P. 1
bilans stanja seminarski

bilans stanja seminarski

|Views: 2,662|Likes:
Published by Dori175

More info:

Published by: Dori175 on Apr 23, 2011
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as DOC, PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

06/02/2013

pdf

text

original

BILANS STANJA

SEMINARSKI RAD

1

................................... 5 3................... BILANS STANJA (Balance sheet)........SADRŽAJ 1...............3.......... ANALIZA BILANSA STANJA – primjer.............. 3 2.............. STRUKTURA BILANSA...............2............................... Funkcionalni princip........ 8 3.................................................. Aktivni računi..............................3.................................................. Računi koji predstavljaju sastavni dio bilansa stanja............................................................... 12 ZAKLJUČAK...........................1.............................................................. GRUPISANJE SREDSTAVA I IZVORA SREDSTAVA U BILANSU STANJA...................... 7 3....3................................ 4 3............................................................ Princip likvidnosti.................... Pasiva............................................................... 14 LITERATURA...............1............3................... Aktivno-pasivni računi............................. 9 4.......................... Pasivni računi........................................................ UVOD............ 15 8 2 ..................................................3.. Aktiva........1................................................ 6 3............................................................................................2....... 9 4................................ 10 5.....2...................................... 7 3............................ 4. 5 3.............................................................

str 54 3 . a pasiva predstavlja izvore odnosno pripadnost sredstava preduzeća. Dinamička ukazuje da bilans postoji u svakom momentu. stanja i rezultati preduzeća iskazuju preko novčanih jedinica. Aktiva predstavlja konkretne oblike sredstava sa kojima raspolaže preduzeće. a statička se vezuje za određenu formu u okviru koje se iskazuju bilansne pozicije na određeni dan. prof. Bilans stanja predstavlja dvostrani pregled koji prikazuje bilansnu imovinu i kapital i način investiranja (ulaganja) kapitala. Veoma značajna karakteristika bilansa jeste bilansna ravnoteža. dr. treći načine grupisanja sredstva i izvora sredstava i četvrti analizu bilansa stanja na primjeru. Poznate su dvije osnovne bilansne teorije: dinamička i statička. Bilans stanja bi se mogao definisati kao sumarni prikaz inovine (sredstava i izvora sredstva) preduzeća na određeni dan iskazan isključivo u vrijednosnim pokazateljima. kapitala i obaveza na dan sastavljanja bilansa. a pasiva na desnoj strani. Aktiva iskazuje na lijevoj. UVOD U savremenom privrednom životu bilansi se koriste kad treba izraziti stanje i rezultat neke privredne aktivnosti.1. ili u vidu liste u kojoj aktiva prethodi pasivi.1 Svrha i ciljevi rada: pojasniti pojam bilansa pojasniti strukturu bilansa stanja Struktura rada: Rad se sastoji od četiri tematske cjeline raspoređene kako slijedi Prvi dio sadrži osnovne karakteristike bilansa stanja. U računovodstvu bilans se koristi kada se iskazuje stanje i rezultat preduzeća tako što se poslovni događaji. Janko Klobučar. Bilans stanja je finansijski izveštaj o stanju imovine. 1 “Računovodstvo”. drugi strukturu bilansa stanja.

2. odnosno osnovna bilansna jednačina može se prikazati odnosom: aktiva = pasiva. što izražava kvantitativnu ravnotežu lijeve i desne strane bilansa. osnovna karakteristika bilansa stanja je bilansna ravnoteža. uspjesima i neuspjesima koji prate poslovanje preduzeća. Obzirom da svako sredstvo ima svoj izvor. čime se uspostavlja ravnoteža između aktive i pasive. što simbolizira nužnost uspostavljanja ravnoteže. Ukoliko finansijski rezultat nije raspodjeljen. dok se negativan finansijski rezultat iskazuje u aktivi. to znači da bilans i ne postoji. Osnovna karakteristika bilansa stanja je njegova ravnoteža. iskazuje se u pasivi. jer predstavlja manjak aktive prema pasivi. Pozitivan finansijski rezultat. Bilansne pozicije predstavljaju u bilansu vrijednost svake kategorije sredstava i izvora sredstava. odnosno na početku i na kraju poslovne godine. Krajnji bilans protekle poslovne godine je početni bilans za narednu poslovnu godinu. Po toj karakteristici potiče riječ bilans od latinske riječi «bilanx». 4 . prilikom otvaranja ili okončanja stečajnog postupka i likvidacije. koja znači vaga sa dva tasa. može se sastaviti u bilo koje vrijeme u toku poslovanja. Bilans stanja je složen i sastoji se iz računa odnosno salda računa aktive i pasive. ali se po pravilu sastavlja na početku poslovanja. on se iskazuje u bilansu stanja. koji predstavlja višak aktive nad pasivom. Bilans preduzeća se obavezno mora sačinjavati i u slučajevima kada se preduzeće pripaja drugom preduzeću. kada dolazi do podjele jednog u dva preduzeća. BILANS STANJA (Balance sheet) Bilans stanja preduzeća se sačinjava na osnovu inventara. Ukoliko bilans stanja nije u ravnoteži. koja se vidi po tome što je vrijednost svih pozicija na lijevoj strani u aktivi jednaka vrijednosti svih pozicija na desnoj strani bilansa u pasivi. Bilansom se polaže račun o pozitivnim i negativnim rezultatima.

Osnovna sredstva ili fiksna aktiva uključuje opremu. .1. .Oprema predstavlja mašine koje se koriste u procesu proizvodnje. kao i razmještaj i naziv pojedinih dijelova i pozicija aktive i pasive. Njihova vrijednost se u bilans prikazuje kao cijena u momentu kupovine.Amortizacija osnovnih sredstava predstavlja otpis sredstava odnosno iznos fiksne aktive koji se izdvaja na ime trošenja i habanja osnovnih sredstava. a ispod nje pasiva ili u vidu dvostranog računa. . zemljište i ostala osnovna sredstva koja se ne koriste u procesu proizvodnje dobara ili vršenja usluga te traju duže od jedne godine. . zgrade. Formom bilansa određuje se broj kolona.Ostala osnovna sredstva koja se koriste su uređaji. vozila i dr. pri čemu se lijevo prikazuje aktiva. Otpisom sredstava se pokriva dio investicije u ta sredstava i služi kao fond iz kojih će se vršiti kupovina novih sredstava. 3. njihov naziv. Aktiva U bilansu stanja imovina se iskazuje na lijevoj strani (aktiva).Zgrade predstavljaju zgrade koje se koriste i zgrade koje su u izgradnji.Bilans može biti prikazan u vidu jednostranog računa. te ju je potrebno amortizovati. STRUKTURA BILANSA STANJA 3. a desno pasiva. manja je veza sa tržišnom cijenom. Oprema se vremenom troši. Što se duže zemljište koristi. . Zgrade sa vremenom stare te prema tome na neki način sudjeluju u procesu proizvodnje.Zemljište je imovina koja se koristi od strane preduzeća i predstavlja trošak koji se rijetko mjenja u bilansu i on se prikazuje kao manja vrijednost nego što mu je realna vrijednost na tržištu. 5 . pri čemu se prvo prikazuje aktiva. smještaj aktive i pasive.

.dugoročne obaveze – krediti. a koji su neophodni za proces proizvodnje .Naplativi računi predstavljaju novac koji preduzeću duguju kupci po osnovu prodaje robe ili vršenja usluga . Ukupnost pasive se sastoji iz obaveza preduzeća prema samom sebi i prema trećim licima.2.Unaprijed plaćeni troškovi su troškovi koje je preduzeće napravilo i platilo ih a koje još nije u potpunosti potrošeno. a koje je namjenjeno prodaji kupcima . . avansi. .kratkoročne obaveze (dobavljači. . .pasivna vremenska razgraničenja. Finansiranje predstavlja aktivnost koja se odnosi na obezbjeđivanje finansijskih sredstava koja mogu biti sopstvena i pozajmljena.Zalihe predstavljaju predmete koje preduzeće drži. kovani novac. devize i čekove po viđenju. Pasivu čine: . Ona pruža informacije o porijeklu. .Gotovina predstavlja novčanice. Pasiva U pasivi se izvori imovine ili kapitala grupišu prema namjeni za koju su pribavljeni. mjenice i ostale kratkoročne hartije od vrijednosti. godišnje osiguranje koje se plaća unaprjed 3. obično manjem od godine dana. hartije od vrednosti.Obrtna sredstva ili trenutna aktiva predstavljaju aktivu koja sadrži gotovinu ili drugu aktivu koja će biti pretvorena u gotovinu u razumnom vremenskom periodu. npr. Pasiva prikazuje neaktivnu masu. čekovi.neraspoređena dobit iz tekuće godine. namjeni sredstava i izražava finansijsku konstituciju preduzeća. 6 .Popis robe je vrijednost dobara koje preduzeće trenutno posjeduje. ostale kratkoročne obaveze iz poslovanja.osnovni kapital – akcionarski ili sopstveni kapital.

Tekuća ili obrtna imovina: Gotovina i hartije od vrijednosti Prilivi – potraživanja od kupaca Zalihe + 2. str.Dugoročne obaveze + 3. Tekuće obaveze Isplate Kratkoročni dug = 3.3.20 7 .Bilans stanja pokazuje veličinu kapitala. Aktivni računi 2 Hrustić H.aktivne račune . Fiksna ili stalna imovina: Osnovna sredstva Nematerijalna imovina + 2. Zato je bilans stanja snimak imovine preduzeća i novčanih izvora korišćenih za nabavku te imovine.aktivno-pasivne račune 1. Svaki novi odliv sredstava dovodi do smanjenja aktive i pasive. U zavisnosti od karaktera imovinskih dijelova koje računi reprezentuju možemo ih podijeliti na: . 2005. Novi Sad. jer reprezentuju pojedine oblike sredstava i izvora sredstava preduzeća.pasivne račune i .2 1.: Finansijski mendžment. Alfa-graf NS. što mijenja kvantitet i kvalitet izvora imovine.3.Sopstveni kapital 3. Do povećanja aktive i pasive se dolazi novim prilivom sredstava. kvalitet i izvore kapitala kroz strukturu aktive i pasive. Računi koji predstavljaju sastavni dio bilansa stanja Računi koji predstavljaju sastavni dio bilansa stanja nazivaju se računi stanja.1.

iz skladišta materijala ne može se izdati više materijala nego što ga ima u skladištu. po o mjestima nastanka troškova (proizvodnja u toku). To znači da ukupan promet potražne strane računa (ukoliko nije ugašen). žiro račun. sitnog inventara. U aktivne račune ubrajamo: račun blagajne. 8 . inokosni kapital i sl. Ukoliko postoji saldo. 3. onda bi se posljednje knjiženje na tom računu uvijek vršilo na dugovnoj strani.Aktivni račun pokazuju ona sredstva čije umanjenje može biti samo do njihovog nestajanja.). dok se na dugovnoj strani evidentiraju svi oni poslovni događaji koji dovode do smanjenja obaveza reprezentovanih tim računom. Ukoliko se račun gasi. Na istoj strani se evidentiraju i svi poslovni događaji koji dejstvuju na povećanje stanja datog sredstva. račune stalnih sredstava. iz blagajne se ne može isplatiti više nego što ima sredstava u blagajni i dr.Aktivno pasivni Isključivo pasivni su oni računi na kojima u svakom trenutku. usluga i sl. Pasivni računi Prema svojim karakteristikama možemo ih podijeliti u dvije grupe: .3. Knjiženje na ovoj vrsti računa se obavlja na taj način da se početni saldo upisuje na desnu-potražnu stranu. troškova po vrstama (troškovi materijala. prilikom zaključka mora da bude aktivnog karaktera i upisuje se na desnu (potražnu) stranu radi izravnavanja.2. A toj strani se evidentiraju svi poslovni događaji koji dovode do povećanja stanja date obaveze.Isključivo pasivni i . po nosiocima troškova (zalihe gotovih proizvoda) i sl. U ovu grupu računa bi se mogli ubrojati računi sopstvenih izvora kao državni kapital. dok se na potražnoj strani evidentiraju svi poslovni događaji koji dovode do smanjenja stanja datog imovinskog dijela. ukoliko se na njima prikazuje neko stanje mora biti pasivnog karaktera. Npr. dionički kapital. amortizacija. zaliha materijala. Knjiženje na ovoj vrsti računa se obavlja tako da se početni saldo upisuje na lijevu (dugovnu) stranu. mora biti veći od ukupnog dugovnog prometa.

mora da bude pasivnog karaktera i upisuje se na dugovnu stranu radi izravnavanja. Saldo na ovim računi atreba uvijek da bude pasivnog karaktera. 3. dugoročnih kredita. ukoliko postoji.1. a to su: a) funkcionalni princip b) princip likvidnosti 4.Prilikom zaključka računa na kraju poslovne godine saldo. Uslovni pasivni računi prezentuju određene obaveze prema trećim fizičkim ili pravnim licima koje treba izmiriti isključivo do visine stvorene obaveze. Tu se ubrajajau: računi kratkoročnih kredita. a zatim obrtna. GRUPISANJE SREDSTAVA I IZVORA SREDSTAVA U BILANSU STANJA U teoriji se ističu dva osnovna principa grupisanja sredstava i izvora sredstava.3. Aktivno-pasivni računi Aktivno-pasivni računi mogu imati i aktivan i pasivan saldo. u okviru sredstava prvo se unose stalna sredstva.pasivne i pretežno pasivne aktivno-pasivne račune 4. a dalje se mogu klasificirati na: pretežno aktivne aktivno.3. Funkcionalni princip Prema funkcionalnom principu. zajmova i sl. Stalna sredstva se unose po određenom redoslijedu: I stalna sredstva u funkciji. II stalna sredstva van funkcije III stalna sredstva u pripremi ili izgradnji. 9 .

3.2000.571. Struktura sredstava I Sredstva a) Stalna sredstva Posl.000.000 3. kolona za opis sredstava. pa zatim obaveze prema fizičkim ili pravnim licima. građevinski objekti. s ciljem da se u glanoj koloni unosi vrijednost 10 .Stalna sredstva u funkciji se unose prema vrstama tih sredstava. godine Aktiva Red br.00 820. šume.000 230. Primjer: Preduzeće «Bosna» Sarajevo Bilans na dan 01. krediti Dobavljači 1. proizvodnja u toku i na kraju zalihe gotovih proizvoda.000 150. te dvije novčane kolone. 2. prema redoslijedu koji zavisi od ročnosti obaveza. Njihovo dalje razvrstavanje se vrši prema konkretnim pojavnim oblicima. Pasiva Iznos Iznos Red br. U tom smislu se prvo unose novčana sredstva na žiro računu i u blagajni. na lijevoj – aktivnoj strani unosi se: redni broj. 291. oprema itd. tj. 2.000 1.000 1. kao zemljište. Obrtna sredstva se unose u zavisnosti od njihovog ponašanja u procesu reprodukcije. 4.280. a zatim kratkoročne (do godine dana).01. 421. Predkolona služi za sabiranje iznosa određenih vrsta sredstava. obaveze Dug. njihovom redoslijedu u obrascu N – R – P . a desna glavna kolona. bilansne pozicije. Lijeva kolona za iznos naziva se predkolona.000 0 1.000 1. 5.570.R1 .00 0 b) Dugor.000 Ukoliko sačinjavamo bilans u vidu dvostranog računa. tako da se prvo unose dugoročne obaveze (preko godinu dana). građ.000 60. izvori sredstava se svrstavaju na taj način da se prvo unose izvori sopstvenih sredstava.N1. Prema funkcionalnom principu.000 1. objekti Oprema b) Obrtna sredstva Žiro-račun Blagajna Zalihe materijala Struktura izvora sredstava I Izvori sredstava a) Trajni izvori Kapital Iznos Iznos 1. zalihe materijala. 460. zatim potraživanja od kupaca i drugih dužnika.

grupe sredstava. tj. Desna strana bilansa sadrži kolonu za redni broj za označavnje pasivnih bilansnih pozicija. Bilans potpisuje samostalni računovođa i direktor preduzeća. kratkoročni krediti. pa ima široku primjenu u zemljama gdje likvidnost predstavlja jedan od osnovnih principa poslovanja privrednih subjekata. 4. proizvodnja u toku. pa dugoročne obaveze (prema strukturi). Predkolona se ne sabira u cjelini. sredstva se unose u bilans u zavisnosti od vremenskog intenziteta pretvaranja pojedinih oblika sredstava u novčani oblik. Primjena principa likvidnosti prilikom sačinjavanja bilansa stanja pruža kvalitetniju osnovu za finansijsku analizu. ona s najkraćim vijekom trajanja se stavljaju na prvo. vrši se sabiranje bilansa. na lijevu stranu bilansa se prvo unose obrtna sredstva. Svrstavanje u okviru stalnih sredstava prema principu likvidnosti moglo bi se vršiti prema vijeku trajanja pojedinih grupacija stalnih sredstava. prvo se unose kratkoročne obaveze. a zatim stalna sredstva.2. zalihe materijala. zalihe gotovih proizvoda. Primjer: Preduzeće «Bosna» Sarajevo 11 . Nakon unošenja svih vrsta sredstava i izvora sredstava. kao što su dobavljači. a sa njdužim vijekom trajanja na posljednje mjesto. jer glavna kolona predstavlja bilansnu novčanu kolonu koja iskazuje ukupnu vrijednost bilansne aktive. Posmatrano sa tog stanovišta. U okviru obrtnih sredstava se prvo unose novčana sredstva. Princip likvidnosti Prema principu likvidnosti. Za novčane kolone vrijedi pravilo kao i na aktivnoj strani. Na pasivnu stranu bilansa prema principu likvidnosti prvo se unose obaveze prema trećim fizičkim ili pravnim licima. odnosno analizu likvidnosti. Takva klasifikacija nije od izuzetnog značaja s obzirom da sva stalna sredstva nose karakter dugoročnih investicija. kolonu za upisivanje pojedinih vrsta izvora sredstava. pa zatim kratkoročna potraživanja.

2004. krediti c) Trajni izvori Sopstveni kapital Iznos Iznos 1. 1.850 14. 3. Pasiva Iznos Iznos Red br.420 5. 5.primjer Bilans stanja trgovinskog preduzeća „XXX“ d.300 120 7.000 421. godine Aktiva Red br. godine (u 000 KM) Aktiva Obrtna imovina Gotov novac Hartije od vrijednosti Potraživanja od kupaca Zalihe Ostala obrtna imovina Ukupna obrtna imovina Fiksna imovina Zgrade i oprema Akumulirana amortizacija Neto fiksna imovina Nematerijalna imovina Iznos Pasiva Kratkoročne obaveze 300 Dugovanja povjeriocima 100 Dugovanja dobavljačima Ostale kratkoročne 2. 4.390 Ostale dugoročne obaveze Ukupne obaveze Iznos 2.000 2.300 16.200 8.000 460.000 230.800 6.000 1.000 4.000 850 4. obaveze Dobavljači b) Dugor.00 0 1.00 0 3.720 4.Bilans na dan 01. 60. 2.280.01.000.996 Akcionarski kapital Obične akcije Neraspoređena dobit Ukupan akcionarski 12 .000 obaveze 490 Dugoročni krediti 4.000 1.2000. Struktura sredstava I Sredstva a) Obrtna sredstva Žiro-račun Blagajna Zalihe materijala b) Stalna sredstva Posl. građ. ANALIZA BILANSA STANJA .000 820. obaveze Dug.o.12.000 5. 150.570.571. objekti Oprema Struktura izvora sredstava I Izvori sredstava a) Kratk.000 7.000 1.000 1.000 5.o.500 obaveze Ukupne kratkoročne 1. 291. na dan 31.

oprema.5 miliona KM.) Zatim. koja se naziva tekuća ili obrtna. ugled preduzeća (goodwill). Sadašnja vrijednost fiksne imovine je manja za 7.984 21.7. renomirano poslovno ime.42 = .570 U primjeru Bilansa stanja preduzeća „XXX“ d.03 miliona KM (4. To je obrtna ili tekuća imovina umanjena za tekuće obaveze. zatim potraživanja za prodatu robu od 2. prepoznatljiva oznaka.. možemo vidjeti da je to preduzeće imalo 400 hiljada KM gotovog novca i vrijednosnih papira .39 . je da se u bliskoj budućnosti može pretvoriti u novac. marka.. za razliku od fiksne imovine (poslovni prostor. Ostale dugoročne obaveze su 4.kapital Ostala imovina Ukupna aktiva 1. Nematerijalna imovina iznosi 8. nameštaj.3. odnosno dugovanja koja treba isplatiti u roku dužem od godinu dana. Prema priloženom Bilansu stanja.hartija od vrijednosti (300 plus 100).9 miliona KM (projekti. 13 . pa iznosi 6. vozila). softweri. Tu su i dugoročne obaveze. može se zaključiti da su obaveze veće od vrijednosti imovine za 3. koja su dospjela na naplatu. ako uporedimo ukupnu obrtnu imovinu (4.570 Ukupna pasiva 21.03). Zalihe čine materijal i gotovi proizvodi koji čekaju na prodaju. bruto vrijednost fiksne imovine je 14 miliona KM.o. Iz tabele se vidi da ove obaveze iznose 5 miliona KM.2 miliona KM.o.39 miliona KM) i ukupne kratkoročne obaveze (7.3 miliona KM. Zajednička karakteristika navedene imovine.42 miliona KM).8 miliona KM na ime amortizacije. Dobijena vrijednost se naziva neto obrtni kapital (Net Working Capital – NWC).

odnosno mogu biti veća ili manja od njega. kvalitativno i vremenski odgovarati zadatku. kojim preduzeće raspolaže. dok se kapital. Sva sredstva. mogu kvantitativno (računski). a formiranjem samog preduzeća svaki cilj postaje zadatak. Bilans predstavlja prikaz pozitivnog i negativnog rezultata. koji prate poslovanje preduzeća. koja preduzeće pribavi.ZAKLJUČAK Svako preduzeće ima za cilj da ostvari profit. transformiše u sredstva (imovinu). Sredstva sa kojima preduzeće posluje prikazuju se u bilansu. odnosno uspjeha i neuspjeha. da bilans stanja i bilans uspjeha 14 . To znači.

2000. Po pravilu. Specielle Wirtschaftslehre. putem zbira aktive i pasive. što mijenja i kvalitet sredstava i izvora sredstava. naredne godine. januar 2009. 4. prof. a pasiva izvore sredstava (kapital. Osnovna karakteristika bilansa stanja jeste njegova ravnoteža. Janko Klobučar. Svaki novi priliv sredstava mijenja kvantitet aktive i pasive. 2008. ali se po pravilu obično sastavlja na početku poslovanja (na početku godine. Novi Sad. 2. gdje aktiva prikazuje sredstva (imovina. Hrustić H. Sarajevo. Revicon doo. 3. tj. Jahić M.. bilans stanja daje materijalnu sliku sredstava preduzeća. tekuće godine predstavlja bilans stanja na dan 01. Bilans stanja. Alfa-graf NS. Köln. ukazuje na kvantitet sredstava. Bilans stanja se može sastaviti u bilo koje vrijeme u toku poslovanja.Finansijsko računovodstvo. Pri tome. LITERATURA: 1. Rolf-Gunter Nolden.predstavljaju pravu sliku preduzeća. 2005. a na kvalitet sredstava i izvora sredstava putem strukture aktive i pasive. Sarajevo 2003. kao i na kraju godine). Finansijski mendžment. Ernst Bizer. 15 . Štamparija Fojnica. da su ukupna aktiva i ukupna pasiva jednake. Dr. finansijska konstitucija).. materijalna konstitucija).12. bilans stanja na dan 31. 5. Računovodstvo.01. Godišnji obračun .

16 .

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->