P. 1
Slusaj Kako Zemlja Dise

Slusaj Kako Zemlja Dise

|Views: 8,276|Likes:
Published by dharmalutalica

More info:

Published by: dharmalutalica on Apr 09, 2011
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

06/19/2014

pdf

text

original

Lidija Kames, Baiica Papes-Hokos.

Zlata Nanic i Melita FaziniC

· D

od/rl1l1vs/ OVIII./fj/glf drag/rrjatej;i,' dx//mJlI/ ste carobl1!' svjjet zem!je, bogatog / rlodl1og tla. OZl~iel/ ste sjefaJ!jf: I1tl qjetliystvo II *qjem Sll ro rraSf1IIH moslavac):;IH cegttlmtJ sladoledar/ voz;l/ troclKle ;' l1a qJeq# radost, za tel. Sl1esel1o *of:oifJej@e dava// /::tlgl/cJf tal. dvjie sladoleda.

"$/lfsq/ J;aKo zem!Jt:;dise_ S/lfsq/ J;aJ;orcJ8te trcJVa, 8/lfSq/ J;cJJ;a fod stofcJmcJ I1cJsil1l, 8J;r/vel1cJsl1agcJ If 2!/emel1c/sfava.
N

Otvorivsi OVII*!!J1gJfIIda/rI1J1I/ ste / torle m/flse stJe.ie freora!1i/r braAia. Ost@ale Sll able /fodatl1e /za rlJlga *9)eg Sll vlI*le (rl1a / R)aava O'vje 11@/,ametl1je /11q;!ierse *oblle II selll~ *a*oje tvrd/o qJedJos/jJ Uda/rl1l1li ste i m/dse sta/e JI rredvece(Je, f:ada Sf! slama rod *OfitlIHd ob//!::I!Jf:II IIgodal1leJi?/ I lastdvice SJl vee IItlffl1l1le vrat/vs;' Sf! JI s v0'a gl1je;zt/a /2I1ad jasala. Vrjf:mf! Je !::ad ba*d f al1lKa <%)eda trol1oZac, l1aS/a!!J{yHe/glavJl l1a 3aravil1 trbllk. l1a /V;eZlloJ# fogladi fO l1abre!::lom VIIHel11f 011a,vee .ie!Jitd tOgd a dod/ra samo rretate mljje!::o JI tJeddcll. T!::o ee l1ariJe 3aravlitd ml//e*a t*o dota*l1e ras!::osl1e /oble, bogate ;' rlodl1e moslavdc!::e brazde, t!::oje imao sreell da ga f:roz qetliystvo vode ba*a faf1lKa ;' qed Josif', mo.ie 1/ zaboraVlt/ i\A(O Z.tMLJA D13.t "/

L /d(/a

Komes

Lto ra.zioga da gada f:ad sam tlovlftar!::a Hrvats!::oga radj'a ;'
sth i Vas fod<%)f:eamtla stlagJl zemj;e IIfravo sroz emlsj;H "sIJls@' *a*o zemj;a d/iJe~ I !::!!J1ga *0'H drZlte II file;' nasta/aje tla fot/c@' br0'it//r sillsatej;a eJl1ISj'e.U tome je fosebl1o IIfoma blla gosfotla Jasl1cJ Halas /z sela 13al1!::ovdII .zIatl19)' POZes!::rjdolliti / /rva/ajr/ NiJe m/ dOlsta freosta/o tI/Std

dmgo lIego da sve;e drdge stmcfle spradfllce JI e11113j'/dill oe: ZlatJl NClII/!' dill /l1g. 7302lcJlPafes-Mof.og i dt MelltH faZll1ic to;;IJveffl da ;yyedl/lc/IIIClf/semo f.!!JigJl Klfjiga ce val1! dragi trjate!;i,' otf.ntl tgf;e 2e111!;e lIaCll1e abrade tla ;' 1IZ(J0" ij;'af.a bez mll1erdl1llt gfl0'l'va itestic;(}a b 73lt Ie valff fOJl2tiall vodiCJI flqjVa.if1jilrt radovllrta H fOVlt!!J'a/#, c'()et!!Jaf.JI / voc!!Jaf.1fsdyjetl//f. ftl JJzg0'#§e/ovltog b/fJa fOC/iZdIfj#brqde JlZ f.JlIJJ/2e/ene .livice OKOVIta 3vq;/m SJI I/am stmcl/im sal(jetllrta / recellzi/ClmCl tom011/ / srdClcm IIrt ZlJltvCl!;/j;fmotlO! botal/I/::e I/a PrirodoslovlloIffdtel1/dt/cf.om /af.J/ltetH SveJiCl//sta H ZagrebJl dr ZIIIf.a Pavletll Imr Ivo Krtit1d dlf! Il1g. aglOl/omjie, Zi1al/stVeI11 sHrddl/l/:: Hrvatsf.e volar8h mCltlce. Dr Mar/les Ort ner. fred0ledl/;ca AlIstrj/SKog Il1stltJlta .M fril11je!!JellJl e/ofedagogjH fOffloglaje dOfJlf!l'vsi I/Jlstrativt!/ d/o K!!Jigesa deseta/ gV0'ilt fotogrdfja Zdltval!l!Jemo i II/::ovflom Jlf1!jetml;JJBrdflf.JI VfIj(1t10V/!JJ crte.i£ j;d:ovltog b/fJ'a,d .M brdCllol11tam HrsdK-M/!ICevlc 12 VaraZdifla sto SJJflam olffogJl6!1 da H!!Jilrovom stanl1s/om voc!!JaK.H /otograf/ramo sve stare odl/f.ejabJl/d.M OVHK!!JigU. Na /rqH, isto taf.o od src« ItVdd fld311rt obltelJilrtd, bI/3Kilff frjatej;ilrta i gJlradmcllrta, fosebflo wedtfl'c/ ObrazoVl1og frogral11aHrvatgf.oga radj'a Mgii Vll1daJ:!/ev;(:;' Koleg/ lIov/l1afJJMladenJi KJlseclf f.0'i" SJI lias fot/cali i oitrabtlvdi da flcJf/semo /!!J1gJJ"31J181/Kdf.Ozgmj;'a dlse~

OslJ/sl/ite i vi dragi cltate!;/ m3ClIJie"2em!;e. Odva2lte se ;' maZda ftV/fJlt H 2IvofJl, JlZI11ltemotl/::JI Jl mf:e /josadlte bi!J/::/I.Daffljte SV0" tmd I !;HbdV 2e1ff!;'// ona Ie Vdl11 v/segtrJl/o Jlzvrdtlti Ne SCll110 gvq/im tlodovllrta lIego ;' slIagom f.0'H cete 00lef;t/ lad jH dlrflete. 2?;etlte ee samo drevflogjHfld/a Afltga /0'lje SVJI SV0'H sfldgJl crlio 12 dot/ira sa tlom I Slgllrt// gI11O bit lete Mdovo!;l1j/ ;' sretfljijer ... - flc/m/I ate !;efs;'111svel vrt tq/ md/ /lItdf. Zem!;e f.0''a Ie, IIddqlrto ee I fldffld Ijos Ifffloglirt flarastqilrtd bltl zdravol11 /o!j;ev/om .livota Zele!! valff mllogo Jlsgeitd i srele,

t:dt k_o4K£J

8rdacllo

Tradicijski

oblikovan

vrt skJadno se uklapa u prirodni oxolls

redenje lijepog i I\Or.iSnOg vrta slozen je stvaralatki rad. Taj posao mnog.i prepustaju pejsaznom arhitektu iii strutnjaku za hortikulturu. ali ako zelirno pravi obiteljski vrt po vlastitoj mjeri i ukusu, najbolje je prihvatiti vlastiti izazov pa izgled i plan cjelokupnog vrta dogovoriti u obiteljskom krugu. Samo tako ce svaki clan obitelji (i djecaJ) raditi u vrtu s punim zadovoljstvom i veseljem.
Vrt treba biti ugodno, 5 Ijubavlju stvoreno, privlacno mjesto za odrnor i rekreaclju. Obiteljski vrt trebao bi imati cvjetnjak, povrtnjak. (obvezno s mjestom predvidenim za kornpostlste), gredicu Ijekovitog i zacinskog bilja, mali vocnjak. te sjenicu (brajdu) za odmor u hJadovini u vrijeme Ijetnih vrucina. i kucicu za alat.

U

Zivicorn. cvjetnim grmljem i jagoditastim vocern (maline, kupine, ribizli) stitit cerno nas vrt od vjetra, iii odijeliti pojedine dijelove vrta. Pa cak i onda kad je rljec sarno 0 povrtnjaku vazno je u njemu posaditi cvijece, jer one skladorn boja,ljepotom i mirisorn potice nase pozitivne emocije. U tako sarollkorn svijetu hranu i utoclste nalaze prekrasnileptiri, ptice i mnogobrojni korisni kukcl. No, svim stanovnicima nasega vrta i svakoj njegovoj biljci ono temeljno, najvaznlje je - tlo. Stoga cerno vas dragi citatelji u prvoj cjelini knjige upoznati s tajnama zivota u tlu i s nacinima pripreme i obrade tla za nas bogat i raskosan vrt.

10

KRECEMO OD
PLANIRANJA POVRTNJAKA!
Bilo bl korisno kad bismo zarnisljenl plan eijcloga vrta najprije prenijeli na papir. Najprakticnije mjerilo je I: 100, sto znaci da I metar u prirodi odgovara 1 em na papiru. Najprije ucrtamo duzinu i slrinu naseg zemljista. Vazno je oznaciti strane svijeta da bismo znali gdje su najsuncanija mjesta. Sto vise unea biIjke imaju, plodovi ce biti socniji i ukusnlji. Odredit cerno duzinui sirinu grediea. Idealno je ako gredice mogu lezati u mjeru istok-zapad. jer tada biljke dobivaju najvise sunca. Najbolja sirina gredice je 120 em. lzmedu gredi.ca treba predvidjeti najmanje 30 em za tazlce. koje mozerno poplociti starorn ciglom, kamenom iii posuti otpacima drveta iz najblize pilane. ':a zasticenorn i suncanom mjestu, treba predvidjeti prostor za uzgo] presadnica. Idealno bi bilo imati ali staklenik. Topla gredica(lijeha) u drvenom okviru pokrlvena staklom iIi lukovi od pruca prekriveni rVC-foJijom mogu posluziti za lstu svrhu. "ompostiste se postavlja u sjeni drveta i ii ice. Vrt takoder mora imati i slobodan pristup za vrtna kolica (tacke). a eei i za traktor s prikollcom. '- malim vrtovlma nerna uvijek dovoIjno jesta za odvajanje povrtnjaka od evijetnjaka i vocnjaka. Bas u takvim vrtovima rnoze se postici sklad sadnjorn povrca pod mlade vocke. (Cesnjak ce npr.svojim l11iriSOI11 odbijati miseve od korijenja mladih vocakal). Nadalje rajcicu i zacinsko bilje mozerno posaditi rnedu cvijece.

1I

VAZNO JE

ZNATI DA •••
1. Tlo u vrtu, ukoliko je ono vee obradlvano, ne bismo bebali prevlse duboko prekopavati ni prevrtati,
Kad "stlharno" onda u dubinu bacamo mikroorganizme koji lnace zive na povrslni i vazni su u slozenorn procesu stvaranja hum usa. U dubljim slojevima zive mikroorganizmi koji pripremaju hranu za korijenje. "Stihanjem" oni dospijevaju na povrsinu, Time smo uclnlli stetu jer djelomice unistavamo te vazne mikroorganizme i potrebno je dosta vremena da se zivot u tlu obnovi. Mnogo je bolje tlo duboko prozracitl vilama sa sirokim paroscirna ne prevrcuci slojeve. Jedino ako je tlo potpuno neobradeno irtvrdo" rnozemo ga prekopati na klasican nacin

koje buduci da zive u simbiozi s dusicnim bakterijama vezu dusik iz zraka i stvaraju kvrzlce dusika na svom korijenju. Mahunarke stoga ne smijemo cupatl iz tla. nego ih treba podrezivati, kako bi korijen 5 dusikom ostao u tlu kao gnojivo za sliedecu kulturu.

4. Nije dobro saditimonokulture, nego mjesovite kutture, Dakle. kod
osnivanja na§eg povrtnjaka najbolji je uzgoj povrca metodom "mijesanih kultura". (nasuprot uobiCajenoj metodi sadnjejedne kulture na jednu gredicu). Takvom sadnjom po uzoru na prirodu, u kojoj razlicite vrste biljaka nisu strogo odvojene, stvaramo visestruko zajednistvo biljaka koje su, stiteci jedna drugu, otpornije ria bolesti istetocinje. Bolje je koristenje prostora i manje Je iscrpljivanje tla.

5. Za zastitu biljaka koristimo uglavnom biljne pripravke. Na tl u
bogatom humusom i mikroorganizmima biljke su otporn ije, pa je i stetocinja

2. Tlo uvijek treba biti pokriveno biljkama iii biljnim ostacima (nikada ne smije biti golo).Time
postizerno visestruku korist. Organski pokrivac cuva zivot u tlu. rahli zemlju, cuva vlagu, a i korovi znatno slabije rastu.

manje ..

Napomena citateljlmal
Svi navedeni pojmovi (kompost. "zelena gnjojidba", rnalciran]e ...) bit ce u knjizi detaljno objasnjeni logicnlm slijedom. Dopustite stoga da vas pri prvom citanju knjige vodimo "od stranice do stranice" upravo onaka kako smo to zarnlsllll. posebno u ovoj cjelini a obradi tla. Nadamo se da cete osjetiti povezanost vaseg vrta .i knjige i da cete. kad to radovi u vrtu budu zahtijevali. brzo pronact odgovarajuca poglavlja .i savjete.

3. Gnojiva u nasem vrtu trebala bi biti organskoga podrijetla uz dodatak maIih kolicina kamenog
brasna, Osnovno gnojivo u prirodnom vrtu je kompost. Osim kornposta koristi se "zelena gnoJidba", te gnojnica od koprive i gaveza..Vazno je i pokrivanje tla usitnjenim otpacima (rnalciranje). U gnojidbu spada i sadnja mahunarki,

14

NA KOJE .. CEMO MeINE NAJBOLJE

puta naprijed-natrag kako bi se tlo i u dubljim slojevima razrahlilo i prozracilo. Usput vadirno i bacarno korijenje trajnih korova (pirika. stavelj. osjak. slak) ..

OBKADITI
TLO I

Pripazite! Cak i kad je tlo subo treba izbjegavat! bodanje po gredicama, a kad je vlazno pogotovo. Hodaqje po gredicama kvari strukturu zemlje i steti zivotu u tlu. Zato je najbolje da
su nase gredice siroke 120 em, kako bismo ih kod obrade mogJi sa svake strane dosed do sredine,

PRIPREMITI GA ZA
SADNJU?
Osnivamo Ii povrtnjak. priprema tla u nasern vrtu moze biti razlicita. Cpoznajmo:

PRIPKEMA PROSLOGODISNJE GREDICE
Ako pripremate vee postojecu gredicu u povrtnjaku. tada prvo treba pocupati ostatke korijenja prethodne kulture i jos malo razrahliti tlo vilama. Ukoliko je prethodna kultura bila zeljarica cije korijenje prod ire duboko u tlo, tada rahljenje i nije neophodno. Dovoljno je gredicu prekopati motikom iii rucnorn kopacicom. dodati zrelog komposta i poravnati grabljama. Namjeravamo li sijati korjenasto povrce. zemlja mora biti duboko prorahljena i usitnjena. Nakon rahljenja vilama korlstit cerno rucni kultlvator i kopacicu za sto bolje usitnjavanje. Ako nernate kultivator i kopaclcu koristile motiku, te grablje za poravnavanje gredica . Neposredno prije poravnavanja gredice svakako dodajte zreli kompost i grabljama ga izrnljesajte sa zernljorn. Opcenlto, za sjetvu i sadnju svih ostalih vrsta povrca, dovoljno je zemlju usitniti kopaclcorn iii motikom, i poravnati grabljama uz prethodno dodavanje

·pokrivanje travnjaka . pripremuproslogodisnje . ·Viso·I:rn" gredicu

gredice i

plOKRIV ANJE TKA. VNJAKA.
Dio travnjaka koji na proljece ..arnjeravamo pretvoriti u povrtnjak. vee

jesen pokrijemo sijenorn. slamorn. iii
-.ari:onom. Krajem ozujka iii pocetkorn TcI nja skinemo taj "pokrivac i odlozirnoqa na kompostnu hrpu. Ako je zernlja mokra ostavimo dan-elva da se ;) osusl i tada je rahlimo vilarna sa ':~okim paroscima.Vile okornito zabadamo u tlo i prodrrnamo nekollko

15

kornposta. Ako zaboravite dodati kornpost prije "finisiranja" gredice, moiete ga dodati i prilikom same sjetve i to izravno u jarcic za sjeme. Pri tom vodite racuna da kompostbude potpuno zreo. Nezreli kornpost stetl sjemenu i biljke slabije nicu, Pozort Ako smo pripremili nasu gredicu, a iz bilo kojeg razloga ne mozemo odmah sijati, tako

STO JE "VISOKA ILl BREZULJKASTA" GREDICA .1 ZASTO JE DOBKO IMATI JU U SVOM VRTU?
To je gredica u ciju unutrasnjost ugradujemobiljne ostatke iz naseq domacinstva i naseg vrta. Razgradnjom ostataka gredica se zagrijava i na njoj rnozerno sijati i saditi vee u rano proljece. Zbog razgradnje biljnih ostataka visoka gredica ima duboko prorahljeno pJodno tlo na tijoj povrsini sve odlicno raste.. Zanimljivo je da vlsoke gredice potjecu iz juzne Kine, gdje se stoljeCima na taj nacinrnaksirnalno iskortstavala plodna zemlja.

pripremljenu gredicu De bismo srnjeli dulje ostaviti nepokrivenom. Do trenutka sjetve zastitit cemo ju slam om, sijenorn iIi svjeze pokosenom travom.

Dubolm "prozracivanje" sirokim paroscima

tla cvrstirn vila rna sa

KAKO IZGRADITI GREDICU"?

"VISOKU

Idealan polozaj za visoku gredicu je pravae sjever-jug. Sirina je 120 - 150 em, a duljina ovisi 0 raspoloiivom prostoru i materijalu. Izgradnju visoke grediee (u ciju cemo unutrasnjost ugraditi biljne ostatke ) najbolje je zapoceti u jesen, da se do proljeca ti ostaei slegnu. Ali ako u proljece imamo mnogo grantiea od orezanih vocaka. malina. kupina. loze... rnozerno i tada oblikovati visoku gredicu. l.Najprije na postojecoj gredici iskopamo sloj zemlje dubine 15 20 em i slozirno ga na hrpu kraj gredice (ta ce nam zemlja trebati za izgradnju visoke gredice).

16

2. U iskop grediee polazemo prvi. drenazni sloj: grancice orezane loze. vocaka iii malina i kupina. kukuruzovinu. stabljike suncokreta ili cicoke. stabljike kelja pupcara i brokuJe i druge grube vrtne otpatke. sve dobro slozerio i nagazeno u debljini 50 ern. 3. Drenazrrl sloj prekrlvarno sbusenjern trave. i sitnijim vrtnirn ostacirna (sloj visine 15 em) i na to dodajemo jos 5 ern zernlje. 4. Bilo bi dobra dodati vlazno pornijesano lisce (5 em) i jos 5

Ukupna pocetna visina grediee rnoze biti do I rn. a nakon slijeganja bit ce oko 75 em. Ako nam se zernlja osipa sa strane mozerno ju poduprijeti sa starim daskama. I\ad je grediea gotova dobra je pokriti ju sljenorn. slarnom iIi papirnatim vrecama da se donekle sacuva toplina i ubrza praees razgradnje otpadaka, posebice tijekom zime ako smo gredicu radili u jesen. Na visokoj gredici rnozete imati "cudesni" mini vrt. jer na njoj mozete najranije sijati i saditi. Dobra je posijati "od svega po malo". kako bisrno imali raniju berbu razlicitih plodova. Na takvim gredicama sve jako dobra uspijeva, same ne smiju biti prevlse strme, jer se zemlja tada brzo isusuje i potrebno ju je teste zalijevati. Ali i tu nam pokrivanje tla - "maltiranje" moze olaksati posao.

ern zernlje.
5. Zatirn stavljamo grubi kompost sa sto vise kisnih gJista (Scm). 6.Na kraju sve treba prekriti s 15 ern vrtne zemlje pornljesane sa zrelim prosijanim kompostom.

//,50K7'1 I3;RtDI(A

.-----------------

~ff~A

TlKV/{f

~~~---------

q~H

.

. '.

... o········'"ULA : .:.<".'. ",':.:'.~ .• knjlt.I •• Giardini 15

liW~iirt".-lj:~~iGA I arNJNICA

~ii~ia

GNOJECITLO OBOGACUJEMO GAf STVARAMO BOGATU PODLOGU ZA BUDUCE KASKOSNE PLODOVE! UPOZNAJMO STOGA MeINE GNOJID.BE TLA
Najbolje da u nasern povrtnjaku

saznamokako prlpremiti kornpost za nas vrt.

dobar

Kompost
Svi organskl otpaci iz kuhinje I vrta mogu se kornpostlratl. Darias vee irnarno postrojenja u kojlma se vrlo brzo dobiva zreli kompost. Kompostiranje je u sustini vrlo jednostavan postupak, Kompostiste cerno srnjestiti u sjenu zivice iii pod stable. koje mu osigurava hladovinu. Najprije se prikupljaju razlicltl otpaci na hrpu, (ostaci stabljika zeljarica, grantice loze I drugog vocal i kad lh irna dovoljno slaze se kompostna hrpa. Dobro je da u hrpi bude dosta mjesovitih kuhlnjskih otpadaka, sto poboljsava kvalitetu komposta. (Tu su osobito vazne ljuske od crvenog luka kojl posebno privlati gujavlce). Doljnji drenazni sloj radi se uvijek od grubljih otpadaka. Sve ostalo treba usitniti! Vrlo su praktitna ogradena kompostista od starih dasaka koje poduplru kompostnu hrpu, Tako joj mozerno prici sa dvije strane.

koristimo organska gnojiva i u maloj kollcini prirodna mineralna gnojiva.
Najvaznije gnojivo u vrtu svakako je

kornpost. kojeg mnogi nazivaju "srcern biovrta". Cak i stajski gnoj valja

kompostirati,
gredice.

pa tek onda stavljati

na

Povrce uzgojeno na tlu obogacenorn kompostom i glisnjakom ima veliku biolosku vrijednost I boJji okus od okusa povrca uzgojenog na bilo koji drugi nacin. Gujavice
Kad bismo lrnali srecu da tlo nasega vrta vrvi od gujavica (kisnlh glista), ne bismo trebali razrnisljati cak ni 0 kornpostu. jer nasa bl zernlja bogata humusorn. BuduCi da gujavlce vazni stanovnici tla, stititi. a pozeljno je i uzgajati bila rahla i su treba ih Ih.

Njihovi dugacki rovovi omogucuju provjetravanje tla i njegovo vlazenje kad pada klsa. Tamo gdje mnogobrojne gujavice rahle zemlju, biljke dobro napreduju, jerkorijen irna dovoljno hrane. zraka i vlage. Dobra vrtna zemlja moze imati i do 200 gujavlca na 1m2, Treba im samo stvorlti dobre uvjete za zivot lone ce vrijedno gnojltl i obradivati nas vrt. A sada da ipak

18

ti.akJo5~oiitikompostnu

hrpu ?!

Kompostiste

u sjeni bazgove zivice

..... zernlju stavljamo sloj grubih a -Jadaka u debljini od LO em. : ""a ta] sloj stavljarno izrnijesane ._s·::njene otpatke do 20 em -= Sve se posipa tankim slojem vapna. - "laze se dodati oko 10 em nezrelog 5@·njaka. Aka nemamo stajnjaka spjesno ce ga zamijeniti sjeekane . mh e. gavez, karnilica. odoljen, "snik i drugo Ijekovito bilje, ali u ---. ..."om sloju. 5 Po djeloj povrsinl hrpe posipamo do ern .rtne zemlje if jos bolje zrelog - rnposta. Sese lagano izgazi (ali ne smijemo - ::'--ati. da ne sprijecirno dovod zraka). - :;:o~e\e slazerno naizmjence -- e enim redom dok ne potrosimo rnaterija) za kompostiranje, a ;:.czenu hrpu pokrlvarno slarnorn, - osenorn travorn ili drug.im biljnim

=

AIm hrpu slazerno po suhorn vremenu dobra je slojeve zalijevati mlakorn vodom, a jos bolje gnojnicom od koprive iII gaveza. I kasni]e treba paziti da kornpostna hrpa bude stalno vlazna. Nakon nekolikodana (ako je vrijerne toplo) pocinje raspadanje i vidi se para iznad hrpe, Pri tom se u sredini hrpe razvija temperatura do sedamdeset stupnjeva Celziusa sto unistava stetocine, bolesti i nepozeljno sjeme koro va kojl se takoder nalaze u otpacima.

Spe(ijal~im termomctrom rnoquceje izmjeriti ternperaturu unutar kompostne nrpe

1'9

Vaino je da kompoat bude zreoH!
Kompostiranje rnozerno ubrzati dodatkorn aktivatora od kvasca (gerrne). Razmutimo jednu kocklcu kvasca u 10 1 mlake vode, dodamo malo secera i time Jednom u dva tjedna zalijevamokompost najbolje s kantom s ruzorn. Na nekoliko mjesta u hrpi dobro je izbusiti rupe u koje izravno uUjemo aktivator, sto ce jos vise ubrzati proces sazrijevanja komposta. Mnze se povremeno zalijevati i razrijedenom gnojnicom od koprive i. gaveza. (Vidi str, 22.40,41 ) Nakon nekog vremena kompostna se hrpa vidno smanJi. Sada glavnu ulogu preuzimaju gujavice i mikroorganizmi. Kornpost je konatno gotov kad dobije miris i izgled sumskoqa tla. Gujavice tad a u njernu vise nem.aju dovoljno hrane. pa ga napustaju. To moze biti vee nakon osam tjedana ako su svi otpaci bili ravnomjerno usltnjeni. a temperatura j vlaga optirnalni. BuduCi da je tesko postici idealne uvjete, kornpost koji slozimo u proljece najcesce korlstirno tek u jesen. .Josje bolje ako nakon pola god.ine kompostnu hrpu preslozimo i ostavlrno je jos toliko vremena da potpuno sazori. Kada gnoJimo "cijele" gredice, zreli kompost (ako u njemu nemagrubih nerazgradenih dijelova) n.e bi trebalo uopce prosijavati. Ukoliko trebamo "finl" kompost za sjetvu, iii za uzgoj njeznih presadnica. tada ga treba prosijati. VAZNO:Prilikomprosijavaoja komposta, a posebice kad iznosite na gredice neprosijani kompost obratite pozornost na eventualne crve (Iarve zemljisnih stetoCinaca) i greice hrusta, koji se mogu naci u kompostu. a velo su stetn! za nase biljke.Njih uniatite .. ali ih nemojte zamijeniti sa gujavicama. koje su korisne.

J

rtrust

Rovac

20

Gujavice obogacuju tlo
Po toji uzrecica "komposta nikad

Kako izgraditi

uagajatiste

za

gujavice?! dosta". Ali jos djelotvornije gnojivo za
rtje "qlisnjak" iii lumbrihumus. To je proizvod koji nastaje u probavnorn .raktu gujavica. Po toje dvije vrste gujavica: kompostna (Eisenia foetida) i zemljisna iii obicna (Lumbricus terrestris). Kompostna gujavica je -ian]a i zivahn ija, erven kaste boje, zlvl u povrslnskorn sloju tla (do 25 em d bine, i hrani se preteino otpacima _0ji trunu. te stajnjakom. Obicna gujavicaje mnogo dulja, upadljivo eblja, plosnata, smede boje. ide u binu zemlje i do nekoliko metara. Dobra je gujavice hraniti stajnjakom. e dobivamo jos kvalitetniji gnoj. sirn toga mnoge biljke ne podnose -ektno gnojenje stajnjakom (sve orjenasto povrce osim cetera), dok mpost i "gJisnjak" ne smetaju ni orjenastom povrcu. Vrlo jednostavno! Dovoljno je po tlu u sjeni zivice iii stabJa prostrijeti gustu zicanu mrezu (to je zastita od krtiea). Na rnrezu zatim prostremo deblju PVC foliju, a na nju slozimo poluzreli stajnjak. Sa strane treba ostati oko 20 em slobodne folije, da se zreli glisnjal<;ne rasipa po okolnoj travi. Na stajnjak stavimo komposLne gujavice. Mozemokupiti "kalifornijske gliste" koje se brzo razrnnozavaju, IIi cerno iz hrpe stajnjaka iii komposta odvojiti onaj dio materijala u kojernu ima najvise gujaviea i prenijeti ih LI nase novo uzqajaliste. Ako lrnarno malo gujaviea, slozit cerno malo uzgajaliste u obicnoj kanti iIi sanduku, Kad se razmnoze istresemo ih iz kante u vece uzgajaliste Vece uzqajallste najbolje je napraviti u okviru od dasaka. Na dno stavirnozicu. na zicu PVC foliju na koju slozimo stajnjak u debljini od 25 em, te dodamo gujavice. Gnoj mora biti umjereno vlazan a treba ga pokriti kartonima, sijenom iii slarnorn. Gujaviee vole jesti vlazan karton, Ijuske od luka i talog od kave. pa irn je to dobro povremeno davati u stajski gnoj sa kojim ih hranimo. Svaki put kad vidimo da je stajnjak preraden i usitnjen dodajemo nasern leglu novu hranu. To znaci da morarno barem svaka dva tjedna skinuti pokrivac i pregJedati stanje naseq uzqajalista. Po potrebi dodajemo novi stajnjak, a za vrijeme Ijetnih zega povremeno prskarno vodom.

21

Kako nadmudriti gujavice i uzeti im zreli humus?
U vee. zrelom humusu nase su gujavice

Gnojnica od koprive
U biovrtu se preporucuje koristenje gnojnice od kopriva i gaveza..Kopriva je bogata dusikorn. a gavez kalijem. Mozemo ill koristiti odvojeno iii zajedno. Na I kg usitnjenih svjezih kopriva nalije se l 0 litara vode.Sve se to ostavlja nekoliko dana u drverioj posudi na suncanorn mjestu da "otkipl" i nastane gnojnica. Povremeno se po povrsini pospe malo kamenog brasna radi otklanjanja neugodnog mirisa. Ova gnojnica smije se koncentrirana koristiti samo za zalijevanje tla prije sjetve. dok se za zalijevanje i prihranu biljaka (posebice se preporucuje za plodovito povrce) razrjeduje u ornjeru 1: 10.

gJadne. Da bismo ill odvojili od humusa polozimo na humus rnrezu od vreca za krumpir iii plasticnu mrezu kroz kakvu obicno prosijavamo kompost i na nju dodamo svjezu hranu ..Gladne ce se gujavice kroz rnrezu uvuci u svjezu hranu I nakon otprilike tjedan dana mozerno ih uz pornoc mreze prebaciti na novu hrpu. Ako vidimo da je u humusu ostalo jos puno gujavica postupak ponavljamo. Dobro bibilo da manji broj gujavica Izneserno na gredicu zajedno s humusom, pogotovo ako gredice redovno pokrivamo, pa ce gt.Javice i ovdje irnatl sto "raditi".

Gnojnica od gaveza
Gavez sadrzi zeljezo. kalij. kalci]. fosfor i mangan. Odlicna gnojnica od gaveza, koja jaca biljke i obogacu]e Ih rnlneralirna. spravlja se od cijelebilJke u vrijeme njezinog cvijetanja. Priprema se kao i gnojnica od koprlve. Upotrebljava se takoder razrijedena 1: 10 i tom otopinom biljke u povrtnjaku zalijevamo jednom tjedno. Ako imamo puno gaveza u iii pokraj vrta mozerno ga koristlti i za malciranje. iii ga usilnjenog dodajemokompostu ..

Gavez

22

Ze.lena. gnojidba
Mahunarke su najvainiji izvor dusika. jer na svom korjenju stvaraju kvrzice s dusikorn. Zbog toga, a i zato sto su kvalitetan izvor biljnih bjelancevina. mahunarkarna treba posvetiti posebnu pozornost.

la "zelenu gnojidbu" stoga i najcesce
soristirno mahunarke kao najvazniji lzvor dusika. Mozemo koristiti i stocni grasak, uljanu repicu. gorusicu i 'ednogodisnju djetellnu "inkarn atim " , Te se biljke vise koriste kao postrane . lture. Siju se po strnistu nakon zetve. a "inkarnatka" rano u proljece u vee iznikle zitarice. Do jeseni biljke za zelenugnojidbu razviju jaku zelenu masu i vezu dovoljno dusika iz zraka. Zaoravanjem zelene mase, u tlo se nasi organski rnaterijalkoji popravlja

njegovu strukturu. a dusik Iz lista i dusik na korjenu ostajukao gnojivo za slijedecu kulturu. Prije zaoravanja dobro je zelenu rnasu pokositi i ostaviti da uvene i pozuti, N.ataj nacin ne privlacimo zemljisne stetoclne koje bi se inace rado "pogostile" klorofilorn iz zelene mase. Takoder i na gredicama u vrtu mozemo sijati biljke za zelenu gnojidbu, ujesen ih pokositi i ukopati u tlo Hi ostavitikao njegov zimski pokrlvac, Sada smo nahranilii obogatili tlo u nasem povrtnjaku i vee jedva tekamo prve sjemenke i sadnice. Poznajemo li sve povrtnice, njihove cudi. zelje i prohtjeve?! Kako cemo ih i. kada saditi? Koju biljku u blizini koje? I kako uopce dijelimo povrtnice?! Odgovore na ta pitanja potrazite u sljedecern poglavlju!

Kyrilcne bakterije na korljenu mahunarki

23

OSNOVNA PODJELA POVKTNICA
Prema dijelu biIjke radi kojega doticnu povrtnicu uzgajamo, dijelimo ih u tri osnovne skupine: Korjenasto povrcei. celer, cikla. crni korjen, cesnjak. cicak. cicoka. daikon (duga bijela rotkva), hren. krumpir, luk, maslacak. rnrkva, pastrnjak. persin. povrtnica, rotkvice, repa bijela i zuta ... Lisnato povrcerblitva. cikorija, endivija, kupusnjace, rnaslacak. matovilac, mladi luk, poriluk. radic. spinal, zacinsko bilje, zelene salate .... Unutar zelenog lisnatog povrca imamo veliku skupinu kupusnjaca (zeljarica) u ko]e ubrajamo brokulu, cvjetacu. l"elj, kelj pupcar, kineskl kupus. korabicu, lisnati kel]. kupus (zelje). prokulicu,., Plodovito povrcee buta (bundeva), krastavac, kukuruz secerac. mahunarke. paprika. patlldzan. rajcica. tikvica. Ovdje spadaju i dinja i lubenica premda ih jedemo kao voce, ali se uzgajaju kao povrce.

Grall mahunar

Rajtica

24

l.nutar plodovitog povrca imamo veliku 'rio vaznu skupinu mahunarki leguminoza). u koje spadaju bob, grasak. mahune. Ovo su najcesce ulture koje sadimo i u najmanjem povrtnjaku. Ako imamo veci vrt m01:£I11O uzgajati grah, soju zutu i emu, ~anutak. Kod nas su uoblcajene sorte graha. tresnjevac, zelentek i bijeli grah. ..natrag desetak godina i kod nas se .lZgajaju manje poznate sorte kao sto 5~: "azuki" (sitni tamnacrveni grah. jekovit za bubrege). zeleni "mungo" grah. erni grah "lvornjaca'v krupnl tamnocrveni "bubrezastl" grah, krupni Jijeli grah "lima" i drugi. Ovdje sma spornenuli sarno najvazni]e • rste. Svaka vrsta irna bezbroj sorata -oje se razlikuju po boji, obliku, duzini trajanja vegetacije (rane i kasne) i inim odlikarna.

Dugogodisnja iskustva bio-vrtlara pokazala su da se neke vrste povrca dobro slazu. a neke se u susjedstvu ne podnose i zato slabo napreduju. Budud da mi LI vrtu biljke sadimo jedne pokraj orugih. vazno je znati tim je korne dobarsu~ed.Jerhod "dobrih susjeda": - bol]a je iskorlstenost plodne zemlje i veci SLi prinosi -bolji su rast. razvoj. miris i okus povrca - manja je lzlozenost bolestima i stetocinarna jer se biljke uzajarnno stite i pornazu - manje je jednostrano iscrpljivanje zernlje Tabela dobrih i losih susjeda mote biti putokaz za planiranje sjetve i sadnje u nasirn vrtovima. Uz pornoc ove tabele rnozerno jos tijekom zime na papiru isplanirati sto cerno s cim sijati i saditi. pa kasnije necerno na to gubiti vrijeme.

U

NASEM
VRTU DAJMO PREDNOST IIM1JESANIM KULTUKAMA~'
Valja izbjegavati uzgoj sarno jedne biljne vrste ria veco] povrsinl u nasern vrtu (rncnokulturuj.J'tnogo subolje "mijesane kulture" kada naistoj gredici sijemo i sadimo razlicite vrste i sorte
Mijesana kultura sal ate i porlluka

povrca.

25

PKOUCITE I KORISTITE TABELU DOBROSUSJEDSKIH ODNOSA I'IEDU BILJKAMAI

DOBRI SUSJEDINA ISTOJ GREDICI
vrtne $parage mlada salata blitva tikviee- cukete, tikva cikorijfJ luk rana salata. salata u gJavicama. kopar vrtne sparoge, ernl karijen. kopar, nisk! gran. rajE'iw. rabarbara, radiE, cikla, anis mrkvq, niski grah, radie, rotkva, zeljaste hiljke JUk.visoki gran sCllata luk _pers!n

u

glavicama,

mrkva, rajtica, visoki gmn cesnjak. grasak. krumpir, niski graM, poriluk, visoki grah, zeljmte biljke

tikvice - rukete. t!kve. ernl korijen, s(.lJata u glavrwma, kopar, mrkYa, krastavei. m(.ltovilae, elkla, vrtne jagode mrkva, krastavei, m(.ltovilac, rajcica, vrtne jagode, vocke re,ma salata, Juk, mrkva. poriluk. komba pori/uk, visoki gran, zeljaste biUke sparoge, IUk, em! korijen, grasak kopar, kukuruz, kmstsvcr, matovi/Cilc, niski gran, rajEiea, metvica, porilwlt rabarbara, rotkva, anis, visaki gran, celer sa/(.lta 1.1 giavicamt.l, koraba, kopar, mrkva, rCldie, zeljmte biUke
krumpir,

Eesnjak erni korijen endivija salata u glavicama

persin

grasak hren koraba

{uk, cesnjak, krumpir, poriluk, visoki grah

rajtiG.l,

vocke

sparoge, luk, erni korijen, grasak, kopar, Rukurwz, krastavci, matoviiae, niski grah, rajEica, metvica, poriluk, rabarbara, rotkva, anis, visoki gmh, celer perSin
SCi lata 1.1 glavicamCl, koraba, kopar, mrkva, radie, zeUaste Nljke

grasak koraba

luk, eesnjak, krumpir, mjtica, poriluk, visoki grah-

sparoge, erni kbrijen, salQtQ u glaviwma. grasQk, krumpir, niski grah, rajtica, poriluk, radie, rotkva, cikla, vrtne jagode. ~pinQt. visoki gmh celer sparoge, rana salClta luk. salata u gJClvicama, grasQk, mrkva, ky.Qstavci sparoge, salata, luk, grasak, mrkvQ, kmstavci, blitvQ, grasak, kopar, niski grah, rajdca, ~pinat, visoki gran, tesnjClk, koraba mrkva, kukuruz, krumpir, poriluk, spinat, visaki grah salatCl u glavicama

kop(.lr

perSin metviw poriluk rabarbara

mataviJac, mjCica, mdie, ratkva sQlata
1.1

glQvicamQ, mrkva, mjcica luk. grasak, niS'ki gmh, persin, cikia, viSiJkigrah~ zeUGiste biUke

erni korUen. endivUa. salatt:l u glClvicama. koraba. mrkva, matovilac, mjtica, vrtnejagode rClnQsalatQ, sClJata u glavicamQ, niski gmh, vrtne jagode, spinQt, zeyaste biljke

26

radit

rana 5alGlta, bHtva, salata u glavicama,grasak, mrkvCl, matevilac, niski graf'i, rajeica, spinat, visoki grah, ze.ljaste biljke, komba
mna salata, gmsak, mrkva, nlski grah, persin, spinat blitvGl, eikorija, luk, Ee!:njGlk,crni knrijen, grasok, kopar, rajCiw, poriluk, mdie, rotkva sCllata u giGwicamCl,rajeiw nren, korabCl, niskj gmh, metvial,. Spinat luk, cesnjak, salata u glavicama, kOf:]ar, niski wah, cikla, ani.s, visoki grah, celer, zeljaste blljke rt'1na salata, salata
1..1

rrvena rotkvica mrkvGl kukuruz krumpir krastavci maline matovilac niski gran

eildCl,(eler gmsak, krastClvci, raj,cilXl, [ikIGl, eeler krumpir, rajejw, mdie, -rotKvo

glavimma,

niski grah

Il.1k,koraba, matovilac, porilui(, rabarbara, visoki grah, zeljaste bifjke

rana salata, vlitva, salata u glaviwma, krumpir, krastavei, matoviJac, rajCica, dklCl, rabarbam, radic, rotkva, dkla, zeljoste biljke
vlitvo, sa·Jata u gJavicama, ervena rotkvica, spinat mna salata, cikorUa, cesnjak, salata u glavicama, koraba, mrkva, kukufUZ, niski grah, Spinat, eilda, per:5in, metvica, poriluk, radie, rotkva, eeler, zeJjaste biljke

luk:' tesnjak, gttlsak,- porifuk

paprika

visoki grah grasak, krumpir, krastCivci

wjtieo

na5trnjClk _:Jg,ode

rana salata, luk, koraba, mrkva,

poriluk;

sparoge, luk, ce.snjClk,salata u glavieama, mna salata, kopar, niski grah, spinat

niski grah, p,ersin, poriluk, raail', rotkva, (ikICl, zeljaste biljke

,Xf'

Eesnjak hren, spinat

sparoge, blitva, krumpir, krastavci, rajeica, rabarbara, eikla, ervena rotkvica, repa, celer
_salotka kCipar, mrkva, mtltoviJaE, eikla, vrtnejagode korai:Ja, krumpir, matovilGlc, rajciw, cikla, mi:Jarbam, mdie, rotkvn, visoki grah, celer, zeljaste biljke gmsak, niski grah, poriluk. celer, zeljaste biljke eikla cesnjak, luk, gtasak, poriluk, cikla kukuruz, krurripir eeSnjak, luk, grasak, poriluk

,~

-gran

tikviee-cukete, tikve, cikorUCI,endivijCl, solClta u glaviwma, kora bCl, krastavci, ciklGl, mait, rotKvGl, vrtne jagode, spinat, celer sa/ota u giavicama, koraba, kmstCIvci, niski grah, poriJuk, visoki gmh, zeljsste blljke

:_~aru biljke
'J::U~Cl

rana sCllatGl,blitva, endivUo, solota u glGlvicamGl, krumpiy, krastClvci. matovilac, niski grah, mjtica, rai:Jar!:wra, radie, rot!<vo, vrtnejagode, visoki gmh, ceier anis luk, eesnjak

.::qooitastD povrce, vocke

27

STO
JE

PLODOKED
I ZASTO

U velike potrosace spadaju: sve vrste kupusa i kelja, cvjetaca. bro kul a, krastavci, tikvice, rajcice. paprika, patlldan, kukuruz. celer. pastrnjak, crnl korjen, poriluk i rabarbara, U srednje potrosace spadaju: mrkva, cikla, rotkvice. luk. cesnjak. povrtnica, repa bijela i zuta. blitva, splnat. salate. radic, korabica. Mali potrosaci su: mahunarke cijl korjen oboqacu]e tlo dusikorn (qrasak. grah, soja), matovilac, zacinsko i Ijekovito bilje. Kod dobrog plodoreda treba voditi racuna i 0 duzini vegetacije pojedine povrtnice; GIavne kulture su biljke koje imaju duzu vegetaciju: buce i tikvice, mrkva, krumpir. krastavac. rajcica. blitva, poriluk cikla, celer. kupusnjace (osim korabice). paprika, iubenice i patlidani. Medukulture 1110gLl biti: sve vrste salata, mladi luk. cesnjakJcorabica. potocarka. radic. rotkvice i spinal. Dakle, nije svejedno kaje povrce sadirno poslije kojega! (Na primjer, pos!ije cvjetace. na istaj ce gredici dobro uspljevati celer!) Pogledajmo, proutimo i prlmjenjujrno TABELU PLODOREDA

JE
VAZAN?
Zahvaljujuci dobrom plodoredu, odnosno pravilnoj izmjeni biljnih kultura na istoj povrsinl tla (na nasoj gredici) rnozemo najekonomiCnije koristiti raspolozive hranJive tvari u tlu. Plodoredorn takoder sprecavarno masovnije razmnozavanje stetocinja i sirenje biljnih bolesti. I\od plodoreda vazno je postovati biljne srodnike. Na istoj povrsini najbolje je izrnjenjivatl korjenaste, cvjetne, lisnate i plodovite kulture, Postoje lakoder biljke s vrlo velikim hranidbenim potrebama i takozvani srednji i mali potrosaci hrane koji se zadovoljavaju siromasnijim tlorn, Upoznajmo ih;

28

c'(/etdca
CMtli

celer /::rastavcl (JOnlu/; /;;e!/pJlfcar, cyje/aca ti/;Ylce zimsJ(! radlt

1ft/::

ttldfrtrtl(J

plav/castel ga/ata grClgdk

J#(/::va
/;(/Il11fl(

lupus, sflltatn for/iJlk gfa$ai(
/;IJ/::lfflt2 iJet!eMC

b1ltva r@cicd fonlll/;
mt);vCl

k:orai:J!cCl r@c/ca rot);va c)!/etaca gralt. mrl;vCl,
U:IYef1/

mr/(YCI

sa/ate. t11c:jIJItt/e

c//;/Cl SpiHdt zej/ar/ce (KJlfJ.l'SI!iacrsJ

mtl\vc1

IilK.

UPOZNAmo

DOHAK
VRTNI

ALAT
- vakom zanatliji potreban je dobar alat, "Ja take i vrtlaru .. Vecina vrtlarakorlsti asicne alatke kao sto su riljaca stlhaca") i razne vrste motika, metalne grablje. te

~
iii ,

6

>

Trebalo bi koristitl alatke koje ce sto manje stetiti zivirn bicirna u tlu.
posebice ldsnim qlistama. Danas se u tu svrhu koriste vile sa siroklm paroscirna (zupcima) za duboko prozracivanje tla i razne alatke za jednoliko usitnjavanje i razrahljivanje gornjeg sloja. Alat na povlatenje nasaden je na dugacklm drskarna tako da mozerno raditi uspravnih leda, sto mnoqo manje

Danas medutim. postoje suvremeni alati oji rad u vrtu cine laksim i ugodnijim, a radeci s njima postujerno j osnovni princip bio- vrtlarenja: zemlju rahlitii

rozracivati.

ali ne mijesatl

slojeve

umara.

zernlje. ne "stlhati",

29

Najmoderniji suvremeni alati imaju jednu drsku na koju se pritiskom na dugme mijenjaju "prikljucci". Taka mozerno imati rucnl kultivator, rucnu kopacicu (frezu) grablje, brazdalo i sijaticu sve na jed nom te istom drsku, Time mozerno ustedjeti dosta novca. jer samo jednom ptacarno drsku za vise alatki. - Za usitnjavanje zemlje prorahljene vilama i za poravnavanje gredica koristimo rutnu kopacicu i metalne grabJjice .. Brazdalom se ravnomjerno stvaraju rayne paralelne brazde za sjetvu i to vise redova odjednom. Zupce za brazdanje mozerno pritiskom na dugme IIi uz pornoc vijka pomicati, sto ornogucuje odredivanje razlicitlh sirina redova, zavisno ad kulture koju namjeravamo posijati. Brazde (jarclce) za sjetvu rnozerno izvucl i trokutastom motikom uz nategnutu "spagu". ali to zahtijeva vise truda i vremena. - Kucna sijacica je vrlo korisna alatka, jer ornogucu]e ravnomjerno i stedljivo rasporedivanje sjemena. Olaksava rnukotrpan rad pri sjetvi, a da ne govorimo 0 kasnijem prorjedivanju pregusto rucno posijanih biljaka. Otvori za sjemenke se mogu podesavati za sijanje sitnijeg iii krupnijeg sjemenja od persina i mrkve do graska. Za vece povrsine postoji rucna sijacica na guranje a za male vrtove rucna sijacica una stapu", - Rutni kultlvator je velika pornoc pri razrahljivanju, prozrativanju i usitnjavanju pokorice. Ali ako se pridrzavamo drugog osnovnog natela biov rtlarenja (da tlo uvijek treba biti pokriveno), tada nam je kultivator rijetko potreban.

- StrugaHca nasadena na dugatku drsku ornogucuje brzo i lagano struganje korova uzduz redova biljaka ili sa stazica (ako nisu posute korom drveta iii hoblinjem). Mnogo lakse .i brze se radi 5 ovom alatkorn. nego sa obicnorn "starinskorn" motikom. . Klin za presadivanje i lopatica za vadenje presadnica lz zeml]e. potrebni su nam za presadivanje uzgojenih presadnica (Tlanaca") na stalno mjesto. - Kanta s "ruzomvazna je za zalijevanje, a u vecern vrtu dobra je irnati i kolica ("taeke")za dovozenje zrelogkomposta i odvozenje biljnih ostataka na kompostiste. Kakav cerno alat nabaviti zavisi od vellcine naseq vrta i nasih financijskil1 moqucnosti. Za veci vrt isplati se nabaviti suvremeni alat koji stedi vrijeme i trud, dok u sasvim malorn vrtu rnozerno biti isto tako uspjesni i. sa naijednostavnijim alatom.

I. Rucnl kultivator 2. Lopata za poslove 01,0 kornposta 3. Dvostrana rnotika (s duljom drskorn) 3. a Dvostrana motika (s kracorn orskom) 4.. M.etalnc grabljice 5. Vile za prozrativanje zemtje 6. Kramp-vile 7. Motlha-strugalica 8. Kanta s "ruzorn" za zalijevanje 9. Lopatica za vadenje presadnica 10. Klin za sadenje presadnica 1I., 12. i 13. Rami rucni kultivatori za meduredno kultiviranje biljaka tljekorn vegetacije

30

JESTE
LI

CULl
ZA SJETVENI

Medutim, unatrag 40 godina Marija Thun iz Njemacl<;.e pocela je sustavno pratiti i proucavati utjecaje svemirskih sila na pojedine dijelove blljke, U tome joj se pridruzto i sin Mathias. Njihovi pokusi ukazuju na snazan utjecaj svemirskih sila na tlo, biljke i zivotinje, Na SVOI11 putu
01<;'0

KALENDAR.?
Selo je vijekovima vjerovalo u snage Mjeseca i planeta i njihov utjeeaj na rast i razvoj bi!jaka. Stari poljoprivredni kalendari imali su oznake planeta i mjeseteve mijene. Prerna njima su [judi sijali. sadili. okopavali i skupljali plodove. Evo nekollko primjera starih seoskih predanja koja se odnose na biljke u vrtu: - "Grasak se sije za vrijeme zadnje cetvrti da bude pun i zdrav, a grah za vrijeme mladog mjeseca". - "Da dobro rodi i da ne pozeleni, krumpir se sadi kad je zadnja cetvrt". - "Ako se kupus (zelje) sadi za vrijeme mladog rnjeseca bit ce ga dosta za !jude i zivotinje". - "Jabuke. zivice i gnnlje treba saditi po mladom mjesecu. a i orezivati vinovu
lozu",

Zernlje. Mjesec

prolazi pokra] 12 zvijezda naseg
suntevog sustava (Zodijak). Istrazivanja M. Thull pokazuju da razna zvijeida utjecu na razllcite dijeJove b i1j aka, Na Iisnate dijelove biljke povoljno utjetu Rak, Riba i 5 korpi on . Na bolji razvoj plodova dobra utjetu Ovan, Lav i Strijelac Bi1<;., Djevica i Jarae povoljno utjetu na razvoj korijena. Kada se Mjesec nalazl u podrucju Vage, Vodenjaka i Blizanaea dobra je sijati j saditi cvijece. Fromatranja su pokazala da svernirske site povoljno djeluju sarno na biljke koje se bioloski uzgajaju, dok kod "kemijskog" uzgoja nema utjeeaja. Kalendar se mijenja svake godine u skladu 5 prornjenama na zvjezdanom nebu.

Vaino je napomenuti da bi od sjetve i sadnje valjalo odustati u danima koji su u sjetvenom kalendaru oznaceni kao nepovoljni za hila kakav rad na zemlji.

Postoje i predanja vezana uz pojedine
sveee. Tako na primjer: krastavci se siju na Florijanovo (4 svibanj). kukuruzl se sade poslije Jurjeva (23. travanj) i sl. Moderno je doba stara predanja odbacilokao obicno praznovjerje.

32

1

2.

3.

4.

5.

6.

SIDERICNO KRETANJE MJESECA

-~
DJEVICA

<

-

DANI POVOLJNOG UTJECAJA NA BILJI(E L1STA

33

A SADA ONO NAJV AZNIJE! SJEME POLAZEMO

pritisnemo naopako okrenutim grabljicama, a cijeli red zatrpamo sitnom suhorn zemljom. Pozeljno je da sloj zemlje bude dva puta deblji od samoga sjemena. Sjetvu rnozerno obaviti brze i jednostavnije ako imarno brazdalo i rucnu sijatieu. Prije zatrpavanja sjemena zemljom i maltiranja gredice dobra je oznaclti pocetke redova kolcicima. Mrkva i persin sporo nicu. pa se prilikorn sjetve rnoze " ubaclti" koje zrnce salate ili ratkviee buduci da oni brzo nicu i tako nam takoder oznace redove. Tlo izmedu redova pokrivarno. a sam red ne, jer pokrov smeta njeznim biljticama. Ali kad se radi 0 mahunama, gra§ku, krastavcirna, bucarna i tikvarna rnozerno pokriti i redove, jer te biljke imaju dovoljno snage da probiju travu. Vecinu zeljariea i plodovitog povrca uzgajamo iz presadnica (flanaeal). lako presadnice mozerno kupiti i gotove, velika je usteda akoih sami uzqojimo. ali i lijepo je da nase biljcice pratimo od njihovog "rodenja". Toploljubive biljkekao sto su rajcice. paprika i patlidani sijemo u sanducice i drzirno u toplom stakleniku, plasteniku iii na unutrasnjoj strani prozora u nasern stanu. Zeljarice u ozujku rnozerno sijati izravno na gredicu, ali ih je dobra pokriti 5 PVC folijom polozenorn na lukove od Ijeskovih siba. Mlade biljtice treba oprezno zalijevati. danju otkrivati, a nccu pokrivati. Kada ojaca]u prestajemo ih nocu pokrivati da steknu otpornost i lakse podnesu presadivanje.

U
TLO!
Najbolje je sjetvu obavljati prerna planu koj] smo tijekom zime napravili na papiru, vodeci racuna i 0 dobrosusjedskim odnosima i rnijesanju kultura radi boljeg iskoristenja zemlje, j medusobnog potpomaganja biljaka. Ali, nemojte rabovati tom planu.Puno ce se puta dogoditi da jedno isplaniramo na papiru. a u proljece na lieu mjesta mijenjamo plan. Naravno, prj tom i dalje treba voditi racuna 0 plodoredu (sto znaci da cemo paziti da barem 3 godine ista kultura ne dode na isto mjesto). Vee u ozujku mozerno posijati mrkvu, persin, grasak. rotkvice, salatu, a i posaditi lucicu i cesnjak. Za sitnije sjeme, (npr. persin. rnrkva) trokutastorn cerno motiticom iii drskorn grabljica napraviti plitki jarak dubine 2 do 3 em. Ako jos dodajemo kompost, jarak treba biti dubok 5 em. Kompost mora biti prosijan i potpuno zreo. Ako je zernlja suha. jarak oprezno zalijemo vodom i pazljivo ·sijemo po vlaznoj zemlji, ne pregusto. Sjeme lagano

34

Kako presadujemo sadnice? Klillom za sadenje razmaknemo pokrivac. napravimo rupu, polozimo sadnicu i pritisnemo zernlju uz korijen. Udubljenje oko biljke ne poravnavarno. nego prilikom zatijevanja presadniee u njega ulijevamo vodu. Ponovo primaknemo travu biljci. ati pazimo da je potpuno ne zatrparno. Nal~on nekoliko dana trava pozuti i slegne se. a nase presadnice ostaju u zelenim redovima na Jijepoj zuto smedoj podlozi. Takva gredica u prvi cas nakon presadivanja djeluje neuredno i mnogi zbog toga izbjegavaju pokrivanje. Medutim, zahvaljujuCi upravo pokrlvacu od trave nase biljke su zasticene od jakog sunca. Samo jednim zalijevanjem u tjedan dana zakorjenjuju se gotovo sve presadnice. cak i u vrljerne suse. Tijekorn cijele vegetacije irna mnogo manje posla oko zalijevanja, plijevljenja, a i okopavanje je nepotrebno. jer je tto ispod pokrivata rahlo.

IZ SJEMENA MeU BILJKE. TKEBA IH ZNATI PRESADITI!
. rije presadivanja nasih biljaka na P gredieu tlo obvezno prorahlimo. pognojimo kompostorn iii glisnjakom, poravnarno i pokrijerno. Najbolji pokrivac za presadniee je svjeze pokosena trava. kojom se u debljini od desetak centimatara prekriva cijela gredica. U nedostatku zetene trave moze posluziti natrulo sijeno. slarna. usitnjena kukuruzovina i sl.. ali sloj ne bi smio biti deblji od 5 em.

36

Danas postoje lagani materijali soprene) koji stite od hladnoce a ropustaju svijetlo, zrak i vlagu. Polazu se izravno na tlo i toliko su lagane, da biljtice pod njima mogu nlknuti i rastl, "reba ih ukopati duz rubova gredice iii ..... rstiti dglama da ih vjetar ne odnese. prene su ujedno (za zeljarice) dobra . ita od buhaca. Buhatje sitna crna bica velicine oko 1 rnrn. koja skace i oasan je stetocinac koji bi najradije capac blljcice tim niknu. Pod • prenorn su rnedutirn, biljke zasticene ..;.ad kasnije otkrijerno buhac ih vise ih r e oze unistiti. jer su ojacale i imaju <C nekoliko listova. Za .rzgo] nasih presadnica zemlja treba rahla, sa dosta pijeska i komposta. ze se koristttl i zemlja od krticnjaka. _ uoj nema stetocinja. jer ih je krtica :amanila!). Pomijesarno zemlju sa e prosijanim kornpostom i jakom, dodamo malo pijeska i time - .... nirno sanducice. Zemlja se rei 'na. lagano pritisne i zalije, a sjeme asooredl i pospe zemljom. Sanducice o u toplom i prvih nekoliko dana _ ..;a oudu pokriveni kartonom, jer u ~ - !J sjeme Iakse i brze proklije, a i . 0 t Uaje sacuvana. Cirn se pojave - e " ice kartone skidarno i mlakorn skropirno njezne biljcice. pazeci - etlo vlazno, ali ne premokro.

biljke ne treba pikirati, jer imaju dovoljno mjesta za razvoj do daljnjeg presadivanja na stalno mjesto.

Zrna graha se pri sjetvi ravnomjerno rasporede oko kolca i utisnu plitl~o u pripremljeno tlo

=~

Grail se odlikuje veliklm bogatstvom razlicitih sorata

amo staklenik tada sanducice . estlrno na police u stakleniku, a ':'<!""10 ijati i na gredice ispod polica. -. icice raz iju prvi pravi list. jemo (pikiramo) ih na razmak : :: - 10 em (zavisno 0 vrsti) na gredice - ~ oollca u stakleniku iii plasteniku, a oti arena pod foliju iii rer _:\ko se sije na veci razmak

35

otvorimo ju i cijelu biljku jednostavno i lako bez ostecenja izvadlrno iz caslce i posadimo na stalno mjesto. Ovo je najbolji nacin za uzgoj presadnica rajcica i paprike. Nase bake na selu znale su saditi krastavce u polovice Ijuski od jaja. Prilikom presadivanja ljuska se pazljivo zdrobi i ostaje u zemlji zajedno s presadenom biljkom, koja dalje razvije korijen kroz ispucalu Ijusku jajeta.

csana kultura

Sanducic sa razlicitirn vrstarna mladih biljcica za presadnju

- .:ebno osjetljive biljke kao sto su av ci. dinje, lubenice, buce i tikviee rno u tresetne loncice (Jiffy Ioncicl) caslce od jogurta. U tresetnorn cicu korijen biljke preraste i sam tic pa se zajedno s njim sadi u ~u. l'ia taj nacin korijen ni malo ne

Znamo Ii plijeviti mlade i njezne presadnice?
Vjerojatno ste se i sami uvjerili da mlado korjenasto povrce (mrkvu ili persin npr.) moramo plijeviti vrlo oprezno da ne bismorpokrenull" korijen. Time bismo unistili cijelu biljku, jer korjenasto povrce Lesko podnosi presadivanje. Zato je bolje odrezati nadzernni dio korova a njegov korijen ostaviti u L1u.Ukoliko srno pregusto sijali, moramo ipak oprezno prorijediti "vlsak", Zato je bolje pazljivije i rjede sijati. jer prorjedivanje lose djeluje na korijen biljaka.

sadimo u casice od jogurta. tada se re po dvije. Jedna se razreze po ini od vrha do dna da se moze oriti i.stavi se u drugu cijelu casicu. .d bilJke narastu za presadivanje imo ih nekoliko dana bez ~ [ evanja. Zernlja se u casi prosusila i a izvadimo razrezanu casicu.

37

KAKO BEZ UPOTREBE PESTICIDA ZASTITITI BILJKE U NASEM: VRTU OD NAMETNIKA I HOLEST)? JEDINI JE PRAVIODGOVOK - PKIRODNA ZASTITA HILJA!
U nasern vrtu nastanjuju se mnogobrojne kortsne zivotinje. Za prirodnu zastitu bilja osobito su vazne ptice. Npr. jedan par sjenica moze u vrijeme dok hrani svoje mlade skupif i do 30 kg gusjenica i drugih nepozeljnih "gostiju" u vrtu. Zato za ptice treba postavljati gnjezdilLsta u vocnjaku (sa okruqlirn otvorom okrenutim prema jugoistoku). Mnoge vrste ptica (cesljuqar. zeba. crvenperka) "uselit" ce u kudce i brinuti da u nasern vrtu bude

sto manje nepozeljnih gostiju. AJ\.opt.ice hranimo zimi. one ce i Ijeti dolaziti u nas vrt traziti hranu. Zato treba posaditi suncokret i ostavljati vodu u plitkirn posudama u vrtu. .Jez j zabe unistavaju puzeve. crve i razne insekte. Dobra je za njih usred vrta napraviti "biotop"- malu baru sa vodenim biljem i zabama, pa ce opasnost od puzeva biti mnogo rnanja. Bubamare, uholaze. pauci, grinje i mnogi drugi kukci takoder doprinose uspostavljanj u prirodne ravnoteze, buduCi da se hrane stetnirn kukclma.

Zato - nemojmo in unisieveti.
Ako u nasern vrtu ne vlada prirodna ravnoteza mogu se pojaviti stetnlcl i bolesti u vecoj mjeri ..Tadacerno posegnuti za prirodnim sredstvirna zastite Pri tom ne treba stetocince potpuno eliminirati, jer i oni su dio prirodne ravnoteze.

38

ak e mjere zastite na vrijeme poduzeti da biljka uopee ne bi oboljela?! Ternelj za zdravu i otpornu biljku je zdravo tlo iz kojeg raste i iz kojeg uzima -anu, Dokazano je da na zdravorn tlu e i rnanje korova. oliko nase tlo jos rierna sve potrebne alitete, postoje prirodni pripravci • _ima oboqacujerno tlo i poticerno rast tpomost biljaka. To su pripravci od trava koji nisu otrovni i nakon njihove ijene nema karence (vrijeme e -canja ad primjene nekog pesticida do Z\ oljene berbe).
J -

2. Biljke koje smanjuju broj stetnika
- Kopriva (Urtica dioica) - hrastov list skupljen ujesen (Quercus) - list rabarbare (Rheum rabarbarum) - vratic (Tanacetum vulgare) - list bazge (Sambucus nigra) - Ijupcac (Levisticurn officinale) - pelin (Artemisia absinthium) - kamilica (Matricaria chamomilJa) - sve biljke koje sadrze mnogo tanina (hrastova kora. orahovo lisce ...)

segodisn]a istrazlvanja pokazala su da oje 3 grupe biljaka koje rnozerno - iijeniti u nasern vrtu. To su:

. Hiljke koje ubrzavaju rast (obogaeuju. gnoje tlo)
_ opriva (Urtica dioica) . a\ ez (Syrnphytum officinale) - <ierne i cvijet kornoraca (Crlthmium aritirnum) _ olovski jezik (Ancl1usa officinalis) ladice i lisce paradajza (Solanum _,copersicum) - --ce cikle

3. Biljke koje sprecavaiu bolesti
- presllca (Equisetum arvense) - brezov list skupljen u jesen (Betula L.) - paprat (Polypodium vulgare) - orlovska paprat (Ptecidiurn aguili.num) - cesnjak (Allium sativum) - poriluk
- luk

Sve te biljke mozerno u nasern vrtu koristiti svjezeif osusene. Beremo ih neposredno prije cvatnje na suncanlm mjestima i po suncanorn vremenu. Usitnimo ih i susirno na cistorn. provjetrenam i sjeriovltom mjestu.Najbolje ih je prostrtjeti U tankorn sloju na pocincanu rnrezu i povremeno ih okretati. Osuserie biljke idealno je cuvati u platnenim vrecama iii u drveriim sanducima.

39

SpravlJanje pripravaka
1. Biljke iz prve grupe koriste tekuce gnoJivo koje aktivira zlvot u tlu, se kao

UKKATKO

o

POJEDINIM
iii

Treba ih usitnitii staviti u drvene

BILJKAMA
VAZNIM U PKIRODNOJ

glinene posude, moze i plasticne. ali nikako metalne. Napunite njima posudu do pola i nalijte do vrha kisnicu iIi vodu lz rijeke iii jezera, Voda iz vodovoda zbog prisutriosti klora nije dobra, Nadalje posude se stave na sunce. pokriju mrezlcorn iii dascicama i dva puta dnevno se prornljesa. Kad se tekuclna pocne pjeniti ubacimo 1 saku kamenog brasna (na 10 litara vode), da se sprijece neugodni mirisi. Nahon 3-4 dana suncanog vrernena. gnojnieaje gotova (kad se vise ne pjeni). Koristi se za zalijevanje tla oko biljaka razrijedena 1: 10 za lisnato povrce, iii I: 2 za plodovito

ZASTITI
KOPKIVA Bogata je dusikorn j koristi se za prihranu u prvoj polovici vegetaeije, narocito za lisnato povrce, Moze se rnljesatl sa gnojnicom od gaveza koja je bogata kalijern.

riamocena 24 sata i procijedena razrijedi se 1:5 i prska se protiv lisnih
usi]u na povrcu i cvijecu, protiv cesnjakovog rnoljca i muhe na kelju. Mo.ze se mijesati i sa pripravkom od preslice Cesnjakov I: 1, moljac se rnoze suzbijati

2. Biljl\.e iz drugegrupe narnacu se usitnjerie u klsrtlci 1·3 dana, procjede njima se prska povrcei voce. Ovaj

i

prlpravak treba primijeniti prije nego zapocne ferrnentacija. znaci prije nego se na povrsini pojavi pjena. 3,.5iIjke iz trece grupe treba 24 sata namakati u kisnici i u istoj vodi kuhati 30 rninuta. Ostaviti pokriveno da se ohladi. procjediti
j

i

posipanjem drvenog pepela po biljkarna. Vrlo je djelotvoran i moljcl nestaju. PRESLICA Efikasna je protiv glji.vicnih oboljenja, pepelnice, rde. lisaja. crvenog pauka i grinje. Jedan kg svjeze preslice (bez korijena ili 150 grama suhe, stavi se u 10 litara vode. Namace se 24 sata i kuha 30 minuta, te ostavi ohladiti da se izlucl

prskati

po biljkama.

40

krernen

(kvarc. silicijev

dioksid.

Zatirn

se prska po iiscu. Koristi se i kod
ovrcavosti P-\PRAT bogate su kao dodatak - ompostu. Paprat se upotrebljava za zrn ka i proljetna prskanja protiv r. nog usenca koji napada jabuku, te rotiv usi na ruzarna i cvljecu. Pet - ograma svjeze paprati (iii pola I<;.g Biljke ubrane u srpnju lista breskve.

Uvarak od vratica zajedno sa preslicom stolisnikom razrjeduje se 10-20 puta i sluzi za pospjesivanje rasta svih vrsta biljaka, Vratic je jedina otrovna biljka koja se koristi u bioloskoj zastiti, 0 cernu osobito treba voditi racuna kada se bere. susi i priprema.

i

-calijern i mogu se koristiti

Razni tajevi sluze kao sredstvo stetnika i bolesti ria povrcu.
Caj od

protiv

pelina

djeJuje protiv

usi i

suhe) potopi se i razrijedi

se u 10 litara vode, filtrira I: 1 0, te se time prska.

gusjenica. Caj od grahu.

TIC
~ 9 svjezeq iii
300 grama suhog vratica

kamilice aloje

djeJuje protiv

usi na

Caj od

djeluje

protiv

puzeva.

ocl se u 10 litara vode - - dana i nerazrljedeno koristi. za
ko prskanje

voca.

protiv

te gTinja ·upinama. Razrijeden ~ koristl se za prskanje nakon - atnje, a 1:5 za prskanje u jesen.

- ih usiju. crvi na malinarna.

live boje cvata vratica namamlte su lepLira

BORBA
PROTIV PUZEVA

Skupljanje puzeva Puzevi se hrane nocu i tada ih treba sakupljati sa lampom. Moze i rano ujutro. To je najefikasniji, ali i najtezl nacin. jer ponekad treba puzati eijelu noc po plastenicima s lampom u jednoj ruei i bocicorn pepela u drugoj. Naime, puzeve treba ubacivati u pepeo, jer inace bjeze i stalno ih rnorate vracatt u botieu.

GOLACA
Puzevl posebno vole prirodno oslabljene biljke u trenu presadivanja, Tada za jednu noc "sliste" mnogo presadniea. U takvoj situaciji moramo im "navljestitl rat" i poteti smanjivati njihov broj, barem onih najveclh koji mogu najvise pojesti ..Mozemo ih skupljati i unistavati na razne nacine.
Metoda dasclce Stare dasclce se rasporede po stazama u vrtu i jed nom dnevno se sakupe puzevi koji se tu skrivaju preko dana. Najbolje ih je preliti vrelom vodom i baciti na kompost. Metoda piva Casice od jogurta ukoparno u ravnini 5 tlom i u njih ulijerno pivo do 1/3 visine casice. te za zastitu od kise napravlmo MOvie': od lima iIi dvije dascice. Izgleda da puzevl vole pivo, pa privucenl njegovim rnirisorn dolaze i utope se u casi. avo posebno vrijedi za crvene puzeve golace, Svah.idrugi. dan treba mijenjati svjeze pivo i puzeve baeiti na kompost.

Posipanje tla Tlo oko biljaka moze se posipati kamenim brasnorn i drvenim pepelom jer preko te prepreke puzevi ne mogu do biljaka. Poslije svake kise poslp treba obnoviti. avo ne vrijedi u plastenicima. jer svake noel "pada kisa od vlage koja se kondenzira na plastid i stalno bi trebalo obnavljati posip. sto je prakticki nernoguce.

42

t.Isne uiii
lisne usi jako napadaju neku biljku. je zriak da je porernecena njezina cirkulacUa. Ponekad je dovoljno da ')rekrijemo i prihranirno tlo kod korijena biljke.
'0 '0

NAGRADA
ZA ULOZENI

TKUD
-BERBA

Prirodni ne prijateljl lisnih usiju su nubamare, paul" neke ose.hrcak. Saga, da bi bubamare imale sto jesti -e treba unistavatl prve us] koje se

PLODOVA!
BRAN..JE I

'="0

ooja

e u proljece.

kako bi kasnije

bilo

cuv AN..JE

POVRCA

vise bubamara.

::>ostoje biljke koje su usima narocito .... ...;\lacne, Te biljke se mogu saditi ed]u druge biljke

za.stitili od usiju .Npr.

da bismo one druge treba saditi satatu

sa atui

oob medu jagode. Usi tad a sele na bob, a jagode nam ostaju eostecene.

otiv velikogbroja usiju koriste se "':;;Jravci od koprive iii orlovske paprati. ~ risno je zalijevanje kalijevim sapunom. karnenim brasnom. ;aIcijern iz algi ili eadem. pepelom,

Berba povrca je nagrada za nas trud. Ako smo se tijekorn vegetacije pridrzavali Sjetvenog kalendara bilo bi dobro da i. berbu obavimo u dane pogodne za odgovarajuCi dio biljke, pa ce j ubrano povrce imati dUZL! trajnost. Isto tako je vazno i doba dana za pojedine vrste. Ako je po kalendaru povoljan dan za lis nato povrce. a mi na pro bererno salatu tada nije svejedno hocerno Ii ju ubrati ujutro iii popodne. Lisnato povrce treba brati u ranirn jutarnjim satirna, dokje jos vlaino od rose, jer ce takvo najduze ostati svjeze U dane povoljne za korijen vadirno iz zemlje korjenasto povrce. ali u

onekad je korisno biljke poprshati azom hladne vode (sprati usi) e:-.oliko puta uzastopce. ::':'cijelo postoji jos efikasnlh sredstava :O[i\ raznih stetnika. Nel<;,a ova bude tea] svim vrtlarima da sami dalje 5'JaZuju.

poslijepodnevnirn i predvecernjim U to vrijeme energija L! prirodi se spusta i odlazi u zernlju. pa su tada
satima. ubrani podzemni

najkvalitetnijii skladistu ..

dijelovi. biljaka najbotje se cuvaju

u

Ove preporuke nisu toliko znacajne. ako beremo povrce za dnevne potrebe. Tada je nabolje ubrati povrce neposredno prije pripremanja .. AU kad u jesen bererno povrce za zirnsku potrosnju. tad a je vazno voditi racuna 0 navedenim preporukama.

43

STO JE TRAP I ZASTO JE DOBAR ZA CUV ANJEPOVRCA?
Trap je ustvari "ztrnska kuca" za nase povrce. Velicina trapa ovisi 0 kollcini povrca koju cerno pohraniti u trap. 'lozemo "trapiti" svaku vrstu zasebno ali je najprakticnlje sve izrnijesati pa ' «ada tijekom zime trebamo povrce. otvorirno trap same na jed nom mjestu i Z\ adimo razno povrce. Kako napraviti trap? "rap mozerno napraviti na travnjaku u ; oristu i to na malo povisenom dijelu crista. Gradimo ga po SUll0111

vremenu krajem listopada iii pocetkorn studenoga. Najprije se na tlo polozi 20 em suhe slame. Na slamu slazerno korjenasto povrce U obliku stozca, Kad smo slozili sve sto namjeravamo "trapiti". tada cijeli kup oblozlrno suhom slarnorn (u debljini 20 - 30 em). Dobra je medu povrce postaviti cijev za ventilaciju, koja ce kasnije viriti van iz trapa. Kad srno cijeli kup dobra pokrili slamom potinjemo ga zatrpavati zemljom. Vazno je da zemlja nije ni presuha ni premokra. da bi nam bila sto podatnija za prekrivanje kupa. Zato je trap najbolje raditi na travnjaku. a ne na gredici, jer je podloga cvrsca. a i zemlja kojorn cemo kup obloziti prikladnija.

=~~3Jf.KTMPA

45

Kako cemo

"kup povrca pod slamom" obloziti zemljom i dovrsrt! trap?
Oko naseg kupa ostavljarno nedirnutu zemlju u sirini od barem 20 cm. Na toj udaljenosti okomitim zabadanjem "stihace" u krug oko cijelog kupa vadimo "stihove" zemlje i uredno ih slazerno okolo naokolo "kupa pod slam om" . Pocinjerno od rayne osnove (onih ostavljenih 20 cm zemlje) i postupno se penjemo prerna vrhu kupa. Pri gradnji trapa "stihovi" zemlje moraju se preklapati kao crijepovi na krovu. Svaki slozeni red "crijepova" treba nagaziti.. Tako radimo sve do vrha, a na sam vrh nabacamo lopatom jos zernlje (sitnije,rastresite) kako bismo njome popunili sve neravnine od vrha do dna trapa. To radimo zbog toga da nas trap ne bi prokisnjavao i da se kisa slijeva niz glatku povrsinu trapa u jarak, Tako nase povrce. zasticeno od vlage i studeni. moie sacuvati svjeiinui kvalitetu do kasnog proljeca. U trap cerno stoga pohraniti mrkvu. persin. repu. krurnplr i svo ostalo korjenasto

Od osteoeuoq korjenastog povrca napravite domacu "vegetu"! Ako irnamo vecu kolicinu korjenastoq povrca koje zbog ostecenja nije prikladno za trapljenje, treba ga odrnah ocistiti oprati i naribati na rezance pa osusiti iii ukiseliti. a od mrkve. persina. pastrnjaka i celera rnozerno napraviti dornacu "Vegetu" tako da sitno samljevenom povrcu dodamo 10% morske soli, dobra izrnijesarno I napunimo staklenke. Luk pletemo uvijence! Luk, cesnjak i krumpir ce se mnogo dulje odrzati bez klijanja ako smo ih sadlli. njegovali i brali u dane za korijen po Sjetvenom kalendaru. Lukje najbolje splesti u vijence iIi ga staviti u manje mrezaste vrece i objesiti na zracno i suho mjesto. Krumpir, aim nije u trapu, treba svaki tjedan promljesari. jer se na taj nacin usporava izbijanje klica. Treba Ii uopce povrce smrzavati? Smrzavanje je ipak losiji obUk cuvanja hrane. jer duze uskladlstena u zamrzivacu ona gubi dio vitalne energije koja je potrebna nasern organizmu radl lmuntteta, A upravo zbog te vitalne energije blljke uzgajamo bez upotrebe mineralnih gnojiva i pesticida. Smrzavajte povrce same u iznimnim stucajevima i na krace vrijeme. Gledano 5 aspekta ocuvanja vitalne energije 1I hrani, ostali oblici cuvanja bolji su od smrzavanja.

povrce.
A sto je s plodovitim povrcem? Plodovito povrce se tesko cuva nepreradeno (osirn tikava. cukina i buca) ..Grasak mozerno susit] iii sterilizirati 1I staklenkama. isto vrijedi i za rnahune. Krastavce mozerno kiseliti s octomili jos bolje na priradan nacin kao zelje. Za ovaj drugi nacin bolje je krastavce narezati u ploskice. Odlitni su u mijesanoj salati s mrkvom, korabicom i zutom repom. Od rajcice cerno skuhatl sok iii pire, a paprika je odlicna punjena sa zeljem ukiseljena bez octa.

46

USRED BERBE YMBA MISLITI NA SLJEDECU SJETVU. SACUV AJM:O STOGA '"iAJKV AUTETNlJE SJEM:E!

SAKUPLJANJE I tUVANJE SJEMENA
Danasje uobicajeno nabavljanje sjernena u specijaJiziranim trgovinama. lpak, ponekad zelirno i sami skupljati sjemenje iz vlastitog vrta. To cerno .akako uciniti. - ako imamo neku sortu Koju smo dobili ad prijatelja, a kod nas se ne rnoze ~abaviti u trgovinama sjemenjem. - aka zelimo "cisto" biolosko sjerne. a u -rgo inama se prodaje uglavnom one zasticeno" nekim otrovorn. ?rije nego odaberemo neku biljku za -~eme vazno je znati kakvo je bilo _ erne iz kojegje doticna izrasla. Ako :'l10 imali hibridno sjerne (sto je danas ce t sluca]. na vreclcarna je naziv biljke oznaka f l ).tada je bolje ne truditi se o sakupljanja sjemena, jer su hibridl gojeni na umjetan nacin i vee ::jedece godine od njihovog cerno s emena dobiti deformirane biljke i ago niz! prinos,

Cvatna glavica porlluka u fazi sazrijevanja sjernena

Vaino je znati u kojoj godini zivota koja vrsta daje sjeme. Glede duJjineiivota biljke dijelimo na; jednogodisnje
(vecina salata i sve plodovito povrce).

dvogodisnje (vecina korjenastog
povrca ikupusnjata},

trogodisnje (crveni luk. iako danas postoje idvogodisnje sorte crvenog
luka. koji se uzgaja direktno iz sjernena).

trajnice (jagode. rabarbara i vecina
zatinskog bilja).

Jednogodisnje biljke u istoj se godini
siju. cvatu i daju sjerne. Svi znamo da ce glavica salate koju na vrijeme ne odrezerno "potjerati" u cvijet.Budut':i da se salate mogu "iskrizati". a ako irnarno neku jako dobru sortu cije sjeme zel imo sacuvati. najbolje je odabrati nekolilvo dobrih glavica od te sorte, pustiti ih da procvatu. a ostale salate pocupati tim pocnu "tjerati" u cvijet. da ne bi doslo do krizanja.

47

Kod p.lodovitog povrca (rajcice. paprike. patlidana, krastavaca, din]e. lubenice, tikve i buce) uzimarno sjemenke iz zrelih Jijepo oblikovanih plodova, operemo ih u cjediJu pod tekucorn vodom i rasprostrerno sjemenke na papir da se suse: Kad se sjernenke

Crveni Iuk

uzgojen

iz lucice

"tjera"

u

cvijel tek u trecoj godini. U proljece posadirno nekoliko vecih glavica proslogodlsnjeq luka i had procvatu. obvezno ih nakolimo i povezerno uz kolce, da im "cvjetne glave" ne bi

klonule i slornile se.

osuse spremimo ih u papirnate vrecice iii u staklerike i pohranirno na hladno.
suho. tarnno i prozracno mjesto.

Grasak. bob, mahune, grah i ostale rnahunarke ostavimo da se osuse na stabljici, poberemo ih i ocistimo od
rnahuna, te ih na nekoliko dana spremimo u zarnrzivac da se srnrznu eventualne llcinke ziska,

Trajnice cvatu .i daju sjeme svake godine, ali. nakon toga ne umiru. nego se svakog proljeca obnavlja njihov nadzemni dio. Vecina trajnica razrnnaza se dijeljenjem bokora (vlastitog grma),
a same iznimno sjemenom.

Osirn toga

Dvogodisnje biljke u prvoj god.ini
koristirno za jelo. One koje ostavljamo za sjeme cuvamo do proljeca sljedcce godine u trapu iii podrumu i tada nekoliko lijepih korijena posadimo (u danu za korijen prema Sjetvenom kalendaru) u dobru vrtnu zemlju da se zakorijene. procvatu i daju sjeme.

kod uzgoja iz sjemena treba tak nekoliko godina cekati da donesu plod. dok "dijeljene" biljke rode vee sljedece godine. Na vrecice sa sjemenJem iii staklenke naplsite ime vrste i godinu berbe Dobro uskladlsteno sjeme rnoze sacuvati klijavost nekoliko godina.

obvezno

POZOR.mrkva se rado kriia. s divljom mrkvom. pa su nase bake da bi to izbjegle mrkvu za sjeme sadile usred iitnog polja. daleko od livade i travnjaka na k.ojima divlja mrkva obicno cvate. i sa koje pcele preuesu pelud na nasu "sjernensku" mrkvu. Kod zeljarica je vrlo tesko uzgoj iti sjerne.
jer je skoro nernoquce tijekorn zlme sacuvati u podrumu ili na polju cijele glavice s korijenorn. Zeljarice se osim toga rado "krizaju" medusobno. pa nikad ne rnozerno biti sigurni kakvo cerno sjerne dobiti. Zato je bolje sjeme zeljarica nabaviti u trgovini.

48

DBSET ZLATNIH f'KA VILA KOJm SE V ALJA DKZATI PRI

UZGOJ
U PLASTENICIMA I STAKLENICIMA
UZGOJ U PLASTENIKU

SAKUPLJANJU I CUV ANJU
SJEMENA
I, Sjeme uzimamo sa sto je rnoguce vise (najmanje 8-10) zdravihi vitalnih

btljaka,
:2. Kad god je to moguce plodove ostavljamo biljci. da u potpunosti dozriju

na

3, Sjeme salsupljamo po suhom i
5UI1CanOm danu. -, Ako je sjeme potrebno dosusiti. rasprostirerno ga u tankorn sloju na roplom. zracnom. ali sjenovitom rnjestu. (Prikladni su tavanski podovi.)

Danas je u seoskirn. a i mnogim priqradskim naseljima gotovo uobk:ajeno vidjeti plastenik nedaleko

kuce. Neki su "sklepani" od drvenih letvi. neklma su lukovi od Ijeskovog iIi grabovog pruca, nekirna ad alkaten cijevL ali irna i "pravih" plastenika sa lukovima ad. pocincanih zeljeznih, aluminijsklh ili plasticnih ctjevi. Svi su
prekriveni znatajnih plastikom, premda i tu ima razlika.Najbolja je takozvana

3. Pazimo da sjemenke ne budu 'zIozene temperaturi visoj od 32°Cj
3S=C. PotPUl10 suho sjeme spremamo obro zacepljerie bocice. a svaku bocicu rijeme berbe. napisemo

u

ime biljke

UV stabilizirana plasticna folija koja je na ultravioletne (UV) zrake. i sa koje na pada "kisa" u plasteniku. aima i najduzu trajnost (3-4 godine, zavisno ad vremenskih prllika i napetosti na lukovima). Aka je plastika nedovoljno zategnuta, pa vjetar maze s njom

otporna

~eme skladistimo u hladnorn i iracnom prostoru i na sto je moquce

- .ednacenijoj ternperaturi

zraka.

"mlatarati". vrlo ce brzo popucatl, Zato je dobro osim ukopavanja kraje.va u zemlju, jos dodatno preko plastike zategnutl 5 em stroke "gurtne" koje odozgo sprecavaju jace "napuhavanje" plastike po vjetrovitom vremenu.

Pri sjetvi ne posijemo sve sjeme :x!jednom. Ostavljamo "zlatnu rezervu". - slutaju da sjetva iii berba u toj godini e uspjju. - Sjemenk.e redovito razmjenjujerno sa susjedima, prijateljima, znancirna ....!

Plastenici se rade razlicltih sirina i duzina. zavisno od nasih potreba, a visina bi trebala biti barem 2 metra, kako bismo kroz sredinu mogli uspravno prolaziti. Postoje i nlze konstrukcije. ali to se naziva plasticnim tunelima i u njih se ne ulazi. nego se otkrivaju sa strane.U slucaju jaceq

49

Zalijevanje tijekorn zime gotovo da i nije potrebno, jer zemlja upija vlagu iz vlaznog tla oko plastenika .. Kad dode proljece pa plastenik. radi zracenja cesce otvararno. neophodno je .i rcdovno zalijevanje. Vazno je da voda ne bude hladna, nego da prije zalijevanja odstoji u nekorn sprernlstu. Male biljclce stitlmo ad korava plijevljenjem, ali tlo ne pokrivamo, jer bismo time stvorili jos idealnije uvjete puzevima. kojil1 i bez malta ima previae u toplim i vlaznirn plastenioirna,

vjetra odmah treba pozatvarati sve otvore na plasteniku, a otkopanu plastiku pritisnuti ciglama ill gredama vjetar ne digne cljell plastenik.

UZGOJ U STAKLENIKU
da Staklenici se u nasim krajevima rjede podizu nego plastenici, ali i njih vee cesto susrecemo. Najte§ce su to

Mnoge biljke mogu prezim iti u plasteniku (salata, rnrkva. celer. kel]. zelje, zimska cvjeteta,brokula, pupcar, daikon, korabica. blitva. repa bijela i zuta te povrtnica) .. U jesen mozemo u plastenik posijati bob ..grasak. mrkvu i persin za ranu proljetnu potrosnju, Ako ovdje josdodatno gredice pokrijemo laganorn prozratnom folijorn (agril) bilje

ce biti POtPUIlO zasticene od smrzavanja, a i bolje ce napredovati.
Izmjena zraka je vazna radi sprecavanja gljivitnih bolestl, pa i tijekorn zime plastenlke treba prozracivatl. cak i po oblacnorn vremenu. Plastenike otvararno oko podneva kad je temperatura najvisa i napravimo propuh .. Dovoljno je sat do dva da se zrak izmijeni. U danima kad hladnoca "ne popusta" Hi je cijell dan magla, plastenike i staklen.ike ne otvaramo. Ali 211m takvo vrijeme potraje dulje. treba bar nakratko svakih 2·3 dana prozraciti.

50

_ -nostalne konstrukcl]e na betonskim - eljirna sa staklenorn nadgradnjom. u traliji je razvljena permakuttura" koja je n zamisliva z taklenika prislonjenih na kucu i . Ii nama nije potrebno nikakvo sebno znanje 0 permakulturi, pa da i z juzni ili zapadni zid kuce iii staje dimo staklenik. Ovakav staklenik ovoljno svjetla i topline za biljke, rije i zid objekta uz koji je - onjen. pa nam treba mnogo manje '"Sije za zagrijavanje takvih

Vaine su i police u staldeniku!
Da bismo 5tO bolje iskoristili relativno skupi prostor u stakleniku. mozerno u njemu postaviti i police, Na policama cerno drzatl sanducice za uzgaj presadnica povrca j cvijeca. Sad.kad smo "napravlll" nas staklenik mozerno ga i zasijati. Vee.polovicom sijetnja mozerno poceti sjetvu u stakleniku i to sa vrstama koje brzo rastu i nisu previse osjetljive. Posijat cerno u sanducice salatu, rani I~elj, zelje, korabicu i cvjetacu, a na gredice ispod. rotkvice, te posaditi krupniju lucicu za mladi luk, Vodirno racuna da narn na gredicamaispod polica ostan mjesta za kasnije "plklranje" rnalih blljcica. prije presadivanja na stalno mjesto u vrtu, Kasnije u veljaci sijemo LI sanducice rajcicu. papriku. a u tresetne toncice iii u ljuske od jaja krastavce, dinje. lubenice, tikvice i buteo Na ova] nacln rnozerno napraviti preduzgoj niskih mahuna, pa cak i, kukuruz secerac rnozerno uzgojiti u razr zanoj casicl od jogurta. I u stakleniku cemo biJjke njegovati, plijeviti. a u toplim danima prozracivati i zatijevati. Staklenik obicno irna prozore na krovu I~oji se mogu otvarati radi

orija.
enici mogu imati ugradene uredaje ijanje, ali za potrebe doma 'instva Jno je oko 50ziea u staklenlk iW 40 do 60 ern svj zeg stajsk.og Iazn slame iii lisca.

zracen]a.
Nadamo se da ste citajuci I<.njigudo ove straniee doznali ono najosnovnij 0 pripremi i obradi tla za povrtnjak,

Toplina u staklenlku pogoduje bujnorn ra tu "toploljubivih" povrtnih kullura

51

Tisl/ce / tlsl/ce M !;ifdsko oko gotovo l1evltl!Jivilt sltl1ilt 2ivilt bica il'ffa 1/ tlH. Nek! SI/ velllj sal'ffo I'ffllimetar, fola I'ffllimetra illjos I'ffat!!e:Nekl SJI stetl1l 1'ff110;1o(/SI1/ * Ia sam kao sestogodis/f/a tjjevryciea dosla /z Dalmae!/e 1/ .3lavol1ju. Kad sal'ff vi!Jela te ravl1iee. to bogato tlo' odmalt sam ga Mvol/ela .3tall10 gal'ff Zej;'eladOMat! t« tqil1l/ 281'ffj;'e. kad a sam frvi jJllt fod mikrosko,om 11 gmt!i:i 28m/;'e vitj;'ela eev tt!,/ 2tvot 0110 sto frostim okoml1e 1'ff0Zete vltj/eti - Mala sam da ie to bit! mr?/2i'votl1!' jJoz/v. . Maru'a
reclovt1/r0(ezsor SvellCil/gttl

tv ez/?
II

na Poj/ojJrivretit1om /tl/(Jlltetll Osjie);:u

Jos/pa Jttr/d StrosSl11tlljtrd

'3vaki b/ fOlJek trebao il11atll1ekoga IIi neeto sto vok a 28m!;u bi trebali vo!Jetl sd )er 281'ff!;itl1e mo.its frevantl /fiJi treba tOCI10t/ati 0110 eto tra2t: AKO l1e;mas ra2JIl1!jetl I voj;'eti 28m!;#' I1!jet!at! evjet I1!jedt!a blj/ka ti l1eceiZJd8ti Zel11!;(j il11a tOCI108Vfy' ret! I to ee mora fostkat! Ako jedal1 dal1MkasI1!8 Ijet/al1 dal1l1e l1ajJravlif 0110 kg'treba 28m/ja to Ne 1'ff0ZeojJrosfiti Zel'ffj;'a voll m;(ova/f/e, ONavoll dajl1 se lJJegl!J'e, l1ejJricguci ali l1ego)u treba okojJavatl treba radtti I1d /fjq/

D «»Ie a .$K a I it!. qOfl!/e VrajJce
52

a;la saff! grdds):o di/ett, djiete as/alta. Nisaff! ta): imald f/iJ;dKav):oflta):t sa Ztm!iom sve do): mi mgKa fI!/eKfff!la ):omadil Zffft/j/e O!ijelala sam se dllMom da)1I obradim samo zPog mgKe. ali !1ISdff! imala !1IKaJ;avo!ijecg' za z£mj;1i ta): meje I smeta/a. Mis/lia sam - q/lljJo/ 3to III sad s tll11// Oflda sal11jll bez iJ:aJ:vi/t Zf!aljia fote/a obraa/vat/ baVlti ee J!jome. Mealltl#!' J;ada vi pflfr;lte II mJ:ff tq/ grffmefl 10!ij'etlte radost dod/ra sa zeft/j;om, !:ad v/d/te til b;J;KII !:rill 8al11 bag ja tosadlla i !:C/aje bag mefli fotda rastl I J:ad dobj;ete fNe f/odove.. Kad sam fosad!la rgeleff fa !:adje rod!/a... to je zai8ta d!'vafl 0!ij8Iq/ Toj8 Cffdesf/ajJreobrazPa, gto fie m02£ Zf!ati tJ:o to flj;i?fo!:lIsao To je radost ):(!Jase zaista fie m02£ 0flsat;,' ali ee moZe 0!ij8titl" 13iser!:a Br/e!:, Zagreb

Nagi e« fla3 rod!tej;i' vod!/;'fla to/J8 rana II jJet 1f/lltmJog 8ff bile zvj;'e.zdefla flebll, ;' l1fJ'esec0'ed flal11 to!:azivao !:o/aje je J::q;azvj;'eza'ajos j8 pda mag/a l1afO/Jir, a ):roz mag/If do/aZJli811 ofat/. Nasi 81111a8fod!tej;i'lIclli - Zem/Jaje 0110 sto CO'(ji?!:1I dq/e 3 ve, dqie j;'etot /I, 311agll ;'t/emel1lt03 t 8 ve to dolaZJ'lz zel11/Ji? ~

A fI a f 1/3, DlIga Re8a

53

3L0130DNO T~TUt''A ftKR.,-ASlvAZM( A
T
~\~-

PR_f_DVKT
~ ~ '<·1 ~ ~

'~ IT'~_ ~

-

''I

:;R2'
\.'l

~ ~

itiB

""

I ZI;\iIZtL.tN
.2 LAVANDA :3 SUNCOK/lf_ T

4

PITOMI3ULZ SRJ);A$a 6 R[JICA URtSN!C.A 8 3L80'1 9 Vx..TNA IVANCICA 5

r

ou

.'12

tJ MA TlCNlAJ( 1/ PAkUJAC
R/fD8f.I(!JA

\.

\

57

CVJETNJAK
Cvijece oplemenjuje svaki vrt i daje mu osobnu notu. Ukazuje na sklonost vlasnika kreativnom oblikovanju. Umjesto slikarskim platnom i bojom sluzimo se zemljom, sjemenkama i sadnicama kako bismo udovo.ljili nagonu za stvaralastvorn. Vrsta cvijeca opisane u ovom poglavlju vitalne su j otporne. Vecina pripada vee pomalo zaboravljenom starinskom cvijecu. onom koje je ukrasavalo vrtove nasih baka i prabaka. a danas je postalo rij etkos t. BuduCi da je mnoge od opisanih vrsta tesko naci u sjemenarnama, jedlna mogucnost za osnivanje takve vrste cvjetnjaka bit ce sakupljanje sjemena i samostalan uzgoj. Ali uz njihovu visoku spobnost razrnnozavanja. cak sarnorazrnnozavanja, to i nece biti osobito zahtjevna zadaca, Bogatstvo vrsta pruza moqucnost neogranicenoq kombiniranja boja i oblika te ornoqucuju cvatnju od najranijeg proljeca sve do kasne jeseni. cak zirne.

Fovijest uzgoja cvijeca zanimljiva je, ali ne seze u pradavnu proslost. jer u vrijerne kad se covjek borio za goli opstanak bilo je (pretpostavljamo) malo prostora i vrernena za estetske dozivljaje. Mnoge biljke, koje posljednjih desetljeca sadimo sarno kao ukras imale su nekad upotrebnu vrijednost. Tako su se npr. bijeli Ijiljan. perunika. seboj. pitomi sljez. neven, dragoljub, macuhica.i. uzgajali prvenstveno radi njihovih Ijekovitih svojstava. Sjemenke i sadnice seljaci su oduvijek rnedusobno razmjenjivali. Najbolje su vrste i sorte cuvali i njihovo sjeme i sadnice predavali sljedeCim generacijama", Jednostavan uzgoj, korisnost I atraktivnost bill su glavni kriteriji za odabir. Buduci da u puckorn vrtu nista nije samo sebi svrhorn. jos i danas se, ponegdje, uz povrtnjak ukrasen cvljecern. postavlja pcelinjak. jer SU cvjetni nektar i polen dobra "pasa" za pcele. A peek. osim sto proizvode mec oprasuju voce i povrce sto je bitno za njihov urad.

58

PLANIRANJE CVJETNJAKA
•elik izbor starinskog cvijeca zahtijeva planiranje cvjetnjaka. jer spontana sadnja i sjetva ne dovode uvijek do :eljenih rezultata. Ali, ponekad se cini oa spontano nastali vrtovi imaju osobitu craz .i odisu prlrodnoscu. Buducl da je s. ahl vrt "prica za sebe" i da je najljepsi nda kada se skladno uklapa u okolis. <emoquce je postavljati stroga pravila ;,likovanja, a da ne upadnemo u zarnku uniformnosti. oraks: planovi vrlo lako padaju vodu, _".0 ne mozerno nabaviti sjemenke i :sad.nicekoje zelirno. Vjerovatno cerno inama skupljati razlicito cvijece i -elti qa kojekuda. Ali ako vee ne zemo isplanirati cvjetnjak. dobro je "0 ati gredice koje cerno postupno
J njavati cvijecem. Tu postoje. ipak, s: -.a jednostavna pravila.

popunjavmo jednogodisnjirn i dvogodisnjim biljkama ..Njih sijemo svake godine, ali ne uvijek na isto mjesto. Osim sto cemo time sprijeciti razvoj nekih bolesti. nas ce cvjetnjak svake sezone izgledati drukci]e. sto ce mu datijos vecu draz. Manje biljke i one sitnijih cvjetova valja saditi i sijati u vecirn skupinarna. Vrlo visoke i krupne vrste sade se pojedinacno iii najvise 3 biljke zajedno (divizrna. suneokret, pitomi stjez). Dobro djeluje kontrast. kada seispod robusne biljke velikih cvjetova i listova posije veca grupa manjih biljaka. njeznijih cvjetova ..Kako bi se izbjeglo pretjerano sarenilo cvjetnjaka (osobito ljeti). sadit cerno bijelo cvijece ko]e unosi sklad i djeluje urnirujuce (bijeli sunovrat. livadna i vrtna ivancica. bijeJi vratic, bijeli ljiljan, stolisnik. karnillca ...). Cvjetnjak rnozerno osnovaf u predvrtu, na ru bovima povrtnjaka, u blizinl prostora namijenjenog odmoru na otvoreriom. ispred terase, uz staze i puteve ....

~e svega moramo vodlti brigu 0 ~estaju trajnica, jer ce one tri do pet, -e,'1;"i puna vise godina, ostati na '"'1 mjestu. Frostor medu njima

59

CVJETNJAK U

PREDVKTU
Predvrt, prostor izmedu ceste i kuce. cesto zauzima malu povrsinu. pa je idealan za osnivanje cvjetnjaka. Najtesce prati ulaz do kuce i ostavlja prvi utisak 0 njenim stanovnicima. Lijepo je vidjeti rascvjetali prilaz kucnim vratima. Jzbor cvijeca ovisit ce najvise 0 tome nalazi Ii se on na sjenovitoj strani kuce iii je dobrim dijelom dana osuncan. VeCina cvijeca porijeklom je sa suntanogjuga, voli toplinu i svjetlo. Srecorn. ima i onih koje dobra uspijevaju u polusjeni iIi sjeni. Cvjetnjak je prostor u kojern se cvatnja razlititih vrsta neprestano izmjenjuje. U rano proljece cvatu kukurijek,

drijemovac, sunovrat, tulipan, visibaba seboj. rnacuhica. srdasce. carska kockavica ... Medu najljepse proljetnice prikladne za sunce .isjenu, spada pototnica. Kasnije, u svibnju i lipnju procvatu pakujac, makovl. vucjak. turski karanfi peruntka. bozur. ruze. rumenika. Ijiljam pustikara ... Ljeto pripada raskosnorn ljetnom cvijecu kao sto su cinija, uresnica, crnjika. rudbekija. neven, hortenzija, gladiola, kokotic. pitomi sljez. plarnenac. vrtna ivancica, kadifa, divizma, nocurak pupoljka. lijepa kala ... Focetkom jeseni Ijetno cvijece zamjenjuje rornantican jesenski zvjezdan, jesenske anemone i dalije. Neposredno prije prvih mrazova procvatu razlicite krizanleme, koje ukrasavaju vrtne ograde sve do pI oga snijega.

60

CVJETNJAK U POVRTNJAKU
Tradicijski obllkovan povrtnjak ima oblik pravokutnika iii kvadrata, Gredice u razmjestene sirnetricno i odijeljene SLI uskim stazicama. Na selima je povrtnjak ponegdje jos omeden drvenim plotom iii lijepim starlnsklrn plotom od p.letenog pruca, Kak.oje nekada svaki kornadic zernlje bio ragocjen, cvijece se sadilo tamo gdje e najmanje smetalo, na rubove povrtnjaka i uz plot, Zbog povoljnog tjecaja na tlo i kao zastita prativ nekih

stetnika (nematoda), dobra je na gredice, medu povrce zasijati neven, kadifu, dragoljub. Cesto se rnoze LI kasno Ijeto vidjeti kako medu kru pnim glavicama kupusa cvate lijepa kata. Cvjetnjak koji okruzuje povrtnjak s vanjske i unutarnje strane plota djeluje vrlo lijepo j tini ga ukrasnim dijelom vrta ..Tu mogu rasti mnoge vrste visokog cvijeca, Visoke stabljike valja povezati uz plot. kako bi u vrijeme cvalnje, a osobito nakon jacih Kisa. ostale uspravne. Tu ce svoje mjesto naci suncokret. uresnica. dalija, dlvizma, visegodisnjl i jednogodisnji kokotic. rudbekija, pitomi sljez. bijeli Ijiljan, krizantema. jesenski zvjezdan, vrtne ivancice. plamenac, bozur ...

Cvijece (plarnenac. vrtna ivancica. zilj) ukrasava rub povrtnjaka
___'=_'.''"'t'~''IIL'''!'''_II''9''~

61

PKIPKEMA

TLA
ZA ,OSNIVANJE CVJETNJAKA
Cvjetnjak mote oduzeti dio prostora travnjaku, Jivacli ili bilo kojoj drugoj neiskorist noj povrsini vrta. Cvjetnu cerno gredicu najlakse pripremiti tako da citavu plohu namijenjenu proljetnoj sadnji i sjetvi pokrijemo debljim kartonom iIi pokosenorn travorn. jos u ranu jesen. I\arton valja pricvrstiti ciglama j sl. kako ga ne bi odnljeli zimski vjetrovi .. Do proljeca ce I<;.isne gliste i mikroorganizmi zatravnjenu povrsinu pod pokrivacern pretvoriti 1I tarnno. hurnusorn bogato tlo. Prije sadnj i sjetve zemlju cerno prorahliti, pazljivo od tranitl najtvrdokorniji korov. okopati i poravnati grabljama. Ako se cvjetnjak osniva na povrsini koja je vee bila koristena pa je tlo "mrsavo", nakon temeljitog ciscenja od korova i rahljenja, titavoj cerno povrslni dodati deblji sloj kornposta. Kompost se u tlo ukopava ptitko. povrsinski.

OPIS POJEDINIH VRSTA
Nije jednostavno lz rnnostva pre.krasnog

cvijeca izdvojlti pojedince. Izbor
neminovno podlijeie subjektivnom pristupu, a u nasern je slutaju pao ria poznatije vrste. cije je sad nice i sjeme lakse nabaviti.

CVIJECE KOJE MOZE USPIJEllATI U POLUSJENI: lijepi decko. neven. uresnica, tur ki karanfil. tratincica. macuhlca, pakujac. zvoncic. vutjak, vrtna ivancica. plamenac, rudbekija, granitica CVIJECE ZA SJENU: crvena pustikara. potocnica i drugo surnsko cvijece

62

(Helianthus annus) uncokret je najvece i vrlo dekorativno jednoqodisnje cvijece. Cvate od lipnja do listopada.Dosegne rado visinu i do 4 m. 'rtne forme manje su i razgranatije. Domovina mu je sjeverni Meksiko gdje postoji i nekoliko nekultiviranih .i'egodisnjth vrsta. U Evropu je stigao
SUNCOKRET

ec krajem 16. stoljeca.
.ajboljeje posijati ga u svibnju, pored ograde iii zida na koji se visoka stabljika oze prema potrebi osloniti ili privezati. o je biJjka koja voli rasti na suncu i u urnusorn bogatom tlu. Sjemenke suncokreta izvrsna su hrana za mogobrojne korisne ptice pjevice.

('Iropaeotum majus) Dragoljub je bujno rastuca jednoqodisnja biljka. koja se u toplijim klimatskim uvjetirna razrnnozava krupnim sjernenkarna i sama, Cvate od lipnja do listopada. Veliki cvjetovi variraju od Lute, preko narancaste do tamno purpurne boje. Neke forme te mesnate. scene i ljekovite biljke mogu puzati i penjati se. a druge rastu u obliku bujnog grma. Njegova su domovina brdoviti krajevi Perua i Kolumbije, gdje su ga JOB prije 4000 godina lndijanci uzgajaJi u zajednici s kukuruzorn i grahom. Sije se na ieljeno mjesto u drugoj polovici travnja, do svibnja. Zelene cvjetne pupoljke dragoljuba moze tovjek prije cvatnje pobrati. ukiseliU j jesti kao kapare. Sitno nasjeckani listovi i cvjetovi mogu se dodati kao pikantan zacin salati.
DRAGOLJUB

63

(Zinnia elegans) nekad spadala medu najrasirenlje i najomiljenije jednogodisn]e Ijetno cvijece. Cvate od lipnja do listopada, Donesena je iz MeKsika oko 1800. godine. Najbolje uspijeva na suncu i plod nom, propusnorn tlu. Da bi sjemenke proklijale potrebno je da temperatura tla dosegne najmanje 15°C. Zato se cinija sije kasnije, u svibnju, izravno na cvjetnu gredicu. Moze se posijati i u travnju . u sand ucice. a u svibnju presaditi na stalno mjesto. Kad jed nom pocne rasti cinija napreduje brze od vecine ostalih biljaka.
CINlJA

PITOMI SLJf;Z (Alcea rosea)

Cinijaje

Pitomi je sljez visoka dvogodisnja biljka pretpostavlja se. iz Sirije. Cvate od lipnja do listopada. Cvjetovi te prekrasne biljke Ujepih listova izrastu na dugacko] i snaznoj cvatnoj stabljicl. Velikl su i boja im varira od bijele, preko zute i zarko crvene do tamno crvenih i skoro crnih tonova. Na suncanorn i toplom mjestu moze pitomi sljez cvasti i nekoliko godina za redom. Sije se u lipnju na gredice, a plkiranjem se dobiju snazriije biljke. Presaduje ih se u jesen iii proljece. najbolje uz vrtnu ogradu iii zid kuce. I njemu je zbog visoke stabljike obitno potreban oslonac. Nel<;.adae. u nekim hrvatskim s selima, pitorni sljez sirnbolicno sadio pored kuce u kojoj se nalazila djevojka za udaju.
rodom,

64

(Aquilegia vulgaris) Pakujac samoniklo raste u europskirn sumarna i po livadama, a ima ga i na Kavkazu. Cvate. vecinorn. u svibnju. Zbog blzarne Ijepote, vecinorn Ijublcastih cvjetova pakujac je vee na samom pocetku 15. stoljeca dospio u nove. Kultivitranjem i kriianjem s iednom srodnom americkorn vrstom postignuta je slroka paleta najrazlititijih zoja cvijeta. Vise voli polusjenu nego 'zravno sunce. Sije se u svibnju iii lipnju u dobru, umusnu zemlju, a kad malo naraste presadu]e se na stalno mjesto. To je zrajnlca ciji busen postaje s godinama _ e raskosnljl. Rado se pomocu sjemena razmnozava sam.
f"AKUJAC

TURSKI KARANFIL (Dianthus barbatus) Mirisne cvjetove turskog karanfila nacl cerno u najrazlititijim bojama. Potpuno bijele, njezno ruzlcaste. jasno crvene, tamno purpurne i lijepo isarane. vlsebojne ... Obitno cvate u svibnju i lipnju. Biljka je to porijeklom lz juznoevropskih zemalja, voli sunce i toplinu. Dobro uspijeva na obitnoj vrtnoj zemlji. Sjeme turskog karanfila sije se (kao i kod veclne ostalih dvoqodisnjih biljaka) u lipnju. Do jeseni razviju se gusti zeleni buseni, koje je moquce presaditi na zeljeno mjesto iste jeseni iii sljedeceq proljece, U krajevima s ocuvanim "prirodnirn" livadama, sarene cvjetove turskog karanfila rado posjecuje prekrasan leptir· lastin rep.

65

\'Rl7\A IVANCICA (Chrisanthemum maximum) \'rtna je ivancica slicna livadnoj. sarno U stabljicni listovi i cvatne glavice deblji. mesnatiji i veci, U nase je vrtove tigla s Pirinejskog poluotoka. Kao i ecini drugog vrtnoq cvijeca i njoj vise prija sunce nego sjena. Moze se razrnozltl sjemenom koje se sije u lipnju, ali se. kao visegodlsnja biljka, najbolje razrnnozava dijeljenjem korijena (u listopadu). Dijeljenje korijena (svake 2-3 godine), opcenito o igurava mnogim trajnicama bogatiju i raskosnij u cvatnju.

BUELl LJ1WAN (Lilium candidum) Opojni miris i cistu bjelinu te Jijepe biljke simbollcno je covjels oduvijek vezao uz cistocu i svetost. Njegov se cvijet nalazi u grbovima mnogih gradova i zemalja. Uzgajan je u staroj Perziji i Egiptu jos prije 4000 godina - zbog Ijekovitih svojstava. BijeJi Ijiljan je trajnica. Cvate obicno u lipnju pa se zove i cvijece svetog Antuna. Dobro uspijeva na suncanorn mjestu i propusnorn tlu, Razmnozava se lukovicama koje je potrebno u kolovozu podijelitL a zatirn posaditi na stalno, neornetano mjesto.

66

K.OKOTIC (Consolida ambigua) • isegodEmji kokotic lijepo je cvijece spravno oblikovano, poput svljece, lrna prekrasne cvjetove svih nijansa plave boje. Cvate od lipnja do listopada. .. uze narasti vrlo visoko - do I. ,8m. U ::uropu je dospio iz Ivalifomije. 5adi se i :'~eria hranjivom tlu i mjestu ooasjanom suncem. Kao i druge visoke ~Ilj e najbolje je posaditi ga pored ~rade iii zida, .Jerlnogodisnji. kokotlc (Delphinium 3.~.ads) liCan je visegcdisnjem sarno je s anji rastorn. Sije se vrlo rano u ~~ljece na stalno mjesto i na suncani oza], Otporan je i razrnnozava se. :: -'0 sjemenom sam.

YOTOCNICA

(Myosotis sp.. ) Fotocnica je u vrtove dospjela Iz europskihsuma i sa surnsklh proplanaka. To je otporna dvoqodisnja biljka sitnih nebeskoplavih cvjetova . Cvate rano u proljece, u travnju i svibnju, a osobito je lijepa u kombinaciji s bijelim sunovratima. Pristaje i LIZ macuhice. krasuljke. seboj. ill kao podloga tulipanima ... Prikladna je za svaki hut vrta. za cvjetnu Iivadu. uz staze i puteve, na kamenjar. u lonce ... Kao "divlja" vrsta razrnozava se sama ili se sije u svibnju i lipnju. a u jesen iIi proljece presaduje se na zeljeno mjesto. Odlicno ce uspijevati i u sjeni.

67

URESNJCA,

KOSMOS (Cosmos bipinnatus) Uresnica je visoka jednogodisnja biljk.a zanimtjivih listova razdijeljenih na vrlo uske i duge odsjecke. Cvate od svibnja sve do jeseni lijepim veJikim gJavicastim cvatovima, cija boja varira od bijele. preko ruzicaste do tamnocrvene ..U Europu je stigJa u I. 7. stoljecu iz Meksika i vrlo se brzo prosirila po samostanskim, a zatim i po seoskirn vrtovima. Taje otporna biljka prikladna za suncani i polusjenovit polozaj, a najbolje je saditi je pored ograde uz koju je moguce visoku stabljiku po potrebi privezati. Sjetva u sanducice. u ozujku. a potom presadnja u vrt, krajern travnja, omogucit ce cvatnju vee'.u srpnju. Izravna sjetva ria stalno mjesto, krajem travnja pomaknut ce cvatnju u kasno ljeto, Kao i mnoge druge vrste starinskog cvijeca. na povoljnom se poloiaju razrnnozava sjemenom sama.

LIJEPA RATA (Callistephus chinensis) Lijepa kata stigla je k nama iz Kine ili Japana davne 1728. godine. Od onda do danas nastale su mnogobrojne sorte od kojih se mnoge znatno razlikuju od svojih izvornih oblika, Kao i neke druge toploljubive vrste. sije se u sanducice u ozujku. a presaduje se na otvoreno u svibnju. Izravnu sjetvu u vrt najbolje je obaviti pocetkorn svibnja. Pregusto posijane biljke prorjeduju se iii se presaduju na razmak od 20-25 em. Kako blsmo sprijecili bolesti ne treba je sijati dvije godine za redom na isto mjesto.

68

(Dahlia sp.) zak georgine u Europu povezan je s a~anjem Amerike. Neposredno . n sto su Spanjolci osvojili Mexiko e su u Madrid prve georgine "'ocr\ena i bijela. S vremenom se e rasirilo po citavoj Europi, edilo je kultiviranje, nastajale su ne i tisuce novih sotri ... Dalije cvatu - ~ecado jeseni. Kao i krizanteme c: :l 11 0 obinu da se velitina njihovih ~. glavica rnoze mijenjati trganjem nih cvatnih pupova. cOl"georgina sade se krajem ~ a. jesen, nakon cvatnje gomolje _Jet z: aditi iz zemlje, osusiti i spremiti dno mjesto, sigurno od +.rza anja, eke se sorte mogu nozax ati i sjemenom.
ORGf."'!IA. DALIJA

SEBOJ (Cheiranthus cheiri) Seboj vodi porijeklo iz toplih sredozemnih krajeva i vee su ga stan Grci i Rimljani cijenili zbog ljekovltih svojstava. Grana se grmoliko, a u osobito povoljnim uvjetirna moze narasti i do 90cm. Lijepih je zutih iii tamnocrvenih cvjetova ugodna mlrisa. Cvate od travnja do lipnja, ovisno 0 klimi. U toplijim zemljama pojavljuje se kao trajnica. dok se u kontinentalnoj klimi srednjeeuropskih zernalja tretira kao dvogodlsnja biljka. Razmnozava se sjemenkama koje se plitko posiju na gredicu u lipnju, au jesen se sadnice presaduju na razrnak 20-30 cm. Nakon sjetve i za vrijeme kJijanja valja ga umjereno zalijevati. Seboj najbolje uspijeva na suncanorn polozaju. te boqatorn. rahlom i propusnorn tlu.

69

CARSKA

KOCKAVICA

(Fritillaria

imperial is) Carska kockavica. stigla je iz srednje Azije i srodnik je jedne od nasin najljepsih zakonorn zasticenih biljnih vrsta (koje cerno naci kako u proljece cvatu na nizinskim vlaznirn Iivadama) obicne kockavice (Fritilaria meleagris), U srednjeeuropske vrtove dospjela je, preko Perzije, jos u 16, st. i nastanjivala je vrtove bogatasa, No, postupno se prosirila seoskim vrtovima i postala svojim velikim. zvonolikim cvjetovima vatrene boje. njihov najljepsi proljetni ukras, Cvate u travnju/svibnju. Na osobito povoljnorn. suncanorn polozaju i rahlom tlu naraste i do 1m visine. Veliku, zuckastu lukovicu snaznog mirisa posadit cerno u jesen. na stalno. neometano mjesto gdje ce godinama moci u miru rasti. Gnojiti treba iskljucivo zrelim kompostom samo povrsinu tla. Gnojenje stajskim gnojem moglo bi dovesti do gnjiljenja Iukovice.

PEKUNIKA (Iris sp.)
Perunika je omiljena trajnica, lijepih bijelih, plavih, ruzicastih do [jubicastih cvjetova koji procvatu u svlbnju/Iipnju. Porijeklom je iz Sredozemlja i judozapadnih dijelova Azije. Kontinentalni dio Europe zauzela je u vrijeme rimskih osvajackih pohoda. Ta se. danas iskljutivo ukrasna biljka, nekad davno cijenila zbog Ijekovitosti. Razmnozava se u kolovozu. iskopavanjem debelog podanka, koji se na novo staniste sadi vodoravno i rio plltko. Ako se posadi na odgovarajuci suncani poloza]. u propusno. pornato vapnenatko tlo godinama ce cvjetati bez potrebe za osobitom njegom. Tlo 01<;'0 perunike ne smije se pokrivati Kah.o bi podanak, zeljan zraka. mogao slobodno disati.

HUIl] VRATIC (Chrysanthemum rthenium) Ta Iijepa i otporna biljka mnogobrojnih - _ ih bijelih cvatnih gJavica tako se ,-,omacila da ponekad raste podivljala -a nasipima i uz ceste. Porijeklorn je iz sa e Azije i u antlcko je doba bila vrlo ijenjena zbog ljekovltih svojstava, : nito kao sredstvo za lijecenje ".~ kih bolesti. Cvate citavo ljeto, od :J. ja do rujna i najcese se razmnozava 5 rnih sjemenki sama. Inace se sije u ~ ~ 'U i travnju na otvoreno. a kad se ;.ade biljcice dovoJjno razviju esaduje se na stalno mjesto. Raste _r-o i brzo pa je vrlo prikladna za .... njavanje praznina u cvjetnjaku, : _toga, bijelom bojom cvatnih ca ublazava sarenilo u cvetnjaku i ~ 0 .ie kontrast ljetnom cvijecu krupnih

80tuR (paeonia sp.) Bozur se smatra jednim od najstarijih vrsta kultlviranog cvljeca. U starogrckoj literaturi spominju se njegova Ijekovita svojstva. Vec je u 12. stoljecu doselio u srednjeeuropske vrtove .."Divlji" oiblik lijepih jednostavnih cvjetova potisnule su (pomalo nepravedno) mnogobrojne ukrasne forme, krupnih, punih cvjetova vecinorn tamnocrvene, bijele iii ruzicaste boje. Cvate u svibnju/Iipnju pa ga cesto zovu i duhovska ruza. Zbog bujnog grmolil-.:ograsta treba pazljivo odabrati smjestaj bozura u vrtu i rnozda je najbolje posaditi ga odvojeno od cvjetnjaka. Tete podnosi presadivanje i najradijegodinama (desetljecirna) raste na istom mjestu. Najvise rnu odgovara suncani polozaj. duboko. hranjivo i propusno tlo, ali uspijeva i u polusjeni. Tradicljski se cesto sadie uz rub povrtnjaka, kao njegov najljepsi ukras, Razrnnozavanje nije sasvim jednostavno i uvijek uspjesno, Korijen treba u jesen pazljlvo izvaditi Iz zemlje, podijeliti ga i ponovo posaditi. Fonekad ce tek 2-3 godine nakon dijeljenja korijena dod do cvatnje.

71

POPIS NEKIH

VRSTA
STARINSKOG

CVIJECA

Stoia

JEDNOGODISNJE

CVIJECE

CIN]JA (Zinnia elegans) CRNJIKA (Nigel/a damascena) DRAGOWUB (Tropaeolum majus) JEDNOGODISNJI KOKOTIC (Delphinium ajacis) KADlflCA (Tagetes sp.) LIJEPA KATA (Ca1listephus chinensis) MIRISAVA GRAHORICA (Lathyrus odoratus) NEVEN (Calendula officinalis) NOCURAK (Pharbitis sp.) RAZLICAK (Cel1taurea cyan LIS) SLAMNATO CVlJECE (tietichrysum brecieetum) STOLA (Lavatera trimestris) UKRASNI SLAK (Ipomea sp.) URESNICA (Cosmos bipinnetus) VRTNI SUNCOKRET (HeJianthus ennus) ZlJEVALlCA, ZAJCEK (Antirrhinum majus)

cvijece sijemo najcesce u proljece. Ako zelirno raniju cvatnju sijemo ga, obicno LI ozujku, U sanducice, a kad prestane opasnost od proljetnih mrazeva presadujemo sadnice na otvoreno. U travnju rnozerno vecinu jednogcdisnjeq cvijeca posijati na otvoreno, na stalno mjesto iii za presadivanje. Pripadnici ove skupine vecinom spadaju u ljetno cvljece. Nakon klijanja biljke rastu brzo i s prvim ljetnim danima imarno vee raskosnu cvatnju koja traje sve do jeseni. Pregusto posijano valja (bez zaljenja) prorijediti. Za visak cemo potraziti mjesto na rubu povrtnjaka ... i' LI susjedovom vrtu. Tko iduceg Ijeta ze ponovo uzivati u njegovoj cvatnji. sjemenke mora pravovrerneno sakupi . Mnoge ce vrste, u toplijim krajevima i na toplijim polozajirna. niknuti sljedeceq proljeca same (npr. neverr. dragoljub, uresnica, lijepa I..ata. suncokret) ako tlo pustimo u miru.
JEDNOGODlSNJE

72

DVOGOmSNJE biljke sijemo obicno od svibnja do sredine srpnja. Ako izabererno za sjetvu gredicu s boljom vrtnom zemljom. U polusjeni (kako bismo ih don kle zas itili od Ijetnih vrucina), uspjeh sjetve gotovo je osiguran. Rast i bujnost veclne dvogodisnjih biljaka pospjesujerno pikiranjem (presadivanjem). ondakad kI.ijanci dobiju dva-tri listica. Ujesen. kad su lijepo razvijene. valja ih presaditi na stalno mjesto.Presadnja se rnoze obaviti i sljedeceg proljeca, Nisla strasno nece se dogoditi niti ako sjemenk nakon izravne sjetve u cvjetnjaku pustimo da se dalje razvijaju same. Jedino one, pregusto posijane, valja prorijediti i uvece. u suhim i vrucim tjetnim danima zalijevati . . noge prekrasne dvogodisnje vrste M razmnozavaju se i bez nas e pornoci same, te rado zauzirnaju sve vise vrtnoga pro Lora (npr. seboj. turski karanfil. potocnica. tratinclca. divizrna). Moiemo voditi brigu amo 0 lome da ih u jesen iii proljece presadujemo na zeljeno mjesto.

n \'OGODISNJE

CVIJECE

PUSTIKARA(Digitalis rpuraea) Zf'1 (Verbascum sp.) CUHICA (Viola wittrocktene) "11 SWEZ (Alcea rosea) TOC leA (JVlyosotis peiusiris)? OWK . (Oenonthere grandifJora) =:::30J (Cheirsnthus cheiri) •TI 'CICA (Bellis sp.) -:;--KlKARANFIL (Dienthu berbetus)

Turski karanfil

73

VISEGOUISNJE

CVIJECE

BIJELI LJIWAN (Lilium candidum) BIJELl VRATIC (Ctuysenthrmum parthenium) BOZUR (Peeonie sp.) CARSKA KOCKA VICA (Fritilltuie

imperielis)
CRNl SWEZ (Malva sylvestris.) CUV ARI\UCA (Sempervivum tectorurn) DALIJA GEORGINA (Dahlia sp.) DRIJEMOV AC (Leucojum vemum) GLADIOLA (Oladiolus sp.) GRANICICA (Hemerocallis sp.) HORTENZIJA (Hydrangea mscropnytta) JESENSKI ZVJEZDAN (Aster novl-belqii) KAMEN ITA TRA VA (Alyssum saxatile) KUKURIJEK, BOZICNJAK (tteieborus sp.) LEPICA (Lychnis viscaria) MET1LJKA (Lysimachia nummularfa) OSTRI ZEDNJAI\ (Sedum acre) PAKUJAC (AquiJegia vulgaris) PERUNIKA (Iris sp.) PLAMENAC (Phlox penicutet») PRESLlCICA (Muscari negleetum) RUMENIKA (Lychnis chalcedonica) SRDASCE (Dicentra spectabiJisj STOLA (Leveiere sp.) SUNOVRAT (Narcissus sp.) TURSKI KARANFIL (Dienthus barbatusj VECERNlCA (tiesperis matronaJis) VISOK[ ZEDNJAK (Sedum spectabiJe) VISEGODISNJ[ KOKOT[C (Consolida ambiqua) VODEN[KA, beisemine) LlJEPI DECI\O (Impatiens

biJjke iIi TRAJN.ICE osobito su omiljene jer zahtijevaju najmanje posla. Razmnozavaju se sjemenorn. ali i (sto je mnogo uoblcajnije) diobom korjena. podanaka. gomolja iii lukovica. Trajnice se sade na stalno mjesto. U proljece uvljek iznova tjeraju mlade lzbojke iz korijena lcojije prezimio u zemlji ..S godinama su grmovi trajnica sve bujniji. Zato je dobro svaklh 3-5 godinak.orijen izvaditi. podijeliti, razmnoziti i presaditi - kako bismo ih pomladili. Medutim neke trajnice. kao sto su npr. bozur. carska kockavica. vucjak i srdasce tesko podnose presadivanje pa je bolje uopce ill ne dirati, Sto se gnojenja tice bit ce dovoIjno povrsinskom sloju tla svake jeseni dodati kompost iii malo zreloga
VISEOODlSNJE

stajskoqqnoja.

VRTNA IVANCICA (Leucnentbemum maximum) VRTNI MAK (Papaver orientale) VUCJAK, LUPINA (Lupinus ZLAT AN (UNum martagonj potyphyttus)

ZUMBUL (Hyacinthus orientalis) ZVONCIC (Campanula sp.) ZILJ (Lilium bulbiierum)

74

RtJt1et1c1 Sc1m IJ mdq/ drvel1q/ tosavs/:(J/ /:IJci l1a I1q/I1/i/tf! ObrOI1c/md •;s/avacje gore Mo/a)? ba/:a lJerovaid JI VlletJjd/:efa je, dd b! /::rdstdvd doseg/! .:;,11f1J veiit/f/II, l11et!IJtJjifr stavj;aia stam g'edovIJ fiZIJ!JI. R;tb!J'ej'e trdd IJ lo/::vi vodlJ _: • U !tl /z bJJl1arl. /:o/:0it/a j8 jq/a sakIJtPaia t l1a ~'eI1!c/l11d M0e/::o jt {ISe/lld IJ ~"~J'dlfitf1elJfoV/I11tl. c1eJ.ftOVeje sJ.fslla 111.1 drvet1o/' vrft!q/ogrddl (jddl11lldj'e I1d _ g;;reba /:0// b/ krIJ2ec/ iZl1ad dVOf!std vrebao faJlIJ!J'aste pliee /fdtlce Jq;a IJ tti?;';'m -:. f2!iima m/ geed ee l1/smo J.fsIJd;/a d;jat;_jer se tr/tdo da b/ IJ glfj/eziJ'1f1110glaIeYat/ timlo m/ se dd 1?d/:/11vrt 1M v/soke drVel1eograde Zdrasie If fov!ii.!se, dak / _ /tnte!;' s);r/Vd flfdesi1e tq;itt: MeJJ.f soff/I'm. mes/1atl'm ;' ~git/111 flodovl'majagoda i ra grds);a md/rIJHc1. cvdo je / sin/o rds);oSHe mlr/se tre);raSl1o cvjece HetOmatog "-~EYid Nj;e se malo l1/odd);/e dold.zi Hi t);o fJdje dOI1/a 8a/::dje te egZfJtlcHe .. E ;-':Jnce I!/egovala br/Ztlo ;' fo.I1o.8110, fo.fIJt ka*ve oblte!Js);e dftlgoqeHost/.
~J

75

'Ne*ad smo m/ re*l/ ova*o: - Ka* d/s/ m/ zem!J'c{ d/sl Mate sto to ZJ1ac;?1Mlflsi Zem!Ja dljJ;? I to fosliie sva*e !\tse. OI1@'tf.o zlvi l1a zem!JX tq/ ZJ1a.M/ IIvjef. tosle !\tEe ;'Zt;1aemoal1na vrt /Ild/jjemo t@'zral.;. I to d0'e 811agJl.V/dtte.ja v Imam 66 godil1a Ij08 IIvj;'ef. mogll radtt/ boj;e tlego l1e*o od 20 gOdt'ttd Ier. sad mlad/ 11/ 8/ tlaVlI*1I tla vlffta os« vragove f.@' 811180'# /// gled@iI te/ev/z!;it. I t/;je tlf z£mj;a'?/ Sva*a b/j/*a, svah c'(Jetaf. II fr/rod!je tol/f.o !!Jef da seJa );q;/fwt ja);o tetJf.o odille/m da for!!JeVlm mq;' vrtjer Ima ta*o !!Jerogdt'vj;egcvjefa );orova da migajejedtlostavl1o Zao IItllStltt' Sad da Va8 odvedem tla mf?/ vrt v/dl/ b/ ja tla l1e);lm l1fje8tlma Imam mellf "traviclf: mqi tlrac" *0/1'sam 08taVIlajer ga vol/m. Toje l1ef.a 1100ob/ctlj;a trava a/ Ima ta*o rre);rasal1 cvjet da gaja f1Isam Itl)da ISCllfat/ i bas l1efll

7a !fa rflft§fr *ad me l1qj;ace,boliglava ol1damlsllm - Ne blls me bogme bole/a. Idem l1a vrt I blfm *ofa/a! - I odem l1a vrt / ta); dlfgo f.oram ;' glava me fre8tatle bolet/! Sve me rre8ta!ft boleti I ol1da ee tlrJ8/olflm !fa mot/I.II /rorjem 8ifiv/clf~

76

3toval10 Hredl!!stva 8tfflsjje "3IHSq/ KaKa zgl11!/ad!se~1 Pisem iz qrHPisl10g Poj;a /z rreljjefog ptiogorsKog Krgd g(/;eJf jJriroda j03 cista ;' l1eZdgaJeI1a (/::o//KO to dal1as HOf!e je mogllcd g!;e ee sKladl10 st1!Jel!Ji!)iIr/odl1e orance. el(!etl1e //vade I zg/eI1eSHl11ei gr/Je s# totod hstr/ A Kad se .zi'v;' #sred te j;ejJote: tesKo je l1e voj;et/Zfmj;iJ. Mls/li11 da Sll srettli!;ild!' K0'/ 02!/ecgu !;upav rrema ;pm!;i i Kq;i'bez obziral1a razil1# obra2iJVal!Jd ;' ZdI1;'mal!J'el1a1azgdovo!;i1o vremel1a dajry' ee vracgiJ. A 2C111!;,a co'()efp I11l1OgostmKo l12Vraca za It/OZett/ tflld / !;ilbav- ona l1al11 dge .zdravjie Ijaca sal11ofoll.zdal!Je. Radecl val!!: l1a Zfmj;X cm!/eK odmara dHS# I abl1avjja sl1agll. ZaI;'m /)#de hyi Sll sam! seN #sKraf;/lzadovo/)stvo da il11qJusv~y' KOl11ad;'c el11/)/ee:jer l1el11d z slaae /zdravj;e flrd!1e od ose {o/# stvaramo svgii11 mKal11a A KaKavje teK #ZltaK otid # l1erj/e!;i1ojutro II svg' vrt ;' dOI1j;et; K#eit#1111Kosamzdravofl / s'()eZeg fowea ; IIbrati cvj;eee za va3/. Jedva ceKam froj;eee da mogH mKol11 dod!j/vati tOt/If, dragllzem/)iI # l11C1emwr« da 1110fl#bosol11 l1oflom o2fjetlti tOflil1# 2C111/)e' sl1agll KCla /Z l!Je .zrac/ Da HZlvam # !;erot! i ; m/nSH rascvaliit vocala da gledam {a{o I1ICIIllfovi If Vlft0flradll. f I Kal110 god rag/edam, ZI1am, oso 111811e blt/ !Jetotd To SH ee b/agoslov!;ett/ trMlld {ad o2fjecam da sam r« l1a svg~y zel11!;/ g(/;e mije t1!Jesto ;' g(/;e 3H mq;/ {orj;'el1/ A to je 02fj'ecg' {0'1' gud!i11a dg'e sl1aglf da I zivotom pral1e tH I1gvecH svetit!Ju {gil Z!Jvemo sv%m Zfmj;om t/z f0zdrav- ;' I1g!/ef3e.itge za HSRjesal1 rad A 11 a Kif il1C ie, qmbisl10 Pope

77

Ljekoviti neven u povrtnjaku

Veliki i Ludvig Poboini cak i zakonorn propisall uzgoj Ijekovitog bilja u seoskirn vrtovima. Golem poticaj lijetenju Ijekovitim biljkama dao je u Njemaclwj, u 19. stoljecu. uporan i velik zaljubljenik u prirodu, poznat po Iijecenju vodom i biljem . Sebastian Kneipp. A zasto. iako sarno povrsno i "na preskokce" nabrajamo barem neka od velikih povijesnih imena u lijetenju bi.ljem? Zato da i Vas potaknemo da jedan dio vrta. makar same jednu gredicu namijenite. za Ijekovite i zacinske biljk.e koje ce Varn sigurno, uz malo truda uspjevati. Ljekovite i zacinske biIjke ne bisrno smjeIi gajiti u onorn dijelu vrta koji je uz cestuili graniti sa susjednim poljern. koje se mozda gnoji mineralnim gnojivom iii prska pesticidlma. jer ce ih nase biljke "upiti" i vise ce narn stetitl nego koristitl.

d davnina se u [jekarnlstvu protiv raznih bolesti i tegoba koristilo Ijekovito bilje. Cesto se navodi da se u Kini jos prije dva tisucljeca uspjesno lijetilo njihovim pripravcima. Ali ne sarno u KinO [ najslavniji anticki lijecnik ttlpokrat u 5. je stoljecu prije Krista postizao zapanjujuce uspjehe u lijetenju biljem. Tako je izlijetio je filozofa Demokrita, makedonskoga kralja. zaustavio siren]e kuge, cak mu je perzijski vladar ponudio mjesto osobnog lijecnlkal [ u Srednjem se vijeku sirilo znanje 0 ljekovitim biljkarna i njihovoj uporabi. a u tome su se posebno isticali benediktinci. Oni su u samostanskim vrtovima gojili mnogobrojne Ijekovite biljke, a u tome su im podrsku davali i poje.dini vladari. Tako su npr. Karlo

O

A znamo Ii kada se Ijekovite biljke beru i suse? Uglavnom ih rabimo svjeze. tadaimaju
najvlse ljekovitih tvari, etericnih ulja. vitamina. minerala. gorl<;ihtvari ... Za dulje cuvanje i kasni]u uporabu ljekovite biljke susirno. Nil<,.ada izravno na suncu. jer ce Ijekoviti sastojci "pobjecl". a eterlcna ce ulja naglo ishlapjeti, Zatoih suslrno u sjenovitlm. ali zracnim prostorijama. rasprostrte. na prozratnoj podlozi ( sito. mreza. gaza...) u tankorn sloju kako bi se podjednako i ravnornjerno susile. Mozerno ih takoder vezati u snopice i objesiti "naglavacke" da vise na propuhu, Moiemo ih susiti u "susnicama" na umjetnoj toplini koja nikako ne smije biti visa od 60 stupnjeva. a za biljke. koje sadrze etericno ulje. temperatura ne smije prijeCi 35°C

80

Pozort Susirno Ii deblje dijelove biljke korijen, podanak, plod) razrezerno ih najprije na ploske. pa tek potom susimo.Ttada se dobro posuse tavljamo ih u cvrsto zatvorene najbolje hermetitke) posude s naljepnicom na kojoj napiserno Ime ~iljke i vrijeme kada je ubrana. . azno je znati da se ljekovite tvart u razlicltim biljkama nalaze u razlicitirn ijelovima tih biljaka. Kod nekih je najljekovitiji cvijet. kod drugih pak list, orijen, plodili samo sjernenke. Korijen podanak obicno vadlmo u kasnu jesen u rano proljece kada su najbogatiji "O.I1jivim Ijekovitim tvarima. i ~ stovi koje beremo trebaju biti posve Z\ ijenL ali mladi. Listovi sadrze aj\ i' e etericnog ulja neposrcd no pred atnju biljke, pa ih je u to vrijerne jbolje sakupljati za susen]e. jetove ubiremo mlade. svjeze.

potpuno otvorene. Opcenito biljke ne beremo po kisi, po magli iIi za velike zege i sunca. a niti prerano ujutro. Najbolje je ubrati ih po lijepu vremenu, prijepodne, kada se posusi jutarnja rosa. Treba brati sarno zdrave, a pozeljno je i ciste dijelove biljke. jer ih prije uporabe i susenja ne bi trebalo pratL Preporucuje se da pojedine Ijekovite biljke gajimo u onim krajevima gdje je njihova postojbina - mediteranske u rnediteranskom podrucju. planinske u planlnarna. U svojem izvornu pod.neblju biljka ce imati najvise Ijekovitih svojstava. ali nista ne srneta ako grm kadulje. ruzrnarina. lavande iii nesto slitno posadimo i u kontinentalnorn podrucju, lako manje djelotvorni. njezini ce nas ljekoviti sastojci i mitis ipak veselili, te pridonijetl raznolikosti u nasem vrtu.

ZNAMO

LI

STO
JE ZACINSKO

BILJE?!
Mnoge Ijekovite biljke u svojim listovima. u cvjetnim pupoljcima, plodovima. te sjemenkama ill u korjenju sadrie eterlcna ulja s aromatlcnim sastojcima svojstvena mirisa. Dodani razlicltim jelima. oni daju ugodan miris i poboljsavaju okus ukratko. oplemenjuju hranu. Te gorke, !jute iii arornaticne tvari koje nazivamo zacinima. cesto su potrebne nasern organizmu jer pospjesuju probavu iii djeluju npr. na rad srca i krvotoka. Koriste se svjeze iii osusene. usitnjene, samljevene iii zdrobljene u prah. a cuvarno ih kao i sve ljekovite biljke u hermetitki zatvorenim posudama. jer na zraku lako ishlape i gube na vrijednosti. Zacin od svjeze ubrane biljke oblcno dodajemo salatarna. umacima, pecenkama, juhama i varivirna. ali tel" pri kraju kuhanja ( i opet da ne ishlape etericna ulja ) Planirajmo stoga u nasern vrtu i mjesto za uzgoj zacinsklh biljaka. Nemamo Ii VIta, mnoge od njih rnozerno posaditi u posude na balkonu iii prozoru. Bit ce to neobican zeleni kutak u nasern stanu. a u korist nase prehrane i zdravlja. A kako ih valja sijatL saditi, njegovati i na kraju koji se dijelovi tih biljaka korlste i za sto?

Za vase Iakse snalaienje odabrali smo samo uno Ijekovito zaclnsko bilje za koje mislimo da bi moglo dobro uspjevati u Vasem vrtu ..a podijelili smo ga radi bolje preglednosti u sku pine prema mjestu u vrtu najprikladnijem za njihov uzgoj; Predlaiemo da neke Ijekovite biljke budu: sastavni dio vase i.ivice: bazga,
borovica, divlja ruza, drijen, glog, trniria ... a 1I primorskim krajevirna to rnogubiti i divlja maslina, rnirta. lovor, primorske vrste borovica, ruzmarin i drugo. Samostalni grmovi u Vasern vrtu mogu bitl malina ili kupina npr. Uz plot rnoze se nesmetano siriti borac.kopriva. hren iii penjati hmelj. Povrtnjak je pravo mjesto za an is, cesnjak. kopar. komorac. maticnjak. paprenu metvicu. rigu i vlasac. U cvjetnjaku neka Vam od Ijekovitih biljaka cvatu barem erni sljez. karnilica, neven. Ijelwvita kadu!ja i lavanda. Osigurajte mjesto za jednu gredicu s Ijekovitim biIjem. Trebala bi biti na zasticenom mjestu, najbolje odrnah uz kucu. okrenuta prerna suntanom jugu. Na njoj posadite bosiljak. lavandu, kadulju. majcinu dusicu, mravinac. rnazuran i ruzrnarln. Ako vam se u vrt naseli neka

samonikla Ijekovita biljka. trputac
npr.. nemojte ga izbaciti. lznenadit ce vas njegove vrline. Za prelijepu skupnu fotografiju vase ljekovite druzine treba vam jos - breza, treperavo i lijepo stable pod tijom cete sjenorn provoditi ugodne trenutke odmora. A sada. 0 svakom od till zanimljlvlh clanova ponaosob:

82

i do 5 litara soka koji su pili svjez iii fermentiran. No, mi sok ne preporucujerno jer uzimajuci ga stetlmo stablu. Ako se ipak odlucirno za brezov sok. svaku ozljedu na stablu treba namazati smolom za cijepljenje. U proljece - od svibnja nadalje - berite mlade listove breze i susite ih na sjenovitu i zracnu mjestu. Takav je taj jedan od najboljih diuretika ( sredstvo za lucenje mokrace). Djeluje vrlo blago, ne nadrazu]e niti ne ostecu]e bubrege, mazda cak pomogne organizmu izbaciti kamenac iz mjehuraili iz bubrega. Listove breze cesto stavljamo i u tajne mjesavine protiv reume i gihta. Cak se i kod secerne bolesti preporutuje piti ca] ad brezove kore i llstova, Caj ad listova breze pripremite tako da 2 do vrha pune cajne zticice suhih listova prelijete s 1/4 I kipuce vade i nakon 10 minuta procijedite. Pije se tri puta na dan po jedna salica mlakoga caja. Caj ad brezovih listova u propisanim koticinarna ne maze stetiti. ali se ne preporucuje piti nerazrijeden brezin sok.

,.pendute Roth L.
_"0

imate dovoljno mjesta, ne s ojem vrtu. uz zivicu posadili i -0 itko drvo s glatlmm bijelom - uho, pjeskovito tlo i mnogo ler naraste bujno i visoko. o hladnog i umjerenog pe i zije. Maze lzdrzati - - e temperature, a njezin je = iezavajuce i ljekovito pice a. Obicno bi u proljece u ..~~~- duboku rupu. stavili u nju ~ oju bi curio sok. Od rnoglo se u 10 dana dobiti

83

LJEKOVITO
8ILJE

-SASTAVNI DI'O

VASE
ZIVICE
bazga borovica divlja ruza drijen glog tmina
Iovor

CRNABAZGA
Sambucus nigra L. Zasto ne biste u zivici oko Vaseg vrta osigurali mjesto za "dobrog kucnoq duha koji stitl dornace oqnjiste?" Prema vjerovanjima nasih predaka takvi dobri duhovi prebivaju upravo u bazgi . grmu koji u proljece (od svibnja do Jipnja) cvate veliklrn mirisnim cvatovima. I\ao na svecanirn tanjurima bazga nudi tisuce sitnih rnirisnih cvjetova bljedozute boje pune peluda. i pcelama i ljudima. Cvjetovi sadrze etericna ulja, glikozide, tanine i zato ih nemojte susiti na ternperaturi visoj od 40 stupnjeva da ti ljekoviti sastojci ne ishlape. Caj od cvjetova bazge jaca obrarnbeni sustav Vaseg organizma. l)jeti od prehlada i groznice jer pospjesu]e znojenje. Zato ga pijte vee prije prehlada da ih preduhitrile. Dvije pune cajne zlicice suhih cvjetova bazge prelijte s 1/4 I vrele vode, neka odstoji 5 rninuta. ca] ocijediLe j popijte ga rnlacnoq, Ako ste medutim, vee prehladenL a zelite se dobra oznojiti,. tad a 4 cajne zticice prelijte s 1/2 I vrele vode. osta ite da stoji 10 rnin.. pracijedite i popijte ga sto toplijeg, gotovo vruceg, Nal,on dobrog znojenja prehlada ce brze i lakse procl. Od zrelih plodova bazge kuha se i pekrnez. I\.OJi djelotvoran protiv je kaslja. prehlade, te reurnaticnih bolesti, AIL pozort Nemojte jesti nezrele bazgine bobice. Mogle bi vam prouzrociti teze probavne smetnje, cal, lagano trovanje.

84

BOROVICA niperus communis L. Z- a zimzelen gnn s iglicastim :ooljika im listovirna. raste po =' jettijlm sumarcima i sikarama. Njegovi {_I1i ceserici okrugli su. veliki kao '"a5ak, tamnoplavi i rnesnati. saz ijeva]u kroz dvije godine, tako da na oj blljei nalazimo istodobno i zrele j ne, azivamo ih j pupuljicama. Miris _,e ugodan, arornatican. okus azxast, zatim gorak. Daju poseban rakiji (brinjevka. klekovaca). - rno sarno zrele, tarnnoplave ~:jice. Zbog bodljikavih listova to je .esko paje najbolje pod grm _-0 trijeti platno, tresti pupuljice i rn ih sakupiti. Susimo ih na zraku.

Koristimo ih sarno susene za pripremu

caja.
Borovica je cijenjena u narodnoj medicinL caj pornaze za boJji tek, smiruje kasal] i pospjesuje izlucivanje vode. Borovlcine bobice vrlo su ukusni i omiljeni zacin koji dodajemo kiselom zelju, raznim urnacima. ribi i mesnim jelima. Kuhamo ih cijele iii. zdrobljene, najvise 2-3 po osobi. Pozor! Smrdelika iii somina (Juniperus sabina L.) lma bobice slicne borovici, ali sitnije. a sadrze veoma otrovno etericno ulje!

DIVLJA KUZA - SWAK
Rosa canine L.

rtoce Ii Vam bodlji.kavi grm divlje ruze srnetati. iii cete rnozda pozeljeti da upravo u vlastitom vrtu uberete i njezine plodove pune vitarnina C i drugih vitamina. mineralnih tvari i vocne kiseline? Ta divlja ruza, koju zovu i pasjom zato. jer su stari RimJjani vjerovali da sipak izmedu ostalog lijeci j bjesnocu pasa. obicno raste kra] suma. u zivicama i uz plot, uglavnom na suhirn j plicim tlima. .Jos rimski lijecnlk Galen spominje sipak kao lijek od mnogih bolesti i kao hranu sirornasnih slojeva. A divlja ruza nam potkraj Ijeta daruje svoje sjajne crvene plodove koje rnoramo brzo posusiti. na temperaturi ne visoj od 40°C. Treba ih cuvati u zatvorenoj posudi da se Ijekovite tvari ne razgrade. Sipkov je ca] osvjeiavajuCi napitak. pojacava obrambene snage

85

naseq organizma I izvrsno je sredstvo protiv prehlada i vruclne - upravo zbog vitamina C! Pozor! Najvise vitamina C ima upravo u zrelom sipku ko]i jos nije orneksao i nije izgubio svoj sjaj i svijetlocrvenu boju. Medutim, za sipkov pekrnez brat cemo posve zrele plodove ujesen. pa i poslije prvih mrazeva. kad orneksaju. Od ruzinih latica prireduje se ruzina voda i ruzin med, od kultiviranih vrsta ruza - skupocjeno etericno. mirisavo ulje. Kako pripremiti sipkov caj? Dvije pune cajne zlicice usitnjena, zdrobljena sipka stavimo u 1/41 vode. a kada zakipi ostavimo stajati oko 10 minuta. To je jedan od rijetklh cajeva u kojemu i vise sati nakon pripreme ostaje potpuno sacuvan vitmin C. Zato ga mozerno pripremati I cuvati u vedm koliclnarna i piti tijekom dana.
DRIJEN

TRNINA

Pnmus spinosa L.
Taj nizak. gusti trnovit grm koji vrlo dobro uspjeva na vapnenackom tlu. Ll_Z rubove surna [ sikara na suncanirn mjestima, vjerojatno ce dobra uspjeva . i LI zivici oko vasega vrta. Cvijetove berite sredinorn proljeca. mlade listove odmah nakon cvatnje, a plavkastocrne. sivkaste plodove LI kasnu jesen. tek nakon rnrazeva. kada orneksaju. Od plodova mozete pripremati. soh, pekmez i.marmeladu za poboljsanje teka. Osuseni plodovi dobri su za pripremu caja kojim se u narodnoj medicini (jos od starih Rimljana) lijecio cijeli niz bolesti. od -zelucanih grteva i kaslja do ciscenja krvi i koznih osipa.

Comus mas L. Taj grm raste u rijedim. grmovitim surnarcima u umjerenom podrucju .Juzne Europe. Plodovi drenjine trpke su i kisele kostunice (dol, su jos u nezrelu stanju), ali kad postanu tamnocrvene i dobro sazri]u. kad vee same otpadaju, tada su ukusne. pune secera. organskih kiselina, treslovine i vitamina C. Pekmez od drenjina vrlo je zdrav i hranjlv, takoder i sok. a zbog znatne kolitine treslovine u narodu su ga upotrebljavali da bi zaustavili proljev. cak i protiv dlzenterije. 0 tome valja voditi racuna pa ga neki i ne smiju koristiti. Drijen ce pridonijeti bogatstvu i raznolikosti vase zlvice. narocito u rano proljece kad se njegovi grmovi vee prije listanja prekriju zutim cvjetovima.

86

LOVOK

Leurus nobilis
Taj zimzeleni rnediteranskl grm, iii

stablo s vrlo bogatom krosnjorn zivi vise od stotinu godina! Zasadite ga i vi, i uzivajte u njemu, uzivat ce j vasi unuci! Uspijeva uz Mediteran, a od davnina je bio veoma cijenjenoi cak sveto drvo. Za stare Grke i Rimljane lovorov vijenac bio je znak najvece slave, casti i pobjede. Listovi i plodovi lovora vee tada su sluzilii kao mirodija i kao lijek. Listovi. koji se najvise korlste kao zacin. beru se kad su potpuno razvijeni i kozasti. nakon dozrijevanja plodova. Susimo ill na zraku i u sjeni u tankom sloju. na toplome mjestu. Sadrze etericna ulja i gorke tvari. a u plodovima irna i masnogbiljnog ulja, skroba i secera, Listovi i plodovi koriste se kao zacini jelima od divljaci. ribe, peradi. za umake i marinade. Taj zdravi arornaticno gorki zacin povoljno djeJuje na probavu .. Stavljamo ga cak i u juhu. Kuha se 5 mesom i tako zacinjena juha mnogo je ukusnlja i potite tek .. Opcenito. mnoga su jela ukusnija i lakse probavljiva ako u njih dodamo po jedan. dva lovorova lista. Listove lovora stavljamo j suhome vocu. posebice smokvama u pakiranje. a u nekim zemljama suse meso u dimu od lovorovih grancica. Lovorovo ulje primjenjuje vrlo je dobro za masazu. prokrvljenost, raznih koznih se izvana. poboljsava protiv

OG - 2::aegus oxyacantha L
_'" u prirodi raste s ostalim grmljem, ujuci zivice i sikare. uz rubove

'"i polja. Zelite Ii glogom obogatiti

- ~ 21\ leu

treba znati da je glog, :: oice glogov ca] ljekovito sredstvo srce za bolji optok krvi, posebice :: S!3rijih !judi iii vrlo opterecenih j _cnih osoba. U nekim slucajevirna ~ note povisiti niski tlak. Glogov grm 2lijelim cvjetovima u svibnju i u _~ a crveni plodovi dozrijevaju u - • tJ listopadu. Omiljena su hrana ,\ko zelite imati oko sebe ~_.o plica, zasadite u zivicu oko rta igrmove gloga.

djeluje antlseptlcki osipa, i bolova u

misiclma. lpak, ne treba zaboraviti da primjena lovorova ulja, i zacina u nekih !judi moze izazvati alergi]u. Zato oprez.

87

SAMOSTALNI GRMOVI U

VASEM
VRTU
matina kupina

MALINA
Rubus Jdeaus L. Zbog slatkih mirisljivih plodova malinu cesto sadimo u vrtovima. Osobito ju uzgajaju u Engleskoj, SAD i Francuskoj. Taj ce vam grm dozrijevati od ranoga Ijeta do kasne jeseni. Uzivajte u njegovim plodovima punirn osvjezavajucih vocnih kiselina, vitamina i mineralnih tvari /kalij, fosfor. kalcij, zeljezo. maqnezij/. Priredujte od njih ukusno osvjezavajuce pice - malinovac. Ne zaboravite da cvjetovi maline sadrze mnogo nektara. pa je biljka posebice cijenjena u pcelarstvu. Mladi Iistovi sadrze vitamin C, a budud da caj od listova blago stisce sluznicu, upotrebljava se za lijecenje usne supljine i zdrijela te pornaze kod zaustavljanja proljeva. Obicno ne Kuharno caj same od susenih maJininih listova. nego spravljamo cajnu rnjesavlnu (koja se pije ponajprije zirni ujutro i.navecer). a sadrzava: list maline, list jagode, list kupine i lazarkinju. Mjesavinu prelijemo kipucorn vodom i nakon pet minuta. kad u tekudnu prijedu sve Ijekovite tvari, ocijedimo. Lz te osnovne biljke LI cajnu mjesavlnu za osvjezenje mozernododati i prstohvat majtine dusice. matlcnjaka. metvice, malo plodova od borovnice. jli sipka. Dodate Ii med i limun i ucinak ce biti iznenadujuce osvjezavajucil

88

PL""'IlA

=-

~U5

Iruticosus

L

_ jedan trajni grm u vasern vrtu. it, iako je uzgojena i sorta bez ~a. Jos u I. stoljecu poslije Krista ~ ~su lijecnicl preporucivall zvakanje - dog kupinova UScaza jacanje - :,nog mesa a i kao sredstvo protiv rnuta. Najvise se ipak jede kao voce, , ~ei:em stanju. Njezini zreli, crnl, "_..,:pl.odovi sadrze vitamine C i B 1, r eralne tvari i organske kiseline. itki se proizvode kupinov sok, 0\ 0 vine idem. Mlacni kupinov upravo zbog vitaminai rntnerala sadrzi, vrlo brzo lijeci promuklost. o ga u manjim gutljajima. :.!9Orucujese glumeima, pjevacima i
- -'0\

spikerima. RazliCiti pripravci od kupine pornazu u borbi protiv prehlade i gripe, a taj od listova kupine takoder je debar za grgljanje i ispiranje sluznice.Caj od. osusenih mladih listova kupine ima pomalo trpki. ali ugodan okus. a dobra je dodati mu malo cvjetova, listova maline, te lipov cvijet i podbjel. Dodajte Iimun i s.ladite medom! NajprikJadnije vrijeme za sabiranje mladih. ali razvljenih listova kupine je kasno proljece. a 1110ral110 odmah ill posusif na temperaturi ne visoj od 40 stupnjeva C. Za sok beremo posve zrele erne plodove.

89

LJEKOVITE BILJKE KOJE ,

CE

VAM KASTl UZ PLOT
borac
hmelj hreD

kopriva

HORAe

Baraga otticineli Buduci da je njegovo korijenje kratko. u suhirn ga ljetnim mjesecima treba dosta zalijevati. Osim kao zacin i povrce. ta se Jijepa biljka upotrebljava i u medicini za lijeeenJebubreznihi crijevnih bolestl, a cvijet se doda]e nekirn cajnim

Borae je socna i dlakava jednogodisnja biljka. podrijetlom iz zapadnog Sredozemlja. Njezin najupadljiviji dio su prekrasni zvjezdoliki cvjetovi, nebeskoplave boje. koje vrlo rado posjecuju pcele, Mladi listovi. ugodna kiselkastog okusai mirisa podsjecaju na krastavce, Oni se i najcesce rabe svjeii kao zacin salati iii lisnatom povrcu. ili se pripremaju kao spinat. Borae se razmnozava sjernenkama pa se vrlo testa i sam zasijava, U Hrvatskom primorju mozerno ju vidjeti kako. poludivlja raste na zapustenorn zemljistu. vednom u blizini naselja, Sjemenke boraca su velike, a mozemo ih sijati u travnju izravno na gredicu i to u razrnaku ad 25 em. Stariji listovi postaju tvrdii gube arornu. Stoga je preporucljivo (ako zclimo tijekom citave sezone imati rnlado i socno lisce). borac sijati svakihl4 dana, do kolovoza.

rnjesavlnarna

za tskasljavanje.

Caj pripremamo tako da dvije do vrha pune tajne zlicice listova boraca prelijerno s 1/4 I kipuce vode i nakon 10 do 15 minuta ocijedimo. Pije se vruci. 2 do 3 salice na dan, Ne treba ga dugotrajno upotrebljavati.

90

H 1F..LJ Humulus iupulus L. z plot iii uz zivicu u Vasern vrtu, iii po oosebno izradenim "Ijest vic am a" moze se penjati i dobro uspjevati hmelj. biljl~a .:.a koju narodna medlcina srnatra da sprecava nesanlcu. lijeti neredovite enstruacije i razne kllilnahtericne egobe. te koristl protiv bolesti bubrega rnjehura. povjjusu iz pcrodice konoplje. koja sre u zivicama uz vode. uz puteljke i ja, cesto za industriju piva gaje u e ikim nasadirna, Za ljekovite cajeve rerno "ceserice" hmelja koji se ijaju na zensko] bitjei, od lipnja do 0\ oza. Trebaih pazljlvo osusiti. '0 pripremitica]? Pune dvije cajne :'ce suhih ceserica prelijemo s 1/41 ce vade i nakon 15 minuta ocljedirno .. ~ mirenje pijemo 2 puta na dan po - 'cu caja, a protiv nesanice jos jednu .a ata prije spavanja. - elj je takoder djelotvoran sastojak raz ic.itih tajeva, koji se koriste ked uroticnlh srcanih smetnji, porernecaja srcai blazih depresjja, ~eljorn nadopunjujemo taj protiv rnanjkanja teka, te zelucanil1, . e nih i zucnlh tegoba. .0 ne bismo u nasern vrtu odvojili 'c, ria za tu korisnu. u privatnim ima danas gotovo zaboravtjenu ~ u? Osim toga hmelj je trajnica i a gajedanput posadimo dalje se 0 :> brine sam, a za nas mali trud rata nam godinama svojim brojnim ~ricima . .' lreba same zenske bilJI:l.c jer o one imaju zljezde u kojlrna se 'Jaju ljekoviti sastojcl zbog kojlh se

"KEN

Armorecie rusticsne Oeertn.. M.et Sch.

U mnogim je zernljama hren omiljen zacln, osobito kao dodatak kuhanom mesu .. A. had je jednom posadena. ta snazna. visegodisnja biljlca s debelim korijenom ne napusta rado Vas vrt. posebno ako ste je posadili na vlazno i sjenovito mjesto. Kaze se da je u vrtu Ijuta gospodara i hren Ijut! I ostart A. upravo takve osobine daje mu njegovo gorusiclno ulje, U pucko] rnedicini hrenov korijen lijecl skorbut. plucne. kozne i mnoge druge bolesti. Kao sredstvo protiv kastja. sitno se nastrugani hren izrnijesa s jednakom kolicinorn seceraI rneda te se uzlrna 2,3 puta ria dan jedna cajna zlicica. I hod. reumatskih bolova dobro je obloziti bolna mjesta svjeze ribanirn hrenom. Oblogmedutim ne treba drzati duze od 5 do 10minuta. jer hren jake nadrazuje kozu.Utvrdeno je da sastojci hrenova korljena imaju antibakterijsko djetovanje te sprecavaju razvoj bakterija, U svjezern korijenu takcder imai vrlo mnogo vitamina C, a istim su vltarninom jos bogatiji mladi proljetnilistovi hrena, Oni su takoder Ijuta okusa, ali mogu sluzitikao dodatak saJati. Ako itl skuhamo. okus im Je blazl. Najvise se

91

ipak za zacin koristl svjeze ribani hren. Mozemo pripremiti razne umake od hrena 5 dodaci ma jogurta, secera. gorusice. ribane jabuke. mrkve i cikle. Osobit ukus hren ce dati kuhanom govedskom iii svinjskom rnesu te sunki i kobasicama. Ne treba ga uzirnati u prevelilcirn kolicinarna jer njegove ostre tvari nadrazuju kozu i sluznicu. Korijen hrena je najbolje upotrebljavati II svjezern stanju, a da bi se odriao takvim tijekom zime pohranite ga, kao i ostale korijenaste plodove, Ll podrum u kutije s pijeskom. Tako se nece niti sasusiti niti prornrznuti. a tama ce sprijetiti k1ijanje.

KOPRIVA Urtica dioica L. Nemojte unlstavati koprive u vrtu! Naprotiv - uzgajajte ih! -Tu korisnu biljku, koja ce nas. istina. i kod najmanjeg dodira "oped" svojim zaokarna. mnogi smatraju najobicnljim beskorisnirn korovom. Zasto su je onda jos stari Egipcani sadili kao povrce? Zasto su je Rimljani nazlvali biljkorn "koja cijele godine cuva od bolesti?" Tu biljku koja najcesce raste u naseljima, uz ceste, putove. plotove i po zapustenirn vrtovirna. danas u mnogim europskim zemljama ubrajaju u korisno i zdravo povrce. Svjeia sadrzi bjelancevine. ugljiCne hidrate. rnasti. kalcij, fosfor, zeljezo. karotin. a posebice je bogata vitaminima C. A, K, B2 i pantotenskom kiselinorn. Od listova koprive prireduju se pripravct za jatanje kose. Nasi su stari i reumaticne bolesti i giht "lljecili" sibajuci se koprivarna, a mlade izdanke

- pripremljene kao spinal, smatrali su "najzdravijim" povrcern. Kopriva i njezini pripravci ne djeluju sterno na ljudski organlzam. Obrnuto. Listove koprive stavljamo u cajne rnjesavine za lijecenje gihta i reumatskih tegoba, zuc: i jetre. a koristimo ih i za proljetne i jesenske kure ciscenja organizma. Ca] odlisto a koprive pospjesuje lutenje rnokrace i povoljno djeluje na prostatu. Beremo sarno mlacle listove od svibnja do kolovoza. Neki namjerno beru "golim rukama" kako bi osjetili snazno i Ijekovito djelovanje njezinih zaoka. ali bolje je brati ih u rukavicarna. Listove susimo u tankim slojevima u sjeni, na zracnorn mjestu. Caj odlistova koprive prlprernarno tako da 2 do vrha pune cajne zlicice suhih listova koprive prelijerno s 1/4 I kipuce vode. ocijedimo i pijemo ga mlakog u malim gutljajima, ujutro i navecer po jednu salicu tijekorn jednoq iii dva

mjeseca.
Za jelo koprivu pri prernarno na mnogo nacina: kao spinat, urnak. salatu, juhu, pitu i savijacu. ... takoder je dragocjena u prehrani dornacih iivotinja jer sadrzi znatne kolicine mineralnih tvari (naj ise zeljezo). vitamine, klorofil. enzime il tvar koja snizuje kolicinu secera u krvi. [ ne samo to. Od koprive urnocene LI vodu. dobit cerno prirodnu otopinu za prskanje i zastitu povrca od stetnika. ali isto tako i prirodno gnojivo za uzgoj bilja. Njegujte i cuvajte koprivu, ona ce cuvati vase zdravlje i vas vrt! Ispod svojih "vatrenih" zaoka, ona skriva boqatu riznicu ljekovitih tvari i vitamina Darovati ce ill samo onima koji prepoznaju njezine kvalitete. A da se stoljeclma nije tako branila. mozda bi je vet, zivotinje i Ijudi odavno iskorijenili!

92

lJEKOVlTO
BILJE _' SEM A O'VRTNJAKU
anis

Za ca] od anisajednu tajnu zticicu zdrobljenih plodovaanisa prelijemo 1/4 I. kipuce vode te nakon 10 minuta procijedirno. Za zeludac se pije i do 5 salica na dan, a protiv kaslja do 3 puta u danu ali i. zasladen medorn. Caj od anisa ukusniji je od cajnih napitaka kirna i komoraca, iako nije toliko Ijekovit. Najbolje je zato pripremiti tajnu mjesavinu od ki m a, komoraca i anisa u jednakirn omjerirna.

cesojak opar ati.cnjak paprena metvica 'ga asac

CESNJAK

Allium setivum L.
5tari narodi. upotrebljavali redom od I\.ineza,

[enicana, Gr~"ai Rim\jana do Germano.

ANIS
Pimpinella anisum
L. Putovao je anls. to. jednogodtsnja biljka. vretenastog korijena. od svoje pradomovine . Bliskoq Istoka do svih

su cesnjak kao lijek i zacin. Cesnjak doista ima antibiotsko

djelovanje, vitarnine ... vrlo je djelotvoran protiv bolnih grteva i napinjanja u crijevima, pospjesuje lutenje zutL slrl krvne tile, snizuje kolesterol u krvi, sprijecava zgru5avanje crvenih krvnlh zrnaca, /starenje usporava krvnih zila,'. snizava vlsoki krvni tlak. poboljsava arterioskJerozu radnu sposobnost. Takoder pomaze pri lijecenju disnih putova, bronhitisa i hripavca.. sto svjezi Velika je neprilika rnedutim cesnjak ima jak neugodan

europskih zemalja.

Posebno se mnogo uzgaja i uspijeva u vrtovima LI prirnorju, a rabimo sarno njegove zrele plodove.

Cljele zrele biljlce susimo a zatirn otrusimo plodove koji su. zbog eteritnog ulja koje sadrzi. vrlo ugodnog mirisa. Njegovo ljekovito djelovanje

slicno je djelovanju

kima i korornaca: sprecava napinjanje, olaksava kasal]. pospjesuje probavu, ublazuje grteve

mlris koji ce se osjec':ati u vec'.oj iii manjoj rnjeri i 20 sati nakon sto smo ga
pojeli. Bilo bi ipak dobro pojestl bar jedan cesanj svjezeq cesnjaka 2-3 puta na dan, ali rnozerno uzirrtati tablete od

tegobe, bijelo pranje. Kao zacin dodajemo ga ukiseljenorn povrcu.Jsupusu i salatama. a poznata je anisova rakija anizeta.

crijeva. zelucane

cesnjaka Il: njegove razl iclte pripravke koji nece prouzrociti neugodan zadah. a
njihova ljekovltost nece izostati.

93

u vasern vrtu u vlazno dobro pognojeno tlo. Vadimo ga tek ujesen kad su listovi suhi. a lukovice debeJe i pune. Tada sadimo jesenske sorte cesnjaka. a ove tek ubrane stavljamo u suhe prozratne prostore. Dobro

Posadite

lucice

cesnjaka

pocetkorn

proljeca.

treba piti jos vruc. sto topliji, u laganim gutljajima, a qrcevi se smanjuju, ublazuju i nestaju. (nate, najvaznija ljekovita tvar u kimu je njegovo etericno ulje koje sadrzi limonen, karveol, karvon. tu su i masna ulja. bjelancevine. malo tanina i smote. ali to sve ne treba pamtiti. Upamtite same da bi u vasernu vrtu trebalo sijati kim, njegovati ga i ubrati njegove grantice s plodovima k.rajem ljeta, pocetkorn jeseni. Osusite ih u snopicima na prozracnome mjestu, a kad se potpuno osuse lako tete ih otrusiti, jednim potezom ruke. Spremiti kim u herrneticki zatvorenu posudu.

osuserii. ispleteni u vijence, izdrzat ce do ljeta i novog, mladog cesnjaka.

KIM Carum carvi L
Uparntite ime te ljekovite bilj ke i

KOMOKAC
Foeniculum vulgare Mill.
Zelite Ii u svojemu vrtu. na dohvat ruke jos jednu biljku po svom ljekovitorn i zacinskorn djelovanj u 51 icn u kim u. posijte kornorac. [z podrucja Sredozemnoga mora doputovao je i u konUnentalni dio Europe. 1 u Hrvatskom primorju raste kao divlja biIjka, ali uzgaja se i u vrtovirna u nas. kao i u mnogim drugim zemljama. Od najdavnijih vremena upotrebljavali. su ju Indijci, Egiptani, a stari Rimljani uzivali su ju kao povrce i zacin. Varivo od mladih listova komoraca lijeti probav ne srnetnje. a u ltaliji ih jedu i sirove. Treba ubrati zrele plodove biljke, i kao zacin dodati ih kruhu. pecivu

cijenjena zacina. Kim uspjeva na suhorn. iJovastom i pjescanorn tlu kao samonikla biljka po livadama i poljima. uz putove i zivice. Necete pozaliti posijete li ga u svojemu vrtu. U mnogim ga europskim zemljama uzgajaju zbog arornaticnih plodova koji sluzekao zacin i za kruh, pecivo, krurnpir. lUI pus, salatu, zacin pecenorn krurnpiru i kiselom [UlpUSU. Narodna predaja kaze da je kim jedan od najstarijih zacina na svijetu koji povoljno djeluje na probavu, ali i na zuc, Upravo plodovi kima su najljekovitije biljno sredstvo protiv napinjanja, crijevnih grceva u odraslih ali i u dojentadi, ked bolesti zuti i jetre. cak i kaslja: Srnirujuci grteve on uklanja i rnenstruacijsku bol. Kim je neskodljiv, a priprema caja od plod ova vrlo je jednostavna: jedna tajna zlicica do vrha puna zdrobljenih plodova kirna prelije se s 1/4 I kipuce vode i poslije lO minuta ocijedi. Caj

i kiselorn

povrcu. Buduci da sadrzi znatne kolicine etericnog ulja, upotrebljava se za lakSe iskasljavanje. kao sredstvo protiv napinjanjai vjetrova u crijevima, a takoder se upotrebljava kao umirujuce sredstvo za djecu ako imaju qrceve.

94

Kako pripremiti ce] od plodova k:omoraca: Jednu punu cajnu zlicu plodova prelijemo s 114 I kipuce vode j nakonlO minuta procijedimo. Pije se nezasladen protiv probavnih smetnji. a zasladen s medom odlican je protlv MSlja.

H.Of"AR

ietnum grave/ens L.
_zivate Ii u kiseljenju pravih domaCih -rastavaca>! Jos aim u staklenku stavite ;ranticu kopra, ukusniju zimnicu tesko e zamisliti. opal', ta jednoqodisnja arornatlcna i1jka liz velike porodice stitarki/, u .e je krajeve doselila iz Indije i Irana, anasju kao cijenjenu zacinsku biljku .rzgajarno 1I naslm povrtnjacima. • zerno ju sijati rano, vee u ozujku i ..nju, izravno na gredicu, jer tesko oodnosi presadlvanje. Klijanje traje tri edna. Po potrebi se moze sijati u e-coliko navrata. Kopar je vrlo roman. Raste kao korov, sam se

zasijava, zato zrele plodice treba pravodobno ubrati da se sprijeti njegovo pretjerano sirenje u nasern vrtu. Svjeze listove kopra upotrijebit cerno za ukusan urnak. iii ih dodajemo kao zacin salati i splnatu, Plodovi kopra sadrze etericna i masna ulja. Upravo su oni odlitan dodatak za kise.ljenje krastavaca i kupusa. za variva. juhe i sirne narnaze. Poznato je takoder da kopar potice tek. sprijetava napinjanje i vjetrove u crijevima, blago pospjesu]e izlucivanje rnokrace. a ked dojilja izlutivanje rnlijeka. Zato neka i kopar nade svoje mjesto u vasem povrtnjaku. Sjernenke sijte u rahlu zemlju, u redove udaljene 25 em. Utisnite ih malo u tlo koje ne bi srnjelo bltl previse mokro. niti previse zadrzavati vodu. /Sjetite se da nam kopar stize iz vruceg i suhog podneblja Irana i Indije!/ AI~onernate vrt. posijte kopar u cvjetne lonce na vasern prozoru. Postavite ih na suncano mjesto i povremeno /ne precesto/. zalijevajte. Odlicno ce yam uspjevati i ugodno mirisati dodirnete Ii ga rukom.

95

MATICNJAK Melissa officina/is L. Zasto je vecina narodnih naziva za tu ljekovitu i lijepu biljku trajnieu vezana za pcele? Ta je medonosna i mirodijska biljka zelenih listova i zuckastobljellh. ruzicastih ili blijedo Ijubitastih cvijetova navodno tako privlatna pcelarna. osobito matici. da ptelari rnogu ubranim sveznjern rasevjetanog rnatitnjaka privuci odbje.gle rojeve pcela. Matitnjal~ je podrije.tlom s Blisl,og istoka i istotnih dijelova SredozemJja, no od davnine rasprostranjen je kao kultivirana biljlca u vecini europskih zemalja. Tako se udomacio da se testa rnoze vidjeti i u slobodnoj prirodi. Najvazniji Ijekovit sastojak maticnjaka je etericno ulje, u kojem je glavni sastojak citronelol. pa zato listovi snazno i ugodno mirisu po limunu. Najbolje je koristiti ih svjeze. jer susenjern biJjka gubi eteritna ulja i postaje manje vrijedna. Cajni napitak od maticnjaka djeluje urnirujuce, To je i njegovo najvaznije ljekovito svojstvo. U medicini je poznat cak 1\210 sredstvo protiv histerije! Pomaze smirenju nervoze i protiv nesanice, kod neurotitnih smetnji srca. zeluca i crijeva, te kod zucnih bolesti. ublazuje grtevei djeluje protiv zatvorenosti i napuhnutosti. Buduci da potice cjelokupan obrarnbeni sustav organizma, matitnjak stiti od infekeije dlsnih puteva i prehlade, ali isto tako pomaze jatanju organizma nakon prehlade i drugih bolesti. (U tu svrhu zasladite ga i medom). Zbog vrlo ugodnog aromatitnog mirisa koristi se i za pripremu likera, sirupa.

koktela, a u kuhinji kao zacin i mirodija

moze dostojno zamijeniti limun. Svjezi
nasjeckani listovi dodaju se jelu neposredno prije posluzivanja. a pristaju uz juhe. kuhano povrce umake, marinade i divljat ... Cini se da je hvalospjev maticnjaku podugacak. Zato sijte i sadite tu biJjku u svojim vrtovima da yam bude svjeza nadohvat ruke. Razrnnozava se sjernenkama iii dije.ljenjem bokora. Jedamput posaden u vrtu rnaticnjak postaje gotovo neiskorjenjiv, brzo se strl i ako rnu to dopustite zauzima sve veci prostor. Biljke uzgojene iz sitnih sjemenki iii dobivene dijeljenjem bokora sade se u razrnaku 50 x 50 em. Matitnjal~ voli vlazna i hurnusna tla. Posaden na suncanijem polozaju i propusnoj zemlji razvit ce potpunu aromu ..

96

PAPRENA METVICA ,'\1enthapipe/ita L. Paprena metvica je kultivirana vrsta a nastala je spontanim krizanjern u Engleskoj, u 17 stoljecu. Rodite!ji su joj, navodno, lclasasta 1 :'lentha spicata/ i vodena metvica 1 'lentha aquatica/. Razrnnozava se i kljucivo vegetativno - reznicama ili, najjednostavnije, korijenovim

metvice.

izdancima.
letvica je vrlo otporna. pod nosi razlitita tla i rado zauzirna vecl prostor nego sto joj je namijenjen, a najvise .oli uglavnorn vlazno tlo. sjenu i polusjenu uz plotove i zivicu. pa cerno ~oj to omoguciti i u nasern vrtu! Metvica obro podnosi hladnocu i uspjeva do sao m nadrnorske visine.

Odaberemo Ii dakle i u nasern vrtu vlazno. ilovasto tlo s vapnencern. metviea ce izrasti od 30 do 80 em i pustati mnogobrojne podzernne i nadzemne vrijeze, PreporutlJivo je presadivati je svake druge godine. Na pola grediee, iii rnan]e. bit ce je dovoljno za prosjetnu obitelj. Listove ubiremo prije cvatnje, upotrebljavamo ih svjeze iii suserie .. /Susimo ih na temperaturi nizo] od 35 stupnjeva i sprernamo u dobro zatvorene posude/. Caj od metviee pornoci ce protiv zelucanih tegoba i rnucnine. nadrazaja na povracanje, zelucanih. erijevnih i jetrenih bolesti. grteva i bolnih menstruacija. BuduCi da taj osvjezavajuci tajni napitak ima vrlo ugodan miris na mentol cesto ga dodajemo rnjesavini drugih cajeva, jer im poboljsava okus. INapomena: Dojentadi i malo] djeci ne treba davati caj od metvice jer jak miris mentola kod njih izaziva osjecaj gusenja.j Caj od metvice: punujusnu zlicu sjeekanih listova metvice prelijemo 1/4 I kipuce vode i ostavirno pokriveno J a minuta, zatim oeijedimo. Najboljeje piti topli nezasladeni ca], I hladan caj od metvice (rnoze s d.odatkom mlijeka), !jeti osvjezava. Menta se upotrebljava i za spravljanje sirupa, a u industriji kao dodatak u proizvodnji zubne paste, slatkisa. zvakace gume, likera ... Kao zacin. svjeii se ill suhi sitno sjeekani listovi metice dodaju juhi, varivu, rnesu. ribi i mekanim sirevima. Osim paprene metvice irna i drugih vrsta metvice, samoniklih IIi kultiviranih. Vecinaje vrlo aromaticna i takoder ugodnog mirisa i okusa,

97

RIGA Lruce sativ L. f.vo kratkih zanimljivosti a jednoj ljekovitoj biljci koja najbolje uspjeva u mediteranskorn podneblju, gdje SLi se nekad njezine sjernenke upotrebljavale cak kao sredstvo protiv ujeda skorpiona. Ta biljka cije sjemenke imaj u anti bakterijsko djelovanje, poznata je jos ad rirnskih vrernena, Rasla je samonikla diljem Sredozemlja, ali rnozerno j u kao kultiviran u bilj I\U uzgajati ne samo u vrtovima uz jadransku obalu, nego i u kontinentalnim vrtovima. To je vrlo otporna biljka koju sijemo u proljece, a svojim ce nas zelenim listovima za salatu darivati od ranog proljeca do kasne jeseni. Llstlce rnozerno rezati skararna. oni ce opet narasti, mozerno pustiti cijelu biljku da raste /stabtjika naraste i do 60 em \ isine/ i puna je listica koje mozerno ubirati, a ona ce se ponovno razvijati i rasti. Odabiremo mlade listove. u njima ima mnogo vitamina C i karotina. Jako dobro regulira probavu, a legende u narodu tvrde da riga djeluje kao afrodizijak. Njezini. listici imaju karakterlstican i dosta jak miris. Zato je najbolje upotrebljavati ih u svim mijesanirn salatarna. Kojima daje osobit ali ugodan okus. Neeete poqrijesiti ako cijelu jednu gredicu u svojemu vrtu rezer irate za tu neoblcnu. zdravu i lijepu biljku koja lako uspjeva na nasim (lima, obnavlja se iz dana u dan. a odolijeva kasnojesenjim mrazovima skoro do zirne. Nemojte j u ni preko zirne lscupati s korijenomi baciti. Samo ju malo podrezlte i zastltite. i u proljece ce vam ponovno niknuti. Doistaje cudesna. zanimljiva, otporna. Ijekovita i

zdrava biljka. koja ce vas svojorn snagom razveseliti i mozda ce biti prava kraljica medu raznim vrstarna zelenih salata u vasernu povrtnjaku.

VLASAC

Allium schoenoprasum L. To je posebna vrsta luka s njeznorn lukovicom iz koje izbijaju gusti, uski listovi visine od 15 do 30 em. U kasno proljece i ljeti na njegovim stabljlcicama cvatu crven kasto-Ij ubicastl cvjetovi u kuglastim nakupinama. Cesto se tim lukom omeduju i vrtne gredice, tako ukrasno djeluje. Samonikao, vlasac raste LIZ obale rijeka, po vlaznirn livadama pa vlazno i hranjivo tlo rnorarno pronad i u nasern

98

rtu. liegovo etericno ulje u kojern ima rpornih spojeva daje vlascu epoznatljiv miris luka. Kao zacin za oga jela u potrebljavan je jos u jtkom Rimu. Njegove sitno isjeckane c. aste Iistice dodajemo juhama, sa atarna, umacima .. Ne susimo ih, nego iiek sluzirno svjeze. Sadrzi mnogo C zamina. Buduc.i da listici vlasca brzo '3,S.;.U i biljka se 121]<;.0 obnavlja, nikada je e cupamo cijelu nego cdrezerno snop ca iznad zemlje. Uskoroce narasti .asac je otporna trajnica, dobro osi zimske hladnoce. voli sjenovita mjesta u nasem vrtu i aznu. bogatu, vapnenastu zemlju u ce. ako zasadimo i samo nekoliko 0\ a. vrlo dobra uspjevati. Rast ce i iemiru loncirna. na nasern prozoru :loa ~onu! Tom se zacinu pripisuje i makterijsko djelovanje.

TKI

ODABKANE
LJEK'OVITE

BILJKE
U VASEM CVJETNJAKU
crni sljez kamilica neven

CKNI SLJEZ
Malva siivestris Uz erni, postoje bijeli i crveni sljez. To je visegodisnja biljka sa uspravnorn stabljikom, bogatom listovlma i Iljepirn cvjetovima. Nadzemni se dijelovi suse i upotrebljavamo ih za ca]. protiv prehlada. Kasl]a. prornuklostl i bolesti grla, a posebno kod upale usta i zdrijela. (za isplranje i grgljanje). Listove i cvjetove sljeza bererno jos dok su mladi i brzo ih susimo na sjenovitu i zracnu mjestu. lsto take i korijen koji sadrz] vise sluzi nego cvijetovi i listovi. pa je zato odlicno sredstvo protiv upale sluznice u usnoj supljini i unutarnjim organima, u zelucu i crijevima. Napitak od korijena bijeloga sljeza smiruje kasalj i olaksava iskasljavanje. Narodna medicina ne razlikuje razlicite vrste sljezova, te i od crnog, crvenog iIi od bijelog (po boji cvijeta ) rnozemo napraviti jednako Ijekovit pripravak od njegova korijena. NaJbolji je korijen dvoqodisnjih biljaka. a zbog sluzi . najvazn ije ljekovite tvari u toj biljci . upotrebljavao se jos u anticko doba.

99

Kako od korijena sljeza pripraviti (hladnim postupkom) caj? Potrebne su dvije cajne zlicice posuseria. isjeckana korijena sljeza koji prelijemo s 1/4 I hladne vode, dobro prornljesamo i ostavimo, uz povrerneno mijesanje jos pola sata u vodi. Sve procijedimo i pijerno (nezasladeno) za lijetenje zeluca i crijeva. za isplranje usne supljine i zdrijela. Motemo ga i zasladiti medorn ilagano zagrijati te ga takvog upotrebljavamo za olaksavanje kaslja. Ubrani od travnja do srpnja mladi, svjezi listovi sljeza mogu se pripremiti slicno spinatu. a sadrze vitamin C, karotin, zeljezo j kalcij. Iako je pradomovina sljeza podrutje oko Kaspljskog mora i istocnog Sredozemlja, odavno se udornacio u juznoj i.srednjojEuropi. Raste na dobro gnojenim tlima. najvise na okucnicarna. Fokusajte ga uzgojiti i zbog njegove Ijepote i zbog vlastita zdravlja. Sjetimo se Plinijevih zapisa ;"Onaj koji svakoqa dana pije sljezov sok, siguran je toga dana od svake bolesti", (eak i od zucnih tegoba, jer djeluje ublazujuce i urnirujuce). Pri.prema taja od sljezova cvijeta; - dvije tajne zlicice osusenih cvjetova prelijemo 1/4 I kipuce vode. ostavimo 10 minuta, popijemo 3 puta na dan po jednu salicu.

KAMILICA

Chamomi1Ja recuiite L. Jeste Ii znali da za jedan kg suhe kamilice trebamo ubrati 20 tlsuca njezinih sicusnih cvatova. jer citav je cvat (glavica) izn utra supalj pa je vrlo lagana. Ta [jekovita biljka, rasirena je diljem Europe, ali voli suha stanista i susniju klimu. Cvate od lipnja do kolovoza. Njezine cvjetne glavice ubirerno kad se vee rascvatu. izmedu treceq i petog dana od potetka cvatnje. Susimo ill odrnah. U dobro provjetravanom prostoru, na sjenovitome mjestu i na temperaturi ne visoj od 45 C.

100

~z druge ljekovite sastojke za kamilicu e najvaznije etericno ulje u njezinim - cusnim cvjetovima. Caj od kamilice o aksava i lijeci zelucane bolove, cal, i ronlcnu upalu zelucane sluznice, clr na ze ur u. a neutralizira i razllcite kterijske otrove. ta~od karnilice pripremamo tako da nu do dvije cajne zliclce suhih ijeto a prelijemo s 1/4 1kipuce vode i to minuta procijedimo i pijemo opao taj. a je ukusan i zdrav i taj pripremljen tajne mjesavine kamitlce. metvice i ticnjaka. 3.. ad kamilice ima i vanjsku primjenu. S :..Izi za ispiranje i ublazava upale u na nom i vaginalnom podrucju, Zdrave s i kupelji u caju od kamilice, te ~"'alacija (udisanje pare) od kamilice. ublazava bronhitis. upalu sinusa, palu sluznice nosa i zdrijela.

NEVEN

Calendula otticinetis

Kad ova ukrasna biljka narancastih ili zutlh cvjetova cvate u nasern vrtu treba ubrati njezine potpuno rascvjetane glavice, po suhom vremenu. Zatim ill suslmo na zraku. u sjeni da bismo sacuvall njegovo etericno ulje,gorke tvari i organske kiseline. Neven je poznata krasnlca podrijetlom lz sredozemnih zemalja, koja se do danas zadrzala u vrtovima najvise kao ukras. Medutim, zbog svojih Ijekavitih svojstava neven je bio dobra poznat i u starorn Rimu, a u 12-tom stoljecu dospio

101

je u srednjceuropske samostanske vrtove. odakle se svuda prosirio. Ta blljka karakteristi.tna mirisa sadi se medu povrtniee kako bi ih izlucevinama svojeg korijena zastitlla od nekih nametnika, a od evatova i listova pripremaju se "tajeviU i "juhe" za prskanje protiv biljnih bolesti. U narodnoj medieini rnnogih zemalja cvjetovi nevena kuhall su se u svinjskoj masti i s tim su se sredstvorn mazale rane ria kozi ljudi i zivotinja, Upotrebljava se i u preparatima Kozrneticke lndustrije;- kao rnaska za necistu kozu. mlijeko za ciscenje lica. ulje za kupanje i slicno. Caj od nevena ublazuje grteve i utjece na izlutivanje zuci. Pripremamo ga tako dajednu do dvije zlicice suhih evjetova prelijemo s 1/4 1 kipuce vode. nakon 10 rninuta ocljedlmo i pijemo topao ca]. po jednu salicu 2-3 puta na dan. 5 takvim cajern pripremamo j vruce obloge i povoje protiv razlicitih clreva. posebno potkoinih. Buduci da se neven testa razrnnozava sam, sjetva nije uvijek nuzna. U proljece ga treba presaditi na zeljeno rnjesto. ili prorijediti, Sije se u travnju, izravno na gredicu, a zatirn presaduje na razrnak 50x20 cm. Ako ga posijemo pregusto, neven je podlozan pepelnici. U tom je slutaju korisno biljku prorijediti i obilno ju podrezati.

GKEDICA
ZACINSKOG BILJA
bosiljak
lavanda

kadulja majcina dusica mazuran ruzmarin

BOSILJAK
Ocimum basilicum L. Mnogobrojne je pjesme narod ispjevao o bosiljku, lijepoj, jednogodisnjoj. ljekovitoj biljei koja raste grmoliko, do 50 em visine. Ima posebno ugodan arornatican miris od eterlcnih ulja. a tu su i ljekoviti tanini i glHwzidi. Caj od bosiljka djeluje ljekovito protiv zelucanih smetnjl, napinjanja i vjetrova, kod nervoze. nemira, nesanice i manjka teka. Ubiremo cvatuce grane bosiljka /cvate od svibnja do kolovoza/ i susirno ih u sjeni da bisrno od njih spravili caj: jednu do dvije tajne zlicice suhog bosiljka prelijemo s 1/4 I kipuce vode i procijedimo nakon 15 minuta. Pijemo ga nesladenoga, jednu do dvije salice dnevno tijekorn dana, Za zacln i stimulatlvno djelovanje na probavu upotrebljavamo svjeze Iistove bosiljka, dodajemo ill salatarna. varivima. juhama i masnim jellrna.

102

Bosiljak potjece iz lndije odakle se zgajanjem u vrtovima prenio u mnoge zemlje. U vrtove ga sijerno sredinorn - •ibnja. u redove s razmakom 20 - 30 em, sjernenke prekrivarno s vrlo malo zernlje. jer za klijanje trebaju svijetlo. e smijemo ga zalijevati hladnom odom. jer je vrlo osjetljiv na niske mperature. '0 je vee doputovao do nas cak iz dije pruzirno mu gostoprimstvo LI -em vrtu (voli pjeskovlto - ilovasto - 0 ali i u nasern stanu. Mozerno ga zgajati u loncanlcarna na prozoru i na ~alkonu,

Mirisni gnnovi lavande

LIZ

stazu

LAVANDA
Lavandula enqustitolie L.

Zelirno Ii otjerati moljce, stavljamo u orrnar vrecice sa suhirn cvjelovima lavande iIi vatu natopljenu lavandinim uljem. A sto cin: tu mediteransku biljku tako neprivlacnorn za kukce. a Ijekovitu Ijudima? To je etericno ulje jakog mirisa koje se dobiva destilacijom iz cvjetova. Cirri se rascvjetaju grmovi Iavande. rezu se cvjetne grandee i suse u snopovirna da bi se sa njih potom skinuli cvjetovi. / Lavanda cvate od lipnja do kolovoza/, Osim eterlcnoq ulja cvjetovi lavande sadrze ranine. koji uspjesno zaustavljaju proljeve I sam miris cvjetova lavande djel uje urnirujuce na zivcani sustav. i pospjesuje rad disnih organa. Caj od lavande smiruje i ublazava nesanicu, Caj od lavande: dvije cajne zllclce cvjetova lavande prelijemo 1/4 I kipuce vode i za 5 do 10 minuta ocijedlmo. pijemo nesladeno za zcludac j crijeva. a zasladen medom za umirenje zlvaca i osvjezenje. Pornaze takoder protiv umora. slabosti i vrtoglavice te bolova od reurne i gihta.

103

LJEKOVITA KAUULJA Salvia otticinelis L.
Kadulja .. biljka Hrvatskog primorja j krsa raste i odlitno uspjeva na kamenjaru na suhorn i oskudnorn tlu. Iz drvenastog korijena tjera razgranjeni grm visok do 70 em, pun dlakavih, nadcdir ugod.nih Iistova elipticnog II i.jajastog oblika. Nesto prije evatnje, a evate u svlbnju. beremo i. susimo mlade llstove pune eteritnog ulja, tanlna. gorll.ih tvari. Bolje je upotrebljavati ill svjeze i za zatini za caj, tada je njihov okus manje ostar i gorak. Caj od kadulje Iijeci upale ustiju, zdrije!a. jer eteritno ulje ima dezinfekcijska svojstva,djeluje na rad zeluca i crijeva. i, ublazuje qrceve. a tanini djeluju takoder protiv proljeva. Ca] od kadulje sluzi j za vanjsku primjenu /njime mozerno ispirati rane. oblagati ih vlaznim zavojima natopljenim cajem od kadulje i kamilicej, a kadga pijemo umiruje zeludac i crijeva, takoder ublazuje

Razmnozava se sjemenkama i reznicama. Sije se u veljaci. u lonac na prozorskoj dasci, a presaduje se u svibnju na zeljeno mjesto u vrtu I razmak 35 x 40 crn/. U kasnu jesen dobra je citavu biljku skratiti na polovicu njezine visine. Frije zime preporucuje se da bismo ih zastitili od hladnoce. pokriti je slarnorn iii granjem. U proljece. prije nego sto niknu izbojci. treba je jos jedamput podrezivati na I O·ak em iznad tla kako bi bila bujnija i

da bismo irnali vecl grm.

Kasal].
U narodnoj rnedicini. taj odkadulje, medom davao se slaboj djeci kao
5

sredstvo za jacanje.

Caj

pripremamo tako da jednu do dvije cajne zlicice isjeckanih listova kadul]e prelijemo s 1/4 I vade, polako zagrijemo da zakipi i procijedimo. Popijemo 2-3 salice na dan. ali najvise se koristi lpak za vanjsku primjenu. Kadulja kao zacin pristaje uz juhe. kuhano povrce, pete no meso .. ribu, urnake i LIZ sirne namaze. Kaduljaje endemHrvatskog primorja, ali dobra ce uspijevati i u kontinentalnoj klimi .. K.adulja najbolje uspijeva na suncanorn i suhom mjestu propusnom tlu.

i

104

UCINA DUSICA
.111US

serpyilurn

L.

obitajeno i najljepse irne te ljekovite aclnske biljke - "rnajcina dusica" azi iz naroda koji je tu bi1jku punu cericnog ulja. malo tanina i gorl,e tvari alio kao "lijek za zene protiv 'pdmenstrualnih bolova", Doista. .ericno ulje rnajcine dusice ublazuje cev e. lijeti zeludac - poboljsava • bavu. i opcenito. potite rad zeluca i - '~e\a te poboljsava tek. Takoder azuje kasal], bronhitis. astrnu. pavac. • ucina dusica je trajnica. mali puzeci grm, sitnih ruzicastih evjetova. Voli a mjesta, hranjivo i vapnenasto tlo i ekriva ga svojim jastutastim grmicima. Odaberimo joj takvo ~c to i u nasernu vrtu, Cvate od ~nja do kolovoza kada je najbolje ;j bez korijena/. mozerno ju rezati _sararna i odrnah susit: u sjeni, na ozracnorn mjestu. I svjeza i osusena zi kao zacin mnogirn, osobito nijim jelima od mesa, pecenorn npiru. petenim jajima sa slaninom. - atra se da neutralizlra rnasnocu i .ava probavu. ~ protiv zelucanih i crijevnih tegoba , ra\ Ijamo tako da jednu do dvije pune -' e zlicice majcine dusice prelijemo s I kipuce vode. nakon 10 rninuta rocijedimo DovoIjno je popiti tri salice dan. lsti caj. sarno zasladen medom, e e protiv kaslja i prehlade. ~ tva slicna majtinoj dusici irna. U rtovima mnogo tesce uzgajan timijan / :-TI1US vulgaris L./ koji, lsao samonikao grm raste u zapadnim zernljama -edozemlja. Ta prastara Ijekovita biljka . ti se LI razlititim preparatima protiv - ~.ja i upale grla.

Za uzqoj timijana potrebno je odabrati suntan i suh poloza] j propusno tlo. U ostrijo] ce klirni bolje uspijevati u loncima. BuduCi da je tirnijan nizak / grmic naraste do 30 em/ treba paziti da ne dospije u sjenu drugih biljaka . Odlicno uspijeva u karnenjarlma. U vlaznorn till biljka zimi rnoze uginuti. [nate, svakih 4-5 godina grrn treba
obnovlti.

Razmnozava se sjemenkama koje se siju do kraja travnja, a zatim presaduje na zeljeno mjesto, Koriste se listovi i rnladi izbojci. Neposredno prije cvatnje cijela se biljka cdreze iznad tla i objesi na sjenovito zracno mjesto kako bi se osusila, Taj lijepi grmie koji Ijeti mirisom i nektarorn prlvlaci pcele. zirni ce nam kao tajni napitak pOI11OCi lijetenju kaslja i u upale grla.

105

MAZURAN Majorana bortensis Moench Znate li sto je mazuran? Ako ne znate upltaite vase bake koje ce varn reel da je to Ijekovita biljka za olaksavanje tegoba zeluca. crijeva i zucl, a sluzi i kao zacin kobaslcama. raznim urnacirna. tijestu i krurnpiru, Navodno je ta biljl\a bila posvecerra u antitko doba Afroditi - boginji Ijubavi i ljepote. najljepsoj boginji antickih rnitova. a stavljali su ga i u vina koja bi 5 mazuranorn tiniia pravi "ljubavni napitak", No, ca] od rnazurana po maze kod nervnih bolesti. kod prehlada s kasljem, kod raznih alerglja, a ked hunjavice rnazuranovorn rnascu mazerno sluznicu nosa. ali ne previse i predugo da narn se od jal\og eteritnog ulja ne zavrti u glavi. M~azuranov taj:dvije zlitice mazurana prelijemo s ] /4 1 klpuce vode, Odstoji5 minuta, ocijedimo. na dan pijerno jednu do dvije salice u laganim gulljajima. Sjeme rnazurana posijte u svojernu vrtu vee u ozujku, ali na zasticenijern mjestu, jer je mlada biljka osjetljiva na mraz. Presadite ih tljekorn svibnja u bogatu gnojnu zemlju ..U vrijeme cvatnje stabljike odrezlte. i u snoplcirna susite na zraku, Da biste sacuvali sve Ijekovite i arornatlcne tvari mazuran cuvajte u hermeticki zatvorenim posudama!'

RumARIN Rasmarinu5 otticinetis L Dobro jutro i. debar dan ruzrnarinu u nasernu vrtu! Za taj zimzeleni rnedlteranski gnn kozastih uskih listm a punim etericnog ulja, dugo se i uporno tvrdilo da uspjeva same u suhirn. najtoplijim dijelovlrna Sredozernlja .. Tamo je samonikao i najbolje uspjeva ali uzgojit cerno ga bez problema i LI kontinentalnirn dijelovima srednje Europe. aka se polrudi.mo da mu naderno odgovarajuci smjesta] uz 1\L1eu zasticen od sjevera, okrenut prerna jugu. Iii cemo gajednostavl1o uzgajati u loncarucama na balkonu, ria prozoru. U vrtu. a zirni ih premjestiti u zastlceni]l prostor u h,uci. Ruzmarin pocln]e cvasti sitnirn. blijedo-

£1\ im cvjetiCima vee u rano proljece, a vate cesce i tijekom godine i obilnim ektarorn prlvlaci pcele. [egov: listovi puni etericnog ulja sadrze ar vrlo slitnu kamforu. Zato potice tok krvi, boIju cirkulaciju, ra notezuje zlvcani sustav. djeluje otiv qrceva u trbuhu. reume i gillta, _~e uje prativ niskog tlaka, a kupelj u zmarinovu ca]u djeluje osvjezavajuce. zbudujuce j poboljsava prokrvljenost ze. la pripremu kupelji zaqrijerno 50 g. zmarinovih listova u litri vode. had za 'pi ostavimo da stoji pola sata. i ocijedimo. Tekucinu ulijemo Ll kadu za upanje. fozor! Ne kupajte se u . tarinovoj kupelji navecer. jer razbudeje. Osvjezite se njome tijekom a. a_,od ruzrnarinovib listova /susenih na peraturi ne visoj od 35 "C, da mu ne - lapi etericno ulje/ pripremlte take da [,3' u zliclcu ruzmarinovlh listova ijete s 1/4 litre hladne vode, a zatim ite da polako zakipi, odmah ocijedite. pijte ujulro i u podne po u salicu. Pornaze iscrpljenom anizmu poslije bolesti i griper ~ .te Ii ruzrnarin uporabiti kao zacln. on taje uz ribu. meso, urnake. juhe. - nnade. perad, gljive ... otvornt mali listici. svjeii iIi suseni. - ce osobito ukusan tek svim jelima, ~ ...jet da budete mudri i stavite ga a a u pravoj rnjeri, jer ako ga stavite --e nametn ut ce svoj aromatican. alo goral<. kus i miris po etericnom o smoli i taninu ... i tako unistiti eljni miris jela, No, izvrstan je kao ieren dodatak! I kod njega vrijedi ra ito! "Ni premalo ni previse. pravilo arne sredine.!"

TRPUTAC Plan taginacea e Ako u Vasern vrtu sarnoniklo izraste bilo kojl clan bogate raskosne i korisne obitelji trpuea nemojte ga iskopati kao korov i baeiti. Bas suprotno. dajte mu mjesta da se sir: i razvija, bez obzira na to je li sirokolisni trputac, "zenski" uskolisni iii srednji trputac. Njegovi mladi listovi visoke Avitarnlnske vrijednosti, uz to bogati solirna kalija posluzit ce kao ukusno divlje povrce. Mogu se prirediti kao zelena salata iIi varivo. dodaei juhi, ali vrlo mladi, ubrani priJe cvatn]e. Trputae cvate ad svibnja do rujna. U medicini je sirup od trpuca odlicno sredstvo protiv kaslja, koje djeluje antibiotskl. djelotvoran je protiv hripavca, a u narodnoj medicini i danas se upotrebljava protiv herneroida. bolesti mjehura j bubrega, prejake menstruacije, bijelog pranja. cak i protiv glista. U knjigama 0 sarnoniklorn Ijekovitom bilju naci cete naputke 0 pripremanju caja. sirupa i obloga od trputea. ne tjerajte ga iz Vaseg vita! Uostalom, Vas vrt sigurno je oaza LI kojoj ce tako vrijedna samon ikla ljekovita biljl~a rasti bez oneciscenja. bez utjecaja mineralnlh gnojiva i. pesticida.

NEKOLIKO ZAVRSNIH PRAVILA

o

UZGOJU LJEKOVITOG BILJA
Ljekovito i zacinsko bilje moguc':eje uzgajati u povrtnjaku. sto je itekako preporucljivo. jer mnoge vrste svojim snaznim mirisom odbijaju "stetnike" (npr. lavanda stiti povrtnice od Iisnih usiju, a vlasae od pepelnice ...). Moze se uzgajati i na posebnoj gredici, najbolje blizu kuhinje. Prakticno je i lijepo imati "mirisnu gredicu" pored terase iii drugog prostora za boravak na otvorenom, VeCina biljaka porijeklom iz sredozemnih iii nekih drugih toplih krajeva zahtijeva suntan, od vjetra zasticen poloza] i proPUSI10,humusno tlo kako bi se zaista razvile LI zdrave mirisne biljke. Ljekovito se bilje cesto uzgaja na okrugloj povisenoj grediei, a propusnost tla osigurava se tako da se zernlja pornijesa s pijeskom iii sitnijim sljunkorn. Ako se razlitito bilje uzgaja na jednoj gredieL onda se ono niskoga rasta sadi na juznoj. a visokoga na sjevernoj strani gredice. Buduci da mnoge vrste vrlo brzo dobiju bujan, grmolik rast. treba ill saditi na veci razmak (u prosljeku 40·50 em) kako bi svi dijelovi biljke doblf dovoljno svjetla i prostora. Pojedine ce vrste uspijevati bolje u polusjeni i na normal nom vrtnom tlu (rnetvica. ljupcac. bosiljak, estragon). Ljekovito bilje (osobito cajno) ne podnosi pretjeranu gnojidbu. Ona cak rnoze biti stetna. te smanjiti sadrza] korisnih sastojaka, a povecati sadrzaj nepozeljnih nitrata. Vecina Ijekovitog i zatinskog bilja ne treba nikakvo drugo gnojivo osim zrelog hom posta.

108

StOVtll1/ /l1stirlral1a Vasom fos/J'edl!/ompred/Vl1omem/sj/om . B/lfsqj kaJeoZtff!/Jd d/se· sastavlla saff! Vaff! OVI1 J'eSff!I1: R

Nebo Zel11!;om - tj;do z/vota fise, 3//181/ KaKoZel11!;'a Jise. Pllt/jjJlei JIIZ Zdflrjjga tleba Zem!;a fJlKJIz/vota a fJlKa .t/vota Zem!JJi {reba
Pod SIf!1CeVlmb!/om

Nebo R.iiec zivota PSt, 3//181/ KaKoZem!;'a t/;se
B /;ilpav/;ii
f_

ff! a KJ.f.ie / if J::, R.j;'eka /

"(jjdo mqje q'et/tjjstvo veml10je I1zzem/;1.!.I1Z tq/ miris Ztm/;'e i mlf/'s N!/ke na 1!J00' II Ztm/;ije pilo to//ko toga ml1litr/;i'vog, to/iJ:o mal/It z./votil!Jl'ea crv/ tWPiea Ztm/;"aJ'ePlla ert/a / meJ:a Of!a3IJm&J:aa1 /isca. a om tc: !jeh! b!lajt teiJJ::a;(ovafa, Dmgacjieje mlrisaia ta zem§a. a dmgafjie f.jiesaJ: tfa opaiama rj/ef;:e Tako sam voj;e/atlJ S/aVOffsf;:1J Ztff!/;it 11 Pa.zeg/ Znaia sam daje to 0110 to cemll ltoda!11l1esto /Z cega&am /mSla sto me rodtlo ;' f;:amoCI1ee vrat/t/ Zna/a sam da l1am dqje I ;!Ito / Itral1lJ/ .z/vot. Zaravo sve sto sam 0 Z./votlJsa2f1aia sa2f1aia sam l1a zem/;%' HZ mq/IJ Or/;dVIJ IJ POZfJgiPosltje J.fJ;votu samo sam tfesto dodavaia II/ odu2Jitrda.

M

U"a Ore m 0 v ie, gl#m/ca. POZfJga.Zagreb

109

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->