UMJETNOST 20.STOLJE A 20.St. je stolje e velikih otkri a i mogu nosti. Dolazi do pojave mase (org. Ili neorg.

mno tva ljudi) a na vlast dolazi obi an ovjek iz mase. Znanost je uznapredovala na svim razinama, cijepanje atoma, let u svemir, otkrivanje genetskog koda, izum benzinskog motora, automobila, zrakopolova, telefona, TVa. Posebno su se izdvojile grane medicine i industrija. 20.st. je i stolje e velikih katastrofa, zaga ivanja, ratova nevi enih razmjera. to se ti e umjetnosti dolazi do razlaza umjetnika i publike kojoj su i dalje dra a djela iz pro lih stolje a. Umjetnici vi e ne stvaraju djela samo za crkvu i domove, ve uglavnom za izlo bene prostore. Zanimljiv je i broj i brzina kojom se stilovi izmjenjuju, ali i traju paralelno jedan s drugim. A nestajat e kada se za njih smanji interes publike. SECESIJA; Krajem 19.st kao reakcija na hladnu akademsku umjetnost 19.st javlja se novi umjetni ki pokret nazvan secesija(odvajanje, odcjepljenje). Prva secesija je osnovana u Munchenu 1892( Stuck, Trubner, Uhde) a sljede je be ka 1897(Alt, Klimt) i berlinska 1899(Liberman). Secesija nije bila samo njema ko-austrijski fenomen, izme u 1890-1910 pro irila se Europom i Amerikom. U Francuskoj je poznata pod imenom Art Nouveau, u Italiji Liberti stil, u anjolskoj el modernisimo, u Engleskoj Modern Style, u Njema koj Jugendstil a op eniti je naziv Stil 1900. Obuhva a sve oblike umjetni kog izra avanja, javlja se u kiparstvu, slikarstvu, arhitekturi a naro ito u primjenjenim umjetnostima, u izradi namje taja, dekoracije arhitekture, tapeta i dr. Osnovna obilje ja stila su cvjetni motivi i izvijene linije. Secesija nije eljela kopirati ve vi eno kao neki drugi stilovi i i la je protiv ulifikatorskih te nji sve razvijenije industrije i proizvodnje

te Gustav Klimt. armiranog betona. Zna ajan utjecaj na razvoj moderne arhitekture imale su i velike svjetske izlo be i sportska doga anja za ije potrebe grade naselja koja i nakon priredba ostaju u funkciji stanovanja. te be ki arhitekt Otto Wagner. Brazilija u Brazilu. zagrljaj i dr. a to je arhitektura koja te i vrstom povezivanju zgrade i ambijenta u kojem se nalazi.robe iroke potro nje. Arhitektonska izgradnja zasi ena dekorativno u stila 1900 okre e se funkcionalnosti oblika i gradnje. Slijede i najsuvremenija arhitektonska i konstrukcijska dostignu a Wright je izradio vi e . Sagrada familia) koji osim razlistane forme karakterizira i velika upotreba obojenih kerami kih plo ica-azulejos. Velik doprinos stilu dali su i belgijski arhitekti Van de Velde i Hort. MODERNA ARHITEKTURA. eljeza i stakla. Najvi e se upotrebljavaju armirani beton. Canbera u Australiji. Velikim razvojem industrije bogatiji se sele u predgra a gdje je manje zaga eno a siroma ni nastanjuju oslobo eni prostor. Bilo je poku aja osnivanja i izgradnje posebnih radni kih naselja. konstrukcije od metala sa staklenim oblogama. Sa stilom 1900 u arhitekturi se razvija potreba za funkcionalnim na inom gradnje to je omogu ila upotreba metalnih konstrukcija. Najpoznatiji umjetnici koji promoviraju stil su panjolski arhitekt Antonio Gaudi( Casa Mila. Takva djela su Robie House u Chichagu i ku a Kaufman u Pennsylvaniji. Najzna aniji arhitekt na ameri kom tlu bio je Wright koji je bio poklonik organske arhitekture. a svjedoci smo i planiranja i izgradnje itavih gradova kao to su New Delhi u Indiji. be ki slikar profinjenih dekorativnih slika kao to su danaja. Upotrebom eli nih konstrukcija omogu ena je izgradnja velikih mostova. to zbog nedostatka sredstava za odr avanje zgradi umanjuje uvjete stanovanja.

metalne konstrukcije i staklo. staklena oplata. u svojim djelima najvi e koristi armirani beton. Radionice. Dok je ameri ka arhitektura u znaku organske arhitekture europska je u znaku funkcionalizma. Na po etku stolje a pojavio se fovizam ija su glavna obilje ja upotreba istih jarkih boja istisnutih izravno iz tube te odbacivanje modelacije.g. FOVIZAM. Dva su iskri ta koja poti u funkcionalnost Weimarska kola Bauhaus i francuski arhitekt Le Corbusier.rata bavi se stambenom problematikom. sobe za u enike i prof. a kasnije Mies van der Rohe koji joj je bio na elu sve do 1933 kada je nacisti ukidaju. lokalnog tona i iluzije prostornosti.svj.st. Na elu joj je bio Gropius. Podrijetla. Bauhaus je visoka kola za izgradnju i umjetni ko oblikovanje. U slikarstvu prvih desetlje a 20. jedna je od najorginalnijih zgrada modernog doba. Stil je dobio naziv po uzre ici Donattelo okruzen zvijerima(fouves) izre enoj na Pari koj . Tako er zanimljivo djelo je i crkva Notre Dame du Haut.sjajnih zdanja me u kojima se orginalno u ideje i izvedbe isti u Imperial hotel u Tokiju i njegovo naj uvenije djelo Guggenheimov muzej u New Yorku sa svojim lijevkastim oblikom i izlo benim prostorom organiziranim na spiralnoj rampi sto se penje kroz svih 6 katova jer je sredi nji dio otvoren. armirani beton. Arhitekt vic. jedan od najva nijih arhitekata modernog doba. sve povazano i funcionalno. uz trajanje secesije javilo se nekoliko razli itih stilova koji se djelomi no usporedo i razvijaju. Le Corbusier je fran. najprije se nalazila u Weimaru da bi se kasnije preselila u Dessau. osnovana 1919. to se ti e njegovih djela tu su pala a Lige Naroda u Genevi. nakon 2. Samu zamisao i ideje koje ona promi e vidimo iz njezine izgradnje. metalna konstrukcija. kad u Marseillesu gradi sun ani grad stambeni blok za 3 600 stanovnika. Bavili su se od izgradnje zgrade do najsitnijeg komada namje taja.

grupa Der Blaue Reiter 1911 u Munchenu i neue Sachlichkeit 1918. EKSPRESIONIZAM. Dekorativna figura. Takva djela su mu Crvena soba. bojom i deformacijom oblika. Derain.g. urbani krajolik i ovjek pri emu su plo no u. U njihovom slikarstvu vidimo i uzore u Cezaneu. U grupi Most okupili su se Kirschner. Na prvoj izlo bi fovista izlagali su . m. kipar. Pavla vi ena s Temze. grupa die Brucke 1905 u Dresdenu. a raznovrsne motive( interijere. Skupinu plavi jaha osnovali su Vasilij Kandinski i Franc Mark. ba kao i fovizam u Francuskoj. Kad su se na istom mjestu na li radovi fovista i djela koja imaju uzor u Donattelovim djelima. Javlja novi umjetni ki pokret koji se radikalno suprotstavlja slu benoj umjetnosti vremena.prirode. svoje slike gradi vrstim crte om i otvorenom paletom. Sredi nje teme su im krajolik. osim u slikarstvu zna ajna djela su ostvarili i u grafici. iskrivljivanjem forme i izra ajnim koloritom nastojali istaknuti emocije i psihi ke aspekte prikazanih sadr aja. krajolike. U Njema koj se u razdoblju od 1905-1925 g. Van Goghu. Sli an slikarski pristup ima i Derain koji slika Katedrala sv. Koji su promovirali slikarstvo koje je osim lijepog prikazivalo i ru ne i tabuizirane teme. portrete) svodi na jednostavan ali bitan oblik. Dufy. Nolde. Gaugenu. Osnovna namjera im je bila slobodno okupljanje istomi ljenika bez . Matisse. elja im je bila prezentirati svjet ne onakav kakvim ga oko vidi ve oblikovati ga onako kako ga umjetnik do ivljava. Klee. slikar.izlo bi 1905 g. Macke. graficar. Vlamnick. Pechstein i dr. Rje je o ekspresionizmu iji razvoj po iva na 3 izvora. Najistaknutiji predstavnik fovizma je Henri Matisse. Najdra i su mu bili enski aktovi i poluaktovi gdje sa velikom pa njom opisuje svaki detalj. a kasnije su im se pridru ili Jawlensky.

Soutine. te kazali ne scenografije(za ar pticaStravinskog). violinist. prostitutke. . boja mu je estoka i gusta i uvjek nagla ena crnim orubom. Tre a grupa nova Stvarnost me u kojima su Otto Dix i Georg Grosz. i Chagal. artisti.svj.odre enog programa to je svakome od njih omogu ilo i razvoj svog osobnog stila. to se ti e njihove umjetnosti bili su otvoreni i za druge stilove.rata skupina se raspala ali su lanovi nastavili djelovanje. idovskih legendi.svj. sklon je slikanju tragi nih likova sa dna dru tvene ljestvice. Upu ivali su kritike bur oazijskom dru tvu na podrugljiv i kriti an na in. pijanci. proganja ga problem ljudske egzistencije to alegorijski nagla ava slikama zaklanih ivotinja. Osim slikarstvom bavio se i grafikom a slikao je i stropne slike(pari ka opera) i vitraje za crkvene prozore. Marc Chagal je razvio svoj individualni stil koji je neovisan o suvremenim slikarskim pravcima.rata iznose i tragi ne posljedice sukoba. Pari ka varijanta expresionizma uklju uje mnoge umjetnike izme u ostalog tu su Rouault. izbi evani Krist. U svoje slike unosi poetski preplet sna i jave a slika ih sna nim i arkim koloritom. Modigliani. naro ito nakon 1. krist sa ribarima. Modigliani svojim slikarskim jezikom nastoji ista i samo bitne osobine svojih modela. bogatim oblicima i pokretima slikaju ekspresionisti ka djela u Austriji. Za razliku od njega Soutine svojim jakim bojama prikazuje likove i krajolike u nekom te kom psihi kom stanju. a i sami su naginjali apstrakciji. Georges Rouault je slikar misti no-simboli nih tema. Nakon 1. U Austriji 2 slikara posebno privla pa nju a to su Oskar kokoschka i Schile koji svojim koloritom. na specifi an na in je fotografski to no reproducirala stvarnost na na in na koji ih oni vide. gusla na krovu. a svoje motive crpi iz ruske narodne umjetnosti.

Nastao u SAD-u a najva niji predstavnici su Judd. flavin. Umjetni kih djela izla u slike. Osim njega jo . anjolac Pablo Picasso stigao je u Pariz 1904 i tu ostao do smrti. plavu do 1904 kada slika svjet jadnika. Trebalo je objektu vratiti vrstu formu koja je djelom izgubljena u velikim mrljama boje. besku nika. ve a va nost i zna enje su dani konceptu i zamisli na kojoj djelo po iva. Lewit. -KONCEPTUALNA UMJETNOST. Jedan takav primjer je djelo jedna i tri stolice Joseph Koshuta. Javlja se kubizam koji svoja iskustva vu e od Cezanea i tada veoma popualrne afri ke skulpture. Jezgra kubisti kog iskustva je suradnja izme u Picassa i Braquea. Morris. skulptura i dr.st. Minimalizam je vi e konceptualni pojam nego slikarska disciplina. koji je izlo io jednu pravu stolicu. ve u njegovom ranom ivotopisu bilje imo nekoliko faza. lakrdija a. pa tako umjesto naslikanih slika. Je vid umjetnosti kod kojeg je izvedba samog umjetni kog djela potisnuta u drugi plan. njegov inovativni na in ga je proslavio kao jednog od najva nijih umjetnika 20. mo e ve gotov industrijski predmet depersonalizirati i postaviti u prostor.KUBIZAM. hard edge i color field. a mogu e je da na tim predmetima i oblikuje neke promjene. Kao to i sam naziv stila ka e minimalna je intervencija umjetnika. Kao reakcija na rasplinutost boja impresionizma i agresivni kolorit ekspresionizma izme u 1907-1914 g. u skoro 70 godina umjetni kog rada pokazuje irok inters za rje avanje slikarske problematike. zapise. Glavna odrednica kubizma je upravo to da on gasi boju i odri e se svjetlosnih efekata. fotografiju stolice i definiciju stolice preuzetu iz rije nika. tekstove koji promatra a tjeraju na njegovu vlastitu aktivnost.

st. a jednako se o ituje u malim zahvatima ivelikim projektima na napu tenom tlu. Land art je nastao 60-ih god. staklo i sl. a izme u ica klavira su postavljene slike.odnosno umjetnika i publike.20. -HAPPENING I FLUXUS. Oppenheim. opkopima. polje munja. zvu nici. Rije je o umjetnosti u prirodnom ambijentu koja taj ambijent posvaja i ini predmetom umjetni kog oblikovanja. i crte ima u tlu.sirene. . Fluxus je interdisciplinarni in koji uklju uje glazbu. postavio je 6. Osim njega zna ajni su i Smithson. Publika je aktivno uklju ena u sam doga aj. radioprijemnici. Tako je Walter de Maria u nevadskoj pustinji napravio milju dug crte . jednokratan in. fotografije. Long. -LAND ART. ples. Fluxus klavin Nama Juna Paika integralni je klavir zapravo assemblage na injen od klavira koji je o te en tjekom nekoliko happeninga. performans. splet razli itih umjetni kih oblika sli an happeningu.st. jedan od predstavnika je Philip Corner-happening klavir. To je obi no neponovljiv. Inspiraciju za takav vid umjetnosti su vidjeli u pretpovjesnim gradinama. blizak je pop artu a svrha mu je bila dokidanje granica izme u umjetnosti i svakodnevnog ivota.20. Morris. Happening nastaje 60-ih g.29 m visoke eli ne ipke koje su privla ile munje. a naglasak mu je na vizualnoj komponenti i osjetu dodira. poeziju i assemblage. na koji su prika eni i funkcioniraju trube.jedan je zna ajan predstavnik Haacke.

ali publika u njemu fizi ki ne sudjeluje. Jedan vid performansa je i body art koji uklju uje uporabu vlastitog ili tjela druge osobe.st.-UMJETNOST PERFORMANSA. Postmoderna umjetnost ponovo afirmira autonomnog pojedinca. Performans se obi no izvodi izravno pred publikom. fotografije. po emu je sli na happeningu. Od tada se videoumjetnost neprekidno istra uje. i postala je masovna zahvaljuju i animiranim filmovima i pc igricama. osim njih tu su i internetske komunikacije. VIDEOUMJETNOST I KOMPJUTORSKA UMJETNOST. Transavangarda . To je oblik akcijske umjetnosti koji se pojavio 70-ih g. unaprije uje a nakon 1980 sponzoriraju je i neke tv postaje.st. Osim jednostavnih prikazivanja rade se i videoskulpture. a pojavila se 1964/65 kada su Paik i Vostell u sklopu jednog fluxus doga aja upotrijebili televizijsdke slike kojima su manipulirali magnetima-tv dekola e. Dokumenti o performasu su videosnimke. ansambli od vi e monitora koji povezano ili ne povezano prikazuju slike. a mo e biti i snimljen pa prikazan. web art i sl. POSTMODERNA.20. Kompjutorska umjetnost je tako er jedan vid moderne umjetnosti koji se javlja pred kraj 20. scenariji. Jedno od obilje ja ove umjetnosti je uklju ivanje promatra a. Videoumjetnost je umjetni ki izraz koji je proizi ao iz multimedijskih ostvarenja pokreta fluxus.

i nova slika 80-ih godina vra aju vjeru u slikarstvo koje se u jednom trenutku na lo u umjetni kom vakumu. . Scherman. Predstavnici su. Kruger. U umjetni ka djela ulaze teme iz rock glazbe. Richter. modnih i filmskih doga aja. Koons i dr. Umjetnici koriste komponente iz pro losti i sada njosti koje komponiraju sa razli itim stilovima i daju im jednu individualnu notu. showbiznisa.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful