FINANSIJSKO RAČUNOVODSTVO

SADRŽAJ PREDMETA
dio I

 ISTORIJSKI RAZVOJ
 POJAM, CILJEVI I ZADACI
 NAČELA
 OBUHVATANJE POSLOVNIH DOGAĐAJA

SADRŽAJ
dio II
 RAŠČLANJIVANJE BILANSA
 GLOBALNA PROCEDURA
 PRINCIPI
 GREŠKE U KNJIGOVODSTVU
 KONTNI OKVIR I KONTNI PLAN

SADRŽAJ
dio III

 KNJIGOVODSTVO I POSLOVNI CIKLUS

 PRIBAVLJANJE SREDSTAVA
 OBRAČUN TROŠKOVA I RASHODA
 PRIHODI
 PREDZAKLJUČNA KNJIŽENJA
 ZAKLJUČNA KNJIŽENJA

SADRŽAJ
dio IV
 RAČUNOVODSTVENO PLANIRANJE

 RAČUNOVODSTVENI NADZOR

 RAČUNOVODSTVENA ANALIZA

 ANALIZA BILANSA

ISTORIJSKI RAZVOJ

 SA RAZVOJEM PRIVREDE I NOVCA

 Vavilon: Zakon kralj Hamurabija – XIII v. P. H.
 U Grčkoj – VII v. P. H. – banke,
 U Egiptu, Rimu, (rokovnik, adversaria...)
 U XIX vijeku postaje sredstvo upravljanja
 Razvoj: od prostog ka jednoobraznom
 “O trgovini i savršenom trgovcu” 1458. god
 Kasnije sa razvojem privrede

STRUKTURA RAČUNOVODSTVA
KNJIGOVODSTVO PROCES BILJEŽENJA FINANSIJSKIH TRANSAKCIJA I VOĐENJE
FINANSIJSKE EVIDENCIJE
RAČUNOVODSTVENO PLANIRANJE
RAČUNOVODSTVENI NADZOR

RAČUNOVODSTVENA ANALIZA

TERMINI

Termini KMRS-a Alternative Značenje

Financial Statements Accounts (britanski) Finansijski izvještaj
Income Statement Profit and Loss account (britanski) Bilans uspjeha
Balance Sheet Statement of financial position (sj. američki)Bilans stanja
Revenue Turnover (britanski) Prihodi
Net profit Net income (sj. američki) Neto dobit
Long – term assets Fixed assets (britanski) Dugotrajna materijalna imovina, osnovna sredstva
Land and buildings Real estate (sj. američki) Zemljište i zgrade, nekretnine, stvarna imovina
Investitories Stocks (britanski) Zalihe
Receivables Debtors (britanski) Potraživanja
Payables Creditors (britanski) Obaveze / Dugovanja
Loans Debt (britanski) Zajmovi
Shareholders Stockholders (sj. američki) Akcionari
Shares Stock 8sj.američki) Akcije
Share capital Common stock (sj.američki) Akcijski kapital
Shareholder’s equity Stockholder’s equity (sj.američki) Vlasitit kapital društva

RAČUNOVODSTVO JE:

- TEMELJ POSLOVNOG ODLUČIVANJA

- JEZIK POSLOVANJA

- UMJETNOST INTERPRETACIJE, MJERENJA I POVEZIVANJA REZULTATA

EKONOMSKIH AKTIVNOSTI

- INFORMACIONI SISTEM ZA VREDNOVANJE, OBRADU I PRENOS PODATAKA I

INFORMACIJA KOJE SE KORISTE PRI DONOŠENJU POSLOVNIH ODLUKA

- Automatizovan PROCES
INFORMACIONI SISTEM

Poslovne
aktivnos
 Računovodstveni ciklus

Računska osnova računovodstva

- Ciljevi: utvrđivanje rezultata
utvrđivanje stanja

Poslovne
podaci za nadzor i kontrolu
- Zadaci: prikupljanje, provjera, klasifikacija, evidentiranje, čuvanje, izvještavanje
 Poslovni događaj - PROMJENA KOJA PRATI POSLOVNU AKTIVNOST koja utiče na
finansijski položaj preduzeća
 Promjene na imovini

aktivnosti
 Imovina: oblik i izvor
 Vrste imovine
 Aktiva i pasiva
 FUNKCIJA IMOVINE

A/P

BILANS STANJA
STALNA IMOVINA SOPSTVENI
OBRTNA IMOVINA POZAJMLJENI

JEDNAČINA AKTIVA = PASIVA

Ekonomski resursi = KAPITAL (vlastiti + tuđi)

 Sredstva = obaveze + kapital
Moraju da budu u ravnoteži (jednake)
 vlastiti kapital = sredstva - obaveze
 Sredstva = obaveze + akcionarski kapit.
 Vlastiti kap. = osnovni kapital + zadrž. zar.
 STAN I KREDIT

RAČUNOVODSTVENA NAČELA

 Dvostranog obuhvatanja poslovne promjene

 Poslovne jedinice - mjesto troška, profit cent.
 Kontinuiteta poslovanja – vrijeme, rentabilnost
 Novčanog mjerila -jedinica, kupovna moć
 Istorijskog troška – u visini sticanja
 Uzročnost - tok rentabiliteta i tok novca
 Opreznosti – precjenjivanje, potcjenjivanje

Sistem dvojnog knjiženja

 Osnovni računovodstveni metod
 Kičma računovodstva
 Gete: “jedno od najljepših otkrića ljudskog uma”
 Verner Sombart: dvojno knjigovodstvo je stvorilo isti duh kao i Galilejev i Njutnov sistem
Javn
 Princip dvojnosti: napor i nagrada, žrtva i korist
  Svaka transakcija se evidentira najmanje jednim dugovanjem i jednim potraživanjem
 Sistem je u ravnoteži

UTICAJ PROMJENA NA IMOVINU PREDUZEĆA

 POJAM EKONOMSKE PROMJENE
 VRSTE – OSNOVNE GRUPE
 UTICAJ PROMJENA NA CJELINU I NA ORGANIZACIONE DIJELOVE

Ekonomska (bilansna) promjena

 Poslovni događaj koji utiče na imovinu (cjelinu ili dijelove) preduzeća sa posledicama:
- na visinu imovine
- sastav imovine
- sastavi i visinu imovine

Djelovanje na cjelinu
 4 osnovne grupe promjena:
- povećavaju A i P za isti iznos
- smanjuju A i P za isti iznos
- mijenjaju samo A
- mijenjaju samo P

RASČLANJIVANJE BILANSA NA RAČUNE

 RAČUN je dvostrani pregled u kome se obuhvataju sve ekonomske promjene koje
se odnose na jednu bilansnu poziciju, odvojeno za povećanje i za smanjenje
 Jednostrani i dvostrani račun

Jednostrani račun
Red. Datum Opis Duguje Potražuje Saldo
broj

T račun
 Podesan za početnike,
 Jednostavan
 Tri dijela: naziv, dugovnu i potražnu stranu
 Koristi se samo u računovodstvu
 Aktivni i pasivni
 Računi stanja
 Računi uspjeha

Oblik T konta

Naziv Konta
Dugovna strana Potražna strana

Karakter knjiženja
 unos na lijevu stranu – dugovanje ili dugovno knjiženje
 unos na desnu stranu potraživanje ili potražno knjiženje
 debit – debere – dugovanje
 kredit – credit – potraživanje
 razlika – saldo: dugovni ili potražni

Primjer T konta

Primjer T konta
Šema knjiženja na računima stanja - A

AKTIVNI RAČUNI

- početno stanje - smanjenja

- povećanja

Šema knjiženja na računima stanja - P

PASIVNI RAČUNI
- smanjenja - početno stanje
- povećanja

Šema knjiženja na računima RASHODA

RAČUNI RASHODA

- povećanje - smanjenje

Šema knjiženja na računima PRIHODA

RAČUNI PRIHODA

- smanjenje - povećanje
KARAKTER STANJA NA RAČUNIMA
 SALDO – razlika između lijeve i desne strane na računima
 Računi rashoda imaju dugovni, a računi prihoda potražni saldo
 PROMET:
- strane D kod aktivnih računa je jednak ili veći od prometa strane P
- strane P kod pasivnih računa je jednak ili veći od prometa strane D

Zaključivanje računa
 Vrši se po potrebi
 Izravnavanjem prometa lijeve i desne strane unošenjem salda
 Prvo se zaključuju računi uspjeha, a potom računi stanja
 Primjer u knjizi – na vježbama

GLOBALNA PROCEDURA u knjigovodstvu

 Knjigovodstveni instrumenti:
- Inventura imovine
- Knjigovodstvena dokumenta
- Bilans stanja
- Dnevnik
- Glavna knjiga
- Pomoćne knjige
- Zaključni list
- Godišnji obračun

INVENTURA
- JE DETALJAN POPIS IMOVINE NA ODREĐEN DAN
- DVA ZADATKA: UTVRĐIVANJE NEDOKUMENTOVANIH PROMJENA I KONTROLA
ODGOVORNIH LICA
- DJELIMIČAN I POTPUN POPIS
- VRŠI SE PO POTREBI, A NAJMANJE JEDNOM GODIŠNJE
- USKLAĐIVANJE STVARNOG I KNJIGOVODSTVENOG STANJA

Knjigovodstveni dokument
 Pisani dokaz o nastaloj poslovnoj promjeni
 Podloga za unošenje podataka u poslovne knjige
 Osnova za nadziranje ispravnosti poslovnog događaja
 Osnova za reviziju finansijskih izvještaja
 Sastavlja se u mjestu i u vrijeme poslovnog događaja
 Uredno ispostavljen, potpisan, kontrolisan

BILANS STANJA
 daje sliku sredstava i izvora sredstava
 prikazuje:
 sredstva,
 obaveze i
 kapital

 SVE JE TO VLASNIŠTVO PREDUZEĆA, A NE AKCIONARA ILI NEKOG DRUGOG

 Osnovna računovodstvena jednačina na kojoj počiva bilans stanja

  prikazuje finansijski položaj preduzeća na određen dan

 Ukupna sredstva = Ukupne obaveze + kapital

 Ukupna sredstva – AKTIVA

 1. tekuća aktiva

 gotov novac i kratkoročni depoziti,

 nenaplaćena potraživanja,

 zalihe,

 potraživanja po osnovu dividendi,

 unaprijed plaćeni troškovi

 2. fiksna aktiva- osnovna sredstva

 Zemljište

 zgrade i oprema

STRUKTURA BILANSA STANJA PASIVA

 Ukupne obaveze – PASIVA
 1. Tekuće obaveze - kratkoročne
 Obaveze prema dobavljačima
 Uzeti avansi
 Obaveze po osnovu dividendi
 2. Dugoročne obaveze
 Dugoročni krediti
 Obaveze po osnovu dugoročnih obveznica
 Sopstvena imovina (akcionarski KAPITAL)
 Preferencijalne akcije
 Obične akcije – emisiona vrijednost
 Emisiona premija
 Zadržane zarade

BILANS USPJEHA
 ZBIRNI PRIKAZ PRIHODA I RASHODA IZ POSLOVANJA PREDUZEĆA U
ODREĐENOM PERIODU

 USMJEREN NA PROVJERU REZULTATA - PROFITABILNOSTI

 IZVJEŠTAJ KOJI POKAZUJE POSLOVNI USPJEH PREDUZEĆA

Struktura bilansa uspjeha
Osnovna forma:
 Prihodi od proizvoda i usluga
 Minus cijena koštanja
 Dobija se bruto profit
 Umanjeno za operativne troškove
 Dobija se operativni profit
 Umanjeno za kamate
 Dobija se neto profit prije oporezivanja
 Umanjeno za poreze
 Ostaje neto profit nakon oporezivanjaа
Izvještaj o toku gotovine
 Pokazuje kretanje gotovinskih novčanih tokova u preduzeću u određenom periodu
 Provjera ostvarivanja cilja likvidnosti preduzeća
 Prikazuje gotovinu ostvarenu iz poslovanja preduzeća
 Vezan je za ostale izvještaje

primjer
 primjer

Dnevnik

 Knjiga početnih knjiženja (knjiga izvorne evidencije)

 Hronološka evidencija poslovnih transakcija
 Datum
 Naziv računa i iznos za dugovnu stranu
 Naziv računa i iznos za potražnu stranu
 Objašnjenje transakcije
 Identifikacioni broj računa

Dnevnik omogućava
 Sve informacije o transakciji na jednom mjestu

 Hronološka evidencija svih događaja

 Sužava ili sprečava pojavu grešaka

Glavna knjiga
 Unose se isti podaci kao u dnevniku samo razvrstane po pozicijama
 Posebna evidencija za svaku stavku u bilansu
  Knjiga povezanih računa
 Registrator – elektronski oblik

Primjer

POMOĆNE KNJIGE

 NISU OBAVEZNE
 ZAVISNO OD POTREBE
 UOBIČAJENO ZA: kupce, dobavljače, materijal, robu, osnovna sredstva, got. proiz
 SINTETIČKI I ANALITIČKI RAČUNI

PREDZAKLJUČNA KNJIŽENJA

 RAZLOZI ZA NEPODUDARNOSTI
 MANJKOVI I VIŠKOVI
 SASTAVLJANJE PROBNOG LISTA
 SMISAO: USAGLAŠAVANJE STVARNOG I KNJIGOVODSTVENOG STANJA
  SASTAVLJA SE MJESEČNO, TROMJESEČNO

ZAKLJUČNI LIST
 CILJ: PRIPREMA ZA IZRADU BS, BU I ZAKLJUČIVANJE KNJIGA
 SASTAVLJA SE PRED IZRADU BILANSA
 TO JE SPISAK SVIH RAČUNA GLAVNE KNJIGE (PROMET I SALDO)
 PROBNI LIST PLUS BS I BU

PROVJERA TAČNOSTI

 ZBIR PROMETA STRANE D SVIH RAČUNA GLAVNE KNJIGE MORA DA BUDE

JEDNAK ZBIRU PROMETA P STRANE I JEDNAK PROMETU DNEVNIKA
 KOLONE SALDO BILANSA SADRŽE NA STRANI D SALDA AKTIVNIH RAČUNA I
RAČUNA RASHODA ČIJI ZBIR MORA BITI JEDNAK ZBIRU STRANE P SALDA
RAČUNA PASIVE I RAČUNA PRIHODA

Zaključni list
Br Naz Bruto bilans Saldo bilans Bilans Bilans
rač rač stanja Uspjeha

D P D P A P Ras Prih

FORMALNO ZAKLJUČIVANJE KNJIGA

 VRŠI SE NA KRAJU GODINE
 CILJ: RAZDVAJANJE DVIJE POSLOVNE GODINE ILI DVA PERIODA, OSLOBODI
RAČUNE PROMETA I DA SE PRUŽE PODACI ZA ANALIZU
 ZNAČI: UNOŠENJE SALDA ZA IZRAVNANJE NA MANJU STRANU
ODIŠNJI OBRAČUN
 SADRŽI:
- BILANS STANJA
- BILANS USPJEHA
- IZVJEŠTAJ O NOVČANIM TOKOVIMA
- IZVJEŠTAJ O PROMJENAMA NA KAPITALU
- NAPOMENE – BILJEŠKE UZ FINANSIJSKE IZVJEŠTAJE

PRINCIPI UREDNOG KNJIGOVODSTVA

 PRINCIP POTPUNOSTI
 PRINCIP AŽURNOSTI
 PRINCIP HRONOLOŠKOG REDA
  PRINCIP MOGUĆNOSTI PROVJERE
 PRINCIP JASNOSTI
 PRINCIP MATERIJALNE ISPRAVNOSTI
 PRINCIP EKONOMIČNOSTI

GREŠKE U KNJIGOVODSTVU
 INFORMACIJE TREBA DA BUDU: potpune, blagovremene, tačne i pouzdane
 Ipak se javljaju GREŠKE:
- nepodudarnosti prometa strane D i strane P
- nesaglasnosti knjiga
- nesaglasnosti stvarnog i knjigovodstvenog stanja

Ispravljanje grešaka
 Precravanje
 Storniranje (crno i crveno)
 Doknjižavanje propuštenih knjiženja

Kontni okvir (plan)

 Ogroman broj transakcija
 Sistematizovanje i oblikovanje radi upotrebljivosti
 Sistem evidentiranja se sprovodi preko računa
 Svaki račun je odvojena stranica knjige (kartica)
 Sve one čine jednu knjigu – glavnu knjigu (registrator ili u ELEKTONSKOM obliku)

 Radi lakoće računima se daju brojčane oznake

 Spisak računa sa odgovarajućim brojevima i nazivima – kontni plan
 Svako mjesto cifre ima svoje značenje
 Naziv računa treba da uputi na ono šta se na njemu evidentira

Praksa
 U Francuskoj - obaveznost korištenja jednoobraznog kontnog plana

 U SAD i V. Britaniji svako preduzeće je samostalno u izboru vlastitog sistema

računovodstvene evidencije

Računovodstvo u RS
 Zakon o računovodstvu i reviziji RS Sl. Gl. ( 67/05)
 Računovodstveni standardi RS,
 MRS
 MSFI
 Kodeks etike za profesionalne računovođe
 Pravilnici, uputstva...

Klase
 Razvrstano u 9 klasa koje čine glavnu knjigu i pomoćne knjige
 Glavna knjiga – dnevnik evidencije na bazi knjigovodstvenih isprava: prihodi i rashodi,
sredstva, izvori sredstava, i obaveze
 U pomoćne knjige spada KUF i KIF, blagajnički dnevnici, knjiga osnovnih sredstava i
knjiga inventara, i to se čuva 5 godina
  Glavna knjiga se trajno čuva, kao i obračun plata (platne liste) i naknade (topli obroci,
regres, prevoz), završni računi i zapisnici inspekcije.
 Početno stanje aktivnih konta (0,1,2) obavezno je na dugovnoj strani
 Kod klase 3 i 4, prvi unos je na potražnoj strani.
 Klase 5 i 6 ne prenose se iz godine u godinu kao prve 4 klase. One se otvaraju po potrebi
 Klasa 0 – evidentiranje prirodnih i osnovnih sredstava i dugoročni plasmani, neuplaćeni
upisani kapital
 Osnovna sredstva - prirodna bogatstva (zemljište i šume), oprema, namještaj, zgrade.
 Klasa 1 – zalihe, materijal, roba, sitan inventar, rezervni dijelovi (ono što se drži u
skladištu)
 Klasa 2 – novčana sredstva, (blagajna, izvodi, kupci, devizna potraživanja)
 Klasa 3 – kapital, rezultati poslovanja
 Klasa 4 – sve što plaćamo (obaveze, dobavljači, doprinosi, plate, porezi, tj. sve što smo
mi nekome dužni)
 Klasa 5 – klasa rashoda/troška (struja, voda, zakup...)
 Klasa 6 – prihodi: prodaja robe, od zakupnina, usluga, članarina, kamata... sve što
zarađujemo je na klasi 6
 Klasa 7 – po potrebi. Služi za zatvaranje klase 5 i 6.
 Klasa 8 – vanbilansna klasa. Na njoj se evidentiraju tuđa sredstva koja smo mi pozajmili
 Klasa 9 – pogonsko knjigovodstvo; izdvojeno; knjiži se samo za sebe; njime se služe
firme koje imaju proizvodnju

Priroda klasa
 aktiva – dugovno
 pasiva – potražno
 klase 5 i 6 čine Bilans uspjeha
 klase 0,1,2,3,4 čine Bilans stanja

А P

0 3
1 4
2 6
5 7
7 8
8 9
9

Prilagođavanje sistema dvojnog KNJIGOVODSTVA

 KNJIGOVODSTVO ODREĐUJE:
- Djelatnost preduzeća
 - struktura sredstava i poslov. operacije
 unutrašnja organizacija preduzeća
 tehnička opremljenost
 pravni status
 poslovna politika

Obuhvatanje poslovnog ciklusa

Kružni tok kretanja novčanih sredstava
N – R – P – R1 –N1
Sve faze su povezane
Svaku fazu prati knjigovodstvo

Principi vrednovanja sredstava

 Promjene se izražavaju u novcu
 Mogu da budu nerealne (precjenjene ili potcjenjene)
 Nabavna vrijednost = fakturna vrijednost + zavisni troškovi
 Planska vrijednost i planska cijena

PRIMJER

 NABAVLJENO 100.000 PAKOVANJA ROBE PO FAKTURNOJ VRIJEDNOSTI OD 10

KM

 TROŠKOVI PREVOZA 1.000 KM

 TROŠKOVI OSIGURANJA 0,5% NA FAKTURNU VRIJEDNOS

Fa vrij. 100.000 X 10 = 1.000.000

- Prevoz 1.000

- Osiguranje 5.000

- Nabavna vrijednost 1.006.000

Pribavljanje sredstava preduzeća

 Društva lica i društva kapitala

 Osnivanje - obezbjeđenje sredstava
 Formiranje sopstvenog kapitala
 Povećanje i smanjenje kapitala
 Emisija i prodaja akcija

Izvori

 Sopstveni i pozajmljeni
  Pozajmljeni: tekuće obaveze, dugoročni i kratkoročni krediti
 Obveznica (plašt i talon)
 Akcije (dionice) - vrste
Primjer
 Vlasnik preduzeća je uplatio osnivački ulog od 10.000 KM na račun preduzeća

Inokosni kapital

10.000 (1)

Tekući račun

(1) 10.000

Primjer
AD “Sunce “ emitovalo i prodalo emisiju 100 redovnih akcija nominalne vrijednosti od 1000 KM

Tekući račun

(1)100.000
Inokosni kapital

100.000 (1)

ULAGANJE NOVČANIH SREDSTAVA

1. U finansijske oblike:
- Učešća u drugim preduzećima
- U hartije od vrijednosti
- Dugoročni plasmani
2. U osnovna sredstva
3. U zalihe

Osnovna sredstva
 Su ona koja u proces proizvodnje ulaze cjelokupnom vrijednošću ali se u jednom
proizvodnom ciklusu ne potroše, već im se vrijednost smanjuje postepeno zadržavajući
prvobitni oblik
 Knjigovodstvo razlikuje O S od sredstava za rad i sitnog inventara

Podjela OS

 Stvari i prava
 OS u pripremi
 OS u funkciji
 OS van funkcije

OS u funkciji
1. Šume
2. Zemljište koje služi u privredne svrhe
3. Građevinski objekti
4. Oprema
5. Dugogodišnji zasadi
6. Osnovno stado
7. Materijalna prava
8. Ostala OS

Evidencija OS

 Obavezna evidencija (nabavna, otpisana i sadašnja vrijednost)

 Stanje i kretanje se vodi kroz: glavnu knjigu, knjigu inventara i analitičke kartice
 Svako OS ima inventurni broj
 Pomoćne knjige – reversna knjiga
Ulaganja u OS
1. Pribavljanje:
- Kupovinom
- Izgradnjom
- Na druge načine
2. Isplata: sa tekućeg računa, iz kredita ili kombinovano

Kupovina OS
Prema fa 3/07 kupljena mašina za 120.000 KM i plaćena iz odobrenog kredita.

Osnovna sredstva

(1)120.000

Dobavljači

(2) 120.000 120.000 (1)

Dugoročni krediti

120.000 (2)

Izgradnja OS
 Građevinski objekti
 Povjerava se izvođaču
 Avansiranje radova
 Obračun izvršenih radova
 Knjiženje obračunske situacije
 Aktiviranje OS
 Isplata obaveza prema dobavljaču

Drugi vidovi nabavke OS

 Izgradnja u sopstvenoj režiji
  Izgradnja zajedničkih OS
 Prijem OS bez naknade
 Svaki od ovih vidova ima svoj način knjiženja

Pribavljanje materijala i robe

 Materijal: stvari koje se u procesu proizvodnje troše kao predmeti rada (sirovine, osnovni,
pomoćni, gorivo, mazivo, ambalaža, auto gume...)
 Evidencija se vodi u: finansijskom, materijalnom i magacinskom knjigovodstvu

Evidencija materijala, sitnog inventara, ambalaže i auto guma

 Može da se vrši:
- po stvarnim nabavnim vrijednostima (stvarni troškovi nabavke)
- po kombinovanim nabavnim vrijednostima (fa cijena + planski zavisni troškovi)
- po planskim- obračunskim nabav. vrijed. (planska fa vr. i planski zavisni troš.)

Ostali slučajevi
 Nefakturisani materijal
 Materijal na putu
 Materijal na obradi i doradi

Nabavka robe

 Zalihe robe se vode kao i zalihe materijala

 Sintetička i analitička evidencija
 Po nabavnoj, kombinovanoj i prodajnoj
 Zadužuje se Rn. Roba na zalihi, a odobrava Rn. Dobavljači, Blagajna ili Tekući račun

Evidencija po prodajnim cijenama

Fakturna cijena 1.000

+ zavisni troškovi nabavke 100
Nabavna cijena 1.100
+ Razlika u cijeni (marža) 11
PRODAJNA CIJENA 1.111

Izmirenje obaveza prema dobavljačima

 Obaveze se knjiže na računu – Dobavljači

 Utvrđuje se na osnovu faktura
 Popusti od strane dobavljača – rabat, bonifikacija,
 Popusti se knjiže na P stranu rč. Troškovi materijala uz istovremeno zaduženje rč.
Dobavljači

Obezbjeđenje plaćanja
 Mjenica, nalog o zaduženju...
 Mjenica je instrument obezbjeđenja plaćanja strogo definisanog oblika i procedure
  Knjiženje: D - Dobavljači
P - Mjenične obaveze

TROŠKOVI

Troškovi predstavljaju u novcu izraženu vrijednost utrošenog rada, sredstava i dobara koja su
potrošena za jedan proizvod – uslugu
Podjela prema: prirodi (porijeklu), funkcionalnim područjima, načinu ukalkulisavanja u CK,
načinu reagovanja na promjene

Troškovi prema porijeklu

 Prirodne vrste troškova:
- Materijala
- Otpisa OS
- Proizvodnih usluga
- Plata
- Neproizvodnih usluga

Troškovi prema funkciji

 Nabavke
 Proizvodnje
 Prodaje
 Upravljanja
 Finansiranja
Ostale podjele

 Direktni i indirektni
 Fiksni, varijabilni i poluvarijabilni
 Redovni i vanredni

KNJIGOVODSTVENO OBUHVATANJE TROŠKOVA I RASHODA

 Troškovi otpisa OS (amortizacija)
 Troškovi materijala
 Troškovi proizvodnih usluga
 Troškovi zarada (plate)
 Troškovi neproizvodnih usluga
 Nabavna vrijednost prodate robe
 Finansijski rashodi
 Ostali rashodi
 Vanredni rashodi

OTPIS O S

 OSNOVNI ZADATAK - ispravan obračun rezultata

 UZROCI SMANJENJA VRIJEDNOSTI OS
 OSNOVICA – nabavna vrijednost O S
 METODI OTPISA: vremenski i funkcionalni, linearno i degresivno
 KNJIŽENJE: D – Troškovi otpisa OS, a
P – Ispravka vrijednosti OS

TROŠKOVI MATERIJALA

 TO SU U NOVCU IZRAŽENI UTROŠCI...

 VISINA TROŠKOVA = KOLIČINA x CIJENA
 PO STVARNIM I PLANSKIM CIJENAMA
 PO PARTIJAMA I VRSTAMA MATERIJALA
 KNJIŽENJE: D - Troškovi materijala
P - Materijal

TROŠKOVI SITNOG INVENTARA I AMBALAŽE

 RAZLIKE od materijala
 OTPIS: u potpunosti i kalkulativno
 KNJIŽENJE: D – Troškovi materijala
P – Sitni inventar i
ambalaža na zalihi
U SLUČAJU KALK. OTP.: Sitan inventar i
ambalaža u upotrebi i Ispravka vrijednosti
SI i A u upotrebi

TROŠKOVI PROIZVODNIH USLUGA

  RAZNE USLUGE: transporta PTT, zanatske, komunalne, reklame, održavanja...
 KNJIŽENJE: D Troškovi proizv. usluga
P – Blagajna, ŽR, Dobavljač

TROŠKOVI NEPROIZVODNIH USLUGA

NE ZAVISE OD PROIZVODNJE
Spadaju: dnevnice, honorari, zakupnine, advokatske, bankarske usluge, premije siguranja...
KNJIŽENJE: D – Troškovi neproizvodnih usluga
P - Blagajna, ŽR, Dobavljač
UKALKULISAVANJE I ISPLATA

TROŠKOVI ZARADA

 BRUTO = NETO + POREZI + DOPRINOSI

 NAKNADE
 KNJIŽENJE: D – Troškovi zarada
P – Obaveze po osnovu zarade
 Za isplatu: D – Obaveze po osnovu zarada
P - ŽR

NABAVNA VRIJEDNOST PRODATE ROBE

 ZAVISI od načina vođenja zaliha: po nabavnoj ili prodajnoj cijeni

 KNJIŽENJE: D - Nabavna vrijednost
prodate robe
P – Roba na zalihi

FINANSIJSKI RASHODI

 RASHODI vezani za poslovanje sa finansijskim sredstvima (kamate, kursne razlike...)

 KNJIŽENJE: D – Finansijski rashodi
P – Obaveze po osnovu
troškova finansiranja
(npr. kamata)

OSTALI RASHODI
 TO SU: RASHODI povezani sa poslovanjem preduzeća, ali ne i sa učinkom (proizvodom,
uslugom);
 To su: gubici koji nastaju prodajom imovine, hartija od vrijednosti, materijala, OS,
odnosno smanjenjem njihove vrijednosti

VANREDNI RASHODI

 To su ona smanjenja sredstava ili povećanja obaveza po čijem osnovu nije, niti se
očekuje da će biti primljena bilo kakva protuvrijednost
 Oni su izazvani propustima, javljaju se sporadično (štete na sredstvima.. )

PRIHODI - POJAM, VREDNOVANJE, KLASIFIKACIJA I EVIDENTIRANJE

  PRIHODI su povećanje sredstava proistekli iz realizovanih učinaka, finansijskih
plasmana i slučajnih okolnosti za koje ne postoji obaveza vraćanja
 Prihodi i rashodi nisu prilivi i odlivi
 Za obračun rezultata: BITNO – da je prihod NASTAO u datom obračunskom
periodu, a ne da li je u tom periodu NAPLAĆEN

KLASIFIKACIJA PRIHODA

 REDOVNI I VANREDNI
 POSLOVNI
 FINANSIJSKI (dividende, kamate, pozitivne kursne razlike)
 OSTALI (nevezani za poslovanje)

VREDNOVANJE PRIHODA

 2 PITANJA: kada je prihod ostvaren i kako se utvrđuje visina prihoda

 Kada: tek onda kada je tržišno verifikovan
 Isporuka i fakturisanje
 Naplata
 Proizvodnja učinaka

EVIDENTIRANJE PRIHODA

 KNJIŽENJE: D – Kupci, ŽR ili Blagajna

P – Prihodi od prodaje ili
Finansijski prihodi,
Ostali prihodi

PREDZAKLJUČNA KNJIŽENJA

- Predstavljaju postupke konvertovanja knjigovodstvenog na stvarno stanje u cilju dobijanja

kvalitetnijih podataka za potrebe sastavljanja osnovnih finansijskih izveštaja i završnog
računa u cjelini
- evidentiraju se samo one poslovne promjene koje su dokumentovane,

- ta okolnost može da dovede do situacije da knjigovodstveni podaci budu nepotpuni jer ne

sadrže poslovne promene koje su se dogodile, ali nisu dokumentovane, pa ni
knjigovodstveno obuhvaćene (evidentirane)

Identifikovanje stanja
Nepotpunost knjigovodstvenih podataka se otklanja predzaključnim knjiženjima na taj način što
se knjigovodstveno stanje, tj. knjigovodstveni podaci (koji baziraju na knjigovodstvenim
dokumentima) koriguju i svode na stvarno stanje (koje je utvrđeno inventarom ili popisom)
Prema tome, osnovna pretpostavka za sprovođenje predzaključnih knjiženja je identifikovanje
knjigovodstvenog i stvarnog stanja imovine preduzeća
Osnovni razlozi koji dovode do neslaganja

 između knjigovodstvenog i stvarnog (inventarnog) stanja su sledeći:

 pogrešna knjiženja u knjigovodstvu preduzeća,
 neproknjižene promjene na sredstvima, izvorima sredstava, rashodima i prihodima zbog
nedostataka odgovarajućih dokumenata,
 nerealne vrijednosti na pojedinim računima i
 nedozvoljeno kompenziranje salda na sintetičkim aktivno - pasivnim računima.

Postupci za svođenje knjigovodstvenog na stvarno stanje

1. korekcija salda računa stanja,
2. dekomponovanje salda aktivno-pasivnih računa,
3. vremensko razgraničenje rashoda i prihoda i
4. rashodovanje osnovnih sredstava.
Korekcija salda računa stanja

To su predzaključna knjiženja u vezi usklađivanja knjigovodstvenog i stvarnog stanja:

- gotovine (novca u blagajni),
- zaliha (nedovršene proizvodnje, gotovih proizvoda, materijala, robe, sitnog inventara i sl.)
i
- potraživanja

Knjiženje - grafički
 Knjiženje - grafički

Značenje promjena

 1 višak na zalihama koji se ne prihoduje,

 2 višak na zalihama koji se odmah prihoduje (izuzetno),
 3 višak na zalihama koji se naknadno prihoduje,
 4 stavka pogrešnog knjiženja ili neproknjižen
 5 zaduženje računopolagača za utvrđeni manjak
 6 manjak na zalihama koji se odmah rashoduje
 7 manjak na zalihama koji se naknadno rashoduje i
 8 naplata utvrđenog manjka na zalihama od računopolagača odnosno ispravka
pogrešnog knjiženja ili knjiženje neproknjižene poslovne promjene što je uslovilo pojavu
manjka na zalihama

Dekomponovanje salda aktivno-pasivnih računa

Jedan od osnovnih razloga neslaganja knjigovodstvenog i stvarnog stanja je nedozvoljeno

kompenziranje salda na sintetičkim aktivno-pasivnim računima Dekomponovanje: (razvijanju,
podvajanju) kompenziranih salda na sintetičkim aktivno pasivnim računima na aktivnu i pasivnu
komponentu, tj. D i P saldo
Susreće se kod sintetičkih računa koji dražavaju imovinsko-pravne odnose konkretnog preduzeća
sa njegovim okruženjem - to su računi Kupci i Dobavljači

POSTUPAK KNJIŽENJA IDENTIFIKOVANIH KUPACA-POVERILACA I DOBAVLJAČA-

DUŽNIKA NA DAN 31.1.2.

Vremensko razgraničenje rashoda i prihoda

 Periodiziranje - vremensko razgraničenje rashoda i prihoda na obračunske periode

kojima ekonomski pripadaju se postiže odgovarajućim računima vremenskih
razgraničenja
 Na kraju obračunskog perioda se provjerava da li su računi prihoda i rashoda potpuni i
homogeni
 Potpunost računa prihoda i rashoda pretpostavlja da su na njima proknjiženi svi prihodi i
rashodi koji su nastali u datom obračunskom periodu
 neki nastali prihodi i rashodi nisu knjigovodstveno evidentirani jer ne postoji odgovarajući
knjigovodstveni dokument.

Vremensko razgraničenje
 Nepostojanje knjigovodstvenog dokumenta ne može biti razlog da se ovi prihodi i rashodi
ne uključe u obračun rezultata poslovne godine u kojoj su nastali
 Visina ovih prihoda i rashoda se utvrđuje na osnovu ugovora, (zakupnine, kamate)
 Obračunati rashodi se doknjižavaju na odgovarajuće račune prihoda i rashoda preko
računa vremenskih razgraničenja
Knjiženje

 Za nastale, a neproknjižene prihode odobrava se odgovarajući račun prihoda, a zadužuje

račun Ostala AVR,
 za nastale, a neplaćene i neproknjižene rashode zadužuje odgovarajući račun rashoda, a
odobrava račun Ostala PVR

Gašenje
 Na računu Ostala AVR iskazano je u suštini potraživanje za prihode koji su ostvareni ali
ne i naplaćeni
 Ovaj račun će u narednoj godini biti ugašen kada dođe do naplate prihoda
 Račun Ostala PVR svojim pokazuje obaveze za plaćanje nastalih rashoda
 U narednoj godini kada ovi prihodi budu plaćeni ili kada bude primljena faktura od
dobavljača ovaj račun će dugovati i time se ugasiti, a potraživaće Tekući račun ili račun
Dobavljači.

Rashodovanje osnovnih sredstava

 Rashodovanje ili likvidacija osnovnih sredstava predstavlja postupke eliminisanja

(izbacivanja) iz upotrebe konkretnih osnovnih sredstava
 kada su osnovna sredstva u takvom stanju da se više ne mogu koristiti niti prodati na
tržištu, organ upravljanja preduzeća formira komisiju za rashodovanje osnovnih
sredstava na čiji predlog donosi odluku o rashodovanju konkretnih sredstava
Rashodovanje OS

 U zavisnosti od stepena otpisanosti (amortizovanosti) razlikujemo dva slučaja: (1)

rashodovanje osnovnih sredstava koja su potpuno otpisana i
 (2) rashodovanje osnovnih sredstava koja su djelimično otpisana
 Rashodovana ili likvidirana osnovna sredstva se eliminišu i iz knjigovodstvene evidencije
(tzv. isknjižavanje osnovnih sredstava)

Rashodovanje OS koja su potpuno otpisana

 sadašnja (neotpisana) vrijednost jednaka nuli,

 za iznos nabavne vrijednosti rashodovanog OS smanjujemo stanje na računu Osnovna
sredstva (koji potražuje), za iznos otpisane vrijednosti (koja je u ovoj situaciji jednaka
nabavnoj vrijednosti) rashodovanog OS sravnjavamo stanje na računu Ispravka
vrijednosti osnovnih sredstava (koji duguje)

Rashodovanje OS koja su djelimično otpisana

 čija je sadašnja (neotpisana) vrijednost veća od nule, nastaje u slučajevima

ispoljene nepodobnosti, neracionalnosti, neispravnosti ili zastarelosti osnovnih
sredstava u upotrebi prije isteka procjenjenog vijeka trajanja ili upotrebe
 U zavisnosti od odnosa vrijednosti likvidacionog ostatka prema sadašnjoj vrijednosti OS
različito se knjigovodstveno evidentira rashodovanje OS koja su djelimično otpisana

Knjiženje
 Ako je vrijednost likvidacionog ostatka veća od sadašnje vrijednosti rashodovanog OS:
za iznos nabavne vrijednosti smanjujemo stanje na računu OS (potražuje),
  a za iznos otpisane vrijednosti smanjujemo stanje na računu Ispravka vrednosti OS -
(duguje),
 za vrijednost likvidacionog ostatka povećavamo stanje na računu Ostatci OS (duguje) i
za razliku između vrednosti likvidacionog ostatka i sadašnje vrijednosti rashodovanog
osnovnog sredstva povećavamo stanje na računu Vanredni prihodi (potražuje).
 Ako je vrijednost likvidacionog ostatka jednaka sadašnjoj vrijednosti rashodovanog OS:
za iznos nabavne vrijednosti smanjujemo stanje na računu OS - potražuje
 za iznos otpisane vrijednosti smanjujemo stanje na računu Ispravka vrijednosti OS –
duguje
 za vrijednost likvidacionog ostatka povećavamo stanje na računu Otpaci OS - duguje

- ako je vrijednost likvidacionog ostatka manja od sadašnje vrijednosti:

- za iznos nabavne vrijednosti smanjujemo stanje na računu OS - (potražuje),
- za iznos otpisane vrijednosti smanjujemo stanje na računu Ispravka vrijednosti osnovnih
sredstava (duguje),

- za vrijednost likvidacionog ostatka povećavamo stanje na računu Otpaci OS - duguje i za

razliku između sadašnje vrijednosti i likvidacionog ostatka povećavamo stanje na računu
Vanredni rashodi - duguje