imovine za 3. vozila). 13 .5 miliona KM. ugled preduzeća (goodwill). To je obrtna ili tekuća imovina umanjena za tekuće obaveze.570 U primjeru Bilansa stanja preduzeća „XXX“ d. softweri. Prema priloženom Bilansu stanja. Sadašnja vrijednost fiksne imovine je manja za 7. marka.03). Zalihe čine materijal i gotovi proizvodi koji čekaju na prodaju.3.9 miliona KM (projekti.570 Ukupna pasiva 21. je da se u bliskoj budućnosti može pretvoriti u novac. Tu su i dugoročne obaveze. koja se naziva tekuća ili obrtna. prepoznatljiva oznaka.39 miliona KM) i ukupne kratkoročne obaveze (7.42 = . pa iznosi 6.7. bruto vrijednost fiksne imovine je 14 miliona KM.39 . zatim potraživanja za prodatu robu od 2. za razliku od fiksne imovine (poslovni prostor. koja su dospjela na naplatu.hartija od vrijednosti (300 plus 100).2 miliona KM.kapital Ostala imovina Ukupna aktiva 1.3 miliona KM.o. Iz tabele se vidi da ove obaveze iznose 5 miliona KM.8 miliona KM na ime amortizacije.) Zatim.03 miliona KM (4. odnosno dugovanja koja treba isplatiti u roku dužem od godinu dana.984 21. ako uporedimo ukupnu obrtnu imovinu (4. možemo vidjeti da je to preduzeće imalo 400 hiljada KM gotovog novca i vrijednosnih papira .

Sva sredstva. koja preduzeće pribavi. koji prate poslovanje preduzeća. Sredstva sa kojima preduzeće posluje prikazuju se u bilansu. kvalitativno i vremenski odgovarati zadatku. transformiše u sredstva (imovinu). mogu kvantitativno (računski). odnosno mogu biti veća ili manja od njega. To znači.ZAKLJUČAK Svako preduzeće ima za cilj da ostvari profit. a formiranjem samog preduzeća svaki cilj postaje zadatak. Bilans predstavlja prikaz pozitivnog i negativnog rezultata. kojim preduzeće raspolaže. da bilans stanja i bilans uspjeha 14 . dok se kapital. odnosno uspjeha i neuspjeha.

materijalna konstitucija). 5. LITERATURA: 1. što mijenja i kvalitet sredstava i izvora sredstava. januar 2009. Alfa-graf NS. Po pravilu. Novi Sad. Sarajevo 2003. ukazuje na kvantitet sredstava.12. ali se po pravilu obično sastavlja na početku poslovanja (na početku godine. Rolf-Gunter Nolden. gdje aktiva prikazuje sredstva (imovina. 15 . Svaki novi priliv sredstava mijenja kvantitet aktive i pasive.Finansijsko računovodstvo. da su ukupna aktiva i ukupna pasiva jednake. finansijska konstitucija). 2008.. kao i na kraju godine). Godišnji obračun . putem zbira aktive i pasive. Računovodstvo. prof. 3. a pasiva izvore sredstava (kapital. Revicon doo. tj. Köln. Pri tome. Hrustić H. a na kvalitet sredstava i izvora sredstava putem strukture aktive i pasive. Finansijski mendžment.. bilans stanja daje materijalnu sliku sredstava preduzeća. Štamparija Fojnica.01. 2005. Janko Klobučar. Sarajevo.predstavljaju pravu sliku preduzeća. bilans stanja na dan 31. 2000. Bilans stanja. tekuće godine predstavlja bilans stanja na dan 01. Dr. naredne godine. Specielle Wirtschaftslehre. Bilans stanja se može sastaviti u bilo koje vrijeme u toku poslovanja. Ernst Bizer. Osnovna karakteristika bilansa stanja jeste njegova ravnoteža. 2. 4. Jahić M.

16 .

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful