P. 1
NPiP za V razred

NPiP za V razred

|Views: 1,825|Likes:

More info:

Published by: Zehra Salibašić Kadić on Mar 26, 2011
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as DOC, PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

04/29/2013

pdf

text

original

Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine KANTON SARAJEVO Ministarstvo obrazovanja i nauke

Bosnia and Herzegovina Federation of Bosnia and Herzegovina CANTON SARAJEVO Ministry of Education and Science

NASTAVNI PLAN PROGRAM za peti razred devetogodišnje osnovne škole

MAJ, 2008.
e-mail: monks@ks.gov.ba, www.monks.ba Tel: +387 (0) 33 562-128, Fax: +387 (0) 33 562-218 Sarajevo, Reisa Džemaludina Čauševića

SADRŽAJ

Odluka o donošenju Nastavnog plana i programa za 5. razred devetogodišnje osnovne škole .................................................................................................. Nastavni plana za 5. razred devetogodišnje osnovne škole .......................... 1. Programi obaveznih nastavnih predmeta 1.1. Bosanski / Hrvatski / Srpski jezik i književnost ...................................... 1.2. Strani jezik ............................................................................................... 1.2.1. Engleski ............................................................................ ............ 1.2.2. Francuski .......................................................................... ............ 1.2.3. Njemački .......................................................................... ............ 1.2.4. Arapski ............................................................................. ............ 1.3. Matematika ............................................................................................... 1.4. Priroda ...................................................................................................... 1.5. Društvo ..................................................................................................... 1.6. Osnove tehnike ......................................................................................... 1.7. Kultura življenja ....................................................................................... 1.8. Likovna kultura ........................................................................................ 1.9. Muzička / Glazbena kultura ..................................................................... 1.10. Tjelesni i zdravstveni odgoj .................................................................... 2. Djeca sa posebnim potrebama .................................................................... 2.1. 2.2. 2.3. 2.4. 2.5. 2.6. 2.7. 2.8. Uvod ......................................................................................................... Bosanski / Hrvatski / Srpski jezik i književnost ...................................... Matematika ............................................................................................... Priroda ...................................................................................................... Društvo ..................................................................................................... Muzička / Glazbena kultura ..................................................................... Likovna kultura ........................................................................................ Tjelesni i zdravstveni odgoj .....................................................................

3 6

8 16 17 25 30 34 39 49 57 62 71 75 85 93 99 100 108 111 114 122 127 129 139

3. Vjeronauka/Vjeronauk ................................................................................. Islamska Vjeronauka/Vjeronauk Katolička Vjeronauka/Vjeronauk ................................................................. Pravoslavna Vjeronauka/Vjeronauk ............................................................. 141 151

4. Profil i stručna sprema nastavnika .......................................................... Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine KANTON SARAJEVO Ministarstvo obrazovanja i nauke

182

Bosnia and Herzegovina Federation of Bosnia and Herzegovina CANTON SARAJEVO Ministry of Education and Science

Na osnovu čl. 25. Zakona o osnovnom odgoju i obrazovanju (“Službene novine Kantona Sarajevo” br. 10/04 i 21/06), te na prijedlog stručne službe Ministarstva i Prosvjetno-pedagoškog zavoda Kantona Sarajevo, Ministar obrazovanja i nauke Kantona Sarajevo donosi NASTAVNI PLAN I PROGRAM ZA PETI RAZRED DEVETOGODIŠNJE OSNOVNE ŠKOLE I Nastavni plan i program za PETI razred devetogodišnje osnovne škole je odštampan u brošuri: “NASTAVNI PLAN I PROGRAM ZA PETI RAZRED DEVETOGODIŠNJE OSNOVNE ŠKOLE KANTONA SARAJEVO”, koji je u prilogu i sastavni je dio ove Odluke. II Nastavni plan i program iz prethodne tačke će se primjenjivati u školskoj 2008./2009. godini i slijedećim školskim godinama. III Ministarstvo obrazovanja i nauke Kantona Sarajevo će Nastavni plan i program iz tačke I dostaviti svim osnovnim školama Kantona Sarajevo i drugim relevantnim ustanovama, najkasnije do 30. maja 2008. godine, radi njegove daljnje provedbe. IV Nastavni plan i program iz tačke I, nakon objedinjavanja, objavit će se u “Službenim novinama Kantona Sarajevo”. Broj : 11-01-38-7211-5/2008 Sarajevo, 05.05.2008. godine

MINISTAR Mr. Safet Kešo

godine navršavaju 5 i po godina života. II.2004.03. Zakona je utvrđeno da. drugi treći i četvrti razred osnovne škole. drugi treći i četvrti razred devetogodišnje osnovne škole Kantona Sarajevo. koji su izvršili analizu nastavnog plana i programa za I. koje smo u Kantonu Sarajevo u prethodnim školskim godinama u potpunosti prihvatili i koji su poslužili kao osnov za izradu Nastavnog plana i programa za prvi. Rezultati analiza su bili dopunjeni i fokus grupama sa roditeljima (šta su primijetili da je djeci bilo teško/lako. što će biti osnov i za kvalitativnu doradu Modela nastavnog plana i programa za peti razred devetogodišnje osnovne škole.e-mail: monks@ks. formirao je stručni tim učitelja/nastavnika/profesora razredne nastave. upisaće se u I razred škole u devetogodišnjem trajanju. godine navršavaju 6 godina. Reisa Džemaludina Čauševića 1 Obrazloženje: U skladu sa čl. U tom smislu članom 118. te da se u skladu sa dobijenim rezultatima izvrše odgovarajuće korekcije tih programa.gov. a da se u ostalim razredima program uvodi sukcesivno. 10/04 i 21/06). 3. III. II. a u devetogodišnju školu djecu koja do 01. u skladu sa ovim zakonom. U cilju realizacije navedene obaveze bilo je neophodno donijeti odgovarajući Nastavni plan i program za devetogodišnju osnovnu školu. utvrđena je obaveza devetogodišnjeg osnovnog obrazovanja za svu djecu koja su školski obveznici u skladu sa Zakonom. godine sva djeca dorasla za upis u školu. godine škole će upisati u osmogodišnju školu djecu koja do 01. Definisana su područja analize (razvojna primjerenost. a u analizu su bili uključeni nastavnici koji su realizirali nastavu u I. IV i V razred devetogodišnje osnovne škole. logička povezanost različitih predmetnih područja u tematske i druge cjeline). da li se sa nekim . U saradnji sa ostalim kantonima i Federalnim ministarstvom obrazovanja i nauke urađen je Okvirni nastavni plan i program za prvi. dakle opredijelili smo se da se u školskoj 2004/2005 započne obrazovanje djece samo u prvom razredu devetogodišnje osnovne škole. citiramo: «Školske 2004/2005. povezanost i ujednačenost sadržaja i ishoda. Od školske 2005/2006. kao i primjeri iz prakse koji argumentuju potrebu za promjenom (dječiji radovi.ba Tel: + 387 (0) 33 562-128. III i IV razredu devetogodišnje osnovne škole. www. što podrazumijeva postupan prelazak na devetogodišnje obrazovanje.ba. Takođe je po istoj proceduri urađen Model Nastavnog plana i programa za peti razred devetogodišnje osnovne škole koji je potvrđen od strane Koordinacije ministara obrazovanja u FBiH: U Kantonu Sarajevo smo se odlučili da izvršimo evaluaciju u pogledu uspješnosti i primjerenosti nastavnog plana i programa za prva četiri razreda devetogodišnje osnovne škole. a sve u cilju olakšane pokretljivosti učenika. planovi i analize nastavnika). godine U tom smislu Ministar obrazovanja i nauke Kantona Sarajevo. i 118.» U Kantonu Sarajevo smo se odlučili da prelazak na devetogodišnje obrazovanje započne u skladu sa Koncepcijom osnovnog obrazovanja koja je urađena na nivou Federacije BiH. nerazumljivo.2004. Fax: + 387 (0) 33 562-218 Sarajevo. čija primjena treba da započne od školske 2008/09. Zakona o osnovnom odgoju i obrazovanju (“Službene novine Kantona Sarajevo” br.03. dokumentacija.monks.

Izvršene su određene korekcije Nastavnog plana i programa za peti razred devetogodišnje osnovne škole: • • • • • • • smanjen sedmični broj nastavnih sati za 3 časa smanjen godišnji broj nastavnih sati sa 805 na 700 sedmični broj nastavnih sati iz predmeta Bosanski. -Svim osnovnim školama na području Kantona Sarajevo -Prosvjetno-pedagoškom zavodu -Arhivi . šta je bilo uspješno. hrvatski. kako bi se nakon primjene u praksi utvrdila područja u kojima su potrebna poboljšanja. promjene. srpski jezik i književnost smanje za 1 čas sedmični broj nastavnih sati predmeta Društvo smanjen za 1 čas sedmični broj nastavnih sati predmeta Kultura življenja smanjen za 1 čas sadržaji predmeta Društvo. Dostavljeno. dopune i slično.sadržajima ne slažu i zašto. koje je usaglasio stručni tim Ministarstva obrazovanja i nauke Kantona Sarajevo.. su revidirani i smanjeni za 1 čas revidirani su i sadržaji predmeta Osnove tehnike Nastavni plan i program zahtijeva kontinuirano praćenje. za koje je smatrano da nisu primjereni uzrastu djeteta u petom razredu devetogodišnje osnovne škole.) te su dati prijedlozi za izmjene.. Imajući u vidu navedene činjenice riješeno je kao u dispozitivu.

6. SEDMIČNI BROJ NASTAVNIH SATI 4 3 4 2 1 1 1 1 1 2 20 1 1 GODIŠNJI BROJ NASTAVNIH SATI 140 105 140 70 35 35 35 35 35 70 700 35 35 OBAVEZNI NASTAVNI PREDMETI Bosanski/hrvatski. 5. 3.srpski jezik i književnost Strani jezik Matematika Priroda Društvo Osnove tehnike Kultura življenja Likovna kultura Muzička kultura Tjelesni i zdravstveni odgoj UKUPNO REDOVNE NASTAVE Odjeljenska zajednica IZBORNI PREDMETI 11 Vjeronauka/Vjeronauk . 2. 8. 7. 4. 10. 9.NASTAVNI PLAN ZA PETI RAZRED DEVETOGODIŠNJE OSNOVNE ŠKOLE REDNI BROJ 1.

PROGRAMI NASTAVNIH PREDMETA ZASTUPLJENIH U PETOM RAZREDU DEVETOGODIŠNJE OSNOVNE ŠKOLE .1.

1.1. BOSANSKI / HRVATSKI / SRPSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST .

radio-emisije. ličnih i društvenih vrlina i vrijednosti Lektirom razvijati sposobnost samostalnog čitanja i izražavanja doživljaja književnih djela. pravilima i normama gramatike. brzina. televizije. stavova logički strukturiranim i gramatički tačnim rečenicama uz uvažavanje kompozicijskih cjelina u pisanom radu Dalji rad na usavršavanju tehnike pisanja i estetske strane rukopisa INTERPRETACIJA KNJIŽEVNOG TEKSTA 36 (čitanačka štiva) 12 (lektira) Razvijanje recepcijskih sposobnosti. mogućnost prepoznavanja potrebnih primjera i njihovo razlikovanje od (ne)primjera Izražavanje značenja rečenicama koje su organizirane u skladu sa zakonitostima. radija. sadržaja štampe KULTURA IZRAŽAVANJA 24 nastavna sata MEDIJSKA KULTURA 8 nastavnih sati Razvijanje sposobnosti upotrebe i selekcije sadržaja medija s obzirom na vrijednost (poučno. doživljaja estetskih i etičkih vrednota teksta (tekstovi štampani latinicom i ćirilicom) ČITANJE 9 nastavnih sati • Usavršavanje svih aspekata čitanja (pravilnost. obogaćivanje emotivnog svijeta. zakonitosti. kao i sposobnost procjene djela i poruke . pozorišne/kazališne predstave. ortoepije i ortografije Razvijanje jezičko-komunikacijskih sposobnosti. osjećanja.zauzimanje stava i Sposobnost uživanja u čitanju GRAMATIKA PRAVOGOVOR I PRAVOPIS 45 nastavnih sati Usvajanje znanja o jeziku. manje poučno. kreativnog i kritičkog mišljenja. izražajnost) Samostalno čitanje nepoznatih tekstova. osjetljivosti za umjetničko kazivanje. djela umjetničkih kvaliteta i filmski i televizijski kič) Ovladavanje terminologijom važnom za snalaženje u svijetu filma. brzo pronalaženje važnih informacija • PISANJE 6 nastavnih sati Razvijanje sposobnosti izražavanja misli. štampe . osvješćivanje važnosti korektnog i lijepog govora u usmenoj i pisanoj formi Ovladavanje jezičkim sredstvima potrebnim za uspješno izražavanje u pojedinim oblicima usmenog i pismenog izražavanja Pojačavanje mogućnosti razumijevanja značenja i izražavanja smislenim rečenicama Recepcija sadržaja filma.BOSANSKI/HRVATSKI/ SRPSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST V RAZRED 4 sata sedmično 140 sati godišnje Područja i globalne naznake elemenata plana i ukupnih programskih zahtjeva Čitanje u funkciji razumijevanja sadržaja. smisla i sposobnosti za prepoznavanje i izražavanje ljepote riječima Razvijanje jezičkih sposobnosti . pravila i normi b/h/s jezika Razumijevanje značenja rečenica u tekstu i teksta.

rečenica.Č ITANJE I PISANJE PROGRAMSKI ZAHTJEVI ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI MINIMALNA OČEKIVANA POSTIGNUĆA DOVOLJNA VISOKA Osamostaljivanje učenika u komunikaciji s tekstom Pravilno čitanje i razumijevanje pročitanog Mogućnost reprodukcije (samostalno ili na osnovu pitanja) Mogućnost prepoznavanja važnih pojedinosti u tekstu Mogućnost samostalnog služenja tekstom radi usvajanja novih znanja Mogućnost identifikacije riječi. potcrtati manje poznate i riječi koje su teške za izgovor. razumijevanje pročitanog i reprodukcija važnih pojedinosti Sposobnost kritičkog i stvaralačkog čitanja Jasno izgrađen stav o sadržaju. stavova i mišljenja Razvijena tehnika čitanja -pravilnost brzina i izražajnost Razumijevanje pročitanog . pravila i normi gramatike .prepisiva nju. uvježbati izgovor tih riječi. dijelova teksta koji predstavljaju prepreku u uspješnom druženju s tekstom Mogućnost tačnog prepisivanja teksta Pisanje po diktatu kratkih rečenica Tačno odgovaranje na postavljena pitanja Čitanje tekstova štampanih latiničnim i ćiriličnim pismom Razvijanje tehnike čitanja. Mogućnost diferencijacije sadržaja s obzirom na važnost u pamćenju i reprodukciji Mogućnost snalaženja u svim oblicima izražavanja .usavršavanje čitanja u sebi radi bržeg razumijevanja Razvijanje sposobnosti samostalne interpretacije pročitanog i sposobnosti izdvajanja bitnih elemenata Razvijanje sposobnosti oblikovanja smislenog sadržaja Prepoznavanje kompozicionih cjelina Pisanje uz uvažavanje zakonitosti. ortoepije i ortografije Izražavanje ličnih osjećanja.zamisliti da ima mnogo slušalaca.i pisanju slobodnih sastava i u oblicima izražavanja koji su programska obaveza Izražajno čitanje. ili bez elemenata stvaralaštva Čitanjem do novih informacija i novih znanja Čitanje kao činilac razvoja dječijeg govornog izraza Čitanje u funkciji estetskog i etičkog odgoja Uvježbavanje samostalnog čitanja pomoću uputstava tipa: (prethodno pročitati tekst. prepričavanjem bez plana rješavanjem zadataka koji podrazumijevaju ličnu procjenu) Snalaženje u tekstovima koji se razlikuju po obimu i složenosti radi usvajanja novih znanja Razvijena samostalnost u pisanju po diktatu. razmisliti kada je umjesna upotreba primjerenih pokreta. prenošenje tona i raspoloženja na slušaoce Usklađenost intonacije. povremeno pogledati u njihovom pravcu. mogućnost samostalne reprodukcije (odgovorima na postavljena pitanja. poznavanje pravila pisanja i gramatike u obimu koji je utvrđen programom P i s a nj e Prepisivanje Pisanje po diktatu Kreativno pisanje . glas prilagoditi karakteru teksta) . jačine i boje glasa sa sadržajem Čitanje manje poznatog i nepoznatog teksta. razumijevanje i reprodukcija pročitanog sa.

teksta. Zapažanje i formulacija izražavanje dojma teme književnog djela (o čemu tekst govori) Razumijevanje Izgrađivanje f a b u l a riječi/pojmova: književno-k estetskog i j a Uočavanje o m p o z i csenzbiliteta Razvijanje sposobnosti i karakterizacija likova u učenja napamet i djelu: zaključivanje o mogućnosti izražajnog osjećanjima likova na recitovanja osnovu dijaloga i njihovih postupaka Majčin Pandžo: Šukrija dar Uočavanje karakterističnih Posljednje Narodna dijelova teksta.opisu . pjesmi likovnim izrazom Doživljavanje snage Mogućnost Samostalno čitanje. Prepoznavanje slijedom. dojmovi) naraciji.poruka formi važnih elemenata pojedinih rječnika i Bogatstvoknjiževnih djela Izgrađen kriterij za izbor knjige Mogućnost prepričavanja teksta i Razvijen senzibilitet za prilagođavanja doživljaj i osobenog posebnim zahtjevima Mogućnostizražavanje doživljaja na način koji govora opročitanom (očekivanim ima elemente djelu. mjesta u tekstu i vremena radnje. pojačavanje Samostalnost u dinamičnosti. na svijetu piščev stavi stavovi lica najjači A. dijelova teksta koji Mogućnost uporedbe predstavljaju književnih tekstova s Mogućnost uočavanja posebnu dinamičnost obzirom na tematiku.Puškin: Bajka o ribaru i ribici Stevan Lektira: Bulajić: Ahmet Sarka Hromadžić: Ešref Berbić: Patuljak vam Kako je otišlo priča ljeto Alija Poslovice Dubočanin: (izbor) Tiha rijeka djetinjstva Aleksa Mikić: Lipov Brlić – Ivana cvat Mažuranić: Vesna Priče iz Krmpotić: davnine Koliko je teška Rodari: Đani pahuljica PutovanjePlav e Strijele (igrokaz) Mato Lovrak: Vlak u snijegu Ismet Bekrić: Jesen u gradu (izabrane pjesme) Izbor karakterističnih mjesta u tekstu: opis lika.S. u analizi književnog izražavanja doživljaja čitanju uočavanje likova. Uzroka i posljedica u u razvoju događaja ljepotu ponašanju likova u kazivanja. humor čitanju. služenju tekstom kao pjesničkih slika pročitanog i mogućnost sredstava razumijevanju i izvorom informacija. rečenica. djelu formulisanje poruke Bogat rječnik koji je u funkciji komunikacije i Mogućnost Mogućnost kvaliteta usmenih i prepoznavanja uočavanja pismenih vježbi karakterističnih mjesta opisa.mogućnost Upoređivanje u usmenoj i pisanoj mogućnost reprodukcije reprodukcije svih vrijednosti . pejzaža.dijaloga. postupcima. uz originalnosti dijelova sažimanje) katrakterističnih po (izbor riječi.jezičke Mogućnost samostalnog književnom djelu aspekte Sposobnost čitanja i razumijevanja Potpuna samostalnost Potpuna samostalnost u samostalnog čitanja. toka događaja. Pokušaji pisanja poezije mogućnost uočavanja pojmova: tema likovimai njihovim Razlikovanje njihovih glavnih književnog djela.PROGRAMSK I ZAHTJEVI Nasiha KapidžićHadžić: Vezeni most Književni tekstovi: Enes Kišević: Kiša Grigor Vitez: Ivo Andrić: Ševina jutarnja Aska i vuk pjesma Skender Musa Ćazim Kulenović: Ćatić: Cesta Bosna žubori Alija Dobriša Dubočanin: Cesarić: Šarko Jesen Gustav Branko Krklec: Bijeli Ćopić:grad Izokrenuta Dragan priča Kulidžan: Potočić Ela Peroci: ODGOJNO-OBRAZOVNI Osnovna osjećanja u CILJEVI Lirska pjesma pjesmi Doživljaj književnog djela u Stilska sredstva: cjelini i sposobnost poređenje. dijalog. laste priča: Ko je riječi kojima su direktno izraženi osnovna misao. mjesto i vrijeme radnje.razumijevanju Razlikovanje govora pisca i Razvijanje crta govora lica kreativnosti posredstvom aktivnosti koje podrazumijeva domaća Zapažanje logičkih cjelina u lektira kompoziciji teksta OČEKIVANA POSTIGNUĆA Mogućnost adekvatnog Prepoznavanje Razvijen senzibilitet za odgovora na doživljaj osnovnog osjećanja u poetsku riječ MINIMALNA DOVOLJNA VISOKA pjesme riječima. Potpuna samostalnost poetske riječi Potpuna samostalnost u Prepoznavanje uočavanja stilskih razumijevanje u čitanju. reprodukcije reprodukciji sadržaja Vještina u iizboru i doživljaja vrijednosti upotrebi riječi u govoru Mogućnost Uočavanje ritma i i pisanju memorisanja i rime Uočavanje likova u Poznavanje i Mogućnost kritičkog recitovanja tekstu i književnom razlikovanje promišljnja o knjizi. pojmovakompozicija osobina fabula i iz teorije Razumijevanje pojmova Mogućnog živog književnosti koji su iz teorije književnosti izražajnog govorenja programska obaveza koji su programska stihova Mogućnost Uočavanje logičkih obaveza zaključivanja (o cjelina u tekstu i porukama zaključuje uz formulisanje nastavnikovu pomoć i podnaslova Stvaralačka upotreba posredovanje) sadržaja pročitanih književnih tekstova u Uočavanje likova u vlastitim pismenim Uočavanje logičkih književnom djelu. radovima cjelina u književnom karakterizacija. epitet izražavanja dojma Pjesnička slika vizuelni i Formiranje i usvajanje akustički (slušni) temeljnih pojmova iz teorije elementi u književnosti pjesničkoj slici Pjesnička slika izražena bojom i zvukom Zapažanje ritma i rime.

zemalja Pisanje brojeva slovima (glavni i redni) Upravni i neupravni govor Upotreba interpunkcijskih znakova u rečenici: zareza. naselja. vlastite. -ev. navodnika KULTURA IZRAŽAVANJA MEDIJSKA KULTURA . stvarne i nestvarne Zamjenice: lične. sinteze. apstrakcije i generalizacije) Poznavanje azbuke i abecede Razlikovanje promjenljivih vrsta riječi i mogućnost prepoznavanja potrebnih primjera u tekstu Mogućnost služenja smislenim rečenicama Prepoznavanje proste neproširene i proširene rečenice Mogućnost uočavanja subjekta i predikata u rečenicama. gradivni). upitnika. -ov. pokazne Pridjevi (opisni. dvotačke. zbirne.RJEČNIK. -čki. PRAVOGOVOR I PRAVOPIS OČEKIVANA POSTIGNUĆA PROGRAMSKI ZAHTJEVI ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI MINIMALNA DOVOLJNA VISOKA Zavičajni govor i književni jezik Riječi iz mog zavičaja Azbuka Vrste riječi: Imenice: zajedničke. GRAMATIKA. crte. Rečenica: Atribut i objekat u rečenici Doživljaj ljepote vlastitog. organski utemeljenog govora ali i razumijevanje značaja upotrebe normativno i stilski uređenog jezika Usvajanje znanja o pravilima. upoređivanja. uskličnika. -ćki. prisvojne. jedinicama jezičkog sistema principima i zakonitostima njihovog ustrojstva Razvijanje logičkog mišljenja i zaključivanja (sposobnosti analize. tačke. atributa. apozicije i objekta Pravilna upotreba interpunkcijskih znakova Mogućnost tačne gramatičke analize teksta na razini usvojenih znanja od IV razreda Mogućnost navođenja novih primjera Korektno služenje pravilima o upotrebi interpunkcijskih znakova Dobro poznavanje sadržaja gramatike i pravopisa koji su programska obaveza od I-V razreda Mogućnost samostalne analize rečenice i teksta u skladu s postavljenim zahtjevima Vješta upotreba znanja o rečenici u samostalnim pismenim radovima Primjena naučenih pravila na razini automatizacije Pravogovor i pravopis: Veliko slovo u jednočlanim i višečlanim imenima gradova. pisanje prisvojnih pridjeva na – ski. prisvojni. gradivne.

jasno. zbivanja u prirodi Opis pejzaža Osposobljavanje za reprodukciju teksta bez formulisanja naslova cjelinama sadržaja poštujući hronologiju u izražavanju i normu standardnoga jezika Razvijanje sposobnosti uočavanja uporišnih mjesta. poticajne tačke Mogućnost govorenja o događajima i doživljajima Mogućnost prepričavanja teksta potpunim jasnim i gramatički pravilno oblikovanim rečenicama Sposobnost služenja svim oblicima izražavanja i mogućnost unošenja elemenata originalnosti Mogućnost proširivanja i sažimanja teksta unošenjem novih ideja Osoben izbor jezičkih i stilskih sredstava Ispoljavanje smisla za upotrebu epiteta. ubjedljivo govorenje i pisanje Razvijanje sposobnosti organizacije usmenog i pisanog izražavanja i procjene efekata.sažimanje sadržaja i izražavanje punim rečenicama Pojačavanje mogućnosti samostalnog izražavanja rečenicama koje su jasne i gramatički pravilno strukturirane Osposobljavanje za živo. unošenje elemenata humora Postojanje kriterija za procjenu kvaliteta usmenog i pismenog izražavanja (ovo je dobro urađeno. uvođenje dijaloga.a ovo mogu uraditi bolje) PROGRAMSKI ZAHTJEVI ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI OČEKIVANA POSTIGNUĆA . odnosno date riječi kao uporišne. situaciji Snalaženje u svim oblicima izražavanja Prepričavanje sadržaja bez sastavljanja plana Sastavljanje priče po datim riječima. a da priča ima sve važne elemente Rečenice su jasne i tematski se oslanjaju na sadržaj. . a da rečenice čine cjelovitu priču Mogućnost pričanja događaja i ličnog doživljaja sa bitnim elementima sadržaja I naglašenom emotivnom notom Izražavanje viđenog riječima koje su primjerene tematici.PROGRAMSKI ZAHTJEVI ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI OČEKIVANA POSTIGNUĆA MINIMALNA DOVOLJNA VISOKA Naracija Prepričavanje bez obaveznog sastavljanja plana Prepričavanje s usmjerenjem na sažimanje teksta Pričanje na osnovu datih tematskih riječi Pričanje događaja i doživljaja Deskripcija Opis pojave.rezultata vlastitog rada Mogućnost prepričavanja koje će obezbijediti razumijevanje svih važnih elemenata u sadržaju Sposobnost sastavljanja priče na osnovu poticajnih riječi : uz svaku tematsku riječ da kaže smislenu rečenicu.

mogućnosti izbora.televizije.mašte. pozorišne umjetnosti u obimu koji je predviđen programom Razvijen senzibilitet za poređenje djela ekrana i mogućnost kritičkog pristupa analizi Posjedovanje bogatstva ideja o mogućem sadržaju novih filmova Naglašen interes prema umjetnosti . radnji. pozorišta/kazališta Razvijena sposobnost analize umjetničkih djela filma. govora.objekata. mišljenja.osmišljavanje i mogućnost klasifikacije sadržaja Razumijevanje složenosti filmskog djela i izražajnih mogućnosti filma Gledanje djela ekrana kao vježba u umijeću posmatranja i obogaćivanja vizuelnog pamćenja.pozorišta/ kazališta književnosti Sposobnost percepcije i recepcije djela filmske umjetnosti pozorišta /kazališta Mogućnost samostalne reprodukcije po sjećanjui ocjene sa stanovišta vrijednosnog sistema Prepoznavanje izražajnih sredstava filma.povezanost radnji.MINIMALNA DOVOLJNA VISOKA Izražajna sredstva djela ekrana (kadar montaža muzika) dijalog u filmu i pozorišnoj/kazališ noj predstavi Film-književno djelo.odnosa i sukoba među likovima) Razumijevanje redosljeda kauzaliteta događaja.likova.književnosti.pozorište (poređenje izražajnih mogućnosti) Razumijevanje djela ekrana /filmai televizije/ Povezivanje kadrova po sjećanju(sposobnost identifikacije mjesta iI vremena.radija. zvuka i tišine Razlikovanje sredstava izražavanja Mogućnost koncentracije pažnje na sadržaj u kontinuitetu Mogućnost memorisanja i reprodukcije viđenog po sjećanju Sposobnost razlikovanja prihvatljivog i neprihvatljivog ponašanja likova u djelima ekrana sa atanovišta vrijednosnih principa Razlikovanje sredstava izražavanja filma. televizije.bogaćenja asocijacija Razvijanje senzibiliteta za prepozvanje i doživljavanje snage riječi i slike.odnosa među akterima radnje Razumijevanje poruka Razvijanje sposobnosti prepoznavanja vlastitih potreba i stavova posredstvom identifikacije s ličnostima na ekranu Odgoj za gledanje djela ekrana s ciljem uočavanja važnih pojedinosti.

1. ENGLESKI JEZIK .2.1.2. STRANI JEZIK ENGLESKI FRANCUSKI NJEMAČKI ARAPSKI 1.

Očekivani rezultati / ishodi učenja Učenici će: • • • • razviti želju i ljubavi prema učenju engleskog jezika razumjeti primjerene sadržaje na engleskom jeziku prihvati logički pristup upotrebi naučenog izražavati slobodu i samostalnosti u govoru i direktnom reagiranju znati čitati riječi pojedinačno povezano sa konkretnim pojmovima znati čitati jednostavne rečenice znati prepisivati. dalje njegovanje razumijevanja i logičkog pamćenja podsticanje temeljitosti. predanosti i preciznosti u učenju jezika njegovanje samostalnosti u govoru i vlastitoj produkciji naučenog.OBRAZOVNOG RADA Ciljevi nastave engleskog jezika Nastaviti na naglašavanju ciljeva promoviranih u prvoj i drugoj godini učenja: • • učenje jezika. pjesmu i ples učiniti da učenje engleskog jezika bude zabava i zadovoljstvo postupni i odmjereni prelaz ka čitanju ipisanju jednostavnih riječi i rečenica. a ne o jeziku dalje njegovati razvijanje. popunjavati slova i riječi razviti samopouzdanje u izražavanju primjereno uzrastu prepoznati zadovoljstvo i korist pri proširivanju znanja stranog jezika • • • • • • • • • • • • . pozitivnog.105 ČASOVA GODIŠNJE) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO .V RAZRED OSNOVNE ŠKOLE -TREĆA GODINA UČENJA (3 ČASA SEDMIČNO .razigranog stava prema učenju jezika podsticati motiviranje odgovornog i aktivnog stava podsticanje radoznalosti i kreativnosti. davati kratke pismene odgovore. primjereno uzrastu kroz igru.

sunny) in the garden. anybody. seasons of the year. kao npr. izvršavanjem uputa i naređenja. subjekatski i objekatski padež • Pokazne this.:pokazivanjem/doticanjem predmeta ili dijela tijela koji se spominje. whose • Prisvojne • Neodređene.: ponavljanjem riječi. mother. grandson • obraćati se ljudima Svakodnevni život • Škola.• Nivo 5. the. that (boy). davanjem kratkih odgovora na pitanja koja je postavio nastavnik ili koja su čuli sa kasetofona. npr. those (boys) Pridjevi za neodređenu Škola • Članovi uže i neki • vršiti upoznavanje Prvi stepen elementarnog znanja Moje okruženje 1) neverbalno. extra-curriculum activities. aunt. npr. treća godina učenja engleskog jezika Aktivnosti RECEPCIJA: Gramatika Učenici će ponavljati ili učiti: Funkcije i vještine Učenici će znati: Vokabular Učenici će ponavljati i učiti samo osnovni vokabular koji se odnosi na date teme. odnosno negativne ili netačne odgovore. uncle. Slobodno vrijeme • Okruženje. school • identificirati ljude i predmete 2) verbalno. Pokazni pridjevi. rainy. a/an. itd. bilješki ili rečenica itd. which.vegetable/flo • locirati ljude i predmete . nulti Prisvojni pridjevi. somebody. razred Teme Porodica Nastavni plan i program za peti razred. some musical instruments.grandfather. who. those • Upitne. Članovi. furniture. these. that. school subjects. npr. povezivanjem određenih ilustracija sa odgovarajućim tekstom. zaokruživanjem tačnog odgovora/opcije. what. izraza ili čitavih rečenica koje je izgovorio nastavnik ili koje su čuli sa kasetofona. premises. these (girls). this (girl). weather (npr. popunjavanjem tabela. pupils’ things. • upućivati odgovarajuće pozdrave i odgovarati na njih a)SLUŠANJE I REAGOVANJE: Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagovati: Imenice: brojive. nobody Pridjevi: Determinatori. npr. nebrojive pravilnu/nepravilnu množinu Zamjenice: • Lične. (npr. ispunjavanjem tabele označavajući na odgovarajući način potvrdne ili tačne odgovore. članovi šire porodice. označavanjem tačnih/netačnih (T/F) tvrdnji itd.

• tražiti i nuditi pomoć (Can you help me? Can I help you?) • Slobodno vrijeme. npr. povezivanjem određenih ilustracija sa odgovarajućim tekstom. swimming pool). npr. ispunjavanjem tabela i križaljki. at the supermarket. povezivanjem nabrojanih riječi sa odgovarajućim brojevima ili simbolima. my clothes. npr. swing. popunjavanjem praznina zadatim riječima. narodi količinu i broj. negativna. all • opisivati: -ljude i predmete -neka raspoloženja i stanja -trenutnu aktivnost b) ČITANJE I REAGOVANJE: Učenici će čitati kratke tekstove. negativna. rake. east. at the park (npr. may (potvrdna. upitna forma) Imperativ. much.: postavljanjem pitanja i davanjem odgovora. e. snowman. which. lunch box. some. west -Vrijeme. jungle gym. rutinske aktivnosti. spade. outings • Životinje. povezivanjem riječi u stupcima A i B.g. negativna. whose • Opisni pridjevi. fire) najčešći. jump rope).Životinje Zemlje. in the country (npr. library. visiting relatives. wild animals.: traženjem određenih informacija. negativna. shopping . u okviru datih tema • Svakodnevni život. friends. left. some gardening tools (npr. buying some vegetables and fruits. upitna forma) Modalni glagoli can. upitna forma) Glagoli be. have/have got (potvrdna. biranjem tačnog odgovora. tent. upitna forma) Present Continuous (potvrdna. what. going out (npr. izvršavanjem uputa i naređenja. • postavljati poznata pitanja i odgovarati na njih 1) neverbalno. sva lica jednine i množine Prilozi (najčešći): -Mjesto -Smjer. sklapanjem ispreturanog teksta u smisaonu cjelinu itd. snow. any. many. snowball. slide. usebi ili naglas. pets (osnovni vokabular) . right. domestic. npr. i reagovati Upitni pridjevi. camping. dovršavanjem rečenica. Present Simple (potvrdna. watering can). Brojevi: 1-100 Glagoli: wer garden). itd. označavanjem tačnih/netačnih (T/F) tvrdnji itd. 2) verbalno.

upitnoj i zapovjednoj rečenici • There is a/There are some…Is there a…? Are there any…? • Zemlje i oblasti.. swimming-pool. Quickly Prijedlozi: • Mjesto. -ing b) PISANJE: Učenici će: • prepisivati kratke tekstove • pisati po diktatu • ispunjavati tabele/križaljke • ubacivati/podvlačiti/redati riječi u smisaone rečenice • pisati rečenice koristeći tačnu formu glagola u zagradi • Antonime. slowly. fast – slow. npr. peoples. učenici će ponavljati ili učiti da koriste: - • izraziti na vrlo jednostavan način: . pjevati i igrati jezične igre itd.• tražiti i davati informacije -Način. s. in front of • Vrijeme. football. nedopadanje. under.ideju posjedovanja (have. najčešće. behind.slaganje i neslaganje . npr. pen- . dopadanje. zadovoljstvo. npr. at PRODUKCIJA: a) GOVOR: Rečenica: • Osnovni red riječi u potvrdnoj.) Učenici će: • učestvovati u razgovoru sa drugim učenikom/učenicima ili nastavnikom • davati upute i naređenja • igrati uloge • recitovati.ponudu (pismenu ili usmenu) koristeći najosnovniji vokabular . in.m. iznenađenje. u vezi sa datim temama. basketball. • Skraćenice. up – down. their culture (osnovni vokabular) • slušati očekujući da čuju određenu informaciju Osim što će stalno proširivati vokabular. u vezi sa datim temama i gramatikom. USA. in. may) . his house etc. razočarenje. npr. u vezi sa datim temama. John’s book. negativnoj.znanje i neznanje . npr.sljedeće emocije: slaganje. on. a. UK. neslaganje. zahvalnost .m. have got.sposobnost i dopuštanje (can. npr. hot – cold • Složenice. npr. p. on. zanimanje i oduševljenje za nešto. skraćenice za dane u sedmici i mjesece • Afikse..

to do homework. npr. u vezi sa datim temama. make a phone call • sugerisati neku akciju (Let’s …) • prihvatiti i odbiti ponudu ili molbu • govoriti na jednostavan način o svakodnevnim aktivnostima i radnjama .• izviniti se i prihvatiti izvinjenje • dovršavati rečenice • pisati kratke sastave na poznate teme itd. outdoor sports. friend • Kolokacije.

.

UČENJE KAKO TREBA UČITI: Učenici će učiti da: • razvijaju pozitivan stav prema učenju jezika • budu odgovorni i aktivni u situacijama kada se uči jezik • koriste ključne metode iz prakse pri radu u parovima ili malim grupama ocjenjuju svoje aktivnosti i aktivnosti svojih PROGRAMSKI SADRŽAJI • Teme (tematska područja vezana za svakodnevni život. ples) • kroz sportove i igre (Tjelesna i zdravstvena kultura) • slušanjem i pjevanjem omiljene vrste muzike (Muzička kultura) INTERKULTURALNE VJEŠTINE: Učenici će se: • upoznavati sa kulturom svoje zemlje i učiti da je bolje poštuju i cijene • upoznavati sa nekim osnovnim razlikama između njihove kulture i kulture naroda sa engleskog govornog područja (npr. .: Dobar dan i Good morning/afternoon. npr. ili Dobar dan i Good day) • učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je prirodan za kulturu zemlje čiji jezik uče. kao što je počinjanje od malog prsta prilikom nabrajanja. ples. • Gramatika (gramatička područja za dati nivo). predviđenim funkcijama i vještinama).: • kroz crtanje. • uzvike (npr. • Vokabular (koji odgovara datim temama. • Funkcije i vještine (usmena i pismena kompetencija primjerena datom nivou učenja).INTERDISCIPLINARNI SADRŽAJ: Učenici će također učiti jezik i proširivati svoj vokabular oslanjajući se na znanje koje su stekli učenjem nekih drugih školskih predmeta. aktivnosti i interesovanja djeteta ovog uzrasta). razlike u upotrebi nekih pozdrava u engleskom i u maternjem jeziku učenika. npr. oblikovanje itd (Likovna kultura. Ovo može podrazumijevati: • govor tijelom. itd. • Aktivnosti (kojima se realiziraju vještine). Oops! kada neko padne. koji se razlikuje od kulture do kulture. slikanje. ili Ouch! kojim se izražava iznenadna bol). ispusti nešto ili pogriješi. pokret glavom kad se želi reći da/ne itd.

- slobodno oblikuje svoje časove. tolerantnog stava prema različitostima. Učenje stranog jezika je izuzetno povezano sa područjima drugih školskih predmeta. da primjenjuje direktni. prirode (naše tijelo i zdravlje. kultura življenja (higijenske navike). • Preporuke Za organizaciju i realizaciju nastave engleskog jezika u trećoj godini učenja i dalje je . . a potom usmenu upotrebu bilo izolovano ili u govornoj interakciji. Nastavnik treba da: pažljivo planira svaki čas.DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE U prvim godinama učenja usmjeriti pažnju na razumijevanje. piše pismene pripreme za svaki čas. koje imaju za cilj da pobude. razviju i podržavaju zainteresiranost za učenje jezika. poređenje sa vlastitom kulturom i tradicijom. stvori pozitivnu i zabavnu atmosferu za učenje. frontalni. osposobi učenike da samostalno rade tokom časa i kod kuće. sabiranje).da ne prihvata kruto uputstva data u programu. • Praćenje i vrednovanje treba da je konstantno i provedeno veoma pažljivo i nenametljivo. da se drži principa jednostavnosti. razvija od početka radne navike. život i rad u školi. razvija komunikacijske sposobnosti. njeguje poštivanje drugoga u toku zajedničkog rada i natjecanja. • Interdisciplinarni sadržaj • Interkulturalne vještine Upoznavanje kulture engleskog govornog područja. - . primjerenosti i postupnosti. razvijanje pozitivnog. kućni ljubimci). udžbenicima i priručnicima. zadatke za učenike pojedinačno. da praktikuje prvo usvajanje pravilnog izgovora auditivnim putem. cilj i način rada. proširuje materijal prema datoj situaciji. ali primjereno uslovima u kojima radi. Nastavnik istovremeno procjenjuje realizaciju zadanih ciljeva i vlastiti učinak. nego da kreativno i fleksibilno kreira svoj rad u okvirima zacrtanog. - da procijeni kojim fondom riječi učenici treba da ovladaju u datoj grupi i datim uvjetima. ponavljanje i na usmenu komunikaciju sa zabavnim aktivnostima. za grupe i cijeli razred. grupni i individualni pristup.razvije vlastiti sistem praćenja i provjeravanja napredovanja svakog učenika. da priprema materijal i opremu. idući od jednostavnih ka složenijim jezičkim ciljevima. bosanski jezik (opisivanje). matematike (brojevi. Korelacija je naročito izražena sa predmetima likovne i muzičke kulture. tjelesne i zdravstvene kulture. sarađuje sa kolegama i stručnim savjetnikom. vjeronauka (praznici). Ono treba da je u funkciji motivacije učenika na daljnji rad i razvijanje naklonosti i ambicije za učenje jezika.

igranje po ulogama. pogađanje. drama-playing. pantomima. igre pogađanja su neki oblici koji su se pokazali učinkoviti i koje treba primjenjivati. maskiranje. I dalje je moguće i poželjno paralelno izvođenje nastave engleskog jezika sa nastavom drugih predmeta. i rad u parovima. Trajanje časa ne postavljati kruto. Koristiti mogućnosti izlaska iz učionice radi neposrednosti i očiglednosti u nastavi. pjevanje horsko i pojedinačno. pretending. Napomena nastavnicima: Uvijek imati dovoljno tolerancije i fleksibilnosti prema učenicima u samostalnom sastavljanju i izgovoru rečenica jer treba imati na umu da seradio učenicima koji su u hronološkom smislu učenici 4. prilagoditi ga raspoloženju i trenutnim potrebama učenika. Role playing. rješavanje jezičke zagonetke i križaljke. vedrom i privlačnom okruženju. igre riječima. • Nastavne metode i oblici rada Koristiti što raznovrsnije nastavne metode i oblike rada. . razreda nekadašnjeg osmogodišnjeg obrazovanja. kao i rad u manjim i većim grupama. Koristiti igru i pjesmu kao osvježenje i učenje jezika provoditi u razigranom.naglašena potreba za fleksibilnošću. Primjenjivati frontalni i individualni pristup. kako u nastavnim aktivnostima tako u rasporedu i trajanju časova.

poštuje ritam i intonaciju rečenice . svojoj porodici i prijateljima.2.prepoznaje slova.opisuje u nekoliko rečenica poznatu situaciju Pisanje .2.zapisuje poznate riječi ili kraće rečenice po modelu .razumije kratke dijaloge na poznatu temu Čitanje i razumijevanje .prepisuje.postavlja i odgovara na jednostavna pitanja . nego prepoznaje i pravilno upotrebljava osnovne jezičke elemente . pitanja.razumije jednostavna uputstva. ritam i intonaciju u jeziku koji uči . napisane riječi i kratke rečenice .učenik prepoznaje glasove. FRANCUSKI JEZIK V RAZRED OSNOVNE ŠKOLE -TREĆA GODINA UČENJA (3 sata sedmično / tjedno – 105 sati godišnje) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA U nastavi francuskog jezika u V razredu osnovne škole učenici treba da prošire programske sadržaje iz IV razreda i teže dostizanju nivoa A1. naglasak. izjave.piše kratke rečenice ili sastave o sebi i svom okruženju Znanje o jeziku . dopunjava i samostalno piše riječi i kraće rečenice . . školi itd. naglašava riječi. upozorenja.aktivno učestvuje u razgovoru po modelu .Na ovom nivou učenja učenik još uvijek ne stječe znanje o jeziku.pravilno artikulira glasove.čita i razumije kratki tekst u kojem su mu poznate sve riječi Govor .1. kratka objašnjenja nastavnika i pravilno reagira na iste .može dati jednostavne informacije o sebi.čita naglas poznate riječi i rečenice .2 Evropskog okvira za strane jezike Jezičke vještine Slušanje i razumijevanje Očekivani rezultati / ishodi učenja .

.

. Il pleut) - Godišnja doba i mjeseci - -Atmosfersko vrijeme Jelo i piće -Slobodno vrijeme Proslave (rođendana. Joyeux Noël. aller à la bibliothèque. grandpère. popunjavanjem i čitanjem tabela. le cheval. odnosno tačnih i netačnih tvrdnji (V i F). negativnoj.) Zamjenice: Lične. au match de foot.. le jus de fruits. bilješki ili rečenica.) – Atmosfersko vrijeme (Il fait beau. la soupe. blagdana) Domaće životinje Dijelovi tijela . zaokruživanjem tačnog odgovora. aller au supermarché et acheter du pain. les livres. la salade.. npr. cette femme.Jelo i piće (le petit déjeuner. npr. razred Osnovna škola 3. ces livres) Upitni (Quelle heure est-il?) Opisni pridjevi (u okviru datih tema) Brojevi: 1 – 100 (desetice) Glagoli: prezent (le présent). imperativ (l'impératif) Pomoćni glagoli avoir i être (potvrdna. Aktivnosti RECEPCIJA a) SLUŠANJE I REAGOVANJE Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagovati: 1) neverbalno. oncle. upitna i negativna forma) Prilozi: ze mjesto. les matières. la vache) Dijelovi tijela (la tête. izraza ili čitavih rečenica koje je izgovorio nastavnik ili koje su čuli sa audio ili video zapisa. dans. Bonne Année) . vrijeme. ) . itd. le pied. le livre de mon ami) Rečenica: Osnovni red riječi u potvrdnoj. aller au marché. ma mère.. aujourd'hui. itd. dopuštanje.. upitnoj rečenici Vokabular - Svakodnevni život: (faire des courses. le bras. mes parents) Pokazni (ce garçon. Ponavljanjem riječi. l'omelette. zadovoljstvo. la classe.. la main . de . l'élève.) Mjeseci u godini (janvier.. izvršavanjem uputa i naređenja. soeur. količinu (ici. l'hiver) Dani u sedmici (lundi. l'été. pokazivanjem / doticanjem predmeta ili dijela tijela koji se spominje. Gramatika Učenici će koristiti (ali neće učiti o tome): Imenice sa članom u jednini i množini (le livre.) - Domaće životinje (le chat. nedopadanje. le dîner.. (à l'école. petit-fils) Škola: la classe.Poziv na proslavu rođendana - Pisanje kratke čestitke (Joyeux anniversaire à. février.. des fruits.. mardi. davanjem kraćih odgovora na pitanja koja je postavio nastavnik ili koja su čuli sa audio ili video zapisa. 2) verbalno.. povezivanjem određenih ilustracija sa odgovarajućim tekstom. beaucoup) Prijedlozi: à.. Il fait gris. la forniture scolaire) Godišnja doba (le printemps. Nove godine. dopadanje.. dans la classe. neka raspoloženja i stanja i aktivnosti postavljati poznata pitanja i odgovarati na njih tražiti i nuditi pomoć -tražiti i davati informacije -na jednostavan način izraziti slaganje i neslaganje. visiter des amis) Članovi uže i neki članovi šire porodice (maman. l'emploi du temps. godina učenja francuskog jezika Razvijanje početnog znanja Teme -Svakodnevni život (Porodica i život u porodici) -Škola i učionica -Dani u sedmici Funkcije i sposobnosti Učenici će znati: pozdravljati i odgovarati na pozdrave obraćati se ljudima upoznavati se identificirati i locirati ljude i predmete opisivati ljude i predmete.Nivo 5.. du lait.. l'automne. le déjeuner. le pain.. subjekatski i objekatski padež Pridjevi: Prisvojni (mon ami.. l'école. l'instituteur. le chien..

ispunjavanjem i čitanjem tabela ili križaljki. piti -pozvati nekoga na rođendansku proslavu -reći gdje stanuju -reći kakvo je vrijeme -nabrojati dane u sedmici. dovršavanjem rečenica. i reagovati: 1) neverbalno izvršavanjem uputa i naređenja. Postavljanjem pitanja i davanjem odgovora. mjesece i godišnja doba -brojati do 100 b) ČITANJE I REAGOVANJE Učenici će čitati kratke tekstove u sebi ili naglas. popunjavanjem praznina zadatim riječima. povezivanjem nabrojanih riječi sa odgovarajućim brojevima ili simbolima. dovršavanjem riječi.zanimanje za nešto. iznenađenje. povezivanjem određenih ilustracija sa odgovarajućim tekstom. biranjem tačnog odgovora. . zahvalnost i ideju posjedovanja -izviniti se i prihvatiti izvinjenje -prihvatiti i odbiti ponudu ili molbu -govoriti na jednostavan način o svakodnevnim aktivnostima -čestitati nekome rođendan. itd. Novu godinu. sklapanjem rečenice koja je ispreturana u smisaonu cjelinu. označavanjem tačnih / netačnih tvrdnji (V i F). blagdan -reći šta vole / žele jesti. npr. itd. povezivanjem riječi u stupcima A i B. 2) verbalno.

prepisivati kratke tekstove .ubacivati / podvlačiti / redati riječi u smisaone rečenice .ispunjavati tabele .igrati uloge b) PISANJE: Učenici će: . pjevati i igrati jezične igre .aktivno učestvovati u razgovoru sa drugim učenikom ili nastavnikom .pisati kratke sastave na poznate teme i sa poznatim vokabularom .davati upute i naređenja - recitovati.PRODUKCIJA: a) GOVOR: Učenici će: .pisati rečenice upisujući u praznine tačnu formulu glagola u zagradi .dovršavati rečenice .pisati kraće diktate .

Učenicima se također pruža mogućnost susreta sa govornicima francuskog jezičkog područja i uspostavljanje prvih kontakata razmjenom kratkih pisama ili elektronske pošte.razvijaju pozitivan stav prema učenju jezika . pri čemu je prvenstveno nastavnik onaj kojeg imitiraju i za kojim ponavljaju. tiens.budu odgovorni i aktivni u situacijama kada se uči jezik .DIDAKTIČKO – METODIČKE NAPOMENE Zadaci nastave francuskog jezika u petom razredu su prije svega usmjereni na podsticanje interesa za učenje stranih jezika.koriste ključne metode iz prakse pri radu u parovima ili malim grupama - upoznati sa kulturom svoje zemlje i učiti da je bolje poštuju i cijene . INTERDISCIPLINARNI SADRŽAJ Učenici će učiti francuski jezik i proširivati svoj vokabular oslanjajući se na znanje koje su stekli učenjem nekih drugih školskih predmeta npr. U ovom uzrastu učenici rado i lako uče prikazujući scenski ono što su usvojili. Učenici usvajaju i nove tehnike učenja stranog jezika kao što su prepoznavanje značenja jezičkih izraza. na usvajanje elementarnih jezičkih sredstava i usvajanje strategija učenja stranog jezika. sportske aktivnosti.tjelesna i zdravstvena kultura (ples. upoznavanje sa najpoznatijim francuskim izvođačima. muzički instrumenti) . Ocjena iz stranog jezika treba da bude odraz cjelokupnog učenikovog odnosa prema školskim obavezama. Budući da se određene teme iz razreda u razred ponavljaju. slikanje. Na taj način kod učenika se razvija duh tolerancije.matematika (brojevi) . namirnice. Nakon usmenog usvajanja postepeno se prelazi na čitanje (prepoznavanje već naučenih riječi) horsko i pojedinačno. način života njenih stanovnika kao i da prepoznaju sličnosti i razlike.likovna kultura (crtanje. elementi dramatizacije – neverbalno u funkciji teatarskog izražavanja) . uvježbavanje i proširivanje leksičkog fonda. značaj ishrane za zdravlje. te pisanje (prvo preslikavanje.upoznavati sa kulturom naroda francuskog govornog područja i sa nekim osnovnim razlikama između njihove i francuske kulture - učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je prirodan za kulturu zemlje čiji jezik uče (et bien.. kao i njihovih vršnjaka u zemljama frankofonskog govornog područja.muzička kultura (slušanje i pjevanje omiljene vrste muzike.maternji jezik (svijet bajki i imaginacije.. Teme koje se obrađuju u prve tri godine učenja stranog jezika vezane su za svakodnevni život i interese učenika ovog uzrasta. usvajaju ograničen fond riječi i izraza. njegovog aktivnog učešća u nastavnom procesu i pokazanih rezultata koje nastavnik kontinuirano prati i ocjenjuje.kultura življenja INTERKULTURALNE VJEŠTINE Učenici će se: UČENJE KAKO TREBA UČITI Učenici će učiti da: .) . oh là là itd) - ocjenjuju svoje aktivnosti i aktivnosti drugova iz razreda . Učenici u nastavi francuskog jezika imaju priliku upoznati kulturu zemlje čiji jezik uče. korištenja rječnika i leksikona prilagođenih njihovom uzrastu i praćenja vlastitog napretka u učenju stranog jezika uz primjenu jezičkog portofolija. igre) .priroda (dijelovi ljudskog tijela. Praćenje i vrednovanje U petom razredu osnovne škole iskazuju se brojčane ocjene za postignute rezultate u nastavi. tako da će u razvoju vještine govora dramatizacija kratkih dijaloga često biti zastupljen oblik nastavne aktivnosti. . Učenici se osposobljavaju za usmenu komunikaciju u jednostavnim svakodnevnim situacijama. omogućeno je kontinuirano ponavljanje. oblikovanje) . a potom prepisivanje riječi i kratkih rečenica do usvajanja pravilnog pisanja).

2 Evropskog okvira za strane jezike. oklijeva. ponavljanje. naglašava riječi. kratkog opisa neke osobe) Na ovom nivou učenja jezika učenik ne stječe znanje o jeziku nego prepozaje i pravilno upotrebljava osnovne jezičke elemente. dopunjava i samostalno piše riječi i kraće rečenice zapisuje pojedine (poznate) riječi ili kraće rečenice po modelu zna napisati nekoliko rečenica o sebi i o veoma poznatim temama (odgovori na direktno postavljena pitanja. porodici i prijateljima opisuje u nekoliko rečenica poznatu situaciju pravi pauze.2. pravi greške i kod najjednostavnije usmene produkcije prepisuje. pisanje kratkog pisma. Govor • • • • • • • Pisanje • • • Znanje o jeziku • . Jezičke vještine Slušanje i razumijevanje • Očekivani rezultati/ ishodi učenja učenik može razumjeti ograničen broj riječi. NJ EMAČKI JEZIK V RAZRED OSNOVNE ŠKOLE -TREĆA GODINA UČENJA.3. pokazivanje ili prijevod Čitanje i razumijevanje • • čita naglas poznate riječi i rečenice zna pronaći određenu informaciju u jednostavnom tekstu ako je dozvoljeno ponovljeno čitanje pravilno artikulira glasove. običnih fraza i rečenica. poštuje ritam i intonaciju rečenice reproducira napamet naučene stihove i pjesmice zna postavljati pitanja i davati odgovore u toku dijaloga o osnovnim temama učestvuje u razgovoru po modelu daje jednostavne informacije o sebi. pitanja i uputstva lične prirode ili vezana za neposrednu situaciju i na njih jezički ili nejezički reagirati potrebna mu je znatna pomoć da bi razumio: usporavanje brzine govora. (3 sata sedmično/tjedno – 105 sati godišnje) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA U nastavi njemačkog jezika u petom razredu osnovne škole treba težiti dostizanju nivoa A1.1.

opisati sebe i druge .označavanjem tačnih i netačnih tvrdnji 2) verbalno. Welches Obst magst du?Ich mag Bananen. . der Teddy.: . zdrava ishrana kupovina dnevne aktivnosti na igralištu 9. . npr. tražiti osnovne informacije u tekstu i reagirati: crtanjem. Maine Augen sind blau.crtanjem.reći šta znaju uraditi . npr. die Tafel.: .. dopunjavanjem teksta rješavanjem jednostavnijih zadataka sa višestrukim izborom Učenici će: koristiti (ali neće učiti o tome): Imenice sa članom u jednini i množini: das Buch. npr: - GOVOR: Učenici će: - recitirati.u prezentu u sva tri lica jednine i prvom licu množine. povrće.davanjem kratkih odgovora na nastavnikova pitanja ili pitanja koja su čuli sa kasetofona i sl.imenovati predmete u svojoj sobi . označavanjem tačnih i netačnih tvrdnji davnjem kraćih odgovora. .imenovati voće i povrće .: Upoznavanje Bist du Peter? Ich komme aus Sarajevo. Dijelovi tijela: der Kopf.PROGRAMSKI SADRŽAJI Tematske cjeline: Uz ponavljanje i proširivanje tematskih cjelina obrađenih u trećem i četvrtom razredu. 2.nabrojati aktivnosti u slobodno vrijeme . npr. 4.. 6.imenovati životinje u zološkom vrtu . životinje (zološki vrt) 10.pitati za cijenu . 2) verbalno. was. 8.. 3.. wann. die Nase. sein. Ich habe zwei Augen.reći koliko nešto košta . 5. pjevati. Die Banane ist gelb. der Tisch. npr: - . der Stuhl. ihr. licu množine Gramatika Vokabular Učenici će usvajati novi i proširivati već usvojeni vokabular koji se odnosi na date teme.razvrstavanjem slika.reći u koliko sati i u koji dan se nečim bave . der Bauch. dein. postavljati jednostavna pitanja.: .Prisvojne zamjenice (mein... das Auge / die Augen. Was kostet ein Kilo Bananen? Bananen kosten 1 Euro. Maine Nase ist klain. kupovina: Der Apfel ist rot. welche (Farbe) Pridjeve u predikativnoj upotrebi Glagole: . ČITANJE I RAZUMIJEVANJE : Učenici će čitati rečenice i kraće tekstove.reći šta vole jesti a šta ne Aktivnosti SLUŠANJE I RAZUMIJEVANJE: Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagirati 1) neverbalno. Zamjenice: .povezivanjem slike i slušanog teksta. pridruživanjem slike tekstu. upoznavanje moja soba dijelovi tijela boje voće i povrće. karneval Vještine Učenici će znati: .. u petom razredu će se ponuditi i nove cjeline: 1. warum. die Bücher. razvrstavanjem slika. die Puppe. Dnevne aktivnosti: Ich früstücke um acht - nabrojati aktivnosti kojima se bave u toku dana .. Tomaten mag ich nicht. Voće.. 7. Und du? Moja soba: das Bett. wie. ..negativan i upitni oblik glagola.upitne: wer.Lične zamjenice u jednini i u 1.reći koje je nešto boje . unser) - napisati kratko pismo i predstaviti u njemu sebe i svoju porodicu 1) neverbalno. der Computer.

lice jednine i 2. Am Samstag gehe ich nicht in die Schule. pripremati i sprovoditi jednostavne dijaloge. rečenice i kraće tekstove.- odgovarati na pitanja. igrati uloge.imperativ za 2. Um zwei Uhr. Der Vogel kann singen. . od ponuđenih riječi rekonstruirati kraće rečenice. PISANJE Učenici će: prepisivati pojedinačne riječi . . rekonstruirati riječi. Uhr - za izražavanje želje oblik möchte Wann gehst du in die Schule?. lice množine Brojeve: do 100 (desetice) Priloge za mjesto i vrijeme Prijedloge u njihovoj funkcionalnoj upotrebi Veznike und i aber . Ich komme um sechs Uhr nach Hause.prezent glagola können i mögen u jednini. dopunjavati izostavljene riječi. Na igralištu Ich spiele Ball und mein Bruder spielt Tennis. Ich kann schnell laufen aber ich kann nicht hoch springen. Kannst du hoch springen? Zološki vrt: Der Elefant ist groß.

Interkulturalne vještine Učenici će: . zdrava ishrana). na usvajanje elementarnih jezičkih sredstava. Polazeći od svojih vlastitih iskustava učenici u nastavi njemačkog jezika imaju priliku upoznati i stranu kulturu i način života pri čemu prepoznaju sličnosti i razlike. uvježbavanje i proširivanje leksičkog fonda. . Određene teme se iz razreda u razred ponavljaju u vidu koncentričnih krugova što omogućava kontinuirano ponavljanje. kupovina.praćenja vlastitog napretka u učenju stranog jezika uz primjenu jezičkog portfolija Praćenje i vrednovanje U petom razredu osnovne škole iskazuju se brojčane ocjene za postignute rezultate u nastavi. Priroda (igralište.DIDAKTIČKO – METODIČKE NAPOMENE Zadaci nastave njemačkog jezika će i u petom razredu biti usmjereni na podsticanje interesa za učenje stranih jezika kao temelja za buduće cjeloživotno učenje te razvoj višejezičnosti.upoznavati različite kulture i tradicije. Interkulturalno učenje na ovom nivou se postiže i primjenom određenih autentičnih materijala poput dječjih pjesmica. leksikona i sl. zološki vrt. Teme koje se obrađuju u prve tri godine učenja stranog jezika vezane su za svakodnevni život i interesovanja učenika ovog uzrasta kao i njihovih vršnjaka u zemljama njemačkog govornog područja. Interdisciplinarni sadržaj Programski sadržaj je međusobno povezan sa drugim predmetima. Učenici u ovom uzrastu rado scenski prikazuju naučeno tako da će u razvoju vještine govora dramatizacija naučenih modela kratkih dijaloga biti često zastupljen oblik nastavne aktivnosti. njegovog aktivnog učešća u nastavnom procesu i pokazanih rezultata koje će nastavnik kontinuirano pratiti i ocijeniti.prepoznavanja značenja jezičkih izraza na osnovu slušanja ili čitanja jednostavnih tekstova. Tjelesna i zdravstvena kultura. ljudsko tijelo). Ocjena iz stranog jezika odraz je cjelokupnog učenikovog odnosa prema školskim obavezama. . poput . Mogućnost autentičnog susreta sa govornicima kojima je njemački maternji jezik jeste i uspostavljanje prvih kontakata razmjenom kratkih pisama ili elektronske pošte. usvajanje strategija učenja stranog jezika. . Nakon usmenog usvajanja postepeno se prelazi na čitanje (prepoznavanje već naučenih riječi) -horsko i pojedinačno. . Učenici usvajaju i osnovne tehnike učenja stranog jezika. slikovnica i drugih multimedijalnih materijala. Kultura življenja (moja soba. te pisanje (preslikavanje a potom prepisivanje riječii kratkih rečenica do usvajanja pravilnog pisanja pojedinih riječi i kraćih rečenica. Učenici će tako učiti jezik i proširivati svoj vokabular oslanjajući se na znanje koje su stekli učenjem nekih drugih školskih predmeta ali i kombinirajući učenje stranog jezika sa aktivnostima «preuzetim» iz nekih drugih predmeta. Matematika (brojevi). Učenici se prvenstveno osposobljavaju za usmenu komunikaciju u jednostavnim svakodnevnim situacijama uz usvajanje ograničenog fonda riječi i izraza pri čemu je prvenstveno nastavnik onaj kojeg imitiraju i za kojim ponavljaju. Likovna kultura.učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je primjeren kulturi zemlje čiji jezik uče. Muzička kultura.korištenja njihovom uzrastu prilagođenih rječnika. Time se kod njih razvija duh tolerancije. kao npr. (rječnik sa slikama).

više od 35 miliona ljudi kao drugi strani jezik koristi arapski jezik. a u okviru nastave stranih jezika.1. humanizmu i internacionalizmu. Cilj i zadaci učenja arapskog jezika Cilj učenja arapskog jezika je osposobljavanje učenika za usmenu i pismenu komunikaciju na arapskom jeziku o različitim temama iz svakodnevnog života. ovladavanje strategijama učenja (naučiti kako učiti). Kroz učenje stranog jezika kod učenika se razvija svijest: o značaju višejezičnosti. kosmopolitizmu. ovladavanje osnovnim leksičkim. Sve prethodno spomenuto govori u prilog neophodnosti učenja arapskog jezika kao jednog od stranih jezika tokom osnovne škole. . razvijanje sposobnosti slušanja i međusobnog uvažavanja. fonetskim i gramatičkim minimumom. duhu tolerancije. Rezultat takvih razmišljanja je i stav Vijeća Evrope da svaki građanin Evrope mora poznavati najmanje dva strana jezika. toleranciji. gdje se u više od 20 zemalja sa više od 250 miliona govornika kao zvanični jezik koristi arapski.4. kultura. razvijanje samostalnosti i kreativnosti. Proširivanje opće kulture učenika kroz upoznavanje s načinom života i tradicijom zemalja u kojima se govori arapski jezik.osposobljavanje učenika za samostalno korištenje različitih izvora znanja. neophodno je razvijanje svijesti o poznavanju dva ili više stranih jezika. Pored toga.upoznavanje sa kulturom naroda čiji se jezik izučava i razumijevanje i poštivanje drugih . kao i sjevernom Afrikom. razvijanje samopouzdanja i samopoštivanja. razvijanje motivacije za učenje jezika i zadovoljstva u učenju.2. odnosno . Evropska Unija je multietnička zajednica čiji su opstanak i prosperitet uvjetovani višejezičnošću. Zadaci nastave arapskog jezika su: razvoj sve četiri jezičke vještine. Stoljećima Bosna i Hercegovina ima civilizacijske i privredne veze sa Bliskim i Srednjim istokom. ARAPSKI JEZIK V RAZRED OSNOVNE ŠKOLE -TREĆA GODINA UČENJA (3 sata sedmično – 105 sati godišnje) Uloga i značaj nastave arapskog jezika Tokom procesa obrazovanja.

čitanje i pisanje jednostavnih sintagmi prepisivanje riječi i kratkih sadržaja kratki usmeni i pismeni odgovori dopunjavanje riječi i rečenica . sukun. ponoviti osnovne fraze. vezanih za konkretan pojam (samostalno upotrebljenih) i rečenica . varijante pisanja slova. sintagme i kraće rečenice. predanosti i preciznosti u učenju jezika razvijanje samostalnosti u govoru putem igara. tanwin. a ne o jeziku razvijanje pozitivnog stava prema učenju jezika razvijanje radoznalosti i kreativnosti razvijanje razumijevanja i logičkog pamćenja razvijanje temeljitosti. . i provjeriti da li su usvojeni: osnovni oblici slova.čitanje i pisanje jednostavnih PROGRAMSKI SADRŽAJI - Teme (opća tematska područja kao osnov za dalnji rad) Funkcije i vještine (usmena i pismena kompetencija) Aktivnosti (pomoću kojih se realiziraju vještine) Gramatika (osnove gramatike za dati nivo) Vokabular (u okviru datih tema) Neophodno je. tašdid. pisanje određenog člana. pjesme i plesa učiniti da učenje arapskog jezika bude zabavno sintagmi i rečenica - ljubav i spremnost za učenje arapskog jezika razumijevanje jednostavnih sadržaja na arapskom jeziku sloboda i samostalnost u govoru čitanje riječi. kratki i dugi vokali. vezivanje slova u riječi.NIVO: TREĆA GODINA UČENJA -V RAZRED OSNOVNE ŠKOLE (3 sata sedmično/ 105 sati godišnje) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA Ciljevi početne nastave arapskog jezika Očekivani rezultati učenja - učenje jezika.

.

min. povezivanjem slike sa tekstomkoji čuju. 2) verbalno. slaganjem slika redoslijedom koji proistekne iz teksta koji su čuli.Pozdravljanje na i poznavanje .Koristiti brojeve do 20 (bez objašnjavanja inkongruencij) . 'ila.Opisati porodicu. prepoznavanje. -davanjem kratkih odgovora na nastavnikova pitanja ili pitanja koja su čuli sa kasetofona.Iskazivanje starosti - gestikuliranjem.Nabrojati aktivnosti u slobodno vrijeme -Određeni i neodređeni član . bojenjem navedenih predmeta / osoba -lijepljenjem odn.Pozdravljanje . -pokazivanjem na ođredene ilustracije koje se odnose na riječi koje su učenici čuli odn. godina učenja arapskog jezika Prvi stepen elementarnog znanja SLUŠANJE I RAZUMIJEVANJE: Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagirati 1) neverbalno.Reći koliko je sati (puni sat) .Opisati jednostavnim rečenicama (imenskim) i ograničenim brojem riječi ljude i predmete u kući .Škola (sportske i kulturne aktivnosti) .Brojati od 1 do 10 . npr: .: -gestikulacijom predstaviti ono što su čuli.Svakodnevni život . koji će biti osnova za tvorbu kratkih sintagmi i (imenskih) rečenica. Vokabular treba proširivati u skladu sa temama koje se obrađuju.: ponavljanjem određenih riječi koje je izgovorio nastavnik ili koje su čuli sa kasetofona. pjesmice.Nivo Teme Funkcije i vještine Aktivnosti Gramatika Vokabular Učenici će: učiti samo osnovni vokabular. ČITANJE I RAZUMIJEVANJE: Učenici će prepoznati jednu ili više napisanih riječi.Particip aktivni - 2) verbalno.Nabrojati dane u sedmici - Gramatič ki ženski rod (nastavci za ž. npr: .Imenovati predmete u školskoj torbi i učionici . lice množine) Pridjevi (najčešće upotrebljavani) Prijedlozi (fi. sintagmi ili rečenica i reagirati: 3) neverbalno.r. -podvlačenjem i bojenjem ilustracija koje se odnose na riječi koje su učenici čuli. npr. .Elementarna imenska rečenica -Upitna rečenica formalan i neformalan način . imitiranjem -povezivanjem pisanih riječi i odgovarajućih ilustracija. npr. crtanje i druge vježbe) uvježbavati osnovni vokabular. ponavljanje. sebe i druge . Kroz dijalog (igre.) Osnovne boje (muški i ženski rod) Pokazne zamjenice (za bliže i dalje objekte) Lične zamjenice (jednina i 1. Učenici će znati: V razred Osnovna škola 3.Predstaviti sebe i druge .Kuća . -izvođenjem uputstava koje nastavnik izgovara ili koja čuju sa kasetofona.Imenovati članove svoje uže porodice . `ala) Upitni izraz (min ayna) - .

-kraćim pismenim ili usmenim odgovorima na pitanja,

-Proslava rođendana, praznika

-Nabrojati ograničen broj odjevnih predmeta

- dopunjavanjem izostavljenih riječi ili sintagmi u tekstu - povezivanjem ponuđenih riječi u tekstu…itd. GOVOR: Učenici će: - ponavljati riječi nastavnika ili riječi izgovorene sa kasetofona; - voditi kraće dijaloge u parovima sa drugim učenicima ili sa nastavnikom; - pjevati; - recitirati kraće pjesmice; - glumiti..itd. PISANJE: Učenici najprije prepisuju riječi koje su prije toga usmeno usvojili, a potom postepeno usvajaju i pravilan način njihovog pisanja kroz vježbe poput: - popunjavanja sintagmi i rečenica (npr: Gdje su nestale riječi? - nastavnik ispisuje sintagme/rečenice na tablu, izostavljajući određene riječi koje učenici treba da popune) - rekonstruiranje riječi od ponuđenih slova, - takmičenje u pisanju brojeva itd.

-Brojevi (do 20)

DIDAKTIČKO – METODIČKE NAPOMENE U prvim godinama učenja arapskog jezika pažnju treba usmjeriti na aktivnosti koje imaju za cilj da razviju zainteresiranost učenika za učenje jezika. Arapski jezik se na ovom nivou uči kroz različite jezičke igre, ponavljanje, pjesmu, ples, sa postepenim uvođenjem čitanja i pisanja. Rad u parovima ili grupama doprinosi dinamici časa i većoj angažovanosti učenika. Nastavnik treba da:

-

pažljivo planira svaki čas, postavljajući ciljeve, detaljno razrađujući načine kako da ih postigne, pripremajući materijale/opremu koja je potrebna u učionici, kao i dodatne materijale u slučaju neočekivanih situacija, pripremajući zadatke za pojedine učenike, grupe i cijeli razred, te planirajući trajanje svakog segmenta aktivnosti u učionici; piše pismene pripreme za svaki čas; da kreativno i fleksibilno kreira svoj rad u okviru zacrtanih ciljeva, a u skladu sa uvjetima u kojima radi, procjeni kojim fondom riječi učenici treba da ovladaju u datoj grupi i datim uslovima; da kontrolira i razvija kod učenika pravilno usvajanje izgovora; poštuje osnovne didaktičke principe primjerenosti i postupnosti; razvija pozitivnu atmosferu u učionici; razvija kod učenika radne navike, marljivost, odgovornost i motivaciju za učenje; razvija vlastiti sistem praćenja i provjeravanja napredovanja svakog učenika; razvija komunikacijske sposobnosti kod učenika, podstičući ih da maksimalno koriste vlastite talente i sposobnosti.

-

-

Praćenje i vrednovanje U petom razredu osnovne škole iskazuju se brojčane ocjene za postignute rezultate. Ocjena treba da bude odraz cjelokupnog odnosa učenika prema školskim obavezama. Nastavnik treba kontinuirano da prati i ocjenjuje rad svakog učenika. Interdisciplinarni sadržaj U svim oblastima sadržaj je povezan sa drugim školskim predmetima crtanjem, oblikovanjem (Likovna kultura) plesom, igrom (Tjelesni a zdravstvena kultura) pjevanjem (Muzička/Glazbena kultura) zajedničkom šetnjom kroz park, prirodu i sl. (Priroda)

-

Interkulturalne vještine Učenici će: upoznati kulturu i običaje različitih zemalja u kojima se govori arapski jezik, upoređivati je sa vlastitom kulturom i razvijati pozitivan stav prema različitosti. Preporuke Kod organizacije nastave arapskog jezika u trećoj godini učenja preporuke se odnose prvenstveno na to da učenici rado prihvataju i provode proces imitiranja i ponavljanja, rado insceniraju naučene dijaloge. Ukoliko se u nastavni proces integriraju igre, njihove prednosti su velike. Igre doprinose povećanju učeničke aktivnosti, poboljšanju njihovih jezičkih znanja, uspostavljanju prijatnije atmosfere u učionici, kao i njegovanju prisnijih odnosa između učenika i nastavnika, te između samih učenika. Razvija se takmičarski duh, stvara živa atmosfera u učionici. Postojanje i njegovanje takmičarskog duha tijesno je povezano sa učeničkom motivacijom za učenje jezika. Izlasci djece u prirodu su također prilika za igre i pjesmice na arapskom jeziku.

a : x = b.3.a · x = b. MATEMATIKA . 1. x · a = b. x : a = b.

.

. elementi.uglove (crtati i klasifikovati). a naročito o pravom uglu i nekim njegovim dijelovima (polovini i trećini). o površini pravougaonika (mjerenje i izračunavanje). . vrste). kvadrate).prave i poluprave i crtanju (modela) prave i poluprave. 1 dm i 1 m 2 2 2 . obilježavanje.MATEMATIKA Za peti razred devetogodišnje osnovne škole (Četiri časa sedmično) PODRUČJA Sticanje znanja: CILJEVI Učenik će znati: . formiranje pojmova brojeva prvog miliona i skupa brojeva N0 formiranje pojmova brojevne crte brojeva skupa N0.izvesti jednostavnija praktična mjerenja i računanja površina i zapremina. a naročito o pravouglom trouglu.prepoznati.o izračunavanju zapremine kocke. - prepoznati brojeve prvog miliona i brojeve skupa N0. . njihov položaj na brojevnoj polupravoj i njihovu strukturu. . . . u drugim predmetima i svakodnevnom životu.o uglovima (prepoznavanje. . . modelirati brojevne izraze prema datim (tekstualnim) uvjetima. Znanje .prepoznati i crtati pravougonike (spec.izraditi modele kvadra (spec.o rješavanju aritmetičkih (brojevnih) izraza. o zapremini kvadra (mjerenje i računanje). elementi. izraditi modele 1 mm2. OČEKIVANI REZULTATI - poznavanje i upotreba matematičkih simbola. trouglove (crtati i klasifikovati). formiranje pojmova i usvajanje procedura četiri osnovne računske opercije u skupu N0. razumjeti i pravilno koristiti matematičke simbole.o jednačinama i nejednačinama s nepoznatom «na jednom mjestu». vrste). .o jediničnim zapreminama. - važnost procjene i provjere rezultata.o izračunavanju površine kvadrata. . usvajanje znanja o višecifrenim brojevima i njihovoj strukturi. .prepoznati i rješavati zadatke date riječima (i problemske zadatake). 1 cm .o trouglovima (prepoznavanje. - o jediničnim površinama.rješavati brojevne izraze. obilježavanje.upotrebe brojeva u različtim kontekstima. sa sigurnošću obavljati računanja u N0. kocke) iz modela njihovih mreža i na druge načine. . . - izraditi modele 1 cm i 1 dm 3 3 .

nizanja. zapreminu (kvadara) uz prethodno procjenjivanje i pravilan izbor jedinične mjere.prikupljanja.pozitivnim crtama ličnosti.Sposobnosti i vještine Razvijanje vještina i sposobnosti: . .naučiti da sasluša argumentaciju i kritički da preispituje lične stavove i stavove drugih. . - prepoznati i rješavati osnovne oblike jednačina i nejednačina u N0. . emocija i doživljaja.važnosti radovanja ličnom uspjehu i uspjehu drugih. .uspoređivanja.uvažavanja argumentacije u branjenju ličnih stavova i stavova drugih. jediničnim zapreminama. . . a • (b+c) = a • b + a • c i slične). .poboljšati vlastitu „listu“ motiva. jediničnim površinama.induktivnog i analognog zaključivanja. .s lakoćom uporediti ma koja dva višecifrena broja. . .uloge kritičkog mišljenja i zaključivanja u donošenju različitih odluka. .prepoznati važnost matematičkih znanja u rješavanju problema i sveprisutnost matematike u univerzumu. . . samoaktualizacije.slijeđenja niza uputa. a • b = b • a. .pokazivati više zanimanja za timski rad i socijalizaciju.induktivnog mišljenja.procjenjivanja. .različitih načina matematičkog izražavanja i komuniciranja.važnosti donošenja sudova na osnovu provjerenih činjenica i izgrađenih kriterija.prostornog organizovanja i orijentisanja. . selekcije i korištenja informacija Učenik će moći: . . .rada. .prepoznavanja obrasca. .koristiti pomagala za crtanje uglova.samopouzdanja.sigurno izvoditi osnovne računske operacije u N0. Vrijednosti i stavovi . . .izvoditi jednostavnije zaključke (a+ b = b+a.koristiti se induktivnim i analognim mišljenjem u rješavanju različitih zadataka i problema.ocjenjivanja i samoocjenjivanja na osnovu objektivnog i konstruktivnog vrednovanja. Učenik će: . .matematičkog jezika. . površine (pravougaonika). trouglova i pravougaonika.mjeriti.vizuelizacije i vizuelnog grupisanja. . posebno kolektivnog (timskog) rada. .prepoznavati vrijednosti unutrašnjeg (nehedonističkog) života i unutrašnje nagrade. . Razvijanje spoznaja o društvenim vrijednostima: .

Sabiranje i oduzimanje brojeva u prvom milionu (usmeni postupak). Nepromjenljivost proizvoda i primjena. Zapisivanje brojeva u obliku zbira višekratnika dekadskih jedinica. 2. Nejednačine oblika: x ± a < b. x ± a ≥ b .ponavljanje. 3. Rješavanje jednačina oblika: x ± a = b. Pismeno množenje i dijeljenje dvocifrenim brojem. Osnovna svojstva množenja i primjena (komutativnost i asocijativnost množenja). Primjena osnovnih svojstava sabiranja u računanju. Brojevna crta 0− 1000000. Mjesne vrijednosti cifara. Množenja jednocifenim brojem. Nepromjenljivost razlike i primjena. Nula i jedinica kao činioci/faktori. Množenje i dijeljenje proizvoda brojem. Brojevni izrazi sabiranjem i oduzimanjem. BROJEVI PRVOG MILIONA Čitanje. x ± a > b. Dijeljenje broja dekadskom jedinicom. Klase i razredi. a ± x = b . Zavisnost zbira od sabiraka. Pismeno množenje i dijeljenje jednocifrenim brojem. Brojevni izrazi u prvom milionu s množenjem i dijeljenjem koji sadrže promjenljivu (slovo). Pismeno množenje trocifrenim brojem. MNOŽENJE I DIJELJENJE U PRVOM MILIONU Množenje u prvom milionu kao sabiranje jednakih sabiraka. Množenje broja dekadskom jedinicom i višekratnikom broja deset. Određivanje nepoznatog sabirka. Osnovna svojstva sabiranja (komutativnost. Nepromjenljivost zbira i primjena. Jedinica i nula u dijeljenju.NASTAVNI PLAN I PROGRAM MATEMATIKE ZA PETI RAZRED (četiri sata sedmično) Programski sadržaji 1. Množenja dekadskom jedinicom. (x ± a)± b = c. Sabiranje i oduzimanje brojeva u prvom milionu. Zavisnost razlike od umanjenika i umanjioca. Jednačine oblika: . asocijativnost. SABIRANJE I ODUZIMANJE BROJEVA U PRVOM MILIONU Sabiranje i oduzimanje brojeva u prvoj hiljadici− ponavljanje. Oduzimanje zbira od broja. x ± a ≤ b . Sabiranje i oduzimanje brojeva u prvom milionu (pismeni postupak). Brojevni izrazi sa sabiranjem i oduzimanjem koji sadrže slovo (promjenljivu). Dijeljenje kao obrnuta operacija množenju. a ± x > b. Čitanje. Nepromjenljivost količnika i primjena. pisanje i upoređivanje brojeva prvog miliona. Zavisnost proizvoda od činilaca (faktora). pisanje i upoređivanje brojeva do 1 000 – ponavljanje. Množenje i dijeljenje korištenjem olakšica. umanjenika i umanjitelja. Dijeljenje zbira i razlike brojem. a ± x < b. Množenje zbira i razlike brojem (Distributivnost množenja prema sabiranju i oduzimanju). Zavisnost količnika od djeljenika i djelitelja. nula kao sabirak). Povezanost sabiranja i oduzimanja.

3 3 3 3 3 . 1 mm . 1 km ). kocke). 5. 7. Skup prirodnih brojeva (N) i skup N0. Kraci i vrh ugla. 1 ha. Obilježavanje uglova. Upoređivanje i mjerenje površine pravougaonika. kocke) – zadacima iz prakse. oštri i tupi ugao. Izračunavanje površine kvadra (spec. UGAO Par polupravih sa zajedničkom početnom tačkom − ugao. Sastavljanje jednostavnijih brojnih izraza koji odgovaraju tekstualnim zadacima. Uglovi tangram− figura. Crtanje tangram− figura. 2 2 2 2 2 9. BROJEVI VEĆI OD MILIONA. jednakokraki i jednakostraničan trougao− crtanje. 1 mm . 1 dm . Površina kvadra i kocke. kocke). Upisivanje brojeva u tablice. x : a = b. kocke). SKUP PRIRODNIH BROJEVA (N) I SKUP NO Primjeri brojeva koji su veći od miliona. kvadrata). Pravougli trougaocrtanje. x : a < b. vrhovi i uglovi trougla. Mreža kvadra (spec. Jedinične mjere za zapreminu (1 m . x · a = b. a · x ≥ b. POVRŠINA PRAVOUGAONIKA Modeliranje pravougaonika od kvadrata. 6. Brojna poluprava brojeva skupa N0. Izračunavanje površine pravougaonika (spec. Jedinične mjere za površinu (1 m . Upoređivanje i mjerenje zapremine kvadara. rastavljanje kvadra na kocke. Nejednačine oblika: a · x > b. rastavljanje pravougaonika na kvadrate. BROJNI IZRAZI Brojni izrazi sa operacijama različitog reda (stepena). 8. 4. Upoređivanje uglova. Mjerenje uglova tangram figura polovinom pravog ugla. 1 cm . Pravi.a · x ≤ b. Izračunavanje obima trougla. sa zagradama i bez zagrada.a · x = b. Izračunavanje zapremine kvadra (spec. 1 a. zapremina kvadra (spec. 1 cm . Tablica sa razredima/klasama cifara. Raznostraničan. Kvadratni oblici i kvadratni brojevi. ZAPREMINA KVADRA (SPECIJALNO KOCKE) Modeliranje kvadra od kocki. a · x < b. 1 km ). vrhovi i uglovi trougla. 1 dm . TROUGAO Stranice.a : x = b. Stranice.

problemskih. doživljajnog. POVRŠINA PRAVOUGAONIH OBLIKA Dosadašnja iskustva i pokušaji (u četvrtom razredu osmogodišnje osnovne škole) u pomalo deduktivnom zasnivanju učenja površine pokazali su da je taj pristup bio neshvatljiv za veći broj učenika. isključivo. a poslije toga i pravougaonika. hiljada. u kojima je nepoznata «na jednom mjestu». Rješavanje jednačina i nejednačina. s obzirom na potencijalno kretanje učenika u prostoru gdje se koristi bosanski. I ovdje će se koristiti sva tri pristupa: skupovni. u budućnosti . Koristeći prirodnu sklonost djeteta ka igri i istraživanju. tisuća. Jednakokrakom i pravouglom trouglu treba pristupiti s posebnom pažnjom. Slično. Posebnu pažnju treba imati kod formiranja pojma pravog ugla. Sva pravila i zakonitosti o brojevima i računskim radnjama iz prve hiljade uvode se i provjeravaju i u skupu brojeva prvog miliona odnosno u skupu brojeva N0. Pismenom računanju dati adekvatan (ne prevelik) značaj. Izračunavanje površine pravougaonika ne smije se pretvoriti u formalizam koji «ogoljava» postupak izračunavanja površine do tabličnog množenja brojeva. Ovdje preporučujemo da se učenje o mjerenju površine isključivo veže za mjerenje površine pravougaonika. Pojam beskonačnosti treba kod učenika razvijati samo intuitivno i uz izbjegavanje riječi beskonačno. MJERENJE I RAČUNANJE ZAPREMINE KVADRA I ovdje treba početi od modelovanja jediničnih zapremina (kocki). na primjer uz riječi ugao. Bitno je da učenici praktičnim modelovanjem (isijecanjem u papiru) jediničnih površina (kvadrata) formiraju pravilne predodžbe o površini kvadrata. površinu kvadra treba postaviti u kontekst učenja i vježbanja površine pravougaonika. Izvanredno nastavno sredstvo za to je tangram-set figura. ali sa dominacijom brojnog pristupa.DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE BROJEVI PRVOG MILIONA Sadržajima ove tematske cjeline prirodno se proširuju i produbljuju znanja koje su učenici stekli u okviru tematske cjeline hiljada. Preporučujemo nastavnicima i autorima udžbenika da koriste jezičke višestrukosti. brojni i perceptivno predodžbeni. Moguće je koristiti izraz preko svakog broja. Kao i u matematičkim sadržajima prethodnih razreda. trougao… i riječi kut. UGAO I TROUGAO Imajući u vidu da učenici geometrijske sadržaje u početnoj nastavi matematike usvajaju polazeći od konkretnog. Zadnjom konstatacijom ne misli se na umanjivanje značaja pismenog računanja na razvoj široke lepeze učenikovih sposobnosti. s obzirom na njegovu malu upotrebu u savremenom životu. trokut…. Nastavnik treba biti duboko svjestan važnog zakona konzervacije zapremine koju učenik može doživjeti slaganjem različitih kvadara od jednakih kocki i oblikujući kvadre od plastelina. Korištenje origami tehnika (tehnike presavijanja papira) pokazalo se kao izvanredna mogućnost u formiranju pojma pravog ugla i u upoređivanju uglova. hrvatski i srpski jezik. RAČUNSKE OPERACIJE U PRVOM MILIONU Svi metodički postupci koji su se koristili prilikom usvajanja računskih operacija u prvoj hiljadi koriste se i kod usvajanja računskih operacija u prvom milionu. Posebnu pažnju potrebno je posvetiti poimanju skupa prirodnih brojeva i važnom svojstvu beskonačnosti. jednačine i nejednačine rješavati. a posebno praktičnih zadataka. nego te postupke treba vezivati za rješevanje različitih logičkih. kada su u pitanju usmena računanja. poučavanje u znanjima o uglu i trouglu treba započeti od konkretnih rogljastih oblika (tijela) iz okruženja. ne smije biti samo sebi svrha. može se dosta uspješno kod učenika razviti pojam zapremine (kvadra). na osnovu definicija računskih operacija i komponenti koje ih čine.

.

grupnom i frontalnom radu. osnovna (brojevna) i mjesna vrijednost Cifre. Značaj ocjenjivanja rezultata rada i važnost samokontrole. Odvajanja bitnog od nebitnog. kreira godišnji. Procjenjuju i vrednuju vlastite stavove i stavove drugih. BROJEVI PRVOG MILIONA Vezana za prvu hiljadicu brojeva Prepoznavanje. Savjesno preuzimanje odgovornosti za ostvarenja. Koristi različite metode i strategije u praćenju postignuća i sposobnosti učenika.NASTAVNI PROGRAM MATEMATIKE ZA PETI RAZRED SADRŽAJI ZNANJE SPOSOBNOSTI Razumijevanje materije i problema. Konvergentan i divergentna produkcija ideja. Optimizam. Izrađuje didaktički materijal. Prostorno organizovanje i orijentisanje. Razvijati maštu i percepciju. Uređenost skupa brojeva prvog miliona. Vještina odabiranja inovacija. Prati izlaganja nastavnika. Adaptivnost i fleksibilnost u prihvatanju promjena. Povezanost brojeva i skupova. Uči kod kuće i radi domaće zadatke. Induktivno mišljenje.. Cifre. Razvrstavanja. uspoređivanja. mjesečne i dnevne planove rada. Poštivanje pravila obrazovne igre i aktivnosti uopće. Dosljedno izvršava sve zahtjeve nastavnika u individualnom. Značaj znanja o brojevima i kvantitativnim odnosima.. jasan osjećaj vlastitih moći i limita. Veze brojeva i tačaka poluprave. čitanje i pisanje brojeva koji su veći od hiljade. AKTIVNOSTI NASTAVNIKA Izvodi sadržaje iz nastavnog plana i programa. Sarađuje u kreiranju obrazovnih situacija. klasifikacije. AKTIVNOSTI UČENIKA Aktivno sudjeluje u svim socijalnim oblicima nastavnog rada. Primjenjuje modele interaktivne nastave. Evaluacija efikasnosti učenja i rada. Razvijati pamćenje te stvaralačko i logičko razmišljanje. volja za rad.. Procjenjivanje. Ostvaruje produktivnu stvaralačku atmosferu i pozitivno ozračje u odjelu. Interes za rješavanje problema i zadataka timskim radom. Dekadske jedinice i višekratnici dekadskih jedinica do miliona. Kulture rada− pozitivan odnos prema radu i rezultatima svog rada i rada svojih drugova. Vodi evidenciju svojih zapažanja o napredovanju učenika. Pomaže nastavniku u izradi i kreiranju nastavnih sredstava i obrazovnih situacija (modela brojeva. Različiti načini matematičkog izražavanja i komuniciranja korištenjem matematičkog jezika. Nizanja. Bira zadatke i probleme usklađene u mogućnostima. i slijeđenja niza uputa. Uvažavanje različitosti.. Vizuelno grupisanje. Uredno piše sve informacije koje mu daje nastavnik. Priprema nastavnu tehniku i tehnologiju. ) Koristi udžbenik i literaturu. Redovito ocjenjuje rad učenika i vodi uredne zabilješke. brojevnih linija. Razvijanje prostorne organizacije i orijentacije. Pamćenje i odabir informacija koje je potrebno upamtiti. unutrašnja motivisanost. Podrška drugima i servilna orijentacija. Inovacije i otvorenost za nove ideje i informacije. VRIJEDNOSTI STAVOVI PONAŠANJA Samopouzdanje. Upoređivanje brojeva prvog miliona. tolerancija. Prostorne organizacije i orijentacije. .

Algoritamsko (pismeno) množenje brojeva.. Pamćenje i odabir informacija koje je potrebno upamtiti. Značaj ocjenjivanja rezultata rada i važnost samokontrole. Aktivno sudjeluje u svim socijalnim oblicima nastavnog rada. Primjenjuje modele interaktivne nastave.o. Vizuelno grupisanje.SABIRANJE I ODUZIMANJE BROJEVA U PRVOM MILIONU Nealgoritamsko (usmeno) sabiranje i oduzimanje brojeva u prvom milionu. brojevnih linija. klasifikovanja. . i slijeđenja niza uputa. Inovacije i otvorenost za nove ideje i informacije. Razvijati maštu i percepciju. Prati izlaganja nastavnika. Značaj znanja o brojevima i kvantitativnim odnosima. Prostorno organizovanje i orijentisanje. Dijeljnje u prvom milionu kaosuprotna r.. Nealgoritamsko (usmeno) dijeljenje brojeva. Pomaže nastavniku u izradi i kreiranju nastavnih sredstava i obrazovnih situacija (modela brojeva. MNOŽENJE I DIJELJENJE U PRVOM MILIONU Množenje u prvom milionu kao sabiranje više jednakih brojeva. prepoznavanja i korištenje obrasca. Induktivno mišljenje. Izvodi sadržaje iz nastavnog plana i programa. volja za rad. Algoritamsko (pismeno) množenje brojeva. unutrašnja motivisanost. Praćenje niza uputa (algoritam) Samopouzdanje.. uopćavanja. Poštivanje pravila obrazovne igre i aktivnosti uopće. Različiti načini matematičkog izražavanja i komuniciranja korištenjem matematičkog jezika. Apstrahiranja i konkretizacija vizuelnog pamćenja. uspoređivanja Nizanja. Sarađuje u kreiranju obrazovnih situacija. Nealgoritamsko (usmeno) množenje. Vještina odabiranja inovacija. Koristi različite metode i strategije u praćenju postignuća i sposobnosti učenika. Nula kao sabirak. Izrađuje didaktički materijal. Konvergentna i divergentna produkcija ideja. Priprema nastavnu tehniku i tehnologiju. Dosljedno izvršava sve zahtjeve nastavnika u individualnom. Procjenjuju i vrednuju vlastite stavove i stavove drugih. Razvijanje prostorne organizacije i orijentacije. Redovito ocjenjuje rad učenika i vodi uredne zabilješke. mjesečne i dnevne planove rada. ) Koristi udžbenik i literaturu. Vodi evidenciju svojih zapažanja o napredovanju učenika. Svojstva sabiranja i oduzimanja brojeva u prvom milionu. Svojstva računskih operacija. Odvajanja bitnog od nebitnog. Savjesno preuzimanje odgovornosti za ostvarenja. Optimizam. Adaptivnost i fleksibilnost u prihvatanju promjena. Razumijevanje materije i problema. Bira zadatke i probleme usklađene u mogućnostima. Uredno piše sve informacije koje mu daje nastavnik. Interes za rješavanje problema i zadataka timskim radom. Razvrstavanja. Razvijati pamćenje te stvaralačko i logičko razmišljanje. Praćenje niza uputa (algoritam) Uopćavanja. Ostvaruje produktivnu stvaralačku atmosferu i pozitivno ozračje u odjelu. Evaluacija efikasnosti učenja i rada.. Uči kod kuće i radi domaće zadatke. Kulture rada− pozitivan odnos prema radu i rezultatima svog rada i rada svojih drugova. Procjenjivanje. Jedinica i nula u množenju i dijeljenju. jasan osjećaj vlastitih moći i limita. Algoritamsko (pismeno) sabiranje i oduzimanje brojeva u prvom milionu. množenju. Induktivno analogno zaključivanje. grupnom i frontalnom radu. Prostorne organizacije i orijentacije. Sabiranje i oduzimanje brojeva u prvom milionu. kreira godišnji.

Značaj znanja o brojevima i kvantitativnim odnosima. KOCKE) Evaluacija efikasnosti učenja i rada. ____ Crtanje trougla i (specijalno) orijentisanje. Bira zadatke i probleme usklađene u mogućnostima (individualizirano pristupanje učenicima kroz primjenu zadataka na više nivoe složenosti). POVRŠINA Različiti načini matematičkog Izračunavanje površine PRAVOizražavanja i komuniciranja UGAONIKA pravougaonika (spec. oštrog i tupog razmišljanje. PRIRODNIH Prepoznavanje Vještina odabiranja BROJEVA informacija.. Prostorne organizacije kocke) i orijentacije. Optimizam. Procjenjuju i vrednuju vlastite stavove i stavove drugih. nebitnog. koja učenik treba usvojiti. Odvajanja bitnog od SKUP prirodnih brojeva.. ) Koristi udžbenik i literaturu.Prepoznavanje i Praćenje niza uputa Prepoznavanje ugla. Značaj ocjenjivanja rezultata rada i važnost samokontrole. volja za rad. unutrašnja motivisanost. (N) I SKUP Prepoznavanje Razvrstavanja. Razumijevanje materije i računanje brojnih izraza. Uredno piše sve informacije koje mu daje nastavnik. srednjeg i visokog nivoa. uopćavanja. Prepoznavanje pravog. Pomaže nastavniku u izradi i kreiranju nastavnih sredstava i obrazovnih situacija (modela brojeva. brojevnoj polupravoj ugla. Poštivanje pravila obrazovne igre i aktivnosti uopće. Ostvaruje produktivnu. Mjerenje organizacije i orijentacije. NO uspoređivanja. KVADRA Pamćenje i odabir informacija (SPEC. jednakostraničnog. Sarađuje u kreiranju obrazovnih situacija. Uči kod kuće i radi domaće zadatke. Aktivno sudjeluje u svim socijalnim oblicima nastavnog rada. Razvijati pamćenje Označavanje ugla. Apstrahiranja i konkretizacija vizualnog pamćenja. Razvijati maštu VEĆI OD prirodnim brojevima i ugla. Procjenjivanje. Izrađuje didaktički materijal. Kulture rada− pozitivan odnos prema radu i rezultatima svog rada i rada svojih drugova. Vizuelno grupisanje. kreira godišnji mjesečne i dnevne planove rada. Odvajanjem bitnog od nebitnog. Prepoznavanje i crtanje Induktivno mišljenje. problema. Primjenjuje modele interaktivne nastave. TROUGAO Označavanje trougla.. Vodi evidenciju svojih zapažanja o napredovanju učenika. Priprema nastavnu tehniku i tehnologiju. Praćenje niza uputa UGAO BROJNI IZRAZI Savjesno preuzimanje odgovornosti za ostvarenja. površine pravougaonika. Prati izlaganja nastavnika. korištenjem matematičkog kvadrata) i kvadra (spec. jezika. (algoritam). brojevnih linija. klasifikovanja. te stvaralačko i logičko BROJEVI Osnovne informacije o pravog. Prostorno organizovanje i jednakokrakog trougla. pravouglog trougla. Koristi različite metode i strategije u praćenju postignuća i sposobnosti . stvaralačku atmosferu istvaralačku i pozitivnu atmosferu u odjeljenju. Crtanje ugla i pravog i percepciju. precizira znanja: dovoljnog. Dosljedno izvršava sve zahtjeve nastavnika u individualnom. Izvodi sadržaje iz nastavnog plana i programa. Interes za rješavanje problema i zadataka timskim radom. koje je potrebno upamtiti. Konvergentna i divergentna ZAPREMINA produkcija ideja. tangram− figura. grupnom i frontalnom radu. Razvijanje prostorne Jedinične površine. pravouglog trougla.. MILIONA.

Redovito ocjenjuje rad učenika i vodi uredne zabilješke. učenika.Jedinične zapremine. Praćenje niza uputa (algoritam). kocke) (algoritam) Uopćavanja. . Praćenje niza uputa (algoritam). U evaluaciji i ocjenjivanju koristi različite oblike i strategije uvažavajući i samoocjenjivanje učenika zasnovano na utvrđenim kriterijima. Induktivno analogno zaključivanje. Izračunavanje zapremine kvadra (spec. Mjerenje zapremine kvadra. prepoznavanja i korištenje obrasca.

PRIRODA .4.1.

cvijetu i cvatu. razmnožavanju i ponašanju životinja Ekologiji i očuvanju životne sredine ⇒ ⇒ Nabrojati i opisati životne zajednice. značaju biljaka za čovjeka Divljim i samoniklim biljkama. uzgoju i zaštiti biljaka Uzgoju i zaštiti životinja. značaju biljaka za čovjeka Da se biljke koje u prirodi same rastu nazivaju divljim. biljkama kao proizvođačima hrane i kisika. znati kako se vrši oplodnja biljaka oprašivanjem ⇒ ZNANJE ⇒ ⇒ ⇒ Da različite biljke imaju različita plodove.PODRUČJA UČENJA OČEKIVANI REZULTATI CILJEVI Učenici znaju Učenici će steći znanje o: ⇒ Životnim zajednicama. kako učenici mogu dati svoj doprinos očuvanju životne sredine ⇒ ⇒ ⇒ . a one koje uzgaja čovjek gajenim. disanju biljaka. praviti razliku između cvijeta i cvata. gajenim biljkama. ponašanju Da je ekologija nauka o očuvanju životne sredine. da su plodovi pojedinih biljaka jestivi. oprašivanju i oplodnji biljaka Raznovrsnosti i rasprostranjenju plodova i sjemenki. građu i funkciju biljaka i način na koji biljke dišu. kako biljke proizvode hranu i kisik. njihovoj potrebi za hranom i kisikom. vrste uzgajanih životinja i njihovom životu. objasniti proces fotosinteze. građi i funkciji biljaka. načinu razmnožavanja i njihovo. fotosintezi. načine uzgoja i zaštie biljaka Načine uzgoja životinja.

okolini i učenju kao cjeloživotnom procesu ⇒ ⇒ VRIJEDNOSTI. tvari. prema drugima. svojoj porodici. te poređenjem svojih predviđanja sa stvarnim rezultatima ⇒ sistematiziranje znanja ⇒ prezentiranje postignutih rezultata Učenik će razviti pozitivne vrijednosti i stavove: ⇒ prema sebi samima.Učenici će: ⇒ ⇒ SPOSOBNOSTI I VJEŠTINE ⇒ ⇒ ⇒ ⇒ ⇒ razvijati kritičko razmišljanje sposobnost planiranja provođenje istraživanja izvoditi mjerenja dobivati i prezentirati dokaze razmatrati dokaze i vršiti procjene prenostiti informacije putem individualnog i timskog rada ⇒ ⇒ ⇒ ⇒ ⇒ ⇒ koristiti prethodna iskustva koristiti određene kriterije za prikupljanje i zapisivanje podataka uz pomoć nastavnika razvijati plan istraživanja pratiti redosljed uputstava pri istraživanju i mjerenju uz pomoć nastavnika procjenjivati relevantnost podataka i informacija praviti jednostavna poređenja. i za imenovanje i opis živih bića. pojava i procesa u prirodii društvu kroz: ⇒ traženje ideja i provođenjem jednostavnih posmatranja i ogleda. STAVOVI. te donositi odgovarajuće zaključke koristiti sopstvenu kreativnost i maštu za rješavanje problema koristiti jednostavan naučni jezik za saopštavanje ideja. raspravljati o tome šta se dešava i u kojim uslovima. PONAŠANJE ⇒ ⇒ ⇒ pokazivati više samopouzdanja i odgovornosti poštivati različite stavove prepoznavati ulogu nauke za razumijevanje svijeta u kojem žive i za poboljšanje kvaliteta života .

uzorak 16. Životne zajednice Biljke – proizvođači hrane i kisika Građa i funkcija biljaka . Uzgoj i zaštita biljaka 12. očuvanje životne sredine 15.izdanak.korijen. građa i funkcija . Ekologija. 7. O tijelima . 6. Fizikalna svojstva tvari/tvar ili supstanca. Životinje i njihova potreba za hranom i kisikom (razmnožavanje i ponašanje životinja) 14. građa i funkcija .NASTAVNI SADRŽAJI / Teme 1. 8.list. Divlje (samonikle) i gajene biljke 11. 3. 5. Cvijet i cvat Oprašivanje biljaka Oplodnja biljaka Raznovrsnost plodova i sjemenki Rasprostranjenje sjemenki i plodova Značaj biljaka za čovjeka 10. građa i funkcija 4. Uzgoj i zaštita životinja 13. 2. 9. građa i funkcija .stablo.

Gdje god je moguće nastavni sadržaji koje planira nastavnik trebali bi se držati načela aktuelnosti u neposrednom okruženju učenika i lokalnoj zajednici. prakticirati izvanučioničku nastavu gdje se posmatraju. Stoga PRIRODA. neophodno je. problemski orjentirana nastava i primjeri iz svakodnevnog života i okruženja u kojem učenik živi. Posebnu pažnju je potrebno posvetiti učenicima s teškoćama u razvoju. Kod planiranja nastave prirode na umu se moraju imati iskustveno i interaktivno učenje. Način realizacije izvanučioničke nastave bi planirale škole u ovisnosti o svojim mogućnostima. Da bi se taj cilj u potpunosti ostvario. te priprema pojmovne podloge za buduće predmete prirodnih znanosti u višim razredima.DIDAKTIČKO – METODIČKE NAPOMENE Priroda je novi nastavni predmet u V razredu devetogodišnje osnovne škole. hemijskih i fizikalnih procesa. prate i bilježe prirodne pojave i procesi. Njegove specifičnosti se ogledaju u mogućnostima objedinjavanja i povezivanja prirodoslovnih cjelina koje se odnose na različita područja prirode i svijeta u širem smislu riječi. To okruženje je potrebno spoznavati sa aspekta bioloških. fiziku i hemiju. . Takav način pristupa predmetu je priprema učenika za cjelovit način shvatanja i rješavanja problema. tj. doprinosi stvaranju učenikove cjelovite slike o svemu što nas okružuje u svijetu. što je više moguće. kao malo koji predmet u cjelokupnom školovanju.

Pozitivan stav o životnim zajednicama. prikuplja različite biljke i priprema ih za herbarijum. korištenje njenih resursa za potrebe nastave Procjenjivanje napretka učenika. pravljenje jednostavnijih klasifikacija biljaka opisivanje građe korijena. doprinosi poboljšanju uvjet života u životnim zajednicama. Pomaganje drugima Posmatranje i procjenjivanje Osmišljavanje igara u učionici Organizacija praktičnih vježbi Saradnja sa roditeljima GRAĐA I FUNKCIJA BILJAKA korijen. izrafa tematskih panoa. građi i funkciji osnovnih dijelova Razlikovanje biljnog od životinjskog svijeta. pomoć drugima Saradnja sa lokalnom zajednicom . ne uništava biljke i životinje u životnim zajednicama. pravljenje zbirnki korjena. Prepoznaje životne zajednice. motiviranje učenika za rad Životne zajednice Posjeduje znanje o životnim zajednicama livade. izrada tematskih panoa Planiranje.TEME ZNANJE SPOSOBNOSTI I VJEŠTINE VRIJEDNOSTI. dogovaranje. pripremanje i podsticanje učenika na kreativan i istraživački rad Predlaganje i rukovođenje školskim projektom . izrada panoa. jezera i vazduha. Pravilan odnos prema biljkama u okruženju. građa i funkcija list. koristi dodate izvore znanja. građa i funkcija izdanak. šume. važnosti biljnog svijeta za život na Zemlji Prepoznaju razne biljke u okruženju. osmišljavanje igara i interakcijskog učenja. sistematiziranje Biljke – proizvođači hrane i kisika. mašte i razvoj kreativnosti Cvijet i cvat Posjeduje osnovna znanja o cvijetu i cvatu. opisuje ih. podsticanje radoznalosti. građa i funkcija Posjeduje znanja o građi funkciji biljaka. cijeni vrijednosti životnih zajednica. učestvovanje u akcijama uzgajanja biljaka u školi i školskom dvorištu Sakupljanje biljaka. zaključivanje. prikupljanje informacija. posmatranje. izdanka. diskutiranje. OCJENJIVANJE) Planiranje. komuniciranje sa učenicima. uključivanje roditelja i drugih uposlenika u školi u realizaciju programskih sadržaja. PONAŠANJE AKTIVNOST UČENIKA AKTIVNOSTI NASTAVNIKA (ORGANIZACIJA I METODE NASTAVE I UČENJA. STAVOVI. razmjena iskustava. o uzajamnom odnosu biljaka i životinja u životnoj zajednici. sakupljanje materijala. Sakupljanje. učešće u zajedničkim radovima u školi na izradi tematskih panoa i prikupljanju i pravljenju Prikupljanje različitih cvjetova i cvatova. važnost biljnog svijeta za život na Zemlji Posjeduje znanja o biljkama kao proizvođačima hrane i kisika. listova. mora. upućivanje učenika na različite izvore znanja. Razlikuju cvijet i cvat. izdanaka. znaju osnovne dijelove cvijeta i njihovu ulogu Izgrađen pozitivan stav prema cvijetu i cvatu. posmatra i zaključuje. povezivanje već stečenih znanja i iskustava sa materijom koja se obrađuje Čuvanje biljnog svijeta u okruženju. diskutiranje. pravljenje zbirki. njihovim osnovnim dijelovima. bere. građa i funkcija stablo. sistematiziranje. povrtnjaka. o uvjetima života i rasta biljaka i životinja u životnim zajednicama. Ispunjavanje domaćih zadataka Saradnja. predviđanje. stabla i lista. voćnjaka. pravi lance uzajamnih odnosa. nabraja biljke i životinje.

prikupljanje slika životinja. sistematiziranje Saradnja sa lokalnom zajednicom. pripremanje. pomaganje . podsticanje. praćenje. izrada panoa. izvođenje ogleda. razlikovanje jestivih od nejestivih Izgrađen stav prema raznovrsnosti plodova i sjemenki u prirodi i njihovom značaju i razmnožavanju biljaka Rad na prikupljanju plodova i sjemenki. pravljenje zbirki i tematskih panoa Značaj biljaka za čovjeka Posjeduju znanja o značaju biljaka za čovjeka Sposobnost prepoznavanja biljnog svijeta. pravljenje zbirki Organiziranje malih radnih akcija.zbirki cvjetova i cvatova Oprašivanje i oplodnja biljaka Posjeduju znanja o prirodnom i vještačkom oprašivanju i oplodnji biljaka Sposobnost razlikovanja prirodnog i vještačkog načina oprašivanja i oplodnje Pozitivan stav o prirodnom i vještačkom oprašivanju biljaka Praktični radovi. predviđanje Planiranje. njihovoj ulozi u životu i razmnožavanju biljaka Prepoznavanje plodova i sjemenki različitih biljaka. izvođenje zeključaka. motiviranje učenika Uzgoj i zaštita biljaka Posjedovanje znanja o uzgoju i zaštiti biljaka. pravilna upotreba zaštitnih sredstava kod uzgoja biljaka i zaštita prilikom upotrebe tih sredstava Razlikovanje divljih od pitomih životinja. Organizacija i izvođenje različitih ogleda sa vodom Priprema materijala Pripremanje cjelokupnog nastavnog procesa Organizacija uređenja izvora Uzgoj i zaštita životinja Posjedovanje znanja o uzgoju i zaštiti životinja. sistematizacija životinja prema staništu. korištenje dodatnih izvora znanja Razvijanje interesovanja i poželjnih navika učenika Praćenje zdravlja učenika Motiviranje učenika na igre i sport Divlje (samonikle) i gajene biljke Posjedovanje znanja o samoniklim i gajenim biljkama i njihovoj upotrebi u ishrani ljudi i očuvanju zdravlja Pravilan stav prema divljim i samoniklim biljkama i gajenim biljkama. prepoznavanje jestivih biljaka i njihovih dijelova. izgledu i drugim karakteristikama Ispravan stav prema biljkama i njihovom značaju za čovjeka Istraživanje u prirodi. načinu uzgoja i načinu zaštite biljaka Izgrađen pravilan stav prema uzgoju i zaštiti biljaka Praktičan rad u učionici i izvan učionice. opisivanje izgleda i upotrebe biljaka odstrane ljudi Prepoznavanje značaja uzgoja biljaka za ishranu ljudi i ishranu životinja. pravilna upotreba biljaka u ishrani ljudi i životinja Razlikovanje divljih od gajenih biljaka. vođenje Izrada edukativnih i didaktičkih materijala Bilježenje. pomoć u gajenju biljaka Prikupljanje. sistematiziranje. pravljenje panoa Organizacija izlaska u prirodu Podstrekavanje. pomaganje. načinu i značaju uzgoja i njihove zaštite Izgrađen pravilan stav prema uzgoju i zaštiti životinja Praktičan rad u seoskom dvorištu ili farmi. porodicom Procjenjivanje postignuća Organizacija izleta u šumu Razvijanje ljubavi prema prirodnim ljepotama BiH Motiviranje. načinu ishrane. procjenjivanje Raznovrsnost plodova i sjemenki Posjeduju znanja o raznovrsnosti plodova i sjemenki. praćenje.

uzorak Mjerenje temperature leda prilikom topljenje i temperature vode koja se zagrijava. izrada grafikona. aktivno učešće u izvođenju ogleda. Pravilan odnos prema preuzetim obavezama i zadacima. izvođenje zaključaka i donošenje sudova o pojedinim pojavama. potreba za kisikom Pravilan odnos prema životinjskom svijetu Izrada tematskih panoa. bilježenje. pravilna upotreba materijala i pribora za izvođenje ogleda. davanje doprinosa očuvanju životne sredine Pravilan odnos prema očuvanju životne sredine. Aktivno učešće u očuvanju životne sredine. usporedba pravilnih i nepravilnih oblika Zauzimanje pravilnih stavova prema oblicima iz prirode i vještačkim oblicima.Životinje i njihova potreba za hranom i kisikom (razmnožavanje i ponašanje životinja) Posjedovanje znanja o razmnožavanju i ishrani životinja i njihovoj potrebi za kisikom. učešće u lancima ishrane Pravljenje lanaca ishrane. praktični radovi u školi i izvan škole. pomoć djeci s posebnim potrebama u radu. istraživanje dodatnih izbora znanja. Aktivno učešće u pripremi i izvođenju ogleda. pripremanje. obrnutim uranjanjem čaše u vodu). agregatnog stanja pojedine materije. praćenje i vrednovanje rada učenika. podsticanje i rukovođenje u istraživanju Pomaganje učenicima u izradi kalendara. preduzimanje mjera opreza. izrada grafikona promjene temperature u odnosu na vrijeme zagrijavanja. posmatranje i zaključivanje Planiranje. način života pojedinih životinja i njihovo razmnožavanja. . očuvanje životne sredine Posjedovanje znanja o ekologiji kao nauci o očuvanju zdrave životne sredine Očuvanje životne sredine. istraživanje. Istraživanje u neposrednom okruženju. plakata i drugog obrazovnog materijala Saradnja sa lokalnom zajednicom i porodicom Planiranje. pripremanje. izvođenje zaključaka i interpretacija dobijenih rezultata. učešće u akcijama uređenja okoliša. preporuka šire literature učenicima. prikupljanje materijala za nastavu. vode koja ključa i isparava se. pravilno rukovanje priborom i materijalom za izvođenje ogleda. tečnih i gasovitih tijela. pomoć učenicima u samostalnom i grupnom radu Organizacija akcija očuvanja zdravog okoliša Ekologija. prikupljanje materijala. mjerenje temperature vode. Planiranje i pripremanje nastavnog procesa. Kroz oglede usvojiti pojmove u vezi s prelazom tvari iz jednog u drugo agregatno stavnje Usvojiti pojmove čvrstih. praćenje i ocjenjivanje O tijelima Ogledom pokazati da su i plinovi tijela i da zauzimaju prostor (npr. praktični radovi u školi i izvan nje. organiziranje Praćenje. pomaganje Omogućavanje posmatranja. pravilnih i nepravilnih oblika. zaključivanje Fizikalna svojstva tvari Tvar/supstanca. upućivanje učenika na širu literaturu. Planiranje i pripremanje ogleda. Prepoznavanje agregatnih stanja vode.

5.1. DRUŠTVO .

4. Geografska obilježja .odlike Bosne i Hercegovine 3. Bosna i Hercegovina i okruženje 1.2.1. Najvažnije saobraćajnice / prometnice i saobraćajna / prometna povezanost 4.pojam. Kulturno-historijske / povijesne znamenitosti Bosne i Hercegovine 2.3.3.Nastavni sadržaji / teme 1.4.1. Prirodni resursi.1. Saobraćaj / promet 4.1.3. Saobraćajna / prometna povezanost u naselju i Bosni i Hercegovini . geografske odlike-obilježja Bosne i Hercegovine 3.3. Moja domovina Bosna i Hercegovina 1. Kulturne. Geografska obilježja Bosne i Hercegovine 1. vjerska slika zavičaja i naroda u Bosni i Hercegovini 3. središta kantona / županija i njihova uloga 2. Značajni kulturno-historijski / povijesni objekti u zavičaju 2. Moja domovina 1. Religija . prosvjetne i vjerske ustanove naroda u Bosni i Hercegovini 2. Glavni grad Bosne i Hercegovine.2. Uzajamni odnos privrede 4. Vrsta saobraćaja / prometa u Bosni u Hercegovini 4. privreda i turizam 3. Kulturno-historijske / povijesne znamenitosti 2.2. Razvijenost Bosne i Hercegovine.2.

Znanje o prošlosti svog zavičaja . Geografska obilježja Bosne i Hercegovine 1.Razlikovati spomenike prema starosti i prema važnosti .1. STAVOVI. AKTIVNOSTI UČENIKA .Moći objasniti što simboliziraju određeni spomenici u svom užem okruženju .TEME 1.1. Bosna i Hercegovina i okruženje 1.Organiziranje posjeta muzejima .Vjerski spomenici naroda u BiH SPOSOBNOSTI .Znanje o najvažnijim spomenicima iz prošlosti BiH . Značajni kulturnohistorijskih spomenika u zavičaju 2.Izgradnja pozitivnog stava o svojoj domovini.prepoznaju državna obilježja . središta kantona/županija i uloga.Učenici znaju o kulturno historijskim spomenicima BiH .3. granice entiteta i kantona/ županija .Izraditi replike spomenika ili ih nacrtati .Obilazak kulturno historijskih spomenika i rad na njihovoj zaštiti i čišćenje okolnih prostora . PONAŠANJE .prepoznavanje obilježja vjerskih spomenika VRIJEDNOSTI.Organiziranje akcija na očuvanju spomenika .3.Učenici na kartama/zemljovidima znaju položaj BiH i granice sa susjednim državama – položaj BiH .Pomaganje učenicima u izradi njihovih zadataka.Organizacija posjeta .prepoznaju obilježja domovine i znaju ih objasniti .Organiziranje posjeta kulturno-historijskim znamenitostima .Prepoznaju na kartama granice svoje domovine te ih znaju pokazati . Moja domovina BiH 1. Kulturno-povijesne znamenitosti BiH 2.Organiziranje posjeta vjerskim spomenicima 2.Izrada karte sa entitetima AKTIVNOSTI NASTAVNIKA .Razvijanje pozitivnih stavova o očuvanju kulturne baštine iz prošlosti domovine i naroda koji u njoj žive . .na kartama pokazati teritorijalno uređenje BiH. Kulturno – historijske / povijesne znamenitosti 2. Kulturno-prosvjetne i vjerske ustanove naroda u BiH 2.4. . Religija – pojam.Razvijanje pozitivnog stava o vjerskim spomenicima i njihovoj ulozi. Poštovanje drugih naroda koji žive u našem okruženju. ZNANJE . Moja domovina 1.Pripremanje audiovizualnih materijala koji će pomoći u obradi gradiva i učenicima vjernije prikazati novo gradivo. vjerska slika zavičaja i naroda u BiH .2.4.Samostalna izrada državnih obilježja . .2. Glavni grad BiH.

Geografska / zemljopisna obilježja BiH 3.Objasniti važnost dobrih saobraćajnica za život ljudi i za razvoj privrede . Najvažnije saobraćajnice i saobraćajna povezanost 4. Uzajamni odnos privrede . geografska obilježja BiH 3.Priprema audiovizuelnih sredstava za izvođenje nastave .1.Pokazati na karti gdje se nalaze najvažnije saobraćajnice .Aktiviranje učenika na civilizirano ponašanje u saobraćaju . Vrste saobaraćaja u BiH 4. .3.Organiziranje posjeta 4.Razvijanje pozivnog odnosa prema okolini i prema kulturnim vrijednostima koje ta sredina ima .2.Razvijanje kulturnih navika i civiliziranog ponašanja u saobraćaju .3.O vrstama saobraćaja koji je zastupljen u BiH .1.Najvažnije saobraćajnice/ prometnice u BiH .Imaju znanja o privredi i turizmu BiH i njihovoj povezanosti - Razlikuju grane privrede i njihovu zastupljenost u BiH . Prirodni resursi.Pripremanje potrebnog materijala za bolju prezentaciju novog gradiva .Znaju karakteristike svake od navedenih regija u kulturnom i privrednom pogledu. Saobraćaj/Promet 4.Na karti ucrtati najvažnije saobraćajnice u BiH .3.2.Posjeta lokalnim privrednim objektima i sajmovima .Pripremanje učenika prema individualnim i grupnim zadacima . Razvijenost BiH. privreda i turizam 3. Saobraćajna povezanost naselja u zavičaju .Izrada karte prema privrednoj razvijenosti .Saobraćajnu povezanost u svom kraju .

učenici će obnoviti i produbiti svoja znanja o vrsti naselja i saobraćajnoj povezanosti svoje domovine. određivanjem svrhe učenja (motivacijom). Ako polazimo od uvažavanja demokratskih procesa putem kvalitetne nastave predmeta društvo. učenici će posebno učiti i o uređenju svoje domovine te kulturno-historijskim spomenicima koje karakteriziraju njeno područje. U ovom razredu učenici će proširiti svoja stečena znanja o svojoj domovini. Da bi učenici djelotvorno razmišljali. kulturološkim razlikama koje postoje u našoj domovini. Nastavni predmet društvo u svome razvoju iznjedrio se na osnovi spoznaje o djetetovoj potrebi za cjelovitim doživljajem neposredne stvarnosti i participiranjem škole u potpomaganju djeteta u njegovoj spremnosti za sve složenije zahtjeve životnog okruženja kao i potrebe stjecanja bazičnih znanja koja garantiraju uspješno snalaženje u društvenim predmetima u višim razredima osnovne škole. Pri realizaciji nastavnih sadržaja treba težiti primjeni raznovrsnih izvora saznanja. prosuđivati o njihovim vrijednostima na osnovu ličnih potreba i ciljeva. Realizacija ovog programa podrazumijeva da udžbenik predstavlja spoj sa drugim izvorima saznanja. Izučavanjem ovako predviđenih sadržaja učenici će steći potrebna znanja o svojoj domovini i tako se postupno uključiti u društvene predmete koji su predviđeni u višim razredima u osnovnoj školi. I na kraju. poticanjem refleksije (različitost mišljenja. ljubavi prema domovini. za učenika je važno kako u predviđenim nastavnim sadržajima i postavkama razmišljati samostalno i postupati u skladu sa svojim razmišljanjima. Također. pa u tom cilju ograničiti broj termina sa kojima se učenici susreću prvi put. Primjenom metoda racionalnog učenja i motiviranjem učenika u obradi nastavnih sadržaja uz aktivno učešće nastavnika omogućit će učenicima stjecanje neophodnih znanja iz predmeta društvo. kritičko mišljenje mora postati konstanta njihova neposrednog iskustva pa se s pravom problematizira uloga učitelja kao odgovorne osobe u kreiranju kvalitetne nastave društva. što je značajno za proširivanje znanja učenika. U ostvarivanju složenih pitanja razumijevanja uzročno-posljedičnih veza i odnosa u društvenim pojavama i procesima koje predviđa nastavni program kod učenika je prije svega potrebno poticati i razvijati znatiželju i propitivanje te umijeće kritičkog mišljenja a koje stavlja u funkciju više mentalne procese. Potrebo je voditi računa da nivo interpretacije odgovara uzrastu učenika. Po svojim programskim sadržajima i oblicima rada on pruža neiscrpne mogućnosti odgojno obrazovnih strategija koje potiču aktivno učenje i umijeće kritičkog mišljenja kako bi obrazovanje na elementarnom stupnju odražavalo potrebe demokratizacije obrazovanja u kojem učenik može opisati svijet i suditi o njemu. . U tom procesu važna je uloga suvremenog učitelja. poticanje samoistraživanja) olakšava obradu informacija u procesu učenja i olakšava kritičko mišljenje.DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE Nastavni predmet Društvo zauzima središnje mjesto u programiranju i integriranju nastavnih sadržaja ostalih predmeta u nižim razredima osnovne škole. Nastavnik u ovom predmetu treba voditi učenike kroz procese učenja i njegove prednosti s aktiviranjem mišljenja učenika. te kako iskoristiti određene informacije sa različitih stajališta. aktivnim uključivanjem učenika u procesu učenja različitim tehnikama.

1. OSNOVE TEHNIKE OSNOVE TEHNIKE .6.

5. kao i upotrebom alata razvijanje kreativnosti.. 8. razredu devetogodišnje osnovne škole je da upozna učenike sa osnovnim elementima tehnike kao jednim od najbitnijih segmenata života savremenog čovjeka. NASTAVNE CJELINE I OBLASTI Uvod u nastavni predmet (1) Tehnika i informatika (15) .profesori kulture življenja i tehničkog odgoja b) Realizaciju nastavnog sadržaja izvoditi isključivo podjelom odjeljenja na dvije grupe. društvo.nastavnici tehničkog odgoja . organizacija. sa postepenim uvođenjem rada u paru.nastavnici tehničkog odgoja i fizike . osjećaja za koristan rad i tehničkog stvaralaštva izradom predmeta od upotrebne i estetske vrijednosti osposobljavanje učenika za pravilno i bezbjedno kretanje u saobraćaju podizanje nivoa svijesti kod učenika o značaju očuvanja životne okoline i uticaja tehnike na životnu okolinu.nastavnici tehničkog odgoja i informatike .. informatika. matematika. priroda. dostignuća. razredu u devetogodišnjoj osnovnoj školi mogu izvoditi: . razred) i predmeta Informatika (6. kultura življenja upoznavanje osobina materijala i njihovih tehnoloških karakteristika ovladavanje elementarnim postupcima obrade materijala.. mogućnosti koje iste pružaju uvođenje učenika u kreativan rad putem kreativnih radionica s ciljem izrade predmeta od upotrebne vrijednosti (škola. mašte. domaćinstvo. razred devetogodišnje osnovne škole (ukupno: 35 časova) Cilj nastave predmeta: Osnove tehnike Cilj nastave predmeta Osnove tehnike u 5. pri čemu u grupi ne bi trebalo biti više od 16 učenika. razred)..profesori tehničkog odgoja i informatike . fizike . Zadaci nastave iz predmeta: Osnove tehnike uvođenje učenika u tehnička i informatička znanja podizanje svijesti kod učenika o tehničkim i informacionim tehnologijama: pripreme. kao i o značaju njene primjenea na zaštitu životne okoline poticanje na samostalnost i samoinicijativu učenika ukazivanje na značaj individualnog rada. i 9.) upoznavanje učenika sa kreativnim računarskim programima za ilustraciju i crtanje podizanje nivoa korelacije između nastavnih predmeta: tehnička kultura. i 7.nastavnici tehničkog odgoja. Nastavu iz predmeta Osnovi tehnike u 5. kao kvalitetnoj pripremi za kasniji rad u grupi/timu - - - NAPOMENA: 1. kao i da ih pripremi za što uspješnije pohađanje nastave i usvajanje znanja iz predmeta Tehnička kultura (6. 7.

definicija i pojam informatike. organizacija radnih mjesta. prigodnih čestitki izrada igračaka. literatura i pribor za praćenje i realizaciju nastavnih sadržaja. kože. podjela tehnike. kao i iz saobraćajno-tehnčke kulture - izrada geometrijskih figura i tijela izrada odgojno-obrazovnih panoa. plastične folije. rukovanje i upotreba pribora za tehničko crtanje Upoznavanje sa osnovnim principima uticaja tehnike i tehnologije u zaštiti životne okoline: reciklaža. pokretanje aplikacija. osnovni pojmovi. zanimanja u tehnici i informatici. ljepenke. razredu: planiranje i priprema za rad u kabinetima za tehničku kulturu i informatiku. računara i primjena informatike - KREATIVNE VJEŽBE: praktična primjena usvojenih znanja iz tehničkog crtanja) izrada crteža geometrijskih figura i tijela izrada sastavnih dijelova odgojno-obrazovnih panoa. bicikl kao saobraćajno sredstvo (kombinacija teoretskog izlaganja i praktičnog rada) KREATIVNA RADIONICA: praktična primjena usvojenih znanja iz tehničkog crtanja. TEHNIKA I INFORMATIKA (15 sati) Izrada mehaničko-tehničkih modela i maketa od upotrebne vrijednosti . vodenog i vazdušnog saobraćaja) uz upoznavanje sa osnovnim mehaničkim karakteristikama (korelacija nastavnog gradiva: tehnikainformatika) INFORMATIKA I TEHNIKA (13) historijski razvoj informatike. HTZ. rukovanje tastaturom i mišem) kreiranje i brisanje foldera upoznavanje sa adekvatnim programom za unos teksta (osnove) upoznavanje sa programom za crtanje (Paint – osnove) . prerada starog papira. historijski razvoj tehnike i informatike Savladavanje osnovnih pravila tehničkog crtanja:vrste linija. kartona. obrada.Definisanje osnovnih pojmova: šta je tehnika. računara i računarske tehnologije pojam hardvera i softvera dijelovi računara savladavanje osnovnih pravila korištenja računara (uključivanji i isključivanje.- Informatika i tehnika (13) Izborni dio nastave (6) UVOD U NASTAVNI PREDMET (1 sat) Sadržaj nastave iz Osnova tehnike u 5. akcent baciti na kreativne igračke (razne vrste slagalica od kartona) izrada modela saobraćajnih sredstava (kopnenog. platna. alati i pribor za obradu papira. osobine materijala. organizacija skladištenja papirnog otpada Usvajanje osnovnih znanja o saobraćajnim pravilima i propisima: uloga i značenje saobraćajnih znakova. vodenog i vazdušnog saobraćaja) uz upoznavanje sa osnovnim mehaničkim i fizičkim karakteristikama (korelacija nastavnog gradiva: tehnika-informatika) izrada kreativnih programa za testiranje usvojenih znanja iz saobraćajno-tehničke kulture - . kao i kreativnih igračaka (razne vrste slagalica od kartona) izrada nacrta modela saobraćajnih sredstava (kopnenog. prigodnih čestitki izrada nacrta igračaka. regulisanje saobraćaja na raskrsnicama.

Nastavnik ilustruje. Upoznavanje sa zanimanjima (uvod u profesionalnu orijentaciju). zanimanja u tehnici i informatici. proširivanje vlastitih afiniteta i ljubavi prema važnom segmentu ljudskog života (bez tehnike. (priprema multimedijalnog sadržaja. podjela tehnike. razvoju tehnike. značaju tehnike u svakodnevnom životu. afirmacija i otkrića iz tehničkih oblasti. objašnjava i prezentira prethodno pripremljen obrazovni pano. historijat i razvoj tehnike i informatike Aktivnosti učenika Praćenje izlaganja i svih prezentacija predmetnog nastavnika. naučnicima zaslužnim za razvoj različitih oblast tehnike. Aktivno učešće u kreiranju časa podrazumjeva adekvatnu pripremu učenika da prikupe određeni broj informacija sa: medija. koji kreira zajedno sa učenicima. vijeku) Aktivnosti nastavnika Izlaganja nastavnog gradiva primjenom različitih metoda u cilju što kvalitetnije. informatike. Obrada 5 4 Utvrđivanje 2 2 Vježbe 3 2 Kreativne radionice 5 5 6 Σ 1 15 13 6 . Postavljanje različitih vrsta jednostavnih pitanja potiče učenike na kvalitetne odgovore. razvijanje opšte kulture. tehnologije i informatike je nezamisliv život savremenog čovjeka u 21. literature i sl. kao i aktivno sudjelovanje u istom. podatke o životu ljudi zaslužnih na polju tehnike.Tabela 1 Broj časova Nastavna oblast Uvod Tehnika Informatika Izborni dio nastave Tabela 2 Nastavna oblast i sadržaj OBRADA: Definisanje osnovnih pojmova: šta je tehnika. U cilju osavremenjavanja nastavnog procesa nastavnik uključuje i multimedijalne sadržaje: hronološki prikaz tehničkih ostvarenja. pisanog materijala i crteža za izradu obrazovnog panoa) Očekivana postignuća Usvajanje osnovnih znanja o: tehnici. zanimljivije i afirmativnije prezentacije gradiva. inerneta.

Očekivana postignuća Učenici usvajaju osnovna znanja o tehničkom crtanju. plastičnom folijom Aktivnosti učenika Očekivana postignuća Aktivnosti nastavnika Učešće u radu prema uputstvima predmetnog nastavnika i aktivna primjena usvojenih znanja iz tehničkog crtanja: . Samostalan pristup radu. uređaja i sl. razvijanje vlastite kreativnosti i sticabje radnih navika. Vježba: savladavanje osnovama rukovanja proborom Vježba: razvijanje osjećaja za pravilnu ilustraciju svih vrsta linija u odnosu na njenu ulogu na tehničkom crtežu. Nastavnik savjetima i adekvatnim pomaganjem na praktičan rad uvodi učenike u srž primjene usvojenih znanja. demonstrira radne postupke iz stalno potenciranje realizacije učeničkih aktivnosti (samostalnost učenika u radu) . značaju poznavanja tehničkog crtanja. a posebno multimedijalnih sadržaja iz oblasti tehničkog crtanja. Nastavna oblast i sadržaj VJEŽBE: Tehničko crtanje VJEŽBE: Savladavanje radnih postupaka i upotrebe alata za rad sa papirom. ulozi i značaju tehničkih crteža. upotreba pribora za tehničko crtanje Aktivnosti učenika Aktivno sudjelovanje u svim oblicima nastavnog rada. ljepenkom. Usvajaju znanja o zanimanjima i stručnoj spremi osoba koje se u profesionalnom životu bave kreacijama i ilustracijama različitih dijelova mašina.vrste linija . praćenje multimedijalnih i drugih sadržaja koji prezentiraju nastavno gradivo na času. Učenici primjenjuju usvojena znanja o tehničkom crtanju na osnovu čega se stiče ukupan uvid u stepen usvojenosti nastavnog gradiva. radnih lista. i afirmativnije prezentacije gradiva. usvajanje elementarnih znanja o vrstama linija.Nastavna oblast i sadržaj OBRADA: Savladavanje osnovnih pravila tehničkog crtanja: vrste linija. Aktivnosti nastavnika Izlaže nastavno gradivo vezano za osnovna pravila tehničkog crtanja. U cilju osavremenjavanja nastavnog procesa nastavnik uključuje i upotrebu grafoskopa. Praćenje izlaganja i prezentacija predmetnog nastavnika. zaglavlje i sastavnica Aktivno učešće u radu prema uputstvima predmetnog nastavnika i aktivna primjena usvojenih znanja.crtež A4 formata .okvir. koji kreira zajedno sa učenicima. kartonom. Primjenjuje različite metode u cilju što kvalitetnije. kožom. platnom. Objašnjava i prezentira prethodno pripremljen obrazovni pano. Upoznavanje sa sastavom pribora za tehničko crtanje i njegovim pravilnim korištenjem.

Nastavna oblast i sadržaj OBRADA: Upoznavanje sa osnovnim principima uticaja tehnike i tehnologije u zaštiti životne okoline: reciklaža. U cilju osavremenjavanja nastavnog procesa nastavnik uključuje i upotrebu grafoskopa. Aktivnosti nastavnika Prezentacija gradiva it tematike vezane za osnovne principe uticaja tehnike i tehnologije u zaštiti životne okoline: reciklaža. Usvajanje znanja o novim proizvodima napravljenih od otpadnih papirnih materijala. Uz adekvatnu pripremu učenik može na kvalitetan način primjenom do sada usvojenih znanja iz ove oblasti. Očekivana postignuća Učenici usvajaju osnovna znanja tehničkim mjerama zaštite životne okoline (reciklaža. kao i aktivno sudjelovanje u istom.). Praćenje multimedijalnih i drugih sadržaja koji prezentiraju nastavno gradivo na času. . a posebno multimedijalnih sadržaja iz oblasti osobina materijala. organizacija skladištenja papirnog otpada Aktivnosti učenika Praćenje izlaganja i svih prezentacija nastavnika. uticaj sječe šume na eroziju tla. predmeta i uređaja tehničkim mjerama zaštite životne okoline. organizacija skladištenja papirnog otpada. industrijskoj preradi. izradu obrazovnog panoa. organizacija i upravljanje deponijama papira i papirnih proizvoda). prerada starog papira. učestvovati u kreiranju obrazovnog panoa. Poseban obrazovni osvrt dati na tehničke mjere zaštite životne okoline i uticaj fabrika za preradu papira na životnu okolinu. Korištenje različitih metoda u cilju što kvalitetnije i afirmativnije. prerada starog papira. reciklaži i sl.

startanje isl. Praćenje multimedijalnih i drugih sadržaja koji prezentiraju nastavno gradivo vezano za saobraćajna pravila i propise. regulisanje saobraćaja na raskrsnicama. Vježba: savladavanje osnovama rukovanja proborom Vježba: razvijanje osjećaja za pravilnu ilustraciju svih vrsta linija u odnosu na njenu ulogu na tehničkom crtežu. kolovozna traka. kao i iz saobraćajno-tehnčke kulture) izrada geometrijskih figura i tijela izrada odgojno-obrazovnih panoa. Vježba: razvijanje osjećaja prema ilustraciji u mjerilu/razmjeri. ulozi i značenju saobraćajnih znakova. bicikl kao saobraćajno sredstvo (kombinacija teoretskog izlaganja i praktičnog rada) Aktivnosti učenika Praćenje izlaganja vezanih za saobraćajna pravila i propise. pješački prelaz. pravila regulisanja saobraćajana raskrsnicama: pravilo desne strane. Uz adekvatnu pripremu učenik može na kvalitetan način primjenom do sada usvojenih znanja iz ove oblasti učestvovati u kreiranju obrazovnog panoa. kolovoz. obrada. vodenog i vazdušnog saobraćaja) uz upoznavanje sa osnovnim mehaničkim i fizičkim karakteristikama (korelacija nastavnog gradiva: tehnikainformatika) Aktivnosti učenika Očekivana postignuća Aktivnosti nastavnika Učenici primjenjuju usvojena znanja o tehničkom crtanju na osnovu čega se stiče ukupan uvid u stepen usvojenosti nastavnog gradiva. izradu obrazovnog panoa.) Aktivnosti nastavnika Izlaganje nastavnog gradiva o o saobraćajnim pravilima i propisima. demonstrira radne postupke iz stalno potenciranje realizacije učeničkih aktivnosti (samostalnost učenika u radu). savladavanje vožnje bicikla na adekvatno ocrtanom poligonu (prepreke. mimoilaženje. bezbjednosti u saobraćaju. . opterećenje. trotoar. Samostalan pristup radu. vozila. kao i aktivno sudjelovanje u istom. zanimljivije i afirmativnije prezentacije gradiva. osobine materijala. U cilju osavremenjavanja nastavnog procesa nastavnik uključuje i upotrebu grafoskopa. Očekivana postignuća Učenici usvajaju osnovna znanja o saobraćajnim pravilima i propisima: usvajanje teoretskih znanja o bezbjednosti u saobraćaju. osnovni pojmovi. Aktivno učešće u radu prema uputstvima predmetnog nastavnika i aktivna primjena usvojenih znanja. Primjena različitih metoda u cilju što kvalitetnije. Nastavnik savjetima i adekvatnim pomaganjem na praktičan rad uvodi učenike u srž primjene usvojenih znanja. saobraćajna traka.Nastavna oblast i sadržaj OBRADA: Usvajanje osnovnih znanja o saobraćajnim pravilima i propisima: uloga i značenje saobraćajnih znakova. faktora bezbjednosti i sl. radnih listi. saobraćajnim znacima. šta je pješak. a posebno multimedijalnih sadržaja iz oblasti saobraćajnotehničke kulture. akcent baciti na kreativne igračke (razne vrste slagalica od kartona) izrada modela saobraćajnih sredstava (kopnenog. definicijama: saobraćajni znakovi. alati i pribor za obradu papira. regulisanju saobraćaja na raskrsnicama. Bicikl u javnom saobraćaju. zaustavljanje. kartona i ljepenke. nosivost. Aktivno učešće u radu prema uputstvima predmetnog nastavnika i aktivna primjena usvojenih znanja iz tehničkog crtanja. radnje vozilom na putu. razvijanje vlastite kreativnosti i sticanje radnih navika. Nastavna oblast i sadržaj KREATIVNA RADIONICA: praktična primjena usvojenih znanja iz tehničkog crtanja. prigodnih čestitki izrada igračaka.

. šta je softver. softveru. funkcijama tipki i tastature. direktoriju. zanimanja u informatici. prezentira i demonstrira. osnovnim dijelovima računara. principu rada računara.Nastavna oblast i sadržaj OBRADA: Definisanje osnovnih pojmova: šta je infomatika. o osnovnim funkcijama računara. osnovni elementi računara. tehnologije. uloga i značaj poznavanja informatičkih programa i aplikacija. tehnici. ilustruje. na kojem principu radi računar. datoteci. proširuju vlastite afinitete i ljubav prema važnom segmentu ljudskog života (bez tehnike. razvoj informatike. značaju informatike i informatičke tehnologije u savremenom životu čovjeka. Historijski razvoj računara i računarske tehnike . informatičkim programima i aplikacija. Razvijaju opštu kulturu. Postavljanje različitih vrsta jednostavnih pitanja potiče učenike na kvalitetne odgovore. i drugih tehničkih oblasti je nezamisliv život savremenog čovjeka u 21. vijeku) Aktivnosti nastavnika Izlaganje nastavnog gradiva vezanih za osnovne pojmove (infomatika. šta je folder-direktorij. informatici. hardveru. osnovni dijelovi računara. Upoznavanje sa zanimanjima (uvod u profesionalnu orijentaciju). značaj poznavanja osnovnih funkcija računara. Nastavnik uključuje i računar i direktno na računaru prezentira gradivo. šta je informacija Aktivnosti učenika Praćenje izlaganja vezanih za definisanje osnovnih pojmova o informatici. fizici. Očekivana postignuća Nastavnik na ovaj način može steći uvid u predznamje koje učenik posjeduje i sa čime raspolaže kada je u pitanju nastavak rada na časovima informatike. funkcija tipki i tastature i perifernih uređaja. objašnjava. današnja dostignuća o naučnicima zaslužnim za razvoj hardvera i softvera. perifernim uređajima. značaj poznavanja osnovnih funkcija računara. informatičke tehnologije. literature i sl. Učenici usvajaju osnovna znanja o tehnici. šta je hardver. Aktivno učešće u kreiranju časa podrazumjeva adekvatnu pripremu učenika da prikupe određeni broj informacija sa: medija. razvoj informatike. šta je datoteka. informatike. kako obrađuje podatke. uloga i značaj poznavanja informatičkih programa i aplikacija). šte je podatak.

rad sa opcijama: pisanje. 4. Rukovanje tastaturom/tipkovnicom – funkcije tipki računara.kako memorisati uređeno i kako datoteku smjestiti u kreirani folder . njena funkcija. 2. memorisanje. a prateća nastavna sredstva će biti: grafoskop i multimedijalni sadržaji.kako ispisivati i uređivati tekst . Izrada modela Izrada školskih učila Izrada fotografija Tehničko-didaktički uređaji za potrebe škole i osobnu upotrebu . kopiranje. U cilju osavremenjavanja nastavnog procesa nastavnik direktno uključuje i računar kao osnovno sredstvo rada. Postavljanje različitih vrsta jednostavnih pitanja potiče učenike na kvalitetne odgovore. razredu sastoji se od jedne od sljedećih oblasti: 1.kako izaći iz datoteke i i ponovno ući u nju. za crtanje (Paint). Aktivnosti učenika Paralelan rad sa izlaganjem predmetnog nastavnika-svaka tipka. rezanje. Izlaganje gradiva primjenom različitih metoda. rad na tekstu.kako povlačiti linije i uređivati iste. kako bojiti kreirane /nacrtane površine . kreiranje foldera i datoteke. Upoznavanje sa adekvatnim programima za unos teksta. Upoznavanje sa perifernim uređajima. zaglavlje i sastavnicu na crtežu određenog formata (A4) . memorisanje Aktivnosti nastavnika Aktivnost na prenošenju znanja znanja o osnovnim pravilima korištenja računara. IZBORNI DIO NASTAVE (6) Izborni dio nastave iz Osnova tehnike u 5. prezentira i demonstrira.kako koristiti aplikacije koje kao gotove nudi program za crtanje . objašnjava. rad sa mišem. osnovni i periferni uređaji. Očekivana postignuća Učenici usvajaju osnovna znanja o korištenju računara: . 3. kako izvršiti izmjene. datoteku . ilustruje. brisanje.kako i prema kojim pravilima nacrtati okvir. lijepljenje.kako kreirati folder.Nastavna oblast i sadržaj OBRADA: Savladavanje osnovnih pravila korištenja računara: pokretanje računara.

1. KULTURA ŽIVLJENJA .7.

škole i društva uopće. Ako se učenici osposobe da naučena pravila i postupke o osnovnim potrebama kulturnog življenja. zdravstvenih. strpljivo i uporno sa izraženim takmičarskim osobinama. Stvaranje navika za štednjom ličnih. posjetom muzeja . Poseban zadatak nastave kulture življenja je da svojim sadržajem uspije izmjeniti loše stečene prehrambene navike. Očuvanje kulturne baštine naših naroda i narodnosti. odijevanja i prehrane treba da kod učenika razvija ili mijenja loše stečene navike. odijevanja . odjeće i obuće.pravilnom prehranom itd. higijene stambenog prostora. ako kod učenika razvije smisao neophodnosti povezanosti teorijskog znanja i njegove primjene u svakodnevnom životu. samostalno. Da putem praktičnih vježi učenici razviju svoju kreativnost koja će im u životu koristiti da stvaraju bolje uslove življenja. estetskih i kulturnih potreba. ako roditelji i nastavnici primjete pozitivne promjene u načinu ponašanja učenika VISOKA Ako se kod učenika razvije uspješna komunikacija poštivanjem kulture dijaloga i međusobnog uvažavanja učenika i nastavnika. Koje se odnose na posjedovanje znanja o važnosti sprovođenja osnovnih higijenskih. društvenih i pripodnih materijalnih dobara.učenjem i potrebu za kućnim poslovim.čuvanjem starinskih upotrebnih predmeta i narodnih nošnji u okviru svoje porodice i sl. učenjem raznih običaja. Razviti kod učenika međusoban odnos tolerantnog ponašanja i rješavanje sukoba nenasilnim ponašanjem. Naučiti ih da budu tolerantni prema drugim i drugčijim u sredini življenja i uopće u životu. razvijanje ekološkog ponašanja. Uputiti učenike na izbor određenih zanimanja i zanata.starina .KULTURA ŽIVLJENJA ZA V RAZRED PROGRAMSKI ZAHTJEVI ODGOJNI Da kod učenika razvije potrebu za radom . Da se učenici nauče pravilno odnositi prema privatnim i društvenim dobrima. Ishodi učenja će biti zadovoljavajući. putem praktičnog rada mogu izvoditi međusobnom saradnjom. Upoznavanje učenika sa bolestima savremenog svijeta i štetnom dejstvu raznih toksikomanija OBRAZOVNI Razvijanje osjećaja i potrebe kod učenika za kulturnim ophođenje i ponašanjem u okviru svoje porodice . Naučiti ih pravilima kulturnog ponašanja. Upućivanje učenika na vrijednosti porodičnog i drugih oblika društvenog života. Da posjeduju ljubav i pravilan odnos prema svim životnim dobrima koja su neophodna za kulturno življenje . DOVOLJNA Ishod učenja. OČEKIVANA POSTIGNUĆA MINIMALNA Zadovoljavanje u posjedovanju znanja o osnovnim i temeljnim potrebama kulturnog življenja djeteta uzrasta od deset godina. grupnim radom. Usvajanje znanja o kulturnom načinu stanovanja. Minimalni ishodi učenja o osnovama kulture stanovanja. Da učenici steknu osnovna higijenska pravila pri održavanju lične higijene. Razvijanje estetskih vrijednosti života. kulturom dijaloga.

zadacima i obavezama . aranžiranje cvijeća Tradicionalni elementi stanovanja-arhitektura bosanske kuće Posebna obilježja seoskog stanovanja-gospodarski objekti Vježba .nenasilno ponašanje u porodici. Upoznavanje sa programskim sadržajem. prednosti i bogatstvo raznolikosti u našoj državi BOSNI I HERCEGOVINI. mali demokratski (7 časova) 4. kako ostvariti svoje pravo i riješiti problem demokratskim putem. poštivanje drugih i drugčijih Obilazak starina. SAVREMENAPOR ODICA (OBITELJ) 1.35 časova godišnje 1. u sredini življenja. 3. tradicije i tradicionalnih običaja naših naroda.očuvanje kulturne baštine sredine življenja. poštivanje kućnog reda Bolesti uzrokovane nehigijenom (bolesti prljavih ruku i druge bolesti savremenog svijeta) Vježba – estetika lica. zidni ukrasi. 4. ravnopravnost i uvažavanje članova porodice. 6. KULTURA STANOVANJA 1. OPĆA KULTURA PONAŠANJA (BONTON ) Ljubav-porodična ljubav. (2 časa) 1. LIČNA HIGIJENA . 3. kultura dijaloga Pravilan odnos prema životnim dobrima-privatnost. čuvanje društvene imovine. 1.ustanove koje pružaju pomoć porodici. noktiju. 5. tijela i sl. 5. Sistematizacija iz programskog sadržaja opće kulture ponašanja 4. ekološka pravila ponašanja u sredini življenja i uopće. sitni ukrasni predmeti Vježba – Izrada ukrasnog predmeta. narodne rukotvorine. Potrebe savremene porodice-raspodjela poslova u porodici. Vježba – izrada portofolije . Pravilan odnos prema starinama . privatna imovina. 3. kozmetičkom i drugim salonima za uljepšavanje (2 časova) (6 časova) 5. oblici nasilja u porodici i uopće u društvu. 6. Porodični (obiteljski) život-članovi obitelji. 7. obilježavanje i učenje tradicionalnih običaja i sl.Starine moga zavičaja Kultura demokratskog ponašanja-pojam demokratskog društva. Estetski elementi u stanu-tekstil. 2. (1 čas) 2. 2.. UVOD 1. uopće naše domovine BOSNE I HERCEGOVINE.Moj izbor namještaja za moj Razvijanje i sprovođenje stambene kulture-korištenje zajedničkih prostorija i prostora. vrste zanimanja i zanata posjeta frizerskom. 2. poznavanje porodičnog porijekla 2. kose.PROGRAMSKI SADRŽAJ NASTAVNOG PREDMETA KULTURE ŽIVLJENJA ZA V (PETI) RAZRED DEVETOGODIŠNJEG OSNOVNOG OBRAZOVANJA 1 čas sedmično .

6. KULTURA ODIJEVANJA

1. Vrste materijala za izradu odjeće-prednosti i nedostatci prirodnih i vještačkih 2. Boje u odijevanju-osobenost svake boje, osnovna pravila dobrog kombinovanja boja

3. 4. 5. 1.

Vježba - kombiniranje dijelova odjeće u jednu estetsku cjelinu Narodne nošnje u BiH – sastavni dio kulturne baštine, vrste ručnog rada Prateći elementi u odijevanju-vježba vezivanja kravate, marame i sl. Hranljivi sastojci hrane – neophodni za rast, razvoj, rad i očuvanje zdravlja, pravilan raspored dnevnih obroka i njihova kalorijska vrijednost Prehrambene namirnice – vrste namirnica, njihova upotrebna i hranljiva vrijednost, higijena i pravilno čuvanje namirnica Kulinarski postupci pripreme hrane i kontrola kvaliteta hrane, ekološka proizvodnja hrane Vježba – pravilan način kombiniranja namirnica – pripremanje užinr i jednostavnog jela

(5 časova)

7. VAŽNOST PREHRANE

2. 3. 4.

(5 časova)

5. Sistematizacija rada iz prehrane 8. PREHRANA I ZDRAVLJE

1.

Bolesti uzrokovane nedostatkom hranljivih sastojaka u hrani, nedostatkom hrane, nepravilnom, prekomjernom i nehigijenskom prehranom.

(1 časa)

9. SERVIRANJE HRANE I PONAŠANE ZA VRIJEME JELA

(1 časa)

10. TRADICIONALNO KULINARSTVO

(2 časa)

11 . EKONOMIKA DOMAĆINSTVA

(1 časa)

12. LJEPŠA STRANA ŽIVOTA

1.

Hobi , zabava, značaj odmora, sporta i rekreacije za kulturno življenje

(2 časa)

2. Evaluacija programskog sadržaja kulture življenja

Navedeni programski sadržaj nastavnog predmeta kulture življenja po obimu, težini, metodama rada i pristupu prilagoditi uzrastu dijeteta od 10. godina, to jest učeniku petog razreda osnovne devetogodišnje škole.

1.8. LIKOVNA KULTURA

LIKOVNA KULTURA
(jedan sat sedmično - 35 sati godišnje) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA
PROGRAMSKI SADRŽAJI TEMATSKE CJELINE, OBLASTI MOTIVI I TEHNIKE ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI I ZADACI OBRAZOVNI CILJEVI -Prepoznati i uporediti na svojim umjetničkim radovima prostornu organizaciju kompozicije: - statičnu dinamičnu, - vodoravnu /horizontalnu/ - okomitu /uspravnu/ - kružnu - piramidalnu - slobodnu -Moći registrovati, razumjeti i predstaviti različite forme organizacije kompozicije upotrebom crtačkih tekstura. -Usvojiti pojmove Organizacije kompozicije: - statično i dinamično - vodoravno /horizontalno/ - okomito /uspravno/ - kružno - piramidalno - slobodno ODGOJNI I SOCIJALIZIRAJUĆI CILJEVI - Dalji rad na razvijanju senzornih, manipulativnih, izražajnih i praktičnih sposobnosti kod učenika sa naglaskom na karakterizaciju oblika i figura,u dvo i trodimenzionalnoj organizaciji prostora

-Iz neposrednog okruženja:ljudi, 1.TAČKA I LINIJA životinje,biljke,pojave u Prepoznavanje,uočavanje / prirodi,objekti, prostori

registrovanje/ odnosa u svom okruženju i na likovnim djelima i sposobnost primjene prostornih organizacija kompozicije: -statična i dinamična

-

-vodoravna /horizontalna/ -okomita/uspravna -kružna -piramidalna -slobodna Savladavanje upotrebe linija /crta/,tačaka u Cilju ostvarivanja Prostornih organizacija Kompozicije.

Korelacija sa drugim predmetima /sadržaji drugih predmeta/: maternjeg Jezika,/priča,bajka, Pjesma, poslovica.../ Prirode i društva , Matematike, istorije/historije, muzičke I tjelesne culture, kulture življenja, BiH kulturne baštine Njegovanje tradicije i narodnih običaja: praznici, značajni datumi, etnografsko naslijeđe Primjena tačaka i crta/ linija sa svim karakteristikama i svojstvima u isticanju teksture Kompozicioni /prostorni/ odnosi u Vizuelno likovnim sadržajima Primjena svih oblika poticaja u realizaciji likovnih radova –

- Razvijanje
sposobnosti kombinatorike, logičkog zaključivanja, divergentnog mišljenja -Razvijanje kritičkog mišljenja, formiranje stavova i odnosa prema vrijednostima, očuvanje kulturne baštine i prirodne okoline - Izgrađivanje pozitivog odnosa prema radu: inicijativa, samostalnost, istrajnost, dosljednost, angažovanost, spremnost za saradnju, i timski rad - Razvijanje humanih odnosa, solidarnosti; jačanje i bogaćenje emocija

-

-

-

-Kombinovanje /linije /crte/ sa plohom, Tačkom i mrljom i Njihov odnos grafitna olovka, tuš i pero, Tuš i drvce, tuš i -Crtačke teksture
kist,lavirani Tuš, flomasteri/crni ili tamni/drveni ugljen

harmonija ahromatske boje u funkciji bogaćenja palete boja . ploha. kreativnog.principa komponovanja mrlja. BOJA . oplemenjivanju životnog prostora. potez. klišea na linoleumu/ -Kolaž kroz primjenu kompozicionih odnosa slike i teksta - Uočavanje značaja vizuelnog odnosa slike i teksta u primjeni organizacije kompozicije - Organizacija kompozicije kroz oblasti: crtanja. ritam.dalji rad na potpunijem odnosu primjene slike i teksta.2. orijentacija u vremenu i prostoru . dominacija .Dalje savladavanje oblasti grafike. kreiranju izgleda upotrebnih predmeta. karton grafiku/ dalje razvijanje senzibiliteta u grafičkom izrazu. događaja. mozaik . harmonija. .Pastuozno.boja kao sredstvo ostvarivanja slikarskih tekstura - Akvarel. pastel. . visoki tisak.Lazurno. linorez.Razvijanje sposobnosti posmatranja. snalažljivosti. debeli namaz. kreiranju znakova vizuelnih komunikacija. dominacija. vizuelna informacija.. kaligrafija. transparentno. rad na izradi klišea za visoki tisak /linorez. ploha.Sposobnost opažanja.likovnih elemenata i . flomasteri u boji /za manje formate radova/. pjesme. za njihovu primjenu u praktičnom radu /realizaciji likovnih radova/. boja preko boje daje novu valersku vrijednost /boju/. kolaž. kompozicija boja.dalji rad na razvijanju sposobnosti predstavljanja sadržaja. minijatura. zaključivanja. gvaš. lazurni namaz. prepoznavanja i predstavljanja uočenog u okruženju i na likovnim djelima: . odjevanju. naglašen deblji nanos boje /uočava se potez kista. shvatanje značaja i mogućnosti upotrebe potpunije /bogatije/ palete boja. harmonija.Razumijevanje složenih grafičkih odnosa. kao i načina njene primjene . pojava u prirodi. valerskih /svjetlosnih/ vrijednosti. osjećanja.. . zgrafito /grebanje premazane osnove prethodno obojene voštanim bojama/. sintetičkog koncipiranja. potez. PLOHA . debeli namaz. . grafike .Usvojeni pojmovi za oblast boja: mrlja. slikanja. tempera. -Papir grafika /izrada šablona od papira kartona/ -Visoki tisak.. konkretnog i apstraktnog mišljenja. ritam. . bogaćenje mašte.Razumjeti i moći predstaviti oslabljenu boju /miješanje boja/ proširivanje /bogaćenje/ palete boja . priče. emocija i slično kroz likovni izraz 3. uočavanja. kompozicija boja. znak. građenje i razvijanje senzibiliteta prema grafičkom izrazu i oblasti grafike. - Uočavanje.Uočavanje značaja obogaćivanja izraza uvođenjem više valerskih vrijednosti boje. rukopis autora/. lazurni namaz.Oslabljene i intenzivne boje .Usvojeni pojmovi za oblast ploha: inicijal. grafičar . linorez /izrada šablona.Razvijanje sposobnosti pripremanja tonova boja.

Uočavanje značaja uloge površine u naglašavanju važnog /bitnog/.Složenija kreativna rješenja i realizacija u različitim materijalima . POVRŠINA . industrijskog dizajna.Kreiranje novog izgleda industrijskog predmeta /proizvoda/ .Kreiranje novih vizuelnih informacija /poruka/. spot.Usvojeni pojmovi za oblast površina: vizuelna informacija /poruka/. statično-dinamično. odnos površina i vizuelna jasnoća poruka .Uočavanje izražajnih mogućnosti stripa /sinteze slike i teksta/ . statično. grafičkog dizajna.Razumijevanje spota. dinamično .Razumjevanje uloge i značaja znakova vizuelnih komunikacija i ovladavanje mogućnostima korištenja sa ciljem prenošenja vizuelnih informacija .Površina u likovnoj oblasti: dizajna.Osposobljavanje za kreiranje novih vizuelnih znakova i vizuelnih poruka . novi kreirani znakovi vizuelnih komunikacija. školskog lista…/ .Uloga površine u formi poruke. malo-veliko. odnos slike i teksta: naslovne stranice /knjige.4. spotu. plakatu kroz različite kompozicije /dinamična i statična kompozicija/ . TV poruci. TV poruka. svijetlo-tamno … . industrijski dizajn.Uloga površine u savremenim medijima: kompjuterskoj grafici. plakata kao forme vizuelnih komunikacija . TV poruke. primijenjene umjetnosti . novih znakova.

Prostorna organizacija može imati malu i veliku masu: mobili – rad na organizaciji ravnoteže i pokreta .Realizacija plitkog reljefa . primijenjene umjetnosti i dizajna . MASA I PROSTOR .Krov .Usvojeni pojmovi: Masa. 1-2 trećine mase u prostoru/.Rad na karakterizaciji figura u prostoru.Usložnjavanje odnosa prema prostoru i oblikovanje prostora u oblasti: oblikovanja. pokretne forme/ - Stup /kružne osnove/ .Mobili /pokretne forme u prostoru/ dinamična skulptura . visoki reljef /skulptura u prostoru koja se samo sa nekim djelom utapa u osnovu/ . krov. elementi građenja.Puna plastika u prostoru . prostorna organizacija /maketa. visoki reljef.Zid . gradnja. niski /plitki/ reljef. arhitektura.Ravnoteža i pokret u prostoru /mobili/ realizacija skulpturre u prostoru .Konstrukcija . odnos dijelova i cjeline . elementi građenja: .Razumijevanje i mogućnosti predstavljanja prostora i oblika u prostoru . građenje.Masa i prostor u arhitekturi.Organizacija prostorne kompozicije različitim elementima /po veličini i obliku/.Sticanje sposobnosti prevođenja /transponovanja/ dvodimenzionalnog u trodimenzionalno i trodimenzionalne u dvodimenzionalnu formu /organizaciju/ .Reljef kao skulptorska forma: niski /plitki/ reljef. zid. meco reljef /srednje ispupčene forme. stup. urbanizam/ . instalacija. prostor. građenja.Dalji rad na potpunijem shvatanju prostora i oblikovanja u prostoru .Upotreba svih materijala dostupnih dostupnih uzrastu .5. stub. meco reljef.Stub /kvadrtične osnove/ . mobili /skulptura u pokretu.

kadar. kružna. flomasterima u boji. usvojit će da način na koji je nanesena boja predstavlja slikarski rukopis /teksturu/. odnos plohe i teksta /naslovna strana za knjigu. vizuelna informacija. stub. gvašu. fotografija . šablon /matrica/. po prostirnoj orijentaciji. papir za pakovanje…. krov da dalje usavršavaju tehniku korištenja. elementi građenja. akvarelu. masa i prostor: da uočavaju odnose u prostoru. organizacije kompozicije: statična i dinamična. plakat. a šta reljef: plitki. lazurno i pastuozno. izrada stripa. da znaju šta je simetrija i asimetrija. okomita /uspravna/. naslovne strane knjige… za oblast površina. da usvoje pojmove. prepoznaju karakter oblika da su sposobni organizovati kompoziciju po principu pokretne ravnoteže /mobili/. . tuša i kista. TV spot…. konstrukcija. po intenzitetu /jačini/.. olovke. linorez. rukopis autora za oblast ploha/grafika: da usvoje pojam kliše.OČEKIVANI REZULTATI Sa učenicima se radi na daljem usvoju i proširivanju znaja o upotrebi materijala i sredstva koji se koriste u oblasti tačka i linija: . zid. da savladaju tehniku laviranog tuša. arhitektura./ da kreiraju kadar stripa ili strip. slobodna da znaju da je površina omotač nekog oblika /objekta. mozaiku da miješaju boje i da upotrebljavaju različite intenzitete boja /da jedna boja može biti svjetlija i tamnija/ da se miješanjem mogu dobiti tonovi drugih boja da proširuju znanje o komplementarnom kontrastu /boje koje se slažu. strip. uočavaju proporcije. papir grafika da znaju osmišljeno u organizaciji kompozicije primjenjivati sliku i tekst. meco i visoki reljef da rade na jednostavnim rješenjima grafičkog dizajna. piramidalna. vodoravna /horizontalna/. za oblast slikarstva: da dopunjuju i proširuju znanja o slikarskim tehnikama. a nalaze se u suprotnosti/. tuša i drvceta. da mrlju i tačku koriste kao likovni elemenat u predstavljanju različitih tekstura i osmišljavanju kompozicije. stup.da mogu prepoznati ritam i upotrebljavati ga u svom likovnom izrazu. kolažu. predmeta/ u prostoru da tlocrt predstavlja crtež osnove nekog objekta /neke građevine/ da usvoji termine. pastelu. temperi. grafički otisak. -da su u stanju izvesti prostorni crtež /crtež sa tankom mekom žicom/ da znaju šta je to trodimenzionalna tekstura /tekstura izvedena sa nekim oblikovnim materijalom/ da raspoznaju šta je puna plastika /figura u prostoru/. grafičar.da znaju razlikovati vrijednosti linija. štampanje da savladaju princip izrade jednostavnog šablona za visoki tisak.

TAČKA I LINIJA Likovno područje crtanje: Organizacija kompozicije. pastuozni /debeli/ nanos boje. U petom razredu. Definišu se pojmovi i realizuju radovi u punoj plastici. MASA I PROSTOR Tematska cjelina. dominacija. I dalje u ovom uzrastu prisutan je izražen interes za oblikovanjem u prostoru. anlizi fotografije. Učenici rade na izradi stripa. kompjuterske grafike. masa i prostor obuhvata likovne oblasti: Oblikovanje. zid. primijenjene umjetnosti. slika. piramidalna /trougaona/. mobili /pokretne forme u prostoru/ kao i reljefi /niski reljef. vizuelne medijske poruke. uočavanju i razumijevanju spota. kružna. visoki reljef/. Znakovi vizuelnih komunikacija. Arhitektonski elementi /elementi gradnje/: konstrukcija. krov. meco reljef. stub. znakova vizuelnih komunikacija. dinamična i statična kompozicija. vertikalna /uspravna/ kompozicija. navedenih kompozicionih odnosa: dinamična i statična kompozicija. grafika. TV poruka. slobodna /raspršena/. plakat. koje djeca doživljavaju kao igru povezanu sa estetskim stvaralačkim procesom. U kreativnom procesu koriste se svi materijali pristupačni uzrastu i psihofizičkim mogućnostima djeteta. dizajna. crtež. s obzirom na uzrast interes učenika biti će usmjeren prema daljem savladavanju oblasti grafike. jednobojne i višebojne /visokog tiska/. slobodna /raspršena/. horizontalna /vodoravna/ kompozicija. . kao elementi vizuelnih poruka i njihova likovnost. POVRŠINA Tematska oblast Površina realizuje se kroz likovne oblasti. dominacija 3. smještanje rada u zadati format. piramidalna /trougaona/. dominacija 2.STRUKTURA PROGRAMA 1. harmoničan /skladan/ odnos boja. potezi. grafičkog dizajna. pored navedenih organizacija kompozicije. primijenjenu umjetnost i dizajn. u tehnici papir grafike i linoreza. građenje. dalje će se raditi na potpunijoj primjeni odnosa slike i teksta. PLOHA Kroz tematsku oblast PLOHU realizovaće se sve likovne oblasti koje se u svojoj konačnici iskazuju u dvodimenzionalnoj formi. spot. kružna. ritam. 5. vertikalna /uspravna/ kompozicija. stup. industrijskog dizajna. lazurni /tanki/ nanos boje. horizontalna /vodoravna/ kompozicija. BOJA Likovno područje slikanje: U slikanim radovima primjenjivaće se kao izražajna sredstva pri realizaciji kompozicije: mrlje. 4.

dvodimezionalna organizacija kompozicije OBLIKOVANJE U PROSTORU – riješavanja trodimenzionalnih formi Ove dvije podjele kerativnog rada po prostornoj organizaciji kompozicije.DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE Likovna kultura u V razredu. prepoznaju ga i razriješe putem likovno tehničkih sredstava. podrazumijeva početak sintetičkog koncipiranja vizuelnog doživljaja. Kvalitet učenja u likovnoj kulturi je proces kada učenici vizueliziraju problem koji ranije nisu znali. permanentno kroz cjelokupni osnovnoškolski odgoj i obrazovanje. TAČKA I LINIJA BOJA PLOHA POVRŠINA MASA I PROSTOR Ovakva forma obezbjeđuje kontinuitet u usvajanju i proširivanju znanja. Taj proces kod učenika razvija kreativno mišljenje. 2. 4. Ovako postavljene tematske cjeline ne isključuju ni jednu oblast. razreda. 5. Ponavljanje tematskih cjelina u formi koncentričnih krugova pruža mogućnost preispitivanja usvojenih i prezentiranja novih sadržaja i znanja. bogaćenjem novim likovnim sadržajima i likovnim iskustvima. OBLIKOVANJE NA PLOHI . 3. sposobnosti i . što znači da bi svaka tematska cjelina bila dva puta obrađena u toku školske godine. Usvajanje znanja i likovno kreativni rad realizuje se kroz forme prostorne organizacije kompozicije: 1. sposobnosti i likovne kreativnosti djece. Ovakav pristup zaokruživanja jedne cjeline kroz likovne zadatke /likovne probleme/ obezbijedio bi veću preglednost i sistematizovanje gradiva koje učenici trebaju usvojiti i njegovo logičko ponovno proširivanje u drugom polugodištu. nivoom usvojenog doživljavanja likovne umjetnosti. Tematske cjeline bi se realizovale kroz likovno kreativni rad u svakom polugodištu. Za oblikovanje na plohi kroz područja: CRTANJE SLIKANJE GRAFIKA PODRUČJE VIZUELNIH KOMUNIKACIJA Oblikovanje u prostoru kroz područja: PROSTORNO OBLIKOVANJE I GRAĐENJE PODRUČJE VIZUELNIH KOMUNIKACIJA Programski sadržaji predmeta LIKOVNA KULTURA u osnovnoj školi realizuju se kroz formu tematskih cjelina/oblasti koje bi trebale biti ustrojene /unificirane/ jednobrazno za sve razrede od 1-9. 2. 1. realizuju se kroz LIKOVNE OBLASTI /likovna područja. niti bilo koju tehniku. povezivanje novih vizuelnih iskustava sa do tada prethodno stečenim znanjem.

harmonija. čula. Likovna pismenost podstiče se kroz nastavu koja učenike uključuje u aktivan proces vizuelnog istraživanja. pozitivnog i negativnog uticaja sredine. dominacija GRAFIKA: malo-veliko. poslovica. značajni datumi. prirode i društva. Motivi – teme /likovni sadržaji/ Zahvalne teme za likovno kreativni rad predstavljaju doživljaji i spoznaje. i interakciju umjetnosti. upornosti i iskustva. prostor.likovni i kompozicioni elementi. statično. lazurni namaz. Motive likovne forme /likovni i kompozicioni elementi/ . niski /plitki/ reljef. porodica. piramidalno i slobodno SLIKANJE: uočavanje značaja obogaćivbanja izraza uvođenjem više valerskih vrijednosti boje.saznanja što utiče na formiraje likovno oblikovnih temelja koji će im pomoći u analizi složenih vizuelno likovnih ideja i problema u komponovanju osmišljenih likovnih kompozicija. TV poruka. spot. pokretne forme/ VIZUELNA KOMUNIKACIJA: grafički dizajn. kružno. kliše za visoki tisak linorez. objekti. muzika. Nevizuelne motive 3. Razvoj likovne pismenosti obuhvata razradu zadatih nastavnih tema putem kojih učenici spoznaju /stvaraju predstavu/ o značaju likovne umjetnosti u vlastitom životu. kao i sklad emocionalnih i izražajnih sposobnosti transponovanih u likovne elemente. doživljaj zadovoljstva u razrješavanju problema i sposobnosti vrednovanja. s obzirom na činjenicu da crtež predstavlja cjelinu koja u sebi sadrži komplekse sposobnosti i osobina djeteta. karton grafiku. nauke i društva. stup. škola. zid. usvojeni pojmovi mrlja. emocije /osjećanja/. svijetlo-tamno. potez. vodroravnouspravno. minijatura PROSTORNO OBLIKOVANJE I GRAĐENJE: masa. stub. krov. ploha. dinamično OCJENJIVANJE Ocjenjivanje u predmetu Likovna kultura je izuzetno složen segment rada nastavnika. novih medija i okruženja. elementi građenja. bajka. Motive prema svojo vizuelizaciji sadržaja dijelimo na: 1. - . statično-dinamično. prostori. maternjeg jezika /priča. stečenog znanja i usvojenih navika. visoki reljef. etnografsko nasljeđe značajna umjetnička ostvarenja iz svjetske likovne /baštine/ umjetnosti upotrebu likovnih i kompozicionih elemenata nevizuelni poticaji. vizuelna informacija /poruka/. građenje. Iz tog razloga i dječiji crtež moguće je analizirati sa različitih aspekata: 1. Vizuelne motive 2. basna. biljke… sadržaji drugih predmeta /korelacija sa drugim predmetima/..iz neposrednog okruženja djeteta. mjesto stanovanja. ritam. pastuozni namaz.. mobili /skulptura u pokretu. inicijal. meco reljef. estetskog . tjelesne i zdravstvene kulture i kulture življenja iz narodnih običaja /tradicije/. gradnja. industrijski dizajn. matematike. kaligrafija. shodno učeničkom uzrastu razrješavanje likovnih zadataka kroz POJMOVI KOJE ĆE UČENICI USVOJITI CRTANJE : usvojiti pojmove organizacije kompozicije: statično-dinamično. pjesmica. praznici. glazbene kulture. arhitektura. pojave u prirodi. kompozicija boja.

Učenici koji nisu talentovani trebaju imati priliku u skladu sa svojim mogućnostima da usvajaju likovni jezik i njime se izražavati. Prilikom ocjenjivanja manje nadarenih učenika treba pratiti i imati u vidu individualne mogućnosti. napor koji djete ulaže u realizaciju zadatka da bi postiglo rezultat. aktivnost na časovima likovne kulture. ciljevima i zadacima koji se pred nju postavljaju. Činjenica je da se nastavnik u razredu susreće sa učenicima koji su nadareni i onima koji nisu. pravilno doživljavanje vizuelnih informacija. Likovnih sadržaja Oblast Likovna Forma /Likovni jezik/ koji se odnosi na likovne elemente i principe komponovanja su teoretskog karaktera i mogu se savladati i usvojiti. stepen zalaganja i želje da se realizuje postavljeni zadatak. Predmet Likovna kultura složen je iz dva segmenta. Nema loših dječijih radova. odnos prema svjetskoj i našoj kulturnoj baštini. psihološkog 3. onda takva nastava Likovne kulture ne odgovara osnovnim principima savremene nastave. svoje viđenje svijeta. 1. onda su svi ti radovi “stenografski zapis duše” i kao takvi moraju biti dobri. Likovna Forma /Likovni jezik/ i 2.2. pedagoškog. Pravilan odnos nastavnika prema učeničkim radovima je od izuzetnog značaja za likovno kreativni rad djece. Ako prihvatimo da se djeca likovno izražavaju jer imaju potrebu da iskažu svoj svijet. Ako nastavnik traži od djece da tačno “prepisuju” percipirano. . svoje strahove i oduševljenja. predmeta i pojava. Vizuelno estetska kultura razvija kod učenika sposobnost uživanja i razumijevanja umjetnosti. da doživljavaju i gledaju očima odraslih svijet oko sebe. odnos prema estetskom.

9. MUZIČKA/GLAZBENA KULTURA .1.

svjesno izvođenje jednostavnih ZNANJE brojalice i primjera prema notnom zapisu u 2. duhački drveni i limeni. dikcija. .svjesno obrazlaže najadekvatniju primjenu raznih instrumenata u samostalnoj izradi originalnih aranžmana. udaraljke. oznaka i termina (italijanski) .orkestarskim instrumenatima po grupama: gudački.pjevanje jednostavnih primjera solmizacijom. te tehnike sviranja radi kvalitetnije interpretaciji muzičkog djela u horu i orkestru. ritmike i melodike. .sviranje kao pratnja uz pjevanje i kroz aranžmana uz svjesno korištenje muzičkih znanja. .osnovnih muzičkih pojmova iz metrike. . 3 i 4-dijelnoj-dobnoj mjeri ritamskim govorom. .tačno imenovanje naučenih notnih trajanja.MUZIČKA /GLAZBENA KULTURA ZA V RAZRED (1 sat sedmično . . .pokazuje veliku zainteresovanost i ljubav prema muzici. . artikulacija). horski glasovi. .osnovnim elementima vokalne tehnike (tačna intonacija. svjesnost o značaju i potrebi muzike u životu.mješoviti hor i višeglasno pjevanje .35 sati godišnje ) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA PODRUČJA UČENJA CILJEVI Sticanje znanja o: OČEKIVANI REZULTATI / ISHODI UČENJA Učenici bi trebali imati znanje i razumijevanje: .

prethodna muzička iskustva i muzičke termine koristi u daljem učenju. . ukazuje i na greške i ispravlja i druge. na koncertima i sl. . . .samostalne i kvalitetne interpretacije muzičkog djela (od solističkog do skupnog).samostalnog uočavanja. saopštavanja poznatih i novih termina i pojava u notnom zapisu. .samokritičnost prema sebi kao izvođaču (vokalnom i instrumentalnom). .ispoljavanje vrlo intenzivnih interesa i ljubavi prema sadržajima iz muzičke baštine BiH . Razvijanje pozitivnih vrijednosti i stavova: . . a u odnosu na druge . predviđanja rezultata .pred novim muzičkim zadatkom pita i traži odgovor.Uočava i hvali. STRUKTURA SADRŽAJA I.svjesno prihvata i ispravlja svoje greške u intonaciji i u muziciranju.Razvijanje muzičke sposobnosti i vještine: . .Samostalno se uključuje u muzičke sekcije. .vrlo jasno ispoljavanje razvoja interesa i intenzivne želje za bavljenjem muzikom koja treba da postane trajna potreba .Propagira upis mlađih učenika u muzičku školu. . STAVOVI. .slobodno izlažu svoje mišljenje i ideje i prave poređenja ostvarenog. aplauzom nagrađuje najkvalitetnije izvođenje.memoriranja djela. PONAŠANJE . a poštuje i cijeni mišljenja i stavove drugih.korištenja znanja u osmišljavanju ideja za kreativno ispoljavanje i izražavanje doživljaja (likovno. naslova i autora.svjesnost značaja muzike u životu i potrebi učenja o muzici i muziciranja kroz čitav život . II. .Djeluje i na druge da slijede njegov primjer.Iskreno i dobronamjerno iskazuje svoje mišljenje i kritiku. .sistematiziranja muzičkih znanja uz korištenje muzičkih termina.Razvijati samopouzdanje u pjevanju i sviranju je sve veće.postaje sve snažnije i intenzivnije ispoljavanje emocionalne i estetske osjetljivosti na kvalitet muzike VRIJEDNOSTI.Traži sam i sa vidnim adovoljstvom se uključuje u muzičko-scenske i druge projekte sa muzikom. kao i zalaganje i odgovornost za kvalitet skupnog muziciranja. .uživanje u sve slobodnijem predstavljanju publici sa improvizacijama na Orffovim instrumentima na vlastitu inicijativu. . literarno i pokretom). . III.Ispoljava svoj odnos prema muzici i želju da je često sluša u školi.već formirane kriterije za procjenu kvaliteta koristi prilikom izvođenja i slušanja djela. SPOSOBNOSTI I VJEŠTINE . PJEVANJE I SVIRANJE MUZIČKE/GLAZBENE IGRE BROJALICE .Improvizacija i prezentacija ideja (individualno i u grupi).

vrste glasova u horu (četveroglasni hor). te upoznavanje novih notnih znakova i mjere (6/8. „Hodavka“. Slovenije. U skladu sa smanjenim brojem časova u odnosu na predhodna četiri razreda smanjen je broj pjesama za pjevanje i sviranje. U ovom razredu pored rada na razvoju muzikalnosti i trajnih interesa i ljubavi prema muzici. Njemačke. I dalje raditi na sve samostalnijem određivanju osnovnih elemenata muzičkog djela. kao i slušanje muzike. „Patak“. Francuske. a sastoje se iz osnovnih pokreta s plesnim elementima. One pomažu i tjelesnom odgoju i upoznavanju narodne muzičke tradicije raznih zemalja svijeta. prema izboru nastavnika mogu se sa djecom raditi tako da ih djeca uče svirati na klaviru. Norveške i Meksika. SLUŠANJE MUZIKE DJEČIJE STVARALAŠTVO DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE Iako u uslovima minimalnog broja časova (1 čas sedmično) u petom razredu pored upornog i istrajnog rada na korekciji problema koje imaju pojedini učenici u oblasti melodike (tačna intonacija. prema tehničkim mogućnostima u školi. Austrije. ili ritmike. memorisanje melodije). Koreografije okretnih igara i kola iz različitih krajeva imaju utvrđene figure i kretnje. te reprodukcije trajanja prikazanih u notnom zapisu. Najjednostavnije pjesme iz ranijih razreda. muzičkih instrumenata orkestra. širenje opsega glasa. učenici će učvrstiti i u praksi i interpretaciji svjesno koristiti ranija znanja vezana za tempo i dinamiku. notne vrijednosti (osminka. fraza. Škotske. „Sage se mlada do zemlje“ i slično. metalofonu ili ksilofonu.IV. uz pratnju melodijskog instrumenta (klavir. a posebno zapažanju i određivanju forme muzičkog djela (muzička rečenica. V. Na taj način je Nastavni program za peti razred dobio multikulturalni karakter. raditi vrlo seriozno na osvještavanju i korištenju ranije usputno usvojenih italijanskih muzičkih termina u muzičkom opismenjavanju. cjeline). te raznih kretnji ruku. Nakon doživljaja pjesme u izvođenju nastavnika i sa CD-a. 3 i 4-dijelnu) i naučiti i novu 6/8 mjeru. stvaralaštvo i tradiciju iz Hrvatske. izvođača i sastava. posebno intenzivno raditi na kultivisanju dječijeg glasa i podizanju kvaliteta pjevanja pojedinca i prilagođavanja glasa u skupnom muziciranju. sintisajzer. tema. te Slovačke. Primjeniti ranija i nova muzička znanja u kreiranju pratnje i aranžmana za Orffove instrumente. Engleske. kao što su:“Satić kuca“. Praćenjem i analizom notnog zapisa u udžbeniku. U ovoj oblasti velika novina je pjevanje solmizacijom u C dur ljestvici i kontinuirani rad na razvoju osjećaja za ritam i metriku kroz brojalice koje treba izvoditi ritamskim govorom. četvrtinka. a posebno broj muzičkih igara i brojalica. Učenici u petom razredu treba da nauče najmanje 4 muzičke igre koje uključuju pokret. gitara). u cjelini. djeca je uče pjevajući uz nastavnika. polazeći od svjesne analize notnog zapisa. mjere (2. Srbije. polovinka i cijela nota i odgovarajuće pauze). Tako su djeca kroz pjevanje i sviranje i muzičke igre bila u prilici da upoznaju pored djela iz BiH. Rusije. informativno). Pjevanjem i sviranjem treba obraditi najmanje 12 pjesama u toku školske godine. .

a istovremeno i dječije tradicionalno stvaralaštvo. Slušanjem treba učvrstiti vizuelno i zvučno orkestarske instrumente po grupama: gudački. Za oblast dječijeg stvaralaštva u petom razredu zbog smanjenog broja nastavnih časova. Zato je neophodno u svakoj od navedenih oblasti pronaći najefikasnije načine za slobodniju individualnu improvizaciju i druge oblike neverbalne komunikacije(u paru. uz korištenje instrumenata (vlastito tijelo. Slušanjem u petom razredu treba upoznati najmanje 14 kompozicija. One i u ovom razredu spadaju u racionalne i iracionalne brojalice. kao i stihove na zadanu ili novu melodiju). jer ono pruža obilje mogućnosti za upoznavanje muzičke umjetnosti i muzičke literature iz svijeta. I nadalje je težište na umjetničko-doživljajnoj komponenti.U petom razredu treba naučiti najmanje 4 brojalice. instrumenti koje su napravila djeca. priručna sredstva. . nisu mogli biti odvojeni posebni časovi kao u predhodna četiri razreda. duvački: drveni i limeni i udaraljke. sa ciljem da pozitivni interesi i stavovi prema muzičkim vrednotama budu u stalnom porastu. te izmišljanju melodije na date stihove. koje su dječija igra. te znanja učvrste i sistematiziraju Kreativnost u ovoj oblasti podrazumijeva podsticanje učenika u osmišljavanju originalnih aranžmana i inventivnoj interpretaciji. I nadalje podsticati djecu da svoje zapažanje i doživljaje izraze opisno ili likovno. grupnu i kolektivnu).i ritamskog govora pa će omogućiti da se ranije doživljene muzičke zakonitosti osvijeste. Podsticati djecu da kroz muzičko-scenske igre povezuju razne umjetničke oblasti sa naglaskom na originalnost i raznovrsnost dječijih rješenja. Njegovati razne oblike svjesne improvizacije (na zadanu melodiju. ritam. Muzički sadržaji u sebi imaju sve elemente koji prirodno ostvaruju korelaciju sa svim drugim predmetima pa i stranim jezikom. Ova oblast je veoma pogodna za uvježbavanje nota po trajanju i podjelu jedinice na dva dijela. čiji ritam i metrika pomažu razvoju muzikalnosti djeteta. Orffov dječiji instrumentarij). kao i pokretom jer se time podstiče njihova kreativnost.

Muzicira samoinicijativno i .Upotreba instrumenata u skladu sa zadacima pjesme odnosno osmišljenog aranžmana. vrši poređenje sa rezultatima u četvrtom razredu. Čičak (Julio Marić – stihovi Rajko Balaban) 4.Aktivno učestvuje u izradi i radi postizanja kolektivnog izvođenju aranžmana.Poštuje pravila vokalne tehnike koja dovode do kvalitetag pjevanja (intonacija. organizira i sam učestvuje u interpretaciji i improvizaciji u interakciji (škola-porodica). Tetkino. Macice u livadama (J. narodna ili.Ličnim primjerom i djelovanjuem u razredu. . narodna 10. Marko Skače po zelenoj trati (narodna iz Slovenije) ili Po koroškem. u porodici.Zajednička i stalna briga o čuvanju školskih muzičkih instrumenata kao vrijednosti. . Dajte nam ljubavi (Hana i Dinko Šimić) 7. . . narodna svatovska. PJEVANJE I SVIRANJE Izbor: 1. samoprocjenom i u odnosu na druge vježba da postigne . stihovi Arif Semanić) ili Vučja želja (Marija Matanović) 3.Pokazuje da muziku doživljava i cijeni ličnim primjerom i muziciranjem. artikulacija.SADRŽAJ ZNANJE I RAZUMIJEVANJE SPOSOBNOSTI VRIJEDNOSTI. stihovi Ivica Vanja Rorić) 5.Planira i osmišljava muzičke zagonetke. .Trepetljika trepetala. premetaljke i druge igre kao podsticaj za učenje muzičkih pojmova. izleti.Shvata dvoglasje i pjeva kanon u dva glasa .Kaplan) 8. . Pijetao i sat (Refik Hodžić. S one strane Jajca. stihovi Stjepan Jakševac) i Ševin kljun(Asim Horozić. Osvanu dan..Kooperativnost u stalnom značaju svakog pojedinca u porastu.Razumije.Aktivnim uključenjem u zajednički rad pomaže komunikaciju i podstiče zagrijanost u radu. orkestar) .Stalno učešće u pjevanju i sviranju kroz redovnu nastavu i vannastavne aktivnosti: priredbe. . narodna ili Pjevaj mi pjevaj sokole. originalnost i spretnosti u improvizaciji. PONAŠANJE AKTIVNOST UČENIKA AKTIVNOSTI NASTVANIKA (ORGANIZACIJA I METODE NASTAVE I UČENJA.Samostalno koriguje kvaalitet.Sve veća samostalnost. Kaplan) 6. . - .Pozitivan interes prema muzici ga podstiče na . OCJENJIVANJE) 1. . . uspjeha. cjelinu (hor/zbor. Evo san ti doša ili Jučer si mi rekla (narodna pjesma iz Dalmacije) . pratnje pjesmi. vlastito pjevanje i sviranje upoređujući se sa drugima.Prihvata i po potrebi korigira svoju intonaciju radi podizanja kvaliteta muziciranja. dikcija). STAVOVI. . stihovi Enes Kišević) ili Mjesečev pjesnik (J. .Muziciranje i djelovanje u skladu sa zahtjevima muzičkog djela. . . tetkino ( Damir Pjanić.U skladu sa izraženiji. rebuse. po Kranjskem (narodna) 12. Cvrčak i bubamara (Alfi Kabiljo.Inicira.Svijesno obavlja muzičke bez podsticaja komunicira zadatke i obaveze ( kao jz pomoć instrumenata pojedinac ili dio grupe). . . . . Mostar 11.Prilikom praćenja i procjene individualnih postignuća.Komunikacija i interakcija u improvizaciji. .Osjet za ritam i mjeru je sve . .Ima sve razvijeniju svijest o .Motivira i upućuje učenilke na druge izvore znanja pored udžbenika. kanon ili Svitac (Božidar Stančić) 9. Prvi maj (Milan Jeličanin) 2. pokazuje pozitivne stavove i vrednote prema muzici . Bosa Mara Bosnu pregazila. kao i osjećaj horu i shvata potrebu kompetentnosti u pjevanju i uklapanja svog glasa u sviranju. .Izvodi lakše notne zapise ritamskim govorom i primjenjuje znanja iz metrike i ritmike. .Istražuje samoinicijativno i veliko zalaganje i trud u uključuje se u sviranje skupnom muziciranju.Motivira pojedinačni i skupni rad i njim nenametljivo rukovodi.Pjeva solmizacijom lakše primjere.Samostalno pjeva i svira Orffove instrumente. koristi i u interpretaciji poštuje osnovne muzičke oznake u notnom zapisu (muzički termini na italijanskom).

zekapan ritamskim slogovima (ta.Organizira praktične vježbe ponašanju na smotri i odlazak na probu KUD-a . koordinira rad i usmjerava aktivnosti učenika. Gornji . razlikuje i samostalno i tačno izvodi zaključke o slušanom djelu. . . La kukarača. i demonstrira. . Meksiko.Raduje se novom iskustvu. . kombinuje instrumente (aranžmani).Shvatanje i razumije postojanje i značaj plesa i kola kod svih naroda svijeta (multikulturalnost) . Međimurje) izvodi pratnju.Upoređuje. . igri i komunikaciji koja razvija osjećaj pripadnosti grupi.Prepoznaje orkestarske instrumente po grupama (gudački.Upućuje i pokazuje . Tu hanina. mala 1 .Osmišljava i realizuje simulacione igre za djecu. Na Avinjonskom mostu . romska pjesma 3.Ispravno izvodi novu igru primjenjujući ranija znanja. . pleši (Slovačka. .Samostalno pjeva i izvodi zadane pokrete. te prati i stimulira svojim učešćem.Prepoznaje i saopštava ime kompozitora 1.dželem.Crtanje (slikanje) narodnih . jo hanino. . paro (Zaspisala Elly Bašić. . Jajce) . Dželem. .Izvodi brojalicu precizno i tačno u skladu sa tekstom. Maco.Prikupljanje kaseta i CD-a sa djelima koja će se slušati u školi . Sjela baba u balon .Brzo pamti i pjevuši melodiju pjesme koju sluša.Pronalaze i prikupljaju slike kompozitora i muzičkih instrumenata u knjigama i štampi (simfonijski orkestar) . .Svira ritam na instrumentu brojalice (muzičke po dogovoru i na osnovu zagonetke).Prati ritam pjesmice pokretom spontano ili izvodi zadatu koreografiju. predlaže i ta-te) Mihaljevac. .Samosvijest je sve veća kroz kreativne načine ritmičkog izražavanja. SLUŠANJE MUZIKE Izbor : . .Dopunjavanje razredne izložbe-stalna postavka: .Samostalno izvodi ritam (Zagreb) . pokretom i pjevanjem. .Osmišljava nove maštovite igre sa instrumenatima. 3. . Lovac Ranko (V.Sarađuje sa roditeljima i nošnji. piko.Upoređuje i brzo uočava sličnosti i razlike u trajanju nota.Prema zadatku zvodi ogovarajuće pokrete u mjeri .Priprema. .Osmišljava prigodne muzičke igre za interaktivno učenje.Aktivnim učešćem pomaže. demonstrira izvođenje i sviranje. 2. .Upućuje i podstiče na prikupljanje materijala .Samostalno saopštava zašto mu se dopada ili ne . dječije radne i kulturne navike.Gledanjem u notni zapis sviranjem na izvodi ritam brojalice instrumentima. .Rasprave i dogovori o . obrazlaže ih i tačno izvodi po zadatku.Aktivno i samoinicijativno se uključuje i mašta kroz brojalicu koju pozitivno vrednuje.Procjenjuje interesovanja i napredak učenika.Pronalaženje i zapisivanje brojalica. vlastitih ideja. uključuje ih u rad: . 4.Samostalno igra i usvaja pravila sa više sigurnosti. ban.Samostalno izražava utiske o slušanom djelu. An. . BROJALICE Izbor : . Makjanić) 2. baro.Samostalno izražava kretnjama ono što tekst i muzika sugerišu . Aro.Brzo uočava i saopštava izvođača djela.Priprema i vođi djecu kroz aktivnosti dijaloga i . Pleši. tradicionalni ples) 4. . (Zapisala Elly Bašić.Učlanjenje u ritmičku i/ili folklornu sekciju .Prepoznaje pojedine tradicionalne nošnje.Pamti i donosi u razred nove brojalice i izmišlja nove zajedničke igre.Ima bogat fond djela koja prepoznaje prilikom slušanja . . .Osmišljeva. . a uči i druge. mena. maco.Osposobljava ih za uočavanje i bilježenje. sefardska romansa. . .Često traži da se djelo ponovno sluša.Razvijanje svijesti o kulturi ponašanja na nastupima folklornih ansambala 1. duhački drveni i . MUZIČKE /GLAZBENE IGRE Izbor: . sa osjećajem sigurnosti. 2. tradicionalna 3. simulacije na kompjuteru .Odabiranje i predlaganje muzičke igre za priredbe i uvježbavanju pokreta uz pjevanje (zajedničko i pojedinačno.2. Bilja-Gorica) ili Ena. sortiranje i izvođenje zaključaka .Podsticanje kreativnosti igrom. Na slovo (pjesma iz Engleske) 3.Na osnovu sviranja ritma i ritmu prepoznaje ranije naučene . 4.Dopunjavanje zidnog panoa novim zapisima. osmišljava. pokazujući pri tom vidno zadovoljstvo i interes.Razvija kreativnost. nikoti (Zapisala Milica Obradović. .

Smailović) 7. II čin (AndanteAndante non troppo. stihovi M. instrumenata.Prilikom slušanja muzike. .Traži da djela i umjetnike vidi uživo na koncertima i tako pokazuje pozitivne navike i potrebu za muzikom. . muški.Izrađuju zidne panoe sa tematskim sadržajima. . posebno na koncertu. . . cjeline ili dijelovi kompozicije . interakcije .. Šeherezada I stavak. pjesma iz mjuzikla „Moje pjesme moji snovi“ (The sound of music. udaraljke) . melodija.Saradnja sa roditeljima i umjetničkim ustanovama .Koristiti jednostavan muzički jezik za saopštavanje ideja.Prepoznaje vokalno.Pokazuje razvoj svijesti o značaju muzike u porodici. ritam. Dr Vinko Krajtmajer 6. Josip Magdić) ili Jadovanka za teletom (J. poštuje pravila ponašanja.Uz slušanje muzike prati jednostavni notni zapis i primjeni muzičke termine: legato.Svoj pozitivan odnos prema djelima i umjetnicima pokazuje aplaudiranjem drugarima i na koncertu . oblačenje.Svojim čestim komentarima i biranim riječima i odnosom pokazuje da cijeni muziku. . . . Uz jutarnju šetnju (A. staccato.Keran. hor:. sa .Posjeta najznačajnijim kulturnim objektima u mjestu. školi i okolini.Razgovorom o muzici u ispoljava svoje stavove i potrebe za lijepim i shvatanje da muzika podiže kvalitet života. Tempo I. . odlomak iz orkestarske . .Tačno određuje dinamiku. tema. Djeca i skakavci (Ema esasa. arr.Posmatranje i praćenje napretka učenika. što ih motiviše na učenje.Posjeta koncertima u osnovnoj muzičkoj školi .Muzička rečenica.Razlikuje izvođačke ansamble: orkestar. . izvođače i kompozitore. ženski.Planira termine za posjete kulturnim ustanova i bilježi ih na kalendaru .Vođenje intervjua umjetnicima. mi). .Vodič kroz kulturne muzičke događaje u gradu (isječci iz štampe sa najavom koncerata u gradu) .Pravljenje preglednog panoa na koji se dodaju slike instrumenata koje su upoznali. Richard Rogers) 10. instrumentalno i vokalnoinstrumentalno izvođenje . Molimo za finu tišinu (A. ansambala.Poznaje i pamti imena Bh.Pomoć učenicima u samostalnom i grupnom radu.Osmišljava i obavlja temeljitu pripremu učenika za izlaske iz škole i posjete koncertu i kulturnim ustanovama: .Tradicionalnih narodnih instrumenata i nošnji naroda BiH-pano (pronalaze i prikupljaju slike) . izvođačke glasove.I.Ukazuje na adekvatan način izrade preglednih zidnih kalendara sa terminima koncerata. pohvale i nagrade.muški i ženski glasovi. re. . te odredi mjeru i notne vrijednosti.Mješoviti hor. .. tempo i druge karakteristike djela. . Francuska pjesma) ili Pjesma rastanka (popijevka iz Škotske) 4. . odlomak iz baleta Labudovo jezero (P.Razlikuje i obrazlaže vrste horova ( dječiji. kompozitora i njihova najpoznatija djela Ešić) 8. violončelo i violina 11. i za imenovanje i opis djela.Mihaljinac.Razlikuje i poznaje pojedine instrumente i vizuelno i auditivno. dopada i komentira osobine djela. fraza. Scene. Gotovac) 9.Pokazuje lijepu kulturu ponašanja kad sluša izvođenje djece u razredu i na koncertu . Žamor i smijeh djeceKad bi svi ljudi na svijetu (Arsen Dedićstihovi Milan Grgić) i Dvoboj (Asim Horozić i stihovi Šimo limeni.Čajkovski).Prepoznaje narodnu muzičku tradiciju .Objašnjava ponašanje na koncertu. mješoviti) i ženske i muške glasove po visini i zvučnoj boji.(Sur le pont d'Avignon. Vesela pjesma (Do. . 5 Osmjeh majke (S. . Korać) ) i Zdravo maleni (Alfi Kabiljo. Sindbadovo putovanje.Shvata da je orkestar muzički uređena zajednica koja svira prema pravilima i znaku dirigenta . .

Vidnom željom za čestim muziciranjem pokazuje pravilan odnos prema muzici .svite „Seherezada“ (Bajka iz 1001 noći. grupna. mijenja. A. orkestarska izvedba) 14.Izvođenje muzičkog igrokaza uz kombinaciju pojedinaca likova i kolektiva. ritam) . - Osmišljavanje muzičkog igrokaza i prezentacija rezultata samostalnog i grupnog rada .Svojim odnosom i stavovima. u paru (dijalogom).Pravi improvizaciju ritmičke pratnje pjesmi . posjeta školskoj priredbi.Spontano na muziku progovara pokretom. . Barcarolla iz opere Hoffmannove priče (J.Slobodna improvizacija na Orffovim instrumentima: . (W. Nekoliko varijacija iz djela „12 varijacija u Cduru“. te posjete koncertima. . Offenbach. Mozart) ili Posljednje proljeće (E. . likovno ili literarno.Sam predlaze ideje i instrumente za dočaravanje likova i uključuje s u rad na muzičkoj dramatizaciji.Samostalno smišlja.Saradnja sa lokalnom zajednicom. mješoviti hor) 5. instrumenata. .Improvizacijom kreira nove aranžmane za pjesmice i brojalice. .Sa zadovoljstvom učestvuje u muzičkoj dramatizaciji i njihovoj javnoj prezentaciji. . . . .Improvizacija je slobodnija kolektivna. rukovodi i planira muzičke sadržaje u korelaciji sa ostalim umjetničkim i drugim odgojnim područjima.Predlaganje i dogovaranje o improvizaciji koja pruža neverbalnu komunikaciju. kooperaciju i socijalizaciju.Literarno i /ili likovno izražavanje doživljaja muzike . Dječiji hor iz opere „Karmen“ (G. upoređuje. Bizet) i Vidjeh čudo“ (Vlado Milošević. prati i ohrabruje.Priprema. pokreta i likovnim izrazom. DJEČIJE STVARALAŠTVO .Plesna dramatizacija.Stvara kombinacijom riječi. .Eksperimentiše. istražuje i kombinuje instrumente. individualna . Korsakov 12. N. . .podstiče kreativne oblike ispoljavanja. R. .Pronalaženje priča i bajki čiji se likovi mogu muzikom „ozvučiti“.Pravi varijacije na zadanu temu (melodiju. dodaje. Grig) 13.

.

TJELESNI I ZDRAVSTVENI ODGOJ .10.1.

urgentne situacije ili pogodnost za nadgradnju različitih kinezioloških aktivnosti. zgrčka.Bacanje male medicinke od 1 kg s mjesta lijevom i desnom rukom x x x x posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o skoku u uvis “škarama” x x posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o bacanju medicinke od 1 kg s x x . (4) korisnost sadržaja za svakodnevni život. (2) usvoje osnovna kineziološka znanja (iz područja naučnih disciplina kineziologije) i steknu kineziološka iskustva (iz područja psihomotornih aktivnosti) za cjeloživotno tjelesno vježbanje. eventualno. Skakanja: .Skok udalj zgrčnom tehnikom . (2) primjerenost sadržaja dobi i spolu učenika. rekreativnim i. sportsku rekreaciju. Obrazovni x x Prehrana i tjelesni napor 2.Ciklična kretanja različitim tempom do 6 minuta .Zgrčeni skok odrazom s odskočne daske 3.koja će im omogućit samostalno tjelesno vježbanje u funkciji usavršavanja psihomotornih i funkcionalnih sposobnosti i stimuliranja normalnog rasta i razvoja. (3) sigurnost učenika. (3) usvoje znanja o kontroli osnovnih parametara kineziološkog statusa. (5) razvoj antropoloških obilježja učenika i (6) interes i potreba učenika. poštuju i promoviraju ekološke vrijednosti u duhu biocentrizma. Osnovna teorijska znanja Ishrana i zdravlje Indeks tjelesne mase (ITM) Umor u školi i načini njegovog otklanjanja Organizacija sportskih takmičenja ISHODI posjeduje osnovna znanja o povezanosti tjelesnog vježbanja sa volumenoznošću tijela posjeduje osnovna znanja o uticaju pravilne ishrane na zdravlje izračunava ITM-a posjeduje osnovna znanja o umoru u školi i načinima njegovog otklanjanja posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o organizaciji sportskih takmičenja i suđenju u različitim kineziološkim aktivnostima posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o značaju prehrane za tjelesne napore posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o cikličnim kretanjima različitim tempom do 6 min.PROGRAM NASTAVE TJELESNOG I ZDRAVSTVENOG ODGOJA ZA PETI RAZRED OSNOVNE ŠKOLE Osnovni cilj tjelesnog i zdravstvenog odgoja je osposobiti učenike za primjenu osnovnih kinezioloških znanja i kinezioloških iskustava . Bacanja: . Djevojčice Dječaci x x x x x x x x 1. Ciljevi.Brzo trčanje do 60 m iz niskog starta 2. Polazni kriteriji za što kvalitetniji obrazovni standard tjelesnog i zdravstvenog odgoja jesu: (1) objektivnost – prilagođenost sadržaja materijalnim uvjetima. a sve to u interesu njegovanja i zaštite zdravlja i opće dobrobiti učenika. te brzom trčanju do 60 m iz niskog starta. (7) uvažavaju svoje kompetencije i racionalno ih afirmiraju. (6) razumiju.Skok uvis prekoračnom tehnikom »škare« . Komplementarni ciljevi tjelesnog i zdravstvenog odgoja tiču se napora usmjerenog ka stvaranju sistema uvjeta. koji će učenicima pomoći da: (1) usvoje osnovna znanja i razviju interes i naviku za njegu i zaštitu zdravlja. (4) aktivno koriste slobodno vrijeme i snalaze se u urgentnim situacijama. Osnovna motorička znanja 1. sadržaji i ishodi CILJ EVI SADRŽAJI Tjelesno vježbanje i volumenoznost tijela 1. Trčanja: . kinezio-terapijskim aktivnostima. (5) zadovolje potrebu za igrom i kretanjem i razviju interes za bavljenje sportskim.

dodavanje i hvatanje lopte različitim načinima. Ritmičke i plesne strukture: .Galop naprijed po tlu i na gredama različitih visina -Vaga zanoženjem na tlu i na gredama različitih visina 5. 7. Igre: Rukomet: vođenje lopte različitim načinima.. donji servis i prijem servisa vršno.Njih u uporu na paralelnim ručama do sjeda raznožno . šutiranje s tla rukom osnovnim načinom. Funkcionalne sposobnosti značajnije usavršava sisteme anaerobnog dobivanja energije za eksplozivne i brzinske aktivnostima . 6... žongliranje loptom -Snaga: -Brzina: -Koordinacija: -Ravnoteža: -Gibljivost: -Preciznost: Odgovarajući sadržaji iz: 1. 3..Narodni ples po izboru iz zavičajnog područja 7. podlaktično odbijanje.. galopu naprijed po tlu i na gredama različitih visina.Penjanje po motki do 5 m . nogometu -zaustavljanju lopte amortizacijom hrptom stopala.2..Skok »škarice« . jednonožnom uzmahu na niskoj prečci.Raznoška 6. 2. skoku „škarice“ te narodnom plesu po izboru iz zavičajnog područja x x x x x x posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o: rukometu -vođenju lopte rukom različitim načinima.. mini odbojci 3:3. košarci šutiranje jednom rukom s grudi iz mjesta. koordinacije. Motoričke sposobnosti posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o njihu u uporu na ručama do sjeda raznožno. igre vršnim odbijanjem 1 : 1. vagi zanoženjem na tlu i na gredama različitih visina posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o izvođenju zgrčke posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o osnovnim koracima aerobike niskog i visokog intenziteta. i 8. dodavanju i hvatanju lopte rukom različitim načinima. stoju na rukama uz vertikalnu površinu.Osnovni koraci aerobike niskog i visokog intenziteta . kao drugi kineziološki sadržaji. 4.. Preskakanja: . upiranja i penjanja: . košarkaškom stavu i pivotiranju . 2 : 2 Nogomet: Zaustavljanje lopte hrptom stopala principom amortizacije. podlaktičnom odbijanju.Stoj na rukama uz okomitu plohu . penjanju na motku do 5 m. slobodna igra 1:1 Odbojka: vršno odbijanje iz srednjeg odbojkaškog stava. žongliranju loptom x x s potrebnom jakošću i brzinom izvodi jednostavne pokrete i kretanja posjeduje neophodnu nervno-mišićnu kordinaciju i kontrolu složenijih pokreta postiže optimum motoričkih sposobnosti brzine. oduzimanju lopte sučelice ili bočnim izbijanjem. Višenja. 5. osnovno oduzimanje lopte sučelice.1. šut jednom rukom s prsiju iz mjesta. Antropološki x x x x x x 2. a shodno potrebama učenika i mogućnostima škole i okoline 1.mjesta zamahom lijevom i desnom rukom 4. gibljivosti i ravnoteže samostalno primjenjuje aerobne programe za razvoj maksimalnog primitka kisika x x x x 2. donjem servisu i prijemu servisa vršno. odbojci -vršnom odbijanju iz srednjeg odbojkaškog stava.Jednonožni uzmah na niskoj pritci . šut s tla osnovnim načinom Košarka: osnovni košarkaški stav u napadu s loptom i pivotiranje.

međuljudski odnosi. Odgojni Emocionalna samoregulacija Suđenje i pravila igre x x x x x x x x Kultura ponašanja x x Sadržaji zdravstvenog odgoja uvjetovani su činjenicom da je zdravstveni odgoj ne samo širenje informacija o zdravlju već aktivan proces učenja kroz iskustva primjerena individualnim i zajedničkim potrebama s ciljem da se: zdravlje učini cijenjenom društvenom vrijednošću. početak intenzivnog rasta mišića. veliki nivo razvijenosti koordinacije kretanja. karakterizira usporen tjelesni rast. koji obuhvaća 4. razumije funkcionalno-morfološke promjene i probleme tokom puberteta i sazrijevanja poštuje razlike u tjelesnim sposobnostima između osoba različitih spolova poštuje razlike u tjelesnim sposobnostima između osoba sa i bez posebnih potreba posjeduje dovoljan nivo strplivosti u odnosu prema učitelju i sistem rada posjeduje uljudne navijačke navike. a posebno za učenike. višak tjelesne energije koji se može uspješno osloboditi u tjelesnim aktivnostima. određeni nivo intelektualne razvijenosti za prihvatanje grupnih uputstava. različiti faktori rizika. imitiranje i stvaralaštvo i upotrebljavaju različiti rekviziti. razred osnovne škole. prihvaća pozitivne sportske i ljudske uzore dostojanstvano iskazuje razočarenje i zadovoljstvo neuspjehom odnosno uspjehom. Slijedom bioloških i popratnih psihosocioloških različitosti između učenika i učenica. 5. surađuje u igri i nenasilno rješava konflikte x x Tjelesne sposobnosti osoba različitih spolova Tjelesne sposobnosti osoba s posebnim potrebama 3. Djeca ovog uzrasta su sposobna za prihvatanje detaljnih uputstava. ritmike i sportskih igara. uključuje se muzika. zbog opterećenja u školi. odnos zdravstvenog radnika i pacijenta. prije svega. karakteristično je postupno i progresivno razlikovanje djevojčica i dječaka u morfolškim. mentalno zdravlje. Za drugi osnovnoškolski ciklus. zdrava životna sredina. . a koje čine osnovu za uspješan razvoj stuktura motoričkih programa pojedinca. prepoznaje pogreške i osuđuje neprimjerena ponašanja.3. gdje to uvjeti omogućuju. njihova socijalna razvijenost osigurava uspješan grupni rad. sposobnosti i osobina koje su u ovom i narednom razvojnom razdoblju bitne za učenike. naglašava izražavanje pokretima. Stoga treba postupno usmjeravati nastavu tjelesnog i zdravstvenog odgoja prema optimalnom razvoju i usavršavanju onih znanja. Morfološke osobine održava povoljan odnos između količine mišićne mase i potkožnog masnog tkiva. Najčešći sadržaji su iz slijedećih nastavnih cjelina i tema: zdravlje porodice. U različite djelove nastavnog sata. igra je još uvijek zastupljena skoro na svakom satu vježbanja. Također. Program tjelesnog i zdravstvenog odgoja zasnovan je na osnovnim postavkama tjelesnog i zdravstvenog odgojno-obrazovnoga područja. povrede. sa stajališta naučnih i stručnih saznanja predmetna nastava tjelesnog i zdravstvenog odgoja mora biti organizirana posebno za učenice. a usmjeren je na obrazovnu. spremna su za usvajanje osnova pomoći i sigurnosti. Ovo razdoblje je najpogodnije vrijeme za učenje motoričkih aktivnosti za koje je potrebno mnogo usvojenih elemenata. pomogne djetetu da postane odgovorno za svoje zdravlje i unaprijedi razvoj i korišćenje zdravstvenih usluga. ishrana.. gimnastike. Posebna pažnja posvećuje se odgovarajućem izboru sadržaja za optimalan razvoj motoričkih sposobnosti i usvajanje brojnih i raznovrsnih sportskih znanja. humani odnosi među polovima. Rast i razvoj djeteta u ovom periodu. socijalna razvijenost za kooperativne odnose sa vršnjacima i. zaštita od bolesti itd. i 6. Razvija se i njeguje shvatanje sporta kao važne vrijednosti zdravog života. motoričkim i funkcionalnim obilježjima. Potrebno je usvojiti određeni fond osnovnih sportskih znanja iz atletike.

te uz fiziološke učinke usmjerene na podsicanje funkcija krvožilnog i dišnog sistema i djelovanje na kvalitet koštano-mišićnoga sistema -pozitivno djeluje i na imunološki sistem. brzine. (b) svladavanje prepreka (različite vrste i oblici provlačenja. Cilj odgojne komponente tjelesnog i zdravstvenog odgoja jeste stvaranje takvog sistema vrijednosti učenika prema tjelesnom vježbanju koji će podstaknuti samostalno i cjeloživotno provođenje tjelovježbe. preciznosti. težine i držanja tijela). nadvlačenja. fleksibilnosti.. biciklizma i dr. rukomet. kojima se svladavaju distance na različitim vrstama podloge. penjanja i silaženja. kojima se svladavuju pasivni otpori objekata različitih masa i oblika. koja su bitno obilježje tzv. (b) razvoj motoričkih sposobnosti (koordinacije. manipulaciju predmetima i suradnju u prostoru s drugim učenicima. podstiču razvoja osobnosti učenika. gibljivost. Rješavanje problema vrednovanja i ocjenjivanja učenika u nastavi tjelesnog i zdravstvenog odgoja izvodi se: (1) procjenjivanjem tjelesnog razvoja (visine. borilačkih aktivnosti. uputiti ih u primjerene sportske klubove. (c) kompleksna motorička znanja. ciljanja i gađanja. upotpunjena temeljnim teorijskim znanjima iz kineziologije. kojima se svladavaju različite vrste okomitih. obrazovna komponenta pretpostavlja usvajanje naprednih kinezioloških motoričkih znanja koja. što omogućuje veće promjene. VREDNOVANJE I OCJENJIVANJE U NASTAVI TJELESNOG I ZDRAVSTVENOG ODGOJA Aktivnost učenika se prati. odnosno i na cjelokupni antropološki status. kolutanja. u dogovoru s roditeljima ili starateljima. hodanja i trčanja. Ovo je razdoblje optimalno za razvoj brzine reakcije na zvučne i vidne podražaje. kosih i horizontalnih prepreka bez uporabe tehničkih i drugih pomagala). morfoloških i funkcionalnih obilježja učenika putem tjelesne aktivnosti ispoljene kroz djelotvorno: (a) svladavanje prostora (različiti oblici i vrste kotrljanja. dizanja i nošenja. Motoričke sposobnosti koordinacija. repetitivne. hrvanje. slaganja i rastavljanja predmeta. kojima se svladavaju nepredvidive aktivne dimaničke sile suvježbača). nužan za održavanje zdravlja i prevenciju akutnih i hroničnih bolesti. statičke snage i dinamometrijske sile. razvoj motoričkih sposobnosti znatno iznad nivoa dostižnog samo spontanim biološkim rastom i razvojem. karate i dr. ritmičke gimnastike. plivanja. kao što su boks. koja su sadržana u aktivnostima tipa gimnastike. statička i dinamička ravnoteža nalaze se u razdoblju pojačane transformacijske osjetljivosti. koja su dominantno obilježje aktivnosti tipa atletike. (2) testiranjem manifestnih motoričkih i funkcionalnih dimenzija i procjenom latentnih . ravnoteže. S ukupnog antropološkoga stajališta izrazito je značajno prepoznati nadarenu djecu i.antropološku i odgojnu komponentu sistema odgoja i obrazovanja. te stimulirati djecu i mlade da se uključe u sportske klubove i bave sportskom rekreacijom u drugoj i trećoj životnoj dobi. (b) aciklična motorička znanja. puzanja. dakle ciklična i aciklična.. košarka i dr. vanastavnog procesa u okviru škole.. S obzirom da je ovo razdoblje optimalno za usvajanja motoričkih znanja. čime se povećava mogućnosti motoričkog izražavanja učenika u svim aktivnostima. Cilj joj je sistemska i trajna promjena prvenstveno motoričkih. saskoci i preskoci. oblika i masa u određenom prostoru i vremenu). koji podrazumijevaju utiecaj na sastav tijela unutar kojeg se ističe povoljan odnos između količine mišićne mase i potkožnog masnog tkiva te prevencija pretilosti. judo. vrednuje i ocjenjuje u okviru nastavnog procesa (časa). skokova u vodu i dr. te različite vrste i oblici pojedinačnih skupina tzv. naskoci. ili specificirane kao: (a) monostrukturalna motorička znanja. vučenja. eksplozivne. (d) manipuliranje objektima (različite vrste i oblici bacanja i hvatanja. (c) svladavanje otpora (različite vrste i oblici potiskivanja. te (c) regulaciju morfoloških obilježja (aktivne mišićne mase i balastne mase). skokovi. kojima se svladavaju jednostavne i složene operacije baratanja objektima različitog broja. Tjelesna aktivnost uz opće morfološke učinke. (d) ”estetska” motorička znanja (ili znanja za koja je estetski kriterij važan faktor uspjeha). kao sto su nogomet. odnosno i kao opća motorička znanja podijeljena na znanja za: (a) razvoj funkcionalnih sposobnosti (aerobnih i anaerobnih). vanškolskim aktivnostima i slobodnim aktivnostima. koja se susreću u sportskim igrama.. potiskivanja i njihove kombinacije. nagiba i pravaca).

njegove suradnje. 2. eventualno. tjelesna masa i držanje tijela. U drugom ciklusu ocjenjivanje je opisno i brojčano i opisno. o svojim sposobnostima. mora da se odnosi na aktivnosti i učinaka ne na ličnost ili trajne karakteristike osobe. koordinacije – poligon natraške. snage. agilnosti. što znači da se mora voditi računa o sljedećem: (1) povratna informacija je efikasna ukoliko je data neposredno nakon aktivnosti na koju se odnosi. u individualnom pristupu i određivanju radnih zadataka za svakog učenika. Rezultati praćenja služe kao osnova za programiranje rada. preciznosti. eksplozivne snage – skok u dalj s mjesta. (3) ona mora biti pozitivna. Psihomotoričke sposobnosti: brzina frekvencije pokreta – taping rukom. 3. formiranju realne sliku o sebi. ravnoteže. Funkcionalne sposobnosti: trčanje u vremenu od 3 minute. repetitivne snage – pretklon trupa. umiju. ili tokom obavljanja aktivnosti. Tjelesni razvoj: tjelesna visina. pozitivno i adekvatno obrazloženo). gipkosti. sportsko-tehničkih dostignuća i stavova učenika prema tjelesnom i zdravstvenom odgoju. a tek potom onih elemenata u odnosu na koje bi dijete trebalo ili moglo da uloži dodatne napore. Jedna od baterija mjernih instrumenata za procjenu tjelesnog razvoja. što je značajno za razvoj samopoštovanja učenika i zdravog odnosa prema sebi i svijetu oko sebe. Podaci o tjelesnom razvoju i sposobnostima unose se u dnevnik rada nastavnika.motoričkih (koordinacije. aktivnosti u pojedinim sadržajnim cjelinama i. (2) ona mora da bude konkretna. funkcionalnih i psihomotoričkih sposobnosti mogla bi biti: 1. Ovako postavljeno i realizirano praćenje napretka učenika i ocjenjivanje (kvalitativno. brzine i izdržljivosti) i funkcionalnih (kardiovaskularnih i respiratornih) sposobnosti i (3) ocjenjivanjem znanja. tj. da sadrži isticanje onih elemenata koji su za pohvalu. Opisna ocjena obuhvaća kratak opis uspješnosti i napretka učenika. fleksibilnosti – pretklon raznožno. sklonosti. o onome što znaju. doprinosi i njihovom razvoju pojma o sebi. Ocjenjivanje ima ulogu podsticajne povratne informacije. statičke snage – vis u zgibu. kao i za njihovo ocjenjivanje. kontinuirano. . konkretno.

2. DJECA SA POSEBNIM POTREBAMA OKVIRNI PROGRAMSKI SADRŽAJI ZA V RAZRED .

Navedeni sadržaji su samo programska orijentacija u redovnim i posebnim školama. kao integralni dio svih odgojno – obrazovnih aktivnosti koje su djetetu dostupne prema njegovim sposobnostima i mogućnostima. individualizacija će ići do individualno prilagođenih programa. Odabir nastavnih sadržaja. podsticaji trebaju obezbjeđivati osnovni odgoj i obrazovanje i optimalno pomagati cjelokupni psihofizički razvoj djeteta. neophodnobi bilo da se. Individualizirani i individualno prilagođeni pristup učenicima je temeljini stav. u saglasnosti sa prirodom djece. Iz tog razloga i poštujući savremena teorijska saznanja. ovim okvirnim sadržajima nastavnog plana i programa uz obavezan individualno prilagođeni program (u pismenoj formi). i njihovim mogućnostima.1. Odgoj i obrazovanje djece sa posebnim potrebama u specijalnim školama odvijat će se. logoped. čije potrebe i mogućnosti to zahtijevaju. Ukoliko dijete značajno odstupa u odnosu na svoj kalendarski uzrast potrebno je izraditi posve individualno prilagođeni plan i program (kao sastavni dio redovnog Okvirnog nastavnog plana i programa. Polazeći od tog koncepta Okvirni plan i program je. zdravstveni radnici različitih profila i specijalni pedagozi različitih profila. pa i djece sa poteškoćama u razvoju i učenju je od prioritetnog javnog interesa i treba biti dio jedinstvenog odgoja i obrazovanja. pa i djece sa potrebom posebnog pristupa u razvoju ili učenju. odnosno redovnog participiranja učenika u učionici). angažuju stručnjaci različitih profila: defektolog (oligofrenolog). u određenoj mjeri ih pripremiti za život i rad. kao i najsavremenija praktična iskustva u radu sa djecom sa posebnim potrebama. socijalni radnik. Inkluzija je utemeljena na konceptu jedinstvenog obrazovnog sistema koji naglašava neophodnost individualizacije rada sa svim učenicima. usvojen od strane stručnog tima škole i roditelja djeteta. a njegova realizacije treba biti još potpunije. Inkluzija u obrazovanju nije samo podrška u učenju djeci sa poteškoćama. nastavničkog vijeća škole ili odjeljenskih vijeća . pedagog. oblici rada. orijentaciono po ovom Okvirnom nastavnom planu i programu. Da bi učenici sa poteškoćama u razvoju i učenju mogli da prate plan i program rada u redovnim odjeljenjima neophodno je za njih individualizirati Okvirni nastavni plan i program. bez kojeg nema adekvatnog rada sa svim kategorijama učenika. psiholog. Korekciono-terapeutski programi koji su planirani za rad u okviru produženog stručnog tretmana sastavni su dio jedinstvenog vaspitno-obrazovnog rada i ponuđenih programskih sadržaja. Ovaj Prijedlog programskih sadržaja treba da posluži isključivo u svrhu individualizacije minimuma programskih sadržaja u redovnom odjeljenju uz sadržaje koje će svaki voditelj raditi prema Okvirnom nastavnom planu i programu. te uključivati u aktivan društveni život. rehabilitator. Kod nekih učenika. kao podrška učenju sve djece. već je podrška učenju i sudjelovanju svih učenika u redovnoj školi.2. Treba omogućiti rad sa djetetom sa poteškoćama u razvoju ili učenju unutar redovnih odjeljenja. Individualni prilagođeni nastavni plan i program mora biti tako koncipiran da zadovolji princip inkluzivnog odgoja i obrazovanja u redovnoj osnovnoj školi. a ne samo onim koji su označeni kao posebni. a posebno sa djecom sa poremećajima u razvoju. UVOD Odgoj i obrazovanje djece.

Drugo. Ainscow. a s učenicima koji su označeni kao posebno zahtjevni. A. S. Inkluzija je utemeljena na konceptu jedinstvenog obrazovnog sistema umjesto. Vaughan. kao o strategiji. M.. roditelje i same učenike u proces planiranja i realiziranja planiranih sadržaja. str. M.partnersko učenje. 12). L.1) roditelji se uključuju u odlučivanje o izboru sadržaja rada učenika. znanje. & Stainback. kao o planu aktivnosti. 2002 str. suradnja učenika u procesu učenja i drugim aktivnostima. specijalne učitelje. nego podrške u učenju i sudjelovanju svih učenika u redovnoj školi. str. T. Cilj inkluzije u obrazovanju nije pružanje podrške u učenju i sudjelovanju samo učenicima s posebnim potrebama. isto tako kao i unapređenju postignuća učenika u učenju. • unapređenje sudjelovanja učenika u školskim i izvanškolskim aktivnostima. • smanjivanje ili uklanjanje barijera učenja i sudjelovanje svih učenika. sva djeca imaju pravo na obrazovanje u heterogenim razrednim odjelima sa svojim vršnjacima u njima. najbližoj školi. prostorno. Black-Hawkins.. nacionalnu pripadnost. • razlike između učenika promatrati više kao sredstvo za podršku učenju nego kao problem koji treba prevladati. To je proceduralna komponenta koja uključuje pojedince različitih specijalnosti (učitelje. su neki od oblika međusobne saradnje učenika“ (Sainback. Timovi za učenje . razvoju vrijednosti. suradnja učitelja. Čini nam se upotrebljivim sljedeće određenje inkluzije: to je način mišljenja utemeljen na određenim uslovima i stavovima koji pomažu u stvaranju inkluzivne škole i inkluzivnog društva. Inkluzija u obrazovanju podrazumijeva: jednako vrednovanje svih učenika bez obzira na njihove sposobnosti. Jedinstven obrazovni sistem naglašava neophodnost individualizacije odgojno -obrazovnog rada sa svim učenicima. imovinsko stanje itd. • restruktuiranje školske prakse tako da ona može odgovoriti različitim potrebama učenika. školski sistem je odgovoran uvažiti obrazovne i psihološke potrebe svih učenika i osigurati im neophodnu podršku i pomoć (Naukkarinen. kao o cilju aktivnosti.). 3-4).INKLUZIVNI PRISTUP OBRAZOVANJU UČENIKA S POSEBNIM POTREBAMA U ODJELJENJIMA V RAZREDA OSNOVNE ŠKOLE O inkluziji se može razmišljati kao o pogledu na svijet. W. K. To je instrukcijska komponenta povezana sa stvaranjem poticajnih uslova za učenje u okviru razreda u kojima se uvažavaju postignuća učenika različitih sposobnosti i nteresa. & Shaw... interaktivno učenje. • naglašavanje uloge škola u izgradnji zajednice. Tri su temeljne praktične komponenete obrazovne inkluzije. Treće.. • prepoznavanje obrazovne inkluzije kao jednog od aspekata inkluzije u društvu (Booth. • • Prvo. dualnog sistema obrazovanja. kao o neprestanom nikad -završenom procesu. suradničko učenje u grupi. individualno prilagođenim programima. postojanje mreža za podršku učiteljima i učenicima. a ne samo učenika koji su označeni kao oni koji imaju posebne obrazovne potrebe. školske savjetnike itd. • • . drugih uposlenika i roditelja. još uvijek prevladujućeg. Osnovna navedena uvjerenja i stavovi su: • • • • sva djeca mogu učiti.

Ovaj pristup radikalno mijenja shvaćanje i odnos prema učenicima s posebnim potrebama te postepeno napušta i upotrebu termina „posebne potrebe“ što nisu prihvatili ni sami učenici. Redovni okvirni obrazivni programi se prilagođavaju potrebama svih učenika. specijalni učitelj itd. nedostaci u arhitekturi. na zahtjev roditelja. društveni položaj odgojnoobrazovnog rada. a napušta se stav o prilagođavanju učenika redovitom obrazovnom programu i. kraćeg. intelektualnih. Specijalna škola postaje centar za stručnu podršku u učenju. ili odjelu redovne škole. 2. u slučaju neuspjeha. načinu organiziranja i funkcionoranja konkretne škole. tjelesni i senzorni nedostaci. stavovi prema onima koji su različiti. psihičkih i drugih karakteristika. U razmišljanju o uzrocima teškoća u razvoju fokus se pomijera sa učenika (stupanj dostignutog intelektualnog razvoja. Unaprijeđuju se suradnički odnosi između učitelja. izdvajanja ponovo vraćaju i uklapaju u odjeljenje. društvenom i ekonomskom okružju. a ne samo učenicima koji su označeni kao drugačiji. pa govori o različitim preprekama ili barijerama učenju i uključivanju učenika u nastavni proces. a napuštaju odnosi koji su promovirali kompeticiju i otuđenje. obilježjima obrazovnog sustava. u učionici osim učitelja. privremeno ili trajno. kada je to potrebno. neophodan. radu nastavnika kao pojedinca i u samom učeniku. rade i drugi profesionalci (pomoćni učitelj. Samo u uslovima kada to interesi djetea nalažu pomoć se organizuje u posebnim centrima. fleksibilno i određeno konkretnim kratkoročnimm ciljem. • • • • • Svi učenici. a prihvata razmičljanje o prepoznavanju položaja učenika duž kontinuuma tjelesnih. Inkuzivni pristup temelji se na jedinstvenom ili zajedničkom sistemu odgoja i obrazovanja koji polazi od sljedećih predpostavki: • • Individualizirani pristup svim učenicima. Suradnja učitelja: • • . pripadnici odjeljenja se nakon privremenog. neuključenost i nedovoljna informiranost roditelja itd. a odbacuje opravdanost velikih troškova u procesu dijagnosticiranja i kategoriziranja učenika kao do sada. Naglašavaju se specifične potrebe u poučavanju svih učenika. uz izgrađenu mrežu podrške. nedostupnost službi za podršku i pomoć. se obrazuju u redovitom sistemu obrazovanja (Naukkarinen. Prepreke učenju i sudjelovanju učenika mogu se nalaziti u: širem političkom. manjkavosti u obrazovanju nastavnika. Odbacuje se shvaćanje o specijalnim i normalnim učenicima. u različitim stalnim i prelaznim formama. Osnovne odrednice inkluzivnog pristupa 1. upućivanju u specijalnu školu.3). Individulani pristup u segmenitma programa ili u cjelokupnom programu je kod nekih učenika sa značajno smanjenim saznajnim sposobnostima ili sa visoko iznadprosječnim snajnim sposobnostima. pamćenja mišljenja i govora) na uzroke teškoća u socijalnom okruženju kao što su: nedostatak odgovarajuće legislative.(2002b str.) potrebna pomoć različitih profesionalaca učeniku se osigurava kada god je to mogućeu redovnom razredu. A. neprilagodljivost ili nefleksibilnost nastavni programi. Učenici uče i pohađaju nastavu u heterogenim razrednim odjelima: • • grupiranje učenika unutar odjela nasuprot eventualnom izdvajanju koje je samo je samo privremeno. nedostaci u području pažnje.

• 3.tj. a ponekad imaju i smetnje vida i sluha. teškoće razvijanja interesa i motivacije za socijalne aktivnosti. Takvu djecu teško otkrivamo u predškolskom razdoblju jer njihovo zaostajanje nije uočljivo i ne pada lako u oči roditeljima i odgajateljima. Djeca sa lakše smanjenim intelektualnim sposobnostima pokazuju interese koji više odgovaraju djeci niže mentalne nego što im je kronološka dobi. školu koju bi pohađali da nemaju teškoće razvoju i učenju • pohađanje škole. EDUKATIVNE KARAKTERISTIKE UČENIKA S POSEBNIM POTREBAMA DJECA SA SMANJENIM INTELEKTUALNIM SPOSOBNOSTIMA Kod učenika sa smanjenim intelektulanim sposobnostima često su prisutne promjene u emocionalno -voljnoj sferi: povećana uzbudljivost i inertnost. (2002 a) str. multiprofesionalna suradnja podrazumijeva međusobnu uslovljenostnost i ovisnost rada pojedinca u svim fazama tog rad. u sposobnosti prijelaza sa konkretnog na apstraktno mišljenje. količinu itd. učenje u skupinama. Djeca sa lakše smanjenim intelektualnim sposobnostima se u odnosu na vršnjake prosječnih sposobnosti razlikuju u uspješnosti rješavanja verbalnih i artimetičkih zadataka. nedostatno razvijeno mišljenje. Djeca sa lakše smanjenim intelektualnim sposobnostima mogu se odgajati i obrazovati te uključiti u rad i društveni život svugdje gdje postoje prikladni pedagoški. češće manifestuju smetnje u govoru. predstavnici socijalnih i zdravstvenih organizacija rade timski zasnivajući svoju aktivnost na predpostavci da je svako od njih odgovoran ne samo za kvalitetu svog rada nego i za ukupni razvoj učenika. učenici su zajedno s učiteljima odgovorni za ponašanje u učionici te tok i ishod rada. U odnosu na vršnjake takva djeca sporije napreduju i duže ostaju na istoj razini. Suradnja učenika u procesu učenja: • • naglašava se važnost razvoja socijalnih sposobnosti i moralnih vrijednosti učenika te primjenjuje rad u parovima.kontaktiranje s istom djecom prije. . tokom i poslije škole omogućava razvoj prijateljskih odnosa te prevenira otuđenje i marginalizaciju (Naukkarinen. a mogu postojati i nepravilnosti tjelesnog razvoja u području rasta. Što se prije otkriju i s njima počne rad. Ono postaje uočljivo tek kada dijete pođe u osnovnu školu. imaju siromašniji riječnik.11). 4. obično se druže i igraju sa znatno mlađom djecom. a naročito onih koji se odnose na prostor. radni i socijalni uslovi za njihovu afirmaciju. Tada se javljaju ozbiljne. sporije uče. pa i nepremostive teškoće u savladavanju programom predviđenog gradiva. Takve se osobe mogu osposobiti za jednostavne poslove. a i emocionalnu neuravnoteženost. Kod njih susrećemo smanjenu kritičnost. A. u shvaćanju apstraktnih pojmova i termina. njihova slabija fina motorika uzrokuje prilične teškoće u savladavanju početnog čitanja i pisanja . od početnog planiranja. tj. učenici po pravilu pohađaju najbližu školu . slabije razvijenu finu motoriku. slabu koncentraciju. naglašenu sugestibilnost. roditelji učenika. izvođenja do konače procjene i realizacije programa. to su rezultati bolji. Tako. teškoće uspostavljanja radnih navika i drugo.• učitelji. rukovodstvo škole. stručni saradnici. vrijeme. u sposobnostima čitanja i pisanja i broju pogrešaka u tim aktivnostima. oštećenja odrađenih funkcija i motorike. interaktivno učenje i sl.

terapija glazbom i sl. ponajprije za savremenim pa i našim složenim uslovima mogu preporuku svojih matičnih odgojno -obrazovnih (prosvjetnopedagoških zavoda). Danas je prihvaćeno mišljenje da sama sljepoća bitno ne utječe na inteligenciju slijepih osoba. Ovo iz razloga što djeca sa lakše smanjenim intelektualnim sposobnostima uglavnom ne mogu savladati odgojno -obrazovne programe namijenjene ostaloj djeci. dakle. Slabovidom se smatra osoba koja na boljem oku s korekcijom ima ostatak vida od 6 do 25 %. ili su obdareni za glazbu ili pak za usmeno računanje danas su napuštena. a i za školu u cjelini. kreirati odgojne situacije koje potiču njihovu socijalizaciju i obrazovnu afirmaciju. Slijepom osobom se smatra osoba koja na boljem oku s korekcijom ima ostatak vida od 5% (0. a tamo gdje postoje nisu jednako . Njihovo napredovanje u obrazovanju je sporo i uz obavezno korištenje zornih didaktičkih materijala. Sadržaji slobodnih aktivnosti i rehabilitacijski sadržji (korekcija govora. Neophodno je.) koriste se u cilju svestranog stručnog tretmana tih osoba. Jedan od glavnih činitelja koji mogu izazvati negativan odnos slijepog djeteta prema samom sebi i okolini jest pogrešan stav socijalne okoline. stereotipni pokreti tijela. koje se javljaju u obliku egocentrizma nisu. SMETNJE VIDA • • • Smetnje vida obuhvaćaju sljepoću i slabovidnost. nešto manji postotak prosječnih i određeni postotak graničnih i osoba sa sniženim intelektualnim sposobnostima. roditelji djece čije je angažiranje u djecu.Nastavnici viših razreda osnovne škole takvu djecu trebaju pripremati za učenje ispunjenog i sretnog življenja a manje za učenje programskih sadržaja. pri čemu pokazuju površnost i rastresenost. Ti se programi moraju kvantitativno i kvalitativno prilagoditi. kakav je djetetov individualni zdravstveni status. Ova djeca nerijetko prekidaju zadatak na čijem rješavanju rade i počinju neki drugi posao ili neku drugu aktivnost. već se tu mogu ispreplesti i neki drugi činitelji. također. Takvo ponašanje može se djelomično mijenjeti uključivanjem te djece u njima bliske sadržaje i na razini funkcionisanja koje odgovara njihovim potencijalima. Osobito je zančajna svakodnavna praktična primjena novostečenih znanja i podrška u produženom stručnom tretmanu. Dosadašnja istraživanja intelektualnih sposobnosti dokazala su da je među slijepima redovno visok prosijek intelektualno nadprosječnih. Pomoć u biti i volonteri koji dobiju pedagošku i sličnih profesionalnih ustanova te U proučavanju utjecaja sljepoće na ličnost djeteta neophodno je uvažavati individualni pristup: je li dijete slijepo od rođenja ili je gubitak vida nastupio u kasnijoj dobi. Kada je u pitanju emocionalna i socijalna adaptacija slijepih manja sposobnost prilagođavanja u nekim slučajevima nije samo posljedica nedostatka vida. a smatra se da se te njihove sposobnosti razvijaju kao posljedica konstantne upućenosti na korištenje i vježbanje tih sposobnosti. izravno proporcionalane stupnju gubitka djetetovog vida. Nastavniku mogu biti do velike pomoći aktivnostima s djecom veoma važno. karakteristike socijalne sredine u kojoj dijete živi itd. Budući da takva djeca funkcioniraju na razini konkretnog i u pravilu imaju slabije pamćenje i labilnu flukturirajuću pažnju teško ih je motivirati za učenje i školski rad. Specifičnost rada s tom populacijom odnose se na sadržaje ali i na metode odgoja i obrazovanja. Kad je riječ o osobinama krakterističnim za slijepe učenike kao: sklonost fantaziranju. sklonost pasivnosti i nedostatak samoinicijativnosti potrebno je istaknuti da one nisu prisutne kod svih slijepih učenika.05). Shvaćanja prema kojima slijepi imaju osobitu sposobnost pamćenja. veći broj ponavljanja te sporije prelaženje gradiva. Eventualne teškoće na planu prilagođavanja.

U procesu odgoja i obrazovanja te populacije naglasak je općenito na individualnom pristupu i programu i stvaranju uvijeta za neposredno percipiranje svim raspoloživim osjetilima. nestrpljiva i površna u promatranju i učenju. Specifičnosti postoje i u nastavi aritmetike gdje se upotrebljava računarska sprava za slijepe te u nastavi geometrije gdje se zbog teškoća slijepih u poimanju treće dimenzijeperspektive neki programski sadržaji ne mogu kvalitetno obraditi pa se oni modificiraju u skladu sa mogućnostima slijepih. Mogu manifestovati teškoće razlikovanja detalja na predmetima i slikama koje percipiraju. ali se koriste i ostali putevi primanja informacija. nejasnu i nedefiniranu sliku pred očima. Metode nastave adaptiraju se percipiranju i usvajanju znanja u uvjetima nedostatka vida pri čemu se umjesto crnog tiska koristi reljefini Braillov tisak i taktilno čitanje i pisanje. kada se uz standardne tekstove na Braillovom pismu. Ukoliko nemaju dodatnih smetnji. Vježbanje ili rehabilitacija preostalog vida novo je područje rada sa slijepima koji se kod nas afirmira posljednjih nekoliko godina. Slabovidni učenici svoj reducirani vid uspješno koriste u uslovima kada je. a naročito u slučajevima nistagmoidne fiksacije.izražene. Ovladavanje reljefnim taktilnim tiskom izmimno je važno za dalje školovanje. Nistagmoidna fiksacija je nemirna i lutajuća fiksacija koja može biti horizontalna. Posebno naglašen sastavni dio rada sa ovom djecom je osposobljavanje za . Njegova je svrha da se u didaktički funkcionalnim situacijama djeca osposobljavaju za racionalno korištenje svog preostalog. u principu na slabovidnog učenika treba gledati kao na dijete s vidom koji se odgaja. također su nužne modifikacije nastavnog programa s naglaskom na sadržajima dostupnim slijepima. prema kojoj je potrebno uskladiti adekvatnost pristupa. naravno. u onim slučajevima kada uz slabovidnost postoji neka druga utjecajna teškoća u razvoju. Međutim. Ona je posljedica konstanatnog titranja očiju koje se zbiva neovisno o djetetovoj volji i uzrokuje teškoće fiksiranja predmeta. makar i skromnog vida. vršnjaka i roditelja pesimistični i ispunjeni sažaljenjem. Što se tiče njegovih sposobnosti i sposobnosti ostalih vešnjaka. U nastavi. osiguran nagib. ovisno o vrsti i stupnju vizuelne smetnje. Dosadašnja iskustva u radu sa slijepom djecom pokazuju da takva djeca u procesu odgoja i obrazovanja nisu pesimistički orjentirana. vertikalna i kružna. ali to mogu postati ukoliko su stavovi nastavnika. koje prosječno inteligentna slijepa djeca savladaju u razdoblju približno predviđenom za savladavanje čitanja i pisanja na crnom tisku. glazbu i slično. slika ili pokreta za vrijeme vizualnog promatranja. vježbanja i rehabilitacije preostalog vida. Specifičnosti se javljaju u početnom čitanju i pisanju. Upotrebom preostalog vida percipiranje slijepih može se znatno unaprijediti i pridonijeti realnosti njihove slike o svijetu koji ih okružuje. veličina i udaljenost teksta pri čitanju te izbjegnuto blještanje. hemiju. Takvoj djeci općenito nedostaje smireni tempo vizualnog percipiranja. Slabovida djeca nerijetko mogu imati maglovitu. Taktilni put je osnovni put percipiranja i spoznavanja slijepih. osposobljavanja za samopomoć u svakodnavnom životu i orjentacije i kretanja u prostoru. radi i živi među vršnjacima i ljudima zdravog vida. U nastavi likovnog te radno-tehničkog i tjelesnog odgoja. slijepa i slabovidna djeca mogu se uključiti u redovite odgojne i obrazovne programe i uglavnom ih uspješno savladavaju. obrazuje. instalirano odgovarajuće osvjetljenje. Mogu se brzo zamarati i zbog toga postati nervozna. nema pouzdanih dokaza o postojanju značajnih razlika između njihovoh sposobnosti osim. pogotovo auditivni put. osobitosti rada sa slijepima uglavnom su u području: nastave. u višim razredima osnovne škole počinju koristiti simboli za matematiku.

Gluhe su od rođenja ili su sluh izgubile tako rano da su vlastito iskustvo stekle vidom i ostalim intaktnim osjetilima. Nagluhom smatramo osobu koja zbog oštećenja sluha ima ozbiljne teškoće u slušanju govora i govornoj komunikaciji. među gluhima razlikujemo: • osobe koje pri gubitku sluha nisu usvojile vještinu glasovnog sporazumijevanje. Kada to nije moguće. Prema životnoj dobi i stupnju razvitka glasovnog govora u kojem je nastao gubitak sluha . Gluhe osobe imaju gubitak sluha većiod 80dbi ni uz pomoć slušnog pomagala ne mogu cjelovito percipirati glasovni govor. Toj djeci je potreban uvećani crni tisak ili optička pomagala (naočale. Nagluhom smatramo osobu s gubitkom sluha od 61 do 80 db na uhu s boljim ostacima sluha.). kao i školsko postignuće. a posebno slijepa trebaju i posebne poticaje u radu. a slijepo je za te aktivnosti potrebno sistematsko osposobljavati jer oni nemaju mogućnost imitacije pokreta i radnji ljudi iz neposredne okoline. odgovarajuće osvjetljenje i klupe s mogućnošću prilagođavanja nagiba za čitanje i pisanje. SMETNJE SLUHA Smetnje sluha odnose se na gluhoću i nagluhost. Kod ovih osoba.samopomoć u svakodnavnom životu koja se odnosi na usvajanje vještina i navika koje djeca zdravog vida spontano usvajaju. a izražavaju se ovisno o dobi gubitka sluha odnosno o slušnom iskustvu subjekta s kojim je potrebno pravodobno otpočeti rad sluha i govora. povećala. uz strogo individualizirani rad. To osposobljavanje odnosi se na usvajanje vještina i navika iz područja osobne higijene. pripremanja i konzumiranja hrane. estetskog uređenja prostora. TV zatvorenog kruga itd. Do značajnije opreme u našim učionicama te stručne podrške. rad u prva četiri razreda. projektori. Gestama se međutim. Spontani gubitak govora značajno je otežan zbog čega je takvu osobu neophodno obuhvatiti sustavnim procesom vježbanja sluha i izgradnje glasovnog govora i prije inkluzivnog obrazovanja. je značajno otežan ili upitan. To su tzv. najčešće ne mogu govoriti zato što slušno ne percipiraju govor drugih. U ovom slučaju posljedice su nešto lakše. Nastavnik treba biti dodatno edukovan za rad sa slabovidom djecom i obavezna je podrška tiflopedagoga. održavanja odjeće i obuće. a posebno ako funkcionišu na nivou smanjenih saznajnih sposobnosti trebaju znatno više poticaja i vremena za savladavanje sadržaja od djece koja ih nemaju. • osobe koje su prije gubitka sluha usvojile vještinu govornog sporazumijevanja. omogućava uspiješnije pecipiranje i reducira pretjerano zamaranje vida. uočljiviji trag koji s pozadinom teksta čini dobar kontrast bez blještanja. komuniciranja s drugim ljudima itd. gestovni govor i čitanje s usana glavni su načini komuniciranja tih osoba. ne mogu precizno saopštiti složenija psihička stanja pa se takav način govora smatra jednim od bitnih uzroka teškoća socijalizacije djece sa smetnjama sluha. Djeca sa oštećenjem vida (visoko slabovida). Slabovida djeca koja imaju i ostale smetnje. stanovanja. Nešto je drugačija situacija sa slabovidnom djecom koja imaju potrebu za reduciranjem kvantiteta i tempa prelaženja programom predviđenog gradiva. predgovorno gluhe osobe koje. U nekim se slučajevima smetnje sluha mogu korigovatiati slušnim pomagalima i dijete se može osposobiti za slušnu diferencijaciju dostatnu za percipiranje glasovnog govora. iako imaju ispravne govorne organe. Poslijegovorna gluhoća nastala je nakon ovladavanja glasovnim govorom. Od ostalog pribora potrebne su specijalne biljžnice s matiranim papirom i debljim crnim linijama te mekane olovke ili kvalitetni flomasteri koji ostavljaju deblji. Geste nisu toliko konkretne i afektivne da bi mogle biti ispravni nosioci pojmova kojima . koje praktično žive u “svijetu tišine” postoje ozbiljne posljedice po ličnost i njezinu aktivnost. a naročito gluhe djece.

teče mnogo sporije. Dijete sa smetnjama sluha. ali u nekim obrazovnim područjima. Bez sluha se okolina vrlo teško spoznaje. pogotovo u onim socijalnim situacijama u kojima takvo dijete ne nailazi na očekivano razumijevanje i prihvaćanje. Sposobnost prilagođavanja djeteta sa smetnjama sluha i njegova uspješnost općenito ovise i o dobi djeteta u kojoj je nastao gubitak ili oštećenje sluha. premda prolazi kroz iste faze kao iu slučaju djeteta bez slušnih smatnji. varira i u socijalnoj zrelosti ovisno o stupnju gubitka sluha i utjecaju okolinskih faktora. tvrdoglavost. PRILAGOĐAVANJE POSTUPAKA U USVAJANJU ZNANJA Određene ponuđene napomene za poticaje pri rada sa djecom na usvajanju znanja u inkluzivnom obrazovanju dali smo uz programske sadržaje IV razreda i mogu se koristiti i za ostale uzraste uz izvjesne izmjene i nadopune. Naredni programski sadržaji dali smo u cilju općeg izbora prilagođavanja sadržaja u individualiziranom pristupu djetetu pri izradi individualno prilagođenog programa. agresivnosti ili povlačenja u sebe i izbjegavanja društva vršnjaka. ovisno o obrazovnom području. Kako istraživanja pokazuju. gluha djeca zaostajun za vršnjacima koji čuju. nestimulativna okolina nerijetko među takvom djecom potiče nezainteresovanost. Suprotno tome. a naročito gluho dijete. surovosti. nesigurnost i plašljivost. a teško ostećenje sluha ne utječe samo na sposobnost komuniciranja. . Apstraktno mišljenje kod gluhe djece ima mnogo manju ulogu u procesu spoznavanja nego kod vršnjaka intaktnog sluha. npr. Zbog teškoća komuniciranja kod djece sa slušnim smetnjama može se ponekad javiti naglašena egocentričnost ili slabija emocionalna razvijenost koja se izražava u obliku grubosti. u likovnom i radnom odgoju mogu biti ispred njih. Tamo gdje takvo dijete nailazia na stimulativnu okolinu zaostajanje će biti manje izraženo. Stručna procjena o najadekvatnijem tretmanu je neophodna. nego prožima čitavo bićei njegovo funkcionisanje. To je jedan od bitnih uzroka što proces spoznavanja gluha djeteta.se vrlo često susrećemo u oralnom govoru i procesu odgoja i obrazovanja.

uočavanje najvažnijih trenutaka u priči. .kod problema sa govorom postupke prilagođavati po preporuci logopeda. razumijevanja i doživljavanja pročitanog.2. HRVATSKOG I SRPSKOG JEZIKA I KNJIŽEVNOSTI ZA V RAZRED DJECE SA POTEŠKOĆAMA U UČENJU I RAZVOJU Sadržaji Čitanje i obrada književnih tekstova Dalji rad na usavršavanju tehnike čitanja. podsticaji i ciljevi u radu Didaktički materijal i sredstva Najvažnije je da je ponuđeni materijal u skladu sa mogućnostima razumjevanja djeteta. igre sa svrhom i povezivanjem tih sadržaja sa sadržajima drugih nastavnih predmeta. određivanje glavnih i sporednih likova (analiza likova ).2. 6. sadržaj teksta. .čitanje prilagođenog teksta naglas. određivanje osobina likova u priči. . razvijanje sposobnosti reprodukcije pročitanog uz: . .čitanje po ulogama. toka događaja (početak. 4. Književni tekstovi moraju biti jednostavni ali opis mora biti sa lijepim. i prezentaciju njegovih recitatorskih sposobnosti na školskim i priredbama van škole.usavršavanje tehnike čitanja. 5. pravilno i izražajno čitanje u skladu sa učenikovim mogućnostima.forsirati igru kao ugodan situacijski kontekst u kome je moguće ostvariti uspješnu komunikaciju. izraze i rečenice. U izražavanju . U čitanju: Prilagođeni postupci. glavni dio i završetak) 2. .čitanje priče. .omogućiti učeniku prilikom dramatizacije da učestvuje u jednoj od uloga prema svojim mogućnostima u svrhu emocionalnog doživljavanja određenog lika. . Kod uvođenja sasvim novih elemenata uvijek koristiti i nešto što je djetetu već dobro poznato. . BOSANSKI / HRVATSKI / SRPSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST OKVIRNI SADRŽAJI ZA NASTAVU BOSANSKOG. . vrijeme radnje.forsirati verbalnu komunikaciju.stalno podsticati dijete na govorno izražavanje.razmak između redova nešto veći. bajke i pjesme. mjesta radnje.omogućiti učeniku prilikom obrade pjesme. Slova treba da su velika i podebljana. .čitanje sa razumjevanjem i reprodukovanjem. jasnim i realnim slikama. razumjeti riječi.manje zanimljive sadržaje približiti učenicima pomoću igre. Čitanje prilagođenog teksta i određivanje: 1. . . 3. uočiti likove i njihove osobine (na temelju njihovih postupaka) i moći reproducirati. Koristiti audio-vizuelne materijale sa pričama i bajkama i kraćim crtanim filmovima.čitanje sa prepoznavanjem interpunkcijskih znakova.prilagođavati sadržaje tekstova u skladu sa učenikovim mogućnostima i raditi na razumjevanju pročitanog sadržaja u skladu sa emocionalnim i drugim osobinama djetetove ličnosti. . memorisanje strofe po njegovom izboru.

usavršavanje tehnike pisanja. bogatiti riječnik. situacijskom govornom kontekstu.Istaći etički kriterij koji podrazumijeva afirmaciju sustava vrijednosti koji je ne prolazan. s obzirom na konkretnost kao temeljno obilježje njegova mišljenja. . .prepričavanje po pitanjima i na osnovu zajedničkog plana. Kultura izražavanja U pisanju 2. . . . Još uvijek učenici nisu spremni usvajati apstrektne sadržaje pa i elementarne pojmove treba temeljiti na komunikaciji. . Koristiti lutke i maske jer se djeca puno lakše izražavaju kad su sakrivena iza toga. Ove sadržaje dijete usvaja na sadržajima drugih područja nastave maternjeg jezika pa i na sadržajima drugih nastavnih predmeta.pisanje razglednica i čestitki. pričanje događaja predstavljenog jednom ili nizom slika. jasnim i smislenim rečenicama.2.prepisivanjem kraćih tekstova sa zanimljivim sadržajem usavršavati tehniku pisanja. situacijski razgovor.Podsticati govor igrom i kroz igru. jer djete još uvijek ima problema sa čitanjem. . i tim pomagati u boljem izražavanju misli i osjećaja.pismeno opisivanje doživljaja i događaja.pismeno opisivanje prirodnih pojava.Pronalaziti situacije u kojima će se učenik snalaziti u verbalnim . U gramatici . . vježbe imitacije. pa će to biti sve do trenutka kada proces čitanja postane automatiziran. . pitanje – odgovor.sastavljanje kraće priče prema slici ili nizu slika. prepričavanje teksta na temelju detaljnih i uopćenih pitanja. vježbe memorisanja. 2. uvažavanju i poštovanju drugog. . Koristiti slike jedne i više radnji.omogućavanje učeniku doživljavanje predmeta svim osjetilima u svrhu adekvatnijeg opisa. opis poznatog predmeta.davanjem adekvatnih pismenih pitanja. . .1. podsticati maštu. .pretvaranje viđenog i doživljenog u riječi .pismeno opisivanje poznatog predmeta.sadržaji gramatike apstraktnog su karaktera i kao takvi daleki razumjevanju učeniku četvrtog razreda.Obratiti pažnju na psihološki kriterij koji podrazumijeva primjerenost teksta receptivnim mogućnostima učenika. . . izražavanje kratkim. dramatizacija književnog teksta. pričanje događaja i doživljaja iz dječjeg života. Pismeno izražavanje .2. inicirati pravilne pismene odgovore .Obratiti pažnju na estetski kriterij što podrazumijeva umjetničku vrijednost teksta.upućivanje učenika u tehniku pravilnog pisanja čestitke u povodu rođendana ili blagdana u cilju učenja učtivosti u obraćanju. komunikacijskim prilagođenim tekstovima i zadržati se na razini prepoznavanja jezičkih sadržaja. Koristiti slike jednog predmeta.Podsticati čitanje.približiti učenika situaciji određenog događaja ili doživljaja koji će on moći opisati prema svojim mogućnostima. .pisanje pisanih latiničnih slova i pravilno povezivanje u strukturu riječi. . Usmeno izražavanje razgovor.

pisanje rječce li u upitnim rečenicama. rečenica (izjavna. slike i situacije koje su za dijete interesantne u cilju njihovog usmenog i pismenog opisivanja. tačka. -gramatička analiza (gramatički pravilan redoslijed riječi u rečenici i povezivanje riječi i rečenica u smislene cjeline). . rijeka. . . imenice (vlastite i zajedničke.Razvijanje nježnostii prijateljskog odnosa nastavnika sa učenicima su značajan i veliki podsticaj za učenika. . . osjetiti i izraziti svoje emocije i svoja viđenja putem naracije ili pismenog sastava.ć.vrste riječi: 1. veliko i malo slovo. zbivanje). 4.Uključivati dijete u pripreme za čas u učionici ili negdje drugo gdje će se izvoditi nastava. upitne i usklične rečenice bez definicija. upitnik i uskličnik. potvrdna i odrična). Bitno je u toku rada koristiti predmete iz dječje okoline.abeceda – pojam. 2. . . Koristiti kompijuterske igre prilagođene sposobnostima učenika.Omogućiti učeniku čitanje sopstvenog pismenog rada. vidjeti.Muziku koristiti za stvaranje vedre i opuštene atmosfere pogodne za rad.dž i đ. pravilan izgovor i isanje glasova: č. 6.Pronalaziti predmete. čuti. 2. stanje. pisanje odrične rječce ne uz glagole. 5. 3. polja. . upitna i uzvična.Izrađenu i napisanu čestitku izložiti na izložbi u učionici ili ponijeti kući roditeljima kao poklon. pisanje imena planina. glagoli (radnja. pravopis: 1. gradova i sela.igrama. Pouka o jeziku . .Raditi na izgradnji pripadnosti grupi koji bi se kasnije koristio kao podsticaj u radu. 7. 3. dvotačka u nabrajanju. auditivna i manipulativna sredstva kako bi učenici mogli zamisliti. R/B 1 2 3 4 5 6 7 8 KNJIŽEVNI TEKSTOVI: Ime i prezime pisca: Ismet Bekrić Enisa Osmančević -Ćurić Ismet Bekrić Vladimir Nazor Rabindranat Tagore Ezop Muhidin Šarić Zejćir Hasić Naziv djela: Dječije nebo Za sretan put po dukat žut Jesen u gradu Đače Papirnati brodovi Lisica i jarac Šta to potok radi zimi Pahulja .Omogućiti učeniku pričanje događaja i doživljaja iz njegovog života. Koristiti vizuelna. 3. broj i rod).

OKVIRNI SADRŽAJI ZA PREDMET MATEMATIKA ZA 5. ako to dijete savlada onda u okvitu 15 i konačno u okviru skupa od 20 elemenata. rimskih brojeva u novinama. • Problemske situacije su postavljene u vidu jednostavnih računskih igara. • Aktivno sudjeluje u matematičkim igrama primjenjujući ranije stečena znanja. potrebi računanja. vrednuje napore učenika i pronalaženje rednih i njegov rad. BROJEVI DO 100 Prirodni brojevi do 20 (ponavljenje geadiva iz IV raz). tako i rad u većim i manjim grupama.9 10 11 12 13 14 Njemačka narodna priča Hasan Kikić Oldržih Sirovatka Lav Tolstoj Ešref Berbić Grigor Vitez Tri leptira Bosna je vječna Pijevac i lisica Dva druga Iz proljeća u ljeto Tiha tiha pjesma 2. četvrtine. STAVOVI. zaključivanje djeteta. MATEMATIKA VRIJEDNOSTI. tombola. vunom. U matematičkim igrama • Obezbjeđuje rad u grupama primjenjuje stečeno znanje paralelno sa (igre koncem. razmjene osnovnih matematičkih simbola i obavijesti u iskustavu. • Pojam cjelina. AKTIVNOSTI NASTAVNIKA • Planira nastavne sadržaje. polovine. igre sa za svakog učenika u skupini. individualiziranim radom i . • Podstiče kako samostalan rad učenika. • Prikuplja didaktički material za rad. mišljenja o ponašanju i sklonosti ka otkrivanju i istraživanju. bez ZNANJE • Rješavanje jednostavnih računskih problema. sa prelazom preko desetice. • Zbrajanje i oduzimanje brojeva do 20 sa i bez zapisivanja. (kroz igru i zabavu poštujući pravila). skupina.3. • Dopunjavanje sa prelazom • Usmeno množenje u obimu broja 20. • Procijeniti dužinu. AKTIVNOSTI UČENIKA • Sudjeluje u svim etapama rada na satu. zatim 10. • Kritički vrednovati • Režira jednostavne vlastita postignuća i uspoređivati ih s rezultatima drugih (par. mjerenja. časopisima i svakodnevnom • Podstiče samostalan rad i životu…). RAZRED DEVETOGODIŠNJE OSNOVNE ŠKOLE ZA DJECU SA POTEŠKOĆAMA U UČENJU I RAZVOJU SADRŽAJI 1. razred). Vrednovanje svojih i • uočavanje • razumijevanje • Shvatanje pojma prirodnog niza do 100. • Razviti sposobnost uporabe jednostavnog matetamatičkog pribora. samostalno i sa učenicima. bacanje kockica. • Usmeno sabiranje i oduzimanje brojeva u obimu 20 sa i bez zapisivanja. igra parnih i • Priprema zadatake i zaduženja neparnih brojeva. procjenjivanja i predviđanja i značenju tih radnji u svakodnevnom životu. • Zadaci se postupno usložnjavaju od operacija u okviru broja 5. • Razvoj smisla za rad u paru. • Usmeno dijeljenje u obimu broja 20. zapisivanje rimskih • Kontinuirano prati i opisno brojeva pomoću šibica. kartama. • Razvoj pozitivnog matematičke igre koristeći • Tematski povezuje zbrajanje i oduzimanje kroz matemetičke sadržaje sa društvene igre (čovječe ne sadržajima drugih predmeta. manjoj ili većoj skupini. ljuti se. PONAŠANJE • Razvoj interesa i smisla za kolektivne igre i zajedništva kao factor koji utiče na formiranje pozitivnih crta i osobenosti svake ličnosti djeteta. • Razvoj svijesti o • Razviti sposobnost da pogrešku shvaća kao poticaj za nove pokušaje. SPOSOBNOSTI • Koristiti mamtematički jezik i simbole • Razviti sposobnost komuniciranja.

frontalnim radom. • Omogućuje očiglednost. . • Sadržaj Nastavnog programa utvrđuje prema interesima i sposobnostima učenika. • Pomoću različitih materijala izrađuje oblike i površine i stavljenje u skladan odnos za • Omogućava posjete oko. • Razvijaje pozitivnih stavova.usmeno dijeljenje bez ostatka u okviru broja 100.usmeno sabiranje i oduzimanje u okviru 100.litar i decilitar praktično . Shvatanje pojma klasa i inkluzije klasa. . • Djeca sama sastavljaju i rješavanju matematičke zadataka iz svakodnevnog života u obimu svojih mogućnosti. • Uočavanje relacija u skladu sa nivoima i mogućnostima djeteta. boja i ploha. pravokutnika. kruga. . pristupe i postupke kojima se uvažava stupanj razvoja djeteta. • Stavlja naglasak na razumijevanje osnovnih matematičkih pojmova.praktično mjerenje na vagi 3. situacije za primjenu stečenih matematičkih • Vrši procjenu djeteta radi znanja (odlazak u trgovinu. Prirodni niz brojeva do 100 i operacije u okviru brojeva do 100. za one učenike koji mogu usvojiti sadržaje ovog nivoa. kvadrata.tablica dijeljenja 2. 6. Mjere za tečnost: . . masu.likova oblika.zapisivanja. • Rješavanje jednostavnih zadataka u okviru zadatih brojeva • Uočavanje rezultata praktičnog mjerenja i razuminevanje odnosa. • Uočavanje odnosa i veličina. • Tematski povezuje nastavne sadržaje unutar Nastavnog plana i programa. • Razvijanje sposobnosti uočavanja veza i odnosa. tuđih mišljenja adekvatno. • Razvijanje osjećanja samopoštovanja djeteta i zadovoljenja potrebe samoispunjenja kao vrhunske potrebe ličnosti. sadržaja. 5. kružnice. 8. • Priprema vježbe grafomotorike kroz nastavne listiće koje individualizirano daje učenicima • Nakon procjene i opservacije prilagođava sadržaje individualnim mogućnostima djeteta. prodavnicama.mjerenje predmeta u okolini . prilagođavanja programskih na tržnicu itd. • Veza između zbrajanja i oduzimanja. tačke. tržnici.GEOMETR. • Zbrajanje duži. ponašanja za rad i učenje kroz igru. . • Razvijanje sposobnosti uočavanja prostornih odnosa oblika i veličina.). • Organizuje brigu o okruženju sa skladnim odnosom linija. • Crtanje trokuta. • Razvijanje sposobnosti za sklad odnosa u okruženju djeteta. praktično mjerenje uz upotrebu pribora. 9 i 7. • U bližem i širem okružju pronalaziti crte. Procjenjuje jake i • Koristi jednostavne grafikone. a zahtjeve prilagođava postavljenom programu a istovremeno potrebama i slabe strane djeteta. 3. • Uključuje u matematiku i druga nastavna područja. vrijednost i vrijeme. • Djeca koriste jednostavne grafikone i interpretiraju ih.metar i decimentar. sistematičnost i postupnost u uočavanju klasa i inkluzije klasa. • Razvoj ekološke svijesti i pozitivnog odnosa prema predmetima u okviru relacija i položaja u prirodnom okruženju djeteta. Podudarne duži. U uređenju prostora učestvuju i sami učenici. Oduzimanje duži. pronalaženje najkraćeg puta…). FIGURE ili prema mogućnostima djeteta uz uočavanje i imenovanje prethodnika i sljedbenika. • Razvijanje sposobnosti grafomotorike. i drugim objektima za praktičan • Koristi svakodnevne rad djece. površine i oblike.usmeno množenje i tablica množenja sa 10. Vrednuju osobine i stavove drugih. • Uspoređivanje duži. MJERE I MJERENJA Mjere za dužinu: . • Pomaže djeci da kritički sagledaju ono što su naučili. 4.

likovi i crte za one učenike koji mogu usvojiti sadržaje ovih nivoa složenosti • Pravac. • posmatranje kocke i kvadra 2. • Ivica. • Crtanje paralelnih i okomitih pravaca. kako bi program bio uspješno ostvaren. . uspravno. vrh i ugao. crtanje i obilježavanje. kut. uoočavanje horizontalnog. duž. polupravac. mogućnostima djeteta. vertikalnog i kosog položaja.Posmatranje i uočavanje na predmetima: pojmovi vodoravno. Geometrija Ravne i zakrivljene plohe (površine). • posmatranje geometrijskih tijela. koso kao položaja predmeta.

4. . a one koje uzgaja čovjek gajenim. načine uzgoja i zaštite biljaka. .Rasprostranjenju plodova i sjemenki.Kako učenici mogu dati svoj doprinos očuvanju životne sredine. značaju biljaka za čovjeka. znati kako se vrši oplodnja biljaka oprašivanjem.Opisati građu i funkciju biljaka. građi i funkciji biljaka. cvijetu i cvatu.Očuvanju životne sredine .Da različite biljke imaju različite plodove.2.Načine uzgoja zaštite životinja. oprašivanju i oplodnji biljaka. praviti razliku između cvijeta i cvata.Gajenim biljkama. uzgoju i zaštiti biljaka. .Uzgoju i zaštiti životinja. PRIRODA OKVIRNI SADRŽAJI ZA PREDMET PRIRODA ZA 5. . . RAZRED DEVETOGODIŠNJE OSNOVNE ŠKOLE ZA DJECU SA POTEŠKOĆAMA U UČENJU I RAZVOJU CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO – OBRAZOVNOG RADA PODRUČJA UČENJA Učenici će steći znanje o: CILJEVI OČEKIVANI REZULTATI ZNANJE Životnim zajednicama. . da su plodovi pojedinih biljaka jestivi. . vrste uzgajanih životinja i njihovom životu. .Da se biljke koje u prirodi same rastu nazivaju divljim. .

te donositi zaključke.prikupljati i zapisivati podatke .uz pomoć nastavnika procjenjivati podatke. -razmatrati dokaze i vršiti procjene. okolini i učenju kao cjeloživotnom procesu.pratiti redoslijed uputstava pri mjerenju . svojoj porodici. PONAŠANJE CILJEVI Učenik će razviti pozitivne vrijednosti i stavove: . pojava i procesa u prirodi CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO – OBRAZOVNOG RADA PODRUČJA UČENJA VRIJEDNOSTI. OČEKIVANI REZULTATI .pratiti jednostavna poređenja. . -prenositi informacije putem individualnog i timskog rada. prema drugima. kroz: -provođenjem jednostavnih posmatranja.koristiti prethodna iskustva.pokazivati više samopouzdanja i odgovornosti. .poštivati tuđe stavove. .koristiti jednostavan jezik za imenovanje i opis živih bića.prema sebi samima. -provođenje istraživanja.SPOSOBNOSTI I VJEŠTINE Učenici će: -razvijati kritičko razmišljanje. -sposobnost planiranja. . . -sistematiziranje znanja -prezentiranje postignutih rezultata . -izvoditi mjerenja -dobivati i prezentirati dokaze. tvari. STAVOVI.

.

Životinje i njihova potreba za hranom i kisikom (razmnožavanje i ponašanje životinja) 13. 5. očuvanje životne sredine 14. građa i funkcija stablo. 7. građa i funkcija list. 6. građa i funkcija 4. Cvijet i cvat Oprašivanje biljaka Raznovrsnost plodova i sjemenki Rasprostranjenost sjemenki i plodova Značaj biljaka za čovjeka Divlje (samonikle) i gajene biljke 10. 8. Ekologija. 2. Uzgoj i zaštita biljaka 11. tijelima . Životne zajednice Biljke – proizvođači hrane i kisika Građe i funkcija biljaka: korijen.NASTAVNI SADRŽAJI / Teme 1. građa i funkcija izdanak. 9. Uzgoj i zaštita životinja 12. 3.

Način realizacije izvanučioničke nastave bi planirale škole u ovisnosti o svojim mogućnostima. . primjeri iz svakodnevnog života i okruženja u kojem učenik živi. posebno učenicima s teškoćama u razvoju. kod djece sa posebnim potrebama što više. prate i bilježe prirodne pojave i procesi. prakticirati izvanučioničku nastavu gdje se posmatraju.DIDAKTIČKO – METODIČKE NAPOMENE Da bi se ti ciljevi u potpunosti ostvarili. Kod planiranja nastave prirode na umu se moraju imati psihofizičke karakteristike djeteta i interaktivno učenje. Gdje god je moguće nastavni sadržaji koje planira nastavnik trebali bi se držati načela aktuelnosti u neposrednom okruženju učenika i lokalnoj zajednici radi očiglednosti. Potrebno je sistematično i postupno malim koracima izlagati nastavne sadržaje za ovaj predmet. neophodno je.

upućivanje učenika na različite izvore znanja. građa i funkcija Stablo. voćnjaci. građa i funkcija Izdanak.TEME ZNANJE SPOSOBNOSTI I VJEŠTINE VRIJEDNOSTI STAVOVI. Saradnja sa zajednicom. Čuvanje biljnog svijeta u okruženju. diskutiranje. PONAŠANJE AKTIVNOST UČENIKA AKTIVNOSTI NASTAVNIKA (ORGANIZACIJA I METODE NASTAVE I UČENJA. izrada tematskih panoa. prikuplja različite biljke i priprema ih za herbarijum. učestvovanje u akcijama uzgajanja biljaka u školi i školskom dvorištu. Sakupljanje. jezera i vazduh. građi i funkciji osnovnih dijelova biljke. sakupljanje materijala Prepoznavanje u okružju Posjeduje znanja o biljkama. Posmatranje i procjenjivanje. Životne zajednice Livade. Prepoznaju razne biljke u okruženju. uključivanje roditelja i drugih uposlenika u školi u realizaciju programskih sadržaja. građa i funkcija Posjeduje znanja o dijelovima. izdanaka. dogovaranje. Pravilan odnos prema biljkama u okruženju. zaključivanje. Opisivanje građe korijena. . izrada panoa. Saradnja sa roditeljima. Osmišljavanje igara u učionici. stabla i lista. Prepoznaje životne zajednice. Sakupljanje biljaka. Saradnja. OCJENJIVANJE Planiranje. sistematiziranje. Procjenjivanje napretka učenika. mora. nabraja biljke i životinje. motiviranje učenika za rad. pravljenje jednostavnih klasifikacija biljaka. osmišljavanje igara i interakcijskog učenja. Ispunjavanje domaćih zadataka. Ne uništava biljke i životinje u životnim zajednicama. posmatranje. građa i funkcija List. GRAĐA I FUNKCIJA BILJAKA Korijen. Razlikovanje biljnog od životinjskog svijeta. šume. pomoć drugima. diskutiranje. Organizacija praktičnih vježbi. listova. posmatra i zaključuje. povrtnjaci. bare. komuniciranje sa učenicima.

Razvijanje. PONAŠANJE Učešće u zajedničkim radovima u školi na izradi tematskih panoa i prikupljanju i pravljenju zbirki cvjetova i cvatova Izgrađen stav prema raznovrsnosti plodova i sjemenki u prirodi u prirodi. Raznovrsnost plodova i sjemenki Posjeduju znanja o raznovrsnosti plodova i sjemenki. Praćenje zdravlja učenika. Razvijanje ljubavi prema prirodnim ljepotama BiH. Prepoznavanje plodova i sjemenki različitih biljaka. Sposobnost prepoznavanja biljnog svijeta. interesovanja i poželjnih navika. Značaj biljaka za čovjeka Posjeduju znanja o značaju biljaka za čovjeka. procjenjivanje. Cvijet i cvat Posjeduje osnovna znanja o cvijetu i cvatu. Ispravan stav prema biljkama i njhovom značaju za čovjeka. pravljenje zbirki i tematskih panoa. izrada tematskih panoa. Motiviranje. pravilna upotreba biljaka u ishrani ljudi i životinja. OCJENJIVANJE Planiranje. praćenje. Prikupljanje različitih cvjetova i cvatova. Korištenje dodatnih izvora znanja. . AKTIVNOST UČENIKA AKTIVNOSTI NASTAVNIKA (ORGANIZACIJA I METODE NASTAVE I UČENJA. znaju osnovne dijelove cvijeta. pripremanje i podsticanje učenika na prikupljanje cvjetova i cvatova. Motiviranje učenika na igre i sport u prirodi. prepoznavanje jestivih biljaka i njihovih dijelova. učenika. Razlikuje cvijet i cvat.TEME ZNANJE SPOSOBNOSTI I VJEŠTINE VRIJEDNOSTI STAVOVI. Rad na prikupljanju plodova i sjemenki. pravljenje zbirki. razlikovanje jestivih od nejestivih. Organizacija izleta u šumu.

Uzgoj i zaštita biljaka Posjedovanje znanja o uzgoju i zaštiti biljaka. sistematiziranje. pravilna upotreba zaštitnih sredstava kod uzgoja biljaka i zaštita prilikom upotrebe tih sredstava. AKTIVNOST UČENIKA AKTIVNOSTI NASTAVNIKA (ORGANIZACIJA I METODE NASTAVE I UČENJA. Praktičan rad u učionici i izvan učionice. prikupljanje slika životinja. 126 . Razlikovanje divljih od pitomih životinja. Izgrađen pravilan stav prema uzgoju i zaštiti biljaka. načinu uzgoja i načinu zaštite biljaka sa očiglednim posmatranjem. Prikupljanje. PONAŠANJE Pravilan stav prema divljim i samoniklim biljkama i pomoć u gajenju biljaka. Uzgoj i zaštita životinja Posjedovanje elementarnih znanja o ugoju i zaštiti životinja. Razlikovanje divljih od gajenih biljaka.TEME ZNANJE SPOSOBNOSTI I VJEŠTINE VRIJEDNOSTI STAVOVI. načinu ishrane. pravljenje zbirki. sistematizacija životinja prema staništu. Organizacija izlaska u prirodu za posmatranje životinja i njihovog života. izrada panoa. motiviranje učenika. Prepoznavanje značaja uzgoja biljaka za ishranu ljudi i ishranu životinja. OCJENJIVANJE Organiziranje malih radnih akcija. pravljenje panoa. Divlje (samonikle) i gajene biljke Posjedovanje znanja o samoniklim i gajenim biljkama i njihovoj upotrebi u ishrani ljudi. Izgrađen pravilan stav prema uzgoju i zaštiti životinja. izgledu i drugim karakteristikama. Priprema materijala i cjelokupnog nastavnog procesa u prirodi. Praktičan rad u seoskom dvorištu ili farmi.

učešće u akcijama uređenja okoliša. Omogućavanje posmatranja. upućivanje učenika na posmatranje praćenje i vrednovanje rada učenika. pravilnih i nepravilnih oblika. Pravilan odnos prema životinjskom svijetu. prikupljanje materijala za nastavu. pomoć djeci sa posebnim potrebama u radu. Organizacija akcija očuvanja okoliša Planiranje i pripremanje nastavnog procesa. Posjedovanje znanja o očuvanju životne sredine. učešće u akcijama uređenja okoliša. Način života pojedinih životinja i njihovo razmnožavanje. Izrada tematskih panoa. Praćenje. Neposredno okruženje. Očuvanje životne sredine. donošenje sudova o pojedinim pojavama na nivou. i drugog obrazovnog materijala. bilježenje. prikupljanja materijala. praktični radovi u školi i izvan nje. tečnih i gasovitih tijela. Zauzimanje pravilnih stavova prema oblicima iz prirode i vještačkim oblicima. pomaganje. plakata. prikupljanje materijala za nastavu. OCJENJIVANJE Pomaganje učenicima u izradi kalendara. O tijelima . pomoć učenicima u samostalnom i grupnom radu. Očuvanje životne sredine Pravilan odnos prema očuvanju životne sredine. Saradnja sa porodicom. Usvojiti pojmove čvrstih. praktični radovi u školi i izvan nje. PONAŠANJE AKTIVNOST UČENIKA AKTIVNOSTI NASTAVNIKA (ORGANIZACIJA I METODE NASTAVE I UČENJA. psihofizičkih mogućnosti učenika. Aktivno učešće.TEME ZNANJE SPOSOBNOSTI I VJEŠTINE VRIJEDNOSTI STAVOVI. Životinje i njihova potreba za hranom (razmnožavanje i ponašanje životinja) Posjedovanje znanja o razmnožavanju i ishrani životinja. Posmatranje tijela u prirodi.

2. Uče slušati druge. zastava i himna). regionalnim obilježjima Bosne i Hercegovine. borbi naroda za slobodu i neovisnost domovine u toku njenog dugog postojanja. izraditi mapu/kartu znamenitosti naše domovine. - - izraditi lentu vremena i druga pomagala za orijentaciju u vremenu. objasniti položaj Bosne i Hercegovine kroz borbu njenih naroda za slobodom i nezavisnosti.5. DRUŠTVO OKVIRNI SADRŽAJI ZA PREDMET DRUŠTVO ZA 5. . kroz učenje razvijaju spoznaje o okruženju u kojem žive i doprinose razvitku tolerancije i prava na različita mišljenja. Vrijednosti. uče i dolaze do individualnih ili zajedničkih zaključaka koje mogu prezentirati na nivou psihofizičkih mogućnosti djeteta. Utječu na usvajanje i bogaćenje vlastitog riječnika. RAZRED DEVETOGODIŠNJE OSNOVNE ŠKOLE ZA DJECU SA POTEŠKOĆAMA U UČENJU I RAZVOJU CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO – OBRAZOVNOG RADA Stjecanje znanja: svojoj domovini. okruženju i važnosti očuvanja domovine. obitelji/porodici. Učenici znaju: - obilježja koja simboliziraju našu domovinu (grb. ponašanje Učenici razvijaju pozitivne vrijednosti i stavove prema domovini. prema sebi samima. prema drugima i drugačijima. Učenici znaju: kroz ponavljanje i sistematiziranje gradiva učenici utvrđuju prethodno stečena znanja. poštovati i uvažavati drugačije stavove. geografski/zemljopisni položaj Bosne i Hercegovine. Sposobnosti i vještine Učenici: samostalno ili u skupinama učenici promatraju. Oblikuju moralne vrijednosti. stavovi. njezinom položaju. narode i narodnosti koji žive u našoj domovini. stanovništvu.

Sistematičnost.3.1. Vjerska slika zavičaja i naroda u Bosni i Hercegovini. 2. DIDAKTIČKO METODIČKE NAPOMENE Za djecu sa posebnim potrebama. Moja domovina Bosna i Hercegovina 1. shodno njihovim karakteristikama mišljenja. Promet / saobraćaj 4. Geografska obilježja Bosne i Hercegovine. radi izrade inidivualiziranog pristupa ovim učenicima. Za djecu sa smanjenim saznajnim sposobnostima sadržaji ovog predmeta mogu biti apstraktni. Kulturno povijesne znamenitosti Kulturno – historijske znamenitosti Bosne i Hercegovine. geografske odlike – obilježja Bosne i Hercegovine.1.NASTAVNI SADRŽAJI / Teme 1. Značajni kulturno – historijski objekti u užem zavičaju. 3. Prirodni resursi. Moja domovina 1. Geografska obilježja Bosne i Hercegovine 3.2.2. Vrsta prometa / saobraćaja u Bosni i Hercegovini. 4. . Potrebno je posebno kroz predmet društvo koristiti sve do sada date napomene. postupnost i očiglednost u veoma sitnim koracima omogućit će djelomično usvajanje sadržaja predmeta društvo. Prometna / saobraćajna povezanost u naselju i užem zavičaju. privreda.1.1.2.3. 2. 4. Djeca sa smanjenim sposobnostima teško formiraju pojmove vremenske i prostorne udaljenosti.2. 2. treba prilagoditi sadržaje predmeta društvo. 4. Razvijenost Bosne i Hercegovine. 3. posebno one date uz 4 razred. Najvažnije prometnice / saobraćajnice i prometna saobraćajna povezanost. 2. poljoprivreda i turizam.

.

PONAŠANJE AKTIVNOST UČENIKA AKTIVNOSTI NASTAVNIKA (ORGANIZACIJA I METODE NASTAVE I UČENJA. Područje današnje BiH u prehistoriji – najznačajnija nalazišta 2. -Na kartama pokazati teritorijalno uređenje BiH.Moja domovina BiH 1. .2. OCJENJIVANJE -Učenici na 1. -Pripremanje audiovizuelnih maetrijala koji će pomoći u obradi gradiva i učenicima vjernije prikazati novo gradivo. -Znaju o narodima u BiH. -Konstitutivni narodi u BiH. -Prepoznaju državna obilježja. Organizacija posjeta županijskim središtima. -Posjeta muzejima i izložbama koji govore o prošlosti BiH.2. -Izrada mapa s granicama BiH. Iz prošlosti domovine 2. Nastanak samostalne suverene i nezavisne BiH -Učenici znaju o prošlosti svoje domovine od doseljenja do danas. -Samostalna izrada državnih obilježja. Geografska obilježja BiH kartama/zemljovidima znaju položaj Bi Hi granice sa susjednim državama – položaj BiH -Prepoznaju obilježja domovine.TEME ZNANJE SPOSOBNOSTI I VJEŠTINE VRIJEDNOSTI STAVOVI. 1. -Izgradnja pozitivnog stava o svojoj domovini i vrednovanje žrtava u prošlosti koje su postale zalog nezavisnosti i suverenosti.1. 2. -Pomaganje učenicima u izradi njihovih zadataka. -Prepoznaju na kartama granice svoje domovine te ih znaju pokazati. -Izrada mapa s teritorijalnom podjelom BiH. entiteti i županije.1. -Na geografskim kartama prepoznati razvoj i granice BiH kroz povijest od prvih početaka do danas. -Organiziranje školskih izložbi povodom važnijih državnih praznika. -Izrada panoa o prošlosti naše domovine. -Vrednovanje ispravne borbe za slobodu BiH. granice entiteta i kantona / županija. -Pomaganje učenicima u izradi osobnih mapa BiH. -Prikupljanje materijala o prošlosti naše domovine. -Priprema potrebnog audiovizuelnog materijala vezanog za prošlost naše domovine. Bosna i Hercegovina i okruženje -Poštovanje prema drugim narodima koji žive u našem okruženju.3. -Pomaganje učenicima u izradi piramida koje će očigledno prikazati kretanje stanovništva u BiH.

2. -Razvijanje pozitivnog odnosa prema okolini i prema kulturnim vrijednostima koje ta sredina ima. -Znanje o prošlosti svog zavičaja. -Organiziranje posjeta. -Znanje o najvažnijim spomenicima iz prošlosti BiH. Religija-pojam. PONAŠANJE AKTIVNOST UČENIKA AKTIVNOSTI NASTAVNIKA (ORGANIZACIJA I METODE NASTAVE I UČENJA.4. Kulturno-povijesne znamenitosti BiH 3. Razvijenost BiH. OCJENJIVANJE 3.2. vjerska slika zavičaja i naroda BiH 4. 3. -Organiziranje posjeta muzejima. -Učenici znaju o kulturno – povijesnim znamenitostima BiH.3. Geografska obilježja BiH 4. -Organiziranje posjeta vjerskim svetištima. -Posjeta lokalnim privrednim objektima. geografska obilježja BiH -Učenici znaju regionalnu podjelu BiH.1. . -Prepoznavanje obilježja vjerskih svetišta. -Razvijanje pozitivnih stavova o očuvanju kulturne baštine iz prošlosti domovine i naroda koji u njoj žive. Značajni kulturnohistorijski spomenici u zavičaju. -Razvijanje pozitivnog stava vjerskim svetištima i njhovoj ulozi. Kulturno-povijesne znamenitosti 3. -Prepoznavanje i pokazivanja regionalne podjele BiH. -Pripremanje učenika prema individualnim i grupnim zadacima. -Moći objasniti što simboliziraju određeni spomenici u svom užem okruženju. poljoprivreda i turizam. -Organiziranje akcija na očuvanju spomenika. -Pripremanje potrebnog materijala za bolju prezentaciju novog gradiva. Kulturno-prosvjetne i vjerske ustanove naroda u BiH 3. 4.1.TEME ZNANJE SPOSOBNOSTI I VJEŠTINE VRIJEDNOSTI STAVOVI. -Izraditi replike spomenika ili ih nacrtati. -Imaju znanja o privredi i turizmu Bi Hi njihovoj povezanosti. -Vjerska svetišta naroda u BiH. -Obilazak kulturno povijesnih spomenika i rad na njihovoj zaštiti i kroz čišćenje okolnih prostora. -Organiziranje posjeta kulturno povijesnim znamenitostima. Prirodni resursi.

svom kraju. -Objasniti važnost dobrih prometnica za život ljudi i za razvoj gospodarstva. također i za plan i program na bosanskom jeziku omogućuje se obrada jednog poglavlja s temama koje bi se odnosile na povijest / historiju jednog od konstitutivnih naroda BiH. -Pokazati na karti gdje se nalaze najvažnije prometnice. civilizirano ponašanje u prometu. -Aktiviranje učenika na -Razvijanje kulturnih navika i civiliziranog ponašanja u prometu. -O vrstama prometa koji je zastupljen u BiH. -Priprema audiovizuelnih sredstava za izvođenje nastave.1. Prijedlog tema uradili bi županijski / kantonalni zavodi za školstvo. Za plan i program na hrvatskom jeziku. PONAŠANJE AKTIVNOST UČENIKA AKTIVNOSTI NASTAVNIKA (ORGANIZACIJA I METODE NASTAVE I UČENJA. Ovaj dio se takođe treba prilagoditi potrebama i mogućnostima djetetu koje ima poteškoće. Potrebno je voditi računa da nivo interpretacije odgovara uzrastu učenika i psihofizičkim karakteristikama učenika pa u tom cilju ograničiti broj termina sa kojima se učenici susreću prvi put. -Najvažnije prometnice/saobraćaj nice u BiH. . -Na mapi ucrtati najvažnije prometnice u BiH.TEME ZNANJE SPOSOBNOSTI I VJEŠTINE VRIJEDNOSTI STAVOVI. Promet/saobraćaj 5.3. naselja u zavičaju. Najvažnije prometnice i prometna povezanost.2. OCJENJIVANJE 5. Prometna povezanost -Prometnu povezanost u Uputstvo za izvođenje programa Nastavni sadržaji iz predmeta Društvo za osnovnu školu odabrani su tako da se učenici upoznaju sa razvojem društva u bosanskohercegovačkim okvirima. 5. U realizaciji nastavnog sadržaja treba težiti primjeni raznovrsnih izvora saznanja. Vrste prometa u BiH 5.

priredbe) -odgovornost za kvalitet muziciranja -Kišobran za dvoje (Đelo Jusić) -Bumbari i pčele (S.6. MUZIČKA/GLAZBENA KULTURA OKVIRNI SADRŽAJI ZA V RAZRED – DEVETOGODIŠNJI OSNOVNI ODGOJ I OBRAZOVANJE ZA DJECU SA POTEŠKOĆAMAU UČENJU PODRUČJA UČENJA CILJEVI PROCJENA OČEKIVANI REZULTATI UČENJA SADRŽAJ Sticanje znanja ZNANJE -o postavljanju glasa i tačna intonacija -prepoznati instrument -izvođenje ritma brojalice -partitura u slikama -Procjena se vrši na osnovu testa ritmičkih struktura -na koje oblasti se treba fokusirati kod učenika. koncerti. ozbiljan. npr.) Izbor Pjesmice -Maestral (Josip Stamac) -Proljetna pjesma (Staniša Korunović) -Da li je sviranje na instrumentima potrebno vježbati kako bi muziciranje bilo skladno -o značenju i potrebi muzike u životu -primjenjivati pravila muzičke igre -najkvalitetniju izvedbu nagrađuje pljeskom -poštuje i cijeni mišljenja i stavove drugih -sa zadovoljstvom se uključuje i daje sve samostalniji doprinos u interakciji (projekti. uzbuđen) -kako reagira na instrumente (brzo.2. Korunović) -Zeko i potočić (Branko M. tužan. verbalizacija -da li učenik uživa u ritmičkim ili muzičkim instrumentima -kakva je njegova motorika -kako izgleda učenikov spektar emocija (sretan. Rajčić) -Na kiši (S. Hercigonja) Razvijanje muzičke sposobnosti i vještine SPOSOBNOSTI I VJEŠTINE -eksperimentisanj-em kao pojedinac i komuniciranje unutar timskog rada -prezentiranja interpretacije muzičke memorije Razvijanje pozitivnih vrijednosti i mišljenja -prema _VRIJEDNOSTI STAVOVI PONAŠANJE sebi kao pjevaču -prema porodici kao horu -razvijanje ljubavi prema muzičkoj baštini BiH -razvijanje trajnih interesa i ljubavi prema muzici Brojalice -Eglen beglen -Igralica -Nini nini moj sine jedini Uspavanke -Nina sine. socijalizacija. sporo. tiho i dr. glasno. ninala te majka . motorika.) -Kad ja pođoh na Bentbašu (narodna) -Kad si sretan -Šaputanje (N.

Mozart) – Magarac i pijanist iz karnevala životinja (C.Ptičija tuga (L.Plesna dramatizacija -Kroz kreativne načine ritmičkoga izražavanja jača samosvijest -Razgovara o osjećaju ugode i opuštanja -Često traži ponovno slušanje djela -Dočaravanje osjećaja kroz slušanje izvedbe -Dopuna zidnog panoa novim slikama -Pravljenje instrumenata od papira -Skupljaju slike instrumenata -Priprema.SLUŠANJE MUZIKE -Divlji jahač (R. STAVOVI. vodi i razvija interes učenika prema muzici svojim odnosom i stavovima -Planira aktivnosti i muzičke sadržaje u korelaciji sa ostalim umjetničkim i drugim odgojnim područjima .Saint Saens) -Čežnja za proljećem (W. Schumann) -Čarobna frula (W.Proljeće (I stav) iz četiri godišnja doba (Vivaldi) DJEČIJE STVARALAŠTVO VRIJEDNOSTI. PONAŠANJE AKTIVNOST UČENIKA AKTIVNOST NASTAVNIKA -Improvizacija pokreta u ritmu i plesu -Literarno i likovno izražavanje doživljaja muzike . Beethoven) . A. Mozart) . A.V.

njihovih odnosa. značajni datumi. kreativnog. lavirani tuš. životinje.Razvijanje humanosti. tuš i drvce.Razvijanje sposobnosti posmatranja. čula. etnografsko nasljeđe -Tačka i crta/linija kao samostalni likovni elemenat sa svim svojim karakteristikama i kompozicionim odnosima u vizuelno-likovnim sadržajima -Nevizuelni poticaji: emocije. -Uočiti. i moći se izražavati linijama različitog karaktera i toka. tačkom i mrljom .Razvijanje kod učenika senzornih. razumijeti i moći predstaviti crtačku teksturu kroz kontrast skupljenih i raspršenih tačaka i linija u različitim odnosima. flomasteri /crni ili tamni/ ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI I ZADACI Obrazovni ciljevi -Uočiti i uporediti na svojim i umjetničkim radovima.2. kontrast. tuš i kist. drugarstva.. izražajnih i praktičkih sposobnosti sa naglaskom na divergentno mišljenje. -Usvojeni pojmovi za oblast liniju: odnos linija/crta. bajka. solidarnosti. muzika … -Olovka. prostiranje linija. smjerova i analiza uočenog i istraženog -Kombinovanje linije/crte sa plohom. konkretnog i apstraktnog mišljenja i mašte. uočavanja. prirode. crtačka tekstura. spremnost za saradnju i timski rad. ritma. očuvanje kulturne baštine i prirodne okoline. ritam. -Iz narodnih običaja: praznici. društva. poslovica. orijentacija u vremenu i prostoru . jačanje i bogaćenje emocija . mrlja. snalažljivosti. smjer. pojave u prirodi. ritam.. prostori -Iz sadržaja ostalih predmeta /korelacija sa drugim predmetima/: maternjeg jezika /priča. biljke. -Formiranje stavova i odnosa prema vrijednostima. zaključivanja. matematike. površina. manipulativnih. . samostalnost. pjesma. LIKOVNA KULTURA OKVIRNI SADRŽAJI ZA V RAZRED – DEVETOGODIŠNJI OSNOVNI ODGOJ I OBRAZOVANJE ZA DJECU SA POTEŠKOĆAMA U UČENJU PROGRAMSKI SADRŽAJI LIKOVNOG ODGOJA TEMATSKE CJELINE / OBLASTI: 1. angažovanost.7.Crtačke teksture MOTIVI I TEHNIKE -Iz djetetove okoline: ljudi. kontrasta.…/. objekti.. TAČKA I LINIJA -Fokusirano istraživanje i uočavanje /registrovanje/ u okruženju i na likovnim djelima bogatstvo raznolikosti linija/crta. tlocrt Odgojni i socijalizirajući ciljevi . -Pozitivan odnos prema radu: inicijativa. muzičke i tjelesne kulture .

razumijeti i moći predstaviti grafičke odnose. izrada čestitki. pjesme.. tempera -Uočiti. ukrasnih predmeta. fleomasteri u boji /za manje formate radova/ -Uočiti.Crta i ploha. događaja. grafičar. uočiti razumijeti i izraziti komplementarni kontrast -Razumijeti i moći predstaviti optičko miješanje boja upotrebom obojenih tačaka osnovnih boja -Razumijeti i moći predstaviti mehaničko miješanje boja /dvije osnovne boje daju izvedenu boju/ -Usvojeni pojmovi za oblast boja: intenzitet boje. razumijeti i moći predstaviti kontrast malih razlika obojenih površina. tonsko i kolorističko slikanje. štampanje .. gvaš. uređenje životnog prostora. -Razvijanje sposobnosti predstavljanja sadržaja. razvijanje senzibiliteta prema grafičkom izrazu -Usvojeni pojmovi za oblast ploha /grafika: višebojna grafika. emocija i sl. pojava u prirodi. grafička boja. kontrasta kvantiteta /količine/ i komplementarnog kontrasta i prezentiranje istraženog i uočenog -Mehaničko i optičko miješanje boja -Tonsko i kolorističko slikanje -Slikarske teksture -Akvarel. matrica. razređivanje boje. tempera. komplementarn kontrast. njihova praktična primjena u odjevanju. -Izrada složenije šablone za grafički otisak . fundamentalni elemenat grafike -Višebojna papir grafika -Papir grafika /izrada šablona od papira -kartona/. BOJA -Usmjereno istraživanje i opažanje u okruženju i na likovnim djelima kontrast kvaliteta razlika /degradacija boja/. priče. velikih razlika /kontrast/ obojenih površina. kvalitet boje. optičko miješanje boja. rad na izradi šablona za grafički otisak /papir grafika jednobojna i višebojna/. kolaž. slikarska tekstura Razvijanje sposobnosti dovođenja u sklad tonova boja.2. pastel.. šablon /matrica za preslikavanje/. PLOHA -Dalje razvijanje senzibiliteta prema grafičkom izrazu. kroz likovni izraz 3. nakita. grafički otisak.

žica. lutki. bosančica.Crno bijeli film . scenografija. simetrija i asimetrija. kadar. film. scene i scenske maske. maski. papir. kaligrafija. karton.4.. papirna ambalaža. puna plastika. maska. MASA I PROSTOR -Ploha u prostoru -Plastične teksture /teksture u prostoru/ -Karakter oblika i prostora je rezultat / što proizlazi iz njihovih funkcija -Puna plastika i reljef -Glina. video.crta/linija u prostoru /prostorni crtež -Vizuelno opažanje kadra na fotografiji. zaštitni znak. reljef .. filma. trodimenzionalna tekstura. kompozicija oblika i prostora.Boja na filmu -Spot i njegovo značenje -Pismo kao elemenat vizuelnih poruka i njegova likovnost -Scena i scenografija i scenska maska – oblikovanje i razumijevanje -Zaštitni znakovi -Realizacija u materijalu po izboru: izrada scenskih elemenata. TV-a. plastelin./ -Uloga i značaj vizuelnih medija. koristiti pismo kao elemenat vizuelnih poruka /likovnost pisma. mekani lim. prostorni crtež. značaj boje u medijima -Usvojeni pojmovi za oblast površina: grafički dizajn. stripu. reklama /pismo kao elemenat vizuelnih poruka/ tehnike Uočavanje proporcija oblika i prostora i prostornih odnosa /simetrije. asimetrije/ u neposrednom okruženju i na umjetničkim djelima. čestitki. asimetrije/ u okolini i na umjetničkim djelima i predstavljanje istraženog i uočenog . razumijeti i moći predstavit: elemente scenografije. sposobnost predstavljanja istraženog i zapaženog -Registrovati. glinamol. POVRŠINA -Koncentrisana pažanja na istraživanje i uočavanje proporcija oblika i prostora osnovnih kompozicionih odnosa /simetrije. strip 5. fotografije. scena. TV-slici -Kadrovi u nizu . drveni otpadni materijal -Usvojeni pojmovi masa i prostor: proporcija. opreme knjige. spotove i zaštitne znakove.

Ritam u izmijenjenoj formi. Kružni ritam /raspršivanje. Rekompozicija. Crte po toku. portret /valjkasta forma/ 5. Ritam ploha. ornament 2. Kontrast zastupljenosti /količine/ boje. boja i oblika. kružni ritam 4. MASA I PROSTOR 12 sati Juni 4. Tlocrt omjer 4. PLOHA Decembar 16 sati . Reljef. komplementarni kontrast 1. Modulacija tople i hladne boje. niz. Izmijenjeni ritam odnosa toplo-hladno UKUPAN BROJ SATI /za prvo i drugo polugodište/ Septembar 1. Simetrija u ogledalu /zrcaljenje likova/. Ravnoteža. Ritam. toplo-hladno 8. Odnos slike i teksta. kontrast veliko-malo 6. /ploha/ 7. /kalendar godišnjih doba/ 2. Odnos. Masa malog volumena. BOJA 16 sati Mart Novembar 3. /tonovi boje/ 2. Kružni ritam /raspršivanje. Modulacija. Omjer i proporcija 2. Kontrast boja. kontrast svijetlo-tamno 3. Odnos slike i teksta. LINIJA / TAČKA 16 sati Februar Oktobar 2. linija u prostoru 1. Komplementarni kontrast 4. kolorističko slikanje 6. ritam 7. Kontrast svijetlo-tamno 1. maksimalna zasićenost čistih boja. udubljene i ispupčene forme 3. linija i ploha. Ahromatski tonovi.TEMATSKE CJELINE / TEMATSKE OBLASTI VRIJEME REALIZACIJE LIKOVNI PROBLEM / LIKOVNI ZADATAK 1. konturne linije 5. redefinicija. Crtačke teksture /hrapavo-glatko/ 6. ahromatski tonovi 8. Kružni ritam. kontrast svijetlo-tamno 4. ritam 3. plošno istanjena masa 5. kadar stripa 3.

Ritam likova 6. Trodimenzionalne /plastične/ teksture 3. ploha 8. POVRŠINA Maj 10 sati Ukupan fond sati 70 . Transparentnost /prozirnost/ likova 7. dominirajući ritam 2. Odnos slike i teksta. kadar 4. Slikarska tekstura. Odnos slike i teksta 1. Slikarska tekstura. vrste boja 5. Odnos slike i teksta.April Januar 5. Ritam u izmijenjenom obliku /u alternaciji/. vizuelna poruka 5.

. temperi. . grafički otisak.usvojit će da način na koji je nanesena boja predstavlja slikarsku tekstur za oblast ploha/grafika: . osmisle scenografiju teksta /za predstavu u razredu. pastelu. video. usvojenom razumijevanju likovne umjetnosti. po prostiranju. Usvajanje znanja i likovno kreativni rad realizuje se kroz forme prostorne organizacije kompozicije: 1.da usvoje pojmove. zaštitni znak. realizuju se kroz LIKOVNE OBLASTI /likovna područja/.da raspoznaju štaje punaplastika /figura u prostoru/. .da shvate šta je proporcija. da savladaju tehniku lavranog tuša. Za oblikovanje na plohi kroz područja: -CRTANJE .OČEKIVANI REZULTATI Da učenici usvoje pojmove.da su u stanju izvesti prostorni crtež /crtež sa tankom mekom žicom/ .. prospekt…. za oblast slikarstva: . štampanje .da usvoje pojam šablon /matrica/. akvarelu. kolažu. gvašu. OBLIKOVANJE NA PLOHI . . školi/.da su sposobni organizovati kompoziciju oblika u prostoru. da se znaju koristiti materijalima i sredstvima za oblast liniju: . .da prepoznaju ritam kao princip komponovanja. kadar DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE Likovna kultura u V razredu. grafičar.optičko miješanje boja /tačkice dvije različite boje na jednoj površini daju treću boju/ . film. podrazumijeva angažovanje i povezivanja novih vizuelnih iskustava sa do tada usvojenim znanjem i dodavanjem novih likovnih sadržaja i likovnih iskustava.da rade na jednostavnim rješenjima grafičkog dizajna /naslovna strana za knjigu. strip. olovke.da znaju šta je simetrija i asimetrija. tuša i kista. ./ .da kreativno izvedu masku. .da savladaju princip izrade jednostavnog šablona za višebojnu grafiku /papir grafika/ za oblast površina. tuša i drvceta. flomasterima u boji. . a šta raljef . . smjerovi prostiranja linije.da dobiju osnovne pojmove o komplementarnom kontrastu /boje koje se slažu a nalaze se u suprotnosti/.da znaju koristiti mrlju i tačku kao likovni elemenat u predstavljanju različitih tekstura i osmišljavanju kompozicije.da dalje usavršavaju tehniku korištenja. masa i prostor: .dvodimezionalna organizacija kompozicije 2.da dopunjuju i proširuju znanja o slikarskim tehnikama.da znaju razlikovati liniju po intenzitetu /jačini/. da kreiraju kadar stripa.da znaju da je površina .da miješaju boje i da upotrebljavaju različite intenzitete boja /da se boja može oslabiti/ . OBLIKOVANJE U PROSTORU – riješavanja trodimenzionalnih formi Ove dvije podjele kerativnog rada po prostornoj organizaciji kompozicije.da znaju šta je to trodimenzionalna tekstura /tekstura izvedea sa nekim oblikovnim materijalom/ .da tlocrt predstavlja crtež osnove nekog objekta /neke građevine/ .

Kroz Tematske cjeline bile bi zastupljene sve likovne oblasti. TAČKA I LINIJA BOJA PLOHA MASA I PROSTOR POVRŠINA Ovako postavljene Tematske cjeline ne isključuju ni jednu oblast. realizovalo bi se kroz Likovno kreativni rad u svakom polugodištu. sposobnosti i saznanja što utiče na formiraje likovno oblikovnih temelja koji će im pomoći u analizi složenih vizuelno likovnih ideja i problema u komponovanju osmišljenih likovnih kompozicija. Pet TEMATSKIH CJELINA /TEMATSKIH OBLASTI/. novih medija i okruženja. 2. 5. i interakciju umjetnosti. Ovakva forma obezbijeđuje kontinuitet u usvajanju i proširivanju znanja. Razvoj likovne pismenosti obuhvata razradu zadatih nastavnih tema putem kojih učenici spoznaju /stvaraju predstavu/ o značaju likovne umjetnosti u vlastitom životu. što znači da bi svaka tematska cjelina bila dva puta obrađena u toku školske godine. sve likovne tehnike predviđene programom i odmjerenosti prema uzrastu. Vizuelne motive Nevizuelne motive Motive likovne forme /likovni i kompozicioni elementi/ . Likovna pismenost podstiče se kroz nastavu koja učenike uključuje u aktivan proces vizuelnog istraživanja. 4. Ponavljanje Tematskih cjelina u formi koncentričnih krugova pruža mogućnost preispitivanja usvojenih i prezentiranja novih sadržaja i znanja. Strukturu programa za V razred čine TEMATSKE CJELINE /TEMATSKE OBLASTI/: 1. Taj proces kod učenika razvija kreativno mišljenje. doživljaj zadovoljstva u razriješavanju problema i sposobnosti vrednovanja. Motive prema svojo vizuelizaciji sadržaja dijelimo na: 1. Kvalitet učenja u likovnoj kulturi je proces kada učenici vizueliziraju problem koji ranije nisu znali. razreda. permanentno kroz cjelokupni osnovnoškolski odgoj i obrazovanje. prepoznaju ga i razriješe putem likovno tehničkih sredstava. Ovakav pristup zaokruživanja jedne cjeline kroz likovne zadatke /likovne probleme/ obezbijedio bi veću preglednost i sistematizovanje gradiva koje učenici trebaju usvojiti i njegovo logičko ponovno proširivanje u drugom polugodištu. 3. 3. 2. sposobnosti i likovne kreativnosti djece. nauke i društva. S obzirom na to da se TEMATSKE CJELINE /TEMATSKE OBLASTI/ kao matrica ili kostur PROGRAMA ponavljaju u svim razredima /1-9 razreda/ ostvaruju cjelovitost koncepta usvajanja likovnog jezika i likovne kulture u osnovnoj školi.-SLIKANJE -GRAFIKA Oblikovanje u prostoru realizovalo bi se kroz područja: -PROSTORNO OBLIKOVANJE I GRAĐENJE -PODRUČJE VIZUELNIH KOMUNIKACIJA Programski sadržaji predmeta LIKOVNA KULTURA u osnovnoj školi realizuju se kroz formu TEMATSKIH CJELINA /TEMATSKIH OBLASTI/. Motivi – teme /likovni sadržaji/ Zahvalne teme za likovno kreativni rad predstavljaju doživljaji i spoznaje. niti bilo koju tehniku. koje bi trebale biti ustrojene /unificirane/ jednobrazno za sve razrede od 1-9.

2. 4. Zanimljivost ovih radova očituje se u kreativnoj interpretaciji.iz neposredng okruženja djeteta. 8. 3. Metode rada U realizaciji časa Likovne kulture nastavnik se koristi sljedećim metodama. 3. tjelesne zdravstvene kulture . biljke… sadržaji drugih predmeta /korelacija sa drugim predmetima/. Reprodukcije . 3. škola. Analitičko posmatranje Demonstracija Razgovor Usmeno izlaganje Metoda scenarija Rad sa tekstom Kombinovanje Variranje Građenje 10. objekti. Razlaganje Nastavna sredstva i pomagala /didaktički materijali/. 1. 2. Frontalni oblik rada Individualni oblik rada Rad u parovima Grupni oblik rada Način rada Povezan je sa procesom ostvarene motivacije za likovno kreativni rad pa se odnosi na. praznici. shodno učeničkom uzrastu razriješavanje likovnih zadataka kroz upotrebu likovnih i kompozicionih elemenata . pjesmica. etnografsko nasljeđe .likovni i kompozicioni elementi. Rad po posmatranju Rad nakon posmatranja Rad po sjećanju Rad po zamišljanju Rad po izmišljanju Rad po posmatranju ne treba shvatati previše “strogo” jer na ovom uzrastu /faza intelektualnog realizma/ pristup okolini je spontan i djeca još uvijek nisu u stanju koordinirati percipirano i ono što predstavljaju. moje okoline. 5. maternjeg jezika /priča. 1. značajni datumi. mjesto stanovanja. Kod učenika je još uvijek prisutna emotivna a ne objektivna proporcija. glazbene kulture.. matematike. Sve što je u funkciji očiglednosti i što doprinosi boljoj motivaciji djece može se koristiti kao didaktički materijal. 7. 6. 4. basna. bajka. 5. prostori. muzika … Oblici rada Oblik rada odnosi se na način organizovanja učenika u pristupu realizacije likovno kreativnog rada. porodica. 4. pojave u prirodi. što podrazumijeva: 1. 1. 2. poslovica. čula. emocije /osjećanja/. koriste simboličku a ne lokalnu boju.iz narodnih običaja /tradicije/. 9.nevizuelni poticaji.

maska. 4. 3. svoje viđenje svijeta. štampanje za likovno područje Prostorno oblikovanje i građenje: proporcija. i postavlja se pitanje šta raditi u takvoj situaciji? Učenici koji nisu nadareni ne bi smjeli biti “kažnjeni” slabim ocjenama zato što je priroda “zaboravila” da ih obdari sposobnosti za likono-kreativno izražavanje /ne posjeduju likovni talenat/. predmeta i pojava. grafički otisak. 7. stečenog znanja i usvojenih navka. onda su svi ti radovi “stenografski zapis duše” i kao takvi moraju biti dobri. 3. Činjenica je da se nastavnik u razredu susreće sa učenicima koji su nadareni i onima koji nisu. upornosti i iskustva. razređivanje boje. Predmet Likovna kultura složen je iz dva segmenta. 6. kreda 11. akvalitet boje. crtačka tekstura. 9. psihološkog i pedagoškog. obzirom da crtež predstavlja cjelinu koja u sebi sadrži komplekse sposobnosti i osobina djeteta. 8. 2. Ostalo POJMOVE KOJE ĆE UČENICI USVOJITI za likovno područje Crtanje: odnos linija/crta. video. scenografija. Tabla /ploča/.2. pozitivnog i negativnog uticaja sredine. šablon /matrica za preslikavanje/. simetrija i asimetrija. Ako prihvatimo da se djeca likovno izražavaju jer imaju potrebu da iskažu svoj svijet. smjer. trodimenzionalna tekstura. tonsko i kolorističko slikanje. optičko miješanje boja. slikarska tekstura za likovno područje Grafika: višebojna grafika. reljef za likovno područje Vizuelnih komunikacija: grafički dizajn. puna plastika. scena. 5. ritam. kadar. prostorni crtež. komplementarni kontrast. strip KAKO OCJENJIVATI Ocjenjivanje u predmetu Likovna kultura je izuzetno složen segment rada nastavnika. Originalno umjetničko djelo Prirodni oblici Vještački oblici /proizvod ljudskog rada/ Dijapozitivi Fotografije Grafoskop TV Video rekorder /kasete/ 10. 1. kao i sklad emocionalnih i izražajnih sposobnosti transponovanih u likovne elemente. svoje strahove i oduševljenja. površina. film. estetskog. Iz tog razloga i dječiji crtež moguće je analizirati sa različitih aspekata. zaštitni znak. tlocrt za likovno područje Slikanje: intenzitet boje. 1 Likovna Forma /Likovni jezik/ i 2 Likovnih sadržaja Oblast Likovna Forma /Likovni jezik/ koji se odnosi na likovne elemente i principe komponovanja su . grafičar. kompozicija oblika i prostora. mrlja.

da doživljavaju i gledaju očima odraslih svijet oko sebe. odnos prema estetskom. . pravilno doživljavanje vizuelnih informacija. Nema loših dječijih radova. onda takva nastava Likovne kulture ne odgovara osnovnim principima savremene nastave.teoretskog karaktera i mogu se savladati i usvojiti. Dakle učenici koji nisu talentovani trebaju imati priliku u skladu sa svojim mogućnostima da usvajaju likovni jezik i njime se izražavati. aktivnost na časovima likovne kulture. Ako nastavnik traži od djece da tačno “prepisuju” percipirano. ciljevima i zadacima koji se pred nju postavljaju. Pravilan odnos nastavnika prema učeničkim radovima je od izuzetnog značaja za likovno kreativni rad djece. napor koji djete ulaže u realizaciju zadatka da bi postiglo rezultat. stepen zalaganja i želje da se realizuje postavljeni zadatak. odnos prema svjetskoj i našoj kulturnoj baštini. Prilikom ocjenjivanja manje nadarenih učenika treba pratiti i imati u vidu individualne mogućnosti. Vizuelno estetska kultura razvija kod učenika sposobnost uživanja i razumijevanja umjetnosti.

.

vježbe oblikovanja. vježbe sa raznim estetskim sadržajima Hodanje i trčanje Hodanje i trčanje naprijed i nazad. u dalj i u vis iz mjesta. vježbe u obliku postavljanja motoričkih zadataka. švedski sanduk. švedska klupa). kao i stvaranje higijenskih navika kod učenika. vježbe sa spravama (loptice. niska greda. puzanje i provlačenje Penjanje na različite predmete (švedska klupa. krugovi. Hodanje uz pjesmu i muziku. švedska klupa… OKVIRNI SADRŽAJI ZA NASTAVU TJELESNOG I ZDRAVSTVENOG ODGOJA ZA V RAZRED ZA DJECU S POTEŠKOĆAMA U RAZVOJU I UČENJU Osnovna znanja. o važnosti održavanja osobne higijene. iz hoda i zaleta Penjanje. načini samoregulacije i samokontrole Upoznati učenike o osnovama zdravog života. skokovi preko niskih prirodnih prepreka. hvatanje i gađanje Bacanje loptice i drugih predmeta u cilj. o promjenama u dječijem razvoju Općepripremni sadržaji Gimnastičke vježbe kao osnovni sadržaj pripremnog dijela svakog sata. razvijanje snage nogu i ravnoteže tijela Didaktički materijal i sredstva Upotrebljavati rekvizite kao što su: lopte. Tu ulaze vježbe postrojavanja i prestrojavanja. krugovi. o značaju tjelesnog odgoja. o štetnosti pušenja. Rješavanje zadataka u fazi leta. vježbe u parovima. alkohola i narkotika. metode očvršćivanja. TJELESNI I ZDRAVSTVENI ODGOJ Sadržaj Ciljevi Sticane znanja o očuvanju i unapređenju zdravlja. Poticati učenika na pravilno trčanje uz usmjeravanje pažnje učenika na pravilno disanje Razvijanje jačine odraza i sposobnosti izvođenja skoka sa obje noge Razvijanje tehnike skoka. palice. osnovne tehnike brzog trčanja i start iz različitih položaja. vježbe na spravama (niska greda. Poticati učenika na pravilno izvođenje vježbi.) i silaženje sa istih. Trčanje u prirodi sa savladavanjem prirodnih prepreka Skakanje Skokovi u daljinu i visinu sa zaletom. o razvijanju kontrole pokreta. palice.provlačenje i puzanje ispod Koristiti muziku i pjesmu Koristiti niske prepreke i odskočnu dasku .2. uz kosinu.8. skokovi pomoću odskočne daske i preskoci preko niskih prepreka Bacanje. brzo trčanje na 30-50 metara. pravilnom disanju. lopte i kratke vijače). vijače. vježbe pravilnog držanja tijela.

vježbe preciznosti Plivanje Plivanje u dubokoj vodi. modernu muziku kao i muziku za narodne plesove Koristiti potrebne rekvizite za izvođenje igara Koristiti loptu. palica.različitih predmeta (grede. vijače. razvoj socijalizacije djeteta. medicinka). Koristiti bazen sa vodom i rekvizite koji pospješuju sigurnost djeteta u vodi Koristiti skije i štapove kao i ostalu skijašku opremu . jačanje tijela u cjelini Koristiti loptice i druge pogodne predmete Koristiti predmete kao što su švedska klupa. vježbe napetosti i opuštanja. povezivanje više kolutova nazad. razapete vijače. medicinke Koristiti muziku i pjesme iz programa nastave Muzičke kulture. čunjeva i drugih rekvizita. klim i ljuljanje u visu. švedske klupe). švedski sanduk. vijače… Koristiti lopte. naskoci i saskoci u upor.uvježbavanje elemenata tehnike rukometa. plesna struktura i plesni koraci Igre Elementarne. između dvije i četiri vatre. borba u parovima za predmete (lopta. jačanje i pravilan razvoj tijela u cjelini. vježbe brzine i frekvencije pokreta. iz upora prednjeg spust naprijed Plesne strukture Vježbe ritmičkog kretanja uz upotrebu lopte. vučenje i nadvlačenje Kotrljanje i kolutanje Kolut naprijed i nazad. košarke i nogometa Posebni sadržaji Vježbe ravnoteže. Višenje i upiranje Njihanje. padanje i ustajanje iz pada Razvoj snage i spretnosti ruku Razvoj snage i spretnosti tijela. grede. vijače. provlačenja. kretanje sa i bez štapova. realizacija zadanog ritma. pravolno disanje. zavjes za oba potkoljena. plutanja klizanja po površini vode. pojedinačno i grupno potiskivanje. razvijanje brzine i koordinacije pokreta kao i preciznosti Razvijanje pozitivnog stava prema vodi. sticanje osnovnih znanja o sportovima. Razvoj pozitivnog stava prema snijegu i sportu. razvoj takmičarskog duha Razvijanje sposobnosti održavanja ravnoteže. hodanja i trčanja Vučenje. potiskivanje i nadvlačenje Vučenje premeta po tlu. igre u void Skijanje Nošenje i stavljanje skija.ronjenje. razvoj koordinacije ekstremiteta Jačanje tijela u cjelini Razvoj snage tijela i koordinacije pokreta kao i razvoj spsosobnosti održavanja ravnoteže Jačanje tijela u cjelini Razvoj osjećaja za ritam i estetskih vrijednosti Razvoj pozitivnog stava prema sportu. vijača. štafetne i timske igre. štap …. kombiniranje penjanja. kolut naprijed sa zaletom. vježbe koordinacije. puzanja. penjanje i spuštanje niz blagu padinu. palice. jačanje zdravlja djeteta.

Generalna sklonost za ovakvo "eksperimentisanje" obitava u prostoru socijalizacijskog kapaciteta mlade osobe. drogom. Odgojna ambicija vjeronauke u ovom razredu biva potcrtana i utemeljena na egzaktno izdvojenim pokazateljima razvojnih teškoća i stranputica ove (desetogodišnjaci) životne dobi. Ključna hipoteza u pristupu problemu odnosi se na postojanje odgojno uvjetovanog socijalizacijskog deficita.ISLAMSKA VJERONAUKA NASTAVNI PLAN I PROGRAM ZA V RAZRED DEVETOGODIŠNJE OSNOVNE ŠKOLE (1 nastavni sat) UVOD Program islamske vjeronauke za peti razred devetogodišnje osnovne škole predstavlja konstrukciju jedne etape primjerene uzrastu djece u tom razredu. Droga dobiva psihološku vrijednost baš u fazi 'eksperimentisanja'. bez svjesnih asocijacija s drogom i bez artikuliranja interesa za nju (slično je i s cigaretom. a koja je konceptualno dio još u prvom razredu započetog procesa kreiranja okvirnog kurikuluma za osnovnu školu u kojem se postupno. peti i šesti razred. Istraživanja su. razvija odgojno-obrazovna vjeronačna intencija. Naime. stamenije i djelotvornije situirati mladu osobu u burni pubertetski period. kojoj je bazična odgojna intencija što čvršće. koje će podržati mladog čovjeka u umijeću građenja odnosa. podnošenju i rješavanju interpersonalnih konfilata i izlaženju na kraj na konstruktivan način sa svojim osjećanjima. alkoholom). . pokazala da sklonost drogi egzistira u formi latentnog poriva. čine jednu programsku cjelinu. Ključ pristupa problemu je u postojanju odgojne kreacije koja će dovesti do toga da mladi čovjek razvije zahtjevnije. istraživački rezultati ukazuju na sniženu dobnu granicu "eksperimentisanja" sa alkoholom. upravo. zajedno. konstruktivne obrasce svog i funkcioniranja u cjelini. primjereno uzrasnoj potrebi. Četvrti. cigaretom. U petom razredu se dio ove odgojne ambicije nastoji ostvariti uvrštavanjem programa razvijanja temeljnih životnih vještina. Nedostatak ovih životnih vještina je u osnovi pojave i emocionalnih i ponašajnih teškoća kod djece i mladih. kad se instrumentalno povezuje s unutrašnjim potrebema.

S. Nastavnik ih kontinuirano prati i na kraju školske godine zajedno evaluira. Bookline. 39-40. 2. pojedine vještine. U tu svrhu nastavnik vodi dnevnik bilješki za svakog učenika ponaosob. Parametri deskriptivne evaluacije – Nastavnik će evaluirati ne samo produkt (individualni plan za školsku godinu) nego i proces: kreativnost. Potaknuti učenike da oni kažu šta žele u novoj godini. prati poteškoće i ostvarenje vještina. nastavnik će na početku dati instrukcije i iskazati svoja očekivanja šta treba da sadrži individualni plan i stavit će se na raspolaganje u cijelom procesu u ulozi koordinatora. – Vrednovanje grupnih i individualnih prezentacija. zajedno sa učenicima.). Nastavnik kroz priču Allah nam je dao određene dužnosti (priča je uzeta iz „Majko pričaj mi o Allahu“. želja za napredovanjem i novim saznanjima. Pratit će. partnerske i timske radove. U tom cilju. i trud će se njegov sigurno iskazati!» (En-Nedžm. – Rukovodeći se ajetom: »Čovjekovo je samo ono što sam uradi. i da se realizira tokom cijele školske godine. da li se to ostvarilo i zašto nije. – Pratit će i sljedeće elemente: aktivno učešće učenika. dosljednost u provođenju plana. SJETIMO SE NA POČETKU – Allah nam je dao određene dužnosti Didaktičke naznake: – Ova cjelina ima za cilj da podsjeti učenike na njihove obaveze i radne navike na početku školske godine. a insistirat će i na njihovom međusobnom konsultiranju. pogiješio sam Treba reći hvala Pismo mom prijatelju Suosjećam sa drugima i spreman sam da sarađujem Didaktičke naznake: – Ova tematska cjelina planirana je da se razbije na svoje dijelove. usmjeriti djecu da urade individualne planove rada u novoj školskoj godini. trud i zalaganje. broj konsultiranih izvora. realizaciju plana i za tu svrhu uraditi listu za individualnu samoevaluaciju za učenike i zajedničku listu za evaluaciju realizacije plana.PROGRAMSKA STRUKTURA PREDMETNIH SADRŽAJA 1. prikazivanje neizvjesnog kao lagahan svakodnevni rad. 2005. kolega učenika. Na početku će kroz razgovor i različite tehnike uvođenja u rad najaviti nastavnu jedinicu. razvojno nastojanje učenika. pitanjima ih usmjeriti da zaključe šta je Omer želio.) treba da potakne učenike da savjesno i odgovorno pristupe radu u novoj školskoj godini. YILDIRIM. – Doprinos nastavi kvalitetnim individualnim stavovima i mišljenjima. Nakon metodičkog interpretiranja priče. kako bi to mogli ostvariti i zašto baš tako. razvijanje osjećaja odgovornosti prema vlastitim obavezama. SOCIJALNE VJEŠTINE – – – – Žao mi je. Za svaku vještinu treba izraditi program njenog dosezanja .

i tačno utvrditi faze realizacije programa. Inicijalno mogu poslužiti nastavne jedinice planirane u okviru ove tematske cjeline. – Socijalne vještine mogu se učiti samo u grupi, gdje su odnosi najvažniji dio cjelokupnog procesa (Kobolt, 1997). – Na početku rada na nekoj vještini nastavnik kreira relaksiranu atmosferu, koristeći razgovor, igru s djecom, različite projektivne tehnike uvođenja u rad. Nakon toga najavljuje kompetenciju o kojoj će se tog dana govoriti, čini to ukratko, kombiniranjem svoje informacije i razgovora s učenicima, potom "pokazuje" djeci vještinu: prigodnim filmom, videoinsertom, pričom, problemskom fotografijom, nizom fotografija, adekvatnom narodnom ili umjetničkom pričom... Nakon toga se učenicima metodički interpretira viđeni edukativni materijal. Učenici se potiču pitanjima: šta su oni osjetili, šta su osjećali akteri priče ili filma, kako su akteri postupili, je li se moglo drukčije postupiti, da li učenici mogu zamisliti situaciju iz svakodnevnice gdje je ova vještina primjenjiva i demonstrirati je u razredu. Potom se može primijeniti tehnika igranja uloga: nastavnik instruira grupu učenika u simulaciji određene situacije u kojoj će socijalna vještina biti primijenjena. Učenici dobivaju domaću zadaću da zabilježe u svojoj svakodnevnici u kojoj je određena vještina profunkcionirala ili situaciju kad su u tome uspjeli, i da o tome zajedno razgovaraju na satu vjeronauke. – Razviti svijest kod učenika o značaju uočavanja vlastitih grešaka i razbijanje svijesti o sebi kao nepogrešivoj osobi. Razviti misao da je ljudski griješiti, ali da grešku treba priznati i tražiti oprost od onog kome je nenesena nepravda, srcem i riječima. – Na tragu kur'anskog ajeta u suri Ibrahim: „Lijepa riječ kao lijepo drvo, korijen mu je duboko u zemlji, a grane se u nebo uzdižu“, inicirati razvijanje svijesti da jedna lijepa riječ može razviti niz lijepih osjećanja, npr. ljubav, povjerenje, sreću, ohrabrenje, uljudnost i sl. Pokušati izraditi mapu Lijepa riječ. – Nastavnik kreira situaciju sa izmišljenim pismom prijatelju u kome se iznosi problem. Učenike podstiče da uoče taj problem, da se izjasne da li opravdavaju ili ne postupke navedene u pismu i kako bi savjetovali o datom problemu. Radom u grupi učenici pišu o problemu i opisuju trenutnu situaciju, a svi članovi grupe kružnim tokom upisuju svoj prijedlog rješavanja problema. Sličnim aktivnim radom u grupi i paru uraditi i ostale nastavne jedinice, važno je da se iskazivanje emocija, empatija, saradnja pokažu kroz igrokaz na času. Parametri deskriptivne evaluacije – Evalucijski slojevi: učešće učenika, iskrenost, pounutrašnjeni efekti odgojnog rada na socijalnoj kompetenciji (naprimjer, želja za primjenom vještine, razvojno nastojanje mlade osobe...). – Gradacijski kontinuum usvojenih vještina: Izvinjavanje (prepoznaje kad se treba izviniti, kaže oprosti, svojim ponašanjem pokazuje kad mu je/joj, žao); Zahvaljivanje (prepoznaje da se treba zahvaliti, kaže hvala, svojim ponašanjem pokazuje zahvalnost); Rješavanje problema (prepoznaje i prihvata problem, vjeruje da je problem rješiv, spreman je da riješi problem sam ili s drugima, ne odustaje dok problem ne riješi, prepoznaje da je problem riješen); Prepoznavanje i iskazivanje emocija (prepoznaje vlastite osjećaje, izražava osjećaje ne ugrožavajući druge, govori o tome kako se osjeća, neverbalnim znakovima pokazuje kako se osjeća, spreman je podijeliti svoje osjećaje s

drugima); Empatija (pokazuje da prepoznaje osjećaje drugih, pokazuje da razumije osjećaje drugih, uživljava se u osjećaje drugih i prikladno reagira, tolerantan je prema osjećajima drugih); Saradnja (poštuje dogovorena pravila, prisutan je dok aktivnost traje, aktivno sudjeluje u radu grupe, obavlja svoj dio zajedničkog zadatka, cijeni rad drugih).

3. BOŽIJI POSLANICI – – – – Allahov prijatelj Sačuvajmo čistoću duše i tijela Poslušnost Bogu i roditeljima Plemeniti sin plemenitog poslanika

Didaktičke naznake: – Vještim rukovođenjem nastavnika napraviti mapu prijateljstva, iskrenog, pravog i lažnog. Primjereno kazivanje o Ibrahimu, a.s., smjestiti u mapu prijateljstva. Potaknuti učenike da uoče na mapi prijateljstva svoj nivo prijateljstva prema Allahu i drugima. – Primjenom različitih tehnika grupnog rada i rada u paru definirati čistoću duše i čistoću tijela. Primjerenim kazivanjem o Lutu, a.s., potaknuti učenike da prošire saznanje o čistoći duše i tijela. Mogu se primijeniti grozdovi, čitanje s pauzama, kolo uokolo i sl. Povezati prisutnost nemorala u vrijeme Luta, a.s., i u naše vrijeme, primjereno uzrastu. Nastavnik će u ovoj fazi eksperimentiranja preventivno djelovati kako različiti oblici nemorala, promovirani putem medija, ne bi postali unutrašnja potreba djeteta. – Nastavnik će pažljivo oblikovati ponašanje učenika po ponašanju uzora, kako bi stekli različite oblike socijalnog ponašanja, ličnih osobina i vrijednosti, kao što su poslušnost, poštivanje, predanost, plemenitost, požrtvovanost. Sve ovo učenici mogu stjecati po uzoru na sinove Ibrahimove, Ismaila i Ishaka, a.s. – Kroz živote spomenutih poslanika upoznati ih sa gradnjom Kabe. Sa ovom jedinicom se može povezati Isra i Miradž, povezanost ranijih poslanika i Muhameda, a.s., vrijednost i značaj Kabe. – Tematska cjelina se ne mora realizirati u kontinuitetu, ali je važno da nastavnik aktivira što više različitih aktivnosti učenja, jezičke, tjelesne, slušne, emocionalne, vizuelne, voljne, spoznajne, interpersonalne, radi dugotrajnog cjeloživotnog učenja. Ove aktivnosti treba da osposobe ličnosti na toleranciju i međukulturalno komuniciranje. – Nastavnik može učenicima predložiti da se kreativno izraze (literarno, likovno) na dijelove sadržaja u kojima smatraju da njihov talenat može doći do izražaja. Parametri deskriptivne evaluacije – Usvojenost znanja o Božijim poslanicima; osobenostima Kabe. – Napredovanje u jezičkom (usmenom i pismenom) i likovnom izražavanju. – Učešće u realizaciji projektnih zadataka. – Doprinos nastavi kvalitetnim individualnim stavovima i mišljenjima. – Vrednovanje grupnih i individualnih prezentacija. – Vrednovanje literarnih i likovnih radova na izabrane teme.

4. IZ ŽIVOTA POSLJEDNJEG BOŽIJEG POSLANIKA Najveći oslonac i podrška; Poziv je upućen – Ilahija: Dođi najdraži – Kršćani su ohrabrili i podržali muslimane – Bliže se dani radosti
– Didaktičke naznake: – Događajima iz života Muhameda, a.s., pristupiti s ciljem uzimanja pouka i njihovim povezivanjem sa životom u vremenu u kojem živimo. Kroz primjer hzr. Hatidže potaknuti ih da prepoznaju svoj oslonac i podršku, ali i da sami pokušaju to biti nekoj dragoj osobi. Javni poziv u vjeru treba da razvije svijest o tome da svaka ideja ima svoje vrijeme i da često treba biti strpljiv, istrajan i uporan u ostvarivanju svojih ideja, čak i onda kada nam se čini potpuno nemogućom. – Ilahijom probuditi najljepša osjaćenja prema Poslaniku, a.s., njegovoj misiji i životu – Prihvatanje muslimana i Abesiniji povezati sa suživotom, tolernacijom i međukulturalnim dijalogom. – Kroz godinu tuge pomoći učenicima u skorašnjim gubicima, razvijati poglede na smrt kao dio samog života i njenu neizbježnost i optimističan pogled na budućnost. Razgovorom uočiti različite oblike ispoljavanja tuge i poštivanje osjećanja drugih. – Rukovodeći se narodnom da poslije kiše dođe sunce, povezati događaj oko Miradža sa nagovještajem radosti i ostvarenja poslaničke misije. Razvijanje svijesti da čovjek bitno utječe na svoju sreću i da je ne treba tražiti spolja. – Nastavnik može učenicima predložiti da se kreativno izraze (literarno, likovno) na dijelove sadržaja u kojima smatraju da njihov talenat može doći do izražaja. Parametri deskriptivne evaluacije – Nivo uključenosti i aktivnosti u individualne i grupne zadatke. – Usvojenost novog znanja o Poslaniku, a.s., i događajima iz njegovog života, Miradžu. – Kvalitet melodijske interpretacije ilahije Dođi najdraži. – Vrednovanje grupnih i individualnih prezentacija. – Vrednovanje literarnih i likovnih radova na izabrane teme.

5. OBJAVE SU MILOST LJUDIMA – – – – Od ropstva do moći Počinje nova era Sura Kafirun Milost je upotpunjena

s. – U okviru nastavne jedinice Vjera nas uči da druge poštujemo predstaviti osnovne elemente o tri velike religijske zajednice u Bosni i Hercegovini. roditeljima. Istaći univerzalne pouke svetih knjiga i vjeru u jednog Boga.Didaktičke naznake: – Kroz kazivanje o Tevrati i Zeburu. – Razvijanje svijesti da je prirodno da se međusobno pomažemo kao što nas Allah pomaže svakodnevno bez prigovaranja. toleranciji. u porodici. ljubavi. bratu i sestri. zajednicu i sl. MOJ VJERSKI ODGOJ – – – – Allah voli da se volimo i pomažemo Mekteb – izvor sreće Allahu trebamo uvijek zahvaljivati Biramo vrijednosti Didaktičke naznake: – Na osnovu priče Allah nas voli i štiti iz knjige „Majko pričaj mi o Allahu“. ali da imaju tolerantan stav prema drugim vjerovanjima i uvjerenjima. Afirmacijom i samopotvrđivanjem učenika razvijati njihove socijalne odnose. učenike upoznati sa histrijom Izraelićana. – Predstavljanje Kur’ana kao knjige koja je upotpunila vjeru i milost Božiju prema ljudima. kvalitet odgoja. siromaštvo i sl. kreirati ciljano vođeni razgovor koji će za cilj imati afirmaciju ljubavi kao univerzalne vrijednosti i bitne pretpostavke povoljne emocionalne klime u životu uopće. Učenjem sure Kafirun usmjeravati učenike da žive islam. zatim učenika koji se teže socijalno prilagođavaju i iznalazi načine da im se pruži adekvatna pomoć. demokratsku klimu i osjećanje da svako u nečemu uspijeva. Nastavlja sa vježbanjem . bolest. prijateljima i sl.. upoznati učenike sa kršćanstvom i njegovim dodirnim tačkama sa islamom. a. – Usvojenost znanja o osobenostima religijskih zajednica u Bosni i Hercegovini. knjigu koja govori o suživotu. raznolikostima i uvažavanju. 6. – Nastavnik razvija bolje razumijevanje i prihvatanje učenika sa izraženim životnim teškoćama kao što je nedostatak roditelja. – Imati na umu već date napomene o načinima rada sa djecom ovog uzrasta i razvijanje čiste duše koja će uočavati svijetle strane i voljeti ljude onakve kakvi su. Parametri deskriptivne evaluacije – Usvojenost znanja o Božijim objavama. ali da imaju tolerantan stav prema vjerovanjima i uvjerenjima. ljudima. mektebu i sl. – Nivo uključenosti i aktivnosti u individualne i grupne zadatke. Upućivanje učenika da uoče više aspekata ljubavi. Podstiče djecu na uspostavljanje boljeg razumijevanja sa roditeljima i da slobodno iskazuju svoja osjećanja.. školi. – Putem kazivanja o Indžilu i Isau. prema Bogu. Podsticaj učenicima da otkriju svoje jake strane i njima da pomažu porodicu. Učenjem sure Kafirun usmjeravati učenike da žive islam. – Usvojenost sure Kafirun.

sposobnosti prepoznavanja osjećanja kod drugih i razumijevanja uzroka koji su ih uvjetovali. – U spontanom razgovoru s učenicima ustanoviti gdje se stiče vjerski odgoj (uraditi spisak svih mišljenja učenika i posebno istaknuti: u porodici, sa drugovima, u školi i u mektebu. U okviru nastavne jedinice Mekteb – izvor sreće nastavnik će kroz razgovor ustanoviti u kojoj mjeri i broju učenici idu u mekteb, provjerit će da li su stavili u svoj ovogodišnji plan i posjetu mektebu. Nastavnik će afirmirati pohađanje mekteba metodom “za one koji žele i mogu više”, konstatirati da će djeca o vjeri još više saznati u mektebu, a onaj ko više zna o Allahovoj vjeri Allahu je i bliži i draži. Nastavnik može inicirati i pismeno izražavanje na temu Moj najljepši dan u mektebu. – Pored čitanja i analize priče Kur’an govori o Allahu iz knjige „Majko pričaj mi o Allahu“, pripremiti djecu igrom i razgovorom na vjerovanje u ono što ne vidimo. Povezati sa Bogom i razgovarati o načinima Njegog spoznavanja. Samo aktivnim sudjelovanjem djece u ovom radu, mogu se podstaći na pravilno razmišljanje o Bogu, pokušati argumentirano potisnuti njihova različita praznovjerja, pojasniti im njihove nedoumice i sl. Obavezno dozvoliti djeci da iznesu svoja mišljenja i stavove bez osuđivanja i ismijavanja. Upoznati ih sa Ajetu-l-Kursijjom i pojasniti im vrijednost ovih ajeta. Učenike potaknuti ali im ostaviti u slobodan izbor njihovo memoriranje. – Čitanjem i analizom priče Allahu trebamo uvijek zahvaljivati potaknuti učenike da često izgovaraju riječi koje su nama lahke na jeziku, a teške kod Allaha, subhanallah, el-hamdulillah i Allahu ekber. Obraditi zikir poslije namaza. Ovim nastavnim jedinicama pokušati kod učenika potisnuti razne poštapalice koje često imaju i negativna značenja i zamijeniti ih navedenim riječima. Cilj ovog dijela je razvijanje svijesti o potrebi stalnog spominjanja i sjećanja na Allaha, dž.š. – Nastavnik će bolje upoznati učenike kroz upoznavanje njihovog preferiranja određenih vrijednosti. Nastavnik će na jedan list navesti veći broj vrijednosti (oko 20). Zadatak učenika može biti da individualno odaberu pet vrijednosti, zatim od tih pet izaberu tri, a od te tri izaberu samo jednu. Nastavnik će aranžirati ugodnu atmosferu za individualno prezentiranje rezultata rada. Učenici će govoriti zašto su izabrali određene vrijednosti, zašto su se određenih odricali kad su morali, zašto su izabrali onu koja je ostala posljednja i kako su se osjećali kad su napuštali određene vrijednosti. Parametri deskriptivne evaluacije – Nastojanje učenika da se aktivno uključe u planiranje, pripremanje i realiziranje nastave vjeronauke. – Senzibiliziranost učenika za prepoznavanje situcija u kojima su pokazali vjerničko funkcioniranje i svijest o Allahovoj ljubavi prema stvorenjima, o Njegovoj svemoći, o Njemu kao Stvoritelju svega. – Usvojenost salavata, Ajetul-Kursijje, tespiha (zikra poslije namaza). – Senzibilitet za graduiranje vrijednosti. – Razvijenost navike zahvaljivanja Allahu, dž.š. – Nivo uključenosti u individualne, partnerske i grupne zadatke i aktivnosti.

7. NAMAZ I PLANIRANJE VREMENA – Allah je stvorio dan i svjetlo

– U smiraj dana zahvaljujem Allahu – Uljepšajmo se za namaz
Didaktičke naznake: – Kroz razgovor i igru kreirati relaksiranu atmosferu. Nastavnik lagahno uvodi u nastavnu jedinicu ponavljajući sabah-namaz, koji povezuje sa pričom. Povezati namaz sa ajetom «Allah je izvor svjetlosti nebesa i Zemlje!» (Nur, 35.) Nastavnik će kroz razgovor s učenicima pobrojati blagodati koje postaju vidljive svitanjem dana u našem okruženju. Informirat će učenike da dužina dana na različitim dijelovima na Zemlji nije ista. Na primjeru pojave dana nakon noći nastavnik će konstatirati da će doći vrijeme kada će biti poznato sve što skrivamo, kao što odlazak snijega otkrije sve što nije u vrijeme njegovog prisustva bilo vidljivo. Inicirati pismeno izražavanje na temu: Šta želim popraviti kod sebe "dok nije svanulo"? – Povezati naučeno o smjeni dana i noći i sabahu, te obraditi klanjanje akšam-namaza. Nastavnik će različitim tehnikama potaknuti učenike da uoče važnost i vrijednost ovog namaza. – Nastavnik će svojim rukovođenjem da poveže basnu sa naučenim o džematu, istaći vezu ezana – spasa – džemata. Podstaknuti učenike da uoče zajedništvo, jačinu, slogu i jedinstvo džemata. Spominjanjem prvog mujezina u islamu naglasit će važnost i vrijednost mujezina, istaći osobine prvog mujezina i povezati ih sa životom. Pokazati film o prvom mujezinu i primijeniti tehniku igranja uloge mujezina. – Ponovimo uvjete i sastavne dijelove namaza iz ugla uljepšavanja svog izgleda i ukrašavanja svog govora tijelom i riječima. Nastavnik analizira pozicije tijela u namazu i upoređuje ih sa pozicijama stvorenja koja se sličnom pozicijom zahvaljuju Gospodaru. Nastavnik potcrtava potrebu pravilnog i dosljednog izvođenja svih pokreta i pozicija tijela. – Adekvatnim razgovorom nastavnik će istaći da je najljepše sjećanje na Allaha i Poslanika. Korištenjem različitih tehnika poučiće učenike kako da čine ovo sjećanje. Primjereno je da se uz ovu nastavnu jedinicu ponovi salavat i da ga memoriraju oni koji nisu u prošlom razredu. Učenike obavezno upoznati sa njegovom vrijednošću i prijevodom. Ova tematska cjelina se može realizirati tokom cijele godine i nije obavezna da bude u kontinuitetu. – Učenjem sure Kafirun usmjeravati učenike da žive islam, ali da imaju tolerantan stav prema drugim vjerovanjima i uvjerenjima. Parametri deskriptivne evaluacije – Razvijenost svijesti o različitosti prirodnih procesa kao mudrosti u Allahovom stvaranju. – Kreativno usmeno izražavanje, glumačke sposobnosti kroz igranje uloga u dramatizaciji basne. – Jezički ispravno i pravilno artikulirano izražavanje. – Pravilnost i melodičnost u učenju ezana. – Usvojenost načina i sadržaja u klanjanju akšam-namaza. – Usvojenost salavata i njegovog prijevoda. – Nivo uključenosti u individualne, partnerske i grupne zadatke i aktivnosti.

8. U SUSRET RADOSTIMA RAMAZANA – Perom, ilahijom i kasidom o ramazanu
Didaktičke naznake: – Nastavnik će iskoristiti činjenicu da učenici vole pjesme i pjevanje da se i u školi osjeti njihova radost kroz učenje ilahije i kaside u horu. Pored uvježbavanja melodijske interpretacije ilahije, nastavnik će ovaj nastavni sat iskoristiti za razgovor o sadržaju ilahije i učeničkim iskustvima koja su vezana za sadržaj ilahije. Nastavnik može inicirati da učenici nacrtaju svoj doživljaj ilahije ili sadržaje koji se u ilahiji spominju. – Nastavnik će u okviru ove nastavne jedinice inicirati pismeno izražavanje. Učenici će pisati o ramazanu i napisati ono što žele da poruče ovim povodom. Ukoliko nastavnik vidi da nekim učenicima teže ide pisanje pisma, predložit će im da napišu pjesmu ili priču o ramazanu. Ovu nastavnu jedinicu bi bilo dobro planirati kao blok-sat, jer bi svi učenici napisano trebali i prezentirati i tako bolje i neposrednije iskazati svoja osjećanja. – Nastavnik će odabrati i prikladan način da obilježi bajrame sa učenicima i roditeljima u školskom okruženju, a dozvolit će i da se prenese porodična atmosfera obilježavanja Bajrama. Parametri deskriptivne evaluacije – Jezički ispravno i pravilno artikulirano izražavanje. – Doprinos nastavi kvalitetnim individualnim stavovima i mišljenjima. – Uključenost u planiranje i izvođenje bajramskih svečanosti. – Učešće u realizaciji projektnih zadataka. – Vrednovanje grupnih i individualnih prezentacija. – Vrednovanje literarnih i likovnih radova na zadane teme.

9. RAZLIČITOSTI U MOM KOMŠILUKU – Kršćanski i židovski blagdani
Didaktičke naznake: – Primjenjujući različite metodske postupke (istraživanje, izlaganje, razgovor, proučavanje geografskih karata, čitanje i interpretacija tekstova, izradu plakata) obraditi osnovne katoličke, pravoslavne i židovske blagdane. – U funkciji boljeg razumijevanja osobenosti kršćanstva i židovstva upriličiti gledanje izabranih dostupnih filmova uz kraće informativno komentarisanje. – U okviru tematske cjeline o kršćanstvu i židovstvu cilj je: usvojiti stav poštovanja prema svim religijama izgrađivati stav poštovanja duhovnih vrijednosti različitih kultura i civilizacija; razvijati sposobnosti uvažavanja tuđih stajališta i mišljenja; razviti sposobnost uočavanja elemenata/ponašanja koji ukazuju na osobe koje drukčije vjeruju; uočiti važnost poznavanja i poštivanja drugih kultura; razvijati poštovanje prema drugim narodima i religijskim zajednicama u bliskom okruženju.

Islamska pedagoška akademija VII stepen – profesor islamske vjeronauke. Dž. Latić. Yildirim. – Doprinos nastavi kvalitetnim individualnim stavovima i mišljenjima. Islamski pedagoški fakultet. Sarajevo. S.Parametri deskriptivne evaluacije – Usvojenost osnovnih informacija o kršćanskim i židovskim blagdanima. Literatura: 1. – Učešće u realizaciji projektnih zadataka. – Vrednovanje grupnih i individualnih prezentacija. Stanojlović. Bosančica print i Bosanski kulturni centar 2. S. (2003): Razumijevanje mladih – unapređivanje socijalnih i emocionalnih kompetencija 3. (1999): Svjetske religije.(2005): Majko pričaj mi o Allahu. Bookline ________________________ Profil i stručna sprema nastavnika: završen: Fakultet islamskih nauka. Sarajevo.nastavnik islamske vjeronauke Uvjet za zapošljavanje: saglasnost nadležnog organa/službe Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini . VI stepen .

BISKUPSKA KONFERENCIJA BOSNE I HERCEGOVINE POVJERENSTVO BK BiH ZA VJERONAUK U ŠKOLI Kaptol 32. KULTURE I ŠPORTA U FEDERACIJI BiH S NASLOVOM . Sarajevo PLAN I PROGRAM KATOLIČKOGA VJERONAUKA ZA OSMOGODIŠNJE I DEVETOGODIŠNJE OSNOVNE ŠKOLE U BiH (NASTAVNE TEME PO GODIŠTIMA DONESENE U TABELAMA PREMA KURIKULARNOM MODELU 1+8 ILI 1+4+4) SEPARAT – 5. RAZRED OVAJ PLAN I PROGRAM DONOSI NASTAVNE TEME PRIKAZANE U TABELAMA. IZRAĐEN JE PREMA DOSADAŠNJEM PLANU I PROGRAMU ŠTO SU SLUŽBENO ODOBRILI I POTPISALI 2003. ZNANOSTI.: BISKUPSKA KONFERENCIJA BOSNE I HERCEGOVINE I ŽUPANIJSKA MINISTARSTVA PROSVJETE.

Preporuke za korelaciju . razgovor. Prve spoznaje i doživljaji o Bogu Stvoritelju. Izmjena učeničkih iskustava o shvaćanju i doživljaju svijeta. 2007. 5. Uvjeti života (sunce. 1920. igra asocijacija. zemlje i ljepoti stvorenoga. prirode i čovjeka da se uoči ono dobro. poznavati značenje pojma ekologije. Vrt ruža. usvojiti nekoliko pravila čuvanja okoliša. (4. ZEMLJA JE NAŠA I BOŽJA KUĆA 1. Potrebno predznanje 3. ali i ono što čovjeka čini nesretnim i ograničenim. doma i Domovine. Priroda i društvo: Priroda nas okružuje.PLAN I PROGRAM KATOLIČKOGA VJERONAUKA U OSNOVNOJ ŠKOLI (2003. usporedba prikupljenih informacija i poruka. zaštita prirode i živih stvorenja. razvijati i usvojiti osjećaj odgovornosti za zaštitu našega planeta zemlje. izrada tematskog plakata ili panoa. Dodatna ilustracija 7. razumjeti pojmove Stvoritelj i sustvaratelj. čovjek-sustvaratelj. ulje i tuš na papiru. Božja dobrota. pismeno i likovno izražavanje.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. Dokumentarnim filmom prikazati tajnama svemira i prirode Hrvatski jezik: Opisivanje krajolika. Likovna kultura: Paul Klee. svestrana analiza i interpretacija literarnih tekstova i likovnih priloga (skupni rad i rad u parovima). otkriti i shvatiti svemoć Boga Stvoritelja koji sve stvara mudro i dobro. Ključni pojmovi 2. (4. Zajedno stvarati i čuvati svijet Božja mudrost.. Prijedlozi za metodičku obradu 6. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. poznavati biblijsko izvješću o stvaranju svijeta.) SARAJEVO. o stvaranju neba. Shvatiti i doživjeti da Bog čovjeku povjerava da bude gospodar i čuvar prirode. ekologija. pripovijedanje. Uočiti čudesnost i ljepotu našega planeta zemlje i cijeloga svemira. 4. voda. znati prepričati biblijski izvještaj Stvaranja. zrak). rad s fotografijama s prizorima iz čudesnog svijeta prirode i svemira te ljudskog udjela u otkrivanju i daljnjoj izgradnji.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE I. Obrazovna postignuća KATOLIČKI VJERONAUK 5.

„vidljiv i nevidljiv“. vjerujem. gledanje kratkog obrazovnog programa o temi skladnosti prirode i prirodnih zakona. Potrebno predznanje 3. slobodnom odlučivanju što će činiti. razumjeti i opisati pojmove „vjerujem“. savršen. 1. ekologija. kao i učenje kroz igru: nadopunjavaljke. mudar. osobito čovjeka koji je Božja slika. ZEMLJA JE NAŠA I BOŽJA KUĆA 2. redu i skladu cijele prirode prepozna Božje tragove. Razvijati sposobnost da u prirodnim zakonima. Isto kao i kod oštećenja sluha. čovjek sustvaratelj s Bogom. 5. 4. 3. izraziti osjećaj molitvene i životne zahvalnosti Bogu. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. izlaganje i tumačenje nepoznatih pojmova. povjeriti. Obrazovna postignuća 4. „vjerujem u Boga Oca svemogućega. razumjeti da je čovjek posebno stvorenje u odnosu na sva druga stvorenja po svome razmišljanju. 2. omogućiti izbor najprimjerenijeg modela. crteža ili fotografije s uživljavanjem u pojedine događaje i likove. zahvalnost Bogu. analiza i interpretacija odabranih tekstova. nevidljiv. Ključni pojmovi 2. Promatranje i interpretacija slike. svemoguć. Prijedlozi za metodičku obradu . „svemoguć“. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. individualizirani listići… KATOLIČKI VJERONAUK 5. Prve slike i spoznaje o divnom Božjem svijetu i čudesnosti prirode. Sklad prirode i svijeta – susret s dobrim Bogom Bog je nevidljiv i svemoguć. Božja objava i tragovi u prirodi. darovati. naučiti i navesti neka Božja svojstva (nevidljiv. Promatranje zemlje kao dijela svemira i čovjekovo mjesto i uloga u čuvanju zemlje i njezinih ljepota. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama Božja mudrost. Uočiti i otkriti u prirodnim ljepotama red i sklad te povezanost svega u prirodi.8. Ponuditi više modela stvaralačkog izražavanja. steći sposobnost divljenja Bogu i skladu svega što je Bog stvorio. (4. dobar). Kod apstraktnih pojmova koristiti pojednostavljene sadržaje i perceptivna potkrepljenja. osmomjerke. dobri Otac. križaljke. osjećajima. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. Koristiti razne vrste potkrjepljenja.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE I. raznolikost i ljepoti Božjih stvorenja (biljnoga i životinjskoga svijeta). slijepim učenicima kao poticaj koristiti taktilni materijal ili životno iskustvo. Slabovidnim učenicima omogućiti da vide sliku izbliza i duže je promotre. raščlamba i tumačenje pojmova kao vidljiv. sudioništvo u raznim projektima „ekologije“. stvoritelja neba i zemlje“. vođeni Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. prikupljanje podataka i igra naslova. uvidjeti da čovjek Boga ne može vidjeti svojim ljudskim očima. red u prirodi.

Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. osobito čovjek. poznavanje izvješća o stvaranju privih ljudi. kvadar. Proporcionalnost i kompozicija oblika. pokazati kako se može 8. „vjerujem u Boga. trokut. oblika i veličina. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji . KATOLIČKI VJERONAUK 5. Preporuke za korelaciju Hrvatski jezik: Vidni i slušni doživljaj u pjesmi. izrada plakata. plakate. Životna zajednica šuma. 2. Upoznati čovjeka kao posebno i čudesno biće. opisati po čemu je čovjek sličan Bogu (misli. dominacija i jedinstvo boja. 1. kocka. Oca svemogućega“. ZEMLJA JE NAŠA I BOŽJA KUĆA 3. razvijati osjećaj i spremnost zahvalnosti Bogu. Životno vrednovati i prihvatiti spoznaju da su čovjek i sav stvoreni svijet dar Božji. rotacija. Potrebno predznanje 3. vjerovati. Živjeti u skladu s prirodom. Matematika: kut. Priče i pripovijesti o postanku svijeta drugih religija i svjetonazora. Simetrije: zrcaljenje. neke biblijske crtice o čovjekovu prijateljstvu s Bogom. Obrazovna postignuća 4. Kontrast. (4. Tekstove obogatiti slikama i jednostavnim rečenicama. Božja objava i tragovi u prirodi. Koristiti razne vizualne materijale: memori. omogućiti izbor najprimjerenijeg modela. odlučuje. harmonija (sklad) boja. ljubi. čovjek slika Božja. Ponuditi više modela stvaralačkog izražavanja. zahvala Bogu. kvadrat.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE I. pravokutnik. upoznati i zapamtiti molitvu Hrvata katolika kojom ispovijedaju vjeru u Boga. Priroda i društvo: Život životinja. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. govori. Prve slike i spoznaje o stvaranju čovjeka. Slabovidnim učenicima omogućiti da vide sliku izbliza i duže je promotre. gajiti osjećaj poštovanja prema čovjeku kao slici Božjoj. stvara). 5. Čovjek u Božjem zrcalu i njegova zahvala Bogu čovjek – čudesno biće. izrada umne mape.razgovor. shvatiti da sve oko nas govori. translacija. Život uz more i u moru. 3. Naglasiti bitno. 4. vjera u Boga. Potpitanjima provjeravati usvojenost nastavnog sadržaja. slijepim učenicima kao poticaj koristiti taktilni materijal ili životno iskustvo. 6. da Bog postoji. Likovna kultura: Nijanse boja. Dodatna ilustracija 7. Ključni pojmovi 2. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. fotogovor. Bog je dobar. Bog je nevidljiv i svemoguć. naučiti Apostolsko vjerovanje kojim kršćani ispovijedaju glavne istine svoje vjere.

Ograničena korelacija s engleskim jezikom.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE II. ispovijest vjere. davanje Deset zapovijedi na Sinaju (teme obrađene u 3. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama molitvom i pjesmom. (4. Ključni pojmovi 2. slijepim učenicima kao poticaj koristiti taktilni materijal ili životno iskustvo. disanje i probavu. 4. Kao i kod oštećenja sluha. primjera i sl. O Bogu govorimo u simbolima i znakovima. Božji zakon. izlazak iz Egipta. 2. a ne memoriranje Apostolskog vjerovanja i molitve Hrvata katolika. Igra asocijacija i izmjena iskustava i razgovor među učenicima. Krvotok i izlučivanje. otkriti i shvatiti Božje zapovijedi kao Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. 1888.. Engleski jezik: Ponavljanje i proširivanje naziva za dijelove tijela i osjećaje. KATOLIČKI VJERONAUK 5. 5. promatranje. Ponuditi više modela stvaralačkog izražavanja. Prilagoditi tekstove. Potrebno predznanje 3. Apostolsko vjerovanje. razredu). Likovna kultura: Georges Seurat. Slavljenja i zahvaljivanja Bogu kod Židova i kršćana 1. Božje zapovijedi . pantomima i dramatizacija. društveno. Čovjek – čudesno biće. pravila života. misaono i duhovno biće. meditacija uz poticajne fotografije i glazbu. Lijepa žena se pudera. Slabovidnim učenicima omogućiti da vide sliku izbliza i duže je promotre. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. Dodatna ilustracija 7. Razumijevanje. omogućiti izbor najprimjerenijeg modela. Osjetila nas povezuju s prirodom. Zapovijed ljubavi. 3. filmova. ulje na platnu. Priroda i društvo: Organi za kretanje. fotogovor. čovjek – Božja slika. po uzoru na psalme. istraživanje i interpretacija crteža i likovnih priloga s povezivanjem biblijskih i likovnih poruka. Čovjek je prirodno. stvaralačko čitanje biblijskih tekstova i njihova pojedinačna i skupna obrada (svestrana obrada psalma). pisanje vlastite zahvalne molitve u obliku psalma. Obrazovna postignuća . Prijedlozi za metodičku obradu 6. Upoznati i opisati značenje dviju ploča Zakona kojega Bog daje Mojsiju. Osnovne spoznaje i činjenice: Mojsije i „gorući grm“.5. Naglasiti bitno. opisivanje tijela i zdravstvenog stanja itd. Hrvatski jezi: Odnosi među likovima. pripovijedanje i izdvajanje bitnih pojmova. S BOGOM NA PUTU ŽIVOTA 1. zahvaljivati Bogu i slaviti Boga.pravila života Deset zapovijedi. Prikazivanje sadržaja uz pomoć pripovijedanja. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. izrada plakata. čovjek vjernik i nevjernik. Preporuke za korelaciju 8.

Prijedlozi za metodičku obradu 6. Ako treba pisati/crtati prilagoditi sredstva za pisanje manualnim mogućnostima učenika (držač za olovku. Preporuke za korelaciju 8.4. crtežima i fotografijama. veći prostor za pisanje). Dodatna ilustracija 7. „Deset zapovijedi“ ili „Mojsije“ (dijelovi igranoga ili animiranoga filma). Sažeto i jednostavno opisati Deset Božjih zapovijedi. Razumjeti. kršenje zapovijedi i grijesi. Božje zapovijedi – pravila života. Ploče Saveza. 4. Engleski jezik: Ponavljanje i proširivanje gradiva vezanog uz školu. zapovijedi. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. Poznavanje značenja znaka križa. likovno i pismeno izražavanje. KATOLIČKI VJERONAUK 5. čitanje. Sustavno provjeravati razumijevanje i poticati na samostalno izražavanje. dan Gospodnji. S BOGOM NA PUTU ŽIVOTA 2. fiksiranje papira na podlozi. slušanje i interpretacija biblijskih tekstova. Ključni pojmovi 2. uočiti posljedice kršenja pravila u svakodnevnom životu. 1. razumijevanje i izražavanje molbe. 2 Razumijevanje bez memoriranja Deset zapovijedi i nemogućnost korelacije s engleskim jezikom. Izmjena iskustava i evociranje spoznaja o Božjim zapovijedima. svemoguć. naučiti Deset zapovijedi i Zapovijed ljubavi. dopuštenja. meditacija uz glazbu s prikazom umjetničkih reprodukcija. pravedan. izražavanje odnosa u prostoru. 5. školske predmete. uočiti i spoznati da su Božje zapovijedi pravila za pravedan i sretan život svih ljudi na zemlji. interaktivno pisanje ili pisanje dijaloga. pojedinačni i skupni rad s biblijskim i literarnim tekstovima. Vizualno potkrijepiti plakatima i umnim mapama. Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. Bog je jedini Gospodin . Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. psovka. pravi Bog. U govornim aktivnostima nema posebnosti. Potrebno predznanje . Tekstovi na brajici/uvećanom tisku. 3.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE II. pravedan i sretan život. raspored sati. spremnost čuvanja i obdržavanja Božjih zapovijedi u svakodnevnom životu. doživjeti i iskusiti važnost poštivanja Božjega zakona u životu svakoga čovjeka i svih ljudi. sposobnost opisivanja značenja riječi: Bog Stvoritelj. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. (4. razred. klanjanje Bogu.ljubi ga i svetkuj dan Gospodnji! jedan Bog. Božji zakon. dobri Otac. molitva Očenaša. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama pravila života.

tko su oni i kako ih možemo prepoznati. Preporuke za korelaciju 8. 5. graditi sposobnost slavljenja Boga u obiteljskoj i društvenoj zajednici. 8-1. vođeni razgovor o poštovanju i kršenju nedjeljne obveze slavljenja Boga (misa. kletvama i ružnim riječima vrijeđaju Boga i čovjeka. psovka. otkriti poveznicu između poštivanja Božjeg imena i svetkovanja dana Gospodnjega.3. S BOGOM NA PUTU ŽIVOTA . 3. kao i različite načine slavlja Boga u različitim narodima i kulturama svijeta. Koristiti mnogo konkretnih primjera po mogućnosti povezanih s učenikovom životnom sredinom. graditi stav odbojnosti prema riječima kojima se vrijeđaju Bog i čovjek. Prijedlozi za metodičku obradu 6. kolažno prikazivanje zapovijedi s naglaskom na učenička iskustva i njihova svakodnevna pitanja. lažni bogovi. Kod prepričavanja učiti učenike da govore punom rečenicom. svetost Božjeg imena. Kritičko čitanje i interpretacija biblijskih i literarnih tekstova u poveznici s promatranjem i analizom crteža i fotografija (reprodukcija). Dan Gospodnji. pismeno i likovno istraživanje. rad nedjeljom…). izrada plakata. Dodatna ilustracija 7.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE II. Raditi na primjerima iz života. Upoznati i prihvatiti da je Bog najveće dobro kojemu se jedino treba klanjati. 4. identifikacijski razgovor. te tražiti da ponove pitanje. molitva. izostanak s mise. Video filmovi koji tematiziraju Boga i njegovu opstojnost i prisutnost u ljudskom životu. dramatizacija teksta. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. Umanjena korelacija s engleskim jezikom. poštovati Božje ime i odlučiti nikada ne psovati ni najmanju psovku. Sažeto i jednostavno opisati prve tri zapovijedi. uvidjeti da ljudi griješe kada psovkom. Vizualno potkrijepiti plakatima i umnim mapama. jedan Bog. uočiti kako se ljudi klanjaju krivim bogovima i otkriti načine klanjanja pravome Bogu. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. Predmet Razred Nastavna cjelina KATOLIČKI VJERONAUK 5. Obrazovna postignuća 4. Dati prednost usmenom izražavanju 2. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. 1. upoznati starozavjetni tekst Izl 20. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama Upoznati i razumjeti poruku prvih triju Božjih zapovijedi. (4. druženje. kletva. Engleski jezik: Blagdani – opisivanje aktivnosti vezanih uz blagdane i uspoređivanje običaja. klanjanje pravome Bogu. Rad na zadatku: gdje se sve oko nas nalaze i kriju lažni bogovi . shvatiti i doživjeti važnost kršćanskoga slavlja nedjelje kao dana Gospodnjega.

poznavati kako se u dječjoj dobi može riječima i djelima griješiti protiv pete Božje zapovijedi (tučnjava. Upoznati i razumjeti poruku četvrte i pete Božje zapovijedi. „ne ubij“ Spoznaje o odnosu s roditeljima i o životu u obiteljima stečenima iz neposrednoga iskustva i u školi. poštivanje. izlaganje. katalog pitanja i vođeni razgovor o prikupljenim podatcima. značenje Majčina dana. Čestitka majčici (pjesma). promatranje i interpretacija slike. Preporuke za korelaciju 8. otkriti značenje riječi „poštivati“ roditelje. oproštenje). prikupljanje podataka i igra naslova.Naziv kataloške teme 1. svađa. Razgovor među učenicima i izmjena iskustava o odnosima roditelja i djece. poznavati znakove i pravila poštovanja roditelja u svakodnevnom životu i naučiti im zahvaliti. .ugroziti život". slike. „ugroziti život“. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. Dodatna ilustracija 7. Prijedlozi za rad s 3. razgovor. čitanje. Priroda i društvo: Čovječje zdravlje. vrijeđanje. prepoznati važnost brige za tjelesni život i značenje Božje zapovijedi „ne ubij“!. graditi stav i sposobnost opiranja svemu što drugima ugrožava život (tučnjava. Poštovati i slušati roditelje. nasilju i ratovima u našoj okolini i svijetu. Doživjeti i iskusiti potrebu poštovanja i zahvalnosti roditeljima za dar života i njihovu skrb o nama. Prijedlozi za metodičku obradu 6. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. video i animirani) i televizijske emisije za djecu na temu odnosa roditelja i djece. osobito koji promiču mir itd. nanošenje povreda. naučiti pravila iskazivanja poštovanja u ophođenju s drugima. Engleski jezik: Predstavljanje članova uže i šire obitelji. Prikladni filmovi (igrani. zajednici i društvu. nasilje). „dar života“. „ne ubij!“. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. upoznati neke načine pomaganja u svojoj obitelji (obiteljski poslovi). strpljivost. Moja odgovornost u obitelji. izrada kolaža na temu: „Štititi život . Obrazovna postignuća 4. osveta). rodbinski odnosi itd. analiza i interpretacija biblijskih i literarnih tekstova. sukobi i nasilje. razredu. Glazbena kultura: J. iskustva i spoznaje stečene posredstvom medija o nemirima. Poštuj roditelje i čuvaj dar života! roditelji i stariji. filmovi protiv nasilja. Narodi i države sklapaju sporazume radi mira i pravednosti u svijetu 1. dar života. pismeno izražavanje. naučiti i donijeti pravila izbjegavanja nasilja i sukoba među svojim vršnjacima (strpljivost. crteža ili fotografije. Potrebno predznanje 3. Dati prednost usmenom izražavanju. Ključni pojmovi 2. Hrvatski jezik: Zoran Pograšić. Kaplan. poštivanja i zaštite čovjekova života od začeća do prirodne smrti. osobito starijim osobama. Mama je kriva za sve.

likovno i pismeno izražavanje. Sažeto i jednostavno opisati četvrtu i petu zapovijed. Čitanje. ondje će ti biti i srce“ (Mt 6. slušanje i interpretacija tekstova. rad s autorskim tekstom „Pravedno živjeti“. pisanje dijaloga. Potrebno predznanje 4. Ključni pojmovi 2. sebičnost. razumjeti značenje poslovice: „Božje oko uvijek gleda. gdje ti je blago. 5.učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potr 2. Dodatna ilustracija 7. S BOGOM NA PUTU ŽIVOTA 4. zavist. crtežima i fotografijama. zavist. škrtost. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. krađe i naknade. ništa mu se sakrit ne da“. KATOLIČKI VJERONAUK 5. Izborni sadržaji za . krađa. darežljivost.ne ukradi niti želi tuđe stvari! krađa. (4. zajednička dobra. Uočiti i prihvatiti važnost poštivanja sedme zapovijedi „ne ukradi“ u obitelji. Bog sve vidi i sve zna. Pravedno živi . Ograničena korelacija sa glazbenom kulturo i engleskim jezikom. razumjeti i opisati na primjerima iz života Isusovu poruku: „Doista. osobito pisanje kratkog učeničkog sastava na temu škrtosti ili krađe. Iskazivanje iskustava. doživjeti i prihvatiti čine nesebičnosti. zavist. biblijske zgode (Zakej) i razne životne zgode koje tematiziraju pitanje pravde i nepravde. neka pitanja za ispiti savjesti u pripremi za ispovijed. škrtost. pravednost. Poticati na samostalno izražavanje i bogatiti rječnik učenika. opisati značenje pojma „ne ukradi“!. Prijedlozi za metodičku obradu 6. pravednost. Razumjeti i poznavati poruku sedme i desete Božje zapovijedi. Kratki filmovi i crtani filmovi s temama krađa. škrtost i krađa u poveznici s konkretnim životnim pričama i iskustvima učenika. 4. dobrote i darežljivosti kao dragocjeno blago koje donosi pravu nutarnju sreću osobama koje tako postupaju. vođeni razgovor i tumačenje pojmova krađa. Preporuke za korelaciju 8. razumjeti pojmove zavist. škrtost.. razvijati stav poštovanja i brige za zajednička i tuđa dobra i vlasništvo. zavist. darežljivost i pravednost. darežljivost Hrvatski jezik i likovna kultura s temama koje obrađuju ili dotiču ljudske vrline i mane kao što su škrtost. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. darežljivost. Različito ponašanje ljudi prema svojim i tuđim stvarima Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. Svakodnevna životna iskustva učenika. pojedinačni i skupni rad s biblijskim i literarnim tekstovima. Vizualno potkrijepiti plakatima i umnim mapama. Koristiti mnogo konkretnih primjera po mogućnosti povezanih s učenikovom životnom sredinom. 3. u trgovini i cijeloj zajednici. školi. pravednost i darežljivost u poveznici sa životno bliskim primjerima. 19-21). otkriti. zavist.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE II.

sastavljanje novinskog članka. Poslovice i izreke s porukama obraditi u višim razredima. prevariti drugoga). Koristiti mnogo konkretnih primjera po mogućnosti povezanih s učenikovom životnom sredinom.darovite učenike 10. prijevara. a mili su mu oni koji zbore istinu“ (Izr 12. ispričati se. i s pozitivnim poticajima. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama i vlasništvu. laži. iskrenost. priznati pogrješku. promatranje i interpretacija fotografija i crteža i usporedna analiza biblijskih i likovnih poruka. 1. Hrvatski jezik: čitanje i interpretacija priča i pjesama s tematikom iskrenosti. na nekoga nešto izmisliti. laž i prijevaru. laž radi igre s prijateljima. Dodatna ilustracija 7. Budi istinit u riječi i djelu! istina. Neposredna životna iskustva. sposobnost ispravna postupanja kada se pogriješi i nešto slaže: reći istinu. Preporuke za korelaciju . izdvajanje i pitanja i razgovor na temelju raznih životnih primjera o iskrenosti i laži. iskreno se ispovjediti za laž i prijevaru. S BOGOM NA PUTU ŽIVOTA 5. Video filmovi (igrani i animirani) koji na dječjoj razini razumijevanja. Potreban je dodatni kontinuirani rad na slaganju rečenica od zadanih riječi. doživjeti radost iskustva zbog istinoljubivosti. uočiti i na životnim zgodama razumjeti kako laž dovodi do raznih nevolja (laž roditeljima radi loše ocjene u školi. zatajiti izostanak sa svete mise. scensko ili pismeno izražavanje. pa kako danas biti i ostati pošten i pravedan čovjek. krivo se zakleti. (4. 3. Obrazovna postignuća 4. Razumjeti značenje i poruku zapovijedi „ne reci lažna svjedočanstva“. KATOLIČKI VJERONAUK 5. 5.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE II. Dati prednost usmenom izražavanju. Ključni pojmovi 2. prijevarama i spletkama u obiteljskom životu. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. Potreban je dodatni kontinuirani rad na slaganju rečenica od zadanih riječi. laž. krivo pričati o drugima. Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. Potrebno predznanje 3. užoj okolini i u društvu. slike i spoznaje o lažima. lažnog svjedočenja itd. razumjeti značenje poruke: „Mrske su Gospodinu usne lažljive. Sažeto i jednostavno opisati sedmu i desetu zapovijed. Vizualno potkrijepiti plakatima i umnim mapama. Prijedlozi za metodičku obradu 6. 4. tematiziraju iskrenost. Čitanje. analiza i interpretacija biblijskih i literarnih tekstova. otkriti i shvatiti da je važno i dobro uvijek govoriti istinu. Razvijati stav iskrenosti prema sebi samu i drugima. slušanje Ode radosti. 2. 22).

5. Obrazovna postignuća 4. pripremati se za božićnu ispovijed i ispuniti Ivanov poziv na obraćenje i dobra djela.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE III. tražiti oproštenje. 1. krivo se zakleti. kajati se za grijehe i propuste. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. Ključni pojmovi 2. Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. pisanje novinskoga izvješća o događaju na rijeci Jordanu. poznavanje nekih biblijskih likova koji su bili na Božjem putu (Abraham. Glas viče u pustinji: Pripravite put Gospodinu! prorok. pripovijedanje. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. Sažeto i jednostavno opisati osmu zapovijed. laž.8. otkriti da je prorok čovjek koji govori u Božje ime i potiče čovjekovo obraćenje Bogu. a izreke s porukama obraditi u višim razredima. pripraviti put Gospodinu. pustinja. 2. Na karti Palestine pokazati rijeku Jordan. ljudsko zlo. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. Hrvatski jezik: Usporedba. lažno svjedočiti. BOŽJI NAS GLASNICI ZOVU 1. iskrenost. Potrebno predznanje 3. pripovijedanje. izrada plakata i izrada adventskoga kalendara s nakanom širenja kulture zajedništva i predbožićnoga slavlja u školi. vođeni razgovor na temelju prikupljenih informacija. 3. širiti mir. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama istina. stvaranje kataloga pitanja. Preporuke za korelaciju . Dodatna ilustracija 7. scenski prikaz na temu „Svjedoci ljubavi“. KATOLIČKI VJERONAUK 5. Dati prednost usmenom izražavanju. Video-film o Ivanu Krstitelju (igrani ili crtani). grijeh i smrt. promatranje zemljovida. prve spoznaje o nekim biblijskim činjenicama: grijeh prvih ljudi i njihov izgon iz raja. Poznavati Došašće kao vrijeme iščekivanje i priprave za Isusov rođendan. Nema posebnosti. Prijedlozi za metodičku obradu 6. obećanje Spasitelja. Isus obećani Spasitelj i Mesija. prijevara. obraćenje. ispraviti nepravdu. Pojednostaviti sadržaje. (4. Ivan Krstitelj. priznati grijeh. U Ivanovoj poruci uočiti i iskusiti put i način vlastite priprave u Došašću za Isusov dolazak: rado drugima pomagati. znati pripovjediti događaj na rijeci Jordanu i protumačiti glavne poruke o kojima govori Ivan Krstitelj. 4. Odnos među likovima. Koristiti mnogo konkretnih primjera po mogućnosti povezanih s učenikovom životnom sredinom. analiza i interpretacija biblijskoga teksta. u radu po skupinama napraviti usporedbu biblijske poruke s porukom crteža ili slike Ivana Krstitelja. Vizualno potkrijepiti plakatima i umnim mapama. Čitanje. Josip…).

Prve i osnovne spoznaje o Mariji kao Isusovoj majci. pripovijedanje. „Neka mi bude po riječi tvojoj“ navještaj Isusova rođenja. Izvedbeno prilagođavanje tekstova i pomoć pri samostalnom stvaranju priče. KATOLIČKI VJERONAUK 5. Sin Božji. Obrazovna postignuća 4. Sakrament krštenja u životu obitelji i župne zajednice. Razgovor među učenicima i prikupljanje već stečenih spoznaja.8. 3.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE III. Marijina vjera. Provjeravati razumijevanje potpitanjima i voditi učenika k stvaralačkom izražavanju. Isusovo začeće. začet po Duhu Svetom. pustinja. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. svima u bilježnicu. Otkriti i doživjeti snagu Marijine ponizne vjere. prorok. iznijeti bitno. Dodatna ilustracija . iskusiti Božju i Marijinu blizinu u molitvi Anđeo Gospodnji. Otkriti i shvatiti da Bog ima plan sa svim ljudima. poznavati biblijski izvještaj o anđelovu navještenju Mariji. 1. Adventski i božićni običaji u drugih naroda i kultura. pripraviti put Gospodinu. 2. scenski prikaz Marijina navještenja prema molitvi Anđeo Gospodnji… Igrani ili animirani filmovi (isječci) o Marijinu Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. (4. Individualni i slikovni materijal zalijepiti učenicima na klupu koji imaju poteškoća u kontroli pokreta ruku. 5. BOŽJI NAS GLASNICI ZOVU 2. o anđelu Gabrijelu i naviještenju Isusova rođenja. prikupljanje podataka i igra naslova. analiza i interpretacija biblijskih i literarnih tekstova. obraćenje. pojedinačno i skupno čitanje. Prilagoditi tekstove. Koristiti reljefnu kartu za slijepe i slabovidne osobe. susret Marije s rođakinjom Elizabetom. pa tako s Marijom koju izabire da bude Božja majka. rado moliti Marijin zagovor. slušanje meditativne glazbe uz projekcije prizora Navještenja. Prijedlozi za metodičku obradu 6. Ivan Krstitelj – Isusov preteča. Ključni pojmovi 2. rijeka Jordan. otkrivati Duha Svetoga kao čudesnu Božju silu po kojoj je Marija začela Isusa. doživjeti radost Marijine spremnosti da prihvati Božji poziv i plan. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama Samostalno stvaranje priče. crteža ili fotografije. Duh Sveti. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. Potrebno predznanje 3. znati izmoliti molitvu Anđeo Gospodnji. promatranje i interpretacija slike. izlaganje i tumačenje pojmova Božji plan spasenja. pismeno izražavanje. 4. razumjeti da je Marija imala čvrsta vjeru u Boga po kojoj je pristala da bude Isusova majka. Likovna kultura: radovi na temu priprave za Božić.

pohod Kraljeva. 8-14). usporedno promatranje i analiza sadržaja umjetničkih reprodukcija. Posvuda je Betlehem – Isus je svjetlo naroda car August.. pripovjediti glavne činjenice Isusova rođenja prema Lukinu evanđelju (Lk 2. Prilagoditi tekstove. povezati božićnu poruku s narodnim običajima i doživjeti radost slavljenja Badnjaka i Božića u svome zavičaju. Josipova.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE III. Individualni i slikovni materijal zalijepiti učenicima na klupu koji imaju poteškoća u kontroli pokreta ruku. odlazak na likovnu izložbu s temom Božića. 2. 3. svima u bilježnicu. Emanuel. ulje na drvenoj ploči. pastira. vježba meditativne šutnje i pisanje Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. Bogorodica sa sv. Potrebno predznanje 3. (4. 4. Doživjeti poruku Božje ljubavi i mira kao uvjet za sretan i radostan osobni život i život u zajednici. Ključni pojmovi 2. Glazbena i likovna kultura: slušanje glazbe. Izvedbeno prilagođavanje tekstova i pomoć pri samostalnom stvaranju priče. 1510. u poruci pastirima otkriti važnost Isusova rođenja za sve ljude. pobuditi i iskusiti osjećaj radosti zbog Božje blizine i sudjelovati u slavlju Božića. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. dramatizacija teksta. iznijeti bitno. Igra asocijacija i izmjena iskustava. Marijina vjera. BOŽJI NAS GLASNICI ZOVU 3. grad Davidov. Prijedlozi za metodičku obradu . Provjeravati razumijevanje potpitanjima i voditi učenika k stvaralačkom izražavanju. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama navještenju. Anom. pjevanje pjesmica duhovnoga sadržaja i iz života hrvatskoga naroda koje su tematski vezane s pripravom za proslavu Božića. 5. Mjesto i uloga žene u Crkvi u svjetlu ulogu Blažene Djevice Marije u povijesti spasenja 1. Na karti Svete zemlje pokazati Betlehem. otkriti i spoznati da je Isus svojim rođenjem donijelo mir i svjetlo ljudima koji im samo Bog može dati. Božji plan spasenja. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. Preporuke za korelaciju 8. otkriti značenje riječi Emanuel. KATOLIČKI VJERONAUK 5. Priroda i društvo: Leonardo da Vinci. „svjetlo naroda“ Poznavanje glavnih likova i osnovnih činjenica oko Isusova rođenja u Betlehemu. Koristiti reljefnu kartu za slijepe i slabovidne osobe. „mir ljudima“. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. promjena perspektive biblijskoga pripovijedanja iz kuta kraljeva. začet po Duhu Svetom. Isus – Sin Božji. Obrazovna postignuća 4. kralj Herod. čitanje biblijskoga teksta po ulogama te pojedinačni i skupni rad u analizi i interpretaciji biblijskih i literarnih tekstova. „nevina dječica“.7.

rođen od Djevice Marije. Otac nebeski. pisanje kratkog sastava na temu božićnoga svjetla i mira.. promatranje zemljovida Isusove domovine. razvijati sposobnost susreta. hodočašće. u Isusovoj poslušnosti prema svojim roditeljima otkriti i doživjeti što znači „slušati roditelje“. Prijedlozi za metodičku obradu . Hanukka Blagdan svjetla kod Židova. izrada božićnoga panoa. omogućiti izbor najprimjerenijeg modela. 4. igra svjetla i tame. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. prosinca . Isus . prve spoznaje o Isusovu životu u nazaretskoj obitelji Isusa. Filmovi koji uprizoruju Isusovo rođenje (igrani i animirani).) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE IV. trska i tinta. Ključni pojmovi 2. Na karti pokazati Jeruzalem. Obrazovna postignuća 4. Isus – svjetlo naroda“ 24. Posebna pomoć pri snalaženju na karti Svete zemlje i potpitanjima pomoći pri stvaranju literarnog rada. ukrasa i dr. Priroda i društvo: Vincent Van Gogh. 1. poštovanja i razgovora sa roditeljima i odgojiteljima. Preporuke za korelaciju 8. prepričati događaj Isusova prikazanja u hramu. Dječak Isus u kući Oca nebeskoga Isusova domovina. 41-51). Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. (4. priprema božićne priredbe uz zajednički rad učitelja i vjeroučitelja. 3. KATOLIČKI VJERONAUK 5.potomak Davidov. mjesto u kojem je Isus prikazan u hramu. razumjeti riječi starca Šimuna: „oči moje vidješe spasenje tvoje“. Dodatna ilustracija 7. Marije i Josipa.6. pripovjediti zgodu o dvanaestogodišnjem Isusu u Jeruzalemskom hramu (Lk 2. 2. Razgovor i pripovijedanje o stečenim spoznajama. čitanje i Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. car August. sinagoge i hrama. Ne zahtijevati znanje imena i zemljopisnih pojmova. Sposobnost uočavanja sličnosti i razlika između crkve. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama kratke meditacije. Slabovidnim učenicima omogućiti da vizualni materijal vide izbliza i duže promatraju. Potrebno predznanje 3. „mir ljudima“. Likovna kultura: crtanje božićnih motiva i izrada figurica. poznavanje nekih mjesta Isusove domovine koji su blisko vezani za njegov život: Betlehem. Jeruzalemski hram. i Nazaret u kojem je odrastao. 5. ISUS JE SIN BOŽJI – NJEGA SLUŠAJTE! 1. Pomoći učeniku sa stalnim potpitanjima. Ponuditi više modela stvaralačkog izražavanja. 1889. Hrvatski jezik: dječji literarni radovi na temu Božića. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. Nazaret i Jeruzalem.kod nas i u drugih naroda. Zvjezdana noć. upoznati Isusov zavičaj i način života židovskoga dječaka u to doba. razumjeti i objasniti Isusove riječi: „Niste li znali da mi je biti u onome što je Oca mojega?“.

Specifična korelacija s glazbenom kulturom i prilagodba tekstualnih sadržaja. sposobnost opisivanja obreda krštenja djece. S povjerenjem prihvatiti tajnu trojedinoga Boga otkrivajući njegovo djelovanje i snagu u događajima povijesti spasenja i vlastitom životu. 1. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. Sposobnost prepoznavanja triju božanskih osoba u znaku križanja. Objašnjavati jednostavnim izrazima poznatim učenicima. pripovijedanje i tumačenje Isusovih riječi da mu je biti u kući „Oca mojega“. Jeruzalemski hram. Presveto Trojstvo: Otac. (4. 4. naučiti i opisati kako smo kod krštenja kršteni u ime Oca i Sina i Duha Svetoga. Igra asocijacija i izmjena iskustava na temu krštenja. način života i vjerske običaje. upoznati i naučiti glavnu istinu kršćanske vjere koju čovjek nikada ne može posve razumjeti: samo je jedan Bog. a tri su božanske osobe: Otac. 3. „Ovo je moj ljubljeni Sin“ Isusovo krštenje. Dodatna ilustracija 7. Sinu i Duhu Svetom. Znati pripovjediti događaj Isusova krštenja na rijeci Jordanu. Sin Božji. ISUS JE SIN BOŽJI – NJEGA SLUŠAJTE! 2. poznavanje značenja riječi: Isus Spasitelj. „prikazanje u hramu“.6. starac Šimun. Gotovac. 2. Preporuke za korelaciju 8. Sin i Duh Sveti. 5. rijeka Jordan. Sin i Duh Sveti. golub. Potrebno predznanje 3. Sin i Duh Sveti. Davati jednostavne primjere koje učenici rade usmeno i potpitanjima pomoć pri izražavanju. Obrazovna postignuća 4. terenska nastava (posjet ili „hodočašće“ do mjesne crkve ili svetišta. Individualni i slikovni materijal zalijepiti učenicima na klupu koji imaju poteškoća u kontroli pokreta ruku. Dom (pjesma). Značenje učenja Tore za židovskoga dječaka u Isusovo vrijeme. Osigurati tekstove na brajici/uvećanom tisku/pisaći pribor za slabovidne. Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. Prijedlozi za metodičku . pohod crkvi. svetištu. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. Glazbena kultura: J. Mesija. „Otac moj“ . Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. spasenje svijeta.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE IV. jedan Bog. poznavati i iskusiti važnost molitve trojedinome Bogu – Ocu. KATOLIČKI VJERONAUK 5. uočiti da se kod Isusova krštenja objavilo Presveto Trojstvo: Otac. Otac nebeski. Isječci iz filmova o Isusovu djetinjstvu. Ključni pojmovi 2. ili po mogućnosti i sinagoge) . Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama interpretacija biblijskoga teksta u poveznici s promatranjem i interpretacijom slike i stripa. Ne zahtijevati znanje zemljopisnih pojmova i Isusova zavičaja. sinagogi.

grješne i sve potrebne ljude. 5. jedan je Bog. a tri su božanske osobe: Otac. Ključni pojmovi 2. Sin i Duh Sveti. promatranje i interpretacija slika. raditi učenicima poznate usporedbe. otkriti čemu se čude Isusovi mještani. Presveto Trojstvo: Bog: Otac. protumačiti Isusovu poruku: „Duh Gospodnji na meni je…“ i „on me posla blagovjesnikom biti siromasima“. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji . sposobnost opisivanja značenja riječi prorok i Mesija. Dodatna ilustracija 7. Isto kao kod oštećenja sluha. 2. Hrvatski jezik: Razgovor – verbalna i neverbalna komunikacija. Sin i Duh Sveti. Odnos među likovima Isusovo krštenje. Isusov grad Nazaret. pantomima i dramatizacija teksta. Radosna vijest. promjena perspektive u pripovijedanju biblijskoga izvješća. Koristiti jednostavne izraze. upoznati znakove posebne Božje brige za siromašne. poznavati i prepričati događaj s Isusom u nazaretskoj sinagogi. Isus je Božji Sin.obradu čitanje. vođeni razgovor o prikupljenim podatcima i spoznajama. Potrebno predznanje 3. bolesne. Razlikovanje knjiga Staroga i Novoga zavjeta. Preporuke za korelaciju 8. analiza i interpretacija biblijskih i literarnih tekstova. 1. KATOLIČKI VJERONAUK 5. crteža ili fotografija i usporedba njihovih poruka s biblijskim porukama. 4. Doživjeti potrebu brige za ugrožene i graditi sposobnost razumijevanja i pomaganja potrebnima. izrada mentalne mape. pomazanje. Slabovidnim učenicima omogućiti da vizualni materijal vide izbliza i duže promatraju. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. meditacija sa slušanjem glazbe i projekcijom likovnih priloga (simbolički i likovni prikazi osoba Presvetoga Trojstva).) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE IV. Isus u Nazaretu – Glasnik radosne vijesti sinagoga. Sadržaje potkrijepiti jednostavnim tekstovima i vizualizirati. pismeno izražavanje. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. svitak knjige. (4. izlaganje i tumačenje simbola goluba te pojmova Sin Božji. Obrazovna postignuća 4. 3. Božji siromasi. iskusiti da 6. Upoznati židovsku sinagogu kao mjesto čitanja i tumačenja svetih knjiga. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. Presveto Trojstvo. ISUS JE SIN BOŽJI – NJEGA SLUŠAJTE! 3. Osigurati dovoljno vremena za usvajanje sadržaja.

dječja prava. Obrazovna postignuća 4. Isusu je važan čovjek subota – sveti dan. kršenje propisa. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama prenositi Radosnu vijest znači spremnost zauzimanja i brige za siromašne i potrebne. Davati jednostavne primjere koje učenici rade usmeno i potpitanjima pomoć pri izražavanju. potrebnima. Ključni pojmovi 2. 1-16). bolesnima. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE IV. Kritičko čitanje te pojedinačni i skupni rad na analizi i interpretaciji biblijskoga teksta. upoznati i nabrojiti neka važnija dječja prava koja bi svi ljudi na svijetu trebali poštivati. 1. Dodatna ilustracija 7. uočiti i razumjeti da Isus ozdravlja bolesnika snagom svojih riječi: „uzmi svoju postelju i hodi“. interaktivno pisanje. (4. glazbena i likovna kultura – teme o siromasima. ISUS JE SIN BOŽJI – NJEGA SLUŠAJTE! 4. Božji siromasi. Preporuke za korelaciju 8. Hrvatski jezik. Potrebno predznanje 3. Upoznati i objasniti značenje subote u životu Židova. Odgojni i socijalizirajući . poznavanje dotad obrađenih biblijskih zgoda o Isusu koji slijepcu Bartimeju vraća vid. prikupljanje informacija s identifikacijskim i vođenim razgovorom. Objašnjavati jednostavnim izrazima poznatim učenicima. osobito odredbe „ne radi“. Individualni i slikovni materijal zalijepiti učenicima na klupu koji imaju poteškoća u kontroli pokreta ruku. Poznavanje značenja židovske subote kao neradnoga dana i dana Gospodnjega. Ne zahtijevati znanje zemljopisnih pojmova i Isusova zavičaja.5. Specifična korelacija s glazbenom kulturom i prilagodba tekstualnih sadržaja. doživjeti radost bolesnika nakon ozdravljenja. čudesno ozdravljenje. 4. pomazanje. hrani gladno mnoštvo i oprašta grijehe grješnicima. 5. promatranje i analiza ilustracija u poveznici s biblijskom porukom. Osigurati tekstove na brajici/uvećanom tisku/pisaći pribor za slabovidne. Otkriti i doživjeti Isusovu brigu za ljude i snagu Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. pismeno i likovno izražavanje. Radosna vijest (dublje i šire značenje od dotadašnjih spoznaja). Izborni sadržaji za darovite učenike 10. način života i vjerske običaje. Duh Gospodnji. KATOLIČKI VJERONAUK 5. pripovjediti Isusov susret s uzetim čovjekom i njegovo ozdravljenje (Iv 5. 3. Dokumentarni film o židovskoj sinagogi i molitvenim običajima Židova. Prijedlozi za metodičku obradu 6. 2. objasniti zašto Isus krši židovske propise i ozdravlja bolesnika. blagovjesnik.

) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE IV. Preporuke za korelaciju 8. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama njegove riječi i djela dok pomaže bolesniku i ozdravlja ga. Isusova božanska moć. ISUS JE SIN BOŽJI – NJEGA SLUŠAJTE! 5. Neke poznate osobe u čitavom svijetu koje su se borile za temeljna ljudska prava. koristiti vizualno potkrjepljenje i individualizirane listiće. stvaralačko pripovijedanje. dramska igra. Dodatna ilustracija 7. promjena perspektive biblijskoga pripovijedanja. Otkriti kako Isus traži od svojih učenika da za sebe kažu i odluče tko je on za njih i da po tome žive. izrada panoa na temu: „Dječja prava danas“. (4. razumjeti i opisati riječi o Isusu da je „Sin Boga Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. Razlikovati apostole od svih drugih Isusovih učenika i sljedbenika. Ključni pojmovi 2. nabrojiti neka temeljna dječja prava koja posebno treba poštivati. učenicima poznatim izrazima. subota – sveti dan. 2. Sin Boga živoga. potrebno je…“. Vježbati opisivanje punim rečenicama. 4. Obrazovne emisije i poticajni filmovi o brizi za obespravljenu djecu. analiza i tumačenje biblijskih tekstova. poznavati događaj Petrove ispovijesti vjere u Isusa Krista. ispovijest vjere. KATOLIČKI VJERONAUK 5. rad s crtežima na temu: „Da bi djeca mogla živjeti. kršenje židovskih propisa. 3. Potrebno predznanje 3. Čitanje. Osigurati tekstove na brajici/uvećanom tisku/pisaći pribor za slabovidne. 5. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. Tumačiti jednostavnim.ciljevi i sadržaji 5. nalijepiti radni materijal u bilježnicu. Obrazovna postignuća . Prijedlozi za metodičku obradu 6. razgovor na temu: „Subota je radi čovjeka“. usporedno čitanje evanđeoskih izvješća s promatranjem i analizom sadržaja umjetničkih reprodukcija. uočavati i opisati razliku između značenja riječi vjerujem i ne vjerujem. otkriti da u svijetu mnoga djeca trpe bolest. glad i razne nepravde i da im kršćani trebaju pomagati. Označiti u udžbeniku bitne dijelove. 1. poznavati imena nekoliko apostola. pisanje nove prispodobe. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. razvijati sposobnost uočavanja nevolje svojih bližnjih i spremnosti da im se pomogne. Hrvatski jezik i likovna kultura – teme o raznim životnim situacijama u koje pokazuju brigu za potrebite ljude i pomaganje tim ljudima. ljudska i dječja prava. Petrova ispovijest – Isus je Sin Boga živoga Petar. Pojačana vizualizacija sadržaja i poticanje govorenja uz potpitanja. čudesno ozdravljenje.

likovno i pismeno izražavanje na temu: „Tko je za mene Isus Krist“. 4. a ne memoriranje Apostolskog vjerovanja. NA ISUSOVU PUTU – SLIJEDIMO NJEGOVO DJELO! 1. (4. snaga vjere. poznavanje nekih biblijskih zgoda koje govore kako Isus ljudima pomaže i spašava ih.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE V. 2. Petar apostol. ispovijest vjere. post. razvijati spremnost da pred svima i da uvijek priznamo da vjerujemo u Isusa i da tu vjeru svjedočimo na svakome mjestu: u obitelji. 3. prepoznati i navesti neka dječja iskustva patnje koja se događaju u Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. KATOLIČKI VJERONAUK 5. Isto kao i kod oštećenja sluha. Razumijevanje. Osigurati tekstove na brajici/uvećanom tisku/pisaći pribor za slabovidne. u školi. igra uloga i dramatizacija teksta. pojedinačni i skupni rad s tekstovima i fotografijama u analizi i interpretaciji Petrova lika i njegove vjere. Film o sv. djela milosrđa. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. otkriti i naznačiti koliko je važna naša vjera u Isusa Božjega Sina. upoznati kako Isus prihvaća Petrovu vjeru i što mu obećava. Poznavanje značenja korizme kao vremena pripreme za Uskrs i vremena u kojem kršćani još više čine dobra djela. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. 5. Obrazovna postignuća . Isus . pripovijedanje i interpretacija tekstova. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. Preporuke za korelaciju 8. nalijepiti radni materijal u bilježnicu. Dodatna ilustracija 7. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama živoga“. Potrebno predznanje 3. Uzorni svjedoci vjere u Isusa Krista danas (papin lik. Slijedimo Isusove riječi i djela korizma. Hrvatski jezik: pričanje doživljaja iz osobnog života. Jednostavno pripovijedanje teksta uz razna potkrjepljenja. promjena perspektive u pripovijedanju biblijskoga događaja – sa stajališta jednog od drugih apostola ili nekog prolaznika. Prijedlozi za metodičku obradu 6. Označiti u udžbeniku bitne dijelove. naučiti Apostolsko vjerovanje. …. Otkriti i doživjeti snagu Petrove vjere u Isusa Krista. Petar apostol. Petru. „Petar – Stijena“. pripovijedanje i pisanje o zamišljenome događaju. vođeni razgovor o dobivenim podatcima i tumačenje pojma „Sin Boga živoga“. slušanje.) 1. Ključni pojmovi 2. na ulici i kamo god se krećemo. posjet crkvi ili svetištu gdje se slavi sv. pisanje dijaloga. Čitanje. Shvatiti i objasniti značenje riječi korizma.Sin Boga živoga.4.

Razna iskustva patnje i pomoći koje ljudi pružaju jedni drugima u trenucima patnje.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE V. 1. Tekstovi na brajici/uvećanom tisku. Obogatiti sadržaje specifičnim katehetskim pomagalima i pojednostaviti biblijski tekst. U govornim aktivnostima nema posebnosti. po primjeru žene tuđinke (Mt 15. likovna i glazbena kultura s tematikom i običajima bliskima korizmenom vremenu i pripravi za proslavu Uskrsa. igra uloga. Ako treba pisati/crtati prilagoditi sredstva za pisanje manualnim mogućnostima učenika.4. Razvijati sposobnost prihvaćanja svih ljudi. ne zahtijevati reproduciranje. patnika i potrebnih. nego lingvističkoj kompetenciji. razgovor na temu milosrđa i pomaganja: duhovna djela – tjelesna djela milosrđa. razumjeti i doživjeti korizmu kao posebno vrijeme u kojem treba činiti djela ljubavi i milosrđa. 4. Raditi više na komunikacijskoj. osobito ugroženih. promjena perspektive biblijskoga pripovijedanja. Hrvatski jezik. i spremnosti da im pomognemo radi vjere u Isusa Krista. Upoznati djela milosrđa. čitanje. Ići putem Kristova križa Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme . Dodatna ilustracija 7. duhovna djela milosrđa. razumjeti pojmove post i djela milosrđa. Evokacijski razgovor i igra asocijacija. upoznati i nabrojiti tjelesna djela milosrđa. tjelesna djela milosrđa. 21-28). snaga vjere. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. sastavljanje novinskog izvješća ili članka o neko dobru djelu i dobročinitelju. razumjeti i doživjeti snagu vjere u Isusa Krista koji pomaže u raznim životnim patnjama. stvaralačko pripovijedanje i tumačenje biblijskih i literarnih tekstova s usporedbom poruka dobivenih promatranjem i analizom sadržaja umjetničkih reprodukcija. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. Isusova kušnja. 5. katastrofa i ratova (TV – reportaže i emisije). NA ISUSOVU PUTU – SLIJEDIMO NJEGOVO DJELO! 2. Prijedlozi za metodičku obradu 6. gladi. KATOLIČKI VJERONAUK 5. Preporuke za korelaciju 8. Običaji u hrvatskom narodu u vrijeme korizme. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. post. fotogovor s temom duhovnih i tjelesnih djela milosrđa. 2. upoznati biblijski tekst o Isusovu postu u pustinji i kušnjama. Korizmena akcija odricanja za dobro potrebnih i siromašnih. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama svijetu i oko nas. (4. 3.

Osigurati tekstove na brajici/uvećanom tisku/pisaći pribor za slabovidne. gajiti spremnost prihvaćanja i rješavanja poteškoće po Isusovu primjeru. Preporuke za korelaciju 8. Veliki tjedan. meditacija uz poticajne sladove i glazbu s temom križa i Kristove otkupiteljske patnje. križni put. „uzeti grijehe svijeta“ pobjeda nad grijehom i smrću. likovni radovi na temu muke. 16. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim Cvjetnica. Ključni pojmovi 2. razumjeti i prihvatiti poteškoće i kušnje trpljenja u vlastitom životu kao put nasljedovanja Isusa patnika. . iskustva proslave događaja Velikoga tjedna u obitelji. Zajedničko oblikovanje i priprema križnog puta. Obrazovna postignuća 4. Igrani ili animirani filmovi o Kristovoj muci i smrti. župnoj zajednici i u svom mjestu. događaj Cvjetnice i Kalvarije. Prijedlozi za metodičku obradu 6. prikupljanje podataka i igra naslova. razvijati sposobnost odupiranja zlu i grijehu. Maslinska gora. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. vječno spasenje. 1. Dodatna ilustracija 7. Pietà. otkupljenje. Promatranje i interpretacija slike. Hrvatski jezik: Pisanje literarnih radova na temu Kristove muke i uskrsnuća. 40) Razumjeti i doživjeti Kristovu smrt kao vrhunac očitovanja Božje ljubavi i kao čin pobjede nad grijehom i smrću. smrti i uskrsnuća Kristova (projektna i suradnička nastava .pravljenje uskrsnog panoa). Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. Glazbena i likovna kultura: slušanje glazbe iz bogate hrvatske pasionske baštine. Opisati i protumačiti događaje Cvjetnice i Velikoga četvrtka i petka. razgovor i pisanje kratkog sastava na temu patnje i smrti u perspektivi Kristova križa. crteža ili fotografije koje prikazuju Kristov križ i patnju. meni učiniste“ (Mt 25. trpljenje. biti spreman priteći u pomoć ljudima koji pate i umiru. Priroda i društvo: Michelangelo Bounarroti. upoznati i ispripovjediti biblijsko izvješće o Isusovoj muci i smrti na križu.1. st. pripovijedanje i izlaganje s tumačenjem pojmova „uzeti grijehe svijeta“ i „otkupiti“. Kristova muka. mramor. zajedničko oblikovanje križnog puta crtežima. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9.. izrada uskrsnoga panoa (projektna nastava). upoznati i razumjeti Isusovu muku i križni put kao znak njegove božanske ljubavi i praštanja prema čovjeku. organizirati križni put na razini razreda ili se pridružiti župnoj zajednici. čitanje i interpretacija biblijskih tekstova. izrada plakata. otkriti i objasniti značenje Isusove poruke: „što god učiniste jednom od moje najmanje braće. križni put. Poznavanje osnovnih činjenica Kristove muke i smrti. Potrebno predznanje 3.

Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. osjetiti potrebu izgradnje mira danas i uvidjeti vlastite mogućnosti doprinosa miru. uskrsnuće od mrtvih. pripovijedanje i tumačenje pojmova „uskrsnuo od mrtvih“ i „uzašao na nebesa“. NA ISUSOVU PUTU – SLIJEDIMO NJEGOVO DJELO! 3. razumjeti i protumačiti dio Apostolskog vjerovanja o Isusu Kristu koji je „treći dan uskrsnuo od mrtvih“. otkupljenje. slika i biblijskih poruka. Steći životnu nadu i snagu za svakodnevni život na otajstvu Kristova uskrsnuća i na vjeri u uskrsloga Krista. nalijepiti radni materijal u bilježnicu. Dodatna ilustracija 7. Izražajno čitanje te pojedinačan i skupni rad na analizi i interpretaciji biblijskih i literarnih tekstova. otkriti i pobuditi radost zbog vlastitog uskrsnuća. Prijedlozi za metodičku obradu 6. (4.odgojno-obrazovnim potrebama 2. 4. Konkretno obilježiti navedene dane. Igrani i animirani filmovi o Kristovoj muci i uskrsnuću. crtanje i slušanje glazbe uskrsnoga vremena. vječno spasenje. objasniti i doživjeti Isusovo uskrsnuće kao pobjedu života nad smrću. znati protumačiti riječ šalom. likovna i glazbena kultura – pripovijedanje iskustava. Dramatizacija tekstova. Preporuke za korelaciju 8. didaktička igra pridruživanja i pomoć pri pisanju literarnih radova. Poznavanje glavnih osoba i činjenica koje su povezane s događajem Kristove muke i uskrsnuća i iskustva proslave Uskrsa u obitelji i župnoj zajednici. 3. didaktička igra pridruživanja i specifičnost korelacije s glazbenom kulturom i hrvatskim jezikom. igra uloga i scenska interpretacija Kristova uskrsnuća. pravljenje intervjua s roditeljima i susjedima o značenju Isusova uskrsnuća u svakodnevnom životu kršćana. uskrsnuće. otkriti. slušanje i izvođenje uskrsnih pjesma. „vječno spasenje“. Primjena specifičnih katehetskih pomagala.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE V. prepoznati mir kao dar pobjede života nad smrću i kao mogućnost za skladan život s Bogom i ljudima. Svjedočiti pobjedu uskrsloga Krista smrt. Ključni pojmovi 2. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu . Hrvatski jezik. kolaž s temom: „Radost – Uskrs u svijetu“. mir uskrslog Krista. Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. pripovjediti biblijsko izvješće o Kristovu uskrsnuću (Mt 28. KATOLIČKI VJERONAUK 5. ples i pantomima kao znak tuge i radosti s temom: „Svjetlo uskrsnog jutra“. 5. Potrebno predznanje 3. Primjena specifičnih katehetskih pomagala. šalom – mir. život. ukazanje Uskrsloga. Označiti u udžbeniku bitne dijelove. 1-10). Shvatiti smrt kao dio ljudskog života. Obrazovna postignuća 4. usporedno promatranje i tumačenje crteža.

pisanje kratke molitve za jedinstvo među svim kršćanima svijeta. braća i sestre. otkriti i shvatiti vezu između apostola. Razumjeti i pripovjediti biblijski izvještaj o silasku Duha Svetoga nad apostole. (4. čitanje. Ključni pojmovi 2. „jedno srce i jedna duša“. uočiti i razumjeti da Duh Sveti okuplja Kristove učenike u zajednicu braće i sestara i pomaže im da budu „jedno srce i jedna duša“. gajiti otvorenost poticajima i vodstvu Duha Svetoga u našem životu. darovi Duha Svetoga. Shvatiti i osjetiti da Duh Sveti i danas Kristovu Crkvu vodi. poznavati neke zajedničke aktivnosti i oblike pomaganja vjernika u župnoj zajednici. 4. više nego znanja o činjenicama uskrsnuća. crteža ili fotografije i usporedba njihovih poruka s biblijskim porukama. izlaganje s tumačenjem simbola „plameni jezici“. Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. primanje sakramenata i pobožnosti. okupljanje vjernika na svetu misu. znati zahvaliti za primljene darove. 3. 5. Kristov Duh okuplja Crkvu Duh Sveti. GRADIMO KRISTOVU CRKVU 1. izrada umne mape. Dati jednostavnije tekstove i raditi na usmenim vježbama. plameni jezici. Omogućiti učeniku iskazivanje radosti uskrsnuća. posvećuje i čisti. Crkva. Dodatna ilustracija . slijepim učenicima kao poticaj koristiti taktilni materijal ili životno iskustvo. prvih kršćana i djelovanja Duha Svetoga u njihovu životu. razgovor o prikupljenim podatcima i porukama. pantomima i igra uloga. Igra asocijacija na temu braća i sestre. i pojma „rođendan Crkve“. Obrazovna postignuća 4. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama Značenje uskrsnuća u osobnom životu u svjetlu teme: uskrsnuće Isusa Krista (umjetnički izričaj). Poticati učenike na samostalno izražavanje. Prijedlozi za metodičku obradu 6.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE VI. 4. Potrebno predznanje 3. sposobnost prepoznavanja Duha Svetoga kao treće božanske osobe. Iskustva života u svojoj župnoj zajednici. stvaranje kataloga pitanja. Prilagodba biblijskoga teksta i konkretizirati ključne pojmove. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. Poticati učenike na samostalno izražavanje. 1.9. analiza i interpretacija biblijskih i literarnih tekstova. da vjernicima daje svoje darove i snagu da mogu živjeti i svjedočiti svoju vjeru. Slabovidnim učenicima omogućiti da vide sliku izbliza i duže je promotre. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. 2. KATOLIČKI VJERONAUK 5. Organiziranje molitvenog susreta s učenicima pripadnicima drugih kršćanskih zajednica u školi. promatranje i interpretacija slike.

Koristiti mnogo konkretnih primjera po mogućnosti povezanih s učenikovom životnom sredinom. plameni jezici. 5. biskup. Obrazovna postignuća 4. 4. izlaganje s tumačenjem službe. svećenik. zajednica vjernika. opet. Pojednostaviti biblijske tekstove. vjernik laik. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. biskup. Shvatiti i doživjeti Crkvu kao zajednicu u kojoj se okupljaju ljudi svih rasa. 3. biskupa. „jedno srce i jedna duša“. Prijedlozi za metodičku obradu . Potrebno predznanje 3. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. dar Duha Svetoga.rođendan Crkve. GRADIMO KRISTOVU CRKVU 2. crteža ili fotografija. ali da. iz svih naroda. papa. Preporuke za korelaciju 8. analiza i interpretacija biblijskih i drugih tekstova s usporednim promatranjem i interpretacijom slika. prikupljanje podataka i igra naslova. svećenik i vjernik laik. Izborni sadržaji za darovite učenike 10.7. Sposobnost razlikovanja Crkve kao zajednice koju je Krist osnovao od crkve kao zgrade u kojoj se okupljaju vjernici.silazak Duha Svetoga. poznavati razliku između biskupa i svećenika. spoznaja da danas ima Kristovih vjernika (kršćana i katolika) u svim narodima i jezicima svijeta. katalog pitanja i vođeni razgovor o prikupljenim podatcima. odnosno predodžba. Provjeriti stoji li iza riječi iskustvo. čitanje. uočiti i upoznati da su u Katoličkoj crkvi svi vjernici pred Bogom jednaki.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE VI. rođenje Crkve. izgraditi osjećaj poštovanja prema papi i svome biskupu kao nasljednicima apostola i crkvenim poglavarima. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama Hrvatski jezik: slike iz života prisutne u djelima dječje književnosti i pjesništva. Razvijati osjećaj pripadnosti Crkvi kao zajednici Kristovih vjernika po čitavom svijetu. njegovati osjećaj brige za sve članove Crkve u svijetu i s njima se povezati molitvom i dobrim djelima. jedinstva i razlika između pape. 2. 1. Promatranje karte svijeta i razgovor o prisutnosti različitih naroda i jezika u svijetu te spontani razgovor na temu: „Jedna Crkva u šarenim bojama i licima“. Crkva u šarenim bojama i licima Katolička crkva. svećenika i vjernika laika u Crkvi. Duhovi . Predvidjeti kraće i lakše odlomke za čitanje. KATOLIČKI VJERONAUK 5. svatko u njoj ima svoje mjesto i svoju službu: papa. izmjena iskustava o odnosima među kršćanima u vlastitoj sredini. Pojednostavljeno pripovijedanje biblijskih tekstova. Upoznajmo darove Duha Svetoga. izrada Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. Ključni pojmovi 2. plemena i jezika na svijetu. Prema potrebi provjeriti razumijevanje. Blagdan Duhova . (4.

primaju sakramente i slave župnoga zaštitnika. 4. Hrvatski jezik: dokumentarni film. župe i župnika. Nema posebnosti. otkriti svoju župu kao zajednicu braće i sestara koji se okupljaju na nedjeljnu sv. 2. od ministranata do čitača. pjevača … Navesti ime svoje biskupije. KATOLIČKI VJERONAUK 5.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE VI. Obrazovna postignuća 4. Rad na zadatku: Što povezuje sve kršćane u svijetu. biskup. 5. Iskustva sudioništva u životu svoje župe i prepoznavanje nekih oblika služenja u zajednici koje pripadaju samo svećeniku. Dodatna ilustracija 7. misu. shvatiti kako se u župi svaki njezin član treba osjećati kao „kod svoje kuće“ i uzajamno se poštovati i pomagati. znati opisati svoju župnu crkvu i navesti što treba imati da se u njoj može slaviti sveta misa i vjernici se okupljati na razne pobožnosti. odlučiti redovito ići na nedjeljnu misu i vjeronauk. metodom „hit parada zajedništva“ prikazati važnost crkvenog i župnog zajedništva. (4. razgovor. papa. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama kolaža s temom: „Crkva je šareni vrt Kristovih vjernika“. osjećati se aktivnim članom svoje župe. Poticati učenike na samostalno izražavanje. župna zajednica. Moja župna zajednica i župna crkva župa. poznavanje nekih oblika služenja vjernika u zajednici.6. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. župnik. Katolička Crkva. izlaganje i pripovijedanje s tumačenjem pojmova župa. Razvijati osjećaj pripadnosti svojoj župnoj zajednici i spremnost aktivna uključivanja u život svoje župe. Osigurati didaktički materijal na brajici i uvećanom tisku. 1. susret i razgovor sa župnikom te ministrantskom ili pjevačkom Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. Potrebno predznanje 3. Prikazati dijelove filmova ili Tv-emisija o papinu pohodu Hrvatskoj i BiH. Terenska nastava (upoznavanje svoje župne crkve i zajednice). zaštitnik župe. Prijedlozi za metodičku obradu . Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. 3. crkvene službe. biti član ministrantske ili neke druge skupine i rado pomagati potrebnima. Ključni pojmovi 2. Preporuke za korelaciju 8. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. GRADIMO KRISTOVU CRKVU 3. vjernik laik. a što povezuje različite religije i vjeroispovijesti. župna zajednica. pripovijest i pjesma. Prepoznavanje službi u crkvi i povezivanje sa vizualnim materijalom. Nema posebnosti. biskupija. župna crkva. rad s fotografijama.

Izborni sadržaji za darovite učenike 10. Konkretizacija u crkvenom prostoru te s katehetskim materijalom i pomagalima. pripovijedanje zgode iz života sv. (4. odmoru i na ljetnim praznicima. Nikole. Nema posebnosti. 1. Omogućiti učenicima stjecanje iskustva. u iskrenoj ispovijedi očistiti i pripremiti svoje srce za Isusov dolazak. po potrebi osigurati prijevoz i pratnju druge osobe. pismeno izražavanje s temom dobrote i Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. Razvijati vlastiti dar dobrote po uzoru na sv. otkriti Božju brigu i dobrotu prema ljudima. Prijedlozi za metodičku obradu . Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. Nikole. osobito ugroženima. prepoznati. 3. sv. župna zajednica. svetac – svet čovjek. razumjeti dobrotu kao Božji dar i put svetosti. razumjeti što za kršćane znači pomagati ljudima. analiza i interpretacija biblijskih i literarnih tekstova u poveznici s promatranjem i interpretacijom slika i crteža te slušanjem prigodne glazbe. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. osobito siromašnima i potrebnima. Pohod učenika župnoj crkvi i pastoralnom centru i razgovor sa svećenikom te nekim aktivnim skupinama i članovima vjernika u župi. Spoznaje i iskustva o Došašću kao vremenu priprave za proslavu Isusova rođendana u svojoj sredini i u narodnoj tradiciji.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE IZBORNE TEME 1. koji vraća nesretnim roditeljima njihova zarobljena sina. na primjeru sv. čitanje. naziv svoje biskupije. župa. sv. prikupljanje podataka i davanje naslova. Nikolu. imenovati. Ključni pojmovi 2. Obrazovna postignuća 4. Hrvatski jezik: dokumentarni film. izrada kolaža s temom: „Crkva je zajednica Isusovih vjernika“. župnik. Nikola. KATOLIČKI VJERONAUK 5. Nikoli i neke zgode iz njegova života. Potrebno predznanje 3. razlikovati ključne pojmove i iskazivanje iskustva. Preporuke za korelaciju 8. Posjet župnoj crkvi. Konkretizirati sadržaj. omogućiti učenicima stjecanje iskustva u konkretnom sakralnom prostoru. Bog poziva ljude na put dobrote Došašće. put dobrote. Dodatna ilustracija 7. Razgovor i izmjena iskustava o vremenu priprave za Božić u obitelji i široj zajednici. Otkriti kako je ljudima potreban Bog da bi istinski i radosno živjeli. odlučiti u Došašću pomoći potrebnomu i odabrati neko dobro djelo. slušanje liturgijske glazbe. 5.6. Lucija. 4. poznavanje osnovnih podataka o sv. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama skupinom. 2. Duh Kristov nas vodi na naše.

pjevanje pjesmica iz narodne duhovne i folklorne baštine povezanih s adventskim vremenom. poznavati važnije židovske vjerske obrede koji se odvijaju i svečano slave u obitelji. Preporuke za korelaciju priprave za proslavu Božića. Prikazivanje različitih hrvatskih narodnih običaja u pripravi za Božić te vlastita izrada adventskoga vijenca. pisanje dijaloga ili poticajnog pisma 8. 2. Lucije. Uočiti važnost obitelji u odgoju i životu židovske djece. Neki adventski i božićni običaji. upoznati vjerski obred po kojem židovski dječak postaje vjerski punoljetan i po prvi puta čitati tekst iz Svetoga pisma. Omogućiti učeniku samostalan rad u obilježavanju Došašća i blagdana.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE IZBORNE TEME 2. crtežima i fotografijama. 5. Nikole. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. Nema posebnosti. Pojednostavljeni tekstovi i specifična korelacija s glazbenom kulturom. Potrebno predznanje 3. obrezanje. sv. pripovijedanjem i razgovor. sv. školska božićna priredba. Stari zavjet. Dodatna ilustracija 7. 4. KATOLIČKI VJERONAUK 5. Mojsije. Glazbena kultura: slušanje glazbe. 3. Jeruzalem. 6. Abraham. 1. Likovna kultura: crtanje adventskih motiva. znati što znači obrezanje za židovskog dječaka. Razvijati potrebu upoznavanja vjerskih i narodnih običaja vršnjaka koji su druge vjere. likovno izražavanje i izrada plakata i panoa za Došašće i Božić. bar micvah. Obrazovna postignuća 4. Igra asocijacija s pribiranjem iskustava i spoznaja o poznavanju imena. Poticati samostalno izražavanje uz sliku. Zajedničko obilježavanje Došašća i blagdana svetaca.6. pjesme i veselice iz različitih hrvatskih krajeva. Barbare. Hrvatski jezik: razgovori i iskustva vezano uz pripremu djece u školi i obitelji za proslavu sv. pravljenje adventskoga vijenca i dr. Božji Zakon u životu židovskog dječaka odgoj djece. Pesah. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. događaja i običaja židovskoga naroda. Ključni pojmovi 2. otkriti što Židovima znači sveta knjiga Tora. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. slavljenje šabata. Prijedlozi za metodičku obradu . sinagoga. s poštovanjem se odnositi prema pripadnicima drugih vjera i njihovoj tradiciji i običajima. božićnih ukrasa i čestitki. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. pojedinačni i skupni rad s biblijskim i literarnim tekstovima. Nema posebnosti. (4.

Razumjeti simboliku riječi „korijen“. Promatranje.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE IZBORNE TEME 3. vlastitim životom svjedočiti stav da su evanđelje i katolička vjera temelj izgradnje osobne sreće te općeg dobra i napretka hrvatskoga naroda. bar micvah. upoznati kako su Hrvati kao narod primili krštenje i odlučili svoju domovinu graditi na Kristovu evanđelju i zakonu ljubavi. Obrazovna postignuća 4. 1. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. narodna baština. 3. U govornim aktivnostima nema posebnosti. ne ulaziti u tumačenje ni opisivanje vjerskih obreda. fiksiranje papira na podlozi. 2. voljeti svoju Domovinu i sve njezine stanovnike. 5. Preporuke za korelaciju 8. naglasak staviti na važnost obitelji i slavlja u obitelji te važnost Svetog pisma. terenska nastava (posjet zavičajnom muzeju ili zavičajnoj kući). Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. individualno utvrđivati prethodno gradivo. Prikazati filmske i druge zapise važnijih kulturnih činjenica iz hrvatske narodne baštine koji ishode iz Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. Ključni pojmovi 2. panoa ili zidnih novina. Dodatna ilustracija . pismeno i likovno izražavanje s temom „Duboki su naši korijeni“. (4. izrada plakata. Ako treba pisati/crtati prilagoditi sredstva za pisanje manualnim mogućnostima učenika (držač za olovku. analiza i interpretacija tekstova. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama židovskom dječaku. KATOLIČKI VJERONAUK 5. 4.6. Prijedlozi za metodičku obradu 6. razgovor. veći prostor za pisanje). Razvijati stav zahvalnosti Bogu i svojim precima što imamo Domovinu i svoju bogatu duhovnu i kulturnu tradiciju. Potrebno predznanje 3. Božja riječ i krštenje – hrvatski kršćanski korijeni Hrvati. prepoznati Višeslavovu krstionicu i zavjetni križ kao hrvatske simbole primanja krštenja i vjernosti Kristu i Crkvi. Kao i kod djece s oštećenjem sluha. analiza i interpretacija crteža i fotografija. Pesah. šabat. pokrštavanje. Tora. Dodatna ilustracija 7. odlučiti moliti Zavjetnu molitvu Hrvata katolika. Prezahtjevna tema za djecu s oštećenjem sluha. Tekstovi na brajici/uvećanom tisku. Hrvatski jezik i glazbena kultura. Izdvojiti bitno. otkriti i doživjeti kako je lijepo imati miran dom i domovinu. Pohod židovskoj sinagogi ili gledati dječji dokumentarni film ili emisiju o životu i vjerskim običajima židovskoga naroda.

5. Dati prednost usmenom izražavanju. gradove i zemlje odakle dolaze naši preci. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojnoobrazovnim potrebama kršćanskih temelja. Hrvatska u doba narodnih vladara. vjere i duhovnosti hrvatskoga naroda. Koristiti listiće na brajici/uvećanom tisku. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. potkrijepiti vizualnim materijalom. duhovna baština. narodna baština. Upoznati neka mjesta. Hrvatska u europskom okružju. Pokrštavanje Hrvata. 1. Simboli domovine. Nastavu katoličkog vjeronauka u školi mogu izvoditi vjeroučitelji s visokom stručnom spremom (stupanj VII/1) kao što su: diplomirani teolozi diplomirani katehete i katehistice profesori vjeronauka-diplomirani teolozi profesori vjeronauka-diplomirani katehete i katehistice. 4. Izdvojiti bitno. ukratko opisati krštenje Hrvata. Priroda i društvo: Dolazak Hrvata i stvaranje države. Isto kao kod djece oštećena sluha.7. 2. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. Smanjiti opseg povijesnih sadržaja. 3. Preporuke za korelaciju 8. .

Nastavu iz predmeta Društvo u petom razredu devetogodišnje osnovne škole mogu izvoditi učitelji* / nastavnici / profesori razredne nastave. . Nastavu kulture življenja u petom razredu devetogodišnje osnovne škole izvode: . 2. 5. 9.nastavnici/profesori kulture življenja. . Nastavu vjeronauke izvode nastavnici/profesori vjeronauke.. 10. matematika .nastavnici/profesori kulture življenja i tehničkog odgoja. 3. Nastavu iz predmeta Priroda u petom razredu devetogodišnje osnovne škole mogu izvoditi učitelji* / nastavnici / profesori razredne nastave. Nastavu iz predmeta Matematika u petom razredu devetogodišnje osnovne škole mogu izvoditi učitelji* / nastavnici / profesori razredne nastave. U slučaju da škola ne raspolaže profilom nastavnog kadra koji je naveden u prethodnom stavu. Nastavu stranih jezika u petom razredu devetogodišnje osnovne škole izvode nastavnici – profesori stranog jezika. nastavu iz predmeta Osnove tehnike mogu realizirati kombinovano. Nastavu iz predmeta Muzička kultura u petom razredu devetogodišnje osnovne škole mogu izvoditi učitelji* / nastavnici / profesori razredne nastave. Nastavu iz predmeta Osnove tehnike realiziraju nastavnici/profesori tehničkog odgoja i informatike..). NASTAVNICI – STRUČNI PROFILI NASTAVNIKA KOJI MOGU REALIZIRATI NASTAVU U PETOM RAZREDU DEVETOGODIŠNJE OSNOVNE ŠKOLE 1. Nastavu iz predmeta Bosanski / Hrvatski / Srpski jezik i književnost u petom razredu devetogodišnje osnovne škole mogu izvoditi učitelji* / nastavnici / profesori razredne nastave. 6.nastavnici/profesori ekonomike domaćinstva i hemije.. Nastavu iz predmeta Likovna kultura u petom razredu devetogodišnje osnovne škole mogu izvoditi učitelji* / nastavnici / profesori razredne nastave.. u zavisnosti od nastavnih sadržaja. Nastavu iz predmeta Tjelesni i zdravstveni odgoj u petom razredu devetogodišnje osnovne škole mogu izvoditi učitelji* / nastavnici / profesori razredne nastave. ali i oni nastavnici koji imaju grupe informatika i tehnički odgoj sa nekim drugim predmetom (fizika. nastavnici/profesori tehničkog odgoja i nastavnici/profesori informatike. 4. . Napomena: učitelji* U skladu sa Zakonom o osnovnom odgoju i obrazovanju 8.3. 7. 11.

IZBORNI DIO NASTAVE (6 časova) – može realizirati nastavnik/profesor tehničkog odgoja. Sadržaje iz oblasti TEHNIKA I INFORMATIKA (15 časova) može realizirati nastavnik/profesor tehničkog odgoja. • Muzička kultura u petom razredu devetogodišnje osnovne škole – nastavnici/ profesori muzičke kulture • Likovna kultura u petom razredu devetogodišnje osnovne škole – nastavnici/profesori likovne kulture • Tjelesni i zdravstveni odgoj u petom razredu devetogodišnje osnovne škole – nastavnici/profesori tjelesnog i zdravstvenog odgoja . odnosno nastavnici/profesori tehničkog odgoja sa nekim drugim predmetom ili grupom predmeta NAPOMENA: Uz posebno odobrenje Ministra obrazovanja i nauke nastavu u V razredu mogu realizirati i nastavnici/profesori predmetne nastave po nastavnim predmetima kako slijedi: • Bosansk /Hrvatski/Srpski jezik i književnost u petom razredu devetogodišnje osnovne škole – nastavenici/profesori Bosanskog/Hrvatskog/Srpskog jezika i književnosti • Matematika u petom razredu devetogodišnje osnovne škole – nastavnici/profesori matematike • Priroda u petom razredu devetogodišnje osnovne škole – nastavnici/profesori biologije • Društvo u petom razredu devetogodišnje osnovne škole – nastavnici/profesori historije i geografije.po pojedinim temama kako slijedi. • • • • UVOD U NASTAVNI PREDMET (1 čas) može realizirati nastavnik/profesor tehničkog odgoja u saradnji sa nastavnikom/profesorom informatike. odnosno nastavnici/profesori tehničkog odgoja sa nekim drugim predmetom ili grupom predmeta Sadržaje iz oblasti INFORMATIKA I TEHNIKA (13 časova) može realizirati nastavnik/profesor informatike odnosno nastavnici/profesori informatike sa nekim drugim predmetom ili grupom predmeta.

6. 2. 3. Nastavu iz predmeta Muzička kultura u petom razredu devetogodišnje osnovne škole mogu izvoditi učitelji* / nastavnici / profesori razredne nastave. II Tačka 3. Nastavu iz predmeta Likovna kultura u petom razredu devetogodišnje osnovne škole mogu izvoditi učitelji* / nastavnici / profesori razredne nastave. Zakona o osnovnom odgoju i obrazovanju (“Službene novine Kantona Sarajevo” br. Nastavu iz predmeta Priroda u petom razredu devetogodišnje osnovne škole mogu izvoditi učitelji* / nastavnici / profesori razredne nastave. 5. 4. STRUČNI PROFILI NASTAVNIKA KOJI MOGU REALIZIRATI NASTAVU U PETOM RAZREDU DEVETOGODIŠNJE OSNOVNE ŠKOLE 1. Nastavu iz predmeta Tjelesni i zdravstveni odgoj u petom razredu devetogodišnje osnovne škole mogu izvoditi učitelji* / nastavnici / profesori razredne nastave. 25. Nastavu iz predmeta Društvo u petom razredu devetogodišnje osnovne škole mogu izvoditi učitelji* / nastavnici / profesori razredne nastave. STRUČNI PROFILI NASTAVNIKA KOJI MOGU REALIZIRATI NASTAVU U PETOM RAZREDU DEVETOGODIŠNJE OSNOVNE ŠKOLE mijenja se i glasi: „3.Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine KANTON SARAJEVO Ministarstvo obrazovanja i nauke Bosnia and Herzegovina Federation of Bosnia and Herzegovina CANTON SARAJEVO Ministry of Education and Science Na osnovu čl. 10/04 i 21/06). Ministar obrazovanja i nauke Kantona Sarajevo donosi ODLUKU O IZMJENAMA I DOPUNAMA NASTAVNOG PLANA I PROGRAMA ZA PETI RAZRED DEVETOGODIŠNJE OSNOVNE ŠKOLE I U Nastavnom planu za PETI razred devetogodišnje osnovne škole je iza rubrike: „UKUPNO REDOVNE NASTAVE“ dodaje se rubrika: „Odjeljenska zajednica – 1 čas sedmično”. Nastavu iz predmeta Bosanski / Hrvatski / Srpski jezik i književnost u petom razredu devetogodišnje osnovne škole mogu izvoditi učitelji* / nastavnici / profesori razredne nastave. . Nastavu iz predmeta Matematika u petom razredu devetogodišnje osnovne škole mogu izvoditi učitelji* / nastavnici / profesori razredne nastave. 7. te na prijedlog stručne službe Ministarstva i Prosvjetno-pedagoškog zavoda Kantona Sarajevo.

1.). . matematika . Nastavu kulture življenja u petom razredu devetogodišnje osnovne škole izvode: . Nastavu stranih jezika u petom razredu devetogodišnje osnovne škole izvode nastavnici – profesori stranog jezika. 4.. 9. UVOD U NASTAVNI PREDMET (1 čas) može realizirati nastavnik/profesor tehničkog odgoja u saradnji sa nastavnikom/profesorom informatike. Nastavu vjeronauke izvode nastavnici/profesori vjeronauke.. po pojedinim temama kako slijedi. IZBORNI DIO NASTAVE (6 časova) – može realizirati nastavnik/profesor tehničkog odgoja. nastavnici/profesori tehničkog odgoja i nastavnici/profesori informatike. nastavu iz predmeta Osnove tehnike mogu realizirati kombinovano. Nastavu iz predmeta Osnove tehnike realiziraju nastavnici/profesori tehničkog odgoja i informatike. . 10. 11.nastavnici/profesori ekonomike domaćinstva i hemije.. Sadržaje iz oblasti TEHNIKA I INFORMATIKA (15 časova) može realizirati nastavnik/profesor tehničkog odgoja.nastavnici/profesori kulture življenja i tehničkog odgoja.nastavnici/profesori kulture življenja.. U slučaju da škola ne raspolaže profilom nastavnog kadra koji je naveden u prethodnom stavu. 2.Napomena: učitelji* U skladu sa Zakonom o osnovnom odgoju i obrazovanju 8. ali i oni nastavnici koji imaju grupe informatika i tehnički odgoj sa nekim drugim predmetom (fizika. u zavisnosti od nastavnih sadržaja. odnosno nastavnici/profesori tehničkog odgoja sa nekim drugim predmetom ili grupom predmeta Nastavu u V razredu mogu realizirati i nastavnici/profesori predmetne nastave po nastavnim predmetima kako slijedi: • Bosansk /Hrvatski/Srpski jezik i književnost u petom razredu devetogodišnje osnovne škole – nastavenici/profesori Bosanskog/Hrvatskog/Srpskog jezika i književnosti • Matematika u petom razredu devetogodišnje osnovne škole – nastavnici/profesori matematike • Priroda u petom razredu devetogodišnje osnovne škole – nastavnici/profesori biologije • Društvo u petom razredu devetogodišnje osnovne škole – nastavnici/profesori . odnosno nastavnici/profesori tehničkog odgoja sa nekim drugim predmetom ili grupom predmeta 3. Sadržaje iz oblasti INFORMATIKA I TEHNIKA (13 časova) može realizirati nastavnik/profesor informatike odnosno nastavnici/profesori informatike sa nekim drugim predmetom ili grupom predmeta.

ba Tel: + 387 (0) 33 562-128. godini i slijedećim školskim godinama.06. avgusta 2008./2009. 20. Reisa Džemaludina Čauševića 1 . radi njegove daljnje provedbe. Fax: + 387 (0) 33 562-218 Sarajevo.gov.monks. Broj : 11-01-38-7211-6/2008 Sarajevo.historije i geografije.ba. • Muzička kultura u petom razredu devetogodišnje osnovne škole – nastavnici/ profesori muzičke kulture • Likovna kultura u petom razredu devetogodišnje osnovne škole – nastavnici/profesori likovne kulture • Tjelesni i zdravstveni odgoj u petom razredu devetogodišnje osnovne škole – nastavnici/profesori tjelesnog i zdravstvenog odgoja III Odluka iz tačke I i II će se primjenjivati u školskoj 2008. Safet Kešo e-mail: monks@ks. www. godine MINISTAR Mr. godine. najkasnije do 25.2008. IV Prosvjetno – pedagoški zavod Kantona Sarajevo će uraditi program rada odjeljenske zajednice za peti razred devetogodišnje osnovne škole i dostaviti ga svim osnovnim školama Kantona Sarajevo i drugim relevantnim ustanovama.

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->