1 MATEMATIKE I -ANALIZA- - OSNOVNA PITANJA I ZADACI ZA ISPIT

-

2. parcijalni koji se polaže u junu na kraju II semestra)
7. REALNA FUNKCIJA REALNE PROMJENLJIVE
1) Pojam realne funkcije f jedne realne promjenljive: f:A → B , Ø ≠ A , B ⊂ R , tj. (f : A → B) ⇔ ( ∀ x ∈ A ) ( ∃ ! y ∈ B ) f (x) = y. Definicije pojmova: oblast definisanosti D(f ) i rang R(f) funkcije f, sirjekcija, injekcija i bijekcija (tj. sirjektivno , injektivno i bijektivno preslikavanje f ). 2) Parna, neparna , periodična (period i osnovni period) , monotona , ograničena, složena i inverzna funkcija (osobine grafika) . 3) Implicitno, tj. eksplicitno zadana funkcija. 4) Klasifikacija funkcija prema njihovom analitičkom izrazu (prema formuli f (x) ): algebarske (racionalne, cijele i razlomljene, te iracionalne ) i transcedentne funkcije. 5) Osnovne elementarne i elementarne funkcije. 6) Jednačina: f (x) = 0 ⇔ x ∈ S = {x ∈ R f ( x) = 0 } ; nejednačina: f (x) > 0 ⇔ x∈ A ⊂ R , A = {x ∈ R f ( x) > 0

}.

7) Kvadratna funkcija (trinom), kvadratna jednačina i nejednačina, tj. (a,b,c Є R, a ≠ 0 ) ax2 + bx + c = 0 , >0, <0; Vietova pravila: x1 + x2 = - b/a , x1 x2 = c/a; faktorizacija: ax2 + bx + c = a (x – x1) (x – x2). 8) Definicije i grafici trigonometrijskih funkcija; trigonometrijske jednačine nejednačine. Npr.: sinx = m (m ∈ [− 1,1] ); tgx <1;

1 3 . ≤ cos x < 2 2

9) Polinom. Rastavljanje polinoma na faktore. Faktorizacija realnog polinoma. Princip identiteta polinoma. Vietova pravila. 10) Racionalne nule polinoma. 11) Razlomljena racionalna funkcija (polinom kao cijela racionalna funkcija, prava i neprava racionalna funkcija) i rastavljene na parcijalne razlomke (prve i druge vrste).

8. NIZ REALNIH BROJEVA
12) Smisao definicije : niz a je preslikavanje a : N → R. 13) Pojam okoline, tj. sistema okolina: ( ∀ε > 0 ) O∈ ( A) := x ∈ R x − A < ε ;

{

}

gdje je : .
x − A < ε ⇔ A−ε < x < A+ε .

14) Tačka nagomilavanja niza (limsup i liminf niza). Granična vrijednost niza a, tj. (za A ∈ R) liman = A ⇔ ( ( ∀ε > 0 ) ( ∃ no (ε ) ∈ N ) a n − A < ε ⇐ n > n0 ). Veza izmedu granične vrijednosti i tačaka nagomilavanja niza. 15) Definisati beskonačnu graničnu vrijednost niza, tj. liman= + ∞ ⇔ ( ( ∀M > 0 ) (n0(ε)∈N) an>M ⇐ n> n0 ), = − ∞ ⇔ ( ( ∀M > 0 ) (n0(ε)∈N) an<-M ⇐ n> n0 ).

2
16) Računanje (operacije) sa graničnim vrijednostima , tj. ako je lim a n = A , lim bn = B , (A, B ∈ R, o∈{+ ,- , · , : }), tada je lim ( a n o bn ) = (lim a n )o(lim bn ) = A o B gdje, u slučaju kad je o operator dijeljenja , treba pretpostaviti: ( ∀ n ∈ N ) bn ≠ 0 , tj. lim bn = B ≠ 0. 17) Ograničeni i monotoni nizovi. Stav o konvergenciji monotonih (i ograničenih) nizova. 18) Niz kojim je definisan broj e , tj. dokaz da je:

⎛ a n = ⎜1 + ⎝

1⎞ ⎟ → e, ( n → ∞ ). n⎠

n

19) Bolcano-Vajerštrasov i opći Košijev kriterijum konvergencije niza (bez dokaza). 20) Pojam (beskonačnog) reda: ∑ a n = a1 + a 2 +
n =1

.;

niz parcijalnih suma Sn , suma, konvergencija i divergencija reda. Geometrijski red: a + aq + a q2 +...., tj.

∑ q = lim S n =
n =1 n-1

a , q <1 ; 1− q

gdje je parcijalnih suma geometrijskog reda Sn=a+aq+...+aqn-1=a

1− qn . 1− q

9. GRANIČNA VRIJEDNOST I NEPREKIDNOST FUNKCIJE

21) Granična vrijednost funkcije i beskonačna granična vrijednost funkcije (+ ∞ ili - ∞ ) u (konačnoj) tački a ∈ R i u beskonačnosti (+ ∞ ili - ∞ ). Definicije granične vrijednosti iskazati pomoću ekvivalencija . Npr.: lim f (x) = A ⇔ ( ( ∀ ∈> 0 ) ( ∃ δ( ∈ )>0) f ( x) − A < ∈ ⇐ 0 < x − a < δ )
x→ a

x → −∞

lim f (x) = ∞ ⇔ ( ( ∀M > 0 ) ( ∃ x0 (M)<0) f (x) > M ⇐ x < x0 ).

ili

22) Pojmovi okolina: O ( A, ε ) = Oε ( A), tj. O ( A, ε ) = O ( A, ε ) \ {A},

O(∞, M ) = OM (∞) = {x ∈ R

x > M (> 0) } , itd.

23) Računanje (operacije) sa graničnim vrijednostima funkcije, (viditi 16.). 24) Elementarni limesi, napr.

a x −1 sin x 1 = 1; lim (1 + ) x = e = lim (1 + x) x ; lim = ln a, itd . lim x →0 x → ±∞ x →0 x →0 x x x
25) Neprekidnost funkcije (definicija i njene varijante). Osobine neprekidnih funkcija (bez dokaza). 26) Asomptote: vertikalna i kosa (tj. horizontalna). Stav o kosoj asimptoti. 27) Algebarske krive linije drugog reda i njihovi grafici: (prava) , kružnica, elipsa, hiperbola, parabola (kanonske jednacine). 28) Ciklometriske funkcije (inverzne trigonometrijske: arcsin, arccos, arctg, arcctg). 29) Eksponencijalne i logaritamske (kao uzajamno inverzne: ax i loga x ) : opadajuće za 0<a<1, rastuće za a>1 . 30) Hiperbalne i njihove inverzne (area) funkcije. Osnovni identeti : ch(x+y)=chxchy+shxshy, tj. ch2xsh2y=1, itd.

1

∞º. (ax2 +bx+c)-1dx. 34) Formula o prirastu funkcije f: Δ f(x) = f '(x) Δx+ω(Δx ) · Δx . Integracija nekih iracionalnih funkcija (Ojlerove smjene). tj. Osobine diferencijala i aproksimacija prirasta funkcije diferencijalom (viditi 35.cosx)dx na integral ∫ R1(t)dt. 43) Tajlorova i Maklorenova formula (bez dokaza). 1∞. (ii) kriterijum za konveksnost i prevojnu tačku pomoću drugog izvoda (ili pomoću viših izvoda) 49) Parametarsko predstavljanje krivih linija (i izvodi tako zadanih funkcija). 39) Izvodi i diferencijali višeg reda. · . 11. 41) Neodređeni izrazi: 0/0. B= a −a ax ∫ e cosbxdx 55) Integracija ( neodređenog i određenog integrala) metodom smjene promjenljive. 50) Krive zadane u polarnim koordinatama. PRIMJERI: (i) (ii) ∫ (x2 +a2)-2dx. 44) Stacionarna tačka i tačka ekstremuma funkcije (lokalni i globalni ekstremum).)). 36) Određivanje izvoda elementarnih funkcija prema definiciji izvoda. 32) Diferencijabilnost i neprekidnost funkcije. integracija binomnog diferencijala. tj. INTEGRALNI RAČUN 51) Definicija i osobine određenog integrala (određeni integral kao površina).3 10. Rolov. 46) Konveksnost (konkavnost) funkcije: objašnjenje pomoću tetive ili tangente.(slučajevi 1o-4 o u zavisnosti od osobina podintegralne funkcije R(sinx. 53) Lajbnic. 54) Parcijalna integracija (u neodređenom i određenom integralu). 38) Definicija diferencijala funkcije. Lijevi i desni izvod i diferencijabilnost funkcije.∞.cosx)). 47) Prevojna tačka (i položaj tangente u prevojnoj tački). ω(Δx ) → 0 ( Δx → 0 ). Lagranžov i Košijev. 45) Monotonost funkcije i znak prvog izvoda. PRIMJERI: A= ∫ eax sinbxdx . 52) Primitivna funkcija i neodređeni integral. 0▪ ∞.. Tablica izvoda. 35) Stavovi (pravila) za izvod složene i inverzne funkcije. 42) Višestruke nule funkcije. (Lopitalova pravila). : }. ∫ (iii) ∫ (ax2 +bx+c)-1/2dx. 40) Stavovi o srednjoj vrijednosti (i njihova geometrijska interpretacija) : Fermaov. (Objašnjenje i značenje formula d (xn) ≠ dxn . 48) Primjena izvoda na ispitivanje funkcija : (i) kriterijum za tačku ekstrema preko prvog izvoda (i preko drugog i viših izvoda). te definiciona nejednakost za konveksne (konkavne) funkcije. gdje su u i v diferencijabilne funcije i ◦∈{+ . DIFERENCIJALNI RAČUN 31) Definicija izvoda i njegovo geometrijsko ( i kinematičko) značenje. gdje je D=b2-4ac>0 (ili D < 0 ). a>0 ili a<0. dxn= (dx)n ). Stav Čebiševa. Osobine i tablica neodređenih integrala. Veza između n-tog izvoda i n-tog diferencijala: dny=y(n)dxn. geometrijsko značenje diferencijala. integracija elementarnih razlomaka. pogodnom smjenom t= ϕ (x). ∞/∞. 0°. 57) Svođenje integrala ∫ R(sinx.Dodir višeg reda. . ∫ a2 − x2 dx (a>0. geometrijsko značenje). ∞ . 37) Tangenta i normala grafika G(f) funkcije f. 33) Pravila za izvod (u ◦ v)' . Stav o srednjoj vrijednosti integrala. 56) Integracija ( razlomljene) racionalne funkcije. problem tangente (i brzine)..Njutnova formula. tj.

INTEGRALNI RACUN: 5.2. tj.5. Mesihović. 4. 5.A. 12) IZ ZBIRKE ZADATAKA (B.6.58) Integrali ∫ sin xdx.4. 3. 148-173.1. 318-353. PRIMJERI: obim i površina kruga. 3. 6. 354-392. 3. (iv) površina obrtnih tijela (bez dokaza odgovarajuće formule. čijom rotacijom oko x-ose nastaje obrtno tijelo).1987. (iii) kubatura. 5. 82-117. (gdje je P površina omotača obrtnog tijela. GRANICNI PROCESI: 6. 2. god.Š. eveluta i evolventa.3. tj. a s dužina luka krive date formulom y=y(x).Granicna vrijednost funkcije:1-39. ∫ cos xdx n n 4 (n∈Z . (diferencijal luka ds. . 3. 60) Pojam nesvojstvenog (nepravog) integrala: (i) granice integracije a ili b є {+∞ .8. REALNE FUNKCIJE: 1-41. 3. 27-81. 4. 227-317. 174-226. zapremina tijela. POLINOMI: 1-41. 218-223. površina i zapremina (dijela) lopte. Svjetlost Sarajevo.1. 3.4. 1-23. 5.Neprekidnost funkcije: 1-32. 6. 5. 148-171.2. (ii) podintegralna funkcija f je neograničena. krug krivine.) ZADACI (PO POGLAVLJIMA): ANALIZA 1. već samo “objašnjenje formule” dP=2πyds . 61) Primjene određenog integrala: (i) izračunavanje površine ravnih figura (komplanacija).8. zapremina obrtnih tijela. rekurentne formule). 417-427.1. 3.Arslanagić.7. 5. Lajbnicov trougao).2.-∞}. 5.8. 5. 24-147. 59) Integrali sinusa i kosinusa napr. 172-200. 100) Pojmovi: krivina i poluprečnik krivine. 201-217. 118-147.1.Nizovi: 1-22. 5. 5.1. 3. ∫ sin(ax+b) cos(cx+d)dx .2.5.7.Z.8. 5. (ii) rektifikacija (dužina luka krive). 1-26.3.3. 393-416. DIFERENCIJALNI RACUN: 3.6.

6. 5. .4.3. 1-13.5 5. 7. 428-437.8.1.8. ZADACI SA PISMENIH ISPITA. KRIVINA 6. 438-442.

4. b) f ( x ) = ∧ h(x)=1. x ∧ x za n ≤ x < n + 1 ( n ∈ Z ) .1] odrediti oblast definisanosti funkcija: 7. Zadata je funkcija u parametarskom obliku: x=3sint . Nacrtati grafik te funkcije. x ∈ Q d) Dirichlet-ova funkcije χ(x) := ⎨ ⎩ 0.Ako je funkcija x → f (x ) definisana na [0. Da li su jednake funkcije: a) f ( x) = x2 ∧ h( x) = x . b) y = arccos 2 x 1+ x a) y= ⎧ −1. a) f ( x) = sin x + 13. b) odrediti oblast definisanosti funkcije. Pokazati da je funkcija f ( x) = x 2 . e) odrediti inverznu funkciju funkcije y=y(x). 1− x c) f ( x) = x 5 + 2 x 3 + 7 x 2 . 5. φ (ϕ ( x )).kao funkciju od x. y=1-cos2t. b) y = ln ln x . Funkcija f ( x) = x 2 + 1. 2 b) f ( x ) = ln 1+ x . c) ispitati parnost funkcije y=y(x).6 Zadaci sa vježbi (II SEMESTAR) 1. c) y = ln ln ln x . Nacrtati grafik funkcije y=f(x) zadane parametarski: . x < 0 ⎪ 3. a) izraziti y. x = 0 ⎪1. c) f ( x) = ln x 2 ∧ h(x)=2lnx. t ∈ R . x ∈ R nema inverznu funkciju. x ∈ R \ Q 2x − 3 12. Neka je funkcija f zadana y=f(x). x +1 2. +∞ ) . Odrediti intervale monotonosti funkcije f ( x ) = ax + b . d) y = arcsin log . a) y = 2 + x − x 2 . ϕ ( x) = 2 x . 10. Pokazati da je f : x → injektivna u svom domenu. Odrediti φ (φ ( x )). b) f ( x ) = 2tg − 3tg . Ispitati periodičnost i odrediti osnovni period sljedećih funkcija (ako postoji): x x 1 1 sin 2 x + sin 3 x . 11. c) f ( x) = sin 2 x . Odrediti f −1 te njen domen D( f −1 ) i rang x −1 R( f −1 ) . 9. x > 0 ⎩ Nacrtati grafik te funkcije i dokazati da vrijedi x = x sgn x . d) f ( x) = sin 2 x + cos 2 x a) x → f ( x 2 ) e) f ( x) = x2 ∧ h( x ) = x . ϕ (ϕ ( x )). 8. a x + a −x . Odrediti oblast definisanosti D(f ) i skup vrijednosti R(f ) funkcije f: 10 2x x . Ispitati koja je od datih funkcija parna odnosno neparna: a) f ( x) = b) x → f (sin x ) . ϕ (φ ( x )) ako je φ ( x) = x 2 . c) y = (− 1) . x ≥ 0 monotona na [ 0. d) odrediti y=y(x=-3). 6. Funkcija y = [x ] (cijeli dio od x) definisana je kao: ( ∀x ∈ R ) [ x] := n. 2 3 2 3 ⎧1. 14. Funkcija sgn : → definisana je na sljedeći način: sgn x := ⎨ 0. Zašto? Odrediti (maksimalne) podskupove realne ose na kojima f ima inverznu funkciju. Odrediti oblast definisanosti D(f ) : x2 +1 . 15. h(x)=1 .

.. 19. inf f . 2 2 n 2 n 2 2 3 + x + x 2 − 9 − 2x + x 2 1 = . Izračunati granične vrijednosti nizova: a) 2n n →∞ an = n n2 + n .. Provjeriti rezultat: lim x −1 = sgn( x − 1) . b) lim n + n − n − n .2. Nacrtati grafike funkcija: a) y = 1 + x + 2 x − 1 + x − 2 x ..2π ] . t ∈ [0. y = b sin t . 26. Koristeći kriterijum Košija.. b) y = arcsin sin x . n 2πn n2 1 1 1 3 1 2n − 1 cos . x ∈ [− π . d) x = a cos 2 t e) x=a cht . n . Pokazati da niz a n = 24.1 (dvije tačke nagomilavanja) q>1 q< .. Izračunati: a) lim⎜ ⎟ n→∞ n + 1 ⎝ ⎠ a) a n = 1 + ⎛ n ⎞ b) lim⎜ ⎟ n →∞ n + 1 ⎝ ⎠ n2 c) lim⎜1 + ⎛ n →∞ ⎝ 1⎞ ⎟ n⎠ 10 + n . t ∈ [0. max f. Ispitati monotonost funkcije y = π 1 . 17. n →∞ 2 n + 1 lim q n = 0 = ±1 = ±∞ = ±∞ =1 q <1 q=1 q= . . b) lim x → ±∞ x→ 2 x 2 − 3x + 2 3 . y=b sht.. Dokazati: 2n −1 = 1.Nacrtati grafik funkcije zadane formulom: y = arctg 1 . n→∞ x 2 n + 1 n ⎛ n ⎞ 29. b) ( ) ∞=1 konvergira ka 0. n ∈ N konvergira.. B= lim 2 . 25. n→∞ 28. b) lim a) lim n a = 1 n→∞ n +1 + (−1) n ima dvije tačke nagomilavanja. Odrediti granične vrijednosti nizova: n2 +1 n2 +1 n2 + 2 3n 2 − 2n + 1 10 8 n + 1 .1 (dvije beskonačne tačke nagomilavanja). π ]. Primjenjujući definiciju granične vrijednosti.. . 16. n ∞ c) (n α )n =1 21.. b) x = a cos t . x ≠ .) konvergira ka c. xn = 1 + 1 + . . y=a(1-cost) (cikloida). min f (ako postoje) funkcije y = 4 sin 2 x − 12 sin x + 5 .a) x = a cos t . b) a n = . n ∈ N divergira. a)Dokazati da niz a n = c (∀n = 1. 23. (a>0) .2π ] . y = a sin t . Izračunati: A= lim 2 n →∞ 2n + 7 n − 3 n →∞ n + 1 27. b) x n = 1 + + ... 30. x2 18. dokazati: 1 n konvergira za α ≤ 0 .. y = a sin 3 t (astroida). + 2 . Odrediti sup f. Provjeriti rezultate: a) lim ( x + x + 1 − x − x + 1 = ±1 . cos x 2 20. + 1 n2 + n lim = n + x − n . 7 c) x=a(t-sint) . divergira za α > 0 . . bn = n . 31. dokazati da niz: 1 1 1 1 + . Odrediti lim a n i lim a n ako je: a) a n = 2 3 2 2 4 4 n +1 2 2n 22. + . d) niz n → (−1) n divergira.

n = m x →±∞ a x m + a x m − 1 + . x →0 x 3 38..8 A0 n−m ⎧ ⎪ ∞ ( −1) sgn a . Odrediti (koristeći lim = 1 ): a) lim (b ≠ 0) b) lim (k. 0 ⎪ n n −1 A x + A1 x + .. Izračunati: lim x →0 40. x ∈ R /{0} nemaju limes kad x → 0 . + a 0 1 m ⎪ a0 ⎪ 0. lim x cos = 0 .. 4 1 + x − 1 − sin x . x − ⎣x⎥ ⎢ ⎦ 42. c) lim . 1 44. x →0 x →0 x x x x 33. d) lim⎜ c) lim − ⎟ . tada je : 32. x →0 1 − cos x 1 − cos x x −1 ⎛ x ⎞ ctgx x 37. b) lim(1 + tgx ) . Odrediti: a) lim⎜ ⎟ . x →8 x −2 ⎠ sin ax sin kx sin x 35. Koja je od sljedećih funkcija beskonačno mala: a) f ( x) = a) f ( x) = x x 2 − 2x + 1 x3 − x 2 x → 1 . x→ 0 x→0 x x x a −1 = ln a ⇔ a x = 1 + x ln a + o(x) ( x → 0) . Dokazati da: 1 1 1 1 a) funkcije x → sin . x → cos . Izračunati: lim . ⎟ x →1 1 − x 3 x →1 5 x →0 x −1⎠ x2 ⎝ x −1 ⎞ x+ x − x⎟.r ∈ Z. b) lim . Odrediti lijevi f ( 0− ) i desni limes f (0+ ) za funkciju f ( x ) = 41. e) lim (tgx ) x→ tg 2 x π . r ≠ 0) .n < m ⎪ ⎪ ⎩ c) Ako je A0 a0 ≠ 0 . b) lim = 1 ⇔ e x = 1 + x + o(x) ( x → 0) . Dokazati asimptotsku relaciju: 1 + x − 1 ∼ x ( x → 0) . Odrediti f (a − 0) i f (a + 0) : a) f ( x) = sgn cos x. x →0 x → 0 sin bx x →π sin rx x cos x − cos 3 x π⎞ 1 1 ⎞ ⎛ ⎛ . n > m. 43.. 2 º x → −∞ . 2 º x → −∞ . e) lim⎜ x + ⎛ x →∞ ⎝ 36. e) xlim ⎜ x sin ⎟ . + A n ⎪ A 0 lim 0 = ⎨ . Koja od sljedećih funkcija je beskonačno velika: + 1 − x za 1º x → +∞ . a = −1 . B= lim . d) lim x + e x →0 x →0 x →∞ 2 x + 1 x →0 ⎝ ⎠ ( ) 1 x . 2 (x ) . 2 º x → −∞ . c) lim(cos x ) x 2 . b) lim x sin = 0 . ln(1 + x) shax 39. Izračunati: A= lim x →0 1 − cos x 2 1 − cos x . π 2 . b) f (x) = 1 . 2 2 x →0 x → 0 sin 2 x sin x → ±∞ x⎠ x 2 sin x ⎠ ⎝ ⎝ d) lim 3 9 + 2x − 5 . Dokazati da: a) lim ln(1 + x) ex − 1 = 1 ⇔ ln(1 + x) = x + o(x) ( x → 0) . b) f ( x ) = chx − shx za 1º x → +∞ . a = x− x 2x . b) f ( x) = x 2 + 1 − x za : 1º x → +∞ . Izračunati: a) lim ⎜ . c) lim x→0 x 3 2 x2 + x +1 − x − 2 x −1 1 ⎞ ⎛ 3 + 34.

x > 2 ⎩ 1º Nacrtati njen grafik. Ispitati diferencijabilnost funkcije: f ( x) = ⎨ u tački x = 0 . . 0 < x < 1 . x ⎧x 3 . 52. Pokazati da jednačina x 3 − 3 x 2 + 6 x − 1 = 0 ima jedinstven korijen i da on leži u intervalu ⎜ 0. odrediti vrstu tačaka prekida i nacrtati grafik funkcije: f ( x) = lim 2 n . x 2n − 1 49. x < 1 ⎪ ⎪1 f ( x) = ⎨ . ⎪x ⎪ 1 ⎪ 4 − x .0 < x < 1 ⎪ 56. x = 0 ⎩ ⎧ f ( x). ako je: ⎧( x − 1)3 . x ≥ 0 1 54. b) y = arcsin 1 − x 2 . ⎟ . a) f ( x ) = x ⎪0. ⎩sin x. b) g ( x ) = ⎨ x prekidna u tački x=0. 2º za koji x je a)funkcija f neprekidna. Ispitati neprekidnost složenih funkcija f ( g ( x )) i g ( f ( x )) u tačkama gdje je definisana ta složena funkcija: f ( x) = sgn x . Odrediti postoje li ili ne postoje konstante a i b pri kojima je funkcija neprekidna na D(f ) . x ≠ 0 c) Kako treba definisati funkciju h( x) = ⎨ u tački x=0 da bi bila neprekidna. g ( x) = 1 + x 2 . x ≤ 0 ⎪ ⎪ f (x) = ⎨ax + b. 47. x < 0 55. ⎝ 3⎠ 1 51. Izračunati ugao koji tangenta funkcije f ( x ) = u tački M (1. Ispitati neprekidnost. Funkcija f ( x ) = sin x sin nema smisla za x = 0 . Pokazati da je: ⎧ sin x . n →∞ x +1 ⎛ 1⎞ 50. ⎪ ⎪ x. ⎩ h ( 0) 46. b) postoji izvod f ' ( x ) .1 ≤ x ≤ 2 .x ≠ 0 sin x ⎪ prekidna u tački x=0.2 ≤ x ⎩ b) f ( x ) = x x + x +1 . 1 ≤ x ≤ 2 ⎪3x − x 2 . Odrediti tačke prekida funkcije i vrste tačaka prekida: a) ⎧ ⎪ x + 3.1) zaklapa sa pozitivnim dijelom x-ose. Primjenjujući pravila za nalaženje izvoda odrediti izvode funkcija: a) y = a 3 x 2 − b x x 3 . Koristeći definiciju izvoda naći izvod funkcije f ( x) = x 2 sin( x − 2) za x = 2 . ⎪2 − x . x ≤ 0 ⎪ x. b) f ' ( x ) neprekidna.9 45. Definisati f (0) tako da funkcija f bude neprekidnai u x tački x = 0 .x ≥1 ⎩ 48. c) y = 1− x d) y = 3 sin e x . Data je funkcija f ( x) = ⎨ . 1+ x ⎧1 + x. 53.

naći y ' ' (0) . Odrediti lim 2 ln x →0 x x tg 2 x 70. konkavnost i prevojne tačke krive: y = x 3 . 62. b) f ( x ) = 76. 65. Naći dvadesetpeti diferencijal d25y funkcije y = x 2 sin x . Naći treći izvod y ' ' ' ( x ) funkcije y ( x ) definisane parametarski: x = a cos 3 t . Odrediti pod kojim se uglom sijeku krive: y = 2x 2 + 2. Odrediti lim (tgx) x→ (0 ≤ a < b < π 2 ) b) arcsin x = arctg x 1− x2 . 2 x−2 ( x − 1) x2 +1 . 73. Neka je f (x) = e x − esin x x − sin x (x ≠ 0) . konkavnost i prevojne tačke krive: f ( x) = ln(1 + x 3 ) . 5 78. 77. y = bsin t . Ispitati konveksnost. g(x) = 74. a2 b2 61. Naći asimptote funkcija: a) f ( x) = 2x + 1 x −1 x 3 + 3x 2 . 79. ( x < 1) . y = b sin 3 t . 66. 67. Dokazati da su funkcije: f (x) = 1 − x 3 − x 7 . 3 2 75. Naći prvi izvod funkcije y = x x . Primjenom diferencijala odrediti ako je xy = sin( x − y ) . 57. 60. Naći najveću i najmanju vrijednost funkcije : f ( x) = 25 − 4 x 2 za − 2 ≤ x ≤ 2 . 80. Odrediti y' x ako je funkcija f zadana implicitno: x2 y2 + = 1. ⎣10 10 ⎥ ⎦ sin x x (0 < x < π) monotono opadajuće. c) f ( x) = . Dokazati nejednakost: sin x > x − 1 3 x za x > 0 . 6 1 3 1 2 x − x − 2x . Odrediti x' y ako je y = e x + x . U loptu poluprečnika r upisati uspravan kružni cilindar tako da površina njegovog omotača bude najveća. Da li se može definisati f(0) tako da je funkcija f neprekidna u tački 0? 72.10 56. 59. 69. Odrediti y' x ako je x = a cos t. dx 64. . dy 63. Naći n-ti izvod funkcije y = x 2 e ax .Pod kojim uglom kriva y = arctg ⎜1 + ⎛ ⎝ 1⎞ ⎟ siječe x-osu. π 4 71. Aproksimirati funkciju f ( x) = x 2 ln 2 x u okolini tačke x = 1 Tejlorovim polinomom četvrtog stepena i procjeniti grešku aproksimacije za x ∈ ⎢ ⎡ 9 11 ⎤ . 58.2). b) f ( x) = x . Naći jednačinu tangente i normale krive x 3 + y 3 − xy − 7 = 0 u tački (1.Dokazati nejednakost i identitet: a) b−a b−a < tgb − tga < 2 cos a cos 2 b 1 sin x . Odrediti lokalne ekstreme funkcija: a) f ( x ) = chx + cos x . x⎠ y = x3 + 2 . 68. Ako je funkcija y ( x ) definisana jednačinom e y + xy = e . Ispitati konveksnost.

b) f) ∫ dx 3 − x2 . c) ∫ dx . c) dx . 1 ≤ x ≤ 2 ⎩ 1 π arctg x cos x dx . b) ∫ dx 2 x 2 + 3x 2 . 0 ≤ x ≤ 1 . e) cos x − sin x x x dx 2 x4 ∫ x 2 + 1 dx . d) ∫ ∫ sin x + x dx . d) ∫ e ax cos bx dx . Primjenom metode parcijalne inegracije izračunati: a) ∫ cos x 2 x ∫x 2 sin x dx .Riješiti integrale: a) ∫ . a) x3 5x − 8 dx . 84. c) dx . Izračunati: I = ∫ f (x)dx = ⎪ ⎨ 0 ⎧x 2 . d) ∫ dx 4 + 2x − x 2 . e) ∫ cos x + 1 dx 1 − x 2 arcsin x ∫ 2 1− x dx . d) ∫ x( x 2 + 1) 2 dx . Integracija iracionalnih funkcija: 87. Ispitati tok funkcija i nacrtati njihove grafike: a) y = x b) y = ( x + 2)e 3 − x2 3 1 x c) y = ln x . b) ∫ (1 + x) . b) x −1 x +1 dx 4 ∫ dx x 1+ 3 x . c) + x +1 2x + x − 3 dx . ∫ 0 π −1 ∫ arcsin x dx = 0 . b) ∫ 2 ∫ x3 − 4x 2 + 4x x + x +1 x3 + 1 3x + 1 ∫ x 3 − x 2 dx . Integracija metodom zamjene: 83. 2 d) lim x →0 ∫ cos t dt 2 0 x x . a) ∫x x 2 + 2x + 3 dx . Ne riješavajući integrale. . b) ∫ tg xdx . b) ∫ 4 1+ x4 Ojlerove smjene: 89. 1 1 + cos 2x dx .a) ∫ 8 − 4 sin x + 7 cos x ∫ sin 2 dx . b) dx 1+ x − x2 . c) ∫ (ln x ) dx . a) ∫ 3 x + 1 dx .a) ∫ (5 − 2x)9 dx . a) ∫x 1 + x3 dx . g) 1+ x ex ∫ e x + 1 dx . c) x ( x 2 − 13) 23 dx . b) ∫ 94. Izračunati: a) ∫ 2 6 − 5 sin x + sin x 1+ x 0 0 2 d dx x2 ∫ 0 1 + t dt . 2 x − 4 sin x cos x + 5 cos x sin 3 x x x dx . 85. Integral diferencijalnog binoma: 88. ( dx ) 2 . . d) ∫ 2 3 4 1 + cos x 91. 2 2 93. d) ∫ (2 x + 1) 3 dx . ⎪3 − x.11 81. Integarcija racionalnih funkcija: 86. dokazati da je: 92. Dovođenjem kvadratnog trinoma na kanonski oblik izračunati: a) ∫x dx dx . ln x + 1 cos 2 x 82. b) ∫ 2 . c) ∫ sin 2 x cos 2 3 x dx . e) ∫ sin cos dx . Integracija trigonometrijskih i drugih transcedentnih funkcija: 90.

y = a sin 3 t . 102. Izračunati površinu figure čiji je rub lemniskata r 2 = a 2 cos 2ϕ . tj. Izračunaj površinu ograničenu parabolom i tangentama. SLIJEDE PRIMJERI ZA II PARCIJALNI I INTEGRALNI ISPIT . 101.(b ≥ r).1) . c) −∞ ∫x 2 dx . 106. tijela nastalog obrtanjem oko x-ose figure omeđene sa: x 2 + (y − b)2 = r 2 . Naći zapreminu tijela koje nastaje rotacijom dijela površine ograničene krivom y = 2exe −2 x i njenom asimptotom oko asimptote.0) do tačke B(1. Na krivoj y = ln x odrediti tačku u kojoj krivina dostiže maksimalnu vrijednost te sastaviti jednačinu kruga krivine u toj tački. 104. 100. Izračunati dužinu luka parabole y = (x 2 − 1) od tačke A(−1. Izračunati zapreminu torusa. U presječnim tačkama prave x − y + 1 = 0 i parabole y = x 2 − 4 x + 5 povučene su tangente na parabolu. Izračunati krivinu i poluprečnik krivine krive xy = 1 u tački M (1. Odrediti parabolu čija je osa simetrije paralelna y osi i koja ima isti krug krivine sa krivom y = sin x u tački x = π 2 . zašto je (x − 2) 2 x−2 ∫ f (x)dx ≠ F(3) − F(0) ? 0 3 97. 109. Nacrtati krivu 9 y = x(3 − x) i naći površinu koja nastaje obrtanjem petlje oko x-ose.0) .0) i odsječkom OA. 105. Izračunati: a) 1− x2 98. 0 x 96. Naći površinu ograničenu lukom krive x = 6 − y − y 2 i y-osom. d) + 4x + 5 −1 ∫ ( 2 − x) 1 dx . Izračunati dužinu luka astroide 2 2 1 2 x = a cos3 t. Odrediti lokalne ekstreme funkcije: f (x) = ∫ (t − 1)e t dt . 107. Izračunati površinu figure omeđene lukom cikloide x = a (t − sin t ). 103. b) ∫x 1 dx 2 +∞ . 108. 99. y = a (1 − cos t ) od tačke O (0.12 95. 0 ∫ 1 dx x +∞ .0) do tačke A( 2aπ . 1 1 Iako je funkcija F(x) = − primitivna funkcija funkcije f (x) = .

i površina lopte (svi istog poluprecnika r). te nacrtati njen grafik.4. AD) . Sretno ! 1. podnožje normale povučene iz B na raven ACD.13 Integralni ISPIT – MATEMATIKA I 09. “10”= 91-102 Kao što vidite ne morate sve uraditi.Odrediti: zapreminu V i visinu H (iz vrha A) tetraedra ABCD orjentaciju trijedra vektora ( AB. OBAVEZNO! NA PRVOJ STRANICI NAPIŠITE SAMO : (i) lične podatke (prezime i ime i godinu upisa ). Σ a b Σ Na osnovu popunjene tabele izlazi ocjena : “6”= 51-60. x + y − z = 6. odrediti: nule. B(9. te odrediti rješenja sistema za ono a: (i) kad sistem ima beskonačno mnogo rješenja. (ii) zatvara sa asimptotom (pazite radi se o nesvojstvenom integralu. a) Definisati: primitivnu funkciju. AC. (ii) MATEMATIKA I integralno – A (iii) popunite tabelu: (svaki zadatak a) ili b) 17 bodova) zadatak 1.90. x − x 2 5 2 3 1 2 x − x − 2x. (nacrtati sliku). intervale monotonosti i konveksnosti. (ii) kad ima jedinstveno rješenja. “7”= 61-70. Koristeci Kramerovo pravilo prvo diskutovati za koje a iz R je (ne-)saglasan sistem: 5x + (a − 3)y − z = 7. te primjeniti te formule da sračunate: obim kružnice.Zadatak. .3. 2. Zapisati i objasniti kako se koriste. Izračunati veličinu površine koju grafik funkcije: (i) zatvara sa kordinatnim osama. neodređeni i određeni integral. C(13. te samo iskazati Kramerovo pravilo.-1). 2 3 Navesti slijedeća pravila (stavove): (i) maksimum (i minimum) u vezi sa prvim izvodom. b) Date su tacke: A(12. b) Za funkciju y = e e ( x + 1) e .0. n ). 2. tj.09. “8”= 71-80.3). B = ∫ ( x + 2π) cos11xdx. te V2 oko y ose . Zapisati: sistem n linearnih algebarskih jednačina sa n nepoznatih. te vektorski i skalarni proizvod vektora. asimptote. determinantu D tog sistema (zapisujući prvu.-1. objasniti geometrijsko značenje istih. Pažljivo pročitajte zadatke i ne žurite. D(11. (te nacrtati odgovarajuću sliku) formule za primjenu određenog integrala kod izračunavanja: (i) dužina luka krive. (ii) površina obrtnog tijela. a) Definisati:(i) izvod funkcije. Zadatak. (ii) konveksnost (i konkavnost) u vezi sa drugim izvodom. arcctg(e−2x − 11x).2). a) Definisati: desni (tj. lijevi) trijedar. b) Izračunati: A=∫ 5 x − 17 x + 1 dx.2004. Koristeći pravila diferenciranja odrediti izvode slijedećih funkcija: x 3 e−3x . 3. te samo navesti (bez dokaza) i objasniti kad vrijedi Leibnitz-Newton-ova formula. x 2 + 4x + 3 0 2 π 11 površinu P ograničenu krivom x 2 + y 2 = 4 x . drugu i zadnju jednačinu i nepoznatu) i objasniti kako se iz determinant D dobije determinanta Dk nepoznate xk ( k = 1.-2). (a − 3)x + 5y − 2z = 11. te nacrtati odgovarajuću sliku. (ii) diferencijal funkcije. te zapreminu V1 koja nastaje rotacijom povrsine P oko ose x. 2 2ln x − 1 .) 3)Zadatak. “9”= 81.

x x 11 2 3 1 2 x − x .2004. Koristeći pravila diferenciranja odrediti izvode slijedećih funkcija: xe−3x . a) Definisati: primitivnu funkciju. Sretno ! 1. granična vrijednost funkcije. tj.14 MATEMATIKA 2. nule. Nacrtati odgovarajuću sliku. intervale monotonosti i x +3 konveksnosti. “10”= 91-102. x 2 + 5x + 6 0 2 π 6 površinu P ograničenu krivom x 2 + y 2 + 6 x = 0 . (ii) matematika 2. 3. te nacrtati njen grafik.90. te nacrtati njen grafik.) 2.Izračunati veličinu površine što grafik funkcije zatvara sa x osom 3)Zadatak. Σ a b Σ Na osnovu popunjene tabele izlazi ocjena : “6”= 51-60. B = ∫ ( x + π) cos 6 xdx. OBAVEZNO! NA PRVOJ STRANICI NAPIŠITE SAMO : (i) lične podatke (prezime i ime i godinu upisa ). te nacrtati odgovarajuću sliku. “9”= 81. i površina lopte (svi istog poluprecnika r). a) Definisati pojmove: granična vrijednost niza. b) Izračunati: A=∫ 7 x − 14 x + 1 dx. te samo navesti (bez dokaza) i objasniti kad vrijedi Leibnitz-Newton-ova formula. Zadatak. asimptote. b) Za funkciju y = x 2 + 2x − 2 odrediti: oblast definisanosti. (iii) popunite tabelu: (svaki zadatak a) ili b) 17 bodova) zadatak 1. Pažljivo pročitajte zadatke i ne žurite. objasniti geometrijsko značenje istih. “7”= 61-70. 2 ln x − 1 . 2. (ii) konveksnost (i konkavnost) u vezi sa drugim izvodom. Izračunati veličinu površine koju grafik funkcije: (i) zatvara sa kordinatnim osama.te neprekidnost funkcije. Navesti slijedeća pravila (stavove): (i) maksimum (i minimum) u vezi sa prvim izvodom. te zapreminu V1 koja nastaje rotacijom povrsine P oko ose x i V2 oko y ose. 3 2 b) Za funkciju y = (1− 2x) e e odrediti: nule. Zapisati i objasniti kako se koriste. neodređeni i određeni integral. intervale monotonosti i konveksnosti. parcijalni ili VI1 PISMENI ISPIT 09. (ii) diferencijal funkcije. parcijalni ili VI1. (te nacrtati odgovarajuću sliku) formule za primjenu određenog integrala kod izračunavanja: (i) dužina luka krive. a) Definisati:(i) izvod funkcije. (ii) zatvara sa asimptotom (pazite radi se o nesvojstvenom integralu. Kao što vidite ne morate sve uraditi. tačke ekstremuma i ispitati njihovu prirodu pomoću znaka drugog izvoda. “8”= 71-80. Zatim samo zapisati broj e (prirodna osnova logaritma) kao graničnu vrijednost niza. . Primjeniti te formule da sračunate: obim kružnice. arcctg(e2x + ln x).09. asimptote. (ii) površina obrtnog tijela.Zadatak. prevojnu tačku.

. Zapisati: D(f). Zatim sve te vrijednosti zapisati za z = 12 − 2 i. (2 x3 − 1)5 . za pozitivnu ocjenu treba bar Σ= 5. Na prvoj strain obavezno upisati: licne podatke. k . r= z = korjenovanje . Zatim samo zapisati Lajbnic-Njutnovu formulu navodeći uslove kad ta formula vrijedi. a na osnovu tablice izvoda zapisati izvode y' i y'' funkcija: sin 3 x. tj. . E = ⎜ ⎟... 23. A-1. . te izračunati z4 i 10) Definisati adjungovanu i inverznu matricu. AA. nacrtati odgovarajuću sliku. Arg z = .1 . (iii) lim a n = A ⇔ . ⎝ −3 −1 ⎠ ⎝0 1⎠ Precizno zapisati sistem od k linearnih algebarskih jednačina sa k nepoznatih x1 . neodređeni integral i određeni integral. 2 −x 4) Samo navesti Lagranžov stav o srednjoj vrijednosti i dati geometrijsko tumačenje (slika) .. dovršiti formule za potenciranje z n =. (ocjenu i datum kad ste eventualno položili pismeni) i koji put polazete. Koliko vrijednosti ima za ωk ? z. nacrtati odgovarajuću sliku za A .-1. DC ? ( ) ΔABC i A u tom trouglu. Koje je orjentacije trijedar DA. Im z = . 4 9) Za kompleksni broj z = x + iy definisati... (1 za potpun odgovor.. R(f). B(3. 1) Neka su a. matricu sistema B (pazi ne vrijedi ako upotrebite matricu A umjesto B) i kolonu slobodnih članova H. 2) Definisati izvod (dati i sliku). te zapisati z u trigonometrijskom obliku z =. A-1A. x k BX = H. tj. tj... x 2 .5 .. . … . (ii) lim h( x ) = −∞ ⇔ . definisati slijedeća tri limesa ispunivši odgovarajuče ekvivalencije (i ništa više): (i) lim f ( x ) = A ⇔ . 0 A= −r ∫ r r 2 − x 2 dx . Δx = 0. . Odrediti izvod jedne od funkcija po definiciji. gdje je r > 0. ϕ = arg z = . Izračunati Zatim objasniti geometrijsko značenje.1. Zatim izračunati: adjA.0). a 0 ako uopste niste odgovarali na pitanje).. samo popuniti jednakosti : Re z = .. D(3. π ∫ 7) Neka je: A(0.001. te navesti geometrijsku interpretaciju.. DB... f ' ( x) po definiciji.. Odrediti funkcije.15 MATEMATIKA I . Zatim izračunati određeni integral: B = x sin 3 xdx. C(4. kad ste otslusali matematiku. −1)... te odrediti izvod inverzne 3) Za funkciju f ( x) = −3x − 2 odrediti inverznu funkciju f –1 . (iv) Definisati neprekidnost funkcije f x→a x→a u tački a.Izračunati: površinu tetraedra ABCD.. D(f –1). 2. b = (1. Zapisati formulu parcijalne integracije za određeni integral. te formulu za ωk = n z = . ako je ⎛ 1 −2 ⎞ ⎛1 0⎞ A=⎜ ⎟. d 2 f (0) za f ( x ) = x 2e − x . 5) Definisati : primitivnu funkciju. ). te odrediti: df (1).5). . Za pozitivnu ocijenu treba uraditi više od pola zahtijeva. Zatim samo navesti (bez dokaza) Kramerov stav. −2.. . Izračunati ( 2u 3 − v ) = . Navesti stav o srednjoj vrijednosti integrala . septembar 2004. Za funkciju y = x e odrediti tačke ekstremuma i ispitati njihovu prirodu.k = . Trajanje ispita 2 sata. koristeći stav o izvodu inverzne funkcije.1. 1) 2) 3) 4) 5) 6) 7) 8) 9) 10) Zatim kako odgovorite na neko od pitanja..A∈R. R(f –1)..-1). 6) Navesti (bez dokaza)stav o smjeni promjenljive u određenom integralu. te zapreminu V Za koje x∈R su ortogonalni vektori a = (ln ( x − 1) . tj.-2. −3 ) ? 8) Zapisati: binomni koeficijent . popunjavajte Σ odmah odgovarajuce polje slijedece tabele vrijednoscu od 0 do 1. Paskalov trougao do 6-tog reda.. binomnu formulu za razliku: ( t − s ) = n . Zatim zapisati formulu za prvi (dati i sliku) i drugi diferencijal. determinantu D sistema i objasniti kako se iz determinante D dobije determinanta Di nepoznate xi ( i = 1.2).. te u istom koordinatnom sistemu (bez primjene izvoda) skicirati grafike G(f) i G(f –1).

( ) ⎛2 2 ⎞ 9) Zapisati: binomni koeficijent. 10. 5) Kad vrijedi formulu parcijalne integracije za određeni integral ? Izračunati određeni integral: 6) Nacrtati figuru S = {( x. Zapisati skupove: D(f). D(f –1).0 za MATEMATIKU) 1. . −1 ∫ 2 x sin π 4 xdx. te objasniti šta predstavlja a × b . c .određeni integral i nesvojstveni integral. .. popunjavajte odmah odgovarajuce polje slijedece tabele vrijednosću od 0 do 1. nacrtati odgovarajuću sliku. a . matricu C (pazite ne matricu A) sistema i kolonu slobodnih članova H. (1 za potpun odgovor. Paskalov trougao do 6-tog reda.. 2) Neka su a. E = ⎜ ⎝ −5 −2 ⎠ ⎝0 1⎠ . 5. 9. 6. ako je A = ⎜ ⎟.. (ocjenu i datum kad ste eventualno položili pismeni) i koji put polazete. Ali prethodno zapisati sistem CX=H od (pazite) m linearnih algebarskih jednačina sa m nepoznatih y1 . determinantu D sistema i objasniti kako se iz determinante D dobije determinanta Di ⎛ −10 −2 ⎞ ⎛1 0⎞ nepoznate xi ( i = 1. ab = . 0 ≤ y ≤ f ( x ) } i izračunati njenu površina..…. b = 2i − k izračunati: te tri vrijednosti i za c = −4 j + 3k odredi orjentaciju trijedra b . Izračunati − ∫ dx . ∑ > 5. ym . Na prvoj strani obavezno upisati: lične podatke. Odrediti izvode y' i y'' funkcija: 1 ( sin 2 x − cos 2 x) 2 . 4) Zapisati formulu za n-ti diferincijal. 4. ⎟. Izračunati: A. a 0 ako uopšte niste odgovarali na pitanje). x→a funkcije f 3) Definisati izvod (dati i sliku). tj. ∑ funkciju. Zatim za vektore a = i + j − k . Zatim definisati neprekidnost x→a u tački c i na [ a. x 2e −2 x . te izračunati diferencijale: df (0). Odrediti tačke ekstremuma funkcije y = x 2e−2 x i ispitati prirodu tih tačaka pomoću drugog izvoda. te bjasniti geometrijsko značenje za A. 3. . definisati slijedeća dva limesa ispunivši odgovarajuće ekvivalencije (i ništa više): (i) lim f ( x ) = A ⇔ . R(f). 7. ). 1) Definisati funkciju thx (=.A∈R. MATEMATIKA I (sva pitanja) i MATEMATIKA (pitanja 1-7) .. b] ⊂ R. 2. y ) ∈ R 2 a ≤ x ≤ b.. kad ste otslušali matematiku. Δx = 10−3.. ⎜ bz − x ⎟ = ⎝3 ⎠ 4 . (iii) lim an = −∞ ⇔ . y2 . ?) i odrediti inverznu funkciju th –1 .16 Građevinski fakultet: 01.1 i AA. 1 Samo navesti Lagranžov stav o srednjoj vrijednosti i dati geometrijsko tumačenje (slika) . tj. 8. pra b = . Zatim kako odgovorite na neko od pitanja. samo navesti uslove kad ∞ vrijedi i zapisati Lajbnic-Njutnovu formulu. 5 za MATEMATIKU I (ili ∑ > 4.. 7) Definisati : primitivnu funkciju. neodređeni integral. Potrebno je odgovoriti na više od pola pitanja. 10) Samo navesti (bez dokaza) Kramerov stav. R(f –1) za tu Skicirati u istom koordinatnom sistemu (bez primjene izvoda) grafike G(th) i G(th –1).1 . 2 d 2 f (0) za f ( x) = x 2e−2 x . oktobar 2004. (ii) lim h( x ) = ∞ ⇔ . ( b − 2u ) = m . Zatim navesti stav o smjeni u određenom integralu i izračunati A = ∫ a 2 a a 2 − x 2 dx . 2 + 3x 2 2 2 8) Dovršiti jednakost: a×b = . m.

Zadatak a) Definisati: 1. Zatim izraćunati i grafički predstaviti sve vrijednosti −8 . za Matematika I. te definisati i dati geometrijsko tumačenje izvoda i diferencijala.. te na taj način izračunati obim kruga. b) Ispitati tok i nacrtati grafik funkcije y = xlnx. 3..ZADATAK a) (i) Nacrtati odgovarajuće slike. te zapisati razvoj determinante D po kofaktorima zadnje r-te kolone. te napisati jednačinu rotacione površine i skicirati njenu sliku. određeni integral (dati i definiciju integralne sume ograničene funkcije f na [a.alg. parc. ćim odgovorite na neko pitanja. arg z ako je z = 3 ( 2 −i 2 ) (− 10 3 +i ) 20 . Za determinante D = det C.) 1. Zapisati Tajlorov polinom T2(x) i ostatak R2(x) i krug krivine u tački x0 = 1. (ii) definisati limes i beskonačan (±∞) limes niza u terminologiji „ ε-N(ε)“. a 0 ako uopšte niste odgovarali na pitanje): 1.17 GF.) za potpun odgovor.t. Zatim. zapisati lim (1 + x ) x →0 −a x =. 17 za 2. tj.d.1 ) i Z = zj ( )k.ZADATAK ∫ 0 e−3x (5x + 2)dx.b 3. 2. Zatim krivu x2 − y2 = 1 . primitivnu funkciju i neodređeni integral. treba uraditi i zadatke (pod b)) i teoriju (pod a)) za najmanje 25 (od 56 mogućih) poena.1 zapisujući prvu. r-tog reda : definisati subdeterminantu i kofaktor. α= ∫ x 4 dx x 4 + x2 − 6 .godinu kad ste otslušali predmet. Nedopustivo je promjeniti ime bilo koje varijable u pitnjima:SVAKA PROMJENA IMENA VARIJABLE TRETIRAĆE SE KAO POGREŠAN ODGOVOR ! b) Za razne a∈ R.?. 4 8 Izračunati površinu omeđenu tim krivim i zapreminu nastalu rotacijom te površine oko x-ose. PRIMJEDBA: pored Zadataka 1. diskutovati i riješiti sistem jednačina: x + y + 2z = 6. 61-70 = 7-ica i. 6x + ay + 4z = 13. studenti koji rade samo analizu rade još : 3. zatim za taj isti sistem: CZ=B navesti Kramerov stav. 16. B = ( b i r. a) Zapisati sistem lin. ( a − 2 ) x + 4y + 2z = 5. i 2. 4. z = 0 rotirati oko x-ose.b ∑ Na osnovu sume poena (∑)izlazi OCJENA: 51-60 = 6. 17) ( 13 (tj. jednačina CZ = B.integralno 2sata i 30 min . MATEMATIKA I. gdje su C = cij ( )r. te izračunati površinu i obim dobijenog mnogougla.a 2.a 1. Im z. napisati jednačinu tangente funkcije y = f(x) u tački x = a.a 3.b 4. ISPIT TRAJE: za analizu. popunjavajte odmah odgovarajuće polje slijedeće tabele vrijednošću od 0 do 13 (tj. 2.b] ).tica. pritom opisati kako se iz determinante D = det C dobije determinanta Di nepoznate zi ( i = 1. A Jasno. (AKO TAČNO POPUNITE SVE TRAŽENE PODATKE DOBIČETE 5 POENA.a 4. II parcijalni 2 sata. 1 2 1 x .grupa koji put polažete. drugu i zadnju jednačinu i nepoznatu.ZADATAK a) Navesti i dokazati formulu za dušinu luka krive. ).r . r. te šk. y = x 2 − 2x. 4 b) Naći Re z. b) Nacrtati grafike krivih y = ∞ b) Izračunati integrale: A = 3.ZADATAK a) Definisati rotacionu površinu koja nastaje rotacijom krive koja leži u ravni xoz oko x-ose i odrediti njenu jednačinu. 2005.06.b 2. Na prvoj strani obavezno upisati: • • • lične podatke.

2005. parc. drugu i zadnju jednačinu i nepoznatu. 16. gdje su B = b ij ( ) k. ∞ b) Izračunati integrale: b = 3. tj.d. primitivnu funkciju i neodređeni integral. 9 16 b) Naći Re z. 2. ( b + 2 ) x + 6y + 6z = 7. Na prvoj strani obavezno upisati: • • • lične podatke. Nedopustivo je promjeniti ime bilo koje varijable u pitnjima:SVAKA PROMJENA IMENA VARIJABLE TRETIRAĆE SE KAO POGREŠAN ODGOVOR ! b) Za razne b∈ R. te zapisati razvoj determinante D po kofaktorima zadnje k-te vrste. zapisati lim ⎜1 + ⎟ =.a 2. b) Ispitati tok i nacrtati grafik funkcije y = xlnx. studenti koji rade samo analizu.?. (AKO TAČNO POPUNITE SVE TRAŽENE PODATKE DOBIČETE 5 POENA.t. zatim za taj isti sistem: BX = A navesti Kramerov stav. PRIMJEDBA: pored Zadataka 1. 17) (13 (tj. k. Jasno. određeni integral (dati i definiciju integralne sume ograničene funkcije f na [a. 4x + by + 3z = 2. ISPIT TRAJE:za analizu. k-tog reda : definisati subdeterminantu i kofaktor. rade još : 3.ZADATAK −n ⎛ a⎞ a) (i) definisati limes funkcije i neprekidnost funkcije u terminologiji „ ε-δ( ε)“.b] ). ćim odgovorite na neko pitanja. 3. II parcijalni 2 sata. te izračunati površinu i obim dobijenog mnogougla. Im z. MATEMATIKA I. Zatim. A = ( a i )k . te na taj način izračunati površinu sfere.parcijalni) za potpun odgovor. β= ∫ x 4 dx x 4 − x2 − 6 .ZADATAK a) Navesti i dokazati formulu za površinu obrtnog tijela.1 zapisujući prvu. za Matematika I.b 4.a 4.ZADATAK a) Definisati rotacionu površinu koja nastaje rotacijom krive koja leži u ravni yoz oko z-ose i odrediti njenu jednačinu. 17 za 2. ).b ∑ Na osnovu sume poena (∑)izlazi OCJENA: 51-60 = 6. popunjavajte odmah odgovarajuće polje slijedeće tabele vrijednošću od 0 do 13 (tj. Zatim krivu y2 x 2 − = 1 . Za determinante D = det B.Zadatak a) Definisati: 1.b 3.a 3.18 GF. grupa B koji put polažete. treba uraditi i zadatke (pod b)) i teoriju (pod a)) za najmanje 25 (od 54 mogućih) poena.alg. Zapisati Tajlorov polinom T2(x) i ostatak R2(x) i krug krivine u tački x0 = 1. 1 1 b) Nacrtati grafike krivih y = x 2 .a 1. 3 6 Izračunati površinu omeđenu tim krivim i zapreminu nastalu rotacijom te površine oko x-ose. arg z ako je z = 3 ( 3 −i ) (− 20 2 +i 2 ) 10 . 4.06. Zatim izraćunati i grafički predstaviti sve vrijednosti 27 . napisati jednačinu tangente funkcije y = f(x) u tački x = a. 61-70 = 7-ica i. a) Zapisati sistem lin.integralno 2sata i 30 min . te šk.. diskutovati i riješiti sistem jednačina: x + y + 3z = 3. z = 0 rotirati oko x-ose. tj 2.godinu kad ste otslušali predmet.b 2. jednačina B Y = A.) 1.tica.ZADATAK ∫ 0 e−2x (3x − 2) dx. ⎜ ⎟ n→−∞ ⎜ ⎝ ⎠ n⎟ (ii) Definisati i dati geometrijsko tumačenje izvoda i diferencijala i nacrtati odgovarajuće slike. pritom opisati kako se iz determinante D = det B dobije determinanta Di nepoznate y i ( i = 1.k . a 0 ako uopšte niste odgovarali na pitanje): 1. y = x 2 − 2x. te napisati jednačinu rotacione površine i skicirati njenu sliku. 2.. i 2.1 i Y = yj ( )k.

Im z.a 4.integralno: ZADACI 1. 6x + ay + 4z = 13. Zatim odrediti jednačinu konusne površine sa vrhom u A(0. odrediti : x −1 2 jednačinu tangente u tački x = 0 (koristiti ovaj rezultat kod crtanja grafika funkcije).5) i direktrisom: b) Naći Re z. −2 3 b) Ispitati tok i nacrtati grafik funkcije y = x + 1. dovršite formulu: . 61-70 = 7-ica i. 07. ISPITza analizu.4..ZADATAK a) Nacrtati grafike G(f) funkcije f ( x) = cos 2x . 17 za 2.2005. kako se računaju elementi matrice B. u. x 2 + y2 = 4 . koristeći stav o izvodu inverzne funkcije. I 2 = ∫ ln xdx. 0 ( ) p. R(f).0. t. Zatim izraćunati i grafički predstaviti sve vrijednosti −8i .a 2. (obavezno nacrtati sliku rotacionog tijela). treba uraditi i zadatke (pod b)) i teoriju (pod a)) za najmanje 25 (od 56 mogućih) poena. arg z ako je z = ( 2 + i 2 ) 5 x2 − y2 = 1 . Ako postoji matrica B = ( bij )u.ZADATAK a) Definisati konusnu površinu.a 3. 2x .ZADATAK a) Navesti stav o smjeni u određenom integralu. 0 ≤ y ≤ 4a 2 − x 2 π 12 } i izračunati njenu površina. parc. Matematika I.j.q i X = x ij ( )r. (∀i = 1. te izračunati površinu i obim dobijenog mnogougla. Nedopustivo je promjeniti ime bilo koje varijable u pitnjima:SVAKA PROMJENA IMENA VARIJABLE TRETIRAĆE SE KAO POGREŠAN ODGOVOR ! b) Za razne a∈ R. 3 x .ZADATAK a) Neka su date matrice A = aij (i) (ii) A 2 = ∫ (2x − 1) cos3xdx. radi se 2sata i 30 min radi se 2 sata.01.b 4. y ) ∈ R 2 0 < a ≤ x ≤ a 3. diferencijal i drugi diferencijal te funkcije u tački x = 1 . 2.) za potpun odgovor.grupa A 2. Odrediti izvode: f ( x) po definiciji. MATEMATIKA I. popunjavajte odmah odgovarajuće polje slijedeće tabele vrijednošću od 0 do 13 za integralni (tj. 4 (− 3 2 3 −i ) 16 . te izračunati: I1 = ∫ 4 3x dx 2 −4 . R(f –1).b 3.b] →R.b ∑ 51-60 = 6. 17 za parcijalni ) ( 13 (tj. a 0 ako uopšte niste odgovarali na pitanje): Na osnovu sume poena (∑)izlazi OCJENA: 1.2.s .s) matrica A i X. 5. Zapisati: D(f). te u istom koordinatnom sistemu skicirati grafik G(f –1).tica. A Na prvoj strani obavezno upisati: 1.Zadatak a) Definisati: integralne sume i određeni integral ograničene funkcije f:[a. b) Izračunati integrale: A1 = ∫ cos x (3 + sin x ) 3. .) 1. D(f –1). .a 1. diskutovati i riješiti sistem jednačina: x + y + 2z = 6. Izračunati veličinu manje površine omeđene tim krivim te b) Nacrtati grafike krivih y = 3 zapreminu i površinu tijela nastalu rotacijom te površine oko x-ose.19 GF.t. ćim odgovorite na neko pitanja. j = 1. Nacrtati ravnu figuru A = {( x.07. II parcijalni: ZADACI 1. te odrediti izvod inverzne funkcije.d. z = 0 . Zatim odrediti ' inverznu funkciju f –1 . Zatim. te kakav je format (u.q) i (r.v tako da je B=AX.2 i 5. 1 dx. Jasno. koji put polažete.3. I 3 = ∫ 1 e dx 4 + x2 . 2. te šk..b 2. lične podatke. tj. ( a − 2 ) x + 4y + 2z = 5. te sračunati: AEq=. 3.v) matrice B. za Δx = 0.godinu kad ste otslušali predmet. v) b ij = Σ (iii) Definisati Kronekerov simbol δij i jediničnu matricu Er zapisati koristeći taj simbol. odrediti : koji uslov ispunjavaju formati (p. 4. (AKO TAČNO POPUNITE SVE TRAŽENE PODATKE DOBIČETE 5 POENA.

2.b 2.2005. (obavezno nacrtati sliku rotacionog tijela).d. I 3 = ∫ 1 −2 e dx 2 34+ x . 17 za 2. za Δx = 0. Definisati Kronekerov simbol δij i jediničnu matricu Em zapisati koristeći taj simbol. Zapisati: D(f). y = x 3 . ćim odgovorite na neko pitanja. (AKO TAČNO POPUNITE SVE TRAŽENE PODATKE DOBIČETE 5 POENA. ISPITza analizu. a 0 ako uopšte niste odgovarali na pitanje): Na osnovu sume poena (∑)izlazi OCJENA: 1.20 GF. Zatim odrediti jednačinu cilindrične površine sa generatrisom p = ( 1. dovršite formulu: (∀i = 1.. te izračunati: I1 = ∫ 4 dx 2 3x −4 .a 2. B Na prvoj strani obavezno upisati: • lične podatke.4. tj.ZADATAK a) Definisati cilindričnu površinu. u.ZADATAK (i) (ii) (iii) a) Neka su date matrice Y = y ij ( )m. y ) ∈ R 2 0 < b 2 ≤ x ≤ b 3. Zatim izračunati i grafički predstaviti sve vrijednosti 3 27i . t.t. Jasno. popunjavajte odmah odgovarajuće polje slijedeće tabele vrijednošću od 0 do 13 (tj. 61-70 = 7-ica i.godinu kad ste otslušali predmet. 4. b) Izračunati integrale: b1 = ∫ (2 + cos x ) sin x 0 3.b 4.n) i (p. diskutovati i riješiti sistem jednačina: x + y + 3z = 3. Odrediti izvode: f (x) po definiciji.q . z = 0.. diferencijal i drugi diferencijal te funkcije u tački x = 1 . R(f –1). 4x + by + 3z = 2. 07.b ∑ 51-60 = 6.n i B = bij ( )p. treba uraditi i zadatke (pod b)) i teoriju (pod a)) za najmanje 25 (od 54 mogućih) poena. te izračunati Ep B=.a 1. Izračunati veličinu manje površine omeđene tim krivim te zapreminu i površinu tijela nastalog rotacijom te površine oko x-ose.v) matrice C.) 1. . te odrediti izvod inverzne funkcije. 12 1 dx . Navesti stav o smjeni u određenom integralu.2 i 5. b) Ispitati tok i nacrtati grafik funkcije y = x + 1. te u istom koordinatnom sistemu skicirati grafik G(f –1). I 2 = ∫ ln xdx. b) Nacrtati grafike krivih x 2 + y2 = 4. te kakav je format (u.ZADATAK a) Nacrtati ravnu figuru B = {( x. 2. 5.a 3.integralno: ZADACI 1. 9 16 ( 3 +i ) (− 13 2 2 −i 2 ) 5 . II parcijalni: ZADACI 1. te koristeći taj stav izračunati površina ravnu figure B. odrediti : x2 − 1 jednačinu tangente u tački x = 0 (koristiti ovaj rezultat kod crtanja grafika funkcije). 0 ≤ y ≤ 4b 2 − x 2 π } .Zadatak a) Definisati: integralne sume i određeni integral ograničene funkcije f:[a. .j. grupa B • koji put polažete.q) matrica Y i B.b 3. arg z ako je z = y2 x 2 − = 1 . b2 = ∫ (3x − 1) sin3xdx. Nedopustivo je promjeniti ime bilo koje varijable u pitnjima:SVAKA PROMJENA IMENA VARIJABLE TRETIRAĆE SE KAO POGREŠAN ODGOVOR ! b) Za razne b∈ R. 17) (13 (tj.1) i direktrisom: b) Naći Re z.1.3.parcijalni) za potpun odgovor.b] →R.a 4.tica.v tako da je C=YB odrediti : koji uslov ispunjavaju formati (m. Zatim odrediti 2 ' inverznu funkciju f –1 . R(f). v) c ij = Σ . radi se 2sata i 30 min radi se 2 sata. koristeći stav o izvodu inverzne funkcije. j = 1. • Zatim. 2x . Im z. Matematika I. ( b + 2 ) x + 6y + 6z = 7. MATEMATIKA I. te izračunati površinu i obim dobijenog mnogougla. kako se računaju elementi matrice C. Ako postoji matrica C = ( c ) ij u. 2.07. D(f –1).01. te šk.ZADATAK a) Nacrtati grafike G(f) funkcije f (x) = cos x .

D(f –1). −2 3 b) Ispitati tok i nacrtati grafik funkcije y = x + 2x .b 2. • Zatim.tica.ZADATAK a) Nacrtati grafike G(f) funkcije f (x) = 2x .a 3.godinu kad ste otslušali predmet. 2. te šk. Zatim odrediti ' 1. Izračunati veličinu manje površine omeđene tim krivim te zapreminu i površinu tijela nastalog rotacijom te površine oko x-ose.21 GF.a 1. 2005.stepen) 2sata .) 1.b ∑ inverznu funkciju f –1 .d. x 2 + y2 = 4 .ZADATAK a) Definisati: integralne sume i određeni integral ograničene funkcije f:[a. (obavezno nacrtati sliku rotacionog tijela).t. Zapisati: D(f). koristeći stav o izvodu inverzne funkcije.b 3. B = ∫ (2x − 3) cos 3xdx. R(f). te izračunati: I1 = ∫ 4 3 dx x −4 2 .01. ISPIT TRAJE: Matematika (VI. (AKO TAČNO POPUNITE SVE TRAŽENE PODATKE DOBIČETE 5 POENA. MATEMATIKA VI1 .ZADATAK a) Navesti stav o smjeni u određenom integralu.b] →R. • koji put polažete. Odrediti izvode: f ( x) po definiciji. 0 ≤ y ≤ 4a 2 − x 2 π } i izračunati njenu površina. a 0 ako uopšte niste odgovarali na pitanje): Na osnovu sume poena (∑)izlazi OCJENA: 51-60 = 6. y ) ∈ R 2 0 < a ≤ x ≤ a 3. ćim odgovorite na neko pitanja.07. 12 1 A=∫ dx. 2. te u istom koordinatnom sistemu skicirati grafik G(f –1). 61-70 = 7-ica i. 07. diferencijal i drugi diferencijal te funkcije u tački x = 1 .a 2. Nacrtati ravnu figuru A = {( x. za Δx = 0. I 3 = ∫ 1 2 e 2 dx 4 + x2 . Na prvoj strani obavezno upisati: • lične podatke. b) Izračunati integrale: sin x (3 + cos x ) 0 3. jednačinu tangente u tački x = 0 (koristiti ovaj rezultat kod crtanja grafika funkcije). popunjavajte odmah odgovarajuće polje slijedeće tabele vrijednošću od 0 do 17 ( ( 17 za potpun odgovor. R(f –1). Jasno. b) Nacrtati grafike krivih y 3 = x . I 2 = ∫ ln xdx. treba uraditi i zadatke (pod b)) i teoriju (pod a)) za najmanje 25 (od 54 mogućih) poena. te odrediti izvod inverzne funkcije. odrediti : x −1 1.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful