P. 1
ETIKA, KULTURA, OBRAZOVANJE - skripta 97

ETIKA, KULTURA, OBRAZOVANJE - skripta 97

|Views: 1,337|Likes:
Published by Rudi Voeller

More info:

Published by: Rudi Voeller on Mar 31, 2011
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as DOC, PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

03/03/2015

pdf

text

original

ETIKA

• • • • • ETIKA – filozofska disciplina koja proučava ljudsko ponašanje i norme po kojima se to ponašanje usklađuje ili bi se trebalo usklađivati DEONTOLOŠKA ETIČKA TEORIJA – posvećenost moralnim principima i kategorijama, bez obzira na dobre ili loše posljedice tog postupanja (Kant) TEOLOŠKA TEORIJA – moralne odluke su one koje proizvode najbolje posljedice (Aristotel, Nikomahova etika) ETIKA VRLINE – usmjerena na same vrline, ali ona ne pomaže previše u moralnome prosuđivanju (ukoliko nije povezana s određenim "tekstom", ciljevi) NORMATIVNA ETIKA – učenje o ispravnom moralnom djelovanju; normama se oblikuju i usklađuju pravila tog djelovanje na kojima je ujedno i opravdanje toga djelovanja, te je usmjereno na to djelovanje; moralno djelovanje se opravdava moralnim ciljem (koji je u funkciji moralnog načela), moralnim kriterijem ili idealnom (Što je to dobro?) METAETIKA – sastoji se od filozofske analize, zanima je definicija etičkih izraza (ispravno, pogrešno, dobro), funkcija sudova u kojima se ti izrazi pojavljuju, značenje moralnog, itd.; to je u širem smislu teorija etike; ne odnosi se na premet etike, nego na način na koji se etika bavi svojim predmetom (Što kažem kada kažem da je nešto dobro?) SOKRATOV INTELEKTUALNI EUDAIMONIZAM - 3 principa vrline: 1. Znanje, 2. sve vrline ukoliko su znanje čine jedinstvo; 3. vrlina je dostižna, može se naučiti; vrlina se ne dobiva na dar nego se izgrađuje samopouzdanjem i i spoznajom etičkih normi (znanja); ljudi su nemoralni iz neznanja PLATONOVA TEORIJA MORALA – dualizam, idealizam, svijet ideja, ideja najvećeg dobra; ova teorija se naziva i eudamemistička jer je usmjerena na postizanje najvišega dobra, duša je najdragocjenija jer jedino ona može steći um; 4 temeljne vrline: hrabrost, umjerenost, moralnost, pravednost ARISTOTELOVA TELEOLOŠKA MORALNA TEORIJA – Nikomahova etika, učenje o vrlinama; vrlina je odabiralačka naklonost volje koja se drži sredine prikladne za vlastitu prirodu, a određena je razmišljanjem; zlatna sredina, pravednost u sebi sadrži sve ostale vrline Alisdair MacIntyre – smatrao da je kriza suvremenog morala nastala kao posljedica prosvjetiteljstva, osvrće se na teoriju emotivizma (koja tvrdi da može dati prikaz svih vrijednosnih teorija koje postoje), on smatra da je moral ukorijenjen u kulturu te da se moralni izričaj i praksa mogu razumjeti samo kao niz fragmentarnih ostataka iz daljnje prošlosti; vraća se Aristotelovom učenju o vrlinama i smatra da razmatranje vrlina treba započeti od prakse; Nikolai Hartmann – zadaća etike je analiza biti osobe, vrijednosti i etičkih čina; etika daje kriterije, veliku važnost stavlja na vrijednosti koje imaju karakter pravih bitnosti i o kojima imamo apriornu spoznaju; on razlikuje materiju vrijednosti i vrijednosni karakter (vrijednosti imaju bitak po sebi); materija vrijednosti jest u relaciji prema sebi; on razlikuje realni (sve zbiljsko) i irealni ( oblici čiste matematike i logike) bitak po 1

škola uči pojedinca specifičnim zanimanjima koja će mu trebati kasnije. čovjek se može definirati s obzirom na njegovu svrhu. Vrijednost postignuća. ljudsko djelovanje je urođeno telosom. sažaljenje. opće plauzibilnosti nekog određenog pojma morala u odnosu na konkurentske. Kritika: on. temeljno pitanje etika: Koja je najveća svrha ljudskog života? Ernst Tugendatht – tvrdi da utemeljenje morala može biti samo dokazivanje njegove plauzibilnosti i to u 2 koraka: 1. Ropski i moral gospodara. različite perspektive na obrazovanje: • FUNKCIONALISTIČKA PERSPEKTIVA – 2 pitanja: kakve su funkcije obrazovanja za društvenu cjelinu i koje su funkcionalne veze između obrazovanja i drugih dijelova društvenog sustava Emile Durkheim – osnovna funkcija obrazovanja je prijenos društvenih pravila i vrijednosti. škola ima funkciju koju ne može obavljati obitelj.sebi. masti između obitelji i društva. 2. gotovo potpuno zanemaruje da bi vrijednosti vladajuće manjine bile te koje se prenose u obrazovnom sustavu 2 . ljudski duh ne čini čovjeka jedinstvenim. filozofski čekić. on je za kažnjavanje jer se dijete mora kontrolirati i suzdržati. dok drugi smatraju da je ono prvo ključni aspekt današnjeg obrazovanja • • Talcott Parsons – škola je društvo u malome. škole usađuju 2 vrijednosti: 1. ono osigurava vezu između pojedinca i društva. razlikuje jedno individualno sazrijevanje vrijednosnog organa u čovjeku pojedincu i povijesno sazrijevanje vrijednosnog organa čovječanstva • • Friedrich Nietzche – nadvladavanje čovjeka. za njega postoje samo razlozi u smislu motiva) • OBRAZOVANJE • OBRAZOVANJE – proces usvajanja znanja. on želi spoznati svoj najviše cilj koji je ujedno i najviša svrha. Vrijednost jednakosti šansi. Zarathustra Kvirin Vasilj – filozofska antropologija (svako se živo biće oblikuje i stvara prema unaprijed određenim oblicima). ali i različitim od ostalih. čovjek kao duh nastoji spoznati. Hargreaves se na ovo nadovezuje i zalaže za to da učenici imaju slobodu izbora područja koja ih zanimaju dok obvezni dijelovi (umjetnost i sport) moraju imati važnu ulogu Kritika: oni se ne slažu s individualnim nadmetanjem i sustavom ispita. 2. sloboda i odgovornost ( do pojma dobra dolazimo na temelju iskustva. prevrjednovanje svih vrijednosti. umijeća i navika. poslije obitelji žarišno sredstvo socijalizacije. Plauzibilnosti razloga za odluku da se uopće prihvati neki moral. kao i Durkheim. Vasilj razlikuje ćudorednu i prirodnu dobrotu ljudskih čina). razlikuje gornji (donose se moralni sudovi koji tvrde da je nešto dobro/loše) i donji moral (ne donosi moralne sudove. samoodređenje čovjeka (čovjek posjeduje neposrednu svijest o slobodi volje i sebi postavlja ciljeve prema kojima djeluje.

glavna svrha je promicanje blagostanja pojedinca. Kritika: inteligencija vrlo malo ulaže u uspjeh u obrazovanju. ukidanje škole vodi do radne • SOCIJALDEMOKRATSKA PERSPEKTIVA – državna intervencija je nužna kako bi se smanjile nejednakosti što ih proizvodi tržišno gospodarstvo. obrazovanje je rascjepkanost predmeta. klasne podjele će se postupno izgubiti. ipak su neka istraživanja pokazala da obrazovanje ne može nadoknaditi nejednakosti koje postoje u društvu. kritizira mehaničko učenje. a podijeljena radna snaga se lakše kontrolira. marksistička kritika – ciljevi su proturječni – jednakost šansi ipak ne stvara jednakost. napredovanje s ocjenama. stvaraju konformizam i zaglupljuju. 2. ne slažu se s funkcionalistima da obrazovanje pruža jednakost šansi. Škola ima moć da nameće svoja pravila i pokorava ih. svako dijete se držalo jedinstvenim. 3. postfordizam – uspjeh jedne zemlje zavisi od obrazovanja! • Školovanje u kapitalističkoj Americi – zahtijeva masovnu reprodukciju jeftine radne snage koja je podređena vladavini nekolicine. ističe razvoj intelektualnog potencijala. povezuju ga s društvenom stratifikacijom (mehanizam koji omogućava da se najtalentiraniji i najsposobniji ljudi rasporede na ona mjesta koja su za društvo funkcionalno najvažnija). ako školski uspjeh više ne ovisi o klasnom podrijetlu. proizvodnja poslušne i nekritičke radne snage. tvrdi kako se u školi uči slušanje autoriteta i zaboravlja se misliti svojom glavom. Kritike: problem u potištenosti. našla se na meti marksističkih i desničarskih perspektiva • Ivan Illich – djelo Dolje škole. škole guše kreativnost i maštu. Učenici brkaju nastavu s učenjem. stratifikacija i njen utjecaj sprječava škole da uspješno ocijene pojedinca prema njihovim sposobnostima • LIBERALNA PERSPEKTIVA – obrazovanje kao odnos prema pojedincu. ova perspektiva se nadala da će smanjiti nejednakosti. diplomu s vještinama i znanjem. umjesto škola on uvodi razmjenu vještina i mrežu učenja. gospodarskom sustavu. 1. kritiziraju 3 vrste škole (klasična gimnazije. tehničke i opće srednje škole).• Daris & Moore – obrazovanje je sredstvo raspodjele uloga. treba se učiti na iskustvu – čineći. a ne slušajući. a tek neizravno napretka društva • John Devey – svrha obrazovanja je poticati pojedince da razviju svoj puni potencijal kao ljudska bića. Učenici mogu malo/nimalo utjecati na ono što uče ili kako uče. škole nisu osobito vične poučavanju vještinama – to bi trebali voditi oni koji se njima bave u svakodnevnom životu. 3 . pa poslodavac može prijetiti otkazima. privid jednakosti šansi. kapitalizam zahtijeva višak radne snage. školski sustav prosijava i razvrstava takve ljude. obrazovanje bi trebalo biti oslobađajuće iskustvo gdje pojedinci razvijaju svoje sposobnosti i talente. a ne odnos prema društvu. IQ nije presudan za uspjeh u obrazovanju.

kvalitete i usluga. a za nadzor takvog sustava bi bilo odgovorno široko demokratsko vodstvo • NEOFORDIZAM – novodesničarska persp. tržišna orijentacija i masovna proizvodnja putem 2. oni su tvrdili da se gospodarski uspjeh može postići samo proizvodnjom visokokvalitetnih dobara koji se drugdje ne mogu dobiti. učenici od 11 do 16 godina bi morali imati mnogo glavnih predmeta i jedan stani jezik. sposobnosti. a ne samo da se nižim cijenama konkurira drugim zemljama. pokazao da škole ne proizvode uvijek poslušne radnike. malo usavršavanja za većinu radnika. htjeli su povećati konkurentnosti češćim ispitivanjima i testiranjima. ova novodesnica je neprijateljski raspoložena prema državnoj birokraciji. • NACIONALNI NASTAVNI PROGRAM – prema njemu. Kritika: ne mogu se vaditi zaključci iz istraživanja o samo 12 učenika. testovi bi se objavljivali kako bi roditelji mogli usporediti uspjeh pojedinih škola. a ne materijalnog razvitka • Paul Willis – učiti za rad. naglasak na znanju je zbog intelektualnog. zanemaren je niz supkultura unutar škole • NOVA DESNICA U OBRAZOVANJU – Chubb & Moe – privatne škole imaju šire područje djelovanja od javnih i odgovaraju roditeljima koji ih plaćaju. izbor škole ograničava veličina i zemljopisni smještaj • NOVA DESNICA U OBRAZOVNOJ POLITICI VELIKE BRITANIJE – dokazivala je da se radom na poboljšanju vještina radne snage obrazovanje mora usmjeriti na primicanje gospodarskog rasta. • POSTFORDISTIČKA PERSPEKTIVA – modernizatori ljevice su tvrdili da u postfordističkom gospodarstvu postoji potreba za ulaganjem u ljudski kapital. ciljevi su bili povećati uspjeh na svim razinama sposobnosti i povećati partnerstvo između roditelja i škole i visoko obrazovanje mora biti prilagođeno potrebama gospodarstva. cilj neofordističkog pristupa je stvoriti poduzetničku kulturu u kojoj se ljudi od malih nogu uče natjecanju. Neofordizam – zaštićena nacionalna tržišta. oko 70% predmeta bi bili prema nacionalnom programu. preveliko naglašavanje jednakosti šansi proizvelo je pad obrazovnog sustava.. globalna konkurentnost povećanja produktivnosti. školovanje i razvoju njihove kontraškolske kulture (koja je slična i tvorničkoj) koja nije u službi kapitalizma. dok su javne škole podređene interesnim skupinama birača i državnih dužnosnika koji nameću vlastita pravila. Kritike: program je previše birokratski.- Kritike: preuveličavanje podudarnosti rada i obrazovanja. pratio 12 dječaka u 18 mjeseci. obilježja neofordističkog i postfordističkog pristupa su: 1. Postfordizam – kolektivno pregovaranje/povjerenje. tj. ministar ima prevelike ovlasti. uključujuća je i norma postignuća u 4 razdoblja učenika. oni predlažu sustav vaučera kojim bi roditelji kupili djeci obrazovanje koje sami odrede. prigovori javnom objavljivanju testova. Kritika: i u sustavu vaučera roditelji ne bi bili jednaki. globalna konkurentnost putem inovacija dobara. za gospodarsko slabljenje krivi su preveliki izdaci za socijalnu državu i socijaldemokratska obrazovna politika. usavršavanje kao nacionalno ulaganje 4 .

u obzir se mora uzimati subjektivno stanje pojedinca i značenje što ih pojedinac pridaje vanjskim podražajima. poslušnost. jačanje pokreta za ženska prva i primjena stajališta žena. važna je i okolina. te je li škola miješana ili istospolna. Spekuliranje. on je sumnjičav prema liberalnoj tvrdnji da se ljudski potencijal može ostvariti putem obrazovanja. te prema radikalnim tvrdnjama socijaldemokrata da obrazovanje može dovesti nejednakost i pravedno društvo. 3. Elaboracija (provjeravanje). iako se uspjeh smjenjuje što se više generacija imigranata prilagođava. ali spolni stereotipi su još uvijek na snazi. Postmodernizam (usvajanje kulturnog pluralizma). dok obrazovni sustav oblikuju političke i ekonomske sile. Kritika: postmodernizam se previše bavi lokalnim borbama i gubi iz vida širu sliku. 2. te činjenica da dječaci svoje uspjehe precjenjuju. problem je i rasizam 5 . postoji nekoliko načina adaptacije u školi: ulizivanje. Postoje i razlozi za smanjenu obrazovnu uspješnost muškaraca: smanjenje minimalnog rada. etničke manjine mogu imati manji uspjeh i zbog jezične barijere. temelji se na iscrpnijim empirijskim podacima i pokazuje da na obrazovnu karijeru djece ne mora nužno utjecati IQ i podrijetlo • SPOL I OBRAZOVNO POSTIGNUĆE – u društvu su prisutne razlike između muškaraca i žena. postmodernizam poriče da postoji samo jedan najbolji put za obrazovanje. učenici mogu stvoriti svoju supkulturu koja odbacuje neke vrijednosti škole jer nisu svi učenici voljni prihvatiti nastavnikovu predodžbu idealnog učenika. Kapitalistički (obrazovanje namijenjeno stvaranju profita) i 4. macho ponašanje. Kritika: interakcionistički pristup ima prednost pred nekim drugim principima. Stabilizacija. 3. društvene uloge nastavnika i učenika nisu fiksne i nepromjenjive. ipak. itd. oportunizam. itd. postmodernizam nas uči da budemo skeptični prema fundamentalizmu u svim njegovim oblicima. postoje 4 mogućnosti obrazovnog sustava: 1. postoje 3 načina na koji nastavnici tumače i reagiraju na ponašanje učenika: 1. Konzervativni (nametanje tradicionalnih vrijednosti). te da ono mora prihvaćati različite ideje. neki razlozi za obrazovni neuspjeh djevojčica su rana socijalizacija. postmodernizam zanemaruje moćne političke i gospodarske sile koje mogu spriječiti promjene u obrazovanju • INTERAKCIONAISTIČKA PERSPEKTIVA – oni ulaze u pojedinosti zajedničkoga života u školama više od bilo kojih drugih predstavnika sociološkoga pristupa. razlike su danas manje. a djevojčice za ženska. • ETNIČKA PRIPADNOST I OBRAZOVNO POSTIGNUĆE – tek nedavno postali predmet istraživanja. prema konzervativnoj fukcionalističkoj tvrdnji da obrazovanje može proizvesti zajedničke vrijednosti i ljudsku solidarnost. Postmodernizam obilježava decentriranje znanja (vrijedno se znanje ne smatra ključnim). 2. čovjekov doživljaj samog sebe proizvod je interakcije s drugima. Liberalni (pomoći pojedincu da ostvari svoj potencijal). dječaci se i dalje opredjeljuju za tradicionalno muška zanimanja (prirodne i tehničke znanosti).• LABURISTIČKA PERSPEKTIVA – Usher & Edwards – obrazovanje je moderni ključ za razvoj pojedinca koji djeluje tako da omogućava društveni napredak. pobuna. a djevojčice podcjenjuju.

nameće se masama zbog profita. stvara otuđenje i zatupljuje. poststrukturalisti naglašavaju interakciju teksta i čitatelja. Leavis je pisao o propadanju kulturne elitne manjine zbog modernizacije. klasom. SAUSSUERE – ljudi doživljavaju svijet kroz znakove koji imaju određena značenja. važnost identiteta: uključuju mnoge aspekte i mijenjaju se • FUNKCIONALISTIČKA PERSPEKTIVA KULTURE – na zanima ih kultura u smislu umjetnosti. to je oruđe vladajućih klasa. visoka kultura nije superiorna • MASOVNA KULTURA – MacDonald – masovna kultura ima za cilj svidjeti se najnižem zajedničkom nazivniku. ona također istiskuje visoku kulturu. oni se služe idejom subjekta i zagovaraju relativizam. ona se obično naziva tradicijom kulture i civilizacije (podržava elitistički pristup kulturi). i sl. serije. Gans smatra da svi ljudi imaju pravo na kulturu koja im se sviđa. kultura služi interesima vladajuće klase. Durkheim se kritizira jer preuveličava stupanj u kojem društvena struktura određuje čovjekovu kulturu koja se prenosi odgojem i podložna je promjenama • KARL MARX – smatrao da je kultura društvenog podrijetla i da proistječe iz čovjekove proizvodne djelatnosti. dok strukturalizam smatra da je istina iza ili unutra teksta. znanje je ključ za razumijevanje nastanka društva. tipovi kulture su visoka (opere. a ne stvaratelji). Kritike: neosnovane kritike filmova koji mogu pridonositi kulturi. kulturni pluralizam (kao da imaju izbora). naglasak ja ne promjenjivoj prirodi kulture tijekom razvijanja društva. Durkheim i Mauss ističu da kultura može nastati tek kada ljudi počnu klasificirati stvari i razlikovati ih. u kapitalističkim društvima sva kultura je proizvod ideologije vladajuće klase – dakle. masovna (proizvod industrijskih društava. filmovi. filmovi za široku potrošnju). glazba – ljudi su potrošači. pop glazba. HEBIDGE – učenje o supkulturama i kako one pokušavaju da se zamijete. sve su kulture vrijedne poštovanja • STRUKTURALIZAM – jezik je ključ za razumijevanje društvenog svijeta. obitelji i kad zauzima svoje mjesto u društvu (povezuje se sa nacionalnom i etničkom pripadnošću i seksualnom orijentacijom. ljudi ovise jedni o drugima i razvija se zajednička kultura i kolektivna svijest koja ograničava pojedinca (društvena solidarnost). književni spisi(. a ne na izravno materijalni način.KULTURA I IDENTITET • KULTURA – sveukupnost načina života nekog društva. pučka (folk.). nema načina da se provjeri koje je gledište istinski ili lažno 6 . neomarksističke teorije su nešto umjerenije • KULTURA I CIVILIZACIJA – na kulturu utječu i ideje jedne misaone tradicije na koju utječu discipline poput književne kritike. pučki napjevi. komercijalizirana. a postoji i supkultura (skupina ljudi koje povezuje nešto zajedničko) • IDENTITET – osjećaj vlastitosti što ga razvija dijete kada se počne diferencirati od roditelja. nego u smislu normi. vrijednosti i načina življenja. LEVI-STRAUSS – u društvu se mogu uočiti neke čvrste strukture koje odražavaju strukturom ljudskom uma • POSTSTRUKTURALIZAM – odbacuju Levijevo stajalište. popularna (kulturni proizvod koji cijeni veliki broj ljudi koji ne gaje pretenzije da nešto znaju o kulturi: TV emisije. priče što se prenose s koljena na koljeno).

politika identiteta (homoseksualizam. simbolično. MP3 player) i hiperdiferencijacija (razvoj mnoštva različitih kulturnih oblika u kojima ne dominira jedan određeni tip). društveni se odnosi mijenjaju. identitet je unutarnji (što mi mislimo da naš identitet jest) i vanjski (kako nas vide drugi). a kolektivni elementi sličnosti. 7 . klasa.ali ne dokazuje hipotezu o raznolikosti medijskog sadržaja. pa ostali ljudi). STUART HALL – tri koncepcije identiteta (prosvjetiteljski. razlike između umjetnosti i popularne kulture. hiperracionalizacija (upotreba tehnologije za širenje kulturne potražnje. ali i uređena. sociološki i postmoderni subjekti). razlike između klasa i spolova.st. dok je rod nužan. u postmodernim društvima identiteti su se temeljili na hijerarhiji (na vrhu Bog.-18. Kritika: ova teorija pretpostavlja. klasa i identitet – klasa prema Bradleyu nije najjači izbor identiteta.) identitet ima dvije odlike (ljudski subjekt je nedjeljiv i jedinstven). modernistički i postmodernistički pristup nisu zadovoljavajući (materijalno. pa se javlja hiperkomodifikacija (sva su područja društvenog života postala roba).• MOERNA I POSTMODERNA KULTURA – 3 su glavna obilježja moderne kulture: 1. struktura – izbor). naglasak na stilu na štetu sadržaja. pa vladari. Diferencijacija (razdvajanje različitih dijelova društva). moć i identitet – stvaranje identiteta nije vezano za individualne reakcije. rase). Racionalizacija i 3. pojavljuje se zajednička kultura političara i medija • MARKSISTIČKE TEORIJE – mediji su samo sredstvo pomoću kojeg vladajuće klase održavaju svoju dominaciju. • SIGMUND BAUMANN (povijest identiteta) – uspoređuje ga sa hodočasništvom – znanstveni cilj do kojega treba stići. kao i rasa i dob • KOMUNIKACIJA I MEDIJI – masovni mediji – metode i organizacije pomoću kojih specijalističke društvene skupine prenose poruku širokoj. glavne odlike su:razlike između kulture i društva. socijalnoj i raspršenoj publici ili – komunikacija iz jedne točke u više točaka • PLURALISTIČKE TEORIJE – mediji su zrcala društva. prosvjetiteljstvo – razum. ne postoji trajni čvrsti identitet • RICHARD JENKINS – identitet kao društveni proizvod – identiteti sadrže elemente individualnog jedinstva i kolektivnog zajedničkoga – individualni elementi identiteta naglašavaju razliku. dolaskom moderne (16. oni kontroliraju sadržaj medija. oko identiteta vlada borba • BRADLEY – razlomljeni identiteti – društva su kaotična. postmoderni subjekt (više fragmentarnih identiteta). feminizam (klasa je identitet). tako su i mediji raznoliki. ali su i stabilni. na njega utječe spol. a najvažniji razlog nastanka je porast konzumerizma • DRUŠTVENI IDENTITET – razumijevanje tko smo i tko su drugi ljudi i recipročno tome razumijevanje drugih ljudi. sociološki subjekt (ne toliko nedjeljiv). moderno društvo zbog bržih promjena stvara nesigurnost. 2. ponašanje je i predvidljivo i nije. komodifikacija (pretvaranje kulturnih dobara u roku) • POSTMODERNIZACIJA – obrće trend razdvajanja kulture od drugih područja društvenog života. kako je društvo raznoliko. sposobnost prisvajanja identiteta je stvar moći. društvo se sastoji od mnogo fragmentarnih konkurentskih segmenata.

glavni čovjekov cilj prema aristotelu je biti sretan . neomarksističke teorije manje naglašavaju kapitalističku logiku • PUBLIKA I NJEZINE REAKCIJE – hipodemnički model (medij je igla.- Kritika: sadržaje medija u najvećoj mjeri diktira tržišna potražnja. dakle. ili ODGOJ PREMA VRLINAMA. hrabrost je sredina između kukavičluka (jedna krajnost) i ludosti.cilj). može se svemu ovome dodati i još jedna kantova misao:"postupaj iz dužnosti zbog dužnosti". to je ludost) 8 . bez obzira kakve posljedice bile • ako pak bude pitanje VRLINA U ODGOJU. gdje vrlina predstavlja sredinu (naravno ne aritmetičku) između dvije krajnosti. i kako vrline treba razvijati od najranijeg doba čovjeka. kada bi jedan vojnik jurišao sam na 50 neprijatelja. interpretativni model (publika diktira sadržaj) • ako bude pitanje DUŽNOST U ODGOJU ili tako nešto. bez obzira na dobre ili loše posljedice nekog postupanja). a nikad kao sredstvo". to nije hrabrost.nesmotrenosti (npr. no možda je najprikladnija slijedeća: "postupaj tako da ljude doživljavaš kao cilj. onda se treba pozvati na immanuela kanta: "kant je najpoznatiji što se tiče etičkih istraživanja po svom tzv. npr. dakle. onda se treba pozvati na aristotela i na njegovo djelo o etici pod imenom Nikomahova etika: aristotelova etička teorija spada u TELEOLOŠKU ETICKU TEORIJU (grc. koje dijeli na moralne i intelektualne. postupanje prema kategoričkom imperativu je naša dužnost. također govori i o konceptu ZLATNE SREDINE. telos . a ne vladajuće ideje.aristotel u ovom djelu govori o vrlinama. moralno djelovanje je ispravno ukoliko proizvodi najbolje posljedice (za razliku od kantovog kategoričnog imperativa). kategoričkom imperativu. moralno djelovanje je usmjereno prema ostvarivanju nekog cilja. kantova etička teorija je DEONTOLOŠKA ETICKA TEORIJA (koja je posvećena moralnim principima i kategorijama. a publika ono što se ubrizgava). model zadovoljavanja potreba (zabava). njegovih formulacija ima nekoliko. dakle. tj.

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->