1 MATEMATIKE I -ANALIZA- - OSNOVNA PITANJA I ZADACI ZA ISPIT

-

2. parcijalni koji se polaže u junu na kraju II semestra)
7. REALNA FUNKCIJA REALNE PROMJENLJIVE
1) Pojam realne funkcije f jedne realne promjenljive: f:A → B , Ø ≠ A , B ⊂ R , tj. (f : A → B) ⇔ ( ∀ x ∈ A ) ( ∃ ! y ∈ B ) f (x) = y. Definicije pojmova: oblast definisanosti D(f ) i rang R(f) funkcije f, sirjekcija, injekcija i bijekcija (tj. sirjektivno , injektivno i bijektivno preslikavanje f ). 2) Parna, neparna , periodična (period i osnovni period) , monotona , ograničena, složena i inverzna funkcija (osobine grafika) . 3) Implicitno, tj. eksplicitno zadana funkcija. 4) Klasifikacija funkcija prema njihovom analitičkom izrazu (prema formuli f (x) ): algebarske (racionalne, cijele i razlomljene, te iracionalne ) i transcedentne funkcije. 5) Osnovne elementarne i elementarne funkcije. 6) Jednačina: f (x) = 0 ⇔ x ∈ S = {x ∈ R f ( x) = 0 } ; nejednačina: f (x) > 0 ⇔ x∈ A ⊂ R , A = {x ∈ R f ( x) > 0

}.

7) Kvadratna funkcija (trinom), kvadratna jednačina i nejednačina, tj. (a,b,c Є R, a ≠ 0 ) ax2 + bx + c = 0 , >0, <0; Vietova pravila: x1 + x2 = - b/a , x1 x2 = c/a; faktorizacija: ax2 + bx + c = a (x – x1) (x – x2). 8) Definicije i grafici trigonometrijskih funkcija; trigonometrijske jednačine nejednačine. Npr.: sinx = m (m ∈ [− 1,1] ); tgx <1;

1 3 . ≤ cos x < 2 2

9) Polinom. Rastavljanje polinoma na faktore. Faktorizacija realnog polinoma. Princip identiteta polinoma. Vietova pravila. 10) Racionalne nule polinoma. 11) Razlomljena racionalna funkcija (polinom kao cijela racionalna funkcija, prava i neprava racionalna funkcija) i rastavljene na parcijalne razlomke (prve i druge vrste).

8. NIZ REALNIH BROJEVA
12) Smisao definicije : niz a je preslikavanje a : N → R. 13) Pojam okoline, tj. sistema okolina: ( ∀ε > 0 ) O∈ ( A) := x ∈ R x − A < ε ;

{

}

gdje je : .
x − A < ε ⇔ A−ε < x < A+ε .

14) Tačka nagomilavanja niza (limsup i liminf niza). Granična vrijednost niza a, tj. (za A ∈ R) liman = A ⇔ ( ( ∀ε > 0 ) ( ∃ no (ε ) ∈ N ) a n − A < ε ⇐ n > n0 ). Veza izmedu granične vrijednosti i tačaka nagomilavanja niza. 15) Definisati beskonačnu graničnu vrijednost niza, tj. liman= + ∞ ⇔ ( ( ∀M > 0 ) (n0(ε)∈N) an>M ⇐ n> n0 ), = − ∞ ⇔ ( ( ∀M > 0 ) (n0(ε)∈N) an<-M ⇐ n> n0 ).

2
16) Računanje (operacije) sa graničnim vrijednostima , tj. ako je lim a n = A , lim bn = B , (A, B ∈ R, o∈{+ ,- , · , : }), tada je lim ( a n o bn ) = (lim a n )o(lim bn ) = A o B gdje, u slučaju kad je o operator dijeljenja , treba pretpostaviti: ( ∀ n ∈ N ) bn ≠ 0 , tj. lim bn = B ≠ 0. 17) Ograničeni i monotoni nizovi. Stav o konvergenciji monotonih (i ograničenih) nizova. 18) Niz kojim je definisan broj e , tj. dokaz da je:

⎛ a n = ⎜1 + ⎝

1⎞ ⎟ → e, ( n → ∞ ). n⎠

n

19) Bolcano-Vajerštrasov i opći Košijev kriterijum konvergencije niza (bez dokaza). 20) Pojam (beskonačnog) reda: ∑ a n = a1 + a 2 +
n =1

.;

niz parcijalnih suma Sn , suma, konvergencija i divergencija reda. Geometrijski red: a + aq + a q2 +...., tj.

∑ q = lim S n =
n =1 n-1

a , q <1 ; 1− q

gdje je parcijalnih suma geometrijskog reda Sn=a+aq+...+aqn-1=a

1− qn . 1− q

9. GRANIČNA VRIJEDNOST I NEPREKIDNOST FUNKCIJE

21) Granična vrijednost funkcije i beskonačna granična vrijednost funkcije (+ ∞ ili - ∞ ) u (konačnoj) tački a ∈ R i u beskonačnosti (+ ∞ ili - ∞ ). Definicije granične vrijednosti iskazati pomoću ekvivalencija . Npr.: lim f (x) = A ⇔ ( ( ∀ ∈> 0 ) ( ∃ δ( ∈ )>0) f ( x) − A < ∈ ⇐ 0 < x − a < δ )
x→ a

x → −∞

lim f (x) = ∞ ⇔ ( ( ∀M > 0 ) ( ∃ x0 (M)<0) f (x) > M ⇐ x < x0 ).

ili

22) Pojmovi okolina: O ( A, ε ) = Oε ( A), tj. O ( A, ε ) = O ( A, ε ) \ {A},

O(∞, M ) = OM (∞) = {x ∈ R

x > M (> 0) } , itd.

23) Računanje (operacije) sa graničnim vrijednostima funkcije, (viditi 16.). 24) Elementarni limesi, napr.

a x −1 sin x 1 = 1; lim (1 + ) x = e = lim (1 + x) x ; lim = ln a, itd . lim x →0 x → ±∞ x →0 x →0 x x x
25) Neprekidnost funkcije (definicija i njene varijante). Osobine neprekidnih funkcija (bez dokaza). 26) Asomptote: vertikalna i kosa (tj. horizontalna). Stav o kosoj asimptoti. 27) Algebarske krive linije drugog reda i njihovi grafici: (prava) , kružnica, elipsa, hiperbola, parabola (kanonske jednacine). 28) Ciklometriske funkcije (inverzne trigonometrijske: arcsin, arccos, arctg, arcctg). 29) Eksponencijalne i logaritamske (kao uzajamno inverzne: ax i loga x ) : opadajuće za 0<a<1, rastuće za a>1 . 30) Hiperbalne i njihove inverzne (area) funkcije. Osnovni identeti : ch(x+y)=chxchy+shxshy, tj. ch2xsh2y=1, itd.

1

41) Neodređeni izrazi: 0/0. 33) Pravila za izvod (u ◦ v)' . Osobine i tablica neodređenih integrala. INTEGRALNI RAČUN 51) Definicija i osobine određenog integrala (određeni integral kao površina). 43) Tajlorova i Maklorenova formula (bez dokaza). 32) Diferencijabilnost i neprekidnost funkcije. 0°. 0▪ ∞. 44) Stacionarna tačka i tačka ekstremuma funkcije (lokalni i globalni ekstremum). ∞º. Stav o srednjoj vrijednosti integrala. gdje su u i v diferencijabilne funcije i ◦∈{+ . pogodnom smjenom t= ϕ (x). 36) Određivanje izvoda elementarnih funkcija prema definiciji izvoda. 57) Svođenje integrala ∫ R(sinx. integracija binomnog diferencijala. 40) Stavovi o srednjoj vrijednosti (i njihova geometrijska interpretacija) : Fermaov.cosx)dx na integral ∫ R1(t)dt. 34) Formula o prirastu funkcije f: Δ f(x) = f '(x) Δx+ω(Δx ) · Δx . 52) Primitivna funkcija i neodređeni integral. PRIMJERI: A= ∫ eax sinbxdx . Veza između n-tog izvoda i n-tog diferencijala: dny=y(n)dxn. (Lopitalova pravila).3 10. ∞/∞. 1∞. 45) Monotonost funkcije i znak prvog izvoda. Integracija nekih iracionalnih funkcija (Ojlerove smjene). 35) Stavovi (pravila) za izvod složene i inverzne funkcije.cosx)).∞. Rolov. tj.)).Dodir višeg reda. geometrijsko značenje diferencijala. Tablica izvoda. 37) Tangenta i normala grafika G(f) funkcije f. (Objašnjenje i značenje formula d (xn) ≠ dxn . Lijevi i desni izvod i diferencijabilnost funkcije. 39) Izvodi i diferencijali višeg reda. 53) Lajbnic. 11. PRIMJERI: (i) (ii) ∫ (x2 +a2)-2dx. dxn= (dx)n ). DIFERENCIJALNI RAČUN 31) Definicija izvoda i njegovo geometrijsko ( i kinematičko) značenje. Stav Čebiševa. tj. geometrijsko značenje). 42) Višestruke nule funkcije. Osobine diferencijala i aproksimacija prirasta funkcije diferencijalom (viditi 35.Njutnova formula. · . a>0 ili a<0. 56) Integracija ( razlomljene) racionalne funkcije. ∞ . (ii) kriterijum za konveksnost i prevojnu tačku pomoću drugog izvoda (ili pomoću viših izvoda) 49) Parametarsko predstavljanje krivih linija (i izvodi tako zadanih funkcija). 48) Primjena izvoda na ispitivanje funkcija : (i) kriterijum za tačku ekstrema preko prvog izvoda (i preko drugog i viših izvoda). integracija elementarnih razlomaka. Lagranžov i Košijev. problem tangente (i brzine). 47) Prevojna tačka (i položaj tangente u prevojnoj tački). 54) Parcijalna integracija (u neodređenom i određenom integralu).. ω(Δx ) → 0 ( Δx → 0 ). 38) Definicija diferencijala funkcije.(slučajevi 1o-4 o u zavisnosti od osobina podintegralne funkcije R(sinx. (ax2 +bx+c)-1dx.. ∫ a2 − x2 dx (a>0. te definiciona nejednakost za konveksne (konkavne) funkcije. B= a −a ax ∫ e cosbxdx 55) Integracija ( neodređenog i određenog integrala) metodom smjene promjenljive. . tj. 50) Krive zadane u polarnim koordinatama. ∫ (iii) ∫ (ax2 +bx+c)-1/2dx. : }. gdje je D=b2-4ac>0 (ili D < 0 ). 46) Konveksnost (konkavnost) funkcije: objašnjenje pomoću tetive ili tangente.

rekurentne formule). 393-416. Svjetlost Sarajevo. 218-223.8.2. (iii) kubatura. 3.58) Integrali ∫ sin xdx. god. 6. 12) IZ ZBIRKE ZADATAKA (B. 3.2. 100) Pojmovi: krivina i poluprečnik krivine. 318-353.3. a s dužina luka krive date formulom y=y(x). zapremina tijela.8.Neprekidnost funkcije: 1-32.8. 172-200. eveluta i evolventa.Nizovi: 1-22. 5.6.A. 82-117.3. 24-147. REALNE FUNKCIJE: 1-41. Lajbnicov trougao).1. (ii) podintegralna funkcija f je neograničena.4. (ii) rektifikacija (dužina luka krive). krug krivine. INTEGRALNI RACUN: 5. . 3. 227-317. 61) Primjene određenog integrala: (i) izračunavanje površine ravnih figura (komplanacija). 4. površina i zapremina (dijela) lopte. 1-26. POLINOMI: 1-41.Z. 1-23. zapremina obrtnih tijela. 148-171.7.2. tj. (iv) površina obrtnih tijela (bez dokaza odgovarajuće formule.Granicna vrijednost funkcije:1-39. ∫ cos xdx n n 4 (n∈Z .5.-∞}. 6. Mesihović. 3.7. tj.Š. PRIMJERI: obim i površina kruga.Arslanagić.1. 5.1987. 3. 3.8. GRANICNI PROCESI: 6. 3. 354-392. ∫ sin(ax+b) cos(cx+d)dx . 27-81. 5.2. 5. 148-173.6.5.) ZADACI (PO POGLAVLJIMA): ANALIZA 1. 5.4.3. 5. 5. (diferencijal luka ds. 201-217. čijom rotacijom oko x-ose nastaje obrtno tijelo). 4. 118-147.1. 417-427.1. 5. DIFERENCIJALNI RACUN: 3. 2. (gdje je P površina omotača obrtnog tijela.1. 5. 59) Integrali sinusa i kosinusa napr. 60) Pojam nesvojstvenog (nepravog) integrala: (i) granice integracije a ili b є {+∞ . 5. već samo “objašnjenje formule” dP=2πyds . 174-226. 3.

8. 7.1. 5.5 5.8. 6.3. 1-13. 428-437. . KRIVINA 6. ZADACI SA PISMENIH ISPITA. 438-442.4.

Pokazati da je f : x → injektivna u svom domenu. 10. x ∈ Q d) Dirichlet-ova funkcije χ(x) := ⎨ ⎩ 0. 15.1] odrediti oblast definisanosti funkcija: 7. h(x)=1 . Odrediti oblast definisanosti D(f ) i skup vrijednosti R(f ) funkcije f: 10 2x x . Funkcija sgn : → definisana je na sljedeći način: sgn x := ⎨ 0. t ∈ R . +∞ ) . ϕ (φ ( x )) ako je φ ( x) = x 2 . Nacrtati grafik te funkcije. c) f ( x) = sin 2 x . Odrediti f −1 te njen domen D( f −1 ) i rang x −1 R( f −1 ) . 1− x c) f ( x) = x 5 + 2 x 3 + 7 x 2 . x ∈ R \ Q 2x − 3 12. Odrediti oblast definisanosti D(f ) : x2 +1 . x < 0 ⎪ 3. Funkcija f ( x) = x 2 + 1. Zadata je funkcija u parametarskom obliku: x=3sint . φ (ϕ ( x )). 8. c) y = ln ln ln x . 4. Da li su jednake funkcije: a) f ( x) = x2 ∧ h( x) = x . 14. c) y = (− 1) . 9. b) f ( x ) = 2tg − 3tg . ϕ ( x) = 2 x . b) odrediti oblast definisanosti funkcije. 6. x > 0 ⎩ Nacrtati grafik te funkcije i dokazati da vrijedi x = x sgn x . Ispitati koja je od datih funkcija parna odnosno neparna: a) f ( x) = b) x → f (sin x ) .kao funkciju od x. 5. x +1 2. a) f ( x) = sin x + 13. 2 b) f ( x ) = ln 1+ x .6 Zadaci sa vježbi (II SEMESTAR) 1. e) odrediti inverznu funkciju funkcije y=y(x). Zašto? Odrediti (maksimalne) podskupove realne ose na kojima f ima inverznu funkciju. x ∈ R nema inverznu funkciju.Ako je funkcija x → f (x ) definisana na [0. ϕ (ϕ ( x )). b) f ( x ) = ∧ h(x)=1. Ispitati periodičnost i odrediti osnovni period sljedećih funkcija (ako postoji): x x 1 1 sin 2 x + sin 3 x . a) y = 2 + x − x 2 . Pokazati da je funkcija f ( x) = x 2 . c) f ( x) = ln x 2 ∧ h(x)=2lnx. d) y = arcsin log . x ≥ 0 monotona na [ 0. Nacrtati grafik funkcije y=f(x) zadane parametarski: . Funkcija y = [x ] (cijeli dio od x) definisana je kao: ( ∀x ∈ R ) [ x] := n. d) odrediti y=y(x=-3). Neka je funkcija f zadana y=f(x). Odrediti φ (φ ( x )). x ∧ x za n ≤ x < n + 1 ( n ∈ Z ) . b) y = arccos 2 x 1+ x a) y= ⎧ −1. a) izraziti y. y=1-cos2t. c) ispitati parnost funkcije y=y(x). a x + a −x . 11. Odrediti intervale monotonosti funkcije f ( x ) = ax + b . b) y = ln ln x . 2 3 2 3 ⎧1. d) f ( x) = sin 2 x + cos 2 x a) x → f ( x 2 ) e) f ( x) = x2 ∧ h( x ) = x . x = 0 ⎪1.

31. n →∞ 2 n + 1 lim q n = 0 = ±1 = ±∞ = ±∞ =1 q <1 q=1 q= . Izračunati: A= lim 2 n →∞ 2n + 7 n − 3 n →∞ n + 1 27. 16. n ∞ c) (n α )n =1 21.. 26. n→∞ 28. Nacrtati grafike funkcija: a) y = 1 + x + 2 x − 1 + x − 2 x . . min f (ako postoje) funkcije y = 4 sin 2 x − 12 sin x + 5 . inf f . 7 c) x=a(t-sint) . . t ∈ [0. Odrediti lim a n i lim a n ako je: a) a n = 2 3 2 2 4 4 n +1 2 2n 22. b) lim n + n − n − n . b) lim a) lim n a = 1 n→∞ n +1 + (−1) n ima dvije tačke nagomilavanja. 30. Odrediti sup f. y = a sin t .. + .2π ] . Provjeriti rezultate: a) lim ( x + x + 1 − x − x + 1 = ±1 . Izračunati: a) lim⎜ ⎟ n→∞ n + 1 ⎝ ⎠ a) a n = 1 + ⎛ n ⎞ b) lim⎜ ⎟ n →∞ n + 1 ⎝ ⎠ n2 c) lim⎜1 + ⎛ n →∞ ⎝ 1⎞ ⎟ n⎠ 10 + n . + 1 n2 + n lim = n + x − n . x ≠ . Pokazati da niz a n = 24. 23. Primjenjujući definiciju granične vrijednosti.. . cos x 2 20.. d) x = a cos 2 t e) x=a cht .. b) x n = 1 + + . dokazati da niz: 1 1 1 1 + . dokazati: 1 n konvergira za α ≤ 0 . n→∞ x 2 n + 1 n ⎛ n ⎞ 29. Ispitati monotonost funkcije y = π 1 . y=b sht.2π ] . Koristeći kriterijum Košija. b) x = a cos t . 25.2. t ∈ [0. (a>0) . .1 (dvije tačke nagomilavanja) q>1 q< . Provjeriti rezultat: lim x −1 = sgn( x − 1) . b) ( ) ∞=1 konvergira ka 0. a)Dokazati da niz a n = c (∀n = 1.. y = b sin t . b) a n = . Dokazati: 2n −1 = 1. + 2 . y=a(1-cost) (cikloida). n . 19. b) lim x → ±∞ x→ 2 x 2 − 3x + 2 3 . Odrediti granične vrijednosti nizova: n2 +1 n2 +1 n2 + 2 3n 2 − 2n + 1 10 8 n + 1 . bn = n . max f. b) y = arcsin sin x . x ∈ [− π . 2 2 n 2 n 2 2 3 + x + x 2 − 9 − 2x + x 2 1 = .. xn = 1 + 1 + . divergira za α > 0 ..a) x = a cos t . Izračunati granične vrijednosti nizova: a) 2n n →∞ an = n n2 + n .Nacrtati grafik funkcije zadane formulom: y = arctg 1 . y = a sin 3 t (astroida).1 (dvije beskonačne tačke nagomilavanja). B= lim 2 .. 17. n 2πn n2 1 1 1 3 1 2n − 1 cos .) konvergira ka c.. n ∈ N divergira... d) niz n → (−1) n divergira. n ∈ N konvergira.. π ]. x2 18.

2 º x → −∞ . 43. + a 0 1 m ⎪ a0 ⎪ 0. Koja od sljedećih funkcija je beskonačno velika: + 1 − x za 1º x → +∞ . Odrediti lijevi f ( 0− ) i desni limes f (0+ ) za funkciju f ( x ) = 41.. ln(1 + x) shax 39. x →0 x 3 38. ⎟ x →1 1 − x 3 x →1 5 x →0 x −1⎠ x2 ⎝ x −1 ⎞ x+ x − x⎟. 2 (x ) .r ∈ Z. e) xlim ⎜ x sin ⎟ . Dokazati da: 1 1 1 1 a) funkcije x → sin . d) lim x + e x →0 x →0 x →∞ 2 x + 1 x →0 ⎝ ⎠ ( ) 1 x . Izračunati: a) lim ⎜ .n = m x →±∞ a x m + a x m − 1 + . x →0 x → 0 sin bx x →π sin rx x cos x − cos 3 x π⎞ 1 1 ⎞ ⎛ ⎛ . 0 ⎪ n n −1 A x + A1 x + . π 2 . B= lim . Dokazati asimptotsku relaciju: 1 + x − 1 ∼ x ( x → 0) . b) lim(1 + tgx ) . b) f (x) = 1 . n > m. 1 44. Izračunati: lim x →0 40. x − ⎣x⎥ ⎢ ⎦ 42. b) lim x sin = 0 . Izračunati: lim . 4 1 + x − 1 − sin x . b) f ( x ) = chx − shx za 1º x → +∞ . c) lim .. Odrediti f (a − 0) i f (a + 0) : a) f ( x) = sgn cos x. b) lim . 2 2 x →0 x → 0 sin 2 x sin x → ±∞ x⎠ x 2 sin x ⎠ ⎝ ⎝ d) lim 3 9 + 2x − 5 . x ∈ R /{0} nemaju limes kad x → 0 . Odrediti (koristeći lim = 1 ): a) lim (b ≠ 0) b) lim (k. 2 º x → −∞ . x →0 x →0 x x x x 33. x →0 1 − cos x 1 − cos x x −1 ⎛ x ⎞ ctgx x 37. x →8 x −2 ⎠ sin ax sin kx sin x 35. + A n ⎪ A 0 lim 0 = ⎨ .n < m ⎪ ⎪ ⎩ c) Ako je A0 a0 ≠ 0 . x → cos . e) lim⎜ x + ⎛ x →∞ ⎝ 36. e) lim (tgx ) x→ tg 2 x π . d) lim⎜ c) lim − ⎟ . r ≠ 0) . b) f ( x) = x 2 + 1 − x za : 1º x → +∞ . 2 º x → −∞ . x→ 0 x→0 x x x a −1 = ln a ⇔ a x = 1 + x ln a + o(x) ( x → 0) . Izračunati: A= lim x →0 1 − cos x 2 1 − cos x .. a = x− x 2x . Koja je od sljedećih funkcija beskonačno mala: a) f ( x) = a) f ( x) = x x 2 − 2x + 1 x3 − x 2 x → 1 . c) lim(cos x ) x 2 . a = −1 . Odrediti: a) lim⎜ ⎟ .. Dokazati da: a) lim ln(1 + x) ex − 1 = 1 ⇔ ln(1 + x) = x + o(x) ( x → 0) . b) lim = 1 ⇔ e x = 1 + x + o(x) ( x → 0) . tada je : 32. c) lim x→0 x 3 2 x2 + x +1 − x − 2 x −1 1 ⎞ ⎛ 3 + 34.8 A0 n−m ⎧ ⎪ ∞ ( −1) sgn a . lim x cos = 0 .

b) g ( x ) = ⎨ x prekidna u tački x=0. odrediti vrstu tačaka prekida i nacrtati grafik funkcije: f ( x) = lim 2 n . x = 0 ⎩ ⎧ f ( x). ⎩ h ( 0) 46. Izračunati ugao koji tangenta funkcije f ( x ) = u tački M (1. Pokazati da jednačina x 3 − 3 x 2 + 6 x − 1 = 0 ima jedinstven korijen i da on leži u intervalu ⎜ 0. Funkcija f ( x ) = sin x sin nema smisla za x = 0 . ⎪x ⎪ 1 ⎪ 4 − x . ⎪ ⎪ x.x ≥1 ⎩ 48. Pokazati da je: ⎧ sin x . x ≤ 0 ⎪ x. x ≥ 0 1 54. Koristeći definiciju izvoda naći izvod funkcije f ( x) = x 2 sin( x − 2) za x = 2 . Primjenjujući pravila za nalaženje izvoda odrediti izvode funkcija: a) y = a 3 x 2 − b x x 3 .0 < x < 1 ⎪ 56. ⎩sin x. b) f ' ( x ) neprekidna.1) zaklapa sa pozitivnim dijelom x-ose. x ≠ 0 c) Kako treba definisati funkciju h( x) = ⎨ u tački x=0 da bi bila neprekidna. Definisati f (0) tako da funkcija f bude neprekidnai u x tački x = 0 . Ispitati diferencijabilnost funkcije: f ( x) = ⎨ u tački x = 0 . 0 < x < 1 . x < 1 ⎪ ⎪1 f ( x) = ⎨ . x ≤ 0 ⎪ ⎪ f (x) = ⎨ax + b. b) postoji izvod f ' ( x ) . x < 0 55. ⎟ . n →∞ x +1 ⎛ 1⎞ 50. ako je: ⎧( x − 1)3 .x ≠ 0 sin x ⎪ prekidna u tački x=0. 53. Odrediti postoje li ili ne postoje konstante a i b pri kojima je funkcija neprekidna na D(f ) . 52. ⎪2 − x . Ispitati neprekidnost složenih funkcija f ( g ( x )) i g ( f ( x )) u tačkama gdje je definisana ta složena funkcija: f ( x) = sgn x . c) y = 1− x d) y = 3 sin e x . Ispitati neprekidnost. b) y = arcsin 1 − x 2 .1 ≤ x ≤ 2 .9 45. x ⎧x 3 . a) f ( x ) = x ⎪0. 1+ x ⎧1 + x. Data je funkcija f ( x) = ⎨ . 2º za koji x je a)funkcija f neprekidna. g ( x) = 1 + x 2 . 1 ≤ x ≤ 2 ⎪3x − x 2 . 47. . x > 2 ⎩ 1º Nacrtati njen grafik. x 2n − 1 49. Odrediti tačke prekida funkcije i vrste tačaka prekida: a) ⎧ ⎪ x + 3. ⎝ 3⎠ 1 51.2 ≤ x ⎩ b) f ( x ) = x x + x +1 .

Dokazati nejednakost i identitet: a) b−a b−a < tgb − tga < 2 cos a cos 2 b 1 sin x . 6 1 3 1 2 x − x − 2x . 58. Naći dvadesetpeti diferencijal d25y funkcije y = x 2 sin x . 66. naći y ' ' (0) . 3 2 75. a2 b2 61. Odrediti x' y ako je y = e x + x . Naći najveću i najmanju vrijednost funkcije : f ( x) = 25 − 4 x 2 za − 2 ≤ x ≤ 2 . Aproksimirati funkciju f ( x) = x 2 ln 2 x u okolini tačke x = 1 Tejlorovim polinomom četvrtog stepena i procjeniti grešku aproksimacije za x ∈ ⎢ ⎡ 9 11 ⎤ . Naći treći izvod y ' ' ' ( x ) funkcije y ( x ) definisane parametarski: x = a cos 3 t . Odrediti pod kojim se uglom sijeku krive: y = 2x 2 + 2. 5 78. Naći prvi izvod funkcije y = x x . 77. x⎠ y = x3 + 2 . 59. 2 x−2 ( x − 1) x2 +1 . 68. 57. 79. Odrediti lim (tgx) x→ (0 ≤ a < b < π 2 ) b) arcsin x = arctg x 1− x2 . konkavnost i prevojne tačke krive: f ( x) = ln(1 + x 3 ) . c) f ( x) = . 73. 80. y = bsin t . Odrediti lim 2 ln x →0 x x tg 2 x 70. 69. Odrediti lokalne ekstreme funkcija: a) f ( x ) = chx + cos x . Ispitati konveksnost. π 4 71. Naći n-ti izvod funkcije y = x 2 e ax . U loptu poluprečnika r upisati uspravan kružni cilindar tako da površina njegovog omotača bude najveća. Neka je f (x) = e x − esin x x − sin x (x ≠ 0) . Primjenom diferencijala odrediti ako je xy = sin( x − y ) . ( x < 1) . Ispitati konveksnost. 60. . 65. b) f ( x ) = 76. Odrediti y' x ako je funkcija f zadana implicitno: x2 y2 + = 1. Dokazati da su funkcije: f (x) = 1 − x 3 − x 7 . Naći asimptote funkcija: a) f ( x) = 2x + 1 x −1 x 3 + 3x 2 . Dokazati nejednakost: sin x > x − 1 3 x za x > 0 . Odrediti y' x ako je x = a cos t. konkavnost i prevojne tačke krive: y = x 3 .Pod kojim uglom kriva y = arctg ⎜1 + ⎛ ⎝ 1⎞ ⎟ siječe x-osu. Da li se može definisati f(0) tako da je funkcija f neprekidna u tački 0? 72. dy 63. Naći jednačinu tangente i normale krive x 3 + y 3 − xy − 7 = 0 u tački (1. 62. Ako je funkcija y ( x ) definisana jednačinom e y + xy = e . 67. g(x) = 74. y = b sin 3 t . dx 64.10 56. b) f ( x) = x .2). ⎣10 10 ⎥ ⎦ sin x x (0 < x < π) monotono opadajuće.

a) ∫ 3 x + 1 dx . d) ∫ x( x 2 + 1) 2 dx . 2 2 93. 0 ≤ x ≤ 1 . b) ∫ (1 + x) .11 81. ln x + 1 cos 2 x 82. Primjenom metode parcijalne inegracije izračunati: a) ∫ cos x 2 x ∫x 2 sin x dx . Integarcija racionalnih funkcija: 86. d) ∫ e ax cos bx dx . 1 1 + cos 2x dx . c) dx . Ne riješavajući integrale. Integracija metodom zamjene: 83. b) x −1 x +1 dx 4 ∫ dx x 1+ 3 x . b) ∫ dx 2 x 2 + 3x 2 .Riješiti integrale: a) ∫ . d) ∫ dx 4 + 2x − x 2 . ( dx ) 2 . ∫ 0 π −1 ∫ arcsin x dx = 0 . d) ∫ ∫ sin x + x dx . 2 x − 4 sin x cos x + 5 cos x sin 3 x x x dx . b) dx 1+ x − x2 . . b) ∫ 94. 84. ⎪3 − x. e) ∫ sin cos dx . Integracija iracionalnih funkcija: 87. 1 ≤ x ≤ 2 ⎩ 1 π arctg x cos x dx .a) ∫ 8 − 4 sin x + 7 cos x ∫ sin 2 dx . Izračunati: I = ∫ f (x)dx = ⎪ ⎨ 0 ⎧x 2 . a) x3 5x − 8 dx . c) + x +1 2x + x − 3 dx . a) ∫x x 2 + 2x + 3 dx . Integracija trigonometrijskih i drugih transcedentnih funkcija: 90. e) ∫ cos x + 1 dx 1 − x 2 arcsin x ∫ 2 1− x dx . g) 1+ x ex ∫ e x + 1 dx . Izračunati: a) ∫ 2 6 − 5 sin x + sin x 1+ x 0 0 2 d dx x2 ∫ 0 1 + t dt . d) ∫ 2 3 4 1 + cos x 91. b) ∫ 4 1+ x4 Ojlerove smjene: 89. dokazati da je: 92. Integral diferencijalnog binoma: 88. b) f) ∫ dx 3 − x2 . b) ∫ 2 . a) ∫x 1 + x3 dx . b) ∫ 2 ∫ x3 − 4x 2 + 4x x + x +1 x3 + 1 3x + 1 ∫ x 3 − x 2 dx . 85. d) ∫ (2 x + 1) 3 dx . c) dx . 2 d) lim x →0 ∫ cos t dt 2 0 x x . . c) ∫ sin 2 x cos 2 3 x dx . Dovođenjem kvadratnog trinoma na kanonski oblik izračunati: a) ∫x dx dx . Ispitati tok funkcija i nacrtati njihove grafike: a) y = x b) y = ( x + 2)e 3 − x2 3 1 x c) y = ln x . c) x ( x 2 − 13) 23 dx . c) ∫ dx .a) ∫ (5 − 2x)9 dx . b) ∫ tg xdx . c) ∫ (ln x ) dx . e) cos x − sin x x x dx 2 x4 ∫ x 2 + 1 dx .

Nacrtati krivu 9 y = x(3 − x) i naći površinu koja nastaje obrtanjem petlje oko x-ose. y = a (1 − cos t ) od tačke O (0. Izračunati površinu figure omeđene lukom cikloide x = a (t − sin t ). 99. Izračunati krivinu i poluprečnik krivine krive xy = 1 u tački M (1. 109. Izračunati dužinu luka parabole y = (x 2 − 1) od tačke A(−1. Odrediti parabolu čija je osa simetrije paralelna y osi i koja ima isti krug krivine sa krivom y = sin x u tački x = π 2 . tj.1) . Izračunati: a) 1− x2 98. 1 1 Iako je funkcija F(x) = − primitivna funkcija funkcije f (x) = . y = a sin 3 t . tijela nastalog obrtanjem oko x-ose figure omeđene sa: x 2 + (y − b)2 = r 2 .0) do tačke B(1. c) −∞ ∫x 2 dx . 0 x 96. d) + 4x + 5 −1 ∫ ( 2 − x) 1 dx . b) ∫x 1 dx 2 +∞ . 105. 104.0) . Naći površinu ograničenu lukom krive x = 6 − y − y 2 i y-osom. Izračunati dužinu luka astroide 2 2 1 2 x = a cos3 t. Izračunati površinu figure čiji je rub lemniskata r 2 = a 2 cos 2ϕ .(b ≥ r).0) do tačke A( 2aπ .0) i odsječkom OA. 106. SLIJEDE PRIMJERI ZA II PARCIJALNI I INTEGRALNI ISPIT . 108. 102. Odrediti lokalne ekstreme funkcije: f (x) = ∫ (t − 1)e t dt . 101. zašto je (x − 2) 2 x−2 ∫ f (x)dx ≠ F(3) − F(0) ? 0 3 97. 107. 100. Naći zapreminu tijela koje nastaje rotacijom dijela površine ograničene krivom y = 2exe −2 x i njenom asimptotom oko asimptote. Izračunaj površinu ograničenu parabolom i tangentama.12 95. Izračunati zapreminu torusa. Na krivoj y = ln x odrediti tačku u kojoj krivina dostiže maksimalnu vrijednost te sastaviti jednačinu kruga krivine u toj tački. 103. U presječnim tačkama prave x − y + 1 = 0 i parabole y = x 2 − 4 x + 5 povučene su tangente na parabolu. 0 ∫ 1 dx x +∞ .

te zapreminu V1 koja nastaje rotacijom povrsine P oko ose x.3. Zapisati i objasniti kako se koriste.4. (a − 3)x + 5y − 2z = 11. te samo navesti (bez dokaza) i objasniti kad vrijedi Leibnitz-Newton-ova formula. (te nacrtati odgovarajuću sliku) formule za primjenu određenog integrala kod izračunavanja: (i) dužina luka krive.2004. Pažljivo pročitajte zadatke i ne žurite. (ii) površina obrtnog tijela. (ii) MATEMATIKA I integralno – A (iii) popunite tabelu: (svaki zadatak a) ili b) 17 bodova) zadatak 1. objasniti geometrijsko značenje istih. (ii) diferencijal funkcije. OBAVEZNO! NA PRVOJ STRANICI NAPIŠITE SAMO : (i) lične podatke (prezime i ime i godinu upisa ). odrediti: nule.-2). “7”= 61-70. (nacrtati sliku). Sretno ! 1. x 2 + 4x + 3 0 2 π 11 površinu P ograničenu krivom x 2 + y 2 = 4 x . asimptote. b) Za funkciju y = e e ( x + 1) e . “8”= 71-80. 2. C(13. te nacrtati odgovarajuću sliku. tj. AC. determinantu D tog sistema (zapisujući prvu. Koristeci Kramerovo pravilo prvo diskutovati za koje a iz R je (ne-)saglasan sistem: 5x + (a − 3)y − z = 7. B = ∫ ( x + 2π) cos11xdx. b) Izračunati: A=∫ 5 x − 17 x + 1 dx. 3.-1).3). “10”= 91-102 Kao što vidite ne morate sve uraditi. .-1. D(11. te samo iskazati Kramerovo pravilo. lijevi) trijedar. Koristeći pravila diferenciranja odrediti izvode slijedećih funkcija: x 3 e−3x . b) Date su tacke: A(12.Odrediti: zapreminu V i visinu H (iz vrha A) tetraedra ABCD orjentaciju trijedra vektora ( AB. B(9. x + y − z = 6. (ii) kad ima jedinstveno rješenja. te odrediti rješenja sistema za ono a: (i) kad sistem ima beskonačno mnogo rješenja. (ii) zatvara sa asimptotom (pazite radi se o nesvojstvenom integralu. a) Definisati:(i) izvod funkcije. a) Definisati: desni (tj. te vektorski i skalarni proizvod vektora. arcctg(e−2x − 11x).09.0. 2. 2 3 Navesti slijedeća pravila (stavove): (i) maksimum (i minimum) u vezi sa prvim izvodom. drugu i zadnju jednačinu i nepoznatu) i objasniti kako se iz determinant D dobije determinanta Dk nepoznate xk ( k = 1.2). 2 2ln x − 1 . Σ a b Σ Na osnovu popunjene tabele izlazi ocjena : “6”= 51-60. intervale monotonosti i konveksnosti. x − x 2 5 2 3 1 2 x − x − 2x. i površina lopte (svi istog poluprecnika r).) 3)Zadatak. “9”= 81. neodređeni i određeni integral. podnožje normale povučene iz B na raven ACD. te V2 oko y ose . AD) .90. n ). Zadatak. Zapisati: sistem n linearnih algebarskih jednačina sa n nepoznatih. te nacrtati njen grafik.13 Integralni ISPIT – MATEMATIKA I 09. (ii) konveksnost (i konkavnost) u vezi sa drugim izvodom. te primjeniti te formule da sračunate: obim kružnice. Izračunati veličinu površine koju grafik funkcije: (i) zatvara sa kordinatnim osama.Zadatak. a) Definisati: primitivnu funkciju.

“7”= 61-70. nule. tačke ekstremuma i ispitati njihovu prirodu pomoću znaka drugog izvoda. granična vrijednost funkcije. arcctg(e2x + ln x). Kao što vidite ne morate sve uraditi. 3. 2 ln x − 1 . asimptote.) 2. Navesti slijedeća pravila (stavove): (i) maksimum (i minimum) u vezi sa prvim izvodom. x 2 + 5x + 6 0 2 π 6 površinu P ograničenu krivom x 2 + y 2 + 6 x = 0 .14 MATEMATIKA 2. (ii) matematika 2. (ii) zatvara sa asimptotom (pazite radi se o nesvojstvenom integralu. OBAVEZNO! NA PRVOJ STRANICI NAPIŠITE SAMO : (i) lične podatke (prezime i ime i godinu upisa ). Zatim samo zapisati broj e (prirodna osnova logaritma) kao graničnu vrijednost niza. Nacrtati odgovarajuću sliku. “9”= 81.2004. Zadatak. te samo navesti (bez dokaza) i objasniti kad vrijedi Leibnitz-Newton-ova formula. . (ii) konveksnost (i konkavnost) u vezi sa drugim izvodom. 3 2 b) Za funkciju y = (1− 2x) e e odrediti: nule. b) Za funkciju y = x 2 + 2x − 2 odrediti: oblast definisanosti. prevojnu tačku. te nacrtati njen grafik. neodređeni i određeni integral. a) Definisati: primitivnu funkciju. tj. (te nacrtati odgovarajuću sliku) formule za primjenu određenog integrala kod izračunavanja: (i) dužina luka krive.Izračunati veličinu površine što grafik funkcije zatvara sa x osom 3)Zadatak. Zapisati i objasniti kako se koriste. a) Definisati pojmove: granična vrijednost niza.Zadatak. Primjeniti te formule da sračunate: obim kružnice. b) Izračunati: A=∫ 7 x − 14 x + 1 dx. i površina lopte (svi istog poluprecnika r). te nacrtati odgovarajuću sliku. “8”= 71-80. B = ∫ ( x + π) cos 6 xdx. Koristeći pravila diferenciranja odrediti izvode slijedećih funkcija: xe−3x . x x 11 2 3 1 2 x − x . parcijalni ili VI1 PISMENI ISPIT 09.90. (iii) popunite tabelu: (svaki zadatak a) ili b) 17 bodova) zadatak 1. (ii) površina obrtnog tijela. Izračunati veličinu površine koju grafik funkcije: (i) zatvara sa kordinatnim osama. a) Definisati:(i) izvod funkcije. intervale monotonosti i x +3 konveksnosti. objasniti geometrijsko značenje istih. Σ a b Σ Na osnovu popunjene tabele izlazi ocjena : “6”= 51-60. asimptote. “10”= 91-102. parcijalni ili VI1.09. te zapreminu V1 koja nastaje rotacijom povrsine P oko ose x i V2 oko y ose. 2. Sretno ! 1. Pažljivo pročitajte zadatke i ne žurite. (ii) diferencijal funkcije.te neprekidnost funkcije. intervale monotonosti i konveksnosti. te nacrtati njen grafik.

x k BX = H. f ' ( x) po definiciji. Zatim izračunati određeni integral: B = x sin 3 xdx. a 0 ako uopste niste odgovarali na pitanje). te navesti geometrijsku interpretaciju. . 2) Definisati izvod (dati i sliku).5 .. DB. popunjavajte Σ odmah odgovarajuce polje slijedece tabele vrijednoscu od 0 do 1. ako je ⎛ 1 −2 ⎞ ⎛1 0⎞ A=⎜ ⎟. (2 x3 − 1)5 . A-1A.001. Trajanje ispita 2 sata. 1) 2) 3) 4) 5) 6) 7) 8) 9) 10) Zatim kako odgovorite na neko od pitanja. gdje je r > 0. AA. a na osnovu tablice izvoda zapisati izvode y' i y'' funkcija: sin 3 x. … . Arg z = .-1).Izračunati: površinu tetraedra ABCD. C(4. .. Izračunati Zatim objasniti geometrijsko značenje.. 2. b = (1.. −2. )..-2. D(3.. septembar 2004.. Na prvoj strain obavezno upisati: licne podatke. 2 −x 4) Samo navesti Lagranžov stav o srednjoj vrijednosti i dati geometrijsko tumačenje (slika) .A∈R. x 2 ... Koliko vrijednosti ima za ωk ? z. (iii) lim a n = A ⇔ . d 2 f (0) za f ( x ) = x 2e − x . Zatim samo navesti (bez dokaza) Kramerov stav.. π ∫ 7) Neka je: A(0. DC ? ( ) ΔABC i A u tom trouglu. Odrediti izvod jedne od funkcija po definiciji.k = . tj. Zatim izračunati: adjA. k .. te izračunati z4 i 10) Definisati adjungovanu i inverznu matricu.. Odrediti funkcije.. (ocjenu i datum kad ste eventualno položili pismeni) i koji put polazete. Zatim samo zapisati Lajbnic-Njutnovu formulu navodeći uslove kad ta formula vrijedi. dovršiti formule za potenciranje z n =. Koje je orjentacije trijedar DA. te zapreminu V Za koje x∈R su ortogonalni vektori a = (ln ( x − 1) .. . . Navesti stav o srednjoj vrijednosti integrala . ⎝ −3 −1 ⎠ ⎝0 1⎠ Precizno zapisati sistem od k linearnih algebarskih jednačina sa k nepoznatih x1 . 0 A= −r ∫ r r 2 − x 2 dx . koristeći stav o izvodu inverzne funkcije. Im z = . te odrediti izvod inverzne 3) Za funkciju f ( x) = −3x − 2 odrediti inverznu funkciju f –1 . (1 za potpun odgovor.1 . 5) Definisati : primitivnu funkciju. Za funkciju y = x e odrediti tačke ekstremuma i ispitati njihovu prirodu..0). Paskalov trougao do 6-tog reda. definisati slijedeća tri limesa ispunivši odgovarajuče ekvivalencije (i ništa više): (i) lim f ( x ) = A ⇔ . te formulu za ωk = n z = . Zatim sve te vrijednosti zapisati za z = 12 − 2 i. Izračunati ( 2u 3 − v ) = . Za pozitivnu ocijenu treba uraditi više od pola zahtijeva..2). matricu sistema B (pazi ne vrijedi ako upotrebite matricu A umjesto B) i kolonu slobodnih članova H. Δx = 0. Zapisati: D(f).5). te zapisati z u trigonometrijskom obliku z =. te odrediti: df (1). 6) Navesti (bez dokaza)stav o smjeni promjenljive u određenom integralu. samo popuniti jednakosti : Re z = .. (iv) Definisati neprekidnost funkcije f x→a x→a u tački a.1.. r= z = korjenovanje . 4 9) Za kompleksni broj z = x + iy definisati. za pozitivnu ocjenu treba bar Σ= 5. (ii) lim h( x ) = −∞ ⇔ . tj.-1. kad ste otslusali matematiku. 23.15 MATEMATIKA I . te u istom koordinatnom sistemu (bez primjene izvoda) skicirati grafike G(f) i G(f –1).. E = ⎜ ⎟..1. A-1. −3 ) ? 8) Zapisati: binomni koeficijent . −1). tj. D(f –1). nacrtati odgovarajuću sliku za A . R(f –1).. neodređeni integral i određeni integral.. 1) Neka su a. binomnu formulu za razliku: ( t − s ) = n . determinantu D sistema i objasniti kako se iz determinante D dobije determinanta Di nepoznate xi ( i = 1. B(3. Zapisati formulu parcijalne integracije za određeni integral. ϕ = arg z = . . . nacrtati odgovarajuću sliku.. Zatim zapisati formulu za prvi (dati i sliku) i drugi diferencijal. tj. R(f)..

(ocjenu i datum kad ste eventualno položili pismeni) i koji put polazete. c . 2 + 3x 2 2 2 8) Dovršiti jednakost: a×b = . (1 za potpun odgovor. 2.1 . 4) Zapisati formulu za n-ti diferincijal. nacrtati odgovarajuću sliku. . ym . −1 ∫ 2 x sin π 4 xdx. Izračunati − ∫ dx . samo navesti uslove kad ∞ vrijedi i zapisati Lajbnic-Njutnovu formulu. te bjasniti geometrijsko značenje za A. Zatim navesti stav o smjeni u određenom integralu i izračunati A = ∫ a 2 a a 2 − x 2 dx .. x→a funkcije f 3) Definisati izvod (dati i sliku). m.. 10) Samo navesti (bez dokaza) Kramerov stav. te objasniti šta predstavlja a × b . ∑ > 5. MATEMATIKA I (sva pitanja) i MATEMATIKA (pitanja 1-7) . tj. a . (ii) lim h( x ) = ∞ ⇔ . ?) i odrediti inverznu funkciju th –1 . matricu C (pazite ne matricu A) sistema i kolonu slobodnih članova H. (iii) lim an = −∞ ⇔ . . 2 d 2 f (0) za f ( x) = x 2e−2 x . 6.1 i AA. 2) Neka su a. . determinantu D sistema i objasniti kako se iz determinante D dobije determinanta Di ⎛ −10 −2 ⎞ ⎛1 0⎞ nepoznate xi ( i = 1. popunjavajte odmah odgovarajuce polje slijedece tabele vrijednosću od 0 do 1. 7. ). b] ⊂ R. R(f). y ) ∈ R 2 a ≤ x ≤ b. ( ) ⎛2 2 ⎞ 9) Zapisati: binomni koeficijent.. y2 . Paskalov trougao do 6-tog reda. 1) Definisati funkciju thx (=. Na prvoj strani obavezno upisati: lične podatke. 5) Kad vrijedi formulu parcijalne integracije za određeni integral ? Izračunati određeni integral: 6) Nacrtati figuru S = {( x. 4. Odrediti izvode y' i y'' funkcija: 1 ( sin 2 x − cos 2 x) 2 .. tj. 3. 5 za MATEMATIKU I (ili ∑ > 4.. Zatim definisati neprekidnost x→a u tački c i na [ a. Δx = 10−3. x 2e −2 x .određeni integral i nesvojstveni integral. R(f –1) za tu Skicirati u istom koordinatnom sistemu (bez primjene izvoda) grafike G(th) i G(th –1). Odrediti tačke ekstremuma funkcije y = x 2e−2 x i ispitati prirodu tih tačaka pomoću drugog izvoda. ako je A = ⎜ ⎟. 8..…. ( b − 2u ) = m . 9.16 Građevinski fakultet: 01. Ali prethodno zapisati sistem CX=H od (pazite) m linearnih algebarskih jednačina sa m nepoznatih y1 . ab = . neodređeni integral.0 za MATEMATIKU) 1. ⎜ bz − x ⎟ = ⎝3 ⎠ 4 . E = ⎜ ⎝ −5 −2 ⎠ ⎝0 1⎠ . D(f –1). Potrebno je odgovoriti na više od pola pitanja. ∑ funkciju. oktobar 2004. ⎟. 10. 7) Definisati : primitivnu funkciju. Zapisati skupove: D(f). Izračunati: A.. Zatim za vektore a = i + j − k . kad ste otslušali matematiku. te izračunati diferencijale: df (0). Zatim kako odgovorite na neko od pitanja. a 0 ako uopšte niste odgovarali na pitanje). b = 2i − k izračunati: te tri vrijednosti i za c = −4 j + 3k odredi orjentaciju trijedra b . 0 ≤ y ≤ f ( x ) } i izračunati njenu površina.A∈R. pra b = . 1 Samo navesti Lagranžov stav o srednjoj vrijednosti i dati geometrijsko tumačenje (slika) . definisati slijedeća dva limesa ispunivši odgovarajuće ekvivalencije (i ništa više): (i) lim f ( x ) = A ⇔ . 5..

Zatim krivu x2 − y2 = 1 .tica.ZADATAK a) Definisati rotacionu površinu koja nastaje rotacijom krive koja leži u ravni xoz oko x-ose i odrediti njenu jednačinu.) 1. primitivnu funkciju i neodređeni integral. popunjavajte odmah odgovarajuće polje slijedeće tabele vrijednošću od 0 do 13 (tj. 17 za 2. Na prvoj strani obavezno upisati: • • • lične podatke.17 GF. 61-70 = 7-ica i. II parcijalni 2 sata. treba uraditi i zadatke (pod b)) i teoriju (pod a)) za najmanje 25 (od 56 mogućih) poena.b 3. (ii) definisati limes i beskonačan (±∞) limes niza u terminologiji „ ε-N(ε)“. ( a − 2 ) x + 4y + 2z = 5.1 ) i Z = zj ( )k. 16. te izračunati površinu i obim dobijenog mnogougla. r.. jednačina CZ = B.integralno 2sata i 30 min . (AKO TAČNO POPUNITE SVE TRAŽENE PODATKE DOBIČETE 5 POENA.Zadatak a) Definisati: 1. diskutovati i riješiti sistem jednačina: x + y + 2z = 6.ZADATAK a) Navesti i dokazati formulu za dušinu luka krive. ).a 2. drugu i zadnju jednačinu i nepoznatu. napisati jednačinu tangente funkcije y = f(x) u tački x = a. Zatim. Zatim izraćunati i grafički predstaviti sve vrijednosti −8 . ćim odgovorite na neko pitanja. studenti koji rade samo analizu rade još : 3. 2005. a 0 ako uopšte niste odgovarali na pitanje): 1.a 1.r . b) Ispitati tok i nacrtati grafik funkcije y = xlnx.d. 2. Im z.ZADATAK a) (i) Nacrtati odgovarajuće slike. Nedopustivo je promjeniti ime bilo koje varijable u pitnjima:SVAKA PROMJENA IMENA VARIJABLE TRETIRAĆE SE KAO POGREŠAN ODGOVOR ! b) Za razne a∈ R. pritom opisati kako se iz determinante D = det C dobije determinanta Di nepoznate zi ( i = 1. r-tog reda : definisati subdeterminantu i kofaktor. zapisati lim (1 + x ) x →0 −a x =. za Matematika I. gdje su C = cij ( )r.b] ). A Jasno.a 3. te zapisati razvoj determinante D po kofaktorima zadnje r-te kolone.b 4. te šk.ZADATAK ∫ 0 e−3x (5x + 2)dx.) za potpun odgovor.?.godinu kad ste otslušali predmet. tj.b 2.1 zapisujući prvu. 4 8 Izračunati površinu omeđenu tim krivim i zapreminu nastalu rotacijom te površine oko x-ose. parc. određeni integral (dati i definiciju integralne sume ograničene funkcije f na [a.grupa koji put polažete. i 2.06. Zapisati Tajlorov polinom T2(x) i ostatak R2(x) i krug krivine u tački x0 = 1.. PRIMJEDBA: pored Zadataka 1. MATEMATIKA I. α= ∫ x 4 dx x 4 + x2 − 6 . te na taj način izračunati obim kruga. a) Zapisati sistem lin. y = x 2 − 2x. b) Nacrtati grafike krivih y = ∞ b) Izračunati integrale: A = 3.alg. 3. z = 0 rotirati oko x-ose. zatim za taj isti sistem: CZ=B navesti Kramerov stav. 6x + ay + 4z = 13. 4. te napisati jednačinu rotacione površine i skicirati njenu sliku. 2.b ∑ Na osnovu sume poena (∑)izlazi OCJENA: 51-60 = 6. ISPIT TRAJE: za analizu. 4 b) Naći Re z. B = ( b i r. te definisati i dati geometrijsko tumačenje izvoda i diferencijala. arg z ako je z = 3 ( 2 −i 2 ) (− 10 3 +i ) 20 . 1 2 1 x . 17) ( 13 (tj.a 4. Za determinante D = det C.t.

A = ( a i )k . zatim za taj isti sistem: BX = A navesti Kramerov stav.d. PRIMJEDBA: pored Zadataka 1.a 2. y = x 2 − 2x.integralno 2sata i 30 min . popunjavajte odmah odgovarajuće polje slijedeće tabele vrijednošću od 0 do 13 (tj. jednačina B Y = A. b) Ispitati tok i nacrtati grafik funkcije y = xlnx. Na prvoj strani obavezno upisati: • • • lične podatke. II parcijalni 2 sata.a 4. 3 6 Izračunati površinu omeđenu tim krivim i zapreminu nastalu rotacijom te površine oko x-ose. ( b + 2 ) x + 6y + 6z = 7. drugu i zadnju jednačinu i nepoznatu. 17) (13 (tj. 4x + by + 3z = 2. 3. ). primitivnu funkciju i neodređeni integral. 2. 9 16 b) Naći Re z. ISPIT TRAJE:za analizu.k .tica. i 2. Zatim izraćunati i grafički predstaviti sve vrijednosti 27 .a 3. te šk. rade još : 3.ZADATAK −n ⎛ a⎞ a) (i) definisati limes funkcije i neprekidnost funkcije u terminologiji „ ε-δ( ε)“.) 1. Nedopustivo je promjeniti ime bilo koje varijable u pitnjima:SVAKA PROMJENA IMENA VARIJABLE TRETIRAĆE SE KAO POGREŠAN ODGOVOR ! b) Za razne b∈ R. studenti koji rade samo analizu. k. te zapisati razvoj determinante D po kofaktorima zadnje k-te vrste.ZADATAK ∫ 0 e−2x (3x − 2) dx. ćim odgovorite na neko pitanja. parc. 61-70 = 7-ica i. z = 0 rotirati oko x-ose.1 i Y = yj ( )k. te izračunati površinu i obim dobijenog mnogougla. napisati jednačinu tangente funkcije y = f(x) u tački x = a.alg. a) Zapisati sistem lin. 4. 2005. ⎜ ⎟ n→−∞ ⎜ ⎝ ⎠ n⎟ (ii) Definisati i dati geometrijsko tumačenje izvoda i diferencijala i nacrtati odgovarajuće slike.t. za Matematika I. treba uraditi i zadatke (pod b)) i teoriju (pod a)) za najmanje 25 (od 54 mogućih) poena. gdje su B = b ij ( ) k..a 1.parcijalni) za potpun odgovor. tj 2. pritom opisati kako se iz determinante D = det B dobije determinanta Di nepoznate y i ( i = 1.ZADATAK a) Navesti i dokazati formulu za površinu obrtnog tijela. 1 1 b) Nacrtati grafike krivih y = x 2 . diskutovati i riješiti sistem jednačina: x + y + 3z = 3.?. određeni integral (dati i definiciju integralne sume ograničene funkcije f na [a.06. Jasno. β= ∫ x 4 dx x 4 − x2 − 6 . Za determinante D = det B.1 zapisujući prvu.b ∑ Na osnovu sume poena (∑)izlazi OCJENA: 51-60 = 6.godinu kad ste otslušali predmet. Zapisati Tajlorov polinom T2(x) i ostatak R2(x) i krug krivine u tački x0 = 1. Zatim krivu y2 x 2 − = 1 . 16. a 0 ako uopšte niste odgovarali na pitanje): 1.b 4.b 3. 17 za 2. arg z ako je z = 3 ( 3 −i ) (− 20 2 +i 2 ) 10 . tj.ZADATAK a) Definisati rotacionu površinu koja nastaje rotacijom krive koja leži u ravni yoz oko z-ose i odrediti njenu jednačinu.b 2.Zadatak a) Definisati: 1. k-tog reda : definisati subdeterminantu i kofaktor. te napisati jednačinu rotacione površine i skicirati njenu sliku. ∞ b) Izračunati integrale: b = 3. (AKO TAČNO POPUNITE SVE TRAŽENE PODATKE DOBIČETE 5 POENA. MATEMATIKA I. Im z. grupa B koji put polažete.18 GF..b] ). te na taj način izračunati površinu sfere. Zatim. zapisati lim ⎜1 + ⎟ =. 2.

odrediti : koji uslov ispunjavaju formati (p. I 3 = ∫ 1 e dx 4 + x2 .q) i (r. tj. Nedopustivo je promjeniti ime bilo koje varijable u pitnjima:SVAKA PROMJENA IMENA VARIJABLE TRETIRAĆE SE KAO POGREŠAN ODGOVOR ! b) Za razne a∈ R. (∀i = 1. te kakav je format (u. A Na prvoj strani obavezno upisati: 1.ZADATAK a) Definisati konusnu površinu.. te sračunati: AEq=. 17 za parcijalni ) ( 13 (tj. Zatim odrediti ' inverznu funkciju f –1 . 3.2005.2. arg z ako je z = ( 2 + i 2 ) 5 x2 − y2 = 1 . R(f –1).ZADATAK a) Navesti stav o smjeni u određenom integralu.19 GF. t.01. za Δx = 0.. Ako postoji matrica B = ( bij )u. a 0 ako uopšte niste odgovarali na pitanje): Na osnovu sume poena (∑)izlazi OCJENA: 1. j = 1. MATEMATIKA I.a 2. ćim odgovorite na neko pitanja.t.b] →R. 3 x . 5. 2.) za potpun odgovor. u.a 3. 6x + ay + 4z = 13.5) i direktrisom: b) Naći Re z. odrediti : x −1 2 jednačinu tangente u tački x = 0 (koristiti ovaj rezultat kod crtanja grafika funkcije). 4. b) Izračunati integrale: A1 = ∫ cos x (3 + sin x ) 3. radi se 2sata i 30 min radi se 2 sata. Zatim. Izračunati veličinu manje površine omeđene tim krivim te b) Nacrtati grafike krivih y = 3 zapreminu i površinu tijela nastalu rotacijom te površine oko x-ose. Zatim izraćunati i grafički predstaviti sve vrijednosti −8i .0. (obavezno nacrtati sliku rotacionog tijela).b 4. kako se računaju elementi matrice B. II parcijalni: ZADACI 1. x 2 + y2 = 4 . 17 za 2. koristeći stav o izvodu inverzne funkcije. D(f –1). 07. 2x . popunjavajte odmah odgovarajuće polje slijedeće tabele vrijednošću od 0 do 13 za integralni (tj.a 4. 4 (− 3 2 3 −i ) 16 . y ) ∈ R 2 0 < a ≤ x ≤ a 3. koji put polažete.godinu kad ste otslušali predmet.grupa A 2. 2. Im z.07.ZADATAK a) Nacrtati grafike G(f) funkcije f ( x) = cos 2x . te izračunati površinu i obim dobijenog mnogougla. Odrediti izvode: f ( x) po definiciji.ZADATAK a) Neka su date matrice A = aij (i) (ii) A 2 = ∫ (2x − 1) cos3xdx. −2 3 b) Ispitati tok i nacrtati grafik funkcije y = x + 1. lične podatke. v) b ij = Σ (iii) Definisati Kronekerov simbol δij i jediničnu matricu Er zapisati koristeći taj simbol. dovršite formulu: . diferencijal i drugi diferencijal te funkcije u tački x = 1 .q i X = x ij ( )r. Matematika I.Zadatak a) Definisati: integralne sume i određeni integral ograničene funkcije f:[a. ISPITza analizu.3.b 2.integralno: ZADACI 1.d.v tako da je B=AX. 0 ≤ y ≤ 4a 2 − x 2 π 12 } i izračunati njenu površina.v) matrice B. R(f).b 3.4. te u istom koordinatnom sistemu skicirati grafik G(f –1).tica.j. te izračunati: I1 = ∫ 4 3x dx 2 −4 . . 1 dx. treba uraditi i zadatke (pod b)) i teoriju (pod a)) za najmanje 25 (od 56 mogućih) poena. te šk. 61-70 = 7-ica i. parc.a 1.) 1. ( a − 2 ) x + 4y + 2z = 5. (AKO TAČNO POPUNITE SVE TRAŽENE PODATKE DOBIČETE 5 POENA. .b ∑ 51-60 = 6.s . Zapisati: D(f). Zatim odrediti jednačinu konusne površine sa vrhom u A(0. z = 0 . diskutovati i riješiti sistem jednačina: x + y + 2z = 6. I 2 = ∫ ln xdx. Nacrtati ravnu figuru A = {( x.2 i 5. Jasno.s) matrica A i X. 0 ( ) p. te odrediti izvod inverzne funkcije.

Ako postoji matrica C = ( c ) ij u. 0 ≤ y ≤ 4b 2 − x 2 π } . za Δx = 0.Zadatak a) Definisati: integralne sume i određeni integral ograničene funkcije f:[a. b2 = ∫ (3x − 1) sin3xdx. 4x + by + 3z = 2. (obavezno nacrtati sliku rotacionog tijela). 9 16 ( 3 +i ) (− 13 2 2 −i 2 ) 5 . 2. Nedopustivo je promjeniti ime bilo koje varijable u pitnjima:SVAKA PROMJENA IMENA VARIJABLE TRETIRAĆE SE KAO POGREŠAN ODGOVOR ! b) Za razne b∈ R. t. koristeći stav o izvodu inverzne funkcije..) 1. D(f –1).07.b 4. ćim odgovorite na neko pitanja. diskutovati i riješiti sistem jednačina: x + y + 3z = 3.q) matrica Y i B. (AKO TAČNO POPUNITE SVE TRAŽENE PODATKE DOBIČETE 5 POENA. 2x . 61-70 = 7-ica i. a 0 ako uopšte niste odgovarali na pitanje): Na osnovu sume poena (∑)izlazi OCJENA: 1.ZADATAK a) Nacrtati ravnu figuru B = {( x. I 3 = ∫ 1 −2 e dx 2 34+ x .2 i 5.q . arg z ako je z = y2 x 2 − = 1 . diferencijal i drugi diferencijal te funkcije u tački x = 1 .01.v tako da je C=YB odrediti : koji uslov ispunjavaju formati (m. dovršite formulu: (∀i = 1.ZADATAK a) Definisati cilindričnu površinu.. Zatim izračunati i grafički predstaviti sve vrijednosti 3 27i .b 2.b ∑ 51-60 = 6. 17) (13 (tj. kako se računaju elementi matrice C. te izračunati: I1 = ∫ 4 dx 2 3x −4 . z = 0. popunjavajte odmah odgovarajuće polje slijedeće tabele vrijednošću od 0 do 13 (tj. te šk.tica.4.a 4. R(f –1).a 2. tj. grupa B • koji put polažete. odrediti : x2 − 1 jednačinu tangente u tački x = 0 (koristiti ovaj rezultat kod crtanja grafika funkcije). MATEMATIKA I. . 12 1 dx . v) c ij = Σ . B Na prvoj strani obavezno upisati: • lične podatke. te koristeći taj stav izračunati površina ravnu figure B. Im z. te izračunati Ep B=. 2.v) matrice C. I 2 = ∫ ln xdx. Zatim odrediti jednačinu cilindrične površine sa generatrisom p = ( 1. II parcijalni: ZADACI 1. ISPITza analizu. Zatim odrediti 2 ' inverznu funkciju f –1 .n i B = bij ( )p.1.j. 5. ( b + 2 ) x + 6y + 6z = 7. y = x 3 . . 17 za 2. b) Nacrtati grafike krivih x 2 + y2 = 4.20 GF. b) Izračunati integrale: b1 = ∫ (2 + cos x ) sin x 0 3.godinu kad ste otslušali predmet.b] →R.a 3.t. te kakav je format (u. Izračunati veličinu manje površine omeđene tim krivim te zapreminu i površinu tijela nastalog rotacijom te površine oko x-ose. treba uraditi i zadatke (pod b)) i teoriju (pod a)) za najmanje 25 (od 54 mogućih) poena. j = 1.3.ZADATAK a) Nacrtati grafike G(f) funkcije f (x) = cos x . Jasno. Odrediti izvode: f (x) po definiciji.ZADATAK (i) (ii) (iii) a) Neka su date matrice Y = y ij ( )m. te u istom koordinatnom sistemu skicirati grafik G(f –1). Zapisati: D(f).integralno: ZADACI 1. 07.2005.b 3. • Zatim.n) i (p. te izračunati površinu i obim dobijenog mnogougla.1) i direktrisom: b) Naći Re z.2. radi se 2sata i 30 min radi se 2 sata. u.parcijalni) za potpun odgovor. R(f). b) Ispitati tok i nacrtati grafik funkcije y = x + 1. 4.d. Matematika I. y ) ∈ R 2 0 < b 2 ≤ x ≤ b 3.a 1. Navesti stav o smjeni u određenom integralu. te odrediti izvod inverzne funkcije. Definisati Kronekerov simbol δij i jediničnu matricu Em zapisati koristeći taj simbol.

(obavezno nacrtati sliku rotacionog tijela).ZADATAK a) Navesti stav o smjeni u određenom integralu.tica. R(f –1). x 2 + y2 = 4 . 12 1 A=∫ dx. y ) ∈ R 2 0 < a ≤ x ≤ a 3. odrediti : x −1 1. Na prvoj strani obavezno upisati: • lične podatke.a 3. 07. 61-70 = 7-ica i. koristeći stav o izvodu inverzne funkcije. I 2 = ∫ ln xdx. Zapisati: D(f). 2005. Jasno. diferencijal i drugi diferencijal te funkcije u tački x = 1 .a 2. te šk. −2 3 b) Ispitati tok i nacrtati grafik funkcije y = x + 2x . jednačinu tangente u tački x = 0 (koristiti ovaj rezultat kod crtanja grafika funkcije).21 GF.t. D(f –1). • Zatim.a 1.ZADATAK a) Nacrtati grafike G(f) funkcije f (x) = 2x . Nacrtati ravnu figuru A = {( x.b] →R.stepen) 2sata .07. b) Izračunati integrale: sin x (3 + cos x ) 0 3. B = ∫ (2x − 3) cos 3xdx. te izračunati: I1 = ∫ 4 3 dx x −4 2 .b 3. MATEMATIKA VI1 . ISPIT TRAJE: Matematika (VI. popunjavajte odmah odgovarajuće polje slijedeće tabele vrijednošću od 0 do 17 ( ( 17 za potpun odgovor.01. 0 ≤ y ≤ 4a 2 − x 2 π } i izračunati njenu površina.d.godinu kad ste otslušali predmet. R(f). (AKO TAČNO POPUNITE SVE TRAŽENE PODATKE DOBIČETE 5 POENA. za Δx = 0. ćim odgovorite na neko pitanja. • koji put polažete. 2.ZADATAK a) Definisati: integralne sume i određeni integral ograničene funkcije f:[a.) 1.b 2. b) Nacrtati grafike krivih y 3 = x . Odrediti izvode: f ( x) po definiciji. Izračunati veličinu manje površine omeđene tim krivim te zapreminu i površinu tijela nastalog rotacijom te površine oko x-ose. a 0 ako uopšte niste odgovarali na pitanje): Na osnovu sume poena (∑)izlazi OCJENA: 51-60 = 6. I 3 = ∫ 1 2 e 2 dx 4 + x2 . Zatim odrediti ' 1. 2. te odrediti izvod inverzne funkcije.b ∑ inverznu funkciju f –1 . treba uraditi i zadatke (pod b)) i teoriju (pod a)) za najmanje 25 (od 54 mogućih) poena. te u istom koordinatnom sistemu skicirati grafik G(f –1).

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful