UMJETNOST 20.STOLJE A 20.St. je stolje e velikih otkri a i mogu nosti. Dolazi do pojave mase (org. Ili neorg.

mno tva ljudi) a na vlast dolazi obi an ovjek iz mase. Znanost je uznapredovala na svim razinama, cijepanje atoma, let u svemir, otkrivanje genetskog koda, izum benzinskog motora, automobila, zrakopolova, telefona, TVa. Posebno su se izdvojile grane medicine i industrija. 20.st. je i stolje e velikih katastrofa, zaga ivanja, ratova nevi enih razmjera. to se ti e umjetnosti dolazi do razlaza umjetnika i publike kojoj su i dalje dra a djela iz pro lih stolje a. Umjetnici vi e ne stvaraju djela samo za crkvu i domove, ve uglavnom za izlo bene prostore. Zanimljiv je i broj i brzina kojom se stilovi izmjenjuju, ali i traju paralelno jedan s drugim. A nestajat e kada se za njih smanji interes publike. SECESIJA; Krajem 19.st kao reakcija na hladnu akademsku umjetnost 19.st javlja se novi umjetni ki pokret nazvan secesija(odvajanje, odcjepljenje). Prva secesija je osnovana u Munchenu 1892( Stuck, Trubner, Uhde) a sljede je be ka 1897(Alt, Klimt) i berlinska 1899(Liberman). Secesija nije bila samo njema ko-austrijski fenomen, izme u 1890-1910 pro irila se Europom i Amerikom. U Francuskoj je poznata pod imenom Art Nouveau, u Italiji Liberti stil, u anjolskoj el modernisimo, u Engleskoj Modern Style, u Njema koj Jugendstil a op eniti je naziv Stil 1900. Obuhva a sve oblike umjetni kog izra avanja, javlja se u kiparstvu, slikarstvu, arhitekturi a naro ito u primjenjenim umjetnostima, u izradi namje taja, dekoracije arhitekture, tapeta i dr. Osnovna obilje ja stila su cvjetni motivi i izvijene linije. Secesija nije eljela kopirati ve vi eno kao neki drugi stilovi i i la je protiv ulifikatorskih te nji sve razvijenije industrije i proizvodnje

te be ki arhitekt Otto Wagner. Zna ajan utjecaj na razvoj moderne arhitekture imale su i velike svjetske izlo be i sportska doga anja za ije potrebe grade naselja koja i nakon priredba ostaju u funkciji stanovanja. Velik doprinos stilu dali su i belgijski arhitekti Van de Velde i Hort. konstrukcije od metala sa staklenim oblogama. be ki slikar profinjenih dekorativnih slika kao to su danaja. Sa stilom 1900 u arhitekturi se razvija potreba za funkcionalnim na inom gradnje to je omogu ila upotreba metalnih konstrukcija. armiranog betona. Upotrebom eli nih konstrukcija omogu ena je izgradnja velikih mostova. a to je arhitektura koja te i vrstom povezivanju zgrade i ambijenta u kojem se nalazi. Canbera u Australiji. Najpoznatiji umjetnici koji promoviraju stil su panjolski arhitekt Antonio Gaudi( Casa Mila. Brazilija u Brazilu. zagrljaj i dr. Bilo je poku aja osnivanja i izgradnje posebnih radni kih naselja. Slijede i najsuvremenija arhitektonska i konstrukcijska dostignu a Wright je izradio vi e . to zbog nedostatka sredstava za odr avanje zgradi umanjuje uvjete stanovanja. MODERNA ARHITEKTURA. Sagrada familia) koji osim razlistane forme karakterizira i velika upotreba obojenih kerami kih plo ica-azulejos. Najzna aniji arhitekt na ameri kom tlu bio je Wright koji je bio poklonik organske arhitekture.robe iroke potro nje. a svjedoci smo i planiranja i izgradnje itavih gradova kao to su New Delhi u Indiji. Velikim razvojem industrije bogatiji se sele u predgra a gdje je manje zaga eno a siroma ni nastanjuju oslobo eni prostor. Najvi e se upotrebljavaju armirani beton. Takva djela su Robie House u Chichagu i ku a Kaufman u Pennsylvaniji. Arhitektonska izgradnja zasi ena dekorativno u stila 1900 okre e se funkcionalnosti oblika i gradnje. te Gustav Klimt. eljeza i stakla.

Arhitekt vic. jedna je od najorginalnijih zgrada modernog doba.g. jedan od najva nijih arhitekata modernog doba. Na po etku stolje a pojavio se fovizam ija su glavna obilje ja upotreba istih jarkih boja istisnutih izravno iz tube te odbacivanje modelacije. kad u Marseillesu gradi sun ani grad stambeni blok za 3 600 stanovnika. to se ti e njegovih djela tu su pala a Lige Naroda u Genevi. FOVIZAM.st. Samu zamisao i ideje koje ona promi e vidimo iz njezine izgradnje. Bauhaus je visoka kola za izgradnju i umjetni ko oblikovanje. Le Corbusier je fran. Stil je dobio naziv po uzre ici Donattelo okruzen zvijerima(fouves) izre enoj na Pari koj . metalne konstrukcije i staklo. uz trajanje secesije javilo se nekoliko razli itih stilova koji se djelomi no usporedo i razvijaju. Dva su iskri ta koja poti u funkcionalnost Weimarska kola Bauhaus i francuski arhitekt Le Corbusier. lokalnog tona i iluzije prostornosti. Na elu joj je bio Gropius. osnovana 1919.rata bavi se stambenom problematikom. Radionice.sjajnih zdanja me u kojima se orginalno u ideje i izvedbe isti u Imperial hotel u Tokiju i njegovo naj uvenije djelo Guggenheimov muzej u New Yorku sa svojim lijevkastim oblikom i izlo benim prostorom organiziranim na spiralnoj rampi sto se penje kroz svih 6 katova jer je sredi nji dio otvoren. armirani beton. Dok je ameri ka arhitektura u znaku organske arhitekture europska je u znaku funkcionalizma. nakon 2. a kasnije Mies van der Rohe koji joj je bio na elu sve do 1933 kada je nacisti ukidaju. Podrijetla. najprije se nalazila u Weimaru da bi se kasnije preselila u Dessau. Tako er zanimljivo djelo je i crkva Notre Dame du Haut. u svojim djelima najvi e koristi armirani beton. metalna konstrukcija. sve povazano i funcionalno. sobe za u enike i prof.svj. U slikarstvu prvih desetlje a 20. Bavili su se od izgradnje zgrade do najsitnijeg komada namje taja. staklena oplata.

Vlamnick. elja im je bila prezentirati svjet ne onakav kakvim ga oko vidi ve oblikovati ga onako kako ga umjetnik do ivljava. Pechstein i dr. Dekorativna figura. svoje slike gradi vrstim crte om i otvorenom paletom.izlo bi 1905 g. bojom i deformacijom oblika. U njihovom slikarstvu vidimo i uzore u Cezaneu. Matisse. kipar. osim u slikarstvu zna ajna djela su ostvarili i u grafici. Na prvoj izlo bi fovista izlagali su . Skupinu plavi jaha osnovali su Vasilij Kandinski i Franc Mark. Macke. slikar. grupa die Brucke 1905 u Dresdenu. a raznovrsne motive( interijere. Derain. Kad su se na istom mjestu na li radovi fovista i djela koja imaju uzor u Donattelovim djelima. Sli an slikarski pristup ima i Derain koji slika Katedrala sv. Nolde. Klee. graficar. Rje je o ekspresionizmu iji razvoj po iva na 3 izvora. krajolike. a kasnije su im se pridru ili Jawlensky. m. ba kao i fovizam u Francuskoj. Van Goghu. U grupi Most okupili su se Kirschner.g. urbani krajolik i ovjek pri emu su plo no u. grupa Der Blaue Reiter 1911 u Munchenu i neue Sachlichkeit 1918.prirode. Takva djela su mu Crvena soba. Koji su promovirali slikarstvo koje je osim lijepog prikazivalo i ru ne i tabuizirane teme. Najdra i su mu bili enski aktovi i poluaktovi gdje sa velikom pa njom opisuje svaki detalj. U Njema koj se u razdoblju od 1905-1925 g. EKSPRESIONIZAM. portrete) svodi na jednostavan ali bitan oblik. Dufy. Javlja novi umjetni ki pokret koji se radikalno suprotstavlja slu benoj umjetnosti vremena. Sredi nje teme su im krajolik. Osnovna namjera im je bila slobodno okupljanje istomi ljenika bez . Gaugenu. iskrivljivanjem forme i izra ajnim koloritom nastojali istaknuti emocije i psihi ke aspekte prikazanih sadr aja. Najistaknutiji predstavnik fovizma je Henri Matisse. Pavla vi ena s Temze.

krist sa ribarima. Upu ivali su kritike bur oazijskom dru tvu na podrugljiv i kriti an na in. Pari ka varijanta expresionizma uklju uje mnoge umjetnike izme u ostalog tu su Rouault. U Austriji 2 slikara posebno privla pa nju a to su Oskar kokoschka i Schile koji svojim koloritom. artisti. te kazali ne scenografije(za ar pticaStravinskog). Georges Rouault je slikar misti no-simboli nih tema. violinist. Soutine. Marc Chagal je razvio svoj individualni stil koji je neovisan o suvremenim slikarskim pravcima. . idovskih legendi. a svoje motive crpi iz ruske narodne umjetnosti. prostitutke. Modigliani. na specifi an na in je fotografski to no reproducirala stvarnost na na in na koji ih oni vide. U svoje slike unosi poetski preplet sna i jave a slika ih sna nim i arkim koloritom. to se ti e njihove umjetnosti bili su otvoreni i za druge stilove. proganja ga problem ljudske egzistencije to alegorijski nagla ava slikama zaklanih ivotinja. pijanci.svj.rata iznose i tragi ne posljedice sukoba. naro ito nakon 1. boja mu je estoka i gusta i uvjek nagla ena crnim orubom. izbi evani Krist. sklon je slikanju tragi nih likova sa dna dru tvene ljestvice. Za razliku od njega Soutine svojim jakim bojama prikazuje likove i krajolike u nekom te kom psihi kom stanju. Tre a grupa nova Stvarnost me u kojima su Otto Dix i Georg Grosz. Modigliani svojim slikarskim jezikom nastoji ista i samo bitne osobine svojih modela.odre enog programa to je svakome od njih omogu ilo i razvoj svog osobnog stila.svj. i Chagal. Nakon 1. Osim slikarstvom bavio se i grafikom a slikao je i stropne slike(pari ka opera) i vitraje za crkvene prozore. gusla na krovu.rata skupina se raspala ali su lanovi nastavili djelovanje. bogatim oblicima i pokretima slikaju ekspresionisti ka djela u Austriji. a i sami su naginjali apstrakciji.

Minimalizam je vi e konceptualni pojam nego slikarska disciplina. mo e ve gotov industrijski predmet depersonalizirati i postaviti u prostor. pa tako umjesto naslikanih slika. Jedan takav primjer je djelo jedna i tri stolice Joseph Koshuta. Lewit. koji je izlo io jednu pravu stolicu. besku nika. skulptura i dr. Javlja se kubizam koji svoja iskustva vu e od Cezanea i tada veoma popualrne afri ke skulpture. -KONCEPTUALNA UMJETNOST. Morris. Umjetni kih djela izla u slike. Glavna odrednica kubizma je upravo to da on gasi boju i odri e se svjetlosnih efekata. Jezgra kubisti kog iskustva je suradnja izme u Picassa i Braquea. fotografiju stolice i definiciju stolice preuzetu iz rije nika. anjolac Pablo Picasso stigao je u Pariz 1904 i tu ostao do smrti. zapise. plavu do 1904 kada slika svjet jadnika. lakrdija a. Osim njega jo . a mogu e je da na tim predmetima i oblikuje neke promjene.KUBIZAM. Je vid umjetnosti kod kojeg je izvedba samog umjetni kog djela potisnuta u drugi plan. flavin.st. tekstove koji promatra a tjeraju na njegovu vlastitu aktivnost. Kao reakcija na rasplinutost boja impresionizma i agresivni kolorit ekspresionizma izme u 1907-1914 g. njegov inovativni na in ga je proslavio kao jednog od najva nijih umjetnika 20. ve a va nost i zna enje su dani konceptu i zamisli na kojoj djelo po iva. hard edge i color field. Nastao u SAD-u a najva niji predstavnici su Judd. ve u njegovom ranom ivotopisu bilje imo nekoliko faza. u skoro 70 godina umjetni kog rada pokazuje irok inters za rje avanje slikarske problematike. Trebalo je objektu vratiti vrstu formu koja je djelom izgubljena u velikim mrljama boje. Kao to i sam naziv stila ka e minimalna je intervencija umjetnika.

radioprijemnici. Publika je aktivno uklju ena u sam doga aj. Fluxus klavin Nama Juna Paika integralni je klavir zapravo assemblage na injen od klavira koji je o te en tjekom nekoliko happeninga. na koji su prika eni i funkcioniraju trube. fotografije. zvu nici.st. Tako je Walter de Maria u nevadskoj pustinji napravio milju dug crte . opkopima. poeziju i assemblage.20. Long. jednokratan in. . splet razli itih umjetni kih oblika sli an happeningu.sirene. To je obi no neponovljiv. postavio je 6. Rije je o umjetnosti u prirodnom ambijentu koja taj ambijent posvaja i ini predmetom umjetni kog oblikovanja. polje munja. i crte ima u tlu. Land art je nastao 60-ih god. Inspiraciju za takav vid umjetnosti su vidjeli u pretpovjesnim gradinama. Oppenheim.st. jedan od predstavnika je Philip Corner-happening klavir.29 m visoke eli ne ipke koje su privla ile munje. Morris. staklo i sl. -LAND ART. Happening nastaje 60-ih g. performans.odnosno umjetnika i publike. a naglasak mu je na vizualnoj komponenti i osjetu dodira. Fluxus je interdisciplinarni in koji uklju uje glazbu.20. Osim njega zna ajni su i Smithson.jedan je zna ajan predstavnik Haacke. ples. blizak je pop artu a svrha mu je bila dokidanje granica izme u umjetnosti i svakodnevnog ivota. a jednako se o ituje u malim zahvatima ivelikim projektima na napu tenom tlu. -HAPPENING I FLUXUS. a izme u ica klavira su postavljene slike.

Performans se obi no izvodi izravno pred publikom. po emu je sli na happeningu. Jedno od obilje ja ove umjetnosti je uklju ivanje promatra a.st. ali publika u njemu fizi ki ne sudjeluje. unaprije uje a nakon 1980 sponzoriraju je i neke tv postaje. POSTMODERNA. Od tada se videoumjetnost neprekidno istra uje. a pojavila se 1964/65 kada su Paik i Vostell u sklopu jednog fluxus doga aja upotrijebili televizijsdke slike kojima su manipulirali magnetima-tv dekola e. ansambli od vi e monitora koji povezano ili ne povezano prikazuju slike. Postmoderna umjetnost ponovo afirmira autonomnog pojedinca. Kompjutorska umjetnost je tako er jedan vid moderne umjetnosti koji se javlja pred kraj 20. VIDEOUMJETNOST I KOMPJUTORSKA UMJETNOST. web art i sl. Dokumenti o performasu su videosnimke. Jedan vid performansa je i body art koji uklju uje uporabu vlastitog ili tjela druge osobe. Transavangarda . To je oblik akcijske umjetnosti koji se pojavio 70-ih g. Videoumjetnost je umjetni ki izraz koji je proizi ao iz multimedijskih ostvarenja pokreta fluxus. a mo e biti i snimljen pa prikazan.20. scenariji.st. fotografije. Osim jednostavnih prikazivanja rade se i videoskulpture. i postala je masovna zahvaljuju i animiranim filmovima i pc igricama. osim njih tu su i internetske komunikacije.-UMJETNOST PERFORMANSA.

modnih i filmskih doga aja. Scherman. showbiznisa. Richter. Umjetnici koriste komponente iz pro losti i sada njosti koje komponiraju sa razli itim stilovima i daju im jednu individualnu notu. Koons i dr. U umjetni ka djela ulaze teme iz rock glazbe. . Kruger. Predstavnici su.i nova slika 80-ih godina vra aju vjeru u slikarstvo koje se u jednom trenutku na lo u umjetni kom vakumu.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful