Gradevinski fakultet Sveucilista u Rij eci Kolegij «Hidromehanika» 3.

godina - opci smjer

Skriptu izradili:

prof.dr. Nevenka Ozanic, dipl.ing.grad .. mr.sc. Barbara Karleusa, dipl.ing.grad. Elvis Zic, dipl.ing.grad.

U Rijeci, dana 20..srpnja 2005.

SADRZAJ: 1. opel
1.1. 1.2. 1.3. 1.4.

POJMOVI FLUIDA

Definicije i razdiobe Agregatna stanja i razlike medu njima Masa, gustoca, volumen, tlak Fizikalna svojstva fluida 1.5. Naprezanja fluida - normalna i tangencijalna naprezanja 1.6. Viskoznost 1.7. Ostala svojstva kapljevine 1.8. Ishlapljivanje i isparavanje fluida 1.9. Upotreba oznaka ijedinica SI sustava u hidromehanici DODATAK: 1.10. Izotermicki termodinamicki podaci vode pri temperaturi 1.11. Izotermicki termodinamicki podaci vode pri temperaturi 1.12. Tablica gustoce za razlicite materijale 1.13. Specificna toplina za razlicite materijale 1.14. Tablica toplinskog koriduktiviteta -za razii-clte materijale 1.15. Upotreba periodicnog sustava elemenata na Intemetu

od T=20°C od T=5°C

2. DIMENZIJSKA ANALIZA
2.1. Dimenzijska analiza2.2. Rjeseni zadaci teorija

3. HIDROSTATlKA-STATlKA FLUIDA
Hidrostatski tlak Sila tlaka na rayne povrsine Sila tlaka na zakrivljene povrsine Principi mjerenja tlaka, ubrzanja i kutne brzine 3.4.1. Barometar - mjerenje apsolutnog tlaka 3..5. Spojne posude - princip zidarske vage 3.6. Ravnoteza atmosfere DODATAK: 3.7. Tezista ravninskih tijela 3.. .1. Primjer izracuna tezista slozenih prizmaticnih tijela 7 3.7.2 .. Primjer izracuna ravninske plohe omedene parabolom 3 .. .3. Primjer izracuna tezista slozenih ravninskih ploha 7 3.7.4., Primjer izracuna tezista slozenih ravninskih linija 3.8. Momenti tromosti (inercije) 3.8.1. Momenti tromosti nekih ravninskih likova 3.8.2. Primjer izracuna momenta tromosti 3.9. Rjeseni zadaci iz hidrostatike 3.10 .. Relativno mirovanje fluida 3.10.1. Promjena tIaka pri relativnom mirovanju 3..10.2. Slucaj relativnog mirovanja pri translacij i 3.10.3. Slucaj relativnog mirovanja pri rotaciji 3.10.4. Rjeseni zadaci 3..11. Sile uzgona - Arhimedov zakon 3..l1. L Sila uzgona na granici dvaju fluida 3.11.2. Stabilnost tijela u vodi 3.1. 3 .. . 2 3.3. 3.4.

1.11.3 ..Rjeseni zadaci sa primjenom sile uzgona 3.11.4. Plutanje tijela i njihova stabilnost - rjeseni zadaci

4. HIDRODINAMIKA
4 ..1..Djelovanje sila na kapljevinu 4..2. Osnovne dinamicke jednadzbe strujanja kapljevine
4.3. Hidrodinamicki otpori - otpor povrsine, otpor oblika

4.4.. Hidrodinamicka sila - rjeseni zadaci 4.5. HIDROKINEMATlKA 4 . .5.1. Jednadzba neprekidnosti - jednadzba kontinuiteta
452 ..Rjeseni zadaci 4.6. Idealna tekucina, primjena Be!ilullijeve jednadzbe - rjeseni zadaci 4.7.. Realna tekucina, primjena Bemullijeve jednadzbe - rjeseni zadaci

5. HIDRAULIKA OTVORENIH TOKOV A
5 ..1. Hidraulika otvorenih kanala (korita) 5.1 ..1. Strnjanje sa slobodnompovrsincm 5.1.2. Specificna energija presjeka ..Mirno, kriticno i silovito strujanje 5..1.3. Ustaljeno strujanje 5.1.3.1. Jednoliko ustaljeno strujanje .5 .1.3.2. Ustaljeno nejednoliko strujanje u prizmaticnim koritirna 5.1.3.3. Ustaljeno nejednoliko strujanje u neprizmaticnirn koritima 5..1.4. Rjeseni zadaci 5.2 ..Istjecanje preko preljeva i ispod zapomica 5.2 ..1..Istjecanje preko preljeva 5.2.1.1. Istjecanje preko preljeva prakticnih profila krivolinijskih obrisa 5..2.1.2 ..Istjecanje preko preljeva sa sirokim pragom 52.2. Istjecanje ispod zapomica 5.2.2.1. Nepotopljeno istjecanje ispod zapomica 5.2.2.2. Potopljeno istjecanje ispod zapomica 5.2.3. Istjecanje preko preljeva - rjeseni zadaci 5.2.4 ..Istjecanje ispod zapornica - rjeseni zadaci 53 ..Hidraulicki (vodni) skok 5.3 1..Hidraulicki skok 5.3.2. Spregnute dubine 5.3.3. Visina i dubina hidraulickog skoka 5 J A. Spajanje vodnih razina 5.3..5. Rjeseni zadaci

6. HIDRAULIKA (STRUJANJE) PODZEMNE VODE
6 ..1..Osnovni pojmovi i predpostavke 6.2.. Zakon laminarnog procjedivanja - Darcyev zakon 63 ..Strujanje podzemne vode prema vodozahvatima 6.3 ..1. Strujanje podzemne vode prema galeriji 632.. Strujanje podzemne vode prema zdencima 63.2 ..L Strujanje podzemne vode prema obicnom zdencu - zdenac sa slobodnim vodnim licern 6.32.2. Stmjanje podzemne vode prema arteskorn i subarteskorn zdencu - zdenci pod tlakom 6.4 ..Potencijalno (bezvrtlozno) strujanje, Darcyev zakon - rjeseni zadaci

II

u
11

6.5" Strujanje podzemne vode prema vodozahvatima - rjeseni zadaci

7. HIDRODINAMICKI OTPORI - OTPORI TIJELA
7.1. 7.2. 7.3. 7.4. 7.5. Hidrodinamicki Hidrodinamicki Hidrodinamicki Otpori zraka pri Rjeseni zadaci otpori povrsine otpori oblika otpori valova gibanju tijela

8. FIZlKALNO MODELlRANJE - UVJETI SLICNOSTI 8.1. Faze fizikalnog modeliranja 8.2. Uvjeti slicnosti
8.3" Rjeseni zadaci

III

I

PREDGOVOR
Ova skripta zadataka je nastala kao dopuna predavanjirna iz kolegija «Hidromehanika» koja se slusa na 3. godini Gradevinskog fakulteta Sveucilista u Rijeci. Osnovna nakana ove skripte bila je pribliziti studentima osnovne pojrnove iz podrucja mehanike fluida, kako teoretski tako i eksperirnentalno preko zadataka. Obrazlozene su osnovne fizikalne osobine tekucina, osnovni pojrnovi iz hidrostatike, kinematike i dinarnike fluida. Pored toga, izneseni su i osnovni zakoni dinarnike i kinernatike, kao i primjena Bemullijeve jednadzbe na idealnu i realnu (stvarnu) kapljevinu. Skripta sadrzi i osnovna nacela tecenja pod tlakom (vodoopskrbne cijevi, zdenci pod tlakorn itd.) i tecenja sa slobodnim vodnim licern (korita, kanali, preljevi, istjecanja ispod ustav.a, vodni skok itd.), U okviru izlaganja 0 strujariju sa slobodnim vodnirn licern (slobodnorn povrsinom) objasnjeni su pojnovi specificne energije presjeka vodotoka, te mimo, kriticno i silovito strujanje. Pored toga, danje teorijski prikaz pojave vodnog skoka i u svezi s time nacin spajanja vodnih razina U ovisnosti 0 visini i obliku objekta, te nizvodnirn uvjetima u koritu. Vrlo znacajan dio ove skripte.upotpunjuju osnovni pojmov] i_pl"egp_o~tavl<:e hidraulici podzemne vode. Stogaje na 0 sarnom pocetku ovog poglavlja iznesen Darcyev zakon laminarnog procjedivanja, objasiijeiia Dupuiteova hipoteza, te analizirano strujanje podzemne vode prema vodozahvatima (galerijama i zdencima (pod tlakom i sa slobodnim vodnim licern, potpunim i nepotpunim, arteskim i subarteskimj), U predposljednjem dijelu skripte izvrsena je grupacija hidrodinamickih otpora koji nastaju pri gibanju pojedinog tijela kroz razlicite medije (zrak, vodu, morsku vodu itd.). Posljednje poglavlje ove skripte se bavi fizikalnim modeliranjern u kojem su opisane faze fizikalnog modeliranja i dani osnovni uvjeti slicnosti (geometrijska, kinematicka i dinamicka slicnost). Vazno je napomenuti da je skripta radena s narnjerom da se studentu na sarnom pocetku pojedinog poglavlja daju osnovne smjemice kako bi on samostalno (logicki, s razumjevanjem) stekao osnovna iskustva i rutinu u rjesavanju zadataka. Kako je kolegij «Hidromehanika» slozena cjelina, a skripta daje sarno osnovne temeljne znacajke iz pojedinih podrucja, student se upucuje na dodatnu literaturu s kojorn moze prosiriti znanje: 1. 1.1. Agroskin: «Hidraulika», Tehnicka knjiga Zagreb, Zagreb, 1969.. 2. M. Pecomik: «Tehnicka mehanika fluida», Skolska knjiga Zagreb, Zagreb, 1989. 3.. G. Hajdin: «Mehanika fluida - uvodenje u hidrauliku», druga knjiga, Gradevinski fakultet Sveucilista u Beogradu, Beograd, 2002. 4.. Z. Virag: «Mehanika fluida, odabrana poglavlja, prirnjeri i zadaci», Fakultet strojarstva i brodogradnje Sveucilista u Zagrebu, Zagreb, 2002 .. 5.. M. Vukovic, A. Sore: «Hidraulika bunara - teorija i praksa», Gradevinska knjiga, Beograd, 1990. 6. S. P. Parker: «Fluid mechanics source book», McGraw-Hill book Company, 1988.. 7. D. N. Roy: «Applied fluid mechanics», Bengal Engineering College, Howrah, India, 1988. Svaku dobronarnjemu primjedbu i sugestiju sa strane studenata i profesora primamo sa zahvalnoscu,

I

Autori U Rijeci, 20. srpnja 2005 ..

IV

POVIJESNI RAZVOJ MEHANlKE FLUIDA
~ Arheoloski nalazi, rijetki izvomi crtezi i stare legende .. dokazuju da je vee u prethistorijsko doba covjek iskustvom pronalazio prakticna rjesenja brojnih problema mehanike fluida .. Izumio je splay, amac i brod, te veslo i jedro za pogon tih plovila, naucio gradnjom kanala i nasipa kontrolirati vodene tokove, navodnjavati i odvodnjavati zemlju, te sprecavati poplave, izumio je strelicu s repnim stabilizatorom, kovacki mijeh, primitivno vodenicko kolo, primitivnu vjetrenjacu itd.

Pocetak gradnje vodoopskrbnih objekata povez;'-- je razvojem prvih stambenih naselja.. Poznati su podaci

s
0

izgradnji vodovoda oko <-3000 godine .. U starom Egiptu kopani su zdenci promjera 3 - 4 m i dubine vise od 200m. Dizanje vod s velike dubine bilo je poznato u starom Egiptu, Babilonu i Kini. Upotrebljavani su uredaji s vedrima i vitlima, a za razvodenje sluzile su keramieke, drvene iii olovne cijevi. U Jeruzalemu -su saeuvani ostaci .vodovoda. sagradenog <1000 godine Izgradnja vodovoda posebno se razvila u grckoj i rimskoj civilizaciji. U to gradeni su tuneli i mostovi za provodenje vode. Poznat je vodovodni tunel duljine 1 krn za opskrbu grada Sarnosa <-550,. Prva zapisana tumacenja nekih pojava mehanike fluida potieeu od grckih filozofa starog vijeka. Ujednoj se od svojih rasprava Aristotel «-384.. do <322) bavi gibanjem tijela kroz vodu i zrak i zakljueuje daje otpor koji medij pruza gibanju tijela proporcionalan gustoci medija. Arhimed iz Sirakuze «(-287. do +212) smatra se osnivacem hidrostatike.. On je postavio tri osnovna poucka 0 uzgonu i istisnini tijela koje pluta na povrsini vode iii je uronjeno u vodu, te teoriju stabilnosti sfemog segmenta koji pluta. Ktesibije iz Aleksandrije (krajem ((-III St.) izumio je vodeni sat, hidraulicke orgulje, zraenu pusku i vatrogasnu dvostapnu crpku .. Heron iz Aleksandrije (izmedu <-250 ..i *150) ostavio je zapise 0 pneumatici, razradio teoriju sifona, prvi opisao mlazni pogon pornocu vodene pare i prikazao postupak kojim se rnoze proracunati kolicina vode koja protjece kroz cijev .. Filon iz Bizanta «-TI st.) bavio se pneumatikom i primjenom sifona za odrzavanje konstantne razine iekucine u tlacnim komorama .. Znanje 0 mehanici fluida Rimljani su preuzeli od Grka, ali nisu doprinijeli daljem razvoju te znanosti .. Rimljani su doduse izgradili velike vodovodne sustave i kanalizaciju u gradovima, te poboljsali oblik brodskog trupa, ali to su sve bile sarno primjene grckih spoznaja i teorija ..Poznatje akvadukt preko rijeka Gard u Francuskoj visine 48,77 m Jedini vaZniji pisani radovi s podrucja mehanike fluida iz rimskog vremena potjecu od Marka Vitruvija Poliona «-I st.), koji je kompilirao tadasnja grcka znanja 0 hidraulici, i Seksta Julija Frontinia (40-103), kojije opisao metode raspodjele vode, U nas je izgraden krajem III i pocetkom IV stoljeca rimski vodovod za opskrbu Dioklecijanove palace u danasnjem Splitu ..Akvadukt i tuneli rimskog vodovoda i danas se upotrebljavaju za opskrbu Splita vodom.

Nakon propasti Rimskog Carstva u krscanskoj Evropi znanost je skoro tisucu godina stagnirala, iIi cak i nazadovala, Gricke su spoznaje 0 mehanici fluida zaboravljene, a velike su rimske hidrogradnje zapustene iIi unistene, U arapskom je svijetu nastavljen razvoj hidraulickih strojeva i naprava; usavrseno je vodenicko kolo i vjetrenjaca, izumljeni su neki novi hidraulieki automati. poboljsani su vodovodni uredaji itd Neke od tih pronalazaka Mauri su donijeli u Spanjolsku, a neke su, kao npr. usavrii~o vodenicko kolo krizari prenijeli u Evropu U srednjem vijeku nastaje zastoj u izgradnji vodoopskrbe. Pocetci izgradnje vodovoda u evropskim gradovima zabiliezeni su krajem XII i pocetkorn XIII stoljeca ..U nasim krajevima znacajna je izgradnja vodovoda u Dubrovniku, Vodovod od izvora Su..uct do grada duljine oko 10 km izgradenje 1436 godine. Nakon vodovodaizgradenaje vellka OhofTIjevacesma u sredistu-Dubrovnika" U XV sf renesansa je oslobodila umjetnost i znanost od skolastickih stega, pa se i mehanika fluida ponovno pocinje razvijati, Na osnovi promatranja prirode i fizikalnih pokusa opisuje u svojim radovima mnoge pojave hidrostatike, hidrodinamike i mehanike leta" Prvi je postavio princip zakona kontinuiteta, a priblizno je tocno rastumacio relativno gibanje, prirodu valova na povrsini vode, putanju slobodnog mlaza kapljevine, raspodjelu brzina u vrtloznom strujanju, protjecanje vode u otvorenim kanalima, stvaranje virova u podrucju odjeljivanja strujnica itd Otkrio je strujni oblik .tijela i izradio nacrte razlieitih hidraulickih strojeva, medu njima i centrifugalne pumpe, a kao veliki zagovornik eksperimentalnih metoda istrazivanja predlozio je postupke i mjerne instrumente za istrazivanja u mehanici fluida Od renesanse do polovice XVII st gotovo svi radovi 0 mehanici fluida zasnivali su se na pokusima i neposrednom promatranju pojava Galileo Galilei (I564--1642) ,;. bavio se hidrostatikorn, te je naslutio da i kapljevine imaju vlaenu cvrstocu, a proucavajuci slobodni pad tijela zakljucio je da otpor zraka gibanju tijela raste s brzinom tijela i gustocom rnedija Evangelista Torricelli (1608-1647), pronalazac barornetra, postavio je zakon istjecanja vodenog mlaza iz posude, a Domenico Guglielmini (1655-1710), koji se smatra osnivacern talijanske hidraulike, napisao je dvije Icnjige 0 strujanju vode u rijekama i otvorenim kanalima, ukljucujuci i prijenos sedimenta. U Nizozemskoj je matematicar i fizicar Simon Stevin (1548-1620) prvi odredio tlak kojim kapljevina djeluje na cvrstu ravnu podlogu i protumacio tzv hidrostatski paradoks da tlak kapljevine na dno posude ne ovisi 0 obliku posude nego jedino 0 visini kapljevine u posudi Na temelju eksperirnenata u Francuskoj je Edme Mariette (1620-1684) objavio radove 0 elasticnosti zraka i gibanju fluida, obradujuci na potpuno nov nacin svojstva fluida i sile kojima fluid u gibanju djeluje na cvrste stjenke cijevi Mehanika fluida ipak se nije mogla dalje razvijati sarno na osnovi eksperimenata i zapazanja, definirajuci osnovne pojmove opisno i bez jasne rnedu-sobne veze Za kvantitativni i kvalitativni opis pojava i njihove rneduovisnosti bile su potrebne nove maternaticke spoznaje bolje poznavanje osnovnih zakona fizike; taj je napredak ostvaren tokom xvn st. Rene Descartes (1596--1650) postavio je osnove analiticke geometrije,

~':';

I </

1. Wallis (1616-1703) i G, W, Leibniz (1646-1716) razvili su infmitezimalni racun, a Blaise Pascal (1623-1662), osim znatnog doprinosa razvoju matematike, dokazao je da u mimom fluidu tlak djeluje jednako u svim pravcima (pascalov princip). Neovisno 0 Leibnizu, Isaac Newton (1642-1727) dosao je do osnovnih pravila infinitezimaInog i integralnog racuna, i prirnijenio ih za matematicki opis hidrodinamickih pojava. Newton je uveo pojam fluida kao kontinuuma, pojam viskoznosti fluida, analizirao gibanje fluida pomoeu principa kolicine gibanja, ispitao otpor fluida djelovanju inercijskih, viskoznih i gravitacijskih sila, otkrio kontrakciju slobodnog mlaza kapljevine i dokazao da se brzina vala na povrsini vode mijenja s drugim korijenom duljine vala. Svicarac Johann Bernoulli (1667-1748) definirao je pojam unutrasnjeg tlaka u mehanici fluida Potkraj XVII st. maternatika se vee toliko razvila da je mogla posluziti za opis osnovnih zakona gibanja fluida, Sto je bio preduvjet da se u XVIII st. postave temelji moderne hidrcdinamike, .KOviIDij;u_
Daniel Bernoulli (1700-1782) u svom djelu HydrodynaDiica, sive de viribus et motibus fluidorum commentarii (1738), ali se osnivacem moderne hidrodinamike smatra Leonhard Euler (1707-1783). On je napisao vise originalnih radova 0 mehanici fluida i primjeni matematicke analize, te je prvi protumaCio djelovanje tiaka u fluidu koji se giba, formulirao osnovne jednadzbe gibanja fluida, uveo pojam kavitacije i razjasnio princip rada centrifugalnih strojeva i reakcijske turbine ..V rio vazne doprinose matematiekom opisu gibanja fluida dali su i Eulerovi suvremenici Jean Le Rond d'Alembert (1717-1783), Joseph Louis Lagrange (1736-1813) i Franz Joseph von Gerstner (1756--1832)., Tada postavljene teorije i razvijeni postupci matematicke analize gibanja fluida i danas su osnove hidrodinamike, Medutim, u to su vrijeme inzenjeri mali vrlo malo maternatike da bi razumjeli te teorije, pa ih nisu ni prihvatili, nego su nastavili rjeSavati prakticne probleme, uglavnom pomocu pokusa i opazanja Tako su se hidraulika i hidrodinarnika kroz gotovo dva sljedeca stoljeca razvijale neovisno jedna 0 drugoj; hidraulika je postajala sve korisnije inzenjersko umijece, a hidrodinamika sve eIegantnija maternaticka disciplina. Tokom XVIII i XIX st. ucinjen je golem napredak u eksperimentalnoj hidromehanici, H. Pitot (1695--1771) izumio je instrument za mjerenje brzine strujanja fluida (Pitotova cijev); P L G., Du Buat (1734--1809) uveo je pojam virtualne mase tijela koje se giba u kapljevini, proucavao je otpor tijela u vodi, izumio je piezometar za mjerenje tlaka u kapljevini; R, Woltman (1757- 1837) izumio je hidrornetrijskokolo za toeno mjerenje brzine toka vode; G, B.. Venturi (1746-1822) bavio se otporom strujanja vode u cijevima, izumio je instrument za mjerenje protoka (Venturijeva cijev). U to doba razvijena je tehnika ispitivanja modela u smanjenom mjerilu i pod kontroliranim uvjetima, W, Froude (1810--1879) izgradio je (1872) prvi moderni bazen za ispitivanja brodskih modela, L 1 Fargue (1827-1910) proveo je prva ispitivanja (1875) na modelu rijeke i time postavio temelje modernog hidrauliekog laboratorija, a H. E, Phillips (1845-1912) konstruirao je prvi aerotunel (1884). usavrsena mjerna tehnika i brojni tocniji mjemi podaci omogucili su ispravke i poboljsanja postojecih formula za prakticno rjesavanje inzenjerskih problema, 1 A. Eytelwein (1764--1848), G. Bidone (1781-1839),1. R Belanger (1789-1874), G. G. de Coriolis A J. c. B.. de Saint-Venant (1797-1886), A. J. E. J. Dupuit (1804-1866), I A C. Bresse E, r. Boudin (1820--1893), P. F. D.. du Boys (1847-1924), H. E. Bazin (1829-1917) i R.

hidr09iI1~'l1Lka_ !;t'/Or!() .is Svicarac

(1792-1843), (1822-1883),

Manning (1816--1897) daIi su na osnovi mjerenja i pokusa ispravljene i nove ernpiricke formule za strujanje vode u otvorenim kanalima i rijekama. Nove matematicke izraze za strujanje kapljevine u cijevima dali su R de Prony (1755-18.39), G. H. L Hagen (1797- 1884), J L PoiseuiIIe (1799-1869) i H. P G. Darcy (180.3-1858) ..U radovirna 0 otporu tijela koje se giba u kapljevini C. A. de Coulomb (1736-1806),., M Beaufoy (1764-1814), J C Russell (4808-1882) i W, Froude objavili su podatke 0 ovisnosti otpora 0 obliku tijela, te pokazali da otpor zbog stvaranja valova ovisi 0 sili gravitacije, a otpor trenja 0 viskoznosti kapljevine. U drugoj polovici XIX st, pocela su i aerodinamicka istrazivanja u vezi s PIVim, letjelicama jedrilicama. 0., Lilienthal (1848-1896) bavio se aerodinarnikom i gradnjom jedrilica, a F. W, Lanchester (1868-1946) postavio je na osnovi pokusa kvantitativne izraz& za uzgon na aeroprofilima .. U XIX st. teorijska hidrodinamika takoder je mnogo napredovala. L M. H, Navier (I 785--1836) modificirao je Euierove jednadzbe gibanjafi1.li<lll,uzimajuciu obziri djelovanje-molekularnih-sila: Taj str rad nastavili A~,C de-Cauchy (1789--1857) is .. D. Poisson (1781-·1840), da bi konacno G. G. Stokes 819-1 uveo u Navierove jednadzbe dinamiku viskoznost i tako dobio danasnje NavierStokesove jednadzbe za gibanje viskoznog fluida. Dokazano je da otpor trenja viskoznog fluida ovisi 0 rezimu strujanja. 0., Reynolds (1842-1912) uveo je parametre za viskozno strujanje ijednadzbu rurbulentnog strujanja. H. L. F. von Helmholtz (1821- 1894), W, Thomson (Kelvin of Largs 1824-1907), T, W, Strutt (Lord Rayleigh, 1842-1919), 1., Boussinesq (18421929) i drugi objavili su radove s novim analitiekim izrazima za razlicite rezime i tipove stIujanja fluida, za kavitaciju, za valove na ogranicenoj i neogranicenoj dubini i sirini vode, za dinamicku slicnost strujanja itd .. Na prijelazu u XX st. postalo je ocito da treba ukloniti jaz

izmedu

teorijske

hidrodinamike i inzenjerske hidraulike ako se zeli dalji napredak znanosti 0 fluidima, To je znacilo da se teorija mora povezati s fizikalnim cinjenicama koje su utvrdene eksperimentima i neposrednim mjerenjima, Tako je pocelo ujedinjavanje analitickih i eksperimentalnih istraiivanja, pa je nastala znanstvena disciplina nazvana mehanikom fluida, Osnivacem danasnje mehanike fluida smatra se L Prandtl (1875-195.3), poznat po teoriji granicnog sloja. Od pocetka XX st. pa do danas mehanika fluida postigla je golem napredak .. Nove su spoznaje 0 fluidima omogucile brzi razvoj znanstvenih i tehnickih disciplina u kojima je fluid jedan od utjecajnih faktora,

u

Definicije i razdioba 'j--- Mehanika fluida jest nauka 0 silama i gibanju kapljevin'a i plinova koje zajednickim imenom zovemo . fluid bilo kojeg viskoziteta uklonit ce se i najrnanjoj sili.'\ (lat. dok se oblik zapremine fluida moze po volji mijenjati. inkompresibilan). Sam naziv. koje su 'proporcionalne brzini deformacije. a fluid pop rima oblik posude u kojoj se nalazi. Kod mijenjanja oblika fluida nastaju takoder site otpora deformaciji.1.. Ako mijenjamo oblik krutine vanjskom silom. OkoliS u kojem se zbiva neka_fj?. koju neki smatraju cetvrtim agregatnim stanjem. -._ Naziv potjece od grcke rijeci ~owe (hydor) . 1_ '. (negativno nabijenih elementarnih cestica) i od iona (atoma iii molekula koji nisu elektricki neutralni zbog_manjka iIi preticka elektrona). Hidrornehanika je. kod promjene oblika krutine nailazimo na otpor pa moramo upotrijebiti stanovitu silu. nauka 0 gibanju i silama nestlacivih fluida na osnovi teorije. a giba Ii se taj medij.. One se smanjuju * Zastarieli naziv za fluid bio ie »tekucina..0d davnine su poznata tri agregatna stanja: kruto. .ikalna promjena_nazivamo medijem. Pra]sticki se 1?~_1:!~tlacivim flui4o~_ S~!ltnliu kapIjevine (tekuCine u uze~~misI~ i plinovi do stanovite granice (kad se fenome!1 stlaCivosti vise ne _m()_ze ?:an~arjti). . Prema tome se pIazma sastoji od slobodnih elektrona. Agregatna stanja i razlika medu njima .ucl) .jl.fluid. Opci pojmovi 1. dakle.. U rnehanici fluida cesto se pretpostavlja da je fluid nestlaciv (nestisljiv. u fizici je tocno definiran. a pornocu strogih maternatickih metoda.. sile naprezanja medu susjednim cesticama nastoje vratiti krutinu u njezin prijasnji oblik. 1.(u sirern smislu). nije vise _P<?~~~ ispravan jer se danas ta nau~ ne primjenjuje sarno na vodu. Nauku koja se bavi samo nestlacivim fluidom zovemo hidromehaJ!ika.evarno materiju u plinovitom stanju. tekuce i plinovito. zovemo ga fluidom* .v~~~~~~k~. Pod pIazmom _ fizikalnom smislu razumi.. -~U1a-us..1. Razlika medu krutinom i fluidom je u tome sto krutina zadrzava svoj oblik. Drugim rijecima. Cesto se za hidromehaniku cuie naziv hidraulika. u a pod tako visokim temperaturama da je nastupila disocijacija i ionizacija. Danas ~dodajemo jos i tzv. tel'. tj.2. U dovoljno sporoj promjeni oblika otpor iscezava.. 5tO nije ispravno jer je hidraulika primijenjena hidromehanika na temelju eksperimentalnih podataka. Pojave u vezi s plazmom spadaju u podrucje aero-termokernije pa se njima necemo baviti.____ Premda nema apsolutno nestlacivog fluida.. koji u svakodnevnom zivotu moze imati razlicito znacenje. plazmu.

no zato je potrebna veoma velika promjena temperature i tlaka (kriticni tlak. PHn je samo tad u ravnotezi karla je potpuno zatvoren. Svaki plin mozemo. drzi molekulekapljevine na okupu. ali da tocka M ostane unutar tog volumena . u skladu s JUS-om. kriticna temperatura).JMOVI kad se brzina deformacije priblizava nuli. L Ii . Umjesto kohezije. nestaju i sile otpora. Plinovi su. Promatramo Ii vrlo mali. postoje vrlo viskozne tekucine. ali se fluid ne vraca u prvorni oblik. slobodnu povrsinu. a zatim i u plinovito (ilidirektno-sublimacija!). Vee samim zagrijavanjem prelaze mnoga rijela iz krutog stan]a u tekuce. premda slaba. mase 11m. tad ce granicna vrijednost kvocijenta mase i volumena . Kapljevine su pr akricki nestlacive. volumen.ako smanjujemo 11V tako da tezi nuli. koja se podrucja . a nasa se razmatranja nalaze u podrucju znatno manjih brzina.10 1. ne mozemo govoriti 0 nestlacivosti fluida pa tad prelazimo iz podrucia mehanike fluida u podruCje termodinamike. Kad prestane gibanje. a. volumen (zapreminu) fluida 11V. koje mijenjaju svoj oblik. To se sve zbiva pri istoj temperaturi kod koje ga mozemo razbijati cekitem. nakon duzeg vremena on ce poprimiti oblik posude u kojoj se nalazi. vee se po Einsteinovoj teoriii mijenja s brzinom. veoma stlacivl.Ispreplecu.i istjecati. tlak Buduci da je. naprotiv. rea ees- 1. OPCI PO.lcstremno velikim brzinama (bliskima brzini svietlosti) masa poCinje osietniie rasti.3. kod koje valja uzeti u obzir utjecaj tlaka i temperature. a tesko zapreminu. Razmatramo Ii fizikalne promjene plina (pare). plinjepodvrgnur ekspanziji. i bez ikakva pritiska (ako izuzmemo pritisak njezinih paral). Visoko pregrijane pare i plinovi gotovo se i ne razlikuju po svojstvima. No. Poznato je npr. No. To ce da ih razlikujemo po stlacivosti (kompresibilnosti). To znaci cia on potpuno ispunja posudu u kojoj se nalazi. Ostru granicu medu krutinom i fluidom ne mozemo povuci. a kroz otvor na dnu posude asfalt ce . dok plin mijenja oboje lako. ni masa niie konstantna. Zato kapljevina tvori. bez obzira na zagrijavanje.doduse polako . ima plastienih krutina. Ona je neovisna 0 gravitaciji pa je potpuno jednaka na svim planetima i bilo gdje u svemiru*. . Masa. Buduci da tek pri e.kako vidimo . Kohezija (sila medu ticama istog tijela). koje ne teku. moZemo ie praktieki smatrati konstantnom. s druge strane. doduse.biti specif'icna masa iIi gust oca fiuida u tocki M I ~~A~~~ * Strogo uzevsi. komad zelieza s njegove povrsine dospjet ce konacno do dna.. u knjizi upotrijebljen internacionaIni sustav mjernih jedinica (S1» to je osnovna jedinica za masu 1 kg. Spomenuli smo da krutina tesko mijenja oblik i zapreminu. Zasicena je para plin koji vee i kod najrnanje proinjene temperature i tlaka prelazi u kapljevinu. .?pljevinu od plina bas na taj nacin 81:0 ona lako miienja oblik. dok je kod pregrijane pare potrebna veca promjena stanja.. pretvoriti u kapljevinu. da asfalt ima pri normalnoj temperaturi svojstva krutine jer ga mozemo razbijati cekicem. Kod fiuida razlikujemo . tako da ni tu nema ostre razlike. Pare su takoder plinovite tvari. gustoca. u kojem se nalazi tocka M.

sto znaci da je gustoes neovisna 0 tlaku. Utjecaj topline.J~ . . 1. izrazena u kg/ill 3 • Specificni volumen je volumen jedinice mase I Iv = Vim = llf! (m fkg)· ! 3 -I Prosjecni tlak (pritisak) (vidi odjeljak 2.1) kYocijent 'je sHe ko@__Qj_eluje okomito na ravnu plohu i njezine povrsine L --·-····-----·-----~ I r p = FIA (Pa . Pod fluidnom cesticom razumijevamo izvanredno malu kolicinu fluida. -/' . odredena je razlomkom ---_.). a da time ne dodemo u sukob s modernirn teorijama 0 molekulamom sastavu materije jer.4. led. drugih primjesa (rastopine). ni drugih agregatnih stanja (npr.. pretpostavljamo da je materija neprekidno rasporedena. _.1). U mehanici fluida pretpostavljamo da je fluid homogen. no kapljevine su u tako neznatnoj mjeri da ih prakticki mozemo smatrati nestlacivirna._. eIementarni volumen. a volumen i oblik se mogu mijenjati. ! I ! . Ot p o r pr ot iv rastezanja je neobicno malen .. prakticki. 10 {. naprotiv. Zato i fluid smaTrame takvim . nun. dakle i gustocu. J _ _ o_ Jo~oC'C) r a zr: f'"'-/ If \c~ A/ J. gustoca je masa jedinice volumena. Ve l ic in a fluidne cest ice. . Na primjer.. volwnena V..19 molekula (Avogadrov iIi Loschmidtov broD. To mozemo uciniti.48 Fizikalna svojstva fluida A \0 oy' Aoo fN/w. tako da je potpuno svejedno koji oblik ona ima.. u 1 em3 zraka. fluid sadrzi tako ve1ik broj molekula da rnozemo smatrati kako u njemu nema praznina. da masa potpuno zauzima prostor koji zaprema.tako da ga uviiek zanemarujemo. __ . 10.__ . para itd. one sto nazivamo tockom jest kocka sa stranicom od oko 0.kohezija je neznatna . Izotropan je onaj fluid kojemu se svojsrva ne mijenjaju ni u kojem smjeru. zato u mehanici fluida ne mozemo zanemariti ucinak topline kao sto to cinimo kod klasicne hidromehanike.10 molekula.smatramo ga kao kontinuum. 1.7 . To ce reci da je homogen onaj fluid u kojem nema drugih fluida (smjese). tj. = N/m2).1. da su fizikalna svojstva svake.~L( z. atmosferskog tlakai O~C~_naI~~is~~<? 2. Stlacivost (kompresibilnost). tzv. 10.- = m/V. t]. C:=- Prcmda su sva tjelcsa supljikava. Masa cestice 'ostaje uvijek istom. pa i najmanje cestice ista u cijelome fluidnom prostoru. veoma je velika (s1._. stlacivost kapljevina smanjuje se s porastorn tlaka i temperatura.. a u tom ce se volumenu nalaziti oko I 2. Stlacivost plinova. OI. FIZlKALNA SVOJSTVA FLUID A 17 P r 0 s j e en a gustoea mase m.7 . Osim toga. E. Homogenost i iz o tro p ij a.0.J I tj. . Svi su fluidi stlacivi. Pod utjecajem topline mijenja fluid svoj volumen. Stlacivost smo vee upotrijebili kao kriterij za razlikovanje kapljevina od plinova.

.3 21.1) "':/ C'-V/I'/Je ..5 25..--------I Slika 1.. Za zrakoplov kod brzine od 400 km/h srnatramo zrak jos uvijek nestlacivim. ~.4 23. i obratno. medutim.7 28.JMOVI ------·-----:-n I I I I I kopljevino I I·_ nes II •. Tablica 1.~mu _s_~ volumen za dV..1.0 24. Znak minus pokazuje da pove6mju daka od. 'r: /~i = .~ " = _d~:p 1J pa se naziva koeficijentom stlaciyosti.2 24.3._T_T dP/dV.1... tj.8 26. u ventilacijskim uredajima.2 24. plin iIi pani koji struje velikom brzinom.5 22. Za vodu pod tlakom od 1000 bar i pri temperaturi od 20°C iznosi E = 28 800 bara. Promatramo li..)'''..' \0 49 :?. a obicno ga izrazavamo u barima. govara srnanjenje volumena. E_. Izraz dV/V nazivamo relativnoIl1 promjenorn volumena. Module E za vodu ovisno 0 temperaturi i tlaku daje tablica 1.... Reciproenu vrijednost koeficijenta stlacivosti nazivamo rnodulom elastienosti I E = 1/" = .. pri malim brzinama strujanja kao npr. opel PO.1.1 23. volumen vode kod tog tlaka smanjuje se jedva 3. ti.:.. _) p=3 V Ako smo nekom volumenu V promijenili tlak za dp.5%. . hldraulicki udar) smatramo vodu nestlacivom.4 22.7 21. Zato. osirn rijetkih slucajeva (npr.. pr9mijenit .8 30../d el~!._ 100'1 ! 1r .6 1 100 300 1 000 20. r '1 Temperatura 20 °c 93 150 17.0 28. a niezina velicina za jedinicu tlaka iznosi .~ o tv-jt' . treba stlacivost zra- .1 22.! \! fluid ---. to znaci da je pad tlaka tako ve1ikda promjenu gustoce vise necemo rnoci zanemariti.5 2. Modul elasticnosti za vodu E • 10-3 bar Tlak bar [ z.4 19. Priblizavamo li se brzini zvuka (oko 1200 kmfh)..«1.5 I plinove cesto smatramo nestlacivima.j fr?tI.. novo. / Dimenzija rnodula elasticnosti jednaka je dimenziji t1aka.-.1.

Za idea1ne se plinove izraz za modul elasticnosti pojednostavnjuje ..masa jednog kilomola u kgfkmol. -: I -Ttl . Pod tim se razumijeva redukcija velicina na neko odabrano stanje.-.1. Tako je _npr.(vidi jednad- zbu 1. perfektniml plinovima razumijevamo o!!e koji se pokoravaju z~onim~~__!~_gn~u .smatrati idea1nima. sto ga * Ispravnije bi bilo morrnativnoe (norrnirano) stanje. Za tocnije racune s realnim plinovima valja upotrijebiti korigirane jednadzbe stanja plina (rtlPr.JSTVA FLUIDA 19 ka uzeti u obzir.. temperaturi (izotermicka promjena stania) omjer pocetnog i krajnjeg volumena obratno proporcionalan omieru tlako~a.) Cesto se upotrebljava jednadzba stanja plina u diferencijalnom pV=mRT p v = R T (odnosno p pvM = 8315 T.kOI!st~_tnu'§Qec_ifi91U.5). kad su daleko od kapljevitog stanja. naime I--p-~--_ . (Broj 8315 je opca plinska konstanta u JfkmoIK.2) p - obliku dp/p + dv/v = dT/T. za tlakove vece od 30 bar) upotrebljavamo jednostavniju korekciju. J .individualna plinska konstanta u Jfkg K. 8to znaci da je pri konstantno. mozemo _. Spajanjem To znaci da se volumen mijenja proporcionalno apsolutno] temperaturi. To je Boyle. . a za tehnicke svrhe (npr. = e R T) (1. V .apsolutna temperatura u K. ovih dvaju zakona dobiva se tzv.4. barem priblizno . ali zrak i ostale r e aln e (stvarne) plinove.Mariotteov zakon • 1 p V = konst. potpunim. koja glasi: za m kg plina za 1 kg plina za 1 kmol pl ina Pri tome su: tlak u Pa. ~/J' Iz fizike su poznati zakoni kojima se pokoravaju idea1ni plinovi. aunosferski zrak pri nonnalnom tlak_u (~l b_~d oko 17 000 puta sdaciviji 00 h1adne_~ode. M . van der Waalsovu jednadzbu).masa u kg.Lussacov zakon vri. R .volumen u rn". To su hipoteticki plinovi.edi za promjenu temperature pri konstantnom tIaku (izobarska promiena) ~~s~. T . U rjesavanju problema s plinovima nailazimo gdjekad na pojam mormalnoe" stanje. Gay. FIZlKALNA SVO.je· Korekcijski faktor y = [ (p. T). m . jednadzba stania plina. toplinu. Pod idealnim (savrSenim.

. Jedan nonnalni metar kubni plina je zapravo masa plina koja pri tom stanju zauzirna volumen od 1 m".ne su obje . drugi dopustaju da ima i . medutim. prikaza. to je Boyle-Mariotteov zakon za izotennu. 1 (1. 2 !?akl1.. ako je eksponent n = 1.Difereneiramo li jednadzbu (1. 1 ticnosriza plinove '---'- Uvrstimo Ii taj izraz u izraz (l. dobivamo odnosno ~ = -nPdv/vJ modulelasticnosti izlazi da je modul elas--. spomenuto. te smicna (odreznajnaprezanja kaotangencijglnanaprezanja koja djeluju u granicnoj plohi.01325 bar i temperaruri od 0 °C. dakle je zrak oko 20000 puta stlaciviji od (hladne) vode. . a gdjekad pojednostavnjujerno probleme i dolazimo do zakljucka koji se * Pecornik.idealnih« plinova.vrste naprezanja._GU 1. Takav se neviskozni fluid u velikom dijelu literature naziva »idea1nim~ fluidom. . SIO razumijeoamo pod naziuom »idealni plin». E ~ 1 bar.. dolaze _u~bzir§Cl_!11o t!~J!~!lap__rezanja kao nonnalna _n~prezaiiJa koja djeluju okomito nagranicne plohe fluidne cestice (i to R!"e1l1~~estici!). . i to iz dva razloga. M. dakako u oba slucaja bez viskoznosti. Dok jedni zahtijevaju da sidealnie fluid -buae-ujectno i nekompresibilan.. OPCI POJ"MOVI redovno odabirerno pri tlaku od 1. 1.FJlJjq:t!_kQiem se pojavljuju tangenciialnanaprezanja. iako to nije medunarodno dogovoreno. kod fluida u rnirovanju jer se sile trenja pojavljuju sarno pri gibanjul).. -{ (1. a to je svaki fluid u prirodi_2 nazivamorealnim (stvarnirn. Drugi osnovni zakon kojemu se pokoravaju idealni plinovi glasi (zakon poIitropti_ p vn = kon~. pod isrim uvjetima.mehaniei fluida.4) Buduci da je za vodu od O°C i p ~ 1 bar modul E ~ 20000 bar._ .3) L S tim smo se zakonom vee upoznali.I)Ul . cesto zamisliamo hipotetski (imaginarni) fluid.3). _ l E = n p. zadrzat cemo za fluid u kojem nerna trenja naziv neviskozni fluid.'.j2! po taj _ ._ "-_. _ . a broicano je jednaka 'njegovo] gustoci. 1?!!-l:go. Obicava se oznacivati s m!. u kojem nema tangeneijalnih naprezanja. dakle potpuno neviskozni fluid. Tehnika 11/1981. Naprezanja BuduCi da fluid ne podnos] . Na slici 1. niti je u nasim zakonima.2. ! i .rastezanje..!_ fizi~Lse uyrijclio naziv »ide~~p!ip~~plip koji ima tocnoodredenasvoistva (vidi 2_~Le1j~!_.ic!ealnit fluid nije jedinstvenodefiniran. a u proizvoljnom smjeru. No taj naziv dovodi cesto do nejasnoca". Upotreba neviskoznog fluida u mehanici fluida je opravdana jer je to gdjekad dopusteno (npr.idealii_!_pl~moze biti i viskozan. Da ne dade do zabun a. to vidimo da je kod izotermickog procesa (n = 1) za zrak._!. Prvo. . faktiCniI11)_YL_YI~~_Qz~j1l1 flqld9ID~U .5.

Cestice fluida tik uz plocu gibat ce se istom brzinom kao i ploca jer cestice uz nju prianjaju (adE~zija).>~emo is koz no sr (zilavost.pojam koji se u mehanicifluida rjede.. *) Znak ex: upotrijebljen je za proporcionalnost. NAPREZANJ A 21 tako malo razlikuju od stvarnostida to mozemo dopustiti. dok ce cestica uz gornju plocu putovati brzinom (ploce) Cd' Prornjena brzine u nacrtanorn ce primjeru teci od 0 do Cd Iinearno. Miruje Ii donja ploca.9st).. 1. bit ce za pomicanje gornje ploce brzinorn Cd u smjeru vlastite ravnine potrebna sila F.1. razmotnfCemo-slIku Lr··Na~ lazi Ii se fluid izmedu dvije dovoljno velike (teorijski beskonacne) ploce (tako. da je SiTaP-pr:6porcionalna povrsini ploce A._J!i . Kod realnog fluida P?stoj_h_q~_kJ~. tretiranje nekih problema s neviskoznim fluidom dovelo bi nas kadikad do apsurda: ventilator npr.-. ali u obicnorn zivotu c~st<Yii_ili?i~e_Qfj~~'i. Da bismo definirali viskoznost.ljepljiv.. debljine Yd' izgleda kao da je sasravljen od niza tankih slojeva koji klizu jedan po drugome malom relativnom brzinom.Yd I ------ I_!< (X. ne bi mogao pri okretanju transportirati takav fluid. Viskoznost Viskoznost j~~~9a ~eril<? _~jeg2Y~_~. 1.---. t].1renje_w:. . brzini CJ i reciprotnoj\TijeAnosti razmaka .... A cd/Yd"* 1 -- r [ / / / SL i. kojih razrnak J'd nije pretjerano velik.kutnih defonnaclJa ceSflca .5. Pokusi su po~~li __a za preteznuvecinu d ftuida vrijedi Newtonov zakon.6. (J Si..2. Sloj ftuida. 3. da nema utjecaja rubova)._pojam __ v male viskoznosti jest zitkost .ila !~e~La ~bog __~~_za_~ja __ s k j~dne cestice fluida po drug~l:_To td~itcmsKO_.-. mirovat ce i cestice uz nju. S druge strane.~t>oraprotiv tangencijalni!.

5) I_ /l~/1"'?~71" jednadzba (1.C'/7c'l'. Opel POJMOVl Iz slike razabiremo da se. ideolna (8inghamova) plastlina krulina realna ptostiira tvar elostiaa krutina • njutonski fluid (1] = konsl) L . n1Qi~_moproracunati tangencijalno naprezanje izmedu dvaju susjednih sTO)eva-ftuid. zbog slicnosti trokuia. 104. kvocijent Cd/Yd rnoze zamijeniti prirastom brzine (gradijentorn brzine) dc. Uved~mo .t: dCx/dy .Jdy. I' 1------..- = FjA = 1] Cd IYd =r7 d ex IdY.. 7: _.). o S1. kako je to prikazano na slici 1. (1.1.proporcionaliteta n.=.4.' I .."-I' • -M7.- /.1LiQS i koeficiient._i/J'.5) vrijedi sasvim opcenito ako se brzina i ne rnijen]a linearno.koU_ n~~ix~o lutnom iIi d in am icko m viskoznoscu 1} ~~Q= = --.f - .P_LQ12.9Lc:iona_liteta 1]_>_. . 1z i~~~a~~be {15) definiramo koefiQirnt._..

d il atan tni fluidi (npr.p s e ud op Iast icn i fluidi (npr. su povrh apscise dcx/dy .. Cesto se pri velikim brzinama deformacije ovi fluidi i skrutnu._ e 1a s t i en a krutina napregnuta je proporcionalno velicini deformacije (proporcionalno sili). Ostavimo Ii ga da dulje leii na ravnoj plohi. npr.- II Pa s (= N s/m2).~_y~skQ~2. 24. brzina deformacije . Fluide bismo mogli _ orijentacijski . a guste kapljevine mogu biti nenjutnovske.nanesene krivulje tangencijalnog naprezanja za razne tvari: . Na sIici 1. Grubo se moze reci da plinovi i rijetke kapljevine naginju njutnovskim fluidirna.5) Iinearna. no njima viskoznost raste (tan a) s brzinom deformacije.a to je tzv.idealna p l ast icn a (Binghamova) tvar (to je stadij tvari izmedu krutine i kapljevine. _dakle s 'Y}--= konst. . ali neovisno 0 brzini deformacije. u dobrom priblizenju zubna pasta) takoder ne ispunjava uvjete fluida jer je potrebno neko pocetno naprezanje prije negoli tangificijalno naprezanje postane funkcija brzine deformacije.pn-razlici brzina strujanja od I _mIs. za suspenzije (cada u uljnom firnisu..s_Q_~ paskal-sekunda -.} zo\~emo nT~tnovskim f1yiqim? . mulj otpadnih voda i sl.osim pri ekstremno visokim tlakovima ncovisna 0 tlaku (u granicama upotrebljivosti u tehnici) ."} prakticki Dinarnicka je viskoznost . nastaje tangencijalno naprezanje od I T'3(paskala[-nimenzija_ al~~k. masti za podmazivanje.6.. VISKOZNOST 23 Karakter k_gefi!:ijenlg__yi~k9_~~2_~ti_mozerno najbolje upoznati rz reoloskog 1] dijagrama (s1.-aii koiem izmedii -ava-paraleln-a --sIoja na razmaku oct 1 m.Jdy). . T = f(dc. skacuci kit [bouncing putty}: Bacimo Ii kuglu tog kita 0 zid.1.. I . tiskarsko cmilo) imaju takoder promjenljivi tok tangencijalnog naprezanja ovisno 0 brzini deformacije. Fluide s promjenljivom viskoznoscu nazivamo nenjutnovskim fluidima.5. kit itd. kao sto je npr. jos i u usporedbi s krutinom. 1. a one kod kojih je zavisnost po formuli (1.). Konacno imamo liniju neviskoznog fluida (T) = 0) koja je identicna s apscisnom osi (r = 0). a to vrijedi i za r ealn e plasticne tvari. a viskoznost im pada s porastom brzine deformacije ---:'--:-::---:-~-a. u takav medustadij ubrajaju se i tzv.K~o prirnjcr sluai tzv. . _]~d.5). sl!1ol~) imaju promjenljivi tokitangenCijalnog naprezanja ovisno 0 brzini deformacije (tek se pri vecim brzinama deformacije tok stabilizira). raspuzat ce po nioj pod utjecajem vlastite tezine (dugotrajno optcrecenje).5) koja predocuje upravo izvedenu ovisnost (1. emulziie. uljene boje. visokoelast icn e tvari*. Mi cemo pri proucavanju problema u mehanici fiuida vazda pretpostavljati ili njutnovski ili neviskozni fluid. = tan dT d (dcx/dy) . tj.podijeliti na nacin kako je to prikazano u shcmi na srr. odskocit ':c poput loptc (kratkotrajno oprereccnje).inica dinamicke viskoznosti odreduje se definicijom da je to viskoznost fluida koji struji laminarno..

~·7~ ' reolni fviskozni)' lIuid TIO ___ --1-_---. . Mot~. .6. rrolni plin pyler Preracunavanie muIi. 1..o21?t:>SP S1. = 1]0 ( 273 T) 3/2 273 T +C +C .. nekompresibilni fluid T=O kompresibi7ni fluid 'T::O kompresibilni Iluid TIO e=konsf. (1.1 rJ/latL~/~¢- t/7Ci<. Q Ikonsf~ e tkonst: idealni plin pv~RT cp• konsf. 1.2. ?D ~. koja glasi 1] kod plinova obavlja se po Sutherlandovoj eksperimentalnoj for- 1].6). Tu je 1)0 (poznata) viskoznost pri 0 (Oe). dana u tablici 1.0".------------~------------------------ 1. 1]. c.a konst. opel POJMOVI Temperatura ja~o utjece na dinamicku viskoznost : s njezinim porastorn p a d a viskoznost kapljevina. je (trazena) a C (K) je SutherIandova konstanta.6) viskoznost kod T (K). a raste viskoznost plinova (sl.

3. u SAD sekunde po Sayboltu ("S)*.. iako vrcrnenske.0 Treba Ii izraziti kinernaticku viskoznost smjese plinova.5 1.50 13.nost podijeljena gustocom _ I v = fJ/(! (mlls).0 875.Pr('l'Iua.5 13546. * Sekunde. To dolazi otuda sto viskoznost ustanovljujemo istjecanjem iz posude (npr.165 23. sluzimo se aproksimativnim formulama.. Fluid Voda Voda Voda Zrak Zrak Zrak Ziva Glicerin Terpentinsko ulje Ricinusovo ulje 0 20 100 20 20 100 20 ° 1.6.2. a to je dinamicka viskoz-.4 1.J.915 1 263.0 1200.rp'ZnoJl1 - I) 0. Omjer vremena istjecanja odredene kolicine vode i mjerenog fluida daje stupnjcve Englera. oznacene su kao lucne.7) u kojoj su rj volumenski postoci pojedinog sastojka u smjesi. Englerove stupnjeve pretvaramo u metricke jedinice uz pomoc raznih formula.-. VISKOZNOST 2S Tablica 1. Sutherlandoi va konstanta Zrak C (K) 124 103 138 83 101 /1 " f -- Dusilc Nz Kisik o. nalaze se za neke ces~eupotrebljavane --luide podaci za gustocu (!. .&j~~~ -I } ko.0 999. Mannovom formulorn (1.ematicku viskoznost 10°" ~'IJ-2Is) pri _odred_enoj_te!Dperaturi t COC)_. Vodik Hz Ugljik-rnonoksid CO Ugljik-dioksid CO2 Acetilen C2H2 Amonijak NH3 Vodena para H20 Solna kiselina HCI 626 673 360 274 198 lVllogo vaznija od dinamicke je kinematicka viskoznost.r a vrijede kod tlaka od I bar Tablica 1.2.86 1480.115 1. a Yi su njihove kinernaticke viskoznosti. I r U tablici 1. odnosno sekunde po Redwoodu iii Sayboltu. f (kgtm~)_ iki.2 1.0 J r:.294 958.708 998.8 0.8 1.0 970.1. f/7S /'_'UIOJ'h- ) - 1° v· H'S_. Englerov viskozimetar) kroz posebno oblikovanu sapnicu.007 0.5 1./ r~/~ 1 ( (.8 15.!'J. kao npr.3.u Velikoj Britaniji sekunda po Redwoodu ("R). Kao mjera za kinematicku viskoznost (osobito ulja) upotrebljava se u Srednjoj Evropi stupanj Englera COE).

_----------------.31 E Is). Visina kapilarne elevacije h ovisno 0 S1. -.-f-. 7. Poznato je da svrhom puna« casa-vode 'ima ispupcenupo\~isinl!. 1. kapljevina ¢~_~~n1Q~!!i~(_gii~Ps!!_cijevi i popeti se uz nju nad dociIrnu ra_?Iiiti~-"to-je--izv~-~pij~ma elevacija. PovrSinske sel}~p~tosti pojavljujiiizmedu dodimih povrsina fiuid"ii-KoJlse fiemijesaju i izmedu cvrsrih stijenki fluida... Ostala svojstva kapljevina Kohezija i adhezija uzrokom su povrsinske napetostl i kapilariteta._Za neKeKaplJevme navedene su te visine u tablici 1A. prilicno veli-ko~JednaK:b tako mozerno na povrsinu vode oprezno poloziti sivacu iglu. prikazana je kapilama elevacija kod vode. prije negolise prolije.8. te da ce.lm posll_~_~Pia. dok im u unutrasnjosti razvijena vodena para ne probije povrsinu pa one prsnu. a da ona ne potone.1. .7.7.i da u nju mozemo oprezno dodati jos nekoliko kapi.8. 1.4. Kapilaritet j. U . Prevladava Ii adhezija. Visinska razlika h ovisna je 0 povrsinskoj napetosti.31 --rem 2 formula •y = 7. r~jusu zakrivljenosti na dnu (lIt vrhU)memSKa -i_e' ~~~~t~l:1ida' o nadrneniskom 1. Na'-sIici 1. stednjaku) one i poskakuju. I 1.. ovrsina kapljevine u kapilari v~a je ili niza od vanjske P povrsmeKapljevine.- r= -...--c--... Od 10 °E da1je vrijedi omjer 1. Kapljice vode rvore na ravnoj povrsini (osobito prasnojl) oblik kugle. a na ugrijanoj ploci (npr.--_ S1. predoceria Te-kap-i1ai-nadepresija kod zive. a na slici 1. opel POJMOVl U praksi se redovno upotrebljava 106 priblizna Ubbe1ohdeova 6.. promjeru cijevi d (mm) h (rnrn) Voda Alkohol Toluol (C7Ha) 30/d 1lid lJ/d .7. povrsi~~ u kapilari spustit ce se pod r~i!1u_dndlrn=-tOJe-Kapilar-nadePre-sija~ bha slucaia prikazana su na s11karri'a1. Povrsinska je napetost posljedica kohezije medu cesticama n.slucaju prevladale koliezije bit obi~i~o:.c::: -_-_-_-~ --_ -= :p~ . • ce- ~ d k?/ /c//7C ~ ~/au/q (Ieod caoe) .a vanjskim granicnim -povrsinama. pod njim.8.. isPllPcenje nad rubQ_m_ca~e_(menisk} biti. Tablica 1.~~9jstvo kapljevina zbog kojega u vrlo uskim cijevima ne vriiedi zakorii 0 spoJeD.

'postici a2solu~ni ne vakuum jer su tu uvijek njezine pare. dani su tlakovi zasicenja pri temperaturi od 01<0 'lWoC.8.naziva t!!1kom zasicenja.~o M?q 0. * Pod isparivaniern srnatrarno pojavu koja se zbiva u prisutnosti samog ftuida koji isparuje. zrak + vodena para + voda).j's. 'Tabfica 1.0238 ' 0.rL ra ku/nt'l) Iz tab lice razabiremo ve1iku vrijednost punjenja barometra zivom: niski tlak njezinih para veoma se priblizava apsolutnom vakuumu. sto cine izbacu.. To je osobito vafno kod sisanja lako hlapljivih kapljevina._ tad~_vl~9~Ig_ynoteZa . To znaci da se u prostoru nac! J5:~Iili_~yinom moze nikad. 2iva Voda Alkohol (etilni) Gazolin 0. Taj se tlak . . u apsolutnim barima.5.1. ISHLAPL. ko je taj prostor ogranicen.uci molekule u prostor nad svojom slobodnom povr~in<?!l1.).r. ali s njo~j_ tlak zasi~~:nja.JIVANJE IISPARIVANJE 27 Svekaplievine teze ishlapljivanj\!_ij~p?rivaniu. Tlakovi zasicenja pri oko 20°C u bar (aps. parcijalA rii tlak molekula kapljevine raste do onoga pri kojem se molekule opet vracaju u kapljevinu. -dok se ishlaplj ivanje zbiva u pr isutnosti i drugih fluida (npr.138 0. U tablici 1. Pri povecanoj temperaturi raste ta molekulama aktivnost.311 'ey.000 001 76 (y.5.

). denliina dijametar apsolutna vis ina neravruna (hrapavost speclficna energija za iedirucu mase Eulerova znacaika faktor (koeficiient) Froudeova znacajka akceleraclia sile tete tezina .Upotrijebljene oznake i jedinice SI Sirnbol Simbol . I k m Jjkg m' N m dijametar (premier). J/(kg K) J/(kg K) mis m/s m/s i' F.y. d D t c. co ul iz kr R I Z t T T u t! m/s m'/kg V V m' m'/s korak temperatura apsolutna temperatura zakretru moment obodna brzina specificni voiumen (voiumen iedinice volumen (obujarn. L La M Ala n II m kg kg/s Nm i Is duliina Lavalova mas a znacaika Inde'ksi a aps n u 111 p Q o r. tot h x! y. 2·c· mase) L max min I totalno (ukupno) hidraulicko otporno uzgonsko rezultantno U smjerovima koordinatnih tocke niz strujni tole nesrnetaru strujrn tok ulazno izlazno kriticnc Lavalovo maksirnalno minimalno est . stat sraticko kin kineticko- d. zaprerruna) voturnenski protok I.) dinarnicka koeficiient koeficijent koeficijent viskoznost otpora (opcenito) otpora nosive povrsine uzgona nosive pcvrsine J.~ jedinica J/kg m Veli¢ina relanvna brzina rad (energija) za jedinicu mase udalienost po koordinatnim osima kut izrncdu apsolutne 1 obodne brzrne koeficijent istjecanja kut izmedu relativne 1 obodne orzine kut niza (kaskade) kut klizanja upadru kut Iedinica Velicina akceleracija brzina zvuka povrsina sirina brzina (opceni to) prosiecna brzina .. Ii {} izohorsk] toplinski kapacitet I: povrsine) '1 11 % f e Eu Fr G h f g m m m J/kg mis' H N n.Z m/s a C1 c c. R r R Rt s J/kg m J/kg J/(kg K) m m °C K Nm Pa m moment (opcenito) Machova znacaika eksponent politropc orzina vrtnje opseg maseru protok u sekundi apsolutno radiialno tangencijaino normaino pri rnirovanju (c = 0) atmosfersko kolicina topline za iedinicu rnase radii us (polurnier) specificna radnia trerua za iedirucu individualna plinska konstanta Reynoldsova znacaika tlak s.brzma. din mase dinarnicko Sr razrnak. II m'/s kg/m' Pa Pa rad/s 'J rt k K K m hrapavosti kgm/s rp If/ ()) I' rn'/s korisnost eksponent izentrope koeficijent trenja U ciievi vitkost krila koeficijent kontrakcije kinernaticka viskoznost koeficijent (faktor) gustoca (specificna masa) normaino naprezarne tangencijalno naprezanie koeficijent gubitka kocficijent (faktor) kutna brzma cirkulacija I. VIS Ina specificna entalpiia za iedinicu mase moment inercijc impulsni protok koeficiient apsolutna visina kolicina gibania kavitaciiski brei (sekundni ekvivalentrie irnpuls) pjescanc Pa s (0. tangencijalnog naprezania izobarski toplinski kapacitet a A b mis' m/s m' m !U ru X. udalienost S trouhalova znacaika vriierne x y r. at. c.

masa (m) kolicine materije je sadrzana u cestici ili tijelu bez obzira na njegovu lokaciju u svemiru. rn.metar (m) je osnovna SI jedinica za duijinu... prihvacena na Generainoj konferenciji za mjere i utege u listopadu 1983 . Masa . koji definira masu. sastoji se u nacelu u brojanju tijela malih (infinitezimalnih) jednakih masa (utega) koja dovodi do ravnoteze vage .Skripta zadataka iz kolegija «Hidromehanika» SI sustav mjernih jedinica MEDUNARODNI .73 valne duljine u vakumu zracenja koje odgovara prijelazu izmedu razine 2plO i . Kilogram . U skladu s Einsteinovom jednadzborn E =mc2 svi oblici energije posjeduju maseni ekvivalent. Postupak vaganja.) SUSTA V MJERNIH JEDINICA Osnovne SI jedinice Fizicka velicina Duljina Masa Vrijeme Jakost elektricne struje Termodinamicka temperatura Kolicina tvari Naziv metar kilogram sekunda amper (ampere) kelvin mol kandela (candela)" Oznaka m kg s A K mol . Francuska.5ds atoma kriptona 86 . beskonacno dugackim vodicima zanemarivo malog kruznog presjeka. zamijenila je definiciju iz 1967.. Metar je duijina koja odgovara putu sto ga prijede svjetlost u vakuumu za vrijeme od 11299 792 4.sekunda (s) je SI jedinica za vrijeme. odnosno duijina jednaka 1650763. Omjer dviju masa odreduje se s pornocu vage.kilogram (kg) je osnovna SI jedinica za masu i jednak je masi medunarodnog prototipa kilograma . II II I~~ '1-- II- Svjetlosnaj ako st -I I cd -II ~~ ..Amper je jakost stalne elektricne struje koja se odrzava u dvama paralelnim.. SI jedinica za masu je kilogram.Ova definicija. koji se nalaze u vakuumu i medusobno su razmaknuti za i I r . Sekunda . To je trajanje 9 192 631 770 perioda zracenja koje odgovara prijelazu izrnedu dvaju hiperfinih nivoa (F = 4. nacinjen od Iegure platine (90 %) i iridija (10 %). ravnim.Prototip je valjak visine 39 mm i promjera 39 mm. temeljenu na kriptonovoj lampi. .58 s.. a cuva se u Bureau International des Poids et Mesures u Sevresu pokraj Pariza. Amper . Definicije nekih osnovnih jedinica Metar . dok tezina ovisi 0 udaljenost tijela od centra Zemlje (iIi drugog planeta). Periodu definiramo kao vrijeme potrebno da svjetlost prevali put koji odgovara jednoj valnoj duljini... :. mr = 0) osnovnog stanja atoma cezija 133 (J33Cs).amper (A) je osnovna SI jedinica za jakost elektricne struje .. Masa je stalna. = 0 to F = 3.

isti broj molekula. odnosno istu kolicinu (n) plina..-1907.. Mol je kolicina tvari onog sustava koji sadrzi toliko elementarnihjedinki tvari koliko ima atoma u 0. Avogadrov zakon . Ime je dobila po engleskom znanstveniku sir W.kelvin (K) je osnovna SI jedinica za termodinamicku temperaturu.).022045x1023 atoma (Avogadrov broD.. Elementame jedinke uvijek moraju biti specificirane i mogu biti atomi. i u tim uvjetima uzrokuju medu vodicima silu koja iznosi 2x 10-7 njutna po metru duljine .kandela (cd) je osnovna SI jedinica za svjetlosnu jakost.jednaki volumeni svih plinova sadrze. Trojna tocka vode je ona vrijednost temperature i tlaka kod koje voda moze postojati u sva tri agregatna stanja .. koju emitira izvor monokromatskog zracenja frekvencije 540x 1012 Hz i ciji intenzitet zracenja u tom smjeru iznosi 1/683 vati po steradijanu . Mjerenjern difrakcijerendgenskih-zraka-na kristalirna nadeno je da Avogadrova konstanta (L) ima vrijednost L = (6. 00 031) 0 x 1023 mOrl Kandela . Lord Kelvin (1824. '" Dopunske SI jedinice II Fizicka velicina Kut Naziv radijan Oznaka rad Definicija Radijanje kut izrnedu dva polumjera koji na kruznici odrezuju luk cijaje duljinajednaka polumjeru Steradijan je prostorni kut ciji se vrh nalazi u sredistu kugle. Mol .022045 ± 0.Skripta zadataka iz kolegija «Hidromehanika» SI sustav mjemih jedinica 1 metar. U jednom molu (0. uz iste uvjete temperature i tlaka.16 termodinamicke temperature trojne tocke vode. ioni.. To je termodinamicka temperatura koja je jednaka 1/273. ana njenoj plohi orneduje povrsinujednaku kvadratu polumjera kugle I II Prostorni kut steradijan S1 . Avogadrova konstanta (L ili NA) je odnos broja jedinki (1'l) i kolicine tvari (n). elektroni.012 kg) izotopa ugljika 12 ima 6. neke druge cestice ili odredene grupe cestica. molekule. u danom smjeru. Kandela je svjetlosna jakost. Thompsonu. odnosno vrijedi L = N / . Kelvin .012 kg izotopa ugljika 12 (12C).mol (mol) je osnovna SI jedinica za kolicinu (mnozinu) tvari..11.

Skripta zadataka iz kolegija «Hidromehanika»
Q

SI sustav mjemih jedinica

Izvedene SI jedinice s posebnim imenom velicina

Fizicka II II Frekvencija

II Sila
II Tlak
Energija Snaga

II II II II
I

Naziv here (hertz) njutn (newton) paskal (pascal) dzul (joule) vat (watt) kulon (coulomb) volt farad om (ohm) simens (siemens) veber (weber) tesla henri (herny) stupanj Celsiusov lumen luks (lux) bekerel (bequerel) grej (gray) sievert
II

II

Oznaka Hz N Pa J W C V
F

II

Definicija S-I m kg S-2 Nm-2 Nm J S-l sA W A-I

II
II

II
II
II

II
II

II
II

II

II Elektricni
....

II Kolicina

I
elektriciteta napon

II II II
~

II
II )1 11-

II
If fl

II II
II
/I

I[Elektricni-kap-acitet

II Elektricni

II "

C V-I

If
II

II
1

II

otpor

II Elektricna vodljivost II Magnetski tok II Magnetska indukcija II Induktivnost II Celsiusova temperatura II Svjetlosni tok II Osvijetljenost
II Aktivnost
radionuklida doza doza

II II
II

II

Q S Wb T H °C 1m Ix Bq
Gy

V A-I A v' Vs Wbm
-2

II
II II II

II
II
/I

II II
1/

II

I

II II
)1

II
11

WbA-I K cd sr 1mm-2 S-I J kg" J kg-I

II
II II II II II

II
II
/I

II

II Ekvivalentna

II Apsorpcijska

II II II
II

II
II

II II
II

SV

II

II

Definicije nekih izvedenih SI jedinice s posebnim imenom Njutn - njutn (N) je izvedena SI jedinica sile. Definiran je silom koja tijelo mase jednog kilograma ubrza za jedan metar u sekundi na kvadrat (N = kg m S-2). Ime je dobila po engleskom znanstveniku sir Isaac Newtonu (1642.-1727.,)., Pascal - Paskal (Pa) je izvedena SI jedinica tlaka. Definirana je tlakom 5tO ga proizvodi jednoliko rasporedena sila jednog njutna koja okomito tlaci ravnu plohu plostine jedan

Skripta zadataka iz kolegija «Hidromehanika»

SI sustav miernih jedinica

cetvomi metar (Pa = Nlm2). Ime je dobila po francuskom maternaticaru, fizicaru i filozofu Blaise Pascal (1623.-1662.). Dzul - dzul (J), je izvedena SI jedinica rada, energije i topline. Definiran je umnoskorn sile jednog njutna i puta jednog metra za koji se pomakne hvatiste sile u smjeru sile (J = N rn). Imeje dobila po engleskom fizicaru James Prescott Joule (1818 .. 1889.). Vat - vat (W) je izvedena SI jedinica snage. Definirana je snagom kojom se u jednoj sekundi obavi rad jednog dzula (W = lis). Ime je dobila u cast skotskog inzenjera lamesa Watta (1736.-1819.)" Celsiusova temperaturna skala - za nulu u Celsiusovoj temperaturnoj skali uze:ro-je Iediste vode pri 101 325 Pa. Vreliste vode pri 101 325 Pa je uzeto kao druga referentna tocka, Taj raspon podijeljen je na 100 jednakih dijelova, a svaki dio odgovara 1 DC. Jedinice CeIsiusove temperaturne skale (DC) i termodinamicke temperaturne skale (K) su identicne, odnosno 1DC =lK .

. Izvedene SI jedinice ~

Fizicka II II Povrsina

velieina

II

Naziv cetvorni ili kvadratni metar kubicni metar metar u sekundi metar u sekundi na kvadrat kilogram po kubicnorn metru kubicni rnetar po kilogramu amper po kvadratnom metru amper po metru mol po kubicnorn metru kandela po kvadratnom metru paskal sekunda njutn metar njutn po metru vat po kvadratnom metru

II

Oznaka 1 m = 1m*lm m3= 1m*lm*lm m
S-l -2 2

II Volumen
II
Brzina

II II II II II
II

II II II II
11

II II II
II

~ '.,"

II Ubrzanje II Volumna masa - gustoca
I!
Specificni volumen

ms
3

II
II

kg m- = m!V m kg' Am-2 Am-1 mol mcd m -2 Pa s
Nm
3 3

II Gustoca struje II Jakost magnetskog polja II Koncentracija
II
Luminancija

II II II II II II

II
II

II II II II II II II II

II II
II

II Dinamicki viskozitet II Moment sile II Povrsinska napetost
II Gustoca toplinskog
toka

II
II

II
II II

Nm-1 Wm-2

II
II

Skripta zadataka iz kolegija «Hidromehanika»

SI sustav mjemih jedinica

II Kutna akceleracija

II Toplinski kapacitet II Specifcni toplinski kapacitet I! Jakost elektricnog polja II Molarna energija II Molarni toplinski kapacitet II Apsorbirana doza zracenja II Kutna brzina

II II II II II II
II "

dzul po kelvinu dzul po kilogramu i kelvinu volt po metro dzul po molu dzul po molu i kelvinu grej po sekundi radijan po sekundi radijan po sekundi na kvadrat

II II II II
II

JKI J kg-I K-I Vm-I Jmorl J mOrl K-I
Gy S-I

I

J:hli S-I

II II II II II II II

!

rad S-2

II

'4 Dopustene jedinice izvan SI

!t

Fizicka velicina Duljina Masa

II

Naziv morska milja karat tona

II
II II II II II II

II

Volumen Vrijeme

II II II II II "

II II
II
11

Oznaka

II

Definicija 1852 m 0.. 002 kg 0 1000 kg

-

II
II II II II II II II II

II II II "
"

t I, L h rmn bar

litra sat minuta cvor bar

Brzina Tlak Energija

II
II "

II II II II
II "

1.,000028 drrr' 3600 s 60 s milja h-I 100000 Pa 160xlO-19 J

II "
II II

II

elektronvolt

eV

II

Definicije nekih dopustenih jedinica izvan SI sustava

Morska milia - morska milja (iIi nauticka miIja) je iznimno dopustenja jedinica duijine izvan SI koja se koristi u pomorskom, rijecnom i zracnom prometu. Morska miIja je jednaka duijini Iuka jedne minute na povrsini Zemlje mjereno kod geografske sirine N45° i iznosi 1852 m.

Skripta zadataka iz kolegija «Hidromehanika»

S1 sustav mjernih jedinica

Tona - tona (t) je iznimno dopustena jedinica mase,. Definirana je kao poseban naziv zati~U6u 3 kilograma (t = 10 kg). Litra - litra (1, L) je iznimno dopustena jedinica obujma, definirana je kao poseban naziv za kubicni decimetar (L=dm\ Njezini su uobicajeni nizekratnici centilitra (el, cL) i mililitra (ml, mL). Bar - bar (bar) je jedinica tlaka i jednaka je 105 Pa. U meteorologiji se cesto upotrebljava milibar (100 Pal. Bar je iznimno dopustenajedinica izvan S1 (S1 - Internacionalni sustav),

~ Prefiksi SI jedinica

II

Multiple (visestruke) jedinice

II

Submultiple jedinice

II

I

~~I
I
10
6

I

I

IFaktor II Prefiks J IOznaka 1I11I1 IIPrefiks II Oznaka I Faktor E I 10 II~~[ Illr 10- II deci IL~
18 1

1015 10
12

ILpeta

liP T G

III~

10-2

Irte~1

1I11I1

10-3 10-6 10-9

II II

centi mili

I

I

L2~1
10
2

10

II M 111£ JI nano IL~ kilo lL k 1I11I1 10- II piko II p II hekto II h _Jill 10- II femto ICO 1~~Lda 1I11I1 10- I[~o_jl a
II
mega
12 15 18

1I11I1

" mikro

I! II II

c m 11

I
I
I

I

I

Web stranice za pretrazivanje:. http://www.ktf-split.hr/periodni/abc/jedinice.html http://www.ktf-split.hrlperiodni/abc/index.html http://www.ktf-split.hr/periodni/abc/prilozi.html http://www.ktf-split.hr/periodni/abclkonstante.html http://www.ktf-split.hr/periodni/index.html => za S1 sustav mjernih jedinica => rijecnik kemijskih pojmova => za priloge i tablice => za fizikalne i astronomske konstante

=> za periodni sustav kemijskih elemenata

Skripta zadataka iz ko1egija «Hidromehanika»

SI sustav mjemih jedinica

FIZlKALNE
Q

I ASTRONOMSKE

KONSTANTE

Fizikalne konstante Naziv nula slobodnog pada konstanta Vrijednost -273.16 9.80665 6.0221367 E23 2.718281828 9.2740154 E-24 5.29177249 E-11
-

II Apsolutna

II

II

II Ubrzanje

II

II Baza prirodnog logaritma II Bohrov magneton II Bohrov radijus II Boltzmannova konstanta
II Radijus elektrona II Diracova konstanta II Naboj elektrona
i protona

II Avogadrova

II
II
11

II

II II II II II II
II

Jedinica °C m
S·2

II II
11

1 mol"

r r'
m - -1K~l m 1s C kg
-

II II
III
-III II II II II II

II

[[
II
II

II

1.380658 E-23 2.81794092 E-15 1.0545887 E-34 1.60217733 E-19 9.1093897 E-31 5..44617013 E-4 1.6021892 E-19 96485.309 4.669210609102990 7.. 9735308 E-3 2 3.7417749 E-16 6.. 7259 E-11 6 1.0967758 E7 4.8359767 E14 2.686763 E25 2.06783461 E-15 8.314510 3.99031323 E-10

I[

II Masa elektrona

II Feigenbaumova konstanta II Konstanta fine strukture
II Prva radijacijska konstanta II Gravitacijska konstanta II Rydbergov broj za vodik II 1osephsonov koeficijent II Loschmidtova konstanta II K vant magnetskog toka II Opca plinska konstanta II Planckova konstanta

II Odnos mase elektrona II Elektronvolt II Faradayeva konstanta

II II II II
II

il

II II II II II II II II II

II II II II II II II II
II

1 cmorl

II II II
2

II II II II II II II II

Wm

N m2 kg-2 m Hz m
-I

V-I -3

Wb 1 mol" K-I J s mOrl

II II II II II II II II II

Skripta zadataka iz kolegija «Hidromehanika»

SI sustav miemih

jedinica

I~

Molami volumen idealnog plina

0.02241410

IlSo'arna

II Normalni tlak II Nukleami magneton II Permeabilitet vakuma II Permitivitet vakuma II Pi II Planckova konstanta II Rydbergova konstanta II Druga radijacijska konstanta
konstanta

II II II
E-7 E-,12

m3 mol" Pa

II II
II

101325 .5.0507866 E-27 12..566370614 8.854187817

r r'
N A-2

II II

II
II
II II

II

Fm-I

Il'f
II II II II II
II

II

3.141.5926.535897932 6.6260755 E-34

Js m
-I

10973731.534 0,,01438769 1400 299792458 340 5.67051 E-8

JI
II

II II II II II
~

mK Wm-2
m
S-I

II Brzina svjetlosti u vakumu II Brzina zvuka u zraku II Stefan-BoItzmannova konstanta
"j

If
II II II

ms-I W m-2 K-4

II II II II II

Astronomske konstante

II II Astronomska

Naziv
jedinica

II II II

Vrijednost
14959787 Ell

II II
II

Jedinica
m m

II
II II II II II II II II II

II Svjetlosna
II
Sunce

godina

9".5E1.5 3.90 E26 1.99 E30 l.495 Ell 6.960 E8 5.517 6378160 6356180 637 E6

II Proizvodnja I Masa I Prosjecna I Prosjecni

energije

II II

II II
II

W
kg m m kg m" m m m

udaljenost od Zemlje radijus gustoca

II II II II

II II II II II

II

Zemlja

II Prosjecna I Radijus

na ekvatoru na polu radijus

I Radijus
I Prosjecni

II
II

II

lj

Skripta zadataka iz kolegija «Hidromehanika»

SI sustav mjernih jedinica

II

Mjesec

I Masa I Obujam na ekvatoru I Jedan stupanj na ekvatoru I Povrsina I Volumen II Gravitacijsko ubrzanje I Gustoca

II II II II
II II

5.972,E24 4.0070368 E7 111.306,6 5.09950714 E14 1.08284132 E21 1.619 3330 3.844 E8 7.33 E22 1718000

II II
II

kg m m m2 m3 m
S-2

1
II II II II II II II II

II II
II

I Prosjecna udaIjenost od Zemlje
I Masa
Prosiecni radiju_s

Il'tII

II
II

kg m" m kg
m...
--

11- -

-

__
....

..

_.-

l

II
/I

II
fl

],

Odnosi mjernih jedinica
TLAKOVI-NAPREZANJA Mp/m" Mpa Pa kPa
10 1 1,019*10-4 0,1019 101,93 1,019*10-4 0,1019 10,19 98130 9813 1 1000 1*106 I 1000 1*10) 98,13 9,81 0,001 1 1000 0,001 I 100 0,0981 0,00981 1*10-6 0,001 1 1*10-6 0,001 0,1 2 kN/m 98,13 9,81 0,001 I 1000 0,001 1 100

I
N/m2 98130 9813 I 1000 1*106 1 1000 1*105

kp/cm' kp/cnr'
Mp/m2 1 0, I 1,019* 10-5 0,01019 10,19 1,019*10-) 0,01019 1,019

bar
0,981 0,0981 I * 10-5 0,01 10 I*IO~ 0,01 1

Pa kPa 1--. Mpa
2 N/m 2 kN/m

bar

SILA
p
p

kp
0,001 1 1000 0,1019 101,936

Mp
1*106

N
0,00981 9,81 9813 1 1000

kN
9,81 *10-6 0,00981 9,81 0,001 1

kp Mp N kN

1 1000 1*106 101,936 1,019*10)

0,001 1 1,019* 10-4 0,1019

Skripta zadataka iz kolegija «Hidromehanika» VOLUMENSKE
p/cm'' p/cm3
kp/m' 1 0,001 1 0,1019

SI sustav mjernih jedinica

smE
Mp/m

kp/m''
1000 1 1000 101,93

3

kN/m3 9,81 0,00981 9,81 1

1 0,001 1 0,1019

Mp/m"
kN/m
3

r"'PERIODNI SUSTAV ELEME~I

18

iii; 57 ~ 59 60 61 (145) .. 93 (237) 62 63 64 65
66

67

68

69 16893

70 173.04

71

Lantanoidi

La
13891 89;ti.

Ce
14012

Pr
14091 91;\i~2 2~23i03

Nd
14424

Sm
15036 94 (244)

Eu

Gd

Tb
15893

15196 15725

16250 164.93 16726

lli:

Ho

Er Tm Yb

Lu
174.97

Aktinoidi

A~Th

go.'

(227)

2.3204

Pifi1s<;.lJ.

(24.3)

100

-c ~

101 kPa

Relativne atomske mase izrazene su s pet znacajnih znamenkL Za preciznije vrijednosti pogledati vrijednosti uz svaki element Za elemente koji nemaju stabilnih nuklida u zagradama je dan maseni broj najduze zivuceq izotopa. Izuzetak su !Qlli, protaktinij i uranij koji imaju karakteristican izotopski sastav na Zemlji (Atomic Weights of the Elements 1999, Pure App! Chern, Vol. 73, No.4 (2001) 667-683).

Napomena:

II

Izotth:micki tcrmodinamicki

odaci vode

ri tern eraturi

od T=20"C

Plin
Pritisak (bar) 0.00000 0.. 23393 0 Gustoes (kglm.3) 0.00000 0 .. 17314 0 Unutamja energija (kJ/kg) 24034 24023 Entalpija (kJ/kg) 25387 25374 Entropfja (J/g*K) 26.716 8.. 660 6

Izohorski topl. koef. Cv (J/g*K)

Izobarski topL koef. Cp (J/g*K) 1.8632 1.9059

14017 14359

.

0087258 GustoCa (kglm.7 2510J Entropija (J/g·K) lzohorski topL koef..4 2381."ode rt tern eraturt od T=5"C Plin Pritisak (bar) 000000 0. Cv (J/g"K) - Izobarski topl. koel Cp (J/g·K) 26.8 Entalpija (kJlkg) 2510.4226 18600 18894 * i H A • • A . 43 6 90248 13984 1..3) 0.Izotermieki termodinamlcki odaci .00000 0. 068022 0 Unutaruja energija (kJ1kg) 2382.

.....ablica (JlIstoee za razlicite materiiale r Ii .... II .

'r: .

Speclficna toplina za razlicite materijale Tablica toplinskog konduktiviteta za razlicite materijale 1j .

i I .

vrenja r--·---·---- Liquid <-Actinides httpv/courses..nus . Periodlcni sustav elemenata (Mendeljejev) Name· ime Atomic Weight . Melting Point _ tocka taljenja Boiling point= tocka isparivanja.Periodic Table of Elements _. du .atomska tezina r-····················-···_···········_···_ r··········· Solid .. g es t1 .

tako minimizira rezultata analogija svojstvo se potrebni mjerenja. jednadzbarna F = ma (definicijska jednadzba za jedinicu site) tada ce omjer mjernih jedinica jedan. rad sile i moment razlicite Sadrzaj fizikalne broja velicine.iema velicine definira njenu kategoriju s obzirorn istu dimenziju i tada se mjere usporedborn sile imaju iste oznacen jednadzbe dimenzije. a za proizvoljno izabrane mjerne jedinice taj ce omjer u opcem slucaju biti razlicit od jedan. jedinica. velicina. One su dimenzionaIno homogene i neovisne 0 sustavu U svakoj znanstvenoj disciplini pojavljuje se ogranicen broj fizikalnih njih bi se mogio izabrati proizvoljnu mjernu jedinicu. jedinice i mjernim Tablica Velicina cijim se dimenzijama odnosno mjernim S1 sustava jedinicama mogu opisati dimenzije odnosno svih ostalih jcdinicama fizikalnih velicina . na mjerenje. L 1 Osnovne fizikalne velicine u mehanici - Dimcnzija L Jedinica u S1 sustavu m s l duljina vrijcrnc masa temperatura T M e kg K . a potpuno su QQ. slozenih Primjenom modelskih broj mjerenja Teorija neke pojave. sto je neprakticno za proracun. DIMENZIJSKA ANALIZA Dimenzijska fizikalnih dimenzijske se prikaz istrazivanja Fizikalne velicine analiza pojava analize i teorija slicnosti su znanstveni kako u mehanici fluida. veliCine. iIi ako se 12 = [mrn] (aa). a za svaku od neprakticno jer bi se u siia F koja ce izazvati jednadzbom u obliku: (FF) F=ma.1. u fizici. ali bi to bilo proracunu moralo baratati s omjerima mjernih jedinica. Mjerenje Dimenzija fizikalne fizikalne ternelj eksperimentalnom iu slicnosti ostalim podrucjirna za istrazivanje daje podlogu istrazivanju fizike. Te su cetiri osnovne iz medunarodnog velicine s pripadajucim dimenzijarna mjernih jedinica fluida dane u tablici 1. Medunarodni S1 sustav jedinica jc koherentni sustav u kojem su za podrucje mehanike fluida dovoljne eetiri osnovne fizikalne velicine. Na primjer pravocrtno fizikalne gibanje velicine tijela izraze mase m ubrzanjem mjernih a je brojeva definirana i mjerila. a olaksavaju za prirnjenu i tumacenje i primjenu velieine imaju je usporedba sa standardom ciJa sc velicina naziva 'fl. Ako se za silu izabere takva mjerna jedinica za koju vrijedi biti jednak jednadzba. da se preko svoje definicije daju mjenti. u obliku mjerne Q fizikalne velicine ne zavisi od izbora Fizikalne jednadzbe su univerzalne iIi velicinske jednadzbe 5tO znaci fizikalne velicine. s Q izrazava metroiogije se s pornocu Q i mjerne jedinice <2. a jednadzba za mjerne brojeve irnat ce isti oblik kao i polazna fizikalna Pristupajuci na taj nacin (osiguravajuci jedinicni ornjer mjernih jedinica svim unutar nekog podrucja fizike) dolazi se do koherentnog sustava mjemih jedinica koji se zasniva na minimalno mogucern broju mjernih jedinica.1 1. cega slijedi mjerni broj F za silu F = ma ( ~a ) S obzirom da je polazna fizikalna velicina dimenzionalno homogena.. omjer mjernih jedinica je bezdimenzionaIan. Sadrzaj fizikalne mjemog opcenito osnovne jedinice. s pornocu da su u njima varijable mjernih jedinica. Razlicite fizikalne velicine mogu imati s istim standardom: Tako npr..

.. I JJU!::V\VJ n"'_r.. vremena i rnase. Tako s dvije dimenzije: duljine fluid a ne igra ulogu dovoljne svih fizikalnih velicina u kinematici nestlacivog strujanja fluida mogu opisati U dinamici fluida gdje temperatura su tri dimenzije: duljine.. ... W z P v JL (J) brzina vrtnjc r- l A t: N/mz. - a E "'. b.. a..- _povrSina brzina zvuka eromler sila gravitacija tezinski protok volumenski moment snaga tlak volumenski _potencijal specificna volumen rad sile gustoca plinska konstanta sile modul elasticnosti maseni protok - F - g G K In " E ML-IT-2 MTI M P p MUy-2 MUy-3 ML-Iy-2 OT-I L2y-2e-1 L2y-2 L2y-2 erotok sile energija Q R U u V l' masene unutrasnja fluida - llkg m3 rn/s 1 m kg/m-' m2/s Pas"~ rad/s 0 LY-' MUr2 L ML-3 L2y-1 ML-IT-I brzina struj_anja fluida -_zeodetska visrna fluida kinernaticke dinarnicke trcnja viskoznosti viskoznosti koeficijent kocficijent koeficijent naprezanje kut zracnost koeficijt>Dt nnvl"cinclrpo t:""" • A ..2 dane su dimenzije i jedinice nekih fizikalnih nekih fizikalnih velicina u mehanici fluida .. Oznaka A. b=l. U tablici velicina u mehanici fluida... za brzinu a=O. c i d tipicni za fizikalnu Q. itd.2 Oznake. . ... dimenzija i jedinica a tek u dinamici stlacivog strujanja taj skup se 1.(L~T-2e"= kategoriju L/r :[0ls?] 2 gdje su eksponenti d=t).:'PO.. I FiZrkalna -veIic:ina I __ . prosiruje dimenzijom temperature.....S c D. Tablica 1.4' . d I Dimenzija L2 LTI L MLr-2 LT2 MLy-3 Jedinica u S1 sustavu m2 m/s m N rn/s2 N/s Pa k?/s Nm W Pa m3/s l/(kgK) m2/s2 . npr.. i c=-2..... _") IV~ 1.. Nisu uvijek potrebne sve cetiri osnovne dimenzije .. d=i). c=r-I..2 Dimenzija prikazati Dlmenzijska analiza [Q] odnosno jedinica [at svake fizikalne velicine u mehanici u obliku fluida se rnoze kao produkt potencija osnovnih dimenzija odnosno jedinica d [Q] = rv]= MQLbred HOL1r-1e~= b=l.. rad m ML-Iy-2 L I "A . za silu a=l. liT'" [6J(wi~5] sr = kgQmbsCK (Ll) [a_J" "...1'10. I U' ~ I N/m I L I .I>tr~rf. se dimenzije vremena.

te se umjesto njih maze koristiti bilo koji skup od cetiri dimcnzionalno nezavisne fizikalne velicine. masa i ubrzanje dimenzionalno Newtonovim zakonorn.. tad a skup n fizikalnih dimenzionalno nezavisan. sto je sadrzano velicina (mjemih dimenzionalno potencija dimenzionalno skupu koji glasi: Ako sarno bezdimenzijskim. n=O.-Q2' . Il2. zbog n »k: opisane s dvije osnovne dimenzije duljine i vremena ne mogu biti dimenzionalno nezavisne. preostalih fizikalnih velicina u tom skupu. Dimenzionalna nezavisnost osnovnog skupa fizikalnih velicina podrazumijeva da se dimenzija niti jedne od fizikalnih trivijalno osnovnih vclicina rjesenje dimenzija izabranog skupa ne rnoze prikazati u teoremu Q/.Q. iz koje se (dokaze se 1) Prctpostavlja te se sastavi odrcdi 2) Iz skupa se skup n fizikalnih velicina za koji se smatra tablica s njihovim velicina simbolima izaberc i dimenzijama nezavisnih velicina.. kao sto je prikazano u tablici L3 u funkciji broja varijabli u pojavi Broj krivulja BIOi mjerenja m Broj varijabli 2 :3 4 5 6 06t je interes Broj dijagrama 1 1 m m2 m3 za smanjivanjem broja varijabli 1 m m2 m3 1114 m2 m3 m4 mS ostvariti primjenom Pi- u pojavi sto se moze teorema.. Zavisnost izmedu dvije fizikalne velicine se prikazuje u dijagramu s jednorn krivuljom koja se moze odrediti s In mjerenja." je skup n fizikalnih jedinica) u skupu. dimenzionalno od Ilfizikalnih nezavisnih njihova dimenzionalna nezavisnost prcma danom teoremu) . Fizikalni zakon izrnedu tri fizikalne velicine se moze prikazati u dijagramu s m parametarskih krivulja. u dimenzijskoj analizi ima Pi-teorem koji glasi: Svaki firiblni Kljucno znacenje zakon i7T11edU n 0 fiilkifnih-veliCiiia Q/... Taka su sila. u obliku i= 1/1-k .~Qn .Dimenzijska allaliza 3 Treba naglasiti da je izbor ove cctiri fizikalne velicine potpuno proizvoljan..neovisnom promjeni mjerila (velicinska jednadzba). . a skup od n=3 velicine: brzina.. velicina ne moze onda biti Ako je n>k.I . gdje je k broj al=ar . Qn-)=6. koji se opcenito realizira kroz sljedece korake: da upravlja fizikalnom pojavorn. 3) Od svake fizikalne velicine izvan skupa dimenzionalno nezavisnih velicina formira se bezdimenzijski II parametar . nezavisan. Q2' .-m<iZen funkcijom G( Ql. velicina broj k. nJtL zavisne velicine. Q? "Qn 0 dimenzijama nezavisnom Q.. a zakon izmedu eetiri velicine u m dijagrama. jer su vezane drugirn ubrzanje i kutna brzina Cije su dimenzije (k=2). ••• IIn•k) = 0. na nacin da se njena dimenzija prikaze dimenzijama fizikalnih vclicina iz dimcnzionalno nezavisnog skupa. a svaka krivulja je odredena Tablica L3 Potrebni broj mjerenja sa In mjerenja.. gdje je k broj osnovnih velicina Cijim se dimenzijama mogu opisati dimenzije Citavog skupa n fizika1nih velicina. svaki s po m krivulja. moze se izraziti kao funkcija n-k bezdimenzijskih varijabli u obliku r (I1j. Cini produkt =a Q? . se k dirnenzionalno iIi mjernim jedinicama.

Postoji vise mogucnosti izbora skupa dimenzionalno nezavisnih velicina. iIi l1=konst. sto znaci da se ne moze skup od n utjecajnih b) ako je n-k=L.ne ifiozebiti ukljucena u skup dimenzionalno nezavisnih fizikalnih velicina . a u taj skup se ne stavljaju fizikalne velicine ciji se utjecaj zeli promatrati izolirano (cilj je da se pojavljuje u sarno jed nom Il parametru) .. Beedirnenzijska+velieina (npr.. c) Funkcija geometrijski..kut) vee je sama po .4 Na taj nacin skup od n fizikalnih Dimenzijska analiza velicina zarnijenjen je skupom od n-k bezdimenzijskih n pararnetara. medu velicina nepotpun. Pri tome vrijede sljedeca pravila: a) ako je n-k ~ 0. ukazuje da Je moguce je saciniti sarno jedan bezdimenzijskim Il parametrima.a modeIsku d-) e) f) g) i prototipnu pojavu .. funkcija medu bezdimenzijskim n pararnetrima je jedna i ista funkcija z. sto znaci da je problem kinematicki i dinamicki slicnih pojava..sebf J1 pararnetar i . Slicnost dvaju pojava podrazu!llijeva iz rezultata dobivenih na jednoj pojavi rnogu odrediti rezultati na drugoj pojavi jednostavnim mnozenjem rezultata prve pojave s konstantnim koeficijentom (koeficijentorn slicnosti) . identicnog a problem je oblika se svodi na T(JI)=O mjerenjem . obitelj da se za beskonacnu principijelno moguce rijesiti sarno jednim forrnirati niti jedan Il parametar. Posebno. Ukoliko je neka od utjecajnih fizikalnih velicina ispustena iz polaznog skupa. " f I . rezultati mjerenja nece lezati _na krivulji nego ce biti rasuti po citavom dijagrarnu . Il pararnetar.. Svaki Fl parametar se smije potencirati i mnoziti proizvoljnorn konstantorn.

__·I--=b:_:i.Gravitacija vrerncnu g irna dimenziju u jedinicnorn . ali istoj svrsi mogu posluziti dimenzije bilo kojeg skupa od tri dimcnzionalno nezavisne velicine.:c__:d_::a. osnovne dimen:rji€ za dinamiku nestlacivog strujanja su izraziti dimenzije i koeficijenta vremcna dinamicke I. za opis skup velicina velicina {J. koji Cine produkt velicina bezdimenzijskim. gravitacije g.c:_:' c:__:o:_:d=.. v. v. ubrzanja kojc JC dcfinirano kao prornjena brzine (a) O_c-'-it. napetosti brzine a. T prcma tablici 1. b. [lJ=L dimenzije: rnase. T).::li:::cl::·n::a:__:S::::f:_:_I n parametar koji se u mehanici _ ___:j_I/~\i_.. I nacin . T. moze dimenzija fizikalnih Zadatak se moze rijesiti na dva nacina: polazeci od dcfinicijskih fizikalnih jednadzbi iIi polazeci od dimenzija fizikalnih velicina izrazenih s pornocu M..:. za eksponente a. [v] = III 11 It] '* V= L II] IZ cega Je dimenzija vremena t = LVI c lJ. I dimenzionalno dinamike nestlacivog nezavisan. gornja jednadzba prelazi u oblik: Izjednacavanjern sustav linearnih M: L: T: kojeg je rjesenje te eksponenata nad istim bazama algebarskih jednadzbi a- lijeve desne strane gornje jednadzbe.. vi viskoznosti I. koeficijenta J1 s pornocu dimenzija povrsinske gustoce {J. i c. L. L. sile F. V. v.:_:ti-=b-=-c=:zdimcnzijski fl!!ida naziva Strouhalovim . strujanja . L. (v]=V. I izraze pornocu M. IZ cega slijedi da je dimenzija brzine omjeru dimenzija duljine i vrernena.{/s] brojem .. Oznake osnovnih dirnenzija su: [PJ=R. duljine i vrernena (M..::o:::s:__:v:::c.5 Piimjeii Pl. L Prvo treba pokazati da je skup velicina p.c_:O'----'Ic. Ako se dimenzije {J. -.Brzina jednaka v JC definirana kao promjena puta u vremenu.. I dimenzionalno nezavisan. U ovom primjeru su to dimenzije R.Dimcnzijska analiza . sto se cini s pornocu prije spomenutog potencija teorema. U nastavku se daju oba nacina . osnovnih po kojem se trazi rjesenje tj...2. slijedi -3a trivijalno posluziti +b -b +c sto =0 =0 =0 znaci da ostalih je (a=b=c=O).::n.l Treba tlaka p duljine Uradak U medunarodnorn SI sustavu mjera.

_ sv '1 ~ 14'.:. [aJ. te ako se dirnenzije koeficijenta dinarnicke mase i vrcmena izraze jednadzbarna (c) i (a) slijedi izrazena s pornocu dirnenzija R. [a] = [P] l7J (aJ = = RLV2 (e) Bezdimenzijski .Y!JE. a za dimenziju izraz (a). iz cega_~Eiedi d~_j~ __ povr5inske napetosti jednaka ornjeru dimenzija sile (izraz __ UW_ i dulji_ll~. iz cega je dimenzija ' mase (c) . = A (povrsina) 2 f"-= M (Lv-"f = V 2 pl( '~ pv A) I se u mehanici fluid a nazrva koeficijentom O~IQ_ sile - ..Sila F je prema drugom Newtonovom zakonu razmjerna masi i ubrzanju .!_=_~ 2_iL" I naziva _. (d) Do istog rezultata za dimenziju sIijedi iz (d).Ji[ . . te vrijedi: [p] = lAf [P] = = RV2 (f) Bczdimenzijski odnos Ell = p/(+ pv 2 ) se _naziva Eulerovim brojem.: volumenu fluida p je definirana =} kao sadrzaj mase m fluida u jedinicnorn R= [p]=M [V] [m3} L . cparametar~ koji sIijedi iz ~1_i_f!1~_ oblik JY.Tlak p je sila po jedinicnoj povrsini. {F] [F] = = [m] . uz CF = u dimenziju T vremena siIe [F] =MLT2 RL3L (prerna tablici 1. L U obliku dimenzija viskoznosti [pI = MCITI = (Re) LI rlf· +c (LVlt \ RLV - .6 Dimenzijska analiza [s] = Ttl v21g1 je bezdimenzijski 17 paramet_ar.Koeficijent povr5inske dimenzija koeficijenta sto daje napetosti se definira kao sila na jedinicnoj duljini. brojem.-2". "f - (g) ri ._ . V.?_~ __ Vf_e~!2. a u rnehanici fluida [v} (b) se definir~ kao_ Odn_?~ __.r /2 RL3 " V2t:1 = RV2i} bi se doslo uvrstavanjem '_ II •• { ?a. Bezdimenzijski L. te uz pomoc (b) i (c) slijedi: c C(!CP:_.Gustoca broj u obliku Fr =:= _d.Kocficijent dinarnicke viskoznosti JI ima dimenziju [pl = ML'lTI.L r2 2 M mase izraz (c).2) odnos koji RL].elicina Froudeov .

c=l. I koji cine dirnenzije trazene fizikalne velicine .---:V-" _ V·_2) I /'. v. I.<:: ML-1-. . oblik Re = pvlj J. a razIika =- Ocito je lijeva strana sustava (k) lineamih jednaka je sarno u desnoj strani gdje se nalaze eksponenti tipicni za fizikalnu velicinu cija se dimenzija prikazuje s pornocu dimenzija velicina p.' '7 'J C/1? II nacin Do rjesenja zadatka se moze doci i trazenjern t glasi (h) odnosno.Jednadzba LV" sto odgovara izrazu (a) g glasi t= s v ·_b.1) . b i c.)e .T- z v/ ._=t L 1 rsJ koja definira dimenziju gravitacije (j) iii s pornocu dirnenzija [Lt a iz tablice 1.Dimenzijska analiza parametar koji slijedi rz (g) ima 7 Bezdimenzijski brojem. prikazorn dimenzija prema tablici 1.. b=-l. r& VJYI /.2 eksponenata potencija dimenzija p. sto uvrsteno = [t] = [vr [111 ..Jednadzba koja definira dimenziju vremena Izjednacavanjern M: eksponenata a nad istim bazama slijedi =0 L: T: Rjescnje sustava -3a +b -b +c =0 =1 u (h) daje (i) (i) je a=O. Tako se mogu skraceno napisati sustavi lineamih algebarskih jednadzbi kojima se odreduju t a eksponenti a.l v' i naziva se Reynoldsovim /\ Re ~ r-v'.e_ /< V t f//'..1 (I) 0 +b -b +c 0 0 1 1 -2 -1 -1 T: 1 -2 r !~ 0 t'll. za sve velicine u obliku velicina: M: L: -30 g F 1 1 -2 a 1 0 -2 p Wc7 1 -1 .2 = [ML"T [LT't tc izjednacavanjern M: MOLT 2 eksponenata -3a nad is tim bazama =0 +b -b jednadzbi L: T: +c =1 (k) 2 lijevoj strani sustava (i). v.

. Tako se za gravitaeiju g sa desne strane uzima drugi stupac za koji je rjesenje b=Z. 1'2. srednje brzine v strujanja fluida te od visine hrapavosti k stijenke cijevi. sto je za ovaj primjer dano u sljedecoj tabliei: Velicina fizikalnih D k L fizikalnih v LT'I velicina i k=3 t: Dimenzija U tabliei izabrati L sc pojavljuje n=6 ML-1r-2 osnovne dimenzije P ML-3 (M. L. c=l. a=O. ML -3 J = RV'L M L~ L T L '" L r "I_L MLT -" -1 U turbulentnorn strujanju fluida ustaljenim profilom brzine kroz okruglu horizontalnu cijev.8 gdje ce vrijednosti koefieijenata a. J1 ML-1r-1 te se moze skup od 3 dimenzionalno nezavisne velicine..-I_'l_ e-.. T). b=Z. -""" -:= R.. tangeneijalno naprezanje r na stijenci eijevi zavisi od gustoce p i koeficijenta dinamicke viskoznosti J1 fluida. Uradak Prvi korak u provodenju Pi-teorema je saciniti tablieu s popisom oznaka i dimenzija velicina koje upravIjaju pojavom. sile F uzima se treci stupac 2 ____ W ::c '\ desne strane sustava jednadzbi (1) kojeg tad a rjesenje b=Z. a njegovo rjesenje glasi a=l. b i c zavisiti od eksponenata u stupcu desne strane . Tangeneijalno naprczanje je direktna posljedica viskoznosti i hrapavosti stijenke ciji se utjeeaj zeli posebno istraziti. sto daje stupae [ttl fj{ P1. za kojeg onda ostaju vclicinc p.. pa se ono nece ukljuciti u dimenzionalno nezavisan skup. v i D u Cijim se dimenzijama pojavljuju sve tri osnovne dimenzije sto je osnovni prcduvjct dimcnzionalnc nezavisnosti izabranog skupa I' LJ f .. . b=Z. c=-l sto daje kao u izrazu . Primjenom dimenzijske analize potrebno je pronaci opci oblik zavisnosti tangeneijalnog naprezanja od preostalih velicina .. 1 ~ s~ (b}" dimenzije a=l. = A - DVL.." '2. za odredivanje dimenzije koefieijenta dinarnicke viskoznosti J1 vrijedi zadnji desne strane sustava jednadzbi (I). c=1 • se cetvrti stu pac desne [a] = RV2L kao u izrazu (e) r()]=-ff_?1[\/~t[eJ1".2 = RVL kao u izrazu ==- (g).Za odredivanje je -------------------------- Dimenzijska analiza -[ .fV2~ - ~ Za odredivanje dimentije tlaka jJ uzima se pefi" stupac desne strane sustava jednadzbi je tada rjesenje: 0=1. sto daje dimenziju tlaka p U obliku kao u izrazu (f) (I) kojeg If = . b=l. c=2 sto daje dimenziju kao u izrazu (d) sile F u obliku .Za odredivanje dimenzije koeficijenta povrsinske napetosti '}~ uzrrna strane sustava jednadzbi (1) cije je rjesenje a=l. zatim od promjera D cijevi.r. U zadatku se traii zavisnost tangeneijalnog naprezanja T od preostalih velicina. 'v - . c=O.Konacno. te se ni tc dvije velicine nece stavljati u dimenzionalno nezavisan skup.

prcrna teorernu 0 dimenzionalno se vrijednosti eksponenata a. v spomenutom bezdimcnzijski.<.--T __ -pv 1 2 2 In . . = ~. c=O. 17t smije mnoziti s = 2 II) . . c prethodnom pnmjeru nezavisnosti nezavisnom da bi produkt 9 izabranog skupa skupu..Dimenzijska analiza Pi-teorerna je dokazivanje dimenzionalne i D. II' I b=-2. od svake velicine izvan dimenzionalno nezavisnog skupa U ovom je slucaju moguce form irati n-k=6-3=3 n Ill' (s tangencijalnim naprezanjem) ima oblik (d) a. Prema poteneija bio Drugi korak u provodenju fizikalnih velicina p. Ill' sc prevodi u pararnetar III oblika.Parametar II' I Koefieijenti Pi-teorema parametar. b. 5tO uvrsteno Pozivajuci se na pravilo f) uz definiciju Pi-teorerna po kojern se II parametar proizvoljnom konstantorn. U trecem koraku provedbe formira se po jedan II parametra. teorernu analogno traze (a) odnosno (b) sto vodi sustavu M: L: -- linearnih a -3a algebarskih jednadzbi: +b - +c T: trivijalno -b =0 =0 = 0- (e) kojeg je rjesenje (a=b=c=O). b. c se odreduju temeljem analize dimenzija izraza (d) 5tO daje sustav jednadzbi M: L 0 0= 0 1 -1 -2 +a -3a +b -b u izraz (d) daje para me tar Ill' oblika +c (c) T: rjesenje kojeg je a=-I. sto dokazuje dimenzionalnu nezavisnog izabranog skupa.

b=-1. U takvim je situacijama rjesavanje sustava linearnih algebarskih jednadzbi suvisno.10 . c=-l..3 5tO daje sustav jednadzbi M: 0= 0 0 r [LTlt [Lf (I) a L: T: rjesenje 1 -3a +b -b +c (m) kojeg je 0=0. 5to uvrsteno (g) daje parametar IJ2' oblika Reciprocna il2 vrijednost ovog parametra pvD J1. = k pQvbDC (k) iIi s pomocu dimenzija MOLoTJ = L [MI. u obliku (g) iii s poniocu dimenzija (h) sto daje sustav jednadzbi M: L: 0 0 0 1 -1 ·-1 +0 -30 +b -b U izraz +c (i) T: rjesenje kojeg je a=-1. n clanovima koji .L . sustavima slobodnim odgovaraju eksponentima svojstvenim fizikalnoj velicini s kojom se formira pararnetar.. c=r-I. predocuje Reynoidsov broj = -- 1 il2 ' = Re = - v·b --_. V stijenke k.Parametar I"lj formira se s visinom hrapavosti n. k D 5tO definira parametar l"Ij u obliku (n) sustavi jednadzbi jednaki. vidi se da su koeficijenti a sustavi se razlikuju sarno po uz nepoznanice 0. Ako se usporede ic u svim b. U pararnetru il3 velicine kiD imaju istu dimenziju te je jasno da njihov kvocijent oznacuje bezdimenzijski II parametar. (e). (i) i (m).Parametar il2' se formira Dimenzijska analiza s koeficijentorn dinamicke viskoznosti J.. prema G) . b=O.

k)=O sest dimenzijskih varijabli mozc se izraziti funkcijom t(ll!> il2. te konstantrio (zbog tisfarjenog.! . pa vrijcdi opcenito G (R. Dimenzijskom analizom problem nije rijesen do kraja jer su funkcije r.Jj~t'~~<.. nekorn funkcijorn G gore navedenih pet fizikalnih v) =0 tablice s dimenzijama svih fizikalnih vcliCina u pojavi (a) jc formiranje .2~~ ~ /tr"' P (p) formula za proracun pada tlaka UVrStavanjem u strujanju jednadzbe Co) u Cp) dobije se Darcy-Weissbachova profilom brzine Jeroz ustaijenim 2gu__g_~ cij~~L!s9j~_ glasi PI .Dimell. Prvi korak p.d~ ~ ~. naftovodima. u kojem su masene sile okomite na smjer strujanja.1. koeficijenta dinamicke brzinom v u horizontalnoj ravnini . odnosno <l> nepoznate kao i funkcija G. I1j)=O tri bezdirnenzijske varijable iii eksplicitno ill= <l>(Ih. il3). 1.: od smjera _~.. niskotlacnim plinovodima. ~~) '------~ ~ 'A_ Clan se oznaeava trenja.. 'Ii) strujanju fluida ustaljenim profilom brzine.proflla rbrzirre): tarrgerrcijalno naprezanje po glasi D27f (PI . Doprinos dimenzijske analize ogled a se u smanjivanju tangencijalno = varijabli na u pojavi funkciju cime je znatno G. '.3 Treba istraziti zavisnost sile otpora R hidraulicki viskoznosti glatke kugle prornjera D potopljene u fluid (gustoce p. slijedi da su u ravnotezi normalne povrsinske sile od kojih u smjeru strujanja djeluje sila tlaka PI na ulaznom i tlaka P2 na izlaznorn presjeku. Jednadzba ravnoteze ~-:. itd . D. 11 p.. <l> ( Re. Izraz (q) predstavlja osnovu za hidraulicki proracun stacionarnog strujanja kako u cjevovodima tako i u slozenim cijevnim mrezarna (vodovodima. IL. a odreden Je eksperimentalno daje se u Moodyjevom dijagramu.a /'r-. ) PI..P2)-4= D7fL plastu cijevi koje je usmjereno suprotno t.I T ~7 :.P2 = 4 <l> (Re. Uradak ' definirana j1) kroz koji se ta kugla giba stainom Pretpostavlja se da je sila otpora velicina.zijska analiza Nakon formiranja II pararnetara fizikaini zakon izrazen funkcijom G(v.. Uvrstavanjern olaksano znacenja eksperimentalno Il pararnetara odredivanje funkcije <l> za (iii 1) u odnosu u funkciji <l> izraz naprezanje prelazi u oblik (0) T 1 2 pv 2 0 k .~. Ako se radi pravocrtnom to mati da nema promjene kolicine gibanja fluida te suma sila na kontrolni volumen dijela cijevi duljine L mora biti jednaka nuli. Ako se promatra koji obuhvaca unutrasnjost ravnoteza sila u smjeru strujanja.4 brzine strujanja. J. D.

sto uvrsteno u jednadzbu R pv D 2 2 Pozivajuci se na pravo mnozenja preurediti u oblik koeficijenta sile R n parametara proizvoljnom konstantom parametar ITt se moze gdje jc fluida. a D2n/4 povrsina presjeka kugle suprostavljenog strujanja se definira II 2=/-lPV a drugi bDc n parametar U obliku (e) IZ kojeg slijedi sustav tri Iincame MOl o . L.bazama na lijevoj sIijedi sustav tri linearne aIgebarske jednadzbe M: L: T' kojeg je rjesenje II) = desnoj strani gomje jednadzbe :. jedan od sile F. dakle 1(=3. a obzirorn da je ona posljedica viskoznosti ciji se utjecaj zeli posebno analizirati. Analogno (1/2) (Jv2 dinamicki tlak. koraku formiraju se bezdimenzijski dinarnicke viskoznosti !1 U obliku n parametri.m o o 1 1 -2 +a -3a +b o +c (d) -b (b) daje a=-l. Ako se trazi zavisnost sile otpora R. od tri dimenzionalno M. za sto postoji vise mogucnosti. R MLT2 Dimenzijska analiza D v L LT-l JL ML-IT-I Iz tablice je vidljivo da se od osnovnih izbor skupa pararnetra.. b=-2. T. koeficijent dinamicke viskoznosti takoder nece uti u taj skup.~Cija je dimenzionalna nezavisnost vee dokazana U trecem koeficijenta u prethodnom primjeru.12 Velicina Dimenzija P ML-3 dirnenzija pojavljuju fizikalne velicine. v. ona se nece ukljuciti u taj skup. c=-2. [LJ C . . sto ornogucuje odnosno mogu se formirati dva nezavisne n Drugi korak je izbor skupa dimenzionalno nezavisnih velicina. a drugi od (b) ili pornocu dimenzija (c) Nakon izjednacavanja eksponenata nad istim . te ostaje skup p.0 algebarske jednadzbe: z: R\/L' ML:~'T'""~ eM L:l J'l 'l rr: J I..

u funkciju dva II para metra L"/ 1 #'t.A_.a V.. . bilo kojom brzinom u bilo kojem fluidu. . /05I'Re) 2. a za ta.Jp_!_2.. gustoea p.f 'l III oblika = v~~ koji oznacuje reciprocnu Re vrijcdnost Reynoldsova broja pvD J.Dimenzijska analiza 0 0 01 1 -1 +a -3a +b ·-b 13 M: L: +c (f) T: Rjesenje sustava (f) glasi a=-1. = p:D . prevodi se . 5to je moguee sarno za oblik konst Re sto je potvrdeno iIi R = konst . iz koje slijedi jedna te ista vrijednost koeficijenta sile COlt dakle padaju u istu tocku prostora bezdimenzijskih varijabli. vDJ. moze se pretpostavltt da ee inercijske sile biti zanemarive u odnosu na viskozne sile.L = 1 IIz = = v. b_=-l..krV . c=-1. Opcenito za pojave koje su opisane istim fizikalnirn jednadzbarna i koje su karakterizirane istom tockorn u prostoru bezdimenzijskih varijabli (imaju jednake vrijednosti tih varijabli) kaze sc da su fizikalno slicne. _ (g) - Za male brzine giban..'b 'tV Prema tome.L "'""' (h) eksperimentorn. 5to uvrsteno u izraz (e) daje parametar tt. sluCa. Ako bi sc raspolagalo sarno jednim mjerenjem COl=<I>(Re1)' one bi ponovo moglo posluziti za odredivanje sile F u jos uvijck velikom broju situacija kojima je zajednicka vrijednost Reynoldsova broja Re. kao predstavnik rnase.. Jednom odredena bezdimenzijska funkcija <I>(Re) moze posluziti za odredivanje sile otpora F pn gibanju kugle bilo kojeg promjera. odnosno inercijskih sila mora iSeeZlluti iz jednadzbe (g).. . oblika funkcija G medu iIi pet fizikalnih velicina.

tada graniena vrijednost proS"jeenogtlaka . liievi ce dio ostati u ravnotezi samo ako djelovanje bivsega desnog dijela nadomjestimo povrsinskim silama . sila pri jednolikorn translatornom ubrzanju fluida akceleracijom 1 g. Sila .a).1. a kvocijent .1F je sila na element povrsine . Fluid apsolutno miruje ako se giba poput krutog tijela (nema relativnog pomicanja cestica jednih prema drugima!). (f =. Kod fluida u mirovanju iIi relativnom mirovanju vanjske masene sile i povrsinske sile tlaka su u ravnotezi. Gustoca masene sile inercijska 1 je sila po jedinicnoj masi fluida i ima dimenziju ubrzanja.a.1A tako da tOCka M ostane uvijek unutar povrline elementa LfA. Princip odredivanja hidrostatskog tlaka na masufluida u ravnoteii Imamo li odredenu masu fluida ( s1. nazivamotlakom u totki M.statika fluida Fluid je medij koji se pod djelovanjem vrlo malog tangencijalnog naprezanja neprekidno defonnira (opstrujava). npr.1F/AA.1F ko]e djeluju na elemente AA povrsine presjeka.1F/AA. Hidrostatski tlak Stika 1. Smanjujemo Ii povrlinu . pa stoga nema ni tangencijalnih naprezanja. 1= g . a e 1= 0/ *r *e pri cemu je r jedinicni vektor koji pokazuje radijalni smjer U odnosu na os rotacije. Kod relativnog mirovanja nema deformacija cestica fluida. = a r ). iz cega se zakljucuje da u fluidu koji miruje mogu postojati sarno normalne. recimo desni dio. Moguce su i kernbinacije masenih sila. kada element I1A teZi nuli. tlacne sile. Hidrostatika . pa je presijecemo nekom ravninom A i odvojimo jedan. a oznaeujemo ga s p pa ce biti I P =1!:!. 1 ) koji je u ravnotezi. inercijska sila pri rotaciji fluida konstantnom kutnom brzinom co ( r udaljenost od osi rotacije.1A. iii·1= g + OJ2 * r * er 1.1F/I1A oznacava prosjecni tlak na tu povrsinu. Primjeri masenih sila su sila tezine koja je posljedica polozaja mase u polju sile gravitacije. .1.

bilo u gjpapju.Tlak 'e skalarna ve1icma a kako se 'avru'e kod ravDotcle fluidnih masa bilo u inirovanju. Dazvat cemo ga kod miroyan.hidrostatski donja slika: • rlak se moze definirati preko masenog volumena kao sto pokazuje Hidrostatski tlak = tezina stupea tekucine po m2 h 1 • tlak= p= mg A = pVg ::: A pgh v= 1 hA tezina : mg 2 . tlaena sUa uvijek je Dormalna na svakoj plohi zamHljenoj u fiuidu. 2.a_hidrostats ill! tlakom. tj. ' Taj hidrostatski tlak ima dva svojstVa: 1. veIiCina daka se ne mijenja s polofajem te plohe. ODa je iednaJca u svim Drugo svojstvo se moze dokazati prema donjoj slici: 8 r x .

] odnosno ako prijedemo na konacne velicine lL1p = (!g . na koiu vee djeluje neki tlak Po (recimo atmosferski tlak). p ce biti _~ko i~6znati tlak P J = Pm.~_~.razlikovat ce se oni. 4. tlakove na razlici . ) Z dG dG =dA dZf}g pg(z+dz) dp (promjena tlaka) Slika 3..r~~u pl!ev~e~_5·!()bi~ vamo hidrostatski tlak u fiuidu Ip rnjestu.jH-+~ 9A1+#dp I " I dp = ftg dz.. za L1 = P 2 . . (p + dp) . L1z.dubine L1z (s1. Prema tome je p apsolutni tlak na tome 3 . dakle.E..PI pa mozemo izraziti neki tlak p 2 pomoeu poznat2g tlaka p {) .J'_?:. L1z·1 Mjerimo Ii. I (2) Izraz pokazuje koji tlak vlada u fiuidu na dubini Llz od povrsine. 3. dA P +. dG = dA e g =.Do zakona promjene hidraulickog tlaka s dubinom dolazimo elementarnim razmatranjem nestlacivog fiuida (sl.!L_ tlak koji djeluje ..) ... = Po + eg .

Ta se greska najceSce deSava bas kod pretlak_~_p!.r S1. -----. sto. vee naprosto s »P(l. = rle-s zive = 11772/1000 .81 = 1. Vrlo cesto tai pretlak (zbog kratkoce) ne oznacuiemo s L1p. visinom srupca vode: h. 4.81 = ). strogo uzevsi.2 m od povrsine vode tlak iznositi P = eg h = I 000 .__ Obicno oznacuiemo dubinu_od povrsine Liz = h pa jedmillzba (2 ) pre1azi u oblik .----- Ip = Po ~h gg·f Premda uvijek postoji (rnakar i neznatan) tlak na povrsini Po. nije ispravno.e~~ atmosferskome.2 = 1] 772 Pa Taj tlak rnozemo izraziti npr. Visinu tlaka izrazavamo stupcern fluida. naime To je av. 9. Tako ce npr. tako da tlak u kapljevini odreduiemo iz formule Taj nam izraz dopusta da izrnzimo tlak visinom stupca fiuida.2 m = 1200 mm stupca vode.. 'Tlak izrazavamo iedinicom koja ie kvocijent sile i povrsine.088 rn = 88 mm stupca zive. ili stupcem hi = P/(h g = 11 772/13 600 . 9. 9. Dakako da ne moramo upotrijebiti isti fluid kojega tlak mjerimo... 1. npr. dakako.81 . To posebno vrijedi kad na povrsinu tekucine djeluje atmosferski tIak.81 = 0. na dubini h = 1.Po = IJglz. visina tlaka. 4 li .51 m = 151O-mm stupca alkohola. mi se redovno zanimamo za pretlak nad onim koji vlada na povrsini L1p =p . Pa (= N/m2). =P/Oag = 11 772/780·9. ili stupcem alkohola h.

U meteorologili. upotrebljava se jedinica milibar.kod podtlaka: P < Pa P = P.LJp Medusobni odnos prikazan je u dijagramu.live (ottitavanjem na zivinu barometru). dakle razliku tlakova medu mjernim mjestom i atmosferom. 1 pretlak L1 .pokazuje vakuummetar.pretlak p aps. Kod visih tlakova upotrebljavamo bar 11 bar = 10SPa 1 bar= 101325 Pa p (j) I}iJp . flak I I II 01 atm.n --S ui-bnija PI) a relativni s L1p. a to je 1 mbar = 100 Pa = 0. barometarski Catmosferski) tlak irnat cemo: .__ barometarski tlak .kod pretlaka: P > P.Preracunavanje je vrlo jednostavno Tlak atmosfere . to su svi ti tlakovi relativni. tlak aps. flak Pa atm. OznaCimo Ii apso1utni tlak s p. !J'nija Jp pod flak It + J I I Ip aps.e~ 10 nun stupca vode.75 x mm stugca Ziv. LJp . p = P. premda ih skraceno zovemo jednostavno tlakom.pokazuje manometar P 2 podtlak i1p . manometarski tlak = apsolutni tlak .testo se izrafuva visinom stupca .atmosferski tlak 5 ! f . barometra) pokazuju pretlak s obzirom na atmosferski. . Buduci da gotovo svi nasi instruinenti za mjerenje tlaka (osim npr.

Na slici 5. te se izraz prikazuje integralom F = --n J A P dA Iz gornjeg izraza slijedi da je sila F paralelna sa pravcem od smjera norma le.1. Sila tlaka na rayne povrsine Na ravnoj je povrsini jedinicni za silu tlaka na povrsinu vektor normale n stalan po smjeru po velicini. biti jednaka i djelovat-CeuteZisru apsolutnom mirovanju i relativnom mirovanju pri translaciji) produktu tlaka Pc» koji vlada u tcZiStu C povrsine i njene plostine ce. a po velicini je jednaka integralu normaIc gleda u suprotnom smjeru Sila Fo konstantnog tlaka Po ce biti jednaka Fa = PoA poviSirie .. u mirujuci fluid konstantne je povrsina A potpuno o Po x --:_=--=--:=-:::p=konst:::- --------y A Slika 5.. u kojoj se nalazi od tensta povrsine u smjeru potopljena veceg tlaka .2. SiIaFh uslijed lineamo promjcnjivog tlaka (kao ~to je slucaj u velicini. po Hvatiste prikazana gustoce sile Fh ce biti pomaknuto ravnina p. Sile tlaka na ravnu povrsinu Lako se pokaze da jc sila Fh uslijed hidrostatskog tlaka pgh jednaka 6 .

mjereno u _ravnini u kOjoj se nalazi pomin<!. Geometi:ijsKa . 'I su glavni i centrifugalni moment inercij(t-pomine A u odnosu na.!. osi { i kroz teZiSte./ -- a{2 -~ b{2 1-- a/2 ba3 .-k 1] i J._ If.a pomaci Ax i Lly hy hvatista H (sile Fn) u odnosu na teZi~te C su definirani izrazima ._12 --12 ab3 0 I b{2 A = ab r-. Yc udaljenost teZista C" od slobodne pomine. polozaja teZista i momenta inercije za uobicajene Tabliea 1.Judaljenost OC prema21~~U.. Izrazi za izracunavanje povrsine su dani u tablici 1.{ YcA I{ '1 (3) Llx = YcA (4) gdje je he dubina na kojoj se nalazi teziste C povrSine A. ~ ] -- -4 lI'R4 --4 lI'R4 0 A= Rll1' 7 .~l.sVojstva ile1cifipOVf~ifia Glavni moment inercije Glavni moment inercije Centralni moment inercije Povrsina 1{~ 1>7'/ 1£. prema slici 5.

nastavak t--- Povrsina l{( --_-. sto te ce sila Fh se slaze i sa cinjenicom da je hidrostatski tlak u horizontalnoj djelovati u teZistu povrsine.3927 R4 '7 ° -----_-- -I -36 I - - ba3 -- ·-(b 72 002 . a za 0) Yc 00 te su pre rna ravnini konstantan 6x=~y=O. R R 31t 0.Tablica 1. sro se lako pokazuje s pomocu De zavise od dubine izraza Fh. (5) 8 . te (3 ) i (4 ).1"'1 If.'l 4R I----+-----t--t.1098 R4 0.05488 R4 -0.05488 R4 0. kao i za slucaj konstantnog tlaka PO-· Mornenti Mx i My siIe hidrostatskog tlaka u odnosu na teZiste C povrsine na kojoj se teziste nalazi.01647 R4 Za vertikalno uronjenu uronjenu povrsinu ({) ({)=- tt horizontalno povrsinu = 2 -+ ) prerna slici 7 a) vrijedi vc=tic.1----.2d) b ab A 2 ----4R 31t 1--- -- ° .

.!!_ b) v=o Stika 7. sile konstantnog tlaka Ce se djelomieno pongtiti. Tako bi se kod spremnika otvorenog prema atmosferi sile atmosferskog tlaka izvana i iznutra medusobno ponistile te bi jed ina sila na stijenku bila ona od hidrostatskog tlaka. Slucaj vertikalno i horizontalno uronjene povrsine Kod racunanja siIe na stijenke i poklopce spremnika treba obracunati siIu tlaka s obje strane povrsine. te Ce ostati rezultantna sila Fo razmjema manometarskom tlaku u spremniku kao 5tO prikazuje slika 8 b 1. a) otvoreni sprernnik b) zatvoreni spremnik pod pretlakom iii podtlakom zatvorenog spremnika Stika 8. Sila tlaka na povrsinu otvorenog Kod zatvorenog sprerimika u kojem vlada tlak po. o Po =-- I~r. razlicit od atmosferskog tlaka pa. Ako u spremniku vlada pretlak. sUa Fo Ce gledati kao na slici. a za slueaj podtlaka Ce sila Fa gledati u suprotnom smjeru ad onog na slid 8b)) jer Ce tlak Pa izvana biti yeti ad tlaka Po unutar spre~~i~~ 9 .(6) >. kao sto prikazuje slika 8 a). hcA 2 Yc ~ sin 1? -+ 00 a) {} = .

L. ~!_l zatvoren. fiktivne sJobodne na dubini povrsine pretlak PMo=rgh.rR :r F +F h ._ .v-:. Flll'ezultanta je wan vrijednosti veca je izmedu od sile njili.-. tezista povrsine Ako A. te provesti proracun sile kao za otvoreni izmedu stvame fiktivne slobodne povrSine je jednaka visini PMQ.' _.":'EliZe _ veooj sill. .apsolutnoj iznad koje Fo· Za slueaj sila Fo>Fh rezultantna izraeunati slobodne nalazila teZista C. ..Ako u spremniku vlada pretlak (PMO>O) fIktivna slobodna povrsina ce povrsine. Za slueaj jednakih su potpuno potopljene mimosmjernih u fluid moze tlaka.1-.!_Q_ __ __pri1<~t_:~_~~~p!~~ka.._ povrSinama se direktno otvore~rema siIe Fo konstantnog tlaka i site Fh hidrostatskog uvodenjem slicj_. prikazuje polozaj rezultantne sile FR=Fh+FO za slucaj istosmjernih mimosmjernih sila Fo i Fh' D. h= PMl2. __ <?rl_~ojih je jed~_ atmosferi. sila na strani veCe .... sprernnik. a za slueaj podtlaka (PMO<O) ona Ce biti ispod stvame slobodne 10 L i ..-. tlaka. na kojoj vlada manometarski tlak PMo. .Slika 9.. Fh 0 a) istosmjerne sile Slika 9. Udaljenost manometarskog tlaka biti iznad stvame na kojoj vlada atmosferski tlak.__i Fb rezultantna sila Na rezultantne b) mimosmjerne sile sile Fa i. zamijeniti sa fiktivnom slobodnom povrsinorn.-_ _- fiktivna slobodna povrsina .sile_ Na slici 9h) je pretpostavljeno Fb po ._~_ drugi .. Odredivanje Ko(L istosmjemihsiIa _sila fn..-._. Ij . Fo = -Fb fiktivne one bi emile spre&:.v =D. vladao oba upravo pretlak PMO. . na slobodnoj u fluidu povrsini. tada bi raspodjele i sile tlaka spremnika bile jednake._... To znaci da se za izracunavanje sile na potpuno potopljene povrsine moze stvarna slobodna povrsina. r:g H c Slika 1 0 Definicija Za slucaj otvorenog spremniku spremnika. akod mlmosmjernih da je bi se FR Na sila rezultanta ~vrSine. bi U h vlada u zatvorenorn koja se nalazi a tada na visini H iznad na jednake C.

za slueaj mirovanja dvaju fluida Stika 11.. Fiktivna slobodna povrlina se moze uvesti razlicitih gustoea prema slici 11. I1 .slobodne povrline. Fiktivna slobodna povrsina u mirovanju fluida razliCitih gustoca Sve izlozene formule vrijede translaciji stalnim ubrzanjem. - a gravitacija g se zamjenjuje f. nego u smjeru rezultantne masene sile sile f. velicinom rezultantne masene i za slucaj proracuna sile tlaka u relativnom mirovanju pri 5 razlikom da se dubina h ne mjeri od slobodne povrsine vertikalno prema dolje.

x) dS . x) i + cosf.1. z) dS je uvijek pOZltJvna velicina. Orijentirani Iz izraza (8) slijedi dS .ije povrsine dS. Element (9) element povrsine iz smjerova x. mllUji od 900 projekcija _p. i :-----l + dS ""-«n. z Ako umnozak shvati vektora kao normale i elementarne = <is DOVJ:Sine dS 5to prikazuje razloziti na vektor kao cIS Ii. Primjenom izraza"_ (8) __ i razlafuCi silu jednadZbe F na komponente Fx> Fz. Slika 12. a projekcije to~ elemen_t_a dS&-_dSy i . 5y pdSx pclSy pdSz (10) -f r.. gledano prema slici 12. z~ (8) elementarne osi =(n. negativne £rojekcija !. izraz Fx Fy (7) se moze pisati u obliku tri skaIarne _J s. cos (n. . 12 !I . cos (n. tada komponente.3. cos (n. se taj vektor i svaki vektor obliku . :~ = dS .y bi bila jednaka nuli. kao moze u slika 12. Ako je tai l$!!L. a ako je taj kut veti ad ~. y) cIS].---Y b IdS Ii = dSx dS I+ dSy J + as. = -J S. dSJ' dSz projekc. projekcija je nega~a. Sila tlaka na zakrivljene povrsine Sila tlaka na zakrivljenu mirovanju je definirana povrsinu izrazom pofopljenu u nestlacivi fluid u mirovanju ili relativnom pli definira uvjet da (7) gdje je tlak bude okomit na povrsinu S Ii = cos(n.n. y) J + cos(n. y i z.. y)J x gdje su dSx.(wrsine je pozitivna.)1 + dS rosin. z) k se jedinicni vektor normale na element povrsine dS. za kut jednak 9()0 povrsine biti Wzitivne.dSz--lllogu iIi jednake nuli sto zavisi od kosinu~ kutova 5to ih vektor normale zatvara sa pozitivnim smjerovima koordinatnih osi.

silu uzgona. Primjeri odredivanja projekcija U slu~ju dobije izmedu vrijedi kruga ~ine vektora oblika nonnale eetvrtine kugline pomine...!& jednake nuli".. __ok je projekcij~ __ d ~p Sz je oblika luka polukruZnicc i takoder je jednaka nuti jer je u svakoj totlci povrsine kut izmedu vektora normale i osi.prikazuje zakrivljenu povrsinu potopljenu u mirujuci nestlacivi fluid. i Sz proiekciie negativne zakrivliene povrsine S na koju ilustrira se trazi sila. _Po_~!om je _p'rindpu na slici13 b) jednaka nuli. povrsina. prema osi slici projiciranjem i za povclinu povclina). Projekcija projekcije zatvorene negativnom dijelu.zatvorcnu -~vcii~~ na ~ijek. S... Sy i Sz nekih povrsina.n:i~ntnog~· pozitivnim smjerovima osi i na. ~je~c:_ije jedna~ F1. jet' je pozitivni tlaka su prema izrazu dio p.~.>O Sy =0 0rx y z z x \__. Kornponente ~. Slika 13 odredivanje projekcija sx. 12 navedenih primjera se moZe zakljuciti da su oblika . Isto od dvije identicne osi eetvrtine 13~projekciia Sy' Povrlina a' na drugoj Sy povr~ine pozitivna.U gornjcm takoder su izrazu Sx. 13 . koja se i p?zitivna je jec je kut toCki manji ill jednak 900. sto je sukladno zakljuccima ~a. F~ sile FO konstantnog (1 0) ~ = -PoSx. Sx je jednaka kut izmedu eetvrtini polucilindra nuti jer se sastoji normale gdje je na prednjoj (pozitivna je 'taj kut veo i pozitivnog smjera ad 900 _(negativna _x manji od-9o:' Cetvrtina).jednak 90°_:_li_'!_ slid 13c) projekcije Sx i Sy su jednake nuli. polukugle 13.1?0lukruga smjera ii i pozitivnog cetvrtinj z u svakoj S7. a mogu biti pozitivne. nuli.. z ..)" su jednake __ ~_JJ~~. a projekcija Sz je negativna jer vektor vanjske normale s pozitivnim smjerom osi z cirri kut yeti ad 900.~_ .~~~_(povrSin~!9. proiekcija iz smjera pozitivne osi z ima oblik . Siika 1-4.ka. S.. jer su projekcije po~~in(l jednake. pravokutni. ~!. -PoSy I1 FO z Ocito ce (11 ) = na -PoSz negativnim Efojekcijama povrsina sile djelovati (odnosno u obrnuto"-S}I~~k.)S a ~s<o Z :::0 -c)-Vanjska povrsina S z r Cetvrtifia povrsine'kugle Slika b-) -Pelevina -pevrsine-cilindra. ili jednake nuli..

. _. hidrostatskog tlaka Pb uslijed = pgh je analogan postupku odredivanja siIe na ravnu povrsinu.. = -Pey LlJz..).> Stika 14 Sila tlaka na zaktivljenu Postupak odredivanja komponenti Fx i Fy siie F povrsinu .... F.~ I I .... odnosu na teziste CJ je povrsina Sx uzeta s apsolutnorn vrijednoscu . ISyl 14 u [/ .. ( I .rl:c_... ako je projekcija Sx negativna i obmuto ..._'1I v I ...1 ~ I~ I x -_--'r---t--r-f_... I I 1 '. Projekcije Sx i Sy su ravne povrsine uronjene u fluid pod kutom z?=9O" (vidjeti sliku 5.h y S I{{ y = -pg\Sy = hy hy 'ISyl I{< (13) Ll~ ." ......~- I ' L-/ I .. 1_-_... te se sukladno izrazima za silu Fh na slici 5.. da projekcija Sx moze biti pozitrvna ili negativna. = centralni moment inercije S obzirom sile Fx (u Fx gledati izrazi za povrsine s. I "': _I I I I I I I I . Analogno slijede komponentu siJe Fy i izrazi za pomak njena hvatista Hy U odnosu na teziste c.. u izrazirna za pomake hvatista H." I . -+-........-· ..': ': ciJr=hdSZ I I ..i (4) uvazavajuci oznake na slici 14 moze pisati / 'l'J = glavni moment tnetcije (12) /'K.r.. Ponovo ce sila u pozitivnom smjeru osi . :"'1 . I I .'/.z o y I~/ '.... ....

te se moze pisati da je (15) Tako bi za povrsinu S prema slici 14.rotaciji konstantnom . projekcija SI i Sy. Komponenta Fz sile hidrostatskog tlaka se odreduje iz izraza ex r. a vrijednost gravitacije _8_ se zamjcnjuje s _~solutnom vrijednoscu f . Predznak komponente sile Pz ovisi 0 predznaku projekcije Sz. kutnom brzinom. prema slid 14. Ako je zakrivljena povrsina potpuno uronjena u fluid.E!. sila konstantnog atmosferskog tlaka izvana se obracunava tako da se proracun sila vrsi s pretlakom.L.. vrijcde i za sluea. Naravno da izrazi ( 12 li 13lJ_(_1S. a s druge strane s atmosferom.Izrazi 112) i (13) su valiani liZ pretpostavku da se ishodiSte koordinatnog sustava nalazi na slobodnoj povrSini.. ocito ce prolaziti tezistem volumena V. slijedi da je vertikalna komponenta Pz sile hidrostatskog tlaka na povrsinu S po velicini jednaka tezini fluida koji stane u prostor izmedu povrsine S i slobodne povrsine. 15 . ukupne masene sileo Za slueaj relativ. S obzirom da je sila Pz jednaka tezini. negativna. =- Js.5_ miroyanja . Ako je zakrivljena povrsina s jedne strane u dodiru s fluidom. sila tlaka na zakrivljenu povrsinu se Odreduje_ d~ektnim integriranjem izraza (7). te bi sila Pz gledala u negativnom smjeru osi z. dubina h _ mjeri u smjeru rezultirajuceg vektora masene sile f. U tom se slueaju. mjere od slobodne povrSine. 1 projekcija Sz bila pozitrvna. bi gledala u pozitivnom smjeru osi z . odnosno da se dubine h~ j hy na kojima se nalaze teZista i <. smije se primijeniti postupak s fiktivnom slobodnom povrsinorn. reiativnog mirovanja pri translatomom gibanju stalnim ubrzanjem.l... gdje je projekcija Sr.. a da je umnozak h dSz jednak diferencijalu dV obujma V izmedu povrsine S i slobodne povrsine. Za primjcr povrsine prema slici 13 c). pg~!dV = -pg J v dV -pgV (14) prema slici 14. Uzimajuci da su gustoca fluida gravitacija g konstantne velicine. komponenta sile F...mirovanja pod djelov~njem gravitacije. za izracunavanje komponenti sile hidrostatskog tlaka za slueaj apsolutnog ..

Principi mjerenja tlaka. tj. toCke A apsolutnog jednadibi jer se . (16) 1 do toCke 2' meta a promjena smjeru tIaka masene s pozitivnim sileo Razlika predmak9m.~lak.bio Pozitivni . ow ubrzanja kojib i kutne brzine na se rad zasniva su hidrostatski ili tekucinski Ir • " h AI Slika 15.~osfer. (16) z. Tako IpMA Slika 16 = PA . IPA = Pa gdje je poklapa promjena sa + Poghotlaka ad masene ~ tocke sile.4. prema slici 15... prikazuje hidrostatski Shematski prikaz u obliku mjerenja U cijevi tlaka za mjerenje tlaka u tocki A manometar posude. tlak se naziva pretlak. Slika 15.Pa = Pogho . U tocki 1.manometarski shematski i B dviju posuda.1.. ispunjene fluidom gustoce p koji se ne mijesa s fluid om gustoce Po. Shematski priJcaz diferencijalnog manornerra 16 u . ubrzanja i kutne brzine S pomocu rotacije.pgh I bi manometarski (17) a negativni . Ocito je gustoca Al veca od gustoce p. jer je smjer puta suprotan tlaka se naziva manometarskim tlakom.§kog _predznakom. osnovnoj jednadzbe Instrumenti jednadzbi ravnoteze za mjerenje ravnoteze se more objasniti princip mjerenja a manometri tlaka. tlaka se nazivaju maflometrirna.£!!!. prema s negativnim i .. tocki 1 kojem S pomocu jednadibe sve promjene ravnoteze se moze izraziti tlak u tocki A kao tlak u se dodaju tlaka iduci od tocke 1 do tocke A. vlada atmosferski tlak Pa> a u tockama 2 i 2' su tlakovi jednaki. smjerom od _!oCke 2 do tIak. prikazuje diferencijalni manometar za mjerenje razlike tlakova u tockama A Slika 16.

tako d. Ako manometru stalan. Princip stanju Pri rada tahometra konstantnom se prosjecno kojim se mjeri nalazi (j) mirovanja se tekucina u istoj horizontalnoj brzinom se podize ravnini u svim krakovima cjevcici tahometra nalaze ostaje promjera rotaciji kutnom spusta krakovirna promjera fluida udaljenosti R od osi rotacije kapljevina na visinu hlo a u centralnoj kolieina D. horizontalnim ubrzanjem moze posluziti za mjerenje Pa I a ... 17 b) se na zatvorenom polozaj tekucine u se manometar tada vrijedi i slobodna zatvorenog se mijenja manometra PM... U .L~jedi odnosno prema a ~~x ~ Za verziju Zbog ubrzanja -LT2 akcelerometra kraja 2XI = ---1: g slici (19) kraju povrsina cijevi je mjeri a pretlak PM .. ~ L a) Slika GledajuCi _. Prikaz principa mjerenja sila ubrzanja ga ani pravac slobodne p_ovrsine s m(ll!enih i trokuta sto i krakom U cijevi na slid 17. (20) kutna ~ brzina u rotacije je prikazan d.slienost horiwntalom trokuta _~ b) 17. PB' na temelju poznatih gustoca a izmjerenih prema slici visina 17. pri cemu u tahometru (21) pri cemu povrsine je pretpostavljeno unutar da je d < <R.. da se moze zane mariti zakrivljenost slobodne cjevcice promjera 17 . Postavljanjem jednadzbe ravnoteze B. hI i hzManometar oblika U cijevi. a) . kapljevina te vrijedi za visinu h. slijedi jednadzba manometra ( 18) iz koje se lako odredi razlika tlaka PA _. a) ho. na ista. od tocke a A gustoca do tocke PJ je ocito veta od i Pl.. tekucine promjenom u otvorenom pretlak kraku nalaze u istoj horizontalnoj odnosno ravnini a= PM pL PM = paL. koji se giba stalnim tog ubrzanja.Ponovo gustoca je Pl uvjet oblika da se tekucine u manometru ne mijesaju. na koji slici se 18...

_ ho=h+W Iz jednadzbe 4g T D )2 (22) slobodne povrsine slijedi Iho + h..--------- 2g 1 +2 d (D}2 R2 __ _!_ D2 8 Jh (24) Obicno se tahometar izvodi tako da se u srednju cjevcicu.-. stavi stap s kazaljkom s pomocu koje se ocita pomak h. ... .. w .--. ._~ .····-··-··-i···~····---" w=O ~ R "'------oduzeti volumen Si. promjera D. . ~ ~:2I 1 (23) Kombinacijom izraza (21)..---~~~~. Prikaz principa rada tahometra Veza medu visinama h i ho je dana izrazom h = H2( 4'Q CO'R2 tj. . cD «=konst.d dodani volumen .. (22) i (23) slijedi izraz za kutnu brzinu OJ u funkciji pomaka h. . \\ ... na temelju kojeg se izracunava kutna brzina o: 18 . i d Dj . .ika18.

. Buduci da na slobodnu povrsinu kapljevine djeluje atmosferski.1. eg ] Za barometre se redovno upotrebljava Ztva jer je njezina gustoea tako velika da cijev moze biti kratka. To [e maksimalna visina do koje ce se kapljevina uspeti u cijevi. i drugih barometara (npT. Ti su baromerri zbog_ toga vrlo toeni._ kojemu drzi ravnotezu.!_ezina stupea kapljevine u cijevi. popet ce se kapljevina u nio] do stanovite visine jer su u cijevi ostale sarno pare kapljevine.• Sastoii se od staldene na vrhu zatvorene ClJeVl._ri~<? _?~!·ometrom. koja je donjim (otvorenim) krajem uronjena u kapljevinu izlozenu atmosferskom tlakuJ!x_ U -=- I I I I I Slika 19 Princip barometra Iscrpemo Ii iz cijevi say zrak. kod normalne temperature tako malen da gamozemo zanemariti. a tlak zasicenja zivinih para je. Ima._ barometarski tlak ~i<:. dakako. Barometar .4. izgleda kao na slici 19.1. osnovi. koji.mjerenje apsolutnog tlaka Apsolutni tlak atmosfere . aneroidi). razini vladati isti tlak.~ 19 . tlak Paz morat ce u cijevi na isto.__!L IPa h. I 11 II II II II :~I" ~ .

Pa = atmosferski tlak). kao kod spojenih posuda na slid 20. PI i P2' to mora biti.princip zidarske vage Imamo Ii.5. 21 ). I I I I I I I I I I I I horfront Slika 21 Zidarska vaga 20 • I I I I I I I I . ukoliko se tekucina ne krece. Princip spojnih posuda U tocki J\. Iz formule (24) opazamo da ce pri iednakim tlakovima na povrsine. P2)!gg·1 (24) Razlika medu objema razinama jednaka je razlici tlacnih vrsina na povrsinarna. p 2 = PI (npr. sto nam je poznato 1Z svakodnevne prakse (npr. visine u oba kraka biti jednake.I tlak je a U tocki N Buduci da mora biti PM = PN' E- to je: hI = h = (Pt _. na povoljno odabranom horizontu 0 _.1. tj.0 isti tlak u tekucini. Slika 20. u objema ograncima razlicite tlakove na slobodnim povrsinarna kapljevine. zidarska »vaga« _. Spojne posude .

Iznad troposfere do oko 80 Ian visine pru. troposfera.pm ski se do visine do gotovo 400 km ionosfera. Stupac atmosfere koji se uzdize povrh ZemIjine povrsine pritisce na nju tlakom koii zovemo atmosferskim tlakom. ti.p Kombinacijom dobivamo V e~' s jednadzbom stanja plina lIe = = lIe = RT/p 1 (Polp)l/n ~To = RToP ~_~ o Po~ (2) gdje su Po iTo vrijednosti na povrsini Zernlje (H = 0). Proucavat cerno sarno troposferu (do ~ 11 km visine). u kojoj vlada konstantna temperatura ad . . Uvrstimo Ii izraz u (1) te integriramo od 0 do H.i i nazivi. Tlak se pri tome rnijenja U ovisnosti 0 visini (1) (Zriak minus zatosto s porastomdffpada dp).. Ravnoteza atmosfere Atmosferom nazivamo plinoviti plast oko planeta. a ne ekvatoru 17 km) proteZe se av. a napose oko Zemlje. Do oko 11 kID (na polovima 8. KoIiko je iz sadasnjih istrazivanja poznato. . e P v= ll pIeR = konsr. Nad stratosfer.5. odnosno od Po do p. ona kod koie se mijenja po zakonu politrope. Zemaljska se atmosfera proteze do pribIizno 400 km visine Cpodaci se dosta razlikuju). nad kojom se proteZe gotovo 15ezr80l8 eksosfera (i tu se poda<. Stvarnosti se naivise nribliZava tzv.L)n-:l) Po (3) Odatle rnozerno proracunati promjenu tlaka s visinom _p_ Po = (1 _ ~nR I . He) n':l . Za dva stanja (s indeksom »0« i bez njega) bit ce. u kojoj temperatura pada s visinom.1. izlazi (2) H=odnosno H RTo CPo (Il- 1 )/n f p p-lIn dp .56. politropska atmosfera.6.razlikuju).To 21 (4) .5 °c. - P.za se stratosfe'ra. = __ n RTo n·. dakle l_(PO)l/lll -e.I g [1.(.

..225 kg/m3• Siika 1" prikazuje promjenu tih (i drugih) velicina s visinom.. .4 0. prijaSnja CINA-atmosfera (Commission Internationale de Navigation Aerienne).0 ~ 1..2 p......: :---.8 0. standardna atmosfera.>:: ~ ..I)/(nR) I (8) Kako vidimo.. flo... dakle.... u svim se formulama susrecemo s tim temperatumim gradijentorn..odnosno promjenu gustoce s visinom (10 e = (1 _ nnR I . r-. To [e danas tzv..dobivamo T=To-g·H Temperaturni n-l nR' (7) je gradijent. Qo X...' 0. Zato je dogovomo usvojena.i!. '0 20 .() '0 f 0.tlak.. a osim toga i s vrijednostima Po.-: " '"~ ~ . ~ . osobito za potrebe zrakoplovstva. To na povrsini Zemlje.0 f 280 26fJ '-20 . gdje treba komparirati performance letielica. J V ~ ~ ~ 8 0.. a da ne govorimo 0 temperaturi. ti... k.. internacionalna standardna atmosfera.6 ~ Q.. 300 t3 0 .. ~ 960 .gradijent temperature dT/dB (po opazanjinia) = -6... Hg) To = n~l (5) Promjenu temperature s tlakom proracunavamo jednadZbe stania n-l opet iz [ednadzbe politrope (6) i TIT 0 Uvrstimo li taj izraz u (3) (PIp 0)-n- ... Vee se barometarski tlak koleba za oko 5% (ti.. 1070 mbar. 2'0 220· 200 ~ -80 -100 0.....t.2 r. Po = 1013 m bar 1 mbar = 1hPa = hektopaskal .. 1....- " ! 1 "i / j 160 140 cn2/s 120 100 80 '0 I V 1 I C) 60 ~ • o 10 1112 14 I .gustoes eo = 1. kola je odredena ovim velicinama na Zemljinoj povrsini: .6 .. lCAO-atmosfera (International Civil Aviation Organization). <.5 Kfkm -. bar ~. na povrsini mora) od p.. Te su vrijednosti ovisne o meteoroloskirn prilikama... 16 18km 0 TROPOSFERA STRATOSFERA Slika 1 Promjene fizikalnih velicina s visinom 22 . linearan pa iznosi: IdTldH = -g (n . ~.temperatura to = 15°C = 288 K .

_----------.U troposferi (do H ~ 11 km) mijenjaju se vriiednosti lCAO-atmosfere lama ( 4 ).235.unia I / 1fXJ 10-7 1frS I(m) 1O-J 10-' 1 10 p(bor) (/-sJobcdri put mcI~ulaJ Slika 2.255 288 1 2255 (288 - ~ gustocu eH' 6.5 H)5. = -56..-T"t7--~__r_--__r___T__.~.0): Na slid 2.. ( 5 ) i ( 6 ) uz koeficijent politrope n = 1..5 H)4. Zbivanja i pojave u atmosferi .5 H °C b ar PH' = = 1 013 25 (288 ..H\2 31 + HJ 20-H 20 + H pa se u stratosferi racunaiu eH/eO = Povrh H = 11 Ian vlada t = konst..5°C vrijednosti po zakonima izoterme (n = 1.225 288 k/ 3 gm Aproksimativne formule za odnos tlakova i gustoca glase: PH/PO = .I tr. prikazana su svojstva atmosfere do visine od 180 km..( . (kml H f .31 ~. te razna zbivanja i poiave u njoj. 180r----r---. Uz uvrstenie visine H u km dobivamo empirijske formule za: temperaturu tlak tH po formu- = 15 - 6.

. '_ Ys "\. (slika 3.1 . npr. J' ..' I V . zadatak odredivanja koordinata tezista S svodi se na odredivanje geometrijskog sredista Koordinate rezista povrsine A su: xs =...) "0 0 A" " 0 d recrvanje Koordinate tezista S(x' s ' Ys ..A Ys fydA A (A) 1 Zs =- I zdA A (A) A= A 1 gdje je plostina povrsine jednaka: (A) fdA "-. h «: 1 ). unenzije polozaja tezisra S svodi se na odredivanje geometrijskog sredista linije duljine I. Kako se definira teziste linije? " I"" A k 0 su poprecne dirnenzii nje Ia mnogo manje 0 d d uijme (b. t".. ... i 1.~~"~ r ..2... k 0 d tan k e zice.."ZS)l mlJe 1 su: o "" f xdl 1 (1) 2 ..) = konst. Kako se definira teziSte plohe (teziste povrsine)1 Za homogenu plocu ravnomjerne gustoce (p dimenzija ( 0 « b.... (slika 2.. ) cijaje debljina 0 znatno manja od drugih dviju ).. I '~' I ~_"O""---Xs- Y Slika 2 3.I ! x: . j . »->: _. h povrsine A.

Kako se radi 0 nepromjenj ivosti ubrzanja sile teze za prornatrano = g) .f zdl 1 (l) 1= 1 J dl (l) gdje je duljina linije: z d/.. 1 vnje diI da . (slika 4. G = m g te s I" diI: IJe m te ako se radi o .1 Zs 0) fydl = ... dm=pdV te se mogu . .1 Ys . Kako se primjenjuje Varignonov teorem za odredivanje te.. h omo&enom . I / t-- Slika 3 ...) skupa sila (ovdje je to Gm oko proizvoljne tocke (ovdje je to ishodiste koordinatnog sustavate 0) jednak zbroju momenata svhih sila koje cine tu rezultantu. 4. izracunati m =pV skalame projekcije radij-vektora polozaja tezista: 3 . 0 = dm g .. I s-. nje .zista tijela? r~xG= JFxdG Prerna momentnom pravilu iii Varignonovom teorernu opcenito vrijedi sto je upravo poopceni Varignonov teorem koji govori daje staticki moment (G) rezultente . 1 tije u P = konst moze se pisati -'. ovdje je to iskazano putem integrala ..~-----1'.

) b Slika 5 . Z = h sl ijed i h =L 4 . Kako se odreduje teiiste trokuta? Neka se odredi teziste povrsine omedene koordinatnim osima i padajucirn pravcem koji ih presijeca te oblikuje trokut sirine b i visine h (slika 5.Xs = - 1 V (v) J xdV Ys =v 1 (v) f ydV Zs =- zdV V (v) 1 f gdjeje V= [dV (v) obujam tijela r~In y Slika4 5.' Jednadzba se pravca rnoze 0 d re diti IZopce Je d na dzb e: z ItI Z te poznatih koordinata dvije tocke pravca = Ky + L Za Y = 0 .

--y+h prornjenjive visme ZSi _ cijeje teziste na koordinatama YSd - dy YSd Y+ a 2 = y+- dy 2 i =- hd 2 tezista su: Koordinate Ys Ys = -/1 ~YSddA = -/1 ~(h ---y+h A'o AD b )( y+-dY) dy 2 1 = -/ ~YSddA = -/1 ~(h --y+h A'o AD b )( y+-dY) dy 2 to diferencijalna velicina Velicina se dydyu racunu tezista zanemaruje jerje b ( --y h bh 3b drugog reda Ys 2 h =-/ ~( --y 2 +hy) dy=-2 bh 0 b 3 +.+h h b' v b Slika6..Jb hy2 2 0 Ys ="3 10 1°h dAzs=-J1~1(h zs=-lzdA=-[_i --y+h A (.5 .Za y =b .z = 0 slijedi 0 = Ka +h tj h a K=--!!. a z=--y+h Jednadzbe je pravca: Povrsina je trokuta A= bh 2 1 Ys =- fydA (A) potrebno je prikladno Kako je ope en ita formula za odredivanje koordinate definirati diferencijal plohe cIA (slika 6.z.) y tezista S plohe A Z=_····--l. A02 Ao 2 b )(h --y+h b ) dy . U tu se svrhu moze uzeti diferencijalno uski uspravni pojas sirine dy koji se moze prornatrati kao pravokutnik __ h hd .

Kako se odreduje teziste kruznog luka? Potrebnoje odrediti teziste kruznog luka polurnjera r s vrsnim kutom 2a (slika 7. Slika 8 Kak oje dq....' Teziste Sd ovog diferencijalnog na samoj sredini diferencijala kruznog 1= (rdq.'tj luka ell = r dq.'= 2r a Duljina je kruznog luka: 6 L ... I ' .Zs = _1 (!!_y3 bh 3b2' _2h 2 2b y2 + h2y)b ' o = h(~ _..) __I / I dl r ....' vrlo mala velicina luka je smjesteno C< rnoze ell se racunati duzina duijine r dq.) r lS Slika 7 1 = Jell Duljina kruznog luka je: -" Potrebno je definirati diferencijal " ell (slika 8. I I \..~ + 3 2 1) h zs=3 6....

.I r cos q.Potrebnoje definirati diferencijal cIA ..' -" ys =--·r sin 0: Q:' '~- 0:=- st ys =-r=7f 1 2r 7f Za slucaj polukruga 2 koordinata tezista iznosi 2 7.>tj r 1 dA= -r 2 1 d~= -r 2 2 dq. Koor di mate tezbta su: Ys =-lydA= Ail 1~ A -'" I (rSd cos q.: a 1~ 1 ~( . Kako se odreduje teziste kruznog isiecka? Potrebno je odrediti teziste kruznog isjecka polumjera r s vrsnim kutom 20: (stika 9..Apscisaje .>=-r 2[ 0:.> .>=-r '! dq.>rdq.1 :! 2 7 .] = r :2 0: I:! 1 I 2.> 1.....I yell 1.Udaljenostje tezista dove diferencijalne povrsine 3 mjereno od A=-Ir 2r ishodista koordinatnog sustava 1 '! 1 - Povrsina kruznog isjecka iznosi: 2. . Ys tezista: = .> S rSd =-..:" 2 ct.(.»-r dq.-0:)..) r Slika 9 A= Povrsina kruznog isjeckaje: Kako je " JdA -co .) dq. _. = .. (slika 10.> vrlo mala velicina moze se cIA racunati kao trokut visine r S katetom r dq.:" 2dq.

8 li . Slika 10 8...Ys =_1_. po definiciji. Ovo je vidljivo i u samoj postavci integrala jer varijable kako z take i y mogu. Sto je to staticki moment povrsine i koji algebarski Staticki moment povrsine (A) predznak moze imati? (ravnel) (slika 11.=...!_ al'(cosq.z) definiran je integralom: Sy = rzdA oko osi y: Sz = . NE rnoze biti negativna.IydA oko osi r: (A) .. s )' Slika II Staticki moment povrsine temeljem gomje definicije moze biti algebarski pozitivna iii negativna velicina. -=a (2':. ~----.. r3 r2a =---r 3a 2sina COSq..':t::itp 2 3a:a' Ys Ys a=N Za slucaj polukruga =·--r=-· 3N 2 21 4r ~ 2 koordinata tezista iznosi r L .)~r2dq.) koja Iezi npr u ravnini (y. kako je vidljivo i na slici biti i pozitivne i negativne Velicina ciA.

N ru: 0' ~..Y ~I ------ .i "'I EI 1-1 -!:::IN II IV D 0' ..I::: -II tj 01 z: v: N 21 ':)1 j ~i o..~II~ II (/) .N :::J L . - ~It-: <E 'l II -r: 11 N <1J U C .:::: --_ II M ... tn: .

:I~ II >... " "" o v. Sz .l ..~ .. OJI -¥[ 01 ~i ~I I.. :.......'U :I~ -?i .. N Gi I\J..

./x II z ....Y! rc <Ii v» C' ~N' :...I II .L L! ::l j / .: m: '.-±: >U ~ I (~ ii '1 z _'l: -".:' .....I -Q ('11 M :z 0lIM '" - 11 d± ...U ..::l :. rr: " zc rr-. ......"_ 1 c..' Oi! _Qi ~i ~Ii I WI' i g1j: _y. '<fl '-::ll I ~ ! I ~i l_ .)1 ~ I(~ "II N -_.. . :.' W...a c ::. / X) II i1J1.:. w "0(.

_ I.l C-j . II II II Z zr: 'I ~.('1 '" ("". '0 Q) E (~ 1 co r9. 1'7 II I :. C' + ~ <::: II + 0J '-' s IN L I . --. > L. JO ~.:: c >Ill 0 o. I II ('11 M II ! fiji 0 CD ~I <n :':::1° (. :10 01 I ~.

. .Promatraju se pojedini sastavni dijelovi temelja.1 16 +2. D·imenzije na s I·· su d ane u lei Slika 12 .60 3. .2) 5 .m 1.2).J ' .V .00 2.40 1 2 3 I Xs L I 1 V 3. 0 d re diti It! k oor dimate tezista' V'v S(xs.6 xSi. ·.m3 16.00 1.2) Koordinate tezista S temelja u pravokutnom koordinatnom sustavu su: = 3 tfXSiV.00 zSi.'" y V .PRIMJER IZRACUNA TEZIST A SLOZENIH PRIZMA TICNIH TIJELA: Za betonski temelj stroja za d an prema metrima . SIlei 12 .8 2..zs) .m YSi. oznaceni na slici Obujam i koordinate tezista dijelova su: 1 Vi...0 3. Y5 Z 5 = 1. y .(.75 3.224 1 3 m 1· .2S3m = _.6+ 1 3. 2 1 3 l' .40 3.00 I = 1 22.6 + 0.916m 13 . V 2-1 £. zS=O..75 5.. Pretpostavke i postupak: Temelj se smatra homogenim tijelom te se odredivanje tezista svodi na odredivanje geometrijskog sredista njegovog obujma .00 0.6+5 3.Ys.60 1. .m 1. Si 2 22. '" Z 51 V = -22 8 (1 16 + 1 3.8 (2 16+0..00 0.j. Xs = 2.2 22.8 .

(slika 14. z = 0 slijedi 0= Ka +h tj Jednadzbeje parabole Z=-2Y a a. reda cije je tjeme na osi z (slika 13.PRIMJER IZRACUNA RAVNINSKE PLOHE OMEDENE PARABOLOM: Potrebno je odrediti teziste povrsine ornedene koordinatnim osima i parabolom II. +L te poznatih koordinata Za v=o ~ dvije tocke parabole n=: z-h - slijedi 1--L 2 Za y= a. hd Kako je dy vrlo mala velic ina rnoze se dA racunati kao pravokutnik visine i sirine dy cije je teziste na hd polovici visine tj 2 14 r I I' .) ~--~~--~---~ y a Slika 14. ) a Slika 13. h 2 +h A= Povrsina ispod paraboleje: Potrebno je definirati diferencijal ....fdA o cIA. Jednadzbe se parabole moze odrediti iz opce jednadzbe: z == I('l/i.

h hd = -2""Y Sa slike je vidljivo da je a :2 +h te slijedi: ciA= ( --:2 h Y :2+h ) dy a Povrsina ispod parabole je: ) h ha 2 A = ~( -') h y :l + h. Ys=-I 3~ ( 2ha 0 --2Y h 3 a +hydy=) 3 2ha ( --2Y h 4 4a +2 hy :2 JQ o.--'--- a Slika 15 I ....4 1S 1S 1S 2h ~ S 15 I j I .IzdA = -1. ) 1~ Ys =-lyciA= Ao Zanemarivanje 1' h -I?( -_..ciA A0 A02 1~ 1 ~hd Zs = -1'?1( JAo 2 h -2 a Y :2 + h )( h .. a:l diferencijalnih velicina drugog reda je slicno kao kod izracuna tezista trokuta .+ ha = -ha J o a 3:l 0 3 3 Koordinate teiista su: (sIika 15.4 h a \ Sa Zr=- (!!_.y A0 :l +h ) ydy .. dy = ( -.-2 Y :2 a + h ) dy Zs 3 h = -J'?( --4 4ha 0 2 a Y- 4 -2 2h:2:2 :lJ Y + h dy a 3 z . yc ~ = -·a 8 3 Zs = ._2_ s .. -:2 Y 3 + hy )Q = .. ~ V ~. 4 Y 5_ 2h:2 3a y :l + h:l JQ _ 3h (]__ _ ~ + ~) Y 0 .

917 em Ys = 3. Koordinate tezista sastavljene povrsine: Xs =- 1 a _ a 0 __ a +a A 2 A 3 L. odrediti koordinate tezista. Xs == 2.xSi - 1 2 3 a -- 2 a I YSi - I ZSi I a 2 2 o -- a2n 4 2 - o 3 - 4a 4a a 3 In 0 371 - a2 a Plostina je sastavljene povrsine: A =L~ i.54 em 2 . f .-3n 4 4a a2n 10a Uvrstenjem numerickih vrijednosti izracuna se: A = 228.--a--..PRIMJER IZRACUNA TESISTA SLOZENIH RAVNINSKIH PLOHA: Za sastavljenu povrsinu zadanu prema slid 16.. v SIika 16.646 em Zs = 2-188 em 16 l..-~ _ i-l L.YSi~ _ . Plostine dijelova povrsina i koordinate njihovih tezista su: I I I Ai I .3(6+n) -(6+n) 4 2a 2 +.l 3 =a 2 +--+--= -(6+n) 4 a2n a2 a2 4 2. ako je zadano: a = 10 em.XSij~ i-l 3 = a 2 3 2 2 ~(6+n) 4 a 2 = --- 8a 3(6+n) Ys .c2---.

27 = 174.32 39.27] Ys = 6.05 + 39. ako su dimenzije na slici u centimetrima Slika 17 DuIjina zice (Iinije): 1 = :L..96 _1 em Si i - -1 ~Y tl· 1- 1 [12.PRIMJER IZRACUNA TESISTA SLOZENIH RAVNINSKIH LINDA: Homogena fica savijena je u obliku prema slici 17.5 39.05+15.32 em '" x 1 £.32 [15 30+30 z .27] xs Y s = 5. 32 48+18 30+9 18+15.li i-l 5 = 48 + 30 + 18 + 39.385 em = 17~. =~ ~ZsJi Zs = 18+15 39.05] 9. Treba odrediti koordinate tezista S.916 39. Koordinate tezista S Iinije I su: xs- 1 1>-1 1 5 Si i - 1 [-6 174 ..916 174.04 em 17 .

Koji algebarski Centrifugalni i moment predznak moze imati centrifugalni moment tromosti rayne povrsine? tromosti rayne povrsine rnoze biti i POZIT IVAN i NEGA TIV AN! I 18 L. dok udaljenosti J z dA t. S (ovdje ujedno i ishodiste koordinatnog sustava y. Sto je to polarni moment tromosti rayne povrsine? Polarni moment tromosti rayne povrsine detiniran je integralom oko osi neke tocke. Kako se definira aksijalni moment tromosti rayne povrsine? Aksijalni moment tromosti rayne povrsine definiran je integralom (slika 18. Koji algebarski predznak moze imati aksijalni moment tromosti rayne povrsine? Aksijalni moment tromosti rayne povrsine moze biti sarno POZITIV AN! 1)' = Ovo je iz razloga sto u integralima moze biti negativan.) .z): 12. = J y dA diferencijal povrsine dA po definicijidA te su stoga uvijek pozitivne ne . Sto je to centrifugalni Centrifugalni iIi devijacijski moment tromosti rayne povrsine? moment tromosti rayne povrsine definiran je integralom 1yx =IY oko dviju osi koordinatnog sustavav. . = oko osi y Iz (A) 2 dA Ix oko osi z: = Jy dA (Ay Slika 18 10. 2 i. 2 ' 2 (A) i CAy bilo y bilo r su u kvadratu II.MOMENTI TROMOSTI 9.z: (A) zdA 13. npr.

2) trornosti presjeka: y. + 12 sin 'Pl .12 + cos 2'Pl 2 2 19 . 3 = 11+ 12 11. 14. Kako se odreduju glavni momenti tromosti? Glavni momenti trornosti presjeka s obzirorn na glavne osi presjeka su: 1= = 11. tada su momenti tromosti za koordinatne osi ( zarotirane za kut cP I u odnosu na glavne osi (1. Kada je centrifugalni Centrifugalni iIi devijacijski moment tromosti jednak nistici? moment tromosti rayne povrsine oko dviju osi koordinatnog sustavay. CPo osi dovedu u 15.z 1)« smjestenog u TEZISTU LIKA: = Jy zdA bit ce jednak nistici u dva slu~p: sustavar.z iii su pak obje ujedno i (A) 1) kada je bilo koja od osi koordinatnog OSI SIMETRIJE toga lika 2) kada se rotacijom koordinatnog sustava yOz za kut poziciju te postanu GLAVNE OSI TROMOSTI 1 i 2. Ovoje iz razloga 5tOu integralu (A) diferencijal povrsine ciA po definicijidAj dok udaljenosti biloy bilo z mogu biti bilo pozitivne bilo negativne. z ) koje su 1y - = 11 cos 3 e.1% = Jy zdA euvijek pozitivan.112 = 0 Ako su poznati glavni momenti trornosti presjeka.lnin = 13.

Kako se odreduje kut glavnih osi momenata tromosti? Rotacijom osi presjeka za kut funkcije presjeka .16. zapravo I yz CPo. mjereno od osi s obzirom na koju je moment trornosti veci po algebarskoj vrijednosti 20 .. dl Y /drp = 0 . I )' i 1 poprirnaju ekstremne vrijednosti kod kojeg je uvjet ekstrema =0 Z - odredene su glavne osi presjeka 1 i 2 te gJavni momenti tromosti Kut se CPo moze odrediti iz: tan2po =-~ -2 1 1)'-lz gdje kut (Po odreduje glavnu os I presjeka.

I I I I I I I -Oi d Momenti tromosti nekih ravnih likova Momenti tromosti i momenti otpora ravnog lika za osi koordinatnog sustava y.z smjestenog u tesistu lika: I I I I I I I 21 .

. <:3 I -e- ~ .~ <:._.. M~ '" M~ II M '" tnloo II ~ ... M ~ '0 ~ M . II ell 0 = '" .... .. ~ ~IOO ~" . ~'" II .. 1'0 r. C <:. ._. I hi:) '0 ~ II ..-< o '" ..... .. :2 '"I" 03 ... Bt:... . ~ I(¥) 03 II I" " II Bt:. ~ ~ I ~ II ""-< =... 0J 0J N '" -II II oo '" ell o c . II =...: . ~ r. 03 " =... M .' '" ..I 0 C M\j s 1'0 ~I~ II II II II \j II '" . <:.. = . II Bt:... o II II -'"' .. " =...::t._.~ e .. ._..Q r-< II til -.. Bt:'" 03 " r-< V V M II II ... o o S .. . Bt:.IN II \j r-< M~IN .-< ~ ++ . II '"' Bt:..I .. Bt:'"' ..I o c.. .. M~ II ~N '"I" " a 0. II Bt:. ~ .'"' .. II .(:1.. Bt:'" ..: .. -e- " <:3 I -----.. II II ""-< =._. tn 03 M~I M ~ + + ~ II " . "'''' ~ ~ ..._. II . \j r-< ~ Bt: .._. ~ '" ~'" ~+ <r ~._. 0 1'0 (¥) ~+ ~ =r ~._.... ~""I-cM .~ • I M~ .. . ._... Bt:'" Bt:.. (11 '" 0 (11 tl.... II I""'~" I II I I Bt:...9..:: I II II =..-< 0" tn " ~I'0 .._. ~ 03 -.. II Bt:'" "" ..::t...~ II II '0 -r Q 03 (¥) .. ~'" ~ to) I <:3fl 11" II Bt:. = ~ I'T M eJ) >r/1 ..I r/1 . " ~ (¥) .II ~ II " ~ . M ~ ~ I 03 M~ ~. .._...._ '"0 ~ c o .._.... S ~ II II I II I I I I I I I I I I I I I i I I ..=. ~ 03 I(¥) ~ ..... M~ ~IN .IN ._......c........... o ~ .~ ID <Q' ID Bt:'" ~ ID .. "'''' ~ til + II Bt:'" ~I~ '0 . r/1 ~ ~ .'" :::' .. II Bt:'" Bt:'" .. :::t! hi:) II '0 :::t! '0 ~I" ]I~ . ..~ II II ... M ~ II ~IN ~r. II ""-< ..-<~ S o S ..: .Q II 1 1'0 (¥) . " .. C <:... M IN ~ r-< .~I II .._......'" II + 0J <'< . (¥) II ""-< (:1...I .. "' .-a ... <:.... (03 ~ 1'0 " M - M ~ ~ . .~ I M~I~ " ......

~. '-.-~ 100 ~ II "'" =.. .(I ~ ("'l..' ~. \3 r~ <r \3 .f . ~ 00 0 0\ 0· 0· 001J:i I ~ 100 /------...j >_.. ..~ ~l~ I ~ + ("q N ~ ~ ~ ~. .._ ~~ '" ~ II + ~ + ~ ~ ~ I ~ ""..... ._S! I -':J .._-~... s.. "" M s./ II II ~I~ ~ II ~ 0J I ~'" . "'~ II N ~ ~ II c. ~ «) II ~ Q) 0.-.'" + ~ II ~ -e~ I -e'-.-2 c..1 01 \3 .s.----. «) .j 2 '" 0 .'" ""I~ ~~ II ~ " ('q ~ 00 0\ 0 ~~ 0 II "". ~ II + ~ t... ~ '" N .. c.j .~ Q) ~ ~ «)~ ..::: -':') ..(I II ~.. '""'" "'" =./ I ~~.'" "\ I ..'"~ M 00 M 0J 0 ""... II "'" . <D l. ~ ---..- ~ ~IOO II 00 0\ 0 0" ~ ..

000 1.0000 0.J em 5. .5984 -0. treba kruznicu tromosti Na skici presjeka ucrtati osi glavnih tezisnih momenata = 3 em Slika 19 Neka se znacajke vezane LIZ lik trokuta oznace indeksirna La znacajke vezane uz lik polukruga je izvaden iz trokuta) oznace indeksom 2 Ceometrijske znacajke pojedinih Iikova vidljive su u tablici: (slika 20 ) (koji Slika 20 ----:--1 ~.5343 5.. 1.5 3.8233 cm ' P loshna povrsme presje ka A=4--~ Koordinate tezista sastavljenog lika su =9-3. MOMENTA TROMOSTI: Za ravni presjek zadan glavne tezisne momente tromosti i skicirati Mohrovu tromosti Zadano: a prema ~ici 19 .0000 -3.6366 3.4657 ------- 2 9-1.. L. em 2v· 1 9. em YSi em ZSi.5343 v..em "2 YSl' em ZSi. 323 em 24 1j I ._).4657 = r.4657 Ys - _ ZYSi4 A _19-0.3233 -0.5343=5.5343 -1 2?£" .500 -0.6366 - 2.2350 -0.PRIMJER IZRACUNA odrediti polozaj tezista.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful