Gradevinski fakultet Sveucilista u Rij eci Kolegij «Hidromehanika» 3.

godina - opci smjer

Skriptu izradili:

prof.dr. Nevenka Ozanic, dipl.ing.grad .. mr.sc. Barbara Karleusa, dipl.ing.grad. Elvis Zic, dipl.ing.grad.

U Rijeci, dana 20..srpnja 2005.

SADRZAJ: 1. opel
1.1. 1.2. 1.3. 1.4.

POJMOVI FLUIDA

Definicije i razdiobe Agregatna stanja i razlike medu njima Masa, gustoca, volumen, tlak Fizikalna svojstva fluida 1.5. Naprezanja fluida - normalna i tangencijalna naprezanja 1.6. Viskoznost 1.7. Ostala svojstva kapljevine 1.8. Ishlapljivanje i isparavanje fluida 1.9. Upotreba oznaka ijedinica SI sustava u hidromehanici DODATAK: 1.10. Izotermicki termodinamicki podaci vode pri temperaturi 1.11. Izotermicki termodinamicki podaci vode pri temperaturi 1.12. Tablica gustoce za razlicite materijale 1.13. Specificna toplina za razlicite materijale 1.14. Tablica toplinskog koriduktiviteta -za razii-clte materijale 1.15. Upotreba periodicnog sustava elemenata na Intemetu

od T=20°C od T=5°C

2. DIMENZIJSKA ANALIZA
2.1. Dimenzijska analiza2.2. Rjeseni zadaci teorija

3. HIDROSTATlKA-STATlKA FLUIDA
Hidrostatski tlak Sila tlaka na rayne povrsine Sila tlaka na zakrivljene povrsine Principi mjerenja tlaka, ubrzanja i kutne brzine 3.4.1. Barometar - mjerenje apsolutnog tlaka 3..5. Spojne posude - princip zidarske vage 3.6. Ravnoteza atmosfere DODATAK: 3.7. Tezista ravninskih tijela 3.. .1. Primjer izracuna tezista slozenih prizmaticnih tijela 7 3.7.2 .. Primjer izracuna ravninske plohe omedene parabolom 3 .. .3. Primjer izracuna tezista slozenih ravninskih ploha 7 3.7.4., Primjer izracuna tezista slozenih ravninskih linija 3.8. Momenti tromosti (inercije) 3.8.1. Momenti tromosti nekih ravninskih likova 3.8.2. Primjer izracuna momenta tromosti 3.9. Rjeseni zadaci iz hidrostatike 3.10 .. Relativno mirovanje fluida 3.10.1. Promjena tIaka pri relativnom mirovanju 3..10.2. Slucaj relativnog mirovanja pri translacij i 3.10.3. Slucaj relativnog mirovanja pri rotaciji 3.10.4. Rjeseni zadaci 3..11. Sile uzgona - Arhimedov zakon 3..l1. L Sila uzgona na granici dvaju fluida 3.11.2. Stabilnost tijela u vodi 3.1. 3 .. . 2 3.3. 3.4.

1.11.3 ..Rjeseni zadaci sa primjenom sile uzgona 3.11.4. Plutanje tijela i njihova stabilnost - rjeseni zadaci

4. HIDRODINAMIKA
4 ..1..Djelovanje sila na kapljevinu 4..2. Osnovne dinamicke jednadzbe strujanja kapljevine
4.3. Hidrodinamicki otpori - otpor povrsine, otpor oblika

4.4.. Hidrodinamicka sila - rjeseni zadaci 4.5. HIDROKINEMATlKA 4 . .5.1. Jednadzba neprekidnosti - jednadzba kontinuiteta
452 ..Rjeseni zadaci 4.6. Idealna tekucina, primjena Be!ilullijeve jednadzbe - rjeseni zadaci 4.7.. Realna tekucina, primjena Bemullijeve jednadzbe - rjeseni zadaci

5. HIDRAULIKA OTVORENIH TOKOV A
5 ..1. Hidraulika otvorenih kanala (korita) 5.1 ..1. Strnjanje sa slobodnompovrsincm 5.1.2. Specificna energija presjeka ..Mirno, kriticno i silovito strujanje 5..1.3. Ustaljeno strujanje 5.1.3.1. Jednoliko ustaljeno strujanje .5 .1.3.2. Ustaljeno nejednoliko strujanje u prizmaticnim koritirna 5.1.3.3. Ustaljeno nejednoliko strujanje u neprizmaticnirn koritima 5..1.4. Rjeseni zadaci 5.2 ..Istjecanje preko preljeva i ispod zapomica 5.2 ..1..Istjecanje preko preljeva 5.2.1.1. Istjecanje preko preljeva prakticnih profila krivolinijskih obrisa 5..2.1.2 ..Istjecanje preko preljeva sa sirokim pragom 52.2. Istjecanje ispod zapomica 5.2.2.1. Nepotopljeno istjecanje ispod zapomica 5.2.2.2. Potopljeno istjecanje ispod zapomica 5.2.3. Istjecanje preko preljeva - rjeseni zadaci 5.2.4 ..Istjecanje ispod zapornica - rjeseni zadaci 53 ..Hidraulicki (vodni) skok 5.3 1..Hidraulicki skok 5.3.2. Spregnute dubine 5.3.3. Visina i dubina hidraulickog skoka 5 J A. Spajanje vodnih razina 5.3..5. Rjeseni zadaci

6. HIDRAULIKA (STRUJANJE) PODZEMNE VODE
6 ..1..Osnovni pojmovi i predpostavke 6.2.. Zakon laminarnog procjedivanja - Darcyev zakon 63 ..Strujanje podzemne vode prema vodozahvatima 6.3 ..1. Strujanje podzemne vode prema galeriji 632.. Strujanje podzemne vode prema zdencima 63.2 ..L Strujanje podzemne vode prema obicnom zdencu - zdenac sa slobodnim vodnim licern 6.32.2. Stmjanje podzemne vode prema arteskorn i subarteskorn zdencu - zdenci pod tlakom 6.4 ..Potencijalno (bezvrtlozno) strujanje, Darcyev zakon - rjeseni zadaci

II

u
11

6.5" Strujanje podzemne vode prema vodozahvatima - rjeseni zadaci

7. HIDRODINAMICKI OTPORI - OTPORI TIJELA
7.1. 7.2. 7.3. 7.4. 7.5. Hidrodinamicki Hidrodinamicki Hidrodinamicki Otpori zraka pri Rjeseni zadaci otpori povrsine otpori oblika otpori valova gibanju tijela

8. FIZlKALNO MODELlRANJE - UVJETI SLICNOSTI 8.1. Faze fizikalnog modeliranja 8.2. Uvjeti slicnosti
8.3" Rjeseni zadaci

III

I

PREDGOVOR
Ova skripta zadataka je nastala kao dopuna predavanjirna iz kolegija «Hidromehanika» koja se slusa na 3. godini Gradevinskog fakulteta Sveucilista u Rijeci. Osnovna nakana ove skripte bila je pribliziti studentima osnovne pojrnove iz podrucja mehanike fluida, kako teoretski tako i eksperirnentalno preko zadataka. Obrazlozene su osnovne fizikalne osobine tekucina, osnovni pojrnovi iz hidrostatike, kinematike i dinarnike fluida. Pored toga, izneseni su i osnovni zakoni dinarnike i kinernatike, kao i primjena Bemullijeve jednadzbe na idealnu i realnu (stvarnu) kapljevinu. Skripta sadrzi i osnovna nacela tecenja pod tlakom (vodoopskrbne cijevi, zdenci pod tlakorn itd.) i tecenja sa slobodnim vodnim licern (korita, kanali, preljevi, istjecanja ispod ustav.a, vodni skok itd.), U okviru izlaganja 0 strujariju sa slobodnim vodnirn licern (slobodnorn povrsinom) objasnjeni su pojnovi specificne energije presjeka vodotoka, te mimo, kriticno i silovito strujanje. Pored toga, danje teorijski prikaz pojave vodnog skoka i u svezi s time nacin spajanja vodnih razina U ovisnosti 0 visini i obliku objekta, te nizvodnirn uvjetima u koritu. Vrlo znacajan dio ove skripte.upotpunjuju osnovni pojmov] i_pl"egp_o~tavl<:e hidraulici podzemne vode. Stogaje na 0 sarnom pocetku ovog poglavlja iznesen Darcyev zakon laminarnog procjedivanja, objasiijeiia Dupuiteova hipoteza, te analizirano strujanje podzemne vode prema vodozahvatima (galerijama i zdencima (pod tlakom i sa slobodnim vodnim licern, potpunim i nepotpunim, arteskim i subarteskimj), U predposljednjem dijelu skripte izvrsena je grupacija hidrodinamickih otpora koji nastaju pri gibanju pojedinog tijela kroz razlicite medije (zrak, vodu, morsku vodu itd.). Posljednje poglavlje ove skripte se bavi fizikalnim modeliranjern u kojem su opisane faze fizikalnog modeliranja i dani osnovni uvjeti slicnosti (geometrijska, kinematicka i dinamicka slicnost). Vazno je napomenuti da je skripta radena s narnjerom da se studentu na sarnom pocetku pojedinog poglavlja daju osnovne smjemice kako bi on samostalno (logicki, s razumjevanjem) stekao osnovna iskustva i rutinu u rjesavanju zadataka. Kako je kolegij «Hidromehanika» slozena cjelina, a skripta daje sarno osnovne temeljne znacajke iz pojedinih podrucja, student se upucuje na dodatnu literaturu s kojorn moze prosiriti znanje: 1. 1.1. Agroskin: «Hidraulika», Tehnicka knjiga Zagreb, Zagreb, 1969.. 2. M. Pecomik: «Tehnicka mehanika fluida», Skolska knjiga Zagreb, Zagreb, 1989. 3.. G. Hajdin: «Mehanika fluida - uvodenje u hidrauliku», druga knjiga, Gradevinski fakultet Sveucilista u Beogradu, Beograd, 2002. 4.. Z. Virag: «Mehanika fluida, odabrana poglavlja, prirnjeri i zadaci», Fakultet strojarstva i brodogradnje Sveucilista u Zagrebu, Zagreb, 2002 .. 5.. M. Vukovic, A. Sore: «Hidraulika bunara - teorija i praksa», Gradevinska knjiga, Beograd, 1990. 6. S. P. Parker: «Fluid mechanics source book», McGraw-Hill book Company, 1988.. 7. D. N. Roy: «Applied fluid mechanics», Bengal Engineering College, Howrah, India, 1988. Svaku dobronarnjemu primjedbu i sugestiju sa strane studenata i profesora primamo sa zahvalnoscu,

I

Autori U Rijeci, 20. srpnja 2005 ..

IV

POVIJESNI RAZVOJ MEHANlKE FLUIDA
~ Arheoloski nalazi, rijetki izvomi crtezi i stare legende .. dokazuju da je vee u prethistorijsko doba covjek iskustvom pronalazio prakticna rjesenja brojnih problema mehanike fluida .. Izumio je splay, amac i brod, te veslo i jedro za pogon tih plovila, naucio gradnjom kanala i nasipa kontrolirati vodene tokove, navodnjavati i odvodnjavati zemlju, te sprecavati poplave, izumio je strelicu s repnim stabilizatorom, kovacki mijeh, primitivno vodenicko kolo, primitivnu vjetrenjacu itd.

Pocetak gradnje vodoopskrbnih objekata povez;'-- je razvojem prvih stambenih naselja.. Poznati su podaci

s
0

izgradnji vodovoda oko <-3000 godine .. U starom Egiptu kopani su zdenci promjera 3 - 4 m i dubine vise od 200m. Dizanje vod s velike dubine bilo je poznato u starom Egiptu, Babilonu i Kini. Upotrebljavani su uredaji s vedrima i vitlima, a za razvodenje sluzile su keramieke, drvene iii olovne cijevi. U Jeruzalemu -su saeuvani ostaci .vodovoda. sagradenog <1000 godine Izgradnja vodovoda posebno se razvila u grckoj i rimskoj civilizaciji. U to gradeni su tuneli i mostovi za provodenje vode. Poznat je vodovodni tunel duljine 1 krn za opskrbu grada Sarnosa <-550,. Prva zapisana tumacenja nekih pojava mehanike fluida potieeu od grckih filozofa starog vijeka. Ujednoj se od svojih rasprava Aristotel «-384.. do <322) bavi gibanjem tijela kroz vodu i zrak i zakljueuje daje otpor koji medij pruza gibanju tijela proporcionalan gustoci medija. Arhimed iz Sirakuze «(-287. do +212) smatra se osnivacem hidrostatike.. On je postavio tri osnovna poucka 0 uzgonu i istisnini tijela koje pluta na povrsini vode iii je uronjeno u vodu, te teoriju stabilnosti sfemog segmenta koji pluta. Ktesibije iz Aleksandrije (krajem ((-III St.) izumio je vodeni sat, hidraulicke orgulje, zraenu pusku i vatrogasnu dvostapnu crpku .. Heron iz Aleksandrije (izmedu <-250 ..i *150) ostavio je zapise 0 pneumatici, razradio teoriju sifona, prvi opisao mlazni pogon pornocu vodene pare i prikazao postupak kojim se rnoze proracunati kolicina vode koja protjece kroz cijev .. Filon iz Bizanta «-TI st.) bavio se pneumatikom i primjenom sifona za odrzavanje konstantne razine iekucine u tlacnim komorama .. Znanje 0 mehanici fluida Rimljani su preuzeli od Grka, ali nisu doprinijeli daljem razvoju te znanosti .. Rimljani su doduse izgradili velike vodovodne sustave i kanalizaciju u gradovima, te poboljsali oblik brodskog trupa, ali to su sve bile sarno primjene grckih spoznaja i teorija ..Poznatje akvadukt preko rijeka Gard u Francuskoj visine 48,77 m Jedini vaZniji pisani radovi s podrucja mehanike fluida iz rimskog vremena potjecu od Marka Vitruvija Poliona «-I st.), koji je kompilirao tadasnja grcka znanja 0 hidraulici, i Seksta Julija Frontinia (40-103), kojije opisao metode raspodjele vode, U nas je izgraden krajem III i pocetkom IV stoljeca rimski vodovod za opskrbu Dioklecijanove palace u danasnjem Splitu ..Akvadukt i tuneli rimskog vodovoda i danas se upotrebljavaju za opskrbu Splita vodom.

Nakon propasti Rimskog Carstva u krscanskoj Evropi znanost je skoro tisucu godina stagnirala, iIi cak i nazadovala, Gricke su spoznaje 0 mehanici fluida zaboravljene, a velike su rimske hidrogradnje zapustene iIi unistene, U arapskom je svijetu nastavljen razvoj hidraulickih strojeva i naprava; usavrseno je vodenicko kolo i vjetrenjaca, izumljeni su neki novi hidraulieki automati. poboljsani su vodovodni uredaji itd Neke od tih pronalazaka Mauri su donijeli u Spanjolsku, a neke su, kao npr. usavrii~o vodenicko kolo krizari prenijeli u Evropu U srednjem vijeku nastaje zastoj u izgradnji vodoopskrbe. Pocetci izgradnje vodovoda u evropskim gradovima zabiliezeni su krajem XII i pocetkorn XIII stoljeca ..U nasim krajevima znacajna je izgradnja vodovoda u Dubrovniku, Vodovod od izvora Su..uct do grada duljine oko 10 km izgradenje 1436 godine. Nakon vodovodaizgradenaje vellka OhofTIjevacesma u sredistu-Dubrovnika" U XV sf renesansa je oslobodila umjetnost i znanost od skolastickih stega, pa se i mehanika fluida ponovno pocinje razvijati, Na osnovi promatranja prirode i fizikalnih pokusa opisuje u svojim radovima mnoge pojave hidrostatike, hidrodinamike i mehanike leta" Prvi je postavio princip zakona kontinuiteta, a priblizno je tocno rastumacio relativno gibanje, prirodu valova na povrsini vode, putanju slobodnog mlaza kapljevine, raspodjelu brzina u vrtloznom strujanju, protjecanje vode u otvorenim kanalima, stvaranje virova u podrucju odjeljivanja strujnica itd Otkrio je strujni oblik .tijela i izradio nacrte razlieitih hidraulickih strojeva, medu njima i centrifugalne pumpe, a kao veliki zagovornik eksperimentalnih metoda istrazivanja predlozio je postupke i mjerne instrumente za istrazivanja u mehanici fluida Od renesanse do polovice XVII st gotovo svi radovi 0 mehanici fluida zasnivali su se na pokusima i neposrednom promatranju pojava Galileo Galilei (I564--1642) ,;. bavio se hidrostatikorn, te je naslutio da i kapljevine imaju vlaenu cvrstocu, a proucavajuci slobodni pad tijela zakljucio je da otpor zraka gibanju tijela raste s brzinom tijela i gustocom rnedija Evangelista Torricelli (1608-1647), pronalazac barornetra, postavio je zakon istjecanja vodenog mlaza iz posude, a Domenico Guglielmini (1655-1710), koji se smatra osnivacern talijanske hidraulike, napisao je dvije Icnjige 0 strujanju vode u rijekama i otvorenim kanalima, ukljucujuci i prijenos sedimenta. U Nizozemskoj je matematicar i fizicar Simon Stevin (1548-1620) prvi odredio tlak kojim kapljevina djeluje na cvrstu ravnu podlogu i protumacio tzv hidrostatski paradoks da tlak kapljevine na dno posude ne ovisi 0 obliku posude nego jedino 0 visini kapljevine u posudi Na temelju eksperirnenata u Francuskoj je Edme Mariette (1620-1684) objavio radove 0 elasticnosti zraka i gibanju fluida, obradujuci na potpuno nov nacin svojstva fluida i sile kojima fluid u gibanju djeluje na cvrste stjenke cijevi Mehanika fluida ipak se nije mogla dalje razvijati sarno na osnovi eksperimenata i zapazanja, definirajuci osnovne pojmove opisno i bez jasne rnedu-sobne veze Za kvantitativni i kvalitativni opis pojava i njihove rneduovisnosti bile su potrebne nove maternaticke spoznaje bolje poznavanje osnovnih zakona fizike; taj je napredak ostvaren tokom xvn st. Rene Descartes (1596--1650) postavio je osnove analiticke geometrije,

~':';

I </

1. Wallis (1616-1703) i G, W, Leibniz (1646-1716) razvili su infmitezimalni racun, a Blaise Pascal (1623-1662), osim znatnog doprinosa razvoju matematike, dokazao je da u mimom fluidu tlak djeluje jednako u svim pravcima (pascalov princip). Neovisno 0 Leibnizu, Isaac Newton (1642-1727) dosao je do osnovnih pravila infinitezimaInog i integralnog racuna, i prirnijenio ih za matematicki opis hidrodinamickih pojava. Newton je uveo pojam fluida kao kontinuuma, pojam viskoznosti fluida, analizirao gibanje fluida pomoeu principa kolicine gibanja, ispitao otpor fluida djelovanju inercijskih, viskoznih i gravitacijskih sila, otkrio kontrakciju slobodnog mlaza kapljevine i dokazao da se brzina vala na povrsini vode mijenja s drugim korijenom duljine vala. Svicarac Johann Bernoulli (1667-1748) definirao je pojam unutrasnjeg tlaka u mehanici fluida Potkraj XVII st. maternatika se vee toliko razvila da je mogla posluziti za opis osnovnih zakona gibanja fluida, Sto je bio preduvjet da se u XVIII st. postave temelji moderne hidrcdinamike, .KOviIDij;u_
Daniel Bernoulli (1700-1782) u svom djelu HydrodynaDiica, sive de viribus et motibus fluidorum commentarii (1738), ali se osnivacem moderne hidrodinamike smatra Leonhard Euler (1707-1783). On je napisao vise originalnih radova 0 mehanici fluida i primjeni matematicke analize, te je prvi protumaCio djelovanje tiaka u fluidu koji se giba, formulirao osnovne jednadzbe gibanja fluida, uveo pojam kavitacije i razjasnio princip rada centrifugalnih strojeva i reakcijske turbine ..V rio vazne doprinose matematiekom opisu gibanja fluida dali su i Eulerovi suvremenici Jean Le Rond d'Alembert (1717-1783), Joseph Louis Lagrange (1736-1813) i Franz Joseph von Gerstner (1756--1832)., Tada postavljene teorije i razvijeni postupci matematicke analize gibanja fluida i danas su osnove hidrodinamike, Medutim, u to su vrijeme inzenjeri mali vrlo malo maternatike da bi razumjeli te teorije, pa ih nisu ni prihvatili, nego su nastavili rjeSavati prakticne probleme, uglavnom pomocu pokusa i opazanja Tako su se hidraulika i hidrodinarnika kroz gotovo dva sljedeca stoljeca razvijale neovisno jedna 0 drugoj; hidraulika je postajala sve korisnije inzenjersko umijece, a hidrodinamika sve eIegantnija maternaticka disciplina. Tokom XVIII i XIX st. ucinjen je golem napredak u eksperimentalnoj hidromehanici, H. Pitot (1695--1771) izumio je instrument za mjerenje brzine strujanja fluida (Pitotova cijev); P L G., Du Buat (1734--1809) uveo je pojam virtualne mase tijela koje se giba u kapljevini, proucavao je otpor tijela u vodi, izumio je piezometar za mjerenje tlaka u kapljevini; R, Woltman (1757- 1837) izumio je hidrornetrijskokolo za toeno mjerenje brzine toka vode; G, B.. Venturi (1746-1822) bavio se otporom strujanja vode u cijevima, izumio je instrument za mjerenje protoka (Venturijeva cijev). U to doba razvijena je tehnika ispitivanja modela u smanjenom mjerilu i pod kontroliranim uvjetima, W, Froude (1810--1879) izgradio je (1872) prvi moderni bazen za ispitivanja brodskih modela, L 1 Fargue (1827-1910) proveo je prva ispitivanja (1875) na modelu rijeke i time postavio temelje modernog hidrauliekog laboratorija, a H. E, Phillips (1845-1912) konstruirao je prvi aerotunel (1884). usavrsena mjerna tehnika i brojni tocniji mjemi podaci omogucili su ispravke i poboljsanja postojecih formula za prakticno rjesavanje inzenjerskih problema, 1 A. Eytelwein (1764--1848), G. Bidone (1781-1839),1. R Belanger (1789-1874), G. G. de Coriolis A J. c. B.. de Saint-Venant (1797-1886), A. J. E. J. Dupuit (1804-1866), I A C. Bresse E, r. Boudin (1820--1893), P. F. D.. du Boys (1847-1924), H. E. Bazin (1829-1917) i R.

hidr09iI1~'l1Lka_ !;t'/Or!() .is Svicarac

(1792-1843), (1822-1883),

Manning (1816--1897) daIi su na osnovi mjerenja i pokusa ispravljene i nove ernpiricke formule za strujanje vode u otvorenim kanalima i rijekama. Nove matematicke izraze za strujanje kapljevine u cijevima dali su R de Prony (1755-18.39), G. H. L Hagen (1797- 1884), J L PoiseuiIIe (1799-1869) i H. P G. Darcy (180.3-1858) ..U radovirna 0 otporu tijela koje se giba u kapljevini C. A. de Coulomb (1736-1806),., M Beaufoy (1764-1814), J C Russell (4808-1882) i W, Froude objavili su podatke 0 ovisnosti otpora 0 obliku tijela, te pokazali da otpor zbog stvaranja valova ovisi 0 sili gravitacije, a otpor trenja 0 viskoznosti kapljevine. U drugoj polovici XIX st, pocela su i aerodinamicka istrazivanja u vezi s PIVim, letjelicama jedrilicama. 0., Lilienthal (1848-1896) bavio se aerodinarnikom i gradnjom jedrilica, a F. W, Lanchester (1868-1946) postavio je na osnovi pokusa kvantitativne izraz& za uzgon na aeroprofilima .. U XIX st. teorijska hidrodinamika takoder je mnogo napredovala. L M. H, Navier (I 785--1836) modificirao je Euierove jednadzbe gibanjafi1.li<lll,uzimajuciu obziri djelovanje-molekularnih-sila: Taj str rad nastavili A~,C de-Cauchy (1789--1857) is .. D. Poisson (1781-·1840), da bi konacno G. G. Stokes 819-1 uveo u Navierove jednadzbe dinamiku viskoznost i tako dobio danasnje NavierStokesove jednadzbe za gibanje viskoznog fluida. Dokazano je da otpor trenja viskoznog fluida ovisi 0 rezimu strujanja. 0., Reynolds (1842-1912) uveo je parametre za viskozno strujanje ijednadzbu rurbulentnog strujanja. H. L. F. von Helmholtz (1821- 1894), W, Thomson (Kelvin of Largs 1824-1907), T, W, Strutt (Lord Rayleigh, 1842-1919), 1., Boussinesq (18421929) i drugi objavili su radove s novim analitiekim izrazima za razlicite rezime i tipove stIujanja fluida, za kavitaciju, za valove na ogranicenoj i neogranicenoj dubini i sirini vode, za dinamicku slicnost strujanja itd .. Na prijelazu u XX st. postalo je ocito da treba ukloniti jaz

izmedu

teorijske

hidrodinamike i inzenjerske hidraulike ako se zeli dalji napredak znanosti 0 fluidima, To je znacilo da se teorija mora povezati s fizikalnim cinjenicama koje su utvrdene eksperimentima i neposrednim mjerenjima, Tako je pocelo ujedinjavanje analitickih i eksperimentalnih istraiivanja, pa je nastala znanstvena disciplina nazvana mehanikom fluida, Osnivacem danasnje mehanike fluida smatra se L Prandtl (1875-195.3), poznat po teoriji granicnog sloja. Od pocetka XX st. pa do danas mehanika fluida postigla je golem napredak .. Nove su spoznaje 0 fluidima omogucile brzi razvoj znanstvenih i tehnickih disciplina u kojima je fluid jedan od utjecajnih faktora,

u

Hidrornehanika je. inkompresibilan). dakle.0d davnine su poznata tri agregatna stanja: kruto. Kod mijenjanja oblika fluida nastaju takoder site otpora deformaciji. dok se oblik zapremine fluida moze po volji mijenjati.evarno materiju u plinovitom stanju. (negativno nabijenih elementarnih cestica) i od iona (atoma iii molekula koji nisu elektricki neutralni zbog_manjka iIi preticka elektrona). a giba Ii se taj medij. 1.. tel'. Razlika medu krutinom i fluidom je u tome sto krutina zadrzava svoj oblik. 5tO nije ispravno jer je hidraulika primijenjena hidromehanika na temelju eksperimentalnih podataka. zovemo ga fluidom* .2. Opci pojmovi 1.(u sirern smislu). a fluid pop rima oblik posude u kojoj se nalazi. tj. nije vise _P<?~~~ ispravan jer se danas ta nau~ ne primjenjuje sarno na vodu. tekuce i plinovito.. u a pod tako visokim temperaturama da je nastupila disocijacija i ionizacija. . 1_ '. Drugim rijecima. Prema tome se pIazma sastoji od slobodnih elektrona. U rnehanici fluida cesto se pretpostavlja da je fluid nestlaciv (nestisljiv.. Agregatna stanja i razlika medu njima ._ Naziv potjece od grcke rijeci ~owe (hydor) .. nauka 0 gibanju i silama nestlacivih fluida na osnovi teorije.ikalna promjena_nazivamo medijem. Sam naziv. One se smanjuju * Zastarieli naziv za fluid bio ie »tekucina. Ako mijenjamo oblik krutine vanjskom silom. plazmu. U dovoljno sporoj promjeni oblika otpor iscezava. -~U1a-us. OkoliS u kojem se zbiva neka_fj?. Pra]sticki se 1?~_1:!~tlacivim flui4o~_ S~!ltnliu kapIjevine (tekuCine u uze~~misI~ i plinovi do stanovite granice (kad se fenome!1 stlaCivosti vise ne _m()_ze ?:an~arjti).jl.1.fluid.. u fizici je tocno definiran. Definicije i razdioba 'j--- Mehanika fluida jest nauka 0 silama i gibanju kapljevin'a i plinova koje zajednickim imenom zovemo . Danas ~dodajemo jos i tzv. fluid bilo kojeg viskoziteta uklonit ce se i najrnanjoj sili. Pod pIazmom _ fizikalnom smislu razumi.v~~~~~~k~.. Pojave u vezi s plazmom spadaju u podrucje aero-termokernije pa se njima necemo baviti.ucl) . -. koje su 'proporcionalne brzini deformacije.'\ (lat.. Cesto se za hidromehaniku cuie naziv hidraulika.. kod promjene oblika krutine nailazimo na otpor pa moramo upotrijebiti stanovitu silu. Nauku koja se bavi samo nestlacivim fluidom zovemo hidromehaJ!ika.1. koji u svakodnevnom zivotu moze imati razlicito znacenje. a pornocu strogih maternatickih metoda.____ Premda nema apsolutno nestlacivog fluida. koju neki smatraju cetvrtim agregatnim stanjem. . sile naprezanja medu susjednim cesticama nastoje vratiti krutinu u njezin prijasnji oblik..

tako da ni tu nema ostre razlike. a. ali da tocka M ostane unutar tog volumena .3. Ona je neovisna 0 gravitaciji pa je potpuno jednaka na svim planetima i bilo gdje u svemiru*. . Vee samim zagrijavanjem prelaze mnoga rijela iz krutog stan]a u tekuce.lcstremno velikim brzinama (bliskima brzini svietlosti) masa poCinje osietniie rasti. komad zelieza s njegove povrsine dospjet ce konacno do dna. rea ees- 1. vee se po Einsteinovoj teoriii mijenja s brzinom. u knjizi upotrijebljen internacionaIni sustav mjernih jedinica (S1» to je osnovna jedinica za masu 1 kg. Kapljevine su pr akricki nestlacive. koje mijenjaju svoj oblik.Ispreplecu. a zatim i u plinovito (ilidirektno-sublimacija!). Umjesto kohezije. tlak Buduci da je.biti specif'icna masa iIi gust oca fiuida u tocki M I ~~A~~~ * Strogo uzevsi. u skladu s JUS-om. No. i bez ikakva pritiska (ako izuzmemo pritisak njezinih paral). To se sve zbiva pri istoj temperaturi kod koje ga mozemo razbijati cekitem. Masa. a nasa se razmatranja nalaze u podrucju znatno manjih brzina. a tesko zapreminu. pretvoriti u kapljevinu. Poznato je npr. doduse. L Ii . moZemo ie praktieki smatrati konstantnom. Ostru granicu medu krutinom i fluidom ne mozemo povuci. No. kriticna temperatura).10 1. kod koje valja uzeti u obzir utjecaj tlaka i temperature. koja se podrucja . To znaci cia on potpuno ispunja posudu u kojoj se nalazi. Kad prestane gibanje. ali se fluid ne vraca u prvorni oblik. u kojem se nalazi tocka M. Zato kapljevina tvori. postoje vrlo viskozne tekucine. ni masa niie konstantna. volumen (zapreminu) fluida 11V. da asfalt ima pri normalnoj temperaturi svojstva krutine jer ga mozemo razbijati cekicem. nakon duzeg vremena on ce poprimiti oblik posude u kojoj se nalazi. Buduci da tek pri e. s druge strane. plinjepodvrgnur ekspanziji.. Spomenuli smo da krutina tesko mijenja oblik i zapreminu. volumen.?pljevinu od plina bas na taj nacin 81:0 ona lako miienja oblik. nestaju i sile otpora.. bez obzira na zagrijavanje. OPCI PO. dok je kod pregrijane pare potrebna veca promjena stanja.kako vidimo . koje ne teku. premda slaba. Plinovi su. a kroz otvor na dnu posude asfalt ce . slobodnu povrsinu. mase 11m. . naprotiv. veoma stlacivl. To ce da ih razlikujemo po stlacivosti (kompresibilnosti).ako smanjujemo 11V tako da tezi nuli. PHn je samo tad u ravnotezi karla je potpuno zatvoren. tad ce granicna vrijednost kvocijenta mase i volumena . Kod fiuida razlikujemo . Razmatramo Ii fizikalne promjene plina (pare). Promatramo Ii vrlo mali. Svaki plin mozemo.i istjecati.doduse polako . ne mozemo govoriti 0 nestlacivosti fluida pa tad prelazimo iz podrucia mehanike fluida u podruCje termodinamike.JMOVI kad se brzina deformacije priblizava nuli. drzi molekulekapljevine na okupu. Pare su takoder plinovite tvari. ima plastienih krutina. Zasicena je para plin koji vee i kod najrnanje proinjene temperature i tlaka prelazi u kapljevinu. Kohezija (sila medu ticama istog tijela). no zato je potrebna veoma velika promjena temperature i tlaka (kriticni tlak. gustoca. Visoko pregrijane pare i plinovi gotovo se i ne razlikuju po svojstvima. dok plin mijenja oboje lako.

stlacivost kapljevina smanjuje se s porastorn tlaka i temperatura.48 Fizikalna svojstva fluida A \0 oy' Aoo fN/w. Ot p o r pr ot iv rastezanja je neobicno malen .4.1) kYocijent 'je sHe ko@__Qj_eluje okomito na ravnu plohu i njezine povrsine L --·-····-----·-----~ I r p = FIA (Pa . .7 . naprotiv. 10. a da time ne dodemo u sukob s modernirn teorijama 0 molekulamom sastavu materije jer. tzv. FIZlKALNA SVOJSTVA FLUID A 17 P r 0 s j e en a gustoea mase m. Stlacivost (kompresibilnost). prakticki. one sto nazivamo tockom jest kocka sa stranicom od oko 0.. sto znaci da je gustoes neovisna 0 tlaku. 10. Stlacivost smo vee upotrijebili kao kriterij za razlikovanje kapljevina od plinova. -/' . t]. Ve l ic in a fluidne cest ice.~L( z. _.kohezija je neznatna .). ni drugih agregatnih stanja (npr. Na primjer. eIementarni volumen. led. Pod utjecajem topline mijenja fluid svoj volumen. J _ _ o_ Jo~oC'C) r a zr: f'"'-/ If \c~ A/ J. u 1 em3 zraka. . fluid sadrzi tako ve1ik broj molekula da rnozemo smatrati kako u njemu nema praznina. 1. C:=- Prcmda su sva tjelcsa supljikava. = N/m2). To ce reci da je homogen onaj fluid u kojem nema drugih fluida (smjese).0. para itd..7 . OI. Homogenost i iz o tro p ij a. Osim toga. . 10 {. 1. volwnena V. tj. Stlacivost plinova. Zato i fluid smaTrame takvim . To mozemo uciniti. da masa potpuno zauzima prostor koji zaprema. Pod fluidnom cesticom razumijevamo izvanredno malu kolicinu fluida. atmosferskog tlakai O~C~_naI~~is~~<? 2. tako da je potpuno svejedno koji oblik ona ima.- = m/V. Masa cestice 'ostaje uvijek istom. pretpostavljamo da je materija neprekidno rasporedena.J~ . dakle i gustocu.. Izotropan je onaj fluid kojemu se svojsrva ne mijenjaju ni u kojem smjeru. Svi su fluidi stlacivi. izrazena u kg/ill 3 • Specificni volumen je volumen jedinice mase I Iv = Vim = llf! (m fkg)· ! 3 -I Prosjecni tlak (pritisak) (vidi odjeljak 2. a volumen i oblik se mogu mijenjati. ! I ! ._.tako da ga uviiek zanemarujemo._. no kapljevine su u tako neznatnoj mjeri da ih prakticki mozemo smatrati nestlacivirna.1). veoma je velika (s1. Utjecaj topline. drugih primjesa (rastopine).1. a u tom ce se volumenu nalaziti oko I 2. U mehanici fluida pretpostavljamo da je fluid homogen. nun. zato u mehanici fluida ne mozemo zanemariti ucinak topline kao sto to cinimo kod klasicne hidromehanike.smatramo ga kao kontinuum. __ ..10 molekula.J I tj..__ . E. gustoca je masa jedinice volumena.19 molekula (Avogadrov iIi Loschmidtov broD. pa i najmanje cestice ista u cijelome fluidnom prostoru.. da su fizikalna svojstva svake. odredena je razlomkom ---_.

novo.! \! fluid ---.8 26. Za vodu pod tlakom od 1000 bar i pri temperaturi od 20°C iznosi E = 28 800 bara.j fr?tI. plin iIi pani koji struje velikom brzinom.~ o tv-jt' .5 22. tj. ~.-.3 21. Znak minus pokazuje da pove6mju daka od.5 2.. 'r: /~i = .1) "':/ C'-V/I'/Je . E_. Modul elasticnosti za vodu E • 10-3 bar Tlak bar [ z.. to znaci da je pad tlaka tako ve1ikda promjenu gustoce vise necemo rnoci zanemariti. Za zrakoplov kod brzine od 400 km/h srnatramo zrak jos uvijek nestlacivim.4 23.1. Module E za vodu ovisno 0 temperaturi i tlaku daje tablica 1.' \0 49 :?. Tablica 1. / Dimenzija rnodula elasticnosti jednaka je dimenziji t1aka._T_T dP/dV.0 24. pr9mijenit . i obratno..5 I plinove cesto smatramo nestlacivima.«1.7 21. volumen vode kod tog tlaka smanjuje se jedva 3.~mu _s_~ volumen za dV...2 24.6 1 100 300 1 000 20.0 28.--------I Slika 1.)'''..4 22.. u ventilacijskim uredajima.1 22... medutim./d el~!. a obicno ga izrazavamo u barima.2 24. Zato. osirn rijetkih slucajeva (npr.1..1._ 100'1 ! 1r . hldraulicki udar) smatramo vodu nestlacivom.. treba stlacivost zra- .5%.8 30.7 28. . govara srnanjenje volumena.5 25. r '1 Temperatura 20 °c 93 150 17.1 23. Izraz dV/V nazivamo relativnoIl1 promjenorn volumena.~ " = _d~:p 1J pa se naziva koeficijentom stlaciyosti.4 19. ti..:.. pri malim brzinama strujanja kao npr.1. Promatramo li. Reciproenu vrijednost koeficijenta stlacivosti nazivamo rnodulom elastienosti I E = 1/" = .... Priblizavamo li se brzini zvuka (oko 1200 kmfh). _) p=3 V Ako smo nekom volumenu V promijenili tlak za dp...JMOVI ------·-----:-n I I I I I kopljevino I I·_ nes II •. opel PO. a niezina velicina za jedinicu tlaka iznosi .3.

masa jednog kilomola u kgfkmol.2) p - obliku dp/p + dv/v = dT/T. jednadzba stania plina. U rjesavanju problema s plinovima nailazimo gdjekad na pojam mormalnoe" stanje. temperaturi (izotermicka promjena stania) omjer pocetnog i krajnjeg volumena obratno proporcionalan omieru tlako~a.JSTVA FLUIDA 19 ka uzeti u obzir. perfektniml plinovima razumijevamo o!!e koji se pokoravaju z~onim~~__!~_gn~u .) Cesto se upotrebljava jednadzba stanja plina u diferencijalnom pV=mRT p v = R T (odnosno p pvM = 8315 T. mozemo _. T).Mariotteov zakon • 1 p V = konst. M . ali zrak i ostale r e aln e (stvarne) plinove. aunosferski zrak pri nonnalnom tlak_u (~l b_~d oko 17 000 puta sdaciviji 00 h1adne_~ode.apsolutna temperatura u K. ovih dvaju zakona dobiva se tzv. V . R . (Broj 8315 je opca plinska konstanta u JfkmoIK.Lussacov zakon vri. naime I--p-~--_ . J . 8to znaci da je pri konstantno. Za tocnije racune s realnim plinovima valja upotrijebiti korigirane jednadzbe stanja plina (rtlPr. .je· Korekcijski faktor y = [ (p. van der Waalsovu jednadzbu). Pod idealnim (savrSenim. Spajanjem To znaci da se volumen mijenja proporcionalno apsolutno] temperaturi. T . = e R T) (1.4. koja glasi: za m kg plina za 1 kg plina za 1 kmol pl ina Pri tome su: tlak u Pa.individualna plinska konstanta u Jfkg K.1..(vidi jednad- zbu 1. ~/J' Iz fizike su poznati zakoni kojima se pokoravaju idea1ni plinovi. a za tehnicke svrhe (npr. Pod tim se razumijeva redukcija velicina na neko odabrano stanje. za tlakove vece od 30 bar) upotrebljavamo jednostavniju korekciju. kad su daleko od kapljevitog stanja.. To je Boyle. m .5). Gay. barem priblizno . Tako je _npr. -: I -Ttl . FIZlKALNA SVO. toplinu.-. To su hipoteticki plinovi. sto ga * Ispravnije bi bilo morrnativnoe (norrnirano) stanje. Za idea1ne se plinove izraz za modul elasticnosti pojednostavnjuje .kOI!st~_tnu'§Qec_ifi91U. potpunim.edi za promjenu temperature pri konstantnom tIaku (izobarska promiena) ~~s~.volumen u rn".smatrati idea1nima.masa u kg.

kod fluida u rnirovanju jer se sile trenja pojavljuju sarno pri gibanjul).FJlJjq:t!_kQiem se pojavljuju tangenciialnanaprezanja._GU 1. iako to nije medunarodno dogovoreno. dolaze _u~bzir§Cl_!11o t!~J!~!lap__rezanja kao nonnalna _n~prezaiiJa koja djeluju okomito nagranicne plohe fluidne cestice (i to R!"e1l1~~estici!).idealii_!_pl~moze biti i viskozan.vrste naprezanja. dobivamo odnosno ~ = -nPdv/vJ modulelasticnosti izlazi da je modul elas--. . 1?!!-l:go. -{ (1. Upotreba neviskoznog fluida u mehanici fluida je opravdana jer je to gdjekad dopusteno (npr. te smicna (odreznajnaprezanja kaotangencijglnanaprezanja koja djeluju u granicnoj plohi.I)Ul . Na slici 1. . drugi dopustaju da ima i . u kojem nema tangeneijalnih naprezanja.'. . Takav se neviskozni fluid u velikom dijelu literature naziva »idea1nim~ fluidom.. a gdjekad pojednostavnjujerno probleme i dolazimo do zakljucka koji se * Pecornik. OPCI POJ"MOVI redovno odabirerno pri tlaku od 1. dakako u oba slucaja bez viskoznosti. . M. pod isrim uvjetima. 1 (1. E ~ 1 bar.j2! po taj _ . Dok jedni zahtijevaju da sidealnie fluid -buae-ujectno i nekompresibilan. cesto zamisliamo hipotetski (imaginarni) fluid. _ l E = n p.mehaniei fluida. a broicano je jednaka 'njegovo] gustoci. _ . spomenuto.4) Buduci da je za vodu od O°C i p ~ 1 bar modul E ~ 20000 bar.. Tehnika 11/1981._!.01325 bar i temperaruri od 0 °C. medutim.5.2. to je Boyle-Mariotteov zakon za izotennu.. No taj naziv dovodi cesto do nejasnoca".3) L S tim smo se zakonom vee upoznali. dakle je zrak oko 20000 puta stlaciviji od (hladne) vode. Da ne dade do zabun a. dakle potpuno neviskozni fluid.3). 1._ "-_. ako je eksponent n = 1. a to je svaki fluid u prirodi_2 nazivamorealnim (stvarnirn.idealnih« plinova. a u proizvoljnom smjeru. zadrzat cemo za fluid u kojem nerna trenja naziv neviskozni fluid. Prvo. Obicava se oznacivati s m!. ! i . SIO razumijeoamo pod naziuom »idealni plin». prikaza.Difereneiramo li jednadzbu (1.. Jedan nonnalni metar kubni plina je zapravo masa plina koja pri tom stanju zauzirna volumen od 1 m".. 1 ticnosriza plinove '---'- Uvrstimo Ii taj izraz u izraz (l._ .ic!ealnit fluid nije jedinstvenodefiniran. to vidimo da je kod izotermickog procesa (n = 1) za zrak.rastezanje. 2 !?akl1. i to iz dva razloga. niti je u nasim zakonima..!_ fizi~Lse uyrijclio naziv »ide~~p!ip~~plip koji ima tocnoodredenasvoistva (vidi 2_~Le1j~!_. Drugi osnovni zakon kojemu se pokoravaju idealni plinovi glasi (zakon poIitropti_ p vn = kon~. Naprezanja BuduCi da fluid ne podnos] .ne su obje . faktiCniI11)_YL_YI~~_Qz~j1l1 flqld9ID~U .

NAPREZANJ A 21 tako malo razlikuju od stvarnostida to mozemo dopustiti..9st). S druge strane.. mirovat ce i cestice uz nju._J!i . debljine Yd' izgleda kao da je sasravljen od niza tankih slojeva koji klizu jedan po drugome malom relativnom brzinom.kutnih defonnaclJa ceSflca . da je SiTaP-pr:6porcionalna povrsini ploce A.-.Yd I ------ I_!< (X.-.>~emo is koz no sr (zilavost. ali u obicnorn zivotu c~st<Yii_ili?i~e_Qfj~~'i. Miruje Ii donja ploca. Cestice fluida tik uz plocu gibat ce se istom brzinom kao i ploca jer cestice uz nju prianjaju (adE~zija). t]. 1..pojam koji se u mehanicifluida rjede. 3. bit ce za pomicanje gornje ploce brzinorn Cd u smjeru vlastite ravnine potrebna sila F. Da bismo definirali viskoznost. (J Si. Pokusi su po~~li __a za preteznuvecinu d ftuida vrijedi Newtonov zakon. dok ce cestica uz gornju plocu putovati brzinom (ploce) Cd' Prornjena brzine u nacrtanorn ce primjeru teci od 0 do Cd Iinearno....5. Viskoznost Viskoznost j~~~9a ~eril<? _~jeg2Y~_~.1. Kod realnog fluida P?stoj_h_q~_kJ~.---. razmotnfCemo-slIku Lr··Na~ lazi Ii se fluid izmedu dvije dovoljno velike (teorijski beskonacne) ploce (tako. tretiranje nekih problema s neviskoznim fluidom dovelo bi nas kadikad do apsurda: ventilator npr.ljepljiv. A cd/Yd"* 1 -- r [ / / / SL i. *) Znak ex: upotrijebljen je za proporcionalnost.2. ne bi mogao pri okretanju transportirati takav fluid. da nema utjecaja rubova).1renje_w:.. .6. brzini CJ i reciprotnoj\TijeAnosti razmaka . Sloj ftuida._pojam __ v male viskoznosti jest zitkost .~t>oraprotiv tangencijalni!. 1. kojih razrnak J'd nije pretjerano velik.ila !~e~La ~bog __~~_za_~ja __ s k j~dne cestice fluida po drug~l:_To td~itcmsKO_.

5) I_ /l~/1"'?~71" jednadzba (1.5) vrijedi sasvim opcenito ako se brzina i ne rnijen]a linearno.P_LQ12.- /. Uved~mo .- = FjA = 1] Cd IYd =r7 d ex IdY.._i/J'.. zbog slicnosti trokuia.1LiQS i koeficiient. 104.9Lc:iona_liteta 1]_>_.' I .C'/7c'l'.t: dCx/dy ._. kako je to prikazano na slici 1.koU_ n~~ix~o lutnom iIi d in am icko m viskoznoscu 1} ~~Q= = --. (1.f - .=. Opel POJMOVl Iz slike razabiremo da se.).."-I' • -M7.4.proporcionaliteta n. n1Qi~_moproracunati tangencijalno naprezanje izmedu dvaju susjednih sTO)eva-ftuid. kvocijent Cd/Yd rnoze zamijeniti prirastom brzine (gradijentorn brzine) dc.Jdy. 7: _. . o S1.1.. I' 1------. 1z i~~~a~~be {15) definiramo koefiQirnt. ideolna (8inghamova) plastlina krulina realna ptostiira tvar elostiaa krutina • njutonski fluid (1] = konsl) L .

5). nastaje tangencijalno naprezanje od I T'3(paskala[-nimenzija_ al~~k. a guste kapljevine mogu biti nenjutnovske.pn-razlici brzina strujanja od I _mIs. jos i u usporedbi s krutinom. tiskarsko cmilo) imaju takoder promjenljivi tok tangencijalnog naprezanja ovisno 0 brzini deformacije. kit itd. visokoelast icn e tvari*. uljene boje. Fluide bismo mogli _ orijentacijski . a to vrijedi i za r ealn e plasticne tvari. . Mi cemo pri proucavanju problema u mehanici fiuida vazda pretpostavljati ili njutnovski ili neviskozni fluid. VISKOZNOST 23 Karakter k_gefi!:ijenlg__yi~k9_~~2_~ti_mozerno najbolje upoznati rz reoloskog 1] dijagrama (s1.K~o prirnjcr sluai tzv.podijeliti na nacin kako je to prikazano u shcmi na srr. npr. _dakle s 'Y}--= konst. = tan dT d (dcx/dy) . sl!1ol~) imaju promjenljivi tokitangenCijalnog naprezanja ovisno 0 brzini deformacije (tek se pri vecim brzinama deformacije tok stabilizira). no njima viskoznost raste (tan a) s brzinom deformacije.nanesene krivulje tangencijalnog naprezanja za razne tvari: . brzina deformacije . a one kod kojih je zavisnost po formuli (1.} zo\~emo nT~tnovskim f1yiqim? .5.s_Q_~ paskal-sekunda -. emulziie. u takav medustadij ubrajaju se i tzv._ e 1a s t i en a krutina napregnuta je proporcionalno velicini deformacije (proporcionalno sili). masti za podmazivanje.. 1.idealna p l ast icn a (Binghamova) tvar (to je stadij tvari izmedu krutine i kapljevine.d il atan tni fluidi (npr. a viskoznost im pada s porastom brzine deformacije ---:'--:-::---:-~-a. Grubo se moze reci da plinovi i rijetke kapljevine naginju njutnovskim fluidirna. I . Cesto se pri velikim brzinama deformacije ovi fluidi i skrutnu..- II Pa s (= N s/m2).). skacuci kit [bouncing putty}: Bacimo Ii kuglu tog kita 0 zid. 24. tj.inica dinamicke viskoznosti odreduje se definicijom da je to viskoznost fluida koji struji laminarno. su povrh apscise dcx/dy . T = f(dc. u dobrom priblizenju zubna pasta) takoder ne ispunjava uvjete fluida jer je potrebno neko pocetno naprezanje prije negoli tangificijalno naprezanje postane funkcija brzine deformacije..."} prakticki Dinarnicka je viskoznost .5) Iinearna..a to je tzv.5) koja predocuje upravo izvedenu ovisnost (1. Fluide s promjenljivom viskoznoscu nazivamo nenjutnovskim fluidima. Ostavimo Ii ga da dulje leii na ravnoj plohi.p s e ud op Iast icn i fluidi (npr. ali neovisno 0 brzini deformacije. raspuzat ce po nioj pod utjecajem vlastite tezine (dugotrajno optcrecenje). .Jdy). kao sto je npr. _]~d. za suspenzije (cada u uljnom firnisu. . mulj otpadnih voda i sl. Na sIici 1.6.~_y~skQ~2. Konacno imamo liniju neviskoznog fluida (T) = 0) koja je identicna s apscisnom osi (r = 0).-aii koiem izmedii -ava-paraleln-a --sIoja na razmaku oct 1 m. odskocit ':c poput loptc (kratkotrajno oprereccnje).1.osim pri ekstremno visokim tlakovima ncovisna 0 tlaku (u granicama upotrebljivosti u tehnici) .

koja glasi 1] kod plinova obavlja se po Sutherlandovoj eksperimentalnoj for- 1].6) viskoznost kod T (K). . . nekompresibilni fluid T=O kompresibi7ni fluid 'T::O kompresibilni Iluid TIO e=konsf. c. ~·7~ ' reolni fviskozni)' lIuid TIO ___ --1-_---.0". a raste viskoznost plinova (sl. 1.. (1. 1]. 1. rrolni plin pyler Preracunavanie muIi.6). Mot~.o21?t:>SP S1. Q Ikonsf~ e tkonst: idealni plin pv~RT cp• konsf. Tu je 1)0 (poznata) viskoznost pri 0 (Oe). opel POJMOVI Temperatura ja~o utjece na dinamicku viskoznost : s njezinim porastorn p a d a viskoznost kapljevina. dana u tablici 1. je (trazena) a C (K) je SutherIandova konstanta.------------~------------------------ 1.a konst..1 rJ/latL~/~¢- t/7Ci<. = 1]0 ( 273 T) 3/2 273 T +C +C .6.2. ?D ~.

.r a vrijede kod tlaka od I bar Tablica 1.8 0. kao npr. Englerove stupnjeve pretvaramo u metricke jedinice uz pomoc raznih formula.7) u kojoj su rj volumenski postoci pojedinog sastojka u smjesi. I r U tablici 1.ematicku viskoznost 10°" ~'IJ-2Is) pri _odred_enoj_te!Dperaturi t COC)_.5 1. Vodik Hz Ugljik-rnonoksid CO Ugljik-dioksid CO2 Acetilen C2H2 Amonijak NH3 Vodena para H20 Solna kiselina HCI 626 673 360 274 198 lVllogo vaznija od dinamicke je kinematicka viskoznost.-.4 1..2.007 0.5 1.2 1.0 Treba Ii izraziti kinernaticku viskoznost smjese plinova. * Sekunde. Fluid Voda Voda Voda Zrak Zrak Zrak Ziva Glicerin Terpentinsko ulje Ricinusovo ulje 0 20 100 20 20 100 20 ° 1. f/7S /'_'UIOJ'h- ) - 1° v· H'S_. To dolazi otuda sto viskoznost ustanovljujemo istjecanjem iz posude (npr. Omjer vremena istjecanja odredene kolicine vode i mjerenog fluida daje stupnjcve Englera.3.Pr('l'Iua.1.6. .&j~~~ -I } ko. f (kgtm~)_ iki. oznacene su kao lucne. Englerov viskozimetar) kroz posebno oblikovanu sapnicu.0 1200.0 875. a to je dinamicka viskoz-.5 13546.3.708 998.294 958. Mannovom formulorn (1.J.165 23./ r~/~ 1 ( (. sluzimo se aproksimativnim formulama.2.0 J r:.50 13.!'J. iako vrcrnenske.8 15.nost podijeljena gustocom _ I v = fJ/(! (mlls). VISKOZNOST 2S Tablica 1. Kao mjera za kinematicku viskoznost (osobito ulja) upotrebljava se u Srednjoj Evropi stupanj Englera COE).u Velikoj Britaniji sekunda po Redwoodu ("R).915 1 263.0 970.rp'ZnoJl1 - I) 0.8 1. a Yi su njihove kinernaticke viskoznosti. u SAD sekunde po Sayboltu ("S)*. Sutherlandoi va konstanta Zrak C (K) 124 103 138 83 101 /1 " f -- Dusilc Nz Kisik o. nalaze se za neke ces~eupotrebljavane --luide podaci za gustocu (!.86 1480.115 1. odnosno sekunde po Redwoodu iii Sayboltu.0 999.

1._----------------.a vanjskim granicnim -povrsinama. kapljevina ¢~_~~n1Q~!!i~(_gii~Ps!!_cijevi i popeti se uz nju nad dociIrnu ra_?Iiiti~-"to-je--izv~-~pij~ma elevacija.8. prije negolise prolije. Povrsinska je napetost posljedica kohezije medu cesticama n..-f-.lm posll_~_~Pia. prikazana je kapilama elevacija kod vode.--_ S1. 7. Visina kapilarne elevacije h ovisno 0 S1. dok im u unutrasnjosti razvijena vodena para ne probije povrsinu pa one prsnu. PovrSinske sel}~p~tosti pojavljujiiizmedu dodimih povrsina fiuid"ii-KoJlse fiemijesaju i izmedu cvrsrih stijenki fluida. U . Poznato je da svrhom puna« casa-vode 'ima ispupcenupo\~isinl!. povrsi~~ u kapilari spustit ce se pod r~i!1u_dndlrn=-tOJe-Kapilar-nadePre-sija~ bha slucaia prikazana su na s11karri'a1. opel POJMOVl U praksi se redovno upotrebljava 106 priblizna Ubbe1ohdeova 6.. Na'-sIici 1.8. te da ce. prilicno veli-ko~JednaK:b tako mozerno na povrsinu vode oprezno poloziti sivacu iglu.. isPllPcenje nad rubQ_m_ca~e_(menisk} biti.. Ostala svojstva kapljevina Kohezija i adhezija uzrokom su povrsinske napetostl i kapilariteta._Za neKeKaplJevme navedene su te visine u tablici 1A. a na slici 1.--c--. 1. Kapilaritet j. . stednjaku) one i poskakuju.7.8. a da ona ne potone.c::: -_-_-_-~ --_ -= :p~ .i da u nju mozemo oprezno dodati jos nekoliko kapi.31 --rem 2 formula •y = 7.7. predoceria Te-kap-i1ai-nadepresija kod zive.. I 1. Od 10 °E da1je vrijedi omjer 1. -. r~jusu zakrivljenosti na dnu (lIt vrhU)memSKa -i_e' ~~~~t~l:1ida' o nadrneniskom 1. a na ugrijanoj ploci (npr..7. promjeru cijevi d (mm) h (rnrn) Voda Alkohol Toluol (C7Ha) 30/d 1lid lJ/d .4.31 E Is).. Visinska razlika h ovisna je 0 povrsinskoj napetosti. • ce- ~ d k?/ /c//7C ~ ~/au/q (Ieod caoe) .- r= -.1.~~9jstvo kapljevina zbog kojega u vrlo uskim cijevima ne vriiedi zakorii 0 spoJeD. Kapljice vode rvore na ravnoj povrsini (osobito prasnojl) oblik kugle.slucaju prevladale koliezije bit obi~i~o:. Tablica 1. ovrsina kapljevine u kapilari v~a je ili niza od vanjske P povrsmeKapljevine. Prevladava Ii adhezija... pod njim.

ISHLAPL.000 001 76 (y. sto cine izbacu. parcijalA rii tlak molekula kapljevine raste do onoga pri kojem se molekule opet vracaju u kapljevinu.uci molekule u prostor nad svojom slobodnom povr~in<?!l1.JIVANJE IISPARIVANJE 27 Svekaplievine teze ishlapljivanj\!_ij~p?rivaniu. -dok se ishlaplj ivanje zbiva u pr isutnosti i drugih fluida (npr.311 'ey.rL ra ku/nt'l) Iz tab lice razabiremo ve1iku vrijednost punjenja barometra zivom: niski tlak njezinih para veoma se priblizava apsolutnom vakuumu. ko je taj prostor ogranicen. Taj se tlak . Tlakovi zasicenja pri oko 20°C u bar (aps. ali s njo~j_ tlak zasi~~:nja.5._ tad~_vl~9~Ig_ynoteZa .~o M?q 0.r.5.0238 ' 0.). Pri povecanoj temperaturi raste ta molekulama aktivnost. To je osobito vafno kod sisanja lako hlapljivih kapljevina.138 0. zrak + vodena para + voda)..8. 'Tabfica 1. .1. 2iva Voda Alkohol (etilni) Gazolin 0. * Pod isparivaniern srnatrarno pojavu koja se zbiva u prisutnosti samog ftuida koji isparuje. dani su tlakovi zasicenja pri temperaturi od 01<0 'lWoC.'postici a2solu~ni ne vakuum jer su tu uvijek njezine pare.j's. U tablici 1. To znaci da se u prostoru nac! J5:~Iili_~yinom moze nikad.naziva t!!1kom zasicenja. u apsolutnim barima.

. R r R Rt s J/kg m J/kg J/(kg K) m m °C K Nm Pa m moment (opcenito) Machova znacaika eksponent politropc orzina vrtnje opseg maseru protok u sekundi apsolutno radiialno tangencijaino normaino pri rnirovanju (c = 0) atmosfersko kolicina topline za iedinicu rnase radii us (polurnier) specificna radnia trerua za iedirucu individualna plinska konstanta Reynoldsova znacaika tlak s.brzma. denliina dijametar apsolutna vis ina neravruna (hrapavost speclficna energija za iedirucu mase Eulerova znacaika faktor (koeficiient) Froudeova znacajka akceleraclia sile tete tezina . zaprerruna) voturnenski protok I. ). tangencijalnog naprezania izobarski toplinski kapacitet a A b mis' m/s m' m !U ru X.Upotrijebljene oznake i jedinice SI Sirnbol Simbol . 2·c· mase) L max min I totalno (ukupno) hidraulicko otporno uzgonsko rezultantno U smjerovima koordinatnih tocke niz strujni tole nesrnetaru strujrn tok ulazno izlazno kriticnc Lavalovo maksirnalno minimalno est . I k m Jjkg m' N m dijametar (premier). co ul iz kr R I Z t T T u t! m/s m'/kg V V m' m'/s korak temperatura apsolutna temperatura zakretru moment obodna brzina specificni voiumen (voiumen iedinice volumen (obujarn. d D t c.~ jedinica J/kg m Veli¢ina relanvna brzina rad (energija) za jedinicu mase udalienost po koordinatnim osima kut izrncdu apsolutne 1 obodne brzrne koeficijent istjecanja kut izmedu relativne 1 obodne orzine kut niza (kaskade) kut klizanja upadru kut Iedinica Velicina akceleracija brzina zvuka povrsina sirina brzina (opceni to) prosiecna brzina .Z m/s a C1 c c. tot h x! y. at. II m'/s kg/m' Pa Pa rad/s 'J rt k K K m hrapavosti kgm/s rp If/ ()) I' rn'/s korisnost eksponent izentrope koeficijent trenja U ciievi vitkost krila koeficijent kontrakcije kinernaticka viskoznost koeficijent (faktor) gustoca (specificna masa) normaino naprezarne tangencijalno naprezanie koeficijent gubitka kocficijent (faktor) kutna brzma cirkulacija I. L La M Ala n II m kg kg/s Nm i Is duliina Lavalova mas a znacaika Inde'ksi a aps n u 111 p Q o r.) dinarnicka koeficiient koeficijent koeficijent viskoznost otpora (opcenito) otpora nosive povrsine uzgona nosive pcvrsine J. VIS Ina specificna entalpiia za iedinicu mase moment inercijc impulsni protok koeficiient apsolutna visina kolicina gibania kavitaciiski brei (sekundni ekvivalentrie irnpuls) pjescanc Pa s (0. c. J/(kg K) J/(kg K) mis m/s m/s i' F.y. stat sraticko kin kineticko- d. udalienost S trouhalova znacaika vriierne x y r. Ii {} izohorsk] toplinski kapacitet I: povrsine) '1 11 % f e Eu Fr G h f g m m m J/kg mis' H N n. din mase dinarnicko Sr razrnak.

rn. = 0 to F = 3. Sekunda ..58 s. U skladu s Einsteinovom jednadzborn E =mc2 svi oblici energije posjeduju maseni ekvivalent.Skripta zadataka iz kolegija «Hidromehanika» SI sustav mjernih jedinica MEDUNARODNI . Masa je stalna. ravnim.kilogram (kg) je osnovna SI jedinica za masu i jednak je masi medunarodnog prototipa kilograma . Masa .metar (m) je osnovna SI jedinica za duijinu.amper (A) je osnovna SI jedinica za jakost elektricne struje . nacinjen od Iegure platine (90 %) i iridija (10 %). dok tezina ovisi 0 udaljenost tijela od centra Zemlje (iIi drugog planeta). koji se nalaze u vakuumu i medusobno su razmaknuti za i I r .Amper je jakost stalne elektricne struje koja se odrzava u dvama paralelnim. odnosno duijina jednaka 1650763..) SUSTA V MJERNIH JEDINICA Osnovne SI jedinice Fizicka velicina Duljina Masa Vrijeme Jakost elektricne struje Termodinamicka temperatura Kolicina tvari Naziv metar kilogram sekunda amper (ampere) kelvin mol kandela (candela)" Oznaka m kg s A K mol .. Omjer dviju masa odreduje se s pornocu vage. . beskonacno dugackim vodicima zanemarivo malog kruznog presjeka. Definicije nekih osnovnih jedinica Metar .. Francuska. SI jedinica za masu je kilogram. sastoji se u nacelu u brojanju tijela malih (infinitezimalnih) jednakih masa (utega) koja dovodi do ravnoteze vage .5ds atoma kriptona 86 . Periodu definiramo kao vrijeme potrebno da svjetlost prevali put koji odgovara jednoj valnoj duljini. mr = 0) osnovnog stanja atoma cezija 133 (J33Cs). II II I~~ '1-- II- Svjetlosnaj ako st -I I cd -II ~~ . prihvacena na Generainoj konferenciji za mjere i utege u listopadu 1983 . temeljenu na kriptonovoj lampi.73 valne duljine u vakumu zracenja koje odgovara prijelazu izmedu razine 2plO i ... Postupak vaganja. To je trajanje 9 192 631 770 perioda zracenja koje odgovara prijelazu izrnedu dvaju hiperfinih nivoa (F = 4. a cuva se u Bureau International des Poids et Mesures u Sevresu pokraj Pariza.sekunda (s) je SI jedinica za vrijeme. Metar je duijina koja odgovara putu sto ga prijede svjetlost u vakuumu za vrijeme od 11299 792 4. Amper . :. Kilogram .Ova definicija. zamijenila je definiciju iz 1967...masa (m) kolicine materije je sadrzana u cestici ili tijelu bez obzira na njegovu lokaciju u svemiru.Prototip je valjak visine 39 mm i promjera 39 mm.. koji definira masu.

. Thompsonu. Trojna tocka vode je ona vrijednost temperature i tlaka kod koje voda moze postojati u sva tri agregatna stanja ..mol (mol) je osnovna SI jedinica za kolicinu (mnozinu) tvari. Elementame jedinke uvijek moraju biti specificirane i mogu biti atomi.. Kelvin . molekule. neke druge cestice ili odredene grupe cestica. Mjerenjern difrakcijerendgenskih-zraka-na kristalirna nadeno je da Avogadrova konstanta (L) ima vrijednost L = (6.kandela (cd) je osnovna SI jedinica za svjetlosnu jakost.kelvin (K) je osnovna SI jedinica za termodinamicku temperaturu. 00 031) 0 x 1023 mOrl Kandela .-1907. isti broj molekula. koju emitira izvor monokromatskog zracenja frekvencije 540x 1012 Hz i ciji intenzitet zracenja u tom smjeru iznosi 1/683 vati po steradijanu . uz iste uvjete temperature i tlaka. Lord Kelvin (1824. u danom smjeru. ioni. Avogadrov zakon .16 termodinamicke temperature trojne tocke vode. Kandela je svjetlosna jakost..11. Ime je dobila po engleskom znanstveniku sir W. odnosno vrijedi L = N / ... '" Dopunske SI jedinice II Fizicka velicina Kut Naziv radijan Oznaka rad Definicija Radijanje kut izrnedu dva polumjera koji na kruznici odrezuju luk cijaje duljinajednaka polumjeru Steradijan je prostorni kut ciji se vrh nalazi u sredistu kugle. To je termodinamicka temperatura koja je jednaka 1/273. U jednom molu (0.012 kg izotopa ugljika 12 (12C).). Mol . odnosno istu kolicinu (n) plina.jednaki volumeni svih plinova sadrze. i u tim uvjetima uzrokuju medu vodicima silu koja iznosi 2x 10-7 njutna po metru duljine . ana njenoj plohi orneduje povrsinujednaku kvadratu polumjera kugle I II Prostorni kut steradijan S1 . Mol je kolicina tvari onog sustava koji sadrzi toliko elementarnihjedinki tvari koliko ima atoma u 0.012 kg) izotopa ugljika 12 ima 6. Avogadrova konstanta (L ili NA) je odnos broja jedinki (1'l) i kolicine tvari (n).022045x1023 atoma (Avogadrov broD.Skripta zadataka iz kolegija «Hidromehanika» SI sustav mjemih jedinica 1 metar. elektroni.022045 ± 0.

Skripta zadataka iz kolegija «Hidromehanika»
Q

SI sustav mjemih jedinica

Izvedene SI jedinice s posebnim imenom velicina

Fizicka II II Frekvencija

II Sila
II Tlak
Energija Snaga

II II II II
I

Naziv here (hertz) njutn (newton) paskal (pascal) dzul (joule) vat (watt) kulon (coulomb) volt farad om (ohm) simens (siemens) veber (weber) tesla henri (herny) stupanj Celsiusov lumen luks (lux) bekerel (bequerel) grej (gray) sievert
II

II

Oznaka Hz N Pa J W C V
F

II

Definicija S-I m kg S-2 Nm-2 Nm J S-l sA W A-I

II
II

II
II
II

II
II

II
II

II

II Elektricni
....

II Kolicina

I
elektriciteta napon

II II II
~

II
II )1 11-

II
If fl

II II
II
/I

I[Elektricni-kap-acitet

II Elektricni

II "

C V-I

If
II

II
1

II

otpor

II Elektricna vodljivost II Magnetski tok II Magnetska indukcija II Induktivnost II Celsiusova temperatura II Svjetlosni tok II Osvijetljenost
II Aktivnost
radionuklida doza doza

II II
II

II

Q S Wb T H °C 1m Ix Bq
Gy

V A-I A v' Vs Wbm
-2

II
II II II

II
II
/I

II II
1/

II

I

II II
)1

II
11

WbA-I K cd sr 1mm-2 S-I J kg" J kg-I

II
II II II II II

II
II
/I

II

II Ekvivalentna

II Apsorpcijska

II II II
II

II
II

II II
II

SV

II

II

Definicije nekih izvedenih SI jedinice s posebnim imenom Njutn - njutn (N) je izvedena SI jedinica sile. Definiran je silom koja tijelo mase jednog kilograma ubrza za jedan metar u sekundi na kvadrat (N = kg m S-2). Ime je dobila po engleskom znanstveniku sir Isaac Newtonu (1642.-1727.,)., Pascal - Paskal (Pa) je izvedena SI jedinica tlaka. Definirana je tlakom 5tO ga proizvodi jednoliko rasporedena sila jednog njutna koja okomito tlaci ravnu plohu plostine jedan

Skripta zadataka iz kolegija «Hidromehanika»

SI sustav miernih jedinica

cetvomi metar (Pa = Nlm2). Ime je dobila po francuskom maternaticaru, fizicaru i filozofu Blaise Pascal (1623.-1662.). Dzul - dzul (J), je izvedena SI jedinica rada, energije i topline. Definiran je umnoskorn sile jednog njutna i puta jednog metra za koji se pomakne hvatiste sile u smjeru sile (J = N rn). Imeje dobila po engleskom fizicaru James Prescott Joule (1818 .. 1889.). Vat - vat (W) je izvedena SI jedinica snage. Definirana je snagom kojom se u jednoj sekundi obavi rad jednog dzula (W = lis). Ime je dobila u cast skotskog inzenjera lamesa Watta (1736.-1819.)" Celsiusova temperaturna skala - za nulu u Celsiusovoj temperaturnoj skali uze:ro-je Iediste vode pri 101 325 Pa. Vreliste vode pri 101 325 Pa je uzeto kao druga referentna tocka, Taj raspon podijeljen je na 100 jednakih dijelova, a svaki dio odgovara 1 DC. Jedinice CeIsiusove temperaturne skale (DC) i termodinamicke temperaturne skale (K) su identicne, odnosno 1DC =lK .

. Izvedene SI jedinice ~

Fizicka II II Povrsina

velieina

II

Naziv cetvorni ili kvadratni metar kubicni metar metar u sekundi metar u sekundi na kvadrat kilogram po kubicnorn metru kubicni rnetar po kilogramu amper po kvadratnom metru amper po metru mol po kubicnorn metru kandela po kvadratnom metru paskal sekunda njutn metar njutn po metru vat po kvadratnom metru

II

Oznaka 1 m = 1m*lm m3= 1m*lm*lm m
S-l -2 2

II Volumen
II
Brzina

II II II II II
II

II II II II
11

II II II
II

~ '.,"

II Ubrzanje II Volumna masa - gustoca
I!
Specificni volumen

ms
3

II
II

kg m- = m!V m kg' Am-2 Am-1 mol mcd m -2 Pa s
Nm
3 3

II Gustoca struje II Jakost magnetskog polja II Koncentracija
II
Luminancija

II II II II II II

II
II

II II II II II II II II

II II
II

II Dinamicki viskozitet II Moment sile II Povrsinska napetost
II Gustoca toplinskog
toka

II
II

II
II II

Nm-1 Wm-2

II
II

Skripta zadataka iz kolegija «Hidromehanika»

SI sustav mjemih jedinica

II Kutna akceleracija

II Toplinski kapacitet II Specifcni toplinski kapacitet I! Jakost elektricnog polja II Molarna energija II Molarni toplinski kapacitet II Apsorbirana doza zracenja II Kutna brzina

II II II II II II
II "

dzul po kelvinu dzul po kilogramu i kelvinu volt po metro dzul po molu dzul po molu i kelvinu grej po sekundi radijan po sekundi radijan po sekundi na kvadrat

II II II II
II

JKI J kg-I K-I Vm-I Jmorl J mOrl K-I
Gy S-I

I

J:hli S-I

II II II II II II II

!

rad S-2

II

'4 Dopustene jedinice izvan SI

!t

Fizicka velicina Duljina Masa

II

Naziv morska milja karat tona

II
II II II II II II

II

Volumen Vrijeme

II II II II II "

II II
II
11

Oznaka

II

Definicija 1852 m 0.. 002 kg 0 1000 kg

-

II
II II II II II II II II

II II II "
"

t I, L h rmn bar

litra sat minuta cvor bar

Brzina Tlak Energija

II
II "

II II II II
II "

1.,000028 drrr' 3600 s 60 s milja h-I 100000 Pa 160xlO-19 J

II "
II II

II

elektronvolt

eV

II

Definicije nekih dopustenih jedinica izvan SI sustava

Morska milia - morska milja (iIi nauticka miIja) je iznimno dopustenja jedinica duijine izvan SI koja se koristi u pomorskom, rijecnom i zracnom prometu. Morska miIja je jednaka duijini Iuka jedne minute na povrsini Zemlje mjereno kod geografske sirine N45° i iznosi 1852 m.

Skripta zadataka iz kolegija «Hidromehanika»

S1 sustav mjernih jedinica

Tona - tona (t) je iznimno dopustena jedinica mase,. Definirana je kao poseban naziv zati~U6u 3 kilograma (t = 10 kg). Litra - litra (1, L) je iznimno dopustena jedinica obujma, definirana je kao poseban naziv za kubicni decimetar (L=dm\ Njezini su uobicajeni nizekratnici centilitra (el, cL) i mililitra (ml, mL). Bar - bar (bar) je jedinica tlaka i jednaka je 105 Pa. U meteorologiji se cesto upotrebljava milibar (100 Pal. Bar je iznimno dopustenajedinica izvan S1 (S1 - Internacionalni sustav),

~ Prefiksi SI jedinica

II

Multiple (visestruke) jedinice

II

Submultiple jedinice

II

I

~~I
I
10
6

I

I

IFaktor II Prefiks J IOznaka 1I11I1 IIPrefiks II Oznaka I Faktor E I 10 II~~[ Illr 10- II deci IL~
18 1

1015 10
12

ILpeta

liP T G

III~

10-2

Irte~1

1I11I1

10-3 10-6 10-9

II II

centi mili

I

I

L2~1
10
2

10

II M 111£ JI nano IL~ kilo lL k 1I11I1 10- II piko II p II hekto II h _Jill 10- II femto ICO 1~~Lda 1I11I1 10- I[~o_jl a
II
mega
12 15 18

1I11I1

" mikro

I! II II

c m 11

I
I
I

I

I

Web stranice za pretrazivanje:. http://www.ktf-split.hr/periodni/abc/jedinice.html http://www.ktf-split.hrlperiodni/abc/index.html http://www.ktf-split.hr/periodni/abc/prilozi.html http://www.ktf-split.hr/periodni/abclkonstante.html http://www.ktf-split.hr/periodni/index.html => za S1 sustav mjernih jedinica => rijecnik kemijskih pojmova => za priloge i tablice => za fizikalne i astronomske konstante

=> za periodni sustav kemijskih elemenata

Skripta zadataka iz ko1egija «Hidromehanika»

SI sustav mjemih jedinica

FIZlKALNE
Q

I ASTRONOMSKE

KONSTANTE

Fizikalne konstante Naziv nula slobodnog pada konstanta Vrijednost -273.16 9.80665 6.0221367 E23 2.718281828 9.2740154 E-24 5.29177249 E-11
-

II Apsolutna

II

II

II Ubrzanje

II

II Baza prirodnog logaritma II Bohrov magneton II Bohrov radijus II Boltzmannova konstanta
II Radijus elektrona II Diracova konstanta II Naboj elektrona
i protona

II Avogadrova

II
II
11

II

II II II II II II
II

Jedinica °C m
S·2

II II
11

1 mol"

r r'
m - -1K~l m 1s C kg
-

II II
III
-III II II II II II

II

[[
II
II

II

1.380658 E-23 2.81794092 E-15 1.0545887 E-34 1.60217733 E-19 9.1093897 E-31 5..44617013 E-4 1.6021892 E-19 96485.309 4.669210609102990 7.. 9735308 E-3 2 3.7417749 E-16 6.. 7259 E-11 6 1.0967758 E7 4.8359767 E14 2.686763 E25 2.06783461 E-15 8.314510 3.99031323 E-10

I[

II Masa elektrona

II Feigenbaumova konstanta II Konstanta fine strukture
II Prva radijacijska konstanta II Gravitacijska konstanta II Rydbergov broj za vodik II 1osephsonov koeficijent II Loschmidtova konstanta II K vant magnetskog toka II Opca plinska konstanta II Planckova konstanta

II Odnos mase elektrona II Elektronvolt II Faradayeva konstanta

II II II II
II

il

II II II II II II II II II

II II II II II II II II
II

1 cmorl

II II II
2

II II II II II II II II

Wm

N m2 kg-2 m Hz m
-I

V-I -3

Wb 1 mol" K-I J s mOrl

II II II II II II II II II

Skripta zadataka iz kolegija «Hidromehanika»

SI sustav miemih

jedinica

I~

Molami volumen idealnog plina

0.02241410

IlSo'arna

II Normalni tlak II Nukleami magneton II Permeabilitet vakuma II Permitivitet vakuma II Pi II Planckova konstanta II Rydbergova konstanta II Druga radijacijska konstanta
konstanta

II II II
E-7 E-,12

m3 mol" Pa

II II
II

101325 .5.0507866 E-27 12..566370614 8.854187817

r r'
N A-2

II II

II
II
II II

II

Fm-I

Il'f
II II II II II
II

II

3.141.5926.535897932 6.6260755 E-34

Js m
-I

10973731.534 0,,01438769 1400 299792458 340 5.67051 E-8

JI
II

II II II II II
~

mK Wm-2
m
S-I

II Brzina svjetlosti u vakumu II Brzina zvuka u zraku II Stefan-BoItzmannova konstanta
"j

If
II II II

ms-I W m-2 K-4

II II II II II

Astronomske konstante

II II Astronomska

Naziv
jedinica

II II II

Vrijednost
14959787 Ell

II II
II

Jedinica
m m

II
II II II II II II II II II

II Svjetlosna
II
Sunce

godina

9".5E1.5 3.90 E26 1.99 E30 l.495 Ell 6.960 E8 5.517 6378160 6356180 637 E6

II Proizvodnja I Masa I Prosjecna I Prosjecni

energije

II II

II II
II

W
kg m m kg m" m m m

udaljenost od Zemlje radijus gustoca

II II II II

II II II II II

II

Zemlja

II Prosjecna I Radijus

na ekvatoru na polu radijus

I Radijus
I Prosjecni

II
II

II

lj

Skripta zadataka iz kolegija «Hidromehanika»

SI sustav mjernih jedinica

II

Mjesec

I Masa I Obujam na ekvatoru I Jedan stupanj na ekvatoru I Povrsina I Volumen II Gravitacijsko ubrzanje I Gustoca

II II II II
II II

5.972,E24 4.0070368 E7 111.306,6 5.09950714 E14 1.08284132 E21 1.619 3330 3.844 E8 7.33 E22 1718000

II II
II

kg m m m2 m3 m
S-2

1
II II II II II II II II

II II
II

I Prosjecna udaIjenost od Zemlje
I Masa
Prosiecni radiju_s

Il'tII

II
II

kg m" m kg
m...
--

11- -

-

__
....

..

_.-

l

II
/I

II
fl

],

Odnosi mjernih jedinica
TLAKOVI-NAPREZANJA Mp/m" Mpa Pa kPa
10 1 1,019*10-4 0,1019 101,93 1,019*10-4 0,1019 10,19 98130 9813 1 1000 1*106 I 1000 1*10) 98,13 9,81 0,001 1 1000 0,001 I 100 0,0981 0,00981 1*10-6 0,001 1 1*10-6 0,001 0,1 2 kN/m 98,13 9,81 0,001 I 1000 0,001 1 100

I
N/m2 98130 9813 I 1000 1*106 1 1000 1*105

kp/cm' kp/cnr'
Mp/m2 1 0, I 1,019* 10-5 0,01019 10,19 1,019*10-) 0,01019 1,019

bar
0,981 0,0981 I * 10-5 0,01 10 I*IO~ 0,01 1

Pa kPa 1--. Mpa
2 N/m 2 kN/m

bar

SILA
p
p

kp
0,001 1 1000 0,1019 101,936

Mp
1*106

N
0,00981 9,81 9813 1 1000

kN
9,81 *10-6 0,00981 9,81 0,001 1

kp Mp N kN

1 1000 1*106 101,936 1,019*10)

0,001 1 1,019* 10-4 0,1019

Skripta zadataka iz kolegija «Hidromehanika» VOLUMENSKE
p/cm'' p/cm3
kp/m' 1 0,001 1 0,1019

SI sustav mjernih jedinica

smE
Mp/m

kp/m''
1000 1 1000 101,93

3

kN/m3 9,81 0,00981 9,81 1

1 0,001 1 0,1019

Mp/m"
kN/m
3

r"'PERIODNI SUSTAV ELEME~I

18

iii; 57 ~ 59 60 61 (145) .. 93 (237) 62 63 64 65
66

67

68

69 16893

70 173.04

71

Lantanoidi

La
13891 89;ti.

Ce
14012

Pr
14091 91;\i~2 2~23i03

Nd
14424

Sm
15036 94 (244)

Eu

Gd

Tb
15893

15196 15725

16250 164.93 16726

lli:

Ho

Er Tm Yb

Lu
174.97

Aktinoidi

A~Th

go.'

(227)

2.3204

Pifi1s<;.lJ.

(24.3)

100

-c ~

101 kPa

Relativne atomske mase izrazene su s pet znacajnih znamenkL Za preciznije vrijednosti pogledati vrijednosti uz svaki element Za elemente koji nemaju stabilnih nuklida u zagradama je dan maseni broj najduze zivuceq izotopa. Izuzetak su !Qlli, protaktinij i uranij koji imaju karakteristican izotopski sastav na Zemlji (Atomic Weights of the Elements 1999, Pure App! Chern, Vol. 73, No.4 (2001) 667-683).

Napomena:

II

Izotth:micki tcrmodinamicki

odaci vode

ri tern eraturi

od T=20"C

Plin
Pritisak (bar) 0.00000 0.. 23393 0 Gustoes (kglm.3) 0.00000 0 .. 17314 0 Unutamja energija (kJ/kg) 24034 24023 Entalpija (kJ/kg) 25387 25374 Entropfja (J/g*K) 26.716 8.. 660 6

Izohorski topl. koef. Cv (J/g*K)

Izobarski topL koef. Cp (J/g*K) 1.8632 1.9059

14017 14359

.

00000 0.3) 0..4226 18600 18894 * i H A • • A .."ode rt tern eraturt od T=5"C Plin Pritisak (bar) 000000 0.4 2381.8 Entalpija (kJlkg) 2510.7 2510J Entropija (J/g·K) lzohorski topL koef.0087258 GustoCa (kglm.Izotermieki termodinamlcki odaci . 068022 0 Unutaruja energija (kJ1kg) 2382. Cv (J/g"K) - Izobarski topl. 43 6 90248 13984 1. koel Cp (J/g·K) 26.

ablica (JlIstoee za razlicite materiiale r Ii . ....... II ..

'r: .

Speclficna toplina za razlicite materijale Tablica toplinskog konduktiviteta za razlicite materijale 1j .

i I .

Periodlcni sustav elemenata (Mendeljejev) Name· ime Atomic Weight . du . Melting Point _ tocka taljenja Boiling point= tocka isparivanja..Periodic Table of Elements _.. vrenja r--·---·---- Liquid <-Actinides httpv/courses.atomska tezina r-····················-···_···········_···_ r··········· Solid . g es t1 .nus .

a jednadzba za mjerne brojeve irnat ce isti oblik kao i polazna fizikalna Pristupajuci na taj nacin (osiguravajuci jedinicni ornjer mjernih jedinica svim unutar nekog podrucja fizike) dolazi se do koherentnog sustava mjemih jedinica koji se zasniva na minimalno mogucern broju mjernih jedinica. u obliku mjerne Q fizikalne velicine ne zavisi od izbora Fizikalne jednadzbe su univerzalne iIi velicinske jednadzbe 5tO znaci fizikalne velicine. cega slijedi mjerni broj F za silu F = ma ( ~a ) S obzirom da je polazna fizikalna velicina dimenzionalno homogena. a potpuno su QQ. iIi ako se 12 = [mrn] (aa). DIMENZIJSKA ANALIZA Dimenzijska fizikalnih dimenzijske se prikaz istrazivanja Fizikalne velicine analiza pojava analize i teorija slicnosti su znanstveni kako u mehanici fluida. Te su cetiri osnovne iz medunarodnog velicine s pripadajucim dimenzijarna mjernih jedinica fluida dane u tablici 1.. rad sile i moment razlicite Sadrzaj fizikalne broja velicine. Sadrzaj fizikalne mjemog opcenito osnovne jedinice. u fizici. jednadzbarna F = ma (definicijska jednadzba za jedinicu site) tada ce omjer mjernih jedinica jedan. veliCine. slozenih Primjenom modelskih broj mjerenja Teorija neke pojave. na mjerenje. s Q izrazava metroiogije se s pornocu Q i mjerne jedinice <2. Ako se za silu izabere takva mjerna jedinica za koju vrijedi biti jednak jednadzba. s pornocu da su u njima varijable mjernih jedinica. L 1 Osnovne fizikalne velicine u mehanici - Dimcnzija L Jedinica u S1 sustavu m s l duljina vrijcrnc masa temperatura T M e kg K . velicina.1 1. sto je neprakticno za proracun. jedinica.iema velicine definira njenu kategoriju s obzirorn istu dimenziju i tada se mjere usporedborn sile imaju iste oznacen jednadzbe dimenzije. Mjerenje Dimenzija fizikalne fizikalne ternelj eksperimentalnom iu slicnosti ostalim podrucjirna za istrazivanje daje podlogu istrazivanju fizike. jedinice i mjernim Tablica Velicina cijim se dimenzijama odnosno mjernim S1 sustava jedinicama mogu opisati dimenzije odnosno svih ostalih jcdinicama fizikalnih velicina . da se preko svoje definicije daju mjenti. One su dimenzionaIno homogene i neovisne 0 sustavu U svakoj znanstvenoj disciplini pojavljuje se ogranicen broj fizikalnih njih bi se mogio izabrati proizvoljnu mjernu jedinicu.. ali bi to bilo proracunu moralo baratati s omjerima mjernih jedinica. a za proizvoljno izabrane mjerne jedinice taj ce omjer u opcem slucaju biti razlicit od jedan. Medunarodni S1 sustav jedinica jc koherentni sustav u kojem su za podrucje mehanike fluida dovoljne eetiri osnovne fizikalne velicine. a olaksavaju za prirnjenu i tumacenje i primjenu velieine imaju je usporedba sa standardom ciJa sc velicina naziva 'fl. Na primjer pravocrtno fizikalne gibanje velicine tijela izraze mase m ubrzanjem mjernih a je brojeva definirana i mjerila.1. Razlicite fizikalne velicine mogu imati s istim standardom: Tako npr. omjer mjernih jedinica je bezdimenzionaIan. a za svaku od neprakticno jer bi se u siia F koja ce izazvati jednadzbom u obliku: (FF) F=ma. tako minimizira rezultata analogija svojstvo se potrebni mjerenja.

.4' .. d I Dimenzija L2 LTI L MLr-2 LT2 MLy-3 Jedinica u S1 sustavu m2 m/s m N rn/s2 N/s Pa k?/s Nm W Pa m3/s l/(kgK) m2/s2 ..2 Oznake. liT'" [6J(wi~5] sr = kgQmbsCK (Ll) [a_J" "..:'PO.. i c=-2. se dimenzije vremena. _") IV~ 1. U tablici velicina u mehanici fluida.. a..2 dane su dimenzije i jedinice nekih fizikalnih nekih fizikalnih velicina u mehanici fluida . Tako s dvije dimenzije: duljine fluid a ne igra ulogu dovoljne svih fizikalnih velicina u kinematici nestlacivog strujanja fluida mogu opisati U dinamici fluida gdje temperatura su tri dimenzije: duljine. d=i). itd..S c D. I FiZrkalna -veIic:ina I __ .1'10...I>tr~rf. Nisu uvijek potrebne sve cetiri osnovne dimenzije . Oznaka A.. b. c=r-I.. npr. za silu a=l. vremena i rnase.2 Dimenzija prikazati Dlmenzijska analiza [Q] odnosno jedinica [at svake fizikalne velicine u mehanici u obliku fluida se rnoze kao produkt potencija osnovnih dimenzija odnosno jedinica d [Q] = rv]= MQLbred HOL1r-1e~= b=l. b=l..... - a E "'.. ...- _povrSina brzina zvuka eromler sila gravitacija tezinski protok volumenski moment snaga tlak volumenski _potencijal specificna volumen rad sile gustoca plinska konstanta sile modul elasticnosti maseni protok - F - g G K In " E ML-IT-2 MTI M P p MUy-2 MUy-3 ML-Iy-2 OT-I L2y-2e-1 L2y-2 L2y-2 erotok sile energija Q R U u V l' masene unutrasnja fluida - llkg m3 rn/s 1 m kg/m-' m2/s Pas"~ rad/s 0 LY-' MUr2 L ML-3 L2y-1 ML-IT-I brzina struj_anja fluida -_zeodetska visrna fluida kinernaticke dinarnicke trcnja viskoznosti viskoznosti koeficijent kocficijent koeficijent naprezanje kut zracnost koeficijt>Dt nnvl"cinclrpo t:""" • A .. . prosiruje dimenzijom temperature. I U' ~ I N/m I L I .... za brzinu a=O.. W z P v JL (J) brzina vrtnjc r- l A t: N/mz.. Tablica 1.. . dimenzija i jedinica a tek u dinamici stlacivog strujanja taj skup se 1..(L~T-2e"= kategoriju L/r :[0ls?] 2 gdje su eksponenti d=t). c i d tipicni za fizikalnu Q.. rad m ML-Iy-2 L I "A . I JJU!::V\VJ n"'_r...

Il2. Q2' . velicina ne moze onda biti Ako je n>k. a svaka krivulja je odredena Tablica L3 Potrebni broj mjerenja sa In mjerenja. Zavisnost izmedu dvije fizikalne velicine se prikazuje u dijagramu s jednorn krivuljom koja se moze odrediti s In mjerenja. moze se izraziti kao funkcija n-k bezdimenzijskih varijabli u obliku r (I1j. Cini produkt =a Q? . se k dirnenzionalno iIi mjernim jedinicama. iz koje se (dokaze se 1) Prctpostavlja te se sastavi odrcdi 2) Iz skupa se skup n fizikalnih velicina za koji se smatra tablica s njihovim velicina simbolima izaberc i dimenzijama nezavisnih velicina. jer su vezane drugirn ubrzanje i kutna brzina Cije su dimenzije (k=2). sto je sadrzano velicina (mjemih dimenzionalno potencija dimenzionalno skupu koji glasi: Ako sarno bezdimenzijskim.. koji se opcenito realizira kroz sljedece korake: da upravlja fizikalnom pojavorn. velicina broj k. na nacin da se njena dimenzija prikaze dimenzijama fizikalnih vclicina iz dimcnzionalno nezavisnog skupa. gdje je k broj osnovnih velicina Cijim se dimenzijama mogu opisati dimenzije Citavog skupa n fizika1nih velicina.I . tad a skup n fizikalnih dimenzionalno nezavisan. te se umjesto njih maze koristiti bilo koji skup od cetiri dimcnzionalno nezavisne fizikalne velicine.-Q2' .. preostalih fizikalnih velicina u tom skupu. a skup od n=3 velicine: brzina. n=O. Q? "Qn 0 dimenzijama nezavisnom Q. svaki s po m krivulja. nJtL zavisne velicine.. Dimenzionalna nezavisnost osnovnog skupa fizikalnih velicina podrazumijeva da se dimenzija niti jedne od fizikalnih trivijalno osnovnih vclicina rjesenje dimenzija izabranog skupa ne rnoze prikazati u teoremu Q/. 3) Od svake fizikalne velicine izvan skupa dimenzionalno nezavisnih velicina formira se bezdimenzijski II parametar .. u dimenzijskoj analizi ima Pi-teorem koji glasi: Svaki firiblni Kljucno znacenje zakon i7T11edU n 0 fiilkifnih-veliCiiia Q/. a zakon izmedu eetiri velicine u m dijagrama.. gdje je k broj al=ar .. Qn-)=6. masa i ubrzanje dimenzionalno Newtonovim zakonorn.. dimenzionalno od Ilfizikalnih nezavisnih njihova dimenzionalna nezavisnost prcma danom teoremu) .~Qn . zbog n »k: opisane s dvije osnovne dimenzije duljine i vremena ne mogu biti dimenzionalno nezavisne." je skup n fizikalnih jedinica) u skupu. nezavisan.Q..neovisnom promjeni mjerila (velicinska jednadzba).. Fizikalni zakon izrnedu tri fizikalne velicine se moze prikazati u dijagramu s m parametarskih krivulja. u obliku i= 1/1-k . Taka su sila.Dimenzijska allaliza 3 Treba naglasiti da je izbor ove cctiri fizikalne velicine potpuno proizvoljan. ••• IIn•k) = 0.-m<iZen funkcijom G( Ql. . kao sto je prikazano u tablici L3 u funkciji broja varijabli u pojavi Broj krivulja BIOi mjerenja m Broj varijabli 2 :3 4 5 6 06t je interes Broj dijagrama 1 1 m m2 m3 za smanjivanjem broja varijabli 1 m m2 m3 1114 m2 m3 m4 mS ostvariti primjenom Pi- u pojavi sto se moze teorema.

obitelj da se za beskonacnu principijelno moguce rijesiti sarno jednim forrnirati niti jedan Il parametar.. identicnog a problem je oblika se svodi na T(JI)=O mjerenjem .. Posebno. Postoji vise mogucnosti izbora skupa dimenzionalno nezavisnih velicina. Slicnost dvaju pojava podrazu!llijeva iz rezultata dobivenih na jednoj pojavi rnogu odrediti rezultati na drugoj pojavi jednostavnim mnozenjem rezultata prve pojave s konstantnim koeficijentom (koeficijentorn slicnosti) . Beedirnenzijska+velieina (npr.. medu velicina nepotpun.. Pri tome vrijede sljedeca pravila: a) ako je n-k ~ 0. funkcija medu bezdimenzijskim n pararnetrima je jedna i ista funkcija z. " f I .kut) vee je sama po . sto znaci da je problem kinematicki i dinamicki slicnih pojava. iIi l1=konst. sto znaci da se ne moze skup od n utjecajnih b) ako je n-k=L. ukazuje da Je moguce je saciniti sarno jedan bezdimenzijskim Il parametrima. Il pararnetar.sebf J1 pararnetar i ..a modeIsku d-) e) f) g) i prototipnu pojavu . rezultati mjerenja nece lezati _na krivulji nego ce biti rasuti po citavom dijagrarnu .4 Na taj nacin skup od n fizikalnih Dimenzijska analiza velicina zarnijenjen je skupom od n-k bezdimenzijskih n pararnetara. Ukoliko je neka od utjecajnih fizikalnih velicina ispustena iz polaznog skupa. c) Funkcija geometrijski.ne ifiozebiti ukljucena u skup dimenzionalno nezavisnih fizikalnih velicina . a u taj skup se ne stavljaju fizikalne velicine ciji se utjecaj zeli promatrati izolirano (cilj je da se pojavljuje u sarno jed nom Il parametru) . Svaki Fl parametar se smije potencirati i mnoziti proizvoljnorn konstantorn..

[v] = III 11 It] '* V= L II] IZ cega Je dimenzija vremena t = LVI c lJ. slijedi -3a trivijalno posluziti +b -b +c sto =0 =0 =0 znaci da ostalih je (a=b=c=O). L. moze dimenzija fizikalnih Zadatak se moze rijesiti na dva nacina: polazeci od dcfinicijskih fizikalnih jednadzbi iIi polazeci od dimenzija fizikalnih velicina izrazenih s pornocu M. b. (v]=V.{/s] brojem .:c__:d_::a..5 Piimjeii Pl. ubrzanja kojc JC dcfinirano kao prornjena brzine (a) O_c-'-it.::o:::s:__:v:::c. za opis skup velicina velicina {J. V.. Ako se dimenzije {J. [lJ=L dimenzije: rnase. v. osnovne dimen:rji€ za dinamiku nestlacivog strujanja su izraziti dimenzije i koeficijenta vremcna dinamicke I.c:_:' c:__:o:_:d=. IZ cega slijedi da je dimenzija brzine omjeru dimenzija duljine i vrernena. U nastavku se daju oba nacina .Gravitacija vrerncnu g irna dimenziju u jedinicnorn .:_:ti-=b-=-c=:zdimcnzijski fl!!ida naziva Strouhalovim . koeficijenta J1 s pornocu dimenzija povrsinske gustoce {J. L. gornja jednadzba prelazi u oblik: Izjednacavanjern sustav linearnih M: L: T: kojeg je rjesenje te eksponenata nad istim bazama algebarskih jednadzbi a- lijeve desne strane gornje jednadzbe... strujanja .c_:O'----'Ic. v.::n. L. U ovom primjeru su to dimenzije R. I nacin . T).. koji Cine produkt velicina bezdimenzijskim. vi viskoznosti I. T. sile F. I dimenzionalno dinamike nestlacivog nezavisan.__·I--=b:_:i. T prcma tablici 1.. napetosti brzine a. gravitacije g. ali istoj svrsi mogu posluziti dimenzije bilo kojeg skupa od tri dimcnzionalno nezavisne velicine. sto se cini s pornocu prije spomenutog potencija teorema. osnovnih po kojem se trazi rjesenje tj. Oznake osnovnih dirnenzija su: [PJ=R. duljine i vrernena (M.. L Prvo treba pokazati da je skup velicina p.. v.l Treba tlaka p duljine Uradak U medunarodnorn SI sustavu mjera.::li:::cl::·n::a:__:S::::f:_:_I n parametar koji se u mehanici _ ___:j_I/~\i_.:. za eksponente a. i c.Dimcnzijska analiza .Brzina jednaka v JC definirana kao promjena puta u vremenu. I dimenzionalno nezavisan..2. I izraze pornocu M. -.

_ .?_~ __ Vf_e~!2. iz cega je dimenzija ' mase (c) .elicina Froudeov .: volumenu fluida p je definirana =} kao sadrzaj mase m fluida u jedinicnorn R= [p]=M [V] [m3} L .Y!JE.L r2 2 M mase izraz (c). . [aJ. = A (povrsina) 2 f"-= M (Lv-"f = V 2 pl( '~ pv A) I se u mehanici fluid a nazrva koeficijentom O~IQ_ sile - .Koeficijent povr5inske dimenzija koeficijenta sto daje napetosti se definira kao sila na jedinicnoj duljini. {F] [F] = = [m] . cparametar~ koji sIijedi iz ~1_i_f!1~_ oblik JY. a u rnehanici fluida [v} (b) se definir~ kao_ Odn_?~ __.:.Sila F je prema drugom Newtonovom zakonu razmjerna masi i ubrzanju ._ sv '1 ~ 14'. iz cega_~Eiedi d~_j~ __ povr5inske napetosti jednaka ornjeru dimenzija sile (izraz __ UW_ i dulji_ll~. te ako se dirnenzije koeficijenta dinarnicke mase i vrcmena izraze jednadzbarna (c) i (a) slijedi izrazena s pornocu dirnenzija R. L U obliku dimenzija viskoznosti [pI = MCITI = (Re) LI rlf· +c (LVlt \ RLV - .Tlak p je sila po jedinicnoj povrsini. (d) Do istog rezultata za dimenziju sIijedi iz (d). a za dimenziju izraz (a). brojem. uz CF = u dimenziju T vremena siIe [F] =MLT2 RL3L (prerna tablici 1.Ji[ . "f - (g) ri . [a] = [P] l7J (aJ = = RLV2 (e) Bezdimenzijski .6 Dimenzijska analiza [s] = Ttl v21g1 je bezdimenzijski 17 paramet_ar.Gustoca broj u obliku Fr =:= _d.-2". V. Bezdimenzijski L.!_=_~ 2_iL" I naziva _. te uz pomoc (b) i (c) slijedi: c C(!CP:_.2) odnos koji RL]. te vrijedi: [p] = lAf [P] = = RV2 (f) Bczdimenzijski odnos Ell = p/(+ pv 2 ) se _naziva Eulerovim brojem..r /2 RL3 " V2t:1 = RV2i} bi se doslo uvrstavanjem '_ II •• { ?a.Kocficijent dinarnicke viskoznosti JI ima dimenziju [pl = ML'lTI.

<:: ML-1-. b i c.2 eksponenata potencija dimenzija p.T- z v/ .---:V-" _ V·_2) I /'. .' '7 'J C/1? II nacin Do rjesenja zadatka se moze doci i trazenjern t glasi (h) odnosno.. a razIika =- Ocito je lijeva strana sustava (k) lineamih jednaka je sarno u desnoj strani gdje se nalaze eksponenti tipicni za fizikalnu velicinu cija se dimenzija prikazuje s pornocu dimenzija velicina p. I koji cine dirnenzije trazene fizikalne velicine . sto uvrsteno = [t] = [vr [111 . Tako se mogu skraceno napisati sustavi lineamih algebarskih jednadzbi kojima se odreduju t a eksponenti a.1) .e_ /< V t f//'._=t L 1 rsJ koja definira dimenziju gravitacije (j) iii s pornocu dirnenzija [Lt a iz tablice 1. v. oblik Re = pvlj J.Jednadzba koja definira dimenziju vremena Izjednacavanjern M: eksponenata a nad istim bazama slijedi =0 L: T: Rjescnje sustava -3a +b -b +c =0 =1 u (h) daje (i) (i) je a=O. r& VJYI /..)e .2 = [ML"T [LT't tc izjednacavanjern M: MOLT 2 eksponenata -3a nad is tim bazama =0 +b -b jednadzbi L: T: +c =1 (k) 2 lijevoj strani sustava (i). c=l.Jednadzba LV" sto odgovara izrazu (a) g glasi t= s v ·_b. I.Dimenzijska analiza parametar koji slijedi rz (g) ima 7 Bezdimenzijski brojem.1 (I) 0 +b -b +c 0 0 1 1 -2 -1 -1 T: 1 -2 r !~ 0 t'll.. prikazorn dimenzija prema tablici 1. za sve velicine u obliku velicina: M: L: -30 g F 1 1 -2 a 1 0 -2 p Wc7 1 -1 . v. b=-l.l v' i naziva se Reynoldsovim /\ Re ~ r-v'.

c=O. zatim od promjera D cijevi. za odredivanje dimenzije koefieijenta dinarnicke viskoznosti J1 vrijedi zadnji desne strane sustava jednadzbi (I)." '2. c=-l sto daje kao u izrazu . c=2 sto daje dimenziju kao u izrazu (d) sile F u obliku . 'v - . tangeneijalno naprezanje r na stijenci eijevi zavisi od gustoce p i koeficijenta dinamicke viskoznosti J1 fluida. = A - DVL... a njegovo rjesenje glasi a=l.8 gdje ce vrijednosti koefieijenata a. za kojeg onda ostaju vclicinc p. Tangeneijalno naprczanje je direktna posljedica viskoznosti i hrapavosti stijenke ciji se utjeeaj zeli posebno istraziti.Za odredivanje dimenzije koeficijenta povrsinske napetosti '}~ uzrrna strane sustava jednadzbi (1) cije je rjesenje a=l. a=O. J1 ML-1r-1 te se moze skup od 3 dimenzionalno nezavisne velicine. -""" -:= R.. b=Z. Primjenom dimenzijske analize potrebno je pronaci opci oblik zavisnosti tangeneijalnog naprezanja od preostalih velicina . 1'2. c=l..r. L. b=Z. Uradak Prvi korak u provodenju Pi-teorema je saciniti tablieu s popisom oznaka i dimenzija velicina koje upravIjaju pojavom.2 = RVL kao u izrazu ==- (g).-I_'l_ e-. b i c zavisiti od eksponenata u stupcu desne strane .fV2~ - ~ Za odredivanje dimentije tlaka jJ uzima se pefi" stupac desne strane sustava jednadzbi je tada rjesenje: 0=1. sto daje dimenziju tlaka p U obliku kao u izrazu (f) (I) kojeg If = .Za odredivanje je -------------------------- Dimenzijska analiza -[ .Konacno. sile F uzima se treci stupac 2 ____ W ::c '\ desne strane sustava jednadzbi (1) kojeg tad a rjesenje b=Z... v i D u Cijim se dimenzijama pojavljuju sve tri osnovne dimenzije sto je osnovni prcduvjct dimcnzionalnc nezavisnosti izabranog skupa I' LJ f .. 1 ~ s~ (b}" dimenzije a=l. sto je za ovaj primjer dano u sljedecoj tabliei: Velicina fizikalnih D k L fizikalnih v LT'I velicina i k=3 t: Dimenzija U tabliei izabrati L sc pojavljuje n=6 ML-1r-2 osnovne dimenzije P ML-3 (M. ML -3 J = RV'L M L~ L T L '" L r "I_L MLT -" -1 U turbulentnorn strujanju fluida ustaljenim profilom brzine kroz okruglu horizontalnu cijev. te se ni tc dvije velicine nece stavljati u dimenzionalno nezavisan skup. sto daje stupae [ttl fj{ P1. T). Tako se za gravitaeiju g sa desne strane uzima drugi stupac za koji je rjesenje b=Z. U zadatku se traii zavisnost tangeneijalnog naprezanja T od preostalih velicina. srednje brzine v strujanja fluida te od visine hrapavosti k stijenke cijevi. . c=1 • se cetvrti stu pac desne [a] = RV2L kao u izrazu (e) r()]=-ff_?1[\/~t[eJ1". pa se ono nece ukljuciti u dimenzionalno nezavisan skup.. b=l.

v spomenutom bezdimcnzijski. b. 17t smije mnoziti s = 2 II) . . 5tO uvrsteno Pozivajuci se na pravilo f) uz definiciju Pi-teorerna po kojern se II parametar proizvoljnom konstantorn.. prcrna teorernu 0 dimenzionalno se vrijednosti eksponenata a. Ill' sc prevodi u pararnetar III oblika. c=O. sto dokazuje dimenzionalnu nezavisnog izabranog skupa. = ~.Parametar II' I Koefieijenti Pi-teorema parametar. c se odreduju temeljem analize dimenzija izraza (d) 5tO daje sustav jednadzbi M: L 0 0= 0 1 -1 -2 +a -3a +b -b u izraz (d) daje para me tar Ill' oblika +c (c) T: rjesenje kojeg je a=-I. od svake velicine izvan dimenzionalno nezavisnog skupa U ovom je slucaju moguce form irati n-k=6-3=3 n Ill' (s tangencijalnim naprezanjem) ima oblik (d) a. U trecem koraku provedbe formira se po jedan II parametra. b.--T __ -pv 1 2 2 In . . Prema poteneija bio Drugi korak u provodenju fizikalnih velicina p. teorernu analogno traze (a) odnosno (b) sto vodi sustavu M: L: -- linearnih a -3a algebarskih jednadzbi: +b - +c T: trivijalno -b =0 =0 = 0- (e) kojeg je rjesenje (a=b=c=O).<.Dimenzijska analiza Pi-teorerna je dokazivanje dimenzionalne i D. II' I b=-2. c prethodnom pnmjeru nezavisnosti nezavisnom da bi produkt 9 izabranog skupa skupu.

k D 5tO definira parametar l"Ij u obliku (n) sustavi jednadzbi jednaki. n clanovima koji .10 . c=-l. V stijenke k.. (i) i (m).. predocuje Reynoidsov broj = -- 1 il2 ' = Re = - v·b --_. b=O. 5to uvrsteno (g) daje parametar IJ2' oblika Reciprocna il2 vrijednost ovog parametra pvD J1. sustavima slobodnim odgovaraju eksponentima svojstvenim fizikalnoj velicini s kojom se formira pararnetar. U pararnetru il3 velicine kiD imaju istu dimenziju te je jasno da njihov kvocijent oznacuje bezdimenzijski II parametar.Parametar il2' se formira Dimenzijska analiza s koeficijentorn dinamicke viskoznosti J. u obliku (g) iii s poniocu dimenzija (h) sto daje sustav jednadzbi M: L: 0 0 0 1 -1 ·-1 +0 -30 +b -b U izraz +c (i) T: rjesenje kojeg je a=-1. c=r-I.Parametar I"lj formira se s visinom hrapavosti n. Ako se usporede ic u svim b. prema G) . vidi se da su koeficijenti a sustavi se razlikuju sarno po uz nepoznanice 0. = k pQvbDC (k) iIi s pomocu dimenzija MOLoTJ = L [MI. U takvim je situacijama rjesavanje sustava linearnih algebarskih jednadzbi suvisno.3 5tO daje sustav jednadzbi M: 0= 0 0 r [LTlt [Lf (I) a L: T: rjesenje 1 -3a +b -b +c (m) kojeg je 0=0. (e)..L . b=-1.

k)=O sest dimenzijskih varijabli mozc se izraziti funkcijom t(ll!> il2.2~~ ~ /tr"' P (p) formula za proracun pada tlaka UVrStavanjem u strujanju jednadzbe Co) u Cp) dobije se Darcy-Weissbachova profilom brzine Jeroz ustaijenim 2gu__g_~ cij~~L!s9j~_ glasi PI .proflla rbrzirre): tarrgerrcijalno naprezanje po glasi D27f (PI .I T ~7 :. a odreden Je eksperimentalno daje se u Moodyjevom dijagramu. Uvrstavanjern olaksano znacenja eksperimentalno Il pararnetara odredivanje funkcije <l> za (iii 1) u odnosu u funkciji <l> izraz naprezanje prelazi u oblik (0) T 1 2 pv 2 0 k . itd .d~ ~ ~. Prvi korak p.: od smjera _~. te konstantrio (zbog tisfarjenog. D.~. Doprinos dimenzijske analize ogled a se u smanjivanju tangencijalno = varijabli na u pojavi funkciju cime je znatno G.Jj~t'~~<. ) PI.a /'r-. pa vrijcdi opcenito G (R. koeficijenta dinamicke brzinom v u horizontalnoj ravnini . Izraz (q) predstavlja osnovu za hidraulicki proracun stacionarnog strujanja kako u cjevovodima tako i u slozenim cijevnim mrezarna (vodovodima.zijska analiza Nakon formiranja II pararnetara fizikaini zakon izrazen funkcijom G(v.. IL..Dimell. Jednadzba ravnoteze ~-:.. Uradak ' definirana j1) kroz koji se ta kugla giba stainom Pretpostavlja se da je sila otpora velicina. D.4 brzine strujanja. u kojem su masene sile okomite na smjer strujanja. J. Ako se promatra koji obuhvaca unutrasnjost ravnoteza sila u smjeru strujanja. 1. niskotlacnim plinovodima.. il3). Ako se radi pravocrtnom to mati da nema promjene kolicine gibanja fluida te suma sila na kontrolni volumen dijela cijevi duljine L mora biti jednaka nuli.. slijedi da su u ravnotezi normalne povrsinske sile od kojih u smjeru strujanja djeluje sila tlaka PI na ulaznom i tlaka P2 na izlaznorn presjeku.1. nekorn funkcijorn G gore navedenih pet fizikalnih v) =0 tablice s dimenzijama svih fizikalnih vcliCina u pojavi (a) jc formiranje .! . 11 p.P2)-4= D7fL plastu cijevi koje je usmjereno suprotno t. 'Ii) strujanju fluida ustaljenim profilom brzine. Dimenzijskom analizom problem nije rijesen do kraja jer su funkcije r. <l> ( Re. naftovodima. ~~) '------~ ~ 'A_ Clan se oznaeava trenja. '.. odnosno <l> nepoznate kao i funkcija G. I1j)=O tri bezdirnenzijske varijable iii eksplicitno ill= <l>(Ih.3 Treba istraziti zavisnost sile otpora R hidraulicki viskoznosti glatke kugle prornjera D potopljene u fluid (gustoce p.P2 = 4 <l> (Re.

jedan od sile F. T.12 Velicina Dimenzija P ML-3 dirnenzija pojavljuju fizikalne velicine. a obzirorn da je ona posljedica viskoznosti ciji se utjecaj zeli posebno analizirati. Ako se trazi zavisnost sile otpora R. koeficijent dinamicke viskoznosti takoder nece uti u taj skup. sto ornogucuje odnosno mogu se formirati dva nezavisne n Drugi korak je izbor skupa dimenzionalno nezavisnih velicina. ona se nece ukljuciti u taj skup. a drugi od (b) ili pornocu dimenzija (c) Nakon izjednacavanja eksponenata nad istim . te ostaje skup p.~Cija je dimenzionalna nezavisnost vee dokazana U trecem koeficijenta u prethodnom primjeru. [LJ C .. a D2n/4 povrsina presjeka kugle suprostavljenog strujanja se definira II 2=/-lPV a drugi bDc n parametar U obliku (e) IZ kojeg slijedi sustav tri Iincame MOl o . v. R MLT2 Dimenzijska analiza D v L LT-l JL ML-IT-I Iz tablice je vidljivo da se od osnovnih izbor skupa pararnetra. L.0 algebarske jednadzbe: z: R\/L' ML:~'T'""~ eM L:l J'l 'l rr: J I. za sto postoji vise mogucnosti. . Analogno (1/2) (Jv2 dinamicki tlak. sto uvrsteno u jednadzbu R pv D 2 2 Pozivajuci se na pravo mnozenja preurediti u oblik koeficijenta sile R n parametara proizvoljnom konstantom parametar ITt se moze gdje jc fluida. koraku formiraju se bezdimenzijski dinarnicke viskoznosti !1 U obliku n parametri. c=-2.. b=-2. od tri dimenzionalno M.m o o 1 1 -2 +a -3a +b o +c (d) -b (b) daje a=-l. dakle 1(=3.bazama na lijevoj sIijedi sustav tri linearne aIgebarske jednadzbe M: L: T' kojeg je rjesenje II) = desnoj strani gomje jednadzbe :.

prevodi se . = p:D . c=-1.f 'l III oblika = v~~ koji oznacuje reciprocnu Re vrijcdnost Reynoldsova broja pvD J.a V.. vDJ. u funkciju dva II para metra L"/ 1 #'t. gustoea p. sluCa. kao predstavnik rnase. .. Ako bi sc raspolagalo sarno jednim mjerenjem COl=<I>(Re1)' one bi ponovo moglo posluziti za odredivanje sile F u jos uvijck velikom broju situacija kojima je zajednicka vrijednost Reynoldsova broja Re..L "'""' (h) eksperimentorn.Dimenzijska analiza 0 0 01 1 -1 +a -3a +b ·-b 13 M: L: +c (f) T: Rjesenje sustava (f) glasi a=-1. b_=-l. . iz koje slijedi jedna te ista vrijednost koeficijenta sile COlt dakle padaju u istu tocku prostora bezdimenzijskih varijabli. bilo kojom brzinom u bilo kojem fluidu. /05I'Re) 2.L = 1 IIz = = v. oblika funkcija G medu iIi pet fizikalnih velicina. Opcenito za pojave koje su opisane istim fizikalnirn jednadzbarna i koje su karakterizirane istom tockorn u prostoru bezdimenzijskih varijabli (imaju jednake vrijednosti tih varijabli) kaze sc da su fizikalno slicne. 5to je moguee sarno za oblik konst Re sto je potvrdeno iIi R = konst .Jp_!_2. Jednom odredena bezdimenzijska funkcija <I>(Re) moze posluziti za odredivanje sile otpora F pn gibanju kugle bilo kojeg promjera.A_. _ (g) - Za male brzine giban. a za ta. .krV . 5to uvrsteno u izraz (e) daje parametar tt. odnosno inercijskih sila mora iSeeZlluti iz jednadzbe (g).'b 'tV Prema tome.... moze se pretpostavltt da ee inercijske sile biti zanemarive u odnosu na viskozne sile.

1F/I1A oznacava prosjecni tlak na tu povrsinu. Smanjujemo Ii povrlinu . a kvocijent .1F/AA. = a r ).1. nazivamotlakom u totki M. Moguce su i kernbinacije masenih sila. (f =. pa je presijecemo nekom ravninom A i odvojimo jedan. Hidrostatski tlak Stika 1. inercijska sila pri rotaciji fluida konstantnom kutnom brzinom co ( r udaljenost od osi rotacije. tlacne sile.1A. a oznaeujemo ga s p pa ce biti I P =1!:!. 1 ) koji je u ravnotezi. iii·1= g + OJ2 * r * er 1. recimo desni dio. tada graniena vrijednost proS"jeenogtlaka . pa stoga nema ni tangencijalnih naprezanja. .a). Kod relativnog mirovanja nema deformacija cestica fluida. Hidrostatika . kada element I1A teZi nuli. liievi ce dio ostati u ravnotezi samo ako djelovanje bivsega desnog dijela nadomjestimo povrsinskim silama .statika fluida Fluid je medij koji se pod djelovanjem vrlo malog tangencijalnog naprezanja neprekidno defonnira (opstrujava).1F ko]e djeluju na elemente AA povrsine presjeka. npr. Fluid apsolutno miruje ako se giba poput krutog tijela (nema relativnog pomicanja cestica jednih prema drugima!). Kod fluida u mirovanju iIi relativnom mirovanju vanjske masene sile i povrsinske sile tlaka su u ravnotezi. a e 1= 0/ *r *e pri cemu je r jedinicni vektor koji pokazuje radijalni smjer U odnosu na os rotacije.a.1F je sila na element povrsine . Sila .1. sila pri jednolikorn translatornom ubrzanju fluida akceleracijom 1 g. 1= g .1A tako da tOCka M ostane uvijek unutar povrline elementa LfA. Primjeri masenih sila su sila tezine koja je posljedica polozaja mase u polju sile gravitacije. Gustoca masene sile inercijska 1 je sila po jedinicnoj masi fluida i ima dimenziju ubrzanja. Princip odredivanja hidrostatskog tlaka na masufluida u ravnoteii Imamo li odredenu masu fluida ( s1. iz cega se zakljucuje da u fluidu koji miruje mogu postojati sarno normalne.1F/AA.

tj.a_hidrostats ill! tlakom.Tlak 'e skalarna ve1icma a kako se 'avru'e kod ravDotcle fluidnih masa bilo u inirovanju. 2. tlaena sUa uvijek je Dormalna na svakoj plohi zamHljenoj u fiuidu. Dazvat cemo ga kod miroyan. ODa je iednaJca u svim Drugo svojstvo se moze dokazati prema donjoj slici: 8 r x . veIiCina daka se ne mijenja s polofajem te plohe. ' Taj hidrostatski tlak ima dva svojstVa: 1.hidrostatski donja slika: • rlak se moze definirati preko masenog volumena kao sto pokazuje Hidrostatski tlak = tezina stupea tekucine po m2 h 1 • tlak= p= mg A = pVg ::: A pgh v= 1 hA tezina : mg 2 . bilo u gjpapju.

!L_ tlak koji djeluje . (p + dp) .jH-+~ 9A1+#dp I " I dp = ftg dz..~_~.. ) Z dG dG =dA dZf}g pg(z+dz) dp (promjena tlaka) Slika 3. p ce biti _~ko i~6znati tlak P J = Pm.r~~u pl!ev~e~_5·!()bi~ vamo hidrostatski tlak u fiuidu Ip rnjestu.razlikovat ce se oni. dakle. za L1 = P 2 . ] odnosno ako prijedemo na konacne velicine lL1p = (!g ..J'_?:. I (2) Izraz pokazuje koji tlak vlada u fiuidu na dubini Llz od povrsine. na koiu vee djeluje neki tlak Po (recimo atmosferski tlak).Do zakona promjene hidraulickog tlaka s dubinom dolazimo elementarnim razmatranjem nestlacivog fiuida (sl. 3. dA P +. L1z.. Prema tome je p apsolutni tlak na tome 3 . 4. L1z·1 Mjerimo Ii. = Po + eg .PI pa mozemo izraziti neki tlak p 2 pomoeu poznat2g tlaka p {) . .. tlakove na razlici .. dG = dA e g =.E.dubine L1z (s1.) .

Ta se greska najceSce deSava bas kod pretlak_~_p!.81 = ). 9. visinom srupca vode: h. strogo uzevsi. naime To je av. visina tlaka. sto. Pa (= N/m2). Dakako da ne moramo upotrijebiti isti fluid kojega tlak mjerimo. mi se redovno zanimamo za pretlak nad onim koji vlada na povrsini L1p =p .81 = 1. 1. ili stupcem hi = P/(h g = 11 772/13 600 . 4 li .. npr.. nije ispravno.2 m od povrsine vode tlak iznositi P = eg h = I 000 . Vrlo cesto tai pretlak (zbog kratkoce) ne oznacuiemo s L1p.088 rn = 88 mm stupca zive.81 . vee naprosto s »P(l. To posebno vrijedi kad na povrsinu tekucine djeluje atmosferski tIak.51 m = 151O-mm stupca alkohola. =P/Oag = 11 772/780·9.e~~ atmosferskome. 9.r S1. Tako ce npr.. tako da tlak u kapljevini odreduiemo iz formule Taj nam izraz dopusta da izrnzimo tlak visinom stupca fiuida. 'Tlak izrazavamo iedinicom koja ie kvocijent sile i povrsine.2 m = 1200 mm stupca vode. na dubini h = 1. ili stupcem alkohola h.2 = 1] 772 Pa Taj tlak rnozemo izraziti npr.----- Ip = Po ~h gg·f Premda uvijek postoji (rnakar i neznatan) tlak na povrsini Po. -----. = rle-s zive = 11772/1000 . dakako. 4. Visinu tlaka izrazavamo stupcern fluida.__ Obicno oznacuiemo dubinu_od povrsine Liz = h pa jedmillzba (2 ) pre1azi u oblik . 9.Po = IJglz.81 = 0.

to su svi ti tlakovi relativni. Buduci da gotovo svi nasi instruinenti za mjerenje tlaka (osim npr. OznaCimo Ii apso1utni tlak s p.kod pretlaka: P > P.__ barometarski tlak .75 x mm stugca Ziv.testo se izrafuva visinom stupca . upotrebljava se jedinica milibar.Preracunavanje je vrlo jednostavno Tlak atmosfere . barometarski Catmosferski) tlak irnat cemo: .n --S ui-bnija PI) a relativni s L1p.atmosferski tlak 5 ! f . . premda ih skraceno zovemo jednostavno tlakom.kod podtlaka: P < Pa P = P. LJp . Kod visih tlakova upotrebljavamo bar 11 bar = 10SPa 1 bar= 101325 Pa p (j) I}iJp . 1 pretlak L1 . a to je 1 mbar = 100 Pa = 0. !J'nija Jp pod flak It + J I I Ip aps.e~ 10 nun stupca vode.live (ottitavanjem na zivinu barometru).pokazuje vakuummetar. dakle razliku tlakova medu mjernim mjestom i atmosferom.LJp Medusobni odnos prikazan je u dijagramu. p = P. flak I I II 01 atm.pokazuje manometar P 2 podtlak i1p . U meteorologili. manometarski tlak = apsolutni tlak .pretlak p aps. flak Pa atm. tlak aps. barometra) pokazuju pretlak s obzirom na atmosferski.

po Hvatiste prikazana gustoce sile Fh ce biti pomaknuto ravnina p. u kojoj se nalazi od tensta povrsine u smjeru potopljena veceg tlaka .2.. Sila tlaka na rayne povrsine Na ravnoj je povrsini jedinicni za silu tlaka na povrsinu vektor normale n stalan po smjeru po velicini. SiIaFh uslijed lineamo promjcnjivog tlaka (kao ~to je slucaj u velicini. a po velicini je jednaka integralu normaIc gleda u suprotnom smjeru Sila Fo konstantnog tlaka Po ce biti jednaka Fa = PoA poviSirie . biti jednaka i djelovat-CeuteZisru apsolutnom mirovanju i relativnom mirovanju pri translaciji) produktu tlaka Pc» koji vlada u tcZiStu C povrsine i njene plostine ce. te se izraz prikazuje integralom F = --n J A P dA Iz gornjeg izraza slijedi da je sila F paralelna sa pravcem od smjera norma le. Na slici 5.1. u mirujuci fluid konstantne je povrsina A potpuno o Po x --:_=--=--:=-:::p=konst:::- --------y A Slika 5.. Sile tlaka na ravnu povrsinu Lako se pokaze da jc sila Fh uslijed hidrostatskog tlaka pgh jednaka 6 .

'I su glavni i centrifugalni moment inercij(t-pomine A u odnosu na. ~ ] -- -4 lI'R4 --4 lI'R4 0 A= Rll1' 7 . polozaja teZista i momenta inercije za uobicajene Tabliea 1.a pomaci Ax i Lly hy hvatista H (sile Fn) u odnosu na teZi~te C su definirani izrazima . mjereno u _ravnini u kOjoj se nalazi pomin<!. Geometi:ijsKa . prema slici 5.sVojstva ile1cifipOVf~ifia Glavni moment inercije Glavni moment inercije Centralni moment inercije Povrsina 1{~ 1>7'/ 1£.-k 1] i J.Judaljenost OC prema21~~U._12 --12 ab3 0 I b{2 A = ab r-. Yc udaljenost teZista C" od slobodne pomine. Izrazi za izracunavanje povrsine su dani u tablici 1.!._ If.~l../ -- a{2 -~ b{2 1-- a/2 ba3 . osi { i kroz teZiSte.{ YcA I{ '1 (3) Llx = YcA (4) gdje je he dubina na kojoj se nalazi teziste C povrSine A.

1----.05488 R4 0.'l 4R I----+-----t--t.05488 R4 -0. (5) 8 . te (3 ) i (4 ).2d) b ab A 2 ----4R 31t 1--- -- ° .01647 R4 Za vertikalno uronjenu uronjenu povrsinu ({) ({)=- tt horizontalno povrsinu = 2 -+ ) prerna slici 7 a) vrijedi vc=tic. sro se lako pokazuje s pomocu De zavise od dubine izraza Fh. kao i za slucaj konstantnog tlaka PO-· Mornenti Mx i My siIe hidrostatskog tlaka u odnosu na teZiste C povrsine na kojoj se teziste nalazi. sto te ce sila Fh se slaze i sa cinjenicom da je hidrostatski tlak u horizontalnoj djelovati u teZistu povrsine.1"'1 If. nastavak t--- Povrsina l{( --_-. a za 0) Yc 00 te su pre rna ravnini konstantan 6x=~y=O.Tablica 1.1098 R4 0.3927 R4 '7 ° -----_-- -I -36 I - - ba3 -- ·-(b 72 002 . R R 31t 0.

kao sto prikazuje slika 8 a). Sila tlaka na povrsinu otvorenog Kod zatvorenog sprerimika u kojem vlada tlak po. Ako u spremniku vlada pretlak. a za slueaj podtlaka Ce sila Fa gledati u suprotnom smjeru ad onog na slid 8b)) jer Ce tlak Pa izvana biti yeti ad tlaka Po unutar spre~~i~~ 9 . hcA 2 Yc ~ sin 1? -+ 00 a) {} = . o Po =-- I~r.!!_ b) v=o Stika 7. te Ce ostati rezultantna sila Fo razmjema manometarskom tlaku u spremniku kao 5tO prikazuje slika 8 b 1. razlicit od atmosferskog tlaka pa. sUa Fo Ce gledati kao na slici. sile konstantnog tlaka Ce se djelomieno pongtiti.(6) >. Slucaj vertikalno i horizontalno uronjene povrsine Kod racunanja siIe na stijenke i poklopce spremnika treba obracunati siIu tlaka s obje strane povrsine. . a) otvoreni sprernnik b) zatvoreni spremnik pod pretlakom iii podtlakom zatvorenog spremnika Stika 8. Tako bi se kod spremnika otvorenog prema atmosferi sile atmosferskog tlaka izvana i iznutra medusobno ponistile te bi jed ina sila na stijenku bila ona od hidrostatskog tlaka.

fiktivne sJobodne na dubini povrsine pretlak PMo=rgh. Flll'ezultanta je wan vrijednosti veca je izmedu od sile njili... __ <?rl_~ojih je jed~_ atmosferi. tezista povrsine Ako A.' _. To znaci da se za izracunavanje sile na potpuno potopljene povrsine moze stvarna slobodna povrsina.v =D.. na slobodnoj u fluidu povrsini. sila na strani veCe . Ij . na kojoj vlada manometarski tlak PMo.-. tada bi raspodjele i sile tlaka spremnika bile jednake. ~!_l zatvoren... . zamijeniti sa fiktivnom slobodnom povrsinorn.__i Fb rezultantna sila Na rezultantne b) mimosmjerne sile sile Fa i.. .Ako u spremniku vlada pretlak (PMO>O) fIktivna slobodna povrsina ce povrsine.L.rR :r F +F h .1-..":'EliZe _ veooj sill.. te provesti proracun sile kao za otvoreni izmedu stvame fiktivne slobodne povrSine je jednaka visini PMQ. Udaljenost manometarskog tlaka biti iznad stvame na kojoj vlada atmosferski tlak.-. . Odredivanje Ko(L istosmjemihsiIa _sila fn. tlaka.. r:g H c Slika 1 0 Definicija Za slucaj otvorenog spremniku spremnika.apsolutnoj iznad koje Fo· Za slueaj sila Fo>Fh rezultantna izraeunati slobodne nalazila teZista C. sprernnik. h= PMl2. .. a za slueaj podtlaka (PMO<O) ona Ce biti ispod stvame slobodne 10 L i .sile_ Na slici 9h) je pretpostavljeno Fb po .v-:.Slika 9. akod mlmosmjernih da je bi se FR Na sila rezultanta ~vrSine. prikazuje polozaj rezultantne sile FR=Fh+FO za slucaj istosmjernih mimosmjernih sila Fo i Fh' D. Za slueaj jednakih su potpuno potopljene mimosmjernih u fluid moze tlaka. bi U h vlada u zatvorenorn koja se nalazi a tada na visini H iznad na jednake C._.!_Q_ __ __pri1<~t_:~_~~~p!~~ka._. Fh 0 a) istosmjerne sile Slika 9. vladao oba upravo pretlak PMO. Fo = -Fb fiktivne one bi emile spre&:.-.._ povrSinama se direktno otvore~rema siIe Fo konstantnog tlaka i site Fh hidrostatskog uvodenjem slicj_._~_ drugi ._ .-_ _- fiktivna slobodna povrsina .

Fiktivna slobodna povrsina u mirovanju fluida razliCitih gustoca Sve izlozene formule vrijede translaciji stalnim ubrzanjem.slobodne povrline. Fiktivna slobodna povrlina se moze uvesti razlicitih gustoea prema slici 11. velicinom rezultantne masene i za slucaj proracuna sile tlaka u relativnom mirovanju pri 5 razlikom da se dubina h ne mjeri od slobodne povrsine vertikalno prema dolje.. nego u smjeru rezultantne masene sile sile f. - a gravitacija g se zamjenjuje f. za slueaj mirovanja dvaju fluida Stika 11. I1 .

z~ (8) elementarne osi =(n. . gledano prema slici 12. :~ = dS . Ako je tai l$!!L. Slika 12.1. izraz Fx Fy (7) se moze pisati u obliku tri skaIarne _J s. y i z. negativne £rojekcija !. y) cIS]. z) dS je uvijek pOZltJvna velicina. a ako je taj kut veti ad ~. za kut jednak 9()0 povrsine biti Wzitivne... cos (n.n. x) dS . a projekcije to~ elemen_t_a dS&-_dSy i . Element (9) element povrsine iz smjerova x. dSJ' dSz projekc. Orijentirani Iz izraza (8) slijedi dS . 12 !I .3. Sila tlaka na zakrivljene povrsine Sila tlaka na zakrivljenu mirovanju je definirana povrsinu izrazom pofopljenu u nestlacivi fluid u mirovanju ili relativnom pli definira uvjet da (7) gdje je tlak bude okomit na povrsinu S Ii = cos(n. se taj vektor i svaki vektor obliku . z) k se jedinicni vektor normale na element povrsine dS. = -J S. projekcija je nega~a. y) J + cos(n.(wrsine je pozitivna. 5y pdSx pclSy pdSz (10) -f r. y)J x gdje su dSx.---Y b IdS Ii = dSx dS I+ dSy J + as. i :-----l + dS ""-«n.dSz--lllogu iIi jednake nuli sto zavisi od kosinu~ kutova 5to ih vektor normale zatvara sa pozitivnim smjerovima koordinatnih osi.ije povrsine dS.)1 + dS rosin. x) i + cosf. cos (n. cos (n. kao moze u slika 12. z Ako umnozak shvati vektora kao normale i elementarne = <is DOVJ:Sine dS 5to prikazuje razloziti na vektor kao cIS Ii. tada komponente.y bi bila jednaka nuli. Primjenom izraza"_ (8) __ i razlafuCi silu jednadZbe F na komponente Fx> Fz. mllUji od 900 projekcija _p.

~!.~_ .)S a ~s<o Z :::0 -c)-Vanjska povrsina S z r Cetvrtifia povrsine'kugle Slika b-) -Pelevina -pevrsine-cilindra. sto je sukladno zakljuccima ~a. koja se i p?zitivna je jec je kut toCki manji ill jednak 900. _Po_~!om je _p'rindpu na slici13 b) jednaka nuli..prikazuje zakrivljenu povrsinu potopljenu u mirujuci nestlacivi fluid.. a mogu biti pozitivne. jer su projekcije po~~in(l jednake. povrsina. Sx je jednaka kut izmedu eetvrtini polucilindra nuti jer se sastoji normale gdje je na prednjoj (pozitivna je 'taj kut veo i pozitivnog smjera ad 900 _(negativna _x manji od-9o:' Cetvrtina). prema osi slici projiciranjem i za povclinu povclina). Isto od dvije identicne osi eetvrtine 13~projekciia Sy' Povrlina a' na drugoj Sy povr~ine pozitivna.silu uzgona.)" su jednake __ ~_JJ~~. ili jednake nuli. 13 ... F~ sile FO konstantnog (1 0) ~ = -PoSx. Slika 13 odredivanje projekcija sx.~~~_(povrSin~!9. 12 navedenih primjera se moZe zakljuciti da su oblika . proiekcija iz smjera pozitivne osi z ima oblik .n:i~ntnog~· pozitivnim smjerovima osi i na. a projekcija Sz je negativna jer vektor vanjske normale s pozitivnim smjerom osi z cirri kut yeti ad 900.1?0lukruga smjera ii i pozitivnog cetvrtinj z u svakoj S7. i Sz proiekciie negativne zakrivliene povrsine S na koju ilustrira se trazi sila.. ~je~c:_ije jedna~ F1. S.!& jednake nuli". z . Siika 1-4.zatvorcnu -~vcii~~ na ~ijek. Kornponente ~. -PoSy I1 FO z Ocito ce (11 ) = na -PoSz negativnim Efojekcijama povrsina sile djelovati (odnosno u obrnuto"-S}I~~k.. pravokutni. __ok je projekcij~ __ d ~p Sz je oblika luka polukruZnicc i takoder je jednaka nuti jer je u svakoj totlci povrsine kut izmedu vektora normale i osi. Sy i Sz nekih povrsina.>O Sy =0 0rx y z z x \__. S... Primjeri odredivanja projekcija U slu~ju dobije izmedu vrijedi kruga ~ine vektora oblika nonnale eetvrtine kugline pomine.. nuli.jednak 90°_:_li_'!_ slid 13c) projekcije Sx i Sy su jednake nuli.U gornjcm takoder su izrazu Sx.~. jet' je pozitivni tlaka su prema izrazu dio p. Projekcija projekcije zatvorene negativnom dijelu.ka. polukugle 13.

Analogno slijede komponentu siJe Fy i izrazi za pomak njena hvatista Hy U odnosu na teziste c.i (4) uvazavajuci oznake na slici 14 moze pisati / 'l'J = glavni moment tnetcije (12) /'K...r.1 ~ I~ I x -_--'r---t--r-f_... Ponovo ce sila u pozitivnom smjeru osi ...~ I I . hidrostatskog tlaka Pb uslijed = pgh je analogan postupku odredivanja siIe na ravnu povrsinu..> Stika 14 Sila tlaka na zaktivljenu Postupak odredivanja komponenti Fx i Fy siie F povrsinu .. _. = centralni moment inercije S obzirom sile Fx (u Fx gledati izrazi za povrsine s.~- I ' L-/ I . ( I . I I 1 '..." ... I "': _I I I I I I I I .... Projekcije Sx i Sy su ravne povrsine uronjene u fluid pod kutom z?=9O" (vidjeti sliku 5. ....... da projekcija Sx moze biti pozitrvna ili negativna.. -+-... u izrazirna za pomake hvatista H.. = -Pey LlJz. 1_-_.. odnosu na teziste CJ je povrsina Sx uzeta s apsolutnorn vrijednoscu ..h y S I{{ y = -pg\Sy = hy hy 'ISyl I{< (13) Ll~ .': ': ciJr=hdSZ I I ....... te se sukladno izrazima za silu Fh na slici 5.. F." I . ISyl 14 u [/ ..rl:c_. :"'1 . I I ..z o y I~/ '.....'/.).._'1I v I . ako je projekcija Sx negativna i obmuto .-· ....

L. Komponenta Fz sile hidrostatskog tlaka se odreduje iz izraza ex r. gdje je projekcija Sr. Predznak komponente sile Pz ovisi 0 predznaku projekcije Sz. a vrijednost gravitacije _8_ se zamjcnjuje s _~solutnom vrijednoscu f . projekcija SI i Sy. =- Js. komponenta sile F..Izrazi 112) i (13) su valiani liZ pretpostavku da se ishodiSte koordinatnog sustava nalazi na slobodnoj povrSini. sila konstantnog atmosferskog tlaka izvana se obracunava tako da se proracun sila vrsi s pretlakom.. negativna. vrijcde i za sluea. odnosno da se dubine h~ j hy na kojima se nalaze teZista i <. mjere od slobodne povrSine..mirovanja pod djelov~njem gravitacije.rotaciji konstantnom .E!. S obzirom da je sila Pz jednaka tezini. sila tlaka na zakrivljenu povrsinu se Odreduje_ d~ektnim integriranjem izraza (7)..l. kutnom brzinom. Za primjcr povrsine prema slici 13 c).5_ miroyanja .. te se moze pisati da je (15) Tako bi za povrsinu S prema slici 14.. te bi sila Pz gledala u negativnom smjeru osi z. smije se primijeniti postupak s fiktivnom slobodnom povrsinorn. a da je umnozak h dSz jednak diferencijalu dV obujma V izmedu povrsine S i slobodne povrsine. ukupne masene sileo Za slueaj relativ.. 15 . U tom se slueaju. Uzimajuci da su gustoca fluida gravitacija g konstantne velicine. za izracunavanje komponenti sile hidrostatskog tlaka za slueaj apsolutnog . dubina h _ mjeri u smjeru rezultirajuceg vektora masene sile f. Ako je zakrivljena povrsina s jedne strane u dodiru s fluidom.. bi gledala u pozitivnom smjeru osi z . slijedi da je vertikalna komponenta Pz sile hidrostatskog tlaka na povrsinu S po velicini jednaka tezini fluida koji stane u prostor izmedu povrsine S i slobodne povrsine. Naravno da izrazi ( 12 li 13lJ_(_1S. pg~!dV = -pg J v dV -pgV (14) prema slici 14. Ako je zakrivljena povrsina potpuno uronjena u fluid. a s druge strane s atmosferom. 1 projekcija Sz bila pozitrvna. reiativnog mirovanja pri translatomom gibanju stalnim ubrzanjem. prema slid 14. ocito ce prolaziti tezistem volumena V.

ow ubrzanja kojib i kutne brzine na se rad zasniva su hidrostatski ili tekucinski Ir • " h AI Slika 15. ispunjene fluidom gustoce p koji se ne mijesa s fluid om gustoce Po. Shematski priJcaz diferencijalnog manornerra 16 u ..~lak.manometarski shematski i B dviju posuda. prema s negativnim i . toCke A apsolutnog jednadibi jer se . tlaka se nazivaju maflometrirna. Principi mjerenja tlaka. tlak se naziva pretlak..Pa = Pogho . prema slici 15. IPA = Pa gdje je poklapa promjena sa + Poghotlaka ad masene ~ tocke sile. tj. U tocki 1. osnovnoj jednadzbe Instrumenti jednadzbi ravnoteze za mjerenje ravnoteze se more objasniti princip mjerenja a manometri tlaka.1.~osfer.4.£!!!. ubrzanja i kutne brzine S pomocu rotacije. prikazuje diferencijalni manometar za mjerenje razlike tlakova u tockama A Slika 16. tocki 1 kojem S pomocu jednadibe sve promjene ravnoteze se moze izraziti tlak u tocki A kao tlak u se dodaju tlaka iduci od tocke 1 do tocke A. prikazuje hidrostatski Shematski prikaz u obliku mjerenja U cijevi tlaka za mjerenje tlaka u tocki A manometar posude.bio Pozitivni . vlada atmosferski tlak Pa> a u tockama 2 i 2' su tlakovi jednaki. (16) z..§kog _predznakom. smjerom od _!oCke 2 do tIak. Ocito je gustoca Al veca od gustoce p. (16) 1 do toCke 2' meta a promjena smjeru tIaka masene s pozitivnim sileo Razlika predmak9m.pgh I bi manometarski (17) a negativni . jer je smjer puta suprotan tlaka se naziva manometarskim tlakom.. Slika 15. Tako IpMA Slika 16 = PA .

da se moze zane mariti zakrivljenost slobodne cjevcice promjera 17 . Postavljanjem jednadzbe ravnoteze B. od tocke a A gustoca do tocke PJ je ocito veta od i Pl.L~jedi odnosno prema a ~~x ~ Za verziju Zbog ubrzanja -LT2 akcelerometra kraja 2XI = ---1: g slici (19) kraju povrsina cijevi je mjeri a pretlak PM . a) . hI i hzManometar oblika U cijevi. (20) kutna ~ brzina u rotacije je prikazan d.. na koji slici se 18. koji se giba stalnim tog ubrzanja.slienost horiwntalom trokuta _~ b) 17.. tekucine promjenom u otvorenom pretlak kraku nalaze u istoj horizontalnoj odnosno ravnini a= PM pL PM = paL.. ~ L a) Slika GledajuCi _. 17 b) se na zatvorenom polozaj tekucine u se manometar tada vrijedi i slobodna zatvorenog se mijenja manometra PM.. pri cemu u tahometru (21) pri cemu povrsine je pretpostavljeno unutar da je d < <R.. horizontalnim ubrzanjem moze posluziti za mjerenje Pa I a . tako d.. slijedi jednadzba manometra ( 18) iz koje se lako odredi razlika tlaka PA _. Princip stanju Pri rada tahometra konstantnom se prosjecno kojim se mjeri nalazi (j) mirovanja se tekucina u istoj horizontalnoj brzinom se podize ravnini u svim krakovima cjevcici tahometra nalaze ostaje promjera rotaciji kutnom spusta krakovirna promjera fluida udaljenosti R od osi rotacije kapljevina na visinu hlo a u centralnoj kolieina D.. U . PB' na temelju poznatih gustoca a izmjerenih prema slici visina 17.Ponovo gustoca je Pl uvjet oblika da se tekucine u manometru ne mijesaju. kapljevina te vrijedi za visinu h. a) ho. Ako manometru stalan. na ista... Prikaz principa mjerenja sila ubrzanja ga ani pravac slobodne p_ovrsine s m(ll!enih i trokuta sto i krakom U cijevi na slid 17.

.····-··-··-i···~····---" w=O ~ R "'------oduzeti volumen Si... Prikaz principa rada tahometra Veza medu visinama h i ho je dana izrazom h = H2( 4'Q CO'R2 tj.---~~~~.. (22) i (23) slijedi izraz za kutnu brzinu OJ u funkciji pomaka h. i d Dj . . na temelju kojeg se izracunava kutna brzina o: 18 . . _ ho=h+W Iz jednadzbe 4g T D )2 (22) slobodne povrsine slijedi Iho + h. cD «=konst. . \\ .-... ._~ . stavi stap s kazaljkom s pomocu koje se ocita pomak h.--.d dodani volumen .--------- 2g 1 +2 d (D}2 R2 __ _!_ D2 8 Jh (24) Obicno se tahometar izvodi tako da se u srednju cjevcicu.. w . ..ika18.. ~ ~:2I 1 (23) Kombinacijom izraza (21). promjera D. .

tlak Paz morat ce u cijevi na isto. Ima.mjerenje apsolutnog tlaka Apsolutni tlak atmosfere .~ 19 . razini vladati isti tlak.. aneroidi)._ri~<? _?~!·ometrom._ kojemu drzi ravnotezu. izgleda kao na slici 19.1.4. osnovi. i drugih barometara (npT. a tlak zasicenja zivinih para je. koji.__!L IPa h. popet ce se kapljevina u nio] do stanovite visine jer su u cijevi ostale sarno pare kapljevine. kod normalne temperature tako malen da gamozemo zanemariti. dakako. Barometar . Ti su baromerri zbog_ toga vrlo toeni.1._ barometarski tlak ~i<:. koja je donjim (otvorenim) krajem uronjena u kapljevinu izlozenu atmosferskom tlakuJ!x_ U -=- I I I I I Slika 19 Princip barometra Iscrpemo Ii iz cijevi say zrak. Buduci da na slobodnu povrsinu kapljevine djeluje atmosferski. To [e maksimalna visina do koje ce se kapljevina uspeti u cijevi.!_ezina stupea kapljevine u cijevi. I 11 II II II II :~I" ~ . eg ] Za barometre se redovno upotrebljava Ztva jer je njezina gustoea tako velika da cijev moze biti kratka.• Sastoii se od staldene na vrhu zatvorene ClJeVl.

ukoliko se tekucina ne krece.I tlak je a U tocki N Buduci da mora biti PM = PN' E- to je: hI = h = (Pt _. Iz formule (24) opazamo da ce pri iednakim tlakovima na povrsine.0 isti tlak u tekucini. Slika 20. tj. zidarska »vaga« _. 21 ). Pa = atmosferski tlak). Spojne posude . visine u oba kraka biti jednake. I I I I I I I I I I I I horfront Slika 21 Zidarska vaga 20 • I I I I I I I I . sto nam je poznato 1Z svakodnevne prakse (npr.princip zidarske vage Imamo Ii. PI i P2' to mora biti. Princip spojnih posuda U tocki J\. p 2 = PI (npr. kao kod spojenih posuda na slid 20.1.5. u objema ograncima razlicite tlakove na slobodnim povrsinarna kapljevine. P2)!gg·1 (24) Razlika medu objema razinama jednaka je razlici tlacnih vrsina na povrsinarna. na povoljno odabranom horizontu 0 _.

a ne ekvatoru 17 km) proteZe se av.pm ski se do visine do gotovo 400 km ionosfera.To 21 (4) .razlikuju). ti. troposfera.1. - P.. He) n':l . Stvarnosti se naivise nribliZava tzv. Do oko 11 kID (na polovima 8. izlazi (2) H=odnosno H RTo CPo (Il- 1 )/n f p p-lIn dp .I g [1. Stupac atmosfere koji se uzdize povrh ZemIjine povrsine pritisce na nju tlakom koii zovemo atmosferskim tlakom. .5. e P v= ll pIeR = konsr. Zemaljska se atmosfera proteze do pribIizno 400 km visine Cpodaci se dosta razlikuju). Iznad troposfere do oko 80 Ian visine pru. . nad kojom se proteZe gotovo 15ezr80l8 eksosfera (i tu se poda<.p Kombinacijom dobivamo V e~' s jednadzbom stanja plina lIe = = lIe = RT/p 1 (Polp)l/n ~To = RToP ~_~ o Po~ (2) gdje su Po iTo vrijednosti na povrsini Zernlje (H = 0).i i nazivi. Za dva stanja (s indeksom »0« i bez njega) bit ce. ona kod koie se mijenja po zakonu politrope. Nad stratosfer. dakle l_(PO)l/lll -e.(. = __ n RTo n·. Ravnoteza atmosfere Atmosferom nazivamo plinoviti plast oko planeta.5 °c.L)n-:l) Po (3) Odatle rnozerno proracunati promjenu tlaka s visinom _p_ Po = (1 _ ~nR I .56.6. Proucavat cerno sarno troposferu (do ~ 11 km visine). u kojoj vlada konstantna temperatura ad . politropska atmosfera. Tlak se pri tome rnijenja U ovisnosti 0 visini (1) (Zriak minus zatosto s porastomdffpada dp).za se stratosfe'ra. KoIiko je iz sadasnjih istrazivanja poznato. a napose oko Zemlje. Uvrstimo Ii izraz u (1) te integriramo od 0 do H. u kojoj temperatura pada s visinom. odnosno od Po do p.

- " ! 1 "i / j 160 140 cn2/s 120 100 80 '0 I V 1 I C) 60 ~ • o 10 1112 14 I .. Hg) To = n~l (5) Promjenu temperature s tlakom proracunavamo jednadZbe stania n-l opet iz [ednadzbe politrope (6) i TIT 0 Uvrstimo li taj izraz u (3) (PIp 0)-n- ..temperatura to = 15°C = 288 K .....5 Kfkm -.gradijent temperature dT/dB (po opazanjinia) = -6.0 ~ 1.. <.dobivamo T=To-g·H Temperaturni n-l nR' (7) je gradijent..gustoes eo = 1.. '0 20 ...... Vee se barometarski tlak koleba za oko 5% (ti.2 r.. J V ~ ~ ~ 8 0. gdje treba komparirati performance letielica. Qo X... 16 18km 0 TROPOSFERA STRATOSFERA Slika 1 Promjene fizikalnih velicina s visinom 22 . Zato je dogovomo usvojena.-: " '"~ ~ . r-.. prijaSnja CINA-atmosfera (Commission Internationale de Navigation Aerienne).. a da ne govorimo 0 temperaturi.. standardna atmosfera.. dakle... To [e danas tzv. k. ti. 300 t3 0 ... Te su vrijednosti ovisne o meteoroloskirn prilikama..I)/(nR) I (8) Kako vidimo.tlak. ~ 960 .. ~ . ~.. kola je odredena ovim velicinama na Zemljinoj povrsini: .4 0.i!.2 p... flo. 1.. . linearan pa iznosi: IdTldH = -g (n .. a osim toga i s vrijednostima Po. 1070 mbar..: :---. na povrsini mora) od p.' 0...t.... osobito za potrebe zrakoplovstva..8 0. internacionalna standardna atmosfera. u svim se formulama susrecemo s tim temperatumim gradijentorn....225 kg/m3• Siika 1" prikazuje promjenu tih (i drugih) velicina s visinom...() '0 f 0.0 f 280 26fJ '-20 . lCAO-atmosfera (International Civil Aviation Organization). bar ~. 2'0 220· 200 ~ -80 -100 0. To na povrsini Zemlje.6 ~ Q.odnosno promjenu gustoce s visinom (10 e = (1 _ nnR I . Po = 1013 m bar 1 mbar = 1hPa = hektopaskal .6 .>:: ~ .

-T"t7--~__r_--__r___T__..~. = -56.5 H °C b ar PH' = = 1 013 25 (288 . ( 5 ) i ( 6 ) uz koeficijent politrope n = 1.255 288 1 2255 (288 - ~ gustocu eH' 6. Zbivanja i pojave u atmosferi .225 288 k/ 3 gm Aproksimativne formule za odnos tlakova i gustoca glase: PH/PO = . 180r----r---. (kml H f . prikazana su svojstva atmosfere do visine od 180 km.H\2 31 + HJ 20-H 20 + H pa se u stratosferi racunaiu eH/eO = Povrh H = 11 Ian vlada t = konst..U troposferi (do H ~ 11 km) mijenjaju se vriiednosti lCAO-atmosfere lama ( 4 ).unia I / 1fXJ 10-7 1frS I(m) 1O-J 10-' 1 10 p(bor) (/-sJobcdri put mcI~ulaJ Slika 2..0): Na slid 2.5 H)4.5 H)5.235.. te razna zbivanja i poiave u njoj.I tr.31 ~._----------..5°C vrijednosti po zakonima izoterme (n = 1..( . Uz uvrstenie visine H u km dobivamo empirijske formule za: temperaturu tlak tH po formu- = 15 - 6.

. h «: 1 ). i 1... I '~' I ~_"O""---Xs- Y Slika 2 3.....I ! x: .. t".) "0 0 A" " 0 d recrvanje Koordinate tezista S(x' s ' Ys .~~"~ r . k 0 d tan k e zice. unenzije polozaja tezisra S svodi se na odredivanje geometrijskog sredista linije duljine I...' I V .... (slika 2. Kako se definira teziSte plohe (teziste povrsine)1 Za homogenu plocu ravnomjerne gustoce (p dimenzija ( 0 « b. j .. npr..A Ys fydA A (A) 1 Zs =- I zdA A (A) A= A 1 gdje je plostina povrsine jednaka: (A) fdA "-. . »->: _. J' . zadatak odredivanja koordinata tezista S svodi se na odredivanje geometrijskog sredista Koordinate rezista povrsine A su: xs =.."ZS)l mlJe 1 su: o "" f xdl 1 (1) 2 . h povrsine A. (slika 3.2.) = konst.1 . '_ Ys "\.. ) cijaje debljina 0 znatno manja od drugih dviju ). . Kako se definira teziste linije? " I"" A k 0 su poprecne dirnenzii nje Ia mnogo manje 0 d d uijme (b.

1 tije u P = konst moze se pisati -'.zista tijela? r~xG= JFxdG Prerna momentnom pravilu iii Varignonovom teorernu opcenito vrijedi sto je upravo poopceni Varignonov teorem koji govori daje staticki moment (G) rezultente . Kako se primjenjuje Varignonov teorem za odredivanje te..f zdl 1 (l) 1= 1 J dl (l) gdje je duljina linije: z d/. 4..1 Zs 0) fydl = . 1 vnje diI da . Kako se radi 0 nepromjenj ivosti ubrzanja sile teze za prornatrano = g) . h omo&enom . izracunati m =pV skalame projekcije radij-vektora polozaja tezista: 3 .. ovdje je to iskazano putem integrala ..) skupa sila (ovdje je to Gm oko proizvoljne tocke (ovdje je to ishodiste koordinatnog sustavate 0) jednak zbroju momenata svhih sila koje cine tu rezultantu. nje . 0 = dm g ..~-----1'.. . I / t-- Slika 3 .. G = m g te s I" diI: IJe m te ako se radi o .. dm=pdV te se mogu . (slika 4. I s-.1 Ys .

Z = h sl ijed i h =L 4 .) b Slika 5 .' Jednadzba se pravca rnoze 0 d re diti IZopce Je d na dzb e: z ItI Z te poznatih koordinata dvije tocke pravca = Ky + L Za Y = 0 .Xs = - 1 V (v) J xdV Ys =v 1 (v) f ydV Zs =- zdV V (v) 1 f gdjeje V= [dV (v) obujam tijela r~In y Slika4 5. Kako se odreduje teiiste trokuta? Neka se odredi teziste povrsine omedene koordinatnim osima i padajucirn pravcem koji ih presijeca te oblikuje trokut sirine b i visine h (slika 5.

--y+h prornjenjive visme ZSi _ cijeje teziste na koordinatama YSd - dy YSd Y+ a 2 = y+- dy 2 i =- hd 2 tezista su: Koordinate Ys Ys = -/1 ~YSddA = -/1 ~(h ---y+h A'o AD b )( y+-dY) dy 2 1 = -/ ~YSddA = -/1 ~(h --y+h A'o AD b )( y+-dY) dy 2 to diferencijalna velicina Velicina se dydyu racunu tezista zanemaruje jerje b ( --y h bh 3b drugog reda Ys 2 h =-/ ~( --y 2 +hy) dy=-2 bh 0 b 3 +. U tu se svrhu moze uzeti diferencijalno uski uspravni pojas sirine dy koji se moze prornatrati kao pravokutnik __ h hd .Jb hy2 2 0 Ys ="3 10 1°h dAzs=-J1~1(h zs=-lzdA=-[_i --y+h A (.Za y =b .5 .z = 0 slijedi 0 = Ka +h tj h a K=--!!.) y tezista S plohe A Z=_····--l.+h h b' v b Slika6. a z=--y+h Jednadzbe je pravca: Povrsina je trokuta A= bh 2 1 Ys =- fydA (A) potrebno je prikladno Kako je ope en ita formula za odredivanje koordinate definirati diferencijal plohe cIA (slika 6.z. A02 Ao 2 b )(h --y+h b ) dy ..

) r lS Slika 7 1 = Jell Duljina kruznog luka je: -" Potrebno je definirati diferencijal " ell (slika 8.... Kako se odreduje teziste kruznog luka? Potrebnoje odrediti teziste kruznog luka polurnjera r s vrsnim kutom 2a (slika 7...' Teziste Sd ovog diferencijalnog na samoj sredini diferencijala kruznog 1= (rdq.) __I / I dl r . Slika 8 Kak oje dq.. I I \..' vrlo mala velicina luka je smjesteno C< rnoze ell se racunati duzina duijine r dq.Zs = _1 (!!_y3 bh 3b2' _2h 2 2b y2 + h2y)b ' o = h(~ _.....'tj luka ell = r dq. I ' ...'= 2r a Duljina je kruznog luka: 6 L .~ + 3 2 1) h zs=3 6.

(slika 10. = .. Kako se odreduje teziste kruznog isiecka? Potrebno je odrediti teziste kruznog isjecka polumjera r s vrsnim kutom 20: (stika 9.) dq.>=-r 2[ 0:..> vrlo mala velicina moze se cIA racunati kao trokut visine r S katetom r dq.-0:).(. .>tj r 1 dA= -r 2 1 d~= -r 2 2 dq..I r cos q..: a 1~ 1 ~( .I yell 1.Apscisaje ..Udaljenostje tezista dove diferencijalne povrsine 3 mjereno od A=-Ir 2r ishodista koordinatnog sustava 1 '! 1 - Povrsina kruznog isjecka iznosi: 2..> ..1 :! 2 7 ..>=-r '! dq.) r Slika 9 A= Povrsina kruznog isjeckaje: Kako je " JdA -co .> 1..] = r :2 0: I:! 1 I 2.:" 2 ct.:" 2dq. Koor di mate tezbta su: Ys =-lydA= Ail 1~ A -'" I (rSd cos q..' -" ys =--·r sin 0: Q:' '~- 0:=- st ys =-r=7f 1 2r 7f Za slucaj polukruga 2 koordinata tezista iznosi 2 7.»-r dq. Ys tezista: = . _.>rdq.Potrebnoje definirati diferencijal cIA .> S rSd =-.

!_ al'(cosq.. po definiciji. Ovo je vidljivo i u samoj postavci integrala jer varijable kako z take i y mogu.. r3 r2a =---r 3a 2sina COSq.. 8 li ..z) definiran je integralom: Sy = rzdA oko osi y: Sz = .Ys =_1_.IydA oko osi r: (A) . ~----. -=a (2':. s )' Slika II Staticki moment povrsine temeljem gomje definicije moze biti algebarski pozitivna iii negativna velicina.':t::itp 2 3a:a' Ys Ys a=N Za slucaj polukruga =·--r=-· 3N 2 21 4r ~ 2 koordinata tezista iznosi r L .=.) koja Iezi npr u ravnini (y. NE rnoze biti negativna.)~r2dq. Sto je to staticki moment povrsine i koji algebarski Staticki moment povrsine (A) predznak moze imati? (ravnel) (slika 11. Slika 10 8. kako je vidljivo i na slici biti i pozitivne i negativne Velicina ciA....

i "'I EI 1-1 -!:::IN II IV D 0' . - ~It-: <E 'l II -r: 11 N <1J U C ....~II~ II (/) .N ru: 0' ~.N :::J L .I::: -II tj 01 z: v: N 21 ':)1 j ~i o.Y ~I ------ . tn: ..:::: --_ II M ..

. " "" o v.. :... Sz .... N Gi I\J...'U :I~ -?i .:I~ II >. OJI -¥[ 01 ~i ~I I..l ..~ ...

a c ::.. ... '<fl '-::ll I ~ ! I ~i l_ .. .' Oi! _Qi ~i ~Ii I WI' i g1j: _y.."_ 1 c.::l :.: m: '.I II ... w "0(. rr: " zc rr-.)1 ~ I(~ "II N -_.:' ... .L L! ::l j / .Y! rc <Ii v» C' ~N' :....I -Q ('11 M :z 0lIM '" - 11 d± . :.U .' W....... / X) II i1J1..-±: >U ~ I (~ ii '1 z _'l: -".:.../x II z .

II II II Z zr: 'I ~.l C-j . > L.:: c >Ill 0 o. 1'7 II I :. :10 01 I ~. JO ~. C' + ~ <::: II + 0J '-' s IN L I .('1 '" ("". I II ('11 M II ! fiji 0 CD ~I <n :':::1° (._ I. '0 Q) E (~ 1 co r9. --.

0 3.V .2) 5 .PRIMJER IZRACUNA TEZIST A SLOZENIH PRIZMA TICNIH TIJELA: Za betonski temelj stroja za d an prema metrima .m3 16.j.00 0.'" y V ..2 22.00 I = 1 22.00 1.916m 13 .8 . D·imenzije na s I·· su d ane u lei Slika 12 . ·. .60 1.m YSi. Y5 Z 5 = 1. .2). V 2-1 £.75 3. '" Z 51 V = -22 8 (1 16 + 1 3.Ys.00 zSi.8 2.m 1.40 3..6 xSi.zs) . Pretpostavke i postupak: Temelj se smatra homogenim tijelom te se odredivanje tezista svodi na odredivanje geometrijskog sredista njegovog obujma .m 1.60 3.2) Koordinate tezista S temelja u pravokutnom koordinatnom sustavu su: = 3 tfXSiV.2S3m = _. .J ' .1 16 +2. SIlei 12 ..00 0. y .6+5 3.00 2. Si 2 22..75 5..(. 2 1 3 l' .6 + 0. oznaceni na slici Obujam i koordinate tezista dijelova su: 1 Vi. 0 d re diti It! k oor dimate tezista' V'v S(xs.40 1 2 3 I Xs L I 1 V 3.6+ 1 3..Promatraju se pojedini sastavni dijelovi temelja..224 1 3 m 1· . zS=O. Xs = 2.8 (2 16+0.

. hd Kako je dy vrlo mala velic ina rnoze se dA racunati kao pravokutnik visine i sirine dy cije je teziste na hd polovici visine tj 2 14 r I I' .) ~--~~--~---~ y a Slika 14. reda cije je tjeme na osi z (slika 13. h 2 +h A= Povrsina ispod paraboleje: Potrebno je definirati diferencijal .fdA o cIA. Jednadzbe se parabole moze odrediti iz opce jednadzbe: z == I('l/i. z = 0 slijedi 0= Ka +h tj Jednadzbeje parabole Z=-2Y a a.. +L te poznatih koordinata Za v=o ~ dvije tocke parabole n=: z-h - slijedi 1--L 2 Za y= a.PRIMJER IZRACUNA RAVNINSKE PLOHE OMEDENE PARABOLOM: Potrebno je odrediti teziste povrsine ornedene koordinatnim osima i parabolom II. (slika 14. ) a Slika 13..

4 Y 5_ 2h:2 3a y :l + h:l JQ _ 3h (]__ _ ~ + ~) Y 0 ..y A0 :l +h ) ydy .h hd = -2""Y Sa slike je vidljivo da je a :2 +h te slijedi: ciA= ( --:2 h Y :2+h ) dy a Povrsina ispod parabole je: ) h ha 2 A = ~( -') h y :l + h.. a:l diferencijalnih velicina drugog reda je slicno kao kod izracuna tezista trokuta .-2 Y :2 a + h ) dy Zs 3 h = -J'?( --4 4ha 0 2 a Y- 4 -2 2h:2:2 :lJ Y + h dy a 3 z .4 1S 1S 1S 2h ~ S 15 I j I ...--'--- a Slika 15 I ...IzdA = -1. Ys=-I 3~ ( 2ha 0 --2Y h 3 a +hydy=) 3 2ha ( --2Y h 4 4a +2 hy :2 JQ o. -:2 Y 3 + hy )Q = ._2_ s . yc ~ = -·a 8 3 Zs = .. ~ V ~.4 h a \ Sa Zr=- (!!_. dy = ( -.ciA A0 A02 1~ 1 ~hd Zs = -1'?1( JAo 2 h -2 a Y :2 + h )( h .. ) 1~ Ys =-lyciA= Ao Zanemarivanje 1' h -I?( -_.+ ha = -ha J o a 3:l 0 3 3 Koordinate teiista su: (sIika 15.

YSi~ _ .xSi - 1 2 3 a -- 2 a I YSi - I ZSi I a 2 2 o -- a2n 4 2 - o 3 - 4a 4a a 3 In 0 371 - a2 a Plostina je sastavljene povrsine: A =L~ i. Koordinate tezista sastavljene povrsine: Xs =- 1 a _ a 0 __ a +a A 2 A 3 L.--a--.-3n 4 4a a2n 10a Uvrstenjem numerickih vrijednosti izracuna se: A = 228. ako je zadano: a = 10 em..646 em Zs = 2-188 em 16 l. Plostine dijelova povrsina i koordinate njihovih tezista su: I I I Ai I .-~ _ i-l L. Xs == 2.54 em 2 .l 3 =a 2 +--+--= -(6+n) 4 a2n a2 a2 4 2. v SIika 16.3(6+n) -(6+n) 4 2a 2 +.. odrediti koordinate tezista..PRIMJER IZRACUNA TESISTA SLOZENIH RAVNINSKIH PLOHA: Za sastavljenu povrsinu zadanu prema slid 16. f .c2---.XSij~ i-l 3 = a 2 3 2 2 ~(6+n) 4 a 2 = --- 8a 3(6+n) Ys .917 em Ys = 3.

04 em 17 .05+15..27] xs Y s = 5.32 [15 30+30 z .385 em = 17~. Koordinate tezista S Iinije I su: xs- 1 1>-1 1 5 Si i - 1 [-6 174 . Treba odrediti koordinate tezista S. =~ ~ZsJi Zs = 18+15 39.96 _1 em Si i - -1 ~Y tl· 1- 1 [12.916 39.916 174. ako su dimenzije na slici u centimetrima Slika 17 DuIjina zice (Iinije): 1 = :L.32 39.5 39..05 + 39.PRIMJER IZRACUNA TESISTA SLOZENIH RAVNINSKIH LINDA: Homogena fica savijena je u obliku prema slici 17. 32 48+18 30+9 18+15.05] 9.27] Ys = 6.li i-l 5 = 48 + 30 + 18 + 39.27 = 174.32 em '" x 1 £.

S (ovdje ujedno i ishodiste koordinatnog sustava y. . Sto je to centrifugalni Centrifugalni iIi devijacijski moment tromosti rayne povrsine? moment tromosti rayne povrsine definiran je integralom 1yx =IY oko dviju osi koordinatnog sustavav. npr.z): 12. Koji algebarski Centrifugalni i moment predznak moze imati centrifugalni moment tromosti rayne povrsine? tromosti rayne povrsine rnoze biti i POZIT IVAN i NEGA TIV AN! I 18 L. Sto je to polarni moment tromosti rayne povrsine? Polarni moment tromosti rayne povrsine detiniran je integralom oko osi neke tocke. = J y dA diferencijal povrsine dA po definicijidA te su stoga uvijek pozitivne ne . Koji algebarski predznak moze imati aksijalni moment tromosti rayne povrsine? Aksijalni moment tromosti rayne povrsine moze biti sarno POZITIV AN! 1)' = Ovo je iz razloga sto u integralima moze biti negativan. = oko osi y Iz (A) 2 dA Ix oko osi z: = Jy dA (Ay Slika 18 10. Kako se definira aksijalni moment tromosti rayne povrsine? Aksijalni moment tromosti rayne povrsine definiran je integralom (slika 18. dok udaljenosti J z dA t.) .MOMENTI TROMOSTI 9.z: (A) zdA 13. 2 i. 2 ' 2 (A) i CAy bilo y bilo r su u kvadratu II.

z 1)« smjestenog u TEZISTU LIKA: = Jy zdA bit ce jednak nistici u dva slu~p: sustavar. tada su momenti tromosti za koordinatne osi ( zarotirane za kut cP I u odnosu na glavne osi (1.lnin = 13. Kada je centrifugalni Centrifugalni iIi devijacijski moment tromosti jednak nistici? moment tromosti rayne povrsine oko dviju osi koordinatnog sustavay.z iii su pak obje ujedno i (A) 1) kada je bilo koja od osi koordinatnog OSI SIMETRIJE toga lika 2) kada se rotacijom koordinatnog sustava yOz za kut poziciju te postanu GLAVNE OSI TROMOSTI 1 i 2.12 + cos 2'Pl 2 2 19 .1% = Jy zdA euvijek pozitivan. Kako se odreduju glavni momenti tromosti? Glavni momenti trornosti presjeka s obzirorn na glavne osi presjeka su: 1= = 11. Ovoje iz razloga 5tOu integralu (A) diferencijal povrsine ciA po definicijidAj dok udaljenosti biloy bilo z mogu biti bilo pozitivne bilo negativne. CPo osi dovedu u 15. 14. + 12 sin 'Pl . 3 = 11+ 12 11. z ) koje su 1y - = 11 cos 3 e.2) trornosti presjeka: y.112 = 0 Ako su poznati glavni momenti trornosti presjeka.

zapravo I yz CPo. I )' i 1 poprirnaju ekstremne vrijednosti kod kojeg je uvjet ekstrema =0 Z - odredene su glavne osi presjeka 1 i 2 te gJavni momenti tromosti Kut se CPo moze odrediti iz: tan2po =-~ -2 1 1)'-lz gdje kut (Po odreduje glavnu os I presjeka. Kako se odreduje kut glavnih osi momenata tromosti? Rotacijom osi presjeka za kut funkcije presjeka .16. dl Y /drp = 0 .. mjereno od osi s obzirom na koju je moment trornosti veci po algebarskoj vrijednosti 20 .

I I I I I I I -Oi d Momenti tromosti nekih ravnih likova Momenti tromosti i momenti otpora ravnog lika za osi koordinatnog sustava y.z smjestenog u tesistu lika: I I I I I I I 21 .

.. II Bt:'" Bt:'" .. ..:: I II II =.c.. ~""I-cM ... II II ""-< =..'" :::' ... Bt:'" 03 " r-< V V M II II ....II ~ II " ~ .IN II \j r-< M~IN . <:. II . .-< o '" . .~ II II '0 -r Q 03 (¥) .._..... M IN ~ r-< ....-< 0" tn " ~I'0 .~ <:.~ II II ..::t.... .... M ~ II ~IN ~r. M~ '" M~ II M '" tnloo II ~ .. "'''' ~ ~ ..... ~ 03 I(¥) ~ ._. II Bt:'" "" .. Bt:. r/1 ~ ~ ._._... ~ I(¥) 03 II I" " II Bt:._.(:1...._.. M .. M ~ '0 ~ M . = ~ I'T M eJ) >r/1 . ..::t. -e- " <:3 I -----..... <:._. C <:.. Bt:'" .. ~ '" ~'" ~+ <r ~... "'''' ~ til + II Bt:'" ~I~ '0 .I 0 C M\j s 1'0 ~I~ II II II II \j II '" .. M~ II ~N '"I" " a 0. :2 '"I" 03 ..IN .. . Bt:'" Bt:... o ~ . ...: .'"' . 1'0 r... ~ ~ I ~ II ""-< =.. . 0J 0J N '" -II II oo '" ell o c .~I II .-< ~ ++ ...I r/1 . Bt:........ \j r-< ~ Bt: ...Q r-< II til -.. (03 ~ 1'0 " M - M ~ ~ ... ~'" ~ to) I <:3fl 11" II Bt:......_ '"0 ~ c o .. (¥) II ""-< (:1.. o II II -'"' . I hi:) '0 ~ II .. ~'" II .. II =....~ I M~I~ " ...~ e ..... "' . o o S . II ell 0 = '" ..._.... = ._..._.. (11 '" 0 (11 tl._.. .._. Bt:'"' . tn 03 M~I M ~ + + ~ II " ..=.Q II 1 1'0 (¥) . ... S ~ II II I II I I I I I I I I I I I I I i I I . " ~ (¥) .9.I . :::t! hi:) II '0 :::t! '0 ~I" ]I~ .. .: . M~ ~IN . M ~ ~ I 03 M~ ~.' '" . <:3 I -e- ~ . 03 " =..~ • I M~ .. " . II Bt:. ~ ..._....I . C <:.: ... 0 1'0 (¥) ~+ ~ =r ~.._..'" II + 0J <'< .... II '"' Bt:.~ ID <Q' ID Bt:'" ~ ID . II ""-< .. ~ ~IOO ~" ... . II .I o c.-<~ S o S .. II Bt:... " =.. II I""'~" I II I I Bt:. ~ 03 -. ~ r._....-a .

s. ~ ---. .'" + ~ II ~ -e~ I -e'-.-2 c.::: -':') . .(I ~ ("'l./ II II ~I~ ~ II ~ 0J I ~'" . "" M s.-~ 100 ~ II "'" =.~ Q) ~ ~ «)~ ...- ~ ~IOO II 00 0\ 0 0" ~ . ..j >_.. ~ 00 0 0\ 0· 0· 001J:i I ~ 100 /------..-..j 2 '" 0 .----.~..j .f ...1 01 \3 .._-~. ~ «) II ~ Q) 0. c.~ ~l~ I ~ + ("q N ~ ~ ~ ~. '""'" "'" =._ ~~ '" ~ II + ~ + ~ ~ ~ I ~ ""...'" "\ I ....._S! I -':J ..(I II ~.'"~ M 00 M 0J 0 "". s. «) . II "'" . ~ II + ~ t. ... '-.. "'~ II N ~ ~ II c. \3 r~ <r \3 ... ~ '" N .' ~...'" ""I~ ~~ II ~ " ('q ~ 00 0\ 0 ~~ 0 II "". <D l..../ I ~~.

500 -0.5343=5.000 1. .2350 -0.em "2 YSl' em ZSi. MOMENTA TROMOSTI: Za ravni presjek zadan glavne tezisne momente tromosti i skicirati Mohrovu tromosti Zadano: a prema ~ici 19 .5343 -1 2?£" .3233 -0.0000 -3._).6366 - 2.5343 v. em YSi em ZSi.6366 3. L.5343 5. 1.5 3. treba kruznicu tromosti Na skici presjeka ucrtati osi glavnih tezisnih momenata = 3 em Slika 19 Neka se znacajke vezane LIZ lik trokuta oznace indeksirna La znacajke vezane uz lik polukruga je izvaden iz trokuta) oznace indeksom 2 Ceometrijske znacajke pojedinih Iikova vidljive su u tablici: (slika 20 ) (koji Slika 20 ----:--1 ~.8233 cm ' P loshna povrsme presje ka A=4--~ Koordinate tezista sastavljenog lika su =9-3.PRIMJER IZRACUNA odrediti polozaj tezista.J em 5.0000 0...4657 Ys - _ ZYSi4 A _19-0.5984 -0.4657 ------- 2 9-1.4657 = r. 323 em 24 1j I . em 2v· 1 9..

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful