home > prava iz mirovinskog osiguranja > mirovina > izračun mirovine

Izračun mirovine
Izračun mirovine Izračun mirovine u prijelaznom razdoblju (1999 -2010.) - obračunsko razdoblje Najniža mirovina Najviša mirovina Usklađivanje mirovina IZRAČUN MIROVINE Mirovina se izračunava tako da se mirovinski faktor pomnoži s aktualnom vrijednošću mirovine i osobnim bodovima. · Mirovinskim faktorom određuje se u kojem se opsegu uzimaju osobni bodovi pri izračunu mirovine.

Mirovinski faktor iznosi 1,0 za starosnu, prijevremenu starosnu i invalidsku mirovinu zbog opće nesposobnosti za rad. Mirovinski faktor za invalidsku mirovinu zbog profesionalne nesposobnosti za rad iznosi 0,8, a ako se ta mirovina isplaćuje osiguraniku za vrijeme zaposlenja ili obavljanja djelatnosti onda iznosi 0,3333 odnosno 0,5 ako je profesionalna nesposobnost uzrokovana ozljedom na radu ili profesionalnom bolešću. Mirovinski faktor za obiteljsku mirovinu ovisi o broju članova obitelji i iznosi 0,7 (za jednog člana) do 1,0 (za četiri ili više članova obitelji). · Aktualna vrijednost mirovine (AVM) je utvrđena svota mirovine za jedan osobni bod. Utvrđuje se za svako polugodište tako da se AVM uskladi po stopi koja se dobije kao polovica zbroja stope promjene prosječnog indeksa potrošačkih cijena u prethodnom polugodištu i stope promjene prosječne bruto plaće svih zaposlenih u Republici Hrvatskoj u prethodnom polugodištu u odnosu na polugodište koje mu prethodi. AVM utvrđuje Upravno vijeće Zavoda na temelju podataka Državnog zavoda za statistiku, najkasnije dva mjeseca nakon isteka polugodišta (čl. 81. ZOMO). · Osobni bodovi utvrđuju se tako da se prosječni vrijednosni bodovi pomnože s ukupnim mirovinskim stažem i polaznim faktorom. Osobni bodovi jednako se računaju za sve vrste mirovina. Prosječni vrijednosni bodovi računaju se kao prosjek vrijednosnih bodova u obračunskom razdoblju. ( U 1999. godini 10 uzastopnih godina, u 2000. godini 13 uzastopnih godina itd.). Vrijednosni bodovi ovise o plaćama, odnosno osnovicama osiguranja osiguranika, a za izračun se uzimaju u obzir plaće od 1970. do godine koja prethodi godini ostvarivanja prava. Vrijednosni bodovi računaju se tako da se plaća, odnosno osnovica osiguranja podijeli s prosječnom plaćom svih zaposlenih u Republici Hrvatskoj za istu kalendarsku godinu.

PROSJEČNA GODIŠNJA PLAĆA U RH DENOMINIRANA SVOTA DO 1990. 1,51 1,88 2,21 2,50 3,15 3,89 4,52 5,37 6,52 7,89 9,57 PROSJEČNA GOD. PLAĆA PROSJEČNA (NETO) GOD. PLAĆA USTAVNI SUD (BRUTO) RH

GODINA

PROSJEČNA GOD. PLAĆA (NETO)

1970. 1971. 1972. 1973. 1974. 1975. 1976. 1977. 1978. 1979. 1980.

polazni se faktor smanjuje za 0.00 16. 1989. odnosno obavljanja samostalne djelatnosti iznosi 0.78 29.64 52.00 60732.00 32172.00 58428. 13. 1983. Polazni faktor ima vrijednost 1 za sve vrste mirovine osim za prijevremenu starosnu mirovinu. POSEBNOSTI IZRAČUNA INVALIDSKE MIROVINE Izračun je isti kao i kod starosne mirovine s tim da mirovinski faktor za: .00 74976. za određivanje obiteljske mirovine uzimaju se u obzir vrijednosni bodovi za najmanje 40 godina mirovinskog staža. 1996. POSEBNOSTIIZRAČUNAOBITELJSKEMIROVINE Obiteljska mirovina nakon smrti aktivnog osiguranika određuje se na način da se prvo izračuna invalidska mirovina umrlog osiguranika te ovisno o broju članova obitelji odredi mirovinski faktor i to: . s tim da se uzimaju u obzir vrijednosni bodovi za 21 godinu staža.00 400080.00 14964.00 36660.invalidsku mirovinu zbog profesionalne nesposobnosti za rad iznosi 0. 1988.00 39912.08 9870. 79.8. Ako pravo na obiteljsku mirovinu imaju samo djeca nakon smrti oba roditelja. prije dobi za starosnu mirovinu. 1990.invalidsku mirovinu zbog profesionalne nesposobnosti za rad uzrokovane ozljedom n radu ili profesionalnom bolešću koja se isplaćuje osiguraniku za vrijeme zaposlenja ili obavljanja samostalne djelatnosti iznosi 0.00 38916.00 24396.00 47280.00 71820. 2001.1981. obiteljska se mirovina određuje od zbroja vrijednosnih bodova oba roditelja (čl. 2000.00 54612.0 .00 28512. 2004.00 44640. 1992. 1995. 2003.00 50076.12 617.5 .00 19260. 1994.invalidsku mirovinu zbog profesinalne nesposobnosti za rad koja se isplaćuje osiguraniku za vrijeme zaposlenja. 1985.00 21816. 1998. 1986.00 49572.00 42492.00 6316260. Pri određivanju obiteljske mirovine osobni se bodovi određuju od vrijednosnih bodova umrlog osiguranika.invalidsku mirovinu zbog opće nesposobnosti za rad iznosi 1.00 44016. 1984. 1999. Ako je osiguranik umro zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti.00 64392. 1982.00 2005. 1997. najveće je umanjenje 20.07 109. Pri određivanju invalidske mirovine u slučaju ozljede na radu ili profesionalne bolesti.34% (dakle. 1987.98 57432. 1993.00 52512.3333 . ZOMO).00 67476. 2002.00 26376.4% za one koji ostvaruju prijevremenu mirovinu 5 godina prije dobi za starosnu mirovinu).57 20.19 224. vrijednosni bodovi se uzimaju u obzir za najmanje 40 godina mirovinskog staža. 1991. Za svaki mjesec ranijeg ostvarivanja prava.00 96540.

Povratak na vrh IZRAČUN MIROVINE U PRIJELAZNOM RAZDOBLJU (1999 -2010. kojima će mirovina određena prema ovom Zakonu biti niža od najniže mirovine. u isplati se određuje svota najviše mirovine.22 godine 6) u 2004. godini . izračunata prema odredbama Zakona o mirovinskom osiguranju. godini .7 0. Povratak na vrh NAJVIŠA MIROVINA Prema Zakonu o najvišoj mirovini (“Narodne novine”.19 godina 5) u 2003..8 0.16 godina 4) u 2002.13 godina 3) u 2001. godini . Najniža mirovina ne pripada osiguraniku za vrijeme zaposlenja ili obavljanja samostalne djelatnosti. računaju se najpovoljniji prosječni vrijednosni bodovi koje je osiguranik ostvario u bilo kojih uzastopnih: 1) u 1999.0 Obiteljska mirovina nakon smrti korisnika mirovine određuje se na način da se na svotu mirovine koja je korisniku mirovine pripadala u trenutku smrti primijeni odgovarajući mirovinski faktor. ZOMO-a propisuje: “1) Na temelju vrijednosnih bodova utvrđenih za pojedinu kalendarsku godinu prema članku 75.za tri člana obitelji . Zakonom o dopunama Zakona o najvišoj mirovini ('Narodne novine'. a u slučaju kada svota mirovine.40 godina 2) Najpovoljniji prosječni vrijednosni bodovi računaju se tako da se zbroj vrijednosnih bodova podijeli s razdobljem za koje su obračunati. godini . godini . ovisno o broju članova obitelji koji koriste mirovinu. a svaka godina koja prelazi 30 godina mirovinskog staža s 0. do 77. Visina najniže mirovine računa se tako da se svaka godina do 30 godina mirovinskog staža pomnoži s 0..10 godina 2) u 2000. godini .34 godine 10) u 2008. godini . Povratak na vrh NAJNIŽA MIROVINA Člankom 82.za četiri i više članova obitelji 0. uz primjenu mirovinskog faktora iz članka 80. Najviša mirovina za . 3) Ukupni vrijednosni bodovi utvrđuju se tako da se ukupni mirovinski staž pomnoži s najpovoljnijim vrijednosnim bodovima.28 godina 8) u 2006. ZOMO-a.8 vrijednosnih bodova i polaznim faktorom te se tako izračunati osobni bodovi množe s mirovinskim faktorom i aktualnom vrijednošću mirovine. prelazi svotu određenu prema spomenutom zakonu.za dva člana obitelji .825% .za jednog člana obitelji . godini . broj 162/98) određuje se najviša mirovina koju može ostvariti osiguranik kojemu se mirovina određuje prema Zakonu o mirovinskom osiguranju i izračunava se na način da se ukupni mirovinski staž osiguranika iskazan u obliku decimalnog broja pomnoži s 3.4125 od prosječne bruto plaće svih zaposlenih u Republici Hrvatskoj u 1998. godini .25 godina 7) u 2005.31 godina 9) u 2007. ZOMO-a.OBRAČUNSKO RAZDOBLJE Članak 184.37 godina 11) u 2009. godini . broj 82/2001) za branitelje iz Domovinskog rata i zastupnike u Hrvatskom saboru određena je najviša mirovina.9 1. ZOMO-a propisano je da se osiguranicima. odredi najniža mirovina. godini .) .

Aktuarska računica Metoda računanja koja se koristi u mirovinskom osiguranju radi različitih procjena. u mirovinskom osiguranju osigurani slučaj znači nastanak invalidnosti. razlikuju se osiguranici radnici. ali i određene obveze (plaćanje doprinosa. u Republici Hrvatskoj se provodi kao obvezno mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti (u sklopu Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje) i obvezno mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje (u sklopu obveznih mirovinskih fondova). u obveznom mirovinskom osiguranju osiguranikom se postaje stjecanjem određenoga svojstva (radnika u radnom odnosu i dr). iznosi 51.42 kn. a njezina visina zavisi i od broja članova obitelji koji je koriste (od 70% do 100%). vidi i:. smrti ili navršavanje starosne dobi za starosnu ili prijevremenu starosnu mirovinu.).). stjecanjem svojstva osiguranika između njega i nositelja mirovinskog osiguranja uspostavlja se osiguranički odnos koji u sebi sadržava određena očekivana prava (mogućnost stjecanja mirovine i dr. osobito se koristi za određivanje svote mirovine iz mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane štednje. na temelju svojeg svojstva ili statusa.navedene korisnike određuje se u visini dvije svote najviše mirovine za 40 godina mirovinskog staža. Povratak na vrh USKLAĐIVANJE MIROVINA Izračunate mirovine usklađuju se od 1. siječnja i 1.. određuje se od starosne ili invalidske mirovine koja bi umrlome pripadala ili je pripadala u trenutku smrti. Aktualna vrijednost mirovine Prosječna vrijednost mirovine za jednu godinu mirovinskog staža. s obzirom na karakter osoba obuhvaćenih mirovinskim osiguranjem. Mirovine i ostala novčana primanja iz mirovinskog osiguranja utvrđuju se u mjesečnoj svoti i isplaćuju unatrag. siječnja 2007. Opća nesposobnost za rad vidi: Gubitak sposobnosti za rad Osigurani slučaj Događaj za koji se vezuje nastupanje rizika u sklopu osiguranja. svojstvo osiguranika u mirovinskom osiguranju može se utvrđivati u posebnom postupku u sklopu matične evidencije. te nastanak tjelesnog oštećenja. na drugoj i trećoj razini mirovinskog sustava home > abeceda mirovinskog osiguranja > o O ABCDFGHIKMNOPRSTUVZ Obiteljska mirovina Pripada članovima obitelji umrlog osiguranika ili korisnika prava na mirovinu. a zasniva se na njihovom pravu na uzdržavanje od umrloga. obavještavanje o statusnim promjenama i dr. Mirovina Obvezno mirovinsko osiguranje Mirovinsko osiguranje u kojemu su obuhvaćeni dijelovi radno aktivnog stanovništva neke države. Osiguranik Osoba koja je obuhvaćena mirovinskim osiguranjem i osigurana na rizike u sklopu toga osiguranja. . osiguranici samostalnih djelatnosti i osiguranici poljoprivrednici. aktualna vrijednost mirovine od 1. srpnja svake kalendarske godine prema novoj AVM. bez obzira na njihovu volju u tom pogledu.

Dobrovoljno mirovinsko osiguranje.). pravo mirovinskog osiguranja obuhvaća sve pravne norme kojima je uređeno to . Osobni bodovi Jedan od elemenata za izračun mirovine.. može biti obvezno i produženo. home > abeceda mirovinskog osiguranja > p P ABCDFGHIKMNOPRSTUVZ Plaća Posebno primanje iz rada. produženo osiguranje. Postupak ostvarivanja prava iz mirovinskog osiguranja vidi: upravni postupak Pravo mirovinskog osiguranja Skup pravnih normi. potrebno za funkcioniranje u sklopu toga osiguranja. ali su osigurane za rizik invalidnosti ili smrti. Osnovna mirovina Mirovina koju će ostvarivati iz mirovinskog osiguranja generacijske solidarnosti osiguranici koji će od 1. organizacija. a ovisi o odnosu starosne dobi osiguranika u trenutku odlaska u mirovinu i uvjeta starosne dobi u odnosnom slučaju (određuje se brojkom 1 i umanjuje se po 0.34% za svaki mjesec ranijeg odlaska u mirovinu). dobrovoljnog je karaktera i može se uspostaviti u određenim slučajevima određenim zakonom radi produžavanja ranije prestalog obveznog osiguranja. invalidska mirovina određuje se u većoj svoti. u postojećem mirovinskom osiguranju generacijske solidarnosti posebni staž postoji u slučaju sudjelovanja u Domovinskom ratu.Osiguranje Mirovinsko osiguranje generacijske solidarnosti. u objektivnom smislu. Osobni račun Račun ostvaren u Središnjem registru osiguranika (REGOS) za svakog pojedinog osiguranika u obveznom mirovinskom osiguranju na temelju individualne kapitalizirane štednje. Posebni staž Vrijeme provedeno izvan osiguranja koje se priznaje u mirovinski staž (u međunarodnim ugovorima o socijalnom osiguranju naziva se i izjednačeno vrijeme). služi i kao izvor za plaćanje doprinosa za mirovinsko osiguranje (bruto plaća) i kao jedan od parametara za određivanje mirovine. vidi i: Mirovinsko osiguranje. zasnivaju se na umnošku prosječnih vrijednosnih bodova (odnosa osiguranikove plaće i prosječne plaće) i navršenom mirovinskom stažu osiguranika u odnosnom slučaju i čine subjektivne veličine na kojima se temelji izračun mirovine u pojedinom slučaju. na kojemu se evidentiraju njihovi uplaćeni doprinosi i prinosi od njihove kapitalizacije. siječnja 2002. Osobe osigurane u određenim okolnostima Osobe koje nemaju svojstvo osiguranika u mirovinskom osiguranju. 25% aktualne vrijednosti mirovine i osobnim bodovima osiguranika u trenutku odlaska u mirovinu. Polazni faktor Veličina koja se uzima u obzir pri izračunu prijevremene starosne mirovine. mora biti uzročno vezana s radom. kojima je uređeno područje mirovinskog osiguranja. financiranje.). biti obuhvaćeni i obveznim mirovinskim osiguranjem na temelju individualne kapitalizirane štednje. siječnja 2002.25% bruto plaće svih zaposlenih u Hrvatskoj. tj. ozljedom na radu izjednačene su i druge neke ozljede (ozljeda na putu na posao ili s posla i dr. prema 0. tj. osnovna mirovina određivat će se prema stažu osiguranja navršenom nakon 1. ako do njega dođe u određenim slučajevima (ozljeda na radu ili profesionalna bolest prilikom praktične nastave učenika ili studenata i dr. međusobno povezanih. Ozljeda na radu Ozljeda koju pretrpi osiguranik na radu ili povodom rada. za razliku od obveznog. u slučaju ozljede na radu kao uzroka invalidnosti. evidentira se u matičnoj evidenciji. prava i postupak za njihovo ostvarivanje te ostalo.

Profesionalna rehabilitacija Skup mjera i postupaka kojima se osiguranik. od 2003. u mirovinskom osiguranju generacijske solidarnosti profesionalna rehabilitacija može se ostvariti i kao posebno pravo. Prijevremena starosna mirovina Ostvaruje se do pet godina prije navršene starosne dobi za starosnu mirovinu i uz navršeni određeni duži mirovinski staž. profesionalna rehabilitacija obavlja se u pravilu u posebnim organizacijama i prema posebnim programima za obrazovanje odraslih. a ostvaren je na temelju druge samostalne djelatnosti ili povremenog nesamostalnog rada u smislu poreznih propisa. i u zakonodavstvu o mirovinskom osiguranju. kao i postojanje određene bolesti na Listi profesionalnih bolesti. svrha mu je kompenzacija nenavršenog staža u slučaju invalidnosti ili smrti osiguranika.osiguranje. . da bi bila priznata kao takva potrebno je i određeno vrijeme izloženosti štetnim utjecajima rada i radne sredine koji uzrokuju profesionalnu bolest. Pridodani staž Način uvećavanja ukupno navršenog staža osiguranja u slučaju invalidske mirovine ili obiteljske mirovine nakon umrlog osiguranika pri određivanju mirovine. a u subjektivnom smislu – skup normi kojima su uređena prava pojedinaca i njihov položaj u tome osiguranju. u slučaju invalidnosti zbog profesionalne bolesti – invalidska mirovina određuje se u većoj svoti. kod kojega je nastala invalidnost osposobljava za obavljanje nekog drugog posla ili zanimanja. zavisno od toga koliko je ranije ostvarena u odnosu na propisanu starosnu dob za starosnu mirovinu u određenom slučaju. Produženo osiguranje vidi: Dobrovoljno mirovinsko osiguranje Profesionalna bolest Bolest do koje je došlo u izravnoj vezi s radom. Profesionalna nesposobnost za rad vidi: Smanjena sposobnost za rad. umanjuje se primjenom polaznog faktora trajno. polazni faktor Primitak označava svaki osobni prihod iz kojega se plaća doprinos za mirovinsko osiguranje. vidi i: mirovina.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful