1 MATEMATIKE I -ANALIZA- - OSNOVNA PITANJA I ZADACI ZA ISPIT

-

2. parcijalni koji se polaže u junu na kraju II semestra)
7. REALNA FUNKCIJA REALNE PROMJENLJIVE
1) Pojam realne funkcije f jedne realne promjenljive: f:A → B , Ø ≠ A , B ⊂ R , tj. (f : A → B) ⇔ ( ∀ x ∈ A ) ( ∃ ! y ∈ B ) f (x) = y. Definicije pojmova: oblast definisanosti D(f ) i rang R(f) funkcije f, sirjekcija, injekcija i bijekcija (tj. sirjektivno , injektivno i bijektivno preslikavanje f ). 2) Parna, neparna , periodična (period i osnovni period) , monotona , ograničena, složena i inverzna funkcija (osobine grafika) . 3) Implicitno, tj. eksplicitno zadana funkcija. 4) Klasifikacija funkcija prema njihovom analitičkom izrazu (prema formuli f (x) ): algebarske (racionalne, cijele i razlomljene, te iracionalne ) i transcedentne funkcije. 5) Osnovne elementarne i elementarne funkcije. 6) Jednačina: f (x) = 0 ⇔ x ∈ S = {x ∈ R f ( x) = 0 } ; nejednačina: f (x) > 0 ⇔ x∈ A ⊂ R , A = {x ∈ R f ( x) > 0

}.

7) Kvadratna funkcija (trinom), kvadratna jednačina i nejednačina, tj. (a,b,c Є R, a ≠ 0 ) ax2 + bx + c = 0 , >0, <0; Vietova pravila: x1 + x2 = - b/a , x1 x2 = c/a; faktorizacija: ax2 + bx + c = a (x – x1) (x – x2). 8) Definicije i grafici trigonometrijskih funkcija; trigonometrijske jednačine nejednačine. Npr.: sinx = m (m ∈ [− 1,1] ); tgx <1;

1 3 . ≤ cos x < 2 2

9) Polinom. Rastavljanje polinoma na faktore. Faktorizacija realnog polinoma. Princip identiteta polinoma. Vietova pravila. 10) Racionalne nule polinoma. 11) Razlomljena racionalna funkcija (polinom kao cijela racionalna funkcija, prava i neprava racionalna funkcija) i rastavljene na parcijalne razlomke (prve i druge vrste).

8. NIZ REALNIH BROJEVA
12) Smisao definicije : niz a je preslikavanje a : N → R. 13) Pojam okoline, tj. sistema okolina: ( ∀ε > 0 ) O∈ ( A) := x ∈ R x − A < ε ;

{

}

gdje je : .
x − A < ε ⇔ A−ε < x < A+ε .

14) Tačka nagomilavanja niza (limsup i liminf niza). Granična vrijednost niza a, tj. (za A ∈ R) liman = A ⇔ ( ( ∀ε > 0 ) ( ∃ no (ε ) ∈ N ) a n − A < ε ⇐ n > n0 ). Veza izmedu granične vrijednosti i tačaka nagomilavanja niza. 15) Definisati beskonačnu graničnu vrijednost niza, tj. liman= + ∞ ⇔ ( ( ∀M > 0 ) (n0(ε)∈N) an>M ⇐ n> n0 ), = − ∞ ⇔ ( ( ∀M > 0 ) (n0(ε)∈N) an<-M ⇐ n> n0 ).

2
16) Računanje (operacije) sa graničnim vrijednostima , tj. ako je lim a n = A , lim bn = B , (A, B ∈ R, o∈{+ ,- , · , : }), tada je lim ( a n o bn ) = (lim a n )o(lim bn ) = A o B gdje, u slučaju kad je o operator dijeljenja , treba pretpostaviti: ( ∀ n ∈ N ) bn ≠ 0 , tj. lim bn = B ≠ 0. 17) Ograničeni i monotoni nizovi. Stav o konvergenciji monotonih (i ograničenih) nizova. 18) Niz kojim je definisan broj e , tj. dokaz da je:

⎛ a n = ⎜1 + ⎝

1⎞ ⎟ → e, ( n → ∞ ). n⎠

n

19) Bolcano-Vajerštrasov i opći Košijev kriterijum konvergencije niza (bez dokaza). 20) Pojam (beskonačnog) reda: ∑ a n = a1 + a 2 +
n =1

.;

niz parcijalnih suma Sn , suma, konvergencija i divergencija reda. Geometrijski red: a + aq + a q2 +...., tj.

∑ q = lim S n =
n =1 n-1

a , q <1 ; 1− q

gdje je parcijalnih suma geometrijskog reda Sn=a+aq+...+aqn-1=a

1− qn . 1− q

9. GRANIČNA VRIJEDNOST I NEPREKIDNOST FUNKCIJE

21) Granična vrijednost funkcije i beskonačna granična vrijednost funkcije (+ ∞ ili - ∞ ) u (konačnoj) tački a ∈ R i u beskonačnosti (+ ∞ ili - ∞ ). Definicije granične vrijednosti iskazati pomoću ekvivalencija . Npr.: lim f (x) = A ⇔ ( ( ∀ ∈> 0 ) ( ∃ δ( ∈ )>0) f ( x) − A < ∈ ⇐ 0 < x − a < δ )
x→ a

x → −∞

lim f (x) = ∞ ⇔ ( ( ∀M > 0 ) ( ∃ x0 (M)<0) f (x) > M ⇐ x < x0 ).

ili

22) Pojmovi okolina: O ( A, ε ) = Oε ( A), tj. O ( A, ε ) = O ( A, ε ) \ {A},

O(∞, M ) = OM (∞) = {x ∈ R

x > M (> 0) } , itd.

23) Računanje (operacije) sa graničnim vrijednostima funkcije, (viditi 16.). 24) Elementarni limesi, napr.

a x −1 sin x 1 = 1; lim (1 + ) x = e = lim (1 + x) x ; lim = ln a, itd . lim x →0 x → ±∞ x →0 x →0 x x x
25) Neprekidnost funkcije (definicija i njene varijante). Osobine neprekidnih funkcija (bez dokaza). 26) Asomptote: vertikalna i kosa (tj. horizontalna). Stav o kosoj asimptoti. 27) Algebarske krive linije drugog reda i njihovi grafici: (prava) , kružnica, elipsa, hiperbola, parabola (kanonske jednacine). 28) Ciklometriske funkcije (inverzne trigonometrijske: arcsin, arccos, arctg, arcctg). 29) Eksponencijalne i logaritamske (kao uzajamno inverzne: ax i loga x ) : opadajuće za 0<a<1, rastuće za a>1 . 30) Hiperbalne i njihove inverzne (area) funkcije. Osnovni identeti : ch(x+y)=chxchy+shxshy, tj. ch2xsh2y=1, itd.

1

53) Lajbnic. INTEGRALNI RAČUN 51) Definicija i osobine određenog integrala (određeni integral kao površina). 34) Formula o prirastu funkcije f: Δ f(x) = f '(x) Δx+ω(Δx ) · Δx .∞.)). geometrijsko značenje diferencijala. 46) Konveksnost (konkavnost) funkcije: objašnjenje pomoću tetive ili tangente. gdje su u i v diferencijabilne funcije i ◦∈{+ . : }. tj. 54) Parcijalna integracija (u neodređenom i određenom integralu). DIFERENCIJALNI RAČUN 31) Definicija izvoda i njegovo geometrijsko ( i kinematičko) značenje. 37) Tangenta i normala grafika G(f) funkcije f. 52) Primitivna funkcija i neodređeni integral. (Lopitalova pravila). PRIMJERI: (i) (ii) ∫ (x2 +a2)-2dx. Lagranžov i Košijev. 32) Diferencijabilnost i neprekidnost funkcije. (Objašnjenje i značenje formula d (xn) ≠ dxn . · . 56) Integracija ( razlomljene) racionalne funkcije. 0°.cosx)). 50) Krive zadane u polarnim koordinatama. . ∞º.Dodir višeg reda. integracija elementarnih razlomaka.(slučajevi 1o-4 o u zavisnosti od osobina podintegralne funkcije R(sinx. 47) Prevojna tačka (i položaj tangente u prevojnoj tački). Stav Čebiševa. 11.. 0▪ ∞. B= a −a ax ∫ e cosbxdx 55) Integracija ( neodređenog i određenog integrala) metodom smjene promjenljive. 40) Stavovi o srednjoj vrijednosti (i njihova geometrijska interpretacija) : Fermaov. ∫ a2 − x2 dx (a>0. 57) Svođenje integrala ∫ R(sinx. Osobine i tablica neodređenih integrala. Lijevi i desni izvod i diferencijabilnost funkcije. 38) Definicija diferencijala funkcije. PRIMJERI: A= ∫ eax sinbxdx . ∞ . 43) Tajlorova i Maklorenova formula (bez dokaza). 36) Određivanje izvoda elementarnih funkcija prema definiciji izvoda. Veza između n-tog izvoda i n-tog diferencijala: dny=y(n)dxn. 41) Neodređeni izrazi: 0/0.cosx)dx na integral ∫ R1(t)dt. 33) Pravila za izvod (u ◦ v)' . gdje je D=b2-4ac>0 (ili D < 0 ). ω(Δx ) → 0 ( Δx → 0 ). Rolov. geometrijsko značenje). ∞/∞. 35) Stavovi (pravila) za izvod složene i inverzne funkcije. pogodnom smjenom t= ϕ (x). Osobine diferencijala i aproksimacija prirasta funkcije diferencijalom (viditi 35. 45) Monotonost funkcije i znak prvog izvoda. 39) Izvodi i diferencijali višeg reda.3 10. 44) Stacionarna tačka i tačka ekstremuma funkcije (lokalni i globalni ekstremum). 42) Višestruke nule funkcije. (ax2 +bx+c)-1dx. Stav o srednjoj vrijednosti integrala. Tablica izvoda. tj. integracija binomnog diferencijala. ∫ (iii) ∫ (ax2 +bx+c)-1/2dx. a>0 ili a<0. problem tangente (i brzine). 48) Primjena izvoda na ispitivanje funkcija : (i) kriterijum za tačku ekstrema preko prvog izvoda (i preko drugog i viših izvoda).Njutnova formula. tj.. 1∞. te definiciona nejednakost za konveksne (konkavne) funkcije. Integracija nekih iracionalnih funkcija (Ojlerove smjene). dxn= (dx)n ). (ii) kriterijum za konveksnost i prevojnu tačku pomoću drugog izvoda (ili pomoću viših izvoda) 49) Parametarsko predstavljanje krivih linija (i izvodi tako zadanih funkcija).

2. 1-26.8. već samo “objašnjenje formule” dP=2πyds . 148-171. Svjetlost Sarajevo.8. 3. 354-392. 5. 5.8. 60) Pojam nesvojstvenog (nepravog) integrala: (i) granice integracije a ili b є {+∞ .2.2. 24-147. . 6. 3. tj. POLINOMI: 1-41. 318-353. 5. površina i zapremina (dijela) lopte.1.4. REALNE FUNKCIJE: 1-41. 174-226. 100) Pojmovi: krivina i poluprečnik krivine. god.6. 5. krug krivine. 148-173.4. 5. ∫ sin(ax+b) cos(cx+d)dx .3. PRIMJERI: obim i površina kruga.1. 27-81. 1-23. 59) Integrali sinusa i kosinusa napr.1. 201-217. 5. 3.7. 3. Lajbnicov trougao).Nizovi: 1-22.Granicna vrijednost funkcije:1-39. Mesihović. zapremina tijela.3. 3.8. ∫ cos xdx n n 4 (n∈Z .58) Integrali ∫ sin xdx. 12) IZ ZBIRKE ZADATAKA (B. tj.6. 82-117. rekurentne formule). čijom rotacijom oko x-ose nastaje obrtno tijelo). 417-427. 3. 172-200. a s dužina luka krive date formulom y=y(x). INTEGRALNI RACUN: 5. (ii) podintegralna funkcija f je neograničena.Š.3. zapremina obrtnih tijela.2.A. 227-317. 5. 118-147. 393-416. 61) Primjene određenog integrala: (i) izračunavanje površine ravnih figura (komplanacija).) ZADACI (PO POGLAVLJIMA): ANALIZA 1.7.Z. (diferencijal luka ds. (iii) kubatura.-∞}.Arslanagić. 4. 218-223. 5. (gdje je P površina omotača obrtnog tijela.1.1. 5. 4. (iv) površina obrtnih tijela (bez dokaza odgovarajuće formule. (ii) rektifikacija (dužina luka krive). 5.5. 6.Neprekidnost funkcije: 1-32. 3.1987.5. 3. DIFERENCIJALNI RACUN: 3. GRANICNI PROCESI: 6.2. eveluta i evolventa.

428-437.8.5 5.8. 6.3.1. 438-442. ZADACI SA PISMENIH ISPITA. .4. 5. 1-13. 7. KRIVINA 6.

Pokazati da je f : x → injektivna u svom domenu. Ispitati periodičnost i odrediti osnovni period sljedećih funkcija (ako postoji): x x 1 1 sin 2 x + sin 3 x . x ∧ x za n ≤ x < n + 1 ( n ∈ Z ) . a x + a −x . a) f ( x) = sin x + 13. Pokazati da je funkcija f ( x) = x 2 . b) y = ln ln x . ϕ ( x) = 2 x . 2 b) f ( x ) = ln 1+ x . c) y = (− 1) . x ∈ R \ Q 2x − 3 12. x ≥ 0 monotona na [ 0. 5. Odrediti intervale monotonosti funkcije f ( x ) = ax + b . 8. 1− x c) f ( x) = x 5 + 2 x 3 + 7 x 2 . ϕ (ϕ ( x )). 9. Da li su jednake funkcije: a) f ( x) = x2 ∧ h( x) = x . Nacrtati grafik funkcije y=f(x) zadane parametarski: . ϕ (φ ( x )) ako je φ ( x) = x 2 . b) y = arccos 2 x 1+ x a) y= ⎧ −1. Funkcija y = [x ] (cijeli dio od x) definisana je kao: ( ∀x ∈ R ) [ x] := n. +∞ ) . 14. Odrediti φ (φ ( x )). x ∈ R nema inverznu funkciju. Funkcija sgn : → definisana je na sljedeći način: sgn x := ⎨ 0. d) y = arcsin log . b) f ( x ) = ∧ h(x)=1. c) y = ln ln ln x . 15. x > 0 ⎩ Nacrtati grafik te funkcije i dokazati da vrijedi x = x sgn x . x < 0 ⎪ 3. φ (ϕ ( x )). d) odrediti y=y(x=-3). d) f ( x) = sin 2 x + cos 2 x a) x → f ( x 2 ) e) f ( x) = x2 ∧ h( x ) = x . Zašto? Odrediti (maksimalne) podskupove realne ose na kojima f ima inverznu funkciju. Neka je funkcija f zadana y=f(x). c) ispitati parnost funkcije y=y(x). y=1-cos2t. a) izraziti y. b) f ( x ) = 2tg − 3tg . t ∈ R . Odrediti f −1 te njen domen D( f −1 ) i rang x −1 R( f −1 ) . b) odrediti oblast definisanosti funkcije. 6.1] odrediti oblast definisanosti funkcija: 7. c) f ( x) = ln x 2 ∧ h(x)=2lnx. x ∈ Q d) Dirichlet-ova funkcije χ(x) := ⎨ ⎩ 0. x +1 2. 11. Nacrtati grafik te funkcije. c) f ( x) = sin 2 x . x = 0 ⎪1.kao funkciju od x. Funkcija f ( x) = x 2 + 1. h(x)=1 . a) y = 2 + x − x 2 . 4.Ako je funkcija x → f (x ) definisana na [0. e) odrediti inverznu funkciju funkcije y=y(x). 10. Ispitati koja je od datih funkcija parna odnosno neparna: a) f ( x) = b) x → f (sin x ) . Odrediti oblast definisanosti D(f ) i skup vrijednosti R(f ) funkcije f: 10 2x x . Zadata je funkcija u parametarskom obliku: x=3sint .6 Zadaci sa vježbi (II SEMESTAR) 1. 2 3 2 3 ⎧1. Odrediti oblast definisanosti D(f ) : x2 +1 .

1 (dvije tačke nagomilavanja) q>1 q< . b) lim a) lim n a = 1 n→∞ n +1 + (−1) n ima dvije tačke nagomilavanja.) konvergira ka c.. n ∈ N konvergira. dokazati: 1 n konvergira za α ≤ 0 . y=a(1-cost) (cikloida). 19.2. b) x = a cos t . B= lim 2 . + 1 n2 + n lim = n + x − n . t ∈ [0. Nacrtati grafike funkcija: a) y = 1 + x + 2 x − 1 + x − 2 x . n→∞ 28. x ≠ . y = b sin t . Izračunati: a) lim⎜ ⎟ n→∞ n + 1 ⎝ ⎠ a) a n = 1 + ⎛ n ⎞ b) lim⎜ ⎟ n →∞ n + 1 ⎝ ⎠ n2 c) lim⎜1 + ⎛ n →∞ ⎝ 1⎞ ⎟ n⎠ 10 + n .. y = a sin 3 t (astroida).. Izračunati: A= lim 2 n →∞ 2n + 7 n − 3 n →∞ n + 1 27. b) x n = 1 + + . b) a n = . π ]. Provjeriti rezultate: a) lim ( x + x + 1 − x − x + 1 = ±1 . b) lim n + n − n − n . 7 c) x=a(t-sint) . cos x 2 20.. Odrediti lim a n i lim a n ako je: a) a n = 2 3 2 2 4 4 n +1 2 2n 22.. Izračunati granične vrijednosti nizova: a) 2n n →∞ an = n n2 + n . y=b sht... (a>0) . x ∈ [− π .Nacrtati grafik funkcije zadane formulom: y = arctg 1 .1 (dvije beskonačne tačke nagomilavanja).a) x = a cos t . n 2πn n2 1 1 1 3 1 2n − 1 cos . n→∞ x 2 n + 1 n ⎛ n ⎞ 29. . Odrediti granične vrijednosti nizova: n2 +1 n2 +1 n2 + 2 3n 2 − 2n + 1 10 8 n + 1 . Primjenjujući definiciju granične vrijednosti. . Provjeriti rezultat: lim x −1 = sgn( x − 1) . d) x = a cos 2 t e) x=a cht . Odrediti sup f. 25.. + . divergira za α > 0 . + 2 . Dokazati: 2n −1 = 1. . a)Dokazati da niz a n = c (∀n = 1. b) y = arcsin sin x .2π ] . x2 18. b) lim x → ±∞ x→ 2 x 2 − 3x + 2 3 ..2π ] . n ∞ c) (n α )n =1 21. Ispitati monotonost funkcije y = π 1 . Pokazati da niz a n = 24. dokazati da niz: 1 1 1 1 + . b) ( ) ∞=1 konvergira ka 0. 16. y = a sin t . Koristeći kriterijum Košija. n ∈ N divergira. t ∈ [0. 26. inf f . bn = n .. 31. . 2 2 n 2 n 2 2 3 + x + x 2 − 9 − 2x + x 2 1 = . n →∞ 2 n + 1 lim q n = 0 = ±1 = ±∞ = ±∞ =1 q <1 q=1 q= .. 30. xn = 1 + 1 + . max f. 23. 17. n . d) niz n → (−1) n divergira.. min f (ako postoje) funkcije y = 4 sin 2 x − 12 sin x + 5 ..

b) f ( x) = x 2 + 1 − x za : 1º x → +∞ . b) lim = 1 ⇔ e x = 1 + x + o(x) ( x → 0) . c) lim(cos x ) x 2 . Odrediti f (a − 0) i f (a + 0) : a) f ( x) = sgn cos x. ln(1 + x) shax 39. e) lim (tgx ) x→ tg 2 x π . x →0 1 − cos x 1 − cos x x −1 ⎛ x ⎞ ctgx x 37. a = x− x 2x .r ∈ Z. Odrediti lijevi f ( 0− ) i desni limes f (0+ ) za funkciju f ( x ) = 41. b) lim x sin = 0 . ⎟ x →1 1 − x 3 x →1 5 x →0 x −1⎠ x2 ⎝ x −1 ⎞ x+ x − x⎟. Koja je od sljedećih funkcija beskonačno mala: a) f ( x) = a) f ( x) = x x 2 − 2x + 1 x3 − x 2 x → 1 . e) xlim ⎜ x sin ⎟ . x ∈ R /{0} nemaju limes kad x → 0 . 2 º x → −∞ . Dokazati da: 1 1 1 1 a) funkcije x → sin . n > m. b) f ( x ) = chx − shx za 1º x → +∞ . Dokazati da: a) lim ln(1 + x) ex − 1 = 1 ⇔ ln(1 + x) = x + o(x) ( x → 0) .8 A0 n−m ⎧ ⎪ ∞ ( −1) sgn a . x → cos . B= lim . x →0 x → 0 sin bx x →π sin rx x cos x − cos 3 x π⎞ 1 1 ⎞ ⎛ ⎛ .. 2 2 x →0 x → 0 sin 2 x sin x → ±∞ x⎠ x 2 sin x ⎠ ⎝ ⎝ d) lim 3 9 + 2x − 5 . d) lim⎜ c) lim − ⎟ . Odrediti (koristeći lim = 1 ): a) lim (b ≠ 0) b) lim (k. a = −1 ..n < m ⎪ ⎪ ⎩ c) Ako je A0 a0 ≠ 0 . x→ 0 x→0 x x x a −1 = ln a ⇔ a x = 1 + x ln a + o(x) ( x → 0) .. Izračunati: lim x →0 40. Izračunati: lim . Odrediti: a) lim⎜ ⎟ . b) lim . + a 0 1 m ⎪ a0 ⎪ 0. c) lim x→0 x 3 2 x2 + x +1 − x − 2 x −1 1 ⎞ ⎛ 3 + 34. 43. 2 º x → −∞ . r ≠ 0) . x →8 x −2 ⎠ sin ax sin kx sin x 35. b) lim(1 + tgx ) . c) lim . π 2 . lim x cos = 0 . Dokazati asimptotsku relaciju: 1 + x − 1 ∼ x ( x → 0) . x − ⎣x⎥ ⎢ ⎦ 42. 2 (x ) .. x →0 x →0 x x x x 33. b) f (x) = 1 . tada je : 32. Izračunati: A= lim x →0 1 − cos x 2 1 − cos x . 1 44. 2 º x → −∞ . e) lim⎜ x + ⎛ x →∞ ⎝ 36. d) lim x + e x →0 x →0 x →∞ 2 x + 1 x →0 ⎝ ⎠ ( ) 1 x . x →0 x 3 38. 0 ⎪ n n −1 A x + A1 x + . + A n ⎪ A 0 lim 0 = ⎨ .n = m x →±∞ a x m + a x m − 1 + . 4 1 + x − 1 − sin x . Koja od sljedećih funkcija je beskonačno velika: + 1 − x za 1º x → +∞ . Izračunati: a) lim ⎜ .

0 < x < 1 ⎪ 56.x ≥1 ⎩ 48. Pokazati da je: ⎧ sin x . b) g ( x ) = ⎨ x prekidna u tački x=0. x < 0 55. 2º za koji x je a)funkcija f neprekidna.2 ≤ x ⎩ b) f ( x ) = x x + x +1 . ⎝ 3⎠ 1 51. Odrediti tačke prekida funkcije i vrste tačaka prekida: a) ⎧ ⎪ x + 3. x 2n − 1 49. x ≠ 0 c) Kako treba definisati funkciju h( x) = ⎨ u tački x=0 da bi bila neprekidna. x > 2 ⎩ 1º Nacrtati njen grafik. b) y = arcsin 1 − x 2 . a) f ( x ) = x ⎪0. Ispitati neprekidnost složenih funkcija f ( g ( x )) i g ( f ( x )) u tačkama gdje je definisana ta složena funkcija: f ( x) = sgn x .9 45. Funkcija f ( x ) = sin x sin nema smisla za x = 0 . b) postoji izvod f ' ( x ) . ⎟ . 1+ x ⎧1 + x. ⎪x ⎪ 1 ⎪ 4 − x . Ispitati neprekidnost. Izračunati ugao koji tangenta funkcije f ( x ) = u tački M (1. Pokazati da jednačina x 3 − 3 x 2 + 6 x − 1 = 0 ima jedinstven korijen i da on leži u intervalu ⎜ 0. ⎪ ⎪ x. odrediti vrstu tačaka prekida i nacrtati grafik funkcije: f ( x) = lim 2 n . 1 ≤ x ≤ 2 ⎪3x − x 2 . n →∞ x +1 ⎛ 1⎞ 50. ako je: ⎧( x − 1)3 . c) y = 1− x d) y = 3 sin e x . ⎪2 − x . x < 1 ⎪ ⎪1 f ( x) = ⎨ . Primjenjujući pravila za nalaženje izvoda odrediti izvode funkcija: a) y = a 3 x 2 − b x x 3 . Data je funkcija f ( x) = ⎨ . Definisati f (0) tako da funkcija f bude neprekidnai u x tački x = 0 . Koristeći definiciju izvoda naći izvod funkcije f ( x) = x 2 sin( x − 2) za x = 2 . 47. 0 < x < 1 .1) zaklapa sa pozitivnim dijelom x-ose. x ≤ 0 ⎪ x. ⎩ h ( 0) 46. x ⎧x 3 . ⎩sin x. g ( x) = 1 + x 2 . Odrediti postoje li ili ne postoje konstante a i b pri kojima je funkcija neprekidna na D(f ) . x = 0 ⎩ ⎧ f ( x). 52. .x ≠ 0 sin x ⎪ prekidna u tački x=0. x ≤ 0 ⎪ ⎪ f (x) = ⎨ax + b. 53. b) f ' ( x ) neprekidna. x ≥ 0 1 54.1 ≤ x ≤ 2 . Ispitati diferencijabilnost funkcije: f ( x) = ⎨ u tački x = 0 .

dy 63. Naći jednačinu tangente i normale krive x 3 + y 3 − xy − 7 = 0 u tački (1. 3 2 75. Odrediti y' x ako je x = a cos t. 60. konkavnost i prevojne tačke krive: y = x 3 . 80. Naći dvadesetpeti diferencijal d25y funkcije y = x 2 sin x . Odrediti x' y ako je y = e x + x . Naći prvi izvod funkcije y = x x . Odrediti pod kojim se uglom sijeku krive: y = 2x 2 + 2. a2 b2 61. 5 78. Odrediti lokalne ekstreme funkcija: a) f ( x ) = chx + cos x .Pod kojim uglom kriva y = arctg ⎜1 + ⎛ ⎝ 1⎞ ⎟ siječe x-osu. Neka je f (x) = e x − esin x x − sin x (x ≠ 0) . Primjenom diferencijala odrediti ako je xy = sin( x − y ) . c) f ( x) = . Ispitati konveksnost. π 4 71. 57. 77. Naći najveću i najmanju vrijednost funkcije : f ( x) = 25 − 4 x 2 za − 2 ≤ x ≤ 2 . Da li se može definisati f(0) tako da je funkcija f neprekidna u tački 0? 72. x⎠ y = x3 + 2 . ( x < 1) . Odrediti y' x ako je funkcija f zadana implicitno: x2 y2 + = 1. konkavnost i prevojne tačke krive: f ( x) = ln(1 + x 3 ) . Naći asimptote funkcija: a) f ( x) = 2x + 1 x −1 x 3 + 3x 2 . 62. b) f ( x ) = 76. b) f ( x) = x . 65. 79. dx 64. . Odrediti lim 2 ln x →0 x x tg 2 x 70. 68. 58. y = b sin 3 t . Naći n-ti izvod funkcije y = x 2 e ax . 6 1 3 1 2 x − x − 2x . 67. Ispitati konveksnost. Dokazati nejednakost: sin x > x − 1 3 x za x > 0 . 73. g(x) = 74. naći y ' ' (0) . 66. Dokazati da su funkcije: f (x) = 1 − x 3 − x 7 . Ako je funkcija y ( x ) definisana jednačinom e y + xy = e . y = bsin t .Dokazati nejednakost i identitet: a) b−a b−a < tgb − tga < 2 cos a cos 2 b 1 sin x . Naći treći izvod y ' ' ' ( x ) funkcije y ( x ) definisane parametarski: x = a cos 3 t . Odrediti lim (tgx) x→ (0 ≤ a < b < π 2 ) b) arcsin x = arctg x 1− x2 . U loptu poluprečnika r upisati uspravan kružni cilindar tako da površina njegovog omotača bude najveća. 2 x−2 ( x − 1) x2 +1 . 69. 59. ⎣10 10 ⎥ ⎦ sin x x (0 < x < π) monotono opadajuće.2).10 56. Aproksimirati funkciju f ( x) = x 2 ln 2 x u okolini tačke x = 1 Tejlorovim polinomom četvrtog stepena i procjeniti grešku aproksimacije za x ∈ ⎢ ⎡ 9 11 ⎤ .

b) ∫ (1 + x) . 0 ≤ x ≤ 1 . e) ∫ cos x + 1 dx 1 − x 2 arcsin x ∫ 2 1− x dx . d) ∫ dx 4 + 2x − x 2 . Primjenom metode parcijalne inegracije izračunati: a) ∫ cos x 2 x ∫x 2 sin x dx .Riješiti integrale: a) ∫ . c) x ( x 2 − 13) 23 dx . 2 x − 4 sin x cos x + 5 cos x sin 3 x x x dx . e) ∫ sin cos dx . c) dx . Integracija iracionalnih funkcija: 87. Ne riješavajući integrale. Integracija trigonometrijskih i drugih transcedentnih funkcija: 90. a) ∫ 3 x + 1 dx . ( dx ) 2 . Izračunati: I = ∫ f (x)dx = ⎪ ⎨ 0 ⎧x 2 . 84. d) ∫ x( x 2 + 1) 2 dx . Ispitati tok funkcija i nacrtati njihove grafike: a) y = x b) y = ( x + 2)e 3 − x2 3 1 x c) y = ln x . 1 1 + cos 2x dx . dokazati da je: 92. Integral diferencijalnog binoma: 88. a) ∫x 1 + x3 dx .a) ∫ (5 − 2x)9 dx . ∫ 0 π −1 ∫ arcsin x dx = 0 . d) ∫ e ax cos bx dx . g) 1+ x ex ∫ e x + 1 dx . ln x + 1 cos 2 x 82. c) + x +1 2x + x − 3 dx . b) f) ∫ dx 3 − x2 . 2 2 93. c) ∫ dx .a) ∫ 8 − 4 sin x + 7 cos x ∫ sin 2 dx . b) ∫ 94. c) dx . Dovođenjem kvadratnog trinoma na kanonski oblik izračunati: a) ∫x dx dx . a) x3 5x − 8 dx . d) ∫ 2 3 4 1 + cos x 91. Izračunati: a) ∫ 2 6 − 5 sin x + sin x 1+ x 0 0 2 d dx x2 ∫ 0 1 + t dt . c) ∫ (ln x ) dx . .11 81. b) ∫ 4 1+ x4 Ojlerove smjene: 89. b) ∫ tg xdx . d) ∫ ∫ sin x + x dx . b) dx 1+ x − x2 . 1 ≤ x ≤ 2 ⎩ 1 π arctg x cos x dx . . b) ∫ 2 ∫ x3 − 4x 2 + 4x x + x +1 x3 + 1 3x + 1 ∫ x 3 − x 2 dx . b) x −1 x +1 dx 4 ∫ dx x 1+ 3 x . ⎪3 − x. 2 d) lim x →0 ∫ cos t dt 2 0 x x . c) ∫ sin 2 x cos 2 3 x dx . Integarcija racionalnih funkcija: 86. b) ∫ 2 . b) ∫ dx 2 x 2 + 3x 2 . 85. a) ∫x x 2 + 2x + 3 dx . d) ∫ (2 x + 1) 3 dx . Integracija metodom zamjene: 83. e) cos x − sin x x x dx 2 x4 ∫ x 2 + 1 dx .

Izračunati površinu figure čiji je rub lemniskata r 2 = a 2 cos 2ϕ . Izračunati: a) 1− x2 98. 0 x 96. Izračunati dužinu luka astroide 2 2 1 2 x = a cos3 t. 107. 100. 0 ∫ 1 dx x +∞ . 105.0) i odsječkom OA. Izračunati površinu figure omeđene lukom cikloide x = a (t − sin t ). Odrediti lokalne ekstreme funkcije: f (x) = ∫ (t − 1)e t dt .12 95. tijela nastalog obrtanjem oko x-ose figure omeđene sa: x 2 + (y − b)2 = r 2 . 106. Naći površinu ograničenu lukom krive x = 6 − y − y 2 i y-osom.0) . y = a (1 − cos t ) od tačke O (0. Izračunati dužinu luka parabole y = (x 2 − 1) od tačke A(−1. Izračunati krivinu i poluprečnik krivine krive xy = 1 u tački M (1. 103. Izračunaj površinu ograničenu parabolom i tangentama. Naći zapreminu tijela koje nastaje rotacijom dijela površine ograničene krivom y = 2exe −2 x i njenom asimptotom oko asimptote. 99. U presječnim tačkama prave x − y + 1 = 0 i parabole y = x 2 − 4 x + 5 povučene su tangente na parabolu. Izračunati zapreminu torusa. b) ∫x 1 dx 2 +∞ . Odrediti parabolu čija je osa simetrije paralelna y osi i koja ima isti krug krivine sa krivom y = sin x u tački x = π 2 . tj. 1 1 Iako je funkcija F(x) = − primitivna funkcija funkcije f (x) = . Nacrtati krivu 9 y = x(3 − x) i naći površinu koja nastaje obrtanjem petlje oko x-ose. 104. 108. zašto je (x − 2) 2 x−2 ∫ f (x)dx ≠ F(3) − F(0) ? 0 3 97. Na krivoj y = ln x odrediti tačku u kojoj krivina dostiže maksimalnu vrijednost te sastaviti jednačinu kruga krivine u toj tački.0) do tačke B(1.(b ≥ r). y = a sin 3 t . 109. SLIJEDE PRIMJERI ZA II PARCIJALNI I INTEGRALNI ISPIT . d) + 4x + 5 −1 ∫ ( 2 − x) 1 dx .0) do tačke A( 2aπ . 102. 101. c) −∞ ∫x 2 dx .1) .

x 2 + 4x + 3 0 2 π 11 površinu P ograničenu krivom x 2 + y 2 = 4 x . “8”= 71-80. te vektorski i skalarni proizvod vektora. (ii) zatvara sa asimptotom (pazite radi se o nesvojstvenom integralu. (a − 3)x + 5y − 2z = 11.09.0. (ii) kad ima jedinstveno rješenja. (te nacrtati odgovarajuću sliku) formule za primjenu određenog integrala kod izračunavanja: (i) dužina luka krive. (ii) diferencijal funkcije. “10”= 91-102 Kao što vidite ne morate sve uraditi. n ). tj. (ii) konveksnost (i konkavnost) u vezi sa drugim izvodom. Koristeci Kramerovo pravilo prvo diskutovati za koje a iz R je (ne-)saglasan sistem: 5x + (a − 3)y − z = 7. 2 2ln x − 1 . a) Definisati: primitivnu funkciju. Pažljivo pročitajte zadatke i ne žurite. te zapreminu V1 koja nastaje rotacijom povrsine P oko ose x. 2 3 Navesti slijedeća pravila (stavove): (i) maksimum (i minimum) u vezi sa prvim izvodom. B = ∫ ( x + 2π) cos11xdx. x + y − z = 6. D(11. te samo navesti (bez dokaza) i objasniti kad vrijedi Leibnitz-Newton-ova formula. determinantu D tog sistema (zapisujući prvu. Zapisati i objasniti kako se koriste. a) Definisati: desni (tj.4. 3. podnožje normale povučene iz B na raven ACD. a) Definisati:(i) izvod funkcije.-1.-2). 2. AD) . . Zadatak. lijevi) trijedar. (ii) MATEMATIKA I integralno – A (iii) popunite tabelu: (svaki zadatak a) ili b) 17 bodova) zadatak 1. odrediti: nule. b) Za funkciju y = e e ( x + 1) e .) 3)Zadatak. “7”= 61-70. Sretno ! 1. te V2 oko y ose . b) Izračunati: A=∫ 5 x − 17 x + 1 dx. C(13. i površina lopte (svi istog poluprecnika r).90. Koristeći pravila diferenciranja odrediti izvode slijedećih funkcija: x 3 e−3x . OBAVEZNO! NA PRVOJ STRANICI NAPIŠITE SAMO : (i) lične podatke (prezime i ime i godinu upisa ).-1). te nacrtati njen grafik. asimptote. drugu i zadnju jednačinu i nepoznatu) i objasniti kako se iz determinant D dobije determinanta Dk nepoznate xk ( k = 1. intervale monotonosti i konveksnosti.3. arcctg(e−2x − 11x). (ii) površina obrtnog tijela. b) Date su tacke: A(12. te samo iskazati Kramerovo pravilo.2).2004. x − x 2 5 2 3 1 2 x − x − 2x. neodređeni i određeni integral. te nacrtati odgovarajuću sliku. 2. B(9. te primjeniti te formule da sračunate: obim kružnice.Odrediti: zapreminu V i visinu H (iz vrha A) tetraedra ABCD orjentaciju trijedra vektora ( AB. (nacrtati sliku).Zadatak.3).13 Integralni ISPIT – MATEMATIKA I 09. te odrediti rješenja sistema za ono a: (i) kad sistem ima beskonačno mnogo rješenja. Izračunati veličinu površine koju grafik funkcije: (i) zatvara sa kordinatnim osama. “9”= 81. Zapisati: sistem n linearnih algebarskih jednačina sa n nepoznatih. Σ a b Σ Na osnovu popunjene tabele izlazi ocjena : “6”= 51-60. objasniti geometrijsko značenje istih. AC.

Izračunati veličinu površine što grafik funkcije zatvara sa x osom 3)Zadatak. (ii) diferencijal funkcije. Zapisati i objasniti kako se koriste. i površina lopte (svi istog poluprecnika r).) 2. “10”= 91-102. x 2 + 5x + 6 0 2 π 6 površinu P ograničenu krivom x 2 + y 2 + 6 x = 0 . Zatim samo zapisati broj e (prirodna osnova logaritma) kao graničnu vrijednost niza. parcijalni ili VI1 PISMENI ISPIT 09. Primjeniti te formule da sračunate: obim kružnice. arcctg(e2x + ln x). B = ∫ ( x + π) cos 6 xdx. (ii) površina obrtnog tijela. te nacrtati njen grafik. asimptote. te nacrtati odgovarajuću sliku. tj. . Kao što vidite ne morate sve uraditi. “7”= 61-70. Sretno ! 1. b) Izračunati: A=∫ 7 x − 14 x + 1 dx. b) Za funkciju y = x 2 + 2x − 2 odrediti: oblast definisanosti. a) Definisati:(i) izvod funkcije. (ii) zatvara sa asimptotom (pazite radi se o nesvojstvenom integralu. te samo navesti (bez dokaza) i objasniti kad vrijedi Leibnitz-Newton-ova formula. te nacrtati njen grafik. Koristeći pravila diferenciranja odrediti izvode slijedećih funkcija: xe−3x . a) Definisati pojmove: granična vrijednost niza. objasniti geometrijsko značenje istih. tačke ekstremuma i ispitati njihovu prirodu pomoću znaka drugog izvoda. 3 2 b) Za funkciju y = (1− 2x) e e odrediti: nule. 3. “8”= 71-80. parcijalni ili VI1. Σ a b Σ Na osnovu popunjene tabele izlazi ocjena : “6”= 51-60. a) Definisati: primitivnu funkciju. neodređeni i određeni integral. Pažljivo pročitajte zadatke i ne žurite. asimptote. (ii) konveksnost (i konkavnost) u vezi sa drugim izvodom.14 MATEMATIKA 2. Nacrtati odgovarajuću sliku.2004. 2. Navesti slijedeća pravila (stavove): (i) maksimum (i minimum) u vezi sa prvim izvodom.09. Izračunati veličinu površine koju grafik funkcije: (i) zatvara sa kordinatnim osama. intervale monotonosti i x +3 konveksnosti. 2 ln x − 1 .te neprekidnost funkcije. Zadatak. (iii) popunite tabelu: (svaki zadatak a) ili b) 17 bodova) zadatak 1. x x 11 2 3 1 2 x − x . prevojnu tačku.Zadatak. granična vrijednost funkcije.90. (ii) matematika 2. (te nacrtati odgovarajuću sliku) formule za primjenu određenog integrala kod izračunavanja: (i) dužina luka krive. “9”= 81. OBAVEZNO! NA PRVOJ STRANICI NAPIŠITE SAMO : (i) lične podatke (prezime i ime i godinu upisa ). nule. intervale monotonosti i konveksnosti. te zapreminu V1 koja nastaje rotacijom povrsine P oko ose x i V2 oko y ose.

. koristeći stav o izvodu inverzne funkcije.001. Δx = 0. Arg z = . k . 2) Definisati izvod (dati i sliku)...15 MATEMATIKA I . f ' ( x) po definiciji.A∈R. D(f –1). ). Odrediti izvod jedne od funkcija po definiciji. Izračunati ( 2u 3 − v ) = .1 . te u istom koordinatnom sistemu (bez primjene izvoda) skicirati grafike G(f) i G(f –1). gdje je r > 0.. a 0 ako uopste niste odgovarali na pitanje). 23. 1) Neka su a. Odrediti funkcije.k = . Zatim sve te vrijednosti zapisati za z = 12 − 2 i... (iii) lim a n = A ⇔ . tj.5). determinantu D sistema i objasniti kako se iz determinante D dobije determinanta Di nepoznate xi ( i = 1. 5) Definisati : primitivnu funkciju. x k BX = H... Navesti stav o srednjoj vrijednosti integrala .. ako je ⎛ 1 −2 ⎞ ⎛1 0⎞ A=⎜ ⎟. Koje je orjentacije trijedar DA. 1) 2) 3) 4) 5) 6) 7) 8) 9) 10) Zatim kako odgovorite na neko od pitanja. ⎝ −3 −1 ⎠ ⎝0 1⎠ Precizno zapisati sistem od k linearnih algebarskih jednačina sa k nepoznatih x1 .. Za funkciju y = x e odrediti tačke ekstremuma i ispitati njihovu prirodu. b = (1.5 . Za pozitivnu ocijenu treba uraditi više od pola zahtijeva.1. . te zapreminu V Za koje x∈R su ortogonalni vektori a = (ln ( x − 1) . (1 za potpun odgovor. d 2 f (0) za f ( x ) = x 2e − x . . (ocjenu i datum kad ste eventualno položili pismeni) i koji put polazete. D(3.. Im z = . a na osnovu tablice izvoda zapisati izvode y' i y'' funkcija: sin 3 x. … .-1).-2. te formulu za ωk = n z = . (ii) lim h( x ) = −∞ ⇔ . .. −3 ) ? 8) Zapisati: binomni koeficijent ... Zapisati formulu parcijalne integracije za određeni integral. −1). samo popuniti jednakosti : Re z = .. te izračunati z4 i 10) Definisati adjungovanu i inverznu matricu.2). Izračunati Zatim objasniti geometrijsko značenje. DC ? ( ) ΔABC i A u tom trouglu. te odrediti izvod inverzne 3) Za funkciju f ( x) = −3x − 2 odrediti inverznu funkciju f –1 . za pozitivnu ocjenu treba bar Σ= 5. . te zapisati z u trigonometrijskom obliku z =. popunjavajte Σ odmah odgovarajuce polje slijedece tabele vrijednoscu od 0 do 1. te navesti geometrijsku interpretaciju. Zatim izračunati: adjA. R(f). definisati slijedeća tri limesa ispunivši odgovarajuče ekvivalencije (i ništa više): (i) lim f ( x ) = A ⇔ ... binomnu formulu za razliku: ( t − s ) = n . . −2. Paskalov trougao do 6-tog reda. 2. nacrtati odgovarajuću sliku za A . tj. nacrtati odgovarajuću sliku. tj. Zatim izračunati određeni integral: B = x sin 3 xdx. Zatim zapisati formulu za prvi (dati i sliku) i drugi diferencijal.1. Zatim samo navesti (bez dokaza) Kramerov stav. 2 −x 4) Samo navesti Lagranžov stav o srednjoj vrijednosti i dati geometrijsko tumačenje (slika) .. dovršiti formule za potenciranje z n =. DB. A-1. 4 9) Za kompleksni broj z = x + iy definisati. ϕ = arg z = . kad ste otslusali matematiku. x 2 . (iv) Definisati neprekidnost funkcije f x→a x→a u tački a. tj. neodređeni integral i određeni integral. AA. Trajanje ispita 2 sata. Koliko vrijednosti ima za ωk ? z. .. Na prvoj strain obavezno upisati: licne podatke. matricu sistema B (pazi ne vrijedi ako upotrebite matricu A umjesto B) i kolonu slobodnih članova H.0).. te odrediti: df (1). (2 x3 − 1)5 . E = ⎜ ⎟. R(f –1). septembar 2004..Izračunati: površinu tetraedra ABCD. π ∫ 7) Neka je: A(0... Zapisati: D(f).. C(4. B(3. A-1A. r= z = korjenovanje .-1. 0 A= −r ∫ r r 2 − x 2 dx . Zatim samo zapisati Lajbnic-Njutnovu formulu navodeći uslove kad ta formula vrijedi. 6) Navesti (bez dokaza)stav o smjeni promjenljive u određenom integralu.

. R(f). ∑ > 5. matricu C (pazite ne matricu A) sistema i kolonu slobodnih članova H. nacrtati odgovarajuću sliku. oktobar 2004.. y2 . te izračunati diferencijale: df (0). 2 d 2 f (0) za f ( x) = x 2e−2 x . 10) Samo navesti (bez dokaza) Kramerov stav. 5) Kad vrijedi formulu parcijalne integracije za određeni integral ? Izračunati određeni integral: 6) Nacrtati figuru S = {( x. Δx = 10−3.. ).. Zatim kako odgovorite na neko od pitanja. 5 za MATEMATIKU I (ili ∑ > 4. Zatim za vektore a = i + j − k . Zatim navesti stav o smjeni u određenom integralu i izračunati A = ∫ a 2 a a 2 − x 2 dx . D(f –1). 4) Zapisati formulu za n-ti diferincijal. Paskalov trougao do 6-tog reda.. ⎜ bz − x ⎟ = ⎝3 ⎠ 4 . 1 Samo navesti Lagranžov stav o srednjoj vrijednosti i dati geometrijsko tumačenje (slika) . 7.. Na prvoj strani obavezno upisati: lične podatke.određeni integral i nesvojstveni integral.0 za MATEMATIKU) 1. ⎟. x→a funkcije f 3) Definisati izvod (dati i sliku). 7) Definisati : primitivnu funkciju. determinantu D sistema i objasniti kako se iz determinante D dobije determinanta Di ⎛ −10 −2 ⎞ ⎛1 0⎞ nepoznate xi ( i = 1.1 i AA. ( b − 2u ) = m . pra b = .16 Građevinski fakultet: 01. (iii) lim an = −∞ ⇔ . m.A∈R. neodređeni integral. 8. b] ⊂ R. ako je A = ⎜ ⎟.1 . samo navesti uslove kad ∞ vrijedi i zapisati Lajbnic-Njutnovu formulu. Odrediti izvode y' i y'' funkcija: 1 ( sin 2 x − cos 2 x) 2 . Zapisati skupove: D(f). 2 + 3x 2 2 2 8) Dovršiti jednakost: a×b = .. 2) Neka su a. 3. b = 2i − k izračunati: te tri vrijednosti i za c = −4 j + 3k odredi orjentaciju trijedra b . c . Potrebno je odgovoriti na više od pola pitanja. . . 5. ab = . Zatim definisati neprekidnost x→a u tački c i na [ a. x 2e −2 x .…. . ym . (1 za potpun odgovor. Ali prethodno zapisati sistem CX=H od (pazite) m linearnih algebarskih jednačina sa m nepoznatih y1 . ?) i odrediti inverznu funkciju th –1 . 0 ≤ y ≤ f ( x ) } i izračunati njenu površina. 9. 1) Definisati funkciju thx (=. te objasniti šta predstavlja a × b . tj. R(f –1) za tu Skicirati u istom koordinatnom sistemu (bez primjene izvoda) grafike G(th) i G(th –1). Izračunati: A. (ocjenu i datum kad ste eventualno položili pismeni) i koji put polazete. E = ⎜ ⎝ −5 −2 ⎠ ⎝0 1⎠ . a 0 ako uopšte niste odgovarali na pitanje). tj. Odrediti tačke ekstremuma funkcije y = x 2e−2 x i ispitati prirodu tih tačaka pomoću drugog izvoda. (ii) lim h( x ) = ∞ ⇔ . 10. 4. a . MATEMATIKA I (sva pitanja) i MATEMATIKA (pitanja 1-7) . 2. ∑ funkciju. −1 ∫ 2 x sin π 4 xdx. ( ) ⎛2 2 ⎞ 9) Zapisati: binomni koeficijent. definisati slijedeća dva limesa ispunivši odgovarajuće ekvivalencije (i ništa više): (i) lim f ( x ) = A ⇔ . y ) ∈ R 2 a ≤ x ≤ b. kad ste otslušali matematiku. 6. te bjasniti geometrijsko značenje za A. Izračunati − ∫ dx .. popunjavajte odmah odgovarajuce polje slijedece tabele vrijednosću od 0 do 1.

te definisati i dati geometrijsko tumačenje izvoda i diferencijala. 3.alg. treba uraditi i zadatke (pod b)) i teoriju (pod a)) za najmanje 25 (od 56 mogućih) poena. (AKO TAČNO POPUNITE SVE TRAŽENE PODATKE DOBIČETE 5 POENA.1 ) i Z = zj ( )k.) 1. 17 za 2.ZADATAK a) Definisati rotacionu površinu koja nastaje rotacijom krive koja leži u ravni xoz oko x-ose i odrediti njenu jednačinu. II parcijalni 2 sata. 61-70 = 7-ica i. 4 8 Izračunati površinu omeđenu tim krivim i zapreminu nastalu rotacijom te površine oko x-ose. α= ∫ x 4 dx x 4 + x2 − 6 .a 1. zatim za taj isti sistem: CZ=B navesti Kramerov stav.t.. y = x 2 − 2x. primitivnu funkciju i neodređeni integral. te napisati jednačinu rotacione površine i skicirati njenu sliku. Za determinante D = det C. diskutovati i riješiti sistem jednačina: x + y + 2z = 6.b 4. i 2. 6x + ay + 4z = 13. parc. studenti koji rade samo analizu rade još : 3.17 GF.?. pritom opisati kako se iz determinante D = det C dobije determinanta Di nepoznate zi ( i = 1.b] ). napisati jednačinu tangente funkcije y = f(x) u tački x = a. PRIMJEDBA: pored Zadataka 1.b 3. r. te šk. 2.ZADATAK a) Navesti i dokazati formulu za dušinu luka krive. A Jasno. Zatim izraćunati i grafički predstaviti sve vrijednosti −8 . za Matematika I. 4. određeni integral (dati i definiciju integralne sume ograničene funkcije f na [a.b 2. jednačina CZ = B. arg z ako je z = 3 ( 2 −i 2 ) (− 10 3 +i ) 20 . 17) ( 13 (tj. popunjavajte odmah odgovarajuće polje slijedeće tabele vrijednošću od 0 do 13 (tj. MATEMATIKA I. gdje su C = cij ( )r.1 zapisujući prvu. ćim odgovorite na neko pitanja.grupa koji put polažete. 16. Zapisati Tajlorov polinom T2(x) i ostatak R2(x) i krug krivine u tački x0 = 1. te zapisati razvoj determinante D po kofaktorima zadnje r-te kolone.06.ZADATAK a) (i) Nacrtati odgovarajuće slike.tica.a 2. b) Ispitati tok i nacrtati grafik funkcije y = xlnx. (ii) definisati limes i beskonačan (±∞) limes niza u terminologiji „ ε-N(ε)“. Na prvoj strani obavezno upisati: • • • lične podatke.. Im z. z = 0 rotirati oko x-ose. 2.) za potpun odgovor. B = ( b i r.Zadatak a) Definisati: 1. te izračunati površinu i obim dobijenog mnogougla. 4 b) Naći Re z.d.godinu kad ste otslušali predmet. ISPIT TRAJE: za analizu. Zatim. Zatim krivu x2 − y2 = 1 .b ∑ Na osnovu sume poena (∑)izlazi OCJENA: 51-60 = 6.integralno 2sata i 30 min . b) Nacrtati grafike krivih y = ∞ b) Izračunati integrale: A = 3.ZADATAK ∫ 0 e−3x (5x + 2)dx.r .a 4. a) Zapisati sistem lin. Nedopustivo je promjeniti ime bilo koje varijable u pitnjima:SVAKA PROMJENA IMENA VARIJABLE TRETIRAĆE SE KAO POGREŠAN ODGOVOR ! b) Za razne a∈ R. ).a 3. zapisati lim (1 + x ) x →0 −a x =. ( a − 2 ) x + 4y + 2z = 5. drugu i zadnju jednačinu i nepoznatu. tj. a 0 ako uopšte niste odgovarali na pitanje): 1. 1 2 1 x . r-tog reda : definisati subdeterminantu i kofaktor. 2005. te na taj način izračunati obim kruga.

16. β= ∫ x 4 dx x 4 − x2 − 6 .. PRIMJEDBA: pored Zadataka 1.a 1. II parcijalni 2 sata. ⎜ ⎟ n→−∞ ⎜ ⎝ ⎠ n⎟ (ii) Definisati i dati geometrijsko tumačenje izvoda i diferencijala i nacrtati odgovarajuće slike.?. A = ( a i )k . ( b + 2 ) x + 6y + 6z = 7. tj. Zatim krivu y2 x 2 − = 1 .a 3. napisati jednačinu tangente funkcije y = f(x) u tački x = a. ISPIT TRAJE:za analizu.parcijalni) za potpun odgovor.k .alg.b 2. Nedopustivo je promjeniti ime bilo koje varijable u pitnjima:SVAKA PROMJENA IMENA VARIJABLE TRETIRAĆE SE KAO POGREŠAN ODGOVOR ! b) Za razne b∈ R. popunjavajte odmah odgovarajuće polje slijedeće tabele vrijednošću od 0 do 13 (tj. rade još : 3. a 0 ako uopšte niste odgovarali na pitanje): 1. 17) (13 (tj.b 4. b) Ispitati tok i nacrtati grafik funkcije y = xlnx. k-tog reda : definisati subdeterminantu i kofaktor.1 i Y = yj ( )k.t. diskutovati i riješiti sistem jednačina: x + y + 3z = 3.ZADATAK ∫ 0 e−2x (3x − 2) dx.ZADATAK −n ⎛ a⎞ a) (i) definisati limes funkcije i neprekidnost funkcije u terminologiji „ ε-δ( ε)“. arg z ako je z = 3 ( 3 −i ) (− 20 2 +i 2 ) 10 . tj 2. 3.a 4. Jasno. a) Zapisati sistem lin. ∞ b) Izračunati integrale: b = 3. 4x + by + 3z = 2. 9 16 b) Naći Re z.a 2.. ). te na taj način izračunati površinu sfere. primitivnu funkciju i neodređeni integral. Na prvoj strani obavezno upisati: • • • lične podatke. 3 6 Izračunati površinu omeđenu tim krivim i zapreminu nastalu rotacijom te površine oko x-ose. jednačina B Y = A. Za determinante D = det B. (AKO TAČNO POPUNITE SVE TRAŽENE PODATKE DOBIČETE 5 POENA. zapisati lim ⎜1 + ⎟ =. MATEMATIKA I. 2005. z = 0 rotirati oko x-ose. Zapisati Tajlorov polinom T2(x) i ostatak R2(x) i krug krivine u tački x0 = 1.) 1. te šk.1 zapisujući prvu. 2. 2. parc. grupa B koji put polažete. Zatim izraćunati i grafički predstaviti sve vrijednosti 27 .d. Zatim.06. k. gdje su B = b ij ( ) k. te zapisati razvoj determinante D po kofaktorima zadnje k-te vrste.b] ).b ∑ Na osnovu sume poena (∑)izlazi OCJENA: 51-60 = 6. drugu i zadnju jednačinu i nepoznatu. Im z.integralno 2sata i 30 min .18 GF.ZADATAK a) Definisati rotacionu površinu koja nastaje rotacijom krive koja leži u ravni yoz oko z-ose i odrediti njenu jednačinu. te izračunati površinu i obim dobijenog mnogougla.tica.b 3. 17 za 2. i 2. te napisati jednačinu rotacione površine i skicirati njenu sliku. za Matematika I. 4. ćim odgovorite na neko pitanja. treba uraditi i zadatke (pod b)) i teoriju (pod a)) za najmanje 25 (od 54 mogućih) poena. studenti koji rade samo analizu.ZADATAK a) Navesti i dokazati formulu za površinu obrtnog tijela. y = x 2 − 2x. zatim za taj isti sistem: BX = A navesti Kramerov stav.godinu kad ste otslušali predmet. pritom opisati kako se iz determinante D = det B dobije determinanta Di nepoznate y i ( i = 1.Zadatak a) Definisati: 1. 1 1 b) Nacrtati grafike krivih y = x 2 . 61-70 = 7-ica i. određeni integral (dati i definiciju integralne sume ograničene funkcije f na [a.

Zatim odrediti ' inverznu funkciju f –1 . 4 (− 3 2 3 −i ) 16 .b ∑ 51-60 = 6. Im z. kako se računaju elementi matrice B. (AKO TAČNO POPUNITE SVE TRAŽENE PODATKE DOBIČETE 5 POENA. −2 3 b) Ispitati tok i nacrtati grafik funkcije y = x + 1.0. te izračunati: I1 = ∫ 4 3x dx 2 −4 . 07. te šk. j = 1. . z = 0 . ćim odgovorite na neko pitanja. A Na prvoj strani obavezno upisati: 1.q i X = x ij ( )r. b) Izračunati integrale: A1 = ∫ cos x (3 + sin x ) 3.b 2.b 3. koristeći stav o izvodu inverzne funkcije. odrediti : koji uslov ispunjavaju formati (p.b] →R.q) i (r.5) i direktrisom: b) Naći Re z. diskutovati i riješiti sistem jednačina: x + y + 2z = 6. Odrediti izvode: f ( x) po definiciji.a 1.b 4. Nedopustivo je promjeniti ime bilo koje varijable u pitnjima:SVAKA PROMJENA IMENA VARIJABLE TRETIRAĆE SE KAO POGREŠAN ODGOVOR ! b) Za razne a∈ R. 61-70 = 7-ica i. 17 za parcijalni ) ( 13 (tj. lične podatke. te odrediti izvod inverzne funkcije. Ako postoji matrica B = ( bij )u.d. parc. diferencijal i drugi diferencijal te funkcije u tački x = 1 . R(f).ZADATAK a) Nacrtati grafike G(f) funkcije f ( x) = cos 2x .godinu kad ste otslušali predmet. (obavezno nacrtati sliku rotacionog tijela).tica. I 3 = ∫ 1 e dx 4 + x2 . t.v tako da je B=AX. 5. 2. Jasno. D(f –1). Nacrtati ravnu figuru A = {( x.ZADATAK a) Navesti stav o smjeni u određenom integralu.t. 2.ZADATAK a) Definisati konusnu površinu.j. ISPITza analizu. 1 dx. treba uraditi i zadatke (pod b)) i teoriju (pod a)) za najmanje 25 (od 56 mogućih) poena. Zatim odrediti jednačinu konusne površine sa vrhom u A(0.. Matematika I. za Δx = 0. Zapisati: D(f). 3 x . radi se 2sata i 30 min radi se 2 sata.19 GF. y ) ∈ R 2 0 < a ≤ x ≤ a 3. dovršite formulu: . II parcijalni: ZADACI 1. te sračunati: AEq=. koji put polažete.01. 4. I 2 = ∫ ln xdx. Izračunati veličinu manje površine omeđene tim krivim te b) Nacrtati grafike krivih y = 3 zapreminu i površinu tijela nastalu rotacijom te površine oko x-ose. odrediti : x −1 2 jednačinu tangente u tački x = 0 (koristiti ovaj rezultat kod crtanja grafika funkcije).2 i 5.v) matrice B. te u istom koordinatnom sistemu skicirati grafik G(f –1).3. 2x .s) matrica A i X.07.a 2. tj.s . (∀i = 1. Zatim.4.. 6x + ay + 4z = 13. 0 ≤ y ≤ 4a 2 − x 2 π 12 } i izračunati njenu površina.grupa A 2.2005.ZADATAK a) Neka su date matrice A = aij (i) (ii) A 2 = ∫ (2x − 1) cos3xdx.integralno: ZADACI 1.a 3. 3. MATEMATIKA I. popunjavajte odmah odgovarajuće polje slijedeće tabele vrijednošću od 0 do 13 za integralni (tj.2. x 2 + y2 = 4 . te izračunati površinu i obim dobijenog mnogougla. a 0 ako uopšte niste odgovarali na pitanje): Na osnovu sume poena (∑)izlazi OCJENA: 1.a 4. . ( a − 2 ) x + 4y + 2z = 5.) 1.) za potpun odgovor. 17 za 2.Zadatak a) Definisati: integralne sume i određeni integral ograničene funkcije f:[a. Zatim izraćunati i grafički predstaviti sve vrijednosti −8i . arg z ako je z = ( 2 + i 2 ) 5 x2 − y2 = 1 . u. R(f –1). 0 ( ) p. v) b ij = Σ (iii) Definisati Kronekerov simbol δij i jediničnu matricu Er zapisati koristeći taj simbol. te kakav je format (u.

a 0 ako uopšte niste odgovarali na pitanje): Na osnovu sume poena (∑)izlazi OCJENA: 1. R(f –1). ( b + 2 ) x + 6y + 6z = 7. radi se 2sata i 30 min radi se 2 sata. te izračunati površinu i obim dobijenog mnogougla. te koristeći taj stav izračunati površina ravnu figure B. koristeći stav o izvodu inverzne funkcije. Im z.a 4. Matematika I. Definisati Kronekerov simbol δij i jediničnu matricu Em zapisati koristeći taj simbol. b) Izračunati integrale: b1 = ∫ (2 + cos x ) sin x 0 3. Zatim odrediti jednačinu cilindrične površine sa generatrisom p = ( 1.01. 17) (13 (tj.q .1. . 12 1 dx . dovršite formulu: (∀i = 1. R(f).a 3. Izračunati veličinu manje površine omeđene tim krivim te zapreminu i površinu tijela nastalog rotacijom te površine oko x-ose.parcijalni) za potpun odgovor. te izračunati Ep B=. diferencijal i drugi diferencijal te funkcije u tački x = 1 ..20 GF.n) i (p. kako se računaju elementi matrice C.1) i direktrisom: b) Naći Re z. v) c ij = Σ .2 i 5. arg z ako je z = y2 x 2 − = 1 . 07.tica. popunjavajte odmah odgovarajuće polje slijedeće tabele vrijednošću od 0 do 13 (tj. 61-70 = 7-ica i.2.b] →R.a 1.ZADATAK a) Definisati cilindričnu površinu.3.2005.v tako da je C=YB odrediti : koji uslov ispunjavaju formati (m.b 3. Zatim odrediti 2 ' inverznu funkciju f –1 . Navesti stav o smjeni u određenom integralu.b 4. 5. ISPITza analizu. b) Ispitati tok i nacrtati grafik funkcije y = x + 1. treba uraditi i zadatke (pod b)) i teoriju (pod a)) za najmanje 25 (od 54 mogućih) poena. 2x .b ∑ 51-60 = 6. odrediti : x2 − 1 jednačinu tangente u tački x = 0 (koristiti ovaj rezultat kod crtanja grafika funkcije).d.ZADATAK a) Nacrtati ravnu figuru B = {( x. II parcijalni: ZADACI 1. ćim odgovorite na neko pitanja. b2 = ∫ (3x − 1) sin3xdx.j. y ) ∈ R 2 0 < b 2 ≤ x ≤ b 3. 2. y = x 3 . 9 16 ( 3 +i ) (− 13 2 2 −i 2 ) 5 . Odrediti izvode: f (x) po definiciji. za Δx = 0.4.Zadatak a) Definisati: integralne sume i određeni integral ograničene funkcije f:[a..integralno: ZADACI 1.a 2. b) Nacrtati grafike krivih x 2 + y2 = 4. te u istom koordinatnom sistemu skicirati grafik G(f –1). te kakav je format (u.godinu kad ste otslušali predmet.b 2. Ako postoji matrica C = ( c ) ij u. j = 1.t. Zatim izračunati i grafički predstaviti sve vrijednosti 3 27i .q) matrica Y i B. grupa B • koji put polažete. tj. 0 ≤ y ≤ 4b 2 − x 2 π } .v) matrice C.ZADATAK a) Nacrtati grafike G(f) funkcije f (x) = cos x . . te odrediti izvod inverzne funkcije. te šk. • Zatim.n i B = bij ( )p. (AKO TAČNO POPUNITE SVE TRAŽENE PODATKE DOBIČETE 5 POENA. Jasno.07. te izračunati: I1 = ∫ 4 dx 2 3x −4 . MATEMATIKA I. u. B Na prvoj strani obavezno upisati: • lične podatke. (obavezno nacrtati sliku rotacionog tijela). D(f –1). I 3 = ∫ 1 −2 e dx 2 34+ x . diskutovati i riješiti sistem jednačina: x + y + 3z = 3.) 1. 2. t. 4.ZADATAK (i) (ii) (iii) a) Neka su date matrice Y = y ij ( )m. Nedopustivo je promjeniti ime bilo koje varijable u pitnjima:SVAKA PROMJENA IMENA VARIJABLE TRETIRAĆE SE KAO POGREŠAN ODGOVOR ! b) Za razne b∈ R. 4x + by + 3z = 2. Zapisati: D(f). I 2 = ∫ ln xdx. z = 0. 17 za 2.

Jasno.b 2. Odrediti izvode: f ( x) po definiciji. MATEMATIKA VI1 . Zatim odrediti ' 1.ZADATAK a) Definisati: integralne sume i određeni integral ograničene funkcije f:[a. te odrediti izvod inverzne funkcije. B = ∫ (2x − 3) cos 3xdx. popunjavajte odmah odgovarajuće polje slijedeće tabele vrijednošću od 0 do 17 ( ( 17 za potpun odgovor. 2.01. b) Izračunati integrale: sin x (3 + cos x ) 0 3. I 2 = ∫ ln xdx. te u istom koordinatnom sistemu skicirati grafik G(f –1). (AKO TAČNO POPUNITE SVE TRAŽENE PODATKE DOBIČETE 5 POENA. 2005. D(f –1). R(f).ZADATAK a) Nacrtati grafike G(f) funkcije f (x) = 2x . 0 ≤ y ≤ 4a 2 − x 2 π } i izračunati njenu površina. 12 1 A=∫ dx. • koji put polažete. jednačinu tangente u tački x = 0 (koristiti ovaj rezultat kod crtanja grafika funkcije). Na prvoj strani obavezno upisati: • lične podatke.stepen) 2sata . −2 3 b) Ispitati tok i nacrtati grafik funkcije y = x + 2x . Nacrtati ravnu figuru A = {( x. te izračunati: I1 = ∫ 4 3 dx x −4 2 . Zapisati: D(f). 07. ćim odgovorite na neko pitanja. • Zatim. I 3 = ∫ 1 2 e 2 dx 4 + x2 . b) Nacrtati grafike krivih y 3 = x . ISPIT TRAJE: Matematika (VI. y ) ∈ R 2 0 < a ≤ x ≤ a 3.ZADATAK a) Navesti stav o smjeni u određenom integralu. za Δx = 0.a 1. a 0 ako uopšte niste odgovarali na pitanje): Na osnovu sume poena (∑)izlazi OCJENA: 51-60 = 6.b] →R. Izračunati veličinu manje površine omeđene tim krivim te zapreminu i površinu tijela nastalog rotacijom te površine oko x-ose.t.) 1. treba uraditi i zadatke (pod b)) i teoriju (pod a)) za najmanje 25 (od 54 mogućih) poena.b 3.a 3.b ∑ inverznu funkciju f –1 . 2. (obavezno nacrtati sliku rotacionog tijela).godinu kad ste otslušali predmet. koristeći stav o izvodu inverzne funkcije.07. te šk. x 2 + y2 = 4 . R(f –1).tica.21 GF.d. 61-70 = 7-ica i. odrediti : x −1 1. diferencijal i drugi diferencijal te funkcije u tački x = 1 .a 2.