P. 1
BAROK

BAROK

|Views: 795|Likes:

More info:

Published by: Aleksandra Majstorović on Apr 19, 2011
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as DOC, PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

12/10/2012

pdf

text

original

► Bijeg u Egipat, oko 1604, Rim, Gall. Doria- Pamphili - najslavniji Carraccijev prikaz pejzaža – utjecaj venecijan.

slikarstva - prikaz sadrži šumovito područje usred kojeg se nalazi grad ☼♣ Annibale je bio izvrstan crtač, svim njegovim značajnijim radovima prethodili su detaljno razrađeni crteži ☻♂ izradio je i nekoliko genre motiva (Mesnica, Oxford, Čovjek s majmunom, 1595, Uffizi) ☼☺ Annibale je prethodnik tzv. herojskog pejzaža koji će se razviti u 17. st. u Italiji ☼☻ veliku pažnju posvećivao temama iz mitologije (Venera i Adonis, Polifem i Galateja) ► od njegovih učenika najvažniji je DOMENICHINO, koji je slijedio Annibaleov ideal pejzaža ( freska → sv. Cecilija prije suđenja, 1613 – 14, Rim, San Luigi de' Francesci) AGOSTINO CARRACCI, 1557 (Bologna) – 1602 (Parma) najobrazovaniji predstavnik bolonjske škole; upravlja Akademijom, u kojoj je vodio tečaj iz arh., perspektive i anatomije 1597 – 1600 surađuje s Annibaleom u izradi fresaka u palači Farnese u Rimu (Cefalus i Aurora & Galateja ) 1600 odlazi u Parmu, gdje radi freske u Palazzo dei Giardino, za vojvodu Ranuccia Farnese, pod utjecajem brata

LODOVICO CARRACCI, 1555 – 1619 (Bologna) Annibaleov rođak, djeluju zajedno u Bologni, polaze od utjecaja manirist. slikarstva, ali se razvijaju u različitim pravcima

► Sv. Obitelj sa sv. Franjom, 1591, Cento, Mus. Civico - Lodovico stvara tamne i svijetle površine neovisno o oblicima pojedinih elemenata kompozicije - Lodovicov način slikanja → dramatičan, prepun osjećaja strasti, bogatstvo pokreta, svjetlosni efekti - nakon Annibaleova odlaska u Rim, Lodovico se pomalo vraća manirist. počecima ► Madona dei Bargellini, 1581, Bologna, Pinacoteca ► Molitva sv. Ivana, 1592, Bologna ─║─ ► Preobraženje, Bologna CARRAVAGIOVI SLJEDBENICI (karavađisti) - Carravagio nije imao svoje učenike ali je utjecao na brojne slikare širom Italije zbog spontanosti pri stvaranju, improvizacije, prikazivanja određenog trenutka, upotrebe mističnog svijetla - Carravagisti nikad nisu ostvarili homogenu slikarsku grupu poput Carraccijevih sljedbenika - Oko 1620 mnogi Carravagiovi sljedbenici su umrli ili su napustili Rim - Mnogi carravagisti nikad nisu sreli Carravagia ► ORAZIO GENTILESCHI (1563 – 1639) – Pisa ► ANTIVEDUTO GRAMMATICA (1571 – 1626) ► GIOVANNI BAGLIONE (1566 – 1643) ► ORAZIO BORGIANNI (1578 – 1616 ) – Sv. Carlo Boromejski, 1611/12, Rim, San Carlo alle Quatro Fontane ► BARTOLOMEO MANFREDI (1578 - 1620) ► CARLO SARACENI (1579 – 1620) ► GIOVANNI SERODINE (1600 – 1630) ► VALENTIN (1594 – 1632) 1

-

Carravagiovi sljedbenici su zaboravljali Carravagiovo slikarstvo pri privremenom odsustvu iz grada

CARRACCIJEVA ŠKOLA U RIMU bolonjski umjetnici doslovno prate Annibalea u Rim prije dolaska u Rim većina njih stječe visoku naobrazbu unutar bolonjske Akademije, koju predvodi obitelj Carracci - među prvima dolaze Guido Reni & Francesco Albani – 1600 u Rim, slijede Lanfranco & Domenichino, dok 1621 dolazi Guercino - samo Domenichino i Lanfranco borave veći dio vremena u Rimu, Reni boravi u Rimu u 2 navrata po 4 god., ali Bologna je ostala njegovo temeljno boravište - Albani se vraća u Bolognu 1617 g., a Guercino boravi u Rimu za vrijeme pontifikata pape Grgura XV - 1606 – 1618 g. nastaje veliki broj važnih fresaka koje su izradili Carraccijevi sljedbenici - freske povezuju zajedničke karakteristike : izraženo klasično racionalno stilsko usmjeravanje, u određenim trenucima su klasičniji od samog Carraccija - to se najviše primjećuje kod Domenichina koji je najvjerojatnije u trenutku djelovanja bolonj. škole bio među vodećim umjetnicima DOMENICHINO 1581 – 1641 učenik Annibalea, djeluje u Rimu

► KAPELA CONTARELLI, San Luigi dei Francesci, Rim, 1613 – 1614 - ciklus fresaka o životu sv. Cecilije - figure su individualno razrađene, većih su dimenzija i pokretom ruku i tijela pokazuju raspoloženje - likovi oblikovani poput ant. klasičnih statua ► San Andrea della Valle, Rim, 1622 – 24 - oslikao kor & pandantive – stilski se udaljava od strogo klas. elemenata i razvija se prema umj. baroka - na pandantivima prikaz Evanđelista - 1623 – 26 oslikao apsidu- prizori iz života sv. Andrije - oslikavanje centralne kupole je pripalo Lanfrancu ► 1613 g. odlazi iz Rima u Napulj, gdje oslikava pandantive i kupolu kapele sv. Genara u katedrali ► 1613. g. vraća se u Rim, iako freske nisu dovršene, freske će ostati nedovršene zbog njegove smrti u Napulju 1641 g. - naslikao je i nekoliko ulja na platnu : • Posljednja komuna sv. Jeronima, 1619, Vatikan • Dijanin lov, 1617, Borghese ► sudjelovao u oslikavanju palače Farnese → pripisuje mu se scena Djevica s 1-rogom FRANCESCO ALBANI 1578 – 1660 • • u početnim fazama je vezan za Lodovica C. (Bologna, oratorij San Colombano, 1598), Annibalea (Bogorodica i sveci, Bologna, Pinacoteca) u ranijim radovima prisutni su lirični elementi i ugođaj koji će pratiti sva Albanijeva djela

► 4 elementa, 1626 – 28, Torino, Pinacoteca - tondo - alegorije i mitološki motivi smješteni u idiličan pejzaž 2

GUIDO RENI 1575- 1642 najmanje ovisan o Annibaleu za razliku od ostalih bolonj. umjetnika

► Razapinjanje sv. Petra, 1604 – 5, Vatikan - utjecaj Carravagia - Reni pokazuje razumijevanje dramat. realizma i svjetlosti - rađena kao oltar. slika ► Sv. Andriju vode na mučenje, Oratorij sv. Andrije - freska - kontrast Domenichinovim freskama na suprotnom zidu – statične u odnosu na Renijevu dinamičnost • • 1614 g. napušta Rim i odlazi u Bolognu iako je njegovoj karijeri bio otvoren put zahvaljujući kardinalu Scipioneu Borghese Vodeću ulogu prepušta Domenichinu, a odlazak u Bolognu utjecao je na njegov stil, nastaje niz velikih ostvarenja

► Madonna della Pieta, 1616, Bologna, Pinacoteca ► Uznesenje Bogorodice, 1616 – 17, Genova, San Ambrogio ► Atalanta i Hipomen, Prado, 1620-e, kompromis naturalist. elemenata i klasične idealizacije - prikaz utrke - Atalanta u trenutku saginjanja, zaostaje za Hipomenom skupljajući jabuke koje je on bacao za vrijeme utrke LANFRANCO 1582 (Parma) – 1647 • • • dugo vremena zasjenjen Domenichinovim radom radio uz Agostina C., nakon čije smrti 1602 g. prelazi kod Annibalea u Rim u svojem radu primijenio pamuse-palette , što mu daje veliku slobodu nasuprot Domenichinovoj staroj tehnici sudjeluje u svim važnim grupnim oslikavanjima fresko ciklusa vjerojatno je bio Annibaleov asistent na galeriji Pal. Farnese u Rimu njegov udio se nalazi : freske u kapeli S. Diego, San Gregorio Magno u palači na Kvirinalu kapela Paolina, Sta Maria Maggiore prvi samostalni rad – nakon 1605 g. Pal. Farnese, Camera degli Eremiti 1610 – 12 g. kratki boravak u Parmi dovodi do preokreta u Lanfrancovom razvoju prema umj. zrelog baroka izražena monumentalnost i dinamičnost, barokna manira s izraženim chiaro-scuro efektom

► fresko ciklus, Rim, vila Borghese, 1624 – 25 • Bogovi Olimpa i Personifikacije rijeka • koristi iluzionist. prikaz arh., karijatide – muške figure nose svod, iluzionist. trabeaciju ► kupola, San Andrea della Valle, Rim, 1625 – 27 • Bogorodica u slavi • prisutan snažan iluzionizam, ovim djelom je prekinuo dominaciju klasičnih elemenata 3

GUERCINO 1591 – 1666 oslikao freske u Casino Ludovisi , 1621 – 23. g. za unuka pape Grgura XV

ARHITEKTURA & SKULPTURA RANOG BAROKA U ITALIJI
► arh. poprima skulptorske elemente i efekt chiaro – scura

CARLO MADERNO 1556 – 1629
• • • • dolazi sa sjevera Ita., rođen u Capolagu 1588 g. dolazi u Rim i zajedno s 4 braće postaje rim. građaninom započeo je raditi uz ujaka Domenica Fontanu , a od 1600 g. razvija samostalnu karijeru 1603 g. je prekretnica u njegovom stvaralačkom životu – pozvan je za glavnog arhitekta sv. Petra, a tada dovršava pročelje crkve Sta Susanna u Rimu

► Sta Susanna, 1597 – 1603 - pročelje sadrži sve revolucionarne elemente koji će se ponavljati u raznim varijacijama kroz 17 st. - razvedenost površine – motiv niše na vanjskoj fasadi - dekoracija pročelja usmjerena prema središnjoj osi pročelja - horizontalna podjela pročelja – donji dio, gornji + završni zabat - prisutna sila uzgona,dinamike, pokreta, sjene - gornji dio pročelja pod zabatom je manje skulptorski obrađen, raščlanjen je pilastrima, dok donji dio je raščlanjen ¾ stupovima i stupovima - bitno je stupnjevanje volumena - koncentracija niša raste od vanjskih rubova pročelja prema središnjem dijelu - isti slučaj gradacije je i u postavljanju stupova odnosno polustupova i ¾ stupova – donji dio pročelja – od kraja fasade prema osi redaju se 1 pilastar – 1 polustup – udvojeni stup - ritmička izmjena niša, stupova, polustupova i pilastara daje dojam „pokretljivosti fasade“, što je karakteristika barok. arh. - osim toga bitan element su svjetlo i sjena, što još više pojačava dojam pokrenutosti fasade i daje joj skulptorska obilježja izmjene volumena - barok. arh. se tretira kao skulptura - uzor – pročelje crkve Il Gesu ► San Andrea della Valle, Rim - projektirao kupolu, 2 po veličini u Rimu (iza kupole sv. Petra) - utjecaj Michelangelove kupole - odiše veličanstvenom jednostavnošću ► bazilika sv. Petra, Rim, 1603 - 1603 g. postao arhitekt sv. Petra - postavio prostranu lađu, tako da je centralna građevina dobila oblik latin. križa (1609 – 12) - 1607 – 12 g. radio na pročelju • Carlo Maderno se predstavio i kao projektant palača ► Palazzo Mattei, Rim, 1598 – 1616 - prisutna lokalna tradicija organizacije pročelja - unutrašnje dvorište je srodno manirist. zdanjima firent. palača - 4-krilno stubište ukrašeno štukaturama – novitet u Rimu ► Palazzo Barberini, Rim 1628 – 33 4

-

Maderno, Bernini, Borromini 1625. g. kardinal Farnese je kupio palaču na Quatro Fontane od Alessandra Sforze Santafiorea Papa Urban VIII. je povjerio Madernu preinaku palače i njezino proširenje 1629 g. Maderno umire, a radove nastavlja Bernini koji je zaslužan za većinu radova izvedenih do 1633 g. palača nije izvedena prema Madernovoj izvornoj koncepciji koja je poznata iz njegovih sačuvanih crteža (Uffizi) → ukazuju na palaču srodnu tradicional. rim. palačama koje imaju 4 jednaka krila povezana unutrašnjim dvorištem rastvorenim arkadama organizacija palače teče u obliku slova H – nema tradicion. zatvorenog dvorišta koje je zamijenjeno dubokim portikom glavna fasada – 3 etaže, rastvorene nizom od 7 arkadnih lukova 2 gornje etaže unutar lukova imaju prozore superponiranje stupova – prizemlje → dorski stup, I. kat → jon. stup, II. kat → korint. pilastar u unutrašnjosti palače je teško procijeniti što je Madernovo a što Berninijevo prostrano stubište, duboki portik, prostrana dvorana na piano nobile, hodnik ovalnog oblika u stražnjem dijelu palače

► Maderno je svojim projektima u potpunosti preusmjerio rim. arh. od manirist. utjecaja → otvorio je put najvećim arhitektima Berniniju i Borrominiju, koji su bili sudionici u njegovim projektima ARH. RANOG BAROKA U OSTALIM DIJELOVIMA ITALIJE Venecija → Vicenzo Scamozzi (1552 – 1616) ☼ arhitekt 2/2 16.st. i 1/2 17.st. ♫ zadržava poziciju vodećeg arhitekta i u ranom baroku ♥ odan idealima svoga učitelja Palladia, idealima klas. arh. ☺ napisao teoretsko djelo „Idea dell' architettura universale“, 1615.g. ► Palača Contarini degli _____________________ Milano →Fabio Mangone (1587 – 1629) ♫ od 1620 g. profesor arhitekture na Akademiji Ambrosiana ☼ sudjeluje u izgradnji milan. katedrale do smrti 1629.g. ♣ portale izrađivao uz pomoć Ricchina ♂ izradio je rješenje pročelja katedrale koje je odbijeno ► Collegio elvetico, 1608, Ambrosiana, Milano • unutrašnje dvorište rastvoreno arkadama u prizemlju i na I. katu • superponiranje stupova ; dorski, jonski → utjecaj Palladija →Lorenzo Binago (1554 – 1629), BIFFI ► San Alessandro, Milano, 1601. • 1 od najznačajnijih milan. crkvi • temelji se na Bramante – Michelangelo projektu sv. Petra u Rimu • centralnog tlocrta s kupolom, kvadratnog oblika • teži longitudinalnoj orijentaciji koja se postiže produženjima u ist. dijelu građevine →Francesco Maria Ricchino (1584 – 1658) ☼ uvodi milan. arh. u novo razdoblje ♫ školovao se u Rimu, 1603 g. vraća se u Milano, a od 1605.g. glavni majstor ♥ glavni majstor milan. katedrale 5

visokog baroka govori kao o umj. Aleksandar – Chigi) za razliku od ranog baroka kada se grade monumentalne kongregacijske crkve. Aleksandar VII (1655 – 67) prihvaćaju i vode novo poimanje umj. postaje vodećim arhitektom na milan. • kombinacija 2 tlocrta grč. formira krug manirist. (1623 – 44). • utjecaj sv. otac mu je bio Firentinac 6 . Inocent X (1644 – 55). križa.g. Borromini u umj. ta je tvrdnja djelomično točna specifičnom razvoju rim. uz vodeće crkvene ličnosti djeluju najgenijalniji umjetnici visokog baroka → Bernini. visokog baroka bitan je odnos promatrača i umjetn. 1605 – 23. u visokom baroku se grade male crkve Gianlorenzo BERNINI 1598 – 1680 rođen u Napulju (7. →Giovanni Magenta (1565 – 1635) – Bologna ► projektirao katedralu San Pietro u Bologni – 1605. započ.☺ 1631 – 38. 1651 – 86. kongregacijskih crkvi ► San Salvatore. 1600 – 02. najraniji pr. baroka doprinijeli su individualci koji su bili pape (Urban – Barberini. Inocent – Pamphili. 1630 • po prvi put vestibul je ujedinjen s unutrašnjim dvorištem • unutrašnje dvorište – dvostruki stupovi nose arkade Firenca → u 16. Bologna. Milano.12. konkavne fasade barok. arh. Genova (Ligurija) ► zgrada sveučilišta. djela → promatrač postaje sudionikom onoga što likovi proživljavaju često se o umj.g. protureformacije. (1581/3 – 1603) • 1585. Genova.).g.. • sagrađeno kao isusovačko sveučilište • unutrašnje dvorište – 2 kata rastvorena arkadama ► fasada Collegio Elvetico 1627. odlazi u Rim i sudjeluje u gradnji San Andrea della Valle VISOKI BAROK 1625 – 1675 • • • • • • • novo razdoblje tal. 1607 – 10.g. Petra u Rimu i rim. →Bartolomeo Bianco (1590 – 1657). Urban VIII.. baroka započinje pontifikatom Urbana VIII. jedinicu iza kojeg stoji kvadratno tijelo crkve ► Unutrašnje dvorište Ospedale Maggiore (1625 – 49) ► palače Annoni i Duri_____ ► palazzo di Brera. → fra Francesco Grimaldi→ San Paolo Magg. presvođena kupolom • pročelje → uzor Sta Susanna u Rimu – radi kao samostalnu arhitekton.st. Cortona. koji je potvrdio odluke s Tridentskog koncila i prihvatio isusovački red kao najuže suradnike u protureformaciji papa Pavao V. umjetnika ali u ranom baroku ostaje antibarokno središte Napulj → Domenico Fontana → Kraljevska palača. (1605 – 23). katedrali ► San Giuseppe.

1618 – 19. Borghese 1629. 1623. 1620. uzore. jer nisu mogli prihvatiti valovitu liniju pročelja dvorca Versailles) iz tog razdoblja → portret Luja 14. B.. skulptura • Bernini prvi put izražava čuveni senzibilitet 17. Rim. zamah kamenom) ► Apolon i Dafne.g.g. 1622 – 25. Borghese (za razliku od M. vrhuncu pokreta i akcije promatrač postaje sudionik njihovog kretanja tome doprinosi realizam u izradi detalja 3 FAZA 1624 – 1640 ► Sv. Davida Berninijev se kreće. (V&A.g. Carracci) ► Neptun i Triton. Lovre. na ovom kipu 7 . grupa izrađena za kardinala Borghese figura serpentinata – utjecaj manirizma u ovoj fazi Bernini pokazuje napredak u savršeno preciznoj obradi kamena iako neka djela iskazuju manirist. odlazi u Pariz (odbijen projekt Kraljevske pal.. vjerojatno zbog utjecaja njegova oca nakon toga slijedi niz djela koja pokazuju uspostavu „nove skulpture“ pod utjecajem helenist. bit će glavni arhitekt bazilike sv. je bio dobar muž. Berninijev život i karijera se uspoređuju s Michelangelom – imali su isti tretman papa. antike i oslikanog svoda u Palazzo Farnese (A. (kapela Paolina) Bernini je za života samo 1 napustio Rim. Rim • kip kojim započinje duga serija religij. Petra U ovom razdoblju Bernini je ostvario većinu djela na bazilici sv. Gal. otac. 1621-22. 1655. Paolini sve do 1624. Bibijana. 1665. g. ► David. Borghese • • • svi likovi se nalaze u presudnom trenutku. discipliniran djelovanje njegovog oca Pietra u službi pape Pavla V.st. bilo je od presudne važnosti za mladog Gianlorenza papa i kardinal Borghese bili su svjesni potencijala mladog Pietrovog pomoćnika u kap. Borghese. Gall. Rim.. Gall. Rim prva monumentalna skulptor. idealima ali radovi odišu slobodom i energijom • savršeno obrađena površina ► Koza Amalethea s djetetom Jupiterom i satirom ► Sv. Sebastijan. 1624-26. Petra Bernini – skulptura 1 FAZA → 1615 – 1617 • najranija skulptorska ostvarenja • bliskost s manirist. koji su im svojom zaštitom omogućili status nedodirljivih za razliku od M. na poziv Luja 14. Lugano 2 FAZA – oko 1620-ih g. Museum) ► Otmica Prozepine. Bernini ostaje u službi kardinala S.-1680. kao dječak dolazi u Rim gdje se njegov otac Pietro afirmirao kao solidan kipar radeći za papu Pavla V. crkva Sta Bibiana.- 1605. • • • • • započinje grupom Eneja i Anhiz. Borghese u tom najranijem periodu uglavnom izrađuje skulptorska djela za pal.g. neuzornog privatnog života. Firenca ► Sv.

Rim. kap. istanjuju. prostornost i oblikovanje savršeno oslikavaju pokrete tijela nastale kao rezultat psihol.• Izražena je uloga draperije koja će postati neizostavan element zrele barok. 1655 – 57. naglo. Siena. Marka u Veneciji • prikaz pokrenute figure. rađena 1639 – 47. Sta Maria del Popolo. psihologizacija ► bista pape Pavla V. 1632. Tereze. u kojem Bernini ostvaruje svoja najvažnija djela ► grobnica Urbana VIII. Scala Regia. Rim. zamišljenošću modela.. skulpture (radi se o karakterističnom oblikovanju draperije koja sudjeluje i prati psihol. 1673 – 74 ( uzor za sve oltare. Rim. 1647 – 52. Rim. Aurelija. Chigi ► anđeli za Ponte San Angelo. 1629 – 38 • na pilonu križišta • draperija u potpunosti dominira na tijelu. sv.. Cornaro 24 5 FAZA 1660 – 1680 ► prorok Habakuk. ► bista S. Borghese.. Sv. Piazza Navona ► bista Francesca I. nadzemaljska tijela s istanjenim & izduženim nogama uz ova goticizirajuća obilježja. Petar • projektirana 1628. Rim. 1648 – 51. sv. 4 konja sa crkve sv. 1669 – 77. njezin položaj. 1668 – 71. Rim. dinamika. Sta Maria della Vittoria. oltar tabernakul u obliku tempieta. 1661. 1674. Sta Maria del Popolo. tretiranje odjeće postaje izrazito neobuzdano. San Francesco a Ripa (prikazana u trenutku umiranja) • u prethodnim fazama draperija je dijagonalno izrađena.. • revolucionarni novi tip nadgrobnog spomenika ► Fontana 4 fiumi . stanja sveca • 1620-ih nastaje niz portretnih poprsja koji su obilježeni mirnoćom. kap. ► bista Urbana VIII. Rim. nemirno ali profinjeno likovi gube realna svojstva zbog apstraktne izrade draperije ► konjanički spomenik Luja 14.g. kap. izrazito žive oči 4 FAZA 1640 – 1655 • može se nazvati „srednjim“ razdobljem. glavu u trenutku okreta. d'Este. dok su u kasnoj fazi izražene horizontale i vertikale koje lome oštre nabore 8 . Versailles ► brončani anđelli s oltara kap. Sv. Sakramenta. okružen s 2 anđela) ► blažena Lodovica Albertoni. stanje lika) ► Sv. San Andrea della Frate • • • u posljednjoj fazi skulpture se izdužuju. 1650-51. Petar. Vatikan • uzor konjanička statua M. Rim.. 1655 – 61 ► prorok Danijel. G. Borghese • prikazuje nova obilježja. Borghese ► bista Grgura XV. bogato izrađena draperija. G. Petar. kralja kao osvajača i pobjednika • barokni koncept konjaničke statue ► Ekstaza sv. 1618. Longin. Modena ► konjanički spomenik Konstantina.g. Marija Magdalena. Chigi ► sv. katedrala.

figuralni prikaz (personifikacija smrti) i kip pape (od pozlaćene bronce) • sa strana sarkofaga personifikacije Ljubavi i Pravde izrađene u svjetlom mramoru ► sv. Sta Maria della Vittoria • smještena na oltaru kapele • grupa : sv. 1647 – 52.. Bargello • vlasništvo samog Berninija. čime naglašava trenutak sjedinjenja s Kristom 25 • uloga svjetla – stvarni izvor svjetlosti s prozora nad oltarom • nad kompozicijom se prostiru materijalizirane sunčeve zrake • svod kapele oslikan u 18. Petar • slična grobnici Urbana 8 → nadgrobni & ceremonijalni karakter • podignuta je iznad vrata sakristije koja je integrirana u koncepciju grobnice • papa kleči na jastuku. sv. st. Pravda. Petra. sv. 1671 – 78. katedra od bronce. Istina & Milosrđe • unutar draperije ispod postolja → skelet (smrt !) ►bista Constanze Bo__ narelli. oko njega 4 mramorne skulpture → Mudrost. ispod trona → skulpture 4 crkvena oca (bronca) katedra se nalazi ispod Berninijeva baldahina – 1624 – 33. T. oltara iznad katedre je prikazana golubica Duha sv. Cornaro. oblaci u štuko tehnici pozlaćene svjetlosne zrake materijalizacija svjetl.. to je strelica božanske ljubavi koja simbolizira mistično sjedinjenje svetice s Kristom • događaj je smješten na oblaku – izmišljeni prostor ! • neobuzdana draperija je prekrila u potpunosti svetičino tijelo pa izgleda ispijeno. naručio papa Aleksandar 7 Berninijev najsloženiji. najsimboličniji i najznačajniji rad smještena u apsidi svetišta → postolje izrađeno od mramora.. relikvija u obliku stolice gdje je sjedio sv. → prikaz otvorenog neba (oblaci & serafini).• • • Berninijeve skulpture su izrađene 3-dimenzionalno (utjecaj Giambologne → Otmica Sabinjanke) Bernini pristupa skulpturi sa slikarskog aspekta zbog čega boja i svjetlo imaju važnu ulogu u njegovim skulptor. Petra. kap. Petaar na naslonu → Krist navješćuje sv. oko 1635. Petru da će preuzeti Crkvu & da će postati njegov nasljednik ► grobnica pape Aleksandra 7. bazilika sv. Tere & anđeo → od bijelog mramora • stupovi sa strana tamne boje – kontrast ! • anđeo u d. Rim. Petar. bez prostora gube svoju vrijednost ► • • • • • • • • • • katedra sv. ostvarenjima upotrebljava raznobojni mramor ► grobnica pape Urbana 8. Fi. zraka postat će neizostavan element skulptor. Rim • centralna zona → sarkofag. 1628 – 47. dekoracije barok. ruci drži strelicu usmjerenu prema sv. prikazan duhovan i religiozan. Rim. Tereza u ekstazi. prikaz žene nije idealiziran • ovaj portret predstavlja začetak moderne portretne skulpture BAROKNE FONTANE 9 . na bočnim zidovima kapele prikazani članovi obitelji Cornaro u klečećem položaju (zemaljska zona) • Berninijeve skulpture su 3D grupe koje ovise o prostoru niše ili oltara. 1656 – 66.

na vrhu obeliska → insignije pape Inocenta X i Kristov križ (stabilnost kršćanstva) . Piazza Navona . obelisk .simbolizira zemaljsku kuglu . • morsko božanstvo. Raimondi. školjka. školjka. fontane nije izradio veliki broj fontana ali su imale važan učinak. Azija. Piazza Navona. za crkvu sv. La Plate) i 4 kontinenta ( Eu. neke slike su srodne španjolskoj školi i Velasquezu Bernini je zapošljavao umjetnike koji su dovršavali njegove skice i crteže Carlo Pelegrini 1605 – 49 1635.nalazi se ispred crkve sv. Piazza Barberini narudžba Urbana 8. kombinacija prirodnog & umjetnog . Petra Guido Ubaldo Abbatini 1600/5 – 56 • za Berninija izradio freske na svodu kap. elegantne. bavio se slikarstvom iz osobnog zadovoljstva sačuvane slike – uglavnom autoportreti u slikama nastalim 1630-ih osjeća se Poussinov utjecaj svijetlih žućkastih tonova..uzor ► morska božanstva iz starog Rima ► Fontana del Moro. Agostino → Bernini miješa freske i štukaturu I. freske na svodu kap. i revolucionarno postavlja vodu što doprinosi dinamici i pokretu fontane firent.st. Cornaro.alegorije 4 rijeka (Dunav. fontane 16. Maura. Bernini tu tradiciju prenosi u Rim i stvara karakteristični tip barok.g.zamišljena kao otok.• • • • ► - tradicija fontana sa skulpturama je razvijena u Firenci. put (naslikani anđeli odmaraju na štuko oblacima) Givanni Battista Gaulli (Baccicio) • iz Genove • freske u Il Gesu (1672 – 83) – kombinacija fresaka i štukature 10 .. dupini – postat će standardni element fontane ovi elementi predstavljaju savršenu cjelinu ► fontana 4 fiumi. blagi mlazovi vode Berninijeve fontane → masivna struktura. poput stijena. Agneze (Borromini) . Afrika. morsko božanstvo.fontana koncipirana kao masivna stijena koja u sredini podržava veliki egipat. Ganges. freske na svodu kapele Pio u S. Rim. • postolje u obliku slona koji nosi obelisk • papa Aleksandar 7 Bernini – slikar • • • • • • • • • prema pisanim podacima Bernini je izradio preko 150 slika slike koje mu se pripisuju potječu iz najranije faze 1620 – 30. 1666 – 67. monumentalna skulptura. 1642 – 43. Mučenje sv. crkva u Propaganda Fide 1636 – 40. jer prikazuje realistične prirodne motive. Nil.. dupin – trenutak između „Moro“ i njegova plijena ► spomenik na Piazza Sta Maria sopra Minerva. palme koje se njišu na vjetru . Amerika) . Obraćenje sv.umeće biljke ► npr. 1648 – 51. Pavla. → dekorativne. 1653 – 55. snažni mlazovi vode Tritonova fontana.

nalaze se anđeli s girlandama → ikonograf. oblaže s motivom pčelinjih saća • uzor . kupole → sastavljena od rebara & kaseta ► Sta Maria dell' Assunzione. Petar.kupola sv. zrela barok. važna za barok.. • kombinacija arhitekton.podno kupole. don Mario i don Agostino Chigi . Rim. arh.nad svetištem se dižu 2 zvonika koja se ne vide s prednje strane . Castelgandolfo. tradicija ► ranokršćan.g. dok u gornjem dijelu kupole dominira bijela & zlatna boja (nebeska sfera) . što se vidi u samom tlocrtu → rotunda + kupola (cilindar) . kupola s lanternom – oblikuje skulptorski – plitka rebra i ovali s reljefima. luka • iznad stupova → veliki kipovi anđela koji podržavaju karakterističnu krovnu konstrukciju ► San Tomaso da Villanuova. skulpturu & slikarstvo fasada je raščlanjena pilastrima ( ant. Bibijani fasada ► 1624 – 26 → Bernini se ne nadovezuje na Madernovu ranobarok.u donjem dijelu kupole nalaze se prozori koji imaju značajnu ulogu u osvjetljivanju kupole 11 . 1658 – 61. arh. di Propaganda Fide (1634) koja je kasnije zamijenjena Borrominijevom strukturom * novost → kraća poprečna os između oltara i portika → konveksna * veliki monumental. Antonio Raggi radi štukature. Tomaso de Villanuova • unutrašnjost bogato skulptor. s kasetama i rebrima . religij. .donji dijelovi zida su prekriveni raznobojnim tamnim mramorom. na izdancima rebara. bazilici sv. nasuprot portala u osi nalazi se svetište sa sakristijom. • stupovi ovakvog oblika izvorno se nalazili u ranokršćan. 1662 – 64. pilastri nose masivni prsten kupole . nad prozorima tambura anđeli u štuku drže velike medalje i sjede na prelomljenim zabatima • tip B. Petra → niski tambur. koja izlazi iz centralnog kruga .Bernini – arhitektura 1624. plastike & monumentalne skulpture • spiralni oblik stupova – ant. sv.kupola – tipična Berninijeva. • najvažniji B.g. ► Bernini gradi fasadu crkve Sta Bibiana i baldahin u Sv.smještena nasuprot palače koju su 1661 kupili kardinal Flavio. već pročelje koncipira s otvorenom lođom u prizemlju i katom iznad mala crkva koja ujedinjuje zrelobarok. • grčki križ. Petra • radi ih od bronce • tamni brončani stupovi u kontrastu s bijelim mramornim pilastrima t. Bernini je bio zaposlen na planiranju Panteona i ove crkve. projekt od ove 3 crkve • naručio kardinal Camillo Pamphili za isusov. značaj → crkva je posvećena Bogorodičinom uznesenju → za vrijeme kojeg su radosni anđeli rasipali cvijeće ► San Andrea al Quirinale. ukrašena : 1662 – 65. najvažniji ciklus fresaka u sv. Petru Crkva Sta Bibiana ► nastaje njegova I. 1658 – 70.osnova crkve : cilindar + polusferna kupola s lanternom .od 1657.pročelje koncipirano kao portik. uzor ► trijumf. koncrpciju pročelja Sta Susanne. red • izgradnja započeta paralelno s crkvom S. 1624 – 33. Bibijana Pietro della Cortona oslikava I. luk) ► baldahin. skulptura → sv. a ostali dekorativni zahvati traju do 1670 * ovalni tlocrt * ovakav tlocrt primjenjuje i na malu crkvu u Pal.

. Piazza di Spagna (obnova) Palazzo Ducale.g. središnji ulazom podijeljen sa 7 prozora na sve 3 etaže. intervencijom Nicole Salvija. Carlo Fontana nastavlja gradnju za Inocenta XII. Piazza SS.. kraljice Kristine dodaci bolnici Santo Spirito. 1655. Apostoli • 1664. prilikom dolaska šved. dvoru → zbog igre konkavnih & konveksnih oblika 12 .Odescalchi. oltaru koji je smješten u bogatu arhit. Farnese u Rimu ► Palazzo Chigi. → Michelangelo. arh. strukturu nalik na monumental.g.- 8 kapela radijalno postavljeno oko centralnog prostora (ovalne & pravokutne) kapele su orijentirane prema gl. Montecitorio. malo je realizirano. & južno krilo. : (djelomične intervencije) • • • • • • • ► • • • • • Palazzo Barberini. 1629. plan ist. Palazzo Conservatore • upotreba visokog reda n apročelju (pilastri) • pročelje : 3 dijela. 1660 Pal. tek 1694. 1664 – 66 obnova papinske palače u Castelgandolfo. edikulu portik koncipiran kao edikula koja odgovara edikuli oltara ARHITEKTURA JAVNIH GRAĐEVINA ♫ Berninijevi prvi zahvati u okviru profane arh.nastavio gradnju Fasada Collegio di Propaganda Fide. krila → ovalni vestibul (predvorje dvorište) – u otvoreni pravokutnik je postavio kolonade duž 2 bočna krila i središnji konveksni dio koji prati oblik ovalnog vestibula • projekt je odbijen jer nije odgvarao franc.. Bernini je izradio pročelje – 3 etažno. krilo s glavnim ulazom bilo u izgradnji • 1664. započ. Ludovisi na Piazza Montecitorio danas → Pal. poziva Berninija u Pariz radi savjeta o dovršenju građenja Kraljevske palače • u to vrijeme izrađeni su zapadno. središnji dio tako da pročelje ima 2 ulaza i po 14 prozora • piano nobile naglašen bogatom dekoracijom i složenijom koncepcijom prozora → izmjena trokutastih & polukružnih zabata • ulaz u palaču je naglašen toskanskim stupovima ► Louvre • kralj Luj 14. raščlanjeno prozorima i pilastrima koji se protežu cijelom visinom pročelja utjecaj Pal. izradio nacrt za obitelj pape Inocenta X.g. sjev. dok bočni dijelovi imaju po 3 prozora na katovima i imaju ulogu rustičnije izvedenih bočnih krila • Niccolo Salvi udvostručuje B. nakon što je palača došla u posjed obitelji Odescalchi • tradicija rim.g. papa umire 1655. Bernini izradio projekt obnove za kardinala Flavia Chigija (prije je palača pripadala obitelji Colonna) • izvorni projekt narušen 1745. Bernini je izradio I.g. 1650. dok je ist. Modena (djelomična intervencija) Palazzo del Quirinale (djelomična intervencija) ukrašavanje Porta del Popolo.

arhitekture • Lođa blagoslova (nad gl. Vatikan. Palazzo Barberini. Bernini je izradio novi projekt prema kojemu su tornjevi odvojeni od fasade. balustradu dugo vremena je ovisio o drugim majstorima C. crkva i kupola San Andrea della Valle) 13 .Maderno je među prvima prepoznao Borrominijev talent.g. radi dekoracijske elemente. u sredini tabernakul • imao veliku radionicu koja mu pomaže u njegovim projektima • prvi kipar koji prikazuje teme u kiparstvu • sebe je smatrao drugim Michelangelom FRANCESCO BORROMINI 1599 – 1667 • • • • • • • rođen u Bissoneu na jezeru Lugano (Lombardija) sin lokalnog arhitekta Giovannija Domenica Castellija dolazi u Rim oko 1620. I. 1656. kolonade stupova u 4 reda. II. zid • stubište se nastavlja na sjever. prihvaća Berninijev dizajn bočnih tornjeva koji su imali 3-katnu strukturu Izrađen samo južni toranj ali je 1646. nakon kraćeg boravka u Milanu suvremenik Berninija koji je tada bio na pragu velikih projekata Borromini započinje karijeru kao KAMENOKLESAR → sv. nose ravni arhitrav • visinu kolonada uvjetovale proporcije fasade bazilike ☼☼ oblikovanje fasade bazilike sv. Maderno je izradio projekt za bočne tornjeve ali se nisu isticali. Petra ☼☼ • • • • • • • • • 1636. ulazom crkve) je zbog svog položaja bitna za osmišljavanje prostora trga • druga važna točka je prozor papinog osobnog apartmana s kojeg se obraća hodočasnicima • bitan faktor je i sama bazilika • trg koncipiran kao veliko otvoreno predvorje • 1656.g.g. tal. pa je projekt odbijen za pape Inocenta X. projekt → trapezoidni oblik trga s polukružnim arkadama • 1657. već su djelovali kao dio fasade. Petra.► Trg sv. 1663 – 66. papa Urban 8.g.g. pa ga uključuje u svoje projekte kao arhitektonskog savjetnika (sv. • novo ceremonijalno stubište u razini portika crkve • morao je iskoristiti već postojeći sjev. pa je izgradio 2 kolonade koje tvore centralni elipsoidni oblik kombinira dorske stupove & jonsku trabeaciju na kolonadama pročelje i kolonade spajaju 2 koridora pred samom fasadom je izradio tzv. fasade. nije prihvaćeno Bernini je morao postići dojam monument. projekt → ovalni oblik. Piazza Retta → prostor među koridorima kolonade su sastavljene od po 4 reda dorskih stupova ► Scala Regia. uklonjen zbog tehničkih poteškoća C. Petar u Rimu. koridor • sastoji se od jon. započ. Palača. stupova koji podržavaju polubačvaste svodove i tako čine „tunel“ • Berninijev oltar► oltarna menza koju okružuju 2 anđela. • za pontifikata pape Aleksandra 7 • jedno od najsloženijih ostvarenja u pov. Petar.

Martina e Luca (Pietro da Cortona) crkva predstavlja uporište rim..g. tehničara → u tom pogledu bio je nenadmašan upravo tehnička strana arh.monumentalni stupovi. refektorij i klaustar (jednostavan oblik.nad kupolom se diže LANTERNA – gl. elemente → prozore je plastički oblikovao tako da izgledaju kao da su reljefi → uzor Flaminio Ponzio. u pojedinim kasetama prozori) . arhitekta. položaj stupova tvori izduženi oktogon koji predstavlja interpretaciju unutrašnjeg prostora crkve) 1638. srednja zona – pandantivi koji proizlaze iz plana grč. križa 3. tako da zidovi imaju valovitu formu .Maderna 1629. Petra radio je na kamenim ogradama u bazilici sv. arh. hexagonalnim i križnog oblika (dojam košnice. zavidan prvenstveno se razvio u graditelja. tako da na palači Barberini prepoznajemo karakteristične elemente (→ poput prozora. dok Borromini radi kao „podređeni“ Bernini je davao veliku slobodu svojim zaposlenicima.Borromini u crkvi sjedinjuje 3 različita strukturalna tipa : 1. teškog karaktera. uz crkvu SS. izvor svjetlosti . započeta izgradnja crkve.g. dovršena 1641. prostorija → dormitorij. valovita donja zona (uzori ant. princip planiranja svojstven srednjovj. valovita linija pročelje koncipirano na 2 kata – ukrašena istim elementima prizemlje → raščlanjeno s 4 korint.g. Palazzo Raspiglioni u Rimu SAN CARLO ALLE 4 FONTANE. Hadrijanova vila u Tivoliju) 2.unutrašnjost kupole ukrašena dubokim kasetama → oktogonalnim. Petra Borromini unosi kiparsku notu na arhitekton. postavljeni na liniji razmaka između 2 niše. povezuje ih valoviti vijenac kat → odgovara prizemlju. nedaleko palače Barberini prvo je započeta izgradnja samostan.središnji prostor presvođen kupolom na pandantivima → OVALNA . visokog baroka Borromini svoje nacrte temelji na geometrij.g. arhitekta palače Barberini Borromini je bio neurotičar. gradnji ( romanika) TLOCRT : izduženi oktogon postavljen okomito uzdužnom osi na pročelje crkve imaginarni oktogon je razveden izmjenom konveksnih i konkavnih linija.• • • • • • • • nakon smrti C. jedinicama odbacio klasičan princip planiranja na temelju 1 modula geometrij.konveksne linije tvore niše → ulazna niša uz pročelje. sve njegove projekte preuzima Bernini. 1638 – 41 San Carlino povjeren mu je projekt izgradnje samostana i crkve. Rim. nose jako izraženu trabeaciju . Borromini) 1631. je bila Berninijeva slabost pa je to Borromini iskoristio u aferi s „neispravnim“ Berninijevim tornjevima na pročelju bazilike sv. imenovan je za asistenta gl. 2 niše nasuprot ulaznoj i 2 niše na krajevima poprečnog pravca . 2 konveksne i 1 konkavna niša 4 stupa nose valovitu i snažnu trabeaciju koja je prekinuta medaljonom (hostija!) kojeg podržavaju anđeli u prizemlju bočne niše sa strana portala imaju ovalne prozore 14 . ovalna kupola s lanternom FASADA • • • • • • 1665 – 67. stupa između kojih su 2 bočne konkavne niše i središnja konveksna.

a sa strana po 2 pilastra prate visinu bazilike NIŠE sa skulpturama svetaca su jednostavne.g. visoki tambur hexagonal.g. stupa je ujedinio u 1 pilon. ima LANTERNU unutrašnjost kupole – 12 zvijezda u vertikalnim nizovima i kerubini • KUPOLA se sastoji od 4 segmenta : 1.• iznad gl. biskupske gimnazije nadovezuje se na ist. nije postavljena na pandantive. oblika 2. krilo dvorišta s arkadama → Giacomo della Porta (renes. lanterna – s dvostrukim stupovima i konkavnim međuprostorom 4. u čijem središtu je postavio edikulu sa skulpturom. portala nalazi se niša s kipom sv. 2. 1653. 3. samo je aplicirao nove dekorativne motive 2 ant. 15 . za vrijeme gradnje ove crkve Borromini se bavio i manjim zahvatima : rekonstrukcija SAN GIOVANNI IN LATERANO dovršenje Rainaldijeve crkve SAN AGNESE na Piazza Navona vanjski dio crkve SAN ANDREA DELLA FRATTE SAN GIOVANNI IN LATERANO • • • • • • 1646 – 49.tako da daje dojam profane građevine 1. stepenasta piramida (podijeljena kontraforima u vidu 6 rebara) 3. spiralni završetak lanterne (utjecaj babilonsko – asirskog hrama iz Samarre) PROČELJE : 1642 – 50. 2 stupa podržavaju konkavni zabat pilastri završavaju anđeoskim figurama koje postavlja u kutove. koristi ih kao arhitektonske elemente * Borromini je purist. Rim • • • • • • • • • • Borrominijevo remek djelo u sklopu rim. traži da se očuva izvorna bazilikalna forma i izvorni elementi ostavio je 3-brodnost. Karla Boromejskog. pa postaje konkavan između niša monumentalni pilastri 6-gonalna kupola. * pročelje je 2-etažno (konkavno zaobljeno) – prozori unutar arkada * zbog 2-etažnosti pročelje se podudara s koncepcijom bočnih krila dvorište. inzistira na monokromnoj arhitekturi (bijelo & sivo) * bazilika ima drveni svod SAN AGNESE. 1640 – 50. papa Inocent X. projekt) heksaGONALNOG TLOCRTA. sa strana je ukrašena glavama kerubina i krilima San Ivo della Sapienza. kombinacija 2 istostranična trokuta oblik Davidove zvijezde ( božanska mudrost) kutovi su ublaženi polukružnim nišama (6) konveksni zid između 2 polukružne niše raščlanjen 2 manjim nišama. Piazza Navona. g.

koji arhitekturu izražava kao plasticitet. KUPOLU. na kojemu je dominirala crkva S.niše je postavio na uglove pilona. Agnese je sinteza svih težnji u barok. samo je arhitekt. ostatak crkve od bijelog mramora .g. izradio je KOR.g. kružnog oblika.st. stoga su otpušteni * 1653.• • • • • papa Inocent X.g. arh. tako da stupovi izgledaju dosta izbačeno u prostor . 35 proširio pročelje tako da bočne strane imaju visoke tornjeve 1655. BERNINI gradi ovalnu crkvu 16 . Borromini postaje glavni arhitekt crkve * nastavlja gradnju u skladu s Rainaldijevim projektom ali s izmjenama . 1653 • • • • • • • • nije projektant crkve. Bramante Borromini nije kipar.g. i poč.. za širenje vjere na području balkanskih država po Turcima nalazi se uz Španjolske stube & Fontanu di Trevi 1634.križište krakova daje oblik OKTOGONA . iznad anđeoske figure kao karijatide. iznad je trabeacija s konveksno – konkavnim igrama uzor za zvonik → kasna antika.g. pa izgleda kao skulptura što ga povezuje s Michelangelom Crkve Sta Maria dei 7 dolori (1642 – 43) i crkva kolegija Propaganda Fide pokazuju srodnost ► proizlaze iz oblika kvadrata čiji su uglovi zaobljeni COLLEGIO DI PROPAGANDA FIDE. izgradnjom lanterne i tornjeva mijenja Borrominijev plan pročelja ► postavlja visoku atiku nad trabeacijom. 17. posebno zbog stubišta pred crkvom koje je previše zadiralo u prostor trga.naglašena vertikala pomoću trabeacije nad stupovima • • • • • • • • • • • • • KUPOLA : visoki tambur + prozori PROČELJE : u obliku konkavne linije. Agnese crkvu su gradili 1652. portal u obliku edikule sa po 2 stupa sa strane i trikutasti zabat iznad KUPOLA djeluje kao sastavni dio pročelja. baroka → iznad trabeacije se nalaze kontrafori s volutama koji podržavaju krunu uzor ► Tempietto. polustupovi pročelja se na atici pretvaraju u polupilastre koji se ponovno ponavljaju na tamburu Crkva S. predstavlja ideal ispred crkve nalazi se Fontana di 4 fiumi SAN ANDREA DELLA FRATTE. rim. 1653 – 55. • • • kolegij osnovan krajem 16. Gaspare Guerra zvonik 1653 – 56.g. umire papa Inocent X. CARLO RAINALDI i njegov otac GIROLAMO Borromini nastavlja gradnju 1653. hram u Baalbeku arh.g. → grčki križ krakovi križa se pretvaraju u OVALNE NIŠE sa polukružnim prostorom Rainaldijev projekt je iskritiziran. stoga Borromini nije proveo svoje zamisli izgradnju nastavlja C. balustrada. TRANSEPT i ZVONIK crkvu započeo graditi 1605. 1662 – 64.stupovi od crvenog mramora. Rainaldi RAINALDI nastavlja s dekoracijom interijera.g. želi trg na kojemu je bila njegova palača pretvoriti u najveći trg u Rimu.

polukružan kor.• • • • • • pravokutan tlocrt sa zaobljenim uglovima UNUTRAŠNJOST : kombinacija pilastara visokog reda i niša. je izradio koncepciju cijelog sklopa → raspored prostorija.g. rezidencija kardinala Spade koji od Borrominija naručije izradu galerija PALAZZO FALCONIERI. transept. 1646 – 47 17 . izradio dekoraciju portika i vestibula riječna strana palače oblikovana u obliku slova U na II. bočne kapele) plan kompleksa predviđao je refektorij. FILIPA NERIJA. oratorij je bio u upotrebi Paolo M. do kraja života Borromini se iskazao na većem broju važnih stambenih zgrada. raznih dekorativnih dijelova u palači i izgradnju iluzionist.g. • • zaslužan za izgradnju vrtnog zida. dok donji ima konveksnu liniju zbog izbočenog gl. iako se radi o naknadnim intervencijama PALAZZO SPADA.g. Piazza Navona. portala. zidovi raščlanjeni pilastrima u 2 unutrašnja DVORIŠTA Borromini izbacuje uglove i stvara sklad cjeline prostora STAMBENE GRAĐEVINE • od oko 1635. 1637 – 40 • • • • • • • • • • • • • nalazi se u sklopu kompleksa koji obuhvaća ranije izgrađenu crkvu Sta Maria in Vallicella ( 1brodna. obložen glatkom površinom na koju se postavljaju pojasnice snažna trabeacija ORATORIJ SV.. Rim. pa se Borromini oslanja na njegov plan PROČELJE → nalazi se na južnoj str. iznad plastički izrađen vijenac SVOD ► koherentna struktura s pojasnicama koje se međusobno križaju na način na koji se izrađivao gotički svod svod → plitki strop. 2 dvorišta samostanski kompleks je projektirao PAOLO MA___SCELLI 1640.g. katu izrađena lođa PALAZZO PAMPHILI. dominiraju nizovi prozora koji su izrađeni poput prozora na stambenoj arhitekturi izrađeno od opeke. stambene prostorije za članove kongregacije. kupola. donji dio fasade raščlanjen s 5 NIŠA i 5 PROZORA razdijeljenima pilastrima visokog reda gornji dio pročelja ima konkavno izvijenu liniju. prostranu knjižnicu. 1646 – 49 • • • • pročelje – proširio izvorno pročelje koje je imalo 7 arkada s još 4 dodao je nova krila palači usmjerena prema rijeci. sakristiju. a od 1637. kompleksa 2-etažno. iznad je trilobni zabat snažna trabeacija prati gornju liniju pročelja UNUTRAŠNJOST : pravokutni tlocrt. Rim. kolonade (utjecaj Palladijevog Teatra Olimpica i Bramanteova kora crkve Sta Maria presso San Satiro) palača građena 1540.

) ► oslikao galeriju u Palazzo Pamphili na Piazza Navona. vjerojatno je građena kasnih 20-ih g.g. angažirao za gradnju palače zaslužan je za dekoraciju prostranog salona.. Martina e Luca (arh. radio 2 biblioteke → Biblioteca Angelica (Piazza San Agostino) i Biblioteca Alessandrina u sjevernom krilu Sapienze (→ postaje prototip biblioteka u 19. sačuvani su crteži TLOCRT : simetrično postavljene prostorije jednakih oblika 18 . COLLEGIO DI PROPAGANDA FIDE. nećaka pape Urbana 8. Rim. projekt) ► 1641 – 47.• • • • Borromini je pomoćnik Girolama Rainaldija. Rim • • sačuvano malo izvornih dijelova građevine.g. s kojim je otišao u Rim 1612 ili 1613. 1596 – 1669 Cortona → Toskana • pravo ime → Pietro Berrettini da Cortona • svestran umjetnik – arhitekt. pa uzima Cortonu pod svoju zaštitu 1623. bavio se i skulpturom u vidu dizajniranja nadgrobnih spomenika • vjerojatno se školovao kod oca kamenoklesara prije nego što je došao kod firentin. Agnese (oslikao Pietro da Cortona) 1659 – 1661. kojeg je papa Inocent X. 1662.st. oslik male prostorije u Palazzo Pitti ► povratak u Rim. Firenca. • • • • • • posljednje veliko djelo → pročelje crkve pri oblikovanju fasade morao je spojiti dvostruki karakter zgrade → crkveni & svjetovni pročelje ima karakter profane palače ► raščlanjeno pilastrima visokog reda. Chiesa Nuova (radovi trajali 20 god. 17. radio je na Villa del Pigneto blizu Rima za obitelj Sacchetti (uništena) → sačuvani su crteži CORTONA ARHITEKTURA ► VILLA DEL PIGNETO. ulaza se svojom konveksnošću suprotstavlja konkavno uvučenom portalu ostali prozori su dekorativno ukrašeni i ne odstupaju od ravnine fasade PIETRO DA CORTONA. slikar. • upoznao je kardinala Francesca Urbanija.g. izgradnju galerije desno od crkve S. između 7 niša golemi ulaz → u središnjem dijelu prizemlja. ► fasada Sta Maria della Pace ► fasada Sta Maria in Via Lata (freske) ► freske u San Carlo al Corso • prije nego što je započeo SS.g. Martina & Luca.st.) NOVI ELEMENT → police za knjige su uklopljene u arh.. • u Rimu proučavao Rafaela i antičku umj. 1651 – 54. započinje kontinuirani razvoj karijere : ► SS. koji će postati njegov doživotni patron • preko njega Pietro je dobio veliki angažman ► freske u crkvi Sta Bibiana u Rimu • tijekom 1630-ih g. nagnutoj prema unutrašnjosti prozor iznad gl. uvučen i izgrađen na iskrivljenoj liniji. slikara Andree Comodia. • jedno od njegovih najranijih djela je kopija Rafaelove slike Galateja koja je impresionirala Marcella Sachettija.

gornji dio je raščlanjen stupovima i pilastrima. oko 1640. iznad pročelja → zabat igra konveksnih & konkavnih oblika → izmjenično postavlja stupove. ulogu gl. kupola s lanternom plastičnost zidova : 3 sloja 1. BARBERINI. arhitekta preuzima Bernini na SZ uglu nalazi se kazalište izrađeno po Cortoninom planu 1633. pilastre i zidne plohe u prizemlju polukružno izbačen trijem s 4 para udvojenih stupova 19 . što će biti jedna od njegovih glavnih kvaliteta kroz karijeru 1633. izvana je raščlanjena pilastrima između kojih se nalaze prozori sa zabatom toskanska tradicija → motiv slobodno stojećih stupova i apsida na krakovima (Firenca. hrama u Palestrini (Pietro se 1636. MARTINA E LUCA . ispred vile se proteže bogati sustav stepeništa → utjecaj manirist. 1656 – 57. izvanurbane arh. Luke. raščlanjena polustupovima koji podržavaju snažnu trabeaciju gorji dio → raščlanjen pilastrima kontrast polustupova i pilona daje dojam oštrih i mekih linija ► STA MARIA DELLA PACE. uz apsidalne dijelove vežu se prostori bočnih kapela 3. križa 2. Cortona se iskazao kao izniman dekorater. vanjski zid koji zatvara prostor cijele građevine • • • • • • • • • • unutrašnjost raščlanjena s12 pari stupova (jonski) bijeli mramor kupola je raščlanjena dekorativnim kasetama i rebrima. ► PAL. križ s apsidalnim završecima krakova uzdužni krak je duži od poprečnog kraka.g. manirizam uvodi novost – postavlja različite motive koji bez obzira na brojnost i raznolikost tvore kompaktnu cjelinu pročelje → 2-etažno.• • • • • 3-etažna građevina. stupovima. arh.g. termi Villa Pigneto će postati zaštitni znak barok. u sredini prozor. arh. Rim. • • • pročelje → 2-etažno. • • • • • nakon Madernove smrti 1629. Cortona je dobio dopuštenje za pregradnju kripte u crkvi Akademije sv.g. u središnjem dijelu ističe se središnja monumentalna niša s kasetiranom polukupolom odnos i koncepcija centralnog dijela i bočnih krila građevine temelji se na Vatikanskom Belvedereu i ostacima ant. baptisterij katedrale) unutrašnja dekoracija → uzor firentin. zida koji ocrtava tlocrt grč.g. u prizemlju polukružni konkavni trijem s dor. otkriveni su ostaci sv. na krajevima su piloni s parom pilastara koji daju dojam da pritišću fasadu donji dio → konkavna linija.g. Rim. je transformirao crkvu San Lorenzo in Damasco → bogatstvo kolonada i niša s pozlaćenim kipovima svetaca izradio ulaz (portal) u kazalište → rustika ► SS. unutrašnja str. Martine TLOCRT → grč. bavio rekonstrukcijom toga hrama) motiv duboko urezane polukružne niše → rim. 1635 – 50 • • • • 1634.

• • freska u kapeli iznad oltara → Poklonstvo pastira od ostalih fresaka u kapeli sačuvani su prikazi iz Kristova života duž svih zidova 20 . tambur je raščlanjen pilastrima i prozorima. oblika ► Villa u Castel Fusano. lukom (ant. 4. Rim. 2.. 1624-26 • • • • 3 freske iz ciklusa o životu sv. Niccolo da Tolentino. uzor) prizemlje → 4 stupa (dorski ?) podržavaju arhitrav i trabeaciju gornji dio → u obliku t. Rim. sirijski zabat → Split. Frane Ksaverskog u Il Gesu Neostvareni projekti : (poznati iz dokumentacije) 1. 1658 – 62. 1626 – 29. Chiesa Nuova. iznad lukova središnjeg broda Sv. 3. iznad je snažna trabeacija ► izradio je kapelu Gavotti u S. ne odgovara unutrašnjosti kulisno monumentalizira crkvu 2-strukim trijumf. izradio model – crtež (Uffizi) plan pregradnje palače Pitti u Firenci dizajn za palaču Chigi na Piazzi Navona u Rimu plan za gradnju Louvrea SLIKARSTVO & DEKORACIJA prve freske → 1622-23.• • bočna krila fasade su konkavno oblikovana portik svojim zadiranjem u prostor trga ima ulogu približavanja unutrašnjosti (Bernini. San Lorenzo u Milanu ► SAN CARLO AL CORSO. luka s trokutastim zabatom u prizemlju je trijem kao ulazni prostor koji je raščlanjen stupovima i presvođen bačvastim svodom (oktogonal. 1668. gradacija figura po položaju. 1645. Palazzo Mattei. & starorim. arh. arh. u prizemlju i na katu bočne strane su raščlanjene nišama i pilastrima lođa sa zabatom na I. Firenca. katu → utjecaj helenist. & kvadratne kasete) upotrebljava elemente klas. ► oltar sv. • • • • • • • • • pročelje : 2-etažno. San Andrea al Quirinale) ► STA MARIA IN VIA LATA. Rim. 1668. Baalbek. Priča o Solomonu Villa Muti u Trascati – rana faza ► Sta Bibiana. • • izgradnja kupole s lanternom ► predložak za kupolu katedrale u Dbk. Bibijana se odbija pokloniti idolu dramatičnost. Bibijane. svaki lik je zasebno obrađen a opet pripada cjelini u pozadinu je ubacio lik Apolona – utjecaj klas.

dovršava započete freske iz 1637.. velika prekretnica u Cortoninu slikarstvu oslikava SVOD VELIKOG SALONA (Gran Salone) 1637. prekid radova jer Cortona odlazi u Firencu i Veneciju. čuvaju se u Kapitolijskom muzeju u Rimu ☺ Otmica Sabinjanki. tema u ovome razdoblju Cortona je za Sacchettija naslikao nekoliko slika. Rim 21 . ilustracija mitol. 1629. pa se govorilo da je po povratku uništio naslikane freske i izradio ih po uzoru na venecijan.g. Rim • • • • • • • • • • • • • • • freske – 1633 – 39. Ferdinand II. Apollo i Saturn) uz freske izrađuje i pravi štuko ukras štukatura → vijenci vegetabilnih & arhitekton. prikazuje slavu pape Urbana 8. slikarstva takav stil dekoracije je raširen u aristokratskim krugovima → stil Luja 14. prate njegov oblik prizori iz papina života → njegove zasluge koriste se tradicionalni alegorijski mitološki motivi koji ilustriraju papinu hrabrost u borbi protiv hereze → Palas uništava Aro_____aciju i Ponos u obliku divova. Cortona se vraća u Rim iako nije dovršio radove u Palazzo Pitti ► Sta Maria in Vallicella. dok u središnjem dijelu likovi lebde koristi perspektivu skraćenja. i pov. 1646. pravednost (Herkul odnosi Harpije). njegova milosrdnost (sileni & satiri). tako da imitiraju štukaturu okvir od arhit. katu → najvažnija prostorija čiju je koncepciju slika osmislio markiz Sacchetti → ciklus mitološko. Mars. Jupiter. vraća se u Firencu i ostaje 6 god. okružen lovorovim vijencima koji podržavaju 3 teološke VRLINE pčela → amblem Providnosti lovor → Barberinijev amblem & simbol besmrtnosti 4 prizora ispod svoda. • • • • • • • • 1637.g.g.g.povijesnih alegorij.. (sestra Parisa) ☼ Otmica Prozepine • prisutan utjecaj A. Carraccija i njegovih freski iz Palazzo Farnese ► PALAZZO BARBERINI. gdje je učio kod Tiziana i Veronesea.• • galerija na II. trenutaka ☻ Žrtvovanje Polyxene.g. elemenata ali ga ne koristi u strogom smislu. i započinje oblikovanje svoda velikog vanjskog apartmana → sobe nazvane po planetima (Venera.. maskama. elemenata dijeli površinu na 5 dijelova sa strana okvira različite scene simboliziraju štukaturu.g. razboritost (Hram boga Janusa) ► PALAZZO PITTI. elemenata figure su razrađene kao individualne cjeline. 1647. ne miješaju se u elemente arhitekture kombinacija štukatura & fresaka → utjecaj venecijan. zaposlio Cortonu na oslikavanju male sobe → Camera della Stufa → prikaz 4 doba – 4 životna doba čovjeka 1641. jer veliki dio okvira prekriva girlandama ili školjkama. Firenca. simulaciju štukature i postavljanje figura ispod okvira ikonografija prikaza ► smislio pjesnik Francesco Bracciolini iz Pistoie BOŽANSKA PROVIDNOST uzdignuta na oblake zapovijeda gestom BESMRTNOSTI da dade zvjezdanu krunu Barberinijevim pčelama. slikarstvo koristi se QUADRATURA slikarstvom – slika okvir od arhitekton. delfinima.

Vatikanska Pinakoteka. 1631. Cortona ﴿ ) ANDREA SACCHI 1599 – 1661 • • • • kratko boravi u Bologni. GRGUR I ČUDO (1625 – 27. IVANU KRSTITELJU (8 slikanih platna) izrađen za crkvu San Giovanni in Fonte • proučavajući Rafaela njegova djela odišu klasičnom jednostavnošću ► PALAZZO BARBERINI. ciklus prikaza o SV. figure je reducirao. boravi i djeluje u Rimu 1627 – 29.Sacchija i P.• • freske u kupoli → sv. okružena s 11 ženskih personifikacija koje simboliziraju njezine kvalitete • koristi nužan broj figura • javlja se problem prikazivanja historijsko mitoloških & alegorij. franc. jednostavnosti i jedinstvu ► 1640-ih u Rimu se stvara skupina slikara zahvaljujući A. rim.g. • svetac pod krošnjom stabla prepričava svoj san o stepenicama koje vode u raj. SAcchiju.g. Trojstvo u slavi. visoko barokni klasicizam (→ podrazumijeva prihvaćanje novih ideja tvoraca visoko barokne umjetnosti ﴾Bernini. smještaju se uz rub. Pinakoteka) • masivne barok.g. • prikazana Mudrost na prijestolju. ROMUALDA. pitanje je li potreban veliki broj figura • Sacchi je inzistirao na manjim skupinama figura. koja teži visoko baroknom klasicizmu 22 . slikar Poussin. a posebno se očituje postepeno udaljavanje figura od plana i pozadine. a na njima su pokojni članovi reda (benediktinci) • na stepenicama su se pokojni članovi penjali u raj odjeveni u bijelo ►od tada benediktinci nose bijeli habit ► bitan pomak u odnosu na prikaz SV. bliže promatraču ► 1641 – 49. pa mu je povjerio oslikavanje 1 sobe u palači ► BOŽANSKA MUDROST (→ prizor iz apokrifnog teksta Salomonove mudrosti) • freske 1629 – 33. od 1621 g. Rim • slikarstvo A. zapošljava Cortonu za oslikavanje galerije ► prizori iz Enejinog života VISOKO BAROKNI KLASICIZAM • 1630-ih g. 1647 – 51 apsida → Uznesenje Bogorodice. papa Inocent X. slikar Andrea Sacchi. radio pod Cortoninim vodstvom u Castel Fusano nakon toga se formira kao samostalan slikar vještinu je dokazao u najpoznatijem djelu ↔ ► VIZIJA SV. kipar iz Bologne Alessandro Algardi i flamanac Francesco Duqesnnoy tvore tzv. tema. 1655 – 60 ► Palazzo Pamphili.Cortone • kardinal Antonio Barberini je bio Sacchijev patron. Borromini. Rim. Vatikan. Piazza Navona • 1656.

g. Rim. preko kojeg je dobio ozbiljnije narudžbe ► kipovi SV.. Petar.ALESSANDRO ALGARDI 1598 – 1654 • • • • • iz Bologne. 1634 – 44. • samostojeća skulptorska grupa • sv. slikara Jeromea Duquesnoya 1618. Petar • najveći Algardijev zahvat → prikaz povijesnog događaja iz 452 g. dolazi u Rim nakon kraćeg boravka u Mantovi na preporuku vojvode od Mantove kardinal Lodovico Ludovisi uzima ga pod zaštitu Algardi se druži s Bolonjcima.g. Pavao u klečećem položaju i izvršitelj smaknuća u trenutku zamaha • grupa je smještena iza gl. • predstavlja prvu papinsku grobnicu koja je izrađena po uzoru na grobnicu Urbana 8 → piramidalni razmještaj 3 figura • papa sjedi na sarkofagu. 1626 Camillo Pamphili. narudžba za monumentalnu statuu sv. dok su u gornjem dijelu izrađene kao plitak reljef. 1628. jedini kipar nakon Berninija koji je u razdoblju 1635 – 54.g. San Paolo • 1638 – 43. posebno glave alegorija • primjer visoko baroknog klasicizma ►reljef „SUSRET PAPE LEA I.g. Andrije pod kupolom sv. Algardi izbjegava upotrebu raznobojnog mramora • površina obrađena kao hladna i neutralizirajuća. • radi grobnicu u vrijeme dok je Bernini radio na grobnici Urbana 8. Rim. dekoraciji baldahina sv. dolazi u Rim i ostaje do smrti u njegovoj skulpturi se osjeća utjecaj sjevernjačke umjetnosti 1627 – 28. 1644 ► GROBNICA PAPE LEA XI. za kapelu Bandini u San Silvestro al Quirinale. Rim.g.g.g. MARIJE MAGDALENE & IVANA EV.g... gdje se školovao na Akademiji Carraccijevih 1624. 1646 – 53. Sv. oltara u polukružnom prostoru omeđenom stupovima FRANCESCO DUQUESNOY 1597 – 1643 rođen u Bruxellesu. sa strana 2 alegorije (Hrabrost & Mirnoća) • od bijelog mramora. Sv. Bologna. koji se koristio kao simbol čudesnog spasenja Crkve • iluzionistički reljef → prototip → gradacija figura i iluzija dubine (ovakvi reljefi izrađivani i u renesansi → Donatello) • u donjem dijelu figure su gotovo 3D oblikovane. najvažnije djelo – kip sv. Petra 1628. • utjecaj klasičnog realizma → Akademija Carracci i bavljenje restauracijom ant.. posebno s Domenichinom. sin flaman. Bernini ga zapošljava na skulptor. PAVLU. Suzane za kor Sta Maria di Loreto 23 . primao veliki broj narudžbi dolazi u Rim. pa se stvara iluzija prostora ► ODRUBLJIVANJE GLAVE SV. Petra 1628. I ATILE“. kipova ► Algardi izrađuje i biste → „realistički klasicizam“ • • • kardinal Giovanni Garzia Millini kardinal Laudivio Zacchio.

Sta Maria di Loreto. Sta Maria dell' Anima • izradio karakteristične pute na grobnicama • oblikovani poput živog djeteta – specifične dječje grimase i stidljivi pokreti ☼ Duquesnoy je izrađivao u svojoj radionici serije malih figura u bronci i bjelokosti i zapravo je od toga živio ► PUTTO. imenovan službenim gradskim arhitektom Rima 1644. • izvorno je držala i mučeničku palmu • glava i lice usmjereni prema vjernicima. 1629 & GROBNICA FERDINANDA VAN DER EYNDE. kontrapost • raširenih ruku. V&A Mus. arh. učenik Domenica Fontane sjevernotal. 2. Rim.st. 1640 – 42.g. bronca. izvršila utjecaj na njega za vrijeme boravka u Bologni. Rim. sv. Apostoli. Rim. SUZANA. nema efekta svjetla ni igre svjetla i sjene • skulptura je srodna antičkoj ali ima sva obilježja baroknog klasicizma 17. SS. arh. Parmi. • papa Aleksandar 7 odlučio izgraditi novu crkvu na mjestu stare • longitudinalna lađa sa svetištem u produžetku. 1633 – 40. ► reljef s putima koji pjevaju – Bornanijev oltar.g. London.g.► SV. Piacenzi i Modeni 1602. umjerena jednostavnost → prepoznatljiva i u Berninijevoj sv. koje je presvođeno kupolom 24 . fasada SAN ANDREA DELLA VALLE. 1629 – 40. ostvarenja u Rimu njegova samostalna karijera započinje od 1655.. 1663 – 67. bogata draperija ► GROBNICA ANDRIENA VIRBURCHA. STA MARIA IN CAMPITELLI. • liričnost izraza ► SV. Rim. glava uzdignuta prema nebu • oslanja se na krakove tzv. papa Inocent X imenuje ga svojim osobnim arhitektom (projekt palače Pamphili na Piazza Navona) • od 1635. Napulj. ostvaruje 3 najznačajnija projekta : 1. ANDRIJA. Andrijinog križa • utjecaj Berninijevog sv. pogled prema nebu. 1630. Petar. preuzima ulogu gradskog arhitekta u čijim projektima će se osjećati utjecaj sjevernotal. a ruke u suprotnom smjeru • oblikovanje draperije → vrlo klasicizirajuće → antički kipovi • kontrapost. 3. • spoj tipa herojskog Jupitera i kršć. ARHITEKTURA VISOKOG BAROKA CARLO RAINALDI. 1611 – 91. • • • • • • zaslužan za neka najvažnija arhitekt. crkva na Piazza del Popolo ► STA MARIA IN CAMPITELLI. nakon što umire njegov otac Girolamo Rainaldi → 1570. Longina – kontrapost. • tijekom 1660-ih i 1670-ih g.g. 1629 – 33. Sveca • tijelo i draperija izrađeni u klasičnom duhu. Bibijani • nabori draperije slijede linije prirodnog pada • prikazuje sveticu u trenutku odmora. raširene ruke. Carlo R.g.

g. obje crkve imaju klasično oblikovani portik na pročelju → utjecaj C. koji je dovršio crkvu 1675. Vicenzo & Anastasio. elemenata (pilastar. 1624 – 29. arhitekturu PROČELJE : 2-etažna fasada na kojoj dominiraju 2 edikule postavljene u središnjoj osi pročelja → tzv. Domenico & Sisto) Antonio del Grande (galerije u Palazzo Colonna i dio Palazzo Doria – Pamphili) Giovanni Antonio de' Rossi (kapela Lancelotti u sv. Ivanu Lateranskom. stup) . Sta Maria in Campo Marzo.• • • • • • • lađa se rastvara bočnim kapelama prividni tlocrt grč. u gradnji San Carlo al Corso) Vincenzo della Greca (pročelje SS. Venecija. jedinstven plan u barok.g. arh.1682-85. → Sta Constantza u Rimu & bizant. Rim. (Bramante) 25 . 1673. križa. Petra ☺ na Rainaldija djeluju arhitekti : Martino Conghi mlađi (pročelje SS. EDIKULNA FASADA (→ utjecaj sjevernotal. završava trokutastim zabatom ► SAN ANDREA DELLA VALLE. kapela u Palazzo Monte di Pieta. Fontane. arh. građevine u Ravenni) u elevaciji vidljiv utjecaj sjevernotal. Berninija i C. Piazza di Trevi. dostiže razinu najvećih Rimljana – Berninija & Borrominija učenik VICENZA SCAMOZZIJA ( → Palladijev učenik) ► STA MARIA DELLA SALUTE. koji je sudjelovao u realizaciji Berninijeva trga sv. rim. • • • • • zavjetna crkva – 1630. arh.g. • gradnju pročelja započeo Maderno. način izmjene i gradacije arhitekton. 1631 – 87. arhitekt koji u okviru visoko barok.) pročelje obogaćuje na rim. arh. gradnja je prekinuta i ponovno nastavljena prema projektu G. pomagao Rainaldiju • tip EDIKULE – FASADE – naglašava masivnost pročelja i vertikalnost ► STA MARIA DI MONTE SANTO – ovalna kupola ► STA MARIA DE' MIRACOLI. započela je gradnja Sta Maria di Monte Santo. Fontane. Palazzo D'Aste – Bonaparte ) BALDASSARE LONGHENA 1598 – 1682 • • jedini venecijan. na Piazza del Popolo. dojam kazališne scene u unutrašnjosti → lađa → svetište → kupola → stupovi karakteristična za sjevernotal. zamjenjuje ga C: Rainaldi • 2-etažno • vidljiv utjecaj Carla Fontane koji je 1661 – 62. • • • • crkve su trebale biti identične s velikim kupolama Sta Maria del Monte je smještena na užoj čestici → stoga je upotrijebio ovalni oblik i ovalnu kupolu 1662. polustup. Venecijom harala kuga kapitalno djelo kojim će se baviti cijeli život nalazi se na glavnom pomorskom ulazu u Canal Grande tlocrt → pravilan 8-gon s deambulatorijem ( utjecaj kasne antike.g.

palače → rustična obrada prizemlja i upotreba stupova u gornjim zonama • palazzo Pesaro → rustično prizemlje. Venecija. nad klasično oblikovanim kapitelima postavio kipove PROROKA u unutrašnjosti koristi sivi kamen za strukturalne dijelove. 1624 – 47. flankiran pilastrima. tradicija) KUPOLA nad 8-gonom počiva na 8-gonalnom tamburu kojeg podržavaju potpornjaci s volutama obje kupole imaju lanternu PROČELJE : glavni ulaz u obliku slavoluka → 2 stupa podržavaju lučni otvor. rim. Venecija → oltar sa središnjom nišom. Lorenzo Goustiniani (1646 – 48) 3. iznad figure anđela nose raku na kojoj stoji bl. samostanu iz 15. Zanipolo. sa strana je flankirana s 2 tornja ( venecijansko – bizant. termi izvana je sačuvao oblik 8-gona s blago izbočenim pravokutnim nišama SVETIŠTE djeluje kao zasebna cjelina i veže se za 1 stranicu 8-gona presvođeno je kupolom i sa strana prošireno apsidalnim završecima raščlanjeno je pilastrima i 2-dijelnim prozorima crkva se sastoji od 3 dijela : OKTOGONA. sv. 1656. SVETIŠTA i KORA (pravokutan) iz svetišta se prelazi u kor preko trijumf. iznad tabernakul 2. Stjepana 5. model za sve oltare → sastoji se od stipesa. 1643 – 45. 1670 – 78 • bogata skulptorska dekoracija ► PALAZZO PESARO(1652-59) & PALAZZO REZZONICO (1710) • Longhena primjenjuje ideale tipičnog venecijan. Franjo. 2 kata raščlanjena stupovima (izmjena 2 stupa + 1 stup) ► samostan SAN GIORGIO MAGGIORE . bočnih pilastara. luka kupola nad svetištem počiva na kružnom tamburu. blizu SS.st. hvarska katedrala 4. Venecija. između stupova su 2-dijelne niše ► nova katedrala u CHIOGGII. visokog baroka • napušta gotovo čiste klasične elemente • formula barok. Venecija → oltar bl. Zadar 26 . San Martin. unutrašnjost sadrži još neke Palladijeve elemente → stupovi postavljeni na vrlo visoke postamente.• • • • • • • • • • • • • • • stupovi su pripijeni uz pilone i nose kupolu. katedrala. • 1-brodna s prostranim centralnim kapelama ► fasada male crkve CHIESA DELL' OSPEDALETTO. Lorenza Giustinianija. ► STA MARIA DEGLI SCALZI. sa skulpturama svetaca. a bijeli za zidove → ovakav kolorist. specifično oblikovani prozori koji imaju poprečne rešetke (na kupoli) → taj element potječe iz arh. iznad je trokutasti zabat motiv trokutastog zabata ponavlja se na prozorima kupola glavno pročelje → 4 stupa na visokim postamentima nose arhitrav. efekt potječe od tradicije Palladijeve arh. • stubište u benediktin. crkva sv. • 2 paralelna stubišta se spuštaju niz zidove prema zajedničkoj točci ► projektant oltara : 1.

GIULIANO FINELLI. HELENE. rođen na Malti bio je najtalentiraniji skulptor i nitko se nije poput njega približio uzvišenom stilu Berninijeve kasne faze 27 . Finellijeva karijera se gasi. generacija • • umjetnici iz ¾ 17. Bolgi. gl. trebao pomoć majstora. S.. BOLGI 1605 – 56. Pietro in Montorio • 1 od golemih kipova s fontane 4 rijeka na Piazza Navona NICCOLO MENGHINI 1610 – 65 • obnavlja klasičnu skulpturu u Palazzo Barberini • kip sv. radionicu. 1633 – 37. Capella Monte di Pieta). 1622. Bolgi se vraća u Napulj FRANCESCO BARATTA 1590 – 1666 • izradio reljef nad oltarom u kapeli Raimondi. 1628 – 38 • Bolgi je bio 1 od najbližih Berninijevih pomoćnika pa imitira Berninijeva djela • kip sv. * rođen u Carrari. pa je 1624. reljef Oplakivanje Krista. Petar. formirana manja radionica koja 1640. da se i taj pripisivao Berniniju • 1653. Finelli & A. neko vrijeme radio kod Pietra Tacca u Firenci * Bernini ga izabire za izradu kipova na pilonima crkve sv. Petra → kip SV. Martina e Luca II. prije dolaska u Rim boravi u Napulju.SKULPTURA VISOKOG BAROKA RIM – prva generacija • • potpuno širenje visoko barok. Ferrata. Rim. DOMENICO GUIDI ( iz Carrare. Helene je toliko srodan kipu grofice Matilde. Bernini.g. dolazi u Rim i pristupa Berninijevoj radionici dolaskom A. dok su ostali bili podložni Berniniju G. Bolgija u B. generacije kipara uz Berninija i C. (1650 – 75) ERCOLE FERRATA. CAFFA 1635 – 67 • • učitelj mu je bio E. prerasta u vodeću radionicu visoko barokne skulpture • skupinu I. FINELLI 1601 – 57 • • rođen u Carrari. Rim. skulpture počinje širenjem Berninijeve radionice već je na svojim ranijim projektima poput baldahina sv. 1667 – 76.st. DUQUESNOY. Martina. ANDREA BOLGI i GIACOMO ANTONIO FANCELLI • najviše su se istakli G.Madernu čine : LUIGI BERNINI (brat). sv. zbog toga odlazi u Napulj gdje mu je konkurencija arhitekt i kipar Cosimo Fanzago A.g. ANTONIO RAGGI. STEFANO SPERANZA. MELCHIORE CAFFA M.g.. Petra u rimu. dolazi iz Napulja u Rim.g. oltar SS.

Petra ♥ reljef SMRT SV. La Valletta.86 • rođen u Comu. RAGGI 1624. 1665. lik svetice i uplašeni narod ► A. Navona. AGNEZA NA LOMAČI. Rose. oltar. sličnost s Duquesnoyevom sv. Cecilije → prvotno je povjeren Giuseppeu Peroniju • reljef prikazuje 2 suprotstavljene skupine • prikazan je papa Urban koji je bio prisutan kad mučena svetica umire među vjernicima ◄ štuko dekoracija crkve Il Gesu • interpretacija kasne Berninijeve faze • sadrži dekorativne elemente i motive. Rim. Piazza Navona ♪ SV. S.. Eustace u lavljoj špilji. TOMA IZ VILLANOVE DIJELI MILOSTINJU. 1660 • reljefni prikaz • 3-dijelna kompozicija. generacije • 1647.g. Giovanni dei Fiorentini. 1660. Tereze • skulptorska grupa vezana za pozadinu zida ♦ SV. Suzanom • pogled prema nebu. radionice 1653. Sta Agnesa. Muzej • slobodno stojeća skulptura smještena u niši ♦ reljef Sv. dolazi u B. CECILIJE. broda i transepta SLIKARSTVO VISOKOG BAROKA • na početku visokog baroka u RIMU nastaju 2 značajne freske : 28 54 .♦ EKSTAZA SV. sv. u dnu vatra čiji se plamenovi suprotstavljaju draperiji • prikazuje trenutak kad svetica ignorira bol koju joj zadaje vatra ♫ KAMENOVANJE SV. 1669 – 83 ☼ reljef i kipovi u Capella Ginetti. anđeli je na oblaku uzdižu prema nebu • preradio B. napadači. Domingo E. Sta Maria sopra Minerva najznačajnija djela se nalaze u crkvi Sta Agnese. EMERENCIJANE. Bernini ga zapošljava na izradi kipa kardinala na grobnici kardinala Pimentele. dolazi u Rim i pridružuje se Algardijevom studiju • možemo ga nazvati Berninijem II. ___________.g. Piazza Navona ♦ ležeći lik sv. Rim. koncepciju sv. P. ♂ štuko dekoracija u lađi i transeptu crkve IL GESU. Katarina Sijenska u Monte Magnapoli. Rim. raširene ruke. S. najstariji pripadnik B. KATARINE. sv. 1660 – 67 ♣ KRŠTENJE KRISTOVO. Sta Agnese. Agneza. radionicu i radi na ukrašavanju pilastara sv. završena 1667 • prikaz mističnog uznesenja. Rim. Sta Agnese. figuralne prikaze alegorija i anđela na okvirima prozora gl. San Andrea della Valle. 1671 – 75 ☻ dekoracija visokog oltara Sta Maria degli Miracoli ◄ reljef sv. 1661. FERRATA 1610 – 86 • • • rođen blizu Coma. • slobodno stojeći kip.

položaj Rima kao izvorišta barokne umj. 1640 – 50 SALVATOR ROSA 1615 – 73 • rođen u Napulju. Sassoferrato. Radio uz Domenichina i Cortonu • Alegorija raz__ oga. spomenika – Museo Capitolino ARHITEKTURA : • 1.F. Pariz je postao možda čak i dinamičnije umjetn. Borromini starija tradicija 16. G. 1630. Benedikta 14 (1740 – 58) papa Inocent 11 (1676 – 89) zabranio je iznošenje ant. Giacinto Gimignani. • 2 tradicije : rim. Antuna. vraća se 1647. Francesco Cozza. papa Klement 11 uvodi muzeološki program za papa Benedikta 14 & Klementa 12 nastaje I javni muzej ant. Palazzo Pitti Pejzaž s prikazom pronalaska Mojsija u rijeci. Romanelli. 1675. Josipa. pod kraljem Lujom 14. marina i bitaka. u sukobu s Berninijem • njegova kuća postaje Accademia dei Percossi. genija 17. umj. PIETRO TESTA 1611 – 50 • rođen u Lucci. pomalo se mijenja umjetnici dolaze u Rim proučavati ant. ant. Palazzo Barberini ova 2 ostvarenja su trebala usmjeriti umjetnike glavnu ulogu u rim.g. Firenca. umj.st. i ostaje do smrti • smatrali su ga slikarem pejzaža.st. i ½ 18. prikazi osamljenih litica i klisura • • Iskušenje sv. Arhitekturu 29 . umjetnost uspon franc. vraća se u Rim 1649. interes za klas.st. ulogu u kompoziciji • u Palazzo del Quirinale izradio fresku s prikazom sv. pisac novela & satira. u Rim • u njegovim djelima prikaz pejzaža ima gl. pejzaže karakterizira tamno i olujno nebo.g. 1645 – 49. Benedikta 13 Orsinija (1724 – 30). središte od Rima rimski kasni barok će obilježiti veliki projekti za vrijeme pontifikata papa → Klementa 11 Albanija (1700 – 21). umj.• • • • • LANFRANCO → kupola San Andrea della Valle CORTONA → Gran Salone. 1650 KASNI BAROK & ROKOKO 1675 – 1750 • • • • • • • u posljednjim desetljećima 17. utjecaj Domenichina. statua i djela ant. zbog velikog interesa za ant. 2. Paolo Gismondi → prikazivanje pejzaža i začetak kvazi romantičarskog pokreta PIER FRANCESCO MOLA 1612 – 66 • dosta vremena provodi u Veneciji. dolazi u Rim. – Bernini.g. utjecaj Cortone. Klementa 12 Orsinija (1730 – 40). slikarskim krugovima preuzima ANDREA SACCHI Andrea Camassei.g.st. Giovanni Domenico Cerrini.

g. arh. U RIMU • • • • početak 18. do 1655.g. kipove. Petru) ARH. na većini njegovih najvećih ostvarenja • 1655. započeo karijeru kao važni suradnik Cortone. Petrom. vješto barataju izvorima bez dodavanja originalnih ideja → CARLO FONTANA. nastaje njegovo prvo samostalno djelo SAN BIAGGIO IN CAMPITELLI ► 1682 – 83. projekata među Fontaninim učenicima nije bilo velikih potencijala a jedini tada značajniji arhitekt FILIPPO JUVARA odlazi 1714. SALVI.st. 18.st. dolazi u Rim. VALVASSORI. San Sebastiano. uzori (Sta Maria de' Miracoli) ► kapela Ginetti. slijede novu liniju i dolaze do iznenađujućih rezultata → FILIPPO RAGUZZINI. linija i iluzionist. LUIGI VANVITELLI 2. preciznost → odlike kasno barok. koriste postojeće elemente u vlastitom originalnom smislu → FILIPPO JUVARA 3. mirnoća. MARCELLO AL CORSO – predstavlja ključ za razumijevanje kasno barok. nastaje njegov najuspješniji projekt → FASADA S. kada brojni talentirani arhitekti djeluju novi vodeći arhitekti → RAGUZZINI .g. 1683 – 87 ► kapela Albani. ► • • • JEZUITSKA CRKVA I KOLEGIJ U LOYOLI. koristi elemente niša odvojenih polustupovima • ističe se statičnost fasade bez obzira na stupove i polustupove koji pridonose dinamici pročelja • lakoća. u Rimu je obilježen nedostatkom monumentalnih arhitekton. 1671 ►kapela Cibo. 1705 ► dizajnirao nadgrobne spomenike Klementa 11 i Inocenta 12 ☻ izrađivao fontane. tzv. dolazi do velikih preokreta. San Andrea della Valle.1. niša u gornjem dijelu fasade. GALILEI. DE SANCTIS. klasicizma bez obzira na upotrebu barok. iz Rima i vraća se samo povremeno u razdoblju 1725 – 45 g. BERNARDO SANFELICE i BERNARDO VITTONE KASNOBAROKNI KLASICIZAM CARLO FONTANA 1638 – 1714 • rođen u Comu. Via Triumfalis (od mosta San Angelo prema sv. Španjolska studija najvećeg Fontaninog crkvenog kompleksa kružni tlocrt crkve s ophodnim hodnikom u visokom tamburu prepoznaju se rim. oltare ☼ izradio je i nekoliko projekata urbanog uređenja koji su ostali nerealizirani ► projekt dovršenja Berninijeva trga pred sv.g. FUGA 30 . Rainaldija i Berninija • na njega najviše utječe Bernini jer je s njim radio preko 10 god. Sta Maria del' Popolo. FERNANDO FUGA. GABRIELE VALVASSORI.

rješenja • očit je utjecaj Madernovog oblikovanja pročelja • pročelje → 2 para stupova nose trokutasti zabat • Galilei je neko vrijeme boravio u Engleskoj (1714 – 1719).st. ovalan način organizacije urbane sredine s preglednim dugim perspektivnim pogledom nije bio čest u 17. pa se njegova sklonost klasičnim motivima interpretira kao utjecaj paladijanizma.• sva petorica su radila na Piazza S. 1732 – 37.) ► FILIPPO RAGUZZINI 1680 – 1771 • Piazza San Ignazio – 1727 – 27 • projekt rađen u skladu s tzv. rokokoa → PIAZZA S. ali prije se radi o utjecaju ranobaroknog klasicizma VENECIJA GIORGIO MASSARI 31 . Fontani Trevi * 2 najveća projekta rim. projekt je dobio Galilei. fasadi S. fasadi Palazzo Doria – Pamphili. (doba pape Siksta V. i zrelobarok. primjenjuje zakrivljene linije na balustradama. kojeg su prakticirali arhitekti u 17. • izražena elegancija linija • zanimljivo je oblikovanje zaobljenih krila ► GABRIELE VALVASSORI 1683 – 1761 • Palazzo Doria – Pamphili – 1730 – 35 • 2-etažna fasada. balkonima i ostalim dijelovima fasade ► NICOLA SALVI 1697 – 1751 • Fontana Trevi → 1732 – 62 • Počiva na klasičnim oblicima i atrukturama • Upotrebljava klasični trijumf. kasno barok. → izradio projekt. Giovanni in Laterano. raščlanjena pilastrima i prozorima ALESSANDRO GALILEI • fasada San Giovanni in Laterano • papa Klement 12 raspisao natječaj za projekt novog pročelja • sudjelovalo je oko 23 arhitekata. Ignazio. IGNAZIO ŠPANJOLSKO STUBIŠTE ► FRANCESCO DE SANCTIS 1693 – 1731 • Španjolsko stubište. • Uzor iz 16. arh.st. * elegantna reinterpretacija Michelangelova manirizma * 2-etažna. koji se poziva na klasična arhitekton.st. 1723 – 26. i mitološkim figurama čini pročelje palače i predprostor palače • Elementi rokokoa na fontani su podređeni klas. Španjolskim stubama. dvorište – trg ( piazza – cortille). luk koji zajedno s alegorij. dizajnu • u središtu Neptun na školjci 58 FERDINANDO FUGA 1669 – 1782 *Palazzo della Consulta.

poput klasičnih hramova → utjecaj Palladijeva portika s crkve San Giorgio Maggiore. površina vrtova po uzoru na Versailles • palača → pravokutan blok s 4 unutrašnja dvorišta • fasada → u obliku hrama. gubi vlast nad južnom Italijom. je zaslužan za projekt širenja i obnove grada Torino je nastao na antičkom rim. druga grupa je pod utjecajem kasnobaroknog klasicizma FUGA & LUIGI VANVITELLI FERDINANDO SANFELICE 1675 – 1750 ► Palazzo Serra Cassano. Torino postaje središte vojvodstva Piemont. 1726 – 43 • snažno pročelje.g. pod Emanuelom Filibertom njegov nasljednik Carlo Emanuele I. • monumentalno stubište → njegova specijalnost • srodnost s austrij.g. Stra.g. 4 stupa nose trokutasti zabat • u vestibulu – prostrano ceremonijalno stubište ARH. odlazi u Rim gdje boravi u vrijeme kada nastaju najveća Borrominijeva ostvarenja (Oratorij sv. koji vlada do 1759. ali je 1734.g. 1735 – 56 • izgradio FRANCESCO MARIA PRETI • utjecaj venecijan. kralj Filip V. a unutrašnjost od Palladijevog Il Redentore VICENZA • 18. karakteristična po grupiranju prozora na pročelju • TIEPOLO oslikao veliku dvoranu vile → „SLAVA OBITELJI PISANI“ NAPULJ • 1713. španjol. U PIEMONTU • • • 1563. palača.st. obnavlja se u barok. • za to vrijeme Napulj i Sicilija doživljavaju procvat u umj. grupa umjetnika koja se veže uz pojam „barocchetto“ → glavni predstavnici su učenici slikara Francesca Solimene → FERDINANDO SANFELICE 2. obilježeno je oživljavanjem Palladijeve arhitekture ► Villa Pisani.. castrumu. barokom i rokokoom LUIGI VANVITELLI 1700 – 1773 • rođen u Napulju • njegovi prvi projekti su vezani za papine narudžbe ( papa Klement 12) → u Anconi gradi lazaret 5gonalnog oblika. odlazi u Napulj ► projekt Kraljevske rezidencije u Caserti • projekt je uključivao i oblikovanje strogo geometrij. 1725 – 26. Chiesa dell' Annunziata u Napulju • na poziv Karla 3.► Chiesa dei Gesuati.g. oblicima GUARINO GUARINI 1624 – 83 • rođen u Modeni. Filipa Nerija i San Carlino) 32 . njegov sin okrunjen za kralja Karla III. • 2 pravca arhitekture : 1. zatim Arco Clementino. 1639.

g. prozora se spuštaju rebra u obliku parabole.• vraća se u Modenu i počinje se baviti arhitekturom – crkva San Vicenzo. PALAZZO CARIGNANO. Pariz.g. Savojski poziva Guarinija 1666. nije našao podršku u radu pa odlazi 1655. projekt preuzima Guarini 1667. na način da se ta 2 elementa prožimaju • s unutrašnje str. započ. dio katedrale. svetište LA CONSOLATA (najmanje zanimljivo) ► Capella della SS.g. Messina (stradala) • 1662.. u Torino. gdje gradi najznačajnija djela : 1. 1737 • uništena • longitudinalna. 1666. naziv po latin. od vremena Emanuela Filiberta • kapela se gradi na ist. tlocrt → grč.g. valovito pročelje poput San Carlo • na pandantivima se diže patuljasta kupola → prije odlaska u Torino boravio je u Španjolskoj i Portugalu ► Sta Maria della Divina Providenza. Annunziata. triangularne geometrije kupola – sastoji se od visokog tambura i stožaste kupole ( iznutra oblikovana poput vertikalne mreže lukova) → nastaje piramidalna struktura od 6 heksagona 33 . COLLEGIO DEI NOBILI. koncepcije nizanja jedinica presvođenih kupolom • zidovi crkve su valoviti ▲ Carlo Emanuele II.g. vraća se u Modenu i uskoro odlazi u Pariz 60 ► teatinska crkva Sainte Anne la Royale. danas umjetn. križ. po projektu Amadea di Castellamonte. 1667 – 90 • ima veličinu crkve • namijenjena relikviji Torinskog platna koja je bila u posjedu obitelji Savoya.. potječe od tradicionalne sjevernotal. nazivu grada Chieti) • uništena.. 1679. galerija i akademija znanosti 2. u Messinu ► u Messini izradio projekt za crkvu somascianskog reda. 1678. na koji postavlja 3 pandantiva otvorena kružnim prozorima • pandantive koristi kao prijelaz između kružnog prostora kapele i kružnog oblika kupole • • Guarini se često poziva na Borrominija.st. gradnja počinje 1655. valovito pročelje s konveksno izbočenom ovalnom dvoranom u središtu 3. ali nije realizirana ( 6-gonalan tlocrt s ophodnim hodnikom) • na pandantivima se diže 6-gonalna pseudo kupola • postavio tambur i kupolu u istu strukturalnu zonu. CAPELLA DELLA SS. koje tvore pseudo galeriju ► fasada crkve SS. SINDONE 4. 1662. Sindone (presvetog platan). crkva SAN LORENZO 5. • ima CILINDRIČAN OBLIK raščlanjen golemim pilastrima u unutrašnjosti • uvodi 3 vestibula u cilindričan prostor.g.g.g. pa je vidljiv utjecaj B. Lisabon. (teatinci → crkveni red osnovan u 16..

Vittorio Amadeo II. odakle dolazi glavni izvor svjetlosti • unutrašnjost raščlanjena visokim pilonima. 34 . prostor • nad dijagonalnim osima 8-gona Guarini postavlja pandantive koji tvore grč. presvođena kupolom s rebrima heksagon. arhitekture na crkve. 4 kraljevske rezidencije. 1718 – 21 • kraljevska gradska palača. arh. dolazi u Torino kao zreo arhitekt postavlja novu koncepciju arh. chateau i tal.g. gdje je proučavao principe kasnog baroka 1714. odlazi u Madrid radi izgradnje kraljevske palače Filipa V. • nad kapelama su visoko otvorene galerije. 2 gradske četvrti Utjecaj barok. Oblika → izrada kupola predstavlja posebno mjesto u Guarinijevoj arhitekturi • u svojem teoretskom djelu Architettura civile navodi da je svođenje osnovni dio arh. • kod njega je prisutan španjol. uzor franc. arh. kupola džamije u Cordobi • proučavao je posebno gotičku arh.-arapska arh. iznad oktogonal. pilastre. ima 1 od najvećih stubišta koje po širini zauzima gotovo cijelu širinu fasade 62 ►DVORAC STUPINIGI. Savojski. time je izgubljena punina zidne mase • radi se o elementima svojstvenima srednjovj. projekata izradio u Torinu. u Portugalu gdje projektira palaču u Mafri za kralja Ivana V. i Versaillesa ► PALAZZO MADAMA. njegova arh. izvorima.g. Torino. Prostora nalazi se CAPELLA MAGGIORE → • ovalnog tlocrta. – 14. 1714. Najviše arhitekton. kralj Sicilije. gdje se odgovarajuće arhitekton. križ.g.g. cjeline grupiraju uokolo centralne jezgre ► CHIESA DELLA CARMINE. ne odaje utjecaj Guarinijeve arh. 1729 – 33 • lovački kraljevski dvorac. zidovi su zaobljeni prema unutrašnjem prostoru • svaka str. je otvorena širokim lukom kojeg podržavaju stupovi • iznad lukova se nalazi snažna trabeacija. 5 crkvi + pročelje Sta Christina. 4 gradske palače. Fontane. kat – piano nobile – koristi iste elemente → niše. zvjezdoliki plan.g. 1732 – 35 • ima prostranu lađu i po 3 kapele sa svake str. koja ga je impresionirala iskušavanjem statičkih dosega i kvalitete konstrukcijskih elemenata FILIPPO JUVARA 1678 – 1736(Madrid) • • • • • • • • • • rođen u Messini.61 ► crkva San Lorenzo. stupove i balustrade sa skulpturama nad ravnim krovištem • unutrašnjost palače je potpuno neovisna o Versaillesu i franc. dok je na palačama vidljiv utjecaj franc. rim. poziva ga u svoju službu Iste godine nalazi se u Torinu kao glavni kraljevski arhitekt 1719-20. 1668 – 87 • OKTOGON. glavna fasada oblikovana prema pročelju dvorca Versailles koje gleda prema vrtu • dominira I. nad zonom pandantiva se nalazi galerija prozora između kojih su postavljena po 2 rebra koja se križaju • na produžetku 8-gonal. boravi u Rimu i pridružuje se radionici C. 1735. 1703/4.

dok od Juvarre potječe razrada unutrašnjosti (klasičnost elemenata) • TLOCRT – 6-kut sa 6 segmentnih kapela 35 .• • • • skeletna konstrukcija zida → svojstveno got. što je utjecalo na Vittonea 1737. arh. Vallinott. Juvarino remek djelo • stražnji dio crkve je uklopljen u prostor pravokutnog samostana. Tereze) ideja je potpuno prihvaćena na području Austrije (Fischer von Erlach) ► crkva VENARIA REALE. blizu Torina • prvi Juvarin projekt centralnog tlocrta – grč.g. 1738 – 39 • malo svetište. svetište na brdu.g. blizu Torina. vraća se u Torino u to vrijeme nastaju najznačajnija Juvarrina djela. zaposlenike bogatog torinskog bankara • već se prema vanjskom izgledu prepoznaje temeljno obilježje Vittoneova stila. traže suradnju od Vittonea tako je Vittone posvetio veliku pažnju proučavanju geometrije Vittoneovi projekti su gotovo isključivo crkve skoro sve su centralnog tlocrta ili potječu iz centralnog plana imao je potpunu slobodu u projektiranju pošto je radio sa svećenstvom malih zajednica ► SVETIŠTE. izgrađena kao kapela za zemljoradnike.. 1733. kapele nisu izgrađene kao samostalne građevne jedinice s izvorom svjetlosti. Katedrale) nije realiziran • rješenje elevacije potječe iz Juvarine longitudinalne crkve Chiesa del Carmine • iako je predvidio centralni tlocrt katerale. 1732.g. 1729 • najznačajniji Juvarin projekt centralne građevine (projekt nove torin. princip gradnje kupole 63 BERNARDO VITONE 1702 – 70 • • • • • • • • • • rođen u Piemontu najznačajnija ostvarenja se nalaze po malim pijemontskim gradovima o njegovoj arh. 1717 – 31 • najveće barok. stupovi podržavaju tambur s kupolom (raščlanjena rebrima i 6-gonalnim kasetama) • na stražnjem dijelu se dižu 2 tornja • ovakav tip crkve se gradi i iza sjevernih Alpi u tom razdoblju ► projekt TORINSKE KATEDRALE. utjecaj Guarinija. već imaju ovalne otvore kroz koje dopire svjetlost iz galerija ideja upotrebe skrivenog svjetla potječe od Berninija (oltar sv. križ )1716) ► SUPERGA. izvan Piemonta zna se malo neko vrijeme je studirao u Rimu. njezina unutrašnja konstrukcija ponavlja motive pilona koji podržavaju goleme lukove u pizemlju i galeriji • kupola nema tambura. izdana Guarinijeva Archittetura civile. koji objedinjuje Guarinijev i Juvarrin stil → kapela u obliku pagode . dok prednji dio kružnog oblika iskače iz linije zgrade • na prednjem dijelu crkve nalazi se kvadratni portik koji ima 4 stupa s frontalne strane i po 2 na bočnim • kružnog tlocrta. što je utjecaj njemačkih graditelja koji nisu prihvatili tal.

samo krajnji vrh od bijelog mramora • 4 pilona u unutrašnjosti nose svod. Vittone sažima pandantive i tambur u istu zonu • pandantivi imaju duboki konkavni oblik → transformirao u potporne lukove (obnova srednjovj. događaju se u Veneciji 1660 – 80..st. LANTERNA SLIKARSTVO 18. Villanova di Mondovi. Torino. istovremeno se u Rimu i Bologni javljaju veliki slikari koji nastavljaju tradiciju kasnobarok. REBRA S OTVOROM. tzv. • • • • • • povijest tal. oblike.g. TLOCRT 4-LISTA • Vittone u centralni prostor uvodi galerije namijenjene redovnicama • GALERIJE su otvorene visokim lukovima koji odgovaraju lukovima u prizemlju. slikarstva 18. izduženi. a kulminiraju pojavom Tiepola i njegove škole ( glavni predstavnici rokoko slikarstva) upotreba svjetlijih tonova. 1742 • vjerojatno najsavršeniji Vittoneov projekt → 4 jednaka segmenta kapele su postavljena uokolo kružnog prostora • građena od cigle. podsjećaju na manirist. Bra. koji otvaraju kapele • LJUSKASTA KUPOLA ► STA MARIA DI PIAZZA.st. transparentnih boja koje doprinose jasnoći prikaza uvode i specifične oblike kompozicije → valovite ili cik-cak kompozicije. 1755 * pandantive koristi kao potpornjake i na taj način je transformirao kvadratno križište u pandativni 8gon ► Vittineova koncepcije kupole → PANDATIV .• • • KUPOLA – Vittone je po prvi put izradio tzv. konstrukcijskog elementa) • zahvaljujući takvim pandantivima mogao je organizirati stupove tambura u formu 8-gona 64 ► STA CROCE. st. TAMBUR. • mjesto gdje se javljaju ideje i smjernice za sljedeće faze LUCA GIORDANO 1634 – 1705 • iako njegov rad pripada 17.st. 1 iznad drugog + LANTERNA koristi tzv. smatra se nositeljem nove epohe slikarstva 36 . koje su ovisne o donjem dijelu slike likovi su elegantni. se odnosi na VENECIJANSKO SLIKARSTVO prve promjene u slikarstvu u 17. Slikarstva NAPULJ • vrlo važno kulturno – umjetničko središte 17. efekte skrivenog izvora svjetlosti → prozori na tamburu svodovi daju dojam nebeskog raja zbog jedinstvenosti.st. PROZIRNU ŠKOLJKU → sjecišta rebara nad hexagonalnim otvorom stvaraju 3 svoda. 1751 – 54 • normalno križište s 4 luka i pandantivima ali umjesto umetanja uobičajenog kružnog prostora kao prijelaza između pandantiva i tambura. figure serpentinate vrhunac razvoja rokoko slikarstva u Veneciji odvija se u razdoblju 1720 – 30. pa je oslikan hijerarhijom anđela ► STA CHIARA.

Carraccija i Guercina 37 . freske u biblioteci Riccardiana. nije ih nikada kopirao osnovno obilježje njegovog slikarstva je da se nikada nije priklanjao jednoj tradiciji.g. radio je izuzetnom brzinom.st. Pad Šimuna Maga SEBASTIANO CONCA • Solimenin učenik • studira u Rimu • freska → Krunjenje sv. tradicije poput tamnijih. klasično izučavanje poza • istovremeno nailazimo i „lepršavo pljuštanje“ plana i pozadine.st. Firenca. Giordano. dok u kasnijoj fazi likovi postaju elegantniji i izduženiji • Solimena je vodio Akademiju i cijeli život djelovao u Napulju • iz njegove škole izlaze FRANCESCO DE MURA. Palazzo Pitti 1682 – 83. Napulj.. Giordana i njegove manire • Solimenino slikarstvo obuhvaća neka obilježja kasnobarok. Ribere i Veronesea. 1704.• • • • • • radio u raznim dijelovima Italije (Rim.g. predvodio napuljsku školu • smatra se sljedbenikom L. → 1 grupa pod vodstvom DONATA CRETIJA (1671 . Chiesa del Carmine. Sta Cecilia. 18. bazirao se na slikarstvo L. San Martino. već je iz svega uzimao ono najbolje što god je naslikao zračilo je svjetlošću. poznavao je slikarstvo Rubensa i Rembrandta. 1682. smeđih tonova sjene likova. poletom i životom njegova živahna interpretacija likova odgovara duhu 18. Pluton i Prozepina) BOLOGNA • • snažna tradicija Akademije braće Carracci. Bergamo) i bio je dvorski slikar u Madridu 1692 – 1702.1747). Rafaela i Tiziana. likovi su razrađeni u akademskoj maniri. stvaraju se 2 različita usmjerenja. 1725 FIRENCA • • 1640 – 47. Rim. 1690. freske u drugoj galeriji Palazzo Riccardi (Palazzo Medici – Riccardi → alegorij. Capella del Tesoro • freska 65 FRANCESCO SOLIMENA 1657 – 1747 • napuljski slikar koji je poč.1749). → Cortona. CORRADO GIQUINTO i GIUSEPPE BONITO • izradio je fresku u San Paolo Maggiore u Napulju. vladaju principi barokne klasike u 2/2 17. Cecilije.g. → L. koja je naginjala prema rokoko principima → drugu grupu predvodi GIUSEPPE MARIA CRESPI (1665 .st. prikazi vladavine obitelji Medici. zvan Lo Spagnuolo • jedini pravi genijalac kasne bolonjske škole.g. njegov utjecaj je proširen u Rimu & Veneciji ► JUDITIN TRIJUMF. Venecija. freske u kupoli kapele Corsini.g.

• • • • primjenjivao je svoje vizije na religij. Venecija. školovao se kod G. ► BOGORODIČINO UKAZANJE SV. teme. Riccijeva umj. NERIJU. Venecija. Venecija. slikarstva rođen u Veneciji. Firenca. Napulj. Crespi otvara školu u kojoj se ističu njegovi učenici sin LUIGI CRESPI. kojim postiže plastičnost boravio u Bologni. umjetnicima koji su bili štićenici bogatih venec. 18. Crespija po povratku u Veneciju više nikada nije napustio rodni grad ► MUČENIČKA SMRT SV. 1708 • tipični nervozni nanosi boje i potezi kistom ► 1712 – 16 boravi u LONDONU. suvremenim genre scenama. Piazzettu & Benkovića 66 VENECIJA • • • • u 18. Parmu i Rim gdje se izgrađuje kao umjetnik na kasnobarok.st. zahvaljujući i venec. St. Giordana ► BOGORODICA NA PRIJESTOLJU S 9 SVETACA.. plemića pozivali su ih i strani plemići na svoje dvorove ( Engleska. je postala internacionalnom. se bazira na ponovnom otkrivanju Veronesea i studijima L. Piazzetta se posvećuje dubokom ekspresionizmu prisutnost efekta chiaro-scuro. 1717. strujanja poč.g.g. 1716 u PARIZU → po povratku u Veneciju započinje 3 fazu svojeg stila → svjetlucavi kolorit. učenik Sebastijana Manzzonija odlazi u Bolognu.1704.. tamo djeluje 12 god. IVANA. svijetli nervozni potezi kistom. slikare. Bolognu i Genovu venecijan. u prekidu s putovanjima → Beč.M. inspiracija trenutkom 67 GIOVANNI BATTISTA PIAZZETTA 1683 – 1754 • • • • • • suvremenik Riccija. Španjolska. Njemačka. izuzetno talentiran slikar ne putuje previše za razliku od Riccija koji je virtuozan i impresioniran trenutkom.st. postaje ekonomsko i političko središte. ANTONIO GIONIMA Crespi je utjecao na neke venecijan. Venecija uspijeva nadvladati Rim.g. Bergamo. portretima prikaze je ispunjao dubokim osjećajem iskrenosti 1700. vraća se u Veneciju. 1701 – 03. u kojemu se susreću sva europ. Rusija) SEBASTIANO RICCI 1659 – 1734 • • • • • • počinje nova epoha venec.st. Sta Maria della Fava. F. principima 1700. u 18. San Giorgio Maggiore. S______. 1706 – 07 u Palazzo Ma ___celli u Firenci izradio freske → Heraklo i Kentaur stvara se nova svjetleća i sjajna umj. umj. 1725 – 27 38 .

g. počinje novo veliko razdoblje u Tiepolinom slikarstvu oslikavanje carske dvorane {Kaisersaal} i velikog stubišta kraljevskog dvorca u Würzburgu. TEREZA U SLAVI. 1761-62. Bergamo 1737 – 39. Venecija ► VILLA PISANI. 1757 39 . Vicenza. za vrijeme venecijan. SV. Apoteoza obitelji Pisani ►Madrid. 1721. Brera. Tiepolo počinje svoj prvi važni fresko ciklus izvan Venecije → katedrala & nadbiskupski kompleks u Udinama Nakon Udina radi u Milanu – 1730 – 40. Venecija. Udine. Trijumf Herkula ► PALAZZO REZZONICO. (strop) i Casati-Dugna 1732 – 33. perioda bio je odan Piazzettinom chiaro-schuru stvorio je prepoznatljiv dramatičnu. Chiesa degli Scalzi. → prvi monumentalni rad prve freske → SV. Milano. Venecija (strop crkve) • Piazzetta je podučavao veliki broj učenika u vlastitoj kući. Venecija. svod. Venecija Chiesa della Purita. prijestolna dvorana palače kralja Karla III.g. zainteresiran za Piazzettin „tenebroso“ i Benkovićevu dramatičnost MADONNA DEL CARMELO. 1750 – 53. → povijest biskupije i alegorij. freske u kapeli Colleoni. snažnu. DOMINIK USPOSTAVLJA KRUNICU. svod. DOMINIKA. strop→ TRIJUMF VJERE. 1761. pa je 1750.► SLAVA SV. Stra. Verona. Palazzo Archinto . → Apoteoza Španjolske → Villa Valmarana. Zanipolo. UZNESENJE u tom razdoblju je oslikao čitav niz palača i vila u Veneciju i na širem području Veneta ► VILLA VALMARANA. 1725 1726.g. 1710 68 GIAMBATTISTA TIEPOLO 1696 – 1770 • • • • • • • • • • • • • rođen u Veneciji.g. Chiesa degli Scalzi.47) MADONNA DEL LORETO. Chiesa dei Gesuati Freske : SCUOLA DEI CARMINA (1740 . osnovao privatnu akademiju FEDERIKO BENKOVIĆ 1677 – 1756 • • • • jedan od rijetkih Piazzettinih učenika koji je uspostavio samostalnu karijeru školovao se u Bologni kod Carla Cignanija. 1754 – 55. prikazi Chiesa della Pieta. 1743 – 44 od 1750. 1757 ► PALAZZO CANOSA. neobičnu maniru impresionirao je mladog Tiepola ► MADONNA DEL CARMINE. blizu Vicenze.g. 1759.

preko kojeg će doći u bliski kontakt s Engleskom i tamošnjom umj. a pri povratku surađuje s Lucom Carlevanijsom iz Udina (1663 – 1730). gomile ljudi. s jon. duh gotičke arh. svijetlom i toplom atmosferom • Canaletto je postao štićenik engl. stila 40 . 1726 – 27. Vergilija. Canal Grande. gondole. ARHITEKTURA → kroz 16. koji ostavljaju dojam slika CANALETTO 1697 – 1768 • • Antonio Canale – pravo ime. radio kao scenograf u kazalištu 1719. London. zanimanje za naraciju → sve će to utjecati na Canaletta ► POGLED NA STA MARIA DELLA SALUTE • njegove vedute odišu prozračnom. 1760.st.• • ciklus fresaka raspoređen na 5 prostorija – ilustracije scena iz djela Homera. plava njegov uspjeh odnosi se na upotrebu svijetlih paleta boja u ranim fazama Tiepolo je koristio chiaro-scuro na tamnim pozadinama promjene boja se primjećuju na freskama u Udinama. Gall. ali ga zaustavlja božica Dijana koja silazi na oblaku s ________ → Palazzo Labia – Tiepolo koristi slične iluzionist. kada svjetlo dominira cijelim prikazom 69 npr. iluzija arh. Nat. veliki svećenik se sprema na žrtvovanje i podiže nož. efekte • prikaz Antonija i Kleopatre – naslikani kako silaze niz stubište prema stvarnom prostoru palače • • • • • • vrlo žive boje → crvena. kratko boravi u Rimu.g.st. INIGO JONES 1573 – 1652 • ključna osoba koja donosi velike promjene i doprinosi stvaranju reprezentativnog engl. zelena. → učenici : GIUSEPPE MORETTI i nećak BERNARDO BELLOTTO → slijedi ga i FRANCESCO GUARDI 70 ENGLESKA 17. dok Tiepolo koristi dnevno svjetlo koje stvara prozračnost i bogat raspon tonova Tiepolo u svojim freskama koristi brze i snažne namaze boje. Ariosta i Tassa duž zidova hodnika → prikaz ŽRTVOVANJE IFIGENIJE. ► PIAZZA SAN MARCO. čiji spektar motiva Piazza San Marco. kod Carravagia i Rembrandta (majstora svjetla) svjetlo ima simboličku funkciju. stupovima. prisutan je srednjovj. konzula Smitha u Veneciji.

arh. Petra. • nije preuzeo Palladijeve kolosalne polustupove koji zauzimaju 2 kata • nad gornjim rubom fasade → balustrada → I. susret s Berninijem i osobni uvid u Berninijeve crteže preusmjeriti će ga prema čistim rimskobaroknim oblicima niz djela koja će uslijediti predstavljaju engl. stupova ► KATEDRALA SV. od kraljice Ane dobiva upute za podizanje male vile u Greenwichu → ► THE QUEEN'S HOUSE → najraniji pr. a 1613 – 14 boravi u Italiji po drugi put i susreće se s Palladijevim projektima u Vicenzi i Veneciji i okreće se klasičnim formama paladijanizam se raširio u Engleskoj kroz 18. PAVLA. 1620 – 21 ► PALACE OF WHITEHALL. presudni trenutak u preokretu paladijevske arh. poput prostranih korint. poput upotrebe opeke Jones je volio „teatralni karakter“ arhitekture. ali i u Veneciji i Vicenzi položio je temelje engl. imao je Wrenov posjet Parizu 1665. tipa po uzoru na sv.g. križ • izgradio bazilikalnu građevinu latin. arh. arh. barok. PALADIJANIZMA → arhitekt. rimske barok. paladijanizma • preuzeo formu paladijevske vile → otvorena lođa sa stupovima na katu i ravni krov • proporcije su usklađene s hladnim sjever.g. oživjeti paladijanizam Wren je bio član komisije za obnovu Londona bila je predviđena i reurbanizacija Londona na principu renes. koristi bazilikalni plan ali ne isključuje potpuno ni centralni tlocrt koristi bogate ornamentalne motive i elemente. efekt scenskog koji je bio svojstven „čisto“ barok.g. → sv.g. prvi put ide u Rim. prisutnost klasičnih formi na koje se nadovezuju i neka specifična obilježja ranije engl. 1675 – 1712 • utjecaj talijan. Petar • Wrenov prvi projekt je bio central. križa s centralnom kupolom • kupola → utjecaj Bramantea → ima kružnu kupolu s vanjske str. 1638. postao je voditelj i nadglednik svih dvorskih građevnih pothvata 1616. npr. koncepcije radijalno postavljenih pravaca ulica Wrenova sakralna ostvarenja → anglikanske crkve. – boravio je u Italiji.st..st. stil baziran na Palladijevom stilu i teoriji arh.. 1615. duhom engl. njegov projekt nije dovršen CHRISTOPHER WREN 1632 – 1723 • • • • • • • • sljedbenik Jonesove nove arh. ali komisija je zahtijevala latin. arhitekturu nakon Wrenove smrti opet će kroz 18..st.Jones je osnovao novu engl. arh. Whitehall. u nekoliko navrata u Rimu. i dominirati će do kraja 19. radio na palači. školu arhitekata ► BANQUETING HOUSE. Rima 1601..• • • • • • • studirao Palladijeve traktate o arh. tambura 41 .

(Tizian & Tintoretto) – posebno na boje. Prado • jak utjecaj Carravagiova realizma • • • • • • • • • • • • • • • • • • 2 puta je putovao u Italiju. 1656.g. „Dvorske dame“ • portret kraljevske obitelji 42 .1660 • • učitelj → Francisco Pacheco. → Madrid. slikao strogo po modelima → česti pučki tipovi skitnica 1622. Milano i Veneciju. Prado. izraženi korint. genre – motive i pejzaže. de Riberom 1642. neko vrijeme je boravio i u Rimu 1630. dobiva kraljevo dopuštenje za odlazak u Italiju upoznao se s Rubensom u Madridu Velasquez stiže u Genovu. prvi put odlazi na kratko u Madrid.g.. za kojeg će izraditi veliki broj portreta 1621.g. u obrazovanim krugovima. Pacheca. a 1623. djelovao u Sevilli.g. Velasquez je započeo školovanje kod F.... 1629. kako bi se zaputio u Španjolsku. – inspiracija Berninijevim kolonadama na trgu sv..g. koji je pravi pejzažist kada slika dvorske portrete i prikaze u scenama lova. Petra ŠPANJOLSKA VELAZQUEZ 1599 (Sevilla) . slikarstvo 16. poput sv.• pročelje →2-dijelno. odlike venecijan. slikarstvo → primio je Carravagiov realizam. tu se susreo s J. gdje uči 6 godina 1621. slikarstva pejzaž u španjol. slikarstvu nas vodi do El Greca.a nasljeđuje ga Filip IV. odlazi u Napulj.st. dok Madrid u isto vrijeme nema značajnnu kulturno – umjetničku ulogu Madrid postaje glavnim gradom tek za Filipa II. ga je imenovao članom viteškog reda sv. umire Filip III. PORTRET GONGORE ► BAKHO I PIJANCI. gdje je na njega utjecalo venecijan.g..g. stupovi. Jakova Velasquez unosi velike promjene u španjol. koje se postale slikovitije i manje kontrastne posebnu fazu njegovog slikarstva predstavlja djelovanje na dvori kralja Filipa IV.st. slikarstva u ½ 16. koji se oženio Marijom Austrijskom 1611. Petra ► VOJNI HOSPITAL KRALJEVSKE MORNARICE • blizu Queen's house • 1698 – 1707.g. koristi se pejzažom kao pozadinom i ističe detalje (životinje) Velasquezovi pejzaži su savršeno prožimanje likova i ambijenta → 83 portreta kraljevske porodice.g. 60 portreta dvoranina & lakrdijaša 1 ► LAS MENINAS. 1629. 2 tornja flankiraju pročelje. a važnu ulogu će imati u doba Filipa IV. Murillo dolazi u Madrid i Velasquez mu dopušta kopiranje dvorskih slika Filip IV. doseljava se za stalno s cijelom obitelji iste godine prima narudžbu za prvi kraljevski portret i postao je službenim dvorskim slikarom Sevilla je središte španjol.

koji ga uvodi na kraljevski dvor 43 . 1634. • na prvi pogled čini se da je prikazan trenutak pripreme jela u kuhinji • na ogledalu se vidi da je riječ o posebnom događaju → odražava se prizor Krista s djecom • princip dočaravanja nevidljivih dijelova prostorija ► MADRE JERONIMA DELA FUENTE. 1646 ► VEDUTA SARAGOZE. Prado ► KRUNJENJE BOGORODICE. 1641 – 42 FRANCISCO DE ZURBARAN 1598 – 1664 (Sevilla – Madrid) • • • • 2 uz Vealzqueza i Murilla čini trojac najznačajnijih barok. MARTE. slikara u Španjolskoj 1613. dijete Isus – Velazquezova kćer • • bogati kolorizam. dolazi u Madrid. Gall. odgojiteljice u zrcalu → prisutnost Filipa IV.g.g. 1650. učenja Velazquez isključivo slika prema modelima i kada se radi o portretima i kada ne ► DJEČAK I STARICA KOJA FRIGA JAJA. ► PORTRET PAPE INOCENTA X. Gall. → nauk kod slikara de Villanueva utjecaj Ribere (slike koje su dopremljene iz Napulja u Španjolsku) 1634. Jakova u svoje slikarstvo uvodi eleganciju lišenu glamuroznosti njegovo slikarstvo je odraz aktualnih filozof. 1619. Nat. 1618 ► POKLONSTVO KRALJEVA. 1620. u kontaktu je s Velazquezom. LOVAC. Prado ► PATULJAK-LUDA S PSOM. 1635 ► PRINC FERDINAND LOVAC. Prado • lik BsD → portret njegove žene • lik najmlađeg kralja → autoportret. snažni kontrasti boja. prikaz jelena kao ukrasa inventara ► prikazi članova obitelji Filipa IV kao lovaca ► FILIP IV. pozadina je pejzaž ili neutralna u pejzažu upotreba plave i zelene boje u različitim nijansama ► KRIST U KUĆI SV. Rim. i Marije Austrijske figure i ambijent sažima u 1 cjelinu osjećaj melankoličnosti prisutan je u svim likovima naslikao sebe u uniformi viteškog reda sv. London. Prado ► PORTRET FILIPA 4 i CONTE DE OLIVARESA. 2 patuljka. → u sličnim pozama ► JELENJA GLAVA. Doria-Pamphili ► GOSPOĐA S LEPEZOM. 1647.• • • • • • • • • u središtu mala princeza Margerita pas. Prado. 1619 – 20.

Jeronim. Dominika • 7 prikaza crkvenih otaca → Anastazije. crkva samostana Trinidad Calzada. 1632 • oltarna pala Apoteoza sv. samostanima → srednjovj. Bonaventuri • Sv. Petra na križu ► slike za veliki kolegij sv.g. JOSIPA.• • • • • • • • Zurbaranovo slikarstvo je isključivo vezano za život španjol. Toma. Dominik. Grgur. 1629. Franjo ► ciklus iz života sv. Sevilla • dominikan. mistični tekstovi realizam & zanosni fanatizam → temeljno obilježje Zurbaranovog slikarstva prikaz duševnog stanja svetaca snažno modeliranje. 1629. • ciklus od 8 slika. Jere ► ciklus iz života sv. van Dyck. Bruna ► autoportret (starčić s paletom u ruci) MURILLO (Bartolome Esteban) • • • • 1618 – 82 3 rođen u Sevilli učitelj Juan de Castillo čitav život u Sevilli na njegov razvoj utječe Tizian. čija je djela upoznao za boravka u Madridu 1648 – 50 44 . sačuvane samo 3 • Rođenje Bogorodice • Djevojčica Marija sa sv. naručeno 6 slika • Posjet sv. pred tamnin pozadinama ► slike za SAN PABLO EL REAL. Sevilla. samostana i redovnika izvor ikonografije & tema → duhovni mistični tekstovi koji su se širili po španjol. Samostan. PETRU NOLASCU. A. Bonaventura u molitvi • Sv. Tome u Sevilli. Bonaventura • u sakristiji samostana → RASPEĆA ►ciklus slika o SV. Augustin. Bonaventura na Lyonskom koncilu ► RETABL OLTARA SV. Rubens. samostan mercedanijanaca u Sevilli. Tome Akvinskog sv. Ferdinand. • Vizija Nebeskog Jeruzalema • Ukazanje sv. BONAVENTURI. sv. Petra N. 1626. Joakimom i Anom • Krist dijete blagoslivlja ► CIKLUS O SV.g. prima narudžbu za 21 sliku • 14 prizora iz života sv. franjevački kolegij u Sevilli • 1627. * predviđen je 21 prikaz iz života sv. jako svjetlo u kontrastu sa zagasitim pozadinama izvrstan crtač slike su jednostavno komponirane većina njegovih portreta prikazuje redovnike u bijelim haljama. 1629 – 33 • prikazi svetaca i karmelićana → sv. Tome Akvinskog ► slike karmelićanskog samostana San Alberto u Sevilli.g.

Madrid ► STARI LIHVAR . Franji. Bruxelles ► DIOGEN I NJEGOVA SVJETILJKA. BARTOLOMEJA. samostan San Francisco. Parma. Sevilla. Louvre → najvažniji bakropisi → 1628 – 29. 1650 – 70. 1645 – 46 Rođenje Marijino. pustinjaka i starkelja chiaro-scuro.• • • • • • • • • • • • • • • postaje prvi predsjednik Akademije u Sevilli (osnovana 1660) slika religioznu tematiku i genre prizore iz života Seville u religioznoj tematici glavna tema je Bogorodica i prizori iz života svetaca Bogorodicu prikazuje kao ljupku andaluzijsku ženu u genre scenama prisutna je realistička komponenta → prikazi iz pučke obiteljske sredine na njegov kolorit utjecalo venecijansko slikarstvo. Louvre Dječak koji se smije. Velazquez i Flamanci prisutan naturalizam Carravagia → svijetle boje. prosjaci Rođenje Marijino Čudo sv.g. Dresden 45 . Diega . do kraja života utjecaj Carravagia postao glavni predstavnik napuljske slikarske škole baroka radio za španjol. 1655 Dijete Isus s malim sv. London 4 JUSEPE RIBERA 1591 – 1652 • • • • • • • • • • • • slikar i bakropisac uči u Valenciji kod Ribalte Italija → Padova.g. Prado ► DJEČAK SA ZGRČENIM STOPALOM. Ivanom Krstiteljem 30 Bezgrešnih začeća. Rim 1616. slijedi način Carravagia u kasnijoj fazi → topliji tonovi likovi na crnoj ili tamnoj pozadini imao mnogo učenika (LUCA GIORDANO) ► MARTIRIJ SV. ► APOLON ODIRE MARSIJU. → Napulj. topli prelijevi ciklus o sv. veliki broj Madona genre scene → dječaci koji jedu grožđe i dinje. potkralja i za crkve pretežno radio likove asketa.

g. radi psihološke studije čovjeka u raznim životnim fazama BIBLIJSKE SCENE → prikazuje na poseban način. odselio se u Amsterdam. što je imalo ključnu ulogu u njegovom životu školovao se kod Pietera Lastmana. 1633. smještene su u svakodnevno okruženje na taj način približava ih svakodnevnom čovjeku LEJDENSKO RAZDOBLJE 1625 – 31 slike manjeg formata. a tek 1632. München Otmica Ganimeda. 1606 – 69 • • • • • • • • • • • • • • • rođen u gradu Leida. Ermitaž 46 . se konačno odselio u Amsterdam 1642. najistaknutijeg nizozem. boravio u Italiji. slikara. žena mu umire od tuberkuloze. pod nazivom „Ujedinjene provincije“ – karakteristična obilježja – demokratsko političko uređenje i kalvinizam (nije dopušteno ukrašavanje crkava) REMBRANDT Harmenszoon van Rijn. političko odvajanje sjeverne i južne Nizozemske Južna → FLAMANCI → obuhvaća Flandriju. Pariz Krist u Emausu. 1629. Ufizzi. vlasti.g. Dresden Noćna straža.► SV. München Skidanje s križa. LOVRE. Amsterdam SREDNJE RAZDOBLJE do ≈1650 • Sv. ljudska sudbina i nemoć prema životnoj sili. nakon čega Rembrandt počinje eksperimentirati i slikati ono za što publika nije imala sluha → npr. Dresden ► SV. AGNEZA & ► MARTIRIJ SV. Noćna Straža velika Rembrandtova tema je ČOVJEK. kompozicije s brojnim figurama Lazarovo uskrsnuće. JERE. sjedište kraljevske vlasti bilo je u Bruxellesu Sjeverna → oslobođena od španjol. 1624. JI od Amsterdama 1613 – 20 pohađa latinsku školu 1623. vjerojatno u Rimu gdje je došao u kontakt s Carravagiom vraća se u Leidu.g. u duhu svojeg osvrta na čovjeka. London Tobia i Ana.g. koji je oko 1610. 1633. autoportret !!! 5 NIZOZEMSKA • • • 1609. 1635. 1626. 1642. 1633 Podizanje križa. Pariz 1631 – 42 RANO AMSTERDAM.g. obitelj s anđelima. RAZDOBLJE • • • • • Muka Kristova. 1645.

Beč ► LEKCIJA IZ GLAZBE.g. 1654. Louvre David pred Saulom. velike scene stavlja na tamnu pozadinu. posljednji autoportret • • • svoje scene smješta u svakodnevni prostor. interijere s 2 ili više likova ► ATELJE.st.• Suzana u kupelji. nakon 1650 • • • • brojne slike velikog formata Stara žena u naslonjaču. 7 studenata i dr. New York ► KOKETA ► POGLED NA DELFT. Edinburgh ► PRODAVAONICA. 1633 • grupni portret. Berlin 1 KASNO RAZDOBLJE. tek za procvata impresionizma u Francuskoj otkriven je kao 1 od najvećih nizozem. pa svjetlom ističe središnji lik i događaj na velikim slikama koristi snažne boje. temelj Veermerovog slikarstva je svjetlost koja u strogoj tišini okružuje stvari živio je u teškim uvjetima njegov način predstavlja novost u nizozem. slikara 17. slikarstvu njegovo najstarije poznato djelo ► MARIJA I MARTA S KRISTOM. Haag ► LEKCIJA IZ ANATOMIJE DOKTORA TULPA. 1642 • grupni portret 28 članova gradske straže u trenutku okupljanja • grupa sadrži i 2 figure djevojčica i 1 psa.Tulp ► NOĆNA STRAŽA. 1658 • rodni grad u kojem provodi cijeli život 47 . 1658. Ermitaž Oderani vol. dok su na većini slika vidljive tamnije boje naslikao je mnogo autoportreta 2 JAN VERMEER VAN DELFT 1632 – 75 • • • • • za života je smatran prosječnim slikarom. Dresden → najčešće je slikao intimne prizore. u pozadini proviruje Rembrandtova glava • likovi stražara imaju svoja imena i mogu se identificirati → 1699. 1655. 1649.

uzor Tizian • snažan utjecaj Tintorettovog manirizma!!!! • u Mantovi → dvorski slikar Gonzaga • 1601 – 02 → Rim. 48 .g. osunčani i zatamnjeni oblaci efekt titranja svjetlosti → pomoću kratkih točkastih poteza ► ULICA U DELFTU. crkve. za katedralu u Antwerpenu je izradio „Navještenje“ • osnovao je slikarsku radionicu ► RASPEĆE KRISTA.• • • • precizno prikazuje svaki detalj grada vidljiv iz pogleda s roterdamskog kanala → kuće.g. → prijelaz u dinamičnu kompoziciju.g. arh. Amsterdam ► MLJEKARICA..g. slike • u Rimu je proučavao arheološke spomenike • 1608. naručio portretna poprsja (Prado) • 1604. Amsterdam • 1 od rijetkih slika eksterijera • mirnoći doprinosi lik žene u ulazu kuće. alegorij. krunom → središta – Bruxelles i Antwerpen PETER PAUL RUBENS 1577 – 1640 • rođen u Siegenu u Westfaliji • obitelj pobjegla u Njemačku jer mu je otac bio protestant • 1587. upoznaje djela Rafaela & Michelangela (→ crteži po freskama Sikstine) • 3 slike za crkvu Sta Croce in Gerusalemme • 1603. 1613. katedrala • • • • • • Rubens je uspio na svojim platnima ostvariti dubinu i prostor. Gonzaga ga šalje u misiju u Španjolsku → Filip II. vraća se u Antwerpen kao zreo slikar. koja plete čipku ► ŽENA KOJA PLETE ČIPKU. lađe vjerno topografski prikazao grad ali u idiličnoj tišini koristi svjetlo na razne načine → oslikava se na mirnoj površini mora.. kolorit bogatiji tematiku obogaćuje mitološkim. stabla. Pozzo) ostvarili u okviru zadanog monumentalnog slikarstva sposobnost istovremenih ispunjavanja zahtjeva društva i mode. vraća se u Antwerpen • učio od domaćih majstora • 1600-09 → ITALIJA. i historij. Antwerpen. Antwerpen ► SKIDANJE S KRIŽA. slikari (Carracci. koju su najveći rimski barok. tornjevi. 1664 ► GOSPODIN & GOSPOĐA ZA STOLOM. Venecija. alegorij. Amsterdam → nema narativnosti JUŽNA NIZOZEMSKA (Flandrija)→ Flamanci • pod španjol.g.g. te vlastitih ideala 1618 – 20. Cortona. → Mantova • radio i u Genovi → portret. Sadržajima svoju kuću je pretvorio u atelje proučavao je kasnorenes. atmosfera mira i harmonije ► LJUBAVNO PISMO.g. 1611 – 14.

. • 1617. odgoj u Firenci. München ► ciklus od 21 prikaza velikih dimenzija za Mariju Medici (1622 . naslikao zajedno s J.g. München ► NEPTUN & AMFITRITA. gdje je upoznao Velazqueza portretirao je Filipa IV. radi gotovo isključivo portrete putuje u Pariz stalno usavršavao i mijenjao način slikanja ANTWERPENSKA FAZA : KRUNIDBA TRNOVOM KRUNOM.. → Antwerpen. slike.g. FRANJO ASIŠKI ANTONIS VAN DYCK.25). J. IGNACIJE LOYOLA ► SV.g. → Antwerpen utjecaji Rubensa. svete porodice u kompoziciji slijedi Rubensa. Venecija.. u koloritu Tiziana. putuje po Italiji (Milano.► OPLAKIVANJE KRISTA. oltar. atelje. bolonj. ► u Rubensovu radionicu 1620.g. Firenca. kopije Tiziana 1629. Rafaela & Tiziana 1623 – 27. školu 1632. ženi se po drugi put dovršava stropne slike za Banqueting house u Londonu ► VRT LJUBAVI. 1635. smrt kralja Henryja IV. slikarstva. 1599 (Antwerpen) – 1641 (London) • • • • • • • • • • • I. → Charles I. van Dyck. Palermo. → Antwerpen. završava njezinom Apoteozom → obuhvaća rođenje. ► PORTRET HELENE FOURMENT. 1612 ► BITKA AMAZONKI. dolazak u luku Marseilles 1628 – 29. Bruegel 4 ► OPLAKIVANJE KRISTA • nastalo nakon povratka iz Italije • izraženi manirist. 1638. radi Madonne. na poziv Jamesa I. Bruegelom St.g. Prado ► SV.g. Bologna. Torino.g. druga Rubensova žena • učenici i suradnici → A. Rim. → LONDON 1630. KARLO BOROMEJSKI ► SV. – London. utjecaji tal.g. ide u London. snažni kontrasti između osvijetljenih likova i tamne pozadine → utjecaj Carravagia • • • • • • scene iz života Marije Medici . boravio na dvoru u Madridu. put u Pariz. Berlin ► PAD PROKLETIH. dvorski slikar 1621 – 22.g. Rim) 1622. Berlin 49 . 1615 – 18. Genova) → službeni portretist visokog društva 1629. za palaču Luxembourg (→ Louvre) → PRIKAZI IZ KRALJIČINA ŽIVOTA ► ADAM & EVA U RAJU.g. usavršavanje u ITALIJI (Genova.

BsD. Hvar. TOMIĆ : BAROKNI OLTARI I SKULPTURA U DALMACIJI B.• • • II. na konju. Longhene • središnju sliku je trebao naslikati Jacopo Palma Mlađi. na području Mletačke Dalmacije ► GL. Berlin. OLTAR. posvećen sv. Ermitaž II. Antwerpen SV. katedrala • projekt izradio Melkisedek Longhena. SEBASTIJAN. mletački majstor iz 16. • • • III. München AUTOPORTRET. ali je nakon njegove smrti dovršio Nicola Renieri • slika → prikaz sv. umire 1616.st. • • ČUDO ZMIJE. Windsor SV. MARTIN. Jeronimom i sv. vodi radionicu u Veneciji. Karlom Boromejskim 50 . LONGHENA 1598 – 1680 • najznačajniji umjetnički zahvat 17.st. LONDONSKA FAZA : • Kraljica Henrijeta. Stjepana pape.. Louvre. München MADONNA DEL ROSARIO. Palermo FAZA: nekoliko PIETA. a gradnju nastavljaju sinovi Baldassare i Decio • hvarski oltar predstavlja prvo Longheninno samostalno ostvarenje • oltar se može u potpunosti smatrati djelom B. Charles I. München 5 FAZA : SUZANA & STARCI. Stjepanu papi. SEBASTIJAN. portreti kraljevske djece R..g. Prado SV. sv.

njegova skulptura je jednostavna i funkcionira samo u zadanom arhitekt. oltara Sta Maria della Salute B. ističe se kipar Girolamo G. 1672 • prvenstveno skulptorska koncepcija grobnice – pokrenuta figura admirala na nogama. okružen zastavama i trofejima. OLTAR SV. imenovao svojim univerzalnim nasljednikom 51 . crkva San Antonio u Padovi. Longhene na oltaru Sv. Šime u Zadru – naručio Leonardo Foscolo. oltara s edikulom za oltarnu sliku • Garzotti je poznata kamenoklesarska obitelj. sv. Lorenza Giustinija i anđele na oltaru sv. oltara : 1. zrelobarok.• B. Šime u crkvi sv.Longhena i Gerolamo Garzotti • klasičan pr. Krševana u Zadru. na postamente su postavljeni kipovi svetaca { Petar. nad kojim je postavljen kip sveca → sa strane centralnog dijela šire se 2 bočna krila u vidu postamenta povezanih balustradama. monumentalni oltar • 1668. generalni providur i zapovjednik u borbi protiv Turaka 1648. te 2 figurama poraženih Turaka ► OLTAR GOSPE OD KARMELA. Marko i Ivan} → ovaj oltar ima funkciju čuvanja relikvija ali često se nad menzom uzdiže svetohranište • na projektu ovog oltara zaposlen je niz majstora čija djela nalazimo u Dalmaciji. poput Francesca Cavriola → izradio anđele na oltaru S. njegova djelatnost u potpunosti ovisi o Longheni vezan je uz tradicionalistička usmjerenja. gdje se Girolamo G. koji je Baldassarea.g. kip Uskrslog Krista na gl. oltara zadao i prototip grobnice zrelobarok. po 2 stupa nose zabat.st. 2 anđela su salivena od brončanih turskih topova anđeli su isto oblikovani kao i na oltaru sv. OLTAR SV. ugovor sklapaju B. OLTAR GOSPE OD KARMELA – L. spominje kao arhitekt • bili su u bliskoj vezi s Longhenom. oko sebe okuplja čitav niz majstora koji mu pomažu u njegovim projektima • 1646.g. razdoblja u Veneciji ► GROBNICA CATARINA CORNARA. nositelja relikvijara sa svečevim relikvijama.g. ne naslućuju se anatomske pojedinosti. u crkvi San Pietro di Castello u Veneciji nastaje oltar San Lorenza Giustinijanija prema Longheninom projektu → tip oltara na čijoj menzi su postavljena 2 anđela u funkciji držača. Pavao.. Lorenza Giustinija u crkvi San Pietro di Castello u Veneciji.Longhena je isključivo arhitekt. Longhena je osim prototipa mletačkog barok. COSTE • koncipirani → menza.g. Lorenza G. koji postaje Longhenin suradnik • izradili su oltar Sv. JOSIPA 2. podiže se 10 barok. gdje je izradio anđele izradio je 2 identična (brončana) anđela za škrinju sv. OLTAR GOSPE ŽALOSNE – P. nabori su ravni i glatko oblikovani izradio kip Venecije (alegorija) za stubište San Giorgio Maggiore. • u hvarskoj katedrali kroz 17. prostoru oltara prepoznatljiv način obrade draperije i tijela → dijelovi tijela su kompaktni. SAKRAMENTA – Alessandro i Pietro TREMIGNON 3. Šime u Zadru 1646. i kipove 2 sibila s gl. Frane u zadru • kopija oltara San Daniele u Veneciji (uništen) • drugo Longhenino djelo u Dalmaciji. projektant ali i altarist. Girolamova sina. u sredini slika ili svetohranište FRANCESCO CAVRIOLI • • • • • • • • • pomoćnik B. NEGRI 4. oltaru 1661(crkava San Niccolo dei Tolentini) .

Roko liječi okuženog • skulptorska oprema oltara ukazuje da je to djelo ranobarok. Longhene → oltar Sv.► GL. oltar sv. Lucije ► GL. Prospera 4. u južnoj kapeli 3.g. oltar sv. 1692.g. župna crkva sv. mletačkog kipara 2 ALESSANDRO & PAOLO TREMIGNON {otac i sin} • • značajni arhitekti 17. Jakov. Križa. zvijezdama. (slika → gotika!!) • ikonograf. oltar sv. • naručila bratovština Presvetog Sakramenta • predložak – oltar sv. KATEDRALA oltar Gospe od Plača izrađen između 1638 – 45. Lorenza G. ŠIBENIK.g. Roko. OLTAR. djeluju u Veneciji i Dalmaciji.g.st. OLTAR. (A&P) • prvi travej j. posebno po nestalom oltaru u crkvi San Daniele u Veneciji njihova djela su sačuvana u crkvi San Moise. Justine i katedrali u Chioggi HVAR. Stjepana u Starom Gradu na Hvaru • djelo A.g. oltar sv. & P. sv. gdje izrađuju oltare po uzoru na Longhenine oltare.g. Petra & Pavla 5. u Veneciji. isti koncept • u sredini postavljeno 3-dijelno svetohranište s kupolom → po istom konceptu izrađuju još 5 oltara u hvarskoj katedrali : 1. podignut odmah nakon završetka gl. u San Pietro di Castello (stipes) i gl. JOSIPA. Krist liječi gubavca. SV. oltara iz San Niccolo dei Tolentini (svetohranište) ► • • • • GL. Tremignona.. program oltara : uz BsD su sv. Josipa. biskupski oltar posvećen sv. katedrala ► OLTAR SV. kipovi svetaca su naknadno postavljeni na postolja povezana balustradom • utjecaj B. KRŠEVAN. Jeronimu i Gaetanu { naručio biskup Jerolim Priuli} → uzor ostalim oltarima u bočnim brodovima 2. padovan. Girolamo Garzotti • izvedenica Longhenina oltara → izdignut na 4 stepenice. broda • naručila braća Ivaneo • menza. zabat i slika ► OLTAR SV. zaštitnik od kužnih bolest (skulpture!!) • na stipesu → reljefni prikazi : Krista podržava anđeo. OLTAR. 1694. 1692. patron katedrale i Sv. a sa strane postolja za svece • na sredini menze → 3-katno svetohranište s kupolom (oblik tempietta). 4 stupa.. crkvi sv. 1698. oltara u Hvaru autor nije utvrđen. ZADAR • 1672. široki stipes ukrašen krugovima. ali koncepcija je projektirana u obliku Longheninih invencija zavjetni oltar na koji je postavljena čudotvorna slika BsD.g. čijim je zagovorom Šibenik bio pošteđen od kuge 1635. 52 . SAKRAMENTA (A&P).

tipu slavoluk-oltara. & P. crkvu Sta Croce na Giudecci te oltare kupio je velološinj. crkva sv. SV. okvir za oltarnu palu • stoga su oltari isključivo arhitekt. po 2 stupa sa strane. OLTAR SV. koji nose polukružni / trokutasti zabat oltari sa po 2 stupa i atikom. PALA ILI KIP SVECA VELI LOŠINJ. 1693. STUPOVI. kao arhitekton.naručila plemkinja Elizabeta Vitturi. OLTAR San Francesco Grande. franjevačka crkva → gl. oltar sv. FRANE. nad stupovima su kipovi anđela (po 3) → srodni su dubrov. JOSIPA. ANTUNA. crkva sv. KRIŽA. 1696. oltar Crkva sv. POLUKRUŽNI ZABAT. trokutasti zabat. slavoluk-oltari → 2 grupe (kombinacije) = oltari koncipirani od stipesa i 2 stupa. koji je živio u Veneciji oltari su povišeni na 2 stepenice. dok oltar sv. 1681. menza. Tremignon nisu bili kipari već arhitekti.► VIS. KORINT. SV. Antuna Opata • • • • • 1. komponirani od dvostrukog zabata njegova djelatnost u Veneciji i Padovi → VENECIJA : Sta Maria del Giglio PADOVA : San Antonio.g. dubrovački oltari su jednostavnog oblika ali pokazuju utjecaj Longhene (oltara San Daniele u Veneciji i oltara Gospe od Karmela. SAKRAMENTA 53 . Duha → gl. OLTAR. 1687 – 88. oltarima kao projektant oltara Sardi se nastavlja na Longheninu tradiciju projektirao je samo 1 oltar – tabernakul. Nikole → oltar Bezgrešnog začeća Bl. 1685. stoga su skulpture izrađivali kipari – npr. OLTAR POLAGANJA U GROB. na Luganskom jezeru DUBROVNIK. DJEVICE MARIJE 1684. rodom s Hvara ☼ A. franjevačka crkva • 5 oltara u razdoblju 1684 – 96 • • • • • • • • BEZGREŠNOG ZAČEĆA BL.g. San Benedetto Vecchio. SV. što povećava plasticitet koncept oltara : MENZA. Djevice Marije..g. Kapetan Gaspare Kraljeto. oltar } slična koncepcija s hvarskim oltarima ► TROGIR → benedikt. GL. a ostali su tzv.g.g. franjevačka crkva u Zadru) 4 oltara imaju po 1 stup sa bočnih strana. karaktera GIUSEPPE SARDI 1624 – 99 • iz kamenarske obitelji iz Morcotea. 2. Sardi je projektirao 5 oltara → izvorno su izrađena za benedikt. Sakramenta u hvarskoj katedrali – svetohranište – kipar Lorenzo Viviani • njihovi oltari pripadaju tzv. SV. Antuna ima udvojene stupove. • • • G.

župna crkva (posvećena Uznesenju Bl. župna crkva. OLTAR. kipar iz ovog razdoblja BOKA KOTORSKA. Mateja • mramorna oltar. Dobrota. Sardi (Saudi ?) • Rouer je izradio kipove sv. Petra.) nadodani su na oltar s poč. Padovi. Lorenza G. kosa i krila KIPAR. Udinama → izrađivao kipove anđela i svetaca za oltare. TOMASO ROER (ROES) → kipar GL. → gl. nalazi se između prostora mauzoleja i kora. Pavla. – izradio kip sv.st. GIVANNI BONAZZA 1654 – 1736 • najznačajniji venecijan. umj. Ivana K.g. Venecija.st. crkva sv. → fasada Sta Maria della Salute – kipove 4 evanđelista → Murlis. nad oltarom izrađen kasetirani svod KIPARSTVO U TRADICIJI GIUSTA LE COURTA • le Court → suradnik B. crkva sv. ► SAN PANTALEON.• • • SPLIT. glavni oltar koncept Longheninog oltara S. pala s prikazom Navještenja → potpisano djelo!!! V. Ši. crkva Gospe od anđela * 2 anđela putta sa strana svetohraništa ► svi kipovi iz lošinjskih crkvi su dio 1 cjeline koja je došla donacijom kapetana G. Križa izradio 3 anđela na zabatnim obratima V. LOŠINJ. Trevisu. • bogato izrađene draperije. STRUJANJA OKO 1700. Obitelji • djeluje u Veneciji. Kraljeta → pripadali su crkvi San Giuseppe a Castello 54 . katedrala. i Ivana Ev. Djevice Marije) u Kaštel Lukšiću • 2 anđela stoje na oblacima → utjecaj mletačkog majstora le Courta i ant. OLTAR. 19. Longhene na oltaru San Lorenza G. Ivana K. LOŠINJ. anđeo GIOVANNI COMIN 1657 – 95 • rođen u Trevisu u kipar. oltar projektirao G. Pietro di Castello u Veneciji → 2 anđela nose edikulu za izlaganje Presvetog Sakramenta → slika Matej PONČUN (prizor iz Euharistije) oltar je samostojeći. te reljefe za antependije → GL. Antuna Opata * kip Gospe od Ružarija na oltaru sv. S. crkva sv. Lovre • kipovi Bogorodice & Gabrijela (17. → * izradio 2 anđela koja kleče uz Bogorodicu i 3 anđela na obratima polukružnog zabata ∞ na oltaru sv. Lorenza Giustinija.

KORČULA. Tripuna u klečećem položaju • u podnožju niša → po 2 reljefa iz života sv. Zadar. na kapitelima sjede 2 anđela s košarom cvijeća Kotor. crkva sv. ne zna se da li je njegov učenik ili suradnik 6 GIUSEPPE TORRETTI 1664 – 1743 BADIJA.. crkva sv. • posvetio zadar. Tripuna • na bazama stupova u visokom reljefu ► sv. katedrala • Cabianca pregrađuje prostor moćnika i oblikuje njegovu unutrašnjost • polukružni prostor. Tripuna * oprema riznicu DBK → franjevačka crkva • oltar Gospe od Karmela → 1696. kapitelima i 5 niša • u središnjoj niši 2 poklekla anđela drže u rukama mramorni sarkofag.a nad središnjom nišom anđeoske figure. franjevačka crkva.g.Tripuna (8 prizora) • ulaz u riznicu → 2 pilastra. prekriva cijelu širinu crkve 2. 1704 – 05 • glavni oltar. glavni oltar • na stipesu se nalaze 4 evanđelista koja nose na leđima zemaljsku kuglu. gl.g. sa strana kipovi sv. nadbiskup Vicko Zmajević • središnji dio oltara je koncipiran kao slavoluk s 3 niše odvojene pilastrima i izbočenim stupovima • na bočnim postamentima su prikazani Vjera.mletački kipar OLTAR SV. Ivan K.. oltar u crkvi San Giorgio Magg.→ meko oblikovana draperija. sv. katedrala sv. 1719. Ljubav. naglašavanje anatomskih pojedinosti kod putta 5 FRANCESCO CABIANCA KOTOR 1. na kojemu je lik sv. bucmasta lica. Frane • uzor → gl. razdijeljen sa 6 polustupova s jon. katedrala. 1708. Klare. Klare & sv. gl. izradio Girolamo Campagn 55 . narudžba obitelji Sorkočević Kotor. pelikan i poprsje Boga • pozadina ► zastor od žutog mramora pridržavaju anđeli • očita je povezanost s F. SAKRAMENTA.. Cabiancom u načinu oblikovanja. Ufanje & sv. • na stipesu je prikazan reljef „Bijeg u Egipat“ . u središnjoj niši je Pieta. krupna tijela. Ana. Gospa od zdravlja • na stipesu 2 anđela podržavaju sliku BsD • na stipesu prikazan reljef „Poklonstvo pastira“ ANTONIO VIVIANI .g. zabata ► kipovi evanđelista. na vrhu je kip Krista • na bočnim postamentima su kipovi sv. a sa strana proroci Mojsije i Ilija • na pilastrima su kipovi 4 evanđelista. Josipa. oltar. u sredini kip Boga Oca ZADAR. sv. Frane i sv. oltar. Ante • na obratima polukruž. Stjepan i sv. Stošija.

g.. Vlaha → dekorativni elementi s pročelja isusovačke crkve sv. Vlaha 3 anđela na zabatu i glava anđela u zaglavnom kamenu.g. katedrala. crkva sv. Krševana. katedrala • kipovi sv. Zoila & sv. Ivana T. sv. OLTAR. Cabianca • djeluje u Dbk kao arhitekt : → projektira crkvu sv. Ante Padovanskog“ je izradio G. 3 velika kipa na vijencu pročelj → sv. Dominika → 1763. – kipar • očev posao nastavljaju 3 sina. ispod gusto nabrane draperije nalaze se čvrsto oblikovana tijela ROVINJ.).1738. • Tagliapietra je postavio na postamente kipove sv. ukras – glava ratnika na zaglavnom kamenu 7 MLETAČKI ROKOKO KIPARI ALVISE TAGLIAPIETRA . 1708.g. franjevačka crkva – kip Uskrslog Krista → vanjska skulptorska dekoracija crkve sv. OLTAR. Kapela Orsini. oltar sv. oltar sv..g. MARINO GROPPELI 1662 – 1728 • kipar i arhitekt • otac Giovanni Battista G. Baldassare i Francesco Garzotti – 1672 – 1701. Torretti u kapeli vile Ma______ . mramora i štuka • • kamena skulptura pročelja crkve sv.spominje se od 1708 – 56. ložu glavne straže → dovršava ljetnikovac Bozdari • kao kipar → GL.g. ZADAR. Eufemija 56 . po djelatnosti se može usporediti s kotorsko-dubrovačkom djelatnošću F. Marino i Giuseppe (kipari). pa bi se i gornji reljef mogao pripisati Torrettiju TROGIR. i Pado (tagliapietra) • boravi i djeluje u Dbk. S gl.. → reljefni prikaz na stipesu → čudo sv. u sakristiji dubrov. oltar bl. Dominika • prenesen je iz crkve sv.. Stošije • posjeduju eleganciju i krhkost svojstvenu rokokou • napeta krivulja izvijenih tijela. Šimuna. M.g. nadbiskupa Tome Scottija u katedrali • 1708. Dominika • sličnu koncepciju – „Čudo sv. 1706 – 15. Magdalene • Michele Costi nastavlja radove 1776 – 80. Krševana. Katarine i sv. sv.g. Lovre i Ivana Ev. Dominika • oko slike sv. između 1672 – 1701 • oltar izradili mletački altaristi Girolamo. oltara katedrale • bliski Torretijevim djelima • 2 anđela sa strana sarkofaga bl. altaristu Girolamu Costi je povjereno čišćenje i popravak oltara iz sv. Ignacija → grobnica dubrov. Dominika ugradio je već postojeće likove sv.ZADAR. sv. Vlaho. Vlaha (1706 – 15.g. Ivana Trogirskog. Vjera & Nada • u unutrašnjosti → kip Uskrslog Krista u niši poviše ulaza • glavni oltar ► gradska straža → vrata. katedrale → grobnica izvedena od kamena.g. Vlaha → GL.

• • • • 1786. ZADAR. kip Gospe od Karmela. oltar. ZADAR. Krševana.M. crkva sv. franjevačka crkva.g. ► GL.st. Gospa od Poišana. katedrala • oltar sv. od Ružarija) – pripisuje se A. SPLIT. – gl. oltar1759 – 61. Badija (Korčula).g. Marka. – najznačajniji za razvoj oltar.g. Tagliapietri GIOVANNI MARIA MORLAITER 1699 – 1781 • mletački rokoko kipar ZADAR . anđeli i ukrasi na svetohraništu SPLIT. 1728. 1707. reljefi s prikazima sv. crkva sv. Marije.g. Marka. 1675. kipovi anđela na oltarima sv. – oltar Duša od Čistilišta. Brač. Zadar. katedrala sv.g. 2 ugaona stupa i središnja kartuša ► OLTAR KRIŽA. T. ZADAR. 1729. vojnog inženjera Francesca Rossija. ugrađena visoko u zid → sadrže pokojnikovo poprsje. oltar – kip BsD (B. Alvisea i Carla Tagliapietru i G. Boka Kotorska NADGROBNI SPOMENICI : providura Marina Zorzija. Eufemije. Nikole na oltaru sv.g. kip sv. Stasija PIETRO ONIGHA 2/2 18. župna crkva ► KRSTIONICA & OLTAR GOSPE OD RUŽARIJA. dekoraciji 3 oltara. Šime. Zanipolo angažira kipare Giovannija Bonazzu. Sakramenta i sv.g. Nerežišća. Makarska (tabernakul oltar) 1790. → portretna bista pokojnika.. Marije • gl. PRČANJ.• • • Tagliapietra radi na skulptor. – projektirao Girolamo Laureato. Morlaitera da izrade na zidovima feljefe s prikazima iz života Bogorodice projektirao oltare – utjecaj Longhene i Giuseppea Sardija preuzima tip slavoluka i tabernakula oltara koncentrira se na konstrukciju svetohraništa s kupolom oltar = stipes. katedrala elementi barok. Mihovila i Petra na istoimenim oltarima 1739 – 46. klasicizma 57 . koji nastaju 1741. pri obnovi kapele del Rosario u SS. Nikole. koje okružuju volute i ratni simboli s epitafom o njihovim zaslugama 8 GIORGIO MASSARI 1687 – 1766 • • • • • • arhitekt u 18. Jurja i Roka na gl. Dujma • • • • • anđeli na zabatu oltara Gospe od Ružarija – župna crkva. oltar. – gl. južni zid sv.g. Dominika • gl.g. Split 1806.g. kapetana Šimuna Fanfogne.crkva sv. Dobrota.g. arh. crkva sv. oltaru. crkva sv.st. OLTAR. postavlja kipove pripisuju mu se i kipovi sv. 1764.

oltar. crkva Gospe van grada gl. altaristi 2/2 18. doselili se u Šibenik. Lovre u Šibeniku gl.• svetačka tijela – snažan volumen. Josipa Kopert_______ ili Gospe Žalosne. 1775. župna crkva oltar Gospe od Ružarija. župna crkva (svetohranište) SPLIT. Frane. crkva sv.g. oltar. stilizirano i omekšano modeliranje draperija. Murter.g. oltar. Kaštel Gomilica gl. Šibenik. Katedrala. gl. župna crkva. SKRADIN 58 . 1758/59. oltar. Tisno . ukočeno držanje. antikizirajuća lica PIO & VICKO DALL' ACQUA • • • • • • • • značajni venecijan. oltar za franjevačku crkvu sv. gdje su izradili oltar sv.st.

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->