► Bijeg u Egipat, oko 1604, Rim, Gall.

Doria- Pamphili
- najslavniji Carraccijev prikaz pejzaža – utjecaj venecijan. slikarstva
- prikaz sadrži šumovito područje usred kojeg se nalazi grad

☼♣ Annibale je bio izvrstan crtač, svim njegovim značajnijim radovima prethodili su detaljno razrađeni
crteži
☻♂ izradio je i nekoliko genre motiva (Mesnica, Oxford, Čovjek s majmunom, 1595, Uffizi)
☼☺ Annibale je prethodnik tzv. herojskog pejzaža koji će se razviti u 17. st. u Italiji
☼☻ veliku pažnju posvećivao temama iz mitologije (Venera i Adonis, Polifem i Galateja)
► od njegovih učenika najvažniji je DOMENICHINO, koji je slijedio Annibaleov ideal pejzaža ( freska
→ sv. Cecilija prije suđenja, 1613 – 14, Rim, San Luigi de' Francesci)

AGOSTINO CARRACCI, 1557 (Bologna) – 1602 (Parma)

- najobrazovaniji predstavnik bolonjske škole; upravlja Akademijom, u kojoj je vodio tečaj iz arh.,
perspektive i anatomije
- 1597 – 1600 surađuje s Annibaleom u izradi fresaka u palači Farnese u Rimu (Cefalus i Aurora &
Galateja )
- 1600 odlazi u Parmu, gdje radi freske u Palazzo dei Giardino, za vojvodu Ranuccia Farnese, pod
utjecajem brata

LODOVICO CARRACCI, 1555 – 1619 (Bologna)

- Annibaleov rođak, djeluju zajedno u Bologni, polaze od utjecaja manirist. slikarstva, ali se razvijaju
u različitim pravcima

► Sv. Obitelj sa sv. Franjom, 1591, Cento, Mus. Civico

- Lodovico stvara tamne i svijetle površine neovisno o oblicima pojedinih elemenata kompozicije
- Lodovicov način slikanja → dramatičan, prepun osjećaja strasti, bogatstvo pokreta, svjetlosni efekti
- nakon Annibaleova odlaska u Rim, Lodovico se pomalo vraća manirist. počecima

► Madona dei Bargellini, 1581, Bologna, Pinacoteca

► Molitva sv. Ivana, 1592, Bologna ─║─
► Preobraženje, Bologna

CARRAVAGIOVI SLJEDBENICI
(karavađisti)
- Carravagio nije imao svoje učenike ali je utjecao na brojne slikare širom Italije zbog spontanosti pri
stvaranju, improvizacije, prikazivanja određenog trenutka, upotrebe mističnog svijetla
- Carravagisti nikad nisu ostvarili homogenu slikarsku grupu poput Carraccijevih sljedbenika
- Oko 1620 mnogi Carravagiovi sljedbenici su umrli ili su napustili Rim
- Mnogi carravagisti nikad nisu sreli Carravagia

► ORAZIO GENTILESCHI (1563 – 1639) – Pisa

► ANTIVEDUTO GRAMMATICA (1571 – 1626)
► GIOVANNI BAGLIONE (1566 – 1643)
► ORAZIO BORGIANNI (1578 – 1616 ) – Sv. Carlo Boromejski, 1611/12, Rim, San Carlo alle Quatro
Fontane
► BARTOLOMEO MANFREDI (1578 - 1620)
► CARLO SARACENI (1579 – 1620)
► GIOVANNI SERODINE (1600 – 1630)
► VALENTIN (1594 – 1632)

1
 - Carravagiovi sljedbenici su zaboravljali Carravagiovo slikarstvo pri privremenom odsustvu iz grada

CARRACCIJEVA ŠKOLA U RIMU

- bolonjski umjetnici doslovno prate Annibalea u Rim

- prije dolaska u Rim većina njih stječe visoku naobrazbu unutar bolonjske Akademije, koju predvodi
obitelj Carracci
- među prvima dolaze Guido Reni & Francesco Albani – 1600 u Rim, slijede Lanfranco &
Domenichino, dok 1621 dolazi Guercino
- samo Domenichino i Lanfranco borave veći dio vremena u Rimu, Reni boravi u Rimu u 2 navrata po
4 god., ali Bologna je ostala njegovo temeljno boravište
- Albani se vraća u Bolognu 1617 g., a Guercino boravi u Rimu za vrijeme pontifikata pape Grgura
XV
- 1606 – 1618 g. nastaje veliki broj važnih fresaka koje su izradili Carraccijevi sljedbenici
- freske povezuju zajedničke karakteristike : izraženo klasično racionalno stilsko usmjeravanje, u
određenim trenucima su klasičniji od samog Carraccija
- to se najviše primjećuje kod Domenichina koji je najvjerojatnije u trenutku djelovanja bolonj. škole bio
među vodećim umjetnicima

DOMENICHINO 1581 – 1641

- učenik Annibalea, djeluje u Rimu

► KAPELA CONTARELLI, San Luigi dei Francesci, Rim, 1613 – 1614

- ciklus fresaka o životu sv. Cecilije
- figure su individualno razrađene, većih su dimenzija i pokretom ruku i tijela pokazuju raspoloženje
- likovi oblikovani poput ant. klasičnih statua

► San Andrea della Valle, Rim, 1622 – 24

- oslikao kor & pandantive – stilski se udaljava od strogo klas. elemenata i razvija se prema umj.
baroka
- na pandantivima prikaz Evanđelista
- 1623 – 26 oslikao apsidu- prizori iz života sv. Andrije
- oslikavanje centralne kupole je pripalo Lanfrancu

► 1613 g. odlazi iz Rima u Napulj, gdje oslikava pandantive i kupolu kapele sv. Genara u katedrali
► 1613. g. vraća se u Rim, iako freske nisu dovršene, freske će ostati nedovršene zbog njegove smrti u
Napulju 1641 g.
- naslikao je i nekoliko ulja na platnu :
 Posljednja komuna sv. Jeronima, 1619, Vatikan
 Dijanin lov, 1617, Borghese
► sudjelovao u oslikavanju palače Farnese → pripisuje mu se scena Djevica s 1-rogom

FRANCESCO ALBANI 1578 – 1660

 u početnim fazama je vezan za Lodovica C. (Bologna, oratorij San Colombano, 1598), Annibalea
(Bogorodica i sveci, Bologna, Pinacoteca)
 u ranijim radovima prisutni su lirični elementi i ugođaj koji će pratiti sva Albanijeva djela

► 4 elementa, 1626 – 28, Torino, Pinacoteca

- tondo
- alegorije i mitološki motivi smješteni u idiličan pejzaž

2
GUIDO RENI 1575- 1642

- najmanje ovisan o Annibaleu za razliku od ostalih bolonj. umjetnika

► Razapinjanje sv. Petra, 1604 – 5, Vatikan

- utjecaj Carravagia
- Reni pokazuje razumijevanje dramat. realizma i svjetlosti
- rađena kao oltar. slika

► Sv. Andriju vode na mučenje, Oratorij sv. Andrije

- freska
- kontrast Domenichinovim freskama na suprotnom zidu – statične u odnosu na Renijevu dinamičnost

 1614 g. napušta Rim i odlazi u Bolognu iako je njegovoj karijeri bio otvoren put zahvaljujući
kardinalu Scipioneu Borghese
 Vodeću ulogu prepušta Domenichinu, a odlazak u Bolognu utjecao je na njegov stil, nastaje niz
velikih ostvarenja

► Madonna della Pieta, 1616, Bologna, Pinacoteca

► Uznesenje Bogorodice, 1616 – 17, Genova, San Ambrogio
► Atalanta i Hipomen, Prado, 1620-e, kompromis naturalist. elemenata i
klasične idealizacije
- prikaz utrke
- Atalanta u trenutku saginjanja, zaostaje za Hipomenom skupljajući jabuke koje je on bacao za
vrijeme utrke

LANFRANCO 1582 (Parma) – 1647

- dugo vremena zasjenjen Domenichinovim radom

- radio uz Agostina C., nakon čije smrti 1602 g. prelazi kod Annibalea u Rim
- u svojem radu primijenio pamuse-palette , što mu daje veliku slobodu nasuprot Domenichinovoj
staroj tehnici
- sudjeluje u svim važnim grupnim oslikavanjima fresko ciklusa
- vjerojatno je bio Annibaleov asistent na galeriji Pal. Farnese u Rimu
- njegov udio se nalazi :
 freske u kapeli S. Diego, San Gregorio Magno
 u palači na Kvirinalu
 kapela Paolina, Sta Maria Maggiore

- prvi samostalni rad – nakon 1605 g. Pal. Farnese, Camera degli Eremiti
- 1610 – 12 g. kratki boravak u Parmi dovodi do preokreta u Lanfrancovom razvoju prema umj. zrelog
baroka
- izražena monumentalnost i dinamičnost, barokna manira s izraženim chiaro-scuro efektom

► fresko ciklus, Rim, vila Borghese, 1624 – 25

 Bogovi Olimpa i Personifikacije rijeka
 koristi iluzionist. prikaz arh., karijatide – muške figure nose svod, iluzionist. trabeaciju

► kupola, San Andrea della Valle, Rim, 1625 – 27

 Bogorodica u slavi
 prisutan snažan iluzionizam, ovim djelom je prekinuo dominaciju klasičnih elemenata

3
 GUERCINO 1591 – 1666

- oslikao freske u Casino Ludovisi , 1621 – 23. g.

- za unuka pape Grgura XV

ARHITEKTURA & SKULPTURA RANOG BAROKA U ITALIJI

► arh. poprima skulptorske elemente i efekt chiaro – scura

CARLO MADERNO 1556 – 1629

 dolazi sa sjevera Ita., rođen u Capolagu

 1588 g. dolazi u Rim i zajedno s 4 braće postaje rim. građaninom
 započeo je raditi uz ujaka Domenica Fontanu , a od 1600 g. razvija samostalnu karijeru
 1603 g. je prekretnica u njegovom stvaralačkom životu – pozvan je za glavnog arhitekta sv. Petra, a
tada dovršava pročelje crkve Sta Susanna u Rimu

► Sta Susanna, 1597 – 1603

- pročelje sadrži sve revolucionarne elemente koji će se ponavljati u raznim varijacijama kroz 17 st.
- razvedenost površine – motiv niše na vanjskoj fasadi
- dekoracija pročelja usmjerena prema središnjoj osi pročelja
- horizontalna podjela pročelja – donji dio, gornji + završni zabat
- prisutna sila uzgona,dinamike, pokreta, sjene
- gornji dio pročelja pod zabatom je manje skulptorski obrađen, raščlanjen je pilastrima, dok donji dio
je raščlanjen ¾ stupovima i stupovima
- bitno je stupnjevanje volumena
- koncentracija niša raste od vanjskih rubova pročelja prema središnjem dijelu
- isti slučaj gradacije je i u postavljanju stupova odnosno polustupova i ¾ stupova – donji dio pročelja
– od kraja fasade prema osi redaju se 1 pilastar – 1 polustup – udvojeni stup
- ritmička izmjena niša, stupova, polustupova i pilastara daje dojam „pokretljivosti fasade“, što je
karakteristika barok. arh.
- osim toga bitan element su svjetlo i sjena, što još više pojačava dojam pokrenutosti fasade i daje joj
skulptorska obilježja izmjene volumena
- barok. arh. se tretira kao skulptura
- uzor – pročelje crkve Il Gesu

► San Andrea della Valle, Rim

- projektirao kupolu, 2 po veličini u Rimu (iza kupole sv. Petra)
- utjecaj Michelangelove kupole
- odiše veličanstvenom jednostavnošću
► bazilika sv. Petra, Rim, 1603
- 1603 g. postao arhitekt sv. Petra
- postavio prostranu lađu, tako da je centralna građevina dobila oblik latin. križa (1609 – 12)
- 1607 – 12 g. radio na pročelju
 Carlo Maderno se predstavio i kao projektant palača

► Palazzo Mattei, Rim, 1598 – 1616

- prisutna lokalna tradicija organizacije pročelja
- unutrašnje dvorište je srodno manirist. zdanjima firent. palača
- 4-krilno stubište ukrašeno štukaturama – novitet u Rimu

► Palazzo Barberini, Rim 1628 – 33

4
 - Maderno, Bernini, Borromini
- 1625. g. kardinal Farnese je kupio palaču na Quatro Fontane od Alessandra Sforze Santafiorea
- Papa Urban VIII. je povjerio Madernu preinaku palače i njezino proširenje
- 1629 g. Maderno umire, a radove nastavlja Bernini koji je zaslužan za većinu radova izvedenih do
1633 g.
- palača nije izvedena prema Madernovoj izvornoj koncepciji koja je poznata iz njegovih sačuvanih
crteža (Uffizi) → ukazuju na palaču srodnu tradicional. rim. palačama koje imaju 4 jednaka krila
povezana unutrašnjim dvorištem rastvorenim arkadama
- organizacija palače teče u obliku slova H – nema tradicion. zatvorenog dvorišta koje je zamijenjeno
dubokim portikom
- glavna fasada – 3 etaže, rastvorene nizom od 7 arkadnih lukova
- 2 gornje etaže unutar lukova imaju prozore
- superponiranje stupova – prizemlje → dorski stup, I. kat → jon. stup, II. kat → korint. pilastar
- u unutrašnjosti palače je teško procijeniti što je Madernovo a što Berninijevo
- prostrano stubište, duboki portik, prostrana dvorana na piano nobile, hodnik ovalnog oblika u
stražnjem dijelu palače

► Maderno je svojim projektima u potpunosti preusmjerio rim. arh. od manirist. utjecaja

→ otvorio je put najvećim arhitektima Berniniju i Borrominiju, koji su bili sudionici u njegovim
projektima

ARH. RANOG BAROKA U OSTALIM DIJELOVIMA ITALIJE

Venecija
→ Vicenzo Scamozzi (1552 – 1616)
☼ arhitekt 2/2 16.st. i 1/2 17.st.
♫ zadržava poziciju vodećeg arhitekta i u ranom baroku
♥ odan idealima svoga učitelja Palladia, idealima klas. arh.
☺ napisao teoretsko djelo „Idea dell' architettura universale“, 1615.g.
► Palača Contarini degli _____________________

Milano
→Fabio Mangone (1587 – 1629)
♫ od 1620 g. profesor arhitekture na Akademiji Ambrosiana
☼ sudjeluje u izgradnji milan. katedrale do smrti 1629.g.
♣ portale izrađivao uz pomoć Ricchina
♂ izradio je rješenje pročelja katedrale koje je odbijeno

► Collegio elvetico, 1608, Ambrosiana, Milano

 unutrašnje dvorište rastvoreno arkadama u prizemlju i na I. katu
 superponiranje stupova ; dorski, jonski → utjecaj Palladija

→Lorenzo Binago (1554 – 1629), BIFFI

► San Alessandro, Milano, 1601.
 1 od najznačajnijih milan. crkvi
 temelji se na Bramante – Michelangelo projektu sv. Petra u Rimu
 centralnog tlocrta s kupolom, kvadratnog oblika
 teži longitudinalnoj orijentaciji koja se postiže produženjima u ist. dijelu građevine

→Francesco Maria Ricchino (1584 – 1658)

☼ uvodi milan. arh. u novo razdoblje
♫ školovao se u Rimu, 1603 g. vraća se u Milano, a od 1605.g. glavni majstor
♥ glavni majstor milan. katedrale
5
☺ 1631 – 38.g. postaje vodećim arhitektom na milan. katedrali

► San Giuseppe, Milano, započ. 1607 – 10.

 kombinacija 2 tlocrta grč. križa, presvođena kupolom
 pročelje → uzor Sta Susanna u Rimu – radi kao samostalnu arhitekton. jedinicu iza kojeg stoji
kvadratno tijelo crkve
► Unutrašnje dvorište Ospedale Maggiore (1625 – 49)
► palače Annoni i Duri_____
► palazzo di Brera, 1651 – 86.,
 sagrađeno kao isusovačko sveučilište
 unutrašnje dvorište – 2 kata rastvorena arkadama
► fasada Collegio Elvetico 1627.g., najraniji pr. konkavne fasade barok. arh.

→Giovanni Magenta (1565 – 1635) – Bologna

► projektirao katedralu San Pietro u Bologni – 1605.g.
 utjecaj sv. Petra u Rimu i rim. kongregacijskih crkvi
► San Salvatore, Bologna, 1605 – 23.

→Bartolomeo Bianco (1590 – 1657), Genova (Ligurija)

► zgrada sveučilišta, Genova, 1630

 po prvi put vestibul je ujedinjen s unutrašnjim dvorištem
 unutrašnje dvorište – dvostruki stupovi nose arkade

Firenca → u 16.st. formira krug manirist. umjetnika ali u ranom baroku ostaje antibarokno središte

Napulj

→ Domenico Fontana → Kraljevska palača, 1600 – 02.

→ fra Francesco Grimaldi→ San Paolo Magg. (1581/3 – 1603)
 1585.g. odlazi u Rim i sudjeluje u gradnji San Andrea della Valle

VISOKI BAROK 1625 – 1675

 novo razdoblje tal. baroka započinje pontifikatom Urbana VIII. (1623 – 44), koji je potvrdio odluke s
Tridentskog koncila i prihvatio isusovački red kao najuže suradnike u protureformaciji
 papa Pavao V. (1605 – 23), Urban VIII, Inocent X (1644 – 55), Aleksandar VII (1655 – 67)
prihvaćaju i vode novo poimanje umj.
 uz vodeće crkvene ličnosti djeluju najgenijalniji umjetnici visokog baroka → Bernini, Cortona,
Borromini
 u umj. visokog baroka bitan je odnos promatrača i umjetn. djela → promatrač postaje sudionikom
onoga što likovi proživljavaju
 često se o umj. visokog baroka govori kao o umj. protureformacije, ta je tvrdnja djelomično točna
 specifičnom razvoju rim. baroka doprinijeli su individualci koji su bili pape (Urban – Barberini,
Inocent – Pamphili, Aleksandar – Chigi)
 za razliku od ranog baroka kada se grade monumentalne kongregacijske crkve, u visokom baroku se
grade male crkve

Gianlorenzo BERNINI 1598 – 1680

- rođen u Napulju (7.12.), otac mu je bio Firentinac

6
 - 1605.g. kao dječak dolazi u Rim gdje se njegov otac Pietro afirmirao kao solidan kipar radeći za
papu Pavla V. (kapela Paolina)
- Bernini je za života samo 1 napustio Rim, 1655.g. na poziv Luja 14. odlazi u Pariz (odbijen projekt
Kraljevske pal. jer nisu mogli prihvatiti valovitu liniju pročelja dvorca Versailles)
- iz tog razdoblja → portret Luja 14., 1665.g.
- Berninijev život i karijera se uspoređuju s Michelangelom – imali su isti tretman papa, koji su im
svojom zaštitom omogućili status nedodirljivih
- za razliku od M. neuzornog privatnog života, B. je bio dobar muž, otac, discipliniran
- djelovanje njegovog oca Pietra u službi pape Pavla V. bilo je od presudne važnosti za mladog
Gianlorenza
- papa i kardinal Borghese bili su svjesni potencijala mladog Pietrovog pomoćnika u kap. Paolini
- sve do 1624.g. Bernini ostaje u službi kardinala S. Borghese
- u tom najranijem periodu uglavnom izrađuje skulptorska djela za pal. Borghese
- 1629.-1680. g. bit će glavni arhitekt bazilike sv. Petra
- U ovom razdoblju Bernini je ostvario većinu djela na bazilici sv. Petra

Bernini – skulptura

1 FAZA → 1615 – 1617

 najranija skulptorska ostvarenja

 bliskost s manirist. idealima ali radovi odišu slobodom i energijom
 savršeno obrađena površina
► Koza Amalethea s djetetom Jupiterom i satirom
► Sv. Lovre, Firenca
► Sv. Sebastijan, Lugano

2 FAZA – oko 1620-ih g.

 započinje grupom Eneja i Anhiz, 1618 – 19, Gal. Borghese, Rim

 prva monumentalna skulptor. grupa izrađena za kardinala Borghese
 figura serpentinata – utjecaj manirizma
 u ovoj fazi Bernini pokazuje napredak u savršeno preciznoj obradi kamena iako neka djela iskazuju
manirist. uzore, vjerojatno zbog utjecaja njegova oca
 nakon toga slijedi niz djela koja pokazuju uspostavu „nove skulpture“ pod utjecajem helenist. antike
i oslikanog svoda u Palazzo Farnese (A. Carracci)

► Neptun i Triton, 1620. (V&A. Museum)

► Otmica Prozepine, 1621-22.
► David, 1623, Rim, Gall. Borghese (za razliku od M. Davida Berninijev se kreće, zamah kamenom)
► Apolon i Dafne, 1622 – 25., Rim, Gall. Borghese

 svi likovi se nalaze u presudnom trenutku, vrhuncu pokreta i akcije

 promatrač postaje sudionik njihovog kretanja
 tome doprinosi realizam u izradi detalja

3 FAZA 1624 – 1640

► Sv. Bibijana, 1624-26., crkva Sta Bibiana, Rim

 kip kojim započinje duga serija religij. skulptura
 Bernini prvi put izražava čuveni senzibilitet 17.st. na ovom kipu

7
 Izražena je uloga draperije koja će postati neizostavan element zrele barok. skulpture (radi se o
karakterističnom oblikovanju draperije koja sudjeluje i prati psihol. stanje lika)

► Sv. Longin, Rim, Sv. Petar, 1629 – 38

 na pilonu križišta
 draperija u potpunosti dominira na tijelu, njezin položaj, prostornost i oblikovanje savršeno
oslikavaju pokrete tijela nastale kao rezultat psihol. stanja sveca

 1620-ih nastaje niz portretnih poprsja koji su obilježeni mirnoćom, zamišljenošću modela, bogato
izrađena draperija, psihologizacija

► bista pape Pavla V., 1618., Rim, G. Borghese

► bista Grgura XV.
► bista Urbana VIII.
► bista S. Borghese, 1632, Rim, G. Borghese
 prikazuje nova obilježja, dinamika, glavu u trenutku okreta, izrazito žive oči

4 FAZA 1640 – 1655

 može se nazvati „srednjim“ razdobljem, u kojem Bernini ostvaruje svoja najvažnija djela
► grobnica Urbana VIII, Rim, sv. Petar
 projektirana 1628.g., rađena 1639 – 47.g.
 revolucionarni novi tip nadgrobnog spomenika

► Fontana 4 fiumi , 1648 – 51, Rim, Piazza Navona

► bista Francesca I. d'Este, 1650-51, Modena
► konjanički spomenik Konstantina, Scala Regia, Vatikan
 uzor konjanička statua M. Aurelija, 4 konja sa crkve sv. Marka u Veneciji
 prikaz pokrenute figure, kralja kao osvajača i pobjednika
 barokni koncept konjaničke statue
► Ekstaza sv. Tereze, 1647 – 52., Rim, Sta Maria della Vittoria, kap. Cornaro
24
5 FAZA 1660 – 1680

► prorok Habakuk, Sta Maria del Popolo, 1655 – 61

► prorok Danijel, Sta Maria del Popolo, 1655 – 57, kap. Chigi
► sv. Marija Magdalena, 1661, Siena, katedrala, kap. Chigi
► anđeli za Ponte San Angelo, 1668 – 71, San Andrea della Frate

 u posljednjoj fazi skulpture se izdužuju, istanjuju, nadzemaljska tijela s istanjenim & izduženim
nogama
 uz ova goticizirajuća obilježja, tretiranje odjeće postaje izrazito neobuzdano, naglo, nemirno ali
profinjeno
 likovi gube realna svojstva zbog apstraktne izrade draperije

► konjanički spomenik Luja 14., 1669 – 77, Versailles

► brončani anđelli s oltara kap. Sv. Sakramenta, Rim, sv. Petar, 1673 – 74 ( uzor za sve oltare, oltar
tabernakul u obliku tempieta, okružen s 2 anđela)
► blažena Lodovica Albertoni, 1674, Rim, San Francesco a Ripa (prikazana u trenutku umiranja)

 u prethodnim fazama draperija je dijagonalno izrađena, dok su u kasnoj fazi izražene horizontale i
vertikale koje lome oštre nabore

8
  Berninijeve skulpture su izrađene 3-dimenzionalno (utjecaj Giambologne → Otmica Sabinjanke)
 Bernini pristupa skulpturi sa slikarskog aspekta zbog čega boja i svjetlo imaju važnu ulogu u
njegovim skulptor. ostvarenjima
 upotrebljava raznobojni mramor

► grobnica pape Urbana 8., 1628 – 47., sv. Petar, Rim

 centralna zona → sarkofag, figuralni prikaz (personifikacija smrti) i kip pape (od pozlaćene bronce)
 sa strana sarkofaga personifikacije Ljubavi i Pravde izrađene u svjetlom mramoru
► sv. Tereza u ekstazi, 1647 – 52, kap. Cornaro, Sta Maria della Vittoria
 smještena na oltaru kapele
 grupa : sv. Tere & anđeo → od bijelog mramora
 stupovi sa strana tamne boje – kontrast !
 anđeo u d. ruci drži strelicu usmjerenu prema sv. T., to je strelica božanske ljubavi koja simbolizira
mistično sjedinjenje svetice s Kristom
 događaj je smješten na oblaku – izmišljeni prostor !
 neobuzdana draperija je prekrila u potpunosti svetičino tijelo pa izgleda ispijeno, čime naglašava
trenutak sjedinjenja s Kristom 25
 uloga svjetla – stvarni izvor svjetlosti s prozora nad oltarom
 nad kompozicijom se prostiru materijalizirane sunčeve zrake
 svod kapele oslikan u 18. st. → prikaz otvorenog neba (oblaci & serafini), na bočnim zidovima
kapele prikazani članovi obitelji Cornaro u klečećem položaju (zemaljska zona)
 Berninijeve skulpture su 3D grupe koje ovise o prostoru niše ili oltara, bez prostora gube svoju
vrijednost

► katedra sv. Petra, bazilika sv. Petra, Rim, 1656 – 66.

 naručio papa Aleksandar 7
 Berninijev najsloženiji, najsimboličniji i najznačajniji rad
 smještena u apsidi svetišta → postolje izrađeno od mramora, katedra od bronce, oblaci u štuko
tehnici
 pozlaćene svjetlosne zrake
 materijalizacija svjetl. zraka postat će neizostavan element skulptor. dekoracije barok. oltara
 iznad katedre je prikazana golubica Duha sv.
 ispod trona → skulpture 4 crkvena oca (bronca)
 katedra se nalazi ispod Berninijeva baldahina – 1624 – 33.
 relikvija u obliku stolice gdje je sjedio sv. Petaar
 na naslonu → Krist navješćuje sv. Petru da će preuzeti Crkvu & da će postati njegov nasljednik

► grobnica pape Aleksandra 7, 1671 – 78, Rim, sv. Petar

 slična grobnici Urbana 8 → nadgrobni & ceremonijalni karakter
 podignuta je iznad vrata sakristije koja je integrirana u koncepciju grobnice
 papa kleči na jastuku, prikazan duhovan i religiozan, oko njega 4 mramorne skulpture → Mudrost,
Pravda, Istina & Milosrđe
 unutar draperije ispod postolja → skelet (smrt !)

►bista Constanze Bo__ narelli, oko 1635, Fi, Bargello

 vlasništvo samog Berninija, prikaz žene nije idealiziran
 ovaj portret predstavlja začetak moderne portretne skulpture

BAROKNE FONTANE

9
 tradicija fontana sa skulpturama je razvijena u Firenci, Bernini tu tradiciju prenosi u Rim i stvara
karakteristični tip barok. fontane
 nije izradio veliki broj fontana ali su imale važan učinak, jer prikazuje realistične prirodne motive,
poput stijena, i revolucionarno postavlja vodu što doprinosi dinamici i pokretu fontane
 firent. fontane 16.st. → dekorativne, elegantne, blagi mlazovi vode
 Berninijeve fontane → masivna struktura, monumentalna skulptura, snažni mlazovi vode

► Tritonova fontana, 1642 – 43., Rim, Piazza Barberini

- narudžba Urbana 8.
- morsko božanstvo, školjka, dupini – postat će standardni element fontane
- ovi elementi predstavljaju savršenu cjelinu

► fontana 4 fiumi, 1648 – 51., Piazza Navona

- fontana koncipirana kao masivna stijena koja u sredini podržava veliki egipat. obelisk
- nalazi se ispred crkve sv. Agneze (Borromini)
- zamišljena kao otok, kombinacija prirodnog & umjetnog
- simbolizira zemaljsku kuglu
- alegorije 4 rijeka (Dunav, Ganges, Nil, La Plate) i 4 kontinenta ( Eu, Afrika, Azija, Amerika)
- na vrhu obeliska → insignije pape Inocenta X i Kristov križ (stabilnost kršćanstva)
- umeće biljke ► npr. palme koje se njišu na vjetru
- uzor ► morska božanstva iz starog Rima

► Fontana del Moro, Piazza Navona, 1653 – 55.

 morsko božanstvo, školjka, dupin – trenutak između „Moro“ i njegova plijena

► spomenik na Piazza Sta Maria sopra Minerva, 1666 – 67.

 postolje u obliku slona koji nosi obelisk
 papa Aleksandar 7

Bernini – slikar

 prema pisanim podacima Bernini je izradio preko 150 slika

 slike koje mu se pripisuju potječu iz najranije faze 1620 – 30.g.
 bavio se slikarstvom iz osobnog zadovoljstva
 sačuvane slike – uglavnom autoportreti
 u slikama nastalim 1630-ih osjeća se Poussinov utjecaj svijetlih žućkastih tonova, neke slike su
srodne španjolskoj školi i Velasquezu
 Bernini je zapošljavao umjetnike koji su dovršavali njegove skice i crteže

 Carlo Pelegrini 1605 – 49

 1635. Obraćenje sv. Pavla, crkva u Propaganda Fide
 1636 – 40., Mučenje sv. Maura, za crkvu sv. Petra

Guido Ubaldo Abbatini 1600/5 – 56

 za Berninija izradio freske na svodu kap. Raimondi, freske na svodu kap. Cornaro, freske na svodu
kapele Pio u S. Agostino → Bernini miješa freske i štukaturu I. put (naslikani anđeli odmaraju na
štuko oblacima)

Givanni Battista Gaulli (Baccicio)

 iz Genove
 freske u Il Gesu (1672 – 83) – kombinacija fresaka i štukature

10
Bernini – arhitektura

- 1624.g. važna za barok. arh. ► Bernini gradi fasadu crkve Sta Bibiana i baldahin u Sv. Petru
- Crkva Sta Bibiana ► nastaje njegova I. religij. zrela barok. skulptura → sv. Bibijana
- Pietro della Cortona oslikava I. najvažniji ciklus fresaka u sv. Bibijani
- fasada ► 1624 – 26 → Bernini se ne nadovezuje na Madernovu ranobarok. koncrpciju pročelja Sta
Susanne, već pročelje koncipira s otvorenom lođom u prizemlju i katom iznad
- mala crkva koja ujedinjuje zrelobarok. arh., skulpturu & slikarstvo
- fasada je raščlanjena pilastrima
- ( ant. uzor ► trijumf. luk)

► baldahin, sv. Petar, Rim, 1624 – 33.

 kombinacija arhitekton. plastike & monumentalne skulpture
 spiralni oblik stupova – ant. tradicija ► ranokršćan.
 stupovi ovakvog oblika izvorno se nalazili u ranokršćan. bazilici sv. Petra
 radi ih od bronce
 tamni brončani stupovi u kontrastu s bijelim mramornim pilastrima t. luka
 iznad stupova → veliki kipovi anđela koji podržavaju karakterističnu krovnu konstrukciju

► San Tomaso da Villanuova, Castelgandolfo, 1658 – 61.

 grčki križ, kupola s lanternom – oblikuje skulptorski – plitka rebra i ovali s reljefima, oblaže s
motivom pčelinjih saća
 uzor - kupola sv. Petra → niski tambur, nad prozorima tambura anđeli u štuku drže velike medalje i
sjede na prelomljenim zabatima
 tip B. kupole → sastavljena od rebara & kaseta

► Sta Maria dell' Assunzione, 1662 – 64.

- smještena nasuprot palače koju su 1661 kupili kardinal Flavio, don Mario i don Agostino Chigi
- osnova crkve : cilindar + polusferna kupola s lanternom
- pročelje koncipirano kao portik, nasuprot portala u osi nalazi se svetište sa sakristijom, koja izlazi iz
centralnog kruga
- nad svetištem se dižu 2 zvonika koja se ne vide s prednje strane
- od 1657.g. Bernini je bio zaposlen na planiranju Panteona i ove crkve, što se vidi u samom tlocrtu →
rotunda + kupola (cilindar)
- podno kupole, na izdancima rebara, nalaze se anđeli s girlandama → ikonograf. značaj → crkva je
posvećena Bogorodičinom uznesenju → za vrijeme kojeg su radosni anđeli rasipali cvijeće

► San Andrea al Quirinale, 1658 – 70.

 najvažniji B. projekt od ove 3 crkve
 naručio kardinal Camillo Pamphili za isusov. red
 izgradnja započeta paralelno s crkvom S. Tomaso de Villanuova
 unutrašnjost bogato skulptor. ukrašena :
1662 – 65. Antonio Raggi radi štukature, a ostali dekorativni zahvati traju do 1670
* ovalni tlocrt
* ovakav tlocrt primjenjuje i na malu crkvu u Pal. di Propaganda Fide (1634) koja je kasnije zamijenjena
Borrominijevom strukturom
* novost → kraća poprečna os između oltara i portika → konveksna
* veliki monumental. pilastri nose masivni prsten kupole
- donji dijelovi zida su prekriveni raznobojnim tamnim mramorom, dok u gornjem dijelu kupole
dominira bijela & zlatna boja (nebeska sfera)
- kupola – tipična Berninijeva, s kasetama i rebrima
- u donjem dijelu kupole nalaze se prozori koji imaju značajnu ulogu u osvjetljivanju kupole

11
 - 8 kapela radijalno postavljeno oko centralnog prostora (ovalne & pravokutne)
- kapele su orijentirane prema gl. oltaru koji je smješten u bogatu arhit. strukturu nalik na monumental.
edikulu
- portik koncipiran kao edikula koja odgovara edikuli oltara

ARHITEKTURA JAVNIH GRAĐEVINA

♫ Berninijevi prvi zahvati u okviru profane arh. :

(djelomične intervencije)

 Palazzo Barberini, 1629.,nastavio gradnju

 Fasada Collegio di Propaganda Fide, Piazza di Spagna (obnova)
 Palazzo Ducale, Modena (djelomična intervencija)
 Palazzo del Quirinale (djelomična intervencija)
 ukrašavanje Porta del Popolo, 1655., prilikom dolaska šved. kraljice Kristine
 dodaci bolnici Santo Spirito, 1664 – 66
 obnova papinske palače u Castelgandolfo, 1660

► Pal. Ludovisi na Piazza Montecitorio

 danas → Pal. Montecitorio, započ. 1650.
 izradio nacrt za obitelj pape Inocenta X.
 papa umire 1655.g., malo je realizirano, tek 1694.g. Carlo Fontana nastavlja gradnju za Inocenta XII.
 Bernini je izradio pročelje – 3 etažno, raščlanjeno prozorima i pilastrima koji se protežu cijelom
visinom pročelja
 utjecaj Pal. Farnese u Rimu

► Palazzo Chigi- Odescalchi, Piazza SS. Apostoli

 1664.g. Bernini izradio projekt obnove za kardinala Flavia Chigija (prije je palača pripadala obitelji
Colonna)
 izvorni projekt narušen 1745.g. intervencijom Nicole Salvija, nakon što je palača došla u posjed
obitelji Odescalchi
 tradicija rim. arh. → Michelangelo, Palazzo Conservatore
 upotreba visokog reda n apročelju (pilastri)
 pročelje : 3 dijela, središnji ulazom podijeljen sa 7 prozora na sve 3 etaže, dok bočni dijelovi imaju
po 3 prozora na katovima i imaju ulogu rustičnije izvedenih bočnih krila
 Niccolo Salvi udvostručuje B. središnji dio tako da pročelje ima 2 ulaza i po 14 prozora
 piano nobile naglašen bogatom dekoracijom i složenijom koncepcijom prozora → izmjena
trokutastih & polukružnih zabata
 ulaz u palaču je naglašen toskanskim stupovima

► Louvre
 kralj Luj 14. poziva Berninija u Pariz radi savjeta o dovršenju građenja Kraljevske palače
 u to vrijeme izrađeni su zapadno, sjev. & južno krilo, dok je ist. krilo s glavnim ulazom bilo u
izgradnji
 1664.g. Bernini je izradio I. plan ist. krila → ovalni vestibul (predvorje dvorište) – u otvoreni
pravokutnik je postavio kolonade duž 2 bočna krila i središnji konveksni dio koji prati oblik ovalnog
vestibula
 projekt je odbijen jer nije odgvarao franc. dvoru → zbog igre konkavnih & konveksnih oblika

12
 ► Trg sv. Petra, započ. 1656.
 za pontifikata pape Aleksandra 7
 jedno od najsloženijih ostvarenja u pov. tal. arhitekture
 Lođa blagoslova (nad gl. ulazom crkve) je zbog svog položaja bitna za osmišljavanje prostora trga
 druga važna točka je prozor papinog osobnog apartmana s kojeg se obraća hodočasnicima
 bitan faktor je i sama bazilika
 trg koncipiran kao veliko otvoreno predvorje
 1656.g. I. projekt → trapezoidni oblik trga s polukružnim arkadama
 1657.g. II. projekt → ovalni oblik, kolonade stupova u 4 reda, nose ravni arhitrav
 visinu kolonada uvjetovale proporcije fasade bazilike

☼☼ oblikovanje fasade bazilike sv. Petra ☼☼

 1636.g. papa Urban 8. prihvaća Berninijev dizajn bočnih tornjeva koji su imali 3-katnu strukturu
 Izrađen samo južni toranj ali je 1646.g. uklonjen zbog tehničkih poteškoća
 C. Maderno je izradio projekt za bočne tornjeve ali se nisu isticali, već su djelovali kao dio fasade, pa
je projekt odbijen
 za pape Inocenta X. Bernini je izradio novi projekt prema kojemu su tornjevi odvojeni od fasade, nije
prihvaćeno
 Bernini je morao postići dojam monument. fasade, pa je izgradio 2 kolonade koje tvore centralni
elipsoidni oblik
 kombinira dorske stupove & jonsku trabeaciju na kolonadama
 pročelje i kolonade spajaju 2 koridora
 pred samom fasadom je izradio tzv. Piazza Retta → prostor među koridorima
 kolonade su sastavljene od po 4 reda dorskih stupova

► Scala Regia, Vatikan. Palača, 1663 – 66.

 novo ceremonijalno stubište u razini portika crkve
 morao je iskoristiti već postojeći sjev. zid
 stubište se nastavlja na sjever. koridor
 sastoji se od jon. stupova koji podržavaju polubačvaste svodove i tako čine „tunel“
 Berninijev oltar► oltarna menza koju okružuju 2 anđela, u sredini tabernakul
 imao veliku radionicu koja mu pomaže u njegovim projektima
 prvi kipar koji prikazuje teme u kiparstvu
 sebe je smatrao drugim Michelangelom

FRANCESCO BORROMINI 1599 – 1667

 rođen u Bissoneu na jezeru Lugano (Lombardija)

 sin lokalnog arhitekta Giovannija Domenica Castellija
 dolazi u Rim oko 1620.g. nakon kraćeg boravka u Milanu
 suvremenik Berninija koji je tada bio na pragu velikih projekata
 Borromini započinje karijeru kao KAMENOKLESAR → sv. Petar u Rimu, radi dekoracijske
elemente, balustradu
 dugo vremena je ovisio o drugim majstorima
 C.Maderno je među prvima prepoznao Borrominijev talent, pa ga uključuje u svoje projekte kao
arhitektonskog savjetnika (sv. Petar, Palazzo Barberini, crkva i kupola San Andrea della Valle)
 nakon smrti C.Maderna 1629.g. sve njegove projekte preuzima Bernini, dok Borromini radi kao
„podređeni“

13
 Bernini je davao veliku slobodu svojim zaposlenicima, tako da na palači Barberini prepoznajemo
karakteristične elemente (→ poput prozora, Borromini)
 1631.g. imenovan je za asistenta gl. arhitekta palače Barberini
 Borromini je bio neurotičar, teškog karaktera, zavidan
 prvenstveno se razvio u graditelja, arhitekta, tehničara → u tom pogledu bio je nenadmašan
 upravo tehnička strana arh. je bila Berninijeva slabost pa je to Borromini iskoristio u aferi s
„neispravnim“ Berninijevim tornjevima na pročelju bazilike sv. Petra
 radio je na kamenim ogradama u bazilici sv. Petra
 Borromini unosi kiparsku notu na arhitekton. elemente → prozore je plastički oblikovao tako da
izgledaju kao da su reljefi → uzor Flaminio Ponzio, Palazzo Raspiglioni u Rimu

SAN CARLO ALLE 4 FONTANE, Rim, 1638 – 41

- San Carlino
- povjeren mu je projekt izgradnje samostana i crkve, nedaleko palače Barberini
- prvo je započeta izgradnja samostan. prostorija → dormitorij, refektorij i klaustar (jednostavan oblik,
položaj stupova tvori izduženi oktogon koji predstavlja interpretaciju unutrašnjeg prostora crkve)
- 1638.g. započeta izgradnja crkve, dovršena 1641.g.
- uz crkvu SS. Martina e Luca (Pietro da Cortona)
- crkva predstavlja uporište rim. visokog baroka
- Borromini svoje nacrte temelji na geometrij. jedinicama
- odbacio klasičan princip planiranja na temelju 1 modula
- geometrij. princip planiranja svojstven srednjovj. gradnji ( romanika)
-
- TLOCRT : izduženi oktogon postavljen okomito uzdužnom osi na pročelje crkve
- imaginarni oktogon je razveden izmjenom konveksnih i konkavnih linija, tako da zidovi imaju
valovitu formu
- konveksne linije tvore niše → ulazna niša uz pročelje, 2 niše nasuprot ulaznoj i 2 niše na krajevima
poprečnog pravca
- monumentalni stupovi, postavljeni na liniji razmaka između 2 niše, nose jako izraženu trabeaciju
- središnji prostor presvođen kupolom na pandantivima → OVALNA
- unutrašnjost kupole ukrašena dubokim kasetama → oktogonalnim, hexagonalnim i križnog oblika
(dojam košnice, u pojedinim kasetama prozori)
- nad kupolom se diže LANTERNA – gl. izvor svjetlosti
- Borromini u crkvi sjedinjuje 3 različita strukturalna tipa :
1. valovita donja zona (uzori ant. arh., Hadrijanova vila u Tivoliju)
2. srednja zona – pandantivi koji proizlaze iz plana grč. križa
3. ovalna kupola s lanternom

FASADA

 1665 – 67, valovita linija

 pročelje koncipirano na 2 kata – ukrašena istim elementima
 prizemlje → raščlanjeno s 4 korint. stupa između kojih su 2 bočne konkavne niše i središnja
konveksna, povezuje ih valoviti vijenac
 kat → odgovara prizemlju, 2 konveksne i 1 konkavna niša
 4 stupa nose valovitu i snažnu trabeaciju koja je prekinuta medaljonom (hostija!) kojeg podržavaju
anđeli
 u prizemlju bočne niše sa strana portala imaju ovalne prozore
 iznad gl. portala nalazi se niša s kipom sv. Karla Boromejskog, sa strana je ukrašena glavama
kerubina i krilima

14
San Ivo della Sapienza, 1640 – 50, Rim

 Borrominijevo remek djelo

 u sklopu rim. biskupske gimnazije
 nadovezuje se na ist. krilo dvorišta s arkadama → Giacomo della Porta (renes. projekt)

 heksaGONALNOG TLOCRTA, kombinacija 2 istostranična trokuta

 oblik Davidove zvijezde ( božanska mudrost)
 kutovi su ublaženi polukružnim nišama (6)
 konveksni zid između 2 polukružne niše raščlanjen 2 manjim nišama, pa postaje konkavan
 između niša monumentalni pilastri
 6-gonalna kupola, nije postavljena na pandantive, ima LANTERNU
 unutrašnjost kupole – 12 zvijezda u vertikalnim nizovima i kerubini

 KUPOLA se sastoji od 4 segmenta :

1. visoki tambur hexagonal. oblika
2. stepenasta piramida (podijeljena kontraforima u vidu 6 rebara)
3. lanterna – s dvostrukim stupovima i konkavnim međuprostorom
4. spiralni završetak lanterne
(utjecaj babilonsko – asirskog hrama iz Samarre)

PROČELJE :

1642 – 50.g.
* pročelje je 2-etažno (konkavno zaobljeno) – prozori unutar arkada
* zbog 2-etažnosti pročelje se podudara s koncepcijom bočnih krila dvorište,tako da daje dojam profane
građevine

- za vrijeme gradnje ove crkve Borromini se bavio i manjim zahvatima :

1. rekonstrukcija SAN GIOVANNI IN LATERANO
2. dovršenje Rainaldijeve crkve SAN AGNESE na Piazza Navona
3. vanjski dio crkve SAN ANDREA DELLA FRATTE

SAN GIOVANNI IN LATERANO

 1646 – 49. g.
 papa Inocent X. traži da se očuva izvorna bazilikalna forma i izvorni elementi
 ostavio je 3-brodnost, samo je aplicirao nove dekorativne motive
 2 ant. stupa je ujedinio u 1 pilon, u čijem središtu je postavio edikulu sa skulpturom, a sa strana po 2
pilastra prate visinu bazilike
 NIŠE sa skulpturama svetaca su jednostavne, 2 stupa podržavaju konkavni zabat
 pilastri završavaju anđeoskim figurama koje postavlja u kutove, koristi ih kao arhitektonske elemente

* Borromini je purist, inzistira na monokromnoj arhitekturi (bijelo & sivo)

* bazilika ima drveni svod

SAN AGNESE, Piazza Navona, 1653.g.

 papa Inocent X. želi trg na kojemu je bila njegova palača pretvoriti u najveći trg u Rimu, na kojemu
je dominirala crkva S. Agnese
 crkvu su gradili 1652.g. CARLO RAINALDI i njegov otac GIROLAMO
 Borromini nastavlja gradnju 1653.g. → grčki križ
15
 krakovi križa se pretvaraju u OVALNE NIŠE sa polukružnim prostorom
 Rainaldijev projekt je iskritiziran, posebno zbog stubišta pred crkvom koje je previše zadiralo u
prostor trga, stoga su otpušteni

* 1653.g. Borromini postaje glavni arhitekt crkve

* nastavlja gradnju u skladu s Rainaldijevim projektom ali s izmjenama
- niše je postavio na uglove pilona, tako da stupovi izgledaju dosta izbačeno u prostor
- križište krakova daje oblik OKTOGONA
- stupovi od crvenog mramora, ostatak crkve od bijelog mramora
- naglašena vertikala pomoću trabeacije nad stupovima

 KUPOLA :
 visoki tambur + prozori
 PROČELJE :
 u obliku konkavne linije, 1653 – 55.g. 35
 proširio pročelje tako da bočne strane imaju visoke tornjeve
 1655.g. umire papa Inocent X. stoga Borromini nije proveo svoje zamisli
 izgradnju nastavlja C. Rainaldi
 RAINALDI nastavlja s dekoracijom interijera, izgradnjom lanterne i tornjeva
 mijenja Borrominijev plan pročelja ► postavlja visoku atiku nad trabeacijom, portal u obliku edikule
sa po 2 stupa sa strane i trikutasti zabat iznad
 KUPOLA djeluje kao sastavni dio pročelja, polustupovi pročelja se na atici pretvaraju u polupilastre
koji se ponovno ponavljaju na tamburu
 Crkva S. Agnese je sinteza svih težnji u barok. arh.
 predstavlja ideal
 ispred crkve nalazi se Fontana di 4 fiumi

SAN ANDREA DELLA FRATTE, 1653

 nije projektant crkve, izradio je KOR, KUPOLU, TRANSEPT i ZVONIK

 crkvu započeo graditi 1605.g. Gaspare Guerra
 zvonik 1653 – 56.g., kružnog oblika, balustrada, iznad anđeoske figure kao karijatide, iznad je
trabeacija s konveksno – konkavnim igrama
 uzor za zvonik → kasna antika, hram u Baalbeku
 arh. rim. baroka → iznad trabeacije se nalaze kontrafori s volutama koji podržavaju krunu
 uzor ► Tempietto, Bramante
 Borromini nije kipar, samo je arhitekt, koji arhitekturu izražava kao plasticitet, pa izgleda kao
skulptura što ga povezuje s Michelangelom

 Crkve Sta Maria dei 7 dolori (1642 – 43) i crkva kolegija Propaganda Fide pokazuju srodnost ►
proizlaze iz oblika kvadrata čiji su uglovi zaobljeni

COLLEGIO DI PROPAGANDA FIDE, 1662 – 64.

 kolegij osnovan krajem 16. i poč. 17.st. za širenje vjere na području balkanskih država po Turcima
 nalazi se uz Španjolske stube & Fontanu di Trevi
 1634.g. BERNINI gradi ovalnu crkvu
 pravokutan tlocrt sa zaobljenim uglovima
 UNUTRAŠNJOST :
 kombinacija pilastara visokog reda i niša, iznad plastički izrađen vijenac

16
 SVOD ► koherentna struktura s pojasnicama koje se međusobno križaju na način na koji se
izrađivao gotički svod
 svod → plitki strop, obložen glatkom površinom na koju se postavljaju pojasnice
 snažna trabeacija

ORATORIJ SV. FILIPA NERIJA, 1637 – 40

 nalazi se u sklopu kompleksa koji obuhvaća ranije izgrađenu crkvu Sta Maria in Vallicella ( 1-
brodna, transept, kupola, polukružan kor, bočne kapele)
 plan kompleksa predviđao je refektorij, sakristiju, stambene prostorije za članove kongregacije,
prostranu knjižnicu, 2 dvorišta
 samostanski kompleks je projektirao PAOLO MA___SCELLI
 1640.g. oratorij je bio u upotrebi
 Paolo M. je izradio koncepciju cijelog sklopa → raspored prostorija, pa se Borromini oslanja na
njegov plan
 PROČELJE → nalazi se na južnoj str. kompleksa
 2-etažno, dominiraju nizovi prozora koji su izrađeni poput prozora na stambenoj arhitekturi
 izrađeno od opeke, donji dio fasade raščlanjen s 5 NIŠA i 5 PROZORA razdijeljenima pilastrima
visokog reda
 gornji dio pročelja ima konkavno izvijenu liniju, dok donji ima konveksnu liniju zbog izbočenog gl.
portala, iznad je trilobni zabat
 snažna trabeacija prati gornju liniju pročelja
 UNUTRAŠNJOST :
 pravokutni tlocrt, zidovi raščlanjeni pilastrima
 u 2 unutrašnja DVORIŠTA Borromini izbacuje uglove i stvara sklad cjeline prostora

STAMBENE GRAĐEVINE

 od oko 1635.g. do kraja života Borromini se iskazao na većem broju važnih stambenih zgrada, iako
se radi o naknadnim intervencijama

PALAZZO SPADA, Rim,

 zaslužan za izgradnju vrtnog zida, raznih dekorativnih dijelova u palači i izgradnju iluzionist.
kolonade (utjecaj Palladijevog Teatra Olimpica i Bramanteova kora crkve Sta Maria presso San
Satiro)
 palača građena 1540.g., a od 1637.g. rezidencija kardinala Spade koji od Borrominija naručije izradu
galerija

PALAZZO FALCONIERI, Rim, 1646 – 49

 pročelje – proširio izvorno pročelje koje je imalo 7 arkada s još 4

 dodao je nova krila palači usmjerena prema rijeci, izradio dekoraciju portika i vestibula
 riječna strana palače oblikovana u obliku slova U
 na II. katu izrađena lođa

PALAZZO PAMPHILI, Piazza Navona, 1646 – 47

 Borromini je pomoćnik Girolama Rainaldija, kojeg je papa Inocent X. angažirao za gradnju palače
 zaslužan je za dekoraciju prostranog salona, izgradnju galerije desno od crkve S. Agnese (oslikao
Pietro da Cortona)

17
 1659 – 1661.g. radio 2 biblioteke → Biblioteca Angelica (Piazza San Agostino) i Biblioteca
Alessandrina u sjevernom krilu Sapienze (→ postaje prototip biblioteka u 19.st.)
 NOVI ELEMENT → police za knjige su uklopljene u arh.

COLLEGIO DI PROPAGANDA FIDE, Rim, 1662.

 posljednje veliko djelo → pročelje crkve

 pri oblikovanju fasade morao je spojiti dvostruki karakter zgrade → crkveni & svjetovni
 pročelje ima karakter profane palače ► raščlanjeno pilastrima visokog reda, između 7 niša
 golemi ulaz → u središnjem dijelu prizemlja, uvučen i izgrađen na iskrivljenoj liniji, nagnutoj prema
unutrašnjosti
 prozor iznad gl. ulaza se svojom konveksnošću suprotstavlja konkavno uvučenom portalu
 ostali prozori su dekorativno ukrašeni i ne odstupaju od ravnine fasade

PIETRO DA CORTONA, 1596 – 1669

Cortona → Toskana
 pravo ime → Pietro Berrettini da Cortona
 svestran umjetnik – arhitekt, slikar, bavio se i skulpturom u vidu dizajniranja nadgrobnih spomenika
 vjerojatno se školovao kod oca kamenoklesara prije nego što je došao kod firentin. slikara Andree
Comodia, s kojim je otišao u Rim 1612 ili 1613.g.
 u Rimu proučavao Rafaela i antičku umj.
 jedno od njegovih najranijih djela je kopija Rafaelove slike Galateja koja je impresionirala Marcella
Sachettija, pa uzima Cortonu pod svoju zaštitu 1623.g.
 upoznao je kardinala Francesca Urbanija, nećaka pape Urbana 8, koji će postati njegov doživotni
patron
 preko njega Pietro je dobio veliki angažman ► freske u crkvi Sta Bibiana u Rimu
 tijekom 1630-ih g. započinje kontinuirani razvoj karijere :

► SS. Martina e Luca (arh. projekt)

► 1641 – 47.g., Firenca, oslik male prostorije u Palazzo Pitti
► povratak u Rim, Chiesa Nuova (radovi trajali 20 god.)
► oslikao galeriju u Palazzo Pamphili na Piazza Navona, 1651 – 54.
► fasada Sta Maria della Pace
► fasada Sta Maria in Via Lata (freske)
► freske u San Carlo al Corso

 prije nego što je započeo SS. Martina & Luca, radio je na Villa del Pigneto blizu Rima za obitelj
Sacchetti (uništena) → sačuvani su crteži
CORTONA ARHITEKTURA

► VILLA DEL PIGNETO, Rim

 sačuvano malo izvornih dijelova građevine, vjerojatno je građena kasnih 20-ih g. 17.st., sačuvani su
crteži
 TLOCRT : simetrično postavljene prostorije jednakih oblika
 3-etažna građevina, u središnjem dijelu ističe se središnja monumentalna niša s kasetiranom
polukupolom
 odnos i koncepcija centralnog dijela i bočnih krila građevine temelji se na Vatikanskom Belvedereu i
ostacima ant. hrama u Palestrini (Pietro se 1636.g. bavio rekonstrukcijom toga hrama)
 motiv duboko urezane polukružne niše → rim. arh. termi
18
  Villa Pigneto će postati zaštitni znak barok. izvanurbane arh.
 ispred vile se proteže bogati sustav stepeništa → utjecaj manirist. arh.

► PAL. BARBERINI, Rim, oko 1640.

 nakon Madernove smrti 1629.g. ulogu gl. arhitekta preuzima Bernini

 na SZ uglu nalazi se kazalište izrađeno po Cortoninom planu
 1633.g. Cortona se iskazao kao izniman dekorater, što će biti jedna od njegovih glavnih kvaliteta
kroz karijeru
 1633.g. je transformirao crkvu San Lorenzo in Damasco → bogatstvo kolonada i niša s pozlaćenim
kipovima svetaca
 izradio ulaz (portal) u kazalište → rustika

► SS. MARTINA E LUCA , Rim, 1635 – 50

 1634.g. Cortona je dobio dopuštenje za pregradnju kripte u crkvi Akademije sv. Luke, otkriveni su
ostaci sv. Martine
 TLOCRT → grč. križ s apsidalnim završecima krakova
 uzdužni krak je duži od poprečnog kraka, kupola s lanternom
 plastičnost zidova : 3 sloja

1. unutrašnja str. zida koji ocrtava tlocrt grč. križa

2. uz apsidalne dijelove vežu se prostori bočnih kapela
3. vanjski zid koji zatvara prostor cijele građevine

 unutrašnjost raščlanjena s12 pari stupova (jonski)

 bijeli mramor
 kupola je raščlanjena dekorativnim kasetama i rebrima, izvana je raščlanjena pilastrima između kojih
se nalaze prozori sa zabatom
 toskanska tradicija → motiv slobodno stojećih stupova i apsida na krakovima (Firenca, baptisterij
katedrale)
 unutrašnja dekoracija → uzor firentin. manirizam
 uvodi novost – postavlja različite motive koji bez obzira na brojnost i raznolikost tvore kompaktnu
cjelinu
 pročelje → 2-etažno, na krajevima su piloni s parom pilastara koji daju dojam da pritišću fasadu
 donji dio → konkavna linija, raščlanjena polustupovima koji podržavaju snažnu trabeaciju
 gorji dio → raščlanjen pilastrima
 kontrast polustupova i pilona daje dojam oštrih i mekih linija

► STA MARIA DELLA PACE, 1656 – 57.

 pročelje → 2-etažno, u prizemlju polukružni konkavni trijem s dor. stupovima, gornji dio je
raščlanjen stupovima i pilastrima, u sredini prozor, iznad pročelja → zabat
 igra konveksnih & konkavnih oblika → izmjenično postavlja stupove, pilastre i zidne plohe

 u prizemlju polukružno izbačen trijem s 4 para udvojenih stupova

 bočna krila fasade su konkavno oblikovana
 portik svojim zadiranjem u prostor trga ima ulogu približavanja unutrašnjosti (Bernini, San Andrea al
Quirinale)

► STA MARIA IN VIA LATA, Rim, 1658 – 62.

19
 pročelje : 2-etažno, ne odgovara unutrašnjosti
 kulisno monumentalizira crkvu 2-strukim trijumf. lukom (ant. uzor)
 prizemlje → 4 stupa (dorski ?) podržavaju arhitrav i trabeaciju
 gornji dio → u obliku t. luka s trokutastim zabatom
 u prizemlju je trijem kao ulazni prostor koji je raščlanjen stupovima i presvođen bačvastim svodom
(oktogonal. & kvadratne kasete)
 upotrebljava elemente klas. arh.
 u prizemlju i na katu bočne strane su raščlanjene nišama i pilastrima
 lođa sa zabatom na I. katu → utjecaj helenist. & starorim. arh.
 sirijski zabat → Split, Baalbek, San Lorenzo u Milanu

► SAN CARLO AL CORSO, Rim, 1668.

 izgradnja kupole s lanternom ► predložak za kupolu katedrale u Dbk.

 tambur je raščlanjen pilastrima i prozorima, iznad je snažna trabeacija

► izradio je kapelu Gavotti u S. Niccolo da Tolentino, 1668.

