P. 1
Promet u Turizmu - Pitanja

Promet u Turizmu - Pitanja

|Views: 680|Likes:
Published by dadofiume
popis pitanja
popis pitanja

More info:

Published by: dadofiume on Apr 18, 2011
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as DOC, PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

01/09/2013

pdf

text

original

PROMET U TURIZMU (ispitna pitanja

)
1. OPĆA PITANJA Elaborirajte semantički odnos pojmova “tehnologija prometa” i “turizam”. Tehnologija prometa obuhvaća prijevoz ili transport, ali i operacije u vezi s prijevozom robe i putnika (ljudi) te komunikacije. Turizam je skup odnosa i pojava nastalih prilikom putovanja i boravka stranca u nekom mjestu ukoliko taj boravak ne znači stalno nastanjivanje i nije vezan za stjecanje zarade. Turizam je specifičan modus međunarodne razmjene i žarište ogromnog broja gospodarskih aktivnosti. 1.1.

1.2. Što je bit tzv. održivog razvitka prometa u turističkom gospodarstvu? ODRŽIVI RAZVITAK– Kopneni prijevozni podsustavi mogu pokrenuti duboke i trajne promjene u gospodarskoj slici nekog područja, odnosno države, i izazvati korjenite promjene u namjeni površina i razmještaju stanovništva. Ima primjera da su prometni objekti obezvrijedili nekad privlačna i vrijedna područja i umanjili njihove razvojne mogućnosti. Potrebno je prihvatiti i tehnološke različitosti između pojedinih kopnenih transportnih podsustava glede načina, jačine i prostornog dosega njihova utjecaja na razvitak određenog područja. Zbog takvog inventivnog djelovanja kopnenog prijevoza i zbog njegova jakog redistribucijskog utjecaja na cjeloviti politički, ekonomski i socijalni habitus neke regionalne cjeline, nesumnjivo je opravdan afirmativni pristup u tretiranju kopnenih prometnih tehnologija.
1.3. Na hipotetičkom primjeru dokažite sinergijske učinke prometa i turizma. Turizam utječe na promet na više načina: –intenziviranje izgradnje i modernizacije prometne infrastrukture, –porast i modernizacija kapaciteta prometnih sredstava, –uvođenje novih oblika organizacije prometa, –porast prometa putnika i tereta. Promet utječe na turizam savladavanjem udaljenosti, odnosno omogućavanjem putovanja u turističke svrhe. Što su prometni kapaciteti veći i suvremeniji, a relacije bolje, veće su mogućnosti razvitka turizma. Ograničavajući utjecaj turizma na promet određuje razmjere razvitka prometa na turističkom području. Prvi korak je planski razvitak prometne infrastrukture prema turističkoj destinaciji i na području turističke destinacije. Istodobno to znači izbor područja na kojem će se manifestirati i svi negativni učinci prometa, pa treba imati na umu da se na tim područjima turistička ponuda može ograničeno razvijati. Ograničavajući utjecaj prometa na turizam obuhvaća prometnu infrastrukturu i prometna sredstva. Prometna infrastruktura koja zbog sve jačih prometnih tokova, signalno-sigurnosnih uređaja postaje sve većih dimenzija i sve veće gustoće po jedinici površine, vizualno degradira prostor i oduzima od prirode područja koja bi se mogla koristiti na druge društveno prihvatljive načine. Koji su uzroci i posljedice privatizacije, odnosno liberalizacije transporta u turističkom gospodarstvu? UZROCI I POSLJEDICE PRIVATIZACIJE – Procesi privatizacije transporta u turističkom gospodarstvu su implicirani brojnim problemima, promašajima i poteškoćama, kao posljedicama nepostojanje primjerene deregulacije transporta,

1.4.

neizvjesnosti i nedjelotvornosti financijskog tržišta, dezintegracije i stagnacije nacionalnih gospodarstva, primjena pogrešnih modela privatizacije, zlouporaba, korupcija, gospodarski kriminal. 1.5. Koji su ciljevi i instrumenti prometne politike u RH i u Evropi? PROMETNE POLITIKE: –Prometna politika kao aplikativna interdisciplinarna i multidisciplinarna znanost koja izučava i primjenjuje zakonitosti mjera, akcija, instrumenata, sredstava i pripadajućih resursa (posebice prirodnih i ljudskih) u područjima tehnike prometa, tehnologije prometa, organizacije prometa, ekonomike prometa, prometnog prava. Ciljevi: definiranje i predlaganje ciljeva, izbor ciljeva i određivanje njihovih kriterija. Instrumenti: određivanje cijena, određena kvantitativna ograničenja, posebice investicijska i stvaranje monopola i njegova kontrola.
Obrazložite položaj i značenje Paneuropskih koridora (V I X) u prometnom razvitku RH. Brze, moderne i funkcionalne prometnice uvjetni su parametar razvitka turizma i jedan od najvažnijih komplementarnih čimbenika turizma. Turizam je neminovno povezan s putovanjem i s privremenim mijenjanjem mjesta boravka. Brojna istraživanja su pokazala da se u turističke svrhe najviše koriste cestovna vozila. To je posebno izraženo na Jadranu zbog izvanredno povoljnog geostrateškog položaja Mediterana kao receptivnog turističkog područja u odnosu na gravitacijsko područje emitivnih zemalja turističke potražnje. Osnovni paneuropski koridori koji presijecaju Hrvatsku su sljedeći: 1. Koridor V ogranak B: Rijeka – Zagreb – Budimpešta, - ogranak C: Ploče – Sarajevo – Osijek – Budimpešta. 2. Koridor X - Glavni koridor: Munchen – Salzburg – Ljubljana – Zagreb – Beograd – Skopje – Solun / Atena s ogrankom Niš – Sofija / Istambul, - ogranak A : Graz – Maribor – Zagreb. Ovi europski koridori su potpuno u skladu s glavnim hrvatskim longitudinalnim i transverzalnim prometnim pravcima. Kada bi im se dodao i Jadranski koridor, koji se pruža uz obalu, na pravcu koji spaja sjevernu Italiju s Grčkom, bila bi definirana okosnica cijele prometne mreže.

1.6.

1.7. 1.8.

Dokažite na praktičnom primjeru dinamička i stohastička obilježja prometa u odnosu na fluktuiranje turističke potražnje.

Objasnite utjecaj globalnog sustava pošta i telekomunikacija na turizam? Potrebe za PT uslugama realiziraju se specifičnim tehnološkim procesom, čiji je obujam i kakvoća u funkciji stupnja izgrađenosti PT infrastrukture i suprastrukture. Kvaliteta usluga zavisi od intenziteta potražnje, o opremljenosti mreže i drugim čimbenicima. Ako se turizam kao masovni mobilitet ljudi, u odnosu na njihovu svakodnevnu aktivnost i angažiranost, shvati kao vlastiti izbor u zadovoljenju rekreacijskih potreba, uz mogućnost redukcije postojećih međusobnih veza, odnosno potreba, onda je PT u tom ozračju ona nit i čvrsta veza posredstvom koje turist ostvaruje svoje najintimnije potrebe, u skladu sa ljudskom prirodom. Turizam je jedna među neograničenim brojem sekundarnih čovjekovih potreba, koja se uglavnom sastoji u potrebi za višim oblicima odmora i razonode, te uz podršku PT sustava. Značenje PT-a kao službe od posebnog državnog interesa, a time i u turizmu, znatno prelazi interese jedne djelatnosti kao što je PT promet. Sva događanja u procesu

evolucije PT-a imaju ekonomske, turističke i opće društvene reperkusije. Sa stajališta infrastrukture ne bi se trebali promatrati kao usluga koja slijedi potrebe, nego kao bitna pretpostavka svakog oblika razvitka pa i turističkog. Da bi PT promet uspješno utjecao na razvitak turističkog gospodarstva potrebno je iznaći optimalne odnose ovih dvaju djelatnosti.
1.9. Prikažite grafički i objasnite hipotetsku i realnu mrežu linija želja u analizi turističke potražnje.

1.10. Koje su relevantne odrednice posebne tehnološke strukture vodnog, kopnenog i zračnog prometa?
1.11. Objasnite razliku između tehničkog i ekonomskog vijeka prijevoznog sredstva neke prometne grane. Trajnost vozila zavisi od njegove kvalitete i načina održavanja, a iskazuje se tehničkim vijekom trajanja vozila, koji je prosjeku dvostruko dužeg trajanja od ekonomskog vijeka. Ekonomske karakteristike vozila vrlo su važne za racionalnu eksploataciju, a podrazumijeva visinu troškova za prijeđeni kilometar puta, te troškove održavanja i popravka vozila. Navedeni troškovi ovise o vrsti i tipu vozila, o cesti i njenoj podlozi, o terenu i vozaču, npr.: potrošnja goriva ovisi o vrsti i tipu vozila, brzini vožnje, o korisnom opterećenju vozila, o kvaliteti ceste. Ekonomske karakteristike prijevoznog sredstva sublimirane su u pojmu ekonomski vijek vozila, koji je u praksi prosječno upola kraćeg trajanja od tehničkog vijeka. Dovršenjem amortizacijskog tijeka (maks. 5 godina) trebao bi završiti razdoblje racionalne uporabe komercijalnog vozila u stabilnom gospodarskom okruženju. 1.12. Koji su oblici primjene modularnog i intermodalnog prometa za turističke svrhe? 1.13. Obrazložite regresijsku i kategorijsku analizu putničkog prijevoza u dimenzioniranju turističke potražnje. Regresijska analiza – kao bazični element za stvaranje putovanja koriste se vrsta i intenzitet eksploatacije prometnog prostora. Kao nezavisne varijable u regresijskoj analizi usvajaju se zonska obilježja, npr.: stupanj motorizacije (broj stanovnika/motorno vozilo), broj domaćinstava, broj zaposlenih osoba, prosječan prihod zaposlenika... Zavisne varijable su malobrojne, a svakako je najbitniji broj putovanja koja ulaze/izlaze iz zone s određenim motivom i određenim prijevoznim sredstvom. Kategorijska analiza – tehnika je koja se koristi znatno raščlanjenim podacima za determiniranje prometne potražnje. Kao jedinica promatranja uzima se kućanstvo te koriste podaci izabranog vremenskog sjecišta zbog čega je dostatan uzorak manje veličine i užeg vremenskog obuhvata. U projekciji prometnih kretanja, generiranje putovanja očituje se kao funkcija obilježja domaćinstva, a privlačenje putovanja kao funkcija gospodarske aktivnosti prometnog područja. Zavisno o motivima putovanja, stupnju motorizacije, prosječnim prihodima, profesijama članova domaćinstava ustanovljuju se istovrsne skupine, odnosno kategorije istih.

1.14. Koje su pogodnosti SWOT analize u interakciji nekog prometnog podustava i turizma?

1.15. Objasnite dijagramima prijevozne itinerare, koji su karakteristični u izletničko-turističkom prometu. . Itinerar je pravac kretanja prijevoznog sredstva od početne do završne točke zadanog prijevoza. Duljina itinerara je prijeđeni razmak prijevoznim sredstvom od početne do završne točke itinerara. a) Prstenasti itinerar: još se naziva i kružni itinerar. Predmnijeva kretanje prijevoznog sredstva po zatvorenom obrisu, odnosno sastavljenom od poddionica s nekoliko točaka – utovara i istovara. b) Ponavljajući itinerar: itinerar kod kojeg će tijekom svakog obrta vozilo ostvariti dvije vožnje s teretom. Nulti prijeđeni put će, bez obzira na poziciju domicila, uvijek biti jednak dvostrukom razmaku od smještajnog prostora prijevoznog sredstva do točke u kojoj se obavlja prvi utovar u vozila, tzv. prazni kilometri su u cijelosti eliminirani. c) Turistička vožnja s izmjenom učesnika.

1.16. Koji fiksni i varijabilni troškovi opterećuju prijevoznu uslugu? 1.17. Koji čimbenici utječu na usmjeravanje turističkih interesenata pri odabiru pojedine grane prometa? 1.18. Koje zakonske definicije determiniraju javni, prijevoz za vlastite potrebe, linijski i prigodni prijevoz? 1.19. Objasnite bit cost benefit metode u vrednovanju prometne infrastrukture sa stajališta turističke ponude. Metoda je poznata pod nazivom „Cost – Benefit Analysis“ (Analiza na načelu odnosa troškovi-korist). Metoda se temelji na tome da troškove izgradnje i održavanje cestovne infrastrukture moraju snositi u cjelini svi njeni korisnici, razmjerno koristi koju ostvaruju. Taj se problem najviše tretira s motrišta utvrđivanja metoda „pravedne razdiobe“ troškova cestovnih prometnica i uspostavljanja takvog poreznog sustava koji bi, uvažavajući obilježja i namjenu pojedinih kategorija prometnica, osigurao ekonomski stimulativnu i pravednu razdiobu troškova na pojedine kategorije zainteresiranih subjekata.
1.20. Koji matematički algoritmi troškova i vremena putovanja ilustriraju odnos javnog i individualnog putničkog prometa?

2. POMORSKI PROMET 2.1. Obrazložite povijesne odrednice pomorskog prometa u kontekstu turističkih putovanja. POMORSKI PROMET – Putničko brodarstvo je vrsta morskog brodarstva koja, koristeći se posebnim brodovima, kontinuirano obavlja pomorski prijevoz putnika. U vrijeme prevlasti jedrenjaka u trgovačkoj mornarici pomorski prijevoz putnika bio je sporedna djelatnost brodarstva i putnici su se na teretne jedrenjake ukrcavali samo iznimno. Tek su parobrodi omogućili otvaranje i održavanje redovitih brodskih linija u kabotaži i u prekooceanskoj plovidbi. Prve brodske linije mogle su održavati plovidbeni red u pogledu vremena pristajanja u određenim lukama, pa su vrlo brzo, uz teret, počele prevoziti i više putnika. U početnom razdoblju djelovanja parobrodskih mješovitih linija razvijaju se u trgovačkoj mornarici i posebni tipovi brodova, građeni isključivo za prijevoz putnika. Pojavom putničkih parobroda brodarstvo se vrlo brzo dijeli na linijsko putničko i linijsko teretno brodarstvo. Od sredine 50-ih godina XX-tog stoljeća dolazi do gotovo potpunog zamiranja prekooceanskog prijevoza putnika na redovnim linijama u korist zračnog prijevoza. Međutim, posljednjih godina povećava se ukupni promet putnika u prijevozima morem, ali i na duž obalnim prugama i kraćim relacijama, kao posljedica povećanog turističkog prometa. 2.2. Koja je razlika između pojmova pomorski promet i pomorski prijevoz? POMORSKI PROMET I PRIJEVOZ – Pomorski prijevoz je širi pojam od pomorskog prijevoza, a pomorski promet obuhvaća prijevoz robe i putnika brodovima morem kao i sve komunikacije i operacije u pomorskom prijevozu. 2.3. Koje su primarne i sekundarne djelatnosti suvremenih putničkih brodara? PRIMARNE I SEKUDARNE – Primarne djelatnosti suvremenih brodara su prijevoz velike količine masovnih supstrata (npr. željezna ruda, ugljen, žitarice, drvo, sumpor...) koji su proizvodi primarnog sektora. 2.4. Obrazložite integracijske procese u morskom brodarstvu. 2.5. Objasnite strukturu i organizacijske modele putničkog brodarstva u Hrvatskoj i u svijetu. 2.6. Koji su zakonski uvjeti obavljanja kabotaže u pomorskom putničkom prometu? Privatni interes u pomorskom prijevozu putnika u kabotaži nešto je bolje određen nego javni interes. Putnički brodar u kabotaži, kao autonomni gospodarski subjekt, snosi poduzetničku odgovornost za poslovanje i razvitak djelatnosti, pa u skladu sa tim treba ocjenjivati i njegovo vladanje. Putnički brodar održavat će samo one linije u kabotaži koje mu relativno stalnim i ujednačenim prometom putnika omogućuju puno podmirivanje troškova, održavanje linije i određenu dobit za unapređenje posla. Putničke linije u kabotaži što ih brodar sa gledišta svoga poduzetničkog interesa i rizika ne može održavati, a potrebne su radi jasno izraženog općeg ekonomskog interesa, osnivaju se obično na osnovu ugovora između putničkog brodara i organizacije koja je nositelj tog općeg interesa. Tim ugovorom brodar se obvezuje da će stalno održavati određene putničke linije, a nositelj javnog interesa obvezuje se da će brodaru za to isplaćivati određenu novčanu naknadu. Gotovo u svim zemljama

koje imaju svoje more postoje takvi ugovori između putničkih brodara i predstavnika javnog interesa.
2.7. Koje su bitne odrednice lučke infra- i suprastrukture u pomorskom, riječnokanalskom i jezerskom prometu? 2.8. Koji naturalni i financijski parametri moraju biti usklađeni u međuodnosu luke, broda i turističkih resursa? 2.9. Obrazložite poslovanje i markentig putničkih agencija u brodarskim poduzećima. Potrebno je očekivati daljnje potvrđivanje važnosti marketinga u unapređivanju poslovanja svih oblika brodarstva, poglavito brodarstva za kružna putovanja kao segmenta međunarodnog turističkog tržišta. razlog tomu je sve veća pojava vraćanja korisnika usluga kružnih putovanja, odnosno pozitivno osobno iskustvo turista iz prijašnjih putovanja. Marketing nije odlučujući čimbenik promocije kružnih putovanja, ali će nadalje biti zanimljiv. Marketinške aktivnosti su neizostavan dio poslovanja svakog poduzeća, u prvom redu onoga čiji se uslužni program usmjeruje k velikom broju nepoznatih potencijalnih kupaca. Putnički pomorski promet se u suvremenim uvjetima poslovanja održava se raznovrsnim tipovima ferry brodova i brodovima namijenjenim kružnim putovanjima. Kružna putovanja putničkim brodovima obilježava kvalitetna turistička usluga i gotovo neprimjetna vrhunska brodarska i lučka usluga. Prvorazredan primjer dopunjavanja brodarski, lučke i turističke usluge je Miami na Floridi koja je danas vodeća svjetska luka za kružna putovanja s godišnjim prometom oko 1 mil. putnika. 2.10. Objasnite strategiju pomorske orijentacije R Hrvatske. 2.11. Koje je značenje i struktura obalnog linijskog prijevoza na hrvatskom dijelu Jadrana? Svrsishodna djelatnost, odnosno svjesno organizirani proces „proizvodnje“ u obalnoj linijskoj plovidbi, jest prijevoz putnika, vozila i robe na određenim relacijama u unutarnjoj plovidbi. Obveza prevoženja po objavljenom redu plovidbe i uz unaprijed određene cijene (tarife) daje ovoj djelatnosti karakter službe. Javni obalni linijski prijevoz podsustav je ukupnog prometnog sustava zemlje. Obalni linijski prijevoz najznačajniji je za povezivanje otoka sa kopnom i otoka međusobno. Obzirom na prometnu funkciju linije sastoji se od: duž jadranskih linija (prema tehnologiji moguće podijeliti na trajektne, RO-RO linije i putničke linije, a prema duljini na linije unutar mora R. Hrvatske i linije koje se nastavljaju prema grčkim lukama), preko jadranskih linija (transverzalnih linija – međunarodni promet i funkcionira većim dijelom izvan mora R. Hrvatske) i linija između obale i otoka (putničke i trajektne, kratke, srednje duljine i linije prema vanjskim udaljenim otocima). Vrlo je značajna podjela linija na cjelogodišnje, sezonske i povremene linije. 2.12. Što obuhvaća tehnologija pripreme, provedbe i završavanja pomorskog prijevoza u putničkom, turističkom prometu? 1. FAZA-Priprema sredstava za rad: - tehničkih obilježja plovila, -lučke infrastrukture, -eksploatacije i održavanja plovila i lučke infrastrukture. 2. FAZA-Priprema procesa prijevoza: -plana plovidbe, -plana ukrcaja, putnika, prtljage i vozila, -posade plovila, -isprava za prijevoz putnika, prtljage i vozila.

3. FAZA-Priprema organizacije prijevoza : -izbor prijevoznog puta, -izbor prijevoznog sredstva, -određivanje vremena prijevoza, -priprema isprava za organizaciju prijevoza. 4. FAZA-Priprema provedbe prijevoza : -zaključivanje ugovora o prijevozu putnika ili rezervacija, prtljage i vozila i prodaje putničkih karata. Tehnologija provedbe: 1. FAZA-dolazak i postavljanje plovila u polaznoj luci, -kontrola putničkih karata, ulaz i smještaj putnika u plovilo, -prijem i ukrcaj prtljage i vozila, -kontrola i sposobnosti plovila i posade, 2. FAZA -prijevoz tereta, putnika i prtljage, vozila i poštanskih pošiljaka od polazne do odredišne luke, -radnje u svezi s ulaskom i izlaskom putnika u toku prijevoza, -pružanje ugostiteljskih i drugih usluga putnicima u toku prijevoza (plovidbe), -radnje u svezi s ukrcajem i iskrcajem prtljage, poštanskih pošiljaka i vozila u toku prijevoza (plovidbe) u među lukama. 3. FAZA -pristajanje plovila uz obalu u odredišnoj luci, -carinska i druga kontrola putnika, prtljage, vozila i poštanskih pošiljaka, -izlazak putnika iz plovila, -iskrcaj prtljage i predaja prtljage putnicima, iskrcaj poštanskih pošiljaka i predaja u prijemno skladište. Tehnologija završavanja: -kontrola sposobnosti plovila i posade, -priprema plovila i posade za novi prijevoz, -obračun i kontrola obračuna troškova o eksploataciji (i preventivnom) održavanju plovila, o prijevozu putnika, prtljage, vozila i poštanskih pošiljaka.
2.13. Koja prometna infrastruktura i suprastruktura je uvjet djelatnosti nautičkog turizma? Morske luke u najširem smislu golema su ekonomska snaga i imaju veliku važnost za nacionalno i svjetsko gospodarstvo. Postojanje pomorskih putničkih terminala jedan je od bitnih preduvjeta za razvitak turizma i gospodarskih djelatnosti u funkciji turističke ponude. Optimalan razvitak robnog teretnog lučkog sustava, odnosno putničkog lučkog sustava moguće je ostvariti jedino pravilno vođenom lučkom politikom usklađenom s ciljevima i mjerama ukupne gospodarske politike. Poseban segment infrastrukture i suprastrukture nautičkog turizma jesu marine sa statusom luka posebnih namjena, čiji se razvitak mora promatrati u svijetlu unapređenja cjelovite nautičke turističke djelatnosti. 2.14. Koji su parametri eksploatacije putničke flote u pomorskom prometu? 2.15. Koji su modaliteti pomorskoprijevoznih usluga u turističkom gospodarstvu? 2.16. Koje su ekološke pretpostavke u razvoju nautičkog turizma? 2.17. Objasnite međuzavisnost turističkog razvoja otoka i prometne povezanosti? 2.18. Koji segmenti eksploatacije morskih resursa (tzv. morske tehnologije) izravno djeluju na turistički proizvod?

2.19. Objasnite socioekonomska obilježja turističke klijentele u pomorskom prometu. U svijetu je sve nazočniji izravni marketing, odnosno komunikacija s potencijalnim potrošačima preko pošte, telefona/telefaksa i Interneta. Proizvođač, odnosno brodar za kružna putovanja, turistički agenti i lučka poduzeća obraćaju se određenoj osobi koju upoznaju sa sadržajem svoga programa. Ciljno tržište podrazumijeva odluku brodara o tome s kojom socioekonomskom skupinom stanovništva želi komunicirati na tržištu. Određivanje itinerara znači definirati uslugu kružnih putovanja kojom se brodar pojavljuje na tržištu. Istraživanja u SAD ukazala su na postojanje dviju skupina stanovništva zanimljivih potencijalnih korisnika usluga kružnih putovanja. To su: a) Liberali: mlađe ili starije osobe, radno aktivne i liberalne u komunikaciji, ostvaruju relativno viša primanja, obuhvaća 15% kućanstava i 30% kupovne moći, lakoća trošenja i spremnost na preuzimanje rizika, brz napredak u društvenom položaju. Karakteristike liberala: uzbudljivost itinerara, raznovrsnost aktivnosti, egzotična kuhinja, igre na sreću i prodaja na malo, društvena okupljanja i zabave, kraća putovanja. b) Opušteni konzervativci: starije i konzervativne osobe, viša primanja, obuhvaća 10% kućanstava i 19% kupovne moći, potrošnja nije agresivna, društveni položaj polagano raste, dulja kružna putovanja od 7 do 15 dana. Karakteristike: umjereno zanimanje za športske aktivnosti, isključivo američka kuhinja i posebne dijete s malo kolesterola i bez soli, raznovrsne zabave, visoka razina usluga, zanimanje za putovanja od 7 do 15 dana, lako prihvaćanje iskustva. Temeljno obilježje navedenih skupina stanovništva je to da raspolažu natprosječnom kupovnom moći, a sa aspekta socijalnih obilježja teže za vlastitom promidžbom. 2.20. Obrazložite kategorizaciju prometne infrastrukture u nautičkom turizmu.

3. CESTOVNI PROMET 3.1. Objasnite semantičke razlike između pojmova putnički cestovni promet i cestovni prijevoz. Cestovni promet je širi pojam od cestovnog prijevoza jer cestovni promet obuhvaća prijevoz robe i putnika cestovnim prijevoznim vozilima po cestovnim putovima, kao i sve operacije i komunikacije u cestovnom prijevozu koji je gospodarska djelatnost premještanja (prijevoza), prijenosa robe i putnika svim vrstama cestovnih vozila i svim vrstama cestovnih putova bez obzira na njihovu namjenu u (ne)gospodarske svrhe. 3.2. Obrazložite prednosti i nedostatke cestovnog prometnog podsustava u turizmu? Prednosti: - Vrlo širok radijus djelovanja koji omogućava direktan prijevoz, od mjesta ukrcaja do iskrcaja, veća brzina (tehnička i komercijalna), mogućnost prijevoza „od vrata do vrata“, mogućnost primjene različitih vrsta prijevoza jer posjeduje posebna vozila, mala investicijska ulaganja, kraći put prijevoza izletnika i turista, vrlo velika pokretljivost, jednostavna mogućnost izmjene relacije putovanja. Nedostaci: - Visoka potrošnja goriva po jedinici prijevoza u odnosu na pojedine grane prometa (riječni i željeznički), nepovoljni odnos između vlastite mase prijevoznog sredstva i nosivosti, produktivnost rada niska kao i uspješnost iskorištenja pogonske snage, visoka cijena prijevoza na duže relacije. 3.3. Objasnite utjecaj posebne tehnološke strukture cestovnog prometa na turističku djelatnost. 3.4. Obrazložite kategorije cestovne infrastrukture prema relevantnim zakonskim propisima, te kapitalne objekte u Hrvatskoj, koji imaju izravan utjecaj na turističko gospodarstvo. Objekti prometne infrastrukture umjetno su stvoreni, što zahtijeva veliku odgovornost glede pravilnog, a nadasve racionalnog vođenja infrastrukturne politike, kao dijela cjelovite gospodarske politike. Cestovnu infrastrukturu čine sve vrste objekata niskogradnje i visokogradnje: ceste i ulice s donjim i gornjim ustrojem, mostovi, tuneli, vijadukti, nadvožnjaci, podvožnjaci, poslovne zgrade i prostori koji služe za organiziranje i obavljanje prometne djelatnosti, kao što su autobusni i kamionski kolodvori, parkirališta i garažni prostori smješteni uz prometnice, oprema i prometni znakovi na prometnicama i prometnim objektima, horizontalna i vertikalna signalizacija, i ostala oprema namijenjena sudionicima u prometu. Značajke objekata cestovne infrastrukture jesu tehničke, ekonomske i institucionalne naravi. Eksterni učinci objekata prometne infrastrukture pokretačka su snaga intenzivnijega gospodarskog razvitka, važan čimbenik u rastu općeg standarda, pada transportnih troškova, napretka u primjeni tehničkih i tehnoloških inovacija u prijenosu vijesti, prijevoza ljudi i dobara, postizavanja učinkovitije i racionalnije organizacije prometnog procesa. Izgradnja cestovnih prometnica i pratećih objekata angažira iznimno velika investicijska sredstva, što zahtijeva visok stupanj koordinacije svih zainteresiranih sudionika s obzirom na visinu sredstava koja se tom prigodom angažiraju. Novoizgrađeni objekti utjecat će na odvijanje prometa i u drugim prometnim granama (željeznici, unutarnjim plovim putovima). Cestovne prometnice su objekti cestovne infrastrukture, kapitalno su intenzivne i istodobno niskoakumulativne.

3.5. Koje su faze izrade prometnog projekta, čija je primarna funkcija zadovoljavanje turističke potražnje. Ovisno o mjestu i ulozi prometnog plana, odnosno projekta razlikuju se četiri faze izrade prometnog projekta: 1. Određivanje cilja i metoda istraživanja: definiranje problema, istraživanja, organizacija i gantogram izrade, i zakonske pretpostavke. 2. Priprema projekta: fundamentalno istraživanje (snimanje prometa), prethodne procjene prometnih parametara. 3. Izrada modela: vrednovanje i rangiranje osnovnih elemenata, analiza infrastrukture (prometni objekti, energetike, zaštita okoliša), kalibracija modela. 4. Realizacija projekta: javna rasprava i zakonska verifikacija. 3.6. Kako se izračunava indeks pristupačnosti cestovnog prometnog podsustava nekoj turističkoj, receptivnoj zoni? Indeks pristupačnosti izražava lakoću da se određenom vrstom prijevoznog sredstva dođe do mjesta određene aktivnosti unutar promatranog turističkog područja. 3.7. Objasnite dijagramom s=f(t) turističku vožnju s izmjenom učesnika. 3.8. Što su razine uslužnosti prometnice prema HCM-u? Kvalitativna mjera kojom se očituje odnos količine prometa Q i kapaciteta prometa C, prema HCM-u, definira se kao razina usluge prometnice, odnosno čvorišta. Sastoji se od brojnih sastavnica, kao što su: brzina vožnje, vrijeme putovanja, prekidi u prometu, sloboda manevriranja, sigurnost vožnje, udobnost vožnje i troškovi eksploatacije vozila, te pri odvijanju prometnog toka može se pojaviti šest razina usluge: a) razina usluge A: uvjeti slobodnog prometnog toka s velikim operativnim brzinama, s malom gustoćom i punom slobodom manevriranja, b) razina usluge B: uvjeti slobodnog prometnog toka, s brzinama koje su samo djelomično ograničene gustoćom prometa, c) razina usluge C: stanje stabilnog prometnog toka, s ograničenim brzinama i ograničenom mogućnošću manevriranja, d) razina usluge D: stanje prometnog toka koje se približava nestabilnom području, velike gustoće s bitno ograničenim brzinama i malom mogućnošću manevriranja, e) razina usluge E: stanje nestabilnog toka s vožnjom u nizu, gdje je gustoća bliska zagušenju, a protok jednak propusnoj moći, pa su mogući povremeni zastoji, f) razina usluge F: usiljeni-prisilni prometni tok s brzinama koje su manje od kritičnih brzina. Gustoća je veća od kritične, a protok od nule do vrijednosti koja je manja od propusne moći. 3.9. Koju ulogu imaju telematičke tehnologije u informacijskoj podršci turističkim ineresentima? Pojam „telematika“ obuhvaća četiri ključne tehnologije: 1. GSM omogućava ugradbu mobilne telefonije i radioaparata u vozilo. 2. GPS (Global Positioning System) koji omogućava precizno lociranje pojedinog vozila u svakom trenutku. 3. Sustav digitalnih cestovnih karata i informatičkih baza podataka koji uključuju informacije o stanju prometa, planiranje putovanja, važnije događaje na prometnicama i uz njih. 4. Ostale informacije zanimljive za vozače komercijalnih vozila. Sustav telematike omogućava i davanje obavijesti vozaču o najpovoljnijem smjeru od odredišta do cilja,

u naseljenim mjestima ili izvan njih. U centrali je računalo u koje u svakom trenutku stižu informacije o stanju u prometu na određenom području. Računalo istodobno prima podatke o trenutačnom položaju pojedinog vozila. Od trenutka odabira smjera vožnje preuzima središnje računalo, a informacije se vozaču prikazuju vizualno i auditivno, kako se ne bi umanjila vozačeva pozornost. Putem telematike vozač može u svojemu vozilu, pritiskom na odgovarajuću tipku, dobiti mnoge korisne informacije, na primjer o cijeni goriva, o zaposjednutosti robnog terminala, carinskog prijelaza, zastojima na prometnicama.
3.10. Objasnite elevantne karakteristike autonavigacije u funkciji izletničkoturističkih putovanja. 3.11. Što su mikro i makrologistika u snabdjevanju turističkog tržišta sredstvima cestovnog robnog prijevoza? Makrologistički sustav obuhvaća logističke organizacije koje „proizvode“ cjelovitu transportnu uslugu u području svoje osnovne djelatnosti. U širem smislu može ga se definirati kao ukupni prijevoz robe u jednom nacionalnom gospodarstvu. Državna željeznica, kao monopolistički subjekt u njemu može imati obilježja makrologističkog sustava, kojem odgovaraju nadopunjujući resursa, npr.: transportni centri, kontejnerski terminali i javna skladišta. Mikrologistički sustav obuhvaća otpremnička poduzeća, tj. logistiku otpreme (izvoza), dopreme (uvoza) i provoza (tranzita), kao i tokove informacija u svezi s otpremom, dopremom i provozom robe. Sukladno tome svaki cestovni prijevoznik kao jedinka na tržištu usluga u cestovnom prometu ima obilježja makrologističkog sustava. 3.12. Što obuhvaća primjena telematike u cestovnim prijevoznim sredstvima? Pojam „telematika“ obuhvaća četiri ključne tehnologije: 1. GSM omogućava ugradbu mobilne telefonije i radioaparata u vozilo. 2. GPS (Global Positioning System) koji omogućava precizno lociranje pojedinog vozila u svakom trenutku. 3. Sustav digitalnih cestovnih karata i informatičkih baza podataka koji uključuju informacije o stanju prometa, planiranje putovanja, važnije događaje na prometnicama i uz njih. 4. Ostale informacije zanimljive za vozače komercijalnih vozila. Sustav telematike omogućava i davanje obavijesti vozaču o najpovoljnijem smjeru od odredišta do cilja, u naseljenim mjestima ili izvan njih. U centrali je računalo u koje u svakom trenutku stižu informacije o stanju u prometu na određenom području. Računalo istodobno prima podatke o trenutačnom položaju pojedinog vozila. Od trenutka odabira smjera vožnje preuzima središnje računalo, a informacije se vozaču prikazuju vizualno i auditivno, kako se ne bi umanjila vozačeva pozornost. Putem telematike vozač može u svojemu vozilu, pritiskom na odgovarajuću tipku, dobiti mnoge korisne informacije, na primjer o cijeni goriva, o zaposjednutosti robnog terminala, carinskog prijelaza, zastojima na prometnicama. 3.13. Koje su zakonske pretpostavke za obavljanje djelatnosti cestovnog prijevoza u Republici Hrvatskoj?

3.14. Obrazložite relevantne značajke jedinstvenog, zonskog i mješovitog tarifnog sustava u putničkom prijevozu. Jedinstvenom tarifnom sustavu je temeljna odrednica jest da putnik plaća cijenu prijevoza u jednom iznosu bez obzira na kojoj se udaljenosti prevozi. Zonskom tarifnom sustavu - temeljna odrednica jest u činjenici da prometno gradsko područje podijeljeno na više tarifnih zona u obliku koncentričnih krugova. Mješoviti tarifni sustavi je moguće implementirati u javni gradski putnički promet, to je odgovarajuća kombinacija prethodno elaborirana tri tarifna sustava – jednostavnog, zonskog i relacijskog tarifnog sustava. 3.15. U čemu je razlika između proporcionalnih i diferencijalnih tarifa u putničkom prijevozu? Prikažite pripadajući dijagram. Za prometna poduzeća su posebno značajne tarife kojima se može stimulirati korištenje prometnih usluga kao što su: a) Proporcionalne ili linijske tarife – izvršene usluge se obračunavaju prema istim osnovnim tarifnim stavovima bez obzira na opseg usluge do visine ukupne cijene usluga cijene dolazi se množenjem osnovnog stava s opsegom izvršene usluge. b) Diferencijalne tarife: one mogu biti: – degresivne tarife: s porastom opsega usluga cijene su usluga proporcionalno sve manje te tarife stimuliraju veće korištenje usluga, – progresivne tarife: stimuliraju manje korištenje usluga, postižu učinak obrnut od degresivnih tarifa, jer s porastom opsega usluga cijene proporcionalno sve veće. 3.16. Izložite numerički izračun stupnja motorizacije i koeficijenta mobilnosti turista u cestovnom prometu? 3.14. Obrazložite relevantne čimbenike cestovnih putničkih terminala (tehničke, tehnološke, ekonomske, pravne, logističke, ekološke,…) u kontekstu turističke ponude. 3.15. Što je obuhvaća dinamičko snimanje prometa za potrebe planiranja i dimenzioniranja turističkog tržišta? 3.16. Obrazložite strukturu cestovnog voznog parka s gledišta vlasništva vozila u turističkom kontekstu. 3.17. Objasnite ekonomske karakteristike putničkih vozila, koje su bitne u turističkoj eksploataciji. 3.18. Kojim se vremenskim pokazateljima iskazuje iskorištenost vozila u cestovnom prometu? 3.19. Obrazložite strukturu kalkulacije turističkog aranžmana koji se realizira nekim cestovnim prijevoznim sredstvom! Ekonomske karakteristike vozila vrlo su važne za racionalnu eksploataciju, a podrazumijevaju visinu troškova za prijeđeni kilometar puta, te troškove održavanja i popravka vozila. Navedeni troškovi ovise o vrsti i tipu vozila, o cesti i njenoj podlozi, o terenu i vozaču. Potrošnja goriva ovisi o vrsti i tipu vozila, brzini vožnje, o korisnom opterećenju vozila, o kvaliteti ceste, te o vozaču i o njegovoj racionalnoj vožnji. Tzv. programiranim upravljanjem motornim vozilom moguće je postići znatne uštede u komercijalnoj uporabi uz poštivanje slijedećih kriterija:

a) određivanje maksimalnih i minimalnih brojeva okretaja motora pri pokretanju vozila, pri ubrzavanju, pretjecanju i normalnoj vožnji uzevši u obzir opterećenje vozila, b) točno vremensko pozicioniranje kada je potrebno mijenjati brzine, odnosno pri kojim brzinama vozila i brojem okretaja motora, a to je jedan od temeljnih čimbenika za sniženje utroška pogonskog goriva, c) određivanje optimalnih putnih brzina motornih vozila glede karakteristika motora, opterećenja vozila, konfiguracije terena, d) odrediti kako usporavati motorno vozilo za vrijeme vožnje u raznim uvjetima eksploatacije, jer način i učestalost usporavanja i kočenja utječu izravno na utrošak pogonskog goriva, e) odrediti način korištenja postignute kinetičke energije.
3.19. koje su zakonse obveze i prava organizatora i putnika prema odredbama Ugovora o organiziranju putovanja?

4. ŽELJEZNIČKI PROMET 4.1. Obrazložite povijesne činjenice u razvitku željeznice, općenito i u kontekstu turizma. Željeznica se smatra temeljnim prometnim podsustavom masovnog prijevoza tereta i putnika na kopnu s posebnim institucionalnim statusom. Najpovoljniji je oblik prometa sa stajališta zaštite okoliša, jer najmanje onečišćuje zrak i troši najmanje pogonske energije. Željeznica zauzima tri puta manje zemljišnog prostora u odnosu na cestovni promet uz približno istovjetni transportni učinak. Povijest: - Prva željeznička pruga Stockton-Darlington, 1825. godine, dugačka 41 km, brzina teretnog vlaka 15 km/h. Druga pruga Manchester-Liverpool dugačka 50 km, lokomotiva „Rocket“ kretala se brzinom 23 km/h. - Ubrzana ekspanzija u svim industrijskim zemljama (1830g. u SAD, 1832g. u Francuskoj, 1835g. u Njemačkoj i Belgiji, 1838g. u Austro-Ugarskoj i Rusiji). – Željeznica je ubrzo postala glavni oblik transporta, promet je rastao velikom brzinom, građene su jače lokomotive i veći vagoni. Sredinom XX st., željeznica je izložena jakoj konkurenciji cestovnog prijevoza, što je rezultiralo stagnacijom željeznica. Prednosti u odnosu na cestovni prijevoz: a) neovisnost o vremenskim i klimatskim prilikama, b) visoki stupanj točnosti i redovitosti tijekom godine, c) omogućava udobnost putovanja, d) putnički prijevoz se ostvaruje relativno velikim brzinama, e) u odnosu na cestovni promet ima manje otpore u kretanju, f) dugi vlakovi omogućavaju ostvarivanje veće učinkovitosti uz niže troškove prijevoza u odnosu na cestovni promet, g) uvođenje automatizacije na željeznici pridonosi povećanju sigurnosti željezničkog prometa. Nedostaci željezničkog prometa: -relativno visoku cijenu prijevoza na kratkim relacijama, -sporo uključivanje u tržišnu konkurenciju, -u odnosu na riječni i pomorski promet koeficijent iskorištenja kapaciteta je manji. 4.2. Koji pokazatelj iskazuje gustoću željezničke mreže? GUSTOĆA ŽELJEŽNIČKE MREŽE – Pokazatelj koji iskazuje gustoću željezničke mreže je Engelov koeficijent. Engelov koeficijent je kombinirani pokazatelj koji ublažava nedostatke prostorne i demografske gustoće mreže, a označava korijen iz umnoška formula za prostornu i demografsku gustoću prometne mreže. 4.3. Koji su željeznički pravci u Hrvatskoj korespodentni paneuropskim (i turističkim) prometnim koridorima? Koridori prema AGC i AGTC sporazumu: (Ljubljana,Ilirska Bistrica)-Šapjane-Rijeka (Murakerseztur)-Kotoriba-Čakovec-(Središće) (Ljubljana, Dobova)-Savski Marof-Zagreb-Novska-Strizvojna/Vrpolje-VinkovciTovarsnik-(Šid, Beograd) (Gyekenyes)-Botovo-Dugo Selo-Zagreb-Karlovac-Oštarije-Moravice-Rijeka

(Središće)-Čakovec-Varaždin-Koprivnica-Osijek-Dalj-Erdut-(Bogijevo,Subotica) Zagreb-Sunja-Volinja (Dobrljin. Bihač, Kulen Vakuf)-Martin Brod-Strmica-KninPerković-Split/Šibenik Zagreb-Karlovac-Oštarije-Gospić-Knin-Zadar (Subotica, Bogojevo)-Erdut-Vinkovci-Striživojna/Vrpolje-Slavonski Šamac (Bosanski Šamac, Sarajevo, Mostar, Čapljina)-Metković-Ploče (Magyarboly)-Beli Manastir-Osijek-Striživojna/Vrpolje. Paneuropski koridori: -V. koridor – grana B: Rijeka-Zagreb-Budimpešta, -V. koridor – grana C: Ploče-Sarajevo-Osijek-Budimpešta, -V. koridor – grana B1: Oštarije-KninSpli/Šibenik, -V. koridor – grana B2: Rijeka-Trst, -X. koridor: Salzburg-LjubljanaZagreb-Beograd-Niš-Skopje-Veles-Thessaloniki, -X. koridor – grana A: Graz-MariborZagreb.
4.4. Koji su aktualni trendovi u restrukturiranju HŽ-a? TRENDOVI::: Holding: –putnički (turističke agencije), –teretni (ili kargo: vode se bitke za teret), –vuča (servisira 2 prva: vozni park), –infrastruktura (država kontrolira infrastrukturu zbog toga što je željeznica strateška grana). 4.5. Objasnite detaljno strukturu četiri podsustava željezničke infrastrukture. Elemente željezničkog prometa čine: a) stabilna sredstva, odnosno objekti prometne infrastrukture: -pruge s pružnim postrojenjima, -signalno-sigurnosni i telekomunikacijski uređaji, -stabilna postrojenja elektrovuče, i službene zgrade. Prva i najizrazitija značajka željezničke infrastrukture je da služi isključivo za potrebe organiziranja željezničkog prometa, što ima prevladavajući utjecaj na sve ostale odnose unutar željeznice, te ističe njezino obilježje zatvorenog sustava. b) mobilna, odnosno pokretna sredstva: -prijevozna sredstva za prijevoz putnika, klasični vagoni, dizelski, motorni i elektromotorni vlakovi, te šinobusi, -prijevozna sredstva za prijevoz tereta, otvoreni i zatvoreni vagoni određene namjene za prijevoz pojedinih vrsta tereta. Druga značajka je posebnost u kretanju vučnih i prijevoznih sredstava u posebnom načinu i regulaciji prometa, što zahtijeva i posebne djelatnosti uspostavljanja i funkcioniranja signalno-sigurnosnih uređaja (SS) i veza kao metode komuniciranja između više elemenata unutar sustava. Željezničku prugu čine građevine i kolosijeci (na otvorenoj pruzi i na kolodvorima), a određuje se kao sklop donjeg i gornjeg ustroja pruge, signalno-sigurnosnih, telekomunikacijskih i elektrovučnih postrojenja i uređaja, uređaja za osiguravanje cestovnih i pješačkih prijelaza i ostalih postrojenja i uređaja na pruzi, signala i signalnih oznaka na pruzi, pružnog pojasa i zračnog prostora iznad pruge u visini 12 metara odnosno 14 metara kod dalekovoda napona višeg od 220 kV, računajući iznad gornjeg ruba tračnice. 4.6. Objasnite klasifikaciju, označavanje i namjenu putničkih prijevoznih sredstava na željeznici s posebnim osvrtom na kola posebne namjene (autovlak, couchette, dancing kola, spavaća kola, vagon restoran i dr.) Kola za prijevoz putnika u širem smislu predstavljaju putnički kolski park koji se sastoji od : putničkih kola koja mogu biti dvo-, tro- i četveroosovinska; diesel-motornih vlakova, elektromotornih vlakova, šinobusa i salonskih kola i samohodnih motornih salona za specijalne prijevoze. Serije putničkih kola su : A, B i AB, gdje A označava kola prvog, B drugog, a AB kombinaciju prvog i drugog razreda. Uz ove serije podserija a znači da su kola sa

četiri osovine. Osim ovih postoje serije Ac, Bc, WL i WR-couchette, kola za spavanje i kola za ručanje. Na Europskim željeznicama postoji sljedeći način klasifikacije, kojim se službeno razlikuju određene serije kola, i to : –kola sa sjedalima (serije A, B i AB), –kola sa sjedalima i ležajevima, tzv. couchette -kola (serije Ac i Bc), –kola za spavanje (serije WL), –kola za ručanje tzv. vagon restaurant (serija WR)-odvojena odjeljenja za kuhinju, za smještaj zaliha i salu za objedovanje, – dancing-kola imaju glazbenu kabinu, uređaje za ozvučenje i salu za ples.
4.7. Koje su faze tehnološkog procesa željezničkog putničkog prometa u turizmu? 4.8. Koji su svjetski trendovi u promoviranju vlakova velikih brzina i kakav je njihov utjecaj na turističku ponudu u Hrvatskoj i u Evropi? Uvode se putnički vlakovi povećanih brzina (do 200 km/h) i velikih brzina (do 300 km/h) s ciljem da željeznica bude konkurentna zrakoplovnom i cestovnom prijevozu. Podizanje tehničko–tehnološkog nivoa, spajanje nacionalnih željezničkih mreža pojedinih zemalja u jedinstvenu europsku mrežu sa standardiziranom infrastrukturom i prijevoznim sredstvima, željeznica dobiva mogućnost veće participacije u turističkom gospodarstvu. Uvođenjem brzih vlakova, uz visoki komfor, regularnost i frekvenciju polazaka broj putnika se povećava, a i značajan su čimbenik integracije Europe. Unutar EU realizira se znatan dio međusobnog turističkog prometa, okupljena su vrlo jaka i emitivna i receptivna turistička mikrotržišta. 4.9. Kakav je utjecaj EC i IC vlakova na turističke tokove u Evropi i u Hrvatskoj? EuroCity i InterCity linije: – EC "Mimara": Berlin - Leipzig - Munchen - Salzburg Ljubljana – Zagreb. – IC "Croatia": Beč - Maribor – Zagreb. – IC "Kvarner": Budimpešta - Zagreb – Rijeka. – IC "Drava": Budimpešta - Čakovec - Ljubljana – Venecija. 4.10. Elaborirajte najsuvremenije oblike šinskog prometa (modularni i shuttle prijevoz) za potrebe turizma. 4.11. Obrazložite modalitete klasične ponude željezničkog prijevoza za turističke potrebe (turistički, panoramski, skijaški,…). 4.12. Navedite turističke vlakove Hrvatskih željeznica u bližoj prošlosti. Od početka voznoga reda 2000/2001. između Budimpešte i Rijeke te između Budimpešte i Splita će biti uvedeni posebni turistički vlakovi koji će mađarske turiste prevoziti na Jadran. – iz Münchena i Beča prema Jadranu posebni turistički vlakovi. – Turistički vlakovi iz Bratislave i Praga, povezuju srednjodalmatinsko središte sa slovačkom i češkom metropolom. – Turistički vlak između Bratislave i Splita prometuje od 6. rujna 99., a između Splita i Praga od rujna 99.g. 4.13. Koji su elementi kalkulacije turističkog aranžmana koji se realizira željezničkim prijevoznim podsustavom?

4.14. Objasnite princip konstruiranja voznog reda u međunarodnom željezničkom prijevozu. Vozni red vlakova u međunarodnom prometu mora se dati u obliku tablica, razvrstanih prema graničnim prijelazima državnih željeznica, označenih oznakama prema preglednoj skici europskih pruga i u boji različitoj od drugog djela knjižice putničkog voznog reda. Zaglavlje svake tablice mora sadržavati nazive država kroz koje vlak vozi, a tablice voznih redova moraju sadržavati vozne redove vlakova redoslijedom od 0-24 sata na graničnom prijelazu državnih željeznica. 4.15. Koji su dijelovi putničkog voznog reda? Putnički vozni red jest skup voznih redova svih vlakova za prijevoz putnika, dijela voznih redova vlakova iz međunarodnog prometa putničkih vlakova i tabličnih prikaza, a namijenjen je za izvještavanje korisnika željezničkih usluga o voznom redu putničkih vlakova, te željezničkom osoblju pri radu s putnicima. Putnički vozni red mora sadržavati sljedeće: – informativni dio, – pregled sastava, razdoblje prometa vlakova, kursnih i izravnih vagona, – vozni red vlakova u međunarodnom prometu, – vozni red vlakova u unutarnjem prometu, – vozne redove drugih grana prometa (cestovni, pomorski i tračni) ovisno o ugovorima sklopljenih između zainteresiranih prijevoznika. 4.16. Koji su parametri grafičkog prikaza voznog reda? 4.17. Na čemu se temelji cjelokupna koncepcija suvremenog upravljanja prometom na željeznici? 4.18. Koji su temeljni uzroci zaostajanja željeznice u međugranskoj konkurenciji s osvrtom na tržište turističkih usluga? 4.19. Obrazložite evaluaciju željezničke ponude u turističkom gospodarstvu. Za organizaciju turističkog prometa željeznica ima niz prednosti pred drugim oblicima, kao mogućnost masovnog prijevoza u kratkom vremenu, pri čemu dolaze do izražaja njezine karakteristike u pogledu zaštite čovjekove okoline, brzine prijevoza, sigurnosti, komfora itd. Usprkos činjenici da su željeznice duži period suočene s stagnacijom, ipak nastoji poboljšati mjesto ove grane u ukupnom turističkom prometu. Pored napora u modernizaciji pruga, vučnih i voznih sredstava i dr. stalno se nastoji podignuti na viši nivo kvaliteta usluge u turističkom prometu. manifestira se kroz uvođenje novih vlakova, kursnih i direktnih kola na relacijama koje odgovaraju potrebama putnika u međunarodnom i domaćem prometu, novih suvremenih kola sa ležajima, kola za spavanje, kola – restorana i drugih kola, kao i vlakova za prijevoz praćenih automobila. 4.20. kako se ostvaruje koncesioniranje prijevozničke djelatnosti na željeznici?

5. ZRAČNI PROMET 5.1. Koji ekonomski pokazatelji ilustriraju progresivni trend u razvitku zračnog prometa? Porast turističkog zračnog prometa bitno ovisi i ovisit će o veličini rasta dohotka po glavi stanovnika u odnosu na rast cijene prijevoza. Razlog navedenog je u činjenici da u slučaju teškoća s kućnim budžetima zrakoplovni je promet jedna od prvih stavki, koja može biti reducirana. Jedan od pokazatelja je porast potražnje za korištenje usluga zrak. prometa, te cjenovna elastičnost zračnog prometa i struktura gospodarstva. 5.2. Prikažite shemom tehnologiju zračnog putničkog prometa Tehnologija pripreme: 1. FAZA – priprema sredstava za rad obuhvaća: -analizu tehničkih obilježja zrakoplova i infrastrukture u zračnom prometu, -eksploatacije i održavanja zrakoplova i infrastrukture. 2. FAZA – priprema procesa prijevoza uključuje: -pripremu voznog reda, -plana smještaja putnika, prtljage i poštanskih pošiljaka, -zrakoplova za let, -posade, -plan leta, -isprava za prijevoz putnika, prtljage i vozila. 3. FAZA – priprema organizacije prijevoza obuhvaća: -izbor prijevoznog puta i rute leta, -izbor zrakoplova, -analiza uvjeta letenja. 4. FAZA – priprema provedbe prijevoza obuhvaća: -zaključivanje ugovora o prijevozu putnika, prtljage i vozila, -prodaja putničkih karata, -priprema carinske i druge kontrole putnika i prtljage. Tehnologija provedbe: 1. FAZA -postavljanje zrakoplova na pristaništu platformu, -prijem putnika, kontrola putničkih karata, prijevoz putnika autobusima do zrakoplova, -primitak, sortiranje, prijevoz do zrakoplova, kontrola, utovar, slaganje prtljage i poštanskih pošiljaka. 2. FAZA –prijevoz putnika, prtljage, poštanskih pošiljaka, -pružanje ugostiteljskih i drugih usluga putnicima tokom leta, -radnje u svezi s putnicima, prtljagom, poštanskim pošiljkama i posadom na tranzitnim aerodromima. 3. FAZA –slijetanje zrakoplova i dolazak na pristanišnu platformu, -izlazak putnika iz zrakoplova, -prijevoz putnika od zrakoplova do putničkog terminala, -istovar prtljage i poštanskih pošiljaka iz zrakoplova, -carinska i druga kontrola putnika, prtljage, vozila i poštanskih pošiljaka. Tehnologija završavanja prijevoza: –dolazak zrakoplova na tehnički terminal, -kontrolu sposobnosti zrakoplova za novi let, -obračun i kontrola troškova zrakoplova o prijevozu putnika, prtljage, poštanskih pošiljaka, -naplata prijevoznih i drugih troškova eksploatacije i održavanja zrakoplova, -rješavanje reklamacija u svezi s ugovorima o putnicima, o prtljazi, o posadi, -analiza prijevoznog pothvata s tehničkog, tehnološkog, organizacijskog i ekonomskog aspekta. 5.3. Obrazložite tržišnu segmentaciju zračnog prometa u turizmu. Postoje različiti pristupi ocijeni temeljnih elemenata tržišne segmentacije prometa putnika u zrakoplovnom prijevozu, u korelaciji s turističkim potrebama. Postoji podjela u 3 rekreacijske kategorije: –dnevna rekreacija, –rekreacija za vrijeme vikenda ili praznika,

–sezonska rekreacija. Posebno je interesantna druga, a posebno treća kategorija koje ovise o udaljenosti, raspoloživosti prometne ponude, dužini vremena potrebnog za prijevoz, te visini vozarine. Većina stranih i domaćih autora u realizaciji navedenih kategorija razlikuju: –zrakoplovno tržište pretežno poslovnih putničkih tokova (The Business Travel Market), –zrakoplovno tržište turističko - rekreativnih putničkih tokova (The Leisure Travel Market), –tržište za obavljanje privatnih potreba (Personal Travel Market).
5.4. Koji su međunarodni pravni izvori i organizacije u zračnom prometu? 5.5. Obrazložite princip funkcioniranja tehnologije charter putovanja. Zbog varijabiliteta turističkog potraživanja, najpogodniji oblik pružanja prijevoznih usluga zračnim putem je organizacija izvanrednih tj. charter- letova pratećom charter-flotom, koja omogućava kvantitativno fleksibilnu uslugu. Organizaciju ovog oblika prijevoza u pravilu obavljaju putničke agencije ili charter kompanije s vlastitom flotom (da se ne radi o zakupu zrakoplova, već samo o neposrednoj liniji). Upravo takav oblik prijevoza ima ekonomsku logiku i prednosti u odgovoru na turističke potrebe prijevoznih usluga, koje se naročito manifestiraju: –u uvjetima nekontinuiranog, periodičnog prometnog opterećenja, –u uvjetima kvantitativnog varijabiliteta potraživanja, –u mogućnosti pružanja prijevoznih usluga za domicile nepokrivene mrežom redovitih linija, –u mogućnosti pružanja prijevoznih usluga u vremenskim domenama nepokrivenim mrežom redovitih linija. Opravdanje organizacije charter-letova za potrebe turizma dokazuju statistički podaci o dosadašnjoj zastupljenosti tog oblika prijevoza koji u periodu turističke sezone postotno nadmašuje redoviti zračni promet, poglavito na međunarodnim linijama. 5.6. Obrazložite potrebu subvencioniranja zračnih linija na regionalnoj i međunarodnoj razini u R Hrvatskoj. 5.7. Koje su prednosti i nedostaci zračnog prometa u međugranskoj konkurenciji s posebnim osvrtom na turističku ponudu? 5.8. Koji su elementi kalkulacije turističkog aražmana koji se realizira zrakoplovnim prijevoznim podsustavom? 5.9. Objasnite koncepciju hub i spoke mreža zrakoplovne infrastrukture? 5.10. Obrazložite tehnologiju rada zračnog putničkog terminala. 5.11. Objasnite zakonitosti tzv. niske i visoke sezone u eksploataciji zračnog prometa. 5.12. Koje su aktualne tendencije u zračnom prometu prema Strategiji prometnog razvitka R Hrvatske? Razvitak zrčnog prmeta predviđa se u cilju zadovoljenja očekivanog prometa:domaćeg redovitog,-međunarodnoga redovitog i izvanrednog (charter), -preleta zrakoplova.

Da bi se zadovoljila predviđena prometna potražnja, svi podsustavi zračnog prometa: -infrastruktura (zračne luke ), -sustav kontrole letenja i vođenja zrakoplova, -zračni prijevoznici moraju imati adekvatne kapacitete, tehnologiju i tehniku. Uz glavne elemente razvoja zračnog prometa potrebno je primjereno rješavati pitanje daljnjeg razvoja i ustroja upravnih organa te normativa u zračnom prometu, kao i školovanja i treninga osoblja u zrakoplovstvu. Planovi razvitka većih zračnih luka polaze od analize stanja koja govori da je Hrvatska, po broju zračnih luka u odnosu na površinu države, broj stanovnika, turista i dr., jedna od najrazvijenijih zemalja u svijetu. Prognozira se da će i u budućnosti oko 95% očekivanog prometa biti ostvareno preko tih sedam zračnih luka, te da će se na prve četiri od njih (Zagreb, Dubrovnik, Split, Pula) realizirati oko 87% od očekivanog ukupnog prometa putnika u hrvatskim zračnim lukama, a više od 90% ako ne budu izgrađene nove male zračne luke. Prema tome, osobita se pozornost mora posvetiti zračnim lukama nositeljima glavnine očekivanog prometa
5.16. Koji čimbenici utječu na potencijale turističkog zrakoplovnog prometa. 5.17. Obrazložite sadržaj internetskog portala vezanog za tehnologiju i modernizaciju zračnih luka u R Hrvatskoj. 5.18. Koje usluge pruža turistička agencija specijalizirana za avio-karte u međunarodnom prometu (www.etours.hr)? 5.19. Obrazložite postupak online razervacija avio-karata. Odredimo polazak (mjesto, datum polaska i sat), te odredište (mjesto, datum povratka i sat), – Odaberemo dali želimo povratnu avio kartu ili ne, te izaberemo klasu (ekonomska, poslovna, prva klasa), – Naznačimo putnika (da li je odrasla osoba, dijete, mlada osoba, starija osoba), – Odaberemo prijevoznika (npr. Croatia Airlines, Lufthans), – Pretražimo navedene zahtjeve, sa raspoložim letovima ili po cijeni leta, i raspoloživost sjedala u avionu, – Zatražimo cijenu, nakon toga izlista nam se itinerar tj. plan leta, – Nastavimo sa rezervacijom, ali moramo biti registriran korisnik tj. moramo imati korisničko ime i lozinku kako bi do kraja obavili rezervaciju avio-karte. 5.20. Objasnite ulogu i poslovnu politiku niskotarifnih zračnih kompanija u turističkom prometu.

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->