Professional Documents
Culture Documents
Izračun mirovine
Izračun mirovine
Izračun mirovine u prijelaznom razdoblju (1999 -2010.) - obračunsko razdoblje
Najniža mirovina
Najviša mirovina
Usklađivanje mirovina
IZRAČUN MIROVINE
Mirovina se izračunava tako da se mirovinski faktor pomnoži s aktualnom vrijednošću mirovine i
osobnim bodovima.
· Mirovinskim faktorom određuje se u kojem se opsegu uzimaju osobni bodovi pri izračunu mirovine.
Mirovinski faktor iznosi 1,0 za starosnu, prijevremenu starosnu i invalidsku mirovinu zbog opće
nesposobnosti za rad.
Mirovinski faktor za invalidsku mirovinu zbog profesionalne nesposobnosti za rad iznosi 0,8, a ako se ta
mirovina isplaćuje osiguraniku za vrijeme zaposlenja ili obavljanja djelatnosti onda iznosi 0,3333 odnosno
0,5 ako je profesionalna nesposobnost uzrokovana ozljedom na radu ili profesionalnom bolešću.
Mirovinski faktor za obiteljsku mirovinu ovisi o broju članova obitelji i iznosi 0,7 (za jednog člana) do 1,0 (za
četiri ili više članova obitelji).
· Aktualna vrijednost mirovine (AVM) je utvrđena svota mirovine za jedan osobni bod. Utvrđuje se za
svako polugodište tako da se AVM uskladi po stopi koja se dobije kao polovica zbroja stope promjene
prosječnog indeksa potrošačkih cijena u prethodnom polugodištu i stope promjene prosječne bruto plaće
svih zaposlenih u Republici Hrvatskoj u prethodnom polugodištu u odnosu na polugodište koje mu prethodi.
AVM utvrđuje Upravno vijeće Zavoda na temelju podataka Državnog zavoda za statistiku, najkasnije dva
mjeseca nakon isteka polugodišta (čl. 81. ZOMO).
· Osobni bodovi utvrđuju se tako da se prosječni vrijednosni bodovi pomnože s ukupnim
mirovinskim stažem i polaznim faktorom.
Osobni bodovi jednako se računaju za sve vrste mirovina.
- Prosječni vrijednosni bodovi računaju se kao prosjek vrijednosnih bodova u obračunskom razdoblju.
( U 1999. godini 10 uzastopnih godina, u 2000. godini 13 uzastopnih godina itd.). Vrijednosni bodovi ovise
o plaćama, odnosno osnovicama osiguranja osiguranika, a za izračun se uzimaju u obzir plaće od 1970. do
godine koja prethodi godini ostvarivanja prava. Vrijednosni bodovi računaju se tako da se plaća, odnosno
osnovica osiguranja podijeli s prosječnom plaćom svih zaposlenih u Republici Hrvatskoj za istu kalendarsku
godinu.
PROSJEČNA GODIŠNJA PLAĆA U RH
PROSJEČNA
DENOMI-
PROSJEČNA GOD. PLAĆA PROSJEČNA
NIRANA
GODINA GOD. PLAĆA (NETO) - GOD. PLAĆA
SVOTA DO
(NETO) USTAVNI SUD (BRUTO)
1990.
RH
1970. 1,51
1971. 1,88
1972. 2,21
1973. 2,50
1974. 3,15
1975. 3,89
1976. 4,52
1977. 5,37
1978. 6,52
1979. 7,89
1980. 9,57
1981. 13,00
1982. 16,57
1983. 20,78
1984. 29,64
1985. 52,07
1986. 109,19
1987. 224,12
1988. 617,08
1989. 9870,98
1990. 57432,00
1991. 96540,00
1992. 400080,00
1993. 6316260,00
1994. 14964,00 19260,00
1995. 21816,00 26376,00
1996. 24396,00 38916,00
1997. 28512,00 44016,00
1998. 32172,00 49572,00
1999. 36660,00 54612,00
2000. 39912,00 58428,00
2001. 42492,00 60732,00
- Polazni faktor ima vrijednost 1 za sve vrste mirovine osim za prijevremenu starosnu mirovinu. Za svaki
mjesec ranijeg ostvarivanja prava, prije dobi za starosnu mirovinu, polazni se faktor smanjuje za 0,34%
(dakle, najveće je umanjenje 20,4% za one koji ostvaruju prijevremenu mirovinu 5 godina prije dobi za
starosnu mirovinu).
Pri određivanju invalidske mirovine u slučaju ozljede na radu ili profesionalne bolesti, vrijednosni
bodovi se uzimaju u obzir za najmanje 40 godina mirovinskog staža.
Pri određivanju obiteljske mirovine osobni se bodovi određuju od vrijednosnih bodova umrlog osiguranika,
s tim da se uzimaju u obzir vrijednosni bodovi za 21 godinu staža.
Ako je osiguranik umro zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti, za određivanje obiteljske
mirovine uzimaju se u obzir vrijednosni bodovi za najmanje 40 godina mirovinskog staža.
Ako pravo na obiteljsku mirovinu imaju samo djeca nakon smrti oba roditelja, obiteljska se mirovina
određuje od zbroja vrijednosnih bodova oba roditelja (čl. 79. ZOMO).
POSEBNOSTI IZRAČUNA INVALIDSKE MIROVINE
Izračun je isti kao i kod starosne mirovine s tim da mirovinski faktor za:
- invalidsku mirovinu zbog opće nesposobnosti za rad iznosi 1,0
- invalidsku mirovinu zbog profesinalne nesposobnosti za rad koja se isplaćuje osiguraniku za vrijeme
zaposlenja, odnosno obavljanja samostalne djelatnosti iznosi 0,3333
Obiteljska mirovina nakon smrti korisnika mirovine određuje se na način da se na svotu mirovine koja je
korisniku mirovine pripadala u trenutku smrti primijeni odgovarajući mirovinski faktor, ovisno o broju članova
obitelji koji koriste mirovinu.
Povratak na vrh
IZRAČUN MIROVINE U PRIJELAZNOM RAZDOBLJU (1999 -2010.) - OBRAČUNSKO RAZDOBLJE
Članak 184. ZOMO-a propisuje:
“1) Na temelju vrijednosnih bodova utvrđenih za pojedinu kalendarsku godinu prema članku 75. do 77.
ZOMO-a, računaju se najpovoljniji prosječni vrijednosni bodovi koje je osiguranik ostvario u bilo
kojih uzastopnih:
1) u 1999. godini - 10 godina
2) u 2000. godini - 13 godina
3) u 2001. godini - 16 godina
4) u 2002. godini - 19 godina
5) u 2003. godini - 22 godine
6) u 2004. godini - 25 godina
7) u 2005. godini - 28 godina
8) u 2006. godini - 31 godina
9) u 2007. godini - 34 godine
10) u 2008. godini - 37 godina
11) u 2009. godini - 40 godina
2) Najpovoljniji prosječni vrijednosni bodovi računaju se tako da se zbroj vrijednosnih bodova podijeli s
razdobljem za koje su obračunati.
3) Ukupni vrijednosni bodovi utvrđuju se tako da se ukupni mirovinski staž pomnoži s najpovoljnijim
vrijednosnim bodovima.
Povratak na vrh
NAJNIŽA MIROVINA
Člankom 82. ZOMO-a propisano je da se osiguranicima, kojima će mirovina određena prema ovom Zakonu
biti niža od najniže mirovine, odredi najniža mirovina. Najniža mirovina ne pripada osiguraniku za vrijeme
zaposlenja ili obavljanja samostalne djelatnosti.
Visina najniže mirovine računa se tako da se svaka godina do 30 godina mirovinskog staža pomnoži s
0,825% , a svaka godina koja prelazi 30 godina mirovinskog staža s 0,4125 od prosječne bruto plaće svih
zaposlenih u Republici Hrvatskoj u 1998., uz primjenu mirovinskog faktora iz članka 80. ZOMO-a.
Povratak na vrh
NAJVIŠA MIROVINA
Prema Zakonu o najvišoj mirovini (“Narodne novine”, broj 162/98) određuje se najviša mirovina koju može
ostvariti osiguranik kojemu se mirovina određuje prema Zakonu o mirovinskom osiguranju i izračunava se
na način da se ukupni mirovinski staž osiguranika iskazan u obliku decimalnog broja pomnoži s 3,8
vrijednosnih bodova i polaznim faktorom te se tako izračunati osobni bodovi množe s mirovinskim faktorom i
aktualnom vrijednošću mirovine, a u slučaju kada svota mirovine, izračunata prema odredbama Zakona o
mirovinskom osiguranju, prelazi svotu određenu prema spomenutom zakonu, u isplati se određuje svota
najviše mirovine.
Zakonom o dopunama Zakona o najvišoj mirovini ('Narodne novine', broj 82/2001) za branitelje iz
Domovinskog rata i zastupnike u Hrvatskom saboru određena je najviša mirovina. Najviša mirovina za
navedene korisnike određuje se u visini dvije svote najviše mirovine za 40 godina mirovinskog staža.
Povratak na vrh
USKLAĐIVANJE MIROVINA
Izračunate mirovine usklađuju se od 1. siječnja i 1. srpnja svake kalendarske godine prema novoj AVM.
Mirovine i ostala novčana primanja iz mirovinskog osiguranja utvrđuju se u mjesečnoj svoti i isplaćuju
unatrag.
Aktuarska računica
Metoda računanja koja se koristi u mirovinskom osiguranju radi različitih procjena, osobito se koristi za
određivanje svote mirovine iz mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane štednje, na drugoj i
trećoj razini mirovinskog sustava
ABCDFGHIKMNOPRSTUVZ
Obiteljska mirovina
Pripada članovima obitelji umrlog osiguranika ili korisnika prava na mirovinu, a zasniva se na njihovom pravu na
uzdržavanje od umrloga; određuje se od starosne ili invalidske mirovine koja bi umrlome pripadala ili je pripadala
u trenutku smrti, a njezina visina zavisi i od broja članova obitelji koji je koriste (od 70% do 100%);
Osigurani slučaj
Događaj za koji se vezuje nastupanje rizika u sklopu osiguranja; u mirovinskom osiguranju osigurani slučaj znači
nastanak invalidnosti, smrti ili navršavanje starosne dobi za starosnu ili prijevremenu starosnu mirovinu; te
nastanak tjelesnog oštećenja;
Osiguranik
Osoba koja je obuhvaćena mirovinskim osiguranjem i osigurana na rizike u sklopu toga osiguranja; stjecanjem
svojstva osiguranika između njega i nositelja mirovinskog osiguranja uspostavlja se osiguranički odnos koji u sebi
sadržava određena očekivana prava (mogućnost stjecanja mirovine i dr.), ali i određene obveze (plaćanje
doprinosa, obavještavanje o statusnim promjenama i dr.); u obveznom mirovinskom osiguranju osiguranikom se
postaje stjecanjem određenoga svojstva (radnika u radnom odnosu i dr); s obzirom na karakter osoba
obuhvaćenih mirovinskim osiguranjem, razlikuju se osiguranici radnici, osiguranici samostalnih djelatnosti i
osiguranici poljoprivrednici; svojstvo osiguranika u mirovinskom osiguranju može se utvrđivati u posebnom
postupku u sklopu matične evidencije;
Osiguranje
Mirovinsko osiguranje generacijske solidarnosti, može biti obvezno i produženo; produženo osiguranje, za razliku
od obveznog, dobrovoljnog je karaktera i može se uspostaviti u određenim slučajevima određenim zakonom radi
produžavanja ranije prestalog obveznog osiguranja;
Osnovna mirovina
Mirovina koju će ostvarivati iz mirovinskog osiguranja generacijske solidarnosti osiguranici koji će od 1. siječnja
2002. biti obuhvaćeni i obveznim mirovinskim osiguranjem na temelju individualne kapitalizirane štednje; osnovna
mirovina određivat će se prema stažu osiguranja navršenom nakon 1. siječnja 2002., prema 0,25% bruto plaće
svih zaposlenih u Hrvatskoj, 25% aktualne vrijednosti mirovine i osobnim bodovima osiguranika u trenutku
odlaska u mirovinu;
Osobni bodovi
Jedan od elemenata za izračun mirovine; zasnivaju se na umnošku prosječnih vrijednosnih bodova (odnosa
osiguranikove plaće i prosječne plaće) i navršenom mirovinskom stažu osiguranika u odnosnom slučaju i čine
subjektivne veličine na kojima se temelji izračun mirovine u pojedinom slučaju;
Osobni račun
Račun ostvaren u Središnjem registru osiguranika (REGOS) za svakog pojedinog osiguranika u obveznom
mirovinskom osiguranju na temelju individualne kapitalizirane štednje, na kojemu se evidentiraju njihovi uplaćeni
doprinosi i prinosi od njihove kapitalizacije;
Ozljeda na radu
Ozljeda koju pretrpi osiguranik na radu ili povodom rada, tj. mora biti uzročno vezana s radom; ozljedom na radu
izjednačene su i druge neke ozljede (ozljeda na putu na posao ili s posla i dr.); u slučaju ozljede na radu kao
uzroka invalidnosti, invalidska mirovina određuje se u većoj svoti;
home > abeceda mirovinskog osiguranja > p
A B C D F G H I K M N O P R S T U V Z
Plaća
Posebno primanje iz rada; služi i kao izvor za plaćanje doprinosa za mirovinsko osiguranje (bruto plaća) i kao
jedan od parametara za određivanje mirovine, evidentira se u matičnoj evidenciji;
Polazni faktor
Veličina koja se uzima u obzir pri izračunu prijevremene starosne mirovine, a ovisi o odnosu starosne dobi
osiguranika u trenutku odlaska u mirovinu i uvjeta starosne dobi u odnosnom slučaju (određuje se brojkom 1 i
umanjuje se po 0,34% za svaki mjesec ranijeg odlaska u mirovinu);
Posebni staž
Vrijeme provedeno izvan osiguranja koje se priznaje u mirovinski staž (u međunarodnim ugovorima o socijalnom
osiguranju naziva se i izjednačeno vrijeme); u postojećem mirovinskom osiguranju generacijske solidarnosti
posebni staž postoji u slučaju sudjelovanja u Domovinskom ratu;
Pridodani staž
Način uvećavanja ukupno navršenog staža osiguranja u slučaju invalidske mirovine ili obiteljske mirovine nakon
umrlog osiguranika pri određivanju mirovine; svrha mu je kompenzacija nenavršenog staža u slučaju invalidnosti
ili smrti osiguranika;
Primitak označava svaki osobni prihod iz kojega se plaća doprinos za mirovinsko osiguranje, a ostvaren je na
temelju druge samostalne djelatnosti ili povremenog nesamostalnog rada u smislu poreznih propisa; od 2003. i u
zakonodavstvu o mirovinskom osiguranju.
Produženo osiguranje
Profesionalna bolest
Bolest do koje je došlo u izravnoj vezi s radom; da bi bila priznata kao takva potrebno je i određeno vrijeme
izloženosti štetnim utjecajima rada i radne sredine koji uzrokuju profesionalnu bolest, kao i postojanje određene
bolesti na Listi profesionalnih bolesti; u slučaju invalidnosti zbog profesionalne bolesti – invalidska mirovina
određuje se u većoj svoti;
Profesionalna rehabilitacija
Skup mjera i postupaka kojima se osiguranik, kod kojega je nastala invalidnost osposobljava za obavljanje nekog
drugog posla ili zanimanja; profesionalna rehabilitacija obavlja se u pravilu u posebnim organizacijama i prema
posebnim programima za obrazovanje odraslih; u mirovinskom osiguranju generacijske solidarnosti profesionalna
rehabilitacija može se ostvariti i kao posebno pravo;