P. 1
UMJETNOST 20

UMJETNOST 20

|Views: 142|Likes:
Published by Lana Redzic

More info:

Published by: Lana Redzic on Apr 21, 2011
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as DOCX, PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

01/25/2013

pdf

text

original

UMJETNOST 20.STOLJE A 20.St. je stolje e velikih otkri a i mogu nosti. Dolazi do pojave mase (org. Ili neorg.

mno tva ljudi) a na vlast dolazi obi an ovjek iz mase. Znanost je uznapredovala na svim razinama, cijepanje atoma, let u svemir, otkrivanje genetskog koda, izum benzinskog motora, automobila, zrakopolova, telefona, TVa. Posebno su se izdvojile grane medicine i industrija. 20.st. je i stolje e velikih katastrofa, zaga ivanja, ratova nevi enih razmjera. to se ti e umjetnosti dolazi do razlaza umjetnika i publike kojoj su i dalje dra a djela iz pro lih stolje a. Umjetnici vi e ne stvaraju djela samo za crkvu i domove, ve uglavnom za izlo bene prostore. Zanimljiv je i broj i brzina kojom se stilovi izmjenjuju, ali i traju paralelno jedan s drugim. A nestajat e kada se za njih smanji interes publike. SECESIJA; Krajem 19.st kao reakcija na hladnu akademsku umjetnost 19.st javlja se novi umjetni ki pokret nazvan secesija(odvajanje, odcjepljenje). Prva secesija je osnovana u Munchenu 1892( Stuck, Trubner, Uhde) a sljede je be ka 1897(Alt, Klimt) i berlinska 1899(Liberman). Secesija nije bila samo njema ko-austrijski fenomen, izme u 1890-1910 pro irila se Europom i Amerikom. U Francuskoj je poznata pod imenom Art Nouveau, u Italiji Liberti stil, u anjolskoj el modernisimo, u Engleskoj Modern Style, u Njema koj Jugendstil a op eniti je naziv Stil 1900. Obuhva a sve oblike umjetni kog izra avanja, javlja se u kiparstvu, slikarstvu, arhitekturi a naro ito u primjenjenim umjetnostima, u izradi namje taja, dekoracije arhitekture, tapeta i dr. Osnovna obilje ja stila su cvjetni motivi i izvijene linije. Secesija nije eljela kopirati ve vi eno kao neki drugi stilovi i i la je protiv ulifikatorskih te nji sve razvijenije industrije i proizvodnje

Velik doprinos stilu dali su i belgijski arhitekti Van de Velde i Hort. Najpoznatiji umjetnici koji promoviraju stil su panjolski arhitekt Antonio Gaudi( Casa Mila. a svjedoci smo i planiranja i izgradnje itavih gradova kao to su New Delhi u Indiji. Brazilija u Brazilu. eljeza i stakla. Sa stilom 1900 u arhitekturi se razvija potreba za funkcionalnim na inom gradnje to je omogu ila upotreba metalnih konstrukcija. Zna ajan utjecaj na razvoj moderne arhitekture imale su i velike svjetske izlo be i sportska doga anja za ije potrebe grade naselja koja i nakon priredba ostaju u funkciji stanovanja. a to je arhitektura koja te i vrstom povezivanju zgrade i ambijenta u kojem se nalazi. Canbera u Australiji.robe iroke potro nje. Takva djela su Robie House u Chichagu i ku a Kaufman u Pennsylvaniji. Slijede i najsuvremenija arhitektonska i konstrukcijska dostignu a Wright je izradio vi e . Arhitektonska izgradnja zasi ena dekorativno u stila 1900 okre e se funkcionalnosti oblika i gradnje. Velikim razvojem industrije bogatiji se sele u predgra a gdje je manje zaga eno a siroma ni nastanjuju oslobo eni prostor. Bilo je poku aja osnivanja i izgradnje posebnih radni kih naselja. Najvi e se upotrebljavaju armirani beton. te Gustav Klimt. zagrljaj i dr. be ki slikar profinjenih dekorativnih slika kao to su danaja. MODERNA ARHITEKTURA. to zbog nedostatka sredstava za odr avanje zgradi umanjuje uvjete stanovanja. Sagrada familia) koji osim razlistane forme karakterizira i velika upotreba obojenih kerami kih plo ica-azulejos. Upotrebom eli nih konstrukcija omogu ena je izgradnja velikih mostova. armiranog betona. te be ki arhitekt Otto Wagner. Najzna aniji arhitekt na ameri kom tlu bio je Wright koji je bio poklonik organske arhitekture. konstrukcije od metala sa staklenim oblogama.

st.sjajnih zdanja me u kojima se orginalno u ideje i izvedbe isti u Imperial hotel u Tokiju i njegovo naj uvenije djelo Guggenheimov muzej u New Yorku sa svojim lijevkastim oblikom i izlo benim prostorom organiziranim na spiralnoj rampi sto se penje kroz svih 6 katova jer je sredi nji dio otvoren. Dva su iskri ta koja poti u funkcionalnost Weimarska kola Bauhaus i francuski arhitekt Le Corbusier. U slikarstvu prvih desetlje a 20. Radionice. najprije se nalazila u Weimaru da bi se kasnije preselila u Dessau. nakon 2. to se ti e njegovih djela tu su pala a Lige Naroda u Genevi. jedna je od najorginalnijih zgrada modernog doba. staklena oplata. osnovana 1919. Dok je ameri ka arhitektura u znaku organske arhitekture europska je u znaku funkcionalizma. Samu zamisao i ideje koje ona promi e vidimo iz njezine izgradnje. u svojim djelima najvi e koristi armirani beton.g. a kasnije Mies van der Rohe koji joj je bio na elu sve do 1933 kada je nacisti ukidaju. metalne konstrukcije i staklo. jedan od najva nijih arhitekata modernog doba. lokalnog tona i iluzije prostornosti. Tako er zanimljivo djelo je i crkva Notre Dame du Haut. Na po etku stolje a pojavio se fovizam ija su glavna obilje ja upotreba istih jarkih boja istisnutih izravno iz tube te odbacivanje modelacije. FOVIZAM. Le Corbusier je fran. metalna konstrukcija. sve povazano i funcionalno. Arhitekt vic. armirani beton. kad u Marseillesu gradi sun ani grad stambeni blok za 3 600 stanovnika. Bauhaus je visoka kola za izgradnju i umjetni ko oblikovanje. uz trajanje secesije javilo se nekoliko razli itih stilova koji se djelomi no usporedo i razvijaju. Bavili su se od izgradnje zgrade do najsitnijeg komada namje taja. Stil je dobio naziv po uzre ici Donattelo okruzen zvijerima(fouves) izre enoj na Pari koj .rata bavi se stambenom problematikom. Na elu joj je bio Gropius. sobe za u enike i prof.svj. Podrijetla.

Na prvoj izlo bi fovista izlagali su .izlo bi 1905 g. U Njema koj se u razdoblju od 1905-1925 g. Macke.prirode. Osnovna namjera im je bila slobodno okupljanje istomi ljenika bez . ba kao i fovizam u Francuskoj. urbani krajolik i ovjek pri emu su plo no u. Gaugenu. U njihovom slikarstvu vidimo i uzore u Cezaneu.g. Najistaknutiji predstavnik fovizma je Henri Matisse. Derain. Vlamnick. Kad su se na istom mjestu na li radovi fovista i djela koja imaju uzor u Donattelovim djelima. m. bojom i deformacijom oblika. osim u slikarstvu zna ajna djela su ostvarili i u grafici. Najdra i su mu bili enski aktovi i poluaktovi gdje sa velikom pa njom opisuje svaki detalj. EKSPRESIONIZAM. krajolike. Van Goghu. Dekorativna figura. portrete) svodi na jednostavan ali bitan oblik. Sredi nje teme su im krajolik. Pavla vi ena s Temze. grupa Der Blaue Reiter 1911 u Munchenu i neue Sachlichkeit 1918. Nolde. slikar. U grupi Most okupili su se Kirschner. elja im je bila prezentirati svjet ne onakav kakvim ga oko vidi ve oblikovati ga onako kako ga umjetnik do ivljava. Pechstein i dr. grupa die Brucke 1905 u Dresdenu. iskrivljivanjem forme i izra ajnim koloritom nastojali istaknuti emocije i psihi ke aspekte prikazanih sadr aja. graficar. Skupinu plavi jaha osnovali su Vasilij Kandinski i Franc Mark. a kasnije su im se pridru ili Jawlensky. Klee. Takva djela su mu Crvena soba. Matisse. Koji su promovirali slikarstvo koje je osim lijepog prikazivalo i ru ne i tabuizirane teme. svoje slike gradi vrstim crte om i otvorenom paletom. Rje je o ekspresionizmu iji razvoj po iva na 3 izvora. a raznovrsne motive( interijere. Dufy. kipar. Sli an slikarski pristup ima i Derain koji slika Katedrala sv. Javlja novi umjetni ki pokret koji se radikalno suprotstavlja slu benoj umjetnosti vremena.

prostitutke. .svj. U Austriji 2 slikara posebno privla pa nju a to su Oskar kokoschka i Schile koji svojim koloritom.odre enog programa to je svakome od njih omogu ilo i razvoj svog osobnog stila. artisti. to se ti e njihove umjetnosti bili su otvoreni i za druge stilove. Soutine. boja mu je estoka i gusta i uvjek nagla ena crnim orubom. Modigliani svojim slikarskim jezikom nastoji ista i samo bitne osobine svojih modela. Osim slikarstvom bavio se i grafikom a slikao je i stropne slike(pari ka opera) i vitraje za crkvene prozore. sklon je slikanju tragi nih likova sa dna dru tvene ljestvice. te kazali ne scenografije(za ar pticaStravinskog). bogatim oblicima i pokretima slikaju ekspresionisti ka djela u Austriji. naro ito nakon 1. Pari ka varijanta expresionizma uklju uje mnoge umjetnike izme u ostalog tu su Rouault. krist sa ribarima. izbi evani Krist.rata iznose i tragi ne posljedice sukoba. U svoje slike unosi poetski preplet sna i jave a slika ih sna nim i arkim koloritom. Nakon 1. violinist. proganja ga problem ljudske egzistencije to alegorijski nagla ava slikama zaklanih ivotinja. na specifi an na in je fotografski to no reproducirala stvarnost na na in na koji ih oni vide. Upu ivali su kritike bur oazijskom dru tvu na podrugljiv i kriti an na in. pijanci. Za razliku od njega Soutine svojim jakim bojama prikazuje likove i krajolike u nekom te kom psihi kom stanju. a i sami su naginjali apstrakciji.rata skupina se raspala ali su lanovi nastavili djelovanje. idovskih legendi. Georges Rouault je slikar misti no-simboli nih tema. i Chagal. a svoje motive crpi iz ruske narodne umjetnosti. gusla na krovu. Modigliani. Tre a grupa nova Stvarnost me u kojima su Otto Dix i Georg Grosz.svj. Marc Chagal je razvio svoj individualni stil koji je neovisan o suvremenim slikarskim pravcima.

Trebalo je objektu vratiti vrstu formu koja je djelom izgubljena u velikim mrljama boje. Je vid umjetnosti kod kojeg je izvedba samog umjetni kog djela potisnuta u drugi plan. tekstove koji promatra a tjeraju na njegovu vlastitu aktivnost. Minimalizam je vi e konceptualni pojam nego slikarska disciplina. Osim njega jo .KUBIZAM. skulptura i dr. ve a va nost i zna enje su dani konceptu i zamisli na kojoj djelo po iva. u skoro 70 godina umjetni kog rada pokazuje irok inters za rje avanje slikarske problematike. plavu do 1904 kada slika svjet jadnika. Umjetni kih djela izla u slike. njegov inovativni na in ga je proslavio kao jednog od najva nijih umjetnika 20. lakrdija a. ve u njegovom ranom ivotopisu bilje imo nekoliko faza. -KONCEPTUALNA UMJETNOST. Javlja se kubizam koji svoja iskustva vu e od Cezanea i tada veoma popualrne afri ke skulpture. mo e ve gotov industrijski predmet depersonalizirati i postaviti u prostor. zapise. a mogu e je da na tim predmetima i oblikuje neke promjene. hard edge i color field. anjolac Pablo Picasso stigao je u Pariz 1904 i tu ostao do smrti. Kao reakcija na rasplinutost boja impresionizma i agresivni kolorit ekspresionizma izme u 1907-1914 g. besku nika. koji je izlo io jednu pravu stolicu. flavin. Glavna odrednica kubizma je upravo to da on gasi boju i odri e se svjetlosnih efekata. Jezgra kubisti kog iskustva je suradnja izme u Picassa i Braquea. Jedan takav primjer je djelo jedna i tri stolice Joseph Koshuta. fotografiju stolice i definiciju stolice preuzetu iz rije nika. Lewit. pa tako umjesto naslikanih slika. Nastao u SAD-u a najva niji predstavnici su Judd. Morris. Kao to i sam naziv stila ka e minimalna je intervencija umjetnika.st.

na koji su prika eni i funkcioniraju trube. -LAND ART.st. Osim njega zna ajni su i Smithson. a jednako se o ituje u malim zahvatima ivelikim projektima na napu tenom tlu. Oppenheim. Happening nastaje 60-ih g. radioprijemnici. Morris. . blizak je pop artu a svrha mu je bila dokidanje granica izme u umjetnosti i svakodnevnog ivota. jednokratan in. Fluxus klavin Nama Juna Paika integralni je klavir zapravo assemblage na injen od klavira koji je o te en tjekom nekoliko happeninga. i crte ima u tlu.20. postavio je 6. poeziju i assemblage.29 m visoke eli ne ipke koje su privla ile munje. ples. -HAPPENING I FLUXUS. fotografije. Inspiraciju za takav vid umjetnosti su vidjeli u pretpovjesnim gradinama. Rije je o umjetnosti u prirodnom ambijentu koja taj ambijent posvaja i ini predmetom umjetni kog oblikovanja. Long. Publika je aktivno uklju ena u sam doga aj. To je obi no neponovljiv. performans. splet razli itih umjetni kih oblika sli an happeningu. Tako je Walter de Maria u nevadskoj pustinji napravio milju dug crte .20. opkopima.st. jedan od predstavnika je Philip Corner-happening klavir.sirene. Land art je nastao 60-ih god.jedan je zna ajan predstavnik Haacke. staklo i sl. a izme u ica klavira su postavljene slike. polje munja. Fluxus je interdisciplinarni in koji uklju uje glazbu. zvu nici.odnosno umjetnika i publike. a naglasak mu je na vizualnoj komponenti i osjetu dodira.

-UMJETNOST PERFORMANSA. VIDEOUMJETNOST I KOMPJUTORSKA UMJETNOST. fotografije. a pojavila se 1964/65 kada su Paik i Vostell u sklopu jednog fluxus doga aja upotrijebili televizijsdke slike kojima su manipulirali magnetima-tv dekola e. a mo e biti i snimljen pa prikazan. Jedno od obilje ja ove umjetnosti je uklju ivanje promatra a. scenariji. POSTMODERNA.20. Performans se obi no izvodi izravno pred publikom. Dokumenti o performasu su videosnimke. Videoumjetnost je umjetni ki izraz koji je proizi ao iz multimedijskih ostvarenja pokreta fluxus. po emu je sli na happeningu. Postmoderna umjetnost ponovo afirmira autonomnog pojedinca. Transavangarda . web art i sl. To je oblik akcijske umjetnosti koji se pojavio 70-ih g. unaprije uje a nakon 1980 sponzoriraju je i neke tv postaje. i postala je masovna zahvaljuju i animiranim filmovima i pc igricama.st. Kompjutorska umjetnost je tako er jedan vid moderne umjetnosti koji se javlja pred kraj 20.st. Osim jednostavnih prikazivanja rade se i videoskulpture. Od tada se videoumjetnost neprekidno istra uje. ansambli od vi e monitora koji povezano ili ne povezano prikazuju slike. ali publika u njemu fizi ki ne sudjeluje. osim njih tu su i internetske komunikacije. Jedan vid performansa je i body art koji uklju uje uporabu vlastitog ili tjela druge osobe.

Koons i dr. modnih i filmskih doga aja. Scherman. Umjetnici koriste komponente iz pro losti i sada njosti koje komponiraju sa razli itim stilovima i daju im jednu individualnu notu. Kruger.i nova slika 80-ih godina vra aju vjeru u slikarstvo koje se u jednom trenutku na lo u umjetni kom vakumu. Predstavnici su. showbiznisa. U umjetni ka djela ulaze teme iz rock glazbe. Richter. .

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->