P. 1
MatematikaI-skripta

MatematikaI-skripta

|Views: 1,069|Likes:
Published by Daniel Vasic

More info:

Published by: Daniel Vasic on Apr 11, 2011
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

09/08/2014

pdf

text

original

1 MATEMATIKE I -ANALIZA- - OSNOVNA PITANJA I ZADACI ZA ISPIT

-

2. parcijalni koji se polaže u junu na kraju II semestra)
7. REALNA FUNKCIJA REALNE PROMJENLJIVE
1) Pojam realne funkcije f jedne realne promjenljive: f:A → B , Ø ≠ A , B ⊂ R , tj. (f : A → B) ⇔ ( ∀ x ∈ A ) ( ∃ ! y ∈ B ) f (x) = y. Definicije pojmova: oblast definisanosti D(f ) i rang R(f) funkcije f, sirjekcija, injekcija i bijekcija (tj. sirjektivno , injektivno i bijektivno preslikavanje f ). 2) Parna, neparna , periodična (period i osnovni period) , monotona , ograničena, složena i inverzna funkcija (osobine grafika) . 3) Implicitno, tj. eksplicitno zadana funkcija. 4) Klasifikacija funkcija prema njihovom analitičkom izrazu (prema formuli f (x) ): algebarske (racionalne, cijele i razlomljene, te iracionalne ) i transcedentne funkcije. 5) Osnovne elementarne i elementarne funkcije. 6) Jednačina: f (x) = 0 ⇔ x ∈ S = {x ∈ R f ( x) = 0 } ; nejednačina: f (x) > 0 ⇔ x∈ A ⊂ R , A = {x ∈ R f ( x) > 0

}.

7) Kvadratna funkcija (trinom), kvadratna jednačina i nejednačina, tj. (a,b,c Є R, a ≠ 0 ) ax2 + bx + c = 0 , >0, <0; Vietova pravila: x1 + x2 = - b/a , x1 x2 = c/a; faktorizacija: ax2 + bx + c = a (x – x1) (x – x2). 8) Definicije i grafici trigonometrijskih funkcija; trigonometrijske jednačine nejednačine. Npr.: sinx = m (m ∈ [− 1,1] ); tgx <1;

1 3 . ≤ cos x < 2 2

9) Polinom. Rastavljanje polinoma na faktore. Faktorizacija realnog polinoma. Princip identiteta polinoma. Vietova pravila. 10) Racionalne nule polinoma. 11) Razlomljena racionalna funkcija (polinom kao cijela racionalna funkcija, prava i neprava racionalna funkcija) i rastavljene na parcijalne razlomke (prve i druge vrste).

8. NIZ REALNIH BROJEVA
12) Smisao definicije : niz a je preslikavanje a : N → R. 13) Pojam okoline, tj. sistema okolina: ( ∀ε > 0 ) O∈ ( A) := x ∈ R x − A < ε ;

{

}

gdje je : .
x − A < ε ⇔ A−ε < x < A+ε .

14) Tačka nagomilavanja niza (limsup i liminf niza). Granična vrijednost niza a, tj. (za A ∈ R) liman = A ⇔ ( ( ∀ε > 0 ) ( ∃ no (ε ) ∈ N ) a n − A < ε ⇐ n > n0 ). Veza izmedu granične vrijednosti i tačaka nagomilavanja niza. 15) Definisati beskonačnu graničnu vrijednost niza, tj. liman= + ∞ ⇔ ( ( ∀M > 0 ) (n0(ε)∈N) an>M ⇐ n> n0 ), = − ∞ ⇔ ( ( ∀M > 0 ) (n0(ε)∈N) an<-M ⇐ n> n0 ).

2
16) Računanje (operacije) sa graničnim vrijednostima , tj. ako je lim a n = A , lim bn = B , (A, B ∈ R, o∈{+ ,- , · , : }), tada je lim ( a n o bn ) = (lim a n )o(lim bn ) = A o B gdje, u slučaju kad je o operator dijeljenja , treba pretpostaviti: ( ∀ n ∈ N ) bn ≠ 0 , tj. lim bn = B ≠ 0. 17) Ograničeni i monotoni nizovi. Stav o konvergenciji monotonih (i ograničenih) nizova. 18) Niz kojim je definisan broj e , tj. dokaz da je:

⎛ a n = ⎜1 + ⎝

1⎞ ⎟ → e, ( n → ∞ ). n⎠

n

19) Bolcano-Vajerštrasov i opći Košijev kriterijum konvergencije niza (bez dokaza). 20) Pojam (beskonačnog) reda: ∑ a n = a1 + a 2 +
n =1

.;

niz parcijalnih suma Sn , suma, konvergencija i divergencija reda. Geometrijski red: a + aq + a q2 +...., tj.

∑ q = lim S n =
n =1 n-1

a , q <1 ; 1− q

gdje je parcijalnih suma geometrijskog reda Sn=a+aq+...+aqn-1=a

1− qn . 1− q

9. GRANIČNA VRIJEDNOST I NEPREKIDNOST FUNKCIJE

21) Granična vrijednost funkcije i beskonačna granična vrijednost funkcije (+ ∞ ili - ∞ ) u (konačnoj) tački a ∈ R i u beskonačnosti (+ ∞ ili - ∞ ). Definicije granične vrijednosti iskazati pomoću ekvivalencija . Npr.: lim f (x) = A ⇔ ( ( ∀ ∈> 0 ) ( ∃ δ( ∈ )>0) f ( x) − A < ∈ ⇐ 0 < x − a < δ )
x→ a

x → −∞

lim f (x) = ∞ ⇔ ( ( ∀M > 0 ) ( ∃ x0 (M)<0) f (x) > M ⇐ x < x0 ).

ili

22) Pojmovi okolina: O ( A, ε ) = Oε ( A), tj. O ( A, ε ) = O ( A, ε ) \ {A},

O(∞, M ) = OM (∞) = {x ∈ R

x > M (> 0) } , itd.

23) Računanje (operacije) sa graničnim vrijednostima funkcije, (viditi 16.). 24) Elementarni limesi, napr.

a x −1 sin x 1 = 1; lim (1 + ) x = e = lim (1 + x) x ; lim = ln a, itd . lim x →0 x → ±∞ x →0 x →0 x x x
25) Neprekidnost funkcije (definicija i njene varijante). Osobine neprekidnih funkcija (bez dokaza). 26) Asomptote: vertikalna i kosa (tj. horizontalna). Stav o kosoj asimptoti. 27) Algebarske krive linije drugog reda i njihovi grafici: (prava) , kružnica, elipsa, hiperbola, parabola (kanonske jednacine). 28) Ciklometriske funkcije (inverzne trigonometrijske: arcsin, arccos, arctg, arcctg). 29) Eksponencijalne i logaritamske (kao uzajamno inverzne: ax i loga x ) : opadajuće za 0<a<1, rastuće za a>1 . 30) Hiperbalne i njihove inverzne (area) funkcije. Osnovni identeti : ch(x+y)=chxchy+shxshy, tj. ch2xsh2y=1, itd.

1

∞º. 41) Neodređeni izrazi: 0/0. tj. 52) Primitivna funkcija i neodređeni integral. 37) Tangenta i normala grafika G(f) funkcije f. 36) Određivanje izvoda elementarnih funkcija prema definiciji izvoda. problem tangente (i brzine). ∫ a2 − x2 dx (a>0. 47) Prevojna tačka (i položaj tangente u prevojnoj tački).∞. PRIMJERI: (i) (ii) ∫ (x2 +a2)-2dx. 45) Monotonost funkcije i znak prvog izvoda. integracija binomnog diferencijala.Dodir višeg reda. 39) Izvodi i diferencijali višeg reda. 35) Stavovi (pravila) za izvod složene i inverzne funkcije. Lijevi i desni izvod i diferencijabilnost funkcije. 0°. geometrijsko značenje). Osobine diferencijala i aproksimacija prirasta funkcije diferencijalom (viditi 35.cosx)dx na integral ∫ R1(t)dt. a>0 ili a<0. integracija elementarnih razlomaka. (ax2 +bx+c)-1dx. ω(Δx ) → 0 ( Δx → 0 ). 40) Stavovi o srednjoj vrijednosti (i njihova geometrijska interpretacija) : Fermaov. 53) Lajbnic.cosx)).. Integracija nekih iracionalnih funkcija (Ojlerove smjene). Lagranžov i Košijev. (Objašnjenje i značenje formula d (xn) ≠ dxn . 50) Krive zadane u polarnim koordinatama. ∞/∞. Rolov. 1∞. 56) Integracija ( razlomljene) racionalne funkcije. (ii) kriterijum za konveksnost i prevojnu tačku pomoću drugog izvoda (ili pomoću viših izvoda) 49) Parametarsko predstavljanje krivih linija (i izvodi tako zadanih funkcija). 33) Pravila za izvod (u ◦ v)' .3 10. Stav Čebiševa. te definiciona nejednakost za konveksne (konkavne) funkcije. 46) Konveksnost (konkavnost) funkcije: objašnjenje pomoću tetive ili tangente. Tablica izvoda. B= a −a ax ∫ e cosbxdx 55) Integracija ( neodređenog i određenog integrala) metodom smjene promjenljive.Njutnova formula. 57) Svođenje integrala ∫ R(sinx. 44) Stacionarna tačka i tačka ekstremuma funkcije (lokalni i globalni ekstremum). Veza između n-tog izvoda i n-tog diferencijala: dny=y(n)dxn. 34) Formula o prirastu funkcije f: Δ f(x) = f '(x) Δx+ω(Δx ) · Δx .)). pogodnom smjenom t= ϕ (x). dxn= (dx)n ). 32) Diferencijabilnost i neprekidnost funkcije.. INTEGRALNI RAČUN 51) Definicija i osobine određenog integrala (određeni integral kao površina). Osobine i tablica neodređenih integrala. 0▪ ∞. DIFERENCIJALNI RAČUN 31) Definicija izvoda i njegovo geometrijsko ( i kinematičko) značenje. : }. 54) Parcijalna integracija (u neodređenom i određenom integralu).(slučajevi 1o-4 o u zavisnosti od osobina podintegralne funkcije R(sinx. gdje su u i v diferencijabilne funcije i ◦∈{+ . 38) Definicija diferencijala funkcije. geometrijsko značenje diferencijala. gdje je D=b2-4ac>0 (ili D < 0 ). PRIMJERI: A= ∫ eax sinbxdx . (Lopitalova pravila). . 11. tj. Stav o srednjoj vrijednosti integrala. 48) Primjena izvoda na ispitivanje funkcija : (i) kriterijum za tačku ekstrema preko prvog izvoda (i preko drugog i viših izvoda). 43) Tajlorova i Maklorenova formula (bez dokaza). ∞ . 42) Višestruke nule funkcije. tj. · . ∫ (iii) ∫ (ax2 +bx+c)-1/2dx.

2.4. 5. god.5. ∫ sin(ax+b) cos(cx+d)dx . 5. 5. 148-171. 4.2. 3. REALNE FUNKCIJE: 1-41. već samo “objašnjenje formule” dP=2πyds . (gdje je P površina omotača obrtnog tijela. 417-427.7. 3. Lajbnicov trougao). krug krivine.1987.8.A. 5. tj. 393-416.1. Svjetlost Sarajevo.) ZADACI (PO POGLAVLJIMA): ANALIZA 1. INTEGRALNI RACUN: 5.Arslanagić. 1-23.8. 61) Primjene određenog integrala: (i) izračunavanje površine ravnih figura (komplanacija). (ii) rektifikacija (dužina luka krive). 60) Pojam nesvojstvenog (nepravog) integrala: (i) granice integracije a ili b є {+∞ . 3.Granicna vrijednost funkcije:1-39. 24-147. rekurentne formule). 4.1. (iv) površina obrtnih tijela (bez dokaza odgovarajuće formule. 12) IZ ZBIRKE ZADATAKA (B. ∫ cos xdx n n 4 (n∈Z . zapremina obrtnih tijela. 118-147. 227-317.6.2. 5. 354-392. 59) Integrali sinusa i kosinusa napr. čijom rotacijom oko x-ose nastaje obrtno tijelo).2. 3. 172-200. a s dužina luka krive date formulom y=y(x). 5. (iii) kubatura. 1-26.6.58) Integrali ∫ sin xdx.7. 27-81. . 3.Neprekidnost funkcije: 1-32.5. 5. zapremina tijela.2. 5. 5.8.Š.1. (ii) podintegralna funkcija f je neograničena. PRIMJERI: obim i površina kruga. 3. 318-353.3. 3. 3.-∞}. 5. DIFERENCIJALNI RACUN: 3.3.1. površina i zapremina (dijela) lopte. 218-223. POLINOMI: 1-41. 82-117. 100) Pojmovi: krivina i poluprečnik krivine. 6.3. 148-173.8. eveluta i evolventa. 6.Nizovi: 1-22. 201-217.1.Z. GRANICNI PROCESI: 6. 174-226. tj. Mesihović. (diferencijal luka ds.4.

6. . 7. KRIVINA 6. ZADACI SA PISMENIH ISPITA.8. 438-442.4.3.5 5.1. 1-13. 5.8. 428-437.

6 Zadaci sa vježbi (II SEMESTAR) 1. x > 0 ⎩ Nacrtati grafik te funkcije i dokazati da vrijedi x = x sgn x . ϕ (ϕ ( x )). x ∈ R \ Q 2x − 3 12. 15. Nacrtati grafik funkcije y=f(x) zadane parametarski: . x ∈ R nema inverznu funkciju. b) f ( x ) = ∧ h(x)=1. e) odrediti inverznu funkciju funkcije y=y(x). x ∈ Q d) Dirichlet-ova funkcije χ(x) := ⎨ ⎩ 0. Odrediti φ (φ ( x )). 9. b) odrediti oblast definisanosti funkcije. 10. Odrediti oblast definisanosti D(f ) : x2 +1 . c) y = (− 1) . Funkcija f ( x) = x 2 + 1. 5. +∞ ) . x ≥ 0 monotona na [ 0. Funkcija sgn : → definisana je na sljedeći način: sgn x := ⎨ 0. Odrediti intervale monotonosti funkcije f ( x ) = ax + b . Ispitati koja je od datih funkcija parna odnosno neparna: a) f ( x) = b) x → f (sin x ) . ϕ ( x) = 2 x . a) izraziti y. 4. Nacrtati grafik te funkcije. Funkcija y = [x ] (cijeli dio od x) definisana je kao: ( ∀x ∈ R ) [ x] := n. ϕ (φ ( x )) ako je φ ( x) = x 2 . 8. a) y = 2 + x − x 2 . 1− x c) f ( x) = x 5 + 2 x 3 + 7 x 2 . Da li su jednake funkcije: a) f ( x) = x2 ∧ h( x) = x . c) f ( x) = sin 2 x . x +1 2. 2 3 2 3 ⎧1. 11. x ∧ x za n ≤ x < n + 1 ( n ∈ Z ) . a x + a −x . φ (ϕ ( x )). a) f ( x) = sin x + 13. Odrediti oblast definisanosti D(f ) i skup vrijednosti R(f ) funkcije f: 10 2x x . Odrediti f −1 te njen domen D( f −1 ) i rang x −1 R( f −1 ) . Zadata je funkcija u parametarskom obliku: x=3sint . 6. Pokazati da je funkcija f ( x) = x 2 . 14. b) f ( x ) = 2tg − 3tg . y=1-cos2t. x < 0 ⎪ 3. x = 0 ⎪1. Pokazati da je f : x → injektivna u svom domenu. b) y = arccos 2 x 1+ x a) y= ⎧ −1.Ako je funkcija x → f (x ) definisana na [0. t ∈ R . d) odrediti y=y(x=-3). Ispitati periodičnost i odrediti osnovni period sljedećih funkcija (ako postoji): x x 1 1 sin 2 x + sin 3 x .1] odrediti oblast definisanosti funkcija: 7. d) f ( x) = sin 2 x + cos 2 x a) x → f ( x 2 ) e) f ( x) = x2 ∧ h( x ) = x . Zašto? Odrediti (maksimalne) podskupove realne ose na kojima f ima inverznu funkciju. d) y = arcsin log . 2 b) f ( x ) = ln 1+ x . c) f ( x) = ln x 2 ∧ h(x)=2lnx.kao funkciju od x. h(x)=1 . c) y = ln ln ln x . Neka je funkcija f zadana y=f(x). c) ispitati parnost funkcije y=y(x). b) y = ln ln x .

+ 1 n2 + n lim = n + x − n . n . dokazati da niz: 1 1 1 1 + .. Pokazati da niz a n = 24.a) x = a cos t . Odrediti sup f. Izračunati: A= lim 2 n →∞ 2n + 7 n − 3 n →∞ n + 1 27. Ispitati monotonost funkcije y = π 1 .1 (dvije tačke nagomilavanja) q>1 q< . n→∞ 28. Dokazati: 2n −1 = 1. Odrediti lim a n i lim a n ako je: a) a n = 2 3 2 2 4 4 n +1 2 2n 22. b) ( ) ∞=1 konvergira ka 0. b) x n = 1 + + .Nacrtati grafik funkcije zadane formulom: y = arctg 1 . 2 2 n 2 n 2 2 3 + x + x 2 − 9 − 2x + x 2 1 = . b) lim x → ±∞ x→ 2 x 2 − 3x + 2 3 . t ∈ [0. dokazati: 1 n konvergira za α ≤ 0 . n→∞ x 2 n + 1 n ⎛ n ⎞ 29. bn = n . 26. d) x = a cos 2 t e) x=a cht . 19. y = a sin t . π ].) konvergira ka c. Provjeriti rezultat: lim x −1 = sgn( x − 1) . 25. 31. y = b sin t . Koristeći kriterijum Košija. y = a sin 3 t (astroida). n ∞ c) (n α )n =1 21. 17. b) lim n + n − n − n . b) x = a cos t . x ∈ [− π . n →∞ 2 n + 1 lim q n = 0 = ±1 = ±∞ = ±∞ =1 q <1 q=1 q= . Provjeriti rezultate: a) lim ( x + x + 1 − x − x + 1 = ±1 . min f (ako postoje) funkcije y = 4 sin 2 x − 12 sin x + 5 . xn = 1 + 1 + .. d) niz n → (−1) n divergira.1 (dvije beskonačne tačke nagomilavanja).. . b) y = arcsin sin x . (a>0) ...2π ] .... 30. t ∈ [0. y=a(1-cost) (cikloida). n 2πn n2 1 1 1 3 1 2n − 1 cos . 16. x ≠ . + 2 . n ∈ N divergira.2π ] .2. .. Odrediti granične vrijednosti nizova: n2 +1 n2 +1 n2 + 2 3n 2 − 2n + 1 10 8 n + 1 . Primjenjujući definiciju granične vrijednosti. . Izračunati granične vrijednosti nizova: a) 2n n →∞ an = n n2 + n . Izračunati: a) lim⎜ ⎟ n→∞ n + 1 ⎝ ⎠ a) a n = 1 + ⎛ n ⎞ b) lim⎜ ⎟ n →∞ n + 1 ⎝ ⎠ n2 c) lim⎜1 + ⎛ n →∞ ⎝ 1⎞ ⎟ n⎠ 10 + n . b) lim a) lim n a = 1 n→∞ n +1 + (−1) n ima dvije tačke nagomilavanja... 7 c) x=a(t-sint) . b) a n = . divergira za α > 0 . max f. n ∈ N konvergira. + . a)Dokazati da niz a n = c (∀n = 1. Nacrtati grafike funkcija: a) y = 1 + x + 2 x − 1 + x − 2 x . B= lim 2 . x2 18... y=b sht. 23. cos x 2 20. inf f . .

43. b) lim(1 + tgx ) . Odrediti f (a − 0) i f (a + 0) : a) f ( x) = sgn cos x. Izračunati: A= lim x →0 1 − cos x 2 1 − cos x . x − ⎣x⎥ ⎢ ⎦ 42. b) lim . r ≠ 0) . Dokazati da: a) lim ln(1 + x) ex − 1 = 1 ⇔ ln(1 + x) = x + o(x) ( x → 0) . tada je : 32.8 A0 n−m ⎧ ⎪ ∞ ( −1) sgn a . x→ 0 x→0 x x x a −1 = ln a ⇔ a x = 1 + x ln a + o(x) ( x → 0) . d) lim⎜ c) lim − ⎟ .n = m x →±∞ a x m + a x m − 1 + . x ∈ R /{0} nemaju limes kad x → 0 . e) lim (tgx ) x→ tg 2 x π . lim x cos = 0 .r ∈ Z. Odrediti lijevi f ( 0− ) i desni limes f (0+ ) za funkciju f ( x ) = 41. 2 º x → −∞ . e) xlim ⎜ x sin ⎟ . x → cos . + A n ⎪ A 0 lim 0 = ⎨ . Dokazati asimptotsku relaciju: 1 + x − 1 ∼ x ( x → 0) . Koja od sljedećih funkcija je beskonačno velika: + 1 − x za 1º x → +∞ .. Izračunati: lim x →0 40.. c) lim . Odrediti: a) lim⎜ ⎟ . Odrediti (koristeći lim = 1 ): a) lim (b ≠ 0) b) lim (k. π 2 . x →8 x −2 ⎠ sin ax sin kx sin x 35. 4 1 + x − 1 − sin x . n > m. ln(1 + x) shax 39. 0 ⎪ n n −1 A x + A1 x + . Izračunati: a) lim ⎜ . c) lim(cos x ) x 2 . 2 2 x →0 x → 0 sin 2 x sin x → ±∞ x⎠ x 2 sin x ⎠ ⎝ ⎝ d) lim 3 9 + 2x − 5 . b) lim = 1 ⇔ e x = 1 + x + o(x) ( x → 0) .n < m ⎪ ⎪ ⎩ c) Ako je A0 a0 ≠ 0 . b) f ( x ) = chx − shx za 1º x → +∞ . + a 0 1 m ⎪ a0 ⎪ 0. ⎟ x →1 1 − x 3 x →1 5 x →0 x −1⎠ x2 ⎝ x −1 ⎞ x+ x − x⎟. 1 44. Dokazati da: 1 1 1 1 a) funkcije x → sin . b) f ( x) = x 2 + 1 − x za : 1º x → +∞ . d) lim x + e x →0 x →0 x →∞ 2 x + 1 x →0 ⎝ ⎠ ( ) 1 x . x →0 x 3 38. 2 (x ) . a = −1 . x →0 1 − cos x 1 − cos x x −1 ⎛ x ⎞ ctgx x 37.. Izračunati: lim . c) lim x→0 x 3 2 x2 + x +1 − x − 2 x −1 1 ⎞ ⎛ 3 + 34. 2 º x → −∞ .. Koja je od sljedećih funkcija beskonačno mala: a) f ( x) = a) f ( x) = x x 2 − 2x + 1 x3 − x 2 x → 1 . b) f (x) = 1 . B= lim . e) lim⎜ x + ⎛ x →∞ ⎝ 36. x →0 x → 0 sin bx x →π sin rx x cos x − cos 3 x π⎞ 1 1 ⎞ ⎛ ⎛ . 2 º x → −∞ . x →0 x →0 x x x x 33. b) lim x sin = 0 . a = x− x 2x .

x ≤ 0 ⎪ x. Primjenjujući pravila za nalaženje izvoda odrediti izvode funkcija: a) y = a 3 x 2 − b x x 3 . . g ( x) = 1 + x 2 . x = 0 ⎩ ⎧ f ( x). x 2n − 1 49. 53. b) postoji izvod f ' ( x ) . Ispitati diferencijabilnost funkcije: f ( x) = ⎨ u tački x = 0 . x ≠ 0 c) Kako treba definisati funkciju h( x) = ⎨ u tački x=0 da bi bila neprekidna. Odrediti tačke prekida funkcije i vrste tačaka prekida: a) ⎧ ⎪ x + 3. Izračunati ugao koji tangenta funkcije f ( x ) = u tački M (1. n →∞ x +1 ⎛ 1⎞ 50. Definisati f (0) tako da funkcija f bude neprekidnai u x tački x = 0 .2 ≤ x ⎩ b) f ( x ) = x x + x +1 . Ispitati neprekidnost složenih funkcija f ( g ( x )) i g ( f ( x )) u tačkama gdje je definisana ta složena funkcija: f ( x) = sgn x .x ≠ 0 sin x ⎪ prekidna u tački x=0. Pokazati da jednačina x 3 − 3 x 2 + 6 x − 1 = 0 ima jedinstven korijen i da on leži u intervalu ⎜ 0. ⎪x ⎪ 1 ⎪ 4 − x . x > 2 ⎩ 1º Nacrtati njen grafik. ⎪2 − x . Ispitati neprekidnost. 1+ x ⎧1 + x.9 45. ⎝ 3⎠ 1 51. Pokazati da je: ⎧ sin x . Data je funkcija f ( x) = ⎨ . Funkcija f ( x ) = sin x sin nema smisla za x = 0 . x < 1 ⎪ ⎪1 f ( x) = ⎨ . 0 < x < 1 . Koristeći definiciju izvoda naći izvod funkcije f ( x) = x 2 sin( x − 2) za x = 2 . ⎩ h ( 0) 46. x ≤ 0 ⎪ ⎪ f (x) = ⎨ax + b. 52. 47. b) y = arcsin 1 − x 2 . x ⎧x 3 . ⎩sin x. Odrediti postoje li ili ne postoje konstante a i b pri kojima je funkcija neprekidna na D(f ) . ako je: ⎧( x − 1)3 .0 < x < 1 ⎪ 56. 2º za koji x je a)funkcija f neprekidna. x < 0 55.1) zaklapa sa pozitivnim dijelom x-ose. odrediti vrstu tačaka prekida i nacrtati grafik funkcije: f ( x) = lim 2 n . a) f ( x ) = x ⎪0. b) g ( x ) = ⎨ x prekidna u tački x=0.1 ≤ x ≤ 2 . ⎪ ⎪ x. 1 ≤ x ≤ 2 ⎪3x − x 2 . x ≥ 0 1 54.x ≥1 ⎩ 48. ⎟ . c) y = 1− x d) y = 3 sin e x . b) f ' ( x ) neprekidna.

2). 6 1 3 1 2 x − x − 2x . Naći treći izvod y ' ' ' ( x ) funkcije y ( x ) definisane parametarski: x = a cos 3 t . 5 78. 59. naći y ' ' (0) . 68. ⎣10 10 ⎥ ⎦ sin x x (0 < x < π) monotono opadajuće. Odrediti x' y ako je y = e x + x . 66. Aproksimirati funkciju f ( x) = x 2 ln 2 x u okolini tačke x = 1 Tejlorovim polinomom četvrtog stepena i procjeniti grešku aproksimacije za x ∈ ⎢ ⎡ 9 11 ⎤ . Naći n-ti izvod funkcije y = x 2 e ax . 73. 67. 77. ( x < 1) . 58.Dokazati nejednakost i identitet: a) b−a b−a < tgb − tga < 2 cos a cos 2 b 1 sin x . Ako je funkcija y ( x ) definisana jednačinom e y + xy = e . Dokazati da su funkcije: f (x) = 1 − x 3 − x 7 . konkavnost i prevojne tačke krive: y = x 3 . dx 64. 69. 2 x−2 ( x − 1) x2 +1 . Dokazati nejednakost: sin x > x − 1 3 x za x > 0 . Naći jednačinu tangente i normale krive x 3 + y 3 − xy − 7 = 0 u tački (1. 62. Odrediti lim (tgx) x→ (0 ≤ a < b < π 2 ) b) arcsin x = arctg x 1− x2 . 3 2 75. c) f ( x) = . dy 63. π 4 71. U loptu poluprečnika r upisati uspravan kružni cilindar tako da površina njegovog omotača bude najveća. a2 b2 61. Odrediti pod kojim se uglom sijeku krive: y = 2x 2 + 2. Neka je f (x) = e x − esin x x − sin x (x ≠ 0) . Naći najveću i najmanju vrijednost funkcije : f ( x) = 25 − 4 x 2 za − 2 ≤ x ≤ 2 . Naći prvi izvod funkcije y = x x . Da li se može definisati f(0) tako da je funkcija f neprekidna u tački 0? 72. Odrediti y' x ako je funkcija f zadana implicitno: x2 y2 + = 1. g(x) = 74. Odrediti y' x ako je x = a cos t. konkavnost i prevojne tačke krive: f ( x) = ln(1 + x 3 ) .10 56. y = b sin 3 t . y = bsin t . Primjenom diferencijala odrediti ako je xy = sin( x − y ) . Ispitati konveksnost. . b) f ( x) = x . Naći asimptote funkcija: a) f ( x) = 2x + 1 x −1 x 3 + 3x 2 . Ispitati konveksnost. 57. 65. 80. Odrediti lim 2 ln x →0 x x tg 2 x 70. Odrediti lokalne ekstreme funkcija: a) f ( x ) = chx + cos x . 60. Naći dvadesetpeti diferencijal d25y funkcije y = x 2 sin x .Pod kojim uglom kriva y = arctg ⎜1 + ⎛ ⎝ 1⎞ ⎟ siječe x-osu. x⎠ y = x3 + 2 . 79. b) f ( x ) = 76.

c) dx . b) ∫ 4 1+ x4 Ojlerove smjene: 89. 1 1 + cos 2x dx . b) ∫ tg xdx . 84. d) ∫ e ax cos bx dx . Izračunati: I = ∫ f (x)dx = ⎪ ⎨ 0 ⎧x 2 . Ne riješavajući integrale. c) ∫ dx . b) ∫ 2 . 2 x − 4 sin x cos x + 5 cos x sin 3 x x x dx . . g) 1+ x ex ∫ e x + 1 dx . e) ∫ cos x + 1 dx 1 − x 2 arcsin x ∫ 2 1− x dx . d) ∫ (2 x + 1) 3 dx . ( dx ) 2 . 0 ≤ x ≤ 1 . b) x −1 x +1 dx 4 ∫ dx x 1+ 3 x .a) ∫ 8 − 4 sin x + 7 cos x ∫ sin 2 dx . 2 2 93. 85. Dovođenjem kvadratnog trinoma na kanonski oblik izračunati: a) ∫x dx dx . e) cos x − sin x x x dx 2 x4 ∫ x 2 + 1 dx . Integarcija racionalnih funkcija: 86. a) ∫ 3 x + 1 dx . d) ∫ x( x 2 + 1) 2 dx . Integral diferencijalnog binoma: 88. .11 81. b) ∫ dx 2 x 2 + 3x 2 . Primjenom metode parcijalne inegracije izračunati: a) ∫ cos x 2 x ∫x 2 sin x dx . ⎪3 − x.Riješiti integrale: a) ∫ . b) ∫ 2 ∫ x3 − 4x 2 + 4x x + x +1 x3 + 1 3x + 1 ∫ x 3 − x 2 dx .a) ∫ (5 − 2x)9 dx . c) ∫ (ln x ) dx . Ispitati tok funkcija i nacrtati njihove grafike: a) y = x b) y = ( x + 2)e 3 − x2 3 1 x c) y = ln x . Integracija trigonometrijskih i drugih transcedentnih funkcija: 90. d) ∫ dx 4 + 2x − x 2 . Integracija iracionalnih funkcija: 87. ln x + 1 cos 2 x 82. c) x ( x 2 − 13) 23 dx . Izračunati: a) ∫ 2 6 − 5 sin x + sin x 1+ x 0 0 2 d dx x2 ∫ 0 1 + t dt . d) ∫ 2 3 4 1 + cos x 91. c) + x +1 2x + x − 3 dx . c) ∫ sin 2 x cos 2 3 x dx . e) ∫ sin cos dx . b) ∫ 94. d) ∫ ∫ sin x + x dx . a) ∫x 1 + x3 dx . 2 d) lim x →0 ∫ cos t dt 2 0 x x . b) dx 1+ x − x2 . ∫ 0 π −1 ∫ arcsin x dx = 0 . 1 ≤ x ≤ 2 ⎩ 1 π arctg x cos x dx . b) f) ∫ dx 3 − x2 . b) ∫ (1 + x) . c) dx . dokazati da je: 92. Integracija metodom zamjene: 83. a) ∫x x 2 + 2x + 3 dx . a) x3 5x − 8 dx .

107. Naći površinu ograničenu lukom krive x = 6 − y − y 2 i y-osom.0) do tačke B(1.0) do tačke A( 2aπ . Izračunati zapreminu torusa. 99.12 95. 108.1) .(b ≥ r). y = a (1 − cos t ) od tačke O (0. tijela nastalog obrtanjem oko x-ose figure omeđene sa: x 2 + (y − b)2 = r 2 . Odrediti parabolu čija je osa simetrije paralelna y osi i koja ima isti krug krivine sa krivom y = sin x u tački x = π 2 . c) −∞ ∫x 2 dx . Izračunati dužinu luka parabole y = (x 2 − 1) od tačke A(−1. Izračunati: a) 1− x2 98. Na krivoj y = ln x odrediti tačku u kojoj krivina dostiže maksimalnu vrijednost te sastaviti jednačinu kruga krivine u toj tački. Nacrtati krivu 9 y = x(3 − x) i naći površinu koja nastaje obrtanjem petlje oko x-ose. 0 x 96. 1 1 Iako je funkcija F(x) = − primitivna funkcija funkcije f (x) = . 109. Izračunati površinu figure omeđene lukom cikloide x = a (t − sin t ). 106. Izračunati površinu figure čiji je rub lemniskata r 2 = a 2 cos 2ϕ .0) . Izračunaj površinu ograničenu parabolom i tangentama. Izračunati dužinu luka astroide 2 2 1 2 x = a cos3 t. 103. 105. 102. 0 ∫ 1 dx x +∞ . SLIJEDE PRIMJERI ZA II PARCIJALNI I INTEGRALNI ISPIT . Naći zapreminu tijela koje nastaje rotacijom dijela površine ograničene krivom y = 2exe −2 x i njenom asimptotom oko asimptote. y = a sin 3 t . 104. d) + 4x + 5 −1 ∫ ( 2 − x) 1 dx . tj. zašto je (x − 2) 2 x−2 ∫ f (x)dx ≠ F(3) − F(0) ? 0 3 97.0) i odsječkom OA. Izračunati krivinu i poluprečnik krivine krive xy = 1 u tački M (1. b) ∫x 1 dx 2 +∞ . Odrediti lokalne ekstreme funkcije: f (x) = ∫ (t − 1)e t dt . 100. U presječnim tačkama prave x − y + 1 = 0 i parabole y = x 2 − 4 x + 5 povučene su tangente na parabolu. 101.

lijevi) trijedar.09. Σ a b Σ Na osnovu popunjene tabele izlazi ocjena : “6”= 51-60. odrediti: nule. Koristeći pravila diferenciranja odrediti izvode slijedećih funkcija: x 3 e−3x . Zapisati i objasniti kako se koriste. podnožje normale povučene iz B na raven ACD. a) Definisati: desni (tj.13 Integralni ISPIT – MATEMATIKA I 09. “8”= 71-80. Koristeci Kramerovo pravilo prvo diskutovati za koje a iz R je (ne-)saglasan sistem: 5x + (a − 3)y − z = 7. x − x 2 5 2 3 1 2 x − x − 2x. OBAVEZNO! NA PRVOJ STRANICI NAPIŠITE SAMO : (i) lične podatke (prezime i ime i godinu upisa ).90. AD) .0.2). te primjeniti te formule da sračunate: obim kružnice. “9”= 81.3). Sretno ! 1. (ii) kad ima jedinstveno rješenja. te nacrtati odgovarajuću sliku. x 2 + 4x + 3 0 2 π 11 površinu P ograničenu krivom x 2 + y 2 = 4 x . te samo navesti (bez dokaza) i objasniti kad vrijedi Leibnitz-Newton-ova formula. i površina lopte (svi istog poluprecnika r). Izračunati veličinu površine koju grafik funkcije: (i) zatvara sa kordinatnim osama. (ii) MATEMATIKA I integralno – A (iii) popunite tabelu: (svaki zadatak a) ili b) 17 bodova) zadatak 1. (ii) površina obrtnog tijela.Zadatak. tj. te odrediti rješenja sistema za ono a: (i) kad sistem ima beskonačno mnogo rješenja. te zapreminu V1 koja nastaje rotacijom povrsine P oko ose x. b) Za funkciju y = e e ( x + 1) e . B = ∫ ( x + 2π) cos11xdx. a) Definisati: primitivnu funkciju. asimptote. (nacrtati sliku). te vektorski i skalarni proizvod vektora.3. D(11. Pažljivo pročitajte zadatke i ne žurite.Odrediti: zapreminu V i visinu H (iz vrha A) tetraedra ABCD orjentaciju trijedra vektora ( AB. te nacrtati njen grafik. 3. arcctg(e−2x − 11x). a) Definisati:(i) izvod funkcije. C(13. (te nacrtati odgovarajuću sliku) formule za primjenu određenog integrala kod izračunavanja: (i) dužina luka krive. b) Date su tacke: A(12.-2). Zadatak. te V2 oko y ose .2004. n ). b) Izračunati: A=∫ 5 x − 17 x + 1 dx. (a − 3)x + 5y − 2z = 11.-1). intervale monotonosti i konveksnosti.-1. (ii) diferencijal funkcije. 2. objasniti geometrijsko značenje istih. (ii) zatvara sa asimptotom (pazite radi se o nesvojstvenom integralu. B(9. Zapisati: sistem n linearnih algebarskih jednačina sa n nepoznatih. (ii) konveksnost (i konkavnost) u vezi sa drugim izvodom. 2 3 Navesti slijedeća pravila (stavove): (i) maksimum (i minimum) u vezi sa prvim izvodom. x + y − z = 6.) 3)Zadatak. 2 2ln x − 1 . AC. . “7”= 61-70. 2. determinantu D tog sistema (zapisujući prvu.4. neodređeni i određeni integral. te samo iskazati Kramerovo pravilo. drugu i zadnju jednačinu i nepoznatu) i objasniti kako se iz determinant D dobije determinanta Dk nepoznate xk ( k = 1. “10”= 91-102 Kao što vidite ne morate sve uraditi.

Izračunati veličinu površine koju grafik funkcije: (i) zatvara sa kordinatnim osama. parcijalni ili VI1 PISMENI ISPIT 09. nule. Σ a b Σ Na osnovu popunjene tabele izlazi ocjena : “6”= 51-60. “9”= 81.) 2. te samo navesti (bez dokaza) i objasniti kad vrijedi Leibnitz-Newton-ova formula.te neprekidnost funkcije. intervale monotonosti i konveksnosti. 2. (te nacrtati odgovarajuću sliku) formule za primjenu određenog integrala kod izračunavanja: (i) dužina luka krive. prevojnu tačku. te nacrtati odgovarajuću sliku. OBAVEZNO! NA PRVOJ STRANICI NAPIŠITE SAMO : (i) lične podatke (prezime i ime i godinu upisa ). Nacrtati odgovarajuću sliku. Kao što vidite ne morate sve uraditi. (ii) površina obrtnog tijela. te zapreminu V1 koja nastaje rotacijom povrsine P oko ose x i V2 oko y ose.Izračunati veličinu površine što grafik funkcije zatvara sa x osom 3)Zadatak. x x 11 2 3 1 2 x − x . . b) Za funkciju y = x 2 + 2x − 2 odrediti: oblast definisanosti.09. (ii) diferencijal funkcije. te nacrtati njen grafik. (iii) popunite tabelu: (svaki zadatak a) ili b) 17 bodova) zadatak 1. 3. asimptote. tj.14 MATEMATIKA 2. a) Definisati: primitivnu funkciju. Zatim samo zapisati broj e (prirodna osnova logaritma) kao graničnu vrijednost niza. i površina lopte (svi istog poluprecnika r). Zapisati i objasniti kako se koriste. “7”= 61-70. Sretno ! 1. x 2 + 5x + 6 0 2 π 6 površinu P ograničenu krivom x 2 + y 2 + 6 x = 0 . “8”= 71-80. arcctg(e2x + ln x). (ii) konveksnost (i konkavnost) u vezi sa drugim izvodom. neodređeni i određeni integral. intervale monotonosti i x +3 konveksnosti. b) Izračunati: A=∫ 7 x − 14 x + 1 dx. Pažljivo pročitajte zadatke i ne žurite. Navesti slijedeća pravila (stavove): (i) maksimum (i minimum) u vezi sa prvim izvodom.2004. asimptote. (ii) matematika 2. objasniti geometrijsko značenje istih. 3 2 b) Za funkciju y = (1− 2x) e e odrediti: nule. “10”= 91-102. 2 ln x − 1 . (ii) zatvara sa asimptotom (pazite radi se o nesvojstvenom integralu. a) Definisati:(i) izvod funkcije. B = ∫ ( x + π) cos 6 xdx. Koristeći pravila diferenciranja odrediti izvode slijedećih funkcija: xe−3x . te nacrtati njen grafik. Zadatak.Zadatak. granična vrijednost funkcije. parcijalni ili VI1. a) Definisati pojmove: granična vrijednost niza.90. Primjeniti te formule da sračunate: obim kružnice. tačke ekstremuma i ispitati njihovu prirodu pomoću znaka drugog izvoda.

1 . R(f). A-1. Zatim zapisati formulu za prvi (dati i sliku) i drugi diferencijal. ⎝ −3 −1 ⎠ ⎝0 1⎠ Precizno zapisati sistem od k linearnih algebarskih jednačina sa k nepoznatih x1 .. 5) Definisati : primitivnu funkciju. Δx = 0. Zatim izračunati određeni integral: B = x sin 3 xdx.. r= z = korjenovanje . Odrediti funkcije. x k BX = H.. −1).. 0 A= −r ∫ r r 2 − x 2 dx . (iii) lim a n = A ⇔ . −3 ) ? 8) Zapisati: binomni koeficijent . matricu sistema B (pazi ne vrijedi ako upotrebite matricu A umjesto B) i kolonu slobodnih članova H. te formulu za ωk = n z = . tj. Za funkciju y = x e odrediti tačke ekstremuma i ispitati njihovu prirodu. Na prvoj strain obavezno upisati: licne podatke. 2) Definisati izvod (dati i sliku). Zatim izračunati: adjA. ako je ⎛ 1 −2 ⎞ ⎛1 0⎞ A=⎜ ⎟. tj...2). 1) Neka su a. determinantu D sistema i objasniti kako se iz determinante D dobije determinanta Di nepoznate xi ( i = 1. 1) 2) 3) 4) 5) 6) 7) 8) 9) 10) Zatim kako odgovorite na neko od pitanja. te odrediti izvod inverzne 3) Za funkciju f ( x) = −3x − 2 odrediti inverznu funkciju f –1 .1. Zatim samo zapisati Lajbnic-Njutnovu formulu navodeći uslove kad ta formula vrijedi. DB.. AA. D(f –1).1. ). nacrtati odgovarajuću sliku za A .. . C(4.. b = (1. (ocjenu i datum kad ste eventualno položili pismeni) i koji put polazete. kad ste otslusali matematiku. Im z = . Arg z = . x 2 . binomnu formulu za razliku: ( t − s ) = n . B(3. za pozitivnu ocjenu treba bar Σ= 5. te odrediti: df (1). (2 x3 − 1)5 .-2. dovršiti formule za potenciranje z n =. Zapisati: D(f). 2 −x 4) Samo navesti Lagranžov stav o srednjoj vrijednosti i dati geometrijsko tumačenje (slika) . nacrtati odgovarajuću sliku.15 MATEMATIKA I . te u istom koordinatnom sistemu (bez primjene izvoda) skicirati grafike G(f) i G(f –1). te zapisati z u trigonometrijskom obliku z =. Paskalov trougao do 6-tog reda. A-1A.. R(f –1).001. (iv) Definisati neprekidnost funkcije f x→a x→a u tački a. −2. DC ? ( ) ΔABC i A u tom trouglu.. neodređeni integral i određeni integral. . (1 za potpun odgovor. a 0 ako uopste niste odgovarali na pitanje).. . septembar 2004. 23.Izračunati: površinu tetraedra ABCD. Koliko vrijednosti ima za ωk ? z.. Za pozitivnu ocijenu treba uraditi više od pola zahtijeva.0). te izračunati z4 i 10) Definisati adjungovanu i inverznu matricu. . E = ⎜ ⎟. f ' ( x) po definiciji. te navesti geometrijsku interpretaciju.-1). Koje je orjentacije trijedar DA. Izračunati ( 2u 3 − v ) = . popunjavajte Σ odmah odgovarajuce polje slijedece tabele vrijednoscu od 0 do 1.. k . Izračunati Zatim objasniti geometrijsko značenje. 2. definisati slijedeća tri limesa ispunivši odgovarajuče ekvivalencije (i ništa više): (i) lim f ( x ) = A ⇔ . samo popuniti jednakosti : Re z = .. … . π ∫ 7) Neka je: A(0. (ii) lim h( x ) = −∞ ⇔ ..A∈R. gdje je r > 0. a na osnovu tablice izvoda zapisati izvode y' i y'' funkcija: sin 3 x. Trajanje ispita 2 sata.. koristeći stav o izvodu inverzne funkcije. 6) Navesti (bez dokaza)stav o smjeni promjenljive u određenom integralu.. .5 . tj. Odrediti izvod jedne od funkcija po definiciji. ϕ = arg z = .k = .. te zapreminu V Za koje x∈R su ortogonalni vektori a = (ln ( x − 1) .. Zatim sve te vrijednosti zapisati za z = 12 − 2 i.. Zatim samo navesti (bez dokaza) Kramerov stav. d 2 f (0) za f ( x ) = x 2e − x . 4 9) Za kompleksni broj z = x + iy definisati. Navesti stav o srednjoj vrijednosti integrala . Zapisati formulu parcijalne integracije za određeni integral. .. tj.-1.5).. D(3..

. 5 za MATEMATIKU I (ili ∑ > 4. ym . 2 + 3x 2 2 2 8) Dovršiti jednakost: a×b = . (ocjenu i datum kad ste eventualno položili pismeni) i koji put polazete. (iii) lim an = −∞ ⇔ . ∑ funkciju. 1) Definisati funkciju thx (=. a 0 ako uopšte niste odgovarali na pitanje).. b = 2i − k izračunati: te tri vrijednosti i za c = −4 j + 3k odredi orjentaciju trijedra b . pra b = .. m.1 . Odrediti tačke ekstremuma funkcije y = x 2e−2 x i ispitati prirodu tih tačaka pomoću drugog izvoda. R(f –1) za tu Skicirati u istom koordinatnom sistemu (bez primjene izvoda) grafike G(th) i G(th –1). 4. 2 d 2 f (0) za f ( x) = x 2e−2 x . popunjavajte odmah odgovarajuce polje slijedece tabele vrijednosću od 0 do 1. Zatim navesti stav o smjeni u određenom integralu i izračunati A = ∫ a 2 a a 2 − x 2 dx . 4) Zapisati formulu za n-ti diferincijal. Izračunati − ∫ dx . )... 3. ∑ > 5. 9. (ii) lim h( x ) = ∞ ⇔ .određeni integral i nesvojstveni integral. c . nacrtati odgovarajuću sliku. 7) Definisati : primitivnu funkciju. 0 ≤ y ≤ f ( x ) } i izračunati njenu površina. 10. tj. 2) Neka su a. ⎟. matricu C (pazite ne matricu A) sistema i kolonu slobodnih članova H.A∈R. (1 za potpun odgovor. 5. x→a funkcije f 3) Definisati izvod (dati i sliku). neodređeni integral. Ali prethodno zapisati sistem CX=H od (pazite) m linearnih algebarskih jednačina sa m nepoznatih y1 . Paskalov trougao do 6-tog reda. kad ste otslušali matematiku. a . 2. MATEMATIKA I (sva pitanja) i MATEMATIKA (pitanja 1-7) . 10) Samo navesti (bez dokaza) Kramerov stav.. b] ⊂ R. E = ⎜ ⎝ −5 −2 ⎠ ⎝0 1⎠ . samo navesti uslove kad ∞ vrijedi i zapisati Lajbnic-Njutnovu formulu.1 i AA. . y ) ∈ R 2 a ≤ x ≤ b. ab = . . y2 .0 za MATEMATIKU) 1. Potrebno je odgovoriti na više od pola pitanja.. 5) Kad vrijedi formulu parcijalne integracije za određeni integral ? Izračunati određeni integral: 6) Nacrtati figuru S = {( x. Izračunati: A. Zatim za vektore a = i + j − k . Zatim kako odgovorite na neko od pitanja. Δx = 10−3. ( ) ⎛2 2 ⎞ 9) Zapisati: binomni koeficijent. te objasniti šta predstavlja a × b . Odrediti izvode y' i y'' funkcija: 1 ( sin 2 x − cos 2 x) 2 . Zapisati skupove: D(f). ?) i odrediti inverznu funkciju th –1 . 6. te bjasniti geometrijsko značenje za A.. ⎜ bz − x ⎟ = ⎝3 ⎠ 4 . x 2e −2 x . D(f –1). 1 Samo navesti Lagranžov stav o srednjoj vrijednosti i dati geometrijsko tumačenje (slika) . 8. ako je A = ⎜ ⎟. .…. tj. te izračunati diferencijale: df (0). definisati slijedeća dva limesa ispunivši odgovarajuće ekvivalencije (i ništa više): (i) lim f ( x ) = A ⇔ . Na prvoj strani obavezno upisati: lične podatke. oktobar 2004. ( b − 2u ) = m . −1 ∫ 2 x sin π 4 xdx. determinantu D sistema i objasniti kako se iz determinante D dobije determinanta Di ⎛ −10 −2 ⎞ ⎛1 0⎞ nepoznate xi ( i = 1. R(f).16 Građevinski fakultet: 01. Zatim definisati neprekidnost x→a u tački c i na [ a. 7.

4 b) Naći Re z. 4 8 Izračunati površinu omeđenu tim krivim i zapreminu nastalu rotacijom te površine oko x-ose. (ii) definisati limes i beskonačan (±∞) limes niza u terminologiji „ ε-N(ε)“. zapisati lim (1 + x ) x →0 −a x =. ISPIT TRAJE: za analizu. A Jasno.alg. treba uraditi i zadatke (pod b)) i teoriju (pod a)) za najmanje 25 (od 56 mogućih) poena.06. pritom opisati kako se iz determinante D = det C dobije determinanta Di nepoznate zi ( i = 1. određeni integral (dati i definiciju integralne sume ograničene funkcije f na [a.ZADATAK a) Definisati rotacionu površinu koja nastaje rotacijom krive koja leži u ravni xoz oko x-ose i odrediti njenu jednačinu. α= ∫ x 4 dx x 4 + x2 − 6 . MATEMATIKA I. diskutovati i riješiti sistem jednačina: x + y + 2z = 6. Zatim izraćunati i grafički predstaviti sve vrijednosti −8 . Zatim. te izračunati površinu i obim dobijenog mnogougla. ). 2.. 61-70 = 7-ica i.Zadatak a) Definisati: 1.1 ) i Z = zj ( )k. y = x 2 − 2x. te na taj način izračunati obim kruga. Na prvoj strani obavezno upisati: • • • lične podatke. drugu i zadnju jednačinu i nepoznatu. Nedopustivo je promjeniti ime bilo koje varijable u pitnjima:SVAKA PROMJENA IMENA VARIJABLE TRETIRAĆE SE KAO POGREŠAN ODGOVOR ! b) Za razne a∈ R. te šk.b ∑ Na osnovu sume poena (∑)izlazi OCJENA: 51-60 = 6. (AKO TAČNO POPUNITE SVE TRAŽENE PODATKE DOBIČETE 5 POENA. 2005. ( a − 2 ) x + 4y + 2z = 5.d.. popunjavajte odmah odgovarajuće polje slijedeće tabele vrijednošću od 0 do 13 (tj.godinu kad ste otslušali predmet. Za determinante D = det C. zatim za taj isti sistem: CZ=B navesti Kramerov stav.tica.b 3.17 GF. Im z.integralno 2sata i 30 min .a 1. b) Nacrtati grafike krivih y = ∞ b) Izračunati integrale: A = 3. te napisati jednačinu rotacione površine i skicirati njenu sliku. a 0 ako uopšte niste odgovarali na pitanje): 1.ZADATAK ∫ 0 e−3x (5x + 2)dx. 1 2 1 x .b 4. primitivnu funkciju i neodređeni integral.a 2.grupa koji put polažete.) 1. studenti koji rade samo analizu rade još : 3. 3. 2.ZADATAK a) (i) Nacrtati odgovarajuće slike. 17) ( 13 (tj.1 zapisujući prvu.b] ). II parcijalni 2 sata.) za potpun odgovor. za Matematika I.b 2. a) Zapisati sistem lin. Zapisati Tajlorov polinom T2(x) i ostatak R2(x) i krug krivine u tački x0 = 1.r .a 4.t.?. i 2. 6x + ay + 4z = 13. parc. r. 17 za 2. arg z ako je z = 3 ( 2 −i 2 ) (− 10 3 +i ) 20 .ZADATAK a) Navesti i dokazati formulu za dušinu luka krive. te zapisati razvoj determinante D po kofaktorima zadnje r-te kolone. jednačina CZ = B. b) Ispitati tok i nacrtati grafik funkcije y = xlnx. 16. PRIMJEDBA: pored Zadataka 1. napisati jednačinu tangente funkcije y = f(x) u tački x = a. r-tog reda : definisati subdeterminantu i kofaktor.a 3. gdje su C = cij ( )r. tj. te definisati i dati geometrijsko tumačenje izvoda i diferencijala. B = ( b i r. Zatim krivu x2 − y2 = 1 . z = 0 rotirati oko x-ose. 4. ćim odgovorite na neko pitanja.

⎜ ⎟ n→−∞ ⎜ ⎝ ⎠ n⎟ (ii) Definisati i dati geometrijsko tumačenje izvoda i diferencijala i nacrtati odgovarajuće slike.1 zapisujući prvu. za Matematika I. treba uraditi i zadatke (pod b)) i teoriju (pod a)) za najmanje 25 (od 54 mogućih) poena.alg.k . 4x + by + 3z = 2. gdje su B = b ij ( ) k. β= ∫ x 4 dx x 4 − x2 − 6 . A = ( a i )k . Zatim krivu y2 x 2 − = 1 . Nedopustivo je promjeniti ime bilo koje varijable u pitnjima:SVAKA PROMJENA IMENA VARIJABLE TRETIRAĆE SE KAO POGREŠAN ODGOVOR ! b) Za razne b∈ R. Jasno. II parcijalni 2 sata.tica. MATEMATIKA I.a 3.parcijalni) za potpun odgovor. te napisati jednačinu rotacione površine i skicirati njenu sliku. rade još : 3..b ∑ Na osnovu sume poena (∑)izlazi OCJENA: 51-60 = 6.?. Za determinante D = det B. 4.a 2. tj. Zatim.ZADATAK ∫ 0 e−2x (3x − 2) dx. arg z ako je z = 3 ( 3 −i ) (− 20 2 +i 2 ) 10 . zatim za taj isti sistem: BX = A navesti Kramerov stav. 3 6 Izračunati površinu omeđenu tim krivim i zapreminu nastalu rotacijom te površine oko x-ose. 2. i 2. 2.b 4. tj 2.b 3. a 0 ako uopšte niste odgovarali na pitanje): 1.d. ćim odgovorite na neko pitanja.a 1. napisati jednačinu tangente funkcije y = f(x) u tački x = a. Zatim izraćunati i grafički predstaviti sve vrijednosti 27 .a 4. te izračunati površinu i obim dobijenog mnogougla. određeni integral (dati i definiciju integralne sume ograničene funkcije f na [a. te na taj način izračunati površinu sfere. te šk.) 1.Zadatak a) Definisati: 1. 3. 1 1 b) Nacrtati grafike krivih y = x 2 . popunjavajte odmah odgovarajuće polje slijedeće tabele vrijednošću od 0 do 13 (tj. ). k-tog reda : definisati subdeterminantu i kofaktor. PRIMJEDBA: pored Zadataka 1.godinu kad ste otslušali predmet.integralno 2sata i 30 min . z = 0 rotirati oko x-ose.b 2.ZADATAK a) Definisati rotacionu površinu koja nastaje rotacijom krive koja leži u ravni yoz oko z-ose i odrediti njenu jednačinu. ∞ b) Izračunati integrale: b = 3. pritom opisati kako se iz determinante D = det B dobije determinanta Di nepoznate y i ( i = 1. drugu i zadnju jednačinu i nepoznatu.t.18 GF. jednačina B Y = A.b] ). Im z. 61-70 = 7-ica i. primitivnu funkciju i neodređeni integral. ISPIT TRAJE:za analizu. 16. zapisati lim ⎜1 + ⎟ =. y = x 2 − 2x.ZADATAK −n ⎛ a⎞ a) (i) definisati limes funkcije i neprekidnost funkcije u terminologiji „ ε-δ( ε)“. Na prvoj strani obavezno upisati: • • • lične podatke. 17) (13 (tj. a) Zapisati sistem lin. diskutovati i riješiti sistem jednačina: x + y + 3z = 3. Zapisati Tajlorov polinom T2(x) i ostatak R2(x) i krug krivine u tački x0 = 1. 9 16 b) Naći Re z.06. ( b + 2 ) x + 6y + 6z = 7. te zapisati razvoj determinante D po kofaktorima zadnje k-te vrste. k. studenti koji rade samo analizu. 17 za 2. 2005.ZADATAK a) Navesti i dokazati formulu za površinu obrtnog tijela.1 i Y = yj ( )k. parc. grupa B koji put polažete.. (AKO TAČNO POPUNITE SVE TRAŽENE PODATKE DOBIČETE 5 POENA. b) Ispitati tok i nacrtati grafik funkcije y = xlnx.

treba uraditi i zadatke (pod b)) i teoriju (pod a)) za najmanje 25 (od 56 mogućih) poena. odrediti : koji uslov ispunjavaju formati (p.a 2. t. R(f –1).) za potpun odgovor. parc. (∀i = 1. 2x . te šk. te u istom koordinatnom sistemu skicirati grafik G(f –1).d. Odrediti izvode: f ( x) po definiciji.) 1. 3. Im z. te izračunati: I1 = ∫ 4 3x dx 2 −4 . tj. 61-70 = 7-ica i.07. 2. koristeći stav o izvodu inverzne funkcije. 1 dx. diferencijal i drugi diferencijal te funkcije u tački x = 1 . v) b ij = Σ (iii) Definisati Kronekerov simbol δij i jediničnu matricu Er zapisati koristeći taj simbol. te odrediti izvod inverzne funkcije.t.2005. za Δx = 0. 07.v tako da je B=AX.5) i direktrisom: b) Naći Re z. dovršite formulu: .j. arg z ako je z = ( 2 + i 2 ) 5 x2 − y2 = 1 . z = 0 . Zatim izraćunati i grafički predstaviti sve vrijednosti −8i . 4 (− 3 2 3 −i ) 16 .0. R(f). ćim odgovorite na neko pitanja. II parcijalni: ZADACI 1.01.b 2.integralno: ZADACI 1. Matematika I. . I 3 = ∫ 1 e dx 4 + x2 .ZADATAK a) Neka su date matrice A = aij (i) (ii) A 2 = ∫ (2x − 1) cos3xdx. ISPITza analizu. Ako postoji matrica B = ( bij )u. te sračunati: AEq=.2.4. MATEMATIKA I. te izračunati površinu i obim dobijenog mnogougla. y ) ∈ R 2 0 < a ≤ x ≤ a 3..b ∑ 51-60 = 6.grupa A 2. 3 x . I 2 = ∫ ln xdx. (AKO TAČNO POPUNITE SVE TRAŽENE PODATKE DOBIČETE 5 POENA. diskutovati i riješiti sistem jednačina: x + y + 2z = 6. D(f –1). −2 3 b) Ispitati tok i nacrtati grafik funkcije y = x + 1.a 3.tica. 17 za 2.ZADATAK a) Definisati konusnu površinu.a 4. 6x + ay + 4z = 13. j = 1. odrediti : x −1 2 jednačinu tangente u tački x = 0 (koristiti ovaj rezultat kod crtanja grafika funkcije). u. 17 za parcijalni ) ( 13 (tj. Izračunati veličinu manje površine omeđene tim krivim te b) Nacrtati grafike krivih y = 3 zapreminu i površinu tijela nastalu rotacijom te površine oko x-ose. lične podatke.2 i 5. b) Izračunati integrale: A1 = ∫ cos x (3 + sin x ) 3.q) i (r. koji put polažete.. Zatim odrediti jednačinu konusne površine sa vrhom u A(0.a 1. Nacrtati ravnu figuru A = {( x.q i X = x ij ( )r. A Na prvoj strani obavezno upisati: 1.19 GF. . Zatim. Jasno.godinu kad ste otslušali predmet. Zapisati: D(f).s . 0 ≤ y ≤ 4a 2 − x 2 π 12 } i izračunati njenu površina. 4.ZADATAK a) Nacrtati grafike G(f) funkcije f ( x) = cos 2x . Zatim odrediti ' inverznu funkciju f –1 . radi se 2sata i 30 min radi se 2 sata. 2.b 3. x 2 + y2 = 4 . ( a − 2 ) x + 4y + 2z = 5.b] →R. 0 ( ) p.3. te kakav je format (u. Nedopustivo je promjeniti ime bilo koje varijable u pitnjima:SVAKA PROMJENA IMENA VARIJABLE TRETIRAĆE SE KAO POGREŠAN ODGOVOR ! b) Za razne a∈ R. a 0 ako uopšte niste odgovarali na pitanje): Na osnovu sume poena (∑)izlazi OCJENA: 1. popunjavajte odmah odgovarajuće polje slijedeće tabele vrijednošću od 0 do 13 za integralni (tj. kako se računaju elementi matrice B.b 4. 5.Zadatak a) Definisati: integralne sume i određeni integral ograničene funkcije f:[a.s) matrica A i X. (obavezno nacrtati sliku rotacionog tijela).ZADATAK a) Navesti stav o smjeni u određenom integralu.v) matrice B.

ZADATAK a) Definisati cilindričnu površinu.1) i direktrisom: b) Naći Re z.b ∑ 51-60 = 6. diskutovati i riješiti sistem jednačina: x + y + 3z = 3.. za Δx = 0.07.n i B = bij ( )p.t. I 3 = ∫ 1 −2 e dx 2 34+ x . kako se računaju elementi matrice C. b) Nacrtati grafike krivih x 2 + y2 = 4. 17) (13 (tj. 4. Zapisati: D(f).n) i (p. Odrediti izvode: f (x) po definiciji.3. (obavezno nacrtati sliku rotacionog tijela).integralno: ZADACI 1.4. II parcijalni: ZADACI 1. 17 za 2. z = 0. R(f). 12 1 dx .b 2.Zadatak a) Definisati: integralne sume i određeni integral ograničene funkcije f:[a.. odrediti : x2 − 1 jednačinu tangente u tački x = 0 (koristiti ovaj rezultat kod crtanja grafika funkcije).q .v tako da je C=YB odrediti : koji uslov ispunjavaju formati (m.tica. Zatim izračunati i grafički predstaviti sve vrijednosti 3 27i . ( b + 2 ) x + 6y + 6z = 7. . Ako postoji matrica C = ( c ) ij u. 0 ≤ y ≤ 4b 2 − x 2 π } .q) matrica Y i B. te izračunati površinu i obim dobijenog mnogougla. I 2 = ∫ ln xdx.a 2. y ) ∈ R 2 0 < b 2 ≤ x ≤ b 3.v) matrice C. te koristeći taj stav izračunati površina ravnu figure B. Navesti stav o smjeni u određenom integralu. R(f –1). tj. Jasno. 2x . popunjavajte odmah odgovarajuće polje slijedeće tabele vrijednošću od 0 do 13 (tj. diferencijal i drugi diferencijal te funkcije u tački x = 1 . 5. Zatim odrediti 2 ' inverznu funkciju f –1 . 9 16 ( 3 +i ) (− 13 2 2 −i 2 ) 5 . Im z. b) Izračunati integrale: b1 = ∫ (2 + cos x ) sin x 0 3.a 4.d. te izračunati Ep B=. radi se 2sata i 30 min radi se 2 sata. Zatim odrediti jednačinu cilindrične površine sa generatrisom p = ( 1. te šk. dovršite formulu: (∀i = 1. D(f –1). a 0 ako uopšte niste odgovarali na pitanje): Na osnovu sume poena (∑)izlazi OCJENA: 1. koristeći stav o izvodu inverzne funkcije. v) c ij = Σ . arg z ako je z = y2 x 2 − = 1 .a 1.b 4.2005.01. te kakav je format (u. treba uraditi i zadatke (pod b)) i teoriju (pod a)) za najmanje 25 (od 54 mogućih) poena. 61-70 = 7-ica i. u. y = x 3 .) 1. j = 1. te u istom koordinatnom sistemu skicirati grafik G(f –1). B Na prvoj strani obavezno upisati: • lične podatke. 4x + by + 3z = 2. grupa B • koji put polažete. MATEMATIKA I.godinu kad ste otslušali predmet. te odrediti izvod inverzne funkcije.2. b2 = ∫ (3x − 1) sin3xdx. Definisati Kronekerov simbol δij i jediničnu matricu Em zapisati koristeći taj simbol. Nedopustivo je promjeniti ime bilo koje varijable u pitnjima:SVAKA PROMJENA IMENA VARIJABLE TRETIRAĆE SE KAO POGREŠAN ODGOVOR ! b) Za razne b∈ R.1. t. .b] →R. Matematika I. 2.ZADATAK a) Nacrtati ravnu figuru B = {( x.2 i 5. te izračunati: I1 = ∫ 4 dx 2 3x −4 . ćim odgovorite na neko pitanja. Izračunati veličinu manje površine omeđene tim krivim te zapreminu i površinu tijela nastalog rotacijom te površine oko x-ose.a 3.ZADATAK (i) (ii) (iii) a) Neka su date matrice Y = y ij ( )m.b 3. (AKO TAČNO POPUNITE SVE TRAŽENE PODATKE DOBIČETE 5 POENA. 2.20 GF. ISPITza analizu. • Zatim.ZADATAK a) Nacrtati grafike G(f) funkcije f (x) = cos x . 07. b) Ispitati tok i nacrtati grafik funkcije y = x + 1.j.parcijalni) za potpun odgovor.

b 2. Odrediti izvode: f ( x) po definiciji. 0 ≤ y ≤ 4a 2 − x 2 π } i izračunati njenu površina. • Zatim. 12 1 A=∫ dx.ZADATAK a) Navesti stav o smjeni u određenom integralu. −2 3 b) Ispitati tok i nacrtati grafik funkcije y = x + 2x .07. R(f –1). jednačinu tangente u tački x = 0 (koristiti ovaj rezultat kod crtanja grafika funkcije).b 3. te šk.ZADATAK a) Nacrtati grafike G(f) funkcije f (x) = 2x . D(f –1).) 1. y ) ∈ R 2 0 < a ≤ x ≤ a 3.a 3.d. I 3 = ∫ 1 2 e 2 dx 4 + x2 . a 0 ako uopšte niste odgovarali na pitanje): Na osnovu sume poena (∑)izlazi OCJENA: 51-60 = 6. I 2 = ∫ ln xdx. popunjavajte odmah odgovarajuće polje slijedeće tabele vrijednošću od 0 do 17 ( ( 17 za potpun odgovor. diferencijal i drugi diferencijal te funkcije u tački x = 1 . • koji put polažete. b) Nacrtati grafike krivih y 3 = x . Izračunati veličinu manje površine omeđene tim krivim te zapreminu i površinu tijela nastalog rotacijom te površine oko x-ose. Zapisati: D(f). (obavezno nacrtati sliku rotacionog tijela). (AKO TAČNO POPUNITE SVE TRAŽENE PODATKE DOBIČETE 5 POENA.01. B = ∫ (2x − 3) cos 3xdx.tica. 2.godinu kad ste otslušali predmet.t. ćim odgovorite na neko pitanja. 61-70 = 7-ica i. b) Izračunati integrale: sin x (3 + cos x ) 0 3.ZADATAK a) Definisati: integralne sume i određeni integral ograničene funkcije f:[a. Nacrtati ravnu figuru A = {( x.b ∑ inverznu funkciju f –1 . 2. MATEMATIKA VI1 . te odrediti izvod inverzne funkcije. R(f). x 2 + y2 = 4 .stepen) 2sata . te u istom koordinatnom sistemu skicirati grafik G(f –1). koristeći stav o izvodu inverzne funkcije. za Δx = 0.b] →R.a 1. 07.21 GF. Jasno. odrediti : x −1 1.a 2. Zatim odrediti ' 1. Na prvoj strani obavezno upisati: • lične podatke. 2005. ISPIT TRAJE: Matematika (VI. treba uraditi i zadatke (pod b)) i teoriju (pod a)) za najmanje 25 (od 54 mogućih) poena. te izračunati: I1 = ∫ 4 3 dx x −4 2 .

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->