Gradevinski fakultet Sveucilista u Rij eci Kolegij «Hidromehanika» 3.

godina - opci smjer

Skriptu izradili:

prof.dr. Nevenka Ozanic, dipl.ing.grad .. mr.sc. Barbara Karleusa, dipl.ing.grad. Elvis Zic, dipl.ing.grad.

U Rijeci, dana 20..srpnja 2005.

SADRZAJ: 1. opel
1.1. 1.2. 1.3. 1.4.

POJMOVI FLUIDA

Definicije i razdiobe Agregatna stanja i razlike medu njima Masa, gustoca, volumen, tlak Fizikalna svojstva fluida 1.5. Naprezanja fluida - normalna i tangencijalna naprezanja 1.6. Viskoznost 1.7. Ostala svojstva kapljevine 1.8. Ishlapljivanje i isparavanje fluida 1.9. Upotreba oznaka ijedinica SI sustava u hidromehanici DODATAK: 1.10. Izotermicki termodinamicki podaci vode pri temperaturi 1.11. Izotermicki termodinamicki podaci vode pri temperaturi 1.12. Tablica gustoce za razlicite materijale 1.13. Specificna toplina za razlicite materijale 1.14. Tablica toplinskog koriduktiviteta -za razii-clte materijale 1.15. Upotreba periodicnog sustava elemenata na Intemetu

od T=20°C od T=5°C

2. DIMENZIJSKA ANALIZA
2.1. Dimenzijska analiza2.2. Rjeseni zadaci teorija

3. HIDROSTATlKA-STATlKA FLUIDA
Hidrostatski tlak Sila tlaka na rayne povrsine Sila tlaka na zakrivljene povrsine Principi mjerenja tlaka, ubrzanja i kutne brzine 3.4.1. Barometar - mjerenje apsolutnog tlaka 3..5. Spojne posude - princip zidarske vage 3.6. Ravnoteza atmosfere DODATAK: 3.7. Tezista ravninskih tijela 3.. .1. Primjer izracuna tezista slozenih prizmaticnih tijela 7 3.7.2 .. Primjer izracuna ravninske plohe omedene parabolom 3 .. .3. Primjer izracuna tezista slozenih ravninskih ploha 7 3.7.4., Primjer izracuna tezista slozenih ravninskih linija 3.8. Momenti tromosti (inercije) 3.8.1. Momenti tromosti nekih ravninskih likova 3.8.2. Primjer izracuna momenta tromosti 3.9. Rjeseni zadaci iz hidrostatike 3.10 .. Relativno mirovanje fluida 3.10.1. Promjena tIaka pri relativnom mirovanju 3..10.2. Slucaj relativnog mirovanja pri translacij i 3.10.3. Slucaj relativnog mirovanja pri rotaciji 3.10.4. Rjeseni zadaci 3..11. Sile uzgona - Arhimedov zakon 3..l1. L Sila uzgona na granici dvaju fluida 3.11.2. Stabilnost tijela u vodi 3.1. 3 .. . 2 3.3. 3.4.

1.11.3 ..Rjeseni zadaci sa primjenom sile uzgona 3.11.4. Plutanje tijela i njihova stabilnost - rjeseni zadaci

4. HIDRODINAMIKA
4 ..1..Djelovanje sila na kapljevinu 4..2. Osnovne dinamicke jednadzbe strujanja kapljevine
4.3. Hidrodinamicki otpori - otpor povrsine, otpor oblika

4.4.. Hidrodinamicka sila - rjeseni zadaci 4.5. HIDROKINEMATlKA 4 . .5.1. Jednadzba neprekidnosti - jednadzba kontinuiteta
452 ..Rjeseni zadaci 4.6. Idealna tekucina, primjena Be!ilullijeve jednadzbe - rjeseni zadaci 4.7.. Realna tekucina, primjena Bemullijeve jednadzbe - rjeseni zadaci

5. HIDRAULIKA OTVORENIH TOKOV A
5 ..1. Hidraulika otvorenih kanala (korita) 5.1 ..1. Strnjanje sa slobodnompovrsincm 5.1.2. Specificna energija presjeka ..Mirno, kriticno i silovito strujanje 5..1.3. Ustaljeno strujanje 5.1.3.1. Jednoliko ustaljeno strujanje .5 .1.3.2. Ustaljeno nejednoliko strujanje u prizmaticnim koritirna 5.1.3.3. Ustaljeno nejednoliko strujanje u neprizmaticnirn koritima 5..1.4. Rjeseni zadaci 5.2 ..Istjecanje preko preljeva i ispod zapomica 5.2 ..1..Istjecanje preko preljeva 5.2.1.1. Istjecanje preko preljeva prakticnih profila krivolinijskih obrisa 5..2.1.2 ..Istjecanje preko preljeva sa sirokim pragom 52.2. Istjecanje ispod zapomica 5.2.2.1. Nepotopljeno istjecanje ispod zapomica 5.2.2.2. Potopljeno istjecanje ispod zapomica 5.2.3. Istjecanje preko preljeva - rjeseni zadaci 5.2.4 ..Istjecanje ispod zapornica - rjeseni zadaci 53 ..Hidraulicki (vodni) skok 5.3 1..Hidraulicki skok 5.3.2. Spregnute dubine 5.3.3. Visina i dubina hidraulickog skoka 5 J A. Spajanje vodnih razina 5.3..5. Rjeseni zadaci

6. HIDRAULIKA (STRUJANJE) PODZEMNE VODE
6 ..1..Osnovni pojmovi i predpostavke 6.2.. Zakon laminarnog procjedivanja - Darcyev zakon 63 ..Strujanje podzemne vode prema vodozahvatima 6.3 ..1. Strujanje podzemne vode prema galeriji 632.. Strujanje podzemne vode prema zdencima 63.2 ..L Strujanje podzemne vode prema obicnom zdencu - zdenac sa slobodnim vodnim licern 6.32.2. Stmjanje podzemne vode prema arteskorn i subarteskorn zdencu - zdenci pod tlakom 6.4 ..Potencijalno (bezvrtlozno) strujanje, Darcyev zakon - rjeseni zadaci

II

u
11

6.5" Strujanje podzemne vode prema vodozahvatima - rjeseni zadaci

7. HIDRODINAMICKI OTPORI - OTPORI TIJELA
7.1. 7.2. 7.3. 7.4. 7.5. Hidrodinamicki Hidrodinamicki Hidrodinamicki Otpori zraka pri Rjeseni zadaci otpori povrsine otpori oblika otpori valova gibanju tijela

8. FIZlKALNO MODELlRANJE - UVJETI SLICNOSTI 8.1. Faze fizikalnog modeliranja 8.2. Uvjeti slicnosti
8.3" Rjeseni zadaci

III

I

PREDGOVOR
Ova skripta zadataka je nastala kao dopuna predavanjirna iz kolegija «Hidromehanika» koja se slusa na 3. godini Gradevinskog fakulteta Sveucilista u Rijeci. Osnovna nakana ove skripte bila je pribliziti studentima osnovne pojrnove iz podrucja mehanike fluida, kako teoretski tako i eksperirnentalno preko zadataka. Obrazlozene su osnovne fizikalne osobine tekucina, osnovni pojrnovi iz hidrostatike, kinematike i dinarnike fluida. Pored toga, izneseni su i osnovni zakoni dinarnike i kinernatike, kao i primjena Bemullijeve jednadzbe na idealnu i realnu (stvarnu) kapljevinu. Skripta sadrzi i osnovna nacela tecenja pod tlakom (vodoopskrbne cijevi, zdenci pod tlakorn itd.) i tecenja sa slobodnim vodnim licern (korita, kanali, preljevi, istjecanja ispod ustav.a, vodni skok itd.), U okviru izlaganja 0 strujariju sa slobodnim vodnirn licern (slobodnorn povrsinom) objasnjeni su pojnovi specificne energije presjeka vodotoka, te mimo, kriticno i silovito strujanje. Pored toga, danje teorijski prikaz pojave vodnog skoka i u svezi s time nacin spajanja vodnih razina U ovisnosti 0 visini i obliku objekta, te nizvodnirn uvjetima u koritu. Vrlo znacajan dio ove skripte.upotpunjuju osnovni pojmov] i_pl"egp_o~tavl<:e hidraulici podzemne vode. Stogaje na 0 sarnom pocetku ovog poglavlja iznesen Darcyev zakon laminarnog procjedivanja, objasiijeiia Dupuiteova hipoteza, te analizirano strujanje podzemne vode prema vodozahvatima (galerijama i zdencima (pod tlakom i sa slobodnim vodnim licern, potpunim i nepotpunim, arteskim i subarteskimj), U predposljednjem dijelu skripte izvrsena je grupacija hidrodinamickih otpora koji nastaju pri gibanju pojedinog tijela kroz razlicite medije (zrak, vodu, morsku vodu itd.). Posljednje poglavlje ove skripte se bavi fizikalnim modeliranjern u kojem su opisane faze fizikalnog modeliranja i dani osnovni uvjeti slicnosti (geometrijska, kinematicka i dinamicka slicnost). Vazno je napomenuti da je skripta radena s narnjerom da se studentu na sarnom pocetku pojedinog poglavlja daju osnovne smjemice kako bi on samostalno (logicki, s razumjevanjem) stekao osnovna iskustva i rutinu u rjesavanju zadataka. Kako je kolegij «Hidromehanika» slozena cjelina, a skripta daje sarno osnovne temeljne znacajke iz pojedinih podrucja, student se upucuje na dodatnu literaturu s kojorn moze prosiriti znanje: 1. 1.1. Agroskin: «Hidraulika», Tehnicka knjiga Zagreb, Zagreb, 1969.. 2. M. Pecomik: «Tehnicka mehanika fluida», Skolska knjiga Zagreb, Zagreb, 1989. 3.. G. Hajdin: «Mehanika fluida - uvodenje u hidrauliku», druga knjiga, Gradevinski fakultet Sveucilista u Beogradu, Beograd, 2002. 4.. Z. Virag: «Mehanika fluida, odabrana poglavlja, prirnjeri i zadaci», Fakultet strojarstva i brodogradnje Sveucilista u Zagrebu, Zagreb, 2002 .. 5.. M. Vukovic, A. Sore: «Hidraulika bunara - teorija i praksa», Gradevinska knjiga, Beograd, 1990. 6. S. P. Parker: «Fluid mechanics source book», McGraw-Hill book Company, 1988.. 7. D. N. Roy: «Applied fluid mechanics», Bengal Engineering College, Howrah, India, 1988. Svaku dobronarnjemu primjedbu i sugestiju sa strane studenata i profesora primamo sa zahvalnoscu,

I

Autori U Rijeci, 20. srpnja 2005 ..

IV

POVIJESNI RAZVOJ MEHANlKE FLUIDA
~ Arheoloski nalazi, rijetki izvomi crtezi i stare legende .. dokazuju da je vee u prethistorijsko doba covjek iskustvom pronalazio prakticna rjesenja brojnih problema mehanike fluida .. Izumio je splay, amac i brod, te veslo i jedro za pogon tih plovila, naucio gradnjom kanala i nasipa kontrolirati vodene tokove, navodnjavati i odvodnjavati zemlju, te sprecavati poplave, izumio je strelicu s repnim stabilizatorom, kovacki mijeh, primitivno vodenicko kolo, primitivnu vjetrenjacu itd.

Pocetak gradnje vodoopskrbnih objekata povez;'-- je razvojem prvih stambenih naselja.. Poznati su podaci

s
0

izgradnji vodovoda oko <-3000 godine .. U starom Egiptu kopani su zdenci promjera 3 - 4 m i dubine vise od 200m. Dizanje vod s velike dubine bilo je poznato u starom Egiptu, Babilonu i Kini. Upotrebljavani su uredaji s vedrima i vitlima, a za razvodenje sluzile su keramieke, drvene iii olovne cijevi. U Jeruzalemu -su saeuvani ostaci .vodovoda. sagradenog <1000 godine Izgradnja vodovoda posebno se razvila u grckoj i rimskoj civilizaciji. U to gradeni su tuneli i mostovi za provodenje vode. Poznat je vodovodni tunel duljine 1 krn za opskrbu grada Sarnosa <-550,. Prva zapisana tumacenja nekih pojava mehanike fluida potieeu od grckih filozofa starog vijeka. Ujednoj se od svojih rasprava Aristotel «-384.. do <322) bavi gibanjem tijela kroz vodu i zrak i zakljueuje daje otpor koji medij pruza gibanju tijela proporcionalan gustoci medija. Arhimed iz Sirakuze «(-287. do +212) smatra se osnivacem hidrostatike.. On je postavio tri osnovna poucka 0 uzgonu i istisnini tijela koje pluta na povrsini vode iii je uronjeno u vodu, te teoriju stabilnosti sfemog segmenta koji pluta. Ktesibije iz Aleksandrije (krajem ((-III St.) izumio je vodeni sat, hidraulicke orgulje, zraenu pusku i vatrogasnu dvostapnu crpku .. Heron iz Aleksandrije (izmedu <-250 ..i *150) ostavio je zapise 0 pneumatici, razradio teoriju sifona, prvi opisao mlazni pogon pornocu vodene pare i prikazao postupak kojim se rnoze proracunati kolicina vode koja protjece kroz cijev .. Filon iz Bizanta «-TI st.) bavio se pneumatikom i primjenom sifona za odrzavanje konstantne razine iekucine u tlacnim komorama .. Znanje 0 mehanici fluida Rimljani su preuzeli od Grka, ali nisu doprinijeli daljem razvoju te znanosti .. Rimljani su doduse izgradili velike vodovodne sustave i kanalizaciju u gradovima, te poboljsali oblik brodskog trupa, ali to su sve bile sarno primjene grckih spoznaja i teorija ..Poznatje akvadukt preko rijeka Gard u Francuskoj visine 48,77 m Jedini vaZniji pisani radovi s podrucja mehanike fluida iz rimskog vremena potjecu od Marka Vitruvija Poliona «-I st.), koji je kompilirao tadasnja grcka znanja 0 hidraulici, i Seksta Julija Frontinia (40-103), kojije opisao metode raspodjele vode, U nas je izgraden krajem III i pocetkom IV stoljeca rimski vodovod za opskrbu Dioklecijanove palace u danasnjem Splitu ..Akvadukt i tuneli rimskog vodovoda i danas se upotrebljavaju za opskrbu Splita vodom.

Nakon propasti Rimskog Carstva u krscanskoj Evropi znanost je skoro tisucu godina stagnirala, iIi cak i nazadovala, Gricke su spoznaje 0 mehanici fluida zaboravljene, a velike su rimske hidrogradnje zapustene iIi unistene, U arapskom je svijetu nastavljen razvoj hidraulickih strojeva i naprava; usavrseno je vodenicko kolo i vjetrenjaca, izumljeni su neki novi hidraulieki automati. poboljsani su vodovodni uredaji itd Neke od tih pronalazaka Mauri su donijeli u Spanjolsku, a neke su, kao npr. usavrii~o vodenicko kolo krizari prenijeli u Evropu U srednjem vijeku nastaje zastoj u izgradnji vodoopskrbe. Pocetci izgradnje vodovoda u evropskim gradovima zabiliezeni su krajem XII i pocetkorn XIII stoljeca ..U nasim krajevima znacajna je izgradnja vodovoda u Dubrovniku, Vodovod od izvora Su..uct do grada duljine oko 10 km izgradenje 1436 godine. Nakon vodovodaizgradenaje vellka OhofTIjevacesma u sredistu-Dubrovnika" U XV sf renesansa je oslobodila umjetnost i znanost od skolastickih stega, pa se i mehanika fluida ponovno pocinje razvijati, Na osnovi promatranja prirode i fizikalnih pokusa opisuje u svojim radovima mnoge pojave hidrostatike, hidrodinamike i mehanike leta" Prvi je postavio princip zakona kontinuiteta, a priblizno je tocno rastumacio relativno gibanje, prirodu valova na povrsini vode, putanju slobodnog mlaza kapljevine, raspodjelu brzina u vrtloznom strujanju, protjecanje vode u otvorenim kanalima, stvaranje virova u podrucju odjeljivanja strujnica itd Otkrio je strujni oblik .tijela i izradio nacrte razlieitih hidraulickih strojeva, medu njima i centrifugalne pumpe, a kao veliki zagovornik eksperimentalnih metoda istrazivanja predlozio je postupke i mjerne instrumente za istrazivanja u mehanici fluida Od renesanse do polovice XVII st gotovo svi radovi 0 mehanici fluida zasnivali su se na pokusima i neposrednom promatranju pojava Galileo Galilei (I564--1642) ,;. bavio se hidrostatikorn, te je naslutio da i kapljevine imaju vlaenu cvrstocu, a proucavajuci slobodni pad tijela zakljucio je da otpor zraka gibanju tijela raste s brzinom tijela i gustocom rnedija Evangelista Torricelli (1608-1647), pronalazac barornetra, postavio je zakon istjecanja vodenog mlaza iz posude, a Domenico Guglielmini (1655-1710), koji se smatra osnivacern talijanske hidraulike, napisao je dvije Icnjige 0 strujanju vode u rijekama i otvorenim kanalima, ukljucujuci i prijenos sedimenta. U Nizozemskoj je matematicar i fizicar Simon Stevin (1548-1620) prvi odredio tlak kojim kapljevina djeluje na cvrstu ravnu podlogu i protumacio tzv hidrostatski paradoks da tlak kapljevine na dno posude ne ovisi 0 obliku posude nego jedino 0 visini kapljevine u posudi Na temelju eksperirnenata u Francuskoj je Edme Mariette (1620-1684) objavio radove 0 elasticnosti zraka i gibanju fluida, obradujuci na potpuno nov nacin svojstva fluida i sile kojima fluid u gibanju djeluje na cvrste stjenke cijevi Mehanika fluida ipak se nije mogla dalje razvijati sarno na osnovi eksperimenata i zapazanja, definirajuci osnovne pojmove opisno i bez jasne rnedu-sobne veze Za kvantitativni i kvalitativni opis pojava i njihove rneduovisnosti bile su potrebne nove maternaticke spoznaje bolje poznavanje osnovnih zakona fizike; taj je napredak ostvaren tokom xvn st. Rene Descartes (1596--1650) postavio je osnove analiticke geometrije,

~':';

I </

1. Wallis (1616-1703) i G, W, Leibniz (1646-1716) razvili su infmitezimalni racun, a Blaise Pascal (1623-1662), osim znatnog doprinosa razvoju matematike, dokazao je da u mimom fluidu tlak djeluje jednako u svim pravcima (pascalov princip). Neovisno 0 Leibnizu, Isaac Newton (1642-1727) dosao je do osnovnih pravila infinitezimaInog i integralnog racuna, i prirnijenio ih za matematicki opis hidrodinamickih pojava. Newton je uveo pojam fluida kao kontinuuma, pojam viskoznosti fluida, analizirao gibanje fluida pomoeu principa kolicine gibanja, ispitao otpor fluida djelovanju inercijskih, viskoznih i gravitacijskih sila, otkrio kontrakciju slobodnog mlaza kapljevine i dokazao da se brzina vala na povrsini vode mijenja s drugim korijenom duljine vala. Svicarac Johann Bernoulli (1667-1748) definirao je pojam unutrasnjeg tlaka u mehanici fluida Potkraj XVII st. maternatika se vee toliko razvila da je mogla posluziti za opis osnovnih zakona gibanja fluida, Sto je bio preduvjet da se u XVIII st. postave temelji moderne hidrcdinamike, .KOviIDij;u_
Daniel Bernoulli (1700-1782) u svom djelu HydrodynaDiica, sive de viribus et motibus fluidorum commentarii (1738), ali se osnivacem moderne hidrodinamike smatra Leonhard Euler (1707-1783). On je napisao vise originalnih radova 0 mehanici fluida i primjeni matematicke analize, te je prvi protumaCio djelovanje tiaka u fluidu koji se giba, formulirao osnovne jednadzbe gibanja fluida, uveo pojam kavitacije i razjasnio princip rada centrifugalnih strojeva i reakcijske turbine ..V rio vazne doprinose matematiekom opisu gibanja fluida dali su i Eulerovi suvremenici Jean Le Rond d'Alembert (1717-1783), Joseph Louis Lagrange (1736-1813) i Franz Joseph von Gerstner (1756--1832)., Tada postavljene teorije i razvijeni postupci matematicke analize gibanja fluida i danas su osnove hidrodinamike, Medutim, u to su vrijeme inzenjeri mali vrlo malo maternatike da bi razumjeli te teorije, pa ih nisu ni prihvatili, nego su nastavili rjeSavati prakticne probleme, uglavnom pomocu pokusa i opazanja Tako su se hidraulika i hidrodinarnika kroz gotovo dva sljedeca stoljeca razvijale neovisno jedna 0 drugoj; hidraulika je postajala sve korisnije inzenjersko umijece, a hidrodinamika sve eIegantnija maternaticka disciplina. Tokom XVIII i XIX st. ucinjen je golem napredak u eksperimentalnoj hidromehanici, H. Pitot (1695--1771) izumio je instrument za mjerenje brzine strujanja fluida (Pitotova cijev); P L G., Du Buat (1734--1809) uveo je pojam virtualne mase tijela koje se giba u kapljevini, proucavao je otpor tijela u vodi, izumio je piezometar za mjerenje tlaka u kapljevini; R, Woltman (1757- 1837) izumio je hidrornetrijskokolo za toeno mjerenje brzine toka vode; G, B.. Venturi (1746-1822) bavio se otporom strujanja vode u cijevima, izumio je instrument za mjerenje protoka (Venturijeva cijev). U to doba razvijena je tehnika ispitivanja modela u smanjenom mjerilu i pod kontroliranim uvjetima, W, Froude (1810--1879) izgradio je (1872) prvi moderni bazen za ispitivanja brodskih modela, L 1 Fargue (1827-1910) proveo je prva ispitivanja (1875) na modelu rijeke i time postavio temelje modernog hidrauliekog laboratorija, a H. E, Phillips (1845-1912) konstruirao je prvi aerotunel (1884). usavrsena mjerna tehnika i brojni tocniji mjemi podaci omogucili su ispravke i poboljsanja postojecih formula za prakticno rjesavanje inzenjerskih problema, 1 A. Eytelwein (1764--1848), G. Bidone (1781-1839),1. R Belanger (1789-1874), G. G. de Coriolis A J. c. B.. de Saint-Venant (1797-1886), A. J. E. J. Dupuit (1804-1866), I A C. Bresse E, r. Boudin (1820--1893), P. F. D.. du Boys (1847-1924), H. E. Bazin (1829-1917) i R.

hidr09iI1~'l1Lka_ !;t'/Or!() .is Svicarac

(1792-1843), (1822-1883),

Manning (1816--1897) daIi su na osnovi mjerenja i pokusa ispravljene i nove ernpiricke formule za strujanje vode u otvorenim kanalima i rijekama. Nove matematicke izraze za strujanje kapljevine u cijevima dali su R de Prony (1755-18.39), G. H. L Hagen (1797- 1884), J L PoiseuiIIe (1799-1869) i H. P G. Darcy (180.3-1858) ..U radovirna 0 otporu tijela koje se giba u kapljevini C. A. de Coulomb (1736-1806),., M Beaufoy (1764-1814), J C Russell (4808-1882) i W, Froude objavili su podatke 0 ovisnosti otpora 0 obliku tijela, te pokazali da otpor zbog stvaranja valova ovisi 0 sili gravitacije, a otpor trenja 0 viskoznosti kapljevine. U drugoj polovici XIX st, pocela su i aerodinamicka istrazivanja u vezi s PIVim, letjelicama jedrilicama. 0., Lilienthal (1848-1896) bavio se aerodinarnikom i gradnjom jedrilica, a F. W, Lanchester (1868-1946) postavio je na osnovi pokusa kvantitativne izraz& za uzgon na aeroprofilima .. U XIX st. teorijska hidrodinamika takoder je mnogo napredovala. L M. H, Navier (I 785--1836) modificirao je Euierove jednadzbe gibanjafi1.li<lll,uzimajuciu obziri djelovanje-molekularnih-sila: Taj str rad nastavili A~,C de-Cauchy (1789--1857) is .. D. Poisson (1781-·1840), da bi konacno G. G. Stokes 819-1 uveo u Navierove jednadzbe dinamiku viskoznost i tako dobio danasnje NavierStokesove jednadzbe za gibanje viskoznog fluida. Dokazano je da otpor trenja viskoznog fluida ovisi 0 rezimu strujanja. 0., Reynolds (1842-1912) uveo je parametre za viskozno strujanje ijednadzbu rurbulentnog strujanja. H. L. F. von Helmholtz (1821- 1894), W, Thomson (Kelvin of Largs 1824-1907), T, W, Strutt (Lord Rayleigh, 1842-1919), 1., Boussinesq (18421929) i drugi objavili su radove s novim analitiekim izrazima za razlicite rezime i tipove stIujanja fluida, za kavitaciju, za valove na ogranicenoj i neogranicenoj dubini i sirini vode, za dinamicku slicnost strujanja itd .. Na prijelazu u XX st. postalo je ocito da treba ukloniti jaz

izmedu

teorijske

hidrodinamike i inzenjerske hidraulike ako se zeli dalji napredak znanosti 0 fluidima, To je znacilo da se teorija mora povezati s fizikalnim cinjenicama koje su utvrdene eksperimentima i neposrednim mjerenjima, Tako je pocelo ujedinjavanje analitickih i eksperimentalnih istraiivanja, pa je nastala znanstvena disciplina nazvana mehanikom fluida, Osnivacem danasnje mehanike fluida smatra se L Prandtl (1875-195.3), poznat po teoriji granicnog sloja. Od pocetka XX st. pa do danas mehanika fluida postigla je golem napredak .. Nove su spoznaje 0 fluidima omogucile brzi razvoj znanstvenih i tehnickih disciplina u kojima je fluid jedan od utjecajnih faktora,

u

Nauku koja se bavi samo nestlacivim fluidom zovemo hidromehaJ!ika. Pra]sticki se 1?~_1:!~tlacivim flui4o~_ S~!ltnliu kapIjevine (tekuCine u uze~~misI~ i plinovi do stanovite granice (kad se fenome!1 stlaCivosti vise ne _m()_ze ?:an~arjti). fluid bilo kojeg viskoziteta uklonit ce se i najrnanjoj sili. -~U1a-us.v~~~~~~k~... kod promjene oblika krutine nailazimo na otpor pa moramo upotrijebiti stanovitu silu. inkompresibilan). a giba Ii se taj medij.'\ (lat... Hidrornehanika je.1. Opci pojmovi 1. (negativno nabijenih elementarnih cestica) i od iona (atoma iii molekula koji nisu elektricki neutralni zbog_manjka iIi preticka elektrona). a fluid pop rima oblik posude u kojoj se nalazi. 1_ '. nije vise _P<?~~~ ispravan jer se danas ta nau~ ne primjenjuje sarno na vodu. U dovoljno sporoj promjeni oblika otpor iscezava.fluid. 5tO nije ispravno jer je hidraulika primijenjena hidromehanika na temelju eksperimentalnih podataka. u a pod tako visokim temperaturama da je nastupila disocijacija i ionizacija.(u sirern smislu). a pornocu strogih maternatickih metoda. . One se smanjuju * Zastarieli naziv za fluid bio ie »tekucina. zovemo ga fluidom* . Ako mijenjamo oblik krutine vanjskom silom. Prema tome se pIazma sastoji od slobodnih elektrona. dakle.. 1. Razlika medu krutinom i fluidom je u tome sto krutina zadrzava svoj oblik. plazmu.evarno materiju u plinovitom stanju. Cesto se za hidromehaniku cuie naziv hidraulika. Definicije i razdioba 'j--- Mehanika fluida jest nauka 0 silama i gibanju kapljevin'a i plinova koje zajednickim imenom zovemo . u fizici je tocno definiran.ikalna promjena_nazivamo medijem. koje su 'proporcionalne brzini deformacije. Agregatna stanja i razlika medu njima . tekuce i plinovito. Kod mijenjanja oblika fluida nastaju takoder site otpora deformaciji.. sile naprezanja medu susjednim cesticama nastoje vratiti krutinu u njezin prijasnji oblik.ucl) . koju neki smatraju cetvrtim agregatnim stanjem. dok se oblik zapremine fluida moze po volji mijenjati. Danas ~dodajemo jos i tzv. Pojave u vezi s plazmom spadaju u podrucje aero-termokernije pa se njima necemo baviti. ..1.0d davnine su poznata tri agregatna stanja: kruto. OkoliS u kojem se zbiva neka_fj?. tel'. U rnehanici fluida cesto se pretpostavlja da je fluid nestlaciv (nestisljiv.2.. -. tj. Drugim rijecima.____ Premda nema apsolutno nestlacivog fluida.jl. Sam naziv. koji u svakodnevnom zivotu moze imati razlicito znacenje._ Naziv potjece od grcke rijeci ~owe (hydor) .. nauka 0 gibanju i silama nestlacivih fluida na osnovi teorije. Pod pIazmom _ fizikalnom smislu razumi.

u skladu s JUS-om. ima plastienih krutina. naprotiv. Zato kapljevina tvori.biti specif'icna masa iIi gust oca fiuida u tocki M I ~~A~~~ * Strogo uzevsi.i istjecati.JMOVI kad se brzina deformacije priblizava nuli. Vee samim zagrijavanjem prelaze mnoga rijela iz krutog stan]a u tekuce. mase 11m. ni masa niie konstantna. drzi molekulekapljevine na okupu. Visoko pregrijane pare i plinovi gotovo se i ne razlikuju po svojstvima. da asfalt ima pri normalnoj temperaturi svojstva krutine jer ga mozemo razbijati cekicem. Pare su takoder plinovite tvari. nestaju i sile otpora. gustoca. Plinovi su. s druge strane.Ispreplecu. To znaci cia on potpuno ispunja posudu u kojoj se nalazi. Kod fiuida razlikujemo . kod koje valja uzeti u obzir utjecaj tlaka i temperature. nakon duzeg vremena on ce poprimiti oblik posude u kojoj se nalazi.10 1. i bez ikakva pritiska (ako izuzmemo pritisak njezinih paral). No. Ona je neovisna 0 gravitaciji pa je potpuno jednaka na svim planetima i bilo gdje u svemiru*. premda slaba. tako da ni tu nema ostre razlike. pretvoriti u kapljevinu. OPCI PO. tad ce granicna vrijednost kvocijenta mase i volumena . moZemo ie praktieki smatrati konstantnom. a tesko zapreminu. doduse. volumen (zapreminu) fluida 11V. u kojem se nalazi tocka M. a kroz otvor na dnu posude asfalt ce .doduse polako . Svaki plin mozemo. Poznato je npr. ne mozemo govoriti 0 nestlacivosti fluida pa tad prelazimo iz podrucia mehanike fluida u podruCje termodinamike. komad zelieza s njegove povrsine dospjet ce konacno do dna. volumen. veoma stlacivl. Kapljevine su pr akricki nestlacive. Buduci da tek pri e. Kad prestane gibanje. no zato je potrebna veoma velika promjena temperature i tlaka (kriticni tlak.ako smanjujemo 11V tako da tezi nuli.kako vidimo . . a zatim i u plinovito (ilidirektno-sublimacija!).3. tlak Buduci da je. L Ii . ali se fluid ne vraca u prvorni oblik. Razmatramo Ii fizikalne promjene plina (pare). a nasa se razmatranja nalaze u podrucju znatno manjih brzina. rea ees- 1. PHn je samo tad u ravnotezi karla je potpuno zatvoren. plinjepodvrgnur ekspanziji. . Zasicena je para plin koji vee i kod najrnanje proinjene temperature i tlaka prelazi u kapljevinu. koje mijenjaju svoj oblik. vee se po Einsteinovoj teoriii mijenja s brzinom. slobodnu povrsinu. To se sve zbiva pri istoj temperaturi kod koje ga mozemo razbijati cekitem. Promatramo Ii vrlo mali.?pljevinu od plina bas na taj nacin 81:0 ona lako miienja oblik. Spomenuli smo da krutina tesko mijenja oblik i zapreminu. dok plin mijenja oboje lako. Umjesto kohezije.. koja se podrucja . To ce da ih razlikujemo po stlacivosti (kompresibilnosti).lcstremno velikim brzinama (bliskima brzini svietlosti) masa poCinje osietniie rasti. No. kriticna temperatura). Kohezija (sila medu ticama istog tijela). u knjizi upotrijebljen internacionaIni sustav mjernih jedinica (S1» to je osnovna jedinica za masu 1 kg. dok je kod pregrijane pare potrebna veca promjena stanja. Ostru granicu medu krutinom i fluidom ne mozemo povuci.. a. bez obzira na zagrijavanje. koje ne teku. Masa. postoje vrlo viskozne tekucine. ali da tocka M ostane unutar tog volumena .

Zato i fluid smaTrame takvim .. 10. 1.. stlacivost kapljevina smanjuje se s porastorn tlaka i temperatura. veoma je velika (s1.. Pod utjecajem topline mijenja fluid svoj volumen. tzv. t].4. . a da time ne dodemo u sukob s modernirn teorijama 0 molekulamom sastavu materije jer. fluid sadrzi tako ve1ik broj molekula da rnozemo smatrati kako u njemu nema praznina. prakticki. To mozemo uciniti. FIZlKALNA SVOJSTVA FLUID A 17 P r 0 s j e en a gustoea mase m. drugih primjesa (rastopine).1) kYocijent 'je sHe ko@__Qj_eluje okomito na ravnu plohu i njezine povrsine L --·-····-----·-----~ I r p = FIA (Pa . Masa cestice 'ostaje uvijek istom. 10 {. atmosferskog tlakai O~C~_naI~~is~~<? 2. Ve l ic in a fluidne cest ice. -/' . OI. a u tom ce se volumenu nalaziti oko I 2. da masa potpuno zauzima prostor koji zaprema.smatramo ga kao kontinuum. gustoca je masa jedinice volumena. volwnena V. pretpostavljamo da je materija neprekidno rasporedena. Stlacivost plinova. Stlacivost (kompresibilnost). Na primjer.0.tako da ga uviiek zanemarujemo. J _ _ o_ Jo~oC'C) r a zr: f'"'-/ If \c~ A/ J. eIementarni volumen.J~ . a volumen i oblik se mogu mijenjati. sto znaci da je gustoes neovisna 0 tlaku._. Ot p o r pr ot iv rastezanja je neobicno malen .7 . Stlacivost smo vee upotrijebili kao kriterij za razlikovanje kapljevina od plinova.J I tj. nun. To ce reci da je homogen onaj fluid u kojem nema drugih fluida (smjese). no kapljevine su u tako neznatnoj mjeri da ih prakticki mozemo smatrati nestlacivirna._. dakle i gustocu. Svi su fluidi stlacivi. _. Osim toga. Homogenost i iz o tro p ij a. . ! I ! .7 . ni drugih agregatnih stanja (npr.. tj.- = m/V. led.10 molekula.~L( z.__ .kohezija je neznatna .1). izrazena u kg/ill 3 • Specificni volumen je volumen jedinice mase I Iv = Vim = llf! (m fkg)· ! 3 -I Prosjecni tlak (pritisak) (vidi odjeljak 2. 1. para itd. pa i najmanje cestice ista u cijelome fluidnom prostoru. Pod fluidnom cesticom razumijevamo izvanredno malu kolicinu fluida. u 1 em3 zraka. Utjecaj topline.). U mehanici fluida pretpostavljamo da je fluid homogen.19 molekula (Avogadrov iIi Loschmidtov broD. .1. = N/m2). 10. one sto nazivamo tockom jest kocka sa stranicom od oko 0. __ . Izotropan je onaj fluid kojemu se svojsrva ne mijenjaju ni u kojem smjeru. tako da je potpuno svejedno koji oblik ona ima.48 Fizikalna svojstva fluida A \0 oy' Aoo fN/w. odredena je razlomkom ---_. da su fizikalna svojstva svake.. C:=- Prcmda su sva tjelcsa supljikava. naprotiv.. zato u mehanici fluida ne mozemo zanemariti ucinak topline kao sto to cinimo kod klasicne hidromehanike. E.

6 1 100 300 1 000 20. tj. E_. Modul elasticnosti za vodu E • 10-3 bar Tlak bar [ z._ 100'1 ! 1r . Za vodu pod tlakom od 1000 bar i pri temperaturi od 20°C iznosi E = 28 800 bara. hldraulicki udar) smatramo vodu nestlacivom.8 26.1) "':/ C'-V/I'/Je ..0 24. Zato./d el~!.1..5 25. to znaci da je pad tlaka tako ve1ikda promjenu gustoce vise necemo rnoci zanemariti.4 19.. pri malim brzinama strujanja kao npr.~mu _s_~ volumen za dV..1..)'''. novo. medutim. Tablica 1. . / Dimenzija rnodula elasticnosti jednaka je dimenziji t1aka.. volumen vode kod tog tlaka smanjuje se jedva 3. u ventilacijskim uredajima.. 'r: /~i = .--------I Slika 1. Reciproenu vrijednost koeficijenta stlacivosti nazivamo rnodulom elastienosti I E = 1/" = .1.-.3..5 2.. plin iIi pani koji struje velikom brzinom.8 30.5 I plinove cesto smatramo nestlacivima..JMOVI ------·-----:-n I I I I I kopljevino I I·_ nes II •. govara srnanjenje volumena..4 22. Znak minus pokazuje da pove6mju daka od.2 24. Za zrakoplov kod brzine od 400 km/h srnatramo zrak jos uvijek nestlacivim.5%.1 22.. a obicno ga izrazavamo u barima.~ o tv-jt' . ~..! \! fluid ---.«1. treba stlacivost zra- . _) p=3 V Ako smo nekom volumenu V promijenili tlak za dp.2 24... osirn rijetkih slucajeva (npr.j fr?tI.~ " = _d~:p 1J pa se naziva koeficijentom stlaciyosti.. pr9mijenit ..7 21. ti. Priblizavamo li se brzini zvuka (oko 1200 kmfh)._T_T dP/dV. Promatramo li..1.5 22.7 28. Izraz dV/V nazivamo relativnoIl1 promjenorn volumena.' \0 49 :?. i obratno.1 23. Module E za vodu ovisno 0 temperaturi i tlaku daje tablica 1. opel PO.3 21.0 28.:. a niezina velicina za jedinicu tlaka iznosi . r '1 Temperatura 20 °c 93 150 17.4 23.

Za idea1ne se plinove izraz za modul elasticnosti pojednostavnjuje . za tlakove vece od 30 bar) upotrebljavamo jednostavniju korekciju.masa jednog kilomola u kgfkmol.. kad su daleko od kapljevitog stanja. aunosferski zrak pri nonnalnom tlak_u (~l b_~d oko 17 000 puta sdaciviji 00 h1adne_~ode. jednadzba stania plina.je· Korekcijski faktor y = [ (p. FIZlKALNA SVO. T). perfektniml plinovima razumijevamo o!!e koji se pokoravaju z~onim~~__!~_gn~u .edi za promjenu temperature pri konstantnom tIaku (izobarska promiena) ~~s~.1.individualna plinska konstanta u Jfkg K. J . ovih dvaju zakona dobiva se tzv.(vidi jednad- zbu 1. T .2) p - obliku dp/p + dv/v = dT/T. Gay. V . Spajanjem To znaci da se volumen mijenja proporcionalno apsolutno] temperaturi. 8to znaci da je pri konstantno.) Cesto se upotrebljava jednadzba stanja plina u diferencijalnom pV=mRT p v = R T (odnosno p pvM = 8315 T. potpunim.Mariotteov zakon • 1 p V = konst.5). R . U rjesavanju problema s plinovima nailazimo gdjekad na pojam mormalnoe" stanje. Za tocnije racune s realnim plinovima valja upotrijebiti korigirane jednadzbe stanja plina (rtlPr. Pod tim se razumijeva redukcija velicina na neko odabrano stanje. To je Boyle. (Broj 8315 je opca plinska konstanta u JfkmoIK. van der Waalsovu jednadzbu). ali zrak i ostale r e aln e (stvarne) plinove. M . m .volumen u rn".Lussacov zakon vri. . temperaturi (izotermicka promjena stania) omjer pocetnog i krajnjeg volumena obratno proporcionalan omieru tlako~a. barem priblizno . toplinu. a za tehnicke svrhe (npr.apsolutna temperatura u K. sto ga * Ispravnije bi bilo morrnativnoe (norrnirano) stanje.kOI!st~_tnu'§Qec_ifi91U.masa u kg. Pod idealnim (savrSenim.4.. Tako je _npr. ~/J' Iz fizike su poznati zakoni kojima se pokoravaju idea1ni plinovi. = e R T) (1. To su hipoteticki plinovi. koja glasi: za m kg plina za 1 kg plina za 1 kmol pl ina Pri tome su: tlak u Pa.JSTVA FLUIDA 19 ka uzeti u obzir.smatrati idea1nima.-. mozemo _. naime I--p-~--_ . -: I -Ttl .

. a u proizvoljnom smjeru. dakle je zrak oko 20000 puta stlaciviji od (hladne) vode. 1.vrste naprezanja.mehaniei fluida. Jedan nonnalni metar kubni plina je zapravo masa plina koja pri tom stanju zauzirna volumen od 1 m". pod isrim uvjetima. spomenuto..idealii_!_pl~moze biti i viskozan. niti je u nasim zakonima. Drugi osnovni zakon kojemu se pokoravaju idealni plinovi glasi (zakon poIitropti_ p vn = kon~.01325 bar i temperaruri od 0 °C.Difereneiramo li jednadzbu (1. to je Boyle-Mariotteov zakon za izotennu. cesto zamisliamo hipotetski (imaginarni) fluid.FJlJjq:t!_kQiem se pojavljuju tangenciialnanaprezanja. OPCI POJ"MOVI redovno odabirerno pri tlaku od 1._!. dobivamo odnosno ~ = -nPdv/vJ modulelasticnosti izlazi da je modul elas--. Tehnika 11/1981. Na slici 1. drugi dopustaju da ima i . No taj naziv dovodi cesto do nejasnoca". medutim.. kod fluida u rnirovanju jer se sile trenja pojavljuju sarno pri gibanjul). -{ (1._GU 1. _ . 1 ticnosriza plinove '---'- Uvrstimo Ii taj izraz u izraz (l. dakako u oba slucaja bez viskoznosti. u kojem nema tangeneijalnih naprezanja. ! i . a gdjekad pojednostavnjujerno probleme i dolazimo do zakljucka koji se * Pecornik.3). Naprezanja BuduCi da fluid ne podnos] .rastezanje.ne su obje . SIO razumijeoamo pod naziuom »idealni plin». zadrzat cemo za fluid u kojem nerna trenja naziv neviskozni fluid. Prvo. iako to nije medunarodno dogovoreno. dolaze _u~bzir§Cl_!11o t!~J!~!lap__rezanja kao nonnalna _n~prezaiiJa koja djeluju okomito nagranicne plohe fluidne cestice (i to R!"e1l1~~estici!). E ~ 1 bar.idealnih« plinova. .4) Buduci da je za vodu od O°C i p ~ 1 bar modul E ~ 20000 bar. dakle potpuno neviskozni fluid._ "-_.. te smicna (odreznajnaprezanja kaotangencijglnanaprezanja koja djeluju u granicnoj plohi. Da ne dade do zabun a.'. . i to iz dva razloga. Dok jedni zahtijevaju da sidealnie fluid -buae-ujectno i nekompresibilan.!_ fizi~Lse uyrijclio naziv »ide~~p!ip~~plip koji ima tocnoodredenasvoistva (vidi 2_~Le1j~!_. 2 !?akl1. M. 1?!!-l:go. _ l E = n p.3) L S tim smo se zakonom vee upoznali._ .I)Ul . a broicano je jednaka 'njegovo] gustoci.ic!ealnit fluid nije jedinstvenodefiniran. . prikaza.5. ako je eksponent n = 1. Takav se neviskozni fluid u velikom dijelu literature naziva »idea1nim~ fluidom.2. 1 (1.. Upotreba neviskoznog fluida u mehanici fluida je opravdana jer je to gdjekad dopusteno (npr. faktiCniI11)_YL_YI~~_Qz~j1l1 flqld9ID~U . to vidimo da je kod izotermickog procesa (n = 1) za zrak. a to je svaki fluid u prirodi_2 nazivamorealnim (stvarnirn.j2! po taj _ ... Obicava se oznacivati s m!.

5. ..kutnih defonnaclJa ceSflca . bit ce za pomicanje gornje ploce brzinorn Cd u smjeru vlastite ravnine potrebna sila F.2._J!i .-.---. da nema utjecaja rubova).ljepljiv.ila !~e~La ~bog __~~_za_~ja __ s k j~dne cestice fluida po drug~l:_To td~itcmsKO_.6. 3. ne bi mogao pri okretanju transportirati takav fluid. razmotnfCemo-slIku Lr··Na~ lazi Ii se fluid izmedu dvije dovoljno velike (teorijski beskonacne) ploce (tako. tretiranje nekih problema s neviskoznim fluidom dovelo bi nas kadikad do apsurda: ventilator npr. Cestice fluida tik uz plocu gibat ce se istom brzinom kao i ploca jer cestice uz nju prianjaju (adE~zija). NAPREZANJ A 21 tako malo razlikuju od stvarnostida to mozemo dopustiti..1renje_w:. t]. (J Si. Da bismo definirali viskoznost. S druge strane. 1.1.9st). kojih razrnak J'd nije pretjerano velik. mirovat ce i cestice uz nju.. Kod realnog fluida P?stoj_h_q~_kJ~. Sloj ftuida.. Viskoznost Viskoznost j~~~9a ~eril<? _~jeg2Y~_~.. ali u obicnorn zivotu c~st<Yii_ili?i~e_Qfj~~'i.>~emo is koz no sr (zilavost.pojam koji se u mehanicifluida rjede. 1. Miruje Ii donja ploca. brzini CJ i reciprotnoj\TijeAnosti razmaka . A cd/Yd"* 1 -- r [ / / / SL i._pojam __ v male viskoznosti jest zitkost .~t>oraprotiv tangencijalni!. dok ce cestica uz gornju plocu putovati brzinom (ploce) Cd' Prornjena brzine u nacrtanorn ce primjeru teci od 0 do Cd Iinearno.. debljine Yd' izgleda kao da je sasravljen od niza tankih slojeva koji klizu jedan po drugome malom relativnom brzinom.. *) Znak ex: upotrijebljen je za proporcionalnost.-. Pokusi su po~~li __a za preteznuvecinu d ftuida vrijedi Newtonov zakon.Yd I ------ I_!< (X. da je SiTaP-pr:6porcionalna povrsini ploce A.

Jdy. Uved~mo .9Lc:iona_liteta 1]_>_.._i/J'. (1. I' 1------.- /.koU_ n~~ix~o lutnom iIi d in am icko m viskoznoscu 1} ~~Q= = --. kako je to prikazano na slici 1.=..P_LQ12.f - .proporcionaliteta n.C'/7c'l'. o S1.5) I_ /l~/1"'?~71" jednadzba (1.."-I' • -M7.1. kvocijent Cd/Yd rnoze zamijeniti prirastom brzine (gradijentorn brzine) dc. 7: _. 1z i~~~a~~be {15) definiramo koefiQirnt.' I . 104. ideolna (8inghamova) plastlina krulina realna ptostiira tvar elostiaa krutina • njutonski fluid (1] = konsl) L ._..5) vrijedi sasvim opcenito ako se brzina i ne rnijen]a linearno.t: dCx/dy .- = FjA = 1] Cd IYd =r7 d ex IdY.4. . zbog slicnosti trokuia. Opel POJMOVl Iz slike razabiremo da se.). n1Qi~_moproracunati tangencijalno naprezanje izmedu dvaju susjednih sTO)eva-ftuid.1LiQS i koeficiient.

za suspenzije (cada u uljnom firnisu.nanesene krivulje tangencijalnog naprezanja za razne tvari: . Ostavimo Ii ga da dulje leii na ravnoj plohi. kit itd. emulziie. 24.K~o prirnjcr sluai tzv. kao sto je npr. nastaje tangencijalno naprezanje od I T'3(paskala[-nimenzija_ al~~k.6.. brzina deformacije . T = f(dc. a to vrijedi i za r ealn e plasticne tvari.5) Iinearna. _]~d."} prakticki Dinarnicka je viskoznost ..d il atan tni fluidi (npr.- II Pa s (= N s/m2). Konacno imamo liniju neviskoznog fluida (T) = 0) koja je identicna s apscisnom osi (r = 0).).5.inica dinamicke viskoznosti odreduje se definicijom da je to viskoznost fluida koji struji laminarno. tiskarsko cmilo) imaju takoder promjenljivi tok tangencijalnog naprezanja ovisno 0 brzini deformacije. VISKOZNOST 23 Karakter k_gefi!:ijenlg__yi~k9_~~2_~ti_mozerno najbolje upoznati rz reoloskog 1] dijagrama (s1. Mi cemo pri proucavanju problema u mehanici fiuida vazda pretpostavljati ili njutnovski ili neviskozni fluid. Fluide bismo mogli _ orijentacijski . = tan dT d (dcx/dy) .. sl!1ol~) imaju promjenljivi tokitangenCijalnog naprezanja ovisno 0 brzini deformacije (tek se pri vecim brzinama deformacije tok stabilizira).Jdy).~_y~skQ~2. Na sIici 1. I . Fluide s promjenljivom viskoznoscu nazivamo nenjutnovskim fluidima. uljene boje. a one kod kojih je zavisnost po formuli (1. tj. raspuzat ce po nioj pod utjecajem vlastite tezine (dugotrajno optcrecenje). jos i u usporedbi s krutinom. .1. _dakle s 'Y}--= konst.} zo\~emo nT~tnovskim f1yiqim? . su povrh apscise dcx/dy . visokoelast icn e tvari*. ali neovisno 0 brzini deformacije. Grubo se moze reci da plinovi i rijetke kapljevine naginju njutnovskim fluidirna.osim pri ekstremno visokim tlakovima ncovisna 0 tlaku (u granicama upotrebljivosti u tehnici) . a guste kapljevine mogu biti nenjutnovske.pn-razlici brzina strujanja od I _mIs.idealna p l ast icn a (Binghamova) tvar (to je stadij tvari izmedu krutine i kapljevine.5) koja predocuje upravo izvedenu ovisnost (1.5). .-aii koiem izmedii -ava-paraleln-a --sIoja na razmaku oct 1 m. u takav medustadij ubrajaju se i tzv. masti za podmazivanje. mulj otpadnih voda i sl. a viskoznost im pada s porastom brzine deformacije ---:'--:-::---:-~-a.podijeliti na nacin kako je to prikazano u shcmi na srr.s_Q_~ paskal-sekunda -.p s e ud op Iast icn i fluidi (npr. . odskocit ':c poput loptc (kratkotrajno oprereccnje).. u dobrom priblizenju zubna pasta) takoder ne ispunjava uvjete fluida jer je potrebno neko pocetno naprezanje prije negoli tangificijalno naprezanje postane funkcija brzine deformacije. npr.a to je tzv. no njima viskoznost raste (tan a) s brzinom deformacije. Cesto se pri velikim brzinama deformacije ovi fluidi i skrutnu. 1.. skacuci kit [bouncing putty}: Bacimo Ii kuglu tog kita 0 zid._ e 1a s t i en a krutina napregnuta je proporcionalno velicini deformacije (proporcionalno sili).

6. .------------~------------------------ 1. rrolni plin pyler Preracunavanie muIi. 1].6) viskoznost kod T (K). je (trazena) a C (K) je SutherIandova konstanta.2.1 rJ/latL~/~¢- t/7Ci<.6). .0". Mot~. Tu je 1)0 (poznata) viskoznost pri 0 (Oe).a konst. opel POJMOVI Temperatura ja~o utjece na dinamicku viskoznost : s njezinim porastorn p a d a viskoznost kapljevina. koja glasi 1] kod plinova obavlja se po Sutherlandovoj eksperimentalnoj for- 1]. a raste viskoznost plinova (sl.. c. 1. Q Ikonsf~ e tkonst: idealni plin pv~RT cp• konsf..o21?t:>SP S1. ~·7~ ' reolni fviskozni)' lIuid TIO ___ --1-_---. ?D ~. nekompresibilni fluid T=O kompresibi7ni fluid 'T::O kompresibilni Iluid TIO e=konsf. dana u tablici 1. (1. 1. = 1]0 ( 273 T) 3/2 273 T +C +C .

sluzimo se aproksimativnim formulama.294 958. nalaze se za neke ces~eupotrebljavane --luide podaci za gustocu (!..915 1 263. * Sekunde./ r~/~ 1 ( (. Kao mjera za kinematicku viskoznost (osobito ulja) upotrebljava se u Srednjoj Evropi stupanj Englera COE).5 13546. iako vrcrnenske.007 0.2 1. oznacene su kao lucne. u SAD sekunde po Sayboltu ("S)*.7) u kojoj su rj volumenski postoci pojedinog sastojka u smjesi.5 1.Pr('l'Iua. a Yi su njihove kinernaticke viskoznosti.1. Fluid Voda Voda Voda Zrak Zrak Zrak Ziva Glicerin Terpentinsko ulje Ricinusovo ulje 0 20 100 20 20 100 20 ° 1.8 0. a to je dinamicka viskoz-.0 Treba Ii izraziti kinernaticku viskoznost smjese plinova. I r U tablici 1. Mannovom formulorn (1.!'J.0 J r:.5 1. VISKOZNOST 2S Tablica 1.8 15.J. f (kgtm~)_ iki.50 13. Sutherlandoi va konstanta Zrak C (K) 124 103 138 83 101 /1 " f -- Dusilc Nz Kisik o. Vodik Hz Ugljik-rnonoksid CO Ugljik-dioksid CO2 Acetilen C2H2 Amonijak NH3 Vodena para H20 Solna kiselina HCI 626 673 360 274 198 lVllogo vaznija od dinamicke je kinematicka viskoznost.6.0 1200.-.u Velikoj Britaniji sekunda po Redwoodu ("R). To dolazi otuda sto viskoznost ustanovljujemo istjecanjem iz posude (npr.nost podijeljena gustocom _ I v = fJ/(! (mlls).2.r a vrijede kod tlaka od I bar Tablica 1.165 23.ematicku viskoznost 10°" ~'IJ-2Is) pri _odred_enoj_te!Dperaturi t COC)_.0 970. Omjer vremena istjecanja odredene kolicine vode i mjerenog fluida daje stupnjcve Englera. Englerov viskozimetar) kroz posebno oblikovanu sapnicu. Englerove stupnjeve pretvaramo u metricke jedinice uz pomoc raznih formula.3. odnosno sekunde po Redwoodu iii Sayboltu.708 998. kao npr.86 1480. f/7S /'_'UIOJ'h- ) - 1° v· H'S_.115 1.rp'ZnoJl1 - I) 0.3.. .&j~~~ -I } ko.0 999.2.4 1.0 875.8 1.

~~9jstvo kapljevina zbog kojega u vrlo uskim cijevima ne vriiedi zakorii 0 spoJeD.4.8. prije negolise prolije. a da ona ne potone.a vanjskim granicnim -povrsinama. prilicno veli-ko~JednaK:b tako mozerno na povrsinu vode oprezno poloziti sivacu iglu. 1._----------------. 1.8. a na slici 1.. Kapilaritet j. povrsi~~ u kapilari spustit ce se pod r~i!1u_dndlrn=-tOJe-Kapilar-nadePre-sija~ bha slucaia prikazana su na s11karri'a1.. a na ugrijanoj ploci (npr.. stednjaku) one i poskakuju. Visina kapilarne elevacije h ovisno 0 S1. isPllPcenje nad rubQ_m_ca~e_(menisk} biti. Povrsinska je napetost posljedica kohezije medu cesticama n.--_ S1. U ... • ce- ~ d k?/ /c//7C ~ ~/au/q (Ieod caoe) . pod njim.i da u nju mozemo oprezno dodati jos nekoliko kapi. Tablica 1.--c--. dok im u unutrasnjosti razvijena vodena para ne probije povrsinu pa one prsnu..8. Od 10 °E da1je vrijedi omjer 1._Za neKeKaplJevme navedene su te visine u tablici 1A.31 --rem 2 formula •y = 7. promjeru cijevi d (mm) h (rnrn) Voda Alkohol Toluol (C7Ha) 30/d 1lid lJ/d . Na'-sIici 1. ovrsina kapljevine u kapilari v~a je ili niza od vanjske P povrsmeKapljevine. opel POJMOVl U praksi se redovno upotrebljava 106 priblizna Ubbe1ohdeova 6. I 1. prikazana je kapilama elevacija kod vode.. Poznato je da svrhom puna« casa-vode 'ima ispupcenupo\~isinl!..7. -. Prevladava Ii adhezija.slucaju prevladale koliezije bit obi~i~o:. Ostala svojstva kapljevina Kohezija i adhezija uzrokom su povrsinske napetostl i kapilariteta.c::: -_-_-_-~ --_ -= :p~ . predoceria Te-kap-i1ai-nadepresija kod zive.- r= -.31 E Is).lm posll_~_~Pia. te da ce.7.. Kapljice vode rvore na ravnoj povrsini (osobito prasnojl) oblik kugle.1. PovrSinske sel}~p~tosti pojavljujiiizmedu dodimih povrsina fiuid"ii-KoJlse fiemijesaju i izmedu cvrsrih stijenki fluida.-f-. Visinska razlika h ovisna je 0 povrsinskoj napetosti. .7. kapljevina ¢~_~~n1Q~!!i~(_gii~Ps!!_cijevi i popeti se uz nju nad dociIrnu ra_?Iiiti~-"to-je--izv~-~pij~ma elevacija. r~jusu zakrivljenosti na dnu (lIt vrhU)memSKa -i_e' ~~~~t~l:1ida' o nadrneniskom 1. 7.

).8.~o M?q 0.000 001 76 (y.'postici a2solu~ni ne vakuum jer su tu uvijek njezine pare.r.5._ tad~_vl~9~Ig_ynoteZa .naziva t!!1kom zasicenja.uci molekule u prostor nad svojom slobodnom povr~in<?!l1.138 0..5.1.rL ra ku/nt'l) Iz tab lice razabiremo ve1iku vrijednost punjenja barometra zivom: niski tlak njezinih para veoma se priblizava apsolutnom vakuumu. Taj se tlak . zrak + vodena para + voda).j's. ali s njo~j_ tlak zasi~~:nja. dani su tlakovi zasicenja pri temperaturi od 01<0 'lWoC. To znaci da se u prostoru nac! J5:~Iili_~yinom moze nikad.JIVANJE IISPARIVANJE 27 Svekaplievine teze ishlapljivanj\!_ij~p?rivaniu. Tlakovi zasicenja pri oko 20°C u bar (aps.311 'ey. u apsolutnim barima. -dok se ishlaplj ivanje zbiva u pr isutnosti i drugih fluida (npr. Pri povecanoj temperaturi raste ta molekulama aktivnost. ko je taj prostor ogranicen. parcijalA rii tlak molekula kapljevine raste do onoga pri kojem se molekule opet vracaju u kapljevinu.0238 ' 0. sto cine izbacu. 'Tabfica 1. To je osobito vafno kod sisanja lako hlapljivih kapljevina. . * Pod isparivaniern srnatrarno pojavu koja se zbiva u prisutnosti samog ftuida koji isparuje. ISHLAPL. U tablici 1. 2iva Voda Alkohol (etilni) Gazolin 0.

J/(kg K) J/(kg K) mis m/s m/s i' F. at.Z m/s a C1 c c.Upotrijebljene oznake i jedinice SI Sirnbol Simbol . denliina dijametar apsolutna vis ina neravruna (hrapavost speclficna energija za iedirucu mase Eulerova znacaika faktor (koeficiient) Froudeova znacajka akceleraclia sile tete tezina . L La M Ala n II m kg kg/s Nm i Is duliina Lavalova mas a znacaika Inde'ksi a aps n u 111 p Q o r. Ii {} izohorsk] toplinski kapacitet I: povrsine) '1 11 % f e Eu Fr G h f g m m m J/kg mis' H N n.) dinarnicka koeficiient koeficijent koeficijent viskoznost otpora (opcenito) otpora nosive povrsine uzgona nosive pcvrsine J.. c.y. tot h x! y.~ jedinica J/kg m Veli¢ina relanvna brzina rad (energija) za jedinicu mase udalienost po koordinatnim osima kut izrncdu apsolutne 1 obodne brzrne koeficijent istjecanja kut izmedu relativne 1 obodne orzine kut niza (kaskade) kut klizanja upadru kut Iedinica Velicina akceleracija brzina zvuka povrsina sirina brzina (opceni to) prosiecna brzina . co ul iz kr R I Z t T T u t! m/s m'/kg V V m' m'/s korak temperatura apsolutna temperatura zakretru moment obodna brzina specificni voiumen (voiumen iedinice volumen (obujarn. stat sraticko kin kineticko- d. 2·c· mase) L max min I totalno (ukupno) hidraulicko otporno uzgonsko rezultantno U smjerovima koordinatnih tocke niz strujni tole nesrnetaru strujrn tok ulazno izlazno kriticnc Lavalovo maksirnalno minimalno est . din mase dinarnicko Sr razrnak. tangencijalnog naprezania izobarski toplinski kapacitet a A b mis' m/s m' m !U ru X. VIS Ina specificna entalpiia za iedinicu mase moment inercijc impulsni protok koeficiient apsolutna visina kolicina gibania kavitaciiski brei (sekundni ekvivalentrie irnpuls) pjescanc Pa s (0. d D t c. udalienost S trouhalova znacaika vriierne x y r. R r R Rt s J/kg m J/kg J/(kg K) m m °C K Nm Pa m moment (opcenito) Machova znacaika eksponent politropc orzina vrtnje opseg maseru protok u sekundi apsolutno radiialno tangencijaino normaino pri rnirovanju (c = 0) atmosfersko kolicina topline za iedinicu rnase radii us (polurnier) specificna radnia trerua za iedirucu individualna plinska konstanta Reynoldsova znacaika tlak s. II m'/s kg/m' Pa Pa rad/s 'J rt k K K m hrapavosti kgm/s rp If/ ()) I' rn'/s korisnost eksponent izentrope koeficijent trenja U ciievi vitkost krila koeficijent kontrakcije kinernaticka viskoznost koeficijent (faktor) gustoca (specificna masa) normaino naprezarne tangencijalno naprezanie koeficijent gubitka kocficijent (faktor) kutna brzma cirkulacija I. ). I k m Jjkg m' N m dijametar (premier). zaprerruna) voturnenski protok I.brzma.

Metar je duijina koja odgovara putu sto ga prijede svjetlost u vakuumu za vrijeme od 11299 792 4. dok tezina ovisi 0 udaljenost tijela od centra Zemlje (iIi drugog planeta). Masa . Francuska. koji definira masu.Prototip je valjak visine 39 mm i promjera 39 mm.Skripta zadataka iz kolegija «Hidromehanika» SI sustav mjernih jedinica MEDUNARODNI .) SUSTA V MJERNIH JEDINICA Osnovne SI jedinice Fizicka velicina Duljina Masa Vrijeme Jakost elektricne struje Termodinamicka temperatura Kolicina tvari Naziv metar kilogram sekunda amper (ampere) kelvin mol kandela (candela)" Oznaka m kg s A K mol .sekunda (s) je SI jedinica za vrijeme. ravnim. sastoji se u nacelu u brojanju tijela malih (infinitezimalnih) jednakih masa (utega) koja dovodi do ravnoteze vage . rn.. :. prihvacena na Generainoj konferenciji za mjere i utege u listopadu 1983 .58 s.5ds atoma kriptona 86 . Masa je stalna. Amper .. Sekunda . To je trajanje 9 192 631 770 perioda zracenja koje odgovara prijelazu izrnedu dvaju hiperfinih nivoa (F = 4. Kilogram . mr = 0) osnovnog stanja atoma cezija 133 (J33Cs)... U skladu s Einsteinovom jednadzborn E =mc2 svi oblici energije posjeduju maseni ekvivalent.Ova definicija..73 valne duljine u vakumu zracenja koje odgovara prijelazu izmedu razine 2plO i ...masa (m) kolicine materije je sadrzana u cestici ili tijelu bez obzira na njegovu lokaciju u svemiru..Amper je jakost stalne elektricne struje koja se odrzava u dvama paralelnim. = 0 to F = 3. Periodu definiramo kao vrijeme potrebno da svjetlost prevali put koji odgovara jednoj valnoj duljini. temeljenu na kriptonovoj lampi. beskonacno dugackim vodicima zanemarivo malog kruznog presjeka. SI jedinica za masu je kilogram.amper (A) je osnovna SI jedinica za jakost elektricne struje . odnosno duijina jednaka 1650763. Definicije nekih osnovnih jedinica Metar .metar (m) je osnovna SI jedinica za duijinu. . Omjer dviju masa odreduje se s pornocu vage. a cuva se u Bureau International des Poids et Mesures u Sevresu pokraj Pariza. koji se nalaze u vakuumu i medusobno su razmaknuti za i I r .kilogram (kg) je osnovna SI jedinica za masu i jednak je masi medunarodnog prototipa kilograma . zamijenila je definiciju iz 1967.. nacinjen od Iegure platine (90 %) i iridija (10 %). Postupak vaganja. II II I~~ '1-- II- Svjetlosnaj ako st -I I cd -II ~~ .

'" Dopunske SI jedinice II Fizicka velicina Kut Naziv radijan Oznaka rad Definicija Radijanje kut izrnedu dva polumjera koji na kruznici odrezuju luk cijaje duljinajednaka polumjeru Steradijan je prostorni kut ciji se vrh nalazi u sredistu kugle.).Skripta zadataka iz kolegija «Hidromehanika» SI sustav mjemih jedinica 1 metar. Avogadrov zakon . koju emitira izvor monokromatskog zracenja frekvencije 540x 1012 Hz i ciji intenzitet zracenja u tom smjeru iznosi 1/683 vati po steradijanu . Lord Kelvin (1824.kandela (cd) je osnovna SI jedinica za svjetlosnu jakost. U jednom molu (0. Mjerenjern difrakcijerendgenskih-zraka-na kristalirna nadeno je da Avogadrova konstanta (L) ima vrijednost L = (6. u danom smjeru. molekule. 00 031) 0 x 1023 mOrl Kandela . odnosno vrijedi L = N / . i u tim uvjetima uzrokuju medu vodicima silu koja iznosi 2x 10-7 njutna po metru duljine .11. Avogadrova konstanta (L ili NA) je odnos broja jedinki (1'l) i kolicine tvari (n).022045 ± 0. neke druge cestice ili odredene grupe cestica.012 kg izotopa ugljika 12 (12C). Elementame jedinke uvijek moraju biti specificirane i mogu biti atomi. Kandela je svjetlosna jakost. Kelvin .. Mol . To je termodinamicka temperatura koja je jednaka 1/273.-1907. isti broj molekula.mol (mol) je osnovna SI jedinica za kolicinu (mnozinu) tvari. Mol je kolicina tvari onog sustava koji sadrzi toliko elementarnihjedinki tvari koliko ima atoma u 0. odnosno istu kolicinu (n) plina.022045x1023 atoma (Avogadrov broD. Ime je dobila po engleskom znanstveniku sir W. ana njenoj plohi orneduje povrsinujednaku kvadratu polumjera kugle I II Prostorni kut steradijan S1 ...012 kg) izotopa ugljika 12 ima 6. elektroni.16 termodinamicke temperature trojne tocke vode.kelvin (K) je osnovna SI jedinica za termodinamicku temperaturu. Thompsonu...jednaki volumeni svih plinova sadrze.. Trojna tocka vode je ona vrijednost temperature i tlaka kod koje voda moze postojati u sva tri agregatna stanja . ioni. uz iste uvjete temperature i tlaka.

Skripta zadataka iz kolegija «Hidromehanika»
Q

SI sustav mjemih jedinica

Izvedene SI jedinice s posebnim imenom velicina

Fizicka II II Frekvencija

II Sila
II Tlak
Energija Snaga

II II II II
I

Naziv here (hertz) njutn (newton) paskal (pascal) dzul (joule) vat (watt) kulon (coulomb) volt farad om (ohm) simens (siemens) veber (weber) tesla henri (herny) stupanj Celsiusov lumen luks (lux) bekerel (bequerel) grej (gray) sievert
II

II

Oznaka Hz N Pa J W C V
F

II

Definicija S-I m kg S-2 Nm-2 Nm J S-l sA W A-I

II
II

II
II
II

II
II

II
II

II

II Elektricni
....

II Kolicina

I
elektriciteta napon

II II II
~

II
II )1 11-

II
If fl

II II
II
/I

I[Elektricni-kap-acitet

II Elektricni

II "

C V-I

If
II

II
1

II

otpor

II Elektricna vodljivost II Magnetski tok II Magnetska indukcija II Induktivnost II Celsiusova temperatura II Svjetlosni tok II Osvijetljenost
II Aktivnost
radionuklida doza doza

II II
II

II

Q S Wb T H °C 1m Ix Bq
Gy

V A-I A v' Vs Wbm
-2

II
II II II

II
II
/I

II II
1/

II

I

II II
)1

II
11

WbA-I K cd sr 1mm-2 S-I J kg" J kg-I

II
II II II II II

II
II
/I

II

II Ekvivalentna

II Apsorpcijska

II II II
II

II
II

II II
II

SV

II

II

Definicije nekih izvedenih SI jedinice s posebnim imenom Njutn - njutn (N) je izvedena SI jedinica sile. Definiran je silom koja tijelo mase jednog kilograma ubrza za jedan metar u sekundi na kvadrat (N = kg m S-2). Ime je dobila po engleskom znanstveniku sir Isaac Newtonu (1642.-1727.,)., Pascal - Paskal (Pa) je izvedena SI jedinica tlaka. Definirana je tlakom 5tO ga proizvodi jednoliko rasporedena sila jednog njutna koja okomito tlaci ravnu plohu plostine jedan

Skripta zadataka iz kolegija «Hidromehanika»

SI sustav miernih jedinica

cetvomi metar (Pa = Nlm2). Ime je dobila po francuskom maternaticaru, fizicaru i filozofu Blaise Pascal (1623.-1662.). Dzul - dzul (J), je izvedena SI jedinica rada, energije i topline. Definiran je umnoskorn sile jednog njutna i puta jednog metra za koji se pomakne hvatiste sile u smjeru sile (J = N rn). Imeje dobila po engleskom fizicaru James Prescott Joule (1818 .. 1889.). Vat - vat (W) je izvedena SI jedinica snage. Definirana je snagom kojom se u jednoj sekundi obavi rad jednog dzula (W = lis). Ime je dobila u cast skotskog inzenjera lamesa Watta (1736.-1819.)" Celsiusova temperaturna skala - za nulu u Celsiusovoj temperaturnoj skali uze:ro-je Iediste vode pri 101 325 Pa. Vreliste vode pri 101 325 Pa je uzeto kao druga referentna tocka, Taj raspon podijeljen je na 100 jednakih dijelova, a svaki dio odgovara 1 DC. Jedinice CeIsiusove temperaturne skale (DC) i termodinamicke temperaturne skale (K) su identicne, odnosno 1DC =lK .

. Izvedene SI jedinice ~

Fizicka II II Povrsina

velieina

II

Naziv cetvorni ili kvadratni metar kubicni metar metar u sekundi metar u sekundi na kvadrat kilogram po kubicnorn metru kubicni rnetar po kilogramu amper po kvadratnom metru amper po metru mol po kubicnorn metru kandela po kvadratnom metru paskal sekunda njutn metar njutn po metru vat po kvadratnom metru

II

Oznaka 1 m = 1m*lm m3= 1m*lm*lm m
S-l -2 2

II Volumen
II
Brzina

II II II II II
II

II II II II
11

II II II
II

~ '.,"

II Ubrzanje II Volumna masa - gustoca
I!
Specificni volumen

ms
3

II
II

kg m- = m!V m kg' Am-2 Am-1 mol mcd m -2 Pa s
Nm
3 3

II Gustoca struje II Jakost magnetskog polja II Koncentracija
II
Luminancija

II II II II II II

II
II

II II II II II II II II

II II
II

II Dinamicki viskozitet II Moment sile II Povrsinska napetost
II Gustoca toplinskog
toka

II
II

II
II II

Nm-1 Wm-2

II
II

Skripta zadataka iz kolegija «Hidromehanika»

SI sustav mjemih jedinica

II Kutna akceleracija

II Toplinski kapacitet II Specifcni toplinski kapacitet I! Jakost elektricnog polja II Molarna energija II Molarni toplinski kapacitet II Apsorbirana doza zracenja II Kutna brzina

II II II II II II
II "

dzul po kelvinu dzul po kilogramu i kelvinu volt po metro dzul po molu dzul po molu i kelvinu grej po sekundi radijan po sekundi radijan po sekundi na kvadrat

II II II II
II

JKI J kg-I K-I Vm-I Jmorl J mOrl K-I
Gy S-I

I

J:hli S-I

II II II II II II II

!

rad S-2

II

'4 Dopustene jedinice izvan SI

!t

Fizicka velicina Duljina Masa

II

Naziv morska milja karat tona

II
II II II II II II

II

Volumen Vrijeme

II II II II II "

II II
II
11

Oznaka

II

Definicija 1852 m 0.. 002 kg 0 1000 kg

-

II
II II II II II II II II

II II II "
"

t I, L h rmn bar

litra sat minuta cvor bar

Brzina Tlak Energija

II
II "

II II II II
II "

1.,000028 drrr' 3600 s 60 s milja h-I 100000 Pa 160xlO-19 J

II "
II II

II

elektronvolt

eV

II

Definicije nekih dopustenih jedinica izvan SI sustava

Morska milia - morska milja (iIi nauticka miIja) je iznimno dopustenja jedinica duijine izvan SI koja se koristi u pomorskom, rijecnom i zracnom prometu. Morska miIja je jednaka duijini Iuka jedne minute na povrsini Zemlje mjereno kod geografske sirine N45° i iznosi 1852 m.

Skripta zadataka iz kolegija «Hidromehanika»

S1 sustav mjernih jedinica

Tona - tona (t) je iznimno dopustena jedinica mase,. Definirana je kao poseban naziv zati~U6u 3 kilograma (t = 10 kg). Litra - litra (1, L) je iznimno dopustena jedinica obujma, definirana je kao poseban naziv za kubicni decimetar (L=dm\ Njezini su uobicajeni nizekratnici centilitra (el, cL) i mililitra (ml, mL). Bar - bar (bar) je jedinica tlaka i jednaka je 105 Pa. U meteorologiji se cesto upotrebljava milibar (100 Pal. Bar je iznimno dopustenajedinica izvan S1 (S1 - Internacionalni sustav),

~ Prefiksi SI jedinica

II

Multiple (visestruke) jedinice

II

Submultiple jedinice

II

I

~~I
I
10
6

I

I

IFaktor II Prefiks J IOznaka 1I11I1 IIPrefiks II Oznaka I Faktor E I 10 II~~[ Illr 10- II deci IL~
18 1

1015 10
12

ILpeta

liP T G

III~

10-2

Irte~1

1I11I1

10-3 10-6 10-9

II II

centi mili

I

I

L2~1
10
2

10

II M 111£ JI nano IL~ kilo lL k 1I11I1 10- II piko II p II hekto II h _Jill 10- II femto ICO 1~~Lda 1I11I1 10- I[~o_jl a
II
mega
12 15 18

1I11I1

" mikro

I! II II

c m 11

I
I
I

I

I

Web stranice za pretrazivanje:. http://www.ktf-split.hr/periodni/abc/jedinice.html http://www.ktf-split.hrlperiodni/abc/index.html http://www.ktf-split.hr/periodni/abc/prilozi.html http://www.ktf-split.hr/periodni/abclkonstante.html http://www.ktf-split.hr/periodni/index.html => za S1 sustav mjernih jedinica => rijecnik kemijskih pojmova => za priloge i tablice => za fizikalne i astronomske konstante

=> za periodni sustav kemijskih elemenata

Skripta zadataka iz ko1egija «Hidromehanika»

SI sustav mjemih jedinica

FIZlKALNE
Q

I ASTRONOMSKE

KONSTANTE

Fizikalne konstante Naziv nula slobodnog pada konstanta Vrijednost -273.16 9.80665 6.0221367 E23 2.718281828 9.2740154 E-24 5.29177249 E-11
-

II Apsolutna

II

II

II Ubrzanje

II

II Baza prirodnog logaritma II Bohrov magneton II Bohrov radijus II Boltzmannova konstanta
II Radijus elektrona II Diracova konstanta II Naboj elektrona
i protona

II Avogadrova

II
II
11

II

II II II II II II
II

Jedinica °C m
S·2

II II
11

1 mol"

r r'
m - -1K~l m 1s C kg
-

II II
III
-III II II II II II

II

[[
II
II

II

1.380658 E-23 2.81794092 E-15 1.0545887 E-34 1.60217733 E-19 9.1093897 E-31 5..44617013 E-4 1.6021892 E-19 96485.309 4.669210609102990 7.. 9735308 E-3 2 3.7417749 E-16 6.. 7259 E-11 6 1.0967758 E7 4.8359767 E14 2.686763 E25 2.06783461 E-15 8.314510 3.99031323 E-10

I[

II Masa elektrona

II Feigenbaumova konstanta II Konstanta fine strukture
II Prva radijacijska konstanta II Gravitacijska konstanta II Rydbergov broj za vodik II 1osephsonov koeficijent II Loschmidtova konstanta II K vant magnetskog toka II Opca plinska konstanta II Planckova konstanta

II Odnos mase elektrona II Elektronvolt II Faradayeva konstanta

II II II II
II

il

II II II II II II II II II

II II II II II II II II
II

1 cmorl

II II II
2

II II II II II II II II

Wm

N m2 kg-2 m Hz m
-I

V-I -3

Wb 1 mol" K-I J s mOrl

II II II II II II II II II

Skripta zadataka iz kolegija «Hidromehanika»

SI sustav miemih

jedinica

I~

Molami volumen idealnog plina

0.02241410

IlSo'arna

II Normalni tlak II Nukleami magneton II Permeabilitet vakuma II Permitivitet vakuma II Pi II Planckova konstanta II Rydbergova konstanta II Druga radijacijska konstanta
konstanta

II II II
E-7 E-,12

m3 mol" Pa

II II
II

101325 .5.0507866 E-27 12..566370614 8.854187817

r r'
N A-2

II II

II
II
II II

II

Fm-I

Il'f
II II II II II
II

II

3.141.5926.535897932 6.6260755 E-34

Js m
-I

10973731.534 0,,01438769 1400 299792458 340 5.67051 E-8

JI
II

II II II II II
~

mK Wm-2
m
S-I

II Brzina svjetlosti u vakumu II Brzina zvuka u zraku II Stefan-BoItzmannova konstanta
"j

If
II II II

ms-I W m-2 K-4

II II II II II

Astronomske konstante

II II Astronomska

Naziv
jedinica

II II II

Vrijednost
14959787 Ell

II II
II

Jedinica
m m

II
II II II II II II II II II

II Svjetlosna
II
Sunce

godina

9".5E1.5 3.90 E26 1.99 E30 l.495 Ell 6.960 E8 5.517 6378160 6356180 637 E6

II Proizvodnja I Masa I Prosjecna I Prosjecni

energije

II II

II II
II

W
kg m m kg m" m m m

udaljenost od Zemlje radijus gustoca

II II II II

II II II II II

II

Zemlja

II Prosjecna I Radijus

na ekvatoru na polu radijus

I Radijus
I Prosjecni

II
II

II

lj

Skripta zadataka iz kolegija «Hidromehanika»

SI sustav mjernih jedinica

II

Mjesec

I Masa I Obujam na ekvatoru I Jedan stupanj na ekvatoru I Povrsina I Volumen II Gravitacijsko ubrzanje I Gustoca

II II II II
II II

5.972,E24 4.0070368 E7 111.306,6 5.09950714 E14 1.08284132 E21 1.619 3330 3.844 E8 7.33 E22 1718000

II II
II

kg m m m2 m3 m
S-2

1
II II II II II II II II

II II
II

I Prosjecna udaIjenost od Zemlje
I Masa
Prosiecni radiju_s

Il'tII

II
II

kg m" m kg
m...
--

11- -

-

__
....

..

_.-

l

II
/I

II
fl

],

Odnosi mjernih jedinica
TLAKOVI-NAPREZANJA Mp/m" Mpa Pa kPa
10 1 1,019*10-4 0,1019 101,93 1,019*10-4 0,1019 10,19 98130 9813 1 1000 1*106 I 1000 1*10) 98,13 9,81 0,001 1 1000 0,001 I 100 0,0981 0,00981 1*10-6 0,001 1 1*10-6 0,001 0,1 2 kN/m 98,13 9,81 0,001 I 1000 0,001 1 100

I
N/m2 98130 9813 I 1000 1*106 1 1000 1*105

kp/cm' kp/cnr'
Mp/m2 1 0, I 1,019* 10-5 0,01019 10,19 1,019*10-) 0,01019 1,019

bar
0,981 0,0981 I * 10-5 0,01 10 I*IO~ 0,01 1

Pa kPa 1--. Mpa
2 N/m 2 kN/m

bar

SILA
p
p

kp
0,001 1 1000 0,1019 101,936

Mp
1*106

N
0,00981 9,81 9813 1 1000

kN
9,81 *10-6 0,00981 9,81 0,001 1

kp Mp N kN

1 1000 1*106 101,936 1,019*10)

0,001 1 1,019* 10-4 0,1019

Skripta zadataka iz kolegija «Hidromehanika» VOLUMENSKE
p/cm'' p/cm3
kp/m' 1 0,001 1 0,1019

SI sustav mjernih jedinica

smE
Mp/m

kp/m''
1000 1 1000 101,93

3

kN/m3 9,81 0,00981 9,81 1

1 0,001 1 0,1019

Mp/m"
kN/m
3

r"'PERIODNI SUSTAV ELEME~I

18

iii; 57 ~ 59 60 61 (145) .. 93 (237) 62 63 64 65
66

67

68

69 16893

70 173.04

71

Lantanoidi

La
13891 89;ti.

Ce
14012

Pr
14091 91;\i~2 2~23i03

Nd
14424

Sm
15036 94 (244)

Eu

Gd

Tb
15893

15196 15725

16250 164.93 16726

lli:

Ho

Er Tm Yb

Lu
174.97

Aktinoidi

A~Th

go.'

(227)

2.3204

Pifi1s<;.lJ.

(24.3)

100

-c ~

101 kPa

Relativne atomske mase izrazene su s pet znacajnih znamenkL Za preciznije vrijednosti pogledati vrijednosti uz svaki element Za elemente koji nemaju stabilnih nuklida u zagradama je dan maseni broj najduze zivuceq izotopa. Izuzetak su !Qlli, protaktinij i uranij koji imaju karakteristican izotopski sastav na Zemlji (Atomic Weights of the Elements 1999, Pure App! Chern, Vol. 73, No.4 (2001) 667-683).

Napomena:

II

Izotth:micki tcrmodinamicki

odaci vode

ri tern eraturi

od T=20"C

Plin
Pritisak (bar) 0.00000 0.. 23393 0 Gustoes (kglm.3) 0.00000 0 .. 17314 0 Unutamja energija (kJ/kg) 24034 24023 Entalpija (kJ/kg) 25387 25374 Entropfja (J/g*K) 26.716 8.. 660 6

Izohorski topl. koef. Cv (J/g*K)

Izobarski topL koef. Cp (J/g*K) 1.8632 1.9059

14017 14359

.

koel Cp (J/g·K) 26.7 2510J Entropija (J/g·K) lzohorski topL koef.4226 18600 18894 * i H A • • A ..Izotermieki termodinamlcki odaci .4 2381.0087258 GustoCa (kglm.3) 0.8 Entalpija (kJlkg) 2510. 068022 0 Unutaruja energija (kJ1kg) 2382."ode rt tern eraturt od T=5"C Plin Pritisak (bar) 000000 0. 43 6 90248 13984 1..00000 0. Cv (J/g"K) - Izobarski topl.

..... II .ablica (JlIstoee za razlicite materiiale r Ii ....

'r: .

Speclficna toplina za razlicite materijale Tablica toplinskog konduktiviteta za razlicite materijale 1j .

i I .

. Melting Point _ tocka taljenja Boiling point= tocka isparivanja. g es t1 . vrenja r--·---·---- Liquid <-Actinides httpv/courses. du .nus . Periodlcni sustav elemenata (Mendeljejev) Name· ime Atomic Weight .atomska tezina r-····················-···_···········_···_ r··········· Solid .Periodic Table of Elements _..

Razlicite fizikalne velicine mogu imati s istim standardom: Tako npr. slozenih Primjenom modelskih broj mjerenja Teorija neke pojave. s pornocu da su u njima varijable mjernih jedinica. Mjerenje Dimenzija fizikalne fizikalne ternelj eksperimentalnom iu slicnosti ostalim podrucjirna za istrazivanje daje podlogu istrazivanju fizike. omjer mjernih jedinica je bezdimenzionaIan. veliCine. a olaksavaju za prirnjenu i tumacenje i primjenu velieine imaju je usporedba sa standardom ciJa sc velicina naziva 'fl. One su dimenzionaIno homogene i neovisne 0 sustavu U svakoj znanstvenoj disciplini pojavljuje se ogranicen broj fizikalnih njih bi se mogio izabrati proizvoljnu mjernu jedinicu. na mjerenje.. cega slijedi mjerni broj F za silu F = ma ( ~a ) S obzirom da je polazna fizikalna velicina dimenzionalno homogena. a jednadzba za mjerne brojeve irnat ce isti oblik kao i polazna fizikalna Pristupajuci na taj nacin (osiguravajuci jedinicni ornjer mjernih jedinica svim unutar nekog podrucja fizike) dolazi se do koherentnog sustava mjemih jedinica koji se zasniva na minimalno mogucern broju mjernih jedinica. u obliku mjerne Q fizikalne velicine ne zavisi od izbora Fizikalne jednadzbe su univerzalne iIi velicinske jednadzbe 5tO znaci fizikalne velicine. Te su cetiri osnovne iz medunarodnog velicine s pripadajucim dimenzijarna mjernih jedinica fluida dane u tablici 1. rad sile i moment razlicite Sadrzaj fizikalne broja velicine. jedinica.iema velicine definira njenu kategoriju s obzirorn istu dimenziju i tada se mjere usporedborn sile imaju iste oznacen jednadzbe dimenzije. s Q izrazava metroiogije se s pornocu Q i mjerne jedinice <2. a potpuno su QQ. Na primjer pravocrtno fizikalne gibanje velicine tijela izraze mase m ubrzanjem mjernih a je brojeva definirana i mjerila. jednadzbarna F = ma (definicijska jednadzba za jedinicu site) tada ce omjer mjernih jedinica jedan. L 1 Osnovne fizikalne velicine u mehanici - Dimcnzija L Jedinica u S1 sustavu m s l duljina vrijcrnc masa temperatura T M e kg K . Medunarodni S1 sustav jedinica jc koherentni sustav u kojem su za podrucje mehanike fluida dovoljne eetiri osnovne fizikalne velicine.. jedinice i mjernim Tablica Velicina cijim se dimenzijama odnosno mjernim S1 sustava jedinicama mogu opisati dimenzije odnosno svih ostalih jcdinicama fizikalnih velicina . a za svaku od neprakticno jer bi se u siia F koja ce izazvati jednadzbom u obliku: (FF) F=ma. Ako se za silu izabere takva mjerna jedinica za koju vrijedi biti jednak jednadzba. iIi ako se 12 = [mrn] (aa).1. velicina. ali bi to bilo proracunu moralo baratati s omjerima mjernih jedinica. Sadrzaj fizikalne mjemog opcenito osnovne jedinice.1 1. a za proizvoljno izabrane mjerne jedinice taj ce omjer u opcem slucaju biti razlicit od jedan. tako minimizira rezultata analogija svojstvo se potrebni mjerenja. sto je neprakticno za proracun. DIMENZIJSKA ANALIZA Dimenzijska fizikalnih dimenzijske se prikaz istrazivanja Fizikalne velicine analiza pojava analize i teorija slicnosti su znanstveni kako u mehanici fluida. da se preko svoje definicije daju mjenti. u fizici.

. _") IV~ 1.1'10... a.. I U' ~ I N/m I L I .. c i d tipicni za fizikalnu Q. Tablica 1. - a E "'.2 Dimenzija prikazati Dlmenzijska analiza [Q] odnosno jedinica [at svake fizikalne velicine u mehanici u obliku fluida se rnoze kao produkt potencija osnovnih dimenzija odnosno jedinica d [Q] = rv]= MQLbred HOL1r-1e~= b=l.S c D. b.. npr...4' . b=l.. za brzinu a=O. dimenzija i jedinica a tek u dinamici stlacivog strujanja taj skup se 1. d I Dimenzija L2 LTI L MLr-2 LT2 MLy-3 Jedinica u S1 sustavu m2 m/s m N rn/s2 N/s Pa k?/s Nm W Pa m3/s l/(kgK) m2/s2 . Nisu uvijek potrebne sve cetiri osnovne dimenzije . U tablici velicina u mehanici fluida... d=i).. liT'" [6J(wi~5] sr = kgQmbsCK (Ll) [a_J" "... i c=-2. I JJU!::V\VJ n"'_r. ... I FiZrkalna -veIic:ina I __ ..2 Oznake.I>tr~rf.- _povrSina brzina zvuka eromler sila gravitacija tezinski protok volumenski moment snaga tlak volumenski _potencijal specificna volumen rad sile gustoca plinska konstanta sile modul elasticnosti maseni protok - F - g G K In " E ML-IT-2 MTI M P p MUy-2 MUy-3 ML-Iy-2 OT-I L2y-2e-1 L2y-2 L2y-2 erotok sile energija Q R U u V l' masene unutrasnja fluida - llkg m3 rn/s 1 m kg/m-' m2/s Pas"~ rad/s 0 LY-' MUr2 L ML-3 L2y-1 ML-IT-I brzina struj_anja fluida -_zeodetska visrna fluida kinernaticke dinarnicke trcnja viskoznosti viskoznosti koeficijent kocficijent koeficijent naprezanje kut zracnost koeficijt>Dt nnvl"cinclrpo t:""" • A . W z P v JL (J) brzina vrtnjc r- l A t: N/mz.. Tako s dvije dimenzije: duljine fluid a ne igra ulogu dovoljne svih fizikalnih velicina u kinematici nestlacivog strujanja fluida mogu opisati U dinamici fluida gdje temperatura su tri dimenzije: duljine.. ... prosiruje dimenzijom temperature. vremena i rnase.(L~T-2e"= kategoriju L/r :[0ls?] 2 gdje su eksponenti d=t)..2 dane su dimenzije i jedinice nekih fizikalnih nekih fizikalnih velicina u mehanici fluida ... c=r-I.... itd.. Oznaka A. se dimenzije vremena. za silu a=l. rad m ML-Iy-2 L I "A .:'PO.. ..

gdje je k broj osnovnih velicina Cijim se dimenzijama mogu opisati dimenzije Citavog skupa n fizika1nih velicina.. Fizikalni zakon izrnedu tri fizikalne velicine se moze prikazati u dijagramu s m parametarskih krivulja. . sto je sadrzano velicina (mjemih dimenzionalno potencija dimenzionalno skupu koji glasi: Ako sarno bezdimenzijskim." je skup n fizikalnih jedinica) u skupu.. iz koje se (dokaze se 1) Prctpostavlja te se sastavi odrcdi 2) Iz skupa se skup n fizikalnih velicina za koji se smatra tablica s njihovim velicina simbolima izaberc i dimenzijama nezavisnih velicina.~Qn . Taka su sila. dimenzionalno od Ilfizikalnih nezavisnih njihova dimenzionalna nezavisnost prcma danom teoremu) . Qn-)=6.Dimenzijska allaliza 3 Treba naglasiti da je izbor ove cctiri fizikalne velicine potpuno proizvoljan.I ... Cini produkt =a Q? . ••• IIn•k) = 0. na nacin da se njena dimenzija prikaze dimenzijama fizikalnih vclicina iz dimcnzionalno nezavisnog skupa. masa i ubrzanje dimenzionalno Newtonovim zakonorn. a zakon izmedu eetiri velicine u m dijagrama. tad a skup n fizikalnih dimenzionalno nezavisan. gdje je k broj al=ar . moze se izraziti kao funkcija n-k bezdimenzijskih varijabli u obliku r (I1j. u dimenzijskoj analizi ima Pi-teorem koji glasi: Svaki firiblni Kljucno znacenje zakon i7T11edU n 0 fiilkifnih-veliCiiia Q/.. 3) Od svake fizikalne velicine izvan skupa dimenzionalno nezavisnih velicina formira se bezdimenzijski II parametar . Zavisnost izmedu dvije fizikalne velicine se prikazuje u dijagramu s jednorn krivuljom koja se moze odrediti s In mjerenja.. Il2. koji se opcenito realizira kroz sljedece korake: da upravlja fizikalnom pojavorn. a svaka krivulja je odredena Tablica L3 Potrebni broj mjerenja sa In mjerenja.. Q2' .. velicina ne moze onda biti Ako je n>k. kao sto je prikazano u tablici L3 u funkciji broja varijabli u pojavi Broj krivulja BIOi mjerenja m Broj varijabli 2 :3 4 5 6 06t je interes Broj dijagrama 1 1 m m2 m3 za smanjivanjem broja varijabli 1 m m2 m3 1114 m2 m3 m4 mS ostvariti primjenom Pi- u pojavi sto se moze teorema.. svaki s po m krivulja.Q. n=O. preostalih fizikalnih velicina u tom skupu. Q? "Qn 0 dimenzijama nezavisnom Q. a skup od n=3 velicine: brzina. Dimenzionalna nezavisnost osnovnog skupa fizikalnih velicina podrazumijeva da se dimenzija niti jedne od fizikalnih trivijalno osnovnih vclicina rjesenje dimenzija izabranog skupa ne rnoze prikazati u teoremu Q/. nJtL zavisne velicine. zbog n »k: opisane s dvije osnovne dimenzije duljine i vremena ne mogu biti dimenzionalno nezavisne.-Q2' .-m<iZen funkcijom G( Ql. u obliku i= 1/1-k . velicina broj k. se k dirnenzionalno iIi mjernim jedinicama. nezavisan.neovisnom promjeni mjerila (velicinska jednadzba). jer su vezane drugirn ubrzanje i kutna brzina Cije su dimenzije (k=2). te se umjesto njih maze koristiti bilo koji skup od cetiri dimcnzionalno nezavisne fizikalne velicine.

.sebf J1 pararnetar i . rezultati mjerenja nece lezati _na krivulji nego ce biti rasuti po citavom dijagrarnu . sto znaci da je problem kinematicki i dinamicki slicnih pojava. ukazuje da Je moguce je saciniti sarno jedan bezdimenzijskim Il parametrima. c) Funkcija geometrijski.. Slicnost dvaju pojava podrazu!llijeva iz rezultata dobivenih na jednoj pojavi rnogu odrediti rezultati na drugoj pojavi jednostavnim mnozenjem rezultata prve pojave s konstantnim koeficijentom (koeficijentorn slicnosti) . " f I . obitelj da se za beskonacnu principijelno moguce rijesiti sarno jednim forrnirati niti jedan Il parametar. medu velicina nepotpun.kut) vee je sama po .4 Na taj nacin skup od n fizikalnih Dimenzijska analiza velicina zarnijenjen je skupom od n-k bezdimenzijskih n pararnetara.a modeIsku d-) e) f) g) i prototipnu pojavu . Svaki Fl parametar se smije potencirati i mnoziti proizvoljnorn konstantorn. sto znaci da se ne moze skup od n utjecajnih b) ako je n-k=L. Beedirnenzijska+velieina (npr. iIi l1=konst. Pri tome vrijede sljedeca pravila: a) ako je n-k ~ 0. funkcija medu bezdimenzijskim n pararnetrima je jedna i ista funkcija z.. Postoji vise mogucnosti izbora skupa dimenzionalno nezavisnih velicina..ne ifiozebiti ukljucena u skup dimenzionalno nezavisnih fizikalnih velicina . identicnog a problem je oblika se svodi na T(JI)=O mjerenjem . Posebno.. a u taj skup se ne stavljaju fizikalne velicine ciji se utjecaj zeli promatrati izolirano (cilj je da se pojavljuje u sarno jed nom Il parametru) . Ukoliko je neka od utjecajnih fizikalnih velicina ispustena iz polaznog skupa. Il pararnetar..

gornja jednadzba prelazi u oblik: Izjednacavanjern sustav linearnih M: L: T: kojeg je rjesenje te eksponenata nad istim bazama algebarskih jednadzbi a- lijeve desne strane gornje jednadzbe. koeficijenta J1 s pornocu dimenzija povrsinske gustoce {J. L. I nacin . Ako se dimenzije {J. (v]=V. za eksponente a. strujanja . I dimenzionalno nezavisan. napetosti brzine a. T). gravitacije g.. [v] = III 11 It] '* V= L II] IZ cega Je dimenzija vremena t = LVI c lJ. i c..c_:O'----'Ic.Gravitacija vrerncnu g irna dimenziju u jedinicnorn . Oznake osnovnih dirnenzija su: [PJ=R.::n.. ubrzanja kojc JC dcfinirano kao prornjena brzine (a) O_c-'-it.. U ovom primjeru su to dimenzije R. T. v. sto se cini s pornocu prije spomenutog potencija teorema. L. osnovne dimen:rji€ za dinamiku nestlacivog strujanja su izraziti dimenzije i koeficijenta vremcna dinamicke I. ali istoj svrsi mogu posluziti dimenzije bilo kojeg skupa od tri dimcnzionalno nezavisne velicine. I izraze pornocu M..Dimcnzijska analiza . za opis skup velicina velicina {J..::li:::cl::·n::a:__:S::::f:_:_I n parametar koji se u mehanici _ ___:j_I/~\i_.l Treba tlaka p duljine Uradak U medunarodnorn SI sustavu mjera.:_:ti-=b-=-c=:zdimcnzijski fl!!ida naziva Strouhalovim .:. -.c:_:' c:__:o:_:d=.{/s] brojem . b. L Prvo treba pokazati da je skup velicina p.5 Piimjeii Pl. [lJ=L dimenzije: rnase. U nastavku se daju oba nacina .::o:::s:__:v:::c. koji Cine produkt velicina bezdimenzijskim. v. T prcma tablici 1.__·I--=b:_:i. osnovnih po kojem se trazi rjesenje tj.:c__:d_::a.Brzina jednaka v JC definirana kao promjena puta u vremenu... sile F. moze dimenzija fizikalnih Zadatak se moze rijesiti na dva nacina: polazeci od dcfinicijskih fizikalnih jednadzbi iIi polazeci od dimenzija fizikalnih velicina izrazenih s pornocu M. L. I dimenzionalno dinamike nestlacivog nezavisan. duljine i vrernena (M. IZ cega slijedi da je dimenzija brzine omjeru dimenzija duljine i vrernena.2.. slijedi -3a trivijalno posluziti +b -b +c sto =0 =0 =0 znaci da ostalih je (a=b=c=O). v. V. vi viskoznosti I.

te ako se dirnenzije koeficijenta dinarnicke mase i vrcmena izraze jednadzbarna (c) i (a) slijedi izrazena s pornocu dirnenzija R. te uz pomoc (b) i (c) slijedi: c C(!CP:_._ . a za dimenziju izraz (a).6 Dimenzijska analiza [s] = Ttl v21g1 je bezdimenzijski 17 paramet_ar. uz CF = u dimenziju T vremena siIe [F] =MLT2 RL3L (prerna tablici 1. brojem.Koeficijent povr5inske dimenzija koeficijenta sto daje napetosti se definira kao sila na jedinicnoj duljini. (d) Do istog rezultata za dimenziju sIijedi iz (d). V.elicina Froudeov . [aJ. L U obliku dimenzija viskoznosti [pI = MCITI = (Re) LI rlf· +c (LVlt \ RLV - .Gustoca broj u obliku Fr =:= _d. = A (povrsina) 2 f"-= M (Lv-"f = V 2 pl( '~ pv A) I se u mehanici fluid a nazrva koeficijentom O~IQ_ sile - .?_~ __ Vf_e~!2.Tlak p je sila po jedinicnoj povrsini. a u rnehanici fluida [v} (b) se definir~ kao_ Odn_?~ __.-2".Ji[ ..: volumenu fluida p je definirana =} kao sadrzaj mase m fluida u jedinicnorn R= [p]=M [V] [m3} L . {F] [F] = = [m] . iz cega_~Eiedi d~_j~ __ povr5inske napetosti jednaka ornjeru dimenzija sile (izraz __ UW_ i dulji_ll~. te vrijedi: [p] = lAf [P] = = RV2 (f) Bczdimenzijski odnos Ell = p/(+ pv 2 ) se _naziva Eulerovim brojem.L r2 2 M mase izraz (c).Y!JE.:._ sv '1 ~ 14'.Kocficijent dinarnicke viskoznosti JI ima dimenziju [pl = ML'lTI. Bezdimenzijski L.2) odnos koji RL]. iz cega je dimenzija ' mase (c) .Sila F je prema drugom Newtonovom zakonu razmjerna masi i ubrzanju . .r /2 RL3 " V2t:1 = RV2i} bi se doslo uvrstavanjem '_ II •• { ?a.!_=_~ 2_iL" I naziva _. [a] = [P] l7J (aJ = = RLV2 (e) Bezdimenzijski . cparametar~ koji sIijedi iz ~1_i_f!1~_ oblik JY. "f - (g) ri .

v. sto uvrsteno = [t] = [vr [111 .2 eksponenata potencija dimenzija p.<:: ML-1-.)e ._=t L 1 rsJ koja definira dimenziju gravitacije (j) iii s pornocu dirnenzija [Lt a iz tablice 1.e_ /< V t f//'.2 = [ML"T [LT't tc izjednacavanjern M: MOLT 2 eksponenata -3a nad is tim bazama =0 +b -b jednadzbi L: T: +c =1 (k) 2 lijevoj strani sustava (i). b=-l.1 (I) 0 +b -b +c 0 0 1 1 -2 -1 -1 T: 1 -2 r !~ 0 t'll.1) .Jednadzba koja definira dimenziju vremena Izjednacavanjern M: eksponenata a nad istim bazama slijedi =0 L: T: Rjescnje sustava -3a +b -b +c =0 =1 u (h) daje (i) (i) je a=O. a razIika =- Ocito je lijeva strana sustava (k) lineamih jednaka je sarno u desnoj strani gdje se nalaze eksponenti tipicni za fizikalnu velicinu cija se dimenzija prikazuje s pornocu dimenzija velicina p. prikazorn dimenzija prema tablici 1.---:V-" _ V·_2) I /'. r& VJYI /.. . I.Dimenzijska analiza parametar koji slijedi rz (g) ima 7 Bezdimenzijski brojem. b i c... c=l.' '7 'J C/1? II nacin Do rjesenja zadatka se moze doci i trazenjern t glasi (h) odnosno.T- z v/ .l v' i naziva se Reynoldsovim /\ Re ~ r-v'. oblik Re = pvlj J. v. I koji cine dirnenzije trazene fizikalne velicine .Jednadzba LV" sto odgovara izrazu (a) g glasi t= s v ·_b. za sve velicine u obliku velicina: M: L: -30 g F 1 1 -2 a 1 0 -2 p Wc7 1 -1 . Tako se mogu skraceno napisati sustavi lineamih algebarskih jednadzbi kojima se odreduju t a eksponenti a.

a njegovo rjesenje glasi a=l. c=-l sto daje kao u izrazu . . 1 ~ s~ (b}" dimenzije a=l. c=2 sto daje dimenziju kao u izrazu (d) sile F u obliku . U zadatku se traii zavisnost tangeneijalnog naprezanja T od preostalih velicina. sto daje stupae [ttl fj{ P1. pa se ono nece ukljuciti u dimenzionalno nezavisan skup.. sto daje dimenziju tlaka p U obliku kao u izrazu (f) (I) kojeg If = . tangeneijalno naprezanje r na stijenci eijevi zavisi od gustoce p i koeficijenta dinamicke viskoznosti J1 fluida. L. -""" -:= R. sile F uzima se treci stupac 2 ____ W ::c '\ desne strane sustava jednadzbi (1) kojeg tad a rjesenje b=Z. Tangeneijalno naprczanje je direktna posljedica viskoznosti i hrapavosti stijenke ciji se utjeeaj zeli posebno istraziti. 'v - .2 = RVL kao u izrazu ==- (g). te se ni tc dvije velicine nece stavljati u dimenzionalno nezavisan skup.. c=1 • se cetvrti stu pac desne [a] = RV2L kao u izrazu (e) r()]=-ff_?1[\/~t[eJ1".fV2~ - ~ Za odredivanje dimentije tlaka jJ uzima se pefi" stupac desne strane sustava jednadzbi je tada rjesenje: 0=1.. za kojeg onda ostaju vclicinc p.. v i D u Cijim se dimenzijama pojavljuju sve tri osnovne dimenzije sto je osnovni prcduvjct dimcnzionalnc nezavisnosti izabranog skupa I' LJ f ..8 gdje ce vrijednosti koefieijenata a. = A - DVL. b=Z. a=O. zatim od promjera D cijevi. J1 ML-1r-1 te se moze skup od 3 dimenzionalno nezavisne velicine.Konacno.. c=l." '2.Za odredivanje dimenzije koeficijenta povrsinske napetosti '}~ uzrrna strane sustava jednadzbi (1) cije je rjesenje a=l. 1'2.. srednje brzine v strujanja fluida te od visine hrapavosti k stijenke cijevi.r. b=Z.-I_'l_ e-.. b=l. Tako se za gravitaeiju g sa desne strane uzima drugi stupac za koji je rjesenje b=Z. b i c zavisiti od eksponenata u stupcu desne strane . c=O. sto je za ovaj primjer dano u sljedecoj tabliei: Velicina fizikalnih D k L fizikalnih v LT'I velicina i k=3 t: Dimenzija U tabliei izabrati L sc pojavljuje n=6 ML-1r-2 osnovne dimenzije P ML-3 (M. T). Uradak Prvi korak u provodenju Pi-teorema je saciniti tablieu s popisom oznaka i dimenzija velicina koje upravIjaju pojavom. za odredivanje dimenzije koefieijenta dinarnicke viskoznosti J1 vrijedi zadnji desne strane sustava jednadzbi (I).Za odredivanje je -------------------------- Dimenzijska analiza -[ . Primjenom dimenzijske analize potrebno je pronaci opci oblik zavisnosti tangeneijalnog naprezanja od preostalih velicina . ML -3 J = RV'L M L~ L T L '" L r "I_L MLT -" -1 U turbulentnorn strujanju fluida ustaljenim profilom brzine kroz okruglu horizontalnu cijev.

--T __ -pv 1 2 2 In . 5tO uvrsteno Pozivajuci se na pravilo f) uz definiciju Pi-teorerna po kojern se II parametar proizvoljnom konstantorn. . = ~. v spomenutom bezdimcnzijski. b. teorernu analogno traze (a) odnosno (b) sto vodi sustavu M: L: -- linearnih a -3a algebarskih jednadzbi: +b - +c T: trivijalno -b =0 =0 = 0- (e) kojeg je rjesenje (a=b=c=O). sto dokazuje dimenzionalnu nezavisnog izabranog skupa.<. c se odreduju temeljem analize dimenzija izraza (d) 5tO daje sustav jednadzbi M: L 0 0= 0 1 -1 -2 +a -3a +b -b u izraz (d) daje para me tar Ill' oblika +c (c) T: rjesenje kojeg je a=-I. Ill' sc prevodi u pararnetar III oblika. II' I b=-2. prcrna teorernu 0 dimenzionalno se vrijednosti eksponenata a. 17t smije mnoziti s = 2 II) . U trecem koraku provedbe formira se po jedan II parametra. c=O. b. od svake velicine izvan dimenzionalno nezavisnog skupa U ovom je slucaju moguce form irati n-k=6-3=3 n Ill' (s tangencijalnim naprezanjem) ima oblik (d) a. c prethodnom pnmjeru nezavisnosti nezavisnom da bi produkt 9 izabranog skupa skupu..Parametar II' I Koefieijenti Pi-teorema parametar. .Dimenzijska analiza Pi-teorerna je dokazivanje dimenzionalne i D. Prema poteneija bio Drugi korak u provodenju fizikalnih velicina p.

b=-1. U takvim je situacijama rjesavanje sustava linearnih algebarskih jednadzbi suvisno. u obliku (g) iii s poniocu dimenzija (h) sto daje sustav jednadzbi M: L: 0 0 0 1 -1 ·-1 +0 -30 +b -b U izraz +c (i) T: rjesenje kojeg je a=-1. n clanovima koji . 5to uvrsteno (g) daje parametar IJ2' oblika Reciprocna il2 vrijednost ovog parametra pvD J1. V stijenke k. prema G) . predocuje Reynoidsov broj = -- 1 il2 ' = Re = - v·b --_. vidi se da su koeficijenti a sustavi se razlikuju sarno po uz nepoznanice 0. U pararnetru il3 velicine kiD imaju istu dimenziju te je jasno da njihov kvocijent oznacuje bezdimenzijski II parametar.L . b=O. c=r-I.. (i) i (m).10 . k D 5tO definira parametar l"Ij u obliku (n) sustavi jednadzbi jednaki.. sustavima slobodnim odgovaraju eksponentima svojstvenim fizikalnoj velicini s kojom se formira pararnetar.Parametar il2' se formira Dimenzijska analiza s koeficijentorn dinamicke viskoznosti J. (e). c=-l. Ako se usporede ic u svim b.Parametar I"lj formira se s visinom hrapavosti n.3 5tO daje sustav jednadzbi M: 0= 0 0 r [LTlt [Lf (I) a L: T: rjesenje 1 -3a +b -b +c (m) kojeg je 0=0. = k pQvbDC (k) iIi s pomocu dimenzija MOLoTJ = L [MI..

naftovodima.4 brzine strujanja.a /'r-. itd .Jj~t'~~<.. u kojem su masene sile okomite na smjer strujanja. Uvrstavanjern olaksano znacenja eksperimentalno Il pararnetara odredivanje funkcije <l> za (iii 1) u odnosu u funkciji <l> izraz naprezanje prelazi u oblik (0) T 1 2 pv 2 0 k .zijska analiza Nakon formiranja II pararnetara fizikaini zakon izrazen funkcijom G(v. koeficijenta dinamicke brzinom v u horizontalnoj ravnini . J. Jednadzba ravnoteze ~-:.. odnosno <l> nepoznate kao i funkcija G. 'Ii) strujanju fluida ustaljenim profilom brzine. ~~) '------~ ~ 'A_ Clan se oznaeava trenja.. slijedi da su u ravnotezi normalne povrsinske sile od kojih u smjeru strujanja djeluje sila tlaka PI na ulaznom i tlaka P2 na izlaznorn presjeku.~. il3). 1.3 Treba istraziti zavisnost sile otpora R hidraulicki viskoznosti glatke kugle prornjera D potopljene u fluid (gustoce p. nekorn funkcijorn G gore navedenih pet fizikalnih v) =0 tablice s dimenzijama svih fizikalnih vcliCina u pojavi (a) jc formiranje . IL. k)=O sest dimenzijskih varijabli mozc se izraziti funkcijom t(ll!> il2. Dimenzijskom analizom problem nije rijesen do kraja jer su funkcije r. '. Izraz (q) predstavlja osnovu za hidraulicki proracun stacionarnog strujanja kako u cjevovodima tako i u slozenim cijevnim mrezarna (vodovodima.I T ~7 :..proflla rbrzirre): tarrgerrcijalno naprezanje po glasi D27f (PI . <l> ( Re.P2)-4= D7fL plastu cijevi koje je usmjereno suprotno t.1. ) PI.: od smjera _~.. niskotlacnim plinovodima. D. a odreden Je eksperimentalno daje se u Moodyjevom dijagramu. 11 p.! . pa vrijcdi opcenito G (R. Prvi korak p. D..2~~ ~ /tr"' P (p) formula za proracun pada tlaka UVrStavanjem u strujanju jednadzbe Co) u Cp) dobije se Darcy-Weissbachova profilom brzine Jeroz ustaijenim 2gu__g_~ cij~~L!s9j~_ glasi PI . Ako se promatra koji obuhvaca unutrasnjost ravnoteza sila u smjeru strujanja. te konstantrio (zbog tisfarjenog.P2 = 4 <l> (Re. Ako se radi pravocrtnom to mati da nema promjene kolicine gibanja fluida te suma sila na kontrolni volumen dijela cijevi duljine L mora biti jednaka nuli.Dimell.d~ ~ ~. Uradak ' definirana j1) kroz koji se ta kugla giba stainom Pretpostavlja se da je sila otpora velicina. Doprinos dimenzijske analize ogled a se u smanjivanju tangencijalno = varijabli na u pojavi funkciju cime je znatno G. I1j)=O tri bezdirnenzijske varijable iii eksplicitno ill= <l>(Ih.

koraku formiraju se bezdimenzijski dinarnicke viskoznosti !1 U obliku n parametri. a drugi od (b) ili pornocu dimenzija (c) Nakon izjednacavanja eksponenata nad istim . T. za sto postoji vise mogucnosti.. sto ornogucuje odnosno mogu se formirati dva nezavisne n Drugi korak je izbor skupa dimenzionalno nezavisnih velicina. ona se nece ukljuciti u taj skup. v. sto uvrsteno u jednadzbu R pv D 2 2 Pozivajuci se na pravo mnozenja preurediti u oblik koeficijenta sile R n parametara proizvoljnom konstantom parametar ITt se moze gdje jc fluida.~Cija je dimenzionalna nezavisnost vee dokazana U trecem koeficijenta u prethodnom primjeru. koeficijent dinamicke viskoznosti takoder nece uti u taj skup. a obzirorn da je ona posljedica viskoznosti ciji se utjecaj zeli posebno analizirati. b=-2. .0 algebarske jednadzbe: z: R\/L' ML:~'T'""~ eM L:l J'l 'l rr: J I.12 Velicina Dimenzija P ML-3 dirnenzija pojavljuju fizikalne velicine. c=-2. a D2n/4 povrsina presjeka kugle suprostavljenog strujanja se definira II 2=/-lPV a drugi bDc n parametar U obliku (e) IZ kojeg slijedi sustav tri Iincame MOl o . [LJ C .m o o 1 1 -2 +a -3a +b o +c (d) -b (b) daje a=-l. L. od tri dimenzionalno M. Analogno (1/2) (Jv2 dinamicki tlak. R MLT2 Dimenzijska analiza D v L LT-l JL ML-IT-I Iz tablice je vidljivo da se od osnovnih izbor skupa pararnetra. Ako se trazi zavisnost sile otpora R..bazama na lijevoj sIijedi sustav tri linearne aIgebarske jednadzbe M: L: T' kojeg je rjesenje II) = desnoj strani gomje jednadzbe :. dakle 1(=3. jedan od sile F. te ostaje skup p.

gustoea p. Ako bi sc raspolagalo sarno jednim mjerenjem COl=<I>(Re1)' one bi ponovo moglo posluziti za odredivanje sile F u jos uvijck velikom broju situacija kojima je zajednicka vrijednost Reynoldsova broja Re. bilo kojom brzinom u bilo kojem fluidu. 5to je moguee sarno za oblik konst Re sto je potvrdeno iIi R = konst . _ (g) - Za male brzine giban.. c=-1.L "'""' (h) eksperimentorn. .'b 'tV Prema tome. Opcenito za pojave koje su opisane istim fizikalnirn jednadzbarna i koje su karakterizirane istom tockorn u prostoru bezdimenzijskih varijabli (imaju jednake vrijednosti tih varijabli) kaze sc da su fizikalno slicne. u funkciju dva II para metra L"/ 1 #'t. kao predstavnik rnase. Jednom odredena bezdimenzijska funkcija <I>(Re) moze posluziti za odredivanje sile otpora F pn gibanju kugle bilo kojeg promjera.Jp_!_2. . 5to uvrsteno u izraz (e) daje parametar tt.. b_=-l. odnosno inercijskih sila mora iSeeZlluti iz jednadzbe (g).krV .A_.f 'l III oblika = v~~ koji oznacuje reciprocnu Re vrijcdnost Reynoldsova broja pvD J. vDJ. moze se pretpostavltt da ee inercijske sile biti zanemarive u odnosu na viskozne sile.L = 1 IIz = = v. oblika funkcija G medu iIi pet fizikalnih velicina.. iz koje slijedi jedna te ista vrijednost koeficijenta sile COlt dakle padaju u istu tocku prostora bezdimenzijskih varijabli... sluCa. . a za ta. prevodi se . /05I'Re) 2..a V. = p:D .Dimenzijska analiza 0 0 01 1 -1 +a -3a +b ·-b 13 M: L: +c (f) T: Rjesenje sustava (f) glasi a=-1.

. iz cega se zakljucuje da u fluidu koji miruje mogu postojati sarno normalne. liievi ce dio ostati u ravnotezi samo ako djelovanje bivsega desnog dijela nadomjestimo povrsinskim silama . a kvocijent . tada graniena vrijednost proS"jeenogtlaka .1A.a). Primjeri masenih sila su sila tezine koja je posljedica polozaja mase u polju sile gravitacije. Princip odredivanja hidrostatskog tlaka na masufluida u ravnoteii Imamo li odredenu masu fluida ( s1. Kod relativnog mirovanja nema deformacija cestica fluida. sila pri jednolikorn translatornom ubrzanju fluida akceleracijom 1 g.a.1A tako da tOCka M ostane uvijek unutar povrline elementa LfA. Fluid apsolutno miruje ako se giba poput krutog tijela (nema relativnog pomicanja cestica jednih prema drugima!). = a r ).1F/I1A oznacava prosjecni tlak na tu povrsinu. Sila . Gustoca masene sile inercijska 1 je sila po jedinicnoj masi fluida i ima dimenziju ubrzanja. Hidrostatski tlak Stika 1.statika fluida Fluid je medij koji se pod djelovanjem vrlo malog tangencijalnog naprezanja neprekidno defonnira (opstrujava).1F je sila na element povrsine . 1 ) koji je u ravnotezi. iii·1= g + OJ2 * r * er 1. inercijska sila pri rotaciji fluida konstantnom kutnom brzinom co ( r udaljenost od osi rotacije. pa stoga nema ni tangencijalnih naprezanja.1F/AA. a oznaeujemo ga s p pa ce biti I P =1!:!.1F ko]e djeluju na elemente AA povrsine presjeka. pa je presijecemo nekom ravninom A i odvojimo jedan.1. recimo desni dio.1F/AA. tlacne sile. Hidrostatika . 1= g . npr. nazivamotlakom u totki M. Moguce su i kernbinacije masenih sila. Smanjujemo Ii povrlinu .1. a e 1= 0/ *r *e pri cemu je r jedinicni vektor koji pokazuje radijalni smjer U odnosu na os rotacije. (f =. kada element I1A teZi nuli. Kod fluida u mirovanju iIi relativnom mirovanju vanjske masene sile i povrsinske sile tlaka su u ravnotezi.

bilo u gjpapju. ODa je iednaJca u svim Drugo svojstvo se moze dokazati prema donjoj slici: 8 r x . tj. Dazvat cemo ga kod miroyan.Tlak 'e skalarna ve1icma a kako se 'avru'e kod ravDotcle fluidnih masa bilo u inirovanju.a_hidrostats ill! tlakom. 2. ' Taj hidrostatski tlak ima dva svojstVa: 1. veIiCina daka se ne mijenja s polofajem te plohe. tlaena sUa uvijek je Dormalna na svakoj plohi zamHljenoj u fiuidu.hidrostatski donja slika: • rlak se moze definirati preko masenog volumena kao sto pokazuje Hidrostatski tlak = tezina stupea tekucine po m2 h 1 • tlak= p= mg A = pVg ::: A pgh v= 1 hA tezina : mg 2 .

3..~_~.jH-+~ 9A1+#dp I " I dp = ftg dz. L1z·1 Mjerimo Ii.E.. .. dA P +.J'_?:.Do zakona promjene hidraulickog tlaka s dubinom dolazimo elementarnim razmatranjem nestlacivog fiuida (sl. ] odnosno ako prijedemo na konacne velicine lL1p = (!g . I (2) Izraz pokazuje koji tlak vlada u fiuidu na dubini Llz od povrsine.PI pa mozemo izraziti neki tlak p 2 pomoeu poznat2g tlaka p {) . Prema tome je p apsolutni tlak na tome 3 .) . na koiu vee djeluje neki tlak Po (recimo atmosferski tlak). tlakove na razlici . L1z. dakle.!L_ tlak koji djeluje .. = Po + eg . ) Z dG dG =dA dZf}g pg(z+dz) dp (promjena tlaka) Slika 3. za L1 = P 2 . 4.. dG = dA e g =.dubine L1z (s1. p ce biti _~ko i~6znati tlak P J = Pm..r~~u pl!ev~e~_5·!()bi~ vamo hidrostatski tlak u fiuidu Ip rnjestu.razlikovat ce se oni. (p + dp) .

Po = IJglz. dakako. visina tlaka.2 m = 1200 mm stupca vode. To posebno vrijedi kad na povrsinu tekucine djeluje atmosferski tIak.088 rn = 88 mm stupca zive.51 m = 151O-mm stupca alkohola.e~~ atmosferskome.2 = 1] 772 Pa Taj tlak rnozemo izraziti npr. strogo uzevsi.. 4. =P/Oag = 11 772/780·9. Ta se greska najceSce deSava bas kod pretlak_~_p!. tako da tlak u kapljevini odreduiemo iz formule Taj nam izraz dopusta da izrnzimo tlak visinom stupca fiuida. ili stupcem hi = P/(h g = 11 772/13 600 . 'Tlak izrazavamo iedinicom koja ie kvocijent sile i povrsine. npr.. vee naprosto s »P(l. ili stupcem alkohola h. 4 li .----- Ip = Po ~h gg·f Premda uvijek postoji (rnakar i neznatan) tlak na povrsini Po. 1.__ Obicno oznacuiemo dubinu_od povrsine Liz = h pa jedmillzba (2 ) pre1azi u oblik . Tako ce npr. na dubini h = 1. nije ispravno.81 = 1. sto. 9.r S1. 9. Pa (= N/m2). mi se redovno zanimamo za pretlak nad onim koji vlada na povrsini L1p =p . = rle-s zive = 11772/1000 .. naime To je av. visinom srupca vode: h. Vrlo cesto tai pretlak (zbog kratkoce) ne oznacuiemo s L1p.81 = ).81 . Dakako da ne moramo upotrijebiti isti fluid kojega tlak mjerimo. 9.81 = 0. Visinu tlaka izrazavamo stupcern fluida.2 m od povrsine vode tlak iznositi P = eg h = I 000 . -----.

LJp Medusobni odnos prikazan je u dijagramu.kod podtlaka: P < Pa P = P.kod pretlaka: P > P. OznaCimo Ii apso1utni tlak s p. barometarski Catmosferski) tlak irnat cemo: . 1 pretlak L1 . flak Pa atm. flak I I II 01 atm.__ barometarski tlak .e~ 10 nun stupca vode.live (ottitavanjem na zivinu barometru). !J'nija Jp pod flak It + J I I Ip aps.75 x mm stugca Ziv. Buduci da gotovo svi nasi instruinenti za mjerenje tlaka (osim npr. premda ih skraceno zovemo jednostavno tlakom.pokazuje vakuummetar. U meteorologili. tlak aps.Preracunavanje je vrlo jednostavno Tlak atmosfere . to su svi ti tlakovi relativni. upotrebljava se jedinica milibar. barometra) pokazuju pretlak s obzirom na atmosferski. .n --S ui-bnija PI) a relativni s L1p.testo se izrafuva visinom stupca . Kod visih tlakova upotrebljavamo bar 11 bar = 10SPa 1 bar= 101325 Pa p (j) I}iJp . manometarski tlak = apsolutni tlak . a to je 1 mbar = 100 Pa = 0. dakle razliku tlakova medu mjernim mjestom i atmosferom. LJp .pretlak p aps.atmosferski tlak 5 ! f . p = P.pokazuje manometar P 2 podtlak i1p .

Na slici 5. u mirujuci fluid konstantne je povrsina A potpuno o Po x --:_=--=--:=-:::p=konst:::- --------y A Slika 5. SiIaFh uslijed lineamo promjcnjivog tlaka (kao ~to je slucaj u velicini. u kojoj se nalazi od tensta povrsine u smjeru potopljena veceg tlaka .2. a po velicini je jednaka integralu normaIc gleda u suprotnom smjeru Sila Fo konstantnog tlaka Po ce biti jednaka Fa = PoA poviSirie . Sila tlaka na rayne povrsine Na ravnoj je povrsini jedinicni za silu tlaka na povrsinu vektor normale n stalan po smjeru po velicini.. Sile tlaka na ravnu povrsinu Lako se pokaze da jc sila Fh uslijed hidrostatskog tlaka pgh jednaka 6 ..1. po Hvatiste prikazana gustoce sile Fh ce biti pomaknuto ravnina p. te se izraz prikazuje integralom F = --n J A P dA Iz gornjeg izraza slijedi da je sila F paralelna sa pravcem od smjera norma le. biti jednaka i djelovat-CeuteZisru apsolutnom mirovanju i relativnom mirovanju pri translaciji) produktu tlaka Pc» koji vlada u tcZiStu C povrsine i njene plostine ce.

_ If.. Yc udaljenost teZista C" od slobodne pomine.~l. 'I su glavni i centrifugalni moment inercij(t-pomine A u odnosu na.{ YcA I{ '1 (3) Llx = YcA (4) gdje je he dubina na kojoj se nalazi teziste C povrSine A. prema slici 5.sVojstva ile1cifipOVf~ifia Glavni moment inercije Glavni moment inercije Centralni moment inercije Povrsina 1{~ 1>7'/ 1£.Judaljenost OC prema21~~U._12 --12 ab3 0 I b{2 A = ab r-./ -- a{2 -~ b{2 1-- a/2 ba3 . Geometi:ijsKa . mjereno u _ravnini u kOjoj se nalazi pomin<!.-k 1] i J. Izrazi za izracunavanje povrsine su dani u tablici 1.!. osi { i kroz teZiSte.a pomaci Ax i Lly hy hvatista H (sile Fn) u odnosu na teZi~te C su definirani izrazima . polozaja teZista i momenta inercije za uobicajene Tabliea 1. ~ ] -- -4 lI'R4 --4 lI'R4 0 A= Rll1' 7 .

Tablica 1.3927 R4 '7 ° -----_-- -I -36 I - - ba3 -- ·-(b 72 002 .'l 4R I----+-----t--t.1"'1 If.05488 R4 0.05488 R4 -0.2d) b ab A 2 ----4R 31t 1--- -- ° .01647 R4 Za vertikalno uronjenu uronjenu povrsinu ({) ({)=- tt horizontalno povrsinu = 2 -+ ) prerna slici 7 a) vrijedi vc=tic.1----. te (3 ) i (4 ). sro se lako pokazuje s pomocu De zavise od dubine izraza Fh. sto te ce sila Fh se slaze i sa cinjenicom da je hidrostatski tlak u horizontalnoj djelovati u teZistu povrsine. nastavak t--- Povrsina l{( --_-. R R 31t 0. (5) 8 .1098 R4 0. a za 0) Yc 00 te su pre rna ravnini konstantan 6x=~y=O. kao i za slucaj konstantnog tlaka PO-· Mornenti Mx i My siIe hidrostatskog tlaka u odnosu na teZiste C povrsine na kojoj se teziste nalazi.

a) otvoreni sprernnik b) zatvoreni spremnik pod pretlakom iii podtlakom zatvorenog spremnika Stika 8. o Po =-- I~r.(6) >. hcA 2 Yc ~ sin 1? -+ 00 a) {} = . sile konstantnog tlaka Ce se djelomieno pongtiti. Ako u spremniku vlada pretlak. . Sila tlaka na povrsinu otvorenog Kod zatvorenog sprerimika u kojem vlada tlak po. Tako bi se kod spremnika otvorenog prema atmosferi sile atmosferskog tlaka izvana i iznutra medusobno ponistile te bi jed ina sila na stijenku bila ona od hidrostatskog tlaka. Slucaj vertikalno i horizontalno uronjene povrsine Kod racunanja siIe na stijenke i poklopce spremnika treba obracunati siIu tlaka s obje strane povrsine.!!_ b) v=o Stika 7. a za slueaj podtlaka Ce sila Fa gledati u suprotnom smjeru ad onog na slid 8b)) jer Ce tlak Pa izvana biti yeti ad tlaka Po unutar spre~~i~~ 9 . kao sto prikazuje slika 8 a). razlicit od atmosferskog tlaka pa. sUa Fo Ce gledati kao na slici. te Ce ostati rezultantna sila Fo razmjema manometarskom tlaku u spremniku kao 5tO prikazuje slika 8 b 1.

a za slueaj podtlaka (PMO<O) ona Ce biti ispod stvame slobodne 10 L i .-. Za slueaj jednakih su potpuno potopljene mimosmjernih u fluid moze tlaka.1-._.!_Q_ __ __pri1<~t_:~_~~~p!~~ka. fiktivne sJobodne na dubini povrsine pretlak PMo=rgh.._ .. zamijeniti sa fiktivnom slobodnom povrsinorn. Fh 0 a) istosmjerne sile Slika 9. . akod mlmosmjernih da je bi se FR Na sila rezultanta ~vrSine.L.":'EliZe _ veooj sill.-_ _- fiktivna slobodna povrsina . Flll'ezultanta je wan vrijednosti veca je izmedu od sile njili.-. vladao oba upravo pretlak PMO. Ij . tada bi raspodjele i sile tlaka spremnika bile jednake.. tlaka. r:g H c Slika 1 0 Definicija Za slucaj otvorenog spremniku spremnika. .. tezista povrsine Ako A. prikazuje polozaj rezultantne sile FR=Fh+FO za slucaj istosmjernih mimosmjernih sila Fo i Fh' D.. Odredivanje Ko(L istosmjemihsiIa _sila fn.sile_ Na slici 9h) je pretpostavljeno Fb po . . Udaljenost manometarskog tlaka biti iznad stvame na kojoj vlada atmosferski tlak._~_ drugi . sila na strani veCe . na kojoj vlada manometarski tlak PMo. ~!_l zatvoren.. __ <?rl_~ojih je jed~_ atmosferi..__i Fb rezultantna sila Na rezultantne b) mimosmjerne sile sile Fa i. Fo = -Fb fiktivne one bi emile spre&:._. na slobodnoj u fluidu povrsini._ povrSinama se direktno otvore~rema siIe Fo konstantnog tlaka i site Fh hidrostatskog uvodenjem slicj_. bi U h vlada u zatvorenorn koja se nalazi a tada na visini H iznad na jednake C. To znaci da se za izracunavanje sile na potpuno potopljene povrsine moze stvarna slobodna povrsina..-... .apsolutnoj iznad koje Fo· Za slueaj sila Fo>Fh rezultantna izraeunati slobodne nalazila teZista C.v-:..Slika 9.rR :r F +F h .Ako u spremniku vlada pretlak (PMO>O) fIktivna slobodna povrsina ce povrsine.v =D. sprernnik. h= PMl2. te provesti proracun sile kao za otvoreni izmedu stvame fiktivne slobodne povrSine je jednaka visini PMQ.' _.

slobodne povrline. za slueaj mirovanja dvaju fluida Stika 11. nego u smjeru rezultantne masene sile sile f. velicinom rezultantne masene i za slucaj proracuna sile tlaka u relativnom mirovanju pri 5 razlikom da se dubina h ne mjeri od slobodne povrsine vertikalno prema dolje.. Fiktivna slobodna povrlina se moze uvesti razlicitih gustoea prema slici 11. - a gravitacija g se zamjenjuje f. Fiktivna slobodna povrsina u mirovanju fluida razliCitih gustoca Sve izlozene formule vrijede translaciji stalnim ubrzanjem. I1 .

y) cIS]. 5y pdSx pclSy pdSz (10) -f r. x) dS .. kao moze u slika 12. Orijentirani Iz izraza (8) slijedi dS . 12 !I . Slika 12. cos (n.3. projekcija je nega~a. i :-----l + dS ""-«n. y)J x gdje su dSx. . = -J S.(wrsine je pozitivna. y i z. x) i + cosf. za kut jednak 9()0 povrsine biti Wzitivne. y) J + cos(n. negativne £rojekcija !. se taj vektor i svaki vektor obliku . cos (n. mllUji od 900 projekcija _p.---Y b IdS Ii = dSx dS I+ dSy J + as. a ako je taj kut veti ad ~.1. :~ = dS . Primjenom izraza"_ (8) __ i razlafuCi silu jednadZbe F na komponente Fx> Fz. gledano prema slici 12. Sila tlaka na zakrivljene povrsine Sila tlaka na zakrivljenu mirovanju je definirana povrsinu izrazom pofopljenu u nestlacivi fluid u mirovanju ili relativnom pli definira uvjet da (7) gdje je tlak bude okomit na povrsinu S Ii = cos(n..y bi bila jednaka nuli. a projekcije to~ elemen_t_a dS&-_dSy i . tada komponente. z Ako umnozak shvati vektora kao normale i elementarne = <is DOVJ:Sine dS 5to prikazuje razloziti na vektor kao cIS Ii. Ako je tai l$!!L. z) k se jedinicni vektor normale na element povrsine dS. z) dS je uvijek pOZltJvna velicina. z~ (8) elementarne osi =(n. izraz Fx Fy (7) se moze pisati u obliku tri skaIarne _J s.dSz--lllogu iIi jednake nuli sto zavisi od kosinu~ kutova 5to ih vektor normale zatvara sa pozitivnim smjerovima koordinatnih osi. Element (9) element povrsine iz smjerova x.)1 + dS rosin.n. cos (n.ije povrsine dS. dSJ' dSz projekc.

. S....!& jednake nuli". polukugle 13. Siika 1-4.)S a ~s<o Z :::0 -c)-Vanjska povrsina S z r Cetvrtifia povrsine'kugle Slika b-) -Pelevina -pevrsine-cilindra. ~je~c:_ije jedna~ F1. proiekcija iz smjera pozitivne osi z ima oblik .. Slika 13 odredivanje projekcija sx. a projekcija Sz je negativna jer vektor vanjske normale s pozitivnim smjerom osi z cirri kut yeti ad 900.silu uzgona. nuli.1?0lukruga smjera ii i pozitivnog cetvrtinj z u svakoj S7. i Sz proiekciie negativne zakrivliene povrsine S na koju ilustrira se trazi sila. Isto od dvije identicne osi eetvrtine 13~projekciia Sy' Povrlina a' na drugoj Sy povr~ine pozitivna. ~!. Sy i Sz nekih povrsina. jet' je pozitivni tlaka su prema izrazu dio p.jednak 90°_:_li_'!_ slid 13c) projekcije Sx i Sy su jednake nuli. 12 navedenih primjera se moZe zakljuciti da su oblika .)" su jednake __ ~_JJ~~. a mogu biti pozitivne.. povrsina. Projekcija projekcije zatvorene negativnom dijelu. koja se i p?zitivna je jec je kut toCki manji ill jednak 900. _Po_~!om je _p'rindpu na slici13 b) jednaka nuli. Kornponente ~. ili jednake nuli.~~~_(povrSin~!9.ka.~_ . Sx je jednaka kut izmedu eetvrtini polucilindra nuti jer se sastoji normale gdje je na prednjoj (pozitivna je 'taj kut veo i pozitivnog smjera ad 900 _(negativna _x manji od-9o:' Cetvrtina). __ok je projekcij~ __ d ~p Sz je oblika luka polukruZnicc i takoder je jednaka nuti jer je u svakoj totlci povrsine kut izmedu vektora normale i osi. S. jer su projekcije po~~in(l jednake. pravokutni. z .zatvorcnu -~vcii~~ na ~ijek.n:i~ntnog~· pozitivnim smjerovima osi i na.. Primjeri odredivanja projekcija U slu~ju dobije izmedu vrijedi kruga ~ine vektora oblika nonnale eetvrtine kugline pomine.U gornjcm takoder su izrazu Sx.prikazuje zakrivljenu povrsinu potopljenu u mirujuci nestlacivi fluid. prema osi slici projiciranjem i za povclinu povclina). sto je sukladno zakljuccima ~a... -PoSy I1 FO z Ocito ce (11 ) = na -PoSz negativnim Efojekcijama povrsina sile djelovati (odnosno u obrnuto"-S}I~~k. 13 .>O Sy =0 0rx y z z x \__. F~ sile FO konstantnog (1 0) ~ = -PoSx.~.

. I I 1 '." I .. Projekcije Sx i Sy su ravne povrsine uronjene u fluid pod kutom z?=9O" (vidjeti sliku 5...~ I I .......... Ponovo ce sila u pozitivnom smjeru osi .._'1I v I ......).z o y I~/ '. 1_-_. ako je projekcija Sx negativna i obmuto ..> Stika 14 Sila tlaka na zaktivljenu Postupak odredivanja komponenti Fx i Fy siie F povrsinu . -+-... _. :"'1 .r.rl:c_. . I I .h y S I{{ y = -pg\Sy = hy hy 'ISyl I{< (13) Ll~ ..': ': ciJr=hdSZ I I ." .~- I ' L-/ I . ( I . = centralni moment inercije S obzirom sile Fx (u Fx gledati izrazi za povrsine s.. I "': _I I I I I I I I .. u izrazirna za pomake hvatista H.. da projekcija Sx moze biti pozitrvna ili negativna. odnosu na teziste CJ je povrsina Sx uzeta s apsolutnorn vrijednoscu .. F. ISyl 14 u [/ .... = -Pey LlJz..1 ~ I~ I x -_--'r---t--r-f_.. hidrostatskog tlaka Pb uslijed = pgh je analogan postupku odredivanja siIe na ravnu povrsinu...... Analogno slijede komponentu siJe Fy i izrazi za pomak njena hvatista Hy U odnosu na teziste c.i (4) uvazavajuci oznake na slici 14 moze pisati / 'l'J = glavni moment tnetcije (12) /'K.. te se sukladno izrazima za silu Fh na slici 5.......-· .'/.

ocito ce prolaziti tezistem volumena V. Ako je zakrivljena povrsina s jedne strane u dodiru s fluidom.l.mirovanja pod djelov~njem gravitacije. gdje je projekcija Sr. mjere od slobodne povrSine. kutnom brzinom.. komponenta sile F. 15 . a da je umnozak h dSz jednak diferencijalu dV obujma V izmedu povrsine S i slobodne povrsine.. slijedi da je vertikalna komponenta Pz sile hidrostatskog tlaka na povrsinu S po velicini jednaka tezini fluida koji stane u prostor izmedu povrsine S i slobodne povrsine.Izrazi 112) i (13) su valiani liZ pretpostavku da se ishodiSte koordinatnog sustava nalazi na slobodnoj povrSini. projekcija SI i Sy. Komponenta Fz sile hidrostatskog tlaka se odreduje iz izraza ex r. vrijcde i za sluea.. dubina h _ mjeri u smjeru rezultirajuceg vektora masene sile f. pg~!dV = -pg J v dV -pgV (14) prema slici 14.. reiativnog mirovanja pri translatomom gibanju stalnim ubrzanjem.E!. Ako je zakrivljena povrsina potpuno uronjena u fluid.. Naravno da izrazi ( 12 li 13lJ_(_1S. S obzirom da je sila Pz jednaka tezini. smije se primijeniti postupak s fiktivnom slobodnom povrsinorn. a vrijednost gravitacije _8_ se zamjcnjuje s _~solutnom vrijednoscu f . Za primjcr povrsine prema slici 13 c). 1 projekcija Sz bila pozitrvna.5_ miroyanja . negativna. Uzimajuci da su gustoca fluida gravitacija g konstantne velicine. sila konstantnog atmosferskog tlaka izvana se obracunava tako da se proracun sila vrsi s pretlakom. ukupne masene sileo Za slueaj relativ.rotaciji konstantnom . bi gledala u pozitivnom smjeru osi z . a s druge strane s atmosferom. te bi sila Pz gledala u negativnom smjeru osi z. te se moze pisati da je (15) Tako bi za povrsinu S prema slici 14.. za izracunavanje komponenti sile hidrostatskog tlaka za slueaj apsolutnog . =- Js.. sila tlaka na zakrivljenu povrsinu se Odreduje_ d~ektnim integriranjem izraza (7). U tom se slueaju. odnosno da se dubine h~ j hy na kojima se nalaze teZista i <. Predznak komponente sile Pz ovisi 0 predznaku projekcije Sz.L.. prema slid 14.

osnovnoj jednadzbe Instrumenti jednadzbi ravnoteze za mjerenje ravnoteze se more objasniti princip mjerenja a manometri tlaka. tj.. ispunjene fluidom gustoce p koji se ne mijesa s fluid om gustoce Po.1.~osfer.bio Pozitivni . (16) 1 do toCke 2' meta a promjena smjeru tIaka masene s pozitivnim sileo Razlika predmak9m. prikazuje diferencijalni manometar za mjerenje razlike tlakova u tockama A Slika 16. tlak se naziva pretlak. jer je smjer puta suprotan tlaka se naziva manometarskim tlakom.Pa = Pogho .£!!!. Tako IpMA Slika 16 = PA . IPA = Pa gdje je poklapa promjena sa + Poghotlaka ad masene ~ tocke sile. Ocito je gustoca Al veca od gustoce p.manometarski shematski i B dviju posuda. tocki 1 kojem S pomocu jednadibe sve promjene ravnoteze se moze izraziti tlak u tocki A kao tlak u se dodaju tlaka iduci od tocke 1 do tocke A. U tocki 1.~lak.. prema s negativnim i . ow ubrzanja kojib i kutne brzine na se rad zasniva su hidrostatski ili tekucinski Ir • " h AI Slika 15.§kog _predznakom. (16) z. prema slici 15. Shematski priJcaz diferencijalnog manornerra 16 u . vlada atmosferski tlak Pa> a u tockama 2 i 2' su tlakovi jednaki. Slika 15.. ubrzanja i kutne brzine S pomocu rotacije. smjerom od _!oCke 2 do tIak. tlaka se nazivaju maflometrirna.4. toCke A apsolutnog jednadibi jer se . Principi mjerenja tlaka..pgh I bi manometarski (17) a negativni . prikazuje hidrostatski Shematski prikaz u obliku mjerenja U cijevi tlaka za mjerenje tlaka u tocki A manometar posude.

Ponovo gustoca je Pl uvjet oblika da se tekucine u manometru ne mijesaju... Postavljanjem jednadzbe ravnoteze B. (20) kutna ~ brzina u rotacije je prikazan d. Prikaz principa mjerenja sila ubrzanja ga ani pravac slobodne p_ovrsine s m(ll!enih i trokuta sto i krakom U cijevi na slid 17. Princip stanju Pri rada tahometra konstantnom se prosjecno kojim se mjeri nalazi (j) mirovanja se tekucina u istoj horizontalnoj brzinom se podize ravnini u svim krakovima cjevcici tahometra nalaze ostaje promjera rotaciji kutnom spusta krakovirna promjera fluida udaljenosti R od osi rotacije kapljevina na visinu hlo a u centralnoj kolieina D.. na ista. da se moze zane mariti zakrivljenost slobodne cjevcice promjera 17 . na koji slici se 18. Ako manometru stalan. horizontalnim ubrzanjem moze posluziti za mjerenje Pa I a .. slijedi jednadzba manometra ( 18) iz koje se lako odredi razlika tlaka PA _. PB' na temelju poznatih gustoca a izmjerenih prema slici visina 17..L~jedi odnosno prema a ~~x ~ Za verziju Zbog ubrzanja -LT2 akcelerometra kraja 2XI = ---1: g slici (19) kraju povrsina cijevi je mjeri a pretlak PM . ~ L a) Slika GledajuCi _... 17 b) se na zatvorenom polozaj tekucine u se manometar tada vrijedi i slobodna zatvorenog se mijenja manometra PM. a) . U . koji se giba stalnim tog ubrzanja.slienost horiwntalom trokuta _~ b) 17. tako d. hI i hzManometar oblika U cijevi. pri cemu u tahometru (21) pri cemu povrsine je pretpostavljeno unutar da je d < <R. od tocke a A gustoca do tocke PJ je ocito veta od i Pl. kapljevina te vrijedi za visinu h.. tekucine promjenom u otvorenom pretlak kraku nalaze u istoj horizontalnoj odnosno ravnini a= PM pL PM = paL. a) ho..

.. i d Dj . . . ~ ~:2I 1 (23) Kombinacijom izraza (21). (22) i (23) slijedi izraz za kutnu brzinu OJ u funkciji pomaka h.····-··-··-i···~····---" w=O ~ R "'------oduzeti volumen Si.. na temelju kojeg se izracunava kutna brzina o: 18 .--------- 2g 1 +2 d (D}2 R2 __ _!_ D2 8 Jh (24) Obicno se tahometar izvodi tako da se u srednju cjevcicu. stavi stap s kazaljkom s pomocu koje se ocita pomak h.. promjera D. . w . cD «=konst. ...d dodani volumen . \\ .ika18._~ . _ ho=h+W Iz jednadzbe 4g T D )2 (22) slobodne povrsine slijedi Iho + h. Prikaz principa rada tahometra Veza medu visinama h i ho je dana izrazom h = H2( 4'Q CO'R2 tj.. . .--.---~~~~.-. ..

aneroidi). Barometar . osnovi.mjerenje apsolutnog tlaka Apsolutni tlak atmosfere .4. izgleda kao na slici 19. Ti su baromerri zbog_ toga vrlo toeni. koji. tlak Paz morat ce u cijevi na isto. To [e maksimalna visina do koje ce se kapljevina uspeti u cijevi._ kojemu drzi ravnotezu.. Buduci da na slobodnu povrsinu kapljevine djeluje atmosferski. Ima.• Sastoii se od staldene na vrhu zatvorene ClJeVl._ barometarski tlak ~i<:. popet ce se kapljevina u nio] do stanovite visine jer su u cijevi ostale sarno pare kapljevine._ri~<? _?~!·ometrom. a tlak zasicenja zivinih para je.!_ezina stupea kapljevine u cijevi.1.1. i drugih barometara (npT. kod normalne temperature tako malen da gamozemo zanemariti.__!L IPa h. dakako.~ 19 . eg ] Za barometre se redovno upotrebljava Ztva jer je njezina gustoea tako velika da cijev moze biti kratka. razini vladati isti tlak. I 11 II II II II :~I" ~ . koja je donjim (otvorenim) krajem uronjena u kapljevinu izlozenu atmosferskom tlakuJ!x_ U -=- I I I I I Slika 19 Princip barometra Iscrpemo Ii iz cijevi say zrak.

Princip spojnih posuda U tocki J\. p 2 = PI (npr.0 isti tlak u tekucini. P2)!gg·1 (24) Razlika medu objema razinama jednaka je razlici tlacnih vrsina na povrsinarna. na povoljno odabranom horizontu 0 _. 21 ). kao kod spojenih posuda na slid 20. I I I I I I I I I I I I horfront Slika 21 Zidarska vaga 20 • I I I I I I I I . PI i P2' to mora biti. Spojne posude . visine u oba kraka biti jednake.5.1.princip zidarske vage Imamo Ii.I tlak je a U tocki N Buduci da mora biti PM = PN' E- to je: hI = h = (Pt _. zidarska »vaga« _. ukoliko se tekucina ne krece. Pa = atmosferski tlak). sto nam je poznato 1Z svakodnevne prakse (npr. Iz formule (24) opazamo da ce pri iednakim tlakovima na povrsine. Slika 20. tj. u objema ograncima razlicite tlakove na slobodnim povrsinarna kapljevine.

KoIiko je iz sadasnjih istrazivanja poznato.To 21 (4) .I g [1. dakle l_(PO)l/lll -e. . nad kojom se proteZe gotovo 15ezr80l8 eksosfera (i tu se poda<.56.1. izlazi (2) H=odnosno H RTo CPo (Il- 1 )/n f p p-lIn dp .za se stratosfe'ra. ona kod koie se mijenja po zakonu politrope. Ravnoteza atmosfere Atmosferom nazivamo plinoviti plast oko planeta. troposfera. Zemaljska se atmosfera proteze do pribIizno 400 km visine Cpodaci se dosta razlikuju). Tlak se pri tome rnijenja U ovisnosti 0 visini (1) (Zriak minus zatosto s porastomdffpada dp).razlikuju). Iznad troposfere do oko 80 Ian visine pru.6.p Kombinacijom dobivamo V e~' s jednadzbom stanja plina lIe = = lIe = RT/p 1 (Polp)l/n ~To = RToP ~_~ o Po~ (2) gdje su Po iTo vrijednosti na povrsini Zernlje (H = 0).5 °c. = __ n RTo n·. u kojoj temperatura pada s visinom. . Stvarnosti se naivise nribliZava tzv. Za dva stanja (s indeksom »0« i bez njega) bit ce.. - P.(. e P v= ll pIeR = konsr. ti. He) n':l . odnosno od Po do p. Proucavat cerno sarno troposferu (do ~ 11 km visine). Nad stratosfer. Stupac atmosfere koji se uzdize povrh ZemIjine povrsine pritisce na nju tlakom koii zovemo atmosferskim tlakom. politropska atmosfera. Uvrstimo Ii izraz u (1) te integriramo od 0 do H.L)n-:l) Po (3) Odatle rnozerno proracunati promjenu tlaka s visinom _p_ Po = (1 _ ~nR I . a napose oko Zemlje.5.pm ski se do visine do gotovo 400 km ionosfera.i i nazivi. Do oko 11 kID (na polovima 8. a ne ekvatoru 17 km) proteZe se av. u kojoj vlada konstantna temperatura ad .

gdje treba komparirati performance letielica. . J V ~ ~ ~ 8 0... Zato je dogovomo usvojena....-: " '"~ ~ .. bar ~.. linearan pa iznosi: IdTldH = -g (n ..() '0 f 0. a osim toga i s vrijednostima Po. flo.. ~ . osobito za potrebe zrakoplovstva..i!.t.. Qo X...temperatura to = 15°C = 288 K .225 kg/m3• Siika 1" prikazuje promjenu tih (i drugih) velicina s visinom. k. 300 t3 0 . 2'0 220· 200 ~ -80 -100 0.. kola je odredena ovim velicinama na Zemljinoj povrsini: .odnosno promjenu gustoce s visinom (10 e = (1 _ nnR I .8 0.. ~ 960 ..4 0..- " ! 1 "i / j 160 140 cn2/s 120 100 80 '0 I V 1 I C) 60 ~ • o 10 1112 14 I .. a da ne govorimo 0 temperaturi.. To [e danas tzv...... To na povrsini Zemlje...2 p. 1. 1070 mbar....6 .5 Kfkm -.>:: ~ . Vee se barometarski tlak koleba za oko 5% (ti.dobivamo T=To-g·H Temperaturni n-l nR' (7) je gradijent..gustoes eo = 1. Hg) To = n~l (5) Promjenu temperature s tlakom proracunavamo jednadZbe stania n-l opet iz [ednadzbe politrope (6) i TIT 0 Uvrstimo li taj izraz u (3) (PIp 0)-n- ..tlak..gradijent temperature dT/dB (po opazanjinia) = -6. na povrsini mora) od p. r-. Po = 1013 m bar 1 mbar = 1hPa = hektopaskal . lCAO-atmosfera (International Civil Aviation Organization). ti.. ~.. dakle.0 f 280 26fJ '-20 . 16 18km 0 TROPOSFERA STRATOSFERA Slika 1 Promjene fizikalnih velicina s visinom 22 ...I)/(nR) I (8) Kako vidimo.0 ~ 1..: :---. u svim se formulama susrecemo s tim temperatumim gradijentorn...2 r. internacionalna standardna atmosfera.6 ~ Q. Te su vrijednosti ovisne o meteoroloskirn prilikama..... prijaSnja CINA-atmosfera (Commission Internationale de Navigation Aerienne). <.' 0. standardna atmosfera. '0 20 ..

I tr.U troposferi (do H ~ 11 km) mijenjaju se vriiednosti lCAO-atmosfere lama ( 4 ). ( 5 ) i ( 6 ) uz koeficijent politrope n = 1.31 ~.5°C vrijednosti po zakonima izoterme (n = 1.225 288 k/ 3 gm Aproksimativne formule za odnos tlakova i gustoca glase: PH/PO = .. te razna zbivanja i poiave u njoj.unia I / 1fXJ 10-7 1frS I(m) 1O-J 10-' 1 10 p(bor) (/-sJobcdri put mcI~ulaJ Slika 2..5 H)5. prikazana su svojstva atmosfere do visine od 180 km._----------.~. (kml H f . = -56.235.255 288 1 2255 (288 - ~ gustocu eH' 6.( . 180r----r---.. Uz uvrstenie visine H u km dobivamo empirijske formule za: temperaturu tlak tH po formu- = 15 - 6.5 H)4.. Zbivanja i pojave u atmosferi .0): Na slid 2.-T"t7--~__r_--__r___T__.5 H °C b ar PH' = = 1 013 25 (288 ..H\2 31 + HJ 20-H 20 + H pa se u stratosferi racunaiu eH/eO = Povrh H = 11 Ian vlada t = konst..

Kako se definira teziSte plohe (teziste povrsine)1 Za homogenu plocu ravnomjerne gustoce (p dimenzija ( 0 « b. k 0 d tan k e zice. J' .I ! x: . i 1. ) cijaje debljina 0 znatno manja od drugih dviju ). zadatak odredivanja koordinata tezista S svodi se na odredivanje geometrijskog sredista Koordinate rezista povrsine A su: xs =. Kako se definira teziste linije? " I"" A k 0 su poprecne dirnenzii nje Ia mnogo manje 0 d d uijme (b. (slika 3..) "0 0 A" " 0 d recrvanje Koordinate tezista S(x' s ' Ys .. I '~' I ~_"O""---Xs- Y Slika 2 3. t".. h povrsine A...A Ys fydA A (A) 1 Zs =- I zdA A (A) A= A 1 gdje je plostina povrsine jednaka: (A) fdA "-.' I V ...1 .) = konst..2. .. »->: _....~~"~ r . j .."ZS)l mlJe 1 su: o "" f xdl 1 (1) 2 . (slika 2. npr.... unenzije polozaja tezisra S svodi se na odredivanje geometrijskog sredista linije duljine I.. h «: 1 ). . '_ Ys "\.

h omo&enom ..f zdl 1 (l) 1= 1 J dl (l) gdje je duljina linije: z d/.. ovdje je to iskazano putem integrala . nje ...1 Zs 0) fydl = . G = m g te s I" diI: IJe m te ako se radi o . I / t-- Slika 3 . (slika 4. izracunati m =pV skalame projekcije radij-vektora polozaja tezista: 3 . 0 = dm g .. 1 tije u P = konst moze se pisati -'. 1 vnje diI da . Kako se primjenjuje Varignonov teorem za odredivanje te.) skupa sila (ovdje je to Gm oko proizvoljne tocke (ovdje je to ishodiste koordinatnog sustavate 0) jednak zbroju momenata svhih sila koje cine tu rezultantu... . Kako se radi 0 nepromjenj ivosti ubrzanja sile teze za prornatrano = g) .. dm=pdV te se mogu .1 Ys . 4.~-----1'. I s-.zista tijela? r~xG= JFxdG Prerna momentnom pravilu iii Varignonovom teorernu opcenito vrijedi sto je upravo poopceni Varignonov teorem koji govori daje staticki moment (G) rezultente .

' Jednadzba se pravca rnoze 0 d re diti IZopce Je d na dzb e: z ItI Z te poznatih koordinata dvije tocke pravca = Ky + L Za Y = 0 . Z = h sl ijed i h =L 4 . Kako se odreduje teiiste trokuta? Neka se odredi teziste povrsine omedene koordinatnim osima i padajucirn pravcem koji ih presijeca te oblikuje trokut sirine b i visine h (slika 5.Xs = - 1 V (v) J xdV Ys =v 1 (v) f ydV Zs =- zdV V (v) 1 f gdjeje V= [dV (v) obujam tijela r~In y Slika4 5.) b Slika 5 .

a z=--y+h Jednadzbe je pravca: Povrsina je trokuta A= bh 2 1 Ys =- fydA (A) potrebno je prikladno Kako je ope en ita formula za odredivanje koordinate definirati diferencijal plohe cIA (slika 6.) y tezista S plohe A Z=_····--l. U tu se svrhu moze uzeti diferencijalno uski uspravni pojas sirine dy koji se moze prornatrati kao pravokutnik __ h hd .z.+h h b' v b Slika6.5 .z = 0 slijedi 0 = Ka +h tj h a K=--!!..Za y =b . A02 Ao 2 b )(h --y+h b ) dy .Jb hy2 2 0 Ys ="3 10 1°h dAzs=-J1~1(h zs=-lzdA=-[_i --y+h A (.--y+h prornjenjive visme ZSi _ cijeje teziste na koordinatama YSd - dy YSd Y+ a 2 = y+- dy 2 i =- hd 2 tezista su: Koordinate Ys Ys = -/1 ~YSddA = -/1 ~(h ---y+h A'o AD b )( y+-dY) dy 2 1 = -/ ~YSddA = -/1 ~(h --y+h A'o AD b )( y+-dY) dy 2 to diferencijalna velicina Velicina se dydyu racunu tezista zanemaruje jerje b ( --y h bh 3b drugog reda Ys 2 h =-/ ~( --y 2 +hy) dy=-2 bh 0 b 3 +.

....'= 2r a Duljina je kruznog luka: 6 L .Zs = _1 (!!_y3 bh 3b2' _2h 2 2b y2 + h2y)b ' o = h(~ _. Kako se odreduje teziste kruznog luka? Potrebnoje odrediti teziste kruznog luka polurnjera r s vrsnim kutom 2a (slika 7. I I \. I ' ..) __I / I dl r .'tj luka ell = r dq..' vrlo mala velicina luka je smjesteno C< rnoze ell se racunati duzina duijine r dq.. Slika 8 Kak oje dq..) r lS Slika 7 1 = Jell Duljina kruznog luka je: -" Potrebno je definirati diferencijal " ell (slika 8....~ + 3 2 1) h zs=3 6.' Teziste Sd ovog diferencijalnog na samoj sredini diferencijala kruznog 1= (rdq...

: a 1~ 1 ~( ..I r cos q..) dq.-0:). . (slika 10.>tj r 1 dA= -r 2 1 d~= -r 2 2 dq...Apscisaje .> 1.:" 2dq.I yell 1.> . = ..>=-r '! dq..1 :! 2 7 ..) r Slika 9 A= Povrsina kruznog isjeckaje: Kako je " JdA -co .>rdq..Udaljenostje tezista dove diferencijalne povrsine 3 mjereno od A=-Ir 2r ishodista koordinatnog sustava 1 '! 1 - Povrsina kruznog isjecka iznosi: 2. Ys tezista: = ..>=-r 2[ 0:..:" 2 ct.»-r dq.(. Kako se odreduje teziste kruznog isiecka? Potrebno je odrediti teziste kruznog isjecka polumjera r s vrsnim kutom 20: (stika 9.> vrlo mala velicina moze se cIA racunati kao trokut visine r S katetom r dq.] = r :2 0: I:! 1 I 2. Koor di mate tezbta su: Ys =-lydA= Ail 1~ A -'" I (rSd cos q. _.> S rSd =-.Potrebnoje definirati diferencijal cIA .' -" ys =--·r sin 0: Q:' '~- 0:=- st ys =-r=7f 1 2r 7f Za slucaj polukruga 2 koordinata tezista iznosi 2 7.

=. Slika 10 8.. 8 li .. Sto je to staticki moment povrsine i koji algebarski Staticki moment povrsine (A) predznak moze imati? (ravnel) (slika 11..!_ al'(cosq.)~r2dq..) koja Iezi npr u ravnini (y. r3 r2a =---r 3a 2sina COSq... po definiciji..':t::itp 2 3a:a' Ys Ys a=N Za slucaj polukruga =·--r=-· 3N 2 21 4r ~ 2 koordinata tezista iznosi r L . kako je vidljivo i na slici biti i pozitivne i negativne Velicina ciA.IydA oko osi r: (A) .Ys =_1_. NE rnoze biti negativna. s )' Slika II Staticki moment povrsine temeljem gomje definicije moze biti algebarski pozitivna iii negativna velicina. Ovo je vidljivo i u samoj postavci integrala jer varijable kako z take i y mogu. -=a (2':.z) definiran je integralom: Sy = rzdA oko osi y: Sz = . ~----.

Y ~I ------ .. - ~It-: <E 'l II -r: 11 N <1J U C .I::: -II tj 01 z: v: N 21 ':)1 j ~i o.~II~ II (/) ..N :::J L .:::: --_ II M .N ru: 0' ~.i "'I EI 1-1 -!:::IN II IV D 0' .... tn: .

...:I~ II >.'U :I~ -?i .. OJI -¥[ 01 ~i ~I I...... Sz .. " "" o v.. :.~ . N Gi I\J...l .

U .. / X) II i1J1.I II ..:' ..a c ::. rr: " zc rr-.I -Q ('11 M :z 0lIM '" - 11 d± ..' Oi! _Qi ~i ~Ii I WI' i g1j: _y.... . '<fl '-::ll I ~ ! I ~i l_ . ......... :..' W.::l :...)1 ~ I(~ "II N -_.: m: '."_ 1 c.. .. w "0(.-±: >U ~ I (~ ii '1 z _'l: -"./x II z .Y! rc <Ii v» C' ~N' :.:..L L! ::l j / .

:10 01 I ~.l C-j . C' + ~ <::: II + 0J '-' s IN L I . II II II Z zr: 'I ~. 1'7 II I :. --.:: c >Ill 0 o. I II ('11 M II ! fiji 0 CD ~I <n :':::1° (._ I. > L. JO ~. '0 Q) E (~ 1 co r9.('1 '" ("".

.m 1. Pretpostavke i postupak: Temelj se smatra homogenim tijelom te se odredivanje tezista svodi na odredivanje geometrijskog sredista njegovog obujma .PRIMJER IZRACUNA TEZIST A SLOZENIH PRIZMA TICNIH TIJELA: Za betonski temelj stroja za d an prema metrima .6 + 0.75 3.00 0..J ' .00 I = 1 22.224 1 3 m 1· . ·.00 1. Y5 Z 5 = 1.1 16 +2. oznaceni na slici Obujam i koordinate tezista dijelova su: 1 Vi.zs) .2) Koordinate tezista S temelja u pravokutnom koordinatnom sustavu su: = 3 tfXSiV..2).(.m YSi. Xs = 2.'" y V .6+ 1 3. 2 1 3 l' .m3 16.60 1.V .00 0.8 (2 16+0.2 22.6+5 3. .75 5. Si 2 22.2S3m = _.6 xSi. 0 d re diti It! k oor dimate tezista' V'v S(xs. V 2-1 £.00 2.0 3.. D·imenzije na s I·· su d ane u lei Slika 12 .40 1 2 3 I Xs L I 1 V 3. SIlei 12 ..2) 5 .Promatraju se pojedini sastavni dijelovi temelja.j..60 3.Ys. '" Z 51 V = -22 8 (1 16 + 1 3. .00 zSi.. y .916m 13 .40 3.m 1. zS=O.8 . .8 2.

... (slika 14. Jednadzbe se parabole moze odrediti iz opce jednadzbe: z == I('l/i.PRIMJER IZRACUNA RAVNINSKE PLOHE OMEDENE PARABOLOM: Potrebno je odrediti teziste povrsine ornedene koordinatnim osima i parabolom II. reda cije je tjeme na osi z (slika 13. h 2 +h A= Povrsina ispod paraboleje: Potrebno je definirati diferencijal . hd Kako je dy vrlo mala velic ina rnoze se dA racunati kao pravokutnik visine i sirine dy cije je teziste na hd polovici visine tj 2 14 r I I' .fdA o cIA. ) a Slika 13. z = 0 slijedi 0= Ka +h tj Jednadzbeje parabole Z=-2Y a a. +L te poznatih koordinata Za v=o ~ dvije tocke parabole n=: z-h - slijedi 1--L 2 Za y= a.) ~--~~--~---~ y a Slika 14.

ciA A0 A02 1~ 1 ~hd Zs = -1'?1( JAo 2 h -2 a Y :2 + h )( h ..IzdA = -1. yc ~ = -·a 8 3 Zs = ._2_ s . a:l diferencijalnih velicina drugog reda je slicno kao kod izracuna tezista trokuta .4 1S 1S 1S 2h ~ S 15 I j I .y A0 :l +h ) ydy . ~ V ~..h hd = -2""Y Sa slike je vidljivo da je a :2 +h te slijedi: ciA= ( --:2 h Y :2+h ) dy a Povrsina ispod parabole je: ) h ha 2 A = ~( -') h y :l + h.-2 Y :2 a + h ) dy Zs 3 h = -J'?( --4 4ha 0 2 a Y- 4 -2 2h:2:2 :lJ Y + h dy a 3 z . Ys=-I 3~ ( 2ha 0 --2Y h 3 a +hydy=) 3 2ha ( --2Y h 4 4a +2 hy :2 JQ o.4 h a \ Sa Zr=- (!!_.--'--- a Slika 15 I ..+ ha = -ha J o a 3:l 0 3 3 Koordinate teiista su: (sIika 15. dy = ( -. ) 1~ Ys =-lyciA= Ao Zanemarivanje 1' h -I?( -_... -:2 Y 3 + hy )Q = ... 4 Y 5_ 2h:2 3a y :l + h:l JQ _ 3h (]__ _ ~ + ~) Y 0 ..

Plostine dijelova povrsina i koordinate njihovih tezista su: I I I Ai I . ako je zadano: a = 10 em. Xs == 2.3(6+n) -(6+n) 4 2a 2 +.646 em Zs = 2-188 em 16 l.xSi - 1 2 3 a -- 2 a I YSi - I ZSi I a 2 2 o -- a2n 4 2 - o 3 - 4a 4a a 3 In 0 371 - a2 a Plostina je sastavljene povrsine: A =L~ i.YSi~ _ . f .l 3 =a 2 +--+--= -(6+n) 4 a2n a2 a2 4 2.917 em Ys = 3.XSij~ i-l 3 = a 2 3 2 2 ~(6+n) 4 a 2 = --- 8a 3(6+n) Ys . v SIika 16. Koordinate tezista sastavljene povrsine: Xs =- 1 a _ a 0 __ a +a A 2 A 3 L..PRIMJER IZRACUNA TESISTA SLOZENIH RAVNINSKIH PLOHA: Za sastavljenu povrsinu zadanu prema slid 16.-~ _ i-l L.--a--...-3n 4 4a a2n 10a Uvrstenjem numerickih vrijednosti izracuna se: A = 228. odrediti koordinate tezista.54 em 2 .c2---.

05 + 39.27] Ys = 6.04 em 17 .32 em '" x 1 £.PRIMJER IZRACUNA TESISTA SLOZENIH RAVNINSKIH LINDA: Homogena fica savijena je u obliku prema slici 17.916 39..27 = 174.05] 9.32 39.li i-l 5 = 48 + 30 + 18 + 39.916 174.96 _1 em Si i - -1 ~Y tl· 1- 1 [12. ako su dimenzije na slici u centimetrima Slika 17 DuIjina zice (Iinije): 1 = :L.27] xs Y s = 5.385 em = 17~..5 39. Treba odrediti koordinate tezista S.05+15.32 [15 30+30 z . Koordinate tezista S Iinije I su: xs- 1 1>-1 1 5 Si i - 1 [-6 174 . 32 48+18 30+9 18+15. =~ ~ZsJi Zs = 18+15 39.

= J y dA diferencijal povrsine dA po definicijidA te su stoga uvijek pozitivne ne .z): 12. Kako se definira aksijalni moment tromosti rayne povrsine? Aksijalni moment tromosti rayne povrsine definiran je integralom (slika 18. Sto je to polarni moment tromosti rayne povrsine? Polarni moment tromosti rayne povrsine detiniran je integralom oko osi neke tocke. Sto je to centrifugalni Centrifugalni iIi devijacijski moment tromosti rayne povrsine? moment tromosti rayne povrsine definiran je integralom 1yx =IY oko dviju osi koordinatnog sustavav. 2 ' 2 (A) i CAy bilo y bilo r su u kvadratu II.MOMENTI TROMOSTI 9. npr. = oko osi y Iz (A) 2 dA Ix oko osi z: = Jy dA (Ay Slika 18 10. 2 i.z: (A) zdA 13. S (ovdje ujedno i ishodiste koordinatnog sustava y.) . Koji algebarski Centrifugalni i moment predznak moze imati centrifugalni moment tromosti rayne povrsine? tromosti rayne povrsine rnoze biti i POZIT IVAN i NEGA TIV AN! I 18 L. . Koji algebarski predznak moze imati aksijalni moment tromosti rayne povrsine? Aksijalni moment tromosti rayne povrsine moze biti sarno POZITIV AN! 1)' = Ovo je iz razloga sto u integralima moze biti negativan. dok udaljenosti J z dA t.

2) trornosti presjeka: y.12 + cos 2'Pl 2 2 19 . tada su momenti tromosti za koordinatne osi ( zarotirane za kut cP I u odnosu na glavne osi (1. 14.112 = 0 Ako su poznati glavni momenti trornosti presjeka.1% = Jy zdA euvijek pozitivan.z 1)« smjestenog u TEZISTU LIKA: = Jy zdA bit ce jednak nistici u dva slu~p: sustavar.z iii su pak obje ujedno i (A) 1) kada je bilo koja od osi koordinatnog OSI SIMETRIJE toga lika 2) kada se rotacijom koordinatnog sustava yOz za kut poziciju te postanu GLAVNE OSI TROMOSTI 1 i 2. CPo osi dovedu u 15. Kako se odreduju glavni momenti tromosti? Glavni momenti trornosti presjeka s obzirorn na glavne osi presjeka su: 1= = 11. 3 = 11+ 12 11. + 12 sin 'Pl . Ovoje iz razloga 5tOu integralu (A) diferencijal povrsine ciA po definicijidAj dok udaljenosti biloy bilo z mogu biti bilo pozitivne bilo negativne. Kada je centrifugalni Centrifugalni iIi devijacijski moment tromosti jednak nistici? moment tromosti rayne povrsine oko dviju osi koordinatnog sustavay. z ) koje su 1y - = 11 cos 3 e.lnin = 13.

Kako se odreduje kut glavnih osi momenata tromosti? Rotacijom osi presjeka za kut funkcije presjeka . zapravo I yz CPo. I )' i 1 poprirnaju ekstremne vrijednosti kod kojeg je uvjet ekstrema =0 Z - odredene su glavne osi presjeka 1 i 2 te gJavni momenti tromosti Kut se CPo moze odrediti iz: tan2po =-~ -2 1 1)'-lz gdje kut (Po odreduje glavnu os I presjeka. dl Y /drp = 0 .16. mjereno od osi s obzirom na koju je moment trornosti veci po algebarskoj vrijednosti 20 ..

z smjestenog u tesistu lika: I I I I I I I 21 .I I I I I I I -Oi d Momenti tromosti nekih ravnih likova Momenti tromosti i momenti otpora ravnog lika za osi koordinatnog sustava y.

_.._....... ._.. 0 1'0 (¥) ~+ ~ =r ~..... II I""'~" I II I I Bt:._. ........'"' . " .:: I II II =..(:1.....-< o '" .'" :::' ._...I 0 C M\j s 1'0 ~I~ II II II II \j II '" . ..IN . II Bt:.. ~ 03 -... Bt:'"' ..... ~ r.. o o S . "'''' ~ ~ .~ ID <Q' ID Bt:'" ~ ID . II ..._..... .-<~ S o S . M ~ ~ I 03 M~ ~.Q II 1 1'0 (¥) .: .. ~'" II ._..._. (¥) II ""-< (:1..._. M ~ II ~IN ~r.=.~ II II .. .. II ""-< ...... <:. M IN ~ r-< .I o c..IN II \j r-< M~IN . (11 '" 0 (11 tl.. -e- " <:3 I -----. M~ ~IN .c.. II Bt:'" Bt:'" .... :2 '"I" 03 ... II II ""-< =._ '"0 ~ c o . . = .I .~ I M~I~ " . S ~ II II I II I I I I I I I I I I I I I i I I .II ~ II " ~ ..::t. II '"' Bt:.. ~""I-cM ..9.: . \j r-< ~ Bt: . ~ ~ I ~ II ""-< =.... 03 " =.I r/1 . <:3 I -e- ~ . Bt:.. II Bt:'" "" . 1'0 r. . :::t! hi:) II '0 :::t! '0 ~I" ]I~ ..... .. "' ..-< ~ ++ . ~ ~IOO ~" . II Bt:.~ e ....._.... M~ II ~N '"I" " a 0.~ II II '0 -r Q 03 (¥) .. ~ I(¥) 03 II I" " II Bt:. o II II -'"' . M .... .. ~ '" ~'" ~+ <r ~. C <:... M~ '" M~ II M '" tnloo II ~ .. II =. I hi:) '0 ~ II ... ~ 03 I(¥) ~ .. Bt:'" 03 " r-< V V M II II .-< 0" tn " ~I'0 . Bt:'" Bt:...' '" ... ~ ..~I II ..~ <:..-a .. <:. "'''' ~ til + II Bt:'" ~I~ '0 .... ..Q r-< II til -. = ~ I'T M eJ) >r/1 . .. tn 03 M~I M ~ + + ~ II " . M ~ '0 ~ M .. II ell 0 = '" .._... " ~ (¥) .._. .. Bt:. ~'" ~ to) I <:3fl 11" II Bt:. " =.::t..... C <:. o ~ .~ • I M~ ...._.. (03 ~ 1'0 " M - M ~ ~ ...: ...._.'" II + 0J <'< . II .... 0J 0J N '" -II II oo '" ell o c . r/1 ~ ~ . Bt:'" ...I ._..

/ I ~~.-2 c..' ~.j . ~ 00 0 0\ 0· 0· 001J:i I ~ 100 /------...::: -':') ... '""'" "'" =...- ~ ~IOO II 00 0\ 0 0" ~ ..j 2 '" 0 .1 01 \3 .... ~ ---..f ._S! I -':J . ~ «) II ~ Q) 0./ II II ~I~ ~ II ~ 0J I ~'" . '-. II "'" .'" + ~ II ~ -e~ I -e'-.'" "\ I . .~ Q) ~ ~ «)~ ...-..~..s.~ ~l~ I ~ + ("q N ~ ~ ~ ~.. c. .(I II ~. «) . ~ II + ~ t. \3 r~ <r \3 .----._ ~~ '" ~ II + ~ + ~ ~ ~ I ~ ""....(I ~ ("'l.'" ""I~ ~~ II ~ " ('q ~ 00 0\ 0 ~~ 0 II ""..-~ 100 ~ II "'" =. . ~ '" N . "" M s...._-~. .. "'~ II N ~ ~ II c. <D l.. s..j >_.'"~ M 00 M 0J 0 "".

J em 5. 323 em 24 1j I .4657 Ys - _ ZYSi4 A _19-0.5984 -0. MOMENTA TROMOSTI: Za ravni presjek zadan glavne tezisne momente tromosti i skicirati Mohrovu tromosti Zadano: a prema ~ici 19 .5343 v. em 2v· 1 9. .0000 -3.2350 -0..em "2 YSl' em ZSi..6366 - 2.500 -0. 1. L.0000 0.5 3.8233 cm ' P loshna povrsme presje ka A=4--~ Koordinate tezista sastavljenog lika su =9-3.4657 = r.5343=5._).6366 3.4657 ------- 2 9-1.5343 -1 2?£" ..PRIMJER IZRACUNA odrediti polozaj tezista.000 1.5343 5. treba kruznicu tromosti Na skici presjeka ucrtati osi glavnih tezisnih momenata = 3 em Slika 19 Neka se znacajke vezane LIZ lik trokuta oznace indeksirna La znacajke vezane uz lik polukruga je izvaden iz trokuta) oznace indeksom 2 Ceometrijske znacajke pojedinih Iikova vidljive su u tablici: (slika 20 ) (koji Slika 20 ----:--1 ~. em YSi em ZSi.3233 -0.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful