1 MATEMATIKE I -ANALIZA- - OSNOVNA PITANJA I ZADACI ZA ISPIT

-

2. parcijalni koji se polaže u junu na kraju II semestra)
7. REALNA FUNKCIJA REALNE PROMJENLJIVE
1) Pojam realne funkcije f jedne realne promjenljive: f:A → B , Ø ≠ A , B ⊂ R , tj. (f : A → B) ⇔ ( ∀ x ∈ A ) ( ∃ ! y ∈ B ) f (x) = y. Definicije pojmova: oblast definisanosti D(f ) i rang R(f) funkcije f, sirjekcija, injekcija i bijekcija (tj. sirjektivno , injektivno i bijektivno preslikavanje f ). 2) Parna, neparna , periodična (period i osnovni period) , monotona , ograničena, složena i inverzna funkcija (osobine grafika) . 3) Implicitno, tj. eksplicitno zadana funkcija. 4) Klasifikacija funkcija prema njihovom analitičkom izrazu (prema formuli f (x) ): algebarske (racionalne, cijele i razlomljene, te iracionalne ) i transcedentne funkcije. 5) Osnovne elementarne i elementarne funkcije. 6) Jednačina: f (x) = 0 ⇔ x ∈ S = {x ∈ R f ( x) = 0 } ; nejednačina: f (x) > 0 ⇔ x∈ A ⊂ R , A = {x ∈ R f ( x) > 0

}.

7) Kvadratna funkcija (trinom), kvadratna jednačina i nejednačina, tj. (a,b,c Є R, a ≠ 0 ) ax2 + bx + c = 0 , >0, <0; Vietova pravila: x1 + x2 = - b/a , x1 x2 = c/a; faktorizacija: ax2 + bx + c = a (x – x1) (x – x2). 8) Definicije i grafici trigonometrijskih funkcija; trigonometrijske jednačine nejednačine. Npr.: sinx = m (m ∈ [− 1,1] ); tgx <1;

1 3 . ≤ cos x < 2 2

9) Polinom. Rastavljanje polinoma na faktore. Faktorizacija realnog polinoma. Princip identiteta polinoma. Vietova pravila. 10) Racionalne nule polinoma. 11) Razlomljena racionalna funkcija (polinom kao cijela racionalna funkcija, prava i neprava racionalna funkcija) i rastavljene na parcijalne razlomke (prve i druge vrste).

8. NIZ REALNIH BROJEVA
12) Smisao definicije : niz a je preslikavanje a : N → R. 13) Pojam okoline, tj. sistema okolina: ( ∀ε > 0 ) O∈ ( A) := x ∈ R x − A < ε ;

{

}

gdje je : .
x − A < ε ⇔ A−ε < x < A+ε .

14) Tačka nagomilavanja niza (limsup i liminf niza). Granična vrijednost niza a, tj. (za A ∈ R) liman = A ⇔ ( ( ∀ε > 0 ) ( ∃ no (ε ) ∈ N ) a n − A < ε ⇐ n > n0 ). Veza izmedu granične vrijednosti i tačaka nagomilavanja niza. 15) Definisati beskonačnu graničnu vrijednost niza, tj. liman= + ∞ ⇔ ( ( ∀M > 0 ) (n0(ε)∈N) an>M ⇐ n> n0 ), = − ∞ ⇔ ( ( ∀M > 0 ) (n0(ε)∈N) an<-M ⇐ n> n0 ).

2
16) Računanje (operacije) sa graničnim vrijednostima , tj. ako je lim a n = A , lim bn = B , (A, B ∈ R, o∈{+ ,- , · , : }), tada je lim ( a n o bn ) = (lim a n )o(lim bn ) = A o B gdje, u slučaju kad je o operator dijeljenja , treba pretpostaviti: ( ∀ n ∈ N ) bn ≠ 0 , tj. lim bn = B ≠ 0. 17) Ograničeni i monotoni nizovi. Stav o konvergenciji monotonih (i ograničenih) nizova. 18) Niz kojim je definisan broj e , tj. dokaz da je:

⎛ a n = ⎜1 + ⎝

1⎞ ⎟ → e, ( n → ∞ ). n⎠

n

19) Bolcano-Vajerštrasov i opći Košijev kriterijum konvergencije niza (bez dokaza). 20) Pojam (beskonačnog) reda: ∑ a n = a1 + a 2 +
n =1

.;

niz parcijalnih suma Sn , suma, konvergencija i divergencija reda. Geometrijski red: a + aq + a q2 +...., tj.

∑ q = lim S n =
n =1 n-1

a , q <1 ; 1− q

gdje je parcijalnih suma geometrijskog reda Sn=a+aq+...+aqn-1=a

1− qn . 1− q

9. GRANIČNA VRIJEDNOST I NEPREKIDNOST FUNKCIJE

21) Granična vrijednost funkcije i beskonačna granična vrijednost funkcije (+ ∞ ili - ∞ ) u (konačnoj) tački a ∈ R i u beskonačnosti (+ ∞ ili - ∞ ). Definicije granične vrijednosti iskazati pomoću ekvivalencija . Npr.: lim f (x) = A ⇔ ( ( ∀ ∈> 0 ) ( ∃ δ( ∈ )>0) f ( x) − A < ∈ ⇐ 0 < x − a < δ )
x→ a

x → −∞

lim f (x) = ∞ ⇔ ( ( ∀M > 0 ) ( ∃ x0 (M)<0) f (x) > M ⇐ x < x0 ).

ili

22) Pojmovi okolina: O ( A, ε ) = Oε ( A), tj. O ( A, ε ) = O ( A, ε ) \ {A},

O(∞, M ) = OM (∞) = {x ∈ R

x > M (> 0) } , itd.

23) Računanje (operacije) sa graničnim vrijednostima funkcije, (viditi 16.). 24) Elementarni limesi, napr.

a x −1 sin x 1 = 1; lim (1 + ) x = e = lim (1 + x) x ; lim = ln a, itd . lim x →0 x → ±∞ x →0 x →0 x x x
25) Neprekidnost funkcije (definicija i njene varijante). Osobine neprekidnih funkcija (bez dokaza). 26) Asomptote: vertikalna i kosa (tj. horizontalna). Stav o kosoj asimptoti. 27) Algebarske krive linije drugog reda i njihovi grafici: (prava) , kružnica, elipsa, hiperbola, parabola (kanonske jednacine). 28) Ciklometriske funkcije (inverzne trigonometrijske: arcsin, arccos, arctg, arcctg). 29) Eksponencijalne i logaritamske (kao uzajamno inverzne: ax i loga x ) : opadajuće za 0<a<1, rastuće za a>1 . 30) Hiperbalne i njihove inverzne (area) funkcije. Osnovni identeti : ch(x+y)=chxchy+shxshy, tj. ch2xsh2y=1, itd.

1

(ii) kriterijum za konveksnost i prevojnu tačku pomoću drugog izvoda (ili pomoću viših izvoda) 49) Parametarsko predstavljanje krivih linija (i izvodi tako zadanih funkcija). Integracija nekih iracionalnih funkcija (Ojlerove smjene). geometrijsko značenje diferencijala.Dodir višeg reda. PRIMJERI: (i) (ii) ∫ (x2 +a2)-2dx. 43) Tajlorova i Maklorenova formula (bez dokaza). B= a −a ax ∫ e cosbxdx 55) Integracija ( neodređenog i određenog integrala) metodom smjene promjenljive. : }. ∞/∞. te definiciona nejednakost za konveksne (konkavne) funkcije. 0°. ∞ .3 10. tj. Tablica izvoda. (ax2 +bx+c)-1dx. gdje je D=b2-4ac>0 (ili D < 0 ). 42) Višestruke nule funkcije. Lijevi i desni izvod i diferencijabilnost funkcije. 0▪ ∞. 44) Stacionarna tačka i tačka ekstremuma funkcije (lokalni i globalni ekstremum). tj. Lagranžov i Košijev.∞.Njutnova formula. Stav Čebiševa. a>0 ili a<0. ω(Δx ) → 0 ( Δx → 0 ). 39) Izvodi i diferencijali višeg reda.. 54) Parcijalna integracija (u neodređenom i određenom integralu). . integracija elementarnih razlomaka. Stav o srednjoj vrijednosti integrala. pogodnom smjenom t= ϕ (x). 37) Tangenta i normala grafika G(f) funkcije f. · . integracija binomnog diferencijala. 40) Stavovi o srednjoj vrijednosti (i njihova geometrijska interpretacija) : Fermaov. Osobine i tablica neodređenih integrala. 33) Pravila za izvod (u ◦ v)' . 32) Diferencijabilnost i neprekidnost funkcije. 47) Prevojna tačka (i položaj tangente u prevojnoj tački). 45) Monotonost funkcije i znak prvog izvoda. PRIMJERI: A= ∫ eax sinbxdx . ∞º.)). 11.(slučajevi 1o-4 o u zavisnosti od osobina podintegralne funkcije R(sinx. 53) Lajbnic. Veza između n-tog izvoda i n-tog diferencijala: dny=y(n)dxn. 46) Konveksnost (konkavnost) funkcije: objašnjenje pomoću tetive ili tangente. geometrijsko značenje).cosx)). 1∞. ∫ (iii) ∫ (ax2 +bx+c)-1/2dx. 34) Formula o prirastu funkcije f: Δ f(x) = f '(x) Δx+ω(Δx ) · Δx . Rolov. (Objašnjenje i značenje formula d (xn) ≠ dxn .. 52) Primitivna funkcija i neodređeni integral. 38) Definicija diferencijala funkcije. 36) Određivanje izvoda elementarnih funkcija prema definiciji izvoda. (Lopitalova pravila). Osobine diferencijala i aproksimacija prirasta funkcije diferencijalom (viditi 35. gdje su u i v diferencijabilne funcije i ◦∈{+ . problem tangente (i brzine). 56) Integracija ( razlomljene) racionalne funkcije.cosx)dx na integral ∫ R1(t)dt. ∫ a2 − x2 dx (a>0. 41) Neodređeni izrazi: 0/0. DIFERENCIJALNI RAČUN 31) Definicija izvoda i njegovo geometrijsko ( i kinematičko) značenje. tj. INTEGRALNI RAČUN 51) Definicija i osobine određenog integrala (određeni integral kao površina). 50) Krive zadane u polarnim koordinatama. 57) Svođenje integrala ∫ R(sinx. dxn= (dx)n ). 48) Primjena izvoda na ispitivanje funkcija : (i) kriterijum za tačku ekstrema preko prvog izvoda (i preko drugog i viših izvoda). 35) Stavovi (pravila) za izvod složene i inverzne funkcije.

8. GRANICNI PROCESI: 6. 27-81.3.6.1.6. (iii) kubatura. eveluta i evolventa.4. 227-317. 118-147.1.Arslanagić. 60) Pojam nesvojstvenog (nepravog) integrala: (i) granice integracije a ili b є {+∞ . 6.1987. INTEGRALNI RACUN: 5. 5. 100) Pojmovi: krivina i poluprečnik krivine. 12) IZ ZBIRKE ZADATAKA (B.3. 318-353.1. 3. Mesihović. tj. god. zapremina tijela. 148-173. čijom rotacijom oko x-ose nastaje obrtno tijelo). krug krivine.5. 5. 61) Primjene određenog integrala: (i) izračunavanje površine ravnih figura (komplanacija). 3.) ZADACI (PO POGLAVLJIMA): ANALIZA 1.2. 59) Integrali sinusa i kosinusa napr. 3. ∫ cos xdx n n 4 (n∈Z . 393-416. 148-171. Lajbnicov trougao). 5. površina i zapremina (dijela) lopte. 5. . 4. 201-217. (iv) površina obrtnih tijela (bez dokaza odgovarajuće formule. 1-23. već samo “objašnjenje formule” dP=2πyds . 6. zapremina obrtnih tijela. 354-392.8.8.7. 218-223. 24-147. PRIMJERI: obim i površina kruga.A.2.Neprekidnost funkcije: 1-32. 417-427. Svjetlost Sarajevo. 5. (ii) rektifikacija (dužina luka krive). 5. (ii) podintegralna funkcija f je neograničena. 174-226. REALNE FUNKCIJE: 1-41. (diferencijal luka ds. tj. 5. 82-117.4.1.8. 5. rekurentne formule).Š. 172-200. 3. ∫ sin(ax+b) cos(cx+d)dx .7.3. 3.1. POLINOMI: 1-41. 5.-∞}. 3. 3. 5.Granicna vrijednost funkcije:1-39. DIFERENCIJALNI RACUN: 3. 1-26.Nizovi: 1-22.2. 4.5. (gdje je P površina omotača obrtnog tijela. 3.Z.2. 2.58) Integrali ∫ sin xdx. a s dužina luka krive date formulom y=y(x).

438-442.8. .1.5 5. 7. 6. 1-13. 428-437.8. KRIVINA 6.3. 5.4. ZADACI SA PISMENIH ISPITA.

d) y = arcsin log . e) odrediti inverznu funkciju funkcije y=y(x). d) odrediti y=y(x=-3). c) f ( x) = sin 2 x . Nacrtati grafik funkcije y=f(x) zadane parametarski: . b) y = ln ln x . b) f ( x ) = ∧ h(x)=1. b) y = arccos 2 x 1+ x a) y= ⎧ −1. Funkcija f ( x) = x 2 + 1. ϕ (φ ( x )) ako je φ ( x) = x 2 . Pokazati da je f : x → injektivna u svom domenu. b) f ( x ) = 2tg − 3tg . h(x)=1 . +∞ ) . b) odrediti oblast definisanosti funkcije. c) y = (− 1) . y=1-cos2t.kao funkciju od x. 8. x ∈ R \ Q 2x − 3 12. Neka je funkcija f zadana y=f(x). 6. 1− x c) f ( x) = x 5 + 2 x 3 + 7 x 2 . 9. Odrediti oblast definisanosti D(f ) : x2 +1 . a) y = 2 + x − x 2 . x = 0 ⎪1. x ≥ 0 monotona na [ 0. Odrediti f −1 te njen domen D( f −1 ) i rang x −1 R( f −1 ) . Funkcija y = [x ] (cijeli dio od x) definisana je kao: ( ∀x ∈ R ) [ x] := n. φ (ϕ ( x )). x ∧ x za n ≤ x < n + 1 ( n ∈ Z ) . Odrediti intervale monotonosti funkcije f ( x ) = ax + b . x +1 2. 11. a) izraziti y. Funkcija sgn : → definisana je na sljedeći način: sgn x := ⎨ 0. Zašto? Odrediti (maksimalne) podskupove realne ose na kojima f ima inverznu funkciju. x ∈ R nema inverznu funkciju. Odrediti oblast definisanosti D(f ) i skup vrijednosti R(f ) funkcije f: 10 2x x . a) f ( x) = sin x + 13. 10.6 Zadaci sa vježbi (II SEMESTAR) 1. c) y = ln ln ln x .Ako je funkcija x → f (x ) definisana na [0. Da li su jednake funkcije: a) f ( x) = x2 ∧ h( x) = x . d) f ( x) = sin 2 x + cos 2 x a) x → f ( x 2 ) e) f ( x) = x2 ∧ h( x ) = x . 2 b) f ( x ) = ln 1+ x . 2 3 2 3 ⎧1. c) ispitati parnost funkcije y=y(x). Ispitati koja je od datih funkcija parna odnosno neparna: a) f ( x) = b) x → f (sin x ) . ϕ ( x) = 2 x . x ∈ Q d) Dirichlet-ova funkcije χ(x) := ⎨ ⎩ 0. 5. a x + a −x . Pokazati da je funkcija f ( x) = x 2 . Ispitati periodičnost i odrediti osnovni period sljedećih funkcija (ako postoji): x x 1 1 sin 2 x + sin 3 x . Zadata je funkcija u parametarskom obliku: x=3sint . Nacrtati grafik te funkcije. 4. x > 0 ⎩ Nacrtati grafik te funkcije i dokazati da vrijedi x = x sgn x . ϕ (ϕ ( x )). c) f ( x) = ln x 2 ∧ h(x)=2lnx.1] odrediti oblast definisanosti funkcija: 7. Odrediti φ (φ ( x )). 14. t ∈ R . 15. x < 0 ⎪ 3.

d) x = a cos 2 t e) x=a cht . n ∈ N konvergira.2π ] . y=b sht. 23. dokazati: 1 n konvergira za α ≤ 0 . 7 c) x=a(t-sint) . t ∈ [0. t ∈ [0. . b) x n = 1 + + . y = a sin 3 t (astroida)..1 (dvije beskonačne tačke nagomilavanja). ..a) x = a cos t . B= lim 2 . max f. n ∈ N divergira. divergira za α > 0 . n . + 1 n2 + n lim = n + x − n . bn = n . y = a sin t . n→∞ x 2 n + 1 n ⎛ n ⎞ 29. Provjeriti rezultat: lim x −1 = sgn( x − 1) .. Nacrtati grafike funkcija: a) y = 1 + x + 2 x − 1 + x − 2 x . y = b sin t . n→∞ 28. Primjenjujući definiciju granične vrijednosti. 19. Izračunati: a) lim⎜ ⎟ n→∞ n + 1 ⎝ ⎠ a) a n = 1 + ⎛ n ⎞ b) lim⎜ ⎟ n →∞ n + 1 ⎝ ⎠ n2 c) lim⎜1 + ⎛ n →∞ ⎝ 1⎞ ⎟ n⎠ 10 + n .. π ].. b) lim x → ±∞ x→ 2 x 2 − 3x + 2 3 . Ispitati monotonost funkcije y = π 1 .2π ] . b) lim a) lim n a = 1 n→∞ n +1 + (−1) n ima dvije tačke nagomilavanja. 2 2 n 2 n 2 2 3 + x + x 2 − 9 − 2x + x 2 1 = . y=a(1-cost) (cikloida). 17. 25... b) x = a cos t .. b) a n = . x2 18.. Koristeći kriterijum Košija. n →∞ 2 n + 1 lim q n = 0 = ±1 = ±∞ = ±∞ =1 q <1 q=1 q= . x ≠ . n 2πn n2 1 1 1 3 1 2n − 1 cos .. Odrediti granične vrijednosti nizova: n2 +1 n2 +1 n2 + 2 3n 2 − 2n + 1 10 8 n + 1 . + 2 . Pokazati da niz a n = 24. Izračunati granične vrijednosti nizova: a) 2n n →∞ an = n n2 + n . Dokazati: 2n −1 = 1.. 26. 31.1 (dvije tačke nagomilavanja) q>1 q< . d) niz n → (−1) n divergira. Odrediti lim a n i lim a n ako je: a) a n = 2 3 2 2 4 4 n +1 2 2n 22. b) y = arcsin sin x .2. ...Nacrtati grafik funkcije zadane formulom: y = arctg 1 . x ∈ [− π . Odrediti sup f. dokazati da niz: 1 1 1 1 + . Provjeriti rezultate: a) lim ( x + x + 1 − x − x + 1 = ±1 . (a>0) . b) ( ) ∞=1 konvergira ka 0. cos x 2 20. 16. min f (ako postoje) funkcije y = 4 sin 2 x − 12 sin x + 5 . n ∞ c) (n α )n =1 21.) konvergira ka c. . 30. xn = 1 + 1 + . + . Izračunati: A= lim 2 n →∞ 2n + 7 n − 3 n →∞ n + 1 27. b) lim n + n − n − n . a)Dokazati da niz a n = c (∀n = 1. inf f .

π 2 . Odrediti lijevi f ( 0− ) i desni limes f (0+ ) za funkciju f ( x ) = 41. 2 (x ) . 2 º x → −∞ . b) f (x) = 1 . 2 2 x →0 x → 0 sin 2 x sin x → ±∞ x⎠ x 2 sin x ⎠ ⎝ ⎝ d) lim 3 9 + 2x − 5 . Koja od sljedećih funkcija je beskonačno velika: + 1 − x za 1º x → +∞ . Izračunati: lim x →0 40. b) lim(1 + tgx ) . + a 0 1 m ⎪ a0 ⎪ 0. 2 º x → −∞ .r ∈ Z.n < m ⎪ ⎪ ⎩ c) Ako je A0 a0 ≠ 0 . 1 44. ⎟ x →1 1 − x 3 x →1 5 x →0 x −1⎠ x2 ⎝ x −1 ⎞ x+ x − x⎟. b) lim .. B= lim . a = −1 . Odrediti: a) lim⎜ ⎟ . Odrediti (koristeći lim = 1 ): a) lim (b ≠ 0) b) lim (k. Izračunati: lim .. b) f ( x) = x 2 + 1 − x za : 1º x → +∞ . x ∈ R /{0} nemaju limes kad x → 0 . b) lim = 1 ⇔ e x = 1 + x + o(x) ( x → 0) . r ≠ 0) . Dokazati asimptotsku relaciju: 1 + x − 1 ∼ x ( x → 0) . x →0 1 − cos x 1 − cos x x −1 ⎛ x ⎞ ctgx x 37. a = x− x 2x .n = m x →±∞ a x m + a x m − 1 + . c) lim . 43. b) lim x sin = 0 . n > m. c) lim x→0 x 3 2 x2 + x +1 − x − 2 x −1 1 ⎞ ⎛ 3 + 34. Dokazati da: 1 1 1 1 a) funkcije x → sin . x →0 x → 0 sin bx x →π sin rx x cos x − cos 3 x π⎞ 1 1 ⎞ ⎛ ⎛ . e) lim⎜ x + ⎛ x →∞ ⎝ 36. Dokazati da: a) lim ln(1 + x) ex − 1 = 1 ⇔ ln(1 + x) = x + o(x) ( x → 0) . Izračunati: a) lim ⎜ . tada je : 32. lim x cos = 0 . 4 1 + x − 1 − sin x . e) xlim ⎜ x sin ⎟ . x → cos . Koja je od sljedećih funkcija beskonačno mala: a) f ( x) = a) f ( x) = x x 2 − 2x + 1 x3 − x 2 x → 1 . x →8 x −2 ⎠ sin ax sin kx sin x 35. x→ 0 x→0 x x x a −1 = ln a ⇔ a x = 1 + x ln a + o(x) ( x → 0) . 2 º x → −∞ .. Izračunati: A= lim x →0 1 − cos x 2 1 − cos x . b) f ( x ) = chx − shx za 1º x → +∞ . 0 ⎪ n n −1 A x + A1 x + . + A n ⎪ A 0 lim 0 = ⎨ . x →0 x 3 38. c) lim(cos x ) x 2 . x − ⎣x⎥ ⎢ ⎦ 42.8 A0 n−m ⎧ ⎪ ∞ ( −1) sgn a . ln(1 + x) shax 39. e) lim (tgx ) x→ tg 2 x π . d) lim⎜ c) lim − ⎟ .. x →0 x →0 x x x x 33. Odrediti f (a − 0) i f (a + 0) : a) f ( x) = sgn cos x. d) lim x + e x →0 x →0 x →∞ 2 x + 1 x →0 ⎝ ⎠ ( ) 1 x .

n →∞ x +1 ⎛ 1⎞ 50. Ispitati neprekidnost. 0 < x < 1 . ⎪ ⎪ x. x ≥ 0 1 54. 1 ≤ x ≤ 2 ⎪3x − x 2 . ⎟ . 2º za koji x je a)funkcija f neprekidna.0 < x < 1 ⎪ 56. Funkcija f ( x ) = sin x sin nema smisla za x = 0 . Definisati f (0) tako da funkcija f bude neprekidnai u x tački x = 0 . Pokazati da je: ⎧ sin x . x ≤ 0 ⎪ ⎪ f (x) = ⎨ax + b. x < 0 55. Primjenjujući pravila za nalaženje izvoda odrediti izvode funkcija: a) y = a 3 x 2 − b x x 3 . x < 1 ⎪ ⎪1 f ( x) = ⎨ . Izračunati ugao koji tangenta funkcije f ( x ) = u tački M (1. Odrediti postoje li ili ne postoje konstante a i b pri kojima je funkcija neprekidna na D(f ) . b) f ' ( x ) neprekidna.x ≠ 0 sin x ⎪ prekidna u tački x=0. ⎩sin x.1) zaklapa sa pozitivnim dijelom x-ose. ⎝ 3⎠ 1 51.x ≥1 ⎩ 48.1 ≤ x ≤ 2 . 47. b) postoji izvod f ' ( x ) . c) y = 1− x d) y = 3 sin e x . 53. g ( x) = 1 + x 2 . x ≤ 0 ⎪ x. ⎪2 − x . a) f ( x ) = x ⎪0. x > 2 ⎩ 1º Nacrtati njen grafik.2 ≤ x ⎩ b) f ( x ) = x x + x +1 . ako je: ⎧( x − 1)3 . ⎩ h ( 0) 46. x = 0 ⎩ ⎧ f ( x). Data je funkcija f ( x) = ⎨ . . ⎪x ⎪ 1 ⎪ 4 − x . x 2n − 1 49. odrediti vrstu tačaka prekida i nacrtati grafik funkcije: f ( x) = lim 2 n . x ⎧x 3 . Pokazati da jednačina x 3 − 3 x 2 + 6 x − 1 = 0 ima jedinstven korijen i da on leži u intervalu ⎜ 0. 1+ x ⎧1 + x. 52. Koristeći definiciju izvoda naći izvod funkcije f ( x) = x 2 sin( x − 2) za x = 2 . b) y = arcsin 1 − x 2 .9 45. b) g ( x ) = ⎨ x prekidna u tački x=0. x ≠ 0 c) Kako treba definisati funkciju h( x) = ⎨ u tački x=0 da bi bila neprekidna. Odrediti tačke prekida funkcije i vrste tačaka prekida: a) ⎧ ⎪ x + 3. Ispitati diferencijabilnost funkcije: f ( x) = ⎨ u tački x = 0 . Ispitati neprekidnost složenih funkcija f ( g ( x )) i g ( f ( x )) u tačkama gdje je definisana ta složena funkcija: f ( x) = sgn x .

73. 67. Aproksimirati funkciju f ( x) = x 2 ln 2 x u okolini tačke x = 1 Tejlorovim polinomom četvrtog stepena i procjeniti grešku aproksimacije za x ∈ ⎢ ⎡ 9 11 ⎤ . Ako je funkcija y ( x ) definisana jednačinom e y + xy = e . ( x < 1) . 59. 3 2 75. Naći asimptote funkcija: a) f ( x) = 2x + 1 x −1 x 3 + 3x 2 . Naći n-ti izvod funkcije y = x 2 e ax . y = b sin 3 t . x⎠ y = x3 + 2 . 68. Odrediti pod kojim se uglom sijeku krive: y = 2x 2 + 2. Dokazati da su funkcije: f (x) = 1 − x 3 − x 7 . Naći najveću i najmanju vrijednost funkcije : f ( x) = 25 − 4 x 2 za − 2 ≤ x ≤ 2 . 77.Pod kojim uglom kriva y = arctg ⎜1 + ⎛ ⎝ 1⎞ ⎟ siječe x-osu. 69. konkavnost i prevojne tačke krive: y = x 3 . Odrediti lokalne ekstreme funkcija: a) f ( x ) = chx + cos x . g(x) = 74. 79. dx 64. 6 1 3 1 2 x − x − 2x . a2 b2 61. y = bsin t . Da li se može definisati f(0) tako da je funkcija f neprekidna u tački 0? 72. U loptu poluprečnika r upisati uspravan kružni cilindar tako da površina njegovog omotača bude najveća. Ispitati konveksnost. Odrediti y' x ako je x = a cos t. 62. b) f ( x) = x . b) f ( x ) = 76. 80. 5 78. Ispitati konveksnost. π 4 71. Odrediti y' x ako je funkcija f zadana implicitno: x2 y2 + = 1.Dokazati nejednakost i identitet: a) b−a b−a < tgb − tga < 2 cos a cos 2 b 1 sin x . Neka je f (x) = e x − esin x x − sin x (x ≠ 0) . Dokazati nejednakost: sin x > x − 1 3 x za x > 0 . 60. . Naći prvi izvod funkcije y = x x . Odrediti lim 2 ln x →0 x x tg 2 x 70. 65. dy 63. Naći jednačinu tangente i normale krive x 3 + y 3 − xy − 7 = 0 u tački (1. ⎣10 10 ⎥ ⎦ sin x x (0 < x < π) monotono opadajuće. 66. naći y ' ' (0) .10 56. 58. 57. konkavnost i prevojne tačke krive: f ( x) = ln(1 + x 3 ) . Primjenom diferencijala odrediti ako je xy = sin( x − y ) . Naći dvadesetpeti diferencijal d25y funkcije y = x 2 sin x .2). 2 x−2 ( x − 1) x2 +1 . Odrediti x' y ako je y = e x + x . c) f ( x) = . Odrediti lim (tgx) x→ (0 ≤ a < b < π 2 ) b) arcsin x = arctg x 1− x2 . Naći treći izvod y ' ' ' ( x ) funkcije y ( x ) definisane parametarski: x = a cos 3 t .

d) ∫ 2 3 4 1 + cos x 91. c) dx . d) ∫ x( x 2 + 1) 2 dx . c) + x +1 2x + x − 3 dx . Ne riješavajući integrale. 84.Riješiti integrale: a) ∫ . a) ∫x 1 + x3 dx . b) f) ∫ dx 3 − x2 . Izračunati: I = ∫ f (x)dx = ⎪ ⎨ 0 ⎧x 2 . d) ∫ dx 4 + 2x − x 2 . 2 2 93. d) ∫ (2 x + 1) 3 dx . Dovođenjem kvadratnog trinoma na kanonski oblik izračunati: a) ∫x dx dx . b) x −1 x +1 dx 4 ∫ dx x 1+ 3 x . . . e) cos x − sin x x x dx 2 x4 ∫ x 2 + 1 dx . g) 1+ x ex ∫ e x + 1 dx . b) ∫ dx 2 x 2 + 3x 2 . e) ∫ sin cos dx . ⎪3 − x. a) ∫x x 2 + 2x + 3 dx . c) ∫ sin 2 x cos 2 3 x dx . d) ∫ ∫ sin x + x dx . a) x3 5x − 8 dx . c) ∫ dx . Integracija metodom zamjene: 83. b) ∫ 2 . c) dx . 2 d) lim x →0 ∫ cos t dt 2 0 x x . 2 x − 4 sin x cos x + 5 cos x sin 3 x x x dx . Integracija iracionalnih funkcija: 87. ∫ 0 π −1 ∫ arcsin x dx = 0 . b) ∫ 4 1+ x4 Ojlerove smjene: 89. Integarcija racionalnih funkcija: 86. d) ∫ e ax cos bx dx . Ispitati tok funkcija i nacrtati njihove grafike: a) y = x b) y = ( x + 2)e 3 − x2 3 1 x c) y = ln x . b) ∫ (1 + x) . a) ∫ 3 x + 1 dx . ( dx ) 2 .11 81. ln x + 1 cos 2 x 82. b) ∫ tg xdx . 0 ≤ x ≤ 1 .a) ∫ 8 − 4 sin x + 7 cos x ∫ sin 2 dx . Integracija trigonometrijskih i drugih transcedentnih funkcija: 90. 85. Primjenom metode parcijalne inegracije izračunati: a) ∫ cos x 2 x ∫x 2 sin x dx . b) ∫ 94.a) ∫ (5 − 2x)9 dx . Integral diferencijalnog binoma: 88. 1 1 + cos 2x dx . b) dx 1+ x − x2 . b) ∫ 2 ∫ x3 − 4x 2 + 4x x + x +1 x3 + 1 3x + 1 ∫ x 3 − x 2 dx . c) x ( x 2 − 13) 23 dx . 1 ≤ x ≤ 2 ⎩ 1 π arctg x cos x dx . e) ∫ cos x + 1 dx 1 − x 2 arcsin x ∫ 2 1− x dx . c) ∫ (ln x ) dx . Izračunati: a) ∫ 2 6 − 5 sin x + sin x 1+ x 0 0 2 d dx x2 ∫ 0 1 + t dt . dokazati da je: 92.

0 ∫ 1 dx x +∞ . Naći zapreminu tijela koje nastaje rotacijom dijela površine ograničene krivom y = 2exe −2 x i njenom asimptotom oko asimptote. U presječnim tačkama prave x − y + 1 = 0 i parabole y = x 2 − 4 x + 5 povučene su tangente na parabolu. 105. 101. 104. 1 1 Iako je funkcija F(x) = − primitivna funkcija funkcije f (x) = . 107. Izračunati: a) 1− x2 98. Izračunati zapreminu torusa. tijela nastalog obrtanjem oko x-ose figure omeđene sa: x 2 + (y − b)2 = r 2 .0) do tačke B(1. c) −∞ ∫x 2 dx .0) do tačke A( 2aπ .0) . y = a sin 3 t . Odrediti lokalne ekstreme funkcije: f (x) = ∫ (t − 1)e t dt . Izračunaj površinu ograničenu parabolom i tangentama. Naći površinu ograničenu lukom krive x = 6 − y − y 2 i y-osom. tj. Izračunati krivinu i poluprečnik krivine krive xy = 1 u tački M (1.(b ≥ r). Izračunati dužinu luka parabole y = (x 2 − 1) od tačke A(−1. 109. 102. SLIJEDE PRIMJERI ZA II PARCIJALNI I INTEGRALNI ISPIT . zašto je (x − 2) 2 x−2 ∫ f (x)dx ≠ F(3) − F(0) ? 0 3 97. Izračunati površinu figure omeđene lukom cikloide x = a (t − sin t ).1) .12 95. d) + 4x + 5 −1 ∫ ( 2 − x) 1 dx . 103. 0 x 96. Odrediti parabolu čija je osa simetrije paralelna y osi i koja ima isti krug krivine sa krivom y = sin x u tački x = π 2 . Na krivoj y = ln x odrediti tačku u kojoj krivina dostiže maksimalnu vrijednost te sastaviti jednačinu kruga krivine u toj tački.0) i odsječkom OA. y = a (1 − cos t ) od tačke O (0. Nacrtati krivu 9 y = x(3 − x) i naći površinu koja nastaje obrtanjem petlje oko x-ose. 100. 99. b) ∫x 1 dx 2 +∞ . Izračunati dužinu luka astroide 2 2 1 2 x = a cos3 t. Izračunati površinu figure čiji je rub lemniskata r 2 = a 2 cos 2ϕ . 106. 108.

AC.) 3)Zadatak.Odrediti: zapreminu V i visinu H (iz vrha A) tetraedra ABCD orjentaciju trijedra vektora ( AB. Sretno ! 1. b) Date su tacke: A(12. Zapisati i objasniti kako se koriste. Zapisati: sistem n linearnih algebarskih jednačina sa n nepoznatih.3. Zadatak. determinantu D tog sistema (zapisujući prvu. x − x 2 5 2 3 1 2 x − x − 2x.0. intervale monotonosti i konveksnosti. a) Definisati: desni (tj. lijevi) trijedar.4. te samo navesti (bez dokaza) i objasniti kad vrijedi Leibnitz-Newton-ova formula.2004. . Izračunati veličinu površine koju grafik funkcije: (i) zatvara sa kordinatnim osama.-1). te samo iskazati Kramerovo pravilo.2). te odrediti rješenja sistema za ono a: (i) kad sistem ima beskonačno mnogo rješenja. (nacrtati sliku). a) Definisati: primitivnu funkciju. Koristeci Kramerovo pravilo prvo diskutovati za koje a iz R je (ne-)saglasan sistem: 5x + (a − 3)y − z = 7. objasniti geometrijsko značenje istih. Pažljivo pročitajte zadatke i ne žurite. b) Izračunati: A=∫ 5 x − 17 x + 1 dx. drugu i zadnju jednačinu i nepoznatu) i objasniti kako se iz determinant D dobije determinanta Dk nepoznate xk ( k = 1. (ii) konveksnost (i konkavnost) u vezi sa drugim izvodom. te nacrtati odgovarajuću sliku. podnožje normale povučene iz B na raven ACD. 2 3 Navesti slijedeća pravila (stavove): (i) maksimum (i minimum) u vezi sa prvim izvodom.3).90. x 2 + 4x + 3 0 2 π 11 površinu P ograničenu krivom x 2 + y 2 = 4 x . OBAVEZNO! NA PRVOJ STRANICI NAPIŠITE SAMO : (i) lične podatke (prezime i ime i godinu upisa ). te primjeniti te formule da sračunate: obim kružnice. (te nacrtati odgovarajuću sliku) formule za primjenu određenog integrala kod izračunavanja: (i) dužina luka krive. C(13. a) Definisati:(i) izvod funkcije. “8”= 71-80. te nacrtati njen grafik. (ii) diferencijal funkcije. b) Za funkciju y = e e ( x + 1) e . n ). neodređeni i određeni integral. (ii) kad ima jedinstveno rješenja. (ii) zatvara sa asimptotom (pazite radi se o nesvojstvenom integralu. AD) .13 Integralni ISPIT – MATEMATIKA I 09. 2. i površina lopte (svi istog poluprecnika r). Σ a b Σ Na osnovu popunjene tabele izlazi ocjena : “6”= 51-60. B = ∫ ( x + 2π) cos11xdx.-2). x + y − z = 6. arcctg(e−2x − 11x). “10”= 91-102 Kao što vidite ne morate sve uraditi. “7”= 61-70. (ii) MATEMATIKA I integralno – A (iii) popunite tabelu: (svaki zadatak a) ili b) 17 bodova) zadatak 1. 2.Zadatak. D(11.-1. odrediti: nule. tj. (ii) površina obrtnog tijela. “9”= 81. te zapreminu V1 koja nastaje rotacijom povrsine P oko ose x.09. te V2 oko y ose . Koristeći pravila diferenciranja odrediti izvode slijedećih funkcija: x 3 e−3x . te vektorski i skalarni proizvod vektora. 2 2ln x − 1 . B(9. 3. asimptote. (a − 3)x + 5y − 2z = 11.

09. Kao što vidite ne morate sve uraditi. prevojnu tačku. “10”= 91-102. Pažljivo pročitajte zadatke i ne žurite. 2. Nacrtati odgovarajuću sliku. te nacrtati njen grafik. “9”= 81. i površina lopte (svi istog poluprecnika r). (ii) površina obrtnog tijela. (ii) konveksnost (i konkavnost) u vezi sa drugim izvodom. parcijalni ili VI1.te neprekidnost funkcije. b) Za funkciju y = x 2 + 2x − 2 odrediti: oblast definisanosti. x x 11 2 3 1 2 x − x . 3 2 b) Za funkciju y = (1− 2x) e e odrediti: nule. Zatim samo zapisati broj e (prirodna osnova logaritma) kao graničnu vrijednost niza. asimptote. granična vrijednost funkcije. 3.2004.Izračunati veličinu površine što grafik funkcije zatvara sa x osom 3)Zadatak. Primjeniti te formule da sračunate: obim kružnice. a) Definisati: primitivnu funkciju.Zadatak. (te nacrtati odgovarajuću sliku) formule za primjenu određenog integrala kod izračunavanja: (i) dužina luka krive. arcctg(e2x + ln x). Navesti slijedeća pravila (stavove): (i) maksimum (i minimum) u vezi sa prvim izvodom. 2 ln x − 1 . x 2 + 5x + 6 0 2 π 6 površinu P ograničenu krivom x 2 + y 2 + 6 x = 0 . a) Definisati pojmove: granična vrijednost niza. Sretno ! 1. parcijalni ili VI1 PISMENI ISPIT 09. Koristeći pravila diferenciranja odrediti izvode slijedećih funkcija: xe−3x . Σ a b Σ Na osnovu popunjene tabele izlazi ocjena : “6”= 51-60. b) Izračunati: A=∫ 7 x − 14 x + 1 dx. te nacrtati njen grafik. asimptote. Izračunati veličinu površine koju grafik funkcije: (i) zatvara sa kordinatnim osama.) 2. (ii) diferencijal funkcije. OBAVEZNO! NA PRVOJ STRANICI NAPIŠITE SAMO : (i) lične podatke (prezime i ime i godinu upisa ). (ii) zatvara sa asimptotom (pazite radi se o nesvojstvenom integralu. intervale monotonosti i konveksnosti. “8”= 71-80. Zapisati i objasniti kako se koriste. intervale monotonosti i x +3 konveksnosti. (iii) popunite tabelu: (svaki zadatak a) ili b) 17 bodova) zadatak 1.14 MATEMATIKA 2. . a) Definisati:(i) izvod funkcije. tj. (ii) matematika 2. nule. te nacrtati odgovarajuću sliku. tačke ekstremuma i ispitati njihovu prirodu pomoću znaka drugog izvoda. B = ∫ ( x + π) cos 6 xdx. neodređeni i određeni integral. objasniti geometrijsko značenje istih.90. te samo navesti (bez dokaza) i objasniti kad vrijedi Leibnitz-Newton-ova formula. “7”= 61-70. Zadatak. te zapreminu V1 koja nastaje rotacijom povrsine P oko ose x i V2 oko y ose.

B(3. Zatim samo zapisati Lajbnic-Njutnovu formulu navodeći uslove kad ta formula vrijedi. matricu sistema B (pazi ne vrijedi ako upotrebite matricu A umjesto B) i kolonu slobodnih članova H. Paskalov trougao do 6-tog reda. Zatim izračunati određeni integral: B = x sin 3 xdx. −3 ) ? 8) Zapisati: binomni koeficijent ... neodređeni integral i određeni integral.. D(3. septembar 2004. Zatim zapisati formulu za prvi (dati i sliku) i drugi diferencijal. a na osnovu tablice izvoda zapisati izvode y' i y'' funkcija: sin 3 x. za pozitivnu ocjenu treba bar Σ= 5. . E = ⎜ ⎟.. te zapisati z u trigonometrijskom obliku z =. ako je ⎛ 1 −2 ⎞ ⎛1 0⎞ A=⎜ ⎟.. ⎝ −3 −1 ⎠ ⎝0 1⎠ Precizno zapisati sistem od k linearnih algebarskih jednačina sa k nepoznatih x1 . (ii) lim h( x ) = −∞ ⇔ .. 1) Neka su a.. f ' ( x) po definiciji.001. 6) Navesti (bez dokaza)stav o smjeni promjenljive u određenom integralu. … . popunjavajte Σ odmah odgovarajuce polje slijedece tabele vrijednoscu od 0 do 1. te zapreminu V Za koje x∈R su ortogonalni vektori a = (ln ( x − 1) ... tj. te odrediti: df (1). x k BX = H. Im z = . determinantu D sistema i objasniti kako se iz determinante D dobije determinanta Di nepoznate xi ( i = 1.. te navesti geometrijsku interpretaciju. 4 9) Za kompleksni broj z = x + iy definisati. Navesti stav o srednjoj vrijednosti integrala . Izračunati Zatim objasniti geometrijsko značenje. 23. binomnu formulu za razliku: ( t − s ) = n . 2 −x 4) Samo navesti Lagranžov stav o srednjoj vrijednosti i dati geometrijsko tumačenje (slika) . −1). −2. 0 A= −r ∫ r r 2 − x 2 dx . Koje je orjentacije trijedar DA. R(f). kad ste otslusali matematiku. 2) Definisati izvod (dati i sliku).-2.-1).. definisati slijedeća tri limesa ispunivši odgovarajuče ekvivalencije (i ništa više): (i) lim f ( x ) = A ⇔ .. te izračunati z4 i 10) Definisati adjungovanu i inverznu matricu. Izračunati ( 2u 3 − v ) = . k . Odrediti izvod jedne od funkcija po definiciji. Trajanje ispita 2 sata. C(4. nacrtati odgovarajuću sliku za A .5). (2 x3 − 1)5 .Izračunati: površinu tetraedra ABCD... Zapisati: D(f). tj. A-1A. x 2 . te odrediti izvod inverzne 3) Za funkciju f ( x) = −3x − 2 odrediti inverznu funkciju f –1 . te formulu za ωk = n z = . r= z = korjenovanje .. Zatim izračunati: adjA.. d 2 f (0) za f ( x ) = x 2e − x . Koliko vrijednosti ima za ωk ? z.. DC ? ( ) ΔABC i A u tom trouglu.1. (iii) lim a n = A ⇔ .1 .15 MATEMATIKA I .2). gdje je r > 0. .A∈R. Za funkciju y = x e odrediti tačke ekstremuma i ispitati njihovu prirodu.-1. Arg z = . ).. b = (1. D(f –1).. Δx = 0. tj. . AA. Na prvoj strain obavezno upisati: licne podatke. . samo popuniti jednakosti : Re z = . (ocjenu i datum kad ste eventualno položili pismeni) i koji put polazete. (1 za potpun odgovor..5 . . A-1.. dovršiti formule za potenciranje z n =..0). 5) Definisati : primitivnu funkciju. Odrediti funkcije. DB. ϕ = arg z = . 1) 2) 3) 4) 5) 6) 7) 8) 9) 10) Zatim kako odgovorite na neko od pitanja. π ∫ 7) Neka je: A(0. 2. Zatim samo navesti (bez dokaza) Kramerov stav.. Zapisati formulu parcijalne integracije za određeni integral. (iv) Definisati neprekidnost funkcije f x→a x→a u tački a. tj.1. R(f –1).k = . te u istom koordinatnom sistemu (bez primjene izvoda) skicirati grafike G(f) i G(f –1). . koristeći stav o izvodu inverzne funkcije.. nacrtati odgovarajuću sliku. a 0 ako uopste niste odgovarali na pitanje). Zatim sve te vrijednosti zapisati za z = 12 − 2 i. Za pozitivnu ocijenu treba uraditi više od pola zahtijeva.

2 d 2 f (0) za f ( x) = x 2e−2 x . ⎜ bz − x ⎟ = ⎝3 ⎠ 4 .. E = ⎜ ⎝ −5 −2 ⎠ ⎝0 1⎠ . b = 2i − k izračunati: te tri vrijednosti i za c = −4 j + 3k odredi orjentaciju trijedra b . 7) Definisati : primitivnu funkciju. kad ste otslušali matematiku.0 za MATEMATIKU) 1. te objasniti šta predstavlja a × b . 2. ( ) ⎛2 2 ⎞ 9) Zapisati: binomni koeficijent. x→a funkcije f 3) Definisati izvod (dati i sliku).. (ii) lim h( x ) = ∞ ⇔ . Izračunati: A. b] ⊂ R. ∑ > 5. 7. MATEMATIKA I (sva pitanja) i MATEMATIKA (pitanja 1-7) . c .. ⎟. 10. 1 Samo navesti Lagranžov stav o srednjoj vrijednosti i dati geometrijsko tumačenje (slika) .. ( b − 2u ) = m . Δx = 10−3. (iii) lim an = −∞ ⇔ . 5 za MATEMATIKU I (ili ∑ > 4. oktobar 2004. te bjasniti geometrijsko značenje za A. 8. Zatim definisati neprekidnost x→a u tački c i na [ a. . a 0 ako uopšte niste odgovarali na pitanje). R(f –1) za tu Skicirati u istom koordinatnom sistemu (bez primjene izvoda) grafike G(th) i G(th –1). samo navesti uslove kad ∞ vrijedi i zapisati Lajbnic-Njutnovu formulu. Izračunati − ∫ dx ..1 . 2) Neka su a. 2 + 3x 2 2 2 8) Dovršiti jednakost: a×b = .A∈R. . te izračunati diferencijale: df (0). y2 . matricu C (pazite ne matricu A) sistema i kolonu slobodnih članova H. definisati slijedeća dva limesa ispunivši odgovarajuće ekvivalencije (i ništa više): (i) lim f ( x ) = A ⇔ . y ) ∈ R 2 a ≤ x ≤ b. ym .1 i AA. ako je A = ⎜ ⎟.16 Građevinski fakultet: 01. 5) Kad vrijedi formulu parcijalne integracije za određeni integral ? Izračunati određeni integral: 6) Nacrtati figuru S = {( x.. ∑ funkciju. Paskalov trougao do 6-tog reda. 1) Definisati funkciju thx (=. (1 za potpun odgovor.određeni integral i nesvojstveni integral. Potrebno je odgovoriti na više od pola pitanja. m. 3.. tj.. 6. Odrediti izvode y' i y'' funkcija: 1 ( sin 2 x − cos 2 x) 2 . 9. a . nacrtati odgovarajuću sliku. Zatim kako odgovorite na neko od pitanja. Ali prethodno zapisati sistem CX=H od (pazite) m linearnih algebarskih jednačina sa m nepoznatih y1 . Zatim navesti stav o smjeni u određenom integralu i izračunati A = ∫ a 2 a a 2 − x 2 dx . . D(f –1). −1 ∫ 2 x sin π 4 xdx. x 2e −2 x .…. 4) Zapisati formulu za n-ti diferincijal. 4. determinantu D sistema i objasniti kako se iz determinante D dobije determinanta Di ⎛ −10 −2 ⎞ ⎛1 0⎞ nepoznate xi ( i = 1. ). Zatim za vektore a = i + j − k . popunjavajte odmah odgovarajuce polje slijedece tabele vrijednosću od 0 do 1. R(f). tj. 5. Odrediti tačke ekstremuma funkcije y = x 2e−2 x i ispitati prirodu tih tačaka pomoću drugog izvoda. pra b = . neodređeni integral. (ocjenu i datum kad ste eventualno položili pismeni) i koji put polazete. ?) i odrediti inverznu funkciju th –1 . 10) Samo navesti (bez dokaza) Kramerov stav. ab = . 0 ≤ y ≤ f ( x ) } i izračunati njenu površina. Na prvoj strani obavezno upisati: lične podatke. Zapisati skupove: D(f).

te zapisati razvoj determinante D po kofaktorima zadnje r-te kolone..?. 61-70 = 7-ica i. r-tog reda : definisati subdeterminantu i kofaktor. te definisati i dati geometrijsko tumačenje izvoda i diferencijala.d. r.tica.a 4. 17) ( 13 (tj. 17 za 2.ZADATAK ∫ 0 e−3x (5x + 2)dx.b 2. jednačina CZ = B. (AKO TAČNO POPUNITE SVE TRAŽENE PODATKE DOBIČETE 5 POENA. a 0 ako uopšte niste odgovarali na pitanje): 1. A Jasno. 2.) 1. 4 8 Izračunati površinu omeđenu tim krivim i zapreminu nastalu rotacijom te površine oko x-ose. ( a − 2 ) x + 4y + 2z = 5. B = ( b i r. y = x 2 − 2x. treba uraditi i zadatke (pod b)) i teoriju (pod a)) za najmanje 25 (od 56 mogućih) poena. Im z. primitivnu funkciju i neodređeni integral. studenti koji rade samo analizu rade još : 3.t.b 4.) za potpun odgovor.a 1. Nedopustivo je promjeniti ime bilo koje varijable u pitnjima:SVAKA PROMJENA IMENA VARIJABLE TRETIRAĆE SE KAO POGREŠAN ODGOVOR ! b) Za razne a∈ R. diskutovati i riješiti sistem jednačina: x + y + 2z = 6. (ii) definisati limes i beskonačan (±∞) limes niza u terminologiji „ ε-N(ε)“. određeni integral (dati i definiciju integralne sume ograničene funkcije f na [a.Zadatak a) Definisati: 1. arg z ako je z = 3 ( 2 −i 2 ) (− 10 3 +i ) 20 .integralno 2sata i 30 min . II parcijalni 2 sata.1 zapisujući prvu.. a) Zapisati sistem lin. te izračunati površinu i obim dobijenog mnogougla. 2. ćim odgovorite na neko pitanja.r . zapisati lim (1 + x ) x →0 −a x =. Za determinante D = det C. Zatim. za Matematika I.godinu kad ste otslušali predmet. parc. zatim za taj isti sistem: CZ=B navesti Kramerov stav. i 2. 4 b) Naći Re z. Zatim izraćunati i grafički predstaviti sve vrijednosti −8 . te šk. b) Nacrtati grafike krivih y = ∞ b) Izračunati integrale: A = 3. 2005.1 ) i Z = zj ( )k.a 2. 16. Zatim krivu x2 − y2 = 1 . MATEMATIKA I. 4.ZADATAK a) (i) Nacrtati odgovarajuće slike. ). α= ∫ x 4 dx x 4 + x2 − 6 . napisati jednačinu tangente funkcije y = f(x) u tački x = a. gdje su C = cij ( )r. te napisati jednačinu rotacione površine i skicirati njenu sliku. drugu i zadnju jednačinu i nepoznatu. ISPIT TRAJE: za analizu. 6x + ay + 4z = 13.a 3.ZADATAK a) Definisati rotacionu površinu koja nastaje rotacijom krive koja leži u ravni xoz oko x-ose i odrediti njenu jednačinu. popunjavajte odmah odgovarajuće polje slijedeće tabele vrijednošću od 0 do 13 (tj. te na taj način izračunati obim kruga. pritom opisati kako se iz determinante D = det C dobije determinanta Di nepoznate zi ( i = 1.ZADATAK a) Navesti i dokazati formulu za dušinu luka krive. PRIMJEDBA: pored Zadataka 1.06. 1 2 1 x .b 3. b) Ispitati tok i nacrtati grafik funkcije y = xlnx.grupa koji put polažete. tj. 3.b ∑ Na osnovu sume poena (∑)izlazi OCJENA: 51-60 = 6.17 GF.alg. Zapisati Tajlorov polinom T2(x) i ostatak R2(x) i krug krivine u tački x0 = 1.b] ). z = 0 rotirati oko x-ose. Na prvoj strani obavezno upisati: • • • lične podatke.

zapisati lim ⎜1 + ⎟ =. Zapisati Tajlorov polinom T2(x) i ostatak R2(x) i krug krivine u tački x0 = 1. ćim odgovorite na neko pitanja.1 zapisujući prvu. primitivnu funkciju i neodređeni integral.b] ).Zadatak a) Definisati: 1. te na taj način izračunati površinu sfere.tica. arg z ako je z = 3 ( 3 −i ) (− 20 2 +i 2 ) 10 .integralno 2sata i 30 min . a) Zapisati sistem lin.b 2. MATEMATIKA I. z = 0 rotirati oko x-ose. rade još : 3. određeni integral (dati i definiciju integralne sume ograničene funkcije f na [a.parcijalni) za potpun odgovor.ZADATAK a) Navesti i dokazati formulu za površinu obrtnog tijela. popunjavajte odmah odgovarajuće polje slijedeće tabele vrijednošću od 0 do 13 (tj.a 3. Jasno.k . b) Ispitati tok i nacrtati grafik funkcije y = xlnx. gdje su B = b ij ( ) k. Na prvoj strani obavezno upisati: • • • lične podatke. i 2. diskutovati i riješiti sistem jednačina: x + y + 3z = 3.b 4.d. te napisati jednačinu rotacione površine i skicirati njenu sliku..) 1. Zatim izraćunati i grafički predstaviti sve vrijednosti 27 . ∞ b) Izračunati integrale: b = 3. drugu i zadnju jednačinu i nepoznatu. te zapisati razvoj determinante D po kofaktorima zadnje k-te vrste.ZADATAK ∫ 0 e−2x (3x − 2) dx. 61-70 = 7-ica i. 2. Zatim krivu y2 x 2 − = 1 . zatim za taj isti sistem: BX = A navesti Kramerov stav. A = ( a i )k . ). napisati jednačinu tangente funkcije y = f(x) u tački x = a. ⎜ ⎟ n→−∞ ⎜ ⎝ ⎠ n⎟ (ii) Definisati i dati geometrijsko tumačenje izvoda i diferencijala i nacrtati odgovarajuće slike. β= ∫ x 4 dx x 4 − x2 − 6 . tj. Zatim. 3 6 Izračunati površinu omeđenu tim krivim i zapreminu nastalu rotacijom te površine oko x-ose.ZADATAK a) Definisati rotacionu površinu koja nastaje rotacijom krive koja leži u ravni yoz oko z-ose i odrediti njenu jednačinu. y = x 2 − 2x. te šk. k. ISPIT TRAJE:za analizu.a 1.t.a 2.b ∑ Na osnovu sume poena (∑)izlazi OCJENA: 51-60 = 6. za Matematika I.godinu kad ste otslušali predmet. Nedopustivo je promjeniti ime bilo koje varijable u pitnjima:SVAKA PROMJENA IMENA VARIJABLE TRETIRAĆE SE KAO POGREŠAN ODGOVOR ! b) Za razne b∈ R. a 0 ako uopšte niste odgovarali na pitanje): 1. grupa B koji put polažete. studenti koji rade samo analizu. 1 1 b) Nacrtati grafike krivih y = x 2 . 4x + by + 3z = 2.18 GF. k-tog reda : definisati subdeterminantu i kofaktor. 16.06. 17 za 2. ( b + 2 ) x + 6y + 6z = 7. 9 16 b) Naći Re z.b 3. pritom opisati kako se iz determinante D = det B dobije determinanta Di nepoznate y i ( i = 1.?. tj 2. 17) (13 (tj. treba uraditi i zadatke (pod b)) i teoriju (pod a)) za najmanje 25 (od 54 mogućih) poena. Za determinante D = det B. 2. Im z. 3. te izračunati površinu i obim dobijenog mnogougla. 2005.. II parcijalni 2 sata.1 i Y = yj ( )k. jednačina B Y = A.ZADATAK −n ⎛ a⎞ a) (i) definisati limes funkcije i neprekidnost funkcije u terminologiji „ ε-δ( ε)“. 4. (AKO TAČNO POPUNITE SVE TRAŽENE PODATKE DOBIČETE 5 POENA.alg.a 4. parc. PRIMJEDBA: pored Zadataka 1.

07. za Δx = 0. Izračunati veličinu manje površine omeđene tim krivim te b) Nacrtati grafike krivih y = 3 zapreminu i površinu tijela nastalu rotacijom te površine oko x-ose.a 2. Zapisati: D(f).tica.grupa A 2. II parcijalni: ZADACI 1. D(f –1).ZADATAK a) Definisati konusnu površinu. tj. parc. ( a − 2 ) x + 4y + 2z = 5. Zatim odrediti jednačinu konusne površine sa vrhom u A(0. 3. 0 ( ) p. koji put polažete.19 GF. kako se računaju elementi matrice B. Odrediti izvode: f ( x) po definiciji. 4 (− 3 2 3 −i ) 16 . .ZADATAK a) Navesti stav o smjeni u određenom integralu. 2x . y ) ∈ R 2 0 < a ≤ x ≤ a 3. koristeći stav o izvodu inverzne funkcije.0. 2.ZADATAK a) Nacrtati grafike G(f) funkcije f ( x) = cos 2x . t. v) b ij = Σ (iii) Definisati Kronekerov simbol δij i jediničnu matricu Er zapisati koristeći taj simbol. te šk. diskutovati i riješiti sistem jednačina: x + y + 2z = 6.) 1. .b] →R. popunjavajte odmah odgovarajuće polje slijedeće tabele vrijednošću od 0 do 13 za integralni (tj. j = 1.b 2. x 2 + y2 = 4 . 5. 3 x . Nedopustivo je promjeniti ime bilo koje varijable u pitnjima:SVAKA PROMJENA IMENA VARIJABLE TRETIRAĆE SE KAO POGREŠAN ODGOVOR ! b) Za razne a∈ R.s) matrica A i X. te izračunati: I1 = ∫ 4 3x dx 2 −4 . −2 3 b) Ispitati tok i nacrtati grafik funkcije y = x + 1.ZADATAK a) Neka su date matrice A = aij (i) (ii) A 2 = ∫ (2x − 1) cos3xdx. ISPITza analizu. 4. te sračunati: AEq=.) za potpun odgovor. I 3 = ∫ 1 e dx 4 + x2 .v) matrice B. Matematika I. (AKO TAČNO POPUNITE SVE TRAŽENE PODATKE DOBIČETE 5 POENA.q i X = x ij ( )r.2005. 17 za parcijalni ) ( 13 (tj.Zadatak a) Definisati: integralne sume i određeni integral ograničene funkcije f:[a. te u istom koordinatnom sistemu skicirati grafik G(f –1). A Na prvoj strani obavezno upisati: 1. 6x + ay + 4z = 13.a 3.2 i 5. 61-70 = 7-ica i. diferencijal i drugi diferencijal te funkcije u tački x = 1 . arg z ako je z = ( 2 + i 2 ) 5 x2 − y2 = 1 .5) i direktrisom: b) Naći Re z. treba uraditi i zadatke (pod b)) i teoriju (pod a)) za najmanje 25 (od 56 mogućih) poena. 1 dx. 2. b) Izračunati integrale: A1 = ∫ cos x (3 + sin x ) 3. u.07. (∀i = 1. Nacrtati ravnu figuru A = {( x. radi se 2sata i 30 min radi se 2 sata. te izračunati površinu i obim dobijenog mnogougla.b 3. ćim odgovorite na neko pitanja.v tako da je B=AX.3. R(f –1).b ∑ 51-60 = 6.q) i (r.01. te kakav je format (u. odrediti : koji uslov ispunjavaju formati (p.2.. lične podatke. odrediti : x −1 2 jednačinu tangente u tački x = 0 (koristiti ovaj rezultat kod crtanja grafika funkcije).a 4. Im z. 17 za 2.4.. Zatim izraćunati i grafički predstaviti sve vrijednosti −8i . I 2 = ∫ ln xdx. 0 ≤ y ≤ 4a 2 − x 2 π 12 } i izračunati njenu površina. dovršite formulu: . a 0 ako uopšte niste odgovarali na pitanje): Na osnovu sume poena (∑)izlazi OCJENA: 1. z = 0 . Jasno. MATEMATIKA I. R(f).a 1.j.s . te odrediti izvod inverzne funkcije. Zatim odrediti ' inverznu funkciju f –1 .godinu kad ste otslušali predmet. Zatim.b 4.d. (obavezno nacrtati sliku rotacionog tijela). Ako postoji matrica B = ( bij )u.t.integralno: ZADACI 1.

07. 17 za 2. 07. 2.3. b) Izračunati integrale: b1 = ∫ (2 + cos x ) sin x 0 3.ZADATAK a) Nacrtati ravnu figuru B = {( x. 17) (13 (tj.q) matrica Y i B. te kakav je format (u.a 4. grupa B • koji put polažete.2005. te izračunati Ep B=.2 i 5.ZADATAK a) Definisati cilindričnu površinu. 5. 61-70 = 7-ica i. b2 = ∫ (3x − 1) sin3xdx.n i B = bij ( )p.2.b 3. . ISPITza analizu. Zatim odrediti 2 ' inverznu funkciju f –1 . Zatim izračunati i grafički predstaviti sve vrijednosti 3 27i .. 4. b) Ispitati tok i nacrtati grafik funkcije y = x + 1. Odrediti izvode: f (x) po definiciji.v tako da je C=YB odrediti : koji uslov ispunjavaju formati (m.godinu kad ste otslušali predmet. te koristeći taj stav izračunati površina ravnu figure B.) 1.01.b 2. I 2 = ∫ ln xdx.q . ćim odgovorite na neko pitanja. Im z. Izračunati veličinu manje površine omeđene tim krivim te zapreminu i površinu tijela nastalog rotacijom te površine oko x-ose.b 4. diferencijal i drugi diferencijal te funkcije u tački x = 1 . Zatim odrediti jednačinu cilindrične površine sa generatrisom p = ( 1. 0 ≤ y ≤ 4b 2 − x 2 π } . a 0 ako uopšte niste odgovarali na pitanje): Na osnovu sume poena (∑)izlazi OCJENA: 1. (AKO TAČNO POPUNITE SVE TRAŽENE PODATKE DOBIČETE 5 POENA. ( b + 2 ) x + 6y + 6z = 7. Navesti stav o smjeni u određenom integralu. za Δx = 0. te izračunati površinu i obim dobijenog mnogougla. tj. 2.a 3. te šk.n) i (p.1) i direktrisom: b) Naći Re z.ZADATAK (i) (ii) (iii) a) Neka su date matrice Y = y ij ( )m. z = 0. Matematika I. Jasno. popunjavajte odmah odgovarajuće polje slijedeće tabele vrijednošću od 0 do 13 (tj.Zadatak a) Definisati: integralne sume i određeni integral ograničene funkcije f:[a. treba uraditi i zadatke (pod b)) i teoriju (pod a)) za najmanje 25 (od 54 mogućih) poena. arg z ako je z = y2 x 2 − = 1 .tica. radi se 2sata i 30 min radi se 2 sata. . v) c ij = Σ . b) Nacrtati grafike krivih x 2 + y2 = 4. 12 1 dx . odrediti : x2 − 1 jednačinu tangente u tački x = 0 (koristiti ovaj rezultat kod crtanja grafika funkcije). te izračunati: I1 = ∫ 4 dx 2 3x −4 . D(f –1). II parcijalni: ZADACI 1.d. • Zatim. u. MATEMATIKA I. t.a 2.ZADATAK a) Nacrtati grafike G(f) funkcije f (x) = cos x . kako se računaju elementi matrice C.j. j = 1.4.v) matrice C.20 GF. R(f –1). dovršite formulu: (∀i = 1. Zapisati: D(f).t.. te odrediti izvod inverzne funkcije.b ∑ 51-60 = 6. koristeći stav o izvodu inverzne funkcije. y = x 3 .1.a 1. I 3 = ∫ 1 −2 e dx 2 34+ x . Nedopustivo je promjeniti ime bilo koje varijable u pitnjima:SVAKA PROMJENA IMENA VARIJABLE TRETIRAĆE SE KAO POGREŠAN ODGOVOR ! b) Za razne b∈ R. 2x .b] →R. 4x + by + 3z = 2.integralno: ZADACI 1.parcijalni) za potpun odgovor. R(f). Ako postoji matrica C = ( c ) ij u. Definisati Kronekerov simbol δij i jediničnu matricu Em zapisati koristeći taj simbol. diskutovati i riješiti sistem jednačina: x + y + 3z = 3. 9 16 ( 3 +i ) (− 13 2 2 −i 2 ) 5 . te u istom koordinatnom sistemu skicirati grafik G(f –1). y ) ∈ R 2 0 < b 2 ≤ x ≤ b 3. (obavezno nacrtati sliku rotacionog tijela). B Na prvoj strani obavezno upisati: • lične podatke.

d.a 3. popunjavajte odmah odgovarajuće polje slijedeće tabele vrijednošću od 0 do 17 ( ( 17 za potpun odgovor.a 2. (obavezno nacrtati sliku rotacionog tijela). 2. Odrediti izvode: f ( x) po definiciji.a 1.ZADATAK a) Nacrtati grafike G(f) funkcije f (x) = 2x . 12 1 A=∫ dx.ZADATAK a) Navesti stav o smjeni u određenom integralu. I 3 = ∫ 1 2 e 2 dx 4 + x2 . B = ∫ (2x − 3) cos 3xdx.t. Nacrtati ravnu figuru A = {( x. R(f). za Δx = 0. jednačinu tangente u tački x = 0 (koristiti ovaj rezultat kod crtanja grafika funkcije). diferencijal i drugi diferencijal te funkcije u tački x = 1 . ćim odgovorite na neko pitanja. odrediti : x −1 1. a 0 ako uopšte niste odgovarali na pitanje): Na osnovu sume poena (∑)izlazi OCJENA: 51-60 = 6. te u istom koordinatnom sistemu skicirati grafik G(f –1).stepen) 2sata . 61-70 = 7-ica i. 07. koristeći stav o izvodu inverzne funkcije. te izračunati: I1 = ∫ 4 3 dx x −4 2 . ISPIT TRAJE: Matematika (VI.b] →R. Zapisati: D(f). b) Izračunati integrale: sin x (3 + cos x ) 0 3.) 1.01. treba uraditi i zadatke (pod b)) i teoriju (pod a)) za najmanje 25 (od 54 mogućih) poena.21 GF. 0 ≤ y ≤ 4a 2 − x 2 π } i izračunati njenu površina. Izračunati veličinu manje površine omeđene tim krivim te zapreminu i površinu tijela nastalog rotacijom te površine oko x-ose.tica. te šk. D(f –1). • koji put polažete. 2.b 3. Jasno. Zatim odrediti ' 1. y ) ∈ R 2 0 < a ≤ x ≤ a 3.ZADATAK a) Definisati: integralne sume i određeni integral ograničene funkcije f:[a. R(f –1).07. I 2 = ∫ ln xdx.godinu kad ste otslušali predmet. −2 3 b) Ispitati tok i nacrtati grafik funkcije y = x + 2x . x 2 + y2 = 4 .b ∑ inverznu funkciju f –1 .b 2. 2005. (AKO TAČNO POPUNITE SVE TRAŽENE PODATKE DOBIČETE 5 POENA. b) Nacrtati grafike krivih y 3 = x . te odrediti izvod inverzne funkcije. MATEMATIKA VI1 . Na prvoj strani obavezno upisati: • lične podatke. • Zatim.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful