skripte: Renesansno slikarstvo u Hrvatskoj Ivana Krušec

1.str.

Slikarstvo Dalmacije:

JURAJ ĆULINOVIĆ (Skradin,1433.-Šibenik,1504.g)

- prve poduke primio u nekoj lokalnoj kasnogotičkoj šibenskoj radionici

- prvi veliki dalmatinski slikar koji je upoznao renesansu na pravim izvorima
- 1456.g. sklopio je ugovor sa slikarom
Francescom Squarcioneom da će učiti zanat u njegovoj
padovanskoj radionici (Squarcione između ostalih učio
Mategnu, Crivellija)
- u naponu svoje stvaralačke snage napustio
je Padovu da bi se 1461./'62.g. pojavio u Zadru
- 1463.g dolazi u Šibeniku gdje ostaje do
svoje smrti
- broj sačuvanih slika vrlo je mali
- ta djela uglavnom su nastala u njegovoj
mladenačkoj fazi, odnosno u toku padovanskog boravka

5 djela nosi slikarevu signaturu:

1. Poliptih iz padovanske crkve Sv. Nikole (Natonal Gallery u Londonu)
2. Triptih iz padovanske crkve Sv. Franje (srednje polje nalazi se u
Staatlichen Museen u Berlinu a pobočna u kanoničkoj sakristiji padovanske
katedrale)
3. Bogorodica s djetetom (Pinacoteca Sabauda u Torinu)
4. Bogorodica s djetetom (Galerija Walters u Baltimoreu)
5. Portret mladoga muškarca (u Muzeju Jacquemart-André u Parizu)
- ne signirana djela:
a) stradala freska s prikazom mrtvoga Krista među anđelima u crkvi
Eremitani u Padovi
skripte: Renesansno slikarstvo u Hrvatskoj Ivana Krušec
2.str.

b) Bogorodica između anđela i 2 sveca (Pariz)

c) Madonne (London)
d) Dijelovi nekog poliptiha s likovima svetaca Jerolima i Aleksija
(Bergam)
e) Bogorodica s djetetom između 2 sveca (Rim)
f) ? Bogorodica s djetetom u Galeriji umjetnina u Splitu
g) 2 varijante zamišljene Bogorodica s djetetom (1 u berlinskoj zbirci a
2. u baltimorskoj)

- hipoteza G. Gamulina o kasnom

Ćulinićevom slikarstvu : «Bogorodica s
djetetom na prijestolju» danas u zbirci
slika šibenskog samostana Sv. Lovre (pad
kvalitete)
- čudne grimase Bogorodica,
prenapregnuta plastičnost
- buđenje afiniteta za antiku –
Madonne je postavio na kamena postolja ili
pred prozore za izrazitim arheološkim
dekorativnim elementima
- geometrijska čistoća volumena
u ranoj razvojnoj liniji od londonskog poliptiha
– osjećaju se još tragovi gotike i do pariškog
portreta mladog muškaraca – koji se po svojoj
koncepciji prilično udaljuje od ostalih
Ćulinićevih slika – izrazito suptilne i
profinjene nijanse
skripte: Renesansno slikarstvo u Hrvatskoj Ivana Krušec
3.str.

CARLO I VITTORE CRIVELLI

- javljaju se 1465.g. u Zadru

Vittore je usavršio nacrt u
pergameni za pročelje
zadarske crkve Sv. Marije
Velike, za pomoćnika je uzeo
Pavla Velića

- Carlu ili Vittoreu atribuirane su:

- jedna Madonna (Zagreb),
skripte: Renesansno slikarstvo u Hrvatskoj Ivana Krušec
4.str.

- Bogorodičina slika u Muzeju grada Šibenika,

- dijelovi jednog poliptiha u rapskoj crkvi Sv. Antuna opata

MARINKO VUŠKOVIĆ
- sin velikog splitskog kasnogotičkog slikara Dujma Vuškovića
- 1459.g. spominje se u Zadru, 1461.g. u Splitu, 1463.g. zastupa J. Dalmatinca u
nekoj parnici, 1464.g. u Padovi
- problem «dalmatinske slikarske škole» - jednom od pripadnika ove škole
pripada zlarinska slika «Gospa od Rašelja» na kojoj naročito bucmasti lik maloga Isusa
odaje spomenute tendencije prenaglašenog plasticiteta

PETAR JORDANIĆ
- zadarski svećenik
- posljednji istaknuti slikar «dalmatinske
slikarske škole» na teritoriju venecijanske Dalmacije
- prvi put se spominje 1463.g.
- 1493.g. potpisao je veliki poliptih iz zadarske
crkve Sv. Marije
- spojio tendenciju lokalne škole i utjecaj
kretsko-mletačkih ikona
«Bogorodica s djetetom» u župnoj crkvi u Tkonu –
izrazito odaje poznavanje Crivellijevih
- fragmenti slikanih dasaka sa stropa zadarske
katedrale
- ovaj NOVI DUH se može uočiti na signiranoj slici
«Bogorodice s djetetom» u privatnom vlasništvu u Beču –
ispred bizantskog lika Bogorodice položena je mrtva priroda
s karanfilom i knjigom na kamenom pragu; oko zastora iza
Marijina lika naslikao je karakteristični hridinasti krajolik
Petar Jordanić,XV st Tkon, Pašman, Župna crkva
skripte: Renesansno slikarstvo u Hrvatskoj Ivana Krušec
5.str.

- kod njega su vidljivi Ćulinovićevsko-krivelijevski elementi

- umro je 1504.g. – time je ušao u sam cinqecento
----------------------------------------------------------------------------------------------
- i u doba renesanse kulturni dalmatinski donatori nabavljaju umjetnička djela
izvan granica domovine:
- vratnice orgulja trogirske katedrale GENTILEA BELLINIJA
- zadarsku palu LAZZARA BASTIJANIJA
- CARPACCIOV poliptih slikan za zadarsku katedralu
- portret vrhunske kvalitete splitskog humaniste i biskupa Tome Nigrisa u
samostanu na Poljudu
- poliptih PAOLA VERONESEA u Vrbovskoj
- radove TINTORETTA i njegove radionice od kojih se ističe velika pala
glavnog oltara katedrale u Korčuli
- brojne slike BASSANA od Zadra preko Brača, Hvara i Korčule do Kotora
- veći broj slika GIROLAMA i FRANCESCA da SANTACROCE u mnogim
mjestima Dalmacije
----------------------------------------------------------------------------------------------------------
skripte: Renesansno slikarstvo u Hrvatskoj Ivana Krušec
6.str.

ANDRIJA «SCIAVONE» MELDOLA (MEDULIĆ)

1521.-1564.g.

- njegova najranije djela – niz cassone slika, radovi koji pokazuju očit utjecaj
Bonifacia Veronesea
- kasnije je došao pod utjecaj Parmigianina u izrazito manirističkim crtežima i
uljima
- najkvalitetnija: slika «Poklon mudraca» u milanskoj Biblioteci Ambrosiani
(možda najveći domet manirizma u Veneciji prije El Greca)
- u njegovoj posljednjoj fazi – jak utjecaj Tizianove umjetnosti, no ipak je znao
sačuvati osobnost svoje kolorističke i iluminističke vizije zadržavši manirističku
komponentu
- 1980. američki pov. umjetnosti Francis Richardson objavio je o njemu veliku
monografiju; najranije Medulićeve slikarske dodire nalazi sa slikarom Gian Pietrom
Luzzom iz Feltrea
- 1530.g. smatra da je uočljiv direktni i presudni susret Medulića s
Parmigianinovom grafikom – koja će mu biti od značaja za čitav njegov opus
naknadno će usvojiti i srednjo-talijanske odjeke manirizma, utjecaj Tizianove i
Tintorettove umjetnosti
- sa sigurnošću datira smo:
- veliku grafiku «Otmica Helene», 1547.g.;
- iste godine datira i milanski «Poklon mudraca»,
- tri platna iz biblioteke Marciana u Veneciji 1556.-1557.g. (s prikazima
alegorija snage oružja, svećenstva i carstva),
- nakon 1557.g., kompozicije na ogradi kora crkve del Carmini
- nakon 1557.g., pala «Krist i učenici na putu za Emaus» u crkvi S. Sebastiano
u Veneciji
- P. Rossi dodala još neke slike majstorovu katalogu
skripte: Renesansno slikarstvo u Hrvatskoj Ivana Krušec
7.str.

- G. Fiocca naročito se divio umjetnikovim svjetlosnim rješenjima, da naš

majstor ne predstavlja epizodu, već poglavlje mletačkog slikarstva cinquecenta

- ostali njegovi radovi:

- «Obrezivanje Krista» iz
Venecije
- «Oplakivanje» iz Dresdena
- «Krist pred Herodom» iz
Napulja
- «Krist pred Pilatom» iz
Venecije
- «Krist pred Kaifom» iz Beča
bečki «Poklon pastira»

- radovi u Beillunu: – pala sa svecima: Bernardinom, Jerolimom i Ivanom

Krstiteljem u katedrali
- slike Sv. Petra i Sv. Pavla i naročito Arhanđela Gabrijela i Bogorodice koje
zajedno prikazuju prizor «Navještenja» u crkvi S. Pietro (!!)
- nekoliko manjih «cassone - slika» biblijske i mitološke tematike pokazuju
njegovu orginalnu, neposrednu i nadahnutu svjetlosnu viziju i razigranu, spontanu i svježu
karakterističnu kolorističku paletu, koje su imale velikog udjela na slikarstvo cinquecenta
na lagunama
- Medulić se može mjeriti da Tizianom, Tintorettom, Veroneseom i Bassanom
ali odskače svojom originalnošću od ostalih
- to je postigao svojim interpretacija manirizma i svojim vizijama boje i svjetla –
poticaj i uzor suvremenim velikim slikarima
- poletna snaga u tretiranju mrlja
- o njemu su pisali 1674.g. M. Boschini, zatim C. Ridolfi
- bio je u rodu sa Petrom Zoranićem

--------------------------------------------------------------------------------------------------
- ostali dalmatinski slikari i grafičari koji su u cinquecentu djelovali daleko od
zavičaja:
- STJEPAN CRNOTA RABLJANIN – slikar koji je radio u Veneciji
skripte: Renesansno slikarstvo u Hrvatskoj Ivana Krušec
8.str.

- MARTIN KOLUNIĆ ROTA – šibenski bakrorezac, djelovao je u Veneciji,

Firenci, Rimu i Beču; radio bakroreze po slikama velikih renesansnih majstora i portrete u
bakrorezu poznatih ličnosti oko bečkog dvora među kojima je i onaj Antuna Vrančića
- Natala di girolamo bonifacio – djelovao naročito u Rimu i uz bakroreze
ilustrirao je i nekoliko knjiga kao npr. poznato djelo arhitekta Domenica Fontane

--------------------------------------------------------------------------------------------------------
BERNARDIN RICCIARDI

- stranac iz Padove
- javlja se između 1566.-1570.g. u Zadru, Šibeniku i Splitu
- u Dubrovniku ostaje do smrti 1604.g.
- njegove 3 sačuvane slike predstavljaju ga kao osrednjeg slikara

MARTIN BENETOVIĆ

- Hvaranin
- 1599.g. prizorima iz Kristovih muka oslikao ogradu pjevališta hvarske
franjevačke crkve
JURAJ VENTURA

- Zadranin nastanjen u Kopru (kraj 16. – poč.-17.st)

- njegove su pale izrazito manirističkih crta
------------------------------------------------------------------------------------------------------

RENESANSNO SLIKARSTVO U DUBROVNIKU

- latentni renesansni elementi se javljaju u djelima kasnogotičkog slikara LOVRE
DOBRIČEVIĆA MARINOVA
- vidljivo na njegovim djelima:
- lik Sv. Vlaha iz poliptihu slikanog za Malu braću 1455.-1458.g. – izrazita
plastička koncepcija lika, mekša modelacija, slobodno tretiranje kolorističke materije
- - još vidljivije u nekim pojedinostima njegova poliptiha na glavnom oltaru
Gospine crkve na Dačanima iz 1465.-1466.g. – smanjena upotreba zlata, svježije
tretiranje boje, veća individualizacija fizionomija, plastičko oblikovanje likova u prostoru
(vidljivo u anđelima s glazbenim instrumentima i u suptilnom liku Sv. Julijana prikazanog
poput elegantnog viteza)
skripte: Renesansno slikarstvo u Hrvatskoj Ivana Krušec
9.str.

- posljednja desetljeća 15. i početak 16.st. prijelomni su ključni period

renesansnog poglavlja dubrovačkog slikarstva u kome će protagonisti biti : Vicko Lovrin,
Nikola Božidarević i Mihajlo Hamzić

VICKO LOVRIN
- sin Lovre Dobričevića
- sačuvana jedino veliki poliptih iz 1509.-1510.g. u franjevačkoj crkvi u
Cavtatu
- na središnjem je polju sv. Mihovil u zlatnom oklopu kako ubija zmaja
- na pobočnim su svetački likovi
- na zabatu Bogorodica s djetetom između sv. Sebastijna i sv. Roka
- na dvjema predelama su biblijski i hagiografski prizori
- zabat – tu se najjače osjeća prisustvo renesansnog duha; nova koncepcija
prostora, volumena i boje kao i očiti upliv Bartolomea Vivarinija
- na ostalim poljima -uočljiva simbioza tipična za dubrovačku sredinu
(tradicionalne komponente sa zastarjelim shemama poliptiha i novi duh prožet spontanom
i naivnom notom – vidljivo na prizoru mučenja Sv. Sebastijana sa životopisnim prikazom
trojice krvnika)

NIKOLA BOŽIDAREVIĆ
skripte: Renesansno slikarstvo u Hrvatskoj Ivana Krušec
10.str.

- najznačajnije ime dubrovačke

renesanse
- prvi put se spominje kao
učenik Petra Ognjatovića 1476.g., proveo
je niz godina u Italiji
- u Dubrovniku se pojavljuje tek
1497.g.
- tada se zajedno s ocem
obvezuje naslikati poliptih za Gradićev
oltar u dubrovačkoj dominikanskoj crkvi
prvi samostalni rad mu je iz 1497. kada radi
poliptih za Obitelj Gradić u dubrovačkoj
katedrali

- najstarije sačuvano djelo mu je

triptih u Bundićevoj kapeli u dubrovačkoj
dominikanskoj crkvi, početak 16.st.
- na srednjem polju je Bogorodica s
djetetom nad polumjesecom
- na stranama su sveci Vlaho i Pavao,
odnosno Toma Akvinski i Augustin
- izrazita plastičnost i intenzivna
izražajnost likova, klasična simetričnost
kompozicije i perspektivno slikani pod – odaju
već jasne renesansne crte
- karakteristična buduća tipologija – Bogorodičin lik i individualizirane
svetačke glave
skripte: Renesansno slikarstvo u Hrvatskoj Ivana Krušec
11.str.

- 1513.g. za dominikansku
crkvu na Lopudu naslikao je
najstariji do danas
sačuvani prizor velikog
formata naslikan za jednu
crkvu u dubrovačkom
slikarstvu (danas u dub.
Dominikanskom samostanu)
- to je scena «Navještenja»
u koju je slikar diskretno u
pozadinu stavio i prizor
«Vizitacije»

- osjećaj prostornosti : postignut je plastičnošću likova protagonista koji su

konzervativno podijeljeni poput diptiha plavom vazom s bijelim ljiljanima i prenatrpanom
kompozicijom Boga Oca među anđelima
- raznobojni vodoravni planovi kojima je naglašena dubina raspjevanog
krajolika – očite asocijacije na elafitski arhipelag
- novi duh simbolično izbija iz crvenkastog renesansnog trijema i kružne
građevine koja se kroz nj nazire
- lirski vedar pastoralni prizor s pastirom koji čuva ovce
- zanimljiva je i predela sa 5 kompozicija u kojima se scene iz realnog života
izmjenjuju s biblijskim prizorima
- na središnjem polju predstavljena je Kolendičeva galija na moru s lopudskim
zaljevom u pozadini, nad kojom u medaljonima bdiju Bogorodica i Sv. Nikola
- taj maleni prizor je ne samo naš najstariji sačuvani značajni EX-VOTO, već na
neki način prethodi kasnijim slikama na temu manire u hrvatskom slikarstvu
skripte: Renesansno slikarstvo u Hrvatskoj Ivana Krušec
12.str.

- 1513.g. nastala je slika u

kapitulu dubrovačkog dominikanskog
samostana koju je Božidarević
naslikao za obitelj Đorđić
- značajno je da je napustio
zastarjelu shemu poliptiha i ostvario
pravu renesansnu «sacra
conversazione»
- na trokutastom zabatu u
nadahnutoj kompoziciji prožetoj
unutrašnjom dramatikom, prikazao je
«Oplakivanje Kristovo» (predela je
propala)
- na glavnom polju ističe se
lirskim duhom prožet lik Marije, u
koje je dao izvanrednu realizaciju svog
ženskog ideala
- među svecima naročito odskaču sanjarski mladenački Sv. Julijan i produhovljeni
Sv. Jakov koji ulaze u najveće domete njegove umjetnosti
- zanimljiva pojedinost : maleni lik poklekog donatora, otkriven kod restauracije

- 1517.g. poliptih u crkvi Gospe

na Dačanima – ponovo se vraća
tradicionalnoj shemi
- jedinstvena kompozicija svih
polja zajedno kao da ih ne razdvajaju
izrezbarene pozlaćene šipke drvenog
okvira
- srednje polje: Bogorodica među
anđelima
- lijevo: starački izražajni lik sv.
Grgura u zlatnoj tijari i bogato ukrašen
pluvijal
- desno: Sv. Martin na konju koji sječe dio
skripte: Renesansno slikarstvo u Hrvatskoj Ivana Krušec
13.str.

svog plašta da ga da Isusu pod obličjem

prosjaka, čija se glava reflektira na metalu
svečeva mača

- luneta: pomalo neobičan prikaz golgotskog prizora sa sveticom Uršulom i

Klarom
- na predeli: u sredini Sv. Juraj na konju mačem probada zmaja, nadrealistički
osvijetljen krajolik posut lubanjama (sl. Carpaccio: «S. Giorgio degli Schiavoni»)
- ako promatramo Božidarevićevo djelo kao cjelinu možemo primijetiti da ono
predstavlja sintezu i kulminaciju starog dubrovačkog slikarstva, u kojoj se spajaju
tradicija lokalne škole i prisustvo novog renesansnog htijenja
- usporedno dolaze do izražaja umjetnikove osobne crte u tipologiji
- revolucionarna koncepcija ljudskog lika, prostora i volumena

MIHAJLO HAMZIĆ
- sin Nijemca koji je živio u Stonu
- prvi put se spominje 1509.g. kada Vijeće umoljenih prihvaća njegovu sliku sv.
Ivana Krstitelja za svoju dvoranu i gdje se za mladog umjetnika govori da je učio u
Mantovi kod «najvećeg slikara Italije» (kod Andree Mantegne)
- 1512.g. dovodi iz Recanatija u Dubrovnik za pomoćnika slikara Piera di
Giovannija iz Venecije
- 1512.g. obvezuje se obitelji Lukarević izraditi do danas sačuvani triptih u
dominikanskoj crkvi
- 1518.g. nastavlja rad na Božidarevićevom poliptihu za oltar Sv. Ivana u istoj
stolnoj crkvi ali je i njega zadesila smrt pri radu na tom djelu pa će ga dovršiti Pier di
Giovanni
skripte: Renesansno slikarstvo u Hrvatskoj Ivana Krušec
14.str.

- «Krštenj
e Kristovo»
-najveće je i
najranije djelo
sačuvano u
Dubrovniku koje
predstavlja veliku
kompoziciju u
slobodnome prostoru

- prvi plan: koštunjavi lik Krista uronjen u vodu Jordan, poklekli i asketski Ivan
Krstitelj i anđeo na kamenitom proplanku koji drži platno kojim će ogrnuti i osušiti Krista
najljepši je pejzaž slikan u gradacijama zelenih nijansa i svjetlosmeđih tonaliteta sa
znalačkim poznavanjem zračne perspektive
- Mantegnini utjecaji vidljivi su u:
- karakterističnom stjenovitom krajoliku
- u tipologiji likova
- u oblicima flore
- u totalnom rješenju slike
- prenapregnut dramatski plasticitet (!)
- umro 1518.g.
- sva trojica su umrli oko 1517.g. i 1518.g. – simbolički označavaju završetak
ove vrhunske faze starog dubrovačkog slikarstva i početak njegova opadanja
--------------------------------------------------------------------------------------------------------------
- sve veći import iz Italije i Flandrije – DOSELJENICI
- PIETRO DI GIVANNI iz Venecije – nakon Hamzićeve smrti otvorio je u
Dubrovniku svoju radionicu

- njegovi sačuvani radovi :

skripte: Renesansno slikarstvo u Hrvatskoj Ivana Krušec
15.str.

- fragmentarno sačuvana slika Bogorodice između svetaca Andrije i Josipa u

crkvi Sv. Andrije na Pilama
- veliki poliptih u franjevačkoj crkvi Gospe od Spilice na Lopudu
- triptih iz crkve gospe od Napuča u lopudskom župnom muzeju
- osrednji umjetnik s vivarinijevskim i belinijevskim reminiscencijama
- PIER ANTONIO PALMERINI iz Urbina
- 1526.g. došao zajedno sa slikarom GIACOMOM DI MARCO iz Firence (u
Dubrovniku su bili do 1532.g.)
- djela:
- pala Uzašašća Kristova u crkvi sv. Spasa
- ormar za relikvije u obliku poliptiha u sakristiji crkve Male Braće u
Dubrovniku
- vežu se uz urbinski krug kojem je prethodio Raffaell
- PELLEGIN BROCARD – u Dubrovniku u službi dubrovačkog nadbiskupa
Ludovica Beccadellija (1556.-1560.g.)
- manirističke crte; sačuvane su pala sa likom Sv. Mateja u dubrovačkoj
katedrali i oštećene freske na zidovima nadbiskupova ljetnikovca na Šipanu
- 3 različita pravca «dalmatinske slikarske škole»:
1. – PRVA SKUPINA pokušava spajati staru baštinu i blijede odjeke novih kretanja
- morala je predstavljati u stvari logički kontinuitet škole – no sačuvana su samo
rijetka, fragmentarna i oštećena djela prilično skromne kvalitete
- poliptih iz crkve Gospe od Milosrđa u Dubrovniku
- 2 polja jednog propalog poliptiha iz crkve Gospe od Pakljene u Šipanu
- nadoslikane likove svetaca Ivana Krstitelja i Petra, crkva sv. Nikole u Prijekom
- slika sv. Vlaha iz Kneževa dvora
- slikari koji su u to vrijeme djelovali: PETAR BOGDANOVIĆ – UČENIK PETRA
OGRIZOVIĆA, STJEPAN RADOVANOVIĆ – učenik VICKA LOVRINA, MARINO
ŽUPANOVIĆ – učenik NIKOLE BOŽIDAREVIĆA - svi su djelovali tijekom 1.
polovice 16.st.
2. – DRUGA SKUPINA se vraća Bizantu i preuzima osnovne elemente svog slikarskog
govora iz kasnobizantskog ikonoslikarstva, a naročito iz radova kretsko-venecijanskih
majstora od kojih su mnogi prodrli u Dubrovnik
- glavnim predstavnikom se smatra FRANJO MATIJIN, učenik Vicka Lovrina
skripte: Renesansno slikarstvo u Hrvatskoj Ivana Krušec
16.str.

- 1512.g. naslikao je poliptih za selo Korita na Mljetu (blizak prvoj skupini)

- 1535.g. triptih Bogorodice s djetetom na srednjem te svecima Stjepanom i
Ivanom Evanđelistom na pobočnim poljima – Sustjepan u Rijeci dubrovačkoj
- taj triptih odaje izrazito bizantske karakteristike, zlatna pozadina, grčka slova
- ikonografija Sv. Stjepana je zapadnjačka
- Bogorodice : u dubrovačkoj crkvi Sv. Đurđa na Boninovu i u crkvi Gospe od
Šunja na Lopudu - spoj kretsko-venecijanskih elemenata
- pravi italokrećan - ANGELO BIZAMAN, 1518.-1519.g. naslikao je poliptih za
crkvicu u Komolcu u Rijeci dubrovačkoj
DONATO BIZMAN –
velika ikona koja
prikazuje Bogorodicu
s djetetom, danas u
dominikanskom
samostanu

3. – TREĆA SKUPINA se javlja najkasnije, okarakterizirana je pokušajem direktnog

oponašanja importiranih djela mletačke visoke renesanse
- direktno imitiranje mletačkih uzora
- najtipičniji primjer je:
- poliptih slikara KRISTOFORA (KRILE) ANTUNOVIĆA NIKOLINA iz 1552.g. u
crkvi Gospe od Pakljene kod Suđurđa na Šipanu, koji je rađen prema
poliptihu Tiziana i njegove radionice iz dubrovačke crkve Sv. Lazara
- ili prema poliptihu Kristofora u crkvi na Otoku kod Korčule
- osrednji domaći majstor – «posljednji majstor dubrovačke škole»
- za učenika je imao Luku Vinturića iz Stona – nije nam poznato niti jedno djelo
- nakon 16.st. u Dubrovniku su prestali uvjeti za razvoj domaćeg slikarskog
stvaralaštva
- izdvojena je pojava VLAHA DRŽIĆA (1503.-1569.g.)
- brat Marina Držića; u mladosti je boravio u Veneciji
- TIZIAN I NJEGOVA RADIONICA – poliptih iz crkve Sv. Lazara (danas u
katedrali)
skripte: Renesansno slikarstvo u Hrvatskoj Ivana Krušec
17.str.

- pala sa središnjim likom sv. Magdalene za dominikansku crkvu s likom

donatora
- pala Bogorodice u slavi između svetaca Franje i Vlaha (?) s likom donatora –
dubrovačkog vlastelina koji je i naručio tu sliku za crkvu Sv. Franje u Anconi
- od drugih importiranih umjetnika:
- SANTI DI TITO, pala Silazak sv. Duha s portretom donatora Vice Stjepoviće
Skočibuhe
- DJELA FLANDRIJSKIH UMJETNIKA – triptih u riznici katedrale, diptih u zbirci
dominikanskog samostana i slika sv. Obitelji u crkvi Gospe od Pakljene kod
Suđurđa na Šipanu
- FRANCESCO BISSOLA – pala u Gospinoj crkvi u Lastovu
---------------------------------------------------------------------------------------------------------------
SLIKARSTVO SJEVERNOG HRVATSKOG PRIMORJA, KVARNERSKIH OTOKA I HRVATSKOG DJELA

ISTRE

BERNARD IZ POREĆA

- redovnik, poznatiji pod imenom Bernardo Parentino (1437.-1531.g.)

- učio je u Padovi kao suvremenik Ćulinovića
- glavno djelo :fragmentarno sačuvane freske iz 1489.-1494.g. s prizorima iz
života sv. Benedikta na zidovima hodnika benediktinskog samostana sv. Justine u
Padovi
- padovanska slikarska vizija + način blizak minijaturi

JULIJE KLOVIĆ (1498.G. – 1578.G.)

- 1516.g. došao u
Veneciju
- u svijetu poznatiji pod
imenom Giulio Clovio
- jedan je od najslavnijih
Hrvata
znameniti Giorgio Vasari, prvi likovni
kritičar novoga vijeka, smatrao ga je
najvećim minijaturistom svoga doba i
uvrstio ga u svoje slavne umjetničke
skripte: Renesansno slikarstvo u Hrvatskoj Ivana Krušec
18.str.

životopise (drugo izdanje, 1568. ) 

- El Greco, čuveni slikar sumračnih i mističnih ugođaja, naslikao je njegov
portret i 1570. naveo toga velikog majstora minijature u nizu od samo četiri najslavnija
slikara koje je smatrao svojim učiteljima - uz Michelangela, Tiziana i Rafaela
- Klović je nazvan “Michelangelo minijature i takav mu naziv doista pristaje
- kodeksi s njegovim minijaturama postali su slavni baš zahvaljujući
majstorovim zadivljujuće vještim ilustracijama, u kojima je svu slojevitost slavnih slika
talijanske visoke renesanse znao neobično uvjerljivo prenijeti u format minijature
- neke se od tih ilustriranih knjiga čuvaju u velikom bibliotekama, poput
vatikanske u Rimu, te u Londonu, Beču, New Yorku, a druge su dragocjenost privatnih
zbirki
- najbrojnije su pak one koje mu se pripisuju ne bi li im slavno Klovićevo ime
pridalo veći značaj 
- - radio je u Veneciji, Firenci i drugdje, a najdulje u Rimu, gdje mu je grob, na
pravom mjestu, u crkvi San Pietro in Vincoli koja čuva i slavna Michelangelova Mojsija
- pod Klovicevom je pločom uz njegovo ime zapisano i ime domovine koju je
uvijek isticao - “Julio Clovio de Croatia.
- za vrijeme povremenih boravka u Rimu sreo je Giulia Romana koji mu je
postao učiteljem
- 1523.g otišao je u Mađarsku, no vratio se u Rim gdje je 1540.g. ušao u službu
kardinala Alessandra Farnese koji će mu ostati dugogodišnji zaštitnik i mecena
- sklopio je prijateljstvo s El Grecom koji će ga 2 puta portretirati
- teško je dati kompletni katalog Klovićevih radova
- D. Kniewald atribuirao je Kloviću minijature drugog novijeg djela Misala
čazmanskog prepošta Jurja de Topusko i zagrebačkog nadbiskupa Šimuna Erdödya koje
ilustriraju prizore iz Isusova i Marijina života i medaljone s prikazima krajolika, te
interpretirao jedan monogram kao Klovićevu signaturu i datirao kodeks između 1524. i
1526.g. (danas je to pod upitnikom)
- oko 1530.g. datira se bogato ukrašena stranica korala Royal Library u
Windsor Castelu – venecijanski i rimski utjecaji
- iluminacije Evangeliariuma Grimani u venecijanskoj Marciani –
dragocjeni rukopis s 12 kompozicija s likovima evanđelista i prizorima iz N. zavjeta
(1528.g.)
skripte: Renesansno slikarstvo u Hrvatskoj Ivana Krušec
19.str.

- prvo Klovićevo remek-djelo o čijem autorstvu nikad nije bilo sumnje je

Beatissimae Mariae Virginis officium tzv. Časoslav Stuart de Rothesay, rađeno za
kardinala Marina Grimanija (danas u British Museumu u Londonu)
- velike kompozicije predstavljaju Navještenje, Davida u molitvi, Krista na
Lazerevom grobu i Raspelo
- stil ovih minijatura iz 1534.-1538.g. – vidljiv rimski a posebno rafaelski duh s
uočljivim manirističkim sklonostima koje se ogledaju i u kompozicijama i u raskošnoj
dekoraciji bordura s puttima, groteskama, arabeskama i kandelabrima
- za Marina Grimanija ilustrirao je i Komentar poslanici sv. Pavla Rimljanima
1537.-1538.g.
- 1546.g. Officium
Virginis za kadrinala
Farnesea danas u Morgan
Library u NY-u
brojni prizori S. I N. zavjeta
gdje su još uvijek prisutne
vanjske komponente +
majstorova neiscrpna
dekorativna invencija koja se
osjeća u morfologiji likova
izduljena tijela i sibilinskog
izraza

- nakon 1550.g. datira se Towneslay Lectionary u Public Libray u NY-u

- također iluminirana za kardinala Farnesea
- odjek produhovljenosti proistekle iz protureformatorskih kretanja
- uz ove iluminirane knjige, Klović je izradio i nekoliko slika malog formata i
crteža

RENASANSNO SLIKARSTVO U ISTRI

- među najstarije primjere fresaka renesansnih crta na istarskom području s

pravom se navode kompozicije izrazite mletačke stilske derivacije koje je izveo i
signirao 1471.g. na trijumfalnom luku crkve sv. Marije u Oprtlju majstor KLERIGIN
skripte: Renesansno slikarstvo u Hrvatskoj Ivana Krušec
20.str.

prikazujući navještenje, Bogorodicu s bratimima pod njezinim plaštem i neke svece i

proroke
- srodnosti s Antoniom Vivarinijem i Lazzarom Bastianijem
- u malenoj crkvi Sv. Duha na groblju sela Nova Vas kod Šušnjevice
sačuvao se ciklus fresaka s kompozicijom Poklonstva kraljeva, likom Bogorodice na
prijestolju okružene anđelima sviračima + drugi svetački likovi iz Evanđelja
- na freskama čitljiv je potpis BLAŽA DUBROVČANINA (hipoteza – mogao bi to
biti Vlaho Vladislav brat Nikole Božidarevića, ali ne može se uočiti neka bliskija veza s
dubrovačkim slikarstvom)
- pučka narativan komponenta, u kojoj se spajaju odjeci gotičke tradicije i
uočljiva renesansna htijenja (prva ¼ 16.st.)
- rad više ruku jedne radionice
- freske slikara ANTUNA IZ PADOVE, malenog istarskog sela kod Kaščerge u
Patinštini, koje je 1529.g izveo u crkvi sv. Roka u Draguču gdje je 1537.g. naknadno
naslikao i oltarsku sliku
- radovi ovog umjetnika prožeti su također nekom naivnom notom i djetinjskom
vedrinom i susrećemo ih još u nekim istarskim gradićima (triptih iz 1533.g. u crkvi sv.
Jerolima u Humu i freske nastale prije 1534.g. u crkvi Sv. Roka u Optlju)
- manji slikari: iz Friulija u Višnjanu (1550.g.) i u Bačvi (1592.g.)
- importirane slike mletačkih majstora: poliptih ANTONIA VIVARINIJA u Poreču i
pala ALVISEA VIVARINIJA u Cresu kao i spomenuti radovi SANTACROCEOVIH naročito na
otoku Krku i u Pazinu