PROMET U TURIZMU (ispitna pitanja)

1. OPĆA PITANJA

1.1. Elaborirajte semantički odnos pojmova “tehnologija prometa” i

“turizam”.
Tehnologija prometa obuhvaća prijevoz ili transport, ali i operacije u vezi s
prijevozom robe i putnika (ljudi) te komunikacije. Turizam je skup odnosa i pojava
nastalih prilikom putovanja i boravka stranca u nekom mjestu ukoliko taj boravak ne
znači stalno nastanjivanje i nije vezan za stjecanje zarade. Turizam je specifičan
modus međunarodne razmjene i žarište ogromnog broja gospodarskih aktivnosti.

1.2. Što je bit tzv. održivog razvitka prometa u turističkom gospodarstvu?

ODRŽIVI RAZVITAK– Kopneni prijevozni podsustavi mogu pokrenuti duboke i trajne
promjene u gospodarskoj slici nekog područja, odnosno države, i izazvati korjenite
promjene u namjeni površina i razmještaju stanovništva. Ima primjera da su prometni
objekti obezvrijedili nekad privlačna i vrijedna područja i umanjili njihove razvojne
mogućnosti. Potrebno je prihvatiti i tehnološke različitosti između pojedinih kopnenih
transportnih podsustava glede načina, jačine i prostornog dosega njihova utjecaja na
razvitak određenog područja. Zbog takvog inventivnog djelovanja kopnenog prijevoza
i zbog njegova jakog redistribucijskog utjecaja na cjeloviti politički, ekonomski i
socijalni habitus neke regionalne cjeline, nesumnjivo je opravdan afirmativni pristup u
tretiranju kopnenih prometnih tehnologija.

1.3. Na hipotetičkom primjeru dokažite sinergijske učinke prometa i turizma.

Turizam utječe na promet na više načina:
–intenziviranje izgradnje i modernizacije prometne infrastrukture,
–porast i modernizacija kapaciteta prometnih sredstava,
–uvođenje novih oblika organizacije prometa,
–porast prometa putnika i tereta.
Promet utječe na turizam savladavanjem udaljenosti, odnosno omogućavanjem
putovanja u turističke svrhe. Što su prometni kapaciteti veći i suvremeniji, a relacije
bolje, veće su mogućnosti razvitka turizma.
Ograničavajući utjecaj turizma na promet određuje razmjere razvitka prometa na
turističkom području. Prvi korak je planski razvitak prometne infrastrukture prema
turističkoj destinaciji i na području turističke destinacije. Istodobno to znači izbor
područja na kojem će se manifestirati i svi negativni učinci prometa, pa treba imati na
umu da se na tim područjima turistička ponuda može ograničeno razvijati.
Ograničavajući utjecaj prometa na turizam obuhvaća prometnu infrastrukturu i
prometna sredstva. Prometna infrastruktura koja zbog sve jačih prometnih tokova,
signalno-sigurnosnih uređaja postaje sve većih dimenzija i sve veće gustoće po
jedinici površine, vizualno degradira prostor i oduzima od prirode područja koja bi se
mogla koristiti na druge društveno prihvatljive načine.

1.4. Koji su uzroci i posljedice privatizacije, odnosno liberalizacije transporta

u turističkom gospodarstvu?
UZROCI I POSLJEDICE PRIVATIZACIJE – Procesi privatizacije transporta u
turističkom gospodarstvu su implicirani brojnim problemima, promašajima i
poteškoćama, kao posljedicama nepostojanje primjerene deregulacije transporta,
neizvjesnosti i nedjelotvornosti financijskog tržišta, dezintegracije i stagnacije
nacionalnih gospodarstva, primjena pogrešnih modela privatizacije, zlouporaba,
korupcija, gospodarski kriminal.

1.5. Koji su ciljevi i instrumenti prometne politike u RH i u Evropi?

PROMETNE POLITIKE: –Prometna politika kao aplikativna interdisciplinarna i
multidisciplinarna znanost koja izučava i primjenjuje zakonitosti mjera, akcija,
instrumenata, sredstava i pripadajućih resursa (posebice prirodnih i ljudskih) u
područjima tehnike prometa, tehnologije prometa, organizacije prometa, ekonomike
prometa, prometnog prava.
Ciljevi: definiranje i predlaganje ciljeva, izbor ciljeva i određivanje njihovih kriterija.
Instrumenti: određivanje cijena, određena kvantitativna ograničenja, posebice
investicijska i stvaranje monopola i njegova kontrola.

1.6. Obrazložite položaj i značenje Paneuropskih koridora (V I X) u

prometnom razvitku RH.
Brze, moderne i funkcionalne prometnice uvjetni su parametar razvitka turizma i
jedan od najvažnijih komplementarnih čimbenika turizma. Turizam je neminovno
povezan s putovanjem i s privremenim mijenjanjem mjesta boravka. Brojna
istraživanja su pokazala da se u turističke svrhe najviše koriste cestovna vozila. To je
posebno izraženo na Jadranu zbog izvanredno povoljnog geostrateškog položaja
Mediterana kao receptivnog turističkog područja u odnosu na gravitacijsko područje
emitivnih zemalja turističke potražnje.
Osnovni paneuropski koridori koji presijecaju Hrvatsku su sljedeći: 1. Koridor V -
ogranak B: Rijeka – Zagreb – Budimpešta, - ogranak C: Ploče – Sarajevo – Osijek –
Budimpešta. 2. Koridor X - Glavni koridor: Munchen – Salzburg – Ljubljana – Zagreb
– Beograd – Skopje – Solun / Atena s ogrankom Niš – Sofija / Istambul, - ogranak A :
Graz – Maribor – Zagreb.
Ovi europski koridori su potpuno u skladu s glavnim hrvatskim longitudinalnim i
transverzalnim prometnim pravcima. Kada bi im se dodao i Jadranski koridor, koji se
pruža uz obalu, na pravcu koji spaja sjevernu Italiju s Grčkom, bila bi definirana
okosnica cijele prometne mreže.

1.7. Dokažite na praktičnom primjeru dinamička i stohastička obilježja

prometa u odnosu na fluktuiranje turističke potražnje.

1.8. Objasnite utjecaj globalnog sustava pošta i telekomunikacija na

turizam?
Potrebe za PT uslugama realiziraju se specifičnim tehnološkim procesom, čiji je
obujam i kakvoća u funkciji stupnja izgrađenosti PT infrastrukture i suprastrukture.
Kvaliteta usluga zavisi od intenziteta potražnje, o opremljenosti mreže i drugim
čimbenicima.
Ako se turizam kao masovni mobilitet ljudi, u odnosu na njihovu svakodnevnu
aktivnost i angažiranost, shvati kao vlastiti izbor u zadovoljenju rekreacijskih potreba,
uz mogućnost redukcije postojećih međusobnih veza, odnosno potreba, onda je PT u
tom ozračju ona nit i čvrsta veza posredstvom koje turist ostvaruje svoje najintimnije
potrebe, u skladu sa ljudskom prirodom. Turizam je jedna među neograničenim
brojem sekundarnih čovjekovih potreba, koja se uglavnom sastoji u potrebi za višim
oblicima odmora i razonode, te uz podršku PT sustava.
Značenje PT-a kao službe od posebnog državnog interesa, a time i u turizmu, znatno
prelazi interese jedne djelatnosti kao što je PT promet. Sva događanja u procesu
evolucije PT-a imaju ekonomske, turističke i opće društvene reperkusije. Sa stajališta
infrastrukture ne bi se trebali promatrati kao usluga koja slijedi potrebe, nego kao
bitna pretpostavka svakog oblika razvitka pa i turističkog. Da bi PT promet uspješno
utjecao na razvitak turističkog gospodarstva potrebno je iznaći optimalne odnose
ovih dvaju djelatnosti.

1.9. Prikažite grafički i objasnite hipotetsku i realnu mrežu linija želja u

analizi turističke potražnje.

1.10. Koje su relevantne odrednice posebne tehnološke strukture vodnog,

kopnenog i zračnog prometa?

1.11. Objasnite razliku između tehničkog i ekonomskog vijeka prijevoznog

sredstva neke prometne grane.
Trajnost vozila zavisi od njegove kvalitete i načina održavanja, a iskazuje se
tehničkim vijekom trajanja vozila, koji je prosjeku dvostruko dužeg trajanja od
ekonomskog vijeka. Ekonomske karakteristike vozila vrlo su važne za racionalnu
eksploataciju, a podrazumijeva visinu troškova za prijeđeni kilometar puta, te
troškove održavanja i popravka vozila. Navedeni troškovi ovise o vrsti i tipu vozila, o
cesti i njenoj podlozi, o terenu i vozaču, npr.: potrošnja goriva ovisi o vrsti i tipu
vozila, brzini vožnje, o korisnom opterećenju vozila, o kvaliteti ceste. Ekonomske
karakteristike prijevoznog sredstva sublimirane su u pojmu ekonomski vijek vozila,
koji je u praksi prosječno upola kraćeg trajanja od tehničkog vijeka. Dovršenjem
amortizacijskog tijeka (maks. 5 godina) trebao bi završiti razdoblje racionalne
uporabe komercijalnog vozila u stabilnom gospodarskom okruženju.

1.12. Koji su oblici primjene modularnog i intermodalnog prometa za

turističke svrhe?

1.13. Obrazložite regresijsku i kategorijsku analizu putničkog prijevoza u

dimenzioniranju turističke potražnje.
Regresijska analiza – kao bazični element za stvaranje putovanja koriste se vrsta i
intenzitet eksploatacije prometnog prostora. Kao nezavisne varijable u regresijskoj
analizi usvajaju se zonska obilježja, npr.: stupanj motorizacije (broj
stanovnika/motorno vozilo), broj domaćinstava, broj zaposlenih osoba, prosječan
prihod zaposlenika... Zavisne varijable su malobrojne, a svakako je najbitniji broj
putovanja koja ulaze/izlaze iz zone s određenim motivom i određenim prijevoznim
sredstvom.
Kategorijska analiza – tehnika je koja se koristi znatno raščlanjenim podacima za
determiniranje prometne potražnje. Kao jedinica promatranja uzima se kućanstvo te
koriste podaci izabranog vremenskog sjecišta zbog čega je dostatan uzorak manje
veličine i užeg vremenskog obuhvata. U projekciji prometnih kretanja, generiranje
putovanja očituje se kao funkcija obilježja domaćinstva, a privlačenje putovanja kao
funkcija gospodarske aktivnosti prometnog područja. Zavisno o motivima putovanja,
stupnju motorizacije, prosječnim prihodima, profesijama članova domaćinstava
ustanovljuju se istovrsne skupine, odnosno kategorije istih.

1.14. Koje su pogodnosti SWOT analize u interakciji nekog prometnog

podustava i turizma?
 1.15. Objasnite dijagramima prijevozne itinerare, koji su karakteristični u
izletničko-turističkom prometu. .
Itinerar je pravac kretanja prijevoznog sredstva od početne do završne točke
zadanog prijevoza. Duljina itinerara je prijeđeni razmak prijevoznim sredstvom od
početne do završne točke itinerara.
a) Prstenasti itinerar: još se naziva i kružni itinerar. Predmnijeva kretanje
prijevoznog sredstva po zatvorenom obrisu, odnosno sastavljenom od poddionica s
nekoliko točaka – utovara i istovara.
b) Ponavljajući itinerar: itinerar kod kojeg će tijekom svakog obrta vozilo ostvariti
dvije vožnje s teretom. Nulti prijeđeni put će, bez obzira na poziciju domicila, uvijek
biti jednak dvostrukom razmaku od smještajnog prostora prijevoznog sredstva do
točke u kojoj se obavlja prvi utovar u vozila, tzv. prazni kilometri su u cijelosti
eliminirani.
c) Turistička vožnja s izmjenom učesnika.

1.16. Koji fiksni i varijabilni troškovi opterećuju prijevoznu uslugu?

1.17. Koji čimbenici utječu na usmjeravanje turističkih interesenata pri

odabiru pojedine grane prometa?

1.18. Koje zakonske definicije determiniraju javni, prijevoz za vlastite

potrebe, linijski i prigodni prijevoz?

1.19. Objasnite bit cost benefit metode u vrednovanju prometne

infrastrukture sa stajališta turističke ponude.
Metoda je poznata pod nazivom „Cost – Benefit Analysis“ (Analiza na načelu
odnosa troškovi-korist). Metoda se temelji na tome da troškove izgradnje i
održavanje cestovne infrastrukture moraju snositi u cjelini svi njeni korisnici,
razmjerno koristi koju ostvaruju. Taj se problem najviše tretira s motrišta utvrđivanja
metoda „pravedne razdiobe“ troškova cestovnih prometnica i uspostavljanja takvog
poreznog sustava koji bi, uvažavajući obilježja i namjenu pojedinih kategorija
prometnica, osigurao ekonomski stimulativnu i pravednu razdiobu troškova na
pojedine kategorije zainteresiranih subjekata.

1.20. Koji matematički algoritmi troškova i vremena putovanja ilustriraju odnos

javnog i individualnog putničkog prometa?
 2. POMORSKI PROMET

2.1. Obrazložite povijesne odrednice pomorskog prometa u kontekstu

turističkih putovanja.
POMORSKI PROMET – Putničko brodarstvo je vrsta morskog brodarstva koja,
koristeći se posebnim brodovima, kontinuirano obavlja pomorski prijevoz putnika. U
vrijeme prevlasti jedrenjaka u trgovačkoj mornarici pomorski prijevoz putnika bio je
sporedna djelatnost brodarstva i putnici su se na teretne jedrenjake ukrcavali samo
iznimno. Tek su parobrodi omogućili otvaranje i održavanje redovitih brodskih linija u
kabotaži i u prekooceanskoj plovidbi. Prve brodske linije mogle su održavati
plovidbeni red u pogledu vremena pristajanja u određenim lukama, pa su vrlo brzo,
uz teret, počele prevoziti i više putnika. U početnom razdoblju djelovanja
parobrodskih mješovitih linija razvijaju se u trgovačkoj mornarici i posebni tipovi
brodova, građeni isključivo za prijevoz putnika. Pojavom putničkih parobroda
brodarstvo se vrlo brzo dijeli na linijsko putničko i linijsko teretno brodarstvo. Od
sredine 50-ih godina XX-tog stoljeća dolazi do gotovo potpunog zamiranja
prekooceanskog prijevoza putnika na redovnim linijama u korist zračnog prijevoza.
Međutim, posljednjih godina povećava se ukupni promet putnika u prijevozima
morem, ali i na duž obalnim prugama i kraćim relacijama, kao posljedica povećanog
turističkog prometa.

2.2. Koja je razlika između pojmova pomorski promet i pomorski prijevoz?

POMORSKI PROMET I PRIJEVOZ – Pomorski prijevoz je širi pojam od pomorskog
prijevoza, a pomorski promet obuhvaća prijevoz robe i putnika brodovima morem
kao i sve komunikacije i operacije u pomorskom prijevozu.

2.3. Koje su primarne i sekundarne djelatnosti suvremenih putničkih brodara?

PRIMARNE I SEKUDARNE – Primarne djelatnosti suvremenih brodara su prijevoz velike
količine masovnih supstrata (npr. željezna ruda, ugljen, žitarice, drvo, sumpor...) koji su
proizvodi primarnog sektora.

2.4. Obrazložite integracijske procese u morskom brodarstvu.

2.5. Objasnite strukturu i organizacijske modele putničkog brodarstva u

Hrvatskoj i u svijetu.

2.6. Koji su zakonski uvjeti obavljanja kabotaže u pomorskom putničkom

prometu?
Privatni interes u pomorskom prijevozu putnika u kabotaži nešto je bolje određen
nego javni interes. Putnički brodar u kabotaži, kao autonomni gospodarski subjekt,
snosi poduzetničku odgovornost za poslovanje i razvitak djelatnosti, pa u skladu sa
tim treba ocjenjivati i njegovo vladanje. Putnički brodar održavat će samo one linije u
kabotaži koje mu relativno stalnim i ujednačenim prometom putnika omogućuju puno
podmirivanje troškova, održavanje linije i određenu dobit za unapređenje posla.
Putničke linije u kabotaži što ih brodar sa gledišta svoga poduzetničkog interesa i
rizika ne može održavati, a potrebne su radi jasno izraženog općeg ekonomskog
interesa, osnivaju se obično na osnovu ugovora između putničkog brodara i
organizacije koja je nositelj tog općeg interesa. Tim ugovorom brodar se obvezuje da
će stalno održavati određene putničke linije, a nositelj javnog interesa obvezuje se da
će brodaru za to isplaćivati određenu novčanu naknadu. Gotovo u svim zemljama
koje imaju svoje more postoje takvi ugovori između putničkih brodara i predstavnika
javnog interesa.

2.7. Koje su bitne odrednice lučke infra- i suprastrukture u pomorskom,

riječnokanalskom i jezerskom prometu?

2.8. Koji naturalni i financijski parametri moraju biti usklađeni u međuodnosu

luke, broda i turističkih resursa?

2.9. Obrazložite poslovanje i markentig putničkih agencija u brodarskim

poduzećima.
Potrebno je očekivati daljnje potvrđivanje važnosti marketinga u unapređivanju
poslovanja svih oblika brodarstva, poglavito brodarstva za kružna putovanja kao
segmenta međunarodnog turističkog tržišta. razlog tomu je sve veća pojava vraćanja
korisnika usluga kružnih putovanja, odnosno pozitivno osobno iskustvo turista iz
prijašnjih putovanja. Marketing nije odlučujući čimbenik promocije kružnih putovanja,
ali će nadalje biti zanimljiv. Marketinške aktivnosti su neizostavan dio poslovanja
svakog poduzeća, u prvom redu onoga čiji se uslužni program usmjeruje k velikom
broju nepoznatih potencijalnih kupaca. Putnički pomorski promet se u suvremenim
uvjetima poslovanja održava se raznovrsnim tipovima ferry brodova i brodovima
namijenjenim kružnim putovanjima. Kružna putovanja putničkim brodovima
obilježava kvalitetna turistička usluga i gotovo neprimjetna vrhunska brodarska i
lučka usluga.
Prvorazredan primjer dopunjavanja brodarski, lučke i turističke usluge je Miami na
Floridi koja je danas vodeća svjetska luka za kružna putovanja s godišnjim prometom
oko 1 mil. putnika.

2.10. Objasnite strategiju pomorske orijentacije R Hrvatske.

2.11. Koje je značenje i struktura obalnog linijskog prijevoza na hrvatskom

dijelu Jadrana?
Svrsishodna djelatnost, odnosno svjesno organizirani proces „proizvodnje“ u obalnoj
linijskoj plovidbi, jest prijevoz putnika, vozila i robe na određenim relacijama u
unutarnjoj plovidbi. Obveza prevoženja po objavljenom redu plovidbe i uz unaprijed
određene cijene (tarife) daje ovoj djelatnosti karakter službe. Javni obalni linijski
prijevoz podsustav je ukupnog prometnog sustava zemlje. Obalni linijski prijevoz
najznačajniji je za povezivanje otoka sa kopnom i otoka međusobno.
Obzirom na prometnu funkciju linije sastoji se od: duž jadranskih linija (prema
tehnologiji moguće podijeliti na trajektne, RO-RO linije i putničke linije, a prema duljini
na linije unutar mora R. Hrvatske i linije koje se nastavljaju prema grčkim lukama),
preko jadranskih linija (transverzalnih linija – međunarodni promet i funkcionira većim
dijelom izvan mora R. Hrvatske) i linija između obale i otoka (putničke i trajektne,
kratke, srednje duljine i linije prema vanjskim udaljenim otocima).
Vrlo je značajna podjela linija na cjelogodišnje, sezonske i povremene linije.

2.12. Što obuhvaća tehnologija pripreme, provedbe i završavanja pomorskog

prijevoza u putničkom, turističkom prometu?
1. FAZA-Priprema sredstava za rad: - tehničkih obilježja plovila, -lučke infrastrukture,
-eksploatacije i održavanja plovila i lučke infrastrukture.
2. FAZA-Priprema procesa prijevoza: -plana plovidbe, -plana ukrcaja, putnika,
prtljage i vozila, -posade plovila, -isprava za prijevoz putnika, prtljage i vozila.
3. FAZA-Priprema organizacije prijevoza : -izbor prijevoznog puta, -izbor prijevoznog
sredstva, -određivanje vremena prijevoza, -priprema isprava za organizaciju
prijevoza.
4. FAZA-Priprema provedbe prijevoza : -zaključivanje ugovora o prijevozu putnika ili
rezervacija, prtljage i vozila i prodaje putničkih karata.
Tehnologija provedbe:
1. FAZA-dolazak i postavljanje plovila u polaznoj luci, -kontrola putničkih karata, ulaz
i smještaj putnika u plovilo, -prijem i ukrcaj prtljage i vozila, -kontrola i sposobnosti
plovila i posade,
2. FAZA -prijevoz tereta, putnika i prtljage, vozila i poštanskih pošiljaka od polazne
do odredišne luke, -radnje u svezi s ulaskom i izlaskom putnika u toku prijevoza,
-pružanje ugostiteljskih i drugih usluga putnicima u toku prijevoza (plovidbe), -radnje
u svezi s ukrcajem i iskrcajem prtljage, poštanskih pošiljaka i vozila u toku prijevoza
(plovidbe) u među lukama.
3. FAZA -pristajanje plovila uz obalu u odredišnoj luci, -carinska i druga kontrola
putnika, prtljage, vozila i poštanskih pošiljaka, -izlazak putnika iz plovila, -iskrcaj
prtljage i predaja prtljage putnicima, iskrcaj poštanskih pošiljaka i predaja u prijemno
skladište.
Tehnologija završavanja: -kontrola sposobnosti plovila i posade, -priprema plovila i
posade za novi prijevoz, -obračun i kontrola obračuna troškova o eksploataciji (i
preventivnom) održavanju plovila, o prijevozu putnika, prtljage, vozila i poštanskih
pošiljaka.

2.13. Koja prometna infrastruktura i suprastruktura je uvjet djelatnosti

nautičkog turizma?
Morske luke u najširem smislu golema su ekonomska snaga i imaju veliku važnost za
nacionalno i svjetsko gospodarstvo. Postojanje pomorskih putničkih terminala jedan
je od bitnih preduvjeta za razvitak turizma i gospodarskih djelatnosti u funkciji
turističke ponude. Optimalan razvitak robnog teretnog lučkog sustava, odnosno
putničkog lučkog sustava moguće je ostvariti jedino pravilno vođenom lučkom
politikom usklađenom s ciljevima i mjerama ukupne gospodarske politike. Poseban
segment infrastrukture i suprastrukture nautičkog turizma jesu marine sa statusom
luka posebnih namjena, čiji se razvitak mora promatrati u svijetlu unapređenja
cjelovite nautičke turističke djelatnosti.

2.14. Koji su parametri eksploatacije putničke flote u pomorskom prometu?

2.15. Koji su modaliteti pomorskoprijevoznih usluga u turističkom

gospodarstvu?

2.16. Koje su ekološke pretpostavke u razvoju nautičkog turizma?

2.17. Objasnite međuzavisnost turističkog razvoja otoka i prometne

povezanosti?

2.18. Koji segmenti eksploatacije morskih resursa (tzv. morske tehnologije)

izravno djeluju na turistički proizvod?
 2.19. Objasnite socioekonomska obilježja turističke klijentele u pomorskom
prometu.
U svijetu je sve nazočniji izravni marketing, odnosno komunikacija s potencijalnim
potrošačima preko pošte, telefona/telefaksa i Interneta. Proizvođač, odnosno brodar
za kružna putovanja, turistički agenti i lučka poduzeća obraćaju se određenoj osobi
koju upoznaju sa sadržajem svoga programa. Ciljno tržište podrazumijeva odluku
brodara o tome s kojom socioekonomskom skupinom stanovništva želi komunicirati
na tržištu. Određivanje itinerara znači definirati uslugu kružnih putovanja kojom se
brodar pojavljuje na tržištu. Istraživanja u SAD ukazala su na postojanje dviju
skupina stanovništva zanimljivih potencijalnih korisnika usluga kružnih putovanja.
To su:
a) Liberali: mlađe ili starije osobe, radno aktivne i liberalne u komunikaciji, ostvaruju
relativno viša primanja, obuhvaća 15% kućanstava i 30% kupovne moći, lakoća
trošenja i spremnost na preuzimanje rizika, brz napredak u društvenom položaju.
Karakteristike liberala: uzbudljivost itinerara, raznovrsnost aktivnosti, egzotična
kuhinja, igre na sreću i prodaja na malo, društvena okupljanja i zabave, kraća
putovanja.
b) Opušteni konzervativci: starije i konzervativne osobe, viša primanja, obuhvaća
10% kućanstava i 19% kupovne moći, potrošnja nije agresivna, društveni položaj
polagano raste, dulja kružna putovanja od 7 do 15 dana. Karakteristike: umjereno
zanimanje za športske aktivnosti, isključivo američka kuhinja i posebne dijete s malo
kolesterola i bez soli, raznovrsne zabave, visoka razina usluga, zanimanje za
putovanja od 7 do 15 dana, lako prihvaćanje iskustva.
Temeljno obilježje navedenih skupina stanovništva je to da raspolažu natprosječnom
kupovnom moći, a sa aspekta socijalnih obilježja teže za vlastitom promidžbom.

2.20. Obrazložite kategorizaciju prometne infrastrukture u nautičkom turizmu.

 3. CESTOVNI PROMET

3.1. Objasnite semantičke razlike između pojmova putnički cestovni promet i

cestovni prijevoz.
Cestovni promet je širi pojam od cestovnog prijevoza jer cestovni promet obuhvaća
prijevoz robe i putnika cestovnim prijevoznim vozilima po cestovnim putovima, kao i
sve operacije i komunikacije u cestovnom prijevozu koji je gospodarska djelatnost
premještanja (prijevoza), prijenosa robe i putnika svim vrstama cestovnih vozila i
svim vrstama cestovnih putova bez obzira na njihovu namjenu u (ne)gospodarske
svrhe.

3.2. Obrazložite prednosti i nedostatke cestovnog prometnog podsustava u

turizmu?
Prednosti: - Vrlo širok radijus djelovanja koji omogućava direktan prijevoz, od mjesta
ukrcaja do iskrcaja, veća brzina (tehnička i komercijalna), mogućnost prijevoza „od
vrata do vrata“, mogućnost primjene različitih vrsta prijevoza jer posjeduje posebna
vozila, mala investicijska ulaganja, kraći put prijevoza izletnika i turista, vrlo velika
pokretljivost, jednostavna mogućnost izmjene relacije putovanja.
Nedostaci: - Visoka potrošnja goriva po jedinici prijevoza u odnosu na pojedine
grane prometa (riječni i željeznički), nepovoljni odnos između vlastite mase
prijevoznog sredstva i nosivosti, produktivnost rada niska kao i uspješnost
iskorištenja pogonske snage, visoka cijena prijevoza na duže relacije.

3.3. Objasnite utjecaj posebne tehnološke strukture cestovnog prometa na

turističku djelatnost.

3.4. Obrazložite kategorije cestovne infrastrukture prema relevantnim

zakonskim propisima, te kapitalne objekte u Hrvatskoj, koji imaju
izravan utjecaj na turističko gospodarstvo.
Objekti prometne infrastrukture umjetno su stvoreni, što zahtijeva veliku odgovornost
glede pravilnog, a nadasve racionalnog vođenja infrastrukturne politike, kao dijela
cjelovite gospodarske politike. Cestovnu infrastrukturu čine sve vrste objekata
niskogradnje i visokogradnje: ceste i ulice s donjim i gornjim ustrojem, mostovi, tuneli,
vijadukti, nadvožnjaci, podvožnjaci, poslovne zgrade i prostori koji služe za
organiziranje i obavljanje prometne djelatnosti, kao što su autobusni i kamionski
kolodvori, parkirališta i garažni prostori smješteni uz prometnice, oprema i prometni
znakovi na prometnicama i prometnim objektima, horizontalna i vertikalna
signalizacija, i ostala oprema namijenjena sudionicima u prometu.
Značajke objekata cestovne infrastrukture jesu tehničke, ekonomske i institucionalne
naravi. Eksterni učinci objekata prometne infrastrukture pokretačka su snaga
intenzivnijega gospodarskog razvitka, važan čimbenik u rastu općeg standarda, pada
transportnih troškova, napretka u primjeni tehničkih i tehnoloških inovacija u
prijenosu vijesti, prijevoza ljudi i dobara, postizavanja učinkovitije i racionalnije
organizacije prometnog procesa. Izgradnja cestovnih prometnica i pratećih objekata
angažira iznimno velika investicijska sredstva, što zahtijeva visok stupanj
koordinacije svih zainteresiranih sudionika s obzirom na visinu sredstava koja se tom
prigodom angažiraju. Novoizgrađeni objekti utjecat će na odvijanje prometa i u
drugim prometnim granama (željeznici, unutarnjim plovim
putovima). Cestovne prometnice su objekti cestovne infrastrukture, kapitalno su
intenzivne i istodobno niskoakumulativne.
 3.5. Koje su faze izrade prometnog projekta, čija je primarna funkcija
zadovoljavanje turističke potražnje.
Ovisno o mjestu i ulozi prometnog plana, odnosno projekta razlikuju se četiri faze
izrade prometnog projekta:
1. Određivanje cilja i metoda istraživanja: definiranje problema, istraživanja,
organizacija i gantogram izrade, i zakonske pretpostavke.
2. Priprema projekta: fundamentalno istraživanje (snimanje prometa), prethodne
procjene prometnih parametara.
3. Izrada modela: vrednovanje i rangiranje osnovnih elemenata, analiza
infrastrukture (prometni objekti, energetike, zaštita okoliša), kalibracija modela.
4. Realizacija projekta: javna rasprava i zakonska verifikacija.

3.6. Kako se izračunava indeks pristupačnosti cestovnog prometnog

podsustava nekoj turističkoj, receptivnoj zoni?
Indeks pristupačnosti izražava lakoću da se određenom vrstom prijevoznog sredstva
dođe do mjesta određene aktivnosti unutar promatranog turističkog područja.

3.7. Objasnite dijagramom s=f(t) turističku vožnju s izmjenom učesnika.

3.8. Što su razine uslužnosti prometnice prema HCM-u?

Kvalitativna mjera kojom se očituje odnos količine prometa Q i kapaciteta prometa C,
prema HCM-u, definira se kao razina usluge prometnice, odnosno čvorišta. Sastoji
se od brojnih sastavnica, kao što su: brzina vožnje, vrijeme putovanja, prekidi u
prometu, sloboda manevriranja, sigurnost vožnje, udobnost vožnje i troškovi
eksploatacije vozila, te pri odvijanju prometnog toka može se pojaviti šest razina
usluge:
a) razina usluge A: uvjeti slobodnog prometnog toka s velikim operativnim brzinama,
s malom gustoćom i punom slobodom manevriranja,
b) razina usluge B: uvjeti slobodnog prometnog toka, s brzinama koje su samo
djelomično ograničene gustoćom prometa,
c) razina usluge C: stanje stabilnog prometnog toka, s ograničenim brzinama i
ograničenom mogućnošću manevriranja,
d) razina usluge D: stanje prometnog toka koje se približava nestabilnom području,
velike gustoće s bitno ograničenim brzinama i malom mogućnošću manevriranja,
e) razina usluge E: stanje nestabilnog toka s vožnjom u nizu, gdje je gustoća bliska
zagušenju, a protok jednak propusnoj moći, pa su mogući povremeni zastoji,
f) razina usluge F: usiljeni-prisilni prometni tok s brzinama koje su manje od kritičnih
brzina. Gustoća je veća od kritične, a protok od nule do vrijednosti koja je manja od
propusne moći.

3.9. Koju ulogu imaju telematičke tehnologije u informacijskoj podršci

turističkim ineresentima?
Pojam „telematika“ obuhvaća četiri ključne tehnologije:
1. GSM omogućava ugradbu mobilne telefonije i radioaparata u vozilo.
2. GPS (Global Positioning System) koji omogućava precizno lociranje pojedinog
vozila u svakom trenutku.
3. Sustav digitalnih cestovnih karata i informatičkih baza podataka koji uključuju
informacije o stanju prometa, planiranje putovanja, važnije događaje na
prometnicama i uz njih.
4. Ostale informacije zanimljive za vozače komercijalnih vozila. Sustav telematike
omogućava i davanje obavijesti vozaču o najpovoljnijem smjeru od odredišta do cilja,
u naseljenim mjestima ili izvan njih. U centrali je računalo u koje u svakom trenutku
stižu informacije o stanju u prometu na određenom području. Računalo istodobno
prima podatke o trenutačnom položaju pojedinog vozila. Od trenutka odabira smjera
vožnje preuzima središnje računalo, a informacije se vozaču prikazuju vizualno i
auditivno, kako se ne bi umanjila vozačeva pozornost. Putem telematike vozač može
u svojemu vozilu, pritiskom na odgovarajuću tipku, dobiti mnoge korisne informacije,
na primjer o cijeni goriva, o zaposjednutosti robnog terminala, carinskog prijelaza,
zastojima na prometnicama.

3.10. Objasnite elevantne karakteristike autonavigacije u funkciji izletničko-

turističkih putovanja.

3.11. Što su mikro i makrologistika u snabdjevanju turističkog tržišta

sredstvima cestovnog robnog prijevoza?
Makrologistički sustav obuhvaća logističke organizacije koje „proizvode“ cjelovitu
transportnu uslugu u području svoje osnovne djelatnosti. U širem smislu može ga se
definirati kao ukupni prijevoz robe u jednom nacionalnom gospodarstvu. Državna
željeznica, kao monopolistički subjekt u njemu može imati obilježja makrologističkog
sustava, kojem odgovaraju nadopunjujući resursa, npr.: transportni centri,
kontejnerski terminali i javna skladišta.
Mikrologistički sustav obuhvaća otpremnička poduzeća, tj. logistiku otpreme
(izvoza), dopreme (uvoza) i provoza (tranzita), kao i tokove informacija u svezi s
otpremom, dopremom i provozom robe. Sukladno tome svaki cestovni prijevoznik
kao jedinka na tržištu usluga u cestovnom prometu ima obilježja makrologističkog
sustava.

3.12. Što obuhvaća primjena telematike u cestovnim prijevoznim sredstvima?

Pojam „telematika“ obuhvaća četiri ključne tehnologije:
1. GSM omogućava ugradbu mobilne telefonije i radioaparata u vozilo.
2. GPS (Global Positioning System) koji omogućava precizno lociranje pojedinog
vozila u svakom trenutku.
3. Sustav digitalnih cestovnih karata i informatičkih baza podataka koji uključuju
informacije o stanju prometa, planiranje putovanja, važnije događaje na
prometnicama i uz njih.
4. Ostale informacije zanimljive za vozače komercijalnih vozila. Sustav telematike
omogućava i davanje obavijesti vozaču o najpovoljnijem smjeru od odredišta do cilja,
u naseljenim mjestima ili izvan njih. U centrali je računalo u koje u svakom trenutku
stižu informacije o stanju u prometu na određenom području. Računalo istodobno
prima podatke o trenutačnom položaju pojedinog vozila. Od trenutka odabira smjera
vožnje preuzima središnje računalo, a informacije se vozaču prikazuju vizualno i
auditivno, kako se ne bi umanjila vozačeva pozornost. Putem telematike vozač može
u svojemu vozilu, pritiskom na odgovarajuću tipku, dobiti mnoge korisne informacije,
na primjer o cijeni goriva, o zaposjednutosti robnog terminala, carinskog prijelaza,
zastojima na prometnicama.

3.13. Koje su zakonske pretpostavke za obavljanje djelatnosti cestovnog

prijevoza u Republici Hrvatskoj?
 3.14. Obrazložite relevantne značajke jedinstvenog, zonskog i mješovitog
tarifnog sustava u putničkom prijevozu.
Jedinstvenom tarifnom sustavu je temeljna odrednica jest da putnik plaća cijenu
prijevoza u jednom iznosu bez obzira na kojoj se udaljenosti prevozi.
Zonskom tarifnom sustavu - temeljna odrednica jest u činjenici da prometno
gradsko područje podijeljeno na više tarifnih zona u obliku koncentričnih krugova.
Mješoviti tarifni sustavi je moguće implementirati u javni gradski putnički promet, to
je odgovarajuća kombinacija prethodno elaborirana tri tarifna sustava –
jednostavnog, zonskog i relacijskog tarifnog sustava.

3.15. U čemu je razlika između proporcionalnih i diferencijalnih tarifa u

putničkom prijevozu? Prikažite pripadajući dijagram.
Za prometna poduzeća su posebno značajne tarife kojima se može stimulirati
korištenje prometnih usluga kao što su: a) Proporcionalne ili linijske tarife –
izvršene usluge se obračunavaju prema istim osnovnim tarifnim stavovima bez
obzira na opseg usluge do visine ukupne cijene usluga cijene dolazi se množenjem
osnovnog stava s opsegom izvršene usluge. b) Diferencijalne tarife: one mogu biti:
– degresivne tarife: s porastom opsega usluga cijene su usluga proporcionalno sve
manje te tarife stimuliraju veće korištenje usluga,
– progresivne tarife: stimuliraju manje korištenje usluga, postižu učinak obrnut od
degresivnih tarifa, jer s porastom opsega usluga cijene proporcionalno sve veće.

3.16. Izložite numerički izračun stupnja motorizacije i koeficijenta mobilnosti

turista u cestovnom prometu?

3.14. Obrazložite relevantne čimbenike cestovnih putničkih terminala

(tehničke, tehnološke, ekonomske, pravne, logističke, ekološke,…) u
kontekstu turističke ponude.

3.15. Što je obuhvaća dinamičko snimanje prometa za potrebe planiranja i

dimenzioniranja turističkog tržišta?

3.16. Obrazložite strukturu cestovnog voznog parka s gledišta vlasništva

vozila u turističkom kontekstu.

3.17. Objasnite ekonomske karakteristike putničkih vozila, koje su bitne u

turističkoj eksploataciji.

3.18. Kojim se vremenskim pokazateljima iskazuje iskorištenost vozila u

cestovnom prometu?

3.19. Obrazložite strukturu kalkulacije turističkog aranžmana koji se realizira

nekim cestovnim prijevoznim sredstvom!
Ekonomske karakteristike vozila vrlo su važne za racionalnu eksploataciju, a
podrazumijevaju visinu troškova za prijeđeni kilometar puta, te troškove održavanja i
popravka vozila. Navedeni troškovi ovise o vrsti i tipu vozila, o cesti i njenoj podlozi, o
terenu i vozaču. Potrošnja goriva ovisi o vrsti i tipu vozila, brzini vožnje, o korisnom
opterećenju vozila, o kvaliteti ceste, te o vozaču i o njegovoj racionalnoj vožnji. Tzv.
programiranim upravljanjem motornim vozilom moguće je postići znatne uštede u
komercijalnoj uporabi uz poštivanje slijedećih kriterija:
a) određivanje maksimalnih i minimalnih brojeva okretaja motora pri pokretanju
vozila, pri ubrzavanju, pretjecanju i normalnoj vožnji uzevši u obzir opterećenje
vozila,
b) točno vremensko pozicioniranje kada je potrebno mijenjati brzine, odnosno pri
kojim brzinama vozila i brojem okretaja motora, a to je jedan od temeljnih čimbenika
za sniženje utroška pogonskog goriva,
c) određivanje optimalnih putnih brzina motornih vozila glede karakteristika motora,
opterećenja vozila, konfiguracije terena,
d) odrediti kako usporavati motorno vozilo za vrijeme vožnje u raznim uvjetima
eksploatacije, jer način i učestalost usporavanja i kočenja utječu izravno na utrošak
pogonskog goriva,
e) odrediti način korištenja postignute kinetičke energije.

3.19. koje su zakonse obveze i prava organizatora i putnika prema odredbama

Ugovora o organiziranju putovanja?
 4. ŽELJEZNIČKI PROMET

4.1. Obrazložite povijesne činjenice u razvitku željeznice, općenito i u

kontekstu turizma.
Željeznica se smatra temeljnim prometnim podsustavom masovnog prijevoza tereta i
putnika na kopnu s posebnim institucionalnim statusom. Najpovoljniji je oblik prometa
sa stajališta zaštite okoliša, jer najmanje onečišćuje zrak i troši najmanje pogonske
energije. Željeznica zauzima tri puta manje zemljišnog prostora u odnosu na cestovni
promet uz približno istovjetni transportni učinak. Povijest: - Prva željeznička pruga
Stockton-Darlington, 1825. godine, dugačka 41 km, brzina teretnog vlaka 15 km/h. -
Druga pruga Manchester-Liverpool dugačka 50 km, lokomotiva „Rocket“ kretala se
brzinom 23 km/h. - Ubrzana ekspanzija u svim industrijskim zemljama (1830g. u
SAD, 1832g. u Francuskoj, 1835g. u Njemačkoj i Belgiji, 1838g. u Austro-Ugarskoj i
Rusiji). – Željeznica je ubrzo postala glavni oblik transporta, promet je rastao velikom
brzinom, građene su jače lokomotive i veći vagoni. Sredinom XX st., željeznica je
izložena jakoj konkurenciji cestovnog prijevoza, što je rezultiralo stagnacijom
željeznica.
Prednosti u odnosu na cestovni prijevoz:
a) neovisnost o vremenskim i klimatskim prilikama, b) visoki stupanj točnosti i
redovitosti tijekom godine, c) omogućava udobnost putovanja, d) putnički
prijevoz se ostvaruje relativno velikim brzinama, e) u odnosu na cestovni
promet ima manje otpore u kretanju, f) dugi vlakovi omogućavaju ostvarivanje
veće učinkovitosti uz niže troškove prijevoza u odnosu na cestovni promet, g)
uvođenje automatizacije na željeznici pridonosi povećanju sigurnosti
željezničkog prometa.
Nedostaci željezničkog prometa: -relativno visoku cijenu prijevoza na kratkim
relacijama, -sporo uključivanje u tržišnu konkurenciju, -u odnosu na riječni i pomorski
promet koeficijent iskorištenja kapaciteta je manji.

4.2. Koji pokazatelj iskazuje gustoću željezničke mreže?

GUSTOĆA ŽELJEŽNIČKE MREŽE – Pokazatelj koji iskazuje gustoću željezničke
mreže je Engelov koeficijent. Engelov koeficijent je kombinirani pokazatelj koji
ublažava nedostatke prostorne i demografske gustoće mreže, a označava korijen iz
umnoška formula za prostornu i demografsku gustoću prometne mreže.

4.3. Koji su željeznički pravci u Hrvatskoj korespodentni paneuropskim

(i turističkim) prometnim koridorima?
Koridori prema AGC i AGTC sporazumu:
(Ljubljana,Ilirska Bistrica)-Šapjane-Rijeka
(Murakerseztur)-Kotoriba-Čakovec-(Središće)
(Ljubljana, Dobova)-Savski Marof-Zagreb-Novska-Strizvojna/Vrpolje-Vinkovci-
Tovarsnik-(Šid, Beograd)
(Gyekenyes)-Botovo-Dugo Selo-Zagreb-Karlovac-Oštarije-Moravice-Rijeka
(Središće)-Čakovec-Varaždin-Koprivnica-Osijek-Dalj-Erdut-(Bogijevo,Subotica)
Zagreb-Sunja-Volinja (Dobrljin. Bihač, Kulen Vakuf)-Martin Brod-Strmica-Knin-
Perković-Split/Šibenik
Zagreb-Karlovac-Oštarije-Gospić-Knin-Zadar
(Subotica, Bogojevo)-Erdut-Vinkovci-Striživojna/Vrpolje-Slavonski Šamac (Bosanski
Šamac, Sarajevo, Mostar, Čapljina)-Metković-Ploče
(Magyarboly)-Beli Manastir-Osijek-Striživojna/Vrpolje.
Paneuropski koridori: -V. koridor – grana B: Rijeka-Zagreb-Budimpešta, -V. koridor
– grana C: Ploče-Sarajevo-Osijek-Budimpešta, -V. koridor – grana B1: Oštarije-Knin-
Spli/Šibenik, -V. koridor – grana B2: Rijeka-Trst, -X. koridor: Salzburg-Ljubljana-
Zagreb-Beograd-Niš-Skopje-Veles-Thessaloniki, -X. koridor – grana A: Graz-Maribor-
Zagreb.

4.4. Koji su aktualni trendovi u restrukturiranju HŽ-a?

TRENDOVI::: Holding: –putnički (turističke agencije), –teretni (ili kargo: vode se
bitke za teret), –vuča (servisira 2 prva: vozni park), –infrastruktura (država kontrolira
infrastrukturu zbog toga što je željeznica strateška grana).

4.5. Objasnite detaljno strukturu četiri podsustava željezničke infrastrukture.

Elemente željezničkog prometa čine:
a) stabilna sredstva, odnosno objekti prometne infrastrukture: -pruge s pružnim
postrojenjima, -signalno-sigurnosni i telekomunikacijski uređaji, -stabilna postrojenja
elektrovuče, i službene zgrade.
Prva i najizrazitija značajka željezničke infrastrukture je da služi isključivo za potrebe
organiziranja željezničkog prometa, što ima prevladavajući utjecaj na sve ostale
odnose unutar željeznice, te ističe njezino obilježje zatvorenog sustava.
b) mobilna, odnosno pokretna sredstva: -prijevozna sredstva za prijevoz putnika,
klasični vagoni, dizelski, motorni i elektromotorni vlakovi, te šinobusi, -prijevozna
sredstva za prijevoz tereta, otvoreni i zatvoreni vagoni određene namjene za prijevoz
pojedinih vrsta tereta.
Druga značajka je posebnost u kretanju vučnih i prijevoznih sredstava u posebnom
načinu i regulaciji prometa, što zahtijeva i posebne djelatnosti uspostavljanja i
funkcioniranja signalno-sigurnosnih uređaja (SS) i veza kao metode komuniciranja
između više elemenata unutar sustava.
Željezničku prugu čine građevine i kolosijeci (na otvorenoj pruzi i na kolodvorima), a
određuje se kao sklop donjeg i gornjeg ustroja pruge, signalno-sigurnosnih,
telekomunikacijskih i elektrovučnih postrojenja i uređaja, uređaja za osiguravanje
cestovnih i pješačkih prijelaza i ostalih postrojenja i uređaja na pruzi, signala i
signalnih oznaka na pruzi, pružnog pojasa i zračnog prostora iznad pruge u visini 12
metara odnosno 14 metara kod dalekovoda napona višeg od 220 kV, računajući
iznad gornjeg ruba tračnice.

4.6. Objasnite klasifikaciju, označavanje i namjenu putničkih prijevoznih

sredstava na željeznici s posebnim osvrtom na kola posebne namjene
(autovlak, couchette, dancing kola, spavaća kola, vagon restoran i dr.)
Kola za prijevoz putnika u širem smislu predstavljaju putnički kolski park koji se
sastoji od : putničkih kola koja mogu biti dvo-, tro- i četveroosovinska; diesel-motornih
vlakova, elektromotornih vlakova, šinobusa i salonskih kola i samohodnih motornih
salona za specijalne prijevoze.
Serije putničkih kola su : A, B i AB, gdje A označava kola prvog, B drugog, a AB
kombinaciju prvog i drugog razreda. Uz ove serije podserija a znači da su kola sa
četiri osovine. Osim ovih postoje serije Ac, Bc, WL i WR-couchette, kola za spavanje
i kola za ručanje.
Na Europskim željeznicama postoji sljedeći način klasifikacije, kojim se službeno
razlikuju određene serije kola, i to : –kola sa sjedalima (serije A, B i AB), –kola sa
sjedalima i ležajevima, tzv. couchette -kola (serije Ac i Bc), –kola za spavanje (serije
WL), –kola za ručanje tzv. vagon restaurant (serija WR)-odvojena odjeljenja za
kuhinju, za smještaj zaliha i salu za objedovanje, – dancing-kola imaju glazbenu
kabinu, uređaje za ozvučenje i salu za ples.

4.7. Koje su faze tehnološkog procesa željezničkog putničkog prometa u

turizmu?

4.8. Koji su svjetski trendovi u promoviranju vlakova velikih brzina i kakav je

njihov utjecaj na turističku ponudu u Hrvatskoj i u Evropi?
Uvode se putnički vlakovi povećanih brzina (do 200 km/h) i velikih brzina (do 300
km/h) s ciljem da željeznica bude konkurentna zrakoplovnom i cestovnom prijevozu.
Podizanje tehničko–tehnološkog nivoa, spajanje nacionalnih željezničkih mreža
pojedinih zemalja u jedinstvenu europsku mrežu sa standardiziranom infrastrukturom
i prijevoznim sredstvima, željeznica dobiva mogućnost veće participacije u
turističkom gospodarstvu. Uvođenjem brzih vlakova, uz visoki komfor, regularnost i
frekvenciju polazaka broj putnika se povećava, a i značajan su čimbenik integracije
Europe. Unutar EU realizira se znatan dio međusobnog turističkog prometa,
okupljena su vrlo jaka i emitivna i receptivna turistička mikrotržišta.

4.9. Kakav je utjecaj EC i IC vlakova na turističke tokove u Evropi i u

Hrvatskoj?
EuroCity i InterCity linije: – EC "Mimara": Berlin - Leipzig - Munchen - Salzburg -
Ljubljana – Zagreb. – IC "Croatia": Beč - Maribor – Zagreb. – IC "Kvarner":
Budimpešta - Zagreb – Rijeka. – IC "Drava": Budimpešta - Čakovec - Ljubljana –
Venecija.
4.10. Elaborirajte najsuvremenije oblike šinskog prometa (modularni i shuttle
prijevoz) za potrebe turizma.

4.11. Obrazložite modalitete klasične ponude željezničkog prijevoza za

turističke potrebe (turistički, panoramski, skijaški,…).

4.12. Navedite turističke vlakove Hrvatskih željeznica u bližoj prošlosti.

Od početka voznoga reda 2000/2001. između Budimpešte i Rijeke te između
Budimpešte i Splita će biti uvedeni posebni turistički vlakovi koji će mađarske turiste
prevoziti na Jadran. – iz Münchena i Beča prema Jadranu posebni turistički vlakovi. –
Turistički vlakovi iz Bratislave i Praga, povezuju srednjodalmatinsko središte sa
slovačkom i češkom metropolom. – Turistički vlak između Bratislave i Splita
prometuje od 6. rujna 99., a između Splita i Praga od rujna 99.g.

4.13. Koji su elementi kalkulacije turističkog aranžmana koji se realizira

željezničkim prijevoznim podsustavom?
 4.14. Objasnite princip konstruiranja voznog reda u međunarodnom
željezničkom prijevozu.
Vozni red vlakova u međunarodnom prometu mora se dati u obliku tablica,
razvrstanih prema graničnim prijelazima državnih željeznica, označenih oznakama
prema preglednoj skici europskih pruga i u boji različitoj od drugog djela knjižice
putničkog voznog reda. Zaglavlje svake tablice mora sadržavati nazive država kroz
koje vlak vozi, a tablice voznih redova moraju sadržavati vozne redove vlakova
redoslijedom od 0-24 sata na graničnom prijelazu državnih željeznica.

4.15. Koji su dijelovi putničkog voznog reda?

Putnički vozni red jest skup voznih redova svih vlakova za prijevoz putnika, dijela
voznih redova vlakova iz međunarodnog prometa putničkih vlakova i tabličnih
prikaza, a namijenjen je za izvještavanje korisnika željezničkih usluga o voznom redu
putničkih vlakova, te željezničkom osoblju pri radu s putnicima.
Putnički vozni red mora sadržavati sljedeće: – informativni dio, – pregled sastava,
razdoblje prometa vlakova, kursnih i izravnih vagona, – vozni red vlakova u
međunarodnom prometu, – vozni red vlakova u unutarnjem prometu, – vozne redove
drugih grana prometa (cestovni, pomorski i tračni) ovisno o ugovorima sklopljenih
između zainteresiranih prijevoznika.

4.16. Koji su parametri grafičkog prikaza voznog reda?

4.17. Na čemu se temelji cjelokupna koncepcija suvremenog upravljanja

prometom na željeznici?

4.18. Koji su temeljni uzroci zaostajanja željeznice u međugranskoj

konkurenciji s osvrtom na tržište turističkih usluga?

4.19. Obrazložite evaluaciju željezničke ponude u turističkom gospodarstvu.

Za organizaciju turističkog prometa željeznica ima niz prednosti pred drugim
oblicima, kao mogućnost masovnog prijevoza u kratkom vremenu, pri čemu dolaze
do izražaja njezine karakteristike u pogledu zaštite čovjekove okoline, brzine
prijevoza, sigurnosti, komfora itd.
Usprkos činjenici da su željeznice duži period suočene s stagnacijom, ipak nastoji
poboljšati mjesto ove grane u ukupnom turističkom prometu. Pored napora u
modernizaciji pruga, vučnih i voznih sredstava i dr. stalno se nastoji podignuti na viši
nivo kvaliteta usluge u turističkom prometu. manifestira se kroz uvođenje novih
vlakova, kursnih i direktnih kola na relacijama koje odgovaraju potrebama putnika u
međunarodnom i domaćem prometu, novih suvremenih kola sa ležajima, kola za
spavanje, kola – restorana i drugih kola, kao i vlakova za prijevoz praćenih
automobila.

4.20. kako se ostvaruje koncesioniranje prijevozničke djelatnosti na željeznici?

 5. ZRAČNI PROMET

5.1. Koji ekonomski pokazatelji ilustriraju progresivni trend u razvitku zračnog

prometa?
Porast turističkog zračnog prometa bitno ovisi i ovisit će o veličini rasta dohotka po
glavi stanovnika u odnosu na rast cijene prijevoza. Razlog navedenog je u činjenici
da u slučaju teškoća s kućnim budžetima zrakoplovni je promet jedna od prvih stavki,
koja može biti reducirana. Jedan od pokazatelja je porast potražnje za korištenje
usluga zrak. prometa, te cjenovna elastičnost zračnog prometa i struktura
gospodarstva.

5.2. Prikažite shemom tehnologiju zračnog putničkog prometa

Tehnologija pripreme:
1. FAZA – priprema sredstava za rad obuhvaća: -analizu tehničkih obilježja
zrakoplova i infrastrukture u zračnom prometu, -eksploatacije i održavanja
zrakoplova i infrastrukture.
2. FAZA – priprema procesa prijevoza uključuje : -pripremu voznog reda, -plana
smještaja putnika, prtljage i poštanskih pošiljaka, -zrakoplova za let, -posade, -plan
leta, -isprava za prijevoz putnika, prtljage i vozila.
3. FAZA – priprema organizacije prijevoza obuhvaća: -izbor prijevoznog puta i rute
leta, -izbor zrakoplova, -analiza uvjeta letenja.
4. FAZA – priprema provedbe prijevoza obuhvaća: -zaključivanje ugovora o prijevozu
putnika, prtljage i vozila, -prodaja putničkih karata, -priprema carinske i druge
kontrole putnika i prtljage.
Tehnologija provedbe:
1. FAZA -postavljanje zrakoplova na pristaništu platformu, -prijem putnika,
kontrola putničkih karata, prijevoz putnika autobusima do zrakoplova, -primitak,
sortiranje, prijevoz do zrakoplova, kontrola, utovar, slaganje prtljage i poštanskih
pošiljaka.
2. FAZA –prijevoz putnika, prtljage, poštanskih pošiljaka, -pružanje ugostiteljskih i
drugih usluga putnicima tokom leta, -radnje u svezi s putnicima, prtljagom,
poštanskim pošiljkama i posadom na tranzitnim aerodromima.
3. FAZA –slijetanje zrakoplova i dolazak na pristanišnu platformu, -izlazak putnika iz
zrakoplova, -prijevoz putnika od zrakoplova do putničkog terminala, -istovar prtljage i
poštanskih pošiljaka iz zrakoplova, -carinska i druga kontrola putnika, prtljage, vozila
i poštanskih pošiljaka.
Tehnologija završavanja prijevoza: –dolazak zrakoplova na tehnički terminal,
-kontrolu sposobnosti zrakoplova za novi let, -obračun i kontrola troškova zrakoplova
o prijevozu putnika, prtljage, poštanskih pošiljaka, -naplata prijevoznih i drugih
troškova eksploatacije i održavanja zrakoplova, -rješavanje reklamacija u svezi s
ugovorima o putnicima, o prtljazi, o posadi, -analiza prijevoznog pothvata s
tehničkog, tehnološkog, organizacijskog i ekonomskog aspekta.

5.3. Obrazložite tržišnu segmentaciju zračnog prometa u turizmu.

Postoje različiti pristupi ocijeni temeljnih elemenata tržišne segmentacije prometa
putnika u zrakoplovnom prijevozu, u korelaciji s turističkim potrebama. Postoji
podjela u 3 rekreacijske kategorije:
–dnevna rekreacija,
–rekreacija za vrijeme vikenda ili praznika,
–sezonska rekreacija. Posebno je interesantna druga, a posebno treća kategorija
koje ovise o udaljenosti, raspoloživosti prometne ponude, dužini vremena potrebnog
za prijevoz, te visini vozarine. Većina stranih i domaćih autora u realizaciji navedenih
kategorija razlikuju: –zrakoplovno tržište pretežno poslovnih putničkih tokova (The
Business Travel Market), –zrakoplovno tržište turističko - rekreativnih putničkih
tokova (The Leisure Travel Market), –tržište za obavljanje privatnih potreba (Personal
Travel Market).

5.4. Koji su međunarodni pravni izvori i organizacije u zračnom prometu?

5.5. Obrazložite princip funkcioniranja tehnologije charter putovanja.

Zbog varijabiliteta turističkog potraživanja, najpogodniji oblik pružanja prijevoznih
usluga zračnim putem je organizacija izvanrednih tj. charter- letova pratećom
charter-flotom, koja omogućava kvantitativno fleksibilnu uslugu. Organizaciju ovog
oblika prijevoza u pravilu obavljaju putničke agencije ili charter kompanije s vlastitom
flotom (da se ne radi o zakupu zrakoplova, već samo o neposrednoj liniji). Upravo
takav oblik prijevoza ima ekonomsku logiku i prednosti u odgovoru na turističke
potrebe prijevoznih usluga, koje se naročito manifestiraju:
–u uvjetima nekontinuiranog, periodičnog prometnog opterećenja,
–u uvjetima kvantitativnog varijabiliteta potraživanja,
–u mogućnosti pružanja prijevoznih usluga za domicile nepokrivene mrežom
redovitih linija,
–u mogućnosti pružanja prijevoznih usluga u vremenskim domenama nepokrivenim
mrežom redovitih linija.
Opravdanje organizacije charter-letova za potrebe turizma dokazuju statistički podaci
o dosadašnjoj zastupljenosti tog oblika prijevoza koji u periodu turističke sezone
postotno nadmašuje redoviti zračni promet, poglavito na međunarodnim linijama.

5.6. Obrazložite potrebu subvencioniranja zračnih linija na regionalnoj i

međunarodnoj razini u R Hrvatskoj.

5.7. Koje su prednosti i nedostaci zračnog prometa u međugranskoj

konkurenciji s posebnim osvrtom na turističku ponudu?

5.8. Koji su elementi kalkulacije turističkog aražmana koji se realizira

zrakoplovnim prijevoznim podsustavom?

5.9. Objasnite koncepciju hub i spoke mreža zrakoplovne infrastrukture?

5.10. Obrazložite tehnologiju rada zračnog putničkog terminala.

5.11. Objasnite zakonitosti tzv. niske i visoke sezone u eksploataciji zračnog

prometa.

5.12. Koje su aktualne tendencije u zračnom prometu prema Strategiji

prometnog razvitka R Hrvatske?
Razvitak zrčnog prmeta predviđa se u cilju zadovoljenja očekivanog prometa:-
domaćeg redovitog,-međunarodnoga redovitog i izvanrednog (charter), -preleta
zrakoplova.
Da bi se zadovoljila predviđena prometna potražnja, svi podsustavi zračnog prometa:
-infrastruktura (zračne luke ), -sustav kontrole letenja i vođenja zrakoplova, -zračni
prijevoznici moraju imati adekvatne kapacitete, tehnologiju i tehniku.
Uz glavne elemente razvoja zračnog prometa potrebno je primjereno rješavati pitanje
daljnjeg razvoja i ustroja upravnih organa te normativa u zračnom prometu, kao i
školovanja i treninga osoblja u zrakoplovstvu. Planovi razvitka većih zračnih luka
polaze od analize stanja koja govori da je Hrvatska, po broju zračnih luka u odnosu
na površinu države, broj stanovnika, turista i dr., jedna od najrazvijenijih zemalja u
svijetu. Prognozira se da će i u budućnosti oko 95% očekivanog prometa biti
ostvareno preko tih sedam zračnih luka, te da će se na prve četiri od njih (Zagreb,
Dubrovnik, Split, Pula) realizirati oko 87% od očekivanog ukupnog prometa putnika u
hrvatskim zračnim lukama, a više od 90% ako ne budu izgrađene nove male zračne
luke. Prema tome, osobita se pozornost mora posvetiti zračnim lukama nositeljima
glavnine očekivanog prometa

5.16. Koji čimbenici utječu na potencijale turističkog zrakoplovnog prometa.

5.17. Obrazložite sadržaj internetskog portala vezanog za tehnologiju i

modernizaciju zračnih luka u R Hrvatskoj.

5.18. Koje usluge pruža turistička agencija specijalizirana za avio-karte u

međunarodnom prometu (www.etours.hr)?

5.19. Obrazložite postupak online razervacija avio-karata.

Odredimo polazak (mjesto, datum polaska i sat), te odredište (mjesto, datum
povratka i sat), – Odaberemo dali želimo povratnu avio kartu ili ne, te izaberemo
klasu (ekonomska, poslovna, prva klasa), – Naznačimo putnika (da li je odrasla
osoba, dijete, mlada osoba, starija osoba), – Odaberemo prijevoznika (npr. Croatia
Airlines, Lufthans), – Pretražimo navedene zahtjeve, sa raspoložim letovima ili po
cijeni leta, i raspoloživost sjedala u avionu, – Zatražimo cijenu, nakon toga izlista
nam se itinerar tj. plan leta, – Nastavimo sa rezervacijom, ali moramo biti registriran
korisnik tj. moramo imati korisničko ime i lozinku kako bi do kraja obavili rezervaciju
avio-karte.

5.20. Objasnite ulogu i poslovnu politiku niskotarifnih zračnih kompanija u

turističkom prometu.