► oltar sv. Frane Ksaverskog u Il Gesu

Neostvareni projekti :
(poznati iz dokumentacije)

1. Chiesa Nuova, Firenca, 1645., izradio model – crtež (Uffizi)

2. plan pregradnje palače Pitti u Firenci
3. dizajn za palaču Chigi na Piazzi Navona u Rimu
4. plan za gradnju Louvrea

SLIKARSTVO & DEKORACIJA

- prve freske → 1622-23, Palazzo Mattei, Priča o Solomonu

- Villa Muti u Trascati – rana faza

► Sta Bibiana, Rim, 1624-26

 3 freske iz ciklusa o životu sv. Bibijane, iznad lukova središnjeg broda

 Sv. Bibijana se odbija pokloniti idolu
 dramatičnost, gradacija figura po položaju, svaki lik je zasebno obrađen a opet pripada cjelini
 u pozadinu je ubacio lik Apolona – utjecaj klas. oblika

► Villa u Castel Fusano, 1626 – 29.

 freska u kapeli iznad oltara → Poklonstvo pastira

 od ostalih fresaka u kapeli sačuvani su prikazi iz Kristova života duž svih zidova
 galerija na II. katu → najvažnija prostorija čiju je koncepciju slika osmislio markiz Sacchetti →
ciklus mitološko- povijesnih alegorij. tema
 u ovome razdoblju Cortona je za Sacchettija naslikao nekoliko slika, čuvaju se u Kapitolijskom
muzeju u Rimu

☺ Otmica Sabinjanki, 1629., ilustracija mitol. i pov. trenutaka

☻ Žrtvovanje Polyxene, (sestra Parisa)
20
 ☼ Otmica Prozepine
 prisutan utjecaj A. Carraccija i njegovih freski iz Palazzo Farnese

► PALAZZO BARBERINI, Rim

 freske – 1633 – 39.g., prikazuje slavu pape Urbana 8.

 velika prekretnica u Cortoninu slikarstvu
 oslikava SVOD VELIKOG SALONA (Gran Salone)
 1637.g. prekid radova jer Cortona odlazi u Firencu i Veneciju, gdje je učio kod Tiziana i Veronesea,
pa se govorilo da je po povratku uništio naslikane freske i izradio ih po uzoru na venecijan. slikarstvo
 koristi se QUADRATURA slikarstvom – slika okvir od arhitekton. elemenata ali ga ne koristi u
strogom smislu, jer veliki dio okvira prekriva girlandama ili školjkama, maskama, delfinima, tako da
imitiraju štukaturu
 okvir od arhit. elemenata dijeli površinu na 5 dijelova
 sa strana okvira različite scene simboliziraju štukaturu, dok u središnjem dijelu likovi lebde
 koristi perspektivu skraćenja, simulaciju štukature i postavljanje figura ispod okvira
 ikonografija prikaza ► smislio pjesnik Francesco Bracciolini iz Pistoie
 BOŽANSKA PROVIDNOST uzdignuta na oblake zapovijeda gestom BESMRTNOSTI da dade
zvjezdanu krunu Barberinijevim pčelama, okružen lovorovim vijencima koji podržavaju 3 teološke
VRLINE
 pčela → amblem Providnosti
 lovor → Barberinijev amblem & simbol besmrtnosti
 4 prizora ispod svoda, prate njegov oblik
 prizori iz papina života → njegove zasluge
 koriste se tradicionalni alegorijski mitološki motivi koji ilustriraju papinu hrabrost u borbi protiv
hereze → Palas uništava Aro_____aciju i Ponos u obliku divova, njegova milosrdnost (sileni &
satiri), pravednost (Herkul odnosi Harpije), razboritost (Hram boga Janusa)

► PALAZZO PITTI, Firenca, 1646.

 1637.g. Ferdinand II. zaposlio Cortonu na oslikavanju male sobe → Camera della Stufa → prikaz 4
doba – 4 životna doba čovjeka
 1641.g. vraća se u Firencu i ostaje 6 god., dovršava započete freske iz 1637.g. i započinje
oblikovanje svoda velikog vanjskog apartmana → sobe nazvane po planetima (Venera, Mars,
Jupiter, Apollo i Saturn)
 uz freske izrađuje i pravi štuko ukras
 štukatura → vijenci vegetabilnih & arhitekton. elemenata
 figure su razrađene kao individualne cjeline, ne miješaju se u elemente arhitekture
 kombinacija štukatura & fresaka → utjecaj venecijan. slikarstva
 takav stil dekoracije je raširen u aristokratskim krugovima → stil Luja 14.
 1647.g. Cortona se vraća u Rim iako nije dovršio radove u Palazzo Pitti

► Sta Maria in Vallicella, Rim

 freske u kupoli → sv. Trojstvo u slavi, 1647 – 51

 apsida → Uznesenje Bogorodice, 1655 – 60

► Palazzo Pamphili, Piazza Navona

 1656.g. papa Inocent X. zapošljava Cortonu za oslikavanje galerije ► prizori iz Enejinog života

21
VISOKO BAROKNI KLASICIZAM

 1630-ih g. franc. slikar Poussin, rim. slikar Andrea Sacchi, kipar iz Bologne Alessandro Algardi i
flamanac Francesco Duqesnnoy tvore tzv. visoko barokni klasicizam (→ podrazumijeva
prihvaćanje novih ideja tvoraca visoko barokne umjetnosti ﴾Bernini, Borromini, Cortona ﴿ )

ANDREA SACCHI 1599 – 1661

 kratko boravi u Bologni, od 1621 g. boravi i djeluje u Rimu

 1627 – 29.g. radio pod Cortoninim vodstvom u Castel Fusano
 nakon toga se formira kao samostalan slikar
 vještinu je dokazao u najpoznatijem djelu ↔

► VIZIJA SV. ROMUALDA, Rim, Vatikanska Pinakoteka, 1631.

 svetac pod krošnjom stabla prepričava svoj san o stepenicama koje vode u raj, a na njima su pokojni
članovi reda (benediktinci)
 na stepenicama su se pokojni članovi penjali u raj odjeveni u bijelo ►od tada benediktinci nose bijeli
habit

► bitan pomak u odnosu na prikaz SV. GRGUR I ČUDO (1625 – 27, Vatikan, Pinakoteka)
 masivne barok. figure je reducirao, a posebno se očituje postepeno udaljavanje figura od plana i
pozadine, smještaju se uz rub, bliže promatraču

► 1641 – 49. ciklus prikaza o SV. IVANU KRSTITELJU (8 slikanih platna) izrađen za crkvu San
Giovanni in Fonte
 proučavajući Rafaela njegova djela odišu klasičnom jednostavnošću

► PALAZZO BARBERINI, Rim

 slikarstvo A.Sacchija i P.Cortone
 kardinal Antonio Barberini je bio Sacchijev patron, pa mu je povjerio oslikavanje 1 sobe u palači ►
BOŽANSKA MUDROST (→ prizor iz apokrifnog teksta Salomonove mudrosti)
 freske 1629 – 33.g.
 prikazana Mudrost na prijestolju, okružena s 11 ženskih personifikacija koje simboliziraju njezine
kvalitete
 koristi nužan broj figura
 javlja se problem prikazivanja historijsko mitoloških & alegorij. tema, pitanje je li potreban veliki
broj figura
 Sacchi je inzistirao na manjim skupinama figura, jednostavnosti i jedinstvu

► 1640-ih u Rimu se stvara skupina slikara zahvaljujući A. SAcchiju, koja teži visoko baroknom
klasicizmu

ALESSANDRO ALGARDI 1598 – 1654

 iz Bologne, jedini kipar nakon Berninija koji je u razdoblju 1635 – 54.g. primao veliki broj narudžbi
 dolazi u Rim, gdje se školovao na Akademiji Carraccijevih
 1624.g. dolazi u Rim nakon kraćeg boravka u Mantovi
 na preporuku vojvode od Mantove kardinal Lodovico Ludovisi uzima ga pod zaštitu
 Algardi se druži s Bolonjcima, posebno s Domenichinom, preko kojeg je dobio ozbiljnije narudžbe
22
 ► kipovi SV. MARIJE MAGDALENE & IVANA EV., za kapelu Bandini u San Silvestro al Quirinale,
Rim, 1628.g.
 utjecaj klasičnog realizma → Akademija Carracci i bavljenje restauracijom ant. kipova

► Algardi izrađuje i biste → „realistički klasicizam“

 kardinal Giovanni Garzia Millini

 kardinal Laudivio Zacchio, 1626
 Camillo Pamphili, 1644

► GROBNICA PAPE LEA XI., Rim, Sv. Petar, 1634 – 44.

 radi grobnicu u vrijeme dok je Bernini radio na grobnici Urbana 8.
 predstavlja prvu papinsku grobnicu koja je izrađena po uzoru na grobnicu Urbana 8 → piramidalni
razmještaj 3 figura
 papa sjedi na sarkofagu, sa strana 2 alegorije (Hrabrost & Mirnoća)
 od bijelog mramora, Algardi izbjegava upotrebu raznobojnog mramora
 površina obrađena kao hladna i neutralizirajuća, posebno glave alegorija
 primjer visoko baroknog klasicizma

►reljef „SUSRET PAPE LEA I. I ATILE“, 1646 – 53., Rim, Sv. Petar
 najveći Algardijev zahvat → prikaz povijesnog događaja iz 452 g., koji se koristio kao simbol
čudesnog spasenja Crkve
 iluzionistički reljef → prototip → gradacija figura i iluzija dubine
(ovakvi reljefi izrađivani i u renesansi → Donatello)
 u donjem dijelu figure su gotovo 3D oblikovane, dok su u gornjem dijelu izrađene kao plitak reljef,
pa se stvara iluzija prostora

► ODRUBLJIVANJE GLAVE SV. PAVLU, Bologna, San Paolo

 1638 – 43.g.
 samostojeća skulptorska grupa
 sv. Pavao u klečećem položaju i izvršitelj smaknuća u trenutku zamaha
 grupa je smještena iza gl. oltara u polukružnom prostoru omeđenom stupovima

FRANCESCO DUQUESNOY 1597 – 1643

- rođen u Bruxellesu, sin flaman. slikara Jeromea Duquesnoya

- 1618.g. dolazi u Rim i ostaje do smrti
- u njegovoj skulpturi se osjeća utjecaj sjevernjačke umjetnosti
- 1627 – 28.g. Bernini ga zapošljava na skulptor. dekoraciji baldahina sv. Petra
- 1628.g. narudžba za monumentalnu statuu sv. Andrije pod kupolom sv. Petra
- 1628.g. najvažnije djelo – kip sv. Suzane za kor Sta Maria di Loreto

► SV. SUZANA, Rim, Sta Maria di Loreto, 1629 – 33.

 izvorno je držala i mučeničku palmu
 glava i lice usmjereni prema vjernicima, a ruke u suprotnom smjeru
 oblikovanje draperije → vrlo klasicizirajuće → antički kipovi
 kontrapost, umjerena jednostavnost → prepoznatljiva i u Berninijevoj sv. Bibijani
 nabori draperije slijede linije prirodnog pada
 prikazuje sveticu u trenutku odmora, nema efekta svjetla ni igre svjetla i sjene
 skulptura je srodna antičkoj ali ima sva obilježja baroknog klasicizma 17.st.
23
 liričnost izraza

► SV. ANDRIJA, Rim, sv. Petar, 1629 – 40.

 spoj tipa herojskog Jupitera i kršć. Sveca
 tijelo i draperija izrađeni u klasičnom duhu, kontrapost
 raširenih ruku, glava uzdignuta prema nebu
 oslanja se na krakove tzv. Andrijinog križa
 utjecaj Berninijevog sv. Longina – kontrapost, raširene ruke, pogled prema nebu, bogata draperija

► GROBNICA ANDRIENA VIRBURCHA, 1629 &

GROBNICA FERDINANDA VAN DER EYNDE, 1633 – 40. Rim, Sta Maria dell' Anima
 izradio karakteristične pute na grobnicama
 oblikovani poput živog djeteta – specifične dječje grimase i stidljivi pokreti

☼ Duquesnoy je izrađivao u svojoj radionici serije malih figura u bronci i bjelokosti i zapravo je od toga
živio

► PUTTO, bronca, 1630., London, V&A Mus.

► reljef s putima koji pjevaju – Bornanijev oltar, SS. Apostoli, Napulj, 1640 – 42.

ARHITEKTURA VISOKOG BAROKA

CARLO RAINALDI, 1611 – 91.

 zaslužan za neka najvažnija arhitekt. ostvarenja u Rimu

 njegova samostalna karijera započinje od 1655.g. nakon što umire njegov otac Girolamo Rainaldi →
 1570.g. učenik Domenica Fontane
 sjevernotal. arh. izvršila utjecaj na njega za vrijeme boravka u Bologni, Parmi, Piacenzi i Modeni
 1602.g. imenovan službenim gradskim arhitektom Rima
 1644.g. papa Inocent X imenuje ga svojim osobnim arhitektom (projekt palače Pamphili na Piazza
Navona)
 od 1635.g. Carlo R. preuzima ulogu gradskog arhitekta u čijim projektima će se osjećati utjecaj
sjevernotal. arh.
 tijekom 1660-ih i 1670-ih g. ostvaruje 3 najznačajnija projekta :
1. STA MARIA IN CAMPITELLI, 2. fasada SAN ANDREA DELLA VALLE, 3. crkva na Piazza del
Popolo

► STA MARIA IN CAMPITELLI, Rim, 1663 – 67.

 papa Aleksandar 7 odlučio izgraditi novu crkvu na mjestu stare
 longitudinalna lađa sa svetištem u produžetku, koje je presvođeno kupolom
 lađa se rastvara bočnim kapelama
 prividni tlocrt grč. križa, jedinstven plan u barok. rim. arh.
 dojam kazališne scene u unutrašnjosti → lađa → svetište → kupola → stupovi
 karakteristična za sjevernotal. arhitekturu
 PROČELJE :
 2-etažna fasada na kojoj dominiraju 2 edikule postavljene u središnjoj osi pročelja → tzv.
EDIKULNA FASADA (→ utjecaj sjevernotal. arh.)
 pročelje obogaćuje na rim. način izmjene i gradacije arhitekton. elemenata (pilastar, polustup, stup) ,
završava trokutastim zabatom

24
► SAN ANDREA DELLA VALLE, 1624 – 29.
 gradnju pročelja započeo Maderno, zamjenjuje ga C: Rainaldi
 2-etažno
 vidljiv utjecaj Carla Fontane koji je 1661 – 62. pomagao Rainaldiju
 tip EDIKULE – FASADE – naglašava masivnost pročelja i vertikalnost

► STA MARIA DI MONTE SANTO – ovalna kupola

► STA MARIA DE' MIRACOLI, na Piazza del Popolo, Rim,

 crkve su trebale biti identične s velikim kupolama

 Sta Maria del Monte je smještena na užoj čestici → stoga je upotrijebio ovalni oblik i ovalnu kupolu
 1662.g. započela je gradnja Sta Maria di Monte Santo, 1673.g. gradnja je prekinuta i ponovno
nastavljena prema projektu G. Berninija i C. Fontane, koji je dovršio crkvu 1675.g.
 obje crkve imaju klasično oblikovani portik na pročelju → utjecaj C. Fontane, koji je sudjelovao u
realizaciji Berninijeva trga sv. Petra

☺ na Rainaldija djeluju arhitekti :

Martino Conghi mlađi (pročelje SS. Vicenzo & Anastasio, Piazza di Trevi, u gradnji San Carlo al
Corso)
Vincenzo della Greca (pročelje SS. Domenico & Sisto)
Antonio del Grande (galerije u Palazzo Colonna i dio Palazzo Doria – Pamphili)
Giovanni Antonio de' Rossi (kapela Lancelotti u sv. Ivanu Lateranskom, Sta Maria in Campo
Marzo,1682-85, kapela u Palazzo Monte di Pieta, Palazzo D'Aste – Bonaparte )

BALDASSARE LONGHENA 1598 – 1682

 jedini venecijan. arhitekt koji u okviru visoko barok. arh. dostiže razinu najvećih Rimljana –
Berninija & Borrominija
 učenik VICENZA SCAMOZZIJA ( → Palladijev učenik)

► STA MARIA DELLA SALUTE, Venecija, 1631 – 87.

 zavjetna crkva – 1630.g. Venecijom harala kuga

 kapitalno djelo kojim će se baviti cijeli život
 nalazi se na glavnom pomorskom ulazu u Canal Grande
 tlocrt → pravilan 8-gon s deambulatorijem ( utjecaj kasne antike, → Sta Constantza u Rimu &
bizant. građevine u Ravenni)
 u elevaciji vidljiv utjecaj sjevernotal. arh. (Bramante)
 stupovi su pripijeni uz pilone i nose kupolu, nad klasično oblikovanim kapitelima postavio kipove
PROROKA
 u unutrašnjosti koristi sivi kamen za strukturalne dijelove, a bijeli za zidove → ovakav kolorist. efekt
potječe od tradicije Palladijeve arh.
 unutrašnjost sadrži još neke Palladijeve elemente → stupovi postavljeni na vrlo visoke postamente,
specifično oblikovani prozori koji imaju poprečne rešetke (na kupoli) → taj element potječe iz arh.
rim. termi
 izvana je sačuvao oblik 8-gona s blago izbočenim pravokutnim nišama
 SVETIŠTE djeluje kao zasebna cjelina i veže se za 1 stranicu 8-gona
 presvođeno je kupolom i sa strana prošireno apsidalnim završecima
 raščlanjeno je pilastrima i 2-dijelnim prozorima
25
  crkva se sastoji od 3 dijela : OKTOGONA, SVETIŠTA i KORA (pravokutan)
 iz svetišta se prelazi u kor preko trijumf. luka
 kupola nad svetištem počiva na kružnom tamburu, sa strana je flankirana s 2 tornja ( venecijansko –
bizant. tradicija)
 KUPOLA nad 8-gonom počiva na 8-gonalnom tamburu kojeg podržavaju potpornjaci s volutama
 obje kupole imaju lanternu
 PROČELJE : glavni ulaz u obliku slavoluka → 2 stupa podržavaju lučni otvor, iznad je trokutasti
zabat
 motiv trokutastog zabata ponavlja se na prozorima kupola
 glavno pročelje → 4 stupa na visokim postamentima nose arhitrav, između stupova su 2-dijelne niše

► nova katedrala u CHIOGGII, 1624 – 47.

► STA MARIA DEGLI SCALZI, Venecija, 1656.

 1-brodna s prostranim centralnim kapelama

► fasada male crkve CHIESA DELL' OSPEDALETTO, blizu SS. Zanipolo, 1670 – 78
 bogata skulptorska dekoracija

► PALAZZO PESARO(1652-59) & PALAZZO REZZONICO (1710)

 Longhena primjenjuje ideale tipičnog venecijan. visokog baroka
 napušta gotovo čiste klasične elemente
 formula barok. palače → rustična obrada prizemlja i upotreba stupova u gornjim zonama
 palazzo Pesaro → rustično prizemlje, 2 kata raščlanjena stupovima (izmjena 2 stupa + 1 stup)

► samostan SAN GIORGIO MAGGIORE , Venecija, 1643 – 45.

 stubište u benediktin. samostanu iz 15.st.
 2 paralelna stubišta se spuštaju niz zidove prema zajedničkoj točci

► projektant oltara :

1. San Martin, Venecija → oltar sa središnjom nišom, flankiran pilastrima, iznad tabernakul
2. katedrala, Venecija → oltar bl. Lorenza Giustinianija, model za sve oltare → sastoji se od stipesa,
bočnih pilastara, sa skulpturama svetaca, iznad figure anđela nose raku na kojoj stoji bl. Lorenzo
Goustiniani (1646 – 48)
3. hvarska katedrala
4. crkva sv. Stjepana
5. sv. Franjo, Zadar

SKULPTURA VISOKOG BAROKA

RIM – prva generacija

 potpuno širenje visoko barok. skulpture počinje širenjem Berninijeve radionice

 već je na svojim ranijim projektima poput baldahina sv. Petra u rimu, trebao pomoć majstora, pa je
1624.g. formirana manja radionica koja 1640.g. prerasta u vodeću radionicu visoko barokne
skulpture

 skupinu I. generacije kipara uz Berninija i C.Madernu čine :

LUIGI BERNINI (brat), STEFANO SPERANZA, DUQUESNOY, GIULIANO FINELLI, ANDREA
BOLGI i GIACOMO ANTONIO FANCELLI
26
 najviše su se istakli G. Finelli & A. Bolgi, dok su ostali bili podložni Berniniju

G. FINELLI 1601 – 57

 rođen u Carrari, prije dolaska u Rim boravi u Napulju, 1622.g. dolazi u Rim i pristupa Berninijevoj
radionici
 dolaskom A. Bolgija u B. radionicu, Finellijeva karijera se gasi. zbog toga odlazi u Napulj gdje mu je
konkurencija arhitekt i kipar Cosimo Fanzago

A. BOLGI 1605 – 56.

* rođen u Carrari, dolazi iz Napulja u Rim, neko vrijeme radio kod Pietra Tacca u Firenci
* Bernini ga izabire za izradu kipova na pilonima crkve sv. Petra

→ kip SV. HELENE, sv. Petar, Rim, 1628 – 38

 Bolgi je bio 1 od najbližih Berninijevih pomoćnika pa imitira Berninijeva djela
 kip sv. Helene je toliko srodan kipu grofice Matilde, Bernini, 1633 – 37., da se i taj pripisivao
Berniniju
 1653.g. Bolgi se vraća u Napulj

FRANCESCO BARATTA 1590 – 1666

 izradio reljef nad oltarom u kapeli Raimondi, S. Pietro in Montorio
 1 od golemih kipova s fontane 4 rijeka na Piazza Navona

NICCOLO MENGHINI 1610 – 65

 obnavlja klasičnu skulpturu u Palazzo Barberini
 kip sv. Martina, gl. oltar SS. Martina e Luca

II. generacija

 umjetnici iz ¾ 17.st. (1650 – 75)

 ERCOLE FERRATA, ANTONIO RAGGI, DOMENICO GUIDI ( iz Carrare, reljef Oplakivanje
Krista, 1667 – 76., Rim, Capella Monte di Pieta), MELCHIORE CAFFA

M. CAFFA 1635 – 67

 učitelj mu je bio E. Ferrata, rođen na Malti

 bio je najtalentiraniji skulptor i nitko se nije poput njega približio uzvišenom stilu Berninijeve kasne
faze

♦ EKSTAZA SV. KATARINE, Rim, sv. Katarina Sijenska u Monte Magnapoli, završena 1667
 prikaz mističnog uznesenja, anđeli je na oblaku uzdižu prema nebu
 preradio B. koncepciju sv. Tereze
 skulptorska grupa vezana za pozadinu zida

♦ SV. TOMA IZ VILLANOVE DIJELI MILOSTINJU, 1661., La Valletta, Muzej

 slobodno stojeća skulptura smještena u niši
♦ reljef Sv. Eustace u lavljoj špilji, Sta Agnesa, Piazza Navona
♦ ležeći lik sv. Rose, ___________, S. Domingo

E. FERRATA 1610 – 86

27
  rođen blizu Coma, najstariji pripadnik B. radionice
 1653.g. Bernini ga zapošljava na izradi kipa kardinala na grobnici kardinala Pimentele, Rim, Sta
Maria sopra Minerva
 najznačajnija djela se nalaze u crkvi Sta Agnese, Piazza Navona

♪ SV. AGNEZA NA LOMAČI, Sta Agnese, P. Navona, 1660.

 slobodno stojeći kip, sličnost s Duquesnoyevom sv. Suzanom
 pogled prema nebu, raširene ruke, u dnu vatra čiji se plamenovi suprotstavljaju draperiji
 prikazuje trenutak kad svetica ignorira bol koju joj zadaje vatra

♫ KAMENOVANJE SV. EMERENCIJANE, Rim, Sta Agnese, 1660

 reljefni prikaz
 3-dijelna kompozicija, napadači, lik svetice i uplašeni narod

► A. RAGGI 1624- 86
 rođen u Comu, dolazi u Rim i pridružuje se Algardijevom studiju
 možemo ga nazvati Berninijem II. generacije
 1647.g. dolazi u B. radionicu i radi na ukrašavanju pilastara sv. Petra

♥ reljef SMRT SV. CECILIJE, Rim, sv. Agneza, 1660 – 67 54

♣ KRŠTENJE KRISTOVO, oltar, S. Giovanni dei Fiorentini, 1665.

♂ štuko dekoracija u lađi i transeptu crkve IL GESU, 1669 – 83

☼ reljef i kipovi u Capella Ginetti, San Andrea della Valle, 1671 – 75

☻ dekoracija visokog oltara Sta Maria degli Miracoli

◄ reljef sv. Cecilije → prvotno je povjeren Giuseppeu Peroniju

 reljef prikazuje 2 suprotstavljene skupine
 prikazan je papa Urban koji je bio prisutan kad mučena svetica umire među vjernicima

◄ štuko dekoracija crkve Il Gesu

 interpretacija kasne Berninijeve faze
 sadrži dekorativne elemente i motive, figuralne prikaze alegorija i anđela na okvirima prozora gl.
broda i transepta

SLIKARSTVO VISOKOG BAROKA

 na početku visokog baroka u RIMU nastaju 2 značajne freske :

 LANFRANCO → kupola San Andrea della Valle
 CORTONA → Gran Salone, Palazzo Barberini
 ova 2 ostvarenja su trebala usmjeriti umjetnike
 glavnu ulogu u rim. slikarskim krugovima preuzima ANDREA SACCHI

 Andrea Camassei, Francesco Cozza, utjecaj Domenichina, Sassoferrato, Giovanni Domenico Cerrini,
G.F. Romanelli, Giacinto Gimignani, utjecaj Cortone, Paolo Gismondi

→ prikazivanje pejzaža i začetak kvazi romantičarskog pokreta

PIER FRANCESCO MOLA 1612 – 66

 dosta vremena provodi u Veneciji, vraća se 1647.g. u Rim
28
  u njegovim djelima prikaz pejzaža ima gl. ulogu u kompoziciji
 u Palazzo del Quirinale izradio fresku s prikazom sv. Josipa, 1675.g.

PIETRO TESTA 1611 – 50

 rođen u Lucci, 1630.g. dolazi u Rim, Radio uz Domenichina i Cortonu
 Alegorija raz__ oga, 1640 – 50

SALVATOR ROSA 1615 – 73

 rođen u Napulju, pisac novela & satira, u sukobu s Berninijem
 njegova kuća postaje Accademia dei Percossi, vraća se u Rim 1649.g. i ostaje do smrti
 smatrali su ga slikarem pejzaža, marina i bitaka, pejzaže karakterizira tamno i olujno nebo, prikazi
osamljenih litica i klisura

 Iskušenje sv. Antuna, 1645 – 49, Firenca, Palazzo Pitti

 Pejzaž s prikazom pronalaska Mojsija u rijeci, 1650

KASNI BAROK & ROKOKO 1675 – 1750

 u posljednjim desetljećima 17.st. i ½ 18.st. položaj Rima kao izvorišta barokne umj. pomalo se
mijenja
 umjetnici dolaze u Rim proučavati ant. umjetnost
 uspon franc. umj. pod kraljem Lujom 14. Pariz je postao možda čak i dinamičnije umjetn. središte
od Rima
 rimski kasni barok će obilježiti veliki projekti za vrijeme pontifikata papa → Klementa 11 Albanija
(1700 – 21), Benedikta 13 Orsinija (1724 – 30), Klementa 12 Orsinija (1730 – 40), Benedikta 14
(1740 – 58)
 papa Inocent 11 (1676 – 89) zabranio je iznošenje ant. statua i djela ant. umj. zbog velikog interesa
za ant. umj.
 papa Klement 11 uvodi muzeološki program
 za papa Benedikta 14 & Klementa 12 nastaje I javni muzej ant. spomenika – Museo Capitolino

ARHITEKTURA :

 2 tradicije :
1. rim. genija 17.st. – Bernini, Borromini
2. starija tradicija 16.st.
 interes za klas. ant. Arhitekturu

1. vješto barataju izvorima bez dodavanja originalnih ideja

→ CARLO FONTANA, FERNANDO FUGA, LUIGI VANVITELLI
2. koriste postojeće elemente u vlastitom originalnom smislu
→ FILIPPO JUVARA
3. slijede novu liniju i dolaze do iznenađujućih rezultata
→ FILIPPO RAGUZZINI, GABRIELE VALVASSORI, BERNARDO SANFELICE i BERNARDO
VITTONE

KASNOBAROKNI KLASICIZAM

29
CARLO FONTANA 1638 – 1714

 rođen u Comu, do 1655.g. dolazi u Rim, započeo karijeru kao važni suradnik Cortone, Rainaldija i
Berninija
 na njega najviše utječe Bernini jer je s njim radio preko 10 god. na većini njegovih najvećih
ostvarenja
 1655.g. nastaje njegovo prvo samostalno djelo SAN BIAGGIO IN CAMPITELLI
► 1682 – 83.g. nastaje njegov najuspješniji projekt → FASADA S. MARCELLO AL CORSO –
predstavlja ključ za razumijevanje kasno barok. klasicizma bez obzira na upotrebu barok. linija i
iluzionist. niša u gornjem dijelu fasade, koristi elemente niša odvojenih polustupovima
 ističe se statičnost fasade bez obzira na stupove i polustupove koji pridonose dinamici pročelja
 lakoća, mirnoća, preciznost → odlike kasno barok. arh.

► JEZUITSKA CRKVA I KOLEGIJ U LOYOLI, Španjolska

 studija najvećeg Fontaninog crkvenog kompleksa
 kružni tlocrt crkve s ophodnim hodnikom
 u visokom tamburu prepoznaju se rim. uzori (Sta Maria de' Miracoli)

► kapela Ginetti, San Andrea della Valle, 1671

►kapela Cibo, Sta Maria del' Popolo, 1683 – 87
► kapela Albani, San Sebastiano, 1705
► dizajnirao nadgrobne spomenike Klementa 11 i Inocenta 12
☻ izrađivao fontane, kipove, oltare
☼ izradio je i nekoliko projekata urbanog uređenja koji su ostali nerealizirani

► projekt dovršenja Berninijeva trga pred sv. Petrom, tzv. Via Triumfalis (od mosta San Angelo prema
sv. Petru)

ARH. 18.st. U RIMU

 početak 18.st. u Rimu je obilježen nedostatkom monumentalnih arhitekton. projekata

 među Fontaninim učenicima nije bilo velikih potencijala a jedini tada značajniji arhitekt FILIPPO
JUVARA odlazi 1714.g. iz Rima i vraća se samo povremeno
 u razdoblju 1725 – 45 g. dolazi do velikih preokreta, kada brojni talentirani arhitekti djeluju
 novi vodeći arhitekti → RAGUZZINI , VALVASSORI, GALILEI, DE SANCTIS, SALVI, FUGA
 sva petorica su radila na Piazza S. Ignazio, fasadi Palazzo Doria – Pamphili, fasadi S. Giovanni in
Laterano, Španjolskim stubama, Fontani Trevi

* 2 najveća projekta rim. rokokoa → PIAZZA S. IGNAZIO

ŠPANJOLSKO STUBIŠTE

► FRANCESCO DE SANCTIS 1693 – 1731

 Španjolsko stubište, 1723 – 26, → izradio projekt, ovalan način organizacije urbane sredine s
preglednim dugim perspektivnim pogledom nije bio čest u 17.st. i zrelobarok. arh.
 Uzor iz 16.st. (doba pape Siksta V.)

► FILIPPO RAGUZZINI 1680 – 1771

 Piazza San Ignazio – 1727 – 27

30
 projekt rađen u skladu s tzv. dvorište – trg ( piazza – cortille), kojeg su prakticirali arhitekti u 17.st.
 izražena elegancija linija
 zanimljivo je oblikovanje zaobljenih krila

► GABRIELE VALVASSORI 1683 – 1761

 Palazzo Doria – Pamphili – 1730 – 35
 2-etažna fasada, primjenjuje zakrivljene linije na balustradama, balkonima i ostalim dijelovima
fasade

► NICOLA SALVI 1697 – 1751

 Fontana Trevi → 1732 – 62
 Počiva na klasičnim oblicima i atrukturama
 Upotrebljava klasični trijumf. luk koji zajedno s alegorij. i mitološkim figurama čini pročelje palače i
predprostor palače
 Elementi rokokoa na fontani su podređeni klas. kasno barok. dizajnu
 u središtu Neptun na školjci

58

FERDINANDO FUGA 1669 – 1782

*Palazzo della Consulta, 1732 – 37.
* elegantna reinterpretacija Michelangelova manirizma
* 2-etažna, raščlanjena pilastrima i prozorima

ALESSANDRO GALILEI
 fasada San Giovanni in Laterano
 papa Klement 12 raspisao natječaj za projekt novog pročelja
 sudjelovalo je oko 23 arhitekata, projekt je dobio Galilei, koji se poziva na klasična arhitekton.
rješenja
 očit je utjecaj Madernovog oblikovanja pročelja
 pročelje → 2 para stupova nose trokutasti zabat

 Galilei je neko vrijeme boravio u Engleskoj (1714 – 1719), pa se njegova sklonost klasičnim
motivima interpretira kao utjecaj paladijanizma, ali prije se radi o utjecaju ranobaroknog klasicizma

VENECIJA

GIORGIO MASSARI
► Chiesa dei Gesuati, 1726 – 43
 snažno pročelje, poput klasičnih hramova → utjecaj Palladijeva portika s crkve San Giorgio
Maggiore, a unutrašnjost od Palladijevog Il Redentore

VICENZA

 18.st. obilježeno je oživljavanjem Palladijeve arhitekture

► Villa Pisani, Stra, 1735 – 56

 izgradio FRANCESCO MARIA PRETI
 utjecaj venecijan. palača, karakteristična po grupiranju prozora na pročelju
 TIEPOLO oslikao veliku dvoranu vile → „SLAVA OBITELJI PISANI“

31
 NAPULJ

 1713.g. španjol. kralj Filip V. gubi vlast nad južnom Italijom, ali je 1734.g. njegov sin okrunjen za
kralja Karla III., koji vlada do 1759.g.
 za to vrijeme Napulj i Sicilija doživljavaju procvat u umj.
 2 pravca arhitekture :
1. grupa umjetnika koja se veže uz pojam „barocchetto“ → glavni predstavnici su učenici slikara
Francesca Solimene → FERDINANDO SANFELICE
2. druga grupa je pod utjecajem kasnobaroknog klasicizma FUGA & LUIGI VANVITELLI

FERDINANDO SANFELICE 1675 – 1750

► Palazzo Serra Cassano, 1725 – 26.

 monumentalno stubište → njegova specijalnost
 srodnost s austrij. barokom i rokokoom

LUIGI VANVITELLI 1700 – 1773

 rođen u Napulju
 njegovi prvi projekti su vezani za papine narudžbe ( papa Klement 12) → u Anconi gradi lazaret 5-
gonalnog oblika, zatim Arco Clementino, Chiesa dell' Annunziata u Napulju
 na poziv Karla 3. odlazi u Napulj

► projekt Kraljevske rezidencije u Caserti

 projekt je uključivao i oblikovanje strogo geometrij. površina vrtova po uzoru na Versailles
 palača → pravokutan blok s 4 unutrašnja dvorišta
 fasada → u obliku hrama; 4 stupa nose trokutasti zabat
 u vestibulu – prostrano ceremonijalno stubište

ARH. U PIEMONTU

 1563.g. Torino postaje središte vojvodstva Piemont, pod Emanuelom Filibertom

 njegov nasljednik Carlo Emanuele I. je zaslužan za projekt širenja i obnove grada
 Torino je nastao na antičkom rim. castrumu, obnavlja se u barok. oblicima

GUARINO GUARINI 1624 – 83

 rođen u Modeni, 1639.g. odlazi u Rim gdje boravi u vrijeme kada nastaju najveća Borrominijeva
ostvarenja (Oratorij sv. Filipa Nerija i San Carlino)
 vraća se u Modenu i počinje se baviti arhitekturom – crkva San Vicenzo, nije našao podršku u radu
pa odlazi 1655.g. u Messinu

► u Messini izradio projekt za crkvu somascianskog reda, 1666.g., ali nije realizirana ( 6-gonalan tlocrt
s ophodnim hodnikom)
 na pandantivima se diže 6-gonalna pseudo kupola
 postavio tambur i kupolu u istu strukturalnu zonu, na način da se ta 2 elementa prožimaju
 s unutrašnje str. prozora se spuštaju rebra u obliku parabole, koje tvore pseudo galeriju

► fasada crkve SS. Annunziata, Messina (stradala)

 1662.g. vraća se u Modenu i uskoro odlazi u Pariz

32
 60
► teatinska crkva Sainte Anne la Royale, Pariz, započ. 1662.g.
(teatinci → crkveni red osnovan u 16.st., naziv po latin. nazivu grada Chieti)
 uništena, tlocrt → grč. križ, valovito pročelje poput San Carlo
 na pandantivima se diže patuljasta kupola

→ prije odlaska u Torino boravio je u Španjolskoj i Portugalu

► Sta Maria della Divina Providenza, Lisabon, 1737
 uništena
 longitudinalna, potječe od tradicionalne sjevernotal. koncepcije nizanja jedinica presvođenih
kupolom
 zidovi crkve su valoviti

▲ Carlo Emanuele II. Savojski poziva Guarinija 1666.g. u Torino, gdje gradi najznačajnija djela :

1. COLLEGIO DEI NOBILI, 1678.g., danas umjetn. galerija i akademija znanosti

2. PALAZZO CARIGNANO, 1679., valovito pročelje s konveksno izbočenom ovalnom dvoranom u
središtu
3. CAPELLA DELLA SS. SINDONE
4. crkva SAN LORENZO
5. svetište LA CONSOLATA (najmanje zanimljivo)

► Capella della SS. Sindone (presvetog platan), 1667 – 90

 ima veličinu crkve
 namijenjena relikviji Torinskog platna koja je bila u posjedu obitelji Savoya, od vremena Emanuela
Filiberta
 kapela se gradi na ist. dio katedrale, gradnja počinje 1655.g. po projektu Amadea di Castellamonte,
projekt preuzima Guarini 1667.g.
 ima CILINDRIČAN OBLIK raščlanjen golemim pilastrima u unutrašnjosti
 uvodi 3 vestibula u cilindričan prostor, na koji postavlja 3 pandantiva otvorena kružnim prozorima
 pandantive koristi kao prijelaz između kružnog prostora kapele i kružnog oblika kupole

 Guarini se često poziva na Borrominija, pa je vidljiv utjecaj B. triangularne geometrije

 kupola – sastoji se od visokog tambura i stožaste kupole ( iznutra oblikovana poput vertikalne mreže
lukova) → nastaje piramidalna struktura od 6 heksagona

61
► crkva San Lorenzo, 1668 – 87
 OKTOGON, zidovi su zaobljeni prema unutrašnjem prostoru
 svaka str. je otvorena širokim lukom kojeg podržavaju stupovi
 iznad lukova se nalazi snažna trabeacija, iznad oktogonal. prostor
 nad dijagonalnim osima 8-gona Guarini postavlja pandantive koji tvore grč. križ, nad zonom
pandantiva se nalazi galerija prozora između kojih su postavljena po 2 rebra koja se križaju
 na produžetku 8-gonal. Prostora nalazi se CAPELLA MAGGIORE →
 ovalnog tlocrta, presvođena kupolom s rebrima heksagon. Oblika

→ izrada kupola predstavlja posebno mjesto u Guarinijevoj arhitekturi

 u svojem teoretskom djelu Architettura civile navodi da je svođenje osnovni dio arh.
 kod njega je prisutan španjol.-arapska arh. kupola džamije u Cordobi

33
  proučavao je posebno gotičku arh. koja ga je impresionirala iskušavanjem statičkih dosega i kvalitete
konstrukcijskih elemenata

FILIPPO JUVARA 1678 – 1736(Madrid)

 rođen u Messini, 1714.g. dolazi u Torino kao zreo arhitekt

 postavlja novu koncepciju arh.
 njegova arh. ne odaje utjecaj Guarinijeve arh.
 1703/4. – 14.g. boravi u Rimu i pridružuje se radionici C. Fontane, gdje je proučavao principe
kasnog baroka
 1714.g. Vittorio Amadeo II. Savojski, kralj Sicilije, poziva ga u svoju službu
 Iste godine nalazi se u Torinu kao glavni kraljevski arhitekt
 1719-20.g. u Portugalu gdje projektira palaču u Mafri za kralja Ivana V.
 1735.g. odlazi u Madrid radi izgradnje kraljevske palače Filipa V.
 Najviše arhitekton. projekata izradio u Torinu; 5 crkvi + pročelje Sta Christina, 4 kraljevske
rezidencije, 4 gradske palače, 2 gradske četvrti
 Utjecaj barok. rim. arhitekture na crkve, dok je na palačama vidljiv utjecaj franc. arh. i Versaillesa

► PALAZZO MADAMA, Torino, 1718 – 21

 kraljevska gradska palača, glavna fasada oblikovana prema pročelju dvorca Versailles koje gleda
prema vrtu
 dominira I. kat – piano nobile – koristi iste elemente → niše, pilastre, stupove i balustrade sa
skulpturama nad ravnim krovištem
 unutrašnjost palače je potpuno neovisna o Versaillesu i franc. izvorima, ima 1 od najvećih stubišta
koje po širini zauzima gotovo cijelu širinu fasade

62

►DVORAC STUPINIGI, 1729 – 33

 lovački kraljevski dvorac, uzor franc. chateau i tal. zvjezdoliki plan, gdje se odgovarajuće arhitekton.
cjeline grupiraju uokolo centralne jezgre

► CHIESA DELLA CARMINE, 1732 – 35

 ima prostranu lađu i po 3 kapele sa svake str.
 nad kapelama su visoko otvorene galerije, odakle dolazi glavni izvor svjetlosti
 unutrašnjost raščlanjena visokim pilonima, time je izgubljena punina zidne mase
 radi se o elementima svojstvenima srednjovj. arh.
 skeletna konstrukcija zida → svojstveno got. arh.
 kapele nisu izgrađene kao samostalne građevne jedinice s izvorom svjetlosti, već imaju ovalne
otvore kroz koje dopire svjetlost iz galerija
 ideja upotrebe skrivenog svjetla potječe od Berninija (oltar sv. Tereze)
 ideja je potpuno prihvaćena na području Austrije (Fischer von Erlach)

► crkva VENARIA REALE, blizu Torina

 prvi Juvarin projekt centralnog tlocrta – grč. križ )1716)

► SUPERGA, blizu Torina, 1717 – 31

 najveće barok. svetište na brdu, Juvarino remek djelo
 stražnji dio crkve je uklopljen u prostor pravokutnog samostana, dok prednji dio kružnog oblika
iskače iz linije zgrade

34
  na prednjem dijelu crkve nalazi se kvadratni portik koji ima 4 stupa s frontalne strane i po 2 na
bočnim
 kružnog tlocrta, stupovi podržavaju tambur s kupolom (raščlanjena rebrima i 6-gonalnim kasetama)
 na stražnjem dijelu se dižu 2 tornja
 ovakav tip crkve se gradi i iza sjevernih Alpi u tom razdoblju

► projekt TORINSKE KATEDRALE, 1729

 najznačajniji Juvarin projekt centralne građevine (projekt nove torin. Katedrale) nije realiziran
 rješenje elevacije potječe iz Juvarine longitudinalne crkve Chiesa del Carmine
 iako je predvidio centralni tlocrt katerale, njezina unutrašnja konstrukcija ponavlja motive pilona koji
podržavaju goleme lukove u pizemlju i galeriji
 kupola nema tambura, što je utjecaj njemačkih graditelja koji nisu prihvatili tal. princip gradnje
kupole

63

BERNARDO VITONE 1702 – 70

 rođen u Piemontu
 najznačajnija ostvarenja se nalaze po malim pijemontskim gradovima
 o njegovoj arh. izvan Piemonta zna se malo
 neko vrijeme je studirao u Rimu, 1732.g., 1733.g. vraća se u Torino
 u to vrijeme nastaju najznačajnija Juvarrina djela, što je utjecalo na Vittonea
 1737.g. izdana Guarinijeva Archittetura civile, traže suradnju od Vittonea
 tako je Vittone posvetio veliku pažnju proučavanju geometrije
 Vittoneovi projekti su gotovo isključivo crkve
 skoro sve su centralnog tlocrta ili potječu iz centralnog plana
 imao je potpunu slobodu u projektiranju pošto je radio sa svećenstvom malih zajednica

► SVETIŠTE, Vallinott, 1738 – 39

 malo svetište, izgrađena kao kapela za zemljoradnike, zaposlenike bogatog torinskog bankara
 već se prema vanjskom izgledu prepoznaje temeljno obilježje Vittoneova stila, koji objedinjuje
Guarinijev i Juvarrin stil → kapela u obliku pagode , utjecaj Guarinija, dok od Juvarre potječe
razrada unutrašnjosti (klasičnost elemenata)

 TLOCRT – 6-kut sa 6 segmentnih kapela

 KUPOLA – Vittone je po prvi put izradio tzv. PROZIRNU ŠKOLJKU → sjecišta rebara nad
hexagonalnim otvorom stvaraju 3 svoda, 1 iznad drugog + LANTERNA
 koristi tzv. efekte skrivenog izvora svjetlosti → prozori na tamburu
 svodovi daju dojam nebeskog raja zbog jedinstvenosti, pa je oslikan hijerarhijom anđela

► STA CHIARA, Bra, 1742

 vjerojatno najsavršeniji Vittoneov projekt → 4 jednaka segmenta kapele su postavljena uokolo
kružnog prostora
 građena od cigle, samo krajnji vrh od bijelog mramora
 4 pilona u unutrašnjosti nose svod, TLOCRT 4-LISTA
 Vittone u centralni prostor uvodi galerije namijenjene redovnicama
 GALERIJE su otvorene visokim lukovima koji odgovaraju lukovima u prizemlju, koji otvaraju
kapele

35
 LJUSKASTA KUPOLA

► STA MARIA DI PIAZZA, Torino, 1751 – 54

 normalno križište s 4 luka i pandantivima ali umjesto umetanja uobičajenog kružnog prostora kao
prijelaza između pandantiva i tambura, Vittone sažima pandantive i tambur u istu zonu
 pandantivi imaju duboki konkavni oblik → transformirao u potporne lukove (obnova srednjovj.
konstrukcijskog elementa)
 zahvaljujući takvim pandantivima mogao je organizirati stupove tambura u formu 8-gona
64
► STA CROCE, Villanova di Mondovi, 1755
* pandantive koristi kao potpornjake i na taj način je transformirao kvadratno križište u pandativni 8-
gon

► Vittineova koncepcije kupole → PANDATIV , TAMBUR, REBRA S OTVOROM, LANTERNA

SLIKARSTVO 18. st.

 povijest tal. slikarstva 18.st. se odnosi na VENECIJANSKO SLIKARSTVO

 prve promjene u slikarstvu u 17.st. događaju se u Veneciji 1660 – 80.g., a kulminiraju pojavom
Tiepola i njegove škole ( glavni predstavnici rokoko slikarstva)
 upotreba svjetlijih tonova, transparentnih boja koje doprinose jasnoći prikaza
 uvode i specifične oblike kompozicije → valovite ili cik-cak kompozicije, koje su ovisne o donjem
dijelu slike
 likovi su elegantni, izduženi, podsjećaju na manirist. oblike, tzv. figure serpentinate
 vrhunac razvoja rokoko slikarstva u Veneciji odvija se u razdoblju 1720 – 30, istovremeno se u Rimu
i Bologni javljaju veliki slikari koji nastavljaju tradiciju kasnobarok. Slikarstva

NAPULJ
 vrlo važno kulturno – umjetničko središte 17.st.
 mjesto gdje se javljaju ideje i smjernice za sljedeće faze
LUCA GIORDANO 1634 – 1705
 iako njegov rad pripada 17.st. smatra se nositeljem nove epohe slikarstva
 radio u raznim dijelovima Italije (Rim, Firenca, Venecija, Bergamo) i bio je dvorski slikar u Madridu
1692 – 1702.g.
 radio je izuzetnom brzinom, poznavao je slikarstvo Rubensa i Rembrandta, Ribere i Veronesea,
Rafaela i Tiziana, nije ih nikada kopirao
 osnovno obilježje njegovog slikarstva je da se nikada nije priklanjao jednoj tradiciji, već je iz svega
uzimao ono najbolje
 što god je naslikao zračilo je svjetlošću, poletom i životom
 njegova živahna interpretacija likova odgovara duhu 18.st.
 njegov utjecaj je proširen u Rimu & Veneciji

► JUDITIN TRIJUMF, 1704, Napulj, San Martino, Capella del Tesoro

 freska

65

36
 FRANCESCO SOLIMENA 1657 – 1747
 napuljski slikar koji je poč. 18.st. predvodio napuljsku školu
 smatra se sljedbenikom L. Giordana i njegove manire
 Solimenino slikarstvo obuhvaća neka obilježja kasnobarok. tradicije poput tamnijih, smeđih tonova
sjene likova, likovi su razrađeni u akademskoj maniri, klasično izučavanje poza
 istovremeno nailazimo i „lepršavo pljuštanje“ plana i pozadine, dok u kasnijoj fazi likovi postaju
elegantniji i izduženiji
 Solimena je vodio Akademiju i cijeli život djelovao u Napulju
 iz njegove škole izlaze FRANCESCO DE MURA, CORRADO GIQUINTO i GIUSEPPE BONITO
 izradio je fresku u San Paolo Maggiore u Napulju, 1690.g. Pad Šimuna Maga

SEBASTIANO CONCA
 Solimenin učenik
 studira u Rimu
 freska → Krunjenje sv. Cecilije, Rim, Sta Cecilia, 1725

FIRENCA

 1640 – 47.g. → Cortona, Palazzo Pitti

 1682 – 83.g. → L. Giordano, freske u kupoli kapele Corsini, Chiesa del Carmine, freske u biblioteci
Riccardiana, freske u drugoj galeriji Palazzo Riccardi (Palazzo Medici – Riccardi → alegorij.
prikazi vladavine obitelji Medici, 1682.g., Pluton i Prozepina)

BOLOGNA

 snažna tradicija Akademije braće Carracci, vladaju principi barokne klasike

 u 2/2 17.st. stvaraju se 2 različita usmjerenja;

→ 1 grupa pod vodstvom DONATA CRETIJA (1671 - 1749), koja je naginjala prema rokoko
principima

→ drugu grupu predvodi GIUSEPPE MARIA CRESPI (1665 - 1747), zvan Lo Spagnuolo
 jedini pravi genijalac kasne bolonjske škole, bazirao se na slikarstvo L. Carraccija i Guercina
 primjenjivao je svoje vizije na religij. teme, suvremenim genre scenama, portretima
 prikaze je ispunjao dubokim osjećajem iskrenosti
 1700.g. Crespi otvara školu u kojoj se ističu njegovi učenici sin LUIGI CRESPI, ANTONIO
GIONIMA
 Crespi je utjecao na neke venecijan. slikare; Piazzettu & Benkovića

66
VENECIJA

 u 18.st. postaje ekonomsko i političko središte, u kojemu se susreću sva europ. strujanja
 poč. 18.st. Venecija uspijeva nadvladati Rim, Napulj, Bolognu i Genovu
 venecijan. umj. je postala internacionalnom, zahvaljujući i venec. umjetnicima koji su bili štićenici
bogatih venec. plemića
 pozivali su ih i strani plemići na svoje dvorove ( Engleska, Španjolska, Njemačka, Rusija)

37
SEBASTIANO RICCI 1659 – 1734

 počinje nova epoha venec. slikarstva

 rođen u Veneciji, učenik Sebastijana Manzzonija
 odlazi u Bolognu, Parmu i Rim gdje se izgrađuje kao umjetnik na kasnobarok. principima
 1700.g. vraća se u Veneciju, tamo djeluje 12 god., u prekidu s putovanjima → Beč, 1701 – 03,
Bergamo,1704, Firenca, 1706 – 07

 u Palazzo Ma ___celli u Firenci izradio freske → Heraklo i Kentaur

 stvara se nova svjetleća i sjajna umj. u 18.st., Riccijeva umj. se bazira na ponovnom otkrivanju
Veronesea i studijima L. Giordana

► BOGORODICA NA PRIJESTOLJU S 9 SVETACA, Venecija, San Giorgio Maggiore, 1708

 tipični nervozni nanosi boje i potezi kistom

► 1712 – 16 boravi u LONDONU, 1716 u PARIZU

→ po povratku u Veneciju započinje 3 fazu svojeg stila → svjetlucavi kolorit, svijetli nervozni potezi
kistom, inspiracija trenutkom

67

GIOVANNI BATTISTA PIAZZETTA 1683 – 1754

 suvremenik Riccija, izuzetno talentiran slikar

 ne putuje previše
 za razliku od Riccija koji je virtuozan i impresioniran trenutkom, Piazzetta se posvećuje dubokom
ekspresionizmu
 prisutnost efekta chiaro-scuro, kojim postiže plastičnost
 boravio u Bologni, školovao se kod G.M. Crespija
 po povratku u Veneciju više nikada nije napustio rodni grad

► MUČENIČKA SMRT SV. IVANA, Venecija, St. S______, 1717.g.

► BOGORODIČINO UKAZANJE SV. F. NERIJU, Venecija, Sta Maria della Fava, 1725 – 27

► SLAVA SV. DOMINIKA, Zanipolo, Venecija (strop crkve)

 Piazzetta je podučavao veliki broj učenika u vlastitoj kući, pa je 1750.g. osnovao privatnu akademiju

FEDERIKO BENKOVIĆ 1677 – 1756

 jedan od rijetkih Piazzettinih učenika koji je uspostavio samostalnu karijeru

 školovao se u Bologni kod Carla Cignanija, za vrijeme venecijan. perioda bio je odan Piazzettinom
chiaro-schuru
 stvorio je prepoznatljiv dramatičnu, snažnu, neobičnu maniru
 impresionirao je mladog Tiepola

► MADONNA DEL CARMINE, 1710

38
 68

GIAMBATTISTA TIEPOLO 1696 – 1770

 rođen u Veneciji, zainteresiran za Piazzettin „tenebroso“ i Benkovićevu dramatičnost

 MADONNA DEL CARMELO, 1721, Milano, Brera, → prvi monumentalni rad
 prve freske → SV. TEREZA U SLAVI, Venecija, Chiesa degli Scalzi, 1725

 1726.g. Tiepolo počinje svoj prvi važni fresko ciklus izvan Venecije → katedrala & nadbiskupski
kompleks u Udinama
 Nakon Udina radi u Milanu – 1730 – 40, Palazzo Archinto , (strop) i Casati-Dugna
 1732 – 33.g. freske u kapeli Colleoni, Bergamo
 1737 – 39.g. svod, SV. DOMINIK USPOSTAVLJA KRUNICU, Venecija, Chiesa dei Gesuati
 Freske : SCUOLA DEI CARMINA (1740 - 47)
MADONNA DEL LORETO, svod, Chiesa degli Scalzi, 1743 – 44

 od 1750.g. počinje novo veliko razdoblje u Tiepolinom slikarstvu

 oslikavanje carske dvorane {Kaisersaal} i velikog stubišta kraljevskog dvorca u Würzburgu, 1750
– 53, → povijest biskupije i alegorij. prikazi
 Chiesa della Pieta, 1754 – 55, strop→ TRIJUMF VJERE, Venecija
 Chiesa della Purita, Udine, 1759, UZNESENJE

 u tom razdoblju je oslikao čitav niz palača i vila u Veneciju i na širem području Veneta

► VILLA VALMARANA, blizu Vicenze, 1757

► PALAZZO CANOSA, Verona, 1761, Trijumf Herkula
► PALAZZO REZZONICO, Venecija
► VILLA PISANI, Stra, 1761-62, Apoteoza obitelji Pisani
►Madrid, prijestolna dvorana palače kralja Karla III. → Apoteoza Španjolske

→ Villa Valmarana, Vicenza, 1757

 ciklus fresaka raspoređen na 5 prostorija – ilustracije scena iz djela Homera, Vergilija, Ariosta i
Tassa
 duž zidova hodnika → prikaz ŽRTVOVANJE IFIGENIJE, iluzija arh. s jon. stupovima, veliki
svećenik se sprema na žrtvovanje i podiže nož, ali ga zaustavlja božica Dijana koja silazi na oblaku s
________

→ Palazzo Labia – Tiepolo koristi slične iluzionist. efekte

 prikaz Antonija i Kleopatre – naslikani kako silaze niz stubište prema stvarnom prostoru palače

 vrlo žive boje → crvena, zelena, plava

 njegov uspjeh odnosi se na upotrebu svijetlih paleta boja
 u ranim fazama Tiepolo je koristio chiaro-scuro na tamnim pozadinama
 promjene boja se primjećuju na freskama u Udinama, 1726 – 27, kada svjetlo dominira cijelim
prikazom 69
 npr. kod Carravagia i Rembrandta (majstora svjetla) svjetlo ima simboličku funkciju, dok Tiepolo
koristi dnevno svjetlo koje stvara prozračnost i bogat raspon tonova
 Tiepolo u svojim freskama koristi brze i snažne namaze boje, koji ostavljaju dojam slika

39
CANALETTO 1697 – 1768

 Antonio Canale – pravo ime, radio kao scenograf u kazalištu

 1719.g. kratko boravi u Rimu, a pri povratku surađuje s Lucom Carlevanijsom iz Udina (1663 –
1730), čiji spektar motiva Piazza San Marco, Canal Grande, gomile ljudi, gondole, zanimanje za
naraciju → sve će to utjecati na Canaletta

► POGLED NA STA MARIA DELLA SALUTE

 njegove vedute odišu prozračnom, svijetlom i toplom atmosferom

 Canaletto je postao štićenik engl. konzula Smitha u Veneciji, preko kojeg će doći u bliski kontakt s
Engleskom i tamošnjom umj.

► PIAZZA SAN MARCO, 1760, London, Nat. Gall.

→ učenici : GIUSEPPE MORETTI i nećak BERNARDO BELLOTTO

→ slijedi ga i FRANCESCO GUARDI

70

ENGLESKA 17.st.

ARHITEKTURA → kroz 16.st. prisutan je srednjovj. duh gotičke arh.

INIGO JONES 1573 – 1652

 ključna osoba koja donosi velike promjene i doprinosi stvaranju reprezentativnog engl. stila
 studirao Palladijeve traktate o arh. – boravio je u Italiji, u nekoliko navrata u Rimu, ali i u Veneciji i
Vicenzi
 položio je temelje engl. PALADIJANIZMA → arhitekt. stil baziran na Palladijevom stilu i teoriji
arh., prisutnost klasičnih formi na koje se nadovezuju i neka specifična obilježja ranije engl. arh.,
poput upotrebe opeke
 Jones je volio „teatralni karakter“ arhitekture, efekt scenskog koji je bio svojstven „čisto“ barok.
arh., npr. Rima

 1601.g. prvi put ide u Rim, a 1613 – 14 boravi u Italiji po drugi put i susreće se s Palladijevim
projektima u Vicenzi i Veneciji i okreće se klasičnim formama
 paladijanizam se raširio u Engleskoj kroz 18.st. i dominirati će do kraja 19.st.

 1615.g. postao je voditelj i nadglednik svih dvorskih građevnih pothvata

 1616.g. od kraljice Ane dobiva upute za podizanje male vile u Greenwichu →

► THE QUEEN'S HOUSE → najraniji pr. paladijanizma

 preuzeo formu paladijevske vile → otvorena lođa sa stupovima na katu i ravni krov
 proporcije su usklađene s hladnim sjever. duhom engl. arh.
 nije preuzeo Palladijeve kolosalne polustupove koji zauzimaju 2 kata

40
  nad gornjim rubom fasade → balustrada

→ I.Jones je osnovao novu engl. školu arhitekata

► BANQUETING HOUSE, Whitehall, 1620 – 21

► PALACE OF WHITEHALL, 1638, radio na palači, njegov projekt nije dovršen

CHRISTOPHER WREN 1632 – 1723

 sljedbenik Jonesove nove arh., presudni trenutak u preokretu paladijevske arh. imao je Wrenov
posjet Parizu 1665.g.

 susret s Berninijem i osobni uvid u Berninijeve crteže preusmjeriti će ga prema čistim rimsko-
baroknim oblicima
 niz djela koja će uslijediti predstavljaju engl. barok. arhitekturu
 nakon Wrenove smrti opet će kroz 18.st. oživjeti paladijanizam
 Wren je bio član komisije za obnovu Londona
 bila je predviđena i reurbanizacija Londona na principu renes. koncepcije radijalno postavljenih
pravaca ulica

 Wrenova sakralna ostvarenja → anglikanske crkve, koristi bazilikalni plan ali ne isključuje potpuno
ni centralni tlocrt
 koristi bogate ornamentalne motive i elemente, poput prostranih korint. stupova

► KATEDRALA SV. PAVLA, 1675 – 1712

 utjecaj talijan. rimske barok. arh. → sv. Petar
 Wrenov prvi projekt je bio central. tipa po uzoru na sv. Petra, ali komisija je zahtijevala latin. križ
 izgradio bazilikalnu građevinu latin. križa s centralnom kupolom
 kupola → utjecaj Bramantea → ima kružnu kupolu s vanjske str. tambura
 pročelje →2-dijelno, izraženi korint. stupovi, 2 tornja flankiraju pročelje, poput sv. Petra

► VOJNI HOSPITAL KRALJEVSKE MORNARICE

 blizu Queen's house
 1698 – 1707.g. – inspiracija Berninijevim kolonadama na trgu sv. Petra

ŠPANJOLSKA

VELAZQUEZ 1599 (Sevilla) - 1660

 učitelj → Francisco Pacheco, djelovao u Sevilli, slikao strogo po modelima → česti pučki tipovi
skitnica
 1622.g., → Madrid, u obrazovanim krugovima, PORTRET GONGORE

► BAKHO I PIJANCI, 1629., Prado

 jak utjecaj Carravagiova realizma

 2 puta je putovao u Italiju, gdje je na njega utjecalo venecijan. slikarstvo 16.st. (Tizian &
Tintoretto) – posebno na boje, koje se postale slikovitije i manje kontrastne
41
 posebnu fazu njegovog slikarstva predstavlja djelovanje na dvori kralja Filipa IV., koji se oženio
Marijom Austrijskom
 1611.g. Velasquez je započeo školovanje kod F. Pacheca, gdje uči 6 godina
 1621.g. umire Filip III.,a nasljeđuje ga Filip IV., za kojeg će izraditi veliki broj portreta
 1621.g. prvi put odlazi na kratko u Madrid, a 1623.g. doseljava se za stalno s cijelom obitelji
 iste godine prima narudžbu za prvi kraljevski portret i postao je službenim dvorskim slikarom

 Sevilla je središte španjol. slikarstva u ½ 16.st., dok Madrid u isto vrijeme nema značajnnu kulturno
– umjetničku ulogu
 Madrid postaje glavnim gradom tek za Filipa II, a važnu ulogu će imati u doba Filipa IV.
 1629.g. dobiva kraljevo dopuštenje za odlazak u Italiju
 upoznao se s Rubensom u Madridu

 Velasquez stiže u Genovu, Milano i Veneciju, neko vrijeme je boravio i u Rimu

 1630.g. odlazi u Napulj, kako bi se zaputio u Španjolsku, tu se susreo s J. de Riberom
 1642.g. Murillo dolazi u Madrid i Velasquez mu dopušta kopiranje dvorskih slika
 Filip IV. ga je imenovao članom viteškog reda sv. Jakova

 Velasquez unosi velike promjene u španjol. slikarstvo → primio je Carravagiov realizam, genre –
motive i pejzaže, odlike venecijan. slikarstva
 pejzaž u španjol. slikarstvu nas vodi do El Greca, koji je pravi pejzažist
 kada slika dvorske portrete i prikaze u scenama lova, koristi se pejzažom kao pozadinom i ističe
detalje (životinje)
 Velasquezovi pejzaži su savršeno prožimanje likova i ambijenta

→ 83 portreta kraljevske porodice, 60 portreta dvoranina & lakrdijaša

1
► LAS MENINAS, Prado, 1656, „Dvorske dame“
 portret kraljevske obitelji
 u središtu mala princeza Margerita
 pas, 2 patuljka, odgojiteljice
 u zrcalu → prisutnost Filipa IV. i Marije Austrijske
 figure i ambijent sažima u 1 cjelinu
 osjećaj melankoličnosti prisutan je u svim likovima
 naslikao sebe u uniformi viteškog reda sv. Jakova

 u svoje slikarstvo uvodi eleganciju lišenu glamuroznosti

 njegovo slikarstvo je odraz aktualnih filozof. učenja
 Velazquez isključivo slika prema modelima i kada se radi o portretima i kada ne

► DJEČAK I STARICA KOJA FRIGA JAJA, 1618

► POKLONSTVO KRALJEVA, 1619, Prado
 lik BsD → portret njegove žene
 lik najmlađeg kralja → autoportret, dijete Isus – Velazquezova kćer

 bogati kolorizam, snažni kontrasti boja, pozadina je pejzaž ili neutralna

 u pejzažu upotreba plave i zelene boje u različitim nijansama

► KRIST U KUĆI SV. MARTE, 1619 – 20, London, Nat. Gall.

42
 na prvi pogled čini se da je prikazan trenutak pripreme jela u kuhinji
 na ogledalu se vidi da je riječ o posebnom događaju → odražava se prizor Krista s djecom
 princip dočaravanja nevidljivih dijelova prostorija

► MADRE JERONIMA DELA FUENTE, 1620, Prado

► PORTRET FILIPA 4 i CONTE DE OLIVARESA, → u sličnim pozama

► JELENJA GLAVA, 1634, prikaz jelena kao ukrasa inventara

► prikazi članova obitelji Filipa IV kao lovaca

► FILIP IV. LOVAC, 1635

► PRINC FERDINAND LOVAC,

► PORTRET PAPE INOCENTA X, 1650, Rim, Gall. Doria-Pamphili

► GOSPOĐA S LEPEZOM, 1646

► VEDUTA SARAGOZE, 1647, Prado

► PATULJAK-LUDA S PSOM, Prado

► KRUNJENJE BOGORODICE, Prado, 1641 – 42 2

FRANCISCO DE ZURBARAN 1598 – 1664
(Sevilla – Madrid)

 uz Vealzqueza i Murilla čini trojac najznačajnijih barok. slikara u Španjolskoj

 1613.g. → nauk kod slikara de Villanueva
 utjecaj Ribere (slike koje su dopremljene iz Napulja u Španjolsku)
 1634.g. dolazi u Madrid, u kontaktu je s Velazquezom, koji ga uvodi na kraljevski dvor
 Zurbaranovo slikarstvo je isključivo vezano za život španjol. samostana i redovnika
 izvor ikonografije & tema → duhovni mistični tekstovi koji su se širili po španjol. samostanima →
srednjovj. mistični tekstovi
 realizam & zanosni fanatizam → temeljno obilježje Zurbaranovog slikarstva
 prikaz duševnog stanja svetaca
 snažno modeliranje, jako svjetlo u kontrastu sa zagasitim pozadinama
 izvrstan crtač
 slike su jednostavno komponirane
 većina njegovih portreta prikazuje redovnike u bijelim haljama, pred tamnin pozadinama

► slike za SAN PABLO EL REAL, Sevilla

 dominikan. Samostan, 1626.g. prima narudžbu za 21 sliku
 14 prizora iz života sv. Dominika
 7 prikaza crkvenih otaca → Anastazije, Jeronim, Augustin, Grgur, Dominik, Toma, Bonaventura
 u sakristiji samostana → RASPEĆA

►ciklus slika o SV. BONAVENTURI, franjevački kolegij u Sevilli

 1627.g. naručeno 6 slika
 Posjet sv. Tome Akvinskog sv. Bonaventuri
 Sv. Bonaventura u molitvi
43
 Sv. Bonaventura na Lyonskom koncilu

► RETABL OLTARA SV. JOSIPA, crkva samostana Trinidad Calzada, Sevilla, 1629.
 ciklus od 8 slika, sačuvane samo 3
 Rođenje Bogorodice
 Djevojčica Marija sa sv. Joakimom i Anom
 Krist dijete blagoslivlja

► CIKLUS O SV. PETRU NOLASCU, samostan mercedanijanaca u Sevilli, 1629.g. * predviđen je 21

prikaz iz života sv. Petra N.
 Vizija Nebeskog Jeruzalema
 Ukazanje sv. Petra na križu

► slike za veliki kolegij sv. Tome u Sevilli, 1632

 oltarna pala Apoteoza sv. Tome Akvinskog

► slike karmelićanskog samostana San Alberto u Sevilli, 1629 – 33 3

 prikazi svetaca i karmelićana → sv. Ferdinand, sv. Franjo

► ciklus iz života sv. Jere

► ciklus iz života sv. Bruna
► autoportret (starčić s paletom u ruci)

MURILLO (Bartolome Esteban) 1618 – 82

 rođen u Sevilli
 učitelj Juan de Castillo
 čitav život u Sevilli
 na njegov razvoj utječe Tizian, Rubens, A. van Dyck, čija je djela upoznao za boravka u Madridu
1648 – 50
 postaje prvi predsjednik Akademije u Sevilli (osnovana 1660)
 slika religioznu tematiku i genre prizore iz života Seville
 u religioznoj tematici glavna tema je Bogorodica i prizori iz života svetaca
 Bogorodicu prikazuje kao ljupku andaluzijsku ženu
 u genre scenama prisutna je realistička komponenta → prikazi iz pučke obiteljske sredine
 na njegov kolorit utjecalo venecijansko slikarstvo, Velazquez i Flamanci
 prisutan naturalizam Carravagia → svijetle boje, topli prelijevi

 ciklus o sv. Franji, samostan San Francisco, Sevilla, 1645 – 46

 Rođenje Marijino, 1655

 Dijete Isus s malim sv. Ivanom Krstiteljem

 30 Bezgrešnih začeća, veliki broj Madona

 genre scene → dječaci koji jedu grožđe i dinje, prosjaci

 Rođenje Marijino

 Čudo sv. Diega , Louvre

44
 Dječak koji se smije, 1650 – 70, London
4

JUSEPE RIBERA 1591 – 1652

 slikar i bakropisac
 uči u Valenciji kod Ribalte
 Italija → Padova, Parma, Rim
 1616.g. → Napulj, do kraja života
 utjecaj Carravagia
 postao glavni predstavnik napuljske slikarske škole baroka
 radio za španjol. potkralja i za crkve
 pretežno radio likove asketa, pustinjaka i starkelja
 chiaro-scuro, slijedi način Carravagia
 u kasnijoj fazi → topliji tonovi
 likovi na crnoj ili tamnoj pozadini
 imao mnogo učenika (LUCA GIORDANO)

► MARTIRIJ SV. BARTOLOMEJA, Madrid

► STARI LIHVAR , Prado

► DJEČAK SA ZGRČENIM STOPALOM, Louvre

→ najvažniji bakropisi → 1628 – 29.g.

► APOLON ODIRE MARSIJU, Bruxelles

► DIOGEN I NJEGOVA SVJETILJKA, Dresden

► SV. AGNEZA &

► MARTIRIJ SV. LOVRE, Dresden

► SV. JERE, Ufizzi, autoportret !!!

NIZOZEMSKA

 1609.g. političko odvajanje sjeverne i južne Nizozemske

 Južna → FLAMANCI → obuhvaća Flandriju, sjedište kraljevske vlasti bilo je u Bruxellesu
 Sjeverna → oslobođena od španjol. vlasti, pod nazivom „Ujedinjene provincije“ – karakteristična
obilježja – demokratsko političko uređenje i kalvinizam (nije dopušteno ukrašavanje crkava)

REMBRANDT Harmenszoon van Rijn, 1606 – 69

 rođen u gradu Leida, JI od Amsterdama

 1613 – 20 pohađa latinsku školu
45
 1623.g. odselio se u Amsterdam, što je imalo ključnu ulogu u njegovom životu
 školovao se kod Pietera Lastmana, najistaknutijeg nizozem. slikara, koji je oko 1610.g. boravio u
Italiji, vjerojatno u Rimu gdje je došao u kontakt s Carravagiom
 vraća se u Leidu, a tek 1632.g. se konačno odselio u Amsterdam
 1642.g. žena mu umire od tuberkuloze, nakon čega Rembrandt počinje eksperimentirati i slikati ono
za što publika nije imala sluha → npr. Noćna Straža
 velika Rembrandtova tema je ČOVJEK, ljudska sudbina i nemoć prema životnoj sili,
 radi psihološke studije čovjeka u raznim životnim fazama
 BIBLIJSKE SCENE → prikazuje na poseban način, u duhu svojeg osvrta na čovjeka, smještene su u
svakodnevno okruženje
 na taj način približava ih svakodnevnom čovjeku

 LEJDENSKO RAZDOBLJE 1625 – 31

 slike manjeg formata, kompozicije s brojnim figurama
 Lazarovo uskrsnuće, 1624, London
 Tobia i Ana, 1626, Pariz
 Krist u Emausu, 1629, Pariz

1631 – 42 RANO AMSTERDAM. RAZDOBLJE

 Muka Kristova, 1633

 Podizanje križa, 1633, München
 Skidanje s križa, 1633, München
 Otmica Ganimeda, 1635, Dresden
 Noćna straža, 1642, Amsterdam

SREDNJE RAZDOBLJE do ≈1650

 Sv. obitelj s anđelima, 1645, Ermitaž

 Suzana u kupelji, 1649, Berlin

1
KASNO RAZDOBLJE, nakon 1650

 brojne slike velikog formata

 Stara žena u naslonjaču, 1654, Ermitaž

 Oderani vol, 1655, Louvre

 David pred Saulom, 1658, Haag

► LEKCIJA IZ ANATOMIJE DOKTORA TULPA, 1633

 grupni portret, 7 studenata i dr.Tulp

► NOĆNA STRAŽA, 1642

 grupni portret 28 članova gradske straže u trenutku okupljanja
 grupa sadrži i 2 figure djevojčica i 1 psa, u pozadini proviruje Rembrandtova glava
 likovi stražara imaju svoja imena i mogu se identificirati

46
→ 1699.g. posljednji autoportret

 svoje scene smješta u svakodnevni prostor, velike scene stavlja na tamnu pozadinu, pa svjetlom ističe
središnji lik i događaj
 na velikim slikama koristi snažne boje, dok su na većini slika vidljive tamnije boje
 naslikao je mnogo autoportreta

2
JAN VERMEER VAN DELFT 1632 – 75

 za života je smatran prosječnim slikarom, tek za procvata impresionizma u Francuskoj otkriven je

kao 1 od najvećih nizozem. slikara 17.st.
 temelj Veermerovog slikarstva je svjetlost koja u strogoj tišini okružuje stvari
 živio je u teškim uvjetima
 njegov način predstavlja novost u nizozem. slikarstvu
 njegovo najstarije poznato djelo ► MARIJA I MARTA S KRISTOM, Edinburgh

► PRODAVAONICA, Dresden

→ najčešće je slikao intimne prizore, interijere s 2 ili više likova

► ATELJE,Beč
► LEKCIJA IZ GLAZBE, New York
► KOKETA

► POGLED NA DELFT, 1658

 rodni grad u kojem provodi cijeli život
 precizno prikazuje svaki detalj grada vidljiv iz pogleda s roterdamskog kanala → kuće, tornjevi,
crkve, stabla, lađe
 vjerno topografski prikazao grad ali u idiličnoj tišini
 koristi svjetlo na razne načine → oslikava se na mirnoj površini mora, osunčani i zatamnjeni oblaci
 efekt titranja svjetlosti → pomoću kratkih točkastih poteza

► ULICA U DELFTU, Amsterdam

 1 od rijetkih slika eksterijera
 mirnoći doprinosi lik žene u ulazu kuće, koja plete čipku

► ŽENA KOJA PLETE ČIPKU, 1664

► GOSPODIN & GOSPOĐA ZA STOLOM, atmosfera mira i harmonije
► LJUBAVNO PISMO, Amsterdam
► MLJEKARICA, Amsterdam

→ nema narativnosti

JUŽNA NIZOZEMSKA (Flandrija)→ Flamanci

 pod španjol. krunom → središta – Bruxelles i Antwerpen

47
PETER PAUL RUBENS 1577 – 1640
 rođen u Siegenu u Westfaliji
 obitelj pobjegla u Njemačku jer mu je otac bio protestant
 1587.g. vraća se u Antwerpen
 učio od domaćih majstora
 1600-09 → ITALIJA, Venecija, uzor Tizian
 snažan utjecaj Tintorettovog manirizma!!!!
 u Mantovi → dvorski slikar Gonzaga
 1601 – 02 → Rim, upoznaje djela Rafaela & Michelangela (→ crteži po freskama Sikstine)
 3 slike za crkvu Sta Croce in Gerusalemme
 1603.g. Gonzaga ga šalje u misiju u Španjolsku → Filip II. naručio portretna poprsja (Prado)
 1604.g. → Mantova
 radio i u Genovi → portret, alegorij. slike
 u Rimu je proučavao arheološke spomenike
 1608.g. vraća se u Antwerpen kao zreo slikar, za katedralu u Antwerpenu je izradio „Navještenje“
 osnovao je slikarsku radionicu

► RASPEĆE KRISTA, 1613.g., Antwerpen

► SKIDANJE S KRIŽA, 1611 – 14.g., Antwerpen, katedrala

 Rubens je uspio na svojim platnima ostvariti dubinu i prostor, koju su najveći rimski barok. slikari
(Carracci, Cortona, Pozzo) ostvarili u okviru zadanog monumentalnog slikarstva
 sposobnost istovremenih ispunjavanja zahtjeva društva i mode, te vlastitih ideala
 1618 – 20.g. → prijelaz u dinamičnu kompoziciju, kolorit bogatiji
 tematiku obogaćuje mitološkim, alegorij. i historij. Sadržajima
 svoju kuću je pretvorio u atelje
 proučavao je kasnorenes. arh.

► OPLAKIVANJE KRISTA, 1612

► BITKA AMAZONKI, 1615 – 18, München
► NEPTUN & AMFITRITA, Berlin
► PAD PROKLETIH, München
► ciklus od 21 prikaza velikih dimenzija za Mariju Medici (1622 - 25), za palaču Luxembourg (→
Louvre) → PRIKAZI IZ KRALJIČINA ŽIVOTA
► ADAM & EVA U RAJU, naslikao zajedno s J. Bruegelom St.
► PORTRET HELENE FOURMENT, 1635., druga Rubensova žena

 učenici i suradnici → A. van Dyck, J. Bruegel

4
► OPLAKIVANJE KRISTA
 nastalo nakon povratka iz Italije
 izraženi manirist. utjecaji tal. slikarstva, snažni kontrasti između osvijetljenih likova i tamne
pozadine → utjecaj Carravagia

 scene iz života Marije Medici , završava njezinom Apoteozom → obuhvaća rođenje, odgoj u Firenci,
put u Pariz, smrt kralja Henryja IV., dolazak u luku Marseilles
 1628 – 29.g. boravio na dvoru u Madridu, gdje je upoznao Velazqueza
 portretirao je Filipa IV., kopije Tiziana

 1629.g. → LONDON

48
 1630.g. → Antwerpen, ženi se po drugi put

 dovršava stropne slike za Banqueting house u Londonu

► VRT LJUBAVI, 1638, Prado

► SV. KARLO BOROMEJSKI
► SV. IGNACIJE LOYOLA
► SV. FRANJO ASIŠKI

ANTONIS VAN DYCK, 1599 (Antwerpen) – 1641 (London)

 1617.g. ► u Rubensovu radionicu

 1620.g. na poziv Jamesa I. ide u London, dvorski slikar
 1621 – 22.g. usavršavanje u ITALIJI (Genova, Rim, Firenca, Palermo, Bologna, Venecija, Rim)
 1622.g. → Antwerpen
 utjecaji Rubensa, Rafaela & Tiziana
 1623 – 27.g. putuje po Italiji (Milano, Torino, Genova) → službeni portretist visokog društva
 1629.g. → Antwerpen, atelje, radi Madonne, oltar. slike, svete porodice
 u kompoziciji slijedi Rubensa, u koloritu Tiziana, bolonj. školu
 1632.g. → Charles I. – London, radi gotovo isključivo portrete
 putuje u Pariz
 stalno usavršavao i mijenjao način slikanja

I. ANTWERPENSKA FAZA :

 KRUNIDBA TRNOVOM KRUNOM, Berlin

 ČUDO ZMIJE, Prado
 SV. MARTIN, Windsor
 SV. SEBASTIJAN, München

5
II. FAZA :

 SUZANA & STARCI, München

 AUTOPORTRET, München
 MADONNA DEL ROSARIO, Palermo

III. FAZA:

 nekoliko PIETA, Berlin, Louvre, Antwerpen

 SV. SEBASTIJAN, Ermitaž

II. LONDONSKA FAZA :

 Kraljica Henrijeta, Charles I. na konju, portreti kraljevske djece

49
R. TOMIĆ : BAROKNI OLTARI I SKULPTURA U DALMACIJI

B. LONGHENA 1598 – 1680

 najznačajniji umjetnički zahvat 17.st. na području Mletačke Dalmacije

► GL. OLTAR, posvećen sv. Stjepanu papi, Hvar, katedrala

 projekt izradio Melkisedek Longhena, mletački majstor iz 16.st., vodi radionicu u Veneciji, umire
1616.g., a gradnju nastavljaju sinovi Baldassare i Decio
 hvarski oltar predstavlja prvo Longheninno samostalno ostvarenje
 oltar se može u potpunosti smatrati djelom B. Longhene
 središnju sliku je trebao naslikati Jacopo Palma Mlađi, ali je nakon njegove smrti dovršio Nicola
Renieri
 slika → prikaz sv. Stjepana pape, BsD, sv. Jeronimom i sv. Karlom Boromejskim
 B.Longhena je isključivo arhitekt, projektant ali i altarist, oko sebe okuplja čitav niz majstora koji
mu pomažu u njegovim projektima
 1646.g. u crkvi San Pietro di Castello u Veneciji nastaje oltar San Lorenza Giustinijanija prema
Longheninom projektu
→ tip oltara na čijoj menzi su postavljena 2 anđela u funkciji držača, nositelja relikvijara sa svečevim
relikvijama, nad kojim je postavljen kip sveca
→ sa strane centralnog dijela šire se 2 bočna krila u vidu postamenta povezanih balustradama, na
postamente su postavljeni kipovi svetaca { Petar, Pavao, Marko i Ivan}
→ ovaj oltar ima funkciju čuvanja relikvija ali često se nad menzom uzdiže svetohranište
 na projektu ovog oltara zaposlen je niz majstora čija djela nalazimo u Dalmaciji, poput Francesca
Cavriola → izradio anđele na oltaru S. Lorenza Giustinija i anđele na oltaru sv. Šime u Zadru
1646.g.
 u hvarskoj katedrali kroz 17.st. podiže se 10 barok. oltara :
1. OLTAR SV. JOSIPA
2. OLTAR SV. SAKRAMENTA – Alessandro i Pietro TREMIGNON
3. OLTAR GOSPE OD KARMELA – L. NEGRI
4. OLTAR GOSPE ŽALOSNE – P. COSTE
 koncipirani → menza, po 2 stupa nose zabat, u sredini slika ili svetohranište

FRANCESCO CAVRIOLI

 pomoćnik B. Longhene na oltaru Sv. Lorenza Giustinija u crkvi San Pietro di Castello u Veneciji,
gdje je izradio anđele
 izradio je 2 identična (brončana) anđela za škrinju sv. Šime u crkvi sv. Šime u Zadru – naručio
Leonardo Foscolo, generalni providur i zapovjednik u borbi protiv Turaka
 1648.g. 2 anđela su salivena od brončanih turskih topova
50
  anđeli su isto oblikovani kao i na oltaru sv. Lorenza G.
 njegova djelatnost u potpunosti ovisi o Longheni
 vezan je uz tradicionalistička usmjerenja, njegova skulptura je jednostavna i funkcionira samo u
zadanom arhitekt. prostoru oltara
 prepoznatljiv način obrade draperije i tijela → dijelovi tijela su kompaktni, ne naslućuju se
anatomske pojedinosti, nabori su ravni i glatko oblikovani
 izradio kip Venecije (alegorija) za stubište San Giorgio Maggiore, kip Uskrslog Krista na gl. oltaru
1661(crkava San Niccolo dei Tolentini) , i kipove 2 sibila s gl. oltara Sta Maria della Salute
 B. Longhena je osim prototipa mletačkog barok. oltara zadao i prototip grobnice zrelobarok.
razdoblja u Veneciji

► GROBNICA CATARINA CORNARA, crkva San Antonio u Padovi, 1672

 prvenstveno skulptorska koncepcija grobnice – pokrenuta figura admirala na nogama, okružen
zastavama i trofejima, te 2 figurama poraženih Turaka

► OLTAR GOSPE OD KARMELA, sv. Frane u zadru

 kopija oltara San Daniele u Veneciji (uništen)
 drugo Longhenino djelo u Dalmaciji, monumentalni oltar
 1668.g. ugovor sklapaju B.Longhena i Gerolamo Garzotti
 klasičan pr. zrelobarok. oltara s edikulom za oltarnu sliku
 Garzotti je poznata kamenoklesarska obitelj, ističe se kipar Girolamo G., koji postaje Longhenin
suradnik
 izradili su oltar Sv. Krševana u Zadru, gdje se Girolamo G. spominje kao arhitekt
 bili su u bliskoj vezi s Longhenom, koji je Baldassarea, Girolamova sina, imenovao svojim
univerzalnim nasljednikom

► GL. OLTAR, SV. KRŠEVAN, ZADAR

 1672.g. Girolamo Garzotti
 izvedenica Longhenina oltara → izdignut na 4 stepenice, široki stipes ukrašen krugovima,
zvijezdama, a sa strane postolja za svece
 na sredini menze → 3-katno svetohranište s kupolom (oblik tempietta), kipovi svetaca su naknadno
postavljeni na postolja povezana balustradom
 utjecaj B. Longhene → oltar Sv. Lorenza G. u San Pietro di Castello (stipes) i gl. oltara iz San
Niccolo dei Tolentini (svetohranište)

► GL. OLTAR, ŠIBENIK, KATEDRALA

 oltar Gospe od Plača
 izrađen između 1638 – 45.g., podignut odmah nakon završetka gl. oltara u Hvaru
 autor nije utvrđen, ali koncepcija je projektirana u obliku Longheninih invencija
 zavjetni oltar na koji je postavljena čudotvorna slika BsD, čijim je zagovorom Šibenik bio pošteđen
od kuge 1635.g. (slika → gotika!!)
 ikonograf. program oltara : uz BsD su sv. Jakov, patron katedrale i Sv. Roko, zaštitnik od kužnih
bolest (skulpture!!)
 na stipesu → reljefni prikazi : Krista podržava anđeo, Krist liječi gubavca, sv. Roko liječi okuženog
 skulptorska oprema oltara ukazuje da je to djelo ranobarok. mletačkog kipara

2
ALESSANDRO & PAOLO TREMIGNON {otac i sin}

51
  značajni arhitekti 17.st. u Veneciji, djeluju u Veneciji i Dalmaciji, gdje izrađuju oltare po uzoru na
Longhenine oltare, posebno po nestalom oltaru u crkvi San Daniele u Veneciji
 njihova djela su sačuvana u crkvi San Moise, padovan. crkvi sv. Justine i katedrali u Chioggi

HVAR, katedrala

► OLTAR SV. JOSIPA, 1692.g. (A&P)

 prvi travej j. broda
 naručila braća Ivaneo
 menza, 4 stupa, zabat i slika

► OLTAR SV. SAKRAMENTA (A&P), 1694.g.

 naručila bratovština Presvetog Sakramenta
 predložak – oltar sv. Josipa, isti koncept
 u sredini postavljeno 3-dijelno svetohranište s kupolom

→ po istom konceptu izrađuju još 5 oltara u hvarskoj katedrali :

1. biskupski oltar posvećen sv. Jeronimu i Gaetanu { naručio biskup Jerolim Priuli} → uzor ostalim
oltarima u bočnim brodovima
2. oltar sv. Križa, 1692.g., u južnoj kapeli
3. oltar sv. Prospera
4. oltar sv. Petra & Pavla
5. oltar sv. Lucije

► GL. OLTAR, župna crkva sv. Stjepana u Starom Gradu na Hvaru

 djelo A. & P. Tremignona, 1698.g.

► VIS, franjevačka crkva → gl. oltar

Crkva sv. Duha → gl. oltar } slična koncepcija s hvarskim oltarima

► TROGIR
→ benedikt. crkva sv. Nikole → oltar Bezgrešnog začeća Bl. Djevice Marije, 1693.g.,naručila plemkinja
Elizabeta Vitturi, rodom s Hvara

☼ A. & P. Tremignon nisu bili kipari već arhitekti, stoga su skulpture izrađivali kipari – npr. oltar sv.
Sakramenta u hvarskoj katedrali – svetohranište – kipar Lorenzo Viviani
 njihovi oltari pripadaju tzv. tipu slavoluk-oltara, kao arhitekton. okvir za oltarnu palu
 stoga su oltari isključivo arhitekt. karaktera

GIUSEPPE SARDI 1624 – 99

 iz kamenarske obitelji iz Morcotea, na Luganskom jezeru

DUBROVNIK, franjevačka crkva

 5 oltara u razdoblju 1684 – 96

 BEZGREŠNOG ZAČEĆA BL. DJEVICE MARIJE 1684.

 SV. FRANE, 1685.g.
 SV. KRIŽA, 1687 – 88.g.
 SV. ANTUNA, 1681.g.
 SV. JOSIPA, 1696.g.
52
  dubrovački oltari su jednostavnog oblika ali pokazuju utjecaj Longhene (oltara San Daniele u
Veneciji i oltara Gospe od Karmela, franjevačka crkva u Zadru)
 4 oltara imaju po 1 stup sa bočnih strana, dok oltar sv. Antuna ima udvojene stupove, što povećava
plasticitet
 koncept oltara : MENZA, KORINT. STUPOVI, POLUKRUŽNI ZABAT, OLTAR. PALA ILI
KIP SVECA

VELI LOŠINJ, crkva sv. Antuna Opata

 G. Sardi je projektirao 5 oltara → izvorno su izrađena za benedikt. crkvu Sta Croce na Giudecci
 te oltare kupio je velološinj. Kapetan Gaspare Kraljeto, koji je živio u Veneciji
 oltari su povišeni na 2 stepenice, menza, po 2 stupa sa strane, trokutasti zabat, nad stupovima su
kipovi anđela (po 3) → srodni su dubrov. oltarima

 kao projektant oltara Sardi se nastavlja na Longheninu tradiciju

 projektirao je samo 1 oltar – tabernakul, a ostali su tzv. slavoluk-oltari → 2 grupe (kombinacije) =
1. oltari koncipirani od stipesa i 2 stupa, koji nose polukružni / trokutasti zabat
2. oltari sa po 2 stupa i atikom, komponirani od dvostrukog zabata

 njegova djelatnost u Veneciji i Padovi →

 VENECIJA : Sta Maria del Giglio
 PADOVA : San Antonio, OLTAR POLAGANJA U GROB,
San Benedetto Vecchio, GL. OLTAR
San Francesco Grande, OLTAR SV. SAKRAMENTA

 SPLIT, katedrala, glavni oltar

 koncept Longheninog oltara S. Lorenza Giustinija, S. Pietro di Castello u Veneciji → 2 anđela nose
edikulu za izlaganje Presvetog Sakramenta → slika Matej PONČUN (prizor iz Euharistije)
 oltar je samostojeći, nalazi se između prostora mauzoleja i kora, nad oltarom izrađen kasetirani svod

KIPARSTVO U TRADICIJI GIUSTA LE COURTA

 le Court → suradnik B. Longhene na oltaru San Lorenza G. – izradio kip sv. Lorenza G.

TOMASO ROER (ROES) → kipar

GL. OLTAR, Ši, crkva sv. Lovre

 kipovi Bogorodice & Gabrijela (17.st.) nadodani su na oltar s poč. 19.st.

► SAN PANTALEON, Venecija, → gl. oltar projektirao G. Sardi (Saudi ?)

 Rouer je izradio kipove sv. Petra, Pavla, Ivana K. i Ivana Ev.

→ fasada Sta Maria della Salute – kipove 4 evanđelista

→ Murlis, župna crkva, anđeo

GIOVANNI COMIN 1657 – 95

 rođen u Trevisu u kipar. Obitelji
 djeluje u Veneciji, Trevisu, Padovi, Udinama → izrađivao kipove anđela i svetaca za oltare, te reljefe
za antependije
53
→ GL. OLTAR, župna crkva (posvećena Uznesenju Bl. Djevice Marije) u Kaštel Lukšiću
 2 anđela stoje na oblacima → utjecaj mletačkog majstora le Courta i ant. umj.
 bogato izrađene draperije, kosa i krila

KIPAR. STRUJANJA OKO 1700.g.

GIVANNI BONAZZA 1654 – 1736

 najznačajniji venecijan. kipar iz ovog razdoblja

BOKA KOTORSKA, Dobrota, crkva sv. Mateja

 mramorna oltar. pala s prikazom Navještenja → potpisano djelo!!!

V. LOŠINJ, crkva sv. Antuna Opata

* kip Gospe od Ružarija na oltaru sv. Ivana K. →
* izradio 2 anđela koja kleče uz Bogorodicu i 3 anđela na obratima polukružnog zabata
∞ na oltaru sv. Križa izradio 3 anđela na zabatnim obratima

V. LOŠINJ, crkva Gospe od anđela

* 2 anđela putta sa strana svetohraništa

► svi kipovi iz lošinjskih crkvi su dio 1 cjeline koja je došla donacijom kapetana G. Kraljeta →
pripadali su crkvi San Giuseppe a Castello

→ meko oblikovana draperija, krupna tijela, bucmasta lica, naglašavanje anatomskih pojedinosti kod
putta
5
FRANCESCO CABIANCA

KOTOR
1. crkva sv. Klare, 1704 – 05
 glavni oltar, prekriva cijelu širinu crkve

2. katedrala sv. Tripuna

* oprema riznicu

DBK → franjevačka crkva

 oltar Gospe od Karmela → 1696.g., narudžba obitelji Sorkočević

Kotor, katedrala
 Cabianca pregrađuje prostor moćnika i oblikuje njegovu unutrašnjost
 polukružni prostor, razdijeljen sa 6 polustupova s jon. kapitelima i 5 niša
 u središnjoj niši 2 poklekla anđela drže u rukama mramorni sarkofag, na kojemu je lik sv. Tripuna u
klečećem položaju
 u podnožju niša → po 2 reljefa iz života sv.Tripuna (8 prizora)
 ulaz u riznicu → 2 pilastra, na kapitelima sjede 2 anđela s košarom cvijeća

Kotor, crkva sv. Josipa, gl. oltar, 1708.g.

 na stipesu je prikazan reljef „Bijeg u Egipat“ , sa strana kipovi sv. Frane i sv. Tripuna
54
  na bazama stupova u visokom reljefu ► sv. Ivan K., sv. Ana, sv. Stjepan i sv. Ante
 na obratima polukruž. zabata ► kipovi evanđelista, u sredini kip Boga Oca

ZADAR, gl. oltar, Gospa od zdravlja

 na stipesu 2 anđela podržavaju sliku BsD
 na stipesu prikazan reljef „Poklonstvo pastira“

ANTONIO VIVIANI - mletački kipar

OLTAR SV. SAKRAMENTA, Zadar, katedrala, 1719.g.

 posvetio zadar. nadbiskup Vicko Zmajević
 središnji dio oltara je koncipiran kao slavoluk s 3 niše odvojene pilastrima i izbočenim stupovima
 na bočnim postamentima su prikazani Vjera, Ljubav, Ufanje & sv. Stošija, u središnjoj niši je Pieta, a
sa strana proroci Mojsije i Ilija
 na pilastrima su kipovi 4 evanđelista,a nad središnjom nišom anđeoske figure, pelikan i poprsje Boga
 pozadina ► zastor od žutog mramora pridržavaju anđeli
 očita je povezanost s F. Cabiancom u načinu oblikovanja, ne zna se da li je njegov učenik ili suradnik

6
GIUSEPPE TORRETTI 1664 – 1743

BADIJA, KORČULA, franjevačka crkva, glavni oltar

 na stipesu se nalaze 4 evanđelista koja nose na leđima zemaljsku kuglu, na vrhu je kip Krista
 na bočnim postamentima su kipovi sv. Klare & sv. Frane
 uzor → gl. oltar u crkvi San Giorgio Magg., izradio Girolamo Campagn

ZADAR, katedrala, oltar sv. Dominika

 prenesen je iz crkve sv. Dominika → 1763.g., altaristu Girolamu Costi je povjereno čišćenje i
popravak oltara iz sv. Dominika
 oko slike sv. Dominika ugradio je već postojeće likove sv. Katarine i sv. M. Magdalene
 Michele Costi nastavlja radove 1776 – 80.g. → reljefni prikaz na stipesu → čudo sv. Dominika
 sličnu koncepciju – „Čudo sv. Ante Padovanskog“ je izradio G. Torretti u kapeli vile Ma______ ,
pa bi se i gornji reljef mogao pripisati Torrettiju

TROGIR, oltar bl. Ivana Trogirskog, Kapela Orsini, katedrala

 kipovi sv. Lovre i Ivana Ev. S gl. oltara katedrale
 bliski Torretijevim djelima
 2 anđela sa strana sarkofaga bl. Ivana T.- 1738.g.

MARINO GROPPELI 1662 – 1728

 kipar i arhitekt
 otac Giovanni Battista G. – kipar
 očev posao nastavljaju 3 sina; Marino i Giuseppe (kipari), i Pado (tagliapietra)
 boravi i djeluje u Dbk, 1706 – 15.g., po djelatnosti se može usporediti s kotorsko-dubrovačkom
djelatnošću F. Cabianca
 djeluje u Dbk kao arhitekt :
→ projektira crkvu sv. Vlaha (1706 – 15.g.), ložu glavne straže
→ dovršava ljetnikovac Bozdari

 kao kipar
55
→ GL. OLTAR, crkva sv. Vlaha
→ GL. OLTAR, franjevačka crkva – kip Uskrslog Krista
→ vanjska skulptorska dekoracija crkve sv. Vlaha
→ dekorativni elementi s pročelja isusovačke crkve sv. Ignacija
→ grobnica dubrov. nadbiskupa Tome Scottija u katedrali
 1708.g. u sakristiji dubrov. katedrale → grobnica izvedena od kamena, mramora i štuka

 kamena skulptura pročelja crkve sv. Vlaha

 3 anđela na zabatu i glava anđela u zaglavnom kamenu, 3 velika kipa na vijencu pročelj → sv.
Vlaho, Vjera & Nada
 u unutrašnjosti → kip Uskrslog Krista u niši poviše ulaza
 glavni oltar
► gradska straža → vrata, 1708.g., ukras – glava ratnika na zaglavnom kamenu 7
MLETAČKI ROKOKO KIPARI

ALVISE TAGLIAPIETRA - spominje se od 1708 – 56.g.

ZADAR, oltar sv. Krševana, između 1672 – 1701

 oltar izradili mletački altaristi Girolamo, Baldassare i Francesco Garzotti – 1672 – 1701.g.
 Tagliapietra je postavio na postamente kipove sv. Šimuna, sv. Krševana, sv. Zoila & sv. Stošije
 posjeduju eleganciju i krhkost svojstvenu rokokou
 napeta krivulja izvijenih tijela, ispod gusto nabrane draperije nalaze se čvrsto oblikovana tijela

ROVINJ, sv. Eufemija

 Tagliapietra radi na skulptor. dekoraciji 3 oltara, koji nastaju 1741.g. – projektirao Girolamo
Laureato, T. postavlja kipove
 pripisuju mu se i kipovi sv. Marka, Jurja i Roka na gl. oltaru, kipovi anđela na oltarima sv.
Sakramenta i sv. Eufemije, kip sv. Nikole na oltaru sv. Nikole, kip Gospe od Karmela, reljefi s
prikazima sv. Mihovila i Petra na istoimenim oltarima
 1739 – 46.g.

SPLIT, crkva sv. Dominika

 gl. oltar – kip BsD (B. od Ružarija) – pripisuje se A. Tagliapietri

GIOVANNI MARIA MORLAITER 1699 – 1781

 mletački rokoko kipar

ZADAR ,crkva sv. Marije

 gl. oltar1759 – 61.g., anđeli i ukrasi na svetohraništu

SPLIT, katedrala
 oltar sv. Dujma

 anđeli na zabatu oltara Gospe od Ružarija – župna crkva, PRČANJ, Boka Kotorska

 NADGROBNI SPOMENICI :
 providura Marina Zorzija, južni zid sv. Krševana, ZADAR, 1675.g.
 kapetana Šimuna Fanfogne, ZADAR, crkva sv. Marije, 1707.g.
 vojnog inženjera Francesca Rossija, crkva sv. Šime, ZADAR, 1764.g.

56
 → portretna bista pokojnika, ugrađena visoko u zid
→ sadrže pokojnikovo poprsje, koje okružuju volute i ratni simboli s epitafom o njihovim zaslugama
8
GIORGIO MASSARI 1687 – 1766

 arhitekt u 18.st. – najznačajniji za razvoj oltar. arh.

 1728.g. pri obnovi kapele del Rosario u SS. Zanipolo angažira kipare Giovannija Bonazzu, Alvisea i
Carla Tagliapietru i G.M. Morlaitera da izrade na zidovima feljefe s prikazima iz života Bogorodice
 projektirao oltare – utjecaj Longhene i Giuseppea Sardija
 preuzima tip slavoluka i tabernakula oltara
 koncentrira se na konstrukciju svetohraništa s kupolom
 oltar = stipes, 2 ugaona stupa i središnja kartuša

► OLTAR KRIŽA, Badija (Korčula), franjevačka crkva, 1729.g.

► GL. OLTAR, Nerežišća, Brač, župna crkva
► KRSTIONICA & OLTAR GOSPE OD RUŽARIJA, Dobrota, crkva sv. Stasija

PIETRO ONIGHA 2/2 18.st.

 1786.g. – gl. oltar, katedrala sv. Marka, Makarska (tabernakul oltar)

 1790.g. – gl. oltar, Gospa od Poišana, Split
 1806.g. – oltar Duša od Čistilišta, Zadar, katedrala
 elementi barok. klasicizma
 svetačka tijela – snažan volumen, ukočeno držanje, stilizirano i omekšano modeliranje draperija,
antikizirajuća lica

PIO & VICKO DALL' ACQUA

 značajni venecijan. altaristi 2/2 18.st.

 doselili se u Šibenik, gdje su izradili oltar sv. Josipa Kopert_______ ili Gospe Žalosne, crkva sv.
Frane, 1758/59.g.
 1775.g. oltar za franjevačku crkvu sv. Lovre u Šibeniku
 gl. oltar, Šibenik, crkva Gospe van grada
 gl. oltar, Murter, župna crkva (svetohranište)
 SPLIT, gl. oltar, župna crkva, Kaštel Gomilica
 gl. oltar, Tisno , župna crkva
 oltar Gospe od Ružarija, Katedrala, SKRADIN

57