1 MATEMATIKE I -ANALIZA- - OSNOVNA PITANJA I ZADACI ZA ISPIT

-

2. parcijalni koji se polaže u junu na kraju II semestra)
7. REALNA FUNKCIJA REALNE PROMJENLJIVE
1) Pojam realne funkcije f jedne realne promjenljive: f:A → B , Ø ≠ A , B ⊂ R , tj. (f : A → B) ⇔ ( ∀ x ∈ A ) ( ∃ ! y ∈ B ) f (x) = y. Definicije pojmova: oblast definisanosti D(f ) i rang R(f) funkcije f, sirjekcija, injekcija i bijekcija (tj. sirjektivno , injektivno i bijektivno preslikavanje f ). 2) Parna, neparna , periodična (period i osnovni period) , monotona , ograničena, složena i inverzna funkcija (osobine grafika) . 3) Implicitno, tj. eksplicitno zadana funkcija. 4) Klasifikacija funkcija prema njihovom analitičkom izrazu (prema formuli f (x) ): algebarske (racionalne, cijele i razlomljene, te iracionalne ) i transcedentne funkcije. 5) Osnovne elementarne i elementarne funkcije. 6) Jednačina: f (x) = 0 ⇔ x ∈ S = {x ∈ R f ( x) = 0 } ; nejednačina: f (x) > 0 ⇔ x∈ A ⊂ R , A = {x ∈ R f ( x) > 0

}.

7) Kvadratna funkcija (trinom), kvadratna jednačina i nejednačina, tj. (a,b,c Є R, a ≠ 0 ) ax2 + bx + c = 0 , >0, <0; Vietova pravila: x1 + x2 = - b/a , x1 x2 = c/a; faktorizacija: ax2 + bx + c = a (x – x1) (x – x2). 8) Definicije i grafici trigonometrijskih funkcija; trigonometrijske jednačine nejednačine. Npr.: sinx = m (m ∈ [− 1,1] ); tgx <1;

1 3 . ≤ cos x < 2 2

9) Polinom. Rastavljanje polinoma na faktore. Faktorizacija realnog polinoma. Princip identiteta polinoma. Vietova pravila. 10) Racionalne nule polinoma. 11) Razlomljena racionalna funkcija (polinom kao cijela racionalna funkcija, prava i neprava racionalna funkcija) i rastavljene na parcijalne razlomke (prve i druge vrste).

8. NIZ REALNIH BROJEVA
12) Smisao definicije : niz a je preslikavanje a : N → R. 13) Pojam okoline, tj. sistema okolina: ( ∀ε > 0 ) O∈ ( A) := x ∈ R x − A < ε ;

{

}

gdje je : .
x − A < ε ⇔ A−ε < x < A+ε .

14) Tačka nagomilavanja niza (limsup i liminf niza). Granična vrijednost niza a, tj. (za A ∈ R) liman = A ⇔ ( ( ∀ε > 0 ) ( ∃ no (ε ) ∈ N ) a n − A < ε ⇐ n > n0 ). Veza izmedu granične vrijednosti i tačaka nagomilavanja niza. 15) Definisati beskonačnu graničnu vrijednost niza, tj. liman= + ∞ ⇔ ( ( ∀M > 0 ) (n0(ε)∈N) an>M ⇐ n> n0 ), = − ∞ ⇔ ( ( ∀M > 0 ) (n0(ε)∈N) an<-M ⇐ n> n0 ).

2
16) Računanje (operacije) sa graničnim vrijednostima , tj. ako je lim a n = A , lim bn = B , (A, B ∈ R, o∈{+ ,- , · , : }), tada je lim ( a n o bn ) = (lim a n )o(lim bn ) = A o B gdje, u slučaju kad je o operator dijeljenja , treba pretpostaviti: ( ∀ n ∈ N ) bn ≠ 0 , tj. lim bn = B ≠ 0. 17) Ograničeni i monotoni nizovi. Stav o konvergenciji monotonih (i ograničenih) nizova. 18) Niz kojim je definisan broj e , tj. dokaz da je:

⎛ a n = ⎜1 + ⎝

1⎞ ⎟ → e, ( n → ∞ ). n⎠

n

19) Bolcano-Vajerštrasov i opći Košijev kriterijum konvergencije niza (bez dokaza). 20) Pojam (beskonačnog) reda: ∑ a n = a1 + a 2 +
n =1

.;

niz parcijalnih suma Sn , suma, konvergencija i divergencija reda. Geometrijski red: a + aq + a q2 +...., tj.

∑ q = lim S n =
n =1 n-1

a , q <1 ; 1− q

gdje je parcijalnih suma geometrijskog reda Sn=a+aq+...+aqn-1=a

1− qn . 1− q

9. GRANIČNA VRIJEDNOST I NEPREKIDNOST FUNKCIJE

21) Granična vrijednost funkcije i beskonačna granična vrijednost funkcije (+ ∞ ili - ∞ ) u (konačnoj) tački a ∈ R i u beskonačnosti (+ ∞ ili - ∞ ). Definicije granične vrijednosti iskazati pomoću ekvivalencija . Npr.: lim f (x) = A ⇔ ( ( ∀ ∈> 0 ) ( ∃ δ( ∈ )>0) f ( x) − A < ∈ ⇐ 0 < x − a < δ )
x→ a

x → −∞

lim f (x) = ∞ ⇔ ( ( ∀M > 0 ) ( ∃ x0 (M)<0) f (x) > M ⇐ x < x0 ).

ili

22) Pojmovi okolina: O ( A, ε ) = Oε ( A), tj. O ( A, ε ) = O ( A, ε ) \ {A},

O(∞, M ) = OM (∞) = {x ∈ R

x > M (> 0) } , itd.

23) Računanje (operacije) sa graničnim vrijednostima funkcije, (viditi 16.). 24) Elementarni limesi, napr.

a x −1 sin x 1 = 1; lim (1 + ) x = e = lim (1 + x) x ; lim = ln a, itd . lim x →0 x → ±∞ x →0 x →0 x x x
25) Neprekidnost funkcije (definicija i njene varijante). Osobine neprekidnih funkcija (bez dokaza). 26) Asomptote: vertikalna i kosa (tj. horizontalna). Stav o kosoj asimptoti. 27) Algebarske krive linije drugog reda i njihovi grafici: (prava) , kružnica, elipsa, hiperbola, parabola (kanonske jednacine). 28) Ciklometriske funkcije (inverzne trigonometrijske: arcsin, arccos, arctg, arcctg). 29) Eksponencijalne i logaritamske (kao uzajamno inverzne: ax i loga x ) : opadajuće za 0<a<1, rastuće za a>1 . 30) Hiperbalne i njihove inverzne (area) funkcije. Osnovni identeti : ch(x+y)=chxchy+shxshy, tj. ch2xsh2y=1, itd.

1

Dodir višeg reda. B= a −a ax ∫ e cosbxdx 55) Integracija ( neodređenog i određenog integrala) metodom smjene promjenljive. 45) Monotonost funkcije i znak prvog izvoda. (Objašnjenje i značenje formula d (xn) ≠ dxn . 1∞.3 10. PRIMJERI: (i) (ii) ∫ (x2 +a2)-2dx. Tablica izvoda. 42) Višestruke nule funkcije. Veza između n-tog izvoda i n-tog diferencijala: dny=y(n)dxn. 38) Definicija diferencijala funkcije. 37) Tangenta i normala grafika G(f) funkcije f. Lijevi i desni izvod i diferencijabilnost funkcije. ω(Δx ) → 0 ( Δx → 0 ). tj. 0°. tj. INTEGRALNI RAČUN 51) Definicija i osobine određenog integrala (određeni integral kao površina). ∞/∞. 57) Svođenje integrala ∫ R(sinx. 43) Tajlorova i Maklorenova formula (bez dokaza). dxn= (dx)n ). (Lopitalova pravila). 11.cosx)dx na integral ∫ R1(t)dt. ∫ a2 − x2 dx (a>0. geometrijsko značenje diferencijala. Osobine i tablica neodređenih integrala.. 47) Prevojna tačka (i položaj tangente u prevojnoj tački). 48) Primjena izvoda na ispitivanje funkcija : (i) kriterijum za tačku ekstrema preko prvog izvoda (i preko drugog i viših izvoda). Stav Čebiševa. ∞º. Stav o srednjoj vrijednosti integrala. 46) Konveksnost (konkavnost) funkcije: objašnjenje pomoću tetive ili tangente. : }. 54) Parcijalna integracija (u neodređenom i određenom integralu). 40) Stavovi o srednjoj vrijednosti (i njihova geometrijska interpretacija) : Fermaov. 39) Izvodi i diferencijali višeg reda. ∫ (iii) ∫ (ax2 +bx+c)-1/2dx. (ax2 +bx+c)-1dx. gdje su u i v diferencijabilne funcije i ◦∈{+ .. 56) Integracija ( razlomljene) racionalne funkcije. te definiciona nejednakost za konveksne (konkavne) funkcije. 36) Određivanje izvoda elementarnih funkcija prema definiciji izvoda. Integracija nekih iracionalnih funkcija (Ojlerove smjene). integracija elementarnih razlomaka. · . 35) Stavovi (pravila) za izvod složene i inverzne funkcije. (ii) kriterijum za konveksnost i prevojnu tačku pomoću drugog izvoda (ili pomoću viših izvoda) 49) Parametarsko predstavljanje krivih linija (i izvodi tako zadanih funkcija). gdje je D=b2-4ac>0 (ili D < 0 ). Rolov.∞. ∞ .)).cosx)). integracija binomnog diferencijala. 53) Lajbnic. a>0 ili a<0. tj. 50) Krive zadane u polarnim koordinatama. Lagranžov i Košijev. problem tangente (i brzine). 32) Diferencijabilnost i neprekidnost funkcije. 34) Formula o prirastu funkcije f: Δ f(x) = f '(x) Δx+ω(Δx ) · Δx . geometrijsko značenje). DIFERENCIJALNI RAČUN 31) Definicija izvoda i njegovo geometrijsko ( i kinematičko) značenje.(slučajevi 1o-4 o u zavisnosti od osobina podintegralne funkcije R(sinx. Osobine diferencijala i aproksimacija prirasta funkcije diferencijalom (viditi 35.Njutnova formula. . pogodnom smjenom t= ϕ (x). PRIMJERI: A= ∫ eax sinbxdx . 0▪ ∞. 33) Pravila za izvod (u ◦ v)' . 44) Stacionarna tačka i tačka ekstremuma funkcije (lokalni i globalni ekstremum). 52) Primitivna funkcija i neodređeni integral. 41) Neodređeni izrazi: 0/0.

∫ sin(ax+b) cos(cx+d)dx .Neprekidnost funkcije: 1-32. 5. 227-317. već samo “objašnjenje formule” dP=2πyds . ∫ cos xdx n n 4 (n∈Z . 201-217. 5. 1-26. 5. 61) Primjene određenog integrala: (i) izračunavanje površine ravnih figura (komplanacija). 218-223. (iv) površina obrtnih tijela (bez dokaza odgovarajuće formule. (ii) rektifikacija (dužina luka krive). 12) IZ ZBIRKE ZADATAKA (B.8. PRIMJERI: obim i površina kruga. 3. 27-81. 3.1.8.7. 417-427.5. 3.1. god. 59) Integrali sinusa i kosinusa napr. GRANICNI PROCESI: 6. 3. 3. 82-117.A. 174-226. 60) Pojam nesvojstvenog (nepravog) integrala: (i) granice integracije a ili b є {+∞ . a s dužina luka krive date formulom y=y(x).2.6. rekurentne formule). 118-147. čijom rotacijom oko x-ose nastaje obrtno tijelo). tj. (iii) kubatura.Š.1.1. 5. 172-200. INTEGRALNI RACUN: 5.3. eveluta i evolventa. 3.8.2. 6. POLINOMI: 1-41. 5. zapremina obrtnih tijela.Nizovi: 1-22. (diferencijal luka ds. 148-171.Arslanagić. .7. 5.8.Granicna vrijednost funkcije:1-39. 100) Pojmovi: krivina i poluprečnik krivine. 1-23. 354-392. zapremina tijela. 148-173.6. 5. 5. 24-147. površina i zapremina (dijela) lopte.2. (gdje je P površina omotača obrtnog tijela.2. krug krivine.) ZADACI (PO POGLAVLJIMA): ANALIZA 1. DIFERENCIJALNI RACUN: 3. Mesihović. 393-416. 318-353. (ii) podintegralna funkcija f je neograničena. 6.5. REALNE FUNKCIJE: 1-41.-∞}.Z. 3.4. Lajbnicov trougao).3.4.58) Integrali ∫ sin xdx.1987. tj. 2. Svjetlost Sarajevo.3. 4. 3. 4. 5. 5.1.

. 6. 7.8. KRIVINA 6. 438-442.5 5.8.3. ZADACI SA PISMENIH ISPITA. 1-13.1. 5. 428-437.4.

b) y = arccos 2 x 1+ x a) y= ⎧ −1. Ispitati koja je od datih funkcija parna odnosno neparna: a) f ( x) = b) x → f (sin x ) . e) odrediti inverznu funkciju funkcije y=y(x). x = 0 ⎪1.Ako je funkcija x → f (x ) definisana na [0. 2 3 2 3 ⎧1. d) f ( x) = sin 2 x + cos 2 x a) x → f ( x 2 ) e) f ( x) = x2 ∧ h( x ) = x . Pokazati da je funkcija f ( x) = x 2 . Ispitati periodičnost i odrediti osnovni period sljedećih funkcija (ako postoji): x x 1 1 sin 2 x + sin 3 x . +∞ ) . x ∈ R nema inverznu funkciju. Pokazati da je f : x → injektivna u svom domenu. x ≥ 0 monotona na [ 0. 9. x < 0 ⎪ 3. Odrediti intervale monotonosti funkcije f ( x ) = ax + b . 2 b) f ( x ) = ln 1+ x . b) f ( x ) = ∧ h(x)=1. x > 0 ⎩ Nacrtati grafik te funkcije i dokazati da vrijedi x = x sgn x . 4. ϕ (ϕ ( x )). Zašto? Odrediti (maksimalne) podskupove realne ose na kojima f ima inverznu funkciju. 14. x ∧ x za n ≤ x < n + 1 ( n ∈ Z ) . c) f ( x) = sin 2 x . φ (ϕ ( x )). a x + a −x . Odrediti f −1 te njen domen D( f −1 ) i rang x −1 R( f −1 ) . d) odrediti y=y(x=-3). Funkcija y = [x ] (cijeli dio od x) definisana je kao: ( ∀x ∈ R ) [ x] := n. Funkcija f ( x) = x 2 + 1. a) izraziti y. x +1 2. 1− x c) f ( x) = x 5 + 2 x 3 + 7 x 2 . 15.kao funkciju od x. x ∈ Q d) Dirichlet-ova funkcije χ(x) := ⎨ ⎩ 0. a) f ( x) = sin x + 13. Nacrtati grafik te funkcije. Odrediti oblast definisanosti D(f ) : x2 +1 . Da li su jednake funkcije: a) f ( x) = x2 ∧ h( x) = x . c) f ( x) = ln x 2 ∧ h(x)=2lnx. 10. b) y = ln ln x . ϕ (φ ( x )) ako je φ ( x) = x 2 . Zadata je funkcija u parametarskom obliku: x=3sint . 8.1] odrediti oblast definisanosti funkcija: 7.6 Zadaci sa vježbi (II SEMESTAR) 1. 6. x ∈ R \ Q 2x − 3 12. Odrediti φ (φ ( x )). a) y = 2 + x − x 2 . Funkcija sgn : → definisana je na sljedeći način: sgn x := ⎨ 0. Odrediti oblast definisanosti D(f ) i skup vrijednosti R(f ) funkcije f: 10 2x x . 11. d) y = arcsin log . c) y = (− 1) . t ∈ R . Nacrtati grafik funkcije y=f(x) zadane parametarski: . b) f ( x ) = 2tg − 3tg . ϕ ( x) = 2 x . h(x)=1 . c) y = ln ln ln x . Neka je funkcija f zadana y=f(x). b) odrediti oblast definisanosti funkcije. y=1-cos2t. 5. c) ispitati parnost funkcije y=y(x).

23.2π ] . dokazati: 1 n konvergira za α ≤ 0 . 16. n 2πn n2 1 1 1 3 1 2n − 1 cos .. x ∈ [− π .. b) lim x → ±∞ x→ 2 x 2 − 3x + 2 3 . divergira za α > 0 . b) ( ) ∞=1 konvergira ka 0. Koristeći kriterijum Košija. Odrediti lim a n i lim a n ako je: a) a n = 2 3 2 2 4 4 n +1 2 2n 22. y = a sin 3 t (astroida). dokazati da niz: 1 1 1 1 + . cos x 2 20. 17. bn = n . 7 c) x=a(t-sint) . x ≠ . Provjeriti rezultate: a) lim ( x + x + 1 − x − x + 1 = ±1 . . 26. b) lim a) lim n a = 1 n→∞ n +1 + (−1) n ima dvije tačke nagomilavanja. Provjeriti rezultat: lim x −1 = sgn( x − 1) . 19. y = a sin t . b) lim n + n − n − n .. min f (ako postoje) funkcije y = 4 sin 2 x − 12 sin x + 5 ..1 (dvije tačke nagomilavanja) q>1 q< . 30. 31. y=a(1-cost) (cikloida). Izračunati: A= lim 2 n →∞ 2n + 7 n − 3 n →∞ n + 1 27. . t ∈ [0. n ∞ c) (n α )n =1 21. d) niz n → (−1) n divergira. n→∞ x 2 n + 1 n ⎛ n ⎞ 29.2π ] . y=b sht. Izračunati granične vrijednosti nizova: a) 2n n →∞ an = n n2 + n . .. n . t ∈ [0. 25.. Nacrtati grafike funkcija: a) y = 1 + x + 2 x − 1 + x − 2 x .2. n →∞ 2 n + 1 lim q n = 0 = ±1 = ±∞ = ±∞ =1 q <1 q=1 q= .1 (dvije beskonačne tačke nagomilavanja). xn = 1 + 1 + . d) x = a cos 2 t e) x=a cht . Izračunati: a) lim⎜ ⎟ n→∞ n + 1 ⎝ ⎠ a) a n = 1 + ⎛ n ⎞ b) lim⎜ ⎟ n →∞ n + 1 ⎝ ⎠ n2 c) lim⎜1 + ⎛ n →∞ ⎝ 1⎞ ⎟ n⎠ 10 + n . Ispitati monotonost funkcije y = π 1 . a)Dokazati da niz a n = c (∀n = 1.Nacrtati grafik funkcije zadane formulom: y = arctg 1 . n ∈ N divergira.. b) x = a cos t . b) a n = . π ]. . B= lim 2 . 2 2 n 2 n 2 2 3 + x + x 2 − 9 − 2x + x 2 1 = .. inf f ...) konvergira ka c. max f. + .. n ∈ N konvergira. + 1 n2 + n lim = n + x − n .. (a>0) . y = b sin t . Odrediti sup f. Odrediti granične vrijednosti nizova: n2 +1 n2 +1 n2 + 2 3n 2 − 2n + 1 10 8 n + 1 . b) y = arcsin sin x . b) x n = 1 + + . Dokazati: 2n −1 = 1. Pokazati da niz a n = 24.a) x = a cos t . x2 18. + 2 . Primjenjujući definiciju granične vrijednosti.. n→∞ 28.

r ≠ 0) . Izračunati: A= lim x →0 1 − cos x 2 1 − cos x . 2 º x → −∞ . lim x cos = 0 . Odrediti (koristeći lim = 1 ): a) lim (b ≠ 0) b) lim (k. x → cos .. b) lim(1 + tgx ) .n = m x →±∞ a x m + a x m − 1 + . 4 1 + x − 1 − sin x . a = −1 . x − ⎣x⎥ ⎢ ⎦ 42. Izračunati: lim . x →0 x → 0 sin bx x →π sin rx x cos x − cos 3 x π⎞ 1 1 ⎞ ⎛ ⎛ . B= lim . ln(1 + x) shax 39. Izračunati: a) lim ⎜ . b) f ( x ) = chx − shx za 1º x → +∞ . b) lim = 1 ⇔ e x = 1 + x + o(x) ( x → 0) . a = x− x 2x . Odrediti lijevi f ( 0− ) i desni limes f (0+ ) za funkciju f ( x ) = 41. π 2 . Koja od sljedećih funkcija je beskonačno velika: + 1 − x za 1º x → +∞ . x ∈ R /{0} nemaju limes kad x → 0 . e) lim⎜ x + ⎛ x →∞ ⎝ 36. d) lim x + e x →0 x →0 x →∞ 2 x + 1 x →0 ⎝ ⎠ ( ) 1 x . Izračunati: lim x →0 40.n < m ⎪ ⎪ ⎩ c) Ako je A0 a0 ≠ 0 . x→ 0 x→0 x x x a −1 = ln a ⇔ a x = 1 + x ln a + o(x) ( x → 0) .. Odrediti f (a − 0) i f (a + 0) : a) f ( x) = sgn cos x. 2 2 x →0 x → 0 sin 2 x sin x → ±∞ x⎠ x 2 sin x ⎠ ⎝ ⎝ d) lim 3 9 + 2x − 5 . x →0 x →0 x x x x 33. 43.. 2 (x ) .. b) f (x) = 1 . b) f ( x) = x 2 + 1 − x za : 1º x → +∞ . x →8 x −2 ⎠ sin ax sin kx sin x 35. + A n ⎪ A 0 lim 0 = ⎨ . b) lim x sin = 0 .r ∈ Z. d) lim⎜ c) lim − ⎟ . Dokazati da: 1 1 1 1 a) funkcije x → sin . n > m. x →0 1 − cos x 1 − cos x x −1 ⎛ x ⎞ ctgx x 37. 2 º x → −∞ . e) xlim ⎜ x sin ⎟ . x →0 x 3 38. Koja je od sljedećih funkcija beskonačno mala: a) f ( x) = a) f ( x) = x x 2 − 2x + 1 x3 − x 2 x → 1 . c) lim x→0 x 3 2 x2 + x +1 − x − 2 x −1 1 ⎞ ⎛ 3 + 34. c) lim(cos x ) x 2 . c) lim . Dokazati asimptotsku relaciju: 1 + x − 1 ∼ x ( x → 0) . e) lim (tgx ) x→ tg 2 x π . 1 44. Odrediti: a) lim⎜ ⎟ . b) lim . ⎟ x →1 1 − x 3 x →1 5 x →0 x −1⎠ x2 ⎝ x −1 ⎞ x+ x − x⎟.8 A0 n−m ⎧ ⎪ ∞ ( −1) sgn a . Dokazati da: a) lim ln(1 + x) ex − 1 = 1 ⇔ ln(1 + x) = x + o(x) ( x → 0) . 0 ⎪ n n −1 A x + A1 x + . + a 0 1 m ⎪ a0 ⎪ 0. 2 º x → −∞ . tada je : 32.

x ≠ 0 c) Kako treba definisati funkciju h( x) = ⎨ u tački x=0 da bi bila neprekidna. x ≥ 0 1 54. 53. x = 0 ⎩ ⎧ f ( x).0 < x < 1 ⎪ 56. Pokazati da jednačina x 3 − 3 x 2 + 6 x − 1 = 0 ima jedinstven korijen i da on leži u intervalu ⎜ 0. ⎟ . x 2n − 1 49. 47. x ≤ 0 ⎪ x.2 ≤ x ⎩ b) f ( x ) = x x + x +1 . Ispitati diferencijabilnost funkcije: f ( x) = ⎨ u tački x = 0 .x ≠ 0 sin x ⎪ prekidna u tački x=0. 1+ x ⎧1 + x. b) y = arcsin 1 − x 2 . Odrediti postoje li ili ne postoje konstante a i b pri kojima je funkcija neprekidna na D(f ) . Pokazati da je: ⎧ sin x . Data je funkcija f ( x) = ⎨ . Odrediti tačke prekida funkcije i vrste tačaka prekida: a) ⎧ ⎪ x + 3. Koristeći definiciju izvoda naći izvod funkcije f ( x) = x 2 sin( x − 2) za x = 2 . ⎪ ⎪ x. ⎪x ⎪ 1 ⎪ 4 − x . Ispitati neprekidnost. x < 0 55. Funkcija f ( x ) = sin x sin nema smisla za x = 0 . ⎩sin x. x < 1 ⎪ ⎪1 f ( x) = ⎨ . odrediti vrstu tačaka prekida i nacrtati grafik funkcije: f ( x) = lim 2 n .9 45. a) f ( x ) = x ⎪0. x ⎧x 3 . b) g ( x ) = ⎨ x prekidna u tački x=0. Definisati f (0) tako da funkcija f bude neprekidnai u x tački x = 0 . Ispitati neprekidnost složenih funkcija f ( g ( x )) i g ( f ( x )) u tačkama gdje je definisana ta složena funkcija: f ( x) = sgn x . c) y = 1− x d) y = 3 sin e x .1 ≤ x ≤ 2 . ⎝ 3⎠ 1 51. 1 ≤ x ≤ 2 ⎪3x − x 2 . . x > 2 ⎩ 1º Nacrtati njen grafik. 52. Primjenjujući pravila za nalaženje izvoda odrediti izvode funkcija: a) y = a 3 x 2 − b x x 3 . ⎪2 − x . 0 < x < 1 . b) f ' ( x ) neprekidna. 2º za koji x je a)funkcija f neprekidna.1) zaklapa sa pozitivnim dijelom x-ose. b) postoji izvod f ' ( x ) . ⎩ h ( 0) 46.x ≥1 ⎩ 48. n →∞ x +1 ⎛ 1⎞ 50. ako je: ⎧( x − 1)3 . x ≤ 0 ⎪ ⎪ f (x) = ⎨ax + b. g ( x) = 1 + x 2 . Izračunati ugao koji tangenta funkcije f ( x ) = u tački M (1.

Ispitati konveksnost. dy 63. dx 64. 6 1 3 1 2 x − x − 2x . 66. 5 78. Neka je f (x) = e x − esin x x − sin x (x ≠ 0) . Naći asimptote funkcija: a) f ( x) = 2x + 1 x −1 x 3 + 3x 2 . Odrediti x' y ako je y = e x + x . 68. y = bsin t . g(x) = 74.2). x⎠ y = x3 + 2 . Dokazati da su funkcije: f (x) = 1 − x 3 − x 7 . Odrediti y' x ako je x = a cos t. 57. Naći treći izvod y ' ' ' ( x ) funkcije y ( x ) definisane parametarski: x = a cos 3 t . 59. 77. b) f ( x) = x . c) f ( x) = . 65. Aproksimirati funkciju f ( x) = x 2 ln 2 x u okolini tačke x = 1 Tejlorovim polinomom četvrtog stepena i procjeniti grešku aproksimacije za x ∈ ⎢ ⎡ 9 11 ⎤ . ⎣10 10 ⎥ ⎦ sin x x (0 < x < π) monotono opadajuće. Odrediti lokalne ekstreme funkcija: a) f ( x ) = chx + cos x . Odrediti lim 2 ln x →0 x x tg 2 x 70. . 58.Pod kojim uglom kriva y = arctg ⎜1 + ⎛ ⎝ 1⎞ ⎟ siječe x-osu. Odrediti pod kojim se uglom sijeku krive: y = 2x 2 + 2. Ako je funkcija y ( x ) definisana jednačinom e y + xy = e . U loptu poluprečnika r upisati uspravan kružni cilindar tako da površina njegovog omotača bude najveća. Naći dvadesetpeti diferencijal d25y funkcije y = x 2 sin x .10 56. Da li se može definisati f(0) tako da je funkcija f neprekidna u tački 0? 72. 69. 79. Odrediti y' x ako je funkcija f zadana implicitno: x2 y2 + = 1. konkavnost i prevojne tačke krive: f ( x) = ln(1 + x 3 ) . 2 x−2 ( x − 1) x2 +1 . Naći jednačinu tangente i normale krive x 3 + y 3 − xy − 7 = 0 u tački (1. a2 b2 61. b) f ( x ) = 76. 62. Odrediti lim (tgx) x→ (0 ≤ a < b < π 2 ) b) arcsin x = arctg x 1− x2 . Primjenom diferencijala odrediti ako je xy = sin( x − y ) . naći y ' ' (0) . 67. Dokazati nejednakost: sin x > x − 1 3 x za x > 0 . 3 2 75. konkavnost i prevojne tačke krive: y = x 3 . Naći prvi izvod funkcije y = x x . Naći najveću i najmanju vrijednost funkcije : f ( x) = 25 − 4 x 2 za − 2 ≤ x ≤ 2 . Ispitati konveksnost. Naći n-ti izvod funkcije y = x 2 e ax . 80. 73. ( x < 1) . y = b sin 3 t .Dokazati nejednakost i identitet: a) b−a b−a < tgb − tga < 2 cos a cos 2 b 1 sin x . π 4 71. 60.

d) ∫ dx 4 + 2x − x 2 . b) f) ∫ dx 3 − x2 . c) ∫ sin 2 x cos 2 3 x dx . c) x ( x 2 − 13) 23 dx . Dovođenjem kvadratnog trinoma na kanonski oblik izračunati: a) ∫x dx dx . ⎪3 − x. a) x3 5x − 8 dx . b) ∫ 2 ∫ x3 − 4x 2 + 4x x + x +1 x3 + 1 3x + 1 ∫ x 3 − x 2 dx . b) ∫ dx 2 x 2 + 3x 2 . Izračunati: I = ∫ f (x)dx = ⎪ ⎨ 0 ⎧x 2 . d) ∫ 2 3 4 1 + cos x 91.a) ∫ (5 − 2x)9 dx . Integral diferencijalnog binoma: 88. . 2 x − 4 sin x cos x + 5 cos x sin 3 x x x dx . b) ∫ 4 1+ x4 Ojlerove smjene: 89. ln x + 1 cos 2 x 82.Riješiti integrale: a) ∫ . b) x −1 x +1 dx 4 ∫ dx x 1+ 3 x . c) dx . ( dx ) 2 . e) ∫ sin cos dx . b) dx 1+ x − x2 . 0 ≤ x ≤ 1 . g) 1+ x ex ∫ e x + 1 dx . Ne riješavajući integrale. e) ∫ cos x + 1 dx 1 − x 2 arcsin x ∫ 2 1− x dx . d) ∫ e ax cos bx dx . b) ∫ tg xdx . c) + x +1 2x + x − 3 dx . c) ∫ (ln x ) dx . Integracija metodom zamjene: 83. 85. Izračunati: a) ∫ 2 6 − 5 sin x + sin x 1+ x 0 0 2 d dx x2 ∫ 0 1 + t dt . Integarcija racionalnih funkcija: 86. d) ∫ x( x 2 + 1) 2 dx . Ispitati tok funkcija i nacrtati njihove grafike: a) y = x b) y = ( x + 2)e 3 − x2 3 1 x c) y = ln x . Primjenom metode parcijalne inegracije izračunati: a) ∫ cos x 2 x ∫x 2 sin x dx . 2 2 93. Integracija trigonometrijskih i drugih transcedentnih funkcija: 90. ∫ 0 π −1 ∫ arcsin x dx = 0 . c) ∫ dx . 84.11 81. b) ∫ 2 . b) ∫ 94. d) ∫ ∫ sin x + x dx . 2 d) lim x →0 ∫ cos t dt 2 0 x x . b) ∫ (1 + x) . Integracija iracionalnih funkcija: 87.a) ∫ 8 − 4 sin x + 7 cos x ∫ sin 2 dx . 1 ≤ x ≤ 2 ⎩ 1 π arctg x cos x dx . a) ∫x 1 + x3 dx . dokazati da je: 92. e) cos x − sin x x x dx 2 x4 ∫ x 2 + 1 dx . a) ∫x x 2 + 2x + 3 dx . d) ∫ (2 x + 1) 3 dx . c) dx . . 1 1 + cos 2x dx . a) ∫ 3 x + 1 dx .

SLIJEDE PRIMJERI ZA II PARCIJALNI I INTEGRALNI ISPIT . U presječnim tačkama prave x − y + 1 = 0 i parabole y = x 2 − 4 x + 5 povučene su tangente na parabolu. Na krivoj y = ln x odrediti tačku u kojoj krivina dostiže maksimalnu vrijednost te sastaviti jednačinu kruga krivine u toj tački. Izračunati površinu figure čiji je rub lemniskata r 2 = a 2 cos 2ϕ . 107. 103. Izračunaj površinu ograničenu parabolom i tangentama. Izračunati dužinu luka parabole y = (x 2 − 1) od tačke A(−1.(b ≥ r). tj. Odrediti parabolu čija je osa simetrije paralelna y osi i koja ima isti krug krivine sa krivom y = sin x u tački x = π 2 . Naći površinu ograničenu lukom krive x = 6 − y − y 2 i y-osom. d) + 4x + 5 −1 ∫ ( 2 − x) 1 dx .12 95. Izračunati zapreminu torusa.0) i odsječkom OA. Izračunati dužinu luka astroide 2 2 1 2 x = a cos3 t. y = a sin 3 t .0) .0) do tačke B(1. 0 ∫ 1 dx x +∞ .0) do tačke A( 2aπ . c) −∞ ∫x 2 dx . 105. zašto je (x − 2) 2 x−2 ∫ f (x)dx ≠ F(3) − F(0) ? 0 3 97. 104. Naći zapreminu tijela koje nastaje rotacijom dijela površine ograničene krivom y = 2exe −2 x i njenom asimptotom oko asimptote.1) . Odrediti lokalne ekstreme funkcije: f (x) = ∫ (t − 1)e t dt . 102. b) ∫x 1 dx 2 +∞ . 109. 100. 101. Izračunati površinu figure omeđene lukom cikloide x = a (t − sin t ). 108. Izračunati krivinu i poluprečnik krivine krive xy = 1 u tački M (1. 0 x 96. y = a (1 − cos t ) od tačke O (0. tijela nastalog obrtanjem oko x-ose figure omeđene sa: x 2 + (y − b)2 = r 2 . 106. 99. Izračunati: a) 1− x2 98. 1 1 Iako je funkcija F(x) = − primitivna funkcija funkcije f (x) = . Nacrtati krivu 9 y = x(3 − x) i naći površinu koja nastaje obrtanjem petlje oko x-ose.

Koristeći pravila diferenciranja odrediti izvode slijedećih funkcija: x 3 e−3x . te vektorski i skalarni proizvod vektora. te nacrtati njen grafik. (te nacrtati odgovarajuću sliku) formule za primjenu određenog integrala kod izračunavanja: (i) dužina luka krive. Sretno ! 1. te V2 oko y ose . a) Definisati: desni (tj. Izračunati veličinu površine koju grafik funkcije: (i) zatvara sa kordinatnim osama. (ii) konveksnost (i konkavnost) u vezi sa drugim izvodom.13 Integralni ISPIT – MATEMATIKA I 09. B(9. arcctg(e−2x − 11x). te samo iskazati Kramerovo pravilo. b) Izračunati: A=∫ 5 x − 17 x + 1 dx.-1. (ii) MATEMATIKA I integralno – A (iii) popunite tabelu: (svaki zadatak a) ili b) 17 bodova) zadatak 1. determinantu D tog sistema (zapisujući prvu. b) Za funkciju y = e e ( x + 1) e . (a − 3)x + 5y − 2z = 11. “9”= 81. AD) . odrediti: nule.4. intervale monotonosti i konveksnosti. n ). “10”= 91-102 Kao što vidite ne morate sve uraditi. B = ∫ ( x + 2π) cos11xdx.) 3)Zadatak.0.-1). C(13. 3.2).2004. lijevi) trijedar. Zapisati: sistem n linearnih algebarskih jednačina sa n nepoznatih. x − x 2 5 2 3 1 2 x − x − 2x. x 2 + 4x + 3 0 2 π 11 površinu P ograničenu krivom x 2 + y 2 = 4 x . (ii) površina obrtnog tijela. (ii) diferencijal funkcije.Zadatak. (nacrtati sliku). asimptote.3). objasniti geometrijsko značenje istih. x + y − z = 6. te odrediti rješenja sistema za ono a: (i) kad sistem ima beskonačno mnogo rješenja. Zadatak. 2. Zapisati i objasniti kako se koriste. D(11. (ii) kad ima jedinstveno rješenja. podnožje normale povučene iz B na raven ACD.09. b) Date su tacke: A(12. drugu i zadnju jednačinu i nepoznatu) i objasniti kako se iz determinant D dobije determinanta Dk nepoznate xk ( k = 1. te primjeniti te formule da sračunate: obim kružnice. 2. OBAVEZNO! NA PRVOJ STRANICI NAPIŠITE SAMO : (i) lične podatke (prezime i ime i godinu upisa ). neodređeni i određeni integral. “8”= 71-80.3. Pažljivo pročitajte zadatke i ne žurite. (ii) zatvara sa asimptotom (pazite radi se o nesvojstvenom integralu.-2). te samo navesti (bez dokaza) i objasniti kad vrijedi Leibnitz-Newton-ova formula. Σ a b Σ Na osnovu popunjene tabele izlazi ocjena : “6”= 51-60. tj. i površina lopte (svi istog poluprecnika r).90. te zapreminu V1 koja nastaje rotacijom povrsine P oko ose x. a) Definisati: primitivnu funkciju. 2 2ln x − 1 . . a) Definisati:(i) izvod funkcije. AC. te nacrtati odgovarajuću sliku. 2 3 Navesti slijedeća pravila (stavove): (i) maksimum (i minimum) u vezi sa prvim izvodom. “7”= 61-70. Koristeci Kramerovo pravilo prvo diskutovati za koje a iz R je (ne-)saglasan sistem: 5x + (a − 3)y − z = 7.Odrediti: zapreminu V i visinu H (iz vrha A) tetraedra ABCD orjentaciju trijedra vektora ( AB.

(te nacrtati odgovarajuću sliku) formule za primjenu određenog integrala kod izračunavanja: (i) dužina luka krive. “9”= 81. intervale monotonosti i konveksnosti. (ii) diferencijal funkcije. . (ii) matematika 2. parcijalni ili VI1. (ii) površina obrtnog tijela. Nacrtati odgovarajuću sliku.14 MATEMATIKA 2. granična vrijednost funkcije. OBAVEZNO! NA PRVOJ STRANICI NAPIŠITE SAMO : (i) lične podatke (prezime i ime i godinu upisa ). 3. Zatim samo zapisati broj e (prirodna osnova logaritma) kao graničnu vrijednost niza. x x 11 2 3 1 2 x − x . Kao što vidite ne morate sve uraditi.) 2. B = ∫ ( x + π) cos 6 xdx. a) Definisati: primitivnu funkciju.09. Izračunati veličinu površine koju grafik funkcije: (i) zatvara sa kordinatnim osama. “10”= 91-102. tj. Σ a b Σ Na osnovu popunjene tabele izlazi ocjena : “6”= 51-60. asimptote. te samo navesti (bez dokaza) i objasniti kad vrijedi Leibnitz-Newton-ova formula. parcijalni ili VI1 PISMENI ISPIT 09. (iii) popunite tabelu: (svaki zadatak a) ili b) 17 bodova) zadatak 1. 3 2 b) Za funkciju y = (1− 2x) e e odrediti: nule. a) Definisati pojmove: granična vrijednost niza. 2 ln x − 1 . (ii) konveksnost (i konkavnost) u vezi sa drugim izvodom. Primjeniti te formule da sračunate: obim kružnice. Zapisati i objasniti kako se koriste. te nacrtati odgovarajuću sliku. te nacrtati njen grafik.te neprekidnost funkcije.90.Izračunati veličinu površine što grafik funkcije zatvara sa x osom 3)Zadatak. i površina lopte (svi istog poluprecnika r). Koristeći pravila diferenciranja odrediti izvode slijedećih funkcija: xe−3x . b) Za funkciju y = x 2 + 2x − 2 odrediti: oblast definisanosti. (ii) zatvara sa asimptotom (pazite radi se o nesvojstvenom integralu. b) Izračunati: A=∫ 7 x − 14 x + 1 dx. Pažljivo pročitajte zadatke i ne žurite. Sretno ! 1. “8”= 71-80. tačke ekstremuma i ispitati njihovu prirodu pomoću znaka drugog izvoda. te nacrtati njen grafik. Zadatak. “7”= 61-70.2004. a) Definisati:(i) izvod funkcije. arcctg(e2x + ln x). te zapreminu V1 koja nastaje rotacijom povrsine P oko ose x i V2 oko y ose. 2. prevojnu tačku. intervale monotonosti i x +3 konveksnosti. objasniti geometrijsko značenje istih. Navesti slijedeća pravila (stavove): (i) maksimum (i minimum) u vezi sa prvim izvodom. nule. neodređeni i određeni integral. x 2 + 5x + 6 0 2 π 6 površinu P ograničenu krivom x 2 + y 2 + 6 x = 0 . asimptote.Zadatak.

tj.1. za pozitivnu ocjenu treba bar Σ= 5. septembar 2004. −1). Koliko vrijednosti ima za ωk ? z. x 2 . Zatim sve te vrijednosti zapisati za z = 12 − 2 i.5). (iii) lim a n = A ⇔ . te navesti geometrijsku interpretaciju. d 2 f (0) za f ( x ) = x 2e − x .. Za pozitivnu ocijenu treba uraditi više od pola zahtijeva. B(3. AA. te zapisati z u trigonometrijskom obliku z =.15 MATEMATIKA I ..001. Na prvoj strain obavezno upisati: licne podatke.. matricu sistema B (pazi ne vrijedi ako upotrebite matricu A umjesto B) i kolonu slobodnih članova H.. te izračunati z4 i 10) Definisati adjungovanu i inverznu matricu. Trajanje ispita 2 sata. gdje je r > 0. te odrediti izvod inverzne 3) Za funkciju f ( x) = −3x − 2 odrediti inverznu funkciju f –1 . A-1A. 4 9) Za kompleksni broj z = x + iy definisati.0).. popunjavajte Σ odmah odgovarajuce polje slijedece tabele vrijednoscu od 0 do 1. nacrtati odgovarajuću sliku.A∈R. te formulu za ωk = n z = .. Zapisati: D(f). Navesti stav o srednjoj vrijednosti integrala . Im z = .. te zapreminu V Za koje x∈R su ortogonalni vektori a = (ln ( x − 1) .. . (2 x3 − 1)5 .. determinantu D sistema i objasniti kako se iz determinante D dobije determinanta Di nepoznate xi ( i = 1.. Odrediti izvod jedne od funkcija po definiciji. 2. A-1. Zatim samo navesti (bez dokaza) Kramerov stav. . . k .. −2.-2. . 1) 2) 3) 4) 5) 6) 7) 8) 9) 10) Zatim kako odgovorite na neko od pitanja. x k BX = H.-1)... Arg z = . (ocjenu i datum kad ste eventualno položili pismeni) i koji put polazete. Koje je orjentacije trijedar DA. . 6) Navesti (bez dokaza)stav o smjeni promjenljive u određenom integralu. π ∫ 7) Neka je: A(0. te odrediti: df (1). … . binomnu formulu za razliku: ( t − s ) = n .. ⎝ −3 −1 ⎠ ⎝0 1⎠ Precizno zapisati sistem od k linearnih algebarskih jednačina sa k nepoznatih x1 . Zatim samo zapisati Lajbnic-Njutnovu formulu navodeći uslove kad ta formula vrijedi. DB. (iv) Definisati neprekidnost funkcije f x→a x→a u tački a. tj.. Zatim zapisati formulu za prvi (dati i sliku) i drugi diferencijal... Izračunati ( 2u 3 − v ) = . R(f –1).1. 2 −x 4) Samo navesti Lagranžov stav o srednjoj vrijednosti i dati geometrijsko tumačenje (slika) . Δx = 0. Izračunati Zatim objasniti geometrijsko značenje. samo popuniti jednakosti : Re z = . E = ⎜ ⎟... tj. Paskalov trougao do 6-tog reda. D(f –1).. te u istom koordinatnom sistemu (bez primjene izvoda) skicirati grafike G(f) i G(f –1). neodređeni integral i određeni integral. Zatim izračunati određeni integral: B = x sin 3 xdx. 23. (1 za potpun odgovor. nacrtati odgovarajuću sliku za A . ). Odrediti funkcije. ϕ = arg z = . Za funkciju y = x e odrediti tačke ekstremuma i ispitati njihovu prirodu. f ' ( x) po definiciji. koristeći stav o izvodu inverzne funkcije. Zapisati formulu parcijalne integracije za određeni integral. definisati slijedeća tri limesa ispunivši odgovarajuče ekvivalencije (i ništa više): (i) lim f ( x ) = A ⇔ .k = . R(f). DC ? ( ) ΔABC i A u tom trouglu. tj.-1. 0 A= −r ∫ r r 2 − x 2 dx . −3 ) ? 8) Zapisati: binomni koeficijent ..Izračunati: površinu tetraedra ABCD. 5) Definisati : primitivnu funkciju. (ii) lim h( x ) = −∞ ⇔ . 2) Definisati izvod (dati i sliku). D(3. .2). a 0 ako uopste niste odgovarali na pitanje).5 .1 . a na osnovu tablice izvoda zapisati izvode y' i y'' funkcija: sin 3 x. Zatim izračunati: adjA. r= z = korjenovanje ... 1) Neka su a. dovršiti formule za potenciranje z n =. b = (1. ako je ⎛ 1 −2 ⎞ ⎛1 0⎞ A=⎜ ⎟.. C(4. kad ste otslusali matematiku.

b = 2i − k izračunati: te tri vrijednosti i za c = −4 j + 3k odredi orjentaciju trijedra b . te objasniti šta predstavlja a × b .. ( ) ⎛2 2 ⎞ 9) Zapisati: binomni koeficijent. Paskalov trougao do 6-tog reda. E = ⎜ ⎝ −5 −2 ⎠ ⎝0 1⎠ . ⎟.1 . tj. ⎜ bz − x ⎟ = ⎝3 ⎠ 4 . Zatim navesti stav o smjeni u određenom integralu i izračunati A = ∫ a 2 a a 2 − x 2 dx . Izračunati: A. matricu C (pazite ne matricu A) sistema i kolonu slobodnih članova H. ?) i odrediti inverznu funkciju th –1 . c . determinantu D sistema i objasniti kako se iz determinante D dobije determinanta Di ⎛ −10 −2 ⎞ ⎛1 0⎞ nepoznate xi ( i = 1. ( b − 2u ) = m .. 7) Definisati : primitivnu funkciju.16 Građevinski fakultet: 01. R(f). m. Zapisati skupove: D(f). pra b = .0 za MATEMATIKU) 1. Δx = 10−3. 5) Kad vrijedi formulu parcijalne integracije za određeni integral ? Izračunati određeni integral: 6) Nacrtati figuru S = {( x. R(f –1) za tu Skicirati u istom koordinatnom sistemu (bez primjene izvoda) grafike G(th) i G(th –1). te izračunati diferencijale: df (0). (1 za potpun odgovor. (ii) lim h( x ) = ∞ ⇔ .. ). ym . 10) Samo navesti (bez dokaza) Kramerov stav. 2 + 3x 2 2 2 8) Dovršiti jednakost: a×b = . nacrtati odgovarajuću sliku. definisati slijedeća dva limesa ispunivši odgovarajuće ekvivalencije (i ništa više): (i) lim f ( x ) = A ⇔ . a 0 ako uopšte niste odgovarali na pitanje).. Zatim za vektore a = i + j − k . 1 Samo navesti Lagranžov stav o srednjoj vrijednosti i dati geometrijsko tumačenje (slika) . tj.. 10.određeni integral i nesvojstveni integral. (ocjenu i datum kad ste eventualno položili pismeni) i koji put polazete. y ) ∈ R 2 a ≤ x ≤ b. MATEMATIKA I (sva pitanja) i MATEMATIKA (pitanja 1-7) . 5. 2 d 2 f (0) za f ( x) = x 2e−2 x . Na prvoj strani obavezno upisati: lične podatke. samo navesti uslove kad ∞ vrijedi i zapisati Lajbnic-Njutnovu formulu. Izračunati − ∫ dx . Potrebno je odgovoriti na više od pola pitanja.. a .1 i AA. 5 za MATEMATIKU I (ili ∑ > 4. 1) Definisati funkciju thx (=. . ako je A = ⎜ ⎟. ∑ > 5. 7. oktobar 2004. (iii) lim an = −∞ ⇔ . D(f –1).. 9. y2 . popunjavajte odmah odgovarajuce polje slijedece tabele vrijednosću od 0 do 1. 4. x 2e −2 x . Ali prethodno zapisati sistem CX=H od (pazite) m linearnih algebarskih jednačina sa m nepoznatih y1 . 2) Neka su a.A∈R. −1 ∫ 2 x sin π 4 xdx. 0 ≤ y ≤ f ( x ) } i izračunati njenu površina. Zatim definisati neprekidnost x→a u tački c i na [ a.…. . Odrediti tačke ekstremuma funkcije y = x 2e−2 x i ispitati prirodu tih tačaka pomoću drugog izvoda. . kad ste otslušali matematiku. x→a funkcije f 3) Definisati izvod (dati i sliku). ∑ funkciju. b] ⊂ R.. neodređeni integral. 4) Zapisati formulu za n-ti diferincijal. ab = . Zatim kako odgovorite na neko od pitanja. 8. 3. te bjasniti geometrijsko značenje za A. 6. 2. Odrediti izvode y' i y'' funkcija: 1 ( sin 2 x − cos 2 x) 2 .

arg z ako je z = 3 ( 2 −i 2 ) (− 10 3 +i ) 20 . popunjavajte odmah odgovarajuće polje slijedeće tabele vrijednošću od 0 do 13 (tj. te zapisati razvoj determinante D po kofaktorima zadnje r-te kolone. pritom opisati kako se iz determinante D = det C dobije determinanta Di nepoznate zi ( i = 1. određeni integral (dati i definiciju integralne sume ograničene funkcije f na [a. primitivnu funkciju i neodređeni integral.alg. Zatim krivu x2 − y2 = 1 .b 3.b 2. 17 za 2.integralno 2sata i 30 min . napisati jednačinu tangente funkcije y = f(x) u tački x = a. te šk. r.06.ZADATAK a) (i) Nacrtati odgovarajuće slike. Zapisati Tajlorov polinom T2(x) i ostatak R2(x) i krug krivine u tački x0 = 1. ). Nedopustivo je promjeniti ime bilo koje varijable u pitnjima:SVAKA PROMJENA IMENA VARIJABLE TRETIRAĆE SE KAO POGREŠAN ODGOVOR ! b) Za razne a∈ R. drugu i zadnju jednačinu i nepoznatu. 4. studenti koji rade samo analizu rade još : 3.d.r . a) Zapisati sistem lin.. 6x + ay + 4z = 13. 17) ( 13 (tj. Za determinante D = det C. gdje su C = cij ( )r.?.b 4. 2. te napisati jednačinu rotacione površine i skicirati njenu sliku.) 1.17 GF.a 4.grupa koji put polažete. ćim odgovorite na neko pitanja. za Matematika I. zapisati lim (1 + x ) x →0 −a x =.Zadatak a) Definisati: 1.1 zapisujući prvu.ZADATAK ∫ 0 e−3x (5x + 2)dx. Zatim izraćunati i grafički predstaviti sve vrijednosti −8 . Na prvoj strani obavezno upisati: • • • lične podatke.a 2.ZADATAK a) Navesti i dokazati formulu za dušinu luka krive. PRIMJEDBA: pored Zadataka 1. MATEMATIKA I.b] ). r-tog reda : definisati subdeterminantu i kofaktor.. 4 8 Izračunati površinu omeđenu tim krivim i zapreminu nastalu rotacijom te površine oko x-ose. tj.ZADATAK a) Definisati rotacionu površinu koja nastaje rotacijom krive koja leži u ravni xoz oko x-ose i odrediti njenu jednačinu.b ∑ Na osnovu sume poena (∑)izlazi OCJENA: 51-60 = 6.t.) za potpun odgovor. B = ( b i r. 16. A Jasno. zatim za taj isti sistem: CZ=B navesti Kramerov stav. te izračunati površinu i obim dobijenog mnogougla.a 3. te na taj način izračunati obim kruga.1 ) i Z = zj ( )k. ISPIT TRAJE: za analizu. jednačina CZ = B. te definisati i dati geometrijsko tumačenje izvoda i diferencijala. 2005. 61-70 = 7-ica i. 1 2 1 x . Zatim. 2. (AKO TAČNO POPUNITE SVE TRAŽENE PODATKE DOBIČETE 5 POENA. parc. ( a − 2 ) x + 4y + 2z = 5. y = x 2 − 2x.godinu kad ste otslušali predmet. 3. diskutovati i riješiti sistem jednačina: x + y + 2z = 6.tica. b) Nacrtati grafike krivih y = ∞ b) Izračunati integrale: A = 3. 4 b) Naći Re z. II parcijalni 2 sata. b) Ispitati tok i nacrtati grafik funkcije y = xlnx. i 2. α= ∫ x 4 dx x 4 + x2 − 6 . treba uraditi i zadatke (pod b)) i teoriju (pod a)) za najmanje 25 (od 56 mogućih) poena. z = 0 rotirati oko x-ose. a 0 ako uopšte niste odgovarali na pitanje): 1. (ii) definisati limes i beskonačan (±∞) limes niza u terminologiji „ ε-N(ε)“.a 1. Im z.

2005.d.ZADATAK ∫ 0 e−2x (3x − 2) dx.integralno 2sata i 30 min . jednačina B Y = A. MATEMATIKA I. tj 2. Jasno.b 2. 3.. 9 16 b) Naći Re z. 2. a) Zapisati sistem lin.b 3. 16. 17 za 2. 61-70 = 7-ica i. II parcijalni 2 sata. te zapisati razvoj determinante D po kofaktorima zadnje k-te vrste.Zadatak a) Definisati: 1. A = ( a i )k . Zatim.alg. y = x 2 − 2x. z = 0 rotirati oko x-ose. β= ∫ x 4 dx x 4 − x2 − 6 . te napisati jednačinu rotacione površine i skicirati njenu sliku.?.k . ⎜ ⎟ n→−∞ ⎜ ⎝ ⎠ n⎟ (ii) Definisati i dati geometrijsko tumačenje izvoda i diferencijala i nacrtati odgovarajuće slike. popunjavajte odmah odgovarajuće polje slijedeće tabele vrijednošću od 0 do 13 (tj. arg z ako je z = 3 ( 3 −i ) (− 20 2 +i 2 ) 10 . zatim za taj isti sistem: BX = A navesti Kramerov stav. 4. b) Ispitati tok i nacrtati grafik funkcije y = xlnx. a 0 ako uopšte niste odgovarali na pitanje): 1.b ∑ Na osnovu sume poena (∑)izlazi OCJENA: 51-60 = 6. Za determinante D = det B. Zatim krivu y2 x 2 − = 1 .a 3.t. diskutovati i riješiti sistem jednačina: x + y + 3z = 3. pritom opisati kako se iz determinante D = det B dobije determinanta Di nepoznate y i ( i = 1.tica. 4x + by + 3z = 2. k.. te šk. napisati jednačinu tangente funkcije y = f(x) u tački x = a. 3 6 Izračunati površinu omeđenu tim krivim i zapreminu nastalu rotacijom te površine oko x-ose. Zapisati Tajlorov polinom T2(x) i ostatak R2(x) i krug krivine u tački x0 = 1.a 2.godinu kad ste otslušali predmet.18 GF. Im z. studenti koji rade samo analizu. zapisati lim ⎜1 + ⎟ =. PRIMJEDBA: pored Zadataka 1.b] ). te izračunati površinu i obim dobijenog mnogougla.1 zapisujući prvu. ∞ b) Izračunati integrale: b = 3. (AKO TAČNO POPUNITE SVE TRAŽENE PODATKE DOBIČETE 5 POENA. ISPIT TRAJE:za analizu.ZADATAK a) Navesti i dokazati formulu za površinu obrtnog tijela. rade još : 3. ). Na prvoj strani obavezno upisati: • • • lične podatke. Zatim izraćunati i grafički predstaviti sve vrijednosti 27 . tj. ćim odgovorite na neko pitanja. 17) (13 (tj.) 1. 1 1 b) Nacrtati grafike krivih y = x 2 . gdje su B = b ij ( ) k. i 2. ( b + 2 ) x + 6y + 6z = 7. 2.ZADATAK −n ⎛ a⎞ a) (i) definisati limes funkcije i neprekidnost funkcije u terminologiji „ ε-δ( ε)“. primitivnu funkciju i neodređeni integral.1 i Y = yj ( )k.06.b 4. grupa B koji put polažete. drugu i zadnju jednačinu i nepoznatu.a 1. za Matematika I. parc. k-tog reda : definisati subdeterminantu i kofaktor. te na taj način izračunati površinu sfere.a 4. Nedopustivo je promjeniti ime bilo koje varijable u pitnjima:SVAKA PROMJENA IMENA VARIJABLE TRETIRAĆE SE KAO POGREŠAN ODGOVOR ! b) Za razne b∈ R. treba uraditi i zadatke (pod b)) i teoriju (pod a)) za najmanje 25 (od 54 mogućih) poena.ZADATAK a) Definisati rotacionu površinu koja nastaje rotacijom krive koja leži u ravni yoz oko z-ose i odrediti njenu jednačinu.parcijalni) za potpun odgovor. određeni integral (dati i definiciju integralne sume ograničene funkcije f na [a.

19 GF. 07. A Na prvoj strani obavezno upisati: 1.b 3. 61-70 = 7-ica i. te kakav je format (u.d.ZADATAK a) Neka su date matrice A = aij (i) (ii) A 2 = ∫ (2x − 1) cos3xdx.ZADATAK a) Definisati konusnu površinu. Zatim izraćunati i grafički predstaviti sve vrijednosti −8i .07.) za potpun odgovor. te u istom koordinatnom sistemu skicirati grafik G(f –1). D(f –1). lične podatke. 4. radi se 2sata i 30 min radi se 2 sata.a 3. 17 za 2. 6x + ay + 4z = 13. popunjavajte odmah odgovarajuće polje slijedeće tabele vrijednošću od 0 do 13 za integralni (tj.ZADATAK a) Nacrtati grafike G(f) funkcije f ( x) = cos 2x . 1 dx. −2 3 b) Ispitati tok i nacrtati grafik funkcije y = x + 1.s . t. Ako postoji matrica B = ( bij )u. te odrediti izvod inverzne funkcije. (AKO TAČNO POPUNITE SVE TRAŽENE PODATKE DOBIČETE 5 POENA. Zatim odrediti ' inverznu funkciju f –1 . koji put polažete. Nedopustivo je promjeniti ime bilo koje varijable u pitnjima:SVAKA PROMJENA IMENA VARIJABLE TRETIRAĆE SE KAO POGREŠAN ODGOVOR ! b) Za razne a∈ R. arg z ako je z = ( 2 + i 2 ) 5 x2 − y2 = 1 . a 0 ako uopšte niste odgovarali na pitanje): Na osnovu sume poena (∑)izlazi OCJENA: 1.b ∑ 51-60 = 6. . R(f –1).2 i 5.integralno: ZADACI 1.q) i (r.2005. te izračunati površinu i obim dobijenog mnogougla. 0 ≤ y ≤ 4a 2 − x 2 π 12 } i izračunati njenu površina. diskutovati i riješiti sistem jednačina: x + y + 2z = 6.a 1. odrediti : koji uslov ispunjavaju formati (p.) 1.godinu kad ste otslušali predmet. II parcijalni: ZADACI 1. 4 (− 3 2 3 −i ) 16 . Jasno.a 4. (∀i = 1.5) i direktrisom: b) Naći Re z. 2x .Zadatak a) Definisati: integralne sume i određeni integral ograničene funkcije f:[a..0. Zatim odrediti jednačinu konusne površine sa vrhom u A(0. Izračunati veličinu manje površine omeđene tim krivim te b) Nacrtati grafike krivih y = 3 zapreminu i površinu tijela nastalu rotacijom te površine oko x-ose. (obavezno nacrtati sliku rotacionog tijela).v tako da je B=AX. ISPITza analizu. za Δx = 0. te šk. I 2 = ∫ ln xdx. ( a − 2 ) x + 4y + 2z = 5.t. Matematika I..q i X = x ij ( )r. j = 1. MATEMATIKA I. 3 x . te izračunati: I1 = ∫ 4 3x dx 2 −4 . z = 0 . 2. 17 za parcijalni ) ( 13 (tj. Zatim. x 2 + y2 = 4 . Odrediti izvode: f ( x) po definiciji. kako se računaju elementi matrice B. te sračunati: AEq=.3. b) Izračunati integrale: A1 = ∫ cos x (3 + sin x ) 3.j. R(f). 2. Nacrtati ravnu figuru A = {( x.tica. 3. ćim odgovorite na neko pitanja.s) matrica A i X. Im z. treba uraditi i zadatke (pod b)) i teoriju (pod a)) za najmanje 25 (od 56 mogućih) poena. 5. tj. parc. v) b ij = Σ (iii) Definisati Kronekerov simbol δij i jediničnu matricu Er zapisati koristeći taj simbol. u. koristeći stav o izvodu inverzne funkcije. 0 ( ) p.ZADATAK a) Navesti stav o smjeni u određenom integralu.a 2. odrediti : x −1 2 jednačinu tangente u tački x = 0 (koristiti ovaj rezultat kod crtanja grafika funkcije). dovršite formulu: .b] →R.grupa A 2.4. y ) ∈ R 2 0 < a ≤ x ≤ a 3. .01. I 3 = ∫ 1 e dx 4 + x2 .2. Zapisati: D(f).b 4. diferencijal i drugi diferencijal te funkcije u tački x = 1 .v) matrice B.b 2.

tica.v tako da je C=YB odrediti : koji uslov ispunjavaju formati (m.q . Zatim odrediti 2 ' inverznu funkciju f –1 . 17 za 2. 12 1 dx .godinu kad ste otslušali predmet. Odrediti izvode: f (x) po definiciji.ZADATAK a) Definisati cilindričnu površinu. dovršite formulu: (∀i = 1. Jasno.1) i direktrisom: b) Naći Re z.1. te šk. tj. D(f –1). te koristeći taj stav izračunati površina ravnu figure B.n i B = bij ( )p.a 2.a 4. y ) ∈ R 2 0 < b 2 ≤ x ≤ b 3. te odrediti izvod inverzne funkcije. 0 ≤ y ≤ 4b 2 − x 2 π } .j.b 3. j = 1. grupa B • koji put polažete. Ako postoji matrica C = ( c ) ij u.parcijalni) za potpun odgovor. popunjavajte odmah odgovarajuće polje slijedeće tabele vrijednošću od 0 do 13 (tj. a 0 ako uopšte niste odgovarali na pitanje): Na osnovu sume poena (∑)izlazi OCJENA: 1. b2 = ∫ (3x − 1) sin3xdx. kako se računaju elementi matrice C. te u istom koordinatnom sistemu skicirati grafik G(f –1).v) matrice C.t. Navesti stav o smjeni u određenom integralu. radi se 2sata i 30 min radi se 2 sata.3. diferencijal i drugi diferencijal te funkcije u tački x = 1 .2005. Zatim izračunati i grafički predstaviti sve vrijednosti 3 27i . t.n) i (p.. Nedopustivo je promjeniti ime bilo koje varijable u pitnjima:SVAKA PROMJENA IMENA VARIJABLE TRETIRAĆE SE KAO POGREŠAN ODGOVOR ! b) Za razne b∈ R.integralno: ZADACI 1. (AKO TAČNO POPUNITE SVE TRAŽENE PODATKE DOBIČETE 5 POENA.ZADATAK a) Nacrtati grafike G(f) funkcije f (x) = cos x . 2. 07.. b) Izračunati integrale: b1 = ∫ (2 + cos x ) sin x 0 3. u. Izračunati veličinu manje površine omeđene tim krivim te zapreminu i površinu tijela nastalog rotacijom te površine oko x-ose. .Zadatak a) Definisati: integralne sume i određeni integral ograničene funkcije f:[a. b) Ispitati tok i nacrtati grafik funkcije y = x + 1. MATEMATIKA I. I 2 = ∫ ln xdx. arg z ako je z = y2 x 2 − = 1 . 61-70 = 7-ica i. Im z. ćim odgovorite na neko pitanja.07.ZADATAK (i) (ii) (iii) a) Neka su date matrice Y = y ij ( )m. koristeći stav o izvodu inverzne funkcije. 9 16 ( 3 +i ) (− 13 2 2 −i 2 ) 5 .a 1.2. y = x 3 . diskutovati i riješiti sistem jednačina: x + y + 3z = 3.4. (obavezno nacrtati sliku rotacionog tijela). b) Nacrtati grafike krivih x 2 + y2 = 4. z = 0. 17) (13 (tj. 5. R(f –1).a 3. 4x + by + 3z = 2. Zapisati: D(f). 2x . B Na prvoj strani obavezno upisati: • lične podatke. 2. te izračunati: I1 = ∫ 4 dx 2 3x −4 . te izračunati Ep B=. v) c ij = Σ . ( b + 2 ) x + 6y + 6z = 7.) 1. 4. Zatim odrediti jednačinu cilindrične površine sa generatrisom p = ( 1. te kakav je format (u. I 3 = ∫ 1 −2 e dx 2 34+ x . ISPITza analizu. treba uraditi i zadatke (pod b)) i teoriju (pod a)) za najmanje 25 (od 54 mogućih) poena.01.d.b ∑ 51-60 = 6. za Δx = 0.20 GF.2 i 5. te izračunati površinu i obim dobijenog mnogougla. Definisati Kronekerov simbol δij i jediničnu matricu Em zapisati koristeći taj simbol. II parcijalni: ZADACI 1.q) matrica Y i B.b] →R.b 4.b 2. . • Zatim. odrediti : x2 − 1 jednačinu tangente u tački x = 0 (koristiti ovaj rezultat kod crtanja grafika funkcije). R(f). Matematika I.ZADATAK a) Nacrtati ravnu figuru B = {( x.

te izračunati: I1 = ∫ 4 3 dx x −4 2 . Odrediti izvode: f ( x) po definiciji.stepen) 2sata . MATEMATIKA VI1 . ćim odgovorite na neko pitanja. te šk. za Δx = 0. 2.b 3.01. treba uraditi i zadatke (pod b)) i teoriju (pod a)) za najmanje 25 (od 54 mogućih) poena. −2 3 b) Ispitati tok i nacrtati grafik funkcije y = x + 2x . x 2 + y2 = 4 .ZADATAK a) Navesti stav o smjeni u određenom integralu. b) Izračunati integrale: sin x (3 + cos x ) 0 3.b] →R.b 2. popunjavajte odmah odgovarajuće polje slijedeće tabele vrijednošću od 0 do 17 ( ( 17 za potpun odgovor. Izračunati veličinu manje površine omeđene tim krivim te zapreminu i površinu tijela nastalog rotacijom te površine oko x-ose. Zatim odrediti ' 1. Zapisati: D(f). 2005. R(f). jednačinu tangente u tački x = 0 (koristiti ovaj rezultat kod crtanja grafika funkcije).a 2. te u istom koordinatnom sistemu skicirati grafik G(f –1). 12 1 A=∫ dx. I 2 = ∫ ln xdx. B = ∫ (2x − 3) cos 3xdx.ZADATAK a) Nacrtati grafike G(f) funkcije f (x) = 2x . • koji put polažete. b) Nacrtati grafike krivih y 3 = x .b ∑ inverznu funkciju f –1 . 61-70 = 7-ica i. 07. Na prvoj strani obavezno upisati: • lične podatke. odrediti : x −1 1. y ) ∈ R 2 0 < a ≤ x ≤ a 3.tica. (AKO TAČNO POPUNITE SVE TRAŽENE PODATKE DOBIČETE 5 POENA.07.d. a 0 ako uopšte niste odgovarali na pitanje): Na osnovu sume poena (∑)izlazi OCJENA: 51-60 = 6. diferencijal i drugi diferencijal te funkcije u tački x = 1 . Nacrtati ravnu figuru A = {( x. R(f –1).a 3. koristeći stav o izvodu inverzne funkcije. I 3 = ∫ 1 2 e 2 dx 4 + x2 . 0 ≤ y ≤ 4a 2 − x 2 π } i izračunati njenu površina. Jasno.a 1. D(f –1). te odrediti izvod inverzne funkcije.) 1.godinu kad ste otslušali predmet. • Zatim. ISPIT TRAJE: Matematika (VI. 2.t. (obavezno nacrtati sliku rotacionog tijela).ZADATAK a) Definisati: integralne sume i određeni integral ograničene funkcije f:[a.21 GF.