UMJETNOST 20.STOLJE A 20.St. je stolje e velikih otkri a i mogu nosti. Dolazi do pojave mase (org. Ili neorg.

mno tva ljudi) a na vlast dolazi obi an ovjek iz mase. Znanost je uznapredovala na svim razinama, cijepanje atoma, let u svemir, otkrivanje genetskog koda, izum benzinskog motora, automobila, zrakopolova, telefona, TVa. Posebno su se izdvojile grane medicine i industrija. 20.st. je i stolje e velikih katastrofa, zaga ivanja, ratova nevi enih razmjera. to se ti e umjetnosti dolazi do razlaza umjetnika i publike kojoj su i dalje dra a djela iz pro lih stolje a. Umjetnici vi e ne stvaraju djela samo za crkvu i domove, ve uglavnom za izlo bene prostore. Zanimljiv je i broj i brzina kojom se stilovi izmjenjuju, ali i traju paralelno jedan s drugim. A nestajat e kada se za njih smanji interes publike. SECESIJA; Krajem 19.st kao reakcija na hladnu akademsku umjetnost 19.st javlja se novi umjetni ki pokret nazvan secesija(odvajanje, odcjepljenje). Prva secesija je osnovana u Munchenu 1892( Stuck, Trubner, Uhde) a sljede je be ka 1897(Alt, Klimt) i berlinska 1899(Liberman). Secesija nije bila samo njema ko-austrijski fenomen, izme u 1890-1910 pro irila se Europom i Amerikom. U Francuskoj je poznata pod imenom Art Nouveau, u Italiji Liberti stil, u anjolskoj el modernisimo, u Engleskoj Modern Style, u Njema koj Jugendstil a op eniti je naziv Stil 1900. Obuhva a sve oblike umjetni kog izra avanja, javlja se u kiparstvu, slikarstvu, arhitekturi a naro ito u primjenjenim umjetnostima, u izradi namje taja, dekoracije arhitekture, tapeta i dr. Osnovna obilje ja stila su cvjetni motivi i izvijene linije. Secesija nije eljela kopirati ve vi eno kao neki drugi stilovi i i la je protiv ulifikatorskih te nji sve razvijenije industrije i proizvodnje

Velik doprinos stilu dali su i belgijski arhitekti Van de Velde i Hort. te Gustav Klimt. Brazilija u Brazilu. a svjedoci smo i planiranja i izgradnje itavih gradova kao to su New Delhi u Indiji. eljeza i stakla. Takva djela su Robie House u Chichagu i ku a Kaufman u Pennsylvaniji. Sa stilom 1900 u arhitekturi se razvija potreba za funkcionalnim na inom gradnje to je omogu ila upotreba metalnih konstrukcija. armiranog betona. Arhitektonska izgradnja zasi ena dekorativno u stila 1900 okre e se funkcionalnosti oblika i gradnje. a to je arhitektura koja te i vrstom povezivanju zgrade i ambijenta u kojem se nalazi. to zbog nedostatka sredstava za odr avanje zgradi umanjuje uvjete stanovanja. Najvi e se upotrebljavaju armirani beton. Najpoznatiji umjetnici koji promoviraju stil su panjolski arhitekt Antonio Gaudi( Casa Mila. Velikim razvojem industrije bogatiji se sele u predgra a gdje je manje zaga eno a siroma ni nastanjuju oslobo eni prostor. te be ki arhitekt Otto Wagner.robe iroke potro nje. konstrukcije od metala sa staklenim oblogama. Najzna aniji arhitekt na ameri kom tlu bio je Wright koji je bio poklonik organske arhitekture. be ki slikar profinjenih dekorativnih slika kao to su danaja. Upotrebom eli nih konstrukcija omogu ena je izgradnja velikih mostova. Sagrada familia) koji osim razlistane forme karakterizira i velika upotreba obojenih kerami kih plo ica-azulejos. Bilo je poku aja osnivanja i izgradnje posebnih radni kih naselja. Zna ajan utjecaj na razvoj moderne arhitekture imale su i velike svjetske izlo be i sportska doga anja za ije potrebe grade naselja koja i nakon priredba ostaju u funkciji stanovanja. zagrljaj i dr. MODERNA ARHITEKTURA. Canbera u Australiji. Slijede i najsuvremenija arhitektonska i konstrukcijska dostignu a Wright je izradio vi e .

svj. u svojim djelima najvi e koristi armirani beton. lokalnog tona i iluzije prostornosti. kad u Marseillesu gradi sun ani grad stambeni blok za 3 600 stanovnika. metalne konstrukcije i staklo. staklena oplata. najprije se nalazila u Weimaru da bi se kasnije preselila u Dessau. Stil je dobio naziv po uzre ici Donattelo okruzen zvijerima(fouves) izre enoj na Pari koj . Na elu joj je bio Gropius. a kasnije Mies van der Rohe koji joj je bio na elu sve do 1933 kada je nacisti ukidaju. jedna je od najorginalnijih zgrada modernog doba. Le Corbusier je fran. sobe za u enike i prof. uz trajanje secesije javilo se nekoliko razli itih stilova koji se djelomi no usporedo i razvijaju. Bavili su se od izgradnje zgrade do najsitnijeg komada namje taja.rata bavi se stambenom problematikom. Podrijetla. Arhitekt vic. armirani beton.g. Radionice. osnovana 1919.st.sjajnih zdanja me u kojima se orginalno u ideje i izvedbe isti u Imperial hotel u Tokiju i njegovo naj uvenije djelo Guggenheimov muzej u New Yorku sa svojim lijevkastim oblikom i izlo benim prostorom organiziranim na spiralnoj rampi sto se penje kroz svih 6 katova jer je sredi nji dio otvoren. Dok je ameri ka arhitektura u znaku organske arhitekture europska je u znaku funkcionalizma. Dva su iskri ta koja poti u funkcionalnost Weimarska kola Bauhaus i francuski arhitekt Le Corbusier. sve povazano i funcionalno. Bauhaus je visoka kola za izgradnju i umjetni ko oblikovanje. Samu zamisao i ideje koje ona promi e vidimo iz njezine izgradnje. nakon 2. to se ti e njegovih djela tu su pala a Lige Naroda u Genevi. Na po etku stolje a pojavio se fovizam ija su glavna obilje ja upotreba istih jarkih boja istisnutih izravno iz tube te odbacivanje modelacije. metalna konstrukcija. FOVIZAM. Tako er zanimljivo djelo je i crkva Notre Dame du Haut. U slikarstvu prvih desetlje a 20. jedan od najva nijih arhitekata modernog doba.

Macke. EKSPRESIONIZAM. slikar. a raznovrsne motive( interijere. urbani krajolik i ovjek pri emu su plo no u. portrete) svodi na jednostavan ali bitan oblik. grupa Der Blaue Reiter 1911 u Munchenu i neue Sachlichkeit 1918. svoje slike gradi vrstim crte om i otvorenom paletom.g. Na prvoj izlo bi fovista izlagali su . Takva djela su mu Crvena soba. Matisse. elja im je bila prezentirati svjet ne onakav kakvim ga oko vidi ve oblikovati ga onako kako ga umjetnik do ivljava. m. Dufy. U njihovom slikarstvu vidimo i uzore u Cezaneu. Kad su se na istom mjestu na li radovi fovista i djela koja imaju uzor u Donattelovim djelima. Vlamnick. graficar. Sredi nje teme su im krajolik. Nolde. Osnovna namjera im je bila slobodno okupljanje istomi ljenika bez . kipar. Dekorativna figura. Derain. Skupinu plavi jaha osnovali su Vasilij Kandinski i Franc Mark. U grupi Most okupili su se Kirschner. a kasnije su im se pridru ili Jawlensky. Klee.prirode. Pechstein i dr. grupa die Brucke 1905 u Dresdenu.izlo bi 1905 g. Gaugenu. Najdra i su mu bili enski aktovi i poluaktovi gdje sa velikom pa njom opisuje svaki detalj. Rje je o ekspresionizmu iji razvoj po iva na 3 izvora. osim u slikarstvu zna ajna djela su ostvarili i u grafici. bojom i deformacijom oblika. ba kao i fovizam u Francuskoj. U Njema koj se u razdoblju od 1905-1925 g. Sli an slikarski pristup ima i Derain koji slika Katedrala sv. Javlja novi umjetni ki pokret koji se radikalno suprotstavlja slu benoj umjetnosti vremena. iskrivljivanjem forme i izra ajnim koloritom nastojali istaknuti emocije i psihi ke aspekte prikazanih sadr aja. Pavla vi ena s Temze. Koji su promovirali slikarstvo koje je osim lijepog prikazivalo i ru ne i tabuizirane teme. Najistaknutiji predstavnik fovizma je Henri Matisse. krajolike. Van Goghu.

odre enog programa to je svakome od njih omogu ilo i razvoj svog osobnog stila. pijanci. izbi evani Krist. a i sami su naginjali apstrakciji.rata iznose i tragi ne posljedice sukoba. boja mu je estoka i gusta i uvjek nagla ena crnim orubom. sklon je slikanju tragi nih likova sa dna dru tvene ljestvice. Marc Chagal je razvio svoj individualni stil koji je neovisan o suvremenim slikarskim pravcima. Osim slikarstvom bavio se i grafikom a slikao je i stropne slike(pari ka opera) i vitraje za crkvene prozore. prostitutke.rata skupina se raspala ali su lanovi nastavili djelovanje. U Austriji 2 slikara posebno privla pa nju a to su Oskar kokoschka i Schile koji svojim koloritom. Pari ka varijanta expresionizma uklju uje mnoge umjetnike izme u ostalog tu su Rouault. Nakon 1.svj. Modigliani svojim slikarskim jezikom nastoji ista i samo bitne osobine svojih modela. Za razliku od njega Soutine svojim jakim bojama prikazuje likove i krajolike u nekom te kom psihi kom stanju. gusla na krovu. Soutine. i Chagal.svj. te kazali ne scenografije(za ar pticaStravinskog). krist sa ribarima. Upu ivali su kritike bur oazijskom dru tvu na podrugljiv i kriti an na in. U svoje slike unosi poetski preplet sna i jave a slika ih sna nim i arkim koloritom. a svoje motive crpi iz ruske narodne umjetnosti. Tre a grupa nova Stvarnost me u kojima su Otto Dix i Georg Grosz. naro ito nakon 1. idovskih legendi. bogatim oblicima i pokretima slikaju ekspresionisti ka djela u Austriji. Modigliani. artisti. violinist. Georges Rouault je slikar misti no-simboli nih tema. to se ti e njihove umjetnosti bili su otvoreni i za druge stilove. proganja ga problem ljudske egzistencije to alegorijski nagla ava slikama zaklanih ivotinja. na specifi an na in je fotografski to no reproducirala stvarnost na na in na koji ih oni vide. .

ve u njegovom ranom ivotopisu bilje imo nekoliko faza. Kao reakcija na rasplinutost boja impresionizma i agresivni kolorit ekspresionizma izme u 1907-1914 g. zapise. u skoro 70 godina umjetni kog rada pokazuje irok inters za rje avanje slikarske problematike. Nastao u SAD-u a najva niji predstavnici su Judd. Lewit. fotografiju stolice i definiciju stolice preuzetu iz rije nika. lakrdija a. Morris. njegov inovativni na in ga je proslavio kao jednog od najva nijih umjetnika 20. ve a va nost i zna enje su dani konceptu i zamisli na kojoj djelo po iva.st. -KONCEPTUALNA UMJETNOST. a mogu e je da na tim predmetima i oblikuje neke promjene. Jezgra kubisti kog iskustva je suradnja izme u Picassa i Braquea. Jedan takav primjer je djelo jedna i tri stolice Joseph Koshuta. Glavna odrednica kubizma je upravo to da on gasi boju i odri e se svjetlosnih efekata. skulptura i dr. Minimalizam je vi e konceptualni pojam nego slikarska disciplina. Trebalo je objektu vratiti vrstu formu koja je djelom izgubljena u velikim mrljama boje. koji je izlo io jednu pravu stolicu. pa tako umjesto naslikanih slika. Kao to i sam naziv stila ka e minimalna je intervencija umjetnika. plavu do 1904 kada slika svjet jadnika. Umjetni kih djela izla u slike. hard edge i color field. mo e ve gotov industrijski predmet depersonalizirati i postaviti u prostor. Je vid umjetnosti kod kojeg je izvedba samog umjetni kog djela potisnuta u drugi plan. tekstove koji promatra a tjeraju na njegovu vlastitu aktivnost. Javlja se kubizam koji svoja iskustva vu e od Cezanea i tada veoma popualrne afri ke skulpture. besku nika. Osim njega jo .KUBIZAM. flavin. anjolac Pablo Picasso stigao je u Pariz 1904 i tu ostao do smrti.

Morris. -HAPPENING I FLUXUS. Fluxus je interdisciplinarni in koji uklju uje glazbu. a izme u ica klavira su postavljene slike. Long. opkopima. Tako je Walter de Maria u nevadskoj pustinji napravio milju dug crte . na koji su prika eni i funkcioniraju trube. poeziju i assemblage. Oppenheim.jedan je zna ajan predstavnik Haacke. performans.st.sirene. splet razli itih umjetni kih oblika sli an happeningu.29 m visoke eli ne ipke koje su privla ile munje. i crte ima u tlu. Inspiraciju za takav vid umjetnosti su vidjeli u pretpovjesnim gradinama. a jednako se o ituje u malim zahvatima ivelikim projektima na napu tenom tlu. jednokratan in.20. fotografije. .20. Fluxus klavin Nama Juna Paika integralni je klavir zapravo assemblage na injen od klavira koji je o te en tjekom nekoliko happeninga. Osim njega zna ajni su i Smithson. To je obi no neponovljiv. polje munja.odnosno umjetnika i publike. staklo i sl. ples. Happening nastaje 60-ih g.st. Rije je o umjetnosti u prirodnom ambijentu koja taj ambijent posvaja i ini predmetom umjetni kog oblikovanja. Land art je nastao 60-ih god. blizak je pop artu a svrha mu je bila dokidanje granica izme u umjetnosti i svakodnevnog ivota. -LAND ART. Publika je aktivno uklju ena u sam doga aj. jedan od predstavnika je Philip Corner-happening klavir. radioprijemnici. postavio je 6. zvu nici. a naglasak mu je na vizualnoj komponenti i osjetu dodira.

Jedno od obilje ja ove umjetnosti je uklju ivanje promatra a.20. Videoumjetnost je umjetni ki izraz koji je proizi ao iz multimedijskih ostvarenja pokreta fluxus. VIDEOUMJETNOST I KOMPJUTORSKA UMJETNOST. Dokumenti o performasu su videosnimke. a mo e biti i snimljen pa prikazan. scenariji.st. Osim jednostavnih prikazivanja rade se i videoskulpture. ansambli od vi e monitora koji povezano ili ne povezano prikazuju slike. a pojavila se 1964/65 kada su Paik i Vostell u sklopu jednog fluxus doga aja upotrijebili televizijsdke slike kojima su manipulirali magnetima-tv dekola e. Od tada se videoumjetnost neprekidno istra uje.st. Postmoderna umjetnost ponovo afirmira autonomnog pojedinca. po emu je sli na happeningu. ali publika u njemu fizi ki ne sudjeluje. web art i sl. To je oblik akcijske umjetnosti koji se pojavio 70-ih g. Jedan vid performansa je i body art koji uklju uje uporabu vlastitog ili tjela druge osobe.-UMJETNOST PERFORMANSA. i postala je masovna zahvaljuju i animiranim filmovima i pc igricama. fotografije. Kompjutorska umjetnost je tako er jedan vid moderne umjetnosti koji se javlja pred kraj 20. Transavangarda . Performans se obi no izvodi izravno pred publikom. osim njih tu su i internetske komunikacije. POSTMODERNA. unaprije uje a nakon 1980 sponzoriraju je i neke tv postaje.

Richter. showbiznisa. Scherman. . U umjetni ka djela ulaze teme iz rock glazbe. Koons i dr. Umjetnici koriste komponente iz pro losti i sada njosti koje komponiraju sa razli itim stilovima i daju im jednu individualnu notu. Kruger. Predstavnici su. modnih i filmskih doga aja.i nova slika 80-ih godina vra aju vjeru u slikarstvo koje se u jednom trenutku na lo u umjetni kom vakumu.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful