MatematikaI-skripta

1 MATEMATIKE I -ANALIZA- - OSNOVNA PITANJA I ZADACI ZA ISPIT

-

2. parcijalni koji se polaže u junu na kraju II semestra)
7. REALNA FUNKCIJA REALNE PROMJENLJIVE
1) Pojam realne funkcije f jedne realne promjenljive: f:A → B , Ø ≠ A , B ⊂ R , tj. (f : A → B) ⇔ ( ∀ x ∈ A ) ( ∃ ! y ∈ B ) f (x) = y. Definicije pojmova: oblast definisanosti D(f ) i rang R(f) funkcije f, sirjekcija, injekcija i bijekcija (tj. sirjektivno , injektivno i bijektivno preslikavanje f ). 2) Parna, neparna , periodična (period i osnovni period) , monotona , ograničena, složena i inverzna funkcija (osobine grafika) . 3) Implicitno, tj. eksplicitno zadana funkcija. 4) Klasifikacija funkcija prema njihovom analitičkom izrazu (prema formuli f (x) ): algebarske (racionalne, cijele i razlomljene, te iracionalne ) i transcedentne funkcije. 5) Osnovne elementarne i elementarne funkcije. 6) Jednačina: f (x) = 0 ⇔ x ∈ S = {x ∈ R f ( x) = 0 } ; nejednačina: f (x) > 0 ⇔ x∈ A ⊂ R , A = {x ∈ R f ( x) > 0

}.

7) Kvadratna funkcija (trinom), kvadratna jednačina i nejednačina, tj. (a,b,c Є R, a ≠ 0 ) ax2 + bx + c = 0 , >0, <0; Vietova pravila: x1 + x2 = - b/a , x1 x2 = c/a; faktorizacija: ax2 + bx + c = a (x – x1) (x – x2). 8) Definicije i grafici trigonometrijskih funkcija; trigonometrijske jednačine nejednačine. Npr.: sinx = m (m ∈ [− 1,1] ); tgx <1;

1 3 . ≤ cos x < 2 2

9) Polinom. Rastavljanje polinoma na faktore. Faktorizacija realnog polinoma. Princip identiteta polinoma. Vietova pravila. 10) Racionalne nule polinoma. 11) Razlomljena racionalna funkcija (polinom kao cijela racionalna funkcija, prava i neprava racionalna funkcija) i rastavljene na parcijalne razlomke (prve i druge vrste).

8. NIZ REALNIH BROJEVA
12) Smisao definicije : niz a je preslikavanje a : N → R. 13) Pojam okoline, tj. sistema okolina: ( ∀ε > 0 ) O∈ ( A) := x ∈ R x − A < ε ;

{

}

gdje je : .
x − A < ε ⇔ A−ε < x < A+ε .

14) Tačka nagomilavanja niza (limsup i liminf niza). Granična vrijednost niza a, tj. (za A ∈ R) liman = A ⇔ ( ( ∀ε > 0 ) ( ∃ no (ε ) ∈ N ) a n − A < ε ⇐ n > n0 ). Veza izmedu granične vrijednosti i tačaka nagomilavanja niza. 15) Definisati beskonačnu graničnu vrijednost niza, tj. liman= + ∞ ⇔ ( ( ∀M > 0 ) (n0(ε)∈N) an>M ⇐ n> n0 ), = − ∞ ⇔ ( ( ∀M > 0 ) (n0(ε)∈N) an<-M ⇐ n> n0 ).

2
16) Računanje (operacije) sa graničnim vrijednostima , tj. ako je lim a n = A , lim bn = B , (A, B ∈ R, o∈{+ ,- , · , : }), tada je lim ( a n o bn ) = (lim a n )o(lim bn ) = A o B gdje, u slučaju kad je o operator dijeljenja , treba pretpostaviti: ( ∀ n ∈ N ) bn ≠ 0 , tj. lim bn = B ≠ 0. 17) Ograničeni i monotoni nizovi. Stav o konvergenciji monotonih (i ograničenih) nizova. 18) Niz kojim je definisan broj e , tj. dokaz da je:

⎛ a n = ⎜1 + ⎝

1⎞ ⎟ → e, ( n → ∞ ). n⎠

n

19) Bolcano-Vajerštrasov i opći Košijev kriterijum konvergencije niza (bez dokaza). 20) Pojam (beskonačnog) reda: ∑ a n = a1 + a 2 +
n =1

.;

niz parcijalnih suma Sn , suma, konvergencija i divergencija reda. Geometrijski red: a + aq + a q2 +...., tj.

∑ q = lim S n =
n =1 n-1

a , q <1 ; 1− q

gdje je parcijalnih suma geometrijskog reda Sn=a+aq+...+aqn-1=a

1− qn . 1− q

9. GRANIČNA VRIJEDNOST I NEPREKIDNOST FUNKCIJE

21) Granična vrijednost funkcije i beskonačna granična vrijednost funkcije (+ ∞ ili - ∞ ) u (konačnoj) tački a ∈ R i u beskonačnosti (+ ∞ ili - ∞ ). Definicije granične vrijednosti iskazati pomoću ekvivalencija . Npr.: lim f (x) = A ⇔ ( ( ∀ ∈> 0 ) ( ∃ δ( ∈ )>0) f ( x) − A < ∈ ⇐ 0 < x − a < δ )
x→ a

x → −∞

lim f (x) = ∞ ⇔ ( ( ∀M > 0 ) ( ∃ x0 (M)<0) f (x) > M ⇐ x < x0 ).

ili

22) Pojmovi okolina: O ( A, ε ) = Oε ( A), tj. O ( A, ε ) = O ( A, ε ) \ {A},

O(∞, M ) = OM (∞) = {x ∈ R

x > M (> 0) } , itd.

23) Računanje (operacije) sa graničnim vrijednostima funkcije, (viditi 16.). 24) Elementarni limesi, napr.

a x −1 sin x 1 = 1; lim (1 + ) x = e = lim (1 + x) x ; lim = ln a, itd . lim x →0 x → ±∞ x →0 x →0 x x x
25) Neprekidnost funkcije (definicija i njene varijante). Osobine neprekidnih funkcija (bez dokaza). 26) Asomptote: vertikalna i kosa (tj. horizontalna). Stav o kosoj asimptoti. 27) Algebarske krive linije drugog reda i njihovi grafici: (prava) , kružnica, elipsa, hiperbola, parabola (kanonske jednacine). 28) Ciklometriske funkcije (inverzne trigonometrijske: arcsin, arccos, arctg, arcctg). 29) Eksponencijalne i logaritamske (kao uzajamno inverzne: ax i loga x ) : opadajuće za 0<a<1, rastuće za a>1 . 30) Hiperbalne i njihove inverzne (area) funkcije. Osnovni identeti : ch(x+y)=chxchy+shxshy, tj. ch2xsh2y=1, itd.

1

PRIMJERI: (i) (ii) ∫ (x2 +a2)-2dx. B= a −a ax ∫ e cosbxdx 55) Integracija ( neodređenog i određenog integrala) metodom smjene promjenljive. PRIMJERI: A= ∫ eax sinbxdx . 0°. 32) Diferencijabilnost i neprekidnost funkcije. 0▪ ∞. 45) Monotonost funkcije i znak prvog izvoda. 46) Konveksnost (konkavnost) funkcije: objašnjenje pomoću tetive ili tangente. 37) Tangenta i normala grafika G(f) funkcije f..cosx)).(slučajevi 1o-4 o u zavisnosti od osobina podintegralne funkcije R(sinx.)).Dodir višeg reda. 40) Stavovi o srednjoj vrijednosti (i njihova geometrijska interpretacija) : Fermaov. ∫ a2 − x2 dx (a>0. 44) Stacionarna tačka i tačka ekstremuma funkcije (lokalni i globalni ekstremum). 11. ∞/∞. 1∞. ω(Δx ) → 0 ( Δx → 0 ). INTEGRALNI RAČUN 51) Definicija i osobine određenog integrala (određeni integral kao površina). 36) Određivanje izvoda elementarnih funkcija prema definiciji izvoda. geometrijsko značenje diferencijala. ∫ (iii) ∫ (ax2 +bx+c)-1/2dx. 38) Definicija diferencijala funkcije. tj. (ii) kriterijum za konveksnost i prevojnu tačku pomoću drugog izvoda (ili pomoću viših izvoda) 49) Parametarsko predstavljanje krivih linija (i izvodi tako zadanih funkcija). 43) Tajlorova i Maklorenova formula (bez dokaza). 41) Neodređeni izrazi: 0/0. Veza između n-tog izvoda i n-tog diferencijala: dny=y(n)dxn. dxn= (dx)n ). 57) Svođenje integrala ∫ R(sinx. 39) Izvodi i diferencijali višeg reda. 48) Primjena izvoda na ispitivanje funkcija : (i) kriterijum za tačku ekstrema preko prvog izvoda (i preko drugog i viših izvoda). 52) Primitivna funkcija i neodređeni integral. Tablica izvoda. (Objašnjenje i značenje formula d (xn) ≠ dxn . Rolov. tj. 53) Lajbnic. ∞ . Lagranžov i Košijev. Osobine diferencijala i aproksimacija prirasta funkcije diferencijalom (viditi 35. (Lopitalova pravila). te definiciona nejednakost za konveksne (konkavne) funkcije.∞. geometrijsko značenje).3 10. Stav o srednjoj vrijednosti integrala. 34) Formula o prirastu funkcije f: Δ f(x) = f '(x) Δx+ω(Δx ) · Δx . ∞º. Osobine i tablica neodređenih integrala. DIFERENCIJALNI RAČUN 31) Definicija izvoda i njegovo geometrijsko ( i kinematičko) značenje. 42) Višestruke nule funkcije. 54) Parcijalna integracija (u neodređenom i određenom integralu). 56) Integracija ( razlomljene) racionalne funkcije. integracija elementarnih razlomaka. · . pogodnom smjenom t= ϕ (x). gdje su u i v diferencijabilne funcije i ◦∈{+ .cosx)dx na integral ∫ R1(t)dt. gdje je D=b2-4ac>0 (ili D < 0 ). Stav Čebiševa. : }. Integracija nekih iracionalnih funkcija (Ojlerove smjene). Lijevi i desni izvod i diferencijabilnost funkcije. 35) Stavovi (pravila) za izvod složene i inverzne funkcije. problem tangente (i brzine). .Njutnova formula. (ax2 +bx+c)-1dx. 33) Pravila za izvod (u ◦ v)' . tj. 47) Prevojna tačka (i položaj tangente u prevojnoj tački).. 50) Krive zadane u polarnim koordinatama. a>0 ili a<0. integracija binomnog diferencijala.

5.1. Svjetlost Sarajevo. 5. 218-223. 59) Integrali sinusa i kosinusa napr. 27-81. 3. 6. god.Neprekidnost funkcije: 1-32. (gdje je P površina omotača obrtnog tijela.1. 5. (diferencijal luka ds.1.2. 82-117. 12) IZ ZBIRKE ZADATAKA (B. (iii) kubatura.58) Integrali ∫ sin xdx.Arslanagić.Nizovi: 1-22. Mesihović.1. DIFERENCIJALNI RACUN: 3. čijom rotacijom oko x-ose nastaje obrtno tijelo). PRIMJERI: obim i površina kruga.3. (iv) površina obrtnih tijela (bez dokaza odgovarajuće formule.A. Lajbnicov trougao). 5. (ii) rektifikacija (dužina luka krive). 201-217. eveluta i evolventa. 148-173. 3.1.8. 3.Z.8.1987. 417-427. GRANICNI PROCESI: 6. ∫ sin(ax+b) cos(cx+d)dx .7. 318-353. 172-200.3. ∫ cos xdx n n 4 (n∈Z . 2. 3. 227-317. 5. 5. . 5.3. 3. 1-23. 174-226. 3. 24-147. 1-26. 5. INTEGRALNI RACUN: 5. 354-392. rekurentne formule).8. već samo “objašnjenje formule” dP=2πyds .2.4. zapremina obrtnih tijela.5. 118-147. površina i zapremina (dijela) lopte. 4. tj. 5. tj. 6. 100) Pojmovi: krivina i poluprečnik krivine. REALNE FUNKCIJE: 1-41. krug krivine. 393-416. zapremina tijela.) ZADACI (PO POGLAVLJIMA): ANALIZA 1. a s dužina luka krive date formulom y=y(x).-∞}. (ii) podintegralna funkcija f je neograničena. POLINOMI: 1-41.Š. 3.Granicna vrijednost funkcije:1-39.2.6. 60) Pojam nesvojstvenog (nepravog) integrala: (i) granice integracije a ili b є {+∞ .2. 148-171. 61) Primjene određenog integrala: (i) izračunavanje površine ravnih figura (komplanacija). 3. 5. 4.4.6.8.7. 5.

3. 5.4. 7. 6. 438-442. 428-437. KRIVINA 6. . ZADACI SA PISMENIH ISPITA. 1-13.8.8.1.5 5.

d) f ( x) = sin 2 x + cos 2 x a) x → f ( x 2 ) e) f ( x) = x2 ∧ h( x ) = x . a) izraziti y. ϕ ( x) = 2 x . Da li su jednake funkcije: a) f ( x) = x2 ∧ h( x) = x . 5. 4. Odrediti oblast definisanosti D(f ) : x2 +1 . Funkcija f ( x) = x 2 + 1. b) f ( x ) = 2tg − 3tg . b) f ( x ) = ∧ h(x)=1. a x + a −x . b) odrediti oblast definisanosti funkcije. Zašto? Odrediti (maksimalne) podskupove realne ose na kojima f ima inverznu funkciju. Odrediti oblast definisanosti D(f ) i skup vrijednosti R(f ) funkcije f: 10 2x x . 9. x ∧ x za n ≤ x < n + 1 ( n ∈ Z ) . h(x)=1 . 8. 2 b) f ( x ) = ln 1+ x . Funkcija sgn : → definisana je na sljedeći način: sgn x := ⎨ 0.Ako je funkcija x → f (x ) definisana na [0. t ∈ R . Odrediti f −1 te njen domen D( f −1 ) i rang x −1 R( f −1 ) . d) odrediti y=y(x=-3). b) y = ln ln x . x ∈ Q d) Dirichlet-ova funkcije χ(x) := ⎨ ⎩ 0. 11.1] odrediti oblast definisanosti funkcija: 7. Pokazati da je funkcija f ( x) = x 2 . c) y = (− 1) . Odrediti φ (φ ( x )). c) f ( x) = ln x 2 ∧ h(x)=2lnx. +∞ ) . x < 0 ⎪ 3. c) f ( x) = sin 2 x . Neka je funkcija f zadana y=f(x). y=1-cos2t. d) y = arcsin log . x +1 2. 15. 10. Ispitati koja je od datih funkcija parna odnosno neparna: a) f ( x) = b) x → f (sin x ) . ϕ (ϕ ( x )). Zadata je funkcija u parametarskom obliku: x=3sint . Odrediti intervale monotonosti funkcije f ( x ) = ax + b . φ (ϕ ( x )). Nacrtati grafik te funkcije. Funkcija y = [x ] (cijeli dio od x) definisana je kao: ( ∀x ∈ R ) [ x] := n. c) y = ln ln ln x .kao funkciju od x. b) y = arccos 2 x 1+ x a) y= ⎧ −1. x = 0 ⎪1. Ispitati periodičnost i odrediti osnovni period sljedećih funkcija (ako postoji): x x 1 1 sin 2 x + sin 3 x . x ≥ 0 monotona na [ 0. Pokazati da je f : x → injektivna u svom domenu. e) odrediti inverznu funkciju funkcije y=y(x). 2 3 2 3 ⎧1. a) f ( x) = sin x + 13. x ∈ R nema inverznu funkciju. x > 0 ⎩ Nacrtati grafik te funkcije i dokazati da vrijedi x = x sgn x . ϕ (φ ( x )) ako je φ ( x) = x 2 . a) y = 2 + x − x 2 . 14. 1− x c) f ( x) = x 5 + 2 x 3 + 7 x 2 . x ∈ R \ Q 2x − 3 12. c) ispitati parnost funkcije y=y(x). 6. Nacrtati grafik funkcije y=f(x) zadane parametarski: .6 Zadaci sa vježbi (II SEMESTAR) 1.

b) x n = 1 + + .1 (dvije tačke nagomilavanja) q>1 q< . 26. + . inf f . t ∈ [0. n→∞ 28.. Provjeriti rezultat: lim x −1 = sgn( x − 1) . dokazati: 1 n konvergira za α ≤ 0 . n ∈ N divergira. (a>0) ..1 (dvije beskonačne tačke nagomilavanja).2π ] . Primjenjujući definiciju granične vrijednosti.2π ] . n→∞ x 2 n + 1 n ⎛ n ⎞ 29. Provjeriti rezultate: a) lim ( x + x + 1 − x − x + 1 = ±1 . Odrediti sup f.. xn = 1 + 1 + . 23. 17. d) x = a cos 2 t e) x=a cht .2. + 1 n2 + n lim = n + x − n . Dokazati: 2n −1 = 1. x2 18. Izračunati: a) lim⎜ ⎟ n→∞ n + 1 ⎝ ⎠ a) a n = 1 + ⎛ n ⎞ b) lim⎜ ⎟ n →∞ n + 1 ⎝ ⎠ n2 c) lim⎜1 + ⎛ n →∞ ⎝ 1⎞ ⎟ n⎠ 10 + n . . y=a(1-cost) (cikloida).. x ≠ . Odrediti lim a n i lim a n ako je: a) a n = 2 3 2 2 4 4 n +1 2 2n 22. b) lim x → ±∞ x→ 2 x 2 − 3x + 2 3 .... min f (ako postoje) funkcije y = 4 sin 2 x − 12 sin x + 5 . b) ( ) ∞=1 konvergira ka 0. x ∈ [− π . b) y = arcsin sin x . n ∞ c) (n α )n =1 21. B= lim 2 . 7 c) x=a(t-sint) .Nacrtati grafik funkcije zadane formulom: y = arctg 1 . 25. dokazati da niz: 1 1 1 1 + . b) lim n + n − n − n . 2 2 n 2 n 2 2 3 + x + x 2 − 9 − 2x + x 2 1 = . 16. b) a n = . . n 2πn n2 1 1 1 3 1 2n − 1 cos . Ispitati monotonost funkcije y = π 1 .a) x = a cos t . . Izračunati granične vrijednosti nizova: a) 2n n →∞ an = n n2 + n ... 31. Nacrtati grafike funkcija: a) y = 1 + x + 2 x − 1 + x − 2 x . Koristeći kriterijum Košija.. Pokazati da niz a n = 24. max f. Izračunati: A= lim 2 n →∞ 2n + 7 n − 3 n →∞ n + 1 27. b) x = a cos t . b) lim a) lim n a = 1 n→∞ n +1 + (−1) n ima dvije tačke nagomilavanja.. . d) niz n → (−1) n divergira. y = a sin t . + 2 . bn = n . Odrediti granične vrijednosti nizova: n2 +1 n2 +1 n2 + 2 3n 2 − 2n + 1 10 8 n + 1 . n →∞ 2 n + 1 lim q n = 0 = ±1 = ±∞ = ±∞ =1 q <1 q=1 q= .) konvergira ka c. cos x 2 20. π ]. 30. n . n ∈ N konvergira. 19. a)Dokazati da niz a n = c (∀n = 1.. y = b sin t . y = a sin 3 t (astroida).. divergira za α > 0 . t ∈ [0. y=b sht.

43. b) lim(1 + tgx ) . Izračunati: lim x →0 40.r ∈ Z. c) lim(cos x ) x 2 . 1 44. b) lim x sin = 0 .. Izračunati: a) lim ⎜ . lim x cos = 0 . b) lim . 2 (x ) . Odrediti (koristeći lim = 1 ): a) lim (b ≠ 0) b) lim (k. d) lim⎜ c) lim − ⎟ . r ≠ 0) .8 A0 n−m ⎧ ⎪ ∞ ( −1) sgn a . Odrediti f (a − 0) i f (a + 0) : a) f ( x) = sgn cos x. ⎟ x →1 1 − x 3 x →1 5 x →0 x −1⎠ x2 ⎝ x −1 ⎞ x+ x − x⎟. + A n ⎪ A 0 lim 0 = ⎨ . 2 º x → −∞ . Koja je od sljedećih funkcija beskonačno mala: a) f ( x) = a) f ( x) = x x 2 − 2x + 1 x3 − x 2 x → 1 . 0 ⎪ n n −1 A x + A1 x + . e) xlim ⎜ x sin ⎟ .. b) f ( x) = x 2 + 1 − x za : 1º x → +∞ . e) lim⎜ x + ⎛ x →∞ ⎝ 36. d) lim x + e x →0 x →0 x →∞ 2 x + 1 x →0 ⎝ ⎠ ( ) 1 x ..n < m ⎪ ⎪ ⎩ c) Ako je A0 a0 ≠ 0 . Izračunati: A= lim x →0 1 − cos x 2 1 − cos x . Izračunati: lim . b) lim = 1 ⇔ e x = 1 + x + o(x) ( x → 0) . 2 º x → −∞ . x →0 1 − cos x 1 − cos x x −1 ⎛ x ⎞ ctgx x 37. Koja od sljedećih funkcija je beskonačno velika: + 1 − x za 1º x → +∞ . B= lim . Odrediti: a) lim⎜ ⎟ . Dokazati da: 1 1 1 1 a) funkcije x → sin . 4 1 + x − 1 − sin x . ln(1 + x) shax 39.n = m x →±∞ a x m + a x m − 1 + . a = x− x 2x . Dokazati da: a) lim ln(1 + x) ex − 1 = 1 ⇔ ln(1 + x) = x + o(x) ( x → 0) . 2 º x → −∞ .. x →0 x →0 x x x x 33. + a 0 1 m ⎪ a0 ⎪ 0. e) lim (tgx ) x→ tg 2 x π . x→ 0 x→0 x x x a −1 = ln a ⇔ a x = 1 + x ln a + o(x) ( x → 0) . c) lim x→0 x 3 2 x2 + x +1 − x − 2 x −1 1 ⎞ ⎛ 3 + 34. tada je : 32. x ∈ R /{0} nemaju limes kad x → 0 . x →8 x −2 ⎠ sin ax sin kx sin x 35. Odrediti lijevi f ( 0− ) i desni limes f (0+ ) za funkciju f ( x ) = 41. π 2 . x → cos . c) lim . n > m. x →0 x 3 38. Dokazati asimptotsku relaciju: 1 + x − 1 ∼ x ( x → 0) . b) f (x) = 1 . x →0 x → 0 sin bx x →π sin rx x cos x − cos 3 x π⎞ 1 1 ⎞ ⎛ ⎛ . x − ⎣x⎥ ⎢ ⎦ 42. 2 2 x →0 x → 0 sin 2 x sin x → ±∞ x⎠ x 2 sin x ⎠ ⎝ ⎝ d) lim 3 9 + 2x − 5 . b) f ( x ) = chx − shx za 1º x → +∞ . a = −1 .

b) f ' ( x ) neprekidna. ⎩sin x.1) zaklapa sa pozitivnim dijelom x-ose. . n →∞ x +1 ⎛ 1⎞ 50. 0 < x < 1 . x > 2 ⎩ 1º Nacrtati njen grafik. Funkcija f ( x ) = sin x sin nema smisla za x = 0 . 53. ⎪x ⎪ 1 ⎪ 4 − x . x ≠ 0 c) Kako treba definisati funkciju h( x) = ⎨ u tački x=0 da bi bila neprekidna. Odrediti tačke prekida funkcije i vrste tačaka prekida: a) ⎧ ⎪ x + 3. g ( x) = 1 + x 2 . odrediti vrstu tačaka prekida i nacrtati grafik funkcije: f ( x) = lim 2 n . x ≥ 0 1 54. Pokazati da je: ⎧ sin x . x < 1 ⎪ ⎪1 f ( x) = ⎨ . x ⎧x 3 . a) f ( x ) = x ⎪0. x ≤ 0 ⎪ x. x 2n − 1 49.1 ≤ x ≤ 2 . 52. c) y = 1− x d) y = 3 sin e x . Ispitati neprekidnost. 1 ≤ x ≤ 2 ⎪3x − x 2 .x ≥1 ⎩ 48.9 45. Izračunati ugao koji tangenta funkcije f ( x ) = u tački M (1. x < 0 55.2 ≤ x ⎩ b) f ( x ) = x x + x +1 . b) y = arcsin 1 − x 2 . ⎟ . Definisati f (0) tako da funkcija f bude neprekidnai u x tački x = 0 . Data je funkcija f ( x) = ⎨ . x ≤ 0 ⎪ ⎪ f (x) = ⎨ax + b. 2º za koji x je a)funkcija f neprekidna. Odrediti postoje li ili ne postoje konstante a i b pri kojima je funkcija neprekidna na D(f ) . 47. ⎪ ⎪ x. ⎩ h ( 0) 46. Ispitati neprekidnost složenih funkcija f ( g ( x )) i g ( f ( x )) u tačkama gdje je definisana ta složena funkcija: f ( x) = sgn x . Primjenjujući pravila za nalaženje izvoda odrediti izvode funkcija: a) y = a 3 x 2 − b x x 3 . Koristeći definiciju izvoda naći izvod funkcije f ( x) = x 2 sin( x − 2) za x = 2 . b) postoji izvod f ' ( x ) . ⎪2 − x . ⎝ 3⎠ 1 51. Ispitati diferencijabilnost funkcije: f ( x) = ⎨ u tački x = 0 . 1+ x ⎧1 + x. b) g ( x ) = ⎨ x prekidna u tački x=0. x = 0 ⎩ ⎧ f ( x). Pokazati da jednačina x 3 − 3 x 2 + 6 x − 1 = 0 ima jedinstven korijen i da on leži u intervalu ⎜ 0. ako je: ⎧( x − 1)3 .x ≠ 0 sin x ⎪ prekidna u tački x=0.0 < x < 1 ⎪ 56.

Naći najveću i najmanju vrijednost funkcije : f ( x) = 25 − 4 x 2 za − 2 ≤ x ≤ 2 . 65. y = b sin 3 t . Naći n-ti izvod funkcije y = x 2 e ax . 5 78.10 56. Naći treći izvod y ' ' ' ( x ) funkcije y ( x ) definisane parametarski: x = a cos 3 t .Dokazati nejednakost i identitet: a) b−a b−a < tgb − tga < 2 cos a cos 2 b 1 sin x . Dokazati da su funkcije: f (x) = 1 − x 3 − x 7 . Neka je f (x) = e x − esin x x − sin x (x ≠ 0) . 68. naći y ' ' (0) . 58. dy 63. Odrediti lim 2 ln x →0 x x tg 2 x 70. Primjenom diferencijala odrediti ako je xy = sin( x − y ) . 6 1 3 1 2 x − x − 2x . 80. 66. c) f ( x) = . Odrediti lim (tgx) x→ (0 ≤ a < b < π 2 ) b) arcsin x = arctg x 1− x2 . Ispitati konveksnost. y = bsin t . Naći prvi izvod funkcije y = x x . Naći dvadesetpeti diferencijal d25y funkcije y = x 2 sin x . 79. 2 x−2 ( x − 1) x2 +1 . Ispitati konveksnost. Odrediti x' y ako je y = e x + x . ⎣10 10 ⎥ ⎦ sin x x (0 < x < π) monotono opadajuće. Odrediti lokalne ekstreme funkcija: a) f ( x ) = chx + cos x . 3 2 75. Aproksimirati funkciju f ( x) = x 2 ln 2 x u okolini tačke x = 1 Tejlorovim polinomom četvrtog stepena i procjeniti grešku aproksimacije za x ∈ ⎢ ⎡ 9 11 ⎤ . x⎠ y = x3 + 2 . 60.Pod kojim uglom kriva y = arctg ⎜1 + ⎛ ⎝ 1⎞ ⎟ siječe x-osu. a2 b2 61. dx 64. 69. 77. konkavnost i prevojne tačke krive: f ( x) = ln(1 + x 3 ) . Odrediti y' x ako je x = a cos t. U loptu poluprečnika r upisati uspravan kružni cilindar tako da površina njegovog omotača bude najveća. konkavnost i prevojne tačke krive: y = x 3 . 57. Ako je funkcija y ( x ) definisana jednačinom e y + xy = e . Naći asimptote funkcija: a) f ( x) = 2x + 1 x −1 x 3 + 3x 2 .2). Da li se može definisati f(0) tako da je funkcija f neprekidna u tački 0? 72. b) f ( x) = x . Naći jednačinu tangente i normale krive x 3 + y 3 − xy − 7 = 0 u tački (1. 62. π 4 71. Odrediti pod kojim se uglom sijeku krive: y = 2x 2 + 2. . g(x) = 74. 59. b) f ( x ) = 76. 67. 73. Dokazati nejednakost: sin x > x − 1 3 x za x > 0 . Odrediti y' x ako je funkcija f zadana implicitno: x2 y2 + = 1. ( x < 1) .

e) cos x − sin x x x dx 2 x4 ∫ x 2 + 1 dx . . d) ∫ dx 4 + 2x − x 2 . ∫ 0 π −1 ∫ arcsin x dx = 0 . Integracija iracionalnih funkcija: 87. c) dx . 84. Integarcija racionalnih funkcija: 86. e) ∫ cos x + 1 dx 1 − x 2 arcsin x ∫ 2 1− x dx . Izračunati: I = ∫ f (x)dx = ⎪ ⎨ 0 ⎧x 2 . d) ∫ 2 3 4 1 + cos x 91. 1 ≤ x ≤ 2 ⎩ 1 π arctg x cos x dx . 2 x − 4 sin x cos x + 5 cos x sin 3 x x x dx . a) ∫x 1 + x3 dx .11 81. d) ∫ (2 x + 1) 3 dx . Integral diferencijalnog binoma: 88. e) ∫ sin cos dx . c) dx . b) ∫ 2 ∫ x3 − 4x 2 + 4x x + x +1 x3 + 1 3x + 1 ∫ x 3 − x 2 dx . Ispitati tok funkcija i nacrtati njihove grafike: a) y = x b) y = ( x + 2)e 3 − x2 3 1 x c) y = ln x . Primjenom metode parcijalne inegracije izračunati: a) ∫ cos x 2 x ∫x 2 sin x dx . c) ∫ dx . b) ∫ (1 + x) . d) ∫ ∫ sin x + x dx . b) ∫ dx 2 x 2 + 3x 2 .a) ∫ 8 − 4 sin x + 7 cos x ∫ sin 2 dx .Riješiti integrale: a) ∫ . c) ∫ sin 2 x cos 2 3 x dx . b) ∫ 4 1+ x4 Ojlerove smjene: 89. ⎪3 − x.a) ∫ (5 − 2x)9 dx . a) ∫x x 2 + 2x + 3 dx . b) ∫ 94. b) ∫ 2 . Integracija metodom zamjene: 83. d) ∫ e ax cos bx dx . a) x3 5x − 8 dx . d) ∫ x( x 2 + 1) 2 dx . 1 1 + cos 2x dx . b) x −1 x +1 dx 4 ∫ dx x 1+ 3 x . Ne riješavajući integrale. 2 d) lim x →0 ∫ cos t dt 2 0 x x . 2 2 93. dokazati da je: 92. 85. a) ∫ 3 x + 1 dx . 0 ≤ x ≤ 1 . ( dx ) 2 . . ln x + 1 cos 2 x 82. c) ∫ (ln x ) dx . g) 1+ x ex ∫ e x + 1 dx . Dovođenjem kvadratnog trinoma na kanonski oblik izračunati: a) ∫x dx dx . b) f) ∫ dx 3 − x2 . Izračunati: a) ∫ 2 6 − 5 sin x + sin x 1+ x 0 0 2 d dx x2 ∫ 0 1 + t dt . b) ∫ tg xdx . c) + x +1 2x + x − 3 dx . b) dx 1+ x − x2 . c) x ( x 2 − 13) 23 dx . Integracija trigonometrijskih i drugih transcedentnih funkcija: 90.

12 95. Izračunati dužinu luka parabole y = (x 2 − 1) od tačke A(−1.0) do tačke A( 2aπ . Izračunaj površinu ograničenu parabolom i tangentama. c) −∞ ∫x 2 dx . 104. Izračunati dužinu luka astroide 2 2 1 2 x = a cos3 t. Odrediti parabolu čija je osa simetrije paralelna y osi i koja ima isti krug krivine sa krivom y = sin x u tački x = π 2 . 108. Izračunati krivinu i poluprečnik krivine krive xy = 1 u tački M (1. 105. 102. tj.1) . Naći zapreminu tijela koje nastaje rotacijom dijela površine ograničene krivom y = 2exe −2 x i njenom asimptotom oko asimptote.0) . tijela nastalog obrtanjem oko x-ose figure omeđene sa: x 2 + (y − b)2 = r 2 . Izračunati: a) 1− x2 98. d) + 4x + 5 −1 ∫ ( 2 − x) 1 dx . Izračunati zapreminu torusa. 100. Izračunati površinu figure omeđene lukom cikloide x = a (t − sin t ). 0 x 96. 1 1 Iako je funkcija F(x) = − primitivna funkcija funkcije f (x) = . y = a (1 − cos t ) od tačke O (0. zašto je (x − 2) 2 x−2 ∫ f (x)dx ≠ F(3) − F(0) ? 0 3 97. Na krivoj y = ln x odrediti tačku u kojoj krivina dostiže maksimalnu vrijednost te sastaviti jednačinu kruga krivine u toj tački. 106. Nacrtati krivu 9 y = x(3 − x) i naći površinu koja nastaje obrtanjem petlje oko x-ose. Odrediti lokalne ekstreme funkcije: f (x) = ∫ (t − 1)e t dt . SLIJEDE PRIMJERI ZA II PARCIJALNI I INTEGRALNI ISPIT . 0 ∫ 1 dx x +∞ . 99. Naći površinu ograničenu lukom krive x = 6 − y − y 2 i y-osom. 109.(b ≥ r). y = a sin 3 t . Izračunati površinu figure čiji je rub lemniskata r 2 = a 2 cos 2ϕ . b) ∫x 1 dx 2 +∞ . 103. 107.0) i odsječkom OA.0) do tačke B(1. 101. U presječnim tačkama prave x − y + 1 = 0 i parabole y = x 2 − 4 x + 5 povučene su tangente na parabolu.

b) Za funkciju y = e e ( x + 1) e .Odrediti: zapreminu V i visinu H (iz vrha A) tetraedra ABCD orjentaciju trijedra vektora ( AB. odrediti: nule. a) Definisati: desni (tj. podnožje normale povučene iz B na raven ACD. x + y − z = 6. AD) . “8”= 71-80. tj. intervale monotonosti i konveksnosti. te primjeniti te formule da sračunate: obim kružnice. arcctg(e−2x − 11x). a) Definisati:(i) izvod funkcije. Koristeci Kramerovo pravilo prvo diskutovati za koje a iz R je (ne-)saglasan sistem: 5x + (a − 3)y − z = 7. (ii) diferencijal funkcije. (ii) konveksnost (i konkavnost) u vezi sa drugim izvodom.13 Integralni ISPIT – MATEMATIKA I 09. asimptote. Zapisati: sistem n linearnih algebarskih jednačina sa n nepoznatih. “9”= 81. (ii) zatvara sa asimptotom (pazite radi se o nesvojstvenom integralu. te nacrtati odgovarajuću sliku.-1). “7”= 61-70. drugu i zadnju jednačinu i nepoznatu) i objasniti kako se iz determinant D dobije determinanta Dk nepoznate xk ( k = 1.4. i površina lopte (svi istog poluprecnika r). OBAVEZNO! NA PRVOJ STRANICI NAPIŠITE SAMO : (i) lične podatke (prezime i ime i godinu upisa ). Zadatak. Σ a b Σ Na osnovu popunjene tabele izlazi ocjena : “6”= 51-60.3. Pažljivo pročitajte zadatke i ne žurite. lijevi) trijedar. (nacrtati sliku). 2. “10”= 91-102 Kao što vidite ne morate sve uraditi. te samo iskazati Kramerovo pravilo.2004. determinantu D tog sistema (zapisujući prvu. Izračunati veličinu površine koju grafik funkcije: (i) zatvara sa kordinatnim osama. 3.2). AC.Zadatak. Koristeći pravila diferenciranja odrediti izvode slijedećih funkcija: x 3 e−3x . (ii) MATEMATIKA I integralno – A (iii) popunite tabelu: (svaki zadatak a) ili b) 17 bodova) zadatak 1. 2. D(11. (ii) kad ima jedinstveno rješenja. (te nacrtati odgovarajuću sliku) formule za primjenu određenog integrala kod izračunavanja: (i) dužina luka krive. te odrediti rješenja sistema za ono a: (i) kad sistem ima beskonačno mnogo rješenja. te V2 oko y ose . objasniti geometrijsko značenje istih. (a − 3)x + 5y − 2z = 11.09. te nacrtati njen grafik. Sretno ! 1. x 2 + 4x + 3 0 2 π 11 površinu P ograničenu krivom x 2 + y 2 = 4 x . Zapisati i objasniti kako se koriste. C(13. x − x 2 5 2 3 1 2 x − x − 2x.90. te samo navesti (bez dokaza) i objasniti kad vrijedi Leibnitz-Newton-ova formula. b) Date su tacke: A(12.3). n ). 2 3 Navesti slijedeća pravila (stavove): (i) maksimum (i minimum) u vezi sa prvim izvodom.0. B(9. neodređeni i određeni integral. b) Izračunati: A=∫ 5 x − 17 x + 1 dx.-2). B = ∫ ( x + 2π) cos11xdx. te zapreminu V1 koja nastaje rotacijom povrsine P oko ose x.) 3)Zadatak. a) Definisati: primitivnu funkciju. te vektorski i skalarni proizvod vektora. (ii) površina obrtnog tijela. 2 2ln x − 1 . .-1.

Zadatak. a) Definisati: primitivnu funkciju. Pažljivo pročitajte zadatke i ne žurite. nule. te nacrtati odgovarajuću sliku. Zapisati i objasniti kako se koriste. (ii) zatvara sa asimptotom (pazite radi se o nesvojstvenom integralu. te nacrtati njen grafik. 3 2 b) Za funkciju y = (1− 2x) e e odrediti: nule. Kao što vidite ne morate sve uraditi.) 2. Nacrtati odgovarajuću sliku. tj. tačke ekstremuma i ispitati njihovu prirodu pomoću znaka drugog izvoda. Sretno ! 1. (iii) popunite tabelu: (svaki zadatak a) ili b) 17 bodova) zadatak 1. te samo navesti (bez dokaza) i objasniti kad vrijedi Leibnitz-Newton-ova formula. b) Izračunati: A=∫ 7 x − 14 x + 1 dx.90.2004. asimptote. (ii) površina obrtnog tijela.Izračunati veličinu površine što grafik funkcije zatvara sa x osom 3)Zadatak. intervale monotonosti i konveksnosti. “7”= 61-70. B = ∫ ( x + π) cos 6 xdx. 2. te nacrtati njen grafik. parcijalni ili VI1 PISMENI ISPIT 09. Koristeći pravila diferenciranja odrediti izvode slijedećih funkcija: xe−3x . intervale monotonosti i x +3 konveksnosti. Izračunati veličinu površine koju grafik funkcije: (i) zatvara sa kordinatnim osama. “9”= 81. asimptote. (ii) matematika 2. x x 11 2 3 1 2 x − x . i površina lopte (svi istog poluprecnika r). neodređeni i određeni integral. Navesti slijedeća pravila (stavove): (i) maksimum (i minimum) u vezi sa prvim izvodom. “10”= 91-102. (ii) konveksnost (i konkavnost) u vezi sa drugim izvodom. prevojnu tačku. x 2 + 5x + 6 0 2 π 6 površinu P ograničenu krivom x 2 + y 2 + 6 x = 0 . te zapreminu V1 koja nastaje rotacijom povrsine P oko ose x i V2 oko y ose. (te nacrtati odgovarajuću sliku) formule za primjenu određenog integrala kod izračunavanja: (i) dužina luka krive.Zadatak. Σ a b Σ Na osnovu popunjene tabele izlazi ocjena : “6”= 51-60.14 MATEMATIKA 2. b) Za funkciju y = x 2 + 2x − 2 odrediti: oblast definisanosti.09.te neprekidnost funkcije. granična vrijednost funkcije. a) Definisati:(i) izvod funkcije. arcctg(e2x + ln x). . a) Definisati pojmove: granična vrijednost niza. “8”= 71-80. Primjeniti te formule da sračunate: obim kružnice. 2 ln x − 1 . Zatim samo zapisati broj e (prirodna osnova logaritma) kao graničnu vrijednost niza. OBAVEZNO! NA PRVOJ STRANICI NAPIŠITE SAMO : (i) lične podatke (prezime i ime i godinu upisa ). parcijalni ili VI1. 3. objasniti geometrijsko značenje istih. (ii) diferencijal funkcije.

−2.. . (ii) lim h( x ) = −∞ ⇔ . .. R(f –1). samo popuniti jednakosti : Re z = . Trajanje ispita 2 sata. (iii) lim a n = A ⇔ . tj. f ' ( x) po definiciji. tj. ϕ = arg z = . koristeći stav o izvodu inverzne funkcije. te u istom koordinatnom sistemu (bez primjene izvoda) skicirati grafike G(f) i G(f –1). dovršiti formule za potenciranje z n =. ⎝ −3 −1 ⎠ ⎝0 1⎠ Precizno zapisati sistem od k linearnih algebarskih jednačina sa k nepoznatih x1 . Izračunati Zatim objasniti geometrijsko značenje.. Za funkciju y = x e odrediti tačke ekstremuma i ispitati njihovu prirodu. Paskalov trougao do 6-tog reda.... te zapisati z u trigonometrijskom obliku z =. E = ⎜ ⎟. septembar 2004. Odrediti izvod jedne od funkcija po definiciji. 6) Navesti (bez dokaza)stav o smjeni promjenljive u određenom integralu. a 0 ako uopste niste odgovarali na pitanje).001.. Zatim sve te vrijednosti zapisati za z = 12 − 2 i.. 23. . Navesti stav o srednjoj vrijednosti integrala ... tj. nacrtati odgovarajuću sliku. DB. A-1A... Im z = .15 MATEMATIKA I .. Zatim izračunati: adjA. . A-1. Arg z = . 5) Definisati : primitivnu funkciju. ).. R(f). popunjavajte Σ odmah odgovarajuce polje slijedece tabele vrijednoscu od 0 do 1. 2. Zatim zapisati formulu za prvi (dati i sliku) i drugi diferencijal. d 2 f (0) za f ( x ) = x 2e − x .k = . Na prvoj strain obavezno upisati: licne podatke. . Zatim samo zapisati Lajbnic-Njutnovu formulu navodeći uslove kad ta formula vrijedi. matricu sistema B (pazi ne vrijedi ako upotrebite matricu A umjesto B) i kolonu slobodnih članova H. Izračunati ( 2u 3 − v ) = . Koliko vrijednosti ima za ωk ? z. te izračunati z4 i 10) Definisati adjungovanu i inverznu matricu.. Zapisati: D(f). (iv) Definisati neprekidnost funkcije f x→a x→a u tački a.-2..Izračunati: površinu tetraedra ABCD. neodređeni integral i određeni integral. x 2 ..-1). Zatim samo navesti (bez dokaza) Kramerov stav.. te zapreminu V Za koje x∈R su ortogonalni vektori a = (ln ( x − 1) . 1) Neka su a. te odrediti izvod inverzne 3) Za funkciju f ( x) = −3x − 2 odrediti inverznu funkciju f –1 . Δx = 0..0). B(3. x k BX = H. 4 9) Za kompleksni broj z = x + iy definisati. −1). . tj.. C(4. definisati slijedeća tri limesa ispunivši odgovarajuče ekvivalencije (i ništa više): (i) lim f ( x ) = A ⇔ . za pozitivnu ocjenu treba bar Σ= 5.1. ako je ⎛ 1 −2 ⎞ ⎛1 0⎞ A=⎜ ⎟.1 . (2 x3 − 1)5 . AA.5 . 2) Definisati izvod (dati i sliku).. te odrediti: df (1).-1. DC ? ( ) ΔABC i A u tom trouglu. π ∫ 7) Neka je: A(0. determinantu D sistema i objasniti kako se iz determinante D dobije determinanta Di nepoznate xi ( i = 1. nacrtati odgovarajuću sliku za A . r= z = korjenovanje . D(3. kad ste otslusali matematiku. 1) 2) 3) 4) 5) 6) 7) 8) 9) 10) Zatim kako odgovorite na neko od pitanja.. b = (1. te formulu za ωk = n z = . 0 A= −r ∫ r r 2 − x 2 dx . (1 za potpun odgovor.1.2).. … . k . (ocjenu i datum kad ste eventualno položili pismeni) i koji put polazete. te navesti geometrijsku interpretaciju.. Za pozitivnu ocijenu treba uraditi više od pola zahtijeva. Zapisati formulu parcijalne integracije za određeni integral. gdje je r > 0. Odrediti funkcije. binomnu formulu za razliku: ( t − s ) = n .A∈R. Koje je orjentacije trijedar DA. Zatim izračunati određeni integral: B = x sin 3 xdx. 2 −x 4) Samo navesti Lagranžov stav o srednjoj vrijednosti i dati geometrijsko tumačenje (slika) .5). −3 ) ? 8) Zapisati: binomni koeficijent . D(f –1). a na osnovu tablice izvoda zapisati izvode y' i y'' funkcija: sin 3 x.

R(f –1) za tu Skicirati u istom koordinatnom sistemu (bez primjene izvoda) grafike G(th) i G(th –1). Paskalov trougao do 6-tog reda. ( ) ⎛2 2 ⎞ 9) Zapisati: binomni koeficijent. ∑ funkciju. Izračunati − ∫ dx . tj. 5 za MATEMATIKU I (ili ∑ > 4. matricu C (pazite ne matricu A) sistema i kolonu slobodnih članova H. a . Ali prethodno zapisati sistem CX=H od (pazite) m linearnih algebarskih jednačina sa m nepoznatih y1 . 2) Neka su a. Δx = 10−3. a 0 ako uopšte niste odgovarali na pitanje).…. Odrediti tačke ekstremuma funkcije y = x 2e−2 x i ispitati prirodu tih tačaka pomoću drugog izvoda. ⎟. −1 ∫ 2 x sin π 4 xdx. 2 d 2 f (0) za f ( x) = x 2e−2 x . 6. 10) Samo navesti (bez dokaza) Kramerov stav.. x 2e −2 x . 10. ∑ > 5. (ocjenu i datum kad ste eventualno položili pismeni) i koji put polazete. Odrediti izvode y' i y'' funkcija: 1 ( sin 2 x − cos 2 x) 2 . y2 . 5) Kad vrijedi formulu parcijalne integracije za određeni integral ? Izračunati određeni integral: 6) Nacrtati figuru S = {( x.. ).1 . (iii) lim an = −∞ ⇔ . 8.određeni integral i nesvojstveni integral. ⎜ bz − x ⎟ = ⎝3 ⎠ 4 . neodređeni integral. (ii) lim h( x ) = ∞ ⇔ . R(f). popunjavajte odmah odgovarajuce polje slijedece tabele vrijednosću od 0 do 1. 1) Definisati funkciju thx (=. 7. determinantu D sistema i objasniti kako se iz determinante D dobije determinanta Di ⎛ −10 −2 ⎞ ⎛1 0⎞ nepoznate xi ( i = 1.. Zapisati skupove: D(f).. 1 Samo navesti Lagranžov stav o srednjoj vrijednosti i dati geometrijsko tumačenje (slika) . kad ste otslušali matematiku. samo navesti uslove kad ∞ vrijedi i zapisati Lajbnic-Njutnovu formulu. Na prvoj strani obavezno upisati: lične podatke. 2 + 3x 2 2 2 8) Dovršiti jednakost: a×b = . ym . Izračunati: A. oktobar 2004. 5. ( b − 2u ) = m . 4.0 za MATEMATIKU) 1. te objasniti šta predstavlja a × b .. . m. ab = . tj. Potrebno je odgovoriti na više od pola pitanja. E = ⎜ ⎝ −5 −2 ⎠ ⎝0 1⎠ . 7) Definisati : primitivnu funkciju. Zatim navesti stav o smjeni u određenom integralu i izračunati A = ∫ a 2 a a 2 − x 2 dx .1 i AA. ?) i odrediti inverznu funkciju th –1 .. te izračunati diferencijale: df (0). . 3. Zatim kako odgovorite na neko od pitanja.. 4) Zapisati formulu za n-ti diferincijal. ako je A = ⎜ ⎟. (1 za potpun odgovor. Zatim definisati neprekidnost x→a u tački c i na [ a. pra b = . 2. c . 0 ≤ y ≤ f ( x ) } i izračunati njenu površina. nacrtati odgovarajuću sliku. Zatim za vektore a = i + j − k . y ) ∈ R 2 a ≤ x ≤ b. x→a funkcije f 3) Definisati izvod (dati i sliku). definisati slijedeća dva limesa ispunivši odgovarajuće ekvivalencije (i ništa više): (i) lim f ( x ) = A ⇔ . D(f –1).. te bjasniti geometrijsko značenje za A.A∈R. . MATEMATIKA I (sva pitanja) i MATEMATIKA (pitanja 1-7) . b] ⊂ R. 9.16 Građevinski fakultet: 01. b = 2i − k izračunati: te tri vrijednosti i za c = −4 j + 3k odredi orjentaciju trijedra b .

za Matematika I. b) Nacrtati grafike krivih y = ∞ b) Izračunati integrale: A = 3. 16. α= ∫ x 4 dx x 4 + x2 − 6 . z = 0 rotirati oko x-ose.ZADATAK a) (i) Nacrtati odgovarajuće slike. gdje su C = cij ( )r.ZADATAK ∫ 0 e−3x (5x + 2)dx.grupa koji put polažete. arg z ako je z = 3 ( 2 −i 2 ) (− 10 3 +i ) 20 . a) Zapisati sistem lin. y = x 2 − 2x.17 GF.b 2. te definisati i dati geometrijsko tumačenje izvoda i diferencijala.a 4.a 1. 17 za 2. 6x + ay + 4z = 13. Zatim.a 3. b) Ispitati tok i nacrtati grafik funkcije y = xlnx. određeni integral (dati i definiciju integralne sume ograničene funkcije f na [a. Zatim krivu x2 − y2 = 1 . i 2. Za determinante D = det C. napisati jednačinu tangente funkcije y = f(x) u tački x = a..06.ZADATAK a) Navesti i dokazati formulu za dušinu luka krive. pritom opisati kako se iz determinante D = det C dobije determinanta Di nepoznate zi ( i = 1.b 4. te izračunati površinu i obim dobijenog mnogougla. A Jasno. 4 b) Naći Re z. diskutovati i riješiti sistem jednačina: x + y + 2z = 6. Im z.t.b ∑ Na osnovu sume poena (∑)izlazi OCJENA: 51-60 = 6. ( a − 2 ) x + 4y + 2z = 5. zatim za taj isti sistem: CZ=B navesti Kramerov stav. primitivnu funkciju i neodređeni integral. Zapisati Tajlorov polinom T2(x) i ostatak R2(x) i krug krivine u tački x0 = 1. 2005. treba uraditi i zadatke (pod b)) i teoriju (pod a)) za najmanje 25 (od 56 mogućih) poena. 4 8 Izračunati površinu omeđenu tim krivim i zapreminu nastalu rotacijom te površine oko x-ose.1 zapisujući prvu. 17) ( 13 (tj. tj. studenti koji rade samo analizu rade još : 3. ). ćim odgovorite na neko pitanja. te na taj način izračunati obim kruga. popunjavajte odmah odgovarajuće polje slijedeće tabele vrijednošću od 0 do 13 (tj. 61-70 = 7-ica i.) 1.b] ).) za potpun odgovor.tica.b 3.a 2.d. 1 2 1 x . MATEMATIKA I. B = ( b i r. PRIMJEDBA: pored Zadataka 1. a 0 ako uopšte niste odgovarali na pitanje): 1. te šk. 2.?. 2. 3. ISPIT TRAJE: za analizu. te zapisati razvoj determinante D po kofaktorima zadnje r-te kolone.Zadatak a) Definisati: 1.1 ) i Z = zj ( )k. Zatim izraćunati i grafički predstaviti sve vrijednosti −8 .. parc. te napisati jednačinu rotacione površine i skicirati njenu sliku. Nedopustivo je promjeniti ime bilo koje varijable u pitnjima:SVAKA PROMJENA IMENA VARIJABLE TRETIRAĆE SE KAO POGREŠAN ODGOVOR ! b) Za razne a∈ R.r . r.integralno 2sata i 30 min . (AKO TAČNO POPUNITE SVE TRAŽENE PODATKE DOBIČETE 5 POENA.alg. II parcijalni 2 sata.godinu kad ste otslušali predmet. drugu i zadnju jednačinu i nepoznatu. 4. (ii) definisati limes i beskonačan (±∞) limes niza u terminologiji „ ε-N(ε)“. r-tog reda : definisati subdeterminantu i kofaktor. jednačina CZ = B.ZADATAK a) Definisati rotacionu površinu koja nastaje rotacijom krive koja leži u ravni xoz oko x-ose i odrediti njenu jednačinu. zapisati lim (1 + x ) x →0 −a x =. Na prvoj strani obavezno upisati: • • • lične podatke.

4. ISPIT TRAJE:za analizu. 3 6 Izračunati površinu omeđenu tim krivim i zapreminu nastalu rotacijom te površine oko x-ose. tj 2.alg. tj. za Matematika I.b] ).1 zapisujući prvu. y = x 2 − 2x. ). te napisati jednačinu rotacione površine i skicirati njenu sliku. MATEMATIKA I.) 1.integralno 2sata i 30 min . 2. Zapisati Tajlorov polinom T2(x) i ostatak R2(x) i krug krivine u tački x0 = 1. 16.Zadatak a) Definisati: 1.k .godinu kad ste otslušali predmet.?. 17) (13 (tj.tica. gdje su B = b ij ( ) k. diskutovati i riješiti sistem jednačina: x + y + 3z = 3. k-tog reda : definisati subdeterminantu i kofaktor. β= ∫ x 4 dx x 4 − x2 − 6 . ( b + 2 ) x + 6y + 6z = 7. Na prvoj strani obavezno upisati: • • • lične podatke. napisati jednačinu tangente funkcije y = f(x) u tački x = a. Im z. (AKO TAČNO POPUNITE SVE TRAŽENE PODATKE DOBIČETE 5 POENA. jednačina B Y = A. studenti koji rade samo analizu. te izračunati površinu i obim dobijenog mnogougla.b ∑ Na osnovu sume poena (∑)izlazi OCJENA: 51-60 = 6.ZADATAK a) Definisati rotacionu površinu koja nastaje rotacijom krive koja leži u ravni yoz oko z-ose i odrediti njenu jednačinu. Za determinante D = det B. 4x + by + 3z = 2.. rade još : 3. Jasno.ZADATAK −n ⎛ a⎞ a) (i) definisati limes funkcije i neprekidnost funkcije u terminologiji „ ε-δ( ε)“.18 GF. te šk. z = 0 rotirati oko x-ose.d.t.a 1. ⎜ ⎟ n→−∞ ⎜ ⎝ ⎠ n⎟ (ii) Definisati i dati geometrijsko tumačenje izvoda i diferencijala i nacrtati odgovarajuće slike. 1 1 b) Nacrtati grafike krivih y = x 2 . 3. određeni integral (dati i definiciju integralne sume ograničene funkcije f na [a.06. 9 16 b) Naći Re z. k. 2. parc.b 4. pritom opisati kako se iz determinante D = det B dobije determinanta Di nepoznate y i ( i = 1. Zatim.a 3. Zatim izraćunati i grafički predstaviti sve vrijednosti 27 . drugu i zadnju jednačinu i nepoznatu.parcijalni) za potpun odgovor.a 2. A = ( a i )k . 2005. treba uraditi i zadatke (pod b)) i teoriju (pod a)) za najmanje 25 (od 54 mogućih) poena. popunjavajte odmah odgovarajuće polje slijedeće tabele vrijednošću od 0 do 13 (tj.b 2. te zapisati razvoj determinante D po kofaktorima zadnje k-te vrste.1 i Y = yj ( )k. ćim odgovorite na neko pitanja. II parcijalni 2 sata. b) Ispitati tok i nacrtati grafik funkcije y = xlnx. Zatim krivu y2 x 2 − = 1 . primitivnu funkciju i neodređeni integral. PRIMJEDBA: pored Zadataka 1.b 3.a 4. Nedopustivo je promjeniti ime bilo koje varijable u pitnjima:SVAKA PROMJENA IMENA VARIJABLE TRETIRAĆE SE KAO POGREŠAN ODGOVOR ! b) Za razne b∈ R. grupa B koji put polažete.ZADATAK a) Navesti i dokazati formulu za površinu obrtnog tijela. ∞ b) Izračunati integrale: b = 3. arg z ako je z = 3 ( 3 −i ) (− 20 2 +i 2 ) 10 . 17 za 2. te na taj način izračunati površinu sfere. zapisati lim ⎜1 + ⎟ =.ZADATAK ∫ 0 e−2x (3x − 2) dx. 61-70 = 7-ica i. i 2. zatim za taj isti sistem: BX = A navesti Kramerov stav.. a) Zapisati sistem lin. a 0 ako uopšte niste odgovarali na pitanje): 1.

Zatim izraćunati i grafički predstaviti sve vrijednosti −8i . x 2 + y2 = 4 . tj.a 4. 0 ( ) p. te sračunati: AEq=.01. Odrediti izvode: f ( x) po definiciji. 0 ≤ y ≤ 4a 2 − x 2 π 12 } i izračunati njenu površina. lične podatke.2 i 5. odrediti : x −1 2 jednačinu tangente u tački x = 0 (koristiti ovaj rezultat kod crtanja grafika funkcije).b 3. odrediti : koji uslov ispunjavaju formati (p. A Na prvoj strani obavezno upisati: 1. t.2005. te šk. te odrediti izvod inverzne funkcije..Zadatak a) Definisati: integralne sume i određeni integral ograničene funkcije f:[a. koristeći stav o izvodu inverzne funkcije. ćim odgovorite na neko pitanja. te izračunati površinu i obim dobijenog mnogougla. ( a − 2 ) x + 4y + 2z = 5.3. Zatim odrediti jednačinu konusne površine sa vrhom u A(0. radi se 2sata i 30 min radi se 2 sata.v) matrice B. Zapisati: D(f). R(f –1). treba uraditi i zadatke (pod b)) i teoriju (pod a)) za najmanje 25 (od 56 mogućih) poena. Zatim odrediti ' inverznu funkciju f –1 . 4. parc. j = 1. v) b ij = Σ (iii) Definisati Kronekerov simbol δij i jediničnu matricu Er zapisati koristeći taj simbol.s) matrica A i X. D(f –1). Nacrtati ravnu figuru A = {( x. Jasno.) za potpun odgovor. Im z.ZADATAK a) Navesti stav o smjeni u određenom integralu. R(f). 3. ISPITza analizu.integralno: ZADACI 1. 3 x .t.5) i direktrisom: b) Naći Re z. 6x + ay + 4z = 13. 2. 1 dx. 2. dovršite formulu: . . 5.v tako da je B=AX.ZADATAK a) Definisati konusnu površinu.) 1. te kakav je format (u. y ) ∈ R 2 0 < a ≤ x ≤ a 3. b) Izračunati integrale: A1 = ∫ cos x (3 + sin x ) 3.b] →R.19 GF. koji put polažete.ZADATAK a) Nacrtati grafike G(f) funkcije f ( x) = cos 2x .d. 2x . diskutovati i riješiti sistem jednačina: x + y + 2z = 6. II parcijalni: ZADACI 1.b 4.b 2.07. za Δx = 0.0.a 1.b ∑ 51-60 = 6. arg z ako je z = ( 2 + i 2 ) 5 x2 − y2 = 1 . (∀i = 1.ZADATAK a) Neka su date matrice A = aij (i) (ii) A 2 = ∫ (2x − 1) cos3xdx. Izračunati veličinu manje površine omeđene tim krivim te b) Nacrtati grafike krivih y = 3 zapreminu i površinu tijela nastalu rotacijom te površine oko x-ose. Zatim.s . 61-70 = 7-ica i. (AKO TAČNO POPUNITE SVE TRAŽENE PODATKE DOBIČETE 5 POENA. Ako postoji matrica B = ( bij )u. 4 (− 3 2 3 −i ) 16 . (obavezno nacrtati sliku rotacionog tijela).2.4.tica. te izračunati: I1 = ∫ 4 3x dx 2 −4 . popunjavajte odmah odgovarajuće polje slijedeće tabele vrijednošću od 0 do 13 za integralni (tj. te u istom koordinatnom sistemu skicirati grafik G(f –1). Matematika I.. kako se računaju elementi matrice B.a 2. a 0 ako uopšte niste odgovarali na pitanje): Na osnovu sume poena (∑)izlazi OCJENA: 1. MATEMATIKA I. 17 za parcijalni ) ( 13 (tj.q i X = x ij ( )r.q) i (r. I 3 = ∫ 1 e dx 4 + x2 .godinu kad ste otslušali predmet. z = 0 . 07. I 2 = ∫ ln xdx.a 3. Nedopustivo je promjeniti ime bilo koje varijable u pitnjima:SVAKA PROMJENA IMENA VARIJABLE TRETIRAĆE SE KAO POGREŠAN ODGOVOR ! b) Za razne a∈ R. diferencijal i drugi diferencijal te funkcije u tački x = 1 .grupa A 2. .j. −2 3 b) Ispitati tok i nacrtati grafik funkcije y = x + 1. u. 17 za 2.

v) c ij = Σ .ZADATAK a) Definisati cilindričnu površinu. Zapisati: D(f). B Na prvoj strani obavezno upisati: • lične podatke. Im z.. popunjavajte odmah odgovarajuće polje slijedeće tabele vrijednošću od 0 do 13 (tj. 17) (13 (tj. D(f –1). Zatim odrediti jednačinu cilindrične površine sa generatrisom p = ( 1. Ako postoji matrica C = ( c ) ij u. 2x . y = x 3 . arg z ako je z = y2 x 2 − = 1 . radi se 2sata i 30 min radi se 2 sata.d. za Δx = 0. 4. R(f –1). a 0 ako uopšte niste odgovarali na pitanje): Na osnovu sume poena (∑)izlazi OCJENA: 1. 12 1 dx . odrediti : x2 − 1 jednačinu tangente u tački x = 0 (koristiti ovaj rezultat kod crtanja grafika funkcije). u. ISPITza analizu. 9 16 ( 3 +i ) (− 13 2 2 −i 2 ) 5 . Zatim odrediti 2 ' inverznu funkciju f –1 .v tako da je C=YB odrediti : koji uslov ispunjavaju formati (m. I 3 = ∫ 1 −2 e dx 2 34+ x . j = 1.b] →R. Nedopustivo je promjeniti ime bilo koje varijable u pitnjima:SVAKA PROMJENA IMENA VARIJABLE TRETIRAĆE SE KAO POGREŠAN ODGOVOR ! b) Za razne b∈ R. 61-70 = 7-ica i. Odrediti izvode: f (x) po definiciji. 0 ≤ y ≤ 4b 2 − x 2 π } . b) Nacrtati grafike krivih x 2 + y2 = 4. 5. y ) ∈ R 2 0 < b 2 ≤ x ≤ b 3. (obavezno nacrtati sliku rotacionog tijela). . diferencijal i drugi diferencijal te funkcije u tački x = 1 . b) Ispitati tok i nacrtati grafik funkcije y = x + 1.b ∑ 51-60 = 6. te izračunati: I1 = ∫ 4 dx 2 3x −4 .n i B = bij ( )p.) 1.1) i direktrisom: b) Naći Re z.a 1. grupa B • koji put polažete.01.tica. . I 2 = ∫ ln xdx. Jasno. kako se računaju elementi matrice C. te izračunati Ep B=. t. Zatim izračunati i grafički predstaviti sve vrijednosti 3 27i . 17 za 2. b) Izračunati integrale: b1 = ∫ (2 + cos x ) sin x 0 3.v) matrice C.ZADATAK a) Nacrtati grafike G(f) funkcije f (x) = cos x .b 3.integralno: ZADACI 1. te šk. Navesti stav o smjeni u određenom integralu.parcijalni) za potpun odgovor. z = 0.. ( b + 2 ) x + 6y + 6z = 7. (AKO TAČNO POPUNITE SVE TRAŽENE PODATKE DOBIČETE 5 POENA. te kakav je format (u.j.20 GF. dovršite formulu: (∀i = 1.ZADATAK a) Nacrtati ravnu figuru B = {( x.b 2.3.2 i 5. te izračunati površinu i obim dobijenog mnogougla. ćim odgovorite na neko pitanja. b2 = ∫ (3x − 1) sin3xdx.b 4. 07.Zadatak a) Definisati: integralne sume i određeni integral ograničene funkcije f:[a. te odrediti izvod inverzne funkcije. R(f). Izračunati veličinu manje površine omeđene tim krivim te zapreminu i površinu tijela nastalog rotacijom te površine oko x-ose. MATEMATIKA I.n) i (p.4.q .q) matrica Y i B. Matematika I. 2.godinu kad ste otslušali predmet. 4x + by + 3z = 2. te koristeći taj stav izračunati površina ravnu figure B. II parcijalni: ZADACI 1. tj. te u istom koordinatnom sistemu skicirati grafik G(f –1).2.1.a 4. • Zatim. koristeći stav o izvodu inverzne funkcije. treba uraditi i zadatke (pod b)) i teoriju (pod a)) za najmanje 25 (od 54 mogućih) poena.a 2.t. 2.ZADATAK (i) (ii) (iii) a) Neka su date matrice Y = y ij ( )m. Definisati Kronekerov simbol δij i jediničnu matricu Em zapisati koristeći taj simbol. diskutovati i riješiti sistem jednačina: x + y + 3z = 3.a 3.2005.07.

odrediti : x −1 1. Odrediti izvode: f ( x) po definiciji. Zatim odrediti ' 1. MATEMATIKA VI1 . Zapisati: D(f).) 1. (obavezno nacrtati sliku rotacionog tijela). jednačinu tangente u tački x = 0 (koristiti ovaj rezultat kod crtanja grafika funkcije). koristeći stav o izvodu inverzne funkcije. diferencijal i drugi diferencijal te funkcije u tački x = 1 . 61-70 = 7-ica i. 2005. • Zatim. b) Izračunati integrale: sin x (3 + cos x ) 0 3.b ∑ inverznu funkciju f –1 .d. Jasno. R(f –1). te izračunati: I1 = ∫ 4 3 dx x −4 2 .b 3. popunjavajte odmah odgovarajuće polje slijedeće tabele vrijednošću od 0 do 17 ( ( 17 za potpun odgovor.b 2. D(f –1). I 2 = ∫ ln xdx. treba uraditi i zadatke (pod b)) i teoriju (pod a)) za najmanje 25 (od 54 mogućih) poena. Na prvoj strani obavezno upisati: • lične podatke. 0 ≤ y ≤ 4a 2 − x 2 π } i izračunati njenu površina. za Δx = 0.01. R(f). te u istom koordinatnom sistemu skicirati grafik G(f –1). ISPIT TRAJE: Matematika (VI.a 1. B = ∫ (2x − 3) cos 3xdx. y ) ∈ R 2 0 < a ≤ x ≤ a 3. x 2 + y2 = 4 . Nacrtati ravnu figuru A = {( x.a 2. b) Nacrtati grafike krivih y 3 = x . (AKO TAČNO POPUNITE SVE TRAŽENE PODATKE DOBIČETE 5 POENA.21 GF. 07. ćim odgovorite na neko pitanja.b] →R. 12 1 A=∫ dx. • koji put polažete. 2. a 0 ako uopšte niste odgovarali na pitanje): Na osnovu sume poena (∑)izlazi OCJENA: 51-60 = 6.a 3.ZADATAK a) Nacrtati grafike G(f) funkcije f (x) = 2x . I 3 = ∫ 1 2 e 2 dx 4 + x2 .t. Izračunati veličinu manje površine omeđene tim krivim te zapreminu i površinu tijela nastalog rotacijom te površine oko x-ose.ZADATAK a) Definisati: integralne sume i određeni integral ograničene funkcije f:[a.07. −2 3 b) Ispitati tok i nacrtati grafik funkcije y = x + 2x . te odrediti izvod inverzne funkcije.tica. te šk.ZADATAK a) Navesti stav o smjeni u određenom integralu.godinu kad ste otslušali predmet.stepen) 2sata . 2.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful