DERMATOLOGIJA

USTANOVAARMA NOVA

.,

1.) GRADA I FUNKCIJA KOZE

Dermatologija je grana medicine koja se bavi proucavanjem bolesti koze, limfuim cvorovima, te vidljivim sluznicama.

KoZa

Koza (grc. dennis, latinski cutis), pokriva cijelu povrsinu nasega tijela i najveci je organ nasega organizma.

Povrsine je oko 1,5 - 1,8 m2 kod muskaraca, a 1,lm2 kod zena. Koza je najdeblja na stopalima.

Koza je u embrionalnom, morfoloskom i fizioloskom smislu vrlo slozen i heterogen organ.

Upravo ta slozenost je uzrok da se poremecaji funkcije koze klinicki pokazuju u obliku razlicitih koznih bolesti - dermatoza.

Razvitak koze

Koza je vrlo slozen organ koji se razvija iz dva zametna listica:

1) Ekoderm

2) Mezoderm

Ekodermni dio koze cine: epidermis, adneksi (privjesci ) koze, zivci i osjetna tjelesca,

Normalna koza sastoji se od tri sloja: Epidermis, Dermis, Subcutis (potkozno masno tkivo)

Epidermis se sastoji od pet slojeva:

- stratum bazale- temeljni sloj koze

- stratum spinosum - nazubljeni sloj

- stratum granulosum - zrnati sloj

- stratum lucidum-svijetli sloj

- stratum corenum - roznati sloj

Dermis cine: kolagena vlakna, elasticna vlakna, medustanicna tvar, krvne i limfne zile, zivci, osjetna tjelesca.

Subcutis potkozno masno tkivo sastoji se od masnih stanica.

Mezodermalni dio koze cine:

Korij/dennis/, potkozno tkivo, krvne i limfne zile te zivci,

Korij se sastoji od vezivnog tkiva bogatog kolagenom, elasticnirn retikulamim vlaknima i stanicama medu kojima su najcesce fibroblasti, histociti i mastociti. Kako su u koriju sve najvainije strukuture koze Idlake, lojnice, znojnice, krvne i limfne Zile, zivci i gIatki misici/, potpuno je razumljivo da ce destruktivni i patoloski procesi koj i zavrsavaju fibrozom, dovesti do nestanka nekih struktura (npr. do trajne oziljkaste alopecije).

FUNKCIJA KOZE

Primami zadatak koze je da zastiti citav organizam, a narocito dublje rasporedena tkiva od razlicitih negativnih utjecaja iz okoline.

U kozi postoje razliciti osjetilni organi (receptori) koji energetske promjene okolice pretvaraju u signale (npr. temperatume promjene), koji poticu kozu, a i citav organizam na adekvatne funkcionalne i rnorfoloske promjene. Ako je narusena bilo koja od nize navedenih funkcija, ostecuje se koza, a i cijeli orgamzam,

Zasritna funkcija koze /zastitni kiseli sloj na povrsini koze, pH je 4,5 - 5,51

Zastita od debidracije i penetracije tvari iz okoline

/ zastitnu funkciju ornogucava intaktni roznati sloj pokriven zastitnim slojem na povrsini koze, sastavljenim od masnih kiselina i lipida, osusenog znoja, aminikiselina (iz roznatog sloja) i dr. Tvaril

Zastita od svijetla

/najvece stetno djelovanje imaju UV-B zrake od kojeg su najopasnije valne duzine oko 300 nm, one ostecuju i epidermis i kutisl

2

Zastita od patogenih mikroorganizama

Ikisele vrijednosti pH sprecavaju razvoj bakterija i dr. mikroorganizama na povrsini koze, Na mjestima gdje su apokrilne zlijezde brojnije (aksile, analni i genitalni predjeli) i na seboreicnim mjestima, pH je visi pa su tu i bakterijske i gljivicne infekcije cesce.

Termoregulacijska funkcija koze

Sekretorna funkcija koze

lu sekretomoj djelatnosti sudjeluju znojnice, lojnice i apokrilne zlijezde.

Broj znojnica varira od oko lOO/cm2 kozne povrsine na bedrima od oko 620/cm na tabanima.

Lojnice su najbrojnije na seboricnim predjelima: na celu, obrazima, bradi, na sredini Ieda. Tu ih ima oko 400 do 900/cm2 dok je njihov broj na drugim mjestima ispod 100 cm2 kozne povrsine.

Apokrilne zlijezde nalaze se sarno u aksilamim predjelima, perigenitalnom i perianalnom predjelu, a sekrete izlucuju u folikule. Ti sekreti daju rnuskarcima i zenama karakteristican miris.

Kofa kao osjetni organ

/osjet bola, ukljucujuci peckanje i svrbez, osjet dodira j pritiska, osjet hladnoce, osjet topline - u tu svrhu u kozi postoje razne adekvatne strukturel

Temelj dermatoloskog sustava je uocavanje eflorescencija (promjena) na kozi i vidljivim sluznicama, te promjene njihove evolucije.

U analizi postojecih koznih eflorescencija razlikujemo ove parametre:

Broj, oblik promjena, velicina, boja, ogranicenje, konzistencija, lokalizacija raspored.

Mogu biti jednostavne iii kombinirane, primarne iii sekundarne.

Koza ne moze reagirati na svaki poseban podraZaj specificnom eflorescencijom. Ponekad isti uzrok rnoze izazvati nastanak razlicitih eflorescencija. Uobicajeno je svrstati efrorescencije prema njihovu smjestaju u kozi:

1. u razini koze:

macula (pjega)

2. Iznad razina kofe:

• Keratosis (oroznjenje)

• Papula (cvoric)

• Plax (ploea)

• Phyma (gomolj)

• Tuber (veci cyoric)

• Tumor (novotvorina)

• Urtica (urtika)

• Vesicula (mjehuric)

• Bulla (mjehur)

• Erythema exsudativum (edematozma plocasta uzvisina)

• Pustula (gnojni mjehuric)

• Squama (ljuska)

• ltd.

3. Ispod razine koze:

• Rhagas (pukotine u kozi)

• Fissura (pukotina na sluznici)

• Ductulus (hodnik)

• Vulnus (ran a)

• Erosio ( oderotina)

• Excoriatio (ogrebotina)

• Ulcus (cir)

• Nodus (cvor)

• Atrophia cutis ( stanjenje koze)

• Abscessus (kutanosubkutana cirkumskriptna nakupina gnoja)

• Cicatrix ( brazgotina, oziljak)

2.) BOLESTI KOZE

PIODERMIJE (bakterijsko oboljenje koze)

Pod piodermijama se podrazumjeva skupina dennatoza uglavnom izazvana vanjskom infekcijom virulentnim streptokokima i stafilokokima (piokokima). Ukoliko je u pitanju sekundarna infekcija neke predhodno postojece dennatoze, govori se 0 piodennizaciji iIi impetinizaeiji. Osim prema etiologiji (streptodennije, stafilodennije itd.) postoji i klasifikaeija piodermija prema dubini gnojnog procesa u kozi kao i klasifikacija na temelju njihova odnosa prema adneksima koze:

a) na adnekse koze nevezane piodermije (tzv. Epidennalne piodennije)

b) piodennije vezane uz folikul dlake

c) piodermije zlijezda Iojniea

d) erizipeI

e) kronicne piodennije

Epidermalne piodermije

Impetigo contagiosa

Uzrocnici infekeije su Streptococcus pyogenes i Stafilococcus aureus, pojedinacno iii zajedno u slucaju mjesane infekeije. Infekeija obicno nastaje na mjestu sitnih ostecenja koze, To je glavni razlog lokaIizacije oboIjenja na otkrivenim podrucjima koze. Bolest se vrIo lako prenosi kontaktom s jedne osobe na drugu i sa jednog podrucja na drugo.

Pocetna promjena kod impetiga je mjehuric velicine pribadace, vrlo tankog, i napetog pokrova, ispunjen bistrim sadrzajern, koji se naIazi na nepromjenjenoj i li lagano upaljenoj podlozi. Mjehuric se brzo povecava i za nekoIiko sati dosegne velicinu Ieee, brzo puca, nasataje erozija a zatim zutosmeda ili zelenosmeda krasta. U potpuno razvijenih oblika bolesti vide se veca, ostro ogranicena zarista, s pokojim bistrim iIi zamucenim mjehuricem i brojne debele kraste. Raspored promjena je asimetrican, a njcesee se nalaze na lieu, u predjelu usana i oko nosnih otvora, zatim na vratu, sakama, podlakticama i u vlasistu,

Od subjektivnih problema bolesnici najcesee spominju lagani svrbez i pecenje. Bolest je sklona brzom sirenju te, pogotovo u Ijetnim mjesecima, vee za dva do tri dana moze zahvatiti znatna podrueja koze,

Nakon sanacije bolesti dulje vrijerne prevladavaju srnede hiperpigmentacije. Oziljaka nema.

Bolest se lijeci obicno sarno lokalno. Lijecenje obuhvaca mehanicko odstranjenje krasta posto se predhodno omeksaju oblozima fizioloske otopine iii

5

npr. 30/0 masti salicilne kiseline, odstranjenje pokrova mjehura te primjene antibiotika (najbolje prema nalazu antibiograma).

Angulus infectiosus oris streptogenes (streptodermija kuta usne - «zvale»)

Promjene pocinju crveniIom, vlazenjem i bubrenjem epidermisa na podrueju usana, obicno jednostrano, no cesto se oboljenje prosiri i na drugu stranu. Uslijed mehanickih pokreta i oblizivanja oboljelog mjesta nastaju erozije i bolne fisure sklone krvarenju. Klinicki upadljivog gnojenja nema. Oboljenje se najcesce prenosi proborom za jelo, casama i sl. Nakon odstranjenja krasta (mehanicki iIi oblozima) lokalno se primjenjuju antibiotski preparati, najbolje prema nalazu antibiograma.

Folikularne piodermije

Pod folikulamim piodennijama razumijevaju se stafilokokne infekcije povrsinskih iii dubinskih dijelova folikula dlake. Iz folikula se infekcija moze prosiriti ina perifolikularno tkivo.

1. Ostiofolikulitis

Je stafikokna upala povrsinskog dijela dlake. Bolest je cesca kod muskaraca. KLINICKA SLIKA: sitne, folikulamo smjestene pustule okruzene uskim crvenim rubom. Gotovo uvijek se u sredistu papule vidi dlaka.

Lokalizacija upale je lice, glutealna regija i potkoljenica. Nakon upale ne ostaju oziljci,

LlJECENJE:otvaranje pustula, te lokalni antibiotski pripravci.

2.Folliculitis et perifolliculitis

Nastaje prodorom stafilokoka u dublje dijelova folikula dlake karakteriziran upalnim papuloznim infiltratom koji moze zahvatiti perifoJikulamo tkivo. Najcesce nastaje sirenjem procesa iz osteofolikulitisa.

KLINICKA SLlKA: odgovara onoj kod osteofolikulitisa, ali obicno je izrazen umjeren svrbez, Kod rnuskaraca se moze javiti folikulitis brade.Mehanickom iritacijom zbog brijanja infekcija prodire sve dublje u folikul i tako nastaju sve brojniji i gusto poredani infiltrati. Zbog svrbeza se pogorsava klicka sIika, negdje mogu otpasti dlake.

LIJECENJE: antibiotik, lokalno, zabrana brijanja

3.Furunculus et furunculosis

Furunculus je gnojna upala folikula i perifolikulamog tkiva dlake. Cesro pojavljivanje furunkula nazivamo furunkulozom. Uzroenik je stafilokok a secerna bolest te losi higijenski uvjeti pogoduju pojavi furunkula na kozi,

6

KLINICKA SLIKA: Promjena obicno pocinje kao folikulitis iz kojeg se infekcija prosiri u okolno tkivo 8tO se manifestira crvenilom i otokom koze, U toj su fazi promjene boIne, srediste zatim nekrotizira, zbog cega se stvara cep, Gnojni sadrzaj je potrebno odstraniti. Nakon sanacije ostaje oziljak. Upalne promjene mogu se naci na cijeloj kozi osim na dlanovima i stopalima. Posebno opasne lokalizacije upale su gomja usnica, nos i lice zbog mogucnosti sirenja infekcije venskim putem u sredisnji zivcani sustav.

LIJECENJE: incizija i lokalni antibiotik

4.Carbuculuc

Carbuculuc je stafilokokna upala folikula i perifolikularnog tkiva dlake karakterizirana jakom nekroticnom reakcijom potkoznog i jos dublje smjestenog tkiva.

KLINICKA SLIKA: Najcesee se na glavi vide infiltrati sa brojnim nekroticnim cepovima, uz povecane limfne cvorove i pojavom visoke temperature. Kao komplikacija moze nastati sepsa.

LIJECENJE: Peroralno antibiotik uz lokalno lijecenje.

Piodermije zljezda znojnica

Ovo su reIativno rijetke boIesti koje pocinju na vanjskom dijelu izvodnog kanala i nakon toga se siri prema ununtrasnjosti.

KLINICKA SLlKA: Furunkuloidni infiltrati iznad kojih je koza lividnocrvena i bolna. Nakon nekoliko dana promjene omeksaju pa se putem fistula isprazne, sto rezultira nastankom uvucenih oziljaka.

BAKTERIJSKE BOLESTI KOZE POSEBNOG TIJEKA I IZGLEDA

ERIZIPEL je akutna infektivna bolest uzrokovana prodorom streptokoka u 1 imfne prostore koze.

Zahvacena je koza difuzno crvena, edematozna, bolno osjetIjiva na dodir. Karakteristicno je sirenje infekcije u okolicu u obliku tzv. «jezicaca». Ogranicenje prema nepromijenjenoj kozi uvijek je ostro. Uz eritem i edem katkad se nalaze i mjehurici i mjehuri.

Erizipel se moze pojaviti na bilo kojem podrucju koze, no najcesca mu Je lokalizacija koze lica, genitalna regija i potkoljenice.

Oboljenje redovito prati zimica i tresavica uz visoku temperaturu. Terapija moze biti sarno opca iii opca i lokalna.

Sredstvo izbora za opcu terapiju je penicilin u obliku intramuskulamih injekcija uz mirovanje u krevetu. Lokalna terapija se provodi u atipicnih oblika bolesti.

7

DERMATOMIKOZE (gljivicna oboljenja koze)

Osnovna pretraga na gljivice je NATIVNI PREP ARA T. Materijal se uzima iz najaktivnijeg, neizlijecenog dijela struganjem. Kraste se moraju odstraniti. U vlasistu se uzimaju slomljene, dekolorirane iIi na drugi nacin promijenjene vlasi s ruba zarista zajedno s ljuskama. Kod oboljelih noktiju uzima se mrvicasta masa. Mikroskopska slika gljivica u nativnom preparatu pokazuje uglavnom isprepletene micelijska vlakna i spore iii hife. Taj nalaz je dovoljan za dijagnozu mikotickog oboljenja.

Skupina dennatofita su najcesci uzrocnici oboljenja u naso] zemlji, five jedino u keratisnkoj supstanciji koze, dlaka i nokta.

Sposobnost razaranja keratinske supstancije osnovna je karakteristika dermatofita.

CANDIDOSIS

Candidosis je akutna iii kronicna, povrsinska iii sistemska mikoza uzrokovana gljivicom roda candida. U ljudskom rodu, uzrocnik je najcesce candida albicans. Za nastanak bolesti bitno je stanje imunoloskog sustava, tako da joj pogoduju bolesti koje ga osJabljuju, dugotrajno uzimanje antibiotika, kemoterapija,

i scrpljenost, pothranjenost.

KLINICKA SLIKA: Javlja se u intertriginoznim prostorima ( podrueja koze koja se medusobno dodiruje) i to aksilarno submamamo, ingvinalno, interdigitalno. Na zahvacenom podrucju koza je eritematozna sa ragadama te rubnom deskvamacijom. Dok se izvan promjena obicno nalaze pustule i papule. Zariste se siri i pojavljuje se svrbez,

LIJECENJE: Antimikotici i tablete per

VIRUSNE BOLESTI KOZE I SLUZNICE

Virusi su uzrocnici mnogih bolesti koze i sluznica. Neki od njih uzrokuju bolest izravnim prodorom u kozu i sluznicu (npr. bradavice), dok su kod drugih kozne promjene sarno pratilac opce virusne bolesti organizma.

Herpes simplex

Utvrdeno je postojanje dvaju tipova virusa koji se morfoloski ne razlikuju ali imaju razlicite bioloske i antigene specificnosti.

Virus herpes simplex hominis I prefirira oralnu regiju, dok je virus herpes simplex hominis 2 najcesce lokaliziran genitalno.

8

Najveca razlika medu njima je nacm ulaska u ogranizam jer tip 1 ulazi u organizam oralno, izravnim kontaktom, dok se tip 2 prenosi spolnim putem. Nakon inkubacije 4-7 dana pojave se na kozi iIi sluznici grupirane sitne vezikule velicine glavice pribadace do ZlTIa prosa, tankih zidova koje se za dan dva pretvore u pustulu.

Stvara se krasta koja otpadne za desetak dana.

Ponekad su zarista multipla, Pojava pustula pracena je svrbezom i bockanjem. Najcesea lokalizacija su usne i njihova okolica i oko nosnog otvora. Neugodnija je lokalizacija na oku.

Ova posto stanovnistva boluje od recidivirajuce herpeticne infekcije koja se pojavljuje povremeno, mjesecima i godinama, nakon raznih provocirajucih faktora (menstruacija, temperatura, razliciti medikamenti, stres itd.).

Najcesee je smjesten na granicama koze i sIuznice.

Pri samom poeetku smetnje moze se zahvaceno podrucje mazati eterom iii mastima u kojima su unkomporirane supstancije s antivirusnim djelovanjem. Radi spreeavanja sekundame infekcije dolaze u obzir i antibiotske masti, cinkova pasta itd.

Herpes zoster

Nije toliko cest. Javlja se kod odraslih Ijudi koji se pojavljuje u obliku grupiranih mjehurica na jednom iIi vise dermatoma koji odgovaraju segmentu odredenog spinalnog zivca.

Najcesci je u dobi izmedu 60. i 70.te godine zivota, Isti virus u djecoj zivotnoj dobi izaziva varicele.

KLINICKA SLIKA: nekoliko dana prije izbijanja mjehurica postoji opce lose stanje, sa bolovima u podrueju gdje ce se pojaviti mjehuric, sa crvenilom koze. Upala se javlja, najcesce, na jednoj strani tijela. Promjene se ne javlja sarno na trupu vee i na Iicu. Nakon toga mjehurici pucaju i nastaju kraste.

U terapiji koristimo antivirusne kreme te pudere sa anestezinom da se smanji osjecaj boli.

BRADAVICE

Nakon inkubacije od 1-6 mjeseci virus molitor verrucae uzrokuje nastanak bradavicastih izraslina koje se u medusobno razlikuju ovisno 0 mjestu na kojem se javljaju.

Verrucae vulgares (obicne bradavice) tvrde su.hiperkaratoticne papule do velicine 1 cm, smede boje iii boje koze, Najcesce se razvijaju na sakarna, prstima, uz nokat iii cak ispod njega. Cini se da se razvijaju iz jedne jedine i nficirane stanice.

9

Verrucae plantares (plantame bradavice) najcesce su lokalizirane na pritisku izlozenim mjestima tabana, a pojavljuju se pojedinacno iIi u grupama U obliku mozaika.

Verrucae planae juveniles (ravne mladenacke bradavice) jedva su iznad razine koze, plosnate papule boje koze, svijetlosmede iIi sivkaste.

Lokalizirane su najcesce na lieu i dorzumu saka. Nastaju pojedinacno ali i masovno.

Verrucae filiformes (filifonnne bradavice) pojavljuju se na vratu, lieu, a osobito na vjedama, usnama i nosu. To su usiljene, tanke, 1-3 mm duge bradavice.

Danas se za odstranjivanje bradavica najcesce koristi krioterapiia sa tekucim dusikom iii ugljicnim dioksidom. Vece bradaviee elektrokoaguliramo. Na pojedinacne bradaviee mogu se aplicirati gotovi priredeni leukoplasti sa salicilnom kiselinom (40%).

PARAZITNE KOZNE BOLESTI

SCABIES (Svrab, suga)

Skabijes je parazitamo zarazno kozno oboljenje uzrokovano grinjom Sarepotes seabiei var.hominis (Acarus scabiei).

Bolesnici se zale na svrbez koji je najaci navecer i nocu, Cesto se saznaje da slicne smetnje imaju i drugi clanovi obitelji iIi manjih zatvorenih kolektiva. Do zaraze dolazi direktnim kontaktom s covjeka na covjeka, a rijede preko rublja, ·posteJjine iii odjece. Oplodena zenka kopa kanalice i hodnike u roznatom sJoju epidermisa i u njih odlaze jaja. Nakon 3-5 dana iz jaja nastaje larva koja spolno

dozri za 2-3 tjedna. Kopilaeija se odvija u plitkim udubinama na povrsini koze. Inkubacija bolesti je 3-4 tjedna, Klinicka slika je polimorfna. Nalazimo medusobno pomijesane kanalice, papule, urtike te znakove sekundame infekcije. Predilekcijske lokalizacije skabijesa jesu interdigitalni nabori, fleksome strane zapesca, laktovi, pazuha, lateralni predjeli trupa, pupak, pojas i glutealni predio. U lijecenju postoji nekoliko podjednako efikasnih sredstava. To su benzilbenzoat kao gotova emulzija, gama-benzen-heksaklorid 1 %-tna emulzija, peruvijanski balzam u obliku IO%-20%-tne masti, itd.

Sva navedena sredstva apliciraju se 3-5 dana. Lijeeenje pocinje toplom kupkom radi odstranjenja krasta, necistoce i prosirenja pora. Jedamput dnevno aplicira se antskabiozno sredstvo. Maze se cijeJo tijelo osim glave. Oblaei se cisto rubJje, odjeca i posteljina. Istodobno je potrebno lijeciti sve clanove obitelji.

)0

PEDICULOSIS (usljivost)

Uzrok usljivosti je human a us. Razlikujemo usljivost gIave, trupa i stidnu

usljivost.

Us glave parazitira u vlasistu, obrvama i bradi. Oplodena zenka Jijepi jaja ( gnjide) na najdonji dio dlake. U roku od tri tjedna izjaja nastaje odrasla us koja se hrani krvlju. Na mjesu uboda uzrokuje urtiku iIi papulu koja svrbi. Grebanjem dolazi cesto do sekundarne bakterijske infekcije . Bolest se prenosi uglavnom neizravno preko kapa , cesljeva, cetki i s1.

Usljivost trupa se takoder prenosi najcesce neizravno preko posteljine, rublja i odjece, a rijede izravnim kontaktom.

Na kozi trupa iii glave nalazimo macule, papule iIi urtike uz ekskorijacije i znakove sekundame infekcije. U dugotrajne usljivosti cesta je upadljiva pigmentacija.

Stidna usljivost prenosi se uglavnom izravnim kontaktom ( spolni odnos). U lijecenju najvise se upotrebljavaju insekticidi, DDT, 5%-tni prasak iIi sapun. ApIiciraju se 2 put a tjedno tri uzastopna tjedna. Efikasan je i gama-benzenheksaklorid l&-tni sampon koji se primjeni jednokratno iii dvokratno.MILINOR

ERITOSKV AMOZNE DERMATOZE

Etiologija ovih bolesti nije u potpunosti razjasnjena. Zajednicka im je karakteristika da tijekom bolesti koza postaje crvena (eritem) i Ijusti se (skvama) na razlicite nacine.

PSORIASIS VULGARIS

Simptomi bolesti se u rjedim slucajevirna pojavljuju akutno, a znatno cesce postupno sa ucestalim recidivima.Vaznu ulogu ima genetska preddispozicija. Bolest se moze pojaviti u bilo koje doba zivota iako najrjede u djetinjstvu (20 g.).

Realizaciju klinickih simptoma psorijaze mogu izazavti stresovi kao npr. akutne i nfekcije te traume fizicke i psihicke prirode.

Kod psorijaze je narocito izrazena pojacana epidermopoeza (broj mitoza u epidennisu je bitno povecan, a stan ice bazalnog sloja- se brze transformiraju i brze putuju u roznati sloj).

Karakteristicna eflorescencija za vuIgamu psorijazu je ljuskama pokrivena papula iIi ploca. Ljuske su srebmasto bijele, suhe i mekinjaste, tako se Iako mrve. Ako se skine i najdublje srnjestena Ijuska preostane tanka kozica, a nakon odstranjenja te javlja se tockasto krvarenje.

Najcesce se javlja na eksterzomim stranama velikih zglobova, u vlasistu i Iumboskralnoj regiji, no moze se manifestirati i na bilo kojem drugom dijelu tijela.

II

Psoriasis unguium (psorijaza nokta) je vrlo cesta. Najscesce se uocavaju punktiformne udubine na ploci nokata, rijede zuckasta rnrlja ispod nokta koja se njegovirn rastorn pomice k njegovorn distalnorn dijelu. Postoje i nekarakteristicne prornjene noktiju u smislu lomljivosti, zadebljanja i izbrazdane povrsine

Psoriaticne promjene vlasista slicne su seboricnom dermatitisu.

Terapija psorijaze je opca i lokalna. CHj lokalno lijecenja je odstranjenje ljuski i resorpcija plocastih infiltrata. 5-10 % salicilna kiselina u ulju i mastima i danas se mnogo koristi. Nakon skidanja ljuski pogodni su lijekovi koji sadrze kortikosteroide. Njihovo djelovanje je protupalno, rnedutim nedostatak irn je sto se ne smiju upotrebljavati duze vrijeme zbog moguce atrofije koze.

Dosta se primjenjuju i katranski preparati. U opcoj terapiji cesto se koriste sedativi, neuroplegici, a u najtezim slucajevima kortikosteroidi i antimetaboliti, Mnogo se koriste i umjetni izvori UV svijetla. Odavno je poznato da simptomi psorijaze regradiraju nakon izlaganja suncevu svijetlu, stoga se u suncanim godisnjim dobima bolesnicima preporucuje suncanje i kupanje u moru (heliotalasoterapija).

U posljednje vrijeme zapaZaju se vrlo dobri efekti nakon peroralne primjene retinola ( dreivati kiseline vitamnina A).

BOLESTI ZLJEZDA LOJNICA

Mjesta na kojirna nalazimo najvise zlijeza Jojniea nazivamo seborolcnim predjelima. To su kapiIieij, podrucje glabele i ocnih kapaka, nazolabijalnai mentolabijalna brazda, ingvinalna, sakralna i perinealna regija.

Diseboreja je naziv za poremecenu funkeiju zlijezda lojniea. Taj poremecaj se moze pokazati bilo promjenom kolicine izlucenog loja, bilo promjenom njegova sastava. Pojacano lucenje loja u kojem moze biti i poviseni postotak masnih kiselina, nazivamo seborejom, a smanjeno izlucivan]e loja sebostazom.

SEBORRHOEA (seboreja)

Seboreja iIi prekomjemo izlucivanie loja nasljeduje se i pojavljuje se u oko 70% ljudi . Uz hormonske utjeeaje od znacenja su i emocionalna uzbudenja, promjene u tonusu vegetativnog sustava, te nutritivni faktor (masna hrana, jaki zacini, alkohol, kava).

KoZa na seboroicnirn predjelima je masna i sjajna. Na lieu osobito na obrazima uz nos, te na nazolabijalnoj i mentolabijalnoh regiji otvori su folikula cesto prosireni. Zbog keratoze i zastoja loja u folikulima oblikuju se cilindricne zuckastosive formacije, tzv. komedoni. Kosa je masna. Seboreju cesto prati pojacano izlucivanje znoja.

12

U opcoj terapiji daju se sredstva za reguliranje vegetativnog sustava i vitamin B6. Lokalno se preporucuje pranje sapunom iii samponom s dodatkom sumpora iii selena, a primjenjuju se i preparati s dodacima salicilne kiseline, sumpora, itd.

DERAMA TITIS SEBORRHOICA (seboroicni dermatitis)

Temeljni uvjet za nastanak seboroicnog dennatitisa jesu nasIjedna seboroicna konstitucija i honnona i vegetativna disfunkcija.

Upala koze nastaje zbog nadrazaja nekim agensom (loj promijenjenog sastava, raspadni produkti bakterija, senzibilizacija na bakterije iIi njihove produkte, mehanicka trauma):

Promjene na kozi smjestene su na seboroicnim predjelima, a rijede mogu biti zahvacene i submamame regije, te pazusne, lakatne i koljene jame.

Seboroicni dennatitis se pojavljuje u obliku ruzicastih vise iii manje ostro ogranicenih eritema napravilnog oblika s ljustenjem.

Nerijetko nastaje sekundama bakterijska infekciia te infekcija kandidom albikans.

Opca terapija je kao kod seboreje. Lokalno se daju preparati sto sadrze npr.sumpor 2-10%, salicilnu kiselinu 2-5%, resorcin 0,5%, drveni kartan, itd.

ACNE VULGARIS (Akne)

Akne predstavljaju bolest koze koja ima vise uzroka nastajanja. Najcesce se javljaju na mjestima gdje je prisutna povecena produkcija loja iz lojnih zljezda (seboreja). Glavna karakteristika ovog porernecaja je oroznjavanje lojnih zljezda sa stvaranjem gnojnih cepova (komendona). Kao posljedica toga nastaje upala sa stvaranjem upalnih eflorescencija i oziljaka,

Ucestalost akni

Akne zahvacauju veliki broj djece u pubertetu i adolescenata ( 80%). Najcesce se javaljaju izmedu 13. i 16.te godine zivota. Nakon 20. te godine zivota bolest se obicno povlaci, nesto kasnije dolazi kod povlecenja kod zena.Kod muskaraca su izrazeni tezi poremecaji,

Uzroci nastanka

Tu prije svega treba spomenuti nasljedni faktor, honnnoske promjene u pubertetu i bakterije.Vazno je napomenuti i promjene oroznjavanja izvodnih kanalica gdje dolazi do suzavanja izvodnog kanala sto opet dovodi do nakupljanja loja i odljustenih epitelnih stanica koji se nakupljaju u bjelksto-zute loptaste tvorbe koje nazivamo komendoni.

Za nastajanje upale vain a je prisutnost bakterije. Cjepajuci loj, na jednostavnije masti, bakterije pospjesuju oroznjavanje folikula sto uzrokuje njihovo zacepljenje, nakupljanje sadrzaja, njihovo rastezanje i pucanje sto dovodi do upale u JokaJnom tkivu.

KLINICKA SLIKA: akne se najcesce pojavljuju na lieu, na celu, obrazima, nosu i bradi. Rjede zahvacaju kozu ramena, vrata i gomji dio Ieda.

13

Vrste akni:

Acne comedonica-najblazi oblik bolesti. Prevladavaju komedoni a papule i

pustule se nadu rjede.

Acne papulopustulosa- srednje teski oblik akni. Cesce se nalaze crvene bolne papule koje se jako gnoje. Nalaze se na lieu, ali i gornjem dijelu leda te srednjem dijelu prsista.

Acne conglobata- najtezi oblik bolesti koji zahvaca rnlade muskarce, Osim papula i pustula pojavljuju se tvrdi bolni cvorcvi do velicine ljesnjaka. Infiltrati s vremenom omeksaju a gnoj se eijedi na povrsinu koze putem fistule.Veci problem sto nakon upalnog proeesa ostaju jako izrazeno oziljci i brazgotine. Osim na lieu, cesto su zahvaceni vrat, ramena i gomji dio leda, LIJECENJE:Lijecenje akni ovisi 0 klinickoj slici, odnosno 0 obliku u kojem se onajavlja.

Komedoni se istiskuju mehanieki.Kod teskih oblika bolesti, osim lokalne, daje se opca antibiotska terapija (tetraeiklini i eritromiein). Vitamin a vee je dugo poznat kao uspjesan lijek u tretiranju akni.

ROSACEA

Etiologija bolesti nije u potpunosti razjasnjena, Od rozaeeje obolijevaju ljudi s izrazenom konstitucionalnom vazolabilnoscu. Crvenilo lica u takvih osoba nastaje vee na manje podraZaje i jace je izrazeno i dulje traje.

Najce5ci cimbenici sto dovode do kongesivne hipennije nutritivnog su porijekla (jaki zaeini, vruca hrana, masna hrana, fermentirani sirevi, alkohol, kava, caj ... ), probavne smetnje, hormonalni poremecaji, vanjski faktori (jaka hladnoca i toplina),promjena tonusa i labilno~t neurovegetativnog sistema (jaka uzbudenja, psihicka labilnost, menstruacija). Cesto postoji i seboroicna konstitucija . Prornjene na kozi pocinju prolaznim crvenilom lica, a u daIjnjem tijeku eritemi postaju trajniji i pojavljuju se u obliku vecih iii manjih neostro ogranicenih tarista razlicitog intenziteta s povrsnim ljustenjern. Postepeno nastaje infiltrativna upala u obliku crvenih papula velicine zma graska. Kadkad se u sredistu papule javljaju pustule koje su redovito bezbolne i smjestene izvan folikula (za razliku od akni).

Upalni infiltrati mogu se pojaviti i u obJiku difuznih zarista,

Promjene su naicesce smjestene na obrazima i nosu (oblik leptira), zatim na celu i bradi, a sarno izuzetno na vratu i stemalnom predjelu.

Bolest najcesce pocinje u 4. i 5. desetljecu zivota, a katkada vee i u mladoj dobi, narocito u muskaraca,

Zene obolijevaju cesce, ali se tezi slucajevi pojavljuju kod muskaraca, Tijek bolesti je kronican.

U terapiji se daju niske doze tetraeiklina (3-4 mj), zatim terapija za reguliranje neurovegetativnog tonusa, vitamin 86, metronidazol (3-4 tjedna) itd.

I.J

ALERGIJSKE KOZNE BOLESTI

Izrazom alergijske kozne bolesti, obuhvacamo grupu koznih bolesti kod kojih alergijski mehanizmi imaju vaznu uIogu.

Dermatitis allergica e contactu (alergijski kontaktni dermatitis) Bolest se moze javiti akutno, no cesce ima dugotrajan tok s reeidivima. Brizljivim ispitivanjem mozemo u vecini slucajeva saznati od bolesnika koje kemijske tvari bi mogle biti uzrok. Pri svakom ponovnom dodiru koze s inkriminiranom supstancijom nastaje alergijska upala.

Promjene koje mogu biti pretezno akutne iIi pretezno kronicne, javljaju se prvenstveno na nepokrivenim djelovima koze tj. Pretezno na lieu i rukama, no mogu biti zahvaceni i drugi predjeli. Kod akutnih promjena koza je ervena i edematozna, a na povrsini koze se vide mjehurici, koji lako puknu pa se javljaju erozije i rute krastiee. Kod kronicnih promjena koza je cesto zadebljana s pojacanim koznim reJjefom.

Na povrsini se vide ekskorijaeije, erozije i regade. U svim slucajevima kontaktnog alergijskog dermatitisa izrazen je svrbez. Granica izmedu upaljene i zdrave koze nije ostra.

Terapija ovisi 0 koznim promjenama. Smiruje se akutna upaJa, stavljaju se oblozi, primjenjuju kortikosteroidne kreme, pa i katran u blazim koncentracijama kod kronicnih promjena.

Exanthema medicamentosum

Medikamentozni egzantemi su nepozeljne pojave na kozi i sluznicama koje se pojavljuju nakon uobicajenih, netoksicnih lijekova.

Na dermatoloskim odjeIima oko 5 % svih bolesnika lezi zbog ove bolesti. Neki lijekovi relativno cesto izazivaju kozne manifestacije ( analgetici, barbiturati, antimalarici i zlato ... ) iako sarno prema klinickoj slici (koja ima gotovo bezbroj varijacija - eritem, egzantem, urtikarija, u formi

akne ... ) ne mozemo zakljuciti koji je lijek izazvao «osip». Kozne manifestacije nikad se ne javljaju odmah nakon prvog kontakta s lijekorn. Potrebno je neko vrijeme da se uspostavi senzibilizacija (obicno oko 2 tjedna).

U lijecenju se primjenjuju antihistaminici per os i u obliku injekcija, prestaje se uzimati lijek, preJazi se na strogu dijetu, a u tezim slucajevirna se daju kortikosteriodi.

15

BULOZNE DERMATOZE

Ovim imenom oznacavamo grupu bolesti kronicnog tijeka, nepoznate etiologije. Karakterizira ih pojava mjehura, kronicnog su tijeka, a mjehuri mogu biti smjesteni intraepidermalno ili subepidennalno. Lijecenja su dugotrajna i slozena.

Pemphigus vulgaris, Pemphiogoid bullosis, Dnnatitis hepertifonnis Duhring same su neke od bolesti iz ove skupine.

AUTOIMUNE KOZNE BOLESTI

U skupinu autoimunih bolesti uhrajaju se one koje vecim dijelom imaju bogatu koznu simtomatiku, ali pogadaju i druge organske sustave, npr. Krvene zile, zglobove, unutarnje organe; prema tome cine granicno podrucje izmedu dennatologije i interne medicine.

Karakteristicno je da celulami i humoralni mehanizmi ostecuju vlastita tkiva.

Lupus erythematosus sistemicus

Bolest obieno pocinje s naglom malaksaloscu, bolovima u zgIobovima, viskom temperaturom; rjede se razvija polako s neodredenim simptomima. Zahvaca cijeli organizam. Na kozi je vazan simptom eritem i edem lica u obliku leptira, rijede su na lieu dosta ostro ograniceni areali lividnoervene infiltrirane koze, ponekad pokrivene ljuskama. Nadalje, nalazimo lividno crvene makule na dlanovima i jagodicama prstiju, male erne pruge ispod nokta, subkutane cvorice u predjelu Iakta i koIjena, neki se tuze na pojacanjo ispadanje kose ....

Promjene koje zahvacaju druge organe:

ostecenje bubrega

ostecen j e srea

ostecenje sredisnjeg zivcanog sustav LIJECENJE: visoke doze kortikosteroida

16

FOTODERMATOZE

Ovim izrazom oznacavamo kozne promjene u postanku kojih svijetlosna energija ima vaznu ulogu.

Mogu biti akutne (pretezno upalne) kao npr. Dermatitis solaris ili kronicne (pretezno degenerativnog znacenja) koje nastaju zbog dugotrajnog stetnog djelovanja svijetla.

Podijela fotodermatoza

Dijelimo ih na primame i sekundame.

Primame nastaju djelovanjem IN svijetla, bez sudjelovanja fotosenzibilizatora, a mogu biti akutne i kronicne.

Za nastanak sekundamih uz UV zrake, potrebno je sudjelovanje fotosenzibilizirajucih tvari koje mogu biti u okolini ili nastati u orgamzmu

OSTECENJA KOZE FIZIKALNIM I KEMIJSKIM UTJECAJIMA

Callus iii zulj

Zulj je difuzno zadebljenje koze koje nastaje na mjestu ponovljenog mehackog pritiska. Najcesce nastaje na prstima i na stopalima. Klinicki najcesce se prvo pojavi mjehur koji se isprazni a zatim koza zadeblja.

U lijecenju je najbitinije otkloniti uzrok pojave zulja,

Clavus iii kurje oko

To je sitna hiperkeratoticna, konusna tvorba ciji je tvrdi vrsak u obliku tma usmjeren prema dermisu .

Po nacinu nastanka odgovara zulju, a na pritisak je bolan jer vrsak podraZuje zivcane zavrsetke u dermisu.

U lijecenju je bitno otkloniti uzrok nastanka elektrokoagulacijom.

Combustio iii opekline

Opekline su ostecenje koze koje nastaju kao posljedica djelovanja visokih temperatura. One su posljedica izravnog djelovanja plamena, eksplozije, vrelih kovina, tekucine i vodene pare.

a)opekline prvog stupnja- ogranicene su na gomje epidermalne slojeve, a ocituju se kao bolni eritem zahvacenog podrucja. Tijekom par dana nastaje blago ljustenje, a promjene ne ostavljaju oziljke,

b )opekline drugog stupnja- takoder je povrsinski ali uz eritem javJjaju se i mjehuri.Epitelizacija je potpuna, ali sporija nego kod prvog stupnja.

17

c )opekJine treeeg stupnja- karakterizira destrukcija dubljih tkiva, prvenstveno dermisa i adneksa. Zbog ostecenja zivcanih zavrsetaka nastaje aneIgezija na ubod iglom. Kad su zahvacena dublja tkiva, ukljucujuci masno tkivo, misic i kost rijec je 0 karbonizaciji. Opekline vece povrsine tijela ugrozava zivot radi gubitka tekucine te opasnost od bakterijske infekcije.

Lijecenje opekline ovisi prvenstveno 0 zahvacenoj povrsini- vece povrsine lijece se bolnicki a manje opekline lijecirno ambulantno.

Congelatio iii smrzotine

Smrzotine su posljedica utjecaja niske temperature. Zbog djelovanja niskih temperatura oslobada se histamin sto uzrokuje vazodilataciju ina kraju nekrozu tkiva.

Smrzotine se dijele u tri stupnja:

a) smrzotine prvog stupnja- ocituje se ishemicna kontraktura krvnih zila. Zahvaceno podrueje je blijedo, hladno i bolno

Zagrijavanjem nastaje eritem, a nakon toga koza poprirna normalan izgled.

b) smrzotine drugog stupnja- obiljezava nastanak mjehura

c) smrzotine treceg stupnja- nastaje nakon produljenog djelovanja niskih temperatura.Nastaje nekroza iii gangrena radi bakterijske infekcije

U ljecenju je bitno postupno zagrijavati smrznute dijelove tijeJa te po potrebi kirursko lijecenje.

NAEVI NAEVOCELLULARES (madefi)

Mogu biti prisutni u vrijeme rodenja, no obicno se pojavljuju u djecje doba i u vrijeme puberteta. Postoje podaci 0 hereditamoj pojavi NN. Obicno ih ima vise; velicine su Ieee iii nesto veci, svijetlosmede do tamnosmede boje, okruglog iii ovalnog oblika, ostro ograniceni od okolice. Promjene se obicno naJaze u razini koze, no mogu biti i Iagano uzdignute. Povrsina im moze biti neravna iIi cak verucifonnna, katkad pokrivena dlakama.

Ukoliko se NN nalazi na mjestima sklonim iritaciji najbolje ga je u cijelosti kirurski odstraniti.

18

t-

,