P. 1
SEMINARSKI RAD

SEMINARSKI RAD

|Views: 619|Likes:
Published by Haris Koricic

More info:

Published by: Haris Koricic on Apr 18, 2011
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as DOC, PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

02/27/2013

pdf

text

original

SEMINARSKI RAD

iz predmeta: MIKROEKONOMIJA

tema:

MONETARNI SISTEM

Predmetni profesor: mr. Svjetlana Gačić Banja Luka, januar 2010

Student: Haris Koričić

koji možemo ovako da predstavimo: b robe B = c robe C =. jer je drugi u razmjeni radije primaju od svih ostalih roba. A to znači da se vrijednost robe A izražava ekvivalentom vrijednošću robe B. valuta i drugi sinonimi. Tako pojedine robe se smatraju atraktivnijim od drugih roba. p. Upravo bi to bio razvojni put novca. karakteriše novac sačinjen od legure zlata i srebra. Kod ove razmjene se svaka roba javlja u vrijednosnom odnosu sa drugim robama. (a robe A = b robe B = c robe C =.. a sada ćemo da govorimo o nastanku i razvoju monetarnih. odnosno potreba čovjeka za razmjenom dobara. odnosno novčanih sistema. = x robe X = a novčane robe A. oblika razmjene.. A to je bio i ishod novčanog. ). Sam novac nastaje kao potreba vremena.. Pri tome. D. Prošireni oblik razmjene nastaje većom potrebom za razmjenu. kao i neki drugi oblici novca.. . ali i robe C.. Takav oblik razmjene nazivamo opštim oblikom razmjene.n.e. U početku je to jako prosta razmjena koja se odigrava sasvim slučajno: neka konkretna roba jedne vrste se nalazi prema jednoj jedinoj konkretnoj robi druge vrste (a robe A = b robe B). 2 . = x robe X).UVOD Prije nego što počnem da govorim o temi monetarnih sistema potrebno je razjasniti da se ustvari radi o novčanim sistemima ili valutnim sistemima. Pa se čak i za novac zna često čuti izrazi kao što su moneta. p. Grafički prikaz bi bio: b robe B = c robe C = ..e. Pronalaske u Aziji oko 640 – 630 p. = x robe X = a robe A. da bi se zaštitili od falsifikata.e. samo jedna roba ima svojstvo koje joj omogućava da funkcionira kao općti novčani ekvivalent pomoću kojeg se izražava vrijednost svih drugih roba.n. Događa se da pojedina roba iz ostalog asortimana izdvaja. E itd. Svojevremeno su to bili zlato i srebro.n. A Kinezi su počeli prvi da prave kovanice u okruglom obliku oko 600. Zapise o novcu nalazimo već u vremenu Hamurabija (1792.1750. te se izdvajaju kao ekvivalent.

" Monetarne sisteme možemo nazvati još novčanim sistemima ili valutnim sistemima. pitanje pariteta. 1. standard dvojne valute. a zasniva se na 3 . Novčani sistem stavljen u ove šire okvire promatranja predstavlja novčani sistem u širem smislu riječi. o klasično zlatno važenje. Međutim. ili je čak sam metal u ulozi novca u platnom prometu. b) Monometalizam: standard srebrne valute. naziv te novčane jedinice.1. pitanje novčane jedinice kao zakonskog sredstva plaćanja.1.. Monetarni sistem paralelne valute Monetarni sistem paralelne valute je najstariji oblik monetarnih sistema metalnog standarda u okviru bimetalističkih monetarnih sistema. 1. standard zlatne valute. i to zlato i srebro. konvertibilnosti kao i osnovne postavke u pogledu emisije novca. Razvojni put monetarnih sistema metalnog važenja ide sljedećim redosljedom: a) Bimetalizam: standard paralelne valute. od organizacije i funkcioniranja platnog prometa. monetarni sistemi slobodnog standarda. o važenje zlatnih deviza.1. Ona je u zavisnosti od postojećeg bankarskog sistema. o važenje zlatnih poluga. Ovaj standard se može pratiti od prvih početaka kovanog novca pa sve do početka XIX st. Evolucioni put monetarnih sistema ima dva osnovna oblika: monetarni sistem metalnog standarda. U sistemima metalnog standarda (važenja) imamo takav novac u opticaju koji je konvertibilan za izvjesnu količinu jednog ili više metala. novčana jedinica ne živi izolirano. Bimetalizam Bimetalistički monetarni sistem se temelji na postavci da cirkuliraju dvije vrste metalnog novca.I Sistemi metalističkog važenja „Novčani sistem – važenje u užem smislu riječi predstavlja skup pozitivnih pravnih propisa i pravila kojima se reguliraju novčana pitanja jedne zemlje tj. standard hrome valute. od instrumenata plaćanja itd.

Još više je poduprijelo nestabilnost činjenica da je tokom XVI st. U Americi je to bio odnos 1:16.osnovna i dopunska moneta..1. te kasnije i u drugim zemljama. odnosno pokušavaju da se otklone nedostaci koje je imao monetarni sistem paralelne valute. 1. što je promijenilo odnos ponude i potražnje. To predstavlja i razliku sa prethodnim sistemima. tezauriše se zlato (Grasham – ov zakon).5 jedinica srebra. Latinska novčana unija (Francuska. Ponovno manje vrijedan novac istiskuje vredniji novac iz opticaja. te stalne poremećaje u robnonovčanim tokovima privrede. Država nije regulisala odnos srebra i zlata. Država preuzima pravo da kuje novac i određuje odnos između zlata i srebra. Tj.2. a u Švicarskoj se zadržao sve do 1931. i to prvo u USA. Monetarni sistem hrome valute Monetarni sistem hrome valute predstavlja kombinaciju bimetalističkog i monometalističkog monetarnog sistema. a u Francuskoj i Engleskoj 1:15. odnosno povlače ga iz prometa. odnosno na tržištu na osnovu ponude i potražnje. Taj različiti odnos je imao za posljedicu nestabilnost u cijenama zlata i srebra. Monetarni sistem dvojne valute Monetrni sistem dvojne valute nastaje kao potreba vremena. prema kojem loš novac istiskuje iz opticaja dobar novac. U robno – novčani promet je dolazilo iz rudnika srebra i zlata na tržište. Uvedene su dvije vrste moneta . tako da je svaka roba imala dvije cijene. Belgija. 15.5. Francuskoj i Engleskoj. Metali odnosno novac je bio u obliku prašine ili u komadićima metala u vrećicama. pa je tako na različitim tržištima bila i cijena različita a sa tim i različit odnos između srebra i zlata.3. a čini je metal iz kojeg je država kovala novac u neograničen im količinama.istovremenom cirkuliranju dvije vrste metalnog novca. Švicarska i kasnije Grčka) uvodi ovaj monetarni sistem 1879. Kod ovog sistema država se uključuje u robno – novčani promet. Ubrzo se moralo odstupiti od odnosa koji je bio utvrđen od strane države. a njihova cijena se određivala vaganjem. u "novootkrivenoj" Americi otvoreni rudnici srebra koji su ubacivali srebrni novac u robno – novčani promet. To znači da se za jednu jedinicu zlata moglo dobiti 16 odnosno. O tome govori Grasham – ov zakon. 1. Možemo ga pratiti u XVIII st. I dalje postoji novac koji se kuje iz dvije vrste metala. U početku je ovaj sistem još bio stabilan. Sve to dovodi do nepovjerenja u srebro.novac koji je kovan iz metala ograničene količine. a stim i cijene tih metala. ali samo kratkog roka. u prethodnim sistemima se novac mogao da kuje neograničeno iz oba metala. jer je došlo do novih cijena zbog povećanja količine proizvodnje zlata i srebra. Osnovna moneta jeste glavni novac. Dopunska moneta jeste pomoćni novac . "Hromo" pri tom znači 4 . pa ljudi tezauriraju zlato. javlja se u prelazu bimetalizma u monometalizam. Na tržištu se roba plaćala ili srebrom ili zlatom. Sistem hrome valute trebao je da onemogući djelovanje Grasham-ovog zakona.1.

1. 1. važenje zlatnih poluga. Austrije. Također su mogle biti i banknote u opticaju ali su one bile 100% zamjenjive kod banke za zlato. godine valutni monometalizam zlata. Govorimo o takvom novčanom sistemu gdje se kao novčano sredstvo vidi zlato.2. Taj novac. Monetarni sistem srebrne valute Kao što je već spomenuto. jer je vrijednost zlata se pokazalo kao mnogo stabilnija. Monetarni sistem zlatnog standarda Monetarni sistem zlaznog standarda nastaje u XVIII i XIX stoljeću. Posebno je bio interesantan za zemlje koje su imale bogata nalazišta srebra i oskudnost zlata. odnosno 1934. važenje zlatnih deviza. Do napuštanja ovog novčanog sistema dolazi od strane Njemačke. Skandinavskih zemalja. Razilaženje nominalne i stvarne vrijednosti. 1. Nizozemske.. povlačeći sve zlato iz prometa.ograničena količina kovanja srebrnog novca. "Od evropskih država ovaj novčani sistem uvodi prva Nizozemska 1857. Klasično zlatno važenje Klasično zlatno važenje (Gold Specie Standard) podrazumjevalo je da u novčanom opticaju cirkuliraju zlatnici.2.2.2. Rusije (sve u drugoj polovini XIX st.). je bio fakultativni novac. odnosno novac koji je iskovan od zlata je u ulozi zakonskog novca. zlato se uspostavilo kao kvalitetnije.2. koje su zadržale ovaj novčani sistem sve do 1914. Znatne količine demonetiziranog srebra odlazi u druge zemlje .2. što znači da je prodavac mogao odbiti banknote i tražiti da se roba plati u zlatnicima. prvi metal koji je samostalno služio kao novcano sredstvo jeste bilo srebro.1. do koje je dolazilo zbog trošenja zlatne 5 . odnosno Engleska uvodi 1816. šta je stvaralo veliko povjerenje kod ljudi.. Iako je srebro se duže zadržalo kao novčano sredstvo u odnosu na zlato.Meksiko i Kinu. odnosno novac je vezan za zlato. Početkom perioda monometalizma ulogu novca preuzima srebro. a kasnije tu ulogu preuzima zlato. god. Postoje tri evoluciona oblika ovog monetarnog sistema. Monometalizam Monometalizam karakteriše period u kojem se pojavljuje samo jedan metal kao novčano sredstvo. a to su: klasično zlazno važenje. 1. Tako se napušta ovaj monetarni sistem i prelazi u monetarni sistem zlatnog standarda. banknote koje su bile u opticaju. 1. „Nominala svakog komada zlatnog novca formalno je morala odgovarati njegovoj stvarnoj materijalnoj vrijednosti.

Ovaj monetarni sistem zamjenjuje neograničenu konvertibilonost. Novčanice koje su u robno-novčanom prometu su zakonsko i definitivno sredstvo plaćanja.3. Postepeno se napušta ovaj monetarni sistem i traži bolja solucija. ali nisu i dalje neograničeno konvertibilne.2. 1. Italiji.monete. Emisione banke uviđaju da nije potrebno da su sve banknote pokrivene zlatnim polugama. Nedostaci ovog monetarnog sistema tražiti će novi monetarni sistem koji će odgovarati potrebama tadašnjeg vremena. da se ne tezauriše zlato kod pojedinaca i spriječi izvoz zlata iz zemlje. Važenje zlatnih poluga Važenje zlatnih poluga (Gold Bullion Standard) pratimo u razdoblju između dva svjetska rata. zemljama centralne Evrope i dr. Sada se banknote mogu zamjeniti za zlatne poluge. ali u većem iznosu odnosno. pokrivenost banknota iznositi svega 30 . 1. tako i u vanjskom prometu odnosno u prometu sa inostranstvom. Te je tako osigravana jedinstvena cijena zlata u svijetskim razmjerama. te tako će krajem XIX st. U ovom monetarnom sistemu je omogućena veća manipulacija novcem nego 6 . Prva sistem zlatnih poluga uvodi Engleska na osnovu Zakona o zlatnom standardu iz 1925. da se nacionalna privreda zaštiti od špekulacija pojedinaca. Dok u međunarodnoj razmjeni se koristi zlato. nije bilo bitno. jer svatko ima pravo donijeti zlato i tražiti od emisione ustanove da mu ga iskuje u novac. god. Tečaj stranih valuta je oscilirao u visini troškova za transport zlata iz jedne u drugu zemlju. za 400 funti sterlinga. a priroda je ograničila mogućnost proizvodnje zlata.2. koje predstavlja svjetski novac.40 % od njihove nominalne vrijednosti. te ono dobija ulogu svijetskog novca.2.2. a to je prvenstveno nesklad između potreba za zlatom i snadbjevanja privrede zlatom. Pored svojih dobrih strana i ovaj sIstem ima negativne. Kod važenja zlatnih deviza radi se o takvom obliku monetarnog sistema zlatnog standarda gdje se u opticaju nalaze novčanice čije se pokriće zasniva na deponovanim devizama koje glase na neku zlatnu valutu kod emisione banke. novčanice se nije moglo dobiti zlato nego neka deviza koja glasi na zlatnu valutu. Važenje zlatnih deviza Važenje zlatnih deviza (Gold Exchange Standard) uvođenjem se pokušava izvršiti stabilizacija novca i cijena. Njihova vrijednost je i dalje vezana za zlatni standard. Privreda je rasla i tražila veću količinu novca. koju smo imali kod klasičnog zlatnog važenja. Tako je stvorena mogućnost da količina novca u opticaju prati potrebe robnog prometa. U nacionalnoj privredi cirkuliraju novčanice odnosno banknote koje sad predstavljaju zakonsko i definitivno sredstvo plaćanja.“ Zlato je bilo u funkciji novca kako u unutrašnjem prometu. Tu upravo prepoznajemo i osnove savremenog bankarstva. Ovaj monetarni sistem je uveden poslije I svjetskog rata u Njemačkoj.2. Tako da u emisionoj banci prilikom zamjene domaće valute odn. sa ograničenom konvertibilnošću.

koji je predstavnik klasične političke ekonomije. a 60 % u vrijednosnim papirima.u prethodnim sistemima. bankarska škola ili bankarsko načelo. samo manji dio od ukupne količine novca u opticaju treba biti pokriven u monetarnom zlatu kod emisione banke. Druga teorija jeste teorija bankarske škole koja se temelji na pretpostavci da nije potrebno nikakvo pokriće emitovanog novca u zlatu.bio je takav sistem emisije i pokrića novca u kojem se emisija novca nije direktno vezivala za zlatno pokriće kod emisione banke. konvertibilnost novčanica i regulisanje novčanog opticaja. stabilnost cijena. • Sistem indirektnog kontigentiranja .se zasnivao na principu da se ukupan iznos emisije novčanica mora pokrivati sa vrijednošću zaliha monetarnog zlata u emisionoj (centralnoj) banci. • Francuski sistem maksimiranja novčanog opticaja . tj. Na osnovu ove dvije teorije u praksi su se razvile četiri osnovna tipa emisije pokrića novčanica: • Engleski sistem kontigentiranja . Pri tome ove novčanice sve više postaju oblik papirnog novca. novčana škola ili načelo cirkulacije. samo jedan manji dio emitiranih novčanica. Tu su se razvile dvije teorije: 1. • Sistem procentualnog ili kvotnog pokrića novčanica . Monetarna vlast u ovom sistemu utvrđuje samo gornju granicu ( visinu) za emitiranje novčanica. 2. Najpoznatiji zagovornik ove teorije jeste David Ricardo. određeni kontigent novčanica nije morao da ima realno pokriće u monetarnom zlatu kod banke emitenata. To bi osiguralo stabilnost valute. a nakon Velike ekonomske krize se ruši i potpuno nestaje nakon II svjetskog rata.emisiona banka je bila u mogućnosti da emitira novčanice i bez zlatnog pokrića ali za taj iznos koji prelazi pokriće ona ima obavezu da državi plati porez. A na drugu stranu su zaštićene zlatne rezerve od tezauriranja i izvoza u inostranstvo. Naknadno je ova teorija zagovarala da treba 40 % pokrića biti u zlatu. Predstavnici ove teorije smatraju da novac ne stvara ni država ni emisiona banka već sama privreda. Izuzetno. Taj dio zlatnog pokrića novčanog opticaja izražen je u % ili kvoti. 7 . Ovaj sistem jeste kombinacija engleskog sistema kontigentiranja i francuskog sistema maksimiranja novčanog opticaja. Teorija novčane škole govori o tome da savemitovani novac treba biti 100 % pokriven zlatom kod emisione banke. Važno bi bilo na kraju ove rasprave o monetarnim sistemima vezanih valuta spomenuti i kako se gledalo na emisiju i pokriće novca u ovim sistemima.po ovom sistemu. Do velikih nestabilnosti monetarnih sistema zlatnog standarda dolazi tokom i nakon I svjetskog rata.

Monetarni sistem slobodnog važenja ima nekoliko naziva u literaturi: monetarni sistem manipulirane valute. on nema svoju unutrašnju vrijednost. te kao mjerilo koristi opšti nivo cijena na malo.II Sistem slobodnog važenja Sistem slobodnog važenja jeste takav monetarni sistem u kojem cirkulira novac koji se ne veže za zlato ili neki drugi unaprijed definiran standard vrijednosti za koji bi ta jedinica bila zamjenjiva. Prvi pokušaj uvođenja ovog monetarnog sistema je bilo još 1690. A ako pri tome država poduzima razne mjere za održavanje stabilnosti valute. Tako da emisiona banka dobiva veoma važnu ulogu jer ona svojom politikom mora da osigura da je novac vrijedan i stabilan odn. Što znači da. te monetarani sistem papirne valute. ovdje je vezana za svu robu u prometu. pogodnija je za rukovanje i praktičnu upotrebu u prometu. dok se je u zlatnom standardu novčana jedinica vezala za vrijednost zlata. ili bolje rečeno manipuliše valutom. u Americi. monetarni sistem slobodne valute. papirna valuta nema ograničenja koji bi je držali u određenim granicama i tim automatski regulisali novčani opticaj. je ustvari bezvrijedan odn. monetarni sistem upravljive valute. već ima samo onu vrijednost koju mu daje emisiona banka. onda govorimo o indeksnom važenju. Ali kao i svaki drugi sistem i ovaj ima određenih nedostataka: stvara se iluzija da se putem povećanja novčanica u opticaju mogu riješiti važni ekonomski problemi. čak i po cijenu vanjske nestabilnosti intervalutarnog tečaja valute. i ne može služiti za međunarodna robna plaćanja. pa čak i država putem novčane i privredne politike utiče na valutu. Novčani sistem slobodne valute nastaje ako se preko emisione banke emituje papirne novčanice. u ovom novčanom sistemu. i ako se konvertibilne novčanice učine nekonvertibilnim ali se zadrže u prometu uz "prisilan tečaj" od strane državnih organa. 8 . Ta politika treba da osigura realan i optimalan tečaj nacionalne valute koji se svakako mora tretirati u skladu sa vanjsko-trgovinskom i platnobilansnom politikom zemlje. Prednosti slobodnog važenja se ogledaju kroz: papirna valuta nije podložna povlačenju iz opticaja radi špekuliranja. U monetarnom sistemu slobodne valute u prvom planu se nalazi nacionalna stabilnost valute. ako se različitim papirima prizna svojstvo zakonskog sredstva plaćanja od strane države. koje nemaju unutrašnj vrijednost. Ovaj monetarni sistem nosi i ime monetarni sistem manipulativnog važenja jer emisiona banka. siguran. troškovi izrade su niski. Hitler je uveo slobodno važenje u Njemačkoj između dva svjetska rata. nema ograničenja u proizvodnji papirne valute za potrebe ekonomskog razvoja kao što je bio slučaj sa zlatom. Novac koji se nalazi u prometu. da se ima povjerenje u taj novac.

Saudijske Arabije. Organi MMF-a su Međunarodna monetarna i financijska komisija i Upravni odbor Fonda. što je tada bio samo američki dolar. To su najčešće ministari financija ili guverneri Centrainih banaka. a ostalih 16 zastupaju interes ostalih zemalja. tako da su one i bile najveće zagovornice ovog koncepta. Prilikom platnobilansnih problema članice bi bile u mogućnosti uzeti kredit od strane Unije. Članice ovog Fonda bi morale utvrditi vrijednost valute u odnosu na zlato i zlatnu valutu. Ženevi i Tokiju. znanstvenici i dr. Iako postoji mišljenje u javnosti da Fond ima pravnu regulativu i da može putem određenih pravnih instrumenata da utiče na članice prilikom njihovih odluka i sprovedbe politika.III Suvremeni monetarni sistemi 3. Upravni odbor imenuje direktora Fonda. Japana. lingvisti. MMF ima 2 700 saradnika iz 123 zemlje. koji se sastaju tri puta sedmično. koji je tradicionalno Evropljanin ili bar nije Amerikanac.1. UN odlučuje da se uvede zajednički fond koji će te probleme da riješi. Cilj multilaternig bankarskog kliringa jeste da se izravnaju salda u platnim bilansama zemalja članica Međunardone klirinške unije. 3.a John Maynard Keynes iz Velike Britanije i Harry Dexter White su skoro istovremeno početkom 1940-tih godina predložili njihove ideje o reguliranju novih međunarodnih monetarnih sistema. Međunarodni monetarni fond Prije 50 godina u vrijeme opće nekonvertibilnosti i s tim povezanih problema u vezi deviznih kurseva. John Maynard Keynes predlaže da se osnuje institucija. to u stvari nije tako. Pri tome se prvi put govori o stalnoj instituciji a ne samo o zasjedanju. Kod ovog predloga vodeće mjesto bi pripalo Velikoj Britaniji i Francuskoj. Rusije. Na čelu Fonda je Vijeće guvernera koji čine guverneri iz svake pojedine zemlje po jedan i njihovi zamjenici. jer je direktor Svjetske banke tradicionalno Amerikanac. Osam direktora je iz Kine. Učešće ili kvote bi 9 .1. Velike Britanije i SAD. Salda bi bila izražena u "bancor" – inia koji bi bili međunarodna obračunska jedinica i njihova vrijednost bi se određivala u zlatu. Njihov zadatak u Fondu jeste da prate izvršenje monetarnih i ekonomskih politika od strane članica.1. više je savjetodavna institucija. Upravni odbor čine 24 izvršna direktora. Glavna centrala se nalazi u Washingtonu. Fond nema nikakvih pravnih instrumenata. Nastanak MMF . a postoje i biroi u Parizu. Pa tako. Harry Dexter White-ova koncepcija se temelji na osnivanju institucije imenom Međunarodni stabilizacioni fond. koja će se bazirati na multilaternom bankarskom kliringu. koje čine ekonomisti. koju je on nazvao Međunarodna klirinška unija. MMF može samo da savjetuje. kako se je to prije razmatralo. statističari. Njemačke. Francuske. Međunarodni monetarni fond možemo predstaviti kao kariku između većinske želje članica Fonda i želje pojedine članice Fonda.

te da će pratiti takvu ekonomsku politiku koja će postepeno povećavati vlastito blagostanje.to su razni 10 .2. Zadatke Fonda možemo da podijelimo i na: a) propisi o deviznim kursevima b) nadzor c) konsultacije. kako bi se na taj način doprinijelo razvoju i održavanju visokog stupnja zaposlenosti djelatnika i ostalih proizvodnih čimbenika. potpomaganje širenja i ravnomjernog razvijanja međunarodne trgovine. onda mislimo na to da je u početku bio paritetni sistem unutar zlatno-dolarskog važenja. godine u Bretton Woods-u je prihvaćena White-ova koncepcija od strane Ujedinjenih Nacija.1. da se neodobri traženi kredit članici. te da se druge članice obavjeste o načinu kako se određuje vrijednost valute.12. International Monetary Fund . godine. pa tako danas on obuhvata 182 zemlje članice. ili kao krajnja instanca da se zatraži istup iz MMF. Tako se u privredi mogu naći kod velikih industrijskih zemalja fluktuirajući (ili slobodni) devizni kursevi.IMF ) je više saradnja između 182 zemlje članice koje su dobrovoljno pristupile jer su uvidjele prednosti koje donosi takva jedna institucija u pogledu stabilnog valutnog sistema.“ Prilikom pristupu MMF članica se obavezuje da će obavjestiti druge kako izračunava vrijednost svoje valute u odnosu na druge valute. 3. te njihovog neograničenog prometa. Statut Fonda je stupio na snagu 27. pomaganje održavanja stabilnosti tečajeva sprečavanje njihovog umjetnog obaranja doprinos zavođenju multilateralnog sistema plaćanja po tekućim transakcijama između članica i otklanjanje deviznih ograničenja koja koče razvoj međunarodne razmjene proizvoda i usluga odobravanje kredita iz sredstava Fonda državama članicama u slučajevima platno-bilančnog deficita itd. s tim da bi USA dobila ulogu lidera. Vremenom su pristupale i druge zemlje u MMF. 1 Statuta. Pored ove podjele zadaci Fonda se mogu podijeliti i na: nadzor (o kojem je već bilo riječ). dok je Fond otpočeo sa radom 01. Fond ima sljedeće zadaće: Unapređenje međunarodne monetarne saradnje. Može se reći da MMF ne voli iznenađenja te da se saradnja prvenstveno zasniva na konsultacijama članica međusobno. kod kojih se cijena valute formira na slobodnom tržištu kapitala. da će pri razmjeni valute u devize odreći se ograničenja koji bi mogli da otežavaju tu razmjenu.1945.03. te sa samom organizacijom. Jula 1944. Dok su druge zemlje svoju valutu vezivale za određenu valutu ili grupu valuta. kao i blagostanje drugih zemalja. jedino ograničenje dato od strane MMF – a je bilo da se ne smije kurs vezati za zlato. jer su raspolagale sa 80 % svjetskih deviznih rezervi. Nakon raspada bretonvudskog sistema svaka članica je mogla da sama provede devizni kurs. financijske pomoći . kupovine i prodaje valuta i deviza. Međunarodni monetarni fond (ili eng. Fond ne posjeduje pravnu regulativu kojom bi mogao da sankcioniše nepravilnosti. Zadaci MMF – a „Saglasno čl. ali je moguće da se putem savjeta skrene pažnja članici o određenim nepravilnostima.1947. Kada govorimo o propisima o deviznim kursevima unutar Fonda.se određivale na osnovu raspoložive količine zlata i slobodnih deviza odnosne zemlje.

a od 1997. 3) glasačka moć članice. Fond je sada u stanju kada mora još više brinuti za cijelu ekonomsku politiku svih članica. količini novca u opticaju. I od tada se provode konzekventno. Posebne konsultacije se vode sa zemljama čija politika ima velikog uticaja na svjetsku ekonomiju.1971. da bi od 1978. Zemlja uplaćuje kvote 25 % u zlatu.12. Da bi se jedna zemlja mogla učlaniti u Fond potrebno je da uplati određenu kvotu sredstava koja se određuje prema svjetskoj ekonomskoj poziciji zemlje. itd. platama. investicijama i drugim važnim ekonomskim pokazateljima. da bi od 18. (35 $ = 1 unca čistog zlata ili 1$ = 0. koji se predaje izvršnom odboru. jednom· u godini za svaku članicu. njihovih situacija. te tehničke pomoći koje čine razna pomaganja i prenos stručnog znanja u vezi monetarne i fiskalne politike. Visina kvote služi kao: 1) novčana rezerva MMF-a da bi mogao se odobriti kredit članicama koje se nalaze u financij skim poteškoćama. Rezultati ovih konsultacija se objavljuju dva puta u godini u Analizi perspektive svjetske ekonomije (World Economic Outlook). se oni i publikuju. koji se formirao na osnovi pariteta svoje valute u zlatu koji je bilo zajednički imenitelj svih valuta ili u dolaru na bazi njegovog zlatnog pokrića prema stanju 01.krediti i zajmovi koji se izdaju članicama sa platno – bilansnim poteškoćama. cijenama. jula 1944. prema Smithonian Agreement bilo dopušteno osciliranje čak i od 2. Sadašnji sistem traži veću transparentnost politike zemalja članica. ali je došlo upravo do suprotnog. izobrazba službenika i slično. Zemlja članica može da izvrši promjenu pariteta nacionalne valute do 10 % od 11 . Sažeti izvještaj skupa sa predlozima za jačanje ekonomije se dostavljaju članici. Nadziranje članica. Svaka članica je morala imati fiksni devizni kurs. Konsultacije trebaju da odrede da li članice imaju realne uvjete za kupovinu i prodaju valuta i deviza. 2) baza ili temelj za iznos koji članica može da dobije u obliku kredita ili iznos na osnovu kojeg se računa specijalna prava vučenja ( SPV). zemlja može i uplatiti 10 % državnih službenih neto zaliha zlata i dolara. uvozu.25 %. te da se utvrdi ukupna slika ekonomske situacije zemlje. Neki su smatrali da će uticaj MMF – a opasti kada je došlo do raspada bretonvudskog sistema. centralne banke i drugih financijskih institucija. U prvom periodu one su bile samo pro – forme. je važan zadatak Fonda. a 75 % u domaćoj valuti. Umjesto da uplati 25% u zlatu. Velika značajnost toga jeste da solidna i stabilna ekonomska politika vodi ka stabilnim deviznim kursevima. U drugoj fazi se vodi razgovor sa vladom o ekonomskoj politici prethodne godine i promjenama u novoj godini.5 saradnika prvo skuplja u zemlji statističke podatke o izvozu. U idućoj fazi se grupa eksperata vraća u Washington i rade na detaljnom izvještaju. Grupa od 4 .888671 grama zlata). te rastućoj i napredujećom svjetskoj ekonomiji. Fond uvidio njihovu važnost. kamatnim stopama. Konsultacije se održavju redovno i mogu da budu održane vanredno u određenim situacijama. Fiksni devizni kurs je u početku mogao da oscilira za 1 %. U specijalnim uslovima može da se odredi i češće.

U najvažnije odluke Kingstonskog zasjedanja treba istaći: • odluka o ukidanju službene cijene zlata. tadašnji američki presjednik. zemlja ima mogućnost da vrši promjenu i u tom slučaju bez savjetovanja sa MMF-om.prvobitno utvrđenog pariteta i bez saglasnosti Fonda. što je i potvrđeno i na zasjedanju Internog komiteta MMF u Kingstonu . 4 statuta. • odluku o ukidanju zlatnih pari teta SPV. 25 godina. Dok na drugu stranu raste snaga Evropskog gospodarskog sistema.3. Drugi razlog raspada sistema jeste kriza novčanih funkcija zlata. Vrši se devalvacija dolara. jer se ne može zamjeniti po službenoj cijeni a samim tim postaje nekonvertibilna valuta. Zlato se pojavljuje u obliku zlatnih poluga koje se čuvaju u trezorima i nisu dostupne javnosti. Dolar postaje čak atraktivniji i od zlata jer deponiran on odnosi prihode. Što je jedna zemlja bogatija to je iznos kvote veći. Razlog tome jeste neprekidno rastući deficit američke platne bilanse. • odluku o prestanku zlatnih transakcija između MMF i zemalja članica odluku o 12 . Fond sa 35 članica imao na raspolaganju 7. ako promjena pariteta ne utiče na međunarodne transakcije ili ako je ona potrebna zbog ispravljanja neuravnotežnosti. formiranje dvojnog tržišta zlata i slično 1973. centralna banka. pri čemu se mogu smanjiti ili povećati za određenu članicu. Može se reći da je zlato sredstvo državne tezauracije. oskudica zlata. pa centralne banke mogu da slobodno trguju zlatnim rezervama. već 1998. u Washingtonu gdje je i formalno-pravno donesena odluka o ukidanju službene cijene zlata. Dok je 1946. sa 182 članice raspolaže sa 193 mrld $. osnivanje pool-a. a dolar dominantan u međunarodnim plaćanjima. SAD. zavisno od potrebe Fonda i razvoja zemlje u zadnjih pet godina. koje prestaje vršiti ulogu instumenata međunarodnog plaćanja. Tako dolar počinje da "vrijedi manje nego zlato". prema čl. postaje vodeća zemlja. 3. nego njima raspolažu monetarni organi vlasti odn. Međutim. koji je predstavljao sistem paralelnih koncentričnih krugova.g. • odluku o ukidanju zlatnih klauzula u Statutu MMF. objavljuje formalnopravnu suspenziju eksteme konvertibilnosti američke valute. godine je Roosewelt ukinuo embargo slobodnog tržišta zlata i FE počinje prodaju dijelova zlata da bi stabilizirao slobodnu cijenu zlata kao robe. Prepoznajemo da se radi o klasičnom obliku međunarodnog zlatno – deviznog standarda ili čak se govori o zlatno – dolarskom standradu. tj.1. a to joj daje 265 000 glasova ili 18 % glasačke moći. i kriza američkog dolara. tako. koji je prije bio suficitan. što dosteže vrh 15. gdje centar je zlato a dolar svjetska valuta oko koje kruže sve ostale valute. Nestaje stabilnost i povjerenje u američki dolar. odnosno kamatu.10. "Konačna demonetarizacija zlata se obavlja na redovnoj godišnjoj skupštini MMF u rujnu 1975. međutim početkom 70 – tih je došlo do promjena a s tim i do raspada ovog sistema.1971. Kvote se provjeravaju svakih pet godina. Raspad bretonvudskog sistema Bretonvudski rezervni sistem je bio uspješan cca. 1975. što je i najveća kvota. Ovakav oblik MMF je poznat i kao bretonvudski sistem. sve ostale promjene se mogu izvršiti samo nakon savjetovanja sa Fondom. godine kada Nixon.Jamaica. Pri čemu Amerika pridaje iznos od 35 mrld $.6 mrld $. te Bliskog i Dalekog Istoka. godine je donijeta odluka o ukidanju dvojnog tržišta zlata.

1991. već samo države i to članice Međunarodnog monetarnog fonda. švedska kruna. Decembara 1971. 01. japanski jen. američki dolar).08571 $. njemačka marka 21 %. godine specijalna prava vučenja (SPV) kao novi oblik međunarodnog sredstva plaćanja.ukidanju zlatne tranše. austrijski šiling. Međunarodni monetarni fond prihvata na sastanku u Rio de Janeiru 1967. belgijski franak. dolazi do ponovne promjene. A to su činile pet valuta zemalja koje su imale najveći izvoz: američki dolar 42 %. Treći važan razlog raspada sistema jeste kriza fiksnih deviznih tečajeva.01. japanski jen 13 %. i to 1 SPV = 0. Već u januaru 1981. a ukida se fiksni zbog nekonvertibilnosti i devalvacije dolara.kupuju.20635 $. norveška kruna. njemačka marka. prihvaćen i formalno – pravno legalizirani plivajući (fluktuirajući) devizni tečaj. kanadski dolar. Pa je tako MMF 1/6 zlata odnosno. 18 % japanskog jena i 11 % engleske funte. a povećava se jen na 15 % udjela. godine dolazi do izmjene u korpi valuta: uključuje se saudiarabijski rial i iranski rial. 1998. francuski frank 11 % i engleska funta 11 %. 3.4. pa otud ime sistem papirnog zlata. francuski franak. SPV čine 2 % ukupnih monetarnih rezevi 13 . njemačka marka 19 %. Međutim. južnoafrički rand. Iz same definicije se vidi da SPV ne raspolažu privatna lica. čiji je udio u svjetskom proizvodu bio iznad 1 %. japanski jen 17 %. Da bi od 1974. nadali su se da će se vratiti ponovno na fiksne tečajeve. : američki dolar 40 %. • odluku o restituciji i rasprodaje zlatnih rezervi MMF-a. 11 % francuskog franka. britanska funta. se udio SPV sačinjava od 39 % američkog dolara. 1/6 plasirao na slobodno tržište. već služi kao osnova. talijanska lira. Pa je tako tek u januaru 1976. francuski franak 13 % i britanska funta 13 %. MMF je ovo smatrao samo privremenom situacijom. 1. Tada su to bile valute 16 zemalja (australijski dolar.1. Ponovna promjena se izvršila 01. 25 milijuna unci vratio članicama. Specijalna prava vučenja Specijalna prava vučenja nastaju da bi se riješili problemi odnosno. necirkulirajući i vještački novac koji se ne može izravno upotrebljavati kao sredstvo prometa i plaćanja.888671 g čistog zlata. 1978. jedinica SPV povećava se na 1. 1/6 uplatio u Starateljski fond a ostalo za razne Fondovske olakšice rezervne tranše. februar 1973. Prvi put se specijalna prava vučenja utvrđuje u vrijednosti zlata. kao prava koja omogućuju zemljama članicama da temeljem svojih SPV vuku . a to je da se specijalna prava vučenja utvrđuju na temelju "koktela valuta". ostavlja se na raspolaganju monetarnim vladama da interventiraju u slučaju špekulativne manipulacije valutama i devizama.01. Postepeno se prelazi na fluktuirajući devizni tečaj. a isključuju danska kruna i južnoafrički rand. "Specijalna prava vučenja su obračunski. da' bi se osigurala dodatna sredstva međunarodne likvidnosti i vratilo povjerenje u američki dolar i osigurao pouzdan valutni denominator. godine smanjuje se udio francuskog franka i engleske funte na 12 %. nizozemski gulden. odnosno dobijaju na kredit potrebite konvertibilne valute. počelo se određivati vrijednost SPV prema korpi valuta. 21 % njemačke marke. španjolska pezeta. danska kruna.1986.

Fond zadužuje račun zemlje članice čija se valuta koristi. koje su srednoročne. Ovo pismo je pravni akt. "Stand-by" aražman je kredit okvirnog i produženog karaktera kojeg date zemlje koriste u određenom vremenskom periodu u zavisnosti od vlastitih potreba. Pismo o namjerama dostavljaju članice Fondu da predstave svoje obaveze iz programa.na svijetu danas. Na specijalna prava vučenja stečena prodajom valute zemlja u suficitu prima kamate.-72. ali i od toga da li one sprovode stabilizacijske programe koji su ugovoreni sa MMF-om. Međutim da bi postale ključne valute potrebno je da imaju interventnu valutnu tržišnu sposobnost i status "vehicle currency" (svojstvo opće rezervno . Prva emisija alokacija SPV je bila od 1970. Inicijativa se 14 .ključne valute). Danas podržava ovaj program 80 zemalja širom svijeta. u iznosu od 9. kaže da u svijetu postoje 82 kovertibilne valute. a rok im je 12 . izmirenje financijskih obaveza i slično. više kreditne tranše je teže dobiti. godini prvi put u cilju da se suzbije siromaštvo u cijelom svijetu. Kada članica MMF-a ima problema sa deficitom platne bilanse onda može da zatraži kredit od Fonda. kreditnih tranši. Prvih 25 % i li prvu tranšu je lako dobiti jer se radi o privremenim i kratkoročnim poteškoćama. 30. i proširene kreditne linije.13 Izvješće Fonda iz 1993. 66.06. za kupovinu traženih valuta.5 mrld SPV. a druga je bila 1979.10 godina. čija visina direktno zavisi od veličine kvote te zemlje. Kreditiranje se vrši putem tzv. vraćaju se 4 1 '2. 2 ) koncesiona pomoć Čine je dvije kreditne linije a to su kreditna linija za borbu protiv siromašva i razvojna kreditna linija. imaju rok od 3 godine. što je imalo vrijednost od ca. koristi se pri odobravanju i korištenju kreditnih obaveza. pri čemu one nisu dužne da prihvate više od tro struke veličine njihova iznosa SPV dobivenog raspodjelom.3 mlrd.2 mrld $ u 90 zemalja širom svijeta. koja služi za financiranje platnobilansnih ravnoteža. izdato je 49.. Prilikom korištenja specijalnih prava vučenja.2000. a one su rezervne valute novog bretonvudskog sistema. kredit se vraća 3 1/4 . što ukupno čini 100 % kvote date zemlje. Za članice Fonda je također atraktivan i "stand-by" aranžman. Radi se na dogovoru sa Fondom o programu prilagođavanja da bi se popravila platnobilansna pozicija.. islpate su četvrtogodišnje i vezane za izvršavanje redovnih ispita. Današnje kreditne linije Fonda se mogu podijeliti na tri podgrupe: 1 ) regularne kreditne linije Čine opći kreditni ugovori. Dok ostale tri tranše tzv. koji se izdaju za pomoć pri platnobilansnim problemima koje karateriše kratkotrajnost i cikličnost.5 godina nakon izdavanja kredita. Raspodjela je učinjena prema kvotama u kapitalu Fonda koje su članice imale. Prva kreditna linija se pojavljuje u 1987. Imaju četiri kreditne tranše po 25 %. koje odgovaraju kamatama na svjetskom tržištu novca. jer se moraju da ispune određeni uvjeti. Članice sa suficitom prodaju svoju valutu zemljama sa deficitom u bilansi plaćanja za SPV. te inicijativa za siromašne zemlje sa visokim državnim dugom. SPV je obračunska jedinica. a izdaju se za probleme koji su makroekonomski i strukturni. Pa možemo da zaključimo.18 mjeseci. godine u iznosu od 19 mlrd SPV.

Takse čine: cca. Zemlja koja uzima kredit od strane Fonda mora da plati određene takse. šta je još uvijek u toku.pojavljuje u 1996. A može se dodati još 25 % kvote. te 1997. Financijski izvor Fonda jeste kvota najvećim dijelom. pa bi trbalo dodati samo da zadnja tačka odnosno. Organizacija MMF-a. teški konflikti. japanskim jenima. centralne banke i drugih financijskih institucija. U slučaju da nastanu jaki ekonomski problemi Fond raspolaže od 1962. rat i slično. Ta kreditna linija jeste Opći kreditni sporazum koji svakih pet godina obnavlja. Ustupaj u se krediti uz veoma nisku kamatnu stopu.5 % kamata na kreditni iznos i 0.25 % od kreditnog iznosa su takse usluga i raspoloživosti.45 mrld $. Moguće je da se kvalificiraju do 36 zemalja članica. poreznog sistema. Ovaj sporazum je utemeljen odlukom o novim kreditnim sporazumom koji će iznositi ca. Posebnu pažnju se daje siromašnim zemljama od strane Fonda kroz razne instrumente. prilikom Meksičke krize. politika financiranja u slučaju nevolje se odnosi na probleme koji su izazvani kroz prirodne katastrofe. te kovertibilnosti valute. politika kreditnih tranši i politika financiranja u slučaju nevolja. Fond za njih plaća kamate i obavezuje se da će ga vratiti za pet godina. Iako i nije toliko velik iznos kvote jer članice 75 % uplaćuju u domaćoj valuti a većina tih nacionalnih valuta nema potraživanja izvan granica te zemlje. 15 . 3 ) posebne kreditne linije To su kreditne linije kod izvoznih problema. i Azijske krize. Svjetska banka se bavi samo sa ekonomskim razvojem u siromašnim zemljama svijeta. Posebna je bilo potrebno da se izda pomoć kako da se izvrši struktura carinske politike. tadašnjim francuskim francima i britanskim funtama. Financijska politika MMF-a se može pratiti kroz tri tačke: politika kvoti. 40 . godine sa 24 mrld $ kredita koji ustupaju vlade i njihove Centralne banke. Nije potrebno posebno naznačiti i ulogu Fond prilikom prelaska zemalja istočne Evrope i ex Sovjetskog Saveza iz planske ekonomije u kapitalističku ekonomiju. politika zemlje ponovno ne struktuira. tadašnjim njemačkim markama. Važnu ulogu je odigrao Fond 1995. 4. dok se zemlje odn. za jačanje valutne rezerve i kreditne linije za sprječavanje kriza unaprijed. Pa se tako i krediti najčešće izdaju u američkim dolarima. Prethodne dvije politike su kroz tekst već obrazložene. U tom slučaju se članici odmah isplaćuje 25 % kvote ako ona surađuje sa Fondom. godini u cilju da se snizi vanjski dug siromašnih zemlja na neki podnošljiv nivo.

Glavni ured CB BIH jeste u 16 .1997.juna 1997. ona ne reguliše njihov rad i politiku eskontne stope. Vezanjem domaće valute za drugu stranu valutu. Prednost ovog sistema jeste jako mala čak neprimjetna inflacija. te koordiniranje djelatnosti agencija za bankarstvo.51129 EUR. Centralna banka gubi mogućnost emisije novca. Međutim postavlja se pitanje da li je to dobro i da li bi se uz umjerenu inflaciju mogli postignuti bolji ekonomski rezultati i ekonomski rast. depozita komercijalnih banaka. a kasnije za euro u odnosu 1 KM : 0. Ali također. godine Zakonom o Centainoj banci. godine. a to tačno znači da je domaća valuta fiksno vezana za njemaču marku ( DEM) u odnosu 1: 1. koje su supervizuju komercijalne banke i izdaju dozvole za rad. te nema finaciranja finacijskog deficita države. kredita komercijalnim bankama. Centralna banka BIH radi po aranžmanu currency board-a. jer je dopušteno da se pusti samo onoliko novca u opticaj koliko ima pokrića u određenoj stranoj valuti ( za nas to znači 100% pokriće u DEM ). Karakteristično za našu Centainu banku jeste i to da nije u mogućnosti da pomogne komercijalnim bankama u slučaju nevolja kao što to rade centralne banke drugih zemalja. Prvenstveno se monetarni sistem zemlje ogleda kroz Centrainu banku. Zadatak Uprave jeste operativo rukovođenje poslovanjem Centralne banke. Upravu Centralne banke čine guverner i tri viceguvernera. Slijedeća karakteristika aranžmana currency boarda jeste da nema kreditnog niti depozitnog multiplikatora. U prvih šest godina su ga činili guverner i tri člana (dva iz FBIH i jedan iz RS). u prvom periodu. Osnovni ciljevi i zadaci Centaine banke jesu određeni Zakonom saglasno Općem okvirnom sporazumu za mir u BIH. Ovakav monetarni sistem jeste transparentan i zaštićen od političkog uticaja. definiranje i kontroliranje provođenja monetarne politike BIH. Kasnije se sastoji od pet osoba koje imenuje Predsjedništvo. jer je novčana masa jednaka monetarnoj bazi što znači da je multiplikato 1 (m=MIB=I) Može se prepoznati jedna sličnost sa zlatnim standardom. A to podrazumijeva: održavanje monetarne stabilnosti u skladu sa currency board aranžmanom. nema domaćih vrijednosnih papaira kod Centralne banke. Bosna i Hercegovina prihvatanjemovog angažmana prihvatila je ustvari monetarnu politiku zemlje čiju je valutu izabrala a tim izgubila monetarnu suverenost. pomaganje i održavanje platnih i obračunskih sistema. a počinje sa radom 11. Te. koje imenuje guverner uz saglasnost Upravnog vijeća. a to je potpuna konvetibilnost u ovom slučaju za euro (a znamo da je to nedopstatak zlatnog standarda koji nije mogao da prati ekonomski razvoj zemlje). 20. Na čelu Centralne banke jeste Upravno vijeće. upravljanje službenim deviznim rezervama. Centralna banka BIH osnovana je u poslije ratnom periodu odn. a imoguće su brze monetarne reforme.08. jer naša Centralna banka ne izdaje kredite bankama u slučaju nelikvidnosti.IV Monetarni sistem BiH Može se reći da monetarni sistem Bosne i Hercegovine jeste veoma karakterisičan.

Bosansko – hercegovački opći imovinski račun Fonda ima slijedeće stanje: kvota iznosi 169.60 miliona SPV. Banja Luci. u iznosu od 67. već se trebaju dobro razmatrati koji su to ciljevi za postići i kako ih postići najbolje.1998. Tako da će i budućnosti ona rado surađivati sa Fondom i prihvatati sugestije predložene od strane MMF – a. te od 02.22 % kvote.2001.02. Izdati otkupi i zajmovi putem "stand-by" aranžmana iznose 88.41 miliona SPV ili 152. odn.imf. Ali je važno naglasiti da se ne treba prihavati svaka stavka. što je i opće poznato.2004.10 miliona SPV.org). decembra 1992. Zadnji financijski aranžmani su bila dva "stand-by" aranžmana: od 29.31 milion SPV ili 52. Bosna i Hercegovina je postala članica 14.60 miliona SPV. koji je cjelomično vraćen.Sarajevu. Mostaru. 100 % kvote. bio vraćen u iznosu od 55. glavne jedinice su u Sarajevu. A rezervna pozicija je O. godine. do 29. Važnost Međunarodnog monetarnog fonda za BiH je od velikog značaja.05.2002. do 29.05. 17 . Fond ima u posjedu BAM u iznosu od 257. u iznosu od 94.22 % kvote.42 miliona SPV.08. koji je do 31.2004. V ZAKLJUČAK Prema podacima na informacionoj web stranici Međunarodnog monetarnog fonda (www.01. te filijale u Brčkom i Pale.

Sefić Hamdija.u31. Konjhodžić Halid. 2. Babić Mate.gov. „MEĐUNARODNA EKONOMIJA“ Zagreb 1996. „BANKARSTVO“ Bihać 2002.LITERATURA: 1. „MEĐUNARODNA PRIVREDA“ Logos. Split 2001.cbbh.bh http://d27632.ba 18 . 6. 3. 4.org www. „FINANSIJE“ Bihać 2003. o o o Alijagić Mehmed. Alijagić Mehmed. INTERNET: www.com. 5. „MONETARNE FINANSIJE“ Bihać 2003.imf.

...........................1......................2 I Sistem metalističkog važenja ......................2................16 V Zaključak ............ Monometalizam .......... Zadaci MMF – a ..........................................1................................................................................................12 3..6 1............................................SADRŽAJ: UVOD ......................4 1..................2........................................5 1........................................ Važenje zlatnih deviza ................................3..............9 3............3........3 1.....1..............1............ Klasično zlatno važenje ........................2................2.............5 1...........2.2........................................................5 1................................................5 1.........2..........................4 1......................... Specijalna prava vučenja .............3 1...........................1.......13 IV Monetarni sistem BiH ........ Monetarni sistem srebrne valute ...............1........................1............2...................... Važenje zlatnih poluga .........1.................2................................................................... Monetarni sistem hrome valute ...........9 3.......................... Raspad bretonvudskog sistema ....................................................................................1........................................3 1....................................................................... Monetarni sistem dvojne valute ...............2...........................................................18 19 .........10 3..........2................................................................................6 II Sistem slobodnog važenja ...........2............................... Monetarni sistem paralelne valute ......................................1........1................ Bimetalizam ................................1......................17 LITERATURA ........................................8 III Suvremeni monetarni sistemi ................2....4...9 3............................ Međunarodni monetarni fond ..................1...... Monetarni sistem zlatnog standarda ............3...... Nastanak MMF – a .........................................

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->