Gradevinski fakultet Sveucilista u Rij eci Kolegij «Hidromehanika» 3.

godina - opci smjer

Skriptu izradili:

prof.dr. Nevenka Ozanic, dipl.ing.grad .. mr.sc. Barbara Karleusa, dipl.ing.grad. Elvis Zic, dipl.ing.grad.

U Rijeci, dana 20..srpnja 2005.

SADRZAJ: 1. opel
1.1. 1.2. 1.3. 1.4.

POJMOVI FLUIDA

Definicije i razdiobe Agregatna stanja i razlike medu njima Masa, gustoca, volumen, tlak Fizikalna svojstva fluida 1.5. Naprezanja fluida - normalna i tangencijalna naprezanja 1.6. Viskoznost 1.7. Ostala svojstva kapljevine 1.8. Ishlapljivanje i isparavanje fluida 1.9. Upotreba oznaka ijedinica SI sustava u hidromehanici DODATAK: 1.10. Izotermicki termodinamicki podaci vode pri temperaturi 1.11. Izotermicki termodinamicki podaci vode pri temperaturi 1.12. Tablica gustoce za razlicite materijale 1.13. Specificna toplina za razlicite materijale 1.14. Tablica toplinskog koriduktiviteta -za razii-clte materijale 1.15. Upotreba periodicnog sustava elemenata na Intemetu

od T=20°C od T=5°C

2. DIMENZIJSKA ANALIZA
2.1. Dimenzijska analiza2.2. Rjeseni zadaci teorija

3. HIDROSTATlKA-STATlKA FLUIDA
Hidrostatski tlak Sila tlaka na rayne povrsine Sila tlaka na zakrivljene povrsine Principi mjerenja tlaka, ubrzanja i kutne brzine 3.4.1. Barometar - mjerenje apsolutnog tlaka 3..5. Spojne posude - princip zidarske vage 3.6. Ravnoteza atmosfere DODATAK: 3.7. Tezista ravninskih tijela 3.. .1. Primjer izracuna tezista slozenih prizmaticnih tijela 7 3.7.2 .. Primjer izracuna ravninske plohe omedene parabolom 3 .. .3. Primjer izracuna tezista slozenih ravninskih ploha 7 3.7.4., Primjer izracuna tezista slozenih ravninskih linija 3.8. Momenti tromosti (inercije) 3.8.1. Momenti tromosti nekih ravninskih likova 3.8.2. Primjer izracuna momenta tromosti 3.9. Rjeseni zadaci iz hidrostatike 3.10 .. Relativno mirovanje fluida 3.10.1. Promjena tIaka pri relativnom mirovanju 3..10.2. Slucaj relativnog mirovanja pri translacij i 3.10.3. Slucaj relativnog mirovanja pri rotaciji 3.10.4. Rjeseni zadaci 3..11. Sile uzgona - Arhimedov zakon 3..l1. L Sila uzgona na granici dvaju fluida 3.11.2. Stabilnost tijela u vodi 3.1. 3 .. . 2 3.3. 3.4.

1.11.3 ..Rjeseni zadaci sa primjenom sile uzgona 3.11.4. Plutanje tijela i njihova stabilnost - rjeseni zadaci

4. HIDRODINAMIKA
4 ..1..Djelovanje sila na kapljevinu 4..2. Osnovne dinamicke jednadzbe strujanja kapljevine
4.3. Hidrodinamicki otpori - otpor povrsine, otpor oblika

4.4.. Hidrodinamicka sila - rjeseni zadaci 4.5. HIDROKINEMATlKA 4 . .5.1. Jednadzba neprekidnosti - jednadzba kontinuiteta
452 ..Rjeseni zadaci 4.6. Idealna tekucina, primjena Be!ilullijeve jednadzbe - rjeseni zadaci 4.7.. Realna tekucina, primjena Bemullijeve jednadzbe - rjeseni zadaci

5. HIDRAULIKA OTVORENIH TOKOV A
5 ..1. Hidraulika otvorenih kanala (korita) 5.1 ..1. Strnjanje sa slobodnompovrsincm 5.1.2. Specificna energija presjeka ..Mirno, kriticno i silovito strujanje 5..1.3. Ustaljeno strujanje 5.1.3.1. Jednoliko ustaljeno strujanje .5 .1.3.2. Ustaljeno nejednoliko strujanje u prizmaticnim koritirna 5.1.3.3. Ustaljeno nejednoliko strujanje u neprizmaticnirn koritima 5..1.4. Rjeseni zadaci 5.2 ..Istjecanje preko preljeva i ispod zapomica 5.2 ..1..Istjecanje preko preljeva 5.2.1.1. Istjecanje preko preljeva prakticnih profila krivolinijskih obrisa 5..2.1.2 ..Istjecanje preko preljeva sa sirokim pragom 52.2. Istjecanje ispod zapomica 5.2.2.1. Nepotopljeno istjecanje ispod zapomica 5.2.2.2. Potopljeno istjecanje ispod zapomica 5.2.3. Istjecanje preko preljeva - rjeseni zadaci 5.2.4 ..Istjecanje ispod zapornica - rjeseni zadaci 53 ..Hidraulicki (vodni) skok 5.3 1..Hidraulicki skok 5.3.2. Spregnute dubine 5.3.3. Visina i dubina hidraulickog skoka 5 J A. Spajanje vodnih razina 5.3..5. Rjeseni zadaci

6. HIDRAULIKA (STRUJANJE) PODZEMNE VODE
6 ..1..Osnovni pojmovi i predpostavke 6.2.. Zakon laminarnog procjedivanja - Darcyev zakon 63 ..Strujanje podzemne vode prema vodozahvatima 6.3 ..1. Strujanje podzemne vode prema galeriji 632.. Strujanje podzemne vode prema zdencima 63.2 ..L Strujanje podzemne vode prema obicnom zdencu - zdenac sa slobodnim vodnim licern 6.32.2. Stmjanje podzemne vode prema arteskorn i subarteskorn zdencu - zdenci pod tlakom 6.4 ..Potencijalno (bezvrtlozno) strujanje, Darcyev zakon - rjeseni zadaci

II

u
11

6.5" Strujanje podzemne vode prema vodozahvatima - rjeseni zadaci

7. HIDRODINAMICKI OTPORI - OTPORI TIJELA
7.1. 7.2. 7.3. 7.4. 7.5. Hidrodinamicki Hidrodinamicki Hidrodinamicki Otpori zraka pri Rjeseni zadaci otpori povrsine otpori oblika otpori valova gibanju tijela

8. FIZlKALNO MODELlRANJE - UVJETI SLICNOSTI 8.1. Faze fizikalnog modeliranja 8.2. Uvjeti slicnosti
8.3" Rjeseni zadaci

III

I

PREDGOVOR
Ova skripta zadataka je nastala kao dopuna predavanjirna iz kolegija «Hidromehanika» koja se slusa na 3. godini Gradevinskog fakulteta Sveucilista u Rijeci. Osnovna nakana ove skripte bila je pribliziti studentima osnovne pojrnove iz podrucja mehanike fluida, kako teoretski tako i eksperirnentalno preko zadataka. Obrazlozene su osnovne fizikalne osobine tekucina, osnovni pojrnovi iz hidrostatike, kinematike i dinarnike fluida. Pored toga, izneseni su i osnovni zakoni dinarnike i kinernatike, kao i primjena Bemullijeve jednadzbe na idealnu i realnu (stvarnu) kapljevinu. Skripta sadrzi i osnovna nacela tecenja pod tlakom (vodoopskrbne cijevi, zdenci pod tlakorn itd.) i tecenja sa slobodnim vodnim licern (korita, kanali, preljevi, istjecanja ispod ustav.a, vodni skok itd.), U okviru izlaganja 0 strujariju sa slobodnim vodnirn licern (slobodnorn povrsinom) objasnjeni su pojnovi specificne energije presjeka vodotoka, te mimo, kriticno i silovito strujanje. Pored toga, danje teorijski prikaz pojave vodnog skoka i u svezi s time nacin spajanja vodnih razina U ovisnosti 0 visini i obliku objekta, te nizvodnirn uvjetima u koritu. Vrlo znacajan dio ove skripte.upotpunjuju osnovni pojmov] i_pl"egp_o~tavl<:e hidraulici podzemne vode. Stogaje na 0 sarnom pocetku ovog poglavlja iznesen Darcyev zakon laminarnog procjedivanja, objasiijeiia Dupuiteova hipoteza, te analizirano strujanje podzemne vode prema vodozahvatima (galerijama i zdencima (pod tlakom i sa slobodnim vodnim licern, potpunim i nepotpunim, arteskim i subarteskimj), U predposljednjem dijelu skripte izvrsena je grupacija hidrodinamickih otpora koji nastaju pri gibanju pojedinog tijela kroz razlicite medije (zrak, vodu, morsku vodu itd.). Posljednje poglavlje ove skripte se bavi fizikalnim modeliranjern u kojem su opisane faze fizikalnog modeliranja i dani osnovni uvjeti slicnosti (geometrijska, kinematicka i dinamicka slicnost). Vazno je napomenuti da je skripta radena s narnjerom da se studentu na sarnom pocetku pojedinog poglavlja daju osnovne smjemice kako bi on samostalno (logicki, s razumjevanjem) stekao osnovna iskustva i rutinu u rjesavanju zadataka. Kako je kolegij «Hidromehanika» slozena cjelina, a skripta daje sarno osnovne temeljne znacajke iz pojedinih podrucja, student se upucuje na dodatnu literaturu s kojorn moze prosiriti znanje: 1. 1.1. Agroskin: «Hidraulika», Tehnicka knjiga Zagreb, Zagreb, 1969.. 2. M. Pecomik: «Tehnicka mehanika fluida», Skolska knjiga Zagreb, Zagreb, 1989. 3.. G. Hajdin: «Mehanika fluida - uvodenje u hidrauliku», druga knjiga, Gradevinski fakultet Sveucilista u Beogradu, Beograd, 2002. 4.. Z. Virag: «Mehanika fluida, odabrana poglavlja, prirnjeri i zadaci», Fakultet strojarstva i brodogradnje Sveucilista u Zagrebu, Zagreb, 2002 .. 5.. M. Vukovic, A. Sore: «Hidraulika bunara - teorija i praksa», Gradevinska knjiga, Beograd, 1990. 6. S. P. Parker: «Fluid mechanics source book», McGraw-Hill book Company, 1988.. 7. D. N. Roy: «Applied fluid mechanics», Bengal Engineering College, Howrah, India, 1988. Svaku dobronarnjemu primjedbu i sugestiju sa strane studenata i profesora primamo sa zahvalnoscu,

I

Autori U Rijeci, 20. srpnja 2005 ..

IV

POVIJESNI RAZVOJ MEHANlKE FLUIDA
~ Arheoloski nalazi, rijetki izvomi crtezi i stare legende .. dokazuju da je vee u prethistorijsko doba covjek iskustvom pronalazio prakticna rjesenja brojnih problema mehanike fluida .. Izumio je splay, amac i brod, te veslo i jedro za pogon tih plovila, naucio gradnjom kanala i nasipa kontrolirati vodene tokove, navodnjavati i odvodnjavati zemlju, te sprecavati poplave, izumio je strelicu s repnim stabilizatorom, kovacki mijeh, primitivno vodenicko kolo, primitivnu vjetrenjacu itd.

Pocetak gradnje vodoopskrbnih objekata povez;'-- je razvojem prvih stambenih naselja.. Poznati su podaci

s
0

izgradnji vodovoda oko <-3000 godine .. U starom Egiptu kopani su zdenci promjera 3 - 4 m i dubine vise od 200m. Dizanje vod s velike dubine bilo je poznato u starom Egiptu, Babilonu i Kini. Upotrebljavani su uredaji s vedrima i vitlima, a za razvodenje sluzile su keramieke, drvene iii olovne cijevi. U Jeruzalemu -su saeuvani ostaci .vodovoda. sagradenog <1000 godine Izgradnja vodovoda posebno se razvila u grckoj i rimskoj civilizaciji. U to gradeni su tuneli i mostovi za provodenje vode. Poznat je vodovodni tunel duljine 1 krn za opskrbu grada Sarnosa <-550,. Prva zapisana tumacenja nekih pojava mehanike fluida potieeu od grckih filozofa starog vijeka. Ujednoj se od svojih rasprava Aristotel «-384.. do <322) bavi gibanjem tijela kroz vodu i zrak i zakljueuje daje otpor koji medij pruza gibanju tijela proporcionalan gustoci medija. Arhimed iz Sirakuze «(-287. do +212) smatra se osnivacem hidrostatike.. On je postavio tri osnovna poucka 0 uzgonu i istisnini tijela koje pluta na povrsini vode iii je uronjeno u vodu, te teoriju stabilnosti sfemog segmenta koji pluta. Ktesibije iz Aleksandrije (krajem ((-III St.) izumio je vodeni sat, hidraulicke orgulje, zraenu pusku i vatrogasnu dvostapnu crpku .. Heron iz Aleksandrije (izmedu <-250 ..i *150) ostavio je zapise 0 pneumatici, razradio teoriju sifona, prvi opisao mlazni pogon pornocu vodene pare i prikazao postupak kojim se rnoze proracunati kolicina vode koja protjece kroz cijev .. Filon iz Bizanta «-TI st.) bavio se pneumatikom i primjenom sifona za odrzavanje konstantne razine iekucine u tlacnim komorama .. Znanje 0 mehanici fluida Rimljani su preuzeli od Grka, ali nisu doprinijeli daljem razvoju te znanosti .. Rimljani su doduse izgradili velike vodovodne sustave i kanalizaciju u gradovima, te poboljsali oblik brodskog trupa, ali to su sve bile sarno primjene grckih spoznaja i teorija ..Poznatje akvadukt preko rijeka Gard u Francuskoj visine 48,77 m Jedini vaZniji pisani radovi s podrucja mehanike fluida iz rimskog vremena potjecu od Marka Vitruvija Poliona «-I st.), koji je kompilirao tadasnja grcka znanja 0 hidraulici, i Seksta Julija Frontinia (40-103), kojije opisao metode raspodjele vode, U nas je izgraden krajem III i pocetkom IV stoljeca rimski vodovod za opskrbu Dioklecijanove palace u danasnjem Splitu ..Akvadukt i tuneli rimskog vodovoda i danas se upotrebljavaju za opskrbu Splita vodom.

Nakon propasti Rimskog Carstva u krscanskoj Evropi znanost je skoro tisucu godina stagnirala, iIi cak i nazadovala, Gricke su spoznaje 0 mehanici fluida zaboravljene, a velike su rimske hidrogradnje zapustene iIi unistene, U arapskom je svijetu nastavljen razvoj hidraulickih strojeva i naprava; usavrseno je vodenicko kolo i vjetrenjaca, izumljeni su neki novi hidraulieki automati. poboljsani su vodovodni uredaji itd Neke od tih pronalazaka Mauri su donijeli u Spanjolsku, a neke su, kao npr. usavrii~o vodenicko kolo krizari prenijeli u Evropu U srednjem vijeku nastaje zastoj u izgradnji vodoopskrbe. Pocetci izgradnje vodovoda u evropskim gradovima zabiliezeni su krajem XII i pocetkorn XIII stoljeca ..U nasim krajevima znacajna je izgradnja vodovoda u Dubrovniku, Vodovod od izvora Su..uct do grada duljine oko 10 km izgradenje 1436 godine. Nakon vodovodaizgradenaje vellka OhofTIjevacesma u sredistu-Dubrovnika" U XV sf renesansa je oslobodila umjetnost i znanost od skolastickih stega, pa se i mehanika fluida ponovno pocinje razvijati, Na osnovi promatranja prirode i fizikalnih pokusa opisuje u svojim radovima mnoge pojave hidrostatike, hidrodinamike i mehanike leta" Prvi je postavio princip zakona kontinuiteta, a priblizno je tocno rastumacio relativno gibanje, prirodu valova na povrsini vode, putanju slobodnog mlaza kapljevine, raspodjelu brzina u vrtloznom strujanju, protjecanje vode u otvorenim kanalima, stvaranje virova u podrucju odjeljivanja strujnica itd Otkrio je strujni oblik .tijela i izradio nacrte razlieitih hidraulickih strojeva, medu njima i centrifugalne pumpe, a kao veliki zagovornik eksperimentalnih metoda istrazivanja predlozio je postupke i mjerne instrumente za istrazivanja u mehanici fluida Od renesanse do polovice XVII st gotovo svi radovi 0 mehanici fluida zasnivali su se na pokusima i neposrednom promatranju pojava Galileo Galilei (I564--1642) ,;. bavio se hidrostatikorn, te je naslutio da i kapljevine imaju vlaenu cvrstocu, a proucavajuci slobodni pad tijela zakljucio je da otpor zraka gibanju tijela raste s brzinom tijela i gustocom rnedija Evangelista Torricelli (1608-1647), pronalazac barornetra, postavio je zakon istjecanja vodenog mlaza iz posude, a Domenico Guglielmini (1655-1710), koji se smatra osnivacern talijanske hidraulike, napisao je dvije Icnjige 0 strujanju vode u rijekama i otvorenim kanalima, ukljucujuci i prijenos sedimenta. U Nizozemskoj je matematicar i fizicar Simon Stevin (1548-1620) prvi odredio tlak kojim kapljevina djeluje na cvrstu ravnu podlogu i protumacio tzv hidrostatski paradoks da tlak kapljevine na dno posude ne ovisi 0 obliku posude nego jedino 0 visini kapljevine u posudi Na temelju eksperirnenata u Francuskoj je Edme Mariette (1620-1684) objavio radove 0 elasticnosti zraka i gibanju fluida, obradujuci na potpuno nov nacin svojstva fluida i sile kojima fluid u gibanju djeluje na cvrste stjenke cijevi Mehanika fluida ipak se nije mogla dalje razvijati sarno na osnovi eksperimenata i zapazanja, definirajuci osnovne pojmove opisno i bez jasne rnedu-sobne veze Za kvantitativni i kvalitativni opis pojava i njihove rneduovisnosti bile su potrebne nove maternaticke spoznaje bolje poznavanje osnovnih zakona fizike; taj je napredak ostvaren tokom xvn st. Rene Descartes (1596--1650) postavio je osnove analiticke geometrije,

~':';

I </

1. Wallis (1616-1703) i G, W, Leibniz (1646-1716) razvili su infmitezimalni racun, a Blaise Pascal (1623-1662), osim znatnog doprinosa razvoju matematike, dokazao je da u mimom fluidu tlak djeluje jednako u svim pravcima (pascalov princip). Neovisno 0 Leibnizu, Isaac Newton (1642-1727) dosao je do osnovnih pravila infinitezimaInog i integralnog racuna, i prirnijenio ih za matematicki opis hidrodinamickih pojava. Newton je uveo pojam fluida kao kontinuuma, pojam viskoznosti fluida, analizirao gibanje fluida pomoeu principa kolicine gibanja, ispitao otpor fluida djelovanju inercijskih, viskoznih i gravitacijskih sila, otkrio kontrakciju slobodnog mlaza kapljevine i dokazao da se brzina vala na povrsini vode mijenja s drugim korijenom duljine vala. Svicarac Johann Bernoulli (1667-1748) definirao je pojam unutrasnjeg tlaka u mehanici fluida Potkraj XVII st. maternatika se vee toliko razvila da je mogla posluziti za opis osnovnih zakona gibanja fluida, Sto je bio preduvjet da se u XVIII st. postave temelji moderne hidrcdinamike, .KOviIDij;u_
Daniel Bernoulli (1700-1782) u svom djelu HydrodynaDiica, sive de viribus et motibus fluidorum commentarii (1738), ali se osnivacem moderne hidrodinamike smatra Leonhard Euler (1707-1783). On je napisao vise originalnih radova 0 mehanici fluida i primjeni matematicke analize, te je prvi protumaCio djelovanje tiaka u fluidu koji se giba, formulirao osnovne jednadzbe gibanja fluida, uveo pojam kavitacije i razjasnio princip rada centrifugalnih strojeva i reakcijske turbine ..V rio vazne doprinose matematiekom opisu gibanja fluida dali su i Eulerovi suvremenici Jean Le Rond d'Alembert (1717-1783), Joseph Louis Lagrange (1736-1813) i Franz Joseph von Gerstner (1756--1832)., Tada postavljene teorije i razvijeni postupci matematicke analize gibanja fluida i danas su osnove hidrodinamike, Medutim, u to su vrijeme inzenjeri mali vrlo malo maternatike da bi razumjeli te teorije, pa ih nisu ni prihvatili, nego su nastavili rjeSavati prakticne probleme, uglavnom pomocu pokusa i opazanja Tako su se hidraulika i hidrodinarnika kroz gotovo dva sljedeca stoljeca razvijale neovisno jedna 0 drugoj; hidraulika je postajala sve korisnije inzenjersko umijece, a hidrodinamika sve eIegantnija maternaticka disciplina. Tokom XVIII i XIX st. ucinjen je golem napredak u eksperimentalnoj hidromehanici, H. Pitot (1695--1771) izumio je instrument za mjerenje brzine strujanja fluida (Pitotova cijev); P L G., Du Buat (1734--1809) uveo je pojam virtualne mase tijela koje se giba u kapljevini, proucavao je otpor tijela u vodi, izumio je piezometar za mjerenje tlaka u kapljevini; R, Woltman (1757- 1837) izumio je hidrornetrijskokolo za toeno mjerenje brzine toka vode; G, B.. Venturi (1746-1822) bavio se otporom strujanja vode u cijevima, izumio je instrument za mjerenje protoka (Venturijeva cijev). U to doba razvijena je tehnika ispitivanja modela u smanjenom mjerilu i pod kontroliranim uvjetima, W, Froude (1810--1879) izgradio je (1872) prvi moderni bazen za ispitivanja brodskih modela, L 1 Fargue (1827-1910) proveo je prva ispitivanja (1875) na modelu rijeke i time postavio temelje modernog hidrauliekog laboratorija, a H. E, Phillips (1845-1912) konstruirao je prvi aerotunel (1884). usavrsena mjerna tehnika i brojni tocniji mjemi podaci omogucili su ispravke i poboljsanja postojecih formula za prakticno rjesavanje inzenjerskih problema, 1 A. Eytelwein (1764--1848), G. Bidone (1781-1839),1. R Belanger (1789-1874), G. G. de Coriolis A J. c. B.. de Saint-Venant (1797-1886), A. J. E. J. Dupuit (1804-1866), I A C. Bresse E, r. Boudin (1820--1893), P. F. D.. du Boys (1847-1924), H. E. Bazin (1829-1917) i R.

hidr09iI1~'l1Lka_ !;t'/Or!() .is Svicarac

(1792-1843), (1822-1883),

Manning (1816--1897) daIi su na osnovi mjerenja i pokusa ispravljene i nove ernpiricke formule za strujanje vode u otvorenim kanalima i rijekama. Nove matematicke izraze za strujanje kapljevine u cijevima dali su R de Prony (1755-18.39), G. H. L Hagen (1797- 1884), J L PoiseuiIIe (1799-1869) i H. P G. Darcy (180.3-1858) ..U radovirna 0 otporu tijela koje se giba u kapljevini C. A. de Coulomb (1736-1806),., M Beaufoy (1764-1814), J C Russell (4808-1882) i W, Froude objavili su podatke 0 ovisnosti otpora 0 obliku tijela, te pokazali da otpor zbog stvaranja valova ovisi 0 sili gravitacije, a otpor trenja 0 viskoznosti kapljevine. U drugoj polovici XIX st, pocela su i aerodinamicka istrazivanja u vezi s PIVim, letjelicama jedrilicama. 0., Lilienthal (1848-1896) bavio se aerodinarnikom i gradnjom jedrilica, a F. W, Lanchester (1868-1946) postavio je na osnovi pokusa kvantitativne izraz& za uzgon na aeroprofilima .. U XIX st. teorijska hidrodinamika takoder je mnogo napredovala. L M. H, Navier (I 785--1836) modificirao je Euierove jednadzbe gibanjafi1.li<lll,uzimajuciu obziri djelovanje-molekularnih-sila: Taj str rad nastavili A~,C de-Cauchy (1789--1857) is .. D. Poisson (1781-·1840), da bi konacno G. G. Stokes 819-1 uveo u Navierove jednadzbe dinamiku viskoznost i tako dobio danasnje NavierStokesove jednadzbe za gibanje viskoznog fluida. Dokazano je da otpor trenja viskoznog fluida ovisi 0 rezimu strujanja. 0., Reynolds (1842-1912) uveo je parametre za viskozno strujanje ijednadzbu rurbulentnog strujanja. H. L. F. von Helmholtz (1821- 1894), W, Thomson (Kelvin of Largs 1824-1907), T, W, Strutt (Lord Rayleigh, 1842-1919), 1., Boussinesq (18421929) i drugi objavili su radove s novim analitiekim izrazima za razlicite rezime i tipove stIujanja fluida, za kavitaciju, za valove na ogranicenoj i neogranicenoj dubini i sirini vode, za dinamicku slicnost strujanja itd .. Na prijelazu u XX st. postalo je ocito da treba ukloniti jaz

izmedu

teorijske

hidrodinamike i inzenjerske hidraulike ako se zeli dalji napredak znanosti 0 fluidima, To je znacilo da se teorija mora povezati s fizikalnim cinjenicama koje su utvrdene eksperimentima i neposrednim mjerenjima, Tako je pocelo ujedinjavanje analitickih i eksperimentalnih istraiivanja, pa je nastala znanstvena disciplina nazvana mehanikom fluida, Osnivacem danasnje mehanike fluida smatra se L Prandtl (1875-195.3), poznat po teoriji granicnog sloja. Od pocetka XX st. pa do danas mehanika fluida postigla je golem napredak .. Nove su spoznaje 0 fluidima omogucile brzi razvoj znanstvenih i tehnickih disciplina u kojima je fluid jedan od utjecajnih faktora,

u

-. . U rnehanici fluida cesto se pretpostavlja da je fluid nestlaciv (nestisljiv. Pod pIazmom _ fizikalnom smislu razumi. -~U1a-us. nije vise _P<?~~~ ispravan jer se danas ta nau~ ne primjenjuje sarno na vodu. tj. 5tO nije ispravno jer je hidraulika primijenjena hidromehanika na temelju eksperimentalnih podataka. zovemo ga fluidom* .1. One se smanjuju * Zastarieli naziv za fluid bio ie »tekucina.1. inkompresibilan). 1_ '. (negativno nabijenih elementarnih cestica) i od iona (atoma iii molekula koji nisu elektricki neutralni zbog_manjka iIi preticka elektrona). Ako mijenjamo oblik krutine vanjskom silom.. a pornocu strogih maternatickih metoda..____ Premda nema apsolutno nestlacivog fluida. Prema tome se pIazma sastoji od slobodnih elektrona.. Pra]sticki se 1?~_1:!~tlacivim flui4o~_ S~!ltnliu kapIjevine (tekuCine u uze~~misI~ i plinovi do stanovite granice (kad se fenome!1 stlaCivosti vise ne _m()_ze ?:an~arjti). Danas ~dodajemo jos i tzv. . koje su 'proporcionalne brzini deformacije.._ Naziv potjece od grcke rijeci ~owe (hydor) .jl.. tekuce i plinovito. u fizici je tocno definiran. Opci pojmovi 1. Drugim rijecima. sile naprezanja medu susjednim cesticama nastoje vratiti krutinu u njezin prijasnji oblik.2. u a pod tako visokim temperaturama da je nastupila disocijacija i ionizacija. Hidrornehanika je. Definicije i razdioba 'j--- Mehanika fluida jest nauka 0 silama i gibanju kapljevin'a i plinova koje zajednickim imenom zovemo . fluid bilo kojeg viskoziteta uklonit ce se i najrnanjoj sili. Razlika medu krutinom i fluidom je u tome sto krutina zadrzava svoj oblik.v~~~~~~k~. Pojave u vezi s plazmom spadaju u podrucje aero-termokernije pa se njima necemo baviti.ucl) .'\ (lat.fluid. a giba Ii se taj medij. dok se oblik zapremine fluida moze po volji mijenjati. Nauku koja se bavi samo nestlacivim fluidom zovemo hidromehaJ!ika. tel'. 1. Sam naziv. dakle.0d davnine su poznata tri agregatna stanja: kruto..evarno materiju u plinovitom stanju. Agregatna stanja i razlika medu njima . koju neki smatraju cetvrtim agregatnim stanjem. a fluid pop rima oblik posude u kojoj se nalazi. koji u svakodnevnom zivotu moze imati razlicito znacenje. nauka 0 gibanju i silama nestlacivih fluida na osnovi teorije..ikalna promjena_nazivamo medijem. plazmu.. U dovoljno sporoj promjeni oblika otpor iscezava. kod promjene oblika krutine nailazimo na otpor pa moramo upotrijebiti stanovitu silu..(u sirern smislu). OkoliS u kojem se zbiva neka_fj?. Kod mijenjanja oblika fluida nastaju takoder site otpora deformaciji. Cesto se za hidromehaniku cuie naziv hidraulika.

Ona je neovisna 0 gravitaciji pa je potpuno jednaka na svim planetima i bilo gdje u svemiru*. Zasicena je para plin koji vee i kod najrnanje proinjene temperature i tlaka prelazi u kapljevinu. a kroz otvor na dnu posude asfalt ce . .3. OPCI PO. a.lcstremno velikim brzinama (bliskima brzini svietlosti) masa poCinje osietniie rasti. koje mijenjaju svoj oblik. vee se po Einsteinovoj teoriii mijenja s brzinom. Kad prestane gibanje. Zato kapljevina tvori.10 1. Kod fiuida razlikujemo . a nasa se razmatranja nalaze u podrucju znatno manjih brzina. gustoca. ima plastienih krutina. kriticna temperatura). tlak Buduci da je. nakon duzeg vremena on ce poprimiti oblik posude u kojoj se nalazi. mase 11m. rea ees- 1. dok je kod pregrijane pare potrebna veca promjena stanja. u skladu s JUS-om. To se sve zbiva pri istoj temperaturi kod koje ga mozemo razbijati cekitem. To ce da ih razlikujemo po stlacivosti (kompresibilnosti). u kojem se nalazi tocka M. Ostru granicu medu krutinom i fluidom ne mozemo povuci. Vee samim zagrijavanjem prelaze mnoga rijela iz krutog stan]a u tekuce. Umjesto kohezije. postoje vrlo viskozne tekucine..kako vidimo .Ispreplecu. Kohezija (sila medu ticama istog tijela). koje ne teku. u knjizi upotrijebljen internacionaIni sustav mjernih jedinica (S1» to je osnovna jedinica za masu 1 kg. koja se podrucja . a tesko zapreminu. No. a zatim i u plinovito (ilidirektno-sublimacija!). PHn je samo tad u ravnotezi karla je potpuno zatvoren.i istjecati. bez obzira na zagrijavanje.doduse polako .?pljevinu od plina bas na taj nacin 81:0 ona lako miienja oblik.biti specif'icna masa iIi gust oca fiuida u tocki M I ~~A~~~ * Strogo uzevsi. tako da ni tu nema ostre razlike. pretvoriti u kapljevinu. Poznato je npr. L Ii . ni masa niie konstantna. da asfalt ima pri normalnoj temperaturi svojstva krutine jer ga mozemo razbijati cekicem. Razmatramo Ii fizikalne promjene plina (pare). drzi molekulekapljevine na okupu. kod koje valja uzeti u obzir utjecaj tlaka i temperature. dok plin mijenja oboje lako. Kapljevine su pr akricki nestlacive. . Masa. ali da tocka M ostane unutar tog volumena . nestaju i sile otpora. doduse. To znaci cia on potpuno ispunja posudu u kojoj se nalazi. Promatramo Ii vrlo mali.ako smanjujemo 11V tako da tezi nuli. ali se fluid ne vraca u prvorni oblik. s druge strane. Spomenuli smo da krutina tesko mijenja oblik i zapreminu. moZemo ie praktieki smatrati konstantnom. Svaki plin mozemo. i bez ikakva pritiska (ako izuzmemo pritisak njezinih paral). tad ce granicna vrijednost kvocijenta mase i volumena . Pare su takoder plinovite tvari. Buduci da tek pri e..JMOVI kad se brzina deformacije priblizava nuli. No. Plinovi su. volumen. no zato je potrebna veoma velika promjena temperature i tlaka (kriticni tlak. ne mozemo govoriti 0 nestlacivosti fluida pa tad prelazimo iz podrucia mehanike fluida u podruCje termodinamike. premda slaba. veoma stlacivl. plinjepodvrgnur ekspanziji. slobodnu povrsinu. Visoko pregrijane pare i plinovi gotovo se i ne razlikuju po svojstvima. volumen (zapreminu) fluida 11V. komad zelieza s njegove povrsine dospjet ce konacno do dna. naprotiv.

prakticki._. Ve l ic in a fluidne cest ice.). Zato i fluid smaTrame takvim . veoma je velika (s1. eIementarni volumen.1).J I tj. Na primjer.~L( z. 10. Stlacivost (kompresibilnost). sto znaci da je gustoes neovisna 0 tlaku.0. FIZlKALNA SVOJSTVA FLUID A 17 P r 0 s j e en a gustoea mase m. 1. pa i najmanje cestice ista u cijelome fluidnom prostoru. . tj. t]. Ot p o r pr ot iv rastezanja je neobicno malen . OI.J~ . drugih primjesa (rastopine).__ .- = m/V. a da time ne dodemo u sukob s modernirn teorijama 0 molekulamom sastavu materije jer. Pod utjecajem topline mijenja fluid svoj volumen. Homogenost i iz o tro p ij a. pretpostavljamo da je materija neprekidno rasporedena. da masa potpuno zauzima prostor koji zaprema. fluid sadrzi tako ve1ik broj molekula da rnozemo smatrati kako u njemu nema praznina. To mozemo uciniti. ! I ! ._.. ..smatramo ga kao kontinuum.tako da ga uviiek zanemarujemo. dakle i gustocu. _.1. nun.4. Pod fluidnom cesticom razumijevamo izvanredno malu kolicinu fluida. para itd.7 .1) kYocijent 'je sHe ko@__Qj_eluje okomito na ravnu plohu i njezine povrsine L --·-····-----·-----~ I r p = FIA (Pa . Stlacivost smo vee upotrijebili kao kriterij za razlikovanje kapljevina od plinova. naprotiv. tzv. atmosferskog tlakai O~C~_naI~~is~~<? 2. odredena je razlomkom ---_. tako da je potpuno svejedno koji oblik ona ima. a volumen i oblik se mogu mijenjati. led. gustoca je masa jedinice volumena. __ . u 1 em3 zraka. Masa cestice 'ostaje uvijek istom. Svi su fluidi stlacivi. volwnena V. Izotropan je onaj fluid kojemu se svojsrva ne mijenjaju ni u kojem smjeru. = N/m2).19 molekula (Avogadrov iIi Loschmidtov broD. 10. zato u mehanici fluida ne mozemo zanemariti ucinak topline kao sto to cinimo kod klasicne hidromehanike. Stlacivost plinova. da su fizikalna svojstva svake. 1.. no kapljevine su u tako neznatnoj mjeri da ih prakticki mozemo smatrati nestlacivirna.7 . 10 {..kohezija je neznatna . Osim toga. . U mehanici fluida pretpostavljamo da je fluid homogen. E. -/' . a u tom ce se volumenu nalaziti oko I 2. ni drugih agregatnih stanja (npr. stlacivost kapljevina smanjuje se s porastorn tlaka i temperatura. J _ _ o_ Jo~oC'C) r a zr: f'"'-/ If \c~ A/ J. Utjecaj topline.10 molekula. one sto nazivamo tockom jest kocka sa stranicom od oko 0. izrazena u kg/ill 3 • Specificni volumen je volumen jedinice mase I Iv = Vim = llf! (m fkg)· ! 3 -I Prosjecni tlak (pritisak) (vidi odjeljak 2... C:=- Prcmda su sva tjelcsa supljikava. To ce reci da je homogen onaj fluid u kojem nema drugih fluida (smjese).48 Fizikalna svojstva fluida A \0 oy' Aoo fN/w.

1. Priblizavamo li se brzini zvuka (oko 1200 kmfh).. Za zrakoplov kod brzine od 400 km/h srnatramo zrak jos uvijek nestlacivim. opel PO.8 26. osirn rijetkih slucajeva (npr.~mu _s_~ volumen za dV.3.5 2.-.--------I Slika 1.6 1 100 300 1 000 20. Reciproenu vrijednost koeficijenta stlacivosti nazivamo rnodulom elastienosti I E = 1/" = .1.7 28. Zato.. govara srnanjenje volumena.4 19.:. i obratno. a obicno ga izrazavamo u barima.! \! fluid ---.5 22.)'''. Modul elasticnosti za vodu E • 10-3 bar Tlak bar [ z.5 I plinove cesto smatramo nestlacivima.5 25. r '1 Temperatura 20 °c 93 150 17. treba stlacivost zra- . hldraulicki udar) smatramo vodu nestlacivom.. pri malim brzinama strujanja kao npr.4 23.~ o tv-jt' . Promatramo li.7 21. novo. Module E za vodu ovisno 0 temperaturi i tlaku daje tablica 1.4 22. a niezina velicina za jedinicu tlaka iznosi . Tablica 1.«1._ 100'1 ! 1r ..._T_T dP/dV. _) p=3 V Ako smo nekom volumenu V promijenili tlak za dp.2 24.1. . E_.JMOVI ------·-----:-n I I I I I kopljevino I I·_ nes II •.0 28.' \0 49 :?.~ " = _d~:p 1J pa se naziva koeficijentom stlaciyosti.1 23.3 21.j fr?tI. Za vodu pod tlakom od 1000 bar i pri temperaturi od 20°C iznosi E = 28 800 bara./d el~!.. 'r: /~i = ..2 24. ~..0 24... Izraz dV/V nazivamo relativnoIl1 promjenorn volumena. to znaci da je pad tlaka tako ve1ikda promjenu gustoce vise necemo rnoci zanemariti. ti.8 30. medutim. / Dimenzija rnodula elasticnosti jednaka je dimenziji t1aka....5%.. plin iIi pani koji struje velikom brzinom. pr9mijenit . tj...1) "':/ C'-V/I'/Je . u ventilacijskim uredajima.1..1 22. volumen vode kod tog tlaka smanjuje se jedva 3.. Znak minus pokazuje da pove6mju daka od.

. -: I -Ttl . V . temperaturi (izotermicka promjena stania) omjer pocetnog i krajnjeg volumena obratno proporcionalan omieru tlako~a. barem priblizno .individualna plinska konstanta u Jfkg K.JSTVA FLUIDA 19 ka uzeti u obzir.smatrati idea1nima. U rjesavanju problema s plinovima nailazimo gdjekad na pojam mormalnoe" stanje. 8to znaci da je pri konstantno. Pod idealnim (savrSenim. mozemo _.edi za promjenu temperature pri konstantnom tIaku (izobarska promiena) ~~s~. Za tocnije racune s realnim plinovima valja upotrijebiti korigirane jednadzbe stanja plina (rtlPr.) Cesto se upotrebljava jednadzba stanja plina u diferencijalnom pV=mRT p v = R T (odnosno p pvM = 8315 T.kOI!st~_tnu'§Qec_ifi91U..apsolutna temperatura u K. toplinu. (Broj 8315 je opca plinska konstanta u JfkmoIK. Tako je _npr. za tlakove vece od 30 bar) upotrebljavamo jednostavniju korekciju. = e R T) (1. Spajanjem To znaci da se volumen mijenja proporcionalno apsolutno] temperaturi. . perfektniml plinovima razumijevamo o!!e koji se pokoravaju z~onim~~__!~_gn~u .2) p - obliku dp/p + dv/v = dT/T. jednadzba stania plina.volumen u rn". T .Lussacov zakon vri. potpunim.(vidi jednad- zbu 1.masa u kg. sto ga * Ispravnije bi bilo morrnativnoe (norrnirano) stanje. Gay. koja glasi: za m kg plina za 1 kg plina za 1 kmol pl ina Pri tome su: tlak u Pa. ali zrak i ostale r e aln e (stvarne) plinove. To je Boyle. ovih dvaju zakona dobiva se tzv.je· Korekcijski faktor y = [ (p.4.masa jednog kilomola u kgfkmol.1. kad su daleko od kapljevitog stanja. M . van der Waalsovu jednadzbu). Pod tim se razumijeva redukcija velicina na neko odabrano stanje. m . a za tehnicke svrhe (npr. FIZlKALNA SVO. naime I--p-~--_ . Za idea1ne se plinove izraz za modul elasticnosti pojednostavnjuje . ~/J' Iz fizike su poznati zakoni kojima se pokoravaju idea1ni plinovi.-.5). aunosferski zrak pri nonnalnom tlak_u (~l b_~d oko 17 000 puta sdaciviji 00 h1adne_~ode.Mariotteov zakon • 1 p V = konst. R . T). To su hipoteticki plinovi. J .

idealii_!_pl~moze biti i viskozan. No taj naziv dovodi cesto do nejasnoca". pod isrim uvjetima. a u proizvoljnom smjeru. dobivamo odnosno ~ = -nPdv/vJ modulelasticnosti izlazi da je modul elas--.vrste naprezanja. ..ne su obje .'._!._ "-_. 1?!!-l:go. E ~ 1 bar. . Da ne dade do zabun a._ . a gdjekad pojednostavnjujerno probleme i dolazimo do zakljucka koji se * Pecornik.3) L S tim smo se zakonom vee upoznali. M. -{ (1.2. SIO razumijeoamo pod naziuom »idealni plin». zadrzat cemo za fluid u kojem nerna trenja naziv neviskozni fluid. Na slici 1. Jedan nonnalni metar kubni plina je zapravo masa plina koja pri tom stanju zauzirna volumen od 1 m". 2 !?akl1. Drugi osnovni zakon kojemu se pokoravaju idealni plinovi glasi (zakon poIitropti_ p vn = kon~. dakle je zrak oko 20000 puta stlaciviji od (hladne) vode.. _ l E = n p.Difereneiramo li jednadzbu (1..ic!ealnit fluid nije jedinstvenodefiniran. i to iz dva razloga. cesto zamisliamo hipotetski (imaginarni) fluid. _ .I)Ul . .. drugi dopustaju da ima i . 1 (1. niti je u nasim zakonima. dakle potpuno neviskozni fluid. prikaza.idealnih« plinova. Upotreba neviskoznog fluida u mehanici fluida je opravdana jer je to gdjekad dopusteno (npr.5. Prvo. . iako to nije medunarodno dogovoreno. Tehnika 11/1981. u kojem nema tangeneijalnih naprezanja.mehaniei fluida. 1.FJlJjq:t!_kQiem se pojavljuju tangenciialnanaprezanja. medutim. to je Boyle-Mariotteov zakon za izotennu.4) Buduci da je za vodu od O°C i p ~ 1 bar modul E ~ 20000 bar.j2! po taj _ . ako je eksponent n = 1. Dok jedni zahtijevaju da sidealnie fluid -buae-ujectno i nekompresibilan. dolaze _u~bzir§Cl_!11o t!~J!~!lap__rezanja kao nonnalna _n~prezaiiJa koja djeluju okomito nagranicne plohe fluidne cestice (i to R!"e1l1~~estici!).01325 bar i temperaruri od 0 °C. a to je svaki fluid u prirodi_2 nazivamorealnim (stvarnirn.3). a broicano je jednaka 'njegovo] gustoci. Takav se neviskozni fluid u velikom dijelu literature naziva »idea1nim~ fluidom. ! i .. OPCI POJ"MOVI redovno odabirerno pri tlaku od 1. te smicna (odreznajnaprezanja kaotangencijglnanaprezanja koja djeluju u granicnoj plohi. kod fluida u rnirovanju jer se sile trenja pojavljuju sarno pri gibanjul).._GU 1. spomenuto. dakako u oba slucaja bez viskoznosti. to vidimo da je kod izotermickog procesa (n = 1) za zrak. faktiCniI11)_YL_YI~~_Qz~j1l1 flqld9ID~U . 1 ticnosriza plinove '---'- Uvrstimo Ii taj izraz u izraz (l.rastezanje. Obicava se oznacivati s m!.!_ fizi~Lse uyrijclio naziv »ide~~p!ip~~plip koji ima tocnoodredenasvoistva (vidi 2_~Le1j~!_. Naprezanja BuduCi da fluid ne podnos] .

>~emo is koz no sr (zilavost. A cd/Yd"* 1 -- r [ / / / SL i. mirovat ce i cestice uz nju. . kojih razrnak J'd nije pretjerano velik.Yd I ------ I_!< (X. ne bi mogao pri okretanju transportirati takav fluid.1renje_w:. tretiranje nekih problema s neviskoznim fluidom dovelo bi nas kadikad do apsurda: ventilator npr. ali u obicnorn zivotu c~st<Yii_ili?i~e_Qfj~~'i. NAPREZANJ A 21 tako malo razlikuju od stvarnostida to mozemo dopustiti.ila !~e~La ~bog __~~_za_~ja __ s k j~dne cestice fluida po drug~l:_To td~itcmsKO_. razmotnfCemo-slIku Lr··Na~ lazi Ii se fluid izmedu dvije dovoljno velike (teorijski beskonacne) ploce (tako. da nema utjecaja rubova).2. Pokusi su po~~li __a za preteznuvecinu d ftuida vrijedi Newtonov zakon. Viskoznost Viskoznost j~~~9a ~eril<? _~jeg2Y~_~.. Kod realnog fluida P?stoj_h_q~_kJ~.1.-.. debljine Yd' izgleda kao da je sasravljen od niza tankih slojeva koji klizu jedan po drugome malom relativnom brzinom. (J Si. Miruje Ii donja ploca.. dok ce cestica uz gornju plocu putovati brzinom (ploce) Cd' Prornjena brzine u nacrtanorn ce primjeru teci od 0 do Cd Iinearno.---. brzini CJ i reciprotnoj\TijeAnosti razmaka . 1.-.. 3. bit ce za pomicanje gornje ploce brzinorn Cd u smjeru vlastite ravnine potrebna sila F.6. *) Znak ex: upotrijebljen je za proporcionalnost. Cestice fluida tik uz plocu gibat ce se istom brzinom kao i ploca jer cestice uz nju prianjaju (adE~zija).~t>oraprotiv tangencijalni!.pojam koji se u mehanicifluida rjede._J!i .ljepljiv.kutnih defonnaclJa ceSflca .9st). da je SiTaP-pr:6porcionalna povrsini ploce A. S druge strane.. t]._pojam __ v male viskoznosti jest zitkost . Da bismo definirali viskoznost. Sloj ftuida... 1.5.

.f - .- /.. Uved~mo .. (1._i/J'.- = FjA = 1] Cd IYd =r7 d ex IdY. I' 1------.1. n1Qi~_moproracunati tangencijalno naprezanje izmedu dvaju susjednih sTO)eva-ftuid."-I' • -M7.5) vrijedi sasvim opcenito ako se brzina i ne rnijen]a linearno.5) I_ /l~/1"'?~71" jednadzba (1..proporcionaliteta n.P_LQ12. 104. 1z i~~~a~~be {15) definiramo koefiQirnt.4.C'/7c'l'.).t: dCx/dy . Opel POJMOVl Iz slike razabiremo da se._.Jdy. ideolna (8inghamova) plastlina krulina realna ptostiira tvar elostiaa krutina • njutonski fluid (1] = konsl) L .' I . o S1.9Lc:iona_liteta 1]_>_. kako je to prikazano na slici 1. zbog slicnosti trokuia.=. .1LiQS i koeficiient.koU_ n~~ix~o lutnom iIi d in am icko m viskoznoscu 1} ~~Q= = --. kvocijent Cd/Yd rnoze zamijeniti prirastom brzine (gradijentorn brzine) dc. 7: _.

raspuzat ce po nioj pod utjecajem vlastite tezine (dugotrajno optcrecenje). 24.nanesene krivulje tangencijalnog naprezanja za razne tvari: .. Fluide s promjenljivom viskoznoscu nazivamo nenjutnovskim fluidima. = tan dT d (dcx/dy) . 1. emulziie."} prakticki Dinarnicka je viskoznost . u takav medustadij ubrajaju se i tzv.inica dinamicke viskoznosti odreduje se definicijom da je to viskoznost fluida koji struji laminarno.pn-razlici brzina strujanja od I _mIs. . a viskoznost im pada s porastom brzine deformacije ---:'--:-::---:-~-a.6. masti za podmazivanje. Cesto se pri velikim brzinama deformacije ovi fluidi i skrutnu. . nastaje tangencijalno naprezanje od I T'3(paskala[-nimenzija_ al~~k.5) koja predocuje upravo izvedenu ovisnost (1.).-aii koiem izmedii -ava-paraleln-a --sIoja na razmaku oct 1 m._ e 1a s t i en a krutina napregnuta je proporcionalno velicini deformacije (proporcionalno sili). _dakle s 'Y}--= konst.K~o prirnjcr sluai tzv.. VISKOZNOST 23 Karakter k_gefi!:ijenlg__yi~k9_~~2_~ti_mozerno najbolje upoznati rz reoloskog 1] dijagrama (s1. . Grubo se moze reci da plinovi i rijetke kapljevine naginju njutnovskim fluidirna.. jos i u usporedbi s krutinom. u dobrom priblizenju zubna pasta) takoder ne ispunjava uvjete fluida jer je potrebno neko pocetno naprezanje prije negoli tangificijalno naprezanje postane funkcija brzine deformacije. Ostavimo Ii ga da dulje leii na ravnoj plohi. tj.5. ali neovisno 0 brzini deformacije. a one kod kojih je zavisnost po formuli (1. za suspenzije (cada u uljnom firnisu. a to vrijedi i za r ealn e plasticne tvari.a to je tzv.s_Q_~ paskal-sekunda -. skacuci kit [bouncing putty}: Bacimo Ii kuglu tog kita 0 zid.1. kao sto je npr. sl!1ol~) imaju promjenljivi tokitangenCijalnog naprezanja ovisno 0 brzini deformacije (tek se pri vecim brzinama deformacije tok stabilizira).5) Iinearna. npr. mulj otpadnih voda i sl.osim pri ekstremno visokim tlakovima ncovisna 0 tlaku (u granicama upotrebljivosti u tehnici) . tiskarsko cmilo) imaju takoder promjenljivi tok tangencijalnog naprezanja ovisno 0 brzini deformacije. odskocit ':c poput loptc (kratkotrajno oprereccnje).Jdy). _]~d.podijeliti na nacin kako je to prikazano u shcmi na srr. I . Na sIici 1. Konacno imamo liniju neviskoznog fluida (T) = 0) koja je identicna s apscisnom osi (r = 0). no njima viskoznost raste (tan a) s brzinom deformacije.} zo\~emo nT~tnovskim f1yiqim? .. a guste kapljevine mogu biti nenjutnovske. T = f(dc..idealna p l ast icn a (Binghamova) tvar (to je stadij tvari izmedu krutine i kapljevine.5). su povrh apscise dcx/dy .~_y~skQ~2. Mi cemo pri proucavanju problema u mehanici fiuida vazda pretpostavljati ili njutnovski ili neviskozni fluid.- II Pa s (= N s/m2). uljene boje. visokoelast icn e tvari*. kit itd. brzina deformacije . Fluide bismo mogli _ orijentacijski .d il atan tni fluidi (npr.p s e ud op Iast icn i fluidi (npr.

~·7~ ' reolni fviskozni)' lIuid TIO ___ --1-_---.0".a konst.6). .2. 1. Mot~.. .. a raste viskoznost plinova (sl. koja glasi 1] kod plinova obavlja se po Sutherlandovoj eksperimentalnoj for- 1]. = 1]0 ( 273 T) 3/2 273 T +C +C . (1. je (trazena) a C (K) je SutherIandova konstanta. nekompresibilni fluid T=O kompresibi7ni fluid 'T::O kompresibilni Iluid TIO e=konsf. 1]. opel POJMOVI Temperatura ja~o utjece na dinamicku viskoznost : s njezinim porastorn p a d a viskoznost kapljevina. dana u tablici 1.o21?t:>SP S1. 1.------------~------------------------ 1.6) viskoznost kod T (K). Tu je 1)0 (poznata) viskoznost pri 0 (Oe).6. Q Ikonsf~ e tkonst: idealni plin pv~RT cp• konsf. rrolni plin pyler Preracunavanie muIi.1 rJ/latL~/~¢- t/7Ci<. c. ?D ~.

50 13.r a vrijede kod tlaka od I bar Tablica 1. Kao mjera za kinematicku viskoznost (osobito ulja) upotrebljava se u Srednjoj Evropi stupanj Englera COE).115 1. * Sekunde.-.86 1480.u Velikoj Britaniji sekunda po Redwoodu ("R).8 15..3.0 Treba Ii izraziti kinernaticku viskoznost smjese plinova. Mannovom formulorn (1. VISKOZNOST 2S Tablica 1.708 998.0 875.4 1.0 999.294 958.2.8 0.165 23. u SAD sekunde po Sayboltu ("S)*. f (kgtm~)_ iki. f/7S /'_'UIOJ'h- ) - 1° v· H'S_.5 13546. odnosno sekunde po Redwoodu iii Sayboltu. Englerove stupnjeve pretvaramo u metricke jedinice uz pomoc raznih formula./ r~/~ 1 ( (. kao npr.1.. a to je dinamicka viskoz-.6.Pr('l'Iua. Sutherlandoi va konstanta Zrak C (K) 124 103 138 83 101 /1 " f -- Dusilc Nz Kisik o. sluzimo se aproksimativnim formulama.J. Vodik Hz Ugljik-rnonoksid CO Ugljik-dioksid CO2 Acetilen C2H2 Amonijak NH3 Vodena para H20 Solna kiselina HCI 626 673 360 274 198 lVllogo vaznija od dinamicke je kinematicka viskoznost.2.0 J r:.ematicku viskoznost 10°" ~'IJ-2Is) pri _odred_enoj_te!Dperaturi t COC)_. iako vrcrnenske. .7) u kojoj su rj volumenski postoci pojedinog sastojka u smjesi. Omjer vremena istjecanja odredene kolicine vode i mjerenog fluida daje stupnjcve Englera.0 1200. oznacene su kao lucne. To dolazi otuda sto viskoznost ustanovljujemo istjecanjem iz posude (npr. Fluid Voda Voda Voda Zrak Zrak Zrak Ziva Glicerin Terpentinsko ulje Ricinusovo ulje 0 20 100 20 20 100 20 ° 1.915 1 263. nalaze se za neke ces~eupotrebljavane --luide podaci za gustocu (!.!'J.2 1.0 970.&j~~~ -I } ko.rp'ZnoJl1 - I) 0. Englerov viskozimetar) kroz posebno oblikovanu sapnicu.nost podijeljena gustocom _ I v = fJ/(! (mlls). a Yi su njihove kinernaticke viskoznosti.5 1. I r U tablici 1.8 1.3.5 1.007 0.

pod njim. PovrSinske sel}~p~tosti pojavljujiiizmedu dodimih povrsina fiuid"ii-KoJlse fiemijesaju i izmedu cvrsrih stijenki fluida.--c--. promjeru cijevi d (mm) h (rnrn) Voda Alkohol Toluol (C7Ha) 30/d 1lid lJ/d .7.31 --rem 2 formula •y = 7. Poznato je da svrhom puna« casa-vode 'ima ispupcenupo\~isinl!.4.lm posll_~_~Pia. Povrsinska je napetost posljedica kohezije medu cesticama n..slucaju prevladale koliezije bit obi~i~o:. 7. a na slici 1.8._----------------. • ce- ~ d k?/ /c//7C ~ ~/au/q (Ieod caoe) . r~jusu zakrivljenosti na dnu (lIt vrhU)memSKa -i_e' ~~~~t~l:1ida' o nadrneniskom 1. Visina kapilarne elevacije h ovisno 0 S1. te da ce. kapljevina ¢~_~~n1Q~!!i~(_gii~Ps!!_cijevi i popeti se uz nju nad dociIrnu ra_?Iiiti~-"to-je--izv~-~pij~ma elevacija.31 E Is). ovrsina kapljevine u kapilari v~a je ili niza od vanjske P povrsmeKapljevine.8.. a da ona ne potone. Kapilaritet j.8. Od 10 °E da1je vrijedi omjer 1.c::: -_-_-_-~ --_ -= :p~ . Tablica 1. Prevladava Ii adhezija._Za neKeKaplJevme navedene su te visine u tablici 1A. prije negolise prolije. . predoceria Te-kap-i1ai-nadepresija kod zive.-f-. opel POJMOVl U praksi se redovno upotrebljava 106 priblizna Ubbe1ohdeova 6.i da u nju mozemo oprezno dodati jos nekoliko kapi. 1. povrsi~~ u kapilari spustit ce se pod r~i!1u_dndlrn=-tOJe-Kapilar-nadePre-sija~ bha slucaia prikazana su na s11karri'a1.--_ S1. a na ugrijanoj ploci (npr.~~9jstvo kapljevina zbog kojega u vrlo uskim cijevima ne vriiedi zakorii 0 spoJeD.. Na'-sIici 1.- r= -. dok im u unutrasnjosti razvijena vodena para ne probije povrsinu pa one prsnu... 1.. Visinska razlika h ovisna je 0 povrsinskoj napetosti. U . prilicno veli-ko~JednaK:b tako mozerno na povrsinu vode oprezno poloziti sivacu iglu. prikazana je kapilama elevacija kod vode. Ostala svojstva kapljevina Kohezija i adhezija uzrokom su povrsinske napetostl i kapilariteta..1.. -. I 1.a vanjskim granicnim -povrsinama.7.7. stednjaku) one i poskakuju.. Kapljice vode rvore na ravnoj povrsini (osobito prasnojl) oblik kugle. isPllPcenje nad rubQ_m_ca~e_(menisk} biti.

ko je taj prostor ogranicen. u apsolutnim barima.5. Pri povecanoj temperaturi raste ta molekulama aktivnost.311 'ey.naziva t!!1kom zasicenja. sto cine izbacu.'postici a2solu~ni ne vakuum jer su tu uvijek njezine pare.rL ra ku/nt'l) Iz tab lice razabiremo ve1iku vrijednost punjenja barometra zivom: niski tlak njezinih para veoma se priblizava apsolutnom vakuumu. ali s njo~j_ tlak zasi~~:nja. zrak + vodena para + voda). dani su tlakovi zasicenja pri temperaturi od 01<0 'lWoC.8.000 001 76 (y.138 0. 'Tabfica 1.r.~o M?q 0. To je osobito vafno kod sisanja lako hlapljivih kapljevina.uci molekule u prostor nad svojom slobodnom povr~in<?!l1. ISHLAPL. 2iva Voda Alkohol (etilni) Gazolin 0.. -dok se ishlaplj ivanje zbiva u pr isutnosti i drugih fluida (npr. Taj se tlak . Tlakovi zasicenja pri oko 20°C u bar (aps. U tablici 1.0238 ' 0.1.JIVANJE IISPARIVANJE 27 Svekaplievine teze ishlapljivanj\!_ij~p?rivaniu.5._ tad~_vl~9~Ig_ynoteZa . parcijalA rii tlak molekula kapljevine raste do onoga pri kojem se molekule opet vracaju u kapljevinu.). * Pod isparivaniern srnatrarno pojavu koja se zbiva u prisutnosti samog ftuida koji isparuje.j's. . To znaci da se u prostoru nac! J5:~Iili_~yinom moze nikad.

J/(kg K) J/(kg K) mis m/s m/s i' F. R r R Rt s J/kg m J/kg J/(kg K) m m °C K Nm Pa m moment (opcenito) Machova znacaika eksponent politropc orzina vrtnje opseg maseru protok u sekundi apsolutno radiialno tangencijaino normaino pri rnirovanju (c = 0) atmosfersko kolicina topline za iedinicu rnase radii us (polurnier) specificna radnia trerua za iedirucu individualna plinska konstanta Reynoldsova znacaika tlak s. co ul iz kr R I Z t T T u t! m/s m'/kg V V m' m'/s korak temperatura apsolutna temperatura zakretru moment obodna brzina specificni voiumen (voiumen iedinice volumen (obujarn. 2·c· mase) L max min I totalno (ukupno) hidraulicko otporno uzgonsko rezultantno U smjerovima koordinatnih tocke niz strujni tole nesrnetaru strujrn tok ulazno izlazno kriticnc Lavalovo maksirnalno minimalno est . zaprerruna) voturnenski protok I. VIS Ina specificna entalpiia za iedinicu mase moment inercijc impulsni protok koeficiient apsolutna visina kolicina gibania kavitaciiski brei (sekundni ekvivalentrie irnpuls) pjescanc Pa s (0. at. tangencijalnog naprezania izobarski toplinski kapacitet a A b mis' m/s m' m !U ru X.Upotrijebljene oznake i jedinice SI Sirnbol Simbol . c. tot h x! y.Z m/s a C1 c c. ). d D t c.) dinarnicka koeficiient koeficijent koeficijent viskoznost otpora (opcenito) otpora nosive povrsine uzgona nosive pcvrsine J. I k m Jjkg m' N m dijametar (premier).. Ii {} izohorsk] toplinski kapacitet I: povrsine) '1 11 % f e Eu Fr G h f g m m m J/kg mis' H N n. L La M Ala n II m kg kg/s Nm i Is duliina Lavalova mas a znacaika Inde'ksi a aps n u 111 p Q o r.brzma. II m'/s kg/m' Pa Pa rad/s 'J rt k K K m hrapavosti kgm/s rp If/ ()) I' rn'/s korisnost eksponent izentrope koeficijent trenja U ciievi vitkost krila koeficijent kontrakcije kinernaticka viskoznost koeficijent (faktor) gustoca (specificna masa) normaino naprezarne tangencijalno naprezanie koeficijent gubitka kocficijent (faktor) kutna brzma cirkulacija I. din mase dinarnicko Sr razrnak. denliina dijametar apsolutna vis ina neravruna (hrapavost speclficna energija za iedirucu mase Eulerova znacaika faktor (koeficiient) Froudeova znacajka akceleraclia sile tete tezina . stat sraticko kin kineticko- d.~ jedinica J/kg m Veli¢ina relanvna brzina rad (energija) za jedinicu mase udalienost po koordinatnim osima kut izrncdu apsolutne 1 obodne brzrne koeficijent istjecanja kut izmedu relativne 1 obodne orzine kut niza (kaskade) kut klizanja upadru kut Iedinica Velicina akceleracija brzina zvuka povrsina sirina brzina (opceni to) prosiecna brzina .y. udalienost S trouhalova znacaika vriierne x y r.

Sekunda .) SUSTA V MJERNIH JEDINICA Osnovne SI jedinice Fizicka velicina Duljina Masa Vrijeme Jakost elektricne struje Termodinamicka temperatura Kolicina tvari Naziv metar kilogram sekunda amper (ampere) kelvin mol kandela (candela)" Oznaka m kg s A K mol .58 s.5ds atoma kriptona 86 . Amper . :. dok tezina ovisi 0 udaljenost tijela od centra Zemlje (iIi drugog planeta).amper (A) je osnovna SI jedinica za jakost elektricne struje . Postupak vaganja. Omjer dviju masa odreduje se s pornocu vage..Ova definicija.metar (m) je osnovna SI jedinica za duijinu. Periodu definiramo kao vrijeme potrebno da svjetlost prevali put koji odgovara jednoj valnoj duljini. Masa .. Metar je duijina koja odgovara putu sto ga prijede svjetlost u vakuumu za vrijeme od 11299 792 4. SI jedinica za masu je kilogram. Masa je stalna. odnosno duijina jednaka 1650763... koji se nalaze u vakuumu i medusobno su razmaknuti za i I r .Amper je jakost stalne elektricne struje koja se odrzava u dvama paralelnim. = 0 to F = 3.Skripta zadataka iz kolegija «Hidromehanika» SI sustav mjernih jedinica MEDUNARODNI .kilogram (kg) je osnovna SI jedinica za masu i jednak je masi medunarodnog prototipa kilograma ..masa (m) kolicine materije je sadrzana u cestici ili tijelu bez obzira na njegovu lokaciju u svemiru. a cuva se u Bureau International des Poids et Mesures u Sevresu pokraj Pariza. zamijenila je definiciju iz 1967. Definicije nekih osnovnih jedinica Metar . temeljenu na kriptonovoj lampi.Prototip je valjak visine 39 mm i promjera 39 mm. Francuska. To je trajanje 9 192 631 770 perioda zracenja koje odgovara prijelazu izrnedu dvaju hiperfinih nivoa (F = 4... nacinjen od Iegure platine (90 %) i iridija (10 %).73 valne duljine u vakumu zracenja koje odgovara prijelazu izmedu razine 2plO i . . II II I~~ '1-- II- Svjetlosnaj ako st -I I cd -II ~~ .sekunda (s) je SI jedinica za vrijeme. prihvacena na Generainoj konferenciji za mjere i utege u listopadu 1983 . beskonacno dugackim vodicima zanemarivo malog kruznog presjeka. koji definira masu. rn.. Kilogram . mr = 0) osnovnog stanja atoma cezija 133 (J33Cs). sastoji se u nacelu u brojanju tijela malih (infinitezimalnih) jednakih masa (utega) koja dovodi do ravnoteze vage . U skladu s Einsteinovom jednadzborn E =mc2 svi oblici energije posjeduju maseni ekvivalent. ravnim..

uz iste uvjete temperature i tlaka.16 termodinamicke temperature trojne tocke vode.mol (mol) je osnovna SI jedinica za kolicinu (mnozinu) tvari. molekule.-1907.022045 ± 0. odnosno vrijedi L = N / . Avogadrov zakon .012 kg) izotopa ugljika 12 ima 6. '" Dopunske SI jedinice II Fizicka velicina Kut Naziv radijan Oznaka rad Definicija Radijanje kut izrnedu dva polumjera koji na kruznici odrezuju luk cijaje duljinajednaka polumjeru Steradijan je prostorni kut ciji se vrh nalazi u sredistu kugle. Trojna tocka vode je ona vrijednost temperature i tlaka kod koje voda moze postojati u sva tri agregatna stanja . odnosno istu kolicinu (n) plina.. i u tim uvjetima uzrokuju medu vodicima silu koja iznosi 2x 10-7 njutna po metru duljine .jednaki volumeni svih plinova sadrze.).11. Avogadrova konstanta (L ili NA) je odnos broja jedinki (1'l) i kolicine tvari (n). Thompsonu. Elementame jedinke uvijek moraju biti specificirane i mogu biti atomi. Lord Kelvin (1824.. Mjerenjern difrakcijerendgenskih-zraka-na kristalirna nadeno je da Avogadrova konstanta (L) ima vrijednost L = (6.Skripta zadataka iz kolegija «Hidromehanika» SI sustav mjemih jedinica 1 metar. Kandela je svjetlosna jakost.kandela (cd) je osnovna SI jedinica za svjetlosnu jakost. Mol je kolicina tvari onog sustava koji sadrzi toliko elementarnihjedinki tvari koliko ima atoma u 0. U jednom molu (0. koju emitira izvor monokromatskog zracenja frekvencije 540x 1012 Hz i ciji intenzitet zracenja u tom smjeru iznosi 1/683 vati po steradijanu . ioni.022045x1023 atoma (Avogadrov broD. elektroni..012 kg izotopa ugljika 12 (12C). To je termodinamicka temperatura koja je jednaka 1/273... isti broj molekula. Ime je dobila po engleskom znanstveniku sir W. u danom smjeru.kelvin (K) je osnovna SI jedinica za termodinamicku temperaturu. 00 031) 0 x 1023 mOrl Kandela . Kelvin . ana njenoj plohi orneduje povrsinujednaku kvadratu polumjera kugle I II Prostorni kut steradijan S1 . Mol . neke druge cestice ili odredene grupe cestica..

Skripta zadataka iz kolegija «Hidromehanika»
Q

SI sustav mjemih jedinica

Izvedene SI jedinice s posebnim imenom velicina

Fizicka II II Frekvencija

II Sila
II Tlak
Energija Snaga

II II II II
I

Naziv here (hertz) njutn (newton) paskal (pascal) dzul (joule) vat (watt) kulon (coulomb) volt farad om (ohm) simens (siemens) veber (weber) tesla henri (herny) stupanj Celsiusov lumen luks (lux) bekerel (bequerel) grej (gray) sievert
II

II

Oznaka Hz N Pa J W C V
F

II

Definicija S-I m kg S-2 Nm-2 Nm J S-l sA W A-I

II
II

II
II
II

II
II

II
II

II

II Elektricni
....

II Kolicina

I
elektriciteta napon

II II II
~

II
II )1 11-

II
If fl

II II
II
/I

I[Elektricni-kap-acitet

II Elektricni

II "

C V-I

If
II

II
1

II

otpor

II Elektricna vodljivost II Magnetski tok II Magnetska indukcija II Induktivnost II Celsiusova temperatura II Svjetlosni tok II Osvijetljenost
II Aktivnost
radionuklida doza doza

II II
II

II

Q S Wb T H °C 1m Ix Bq
Gy

V A-I A v' Vs Wbm
-2

II
II II II

II
II
/I

II II
1/

II

I

II II
)1

II
11

WbA-I K cd sr 1mm-2 S-I J kg" J kg-I

II
II II II II II

II
II
/I

II

II Ekvivalentna

II Apsorpcijska

II II II
II

II
II

II II
II

SV

II

II

Definicije nekih izvedenih SI jedinice s posebnim imenom Njutn - njutn (N) je izvedena SI jedinica sile. Definiran je silom koja tijelo mase jednog kilograma ubrza za jedan metar u sekundi na kvadrat (N = kg m S-2). Ime je dobila po engleskom znanstveniku sir Isaac Newtonu (1642.-1727.,)., Pascal - Paskal (Pa) je izvedena SI jedinica tlaka. Definirana je tlakom 5tO ga proizvodi jednoliko rasporedena sila jednog njutna koja okomito tlaci ravnu plohu plostine jedan

Skripta zadataka iz kolegija «Hidromehanika»

SI sustav miernih jedinica

cetvomi metar (Pa = Nlm2). Ime je dobila po francuskom maternaticaru, fizicaru i filozofu Blaise Pascal (1623.-1662.). Dzul - dzul (J), je izvedena SI jedinica rada, energije i topline. Definiran je umnoskorn sile jednog njutna i puta jednog metra za koji se pomakne hvatiste sile u smjeru sile (J = N rn). Imeje dobila po engleskom fizicaru James Prescott Joule (1818 .. 1889.). Vat - vat (W) je izvedena SI jedinica snage. Definirana je snagom kojom se u jednoj sekundi obavi rad jednog dzula (W = lis). Ime je dobila u cast skotskog inzenjera lamesa Watta (1736.-1819.)" Celsiusova temperaturna skala - za nulu u Celsiusovoj temperaturnoj skali uze:ro-je Iediste vode pri 101 325 Pa. Vreliste vode pri 101 325 Pa je uzeto kao druga referentna tocka, Taj raspon podijeljen je na 100 jednakih dijelova, a svaki dio odgovara 1 DC. Jedinice CeIsiusove temperaturne skale (DC) i termodinamicke temperaturne skale (K) su identicne, odnosno 1DC =lK .

. Izvedene SI jedinice ~

Fizicka II II Povrsina

velieina

II

Naziv cetvorni ili kvadratni metar kubicni metar metar u sekundi metar u sekundi na kvadrat kilogram po kubicnorn metru kubicni rnetar po kilogramu amper po kvadratnom metru amper po metru mol po kubicnorn metru kandela po kvadratnom metru paskal sekunda njutn metar njutn po metru vat po kvadratnom metru

II

Oznaka 1 m = 1m*lm m3= 1m*lm*lm m
S-l -2 2

II Volumen
II
Brzina

II II II II II
II

II II II II
11

II II II
II

~ '.,"

II Ubrzanje II Volumna masa - gustoca
I!
Specificni volumen

ms
3

II
II

kg m- = m!V m kg' Am-2 Am-1 mol mcd m -2 Pa s
Nm
3 3

II Gustoca struje II Jakost magnetskog polja II Koncentracija
II
Luminancija

II II II II II II

II
II

II II II II II II II II

II II
II

II Dinamicki viskozitet II Moment sile II Povrsinska napetost
II Gustoca toplinskog
toka

II
II

II
II II

Nm-1 Wm-2

II
II

Skripta zadataka iz kolegija «Hidromehanika»

SI sustav mjemih jedinica

II Kutna akceleracija

II Toplinski kapacitet II Specifcni toplinski kapacitet I! Jakost elektricnog polja II Molarna energija II Molarni toplinski kapacitet II Apsorbirana doza zracenja II Kutna brzina

II II II II II II
II "

dzul po kelvinu dzul po kilogramu i kelvinu volt po metro dzul po molu dzul po molu i kelvinu grej po sekundi radijan po sekundi radijan po sekundi na kvadrat

II II II II
II

JKI J kg-I K-I Vm-I Jmorl J mOrl K-I
Gy S-I

I

J:hli S-I

II II II II II II II

!

rad S-2

II

'4 Dopustene jedinice izvan SI

!t

Fizicka velicina Duljina Masa

II

Naziv morska milja karat tona

II
II II II II II II

II

Volumen Vrijeme

II II II II II "

II II
II
11

Oznaka

II

Definicija 1852 m 0.. 002 kg 0 1000 kg

-

II
II II II II II II II II

II II II "
"

t I, L h rmn bar

litra sat minuta cvor bar

Brzina Tlak Energija

II
II "

II II II II
II "

1.,000028 drrr' 3600 s 60 s milja h-I 100000 Pa 160xlO-19 J

II "
II II

II

elektronvolt

eV

II

Definicije nekih dopustenih jedinica izvan SI sustava

Morska milia - morska milja (iIi nauticka miIja) je iznimno dopustenja jedinica duijine izvan SI koja se koristi u pomorskom, rijecnom i zracnom prometu. Morska miIja je jednaka duijini Iuka jedne minute na povrsini Zemlje mjereno kod geografske sirine N45° i iznosi 1852 m.

Skripta zadataka iz kolegija «Hidromehanika»

S1 sustav mjernih jedinica

Tona - tona (t) je iznimno dopustena jedinica mase,. Definirana je kao poseban naziv zati~U6u 3 kilograma (t = 10 kg). Litra - litra (1, L) je iznimno dopustena jedinica obujma, definirana je kao poseban naziv za kubicni decimetar (L=dm\ Njezini su uobicajeni nizekratnici centilitra (el, cL) i mililitra (ml, mL). Bar - bar (bar) je jedinica tlaka i jednaka je 105 Pa. U meteorologiji se cesto upotrebljava milibar (100 Pal. Bar je iznimno dopustenajedinica izvan S1 (S1 - Internacionalni sustav),

~ Prefiksi SI jedinica

II

Multiple (visestruke) jedinice

II

Submultiple jedinice

II

I

~~I
I
10
6

I

I

IFaktor II Prefiks J IOznaka 1I11I1 IIPrefiks II Oznaka I Faktor E I 10 II~~[ Illr 10- II deci IL~
18 1

1015 10
12

ILpeta

liP T G

III~

10-2

Irte~1

1I11I1

10-3 10-6 10-9

II II

centi mili

I

I

L2~1
10
2

10

II M 111£ JI nano IL~ kilo lL k 1I11I1 10- II piko II p II hekto II h _Jill 10- II femto ICO 1~~Lda 1I11I1 10- I[~o_jl a
II
mega
12 15 18

1I11I1

" mikro

I! II II

c m 11

I
I
I

I

I

Web stranice za pretrazivanje:. http://www.ktf-split.hr/periodni/abc/jedinice.html http://www.ktf-split.hrlperiodni/abc/index.html http://www.ktf-split.hr/periodni/abc/prilozi.html http://www.ktf-split.hr/periodni/abclkonstante.html http://www.ktf-split.hr/periodni/index.html => za S1 sustav mjernih jedinica => rijecnik kemijskih pojmova => za priloge i tablice => za fizikalne i astronomske konstante

=> za periodni sustav kemijskih elemenata

Skripta zadataka iz ko1egija «Hidromehanika»

SI sustav mjemih jedinica

FIZlKALNE
Q

I ASTRONOMSKE

KONSTANTE

Fizikalne konstante Naziv nula slobodnog pada konstanta Vrijednost -273.16 9.80665 6.0221367 E23 2.718281828 9.2740154 E-24 5.29177249 E-11
-

II Apsolutna

II

II

II Ubrzanje

II

II Baza prirodnog logaritma II Bohrov magneton II Bohrov radijus II Boltzmannova konstanta
II Radijus elektrona II Diracova konstanta II Naboj elektrona
i protona

II Avogadrova

II
II
11

II

II II II II II II
II

Jedinica °C m
S·2

II II
11

1 mol"

r r'
m - -1K~l m 1s C kg
-

II II
III
-III II II II II II

II

[[
II
II

II

1.380658 E-23 2.81794092 E-15 1.0545887 E-34 1.60217733 E-19 9.1093897 E-31 5..44617013 E-4 1.6021892 E-19 96485.309 4.669210609102990 7.. 9735308 E-3 2 3.7417749 E-16 6.. 7259 E-11 6 1.0967758 E7 4.8359767 E14 2.686763 E25 2.06783461 E-15 8.314510 3.99031323 E-10

I[

II Masa elektrona

II Feigenbaumova konstanta II Konstanta fine strukture
II Prva radijacijska konstanta II Gravitacijska konstanta II Rydbergov broj za vodik II 1osephsonov koeficijent II Loschmidtova konstanta II K vant magnetskog toka II Opca plinska konstanta II Planckova konstanta

II Odnos mase elektrona II Elektronvolt II Faradayeva konstanta

II II II II
II

il

II II II II II II II II II

II II II II II II II II
II

1 cmorl

II II II
2

II II II II II II II II

Wm

N m2 kg-2 m Hz m
-I

V-I -3

Wb 1 mol" K-I J s mOrl

II II II II II II II II II

Skripta zadataka iz kolegija «Hidromehanika»

SI sustav miemih

jedinica

I~

Molami volumen idealnog plina

0.02241410

IlSo'arna

II Normalni tlak II Nukleami magneton II Permeabilitet vakuma II Permitivitet vakuma II Pi II Planckova konstanta II Rydbergova konstanta II Druga radijacijska konstanta
konstanta

II II II
E-7 E-,12

m3 mol" Pa

II II
II

101325 .5.0507866 E-27 12..566370614 8.854187817

r r'
N A-2

II II

II
II
II II

II

Fm-I

Il'f
II II II II II
II

II

3.141.5926.535897932 6.6260755 E-34

Js m
-I

10973731.534 0,,01438769 1400 299792458 340 5.67051 E-8

JI
II

II II II II II
~

mK Wm-2
m
S-I

II Brzina svjetlosti u vakumu II Brzina zvuka u zraku II Stefan-BoItzmannova konstanta
"j

If
II II II

ms-I W m-2 K-4

II II II II II

Astronomske konstante

II II Astronomska

Naziv
jedinica

II II II

Vrijednost
14959787 Ell

II II
II

Jedinica
m m

II
II II II II II II II II II

II Svjetlosna
II
Sunce

godina

9".5E1.5 3.90 E26 1.99 E30 l.495 Ell 6.960 E8 5.517 6378160 6356180 637 E6

II Proizvodnja I Masa I Prosjecna I Prosjecni

energije

II II

II II
II

W
kg m m kg m" m m m

udaljenost od Zemlje radijus gustoca

II II II II

II II II II II

II

Zemlja

II Prosjecna I Radijus

na ekvatoru na polu radijus

I Radijus
I Prosjecni

II
II

II

lj

Skripta zadataka iz kolegija «Hidromehanika»

SI sustav mjernih jedinica

II

Mjesec

I Masa I Obujam na ekvatoru I Jedan stupanj na ekvatoru I Povrsina I Volumen II Gravitacijsko ubrzanje I Gustoca

II II II II
II II

5.972,E24 4.0070368 E7 111.306,6 5.09950714 E14 1.08284132 E21 1.619 3330 3.844 E8 7.33 E22 1718000

II II
II

kg m m m2 m3 m
S-2

1
II II II II II II II II

II II
II

I Prosjecna udaIjenost od Zemlje
I Masa
Prosiecni radiju_s

Il'tII

II
II

kg m" m kg
m...
--

11- -

-

__
....

..

_.-

l

II
/I

II
fl

],

Odnosi mjernih jedinica
TLAKOVI-NAPREZANJA Mp/m" Mpa Pa kPa
10 1 1,019*10-4 0,1019 101,93 1,019*10-4 0,1019 10,19 98130 9813 1 1000 1*106 I 1000 1*10) 98,13 9,81 0,001 1 1000 0,001 I 100 0,0981 0,00981 1*10-6 0,001 1 1*10-6 0,001 0,1 2 kN/m 98,13 9,81 0,001 I 1000 0,001 1 100

I
N/m2 98130 9813 I 1000 1*106 1 1000 1*105

kp/cm' kp/cnr'
Mp/m2 1 0, I 1,019* 10-5 0,01019 10,19 1,019*10-) 0,01019 1,019

bar
0,981 0,0981 I * 10-5 0,01 10 I*IO~ 0,01 1

Pa kPa 1--. Mpa
2 N/m 2 kN/m

bar

SILA
p
p

kp
0,001 1 1000 0,1019 101,936

Mp
1*106

N
0,00981 9,81 9813 1 1000

kN
9,81 *10-6 0,00981 9,81 0,001 1

kp Mp N kN

1 1000 1*106 101,936 1,019*10)

0,001 1 1,019* 10-4 0,1019

Skripta zadataka iz kolegija «Hidromehanika» VOLUMENSKE
p/cm'' p/cm3
kp/m' 1 0,001 1 0,1019

SI sustav mjernih jedinica

smE
Mp/m

kp/m''
1000 1 1000 101,93

3

kN/m3 9,81 0,00981 9,81 1

1 0,001 1 0,1019

Mp/m"
kN/m
3

r"'PERIODNI SUSTAV ELEME~I

18

iii; 57 ~ 59 60 61 (145) .. 93 (237) 62 63 64 65
66

67

68

69 16893

70 173.04

71

Lantanoidi

La
13891 89;ti.

Ce
14012

Pr
14091 91;\i~2 2~23i03

Nd
14424

Sm
15036 94 (244)

Eu

Gd

Tb
15893

15196 15725

16250 164.93 16726

lli:

Ho

Er Tm Yb

Lu
174.97

Aktinoidi

A~Th

go.'

(227)

2.3204

Pifi1s<;.lJ.

(24.3)

100

-c ~

101 kPa

Relativne atomske mase izrazene su s pet znacajnih znamenkL Za preciznije vrijednosti pogledati vrijednosti uz svaki element Za elemente koji nemaju stabilnih nuklida u zagradama je dan maseni broj najduze zivuceq izotopa. Izuzetak su !Qlli, protaktinij i uranij koji imaju karakteristican izotopski sastav na Zemlji (Atomic Weights of the Elements 1999, Pure App! Chern, Vol. 73, No.4 (2001) 667-683).

Napomena:

II

Izotth:micki tcrmodinamicki

odaci vode

ri tern eraturi

od T=20"C

Plin
Pritisak (bar) 0.00000 0.. 23393 0 Gustoes (kglm.3) 0.00000 0 .. 17314 0 Unutamja energija (kJ/kg) 24034 24023 Entalpija (kJ/kg) 25387 25374 Entropfja (J/g*K) 26.716 8.. 660 6

Izohorski topl. koef. Cv (J/g*K)

Izobarski topL koef. Cp (J/g*K) 1.8632 1.9059

14017 14359

.

Izotermieki termodinamlcki odaci . Cv (J/g"K) - Izobarski topl.4226 18600 18894 * i H A • • A ..4 2381.00000 0.8 Entalpija (kJlkg) 2510..3) 0. koel Cp (J/g·K) 26.0087258 GustoCa (kglm. 068022 0 Unutaruja energija (kJ1kg) 2382."ode rt tern eraturt od T=5"C Plin Pritisak (bar) 000000 0.7 2510J Entropija (J/g·K) lzohorski topL koef. 43 6 90248 13984 1.

.ablica (JlIstoee za razlicite materiiale r Ii ..... II ... .

'r: .

Speclficna toplina za razlicite materijale Tablica toplinskog konduktiviteta za razlicite materijale 1j .

i I .

du . vrenja r--·---·---- Liquid <-Actinides httpv/courses. Melting Point _ tocka taljenja Boiling point= tocka isparivanja.. Periodlcni sustav elemenata (Mendeljejev) Name· ime Atomic Weight .nus .atomska tezina r-····················-···_···········_···_ r··········· Solid .Periodic Table of Elements _. g es t1 ..

a za proizvoljno izabrane mjerne jedinice taj ce omjer u opcem slucaju biti razlicit od jedan. One su dimenzionaIno homogene i neovisne 0 sustavu U svakoj znanstvenoj disciplini pojavljuje se ogranicen broj fizikalnih njih bi se mogio izabrati proizvoljnu mjernu jedinicu. rad sile i moment razlicite Sadrzaj fizikalne broja velicine. ali bi to bilo proracunu moralo baratati s omjerima mjernih jedinica. slozenih Primjenom modelskih broj mjerenja Teorija neke pojave. a potpuno su QQ. Te su cetiri osnovne iz medunarodnog velicine s pripadajucim dimenzijarna mjernih jedinica fluida dane u tablici 1. DIMENZIJSKA ANALIZA Dimenzijska fizikalnih dimenzijske se prikaz istrazivanja Fizikalne velicine analiza pojava analize i teorija slicnosti su znanstveni kako u mehanici fluida. sto je neprakticno za proracun. a olaksavaju za prirnjenu i tumacenje i primjenu velieine imaju je usporedba sa standardom ciJa sc velicina naziva 'fl.. s pornocu da su u njima varijable mjernih jedinica. Medunarodni S1 sustav jedinica jc koherentni sustav u kojem su za podrucje mehanike fluida dovoljne eetiri osnovne fizikalne velicine.1 1. na mjerenje. da se preko svoje definicije daju mjenti. Mjerenje Dimenzija fizikalne fizikalne ternelj eksperimentalnom iu slicnosti ostalim podrucjirna za istrazivanje daje podlogu istrazivanju fizike. u fizici. tako minimizira rezultata analogija svojstvo se potrebni mjerenja. iIi ako se 12 = [mrn] (aa). omjer mjernih jedinica je bezdimenzionaIan. Sadrzaj fizikalne mjemog opcenito osnovne jedinice. Ako se za silu izabere takva mjerna jedinica za koju vrijedi biti jednak jednadzba. Razlicite fizikalne velicine mogu imati s istim standardom: Tako npr. jednadzbarna F = ma (definicijska jednadzba za jedinicu site) tada ce omjer mjernih jedinica jedan. jedinice i mjernim Tablica Velicina cijim se dimenzijama odnosno mjernim S1 sustava jedinicama mogu opisati dimenzije odnosno svih ostalih jcdinicama fizikalnih velicina .. jedinica. a za svaku od neprakticno jer bi se u siia F koja ce izazvati jednadzbom u obliku: (FF) F=ma. L 1 Osnovne fizikalne velicine u mehanici - Dimcnzija L Jedinica u S1 sustavu m s l duljina vrijcrnc masa temperatura T M e kg K . a jednadzba za mjerne brojeve irnat ce isti oblik kao i polazna fizikalna Pristupajuci na taj nacin (osiguravajuci jedinicni ornjer mjernih jedinica svim unutar nekog podrucja fizike) dolazi se do koherentnog sustava mjemih jedinica koji se zasniva na minimalno mogucern broju mjernih jedinica. veliCine. velicina. s Q izrazava metroiogije se s pornocu Q i mjerne jedinice <2. cega slijedi mjerni broj F za silu F = ma ( ~a ) S obzirom da je polazna fizikalna velicina dimenzionalno homogena.1.iema velicine definira njenu kategoriju s obzirorn istu dimenziju i tada se mjere usporedborn sile imaju iste oznacen jednadzbe dimenzije. u obliku mjerne Q fizikalne velicine ne zavisi od izbora Fizikalne jednadzbe su univerzalne iIi velicinske jednadzbe 5tO znaci fizikalne velicine. Na primjer pravocrtno fizikalne gibanje velicine tijela izraze mase m ubrzanjem mjernih a je brojeva definirana i mjerila.

- _povrSina brzina zvuka eromler sila gravitacija tezinski protok volumenski moment snaga tlak volumenski _potencijal specificna volumen rad sile gustoca plinska konstanta sile modul elasticnosti maseni protok - F - g G K In " E ML-IT-2 MTI M P p MUy-2 MUy-3 ML-Iy-2 OT-I L2y-2e-1 L2y-2 L2y-2 erotok sile energija Q R U u V l' masene unutrasnja fluida - llkg m3 rn/s 1 m kg/m-' m2/s Pas"~ rad/s 0 LY-' MUr2 L ML-3 L2y-1 ML-IT-I brzina struj_anja fluida -_zeodetska visrna fluida kinernaticke dinarnicke trcnja viskoznosti viskoznosti koeficijent kocficijent koeficijent naprezanje kut zracnost koeficijt>Dt nnvl"cinclrpo t:""" • A . c=r-I.... .. .. I JJU!::V\VJ n"'_r.2 dane su dimenzije i jedinice nekih fizikalnih nekih fizikalnih velicina u mehanici fluida . npr. za brzinu a=O... . c i d tipicni za fizikalnu Q.. Nisu uvijek potrebne sve cetiri osnovne dimenzije . b=l. Oznaka A...:'PO. - a E "'.. vremena i rnase. a.1'10.S c D. Tablica 1.. za silu a=l. Tako s dvije dimenzije: duljine fluid a ne igra ulogu dovoljne svih fizikalnih velicina u kinematici nestlacivog strujanja fluida mogu opisati U dinamici fluida gdje temperatura su tri dimenzije: duljine.(L~T-2e"= kategoriju L/r :[0ls?] 2 gdje su eksponenti d=t).. rad m ML-Iy-2 L I "A . U tablici velicina u mehanici fluida.... d=i)... I FiZrkalna -veIic:ina I __ . liT'" [6J(wi~5] sr = kgQmbsCK (Ll) [a_J" ".. I U' ~ I N/m I L I .. b.. i c=-2. d I Dimenzija L2 LTI L MLr-2 LT2 MLy-3 Jedinica u S1 sustavu m2 m/s m N rn/s2 N/s Pa k?/s Nm W Pa m3/s l/(kgK) m2/s2 . itd..I>tr~rf..2 Dimenzija prikazati Dlmenzijska analiza [Q] odnosno jedinica [at svake fizikalne velicine u mehanici u obliku fluida se rnoze kao produkt potencija osnovnih dimenzija odnosno jedinica d [Q] = rv]= MQLbred HOL1r-1e~= b=l. W z P v JL (J) brzina vrtnjc r- l A t: N/mz.2 Oznake... dimenzija i jedinica a tek u dinamici stlacivog strujanja taj skup se 1. _") IV~ 1.... se dimenzije vremena. prosiruje dimenzijom temperature...4' .

a zakon izmedu eetiri velicine u m dijagrama.. u dimenzijskoj analizi ima Pi-teorem koji glasi: Svaki firiblni Kljucno znacenje zakon i7T11edU n 0 fiilkifnih-veliCiiia Q/. Taka su sila... velicina ne moze onda biti Ako je n>k. preostalih fizikalnih velicina u tom skupu. Qn-)=6. 3) Od svake fizikalne velicine izvan skupa dimenzionalno nezavisnih velicina formira se bezdimenzijski II parametar . nJtL zavisne velicine. sto je sadrzano velicina (mjemih dimenzionalno potencija dimenzionalno skupu koji glasi: Ako sarno bezdimenzijskim. koji se opcenito realizira kroz sljedece korake: da upravlja fizikalnom pojavorn. Fizikalni zakon izrnedu tri fizikalne velicine se moze prikazati u dijagramu s m parametarskih krivulja..-Q2' . u obliku i= 1/1-k ... Dimenzionalna nezavisnost osnovnog skupa fizikalnih velicina podrazumijeva da se dimenzija niti jedne od fizikalnih trivijalno osnovnih vclicina rjesenje dimenzija izabranog skupa ne rnoze prikazati u teoremu Q/. Q? "Qn 0 dimenzijama nezavisnom Q. Q2' . gdje je k broj osnovnih velicina Cijim se dimenzijama mogu opisati dimenzije Citavog skupa n fizika1nih velicina.neovisnom promjeni mjerila (velicinska jednadzba). a svaka krivulja je odredena Tablica L3 Potrebni broj mjerenja sa In mjerenja..Q. kao sto je prikazano u tablici L3 u funkciji broja varijabli u pojavi Broj krivulja BIOi mjerenja m Broj varijabli 2 :3 4 5 6 06t je interes Broj dijagrama 1 1 m m2 m3 za smanjivanjem broja varijabli 1 m m2 m3 1114 m2 m3 m4 mS ostvariti primjenom Pi- u pojavi sto se moze teorema. ••• IIn•k) = 0. Il2.. dimenzionalno od Ilfizikalnih nezavisnih njihova dimenzionalna nezavisnost prcma danom teoremu) . na nacin da se njena dimenzija prikaze dimenzijama fizikalnih vclicina iz dimcnzionalno nezavisnog skupa. svaki s po m krivulja.Dimenzijska allaliza 3 Treba naglasiti da je izbor ove cctiri fizikalne velicine potpuno proizvoljan. masa i ubrzanje dimenzionalno Newtonovim zakonorn. iz koje se (dokaze se 1) Prctpostavlja te se sastavi odrcdi 2) Iz skupa se skup n fizikalnih velicina za koji se smatra tablica s njihovim velicina simbolima izaberc i dimenzijama nezavisnih velicina. moze se izraziti kao funkcija n-k bezdimenzijskih varijabli u obliku r (I1j. nezavisan. Cini produkt =a Q? .I . Zavisnost izmedu dvije fizikalne velicine se prikazuje u dijagramu s jednorn krivuljom koja se moze odrediti s In mjerenja." je skup n fizikalnih jedinica) u skupu. tad a skup n fizikalnih dimenzionalno nezavisan. velicina broj k. .-m<iZen funkcijom G( Ql. n=O.. zbog n »k: opisane s dvije osnovne dimenzije duljine i vremena ne mogu biti dimenzionalno nezavisne. jer su vezane drugirn ubrzanje i kutna brzina Cije su dimenzije (k=2). te se umjesto njih maze koristiti bilo koji skup od cetiri dimcnzionalno nezavisne fizikalne velicine.~Qn . gdje je k broj al=ar . se k dirnenzionalno iIi mjernim jedinicama. a skup od n=3 velicine: brzina.

rezultati mjerenja nece lezati _na krivulji nego ce biti rasuti po citavom dijagrarnu .sebf J1 pararnetar i . sto znaci da je problem kinematicki i dinamicki slicnih pojava. Posebno... Ukoliko je neka od utjecajnih fizikalnih velicina ispustena iz polaznog skupa.. medu velicina nepotpun.. a u taj skup se ne stavljaju fizikalne velicine ciji se utjecaj zeli promatrati izolirano (cilj je da se pojavljuje u sarno jed nom Il parametru) . obitelj da se za beskonacnu principijelno moguce rijesiti sarno jednim forrnirati niti jedan Il parametar. Il pararnetar. iIi l1=konst.kut) vee je sama po . funkcija medu bezdimenzijskim n pararnetrima je jedna i ista funkcija z. Slicnost dvaju pojava podrazu!llijeva iz rezultata dobivenih na jednoj pojavi rnogu odrediti rezultati na drugoj pojavi jednostavnim mnozenjem rezultata prve pojave s konstantnim koeficijentom (koeficijentorn slicnosti) .ne ifiozebiti ukljucena u skup dimenzionalno nezavisnih fizikalnih velicina .4 Na taj nacin skup od n fizikalnih Dimenzijska analiza velicina zarnijenjen je skupom od n-k bezdimenzijskih n pararnetara.. Beedirnenzijska+velieina (npr. Pri tome vrijede sljedeca pravila: a) ako je n-k ~ 0. ukazuje da Je moguce je saciniti sarno jedan bezdimenzijskim Il parametrima. c) Funkcija geometrijski. identicnog a problem je oblika se svodi na T(JI)=O mjerenjem . sto znaci da se ne moze skup od n utjecajnih b) ako je n-k=L.a modeIsku d-) e) f) g) i prototipnu pojavu . Svaki Fl parametar se smije potencirati i mnoziti proizvoljnorn konstantorn. " f I .. Postoji vise mogucnosti izbora skupa dimenzionalno nezavisnih velicina.

.c_:O'----'Ic. v. koji Cine produkt velicina bezdimenzijskim. T). i c. strujanja . I dimenzionalno nezavisan. v.Brzina jednaka v JC definirana kao promjena puta u vremenu. V. [lJ=L dimenzije: rnase. IZ cega slijedi da je dimenzija brzine omjeru dimenzija duljine i vrernena. b.Gravitacija vrerncnu g irna dimenziju u jedinicnorn . [v] = III 11 It] '* V= L II] IZ cega Je dimenzija vremena t = LVI c lJ. T.Dimcnzijska analiza ... I dimenzionalno dinamike nestlacivog nezavisan.::n.. ubrzanja kojc JC dcfinirano kao prornjena brzine (a) O_c-'-it. napetosti brzine a.::o:::s:__:v:::c. T prcma tablici 1.. I izraze pornocu M. L. za opis skup velicina velicina {J. U nastavku se daju oba nacina . -. U ovom primjeru su to dimenzije R. (v]=V.. duljine i vrernena (M. gornja jednadzba prelazi u oblik: Izjednacavanjern sustav linearnih M: L: T: kojeg je rjesenje te eksponenata nad istim bazama algebarskih jednadzbi a- lijeve desne strane gornje jednadzbe.::li:::cl::·n::a:__:S::::f:_:_I n parametar koji se u mehanici _ ___:j_I/~\i_.5 Piimjeii Pl.. moze dimenzija fizikalnih Zadatak se moze rijesiti na dva nacina: polazeci od dcfinicijskih fizikalnih jednadzbi iIi polazeci od dimenzija fizikalnih velicina izrazenih s pornocu M. ali istoj svrsi mogu posluziti dimenzije bilo kojeg skupa od tri dimcnzionalno nezavisne velicine. v.{/s] brojem .c:_:' c:__:o:_:d=. koeficijenta J1 s pornocu dimenzija povrsinske gustoce {J.2. vi viskoznosti I. osnovnih po kojem se trazi rjesenje tj. Oznake osnovnih dirnenzija su: [PJ=R.__·I--=b:_:i. gravitacije g. I nacin . osnovne dimen:rji€ za dinamiku nestlacivog strujanja su izraziti dimenzije i koeficijenta vremcna dinamicke I. za eksponente a. L.:c__:d_::a. L Prvo treba pokazati da je skup velicina p.:. sile F. Ako se dimenzije {J.:_:ti-=b-=-c=:zdimcnzijski fl!!ida naziva Strouhalovim . slijedi -3a trivijalno posluziti +b -b +c sto =0 =0 =0 znaci da ostalih je (a=b=c=O).l Treba tlaka p duljine Uradak U medunarodnorn SI sustavu mjera.. L. sto se cini s pornocu prije spomenutog potencija teorema..

uz CF = u dimenziju T vremena siIe [F] =MLT2 RL3L (prerna tablici 1.elicina Froudeov . Bezdimenzijski L. = A (povrsina) 2 f"-= M (Lv-"f = V 2 pl( '~ pv A) I se u mehanici fluid a nazrva koeficijentom O~IQ_ sile - . {F] [F] = = [m] . te ako se dirnenzije koeficijenta dinarnicke mase i vrcmena izraze jednadzbarna (c) i (a) slijedi izrazena s pornocu dirnenzija R. cparametar~ koji sIijedi iz ~1_i_f!1~_ oblik JY._ sv '1 ~ 14'.Gustoca broj u obliku Fr =:= _d. a za dimenziju izraz (a). brojem.Ji[ .Tlak p je sila po jedinicnoj povrsini. [a] = [P] l7J (aJ = = RLV2 (e) Bezdimenzijski . iz cega je dimenzija ' mase (c) . te vrijedi: [p] = lAf [P] = = RV2 (f) Bczdimenzijski odnos Ell = p/(+ pv 2 ) se _naziva Eulerovim brojem. iz cega_~Eiedi d~_j~ __ povr5inske napetosti jednaka ornjeru dimenzija sile (izraz __ UW_ i dulji_ll~. "f - (g) ri . a u rnehanici fluida [v} (b) se definir~ kao_ Odn_?~ __. . [aJ.6 Dimenzijska analiza [s] = Ttl v21g1 je bezdimenzijski 17 paramet_ar.Kocficijent dinarnicke viskoznosti JI ima dimenziju [pl = ML'lTI. (d) Do istog rezultata za dimenziju sIijedi iz (d).Sila F je prema drugom Newtonovom zakonu razmjerna masi i ubrzanju .L r2 2 M mase izraz (c)._ . L U obliku dimenzija viskoznosti [pI = MCITI = (Re) LI rlf· +c (LVlt \ RLV - .:. te uz pomoc (b) i (c) slijedi: c C(!CP:_.: volumenu fluida p je definirana =} kao sadrzaj mase m fluida u jedinicnorn R= [p]=M [V] [m3} L .r /2 RL3 " V2t:1 = RV2i} bi se doslo uvrstavanjem '_ II •• { ?a.!_=_~ 2_iL" I naziva _.Koeficijent povr5inske dimenzija koeficijenta sto daje napetosti se definira kao sila na jedinicnoj duljini.Y!JE.-2".?_~ __ Vf_e~!2.. V.2) odnos koji RL].

v. prikazorn dimenzija prema tablici 1. a razIika =- Ocito je lijeva strana sustava (k) lineamih jednaka je sarno u desnoj strani gdje se nalaze eksponenti tipicni za fizikalnu velicinu cija se dimenzija prikazuje s pornocu dimenzija velicina p.. r& VJYI /.T- z v/ . Tako se mogu skraceno napisati sustavi lineamih algebarskih jednadzbi kojima se odreduju t a eksponenti a. c=l.' '7 'J C/1? II nacin Do rjesenja zadatka se moze doci i trazenjern t glasi (h) odnosno. za sve velicine u obliku velicina: M: L: -30 g F 1 1 -2 a 1 0 -2 p Wc7 1 -1 . b=-l.)e . I koji cine dirnenzije trazene fizikalne velicine .l v' i naziva se Reynoldsovim /\ Re ~ r-v'. . v.Dimenzijska analiza parametar koji slijedi rz (g) ima 7 Bezdimenzijski brojem.---:V-" _ V·_2) I /'.2 = [ML"T [LT't tc izjednacavanjern M: MOLT 2 eksponenata -3a nad is tim bazama =0 +b -b jednadzbi L: T: +c =1 (k) 2 lijevoj strani sustava (i)..1 (I) 0 +b -b +c 0 0 1 1 -2 -1 -1 T: 1 -2 r !~ 0 t'll. oblik Re = pvlj J. sto uvrsteno = [t] = [vr [111 .Jednadzba LV" sto odgovara izrazu (a) g glasi t= s v ·_b.Jednadzba koja definira dimenziju vremena Izjednacavanjern M: eksponenata a nad istim bazama slijedi =0 L: T: Rjescnje sustava -3a +b -b +c =0 =1 u (h) daje (i) (i) je a=O..e_ /< V t f//'.<:: ML-1-. I.1) .2 eksponenata potencija dimenzija p. b i c._=t L 1 rsJ koja definira dimenziju gravitacije (j) iii s pornocu dirnenzija [Lt a iz tablice 1.

v i D u Cijim se dimenzijama pojavljuju sve tri osnovne dimenzije sto je osnovni prcduvjct dimcnzionalnc nezavisnosti izabranog skupa I' LJ f . te se ni tc dvije velicine nece stavljati u dimenzionalno nezavisan skup. c=O.. tangeneijalno naprezanje r na stijenci eijevi zavisi od gustoce p i koeficijenta dinamicke viskoznosti J1 fluida. sile F uzima se treci stupac 2 ____ W ::c '\ desne strane sustava jednadzbi (1) kojeg tad a rjesenje b=Z..r.-I_'l_ e-. b i c zavisiti od eksponenata u stupcu desne strane . za kojeg onda ostaju vclicinc p. 1'2. b=Z. 'v - . c=1 • se cetvrti stu pac desne [a] = RV2L kao u izrazu (e) r()]=-ff_?1[\/~t[eJ1".Konacno. . a=O.Za odredivanje dimenzije koeficijenta povrsinske napetosti '}~ uzrrna strane sustava jednadzbi (1) cije je rjesenje a=l. sto daje dimenziju tlaka p U obliku kao u izrazu (f) (I) kojeg If = . c=-l sto daje kao u izrazu .8 gdje ce vrijednosti koefieijenata a. zatim od promjera D cijevi. -""" -:= R. a njegovo rjesenje glasi a=l.. U zadatku se traii zavisnost tangeneijalnog naprezanja T od preostalih velicina. L.Za odredivanje je -------------------------- Dimenzijska analiza -[ .. pa se ono nece ukljuciti u dimenzionalno nezavisan skup.. sto je za ovaj primjer dano u sljedecoj tabliei: Velicina fizikalnih D k L fizikalnih v LT'I velicina i k=3 t: Dimenzija U tabliei izabrati L sc pojavljuje n=6 ML-1r-2 osnovne dimenzije P ML-3 (M. Tako se za gravitaeiju g sa desne strane uzima drugi stupac za koji je rjesenje b=Z. sto daje stupae [ttl fj{ P1.. b=Z. c=l. b=l. c=2 sto daje dimenziju kao u izrazu (d) sile F u obliku . Tangeneijalno naprczanje je direktna posljedica viskoznosti i hrapavosti stijenke ciji se utjeeaj zeli posebno istraziti." '2. J1 ML-1r-1 te se moze skup od 3 dimenzionalno nezavisne velicine. 1 ~ s~ (b}" dimenzije a=l.. srednje brzine v strujanja fluida te od visine hrapavosti k stijenke cijevi.2 = RVL kao u izrazu ==- (g). Primjenom dimenzijske analize potrebno je pronaci opci oblik zavisnosti tangeneijalnog naprezanja od preostalih velicina . T). za odredivanje dimenzije koefieijenta dinarnicke viskoznosti J1 vrijedi zadnji desne strane sustava jednadzbi (I).fV2~ - ~ Za odredivanje dimentije tlaka jJ uzima se pefi" stupac desne strane sustava jednadzbi je tada rjesenje: 0=1. ML -3 J = RV'L M L~ L T L '" L r "I_L MLT -" -1 U turbulentnorn strujanju fluida ustaljenim profilom brzine kroz okruglu horizontalnu cijev. Uradak Prvi korak u provodenju Pi-teorema je saciniti tablieu s popisom oznaka i dimenzija velicina koje upravIjaju pojavom.. = A - DVL.

Dimenzijska analiza Pi-teorerna je dokazivanje dimenzionalne i D. b. prcrna teorernu 0 dimenzionalno se vrijednosti eksponenata a. teorernu analogno traze (a) odnosno (b) sto vodi sustavu M: L: -- linearnih a -3a algebarskih jednadzbi: +b - +c T: trivijalno -b =0 =0 = 0- (e) kojeg je rjesenje (a=b=c=O). b. c=O.<. . U trecem koraku provedbe formira se po jedan II parametra. . od svake velicine izvan dimenzionalno nezavisnog skupa U ovom je slucaju moguce form irati n-k=6-3=3 n Ill' (s tangencijalnim naprezanjem) ima oblik (d) a. c prethodnom pnmjeru nezavisnosti nezavisnom da bi produkt 9 izabranog skupa skupu. sto dokazuje dimenzionalnu nezavisnog izabranog skupa. 17t smije mnoziti s = 2 II) .--T __ -pv 1 2 2 In . Prema poteneija bio Drugi korak u provodenju fizikalnih velicina p.. Ill' sc prevodi u pararnetar III oblika. c se odreduju temeljem analize dimenzija izraza (d) 5tO daje sustav jednadzbi M: L 0 0= 0 1 -1 -2 +a -3a +b -b u izraz (d) daje para me tar Ill' oblika +c (c) T: rjesenje kojeg je a=-I. = ~. v spomenutom bezdimcnzijski.Parametar II' I Koefieijenti Pi-teorema parametar. 5tO uvrsteno Pozivajuci se na pravilo f) uz definiciju Pi-teorerna po kojern se II parametar proizvoljnom konstantorn. II' I b=-2.

.10 . vidi se da su koeficijenti a sustavi se razlikuju sarno po uz nepoznanice 0. 5to uvrsteno (g) daje parametar IJ2' oblika Reciprocna il2 vrijednost ovog parametra pvD J1. U pararnetru il3 velicine kiD imaju istu dimenziju te je jasno da njihov kvocijent oznacuje bezdimenzijski II parametar..Parametar I"lj formira se s visinom hrapavosti n.L . b=-1. (i) i (m). b=O.3 5tO daje sustav jednadzbi M: 0= 0 0 r [LTlt [Lf (I) a L: T: rjesenje 1 -3a +b -b +c (m) kojeg je 0=0. n clanovima koji . k D 5tO definira parametar l"Ij u obliku (n) sustavi jednadzbi jednaki. sustavima slobodnim odgovaraju eksponentima svojstvenim fizikalnoj velicini s kojom se formira pararnetar.Parametar il2' se formira Dimenzijska analiza s koeficijentorn dinamicke viskoznosti J. c=-l. u obliku (g) iii s poniocu dimenzija (h) sto daje sustav jednadzbi M: L: 0 0 0 1 -1 ·-1 +0 -30 +b -b U izraz +c (i) T: rjesenje kojeg je a=-1. Ako se usporede ic u svim b. predocuje Reynoidsov broj = -- 1 il2 ' = Re = - v·b --_. (e). prema G) . = k pQvbDC (k) iIi s pomocu dimenzija MOLoTJ = L [MI. U takvim je situacijama rjesavanje sustava linearnih algebarskih jednadzbi suvisno.. c=r-I. V stijenke k.

~. 1. Ako se radi pravocrtnom to mati da nema promjene kolicine gibanja fluida te suma sila na kontrolni volumen dijela cijevi duljine L mora biti jednaka nuli. Izraz (q) predstavlja osnovu za hidraulicki proracun stacionarnog strujanja kako u cjevovodima tako i u slozenim cijevnim mrezarna (vodovodima. <l> ( Re. Doprinos dimenzijske analize ogled a se u smanjivanju tangencijalno = varijabli na u pojavi funkciju cime je znatno G. te konstantrio (zbog tisfarjenog.: od smjera _~. naftovodima. k)=O sest dimenzijskih varijabli mozc se izraziti funkcijom t(ll!> il2. niskotlacnim plinovodima.. IL.4 brzine strujanja.I T ~7 :.Jj~t'~~<. 'Ii) strujanju fluida ustaljenim profilom brzine. Jednadzba ravnoteze ~-:. D. Prvi korak p. il3). a odreden Je eksperimentalno daje se u Moodyjevom dijagramu. u kojem su masene sile okomite na smjer strujanja. koeficijenta dinamicke brzinom v u horizontalnoj ravnini . Uvrstavanjern olaksano znacenja eksperimentalno Il pararnetara odredivanje funkcije <l> za (iii 1) u odnosu u funkciji <l> izraz naprezanje prelazi u oblik (0) T 1 2 pv 2 0 k . Ako se promatra koji obuhvaca unutrasnjost ravnoteza sila u smjeru strujanja..2~~ ~ /tr"' P (p) formula za proracun pada tlaka UVrStavanjem u strujanju jednadzbe Co) u Cp) dobije se Darcy-Weissbachova profilom brzine Jeroz ustaijenim 2gu__g_~ cij~~L!s9j~_ glasi PI . slijedi da su u ravnotezi normalne povrsinske sile od kojih u smjeru strujanja djeluje sila tlaka PI na ulaznom i tlaka P2 na izlaznorn presjeku. J. Uradak ' definirana j1) kroz koji se ta kugla giba stainom Pretpostavlja se da je sila otpora velicina.. ) PI. nekorn funkcijorn G gore navedenih pet fizikalnih v) =0 tablice s dimenzijama svih fizikalnih vcliCina u pojavi (a) jc formiranje .Dimell.P2)-4= D7fL plastu cijevi koje je usmjereno suprotno t. D.! .P2 = 4 <l> (Re. '. I1j)=O tri bezdirnenzijske varijable iii eksplicitno ill= <l>(Ih... Dimenzijskom analizom problem nije rijesen do kraja jer su funkcije r. itd . ~~) '------~ ~ 'A_ Clan se oznaeava trenja. pa vrijcdi opcenito G (R.3 Treba istraziti zavisnost sile otpora R hidraulicki viskoznosti glatke kugle prornjera D potopljene u fluid (gustoce p. 11 p. odnosno <l> nepoznate kao i funkcija G.a /'r-.1.zijska analiza Nakon formiranja II pararnetara fizikaini zakon izrazen funkcijom G(v..proflla rbrzirre): tarrgerrcijalno naprezanje po glasi D27f (PI .d~ ~ ~.

a obzirorn da je ona posljedica viskoznosti ciji se utjecaj zeli posebno analizirati. od tri dimenzionalno M. c=-2. T. L.~Cija je dimenzionalna nezavisnost vee dokazana U trecem koeficijenta u prethodnom primjeru.. b=-2. a D2n/4 povrsina presjeka kugle suprostavljenog strujanja se definira II 2=/-lPV a drugi bDc n parametar U obliku (e) IZ kojeg slijedi sustav tri Iincame MOl o . jedan od sile F. ona se nece ukljuciti u taj skup. koraku formiraju se bezdimenzijski dinarnicke viskoznosti !1 U obliku n parametri.bazama na lijevoj sIijedi sustav tri linearne aIgebarske jednadzbe M: L: T' kojeg je rjesenje II) = desnoj strani gomje jednadzbe :.12 Velicina Dimenzija P ML-3 dirnenzija pojavljuju fizikalne velicine. [LJ C . R MLT2 Dimenzijska analiza D v L LT-l JL ML-IT-I Iz tablice je vidljivo da se od osnovnih izbor skupa pararnetra. Analogno (1/2) (Jv2 dinamicki tlak..0 algebarske jednadzbe: z: R\/L' ML:~'T'""~ eM L:l J'l 'l rr: J I.m o o 1 1 -2 +a -3a +b o +c (d) -b (b) daje a=-l. . sto ornogucuje odnosno mogu se formirati dva nezavisne n Drugi korak je izbor skupa dimenzionalno nezavisnih velicina. za sto postoji vise mogucnosti. Ako se trazi zavisnost sile otpora R. sto uvrsteno u jednadzbu R pv D 2 2 Pozivajuci se na pravo mnozenja preurediti u oblik koeficijenta sile R n parametara proizvoljnom konstantom parametar ITt se moze gdje jc fluida. a drugi od (b) ili pornocu dimenzija (c) Nakon izjednacavanja eksponenata nad istim . te ostaje skup p. v. dakle 1(=3. koeficijent dinamicke viskoznosti takoder nece uti u taj skup.

u funkciju dva II para metra L"/ 1 #'t. . vDJ.f 'l III oblika = v~~ koji oznacuje reciprocnu Re vrijcdnost Reynoldsova broja pvD J. kao predstavnik rnase. c=-1. .A_.L = 1 IIz = = v. 5to uvrsteno u izraz (e) daje parametar tt.Dimenzijska analiza 0 0 01 1 -1 +a -3a +b ·-b 13 M: L: +c (f) T: Rjesenje sustava (f) glasi a=-1...L "'""' (h) eksperimentorn. Jednom odredena bezdimenzijska funkcija <I>(Re) moze posluziti za odredivanje sile otpora F pn gibanju kugle bilo kojeg promjera. odnosno inercijskih sila mora iSeeZlluti iz jednadzbe (g).a V. = p:D . gustoea p.krV . bilo kojom brzinom u bilo kojem fluidu.. 5to je moguee sarno za oblik konst Re sto je potvrdeno iIi R = konst . _ (g) - Za male brzine giban.. prevodi se . sluCa..Jp_!_2. b_=-l.'b 'tV Prema tome. a za ta. Opcenito za pojave koje su opisane istim fizikalnirn jednadzbarna i koje su karakterizirane istom tockorn u prostoru bezdimenzijskih varijabli (imaju jednake vrijednosti tih varijabli) kaze sc da su fizikalno slicne. Ako bi sc raspolagalo sarno jednim mjerenjem COl=<I>(Re1)' one bi ponovo moglo posluziti za odredivanje sile F u jos uvijck velikom broju situacija kojima je zajednicka vrijednost Reynoldsova broja Re. moze se pretpostavltt da ee inercijske sile biti zanemarive u odnosu na viskozne sile. .. iz koje slijedi jedna te ista vrijednost koeficijenta sile COlt dakle padaju u istu tocku prostora bezdimenzijskih varijabli. /05I'Re) 2. oblika funkcija G medu iIi pet fizikalnih velicina.

1F/I1A oznacava prosjecni tlak na tu povrsinu.1A tako da tOCka M ostane uvijek unutar povrline elementa LfA. nazivamotlakom u totki M. a kvocijent .a). npr. liievi ce dio ostati u ravnotezi samo ako djelovanje bivsega desnog dijela nadomjestimo povrsinskim silama . pa stoga nema ni tangencijalnih naprezanja. iz cega se zakljucuje da u fluidu koji miruje mogu postojati sarno normalne. = a r ). Kod fluida u mirovanju iIi relativnom mirovanju vanjske masene sile i povrsinske sile tlaka su u ravnotezi. Primjeri masenih sila su sila tezine koja je posljedica polozaja mase u polju sile gravitacije.statika fluida Fluid je medij koji se pod djelovanjem vrlo malog tangencijalnog naprezanja neprekidno defonnira (opstrujava). . Moguce su i kernbinacije masenih sila. Fluid apsolutno miruje ako se giba poput krutog tijela (nema relativnog pomicanja cestica jednih prema drugima!). 1= g .1F/AA. Hidrostatika .1.1F je sila na element povrsine . inercijska sila pri rotaciji fluida konstantnom kutnom brzinom co ( r udaljenost od osi rotacije.a. Hidrostatski tlak Stika 1. Smanjujemo Ii povrlinu . Princip odredivanja hidrostatskog tlaka na masufluida u ravnoteii Imamo li odredenu masu fluida ( s1. iii·1= g + OJ2 * r * er 1.1F ko]e djeluju na elemente AA povrsine presjeka. recimo desni dio.1A.1. Kod relativnog mirovanja nema deformacija cestica fluida. Sila . tlacne sile. a oznaeujemo ga s p pa ce biti I P =1!:!. (f =. sila pri jednolikorn translatornom ubrzanju fluida akceleracijom 1 g. a e 1= 0/ *r *e pri cemu je r jedinicni vektor koji pokazuje radijalni smjer U odnosu na os rotacije.1F/AA. 1 ) koji je u ravnotezi. pa je presijecemo nekom ravninom A i odvojimo jedan. Gustoca masene sile inercijska 1 je sila po jedinicnoj masi fluida i ima dimenziju ubrzanja. kada element I1A teZi nuli. tada graniena vrijednost proS"jeenogtlaka .

a_hidrostats ill! tlakom. tlaena sUa uvijek je Dormalna na svakoj plohi zamHljenoj u fiuidu. ODa je iednaJca u svim Drugo svojstvo se moze dokazati prema donjoj slici: 8 r x .hidrostatski donja slika: • rlak se moze definirati preko masenog volumena kao sto pokazuje Hidrostatski tlak = tezina stupea tekucine po m2 h 1 • tlak= p= mg A = pVg ::: A pgh v= 1 hA tezina : mg 2 . Dazvat cemo ga kod miroyan.Tlak 'e skalarna ve1icma a kako se 'avru'e kod ravDotcle fluidnih masa bilo u inirovanju. tj. bilo u gjpapju. veIiCina daka se ne mijenja s polofajem te plohe. 2. ' Taj hidrostatski tlak ima dva svojstVa: 1.

= Po + eg .Do zakona promjene hidraulickog tlaka s dubinom dolazimo elementarnim razmatranjem nestlacivog fiuida (sl.E.~_~.!L_ tlak koji djeluje . 3.) . dakle.. za L1 = P 2 .razlikovat ce se oni.r~~u pl!ev~e~_5·!()bi~ vamo hidrostatski tlak u fiuidu Ip rnjestu..jH-+~ 9A1+#dp I " I dp = ftg dz.. ] odnosno ako prijedemo na konacne velicine lL1p = (!g . L1z. . I (2) Izraz pokazuje koji tlak vlada u fiuidu na dubini Llz od povrsine.... L1z·1 Mjerimo Ii. (p + dp) .PI pa mozemo izraziti neki tlak p 2 pomoeu poznat2g tlaka p {) . dG = dA e g =.J'_?:. p ce biti _~ko i~6znati tlak P J = Pm. Prema tome je p apsolutni tlak na tome 3 . 4. na koiu vee djeluje neki tlak Po (recimo atmosferski tlak). tlakove na razlici . ) Z dG dG =dA dZf}g pg(z+dz) dp (promjena tlaka) Slika 3. dA P +.dubine L1z (s1.

__ Obicno oznacuiemo dubinu_od povrsine Liz = h pa jedmillzba (2 ) pre1azi u oblik . Dakako da ne moramo upotrijebiti isti fluid kojega tlak mjerimo. mi se redovno zanimamo za pretlak nad onim koji vlada na povrsini L1p =p .2 m = 1200 mm stupca vode.Po = IJglz. npr. 'Tlak izrazavamo iedinicom koja ie kvocijent sile i povrsine. -----.088 rn = 88 mm stupca zive. Ta se greska najceSce deSava bas kod pretlak_~_p!.81 = 0. tako da tlak u kapljevini odreduiemo iz formule Taj nam izraz dopusta da izrnzimo tlak visinom stupca fiuida. 9. To posebno vrijedi kad na povrsinu tekucine djeluje atmosferski tIak. Vrlo cesto tai pretlak (zbog kratkoce) ne oznacuiemo s L1p. vee naprosto s »P(l. ili stupcem hi = P/(h g = 11 772/13 600 .. Tako ce npr... na dubini h = 1. visinom srupca vode: h. 4 li .81 = ).2 m od povrsine vode tlak iznositi P = eg h = I 000 . nije ispravno.e~~ atmosferskome. dakako. 1. strogo uzevsi. = rle-s zive = 11772/1000 . Pa (= N/m2). Visinu tlaka izrazavamo stupcern fluida.81 = 1. 9.51 m = 151O-mm stupca alkohola. 9. sto.81 . visina tlaka. ili stupcem alkohola h.----- Ip = Po ~h gg·f Premda uvijek postoji (rnakar i neznatan) tlak na povrsini Po.2 = 1] 772 Pa Taj tlak rnozemo izraziti npr. =P/Oag = 11 772/780·9.r S1. 4. naime To je av.

flak Pa atm.Preracunavanje je vrlo jednostavno Tlak atmosfere . LJp . dakle razliku tlakova medu mjernim mjestom i atmosferom.75 x mm stugca Ziv.pokazuje vakuummetar. . upotrebljava se jedinica milibar. p = P. premda ih skraceno zovemo jednostavno tlakom.pretlak p aps. 1 pretlak L1 . U meteorologili.pokazuje manometar P 2 podtlak i1p .kod pretlaka: P > P.LJp Medusobni odnos prikazan je u dijagramu.e~ 10 nun stupca vode.atmosferski tlak 5 ! f .kod podtlaka: P < Pa P = P. !J'nija Jp pod flak It + J I I Ip aps. OznaCimo Ii apso1utni tlak s p. manometarski tlak = apsolutni tlak .n --S ui-bnija PI) a relativni s L1p. Kod visih tlakova upotrebljavamo bar 11 bar = 10SPa 1 bar= 101325 Pa p (j) I}iJp .live (ottitavanjem na zivinu barometru). barometarski Catmosferski) tlak irnat cemo: . tlak aps. flak I I II 01 atm.__ barometarski tlak . to su svi ti tlakovi relativni. a to je 1 mbar = 100 Pa = 0.testo se izrafuva visinom stupca . barometra) pokazuju pretlak s obzirom na atmosferski. Buduci da gotovo svi nasi instruinenti za mjerenje tlaka (osim npr.

biti jednaka i djelovat-CeuteZisru apsolutnom mirovanju i relativnom mirovanju pri translaciji) produktu tlaka Pc» koji vlada u tcZiStu C povrsine i njene plostine ce. u kojoj se nalazi od tensta povrsine u smjeru potopljena veceg tlaka .2. u mirujuci fluid konstantne je povrsina A potpuno o Po x --:_=--=--:=-:::p=konst:::- --------y A Slika 5. a po velicini je jednaka integralu normaIc gleda u suprotnom smjeru Sila Fo konstantnog tlaka Po ce biti jednaka Fa = PoA poviSirie .. te se izraz prikazuje integralom F = --n J A P dA Iz gornjeg izraza slijedi da je sila F paralelna sa pravcem od smjera norma le.. Sile tlaka na ravnu povrsinu Lako se pokaze da jc sila Fh uslijed hidrostatskog tlaka pgh jednaka 6 . Sila tlaka na rayne povrsine Na ravnoj je povrsini jedinicni za silu tlaka na povrsinu vektor normale n stalan po smjeru po velicini. Na slici 5.1. po Hvatiste prikazana gustoce sile Fh ce biti pomaknuto ravnina p. SiIaFh uslijed lineamo promjcnjivog tlaka (kao ~to je slucaj u velicini.

a pomaci Ax i Lly hy hvatista H (sile Fn) u odnosu na teZi~te C su definirani izrazima ._ If.~l./ -- a{2 -~ b{2 1-- a/2 ba3 . ~ ] -- -4 lI'R4 --4 lI'R4 0 A= Rll1' 7 . mjereno u _ravnini u kOjoj se nalazi pomin<!. Izrazi za izracunavanje povrsine su dani u tablici 1. prema slici 5.!. Yc udaljenost teZista C" od slobodne pomine. Geometi:ijsKa ._12 --12 ab3 0 I b{2 A = ab r-. 'I su glavni i centrifugalni moment inercij(t-pomine A u odnosu na.{ YcA I{ '1 (3) Llx = YcA (4) gdje je he dubina na kojoj se nalazi teziste C povrSine A. osi { i kroz teZiSte.Judaljenost OC prema21~~U. polozaja teZista i momenta inercije za uobicajene Tabliea 1..sVojstva ile1cifipOVf~ifia Glavni moment inercije Glavni moment inercije Centralni moment inercije Povrsina 1{~ 1>7'/ 1£.-k 1] i J.

(5) 8 .01647 R4 Za vertikalno uronjenu uronjenu povrsinu ({) ({)=- tt horizontalno povrsinu = 2 -+ ) prerna slici 7 a) vrijedi vc=tic. sro se lako pokazuje s pomocu De zavise od dubine izraza Fh.05488 R4 0.Tablica 1.1"'1 If.'l 4R I----+-----t--t. sto te ce sila Fh se slaze i sa cinjenicom da je hidrostatski tlak u horizontalnoj djelovati u teZistu povrsine.2d) b ab A 2 ----4R 31t 1--- -- ° . R R 31t 0. kao i za slucaj konstantnog tlaka PO-· Mornenti Mx i My siIe hidrostatskog tlaka u odnosu na teZiste C povrsine na kojoj se teziste nalazi. te (3 ) i (4 ).1----.1098 R4 0.3927 R4 '7 ° -----_-- -I -36 I - - ba3 -- ·-(b 72 002 . nastavak t--- Povrsina l{( --_-. a za 0) Yc 00 te su pre rna ravnini konstantan 6x=~y=O.05488 R4 -0.

kao sto prikazuje slika 8 a). . sUa Fo Ce gledati kao na slici.!!_ b) v=o Stika 7. Sila tlaka na povrsinu otvorenog Kod zatvorenog sprerimika u kojem vlada tlak po. Ako u spremniku vlada pretlak.(6) >. a za slueaj podtlaka Ce sila Fa gledati u suprotnom smjeru ad onog na slid 8b)) jer Ce tlak Pa izvana biti yeti ad tlaka Po unutar spre~~i~~ 9 . Slucaj vertikalno i horizontalno uronjene povrsine Kod racunanja siIe na stijenke i poklopce spremnika treba obracunati siIu tlaka s obje strane povrsine. sile konstantnog tlaka Ce se djelomieno pongtiti. a) otvoreni sprernnik b) zatvoreni spremnik pod pretlakom iii podtlakom zatvorenog spremnika Stika 8. te Ce ostati rezultantna sila Fo razmjema manometarskom tlaku u spremniku kao 5tO prikazuje slika 8 b 1. hcA 2 Yc ~ sin 1? -+ 00 a) {} = . razlicit od atmosferskog tlaka pa. Tako bi se kod spremnika otvorenog prema atmosferi sile atmosferskog tlaka izvana i iznutra medusobno ponistile te bi jed ina sila na stijenku bila ona od hidrostatskog tlaka. o Po =-- I~r.

__ <?rl_~ojih je jed~_ atmosferi.Slika 9. te provesti proracun sile kao za otvoreni izmedu stvame fiktivne slobodne povrSine je jednaka visini PMQ. akod mlmosmjernih da je bi se FR Na sila rezultanta ~vrSine.-_ _- fiktivna slobodna povrsina .L. To znaci da se za izracunavanje sile na potpuno potopljene povrsine moze stvarna slobodna povrsina._~_ drugi . a za slueaj podtlaka (PMO<O) ona Ce biti ispod stvame slobodne 10 L i . ....__i Fb rezultantna sila Na rezultantne b) mimosmjerne sile sile Fa i.' _. r:g H c Slika 1 0 Definicija Za slucaj otvorenog spremniku spremnika. ~!_l zatvoren. tada bi raspodjele i sile tlaka spremnika bile jednake.-._ povrSinama se direktno otvore~rema siIe Fo konstantnog tlaka i site Fh hidrostatskog uvodenjem slicj_.-. na slobodnoj u fluidu povrsini...sile_ Na slici 9h) je pretpostavljeno Fb po . .1-.apsolutnoj iznad koje Fo· Za slueaj sila Fo>Fh rezultantna izraeunati slobodne nalazila teZista C. h= PMl2._.rR :r F +F h . Fo = -Fb fiktivne one bi emile spre&:. vladao oba upravo pretlak PMO.-. . na kojoj vlada manometarski tlak PMo.v =D. . Za slueaj jednakih su potpuno potopljene mimosmjernih u fluid moze tlaka.. Odredivanje Ko(L istosmjemihsiIa _sila fn.!_Q_ __ __pri1<~t_:~_~~~p!~~ka._. Udaljenost manometarskog tlaka biti iznad stvame na kojoj vlada atmosferski tlak. sila na strani veCe . bi U h vlada u zatvorenorn koja se nalazi a tada na visini H iznad na jednake C.. Fh 0 a) istosmjerne sile Slika 9. zamijeniti sa fiktivnom slobodnom povrsinorn.. Flll'ezultanta je wan vrijednosti veca je izmedu od sile njili.._ . sprernnik. fiktivne sJobodne na dubini povrsine pretlak PMo=rgh.. tezista povrsine Ako A. Ij .v-:.":'EliZe _ veooj sill.Ako u spremniku vlada pretlak (PMO>O) fIktivna slobodna povrsina ce povrsine. prikazuje polozaj rezultantne sile FR=Fh+FO za slucaj istosmjernih mimosmjernih sila Fo i Fh' D.. tlaka.

velicinom rezultantne masene i za slucaj proracuna sile tlaka u relativnom mirovanju pri 5 razlikom da se dubina h ne mjeri od slobodne povrsine vertikalno prema dolje. Fiktivna slobodna povrsina u mirovanju fluida razliCitih gustoca Sve izlozene formule vrijede translaciji stalnim ubrzanjem.. za slueaj mirovanja dvaju fluida Stika 11.slobodne povrline. I1 . nego u smjeru rezultantne masene sile sile f. - a gravitacija g se zamjenjuje f. Fiktivna slobodna povrlina se moze uvesti razlicitih gustoea prema slici 11.

za kut jednak 9()0 povrsine biti Wzitivne. x) i + cosf.n. y) J + cos(n.)1 + dS rosin. cos (n.dSz--lllogu iIi jednake nuli sto zavisi od kosinu~ kutova 5to ih vektor normale zatvara sa pozitivnim smjerovima koordinatnih osi. se taj vektor i svaki vektor obliku . gledano prema slici 12.---Y b IdS Ii = dSx dS I+ dSy J + as.y bi bila jednaka nuli. Slika 12. 12 !I . y)J x gdje su dSx. x) dS . Sila tlaka na zakrivljene povrsine Sila tlaka na zakrivljenu mirovanju je definirana povrsinu izrazom pofopljenu u nestlacivi fluid u mirovanju ili relativnom pli definira uvjet da (7) gdje je tlak bude okomit na povrsinu S Ii = cos(n. y i z. a projekcije to~ elemen_t_a dS&-_dSy i . Ako je tai l$!!L. . Primjenom izraza"_ (8) __ i razlafuCi silu jednadZbe F na komponente Fx> Fz.ije povrsine dS. 5y pdSx pclSy pdSz (10) -f r. projekcija je nega~a. mllUji od 900 projekcija _p. negativne £rojekcija !. tada komponente... cos (n. Element (9) element povrsine iz smjerova x.(wrsine je pozitivna. z Ako umnozak shvati vektora kao normale i elementarne = <is DOVJ:Sine dS 5to prikazuje razloziti na vektor kao cIS Ii. izraz Fx Fy (7) se moze pisati u obliku tri skaIarne _J s.1. Orijentirani Iz izraza (8) slijedi dS . = -J S. y) cIS]. i :-----l + dS ""-«n. z) k se jedinicni vektor normale na element povrsine dS. :~ = dS . kao moze u slika 12.3. dSJ' dSz projekc. z) dS je uvijek pOZltJvna velicina. cos (n. a ako je taj kut veti ad ~. z~ (8) elementarne osi =(n.

-PoSy I1 FO z Ocito ce (11 ) = na -PoSz negativnim Efojekcijama povrsina sile djelovati (odnosno u obrnuto"-S}I~~k. nuli. povrsina.. F~ sile FO konstantnog (1 0) ~ = -PoSx.)S a ~s<o Z :::0 -c)-Vanjska povrsina S z r Cetvrtifia povrsine'kugle Slika b-) -Pelevina -pevrsine-cilindra.. jet' je pozitivni tlaka su prema izrazu dio p. Primjeri odredivanja projekcija U slu~ju dobije izmedu vrijedi kruga ~ine vektora oblika nonnale eetvrtine kugline pomine. __ok je projekcij~ __ d ~p Sz je oblika luka polukruZnicc i takoder je jednaka nuti jer je u svakoj totlci povrsine kut izmedu vektora normale i osi. proiekcija iz smjera pozitivne osi z ima oblik . 13 .~~~_(povrSin~!9. polukugle 13.. S..!& jednake nuli". Projekcija projekcije zatvorene negativnom dijelu. Kornponente ~.~. i Sz proiekciie negativne zakrivliene povrsine S na koju ilustrira se trazi sila.U gornjcm takoder su izrazu Sx. a mogu biti pozitivne.)" su jednake __ ~_JJ~~. Slika 13 odredivanje projekcija sx. Isto od dvije identicne osi eetvrtine 13~projekciia Sy' Povrlina a' na drugoj Sy povr~ine pozitivna. koja se i p?zitivna je jec je kut toCki manji ill jednak 900. a projekcija Sz je negativna jer vektor vanjske normale s pozitivnim smjerom osi z cirri kut yeti ad 900.n:i~ntnog~· pozitivnim smjerovima osi i na.jednak 90°_:_li_'!_ slid 13c) projekcije Sx i Sy su jednake nuli. 12 navedenih primjera se moZe zakljuciti da su oblika . prema osi slici projiciranjem i za povclinu povclina). jer su projekcije po~~in(l jednake.~_ . pravokutni.. sto je sukladno zakljuccima ~a.prikazuje zakrivljenu povrsinu potopljenu u mirujuci nestlacivi fluid.zatvorcnu -~vcii~~ na ~ijek.>O Sy =0 0rx y z z x \__. ~je~c:_ije jedna~ F1.. ~!.silu uzgona. Sx je jednaka kut izmedu eetvrtini polucilindra nuti jer se sastoji normale gdje je na prednjoj (pozitivna je 'taj kut veo i pozitivnog smjera ad 900 _(negativna _x manji od-9o:' Cetvrtina)..ka. ili jednake nuli. S. Sy i Sz nekih povrsina.1?0lukruga smjera ii i pozitivnog cetvrtinj z u svakoj S7. z ... Siika 1-4. _Po_~!om je _p'rindpu na slici13 b) jednaka nuli.

.. te se sukladno izrazima za silu Fh na slici 5.h y S I{{ y = -pg\Sy = hy hy 'ISyl I{< (13) Ll~ .-· ....i (4) uvazavajuci oznake na slici 14 moze pisati / 'l'J = glavni moment tnetcije (12) /'K._'1I v I .. u izrazirna za pomake hvatista H...z o y I~/ '. -+-.......... Projekcije Sx i Sy su ravne povrsine uronjene u fluid pod kutom z?=9O" (vidjeti sliku 5.).... ako je projekcija Sx negativna i obmuto ." I . ( I ." . = centralni moment inercije S obzirom sile Fx (u Fx gledati izrazi za povrsine s..~- I ' L-/ I ...1 ~ I~ I x -_--'r---t--r-f_..': ': ciJr=hdSZ I I .'/. :"'1 . = -Pey LlJz.. I I 1 '.r. odnosu na teziste CJ je povrsina Sx uzeta s apsolutnorn vrijednoscu . F... _.> Stika 14 Sila tlaka na zaktivljenu Postupak odredivanja komponenti Fx i Fy siie F povrsinu .... I "': _I I I I I I I I .. Analogno slijede komponentu siJe Fy i izrazi za pomak njena hvatista Hy U odnosu na teziste c...~ I I ...... ISyl 14 u [/ . hidrostatskog tlaka Pb uslijed = pgh je analogan postupku odredivanja siIe na ravnu povrsinu..... da projekcija Sx moze biti pozitrvna ili negativna.rl:c_.. Ponovo ce sila u pozitivnom smjeru osi . .. I I . 1_-_.

a da je umnozak h dSz jednak diferencijalu dV obujma V izmedu povrsine S i slobodne povrsine. reiativnog mirovanja pri translatomom gibanju stalnim ubrzanjem. smije se primijeniti postupak s fiktivnom slobodnom povrsinorn. komponenta sile F. S obzirom da je sila Pz jednaka tezini. slijedi da je vertikalna komponenta Pz sile hidrostatskog tlaka na povrsinu S po velicini jednaka tezini fluida koji stane u prostor izmedu povrsine S i slobodne povrsine.l.E!.Izrazi 112) i (13) su valiani liZ pretpostavku da se ishodiSte koordinatnog sustava nalazi na slobodnoj povrSini.5_ miroyanja . dubina h _ mjeri u smjeru rezultirajuceg vektora masene sile f. te bi sila Pz gledala u negativnom smjeru osi z. 1 projekcija Sz bila pozitrvna.. ukupne masene sileo Za slueaj relativ. za izracunavanje komponenti sile hidrostatskog tlaka za slueaj apsolutnog . prema slid 14.. kutnom brzinom.rotaciji konstantnom . a vrijednost gravitacije _8_ se zamjcnjuje s _~solutnom vrijednoscu f . U tom se slueaju. projekcija SI i Sy.. gdje je projekcija Sr. a s druge strane s atmosferom. odnosno da se dubine h~ j hy na kojima se nalaze teZista i <. sila konstantnog atmosferskog tlaka izvana se obracunava tako da se proracun sila vrsi s pretlakom. Komponenta Fz sile hidrostatskog tlaka se odreduje iz izraza ex r.mirovanja pod djelov~njem gravitacije.L. 15 . Uzimajuci da su gustoca fluida gravitacija g konstantne velicine. pg~!dV = -pg J v dV -pgV (14) prema slici 14. sila tlaka na zakrivljenu povrsinu se Odreduje_ d~ektnim integriranjem izraza (7). bi gledala u pozitivnom smjeru osi z . ocito ce prolaziti tezistem volumena V... te se moze pisati da je (15) Tako bi za povrsinu S prema slici 14. Naravno da izrazi ( 12 li 13lJ_(_1S. negativna. Za primjcr povrsine prema slici 13 c). Ako je zakrivljena povrsina s jedne strane u dodiru s fluidom. vrijcde i za sluea.. mjere od slobodne povrSine. =- Js.. Predznak komponente sile Pz ovisi 0 predznaku projekcije Sz. Ako je zakrivljena povrsina potpuno uronjena u fluid..

£!!!. smjerom od _!oCke 2 do tIak.manometarski shematski i B dviju posuda.pgh I bi manometarski (17) a negativni . vlada atmosferski tlak Pa> a u tockama 2 i 2' su tlakovi jednaki. Ocito je gustoca Al veca od gustoce p.~lak.bio Pozitivni .~osfer. prikazuje hidrostatski Shematski prikaz u obliku mjerenja U cijevi tlaka za mjerenje tlaka u tocki A manometar posude. (16) 1 do toCke 2' meta a promjena smjeru tIaka masene s pozitivnim sileo Razlika predmak9m. tlak se naziva pretlak. prema s negativnim i . Slika 15. Shematski priJcaz diferencijalnog manornerra 16 u .. jer je smjer puta suprotan tlaka se naziva manometarskim tlakom.. Principi mjerenja tlaka. ubrzanja i kutne brzine S pomocu rotacije..1.§kog _predznakom.. toCke A apsolutnog jednadibi jer se . prema slici 15. tlaka se nazivaju maflometrirna.4. U tocki 1. ow ubrzanja kojib i kutne brzine na se rad zasniva su hidrostatski ili tekucinski Ir • " h AI Slika 15. tj. (16) z. IPA = Pa gdje je poklapa promjena sa + Poghotlaka ad masene ~ tocke sile. Tako IpMA Slika 16 = PA .Pa = Pogho . ispunjene fluidom gustoce p koji se ne mijesa s fluid om gustoce Po. tocki 1 kojem S pomocu jednadibe sve promjene ravnoteze se moze izraziti tlak u tocki A kao tlak u se dodaju tlaka iduci od tocke 1 do tocke A. prikazuje diferencijalni manometar za mjerenje razlike tlakova u tockama A Slika 16. osnovnoj jednadzbe Instrumenti jednadzbi ravnoteze za mjerenje ravnoteze se more objasniti princip mjerenja a manometri tlaka.

tako d... a) ..L~jedi odnosno prema a ~~x ~ Za verziju Zbog ubrzanja -LT2 akcelerometra kraja 2XI = ---1: g slici (19) kraju povrsina cijevi je mjeri a pretlak PM . Ako manometru stalan. horizontalnim ubrzanjem moze posluziti za mjerenje Pa I a . pri cemu u tahometru (21) pri cemu povrsine je pretpostavljeno unutar da je d < <R. tekucine promjenom u otvorenom pretlak kraku nalaze u istoj horizontalnoj odnosno ravnini a= PM pL PM = paL. na ista.. Prikaz principa mjerenja sila ubrzanja ga ani pravac slobodne p_ovrsine s m(ll!enih i trokuta sto i krakom U cijevi na slid 17. koji se giba stalnim tog ubrzanja. da se moze zane mariti zakrivljenost slobodne cjevcice promjera 17 . hI i hzManometar oblika U cijevi.slienost horiwntalom trokuta _~ b) 17.. PB' na temelju poznatih gustoca a izmjerenih prema slici visina 17. (20) kutna ~ brzina u rotacije je prikazan d. na koji slici se 18. kapljevina te vrijedi za visinu h. Postavljanjem jednadzbe ravnoteze B. 17 b) se na zatvorenom polozaj tekucine u se manometar tada vrijedi i slobodna zatvorenog se mijenja manometra PM.. ~ L a) Slika GledajuCi _. a) ho. Princip stanju Pri rada tahometra konstantnom se prosjecno kojim se mjeri nalazi (j) mirovanja se tekucina u istoj horizontalnoj brzinom se podize ravnini u svim krakovima cjevcici tahometra nalaze ostaje promjera rotaciji kutnom spusta krakovirna promjera fluida udaljenosti R od osi rotacije kapljevina na visinu hlo a u centralnoj kolieina D. od tocke a A gustoca do tocke PJ je ocito veta od i Pl.Ponovo gustoca je Pl uvjet oblika da se tekucine u manometru ne mijesaju. U ... slijedi jednadzba manometra ( 18) iz koje se lako odredi razlika tlaka PA _..

. ~ ~:2I 1 (23) Kombinacijom izraza (21). na temelju kojeg se izracunava kutna brzina o: 18 .ika18. _ ho=h+W Iz jednadzbe 4g T D )2 (22) slobodne povrsine slijedi Iho + h. .····-··-··-i···~····---" w=O ~ R "'------oduzeti volumen Si. promjera D.. w .---~~~~.--. ._~ . stavi stap s kazaljkom s pomocu koje se ocita pomak h. \\ . cD «=konst. Prikaz principa rada tahometra Veza medu visinama h i ho je dana izrazom h = H2( 4'Q CO'R2 tj. (22) i (23) slijedi izraz za kutnu brzinu OJ u funkciji pomaka h. . i d Dj . . .--------- 2g 1 +2 d (D}2 R2 __ _!_ D2 8 Jh (24) Obicno se tahometar izvodi tako da se u srednju cjevcicu...d dodani volumen . ..-.. ...

i drugih barometara (npT.1.mjerenje apsolutnog tlaka Apsolutni tlak atmosfere . tlak Paz morat ce u cijevi na isto.• Sastoii se od staldene na vrhu zatvorene ClJeVl. aneroidi).~ 19 .1. razini vladati isti tlak. koji. kod normalne temperature tako malen da gamozemo zanemariti.!_ezina stupea kapljevine u cijevi. a tlak zasicenja zivinih para je. koja je donjim (otvorenim) krajem uronjena u kapljevinu izlozenu atmosferskom tlakuJ!x_ U -=- I I I I I Slika 19 Princip barometra Iscrpemo Ii iz cijevi say zrak. Ima. osnovi. Barometar ._ barometarski tlak ~i<:. izgleda kao na slici 19._ri~<? _?~!·ometrom.. Ti su baromerri zbog_ toga vrlo toeni. dakako. I 11 II II II II :~I" ~ . To [e maksimalna visina do koje ce se kapljevina uspeti u cijevi.4._ kojemu drzi ravnotezu. eg ] Za barometre se redovno upotrebljava Ztva jer je njezina gustoea tako velika da cijev moze biti kratka. Buduci da na slobodnu povrsinu kapljevine djeluje atmosferski. popet ce se kapljevina u nio] do stanovite visine jer su u cijevi ostale sarno pare kapljevine.__!L IPa h.

u objema ograncima razlicite tlakove na slobodnim povrsinarna kapljevine.princip zidarske vage Imamo Ii. I I I I I I I I I I I I horfront Slika 21 Zidarska vaga 20 • I I I I I I I I . ukoliko se tekucina ne krece.0 isti tlak u tekucini. kao kod spojenih posuda na slid 20. Spojne posude . Princip spojnih posuda U tocki J\. P2)!gg·1 (24) Razlika medu objema razinama jednaka je razlici tlacnih vrsina na povrsinarna.5. sto nam je poznato 1Z svakodnevne prakse (npr.1. na povoljno odabranom horizontu 0 _. p 2 = PI (npr. Iz formule (24) opazamo da ce pri iednakim tlakovima na povrsine. tj. 21 ). PI i P2' to mora biti. visine u oba kraka biti jednake. Slika 20.I tlak je a U tocki N Buduci da mora biti PM = PN' E- to je: hI = h = (Pt _. Pa = atmosferski tlak). zidarska »vaga« _.

Stupac atmosfere koji se uzdize povrh ZemIjine povrsine pritisce na nju tlakom koii zovemo atmosferskim tlakom. u kojoj vlada konstantna temperatura ad .razlikuju).(. ona kod koie se mijenja po zakonu politrope. nad kojom se proteZe gotovo 15ezr80l8 eksosfera (i tu se poda<. He) n':l . izlazi (2) H=odnosno H RTo CPo (Il- 1 )/n f p p-lIn dp .1.pm ski se do visine do gotovo 400 km ionosfera. . politropska atmosfera. . u kojoj temperatura pada s visinom. Iznad troposfere do oko 80 Ian visine pru.p Kombinacijom dobivamo V e~' s jednadzbom stanja plina lIe = = lIe = RT/p 1 (Polp)l/n ~To = RToP ~_~ o Po~ (2) gdje su Po iTo vrijednosti na povrsini Zernlje (H = 0).To 21 (4) .i i nazivi. Ravnoteza atmosfere Atmosferom nazivamo plinoviti plast oko planeta. Do oko 11 kID (na polovima 8.L)n-:l) Po (3) Odatle rnozerno proracunati promjenu tlaka s visinom _p_ Po = (1 _ ~nR I . Nad stratosfer.5 °c. e P v= ll pIeR = konsr. Uvrstimo Ii izraz u (1) te integriramo od 0 do H.I g [1.. troposfera.za se stratosfe'ra. a napose oko Zemlje.56. Stvarnosti se naivise nribliZava tzv.5. = __ n RTo n·. odnosno od Po do p. Zemaljska se atmosfera proteze do pribIizno 400 km visine Cpodaci se dosta razlikuju). KoIiko je iz sadasnjih istrazivanja poznato. Proucavat cerno sarno troposferu (do ~ 11 km visine). ti. - P. dakle l_(PO)l/lll -e. Tlak se pri tome rnijenja U ovisnosti 0 visini (1) (Zriak minus zatosto s porastomdffpada dp). a ne ekvatoru 17 km) proteZe se av. Za dva stanja (s indeksom »0« i bez njega) bit ce.6.

.. J V ~ ~ ~ 8 0.. a da ne govorimo 0 temperaturi. r-. kola je odredena ovim velicinama na Zemljinoj povrsini: .>:: ~ .tlak. k... u svim se formulama susrecemo s tim temperatumim gradijentorn. ~ 960 . 1070 mbar....8 0. To na povrsini Zemlje.() '0 f 0.0 ~ 1. bar ~..4 0. '0 20 ... Vee se barometarski tlak koleba za oko 5% (ti.. lCAO-atmosfera (International Civil Aviation Organization).....I)/(nR) I (8) Kako vidimo. standardna atmosfera.. To [e danas tzv...2 p. Zato je dogovomo usvojena.225 kg/m3• Siika 1" prikazuje promjenu tih (i drugih) velicina s visinom.6 ... ~ .. ~...0 f 280 26fJ '-20 ..gradijent temperature dT/dB (po opazanjinia) = -6. 1.temperatura to = 15°C = 288 K . ti..odnosno promjenu gustoce s visinom (10 e = (1 _ nnR I ..-: " '"~ ~ ..- " ! 1 "i / j 160 140 cn2/s 120 100 80 '0 I V 1 I C) 60 ~ • o 10 1112 14 I . <.gustoes eo = 1.5 Kfkm -. 2'0 220· 200 ~ -80 -100 0... . 16 18km 0 TROPOSFERA STRATOSFERA Slika 1 Promjene fizikalnih velicina s visinom 22 ..' 0. na povrsini mora) od p.. gdje treba komparirati performance letielica.6 ~ Q.dobivamo T=To-g·H Temperaturni n-l nR' (7) je gradijent.2 r.. linearan pa iznosi: IdTldH = -g (n .: :---.. osobito za potrebe zrakoplovstva... flo. dakle. 300 t3 0 . Qo X. Hg) To = n~l (5) Promjenu temperature s tlakom proracunavamo jednadZbe stania n-l opet iz [ednadzbe politrope (6) i TIT 0 Uvrstimo li taj izraz u (3) (PIp 0)-n- .. prijaSnja CINA-atmosfera (Commission Internationale de Navigation Aerienne). internacionalna standardna atmosfera.i!.. a osim toga i s vrijednostima Po.. Te su vrijednosti ovisne o meteoroloskirn prilikama....t.. Po = 1013 m bar 1 mbar = 1hPa = hektopaskal ..

~._----------.H\2 31 + HJ 20-H 20 + H pa se u stratosferi racunaiu eH/eO = Povrh H = 11 Ian vlada t = konst. te razna zbivanja i poiave u njoj.. (kml H f ..( ..235. 180r----r---. Zbivanja i pojave u atmosferi .U troposferi (do H ~ 11 km) mijenjaju se vriiednosti lCAO-atmosfere lama ( 4 )..unia I / 1fXJ 10-7 1frS I(m) 1O-J 10-' 1 10 p(bor) (/-sJobcdri put mcI~ulaJ Slika 2.I tr. ( 5 ) i ( 6 ) uz koeficijent politrope n = 1.5 H °C b ar PH' = = 1 013 25 (288 .31 ~.255 288 1 2255 (288 - ~ gustocu eH' 6.225 288 k/ 3 gm Aproksimativne formule za odnos tlakova i gustoca glase: PH/PO = .-T"t7--~__r_--__r___T__.0): Na slid 2...5 H)4.5°C vrijednosti po zakonima izoterme (n = 1. = -56. prikazana su svojstva atmosfere do visine od 180 km. Uz uvrstenie visine H u km dobivamo empirijske formule za: temperaturu tlak tH po formu- = 15 - 6.5 H)5.

h povrsine A. t". '_ Ys "\..1 .A Ys fydA A (A) 1 Zs =- I zdA A (A) A= A 1 gdje je plostina povrsine jednaka: (A) fdA "-. i 1..I ! x: . j . J' ..~~"~ r . k 0 d tan k e zice.. Kako se definira teziSte plohe (teziste povrsine)1 Za homogenu plocu ravnomjerne gustoce (p dimenzija ( 0 « b. .. npr. .. Kako se definira teziste linije? " I"" A k 0 su poprecne dirnenzii nje Ia mnogo manje 0 d d uijme (b.) = konst. unenzije polozaja tezisra S svodi se na odredivanje geometrijskog sredista linije duljine I..) "0 0 A" " 0 d recrvanje Koordinate tezista S(x' s ' Ys . h «: 1 )."ZS)l mlJe 1 su: o "" f xdl 1 (1) 2 ..... zadatak odredivanja koordinata tezista S svodi se na odredivanje geometrijskog sredista Koordinate rezista povrsine A su: xs =..' I V . ) cijaje debljina 0 znatno manja od drugih dviju ).. (slika 3. »->: _..2. I '~' I ~_"O""---Xs- Y Slika 2 3.. (slika 2...

. 1 vnje diI da . 1 tije u P = konst moze se pisati -'. 4. (slika 4.) skupa sila (ovdje je to Gm oko proizvoljne tocke (ovdje je to ishodiste koordinatnog sustavate 0) jednak zbroju momenata svhih sila koje cine tu rezultantu. Kako se primjenjuje Varignonov teorem za odredivanje te. G = m g te s I" diI: IJe m te ako se radi o . Kako se radi 0 nepromjenj ivosti ubrzanja sile teze za prornatrano = g) ..~-----1'... 0 = dm g ..1 Zs 0) fydl = . .1 Ys . ovdje je to iskazano putem integrala . dm=pdV te se mogu . I / t-- Slika 3 . nje . izracunati m =pV skalame projekcije radij-vektora polozaja tezista: 3 .. h omo&enom ..f zdl 1 (l) 1= 1 J dl (l) gdje je duljina linije: z d/..zista tijela? r~xG= JFxdG Prerna momentnom pravilu iii Varignonovom teorernu opcenito vrijedi sto je upravo poopceni Varignonov teorem koji govori daje staticki moment (G) rezultente . I s-.

Z = h sl ijed i h =L 4 .Xs = - 1 V (v) J xdV Ys =v 1 (v) f ydV Zs =- zdV V (v) 1 f gdjeje V= [dV (v) obujam tijela r~In y Slika4 5.) b Slika 5 . Kako se odreduje teiiste trokuta? Neka se odredi teziste povrsine omedene koordinatnim osima i padajucirn pravcem koji ih presijeca te oblikuje trokut sirine b i visine h (slika 5.' Jednadzba se pravca rnoze 0 d re diti IZopce Je d na dzb e: z ItI Z te poznatih koordinata dvije tocke pravca = Ky + L Za Y = 0 .

+h h b' v b Slika6.z = 0 slijedi 0 = Ka +h tj h a K=--!!.Za y =b ..Jb hy2 2 0 Ys ="3 10 1°h dAzs=-J1~1(h zs=-lzdA=-[_i --y+h A (.) y tezista S plohe A Z=_····--l.--y+h prornjenjive visme ZSi _ cijeje teziste na koordinatama YSd - dy YSd Y+ a 2 = y+- dy 2 i =- hd 2 tezista su: Koordinate Ys Ys = -/1 ~YSddA = -/1 ~(h ---y+h A'o AD b )( y+-dY) dy 2 1 = -/ ~YSddA = -/1 ~(h --y+h A'o AD b )( y+-dY) dy 2 to diferencijalna velicina Velicina se dydyu racunu tezista zanemaruje jerje b ( --y h bh 3b drugog reda Ys 2 h =-/ ~( --y 2 +hy) dy=-2 bh 0 b 3 +. a z=--y+h Jednadzbe je pravca: Povrsina je trokuta A= bh 2 1 Ys =- fydA (A) potrebno je prikladno Kako je ope en ita formula za odredivanje koordinate definirati diferencijal plohe cIA (slika 6.5 .z. A02 Ao 2 b )(h --y+h b ) dy . U tu se svrhu moze uzeti diferencijalno uski uspravni pojas sirine dy koji se moze prornatrati kao pravokutnik __ h hd .

.' vrlo mala velicina luka je smjesteno C< rnoze ell se racunati duzina duijine r dq. I I \..' Teziste Sd ovog diferencijalnog na samoj sredini diferencijala kruznog 1= (rdq..Zs = _1 (!!_y3 bh 3b2' _2h 2 2b y2 + h2y)b ' o = h(~ _.'= 2r a Duljina je kruznog luka: 6 L . Slika 8 Kak oje dq.) __I / I dl r ... Kako se odreduje teziste kruznog luka? Potrebnoje odrediti teziste kruznog luka polurnjera r s vrsnim kutom 2a (slika 7..'tj luka ell = r dq. I ' ...) r lS Slika 7 1 = Jell Duljina kruznog luka je: -" Potrebno je definirati diferencijal " ell (slika 8.....~ + 3 2 1) h zs=3 6..

.1 :! 2 7 .. (slika 10..> vrlo mala velicina moze se cIA racunati kao trokut visine r S katetom r dq....(.-0:).I yell 1.) dq. Koor di mate tezbta su: Ys =-lydA= Ail 1~ A -'" I (rSd cos q.»-r dq.Apscisaje . = .> S rSd =-.:" 2dq.Potrebnoje definirati diferencijal cIA .>=-r 2[ 0:.> .] = r :2 0: I:! 1 I 2.> 1.) r Slika 9 A= Povrsina kruznog isjeckaje: Kako je " JdA -co .: a 1~ 1 ~( .' -" ys =--·r sin 0: Q:' '~- 0:=- st ys =-r=7f 1 2r 7f Za slucaj polukruga 2 koordinata tezista iznosi 2 7.. _. Kako se odreduje teziste kruznog isiecka? Potrebno je odrediti teziste kruznog isjecka polumjera r s vrsnim kutom 20: (stika 9. Ys tezista: = ..>tj r 1 dA= -r 2 1 d~= -r 2 2 dq..:" 2 ct.Udaljenostje tezista dove diferencijalne povrsine 3 mjereno od A=-Ir 2r ishodista koordinatnog sustava 1 '! 1 - Povrsina kruznog isjecka iznosi: 2.>rdq.I r cos q..>=-r '! dq..

po definiciji.. kako je vidljivo i na slici biti i pozitivne i negativne Velicina ciA. Sto je to staticki moment povrsine i koji algebarski Staticki moment povrsine (A) predznak moze imati? (ravnel) (slika 11. r3 r2a =---r 3a 2sina COSq. NE rnoze biti negativna.IydA oko osi r: (A) ..z) definiran je integralom: Sy = rzdA oko osi y: Sz = ... Slika 10 8.Ys =_1_.. -=a (2':...!_ al'(cosq. s )' Slika II Staticki moment povrsine temeljem gomje definicije moze biti algebarski pozitivna iii negativna velicina. 8 li . Ovo je vidljivo i u samoj postavci integrala jer varijable kako z take i y mogu.) koja Iezi npr u ravnini (y. ~----.)~r2dq.=.':t::itp 2 3a:a' Ys Ys a=N Za slucaj polukruga =·--r=-· 3N 2 21 4r ~ 2 koordinata tezista iznosi r L .

~II~ II (/) ...N ru: 0' ~.i "'I EI 1-1 -!:::IN II IV D 0' .Y ~I ------ ..I::: -II tj 01 z: v: N 21 ':)1 j ~i o. - ~It-: <E 'l II -r: 11 N <1J U C .:::: --_ II M . tn: .N :::J L ...

...:I~ II >.~ ... Sz . N Gi I\J.l .... :.'U :I~ -?i . " "" o v.. OJI -¥[ 01 ~i ~I I.....

.... rr: " zc rr-.::l :. / X) II i1J1...Y! rc <Ii v» C' ~N' :..: m: '.U . .. .' W.. w "0(..a c ::../x II z ."_ 1 c. '<fl '-::ll I ~ ! I ~i l_ .I -Q ('11 M :z 0lIM '" - 11 d± .L L! ::l j / .....' Oi! _Qi ~i ~Ii I WI' i g1j: _y... :.:' ..)1 ~ I(~ "II N -_. ..I II .-±: >U ~ I (~ ii '1 z _'l: -"..:..

--._ I.('1 '" ("".l C-j . I II ('11 M II ! fiji 0 CD ~I <n :':::1° (. II II II Z zr: 'I ~. :10 01 I ~.:: c >Ill 0 o. C' + ~ <::: II + 0J '-' s IN L I . '0 Q) E (~ 1 co r9. JO ~. 1'7 II I :. > L.

0 d re diti It! k oor dimate tezista' V'v S(xs.Ys. .00 1. D·imenzije na s I·· su d ane u lei Slika 12 .40 3. 2 1 3 l' .0 3.'" y V ...75 5.60 1..00 2.00 0.6 + 0. V 2-1 £.j. zS=O.60 3.2) Koordinate tezista S temelja u pravokutnom koordinatnom sustavu su: = 3 tfXSiV.8 (2 16+0. Si 2 22.zs) . .00 0. Y5 Z 5 = 1. ·.2 22. y .75 3..00 zSi.6+5 3.2S3m = _.8 2.m3 16.m 1.1 16 +2.m 1. .V ..8 . Pretpostavke i postupak: Temelj se smatra homogenim tijelom te se odredivanje tezista svodi na odredivanje geometrijskog sredista njegovog obujma . Xs = 2.916m 13 .224 1 3 m 1· .40 1 2 3 I Xs L I 1 V 3.6 xSi..m YSi.Promatraju se pojedini sastavni dijelovi temelja.00 I = 1 22.6+ 1 3.J ' .2).PRIMJER IZRACUNA TEZIST A SLOZENIH PRIZMA TICNIH TIJELA: Za betonski temelj stroja za d an prema metrima . SIlei 12 . oznaceni na slici Obujam i koordinate tezista dijelova su: 1 Vi.(. '" Z 51 V = -22 8 (1 16 + 1 3..2) 5 .

) a Slika 13. h 2 +h A= Povrsina ispod paraboleje: Potrebno je definirati diferencijal .. +L te poznatih koordinata Za v=o ~ dvije tocke parabole n=: z-h - slijedi 1--L 2 Za y= a.fdA o cIA.PRIMJER IZRACUNA RAVNINSKE PLOHE OMEDENE PARABOLOM: Potrebno je odrediti teziste povrsine ornedene koordinatnim osima i parabolom II. z = 0 slijedi 0= Ka +h tj Jednadzbeje parabole Z=-2Y a a. hd Kako je dy vrlo mala velic ina rnoze se dA racunati kao pravokutnik visine i sirine dy cije je teziste na hd polovici visine tj 2 14 r I I' .) ~--~~--~---~ y a Slika 14.. Jednadzbe se parabole moze odrediti iz opce jednadzbe: z == I('l/i. reda cije je tjeme na osi z (slika 13. (slika 14..

yc ~ = -·a 8 3 Zs = . ) 1~ Ys =-lyciA= Ao Zanemarivanje 1' h -I?( -_.h hd = -2""Y Sa slike je vidljivo da je a :2 +h te slijedi: ciA= ( --:2 h Y :2+h ) dy a Povrsina ispod parabole je: ) h ha 2 A = ~( -') h y :l + h.4 h a \ Sa Zr=- (!!_..--'--- a Slika 15 I . 4 Y 5_ 2h:2 3a y :l + h:l JQ _ 3h (]__ _ ~ + ~) Y 0 .+ ha = -ha J o a 3:l 0 3 3 Koordinate teiista su: (sIika 15. Ys=-I 3~ ( 2ha 0 --2Y h 3 a +hydy=) 3 2ha ( --2Y h 4 4a +2 hy :2 JQ o..._2_ s ..-2 Y :2 a + h ) dy Zs 3 h = -J'?( --4 4ha 0 2 a Y- 4 -2 2h:2:2 :lJ Y + h dy a 3 z .. a:l diferencijalnih velicina drugog reda je slicno kao kod izracuna tezista trokuta . ~ V ~..IzdA = -1.ciA A0 A02 1~ 1 ~hd Zs = -1'?1( JAo 2 h -2 a Y :2 + h )( h .4 1S 1S 1S 2h ~ S 15 I j I .y A0 :l +h ) ydy . -:2 Y 3 + hy )Q = .. dy = ( -..

odrediti koordinate tezista.c2---. f . v SIika 16.YSi~ _ .-~ _ i-l L.xSi - 1 2 3 a -- 2 a I YSi - I ZSi I a 2 2 o -- a2n 4 2 - o 3 - 4a 4a a 3 In 0 371 - a2 a Plostina je sastavljene povrsine: A =L~ i.54 em 2 .--a--. Xs == 2.XSij~ i-l 3 = a 2 3 2 2 ~(6+n) 4 a 2 = --- 8a 3(6+n) Ys ..-3n 4 4a a2n 10a Uvrstenjem numerickih vrijednosti izracuna se: A = 228. Koordinate tezista sastavljene povrsine: Xs =- 1 a _ a 0 __ a +a A 2 A 3 L. ako je zadano: a = 10 em..l 3 =a 2 +--+--= -(6+n) 4 a2n a2 a2 4 2..917 em Ys = 3.3(6+n) -(6+n) 4 2a 2 +.646 em Zs = 2-188 em 16 l.PRIMJER IZRACUNA TESISTA SLOZENIH RAVNINSKIH PLOHA: Za sastavljenu povrsinu zadanu prema slid 16. Plostine dijelova povrsina i koordinate njihovih tezista su: I I I Ai I .

916 39. =~ ~ZsJi Zs = 18+15 39.96 _1 em Si i - -1 ~Y tl· 1- 1 [12. Treba odrediti koordinate tezista S.. ako su dimenzije na slici u centimetrima Slika 17 DuIjina zice (Iinije): 1 = :L.27] Ys = 6.5 39.32 em '" x 1 £. Koordinate tezista S Iinije I su: xs- 1 1>-1 1 5 Si i - 1 [-6 174 .27] xs Y s = 5.27 = 174.05 + 39.32 [15 30+30 z .li i-l 5 = 48 + 30 + 18 + 39..05] 9.PRIMJER IZRACUNA TESISTA SLOZENIH RAVNINSKIH LINDA: Homogena fica savijena je u obliku prema slici 17.05+15.916 174.385 em = 17~. 32 48+18 30+9 18+15.04 em 17 .32 39.

Koji algebarski Centrifugalni i moment predznak moze imati centrifugalni moment tromosti rayne povrsine? tromosti rayne povrsine rnoze biti i POZIT IVAN i NEGA TIV AN! I 18 L. Koji algebarski predznak moze imati aksijalni moment tromosti rayne povrsine? Aksijalni moment tromosti rayne povrsine moze biti sarno POZITIV AN! 1)' = Ovo je iz razloga sto u integralima moze biti negativan. Sto je to polarni moment tromosti rayne povrsine? Polarni moment tromosti rayne povrsine detiniran je integralom oko osi neke tocke.) . . = oko osi y Iz (A) 2 dA Ix oko osi z: = Jy dA (Ay Slika 18 10. npr. = J y dA diferencijal povrsine dA po definicijidA te su stoga uvijek pozitivne ne . 2 ' 2 (A) i CAy bilo y bilo r su u kvadratu II. S (ovdje ujedno i ishodiste koordinatnog sustava y. Sto je to centrifugalni Centrifugalni iIi devijacijski moment tromosti rayne povrsine? moment tromosti rayne povrsine definiran je integralom 1yx =IY oko dviju osi koordinatnog sustavav. 2 i.z): 12.z: (A) zdA 13.MOMENTI TROMOSTI 9. Kako se definira aksijalni moment tromosti rayne povrsine? Aksijalni moment tromosti rayne povrsine definiran je integralom (slika 18. dok udaljenosti J z dA t.

Kako se odreduju glavni momenti tromosti? Glavni momenti trornosti presjeka s obzirorn na glavne osi presjeka su: 1= = 11.2) trornosti presjeka: y. CPo osi dovedu u 15. + 12 sin 'Pl . 14.z iii su pak obje ujedno i (A) 1) kada je bilo koja od osi koordinatnog OSI SIMETRIJE toga lika 2) kada se rotacijom koordinatnog sustava yOz za kut poziciju te postanu GLAVNE OSI TROMOSTI 1 i 2. tada su momenti tromosti za koordinatne osi ( zarotirane za kut cP I u odnosu na glavne osi (1. z ) koje su 1y - = 11 cos 3 e.z 1)« smjestenog u TEZISTU LIKA: = Jy zdA bit ce jednak nistici u dva slu~p: sustavar. Kada je centrifugalni Centrifugalni iIi devijacijski moment tromosti jednak nistici? moment tromosti rayne povrsine oko dviju osi koordinatnog sustavay.lnin = 13. 3 = 11+ 12 11.112 = 0 Ako su poznati glavni momenti trornosti presjeka.12 + cos 2'Pl 2 2 19 .1% = Jy zdA euvijek pozitivan. Ovoje iz razloga 5tOu integralu (A) diferencijal povrsine ciA po definicijidAj dok udaljenosti biloy bilo z mogu biti bilo pozitivne bilo negativne.

zapravo I yz CPo. Kako se odreduje kut glavnih osi momenata tromosti? Rotacijom osi presjeka za kut funkcije presjeka .16. I )' i 1 poprirnaju ekstremne vrijednosti kod kojeg je uvjet ekstrema =0 Z - odredene su glavne osi presjeka 1 i 2 te gJavni momenti tromosti Kut se CPo moze odrediti iz: tan2po =-~ -2 1 1)'-lz gdje kut (Po odreduje glavnu os I presjeka. mjereno od osi s obzirom na koju je moment trornosti veci po algebarskoj vrijednosti 20 .. dl Y /drp = 0 .

z smjestenog u tesistu lika: I I I I I I I 21 .I I I I I I I -Oi d Momenti tromosti nekih ravnih likova Momenti tromosti i momenti otpora ravnog lika za osi koordinatnog sustava y.

M ~ ~ I 03 M~ ~. <:..._. (03 ~ 1'0 " M - M ~ ~ ..9.: . . .... Bt:'" Bt:.._.. 1'0 r..I 0 C M\j s 1'0 ~I~ II II II II \j II '" .._.._.'"' .~ II II ...._._ '"0 ~ c o ... C <:...Q r-< II til -.::t.. M IN ~ r-< .. <:3 I -e- ~ .. ~ 03 I(¥) ~ ._... "'''' ~ ~ .. <:...~ II II '0 -r Q 03 (¥) ... ~ '" ~'" ~+ <r ~.-< o '" .... :2 '"I" 03 .... .. II '"' Bt:.'" II + 0J <'< .-a .... ... ~""I-cM .. II ""-< .. o o S . . II II ""-< =..c.'" :::' .-< ~ ++ ..I .....' '" .: ... M ~ II ~IN ~r. .. :::t! hi:) II '0 :::t! '0 ~I" ]I~ .. II ..~I II . o ~ . II ... o II II -'"' . " ~ (¥) ..(:1._. ~ ._... Bt:..... ._.._.. ~'" II ..IN .. Bt:'" 03 " r-< V V M II II .. ~ r... II I""'~" I II I I Bt:.~ I M~I~ " .. Bt:.... "'''' ~ til + II Bt:'" ~I~ '0 .=... = . M .._.. II Bt:'" "" .I o c. Bt:'" . 0 1'0 (¥) ~+ ~ =r ~..::t.Q II 1 1'0 (¥) . II =... = ~ I'T M eJ) >r/1 . ~ ~ I ~ II ""-< =. 0J 0J N '" -II II oo '" ell o c ... M~ II ~N '"I" " a 0..I . " ._.... II Bt:..._. "' .....IN II \j r-< M~IN .. " =.:: I II II =... tn 03 M~I M ~ + + ~ II " ... I hi:) '0 ~ II ......-< 0" tn " ~I'0 . (¥) II ""-< (:1. ..~ <:. ~ 03 -. C <:...~ ID <Q' ID Bt:'" ~ ID .: .... ~ I(¥) 03 II I" " II Bt:. .. Bt:'"' .... \j r-< ~ Bt: ...I r/1 . .. II Bt:. . r/1 ~ ~ ..._.~ • I M~ ....... M ~ '0 ~ M . (11 '" 0 (11 tl. .-<~ S o S .. ~'" ~ to) I <:3fl 11" II Bt:. ~ ~IOO ~" .. M~ ~IN . S ~ II II I II I I I I I I I I I I I I I i I I .~ e ._.... II ell 0 = '" .. -e- " <:3 I -----. M~ '" M~ II M '" tnloo II ~ .II ~ II " ~ .. 03 " =. II Bt:'" Bt:'" .

~ «) II ~ Q) 0..'" + ~ II ~ -e~ I -e'-.. II "'" .. '-..'"~ M 00 M 0J 0 ""../ I ~~.j 2 '" 0 .'" ""I~ ~~ II ~ " ('q ~ 00 0\ 0 ~~ 0 II "". <D l.... "" M s..j ... ~ ---.-.----./ II II ~I~ ~ II ~ 0J I ~'" ..::: -':') .~ Q) ~ ~ «)~ . ...-2 c. «) . .s. ~ II + ~ t. ~ '" N ..~ ~l~ I ~ + ("q N ~ ~ ~ ~... \3 r~ <r \3 ._-~._S! I -':J ..'" "\ I .(I II ~.1 01 \3 . .. "'~ II N ~ ~ II c. ~ 00 0 0\ 0· 0· 001J:i I ~ 100 /------.~.' ~...- ~ ~IOO II 00 0\ 0 0" ~ ._ ~~ '" ~ II + ~ + ~ ~ ~ I ~ "". '""'" "'" =. . s..(I ~ ("'l. c....f ..-~ 100 ~ II "'" =.j >_..

000 1.0000 0.5343=5. 323 em 24 1j I .5343 -1 2?£" .5984 -0.5343 5.6366 - 2. 1._).2350 -0. em YSi em ZSi.. .3233 -0.em "2 YSl' em ZSi.8233 cm ' P loshna povrsme presje ka A=4--~ Koordinate tezista sastavljenog lika su =9-3.4657 = r.4657 ------- 2 9-1.6366 3. MOMENTA TROMOSTI: Za ravni presjek zadan glavne tezisne momente tromosti i skicirati Mohrovu tromosti Zadano: a prema ~ici 19 .J em 5..0000 -3.. treba kruznicu tromosti Na skici presjeka ucrtati osi glavnih tezisnih momenata = 3 em Slika 19 Neka se znacajke vezane LIZ lik trokuta oznace indeksirna La znacajke vezane uz lik polukruga je izvaden iz trokuta) oznace indeksom 2 Ceometrijske znacajke pojedinih Iikova vidljive su u tablici: (slika 20 ) (koji Slika 20 ----:--1 ~.5 3.5343 v.500 -0. em 2v· 1 9. L.PRIMJER IZRACUNA odrediti polozaj tezista.4657 Ys - _ ZYSi4 A _19-0.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful