Gradevinski fakultet Sveucilista u Rij eci Kolegij «Hidromehanika» 3.

godina - opci smjer

Skriptu izradili:

prof.dr. Nevenka Ozanic, dipl.ing.grad .. mr.sc. Barbara Karleusa, dipl.ing.grad. Elvis Zic, dipl.ing.grad.

U Rijeci, dana 20..srpnja 2005.

SADRZAJ: 1. opel
1.1. 1.2. 1.3. 1.4.

POJMOVI FLUIDA

Definicije i razdiobe Agregatna stanja i razlike medu njima Masa, gustoca, volumen, tlak Fizikalna svojstva fluida 1.5. Naprezanja fluida - normalna i tangencijalna naprezanja 1.6. Viskoznost 1.7. Ostala svojstva kapljevine 1.8. Ishlapljivanje i isparavanje fluida 1.9. Upotreba oznaka ijedinica SI sustava u hidromehanici DODATAK: 1.10. Izotermicki termodinamicki podaci vode pri temperaturi 1.11. Izotermicki termodinamicki podaci vode pri temperaturi 1.12. Tablica gustoce za razlicite materijale 1.13. Specificna toplina za razlicite materijale 1.14. Tablica toplinskog koriduktiviteta -za razii-clte materijale 1.15. Upotreba periodicnog sustava elemenata na Intemetu

od T=20°C od T=5°C

2. DIMENZIJSKA ANALIZA
2.1. Dimenzijska analiza2.2. Rjeseni zadaci teorija

3. HIDROSTATlKA-STATlKA FLUIDA
Hidrostatski tlak Sila tlaka na rayne povrsine Sila tlaka na zakrivljene povrsine Principi mjerenja tlaka, ubrzanja i kutne brzine 3.4.1. Barometar - mjerenje apsolutnog tlaka 3..5. Spojne posude - princip zidarske vage 3.6. Ravnoteza atmosfere DODATAK: 3.7. Tezista ravninskih tijela 3.. .1. Primjer izracuna tezista slozenih prizmaticnih tijela 7 3.7.2 .. Primjer izracuna ravninske plohe omedene parabolom 3 .. .3. Primjer izracuna tezista slozenih ravninskih ploha 7 3.7.4., Primjer izracuna tezista slozenih ravninskih linija 3.8. Momenti tromosti (inercije) 3.8.1. Momenti tromosti nekih ravninskih likova 3.8.2. Primjer izracuna momenta tromosti 3.9. Rjeseni zadaci iz hidrostatike 3.10 .. Relativno mirovanje fluida 3.10.1. Promjena tIaka pri relativnom mirovanju 3..10.2. Slucaj relativnog mirovanja pri translacij i 3.10.3. Slucaj relativnog mirovanja pri rotaciji 3.10.4. Rjeseni zadaci 3..11. Sile uzgona - Arhimedov zakon 3..l1. L Sila uzgona na granici dvaju fluida 3.11.2. Stabilnost tijela u vodi 3.1. 3 .. . 2 3.3. 3.4.

1.11.3 ..Rjeseni zadaci sa primjenom sile uzgona 3.11.4. Plutanje tijela i njihova stabilnost - rjeseni zadaci

4. HIDRODINAMIKA
4 ..1..Djelovanje sila na kapljevinu 4..2. Osnovne dinamicke jednadzbe strujanja kapljevine
4.3. Hidrodinamicki otpori - otpor povrsine, otpor oblika

4.4.. Hidrodinamicka sila - rjeseni zadaci 4.5. HIDROKINEMATlKA 4 . .5.1. Jednadzba neprekidnosti - jednadzba kontinuiteta
452 ..Rjeseni zadaci 4.6. Idealna tekucina, primjena Be!ilullijeve jednadzbe - rjeseni zadaci 4.7.. Realna tekucina, primjena Bemullijeve jednadzbe - rjeseni zadaci

5. HIDRAULIKA OTVORENIH TOKOV A
5 ..1. Hidraulika otvorenih kanala (korita) 5.1 ..1. Strnjanje sa slobodnompovrsincm 5.1.2. Specificna energija presjeka ..Mirno, kriticno i silovito strujanje 5..1.3. Ustaljeno strujanje 5.1.3.1. Jednoliko ustaljeno strujanje .5 .1.3.2. Ustaljeno nejednoliko strujanje u prizmaticnim koritirna 5.1.3.3. Ustaljeno nejednoliko strujanje u neprizmaticnirn koritima 5..1.4. Rjeseni zadaci 5.2 ..Istjecanje preko preljeva i ispod zapomica 5.2 ..1..Istjecanje preko preljeva 5.2.1.1. Istjecanje preko preljeva prakticnih profila krivolinijskih obrisa 5..2.1.2 ..Istjecanje preko preljeva sa sirokim pragom 52.2. Istjecanje ispod zapomica 5.2.2.1. Nepotopljeno istjecanje ispod zapomica 5.2.2.2. Potopljeno istjecanje ispod zapomica 5.2.3. Istjecanje preko preljeva - rjeseni zadaci 5.2.4 ..Istjecanje ispod zapornica - rjeseni zadaci 53 ..Hidraulicki (vodni) skok 5.3 1..Hidraulicki skok 5.3.2. Spregnute dubine 5.3.3. Visina i dubina hidraulickog skoka 5 J A. Spajanje vodnih razina 5.3..5. Rjeseni zadaci

6. HIDRAULIKA (STRUJANJE) PODZEMNE VODE
6 ..1..Osnovni pojmovi i predpostavke 6.2.. Zakon laminarnog procjedivanja - Darcyev zakon 63 ..Strujanje podzemne vode prema vodozahvatima 6.3 ..1. Strujanje podzemne vode prema galeriji 632.. Strujanje podzemne vode prema zdencima 63.2 ..L Strujanje podzemne vode prema obicnom zdencu - zdenac sa slobodnim vodnim licern 6.32.2. Stmjanje podzemne vode prema arteskorn i subarteskorn zdencu - zdenci pod tlakom 6.4 ..Potencijalno (bezvrtlozno) strujanje, Darcyev zakon - rjeseni zadaci

II

u
11

6.5" Strujanje podzemne vode prema vodozahvatima - rjeseni zadaci

7. HIDRODINAMICKI OTPORI - OTPORI TIJELA
7.1. 7.2. 7.3. 7.4. 7.5. Hidrodinamicki Hidrodinamicki Hidrodinamicki Otpori zraka pri Rjeseni zadaci otpori povrsine otpori oblika otpori valova gibanju tijela

8. FIZlKALNO MODELlRANJE - UVJETI SLICNOSTI 8.1. Faze fizikalnog modeliranja 8.2. Uvjeti slicnosti
8.3" Rjeseni zadaci

III

I

PREDGOVOR
Ova skripta zadataka je nastala kao dopuna predavanjirna iz kolegija «Hidromehanika» koja se slusa na 3. godini Gradevinskog fakulteta Sveucilista u Rijeci. Osnovna nakana ove skripte bila je pribliziti studentima osnovne pojrnove iz podrucja mehanike fluida, kako teoretski tako i eksperirnentalno preko zadataka. Obrazlozene su osnovne fizikalne osobine tekucina, osnovni pojrnovi iz hidrostatike, kinematike i dinarnike fluida. Pored toga, izneseni su i osnovni zakoni dinarnike i kinernatike, kao i primjena Bemullijeve jednadzbe na idealnu i realnu (stvarnu) kapljevinu. Skripta sadrzi i osnovna nacela tecenja pod tlakom (vodoopskrbne cijevi, zdenci pod tlakorn itd.) i tecenja sa slobodnim vodnim licern (korita, kanali, preljevi, istjecanja ispod ustav.a, vodni skok itd.), U okviru izlaganja 0 strujariju sa slobodnim vodnirn licern (slobodnorn povrsinom) objasnjeni su pojnovi specificne energije presjeka vodotoka, te mimo, kriticno i silovito strujanje. Pored toga, danje teorijski prikaz pojave vodnog skoka i u svezi s time nacin spajanja vodnih razina U ovisnosti 0 visini i obliku objekta, te nizvodnirn uvjetima u koritu. Vrlo znacajan dio ove skripte.upotpunjuju osnovni pojmov] i_pl"egp_o~tavl<:e hidraulici podzemne vode. Stogaje na 0 sarnom pocetku ovog poglavlja iznesen Darcyev zakon laminarnog procjedivanja, objasiijeiia Dupuiteova hipoteza, te analizirano strujanje podzemne vode prema vodozahvatima (galerijama i zdencima (pod tlakom i sa slobodnim vodnim licern, potpunim i nepotpunim, arteskim i subarteskimj), U predposljednjem dijelu skripte izvrsena je grupacija hidrodinamickih otpora koji nastaju pri gibanju pojedinog tijela kroz razlicite medije (zrak, vodu, morsku vodu itd.). Posljednje poglavlje ove skripte se bavi fizikalnim modeliranjern u kojem su opisane faze fizikalnog modeliranja i dani osnovni uvjeti slicnosti (geometrijska, kinematicka i dinamicka slicnost). Vazno je napomenuti da je skripta radena s narnjerom da se studentu na sarnom pocetku pojedinog poglavlja daju osnovne smjemice kako bi on samostalno (logicki, s razumjevanjem) stekao osnovna iskustva i rutinu u rjesavanju zadataka. Kako je kolegij «Hidromehanika» slozena cjelina, a skripta daje sarno osnovne temeljne znacajke iz pojedinih podrucja, student se upucuje na dodatnu literaturu s kojorn moze prosiriti znanje: 1. 1.1. Agroskin: «Hidraulika», Tehnicka knjiga Zagreb, Zagreb, 1969.. 2. M. Pecomik: «Tehnicka mehanika fluida», Skolska knjiga Zagreb, Zagreb, 1989. 3.. G. Hajdin: «Mehanika fluida - uvodenje u hidrauliku», druga knjiga, Gradevinski fakultet Sveucilista u Beogradu, Beograd, 2002. 4.. Z. Virag: «Mehanika fluida, odabrana poglavlja, prirnjeri i zadaci», Fakultet strojarstva i brodogradnje Sveucilista u Zagrebu, Zagreb, 2002 .. 5.. M. Vukovic, A. Sore: «Hidraulika bunara - teorija i praksa», Gradevinska knjiga, Beograd, 1990. 6. S. P. Parker: «Fluid mechanics source book», McGraw-Hill book Company, 1988.. 7. D. N. Roy: «Applied fluid mechanics», Bengal Engineering College, Howrah, India, 1988. Svaku dobronarnjemu primjedbu i sugestiju sa strane studenata i profesora primamo sa zahvalnoscu,

I

Autori U Rijeci, 20. srpnja 2005 ..

IV

POVIJESNI RAZVOJ MEHANlKE FLUIDA
~ Arheoloski nalazi, rijetki izvomi crtezi i stare legende .. dokazuju da je vee u prethistorijsko doba covjek iskustvom pronalazio prakticna rjesenja brojnih problema mehanike fluida .. Izumio je splay, amac i brod, te veslo i jedro za pogon tih plovila, naucio gradnjom kanala i nasipa kontrolirati vodene tokove, navodnjavati i odvodnjavati zemlju, te sprecavati poplave, izumio je strelicu s repnim stabilizatorom, kovacki mijeh, primitivno vodenicko kolo, primitivnu vjetrenjacu itd.

Pocetak gradnje vodoopskrbnih objekata povez;'-- je razvojem prvih stambenih naselja.. Poznati su podaci

s
0

izgradnji vodovoda oko <-3000 godine .. U starom Egiptu kopani su zdenci promjera 3 - 4 m i dubine vise od 200m. Dizanje vod s velike dubine bilo je poznato u starom Egiptu, Babilonu i Kini. Upotrebljavani su uredaji s vedrima i vitlima, a za razvodenje sluzile su keramieke, drvene iii olovne cijevi. U Jeruzalemu -su saeuvani ostaci .vodovoda. sagradenog <1000 godine Izgradnja vodovoda posebno se razvila u grckoj i rimskoj civilizaciji. U to gradeni su tuneli i mostovi za provodenje vode. Poznat je vodovodni tunel duljine 1 krn za opskrbu grada Sarnosa <-550,. Prva zapisana tumacenja nekih pojava mehanike fluida potieeu od grckih filozofa starog vijeka. Ujednoj se od svojih rasprava Aristotel «-384.. do <322) bavi gibanjem tijela kroz vodu i zrak i zakljueuje daje otpor koji medij pruza gibanju tijela proporcionalan gustoci medija. Arhimed iz Sirakuze «(-287. do +212) smatra se osnivacem hidrostatike.. On je postavio tri osnovna poucka 0 uzgonu i istisnini tijela koje pluta na povrsini vode iii je uronjeno u vodu, te teoriju stabilnosti sfemog segmenta koji pluta. Ktesibije iz Aleksandrije (krajem ((-III St.) izumio je vodeni sat, hidraulicke orgulje, zraenu pusku i vatrogasnu dvostapnu crpku .. Heron iz Aleksandrije (izmedu <-250 ..i *150) ostavio je zapise 0 pneumatici, razradio teoriju sifona, prvi opisao mlazni pogon pornocu vodene pare i prikazao postupak kojim se rnoze proracunati kolicina vode koja protjece kroz cijev .. Filon iz Bizanta «-TI st.) bavio se pneumatikom i primjenom sifona za odrzavanje konstantne razine iekucine u tlacnim komorama .. Znanje 0 mehanici fluida Rimljani su preuzeli od Grka, ali nisu doprinijeli daljem razvoju te znanosti .. Rimljani su doduse izgradili velike vodovodne sustave i kanalizaciju u gradovima, te poboljsali oblik brodskog trupa, ali to su sve bile sarno primjene grckih spoznaja i teorija ..Poznatje akvadukt preko rijeka Gard u Francuskoj visine 48,77 m Jedini vaZniji pisani radovi s podrucja mehanike fluida iz rimskog vremena potjecu od Marka Vitruvija Poliona «-I st.), koji je kompilirao tadasnja grcka znanja 0 hidraulici, i Seksta Julija Frontinia (40-103), kojije opisao metode raspodjele vode, U nas je izgraden krajem III i pocetkom IV stoljeca rimski vodovod za opskrbu Dioklecijanove palace u danasnjem Splitu ..Akvadukt i tuneli rimskog vodovoda i danas se upotrebljavaju za opskrbu Splita vodom.

Nakon propasti Rimskog Carstva u krscanskoj Evropi znanost je skoro tisucu godina stagnirala, iIi cak i nazadovala, Gricke su spoznaje 0 mehanici fluida zaboravljene, a velike su rimske hidrogradnje zapustene iIi unistene, U arapskom je svijetu nastavljen razvoj hidraulickih strojeva i naprava; usavrseno je vodenicko kolo i vjetrenjaca, izumljeni su neki novi hidraulieki automati. poboljsani su vodovodni uredaji itd Neke od tih pronalazaka Mauri su donijeli u Spanjolsku, a neke su, kao npr. usavrii~o vodenicko kolo krizari prenijeli u Evropu U srednjem vijeku nastaje zastoj u izgradnji vodoopskrbe. Pocetci izgradnje vodovoda u evropskim gradovima zabiliezeni su krajem XII i pocetkorn XIII stoljeca ..U nasim krajevima znacajna je izgradnja vodovoda u Dubrovniku, Vodovod od izvora Su..uct do grada duljine oko 10 km izgradenje 1436 godine. Nakon vodovodaizgradenaje vellka OhofTIjevacesma u sredistu-Dubrovnika" U XV sf renesansa je oslobodila umjetnost i znanost od skolastickih stega, pa se i mehanika fluida ponovno pocinje razvijati, Na osnovi promatranja prirode i fizikalnih pokusa opisuje u svojim radovima mnoge pojave hidrostatike, hidrodinamike i mehanike leta" Prvi je postavio princip zakona kontinuiteta, a priblizno je tocno rastumacio relativno gibanje, prirodu valova na povrsini vode, putanju slobodnog mlaza kapljevine, raspodjelu brzina u vrtloznom strujanju, protjecanje vode u otvorenim kanalima, stvaranje virova u podrucju odjeljivanja strujnica itd Otkrio je strujni oblik .tijela i izradio nacrte razlieitih hidraulickih strojeva, medu njima i centrifugalne pumpe, a kao veliki zagovornik eksperimentalnih metoda istrazivanja predlozio je postupke i mjerne instrumente za istrazivanja u mehanici fluida Od renesanse do polovice XVII st gotovo svi radovi 0 mehanici fluida zasnivali su se na pokusima i neposrednom promatranju pojava Galileo Galilei (I564--1642) ,;. bavio se hidrostatikorn, te je naslutio da i kapljevine imaju vlaenu cvrstocu, a proucavajuci slobodni pad tijela zakljucio je da otpor zraka gibanju tijela raste s brzinom tijela i gustocom rnedija Evangelista Torricelli (1608-1647), pronalazac barornetra, postavio je zakon istjecanja vodenog mlaza iz posude, a Domenico Guglielmini (1655-1710), koji se smatra osnivacern talijanske hidraulike, napisao je dvije Icnjige 0 strujanju vode u rijekama i otvorenim kanalima, ukljucujuci i prijenos sedimenta. U Nizozemskoj je matematicar i fizicar Simon Stevin (1548-1620) prvi odredio tlak kojim kapljevina djeluje na cvrstu ravnu podlogu i protumacio tzv hidrostatski paradoks da tlak kapljevine na dno posude ne ovisi 0 obliku posude nego jedino 0 visini kapljevine u posudi Na temelju eksperirnenata u Francuskoj je Edme Mariette (1620-1684) objavio radove 0 elasticnosti zraka i gibanju fluida, obradujuci na potpuno nov nacin svojstva fluida i sile kojima fluid u gibanju djeluje na cvrste stjenke cijevi Mehanika fluida ipak se nije mogla dalje razvijati sarno na osnovi eksperimenata i zapazanja, definirajuci osnovne pojmove opisno i bez jasne rnedu-sobne veze Za kvantitativni i kvalitativni opis pojava i njihove rneduovisnosti bile su potrebne nove maternaticke spoznaje bolje poznavanje osnovnih zakona fizike; taj je napredak ostvaren tokom xvn st. Rene Descartes (1596--1650) postavio je osnove analiticke geometrije,

~':';

I </

1. Wallis (1616-1703) i G, W, Leibniz (1646-1716) razvili su infmitezimalni racun, a Blaise Pascal (1623-1662), osim znatnog doprinosa razvoju matematike, dokazao je da u mimom fluidu tlak djeluje jednako u svim pravcima (pascalov princip). Neovisno 0 Leibnizu, Isaac Newton (1642-1727) dosao je do osnovnih pravila infinitezimaInog i integralnog racuna, i prirnijenio ih za matematicki opis hidrodinamickih pojava. Newton je uveo pojam fluida kao kontinuuma, pojam viskoznosti fluida, analizirao gibanje fluida pomoeu principa kolicine gibanja, ispitao otpor fluida djelovanju inercijskih, viskoznih i gravitacijskih sila, otkrio kontrakciju slobodnog mlaza kapljevine i dokazao da se brzina vala na povrsini vode mijenja s drugim korijenom duljine vala. Svicarac Johann Bernoulli (1667-1748) definirao je pojam unutrasnjeg tlaka u mehanici fluida Potkraj XVII st. maternatika se vee toliko razvila da je mogla posluziti za opis osnovnih zakona gibanja fluida, Sto je bio preduvjet da se u XVIII st. postave temelji moderne hidrcdinamike, .KOviIDij;u_
Daniel Bernoulli (1700-1782) u svom djelu HydrodynaDiica, sive de viribus et motibus fluidorum commentarii (1738), ali se osnivacem moderne hidrodinamike smatra Leonhard Euler (1707-1783). On je napisao vise originalnih radova 0 mehanici fluida i primjeni matematicke analize, te je prvi protumaCio djelovanje tiaka u fluidu koji se giba, formulirao osnovne jednadzbe gibanja fluida, uveo pojam kavitacije i razjasnio princip rada centrifugalnih strojeva i reakcijske turbine ..V rio vazne doprinose matematiekom opisu gibanja fluida dali su i Eulerovi suvremenici Jean Le Rond d'Alembert (1717-1783), Joseph Louis Lagrange (1736-1813) i Franz Joseph von Gerstner (1756--1832)., Tada postavljene teorije i razvijeni postupci matematicke analize gibanja fluida i danas su osnove hidrodinamike, Medutim, u to su vrijeme inzenjeri mali vrlo malo maternatike da bi razumjeli te teorije, pa ih nisu ni prihvatili, nego su nastavili rjeSavati prakticne probleme, uglavnom pomocu pokusa i opazanja Tako su se hidraulika i hidrodinarnika kroz gotovo dva sljedeca stoljeca razvijale neovisno jedna 0 drugoj; hidraulika je postajala sve korisnije inzenjersko umijece, a hidrodinamika sve eIegantnija maternaticka disciplina. Tokom XVIII i XIX st. ucinjen je golem napredak u eksperimentalnoj hidromehanici, H. Pitot (1695--1771) izumio je instrument za mjerenje brzine strujanja fluida (Pitotova cijev); P L G., Du Buat (1734--1809) uveo je pojam virtualne mase tijela koje se giba u kapljevini, proucavao je otpor tijela u vodi, izumio je piezometar za mjerenje tlaka u kapljevini; R, Woltman (1757- 1837) izumio je hidrornetrijskokolo za toeno mjerenje brzine toka vode; G, B.. Venturi (1746-1822) bavio se otporom strujanja vode u cijevima, izumio je instrument za mjerenje protoka (Venturijeva cijev). U to doba razvijena je tehnika ispitivanja modela u smanjenom mjerilu i pod kontroliranim uvjetima, W, Froude (1810--1879) izgradio je (1872) prvi moderni bazen za ispitivanja brodskih modela, L 1 Fargue (1827-1910) proveo je prva ispitivanja (1875) na modelu rijeke i time postavio temelje modernog hidrauliekog laboratorija, a H. E, Phillips (1845-1912) konstruirao je prvi aerotunel (1884). usavrsena mjerna tehnika i brojni tocniji mjemi podaci omogucili su ispravke i poboljsanja postojecih formula za prakticno rjesavanje inzenjerskih problema, 1 A. Eytelwein (1764--1848), G. Bidone (1781-1839),1. R Belanger (1789-1874), G. G. de Coriolis A J. c. B.. de Saint-Venant (1797-1886), A. J. E. J. Dupuit (1804-1866), I A C. Bresse E, r. Boudin (1820--1893), P. F. D.. du Boys (1847-1924), H. E. Bazin (1829-1917) i R.

hidr09iI1~'l1Lka_ !;t'/Or!() .is Svicarac

(1792-1843), (1822-1883),

Manning (1816--1897) daIi su na osnovi mjerenja i pokusa ispravljene i nove ernpiricke formule za strujanje vode u otvorenim kanalima i rijekama. Nove matematicke izraze za strujanje kapljevine u cijevima dali su R de Prony (1755-18.39), G. H. L Hagen (1797- 1884), J L PoiseuiIIe (1799-1869) i H. P G. Darcy (180.3-1858) ..U radovirna 0 otporu tijela koje se giba u kapljevini C. A. de Coulomb (1736-1806),., M Beaufoy (1764-1814), J C Russell (4808-1882) i W, Froude objavili su podatke 0 ovisnosti otpora 0 obliku tijela, te pokazali da otpor zbog stvaranja valova ovisi 0 sili gravitacije, a otpor trenja 0 viskoznosti kapljevine. U drugoj polovici XIX st, pocela su i aerodinamicka istrazivanja u vezi s PIVim, letjelicama jedrilicama. 0., Lilienthal (1848-1896) bavio se aerodinarnikom i gradnjom jedrilica, a F. W, Lanchester (1868-1946) postavio je na osnovi pokusa kvantitativne izraz& za uzgon na aeroprofilima .. U XIX st. teorijska hidrodinamika takoder je mnogo napredovala. L M. H, Navier (I 785--1836) modificirao je Euierove jednadzbe gibanjafi1.li<lll,uzimajuciu obziri djelovanje-molekularnih-sila: Taj str rad nastavili A~,C de-Cauchy (1789--1857) is .. D. Poisson (1781-·1840), da bi konacno G. G. Stokes 819-1 uveo u Navierove jednadzbe dinamiku viskoznost i tako dobio danasnje NavierStokesove jednadzbe za gibanje viskoznog fluida. Dokazano je da otpor trenja viskoznog fluida ovisi 0 rezimu strujanja. 0., Reynolds (1842-1912) uveo je parametre za viskozno strujanje ijednadzbu rurbulentnog strujanja. H. L. F. von Helmholtz (1821- 1894), W, Thomson (Kelvin of Largs 1824-1907), T, W, Strutt (Lord Rayleigh, 1842-1919), 1., Boussinesq (18421929) i drugi objavili su radove s novim analitiekim izrazima za razlicite rezime i tipove stIujanja fluida, za kavitaciju, za valove na ogranicenoj i neogranicenoj dubini i sirini vode, za dinamicku slicnost strujanja itd .. Na prijelazu u XX st. postalo je ocito da treba ukloniti jaz

izmedu

teorijske

hidrodinamike i inzenjerske hidraulike ako se zeli dalji napredak znanosti 0 fluidima, To je znacilo da se teorija mora povezati s fizikalnim cinjenicama koje su utvrdene eksperimentima i neposrednim mjerenjima, Tako je pocelo ujedinjavanje analitickih i eksperimentalnih istraiivanja, pa je nastala znanstvena disciplina nazvana mehanikom fluida, Osnivacem danasnje mehanike fluida smatra se L Prandtl (1875-195.3), poznat po teoriji granicnog sloja. Od pocetka XX st. pa do danas mehanika fluida postigla je golem napredak .. Nove su spoznaje 0 fluidima omogucile brzi razvoj znanstvenih i tehnickih disciplina u kojima je fluid jedan od utjecajnih faktora,

u

koju neki smatraju cetvrtim agregatnim stanjem. inkompresibilan). 5tO nije ispravno jer je hidraulika primijenjena hidromehanika na temelju eksperimentalnih podataka... Nauku koja se bavi samo nestlacivim fluidom zovemo hidromehaJ!ika. U rnehanici fluida cesto se pretpostavlja da je fluid nestlaciv (nestisljiv.. .'\ (lat. koje su 'proporcionalne brzini deformacije._ Naziv potjece od grcke rijeci ~owe (hydor) .. -~U1a-us. Pra]sticki se 1?~_1:!~tlacivim flui4o~_ S~!ltnliu kapIjevine (tekuCine u uze~~misI~ i plinovi do stanovite granice (kad se fenome!1 stlaCivosti vise ne _m()_ze ?:an~arjti).1. kod promjene oblika krutine nailazimo na otpor pa moramo upotrijebiti stanovitu silu. nauka 0 gibanju i silama nestlacivih fluida na osnovi teorije. u fizici je tocno definiran. Danas ~dodajemo jos i tzv. a pornocu strogih maternatickih metoda.ikalna promjena_nazivamo medijem. nije vise _P<?~~~ ispravan jer se danas ta nau~ ne primjenjuje sarno na vodu.fluid. -. tekuce i plinovito. Pod pIazmom _ fizikalnom smislu razumi.ucl) .0d davnine su poznata tri agregatna stanja: kruto. Sam naziv. koji u svakodnevnom zivotu moze imati razlicito znacenje. OkoliS u kojem se zbiva neka_fj?. Definicije i razdioba 'j--- Mehanika fluida jest nauka 0 silama i gibanju kapljevin'a i plinova koje zajednickim imenom zovemo . Razlika medu krutinom i fluidom je u tome sto krutina zadrzava svoj oblik..evarno materiju u plinovitom stanju. a fluid pop rima oblik posude u kojoj se nalazi. fluid bilo kojeg viskoziteta uklonit ce se i najrnanjoj sili.2. Drugim rijecima. Cesto se za hidromehaniku cuie naziv hidraulika. sile naprezanja medu susjednim cesticama nastoje vratiti krutinu u njezin prijasnji oblik. tel'. plazmu.v~~~~~~k~. Hidrornehanika je.jl. Agregatna stanja i razlika medu njima . Pojave u vezi s plazmom spadaju u podrucje aero-termokernije pa se njima necemo baviti. tj. . dakle. a giba Ii se taj medij.(u sirern smislu).. 1_ '. Ako mijenjamo oblik krutine vanjskom silom. Kod mijenjanja oblika fluida nastaju takoder site otpora deformaciji. Prema tome se pIazma sastoji od slobodnih elektrona. dok se oblik zapremine fluida moze po volji mijenjati.. 1. Opci pojmovi 1.____ Premda nema apsolutno nestlacivog fluida.1. One se smanjuju * Zastarieli naziv za fluid bio ie »tekucina.. (negativno nabijenih elementarnih cestica) i od iona (atoma iii molekula koji nisu elektricki neutralni zbog_manjka iIi preticka elektrona). zovemo ga fluidom* . U dovoljno sporoj promjeni oblika otpor iscezava. u a pod tako visokim temperaturama da je nastupila disocijacija i ionizacija..

dok je kod pregrijane pare potrebna veca promjena stanja. Svaki plin mozemo.. naprotiv.?pljevinu od plina bas na taj nacin 81:0 ona lako miienja oblik. Kod fiuida razlikujemo . koje ne teku. No.Ispreplecu. ni masa niie konstantna.kako vidimo . bez obzira na zagrijavanje. plinjepodvrgnur ekspanziji. komad zelieza s njegove povrsine dospjet ce konacno do dna. kriticna temperatura). da asfalt ima pri normalnoj temperaturi svojstva krutine jer ga mozemo razbijati cekicem. dok plin mijenja oboje lako. slobodnu povrsinu. drzi molekulekapljevine na okupu. a nasa se razmatranja nalaze u podrucju znatno manjih brzina.lcstremno velikim brzinama (bliskima brzini svietlosti) masa poCinje osietniie rasti.JMOVI kad se brzina deformacije priblizava nuli. a zatim i u plinovito (ilidirektno-sublimacija!).10 1. volumen (zapreminu) fluida 11V. Kapljevine su pr akricki nestlacive. . i bez ikakva pritiska (ako izuzmemo pritisak njezinih paral). No. gustoca. To ce da ih razlikujemo po stlacivosti (kompresibilnosti). Plinovi su.biti specif'icna masa iIi gust oca fiuida u tocki M I ~~A~~~ * Strogo uzevsi. u skladu s JUS-om.doduse polako . Razmatramo Ii fizikalne promjene plina (pare). . tako da ni tu nema ostre razlike. a. Ostru granicu medu krutinom i fluidom ne mozemo povuci. pretvoriti u kapljevinu. ali se fluid ne vraca u prvorni oblik. koje mijenjaju svoj oblik. u knjizi upotrijebljen internacionaIni sustav mjernih jedinica (S1» to je osnovna jedinica za masu 1 kg. volumen. koja se podrucja . Poznato je npr. tlak Buduci da je.. Kad prestane gibanje. PHn je samo tad u ravnotezi karla je potpuno zatvoren. Umjesto kohezije. Ona je neovisna 0 gravitaciji pa je potpuno jednaka na svim planetima i bilo gdje u svemiru*. postoje vrlo viskozne tekucine. moZemo ie praktieki smatrati konstantnom. ne mozemo govoriti 0 nestlacivosti fluida pa tad prelazimo iz podrucia mehanike fluida u podruCje termodinamike. To znaci cia on potpuno ispunja posudu u kojoj se nalazi. Vee samim zagrijavanjem prelaze mnoga rijela iz krutog stan]a u tekuce. Pare su takoder plinovite tvari. ali da tocka M ostane unutar tog volumena . Buduci da tek pri e. rea ees- 1. a tesko zapreminu. Spomenuli smo da krutina tesko mijenja oblik i zapreminu. nestaju i sile otpora. kod koje valja uzeti u obzir utjecaj tlaka i temperature. doduse. no zato je potrebna veoma velika promjena temperature i tlaka (kriticni tlak. veoma stlacivl. To se sve zbiva pri istoj temperaturi kod koje ga mozemo razbijati cekitem. mase 11m. Kohezija (sila medu ticama istog tijela). Promatramo Ii vrlo mali.3. Zato kapljevina tvori.i istjecati. Visoko pregrijane pare i plinovi gotovo se i ne razlikuju po svojstvima. OPCI PO. ima plastienih krutina. Zasicena je para plin koji vee i kod najrnanje proinjene temperature i tlaka prelazi u kapljevinu. tad ce granicna vrijednost kvocijenta mase i volumena . nakon duzeg vremena on ce poprimiti oblik posude u kojoj se nalazi. u kojem se nalazi tocka M. Masa. L Ii . a kroz otvor na dnu posude asfalt ce . vee se po Einsteinovoj teoriii mijenja s brzinom.ako smanjujemo 11V tako da tezi nuli. premda slaba. s druge strane.

Stlacivost plinova. 1. tj. = N/m2).). Ot p o r pr ot iv rastezanja je neobicno malen .19 molekula (Avogadrov iIi Loschmidtov broD.__ . no kapljevine su u tako neznatnoj mjeri da ih prakticki mozemo smatrati nestlacivirna. __ . u 1 em3 zraka. odredena je razlomkom ---_. FIZlKALNA SVOJSTVA FLUID A 17 P r 0 s j e en a gustoea mase m.7 .. . prakticki. Ve l ic in a fluidne cest ice. nun.48 Fizikalna svojstva fluida A \0 oy' Aoo fN/w. para itd.7 .- = m/V. U mehanici fluida pretpostavljamo da je fluid homogen. t]. dakle i gustocu. Stlacivost smo vee upotrijebili kao kriterij za razlikovanje kapljevina od plinova. Masa cestice 'ostaje uvijek istom. -/' . volwnena V. atmosferskog tlakai O~C~_naI~~is~~<? 2. Pod utjecajem topline mijenja fluid svoj volumen. Zato i fluid smaTrame takvim . Svi su fluidi stlacivi. tako da je potpuno svejedno koji oblik ona ima. . drugih primjesa (rastopine). a volumen i oblik se mogu mijenjati.~L( z. Stlacivost (kompresibilnost).4. OI. E. J _ _ o_ Jo~oC'C) r a zr: f'"'-/ If \c~ A/ J. Pod fluidnom cesticom razumijevamo izvanredno malu kolicinu fluida. 10.1.. sto znaci da je gustoes neovisna 0 tlaku.. Utjecaj topline. naprotiv.. . stlacivost kapljevina smanjuje se s porastorn tlaka i temperatura. izrazena u kg/ill 3 • Specificni volumen je volumen jedinice mase I Iv = Vim = llf! (m fkg)· ! 3 -I Prosjecni tlak (pritisak) (vidi odjeljak 2. led. pretpostavljamo da je materija neprekidno rasporedena. C:=- Prcmda su sva tjelcsa supljikava.J I tj.tako da ga uviiek zanemarujemo. To ce reci da je homogen onaj fluid u kojem nema drugih fluida (smjese).kohezija je neznatna . ! I ! .1). fluid sadrzi tako ve1ik broj molekula da rnozemo smatrati kako u njemu nema praznina.. To mozemo uciniti._. 10.1) kYocijent 'je sHe ko@__Qj_eluje okomito na ravnu plohu i njezine povrsine L --·-····-----·-----~ I r p = FIA (Pa .J~ . 10 {. gustoca je masa jedinice volumena. Homogenost i iz o tro p ij a.0. tzv. a u tom ce se volumenu nalaziti oko I 2. _. da su fizikalna svojstva svake. Osim toga. zato u mehanici fluida ne mozemo zanemariti ucinak topline kao sto to cinimo kod klasicne hidromehanike.10 molekula. a da time ne dodemo u sukob s modernirn teorijama 0 molekulamom sastavu materije jer. pa i najmanje cestice ista u cijelome fluidnom prostoru. one sto nazivamo tockom jest kocka sa stranicom od oko 0. veoma je velika (s1. Izotropan je onaj fluid kojemu se svojsrva ne mijenjaju ni u kojem smjeru.smatramo ga kao kontinuum. da masa potpuno zauzima prostor koji zaprema. ni drugih agregatnih stanja (npr. eIementarni volumen.._. Na primjer. 1.

osirn rijetkih slucajeva (npr.1) "':/ C'-V/I'/Je .4 22.~ " = _d~:p 1J pa se naziva koeficijentom stlaciyosti.5 22. Modul elasticnosti za vodu E • 10-3 bar Tlak bar [ z. Za zrakoplov kod brzine od 400 km/h srnatramo zrak jos uvijek nestlacivim. _) p=3 V Ako smo nekom volumenu V promijenili tlak za dp.1 22.5%. to znaci da je pad tlaka tako ve1ikda promjenu gustoce vise necemo rnoci zanemariti. opel PO._T_T dP/dV.~ o tv-jt' .j fr?tI..' \0 49 :?.1.2 24. a niezina velicina za jedinicu tlaka iznosi . Priblizavamo li se brzini zvuka (oko 1200 kmfh).8 26. Promatramo li. govara srnanjenje volumena. 'r: /~i = .)'''. u ventilacijskim uredajima...! \! fluid ---..0 24.. ._ 100'1 ! 1r ... Znak minus pokazuje da pove6mju daka od.4 19. Reciproenu vrijednost koeficijenta stlacivosti nazivamo rnodulom elastienosti I E = 1/" = .7 28. r '1 Temperatura 20 °c 93 150 17.. pri malim brzinama strujanja kao npr. volumen vode kod tog tlaka smanjuje se jedva 3...2 24. treba stlacivost zra- . Zato. Izraz dV/V nazivamo relativnoIl1 promjenorn volumena.3 21... hldraulicki udar) smatramo vodu nestlacivom..1. E_.0 28. ~.. novo.5 I plinove cesto smatramo nestlacivima..--------I Slika 1. i obratno..3.1 23./d el~!. Tablica 1. Module E za vodu ovisno 0 temperaturi i tlaku daje tablica 1. a obicno ga izrazavamo u barima. plin iIi pani koji struje velikom brzinom.6 1 100 300 1 000 20. medutim.1.4 23.5 2.«1..5 25.-.~mu _s_~ volumen za dV.8 30.7 21. ti. tj. Za vodu pod tlakom od 1000 bar i pri temperaturi od 20°C iznosi E = 28 800 bara.1. / Dimenzija rnodula elasticnosti jednaka je dimenziji t1aka. pr9mijenit ..JMOVI ------·-----:-n I I I I I kopljevino I I·_ nes II •.:.

masa u kg. (Broj 8315 je opca plinska konstanta u JfkmoIK.apsolutna temperatura u K. sto ga * Ispravnije bi bilo morrnativnoe (norrnirano) stanje.-. toplinu. FIZlKALNA SVO. M . To su hipoteticki plinovi.(vidi jednad- zbu 1. Spajanjem To znaci da se volumen mijenja proporcionalno apsolutno] temperaturi.individualna plinska konstanta u Jfkg K.2) p - obliku dp/p + dv/v = dT/T. 8to znaci da je pri konstantno.edi za promjenu temperature pri konstantnom tIaku (izobarska promiena) ~~s~. J . Pod idealnim (savrSenim. aunosferski zrak pri nonnalnom tlak_u (~l b_~d oko 17 000 puta sdaciviji 00 h1adne_~ode. van der Waalsovu jednadzbu). m . a za tehnicke svrhe (npr. Tako je _npr. ali zrak i ostale r e aln e (stvarne) plinove. barem priblizno . Gay. jednadzba stania plina. To je Boyle.JSTVA FLUIDA 19 ka uzeti u obzir.Mariotteov zakon • 1 p V = konst.4.) Cesto se upotrebljava jednadzba stanja plina u diferencijalnom pV=mRT p v = R T (odnosno p pvM = 8315 T. Za tocnije racune s realnim plinovima valja upotrijebiti korigirane jednadzbe stanja plina (rtlPr.volumen u rn". mozemo _.kOI!st~_tnu'§Qec_ifi91U. -: I -Ttl . perfektniml plinovima razumijevamo o!!e koji se pokoravaju z~onim~~__!~_gn~u . temperaturi (izotermicka promjena stania) omjer pocetnog i krajnjeg volumena obratno proporcionalan omieru tlako~a. V .masa jednog kilomola u kgfkmol.je· Korekcijski faktor y = [ (p. Pod tim se razumijeva redukcija velicina na neko odabrano stanje. = e R T) (1.1. T . Za idea1ne se plinove izraz za modul elasticnosti pojednostavnjuje . . naime I--p-~--_ . za tlakove vece od 30 bar) upotrebljavamo jednostavniju korekciju. potpunim. ~/J' Iz fizike su poznati zakoni kojima se pokoravaju idea1ni plinovi. R . T).5). koja glasi: za m kg plina za 1 kg plina za 1 kmol pl ina Pri tome su: tlak u Pa.smatrati idea1nima.. ovih dvaju zakona dobiva se tzv.Lussacov zakon vri. kad su daleko od kapljevitog stanja. U rjesavanju problema s plinovima nailazimo gdjekad na pojam mormalnoe" stanje..

ic!ealnit fluid nije jedinstvenodefiniran. kod fluida u rnirovanju jer se sile trenja pojavljuju sarno pri gibanjul). dobivamo odnosno ~ = -nPdv/vJ modulelasticnosti izlazi da je modul elas--..ne su obje . faktiCniI11)_YL_YI~~_Qz~j1l1 flqld9ID~U .. a u proizvoljnom smjeru. zadrzat cemo za fluid u kojem nerna trenja naziv neviskozni fluid.idealii_!_pl~moze biti i viskozan. . medutim. i to iz dva razloga. .. Dok jedni zahtijevaju da sidealnie fluid -buae-ujectno i nekompresibilan. E ~ 1 bar. 2 !?akl1. Takav se neviskozni fluid u velikom dijelu literature naziva »idea1nim~ fluidom. Obicava se oznacivati s m!. iako to nije medunarodno dogovoreno. Na slici 1. a gdjekad pojednostavnjujerno probleme i dolazimo do zakljucka koji se * Pecornik.mehaniei fluida. ako je eksponent n = 1. M.. pod isrim uvjetima. SIO razumijeoamo pod naziuom »idealni plin». drugi dopustaju da ima i .2. dakle potpuno neviskozni fluid. to vidimo da je kod izotermickog procesa (n = 1) za zrak. u kojem nema tangeneijalnih naprezanja. _ . ! i . a to je svaki fluid u prirodi_2 nazivamorealnim (stvarnirn. to je Boyle-Mariotteov zakon za izotennu.5. -{ (1._ "-_.01325 bar i temperaruri od 0 °C.vrste naprezanja.'. _ l E = n p._!. 1 ticnosriza plinove '---'- Uvrstimo Ii taj izraz u izraz (l.3) L S tim smo se zakonom vee upoznali. 1?!!-l:go. 1. Upotreba neviskoznog fluida u mehanici fluida je opravdana jer je to gdjekad dopusteno (npr. spomenuto. Drugi osnovni zakon kojemu se pokoravaju idealni plinovi glasi (zakon poIitropti_ p vn = kon~.idealnih« plinova. prikaza.rastezanje. OPCI POJ"MOVI redovno odabirerno pri tlaku od 1. Da ne dade do zabun a. dakako u oba slucaja bez viskoznosti.Difereneiramo li jednadzbu (1. 1 (1.. Prvo.I)Ul . Jedan nonnalni metar kubni plina je zapravo masa plina koja pri tom stanju zauzirna volumen od 1 m". dakle je zrak oko 20000 puta stlaciviji od (hladne) vode.3).. . niti je u nasim zakonima. Tehnika 11/1981.FJlJjq:t!_kQiem se pojavljuju tangenciialnanaprezanja. Naprezanja BuduCi da fluid ne podnos] .j2! po taj _ .4) Buduci da je za vodu od O°C i p ~ 1 bar modul E ~ 20000 bar. a broicano je jednaka 'njegovo] gustoci. . te smicna (odreznajnaprezanja kaotangencijglnanaprezanja koja djeluju u granicnoj plohi.!_ fizi~Lse uyrijclio naziv »ide~~p!ip~~plip koji ima tocnoodredenasvoistva (vidi 2_~Le1j~!_._GU 1. No taj naziv dovodi cesto do nejasnoca". dolaze _u~bzir§Cl_!11o t!~J!~!lap__rezanja kao nonnalna _n~prezaiiJa koja djeluju okomito nagranicne plohe fluidne cestice (i to R!"e1l1~~estici!). cesto zamisliamo hipotetski (imaginarni) fluid._ .

ila !~e~La ~bog __~~_za_~ja __ s k j~dne cestice fluida po drug~l:_To td~itcmsKO_. 1. ne bi mogao pri okretanju transportirati takav fluid.kutnih defonnaclJa ceSflca . debljine Yd' izgleda kao da je sasravljen od niza tankih slojeva koji klizu jedan po drugome malom relativnom brzinom.>~emo is koz no sr (zilavost.---... . 3. razmotnfCemo-slIku Lr··Na~ lazi Ii se fluid izmedu dvije dovoljno velike (teorijski beskonacne) ploce (tako. A cd/Yd"* 1 -- r [ / / / SL i.ljepljiv. da nema utjecaja rubova). S druge strane._J!i .5.1. da je SiTaP-pr:6porcionalna povrsini ploce A.2. bit ce za pomicanje gornje ploce brzinorn Cd u smjeru vlastite ravnine potrebna sila F. Sloj ftuida.9st). 1. brzini CJ i reciprotnoj\TijeAnosti razmaka . Da bismo definirali viskoznost.. t].~t>oraprotiv tangencijalni!. Pokusi su po~~li __a za preteznuvecinu d ftuida vrijedi Newtonov zakon.pojam koji se u mehanicifluida rjede.1renje_w:. *) Znak ex: upotrijebljen je za proporcionalnost. dok ce cestica uz gornju plocu putovati brzinom (ploce) Cd' Prornjena brzine u nacrtanorn ce primjeru teci od 0 do Cd Iinearno. kojih razrnak J'd nije pretjerano velik. Cestice fluida tik uz plocu gibat ce se istom brzinom kao i ploca jer cestice uz nju prianjaju (adE~zija). tretiranje nekih problema s neviskoznim fluidom dovelo bi nas kadikad do apsurda: ventilator npr.Yd I ------ I_!< (X.6.. (J Si.. Viskoznost Viskoznost j~~~9a ~eril<? _~jeg2Y~_~.-. ali u obicnorn zivotu c~st<Yii_ili?i~e_Qfj~~'i. NAPREZANJ A 21 tako malo razlikuju od stvarnostida to mozemo dopustiti. mirovat ce i cestice uz nju._pojam __ v male viskoznosti jest zitkost ..-. Miruje Ii donja ploca.. Kod realnog fluida P?stoj_h_q~_kJ~.

1.t: dCx/dy . ideolna (8inghamova) plastlina krulina realna ptostiira tvar elostiaa krutina • njutonski fluid (1] = konsl) L . Opel POJMOVl Iz slike razabiremo da se.P_LQ12. (1.f - .- /.5) I_ /l~/1"'?~71" jednadzba (1. ._i/J'. kvocijent Cd/Yd rnoze zamijeniti prirastom brzine (gradijentorn brzine) dc. 7: _.. 1z i~~~a~~be {15) definiramo koefiQirnt.4.. kako je to prikazano na slici 1.Jdy.).1LiQS i koeficiient. 104.- = FjA = 1] Cd IYd =r7 d ex IdY."-I' • -M7.proporcionaliteta n. n1Qi~_moproracunati tangencijalno naprezanje izmedu dvaju susjednih sTO)eva-ftuid. o S1. zbog slicnosti trokuia. Uved~mo .koU_ n~~ix~o lutnom iIi d in am icko m viskoznoscu 1} ~~Q= = --._.. I' 1------..=.' I .5) vrijedi sasvim opcenito ako se brzina i ne rnijen]a linearno.9Lc:iona_liteta 1]_>_.C'/7c'l'.

u takav medustadij ubrajaju se i tzv. brzina deformacije . masti za podmazivanje. _dakle s 'Y}--= konst.idealna p l ast icn a (Binghamova) tvar (to je stadij tvari izmedu krutine i kapljevine... odskocit ':c poput loptc (kratkotrajno oprereccnje). emulziie..p s e ud op Iast icn i fluidi (npr.Jdy).} zo\~emo nT~tnovskim f1yiqim? .~_y~skQ~2. nastaje tangencijalno naprezanje od I T'3(paskala[-nimenzija_ al~~k. uljene boje. = tan dT d (dcx/dy) . Cesto se pri velikim brzinama deformacije ovi fluidi i skrutnu.. a guste kapljevine mogu biti nenjutnovske.d il atan tni fluidi (npr. 1.nanesene krivulje tangencijalnog naprezanja za razne tvari: ._ e 1a s t i en a krutina napregnuta je proporcionalno velicini deformacije (proporcionalno sili).5. Na sIici 1. npr.1. I . Fluide s promjenljivom viskoznoscu nazivamo nenjutnovskim fluidima. Fluide bismo mogli _ orijentacijski . T = f(dc.).a to je tzv. ali neovisno 0 brzini deformacije. a one kod kojih je zavisnost po formuli (1. tiskarsko cmilo) imaju takoder promjenljivi tok tangencijalnog naprezanja ovisno 0 brzini deformacije. a viskoznost im pada s porastom brzine deformacije ---:'--:-::---:-~-a.K~o prirnjcr sluai tzv. Konacno imamo liniju neviskoznog fluida (T) = 0) koja je identicna s apscisnom osi (r = 0).. . skacuci kit [bouncing putty}: Bacimo Ii kuglu tog kita 0 zid.s_Q_~ paskal-sekunda -.6.inica dinamicke viskoznosti odreduje se definicijom da je to viskoznost fluida koji struji laminarno.-aii koiem izmedii -ava-paraleln-a --sIoja na razmaku oct 1 m.5). Ostavimo Ii ga da dulje leii na ravnoj plohi. _]~d."} prakticki Dinarnicka je viskoznost . VISKOZNOST 23 Karakter k_gefi!:ijenlg__yi~k9_~~2_~ti_mozerno najbolje upoznati rz reoloskog 1] dijagrama (s1. Mi cemo pri proucavanju problema u mehanici fiuida vazda pretpostavljati ili njutnovski ili neviskozni fluid. no njima viskoznost raste (tan a) s brzinom deformacije.pn-razlici brzina strujanja od I _mIs. za suspenzije (cada u uljnom firnisu. kit itd.osim pri ekstremno visokim tlakovima ncovisna 0 tlaku (u granicama upotrebljivosti u tehnici) . mulj otpadnih voda i sl.5) Iinearna. Grubo se moze reci da plinovi i rijetke kapljevine naginju njutnovskim fluidirna. . su povrh apscise dcx/dy . tj. visokoelast icn e tvari*. a to vrijedi i za r ealn e plasticne tvari. u dobrom priblizenju zubna pasta) takoder ne ispunjava uvjete fluida jer je potrebno neko pocetno naprezanje prije negoli tangificijalno naprezanje postane funkcija brzine deformacije.5) koja predocuje upravo izvedenu ovisnost (1. . jos i u usporedbi s krutinom.- II Pa s (= N s/m2). raspuzat ce po nioj pod utjecajem vlastite tezine (dugotrajno optcrecenje). kao sto je npr.podijeliti na nacin kako je to prikazano u shcmi na srr. 24. sl!1ol~) imaju promjenljivi tokitangenCijalnog naprezanja ovisno 0 brzini deformacije (tek se pri vecim brzinama deformacije tok stabilizira).

. ~·7~ ' reolni fviskozni)' lIuid TIO ___ --1-_---.0". a raste viskoznost plinova (sl.o21?t:>SP S1. opel POJMOVI Temperatura ja~o utjece na dinamicku viskoznost : s njezinim porastorn p a d a viskoznost kapljevina. Q Ikonsf~ e tkonst: idealni plin pv~RT cp• konsf.6) viskoznost kod T (K). 1.2.1 rJ/latL~/~¢- t/7Ci<. je (trazena) a C (K) je SutherIandova konstanta.. = 1]0 ( 273 T) 3/2 273 T +C +C . 1.------------~------------------------ 1.6. (1. dana u tablici 1. Mot~. . rrolni plin pyler Preracunavanie muIi. c. Tu je 1)0 (poznata) viskoznost pri 0 (Oe). nekompresibilni fluid T=O kompresibi7ni fluid 'T::O kompresibilni Iluid TIO e=konsf.6). ?D ~.a konst. 1]. koja glasi 1] kod plinova obavlja se po Sutherlandovoj eksperimentalnoj for- 1]..

Englerove stupnjeve pretvaramo u metricke jedinice uz pomoc raznih formula. a to je dinamicka viskoz-.Pr('l'Iua. Omjer vremena istjecanja odredene kolicine vode i mjerenog fluida daje stupnjcve Englera.0 875.0 1200. Kao mjera za kinematicku viskoznost (osobito ulja) upotrebljava se u Srednjoj Evropi stupanj Englera COE).294 958. iako vrcrnenske.8 15.3.915 1 263../ r~/~ 1 ( (. f (kgtm~)_ iki.-.5 1.J. a Yi su njihove kinernaticke viskoznosti.2 1.86 1480.4 1.6. Fluid Voda Voda Voda Zrak Zrak Zrak Ziva Glicerin Terpentinsko ulje Ricinusovo ulje 0 20 100 20 20 100 20 ° 1.115 1. Vodik Hz Ugljik-rnonoksid CO Ugljik-dioksid CO2 Acetilen C2H2 Amonijak NH3 Vodena para H20 Solna kiselina HCI 626 673 360 274 198 lVllogo vaznija od dinamicke je kinematicka viskoznost.3.8 0.. u SAD sekunde po Sayboltu ("S)*. sluzimo se aproksimativnim formulama.708 998.007 0. * Sekunde.50 13. I r U tablici 1.5 13546. f/7S /'_'UIOJ'h- ) - 1° v· H'S_. Sutherlandoi va konstanta Zrak C (K) 124 103 138 83 101 /1 " f -- Dusilc Nz Kisik o.0 999. oznacene su kao lucne. nalaze se za neke ces~eupotrebljavane --luide podaci za gustocu (!. VISKOZNOST 2S Tablica 1.7) u kojoj su rj volumenski postoci pojedinog sastojka u smjesi.8 1.u Velikoj Britaniji sekunda po Redwoodu ("R). kao npr.165 23.2.0 Treba Ii izraziti kinernaticku viskoznost smjese plinova.2.0 970. To dolazi otuda sto viskoznost ustanovljujemo istjecanjem iz posude (npr.5 1.&j~~~ -I } ko. Englerov viskozimetar) kroz posebno oblikovanu sapnicu.rp'ZnoJl1 - I) 0. Mannovom formulorn (1.ematicku viskoznost 10°" ~'IJ-2Is) pri _odred_enoj_te!Dperaturi t COC)_. odnosno sekunde po Redwoodu iii Sayboltu.0 J r:.nost podijeljena gustocom _ I v = fJ/(! (mlls). .1.!'J.r a vrijede kod tlaka od I bar Tablica 1.

Od 10 °E da1je vrijedi omjer 1. kapljevina ¢~_~~n1Q~!!i~(_gii~Ps!!_cijevi i popeti se uz nju nad dociIrnu ra_?Iiiti~-"to-je--izv~-~pij~ma elevacija. • ce- ~ d k?/ /c//7C ~ ~/au/q (Ieod caoe) . a na slici 1. Visina kapilarne elevacije h ovisno 0 S1. Tablica 1...31 --rem 2 formula •y = 7.--_ S1. prije negolise prolije. predoceria Te-kap-i1ai-nadepresija kod zive.-f-. Povrsinska je napetost posljedica kohezije medu cesticama n. a da ona ne potone. I 1..7._Za neKeKaplJevme navedene su te visine u tablici 1A.c::: -_-_-_-~ --_ -= :p~ . Visinska razlika h ovisna je 0 povrsinskoj napetosti. opel POJMOVl U praksi se redovno upotrebljava 106 priblizna Ubbe1ohdeova 6... prikazana je kapilama elevacija kod vode.~~9jstvo kapljevina zbog kojega u vrlo uskim cijevima ne vriiedi zakorii 0 spoJeD. a na ugrijanoj ploci (npr. stednjaku) one i poskakuju.31 E Is). dok im u unutrasnjosti razvijena vodena para ne probije povrsinu pa one prsnu. Prevladava Ii adhezija. U .slucaju prevladale koliezije bit obi~i~o:. Ostala svojstva kapljevina Kohezija i adhezija uzrokom su povrsinske napetostl i kapilariteta. -.- r= -. isPllPcenje nad rubQ_m_ca~e_(menisk} biti. r~jusu zakrivljenosti na dnu (lIt vrhU)memSKa -i_e' ~~~~t~l:1ida' o nadrneniskom 1. 1.7. PovrSinske sel}~p~tosti pojavljujiiizmedu dodimih povrsina fiuid"ii-KoJlse fiemijesaju i izmedu cvrsrih stijenki fluida. te da ce. Poznato je da svrhom puna« casa-vode 'ima ispupcenupo\~isinl!.a vanjskim granicnim -povrsinama. .8.lm posll_~_~Pia. Kapilaritet j. Na'-sIici 1.8..7.i da u nju mozemo oprezno dodati jos nekoliko kapi.. ovrsina kapljevine u kapilari v~a je ili niza od vanjske P povrsmeKapljevine.4.. pod njim._----------------.--c--. 7.. Kapljice vode rvore na ravnoj povrsini (osobito prasnojl) oblik kugle. prilicno veli-ko~JednaK:b tako mozerno na povrsinu vode oprezno poloziti sivacu iglu. povrsi~~ u kapilari spustit ce se pod r~i!1u_dndlrn=-tOJe-Kapilar-nadePre-sija~ bha slucaia prikazana su na s11karri'a1. promjeru cijevi d (mm) h (rnrn) Voda Alkohol Toluol (C7Ha) 30/d 1lid lJ/d . 1.8.1.

Tlakovi zasicenja pri oko 20°C u bar (aps. -dok se ishlaplj ivanje zbiva u pr isutnosti i drugih fluida (npr.j's._ tad~_vl~9~Ig_ynoteZa . parcijalA rii tlak molekula kapljevine raste do onoga pri kojem se molekule opet vracaju u kapljevinu.).uci molekule u prostor nad svojom slobodnom povr~in<?!l1.5.8. zrak + vodena para + voda).JIVANJE IISPARIVANJE 27 Svekaplievine teze ishlapljivanj\!_ij~p?rivaniu. dani su tlakovi zasicenja pri temperaturi od 01<0 'lWoC.0238 ' 0.000 001 76 (y. ali s njo~j_ tlak zasi~~:nja. 'Tabfica 1. Taj se tlak .. U tablici 1. Pri povecanoj temperaturi raste ta molekulama aktivnost.~o M?q 0.'postici a2solu~ni ne vakuum jer su tu uvijek njezine pare.rL ra ku/nt'l) Iz tab lice razabiremo ve1iku vrijednost punjenja barometra zivom: niski tlak njezinih para veoma se priblizava apsolutnom vakuumu.naziva t!!1kom zasicenja.138 0.1. sto cine izbacu.311 'ey. ko je taj prostor ogranicen.r. u apsolutnim barima. . To znaci da se u prostoru nac! J5:~Iili_~yinom moze nikad.5. * Pod isparivaniern srnatrarno pojavu koja se zbiva u prisutnosti samog ftuida koji isparuje. 2iva Voda Alkohol (etilni) Gazolin 0. To je osobito vafno kod sisanja lako hlapljivih kapljevina. ISHLAPL.

udalienost S trouhalova znacaika vriierne x y r. c.Z m/s a C1 c c.. co ul iz kr R I Z t T T u t! m/s m'/kg V V m' m'/s korak temperatura apsolutna temperatura zakretru moment obodna brzina specificni voiumen (voiumen iedinice volumen (obujarn. stat sraticko kin kineticko- d.brzma. at. tangencijalnog naprezania izobarski toplinski kapacitet a A b mis' m/s m' m !U ru X. II m'/s kg/m' Pa Pa rad/s 'J rt k K K m hrapavosti kgm/s rp If/ ()) I' rn'/s korisnost eksponent izentrope koeficijent trenja U ciievi vitkost krila koeficijent kontrakcije kinernaticka viskoznost koeficijent (faktor) gustoca (specificna masa) normaino naprezarne tangencijalno naprezanie koeficijent gubitka kocficijent (faktor) kutna brzma cirkulacija I. VIS Ina specificna entalpiia za iedinicu mase moment inercijc impulsni protok koeficiient apsolutna visina kolicina gibania kavitaciiski brei (sekundni ekvivalentrie irnpuls) pjescanc Pa s (0. 2·c· mase) L max min I totalno (ukupno) hidraulicko otporno uzgonsko rezultantno U smjerovima koordinatnih tocke niz strujni tole nesrnetaru strujrn tok ulazno izlazno kriticnc Lavalovo maksirnalno minimalno est .) dinarnicka koeficiient koeficijent koeficijent viskoznost otpora (opcenito) otpora nosive povrsine uzgona nosive pcvrsine J. denliina dijametar apsolutna vis ina neravruna (hrapavost speclficna energija za iedirucu mase Eulerova znacaika faktor (koeficiient) Froudeova znacajka akceleraclia sile tete tezina .y.~ jedinica J/kg m Veli¢ina relanvna brzina rad (energija) za jedinicu mase udalienost po koordinatnim osima kut izrncdu apsolutne 1 obodne brzrne koeficijent istjecanja kut izmedu relativne 1 obodne orzine kut niza (kaskade) kut klizanja upadru kut Iedinica Velicina akceleracija brzina zvuka povrsina sirina brzina (opceni to) prosiecna brzina . I k m Jjkg m' N m dijametar (premier). tot h x! y. J/(kg K) J/(kg K) mis m/s m/s i' F. L La M Ala n II m kg kg/s Nm i Is duliina Lavalova mas a znacaika Inde'ksi a aps n u 111 p Q o r. din mase dinarnicko Sr razrnak. d D t c.Upotrijebljene oznake i jedinice SI Sirnbol Simbol . ). Ii {} izohorsk] toplinski kapacitet I: povrsine) '1 11 % f e Eu Fr G h f g m m m J/kg mis' H N n. R r R Rt s J/kg m J/kg J/(kg K) m m °C K Nm Pa m moment (opcenito) Machova znacaika eksponent politropc orzina vrtnje opseg maseru protok u sekundi apsolutno radiialno tangencijaino normaino pri rnirovanju (c = 0) atmosfersko kolicina topline za iedinicu rnase radii us (polurnier) specificna radnia trerua za iedirucu individualna plinska konstanta Reynoldsova znacaika tlak s. zaprerruna) voturnenski protok I.

amper (A) je osnovna SI jedinica za jakost elektricne struje . odnosno duijina jednaka 1650763.sekunda (s) je SI jedinica za vrijeme. To je trajanje 9 192 631 770 perioda zracenja koje odgovara prijelazu izrnedu dvaju hiperfinih nivoa (F = 4. Definicije nekih osnovnih jedinica Metar . Sekunda . SI jedinica za masu je kilogram... Amper . mr = 0) osnovnog stanja atoma cezija 133 (J33Cs).Amper je jakost stalne elektricne struje koja se odrzava u dvama paralelnim. sastoji se u nacelu u brojanju tijela malih (infinitezimalnih) jednakih masa (utega) koja dovodi do ravnoteze vage . Omjer dviju masa odreduje se s pornocu vage. rn. Periodu definiramo kao vrijeme potrebno da svjetlost prevali put koji odgovara jednoj valnoj duljini. Kilogram ..Ova definicija.masa (m) kolicine materije je sadrzana u cestici ili tijelu bez obzira na njegovu lokaciju u svemiru.. Masa je stalna. temeljenu na kriptonovoj lampi.Skripta zadataka iz kolegija «Hidromehanika» SI sustav mjernih jedinica MEDUNARODNI . dok tezina ovisi 0 udaljenost tijela od centra Zemlje (iIi drugog planeta).. prihvacena na Generainoj konferenciji za mjere i utege u listopadu 1983 .Prototip je valjak visine 39 mm i promjera 39 mm. koji definira masu. II II I~~ '1-- II- Svjetlosnaj ako st -I I cd -II ~~ . a cuva se u Bureau International des Poids et Mesures u Sevresu pokraj Pariza. zamijenila je definiciju iz 1967. = 0 to F = 3. Francuska.. Metar je duijina koja odgovara putu sto ga prijede svjetlost u vakuumu za vrijeme od 11299 792 4.. ravnim.5ds atoma kriptona 86 ..) SUSTA V MJERNIH JEDINICA Osnovne SI jedinice Fizicka velicina Duljina Masa Vrijeme Jakost elektricne struje Termodinamicka temperatura Kolicina tvari Naziv metar kilogram sekunda amper (ampere) kelvin mol kandela (candela)" Oznaka m kg s A K mol .58 s. U skladu s Einsteinovom jednadzborn E =mc2 svi oblici energije posjeduju maseni ekvivalent.metar (m) je osnovna SI jedinica za duijinu.. Postupak vaganja. beskonacno dugackim vodicima zanemarivo malog kruznog presjeka. :.73 valne duljine u vakumu zracenja koje odgovara prijelazu izmedu razine 2plO i .kilogram (kg) je osnovna SI jedinica za masu i jednak je masi medunarodnog prototipa kilograma . Masa . koji se nalaze u vakuumu i medusobno su razmaknuti za i I r . . nacinjen od Iegure platine (90 %) i iridija (10 %).

Mjerenjern difrakcijerendgenskih-zraka-na kristalirna nadeno je da Avogadrova konstanta (L) ima vrijednost L = (6. '" Dopunske SI jedinice II Fizicka velicina Kut Naziv radijan Oznaka rad Definicija Radijanje kut izrnedu dva polumjera koji na kruznici odrezuju luk cijaje duljinajednaka polumjeru Steradijan je prostorni kut ciji se vrh nalazi u sredistu kugle. u danom smjeru.012 kg izotopa ugljika 12 (12C).11.012 kg) izotopa ugljika 12 ima 6. neke druge cestice ili odredene grupe cestica... 00 031) 0 x 1023 mOrl Kandela . Lord Kelvin (1824. To je termodinamicka temperatura koja je jednaka 1/273. Thompsonu. Avogadrova konstanta (L ili NA) je odnos broja jedinki (1'l) i kolicine tvari (n). ioni. Elementame jedinke uvijek moraju biti specificirane i mogu biti atomi.kandela (cd) je osnovna SI jedinica za svjetlosnu jakost.. elektroni... uz iste uvjete temperature i tlaka.jednaki volumeni svih plinova sadrze. ana njenoj plohi orneduje povrsinujednaku kvadratu polumjera kugle I II Prostorni kut steradijan S1 ..kelvin (K) je osnovna SI jedinica za termodinamicku temperaturu.).-1907.022045x1023 atoma (Avogadrov broD. Kandela je svjetlosna jakost. odnosno istu kolicinu (n) plina. odnosno vrijedi L = N / . Mol . Kelvin .Skripta zadataka iz kolegija «Hidromehanika» SI sustav mjemih jedinica 1 metar.022045 ± 0. i u tim uvjetima uzrokuju medu vodicima silu koja iznosi 2x 10-7 njutna po metru duljine .mol (mol) je osnovna SI jedinica za kolicinu (mnozinu) tvari. U jednom molu (0.16 termodinamicke temperature trojne tocke vode. Mol je kolicina tvari onog sustava koji sadrzi toliko elementarnihjedinki tvari koliko ima atoma u 0. koju emitira izvor monokromatskog zracenja frekvencije 540x 1012 Hz i ciji intenzitet zracenja u tom smjeru iznosi 1/683 vati po steradijanu . Avogadrov zakon . Ime je dobila po engleskom znanstveniku sir W. Trojna tocka vode je ona vrijednost temperature i tlaka kod koje voda moze postojati u sva tri agregatna stanja . isti broj molekula. molekule.

Skripta zadataka iz kolegija «Hidromehanika»
Q

SI sustav mjemih jedinica

Izvedene SI jedinice s posebnim imenom velicina

Fizicka II II Frekvencija

II Sila
II Tlak
Energija Snaga

II II II II
I

Naziv here (hertz) njutn (newton) paskal (pascal) dzul (joule) vat (watt) kulon (coulomb) volt farad om (ohm) simens (siemens) veber (weber) tesla henri (herny) stupanj Celsiusov lumen luks (lux) bekerel (bequerel) grej (gray) sievert
II

II

Oznaka Hz N Pa J W C V
F

II

Definicija S-I m kg S-2 Nm-2 Nm J S-l sA W A-I

II
II

II
II
II

II
II

II
II

II

II Elektricni
....

II Kolicina

I
elektriciteta napon

II II II
~

II
II )1 11-

II
If fl

II II
II
/I

I[Elektricni-kap-acitet

II Elektricni

II "

C V-I

If
II

II
1

II

otpor

II Elektricna vodljivost II Magnetski tok II Magnetska indukcija II Induktivnost II Celsiusova temperatura II Svjetlosni tok II Osvijetljenost
II Aktivnost
radionuklida doza doza

II II
II

II

Q S Wb T H °C 1m Ix Bq
Gy

V A-I A v' Vs Wbm
-2

II
II II II

II
II
/I

II II
1/

II

I

II II
)1

II
11

WbA-I K cd sr 1mm-2 S-I J kg" J kg-I

II
II II II II II

II
II
/I

II

II Ekvivalentna

II Apsorpcijska

II II II
II

II
II

II II
II

SV

II

II

Definicije nekih izvedenih SI jedinice s posebnim imenom Njutn - njutn (N) je izvedena SI jedinica sile. Definiran je silom koja tijelo mase jednog kilograma ubrza za jedan metar u sekundi na kvadrat (N = kg m S-2). Ime je dobila po engleskom znanstveniku sir Isaac Newtonu (1642.-1727.,)., Pascal - Paskal (Pa) je izvedena SI jedinica tlaka. Definirana je tlakom 5tO ga proizvodi jednoliko rasporedena sila jednog njutna koja okomito tlaci ravnu plohu plostine jedan

Skripta zadataka iz kolegija «Hidromehanika»

SI sustav miernih jedinica

cetvomi metar (Pa = Nlm2). Ime je dobila po francuskom maternaticaru, fizicaru i filozofu Blaise Pascal (1623.-1662.). Dzul - dzul (J), je izvedena SI jedinica rada, energije i topline. Definiran je umnoskorn sile jednog njutna i puta jednog metra za koji se pomakne hvatiste sile u smjeru sile (J = N rn). Imeje dobila po engleskom fizicaru James Prescott Joule (1818 .. 1889.). Vat - vat (W) je izvedena SI jedinica snage. Definirana je snagom kojom se u jednoj sekundi obavi rad jednog dzula (W = lis). Ime je dobila u cast skotskog inzenjera lamesa Watta (1736.-1819.)" Celsiusova temperaturna skala - za nulu u Celsiusovoj temperaturnoj skali uze:ro-je Iediste vode pri 101 325 Pa. Vreliste vode pri 101 325 Pa je uzeto kao druga referentna tocka, Taj raspon podijeljen je na 100 jednakih dijelova, a svaki dio odgovara 1 DC. Jedinice CeIsiusove temperaturne skale (DC) i termodinamicke temperaturne skale (K) su identicne, odnosno 1DC =lK .

. Izvedene SI jedinice ~

Fizicka II II Povrsina

velieina

II

Naziv cetvorni ili kvadratni metar kubicni metar metar u sekundi metar u sekundi na kvadrat kilogram po kubicnorn metru kubicni rnetar po kilogramu amper po kvadratnom metru amper po metru mol po kubicnorn metru kandela po kvadratnom metru paskal sekunda njutn metar njutn po metru vat po kvadratnom metru

II

Oznaka 1 m = 1m*lm m3= 1m*lm*lm m
S-l -2 2

II Volumen
II
Brzina

II II II II II
II

II II II II
11

II II II
II

~ '.,"

II Ubrzanje II Volumna masa - gustoca
I!
Specificni volumen

ms
3

II
II

kg m- = m!V m kg' Am-2 Am-1 mol mcd m -2 Pa s
Nm
3 3

II Gustoca struje II Jakost magnetskog polja II Koncentracija
II
Luminancija

II II II II II II

II
II

II II II II II II II II

II II
II

II Dinamicki viskozitet II Moment sile II Povrsinska napetost
II Gustoca toplinskog
toka

II
II

II
II II

Nm-1 Wm-2

II
II

Skripta zadataka iz kolegija «Hidromehanika»

SI sustav mjemih jedinica

II Kutna akceleracija

II Toplinski kapacitet II Specifcni toplinski kapacitet I! Jakost elektricnog polja II Molarna energija II Molarni toplinski kapacitet II Apsorbirana doza zracenja II Kutna brzina

II II II II II II
II "

dzul po kelvinu dzul po kilogramu i kelvinu volt po metro dzul po molu dzul po molu i kelvinu grej po sekundi radijan po sekundi radijan po sekundi na kvadrat

II II II II
II

JKI J kg-I K-I Vm-I Jmorl J mOrl K-I
Gy S-I

I

J:hli S-I

II II II II II II II

!

rad S-2

II

'4 Dopustene jedinice izvan SI

!t

Fizicka velicina Duljina Masa

II

Naziv morska milja karat tona

II
II II II II II II

II

Volumen Vrijeme

II II II II II "

II II
II
11

Oznaka

II

Definicija 1852 m 0.. 002 kg 0 1000 kg

-

II
II II II II II II II II

II II II "
"

t I, L h rmn bar

litra sat minuta cvor bar

Brzina Tlak Energija

II
II "

II II II II
II "

1.,000028 drrr' 3600 s 60 s milja h-I 100000 Pa 160xlO-19 J

II "
II II

II

elektronvolt

eV

II

Definicije nekih dopustenih jedinica izvan SI sustava

Morska milia - morska milja (iIi nauticka miIja) je iznimno dopustenja jedinica duijine izvan SI koja se koristi u pomorskom, rijecnom i zracnom prometu. Morska miIja je jednaka duijini Iuka jedne minute na povrsini Zemlje mjereno kod geografske sirine N45° i iznosi 1852 m.

Skripta zadataka iz kolegija «Hidromehanika»

S1 sustav mjernih jedinica

Tona - tona (t) je iznimno dopustena jedinica mase,. Definirana je kao poseban naziv zati~U6u 3 kilograma (t = 10 kg). Litra - litra (1, L) je iznimno dopustena jedinica obujma, definirana je kao poseban naziv za kubicni decimetar (L=dm\ Njezini su uobicajeni nizekratnici centilitra (el, cL) i mililitra (ml, mL). Bar - bar (bar) je jedinica tlaka i jednaka je 105 Pa. U meteorologiji se cesto upotrebljava milibar (100 Pal. Bar je iznimno dopustenajedinica izvan S1 (S1 - Internacionalni sustav),

~ Prefiksi SI jedinica

II

Multiple (visestruke) jedinice

II

Submultiple jedinice

II

I

~~I
I
10
6

I

I

IFaktor II Prefiks J IOznaka 1I11I1 IIPrefiks II Oznaka I Faktor E I 10 II~~[ Illr 10- II deci IL~
18 1

1015 10
12

ILpeta

liP T G

III~

10-2

Irte~1

1I11I1

10-3 10-6 10-9

II II

centi mili

I

I

L2~1
10
2

10

II M 111£ JI nano IL~ kilo lL k 1I11I1 10- II piko II p II hekto II h _Jill 10- II femto ICO 1~~Lda 1I11I1 10- I[~o_jl a
II
mega
12 15 18

1I11I1

" mikro

I! II II

c m 11

I
I
I

I

I

Web stranice za pretrazivanje:. http://www.ktf-split.hr/periodni/abc/jedinice.html http://www.ktf-split.hrlperiodni/abc/index.html http://www.ktf-split.hr/periodni/abc/prilozi.html http://www.ktf-split.hr/periodni/abclkonstante.html http://www.ktf-split.hr/periodni/index.html => za S1 sustav mjernih jedinica => rijecnik kemijskih pojmova => za priloge i tablice => za fizikalne i astronomske konstante

=> za periodni sustav kemijskih elemenata

Skripta zadataka iz ko1egija «Hidromehanika»

SI sustav mjemih jedinica

FIZlKALNE
Q

I ASTRONOMSKE

KONSTANTE

Fizikalne konstante Naziv nula slobodnog pada konstanta Vrijednost -273.16 9.80665 6.0221367 E23 2.718281828 9.2740154 E-24 5.29177249 E-11
-

II Apsolutna

II

II

II Ubrzanje

II

II Baza prirodnog logaritma II Bohrov magneton II Bohrov radijus II Boltzmannova konstanta
II Radijus elektrona II Diracova konstanta II Naboj elektrona
i protona

II Avogadrova

II
II
11

II

II II II II II II
II

Jedinica °C m
S·2

II II
11

1 mol"

r r'
m - -1K~l m 1s C kg
-

II II
III
-III II II II II II

II

[[
II
II

II

1.380658 E-23 2.81794092 E-15 1.0545887 E-34 1.60217733 E-19 9.1093897 E-31 5..44617013 E-4 1.6021892 E-19 96485.309 4.669210609102990 7.. 9735308 E-3 2 3.7417749 E-16 6.. 7259 E-11 6 1.0967758 E7 4.8359767 E14 2.686763 E25 2.06783461 E-15 8.314510 3.99031323 E-10

I[

II Masa elektrona

II Feigenbaumova konstanta II Konstanta fine strukture
II Prva radijacijska konstanta II Gravitacijska konstanta II Rydbergov broj za vodik II 1osephsonov koeficijent II Loschmidtova konstanta II K vant magnetskog toka II Opca plinska konstanta II Planckova konstanta

II Odnos mase elektrona II Elektronvolt II Faradayeva konstanta

II II II II
II

il

II II II II II II II II II

II II II II II II II II
II

1 cmorl

II II II
2

II II II II II II II II

Wm

N m2 kg-2 m Hz m
-I

V-I -3

Wb 1 mol" K-I J s mOrl

II II II II II II II II II

Skripta zadataka iz kolegija «Hidromehanika»

SI sustav miemih

jedinica

I~

Molami volumen idealnog plina

0.02241410

IlSo'arna

II Normalni tlak II Nukleami magneton II Permeabilitet vakuma II Permitivitet vakuma II Pi II Planckova konstanta II Rydbergova konstanta II Druga radijacijska konstanta
konstanta

II II II
E-7 E-,12

m3 mol" Pa

II II
II

101325 .5.0507866 E-27 12..566370614 8.854187817

r r'
N A-2

II II

II
II
II II

II

Fm-I

Il'f
II II II II II
II

II

3.141.5926.535897932 6.6260755 E-34

Js m
-I

10973731.534 0,,01438769 1400 299792458 340 5.67051 E-8

JI
II

II II II II II
~

mK Wm-2
m
S-I

II Brzina svjetlosti u vakumu II Brzina zvuka u zraku II Stefan-BoItzmannova konstanta
"j

If
II II II

ms-I W m-2 K-4

II II II II II

Astronomske konstante

II II Astronomska

Naziv
jedinica

II II II

Vrijednost
14959787 Ell

II II
II

Jedinica
m m

II
II II II II II II II II II

II Svjetlosna
II
Sunce

godina

9".5E1.5 3.90 E26 1.99 E30 l.495 Ell 6.960 E8 5.517 6378160 6356180 637 E6

II Proizvodnja I Masa I Prosjecna I Prosjecni

energije

II II

II II
II

W
kg m m kg m" m m m

udaljenost od Zemlje radijus gustoca

II II II II

II II II II II

II

Zemlja

II Prosjecna I Radijus

na ekvatoru na polu radijus

I Radijus
I Prosjecni

II
II

II

lj

Skripta zadataka iz kolegija «Hidromehanika»

SI sustav mjernih jedinica

II

Mjesec

I Masa I Obujam na ekvatoru I Jedan stupanj na ekvatoru I Povrsina I Volumen II Gravitacijsko ubrzanje I Gustoca

II II II II
II II

5.972,E24 4.0070368 E7 111.306,6 5.09950714 E14 1.08284132 E21 1.619 3330 3.844 E8 7.33 E22 1718000

II II
II

kg m m m2 m3 m
S-2

1
II II II II II II II II

II II
II

I Prosjecna udaIjenost od Zemlje
I Masa
Prosiecni radiju_s

Il'tII

II
II

kg m" m kg
m...
--

11- -

-

__
....

..

_.-

l

II
/I

II
fl

],

Odnosi mjernih jedinica
TLAKOVI-NAPREZANJA Mp/m" Mpa Pa kPa
10 1 1,019*10-4 0,1019 101,93 1,019*10-4 0,1019 10,19 98130 9813 1 1000 1*106 I 1000 1*10) 98,13 9,81 0,001 1 1000 0,001 I 100 0,0981 0,00981 1*10-6 0,001 1 1*10-6 0,001 0,1 2 kN/m 98,13 9,81 0,001 I 1000 0,001 1 100

I
N/m2 98130 9813 I 1000 1*106 1 1000 1*105

kp/cm' kp/cnr'
Mp/m2 1 0, I 1,019* 10-5 0,01019 10,19 1,019*10-) 0,01019 1,019

bar
0,981 0,0981 I * 10-5 0,01 10 I*IO~ 0,01 1

Pa kPa 1--. Mpa
2 N/m 2 kN/m

bar

SILA
p
p

kp
0,001 1 1000 0,1019 101,936

Mp
1*106

N
0,00981 9,81 9813 1 1000

kN
9,81 *10-6 0,00981 9,81 0,001 1

kp Mp N kN

1 1000 1*106 101,936 1,019*10)

0,001 1 1,019* 10-4 0,1019

Skripta zadataka iz kolegija «Hidromehanika» VOLUMENSKE
p/cm'' p/cm3
kp/m' 1 0,001 1 0,1019

SI sustav mjernih jedinica

smE
Mp/m

kp/m''
1000 1 1000 101,93

3

kN/m3 9,81 0,00981 9,81 1

1 0,001 1 0,1019

Mp/m"
kN/m
3

r"'PERIODNI SUSTAV ELEME~I

18

iii; 57 ~ 59 60 61 (145) .. 93 (237) 62 63 64 65
66

67

68

69 16893

70 173.04

71

Lantanoidi

La
13891 89;ti.

Ce
14012

Pr
14091 91;\i~2 2~23i03

Nd
14424

Sm
15036 94 (244)

Eu

Gd

Tb
15893

15196 15725

16250 164.93 16726

lli:

Ho

Er Tm Yb

Lu
174.97

Aktinoidi

A~Th

go.'

(227)

2.3204

Pifi1s<;.lJ.

(24.3)

100

-c ~

101 kPa

Relativne atomske mase izrazene su s pet znacajnih znamenkL Za preciznije vrijednosti pogledati vrijednosti uz svaki element Za elemente koji nemaju stabilnih nuklida u zagradama je dan maseni broj najduze zivuceq izotopa. Izuzetak su !Qlli, protaktinij i uranij koji imaju karakteristican izotopski sastav na Zemlji (Atomic Weights of the Elements 1999, Pure App! Chern, Vol. 73, No.4 (2001) 667-683).

Napomena:

II

Izotth:micki tcrmodinamicki

odaci vode

ri tern eraturi

od T=20"C

Plin
Pritisak (bar) 0.00000 0.. 23393 0 Gustoes (kglm.3) 0.00000 0 .. 17314 0 Unutamja energija (kJ/kg) 24034 24023 Entalpija (kJ/kg) 25387 25374 Entropfja (J/g*K) 26.716 8.. 660 6

Izohorski topl. koef. Cv (J/g*K)

Izobarski topL koef. Cp (J/g*K) 1.8632 1.9059

14017 14359

.

.4226 18600 18894 * i H A • • A . koel Cp (J/g·K) 26. 068022 0 Unutaruja energija (kJ1kg) 2382.Izotermieki termodinamlcki odaci . Cv (J/g"K) - Izobarski topl.00000 0.3) 0."ode rt tern eraturt od T=5"C Plin Pritisak (bar) 000000 0. 43 6 90248 13984 1..7 2510J Entropija (J/g·K) lzohorski topL koef.0087258 GustoCa (kglm.8 Entalpija (kJlkg) 2510.4 2381.

.ablica (JlIstoee za razlicite materiiale r Ii .... . II ....

'r: .

Speclficna toplina za razlicite materijale Tablica toplinskog konduktiviteta za razlicite materijale 1j .

i I .

g es t1 .nus .. vrenja r--·---·---- Liquid <-Actinides httpv/courses.atomska tezina r-····················-···_···········_···_ r··········· Solid . Melting Point _ tocka taljenja Boiling point= tocka isparivanja.. du .Periodic Table of Elements _. Periodlcni sustav elemenata (Mendeljejev) Name· ime Atomic Weight .

u fizici. omjer mjernih jedinica je bezdimenzionaIan. a za svaku od neprakticno jer bi se u siia F koja ce izazvati jednadzbom u obliku: (FF) F=ma. Razlicite fizikalne velicine mogu imati s istim standardom: Tako npr. s pornocu da su u njima varijable mjernih jedinica.iema velicine definira njenu kategoriju s obzirorn istu dimenziju i tada se mjere usporedborn sile imaju iste oznacen jednadzbe dimenzije. a olaksavaju za prirnjenu i tumacenje i primjenu velieine imaju je usporedba sa standardom ciJa sc velicina naziva 'fl. rad sile i moment razlicite Sadrzaj fizikalne broja velicine. a potpuno su QQ.1. velicina. u obliku mjerne Q fizikalne velicine ne zavisi od izbora Fizikalne jednadzbe su univerzalne iIi velicinske jednadzbe 5tO znaci fizikalne velicine. cega slijedi mjerni broj F za silu F = ma ( ~a ) S obzirom da je polazna fizikalna velicina dimenzionalno homogena. Na primjer pravocrtno fizikalne gibanje velicine tijela izraze mase m ubrzanjem mjernih a je brojeva definirana i mjerila. One su dimenzionaIno homogene i neovisne 0 sustavu U svakoj znanstvenoj disciplini pojavljuje se ogranicen broj fizikalnih njih bi se mogio izabrati proizvoljnu mjernu jedinicu. sto je neprakticno za proracun. da se preko svoje definicije daju mjenti. Mjerenje Dimenzija fizikalne fizikalne ternelj eksperimentalnom iu slicnosti ostalim podrucjirna za istrazivanje daje podlogu istrazivanju fizike.. Sadrzaj fizikalne mjemog opcenito osnovne jedinice. L 1 Osnovne fizikalne velicine u mehanici - Dimcnzija L Jedinica u S1 sustavu m s l duljina vrijcrnc masa temperatura T M e kg K . a za proizvoljno izabrane mjerne jedinice taj ce omjer u opcem slucaju biti razlicit od jedan. jedinice i mjernim Tablica Velicina cijim se dimenzijama odnosno mjernim S1 sustava jedinicama mogu opisati dimenzije odnosno svih ostalih jcdinicama fizikalnih velicina . a jednadzba za mjerne brojeve irnat ce isti oblik kao i polazna fizikalna Pristupajuci na taj nacin (osiguravajuci jedinicni ornjer mjernih jedinica svim unutar nekog podrucja fizike) dolazi se do koherentnog sustava mjemih jedinica koji se zasniva na minimalno mogucern broju mjernih jedinica. na mjerenje. Ako se za silu izabere takva mjerna jedinica za koju vrijedi biti jednak jednadzba. jednadzbarna F = ma (definicijska jednadzba za jedinicu site) tada ce omjer mjernih jedinica jedan.1 1. DIMENZIJSKA ANALIZA Dimenzijska fizikalnih dimenzijske se prikaz istrazivanja Fizikalne velicine analiza pojava analize i teorija slicnosti su znanstveni kako u mehanici fluida. tako minimizira rezultata analogija svojstvo se potrebni mjerenja. veliCine. jedinica. slozenih Primjenom modelskih broj mjerenja Teorija neke pojave.. Te su cetiri osnovne iz medunarodnog velicine s pripadajucim dimenzijarna mjernih jedinica fluida dane u tablici 1. iIi ako se 12 = [mrn] (aa). Medunarodni S1 sustav jedinica jc koherentni sustav u kojem su za podrucje mehanike fluida dovoljne eetiri osnovne fizikalne velicine. ali bi to bilo proracunu moralo baratati s omjerima mjernih jedinica. s Q izrazava metroiogije se s pornocu Q i mjerne jedinice <2.

. U tablici velicina u mehanici fluida. W z P v JL (J) brzina vrtnjc r- l A t: N/mz.....2 Oznake. se dimenzije vremena... I FiZrkalna -veIic:ina I __ . Tako s dvije dimenzije: duljine fluid a ne igra ulogu dovoljne svih fizikalnih velicina u kinematici nestlacivog strujanja fluida mogu opisati U dinamici fluida gdje temperatura su tri dimenzije: duljine. Tablica 1.2 dane su dimenzije i jedinice nekih fizikalnih nekih fizikalnih velicina u mehanici fluida . b=l. za brzinu a=O..4' . _") IV~ 1.2 Dimenzija prikazati Dlmenzijska analiza [Q] odnosno jedinica [at svake fizikalne velicine u mehanici u obliku fluida se rnoze kao produkt potencija osnovnih dimenzija odnosno jedinica d [Q] = rv]= MQLbred HOL1r-1e~= b=l. vremena i rnase.. .. - a E "'.. d=i).. za silu a=l.. liT'" [6J(wi~5] sr = kgQmbsCK (Ll) [a_J" "... i c=-2.. prosiruje dimenzijom temperature.... c=r-I. a. I JJU!::V\VJ n"'_r. itd. ..S c D. npr.I>tr~rf. Oznaka A.. . d I Dimenzija L2 LTI L MLr-2 LT2 MLy-3 Jedinica u S1 sustavu m2 m/s m N rn/s2 N/s Pa k?/s Nm W Pa m3/s l/(kgK) m2/s2 ..- _povrSina brzina zvuka eromler sila gravitacija tezinski protok volumenski moment snaga tlak volumenski _potencijal specificna volumen rad sile gustoca plinska konstanta sile modul elasticnosti maseni protok - F - g G K In " E ML-IT-2 MTI M P p MUy-2 MUy-3 ML-Iy-2 OT-I L2y-2e-1 L2y-2 L2y-2 erotok sile energija Q R U u V l' masene unutrasnja fluida - llkg m3 rn/s 1 m kg/m-' m2/s Pas"~ rad/s 0 LY-' MUr2 L ML-3 L2y-1 ML-IT-I brzina struj_anja fluida -_zeodetska visrna fluida kinernaticke dinarnicke trcnja viskoznosti viskoznosti koeficijent kocficijent koeficijent naprezanje kut zracnost koeficijt>Dt nnvl"cinclrpo t:""" • A ....(L~T-2e"= kategoriju L/r :[0ls?] 2 gdje su eksponenti d=t). Nisu uvijek potrebne sve cetiri osnovne dimenzije .:'PO... rad m ML-Iy-2 L I "A . dimenzija i jedinica a tek u dinamici stlacivog strujanja taj skup se 1..1'10.. b. c i d tipicni za fizikalnu Q.. I U' ~ I N/m I L I .

jer su vezane drugirn ubrzanje i kutna brzina Cije su dimenzije (k=2). 3) Od svake fizikalne velicine izvan skupa dimenzionalno nezavisnih velicina formira se bezdimenzijski II parametar . tad a skup n fizikalnih dimenzionalno nezavisan. gdje je k broj al=ar . nJtL zavisne velicine. koji se opcenito realizira kroz sljedece korake: da upravlja fizikalnom pojavorn. Q? "Qn 0 dimenzijama nezavisnom Q. ••• IIn•k) = 0." je skup n fizikalnih jedinica) u skupu. gdje je k broj osnovnih velicina Cijim se dimenzijama mogu opisati dimenzije Citavog skupa n fizika1nih velicina.. a zakon izmedu eetiri velicine u m dijagrama.. kao sto je prikazano u tablici L3 u funkciji broja varijabli u pojavi Broj krivulja BIOi mjerenja m Broj varijabli 2 :3 4 5 6 06t je interes Broj dijagrama 1 1 m m2 m3 za smanjivanjem broja varijabli 1 m m2 m3 1114 m2 m3 m4 mS ostvariti primjenom Pi- u pojavi sto se moze teorema. u dimenzijskoj analizi ima Pi-teorem koji glasi: Svaki firiblni Kljucno znacenje zakon i7T11edU n 0 fiilkifnih-veliCiiia Q/. te se umjesto njih maze koristiti bilo koji skup od cetiri dimcnzionalno nezavisne fizikalne velicine. masa i ubrzanje dimenzionalno Newtonovim zakonorn. iz koje se (dokaze se 1) Prctpostavlja te se sastavi odrcdi 2) Iz skupa se skup n fizikalnih velicina za koji se smatra tablica s njihovim velicina simbolima izaberc i dimenzijama nezavisnih velicina.neovisnom promjeni mjerila (velicinska jednadzba). Zavisnost izmedu dvije fizikalne velicine se prikazuje u dijagramu s jednorn krivuljom koja se moze odrediti s In mjerenja. moze se izraziti kao funkcija n-k bezdimenzijskih varijabli u obliku r (I1j. zbog n »k: opisane s dvije osnovne dimenzije duljine i vremena ne mogu biti dimenzionalno nezavisne. Il2. Dimenzionalna nezavisnost osnovnog skupa fizikalnih velicina podrazumijeva da se dimenzija niti jedne od fizikalnih trivijalno osnovnih vclicina rjesenje dimenzija izabranog skupa ne rnoze prikazati u teoremu Q/. se k dirnenzionalno iIi mjernim jedinicama..-m<iZen funkcijom G( Ql. Qn-)=6. svaki s po m krivulja. Taka su sila.. . Cini produkt =a Q? . Q2' ... na nacin da se njena dimenzija prikaze dimenzijama fizikalnih vclicina iz dimcnzionalno nezavisnog skupa. nezavisan. preostalih fizikalnih velicina u tom skupu. n=O.Q. a skup od n=3 velicine: brzina. a svaka krivulja je odredena Tablica L3 Potrebni broj mjerenja sa In mjerenja. velicina broj k. velicina ne moze onda biti Ako je n>k.. Fizikalni zakon izrnedu tri fizikalne velicine se moze prikazati u dijagramu s m parametarskih krivulja. dimenzionalno od Ilfizikalnih nezavisnih njihova dimenzionalna nezavisnost prcma danom teoremu) . u obliku i= 1/1-k .-Q2' ..I . sto je sadrzano velicina (mjemih dimenzionalno potencija dimenzionalno skupu koji glasi: Ako sarno bezdimenzijskim.Dimenzijska allaliza 3 Treba naglasiti da je izbor ove cctiri fizikalne velicine potpuno proizvoljan.~Qn ..

.. " f I . Il pararnetar.ne ifiozebiti ukljucena u skup dimenzionalno nezavisnih fizikalnih velicina . Slicnost dvaju pojava podrazu!llijeva iz rezultata dobivenih na jednoj pojavi rnogu odrediti rezultati na drugoj pojavi jednostavnim mnozenjem rezultata prve pojave s konstantnim koeficijentom (koeficijentorn slicnosti) . iIi l1=konst. c) Funkcija geometrijski. Beedirnenzijska+velieina (npr. sto znaci da je problem kinematicki i dinamicki slicnih pojava. funkcija medu bezdimenzijskim n pararnetrima je jedna i ista funkcija z. obitelj da se za beskonacnu principijelno moguce rijesiti sarno jednim forrnirati niti jedan Il parametar. Ukoliko je neka od utjecajnih fizikalnih velicina ispustena iz polaznog skupa.. ukazuje da Je moguce je saciniti sarno jedan bezdimenzijskim Il parametrima. sto znaci da se ne moze skup od n utjecajnih b) ako je n-k=L. Svaki Fl parametar se smije potencirati i mnoziti proizvoljnorn konstantorn. identicnog a problem je oblika se svodi na T(JI)=O mjerenjem . a u taj skup se ne stavljaju fizikalne velicine ciji se utjecaj zeli promatrati izolirano (cilj je da se pojavljuje u sarno jed nom Il parametru) .sebf J1 pararnetar i .a modeIsku d-) e) f) g) i prototipnu pojavu . Posebno.. Postoji vise mogucnosti izbora skupa dimenzionalno nezavisnih velicina. rezultati mjerenja nece lezati _na krivulji nego ce biti rasuti po citavom dijagrarnu .4 Na taj nacin skup od n fizikalnih Dimenzijska analiza velicina zarnijenjen je skupom od n-k bezdimenzijskih n pararnetara. Pri tome vrijede sljedeca pravila: a) ako je n-k ~ 0. medu velicina nepotpun.kut) vee je sama po ...

v. koji Cine produkt velicina bezdimenzijskim.:. gravitacije g..::li:::cl::·n::a:__:S::::f:_:_I n parametar koji se u mehanici _ ___:j_I/~\i_. L. vi viskoznosti I. L Prvo treba pokazati da je skup velicina p. gornja jednadzba prelazi u oblik: Izjednacavanjern sustav linearnih M: L: T: kojeg je rjesenje te eksponenata nad istim bazama algebarskih jednadzbi a- lijeve desne strane gornje jednadzbe.Gravitacija vrerncnu g irna dimenziju u jedinicnorn . b.c_:O'----'Ic. slijedi -3a trivijalno posluziti +b -b +c sto =0 =0 =0 znaci da ostalih je (a=b=c=O). T).::n. za eksponente a. V. T. [v] = III 11 It] '* V= L II] IZ cega Je dimenzija vremena t = LVI c lJ.:c__:d_::a. T prcma tablici 1. I dimenzionalno nezavisan. -.. U nastavku se daju oba nacina . koeficijenta J1 s pornocu dimenzija povrsinske gustoce {J.__·I--=b:_:i.Brzina jednaka v JC definirana kao promjena puta u vremenu.{/s] brojem . strujanja .. I dimenzionalno dinamike nestlacivog nezavisan. (v]=V. ubrzanja kojc JC dcfinirano kao prornjena brzine (a) O_c-'-it.5 Piimjeii Pl. i c.l Treba tlaka p duljine Uradak U medunarodnorn SI sustavu mjera. napetosti brzine a.::o:::s:__:v:::c. Ako se dimenzije {J. L. [lJ=L dimenzije: rnase. Oznake osnovnih dirnenzija su: [PJ=R.:_:ti-=b-=-c=:zdimcnzijski fl!!ida naziva Strouhalovim . sto se cini s pornocu prije spomenutog potencija teorema..c:_:' c:__:o:_:d=. I izraze pornocu M. v.Dimcnzijska analiza . IZ cega slijedi da je dimenzija brzine omjeru dimenzija duljine i vrernena. duljine i vrernena (M. L. v. ali istoj svrsi mogu posluziti dimenzije bilo kojeg skupa od tri dimcnzionalno nezavisne velicine. sile F.. U ovom primjeru su to dimenzije R.. osnovnih po kojem se trazi rjesenje tj. I nacin . osnovne dimen:rji€ za dinamiku nestlacivog strujanja su izraziti dimenzije i koeficijenta vremcna dinamicke I... moze dimenzija fizikalnih Zadatak se moze rijesiti na dva nacina: polazeci od dcfinicijskih fizikalnih jednadzbi iIi polazeci od dimenzija fizikalnih velicina izrazenih s pornocu M. za opis skup velicina velicina {J.2..

r /2 RL3 " V2t:1 = RV2i} bi se doslo uvrstavanjem '_ II •• { ?a.Kocficijent dinarnicke viskoznosti JI ima dimenziju [pl = ML'lTI.!_=_~ 2_iL" I naziva _. brojem.:. "f - (g) ri .6 Dimenzijska analiza [s] = Ttl v21g1 je bezdimenzijski 17 paramet_ar. {F] [F] = = [m] . V.. te ako se dirnenzije koeficijenta dinarnicke mase i vrcmena izraze jednadzbarna (c) i (a) slijedi izrazena s pornocu dirnenzija R. te vrijedi: [p] = lAf [P] = = RV2 (f) Bczdimenzijski odnos Ell = p/(+ pv 2 ) se _naziva Eulerovim brojem. a u rnehanici fluida [v} (b) se definir~ kao_ Odn_?~ __. uz CF = u dimenziju T vremena siIe [F] =MLT2 RL3L (prerna tablici 1. a za dimenziju izraz (a).Tlak p je sila po jedinicnoj povrsini. = A (povrsina) 2 f"-= M (Lv-"f = V 2 pl( '~ pv A) I se u mehanici fluid a nazrva koeficijentom O~IQ_ sile - . (d) Do istog rezultata za dimenziju sIijedi iz (d). iz cega_~Eiedi d~_j~ __ povr5inske napetosti jednaka ornjeru dimenzija sile (izraz __ UW_ i dulji_ll~.elicina Froudeov . iz cega je dimenzija ' mase (c) .?_~ __ Vf_e~!2. . Bezdimenzijski L.Gustoca broj u obliku Fr =:= _d. [a] = [P] l7J (aJ = = RLV2 (e) Bezdimenzijski . cparametar~ koji sIijedi iz ~1_i_f!1~_ oblik JY.Koeficijent povr5inske dimenzija koeficijenta sto daje napetosti se definira kao sila na jedinicnoj duljini.Sila F je prema drugom Newtonovom zakonu razmjerna masi i ubrzanju .Y!JE.L r2 2 M mase izraz (c)._ . L U obliku dimenzija viskoznosti [pI = MCITI = (Re) LI rlf· +c (LVlt \ RLV - .Ji[ . te uz pomoc (b) i (c) slijedi: c C(!CP:_._ sv '1 ~ 14'.: volumenu fluida p je definirana =} kao sadrzaj mase m fluida u jedinicnorn R= [p]=M [V] [m3} L . [aJ.2) odnos koji RL].-2".

Jednadzba koja definira dimenziju vremena Izjednacavanjern M: eksponenata a nad istim bazama slijedi =0 L: T: Rjescnje sustava -3a +b -b +c =0 =1 u (h) daje (i) (i) je a=O. . Tako se mogu skraceno napisati sustavi lineamih algebarskih jednadzbi kojima se odreduju t a eksponenti a.2 = [ML"T [LT't tc izjednacavanjern M: MOLT 2 eksponenata -3a nad is tim bazama =0 +b -b jednadzbi L: T: +c =1 (k) 2 lijevoj strani sustava (i).1) . sto uvrsteno = [t] = [vr [111 .1 (I) 0 +b -b +c 0 0 1 1 -2 -1 -1 T: 1 -2 r !~ 0 t'll.<:: ML-1-..2 eksponenata potencija dimenzija p. I koji cine dirnenzije trazene fizikalne velicine .T- z v/ . za sve velicine u obliku velicina: M: L: -30 g F 1 1 -2 a 1 0 -2 p Wc7 1 -1 . prikazorn dimenzija prema tablici 1.Dimenzijska analiza parametar koji slijedi rz (g) ima 7 Bezdimenzijski brojem. b=-l.. oblik Re = pvlj J.e_ /< V t f//'. v. r& VJYI /. a razIika =- Ocito je lijeva strana sustava (k) lineamih jednaka je sarno u desnoj strani gdje se nalaze eksponenti tipicni za fizikalnu velicinu cija se dimenzija prikazuje s pornocu dimenzija velicina p.---:V-" _ V·_2) I /'.' '7 'J C/1? II nacin Do rjesenja zadatka se moze doci i trazenjern t glasi (h) odnosno.l v' i naziva se Reynoldsovim /\ Re ~ r-v'. c=l.Jednadzba LV" sto odgovara izrazu (a) g glasi t= s v ·_b._=t L 1 rsJ koja definira dimenziju gravitacije (j) iii s pornocu dirnenzija [Lt a iz tablice 1. b i c.)e .. v. I.

Za odredivanje dimenzije koeficijenta povrsinske napetosti '}~ uzrrna strane sustava jednadzbi (1) cije je rjesenje a=l.2 = RVL kao u izrazu ==- (g). za odredivanje dimenzije koefieijenta dinarnicke viskoznosti J1 vrijedi zadnji desne strane sustava jednadzbi (I).fV2~ - ~ Za odredivanje dimentije tlaka jJ uzima se pefi" stupac desne strane sustava jednadzbi je tada rjesenje: 0=1. b=l. 'v - . a=O. b=Z. Tangeneijalno naprczanje je direktna posljedica viskoznosti i hrapavosti stijenke ciji se utjeeaj zeli posebno istraziti.r. pa se ono nece ukljuciti u dimenzionalno nezavisan skup. = A - DVL.Za odredivanje je -------------------------- Dimenzijska analiza -[ ..Konacno. b=Z." '2. zatim od promjera D cijevi.. -""" -:= R. srednje brzine v strujanja fluida te od visine hrapavosti k stijenke cijevi. v i D u Cijim se dimenzijama pojavljuju sve tri osnovne dimenzije sto je osnovni prcduvjct dimcnzionalnc nezavisnosti izabranog skupa I' LJ f . c=-l sto daje kao u izrazu .-I_'l_ e-. . J1 ML-1r-1 te se moze skup od 3 dimenzionalno nezavisne velicine. sto daje stupae [ttl fj{ P1. Uradak Prvi korak u provodenju Pi-teorema je saciniti tablieu s popisom oznaka i dimenzija velicina koje upravIjaju pojavom.. T). c=1 • se cetvrti stu pac desne [a] = RV2L kao u izrazu (e) r()]=-ff_?1[\/~t[eJ1". sile F uzima se treci stupac 2 ____ W ::c '\ desne strane sustava jednadzbi (1) kojeg tad a rjesenje b=Z. c=l. c=O. a njegovo rjesenje glasi a=l. Primjenom dimenzijske analize potrebno je pronaci opci oblik zavisnosti tangeneijalnog naprezanja od preostalih velicina ... b i c zavisiti od eksponenata u stupcu desne strane . za kojeg onda ostaju vclicinc p... Tako se za gravitaeiju g sa desne strane uzima drugi stupac za koji je rjesenje b=Z. te se ni tc dvije velicine nece stavljati u dimenzionalno nezavisan skup. sto je za ovaj primjer dano u sljedecoj tabliei: Velicina fizikalnih D k L fizikalnih v LT'I velicina i k=3 t: Dimenzija U tabliei izabrati L sc pojavljuje n=6 ML-1r-2 osnovne dimenzije P ML-3 (M. tangeneijalno naprezanje r na stijenci eijevi zavisi od gustoce p i koeficijenta dinamicke viskoznosti J1 fluida. U zadatku se traii zavisnost tangeneijalnog naprezanja T od preostalih velicina. c=2 sto daje dimenziju kao u izrazu (d) sile F u obliku . L. 1'2. 1 ~ s~ (b}" dimenzije a=l.. sto daje dimenziju tlaka p U obliku kao u izrazu (f) (I) kojeg If = . ML -3 J = RV'L M L~ L T L '" L r "I_L MLT -" -1 U turbulentnorn strujanju fluida ustaljenim profilom brzine kroz okruglu horizontalnu cijev.8 gdje ce vrijednosti koefieijenata a.

c prethodnom pnmjeru nezavisnosti nezavisnom da bi produkt 9 izabranog skupa skupu.Parametar II' I Koefieijenti Pi-teorema parametar. od svake velicine izvan dimenzionalno nezavisnog skupa U ovom je slucaju moguce form irati n-k=6-3=3 n Ill' (s tangencijalnim naprezanjem) ima oblik (d) a. b. b. U trecem koraku provedbe formira se po jedan II parametra. v spomenutom bezdimcnzijski. c se odreduju temeljem analize dimenzija izraza (d) 5tO daje sustav jednadzbi M: L 0 0= 0 1 -1 -2 +a -3a +b -b u izraz (d) daje para me tar Ill' oblika +c (c) T: rjesenje kojeg je a=-I. 17t smije mnoziti s = 2 II) . sto dokazuje dimenzionalnu nezavisnog izabranog skupa. 5tO uvrsteno Pozivajuci se na pravilo f) uz definiciju Pi-teorerna po kojern se II parametar proizvoljnom konstantorn. = ~. Prema poteneija bio Drugi korak u provodenju fizikalnih velicina p.. II' I b=-2.<.Dimenzijska analiza Pi-teorerna je dokazivanje dimenzionalne i D. . . prcrna teorernu 0 dimenzionalno se vrijednosti eksponenata a. Ill' sc prevodi u pararnetar III oblika.--T __ -pv 1 2 2 In . c=O. teorernu analogno traze (a) odnosno (b) sto vodi sustavu M: L: -- linearnih a -3a algebarskih jednadzbi: +b - +c T: trivijalno -b =0 =0 = 0- (e) kojeg je rjesenje (a=b=c=O).

u obliku (g) iii s poniocu dimenzija (h) sto daje sustav jednadzbi M: L: 0 0 0 1 -1 ·-1 +0 -30 +b -b U izraz +c (i) T: rjesenje kojeg je a=-1. U takvim je situacijama rjesavanje sustava linearnih algebarskih jednadzbi suvisno. vidi se da su koeficijenti a sustavi se razlikuju sarno po uz nepoznanice 0. (i) i (m). c=r-I. = k pQvbDC (k) iIi s pomocu dimenzija MOLoTJ = L [MI. b=-1. 5to uvrsteno (g) daje parametar IJ2' oblika Reciprocna il2 vrijednost ovog parametra pvD J1. c=-l.Parametar I"lj formira se s visinom hrapavosti n.. b=O. predocuje Reynoidsov broj = -- 1 il2 ' = Re = - v·b --_. sustavima slobodnim odgovaraju eksponentima svojstvenim fizikalnoj velicini s kojom se formira pararnetar.3 5tO daje sustav jednadzbi M: 0= 0 0 r [LTlt [Lf (I) a L: T: rjesenje 1 -3a +b -b +c (m) kojeg je 0=0. prema G) . k D 5tO definira parametar l"Ij u obliku (n) sustavi jednadzbi jednaki. Ako se usporede ic u svim b.Parametar il2' se formira Dimenzijska analiza s koeficijentorn dinamicke viskoznosti J.. U pararnetru il3 velicine kiD imaju istu dimenziju te je jasno da njihov kvocijent oznacuje bezdimenzijski II parametar.10 . V stijenke k.L .. (e). n clanovima koji .

Jj~t'~~<.3 Treba istraziti zavisnost sile otpora R hidraulicki viskoznosti glatke kugle prornjera D potopljene u fluid (gustoce p. k)=O sest dimenzijskih varijabli mozc se izraziti funkcijom t(ll!> il2.4 brzine strujanja.I T ~7 :. 'Ii) strujanju fluida ustaljenim profilom brzine. Izraz (q) predstavlja osnovu za hidraulicki proracun stacionarnog strujanja kako u cjevovodima tako i u slozenim cijevnim mrezarna (vodovodima. nekorn funkcijorn G gore navedenih pet fizikalnih v) =0 tablice s dimenzijama svih fizikalnih vcliCina u pojavi (a) jc formiranje . il3).2~~ ~ /tr"' P (p) formula za proracun pada tlaka UVrStavanjem u strujanju jednadzbe Co) u Cp) dobije se Darcy-Weissbachova profilom brzine Jeroz ustaijenim 2gu__g_~ cij~~L!s9j~_ glasi PI . ~~) '------~ ~ 'A_ Clan se oznaeava trenja. J.~. D.P2 = 4 <l> (Re.1.a /'r-.. koeficijenta dinamicke brzinom v u horizontalnoj ravnini . niskotlacnim plinovodima. <l> ( Re.Dimell. odnosno <l> nepoznate kao i funkcija G. Ako se radi pravocrtnom to mati da nema promjene kolicine gibanja fluida te suma sila na kontrolni volumen dijela cijevi duljine L mora biti jednaka nuli. Doprinos dimenzijske analize ogled a se u smanjivanju tangencijalno = varijabli na u pojavi funkciju cime je znatno G. u kojem su masene sile okomite na smjer strujanja. 1.! . Ako se promatra koji obuhvaca unutrasnjost ravnoteza sila u smjeru strujanja. slijedi da su u ravnotezi normalne povrsinske sile od kojih u smjeru strujanja djeluje sila tlaka PI na ulaznom i tlaka P2 na izlaznorn presjeku.P2)-4= D7fL plastu cijevi koje je usmjereno suprotno t. Dimenzijskom analizom problem nije rijesen do kraja jer su funkcije r. ) PI. Uvrstavanjern olaksano znacenja eksperimentalno Il pararnetara odredivanje funkcije <l> za (iii 1) u odnosu u funkciji <l> izraz naprezanje prelazi u oblik (0) T 1 2 pv 2 0 k .zijska analiza Nakon formiranja II pararnetara fizikaini zakon izrazen funkcijom G(v. pa vrijcdi opcenito G (R.proflla rbrzirre): tarrgerrcijalno naprezanje po glasi D27f (PI ..: od smjera _~. I1j)=O tri bezdirnenzijske varijable iii eksplicitno ill= <l>(Ih. te konstantrio (zbog tisfarjenog.. itd . IL.. Uradak ' definirana j1) kroz koji se ta kugla giba stainom Pretpostavlja se da je sila otpora velicina.. '. Jednadzba ravnoteze ~-:. Prvi korak p. D. naftovodima..d~ ~ ~. 11 p. a odreden Je eksperimentalno daje se u Moodyjevom dijagramu.

0 algebarske jednadzbe: z: R\/L' ML:~'T'""~ eM L:l J'l 'l rr: J I. za sto postoji vise mogucnosti. sto uvrsteno u jednadzbu R pv D 2 2 Pozivajuci se na pravo mnozenja preurediti u oblik koeficijenta sile R n parametara proizvoljnom konstantom parametar ITt se moze gdje jc fluida.~Cija je dimenzionalna nezavisnost vee dokazana U trecem koeficijenta u prethodnom primjeru. dakle 1(=3.. jedan od sile F. sto ornogucuje odnosno mogu se formirati dva nezavisne n Drugi korak je izbor skupa dimenzionalno nezavisnih velicina. R MLT2 Dimenzijska analiza D v L LT-l JL ML-IT-I Iz tablice je vidljivo da se od osnovnih izbor skupa pararnetra. od tri dimenzionalno M. te ostaje skup p.bazama na lijevoj sIijedi sustav tri linearne aIgebarske jednadzbe M: L: T' kojeg je rjesenje II) = desnoj strani gomje jednadzbe :.. L. Analogno (1/2) (Jv2 dinamicki tlak. a drugi od (b) ili pornocu dimenzija (c) Nakon izjednacavanja eksponenata nad istim .m o o 1 1 -2 +a -3a +b o +c (d) -b (b) daje a=-l. b=-2. a D2n/4 povrsina presjeka kugle suprostavljenog strujanja se definira II 2=/-lPV a drugi bDc n parametar U obliku (e) IZ kojeg slijedi sustav tri Iincame MOl o . T. a obzirorn da je ona posljedica viskoznosti ciji se utjecaj zeli posebno analizirati. [LJ C . v. Ako se trazi zavisnost sile otpora R. c=-2.12 Velicina Dimenzija P ML-3 dirnenzija pojavljuju fizikalne velicine. koeficijent dinamicke viskoznosti takoder nece uti u taj skup. koraku formiraju se bezdimenzijski dinarnicke viskoznosti !1 U obliku n parametri. . ona se nece ukljuciti u taj skup.

odnosno inercijskih sila mora iSeeZlluti iz jednadzbe (g). prevodi se . Opcenito za pojave koje su opisane istim fizikalnirn jednadzbarna i koje su karakterizirane istom tockorn u prostoru bezdimenzijskih varijabli (imaju jednake vrijednosti tih varijabli) kaze sc da su fizikalno slicne. = p:D . 5to uvrsteno u izraz (e) daje parametar tt. c=-1.A_. . kao predstavnik rnase. gustoea p.L = 1 IIz = = v.Jp_!_2. vDJ. /05I'Re) 2. .krV . a za ta.L "'""' (h) eksperimentorn. Jednom odredena bezdimenzijska funkcija <I>(Re) moze posluziti za odredivanje sile otpora F pn gibanju kugle bilo kojeg promjera. b_=-l. Ako bi sc raspolagalo sarno jednim mjerenjem COl=<I>(Re1)' one bi ponovo moglo posluziti za odredivanje sile F u jos uvijck velikom broju situacija kojima je zajednicka vrijednost Reynoldsova broja Re. _ (g) - Za male brzine giban...Dimenzijska analiza 0 0 01 1 -1 +a -3a +b ·-b 13 M: L: +c (f) T: Rjesenje sustava (f) glasi a=-1.. moze se pretpostavltt da ee inercijske sile biti zanemarive u odnosu na viskozne sile. oblika funkcija G medu iIi pet fizikalnih velicina. 5to je moguee sarno za oblik konst Re sto je potvrdeno iIi R = konst .. u funkciju dva II para metra L"/ 1 #'t.'b 'tV Prema tome. sluCa. .. bilo kojom brzinom u bilo kojem fluidu.f 'l III oblika = v~~ koji oznacuje reciprocnu Re vrijcdnost Reynoldsova broja pvD J.. iz koje slijedi jedna te ista vrijednost koeficijenta sile COlt dakle padaju u istu tocku prostora bezdimenzijskih varijabli.a V.

iz cega se zakljucuje da u fluidu koji miruje mogu postojati sarno normalne. pa stoga nema ni tangencijalnih naprezanja.1F je sila na element povrsine . recimo desni dio. nazivamotlakom u totki M.1. Sila . a oznaeujemo ga s p pa ce biti I P =1!:!. npr. inercijska sila pri rotaciji fluida konstantnom kutnom brzinom co ( r udaljenost od osi rotacije. Gustoca masene sile inercijska 1 je sila po jedinicnoj masi fluida i ima dimenziju ubrzanja. sila pri jednolikorn translatornom ubrzanju fluida akceleracijom 1 g.1F/AA. tlacne sile.1. liievi ce dio ostati u ravnotezi samo ako djelovanje bivsega desnog dijela nadomjestimo povrsinskim silama . .a. Kod relativnog mirovanja nema deformacija cestica fluida.1F/I1A oznacava prosjecni tlak na tu povrsinu.1A. Moguce su i kernbinacije masenih sila. a e 1= 0/ *r *e pri cemu je r jedinicni vektor koji pokazuje radijalni smjer U odnosu na os rotacije.a).statika fluida Fluid je medij koji se pod djelovanjem vrlo malog tangencijalnog naprezanja neprekidno defonnira (opstrujava). pa je presijecemo nekom ravninom A i odvojimo jedan.1A tako da tOCka M ostane uvijek unutar povrline elementa LfA. Kod fluida u mirovanju iIi relativnom mirovanju vanjske masene sile i povrsinske sile tlaka su u ravnotezi. 1= g . = a r ). 1 ) koji je u ravnotezi. tada graniena vrijednost proS"jeenogtlaka . iii·1= g + OJ2 * r * er 1. Primjeri masenih sila su sila tezine koja je posljedica polozaja mase u polju sile gravitacije. Smanjujemo Ii povrlinu . Hidrostatika . kada element I1A teZi nuli. a kvocijent .1F/AA. (f =.1F ko]e djeluju na elemente AA povrsine presjeka. Princip odredivanja hidrostatskog tlaka na masufluida u ravnoteii Imamo li odredenu masu fluida ( s1. Fluid apsolutno miruje ako se giba poput krutog tijela (nema relativnog pomicanja cestica jednih prema drugima!). Hidrostatski tlak Stika 1.

2.hidrostatski donja slika: • rlak se moze definirati preko masenog volumena kao sto pokazuje Hidrostatski tlak = tezina stupea tekucine po m2 h 1 • tlak= p= mg A = pVg ::: A pgh v= 1 hA tezina : mg 2 . Dazvat cemo ga kod miroyan. ODa je iednaJca u svim Drugo svojstvo se moze dokazati prema donjoj slici: 8 r x .Tlak 'e skalarna ve1icma a kako se 'avru'e kod ravDotcle fluidnih masa bilo u inirovanju.a_hidrostats ill! tlakom. bilo u gjpapju. tj. ' Taj hidrostatski tlak ima dva svojstVa: 1. tlaena sUa uvijek je Dormalna na svakoj plohi zamHljenoj u fiuidu. veIiCina daka se ne mijenja s polofajem te plohe.

na koiu vee djeluje neki tlak Po (recimo atmosferski tlak). L1z·1 Mjerimo Ii.E. 3.dubine L1z (s1. za L1 = P 2 .J'_?:. ) Z dG dG =dA dZf}g pg(z+dz) dp (promjena tlaka) Slika 3. dG = dA e g =.PI pa mozemo izraziti neki tlak p 2 pomoeu poznat2g tlaka p {) . ] odnosno ako prijedemo na konacne velicine lL1p = (!g .. p ce biti _~ko i~6znati tlak P J = Pm. 4.Do zakona promjene hidraulickog tlaka s dubinom dolazimo elementarnim razmatranjem nestlacivog fiuida (sl. L1z.. = Po + eg . dA P +.jH-+~ 9A1+#dp I " I dp = ftg dz... dakle.) .!L_ tlak koji djeluje . tlakove na razlici . I (2) Izraz pokazuje koji tlak vlada u fiuidu na dubini Llz od povrsine. Prema tome je p apsolutni tlak na tome 3 .r~~u pl!ev~e~_5·!()bi~ vamo hidrostatski tlak u fiuidu Ip rnjestu.~_~. ...razlikovat ce se oni. (p + dp) .

=P/Oag = 11 772/780·9.51 m = 151O-mm stupca alkohola.81 = 1.2 = 1] 772 Pa Taj tlak rnozemo izraziti npr.2 m = 1200 mm stupca vode. 4. Visinu tlaka izrazavamo stupcern fluida. To posebno vrijedi kad na povrsinu tekucine djeluje atmosferski tIak.81 = ). strogo uzevsi. sto. tako da tlak u kapljevini odreduiemo iz formule Taj nam izraz dopusta da izrnzimo tlak visinom stupca fiuida. dakako. ili stupcem alkohola h.2 m od povrsine vode tlak iznositi P = eg h = I 000 . = rle-s zive = 11772/1000 .81 . Ta se greska najceSce deSava bas kod pretlak_~_p!. vee naprosto s »P(l.----- Ip = Po ~h gg·f Premda uvijek postoji (rnakar i neznatan) tlak na povrsini Po. na dubini h = 1. Dakako da ne moramo upotrijebiti isti fluid kojega tlak mjerimo. visinom srupca vode: h. Vrlo cesto tai pretlak (zbog kratkoce) ne oznacuiemo s L1p. Tako ce npr.r S1. 'Tlak izrazavamo iedinicom koja ie kvocijent sile i povrsine. -----.Po = IJglz. ili stupcem hi = P/(h g = 11 772/13 600 . Pa (= N/m2)..088 rn = 88 mm stupca zive. npr.. naime To je av. 1. 9. 4 li . mi se redovno zanimamo za pretlak nad onim koji vlada na povrsini L1p =p .81 = 0. nije ispravno.__ Obicno oznacuiemo dubinu_od povrsine Liz = h pa jedmillzba (2 ) pre1azi u oblik . 9.. visina tlaka. 9.e~~ atmosferskome.

n --S ui-bnija PI) a relativni s L1p. barometarski Catmosferski) tlak irnat cemo: .Preracunavanje je vrlo jednostavno Tlak atmosfere .75 x mm stugca Ziv. flak I I II 01 atm. U meteorologili.LJp Medusobni odnos prikazan je u dijagramu. to su svi ti tlakovi relativni. premda ih skraceno zovemo jednostavno tlakom.kod pretlaka: P > P. p = P. barometra) pokazuju pretlak s obzirom na atmosferski. .pretlak p aps. LJp . 1 pretlak L1 . Kod visih tlakova upotrebljavamo bar 11 bar = 10SPa 1 bar= 101325 Pa p (j) I}iJp . flak Pa atm.pokazuje manometar P 2 podtlak i1p . manometarski tlak = apsolutni tlak . !J'nija Jp pod flak It + J I I Ip aps. tlak aps. OznaCimo Ii apso1utni tlak s p. Buduci da gotovo svi nasi instruinenti za mjerenje tlaka (osim npr. a to je 1 mbar = 100 Pa = 0.live (ottitavanjem na zivinu barometru).e~ 10 nun stupca vode.kod podtlaka: P < Pa P = P.pokazuje vakuummetar.atmosferski tlak 5 ! f .__ barometarski tlak .testo se izrafuva visinom stupca . upotrebljava se jedinica milibar. dakle razliku tlakova medu mjernim mjestom i atmosferom.

SiIaFh uslijed lineamo promjcnjivog tlaka (kao ~to je slucaj u velicini. u kojoj se nalazi od tensta povrsine u smjeru potopljena veceg tlaka .2.. Na slici 5. u mirujuci fluid konstantne je povrsina A potpuno o Po x --:_=--=--:=-:::p=konst:::- --------y A Slika 5.1.. biti jednaka i djelovat-CeuteZisru apsolutnom mirovanju i relativnom mirovanju pri translaciji) produktu tlaka Pc» koji vlada u tcZiStu C povrsine i njene plostine ce. Sile tlaka na ravnu povrsinu Lako se pokaze da jc sila Fh uslijed hidrostatskog tlaka pgh jednaka 6 . Sila tlaka na rayne povrsine Na ravnoj je povrsini jedinicni za silu tlaka na povrsinu vektor normale n stalan po smjeru po velicini. te se izraz prikazuje integralom F = --n J A P dA Iz gornjeg izraza slijedi da je sila F paralelna sa pravcem od smjera norma le. a po velicini je jednaka integralu normaIc gleda u suprotnom smjeru Sila Fo konstantnog tlaka Po ce biti jednaka Fa = PoA poviSirie . po Hvatiste prikazana gustoce sile Fh ce biti pomaknuto ravnina p.

_12 --12 ab3 0 I b{2 A = ab r-.-k 1] i J. osi { i kroz teZiSte.!. 'I su glavni i centrifugalni moment inercij(t-pomine A u odnosu na..Judaljenost OC prema21~~U.a pomaci Ax i Lly hy hvatista H (sile Fn) u odnosu na teZi~te C su definirani izrazima ._ If. ~ ] -- -4 lI'R4 --4 lI'R4 0 A= Rll1' 7 . Yc udaljenost teZista C" od slobodne pomine. prema slici 5. mjereno u _ravnini u kOjoj se nalazi pomin<!. Izrazi za izracunavanje povrsine su dani u tablici 1. polozaja teZista i momenta inercije za uobicajene Tabliea 1.~l./ -- a{2 -~ b{2 1-- a/2 ba3 .sVojstva ile1cifipOVf~ifia Glavni moment inercije Glavni moment inercije Centralni moment inercije Povrsina 1{~ 1>7'/ 1£.{ YcA I{ '1 (3) Llx = YcA (4) gdje je he dubina na kojoj se nalazi teziste C povrSine A. Geometi:ijsKa .

(5) 8 .2d) b ab A 2 ----4R 31t 1--- -- ° . a za 0) Yc 00 te su pre rna ravnini konstantan 6x=~y=O.1"'1 If.'l 4R I----+-----t--t. sro se lako pokazuje s pomocu De zavise od dubine izraza Fh. sto te ce sila Fh se slaze i sa cinjenicom da je hidrostatski tlak u horizontalnoj djelovati u teZistu povrsine.01647 R4 Za vertikalno uronjenu uronjenu povrsinu ({) ({)=- tt horizontalno povrsinu = 2 -+ ) prerna slici 7 a) vrijedi vc=tic. kao i za slucaj konstantnog tlaka PO-· Mornenti Mx i My siIe hidrostatskog tlaka u odnosu na teZiste C povrsine na kojoj se teziste nalazi.05488 R4 -0. nastavak t--- Povrsina l{( --_-.3927 R4 '7 ° -----_-- -I -36 I - - ba3 -- ·-(b 72 002 .Tablica 1. te (3 ) i (4 ).1098 R4 0. R R 31t 0.05488 R4 0.1----.

hcA 2 Yc ~ sin 1? -+ 00 a) {} = . razlicit od atmosferskog tlaka pa. Sila tlaka na povrsinu otvorenog Kod zatvorenog sprerimika u kojem vlada tlak po. sUa Fo Ce gledati kao na slici. Ako u spremniku vlada pretlak. Tako bi se kod spremnika otvorenog prema atmosferi sile atmosferskog tlaka izvana i iznutra medusobno ponistile te bi jed ina sila na stijenku bila ona od hidrostatskog tlaka. kao sto prikazuje slika 8 a).(6) >.!!_ b) v=o Stika 7. o Po =-- I~r. te Ce ostati rezultantna sila Fo razmjema manometarskom tlaku u spremniku kao 5tO prikazuje slika 8 b 1. a za slueaj podtlaka Ce sila Fa gledati u suprotnom smjeru ad onog na slid 8b)) jer Ce tlak Pa izvana biti yeti ad tlaka Po unutar spre~~i~~ 9 . a) otvoreni sprernnik b) zatvoreni spremnik pod pretlakom iii podtlakom zatvorenog spremnika Stika 8. Slucaj vertikalno i horizontalno uronjene povrsine Kod racunanja siIe na stijenke i poklopce spremnika treba obracunati siIu tlaka s obje strane povrsine. sile konstantnog tlaka Ce se djelomieno pongtiti. .

zamijeniti sa fiktivnom slobodnom povrsinorn. Flll'ezultanta je wan vrijednosti veca je izmedu od sile njili. Fh 0 a) istosmjerne sile Slika 9. te provesti proracun sile kao za otvoreni izmedu stvame fiktivne slobodne povrSine je jednaka visini PMQ. ~!_l zatvoren.!_Q_ __ __pri1<~t_:~_~~~p!~~ka. na kojoj vlada manometarski tlak PMo. Odredivanje Ko(L istosmjemihsiIa _sila fn.' _.rR :r F +F h .. bi U h vlada u zatvorenorn koja se nalazi a tada na visini H iznad na jednake C.. na slobodnoj u fluidu povrsini.. akod mlmosmjernih da je bi se FR Na sila rezultanta ~vrSine.._ povrSinama se direktno otvore~rema siIe Fo konstantnog tlaka i site Fh hidrostatskog uvodenjem slicj_.L. tada bi raspodjele i sile tlaka spremnika bile jednake.Slika 9.._~_ drugi . __ <?rl_~ojih je jed~_ atmosferi.sile_ Na slici 9h) je pretpostavljeno Fb po . sila na strani veCe .v-:.-.-. tezista povrsine Ako A.apsolutnoj iznad koje Fo· Za slueaj sila Fo>Fh rezultantna izraeunati slobodne nalazila teZista C.__i Fb rezultantna sila Na rezultantne b) mimosmjerne sile sile Fa i. Fo = -Fb fiktivne one bi emile spre&:. fiktivne sJobodne na dubini povrsine pretlak PMo=rgh. Udaljenost manometarskog tlaka biti iznad stvame na kojoj vlada atmosferski tlak. To znaci da se za izracunavanje sile na potpuno potopljene povrsine moze stvarna slobodna povrsina. .":'EliZe _ veooj sill. ..._ . Za slueaj jednakih su potpuno potopljene mimosmjernih u fluid moze tlaka. vladao oba upravo pretlak PMO. prikazuje polozaj rezultantne sile FR=Fh+FO za slucaj istosmjernih mimosmjernih sila Fo i Fh' D...-. sprernnik. a za slueaj podtlaka (PMO<O) ona Ce biti ispod stvame slobodne 10 L i .v =D. . Ij .Ako u spremniku vlada pretlak (PMO>O) fIktivna slobodna povrsina ce povrsine..._. h= PMl2. r:g H c Slika 1 0 Definicija Za slucaj otvorenog spremniku spremnika._. tlaka.1-.-_ _- fiktivna slobodna povrsina . .

nego u smjeru rezultantne masene sile sile f.. velicinom rezultantne masene i za slucaj proracuna sile tlaka u relativnom mirovanju pri 5 razlikom da se dubina h ne mjeri od slobodne povrsine vertikalno prema dolje. Fiktivna slobodna povrlina se moze uvesti razlicitih gustoea prema slici 11.slobodne povrline. - a gravitacija g se zamjenjuje f. I1 . Fiktivna slobodna povrsina u mirovanju fluida razliCitih gustoca Sve izlozene formule vrijede translaciji stalnim ubrzanjem. za slueaj mirovanja dvaju fluida Stika 11.

z Ako umnozak shvati vektora kao normale i elementarne = <is DOVJ:Sine dS 5to prikazuje razloziti na vektor kao cIS Ii.y bi bila jednaka nuli. projekcija je nega~a. Sila tlaka na zakrivljene povrsine Sila tlaka na zakrivljenu mirovanju je definirana povrsinu izrazom pofopljenu u nestlacivi fluid u mirovanju ili relativnom pli definira uvjet da (7) gdje je tlak bude okomit na povrsinu S Ii = cos(n. dSJ' dSz projekc. z~ (8) elementarne osi =(n. cos (n. Element (9) element povrsine iz smjerova x. Orijentirani Iz izraza (8) slijedi dS .(wrsine je pozitivna. a ako je taj kut veti ad ~. a projekcije to~ elemen_t_a dS&-_dSy i . 5y pdSx pclSy pdSz (10) -f r. z) k se jedinicni vektor normale na element povrsine dS.)1 + dS rosin. se taj vektor i svaki vektor obliku .3. negativne £rojekcija !. = -J S.---Y b IdS Ii = dSx dS I+ dSy J + as. izraz Fx Fy (7) se moze pisati u obliku tri skaIarne _J s. 12 !I . mllUji od 900 projekcija _p.. x) i + cosf. Primjenom izraza"_ (8) __ i razlafuCi silu jednadZbe F na komponente Fx> Fz. z) dS je uvijek pOZltJvna velicina. tada komponente.1. cos (n. kao moze u slika 12. x) dS . y)J x gdje su dSx.. cos (n. za kut jednak 9()0 povrsine biti Wzitivne. Ako je tai l$!!L.n. . i :-----l + dS ""-«n. y) cIS].dSz--lllogu iIi jednake nuli sto zavisi od kosinu~ kutova 5to ih vektor normale zatvara sa pozitivnim smjerovima koordinatnih osi. y) J + cos(n. gledano prema slici 12. Slika 12.ije povrsine dS. y i z. :~ = dS .

a projekcija Sz je negativna jer vektor vanjske normale s pozitivnim smjerom osi z cirri kut yeti ad 900.~_ .silu uzgona.. F~ sile FO konstantnog (1 0) ~ = -PoSx. ~je~c:_ije jedna~ F1.ka.)" su jednake __ ~_JJ~~.. nuli. Kornponente ~..prikazuje zakrivljenu povrsinu potopljenu u mirujuci nestlacivi fluid.n:i~ntnog~· pozitivnim smjerovima osi i na. Slika 13 odredivanje projekcija sx. proiekcija iz smjera pozitivne osi z ima oblik . S.>O Sy =0 0rx y z z x \__. 12 navedenih primjera se moZe zakljuciti da su oblika .. jer su projekcije po~~in(l jednake. ili jednake nuli. Sy i Sz nekih povrsina. jet' je pozitivni tlaka su prema izrazu dio p. Isto od dvije identicne osi eetvrtine 13~projekciia Sy' Povrlina a' na drugoj Sy povr~ine pozitivna. a mogu biti pozitivne. 13 . prema osi slici projiciranjem i za povclinu povclina). -PoSy I1 FO z Ocito ce (11 ) = na -PoSz negativnim Efojekcijama povrsina sile djelovati (odnosno u obrnuto"-S}I~~k.!& jednake nuli". sto je sukladno zakljuccima ~a.1?0lukruga smjera ii i pozitivnog cetvrtinj z u svakoj S7. pravokutni. Sx je jednaka kut izmedu eetvrtini polucilindra nuti jer se sastoji normale gdje je na prednjoj (pozitivna je 'taj kut veo i pozitivnog smjera ad 900 _(negativna _x manji od-9o:' Cetvrtina). _Po_~!om je _p'rindpu na slici13 b) jednaka nuli.zatvorcnu -~vcii~~ na ~ijek.~~~_(povrSin~!9. i Sz proiekciie negativne zakrivliene povrsine S na koju ilustrira se trazi sila.. S. Projekcija projekcije zatvorene negativnom dijelu.. povrsina.jednak 90°_:_li_'!_ slid 13c) projekcije Sx i Sy su jednake nuli. polukugle 13. Siika 1-4.U gornjcm takoder su izrazu Sx. ~!. Primjeri odredivanja projekcija U slu~ju dobije izmedu vrijedi kruga ~ine vektora oblika nonnale eetvrtine kugline pomine.. __ok je projekcij~ __ d ~p Sz je oblika luka polukruZnicc i takoder je jednaka nuti jer je u svakoj totlci povrsine kut izmedu vektora normale i osi.. koja se i p?zitivna je jec je kut toCki manji ill jednak 900.~..)S a ~s<o Z :::0 -c)-Vanjska povrsina S z r Cetvrtifia povrsine'kugle Slika b-) -Pelevina -pevrsine-cilindra. z .

': ': ciJr=hdSZ I I . Ponovo ce sila u pozitivnom smjeru osi ... :"'1 .h y S I{{ y = -pg\Sy = hy hy 'ISyl I{< (13) Ll~ ." .. da projekcija Sx moze biti pozitrvna ili negativna...'/..... -+-.. Projekcije Sx i Sy su ravne povrsine uronjene u fluid pod kutom z?=9O" (vidjeti sliku 5. Analogno slijede komponentu siJe Fy i izrazi za pomak njena hvatista Hy U odnosu na teziste c. hidrostatskog tlaka Pb uslijed = pgh je analogan postupku odredivanja siIe na ravnu povrsinu.. I I 1 '.r.~- I ' L-/ I .. ako je projekcija Sx negativna i obmuto .. .1 ~ I~ I x -_--'r---t--r-f_..). I "': _I I I I I I I I .i (4) uvazavajuci oznake na slici 14 moze pisati / 'l'J = glavni moment tnetcije (12) /'K...._'1I v I . I I ...> Stika 14 Sila tlaka na zaktivljenu Postupak odredivanja komponenti Fx i Fy siie F povrsinu ...... 1_-_.z o y I~/ '. _. = centralni moment inercije S obzirom sile Fx (u Fx gledati izrazi za povrsine s. F...... te se sukladno izrazima za silu Fh na slici 5... odnosu na teziste CJ je povrsina Sx uzeta s apsolutnorn vrijednoscu ..-· ...~ I I ......." I . ISyl 14 u [/ . u izrazirna za pomake hvatista H.rl:c_.... = -Pey LlJz.. ( I .

komponenta sile F.mirovanja pod djelov~njem gravitacije.. Predznak komponente sile Pz ovisi 0 predznaku projekcije Sz. projekcija SI i Sy. 15 . te se moze pisati da je (15) Tako bi za povrsinu S prema slici 14... gdje je projekcija Sr.Izrazi 112) i (13) su valiani liZ pretpostavku da se ishodiSte koordinatnog sustava nalazi na slobodnoj povrSini. slijedi da je vertikalna komponenta Pz sile hidrostatskog tlaka na povrsinu S po velicini jednaka tezini fluida koji stane u prostor izmedu povrsine S i slobodne povrsine. kutnom brzinom. smije se primijeniti postupak s fiktivnom slobodnom povrsinorn.l. dubina h _ mjeri u smjeru rezultirajuceg vektora masene sile f. a s druge strane s atmosferom. reiativnog mirovanja pri translatomom gibanju stalnim ubrzanjem. te bi sila Pz gledala u negativnom smjeru osi z. a vrijednost gravitacije _8_ se zamjcnjuje s _~solutnom vrijednoscu f . negativna. S obzirom da je sila Pz jednaka tezini... bi gledala u pozitivnom smjeru osi z . pg~!dV = -pg J v dV -pgV (14) prema slici 14.5_ miroyanja . Za primjcr povrsine prema slici 13 c). Naravno da izrazi ( 12 li 13lJ_(_1S. mjere od slobodne povrSine.E!. odnosno da se dubine h~ j hy na kojima se nalaze teZista i <. vrijcde i za sluea. Uzimajuci da su gustoca fluida gravitacija g konstantne velicine.. Ako je zakrivljena povrsina s jedne strane u dodiru s fluidom. Ako je zakrivljena povrsina potpuno uronjena u fluid. U tom se slueaju. za izracunavanje komponenti sile hidrostatskog tlaka za slueaj apsolutnog .L. sila konstantnog atmosferskog tlaka izvana se obracunava tako da se proracun sila vrsi s pretlakom. Komponenta Fz sile hidrostatskog tlaka se odreduje iz izraza ex r.. prema slid 14. sila tlaka na zakrivljenu povrsinu se Odreduje_ d~ektnim integriranjem izraza (7). ukupne masene sileo Za slueaj relativ.rotaciji konstantnom . a da je umnozak h dSz jednak diferencijalu dV obujma V izmedu povrsine S i slobodne povrsine. ocito ce prolaziti tezistem volumena V. =- Js.. 1 projekcija Sz bila pozitrvna.

ow ubrzanja kojib i kutne brzine na se rad zasniva su hidrostatski ili tekucinski Ir • " h AI Slika 15.pgh I bi manometarski (17) a negativni .~lak.Pa = Pogho . toCke A apsolutnog jednadibi jer se . prema s negativnim i . prema slici 15.bio Pozitivni . tj. Ocito je gustoca Al veca od gustoce p. prikazuje diferencijalni manometar za mjerenje razlike tlakova u tockama A Slika 16. tlak se naziva pretlak.§kog _predznakom.. Principi mjerenja tlaka. Slika 15. ispunjene fluidom gustoce p koji se ne mijesa s fluid om gustoce Po.£!!!..~osfer. (16) 1 do toCke 2' meta a promjena smjeru tIaka masene s pozitivnim sileo Razlika predmak9m.. (16) z.4.manometarski shematski i B dviju posuda.1. Shematski priJcaz diferencijalnog manornerra 16 u . prikazuje hidrostatski Shematski prikaz u obliku mjerenja U cijevi tlaka za mjerenje tlaka u tocki A manometar posude. vlada atmosferski tlak Pa> a u tockama 2 i 2' su tlakovi jednaki.. jer je smjer puta suprotan tlaka se naziva manometarskim tlakom. IPA = Pa gdje je poklapa promjena sa + Poghotlaka ad masene ~ tocke sile. U tocki 1. ubrzanja i kutne brzine S pomocu rotacije. osnovnoj jednadzbe Instrumenti jednadzbi ravnoteze za mjerenje ravnoteze se more objasniti princip mjerenja a manometri tlaka. Tako IpMA Slika 16 = PA . tlaka se nazivaju maflometrirna. tocki 1 kojem S pomocu jednadibe sve promjene ravnoteze se moze izraziti tlak u tocki A kao tlak u se dodaju tlaka iduci od tocke 1 do tocke A. smjerom od _!oCke 2 do tIak.

hI i hzManometar oblika U cijevi.... pri cemu u tahometru (21) pri cemu povrsine je pretpostavljeno unutar da je d < <R. ~ L a) Slika GledajuCi _. da se moze zane mariti zakrivljenost slobodne cjevcice promjera 17 .. od tocke a A gustoca do tocke PJ je ocito veta od i Pl. kapljevina te vrijedi za visinu h.. slijedi jednadzba manometra ( 18) iz koje se lako odredi razlika tlaka PA _. tako d..Ponovo gustoca je Pl uvjet oblika da se tekucine u manometru ne mijesaju.. Princip stanju Pri rada tahometra konstantnom se prosjecno kojim se mjeri nalazi (j) mirovanja se tekucina u istoj horizontalnoj brzinom se podize ravnini u svim krakovima cjevcici tahometra nalaze ostaje promjera rotaciji kutnom spusta krakovirna promjera fluida udaljenosti R od osi rotacije kapljevina na visinu hlo a u centralnoj kolieina D. koji se giba stalnim tog ubrzanja. Prikaz principa mjerenja sila ubrzanja ga ani pravac slobodne p_ovrsine s m(ll!enih i trokuta sto i krakom U cijevi na slid 17. a) ho. (20) kutna ~ brzina u rotacije je prikazan d... 17 b) se na zatvorenom polozaj tekucine u se manometar tada vrijedi i slobodna zatvorenog se mijenja manometra PM. tekucine promjenom u otvorenom pretlak kraku nalaze u istoj horizontalnoj odnosno ravnini a= PM pL PM = paL. na koji slici se 18. PB' na temelju poznatih gustoca a izmjerenih prema slici visina 17. U . na ista.slienost horiwntalom trokuta _~ b) 17. Postavljanjem jednadzbe ravnoteze B.L~jedi odnosno prema a ~~x ~ Za verziju Zbog ubrzanja -LT2 akcelerometra kraja 2XI = ---1: g slici (19) kraju povrsina cijevi je mjeri a pretlak PM . a) . horizontalnim ubrzanjem moze posluziti za mjerenje Pa I a . Ako manometru stalan.

ika18. ... (22) i (23) slijedi izraz za kutnu brzinu OJ u funkciji pomaka h. . i d Dj . .-... stavi stap s kazaljkom s pomocu koje se ocita pomak h.····-··-··-i···~····---" w=O ~ R "'------oduzeti volumen Si. .. .. w . \\ . .--------- 2g 1 +2 d (D}2 R2 __ _!_ D2 8 Jh (24) Obicno se tahometar izvodi tako da se u srednju cjevcicu.d dodani volumen . ~ ~:2I 1 (23) Kombinacijom izraza (21).---~~~~.. _ ho=h+W Iz jednadzbe 4g T D )2 (22) slobodne povrsine slijedi Iho + h.. Prikaz principa rada tahometra Veza medu visinama h i ho je dana izrazom h = H2( 4'Q CO'R2 tj._~ . . cD «=konst. promjera D.--. na temelju kojeg se izracunava kutna brzina o: 18 .

• Sastoii se od staldene na vrhu zatvorene ClJeVl. tlak Paz morat ce u cijevi na isto.__!L IPa h. kod normalne temperature tako malen da gamozemo zanemariti..1.4._ kojemu drzi ravnotezu. osnovi. Barometar . aneroidi). izgleda kao na slici 19._ri~<? _?~!·ometrom.mjerenje apsolutnog tlaka Apsolutni tlak atmosfere ._ barometarski tlak ~i<:. eg ] Za barometre se redovno upotrebljava Ztva jer je njezina gustoea tako velika da cijev moze biti kratka.!_ezina stupea kapljevine u cijevi. I 11 II II II II :~I" ~ . razini vladati isti tlak. a tlak zasicenja zivinih para je. To [e maksimalna visina do koje ce se kapljevina uspeti u cijevi. Ti su baromerri zbog_ toga vrlo toeni. popet ce se kapljevina u nio] do stanovite visine jer su u cijevi ostale sarno pare kapljevine. Buduci da na slobodnu povrsinu kapljevine djeluje atmosferski. koja je donjim (otvorenim) krajem uronjena u kapljevinu izlozenu atmosferskom tlakuJ!x_ U -=- I I I I I Slika 19 Princip barometra Iscrpemo Ii iz cijevi say zrak. koji. dakako. Ima. i drugih barometara (npT.~ 19 .1.

1. Iz formule (24) opazamo da ce pri iednakim tlakovima na povrsine. PI i P2' to mora biti.I tlak je a U tocki N Buduci da mora biti PM = PN' E- to je: hI = h = (Pt _. Pa = atmosferski tlak). kao kod spojenih posuda na slid 20. u objema ograncima razlicite tlakove na slobodnim povrsinarna kapljevine. p 2 = PI (npr. Spojne posude . Princip spojnih posuda U tocki J\. P2)!gg·1 (24) Razlika medu objema razinama jednaka je razlici tlacnih vrsina na povrsinarna. zidarska »vaga« _. 21 ). na povoljno odabranom horizontu 0 _.5. tj. visine u oba kraka biti jednake.princip zidarske vage Imamo Ii. ukoliko se tekucina ne krece. sto nam je poznato 1Z svakodnevne prakse (npr.0 isti tlak u tekucini. Slika 20. I I I I I I I I I I I I horfront Slika 21 Zidarska vaga 20 • I I I I I I I I .

L)n-:l) Po (3) Odatle rnozerno proracunati promjenu tlaka s visinom _p_ Po = (1 _ ~nR I . Nad stratosfer.5 °c. u kojoj temperatura pada s visinom. . ti..56. troposfera. Za dva stanja (s indeksom »0« i bez njega) bit ce.p Kombinacijom dobivamo V e~' s jednadzbom stanja plina lIe = = lIe = RT/p 1 (Polp)l/n ~To = RToP ~_~ o Po~ (2) gdje su Po iTo vrijednosti na povrsini Zernlje (H = 0). = __ n RTo n·. Uvrstimo Ii izraz u (1) te integriramo od 0 do H.To 21 (4) . Do oko 11 kID (na polovima 8.za se stratosfe'ra. Zemaljska se atmosfera proteze do pribIizno 400 km visine Cpodaci se dosta razlikuju). Proucavat cerno sarno troposferu (do ~ 11 km visine). .6.5. a ne ekvatoru 17 km) proteZe se av. ona kod koie se mijenja po zakonu politrope. nad kojom se proteZe gotovo 15ezr80l8 eksosfera (i tu se poda<.i i nazivi. - P. e P v= ll pIeR = konsr. Stupac atmosfere koji se uzdize povrh ZemIjine povrsine pritisce na nju tlakom koii zovemo atmosferskim tlakom. odnosno od Po do p.1. Tlak se pri tome rnijenja U ovisnosti 0 visini (1) (Zriak minus zatosto s porastomdffpada dp). Stvarnosti se naivise nribliZava tzv. Iznad troposfere do oko 80 Ian visine pru. KoIiko je iz sadasnjih istrazivanja poznato. a napose oko Zemlje.(. politropska atmosfera.pm ski se do visine do gotovo 400 km ionosfera. izlazi (2) H=odnosno H RTo CPo (Il- 1 )/n f p p-lIn dp .I g [1. Ravnoteza atmosfere Atmosferom nazivamo plinoviti plast oko planeta. He) n':l . u kojoj vlada konstantna temperatura ad . dakle l_(PO)l/lll -e.razlikuju).

.6 . ~ 960 .. To [e danas tzv..>:: ~ ... 300 t3 0 . a da ne govorimo 0 temperaturi. lCAO-atmosfera (International Civil Aviation Organization).. ~ .. 1070 mbar. dakle... bar ~.gustoes eo = 1.() '0 f 0.. internacionalna standardna atmosfera..... a osim toga i s vrijednostima Po. Zato je dogovomo usvojena. na povrsini mora) od p.0 f 280 26fJ '-20 .i!..225 kg/m3• Siika 1" prikazuje promjenu tih (i drugih) velicina s visinom.8 0. '0 20 ....t. standardna atmosfera..: :---.5 Kfkm -..4 0. J V ~ ~ ~ 8 0.tlak. To na povrsini Zemlje.temperatura to = 15°C = 288 K ..dobivamo T=To-g·H Temperaturni n-l nR' (7) je gradijent... <. k.. Te su vrijednosti ovisne o meteoroloskirn prilikama......6 ~ Q.... gdje treba komparirati performance letielica.gradijent temperature dT/dB (po opazanjinia) = -6. Qo X.odnosno promjenu gustoce s visinom (10 e = (1 _ nnR I ...0 ~ 1.. 1.- " ! 1 "i / j 160 140 cn2/s 120 100 80 '0 I V 1 I C) 60 ~ • o 10 1112 14 I .... u svim se formulama susrecemo s tim temperatumim gradijentorn..2 r. r-. ~.. osobito za potrebe zrakoplovstva. kola je odredena ovim velicinama na Zemljinoj povrsini: .2 p.-: " '"~ ~ ..I)/(nR) I (8) Kako vidimo. . Hg) To = n~l (5) Promjenu temperature s tlakom proracunavamo jednadZbe stania n-l opet iz [ednadzbe politrope (6) i TIT 0 Uvrstimo li taj izraz u (3) (PIp 0)-n- . flo. linearan pa iznosi: IdTldH = -g (n .. Po = 1013 m bar 1 mbar = 1hPa = hektopaskal . ti. 16 18km 0 TROPOSFERA STRATOSFERA Slika 1 Promjene fizikalnih velicina s visinom 22 . prijaSnja CINA-atmosfera (Commission Internationale de Navigation Aerienne).. Vee se barometarski tlak koleba za oko 5% (ti.' 0. 2'0 220· 200 ~ -80 -100 0..

.235.U troposferi (do H ~ 11 km) mijenjaju se vriiednosti lCAO-atmosfere lama ( 4 ). te razna zbivanja i poiave u njoj. Uz uvrstenie visine H u km dobivamo empirijske formule za: temperaturu tlak tH po formu- = 15 - 6...~. (kml H f .H\2 31 + HJ 20-H 20 + H pa se u stratosferi racunaiu eH/eO = Povrh H = 11 Ian vlada t = konst._----------. Zbivanja i pojave u atmosferi .255 288 1 2255 (288 - ~ gustocu eH' 6. ( 5 ) i ( 6 ) uz koeficijent politrope n = 1.5 H °C b ar PH' = = 1 013 25 (288 .5 H)4.5°C vrijednosti po zakonima izoterme (n = 1.0): Na slid 2. prikazana su svojstva atmosfere do visine od 180 km.I tr..-T"t7--~__r_--__r___T__..unia I / 1fXJ 10-7 1frS I(m) 1O-J 10-' 1 10 p(bor) (/-sJobcdri put mcI~ulaJ Slika 2.31 ~. = -56.225 288 k/ 3 gm Aproksimativne formule za odnos tlakova i gustoca glase: PH/PO = . 180r----r---.5 H)5..( .

.... unenzije polozaja tezisra S svodi se na odredivanje geometrijskog sredista linije duljine I. zadatak odredivanja koordinata tezista S svodi se na odredivanje geometrijskog sredista Koordinate rezista povrsine A su: xs =.. Kako se definira teziSte plohe (teziste povrsine)1 Za homogenu plocu ravnomjerne gustoce (p dimenzija ( 0 « b. i 1. h «: 1 )...' I V .) = konst. ) cijaje debljina 0 znatno manja od drugih dviju )... »->: _.A Ys fydA A (A) 1 Zs =- I zdA A (A) A= A 1 gdje je plostina povrsine jednaka: (A) fdA "-... '_ Ys "\.1 . k 0 d tan k e zice.. (slika 3. (slika 2.."ZS)l mlJe 1 su: o "" f xdl 1 (1) 2 .. Kako se definira teziste linije? " I"" A k 0 su poprecne dirnenzii nje Ia mnogo manje 0 d d uijme (b. h povrsine A.. npr. t"...~~"~ r . J' . j . I '~' I ~_"O""---Xs- Y Slika 2 3.I ! x: . ..) "0 0 A" " 0 d recrvanje Koordinate tezista S(x' s ' Ys .2.

.zista tijela? r~xG= JFxdG Prerna momentnom pravilu iii Varignonovom teorernu opcenito vrijedi sto je upravo poopceni Varignonov teorem koji govori daje staticki moment (G) rezultente .) skupa sila (ovdje je to Gm oko proizvoljne tocke (ovdje je to ishodiste koordinatnog sustavate 0) jednak zbroju momenata svhih sila koje cine tu rezultantu.. 0 = dm g .~-----1'. I / t-- Slika 3 .1 Zs 0) fydl = .f zdl 1 (l) 1= 1 J dl (l) gdje je duljina linije: z d/. Kako se primjenjuje Varignonov teorem za odredivanje te. 1 vnje diI da .1 Ys .... ovdje je to iskazano putem integrala . izracunati m =pV skalame projekcije radij-vektora polozaja tezista: 3 .. I s-. h omo&enom . ... (slika 4. nje . dm=pdV te se mogu . 1 tije u P = konst moze se pisati -'. 4. G = m g te s I" diI: IJe m te ako se radi o . Kako se radi 0 nepromjenj ivosti ubrzanja sile teze za prornatrano = g) .

Xs = - 1 V (v) J xdV Ys =v 1 (v) f ydV Zs =- zdV V (v) 1 f gdjeje V= [dV (v) obujam tijela r~In y Slika4 5.) b Slika 5 . Z = h sl ijed i h =L 4 .' Jednadzba se pravca rnoze 0 d re diti IZopce Je d na dzb e: z ItI Z te poznatih koordinata dvije tocke pravca = Ky + L Za Y = 0 . Kako se odreduje teiiste trokuta? Neka se odredi teziste povrsine omedene koordinatnim osima i padajucirn pravcem koji ih presijeca te oblikuje trokut sirine b i visine h (slika 5.

A02 Ao 2 b )(h --y+h b ) dy .Za y =b .5 . a z=--y+h Jednadzbe je pravca: Povrsina je trokuta A= bh 2 1 Ys =- fydA (A) potrebno je prikladno Kako je ope en ita formula za odredivanje koordinate definirati diferencijal plohe cIA (slika 6.z = 0 slijedi 0 = Ka +h tj h a K=--!!.+h h b' v b Slika6.z..--y+h prornjenjive visme ZSi _ cijeje teziste na koordinatama YSd - dy YSd Y+ a 2 = y+- dy 2 i =- hd 2 tezista su: Koordinate Ys Ys = -/1 ~YSddA = -/1 ~(h ---y+h A'o AD b )( y+-dY) dy 2 1 = -/ ~YSddA = -/1 ~(h --y+h A'o AD b )( y+-dY) dy 2 to diferencijalna velicina Velicina se dydyu racunu tezista zanemaruje jerje b ( --y h bh 3b drugog reda Ys 2 h =-/ ~( --y 2 +hy) dy=-2 bh 0 b 3 +. U tu se svrhu moze uzeti diferencijalno uski uspravni pojas sirine dy koji se moze prornatrati kao pravokutnik __ h hd .Jb hy2 2 0 Ys ="3 10 1°h dAzs=-J1~1(h zs=-lzdA=-[_i --y+h A (.) y tezista S plohe A Z=_····--l.

Kako se odreduje teziste kruznog luka? Potrebnoje odrediti teziste kruznog luka polurnjera r s vrsnim kutom 2a (slika 7.. Slika 8 Kak oje dq..Zs = _1 (!!_y3 bh 3b2' _2h 2 2b y2 + h2y)b ' o = h(~ _...... I ' .' vrlo mala velicina luka je smjesteno C< rnoze ell se racunati duzina duijine r dq.. I I \.' Teziste Sd ovog diferencijalnog na samoj sredini diferencijala kruznog 1= (rdq.) __I / I dl r ..~ + 3 2 1) h zs=3 6.) r lS Slika 7 1 = Jell Duljina kruznog luka je: -" Potrebno je definirati diferencijal " ell (slika 8.'tj luka ell = r dq..'= 2r a Duljina je kruznog luka: 6 L ....

> .:" 2dq..] = r :2 0: I:! 1 I 2.. .»-r dq.) r Slika 9 A= Povrsina kruznog isjeckaje: Kako je " JdA -co .> vrlo mala velicina moze se cIA racunati kao trokut visine r S katetom r dq.(.1 :! 2 7 .Potrebnoje definirati diferencijal cIA .Udaljenostje tezista dove diferencijalne povrsine 3 mjereno od A=-Ir 2r ishodista koordinatnog sustava 1 '! 1 - Povrsina kruznog isjecka iznosi: 2.:" 2 ct... Ys tezista: = .>=-r 2[ 0:.' -" ys =--·r sin 0: Q:' '~- 0:=- st ys =-r=7f 1 2r 7f Za slucaj polukruga 2 koordinata tezista iznosi 2 7.. Kako se odreduje teziste kruznog isiecka? Potrebno je odrediti teziste kruznog isjecka polumjera r s vrsnim kutom 20: (stika 9. = . _....: a 1~ 1 ~( .>=-r '! dq.> 1. (slika 10.Apscisaje .-0:)..I r cos q..> S rSd =-. Koor di mate tezbta su: Ys =-lydA= Ail 1~ A -'" I (rSd cos q.I yell 1.) dq.>tj r 1 dA= -r 2 1 d~= -r 2 2 dq.>rdq.

~----.. s )' Slika II Staticki moment povrsine temeljem gomje definicije moze biti algebarski pozitivna iii negativna velicina.z) definiran je integralom: Sy = rzdA oko osi y: Sz = . Ovo je vidljivo i u samoj postavci integrala jer varijable kako z take i y mogu.)~r2dq....!_ al'(cosq.IydA oko osi r: (A) . -=a (2':.':t::itp 2 3a:a' Ys Ys a=N Za slucaj polukruga =·--r=-· 3N 2 21 4r ~ 2 koordinata tezista iznosi r L . kako je vidljivo i na slici biti i pozitivne i negativne Velicina ciA. Slika 10 8. 8 li . po definiciji..=. r3 r2a =---r 3a 2sina COSq.Ys =_1_. Sto je to staticki moment povrsine i koji algebarski Staticki moment povrsine (A) predznak moze imati? (ravnel) (slika 11.. NE rnoze biti negativna.) koja Iezi npr u ravnini (y..

.:::: --_ II M .~II~ II (/) ...N :::J L ...N ru: 0' ~. tn: . - ~It-: <E 'l II -r: 11 N <1J U C .I::: -II tj 01 z: v: N 21 ':)1 j ~i o.Y ~I ------ .i "'I EI 1-1 -!:::IN II IV D 0' .

" "" o v. :...l . OJI -¥[ 01 ~i ~I I...~ .:I~ II >......'U :I~ -?i . N Gi I\J... Sz ...

w "0(.' W. rr: " zc rr-.' Oi! _Qi ~i ~Ii I WI' i g1j: _y. :...:. ..I II .:' . ..-±: >U ~ I (~ ii '1 z _'l: -".../x II z .a c ::.. / X) II i1J1....L L! ::l j / ."_ 1 c..Y! rc <Ii v» C' ~N' :.::l :.)1 ~ I(~ "II N -_...... '<fl '-::ll I ~ ! I ~i l_ .U . ....I -Q ('11 M :z 0lIM '" - 11 d± .: m: '...

l C-j . :10 01 I ~.:: c >Ill 0 o._ I. 1'7 II I :. I II ('11 M II ! fiji 0 CD ~I <n :':::1° (. JO ~.('1 '" ("". > L. '0 Q) E (~ 1 co r9. II II II Z zr: 'I ~. C' + ~ <::: II + 0J '-' s IN L I . --.

zS=O.6 + 0.m3 16..(.00 zSi.75 5.. D·imenzije na s I·· su d ane u lei Slika 12 .6 xSi.m YSi. 2 1 3 l' .60 3. .00 I = 1 22.PRIMJER IZRACUNA TEZIST A SLOZENIH PRIZMA TICNIH TIJELA: Za betonski temelj stroja za d an prema metrima .8 2.60 1.6+ 1 3.00 0.224 1 3 m 1· . oznaceni na slici Obujam i koordinate tezista dijelova su: 1 Vi..6+5 3.2) 5 . ·.0 3. '" Z 51 V = -22 8 (1 16 + 1 3. Pretpostavke i postupak: Temelj se smatra homogenim tijelom te se odredivanje tezista svodi na odredivanje geometrijskog sredista njegovog obujma .916m 13 . Y5 Z 5 = 1.00 2.40 3.00 1..2S3m = _.Ys. 0 d re diti It! k oor dimate tezista' V'v S(xs. .1 16 +2.j.V . V 2-1 £.m 1.zs) . Xs = 2.2).'" y V .. y .J ' .2 22.00 0.8 .8 (2 16+0. Si 2 22.Promatraju se pojedini sastavni dijelovi temelja.75 3..2) Koordinate tezista S temelja u pravokutnom koordinatnom sustavu su: = 3 tfXSiV. SIlei 12 .m 1.40 1 2 3 I Xs L I 1 V 3.. .

) a Slika 13. reda cije je tjeme na osi z (slika 13. Jednadzbe se parabole moze odrediti iz opce jednadzbe: z == I('l/i. (slika 14. hd Kako je dy vrlo mala velic ina rnoze se dA racunati kao pravokutnik visine i sirine dy cije je teziste na hd polovici visine tj 2 14 r I I' .PRIMJER IZRACUNA RAVNINSKE PLOHE OMEDENE PARABOLOM: Potrebno je odrediti teziste povrsine ornedene koordinatnim osima i parabolom II. h 2 +h A= Povrsina ispod paraboleje: Potrebno je definirati diferencijal .) ~--~~--~---~ y a Slika 14. z = 0 slijedi 0= Ka +h tj Jednadzbeje parabole Z=-2Y a a.. +L te poznatih koordinata Za v=o ~ dvije tocke parabole n=: z-h - slijedi 1--L 2 Za y= a.fdA o cIA...

) 1~ Ys =-lyciA= Ao Zanemarivanje 1' h -I?( -_. 4 Y 5_ 2h:2 3a y :l + h:l JQ _ 3h (]__ _ ~ + ~) Y 0 .-2 Y :2 a + h ) dy Zs 3 h = -J'?( --4 4ha 0 2 a Y- 4 -2 2h:2:2 :lJ Y + h dy a 3 z .. Ys=-I 3~ ( 2ha 0 --2Y h 3 a +hydy=) 3 2ha ( --2Y h 4 4a +2 hy :2 JQ o..y A0 :l +h ) ydy . yc ~ = -·a 8 3 Zs = ..h hd = -2""Y Sa slike je vidljivo da je a :2 +h te slijedi: ciA= ( --:2 h Y :2+h ) dy a Povrsina ispod parabole je: ) h ha 2 A = ~( -') h y :l + h. dy = ( -.4 h a \ Sa Zr=- (!!_. a:l diferencijalnih velicina drugog reda je slicno kao kod izracuna tezista trokuta .--'--- a Slika 15 I ..IzdA = -1.. -:2 Y 3 + hy )Q = .ciA A0 A02 1~ 1 ~hd Zs = -1'?1( JAo 2 h -2 a Y :2 + h )( h ._2_ s ..+ ha = -ha J o a 3:l 0 3 3 Koordinate teiista su: (sIika 15.. ~ V ~..4 1S 1S 1S 2h ~ S 15 I j I .

54 em 2 .3(6+n) -(6+n) 4 2a 2 +. Plostine dijelova povrsina i koordinate njihovih tezista su: I I I Ai I . ako je zadano: a = 10 em. v SIika 16.YSi~ _ . odrediti koordinate tezista.917 em Ys = 3. f . Koordinate tezista sastavljene povrsine: Xs =- 1 a _ a 0 __ a +a A 2 A 3 L.XSij~ i-l 3 = a 2 3 2 2 ~(6+n) 4 a 2 = --- 8a 3(6+n) Ys .l 3 =a 2 +--+--= -(6+n) 4 a2n a2 a2 4 2. Xs == 2..646 em Zs = 2-188 em 16 l.PRIMJER IZRACUNA TESISTA SLOZENIH RAVNINSKIH PLOHA: Za sastavljenu povrsinu zadanu prema slid 16.--a--.-3n 4 4a a2n 10a Uvrstenjem numerickih vrijednosti izracuna se: A = 228.c2---.-~ _ i-l L.xSi - 1 2 3 a -- 2 a I YSi - I ZSi I a 2 2 o -- a2n 4 2 - o 3 - 4a 4a a 3 In 0 371 - a2 a Plostina je sastavljene povrsine: A =L~ i...

27] xs Y s = 5.32 [15 30+30 z .. 32 48+18 30+9 18+15. Koordinate tezista S Iinije I su: xs- 1 1>-1 1 5 Si i - 1 [-6 174 ..385 em = 17~.li i-l 5 = 48 + 30 + 18 + 39. ako su dimenzije na slici u centimetrima Slika 17 DuIjina zice (Iinije): 1 = :L.27 = 174.27] Ys = 6. =~ ~ZsJi Zs = 18+15 39.32 em '" x 1 £.05+15.PRIMJER IZRACUNA TESISTA SLOZENIH RAVNINSKIH LINDA: Homogena fica savijena je u obliku prema slici 17.05 + 39.96 _1 em Si i - -1 ~Y tl· 1- 1 [12. Treba odrediti koordinate tezista S.916 39.32 39.916 174.04 em 17 .5 39.05] 9.

2 ' 2 (A) i CAy bilo y bilo r su u kvadratu II.) . Koji algebarski Centrifugalni i moment predznak moze imati centrifugalni moment tromosti rayne povrsine? tromosti rayne povrsine rnoze biti i POZIT IVAN i NEGA TIV AN! I 18 L. Sto je to polarni moment tromosti rayne povrsine? Polarni moment tromosti rayne povrsine detiniran je integralom oko osi neke tocke. = oko osi y Iz (A) 2 dA Ix oko osi z: = Jy dA (Ay Slika 18 10. Kako se definira aksijalni moment tromosti rayne povrsine? Aksijalni moment tromosti rayne povrsine definiran je integralom (slika 18.z: (A) zdA 13. . S (ovdje ujedno i ishodiste koordinatnog sustava y. npr.z): 12. Sto je to centrifugalni Centrifugalni iIi devijacijski moment tromosti rayne povrsine? moment tromosti rayne povrsine definiran je integralom 1yx =IY oko dviju osi koordinatnog sustavav. = J y dA diferencijal povrsine dA po definicijidA te su stoga uvijek pozitivne ne . dok udaljenosti J z dA t.MOMENTI TROMOSTI 9. 2 i. Koji algebarski predznak moze imati aksijalni moment tromosti rayne povrsine? Aksijalni moment tromosti rayne povrsine moze biti sarno POZITIV AN! 1)' = Ovo je iz razloga sto u integralima moze biti negativan.

2) trornosti presjeka: y.1% = Jy zdA euvijek pozitivan.z 1)« smjestenog u TEZISTU LIKA: = Jy zdA bit ce jednak nistici u dva slu~p: sustavar. CPo osi dovedu u 15. 14.12 + cos 2'Pl 2 2 19 . Kada je centrifugalni Centrifugalni iIi devijacijski moment tromosti jednak nistici? moment tromosti rayne povrsine oko dviju osi koordinatnog sustavay. 3 = 11+ 12 11. Ovoje iz razloga 5tOu integralu (A) diferencijal povrsine ciA po definicijidAj dok udaljenosti biloy bilo z mogu biti bilo pozitivne bilo negativne.lnin = 13. Kako se odreduju glavni momenti tromosti? Glavni momenti trornosti presjeka s obzirorn na glavne osi presjeka su: 1= = 11.z iii su pak obje ujedno i (A) 1) kada je bilo koja od osi koordinatnog OSI SIMETRIJE toga lika 2) kada se rotacijom koordinatnog sustava yOz za kut poziciju te postanu GLAVNE OSI TROMOSTI 1 i 2. + 12 sin 'Pl .112 = 0 Ako su poznati glavni momenti trornosti presjeka. tada su momenti tromosti za koordinatne osi ( zarotirane za kut cP I u odnosu na glavne osi (1. z ) koje su 1y - = 11 cos 3 e.

16. Kako se odreduje kut glavnih osi momenata tromosti? Rotacijom osi presjeka za kut funkcije presjeka . zapravo I yz CPo. mjereno od osi s obzirom na koju je moment trornosti veci po algebarskoj vrijednosti 20 .. dl Y /drp = 0 . I )' i 1 poprirnaju ekstremne vrijednosti kod kojeg je uvjet ekstrema =0 Z - odredene su glavne osi presjeka 1 i 2 te gJavni momenti tromosti Kut se CPo moze odrediti iz: tan2po =-~ -2 1 1)'-lz gdje kut (Po odreduje glavnu os I presjeka.

z smjestenog u tesistu lika: I I I I I I I 21 .I I I I I I I -Oi d Momenti tromosti nekih ravnih likova Momenti tromosti i momenti otpora ravnog lika za osi koordinatnog sustava y.

'" II + 0J <'< ..I .. II =.. Bt:'" ...... Bt:'" 03 " r-< V V M II II .... (¥) II ""-< (:1.-< 0" tn " ~I'0 .._.~ • I M~ .._.c......... M ~ '0 ~ M ... II Bt:'" Bt:'" .. :2 '"I" 03 .I 0 C M\j s 1'0 ~I~ II II II II \j II '" ...~ e . Bt:'" Bt:.. " =.. .. Bt:... II . S ~ II II I II I I I I I I I I I I I I I i I I .I o c. II ""-< ... ._...I .~ ID <Q' ID Bt:'" ~ ID . .. II '"' Bt:... . . ~'" ~ to) I <:3fl 11" II Bt:.: ...-< ~ ++ ..I r/1 . ~ 03 -. " ~ (¥) ... ~ ~IOO ~" .... ~ ... C <:. . (11 '" 0 (11 tl.-<~ S o S ._ '"0 ~ c o .. ..~ II II '0 -r Q 03 (¥) ._.... 1'0 r. M ~ II ~IN ~r. M~ '" M~ II M '" tnloo II ~ .. = ~ I'T M eJ) >r/1 .. I hi:) '0 ~ II .. "' .._. o ~ ..9.... M~ II ~N '"I" " a 0._. <:.. II Bt:'" "" .~ II II ._. II I""'~" I II I I Bt:. ~ 03 I(¥) ~ ...... 0J 0J N '" -II II oo '" ell o c .....-a ...II ~ II " ~ .::t... . ~ I(¥) 03 II I" " II Bt:.... r/1 ~ ~ . 0 1'0 (¥) ~+ ~ =r ~. M ~ ~ I 03 M~ ~.=.. (03 ~ 1'0 " M - M ~ ~ . \j r-< ~ Bt: .. <:. ... II II ""-< =. M IN ~ r-< .'" :::' ..: .. ~ '" ~'" ~+ <r ~._...Q II 1 1'0 (¥) ...... ~'" II . . "'''' ~ ~ .' '" . tn 03 M~I M ~ + + ~ II " . <:3 I -e- ~ .. II Bt:.._... 03 " =.-< o '" . o o S .~ I M~I~ " .. ... " . = ._.._... -e- " <:3 I -----..: .::t. Bt:'"' . M . ~ ~ I ~ II ""-< =..IN II \j r-< M~IN ...Q r-< II til -.IN ... M~ ~IN .. "'''' ~ til + II Bt:'" ~I~ '0 . II .. ~ r. C <:.(:1. .._.. II Bt:.. o II II -'"' ....:: I II II =...._. ~""I-cM . II ell 0 = '" .._..~ <:......~I II . :::t! hi:) II '0 :::t! '0 ~I" ]I~ ._....'"' . Bt:...

f ...~ Q) ~ ~ «)~ . ~ II + ~ t...~. "" M s.::: -':') ..._S! I -':J ./ I ~~.... ~ ---.'" "\ I .. «) .1 01 \3 . ~ 00 0 0\ 0· 0· 001J:i I ~ 100 /------./ II II ~I~ ~ II ~ 0J I ~'" . '""'" "'" =.. .. ~ '" N . II "'" .. "'~ II N ~ ~ II c..-.----. . ..j . ~ «) II ~ Q) 0.j >_. <D l.s. s.- ~ ~IOO II 00 0\ 0 0" ~ . c.'"~ M 00 M 0J 0 ""..(I II ~.-2 c.....j 2 '" 0 .' ~._-~..'" ""I~ ~~ II ~ " ('q ~ 00 0\ 0 ~~ 0 II "".. . \3 r~ <r \3 ..-~ 100 ~ II "'" =.'" + ~ II ~ -e~ I -e'-. '-..~ ~l~ I ~ + ("q N ~ ~ ~ ~...(I ~ ("'l._ ~~ '" ~ II + ~ + ~ ~ ~ I ~ ""..

2350 -0.em "2 YSl' em ZSi. em 2v· 1 9. .5343 v.5343=5. 1.J em 5.5343 -1 2?£" .4657 Ys - _ ZYSi4 A _19-0.0000 -3.4657 = r.6366 3.5343 5.5984 -0. treba kruznicu tromosti Na skici presjeka ucrtati osi glavnih tezisnih momenata = 3 em Slika 19 Neka se znacajke vezane LIZ lik trokuta oznace indeksirna La znacajke vezane uz lik polukruga je izvaden iz trokuta) oznace indeksom 2 Ceometrijske znacajke pojedinih Iikova vidljive su u tablici: (slika 20 ) (koji Slika 20 ----:--1 ~._).8233 cm ' P loshna povrsme presje ka A=4--~ Koordinate tezista sastavljenog lika su =9-3.. MOMENTA TROMOSTI: Za ravni presjek zadan glavne tezisne momente tromosti i skicirati Mohrovu tromosti Zadano: a prema ~ici 19 .3233 -0. L.0000 0. em YSi em ZSi.500 -0.5 3. 323 em 24 1j I ..PRIMJER IZRACUNA odrediti polozaj tezista..4657 ------- 2 9-1.000 1.6366 - 2.