UMJETNOST 20.STOLJE A 20.St. je stolje e velikih otkri a i mogu nosti. Dolazi do pojave mase (org. Ili neorg.

mno tva ljudi) a na vlast dolazi obi an ovjek iz mase. Znanost je uznapredovala na svim razinama, cijepanje atoma, let u svemir, otkrivanje genetskog koda, izum benzinskog motora, automobila, zrakopolova, telefona, TVa. Posebno su se izdvojile grane medicine i industrija. 20.st. je i stolje e velikih katastrofa, zaga ivanja, ratova nevi enih razmjera. to se ti e umjetnosti dolazi do razlaza umjetnika i publike kojoj su i dalje dra a djela iz pro lih stolje a. Umjetnici vi e ne stvaraju djela samo za crkvu i domove, ve uglavnom za izlo bene prostore. Zanimljiv je i broj i brzina kojom se stilovi izmjenjuju, ali i traju paralelno jedan s drugim. A nestajat e kada se za njih smanji interes publike. SECESIJA; Krajem 19.st kao reakcija na hladnu akademsku umjetnost 19.st javlja se novi umjetni ki pokret nazvan secesija(odvajanje, odcjepljenje). Prva secesija je osnovana u Munchenu 1892( Stuck, Trubner, Uhde) a sljede je be ka 1897(Alt, Klimt) i berlinska 1899(Liberman). Secesija nije bila samo njema ko-austrijski fenomen, izme u 1890-1910 pro irila se Europom i Amerikom. U Francuskoj je poznata pod imenom Art Nouveau, u Italiji Liberti stil, u anjolskoj el modernisimo, u Engleskoj Modern Style, u Njema koj Jugendstil a op eniti je naziv Stil 1900. Obuhva a sve oblike umjetni kog izra avanja, javlja se u kiparstvu, slikarstvu, arhitekturi a naro ito u primjenjenim umjetnostima, u izradi namje taja, dekoracije arhitekture, tapeta i dr. Osnovna obilje ja stila su cvjetni motivi i izvijene linije. Secesija nije eljela kopirati ve vi eno kao neki drugi stilovi i i la je protiv ulifikatorskih te nji sve razvijenije industrije i proizvodnje

Najpoznatiji umjetnici koji promoviraju stil su panjolski arhitekt Antonio Gaudi( Casa Mila. Brazilija u Brazilu. zagrljaj i dr. Slijede i najsuvremenija arhitektonska i konstrukcijska dostignu a Wright je izradio vi e . be ki slikar profinjenih dekorativnih slika kao to su danaja. Upotrebom eli nih konstrukcija omogu ena je izgradnja velikih mostova. to zbog nedostatka sredstava za odr avanje zgradi umanjuje uvjete stanovanja. Najzna aniji arhitekt na ameri kom tlu bio je Wright koji je bio poklonik organske arhitekture.robe iroke potro nje. Canbera u Australiji. a to je arhitektura koja te i vrstom povezivanju zgrade i ambijenta u kojem se nalazi. Najvi e se upotrebljavaju armirani beton. Velikim razvojem industrije bogatiji se sele u predgra a gdje je manje zaga eno a siroma ni nastanjuju oslobo eni prostor. te be ki arhitekt Otto Wagner. eljeza i stakla. Velik doprinos stilu dali su i belgijski arhitekti Van de Velde i Hort. armiranog betona. Bilo je poku aja osnivanja i izgradnje posebnih radni kih naselja. Sa stilom 1900 u arhitekturi se razvija potreba za funkcionalnim na inom gradnje to je omogu ila upotreba metalnih konstrukcija. te Gustav Klimt. Arhitektonska izgradnja zasi ena dekorativno u stila 1900 okre e se funkcionalnosti oblika i gradnje. Sagrada familia) koji osim razlistane forme karakterizira i velika upotreba obojenih kerami kih plo ica-azulejos. MODERNA ARHITEKTURA. Takva djela su Robie House u Chichagu i ku a Kaufman u Pennsylvaniji. Zna ajan utjecaj na razvoj moderne arhitekture imale su i velike svjetske izlo be i sportska doga anja za ije potrebe grade naselja koja i nakon priredba ostaju u funkciji stanovanja. konstrukcije od metala sa staklenim oblogama. a svjedoci smo i planiranja i izgradnje itavih gradova kao to su New Delhi u Indiji.

kad u Marseillesu gradi sun ani grad stambeni blok za 3 600 stanovnika. Na elu joj je bio Gropius.sjajnih zdanja me u kojima se orginalno u ideje i izvedbe isti u Imperial hotel u Tokiju i njegovo naj uvenije djelo Guggenheimov muzej u New Yorku sa svojim lijevkastim oblikom i izlo benim prostorom organiziranim na spiralnoj rampi sto se penje kroz svih 6 katova jer je sredi nji dio otvoren. a kasnije Mies van der Rohe koji joj je bio na elu sve do 1933 kada je nacisti ukidaju. metalne konstrukcije i staklo.svj. FOVIZAM. to se ti e njegovih djela tu su pala a Lige Naroda u Genevi. Podrijetla. najprije se nalazila u Weimaru da bi se kasnije preselila u Dessau. Le Corbusier je fran. armirani beton. Stil je dobio naziv po uzre ici Donattelo okruzen zvijerima(fouves) izre enoj na Pari koj . jedan od najva nijih arhitekata modernog doba. U slikarstvu prvih desetlje a 20. Bauhaus je visoka kola za izgradnju i umjetni ko oblikovanje. nakon 2. Tako er zanimljivo djelo je i crkva Notre Dame du Haut. Dok je ameri ka arhitektura u znaku organske arhitekture europska je u znaku funkcionalizma. metalna konstrukcija. Samu zamisao i ideje koje ona promi e vidimo iz njezine izgradnje. lokalnog tona i iluzije prostornosti. u svojim djelima najvi e koristi armirani beton. Radionice. Na po etku stolje a pojavio se fovizam ija su glavna obilje ja upotreba istih jarkih boja istisnutih izravno iz tube te odbacivanje modelacije. sve povazano i funcionalno. sobe za u enike i prof. Arhitekt vic.st. jedna je od najorginalnijih zgrada modernog doba. Bavili su se od izgradnje zgrade do najsitnijeg komada namje taja. osnovana 1919.g.rata bavi se stambenom problematikom. staklena oplata. Dva su iskri ta koja poti u funkcionalnost Weimarska kola Bauhaus i francuski arhitekt Le Corbusier. uz trajanje secesije javilo se nekoliko razli itih stilova koji se djelomi no usporedo i razvijaju.

Takva djela su mu Crvena soba. Sli an slikarski pristup ima i Derain koji slika Katedrala sv. Matisse. elja im je bila prezentirati svjet ne onakav kakvim ga oko vidi ve oblikovati ga onako kako ga umjetnik do ivljava. Klee. a kasnije su im se pridru ili Jawlensky. grupa Der Blaue Reiter 1911 u Munchenu i neue Sachlichkeit 1918. U njihovom slikarstvu vidimo i uzore u Cezaneu. bojom i deformacijom oblika. Najdra i su mu bili enski aktovi i poluaktovi gdje sa velikom pa njom opisuje svaki detalj. krajolike. Javlja novi umjetni ki pokret koji se radikalno suprotstavlja slu benoj umjetnosti vremena. Macke. osim u slikarstvu zna ajna djela su ostvarili i u grafici. Sredi nje teme su im krajolik. portrete) svodi na jednostavan ali bitan oblik. Nolde. svoje slike gradi vrstim crte om i otvorenom paletom. m. Dekorativna figura.prirode. Vlamnick. kipar.g. Pavla vi ena s Temze. Rje je o ekspresionizmu iji razvoj po iva na 3 izvora. a raznovrsne motive( interijere. grupa die Brucke 1905 u Dresdenu. Skupinu plavi jaha osnovali su Vasilij Kandinski i Franc Mark. Pechstein i dr. ba kao i fovizam u Francuskoj. Osnovna namjera im je bila slobodno okupljanje istomi ljenika bez . Derain. Kad su se na istom mjestu na li radovi fovista i djela koja imaju uzor u Donattelovim djelima. Koji su promovirali slikarstvo koje je osim lijepog prikazivalo i ru ne i tabuizirane teme. U Njema koj se u razdoblju od 1905-1925 g.izlo bi 1905 g. EKSPRESIONIZAM. graficar. iskrivljivanjem forme i izra ajnim koloritom nastojali istaknuti emocije i psihi ke aspekte prikazanih sadr aja. U grupi Most okupili su se Kirschner. Najistaknutiji predstavnik fovizma je Henri Matisse. Na prvoj izlo bi fovista izlagali su . Van Goghu. slikar. Dufy. urbani krajolik i ovjek pri emu su plo no u. Gaugenu.

proganja ga problem ljudske egzistencije to alegorijski nagla ava slikama zaklanih ivotinja. . to se ti e njihove umjetnosti bili su otvoreni i za druge stilove. Georges Rouault je slikar misti no-simboli nih tema. bogatim oblicima i pokretima slikaju ekspresionisti ka djela u Austriji. Za razliku od njega Soutine svojim jakim bojama prikazuje likove i krajolike u nekom te kom psihi kom stanju. te kazali ne scenografije(za ar pticaStravinskog). naro ito nakon 1. gusla na krovu.rata iznose i tragi ne posljedice sukoba. Modigliani. a svoje motive crpi iz ruske narodne umjetnosti. Tre a grupa nova Stvarnost me u kojima su Otto Dix i Georg Grosz.rata skupina se raspala ali su lanovi nastavili djelovanje. Soutine. izbi evani Krist. Modigliani svojim slikarskim jezikom nastoji ista i samo bitne osobine svojih modela. idovskih legendi. artisti. Osim slikarstvom bavio se i grafikom a slikao je i stropne slike(pari ka opera) i vitraje za crkvene prozore.svj. boja mu je estoka i gusta i uvjek nagla ena crnim orubom. sklon je slikanju tragi nih likova sa dna dru tvene ljestvice. Pari ka varijanta expresionizma uklju uje mnoge umjetnike izme u ostalog tu su Rouault. prostitutke. Upu ivali su kritike bur oazijskom dru tvu na podrugljiv i kriti an na in.svj. a i sami su naginjali apstrakciji. i Chagal. U Austriji 2 slikara posebno privla pa nju a to su Oskar kokoschka i Schile koji svojim koloritom. krist sa ribarima. Marc Chagal je razvio svoj individualni stil koji je neovisan o suvremenim slikarskim pravcima. U svoje slike unosi poetski preplet sna i jave a slika ih sna nim i arkim koloritom.odre enog programa to je svakome od njih omogu ilo i razvoj svog osobnog stila. violinist. Nakon 1. na specifi an na in je fotografski to no reproducirala stvarnost na na in na koji ih oni vide. pijanci.

koji je izlo io jednu pravu stolicu. Morris. anjolac Pablo Picasso stigao je u Pariz 1904 i tu ostao do smrti. Osim njega jo . Trebalo je objektu vratiti vrstu formu koja je djelom izgubljena u velikim mrljama boje.st. Nastao u SAD-u a najva niji predstavnici su Judd. fotografiju stolice i definiciju stolice preuzetu iz rije nika. Kao to i sam naziv stila ka e minimalna je intervencija umjetnika. lakrdija a. njegov inovativni na in ga je proslavio kao jednog od najva nijih umjetnika 20. zapise. besku nika. hard edge i color field. mo e ve gotov industrijski predmet depersonalizirati i postaviti u prostor. Glavna odrednica kubizma je upravo to da on gasi boju i odri e se svjetlosnih efekata. Jezgra kubisti kog iskustva je suradnja izme u Picassa i Braquea. Minimalizam je vi e konceptualni pojam nego slikarska disciplina. pa tako umjesto naslikanih slika. plavu do 1904 kada slika svjet jadnika. Lewit. flavin. ve a va nost i zna enje su dani konceptu i zamisli na kojoj djelo po iva. Umjetni kih djela izla u slike. skulptura i dr. Jedan takav primjer je djelo jedna i tri stolice Joseph Koshuta. Kao reakcija na rasplinutost boja impresionizma i agresivni kolorit ekspresionizma izme u 1907-1914 g. tekstove koji promatra a tjeraju na njegovu vlastitu aktivnost.KUBIZAM. a mogu e je da na tim predmetima i oblikuje neke promjene. Je vid umjetnosti kod kojeg je izvedba samog umjetni kog djela potisnuta u drugi plan. u skoro 70 godina umjetni kog rada pokazuje irok inters za rje avanje slikarske problematike. Javlja se kubizam koji svoja iskustva vu e od Cezanea i tada veoma popualrne afri ke skulpture. -KONCEPTUALNA UMJETNOST. ve u njegovom ranom ivotopisu bilje imo nekoliko faza.

polje munja. Fluxus klavin Nama Juna Paika integralni je klavir zapravo assemblage na injen od klavira koji je o te en tjekom nekoliko happeninga. fotografije. jednokratan in. na koji su prika eni i funkcioniraju trube. jedan od predstavnika je Philip Corner-happening klavir. Fluxus je interdisciplinarni in koji uklju uje glazbu.20. i crte ima u tlu. a naglasak mu je na vizualnoj komponenti i osjetu dodira. ples.jedan je zna ajan predstavnik Haacke.20. radioprijemnici. performans. Morris.odnosno umjetnika i publike. -LAND ART. poeziju i assemblage. Inspiraciju za takav vid umjetnosti su vidjeli u pretpovjesnim gradinama. a izme u ica klavira su postavljene slike. Rije je o umjetnosti u prirodnom ambijentu koja taj ambijent posvaja i ini predmetom umjetni kog oblikovanja. -HAPPENING I FLUXUS. zvu nici.sirene. Oppenheim. Long.29 m visoke eli ne ipke koje su privla ile munje. postavio je 6.st. splet razli itih umjetni kih oblika sli an happeningu. blizak je pop artu a svrha mu je bila dokidanje granica izme u umjetnosti i svakodnevnog ivota.st. Osim njega zna ajni su i Smithson. Publika je aktivno uklju ena u sam doga aj. Happening nastaje 60-ih g. To je obi no neponovljiv. staklo i sl. opkopima. a jednako se o ituje u malim zahvatima ivelikim projektima na napu tenom tlu. . Land art je nastao 60-ih god. Tako je Walter de Maria u nevadskoj pustinji napravio milju dug crte .

Transavangarda .st. Jedno od obilje ja ove umjetnosti je uklju ivanje promatra a. POSTMODERNA. Postmoderna umjetnost ponovo afirmira autonomnog pojedinca. Dokumenti o performasu su videosnimke. ali publika u njemu fizi ki ne sudjeluje.-UMJETNOST PERFORMANSA. scenariji. po emu je sli na happeningu. a mo e biti i snimljen pa prikazan. fotografije.st. unaprije uje a nakon 1980 sponzoriraju je i neke tv postaje. web art i sl. VIDEOUMJETNOST I KOMPJUTORSKA UMJETNOST. i postala je masovna zahvaljuju i animiranim filmovima i pc igricama. Od tada se videoumjetnost neprekidno istra uje. Videoumjetnost je umjetni ki izraz koji je proizi ao iz multimedijskih ostvarenja pokreta fluxus. Performans se obi no izvodi izravno pred publikom. ansambli od vi e monitora koji povezano ili ne povezano prikazuju slike. osim njih tu su i internetske komunikacije.20. a pojavila se 1964/65 kada su Paik i Vostell u sklopu jednog fluxus doga aja upotrijebili televizijsdke slike kojima su manipulirali magnetima-tv dekola e. Osim jednostavnih prikazivanja rade se i videoskulpture. Jedan vid performansa je i body art koji uklju uje uporabu vlastitog ili tjela druge osobe. To je oblik akcijske umjetnosti koji se pojavio 70-ih g. Kompjutorska umjetnost je tako er jedan vid moderne umjetnosti koji se javlja pred kraj 20.

Kruger. . Predstavnici su.i nova slika 80-ih godina vra aju vjeru u slikarstvo koje se u jednom trenutku na lo u umjetni kom vakumu. showbiznisa. U umjetni ka djela ulaze teme iz rock glazbe. Umjetnici koriste komponente iz pro losti i sada njosti koje komponiraju sa razli itim stilovima i daju im jednu individualnu notu. Scherman. modnih i filmskih doga aja. Koons i dr. Richter.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful