UMJETNOST 20.STOLJE A 20.St. je stolje e velikih otkri a i mogu nosti. Dolazi do pojave mase (org. Ili neorg.

mno tva ljudi) a na vlast dolazi obi an ovjek iz mase. Znanost je uznapredovala na svim razinama, cijepanje atoma, let u svemir, otkrivanje genetskog koda, izum benzinskog motora, automobila, zrakopolova, telefona, TVa. Posebno su se izdvojile grane medicine i industrija. 20.st. je i stolje e velikih katastrofa, zaga ivanja, ratova nevi enih razmjera. to se ti e umjetnosti dolazi do razlaza umjetnika i publike kojoj su i dalje dra a djela iz pro lih stolje a. Umjetnici vi e ne stvaraju djela samo za crkvu i domove, ve uglavnom za izlo bene prostore. Zanimljiv je i broj i brzina kojom se stilovi izmjenjuju, ali i traju paralelno jedan s drugim. A nestajat e kada se za njih smanji interes publike. SECESIJA; Krajem 19.st kao reakcija na hladnu akademsku umjetnost 19.st javlja se novi umjetni ki pokret nazvan secesija(odvajanje, odcjepljenje). Prva secesija je osnovana u Munchenu 1892( Stuck, Trubner, Uhde) a sljede je be ka 1897(Alt, Klimt) i berlinska 1899(Liberman). Secesija nije bila samo njema ko-austrijski fenomen, izme u 1890-1910 pro irila se Europom i Amerikom. U Francuskoj je poznata pod imenom Art Nouveau, u Italiji Liberti stil, u anjolskoj el modernisimo, u Engleskoj Modern Style, u Njema koj Jugendstil a op eniti je naziv Stil 1900. Obuhva a sve oblike umjetni kog izra avanja, javlja se u kiparstvu, slikarstvu, arhitekturi a naro ito u primjenjenim umjetnostima, u izradi namje taja, dekoracije arhitekture, tapeta i dr. Osnovna obilje ja stila su cvjetni motivi i izvijene linije. Secesija nije eljela kopirati ve vi eno kao neki drugi stilovi i i la je protiv ulifikatorskih te nji sve razvijenije industrije i proizvodnje

Sa stilom 1900 u arhitekturi se razvija potreba za funkcionalnim na inom gradnje to je omogu ila upotreba metalnih konstrukcija. Velikim razvojem industrije bogatiji se sele u predgra a gdje je manje zaga eno a siroma ni nastanjuju oslobo eni prostor. to zbog nedostatka sredstava za odr avanje zgradi umanjuje uvjete stanovanja. Najvi e se upotrebljavaju armirani beton. Bilo je poku aja osnivanja i izgradnje posebnih radni kih naselja. Upotrebom eli nih konstrukcija omogu ena je izgradnja velikih mostova. Najpoznatiji umjetnici koji promoviraju stil su panjolski arhitekt Antonio Gaudi( Casa Mila. Brazilija u Brazilu. Canbera u Australiji. Takva djela su Robie House u Chichagu i ku a Kaufman u Pennsylvaniji. te be ki arhitekt Otto Wagner. Arhitektonska izgradnja zasi ena dekorativno u stila 1900 okre e se funkcionalnosti oblika i gradnje. Slijede i najsuvremenija arhitektonska i konstrukcijska dostignu a Wright je izradio vi e . zagrljaj i dr. konstrukcije od metala sa staklenim oblogama. a to je arhitektura koja te i vrstom povezivanju zgrade i ambijenta u kojem se nalazi. be ki slikar profinjenih dekorativnih slika kao to su danaja. armiranog betona. Zna ajan utjecaj na razvoj moderne arhitekture imale su i velike svjetske izlo be i sportska doga anja za ije potrebe grade naselja koja i nakon priredba ostaju u funkciji stanovanja. te Gustav Klimt.robe iroke potro nje. Najzna aniji arhitekt na ameri kom tlu bio je Wright koji je bio poklonik organske arhitekture. Velik doprinos stilu dali su i belgijski arhitekti Van de Velde i Hort. MODERNA ARHITEKTURA. Sagrada familia) koji osim razlistane forme karakterizira i velika upotreba obojenih kerami kih plo ica-azulejos. a svjedoci smo i planiranja i izgradnje itavih gradova kao to su New Delhi u Indiji. eljeza i stakla.

metalna konstrukcija. sve povazano i funcionalno.sjajnih zdanja me u kojima se orginalno u ideje i izvedbe isti u Imperial hotel u Tokiju i njegovo naj uvenije djelo Guggenheimov muzej u New Yorku sa svojim lijevkastim oblikom i izlo benim prostorom organiziranim na spiralnoj rampi sto se penje kroz svih 6 katova jer je sredi nji dio otvoren. staklena oplata.rata bavi se stambenom problematikom. osnovana 1919. u svojim djelima najvi e koristi armirani beton.svj. a kasnije Mies van der Rohe koji joj je bio na elu sve do 1933 kada je nacisti ukidaju.g. kad u Marseillesu gradi sun ani grad stambeni blok za 3 600 stanovnika. jedan od najva nijih arhitekata modernog doba. uz trajanje secesije javilo se nekoliko razli itih stilova koji se djelomi no usporedo i razvijaju. Samu zamisao i ideje koje ona promi e vidimo iz njezine izgradnje. to se ti e njegovih djela tu su pala a Lige Naroda u Genevi. armirani beton. Podrijetla. Le Corbusier je fran. najprije se nalazila u Weimaru da bi se kasnije preselila u Dessau. Tako er zanimljivo djelo je i crkva Notre Dame du Haut. Stil je dobio naziv po uzre ici Donattelo okruzen zvijerima(fouves) izre enoj na Pari koj . Na po etku stolje a pojavio se fovizam ija su glavna obilje ja upotreba istih jarkih boja istisnutih izravno iz tube te odbacivanje modelacije. Radionice. Arhitekt vic. Bauhaus je visoka kola za izgradnju i umjetni ko oblikovanje. nakon 2. Bavili su se od izgradnje zgrade do najsitnijeg komada namje taja. U slikarstvu prvih desetlje a 20.st. Dok je ameri ka arhitektura u znaku organske arhitekture europska je u znaku funkcionalizma. sobe za u enike i prof. Na elu joj je bio Gropius. jedna je od najorginalnijih zgrada modernog doba. Dva su iskri ta koja poti u funkcionalnost Weimarska kola Bauhaus i francuski arhitekt Le Corbusier. lokalnog tona i iluzije prostornosti. metalne konstrukcije i staklo. FOVIZAM.

Kad su se na istom mjestu na li radovi fovista i djela koja imaju uzor u Donattelovim djelima. graficar. krajolike.izlo bi 1905 g. Dekorativna figura. a raznovrsne motive( interijere. Koji su promovirali slikarstvo koje je osim lijepog prikazivalo i ru ne i tabuizirane teme. Osnovna namjera im je bila slobodno okupljanje istomi ljenika bez . osim u slikarstvu zna ajna djela su ostvarili i u grafici. Takva djela su mu Crvena soba. Derain. Macke. grupa Der Blaue Reiter 1911 u Munchenu i neue Sachlichkeit 1918. Pechstein i dr. m.prirode. Matisse. kipar. elja im je bila prezentirati svjet ne onakav kakvim ga oko vidi ve oblikovati ga onako kako ga umjetnik do ivljava. Najistaknutiji predstavnik fovizma je Henri Matisse. U njihovom slikarstvu vidimo i uzore u Cezaneu. slikar. portrete) svodi na jednostavan ali bitan oblik. Sredi nje teme su im krajolik. Javlja novi umjetni ki pokret koji se radikalno suprotstavlja slu benoj umjetnosti vremena. Van Goghu. EKSPRESIONIZAM. ba kao i fovizam u Francuskoj. svoje slike gradi vrstim crte om i otvorenom paletom. Nolde. U Njema koj se u razdoblju od 1905-1925 g. urbani krajolik i ovjek pri emu su plo no u. Skupinu plavi jaha osnovali su Vasilij Kandinski i Franc Mark. Na prvoj izlo bi fovista izlagali su . Vlamnick. grupa die Brucke 1905 u Dresdenu. Klee. a kasnije su im se pridru ili Jawlensky. bojom i deformacijom oblika. U grupi Most okupili su se Kirschner. Rje je o ekspresionizmu iji razvoj po iva na 3 izvora. Dufy. Pavla vi ena s Temze. Najdra i su mu bili enski aktovi i poluaktovi gdje sa velikom pa njom opisuje svaki detalj.g. Sli an slikarski pristup ima i Derain koji slika Katedrala sv. Gaugenu. iskrivljivanjem forme i izra ajnim koloritom nastojali istaknuti emocije i psihi ke aspekte prikazanih sadr aja.

Pari ka varijanta expresionizma uklju uje mnoge umjetnike izme u ostalog tu su Rouault.rata skupina se raspala ali su lanovi nastavili djelovanje. Soutine.odre enog programa to je svakome od njih omogu ilo i razvoj svog osobnog stila. a svoje motive crpi iz ruske narodne umjetnosti. violinist. bogatim oblicima i pokretima slikaju ekspresionisti ka djela u Austriji. U Austriji 2 slikara posebno privla pa nju a to su Oskar kokoschka i Schile koji svojim koloritom. boja mu je estoka i gusta i uvjek nagla ena crnim orubom. to se ti e njihove umjetnosti bili su otvoreni i za druge stilove. Modigliani. krist sa ribarima. pijanci. proganja ga problem ljudske egzistencije to alegorijski nagla ava slikama zaklanih ivotinja. idovskih legendi. Tre a grupa nova Stvarnost me u kojima su Otto Dix i Georg Grosz. Modigliani svojim slikarskim jezikom nastoji ista i samo bitne osobine svojih modela. .svj. Nakon 1. gusla na krovu. te kazali ne scenografije(za ar pticaStravinskog). Osim slikarstvom bavio se i grafikom a slikao je i stropne slike(pari ka opera) i vitraje za crkvene prozore. Za razliku od njega Soutine svojim jakim bojama prikazuje likove i krajolike u nekom te kom psihi kom stanju. i Chagal. Upu ivali su kritike bur oazijskom dru tvu na podrugljiv i kriti an na in. a i sami su naginjali apstrakciji. Marc Chagal je razvio svoj individualni stil koji je neovisan o suvremenim slikarskim pravcima. naro ito nakon 1. prostitutke. sklon je slikanju tragi nih likova sa dna dru tvene ljestvice. Georges Rouault je slikar misti no-simboli nih tema. na specifi an na in je fotografski to no reproducirala stvarnost na na in na koji ih oni vide. U svoje slike unosi poetski preplet sna i jave a slika ih sna nim i arkim koloritom.svj. izbi evani Krist. artisti.rata iznose i tragi ne posljedice sukoba.

tekstove koji promatra a tjeraju na njegovu vlastitu aktivnost. Umjetni kih djela izla u slike. a mogu e je da na tim predmetima i oblikuje neke promjene. Jedan takav primjer je djelo jedna i tri stolice Joseph Koshuta. ve u njegovom ranom ivotopisu bilje imo nekoliko faza. ve a va nost i zna enje su dani konceptu i zamisli na kojoj djelo po iva. skulptura i dr. Minimalizam je vi e konceptualni pojam nego slikarska disciplina. anjolac Pablo Picasso stigao je u Pariz 1904 i tu ostao do smrti. Kao to i sam naziv stila ka e minimalna je intervencija umjetnika. Lewit. Kao reakcija na rasplinutost boja impresionizma i agresivni kolorit ekspresionizma izme u 1907-1914 g. besku nika. u skoro 70 godina umjetni kog rada pokazuje irok inters za rje avanje slikarske problematike. -KONCEPTUALNA UMJETNOST. pa tako umjesto naslikanih slika. Jezgra kubisti kog iskustva je suradnja izme u Picassa i Braquea. njegov inovativni na in ga je proslavio kao jednog od najva nijih umjetnika 20. zapise.KUBIZAM. Morris. fotografiju stolice i definiciju stolice preuzetu iz rije nika. hard edge i color field. Osim njega jo . Javlja se kubizam koji svoja iskustva vu e od Cezanea i tada veoma popualrne afri ke skulpture. Je vid umjetnosti kod kojeg je izvedba samog umjetni kog djela potisnuta u drugi plan. flavin.st. plavu do 1904 kada slika svjet jadnika. mo e ve gotov industrijski predmet depersonalizirati i postaviti u prostor. Nastao u SAD-u a najva niji predstavnici su Judd. Glavna odrednica kubizma je upravo to da on gasi boju i odri e se svjetlosnih efekata. Trebalo je objektu vratiti vrstu formu koja je djelom izgubljena u velikim mrljama boje. koji je izlo io jednu pravu stolicu. lakrdija a.

opkopima. i crte ima u tlu. postavio je 6. na koji su prika eni i funkcioniraju trube. Rije je o umjetnosti u prirodnom ambijentu koja taj ambijent posvaja i ini predmetom umjetni kog oblikovanja.sirene. Inspiraciju za takav vid umjetnosti su vidjeli u pretpovjesnim gradinama. Happening nastaje 60-ih g.st.20. a naglasak mu je na vizualnoj komponenti i osjetu dodira. Publika je aktivno uklju ena u sam doga aj. . Long. a izme u ica klavira su postavljene slike. zvu nici.20.odnosno umjetnika i publike. fotografije. -LAND ART. staklo i sl. poeziju i assemblage. radioprijemnici. Fluxus je interdisciplinarni in koji uklju uje glazbu. jednokratan in. splet razli itih umjetni kih oblika sli an happeningu. performans. polje munja. Land art je nastao 60-ih god.jedan je zna ajan predstavnik Haacke. Morris. a jednako se o ituje u malim zahvatima ivelikim projektima na napu tenom tlu. Fluxus klavin Nama Juna Paika integralni je klavir zapravo assemblage na injen od klavira koji je o te en tjekom nekoliko happeninga. blizak je pop artu a svrha mu je bila dokidanje granica izme u umjetnosti i svakodnevnog ivota. Tako je Walter de Maria u nevadskoj pustinji napravio milju dug crte . jedan od predstavnika je Philip Corner-happening klavir. To je obi no neponovljiv. -HAPPENING I FLUXUS. ples.st. Oppenheim. Osim njega zna ajni su i Smithson.29 m visoke eli ne ipke koje su privla ile munje.

Videoumjetnost je umjetni ki izraz koji je proizi ao iz multimedijskih ostvarenja pokreta fluxus. Dokumenti o performasu su videosnimke. VIDEOUMJETNOST I KOMPJUTORSKA UMJETNOST. Kompjutorska umjetnost je tako er jedan vid moderne umjetnosti koji se javlja pred kraj 20. Postmoderna umjetnost ponovo afirmira autonomnog pojedinca.20. web art i sl. Osim jednostavnih prikazivanja rade se i videoskulpture. Transavangarda . Performans se obi no izvodi izravno pred publikom. Jedno od obilje ja ove umjetnosti je uklju ivanje promatra a. a pojavila se 1964/65 kada su Paik i Vostell u sklopu jednog fluxus doga aja upotrijebili televizijsdke slike kojima su manipulirali magnetima-tv dekola e. i postala je masovna zahvaljuju i animiranim filmovima i pc igricama.-UMJETNOST PERFORMANSA.st. ali publika u njemu fizi ki ne sudjeluje. po emu je sli na happeningu. POSTMODERNA. Jedan vid performansa je i body art koji uklju uje uporabu vlastitog ili tjela druge osobe. osim njih tu su i internetske komunikacije. scenariji. Od tada se videoumjetnost neprekidno istra uje. a mo e biti i snimljen pa prikazan. fotografije. unaprije uje a nakon 1980 sponzoriraju je i neke tv postaje. To je oblik akcijske umjetnosti koji se pojavio 70-ih g. ansambli od vi e monitora koji povezano ili ne povezano prikazuju slike.st.

Umjetnici koriste komponente iz pro losti i sada njosti koje komponiraju sa razli itim stilovima i daju im jednu individualnu notu. modnih i filmskih doga aja. Kruger. Richter. U umjetni ka djela ulaze teme iz rock glazbe.i nova slika 80-ih godina vra aju vjeru u slikarstvo koje se u jednom trenutku na lo u umjetni kom vakumu. . Scherman. showbiznisa. Koons i dr. Predstavnici su.