P. 1
Skripta_-_Hidromehanika

Skripta_-_Hidromehanika

|Views: 1,378|Likes:
Published by Valkovic Dragan

More info:

Published by: Valkovic Dragan on Apr 01, 2011
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

08/18/2013

pdf

text

original

Gradevinski fakultet Sveucilista u Rij eci Kolegij «Hidromehanika» 3.

godina - opci smjer

Skriptu izradili:

prof.dr. Nevenka Ozanic, dipl.ing.grad .. mr.sc. Barbara Karleusa, dipl.ing.grad. Elvis Zic, dipl.ing.grad.

U Rijeci, dana 20..srpnja 2005.

SADRZAJ: 1. opel
1.1. 1.2. 1.3. 1.4.

POJMOVI FLUIDA

Definicije i razdiobe Agregatna stanja i razlike medu njima Masa, gustoca, volumen, tlak Fizikalna svojstva fluida 1.5. Naprezanja fluida - normalna i tangencijalna naprezanja 1.6. Viskoznost 1.7. Ostala svojstva kapljevine 1.8. Ishlapljivanje i isparavanje fluida 1.9. Upotreba oznaka ijedinica SI sustava u hidromehanici DODATAK: 1.10. Izotermicki termodinamicki podaci vode pri temperaturi 1.11. Izotermicki termodinamicki podaci vode pri temperaturi 1.12. Tablica gustoce za razlicite materijale 1.13. Specificna toplina za razlicite materijale 1.14. Tablica toplinskog koriduktiviteta -za razii-clte materijale 1.15. Upotreba periodicnog sustava elemenata na Intemetu

od T=20°C od T=5°C

2. DIMENZIJSKA ANALIZA
2.1. Dimenzijska analiza2.2. Rjeseni zadaci teorija

3. HIDROSTATlKA-STATlKA FLUIDA
Hidrostatski tlak Sila tlaka na rayne povrsine Sila tlaka na zakrivljene povrsine Principi mjerenja tlaka, ubrzanja i kutne brzine 3.4.1. Barometar - mjerenje apsolutnog tlaka 3..5. Spojne posude - princip zidarske vage 3.6. Ravnoteza atmosfere DODATAK: 3.7. Tezista ravninskih tijela 3.. .1. Primjer izracuna tezista slozenih prizmaticnih tijela 7 3.7.2 .. Primjer izracuna ravninske plohe omedene parabolom 3 .. .3. Primjer izracuna tezista slozenih ravninskih ploha 7 3.7.4., Primjer izracuna tezista slozenih ravninskih linija 3.8. Momenti tromosti (inercije) 3.8.1. Momenti tromosti nekih ravninskih likova 3.8.2. Primjer izracuna momenta tromosti 3.9. Rjeseni zadaci iz hidrostatike 3.10 .. Relativno mirovanje fluida 3.10.1. Promjena tIaka pri relativnom mirovanju 3..10.2. Slucaj relativnog mirovanja pri translacij i 3.10.3. Slucaj relativnog mirovanja pri rotaciji 3.10.4. Rjeseni zadaci 3..11. Sile uzgona - Arhimedov zakon 3..l1. L Sila uzgona na granici dvaju fluida 3.11.2. Stabilnost tijela u vodi 3.1. 3 .. . 2 3.3. 3.4.

1.11.3 ..Rjeseni zadaci sa primjenom sile uzgona 3.11.4. Plutanje tijela i njihova stabilnost - rjeseni zadaci

4. HIDRODINAMIKA
4 ..1..Djelovanje sila na kapljevinu 4..2. Osnovne dinamicke jednadzbe strujanja kapljevine
4.3. Hidrodinamicki otpori - otpor povrsine, otpor oblika

4.4.. Hidrodinamicka sila - rjeseni zadaci 4.5. HIDROKINEMATlKA 4 . .5.1. Jednadzba neprekidnosti - jednadzba kontinuiteta
452 ..Rjeseni zadaci 4.6. Idealna tekucina, primjena Be!ilullijeve jednadzbe - rjeseni zadaci 4.7.. Realna tekucina, primjena Bemullijeve jednadzbe - rjeseni zadaci

5. HIDRAULIKA OTVORENIH TOKOV A
5 ..1. Hidraulika otvorenih kanala (korita) 5.1 ..1. Strnjanje sa slobodnompovrsincm 5.1.2. Specificna energija presjeka ..Mirno, kriticno i silovito strujanje 5..1.3. Ustaljeno strujanje 5.1.3.1. Jednoliko ustaljeno strujanje .5 .1.3.2. Ustaljeno nejednoliko strujanje u prizmaticnim koritirna 5.1.3.3. Ustaljeno nejednoliko strujanje u neprizmaticnirn koritima 5..1.4. Rjeseni zadaci 5.2 ..Istjecanje preko preljeva i ispod zapomica 5.2 ..1..Istjecanje preko preljeva 5.2.1.1. Istjecanje preko preljeva prakticnih profila krivolinijskih obrisa 5..2.1.2 ..Istjecanje preko preljeva sa sirokim pragom 52.2. Istjecanje ispod zapomica 5.2.2.1. Nepotopljeno istjecanje ispod zapomica 5.2.2.2. Potopljeno istjecanje ispod zapomica 5.2.3. Istjecanje preko preljeva - rjeseni zadaci 5.2.4 ..Istjecanje ispod zapornica - rjeseni zadaci 53 ..Hidraulicki (vodni) skok 5.3 1..Hidraulicki skok 5.3.2. Spregnute dubine 5.3.3. Visina i dubina hidraulickog skoka 5 J A. Spajanje vodnih razina 5.3..5. Rjeseni zadaci

6. HIDRAULIKA (STRUJANJE) PODZEMNE VODE
6 ..1..Osnovni pojmovi i predpostavke 6.2.. Zakon laminarnog procjedivanja - Darcyev zakon 63 ..Strujanje podzemne vode prema vodozahvatima 6.3 ..1. Strujanje podzemne vode prema galeriji 632.. Strujanje podzemne vode prema zdencima 63.2 ..L Strujanje podzemne vode prema obicnom zdencu - zdenac sa slobodnim vodnim licern 6.32.2. Stmjanje podzemne vode prema arteskorn i subarteskorn zdencu - zdenci pod tlakom 6.4 ..Potencijalno (bezvrtlozno) strujanje, Darcyev zakon - rjeseni zadaci

II

u
11

6.5" Strujanje podzemne vode prema vodozahvatima - rjeseni zadaci

7. HIDRODINAMICKI OTPORI - OTPORI TIJELA
7.1. 7.2. 7.3. 7.4. 7.5. Hidrodinamicki Hidrodinamicki Hidrodinamicki Otpori zraka pri Rjeseni zadaci otpori povrsine otpori oblika otpori valova gibanju tijela

8. FIZlKALNO MODELlRANJE - UVJETI SLICNOSTI 8.1. Faze fizikalnog modeliranja 8.2. Uvjeti slicnosti
8.3" Rjeseni zadaci

III

I

PREDGOVOR
Ova skripta zadataka je nastala kao dopuna predavanjirna iz kolegija «Hidromehanika» koja se slusa na 3. godini Gradevinskog fakulteta Sveucilista u Rijeci. Osnovna nakana ove skripte bila je pribliziti studentima osnovne pojrnove iz podrucja mehanike fluida, kako teoretski tako i eksperirnentalno preko zadataka. Obrazlozene su osnovne fizikalne osobine tekucina, osnovni pojrnovi iz hidrostatike, kinematike i dinarnike fluida. Pored toga, izneseni su i osnovni zakoni dinarnike i kinernatike, kao i primjena Bemullijeve jednadzbe na idealnu i realnu (stvarnu) kapljevinu. Skripta sadrzi i osnovna nacela tecenja pod tlakom (vodoopskrbne cijevi, zdenci pod tlakorn itd.) i tecenja sa slobodnim vodnim licern (korita, kanali, preljevi, istjecanja ispod ustav.a, vodni skok itd.), U okviru izlaganja 0 strujariju sa slobodnim vodnirn licern (slobodnorn povrsinom) objasnjeni su pojnovi specificne energije presjeka vodotoka, te mimo, kriticno i silovito strujanje. Pored toga, danje teorijski prikaz pojave vodnog skoka i u svezi s time nacin spajanja vodnih razina U ovisnosti 0 visini i obliku objekta, te nizvodnirn uvjetima u koritu. Vrlo znacajan dio ove skripte.upotpunjuju osnovni pojmov] i_pl"egp_o~tavl<:e hidraulici podzemne vode. Stogaje na 0 sarnom pocetku ovog poglavlja iznesen Darcyev zakon laminarnog procjedivanja, objasiijeiia Dupuiteova hipoteza, te analizirano strujanje podzemne vode prema vodozahvatima (galerijama i zdencima (pod tlakom i sa slobodnim vodnim licern, potpunim i nepotpunim, arteskim i subarteskimj), U predposljednjem dijelu skripte izvrsena je grupacija hidrodinamickih otpora koji nastaju pri gibanju pojedinog tijela kroz razlicite medije (zrak, vodu, morsku vodu itd.). Posljednje poglavlje ove skripte se bavi fizikalnim modeliranjern u kojem su opisane faze fizikalnog modeliranja i dani osnovni uvjeti slicnosti (geometrijska, kinematicka i dinamicka slicnost). Vazno je napomenuti da je skripta radena s narnjerom da se studentu na sarnom pocetku pojedinog poglavlja daju osnovne smjemice kako bi on samostalno (logicki, s razumjevanjem) stekao osnovna iskustva i rutinu u rjesavanju zadataka. Kako je kolegij «Hidromehanika» slozena cjelina, a skripta daje sarno osnovne temeljne znacajke iz pojedinih podrucja, student se upucuje na dodatnu literaturu s kojorn moze prosiriti znanje: 1. 1.1. Agroskin: «Hidraulika», Tehnicka knjiga Zagreb, Zagreb, 1969.. 2. M. Pecomik: «Tehnicka mehanika fluida», Skolska knjiga Zagreb, Zagreb, 1989. 3.. G. Hajdin: «Mehanika fluida - uvodenje u hidrauliku», druga knjiga, Gradevinski fakultet Sveucilista u Beogradu, Beograd, 2002. 4.. Z. Virag: «Mehanika fluida, odabrana poglavlja, prirnjeri i zadaci», Fakultet strojarstva i brodogradnje Sveucilista u Zagrebu, Zagreb, 2002 .. 5.. M. Vukovic, A. Sore: «Hidraulika bunara - teorija i praksa», Gradevinska knjiga, Beograd, 1990. 6. S. P. Parker: «Fluid mechanics source book», McGraw-Hill book Company, 1988.. 7. D. N. Roy: «Applied fluid mechanics», Bengal Engineering College, Howrah, India, 1988. Svaku dobronarnjemu primjedbu i sugestiju sa strane studenata i profesora primamo sa zahvalnoscu,

I

Autori U Rijeci, 20. srpnja 2005 ..

IV

POVIJESNI RAZVOJ MEHANlKE FLUIDA
~ Arheoloski nalazi, rijetki izvomi crtezi i stare legende .. dokazuju da je vee u prethistorijsko doba covjek iskustvom pronalazio prakticna rjesenja brojnih problema mehanike fluida .. Izumio je splay, amac i brod, te veslo i jedro za pogon tih plovila, naucio gradnjom kanala i nasipa kontrolirati vodene tokove, navodnjavati i odvodnjavati zemlju, te sprecavati poplave, izumio je strelicu s repnim stabilizatorom, kovacki mijeh, primitivno vodenicko kolo, primitivnu vjetrenjacu itd.

Pocetak gradnje vodoopskrbnih objekata povez;'-- je razvojem prvih stambenih naselja.. Poznati su podaci

s
0

izgradnji vodovoda oko <-3000 godine .. U starom Egiptu kopani su zdenci promjera 3 - 4 m i dubine vise od 200m. Dizanje vod s velike dubine bilo je poznato u starom Egiptu, Babilonu i Kini. Upotrebljavani su uredaji s vedrima i vitlima, a za razvodenje sluzile su keramieke, drvene iii olovne cijevi. U Jeruzalemu -su saeuvani ostaci .vodovoda. sagradenog <1000 godine Izgradnja vodovoda posebno se razvila u grckoj i rimskoj civilizaciji. U to gradeni su tuneli i mostovi za provodenje vode. Poznat je vodovodni tunel duljine 1 krn za opskrbu grada Sarnosa <-550,. Prva zapisana tumacenja nekih pojava mehanike fluida potieeu od grckih filozofa starog vijeka. Ujednoj se od svojih rasprava Aristotel «-384.. do <322) bavi gibanjem tijela kroz vodu i zrak i zakljueuje daje otpor koji medij pruza gibanju tijela proporcionalan gustoci medija. Arhimed iz Sirakuze «(-287. do +212) smatra se osnivacem hidrostatike.. On je postavio tri osnovna poucka 0 uzgonu i istisnini tijela koje pluta na povrsini vode iii je uronjeno u vodu, te teoriju stabilnosti sfemog segmenta koji pluta. Ktesibije iz Aleksandrije (krajem ((-III St.) izumio je vodeni sat, hidraulicke orgulje, zraenu pusku i vatrogasnu dvostapnu crpku .. Heron iz Aleksandrije (izmedu <-250 ..i *150) ostavio je zapise 0 pneumatici, razradio teoriju sifona, prvi opisao mlazni pogon pornocu vodene pare i prikazao postupak kojim se rnoze proracunati kolicina vode koja protjece kroz cijev .. Filon iz Bizanta «-TI st.) bavio se pneumatikom i primjenom sifona za odrzavanje konstantne razine iekucine u tlacnim komorama .. Znanje 0 mehanici fluida Rimljani su preuzeli od Grka, ali nisu doprinijeli daljem razvoju te znanosti .. Rimljani su doduse izgradili velike vodovodne sustave i kanalizaciju u gradovima, te poboljsali oblik brodskog trupa, ali to su sve bile sarno primjene grckih spoznaja i teorija ..Poznatje akvadukt preko rijeka Gard u Francuskoj visine 48,77 m Jedini vaZniji pisani radovi s podrucja mehanike fluida iz rimskog vremena potjecu od Marka Vitruvija Poliona «-I st.), koji je kompilirao tadasnja grcka znanja 0 hidraulici, i Seksta Julija Frontinia (40-103), kojije opisao metode raspodjele vode, U nas je izgraden krajem III i pocetkom IV stoljeca rimski vodovod za opskrbu Dioklecijanove palace u danasnjem Splitu ..Akvadukt i tuneli rimskog vodovoda i danas se upotrebljavaju za opskrbu Splita vodom.

Nakon propasti Rimskog Carstva u krscanskoj Evropi znanost je skoro tisucu godina stagnirala, iIi cak i nazadovala, Gricke su spoznaje 0 mehanici fluida zaboravljene, a velike su rimske hidrogradnje zapustene iIi unistene, U arapskom je svijetu nastavljen razvoj hidraulickih strojeva i naprava; usavrseno je vodenicko kolo i vjetrenjaca, izumljeni su neki novi hidraulieki automati. poboljsani su vodovodni uredaji itd Neke od tih pronalazaka Mauri su donijeli u Spanjolsku, a neke su, kao npr. usavrii~o vodenicko kolo krizari prenijeli u Evropu U srednjem vijeku nastaje zastoj u izgradnji vodoopskrbe. Pocetci izgradnje vodovoda u evropskim gradovima zabiliezeni su krajem XII i pocetkorn XIII stoljeca ..U nasim krajevima znacajna je izgradnja vodovoda u Dubrovniku, Vodovod od izvora Su..uct do grada duljine oko 10 km izgradenje 1436 godine. Nakon vodovodaizgradenaje vellka OhofTIjevacesma u sredistu-Dubrovnika" U XV sf renesansa je oslobodila umjetnost i znanost od skolastickih stega, pa se i mehanika fluida ponovno pocinje razvijati, Na osnovi promatranja prirode i fizikalnih pokusa opisuje u svojim radovima mnoge pojave hidrostatike, hidrodinamike i mehanike leta" Prvi je postavio princip zakona kontinuiteta, a priblizno je tocno rastumacio relativno gibanje, prirodu valova na povrsini vode, putanju slobodnog mlaza kapljevine, raspodjelu brzina u vrtloznom strujanju, protjecanje vode u otvorenim kanalima, stvaranje virova u podrucju odjeljivanja strujnica itd Otkrio je strujni oblik .tijela i izradio nacrte razlieitih hidraulickih strojeva, medu njima i centrifugalne pumpe, a kao veliki zagovornik eksperimentalnih metoda istrazivanja predlozio je postupke i mjerne instrumente za istrazivanja u mehanici fluida Od renesanse do polovice XVII st gotovo svi radovi 0 mehanici fluida zasnivali su se na pokusima i neposrednom promatranju pojava Galileo Galilei (I564--1642) ,;. bavio se hidrostatikorn, te je naslutio da i kapljevine imaju vlaenu cvrstocu, a proucavajuci slobodni pad tijela zakljucio je da otpor zraka gibanju tijela raste s brzinom tijela i gustocom rnedija Evangelista Torricelli (1608-1647), pronalazac barornetra, postavio je zakon istjecanja vodenog mlaza iz posude, a Domenico Guglielmini (1655-1710), koji se smatra osnivacern talijanske hidraulike, napisao je dvije Icnjige 0 strujanju vode u rijekama i otvorenim kanalima, ukljucujuci i prijenos sedimenta. U Nizozemskoj je matematicar i fizicar Simon Stevin (1548-1620) prvi odredio tlak kojim kapljevina djeluje na cvrstu ravnu podlogu i protumacio tzv hidrostatski paradoks da tlak kapljevine na dno posude ne ovisi 0 obliku posude nego jedino 0 visini kapljevine u posudi Na temelju eksperirnenata u Francuskoj je Edme Mariette (1620-1684) objavio radove 0 elasticnosti zraka i gibanju fluida, obradujuci na potpuno nov nacin svojstva fluida i sile kojima fluid u gibanju djeluje na cvrste stjenke cijevi Mehanika fluida ipak se nije mogla dalje razvijati sarno na osnovi eksperimenata i zapazanja, definirajuci osnovne pojmove opisno i bez jasne rnedu-sobne veze Za kvantitativni i kvalitativni opis pojava i njihove rneduovisnosti bile su potrebne nove maternaticke spoznaje bolje poznavanje osnovnih zakona fizike; taj je napredak ostvaren tokom xvn st. Rene Descartes (1596--1650) postavio je osnove analiticke geometrije,

~':';

I </

1. Wallis (1616-1703) i G, W, Leibniz (1646-1716) razvili su infmitezimalni racun, a Blaise Pascal (1623-1662), osim znatnog doprinosa razvoju matematike, dokazao je da u mimom fluidu tlak djeluje jednako u svim pravcima (pascalov princip). Neovisno 0 Leibnizu, Isaac Newton (1642-1727) dosao je do osnovnih pravila infinitezimaInog i integralnog racuna, i prirnijenio ih za matematicki opis hidrodinamickih pojava. Newton je uveo pojam fluida kao kontinuuma, pojam viskoznosti fluida, analizirao gibanje fluida pomoeu principa kolicine gibanja, ispitao otpor fluida djelovanju inercijskih, viskoznih i gravitacijskih sila, otkrio kontrakciju slobodnog mlaza kapljevine i dokazao da se brzina vala na povrsini vode mijenja s drugim korijenom duljine vala. Svicarac Johann Bernoulli (1667-1748) definirao je pojam unutrasnjeg tlaka u mehanici fluida Potkraj XVII st. maternatika se vee toliko razvila da je mogla posluziti za opis osnovnih zakona gibanja fluida, Sto je bio preduvjet da se u XVIII st. postave temelji moderne hidrcdinamike, .KOviIDij;u_
Daniel Bernoulli (1700-1782) u svom djelu HydrodynaDiica, sive de viribus et motibus fluidorum commentarii (1738), ali se osnivacem moderne hidrodinamike smatra Leonhard Euler (1707-1783). On je napisao vise originalnih radova 0 mehanici fluida i primjeni matematicke analize, te je prvi protumaCio djelovanje tiaka u fluidu koji se giba, formulirao osnovne jednadzbe gibanja fluida, uveo pojam kavitacije i razjasnio princip rada centrifugalnih strojeva i reakcijske turbine ..V rio vazne doprinose matematiekom opisu gibanja fluida dali su i Eulerovi suvremenici Jean Le Rond d'Alembert (1717-1783), Joseph Louis Lagrange (1736-1813) i Franz Joseph von Gerstner (1756--1832)., Tada postavljene teorije i razvijeni postupci matematicke analize gibanja fluida i danas su osnove hidrodinamike, Medutim, u to su vrijeme inzenjeri mali vrlo malo maternatike da bi razumjeli te teorije, pa ih nisu ni prihvatili, nego su nastavili rjeSavati prakticne probleme, uglavnom pomocu pokusa i opazanja Tako su se hidraulika i hidrodinarnika kroz gotovo dva sljedeca stoljeca razvijale neovisno jedna 0 drugoj; hidraulika je postajala sve korisnije inzenjersko umijece, a hidrodinamika sve eIegantnija maternaticka disciplina. Tokom XVIII i XIX st. ucinjen je golem napredak u eksperimentalnoj hidromehanici, H. Pitot (1695--1771) izumio je instrument za mjerenje brzine strujanja fluida (Pitotova cijev); P L G., Du Buat (1734--1809) uveo je pojam virtualne mase tijela koje se giba u kapljevini, proucavao je otpor tijela u vodi, izumio je piezometar za mjerenje tlaka u kapljevini; R, Woltman (1757- 1837) izumio je hidrornetrijskokolo za toeno mjerenje brzine toka vode; G, B.. Venturi (1746-1822) bavio se otporom strujanja vode u cijevima, izumio je instrument za mjerenje protoka (Venturijeva cijev). U to doba razvijena je tehnika ispitivanja modela u smanjenom mjerilu i pod kontroliranim uvjetima, W, Froude (1810--1879) izgradio je (1872) prvi moderni bazen za ispitivanja brodskih modela, L 1 Fargue (1827-1910) proveo je prva ispitivanja (1875) na modelu rijeke i time postavio temelje modernog hidrauliekog laboratorija, a H. E, Phillips (1845-1912) konstruirao je prvi aerotunel (1884). usavrsena mjerna tehnika i brojni tocniji mjemi podaci omogucili su ispravke i poboljsanja postojecih formula za prakticno rjesavanje inzenjerskih problema, 1 A. Eytelwein (1764--1848), G. Bidone (1781-1839),1. R Belanger (1789-1874), G. G. de Coriolis A J. c. B.. de Saint-Venant (1797-1886), A. J. E. J. Dupuit (1804-1866), I A C. Bresse E, r. Boudin (1820--1893), P. F. D.. du Boys (1847-1924), H. E. Bazin (1829-1917) i R.

hidr09iI1~'l1Lka_ !;t'/Or!() .is Svicarac

(1792-1843), (1822-1883),

Manning (1816--1897) daIi su na osnovi mjerenja i pokusa ispravljene i nove ernpiricke formule za strujanje vode u otvorenim kanalima i rijekama. Nove matematicke izraze za strujanje kapljevine u cijevima dali su R de Prony (1755-18.39), G. H. L Hagen (1797- 1884), J L PoiseuiIIe (1799-1869) i H. P G. Darcy (180.3-1858) ..U radovirna 0 otporu tijela koje se giba u kapljevini C. A. de Coulomb (1736-1806),., M Beaufoy (1764-1814), J C Russell (4808-1882) i W, Froude objavili su podatke 0 ovisnosti otpora 0 obliku tijela, te pokazali da otpor zbog stvaranja valova ovisi 0 sili gravitacije, a otpor trenja 0 viskoznosti kapljevine. U drugoj polovici XIX st, pocela su i aerodinamicka istrazivanja u vezi s PIVim, letjelicama jedrilicama. 0., Lilienthal (1848-1896) bavio se aerodinarnikom i gradnjom jedrilica, a F. W, Lanchester (1868-1946) postavio je na osnovi pokusa kvantitativne izraz& za uzgon na aeroprofilima .. U XIX st. teorijska hidrodinamika takoder je mnogo napredovala. L M. H, Navier (I 785--1836) modificirao je Euierove jednadzbe gibanjafi1.li<lll,uzimajuciu obziri djelovanje-molekularnih-sila: Taj str rad nastavili A~,C de-Cauchy (1789--1857) is .. D. Poisson (1781-·1840), da bi konacno G. G. Stokes 819-1 uveo u Navierove jednadzbe dinamiku viskoznost i tako dobio danasnje NavierStokesove jednadzbe za gibanje viskoznog fluida. Dokazano je da otpor trenja viskoznog fluida ovisi 0 rezimu strujanja. 0., Reynolds (1842-1912) uveo je parametre za viskozno strujanje ijednadzbu rurbulentnog strujanja. H. L. F. von Helmholtz (1821- 1894), W, Thomson (Kelvin of Largs 1824-1907), T, W, Strutt (Lord Rayleigh, 1842-1919), 1., Boussinesq (18421929) i drugi objavili su radove s novim analitiekim izrazima za razlicite rezime i tipove stIujanja fluida, za kavitaciju, za valove na ogranicenoj i neogranicenoj dubini i sirini vode, za dinamicku slicnost strujanja itd .. Na prijelazu u XX st. postalo je ocito da treba ukloniti jaz

izmedu

teorijske

hidrodinamike i inzenjerske hidraulike ako se zeli dalji napredak znanosti 0 fluidima, To je znacilo da se teorija mora povezati s fizikalnim cinjenicama koje su utvrdene eksperimentima i neposrednim mjerenjima, Tako je pocelo ujedinjavanje analitickih i eksperimentalnih istraiivanja, pa je nastala znanstvena disciplina nazvana mehanikom fluida, Osnivacem danasnje mehanike fluida smatra se L Prandtl (1875-195.3), poznat po teoriji granicnog sloja. Od pocetka XX st. pa do danas mehanika fluida postigla je golem napredak .. Nove su spoznaje 0 fluidima omogucile brzi razvoj znanstvenih i tehnickih disciplina u kojima je fluid jedan od utjecajnih faktora,

u

1... nije vise _P<?~~~ ispravan jer se danas ta nau~ ne primjenjuje sarno na vodu..'\ (lat. a pornocu strogih maternatickih metoda._ Naziv potjece od grcke rijeci ~owe (hydor) .1. Agregatna stanja i razlika medu njima . plazmu. Opci pojmovi 1. Drugim rijecima.v~~~~~~k~. a giba Ii se taj medij.(u sirern smislu). koju neki smatraju cetvrtim agregatnim stanjem.jl.. Pod pIazmom _ fizikalnom smislu razumi.0d davnine su poznata tri agregatna stanja: kruto. a fluid pop rima oblik posude u kojoj se nalazi. U dovoljno sporoj promjeni oblika otpor iscezava. tel'. . koje su 'proporcionalne brzini deformacije. kod promjene oblika krutine nailazimo na otpor pa moramo upotrijebiti stanovitu silu. dok se oblik zapremine fluida moze po volji mijenjati. Hidrornehanika je. u fizici je tocno definiran. inkompresibilan).ucl) . Kod mijenjanja oblika fluida nastaju takoder site otpora deformaciji.fluid..2. Razlika medu krutinom i fluidom je u tome sto krutina zadrzava svoj oblik. (negativno nabijenih elementarnih cestica) i od iona (atoma iii molekula koji nisu elektricki neutralni zbog_manjka iIi preticka elektrona). u a pod tako visokim temperaturama da je nastupila disocijacija i ionizacija.. One se smanjuju * Zastarieli naziv za fluid bio ie »tekucina. 1. 1_ '. Pojave u vezi s plazmom spadaju u podrucje aero-termokernije pa se njima necemo baviti. tj. OkoliS u kojem se zbiva neka_fj?. sile naprezanja medu susjednim cesticama nastoje vratiti krutinu u njezin prijasnji oblik. nauka 0 gibanju i silama nestlacivih fluida na osnovi teorije. Pra]sticki se 1?~_1:!~tlacivim flui4o~_ S~!ltnliu kapIjevine (tekuCine u uze~~misI~ i plinovi do stanovite granice (kad se fenome!1 stlaCivosti vise ne _m()_ze ?:an~arjti). Nauku koja se bavi samo nestlacivim fluidom zovemo hidromehaJ!ika. Prema tome se pIazma sastoji od slobodnih elektrona.. U rnehanici fluida cesto se pretpostavlja da je fluid nestlaciv (nestisljiv.evarno materiju u plinovitom stanju.. . Sam naziv.____ Premda nema apsolutno nestlacivog fluida. Cesto se za hidromehaniku cuie naziv hidraulika. Danas ~dodajemo jos i tzv. dakle. Ako mijenjamo oblik krutine vanjskom silom. -~U1a-us. Definicije i razdioba 'j--- Mehanika fluida jest nauka 0 silama i gibanju kapljevin'a i plinova koje zajednickim imenom zovemo .. -. 5tO nije ispravno jer je hidraulika primijenjena hidromehanika na temelju eksperimentalnih podataka.ikalna promjena_nazivamo medijem. tekuce i plinovito. fluid bilo kojeg viskoziteta uklonit ce se i najrnanjoj sili. zovemo ga fluidom* . koji u svakodnevnom zivotu moze imati razlicito znacenje.

a zatim i u plinovito (ilidirektno-sublimacija!).doduse polako . koje mijenjaju svoj oblik. Svaki plin mozemo. . koje ne teku. . Vee samim zagrijavanjem prelaze mnoga rijela iz krutog stan]a u tekuce. rea ees- 1. Poznato je npr. Umjesto kohezije. tad ce granicna vrijednost kvocijenta mase i volumena . tlak Buduci da je. Ona je neovisna 0 gravitaciji pa je potpuno jednaka na svim planetima i bilo gdje u svemiru*.?pljevinu od plina bas na taj nacin 81:0 ona lako miienja oblik.Ispreplecu. Zato kapljevina tvori. pretvoriti u kapljevinu.. Razmatramo Ii fizikalne promjene plina (pare). Spomenuli smo da krutina tesko mijenja oblik i zapreminu. da asfalt ima pri normalnoj temperaturi svojstva krutine jer ga mozemo razbijati cekicem. premda slaba. koja se podrucja . veoma stlacivl. nakon duzeg vremena on ce poprimiti oblik posude u kojoj se nalazi. drzi molekulekapljevine na okupu. To znaci cia on potpuno ispunja posudu u kojoj se nalazi. dok je kod pregrijane pare potrebna veca promjena stanja. volumen (zapreminu) fluida 11V. gustoca. ali se fluid ne vraca u prvorni oblik. L Ii . a.. s druge strane.biti specif'icna masa iIi gust oca fiuida u tocki M I ~~A~~~ * Strogo uzevsi. doduse. To se sve zbiva pri istoj temperaturi kod koje ga mozemo razbijati cekitem. OPCI PO. vee se po Einsteinovoj teoriii mijenja s brzinom. tako da ni tu nema ostre razlike. dok plin mijenja oboje lako. kod koje valja uzeti u obzir utjecaj tlaka i temperature.3. Ostru granicu medu krutinom i fluidom ne mozemo povuci. Plinovi su. Kohezija (sila medu ticama istog tijela). Kad prestane gibanje.10 1. a nasa se razmatranja nalaze u podrucju znatno manjih brzina. slobodnu povrsinu. u kojem se nalazi tocka M. ali da tocka M ostane unutar tog volumena . i bez ikakva pritiska (ako izuzmemo pritisak njezinih paral). No. Visoko pregrijane pare i plinovi gotovo se i ne razlikuju po svojstvima. ni masa niie konstantna. plinjepodvrgnur ekspanziji.i istjecati. komad zelieza s njegove povrsine dospjet ce konacno do dna. Masa. no zato je potrebna veoma velika promjena temperature i tlaka (kriticni tlak. volumen. naprotiv. Zasicena je para plin koji vee i kod najrnanje proinjene temperature i tlaka prelazi u kapljevinu. bez obzira na zagrijavanje. u knjizi upotrijebljen internacionaIni sustav mjernih jedinica (S1» to je osnovna jedinica za masu 1 kg. Kapljevine su pr akricki nestlacive.JMOVI kad se brzina deformacije priblizava nuli. nestaju i sile otpora.lcstremno velikim brzinama (bliskima brzini svietlosti) masa poCinje osietniie rasti. a tesko zapreminu.kako vidimo . ima plastienih krutina. Pare su takoder plinovite tvari. a kroz otvor na dnu posude asfalt ce .ako smanjujemo 11V tako da tezi nuli. u skladu s JUS-om. ne mozemo govoriti 0 nestlacivosti fluida pa tad prelazimo iz podrucia mehanike fluida u podruCje termodinamike. PHn je samo tad u ravnotezi karla je potpuno zatvoren. Promatramo Ii vrlo mali. No. Kod fiuida razlikujemo . kriticna temperatura). moZemo ie praktieki smatrati konstantnom. mase 11m. postoje vrlo viskozne tekucine. To ce da ih razlikujemo po stlacivosti (kompresibilnosti). Buduci da tek pri e.

1. OI. t]. u 1 em3 zraka. Homogenost i iz o tro p ij a. gustoca je masa jedinice volumena. Ve l ic in a fluidne cest ice. 10.. da su fizikalna svojstva svake. Ot p o r pr ot iv rastezanja je neobicno malen .- = m/V.J I tj. ! I ! . Stlacivost (kompresibilnost). . Pod fluidnom cesticom razumijevamo izvanredno malu kolicinu fluida. nun. tzv. Masa cestice 'ostaje uvijek istom. .1. volwnena V._. atmosferskog tlakai O~C~_naI~~is~~<? 2. izrazena u kg/ill 3 • Specificni volumen je volumen jedinice mase I Iv = Vim = llf! (m fkg)· ! 3 -I Prosjecni tlak (pritisak) (vidi odjeljak 2. drugih primjesa (rastopine). J _ _ o_ Jo~oC'C) r a zr: f'"'-/ If \c~ A/ J. Svi su fluidi stlacivi.19 molekula (Avogadrov iIi Loschmidtov broD. pa i najmanje cestice ista u cijelome fluidnom prostoru.J~ . eIementarni volumen.. = N/m2). a da time ne dodemo u sukob s modernirn teorijama 0 molekulamom sastavu materije jer. Izotropan je onaj fluid kojemu se svojsrva ne mijenjaju ni u kojem smjeru. zato u mehanici fluida ne mozemo zanemariti ucinak topline kao sto to cinimo kod klasicne hidromehanike. Stlacivost plinova. 10. __ ._.). To ce reci da je homogen onaj fluid u kojem nema drugih fluida (smjese). E.tako da ga uviiek zanemarujemo.0. da masa potpuno zauzima prostor koji zaprema. U mehanici fluida pretpostavljamo da je fluid homogen.smatramo ga kao kontinuum. Na primjer.. odredena je razlomkom ---_.48 Fizikalna svojstva fluida A \0 oy' Aoo fN/w. led.1).7 .. sto znaci da je gustoes neovisna 0 tlaku.. tako da je potpuno svejedno koji oblik ona ima. prakticki.kohezija je neznatna .10 molekula. 10 {. . a u tom ce se volumenu nalaziti oko I 2. fluid sadrzi tako ve1ik broj molekula da rnozemo smatrati kako u njemu nema praznina.__ . -/' . Osim toga. FIZlKALNA SVOJSTVA FLUID A 17 P r 0 s j e en a gustoea mase m. 1. veoma je velika (s1.7 . C:=- Prcmda su sva tjelcsa supljikava. Pod utjecajem topline mijenja fluid svoj volumen. a volumen i oblik se mogu mijenjati.1) kYocijent 'je sHe ko@__Qj_eluje okomito na ravnu plohu i njezine povrsine L --·-····-----·-----~ I r p = FIA (Pa . To mozemo uciniti.~L( z.4. no kapljevine su u tako neznatnoj mjeri da ih prakticki mozemo smatrati nestlacivirna. Zato i fluid smaTrame takvim . _. stlacivost kapljevina smanjuje se s porastorn tlaka i temperatura.. tj. Stlacivost smo vee upotrijebili kao kriterij za razlikovanje kapljevina od plinova. dakle i gustocu. pretpostavljamo da je materija neprekidno rasporedena. naprotiv. para itd. ni drugih agregatnih stanja (npr. one sto nazivamo tockom jest kocka sa stranicom od oko 0. Utjecaj topline.

.«1. Priblizavamo li se brzini zvuka (oko 1200 kmfh).)'''.1.0 24.~mu _s_~ volumen za dV. volumen vode kod tog tlaka smanjuje se jedva 3.. _) p=3 V Ako smo nekom volumenu V promijenili tlak za dp. opel PO..JMOVI ------·-----:-n I I I I I kopljevino I I·_ nes II •.:.1.1) "':/ C'-V/I'/Je . govara srnanjenje volumena..3.. ti. Zato.1. medutim._ 100'1 ! 1r . Znak minus pokazuje da pove6mju daka od.. Promatramo li..5 I plinove cesto smatramo nestlacivima.3 21..4 19.4 23./d el~!.2 24. Za vodu pod tlakom od 1000 bar i pri temperaturi od 20°C iznosi E = 28 800 bara..1.! \! fluid ---._T_T dP/dV. hldraulicki udar) smatramo vodu nestlacivom.2 24.. Module E za vodu ovisno 0 temperaturi i tlaku daje tablica 1. ~.-.' \0 49 :?. osirn rijetkih slucajeva (npr.~ o tv-jt' ..8 30. u ventilacijskim uredajima.j fr?tI. Tablica 1. treba stlacivost zra- . pri malim brzinama strujanja kao npr.6 1 100 300 1 000 20. i obratno..1 23. Za zrakoplov kod brzine od 400 km/h srnatramo zrak jos uvijek nestlacivim.7 21. Modul elasticnosti za vodu E • 10-3 bar Tlak bar [ z. pr9mijenit .1 22.. E_. to znaci da je pad tlaka tako ve1ikda promjenu gustoce vise necemo rnoci zanemariti.. . 'r: /~i = . a niezina velicina za jedinicu tlaka iznosi .0 28.--------I Slika 1.4 22..5 22. r '1 Temperatura 20 °c 93 150 17.8 26... Reciproenu vrijednost koeficijenta stlacivosti nazivamo rnodulom elastienosti I E = 1/" = . Izraz dV/V nazivamo relativnoIl1 promjenorn volumena.5%. tj. / Dimenzija rnodula elasticnosti jednaka je dimenziji t1aka.. novo. a obicno ga izrazavamo u barima.7 28.5 2. plin iIi pani koji struje velikom brzinom.~ " = _d~:p 1J pa se naziva koeficijentom stlaciyosti.5 25.

= e R T) (1. m . Pod idealnim (savrSenim. -: I -Ttl . Pod tim se razumijeva redukcija velicina na neko odabrano stanje.masa jednog kilomola u kgfkmol. temperaturi (izotermicka promjena stania) omjer pocetnog i krajnjeg volumena obratno proporcionalan omieru tlako~a...masa u kg. aunosferski zrak pri nonnalnom tlak_u (~l b_~d oko 17 000 puta sdaciviji 00 h1adne_~ode. J . To su hipoteticki plinovi. T). sto ga * Ispravnije bi bilo morrnativnoe (norrnirano) stanje. Tako je _npr.JSTVA FLUIDA 19 ka uzeti u obzir. naime I--p-~--_ .kOI!st~_tnu'§Qec_ifi91U. Gay. U rjesavanju problema s plinovima nailazimo gdjekad na pojam mormalnoe" stanje. .smatrati idea1nima.Mariotteov zakon • 1 p V = konst.apsolutna temperatura u K. ali zrak i ostale r e aln e (stvarne) plinove. van der Waalsovu jednadzbu). To je Boyle. Za idea1ne se plinove izraz za modul elasticnosti pojednostavnjuje .individualna plinska konstanta u Jfkg K. V . ~/J' Iz fizike su poznati zakoni kojima se pokoravaju idea1ni plinovi. 8to znaci da je pri konstantno. jednadzba stania plina.4. FIZlKALNA SVO. mozemo _.Lussacov zakon vri. perfektniml plinovima razumijevamo o!!e koji se pokoravaju z~onim~~__!~_gn~u . barem priblizno . potpunim. a za tehnicke svrhe (npr.) Cesto se upotrebljava jednadzba stanja plina u diferencijalnom pV=mRT p v = R T (odnosno p pvM = 8315 T. Za tocnije racune s realnim plinovima valja upotrijebiti korigirane jednadzbe stanja plina (rtlPr. koja glasi: za m kg plina za 1 kg plina za 1 kmol pl ina Pri tome su: tlak u Pa.-. M .(vidi jednad- zbu 1. za tlakove vece od 30 bar) upotrebljavamo jednostavniju korekciju.5). Spajanjem To znaci da se volumen mijenja proporcionalno apsolutno] temperaturi.2) p - obliku dp/p + dv/v = dT/T. toplinu.volumen u rn". ovih dvaju zakona dobiva se tzv. (Broj 8315 je opca plinska konstanta u JfkmoIK.1.edi za promjenu temperature pri konstantnom tIaku (izobarska promiena) ~~s~.je· Korekcijski faktor y = [ (p. R . kad su daleko od kapljevitog stanja. T .

Prvo. a broicano je jednaka 'njegovo] gustoci. Jedan nonnalni metar kubni plina je zapravo masa plina koja pri tom stanju zauzirna volumen od 1 m". 1. a u proizvoljnom smjeru. kod fluida u rnirovanju jer se sile trenja pojavljuju sarno pri gibanjul). pod isrim uvjetima. to je Boyle-Mariotteov zakon za izotennu.ne su obje . _ l E = n p.. Tehnika 11/1981. ! i ._GU 1. M._!. Obicava se oznacivati s m!. dakle je zrak oko 20000 puta stlaciviji od (hladne) vode. zadrzat cemo za fluid u kojem nerna trenja naziv neviskozni fluid. Upotreba neviskoznog fluida u mehanici fluida je opravdana jer je to gdjekad dopusteno (npr.3) L S tim smo se zakonom vee upoznali.rastezanje.. a to je svaki fluid u prirodi_2 nazivamorealnim (stvarnirn. dakle potpuno neviskozni fluid. te smicna (odreznajnaprezanja kaotangencijglnanaprezanja koja djeluju u granicnoj plohi. . 1 (1.idealii_!_pl~moze biti i viskozan. faktiCniI11)_YL_YI~~_Qz~j1l1 flqld9ID~U . No taj naziv dovodi cesto do nejasnoca".3).. Dok jedni zahtijevaju da sidealnie fluid -buae-ujectno i nekompresibilan.5. Takav se neviskozni fluid u velikom dijelu literature naziva »idea1nim~ fluidom. dakako u oba slucaja bez viskoznosti.4) Buduci da je za vodu od O°C i p ~ 1 bar modul E ~ 20000 bar._ . medutim. dobivamo odnosno ~ = -nPdv/vJ modulelasticnosti izlazi da je modul elas--.idealnih« plinova. OPCI POJ"MOVI redovno odabirerno pri tlaku od 1. iako to nije medunarodno dogovoreno.. . E ~ 1 bar.I)Ul . ako je eksponent n = 1.mehaniei fluida.FJlJjq:t!_kQiem se pojavljuju tangenciialnanaprezanja.. Naprezanja BuduCi da fluid ne podnos] . . a gdjekad pojednostavnjujerno probleme i dolazimo do zakljucka koji se * Pecornik.Difereneiramo li jednadzbu (1. u kojem nema tangeneijalnih naprezanja. cesto zamisliamo hipotetski (imaginarni) fluid. Na slici 1. Drugi osnovni zakon kojemu se pokoravaju idealni plinovi glasi (zakon poIitropti_ p vn = kon~.vrste naprezanja.. 2 !?akl1. 1?!!-l:go. _ .01325 bar i temperaruri od 0 °C. drugi dopustaju da ima i .!_ fizi~Lse uyrijclio naziv »ide~~p!ip~~plip koji ima tocnoodredenasvoistva (vidi 2_~Le1j~!_. prikaza. Da ne dade do zabun a. to vidimo da je kod izotermickog procesa (n = 1) za zrak. SIO razumijeoamo pod naziuom »idealni plin».ic!ealnit fluid nije jedinstvenodefiniran.2.'. 1 ticnosriza plinove '---'- Uvrstimo Ii taj izraz u izraz (l. dolaze _u~bzir§Cl_!11o t!~J!~!lap__rezanja kao nonnalna _n~prezaiiJa koja djeluju okomito nagranicne plohe fluidne cestice (i to R!"e1l1~~estici!). . spomenuto.j2! po taj _ . -{ (1. i to iz dva razloga. niti je u nasim zakonima._ "-_.

2. kojih razrnak J'd nije pretjerano velik._J!i .ila !~e~La ~bog __~~_za_~ja __ s k j~dne cestice fluida po drug~l:_To td~itcmsKO_. A cd/Yd"* 1 -- r [ / / / SL i. Kod realnog fluida P?stoj_h_q~_kJ~. tretiranje nekih problema s neviskoznim fluidom dovelo bi nas kadikad do apsurda: ventilator npr.-. brzini CJ i reciprotnoj\TijeAnosti razmaka . 1. debljine Yd' izgleda kao da je sasravljen od niza tankih slojeva koji klizu jedan po drugome malom relativnom brzinom._pojam __ v male viskoznosti jest zitkost .-. ali u obicnorn zivotu c~st<Yii_ili?i~e_Qfj~~'i.9st). da nema utjecaja rubova). NAPREZANJ A 21 tako malo razlikuju od stvarnostida to mozemo dopustiti. Cestice fluida tik uz plocu gibat ce se istom brzinom kao i ploca jer cestice uz nju prianjaju (adE~zija). 3.pojam koji se u mehanicifluida rjede. . ne bi mogao pri okretanju transportirati takav fluid.kutnih defonnaclJa ceSflca . S druge strane. 1..---. Sloj ftuida... Viskoznost Viskoznost j~~~9a ~eril<? _~jeg2Y~_~. mirovat ce i cestice uz nju..5.ljepljiv.1.~t>oraprotiv tangencijalni!. Da bismo definirali viskoznost.>~emo is koz no sr (zilavost. Miruje Ii donja ploca. t]. (J Si.. bit ce za pomicanje gornje ploce brzinorn Cd u smjeru vlastite ravnine potrebna sila F. dok ce cestica uz gornju plocu putovati brzinom (ploce) Cd' Prornjena brzine u nacrtanorn ce primjeru teci od 0 do Cd Iinearno.. da je SiTaP-pr:6porcionalna povrsini ploce A.Yd I ------ I_!< (X.. razmotnfCemo-slIku Lr··Na~ lazi Ii se fluid izmedu dvije dovoljno velike (teorijski beskonacne) ploce (tako.6.1renje_w:. *) Znak ex: upotrijebljen je za proporcionalnost. Pokusi su po~~li __a za preteznuvecinu d ftuida vrijedi Newtonov zakon.

n1Qi~_moproracunati tangencijalno naprezanje izmedu dvaju susjednih sTO)eva-ftuid.9Lc:iona_liteta 1]_>_.P_LQ12. I' 1------.C'/7c'l'. kvocijent Cd/Yd rnoze zamijeniti prirastom brzine (gradijentorn brzine) dc.5) I_ /l~/1"'?~71" jednadzba (1.1LiQS i koeficiient.). Uved~mo . 104.- = FjA = 1] Cd IYd =r7 d ex IdY. ideolna (8inghamova) plastlina krulina realna ptostiira tvar elostiaa krutina • njutonski fluid (1] = konsl) L .5) vrijedi sasvim opcenito ako se brzina i ne rnijen]a linearno."-I' • -M7.' I .koU_ n~~ix~o lutnom iIi d in am icko m viskoznoscu 1} ~~Q= = --.- /. o S1.t: dCx/dy . 1z i~~~a~~be {15) definiramo koefiQirnt..=.4.1. kako je to prikazano na slici 1.. ._. Opel POJMOVl Iz slike razabiremo da se. (1.f - ._i/J'..Jdy. zbog slicnosti trokuia. 7: _..proporcionaliteta n.

nastaje tangencijalno naprezanje od I T'3(paskala[-nimenzija_ al~~k. a viskoznost im pada s porastom brzine deformacije ---:'--:-::---:-~-a. raspuzat ce po nioj pod utjecajem vlastite tezine (dugotrajno optcrecenje).1. _dakle s 'Y}--= konst. Fluide bismo mogli _ orijentacijski .. su povrh apscise dcx/dy .d il atan tni fluidi (npr.5) koja predocuje upravo izvedenu ovisnost (1. uljene boje. mulj otpadnih voda i sl. 24. Grubo se moze reci da plinovi i rijetke kapljevine naginju njutnovskim fluidirna. odskocit ':c poput loptc (kratkotrajno oprereccnje).a to je tzv.-aii koiem izmedii -ava-paraleln-a --sIoja na razmaku oct 1 m.. sl!1ol~) imaju promjenljivi tokitangenCijalnog naprezanja ovisno 0 brzini deformacije (tek se pri vecim brzinama deformacije tok stabilizira).5) Iinearna. Cesto se pri velikim brzinama deformacije ovi fluidi i skrutnu. kit itd.idealna p l ast icn a (Binghamova) tvar (to je stadij tvari izmedu krutine i kapljevine. T = f(dc. a to vrijedi i za r ealn e plasticne tvari.. .~_y~skQ~2.pn-razlici brzina strujanja od I _mIs. skacuci kit [bouncing putty}: Bacimo Ii kuglu tog kita 0 zid. kao sto je npr.6.inica dinamicke viskoznosti odreduje se definicijom da je to viskoznost fluida koji struji laminarno. _]~d.osim pri ekstremno visokim tlakovima ncovisna 0 tlaku (u granicama upotrebljivosti u tehnici) . brzina deformacije . Fluide s promjenljivom viskoznoscu nazivamo nenjutnovskim fluidima. no njima viskoznost raste (tan a) s brzinom deformacije.5). VISKOZNOST 23 Karakter k_gefi!:ijenlg__yi~k9_~~2_~ti_mozerno najbolje upoznati rz reoloskog 1] dijagrama (s1._ e 1a s t i en a krutina napregnuta je proporcionalno velicini deformacije (proporcionalno sili). ali neovisno 0 brzini deformacije. a guste kapljevine mogu biti nenjutnovske. .- II Pa s (= N s/m2). Ostavimo Ii ga da dulje leii na ravnoj plohi. tj.Jdy).} zo\~emo nT~tnovskim f1yiqim? .K~o prirnjcr sluai tzv. u takav medustadij ubrajaju se i tzv. 1. emulziie."} prakticki Dinarnicka je viskoznost . I . Mi cemo pri proucavanju problema u mehanici fiuida vazda pretpostavljati ili njutnovski ili neviskozni fluid. masti za podmazivanje. = tan dT d (dcx/dy) . u dobrom priblizenju zubna pasta) takoder ne ispunjava uvjete fluida jer je potrebno neko pocetno naprezanje prije negoli tangificijalno naprezanje postane funkcija brzine deformacije.nanesene krivulje tangencijalnog naprezanja za razne tvari: .s_Q_~ paskal-sekunda -. visokoelast icn e tvari*. jos i u usporedbi s krutinom. npr. tiskarsko cmilo) imaju takoder promjenljivi tok tangencijalnog naprezanja ovisno 0 brzini deformacije.5. Na sIici 1. .).. a one kod kojih je zavisnost po formuli (1. za suspenzije (cada u uljnom firnisu.p s e ud op Iast icn i fluidi (npr. Konacno imamo liniju neviskoznog fluida (T) = 0) koja je identicna s apscisnom osi (r = 0)..podijeliti na nacin kako je to prikazano u shcmi na srr.

Mot~. 1]. c. rrolni plin pyler Preracunavanie muIi. . koja glasi 1] kod plinova obavlja se po Sutherlandovoj eksperimentalnoj for- 1]. ?D ~..1 rJ/latL~/~¢- t/7Ci<.------------~------------------------ 1. (1. a raste viskoznost plinova (sl.o21?t:>SP S1.6). opel POJMOVI Temperatura ja~o utjece na dinamicku viskoznost : s njezinim porastorn p a d a viskoznost kapljevina. dana u tablici 1. . je (trazena) a C (K) je SutherIandova konstanta.2. 1.. Tu je 1)0 (poznata) viskoznost pri 0 (Oe).0".a konst.6) viskoznost kod T (K). 1. = 1]0 ( 273 T) 3/2 273 T +C +C . ~·7~ ' reolni fviskozni)' lIuid TIO ___ --1-_---. nekompresibilni fluid T=O kompresibi7ni fluid 'T::O kompresibilni Iluid TIO e=konsf.6. Q Ikonsf~ e tkonst: idealni plin pv~RT cp• konsf.

Pr('l'Iua.0 999.u Velikoj Britaniji sekunda po Redwoodu ("R).0 Treba Ii izraziti kinernaticku viskoznost smjese plinova. . Vodik Hz Ugljik-rnonoksid CO Ugljik-dioksid CO2 Acetilen C2H2 Amonijak NH3 Vodena para H20 Solna kiselina HCI 626 673 360 274 198 lVllogo vaznija od dinamicke je kinematicka viskoznost. I r U tablici 1.8 0. To dolazi otuda sto viskoznost ustanovljujemo istjecanjem iz posude (npr.ematicku viskoznost 10°" ~'IJ-2Is) pri _odred_enoj_te!Dperaturi t COC)_. odnosno sekunde po Redwoodu iii Sayboltu.708 998.nost podijeljena gustocom _ I v = fJ/(! (mlls).0 1200.0 970.6. iako vrcrnenske.8 1.1.3.&j~~~ -I } ko. f/7S /'_'UIOJ'h- ) - 1° v· H'S_. sluzimo se aproksimativnim formulama.0 J r:.50 13. Sutherlandoi va konstanta Zrak C (K) 124 103 138 83 101 /1 " f -- Dusilc Nz Kisik o.r a vrijede kod tlaka od I bar Tablica 1. oznacene su kao lucne.2. Englerov viskozimetar) kroz posebno oblikovanu sapnicu.3..5 1.5 1.0 875. Omjer vremena istjecanja odredene kolicine vode i mjerenog fluida daje stupnjcve Englera. nalaze se za neke ces~eupotrebljavane --luide podaci za gustocu (!.115 1. * Sekunde./ r~/~ 1 ( (. VISKOZNOST 2S Tablica 1.165 23.007 0. Fluid Voda Voda Voda Zrak Zrak Zrak Ziva Glicerin Terpentinsko ulje Ricinusovo ulje 0 20 100 20 20 100 20 ° 1..915 1 263. Kao mjera za kinematicku viskoznost (osobito ulja) upotrebljava se u Srednjoj Evropi stupanj Englera COE). a to je dinamicka viskoz-.7) u kojoj su rj volumenski postoci pojedinog sastojka u smjesi.2 1.294 958.5 13546. f (kgtm~)_ iki.J. Mannovom formulorn (1.rp'ZnoJl1 - I) 0. Englerove stupnjeve pretvaramo u metricke jedinice uz pomoc raznih formula. kao npr.!'J. u SAD sekunde po Sayboltu ("S)*.8 15.4 1.-.2.86 1480. a Yi su njihove kinernaticke viskoznosti.

povrsi~~ u kapilari spustit ce se pod r~i!1u_dndlrn=-tOJe-Kapilar-nadePre-sija~ bha slucaia prikazana su na s11karri'a1.--_ S1.8. Kapljice vode rvore na ravnoj povrsini (osobito prasnojl) oblik kugle. Povrsinska je napetost posljedica kohezije medu cesticama n. 1._Za neKeKaplJevme navedene su te visine u tablici 1A.7. 1. ovrsina kapljevine u kapilari v~a je ili niza od vanjske P povrsmeKapljevine.8..i da u nju mozemo oprezno dodati jos nekoliko kapi. opel POJMOVl U praksi se redovno upotrebljava 106 priblizna Ubbe1ohdeova 6. kapljevina ¢~_~~n1Q~!!i~(_gii~Ps!!_cijevi i popeti se uz nju nad dociIrnu ra_?Iiiti~-"to-je--izv~-~pij~ma elevacija. predoceria Te-kap-i1ai-nadepresija kod zive.~~9jstvo kapljevina zbog kojega u vrlo uskim cijevima ne vriiedi zakorii 0 spoJeD. Poznato je da svrhom puna« casa-vode 'ima ispupcenupo\~isinl!.7. -. pod njim.. Ostala svojstva kapljevina Kohezija i adhezija uzrokom su povrsinske napetostl i kapilariteta. prije negolise prolije. isPllPcenje nad rubQ_m_ca~e_(menisk} biti.._----------------.. I 1. Kapilaritet j. prilicno veli-ko~JednaK:b tako mozerno na povrsinu vode oprezno poloziti sivacu iglu. 7.lm posll_~_~Pia.31 --rem 2 formula •y = 7.8.7.a vanjskim granicnim -povrsinama. • ce- ~ d k?/ /c//7C ~ ~/au/q (Ieod caoe) . Na'-sIici 1.1.31 E Is)... . stednjaku) one i poskakuju.c::: -_-_-_-~ --_ -= :p~ . Tablica 1. a da ona ne potone. U . Visinska razlika h ovisna je 0 povrsinskoj napetosti. PovrSinske sel}~p~tosti pojavljujiiizmedu dodimih povrsina fiuid"ii-KoJlse fiemijesaju i izmedu cvrsrih stijenki fluida. dok im u unutrasnjosti razvijena vodena para ne probije povrsinu pa one prsnu. Od 10 °E da1je vrijedi omjer 1. a na ugrijanoj ploci (npr. Visina kapilarne elevacije h ovisno 0 S1.- r= -. Prevladava Ii adhezija.. te da ce. r~jusu zakrivljenosti na dnu (lIt vrhU)memSKa -i_e' ~~~~t~l:1ida' o nadrneniskom 1..-f-.. prikazana je kapilama elevacija kod vode. promjeru cijevi d (mm) h (rnrn) Voda Alkohol Toluol (C7Ha) 30/d 1lid lJ/d .4.slucaju prevladale koliezije bit obi~i~o:.--c--. a na slici 1.

~o M?q 0. Taj se tlak . zrak + vodena para + voda). sto cine izbacu.j's.5.8. 'Tabfica 1.naziva t!!1kom zasicenja.138 0. * Pod isparivaniern srnatrarno pojavu koja se zbiva u prisutnosti samog ftuida koji isparuje.JIVANJE IISPARIVANJE 27 Svekaplievine teze ishlapljivanj\!_ij~p?rivaniu. Pri povecanoj temperaturi raste ta molekulama aktivnost. To znaci da se u prostoru nac! J5:~Iili_~yinom moze nikad._ tad~_vl~9~Ig_ynoteZa . ISHLAPL. To je osobito vafno kod sisanja lako hlapljivih kapljevina.'postici a2solu~ni ne vakuum jer su tu uvijek njezine pare. dani su tlakovi zasicenja pri temperaturi od 01<0 'lWoC.000 001 76 (y. parcijalA rii tlak molekula kapljevine raste do onoga pri kojem se molekule opet vracaju u kapljevinu. ali s njo~j_ tlak zasi~~:nja.311 'ey.0238 ' 0.). .5.. u apsolutnim barima. Tlakovi zasicenja pri oko 20°C u bar (aps.uci molekule u prostor nad svojom slobodnom povr~in<?!l1.rL ra ku/nt'l) Iz tab lice razabiremo ve1iku vrijednost punjenja barometra zivom: niski tlak njezinih para veoma se priblizava apsolutnom vakuumu. U tablici 1. -dok se ishlaplj ivanje zbiva u pr isutnosti i drugih fluida (npr.r.1. ko je taj prostor ogranicen. 2iva Voda Alkohol (etilni) Gazolin 0.

Upotrijebljene oznake i jedinice SI Sirnbol Simbol . J/(kg K) J/(kg K) mis m/s m/s i' F. din mase dinarnicko Sr razrnak. zaprerruna) voturnenski protok I. L La M Ala n II m kg kg/s Nm i Is duliina Lavalova mas a znacaika Inde'ksi a aps n u 111 p Q o r.) dinarnicka koeficiient koeficijent koeficijent viskoznost otpora (opcenito) otpora nosive povrsine uzgona nosive pcvrsine J. denliina dijametar apsolutna vis ina neravruna (hrapavost speclficna energija za iedirucu mase Eulerova znacaika faktor (koeficiient) Froudeova znacajka akceleraclia sile tete tezina . ). I k m Jjkg m' N m dijametar (premier). c..y. II m'/s kg/m' Pa Pa rad/s 'J rt k K K m hrapavosti kgm/s rp If/ ()) I' rn'/s korisnost eksponent izentrope koeficijent trenja U ciievi vitkost krila koeficijent kontrakcije kinernaticka viskoznost koeficijent (faktor) gustoca (specificna masa) normaino naprezarne tangencijalno naprezanie koeficijent gubitka kocficijent (faktor) kutna brzma cirkulacija I. tot h x! y. stat sraticko kin kineticko- d. co ul iz kr R I Z t T T u t! m/s m'/kg V V m' m'/s korak temperatura apsolutna temperatura zakretru moment obodna brzina specificni voiumen (voiumen iedinice volumen (obujarn. at. udalienost S trouhalova znacaika vriierne x y r. VIS Ina specificna entalpiia za iedinicu mase moment inercijc impulsni protok koeficiient apsolutna visina kolicina gibania kavitaciiski brei (sekundni ekvivalentrie irnpuls) pjescanc Pa s (0.Z m/s a C1 c c. d D t c. 2·c· mase) L max min I totalno (ukupno) hidraulicko otporno uzgonsko rezultantno U smjerovima koordinatnih tocke niz strujni tole nesrnetaru strujrn tok ulazno izlazno kriticnc Lavalovo maksirnalno minimalno est .brzma. R r R Rt s J/kg m J/kg J/(kg K) m m °C K Nm Pa m moment (opcenito) Machova znacaika eksponent politropc orzina vrtnje opseg maseru protok u sekundi apsolutno radiialno tangencijaino normaino pri rnirovanju (c = 0) atmosfersko kolicina topline za iedinicu rnase radii us (polurnier) specificna radnia trerua za iedirucu individualna plinska konstanta Reynoldsova znacaika tlak s. tangencijalnog naprezania izobarski toplinski kapacitet a A b mis' m/s m' m !U ru X. Ii {} izohorsk] toplinski kapacitet I: povrsine) '1 11 % f e Eu Fr G h f g m m m J/kg mis' H N n.~ jedinica J/kg m Veli¢ina relanvna brzina rad (energija) za jedinicu mase udalienost po koordinatnim osima kut izrncdu apsolutne 1 obodne brzrne koeficijent istjecanja kut izmedu relativne 1 obodne orzine kut niza (kaskade) kut klizanja upadru kut Iedinica Velicina akceleracija brzina zvuka povrsina sirina brzina (opceni to) prosiecna brzina .

zamijenila je definiciju iz 1967.. mr = 0) osnovnog stanja atoma cezija 133 (J33Cs)..Amper je jakost stalne elektricne struje koja se odrzava u dvama paralelnim. odnosno duijina jednaka 1650763. rn. U skladu s Einsteinovom jednadzborn E =mc2 svi oblici energije posjeduju maseni ekvivalent.58 s.. dok tezina ovisi 0 udaljenost tijela od centra Zemlje (iIi drugog planeta).sekunda (s) je SI jedinica za vrijeme. prihvacena na Generainoj konferenciji za mjere i utege u listopadu 1983 . Omjer dviju masa odreduje se s pornocu vage.. Periodu definiramo kao vrijeme potrebno da svjetlost prevali put koji odgovara jednoj valnoj duljini.. Metar je duijina koja odgovara putu sto ga prijede svjetlost u vakuumu za vrijeme od 11299 792 4. temeljenu na kriptonovoj lampi. Definicije nekih osnovnih jedinica Metar .. = 0 to F = 3. sastoji se u nacelu u brojanju tijela malih (infinitezimalnih) jednakih masa (utega) koja dovodi do ravnoteze vage . Francuska.masa (m) kolicine materije je sadrzana u cestici ili tijelu bez obzira na njegovu lokaciju u svemiru.. Postupak vaganja.Ova definicija. Amper . ravnim.. beskonacno dugackim vodicima zanemarivo malog kruznog presjeka. koji definira masu.amper (A) je osnovna SI jedinica za jakost elektricne struje . ..) SUSTA V MJERNIH JEDINICA Osnovne SI jedinice Fizicka velicina Duljina Masa Vrijeme Jakost elektricne struje Termodinamicka temperatura Kolicina tvari Naziv metar kilogram sekunda amper (ampere) kelvin mol kandela (candela)" Oznaka m kg s A K mol . Sekunda . Masa je stalna. Masa .metar (m) je osnovna SI jedinica za duijinu. To je trajanje 9 192 631 770 perioda zracenja koje odgovara prijelazu izrnedu dvaju hiperfinih nivoa (F = 4.73 valne duljine u vakumu zracenja koje odgovara prijelazu izmedu razine 2plO i .5ds atoma kriptona 86 . koji se nalaze u vakuumu i medusobno su razmaknuti za i I r . Kilogram .Skripta zadataka iz kolegija «Hidromehanika» SI sustav mjernih jedinica MEDUNARODNI . II II I~~ '1-- II- Svjetlosnaj ako st -I I cd -II ~~ . SI jedinica za masu je kilogram. nacinjen od Iegure platine (90 %) i iridija (10 %).kilogram (kg) je osnovna SI jedinica za masu i jednak je masi medunarodnog prototipa kilograma . a cuva se u Bureau International des Poids et Mesures u Sevresu pokraj Pariza. :.Prototip je valjak visine 39 mm i promjera 39 mm.

16 termodinamicke temperature trojne tocke vode. Avogadrova konstanta (L ili NA) je odnos broja jedinki (1'l) i kolicine tvari (n).-1907. Kandela je svjetlosna jakost.. neke druge cestice ili odredene grupe cestica. koju emitira izvor monokromatskog zracenja frekvencije 540x 1012 Hz i ciji intenzitet zracenja u tom smjeru iznosi 1/683 vati po steradijanu . Elementame jedinke uvijek moraju biti specificirane i mogu biti atomi. Lord Kelvin (1824.Skripta zadataka iz kolegija «Hidromehanika» SI sustav mjemih jedinica 1 metar.022045x1023 atoma (Avogadrov broD. Mol je kolicina tvari onog sustava koji sadrzi toliko elementarnihjedinki tvari koliko ima atoma u 0.kandela (cd) je osnovna SI jedinica za svjetlosnu jakost.. elektroni. ioni.. Trojna tocka vode je ona vrijednost temperature i tlaka kod koje voda moze postojati u sva tri agregatna stanja . molekule. odnosno vrijedi L = N / . To je termodinamicka temperatura koja je jednaka 1/273. '" Dopunske SI jedinice II Fizicka velicina Kut Naziv radijan Oznaka rad Definicija Radijanje kut izrnedu dva polumjera koji na kruznici odrezuju luk cijaje duljinajednaka polumjeru Steradijan je prostorni kut ciji se vrh nalazi u sredistu kugle. i u tim uvjetima uzrokuju medu vodicima silu koja iznosi 2x 10-7 njutna po metru duljine . Mol .022045 ± 0. 00 031) 0 x 1023 mOrl Kandela . Ime je dobila po engleskom znanstveniku sir W.11. isti broj molekula..jednaki volumeni svih plinova sadrze.. odnosno istu kolicinu (n) plina.012 kg) izotopa ugljika 12 ima 6.kelvin (K) je osnovna SI jedinica za termodinamicku temperaturu. Mjerenjern difrakcijerendgenskih-zraka-na kristalirna nadeno je da Avogadrova konstanta (L) ima vrijednost L = (6.. U jednom molu (0. Kelvin .mol (mol) je osnovna SI jedinica za kolicinu (mnozinu) tvari. Avogadrov zakon .012 kg izotopa ugljika 12 (12C). ana njenoj plohi orneduje povrsinujednaku kvadratu polumjera kugle I II Prostorni kut steradijan S1 . Thompsonu. u danom smjeru.). uz iste uvjete temperature i tlaka.

Skripta zadataka iz kolegija «Hidromehanika»
Q

SI sustav mjemih jedinica

Izvedene SI jedinice s posebnim imenom velicina

Fizicka II II Frekvencija

II Sila
II Tlak
Energija Snaga

II II II II
I

Naziv here (hertz) njutn (newton) paskal (pascal) dzul (joule) vat (watt) kulon (coulomb) volt farad om (ohm) simens (siemens) veber (weber) tesla henri (herny) stupanj Celsiusov lumen luks (lux) bekerel (bequerel) grej (gray) sievert
II

II

Oznaka Hz N Pa J W C V
F

II

Definicija S-I m kg S-2 Nm-2 Nm J S-l sA W A-I

II
II

II
II
II

II
II

II
II

II

II Elektricni
....

II Kolicina

I
elektriciteta napon

II II II
~

II
II )1 11-

II
If fl

II II
II
/I

I[Elektricni-kap-acitet

II Elektricni

II "

C V-I

If
II

II
1

II

otpor

II Elektricna vodljivost II Magnetski tok II Magnetska indukcija II Induktivnost II Celsiusova temperatura II Svjetlosni tok II Osvijetljenost
II Aktivnost
radionuklida doza doza

II II
II

II

Q S Wb T H °C 1m Ix Bq
Gy

V A-I A v' Vs Wbm
-2

II
II II II

II
II
/I

II II
1/

II

I

II II
)1

II
11

WbA-I K cd sr 1mm-2 S-I J kg" J kg-I

II
II II II II II

II
II
/I

II

II Ekvivalentna

II Apsorpcijska

II II II
II

II
II

II II
II

SV

II

II

Definicije nekih izvedenih SI jedinice s posebnim imenom Njutn - njutn (N) je izvedena SI jedinica sile. Definiran je silom koja tijelo mase jednog kilograma ubrza za jedan metar u sekundi na kvadrat (N = kg m S-2). Ime je dobila po engleskom znanstveniku sir Isaac Newtonu (1642.-1727.,)., Pascal - Paskal (Pa) je izvedena SI jedinica tlaka. Definirana je tlakom 5tO ga proizvodi jednoliko rasporedena sila jednog njutna koja okomito tlaci ravnu plohu plostine jedan

Skripta zadataka iz kolegija «Hidromehanika»

SI sustav miernih jedinica

cetvomi metar (Pa = Nlm2). Ime je dobila po francuskom maternaticaru, fizicaru i filozofu Blaise Pascal (1623.-1662.). Dzul - dzul (J), je izvedena SI jedinica rada, energije i topline. Definiran je umnoskorn sile jednog njutna i puta jednog metra za koji se pomakne hvatiste sile u smjeru sile (J = N rn). Imeje dobila po engleskom fizicaru James Prescott Joule (1818 .. 1889.). Vat - vat (W) je izvedena SI jedinica snage. Definirana je snagom kojom se u jednoj sekundi obavi rad jednog dzula (W = lis). Ime je dobila u cast skotskog inzenjera lamesa Watta (1736.-1819.)" Celsiusova temperaturna skala - za nulu u Celsiusovoj temperaturnoj skali uze:ro-je Iediste vode pri 101 325 Pa. Vreliste vode pri 101 325 Pa je uzeto kao druga referentna tocka, Taj raspon podijeljen je na 100 jednakih dijelova, a svaki dio odgovara 1 DC. Jedinice CeIsiusove temperaturne skale (DC) i termodinamicke temperaturne skale (K) su identicne, odnosno 1DC =lK .

. Izvedene SI jedinice ~

Fizicka II II Povrsina

velieina

II

Naziv cetvorni ili kvadratni metar kubicni metar metar u sekundi metar u sekundi na kvadrat kilogram po kubicnorn metru kubicni rnetar po kilogramu amper po kvadratnom metru amper po metru mol po kubicnorn metru kandela po kvadratnom metru paskal sekunda njutn metar njutn po metru vat po kvadratnom metru

II

Oznaka 1 m = 1m*lm m3= 1m*lm*lm m
S-l -2 2

II Volumen
II
Brzina

II II II II II
II

II II II II
11

II II II
II

~ '.,"

II Ubrzanje II Volumna masa - gustoca
I!
Specificni volumen

ms
3

II
II

kg m- = m!V m kg' Am-2 Am-1 mol mcd m -2 Pa s
Nm
3 3

II Gustoca struje II Jakost magnetskog polja II Koncentracija
II
Luminancija

II II II II II II

II
II

II II II II II II II II

II II
II

II Dinamicki viskozitet II Moment sile II Povrsinska napetost
II Gustoca toplinskog
toka

II
II

II
II II

Nm-1 Wm-2

II
II

Skripta zadataka iz kolegija «Hidromehanika»

SI sustav mjemih jedinica

II Kutna akceleracija

II Toplinski kapacitet II Specifcni toplinski kapacitet I! Jakost elektricnog polja II Molarna energija II Molarni toplinski kapacitet II Apsorbirana doza zracenja II Kutna brzina

II II II II II II
II "

dzul po kelvinu dzul po kilogramu i kelvinu volt po metro dzul po molu dzul po molu i kelvinu grej po sekundi radijan po sekundi radijan po sekundi na kvadrat

II II II II
II

JKI J kg-I K-I Vm-I Jmorl J mOrl K-I
Gy S-I

I

J:hli S-I

II II II II II II II

!

rad S-2

II

'4 Dopustene jedinice izvan SI

!t

Fizicka velicina Duljina Masa

II

Naziv morska milja karat tona

II
II II II II II II

II

Volumen Vrijeme

II II II II II "

II II
II
11

Oznaka

II

Definicija 1852 m 0.. 002 kg 0 1000 kg

-

II
II II II II II II II II

II II II "
"

t I, L h rmn bar

litra sat minuta cvor bar

Brzina Tlak Energija

II
II "

II II II II
II "

1.,000028 drrr' 3600 s 60 s milja h-I 100000 Pa 160xlO-19 J

II "
II II

II

elektronvolt

eV

II

Definicije nekih dopustenih jedinica izvan SI sustava

Morska milia - morska milja (iIi nauticka miIja) je iznimno dopustenja jedinica duijine izvan SI koja se koristi u pomorskom, rijecnom i zracnom prometu. Morska miIja je jednaka duijini Iuka jedne minute na povrsini Zemlje mjereno kod geografske sirine N45° i iznosi 1852 m.

Skripta zadataka iz kolegija «Hidromehanika»

S1 sustav mjernih jedinica

Tona - tona (t) je iznimno dopustena jedinica mase,. Definirana je kao poseban naziv zati~U6u 3 kilograma (t = 10 kg). Litra - litra (1, L) je iznimno dopustena jedinica obujma, definirana je kao poseban naziv za kubicni decimetar (L=dm\ Njezini su uobicajeni nizekratnici centilitra (el, cL) i mililitra (ml, mL). Bar - bar (bar) je jedinica tlaka i jednaka je 105 Pa. U meteorologiji se cesto upotrebljava milibar (100 Pal. Bar je iznimno dopustenajedinica izvan S1 (S1 - Internacionalni sustav),

~ Prefiksi SI jedinica

II

Multiple (visestruke) jedinice

II

Submultiple jedinice

II

I

~~I
I
10
6

I

I

IFaktor II Prefiks J IOznaka 1I11I1 IIPrefiks II Oznaka I Faktor E I 10 II~~[ Illr 10- II deci IL~
18 1

1015 10
12

ILpeta

liP T G

III~

10-2

Irte~1

1I11I1

10-3 10-6 10-9

II II

centi mili

I

I

L2~1
10
2

10

II M 111£ JI nano IL~ kilo lL k 1I11I1 10- II piko II p II hekto II h _Jill 10- II femto ICO 1~~Lda 1I11I1 10- I[~o_jl a
II
mega
12 15 18

1I11I1

" mikro

I! II II

c m 11

I
I
I

I

I

Web stranice za pretrazivanje:. http://www.ktf-split.hr/periodni/abc/jedinice.html http://www.ktf-split.hrlperiodni/abc/index.html http://www.ktf-split.hr/periodni/abc/prilozi.html http://www.ktf-split.hr/periodni/abclkonstante.html http://www.ktf-split.hr/periodni/index.html => za S1 sustav mjernih jedinica => rijecnik kemijskih pojmova => za priloge i tablice => za fizikalne i astronomske konstante

=> za periodni sustav kemijskih elemenata

Skripta zadataka iz ko1egija «Hidromehanika»

SI sustav mjemih jedinica

FIZlKALNE
Q

I ASTRONOMSKE

KONSTANTE

Fizikalne konstante Naziv nula slobodnog pada konstanta Vrijednost -273.16 9.80665 6.0221367 E23 2.718281828 9.2740154 E-24 5.29177249 E-11
-

II Apsolutna

II

II

II Ubrzanje

II

II Baza prirodnog logaritma II Bohrov magneton II Bohrov radijus II Boltzmannova konstanta
II Radijus elektrona II Diracova konstanta II Naboj elektrona
i protona

II Avogadrova

II
II
11

II

II II II II II II
II

Jedinica °C m
S·2

II II
11

1 mol"

r r'
m - -1K~l m 1s C kg
-

II II
III
-III II II II II II

II

[[
II
II

II

1.380658 E-23 2.81794092 E-15 1.0545887 E-34 1.60217733 E-19 9.1093897 E-31 5..44617013 E-4 1.6021892 E-19 96485.309 4.669210609102990 7.. 9735308 E-3 2 3.7417749 E-16 6.. 7259 E-11 6 1.0967758 E7 4.8359767 E14 2.686763 E25 2.06783461 E-15 8.314510 3.99031323 E-10

I[

II Masa elektrona

II Feigenbaumova konstanta II Konstanta fine strukture
II Prva radijacijska konstanta II Gravitacijska konstanta II Rydbergov broj za vodik II 1osephsonov koeficijent II Loschmidtova konstanta II K vant magnetskog toka II Opca plinska konstanta II Planckova konstanta

II Odnos mase elektrona II Elektronvolt II Faradayeva konstanta

II II II II
II

il

II II II II II II II II II

II II II II II II II II
II

1 cmorl

II II II
2

II II II II II II II II

Wm

N m2 kg-2 m Hz m
-I

V-I -3

Wb 1 mol" K-I J s mOrl

II II II II II II II II II

Skripta zadataka iz kolegija «Hidromehanika»

SI sustav miemih

jedinica

I~

Molami volumen idealnog plina

0.02241410

IlSo'arna

II Normalni tlak II Nukleami magneton II Permeabilitet vakuma II Permitivitet vakuma II Pi II Planckova konstanta II Rydbergova konstanta II Druga radijacijska konstanta
konstanta

II II II
E-7 E-,12

m3 mol" Pa

II II
II

101325 .5.0507866 E-27 12..566370614 8.854187817

r r'
N A-2

II II

II
II
II II

II

Fm-I

Il'f
II II II II II
II

II

3.141.5926.535897932 6.6260755 E-34

Js m
-I

10973731.534 0,,01438769 1400 299792458 340 5.67051 E-8

JI
II

II II II II II
~

mK Wm-2
m
S-I

II Brzina svjetlosti u vakumu II Brzina zvuka u zraku II Stefan-BoItzmannova konstanta
"j

If
II II II

ms-I W m-2 K-4

II II II II II

Astronomske konstante

II II Astronomska

Naziv
jedinica

II II II

Vrijednost
14959787 Ell

II II
II

Jedinica
m m

II
II II II II II II II II II

II Svjetlosna
II
Sunce

godina

9".5E1.5 3.90 E26 1.99 E30 l.495 Ell 6.960 E8 5.517 6378160 6356180 637 E6

II Proizvodnja I Masa I Prosjecna I Prosjecni

energije

II II

II II
II

W
kg m m kg m" m m m

udaljenost od Zemlje radijus gustoca

II II II II

II II II II II

II

Zemlja

II Prosjecna I Radijus

na ekvatoru na polu radijus

I Radijus
I Prosjecni

II
II

II

lj

Skripta zadataka iz kolegija «Hidromehanika»

SI sustav mjernih jedinica

II

Mjesec

I Masa I Obujam na ekvatoru I Jedan stupanj na ekvatoru I Povrsina I Volumen II Gravitacijsko ubrzanje I Gustoca

II II II II
II II

5.972,E24 4.0070368 E7 111.306,6 5.09950714 E14 1.08284132 E21 1.619 3330 3.844 E8 7.33 E22 1718000

II II
II

kg m m m2 m3 m
S-2

1
II II II II II II II II

II II
II

I Prosjecna udaIjenost od Zemlje
I Masa
Prosiecni radiju_s

Il'tII

II
II

kg m" m kg
m...
--

11- -

-

__
....

..

_.-

l

II
/I

II
fl

],

Odnosi mjernih jedinica
TLAKOVI-NAPREZANJA Mp/m" Mpa Pa kPa
10 1 1,019*10-4 0,1019 101,93 1,019*10-4 0,1019 10,19 98130 9813 1 1000 1*106 I 1000 1*10) 98,13 9,81 0,001 1 1000 0,001 I 100 0,0981 0,00981 1*10-6 0,001 1 1*10-6 0,001 0,1 2 kN/m 98,13 9,81 0,001 I 1000 0,001 1 100

I
N/m2 98130 9813 I 1000 1*106 1 1000 1*105

kp/cm' kp/cnr'
Mp/m2 1 0, I 1,019* 10-5 0,01019 10,19 1,019*10-) 0,01019 1,019

bar
0,981 0,0981 I * 10-5 0,01 10 I*IO~ 0,01 1

Pa kPa 1--. Mpa
2 N/m 2 kN/m

bar

SILA
p
p

kp
0,001 1 1000 0,1019 101,936

Mp
1*106

N
0,00981 9,81 9813 1 1000

kN
9,81 *10-6 0,00981 9,81 0,001 1

kp Mp N kN

1 1000 1*106 101,936 1,019*10)

0,001 1 1,019* 10-4 0,1019

Skripta zadataka iz kolegija «Hidromehanika» VOLUMENSKE
p/cm'' p/cm3
kp/m' 1 0,001 1 0,1019

SI sustav mjernih jedinica

smE
Mp/m

kp/m''
1000 1 1000 101,93

3

kN/m3 9,81 0,00981 9,81 1

1 0,001 1 0,1019

Mp/m"
kN/m
3

r"'PERIODNI SUSTAV ELEME~I

18

iii; 57 ~ 59 60 61 (145) .. 93 (237) 62 63 64 65
66

67

68

69 16893

70 173.04

71

Lantanoidi

La
13891 89;ti.

Ce
14012

Pr
14091 91;\i~2 2~23i03

Nd
14424

Sm
15036 94 (244)

Eu

Gd

Tb
15893

15196 15725

16250 164.93 16726

lli:

Ho

Er Tm Yb

Lu
174.97

Aktinoidi

A~Th

go.'

(227)

2.3204

Pifi1s<;.lJ.

(24.3)

100

-c ~

101 kPa

Relativne atomske mase izrazene su s pet znacajnih znamenkL Za preciznije vrijednosti pogledati vrijednosti uz svaki element Za elemente koji nemaju stabilnih nuklida u zagradama je dan maseni broj najduze zivuceq izotopa. Izuzetak su !Qlli, protaktinij i uranij koji imaju karakteristican izotopski sastav na Zemlji (Atomic Weights of the Elements 1999, Pure App! Chern, Vol. 73, No.4 (2001) 667-683).

Napomena:

II

Izotth:micki tcrmodinamicki

odaci vode

ri tern eraturi

od T=20"C

Plin
Pritisak (bar) 0.00000 0.. 23393 0 Gustoes (kglm.3) 0.00000 0 .. 17314 0 Unutamja energija (kJ/kg) 24034 24023 Entalpija (kJ/kg) 25387 25374 Entropfja (J/g*K) 26.716 8.. 660 6

Izohorski topl. koef. Cv (J/g*K)

Izobarski topL koef. Cp (J/g*K) 1.8632 1.9059

14017 14359

.

Izotermieki termodinamlcki odaci . 43 6 90248 13984 1.0087258 GustoCa (kglm.. koel Cp (J/g·K) 26.4 2381.8 Entalpija (kJlkg) 2510.3) 0.00000 0."ode rt tern eraturt od T=5"C Plin Pritisak (bar) 000000 0.. Cv (J/g"K) - Izobarski topl. 068022 0 Unutaruja energija (kJ1kg) 2382.7 2510J Entropija (J/g·K) lzohorski topL koef.4226 18600 18894 * i H A • • A .

II .ablica (JlIstoee za razlicite materiiale r Ii . ........

'r: .

Speclficna toplina za razlicite materijale Tablica toplinskog konduktiviteta za razlicite materijale 1j .

i I .

g es t1 . Melting Point _ tocka taljenja Boiling point= tocka isparivanja.atomska tezina r-····················-···_···········_···_ r··········· Solid .. vrenja r--·---·---- Liquid <-Actinides httpv/courses.. du .Periodic Table of Elements _.nus . Periodlcni sustav elemenata (Mendeljejev) Name· ime Atomic Weight .

da se preko svoje definicije daju mjenti. L 1 Osnovne fizikalne velicine u mehanici - Dimcnzija L Jedinica u S1 sustavu m s l duljina vrijcrnc masa temperatura T M e kg K . Ako se za silu izabere takva mjerna jedinica za koju vrijedi biti jednak jednadzba. jednadzbarna F = ma (definicijska jednadzba za jedinicu site) tada ce omjer mjernih jedinica jedan. DIMENZIJSKA ANALIZA Dimenzijska fizikalnih dimenzijske se prikaz istrazivanja Fizikalne velicine analiza pojava analize i teorija slicnosti su znanstveni kako u mehanici fluida. a jednadzba za mjerne brojeve irnat ce isti oblik kao i polazna fizikalna Pristupajuci na taj nacin (osiguravajuci jedinicni ornjer mjernih jedinica svim unutar nekog podrucja fizike) dolazi se do koherentnog sustava mjemih jedinica koji se zasniva na minimalno mogucern broju mjernih jedinica. Sadrzaj fizikalne mjemog opcenito osnovne jedinice. na mjerenje. rad sile i moment razlicite Sadrzaj fizikalne broja velicine. veliCine.1 1. sto je neprakticno za proracun.. tako minimizira rezultata analogija svojstvo se potrebni mjerenja. a olaksavaju za prirnjenu i tumacenje i primjenu velieine imaju je usporedba sa standardom ciJa sc velicina naziva 'fl. jedinice i mjernim Tablica Velicina cijim se dimenzijama odnosno mjernim S1 sustava jedinicama mogu opisati dimenzije odnosno svih ostalih jcdinicama fizikalnih velicina . Na primjer pravocrtno fizikalne gibanje velicine tijela izraze mase m ubrzanjem mjernih a je brojeva definirana i mjerila. Te su cetiri osnovne iz medunarodnog velicine s pripadajucim dimenzijarna mjernih jedinica fluida dane u tablici 1. Razlicite fizikalne velicine mogu imati s istim standardom: Tako npr. cega slijedi mjerni broj F za silu F = ma ( ~a ) S obzirom da je polazna fizikalna velicina dimenzionalno homogena. Medunarodni S1 sustav jedinica jc koherentni sustav u kojem su za podrucje mehanike fluida dovoljne eetiri osnovne fizikalne velicine. Mjerenje Dimenzija fizikalne fizikalne ternelj eksperimentalnom iu slicnosti ostalim podrucjirna za istrazivanje daje podlogu istrazivanju fizike. jedinica. a za proizvoljno izabrane mjerne jedinice taj ce omjer u opcem slucaju biti razlicit od jedan. omjer mjernih jedinica je bezdimenzionaIan. ali bi to bilo proracunu moralo baratati s omjerima mjernih jedinica. One su dimenzionaIno homogene i neovisne 0 sustavu U svakoj znanstvenoj disciplini pojavljuje se ogranicen broj fizikalnih njih bi se mogio izabrati proizvoljnu mjernu jedinicu. slozenih Primjenom modelskih broj mjerenja Teorija neke pojave.iema velicine definira njenu kategoriju s obzirorn istu dimenziju i tada se mjere usporedborn sile imaju iste oznacen jednadzbe dimenzije..1. s Q izrazava metroiogije se s pornocu Q i mjerne jedinice <2. u fizici. velicina. u obliku mjerne Q fizikalne velicine ne zavisi od izbora Fizikalne jednadzbe su univerzalne iIi velicinske jednadzbe 5tO znaci fizikalne velicine. s pornocu da su u njima varijable mjernih jedinica. iIi ako se 12 = [mrn] (aa). a potpuno su QQ. a za svaku od neprakticno jer bi se u siia F koja ce izazvati jednadzbom u obliku: (FF) F=ma.

. Tako s dvije dimenzije: duljine fluid a ne igra ulogu dovoljne svih fizikalnih velicina u kinematici nestlacivog strujanja fluida mogu opisati U dinamici fluida gdje temperatura su tri dimenzije: duljine.. c=r-I.. d I Dimenzija L2 LTI L MLr-2 LT2 MLy-3 Jedinica u S1 sustavu m2 m/s m N rn/s2 N/s Pa k?/s Nm W Pa m3/s l/(kgK) m2/s2 .. Tablica 1. b=l. i c=-2. W z P v JL (J) brzina vrtnjc r- l A t: N/mz. I U' ~ I N/m I L I . itd.4' ..(L~T-2e"= kategoriju L/r :[0ls?] 2 gdje su eksponenti d=t).. I JJU!::V\VJ n"'_r. - a E "'. _") IV~ 1. U tablici velicina u mehanici fluida. prosiruje dimenzijom temperature. vremena i rnase.2 Oznake. liT'" [6J(wi~5] sr = kgQmbsCK (Ll) [a_J" ". se dimenzije vremena.2 Dimenzija prikazati Dlmenzijska analiza [Q] odnosno jedinica [at svake fizikalne velicine u mehanici u obliku fluida se rnoze kao produkt potencija osnovnih dimenzija odnosno jedinica d [Q] = rv]= MQLbred HOL1r-1e~= b=l.. za brzinu a=O.. rad m ML-Iy-2 L I "A .S c D...:'PO. ......I>tr~rf. b. ........ d=i).. a. I FiZrkalna -veIic:ina I __ ....- _povrSina brzina zvuka eromler sila gravitacija tezinski protok volumenski moment snaga tlak volumenski _potencijal specificna volumen rad sile gustoca plinska konstanta sile modul elasticnosti maseni protok - F - g G K In " E ML-IT-2 MTI M P p MUy-2 MUy-3 ML-Iy-2 OT-I L2y-2e-1 L2y-2 L2y-2 erotok sile energija Q R U u V l' masene unutrasnja fluida - llkg m3 rn/s 1 m kg/m-' m2/s Pas"~ rad/s 0 LY-' MUr2 L ML-3 L2y-1 ML-IT-I brzina struj_anja fluida -_zeodetska visrna fluida kinernaticke dinarnicke trcnja viskoznosti viskoznosti koeficijent kocficijent koeficijent naprezanje kut zracnost koeficijt>Dt nnvl"cinclrpo t:""" • A .1'10. za silu a=l. Oznaka A.. npr... c i d tipicni za fizikalnu Q.2 dane su dimenzije i jedinice nekih fizikalnih nekih fizikalnih velicina u mehanici fluida .. dimenzija i jedinica a tek u dinamici stlacivog strujanja taj skup se 1. Nisu uvijek potrebne sve cetiri osnovne dimenzije ..

u dimenzijskoj analizi ima Pi-teorem koji glasi: Svaki firiblni Kljucno znacenje zakon i7T11edU n 0 fiilkifnih-veliCiiia Q/.. Qn-)=6. te se umjesto njih maze koristiti bilo koji skup od cetiri dimcnzionalno nezavisne fizikalne velicine. Cini produkt =a Q? . koji se opcenito realizira kroz sljedece korake: da upravlja fizikalnom pojavorn. nezavisan. a zakon izmedu eetiri velicine u m dijagrama. Il2. Zavisnost izmedu dvije fizikalne velicine se prikazuje u dijagramu s jednorn krivuljom koja se moze odrediti s In mjerenja.. preostalih fizikalnih velicina u tom skupu.. a svaka krivulja je odredena Tablica L3 Potrebni broj mjerenja sa In mjerenja. jer su vezane drugirn ubrzanje i kutna brzina Cije su dimenzije (k=2).. Taka su sila. tad a skup n fizikalnih dimenzionalno nezavisan.neovisnom promjeni mjerila (velicinska jednadzba). se k dirnenzionalno iIi mjernim jedinicama. Fizikalni zakon izrnedu tri fizikalne velicine se moze prikazati u dijagramu s m parametarskih krivulja. kao sto je prikazano u tablici L3 u funkciji broja varijabli u pojavi Broj krivulja BIOi mjerenja m Broj varijabli 2 :3 4 5 6 06t je interes Broj dijagrama 1 1 m m2 m3 za smanjivanjem broja varijabli 1 m m2 m3 1114 m2 m3 m4 mS ostvariti primjenom Pi- u pojavi sto se moze teorema.Dimenzijska allaliza 3 Treba naglasiti da je izbor ove cctiri fizikalne velicine potpuno proizvoljan." je skup n fizikalnih jedinica) u skupu.~Qn . dimenzionalno od Ilfizikalnih nezavisnih njihova dimenzionalna nezavisnost prcma danom teoremu) . sto je sadrzano velicina (mjemih dimenzionalno potencija dimenzionalno skupu koji glasi: Ako sarno bezdimenzijskim. Dimenzionalna nezavisnost osnovnog skupa fizikalnih velicina podrazumijeva da se dimenzija niti jedne od fizikalnih trivijalno osnovnih vclicina rjesenje dimenzija izabranog skupa ne rnoze prikazati u teoremu Q/. Q? "Qn 0 dimenzijama nezavisnom Q. n=O. gdje je k broj osnovnih velicina Cijim se dimenzijama mogu opisati dimenzije Citavog skupa n fizika1nih velicina. Q2' .-m<iZen funkcijom G( Ql.Q... ••• IIn•k) = 0. velicina ne moze onda biti Ako je n>k. .I . velicina broj k.-Q2' . 3) Od svake fizikalne velicine izvan skupa dimenzionalno nezavisnih velicina formira se bezdimenzijski II parametar .. zbog n »k: opisane s dvije osnovne dimenzije duljine i vremena ne mogu biti dimenzionalno nezavisne. masa i ubrzanje dimenzionalno Newtonovim zakonorn. svaki s po m krivulja. moze se izraziti kao funkcija n-k bezdimenzijskih varijabli u obliku r (I1j.. u obliku i= 1/1-k . a skup od n=3 velicine: brzina.. iz koje se (dokaze se 1) Prctpostavlja te se sastavi odrcdi 2) Iz skupa se skup n fizikalnih velicina za koji se smatra tablica s njihovim velicina simbolima izaberc i dimenzijama nezavisnih velicina. nJtL zavisne velicine. gdje je k broj al=ar . na nacin da se njena dimenzija prikaze dimenzijama fizikalnih vclicina iz dimcnzionalno nezavisnog skupa.

identicnog a problem je oblika se svodi na T(JI)=O mjerenjem ..sebf J1 pararnetar i .. funkcija medu bezdimenzijskim n pararnetrima je jedna i ista funkcija z.kut) vee je sama po . Pri tome vrijede sljedeca pravila: a) ako je n-k ~ 0. Slicnost dvaju pojava podrazu!llijeva iz rezultata dobivenih na jednoj pojavi rnogu odrediti rezultati na drugoj pojavi jednostavnim mnozenjem rezultata prve pojave s konstantnim koeficijentom (koeficijentorn slicnosti) . Il pararnetar. Beedirnenzijska+velieina (npr. obitelj da se za beskonacnu principijelno moguce rijesiti sarno jednim forrnirati niti jedan Il parametar.a modeIsku d-) e) f) g) i prototipnu pojavu . Ukoliko je neka od utjecajnih fizikalnih velicina ispustena iz polaznog skupa. Postoji vise mogucnosti izbora skupa dimenzionalno nezavisnih velicina... ukazuje da Je moguce je saciniti sarno jedan bezdimenzijskim Il parametrima. " f I .4 Na taj nacin skup od n fizikalnih Dimenzijska analiza velicina zarnijenjen je skupom od n-k bezdimenzijskih n pararnetara. Posebno. Svaki Fl parametar se smije potencirati i mnoziti proizvoljnorn konstantorn. sto znaci da se ne moze skup od n utjecajnih b) ako je n-k=L. medu velicina nepotpun. sto znaci da je problem kinematicki i dinamicki slicnih pojava. rezultati mjerenja nece lezati _na krivulji nego ce biti rasuti po citavom dijagrarnu .. c) Funkcija geometrijski.. iIi l1=konst.ne ifiozebiti ukljucena u skup dimenzionalno nezavisnih fizikalnih velicina . a u taj skup se ne stavljaju fizikalne velicine ciji se utjecaj zeli promatrati izolirano (cilj je da se pojavljuje u sarno jed nom Il parametru) .

ubrzanja kojc JC dcfinirano kao prornjena brzine (a) O_c-'-it. L Prvo treba pokazati da je skup velicina p.c_:O'----'Ic. -. i c. L.Brzina jednaka v JC definirana kao promjena puta u vremenu. osnovnih po kojem se trazi rjesenje tj.Gravitacija vrerncnu g irna dimenziju u jedinicnorn .__·I--=b:_:i. T. U nastavku se daju oba nacina .{/s] brojem . napetosti brzine a.. koeficijenta J1 s pornocu dimenzija povrsinske gustoce {J.:c__:d_::a.::n. L. osnovne dimen:rji€ za dinamiku nestlacivog strujanja su izraziti dimenzije i koeficijenta vremcna dinamicke I. za opis skup velicina velicina {J. Ako se dimenzije {J. duljine i vrernena (M. V. [v] = III 11 It] '* V= L II] IZ cega Je dimenzija vremena t = LVI c lJ. T). U ovom primjeru su to dimenzije R.Dimcnzijska analiza . za eksponente a. ali istoj svrsi mogu posluziti dimenzije bilo kojeg skupa od tri dimcnzionalno nezavisne velicine. (v]=V.. vi viskoznosti I. v.::o:::s:__:v:::c. v. I nacin ...:. I izraze pornocu M.2. I dimenzionalno dinamike nestlacivog nezavisan.. gornja jednadzba prelazi u oblik: Izjednacavanjern sustav linearnih M: L: T: kojeg je rjesenje te eksponenata nad istim bazama algebarskih jednadzbi a- lijeve desne strane gornje jednadzbe.:_:ti-=b-=-c=:zdimcnzijski fl!!ida naziva Strouhalovim . Oznake osnovnih dirnenzija su: [PJ=R..c:_:' c:__:o:_:d=. T prcma tablici 1. slijedi -3a trivijalno posluziti +b -b +c sto =0 =0 =0 znaci da ostalih je (a=b=c=O). I dimenzionalno nezavisan.l Treba tlaka p duljine Uradak U medunarodnorn SI sustavu mjera.. koji Cine produkt velicina bezdimenzijskim. b. sto se cini s pornocu prije spomenutog potencija teorema. sile F.::li:::cl::·n::a:__:S::::f:_:_I n parametar koji se u mehanici _ ___:j_I/~\i_. IZ cega slijedi da je dimenzija brzine omjeru dimenzija duljine i vrernena. strujanja . [lJ=L dimenzije: rnase. L.5 Piimjeii Pl. v. gravitacije g. moze dimenzija fizikalnih Zadatak se moze rijesiti na dva nacina: polazeci od dcfinicijskih fizikalnih jednadzbi iIi polazeci od dimenzija fizikalnih velicina izrazenih s pornocu M...

iz cega_~Eiedi d~_j~ __ povr5inske napetosti jednaka ornjeru dimenzija sile (izraz __ UW_ i dulji_ll~. te vrijedi: [p] = lAf [P] = = RV2 (f) Bczdimenzijski odnos Ell = p/(+ pv 2 ) se _naziva Eulerovim brojem.: volumenu fluida p je definirana =} kao sadrzaj mase m fluida u jedinicnorn R= [p]=M [V] [m3} L .L r2 2 M mase izraz (c). [a] = [P] l7J (aJ = = RLV2 (e) Bezdimenzijski .Koeficijent povr5inske dimenzija koeficijenta sto daje napetosti se definira kao sila na jedinicnoj duljini.Gustoca broj u obliku Fr =:= _d. "f - (g) ri .Tlak p je sila po jedinicnoj povrsini.!_=_~ 2_iL" I naziva _. a u rnehanici fluida [v} (b) se definir~ kao_ Odn_?~ __.Ji[ .Kocficijent dinarnicke viskoznosti JI ima dimenziju [pl = ML'lTI. [aJ.elicina Froudeov .r /2 RL3 " V2t:1 = RV2i} bi se doslo uvrstavanjem '_ II •• { ?a. te uz pomoc (b) i (c) slijedi: c C(!CP:_._ . iz cega je dimenzija ' mase (c) ._ sv '1 ~ 14'.?_~ __ Vf_e~!2.6 Dimenzijska analiza [s] = Ttl v21g1 je bezdimenzijski 17 paramet_ar.2) odnos koji RL]. {F] [F] = = [m] . Bezdimenzijski L. brojem. L U obliku dimenzija viskoznosti [pI = MCITI = (Re) LI rlf· +c (LVlt \ RLV - . uz CF = u dimenziju T vremena siIe [F] =MLT2 RL3L (prerna tablici 1.:. V. = A (povrsina) 2 f"-= M (Lv-"f = V 2 pl( '~ pv A) I se u mehanici fluid a nazrva koeficijentom O~IQ_ sile - . a za dimenziju izraz (a). (d) Do istog rezultata za dimenziju sIijedi iz (d). cparametar~ koji sIijedi iz ~1_i_f!1~_ oblik JY. ..-2".Y!JE. te ako se dirnenzije koeficijenta dinarnicke mase i vrcmena izraze jednadzbarna (c) i (a) slijedi izrazena s pornocu dirnenzija R.Sila F je prema drugom Newtonovom zakonu razmjerna masi i ubrzanju .

Jednadzba LV" sto odgovara izrazu (a) g glasi t= s v ·_b. c=l.2 eksponenata potencija dimenzija p.1) . sto uvrsteno = [t] = [vr [111 . b=-l.l v' i naziva se Reynoldsovim /\ Re ~ r-v'.' '7 'J C/1? II nacin Do rjesenja zadatka se moze doci i trazenjern t glasi (h) odnosno.. v. oblik Re = pvlj J.2 = [ML"T [LT't tc izjednacavanjern M: MOLT 2 eksponenata -3a nad is tim bazama =0 +b -b jednadzbi L: T: +c =1 (k) 2 lijevoj strani sustava (i). b i c.T- z v/ .. I koji cine dirnenzije trazene fizikalne velicine .---:V-" _ V·_2) I /'. prikazorn dimenzija prema tablici 1._=t L 1 rsJ koja definira dimenziju gravitacije (j) iii s pornocu dirnenzija [Lt a iz tablice 1. za sve velicine u obliku velicina: M: L: -30 g F 1 1 -2 a 1 0 -2 p Wc7 1 -1 . I. . a razIika =- Ocito je lijeva strana sustava (k) lineamih jednaka je sarno u desnoj strani gdje se nalaze eksponenti tipicni za fizikalnu velicinu cija se dimenzija prikazuje s pornocu dimenzija velicina p.Jednadzba koja definira dimenziju vremena Izjednacavanjern M: eksponenata a nad istim bazama slijedi =0 L: T: Rjescnje sustava -3a +b -b +c =0 =1 u (h) daje (i) (i) je a=O. v.Dimenzijska analiza parametar koji slijedi rz (g) ima 7 Bezdimenzijski brojem..)e .1 (I) 0 +b -b +c 0 0 1 1 -2 -1 -1 T: 1 -2 r !~ 0 t'll. Tako se mogu skraceno napisati sustavi lineamih algebarskih jednadzbi kojima se odreduju t a eksponenti a. r& VJYI /.e_ /< V t f//'.<:: ML-1-.

= A - DVL. zatim od promjera D cijevi. sto daje dimenziju tlaka p U obliku kao u izrazu (f) (I) kojeg If = . 'v - . v i D u Cijim se dimenzijama pojavljuju sve tri osnovne dimenzije sto je osnovni prcduvjct dimcnzionalnc nezavisnosti izabranog skupa I' LJ f .-I_'l_ e-..r. L. c=O. za odredivanje dimenzije koefieijenta dinarnicke viskoznosti J1 vrijedi zadnji desne strane sustava jednadzbi (I). sile F uzima se treci stupac 2 ____ W ::c '\ desne strane sustava jednadzbi (1) kojeg tad a rjesenje b=Z. c=1 • se cetvrti stu pac desne [a] = RV2L kao u izrazu (e) r()]=-ff_?1[\/~t[eJ1".Za odredivanje dimenzije koeficijenta povrsinske napetosti '}~ uzrrna strane sustava jednadzbi (1) cije je rjesenje a=l. Tangeneijalno naprczanje je direktna posljedica viskoznosti i hrapavosti stijenke ciji se utjeeaj zeli posebno istraziti.. T).. Tako se za gravitaeiju g sa desne strane uzima drugi stupac za koji je rjesenje b=Z.2 = RVL kao u izrazu ==- (g). a njegovo rjesenje glasi a=l. ML -3 J = RV'L M L~ L T L '" L r "I_L MLT -" -1 U turbulentnorn strujanju fluida ustaljenim profilom brzine kroz okruglu horizontalnu cijev. b i c zavisiti od eksponenata u stupcu desne strane . 1'2. Uradak Prvi korak u provodenju Pi-teorema je saciniti tablieu s popisom oznaka i dimenzija velicina koje upravIjaju pojavom.. J1 ML-1r-1 te se moze skup od 3 dimenzionalno nezavisne velicine... za kojeg onda ostaju vclicinc p. sto je za ovaj primjer dano u sljedecoj tabliei: Velicina fizikalnih D k L fizikalnih v LT'I velicina i k=3 t: Dimenzija U tabliei izabrati L sc pojavljuje n=6 ML-1r-2 osnovne dimenzije P ML-3 (M. pa se ono nece ukljuciti u dimenzionalno nezavisan skup.8 gdje ce vrijednosti koefieijenata a. srednje brzine v strujanja fluida te od visine hrapavosti k stijenke cijevi.Za odredivanje je -------------------------- Dimenzijska analiza -[ . b=l. . U zadatku se traii zavisnost tangeneijalnog naprezanja T od preostalih velicina. Primjenom dimenzijske analize potrebno je pronaci opci oblik zavisnosti tangeneijalnog naprezanja od preostalih velicina . c=2 sto daje dimenziju kao u izrazu (d) sile F u obliku . tangeneijalno naprezanje r na stijenci eijevi zavisi od gustoce p i koeficijenta dinamicke viskoznosti J1 fluida. -""" -:= R. 1 ~ s~ (b}" dimenzije a=l. c=-l sto daje kao u izrazu . b=Z.. sto daje stupae [ttl fj{ P1.." '2. c=l. b=Z.fV2~ - ~ Za odredivanje dimentije tlaka jJ uzima se pefi" stupac desne strane sustava jednadzbi je tada rjesenje: 0=1. a=O.Konacno. te se ni tc dvije velicine nece stavljati u dimenzionalno nezavisan skup.

v spomenutom bezdimcnzijski. od svake velicine izvan dimenzionalno nezavisnog skupa U ovom je slucaju moguce form irati n-k=6-3=3 n Ill' (s tangencijalnim naprezanjem) ima oblik (d) a. Prema poteneija bio Drugi korak u provodenju fizikalnih velicina p. = ~. . 17t smije mnoziti s = 2 II) . U trecem koraku provedbe formira se po jedan II parametra. c=O. teorernu analogno traze (a) odnosno (b) sto vodi sustavu M: L: -- linearnih a -3a algebarskih jednadzbi: +b - +c T: trivijalno -b =0 =0 = 0- (e) kojeg je rjesenje (a=b=c=O). Ill' sc prevodi u pararnetar III oblika. . c prethodnom pnmjeru nezavisnosti nezavisnom da bi produkt 9 izabranog skupa skupu. 5tO uvrsteno Pozivajuci se na pravilo f) uz definiciju Pi-teorerna po kojern se II parametar proizvoljnom konstantorn. c se odreduju temeljem analize dimenzija izraza (d) 5tO daje sustav jednadzbi M: L 0 0= 0 1 -1 -2 +a -3a +b -b u izraz (d) daje para me tar Ill' oblika +c (c) T: rjesenje kojeg je a=-I.Parametar II' I Koefieijenti Pi-teorema parametar.Dimenzijska analiza Pi-teorerna je dokazivanje dimenzionalne i D. II' I b=-2. b.<.. sto dokazuje dimenzionalnu nezavisnog izabranog skupa.--T __ -pv 1 2 2 In . b. prcrna teorernu 0 dimenzionalno se vrijednosti eksponenata a.

Parametar il2' se formira Dimenzijska analiza s koeficijentorn dinamicke viskoznosti J. u obliku (g) iii s poniocu dimenzija (h) sto daje sustav jednadzbi M: L: 0 0 0 1 -1 ·-1 +0 -30 +b -b U izraz +c (i) T: rjesenje kojeg je a=-1. V stijenke k. predocuje Reynoidsov broj = -- 1 il2 ' = Re = - v·b --_.. c=r-I. = k pQvbDC (k) iIi s pomocu dimenzija MOLoTJ = L [MI. (e). prema G) . sustavima slobodnim odgovaraju eksponentima svojstvenim fizikalnoj velicini s kojom se formira pararnetar. n clanovima koji . (i) i (m).Parametar I"lj formira se s visinom hrapavosti n. 5to uvrsteno (g) daje parametar IJ2' oblika Reciprocna il2 vrijednost ovog parametra pvD J1. Ako se usporede ic u svim b.L .10 . U takvim je situacijama rjesavanje sustava linearnih algebarskih jednadzbi suvisno. vidi se da su koeficijenti a sustavi se razlikuju sarno po uz nepoznanice 0.. b=-1. b=O. k D 5tO definira parametar l"Ij u obliku (n) sustavi jednadzbi jednaki. U pararnetru il3 velicine kiD imaju istu dimenziju te je jasno da njihov kvocijent oznacuje bezdimenzijski II parametar. c=-l..3 5tO daje sustav jednadzbi M: 0= 0 0 r [LTlt [Lf (I) a L: T: rjesenje 1 -3a +b -b +c (m) kojeg je 0=0.

. Prvi korak p.zijska analiza Nakon formiranja II pararnetara fizikaini zakon izrazen funkcijom G(v. Dimenzijskom analizom problem nije rijesen do kraja jer su funkcije r. Jednadzba ravnoteze ~-:. I1j)=O tri bezdirnenzijske varijable iii eksplicitno ill= <l>(Ih..! .Dimell.P2)-4= D7fL plastu cijevi koje je usmjereno suprotno t.3 Treba istraziti zavisnost sile otpora R hidraulicki viskoznosti glatke kugle prornjera D potopljene u fluid (gustoce p.. Doprinos dimenzijske analize ogled a se u smanjivanju tangencijalno = varijabli na u pojavi funkciju cime je znatno G.~. nekorn funkcijorn G gore navedenih pet fizikalnih v) =0 tablice s dimenzijama svih fizikalnih vcliCina u pojavi (a) jc formiranje .: od smjera _~. naftovodima.I T ~7 :. Uvrstavanjern olaksano znacenja eksperimentalno Il pararnetara odredivanje funkcije <l> za (iii 1) u odnosu u funkciji <l> izraz naprezanje prelazi u oblik (0) T 1 2 pv 2 0 k . <l> ( Re. 'Ii) strujanju fluida ustaljenim profilom brzine. Uradak ' definirana j1) kroz koji se ta kugla giba stainom Pretpostavlja se da je sila otpora velicina. k)=O sest dimenzijskih varijabli mozc se izraziti funkcijom t(ll!> il2. u kojem su masene sile okomite na smjer strujanja. te konstantrio (zbog tisfarjenog. 11 p.1. slijedi da su u ravnotezi normalne povrsinske sile od kojih u smjeru strujanja djeluje sila tlaka PI na ulaznom i tlaka P2 na izlaznorn presjeku. niskotlacnim plinovodima.. J. il3).d~ ~ ~. Ako se promatra koji obuhvaca unutrasnjost ravnoteza sila u smjeru strujanja..4 brzine strujanja. odnosno <l> nepoznate kao i funkcija G. 1. pa vrijcdi opcenito G (R. koeficijenta dinamicke brzinom v u horizontalnoj ravnini . D. IL. Izraz (q) predstavlja osnovu za hidraulicki proracun stacionarnog strujanja kako u cjevovodima tako i u slozenim cijevnim mrezarna (vodovodima. '.proflla rbrzirre): tarrgerrcijalno naprezanje po glasi D27f (PI . D.a /'r-. ) PI. itd . a odreden Je eksperimentalno daje se u Moodyjevom dijagramu.. ~~) '------~ ~ 'A_ Clan se oznaeava trenja.P2 = 4 <l> (Re.2~~ ~ /tr"' P (p) formula za proracun pada tlaka UVrStavanjem u strujanju jednadzbe Co) u Cp) dobije se Darcy-Weissbachova profilom brzine Jeroz ustaijenim 2gu__g_~ cij~~L!s9j~_ glasi PI . Ako se radi pravocrtnom to mati da nema promjene kolicine gibanja fluida te suma sila na kontrolni volumen dijela cijevi duljine L mora biti jednaka nuli.Jj~t'~~<.

R MLT2 Dimenzijska analiza D v L LT-l JL ML-IT-I Iz tablice je vidljivo da se od osnovnih izbor skupa pararnetra. sto ornogucuje odnosno mogu se formirati dva nezavisne n Drugi korak je izbor skupa dimenzionalno nezavisnih velicina. te ostaje skup p. [LJ C . sto uvrsteno u jednadzbu R pv D 2 2 Pozivajuci se na pravo mnozenja preurediti u oblik koeficijenta sile R n parametara proizvoljnom konstantom parametar ITt se moze gdje jc fluida. v. L.~Cija je dimenzionalna nezavisnost vee dokazana U trecem koeficijenta u prethodnom primjeru. b=-2. od tri dimenzionalno M. c=-2.12 Velicina Dimenzija P ML-3 dirnenzija pojavljuju fizikalne velicine.. za sto postoji vise mogucnosti. a drugi od (b) ili pornocu dimenzija (c) Nakon izjednacavanja eksponenata nad istim . dakle 1(=3.m o o 1 1 -2 +a -3a +b o +c (d) -b (b) daje a=-l.bazama na lijevoj sIijedi sustav tri linearne aIgebarske jednadzbe M: L: T' kojeg je rjesenje II) = desnoj strani gomje jednadzbe :. . a obzirorn da je ona posljedica viskoznosti ciji se utjecaj zeli posebno analizirati. Ako se trazi zavisnost sile otpora R.. Analogno (1/2) (Jv2 dinamicki tlak. jedan od sile F.0 algebarske jednadzbe: z: R\/L' ML:~'T'""~ eM L:l J'l 'l rr: J I. T. koraku formiraju se bezdimenzijski dinarnicke viskoznosti !1 U obliku n parametri. ona se nece ukljuciti u taj skup. a D2n/4 povrsina presjeka kugle suprostavljenog strujanja se definira II 2=/-lPV a drugi bDc n parametar U obliku (e) IZ kojeg slijedi sustav tri Iincame MOl o . koeficijent dinamicke viskoznosti takoder nece uti u taj skup.

Jp_!_2. prevodi se . gustoea p. odnosno inercijskih sila mora iSeeZlluti iz jednadzbe (g).. = p:D .. iz koje slijedi jedna te ista vrijednost koeficijenta sile COlt dakle padaju u istu tocku prostora bezdimenzijskih varijabli. /05I'Re) 2. a za ta. 5to uvrsteno u izraz (e) daje parametar tt. moze se pretpostavltt da ee inercijske sile biti zanemarive u odnosu na viskozne sile. c=-1. ..L = 1 IIz = = v. u funkciju dva II para metra L"/ 1 #'t.'b 'tV Prema tome.krV .f 'l III oblika = v~~ koji oznacuje reciprocnu Re vrijcdnost Reynoldsova broja pvD J.a V.. b_=-l. _ (g) - Za male brzine giban. . Opcenito za pojave koje su opisane istim fizikalnirn jednadzbarna i koje su karakterizirane istom tockorn u prostoru bezdimenzijskih varijabli (imaju jednake vrijednosti tih varijabli) kaze sc da su fizikalno slicne.. . oblika funkcija G medu iIi pet fizikalnih velicina. Ako bi sc raspolagalo sarno jednim mjerenjem COl=<I>(Re1)' one bi ponovo moglo posluziti za odredivanje sile F u jos uvijck velikom broju situacija kojima je zajednicka vrijednost Reynoldsova broja Re. Jednom odredena bezdimenzijska funkcija <I>(Re) moze posluziti za odredivanje sile otpora F pn gibanju kugle bilo kojeg promjera. bilo kojom brzinom u bilo kojem fluidu. vDJ.A_. kao predstavnik rnase.L "'""' (h) eksperimentorn. sluCa.Dimenzijska analiza 0 0 01 1 -1 +a -3a +b ·-b 13 M: L: +c (f) T: Rjesenje sustava (f) glasi a=-1. 5to je moguee sarno za oblik konst Re sto je potvrdeno iIi R = konst ..

recimo desni dio.1F/I1A oznacava prosjecni tlak na tu povrsinu. Hidrostatika . pa stoga nema ni tangencijalnih naprezanja. inercijska sila pri rotaciji fluida konstantnom kutnom brzinom co ( r udaljenost od osi rotacije. 1= g . a oznaeujemo ga s p pa ce biti I P =1!:!. 1 ) koji je u ravnotezi. Smanjujemo Ii povrlinu . Princip odredivanja hidrostatskog tlaka na masufluida u ravnoteii Imamo li odredenu masu fluida ( s1. kada element I1A teZi nuli. Kod relativnog mirovanja nema deformacija cestica fluida. iii·1= g + OJ2 * r * er 1. (f =. nazivamotlakom u totki M. pa je presijecemo nekom ravninom A i odvojimo jedan. Moguce su i kernbinacije masenih sila.1.1A.1. Sila . Gustoca masene sile inercijska 1 je sila po jedinicnoj masi fluida i ima dimenziju ubrzanja.1F/AA.1F ko]e djeluju na elemente AA povrsine presjeka.1A tako da tOCka M ostane uvijek unutar povrline elementa LfA. iz cega se zakljucuje da u fluidu koji miruje mogu postojati sarno normalne. . Hidrostatski tlak Stika 1. tlacne sile. tada graniena vrijednost proS"jeenogtlaka . = a r ).1F/AA. Primjeri masenih sila su sila tezine koja je posljedica polozaja mase u polju sile gravitacije. npr.a). liievi ce dio ostati u ravnotezi samo ako djelovanje bivsega desnog dijela nadomjestimo povrsinskim silama .1F je sila na element povrsine .a.statika fluida Fluid je medij koji se pod djelovanjem vrlo malog tangencijalnog naprezanja neprekidno defonnira (opstrujava). Fluid apsolutno miruje ako se giba poput krutog tijela (nema relativnog pomicanja cestica jednih prema drugima!). a e 1= 0/ *r *e pri cemu je r jedinicni vektor koji pokazuje radijalni smjer U odnosu na os rotacije. sila pri jednolikorn translatornom ubrzanju fluida akceleracijom 1 g. a kvocijent . Kod fluida u mirovanju iIi relativnom mirovanju vanjske masene sile i povrsinske sile tlaka su u ravnotezi.

tlaena sUa uvijek je Dormalna na svakoj plohi zamHljenoj u fiuidu. bilo u gjpapju. Dazvat cemo ga kod miroyan.Tlak 'e skalarna ve1icma a kako se 'avru'e kod ravDotcle fluidnih masa bilo u inirovanju.hidrostatski donja slika: • rlak se moze definirati preko masenog volumena kao sto pokazuje Hidrostatski tlak = tezina stupea tekucine po m2 h 1 • tlak= p= mg A = pVg ::: A pgh v= 1 hA tezina : mg 2 . veIiCina daka se ne mijenja s polofajem te plohe. tj. 2. ODa je iednaJca u svim Drugo svojstvo se moze dokazati prema donjoj slici: 8 r x . ' Taj hidrostatski tlak ima dva svojstVa: 1.a_hidrostats ill! tlakom.

p ce biti _~ko i~6znati tlak P J = Pm.Do zakona promjene hidraulickog tlaka s dubinom dolazimo elementarnim razmatranjem nestlacivog fiuida (sl.r~~u pl!ev~e~_5·!()bi~ vamo hidrostatski tlak u fiuidu Ip rnjestu. 4. ) Z dG dG =dA dZf}g pg(z+dz) dp (promjena tlaka) Slika 3. dakle. na koiu vee djeluje neki tlak Po (recimo atmosferski tlak)..razlikovat ce se oni.. I (2) Izraz pokazuje koji tlak vlada u fiuidu na dubini Llz od povrsine.E. dA P +.!L_ tlak koji djeluje .. 3. za L1 = P 2 . tlakove na razlici .~_~.) .jH-+~ 9A1+#dp I " I dp = ftg dz. L1z. Prema tome je p apsolutni tlak na tome 3 .. ] odnosno ako prijedemo na konacne velicine lL1p = (!g . dG = dA e g =. L1z·1 Mjerimo Ii.J'_?:.PI pa mozemo izraziti neki tlak p 2 pomoeu poznat2g tlaka p {) .. (p + dp) . ..dubine L1z (s1. = Po + eg .

'Tlak izrazavamo iedinicom koja ie kvocijent sile i povrsine.----- Ip = Po ~h gg·f Premda uvijek postoji (rnakar i neznatan) tlak na povrsini Po.2 m = 1200 mm stupca vode.81 = 1. = rle-s zive = 11772/1000 .2 m od povrsine vode tlak iznositi P = eg h = I 000 .. Dakako da ne moramo upotrijebiti isti fluid kojega tlak mjerimo..Po = IJglz.81 . Pa (= N/m2). nije ispravno.51 m = 151O-mm stupca alkohola. -----. visina tlaka. Visinu tlaka izrazavamo stupcern fluida. 1.81 = 0.r S1.81 = ). na dubini h = 1. strogo uzevsi. tako da tlak u kapljevini odreduiemo iz formule Taj nam izraz dopusta da izrnzimo tlak visinom stupca fiuida. 4 li . 9. naime To je av. npr.e~~ atmosferskome. 9. Vrlo cesto tai pretlak (zbog kratkoce) ne oznacuiemo s L1p.088 rn = 88 mm stupca zive. ili stupcem alkohola h. 4. Ta se greska najceSce deSava bas kod pretlak_~_p!. Tako ce npr. sto. visinom srupca vode: h. ili stupcem hi = P/(h g = 11 772/13 600 . To posebno vrijedi kad na povrsinu tekucine djeluje atmosferski tIak.. mi se redovno zanimamo za pretlak nad onim koji vlada na povrsini L1p =p .2 = 1] 772 Pa Taj tlak rnozemo izraziti npr. 9. =P/Oag = 11 772/780·9.__ Obicno oznacuiemo dubinu_od povrsine Liz = h pa jedmillzba (2 ) pre1azi u oblik . vee naprosto s »P(l. dakako.

a to je 1 mbar = 100 Pa = 0. 1 pretlak L1 . U meteorologili. . tlak aps.kod pretlaka: P > P.atmosferski tlak 5 ! f .LJp Medusobni odnos prikazan je u dijagramu.e~ 10 nun stupca vode. flak I I II 01 atm. OznaCimo Ii apso1utni tlak s p.kod podtlaka: P < Pa P = P. LJp .pokazuje vakuummetar. Kod visih tlakova upotrebljavamo bar 11 bar = 10SPa 1 bar= 101325 Pa p (j) I}iJp . manometarski tlak = apsolutni tlak .__ barometarski tlak . to su svi ti tlakovi relativni. p = P. upotrebljava se jedinica milibar.pokazuje manometar P 2 podtlak i1p . barometarski Catmosferski) tlak irnat cemo: .Preracunavanje je vrlo jednostavno Tlak atmosfere . premda ih skraceno zovemo jednostavno tlakom. !J'nija Jp pod flak It + J I I Ip aps.n --S ui-bnija PI) a relativni s L1p. dakle razliku tlakova medu mjernim mjestom i atmosferom. flak Pa atm.live (ottitavanjem na zivinu barometru).pretlak p aps.testo se izrafuva visinom stupca .75 x mm stugca Ziv. barometra) pokazuju pretlak s obzirom na atmosferski. Buduci da gotovo svi nasi instruinenti za mjerenje tlaka (osim npr.

. Sile tlaka na ravnu povrsinu Lako se pokaze da jc sila Fh uslijed hidrostatskog tlaka pgh jednaka 6 . Na slici 5. biti jednaka i djelovat-CeuteZisru apsolutnom mirovanju i relativnom mirovanju pri translaciji) produktu tlaka Pc» koji vlada u tcZiStu C povrsine i njene plostine ce. Sila tlaka na rayne povrsine Na ravnoj je povrsini jedinicni za silu tlaka na povrsinu vektor normale n stalan po smjeru po velicini. a po velicini je jednaka integralu normaIc gleda u suprotnom smjeru Sila Fo konstantnog tlaka Po ce biti jednaka Fa = PoA poviSirie . po Hvatiste prikazana gustoce sile Fh ce biti pomaknuto ravnina p.2. te se izraz prikazuje integralom F = --n J A P dA Iz gornjeg izraza slijedi da je sila F paralelna sa pravcem od smjera norma le. u kojoj se nalazi od tensta povrsine u smjeru potopljena veceg tlaka . u mirujuci fluid konstantne je povrsina A potpuno o Po x --:_=--=--:=-:::p=konst:::- --------y A Slika 5..1. SiIaFh uslijed lineamo promjcnjivog tlaka (kao ~to je slucaj u velicini.

.sVojstva ile1cifipOVf~ifia Glavni moment inercije Glavni moment inercije Centralni moment inercije Povrsina 1{~ 1>7'/ 1£. osi { i kroz teZiSte. mjereno u _ravnini u kOjoj se nalazi pomin<!. ~ ] -- -4 lI'R4 --4 lI'R4 0 A= Rll1' 7 .!./ -- a{2 -~ b{2 1-- a/2 ba3 .{ YcA I{ '1 (3) Llx = YcA (4) gdje je he dubina na kojoj se nalazi teziste C povrSine A. Izrazi za izracunavanje povrsine su dani u tablici 1. prema slici 5.Judaljenost OC prema21~~U._12 --12 ab3 0 I b{2 A = ab r-. Geometi:ijsKa .a pomaci Ax i Lly hy hvatista H (sile Fn) u odnosu na teZi~te C su definirani izrazima . 'I su glavni i centrifugalni moment inercij(t-pomine A u odnosu na._ If.-k 1] i J. Yc udaljenost teZista C" od slobodne pomine. polozaja teZista i momenta inercije za uobicajene Tabliea 1.~l.

(5) 8 .Tablica 1.1----. sro se lako pokazuje s pomocu De zavise od dubine izraza Fh. a za 0) Yc 00 te su pre rna ravnini konstantan 6x=~y=O.3927 R4 '7 ° -----_-- -I -36 I - - ba3 -- ·-(b 72 002 .01647 R4 Za vertikalno uronjenu uronjenu povrsinu ({) ({)=- tt horizontalno povrsinu = 2 -+ ) prerna slici 7 a) vrijedi vc=tic. R R 31t 0.1"'1 If. kao i za slucaj konstantnog tlaka PO-· Mornenti Mx i My siIe hidrostatskog tlaka u odnosu na teZiste C povrsine na kojoj se teziste nalazi.2d) b ab A 2 ----4R 31t 1--- -- ° .'l 4R I----+-----t--t.05488 R4 -0. te (3 ) i (4 ).05488 R4 0. sto te ce sila Fh se slaze i sa cinjenicom da je hidrostatski tlak u horizontalnoj djelovati u teZistu povrsine.1098 R4 0. nastavak t--- Povrsina l{( --_-.

. te Ce ostati rezultantna sila Fo razmjema manometarskom tlaku u spremniku kao 5tO prikazuje slika 8 b 1. a) otvoreni sprernnik b) zatvoreni spremnik pod pretlakom iii podtlakom zatvorenog spremnika Stika 8. Sila tlaka na povrsinu otvorenog Kod zatvorenog sprerimika u kojem vlada tlak po. Ako u spremniku vlada pretlak. sile konstantnog tlaka Ce se djelomieno pongtiti. Tako bi se kod spremnika otvorenog prema atmosferi sile atmosferskog tlaka izvana i iznutra medusobno ponistile te bi jed ina sila na stijenku bila ona od hidrostatskog tlaka. sUa Fo Ce gledati kao na slici. razlicit od atmosferskog tlaka pa. a za slueaj podtlaka Ce sila Fa gledati u suprotnom smjeru ad onog na slid 8b)) jer Ce tlak Pa izvana biti yeti ad tlaka Po unutar spre~~i~~ 9 . o Po =-- I~r. hcA 2 Yc ~ sin 1? -+ 00 a) {} = .(6) >.!!_ b) v=o Stika 7. Slucaj vertikalno i horizontalno uronjene povrsine Kod racunanja siIe na stijenke i poklopce spremnika treba obracunati siIu tlaka s obje strane povrsine. kao sto prikazuje slika 8 a).

-_ _- fiktivna slobodna povrsina .__i Fb rezultantna sila Na rezultantne b) mimosmjerne sile sile Fa i. na slobodnoj u fluidu povrsini.-..Slika 9. Udaljenost manometarskog tlaka biti iznad stvame na kojoj vlada atmosferski tlak.-. prikazuje polozaj rezultantne sile FR=Fh+FO za slucaj istosmjernih mimosmjernih sila Fo i Fh' D. vladao oba upravo pretlak PMO. na kojoj vlada manometarski tlak PMo.sile_ Na slici 9h) je pretpostavljeno Fb po . ~!_l zatvoren.' _. sila na strani veCe .v =D.v-:.. Za slueaj jednakih su potpuno potopljene mimosmjernih u fluid moze tlaka._. Fh 0 a) istosmjerne sile Slika 9.rR :r F +F h . akod mlmosmjernih da je bi se FR Na sila rezultanta ~vrSine.-.. zamijeniti sa fiktivnom slobodnom povrsinorn.Ako u spremniku vlada pretlak (PMO>O) fIktivna slobodna povrsina ce povrsine.!_Q_ __ __pri1<~t_:~_~~~p!~~ka.1-. . sprernnik. . tezista povrsine Ako A._ povrSinama se direktno otvore~rema siIe Fo konstantnog tlaka i site Fh hidrostatskog uvodenjem slicj_. te provesti proracun sile kao za otvoreni izmedu stvame fiktivne slobodne povrSine je jednaka visini PMQ. Ij . To znaci da se za izracunavanje sile na potpuno potopljene povrsine moze stvarna slobodna povrsina.. tlaka.. r:g H c Slika 1 0 Definicija Za slucaj otvorenog spremniku spremnika. a za slueaj podtlaka (PMO<O) ona Ce biti ispod stvame slobodne 10 L i . tada bi raspodjele i sile tlaka spremnika bile jednake. . fiktivne sJobodne na dubini povrsine pretlak PMo=rgh. Fo = -Fb fiktivne one bi emile spre&:. Odredivanje Ko(L istosmjemihsiIa _sila fn.":'EliZe _ veooj sill. Flll'ezultanta je wan vrijednosti veca je izmedu od sile njili.._ .. h= PMl2..apsolutnoj iznad koje Fo· Za slueaj sila Fo>Fh rezultantna izraeunati slobodne nalazila teZista C. __ <?rl_~ojih je jed~_ atmosferi.L. bi U h vlada u zatvorenorn koja se nalazi a tada na visini H iznad na jednake C. ..._.._~_ drugi .

velicinom rezultantne masene i za slucaj proracuna sile tlaka u relativnom mirovanju pri 5 razlikom da se dubina h ne mjeri od slobodne povrsine vertikalno prema dolje.slobodne povrline. Fiktivna slobodna povrlina se moze uvesti razlicitih gustoea prema slici 11. I1 . nego u smjeru rezultantne masene sile sile f. za slueaj mirovanja dvaju fluida Stika 11. - a gravitacija g se zamjenjuje f.. Fiktivna slobodna povrsina u mirovanju fluida razliCitih gustoca Sve izlozene formule vrijede translaciji stalnim ubrzanjem.

z Ako umnozak shvati vektora kao normale i elementarne = <is DOVJ:Sine dS 5to prikazuje razloziti na vektor kao cIS Ii.dSz--lllogu iIi jednake nuli sto zavisi od kosinu~ kutova 5to ih vektor normale zatvara sa pozitivnim smjerovima koordinatnih osi. y) cIS]. y i z. cos (n. y) J + cos(n. izraz Fx Fy (7) se moze pisati u obliku tri skaIarne _J s. Orijentirani Iz izraza (8) slijedi dS . Element (9) element povrsine iz smjerova x.y bi bila jednaka nuli. x) dS . y)J x gdje su dSx. i :-----l + dS ""-«n.(wrsine je pozitivna.1.---Y b IdS Ii = dSx dS I+ dSy J + as. negativne £rojekcija !. kao moze u slika 12.)1 + dS rosin. se taj vektor i svaki vektor obliku . za kut jednak 9()0 povrsine biti Wzitivne. :~ = dS . z) k se jedinicni vektor normale na element povrsine dS.ije povrsine dS. . 12 !I . a ako je taj kut veti ad ~. Ako je tai l$!!L. cos (n. z) dS je uvijek pOZltJvna velicina. dSJ' dSz projekc. tada komponente. mllUji od 900 projekcija _p. = -J S. Slika 12. Primjenom izraza"_ (8) __ i razlafuCi silu jednadZbe F na komponente Fx> Fz..3. Sila tlaka na zakrivljene povrsine Sila tlaka na zakrivljenu mirovanju je definirana povrsinu izrazom pofopljenu u nestlacivi fluid u mirovanju ili relativnom pli definira uvjet da (7) gdje je tlak bude okomit na povrsinu S Ii = cos(n. a projekcije to~ elemen_t_a dS&-_dSy i . z~ (8) elementarne osi =(n.. gledano prema slici 12. projekcija je nega~a. cos (n.n. 5y pdSx pclSy pdSz (10) -f r. x) i + cosf.

a projekcija Sz je negativna jer vektor vanjske normale s pozitivnim smjerom osi z cirri kut yeti ad 900.prikazuje zakrivljenu povrsinu potopljenu u mirujuci nestlacivi fluid. koja se i p?zitivna je jec je kut toCki manji ill jednak 900.. jer su projekcije po~~in(l jednake.~~~_(povrSin~!9.)S a ~s<o Z :::0 -c)-Vanjska povrsina S z r Cetvrtifia povrsine'kugle Slika b-) -Pelevina -pevrsine-cilindra.. 12 navedenih primjera se moZe zakljuciti da su oblika . S.. pravokutni.ka.silu uzgona. S. proiekcija iz smjera pozitivne osi z ima oblik . prema osi slici projiciranjem i za povclinu povclina). ~je~c:_ije jedna~ F1. __ok je projekcij~ __ d ~p Sz je oblika luka polukruZnicc i takoder je jednaka nuti jer je u svakoj totlci povrsine kut izmedu vektora normale i osi.n:i~ntnog~· pozitivnim smjerovima osi i na. Sx je jednaka kut izmedu eetvrtini polucilindra nuti jer se sastoji normale gdje je na prednjoj (pozitivna je 'taj kut veo i pozitivnog smjera ad 900 _(negativna _x manji od-9o:' Cetvrtina). Sy i Sz nekih povrsina. sto je sukladno zakljuccima ~a. nuli. F~ sile FO konstantnog (1 0) ~ = -PoSx.!& jednake nuli". povrsina. Kornponente ~.~. z . 13 . Projekcija projekcije zatvorene negativnom dijelu. i Sz proiekciie negativne zakrivliene povrsine S na koju ilustrira se trazi sila..>O Sy =0 0rx y z z x \__.. a mogu biti pozitivne.U gornjcm takoder su izrazu Sx. ili jednake nuli.. polukugle 13. _Po_~!om je _p'rindpu na slici13 b) jednaka nuli...~_ .. ~!. Slika 13 odredivanje projekcija sx.1?0lukruga smjera ii i pozitivnog cetvrtinj z u svakoj S7. Siika 1-4.)" su jednake __ ~_JJ~~. jet' je pozitivni tlaka su prema izrazu dio p.jednak 90°_:_li_'!_ slid 13c) projekcije Sx i Sy su jednake nuli.zatvorcnu -~vcii~~ na ~ijek. Primjeri odredivanja projekcija U slu~ju dobije izmedu vrijedi kruga ~ine vektora oblika nonnale eetvrtine kugline pomine. Isto od dvije identicne osi eetvrtine 13~projekciia Sy' Povrlina a' na drugoj Sy povr~ine pozitivna. -PoSy I1 FO z Ocito ce (11 ) = na -PoSz negativnim Efojekcijama povrsina sile djelovati (odnosno u obrnuto"-S}I~~k.

. Ponovo ce sila u pozitivnom smjeru osi .... odnosu na teziste CJ je povrsina Sx uzeta s apsolutnorn vrijednoscu . hidrostatskog tlaka Pb uslijed = pgh je analogan postupku odredivanja siIe na ravnu povrsinu.~- I ' L-/ I .. I I .....'/. u izrazirna za pomake hvatista H..> Stika 14 Sila tlaka na zaktivljenu Postupak odredivanja komponenti Fx i Fy siie F povrsinu ... _.1 ~ I~ I x -_--'r---t--r-f_.': ': ciJr=hdSZ I I ... da projekcija Sx moze biti pozitrvna ili negativna.. ( I ...)...h y S I{{ y = -pg\Sy = hy hy 'ISyl I{< (13) Ll~ .... = -Pey LlJz......r.z o y I~/ '.. -+-. F... ISyl 14 u [/ . .. ako je projekcija Sx negativna i obmuto .. I I 1 '..-· ...." ._'1I v I ...i (4) uvazavajuci oznake na slici 14 moze pisati / 'l'J = glavni moment tnetcije (12) /'K. = centralni moment inercije S obzirom sile Fx (u Fx gledati izrazi za povrsine s. I "': _I I I I I I I I ... Projekcije Sx i Sy su ravne povrsine uronjene u fluid pod kutom z?=9O" (vidjeti sliku 5..~ I I . 1_-_. Analogno slijede komponentu siJe Fy i izrazi za pomak njena hvatista Hy U odnosu na teziste c.. :"'1 ." I .. te se sukladno izrazima za silu Fh na slici 5..rl:c_.

E!.rotaciji konstantnom . ukupne masene sileo Za slueaj relativ. Ako je zakrivljena povrsina potpuno uronjena u fluid. U tom se slueaju. a s druge strane s atmosferom. a vrijednost gravitacije _8_ se zamjcnjuje s _~solutnom vrijednoscu f .. odnosno da se dubine h~ j hy na kojima se nalaze teZista i <. kutnom brzinom.. dubina h _ mjeri u smjeru rezultirajuceg vektora masene sile f.. =- Js. mjere od slobodne povrSine. projekcija SI i Sy. te bi sila Pz gledala u negativnom smjeru osi z. Ako je zakrivljena povrsina s jedne strane u dodiru s fluidom.. pg~!dV = -pg J v dV -pgV (14) prema slici 14. Za primjcr povrsine prema slici 13 c).. prema slid 14. komponenta sile F.l. Predznak komponente sile Pz ovisi 0 predznaku projekcije Sz. smije se primijeniti postupak s fiktivnom slobodnom povrsinorn..mirovanja pod djelov~njem gravitacije.. gdje je projekcija Sr. bi gledala u pozitivnom smjeru osi z . Uzimajuci da su gustoca fluida gravitacija g konstantne velicine.L. reiativnog mirovanja pri translatomom gibanju stalnim ubrzanjem. negativna. 1 projekcija Sz bila pozitrvna. a da je umnozak h dSz jednak diferencijalu dV obujma V izmedu povrsine S i slobodne povrsine. ocito ce prolaziti tezistem volumena V.. za izracunavanje komponenti sile hidrostatskog tlaka za slueaj apsolutnog .5_ miroyanja . vrijcde i za sluea. sila konstantnog atmosferskog tlaka izvana se obracunava tako da se proracun sila vrsi s pretlakom. slijedi da je vertikalna komponenta Pz sile hidrostatskog tlaka na povrsinu S po velicini jednaka tezini fluida koji stane u prostor izmedu povrsine S i slobodne povrsine. te se moze pisati da je (15) Tako bi za povrsinu S prema slici 14. Komponenta Fz sile hidrostatskog tlaka se odreduje iz izraza ex r. sila tlaka na zakrivljenu povrsinu se Odreduje_ d~ektnim integriranjem izraza (7). 15 .Izrazi 112) i (13) su valiani liZ pretpostavku da se ishodiSte koordinatnog sustava nalazi na slobodnoj povrSini. S obzirom da je sila Pz jednaka tezini. Naravno da izrazi ( 12 li 13lJ_(_1S.

Ocito je gustoca Al veca od gustoce p.Pa = Pogho . jer je smjer puta suprotan tlaka se naziva manometarskim tlakom... smjerom od _!oCke 2 do tIak.4.§kog _predznakom. osnovnoj jednadzbe Instrumenti jednadzbi ravnoteze za mjerenje ravnoteze se more objasniti princip mjerenja a manometri tlaka. prikazuje hidrostatski Shematski prikaz u obliku mjerenja U cijevi tlaka za mjerenje tlaka u tocki A manometar posude..£!!!. U tocki 1. prikazuje diferencijalni manometar za mjerenje razlike tlakova u tockama A Slika 16.~lak.manometarski shematski i B dviju posuda. (16) 1 do toCke 2' meta a promjena smjeru tIaka masene s pozitivnim sileo Razlika predmak9m.. tj. Slika 15.pgh I bi manometarski (17) a negativni .bio Pozitivni . tlaka se nazivaju maflometrirna. IPA = Pa gdje je poklapa promjena sa + Poghotlaka ad masene ~ tocke sile. ow ubrzanja kojib i kutne brzine na se rad zasniva su hidrostatski ili tekucinski Ir • " h AI Slika 15. ubrzanja i kutne brzine S pomocu rotacije. tocki 1 kojem S pomocu jednadibe sve promjene ravnoteze se moze izraziti tlak u tocki A kao tlak u se dodaju tlaka iduci od tocke 1 do tocke A. prema s negativnim i . prema slici 15. (16) z. Shematski priJcaz diferencijalnog manornerra 16 u .~osfer. Tako IpMA Slika 16 = PA . vlada atmosferski tlak Pa> a u tockama 2 i 2' su tlakovi jednaki. Principi mjerenja tlaka.1. ispunjene fluidom gustoce p koji se ne mijesa s fluid om gustoce Po. tlak se naziva pretlak. toCke A apsolutnog jednadibi jer se .

. U .. ~ L a) Slika GledajuCi _.. hI i hzManometar oblika U cijevi. Prikaz principa mjerenja sila ubrzanja ga ani pravac slobodne p_ovrsine s m(ll!enih i trokuta sto i krakom U cijevi na slid 17.L~jedi odnosno prema a ~~x ~ Za verziju Zbog ubrzanja -LT2 akcelerometra kraja 2XI = ---1: g slici (19) kraju povrsina cijevi je mjeri a pretlak PM . kapljevina te vrijedi za visinu h. od tocke a A gustoca do tocke PJ je ocito veta od i Pl... na koji slici se 18. (20) kutna ~ brzina u rotacije je prikazan d. da se moze zane mariti zakrivljenost slobodne cjevcice promjera 17 .Ponovo gustoca je Pl uvjet oblika da se tekucine u manometru ne mijesaju. 17 b) se na zatvorenom polozaj tekucine u se manometar tada vrijedi i slobodna zatvorenog se mijenja manometra PM. a) . tekucine promjenom u otvorenom pretlak kraku nalaze u istoj horizontalnoj odnosno ravnini a= PM pL PM = paL. Postavljanjem jednadzbe ravnoteze B... pri cemu u tahometru (21) pri cemu povrsine je pretpostavljeno unutar da je d < <R.slienost horiwntalom trokuta _~ b) 17. a) ho. Princip stanju Pri rada tahometra konstantnom se prosjecno kojim se mjeri nalazi (j) mirovanja se tekucina u istoj horizontalnoj brzinom se podize ravnini u svim krakovima cjevcici tahometra nalaze ostaje promjera rotaciji kutnom spusta krakovirna promjera fluida udaljenosti R od osi rotacije kapljevina na visinu hlo a u centralnoj kolieina D. PB' na temelju poznatih gustoca a izmjerenih prema slici visina 17. koji se giba stalnim tog ubrzanja.. tako d. na ista. slijedi jednadzba manometra ( 18) iz koje se lako odredi razlika tlaka PA _.. Ako manometru stalan. horizontalnim ubrzanjem moze posluziti za mjerenje Pa I a .

. Prikaz principa rada tahometra Veza medu visinama h i ho je dana izrazom h = H2( 4'Q CO'R2 tj. w . promjera D. .-. . _ ho=h+W Iz jednadzbe 4g T D )2 (22) slobodne povrsine slijedi Iho + h.---~~~~. i d Dj .ika18. ...d dodani volumen . stavi stap s kazaljkom s pomocu koje se ocita pomak h. cD «=konst.--. (22) i (23) slijedi izraz za kutnu brzinu OJ u funkciji pomaka h.. ._~ .. ~ ~:2I 1 (23) Kombinacijom izraza (21).. . \\ .--------- 2g 1 +2 d (D}2 R2 __ _!_ D2 8 Jh (24) Obicno se tahometar izvodi tako da se u srednju cjevcicu.····-··-··-i···~····---" w=O ~ R "'------oduzeti volumen Si... . na temelju kojeg se izracunava kutna brzina o: 18 . .

i drugih barometara (npT. dakako.. Buduci da na slobodnu povrsinu kapljevine djeluje atmosferski. Ima. razini vladati isti tlak. koja je donjim (otvorenim) krajem uronjena u kapljevinu izlozenu atmosferskom tlakuJ!x_ U -=- I I I I I Slika 19 Princip barometra Iscrpemo Ii iz cijevi say zrak. kod normalne temperature tako malen da gamozemo zanemariti. eg ] Za barometre se redovno upotrebljava Ztva jer je njezina gustoea tako velika da cijev moze biti kratka. popet ce se kapljevina u nio] do stanovite visine jer su u cijevi ostale sarno pare kapljevine.1.mjerenje apsolutnog tlaka Apsolutni tlak atmosfere .1.• Sastoii se od staldene na vrhu zatvorene ClJeVl.!_ezina stupea kapljevine u cijevi. koji.4. Ti su baromerri zbog_ toga vrlo toeni._ri~<? _?~!·ometrom. To [e maksimalna visina do koje ce se kapljevina uspeti u cijevi. aneroidi)._ kojemu drzi ravnotezu. izgleda kao na slici 19. tlak Paz morat ce u cijevi na isto. osnovi._ barometarski tlak ~i<:. Barometar . I 11 II II II II :~I" ~ .~ 19 . a tlak zasicenja zivinih para je.__!L IPa h.

Slika 20. I I I I I I I I I I I I horfront Slika 21 Zidarska vaga 20 • I I I I I I I I . 21 ). Princip spojnih posuda U tocki J\. visine u oba kraka biti jednake. u objema ograncima razlicite tlakove na slobodnim povrsinarna kapljevine.1. tj. sto nam je poznato 1Z svakodnevne prakse (npr. Spojne posude . P2)!gg·1 (24) Razlika medu objema razinama jednaka je razlici tlacnih vrsina na povrsinarna. p 2 = PI (npr. na povoljno odabranom horizontu 0 _.5.0 isti tlak u tekucini.princip zidarske vage Imamo Ii.I tlak je a U tocki N Buduci da mora biti PM = PN' E- to je: hI = h = (Pt _. Pa = atmosferski tlak). zidarska »vaga« _. Iz formule (24) opazamo da ce pri iednakim tlakovima na povrsine. PI i P2' to mora biti. kao kod spojenih posuda na slid 20. ukoliko se tekucina ne krece.

dakle l_(PO)l/lll -e. Ravnoteza atmosfere Atmosferom nazivamo plinoviti plast oko planeta. a napose oko Zemlje. a ne ekvatoru 17 km) proteZe se av.razlikuju).I g [1.p Kombinacijom dobivamo V e~' s jednadzbom stanja plina lIe = = lIe = RT/p 1 (Polp)l/n ~To = RToP ~_~ o Po~ (2) gdje su Po iTo vrijednosti na povrsini Zernlje (H = 0). Nad stratosfer. ona kod koie se mijenja po zakonu politrope. Tlak se pri tome rnijenja U ovisnosti 0 visini (1) (Zriak minus zatosto s porastomdffpada dp). = __ n RTo n·. nad kojom se proteZe gotovo 15ezr80l8 eksosfera (i tu se poda<.za se stratosfe'ra.5. Proucavat cerno sarno troposferu (do ~ 11 km visine).(.L)n-:l) Po (3) Odatle rnozerno proracunati promjenu tlaka s visinom _p_ Po = (1 _ ~nR I . Do oko 11 kID (na polovima 8. odnosno od Po do p. KoIiko je iz sadasnjih istrazivanja poznato. e P v= ll pIeR = konsr. Uvrstimo Ii izraz u (1) te integriramo od 0 do H.5 °c.To 21 (4) . Iznad troposfere do oko 80 Ian visine pru. Zemaljska se atmosfera proteze do pribIizno 400 km visine Cpodaci se dosta razlikuju). troposfera. - P. Stvarnosti se naivise nribliZava tzv. Stupac atmosfere koji se uzdize povrh ZemIjine povrsine pritisce na nju tlakom koii zovemo atmosferskim tlakom.56.pm ski se do visine do gotovo 400 km ionosfera. u kojoj vlada konstantna temperatura ad .i i nazivi. izlazi (2) H=odnosno H RTo CPo (Il- 1 )/n f p p-lIn dp . u kojoj temperatura pada s visinom. . ti.6. He) n':l . politropska atmosfera. . Za dva stanja (s indeksom »0« i bez njega) bit ce..1.

>:: ~ . flo.. Zato je dogovomo usvojena..4 0.0 f 280 26fJ '-20 . a osim toga i s vrijednostima Po.: :---. Te su vrijednosti ovisne o meteoroloskirn prilikama. Po = 1013 m bar 1 mbar = 1hPa = hektopaskal ... 300 t3 0 . ti.- " ! 1 "i / j 160 140 cn2/s 120 100 80 '0 I V 1 I C) 60 ~ • o 10 1112 14 I . 1070 mbar..' 0...225 kg/m3• Siika 1" prikazuje promjenu tih (i drugih) velicina s visinom...t.. gdje treba komparirati performance letielica..8 0.dobivamo T=To-g·H Temperaturni n-l nR' (7) je gradijent.. r-....6 . To [e danas tzv. ~. Hg) To = n~l (5) Promjenu temperature s tlakom proracunavamo jednadZbe stania n-l opet iz [ednadzbe politrope (6) i TIT 0 Uvrstimo li taj izraz u (3) (PIp 0)-n- .-: " '"~ ~ .... dakle.. ~ ..6 ~ Q. <..i!.. ~ 960 ... kola je odredena ovim velicinama na Zemljinoj povrsini: ...0 ~ 1.. standardna atmosfera.() '0 f 0.gradijent temperature dT/dB (po opazanjinia) = -6.. osobito za potrebe zrakoplovstva.. 16 18km 0 TROPOSFERA STRATOSFERA Slika 1 Promjene fizikalnih velicina s visinom 22 .. prijaSnja CINA-atmosfera (Commission Internationale de Navigation Aerienne).. To na povrsini Zemlje. Vee se barometarski tlak koleba za oko 5% (ti..I)/(nR) I (8) Kako vidimo. bar ~... 1. a da ne govorimo 0 temperaturi.gustoes eo = 1..odnosno promjenu gustoce s visinom (10 e = (1 _ nnR I . 2'0 220· 200 ~ -80 -100 0.. J V ~ ~ ~ 8 0. u svim se formulama susrecemo s tim temperatumim gradijentorn..5 Kfkm -. linearan pa iznosi: IdTldH = -g (n .2 p.2 r.....tlak. .. na povrsini mora) od p. lCAO-atmosfera (International Civil Aviation Organization). k..temperatura to = 15°C = 288 K .. internacionalna standardna atmosfera. Qo X. '0 20 .

180r----r---. (kml H f .H\2 31 + HJ 20-H 20 + H pa se u stratosferi racunaiu eH/eO = Povrh H = 11 Ian vlada t = konst. prikazana su svojstva atmosfere do visine od 180 km..235.. Uz uvrstenie visine H u km dobivamo empirijske formule za: temperaturu tlak tH po formu- = 15 - 6.-T"t7--~__r_--__r___T__. Zbivanja i pojave u atmosferi .~. = -56.U troposferi (do H ~ 11 km) mijenjaju se vriiednosti lCAO-atmosfere lama ( 4 ).unia I / 1fXJ 10-7 1frS I(m) 1O-J 10-' 1 10 p(bor) (/-sJobcdri put mcI~ulaJ Slika 2. te razna zbivanja i poiave u njoj.255 288 1 2255 (288 - ~ gustocu eH' 6.225 288 k/ 3 gm Aproksimativne formule za odnos tlakova i gustoca glase: PH/PO = .( .I tr.. ( 5 ) i ( 6 ) uz koeficijent politrope n = 1...5 H)5.5 H °C b ar PH' = = 1 013 25 (288 ._----------.31 ~..0): Na slid 2.5 H)4.5°C vrijednosti po zakonima izoterme (n = 1.

.. Kako se definira teziste linije? " I"" A k 0 su poprecne dirnenzii nje Ia mnogo manje 0 d d uijme (b.. h «: 1 ).. zadatak odredivanja koordinata tezista S svodi se na odredivanje geometrijskog sredista Koordinate rezista povrsine A su: xs =. k 0 d tan k e zice..."ZS)l mlJe 1 su: o "" f xdl 1 (1) 2 .) = konst..1 . »->: _. t". i 1. (slika 2. I '~' I ~_"O""---Xs- Y Slika 2 3.. ) cijaje debljina 0 znatno manja od drugih dviju ).. unenzije polozaja tezisra S svodi se na odredivanje geometrijskog sredista linije duljine I.) "0 0 A" " 0 d recrvanje Koordinate tezista S(x' s ' Ys .' I V . h povrsine A. '_ Ys "\.I ! x: .2. Kako se definira teziSte plohe (teziste povrsine)1 Za homogenu plocu ravnomjerne gustoce (p dimenzija ( 0 « b... npr.A Ys fydA A (A) 1 Zs =- I zdA A (A) A= A 1 gdje je plostina povrsine jednaka: (A) fdA "-.... j .~~"~ r . .. (slika 3. J' . ...

~-----1'. Kako se radi 0 nepromjenj ivosti ubrzanja sile teze za prornatrano = g) .1 Zs 0) fydl = ... 0 = dm g .. . 1 tije u P = konst moze se pisati -'. (slika 4. izracunati m =pV skalame projekcije radij-vektora polozaja tezista: 3 .) skupa sila (ovdje je to Gm oko proizvoljne tocke (ovdje je to ishodiste koordinatnog sustavate 0) jednak zbroju momenata svhih sila koje cine tu rezultantu.. ovdje je to iskazano putem integrala . I s-.. Kako se primjenjuje Varignonov teorem za odredivanje te. nje .f zdl 1 (l) 1= 1 J dl (l) gdje je duljina linije: z d/.zista tijela? r~xG= JFxdG Prerna momentnom pravilu iii Varignonovom teorernu opcenito vrijedi sto je upravo poopceni Varignonov teorem koji govori daje staticki moment (G) rezultente .1 Ys . dm=pdV te se mogu .. G = m g te s I" diI: IJe m te ako se radi o . I / t-- Slika 3 . 1 vnje diI da .. 4.. h omo&enom .

' Jednadzba se pravca rnoze 0 d re diti IZopce Je d na dzb e: z ItI Z te poznatih koordinata dvije tocke pravca = Ky + L Za Y = 0 .Xs = - 1 V (v) J xdV Ys =v 1 (v) f ydV Zs =- zdV V (v) 1 f gdjeje V= [dV (v) obujam tijela r~In y Slika4 5.) b Slika 5 . Z = h sl ijed i h =L 4 . Kako se odreduje teiiste trokuta? Neka se odredi teziste povrsine omedene koordinatnim osima i padajucirn pravcem koji ih presijeca te oblikuje trokut sirine b i visine h (slika 5.

. a z=--y+h Jednadzbe je pravca: Povrsina je trokuta A= bh 2 1 Ys =- fydA (A) potrebno je prikladno Kako je ope en ita formula za odredivanje koordinate definirati diferencijal plohe cIA (slika 6.+h h b' v b Slika6.5 .) y tezista S plohe A Z=_····--l. U tu se svrhu moze uzeti diferencijalno uski uspravni pojas sirine dy koji se moze prornatrati kao pravokutnik __ h hd .--y+h prornjenjive visme ZSi _ cijeje teziste na koordinatama YSd - dy YSd Y+ a 2 = y+- dy 2 i =- hd 2 tezista su: Koordinate Ys Ys = -/1 ~YSddA = -/1 ~(h ---y+h A'o AD b )( y+-dY) dy 2 1 = -/ ~YSddA = -/1 ~(h --y+h A'o AD b )( y+-dY) dy 2 to diferencijalna velicina Velicina se dydyu racunu tezista zanemaruje jerje b ( --y h bh 3b drugog reda Ys 2 h =-/ ~( --y 2 +hy) dy=-2 bh 0 b 3 +.z.z = 0 slijedi 0 = Ka +h tj h a K=--!!. A02 Ao 2 b )(h --y+h b ) dy .Jb hy2 2 0 Ys ="3 10 1°h dAzs=-J1~1(h zs=-lzdA=-[_i --y+h A (.Za y =b .

Slika 8 Kak oje dq.) __I / I dl r .'tj luka ell = r dq.... I I \..) r lS Slika 7 1 = Jell Duljina kruznog luka je: -" Potrebno je definirati diferencijal " ell (slika 8...'= 2r a Duljina je kruznog luka: 6 L ....' vrlo mala velicina luka je smjesteno C< rnoze ell se racunati duzina duijine r dq.' Teziste Sd ovog diferencijalnog na samoj sredini diferencijala kruznog 1= (rdq. Kako se odreduje teziste kruznog luka? Potrebnoje odrediti teziste kruznog luka polurnjera r s vrsnim kutom 2a (slika 7....Zs = _1 (!!_y3 bh 3b2' _2h 2 2b y2 + h2y)b ' o = h(~ _. I ' ..~ + 3 2 1) h zs=3 6.

= . Ys tezista: = .. Kako se odreduje teziste kruznog isiecka? Potrebno je odrediti teziste kruznog isjecka polumjera r s vrsnim kutom 20: (stika 9.>tj r 1 dA= -r 2 1 d~= -r 2 2 dq. _. (slika 10.> S rSd =-.. Koor di mate tezbta su: Ys =-lydA= Ail 1~ A -'" I (rSd cos q.»-r dq.] = r :2 0: I:! 1 I 2...>rdq.I r cos q.>=-r 2[ 0:..' -" ys =--·r sin 0: Q:' '~- 0:=- st ys =-r=7f 1 2r 7f Za slucaj polukruga 2 koordinata tezista iznosi 2 7.-0:).1 :! 2 7 .:" 2dq.I yell 1. .> vrlo mala velicina moze se cIA racunati kao trokut visine r S katetom r dq.(.Apscisaje .> ...> 1...>=-r '! dq.) r Slika 9 A= Povrsina kruznog isjeckaje: Kako je " JdA -co ..: a 1~ 1 ~( .) dq.:" 2 ct.Potrebnoje definirati diferencijal cIA .Udaljenostje tezista dove diferencijalne povrsine 3 mjereno od A=-Ir 2r ishodista koordinatnog sustava 1 '! 1 - Povrsina kruznog isjecka iznosi: 2.

) koja Iezi npr u ravnini (y.!_ al'(cosq. Ovo je vidljivo i u samoj postavci integrala jer varijable kako z take i y mogu...':t::itp 2 3a:a' Ys Ys a=N Za slucaj polukruga =·--r=-· 3N 2 21 4r ~ 2 koordinata tezista iznosi r L .)~r2dq. -=a (2':.z) definiran je integralom: Sy = rzdA oko osi y: Sz = .. 8 li .=. Sto je to staticki moment povrsine i koji algebarski Staticki moment povrsine (A) predznak moze imati? (ravnel) (slika 11. NE rnoze biti negativna.... s )' Slika II Staticki moment povrsine temeljem gomje definicije moze biti algebarski pozitivna iii negativna velicina. po definiciji. r3 r2a =---r 3a 2sina COSq. kako je vidljivo i na slici biti i pozitivne i negativne Velicina ciA.. ~----. Slika 10 8.IydA oko osi r: (A) .Ys =_1_.

.:::: --_ II M . tn: .I::: -II tj 01 z: v: N 21 ':)1 j ~i o...Y ~I ------ .N ru: 0' ~. - ~It-: <E 'l II -r: 11 N <1J U C .i "'I EI 1-1 -!:::IN II IV D 0' .~II~ II (/) ...N :::J L .

Sz .l .. " "" o v.. N Gi I\J.~ ...'U :I~ -?i ..:I~ II >... :....... OJI -¥[ 01 ~i ~I I.

...-±: >U ~ I (~ ii '1 z _'l: -".. / X) II i1J1...' Oi! _Qi ~i ~Ii I WI' i g1j: _y.. ..: m: '.::l :..L L! ::l j / ...:../x II z . rr: " zc rr-."_ 1 c.... .:' .. w "0(.I II ... '<fl '-::ll I ~ ! I ~i l_ .U .)1 ~ I(~ "II N -_.Y! rc <Ii v» C' ~N' :.....I -Q ('11 M :z 0lIM '" - 11 d± . :.a c ::.' W.

'0 Q) E (~ 1 co r9. C' + ~ <::: II + 0J '-' s IN L I . :10 01 I ~. > L. I II ('11 M II ! fiji 0 CD ~I <n :':::1° (. --.('1 '" ("".:: c >Ill 0 o. 1'7 II I :.l C-j . II II II Z zr: 'I ~. JO ~._ I.

m 1..2 22. .2S3m = _.. y . SIlei 12 .'" y V .zs) .00 1..75 3.6 xSi.00 2.8 (2 16+0.8 . D·imenzije na s I·· su d ane u lei Slika 12 . .6 + 0.j..PRIMJER IZRACUNA TEZIST A SLOZENIH PRIZMA TICNIH TIJELA: Za betonski temelj stroja za d an prema metrima . zS=O.40 3..1 16 +2. Y5 Z 5 = 1.00 0.6+5 3. '" Z 51 V = -22 8 (1 16 + 1 3.40 1 2 3 I Xs L I 1 V 3. Pretpostavke i postupak: Temelj se smatra homogenim tijelom te se odredivanje tezista svodi na odredivanje geometrijskog sredista njegovog obujma .6+ 1 3.(.75 5.m YSi.60 3.V .224 1 3 m 1· .0 3.60 1.2). . oznaceni na slici Obujam i koordinate tezista dijelova su: 1 Vi.m3 16.2) 5 .00 I = 1 22. 2 1 3 l' .00 zSi.m 1.2) Koordinate tezista S temelja u pravokutnom koordinatnom sustavu su: = 3 tfXSiV.8 2.Ys. ·..00 0.916m 13 . Xs = 2. 0 d re diti It! k oor dimate tezista' V'v S(xs..Promatraju se pojedini sastavni dijelovi temelja. Si 2 22. V 2-1 £.J ' .

. Jednadzbe se parabole moze odrediti iz opce jednadzbe: z == I('l/i. ) a Slika 13.PRIMJER IZRACUNA RAVNINSKE PLOHE OMEDENE PARABOLOM: Potrebno je odrediti teziste povrsine ornedene koordinatnim osima i parabolom II. +L te poznatih koordinata Za v=o ~ dvije tocke parabole n=: z-h - slijedi 1--L 2 Za y= a. h 2 +h A= Povrsina ispod paraboleje: Potrebno je definirati diferencijal . (slika 14. reda cije je tjeme na osi z (slika 13.fdA o cIA. z = 0 slijedi 0= Ka +h tj Jednadzbeje parabole Z=-2Y a a..) ~--~~--~---~ y a Slika 14. hd Kako je dy vrlo mala velic ina rnoze se dA racunati kao pravokutnik visine i sirine dy cije je teziste na hd polovici visine tj 2 14 r I I' ..

4 h a \ Sa Zr=- (!!_. Ys=-I 3~ ( 2ha 0 --2Y h 3 a +hydy=) 3 2ha ( --2Y h 4 4a +2 hy :2 JQ o.._2_ s .--'--- a Slika 15 I . ) 1~ Ys =-lyciA= Ao Zanemarivanje 1' h -I?( -_.+ ha = -ha J o a 3:l 0 3 3 Koordinate teiista su: (sIika 15.-2 Y :2 a + h ) dy Zs 3 h = -J'?( --4 4ha 0 2 a Y- 4 -2 2h:2:2 :lJ Y + h dy a 3 z .. ~ V ~. 4 Y 5_ 2h:2 3a y :l + h:l JQ _ 3h (]__ _ ~ + ~) Y 0 .IzdA = -1..h hd = -2""Y Sa slike je vidljivo da je a :2 +h te slijedi: ciA= ( --:2 h Y :2+h ) dy a Povrsina ispod parabole je: ) h ha 2 A = ~( -') h y :l + h..ciA A0 A02 1~ 1 ~hd Zs = -1'?1( JAo 2 h -2 a Y :2 + h )( h .. -:2 Y 3 + hy )Q = ... yc ~ = -·a 8 3 Zs = .4 1S 1S 1S 2h ~ S 15 I j I . a:l diferencijalnih velicina drugog reda je slicno kao kod izracuna tezista trokuta . dy = ( -.y A0 :l +h ) ydy ..

-~ _ i-l L...646 em Zs = 2-188 em 16 l.c2---. Plostine dijelova povrsina i koordinate njihovih tezista su: I I I Ai I ..l 3 =a 2 +--+--= -(6+n) 4 a2n a2 a2 4 2.--a--. odrediti koordinate tezista.54 em 2 .PRIMJER IZRACUNA TESISTA SLOZENIH RAVNINSKIH PLOHA: Za sastavljenu povrsinu zadanu prema slid 16.xSi - 1 2 3 a -- 2 a I YSi - I ZSi I a 2 2 o -- a2n 4 2 - o 3 - 4a 4a a 3 In 0 371 - a2 a Plostina je sastavljene povrsine: A =L~ i.3(6+n) -(6+n) 4 2a 2 +. v SIika 16.917 em Ys = 3.YSi~ _ . Xs == 2. f .-3n 4 4a a2n 10a Uvrstenjem numerickih vrijednosti izracuna se: A = 228. ako je zadano: a = 10 em.XSij~ i-l 3 = a 2 3 2 2 ~(6+n) 4 a 2 = --- 8a 3(6+n) Ys . Koordinate tezista sastavljene povrsine: Xs =- 1 a _ a 0 __ a +a A 2 A 3 L.

=~ ~ZsJi Zs = 18+15 39.32 39. Treba odrediti koordinate tezista S.916 174.27] Ys = 6... 32 48+18 30+9 18+15.05] 9. ako su dimenzije na slici u centimetrima Slika 17 DuIjina zice (Iinije): 1 = :L.05 + 39.04 em 17 . Koordinate tezista S Iinije I su: xs- 1 1>-1 1 5 Si i - 1 [-6 174 .916 39.385 em = 17~.27] xs Y s = 5.27 = 174.5 39.32 em '" x 1 £.PRIMJER IZRACUNA TESISTA SLOZENIH RAVNINSKIH LINDA: Homogena fica savijena je u obliku prema slici 17.li i-l 5 = 48 + 30 + 18 + 39.32 [15 30+30 z .05+15.96 _1 em Si i - -1 ~Y tl· 1- 1 [12.

dok udaljenosti J z dA t. S (ovdje ujedno i ishodiste koordinatnog sustava y. 2 ' 2 (A) i CAy bilo y bilo r su u kvadratu II. .z): 12. 2 i. Sto je to polarni moment tromosti rayne povrsine? Polarni moment tromosti rayne povrsine detiniran je integralom oko osi neke tocke.) . Sto je to centrifugalni Centrifugalni iIi devijacijski moment tromosti rayne povrsine? moment tromosti rayne povrsine definiran je integralom 1yx =IY oko dviju osi koordinatnog sustavav. = oko osi y Iz (A) 2 dA Ix oko osi z: = Jy dA (Ay Slika 18 10. npr. Kako se definira aksijalni moment tromosti rayne povrsine? Aksijalni moment tromosti rayne povrsine definiran je integralom (slika 18. Koji algebarski predznak moze imati aksijalni moment tromosti rayne povrsine? Aksijalni moment tromosti rayne povrsine moze biti sarno POZITIV AN! 1)' = Ovo je iz razloga sto u integralima moze biti negativan. = J y dA diferencijal povrsine dA po definicijidA te su stoga uvijek pozitivne ne .z: (A) zdA 13.MOMENTI TROMOSTI 9. Koji algebarski Centrifugalni i moment predznak moze imati centrifugalni moment tromosti rayne povrsine? tromosti rayne povrsine rnoze biti i POZIT IVAN i NEGA TIV AN! I 18 L.

3 = 11+ 12 11. Kako se odreduju glavni momenti tromosti? Glavni momenti trornosti presjeka s obzirorn na glavne osi presjeka su: 1= = 11.lnin = 13. Kada je centrifugalni Centrifugalni iIi devijacijski moment tromosti jednak nistici? moment tromosti rayne povrsine oko dviju osi koordinatnog sustavay. CPo osi dovedu u 15.z iii su pak obje ujedno i (A) 1) kada je bilo koja od osi koordinatnog OSI SIMETRIJE toga lika 2) kada se rotacijom koordinatnog sustava yOz za kut poziciju te postanu GLAVNE OSI TROMOSTI 1 i 2.z 1)« smjestenog u TEZISTU LIKA: = Jy zdA bit ce jednak nistici u dva slu~p: sustavar. + 12 sin 'Pl .12 + cos 2'Pl 2 2 19 . z ) koje su 1y - = 11 cos 3 e.112 = 0 Ako su poznati glavni momenti trornosti presjeka. 14.1% = Jy zdA euvijek pozitivan.2) trornosti presjeka: y. Ovoje iz razloga 5tOu integralu (A) diferencijal povrsine ciA po definicijidAj dok udaljenosti biloy bilo z mogu biti bilo pozitivne bilo negativne. tada su momenti tromosti za koordinatne osi ( zarotirane za kut cP I u odnosu na glavne osi (1.

dl Y /drp = 0 .16. I )' i 1 poprirnaju ekstremne vrijednosti kod kojeg je uvjet ekstrema =0 Z - odredene su glavne osi presjeka 1 i 2 te gJavni momenti tromosti Kut se CPo moze odrediti iz: tan2po =-~ -2 1 1)'-lz gdje kut (Po odreduje glavnu os I presjeka.. zapravo I yz CPo. Kako se odreduje kut glavnih osi momenata tromosti? Rotacijom osi presjeka za kut funkcije presjeka . mjereno od osi s obzirom na koju je moment trornosti veci po algebarskoj vrijednosti 20 .

I I I I I I I -Oi d Momenti tromosti nekih ravnih likova Momenti tromosti i momenti otpora ravnog lika za osi koordinatnog sustava y.z smjestenog u tesistu lika: I I I I I I I 21 .

(¥) II ""-< (:1.... Bt:'" Bt:..... (03 ~ 1'0 " M - M ~ ~ .(:1. . "'''' ~ ~ ....._.. ~""I-cM .. ~ ~IOO ~" ...:: I II II =...' '" ......... .... II II ""-< =.. Bt:'" . M~ II ~N '"I" " a 0.. <:3 I -e- ~ .. M~ ~IN .. \j r-< ~ Bt: .~ II II .._.. .I 0 C M\j s 1'0 ~I~ II II II II \j II '" ..c. Bt:. 0 1'0 (¥) ~+ ~ =r ~. ~ ~ I ~ II ""-< =..._..I o c. II Bt:. M~ '" M~ II M '" tnloo II ~ .. ... <:.. . . 1'0 r.....'" II + 0J <'< ... Bt:'"' . II .....: . C <:. II '"' Bt:. tn 03 M~I M ~ + + ~ II " .._._. II =. ~ .._..'" :::' ..._.. ....I r/1 .Q II 1 1'0 (¥) . -e- " <:3 I -----._.IN . .. o II II -'"' ...~ ID <Q' ID Bt:'" ~ ID ... o ~ ..::t.._._... .. 03 " =.I .9.-< ~ ++ ... o o S . <:.... M IN ~ r-< ...~ <:.. Bt:.... ~'" ~ to) I <:3fl 11" II Bt:.... M ~ ~ I 03 M~ ~.~ e .. M ~ '0 ~ M . .. S ~ II II I II I I I I I I I I I I I I I i I I .... ~ r.... " ~ (¥) . "'''' ~ til + II Bt:'" ~I~ '0 .: .... II Bt:... ~'" II .. ... ~ I(¥) 03 II I" " II Bt:._. " =...-< o '" ..~ I M~I~ " . M .II ~ II " ~ .::t. II I""'~" I II I I Bt:.-< 0" tn " ~I'0 ... II ell 0 = '" . (11 '" 0 (11 tl... C <:._._..._ '"0 ~ c o . 0J 0J N '" -II II oo '" ell o c .-<~ S o S ..'"' ...._.. II Bt:'" "" . II Bt:'" Bt:'" .~I II ..~ II II '0 -r Q 03 (¥) . ~ 03 -. I hi:) '0 ~ II .._. " .. ~ 03 I(¥) ~ . M ~ II ~IN ~r... II ""-< .....IN II \j r-< M~IN .. :::t! hi:) II '0 :::t! '0 ~I" ]I~ .I . "' .~ • I M~ .=. = .-a . = ~ I'T M eJ) >r/1 . II .Q r-< II til -..: . r/1 ~ ~ ..... :2 '"I" 03 . . ~ '" ~'" ~+ <r ~. Bt:'" 03 " r-< V V M II II .

. ~ II + ~ t. '-...~. ... ~ «) II ~ Q) 0.-.-~ 100 ~ II "'" =. \3 r~ <r \3 .' ~. II "'" ./ I ~~..~ ~l~ I ~ + ("q N ~ ~ ~ ~.- ~ ~IOO II 00 0\ 0 0" ~ ....(I ~ ("'l.::: -':') . s.'"~ M 00 M 0J 0 "".----._S! I -':J .'" "\ I ...-2 c.s.'" ""I~ ~~ II ~ " ('q ~ 00 0\ 0 ~~ 0 II ""._ ~~ '" ~ II + ~ + ~ ~ ~ I ~ "".... '""'" "'" =... c..j ._-~.. ..'" + ~ II ~ -e~ I -e'-. ~ ---.1 01 \3 ...~ Q) ~ ~ «)~ ... "" M s.j >_../ II II ~I~ ~ II ~ 0J I ~'" . <D l. ~ '" N .. . ~ 00 0 0\ 0· 0· 001J:i I ~ 100 /------. "'~ II N ~ ~ II c....j 2 '" 0 .f .(I II ~. «) .

0000 0.5343=5. .5984 -0. em 2v· 1 9.4657 = r._).4657 ------- 2 9-1.500 -0.5 3.em "2 YSl' em ZSi.5343 5.6366 - 2..000 1.3233 -0.4657 Ys - _ ZYSi4 A _19-0.PRIMJER IZRACUNA odrediti polozaj tezista. MOMENTA TROMOSTI: Za ravni presjek zadan glavne tezisne momente tromosti i skicirati Mohrovu tromosti Zadano: a prema ~ici 19 .. 1. 323 em 24 1j I . em YSi em ZSi.J em 5.5343 v.6366 3.5343 -1 2?£" ..0000 -3.8233 cm ' P loshna povrsme presje ka A=4--~ Koordinate tezista sastavljenog lika su =9-3. treba kruznicu tromosti Na skici presjeka ucrtati osi glavnih tezisnih momenata = 3 em Slika 19 Neka se znacajke vezane LIZ lik trokuta oznace indeksirna La znacajke vezane uz lik polukruga je izvaden iz trokuta) oznace indeksom 2 Ceometrijske znacajke pojedinih Iikova vidljive su u tablici: (slika 20 ) (koji Slika 20 ----:--1 ~.2350 -0. L.

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->