1 MATEMATIKE I -ANALIZA- - OSNOVNA PITANJA I ZADACI ZA ISPIT

-

2. parcijalni koji se polaže u junu na kraju II semestra)
7. REALNA FUNKCIJA REALNE PROMJENLJIVE
1) Pojam realne funkcije f jedne realne promjenljive: f:A → B , Ø ≠ A , B ⊂ R , tj. (f : A → B) ⇔ ( ∀ x ∈ A ) ( ∃ ! y ∈ B ) f (x) = y. Definicije pojmova: oblast definisanosti D(f ) i rang R(f) funkcije f, sirjekcija, injekcija i bijekcija (tj. sirjektivno , injektivno i bijektivno preslikavanje f ). 2) Parna, neparna , periodična (period i osnovni period) , monotona , ograničena, složena i inverzna funkcija (osobine grafika) . 3) Implicitno, tj. eksplicitno zadana funkcija. 4) Klasifikacija funkcija prema njihovom analitičkom izrazu (prema formuli f (x) ): algebarske (racionalne, cijele i razlomljene, te iracionalne ) i transcedentne funkcije. 5) Osnovne elementarne i elementarne funkcije. 6) Jednačina: f (x) = 0 ⇔ x ∈ S = {x ∈ R f ( x) = 0 } ; nejednačina: f (x) > 0 ⇔ x∈ A ⊂ R , A = {x ∈ R f ( x) > 0

}.

7) Kvadratna funkcija (trinom), kvadratna jednačina i nejednačina, tj. (a,b,c Є R, a ≠ 0 ) ax2 + bx + c = 0 , >0, <0; Vietova pravila: x1 + x2 = - b/a , x1 x2 = c/a; faktorizacija: ax2 + bx + c = a (x – x1) (x – x2). 8) Definicije i grafici trigonometrijskih funkcija; trigonometrijske jednačine nejednačine. Npr.: sinx = m (m ∈ [− 1,1] ); tgx <1;

1 3 . ≤ cos x < 2 2

9) Polinom. Rastavljanje polinoma na faktore. Faktorizacija realnog polinoma. Princip identiteta polinoma. Vietova pravila. 10) Racionalne nule polinoma. 11) Razlomljena racionalna funkcija (polinom kao cijela racionalna funkcija, prava i neprava racionalna funkcija) i rastavljene na parcijalne razlomke (prve i druge vrste).

8. NIZ REALNIH BROJEVA
12) Smisao definicije : niz a je preslikavanje a : N → R. 13) Pojam okoline, tj. sistema okolina: ( ∀ε > 0 ) O∈ ( A) := x ∈ R x − A < ε ;

{

}

gdje je : .
x − A < ε ⇔ A−ε < x < A+ε .

14) Tačka nagomilavanja niza (limsup i liminf niza). Granična vrijednost niza a, tj. (za A ∈ R) liman = A ⇔ ( ( ∀ε > 0 ) ( ∃ no (ε ) ∈ N ) a n − A < ε ⇐ n > n0 ). Veza izmedu granične vrijednosti i tačaka nagomilavanja niza. 15) Definisati beskonačnu graničnu vrijednost niza, tj. liman= + ∞ ⇔ ( ( ∀M > 0 ) (n0(ε)∈N) an>M ⇐ n> n0 ), = − ∞ ⇔ ( ( ∀M > 0 ) (n0(ε)∈N) an<-M ⇐ n> n0 ).

2
16) Računanje (operacije) sa graničnim vrijednostima , tj. ako je lim a n = A , lim bn = B , (A, B ∈ R, o∈{+ ,- , · , : }), tada je lim ( a n o bn ) = (lim a n )o(lim bn ) = A o B gdje, u slučaju kad je o operator dijeljenja , treba pretpostaviti: ( ∀ n ∈ N ) bn ≠ 0 , tj. lim bn = B ≠ 0. 17) Ograničeni i monotoni nizovi. Stav o konvergenciji monotonih (i ograničenih) nizova. 18) Niz kojim je definisan broj e , tj. dokaz da je:

⎛ a n = ⎜1 + ⎝

1⎞ ⎟ → e, ( n → ∞ ). n⎠

n

19) Bolcano-Vajerštrasov i opći Košijev kriterijum konvergencije niza (bez dokaza). 20) Pojam (beskonačnog) reda: ∑ a n = a1 + a 2 +
n =1

.;

niz parcijalnih suma Sn , suma, konvergencija i divergencija reda. Geometrijski red: a + aq + a q2 +...., tj.

∑ q = lim S n =
n =1 n-1

a , q <1 ; 1− q

gdje je parcijalnih suma geometrijskog reda Sn=a+aq+...+aqn-1=a

1− qn . 1− q

9. GRANIČNA VRIJEDNOST I NEPREKIDNOST FUNKCIJE

21) Granična vrijednost funkcije i beskonačna granična vrijednost funkcije (+ ∞ ili - ∞ ) u (konačnoj) tački a ∈ R i u beskonačnosti (+ ∞ ili - ∞ ). Definicije granične vrijednosti iskazati pomoću ekvivalencija . Npr.: lim f (x) = A ⇔ ( ( ∀ ∈> 0 ) ( ∃ δ( ∈ )>0) f ( x) − A < ∈ ⇐ 0 < x − a < δ )
x→ a

x → −∞

lim f (x) = ∞ ⇔ ( ( ∀M > 0 ) ( ∃ x0 (M)<0) f (x) > M ⇐ x < x0 ).

ili

22) Pojmovi okolina: O ( A, ε ) = Oε ( A), tj. O ( A, ε ) = O ( A, ε ) \ {A},

O(∞, M ) = OM (∞) = {x ∈ R

x > M (> 0) } , itd.

23) Računanje (operacije) sa graničnim vrijednostima funkcije, (viditi 16.). 24) Elementarni limesi, napr.

a x −1 sin x 1 = 1; lim (1 + ) x = e = lim (1 + x) x ; lim = ln a, itd . lim x →0 x → ±∞ x →0 x →0 x x x
25) Neprekidnost funkcije (definicija i njene varijante). Osobine neprekidnih funkcija (bez dokaza). 26) Asomptote: vertikalna i kosa (tj. horizontalna). Stav o kosoj asimptoti. 27) Algebarske krive linije drugog reda i njihovi grafici: (prava) , kružnica, elipsa, hiperbola, parabola (kanonske jednacine). 28) Ciklometriske funkcije (inverzne trigonometrijske: arcsin, arccos, arctg, arcctg). 29) Eksponencijalne i logaritamske (kao uzajamno inverzne: ax i loga x ) : opadajuće za 0<a<1, rastuće za a>1 . 30) Hiperbalne i njihove inverzne (area) funkcije. Osnovni identeti : ch(x+y)=chxchy+shxshy, tj. ch2xsh2y=1, itd.

1

∞.. tj. 45) Monotonost funkcije i znak prvog izvoda. 33) Pravila za izvod (u ◦ v)' . INTEGRALNI RAČUN 51) Definicija i osobine određenog integrala (određeni integral kao površina). pogodnom smjenom t= ϕ (x). 54) Parcijalna integracija (u neodređenom i određenom integralu). gdje je D=b2-4ac>0 (ili D < 0 ). Osobine diferencijala i aproksimacija prirasta funkcije diferencijalom (viditi 35.3 10. integracija binomnog diferencijala. te definiciona nejednakost za konveksne (konkavne) funkcije. 11. 48) Primjena izvoda na ispitivanje funkcija : (i) kriterijum za tačku ekstrema preko prvog izvoda (i preko drugog i viših izvoda).)). 0▪ ∞.Njutnova formula. Osobine i tablica neodređenih integrala. Integracija nekih iracionalnih funkcija (Ojlerove smjene). 38) Definicija diferencijala funkcije. ∞º. geometrijsko značenje diferencijala. (Objašnjenje i značenje formula d (xn) ≠ dxn . ω(Δx ) → 0 ( Δx → 0 ). 47) Prevojna tačka (i položaj tangente u prevojnoj tački). DIFERENCIJALNI RAČUN 31) Definicija izvoda i njegovo geometrijsko ( i kinematičko) značenje.(slučajevi 1o-4 o u zavisnosti od osobina podintegralne funkcije R(sinx. (Lopitalova pravila). Tablica izvoda. . 34) Formula o prirastu funkcije f: Δ f(x) = f '(x) Δx+ω(Δx ) · Δx . 46) Konveksnost (konkavnost) funkcije: objašnjenje pomoću tetive ili tangente. ∞ .Dodir višeg reda. Rolov. · . : }. 36) Određivanje izvoda elementarnih funkcija prema definiciji izvoda. tj. 43) Tajlorova i Maklorenova formula (bez dokaza). 52) Primitivna funkcija i neodređeni integral. Stav Čebiševa. PRIMJERI: A= ∫ eax sinbxdx . (ax2 +bx+c)-1dx. 57) Svođenje integrala ∫ R(sinx. ∫ a2 − x2 dx (a>0. problem tangente (i brzine). 1∞. 44) Stacionarna tačka i tačka ekstremuma funkcije (lokalni i globalni ekstremum).cosx)). Stav o srednjoj vrijednosti integrala. 41) Neodređeni izrazi: 0/0. Lagranžov i Košijev. 0°. (ii) kriterijum za konveksnost i prevojnu tačku pomoću drugog izvoda (ili pomoću viših izvoda) 49) Parametarsko predstavljanje krivih linija (i izvodi tako zadanih funkcija). 37) Tangenta i normala grafika G(f) funkcije f. 35) Stavovi (pravila) za izvod složene i inverzne funkcije. geometrijsko značenje). dxn= (dx)n ). 53) Lajbnic.. integracija elementarnih razlomaka. 39) Izvodi i diferencijali višeg reda.cosx)dx na integral ∫ R1(t)dt. ∫ (iii) ∫ (ax2 +bx+c)-1/2dx. B= a −a ax ∫ e cosbxdx 55) Integracija ( neodređenog i određenog integrala) metodom smjene promjenljive. 56) Integracija ( razlomljene) racionalne funkcije. 50) Krive zadane u polarnim koordinatama. tj. 40) Stavovi o srednjoj vrijednosti (i njihova geometrijska interpretacija) : Fermaov. gdje su u i v diferencijabilne funcije i ◦∈{+ . ∞/∞. PRIMJERI: (i) (ii) ∫ (x2 +a2)-2dx. 32) Diferencijabilnost i neprekidnost funkcije. a>0 ili a<0. Veza između n-tog izvoda i n-tog diferencijala: dny=y(n)dxn. 42) Višestruke nule funkcije. Lijevi i desni izvod i diferencijabilnost funkcije.

1.Granicna vrijednost funkcije:1-39.1. ∫ sin(ax+b) cos(cx+d)dx . 3.Z. 393-416.1987. 3. 3.1.6.2.7. 27-81.2. 354-392.3.4. POLINOMI: 1-41.4.3. (gdje je P površina omotača obrtnog tijela.7. 148-173. 60) Pojam nesvojstvenog (nepravog) integrala: (i) granice integracije a ili b є {+∞ . 148-171. 59) Integrali sinusa i kosinusa napr.6. površina i zapremina (dijela) lopte.8. 218-223. već samo “objašnjenje formule” dP=2πyds .2. 3.Š. 3. a s dužina luka krive date formulom y=y(x). 3. (ii) rektifikacija (dužina luka krive). 227-317. 118-147.Nizovi: 1-22. GRANICNI PROCESI: 6. 4.Arslanagić. 174-226. Mesihović.) ZADACI (PO POGLAVLJIMA): ANALIZA 1. 5. 172-200. tj. god.-∞}.8. 3.1. krug krivine. INTEGRALNI RACUN: 5. 5.1.A.5. . DIFERENCIJALNI RACUN: 3. (ii) podintegralna funkcija f je neograničena. Svjetlost Sarajevo.5. 201-217. 12) IZ ZBIRKE ZADATAKA (B. 5. 6. (iv) površina obrtnih tijela (bez dokaza odgovarajuće formule. zapremina obrtnih tijela. 61) Primjene određenog integrala: (i) izračunavanje površine ravnih figura (komplanacija). zapremina tijela. 6. 5. 5. 100) Pojmovi: krivina i poluprečnik krivine. 1-23. 4. eveluta i evolventa. (diferencijal luka ds. Lajbnicov trougao). 3.8.58) Integrali ∫ sin xdx. ∫ cos xdx n n 4 (n∈Z . 82-117. 5.2. 24-147. 318-353. čijom rotacijom oko x-ose nastaje obrtno tijelo). 2. 5. 5. REALNE FUNKCIJE: 1-41. (iii) kubatura.8.Neprekidnost funkcije: 1-32.3. PRIMJERI: obim i površina kruga. rekurentne formule). tj. 5. 417-427. 1-26. 5.

428-437. 1-13. 6. . 438-442. KRIVINA 6.4.1. 5.8.5 5.8. ZADACI SA PISMENIH ISPITA.3. 7.

Zašto? Odrediti (maksimalne) podskupove realne ose na kojima f ima inverznu funkciju. 5. Pokazati da je f : x → injektivna u svom domenu. e) odrediti inverznu funkciju funkcije y=y(x). Odrediti oblast definisanosti D(f ) : x2 +1 . 8. x ∈ R \ Q 2x − 3 12. a) izraziti y. a) f ( x) = sin x + 13. 1− x c) f ( x) = x 5 + 2 x 3 + 7 x 2 .Ako je funkcija x → f (x ) definisana na [0. 15. c) f ( x) = ln x 2 ∧ h(x)=2lnx. 10. φ (ϕ ( x )). x ∈ R nema inverznu funkciju.6 Zadaci sa vježbi (II SEMESTAR) 1. 11. x +1 2. t ∈ R . b) y = ln ln x . a) y = 2 + x − x 2 . +∞ ) . Da li su jednake funkcije: a) f ( x) = x2 ∧ h( x) = x . b) f ( x ) = ∧ h(x)=1. 6. a x + a −x . d) y = arcsin log .kao funkciju od x. ϕ (ϕ ( x )). d) odrediti y=y(x=-3). Ispitati koja je od datih funkcija parna odnosno neparna: a) f ( x) = b) x → f (sin x ) . x ∈ Q d) Dirichlet-ova funkcije χ(x) := ⎨ ⎩ 0. Ispitati periodičnost i odrediti osnovni period sljedećih funkcija (ako postoji): x x 1 1 sin 2 x + sin 3 x . Odrediti f −1 te njen domen D( f −1 ) i rang x −1 R( f −1 ) . x ∧ x za n ≤ x < n + 1 ( n ∈ Z ) . d) f ( x) = sin 2 x + cos 2 x a) x → f ( x 2 ) e) f ( x) = x2 ∧ h( x ) = x . Nacrtati grafik te funkcije. c) y = (− 1) . 9. b) odrediti oblast definisanosti funkcije.1] odrediti oblast definisanosti funkcija: 7. 2 b) f ( x ) = ln 1+ x . Funkcija y = [x ] (cijeli dio od x) definisana je kao: ( ∀x ∈ R ) [ x] := n. x < 0 ⎪ 3. Odrediti intervale monotonosti funkcije f ( x ) = ax + b . Funkcija sgn : → definisana je na sljedeći način: sgn x := ⎨ 0. Odrediti φ (φ ( x )). c) f ( x) = sin 2 x . 14. c) ispitati parnost funkcije y=y(x). Nacrtati grafik funkcije y=f(x) zadane parametarski: . x > 0 ⎩ Nacrtati grafik te funkcije i dokazati da vrijedi x = x sgn x . y=1-cos2t. Funkcija f ( x) = x 2 + 1. Zadata je funkcija u parametarskom obliku: x=3sint . h(x)=1 . b) y = arccos 2 x 1+ x a) y= ⎧ −1. 2 3 2 3 ⎧1. Odrediti oblast definisanosti D(f ) i skup vrijednosti R(f ) funkcije f: 10 2x x . b) f ( x ) = 2tg − 3tg . x = 0 ⎪1. Pokazati da je funkcija f ( x) = x 2 . ϕ (φ ( x )) ako je φ ( x) = x 2 . c) y = ln ln ln x . ϕ ( x) = 2 x . x ≥ 0 monotona na [ 0. 4. Neka je funkcija f zadana y=f(x).

. n 2πn n2 1 1 1 3 1 2n − 1 cos . b) lim n + n − n − n .) konvergira ka c. . Koristeći kriterijum Košija. n ∈ N divergira. B= lim 2 . Odrediti lim a n i lim a n ako je: a) a n = 2 3 2 2 4 4 n +1 2 2n 22. d) niz n → (−1) n divergira. t ∈ [0. 23.. Primjenjujući definiciju granične vrijednosti. inf f . Izračunati: a) lim⎜ ⎟ n→∞ n + 1 ⎝ ⎠ a) a n = 1 + ⎛ n ⎞ b) lim⎜ ⎟ n →∞ n + 1 ⎝ ⎠ n2 c) lim⎜1 + ⎛ n →∞ ⎝ 1⎞ ⎟ n⎠ 10 + n . y = b sin t .Nacrtati grafik funkcije zadane formulom: y = arctg 1 . Odrediti granične vrijednosti nizova: n2 +1 n2 +1 n2 + 2 3n 2 − 2n + 1 10 8 n + 1 . .. n→∞ 28.. . Dokazati: 2n −1 = 1. n→∞ x 2 n + 1 n ⎛ n ⎞ 29. x2 18. .2π ] . t ∈ [0. Odrediti sup f. Provjeriti rezultat: lim x −1 = sgn( x − 1) . n ∈ N konvergira. b) x n = 1 + + . x ≠ ...1 (dvije beskonačne tačke nagomilavanja). + 1 n2 + n lim = n + x − n . 26. Izračunati: A= lim 2 n →∞ 2n + 7 n − 3 n →∞ n + 1 27.. Pokazati da niz a n = 24. bn = n . n →∞ 2 n + 1 lim q n = 0 = ±1 = ±∞ = ±∞ =1 q <1 q=1 q= . Nacrtati grafike funkcija: a) y = 1 + x + 2 x − 1 + x − 2 x . b) a n = . divergira za α > 0 . 7 c) x=a(t-sint) .. min f (ako postoje) funkcije y = 4 sin 2 x − 12 sin x + 5 . a)Dokazati da niz a n = c (∀n = 1. 2 2 n 2 n 2 2 3 + x + x 2 − 9 − 2x + x 2 1 = .2.. dokazati da niz: 1 1 1 1 + . y=b sht. b) lim x → ±∞ x→ 2 x 2 − 3x + 2 3 . y=a(1-cost) (cikloida). n . y = a sin t . (a>0) .. + 2 . dokazati: 1 n konvergira za α ≤ 0 . max f. 30. b) lim a) lim n a = 1 n→∞ n +1 + (−1) n ima dvije tačke nagomilavanja. Izračunati granične vrijednosti nizova: a) 2n n →∞ an = n n2 + n .a) x = a cos t . x ∈ [− π . d) x = a cos 2 t e) x=a cht . Ispitati monotonost funkcije y = π 1 . 17. + . b) ( ) ∞=1 konvergira ka 0. b) x = a cos t . 25. 16. n ∞ c) (n α )n =1 21. 31. cos x 2 20.. y = a sin 3 t (astroida). b) y = arcsin sin x ... Provjeriti rezultate: a) lim ( x + x + 1 − x − x + 1 = ±1 . 19.2π ] . π ].1 (dvije tačke nagomilavanja) q>1 q< . xn = 1 + 1 + .

r ≠ 0) . 4 1 + x − 1 − sin x .. Izračunati: lim x →0 40.r ∈ Z. c) lim . Dokazati da: a) lim ln(1 + x) ex − 1 = 1 ⇔ ln(1 + x) = x + o(x) ( x → 0) . e) lim (tgx ) x→ tg 2 x π . Koja od sljedećih funkcija je beskonačno velika: + 1 − x za 1º x → +∞ . e) xlim ⎜ x sin ⎟ . 1 44.n = m x →±∞ a x m + a x m − 1 + . d) lim⎜ c) lim − ⎟ . a = x− x 2x . x − ⎣x⎥ ⎢ ⎦ 42. Izračunati: lim . e) lim⎜ x + ⎛ x →∞ ⎝ 36. 2 (x ) . x →0 x →0 x x x x 33. Izračunati: A= lim x →0 1 − cos x 2 1 − cos x .8 A0 n−m ⎧ ⎪ ∞ ( −1) sgn a . x→ 0 x→0 x x x a −1 = ln a ⇔ a x = 1 + x ln a + o(x) ( x → 0) . Odrediti lijevi f ( 0− ) i desni limes f (0+ ) za funkciju f ( x ) = 41. π 2 . n > m. Dokazati asimptotsku relaciju: 1 + x − 1 ∼ x ( x → 0) . b) f (x) = 1 . b) f ( x ) = chx − shx za 1º x → +∞ . x →0 1 − cos x 1 − cos x x −1 ⎛ x ⎞ ctgx x 37. x →0 x 3 38. Izračunati: a) lim ⎜ . Odrediti (koristeći lim = 1 ): a) lim (b ≠ 0) b) lim (k. Odrediti f (a − 0) i f (a + 0) : a) f ( x) = sgn cos x. 2 º x → −∞ .. 2 º x → −∞ . Dokazati da: 1 1 1 1 a) funkcije x → sin . x →8 x −2 ⎠ sin ax sin kx sin x 35. 2 2 x →0 x → 0 sin 2 x sin x → ±∞ x⎠ x 2 sin x ⎠ ⎝ ⎝ d) lim 3 9 + 2x − 5 . ⎟ x →1 1 − x 3 x →1 5 x →0 x −1⎠ x2 ⎝ x −1 ⎞ x+ x − x⎟. c) lim x→0 x 3 2 x2 + x +1 − x − 2 x −1 1 ⎞ ⎛ 3 + 34. + a 0 1 m ⎪ a0 ⎪ 0. c) lim(cos x ) x 2 . d) lim x + e x →0 x →0 x →∞ 2 x + 1 x →0 ⎝ ⎠ ( ) 1 x . lim x cos = 0 .n < m ⎪ ⎪ ⎩ c) Ako je A0 a0 ≠ 0 . Odrediti: a) lim⎜ ⎟ . x ∈ R /{0} nemaju limes kad x → 0 . B= lim . 2 º x → −∞ . a = −1 . x → cos . + A n ⎪ A 0 lim 0 = ⎨ . b) lim .. b) lim x sin = 0 . b) lim(1 + tgx ) . ln(1 + x) shax 39. 43. b) lim = 1 ⇔ e x = 1 + x + o(x) ( x → 0) . b) f ( x) = x 2 + 1 − x za : 1º x → +∞ . x →0 x → 0 sin bx x →π sin rx x cos x − cos 3 x π⎞ 1 1 ⎞ ⎛ ⎛ . tada je : 32. 0 ⎪ n n −1 A x + A1 x + .. Koja je od sljedećih funkcija beskonačno mala: a) f ( x) = a) f ( x) = x x 2 − 2x + 1 x3 − x 2 x → 1 .

9 45. ⎩sin x. Ispitati diferencijabilnost funkcije: f ( x) = ⎨ u tački x = 0 . ⎩ h ( 0) 46. ⎪x ⎪ 1 ⎪ 4 − x . Izračunati ugao koji tangenta funkcije f ( x ) = u tački M (1. b) g ( x ) = ⎨ x prekidna u tački x=0. . b) postoji izvod f ' ( x ) . Funkcija f ( x ) = sin x sin nema smisla za x = 0 .1 ≤ x ≤ 2 . 1 ≤ x ≤ 2 ⎪3x − x 2 . 1+ x ⎧1 + x. Pokazati da jednačina x 3 − 3 x 2 + 6 x − 1 = 0 ima jedinstven korijen i da on leži u intervalu ⎜ 0. Koristeći definiciju izvoda naći izvod funkcije f ( x) = x 2 sin( x − 2) za x = 2 . 53. odrediti vrstu tačaka prekida i nacrtati grafik funkcije: f ( x) = lim 2 n . c) y = 1− x d) y = 3 sin e x . ⎪ ⎪ x. ⎝ 3⎠ 1 51. Pokazati da je: ⎧ sin x . x = 0 ⎩ ⎧ f ( x). ⎪2 − x . x ≤ 0 ⎪ x. g ( x) = 1 + x 2 .x ≥1 ⎩ 48.1) zaklapa sa pozitivnim dijelom x-ose. Data je funkcija f ( x) = ⎨ . Definisati f (0) tako da funkcija f bude neprekidnai u x tački x = 0 . x ≤ 0 ⎪ ⎪ f (x) = ⎨ax + b. x 2n − 1 49. 52. x < 0 55. 2º za koji x je a)funkcija f neprekidna. x > 2 ⎩ 1º Nacrtati njen grafik. n →∞ x +1 ⎛ 1⎞ 50. 0 < x < 1 . a) f ( x ) = x ⎪0. 47. Primjenjujući pravila za nalaženje izvoda odrediti izvode funkcija: a) y = a 3 x 2 − b x x 3 . x ≥ 0 1 54. b) f ' ( x ) neprekidna. Ispitati neprekidnost složenih funkcija f ( g ( x )) i g ( f ( x )) u tačkama gdje je definisana ta složena funkcija: f ( x) = sgn x . b) y = arcsin 1 − x 2 . ⎟ . Ispitati neprekidnost. x ≠ 0 c) Kako treba definisati funkciju h( x) = ⎨ u tački x=0 da bi bila neprekidna. x ⎧x 3 . Odrediti tačke prekida funkcije i vrste tačaka prekida: a) ⎧ ⎪ x + 3.x ≠ 0 sin x ⎪ prekidna u tački x=0.0 < x < 1 ⎪ 56.2 ≤ x ⎩ b) f ( x ) = x x + x +1 . x < 1 ⎪ ⎪1 f ( x) = ⎨ . Odrediti postoje li ili ne postoje konstante a i b pri kojima je funkcija neprekidna na D(f ) . ako je: ⎧( x − 1)3 .

Odrediti lim (tgx) x→ (0 ≤ a < b < π 2 ) b) arcsin x = arctg x 1− x2 . 5 78. 69.10 56. Odrediti pod kojim se uglom sijeku krive: y = 2x 2 + 2. g(x) = 74. 73. 3 2 75. Naći n-ti izvod funkcije y = x 2 e ax . Naći najveću i najmanju vrijednost funkcije : f ( x) = 25 − 4 x 2 za − 2 ≤ x ≤ 2 . Aproksimirati funkciju f ( x) = x 2 ln 2 x u okolini tačke x = 1 Tejlorovim polinomom četvrtog stepena i procjeniti grešku aproksimacije za x ∈ ⎢ ⎡ 9 11 ⎤ . ( x < 1) . a2 b2 61. Ispitati konveksnost. 77. x⎠ y = x3 + 2 . ⎣10 10 ⎥ ⎦ sin x x (0 < x < π) monotono opadajuće. 80. c) f ( x) = . Dokazati da su funkcije: f (x) = 1 − x 3 − x 7 . Ispitati konveksnost.Dokazati nejednakost i identitet: a) b−a b−a < tgb − tga < 2 cos a cos 2 b 1 sin x . Naći asimptote funkcija: a) f ( x) = 2x + 1 x −1 x 3 + 3x 2 . Naći prvi izvod funkcije y = x x . U loptu poluprečnika r upisati uspravan kružni cilindar tako da površina njegovog omotača bude najveća. Odrediti x' y ako je y = e x + x . Primjenom diferencijala odrediti ako je xy = sin( x − y ) . 62. 60. b) f ( x) = x . Naći jednačinu tangente i normale krive x 3 + y 3 − xy − 7 = 0 u tački (1.2). dx 64. y = bsin t . Odrediti lokalne ekstreme funkcija: a) f ( x ) = chx + cos x . y = b sin 3 t . konkavnost i prevojne tačke krive: y = x 3 . 59. 6 1 3 1 2 x − x − 2x . 2 x−2 ( x − 1) x2 +1 . Naći treći izvod y ' ' ' ( x ) funkcije y ( x ) definisane parametarski: x = a cos 3 t . 66. π 4 71. 68. Dokazati nejednakost: sin x > x − 1 3 x za x > 0 . . Ako je funkcija y ( x ) definisana jednačinom e y + xy = e . Naći dvadesetpeti diferencijal d25y funkcije y = x 2 sin x . naći y ' ' (0) . Odrediti y' x ako je funkcija f zadana implicitno: x2 y2 + = 1. 58. konkavnost i prevojne tačke krive: f ( x) = ln(1 + x 3 ) . dy 63. 57. 79. Odrediti lim 2 ln x →0 x x tg 2 x 70. Odrediti y' x ako je x = a cos t. b) f ( x ) = 76.Pod kojim uglom kriva y = arctg ⎜1 + ⎛ ⎝ 1⎞ ⎟ siječe x-osu. Da li se može definisati f(0) tako da je funkcija f neprekidna u tački 0? 72. 65. Neka je f (x) = e x − esin x x − sin x (x ≠ 0) . 67.

d) ∫ 2 3 4 1 + cos x 91. c) x ( x 2 − 13) 23 dx . 1 1 + cos 2x dx . g) 1+ x ex ∫ e x + 1 dx . Integracija metodom zamjene: 83. d) ∫ ∫ sin x + x dx . ( dx ) 2 . b) x −1 x +1 dx 4 ∫ dx x 1+ 3 x . 85. c) ∫ dx . .a) ∫ 8 − 4 sin x + 7 cos x ∫ sin 2 dx . Integracija iracionalnih funkcija: 87. Dovođenjem kvadratnog trinoma na kanonski oblik izračunati: a) ∫x dx dx . Integarcija racionalnih funkcija: 86. b) ∫ 2 ∫ x3 − 4x 2 + 4x x + x +1 x3 + 1 3x + 1 ∫ x 3 − x 2 dx . dokazati da je: 92. a) ∫ 3 x + 1 dx .11 81. a) ∫x x 2 + 2x + 3 dx . Integral diferencijalnog binoma: 88. Ne riješavajući integrale. d) ∫ x( x 2 + 1) 2 dx . Izračunati: I = ∫ f (x)dx = ⎪ ⎨ 0 ⎧x 2 . b) ∫ 94. 0 ≤ x ≤ 1 . Primjenom metode parcijalne inegracije izračunati: a) ∫ cos x 2 x ∫x 2 sin x dx . c) dx . b) ∫ tg xdx . b) ∫ (1 + x) . c) ∫ (ln x ) dx . e) ∫ sin cos dx . b) f) ∫ dx 3 − x2 . a) ∫x 1 + x3 dx . b) ∫ 4 1+ x4 Ojlerove smjene: 89. d) ∫ (2 x + 1) 3 dx . e) cos x − sin x x x dx 2 x4 ∫ x 2 + 1 dx . . e) ∫ cos x + 1 dx 1 − x 2 arcsin x ∫ 2 1− x dx .a) ∫ (5 − 2x)9 dx . 84. a) x3 5x − 8 dx .Riješiti integrale: a) ∫ . ⎪3 − x. b) dx 1+ x − x2 . Ispitati tok funkcija i nacrtati njihove grafike: a) y = x b) y = ( x + 2)e 3 − x2 3 1 x c) y = ln x . b) ∫ 2 . c) + x +1 2x + x − 3 dx . Izračunati: a) ∫ 2 6 − 5 sin x + sin x 1+ x 0 0 2 d dx x2 ∫ 0 1 + t dt . Integracija trigonometrijskih i drugih transcedentnih funkcija: 90. 2 2 93. 1 ≤ x ≤ 2 ⎩ 1 π arctg x cos x dx . d) ∫ dx 4 + 2x − x 2 . 2 d) lim x →0 ∫ cos t dt 2 0 x x . c) dx . b) ∫ dx 2 x 2 + 3x 2 . d) ∫ e ax cos bx dx . c) ∫ sin 2 x cos 2 3 x dx . ln x + 1 cos 2 x 82. 2 x − 4 sin x cos x + 5 cos x sin 3 x x x dx . ∫ 0 π −1 ∫ arcsin x dx = 0 .

Izračunati krivinu i poluprečnik krivine krive xy = 1 u tački M (1.0) . zašto je (x − 2) 2 x−2 ∫ f (x)dx ≠ F(3) − F(0) ? 0 3 97. Izračunati površinu figure čiji je rub lemniskata r 2 = a 2 cos 2ϕ . 105. 104. 103. Izračunati površinu figure omeđene lukom cikloide x = a (t − sin t ). Izračunaj površinu ograničenu parabolom i tangentama.0) do tačke B(1. Izračunati: a) 1− x2 98. Nacrtati krivu 9 y = x(3 − x) i naći površinu koja nastaje obrtanjem petlje oko x-ose. d) + 4x + 5 −1 ∫ ( 2 − x) 1 dx . c) −∞ ∫x 2 dx . tj. 106. 1 1 Iako je funkcija F(x) = − primitivna funkcija funkcije f (x) = . 0 x 96. Naći površinu ograničenu lukom krive x = 6 − y − y 2 i y-osom. Naći zapreminu tijela koje nastaje rotacijom dijela površine ograničene krivom y = 2exe −2 x i njenom asimptotom oko asimptote.12 95.0) do tačke A( 2aπ . 101.0) i odsječkom OA. y = a (1 − cos t ) od tačke O (0. Na krivoj y = ln x odrediti tačku u kojoj krivina dostiže maksimalnu vrijednost te sastaviti jednačinu kruga krivine u toj tački. 100. U presječnim tačkama prave x − y + 1 = 0 i parabole y = x 2 − 4 x + 5 povučene su tangente na parabolu. Izračunati dužinu luka parabole y = (x 2 − 1) od tačke A(−1. SLIJEDE PRIMJERI ZA II PARCIJALNI I INTEGRALNI ISPIT . Odrediti lokalne ekstreme funkcije: f (x) = ∫ (t − 1)e t dt . Izračunati dužinu luka astroide 2 2 1 2 x = a cos3 t. Odrediti parabolu čija je osa simetrije paralelna y osi i koja ima isti krug krivine sa krivom y = sin x u tački x = π 2 . 0 ∫ 1 dx x +∞ .(b ≥ r). 109. y = a sin 3 t . 102. b) ∫x 1 dx 2 +∞ .1) . 99. tijela nastalog obrtanjem oko x-ose figure omeđene sa: x 2 + (y − b)2 = r 2 . 107. Izračunati zapreminu torusa. 108.

(ii) konveksnost (i konkavnost) u vezi sa drugim izvodom.3). b) Za funkciju y = e e ( x + 1) e . lijevi) trijedar. (ii) diferencijal funkcije. “10”= 91-102 Kao što vidite ne morate sve uraditi. Izračunati veličinu površine koju grafik funkcije: (i) zatvara sa kordinatnim osama. . x − x 2 5 2 3 1 2 x − x − 2x. tj. D(11. te samo navesti (bez dokaza) i objasniti kad vrijedi Leibnitz-Newton-ova formula. a) Definisati:(i) izvod funkcije. (ii) MATEMATIKA I integralno – A (iii) popunite tabelu: (svaki zadatak a) ili b) 17 bodova) zadatak 1. objasniti geometrijsko značenje istih. n ).-1). Sretno ! 1. “9”= 81.90. (ii) površina obrtnog tijela. Pažljivo pročitajte zadatke i ne žurite.4. asimptote. (ii) zatvara sa asimptotom (pazite radi se o nesvojstvenom integralu. i površina lopte (svi istog poluprecnika r). a) Definisati: primitivnu funkciju. Koristeci Kramerovo pravilo prvo diskutovati za koje a iz R je (ne-)saglasan sistem: 5x + (a − 3)y − z = 7. x + y − z = 6. b) Izračunati: A=∫ 5 x − 17 x + 1 dx. podnožje normale povučene iz B na raven ACD. te nacrtati njen grafik.Zadatak. C(13.Odrediti: zapreminu V i visinu H (iz vrha A) tetraedra ABCD orjentaciju trijedra vektora ( AB. te zapreminu V1 koja nastaje rotacijom povrsine P oko ose x. determinantu D tog sistema (zapisujući prvu. (a − 3)x + 5y − 2z = 11. Zapisati i objasniti kako se koriste. intervale monotonosti i konveksnosti.-1.0. 2.) 3)Zadatak. 2.3. 2 3 Navesti slijedeća pravila (stavove): (i) maksimum (i minimum) u vezi sa prvim izvodom. Σ a b Σ Na osnovu popunjene tabele izlazi ocjena : “6”= 51-60.09.2004. arcctg(e−2x − 11x). te odrediti rješenja sistema za ono a: (i) kad sistem ima beskonačno mnogo rješenja. te samo iskazati Kramerovo pravilo. odrediti: nule.2). te primjeniti te formule da sračunate: obim kružnice. B(9.13 Integralni ISPIT – MATEMATIKA I 09. Koristeći pravila diferenciranja odrediti izvode slijedećih funkcija: x 3 e−3x .-2). te V2 oko y ose . AC. a) Definisati: desni (tj. AD) . Zadatak. (ii) kad ima jedinstveno rješenja. drugu i zadnju jednačinu i nepoznatu) i objasniti kako se iz determinant D dobije determinanta Dk nepoznate xk ( k = 1. te nacrtati odgovarajuću sliku. Zapisati: sistem n linearnih algebarskih jednačina sa n nepoznatih. 2 2ln x − 1 . B = ∫ ( x + 2π) cos11xdx. OBAVEZNO! NA PRVOJ STRANICI NAPIŠITE SAMO : (i) lične podatke (prezime i ime i godinu upisa ). (te nacrtati odgovarajuću sliku) formule za primjenu određenog integrala kod izračunavanja: (i) dužina luka krive. 3. x 2 + 4x + 3 0 2 π 11 površinu P ograničenu krivom x 2 + y 2 = 4 x . neodređeni i određeni integral. te vektorski i skalarni proizvod vektora. (nacrtati sliku). b) Date su tacke: A(12. “8”= 71-80. “7”= 61-70.

(ii) matematika 2. “10”= 91-102.90. Kao što vidite ne morate sve uraditi. b) Za funkciju y = x 2 + 2x − 2 odrediti: oblast definisanosti. nule.09. 3 2 b) Za funkciju y = (1− 2x) e e odrediti: nule. Zatim samo zapisati broj e (prirodna osnova logaritma) kao graničnu vrijednost niza. 2 ln x − 1 . a) Definisati pojmove: granična vrijednost niza. i površina lopte (svi istog poluprecnika r). Zadatak. (ii) konveksnost (i konkavnost) u vezi sa drugim izvodom. Izračunati veličinu površine koju grafik funkcije: (i) zatvara sa kordinatnim osama. Koristeći pravila diferenciranja odrediti izvode slijedećih funkcija: xe−3x . parcijalni ili VI1 PISMENI ISPIT 09. (iii) popunite tabelu: (svaki zadatak a) ili b) 17 bodova) zadatak 1. “9”= 81. tj. x x 11 2 3 1 2 x − x . objasniti geometrijsko značenje istih. a) Definisati: primitivnu funkciju. b) Izračunati: A=∫ 7 x − 14 x + 1 dx. (ii) površina obrtnog tijela.14 MATEMATIKA 2. . (ii) diferencijal funkcije. Σ a b Σ Na osnovu popunjene tabele izlazi ocjena : “6”= 51-60. Zapisati i objasniti kako se koriste. te nacrtati njen grafik.Izračunati veličinu površine što grafik funkcije zatvara sa x osom 3)Zadatak. te nacrtati odgovarajuću sliku.2004. 3. asimptote. “8”= 71-80. “7”= 61-70. granična vrijednost funkcije. te samo navesti (bez dokaza) i objasniti kad vrijedi Leibnitz-Newton-ova formula. OBAVEZNO! NA PRVOJ STRANICI NAPIŠITE SAMO : (i) lične podatke (prezime i ime i godinu upisa ). te zapreminu V1 koja nastaje rotacijom povrsine P oko ose x i V2 oko y ose.te neprekidnost funkcije. parcijalni ili VI1. arcctg(e2x + ln x). neodređeni i određeni integral.Zadatak.) 2. x 2 + 5x + 6 0 2 π 6 površinu P ograničenu krivom x 2 + y 2 + 6 x = 0 . te nacrtati njen grafik. Sretno ! 1. intervale monotonosti i konveksnosti. Pažljivo pročitajte zadatke i ne žurite. intervale monotonosti i x +3 konveksnosti. Nacrtati odgovarajuću sliku. (te nacrtati odgovarajuću sliku) formule za primjenu određenog integrala kod izračunavanja: (i) dužina luka krive. asimptote. prevojnu tačku. (ii) zatvara sa asimptotom (pazite radi se o nesvojstvenom integralu. 2. Primjeniti te formule da sračunate: obim kružnice. a) Definisati:(i) izvod funkcije. tačke ekstremuma i ispitati njihovu prirodu pomoću znaka drugog izvoda. B = ∫ ( x + π) cos 6 xdx. Navesti slijedeća pravila (stavove): (i) maksimum (i minimum) u vezi sa prvim izvodom.

Koje je orjentacije trijedar DA. R(f –1). D(3. Izračunati Zatim objasniti geometrijsko značenje. R(f). 2. Paskalov trougao do 6-tog reda. te odrediti: df (1)... AA. ϕ = arg z = . (ii) lim h( x ) = −∞ ⇔ . Arg z = . . kad ste otslusali matematiku. A-1A.2). tj. E = ⎜ ⎟. Odrediti funkcije. 2 −x 4) Samo navesti Lagranžov stav o srednjoj vrijednosti i dati geometrijsko tumačenje (slika) .001.1. k . Izračunati ( 2u 3 − v ) = . 2) Definisati izvod (dati i sliku). (iv) Definisati neprekidnost funkcije f x→a x→a u tački a. determinantu D sistema i objasniti kako se iz determinante D dobije determinanta Di nepoznate xi ( i = 1. tj. Zatim zapisati formulu za prvi (dati i sliku) i drugi diferencijal.Izračunati: površinu tetraedra ABCD. Trajanje ispita 2 sata. tj. gdje je r > 0.. koristeći stav o izvodu inverzne funkcije. . Na prvoj strain obavezno upisati: licne podatke. septembar 2004. D(f –1). samo popuniti jednakosti : Re z = . 23. Zatim izračunati određeni integral: B = x sin 3 xdx.... popunjavajte Σ odmah odgovarajuce polje slijedece tabele vrijednoscu od 0 do 1. f ' ( x) po definiciji. x 2 . (1 za potpun odgovor.1 . matricu sistema B (pazi ne vrijedi ako upotrebite matricu A umjesto B) i kolonu slobodnih članova H. te zapreminu V Za koje x∈R su ortogonalni vektori a = (ln ( x − 1) .15 MATEMATIKA I .1. … . nacrtati odgovarajuću sliku. π ∫ 7) Neka je: A(0.-2. te navesti geometrijsku interpretaciju. Zatim izračunati: adjA. Koliko vrijednosti ima za ωk ? z. .. r= z = korjenovanje .A∈R. . −1)... Zatim sve te vrijednosti zapisati za z = 12 − 2 i.5 . A-1. Odrediti izvod jedne od funkcija po definiciji.. −3 ) ? 8) Zapisati: binomni koeficijent . Navesti stav o srednjoj vrijednosti integrala .. (iii) lim a n = A ⇔ . C(4.0). dovršiti formule za potenciranje z n =. Za pozitivnu ocijenu treba uraditi više od pola zahtijeva. (2 x3 − 1)5 .. Zapisati: D(f). 5) Definisati : primitivnu funkciju. neodređeni integral i određeni integral. Zapisati formulu parcijalne integracije za određeni integral.-1.. 6) Navesti (bez dokaza)stav o smjeni promjenljive u određenom integralu. . 0 A= −r ∫ r r 2 − x 2 dx . ). 1) 2) 3) 4) 5) 6) 7) 8) 9) 10) Zatim kako odgovorite na neko od pitanja. Za funkciju y = x e odrediti tačke ekstremuma i ispitati njihovu prirodu. binomnu formulu za razliku: ( t − s ) = n . Zatim samo zapisati Lajbnic-Njutnovu formulu navodeći uslove kad ta formula vrijedi. −2. te odrediti izvod inverzne 3) Za funkciju f ( x) = −3x − 2 odrediti inverznu funkciju f –1 . d 2 f (0) za f ( x ) = x 2e − x .k = . te u istom koordinatnom sistemu (bez primjene izvoda) skicirati grafike G(f) i G(f –1). nacrtati odgovarajuću sliku za A ... Zatim samo navesti (bez dokaza) Kramerov stav.. a na osnovu tablice izvoda zapisati izvode y' i y'' funkcija: sin 3 x. DB. Im z = . (ocjenu i datum kad ste eventualno položili pismeni) i koji put polazete. za pozitivnu ocjenu treba bar Σ= 5.-1).... b = (1. 4 9) Za kompleksni broj z = x + iy definisati. tj. ⎝ −3 −1 ⎠ ⎝0 1⎠ Precizno zapisati sistem od k linearnih algebarskih jednačina sa k nepoznatih x1 .5). x k BX = H.. definisati slijedeća tri limesa ispunivši odgovarajuče ekvivalencije (i ništa više): (i) lim f ( x ) = A ⇔ . te formulu za ωk = n z = . te zapisati z u trigonometrijskom obliku z =. Δx = 0. ako je ⎛ 1 −2 ⎞ ⎛1 0⎞ A=⎜ ⎟.. a 0 ako uopste niste odgovarali na pitanje). B(3... 1) Neka su a.. DC ? ( ) ΔABC i A u tom trouglu. te izračunati z4 i 10) Definisati adjungovanu i inverznu matricu. .

Izračunati − ∫ dx . nacrtati odgovarajuću sliku. 2. Ali prethodno zapisati sistem CX=H od (pazite) m linearnih algebarskih jednačina sa m nepoznatih y1 . definisati slijedeća dva limesa ispunivši odgovarajuće ekvivalencije (i ništa više): (i) lim f ( x ) = A ⇔ . ). (ocjenu i datum kad ste eventualno položili pismeni) i koji put polazete.0 za MATEMATIKU) 1. 7) Definisati : primitivnu funkciju. c . ( b − 2u ) = m . Zatim definisati neprekidnost x→a u tački c i na [ a. 8. x 2e −2 x . 10) Samo navesti (bez dokaza) Kramerov stav. Odrediti izvode y' i y'' funkcija: 1 ( sin 2 x − cos 2 x) 2 . −1 ∫ 2 x sin π 4 xdx.A∈R. te izračunati diferencijale: df (0).. kad ste otslušali matematiku. .. popunjavajte odmah odgovarajuce polje slijedece tabele vrijednosću od 0 do 1. 4) Zapisati formulu za n-ti diferincijal. 1) Definisati funkciju thx (=..…. 5 za MATEMATIKU I (ili ∑ > 4.. (ii) lim h( x ) = ∞ ⇔ . MATEMATIKA I (sva pitanja) i MATEMATIKA (pitanja 1-7) .. 0 ≤ y ≤ f ( x ) } i izračunati njenu površina. . Na prvoj strani obavezno upisati: lične podatke. 5. Zatim navesti stav o smjeni u određenom integralu i izračunati A = ∫ a 2 a a 2 − x 2 dx . ( ) ⎛2 2 ⎞ 9) Zapisati: binomni koeficijent. oktobar 2004.. 6. Potrebno je odgovoriti na više od pola pitanja. ym . Zatim za vektore a = i + j − k . ab = . a 0 ako uopšte niste odgovarali na pitanje). ⎟. R(f –1) za tu Skicirati u istom koordinatnom sistemu (bez primjene izvoda) grafike G(th) i G(th –1). ako je A = ⎜ ⎟. 10.1 .. pra b = . 2 d 2 f (0) za f ( x) = x 2e−2 x . y ) ∈ R 2 a ≤ x ≤ b. ?) i odrediti inverznu funkciju th –1 . ⎜ bz − x ⎟ = ⎝3 ⎠ 4 . matricu C (pazite ne matricu A) sistema i kolonu slobodnih članova H. R(f). . E = ⎜ ⎝ −5 −2 ⎠ ⎝0 1⎠ . b = 2i − k izračunati: te tri vrijednosti i za c = −4 j + 3k odredi orjentaciju trijedra b . y2 . 3. tj. ∑ > 5. te bjasniti geometrijsko značenje za A. 7.1 i AA.. (iii) lim an = −∞ ⇔ . Paskalov trougao do 6-tog reda.određeni integral i nesvojstveni integral. D(f –1). 9. (1 za potpun odgovor. Δx = 10−3. m. 2) Neka su a. Izračunati: A. 2 + 3x 2 2 2 8) Dovršiti jednakost: a×b = . 5) Kad vrijedi formulu parcijalne integracije za određeni integral ? Izračunati određeni integral: 6) Nacrtati figuru S = {( x. tj. Zatim kako odgovorite na neko od pitanja.16 Građevinski fakultet: 01. 4. a . Zapisati skupove: D(f). samo navesti uslove kad ∞ vrijedi i zapisati Lajbnic-Njutnovu formulu. te objasniti šta predstavlja a × b . b] ⊂ R. Odrediti tačke ekstremuma funkcije y = x 2e−2 x i ispitati prirodu tih tačaka pomoću drugog izvoda. determinantu D sistema i objasniti kako se iz determinante D dobije determinanta Di ⎛ −10 −2 ⎞ ⎛1 0⎞ nepoznate xi ( i = 1. x→a funkcije f 3) Definisati izvod (dati i sliku). neodređeni integral. ∑ funkciju. 1 Samo navesti Lagranžov stav o srednjoj vrijednosti i dati geometrijsko tumačenje (slika) .

ZADATAK a) Definisati rotacionu površinu koja nastaje rotacijom krive koja leži u ravni xoz oko x-ose i odrediti njenu jednačinu. 17 za 2. PRIMJEDBA: pored Zadataka 1. ( a − 2 ) x + 4y + 2z = 5. 16.1 zapisujući prvu. 6x + ay + 4z = 13. treba uraditi i zadatke (pod b)) i teoriju (pod a)) za najmanje 25 (od 56 mogućih) poena.grupa koji put polažete. jednačina CZ = B.b 2.a 1. 3. b) Ispitati tok i nacrtati grafik funkcije y = xlnx. 2.ZADATAK a) (i) Nacrtati odgovarajuće slike. ISPIT TRAJE: za analizu. Za determinante D = det C.06.b 4. 4 b) Naći Re z. Zapisati Tajlorov polinom T2(x) i ostatak R2(x) i krug krivine u tački x0 = 1. II parcijalni 2 sata. 1 2 1 x .ZADATAK a) Navesti i dokazati formulu za dušinu luka krive. te definisati i dati geometrijsko tumačenje izvoda i diferencijala. te izračunati površinu i obim dobijenog mnogougla. (AKO TAČNO POPUNITE SVE TRAŽENE PODATKE DOBIČETE 5 POENA. te napisati jednačinu rotacione površine i skicirati njenu sliku. te na taj način izračunati obim kruga. i 2.r . Na prvoj strani obavezno upisati: • • • lične podatke. r-tog reda : definisati subdeterminantu i kofaktor. b) Nacrtati grafike krivih y = ∞ b) Izračunati integrale: A = 3. za Matematika I. α= ∫ x 4 dx x 4 + x2 − 6 .) za potpun odgovor. B = ( b i r. primitivnu funkciju i neodređeni integral. Nedopustivo je promjeniti ime bilo koje varijable u pitnjima:SVAKA PROMJENA IMENA VARIJABLE TRETIRAĆE SE KAO POGREŠAN ODGOVOR ! b) Za razne a∈ R. napisati jednačinu tangente funkcije y = f(x) u tački x = a. arg z ako je z = 3 ( 2 −i 2 ) (− 10 3 +i ) 20 . popunjavajte odmah odgovarajuće polje slijedeće tabele vrijednošću od 0 do 13 (tj.. zapisati lim (1 + x ) x →0 −a x =. 4. a 0 ako uopšte niste odgovarali na pitanje): 1. diskutovati i riješiti sistem jednačina: x + y + 2z = 6.b 3.godinu kad ste otslušali predmet.?. (ii) definisati limes i beskonačan (±∞) limes niza u terminologiji „ ε-N(ε)“. z = 0 rotirati oko x-ose.ZADATAK ∫ 0 e−3x (5x + 2)dx. pritom opisati kako se iz determinante D = det C dobije determinanta Di nepoznate zi ( i = 1. zatim za taj isti sistem: CZ=B navesti Kramerov stav. tj. parc.a 2.1 ) i Z = zj ( )k. te šk. A Jasno.b ∑ Na osnovu sume poena (∑)izlazi OCJENA: 51-60 = 6. gdje su C = cij ( )r.t.integralno 2sata i 30 min . Zatim izraćunati i grafički predstaviti sve vrijednosti −8 . r.17 GF.a 4. 17) ( 13 (tj. ).d.a 3.alg. MATEMATIKA I. Zatim krivu x2 − y2 = 1 .) 1.b] ). drugu i zadnju jednačinu i nepoznatu. 2005. Im z. studenti koji rade samo analizu rade još : 3. 4 8 Izračunati površinu omeđenu tim krivim i zapreminu nastalu rotacijom te površine oko x-ose.Zadatak a) Definisati: 1.. 2. ćim odgovorite na neko pitanja. te zapisati razvoj determinante D po kofaktorima zadnje r-te kolone. Zatim. 61-70 = 7-ica i.tica. a) Zapisati sistem lin. y = x 2 − 2x. određeni integral (dati i definiciju integralne sume ograničene funkcije f na [a.

ZADATAK a) Navesti i dokazati formulu za površinu obrtnog tijela. 2005. za Matematika I.b ∑ Na osnovu sume poena (∑)izlazi OCJENA: 51-60 = 6.1 zapisujući prvu. te izračunati površinu i obim dobijenog mnogougla. β= ∫ x 4 dx x 4 − x2 − 6 .. ISPIT TRAJE:za analizu. te napisati jednačinu rotacione površine i skicirati njenu sliku. A = ( a i )k . zatim za taj isti sistem: BX = A navesti Kramerov stav. napisati jednačinu tangente funkcije y = f(x) u tački x = a. 1 1 b) Nacrtati grafike krivih y = x 2 . Zatim krivu y2 x 2 − = 1 . (AKO TAČNO POPUNITE SVE TRAŽENE PODATKE DOBIČETE 5 POENA. 3.tica. Zapisati Tajlorov polinom T2(x) i ostatak R2(x) i krug krivine u tački x0 = 1.Zadatak a) Definisati: 1.parcijalni) za potpun odgovor.ZADATAK a) Definisati rotacionu površinu koja nastaje rotacijom krive koja leži u ravni yoz oko z-ose i odrediti njenu jednačinu. y = x 2 − 2x. II parcijalni 2 sata. 4. ⎜ ⎟ n→−∞ ⎜ ⎝ ⎠ n⎟ (ii) Definisati i dati geometrijsko tumačenje izvoda i diferencijala i nacrtati odgovarajuće slike. parc.k . primitivnu funkciju i neodređeni integral. 17 za 2. te šk. te zapisati razvoj determinante D po kofaktorima zadnje k-te vrste. Jasno. tj 2. a) Zapisati sistem lin.a 4.?.integralno 2sata i 30 min . 2. diskutovati i riješiti sistem jednačina: x + y + 3z = 3.1 i Y = yj ( )k. grupa B koji put polažete.18 GF. i 2.ZADATAK −n ⎛ a⎞ a) (i) definisati limes funkcije i neprekidnost funkcije u terminologiji „ ε-δ( ε)“.06. arg z ako je z = 3 ( 3 −i ) (− 20 2 +i 2 ) 10 . tj.. ). te na taj način izračunati površinu sfere.t.ZADATAK ∫ 0 e−2x (3x − 2) dx. ćim odgovorite na neko pitanja. drugu i zadnju jednačinu i nepoznatu. treba uraditi i zadatke (pod b)) i teoriju (pod a)) za najmanje 25 (od 54 mogućih) poena. 4x + by + 3z = 2. Na prvoj strani obavezno upisati: • • • lične podatke. Nedopustivo je promjeniti ime bilo koje varijable u pitnjima:SVAKA PROMJENA IMENA VARIJABLE TRETIRAĆE SE KAO POGREŠAN ODGOVOR ! b) Za razne b∈ R.) 1. Im z. jednačina B Y = A. popunjavajte odmah odgovarajuće polje slijedeće tabele vrijednošću od 0 do 13 (tj. z = 0 rotirati oko x-ose. studenti koji rade samo analizu. MATEMATIKA I. rade još : 3.alg. 9 16 b) Naći Re z. k. 61-70 = 7-ica i. određeni integral (dati i definiciju integralne sume ograničene funkcije f na [a. 2. ( b + 2 ) x + 6y + 6z = 7. Za determinante D = det B. b) Ispitati tok i nacrtati grafik funkcije y = xlnx.godinu kad ste otslušali predmet.b] ).a 2. zapisati lim ⎜1 + ⎟ =.b 2.b 4. Zatim. a 0 ako uopšte niste odgovarali na pitanje): 1. pritom opisati kako se iz determinante D = det B dobije determinanta Di nepoznate y i ( i = 1. ∞ b) Izračunati integrale: b = 3. 17) (13 (tj.b 3. Zatim izraćunati i grafički predstaviti sve vrijednosti 27 . PRIMJEDBA: pored Zadataka 1.a 1.d.a 3. k-tog reda : definisati subdeterminantu i kofaktor. gdje su B = b ij ( ) k. 3 6 Izračunati površinu omeđenu tim krivim i zapreminu nastalu rotacijom te površine oko x-ose. 16.

b 2. (AKO TAČNO POPUNITE SVE TRAŽENE PODATKE DOBIČETE 5 POENA.. parc.b 3. (∀i = 1.d. 0 ≤ y ≤ 4a 2 − x 2 π 12 } i izračunati njenu površina. lične podatke. Zapisati: D(f).a 4. kako se računaju elementi matrice B.tica.t. 6x + ay + 4z = 13.01. 2. radi se 2sata i 30 min radi se 2 sata.ZADATAK a) Navesti stav o smjeni u određenom integralu.07. te kakav je format (u. j = 1.b] →R. koristeći stav o izvodu inverzne funkcije. ćim odgovorite na neko pitanja.5) i direktrisom: b) Naći Re z.q) i (r. v) b ij = Σ (iii) Definisati Kronekerov simbol δij i jediničnu matricu Er zapisati koristeći taj simbol. .Zadatak a) Definisati: integralne sume i određeni integral ograničene funkcije f:[a. treba uraditi i zadatke (pod b)) i teoriju (pod a)) za najmanje 25 (od 56 mogućih) poena. II parcijalni: ZADACI 1. D(f –1). popunjavajte odmah odgovarajuće polje slijedeće tabele vrijednošću od 0 do 13 za integralni (tj.ZADATAK a) Definisati konusnu površinu.) 1. te izračunati površinu i obim dobijenog mnogougla.integralno: ZADACI 1. Nedopustivo je promjeniti ime bilo koje varijable u pitnjima:SVAKA PROMJENA IMENA VARIJABLE TRETIRAĆE SE KAO POGREŠAN ODGOVOR ! b) Za razne a∈ R. 3 x . 5. R(f –1).4. (obavezno nacrtati sliku rotacionog tijela). R(f). te u istom koordinatnom sistemu skicirati grafik G(f –1). b) Izračunati integrale: A1 = ∫ cos x (3 + sin x ) 3. 17 za parcijalni ) ( 13 (tj. te sračunati: AEq=. diskutovati i riješiti sistem jednačina: x + y + 2z = 6. Zatim. z = 0 . 61-70 = 7-ica i.grupa A 2.s . u. 2x . Odrediti izvode: f ( x) po definiciji. 2. MATEMATIKA I.) za potpun odgovor. te izračunati: I1 = ∫ 4 3x dx 2 −4 . x 2 + y2 = 4 . −2 3 b) Ispitati tok i nacrtati grafik funkcije y = x + 1. 0 ( ) p.b ∑ 51-60 = 6.a 1. 1 dx.v) matrice B. te šk.2 i 5. .q i X = x ij ( )r. odrediti : koji uslov ispunjavaju formati (p. 3. ISPITza analizu.s) matrica A i X. Zatim izraćunati i grafički predstaviti sve vrijednosti −8i . Zatim odrediti jednačinu konusne površine sa vrhom u A(0.b 4. a 0 ako uopšte niste odgovarali na pitanje): Na osnovu sume poena (∑)izlazi OCJENA: 1. te odrediti izvod inverzne funkcije. 4 (− 3 2 3 −i ) 16 .a 2. Matematika I. tj.2. arg z ako je z = ( 2 + i 2 ) 5 x2 − y2 = 1 .a 3. ( a − 2 ) x + 4y + 2z = 5. 07. Ako postoji matrica B = ( bij )u.3..godinu kad ste otslušali predmet. I 2 = ∫ ln xdx.v tako da je B=AX. Im z. A Na prvoj strani obavezno upisati: 1. diferencijal i drugi diferencijal te funkcije u tački x = 1 . dovršite formulu: . za Δx = 0. koji put polažete. Izračunati veličinu manje površine omeđene tim krivim te b) Nacrtati grafike krivih y = 3 zapreminu i površinu tijela nastalu rotacijom te površine oko x-ose.ZADATAK a) Neka su date matrice A = aij (i) (ii) A 2 = ∫ (2x − 1) cos3xdx. 4. 17 za 2.2005. Jasno. Zatim odrediti ' inverznu funkciju f –1 .19 GF. t. y ) ∈ R 2 0 < a ≤ x ≤ a 3.ZADATAK a) Nacrtati grafike G(f) funkcije f ( x) = cos 2x .j. Nacrtati ravnu figuru A = {( x. I 3 = ∫ 1 e dx 4 + x2 . odrediti : x −1 2 jednačinu tangente u tački x = 0 (koristiti ovaj rezultat kod crtanja grafika funkcije).0.

koristeći stav o izvodu inverzne funkcije.01. te u istom koordinatnom sistemu skicirati grafik G(f –1). 12 1 dx . 61-70 = 7-ica i.b ∑ 51-60 = 6.b 3. tj. radi se 2sata i 30 min radi se 2 sata. 4x + by + 3z = 2.q) matrica Y i B. Zatim odrediti jednačinu cilindrične površine sa generatrisom p = ( 1. II parcijalni: ZADACI 1.. te izračunati: I1 = ∫ 4 dx 2 3x −4 . u.v tako da je C=YB odrediti : koji uslov ispunjavaju formati (m.4. 9 16 ( 3 +i ) (− 13 2 2 −i 2 ) 5 . MATEMATIKA I. 07. za Δx = 0. Im z. • Zatim.a 3.a 4. j = 1.j. ISPITza analizu. te odrediti izvod inverzne funkcije. te kakav je format (u. arg z ako je z = y2 x 2 − = 1 . y = x 3 . B Na prvoj strani obavezno upisati: • lične podatke. diskutovati i riješiti sistem jednačina: x + y + 3z = 3. te šk.2005.n) i (p. Nedopustivo je promjeniti ime bilo koje varijable u pitnjima:SVAKA PROMJENA IMENA VARIJABLE TRETIRAĆE SE KAO POGREŠAN ODGOVOR ! b) Za razne b∈ R.ZADATAK a) Nacrtati ravnu figuru B = {( x.20 GF.b] →R.tica.07.a 1. D(f –1). R(f).godinu kad ste otslušali predmet. 5. Zatim odrediti 2 ' inverznu funkciju f –1 . . 2.) 1.ZADATAK (i) (ii) (iii) a) Neka su date matrice Y = y ij ( )m. 0 ≤ y ≤ 4b 2 − x 2 π } . .a 2.v) matrice C.q . I 2 = ∫ ln xdx. z = 0. dovršite formulu: (∀i = 1. kako se računaju elementi matrice C.b 4. 4. R(f –1). 2. ćim odgovorite na neko pitanja.1) i direktrisom: b) Naći Re z.ZADATAK a) Nacrtati grafike G(f) funkcije f (x) = cos x . Zatim izračunati i grafički predstaviti sve vrijednosti 3 27i . te izračunati Ep B=. te izračunati površinu i obim dobijenog mnogougla. t.Zadatak a) Definisati: integralne sume i određeni integral ograničene funkcije f:[a.parcijalni) za potpun odgovor.2 i 5. Jasno. a 0 ako uopšte niste odgovarali na pitanje): Na osnovu sume poena (∑)izlazi OCJENA: 1. b) Nacrtati grafike krivih x 2 + y2 = 4. Odrediti izvode: f (x) po definiciji. 2x . Ako postoji matrica C = ( c ) ij u. I 3 = ∫ 1 −2 e dx 2 34+ x .3.d. 17) (13 (tj.ZADATAK a) Definisati cilindričnu površinu. (obavezno nacrtati sliku rotacionog tijela). v) c ij = Σ . grupa B • koji put polažete. diferencijal i drugi diferencijal te funkcije u tački x = 1 . odrediti : x2 − 1 jednačinu tangente u tački x = 0 (koristiti ovaj rezultat kod crtanja grafika funkcije).1. Matematika I. 17 za 2.2.b 2. Izračunati veličinu manje površine omeđene tim krivim te zapreminu i površinu tijela nastalog rotacijom te površine oko x-ose. (AKO TAČNO POPUNITE SVE TRAŽENE PODATKE DOBIČETE 5 POENA.n i B = bij ( )p. b) Ispitati tok i nacrtati grafik funkcije y = x + 1. Navesti stav o smjeni u određenom integralu.t. te koristeći taj stav izračunati površina ravnu figure B. Definisati Kronekerov simbol δij i jediničnu matricu Em zapisati koristeći taj simbol.integralno: ZADACI 1.. b2 = ∫ (3x − 1) sin3xdx. treba uraditi i zadatke (pod b)) i teoriju (pod a)) za najmanje 25 (od 54 mogućih) poena. b) Izračunati integrale: b1 = ∫ (2 + cos x ) sin x 0 3. y ) ∈ R 2 0 < b 2 ≤ x ≤ b 3. Zapisati: D(f). popunjavajte odmah odgovarajuće polje slijedeće tabele vrijednošću od 0 do 13 (tj. ( b + 2 ) x + 6y + 6z = 7.

tica. D(f –1).b ∑ inverznu funkciju f –1 .ZADATAK a) Navesti stav o smjeni u određenom integralu. te odrediti izvod inverzne funkcije.stepen) 2sata . • koji put polažete. b) Izračunati integrale: sin x (3 + cos x ) 0 3. Na prvoj strani obavezno upisati: • lične podatke. y ) ∈ R 2 0 < a ≤ x ≤ a 3. 0 ≤ y ≤ 4a 2 − x 2 π } i izračunati njenu površina. Nacrtati ravnu figuru A = {( x.godinu kad ste otslušali predmet. b) Nacrtati grafike krivih y 3 = x . odrediti : x −1 1. Jasno. 61-70 = 7-ica i. • Zatim. te izračunati: I1 = ∫ 4 3 dx x −4 2 . I 3 = ∫ 1 2 e 2 dx 4 + x2 . treba uraditi i zadatke (pod b)) i teoriju (pod a)) za najmanje 25 (od 54 mogućih) poena. 2. koristeći stav o izvodu inverzne funkcije.b] →R. jednačinu tangente u tački x = 0 (koristiti ovaj rezultat kod crtanja grafika funkcije). te šk. Odrediti izvode: f ( x) po definiciji.a 3. (AKO TAČNO POPUNITE SVE TRAŽENE PODATKE DOBIČETE 5 POENA. ćim odgovorite na neko pitanja. 12 1 A=∫ dx. R(f –1). Zatim odrediti ' 1. x 2 + y2 = 4 . te u istom koordinatnom sistemu skicirati grafik G(f –1).07.a 1. Izračunati veličinu manje površine omeđene tim krivim te zapreminu i površinu tijela nastalog rotacijom te površine oko x-ose.ZADATAK a) Nacrtati grafike G(f) funkcije f (x) = 2x . 2. 07. MATEMATIKA VI1 .a 2. (obavezno nacrtati sliku rotacionog tijela).01.b 3. diferencijal i drugi diferencijal te funkcije u tački x = 1 . R(f). I 2 = ∫ ln xdx. −2 3 b) Ispitati tok i nacrtati grafik funkcije y = x + 2x . a 0 ako uopšte niste odgovarali na pitanje): Na osnovu sume poena (∑)izlazi OCJENA: 51-60 = 6. B = ∫ (2x − 3) cos 3xdx. za Δx = 0.21 GF. Zapisati: D(f).t. 2005. popunjavajte odmah odgovarajuće polje slijedeće tabele vrijednošću od 0 do 17 ( ( 17 za potpun odgovor.ZADATAK a) Definisati: integralne sume i određeni integral ograničene funkcije f:[a.b 2.d.) 1. ISPIT TRAJE: Matematika (VI.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful