1

MATEMATIKE I -ANALIZA- - OSNOVNA PITANJA I ZADACI ZA ISPIT -

2. parcijalni koji se polaže u junu na kraju II semestra)

7. REALNA FUNKCIJA REALNE PROMJENLJIVE
1) Pojam realne funkcije f jedne realne promjenljive:
f:A → B , Ø ≠ A , B ⊂ R , tj.
(f : A → B) ⇔ ( ∀ x ∈ A ) ( ∃ ! y ∈ B ) f (x) = y.
Definicije pojmova: oblast definisanosti D(f ) i rang R(f) funkcije f, sirjekcija, injekcija i bijekcija (tj.
sirjektivno , injektivno i bijektivno preslikavanje f ).
2) Parna, neparna , periodična (period i osnovni period) , monotona , ograničena, složena i inverzna
funkcija (osobine grafika) .
3) Implicitno, tj. eksplicitno zadana funkcija.
4) Klasifikacija funkcija prema njihovom analitičkom izrazu (prema formuli f (x) ): algebarske (racionalne,
cijele i razlomljene, te iracionalne ) i transcedentne funkcije.
5) Osnovne elementarne i elementarne funkcije.
6) Jednačina:
f (x) = 0 ⇔ x ∈ S = {x ∈ R f ( x) = 0 } ;
nejednačina:
f (x) > 0 ⇔ x∈ A ⊂ R , A = {x ∈ R f ( x) > 0 }.
7) Kvadratna funkcija (trinom), kvadratna jednačina i nejednačina, tj.
(a,b,c Є R, a ≠ 0 ) ax2 + bx + c = 0 ,
>0,
<0;
Vietova pravila:
x1 + x2 = - b/a , x1 x2 = c/a;
faktorizacija: ax2 + bx + c = a (x – x1) (x – x2).
8) Definicije i grafici trigonometrijskih funkcija; trigonometrijske jednačine nejednačine. Npr.:
1 3
sinx = m (m ∈ [− 1,1] ); tgx <1; ≤ cos x < .
2 2
9) Polinom. Rastavljanje polinoma na faktore. Faktorizacija realnog polinoma. Princip identiteta polinoma.
Vietova pravila.
10) Racionalne nule polinoma.
11) Razlomljena racionalna funkcija (polinom kao cijela racionalna funkcija, prava i neprava racionalna
funkcija) i rastavljene na parcijalne razlomke (prve i druge vrste).
8. NIZ REALNIH BROJEVA
12) Smisao definicije :
niz a je preslikavanje a : N → R.
13) Pojam okoline, tj. sistema okolina:
( ∀ε > 0 ) {
O∈ ( A) := x ∈ R x − A < ε ; }
gdje je :
. x − A < ε ⇔ A−ε < x < A+ε .
14) Tačka nagomilavanja niza (limsup i liminf niza).
Granična vrijednost niza a, tj. (za A ∈ R)
liman = A ⇔ ( ( ∀ε > 0 ) ( ∃ no (ε ) ∈ N ) a n − A < ε ⇐ n > n0 ).
Veza izmedu granične vrijednosti i tačaka nagomilavanja niza.
15) Definisati beskonačnu graničnu vrijednost niza, tj.
liman= + ∞ ⇔ ( ( ∀M > 0 ) (n0(ε)∈N) an>M ⇐ n> n0 ),
= − ∞ ⇔ ( ( ∀M > 0 ) (n0(ε)∈N) an<-M ⇐ n> n0 ).
 2
16) Računanje (operacije) sa graničnim vrijednostima , tj.
ako je lim a n = A , lim bn = B , (A, B ∈ R, o∈{+ ,- , · , : }), tada je
lim ( a n o bn ) = (lim a n )o(lim bn ) = A o B
gdje, u slučaju kad je o operator dijeljenja , treba pretpostaviti:

( ∀ n ∈ N ) bn ≠ 0 , tj. lim bn = B ≠ 0.
17) Ograničeni i monotoni nizovi. Stav o konvergenciji monotonih (i ograničenih) nizova.
18) Niz kojim je definisan broj e , tj. dokaz da je:
n
⎛ 1⎞
a n = ⎜1 + ⎟ → e, ( n → ∞ ).
⎝ n⎠
19) Bolcano-Vajerštrasov i opći Košijev kriterijum konvergencije niza (bez dokaza).
∞
20) Pojam (beskonačnog) reda: ∑ a n = a1 + a 2 + .;
n =1
niz parcijalnih suma Sn , suma, konvergencija i divergencija reda.

∞ a
Geometrijski red: a + aq + a q2 +...., tj. ∑ q = lim S n = , q <1 ;
1− q
n-1
n =1

1− qn
gdje je parcijalnih suma geometrijskog reda Sn=a+aq+...+aqn-1=a .
1− q

9. GRANIČNA VRIJEDNOST I NEPREKIDNOST FUNKCIJE

21) Granična vrijednost funkcije i beskonačna granična vrijednost funkcije (+ ∞ ili - ∞ ) u (konačnoj)
tački a ∈ R i u beskonačnosti (+ ∞ ili - ∞ ).
Definicije granične vrijednosti iskazati pomoću ekvivalencija . Npr.:
lim f (x) = A ⇔ ( ( ∀ ∈> 0 ) ( ∃ δ( ∈ )>0) f ( x) − A < ∈ ⇐ 0 < x − a < δ )
x→ a
ili
lim f (x) = ∞ ⇔ ( ( ∀M > 0 ) ( ∃ x0 (M)<0) f (x) > M ⇐ x < x0 ).
x → −∞

22) Pojmovi okolina: O ( A, ε ) = Oε ( A), tj. O ( A, ε ) = O ( A, ε ) \ {A},

O(∞, M ) = OM (∞) = {x ∈ R x > M (> 0) } , itd.
23) Računanje (operacije) sa graničnim vrijednostima funkcije, (viditi 16.).
24) Elementarni limesi, napr.
1
sin x 1 x a x −1
lim = 1; lim (1 + ) = e = lim (1 + x ) x
; lim = ln a, itd .
x →0 x x → ±∞ x x →0 x →0 x
25) Neprekidnost funkcije (definicija i njene varijante). Osobine neprekidnih funkcija (bez dokaza).
26) Asomptote: vertikalna i kosa (tj. horizontalna). Stav o kosoj asimptoti.
27) Algebarske krive linije drugog reda i njihovi grafici: (prava) , kružnica, elipsa, hiperbola, parabola
(kanonske jednacine).
28) Ciklometriske funkcije (inverzne trigonometrijske: arcsin, arccos, arctg, arcctg).
29) Eksponencijalne i logaritamske (kao uzajamno inverzne: ax i loga x ) : opadajuće za 0<a<1, rastuće za
a>1 .
30) Hiperbalne i njihove inverzne (area) funkcije. Osnovni identeti : ch(x+y)=chxchy+shxshy, tj. ch2x-
sh2y=1, itd.
 3
10. DIFERENCIJALNI RAČUN
31) Definicija izvoda i njegovo geometrijsko ( i kinematičko) značenje, tj. problem tangente (i brzine).
Lijevi i desni izvod i diferencijabilnost funkcije.
32) Diferencijabilnost i neprekidnost funkcije.
33) Pravila za izvod (u ◦ v)' , gdje su u i v diferencijabilne funcije i ◦∈{+ ,- , · , : }.

34) Formula o prirastu funkcije f:

Δ f(x) = f '(x) Δx+ω(Δx ) · Δx , ω(Δx ) → 0 ( Δx → 0 );
35) Stavovi (pravila) za izvod složene i inverzne funkcije.
36) Određivanje izvoda elementarnih funkcija prema definiciji izvoda. Tablica izvoda.
37) Tangenta i normala grafika G(f) funkcije f.
38) Definicija diferencijala funkcije, geometrijsko značenje diferencijala. Osobine diferencijala i
aproksimacija prirasta funkcije diferencijalom (viditi 35.)).
39) Izvodi i diferencijali višeg reda. Veza između n-tog izvoda i n-tog diferencijala:
dny=y(n)dxn.
(Objašnjenje i značenje formula d (xn) ≠ dxn , dxn= (dx)n ).
40) Stavovi o srednjoj vrijednosti (i njihova geometrijska interpretacija) : Fermaov, Rolov, Lagranžov i
Košijev.
41) Neodređeni izrazi: 0/0, ∞/∞, ∞ - ∞, 0▪ ∞, 1∞, 0°, ∞º, (Lopitalova pravila).
42) Višestruke nule funkcije.Dodir višeg reda.
43) Tajlorova i Maklorenova formula (bez dokaza).
44) Stacionarna tačka i tačka ekstremuma funkcije (lokalni i globalni ekstremum).
45) Monotonost funkcije i znak prvog izvoda.
46) Konveksnost (konkavnost) funkcije: objašnjenje pomoću tetive ili tangente, te
definiciona nejednakost za konveksne (konkavne) funkcije.
47) Prevojna tačka (i položaj tangente u prevojnoj tački).
48) Primjena izvoda na ispitivanje funkcija :
(i) kriterijum za tačku ekstrema preko prvog izvoda (i preko drugog i viših izvoda),
(ii) kriterijum za konveksnost i prevojnu tačku pomoću drugog izvoda (ili pomoću viših izvoda)
49) Parametarsko predstavljanje krivih linija (i izvodi tako zadanih funkcija).
50) Krive zadane u polarnim koordinatama.

11. INTEGRALNI RAČUN

51) Definicija i osobine određenog integrala (određeni integral kao površina). Stav o srednjoj vrijednosti
integrala.
52) Primitivna funkcija i neodređeni integral. Osobine i tablica neodređenih integrala.
53) Lajbnic- Njutnova formula.
54) Parcijalna integracija (u neodređenom i određenom integralu).
PRIMJERI:
A= ∫ eax sinbxdx , B= ax
∫ e cosbxdx
55) Integracija ( neodređenog i određenog integrala) metodom smjene promjenljive.
PRIMJERI:
a
(i) ∫ (x2 +a2)-2dx, ∫ a2 − x2 dx (a>0; geometrijsko značenje);
−a
(ii) ∫ (ax2 +bx+c)-1dx, gdje je D=b2-4ac>0 (ili D < 0 );
(iii) ∫ (ax2 +bx+c)-1/2dx, a>0 ili a<0.
56) Integracija ( razlomljene) racionalne funkcije, tj. integracija elementarnih razlomaka. Integracija nekih
iracionalnih funkcija (Ojlerove smjene). Stav Čebiševa, tj. integracija binomnog diferencijala.
57) Svođenje integrala ∫ R(sinx,cosx)dx na integral ∫ R1(t)dt, pogodnom smjenom
t= ϕ (x);(slučajevi 1o-4 o u zavisnosti od osobina podintegralne funkcije R(sinx,cosx)).
 4
n n
58) Integrali ∫ sin xdx, ∫ cos xdx (n∈Z ; rekurentne formule).
59) Integrali sinusa i kosinusa napr. ∫ sin(ax+b) cos(cx+d)dx .
60) Pojam nesvojstvenog (nepravog) integrala:
(i) granice integracije a ili b є {+∞ ,-∞},
(ii) podintegralna funkcija f je neograničena.
61) Primjene određenog integrala:
(i) izračunavanje površine ravnih figura (komplanacija),
(ii) rektifikacija (dužina luka krive), (diferencijal luka ds, tj. Lajbnicov trougao),
(iii) kubatura, tj. zapremina tijela; zapremina obrtnih tijela;
(iv) površina obrtnih tijela (bez dokaza odgovarajuće formule, već samo “objašnjenje formule”
dP=2πyds , (gdje je P površina omotača obrtnog tijela, a s dužina luka krive date formulom y=y(x),
čijom rotacijom oko x-ose nastaje obrtno tijelo).
PRIMJERI: obim i površina kruga, površina i zapremina (dijela) lopte.
100) Pojmovi: krivina i poluprečnik krivine, krug krivine, eveluta i evolventa.

12) IZ ZBIRKE ZADATAKA (B.A. Mesihović,Š.Z.Arslanagić, Svjetlost

Sarajevo,1987. god.) ZADACI (PO POGLAVLJIMA):

ANALIZA
1. REALNE FUNKCIJE: 1-41;
2. GRANICNI PROCESI:
6.1.Nizovi: 1-22;
6.2.Granicna vrijednost funkcije:1-39;
6.3.Neprekidnost funkcije: 1-32;

3. DIFERENCIJALNI RACUN:
3.1. 1-26;
3.2. 27-81;
3.3. 82-117;
3.4. 118-147;
3.5. 148-171;
3.6. 172-200;
3.7. 201-217;
3.8. 218-223;
4. POLINOMI: 1-41;
4.1.
5. INTEGRALNI RACUN:
5.1. 1-23;
5.2. 24-147;
5.3. 148-173;
5.4. 174-226;
5.5. 227-317;
5.6. 318-353;
5.7. 354-392;
5.8.
5.8.1. 393-416;
5.8.2. 417-427;
 5
5.8.3. 428-437;
5.8.4. 438-442;
6. KRIVINA
6.1. 1-13;
7. ZADACI SA PISMENIH ISPITA.
 6
Zadaci sa vježbi (II SEMESTAR)
1. Neka je funkcija f zadana y=f(x). Odrediti oblast definisanosti D(f ) :
x2 +1
a) y= ; b) y = ln ln x ; c) y = ln ln ln x .
x +1
2. Odrediti oblast definisanosti D(f ) i skup vrijednosti R(f ) funkcije f:
2x 10
a) y = 2 + x − x 2 ; b) y = arccos ; c) y = (− 1) ; d) y = arcsin log .
x

1+ x 2
x

⎧ −1, x < 0
⎪
3. Funkcija sgn : → definisana je na sljedeći način: sgn x := ⎨ 0, x = 0
⎪1, x > 0
⎩
Nacrtati grafik te funkcije i dokazati da vrijedi x = x sgn x .

4. Funkcija y = [x ] (cijeli dio od x) definisana je kao:

( ∀x ∈ R ) [ x] := n, za n ≤ x < n + 1 ( n ∈ Z ) .
Nacrtati grafik te funkcije.
5. Da li su jednake funkcije:
x
a) f ( x) = x2 ∧ h( x) = x ; b) f ( x ) = ∧ h(x)=1 ; c) f ( x) = ln x 2 ∧ h(x)=2lnx;
x
d) f ( x) = sin 2 x + cos 2 x ∧ h(x)=1; e) f ( x) = x2 ∧ h( x ) = x .
6.Ako je funkcija x → f (x ) definisana na [0,1] odrediti oblast definisanosti funkcija:
a) x → f ( x 2 ) b) x → f (sin x ) .
7. Pokazati da je funkcija f ( x) = x 2 , x ≥ 0 monotona na [ 0, +∞ ) .
8. Odrediti intervale monotonosti funkcije f ( x ) = ax + b .
9. Odrediti φ (φ ( x )), ϕ (ϕ ( x )), φ (ϕ ( x )), ϕ (φ ( x )) ako je φ ( x) = x 2 , ϕ ( x) = 2 x .
10. Ispitati koja je od datih funkcija parna odnosno neparna:
a x + a −x 1+ x
a) f ( x) = ; b) f ( x ) = ln ; c) f ( x) = x 5 + 2 x 3 + 7 x 2 .
2 1− x
11. Ispitati periodičnost i odrediti osnovni period sljedećih funkcija (ako postoji):
1 1 x x
a) f ( x) = sin x + sin 2 x + sin 3 x ; b) f ( x ) = 2tg − 3tg ; c) f ( x) = sin 2 x ;
2 3 2 3
⎧1, x ∈ Q
d) Dirichlet-ova funkcije χ(x) := ⎨
⎩ 0, x ∈ R \ Q
2x − 3
12. Pokazati da je f : x → injektivna u svom domenu. Odrediti f −1 te njen domen D( f −1 ) i rang
x −1
R( f −1 ) .
13. Funkcija f ( x) = x 2 + 1, x ∈ R nema inverznu funkciju. Zašto? Odrediti (maksimalne) podskupove realne
ose na kojima f ima inverznu funkciju.
14. Zadata je funkcija u parametarskom obliku: x=3sint , y=1-cos2t, t ∈ R ;
a) izraziti y- kao funkciju od x; b) odrediti oblast definisanosti funkcije; c) ispitati parnost funkcije y=y(x); d)
odrediti y=y(x=-3); e) odrediti inverznu funkciju funkcije y=y(x).
15. Nacrtati grafik funkcije y=f(x) zadane parametarski:
 7
a) x = a cos t , y = a sin t , t ∈ [0,2π ] ; b) x = a cos t , y = b sin t , t ∈ [0,2π ] ;
c) x=a(t-sint) , y=a(1-cost) (cikloida); d) x = a cos 2 t y = a sin 3 t (astroida);
e) x=a cht , y=b sht.
16. Nacrtati grafike funkcija: a) y = 1 + x + 2 x − 1 + x − 2 x ; b) y = arcsin sin x .
1
17.Nacrtati grafik funkcije zadane formulom: y = arctg .
x2
18. Odrediti sup f, inf f , max f, min f (ako postoje) funkcije y = 4 sin 2 x − 12 sin x + 5 .
1 π
19. Ispitati monotonost funkcije y = , x ∈ [− π , π ], x ≠ .
cos x 2
1
20. a)Dokazati da niz a n = c (∀n = 1,2,...) konvergira ka c; b) ( ) ∞n =1 konvergira ka 0.
n
c) (n α )n∞=1 konvergira za α ≤ 0 , divergira za α > 0 ; d) niz n → (−1) n divergira.
21. Primjenjujući definiciju granične vrijednosti, dokazati:
2n −1
a) lim n a = 1 (a>0) ; b) lim = 1.
n→∞ n →∞ 2 n + 1

n +1
22. Pokazati da niz a n = + (−1) n ima dvije tačke nagomilavanja.
n
n2 2πn 1 1 1 3 1 2n − 1
23. Odrediti lim a n i lim a n ako je: a) a n = 2 cos ; b) a n = , , , ,..., n , .
n +1 3 2 2 4 4 2 2n
24. Dokazati:
lim q n = 0 q <1
=1 q=1
= ±1
q= - 1 (dvije tačke nagomilavanja)
= ±∞q>1
= ±∞q< - 1 (dvije beskonačne tačke nagomilavanja).
25. Odrediti granične vrijednosti nizova:
n n 1 1 1
an = , bn = , xn = + + ... +
n2 + n n2 +1 n2 +1 n2 + 2 n2 + n
3n 2 − 2n + 1 10 8 n + 1
26. Izračunati: A= lim 2 ; B= lim 2 .
n →∞ 2n + 7 n − 3 n →∞ n + 1

27. Izračunati granične vrijednosti nizova: a) lim = n + x − n ; b) lim n + n − n − n .

n →∞ n→∞

x −1 2n
28. Provjeriti rezultat: lim = sgn( x − 1) .
n→∞ x 2 n + 1

n n2 10 + n
⎛ n ⎞ ⎛ n ⎞ ⎛ 1⎞
29. Izračunati: a) lim⎜ ⎟ b) lim⎜ ⎟ c) lim⎜1 + ⎟ .
n→∞ n + 1 n →∞ n + 1
⎝ ⎠ ⎝ ⎠ n →∞
⎝ n⎠
30. Koristeći kriterijum Košija, dokazati da niz:
1 1 1 1
a) a n = 1 + 2
+ ... + 2 , n ∈ N konvergira, b) x n = 1 + + ... + , n ∈ N divergira.
2 n 2 n
3 + x + x 2 − 9 − 2x + x 2 1
31. Provjeriti rezultate: a) lim ( x + x + 1 − x − x + 1 = ±1 ; b) lim = ;
2 2
x → ±∞ x→ 2 x 2 − 3x + 2 3
 8
⎧ A0
⎪ ∞ ( −1) sgn a , n > m,
n−m

⎪ 0
n −1
A x + A1 x + ... + A n ⎪ A 0
n
c) Ako je A0 a0 ≠ 0 , tada je : lim 0 = ⎨ ,n = m
x →±∞ a x m + a x m − 1 + ... + a
0 1 m ⎪ a0
⎪ 0,n < m
⎪
⎪⎩
32. Dokazati da:
1 1 1 1
a) funkcije x → sin , x → cos , x ∈ R /{0} nemaju limes kad x → 0 ; b) lim x sin = 0 , lim x cos = 0 .
x x x → 0 x x → 0 x
33. Dokazati da:
ln(1 + x) ex − 1
a) lim = 1 ⇔ ln(1 + x) = x + o(x) ( x → 0) ; b) lim = 1 ⇔ e x = 1 + x + o(x) ( x → 0) ;
x→ 0 x x→0 x
a −1
x
c) lim = ln a ⇔ a x = 1 + x ln a + o(x) ( x → 0) .
x→0 x
⎛ 3 1 ⎞ 3
x −1 2 x2 + x +1 − x − 2
34. Izračunati: a) lim ⎜ + ⎟ ; b) lim ; c) lim ;
x →1 1 − x 3 x −1⎠
⎝ x →1 5
x −1 x →0 x2
9 + 2x − 5 ⎛ ⎞
d) lim ; e) lim⎜ x +x+ x − x⎟.
x →8 3
x −2 x →∞
⎝ ⎠
sin x sin ax sin kx
35. Odrediti (koristeći lim = 1 ): a) lim (b ≠ 0) b) lim (k,r ∈ Z, r ≠ 0) ;
x →0 x x → 0 sin bx x →π sin rx

cos x − cos 3 x ⎛ 1 1 ⎞ ⎛ π⎞
c) lim 2
; d) lim⎜ − 2 ⎟ ; e) lim ⎜ x sin ⎟ .
x → 0 sin 2 x sin x
x →0 x ⎝ 2 sin x ⎠ x → ±∞
⎝ x⎠
1 − cos x 2 1 − cos x
36. Izračunati: A= lim ; B= lim .
x →0 1 − cos x x →0
1 − cos x
x

( )
1
⎛ x ⎞ −1
; b) lim(1 + tgx ) ; c) lim(cos x ) x 2 ; d) lim x + e x ; e) lim (tgx )
ctgx tg 2 x
37. Odrediti: a) lim⎜ ⎟ x .
x →∞ 2 x + 1 π
⎝ ⎠ x →0 x →0 x →0
x→
4

1 + x − 1 − sin x
3
38. Izračunati: lim .
ln(1 + x)
x →0

shax
39. Izračunati: lim .
x →0 x
x− x
40. Odrediti lijevi f ( 0− ) i desni limes f (0+ ) za funkciju f ( x ) = .
2x
π 1
41. Odrediti f (a − 0) i f (a + 0) : a) f ( x) = sgn cos x, a = ; b) f (x) = , a = −1 .
2 x − ⎣⎢ x ⎦⎥
42. Koja je od sljedećih funkcija beskonačno mala:
x 2 − 2x + 1
a) f ( x) = x → 1 ; b) f ( x) = x 2 + 1 − x za : 1º x → +∞ , 2 º x → −∞ .
x3 − x
43. Koja od sljedećih funkcija je beskonačno velika:
a) f ( x) = x (x )
+ 1 − x za 1º x → +∞ , 2 º x → −∞ ; b) f ( x ) = chx − shx za 1º x → +∞ , 2 º x → −∞ .
2

1
44. Dokazati asimptotsku relaciju: 1 + x − 1 ∼ x ( x → 0) .
2
 9
45. Pokazati da je:
⎧ sin x
sin x ⎪ ,x ≠ 0
a) f ( x ) = prekidna u tački x=0; b) g ( x ) = ⎨ x prekidna u tački x=0;
x ⎪⎩0, x = 0
⎧ f ( x), x ≠ 0
c) Kako treba definisati funkciju h( x) = ⎨ u tački x=0 da bi bila neprekidna.
⎩ h ( 0)
46. Odrediti tačke prekida funkcije i vrste tačaka prekida:
⎧
⎪ x + 3, x < 1
⎪
⎪1 x
a) f ( x) = ⎨ ,1 ≤ x ≤ 2 ; b) f ( x ) = + x +1 .
⎪x x
⎪ 1
⎪⎩ 4 − x ,2 ≤ x
47. Odrediti postoje li ili ne postoje konstante a i b pri kojima je funkcija neprekidna na D(f ) , ako je:
⎧( x − 1)3 , x ≤ 0
⎪⎪
f (x) = ⎨ax + b, 0 < x < 1 .
⎪
⎪⎩ x , x ≥ 1
48. Ispitati neprekidnost složenih funkcija f ( g ( x )) i g ( f ( x )) u tačkama gdje je definisana ta složena funkcija:
f ( x) = sgn x , g ( x) = 1 + x 2 .
x 2n − 1
49. Ispitati neprekidnost, odrediti vrstu tačaka prekida i nacrtati grafik funkcije: f ( x) = lim 2 n .
n →∞ x +1
⎛ 1⎞
50. Pokazati da jednačina x 3 − 3 x 2 + 6 x − 1 = 0 ima jedinstven korijen i da on leži u intervalu ⎜ 0, ⎟ .
⎝ 3⎠
1
51. Funkcija f ( x ) = sin x sin nema smisla za x = 0 . Definisati f (0) tako da funkcija f bude neprekidnai u
x
tački x = 0 .
52. Koristeći definiciju izvoda naći izvod funkcije f ( x) = x 2 sin( x − 2) za x = 2 .
⎧x 3 , x < 0
53. Ispitati diferencijabilnost funkcije: f ( x) = ⎨ u tački x = 0 .
⎩sin x, x ≥ 0
1
54. Izračunati ugao koji tangenta funkcije f ( x ) = u tački M (1,1) zaklapa sa pozitivnim dijelom x-ose.
x
55. Primjenjujući pravila za nalaženje izvoda odrediti izvode funkcija:
a b 1− x
a) y = − ; b) y = arcsin 1 − x 2 ; c) y = d) y = 3 sin e x .
3
x 2 3
x x 1+ x
⎧1 + x, x ≤ 0
⎪ x,0 < x < 1
⎪
56. Data je funkcija f ( x) = ⎨ .
⎪2 − x , 1 ≤ x ≤ 2
⎪⎩3x − x 2 , x > 2
1º Nacrtati njen grafik; 2º za koji x je a)funkcija f neprekidna; b) postoji izvod f ' ( x ) , b) f ' ( x ) neprekidna.
 10
⎛ 1⎞
56.Pod kojim uglom kriva y = arctg ⎜1 + ⎟ siječe x-osu.
⎝ x⎠
57. Odrediti pod kojim se uglom sijeku krive: y = 2x 2 + 2, y = x3 + 2 .
58. Odrediti x' y ako je y = e x + x .
59. Odrediti y' x ako je x = a cos t, y = bsin t .
x2 y2
60. Odrediti y' x ako je funkcija f zadana implicitno: + = 1.
a2 b2
61. Naći jednačinu tangente i normale krive x 3 + y 3 − xy − 7 = 0 u tački (1,2).
62. Naći prvi izvod funkcije y = x x .
dy
63. Primjenom diferencijala odrediti ako je xy = sin( x − y ) .
dx
64. Ako je funkcija y ( x ) definisana jednačinom e y + xy = e , naći y ' ' (0) .
65. Naći treći izvod y ' ' ' ( x ) funkcije y ( x ) definisane parametarski: x = a cos 3 t , y = b sin 3 t .
66. Naći dvadesetpeti diferencijal d25y funkcije y = x 2 sin x .
67. Naći n-ti izvod funkcije y = x 2 e ax .
68.Dokazati nejednakost i identitet:
b−a b−a π x
a) 2
< tgb − tga < (0 ≤ a < b < ) b) arcsin x = arctg , ( x < 1) .
cos a cos 2 b 2 1− x2
1 sin x
69. Odrediti lim 2 ln .
x →0 x x
tg 2 x
70. Odrediti lim (tgx)
π
x→
4

e x − esin x
71. Neka je f (x) = (x ≠ 0) . Da li se može definisati f(0) tako da je funkcija f neprekidna u tački 0?
x − sin x
72. Aproksimirati funkciju f ( x) = x 2 ln 2 x u okolini tačke x = 1 Tejlorovim polinomom četvrtog stepena i
⎡ 9 11 ⎤
procjeniti grešku aproksimacije za x ∈ ⎢ , .
⎣10 10 ⎥⎦
sin x
73. Dokazati da su funkcije: f (x) = 1 − x 3 − x 7 , g(x) = (0 < x < π) monotono opadajuće.
x
1 3
74. Dokazati nejednakost: sin x > x − x za x > 0 .
6
1 3 1 2
75. Odrediti lokalne ekstreme funkcija: a) f ( x ) = chx + cos x , b) f ( x ) = x − x − 2x .
3 2
76. Naći najveću i najmanju vrijednost funkcije : f ( x) = 25 − 4 x 2 za − 2 ≤ x ≤ 2 .
77. U loptu poluprečnika r upisati uspravan kružni cilindar tako da površina njegovog omotača bude najveća.
5

78. Ispitati konveksnost, konkavnost i prevojne tačke krive: y = x 3 .

79. Ispitati konveksnost, konkavnost i prevojne tačke krive: f ( x) = ln(1 + x 3 ) .
x 3 + 3x 2 x −1 2x + 1
80. Naći asimptote funkcija: a) f ( x) = , b) f ( x) = x , c) f ( x) = .
( x − 1) 2
x−2 x2 +1
 11
3 1
x ln x
81. Ispitati tok funkcija i nacrtati njihove grafike: a) y = b) y = ( x + 2)e x
c) y = .
3 − x2 ln x + 1

cos 2 x
dx x4
82.Riješiti integrale: a) ∫ , b) ∫ tg xdx , c) ∫ dx , d) ∫ (2 x + 1) 3 dx , e)
2
∫ x 2 + 1 dx .
x x cos x − sin x
Integracija metodom zamjene:
dx cos x + 1 dx
83.a) ∫ (5 − 2x)9 dx , b) ∫ 3 − x2
∫
, c) x ( x 2 − 13) 23 dx , d) ∫ sin x + x dx , e) ∫ 1 − x 2 arcsin x
,

1− x ex
f) ∫ 1+ x
dx , g) ∫ e x + 1 dx .
84. Dovođenjem kvadratnog trinoma na kanonski oblik izračunati:
dx dx dx dx
a) ∫x 2
+ x +1
, b) ∫ 2
2x + x − 3
, c) ∫ 2 x 2 + 3x
, d) ∫ 4 + 2x − x 2
.

85. Primjenom metode parcijalne inegracije izračunati:

sin x dx , c) ∫ (ln x ) dx , d) ∫ e ax cos bx dx .
x
∫ cos ∫x
2 2
a) 2
dx , b)
x
Integarcija racionalnih funkcija:
5x − 8 x3 x3 + 1 3x + 1
86. a) ∫ x3 − 4x 2 + 4x dx , b) ∫ x 2 + x + 1 dx , c) ∫ x 3 − x 2 dx , d) ∫ x( x 2 + 1) 2 dx .
Integracija iracionalnih funkcija:
x + 1 dx dx
87. a) ∫ 3
x −1 x +1
, b) ∫ (
x 1+ 3 x )2
.

Integral diferencijalnog binoma:

dx dx
88. a) ∫x 4
1 + x3
, b) ∫ 4
1+ x4
.

Ojlerove smjene:
dx dx
89. a) ∫x x 2 + 2x + 3
, b) ∫ (1 + x) 1+ x − x2
.

Integracija trigonometrijskih i drugih transcedentnih funkcija:

dx dx
90.a) ∫ 8 − 4 sin x + 7 cos x , b) ∫ sin 2
x − 4 sin x cos x + 5 cos x
2
, c) ∫ sin 2 x cos 2 3 x dx ,

sin 3 x x x
d) ∫ dx , e) ∫ sin cos dx .
1 + cos x
2
3 4
1
91. Ne riješavajući integrale, dokazati da je: ∫ arcsin x dx = 0 .
−1
π
1 + cos 2x
92. ∫ dx .
0 2
2
⎧x 2 , 0 ≤ x ≤ 1
93. Izračunati: I = ∫ f (x)dx = ⎪⎨ .
0 ⎪⎩3 − x, 1 ≤ x ≤ 2
π x

∫ cos t dt
2
2 1
cos x arctg x x2
94. Izračunati: a) ∫ dx , b) ∫ dx , c) d
∫ 1 + t dt ,
2
d) lim 0
.
0 6 − 5 sin x + sin 2
x 0 1 + x dx 0
x →0 x
 12
x
95. Odrediti lokalne ekstreme funkcije: f (x) = ∫ (t − 1)e t dt .
0
3
1 1
96. Iako je funkcija F(x) = −
x−2
primitivna funkcija funkcije f (x) =
(x − 2) 2
, zašto je ∫ f (x)dx ≠ F(3) − F(0) ?
0

1 +∞ +∞ 1
dx dx dx dx
97. Izračunati: a) ∫
0 x
, b) ∫x
1
2
, c) ∫x
−∞
2
+ 4x + 5
1− x2
, d) ∫ ( 2 − x)
−1
.

98. U presječnim tačkama prave x − y + 1 = 0 i parabole y = x 2 − 4 x + 5 povučene su tangente na parabolu.

Izračunaj površinu ograničenu parabolom i tangentama.
99. Naći površinu ograničenu lukom krive x = 6 − y − y 2 i y-osom.
100. Izračunati površinu figure omeđene lukom cikloide x = a (t − sin t ), y = a (1 − cos t ) od tačke O (0,0) do
tačke A( 2aπ ,0) i odsječkom OA.
101. Izračunati površinu figure čiji je rub lemniskata r 2 = a 2 cos 2ϕ .
102. Naći zapreminu tijela koje nastaje rotacijom dijela površine ograničene krivom y = 2exe −2 x i njenom
asimptotom oko asimptote.
103. Izračunati zapreminu torusa, tj. tijela nastalog obrtanjem oko x-ose figure omeđene sa: x 2 + (y − b)2 = r 2 ,(b ≥ r).
1
104. Izračunati dužinu luka parabole y = (x 2 − 1) od tačke A(−1,0) do tačke B(1,0) .
2
105. Izračunati dužinu luka astroide x = a cos3 t, y = a sin 3 t .
106. Nacrtati krivu 9 y = x(3 − x) i naći površinu koja nastaje obrtanjem petlje oko x-ose.
2 2

107. Izračunati krivinu i poluprečnik krivine krive xy = 1 u tački M (1,1) .

108. Na krivoj y = ln x odrediti tačku u kojoj krivina dostiže maksimalnu vrijednost te sastaviti jednačinu
kruga krivine u toj tački.
109. Odrediti parabolu čija je osa simetrije paralelna y osi i koja ima isti krug krivine sa krivom y = sin x u
π
tački x = .
2

SLIJEDE PRIMJERI ZA II PARCIJALNI I INTEGRALNI ISPIT

 13
Integralni ISPIT – MATEMATIKA I 09.09.2004.
OBAVEZNO! NA PRVOJ STRANICI NAPIŠITE SAMO :
(i) lične podatke (prezime i ime i godinu upisa ),
(ii) MATEMATIKA I integralno – A
(iii) popunite tabelu: (svaki zadatak a) ili b) 17 bodova)
zadatak 1. 2. 3. Σ
a
b
Σ
Na osnovu popunjene tabele izlazi ocjena : “6”= 51-60; “7”= 61-70; “8”= 71-80; “9”= 81- 90; “10”= 91-102 Kao
što vidite ne morate sve uraditi.
Pažljivo pročitajte zadatke i ne žurite. Sretno !
1.Zadatak.
a) Definisati: desni (tj. lijevi) trijedar, te vektorski i skalarni proizvod vektora.
Zapisati: sistem n linearnih algebarskih jednačina sa n nepoznatih, determinantu D tog sistema (zapisujući prvu, drugu i
zadnju jednačinu i nepoznatu) i objasniti kako se iz determinant D dobije determinanta Dk nepoznate xk ( k = 1, n ); te
samo iskazati Kramerovo pravilo.
b) Date su tacke: A(12,3,-2), B(9,0,-1), C(13,4,2), D(11,-1,3), (nacrtati sliku).Odrediti: zapreminu V i visinu H (iz vrha
JJJG JJJG JJJG
A) tetraedra ABCD orjentaciju trijedra vektora ( AB, AC, AD) ; podnožje normale povučene iz B na raven ACD.
Koristeci Kramerovo pravilo prvo diskutovati za koje a iz R je (ne-)saglasan sistem:
5x + (a − 3)y − z = 7, (a − 3)x + 5y − 2z = 11, x + y − z = 6,
te odrediti rješenja sistema za ono a: (i) kad sistem ima beskonačno mnogo rješenja, (ii) kad ima jedinstveno rješenja.
2. Zadatak.
a) Definisati:(i) izvod funkcije, (ii) diferencijal funkcije, te nacrtati odgovarajuću sliku, tj. objasniti geometrijsko
značenje istih.
Koristeći pravila diferenciranja odrediti izvode slijedećih funkcija:
2 2ln x − 1 2 3 1 2
x 3 e−3x , , arcctg(e−2x − 11x), 5 x − x − 2x.
x 3 2
Navesti slijedeća pravila (stavove): (i) maksimum (i minimum) u vezi sa prvim izvodom;
(ii) konveksnost (i konkavnost) u vezi sa drugim izvodom.
x
−
b) Za funkciju y = e e ( x + 1) e 2
,
odrediti: nule, asimptote, intervale monotonosti i konveksnosti, te nacrtati njen grafik.
Izračunati veličinu površine koju grafik funkcije:
(i) zatvara sa kordinatnim osama,
(ii) zatvara sa asimptotom (pazite radi se o nesvojstvenom integralu.)
3)Zadatak.
a) Definisati: primitivnu funkciju, neodređeni i određeni integral, te samo navesti (bez dokaza) i objasniti kad vrijedi
Leibnitz-Newton-ova formula.
Zapisati i objasniti kako se koriste, (te nacrtati odgovarajuću sliku) formule za primjenu određenog integrala kod
izračunavanja: (i) dužina luka krive, (ii) površina obrtnog tijela, te primjeniti te formule da sračunate: obim kružnice, i
površina lopte (svi istog poluprecnika r).
π
2 11
5 x − 17 x + 1
b) Izračunati: A=∫ dx; B = ∫ ( x + 2π) cos11xdx;
x 2 + 4x + 3 0
površinu P ograničenu krivom x 2 + y 2 = 4 x , te zapreminu V1 koja nastaje rotacijom povrsine P oko ose x, te V2 oko y ose .
 14

MATEMATIKA 2. parcijalni ili VI1 PISMENI ISPIT 09.09.2004.

OBAVEZNO! NA PRVOJ STRANICI NAPIŠITE SAMO :
(i) lične podatke (prezime i ime i godinu upisa ),
(ii) matematika 2. parcijalni ili VI1,
(iii) popunite tabelu: (svaki zadatak a) ili b) 17 bodova)
zadatak 1. 2. 3. Σ
a
b
Σ
Na osnovu popunjene tabele izlazi ocjena :
“6”= 51-60; “7”= 61-70; “8”= 71-80; “9”= 81- 90; “10”= 91-102.
Kao što vidite ne morate sve uraditi.
Pažljivo pročitajte zadatke i ne žurite. Sretno !
1.Zadatak.
a) Definisati:(i) izvod funkcije, (ii) diferencijal funkcije, te nacrtati odgovarajuću sliku, tj. objasniti
geometrijsko značenje istih.
Koristeći pravila diferenciranja odrediti izvode slijedećih funkcija:
2 ln x − 1 2 3 1 2
xe−3x , , arcctg(e2x + ln x), 11 x − x .
x 3 2
b) Za funkciju y = (1− 2x) e e odrediti: nule, asimptote, intervale monotonosti i konveksnosti, prevojnu
x

tačku, te nacrtati njen grafik.

Izračunati veličinu površine koju grafik funkcije: (i) zatvara sa kordinatnim osama, (ii) zatvara sa asimptotom
(pazite radi se o nesvojstvenom integralu.)
2. Zadatak.
a) Definisati pojmove: granična vrijednost niza, granična vrijednost funkcije,te neprekidnost funkcije. Zatim
samo zapisati broj e (prirodna osnova logaritma) kao graničnu vrijednost niza.
Navesti slijedeća pravila (stavove): (i) maksimum (i minimum) u vezi sa prvim izvodom;
(ii) konveksnost (i konkavnost) u vezi sa drugim izvodom.

x 2 + 2x − 2
b) Za funkciju y = odrediti: oblast definisanosti, nule, asimptote, intervale monotonosti i
x +3
konveksnosti, tačke ekstremuma i ispitati njihovu prirodu pomoću znaka drugog izvoda, te nacrtati njen
grafik.Izračunati veličinu površine što grafik funkcije zatvara sa x osom
3)Zadatak.
a) Definisati: primitivnu funkciju, neodređeni i određeni integral, te samo navesti (bez dokaza) i objasniti kad
vrijedi Leibnitz-Newton-ova formula.
Zapisati i objasniti kako se koriste, (te nacrtati odgovarajuću sliku) formule za primjenu određenog
integrala kod izračunavanja: (i) dužina luka krive, (ii) površina obrtnog tijela, Primjeniti te formule da
sračunate: obim kružnice, i površina lopte (svi istog poluprecnika r).
π
2 6
7 x − 14 x + 1
b) Izračunati: A=∫ dx; B = ∫ ( x + π) cos 6 xdx;
x 2 + 5x + 6 0

površinu P ograničenu krivom x 2 + y 2 + 6 x = 0 , te zapreminu V1 koja nastaje rotacijom povrsine P

oko ose x i V2 oko y ose. Nacrtati odgovarajuću sliku.
 15
MATEMATIKA I ; 23. septembar 2004.
Na prvoj strain obavezno upisati: licne podatke, kad ste otslusali matematiku, (ocjenu i datum kad ste eventualno položili
pismeni) i koji put polazete.
Zatim kako odgovorite na neko od pitanja, popunjavajte 1) 2) 3) 4) 5) 6) 7) 8) 9) 10) Σ
odmah odgovarajuce polje slijedece tabele vrijednoscu od 0
do 1; (1 za potpun odgovor, a 0 ako uopste niste odgovarali na pitanje). Za pozitivnu ocijenu treba uraditi više od pola
zahtijeva, tj. za pozitivnu ocjenu treba bar Σ= 5.5 . Trajanje ispita 2 sata.
1) Neka su a,A∈R, definisati slijedeća tri limesa ispunivši odgovarajuče ekvivalencije (i ništa više):
(i) lim f ( x ) = A ⇔ ...; (ii) lim h( x ) = −∞ ⇔ ... ; (iii) lim a n = A ⇔ ... ; (iv) Definisati neprekidnost funkcije f
x→a x→a
u tački a.

2) Definisati izvod (dati i sliku). Odrediti izvod jedne od funkcija po definiciji, a na osnovu tablice izvoda zapisati izvode
y' i y'' funkcija: sin 3 x, (2 x3 − 1)5 . Zatim zapisati formulu za prvi (dati i sliku) i drugi diferencijal, te odrediti:
df (1), d 2 f (0) za f ( x ) = x 2e − x , Δx = 0.001.
3) Za funkciju f ( x) = −3x − 2 odrediti inverznu funkciju f –1 , te u istom koordinatnom sistemu (bez primjene izvoda)
skicirati grafike G(f) i G(f –1). Zapisati: D(f), R(f), D(f –1), R(f –1). Odrediti f ' ( x) po definiciji, te odrediti izvod inverzne
funkcije, koristeći stav o izvodu inverzne funkcije.

4) Samo navesti Lagranžov stav o srednjoj vrijednosti i dati geometrijsko tumačenje (slika) .
2 −x
Za funkciju y = x e odrediti tačke ekstremuma i ispitati njihovu prirodu.
5) Definisati : primitivnu funkciju, neodređeni integral i određeni integral. Zatim samo zapisati Lajbnic-Njutnovu formulu
navodeći uslove kad ta formula vrijedi.
Navesti stav o srednjoj vrijednosti integrala , te navesti geometrijsku interpretaciju, tj. nacrtati odgovarajuću sliku.
r

6) Navesti (bez dokaza)stav o smjeni promjenljive u određenom integralu. Izračunati A= ∫

−r
r 2 − x 2 dx , gdje je r > 0.

Zatim objasniti geometrijsko značenje, tj. nacrtati odgovarajuću sliku za A .

π
Zapisati formulu parcijalne integracije za određeni integral. Zatim izračunati određeni integral: B = x sin 3 xdx.
∫
0

7) Neka je: A(0,1,0), B(3,-1,2), C(4,1,-1), D(3,-2,5).Izračunati: površinu ΔABC i A u tom trouglu, te zapreminu V
(
tetraedra ABCD. Koje je orjentacije trijedar DA, DB, DC ? )
Za koje x∈R su ortogonalni vektori a = (ln ( x − 1) , 2, −1), b = (1, −2, −3 ) ?

8) Zapisati: binomni koeficijent ; Paskalov trougao do 6-tog reda; binomnu formulu za razliku: ( t − s ) =
n
.

( 2u − v ) = ...
3 4
Izračunati
9) Za kompleksni broj z = x + iy definisati, tj. samo popuniti jednakosti : Re z = ..., Im z = ..., ϕ = arg z = ..., Arg z = ... ,
r= z = , te zapisati z u trigonometrijskom obliku z =... ; dovršiti formule za potenciranje z n =... , te formulu za
korjenovanje ωk = n z = ,k = . Koliko vrijednosti ima za ωk ?
Zatim sve te vrijednosti zapisati za z = 12 − 2 i, te izračunati z4 i z.
10) Definisati adjungovanu i inverznu matricu. Zatim izračunati:
⎛ 1 −2 ⎞ ⎛1 0⎞
adjA, A-1, A-1A, AA- 1 , ako je A=⎜ ⎟, E = ⎜ ⎟.
⎝ −3 −1 ⎠ ⎝0 1⎠
Precizno zapisati sistem od k linearnih algebarskih jednačina sa k nepoznatih x1 , x 2 , … , x k BX = H, matricu sistema B
(pazi ne vrijedi ako upotrebite matricu A umjesto B) i kolonu slobodnih članova H, determinantu D sistema i objasniti
kako se iz determinante D dobije determinanta Di nepoznate xi ( i = 1, k . ). Zatim samo navesti (bez dokaza) Kramerov
stav.
 16
Građevinski fakultet: 01. oktobar 2004.

MATEMATIKA I (sva pitanja) i MATEMATIKA (pitanja 1-7) ;

Na prvoj strani obavezno upisati: lične podatke, kad ste otslušali matematiku,
(ocjenu i datum kad ste eventualno položili pismeni) i koji put polazete.
Zatim kako odgovorite na neko od pitanja, popunjavajte odmah odgovarajuce polje slijedece
tabele vrijednosću od 0 do 1; (1 za potpun odgovor, a 0 ako uopšte niste odgovarali na pitanje).
Potrebno je odgovoriti na više od pola pitanja, tj. ∑ > 5. 5 za MATEMATIKU I (ili ∑ > 4.0 za MATEMATIKU)
1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. ∑

1) Definisati funkciju thx (=... ?) i odrediti inverznu funkciju th –1 . Zapisati skupove: D(f), R(f), D(f –1), R(f –1) za tu funkciju.
Skicirati u istom koordinatnom sistemu (bez primjene izvoda) grafike G(th) i G(th –1).

2) Neka su a,A∈R, definisati slijedeća dva limesa ispunivši odgovarajuće ekvivalencije (i ništa više):
(i) lim f ( x ) = A ⇔ ... ; (ii) lim h( x ) = ∞ ⇔ ... ; (iii) lim an = −∞ ⇔ ... . Zatim definisati neprekidnost funkcije f
x→a x→a

u tački c i na [ a, b] ⊂ R.
1
1
3) Definisati izvod (dati i sliku). Odrediti izvode y' i y'' funkcija: ( sin 2 x − cos 2 x) 2 , x 2e −2 x .
2
Samo navesti Lagranžov stav o srednjoj vrijednosti i dati geometrijsko tumačenje (slika) .
4) Zapisati formulu za n-ti diferincijal, te izračunati diferencijale: df (0), d 2 f (0) za f ( x) = x 2e−2 x , Δx = 10−3.
Odrediti tačke ekstremuma funkcije y = x 2e−2 x i ispitati prirodu tih tačaka pomoću drugog izvoda.
2
π
5) Kad vrijedi formulu parcijalne integracije za određeni integral ? Izračunati određeni integral: ∫
−1
x sin
4
xdx.

6) Nacrtati figuru S = {( x, y ) ∈ R 2
a ≤ x ≤ b; 0 ≤ y ≤ f ( x ) } i izračunati njenu površina.
a

Zatim navesti stav o smjeni u određenom integralu i izračunati A =

∫a
a 2 − x 2 dx , te bjasniti geometrijsko značenje za

2
A, tj. nacrtati odgovarajuću sliku.
7) Definisati : primitivnu funkciju, neodređeni integral,određeni integral i nesvojstveni integral; samo navesti uslove kad vrijedi
∞
dx
i zapisati Lajbnic-Njutnovu formulu. Izračunati ∫ 2 + 3 x 2
.
2
−
2

8) Dovršiti jednakost: a×b = ; ab = ; pra b = ; te objasniti šta predstavlja a × b . Zatim za vektore

a = i + j − k ; b = 2i − k izračunati: te tri vrijednosti i za c = −4 j + 3k odredi orjentaciju trijedra b , a , c . ( )
4
⎛2 2 ⎞
; ( b − 2u ) =
m
9) Zapisati: binomni koeficijent; Paskalov trougao do 6-tog reda; ⎜ bz − x ⎟ = .
⎝3 ⎠

10) Samo navesti (bez dokaza) Kramerov stav. Ali prethodno zapisati sistem CX=H od (pazite) m linearnih algebarskih
jednačina sa m nepoznatih y1 , y2 ,…, ym , matricu C (pazite ne matricu A) sistema i kolonu slobodnih
članova H, determinantu D sistema i objasniti kako se iz determinante D dobije determinanta Di
⎛ −10 −2 ⎞ ⎛1 0⎞
nepoznate xi ( i = 1, m. ). Izračunati: A- 1 i AA- 1 , ako je A = ⎜ ⎟, E = ⎜ ⎟.
⎝ −5 −2 ⎠ ⎝0 1⎠
 17
GF, MATEMATIKA I, 16.06. 2005.
Na prvoj strani obavezno upisati:

• lične podatke, te šk.godinu kad ste otslušali predmet,grupa A

• koji put polažete.
• Zatim, ćim odgovorite na neko pitanja, popunjavajte odmah odgovarajuće polje
slijedeće tabele vrijednošću od 0 do 13 (tj. 17) ( 13 (tj. 17 za 2. parc.) za potpun odgovor, a 0
ako uopšte niste odgovarali na pitanje):
1.a 1.b 2.a 2.b 3.a 3.b 4.a 4.b ∑ Na osnovu sume poena (∑)izlazi OCJENA:
51-60 = 6- tica, 61-70 = 7-ica i.t.d.

Jasno, treba uraditi i zadatke (pod b)) i teoriju (pod a)) za najmanje 25 (od 56 mogućih) poena.
(AKO TAČNO POPUNITE SVE TRAŽENE PODATKE DOBIČETE 5 POENA,)
1.ZADATAK
a) (i) Nacrtati odgovarajuće slike, te definisati i dati geometrijsko tumačenje izvoda i diferencijala;
−a x
(ii) definisati limes i beskonačan (±∞) limes niza u terminologiji „ ε-N(ε)“; zapisati lim (1 + x ) =...?;
x →0
1 2 1
b) Nacrtati grafike krivih y = x , y = x 2 − 2x.
4 8
Izračunati površinu omeđenu tim krivim i zapreminu nastalu rotacijom te površine oko x-ose.
2.ZADATAK
a) Navesti i dokazati formulu za dušinu luka krive, te na taj način izračunati obim kruga.
∞
x 4 dx
b) Izračunati integrale: A = ∫ e−3x (5x + 2)dx, α= ∫ .
0
x 4 + x2 − 6
3.ZADATAK
a) Zapisati sistem lin.alg. jednačina CZ = B, gdje su C = cij ( )r,r , B = ( b )
i r,1 ( )k,1
i Z = zj
zapisujući prvu, drugu i zadnju jednačinu i nepoznatu; zatim za taj isti sistem: CZ=B navesti Kramerov stav; pritom
opisati kako se iz determinante D = det C dobije determinanta Di nepoznate zi ( i = 1, r. ).
Za determinante D = det C, r-tog reda : definisati subdeterminantu i kofaktor, te zapisati razvoj determinante D po
kofaktorima zadnje r-te kolone.
Nedopustivo je promjeniti ime bilo koje varijable u pitnjima:SVAKA PROMJENA IMENA VARIJABLE
TRETIRAĆE SE KAO POGREŠAN ODGOVOR !
b) Za razne a∈ R, diskutovati i riješiti sistem jednačina: x + y + 2z = 6, ( a − 2 ) x + 4y + 2z = 5, 6x + ay + 4z = 13.
4.ZADATAK
a) Definisati rotacionu površinu koja nastaje rotacijom krive koja leži u ravni xoz oko x-ose i odrediti njenu jednačinu.

x2
Zatim krivu − y2 = 1 , z = 0 rotirati oko x-ose, te napisati jednačinu rotacione površine i skicirati njenu sliku.
4
20
( ) (− )
10
b) Naći Re z, Im z, arg z ako je z = 2 −i 2 3 +i . Zatim izraćunati i grafički predstaviti sve vrijednosti
3
−8 , te izračunati površinu i obim dobijenog mnogougla.
PRIMJEDBA: pored Zadataka 1. i 2. studenti koji rade samo analizu rade još :
3.Zadatak a) Definisati:
1. primitivnu funkciju i neodređeni integral,
2. određeni integral (dati i definiciju integralne sume ograničene funkcije f na [a,b] ),
3. napisati jednačinu tangente funkcije y = f(x) u tački x = a.
b) Ispitati tok i nacrtati grafik funkcije y = xlnx.
Zapisati Tajlorov polinom T2(x) i ostatak R2(x) i krug krivine u tački x0 = 1.
ISPIT TRAJE: za analizu, tj. II parcijalni 2 sata; za Matematika I- integralno 2sata i 30 min
 18
GF, MATEMATIKA I, 16.06. 2005.
Na prvoj strani obavezno upisati:

• lične podatke, te šk.godinu kad ste otslušali predmet, grupa B

• koji put polažete.
• Zatim, ćim odgovorite na neko pitanja, popunjavajte odmah odgovarajuće polje slijedeće tabele
vrijednošću od 0 do 13 (tj. 17) (13 (tj. 17 za 2.parcijalni) za potpun odgovor, a 0 ako uopšte niste odgovarali
na pitanje):

1.a 1.b 2.a 2.b 3.a 3.b 4.a 4.b ∑

Na osnovu sume poena (∑)izlazi OCJENA:
51-60 = 6- tica, 61-70 = 7-ica i.t.d.
Jasno, treba uraditi i zadatke (pod b)) i teoriju (pod a)) za najmanje 25 (od 54 mogućih) poena.
(AKO TAČNO POPUNITE SVE TRAŽENE PODATKE DOBIČETE 5 POENA,)
1.ZADATAK
−n
⎛ a⎞
a) (i) definisati limes funkcije i neprekidnost funkcije u terminologiji „ ε-δ( ε)“; zapisati lim ⎜⎜1 + ⎟⎟ =...?;
n→−∞ ⎜ ⎝ n ⎟⎠
(ii) Definisati i dati geometrijsko tumačenje izvoda i diferencijala i nacrtati odgovarajuće slike;
1 1
b) Nacrtati grafike krivih y = x 2 , y = x 2 − 2x.
3 6
Izračunati površinu omeđenu tim krivim i zapreminu nastalu rotacijom te površine oko x-ose.
2.ZADATAK
a) Navesti i dokazati formulu za površinu obrtnog tijela, te na taj način izračunati površinu sfere.
∞
x 4 dx
b) Izračunati integrale: b = ∫ e−2x (3x − 2) dx, β= ∫ .
0
x 4 − x2 − 6
3.ZADATAK
a) Zapisati sistem lin.alg. jednačina B Y = A, gdje su B = b ij ( ) k,k , A = ( a i )k ,1 ( )k,1
i Y = yj
zapisujući prvu, drugu i zadnju jednačinu i nepoznatu; zatim za taj isti sistem: BX = A navesti Kramerov stav; pritom
opisati kako se iz determinante D = det B dobije determinanta Di nepoznate y i ( i = 1, k. ).
Za determinante D = det B, k-tog reda : definisati subdeterminantu i kofaktor, te zapisati razvoj determinante D po
kofaktorima zadnje k-te vrste.
Nedopustivo je promjeniti ime bilo koje varijable u pitnjima:SVAKA PROMJENA IMENA VARIJABLE
TRETIRAĆE SE KAO POGREŠAN ODGOVOR !
b) Za razne b∈ R, diskutovati i riješiti sistem jednačina: x + y + 3z = 3, 4x + by + 3z = 2, ( b + 2 ) x + 6y + 6z = 7.
4.ZADATAK
a) Definisati rotacionu površinu koja nastaje rotacijom krive koja leži u ravni yoz oko z-ose i odrediti njenu jednačinu.

y2 x 2
Zatim krivu − = 1 , z = 0 rotirati oko x-ose, te napisati jednačinu rotacione površine i skicirati njenu sliku.
9 16

( ) (− )
20 10
b) Naći Re z, Im z, arg z ako je z = 3 −i 2 +i 2 . Zatim izraćunati i grafički predstaviti sve vrijednosti

3
27 , te izračunati površinu i obim dobijenog mnogougla.
PRIMJEDBA: pored Zadataka 1. i 2. studenti koji rade samo analizu, tj 2. parc. rade još :
3.Zadatak a) Definisati:
1. primitivnu funkciju i neodređeni integral,
2. određeni integral (dati i definiciju integralne sume ograničene funkcije f na [a,b] ),
3. napisati jednačinu tangente funkcije y = f(x) u tački x = a.
b) Ispitati tok i nacrtati grafik funkcije y = xlnx.
Zapisati Tajlorov polinom T2(x) i ostatak R2(x) i krug krivine u tački x0 = 1.
ISPIT TRAJE:za analizu, tj. II parcijalni 2 sata; za Matematika I- integralno 2sata i 30 min
 19
GF, MATEMATIKA I, 07.07.2005. A
Na prvoj strani obavezno upisati:
1. lične podatke, te šk.godinu kad ste otslušali predmet,grupa A
2. koji put polažete.
3. Zatim, ćim odgovorite na neko pitanja, popunjavajte odmah odgovarajuće polje slijedeće tabele
vrijednošću od 0 do 13 za integralni (tj. 17 za parcijalni ) ( 13 (tj. 17 za 2. parc.) za potpun odgovor, a 0 ako
uopšte niste odgovarali na pitanje):
1.a 1.b 2.a 2.b 3.a 3.b 4.a 4.b ∑ Na osnovu sume poena (∑)izlazi OCJENA:
51-60 = 6- tica, 61-70 = 7-ica i.t.d.

Jasno, treba uraditi i zadatke (pod b)) i teoriju (pod a)) za najmanje 25 (od 56 mogućih) poena.
(AKO TAČNO POPUNITE SVE TRAŽENE PODATKE DOBIČETE 5 POENA,)
1.ZADATAK
a) Nacrtati grafike G(f) funkcije f ( x) = cos 2x , te u istom koordinatnom sistemu skicirati grafik G(f –1). Zatim odrediti
'
inverznu funkciju f –1 ; Zapisati: D(f), R(f), D(f –1), R(f –1); Odrediti izvode: f ( x) po definiciji, te odrediti izvod inverzne
funkcije, koristeći stav o izvodu inverzne funkcije.
3
b) Nacrtati grafike krivih y = x , x 2 + y2 = 4 . Izračunati veličinu manje površine omeđene tim krivim te
3
zapreminu i površinu tijela nastalu rotacijom te površine oko x-ose, (obavezno nacrtati sliku rotacionog tijela).
2.ZADATAK
a) Navesti stav o smjeni u određenom integralu.
Nacrtati ravnu figuru A = {( x, y ) ∈ R 2
0 < a ≤ x ≤ a 3; 0 ≤ y ≤ 4a 2 − x 2 } i izračunati njenu površina.
π
1 12

b) Izračunati integrale: A1 = ∫ dx; A 2 = ∫ (2x − 1) cos3xdx.

cos x (3 + sin x ) 0

3.ZADATAK
a) Neka su date matrice A = aij ( ) p,q i ( )r,s . Ako postoji matrica B = ( bij )u,v
X = x ij tako da je B=AX, odrediti :
(i) koji uslov ispunjavaju formati (p,q) i (r,s) matrica A i X, te kakav je format (u,v) matrice B;
(ii) kako se računaju elementi matrice B, t.j. dovršite formulu:
(∀i = 1, u; j = 1, v) b ij = Σ ;
(iii) Definisati Kronekerov simbol δij i jediničnu matricu Er zapisati koristeći taj simbol, te sračunati: AEq=... .
Nedopustivo je promjeniti ime bilo koje varijable u pitnjima:SVAKA PROMJENA IMENA VARIJABLE
TRETIRAĆE SE KAO POGREŠAN ODGOVOR !
b) Za razne a∈ R, diskutovati i riješiti sistem jednačina: x + y + 2z = 6, ( a − 2 ) x + 4y + 2z = 5, 6x + ay + 4z = 13.
4.ZADATAK
a) Definisati konusnu površinu.
x2
Zatim odrediti jednačinu konusne površine sa vrhom u A(0,0,5) i direktrisom: − y2 = 1 , z = 0 .
4
16
b) Naći Re z, Im z, arg z ako je z = ( 2 + i 2 ) (− )
5
3 −i .

Zatim izraćunati i grafički predstaviti sve vrijednosti −8i , te izračunati površinu i obim dobijenog mnogougla.
3

5.Zadatak a) Definisati: integralne sume i određeni integral ograničene funkcije f:[a,b] →R, te izračunati:
4 dx e 2 dx
I1 = ∫ 2
; I 2 = ∫ ln xdx; I 3 = ∫ .
3x −4 1 −2 3 4 + x2
2x
b) Ispitati tok i nacrtati grafik funkcije y = x + ; odrediti :
x −1
2

1. jednačinu tangente u tački x = 0 (koristiti ovaj rezultat kod crtanja grafika funkcije);
2. diferencijal i drugi diferencijal te funkcije u tački x = 1 , za Δx = 0.01.
Matematika I- integralno: ZADACI 1,2,3,4, radi se 2sata i 30 min
ISPITza analizu, tj. II parcijalni: ZADACI 1,2 i 5, radi se 2 sata;
 20

GF, MATEMATIKA I, 07.07.2005. B

Na prvoj strani obavezno upisati:
• lične podatke, te šk.godinu kad ste otslušali predmet, grupa B
• koji put polažete.
• Zatim, ćim odgovorite na neko pitanja, popunjavajte odmah odgovarajuće polje slijedeće tabele
vrijednošću od 0 do 13 (tj. 17) (13 (tj. 17 za 2.parcijalni) za potpun odgovor, a 0 ako uopšte niste odgovarali
na pitanje):
Na osnovu sume poena (∑)izlazi OCJENA:
1.a 1.b 2.a 2.b 3.a 3.b 4.a 4.b ∑ 51-60 = 6- tica, 61-70 = 7-ica i.t.d.
Jasno, treba uraditi i zadatke (pod b)) i teoriju (pod a)) za
najmanje 25 (od 54 mogućih) poena.
(AKO TAČNO POPUNITE SVE TRAŽENE PODATKE DOBIČETE 5 POENA,)
1.ZADATAK
a) Nacrtati grafike G(f) funkcije f (x) = cos x , te u istom koordinatnom sistemu skicirati grafik G(f –1). Zatim odrediti
2
'
inverznu funkciju f –1 ; Zapisati: D(f), R(f), D(f –1), R(f –1); Odrediti izvode: f (x) po definiciji, te odrediti izvod inverzne
funkcije, koristeći stav o izvodu inverzne funkcije.
b) Nacrtati grafike krivih x 2 + y2 = 4, y = x 3 . Izračunati veličinu manje površine omeđene tim krivim te zapreminu
i površinu tijela nastalog rotacijom te površine oko x-ose, (obavezno nacrtati sliku rotacionog tijela).
2.ZADATAK
a) Nacrtati ravnu figuru B = {( x, y ) ∈ R 2
0 < b 2 ≤ x ≤ b 3; 0 ≤ y ≤ 4b 2 − x 2 } . Navesti stav o smjeni u određenom
integralu, te koristeći taj stav izračunati površina ravnu figure B.
π
1 12

b) Izračunati integrale: b1 = ∫ dx ; b2 = ∫ (3x − 1) sin3xdx.

(2 + cos x ) sin x 0

3.ZADATAK
a) Neka su date matrice Y = y ij ( )m,n i ( )p,q . Ako postoji matrica C = ( c )
B = bij ij u,v tako da je C=YB odrediti :
(i) koji uslov ispunjavaju formati (m,n) i (p,q) matrica Y i B, te kakav je format (u,v) matrice C;
(ii) kako se računaju elementi matrice C, t.j. dovršite formulu: (∀i = 1, u; j = 1, v) c ij = Σ .
(iii) Definisati Kronekerov simbol δij i jediničnu matricu Em zapisati koristeći taj simbol, te izračunati Ep B=... .
Nedopustivo je promjeniti ime bilo koje varijable u pitnjima:SVAKA PROMJENA IMENA VARIJABLE
TRETIRAĆE SE KAO POGREŠAN ODGOVOR !
b) Za razne b∈ R, diskutovati i riješiti sistem jednačina: x + y + 3z = 3, 4x + by + 3z = 2, ( b + 2 ) x + 6y + 6z = 7.
4.ZADATAK
a) Definisati cilindričnu površinu.
y2 x 2
Zatim odrediti jednačinu cilindrične površine sa generatrisom p = ( 1,1,1) i direktrisom: − = 1 , z = 0.
9 16

( ) (− )
13 5
b) Naći Re z, Im z, arg z ako je z = 3 +i 2 −i 2 .
Zatim izračunati i grafički predstaviti sve vrijednosti 3 27i , te izračunati površinu i obim dobijenog mnogougla.
5.Zadatak a) Definisati: integralne sume i određeni integral ograničene funkcije f:[a,b] →R, te izračunati:
4 dx e 2 dx
I1 = ∫ 2
; I 2 = ∫ ln xdx; I 3 = ∫ 2
.
3x −4 1 −2 34+ x
2x
b) Ispitati tok i nacrtati grafik funkcije y = x + ; odrediti :
x2 − 1
1. jednačinu tangente u tački x = 0 (koristiti ovaj rezultat kod crtanja grafika funkcije);
2. diferencijal i drugi diferencijal te funkcije u tački x = 1 , za Δx = 0.01.
Matematika I- integralno: ZADACI 1,2,3,4, radi se 2sata i 30 min
ISPITza analizu, tj. II parcijalni: ZADACI 1,2 i 5, radi se 2 sata;
 21

GF, MATEMATIKA VI1 , 07.07. 2005.

Na prvoj strani obavezno upisati:
• lične podatke, te šk.godinu kad ste otslušali predmet,
• koji put polažete.
• Zatim, ćim odgovorite na neko pitanja, popunjavajte odmah odgovarajuće polje
slijedeće tabele vrijednošću od 0 do 17 ( ( 17 za potpun odgovor, a 0 ako uopšte niste
odgovarali na pitanje):
1.a 1.b 2.a 2.b 3.a 3.b ∑
Na osnovu sume poena (∑)izlazi OCJENA:
51-60 = 6- tica, 61-70 = 7-ica i.t.d.
Jasno, treba uraditi i zadatke (pod b)) i teoriju (pod a)) za najmanje 25 (od 54 mogućih) poena.
(AKO TAČNO POPUNITE SVE TRAŽENE PODATKE DOBIČETE 5 POENA,)
1.ZADATAK
a) Nacrtati grafike G(f) funkcije f (x) = 2x , te u istom koordinatnom sistemu skicirati grafik G(f –1). Zatim odrediti
'
inverznu funkciju f –1 ; Zapisati: D(f), R(f), D(f –1), R(f –1); Odrediti izvode: f ( x) po definiciji, te odrediti izvod inverzne
funkcije, koristeći stav o izvodu inverzne funkcije.
b) Nacrtati grafike krivih y 3 = x , x 2 + y2 = 4 . Izračunati veličinu manje površine omeđene tim krivim te
zapreminu i površinu tijela nastalog rotacijom te površine oko x-ose, (obavezno nacrtati sliku rotacionog tijela).
2.ZADATAK
a) Navesti stav o smjeni u određenom integralu.
Nacrtati ravnu figuru A = {( x, y ) ∈ R 2 0 < a ≤ x ≤ a 3; 0 ≤ y ≤ 4a 2 − x 2 } i izračunati njenu površina.
π

1 12

b) Izračunati integrale: A = ∫ dx; B = ∫ (2x − 3) cos 3xdx.

sin x (3 + cos x ) 0

3.ZADATAK
a) Definisati: integralne sume i određeni integral ograničene funkcije f:[a,b] →R, te izračunati:
4 dx e 2 dx
I1 = ∫ 2
; I 2 = ∫ ln xdx; I 3 = ∫ .
3 x −4 1 −2 3 4 + x2
2x
b) Ispitati tok i nacrtati grafik funkcije y = x + ; odrediti :
x −1
2

1. jednačinu tangente u tački x = 0 (koristiti ovaj rezultat kod crtanja grafika funkcije);
2. diferencijal i drugi diferencijal te funkcije u tački x = 1 , za Δx = 0.01.

ISPIT TRAJE: Matematika (VI- stepen) 2sata