P. 1
Pristupni rad

Pristupni rad

|Views: 207|Likes:

More info:

Published by: Selma Huseinbegovic Popaja on Apr 16, 2011
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as DOC, PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

02/09/2015

pdf

text

original

EKONOMSKI FAKULTET UNIVERZITET U SARAJEVU

Determinante fiskalnog sistema u EU
PRISTUPNI RAD

Predmet: Porezni sistem u EU Mentor: Prof. Dr. Azra Hadžiahmetović Student: Selma Huseinbegović

Sarajevo, maj 2010. godine

..... Nezaposlenost....................8 5......6 4.Sadržaj: Uvod................... Historijski razlozi…………………………………………………………………................14 Zaključak……………………………………………………………………………………..........................3 1............ Veličina javnog sektora i obim nadležnosti države…………………………………4 3................................9 6.... Drugi razlozi koji mogu uticati na sistem oporezivanja…………………………...3 2..............12 7........ Zaduženje i budžetski deficit……………………………………………………….............. Ustavno uređenje............................... Pripadnost pojedinim ekonomskim asocijacijama i geopolitički položaj...................................................13 8........................ veličina teritorija i broj stanovnika……………………………....16 Izvori…………………………………………………………………………………………17 2 ............... Centralizacija odnosno decentralizacija.......................................

stepen centralizacije odnosno decentralizacije 4. nadležnost države je decentralizirana u većem stepenu nego u unitarnim državama.policija. što nije slučaj kod administrativno-teritorijalnim jedinicama u unitarnim državama.sport. promjene u socioekonomskom i političkom sistemu mogu imati veći ili manji uticaj na sistem oporezivanja svake zemlje. Ustavno uređenje. ekonomska razvijenost i dohodak po stanovniku 6.Uvod Kao dio socio-ekonomskog i političkog sistema svake zemlje. Na sistem oporezivanja i razlike u tim sistemima među državama utiču mnogi faktori od koji su najvažniji slijedeći : 1. školstvo. pripadnost političkim i ekonomskim asocijacijama i geopolitički položaj 5. Zbog raznovrsnih razlika među državama koje ih karakteriziraju i determiniraju njihov sistem oporezivanja. pokrajine) najčešće raspolažu i dijelom finansijskog suvereniteta (isključivo pravo reguliranja pojedinih poreza). Federalne jedinice (savezne države. činjenica je da ne postoje dvije države s istim sistemom oporezivanja. ustavno uređenje. povijesni razvitak 9. Struktura poreznih prihoda u federativnim državama u većoj ili manjoj mjeri se razlikuje od one u unitarnim državama čiji je uzrok fiskalni suverenitet kao i raspodjela nadležnosti. veličina teritorija i broj stanovnika 2. Kod federativno uređenih država. 3 . zaduženje države i budžetski deficit 8. drugi faktori. 1. npr.kultura. imaju vlastitu službu za njihovo ubiranje. nezaposlenost 7. Ovisno o njihovu intenzitetu.kantoni. postoje i različitosti koje su rezultat postojanja razlika u socio-ekonomskom i političkom životu savremenih država. veličina teritorija i broj stanovnika Sistem oporezivanja federativno uređene države se po pravilu razlikuje od onog u unitarnoj državi. Stoga je i finansijska autonomija u federalnim jedinicama šira. veličina javnog sektora i obim nadležnosti 3. Iako među pojedinim poreznim sistemima postoje sličnosti. sistem oporezivanja uveliko zavisi od promjena u pomenutim sistemima.

Veličina javnog sektora i obim nadležnosti države Udio izdataka opće države u BDP-u u različitim zemljama u 2008. Mjere porezne politike u zemljama u razvoju koriste se s ciljem usklađenja stope nataliteta s ekonomskim mogućnostima zemlje. nego i potrebu rješavanja posebnih zdravstvenih ustanova čije rješavanja iziskuje ne samo dopunska sredstva.Države se međusobno razlikuju i po veličini teritorije.kulturne usluge. Stoga.obrazovne. Još jedna determinanta poreznog sistema jeste i starosna struktura stanovništva. 2.1 1 Tablica 1.prijevoz nastavnika) u zemljama s malom gustoćom naseljenosti su neusporedivo veći nego u zemljama s velikom gustinom naseljenosti gdje su stanovnici na okupu i gdje se školska oprema može racionalnije koristiti. Tabela 1. Obrazovni rashodi(prijevoz učenika. u mnogim zemljama sistem oporezivanja uveliko zavisi od starosne strukture stanovništva. naplata i kontrola ubiranja poreza uveliko se razlikuje kod federativno uređene Australija i unitarno uređenog Portugala. Povećanje broja starijih osoba u ukupnom stanovništvu ne znači samo veliko opterećenje penzionih fondova. Ekonomski fakultet Zagreb 4 . dok je kod razvijenih država suprotno (pronatalitetna politka). Sistem oporezivanja. Na sistem oporezivanja mogu uticati i broj stanovnika i gustina naseljenosti. preuzeta sa slajdova prof. Identična situacija je kod zdravstvenih rashoda. brojem djece poreskih obveznika i sl. nego utiče i na sistem oporezivanja. Nika Sokol. zatim usluge zaštite prava nego u državama s manjom gustinom naseljenosti.U gusto naseljenim državama potrebno je izdvojiti manje sredstava po stanovniku za izdvajanje za zdravstvene.mali broj učenika u razredu.dr. mala gustoća naseljenosti povećava troškove uprave tako i rad porezne službe. Naime. iziskuje veće izdatke po stanovniku.

obimu pri zadovoljavanju obrazovnih. a time i na javne prihode. rastući broj osoba od 65 godina u ukupnom broju stanovnika.. Prikupljanjem poreznih prihoda finansiraju se zadaci i mjere iz nadležnosti države.Iz podataka navedenih u tabeli 1. uzrokovano proširenjem nadležnosti države i povećanju kvalitete obavljanja državnih funkcija (državna uprava. sportskih i drugih potreba tako postoje razlike i u izdvajanju sredstava za podmirenje vojnih i drugih rashoda. radni dan i sedmica su kraći. radno vrijeme je gotovo tri puta kraće u odnosu kako je bilo prije. rastući broj zdravstvenih ustanova.). kultura isl. kako postoje razlike u nadležnostima. vrsti. kvaliteti. Ti se relativno niski javni izdaci mogu objasniti malom zastupljenošću socijalnih rashoda u ukupnim izdacima države. zapošljavanje velikog broja adekvatnog obrazovanog medicinskog osoblja. a time i porasta prihoda iz kojih će se finansirati su slijedeći : a) Povećanje broja stanovnika. Japanu nego u ostalim zemljama . SAD.pravosuđe. osoba na postdiplomskim studijima što ima za posljedicu osnivanje obrazovnih ustanova. c) Veći udio starog stanovništva. kulturnih. d) U industrijski razvijenim državama. možemo uočiti da su javni izdaci znatno niži u Irskoj. socijalna zaštita. b) Porast obrazovnih rashoda nakon II svjetskog rata koje se ogledalo u povećanju broja godina obaveznog školovanja. stoga. a godišnji odmor za neke osobe iznosi i više od trideset dana. kulturni. e) Povećanje broja državnih službenika. Zatim. Slobodni dani za vrijeme vjerskih i državnih praznika je različito uređeno u pojedinim zemljama. Povećanje broja državnih službenika izaziva izdvajanja za dodatna sredstva kojima će se podmiriti 5 . Tako npr. studentskih domova. zdravstvenih.zaposleni u SAD rade godišnje 2000 radnih sati dok japanski radnici odrade oko stotinu sati manje. Jedan od razloga povećanja javnih rashoda. ograničenom aktivnošću države u privredi . povećanje broja nastavnika i sl. sportski i izletnički odmori su potrebni ne samo zaposlenima nego i studentima te penzionerima o kojima država mora voditi računa u osiguranju akitvnog i kvalitetnog korištenja slobodnog vremena što utiče na visinu javnih rashoda.

3. adekvatna oprema. a time povezana podjela javnih prihoda kojima će se finansirati javni rashodi koji su posljedica ostvarenja tih nadležnosti. povijesnom razvitku. Centralizacija funkcija i sredstava je jako važna u uslovima većih poremećaja kao što su rat. političkoj stranci. Centralizacija odnosno decentralizacija U svakoj savremenoj državi.u ratnim uvjetima. neovisno o njenom ustavnom uređenju. odnosno centralizacije zavisi od toga da li je država uređena na federativnim osnovama ili se radi o unitarnoj državi . ima veliko značenje za svaku državu. osiguranje uvjeta za rad. vjerskim i nacionalnim konsideracijama.rashodi dobro plaćene i prekobrojne državne uprave. Neadekvatno uređenje raspodjele nadležnosti između teritorijalnih jedinica te njihovih odnosa može dovesti do neželjenih napetosti pogotovo ako je riječ o federativno uređenim državama . stepenu urbanizacije. Centralizacija u odlučivanju i finansiranju je neophodna u npr. privredna kriza. Stepen te decentralizacije. ekonomskoj razvijenosti države i sl. uloge države u ekonomskom životu.problem ‘’prelijevanja sredstava’’ između privredno razvijenih i nedovoljno razvijenih teritorijalnih jedinica. Kako su raspoređena ovlaštenja nižih i viših teritorijalnih jedinica zavisi i : a) raspodjela izvora javnih prihoda (a time i poreznih prihoda) kojima se finansiraju rashodi koji ovise ostvarenjem tih funkcija b) modaliteti njihova prikupljanja c) visina prihoda kojima će pojedine teritorijalne jedinice finansirati rashode iz svoje nadležnosti. Problem raspodjele javnih funkcija i sredstava za njihovo finansiranje je složen i politički osjetljiv u višenacionalnim državama u kojima postoje veće razlike u privrednom razvitku između pojedinih teritorijalnih jedinica tj. kada je potrebno obezbijediti sve resurse (ljudske. prisutna je decentralizacija njenih funkcija. dohotku po stanovniku. Kako je raspodjela nadležnosti između teritorijalnih jedinica. tradiciji.finansijske) za odbranu zemlje. elementarne nepogode jer se tako brže i učinkovitije koriste određene komparativne prednosti 6 . veličini teritorija.

str. usklađivanje potrošnje i odnosa cijena. te da je lakše (uz manji otpor) prikupiti sredstva za njihovo finansiranje. a lakše se dolazi do usvajanja i primjene mjera kojima se ne samo uklanjaju i smanjuju nepovoljni procesi i pojave.3 Nadležno tijelo jedinica lokalne samouprave. jačanje konkurentske prednosti domaćih proizvođača. odnosno omogućuje veće sudjelovanje i uticaj građana pri obavljanju državnih poslova. nego se djeluje i na uzroke koji su ih izazvali. kao i na organizaciju porezne službe pa je tako porezna 2 3 Jelčić. ako je finansiranje tih potreba u nadležnosti jedinica lokalne samouprave. Decentralizacija nadležnosti države omogućuje i osigurava : a) uticaj građana na utvrđivanje vrste i obima javnih potreba kao i prioritet njihovog zadovoljavanja b) veća odgovornost nadležnih za obavljanje povjerenih im poslova c) veća učinkovitost trošenja javnih prihoda d) bolja kontrola zakonitosti i svrsishodnosti obavljanja određenih javnih poslova i sl.. Božidar : Finansijsko pravo i finansijska znanost. borba protiv inflacije. Norveška. 75 7 . odnosno ako je povjereno (državnom. međutim ima i unitarnih država gdje je stepen decentralizacije veći npr. problemi ekonomskog sistema.Finska.2 Stoga. Može se reći daje decentralizacija izrazitija u federativno uređenim državama.god. 410 Jelčić.c.jedne zemlje. o. Informator. odnosno užih teritorijalnih jednica. pokazuju veći interes za probleme građana i potrebe pravnih osoba koji djeluju na tom području nego što je to slučaj s tijelima centralne vlasti.. Zagreb 1998. bolje poznaje problematiku pa će lakše utvrditi njihov obim i intenzitet kao i iznos sredstava potrebnih za njihovo zadovoljavanje. Zagreb 1998. str. Centralizacija odnosno decentralizacija mogu uticati i na raspodjelu poreznih prihoda između širih i užih teritorijalnih jedinica. kreditno-monetarnih tokova se brže mogu rješavati u uslovima centralizacije prema zagovornicima centralizacije. Švedska nego u federativnim državama kao što su Australija. Barbara i Jelčić. Božidar: Porezni sustav i porezna politika. Međutim. mjere za smanjenje stope nezaposlenosti. zagovornici decentralizacije vlasti. njegovog razvitka. Španjolska. Belgija. a time i decentralizacija sredstava za njihovo finansiranje ističu da je javne potrebe lakše utvrditi.samoupravnom) tijelu koje je u neposrednom kontaktu s korisnicima tih potreba. odnosno nadležnosti države.

Slovačka i Slovenija i formirale zonu slobodne trgovine. Mađarska. • • • • • • • • • EFTA (European Free Trade Association).ulaganja. APEC (Asia-Pacific Economic Co-operation Forum). AFTA (Assean Free Trade Area ). 4.roba. Pripadnost pojedinim ekonomskim asocijacijama i geopolitički položaj Razlozi koji su doveli do formiranja ekonomskih asocijacija proizilaze iz povećanja međunarodne trgovinske razmjene.usluga među članicama.strategije konkurencije. a Argentina i Brazil su sklopile sporazum o istovrsnom carinskom tretmanu pri uvozu kapitalnih dobara. WTO (World Trade Organization) i koji je omogučiio stvaranje osnova za proširenje trgovine i ekonomske kooperacije između država koje su na različitom stepenu ekonomskog razvoja. EEA (European Economic Area) . boljeg korištenja komparativnih prednosti države. telekomunikacijske opreme i računara. to ne mora biti slučaj i u federativno uređenim državama.služba u unitarnim državama centralistički organizirana. Brojne su ekonomske asocijeacije : Evropska unija. Članice su pozvane da reguliraju pitanja unaprijeđenja trgovinske razmjene.SAD i Meksiko. Ugovor o slobodnoj trgovini između zemalja članica EU i Estonije. zaštita domaćeg tržišta od jeftinije robe iz inostranstva s ciljem da koordinacijom i kooperacijom pridonesu bolje uvjete i privredni razvoj za zemlje članice. 8 . UMA (Arab Magreb Union).između 15 članica EU i nekih članica EFTA(Norveška i Island) ASEAN (Association of Southeast Asian Nations). SADC (Southern Africa Development Community) gdje se raspravlja o potrebi što slobodnijeg kretanja kapitala.godine. OPEC (Organization of Petroleum Exporting Countries). • CEFTA (Central European Free Trade Agreement) koje su potpisale Češka. Poljska. Litvanije i Letonije sklopljen je 1994. NAFTA (North American Free Trade Agreement koji su zaključile Kanada.

dugogodišnji pregovori unutar GATT-a . UNESCO. 5. robnom i osobnom prometu). Nezaposlenost Neovisno o načelu neutralnosti države u odnosu na ekonomski život. ljudi. a koje žele postati članicama itekako vode računa o sistemu oporezivanja koje primjenjuju zemlje članice tih asocijacija tzv. usluga i robe kako im sistem oporezivanja ne bi predstavljao prepreku te time ostvare ciljevi EU.slobodno kretanje kapitala (ukidanje ograničenja transfera kapitala) .godine utvrđuje obaveza harmonizacije indirektnih poreza. UN mogu usvojiti zaključke čija provedba u zemljama članicama može imati velikog uticaja na porezni tretman kao što je npr. priznavanje prava na zdravstvenu zaštitu i penziono osiguranje . Države koje nisu članice pojedinih ekonomskih asocijacija.slobodno kretanje ljudi (ukidanje viza. zdravstvene djelatnosti. Pa čak i kada bi se vlada odupirala da se neposredno miješa u rješavanje tog problema. kako bi se integracijski procesi ubrzali su slijedeći procesi: . obrazovanje. harmonizacija direktnih poreza je potrebna iz razloga slobodnog kretanja kapitala. ona će na to biti 9 .dječija zaštita. Iako se Rimskim ugovorom iz 1957. mogućnost zapošljavanja u drugim državama.tiha harmonizacija Na harmonizaciju carinskog sistema pa time i mjere carinske politike imao je GATT(General Agreement on Tariffs and Trade).Ono što iziskuje promjene u sistemu oporezivanja.slobodno kretanje roba ( ukidanje odnosno smanjenje carina) . prehrambeni proizvodi. Mnogi pregovori unutar GATT-a doveli su do sniženja kao i uklanjanja carina u vanjskotrgovinskoj razmjeni i to utvrđivanjem kontingenata (kvantitativnih ograničenja uvoza određenih proizvoda) ili pojednostavljenjem carinskog postupka s ciljem ubraznog uvoza ili izvoza roba. država se mora suočiti s postojanjem velike stope nezaposlenosti.postignut je sporazum o daljnjem sniženju carinskih stopa. kako bi je svela na prihvatljivu razinu. priznavanje diplome stečene u jednoj zemlji u drugoj.Urugvajskom rundom.značajniji partneri u trgovinskoj razmjeni s njima. Organizacije kao što su : UNICEF. Sistem oporezivanja u zemljama članicama asocijacije ima određenog uticaja na sistem oporezivanja drugih zemalja koje su npr.slobodno vršenje usluga (usluge u novčanom. zaštita okoliša.

10 .ec. Nizozemska. Mađarska (HU). Malta (MT). Latvija (LV). Slovenija.g. Irska (IE). Francuska. Kako će vlada posegnuti za određenim mjerama za poticanje većeg zapošljavanja. Portugal (PT). Danska (DK). Tablica 2. Slovačka i Finska EU27 . Luksemburg (LU). s ciljem povećanja stope zaposlenosti idu u prilog razna poreska oslobađanja i olakšice za sve one koji će otvoriti nova radna mjesta i zaposliti nove radnike. Italija (IT). Grčka. Bugarska (BG). Nizozemska (NL). Austrija. pristupljeno 03. Austrija (AT) . Francuska (FR). Italija.PDF . Španjolska (ES). Litva (LT). Slovačka (SK). Njemačka. Portugal. 4 http://epp.Belgija. Grčka (EL). Tako. Estonija (EE). Luksemburg.eu/cache/ITY_PUBLIC/3-30042010-BP/EN/3-30042010-BP-EN. Jedna od mjera za povećanje stope zaposlenosti jeste i uvođenje novog poreza odnosno poreza za povećanje zapošljavanja i to povećanjem poreskog opterećenja kod nekih već uvedenih poreza s ciljem prikupljanja namjenskih sredstava za zapošljavanje nezaposlene radne snage. Cipar (CY). posegnut će i za mjerama poreske politike. Češka (CZ). 4 EA16 . Poljska (PL).prisiljena djelovanjem sindikata.europa. Rumunjska (RO). Irska.05.eurostat. Njemačka (DE). Finska (FI). Cipar. javnim mišljenjem. Švedska (SE) i Ujedinjeno Kraljevstvo (UK). Slovenija (SI).2010.Belgija (BE). Malta. Španjolska.

PDF . 5 5 http://epp. nezaposleni u martu 2010.g. Pad je zabilježena u Njemačkoj (7.5% između četvrtog kvartala 2008 i 2009) i Litva (8. Tablica 3. neke države članice zabilježile su pad stope nezaposlenosti. Među državama članicama. od kojih 15.3%). – 2010..9%).000 su bili u euro zoni.1%). Estonija (7.8% između četvrtog kvartala 2008 i 2009).3% na 22.4% do 5. a najviša stopa u Latviji (22.g. U narednoj tabeli možemo vidjeti kretanje stope nezaposlenosti u EA16 i EU27 u periodu od 2000.god. a najmanji porast u Luksemburgu (5. najniže stope nezaposlenosti zabilježene su u Nizozemskoj (4.000 u eurozoni. U usporedbi od prije godinu dana.05.europa. U odnosu na februar 2010. osiguranje statistički podataka EU te promicanje harmonizacije statističkih metoda u zemljama EU.6% na 15. pristupljeno 03. broj nezaposlenih osoba povećan je za 123 000 u EU27 i 101 000 u eurozoni.Prikazana tabela predstavlja podatke o stopama nezaposlenosti u martu 2010. nezaposlenost je porasla za 2.g.4% na 7. 11 . U odnosu na mart 2009.6%) i Malti (6.7% do 6.g.eurostat.546 milijuna u EU27 i 1.3%) i Španjolska (19.ec.9%).389.eu/cache/ITY_PUBLIC/3-30042010-BP/EN/3-30042010-BP-EN.2010. Najveći porast registrirani je u Latviji (14. prema podacima Eurostat-a (Opća uprava Europske komisije u Luksemburgu čiji su glavni zadaci. Možemo uočiti da je u Eurozoni (EA16) stopa nezaposlenosti iznosi 10%.3%). Eurostat procjenjuje da je 23.130 milijuna muškaraca i žena u EU27.1% na 15.808.1%) i Austriji (4. državama kandidatkinjama i zemljama EFTA-e).

kao i u fiskalnoj sferi (smanjenje javnih rashoda i/ili povećanje javnih prihoda ) kako bi zaustavile povećanje zaduženja. i pored velikih napora koje članice čine da bi smanjile svoj ukupni dug prema ugovoru u Maastrichtu. U Belgiji. Informator. Kako se servisiranje javnog duga obavlja sredstvima budžeta. Grčkoj i Italiji iznos javnog duga premašuje Bruto društveni proizvod.odlučiti da poveća porezno opterećenje nekih postojećih poreza (povećanjem visine porezne stope i/ili smanjenjem odnosno ukidanjem nekih poreznih 6 Jelčić. Božidar: Porezni sustav i porezna politika. članstvo u budućoj Monetarnoj uniji uvjetovano je zahtjevom da je ukupno zaduženje članica niže od 60% BDP-a. Barbara i Jelčić. Javni zajam ima sve karakteristike budućeg poreza. a rjeđe na porezni sistem jedne države mogu uticati i sudjelovanje javnog duga u BDP-u i s time povezano servisiranje duga . odnosno budžetski deficit svele na prihvatljivu razinu. može npr. što znači o udjelu javnog zajma u deviznom prilivu sredstava u jednoj godini (koeficijent zaduženosti). jer će se otplatiti poreznim (i drugim javnim) prihodima koji će biti ubrani u narednim godinama. Visoko zaduženje države. Mnoge zemlje-dužnice morale su učiniti i određene promjene u sistemu oporezivanja. Zaduženje i budžetski deficit Na poreznu politiku. da bi se odustalo od nekih rashoda koji mogu čekati ''bolja vremena''. nego o ukupnom iznosu zajma izraženom kao postotak iznosa ostvarenog uvozom robe i usluga.za iznos izdvojenih sredstava radi otplate duga se smanjuju ''manevarske mogućnosti'' države u podmirenju mnogih zadataka i mjera iz njene nadležnosti. kao i postojanje velikog budžetskog deficita nameće pred vladu brojne zadatke. Maastrichtškim je ugovom predviđeno da budžetski deficit ne smije biti veći od 3% BDP-a. samo su njih četiri ispunile jedan od četiri uvjeta koje su članice EU preuzele ugovorom u Maastrichtu. Zagreb 1998. Od 15 članica EU. Kod procjene tereta javnog duga treba voditi računa ne o apsolutnom iznosu sredstava dobivenih na osnovu ugovora o zajmu.6.str 88 12 .. Zaduženost mnogih država uzrokovana je činjenicom da nisu mogle na vrijeme ispuniti obaveze sadržane u ugovoru o zajmu. Svođenje javnog duga države i budžetskog deficita u okvire koje zahtijeva Maastrichtški ugovor je neophodan iz razloga ''ozdravljenja'' državnih finansija te uticaja na učinkovito trošenje javnih prihoda. Što se tiče EU. ili smanjile visinu javnog duga.6 Ograničavanje visine zaduženja države kao i to da države članice EU samo u skromnim iznosima pribjegavaju deficitarnom finansiranju poslužilo je kao primjer i drugim zemljama . Na kraju da bi te zadatke i mjere iz svoje nadležnosti država mogla finansirati.god.

7%) i Estoniji (-1.0%) i Nizozemska (60. Litvi (-8.3%). 7 Preuzeto sa oficijelne stranice Eurostat-a (http://epp. Nijedna država članica nije registrirala suficit u 2009.2%). koje su izgradile porezni sistem po uzoru na Sovjetski Savez. Zemlje koje su bile kolonije nekih evropskih država ( Francuska i Engleska) . Bugarska (14. Rumunjskoj (-8.eu/cache/ITY_PUBLIC/2-22042010BP/EN/2-22042010-BP-EN.6%). Rumunjskoj (23. 13 . Francuska (77. a imaju utiecaja i danas na postojanje razlika u poreznim sistemima savremenih država . njihovi porezni sistemi su imali velike sličnosti sa poreznim sistemom zemlje-matice.2010.7%). Historijski razlozi Razlike u političkom sistemu . Na kraju 2009.4%).ec. Luksemburg (14. pristupljeno 03.5%).4%). Velika Britanija (68.oslobođenja i olakšica) ili da uvede neki novi porez s ograničenim vremenom primjene. Austrije (66. da smanji javne rashode i njihovu visinu uskladi s visinom javnih prihoda.2%).5%).1%). Latvija (-9.9%).3%) i Češka Republika (35. a dvije (Estonija i Malta) poboljšanje. može se reći da u 2009 najveći državni deficit u BDP zabilježila je: Irska (-14. Portugalu (76.3%). 25 država članica zabilježeno pogoršanje u ravnoteži vlade u odnosu na BDP u 2009 u usporedbi sa 2008.1%).europa. što je bio slučaj sa zemljama bivšeg socijalističkog bloka . Njemačka (73.9%). Grčka (-13.7%). 7 7.8%).5%).2%).PDF). Najniži deficit zabilježila je: Švedska (-0.7%).eurostat. Francuskoj (-7.0%). Irskoj(64.05. Litvi (29. Belgija (96. Sve u svemu. imale su.3%). Što se tiče podataka o javnom dugu nekih zemalja u EU. Mađarska (78. najniži omjeri državnog duga u BDP-u zabilježeni su u Estoniji (7. Luksemburgu (-0.6%) Ujedinjeno Kraljevstvo (-11. Malti (69. Grčka (115. Portugalu (-9.8%).1%). Španjolska (-11.1%). Dvanaest država članica imala državni dug omjere veće od 60% BDP-a u 2009: Italija (115.5%) i Poljskoj (-7.8% ).5%).

izostavljanjem poreznih oslobađanja i olakšica ili povećanjem poreznih stopa kod nekih već postojećih poreza . 8. Zemlje u tranziciji svoj porezni sistem ne izgrađuju „na slike i prilike“ poreznog sistema neke njoj susjedne razvijene zemlje . Primjenjivala su se i rješenja čije se uvođenje opravdalo pripremama za sudjelovanje u ratu ili prikupljanje sredstava za uklanjanje ratnih razaranja. Za savremene porezne sisteme najvećeg broja država može se reći da su to historijski porezni sistemi.nego što je uvesti novi porez ili neko novo porezno oslobađanje ili olakšice.Sirije . Zemlje susjedi onim zemljama koje su u ratu ili kojima prijeti da se rat prenese i na njihov teritorij moraju obaviti određene pripreme kao što su: učvršćivanje granica. ekonomska i druga povezanost na bivše gospodare . Naglo povećanje troškova izazvanih ratnim sukobima. Drugi razlozi koji mogu uticati na sistem oporezivanja Na poresko sistem jedne zemlje mogu uticati i drugi faktori: a) blizina ratnog žarišta i neposredno sudjelovanje u sukobima lokalnog karaktera.To su porezni sistemi koji se ne mogu definirati kao skup poreznih oblika koji su povezani zajedničkom idejom koja se želi ostvariti oporezivanjem . b) porezni sistem zemalja u tranziciji imaju i porezni sistem koji je u tranziciji.Školovanje kadrova bivših kolonija . Porezna praksa mnogih zemalja govori da je iznimno teško ukinuti porez ili oslobađanja ili olakšice iz poreznog sistema .utjecale su da se zadrži isti sistem oporezivanja . što na kraju doprinosi tome da se porezni sistem te zemlje razlikuje od poreznih sistema drugih država. povećanje broja vojnika. mogu se podmiriti i odgovarajućim promjenama u sistemu oporezivanja i to. nabavka dodatnog oružja . kako bi time uklonili opasnost da se rat proširi i na njihovo područje.koji su se i prije primjenjivali na njihovu teritoriju. Veliki je broj država koje su zadržale rješenja u svom poreskom sistemu koja su se primjenjivala još na početku stoljeća. Takav slučaj ima porezni sistem Izraela . da se poveća porezno opterećenje. Jordana u odnosu naporezni sistem u Egiptu i Turskoj. i to upravo zato da bi olakšala i ubrzala razdoblje 14 . nego kao određen broj poreza neke države koji su u porezni sistem bili uvedeni u različito vrijeme i iz različitih razloga. poznavanje njihovih jezika.uvođenjem novog poreza. korištenje njihove literature.

U uvjetima državnog planiranja i državnog vlasništva sredstava za proizvodnju i modaliteti prikupljanja prihoda za finansiranje javnih rashoda su prilagođeni samom sistemu . carina s druge strane . Kine ). te se od njih onda razlikuju. kada će biti uspostavljeni realni uvjeti za što veći stupanj harmonizacije s tom ( i drugom) zemljom s tržišnim gospodarstvom . nego i mnogo više od toga . Razlike se očituju u sudjelovanju prihoda ubranih primjenom pojedinih poreza u ukupnim poreznim prihodima(struktura poreznih prihoda ) do kojih dolazi zbog činjenice da su npr. pa zato i ne čudi da je finansijska uloga posrednih poreza u zemljama u razvoju naglašenija negoli u razvijenim zemljama . Sistem oporezivanja zemalja u razvoju može biti opredijeljen i pomanjkanjem kadrova. Ovo se ogleda u činjenici da je primjena npr. kojih u drugim državama nema .Vijetnama. zato što se za te prihode 15 . koje iziskuje angažiranje manjeg broja ljudi . dok to nije slučaj u industrijski razvijenim zemljama.u tim zemljama prihodi od carina su značajan izvor prihoda države . jer on sadrži odredbe koje zadiru u sve pore života i rada ljudi. ali koji svoj sistem vlasti nisu gradile na temelju Kur'ana.tranzicije na tržišni način privređivanja . odnosno poticati subjekata. Može se postaviti i pitanje mogu li se uopće sredstva koja za finansiranje javnih rashoda izdvajaju državna preduzeća podvesti pod pojam poreza .Zemlje u razvoju pokušat će i raznim poreznim oslobađanjima i olakšicama privući strani kapital .poreza na dohodak s jedne .Kur'an ne utvrđuje samo vjerski život sljedbenika poslanika Muhameda . d ) Islamske države imaju porezni sistem koji se razlikuje ne samo od sistema ulaganja domaćih privrednih oporezivanja kakav vrijedi u demokratskim državama Zapada . potrebnih podataka . neadekvatnom materijalnom opremljenošću porezne službe i drugo. e ) sistem oporezivanja socijalističkih država (Kube. c) zemlje u razvoju kojima je poljoprivreda glavna privredna grana imaju sistem oporezivanja . razlikuju se od onih u kapitalističkim državama.općeg poreza na promet . nego i od onog koji se upotrebljava u državama u kojima Muslimani čine pretežni dio stanovnika. Naime . koji se u mnogo čemu razlikuje od onog u industrijski razvijenim državama .daleko složenija nego što je slučaj sa ubiranjem pojedinačnih poreza na promet.

Tunis). Švedska) nego u ostalim zemljama (Albanija.obrazovne. per capita dohotku. Njemačka. a time i poduzimanje mjera na području oporezivanja . povećanje broja državnih službenika itd. proširenje nadležnosti države. veći udio starog stanovništva. Zaključak Već i površna analiza sistema oporezivanja pojedinih država bez obzira da li ona pripada ekonomski integriranim asocijacijama ili ne. odnosno senzibilnost stanovništva za očuvanje okoliša. U svakoj savremenoj državi. ukazuje na činjenicu da ne postoje ni dvije države s istim sistemom oporezivanja. Alžir. Sudjelovanje javnog sektora u BDP-u suvremenih zemalja se povećava. ekološka svijest građana. a povećani javni rashodi dovode do potrebe za povećanjem poreznih prihoda.što je i razumljivo kada se zna da među državama postoje mnogobrojne razlike koje ih karakteriziraju i koje više ili manje determiniraju i njihove sisteme oporezivanja. Gustina naseljenosti. prisutna je decentralizacija njenih funkcija. što dovodi do promjena u poreznim sustavima. mogli smo primijetiti da s ciljem povećanja stope zaposlenosti idu u prilog razna poreska oslobađanja i olakšice za sve one koji će otvoriti nova radna mjesta i zaposliti nove radnike. historijskom razvitku.kulturne usluge. 16 . broj stanovnika kao determinante sistema oporezivanja u smislu da je državama potrebno izdvojiti manje sredstava po stanovniku za izdvajanje za zdravstvene. veličini teritorija. Rumunija. stranci ili strankama na vlasti itd što ima uticaj na strukturu i organizaciju poreznog sustava. Razlozi koji dovode do toga su povećanje broja stanovnika. I na kraju bitno je i pomenuti ostale faktore poreskog sistema jedne države koji determiniraju provođenje poreskih mjera a to su: blizina ratnog žarišta. u nekim zemljama su naglašenije mjere (Švicarska. zemlje sa dominantnim učešćem poljoprivrede. Kod federativno uređenih zemalja sistem oporezivanja se po pravilu razlikuje od onog u unitarnoj državi što je posljedica razlika u raspodjeli funkcija između pojedinih razina vlasti. stepenu urbanizacije. a njen razmjer ovisi prije svega o ustavnom uređenju. ali i o ulozi države u privredi. bez obzira na njezino ustavno uređenje.države ne može reći da su oni derivativni – pa im tako manjka (jedna od bitnih ) karakteristika koja opredjeljuju poreze kao javnopravne prihode države. f) ekološka svijest građana neke države. zemlje u tranziciji i sl. Što se tiče stope nezaposlenosti.

ec. Jelčić. 17 .2010. Zagreb 1998.Izvori : 1. Jelčić.05.PDF). 4.eu/cache/ITY_PUBLIC/3-30042010-BP/EN/330042010-BP-EN.eurostat.05.eu/cache/ITY_PUBLIC/2-22042010-BP/EN/222042010-BP-EN.ec.PDF .europa. (http://epp. Barbara i Jelčić.g. Božidar : Finansijsko pravo i finansijska znanost. Božidar: Porezni sustav i porezna politika. 3.eurostat. 2. http://epp.europa.2010. Informator. Zagreb 1998. pristupljeno 03. pristupljeno 03.

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->