P. 1
Kemija - Ionska i metalna Veza

Kemija - Ionska i metalna Veza

|Views: 2,388|Likes:
Published by Robby Režan
Kemija, 1. razred:
teorija ionske i metalne veze

Kemija, 1. razred:
teorija ionske i metalne veze

More info:

Published by: Robby Režan on Apr 04, 2011
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as DOCX, PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

07/04/2013

pdf

text

original

IONSKA VEZA

 Ionska veza je veza koja uzrokuje elektrostatsko privla enje suprotno nabijenih iona, a nastaje pri spajanju atoma metala s atomima nemetala. Pri nastajanju ionske veze, elektron potpuno prelazi s jednog atoma na drugi pa nastaju ioni, a NE zajedni ki elektronski parovi. Gusto a elektronskog oblaka izme u iona vrlo je mala.

KAKO NASTAJU IONI?
Metali imaju malu energiju ionizacije* I lako tvore pozitivne ione katione.
3

Li

Li+
kation litija

+

eZa to litij otpu ta jedan, a magnezij dva elektrona?
Atom litija na valentnoj (vanjskoj) ljusci ima 1 elektron

12

Mg

Mg2+
kation magnezija

+

2e -

kojeg otpu ta, a magnezij ih ima 2. eli li ovo provjeriti, napi i elektronske konfiguracije litija i magnezija.

Prisjetimo se: Energija ionizacije energija koju je potrebno dovesti atomu ili ionu u plinovitom stanju da otpusti jedan elektron. Nemetali imaju velik afinitet prema elektronu* i lako tvore negativne ione anione.
16

S

+ 2e + 3e -

S2N3-

Za to sumpor prima 2, a du ik tri elektrona?
Sumporu trebaju 2 elektrona da bi popunio valentnu ljusku, a du iku za to trebaju 3 elektrona. eli li ovo provjeriti, napi i elektronske konfiguracije sumpora i du ika.

7

N

Prisjetimo se: Afinitet prema elektronu promjena energije koja se osloba a ili tro i kada atom ili negativno nabijen ion u plinovitom stanju primi elektron. ZAKLJU AK:  Koliko elektrona atom otpusti, toliko mu je pozitivan naboj.  Koliko elektrona atom primi, toliki mu je negativan naboj.

POLUMJER ATOMA / I ONA
Polumjer kationa uvijek je manji od polumjera njegovog atoma, jer je broj elektronskih ljusaka manji, broj protona ve i je od broja elektrona pa jezgra ja e privla i elektrone. pr. Cu2+ < Cu + < Cu Polumjer aniona uvijek je ve i od kovalentnog polumjera njegovog atoma, jer jezgra slabije privla i pove ani broj elektrona. pr. O < O 2- 

Za estice s istim brojem elektrona ka emo da su izoelektronske. Tablica, str. 78 - - - - > ako ioni imaju isti broj elektrona, ve i je onaj koji ima manji broj protona.

NASTAJANJE IONSKE VEZE

Na

+

Cl

Na+

+ Cl -

Na+Cl-

NaCl 

Lewisovim simbolima (to kicama) prikazujemo broj elektrona na vanjskoj ljuski  Atom mo e otpustiti elektrone samo onda kad postoje drugi atomi koji e te elektrone primiti. U gornjem primjeru, prikazali smo nastajanje ionske veze Lewisovim simbolima. Poku ajmo prikazati nastajanje istog spoja kemijskim jednad bama: Na Cl2 + 2e2 Na Na+ + e- / x 2 ( mno imo sa dva, jer broj primljenih i otpu tenih elektrona mora biti jednak) 2Cl2Na+ + 2e -

_____________________________________________________________________

+ Cl2 + 2e2Cl___________________________________________ 2Na + Cl 2 2Na+ + 2Cl-

2NaCl

Zadatak: Kori tenje jednad bi izvje bajte na sljede im primjerima: Mg+F2, Mg+O2, Mg+N2. OKSIDACIJA proces otpu tanja elektrona (pr. Na REDUKCIJA proces primanja elektrona (pr. Cl 2 + 2eNa + + e- ) 2Cl - )

REDUKCIJSKO-OKSIDACIJSKI PROCESI ( REDOKS-PROCESI)- procesi tijekom kojih dolazi do otpu tanja elektrona

VEZA ELEKTROSTATSKE PRIRODE 
izme u iona djeluju jake elektrostatske privla ne sile i vrijedi Coulombov zakon Coulombov zakon:

F=k 



F sila privla enja Q1,Q2 naboji iona r zbroj ionskih polumjera k- konstanta 

ionska veza NIJE usmjerena u prostoru, pa jedan kation privla i sve anione koji su u blizini, a odbija sve kationi, to uzrokuje njihovo pravilno razmje tanje u prostoru  zbog toga to ionska veza nije usmjerena u prostoru, ne postoji molekula ionskog spoja  FORMULSKA JEDINKA formula ionskog spoja koja predstavlja najmanji omjer kationa i aniona u ionskom spoju ( pr. NaCl, MgF 2, Cu2O )

VALENCIJA U SPOJEVIMA S IONSKOM VEZOM 
u ionskom spoju, valencija elementa jednaka je broju elektrona koje je atom metala otpustio ili atom nemetala primio  valencija je broj ano jednaka broju pozitivnih ili negativnih naboja iona i nema predznak

pr. NaCl i Na i Cl su jednovalentni jer je natrij otpustio jedan elektron i klor primio jedan elektron Mg3N2 Mg je otpustio dva elektrona sa valentne ljuske, on je dvovalentan, a du ik je trovalentan ( primio je 3 elektrona)

jednovalentni ioni Na+ , Cl-, F-, Cs-

dvovalentni ioni Mg2+, O2- , S2- , Be2-

trovalentni ioni Al3+ , Fe3+ , N3- , P3-

NABOJNI BROJ - broj pozitivnih ili negativnih elementarnih naboja iona - ozna ava se kao gornji desni indeks simbola elementa, naprije se pi e broj naboja, a onda 2+ Cu njegov predznak  neki elementi mogu imati razli ite valencije pr. bakar Cu+ , Cu2+ eljezo Fe 2+ , Fe3+

VJE BA: 1. Prika i Lewisovim oznakama nastajanje veze izme u: a) kalcija i klora b) litija i kisika 2. Koja od navedenih estica ima najmanji polumjer i objasni razlog tomu. a) X b) X 2+ c) X4+ d) X43. Napi i elektronske konfiguracije sljede ih iona: a) Al3+ b) Cu+ c) Cld) P34. Kemijskim jednad bama prika i nastajanje veze izme u: a) kalija i fluora b) litija i sumpora c) kalcija i broma d) stroncija i kisika e) natrija i kisika U svakoj jednad bi nazna i oksidaciju i redukciju! 5. Koji ioni nastaju raspadom formulskih jedinki: a) Na2O b) AlCl 3 c) Fe2O3 d) CaH2

METALNA V EZA 
Metalna veza je veza izme u atoma metala. Nije usmjerena u prostoru. Uzrokovana je uzajamnim djelovanjem metalnih iona i zajedni kog elektronskog oblaka kojim su opkoljeni. valentni elektroni raspodijeljeni su po itavom metalu tako da su kationi metala vezani zajedni kim delokaliziranim elektronskim oblakom (gusto a je u svakom dijelu el. oblaka ve a od nule i pribli no jednaka) preklapanjem velikog broja atomskih orbitala nastaju molekulske orbitale koje se energetski jako malo razlikuju tako da ine vrpcu ili zonu

valentna vrpca  u njoj se nalaze valentni elektroni

vodljiva vrpca  bez elektrona  iznad valentne 

kod metala: - valentna vrpca se dodiruje s vodljivom, pa je potrebna mala energija za prijelaz elektrona ( oni se slobodno gibaju iz jedne vrpce u drugu) - energetska barijera ) gotovo ne postoji

zato su svi metali dobri vodi i 

pove avanjem udaljenosti izme u vrpca raste energetska barijera, pa je za prijelaz elektrona potrebna ve a energija, zbog toga takve tvari slabo vode struju, a nazivamo ih poluvodi i (silicij i germanij) povi enjem temperature neki elektron iz veze dobiva dovoljno energije za prelazak u vodljivu vrpcu, a mjesto u kristalu s kojeg je oti ao naziva se upljina  u tu upljinu mo e do i elektron iz nekih drugih veza, pa upljina nastaje na drugom mjestu ( putovanje upljina ) poluvodi i s ne isto ama posjeduju malu koli inu nekih drugih atoma u strukturi, porast elektri ne vodljivosti

poluvodi i n-tipa (n- negativno)  ako atom silicija zamijenimo atomom fosfora, jedan elektron s fosforove valentne ljuske ostaje slobodan  fosfor je time pove ao broj elektrona, a time i elektri nu vodljivost silicija

poluvodi i p-tipa ( p- pozitivno)  ako atom silicija zamijenimo atomom bora, koji ima jedan atom manje od silicija u valentnoj ljuski, on e pove ati broj upljina u kristalnoj re etki

IZOLATORI tvari kod kojih postoji velika energetska barijera izme u valentne i vodljive vrpce - za prijelaz elektrona u vodljivu vrpcu, potrebna je jako velika energija, stoga oni ne provode toplinu i elektricitet

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->